NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001115].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 286675 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Radoš: Oružana sila danas se ne zasniva na brojnosti, nego na opremljenosti, uvježbanosti i obučenosti</p>
<p>Strateška ili geopolitička situacija Hrvatske je dualna. Ona je, s obzirom na to da je izložena zapadnim integracijama, na stanovit način u zoni sigurnosti, ali je isto tako još okružena relativno nestabilnim političkim područjem. I naša strateška prosudba mora uvažavati obje te činjenice i naći pravu ravnotežu / Obrambene strategije preispituju se kad se mijenjaju okolnosti, pa će Hrvatska zacijelo biti u situaciji da nakon nekog srednjoročnog razdoblja od tri do četiri godine ponovno vidi važi li još ta ocjena o dualnosti naše geopolitičke situacije ili je naša situacija do te mjere sigurna i stabilna da nema ove vrste ugroze</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Preustroj Hrvatske vojske, stanje u HV-u kao i vježbe vojske SAD-a u Hrvatskoj povod su Vjesnikovom razgovoru s ministrom obrane Jozom Radošem.</p>
<p>• Gospodine ministre, kakvo je stanje u Hrvatskoj vojsci?</p>
<p>- Vojska je u fazi preustroja, nalazi se u novim društvenim i političkim okolnostima i to na stanovit način određuje stanje u HV-u. Što se tiče materijalnoga stanja, ono bi svakako moglo i trebalo biti bolje.</p>
<p>• U ponedjeljak je završio seminar o transparentnosti obrambenog planiranja i budžetiranja HV-a.</p>
<p>- Na žalost, mi nemamo planski pristup vođenju javnih poslova, ne samo u MORH-u nego inače u našoj državi. Planiranje je, dakle, temelj uspješnog vođenja bilo kojeg sustava i jasno je da planiranje obrane treba biti transparentno u najvećoj mogućoj mjeri. Ali s obzirom na to da se radi o delikatnom području, to planiranje opet mora biti zaštićeno, mora biti zaštićeno od potpune dostupnosti svima. Postoje mehanizmi kako se to čini, koji su to podaci, institucije i osobe koje te podatke mogu znati. I o tome se govorilo na tom seminaru.</p>
<p>• Nedavno ste u novinama izjavili da Hrvatska nema strategije nacionalne sigurnosti, obrambene strategije ni vojne strategije. Pa, što onda ima?</p>
<p>- Hrvatskoj je strateško promišljanje bilo do sada strano. Ono je postojalo - vjerojatno u glavama nekih ljudi. Ali dokumenata koji bi bili usvojeni od nadležnih tijela i koji bi se onda morali poštivati bez obzira na to što se događa s političkim životom - takvih dokumenata nije bilo. To znači da je sustav bio vođen stihijski i zato je logično da u tom sustavu nema kontinuiteta ostvarivanja nekih strategija, kao i to da nema jasnih promjena strategija. Ove tri strategije temelj su za preustroj MORH-a, za srednjoročne planove ustroja MORH-a, a tek onda i temelj godišnjih planova po raznim segmentima, koji do sada nisu postojali. </p>
<p>• Može li se uopće donijeti neka strategija, ako nema strategije Hrvatske?</p>
<p>- To je dobro pitanje i već sam govorio da MORH ne može djelovati planski i na temelju strategija, ako cijeli politički okoliš zapravo nema takve strategije. Zato bi najviša nadležna politička tijela trebala vrlo brzo definirati i ovu strategiju, koju ste spomenuli.</p>
<p>• U sklopu tih strategija, kakva bi vojska trebala biti?</p>
<p>- Veličina oružanih snaga proizlazi iz tih strategija. Vojska u Hrvatskoj mora biti manja nego što je danas, mora biti u okvirima rješenja koja imaju zemlje članice NATO-a. Tu vojsku moraju demokratski nadzirati parlament i javnosti i ta vojska treba biti moderno opremljena. Oružana sila danas se ne zasniva u prvom redu na brojčanosti, nego na dobroj opremljenosti, uvježbanosti i obučenosti.</p>
<p>• Proizvodimo li mi za svoju vojsku i je li proizvodnja naoružanja u programima strateškog promišljanja HV?</p>
<p>- Strategija opremanja trebala bi se planirati za idućih desetak godina, trebala bi biti usmjerena prema oružjima i opremi zapadnog izvora a ne, kao što je danas, uglavnom prema opremi i oružju istočnog podrijetla. Trebala bi imati prioritete, počevši od informacijskih i komunikacijskih sustava, a završavajući s najtežim naoružanjem. U tom segmentu trebalo bi planirati i strateške, sidrišne točke naše vojne proizvodnje, koja je bila vrlo raznolika jer je nastajala u uvjetima kada je vojsci trebalo baš sve. Dakle, trebalo bi, to je prijedlog koji sam ja ponudio Vladi, odrediti strateška područja proizvodnje, ona područja u kojima će naša proizvodnja moći biti konkurentna, uz početnu minimalnu podršku države, kako bismo stvorili sustav koji će se moći ravnopravno nositi sa svjetskim proizvođačima oružja.</p>
<p>• U skladu s tim, hoćemo li modernizirati postojeće zrakoplove ili ćemo uvoziti zapadne?</p>
<p>- Na žalost, prijedlog ovogodišnjeg proračuna čini zapravo to pitanje neaktualnim. To znači da nam nakon održavanja koje mora biti optimalno, ostaje vrlo malo novca za modernizaciju. U idućoj godini to će se ticati isključivo modernizacije informatičke i komunikacijske opreme, što je jedan od glavnih uvjeta za ulazak u zapadne asocijacije.</p>
<p>• Koliko smisla ima smanjivanje HV-a i s obzirom na stanje u SRJ, gdje se s dolaskom Koštunice ne govori o agresivnom velikosrpstvu ali se govori o »duhovnom jedinstvu srpstva«, koje je prvi korak prema osvajačkom velikosrpstvu.</p>
<p>- Strateška ili geopolitička situacija Hrvatske je dualna. Ona je, s jedne strane i s obzirom na to da je izložena zapadnim integracijama, na stanovit način u zoni sigurnosti, ali je isto tako, kao što to piše i u programu Vlade RH, još uvijek okružena relativno nestabilnim političkim područjem. I naša strateška prosudba, to znači strategija nacionalne sigurnosti i obrambena strategija, mora uvažavati obije te činjenice i naći pravu ravnotežu. Obrambene strategije preispituju se kada se mijenjaju okolnosti, tako da će Hrvatska zacijelo biti u situaciji da nakon nekog srednjoročnog razdoblja od 3 do 4 godine ponovno vidi važi li ta ocjena o dualnosti naše geopolitičke situacije još uvijek, ili je naša situacija do te mjere sigurna i stabilna da nema ove vrste ugroze.</p>
<p>• Znači li da nas zbog toga tako često posjećuje vojska SAD-a? A sada i kopnene vojne vježbe na Slunjskom poligonu?</p>
<p>- Ne treba zaboraviti da postoji veliki broj pripadnika međunarodnih snaga na području BiH i Kosova i to ovu regiju, naravno, označuje kao regiju sa stanovitim elementima nestabilnosti. U tom kontekstu svakako treba promatrati u prvom redu prisutnost američke vojske u Hrvatskoj. Drugi segment je trajna suradnja koja se uspostavlja između Hrvatske i SAD-a s obzirom na značajnu ulogu koju američka politika, pa onda i američke oružane snage, ima u ukupnoj europskoj politici.</p>
<p>• Kontrolira li Hrvatska prelete NATO-vih zrakoplova nad svojim teritorijem?</p>
<p>- Hrvatska daje rutinska odobrenja za prelet tih zrakoplova. </p>
<p>• Jesu li najnovije smjene i imenovanja odredila pravac preustroja HV-a?</p>
<p>- To se ne može dovoditi u vezu s preustrojem HV. Preustroj se ponajprije ne zasniva na personalnim odnosima nego na logici struke, odnosno stvarnim razlozima vođenja obrambene politike. </p>
<p>• Mnogi sumnjaju u odnos oficira JNA i časnika izišlih iz Domovinskoga rata. Je li on sve više na štetu časnika iz Domovinskoga rata, kao što se u javnosti misli?</p>
<p>- Vojska je živi mehanizam i nije moguće izbjeći sve te elemente, čak ni onda kada o njima šutimo. Kao ministar obrane nastojim da se kadrovska politika u vojsci, personalno upravljanje, vodi isključivo temeljem sposobnosti i dokazanih vrijednosti u Domovinskom ratu, bez obzira odakle je netko u tom smislu potekao. Pametnim postupanjem vlasti i stvaranjem povoljne klime u ukupnom društvu ti će sukobi biti svedeni na najmanju mjeru i neće opterećivati unutrašnje odnose u HV-u.</p>
<p>• Je li HV još »prenacionalna« vojska?</p>
<p>- Mislim da nije moderno govoriti o nekoj instituciji države koja bi bila nacionalnija od drugih službenih institucija države. Državna politika u tom smislu mora biti jedinstvena a na političkim strankama je da određuju mjeru svoje nacionalnosti, makar sam uvjeren da je to, dugoročno gledano, kontraproduktivno i za te stranke a pogotovo za državu. HV, naravno, mora sačuvati potrebnu razinu patriotizma, sačuvati našu vezanost uz najviše vrijednosti kao što je Domovinski rat. Ali jednako tako i ne dopustiti da ponekad prenaglašena nacionalna dimenzija šteti integraciji u suvremeni svijet.</p>
<p>Stega i red ne počivaju samo na naređenjima nego i na svijesti </p>
<p>• Stega, odnosno slaba stega u HV-u mnoge zabrinjava, osobito pojava homoseksualizma, pijanstva, droge, pogibije vojnika...</p>
<p>- Novo vrijeme obilježeno je naglašenim otvaranjem HV-a, a vojska, kao sastavni dio društva, pati od svih onih slabosti koje društvo ima, u njoj se manifestiraju sva društvena ponašanja, Naravno da bi vojska u perspektivi, ako je dobro vođena, upravljana, mogla imati čak i manje takvih negativnih pojava nego društvo, jer radi se o sustavu kojim je lakše upravljati. No nije jednostavno imati potpuno otvoren sustav oružanih snaga, a istovremeno uvesti mehanizme unutrašnjeg reda i stege. Ne mogu stega i red počivati samo na formalnim nadležnostima, na naređenjima, nego dobrim dijelom i na svijesti o posebnosti položaja i ponašanja koji su potrebni u vojsci. Ali to je opet proces koji, nažalost, traje malo duže.</p>
<p>• Mislite li da je previše javnosti u vojsci?</p>
<p>- Mislim da svi mi u tom smislu moramo zauzeti prave pozicije. Vojska je institucija koja ne može slobodno istupati, časnici se primjerice ne mogu braniti, jer na to nemaju pravo, stoga bi kao druga strana te medalje, toga njihovog ograničenja, trebalo biti i suspregnutije, odmjerenije pisanje o onome što se u vojsci događa. Ali ne s ciljem izbjegavanja javne kontrole. Često se stvari u vojsci problematiziraju na način da se vojska pokaže kao ekscesna institucija, a to HV ni, ali i javnosti treba jedno razdoblje da na neki način odredimo pravu mjeru međusobne javne komunikacije.</p>
<p>Novinari nesložni o statusu branitelja</p>
<p>• Kada će biti riješen status novinara, ratnih reportera, koji su trebali dobiti status branitelja?</p>
<p>- Problem je u tome što postoje različita stajališta među samim novinarima. Dio novinara smatra, naime, da to nije potrebno...</p>
<p>• Onaj koji nije bio na ratištu ...</p>
<p>- To nisam provjeravao. A, drugi dio novinara vrlo zdušno se zauzima za to. Tako smo mi dovedeni u položaj suca, a mi to nastojimo izbjeći. Nema nikakvog spora o tome, ako su se novinari neposredno izlagali ratnoj opasnosti. Ne vidim tu poteškoća. Na kraju, to i nije u nadležnosti MORH-a, nego Ministarstva hrvatskih branitelja.</p>
<p>Obitelj Tuđman neće biti iznimka</p>
<p>• Što je sa zakladom Ankice Tuđman, odnosno ugovorom koji je navodno sklopila s MORH-om?</p>
<p>- Zatražio sam preispitivanje najprije izvješća, a onda i svih ugovora o najmu prostorija koje su na raspolaganju, na upravljanju MORH-u, ali nisam želio posebno, mimo te ukupne revizije, problematizirati slučajeve koji su poznati i zanimljivi javnosti. Kad se utvrde jednaka pravila u pogledu korištenja prostora MORH-a, ona će obvezati i Ankicu Tuđman, odnosno pripadnike obitelji Tuđman.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Daytonska obljetnica u kriznom ozračju</p>
<p>Upravo održani izbori pokazali su da za stanje u BiH nisu krivi samo bivši vođe - narodi su zavađeni i pod novima / Međunarodni predstavnici ni nakon deset godina nisu bogzna što naučili o balkanskim krizama, o uzrocima tih kriza i putovima za njihovo prevladavanje</p>
<p>Uoči pete godišnjice Daytonskog sporazuma </p>
<p> - pregovori u zrakoplovnoj bazi Wright Patterson kod Daytona završeni su 21. studenoga 1995., a sporazum je formalno potpisan u Parizu 14. prosinca iste godine - predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini doživjeli su veliko razočaranje. Veliki trud uložen u predizbornu promidžu, kojom se htjelo motivirati građane BiH da »otjeraju« s vlasti »stare snage«, nije dao očekivani rezultat. Umjesto poraza, nacionalne su stranke na ovogodišnjim općim izborima ostvarile neočekivano dobar rezultat, a takvom ishodu u velikoj mjeri »kumovali« su upravo međunarodni predstavnici u BiH. Pri tomu se može govoriti o nekim konkretnim potezima, koji su doveli do homogenizacije naroda i njihova okupljanja oko nacionalnih stranaka, ali i o tome da međunarodni predstavnici ni nakon deset godina nisu bog zna što naučili o balkanskim krizama, o uzrocima tih kriza i putovima za njihovo prevladavanje. </p>
<p>Kada je riječ o konkretnim potezima, onda svakako valja spomenuti pravila za izbor zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kojima je konstitutivnim narodima u Federaciji BiH oduzeto Ustavom zajamčeno pravo da sami biraju svoje predstavnike. Odlučnost međunarodnih predstavnika da nametnu upravo takav način izbora - zajedno sa začuđujućom količinom objašnjenje kojima se s raznih strna pokušava dokazati kako su predložena pravila posljedica odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti svih triju naroda na teritoriju čitave BiH (premda ona s tom odlukom nemaju baš nikakve veze) - ojačala je poziciju HDZ-a koji se odlučno usprotivio primjeni pravila koja bi bosanskohercegovačke Hrvate, kao manje brojan od dvaju konstitutivnih naroda u Federaciji BiH, dovela u izrazito nepovoljan položaj.</p>
<p>Krah Milorada Dodika, dosadašnjeg premijera Republike Srpske, koji se na ovim izborima bio kandidirao za dužnost predsjednika RS, također je u dobroj mjeri posljedica (ne)aktivnosti međunarodnih predstavnika u BiH. Oni, naime, nisu pokazali osobitog interesa za kampanju Stranke za BiH Harisa Silajdžića, koja se temeljila na sloganu »BiH bez entiteta«. Taj je slogan, s jedne strane, u izravnoj suprotnosti s Daytonskim sporazumom kojim je BiH definirana kao država dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, a istovremeno je, s druge strane, unio nespokoj u Republiku Srpsku i gurnuo tamošnje birače »u naručje« SDS-a.</p>
<p>U trenutku potpisivanja Daytonskog sporazuma vjerojatno nitko nije ni pomislio da će i pet godina nakon toga događaja izbore u BiH organizirati Misija OESS-a (uostalom, u samom Sporazumu navedeno je da će OESS organizirati samo prve poslijeratne izbore), da će znatan broj izbjeglog i raseljenog stanovništva BiH petu godišnjicu Daytona dočekati izvan svojih domova, da će se godine 2000. ključne zakoni u BiH, umjesto u redovnoj parlamentarnoj proceduri, donositi dekretima visokog predstavnika međunarodne zajednice... </p>
<p>Kada se u prigodi pete godišnjice okončanja mirovnih pregovora u Daytonu bude pravila bilanca, moći će se konstatirati da je Daytonski sporazum omogućio zaustavljanje rata, formalnu uspostavu novog ustavno-pravnog sustava i slobodu kretanja (ali ne i zadržavanja, odnosno nastanjivanja) na području čitave BiH. Konstatirat će se također da tri ključna daytonska pregovarača više ne vode glavnu riječ na Balkanu te da se i u samoj BiH dogodila »smjena generacija«, što svakako jest - poglavito odlazak Slobodana Miloševića - određeni napredak, ali ne i razlog da se pomisli kako je Balkan danas oaza mira. </p>
<p>Upravo održani izbori pokazali su da za stanje u BiH nisu krivi samo vođe - narodi su zavađeni i pod novim vođama. Istovremeno, pitanje Kosova, koje je eksplodiralo četiri godine nakon Daytona, još je daleko od bilo kakvog rješenja, Crna Gora bi tek mogla postati pravi problem, a ne bude li se ovom dijelu svijeta pristupalo s dovoljno senzibiliteta, nije moguće isključiti ni pojavljivanje nekih novih žarišta. </p>
<p>Stoga se u prigodi pete godišnjice Daytonskoga sporazuma nameće zaključak da bosanska kriza nije shvaćena kao dovoljno snažna opomena niti su iz nje izvučene pouke koje bi se primijenile u drugim sličnim situacijama.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Veliki brat« na talijanski način</p>
<p>Već dva mjeseca talijanski program »Canale 5« prenosi sve što se zbiva u jednoj montažnoj kući u Cinecitti / Tamo pod danonoćnim svjetlom kamera živi i radi 10 osoba, po principu i prema mišljenju gledatelja - tko će dulje</p>
<p>RIM, 14. studenoga</p>
<p> - Najgledaniji program na talijanskoj televiziji zadnja je dva mjeseca »Veliki brat« (Grande Fratello) koji se emitira na »Canale 5«, po uzoru na nizozemski model. Na Internetu postoji posebna stranica na kojoj se iz minute u minutu prate zbivanja u jednoj kući. Kabelski kanal »Stream« prikazuje 24 sata dnevno život u kući i zato je doživio eksploziju pretplatnika koji su »opsjednuti gledanjem«. U filmskom gradu Rima, u Cinecitti, napravljena je montažna kuća površine 180 četvornih metara, okružena vrtom u kojem je zasađeno povrće i postavljen mali kokošinjac. Jedina luksuzna pojedinost je otvoreni bazen s toplom vodom. U toj kućici smješteno je na početku emitiranja 10 osoba koje su pristale da 100 dana budu zatvorene, bez ikakvih kontakata s vanjskim svijetom, bez televizije, novina... Kamera ih prati 24 sata dnevno.</p>
<p>Za život imaju samo 5000 lira (pet maraka) dnevno po osobi, što znači da svi zajedno imaju dnevno 50.000 lira. Moraju dokazati da se mogu snaći u novim životnim uvjetima, jesti povrće iz vrta i jaja iz kokošinjca i podnositi jedni druge bez problema. To je jedna vrsta luksuznog zatvora bez čuvara, totalna odsječenost od vanjskoga svijeta. Samo svakoga drugog četvrtka, međutim, tajno glasuju tko će od njih izaći. O tome nakon sedam dana odlučuju gledatelji telefonskim glasovanjem. Onaj tko dobije najviše negativnih glasova, napušta kuću - zauvijek. Zadnji koji ostane dobit će kao nagradu 250,000.000 lira (250.000 maraka). Jedan od režisera »Velikog brata« je Antonio Lore, režiser s bogatim međunarodnim iskustvom: 10 godina živio je u Brazilu, radio u Parizu, bio režiser na RAI-ju, odakle je prešao na »Canale 5« neposredno prije emitiranja »Velikog brata«. Za razliku od Big Brothera, koji je u SAD-u doživio fijasko, talijanska verzija »Velikog brata« doživjela je pravi medijski boom. Sve novine, od Corriere della Sera i La Repubblice do Il Messaggera prenose novosti iz kuće, stvaraju se fan klubovi. Pokrenut je čak i posebni list Veliki brat koji izlazi u više od 30.000 primjeraka i razgrabi se odmah po izlasku iz tiska.</p>
<p>• Na temelju čega ste izabrali osobe koje sudjeluju u emisiji »Veliki brat«?</p>
<p>- Na otvoreni natječaj »Canala 5« javilo se više tisuća zainteresiranih. Zadatak nije bio lak. Osnovana je posebna ekipa stručnjaka - od psihijatara i sociologa do profesora - koji su izabrali njih 10. Rukovodili su se time da nađu zdrave mlade osobe, otprilike iste dobi, da bi se bolje slagali.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni uspjehom i velikom gledanošću emisije?</p>
<p>- Gledanost »Velikog brata« premašila je sva očekivanja. Kad smo počinjali, nismo ni u snu očekivali da će to postati tako popularna emisija. Sve poznate talijanske novine objavljuju najnovije informacije o onome što se događa u kući »Velikog brata«, u kazalištu se prikazuje satira »Veliko razbijanje« (igra riječi: grande fratello - grande sfracello), na kanalu T9 je izuzetno gledana i parodija pod naslovom »Mali rođak«, a u najpopularnijoj emisiji, »Striscia la notizia«, u nastavcima se svaku večer prati satirična verzija »Velika punica«. To je uspjeh koji nitko od nas, iskreno rečeno, nije očekivao.</p>
<p>Kardinal Tonini negativno se izrazio o prikazivanju emisije tipa »Veliki brat«. U intervjuu na televiziji rekao je da mu je iskreno žao tih mladih ljudi, koliko su isprazni. Kritički se osvrnuo i na njihov rječnik pun psovki. Ne bih se složio s kardinalom Toninijem. Crkva se dosta kritički ponijela prema »Velikom bratu« i zbog prevelike razgolićenosti mladih. Nije u pitanju nikakav egzibicionizam. Jednostavno, sve prostorije su pretrpane reflektorima, a znate li kako je vruće u svakom studiju, najnormalnija je stvar da su svi polugoli. Kad je u pitanju njihov rječnik, istina je da nije na zavidnoj razini, ali vjerojatno je stvar upravo u tome da u kući budu obične osobe s kojima se masa može identificirati.</p>
<p>• Mnogi su protestirali zbog seksa između dvoje mladih iz »Velikog brata«.</p>
<p>- Jamčim da nije bilo nikakvog seksa, jer kamerama pratimo sve što se zbiva. Nitko se ne može pohvaliti da je vidio bilo kakvu scenu seksa uživo. Ono što su Pietro i Cristina (dvoje stanovnika kuće - Pietro, macho iz Caserte i Cristina, učiteljica plivanja, op. aut.) radili ispod zaklona, moglo je samo razbuktati maštu gledatelja. Da ne govorim o popularnosti koju je doživio Pietro, koji vraća imidž latin lovera. Već postoji i njegovi fan klubovi u Caserti, a masa obožavateljica svaki dan opsjeda studio u Cinecitti.</p>
<p>• Govorilo se da režija daje izvjesne signale što da rade i kako da se ponašaju osobe u kući, što se do sada oštro opovrgavalo.</p>
<p>- Režija nikome ništa ne sugerira niti daje naputak o tome što mora raditi. Kad se sudionici u tzv. ispovjedaonici ponekad zapitaju kako bi trebali reagirati, odgovara im se najviše s »da« ili »ne«. Nikad nikoga ne sputava, isto kao i scenarij.</p>
<p>• Što mislite, kao režiser koji ih svakodnevno prati, tko će na kraju pobijediti?</p>
<p>- Preuranjeno je bilo što predviđati, ali mislim, poznajući mentalitet Talijana, da će pobijediti Salvo, jer je oženjen zgodnom ženom i ima malo dijete. Mogli ste primijetiti da je njegova supruga već postala stalnim gostom najgledanijih tv emisija. Mislim da će naslovi u novinama, nakon njegove pobjede, biti - »Pobijedila Salvova supruga«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Kvalitetni pjevači i pravi profesionalci ne boje se ni mikrofona ni orkestra</p>
<p>HRVOJE HEGEDUŠIĆ, glazbenik i direktor nedavno završenoga Zagrebfesta</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Da, kuhanje kave je moj svakodnevni jutarnji ritual.Ukućani mi kažu da nitko od njih ne spravlja tako dobru kavu.</p>
<p>• Imate li neki poseban recept?</p>
<p>- Svojevremeno sam za odsluženja vojnog roka u Čapljini od jednoga kolege naučio kuhati, ali i ispeći pravu tursku kavu.Ta se kava pije gorka, a u nju se umaču kockice šećera.</p>
<p>• Jeste li uspješnu recepturu primjenili i na nedavno završenom Zagrebfestu? </p>
<p>- Obzirom na financijske probleme koji su nas pratili, u konačnici sam zadovoljan uspjehom Zagrebačkoga festivala. Kao njegov direktor mogu reći da je koncepcija koju sam sa suradnicima osmislio - zadovoljavajuća To je potvrdila i publika. Naravno da su njegovoj kvaliteti pridonijeli i svi sudionici, od simfonijskoga orkestra, dirigenata, vrsnih glazbenika do kvalitetnih tekstopisaca, aranžera, izvođača...</p>
<p>• Ali i pjevanje uživo. </p>
<p>- Naravno. Pjevanje uživo i na playback ne može se uspoređivati. Većini je današnjih glazbenika u medijskom interesu pjesmu jednom otpjevati u studiju, tehnički je »dotjerati«, snimiti na kompakt disk i kao takvu plasirati na tržište. Kvalitetni pjevači i pravi profesionalci, starije, ali i mlađe generacije, ne boje se mikrofona i orkestra.</p>
<p>• Koji su u tom smislu »junaci « hrvatske glazbene scene? </p>
<p>- Svakako oni poput Ive Robića prema čijem smo imenu i djelu i ustanovili tradicionalnu nagradu, koju je ove godine, za pjesmu, »Ti si samo jedan«, autorice Milane Vlaović osvojila mlada Vesna Pisarović. Mladi Marko Tomasović, pak, napisao je odličnu pjesmu, »Vrati se u moje dane« koju je nenadmašno izvela Zdenka Kovačiček i osvojila nagradu publike. No, hrvatska glazba, pored pjevača nezavidnih vokalnih mogućnosti, na sreću ima vrhunske pjevače, poput Vice Vukova, Tereze Kesovije, Radojke Šverko i one mlađe generacije, Vannu, Petra Grašu, Ninu Badrić, Divasice i druge. </p>
<p>• I sami ste glazbenik. Svrstavate li sebe u šansonjere ili...</p>
<p>- Da, može se i tako reći. Iako, ljudi griješe kad misle da je šansona neka posebna pjesma. To je pjesma kao i svaka druga, samo što ona skreće pažnju na literarnu vrijednost teksta. Uz Zagrebački festival, šansona je svojedobno postala zaštitinim znakom zagrebačke glazbene scene. Danas, neka estradna imena svoju popularnost duguju upravo šansoni. To su u prvom redu moje kolege i prijatelji, Arsen i Gabi, Zvonko Špišić, Jadranko Črnko, moja malenkost. Pa, nedavno je i u Dramskom kazalištu Gavella održan Chansson fest, koji je okupio vrsne hrvatske, ali i inozemne glazbenike.Takve manifestacije valja poduprijeti.</p>
<p>• Vaša supruga, Ksenija Erker, poznata je pjevačica, ali i kćeri su glazbeno nadarene.</p>
<p>- Da, glazbena smo obitelj, iako kćeri, barem zasad, nisu krenule našim stopama. Naime, starija je Hana - glumica - završava Akademiju dramskih umjetnosti. U filmu Snježane Tribusson glumi jednu od uloga kao i na Maloj sceni Vitomire Lončar. Doduše, glumačka profesija zahtijeva i glumu i pjevanje, što njoj, koliko vidim - ide. Mlađa Martina, pak, pjeva najbolje od svih nas ali ne želi na estradu. U toj, kako ona kaže, šarolikoj »džungli«, ne nalazi svoje mjesto. Upisala je studij jezika na Filozofskom fakultetu i zbog dobrog sluha je uspješna u tome.</p>
<p>• Čemu vi zahvaljujete glazbenu dugovječnost?</p>
<p>- Kvalitetnom i profesionalnom odnosu prema radu. Posao, kojeg se prihvatim, uvijek nastojim napraviti dobro i odgovorno, što je utjecaj majčine loze. U suprotnom, nema rezultata.</p>
<p>• Što u karakternom smislu cijenite kod sebe?</p>
<p>- Kao vrlinu, općenito cijenim iskrenost, dok me glupost dovodi do ludila. Oni pak koji me »procjenjuju«, govore da sam tipičan škorpion. Zanimljivo je, primjerice, kad čitam horoskop, svaki se put iznova čudim, »kakav sam to ja?«. Istina je da pamtim niske udarce, ali ih nikad ne vraćam. Volim crni humor, čak i na svoj račun, jer se tako na neki način praznim i rješavam nagomilanih frustracija. Mislim, da mi je, upravo, taj humor vrlina, budući da sam u stalnom kontaktu s ljudima iz glazbenoga svijeta. U tom se svijetu zna nagomilati toliko gluposti, koje se jedino mogu liječiti crnim humorom.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zeleno svjetlo lokalnim izborima u Zagrebu, izbori najvjerojatnije u nedjelju, 17. prosinca</p>
<p>Jednoglasna odluka o izboru članova Vijeća gradskih četvrti i izbornim jedinicama, te odluka o granicama područja i sjedištima gradskih četvrti / Vijećnici HDZ-a i DC-a upozorili na velike troškove izbora, a ionako će se redovni izbori za Gradsku skupštinu trebati održati već na proljeće / Podržan prijedlog Poglavarstva koje je HEP-u dalo prigovor na zahtjev za povećanje cijena toplinske energije za široku potrošnju / Prihvaćeno izvješće o poslovanju 26 trgovačkih društava</p>
<p>Nedjelja, 17. prosinca najvjerojatniji je datum održavanja izbora članova Vijeća gradskih četvrti u Zagrebu. Zagrebački gradski zastupnici donijeli su, naime, na sjednici Gradske skupštine u utorak, odluku o izboru članova Vijeća gradskih četvrti i izbornim jedinicama, te odluku o granicama područja i sjedištima gradskih četvrti.</p>
<p> Iako su ove odluke donesene jednoglasno, mnogi su vijećnici iz redova HDZ-a i DC-a tijekom rasprave upozoravali, kako smatraju, da je održavanje izbora, petih po redu ove godine u Zagrebu, besmisleno iz više razloga. Davorin Tepeš (HDZ) istaknuo je tako, da svaki izbori, Grad Zagreb koštaju oko četiri milijuna kuna, što je za gradski proračun veliki trošak ako se uzme u obzir da će se sukladno zakonu redovni izbori za Gradsku skupštinu trebati održati već na proljeće sljedeće godine. </p>
<p>- Ako mandat članova Vijeća četvrti vežemo uz mandat članova Gradske skupštine, to praktično znači da će Vijeća gradskih četvrti raditi tek tri do četiri mjeseca, a nakon toga morat ćemo opet na izbore, rekao je Tepeš. S njegovim mišljenjem složio se i Joško Morić (DC) koji je istaknuo, kako njegova stranka nije protiv održavanja izbora, ali i da smatra kako je racionalnost trenutno, ipak, važnija. </p>
<p>Potpredsjednik Skupštine, Boris Šprem (SDP) koji je predsjedao sjednicom u utorak, odgovorio je kako je odluka koja se upravo razmatra samo načelne prirode te da nigdje u njoj ne stoji da će se izbori održati 17. prosinca. Datum održavanja izbora, dodao je, regulira se posebnom odlukom.</p>
<p> Gradonačelnik Milan Bandić zaključio je raspravu, apeliravši na prisutne da odluke donesu konsenzusom. </p>
<p>- Ako smo negdje pogriješili, možemo održati sjednicu Poglavarstva odmah i promijeniti sporne detalje u prijedlozima, ali ipak ne mislim da se radi o tolikim propustima, rekao je Bandić, koji je, inače, datum 17. prosinca, kao dan održavanja izbora, spomenuo tijekom aktualnoga sata. </p>
<p>Većinom glasova vijećnici su podržali prijedlog Poglavarstva koje je HEP-u dalo prigovor na zahtjev za povećanje cijena usluga opskrbe toplinskom energijom za široku potrošnju. Kako je obrazložio Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskoga ureda za gospodarstvo, Poglavarstvo je 17. listopada, od HEP-a dobilo prijavu cjenika 25 posto većeg. Prilikom razmatranja tog prijedloga zaključeno je da bi eventualno poskupljenje pogodilo 115.000 kućanstava ili točnije, 360.000 građana relativno slabih socijalnih mogućnosti. Zbog tih razloga odbijen je zahtjev HEP-a i zatraženo je da cijene bolje uskladi. Prema riječima Ladislava Prežigala, Grad je zatražio da se po stanovima ugrade termoakumulacijski ventili, promjenu tarifnog sistema i ugradnju satova koji bi mjerili utrošak energije. Ukratko, Gradsko poglavarstvo zatražilo je bolju kontrolu troškova HEP-a, zaključio je Prežigalo.</p>
<p> Na sjednici je također prihvaćeno izvješće o poslovanju 26 trgovačkih društava (a 27. Zračna luka Zagreb u 30-postotnom je vlasništvu Grada) za 1999. godinu. </p>
<p>Vedran Flajnik i Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ostavka dr. Franje Zenka, Goran Hill novi predsjednik Gradske skupštine</p>
<p>Zastupnici Gradske skupštine jednoglasno su prihvatili ostavku predsjednika Skupštine dr. Franje Zenka koji početkom prosinca odlazi na novu dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Vatikanu. Sukladno ranijim dogovorima stranaka Zagrebačke alternative, prema kojima mjesto predsjednika Gradske skupštine pripada HSLS-u, na mjesto dr. Zenka većinom glasova izabran je Goran Hill, inače, dosadašnji direktor zagrebačkoga Autobusnoga kolodvora. </p>
<p>Vijećnici HNS-a su, međutim, uskratili Hillu svoju podršku jer je, kako je rečeno, tijekom jutarnjeg utvrđivanja dnevnog reda podržao prijedlog odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu nakon koje bi u određenom vremenskom periodu svaki vlasnik bespravno izgrađenog objekta (bez građevinske dozvole) mogao legalno osigurati komunalni priključak. </p>
<p>Budući da je takva odluka, čiji je predlagatelj Gradsko poglavarstvo, u suprotnosti sa Zakonom o komunalnoj infrastrukturi, a da ju je podržao Goran Hill, vijećnici HNS-a izrazili su svoj stav prema kojem budući predsjednik Gradske skupštine ne može biti vijećnik koji podržava odluke protivne hrvatskim zakonima. S druge pak strane, rečeno je, vijećnici HNS-a nisu imali ništa protiv da predsjednik Gradske skupštine dolazi iz redova HSLS-a. (Vedran Flajnik, Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Naknade zastupnicima se neće povećati?</p>
<p>Vijećnik HSS-a Franjo Sedinić postavio je pitanje povećanja naknade vijećnicima za pola milijuna kuna izglasano na prošloj sjednici Gradske skupštine i rekao da bi u interesu svih vijećnika bilo da do tog povećanja ne dođe, odnosno da se smanji broj odbora i povjerenstava zbog kojih su službeno naknade i povećane. Gradonačelnik Milan Bandić odgovorio mu je da što se tiče Gradskog poglavarstva nikakvog povećanja naknada vijećnicima u ovoj, ali ni u sljedećoj godini neće biti, a da su naknade gradskim zastupnicima stvar Gradske skupštine. Zamjenik predsjednika Gradske skupštine Boris Šprem, odgovorio je Sediniću kako je točno da su naknade povećane, ali da nije došlo do aktiviranja tih sredstava i da će, najvjerojatnije, tako i ostati. </p>
<p>Tomislav Jelić (HDZ) je upitao, da li Gradsko poglavarstvo zna, da je ugovor, prema kojemu se u razdoblju od 1997. do 1999. godine Uprava Zagrebačkoga velesajma obvezala da će na račun tvrtke »Sonder« d.o.o čiji je direktor dr. Mladen Vedriš, za konzultantske poslove isplaćivati 7.000 njemačkih maraka mjesečno - produžen. Jelić je dodao, da zapravo ima saznanja kako su ugovoru dodana dva aneksa s kojima je ta suradnja produžena i na ovu godinu. Gradonačelnik Bandić je odgovorio da će provjeriti te tvrdnje, te ako su istinite, dodao je, direktor Zagrebačkoga velesajmaa Jurica Pavelić je - »hrabar čovjek«. »Provjerit ćemo ako je Pavelić nastavio isplaćivati toliki iznos budite sigurni u to«, zaključio je gradonačelnik. </p>
<p>Veru Pivčević Stanić (HDZ) zanimalo je kako će se zaštititi socijalno ugroženi građani kojima su proteklih dana na naplatu stigli računi za struju uvećani i za sto posto.</p>
<p>- HEP je, nažalost, izvan ingerencije Gradskoga poglavarstva, ali svakako ćemo pokušati razgovarati s odgovornima i nešto učiniti da bi posljedice poskupljenja energije bile što blaže, rekao je gradonačelnik. (Claudio Kramarić/Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Župan Pasecky pozdravio sve, osim novinara</p>
<p>- Pozdravljam sve prisutne članove Županijskog poglavarstva, kao i predstavnike školstva, kulture, poduzetnika... Predstavnike medija neću pozdraviti, jer su nekorektno pisali o Zagrebačkoj županiji, rekao je u utorak, na sjednici Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije župan Branimir Pasecky, predsjednik Županijskog poglavarstva. Župan je opovrgnuo neke napise u nezavisnim medijima, da Zagrebačka županija opstruira Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Rekao je samo, da osjeća kako su trn u oku jednoj vlasti kojoj nije u interesu prosperitet Zagrebačke županije. </p>
<p>- Krediti Zagrebačke banke od gotovo 9,8 milijuna kuna, odobreni su svima koji su zadovoljili postavljene uvjete, rekao je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Ratko Žapčić. Župan Pasecky je predložio da se odmah raspiše Natječaj za banku koja će sljedeće godine kreditirati male i srednje poduzetnike.</p>
<p>Dožupan Zagrebačke županije Mirko Matić predložio je povećanje Proračuna za 2001. godinu za dva milijuna kuna, i to upravo za Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Prijedlog će se za 14 dana naći će se na Skupštini.</p>
<p>Na sjednici je konstatirano da je Zagrebačka županija jedna od rijetkih koja je na početku svoga mandata donijela Program Županije za 2000. godinu i prišla ozbiljnoj realizaciji. Rezultati poslovanja pokazuju da Zagrebačka županija i njezino gospodarstvo, idu uzlaznom putanjom. </p>
<p>Do 8. studenoga ostvaren je porez na dohodak veći za 45 posto u odnosu na lanjski. Pasecky je istaknuo potrebu što veće štedljivosti, ali i pokušaja daljnjeg iskoraka u financiranju svih dominantnih djelatnosti, u prvom redu poljoprivrede, maloga gospodarstva i turizma, no, isto tako, školstva i zdravstva. Na sjednici je također istaknuto kako Zagrebačka županija raspolaže sa 10-ak milijuna kuna za hitne, nepredviđene izdatke, mimo predviđenih planova.</p>
<p>- Najveće priznanje za Zagrebačku županiju je što nema antagonizma između lokalnih jedinica, istaknuo je župan.</p>
<p>Na sjednici je istaknuto kako bi za održavanje županijskih i lokalnih cesta ove zime trebalo izdvojiti dvostruko više sredstava nego što je predviđeno Proračunom, pa je prihvaćen prijedlog da se iz pričuve Proračuna za rad Zimske službe odobri 150.000 kuna. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Evidencijama i udaranjem pečata samo se troši novac za otvaranje novih radnih mjesta</p>
<p>Tražeći brže rješavanje problema nezaposlenosti te ukidanje evidencijskih kartona, pedesetak članova Udruge nezaposlenih Hrvatske (UNH) prosvjedovalo je u utorak pred zgradom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) u Zvonimirovoj ulici. Transparentima, »Dajte nam posla, ne tjerajte nas iz Hrvatske«, »Umjesto 200.000 novih radnih mjesta - isto toliko otkaza«, nezaposleni su upozorili da će svakoga utorka prosvjedovati zbog svog teškoga položaja. U utorak su tražili da ih na razgovor primi načelnica zagrebačkog podružnog ureda HZZ-a Marica Jelić-Kazić, no nije im odobren ulazak u prostorije Zavoda.</p>
<p>- Djelatnici HZZ-a ponašaju se kao mali, bahati bogovi. Zahvaljujući razumijevanju policije ispred ulaza u zgradu, ipak smo uspjeli podijeliti letke te upozoriti nezaposlene na njihov trenutni položaj, kazao je novinarima predsjednik UNH-a, Tomislav Đimšita. Pojašnjavajući razloge prosvjeda pred zgradom HZZ-a, Đimšita je rekao da se njegova Udruga zalaže za hitno ukidanje evidencijskih kartona zbog kojih se ljudi moraju svaki mjesec javljati na Zavod. </p>
<p>- Evidencijskim kartonima i bespotrebnim udaranjem pečata samo se troši novac koji bi se mogao uložiti u otvaranja novih radnih mjesta. U obnovu zgrade Zavoda, također su nelogično utrošena ogromna financijska sredstva, podsjetio je Đimšita, dodajući kako je zaposlenicima Zavoda jako dobro, jer žive na račun proračuna i prevarenih poreznih obveznika.</p>
<p>Govoreći o budućim aktivnostima, čelnik UNH-a najavio je skoro osnivanje podružnica u Dubrovniku, Karlovcu, Vinkovcima i Velikoj Gorici. I u tim će gradovima, nezaposleni početi slične prosvjedne aktivnosti. Na novinarsko pitanje o eventualnim pojavama nepotizma ili korupcije, Đimšita je rekao da Udruga još uvijek prikuplja informacije o takvim pojavama kojih zasigurno ima.</p>
<p>Članovi Udruge nezaposlenih u utorak su zatražili da se ravnatelj HZZ-a ubuduće bira putem javnog natječaja i da u upravnom vijeću mora sjediti i predstavnik nezaposlenih. Zavod za zapošljavanje mora djelovati transparentnije i brže, ističu predstavnici UNH-a.</p>
<p>- Ukoliko nas ravnateljica Zavoda za zapošljavanje uskoro ne primi na razgovor, radikalizirat ćemo ovakve prosvjede, kazao je Đimšita, pojasnivši kako će od utorka do utorka nastojati okupiti što više nezaposlenih pred zgradama područnih Zavoda u svim gradovima Hrvatske. Kada je riječ o financiranju Udruge, Đimšita je kazao kako se iz toga najbolje vidi odnos politike prema problemu nezaposlenosti. </p>
<p>- Jednako proračunskog novca dobivamo mi i nekakvo udruženje za zaštitu tovara na nekom otoku, ironično je konstatirao Đimšita. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dr. Thaller: Nevjerojatno je koliko su mladi slabo informirani o posljedicama pijenja!</p>
<p>Hrvatska, sa 11 litara čistoga alkohola po glavi stanovnika na godinu - pri vrhu europskih zemalja! / Prof. dr. Thaller: Treba početi isticati vrijednosti nealkoholne kulture i vrijednosti koje će nas usmjeravati prema zdravom načinu života, te se strogo pridržavati Zakona o zabrani točenja alkohola mlađima od 18 godina / Don Stjepan Bolkovac: U radu u terapijskim zajednicama nikad ne možete računati s rezultatima, ali morate uložiti sve da biste uspjeli</p>
<p>U ukupnoj populaciji pacijenata, na Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« danas ima čak 30 posto adolescenata i mlađih punoljetnih osoba koje, osim problema s alkoholom, imaju i zdravstvenih i socijalnih problema! U Hrvatskoj, na žalost, u skupini djece i adolescenata nije smanjena pojavnost alkohola, dok je u nekim sredinama, primjerice u SAD-u, smanjeno konzumiranje alkoholnih pića u skupini mladih do 18 godina, u skupini od 18 do 25 godina zabilježen je lagani porast, a poslije 25. godine ponovno lagani pad. Naša je zemlja sa 11 litara čistog alkohola po glavi stanovnika na godinu pri vrhu europskih zemalja!</p>
<p>O problemu alkoholizma razgovarali smo s prof. dr. sc. Vlatkom Thallerom, predstojnikom Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« u Zagrebu. - Alkohol je najčešće upotrebljavana psihoaktivna supstancija i u skupini djece-adolescenata i u skupini odraslih. Istraživanja su pokazala da je više od 90 posto adolescenata konzumiralo alkoholna pića, više od 60 posto je pušilo duhan, dok su druge psihoaktivne supstancije manje zastupljene. Više od 30 posto adolescenata imalo je epizode teškog opijanja, a 3,7 posto svakodnevno konzumira alkoholna pića, rekao nam je prof. Thaller.</p>
<p>Uzroci pijenja alkohola su socijalni, odnosno socio-kulturološki, psihološki i ekonomski.</p>
<p> - U našem civilizacijskom krugu alkohol je lako dostupan i on predstavlja jedan model ponašanja, zapravo tolerira se konzumiranje alkoholnih pića. Uzroke pijenja treba potražiti u obitelji, jer ona je generator alkoholnog ponašanja. Naime, djeca prihvaćaju obrasce ponašanja svojih roditelja, kao i drugih starijih članova obitelji. Recimo, istraživanja su pokazala da u onim obiteljima gdje se 'obredno' konzumiraju alkoholna pića, znači poslije ručka, tijekom vikenda ili godišnjeg odmora, i djeca preuzimaju takve obrasce ponašanja i u njih postoji veći rizik da kasnije dođe do zlouporabe alkoholnih pića i do alkoholizma, ističe Thaller. Drugi je uzrok konzumiranja alkoholnih pića kod mladeži, prema njegovim riječima, preuzimanje modela ponašanja iz skupine kojoj oni pripadaju po dobi, kako bi bili slični ostalima, odnosno »odrasli« i »zreli«. </p>
<p>Prof. Thaller upozorio je i na to da se malo zna o posljedicama koje donosi alkohol, a posebice se premalo govori o toksičkom, pogubnom djelovanju alkohola na mladi organizam. </p>
<p>- Većina ljudi, na žalost, ne zna da već i nakon jednokratne upotrebe alkohola dolazi do oštećenja svih organa i organskih sustava, istaknuo je on. Liječenje se provodi apsolutnom apstinencijom, tako da u obzir ne dolaze čak ni kolači koji sadržavaju alkohol, doznajemo od dr. Thallera. Traje do pet godina, kontinuirano, provodi se u kontaktu s terapeutima te putem skupina samopomoći i uzajamne pomoći u klubovima liječenih alkoholičara, a u liječenje je uključena i obitelj.</p>
<p>Osim kontinuirane i kvalitetne edukacije mladih, s fokusom i na obitelj, prof. Thaller kaže da treba početi isticati vrijednosti nealkoholne kulture, vrijednosti koje će usmjeravati prema zdravom načinu života, te se strogo pridržavati Zakona o zabrani točenja alkohola mlađima od 18 godina.</p>
<p> - Nevjerojatno je kako su mladi slabo informirani o posljedicama konzumiranja alkohola i alkoholizma, koji nerijetko završava i smrću. Sredstva javnog priopćavanja trebala bi u tome imati važnu ulogu, ističe Thaller.</p>
<p>Don Stjepan Bolkovac, župnik župe »Marije Pomoćnice« na Knežiji, već se dugo bavi mladima i njihovim problemima, a u Njemačkoj je svojedobno surađivao na Klinici za ovisnosti. Bolkovac ističe da je alkoholizam vremenska bolest, jer se dugo razvija, dugo traje i dugo se liječi. Prema njegovu mišljenju, temelj svake ovisnosti je nedostatak ljubavi, različiti strahovi i, u prvom redu, komunikacijska hladnoća.</p>
<p> - Rješenje je pomoći mladima da otkriju sebe, vlastito dostojanstvo i darove koje nose u sebi. Zato se u terapijskim zajednicama radi upravo na razvijanju tih darova. To je uvijek rad u kojem nikad ne možete računati s rezultatima, ali morate uložiti sve da biste uspjeli. Osim što ih treba naučiti da vole sebe, jer bez toga ne mogu voljeti ni druge, važno je, isto tako, pomoći mladima da uspostave što normalnije emocionalne odnose s ljudima. U tome je vjera silno važna, jer može biti terapeutsko sredstvo, rekao je Bolkovac. (Sandra-Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Alkohol ugrožava četvrtinu stanovnika Hrvatske</p>
<p>Prvi klub liječenih alkoholičara osnovao je 1964. dr. Vladimir Hudolin. Danas ih ima oko 160, a više od polovice u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Broj klubova svake je godine sve veći. </p>
<p> Procjenjuje se da gotovo milijun ljudi u Hrvatskoj pati od posljedica alkoholizma. Samih ovisnika negdje je između 250.000 i 300.000, još otprilike toliko ih je na dobrom putu da postanu alkoholičari. Kad se pribroje članovi njihovih obitelji, koji izravno trpe posljedice alkoholizma, liječnici opravdano barataju brojkom od oko milijun ugroženih.</p>
<p> - Granica između »uobičajenih navika« i ovisnosti o alkoholu prelazi se puno ranije nego je to itko bio svjestan, kaže Ivan Mojaš, tajnik Saveza klubova liječenih alkoholičara Hrvatske, i sâm liječeni alkoholičar, apstinent skoro osam godina. Kakav god motiv natjerao ovisnika da ode u kliniku za odvikavanje, u njoj će dobiti naputak da se javi u najbliži klub liječenih alkoholičara. Slijede tjedne klupske terapije najmanje godinu dana, a nakon toga dolazak još pet godina, a i kasnije povremeno, ovisno s koliko poteškoća teče apstinencija. </p>
<p> Prosječno je u klubu 12 članova, odnosno 12 obitelji, jer i članovi obitelji ovisnika moraju biti uključeni u terapiju. Alkoholičarima tek u klubu postaje jasno da svi imaju zajedničke probleme i krize: narušene bračne odnose, otuđenost od djece, zdravstvene i seksualne probleme, nesuglasice na poslu. </p>
<p> - U početku sam mislio, vidjevši koliko se ljudi ponovno vraća alkoholu, da se trud neće isplatiti, kaže Ivan Mojaš i dodaje da mu je sada jasno da moramo svi ustrajati u širenju svijesti da se s alkoholom treba uhvatiti ukoštac bez srama, puno ranije nego on zauzme važno mjesto u životu obitelji.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Studenti još uvijek bez dogovora o izbornom zakonu - izbori u studenome i dalje upitni</p>
<p>Ministar Hrvoje Kraljević: U svakom članku staroga zakona ima nešto nejasno / Mario Panjičko (SZ): Novi zakon ne treba donositi zbog izbora, već zbog studenata/Marko Bajt (Iuridicum): Novi zakon - uvreda za pravničku struku / Jelena Berković (Revolt): Tri mjeseca za komisiju koja će izraditi idealan zakon / Bojan Mandić (PSI): Prije donošenja Zakona o Studentskom zboru, pričekati Zakon o visokim učilištima</p>
<p>Kako, kada i po kojem zakonu će se održati studentski izbori, koji bi trebali izroditi predstavničko tijelo za 100.000 hrvatskih studenata, još uvijek nije poznato. Izbori bi se, naime, prema važećem zakonu trebali održati u studenome, no, kako se čulo na javnoj raspravi u ponedjeljak navečer u organizaciji Foruma mladih SDP-a i Mladih hrvatskih liberala - upitno je hoće li ih uopće biti ove godine. </p>
<p> Zakon o Studentskom zboru, unatoč tomu što ga sve studentske udruge i politički podmlatci smatraju izuzetno lošim, na snazi je već tri godine. No, tek pred same izbore, počelo se više govoriti o potrebi promjene toga zakona. Forum mladih SDP-a još je u svibnju izradio prijedlog novoga zakona, no nakon što je u rujnu održano nekoliko javnih rasprava, novi je zakon nestao u mraku. Ponovo se pojavio tek ovih dana, pred izbore. </p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, izjavio je u ponedjeljak da postojeći zakon gotovo u svakome članku ima nešto nejasno. Prijedlog novoga zakona o Studentskom zboru pun je tipfelera i nejasnoća, smatra ministar i predlaže da se postojeći zakon, koliko je god to moguće, popravi i pošalje po hitnom postupku u Sabor. Na taj bi se način izbori mogli održati ove godine. Moguće je također, uvrstiti amandman o promjeni datuma izbora, odnosno njihovoj odgodi, predložio je ministar i studentima prepustio odluku. </p>
<p>Ministar je ujedno pozdravio neke novine koje su uvrštene u novi prijedlog zakona, a jedna od njih su tijela Studentskoga zbora. Osim skupštine i predsjedništva, Studentski zbor trebali bi činiti - student-prorektor i student-prodekan. Student-prorektor je izabrani predstavnik studenata u skupštini Studentskog zbora na rok od godinu dana, a obavlja dužnost predsjednika predsjedništva Studentskoga zbora, te predstavnika u sveučilišnom Senatu i u upravi Sveučilišta. Student-prorektor ravnopravan je s drugim prorektorima sveučilišta. </p>
<p>Drugo novo tijelo kojega predlaže novi zakon, je student-prodekan - izabrani predstavnik studenata na fakultetu, također na godinu dana, koji obavlja dužnosti člana fakultetskog vijeća i sudjeluje u upravi fakulteta ravnopravno s drugim prodekanima. </p>
<p>Predsjednik Studentskoga zbora, Mario Panjičko, smatra da je prijedlog zakona proizašao iz staroga zakona. »Na lošim temeljim ne može se izgraditi dobra kuća«, komentirao je Panjičko, smatrajući nonsensom mijenjati zakon petnaestak dana prije isteka roka za izbore. Zbog činjenice da i u novom prijedlogu zakona mnogo toga nije jasno, Panjičko je predložio da se izradi posve novi zakon o Studentskom zboru. »Do tada, neka se provedu izbori po postojećem zakonu, jer novi ne treba donositi zbog izbora, već zbog studenata«, rekao je Panjičko. </p>
<p>Marko Bajt, dopredsjednik Društva studenata Pravnog fakulteta »Iuridicum«, naglasio je da je prijedlog novoga zakona toliko loš da je uvreda za pravničku struku i za naziv zakon. On ne rješava ključna pitanja Studentskoga zbora (financiranje i položaj studentskih udruga), niti na adekvatan način rješava probleme izbora studentskih predstavnika u fakultetska vijeća. »Prijedlog novoga zakona nije ništa drugo nego loše prepisani stari zakon o SZ-u, s nekoliko kozmetičkih promjena«, smatra Bajt. Stoga su članovi »Iuridicuma« od ministra zatražili rok od tri mjeseca, u kojem će se oformiti radna skupina koja će izraditi novi zakon o SZ-u. </p>
<p>Članovi studentske udruge »Revolt«, ponudili su pak prijedlog o »spašavanju« izbora, unošenjem novoga članka u postojeći zakon, za odgodu održavanja izbora. Novi izbori mogli bi se održati već za tri mjeseca: dva su potrebna za sastavljanje zakona a jedan mjesec za javnu raspravu, smatra Jelena Berković iz »Revolta«. </p>
<p> Bojan Mandić (Pokret studentskih inicijativa - PSI) podržao je prijedlog za osnivanjem komisije koja bi izradila novi zakon. »Zakon o studentskom zboru treba donijeti tek nakon donošenja Zakona o visokim učilištima«, rekao je Mandić. </p>
<p>Obzirom da studentska rasprava i pokušaj pomoći ministra Kraljevića, nisu uspjeli, te da se sve studentske udruge ponovo nisu uspjele usuglasiti oko zajedničkoga rješenja, predstavnici udruga studenata odgovore na svoje (pred)izborne probleme pokušat će pronaći u razgovoru s potpredsjednicom Sabora, Željkom Antunović, u srijedu u 10 sati.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Koji su zadaci Studentskoga zbora</p>
<p>Svaki drugi student u Zagrebu čuo je za Studentski zbor, no mnogo rijeđe studenti znaju objasniti što je Zbor i na koji način djeluje. </p>
<p>Studentski zbor legitimno je predstavničko tijelo svih studenata, a čine ga izabrani studenti koji studiraju na dodiplomskim studijima. Temeljni akt Studentskoga zbora je Statut, kojega donosi Skupština Studentskoga zbora na prijedlog predsjedništva Zbora ili člana Skupštine. </p>
<p>Temeljne zadaće Studentskoga zbora vezane su uz sudjelovanje studenata u tijelima uprave visokog učilišta, odnosno sveučilišnih ustanova. Zbor vodi brigu o ustroju i provedbi studentskih programa na području visoke naobrazbe, znanosti, kulture, sporta, tehničke kulture i drugih područja od studentskog interesa. Brine o programima koji utječu na socijalno-ekonomski položaj studenata, te o davanju prijedloga o poboljšanju položaja studenata. Zbor je nadležan za imenovanje predstavnika studenata u tijela međunarodnih studentskih organizacija, kojih je Republika Hrvatska članica. Ujedno, Studentski zbor daje poticaj za donošenje ili promjene propisa od interesa za studente, kao i drugim zakonskim ili statutom određenim zadacima. </p>
<p>¸Prema anketi među 1.000 studenata, koju je Sveučilšna organizcija HSS-a provela u listopadu, 56,1 posto ispitanika izjasnilo se da Studentski zbor nekvalitetno zastupa studentske interese.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Međimurjem kolaju krivotvorene novčanice od 100 američkih dolara</p>
<p>ČAKOVCE, 14. studenoga</p>
<p> - Zamjenik načelnika Odsjeka za analitičke poslove PU međimurske Branko Sušec izvijestio je u utorak o pronađenim krivotvorenim novčanicama. Još u četvrtak, 9. studenoga u jutarnjim satima su djelatnici Međimurske banke d.d. u Čakovcu pronašli dvije novčanice od po sto američkih dolara, za koje su posumnjali da su krivotvorene. Ta njihova sumnja kasnije je potvrđena, jer je utvrđeno da su obje novčanice izrađene na neoriginalnom papiru, manjih su dimenzija od originalnih banknota, a najvjerojatnije su izrađene tehnikom fotokopiranja u boji. </p>
<p>Istoga dana poslije podne u trezor su zaprimljene još dvije takve novčanice, pretpostavlja se od istog izvora. Zbog toga iz banke, ali i PU međimurske, upozoravaju građane da obrate pozornost kada barataju novčanicama od 100 USD. Najuputnije je ne upuštati se u kupovinu valute na ulici, daleko sigurnije je kupnju deviza obaviti u bankama ili ovlaštenim mjenjačnicama. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Irannke i dalje u brak s devet godina!</p>
<p>TEHERAN, 14. studenoga</p>
<p> - Nadzorno vijeće iranskog ustava odbacilo je prijedlog zakona o zabrani mogućnosti nametanja braka Irankama već u dobi od devet godina, izvijestili su u utorak parlamentarni izvori. Iranski parlament je 29. studenoga donio prijedlog zakona kojim bi, osim odobrenja obitelji, za zakonsko odobrenje braka adolescenata bila obvezna i sudska potvrda. Prema prijedlogu tog zakona sklapanje braka bilo bi zabranjeno muškim osobama mlađim od 17 i djevojkama mlađim od 15 godina. Sada je u Iranu sklapanje braka dopušteno djevojčicama u dobi od najmanje devet godina i dječacima od 14 godina. Nadzorno vijeće, instanca koju vode konzervativci i koji ratificira ili odbacuje bilo koji zakon, ocijenilo je tekst što su ga izglasali zastupnici u parlamentu »protivnim šerijatu«. </p>
<p>Većina zastupnika pobunila se protiv takve odluke Odbora. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otkriven mehanizam stvaranja sjećanja</p>
<p>NEW YORK, 14. studenoga</p>
<p> - Kad se uzme u obzir naše cijelo životno iskustvo, kako su se određeni trenuci probili do »spomenara« u našoj glavi? Odgovor se, tvrde istraživači, skriva u moždanim receptorima koji nastoje sačuvati sjećanje na našu prošlost.
Ti receptori, nazvani NMDA (N-metil-D-aspartat), imaju, kako se čini, glavnu ulogu u pretvaranju kratkoročnog pamćenja u dugoročno - u okviru procesa poznatog pod nazivom učvršćivanje pamćenja, pokazala je studija provedena na miševima.</p>
<p> Za neke vrste učenja potreban je receptor NMDA, ali njegova uloga u učvršćivanju pamćenja još nije detaljno proučena, tvrde Eiji Shimizu i njegovi suradnici sa sveučilišta »Princeton« u New Jerseyu.</p>
<p> Kako bi otkrili ulogu NMDA u stvaranju sjećanja, istraživači su uz pomoć genetskih tehnika uzgojili štakore s NMDA receptorima koji se mogu uključiti i isključiti, ovisno o hrani. Provedeni su različiti testovi, a štakori su teže učili kad su NMDA receptori bili isključeni, iako su učili jednako dobro kao i normalni štakori kad su receptori bili uključeni, izvješćuju autori.</p>
<p> Štakori koji su učili dok su im NMDA receptori bili uključeni, poslije su se sjećali naučenoga ako su receptori ostali uključeni, ali kad su isključeni, zaboravili bi što su naučili. Kad su isključeni NMDA receptori, posebno je otežano složeno pamćenje - odnosno, naučena reakcija u određenoj situaciji, izvijestili su znanstvenici u časopisu »Science«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pokusi s genetskom terapijom nova nada srčanim bolesnicima</p>
<p>NEW ORLEANS, 14. studenoga </p>
<p> - Eksperimentalno ubrizgavanje stanica, uključujući i matične stanice, pokazuje da će se bolesno i oštećeno srce ubuduće moći regenerirati, tvrde istraživači. </p>
<p> Francuski su znanstvenici uzeli obične stanice iz mišića noge jednog pacijenta te su ih ubrizgali u njegovo srce. Stanice su, kako se čini, zamijenile stanice srčanog mišića.</p>
<p> Drugi su istraživači otkrili kako se matične stanice, iz kojih se mogu razviti različite vrste tjelesnih stanica, mogu upotrijebiti za uzgoj novih krvnih žila ili čak zamijeniti oštećeno srčano tkivo. Neke skupine znanstvenika uspjele su uz pomoć gena i proteina potaknuti razvoj novog srčanog i arterijskog tkiva. Novi će nam postupak »omogućiti zamjenu oštećenoga srčanog tkiva«, rekla je dr. Rose Marie Robertson, predsjednica Američkoga društva kardiologa, na godišnjem sastanku društva.</p>
<p> Pokažu li se te metode dugoročno uspješnima, pomoći će osobama sa srčanom manom, odnosno s oštećenjem koje onemogućuje normalan rad srca, rekla je dr. Robertson. Otprilike polovica tih pacijenata umire u roku od pet godina. »Srčane stanice ne mogu se zamijeniti kad odumru«, rekla je dr. Robertson.</p>
<p> Dr. Philippe Menasche iz bolnice »Bichat« u Parizu i njegovi kolege istraživali su kako se to može ispraviti. U lipnju su izveli pokus na 72-godišnjem pacijentu s teškim oštećenjem srca nakon srčane kapi.</p>
<p> »Uzeli smo dio mišićnoga tkiva iz bedra, dva tjedna smo uzgajali stanice u kulturi dok nismo imali dovoljan broj stanica skeletnih mišića, a zatim smo ih usadili u oštećeno srce«, rekao je Menasche.</p>
<p> Nakon pet mjeseci mišićne su se stanice integrirale u pacijentovo srce i sudjelovale u kontrakcijama, iako ne potpuno jednako kao stanice srčanog mišića. »Ovo je sjajan rezultat, ali moramo biti jako oprezni«, rekao je Menasche.</p>
<p> Dr. Ray Chiu, predsjednik odjela za kardiotorakalnu kirurgiju Medicinskog centra sveučilišta »McGill«, isprobao je drukčiji postupak uz pomoć matičnih stanica.</p>
<p> Te se stanice mogu razviti u bilo koju vrstu tjelesnih stanica. On i njegovi suradnici ispitali su 22 štakora, zamrznuli dijelove njihovih srca i ubrizgali matične stanice koštane srži - poznat izvor tih prilagodljivih stanica - kako bi ih zamijenili.
Ubrizgane stanice su radi lakšeg razlikovanja označili fluorescentnom kemikalijom. »U roku od četiri do pet tjedana, označene su se stanice pretvorile u mišićne«, rekao je Chiu. Taj bi postupak mogao omogućiti uporabu pacijentove vlastite koštane srži, što znači da ne bi bili potrebni lijekovi za sprječavanje odbacivanja tkiva.</p>
<p> Druga skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Jeffa Isnera sa sveučilišta »Tufts« u Bostonu, otkrila je drugi način uporabe stanica. Oni su uzeli endotelne progenitorske stanice koje kruže u krvi i razvijaju se u odrasle endotelne stanice: »Kad je potrebno te stanice mogu doći do mjesta na kojemu se dalje razvijaju«, rekao je Isner.</p>
<p> Kad su ubrizgane štakorima s oštećenim imunitetom u kojih je simulirana srčana kap, ljudske progenitorske stanice pričvrstile su se za oštećeno srčano tkivo i, kako se čini, počele stvarati novo.</p>
<p> Isner će, kako je rekao, zatražiti od američke Administracije za hranu i lijekove dozvolu za ispitivanje postupka na ljudima. Uz to, on i njegovi kolege pokušavaju isprobati genetsku terapiju uz pomoć koje u teških srčanih bolesnika pokušavaju potaknuti razvoj vlastite premosnice.</p>
<p> Jedna je studija sugerirala da su se pacijenti koji su dobili placebo oporavili jednako dobro kao i oni koji su dobili nove gene što potiču razvoj krvnih žila.</p>
<p> Dr. Timothy Henry sa sveučilišta Minnesota u Minneapolisu i njegovi kolege pratili su 102 pacijenta godinu dana i otkrili da je taj »placebo efekt« nestao nakon godine dana. Samo pacijenti koji su dobili prave gene i dalje su govorili kako su osjećali slabljenje bolova i drugih simptoma.</p>
<p> Neki su se bojali da bi poticanje razvoja krvnih žila moglo izazvati rak, ali Henry nije našao dokaze za to. »Četiri pacijenta, odnosno deset posto, iz skupine koja je dobila placebo, oboljeli su od raka nakon godinu dana«, rekao je Henry. Niti jedan pacijent koji je dobio genetsku terapiju nije obolio od raka, dodao je. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon srčane kapi najbolja mediteranska prehrana</p>
<p>WASHINGTON, 14. studenoga </p>
<p> - Takozvana mediteranska prehrana, bogata maslinovim uljem, voćem, povrćem i ribom, najzdraviji je način prehrane nakon srčane kapi, rekli su istraživači u New Orleansu. </p>
<p> »Zahvaljujući prehrani bogatoj proizvodima koje se povezuje s mediteranskom kulturom i siromašnoj proizvodima bogatim zasićenim mastima, poput maslaca, znatno je smanjen rizik od smrti nakon infarkta«, izjavio je dr. Roberto Marchioli na kongresu Američkoga društva kardiologa.</p>
<p> Pokazalo se, rekao je, da »osobama koje u prehranu uključe više biljnoga ulja i maslaca, prijeti tri puta veća opasnost od smrti nego onima koji jedu više povrća i voća te maslinova ulja«.</p>
<p> Istraživači iz »Consorzio Mario Negri Sud« u Italiji, 42 mjeseca pratili su 11.342 osobe koje su imale infarkt i proučavali njihovu prehranu. U usporedbi s onima koji su se hranili »idealno«, osobama koje su uzimale više maslaca, prijetila je 2,6 puta veća opasnost od smrti u roku od ta 42 mjeseca.</p>
<p> Iako prilično bogata mastima, takozvana »mediteranska« prehrana drži se zdravom jer sadrži mnogo zaštitnih elemenata poput antioksidanata (iz voća), nezasićenih masti (maslinovo ulje) i nekih masnih kiselina kojih ima u ribi. Zna se da stanovnici zemalja poput Grčke, Italije i Španjolske rjeđe umiru od koronarnih bolesti nego stanovnici sjevernoeuropskih zemalja. (AFP/H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pušenje dovodi i do gubitka sluha</p>
<p>NEW YORK, 14. studenoga</p>
<p> - Opće je poznato da je pušenje štetno za pluća, a sad japanski istraživači izvješćuju da može oštetiti i sluh. </p>
<p> »Rezultati istraživanja pokazali su da će pušači vjerojatnije imati više teškoća sa sluhom, posebno kad su u pitanju visoke frekvencije, nego osobe koje nikad nisu pušile«, tvrdi dr. Noriyuki Nakanishi s medicinskog fakulteta u Osaki. On i njegovi suradnici su u razdoblju od 1994. do 1999. ispitivali sluh 1.554 Japanca u dobi od 30 do 59 godina zaposlenih u uredima velikih korporacija. Istraživači su otkrili da se mogućnost pojave nagluhosti, posebno kad je riječ o visokim frekvencijama, povećava s brojem popušenih cigareta dnevno te s godinama pušenja. Izvješće o istraživanju objavio je »Journal of Occupational and Environmental Medicine«. Muškarcu koji, primjerice, puši više od kutije cigareta dnevno, prijeti dva puta veća opasnost od takve nagluhosti u usporedbi s osobama koje nikad nisu pušile. A muškarcima koji su 40 godina ili više pušili kutiju cigareta dnevno, prijeti dva do tri puta veća opasnost od nagluhosti.</p>
<p> Nakanishi i njegovi kolege pretpostavljaju da je uzrok nagluhosti protok krvi u pužnici, dijelu unutarnjeg uha u obliku školjke koji prenosi zvuk do mozga. Međutim, autori istraživanja primjećuju da su pušači općenito »lošijega zdravlja« od nepušača te da taj faktor možda pridonosi gubitku sluha. (Reuters/H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Brešanova drama u Poljskoj</p>
<p>LUBLIN, 14. studenoga</p>
<p> - Drama »Ledeno sjeme« Ive Brešana premijerno je izvedena u poljskome gradu Lublinu ovih dana. Hrvatski pisac i dramatičar Ivo Brešan predstavljen je poljskoj publici na najbolji mogući način, jer je kazalište Juliusza Osterwyja jedno od reprezentativnijih i poznatijih poljskih kazališta. Dramu je, pod naslovom »Diabelskie nasienie« prevela Dorota Jovanka Ćirić, a na scenu u Lublinu postavio ju je redatelj Krzysztof Babicki. Ova drama prevedena je u sklopu suradnje Hrvatskoga centra ITI UNESCO i poljskoga kazališnog časopisa »Dialog«. U predstavi glume Ludwik Paczyński, Henryk Sobiechart, Pawel Sanakiewicz, Piotr Wysocki, Jerzy Rogalski i drugi. Scenograf predstave je Pawel Dobrzycki, kostimograf Barbara Wolosiuk, a glazbu je radio Marek Kuczynski. Posredovanjem Hrvatskog centra ITI UNESCO objavljena je u časopisu »Dialog« prevedena na poljski drama »Posljednja karika« Lade Kaštelan. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Strahovi i dileme djetinjstva</p>
<p>4. revija filmova Europske unije / Vrlo dobar britanski film »Lovac na štakore« Lynne Ramsay / Napokon u Zagrebu film uglednoga španjolskog redatelja i pisca Josea Luisa Garcie </p>
<p>Nakon što je motovunsku publiku ovoga ljeta osvojio film »Billy Elliot« Stephena Daldryja, Zagrepčani su se ovih dana mogli još jednom uvjeriti u vrijednost novog vala britanskih filmskih autora. U sklopu 4. revije filmova Europske unije, Britanci su se predstavili filmom »Lovac na štakore« Lynne Ramsey. Oba filma bave se problemima djetinjstva u tmurnim, mračnim, siromašnim, depresivnim sredinama britanskih predgrađa. Daldry je u »Billy Elliotu« lepršavo, šarmantno i gotovo »plesnim« stilom svladavao mračnjaštvo sredine, suprotstavljajući naivnost želje i upornost sjećanja s obiteljskim i uličnim događanjima, socijalnim nemirima i roditeljskim dilemama. Lynne Ramsey nasuprot svome kolegi nije imala milosti za svoje junake, bacajući ih u najgore okružje smrti, krivnje i smetišta. U njenom filmu nema milosti ni za koga, pa ni za dvanaestogodišnjeg dječaka koji se pokušava spasiti i preživjeti u mraku odrastanja.</p>
<p> To je urbana priča čija radnja se događa u sumornoj radničkoj četvrti Glasgowa , 1970. godine kada su zbog štrajka smetlara ulice bile zatrpane smećem po kojem su se ramnožavali štakori. Već na početku filma događa se tragedija kada se utaplja najbolji prijatelj malog Jamesa. On sa svojih dvanaest godina preuzima krivnju na sebe povlačeći se u svoje svijetove strahova i dilema, patnje i otuđenja. Smatrajući se krivim za sve nevolje obitelji, pa i nemogućnost promjene mjesta stanovanja, James pronalazi »svoje mjesto« opstanka i preživljavanja. Film je surovo realan i okrutan u prikazivanju jednog dijela društva. Ipak redateljica nas ne lišava sentimentalnih užitaka koje svojom spretnom režijom vješto uklapa u radnju. Doista su impresivni ti filmovi očigledno, »novih nada« britanske kinematografije koji će zasigurno označiti naredne godine europskog filma i njegove budućnosti. </p>
<p>Talijani su se pretstavili slabijim i starijim filmom, premda sličnog sadržaja, »Tvrdo kuhano jaje« Paola Virzija. Film je bio na festivalu u Veneciji još prije tri godine. Problema odrastanja nisu pošteđeni ni talijanski dječaci, posebno Piere, stidljivi mladić koji živi u nemogućim uvjetima s maćehom i retardiranim bratom, dok mu je otac u zatvoru. </p>
<p> Švedski i belgijski filmovi okrenuti su također sudbinama mladih, ali bave se djevojačkim pričama koje su režirale žene. U belgijskom »Rosie« Patrice Toye govori o mladoj djevojci koja živi u snovima kojima se pokušava spasiti od surove stvarnosti i teškog bremena tajne iz djetinjstva... Švedski film, točnije tv drama, »Princ iz snova« Elle Lemhagen još jedan je prilog filmovima na teme bajkovitih bijegova u druge sredine i svijetove, o mogućim samozavaravanjima i pokušajima snalaženja i u nemogućim situacijama. </p>
<p>I napokon, španjolski film »Djed« Josea Luisa Garcie koji je prošle godine izborio nominaciju za Oscara, među pet filmova koji nisu na engleskom jeziku. Taj film se tada našao u jednoj od najjačih konkurencija »stranih« filmova, posljednjih godina. Prisjetimo se, bili su tada, uz Španjolce, nominirani »Život je lijep« Roberta Benignija, koji je i osvojio Oscare za najbolji strani film i glavnu mušku ulogu, te »Središnja stanica« Waltera Sallesa iz Brazila, »Djeca raja« Majida Majidija iz Irana i »Tango« Carlosa Saure koji je predstavljao Argentinu. Neki su tada ustvrdili, da kada bi film bio religija, radatelj Jose Luis Garci bi zasigurno bio prorok. Jer, on je trajni zaštitnik korijena, tradicije, jezika i ljudi svoga podneblja, pokazujući ih u filmovima koji su prava počast klasičnom žanru i zagovornici sjećanja i uspomena.</p>
<p> Četiri puta nominiran za Oscara, s nekoliko stotina nagrada za svoje filmove i televizijske drame Garci je gotovo nepoznat našoj publici. Zato je bilo krajnje vrijeme da se jedan njegov film prikaže pred našom publikom. Mjesto radnje je sjeverozapadna Španjolska negdje oko 1900. godine kada se stari, gotovo slijepi grof osiromašen vraća iz Amerike na sinovljev pogreb. Bez obzira na okolnosti i nemoć, starac uporno traga za istinom želeći razotkriti nemoral i kazniti obiteljske pogreške... Posebna vrijednost ovog filma je Fernando Fernan-Gomez, glumac, pisac, pjesnik, redatelj, posljednjih pedeset godina nezamjenjivi sudionik španjolskih kulturnih događanja.</p>
<p>Branka Somen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sjaj kovačićeva stana</p>
<p>Muzej grada Zagreba / Predstavljena knjiga-katalog Nade Premerl pod nazivom »Stan arhitekta Viktora Kovačića«</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Od svih ambijentalnih, memorijalnih zbirki u Zagrebu, za javnost je do danas jedino otvorena memorijalna zbirka i stan arhitekta Viktora Kovačića. Bila je to jedna od prvih zbirki-donacija koju je Grad Zagreb povjerio na skrb i upravljanje Muzeju grada Zagreba - piše u predgovoru knjige-kataloga »Stan arhitekta Viktora Kovačića« ravnatelj MGZ-a Vinko Ivić. To vrijedno izdanje o našem najvećem arhitektu predstavljeno je, u utorak, u Muzeju grada Zagreba. Autorica knjige-kataloga je Nada Premerl. Knjiga je koncipirana kao monografija o kući i stanu Viktora Kovačića u Masarykovoj 21, s kompletnim kataloškim popisom predmeta i životopisom arhitekta, opsežnom bibliografijom i popisom najvažnijih djela izvedenih u Zagrebu. U nedostatku monografije o tom značajnom velikanu hrvatske arhitekture (1874. - 1924.), MGZ je učinio prvi iskorak prema monografskoj sintezi, koju taj pobornik moderne već odavno zaslužuje.</p>
<p>Knjigu-katalog »Stan arhitekta Viktora Kovačića« je predstavio jedan od recenzenata izdanja prof. dr. Ivo Maroević. Stan koji je uređen 1908. godine, ostao je sačuvan u izvornom obliku ponajviše zahvaljujući supruzi arhitekta Viktora Kovačića. Temeljni tekst u knjizi govori o Zagrebu u vrijeme kada je u njega stigao Viktor Kovačić, o ishodištu njegova stvaralačkog djelovanja, o secesiji u suglasju s ranom modernom i razmišljanjima o arhitekturi njegovog učitelja, bečkog profesora i arhitekta Otta Wagnera i Kovačićeva kolege i prijatelja Adolfa Loosa. U drugom dijelu knjige iscrpno su kataloški obrađeni svi predmeti u stanu. U svom izlaganju, akademik Miroslav Begović je ocrtao svoje poznanstvo s udovicom Viktora Kovačića. Također je pročitao i jedno manje poznato pismo u kojem Terezija Kovačić 1950. moli JAZU za pomoć u očuvanju stana i zbirke. Temeljna vrijednost Kovačićeva stana leži u činjenici da je on u potpunosti originalan, a osjećaj ambijenta u kojem je stvarao slavni arhitekt blizak nam je i danas, 76 godina nakon njegove smrti.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Glazba svih naraštaja </p>
<p>37. međunarodna tribina HDS-a / Zanimljiv i raznovrstan program s desetak koncerata / Izvedeno je više od 40 skladba iz 20. stoljeća uključujući 12 praizvedaba djela hrvatskih autora </p>
<p>PULA, 14. studenoga</p>
<p> - Trideset sedma međunarodna glazbena tribina Pula 2000. je završena. Bogat četverodnevni program bio je zanimljiv i raznovrstan, ali preopširan i ne uvijek dovoljno kvalitetan, tako da su se neki događaji preklapali. Podsjetimo da je tih dana održano više od deset koncertnih i glazbeno-scenskih programa, zatim dva savjetovanja HDGPP-a i Hrvatskoga društva za autorsko pravo te plenum o festivalima kao mogućim poticajima privredi. Izvedeno je više od 40 skladbi 20. stoljeća uključujući 12 praizvedaba djela hrvatskih autora. U izvedbama su sudjelovali umjetnici iz Slovenije, Njemačke, Velike Britanije, Rusije, Bugarske i razumljivo najviše iz Hrvatske. Uručene su nagrade Hrvatskoga društva skladatelja, te su predstavljena nova muzikološka, notna i audio izdanja HDS-a i drugo.</p>
<p>Preseljenjem iz Opatije u Pulu Međunarodna glazbena tribina HDS-a dobila je nove atraktivne prostore. No, osim sudionika Tribine, pulska publika nije pokazala veće zanimanje za te programe. U Crkvi sv. Franje odlično su muzicirali Gorana Vidnjević na orguljama i njemački violist Ulrich von Wrochem. Velika, lijepa, ali i ponekad hladna dvorana Doma hrvatskih branitelja također može primiti mnogo više publike. Tu se lijepo moglo, primjerice, zabaviti uz atraktivan i duhovit nastup engleskog trombonista Barria Webba. On je između ostalog svoj trombon postepeno rastavljao do samoga piska. Bilo je zanimljivo čuti i veliko umijeće izvođenja vokalnih bravura kod engleskih pjevačica Anne Myatt i Linde Hirst. </p>
<p>Istarsko narodno kazalište pružilo je pak dragocjen prostor za glazbeno-scenska djela. Tu je osim plesne predstave »Tko je ugasio svjetlo?« zagrebačkog HNK s velikim uspjehom izvedena i zanimljiva mono-opera »Luđakovi zapisi«, koju je prema Gogolju napisao ruski skladatelj Jurij Bucko. Djelo smo vidjeli u režiji Borisa Persijanova u verziji za glas i glasovir za kojim je bila vrsna pijanistica Ljudmila Žiljenkova. Jedinu ulogu u toj operi je sjajno interpretirao svestrani mladi umjetnik, odličan glumac i pjevač Nikolaj Kazanski. </p>
<p>Od 23 djela hrvatskih skladatelja ove godine ih je u Puli praizvedeno 12. Autori su osim dvojice veterana Lovre Županovića i Adalberta Markovića skladatelji srednje i mlađe generacije Josip Magdić, Igor Kuljerić, Aldo Kezić, Berislav Šipuš, Sanja Drakulić, Olja Jelaska te nekoliko najmlađih autora poput Antuna Tomislava Šabana, Frane Đurovića, Sande Majurec-Zanata i posebno darovitog Krešimira Seletkovića. Skladbe su izvodili uglavnom vrsni domaći solisti i komorni sastavi, doprinijevši afirmaciji i zadovoljstvu naših skladatelja, koji najčešće pišu bez novčane naknade, pa čak i onda kada dobiju narudžbu, što je nezamislivo u organiziranim društvima u svijetu. </p>
<p>U ugodnom prostoru pulske Kavane ogledala održano je nekoliko promocija uz kraće prigodne glazbene programe. Nova diskografija u izdanju Cantusa bogatija je za nekoliko CD-a sjajnih mladih glazbenika Ivane Bilić, Petra Obradovića i Matije Dedić, zatim skladatelja Berislava Šipuša i V. festivala CRO-Patria. U notnoj ediciji »Ars Croatica« nalazi se pak devet novih naslova Željka Brkanovića, Dalibora Bukvića, Zlatka Grgoševića, Natka Devčića, Pavla Dešpalja, Anđelka Klobučara, Igora Kuljerića, Branka Okmace i Milutina Vandekara, dok je »Misa delmata« Pere Gotovca prvo reprezentativno notno izdanje koje novim izgledom i opremom može konkurirati i u inozemstvu. </p>
<p>Predstavljen je i program 21. muzičkog biennala Zagreb koji potpisuje umjetnički direktor Berislav Šipuš. Uz jubilarnu 40 obljetnicu izdana je monografija »Muzički biennale Zagreb 1961-2001« urednice Erike Krpan, koju je predstavio Nikša Gligo. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pjesničko približavanje Europi</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Konferencija za novinare u povodu »Međunarodnog pjesničkog festivala« koji će trajati od 16. do 19. studenoga u Zagrebu, Varaždinu, Sisku i Karlovcu</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Poslije 44 godine Zagreb, odnosno Društvo hrvatskih književnika pokreće međunarodni festival poezije bijenalnog tipa. Podsjetimo, slična događanja pokrenuta su godine 1956. u mnogo boljim financijskim uvjetima. Bilo je to na Plitvičkim jezerima, a potom, dvije godine kasnije, u Rijeci i Opatiji. Danas, na žalost, nemamo potporu raznih poduzeća, točnije privrede, bankarstva i trgovine. Tim je riječima predsjednik DHK akademik Slavko Mihalić, u utorak, u prostorijama Društva hrvatskih književnika započeo konferenciju za novinare u povodu »Međunarodnoga pjesničkog festivala« koji će trajati od 16. do 19. studenoga ove godine. Priredba je zamišljena u sklopu 23. zagrebačkih književnih razgovora, u povodu 100. obljetnice DHK, a održat će se u četiri grada: Zagrebu, Varaždinu, Sisku i Karlovcu. Na konferenciji za novinare govorilo se o koncepciji, programu te sudionicima festivala iz Hrvatske i inozemstva. Inzistirali smo na festivalu poezije stoga što smo više pjesnici - pustolovi i zaljubljenic u tu vrst izričaja, nastavio je akademik Mihalić. »Ovisno o novčanim mogućnostima, na festival smo pozvali 20 pjesnika iz raznih zemalja Erope i svijeta: Italije, Argentine, Portugala, Rusije, Slovenije, Slovačke, Švedske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Poljske, Mađarske, Njemačke i Rumunjske. Dogodine pozvat ćemo druge inozemne pjesničke ambasadore. Naš prvi 'međunarodni festival poezije' poklopio se s izlaskom 'Antologije hrvatske poezije' na Njemačkom, a uskoro ista izlazi i u Švedskoj i Ukrajini. Upravo te antologije otvaraju vrata našoj kulturi i približavaju je Europi. Imamo niz sličnih bilateralnih ugovora koje sada treba realizirati. U takve ugovore prvenstveno moraju ući razmjene knjiga i književnika. Kao mala zemlja takve susrete ne možemo prepustiti automatizmo već ih moramo brižno i dugoročno planirati. Primjerice, imamo dobre prevoditelje za prisustvo u Europi, ali koji su pomalo zapušteni i premalo plaćeni «, zaključio je akademik Mihalić. </p>
<p>Tajnik DHK Željko Knežević kazao je da su na festival pozvani svi članovi DHK, upravo zbog mogućih prigovora da se netko ispušta. Odaziv, pak, nije bio istovjetan brojnom članstvu, a zbog velikih troškova pozvano je samo dvadesetak pjesnika koji žive izvan metropole. Na završnoj svečanosti na Plitvičkim jezerima uručit će se i nagrada jednom pjesniku, koja se sastoji od plakete i 10 000 kuna. U tematskom dijelu Festivala svi pjesnici mogu sudjelovati sa svojim radom u raspravi na temu »Globalizacija i književnost«. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Zlatna kamera« Stipi Božiću </p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - Na Međunarodnom festivalu o planinama i pustolovinama što je netom završen u austrijskom gradu Grazu naš istaknuti alpinist, redatelj i snimatelj Stipe Božić osvojio je »Zlatnu kameru« za film »Dhaulagiri express« u kategoriji planine, sport i avantura. Natjecalo se oko 40 filmova, među kojima i celuloidna ostvarenja National geografica te mnoge poznate svjetske kuće. Za nagrađeni film Stipe Božić potpisao je režiju i scenarij, a snimanje je ostvario uz pomoć Joška Bojića, snimatelja u splitskom studio HTV-a. Riječ je o dokumentarcu o usponu preko jedne od najopasnijih stijena svijeta, koju je svladao Slovenac Tomaž Humar. Tim je usponom, koji je trajao jedanaest dana, Humar stekao titulu svjetskog alpinista. Uz vrlo strmu stijenu himalajskoga zida, visoku oko četiri tisuće metara, slavnom Slovencu penjanje su otežavale česte lavine, što je upravo zabilježila kamera Stipe Božića, pa je dokumentarac »Dhaulagiri express« dobio na traženoj dramatičnosti. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bosansko- hercegovački gordijski čvor</p>
<p>Dragutin Pavličević: »Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine« / Hrvatski informativni centar / Zagreb, 2000., str. 56</p>
<p>Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine, koju je sačinio povjesničar dr. Dragutin Pavličević, tiskana je ovih dana u knjižnici od svega 56 stranica s preglednom povijesnom kartografskom građom i mnoštvom ilustracija u boji, u nakladi zagrebačkog Hrvatskog informativnog centra. Knjižica će zasigurno pomoći svakom čitatelju koji želi upoznati to multietničko područje u jugoistočnoj Europi, koje se od sredine devedesetih ravna po glasovitom Daytonskom sporazumu.</p>
<p>Od 1992. kad je Bosna i Hercegovina priznata za samostalnu državu o njoj je objavljeno više knjiga na različitim jezicima, snimljeno na tisuće radio i televizijskih emisija, ali sve to skupa nije riješilo tamošnji nacionalni, vjerski i geopolitički čvor, a malena je mogućnost da će se bilo što promijeniti i u ovim postdejtonskim godinama. Svaki od tri tamošnja naroda ima svoje činjenice, svoje nazore i svoje istine. U svemu tome hrvatski je narod prošao loše. Imao je najveće prosječne gubitke i žrtve u posljednjem ratu u BiH, najviše prognanika, najmanje povratnika, dobio i danas dobiva najmanje pomoći od međunarodne zajednice, najbrojnije je zastupljen na Međunarodnom sudu u Haagu, a za zločine nad Hrvatima nije gotovo nitko procesuiran. Treba dodati da su Hrvati najstariji autohtoni narod i vjerska, katolička zajednica u Bosni i Hercegovini, a baš je taj, hrvatski narod, ponajviše sudjelovao u prosvjeti, kulturi i umjetnosti te zemlje - ocjenjuje autor. </p>
<p>Povjesničar dr. Dragutin Pavličević pišući knjižicu o BiH imao je složen zadatak sažeti u deset jezgrovitih poglavlja ključne elemente bosanske prošlosti. Prvo poglavlje donosi opće podatke koji se odnose na položaj, ime te teritorij i pučanstvo. Drugo se poglavlje bavi građom od postanka »zemljice Bosne« u 10. st. do Kraljevine Bosne iz 14. st. (pretpovijesno i antičko doba, postanak bosanske države, postanak i slom Kraljevine Bosne 1377.-1463.). Treće se poglavlje odnosi na razdoblje turskih prodora u Europu, tj. na Bosnu i Hercegovinu kao osmanlijski sandžakat i pašaluk (1463.-1878.). Obrađena je islamizacija pučanstva i teritorijalna ekspanzija (1463.-1593.) te doseljavanje neslavenskih nomada - Vlaha. U tom je poglavlju i riječ o Bosanskom Pašaluku u doba opadanja Osmanlijske carevine (1593.-1791.), te o dobu ustanka i propasti Bosanskog i Hercegovačkog Pašaluka (1791.-1878.). Četvrto je poglavlje posvećeno Bosni pod austrougarskim protektoratom - s posebnim osvrtom na aneksijsko razdoblje (1878.-1908.-1918.). Čitatelj može, nadalje, ukratko saznati o austrougarskom vojničkom zaposjedanju BiH (1878.) te aneksiji Bosne i Hercegovine i glasovitom Sarajevskom atentatu (1908. i 1914.), kao i o BiH u Prvome svjetskom ratu (1914.-1918.). Peto poglavlje opisuje politički i kulturnu povijest BiH u prvoj jugoslavenskoj državi i Nezavisnoj državi hrvatskoj (1918.-1941.-1945.). Pregledne su izložene prilike u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.) te onodobno razbijanje etničkih i povijesnih područja, zatim razdoblje Banovine Hrvatske (1939.-1941.) i položaj BiH u sastavu Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Taj je povijesni kontekst promijenio Partizanski pokret kada je nastalo Federalne BiH. Šesto poglavlje ispisuje ključne povijesne i kulturne činjenice o BiH u drugoj Jugoslaviji (1945.-1990.) kao što su: ustrojavanje BiH kao posebne republike (1945.); BiH kao »Jugoslavija u malom«; BiH postaje državnom u okviru Jugoslavije (1974.); Gospodarski i politički razvoj BiH. Sedmo poglavlje opisuje vrijeme kada BiH postaje samostalnom državom i vrijeme daytonskih sporazuma (1990., 1992.-1998.).</p>
<p> Unutar tog poglavlja izdvojeni su podnaslovi koji se odnose na bitne teme toga doba kao što su: Slom komunizma - višestranački sustav (1989.-1990.); Srpska Republika - kolebanje Muslimana (1991.-1992.); Priznanje BiH i velikosrpska agresija (1992.); zajednički otpor Hrvata i Muslimana agresiji (1992.); Muslimansko-hrvatski sukob u BiH (1993.); Smirivanje sukoba Bošnjaka-muslimana i Hrvata (1994.); Deblokada opkoljenog Bihaća - oslobađanje sjeverozapadne Bosne (1995.); Nedjelotvorna zaštita UN-a; Daytonski sporazum (1995.); Etnički zemljovid BiH - »tigrova koža«; O mogućnostima cjelovite, multietničke BiH; te cjelina s podnaslovom »I opet protektorat«. Osmo se poglavlje odnosi na kulturnu i prirodnu baštinu na području Bosne i Hercegovine. Deveto poglavlje svojevrsna je natuknica izvučena iz građe o bosanskim vladarima (1154.-1463.), dok je deseto poglavlje sažeti vremenski redoslijed zbivanja u BiH - kako bi čitatelj lakše isčitavao Pavličevićevu knjižicu te ostalu povijesnu i politološku građu o tom interesantnom geopolitičkom području Jugoistočne Europe.</p>
<p>Autor je na kraju knjižice priredio vrlo korisne povijesne zemljovide geopolitičkih jedinica koje je obrađivao u ovoj brošuri kao što su Kraljevina Hrvatska za Tomislava (925.-928.), Kraljevina Hrvatska i Dalmacija za Petra Krešimira IV. (1058.-1074.), Bosna i Hercegovina od X. st. do 1391. god., Kraljevina Hrvatska 1469. (poslije pada Srbije i Bosne), Bosanski Pašaluk krajem XVI. i početkom XVII. st., Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj poslije aneksije 1910. godine, Hrvatska - Bosna i Hercegovina u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) i Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.-1921.), Banovina Hrvatska od 1939. do 1941., Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. - podjela na velike župe, Bosansko-hercegovačko ratište u jesen 1993., Republika Hrvatska - Bosna i Hercegovina prije »Oluje« 1995., te zemljovid Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine poslije »Oluje« i Daytonskog sporazuma potpisanog u Parizu 21. 3. 1996. </p>
<p>Vesna Kukavica</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prošlo je vrijeme nekritičkog veličanja, ali i osporavanja Nietzschea </p>
<p>Damir Barbarić: Nietzsche je danas intrigantan u cjelini onoga što je mislio i rekao / Nietzscheova se kritika kršćanstva prije svega može pojmiti samo i jedino iz obzora sveukupne njegove filozofije / Upitamo li se koliko je Nietzscheovih djela u nas prevedeno, koliki je udio naših filozofa u relevantnom međunarodnom istraživanju i raspravama o Nietzscheu te koliko je magistarskih i doktorskih radova izrađeno o Nitzscheu u Hrvatskoj - moramo se zabrinuti</p>
<p>Fascinantno misaono nasljeđe njemačkoga filozofa Friedricha Nietzschea (1844.</p>
<p> - 1900.) bilo je tema dvodnevnog simpozija što je u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske 9. i 10. studenoga održan u palači na Strossmayerovu trgu.</p>
<p> Koliko je Nietzsche istražen u svijetu, a koliko u Hrvatskoj, koliko je suvremena kultura prožeta »ničeanskim idejama«, neka su od pitanja koje smo postavili prof. dr. Damiru Barbariću, ne samo najboljem poznavatelju Nietzscheove filozofije u nas, već i znanstveniku impresivne biografije.</p>
<p> Dr. Barbarić je znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju, gdje posljednjih godina u okviru svojega redovnog znanstveno-istraživačkog programa radi na istraživanju Nietzscheove filozofije. Bio je gostujući profesor filozofije u Beču, gost istraživač u Tübingenu te predavač na mnogim europskim sveučilištima. Dugogodišnji je voditelj dvaju godišnjih filozofijskih tečajeva na IUC-u u Dubrovniku te međunarodne Akademije za doktorande filozofije u Tübingenu. Prije nekoliko godina uredio je s timom suradnika veliku Hrestomatiju filozofije u deset svezaka u izdanju Školske knjige u Zagrebu. Uz objavljivanje vlastitih radova o Nietzscheu preveo je na hrvatski više njegovih tekstova. Bio je osnivač i prvi pročelnik Odjela za filozofiju u Matici hrvatskoj.</p>
<p>• Koje filozofske ideje iz Nietzscheova »nasljeđa« istražuje suvremena filozofija, odnosno koje su njegove ideje i danas intrigantne?</p>
<p>- Kad se radi o doista velikim misliocima poput Nietzschea, moglo bi se reći da su »intrigantne« - i to ne samo danas, nego za svo i svako vrijeme - ili sve njegove ideje ili nijedna. Naime, bez obzira na Nietzscheovo žestoko protivljenje ideji filozofije kao sustava, njegova je misao ipak bitno cjelovita i jedinstvena, i to u tolikoj mjeri da nema nijedne u njoj sadržane »ideje«, pojedinačne misli ili stava koji bi mogli biti istrgnuti iz te cjeline te zasebno razmatrani, prisvajani ili odbacivani. Nietzsche je danas intrigantan u cjelini onoga što je mislio i rekao.</p>
<p>• U kolikoj je mjeri Nietzscheov opus uopće istražen, s obzirom na to da je Martin Heidegger još 1961. pisao da je riječ o »djelu s kojim se tek valja suočiti«?</p>
<p>- Srećom u velikoj mjeri. Pri tome, dakako, mislim na svjetsko stanje istraživanja. Broj radova koji se o njemu, recimo u tijeku jedne godine, objavljuju na najrazličitijim jezicima - neizmjeran je. Osobito to vrijedi za ovu stotu obljetnicu njegove smrti, koja nije samo potakla na mnoštvo prigodnih manifestacija i edicija diljem svijeta, nego i na intenziviranje ozbiljnog istraživanja. Općenito je od vremena objavljivanja potpunog kritičkog izdanja svih njegovih spisa i goleme ostavštine - u drugoj polovini sedamdesetih godina, gotovo istodobno na talijanskom, njemačkom, francuskom i japanskom jeziku, a ubrzo potom i na engleskom - istraživanje Nietzschea na tim osnovama dalo golemih rezultata i ponekad se gotovo čini kako se teško mogu očekivati nova zaista presudna otkrića. </p>
<p>No kako je svako istinsko filozofijsko djelo bogatstvom svojega smisla te mogućnostima svagda novog čitanja i razumijevanja uistinu neiscrpivo, jasno je da o nekom dovršetku i zaključenju istraživanja ni u ovome slučaju ne može biti govora.</p>
<p>• Koliko je suvremena kultura prožeta nietzscheanskim idejama i kojima? Ne mislim samo na književnost, već i na glazbu, umjetnost, film i kazalište?</p>
<p>- Doba zaista nevjerojatnog neposrednog utjecaja Nietzscheove misli - doduše, pritom gotovo najčešće krivo ili samo djelomice shvaćene - na baš sva područja kulture pada u prva desetljeća dvadesetoga stoljeća i danas je u tom i takvom vidu svakako iza nas. </p>
<p>Glazbena, književna, likovna i druga apoteoza Nietzschea kao genija ne bi danas više nikomu govorila ništa bitno i naprosto nije uvjerljiva.</p>
<p> U suvremenoj intelektualnoj, umjetničkoj, pa i u najširem smislu duhovnoj proizvodnji Nietzsche je prisutan već na način »klasika«, to znači kroz višestruka posredovanja, pretumačenja ili neizričita suprotstavljanja. Osim toga, ta danas u pravilu prešutna, tako reći »podzemna« prisutnost Nietzschea u velikoj je mjeri suoblikovana i samom već gotovo stoljetnom recepcijom njegove misli.</p>
<p> S druge strane, to da posvuda nailazimo na bitno preoblikovane, osuvremenjene, reaktualizirane tragove Nietzscheove filozofije ne mora značiti da je i sama bit te filozofije doista shvaćena i plodotvorno preuzeta u našu suvremenu povijest. Utoliko je dobro što više ne stojimo pod neposrednim pritiskom opredjeljivanja »za« ili »protiv« Nietzschea, dobro je što je konačno prošlo vrijeme njegova nekritičkog veličanja ili oponašanja, ali i bezuvjetnog osporavanja, ili pak izbjegavanja bilo kakva suočenja s njim.</p>
<p> Po strani od svega toga, ali i od korištenja Nietzscheom kao snažnim okrepljujućim začinom za izgleda po mnogo čemu onemoćalu ili sterilnom postalu suvremenost (sjetimo se samo sjajnog filma »Grk Zorbas« s upravo takvom porukom i nakanom), danas u tišini traje ozbiljno filozofijsko istraživanje i temeljito promišljanje njegovih spisa. Držim da se ipak na koncu samo u njemu susrećemo s pravim Nietzscheom, naime s Nietzscheom misliocem.</p>
<p>• Dobro je poznato »iskrivljavanje« i besramna zloporaba Nitzscheova pojma nadčovjeka, poglavito u »Trećem Reichu«. Kako se to dogodilo?</p>
<p>- Razmjeri tadašnjeg falsificiranja Nietzscheove filozofije danas su već i šire dovoljno poznati. Uz slavohlepljem zaslijepljenu sestru i beskrupuloznog »vođu nacije« golemu je ulogu tu odigralo i potpuno srozavanje svakog osjećaja za intelektualno poštenje i posvemašnji gubitak kanona bezuvjetne istinoljubivosti, što se u većoj ili manjoj mjeri događa u baš svakom političkom totalitarizmu. O tome jedva da se danas ima što novo reći, što naravno ne znači da se na to ne mora neprestano preventivno podsjećati.</p>
<p> Međutim, mislim da treba upozoriti na još jedno kobno iskrivljenje Nietzscheove misli, koje ga je - dijelom kao reakcija na nacističku zloupotrebu Nietzschea, a uistinu u unutarnjem suglasju s njom - na području pod vladavinom marksističke ideologije za dugo vremena bilo prognalo iz obzora odgovarajućeg uvažavanja, pa čak i svakog ozbiljnijeg proučavanja. Mislim na Lukácsevu interpretaciju, koja je u njemu htjela prepoznati pad u krajnji iracionalizam na rubu navodno tonućeg građanskog društva, tumačeći njegovu misao tako reći kao ideologiju izokrenutog, sebeukidajućeg imperijalizma. Ugodno je, a i važno za našu povijesnu samosvijest to što možemo reći da je upravo u Hrvatskoj, prvenstveno u djelu Danka Grlića, takvom ignorantskom ideologijskom tumačenju rano pružen snažan i uspješan otpor.</p>
<p>• Posebice je zanimljiv Nietzscheov odnos prema kršćanstvu. Je li Nietzsche bio kršćanin ili ateistički »demon«?</p>
<p>- Dopustite da se naglašeno suzdržim od izravnog odgovora na to pitanje. Naime teško da u filozofiji ima ičega pogubnijeg od insistiranja na bezuvjetnoj alternativi »da ili ne«, »za ili protiv«. I sam Nietzsche to je neprekidno ponavljao. No ne stvaramo li time zapravo sebi samima izliku za izbjegavanje svakoga jednoznačnog i odlučnog stava o pitanjima važnim za orijentaciju cjelokupnog našeg života i djelovanja? Vjerujem da ne. Jer istina, barem kako se otkriva filozofskom mišljenju, nikad nije tako lagodno isključiva, već je svagda složena, slojevita, puna nijansi, stupnjeva, višeznačne igre različitih horizonata i perspektiva. Upravo je zato najčešće tako odbojna i antipatična agilnoj nestrpljivosti našega svakodnevlja.</p>
<p> Ali još je jedan razlog za ovakav moj »odgovor». Pogleda li se izbliže povijest odnosa spram Nietzschea u Hrvatskoj u dvadesetome stoljeću, osobito u njegovoj prvoj polovini, može se ustanoviti da je baš takav pristup na vodilu bezuvjetne alternative »ili-ili« u bitnome onemogućio i spriječio svako doraslo i primjereno suočenje s njegovom filozofijom u cjelini. Naravno da je to bilo u skladu s onom i inače nesretnom i povijesno neproduktivnom radikalnom polarizacijom cjelokupnog duhovnog života na »desno« i »lijevo«, koja je, na žalost, prevladavala društveno relevantnom klimom toga razdoblja.</p>
<p> Dakle, Nietzscheova se kritika kršćanstva prije svega može pojmiti samo i jedino iz obzora sveukupne njegove filozofije. Naglašavam: njegove; ne nekakve zbiljske ili umišljene »naše«. Osim toga: nije li i sama u pitanju sadržana alternativa ipak prilično neodređena i površna?</p>
<p> lPitam vas to zato jer se Nietzsche izričito i uvijek shvaća kao mrzitelj kršćanstva, dakako ponajviše u onih koji nisu upućeni u sveukupan filozofov opus?</p>
<p> - Ima li »ateizam« drugog smisla do kao puki negativni stav u okviru jednog uvijek već pretpostavljenog, a na taj način i implicite prihvaćenog vidokruga monoteističkog izlaganja religijskog prafenomena? Probija li se možda Nietzsche svojom mišlju izvan i s onu stranu toga vidokruga? S druge strane, može li itko od nas, baštinika dvije tisuće godina kršćanske kulture - iz koje potječemo i u okviru koje se, svjesno ili ne, misaono i na svaki drugi način svagda krećemo - za sebe ustvrditi kako naprosto »nije kršćanin«, posve neovisno o tome kako se inače osobno osjećao, kako se spram kršćanstva odnosio na biografskoj, psihološkoj i svakoj drugoj subjektivnoj ravni?</p>
<p> Da zaključim: Vaše pitanje pogađa svakako jednu važnu točku Nietzscheove filozofije, no ipak samo jednu od više njih. Pokušavati se baviti samo njome bilo bi ponavljanje promašaja koji čini bit najvećeg dijela dosadašnje recepcije Nietzschea u Hrvatskoj. Jedino se iz cjeline njegove filozofije može odgovoriti i na to pojedinačno pitanje. Iz niza povijesno uvjetovanih razloga nama je, premda dakako ne samo nama, baš to pitanje bilo i ostalo iznimno važno. No baš zato mora ono tek biti postavljeno dovoljno temeljito, obuhvatno i samoj stvari primjereno. U tom smislu gotovo da se može ustvrditi kako pripreme za takvo postavljanje toga pitanja, a pogotovo za primjereni odgovor na nj, unatoč cijelom proteklom stoljeću jedva da su započele.</p>
<p>• Koliko je Nietzsche zanimljiv postmoderni, s obzirom na to da ga neki od postmodernističkih filozofa drže svojim prethodnikom?</p>
<p>- O tome što je to zapravo »postmoderna« u nas nije provedena ni približno dostatna rasprava. Početne diskusije o tome bile su u Hrvatskoj prije više od deset godina naprasno i za naš razvitak prilično pogubno prekinute, zajedno s paralelnim raspravama o civilnome društvu i njegovim bitnim institucijama. Inače u svijetu vlada suglasje o tome da je Nietzschea moguće označiti svojevrsnim ocem razdoblja moderne, ali i postmoderne, što onda dovoljno govori o neobveznosti i često površnoj neodređenosti koja vlada u takvoj vrsti mišljenja i govorenja.</p>
<p> Osobito je u tradiciji francuske recepcije i interpretacije Nietzschea njegova misao sagledana prvenstveno u vidokrugu prevladavanja ne samo moderne nego i cjelokupne zapadnjačke povijesti takozvanog logocentrizma. Decentriranje subjekta i načelna jednakovrijednost različitih vidova kazivanja njezine su glavne krilatice. U Italiji se pak Nietzschea od početka pa do danas promišlja poglavito u kontekstu pitanja o nihilizmu. U Americi - koja s oslobađenjem od metafizičkog nasljeđa zapravo nema problema, jer nikad i nije bila pod njegovim »teretom« - Nietzscheu se uglavnom pristupa »pozitivno«, tj. ili kao literarnom fenomenu ili kao predmetu filološkog i kulturnopovijesnog istraživanja. U Engleskoj se pretežno šutke prolazi mimo Nietzschea. Je li on dakle postmoderni »zanimljiv«? Svakako jest, a i tamo gdje nije, morao bi biti. Ali, možda bi pravo pitanje moglo glasiti: Je li ta takozvana postmoderna uopće još misaono dorasla Nietzscheu?</p>
<p>• Kakvo je stanje istraživanja Nietzschea kod nas, odnosno koliko ste zadovoljni upravo završenim skupom u Matici hrvatskoj »Nietzscheovo nasljeđe«?</p>
<p>- Neovisno o tome tko je od nas ostao više ili manje zadovoljan, smatram kako nam je danas i ovdje svima upravo najviša obveza ustrajavati na, recimo tako, potpunom metodičkom nezadovoljstvu. Ako se ne varam, ovo je u mnogo posljednjih godina jedini, možda čak i uopće prvi skup u nas izričito posvećen Nietzscheu. Naprosto ne smijemo ne biti svjesni opominjućeg značenja same te činjenice. Bezrezervnu potporu uprave Matice hrvatske tom simpoziju, baš kao i prošlogodišnjem, posvećenom Gadameru, tumačim kao dragocjen znak svijesti o tome da je što brže i što veće otvaranje hrvatske kulture spram bitnih pitanja koja određuju suvremeno stanje duha u pretežnom dijelu ostale Europe i svijeta uopće zadaća Matice i svih nas baš jednako koliko i čuvanje, njegovanje i unapređenje navlastito domaćeg povijesnog nasljeđa.</p>
<p> Dopustite da na Vaše pitanje konačno uzvratim spletom pitanja i konstatacija. Koliko je Nietzscheovih djela u nas prevedeno? Malo i odviše malo. Koliki je udio naših filozofa u relevantnom međunarodnom istraživanju i raspravama o Nietzscheu? Jedva zamjetan. Koliko je magistarskih ili doktorskih radova o Nietzscheu izrađeno u Hrvatskoj? Iznimno malo. A upozori li nas netko da to baš i nije specifično samo za bavljenje Nietzscheom, već bi se isto moglo ustvrditi i o mnogim drugim misliocima i središnjim filozofijskim temama, tad se upravo nedvojbenom ispravnošću toga upozorenja trebamo doista zabrinuti</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Klub stao iza Gračana i suspendirao sve nogometaše</p>
<p>»U razgovoru s igračima nismo došli niti do jednog suvislog argumenta i razloga koji bi potvrdili iracionalno i napose neodgovorno ponašanje igrača. Stoga, predsjedništvo donosi odluku o ostanku Nenada Gračana na mjestu trenera HNK Rijeke i predaje sve prvotimce stegovnom povjerenstvu kluba koje će predložiti odgovarajuće mjere. Sigurno je da će dio igrača zauvijek napustiti klub za kojeg nisu voljni igrati i kojeg su grubo i ucjenjivački opstruirali«, stoji među ostalim u priopćenju čelnika nogometnog kluba Rijeke koji će u petak protiv Osijeka igrati s juniorima </p>
<p>RIJEKA, 14. studenoga</p>
<p> - Odlukom Predsjedništva nogometnog kluba Rijeka do daljnjega su suspendirani svi igrači, prvotimci, kandidati za najbolji sastav. Najnovija je to vijest i odluka predsjedništva kluba nakon što se u utorak ujutro na Kantridi događalo puno toga što ne priliči ugledu riječkog prvoligaša. </p>
<p>Najprije se u jutarnjim satima predsjedništvo kluba obratilo priopćenjem za javnost u kojem podržavaju trenera prve momčadi Nenada Gračana i u kojem traže da Gračan i dalje na čelu kluba. Nakon ovog priopćenja igrači su i treći puta odbili da ih i dalje vodi trener Nenad Gračan. Nakon toga predsjedništvo kluba odlukom je suspendiralo šestoricu igrača i to Tafru, Mijatovića, Hasančića, Viškovića, Tomišića i Matulovića, uz napomenu da se prema ostalim igračima primijene odgovarajući stegovni postupak. Međutim, svi igrači jednoglasno su odlučili stati iza šestorice suspendiranih igrača te kolektivno odbili poslušnost zajedničke suradnje s dosadašnjim trenerom. Naime, u trenucima kada je trebao započeti prijepodnevni trening igrači su solidarno odbili izvršavati svoje zadaće te je po istoj odluci predsjedništvo donijelo ovako drastičnu odluku da se do daljnjega suspendiraju svi igrači i da će u petak protiv Osijeka igrati sa juniorskim sastavom. </p>
<p>Najnovija događanja u klubu kakve ovaj do sada uzorni sportski kolektiv ne pamti u svojoj povijesti duboko je potresao sve pristalice i navijače »bijelih« s Kantride, tako da je za vrijeme prijepodnevnim zbivanjima u klubu u krugu stadiona viđena i grupa najvjernijih navijača članova Armade, koji sa zanimanjem očekuju rasplet situacije.</p>
<p> Budući da je u novonastaloj situaciji trebalo hitno vući daljnje poteze predsjedništvo je predložilo da razgovori s igračima mogu početi tek onda kada oni pristupe treningu s dosadašnjim trenerom Gračanom, ali bez šestorice suspendiranih igrača za koje je predsjednik kluba izjavio da su oni »ono najbolje profesionalno što Rijeka u ovom trenutku ima i umjesto da budu primjer svima ostalima oni su se u ovoj izuzetno teškoj situaciji upravo se ponašali suprotno.« </p>
<p> Nakon ovakvog prijedloga predsjedništva igrači su i dalje ostali jedinstveni u stavu da ne žele daljnju suradnju s trenerom Gračanom te su nakon toga sami odradili trening pod vodstvom kapetana Mijatovića. Po završetku treninga kapetan »bijelih« je izjavio:</p>
<p>- Odluka klupskog predsjedništva je takva da ćemo svi biti pod nekakvom kaznom, dok se nas šestorica suspendiramo do daljnjega. Međutim, svi mi igrači smo jedinstveni i naša je kolektivna odluka da ne želimo više za trenera Nenada Gračana. U ovom trenutku još uvijek ne znamo što ćemo dalje učiniti, ali najvjerojatnije je da ćemo uzeti odvjetnike koji će nas u daljnjim postupcima zastupati i koji bi nam trebali objasniti razloge zašto smo suspendirani, istakao je Mijatović i nastavio:</p>
<p>- Na kraju ako želimo biti iskreni onda moramo istaći da je prvi trening napustio naš trener, a ne mi. Neke njegove izjave u posljednje vrijeme su doista vrlo čudne i u ovom trenutku mogu reći da ga doista može biti sram. Također ne znam koji je razlog da je predsjedništvo kluba najprije suspendiralo nas šestoricu igrača, a potom sve ostale, budući da sve što smo odlučili dogovorili smo zajedno svi igrači.</p>
<p>Na pitanje da li će igrači istrčati i igrati protiv Osijeka kapetan Mijatović je rekao: </p>
<p>- Kako sada stvari stoje najvjerojatnije ne.</p>
<p> Nakon toga predstavnike medija interesirala je mogućnost bilo kakve daljnje suradnje s trenerom Gračanom što je kapetan kategorički demantirao:</p>
<p>- Daljnja suradnja ne dolazi u obzir i mi je u svakom slučaju odbijamo. </p>
<p>Jedan od šestorice prvotno suspendiranih igrača Dalibor Višković izjavio je da ga posebno boli činjenica da su igrači bojkotirali trenera. </p>
<p> - Nitko od nas nije bojkotirao utakmicu niti može biti govora o takvom nečemu. S moje strane molim da se to posebno naglasi da mi nismo bojkotirali niti trenera, niti klub i da je to zadnje što bi u ovom trenutku učinili. Svi mi zajedno smo odlučili i dogovorili se, ali ipak mislim da će se u ovom trenutku naći neko kompromisno rješenje.</p>
<p>Predsjedništvo kluba u svojem jutarnjem priopćenju za javnost ističe da je »jasnom i preciznom vizijom funkcioniranja kluba započeo proces reorganizacije i restrukturiranja kluba. Svjesni loših rezultata obavili smo niz razgovora kako bismo klub transformirali. Na žalost, u posljednjim danima došlo je do nenadanog obrata, igrači su svojim postupkom učinili grubu povredu svojih ugovora i discipline u HNK Rijeci. Predsjedništvo kluba, dovedeno u neugodnu situaciju, ne može i ne želi, a napose ne smije popustiti pred takvim metodama ucjene i sile. Politiku kluba, i sve ono što čini normalno funkcioniranje kluba, može i vodit će dužnosnici kluba, legalno i legitimno izabrana rukovodeća tijela u klubu. U razgovoru s igračima nismo došli niti do jednog suvislog argumenta, razloga ili primjera koji bi potvrdio iracionalno i napose neodgovorno ponašanje igrača. Stoga, predsjedništvo donosi odluku o ostanku Nenada Gračana na mjestu trenera HNK Rijeke i predaje sve prvotimce stegovnom povjerenstvu kluba koje će predložiti odgovarajuće mjere. Sigurno je da će dio igrača zauvijek napustiti klub za kojeg nisu voljni igrati i kojeg su grubo i ucjenjivački opstruirali. Predsjedništvo HNK Rijeke svjesno je trenutka u kojem djeluje i okruženja sa svim gospodarskim i socijalnim tenzijama, što sve vrlo izravno utječe na mogućnosti kluba. Zbog toga beskompromisno odbijamo ucjene »ulice« i kažemo odlučno ne svima onima koji ne vole klub i rade protiv njega. Inzistirat ćemo da u HNK Rijeci igraju oni i da ga vode oni koji će to raditi od srca, a ne samo radi ugovora i interesa. To, jamačno od nas traže naši navijači, Armada, grad Rijeka i svi oni koji vole HNK Rijeku«, ističe se u priopćenju za javnost predsjedništva kluba.</p>
<p> Međutim, kako se događaji u klubu i oko kluba odvijaju kao na filmskoj traci najnovija vijest je da je za utorak za 17 sati (poslije zaključenja ovoga izdanja Vjesnika, op. ur.) konferenciju za tisak najavio dosadašnji prvi trener Nenad Gračan koji će predstavnike medija izvijestiti o svojem stavu u novonastaloj situaciji odbijanja suradnje igrača s njim, te o odluci predsjedništva o suspenziji svih prvotimaca. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Henjak preskup Zadranima</p>
<p>Uvjete Hrvoja Henjaka - plaćene troškove stanovanja i prehrane, te 10.000 njemačkih maraka mjesečne plaće - Zadar nije mogao ispuniti, pa je dogovor je propao.</p>
<p>ZADAR, 14. studenoga</p>
<p> - Pobjeda košarkaša Zadra nad Šibenikom (94-74) brzo je arhivirana, jednako kao i verbalni sukob Mandevillea i Krunića, do kojeg, kako ističe trener Vlado Vanjak, nije trebalo ni doći, ali se u tom trenutku nije mogao ni spriječiti. Od toga ne treba praviti dramu, iako nije bilo lijepo za vidjeti takvu scenu. No, to se ne događa samo u Zadru, mišljenja su u klubu. </p>
<p>Nezdravo ozračje u svlačionici i na parketu nije potrebno nikome, valja težiti dobroj igri koja će u Jazine vratiti publiku. Nije potrebno isticati da se gledatelji vraćaju s rezultatima koji na europskoj sceni nisu blistavi, ali vremena za ispravak ipak još uvijek ima. </p>
<p>- Zašto ne bismo pobijedili Žalgiris vani, Estudiantes i Lugano u Jazinama i eto nas u drugom krugu, računica je Vlade Vanjka.</p>
<p>• Otkud ovakav zaokret, kad ste nedavno izjavili u lokalnom tjedniku da Zadrane ne zanima drugi krug zbog velikih troškova?</p>
<p>- Nisam lud da bih tako nešto izjavio. To nije istina. Postoji li uopće trener koji ne bi volio biti prvi. Ako zajednički ostvarimo dobar rezultat, uvijek postoji mogućnost boljeg angažmana za mene kao trenera, jednako tako i košarkaše. Mi ćemo pokušati sve da tako i bude. Mjesto u drugom krugu nas i te kako zanima, zaključuje Vanjak. </p>
<p>Nadalje, u Jazinama smo saznali da iako su postojale naznake da bi Hrvoje Henjak, bivši košarkaš Split-Croatia osiguranja, mogao potpisati za Zadar, to se ipak nije dogodilo. »Nismo se dogovorili i to je sve«, kazali su nam klupski čelnici. </p>
<p>Navodno je zapelo oko financijskih uvjeta, oko čega bi drugo. Dobro informirani, vrlo bliski klubu, ističu kako je Henjak za potpis tražio plaćene troškove stanovanja i prehrane, te 10.000 njemačkih maraka mjesečne plaće. Zadarska opcija bila je, čini se, daleko ispod toga iznosa i dogovor je propao. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gospićanke u Sarajevu</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Jedine hrvatske predstavnice u Kupu Liliane Ronchetti, košarkašice Gospića '83, u srijedu (17 sati) igraju protiv Željezničara u Sarajevu utakmicu 1. kola skupine E. Gospićanke su do natjecanja po skupinama došle uvjerljivim pobjedama protiv mostarskog Zrinskog (82-62, 87-68) u 2. pretkolu Kupa Liliane Ronchetti.</p>
<p>Uoči puta u Sarajevo trener Gopića '83 Vlado Brkljačić je kazao:</p>
<p>- Protiv Željezničara nismo bez šansi. U posljednje vrijeme igramo vrlo dobro, u prvenstvu smo samo jednom tijesno poraženi. U Sarajevu očekujem dobru utakmicu i našu pobjedu. Ne znamo puno o našim suparnicama osim da su vodeće u prvenstvu.</p>
<p>Na put idemo kompletni, jedino Damiru Fredotović boli gležanj, ali mislim da će moći igrati.</p>
<p>Za sarajevski Željezničar nastupaju hrvatske košarkašice Blaženka Čipčić i Danica Talajić. Centar Sasrajki Nidžara Tabaković je nekoliko sezona nastupala u hrvartskoj ligi. </p>
<p>U skupini E osim Gospića '83 i Željezničara su još grčki Apollon i izraelski Elitzur Cellcom. Nakon utakmice u Sarajevu, Gospićanke 6. prosinca očekuje gostovanje u Ptolemaidi protiv Apollona. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blazersi pobjedom započeli turneju po Istoku </p>
<p>EAST RUTHERFORD, 14. studenoga </p>
<p> - Favoriti NBA lige Portland Blazersi započeli su pobjedom turneju po Istoku na kojoj će odigrati još šest susreta. Blazersi su kod New Jersey Netsa sve riješili zarana, jer su u prvih 12 minuta imali već 19 razlike, a nejaki Netsi to više nisu mogli stići. Nakon što su ligu započeli sa iznenađujućih 1-3, Blazersi su sada spojili seriju od četiri trijumfa zaredom, no to će biti teško zadržati u sudarima sa boljim momčadima Istoka poput Miamia i Toronta. </p>
<p>Dallas Mavericksi su također vrlo lagano prošli gostovanje kod Clippersa, a igrač susreta bio je gorostasni centar Shawn Bradley (22) koji je od devet promašio tek jedan šut. Nijemac Dirk Nowitzki (16) i Hubert Davis (10) dodali su potrebnu sigurnost Mavericksima, koji ove sezone guraju odlično, sa pet pobjeda i tri poraza. U LA-u su imali sreću što su im mladi i neiskusni Clippersi pružili pobjedu na »pladnju« - nisu dali koš iz igre u prvih skoro pet minuta, imali su 20 izgubljenih lopti, ali i katastrofalnih 13:33 u slobodnim bacanjima. Rookie Quentin Richardson (19) i Lamar Odom (18) jedini su postigli više od 10 koševa, a poraz nisu mogli ni ublažiti u zadnjoj četvrtini, kada je trener Nelson na teren poslao same pričuve. </p>
<p> Rezultati: New Jersey - Portland 82-94, LA Clippers - Dallas 76-90.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kostanić prekinula crnu seriju, Majoli u srijedu s Tuljaganovom</p>
<p>U 1. kolu WTA Tour turnira tenisačica u Pattayi, Jelena Kostanić je sa 1-6, 6-4, 6-3 svladala najbolju juniorku svijeta, Argentinku Salerni</p>
<p>PATTAYA, 14. studenoga</p>
<p> - Jelena Kostanić, 19-godišnja hrvatska tenisačica koja je u posljednje vrijeme imala velikih problema s ozljedama, napokon je uspjela proći kolo na nekom turniru iz serije WTA Toura. Nakon što je prethodno uspješno preskočila tri kola kvalifikacija, u 1. kolu WTA Tour turnira u Pattayi sa 6-1, 3-6, 6-1 svladala je Argentinku Mariu Eminu Saleerni, što joj je zapravo najvrednija pobjeda u posljednjih nekoliko mjeseci.</p>
<p>Naime, otkako je u svibnju igrala u polufinalu turnira u Antwerpenu, Kostanićka je uglavnom gubila već u 1. kolu, pa je u međuvremenu, u sedam mečeva na glavnim turnirima, uspjela zabilježiti samo jednu pobjedu. Bilo je to protiv Njemice Grete Arn na »U.S. Openu«, a na svim ostalim turnirima nizala je poraze, te je u međuvremenu pala na 121. mjesto na WTA-listi. No, u susretu s Argentinkom Salerni, najboljom juniorkom svijeta, na kraju je ipak uspjela stići do pobjede, koja joj je osigurala ulazak u osminu finala. Ondje će joj u četvrtak suparnica biti Luksemburžanka Anne Kremer, treća nositeljica.</p>
<p>Iva Majoli će, pak, svoj susret 1. kola odigrati u srijedu, a sastat će se s Uzbekistankom Irodom Tuljaganovom, 77. na WTA-listi (Majoli je 79.). Pobjednica tog dvoboja će u osmini finala u četvrtak igrati s Tajlanđankom Tamarine Tanasugarn, velikom nadom domaće publike, kojoj se daje i najviše izgleda da osvoji turnir.</p>
<p>U konkurenciji parova, pak, Majoli će nastupiti s Tajlanđankom Sangaram, a suparnice su im Japanke Hiraki i Yoshida. Jelena Kostanić i Njemica Jana Kandarr igrat će protiv Španjolke Ortuno i Austrijanke Plischke.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Wartusch - Bobkova 6-3, 1-6, 6-3, Panova (4) - Nejedly 7-6 (3), 6-1, Kleinova - Barabanšikova 1-6, 6-4, 6-3, Cho - Carlsson 6-2, 6-2, Kruger (8) - Sangaram 6-2, 6-3, Kostanić - Salerni 6-1, 3-6, 6-1, Ostrovskaja - Miškina (6) 5-7, 6-0, 6-4, Tanasugarn (2) - Kandarr 6-3, 6-1. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Santoro svladao Normana, a Costa Henmana</p>
<p>PARIZ, 14. studenoga</p>
<p> - Šveđanin Magnus Norman, treći nositelj vrlo jakog ATP Tour turnira tenisača u Parizu, eliminiran je već na startu. U dvoboju 2. kola tog natjecanja, koje se na tepihu održava za nagradni fond od 2,950.000 USD, sa 6-2, 6-4 svladao ga je Francuz Fabrice Santoro, koji je, nakon Carlosa Moye u ponedjeljak, tako dodao još jedno ime na svom popisu pobjeda (Norman je kao nositelj u 1. kolu bio slobodan).</p>
<p>Od postavljenih tenisača, u utorak je eliminiran i Britanac Tim Henman, kojeg je sa 6-4, 6-4 pobijedio Španjolac Albert Costa, a to znači da je Henman definitivno izgubio šanse da se kvalificira za predstojeći »masters« u Lisabonu, na kojem će igrati osmorica najboljih tenisača svijeta.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Boutter - B. Black 6-4, 6-7 (5), 6-4, Pozzi - Kučera 4-6, 7-5, 7-6, Hrbaty - Federer 4-6, 6-2, 6-2, Prinosil - Gaudio 6-2, 6-1, Gambill - Pavel 4-1, predaja, Clement - Rusedski 7-6, 7-5;</p>
<p>šesnaestina finala: Kuerten (1) - Woodruff 6-3, 7-6, A. Costa - Henman (9) 6-4, 6-4, Kafeljnikov (4) - Gustafsson 6-4, 6-4, Rosset - Pioline (14) 7-5, 7-5, F. Santoro - M. Norman (3) 6-2, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Splitu okrugli stol o nasilju na tribinama</p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - U četvrtak će se na inicijativu Poglavarstva grada Splita, a uz suorganizaciju Ministarstva prosvjete i športa RH održati okrugli stol na temu »Nasilničko ponašanje sportske publike« i seminar na temu »Nedolično ponašanje gledatelja na sportskim natjecanjima«. </p>
<p>Na okrugli stol pozvano je 40-ak kompetentnih znanstvenika, stručnjaka, javnih djelatnika i predstavnika državnih institucija. Cilj im je da se pruži doprinos u analiziranju ključnih aspekata nasilničkog ponašanja sportske publike, kako bi se pristupilo sustavnoj prevenciji tog problema. </p>
<p>Seminar se organizira za predstavnike institucija i sportskih klubova četiriju dalmatinskih županija, koji sudjeluju u organiziranju sportskih natjecanja s imperativom da im se iznesu praktična iskustva u suzbijanju nedoličnog ponašanja na sportskim natjecanjima. </p>
<p>Glavni predavač na seminaru bit će George Malcolm, predstavnik Odbora za sport Vijeća Europe, koji je bio vrlo uspješan šef sigurnosti na Europskom prvenstvu u nogometu u Engleskoj prije četiri godine. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Siget »pao« pod Dinamovom »petardom«</p>
<p>Nogometaši Dinama nakon 55 dana pobijedili u gostima / Za višetjedni post ceh je platio Hrvatski dragovoljac kojeg su »modri« nadigrali, pretrčali i na kraju »nokautirali« sa 5-0 (4-0)</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Gotovo dva mjeseca morali su Dinamovi nogometaši pričekati na gostujuću prvenstvenu pobjedu. I nakon 55 dana, nakon četiri uzastopna remisa, napokon su donijeli i sva tri boda s gostujuće utakmice. Pobjedom 5-0 (4-0) u Sigetu protiv Hrvatskog dragovoljca Dinamovi su nogometaši smanjili Osijekovu prednost na četiri boda i sad svakako mirnije čekaju završnicu jeseni. </p>
<p>Sve je u Sigetu bilo odlučeno već nakon prvog poluvremena, Dinamo je na odmor otišao s nedostižnom 4-0 prednošću. Trener »plavih« Marijan Vlak ovaj put je odlučio riskirati i na travnjak je poslao tri napadača, uz napomenu da je Šokota igrao iza Balabana i Cvitanovića. I taj mu se, za njega neočekivani rizik, na kraju isplatio, jer upravo su spomenuta trojica nogometaša izrešetali domaću mrežu. Dinamo je od prve minute dao do znanja da ga zanima samo pobjeda, i te kako opipljivija kvaliteta maksimirskih nogometaša iz minute u minutu je dolazila do izražaja i praktički se čekao vodeći Dinamov pogodak. Dočekali smo ga u 17. minuti, bio je to jedan od ljepših trenutaka utakmice. Cvitanović je, naime, izveo drugi uzastopni korner za »modre«, a Balaban je u gužvi u 16-ercu bio iznimno spretan i sedam metara je krasnim volejom poslao loptu u mrežu za 1-0.</p>
<p>»Dragovoljci« su se orijentirali na defenzivu, zgusnutim veznim redom pokušavali su prekidati akcije gostiju na 30-ak metara od svojih vratiju i potom brzim »kontrama« zaprijetiti. U nekoliko im je navrata to i uspjelo, posebno preko raspoloženog Katulića, međutim u krasnim situacijama bili su Kiseljak, Katulić i Gulić, no ili je Dinamov vratar Butina odlično reagirao i sačuvao svoju mrežu, ili su »dragovoljci« bili nespretni i dekoncentrirani u završnici, upropaštavajući tako dobro odigrane protunapade. I to je zapravo bio sukus - prvoga dijela - Dinamo je svoje šanse u načelu iskoristio i zabijao, »dragovoljci« svoje nisu znali zabiti, logično je da je onda pobjeda otišla gostima. U ostalom, osjetna pojedinačna kvaliteta Dinamovih nogometaša bila je i jamstvo veselog raspleta za maksimirski klub.</p>
<p>Do 2-0 Dinamo je stigao u 29. minuti, a taj je gol uzburkao duhove jer je opet u glavnoj ulozi bio pomoćni sudac Zoran Krečak. Naime, u jednom se trenutku nekoliko Dinamovih nogometaša našlo ispred vratara Čavline, Cvitanović je loptu posao u mrežu, a Krečak je najprije podignuo zastavicu, da bi je potom spustio i pokazao glavnom sucu Vitkoviću da zaleđa nije bilo!? Teško je reći što se doista zbilo, ali ova neozbiljna reakcija pomoćnog suca natjerala je domaće navijače da se iskale na očito incidentima sklonom Krečaku. Uglavnom, pogodak je priznat, a svu ironiju trenutka ponajbolje je ocrtao službeni govornik koji je Dinamov drugi gol popratio ovim riječima: »Netko je zabio gol, molimo onog Dinamovog igrača koji je zatresao mrežu neka digne ruku!«</p>
<p>Bilo je tada sve odlučeno, a dvije minute kasnije, poslije Balabanova dodavanja, Šokota je najprije loptu poslao u vratnicu, a potom »odbijanac« pospremio u mrežu. U 43. minuti Cvitanović je opet bio dodavač Balabanu koji je odlučnim udarcem glavom sa 10 metara postavio daljnjih 4-0 - za plave. Nastavak je doslovce trebalo odraditi, bila je to formalnost koju je bilo teško gledati, ni jedni ni drugi nisu ponudili očekivani rizik u igri, a to je drugo poluvrijeme spasio Brazilac Oliveira (koji je zamijenio Šokotu) svojim minijaturama. Dobro je zabavio gledatelje, a opravdanost svoga ulaska potvrdio je u 78. minuti lijepim pogotkom. </p>
<p>• Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - DINAMO 0-5 (0-4)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 5 - Vukojević 5,5, Miletić 5, Fumić 5, Andračić 5 - Katulić 6, Bošnjak 6 (Dujmović -), Petrović 5,5 (Gulić 5); Lalić 5, Bodul 5 (Lovreković 5,5) - Kiseljak 5</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Bišćan 6; Sedloski 6,5, Bosnar 5,5 - Mikić 6,5, Agić 6, Mujčin 6,5 (Gondžić 5,5), Polovanec 5,5; Šokota 7 (Oliveira 7) - Balaban 8 (Bazina 5,5), Cvitanović 7,5</p>
<p>SUDAC: Vitković (Vinkovci) 6</p>
<p>GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balaban (17.), 0-2 Cvitanović (29), 0-3 Šokota (31.), 0-4 Balaban (43.), 0-5 Oliveira (78.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Miletić, Gulić, Lalić, Polovanec</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boško BALABAN </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zajec: Ne jamčim sto posto odlazak na Svjetsko prvenstvo </p>
<p>Jasno je da je mjesto izbornika reprezentacije ipak krema sportske karijere. Nitko na tu temu nije lobirao, sve je to spontana reakcija. Ja se ne kandidiram, zatečen sam, ali sam, naravno, na dispoziciji / Ne bojim se otkaza starijih igrača / Prosinečki? Rano je pričati o imenima, kaže Velimir Zajec, jedan od kandidata za izbornika »vatrenih«</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Dinamov direktor Velimir Zajec naglo se prometnuo u najuži krug kandidata za novog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. Kuloarske priče već sugeriraju zaključak kako je Zajec već praktički označen kao sigurni novi izbornik, a riječ hvale na ovu ideju izrekao je i bivši izbornik miroslav Blažević.</p>
<p> - Zajec? Mislim da je to najbolje rješenje, naglasio je Blažević neposredno nakon kratkog razgovora s Dinamovim direktorom u hotelu »Intercontinental«, gdje su se maksimirski nogometaši »rekuperirali« za prvenstveni dvoboj protiv Hrvatskog dragovoljca.</p>
<p> Pitanje je, međutim, na kakav će odjek javnosti naići ovakva podrška bivšega izbornika. Naime, i sâm Blažević je nedavno naglasio kako ne želi isticati svog »favorita« za izborničko mjesto, jer bi to u javnosti ipak bila - antireklama. U svakom slučaju, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza izrazio je javne simpatije prema Dinamovom direktoru.</p>
<p> - Sve je to spontana reakcija ljudi u Izvršnom odboru, naglasio je Zajec. - Time se na neki način nastoji prekinuti serija raznih napisa, ali i nogometnih trendova vezanih uz izbor. Mislim da se dosad previše išlo u širinu, a sada je inicijativa da se sve relativno brzo završi. Moram reći da je meni svakako čast uopće i razgovarati na taj način, ali sve to treba prepustiti ljudima, koji su za to i zaduženi, pa tek onda odgovarati na sva pitanja. Jesam li dobio kakva jamstva? Ne. Nitko na tu temu nije lobirao, sve je to spontana reakcija. Jasno je da nitko na svijetu to ne bi odbio, ipak je to krema sportske karijere. Međutim, sve treba pogledati iz različitih kuteva, biti realan i dobronamjeran...</p>
<p> • Mislite li da biste mogli naići na otpor javnosti i kako uopće gledate na kriterije koje bi trebao ispunjavati izbornik?</p>
<p> - Ja ne stavljam svoju kandidaturu i moram reći da sam sa svime zatečen. Glupo je da se netko kandidira, ljudi koji su zaduženi za to trebali bi odrediti dvojicu-trojicu kandidata, dogovoriti se i onda reći »taj je selektor«. Ja sam, naravno, na dispoziciji, ako ima potrebe. Što će biti, ne znam, vezan sam za klub i prije nego odem - ako odem - prvo moram riješiti stanje u klubu. Počašćen sam da su se mene sjetili, ali to u končanici još ništa ne znači.</p>
<p>• S kakvim bi programom trebao istupiti novi izbornik?</p>
<p> - Jasno je da program mora biti takav da reprezentacija prođe na Svjetsko prvenstvo i on mora biti uvjetovan s mnogo segmenata. Treba razmišljati i o alternativnom načinu igre, a mislim da nam kvaliteta naših igrača to dozvoljava. Svaki sistem bazira se na zadnjoj liniji, a ako je ona kvalitetna, onda se srednja i prednja linija mogu nadgraditi. Mislim da bismo morali ostati na sadašnjoj kombinaciji starijih i mlađih igrača. Određenih pomaka i pomlađivanja je već bilo. Mislim da bi primaran sistem igre trebao ostati 3-5-2, a on se lako može transformirati u 3-4-3. Prijelaz na 4-4-2 bilo bi malo teže izvesti...</p>
<p>• Biste li pristali voditi reprezentaciju s nekim »u paketu«, kao što je, primjerice, postojala ideja o kombinaciji Lončarević-Bilić?</p>
<p> - O svim tim stvarima još nisam razmišljao, zapravo više sam zatečen nego vi. Ipak, nogomet je timski rad i moraš složiti dobru momčad da bi uspio.</p>
<p>• Mislite li da bi igrači mogli adekvatno i brzo odgovoriti na eventualni novi sistem igre?</p>
<p> - Imamo igrače za novi sistem. Većina ih nastupa u inozemnim ligama i u drugim sustavima igre. Imamo, dakle, univerzalne igrače. Ipak, ovaj sadašnji sustav i nije toliko zastario kako neki misle. Na primjer, u finalu europske Lige prvaka madridski Real je protiv Valencije igrao upravo na takav način i osvojio naslov prvaka. Mislim da bi momčad morala imati sposobnost mijenjanja sustava igre, a naši igrači imaju sposobnosti i mogućnosti za to.</p>
<p>• Bojite li se da bi stariji igrači zaista mogli potpuno napustiti reprezentaciju?</p>
<p> - Ne bojim se, nema tu straha... Bilo bi dobro da ostanu, ali opet - koga nema, bez njega se mora. Ipak, mislim da bi novi izbornik i svi mi koji smo oko reprezentacije trebali još jednom porazgovarati s igračima koji su najavili odlazak iz reprezentacije. Moramo naći zajednički jezik. Ako ne, onda se moramo upustiti u riskantnije stvari i pomladiti momčad. Uostalom, mislim da smo na svakoj poziciji dobro pokriveni, da su mladi igrači inventivni i da mogu nadomjestiti ovu stariju garnituru.</p>
<p>• Ima li Robert Prosinečki mjesta u vašoj viziji reprezentacije?</p>
<p> - Rano je pričati o imenima. Uostalom, sada nema niti potrebe za to.</p>
<p>• Ipak, pretpostavljamo da ste razmišljali o sastavu, biste li ga mogli već sada sastaviti?</p>
<p> - Mogao bih ga sastaviti bez problema, ali jasno je da sada ne bih govorio o imenima.</p>
<p>• Ukoliko ipak zasjednetze na čelo reprezentacije, kako ćete uskladiti vaš novi posao, s onim u Dinamu. Koliko dugo biste mogli paralelno »vući« obje funkcije?</p>
<p> - Treba razlučiti stvari. Uostalom, i sad imam previše obaveza u klubu i neke funkcije zaista treba razdijeliti. Ipak, teško bi bilo paralelno obavljati oba posla. Možda bi se to moglo mjesec-dva, ali ne i dulje.</p>
<p> • Jesu li dva boda iz dvije utakmice dovoljan kapital za nastavak kvalifikacija i ostvarenje konačnog cilja - plasmana na SP?</p>
<p> - Svi oni koji sto posto jamče prolaz na Svjetsko prvenstvo - foliraju. Tko god da dođe na izborničko mjesto, morat će se prihvatiti teške »šljake«, a za plasman na SP trebat će i sreće. Ipak, mislim da smo najbolji u svojoj skupini. Ne mislim da su dosadašnji rezultati apsolutno negativni, još ima vremena i prostora za osvojiti dovoljan broj bodova. Ipak, ne možemo obećavati da ćemo sto posto proći na SP.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Gdje je nestalo Osijekovih 6 milijuna DEM?</p>
<p>OSIJEK, 14. studenoga</p>
<p> - Kažu da je pravda spora, ali dostižna. Slično je i s istinom, koja prije ili kasnije, ali u pravilu uvijek, ispliva na površinu. Na to nas je podsjetila izjava Vladimira Bučevića nakon posljednje sjednice Izvršnog odbora osječkog nogometnog prvoligaša, na kojoj je dosadašnji dopredsjednik imenovan v.d. predsjednikom. Zna se, službeni predsjednik Antun Novalić je u pritvoru i upravo mu sude zbog sumnje u zloporabu položaja i gospodarski kriminal.</p>
<p>Nastupna Bučevićeva izjava, međutim, najvjerojatnije će uznemiriti osječku javnost. I to ne samo onu koja prati nogometna zbivanja. Prošlo je, naime, oko godinu dana otkako su Jurica Vranješ i Marko Babić postali članovi njemačkog prvoligaša Bayera iz Leverkusena. Za razliku od svih sličnih kupoprodaja u europskom nogometu, odlazak tandema mladih reprezentativaca Hrvatske u Njemačku i tada je bio obavijen velom tajne. I ukupan iznos odštete bio je i ostao tajna, pa se u javnosti samo nagađalo...</p>
<p>Sve do prije nekoliko dana, kad je ustanovljeno da je u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) pohranjen ugovor na šest milijuna DEM odštete, koliko je Bayer morao uplatiti Osječanima. Budući da će uskoro »obljetnica« odlaska dvojice mladih nogometaša, više se ništa nije moglo skrivati. Posebice to nije želio Bučević, koji je na sebe preuzeo nezahvalnu dužnost prvog klupskog čovjeka:</p>
<p>- Odgovorno tvrdim da od transfera Vranješa i Babića u klupsku blagajnu nije stigao ni jedna marka, a kamoli milijuni. Nestanak novca utvrdile su kriminalistička i financijska policija, koje se i dalje bave tom problematikom. Nadam se da će uspjeti riješiti taj misteriozni nestanak, te da će iznos transfera ipak stići u našu blagajnu, rekao je Bučević.</p>
<p>Novi klupski čelnik, inače, s optimizmom gleda u blisku budućnost osječkih »bijelo-plavih«:</p>
<p>- Svjestan sam da su igrači već nestrpljivi, ne tajim i da imamo dugova prema njima. Držim da ćemo im sve isplatiti do kraja ove kalendarske godine, što će biti moguće kad drugi klubovi podmire nama dugovanja o kojima se u itekako mnogo pisalo i pričalo.
• Isto tako, mnogo se priča o zimskom raspadu momčadi, koja je ove jeseni izborila vodeću poziciju u hrvatskom prvenstvu i nastup u 3. kolu Kupa Uefe?</p>
<p>- Menedžeri su nasrtljivi, zanimanje za naše igrače je primjereno njihovim igrama i uspjesima. No, nema ni govora o raspadu ili rasprodaji kadra. Pustit ćemo, vjerojatno, jednog ili dvojicu nogometaša, ali naši navijači mogu mirno spavati. Osijek neće u nastavak sezone, dakle i u konačnu utrku za naslovom prvaka Hrvatske, ući oslabljen.</p>
<p>Kad je, pak, u pitanju dugoročni pogled, Bučević također ima svoju viziju:</p>
<p>- Obećani elaborat o preustroju našeg kluba nažalost neće biti završen do izborne sjednice Skupštine, koju planiramo u prosincu ove godine. U svakom slučaju, preustroj mora donijeti bolje dane, poglavito u organizaciji i sigurnosti rada našeg kolektiva, rekao je Vladimir Bučević, v.d. predsjednika Osijeka.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk pokušava zaobići Udruženje</p>
<p>SPLIT, 14. studenoga </p>
<p> - U Udruženju hrvatskih nogometnih prvoligaša ne shvaćaju ozbiljno zahtjev-prigovor Hajduka, kojim se traži zaštita zakonitosti postupka u »slučaju Bubalo«. Pokušaji Splićana da ishode dokumentaciju Osijekovih uplata za Stanka Bubala bili su neuspješni, jer potpisani sporazum dvaju klubova isključuje arbitražu. Disciplinski sudac udruženja, Krešimir Vlajčević, prihvatio je specifikaciju troškova poslanih iz Osijeka, te je Hajduk trebao uplatiti Osijeku 490.000 DEM. Splićani su dosad uplatili 200.000 DEM. </p>
<p>Dužnosnici Hajduka žele da ukupnu odštetu odredi Arbitražna komisija. Uglavnom, Hajduk je suspendiran i ako želi igrati u subotu prvenstveni ogled u Vinkovcima protiv Cibalije mora Osijeku platiti 145 tisuća DEM, naravno u kunskoj protuvrijednosti. Splićani pokušavaju »natjerati« Hrvatski nogometni savez da preispita rad udruženja u ovom slučaju, a udruženje je čvrsto u stavu da Hajduk neće moći igrati u subotu bez namirenja duga. (R. Posinkovića)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mladost i Jug favoriti u polufinalu kupa</p>
<p>U Splitu će u srijedu u polufinalu vaterpolskog kupa Hrvatske igrati POŠK (prošle sezone Splitska banka) i dubrovački Jug, a u Zagrebu je na rasporedu dvoboj Mladosti i Primorja </p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - Vaterpolski kup Hrvatske došao je do polufinalnih ogleda. U Splitu će u srijedu s početkom u 19 sati igrati POŠK (prošle sezone Splitska banka) i dubrovački Jug, a u Zagrebu je na rasporedu dvoboj Mladosti i Primorja (21 sat). Splićani i Dubrovčani su prošle sezone igrali oba hrvatska finala, prvenstvo je pripalo Jugu, a kup POŠK-u. </p>
<p>Za razliku od prošle sezone obje momčadi su bitno oslabljene, pogotovo Splićani. Naime, nakon poraza u finalu hrvatskog prvenstva, napustio ih je sponzor, pa su Školneković, Letica, Đogaš, Nagy, Polačik, Vegar i Barač otišli za boljim uvjetima, dok Burburan još kalkulira, a kontroverzni trener Matutinović bio je prisiljen napustiti kormilo zbog višemjesečne zabrane obavljanja trenerske dužnost. Novi trener je Duško Antunović, nekad uspješni trener Mladosti, koji ima bitno slabiji sastav. Najveći problem POŠK-a je što nema sidruna, dok je mjesto beka popunjeno Krekovićem, povratnikom iz Italije.</p>
<p>Iako je Jug izgubio samo jednog igrača, (Molnar je otišao u Bečej), ipak ovu sezonu nije započeo sjajno. Poražen je u prvom kolu od Mornara, kod kojeg također nije bajna novčana situacija, premda ima ambicije boriti se za europski vrh. </p>
<p>- Jug je favorit u ovim dvobojima, pogotovo jer igra uzvrat kod kuće. Poraz u prvom kolu prvenstva od Mornara bio je za Dubrovčane dobro upozorenje i sigurno će se sada mobilizirati. Mi smo se tek okupili i naša sprema nije ni blizu naših mogućnosti. Ipak pokušat ćemo ih iznenaditi, kazao je Kreković, jedan od malobrojinih vaterpolista koji je nastupao za sva tri splitska kluba, Mornar, Jadran i sada POŠK. </p>
<p>U drugom dvoboju Mladost je favorit. Primorje je mlada momčad, kao i većina u hrvatskom prvenstvu i teško može parirati »žapcima«. Zapravo je zagrebački klub s najmanjim izmjenama u odnosu na prošlu sezonu, a najbolje stoji s financijama. S novim trenerom Brunom Silićem Mladost sprema novi zalet prema krovu Europe. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Još jednom odgođen dolazak Pepija Manaskova</p>
<p>Poslali smo Manaskovu prijedlog ugovora na razmatranje, a s predsjednikom Vardara dogovorili sastanak u ponedjeljak, kaže menedžer RK Zagreba Zoran Gobac </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Čelnici hrvatskog rukometnog prvaka Zagreba, menedžer Zoran Gobac i direktor Bartol Kaleb u utorak ipak nisu otputovali u Skopje na završne pregovore s makedonskim reprezentativcem Pepijem Manaskovim i njegovim klubom Vardarom. Po Gopčevim riječima dogovor je još jednom otkazan, vjerojatno za ponedjeljak, jer je Vardar zatražio da Manaskov ostane u dresu tog kluba u subotnjem derbiju protiv bitolskog Pelistera i tek potom prijeđe u redove Zagreba.</p>
<p>- Poslali smo Manaskovu prijedlog ugovora na razmatranje, a s predsjednikom Vardara dogovorili smo sastanak u ponedjeljak. Manaskov nam nije neophodan za subotnju utakmicu Lige prvaka protiv turskog ASKI-ja, a njima će dobro doći u derbiju s Pelisterom, kazao je menedžer Gobac, dodavši da bi makedonskog reprezentativac trebao prvi puta zaigrati u Zagrebovom dresu za dva tjedna u utakmici Lige prvaka protiv celjske Pivovarne Laško.</p>
<p>Gobac je potvrdio da će se subotnji dvoboj s turskim prvakom (18 sati) igrati u »Ledenoj dvorani« Sportskog doma, naglasivši da se ne radi o neatraktivnom suparniku, bez obzira što turski rukomet nije na posebno kvalitetnoj razini. Obrazlažući svoj stav, Gobac je podsjetio na neke iznenađujuće rezultate 1. kola Lige prvaka, poput remisa tršćanskog autsajdera Pallamano Triestea i europskog doprvaka Kiela.</p>
<p>- Sponzori su otkupili sve ulaznice za subotnju utakmicu s ASKI-jem, pa ćemo ih besplatno podijeliti navijačima. Za kasnije europske utakmice naplaćivat ćemo ulaznice po popularnim cijenama, no za samu završnicu Lige prvaka morat ćemo istaknuti komercijalne cijene, rekao je Gobac, naglasivši kako i protiv ASKI-ja očekuje podršku punog Sportskog doma. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cibona prvi put favorit</p>
<p>U srijedu (20.30 sati) Cibona u 5. kolu skupine B Europske lige dočekuje belgijski Charleroi / Radi se o dobro utreniranoj momčadi koja nema zvijezda, no sve što radi, radi kako treba, kaže Cibonin trener Neven Spahija</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prvi put ove sezone košarkaši Cibone VIP bit će veliki favoriti u jednoj utakmici Europske lige. U srijedu im, naime, u 5. kolu skupine B u goste stiže belgijski Charleroi, momčad čiji igrači - uspoređujući sa svim sastavima u ovoj grupi - imaju najmanje iskustva u jakim europskim natjecanjima. Dapače, da nije bilo raskola u europskoj košarci i raspada na dvije lige, Europsku ligu i Suproligu, Charleroi ne bi niti bio u ovom društvu...</p>
<p>- U igri Charleroija ne postoji nešto za što se može reći da je posebno kvalitetno. Ali, radi se o dobro utreniranoj momčadi koja nema zvijezda, no sve što radi, radi kako treba, reći će Cibonin trener Neven Spahija nakon što je pogledao snimku prošlotjedne utakmice između Charleroija i Kindera, u kojoj su Talijani kao gosti slavili 80-58 (40-29). - Iako je Kinder pobijedio uvjerljivo, ne može se reći da se prošetao do pobjede, morao se potruditi. Charleroi igra bolje nego što pokazuje rezultat.</p>
<p>Dosad najveći uspjeh Charleroija u europskim kupovima je osmina finala Kupa Radivoja Koraća iz 1993. te osmina finala Europskog kupa iz 1999. godine, kad ga je eliminirao talijanski Benetton (prethodno se na Belgijancima okliznuo francuski Limoges). S Cibonom Charleroi ima negativan omjer, odnosno dva poraza u dvije utakmice u sezoni 1996/97., kad je, najviše zahvaljujući Zdravku Raduloviću, Cibona uspjela stići do bodova. No, ni u Belgiji ni u Zagrebu nije bilo lako, čak je Charleroi u Zagrebu vodio na poluvremenu 35-32.</p>
<p> Iz tog sastava danas je u Ciboni samo Mate Skelin, dok je u belgijskoj momčadi takvih igrača više - čak četvorica, među kojima je možda i njezin najbolji pojedinac, 33-godišnji Amerikanac Ronald Ellis, koji je u međuvremenu bio u grčkom Iraklisu, ali se vratio »kući«.</p>
<p>- Osim Ellisa, ostale igrače Charleroija dosad nisam imao prilike gledati. U ovom trenutku Charleroi nema dobre rezultate ni u domaćem prvenstvu, gdje je na šestom mjestu poslije osam kola. No, tog se najviše i plašim, jer jednom će proigrati odlično, kaže Spahija. - No, mi smo daleko bolji nego početkom sezone. Dosta smo podigli formu i pokušat ćemo odigrati što bolje.</p>
<p>U sastavu Charleroija nema nijednog igrača koji bi odskakao visinom, pa je tako Daniel Goethals sa 206 centimetara najviši. No, zato je krilo John Jerome, sa 204 cm, najbolji ofenzivni skakač sastava, sa 23 lopte uhvaćene u napadu.</p>
<p>- I Awojobi je sa samo dva metra naš najbolji skakač. Ne smijemo olako shvatiti Charleroi, iako sam uoči početka sezone rekao da dugoročno Sankt Peterburg i Charleroi nemaju šanse. Iza toga stojim i sad, ali sigurno je da oba sastava mogu nekog pobijediti i iznenaditi, rekao je Spahija.</p>
<p>Utakmica počinje u 20.30 sati, a bit će to posljednje kolo u Europskoj ligi uoči stanke koja će biti napravljena da bi reprezentacije dobile termine za kvalifikacije za Europsko prvenstvo. Nastavak je početkom prosinca, kad će Cibona u goste Tau-Ceramici.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jesu li splitski košarkaši i jaki gosti?</p>
<p>U srijedu u Izraelu košarkaši Splita igraju utakmicu 5. kola Suprolige protiv Maccabija iz Raanane / Dvoboj u Izraelu trebao bi pokazati da dosadašnje igre nisu posljedica euforije i igranja na domaćem parketu</p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Split Croatija osiguranja igraju u srijedu 5. kolo FIBA-ine Suprolige u Izraelu protiv Maccabija iz Raanane, a početak je u 18 sati. Splićani su u dosadašnje četiri utakmice dva puta pobijedili (Panathinaikos i ALBA) i dva puta izgubili (Ülker i Slask), a Maccabi je osvojio isto šest bodova.</p>
<p> Prošli tjedan je za »žute« bio uzbudljiv, odigrali su dvije dramatične utakmice i gorčinu poraza sa Slaskom zašećerili pobjedom protiv Done. Splićani su u solidnoj formi, da nisu teško bi se digli nakon poraza od Poljaka. Dvoboj u Izraelu trebao bi pokazati da dosadašnje igre nisu posljedica euforije i igranja na domaćem parketu.</p>
<p> Ključ njihovih pobjeda je do sada bio dobra igra u obrani i više uhvaćenih lopti pod obručima. Maccabi je niža momčad od Splita i nije se do sada iskazala skakački, u prosjeku hvata 25 lopti, dok Splićani hvataju 34.</p>
<p> Sigurno da bi uspjeh s gostovanja imao višestruko značenje, i bodovno i psihološko, a Maccabi iz Raanane nije momčad koju se ne može pobijediti na gostovanju. Pogotovo »žuti« imaju prigodu, jer prema najavama iz Izraela njihov organizator igre Alan Waldman neće nastupiti. Njihovi najbolji igrači su McCarty, Salters, Stanojević, no nemaju baš neku impozantnu košarkašku biografiju. Po izraelskim novinama najviše se pribojavaju Renchera, koji je dvije godine igrao u njihovoj ligi. Najbolji splitski košarakaš Nikola Vujčić, o čijem učinku ovise rezultati kluba s Gripa, uoči puta u Izrael je kazao: </p>
<p>- Pobjeda protiv Done bila nam je od velikog značenja, pogotovo psihološkog. Želimo pobijediti u Izraelu, potvrditi dobar početak natjecanja u Europi, no morat ćemo odigrati mnogo bolje u obrani nego ove nedjelje u Zagrebu. Primimo li 89 poena kao s Donom sigurno nećemo pobijediti.</p>
<p> Splićani su pokazali da znaju kako pobijediti velike europske momčadi na svom parketu, no uspjeti na gostovanju je mnogo teže. Poraz od Ülker prije više od mjesec dana je bio očekivan, jer su se tek upoznavali sa Suproligom. Sada je situacija ipak drugačija, momčad je iskusnija za dvoboje s vrhunskim protivnicima i izraelski ogled je pravi ispit što i koliko mogu na gostovanju. </p>
<p>Split CO nastupit će u sastavu: Subotić, Gregov, Tomeljak, Žižić, Vujčić, Rencher, Ukić, Poljak, Pašalić, Grgurević, Land i Badžim. (R. Posinković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>SDP vodi na izborima za parlament BiH, HDZ jak u pet županija </p>
<p>Prebrojano oko 70 posto glasačkih listića, objavila je OESS-ova misija / U RS-u u vodstvu SDS i njezin predsjednički kandidat Šarović </p>
<p>SARAJEVO, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Misija OESS-a u BiH objavila je u utorak preliminarne rezultate općih izbora u BiH, koji uključuju podatke iz 124 od ukupno 146 lokalnih izbornih povjerenstva te znatan broj glasova pristiglih izvan zemlje. Glasnogovornik Misije Luke Zahner izjavio je da je prebrojano oko 70 posto glasačkih listića. </p>
<p>U izbornoj utrci za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH, nakon prebrojanih 726.756 glasova, u vodstvu je SDP s 26,6 posto, a slijede SDA s 24,9, HDZ s 23,1 i Stranka za BiH s 15,3 posto glasova. </p>
<p>Kad je riječ o izborima za Zastupnički dom državnog parlamenta iz Republike Srpske, najviše glasova dobio je SDS - 41,7 posto. Slijede PDP (Partija demokratskog progresa Mladena Ivanića) sa 16,8 i koalicija Dodikove Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Demokratske socijalističke partije (DSP) osvojivši 13 posto. Ukupno je izbrojano 407.958 glasova.</p>
<p> U izborima za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ukupno je do utorka bilo izbrojano 717.436 glasa. U vodstvu je SDP s 25,9 posto, SDA ima 25,1, HDZ 19,5, a Stranka za BiH 14,8 posto glasova.</p>
<p>Glasačkih listića za Narodnu skupštinu Republike Srpske izbrojano je 408.050. Vodi Srpska demokratska stranka (SDS) s 37,5 posto ispred SNSD-a sa 16,2 i PDP-a s 13,2 posto. SDS-ov kandidat Mirko Šarović vodi u izborima za predsjednika RS-a dobivši 49,1 posto glasova. </p>
<p>Drugi je Dodik (SNSD) s 30 posto, a na trećem je mjestu PDP-ova lista s 8,9 posto glasova. Izbrojano je gotovo 420.000 glasova. SDS vodi i u izborima za Općinsko vijeće Srebrenice (35,7 posto) ispred SNSD-a s 10,7 i SDA s 12,4 posto.</p>
<p>Objavljeni su i prvi rezultati izbora u federalnim županijama. U Unsko-sanskoj županiji vodi SDA s 40 posto, drugi je Abidćev DNZ sa 17,4, treći SDP sa 17 posto, a četvrta je Stranka za BiH sa 16,3 posto glasova. U Posavskoj županiji prvi je HDZ zakoji je glasovalo 47 posto birača. Slijede SDP s 18,3 posto, NHI sa 17,2 i SDA s 8,8 posto glasova. U Tuzlanskoj županiji najviše je glasova dobio SDP - 47,7 posto. Druga je SDA s 29,1 posto, a treća Stranka za BiH koja je osvojila 9,6 posto glasova. HDZ-u je pripalo 2,7 posto glasova. U važnoj Zeničko-dobojskoj županiji prednost ima SDA s 33,7, posto glasova, drugi je SDP s 31,2, a na trećem mjestu Stranka za BiH sa 16,9 posto. HDZ ima 4,6 posto glasova. U Goraždanskoj županiji u vodstvu su SDA i SDP s 31,4 posto, dok je Stranka za BiH osvojila 30,6 posto glasova.</p>
<p>U Srednjobosanskoj županiji HDZ-u je pripalo 30,9 posto, SDA je osvojila 26,2 posto, SDP 19,3 posto, Stranka za BiH 12,8 posto, a NHI 4,1 posto glasova.</p>
<p>U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ zasad ima natpolovičnu većinu s osvojenih 52,9 posto. Slijede SDA s 13,6, SDP s 12, Stranka za BiH s 9,6 i HSP s 3,1 posto glasova. HDZ je uvjerljiv i u Zapadnohercegovačkoj županiji. Ta stranka vodi sa 70,8 posto ispred liste Radom za boljitak koja je dobila 8 i HSP-a s 4,9 posto. </p>
<p>U Sarajevskoj županiji SDP ima 35 posto, a slijede Stranka za BiH s 27 i SDA s 23,5 posto. Naposljetku, u Županiji 10 (Livno-Tomislav Grad) HDZ je dobio 58,9 posto. SDA je osvojila 6,8 posto, HSP 5,5, HKDU 5, a SNSD 4,5 posto glasova birača.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Staljin odgovoran za smrt Šveđanina koji je spasio tisuće mađarskih Židova?</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Rusija je voljna priznati da je Sovjetski Savez nezakonito utamničio švedskog heroja iz Drugoga svjetskoga rata Raoula Wallenberga, koji je, kako se vjeruje, spasio živote desetaka tisuća mađarskih Židova, objavila je ruska agencija Interfax u ponedjeljak. </p>
<p>Agencija je, pozivajući se na izvore iz ureda glavnog vojnog tužitelja, objavila da se očekuje da će ruski predsjednik Vladimir Putin potpisati dekret kojim se priznaje da je Sovjetski Savez, Wallenberga ilegalno smjestio u zatvor, u kojemu je i umro. Švedska i Rusija osnovale su posebno zajedničko povjerenstvo da se istraži njegova sudbina.</p>
<p> Član najmoćnije švedske industrijske obitelji Wallenberg poslan je kao diplomat u tajnu misiju u Mađarsku. Tvrdi se da je osigurao oko 100.000 švedskih putovnica mađarskim Židovima kojima je organizirao i smještaj. Nekoliko izvora potvrdilo je da je Wallenberg posljednji put viđen kada ga je priveo jedan sovjetski časnik. Prema službenoj sovjetskoj verziji on je uhićen 17. siječnja 1945. godine u gradu Debrecsenu jer je konraobavještajna služba Crvene Armije sumnjala da je špijun, a potom prebačen u Moskvu. Nakon uhićenja o njemu se nikada ništa nije moglo čuti. Rusija je godinama tvrdila da je umro prirodnom smrću u stožeru sovjetske tajne policije. </p>
<p>Prema riječima dužnosnika Putinovog povjerenstva, ruski predsjednik želi da se taj slučaj razriješi, međutim još nije poznato na koji način. Prema liječničkom zapisu Wallenberg je umro od srčanog udara u zloglasnom zatvoru NKVD-a Lubjanki 1947. godine u 34. godini života. Međutim, postoje i izvješća kako je Wallenberg nekoliko godina poslije rata viđen nekoliko puta u sovjetskim gulagima gdje su prisilno radili sovjetski disidenti. Švedski diplomat Jan Lundvik iz švedskog tima koji istražuje sudbinu Wallenberga, kaže da su ruski dužnosnici odustali od tvrdnje da je Wallenberg umro od srčanog udara. Mješovito švedsko-rusko povjerenstvo razmatra još tri mogućnosti - da je oslobođen, smaknut ili mu je omogućeno da preživi tako što je pod lažnim identitetom poslan u gulag. Švedski istražitelji kažu da je malo vjerojatno da bi bilo koji sovjetski dužnosnik zatvorio stranog diplomatu bez izravne naredbe ili znanja diktatora Staljina. (Reuters/M.Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dokumenti CIA-e dokazuju da su SAD bile umiješane u puč protiv Allendea </p>
<p>U Washingtonu objavljeno 16.000 dokumenata koji potvrđuju da je tadašnja američka administracija stajala iza vojnog udara kojim je 1973. srušena čileanska demokratska vlast</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) objavila je tisuće dokumenata u kojima se otkrivaju tajne operacije njezinih agenata u Čileu prije vojnog udara i za vrijeme vladavine vojne hunte. Među 16.000 dokumenata, objavljenih u ponedjeljak, nalazi se i memorandum koji potvrđuje da su SAD financirale napore da se svrgne demokratski izabrani predsjednik socijalist Salvador Allende, koji je postao žrtva krvavoga puča 11. rujna 1973., na čelu kojega je bio general Augusto Pinochet. </p>
<p>»Akcije koje je odobrila tadašnja američka vlada zaoštrile su političku polarizaciju u toj zemlji i ugrozile dugogodišnju čileanski tradiciju demokratskih izbora, ustavnoga poretka i vladavine prava«, stoji u izjavi Bijele kuće, objavljenoj u ponedjeljak, nakon što su arhivi predani na uvid javnosti. </p>
<p>Objavljivanje tih dokumenata mnogi u Sjedinjenim Državama i Latinskoj Americi smatraju povijesnim događajem, koji će potvrditi optužbe o američkoj intervenciji u Čileu, što su ih desetljećima izricali protivnici Pinochetova režima. I istraživač Arhiva nacionalne sigurnosti u Washingtonu Peter Kornbluh drži da će se na temelju tih dokumenata »ponovo moći ispisati američka uloga u Čileu«. Dosad javnosti poznati dokumenti potvrđivali su samo da su SAD šutke prelazile preko represije protiv političkih protivnika vojne hunte. </p>
<p>To je treći put da CIA objavljuje dokumente povezane s razdobljem vojnoga režima u Čileu. Odluka o objavljivanju tih arhiva, neugodnih po tadašnju američku administraciju predsjednika Nixona, donesena je 1999. kako bi američka javnost »sama mogla prosuditi do koje su mjere akcije američke vlade ugrozile demokraciju i ljudska prava u Čileu«.</p>
<p>Dokumenti pokazuju da su, samo tri tjedna prije puča protiv predsjednika Allendea, američke vlasti odobrile milijun dolara tajne pomoći političkim strankama i privatnim organizacijama koje su namjeravale srušiti šefa države. Upravo objavljene stranice također pokazuju dugu povijest akcija protiv Allendea - od pokušaja da ga se spriječi da preuzme dužnost, preko destabiliziranja njegove vlade nacionalnog jedinstva pa do pomoći diktatoru Pinochetu da konsolidira svoju vlast državnim teorizmom. Upravo zbog ubojstva više od 3000 Čileanaca, koji nisu oduševljeno dočekali vojni udar i ustoličenje vojnih vladara, general Pinochet odgovarat će na čileanskom sudu, deset godina nakon što je pristao prepustiti vlast civilima. Poznato je da su u vrijeme vojne diktature (1973.-1990.) ubijene i nestale tisuće osoba koje je vojni režim smatrao neprijateljima, da su stotine tisuća čileanskih intelektualaca, umjetnika, liječnika, studenata i političkih aktivista morali emigrirati, nastojeći spasiti goli život.</p>
<p>Premda je od početka bilo mnogo tragova o umiješanosti Sjedinjenih Država u rušenju čileanske demokratske vlasti, Washington je godinama poricao da je odigrao odlučujuću ulogu u svrgavanju Allendea. No, dobro je znano da je vlada nacionalnog jedinstva, kojoj su na čelu bili socijalisti, bila ideološki neprihvatljiva američkim moćnicima, te da se, zagovarajući čileanske nacionalne interese, našla na putu dobro uhodanim unosnim poslovima američkih kompanija. Upravo je stoga važno da je Washington konačno objavio i svoje dokumente koji to potvrđuju.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sud zabranio i drugu knjigu o privatnom životu Blairovih</p>
<p>LONDON, 14. studenoga</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) Cherie Blair, supruga britanskog premijera Tonyja Blaira, ovog je tjedna izvojevala novu sudsku pobjedu u borbi da zaštiti privatnost svoje obitelji. Ušutkavši prije nekoliko mjeseci svoju bivšu dadilju, Ros Marks, koja je pokušala objaviti knjigu o privatnom životu Blairovih, Cherie je sada uspjela spriječiti još jednu osobu da učini isto. Riječ je o spisateljici Nel Lister, kojoj je sud zabranio da tiska knjigu u kojoj tvrdi da su djeca Blairovih »izvan kontrole«.</p>
<p>Kada dadilja Ros Marks sama nije suspjela objaviti svoju knjigu, ona, te njena majka i brat - koji su također radili u kućanstvu Blairovih - skupili su sva svjedočanstva o svojim iskustvima iz tog razdoblja. Te su materijale predali svojoj znanici, spisateljici Nel Lister. Na temelju spomenutih podataka autorica se spremala napisati knjigu u kojoj bi iznijela da Tony i Cherie Blair navodno zanemaruju roditeljske dužnosti.</p>
<p>Kada je Cherie Blair od spomenute autorice zatražila da ne piše i ne objavljuje svoje djelo, te da joj preda sve materijale koje ima o njenoj obitelji, Nel Lister je zauzvrat tražila naknadu od 40.000 funti. Tvrdila je da joj je toliko za njeno djelo navodno ponudio neki američki izdavač, ali po procjeni suca bila je to obična ucjena. Sud je naredio da spisateljica mora Blairovima hitno predati sve povjerljive podatke o njima koje posjeduje, te platiti još i znatne troškove cijele parnice.</p>
<p>U knjizi koja neće ugledati svjetlo dana trebalo je biti objavljeno da Blairovi »alarmantno zanemaruju roditeljsku kontrolu« nad svojim podmlatkom. Druga je tvrdnja bila da su Tony Blair, kao prezaposleni političar, te Cherie Blair, kao uspješna pravnica, često na duže vrijeme izbivali od kuće, prepuštajući svoju djecu na brigu dadilji Ros Marks i njenoj obitelji. Sudac je, doduše, zaključio da nitko ne može nikome spriječiti da piše o javnim ličnostima - ali uz uvjet da se poštuju sporazumi o privatnosti. Upravo takve sporazume potpisali su s Blairovima dadilja i drugi članovi njene obitelji - koji su trebali biti glavnim izvorom podataka za novu knjigu u Blairovima. Poput pripadnika britanske kraljevske obitelji i poznatih glumaca, Tony i Cherie Blair su se predostrožno zaštitili klauzulama o privatnosti. Sada su se na njih uspješno pozvali po drugi put u godinu dana, kako bi svoju djecu obranili od neželjenog publiciteta. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Haiderov FPÖ gubi potporu Austrijanaca</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prema istraživanju javnog mišljenja koje je početkom tjedna objavio tjednik Format, u koaliciji i ÖVP-om vladajuća desna Slobodarska stranka (FPÖ) i dalje gubi potporu Austrijanca. Trenutno, na nacionalnoj razini tu stranku preferira samo 21 posto birača, što u odnosu na rezultate prošlogodišnjih parlamentarnih izbora predstavlja osjetan pad popularnosti. </p>
<p>No, za razliku od svojih koalicijskih partnera, Narodna stranka (ÖVP) kancelara Wolfganga Schüssela dobiva sve više simpatija i sada može računati na podršku više od jedne trećine ispitanih. Jednako dobro prolaze i oporbeni socijaldemokrati (SPÖ) sa 30 posto i Zeleni koji uživaju podršku 11 posto ispitanih. Na pitanje, tko bolje radi u vladi, u prednosti su opet narodnjaci, dok se u korist slobodaraca izjasnilo svega 14 posto ispitanih. </p>
<p>Anketirani vjeruju da će špijunska afera s kupovanjem povjerljivih policijskih dosjea, u koju su navodno upleteni čelni ljudi stranke, utjecati na rejting FPÖ-a, osobito nakon što je u ponedjeljak prozvanim poltičarima iz gradske skupštine Beča oduzet zastupnički imunitet.</p>
<p>Najzanimljiviji rezultat ankete je činjenica da ogromna većina (69 posto) ispitanih vjeruje da Jörg Haider i nakon svoga povlačenja sa čela FPÖ-a u svibnju drži sve konce svojim rukama. S obzirom na takvo uvjerenje dobrog dijela austrijske javnosti, nije ni čudo što se proteklih dana, nakon izbornog poraza u Štajerskoj i špijunske afere koja u koju su upleteni neki čelni »plavi« političari, u medijima često spekulira o povratku Haidera na čelo stranke. </p>
<p>Takve je glasine, uoči skupštine koruške organizacije stranke koja je započela u utorak, demantirala šefica FPÖ-a Susanne Riess-Passer. Napominjući da Haider svoje odluke planira strateški, ona je naglasila da nema razloga za bilo kakve promjene. No, kako tek 13 posto anketiranih vjeruje da Riess-Passerova doista donosi odluke, mnogi sumnjaju u točnost njezine informacije. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Posljednji oproštaj od Leah Rabin poticaj izmirenju Izraelaca i Palestinaca</p>
<p>Ostaje neizvjesno do posljednjega trenutka: hoće li palestinski vođa doći na sahranu udovice ubijenoga izraelskog premijera, gdje će se okupiti pobornici izmirenja Palestinaca i Izraelaca?</p>
<p>ANKARA, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sahrana Leah Rabin (72), udovice bivšega ubijenoga izraelskog premijera Yitzhaka Rabina, mogla bi u srijedu svojim tužnim činom posljednjeg oproštaja, potaknuti ono za što se, zajedno sa svojim mužem, uporno borila: izmirenje Palestinaca i Izraelaca. Na mjestu ukopa, jeruzalemskom brežuljku Herzl, okupit će se ne samo poštovatelji preminule Rabinove supruge već i najvatreniji pobornici uspostave srednjoistočnog mira.</p>
<p>Iako je riječ o obiteljskoj sahrani Leah Rabin, srednjoistočni mirovni izvori, koje je otvorila sa svojim mužem, dat će tom posljednjem ispraćaju gotovo državnički karakter. Na to upućuje sastanak izraelskoga ministarskog komiteta koji je odlučio da sam čin pokopa uzdigne na najvišu nacionalnu razinu. Posljednje riječi oproštaja uputit će šef izraelske države Moshe Katsav i predsjednik Knesseta (parlamenta) Avraham Burg. Oko posmrtnoga kovčega bit će, uz ostale, prva dama SAD Hillary Rodham Clinton te ruski šef diplomacije Igor Ivanov i mnogi drugi. </p>
<p>No, najveća nepoznanica ostaje tko će na ukopu Leah Rabin zastupati Palestinsku oslobodilačku organizaciju (PLO). Većina čelnika izraelskih političkih stranaka naglasili su da ne bi imali ništa protiv nazočnosti palestinskoga čelnika Yassera Arafata. Tome se oštro suprostavila samo Nacionalistička vjerska stranka (NRP). Vođa te stranke Yitzhak Levy, čija je kći poginula tijekom nedavnoga palestinskog bombaškog napada na jeruzalemsku tržnicu Mahaneh Yehuda, pozvao premijera Ehuda Baraka da zabrani Arafatu ulazak u »Sveti grad«. Postoje mnogi znaci da se i sam Barak pribojava takve nazočnosti koja bi mogla imati teško predvidive političke posljedice.</p>
<p>Hoće li palestinski vođa ipak doći na Leahinu sahranu, ostaje neizvjesno do posljednjega trenutka. U katarskoj prijestolnici Dohi, gdje se nalazi na summitu država članica Organizacije islamske konferencije (OIC), Arafat je izjavio kako će odati posljednju počast Rabinovoj udovici u vrijeme koje bude najprikladnije nakon sahrane. Mnogi iz njegove najbliže okolice ne isključuju mogućnost da u posljednjem trenutku promijeni odluku. Arafat je, u međuvremenu, izrazio duboko žaljenja i izraze sućuti u povodu Leahine smrti. »Bila je to hrabra žena koja je duboko vjerovala u mir Izraelaca s Palestincima i Arapima, na čemu je uporno radila zajedno sa svojim mužem«, rekao je Arafat.</p>
<p>S posljednjega jeruzalemskog ispraćaja Leah, koja će biti sahranjena pored svojega supruga - njega je 1994. ubio židovski ekstremist - bit će, jamačno, izaslata snažna poruka mira. Ona je i vodilja i njihova sina Uvala Rabina koji je, nakon ubojstva oca, među mladim Izraelcima utemeljio mirovni pokret »Doresh shalem shalom«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Godišnjica palestinske deklaracije o nazavisnosti</p>
<p>JERUZALEM, 14. studenoga</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak odlučio se ranije vratiti iz svojega posjeta SAD-u zbog pogibije četvoro Izraelaca u ponedjeljak na palestinskim područjima, objavio je u utorak vojni radio. Barak će preskočiti susrete u Londonu s britanskim premijerom Blairom i glavnim tajnikom UN-a Annanom, dodaje radio. Premijer se vraća u utorak navečer kako bi sudjelovao na »hitnom« sastanku s vojnim čelnicima i dužnosnicima obavještajnih službi glede poduzimanja dodatnih mjera nakon eskalacije nasilja.</p>
<p>Nakon pogibije četvorice Izraelaca, izraelska je vojska u ponedjeljak navečer objavila da blokira osam autonomnih mjesta na Zapadnoj obali u tzv. zoni »A«, tj. zoni koja je potpuno pod palestinskom kontrolom. Prema glasnogovorniku vojske, riječ je o mjestima Ramallah, Nablus, Hebron, Betlehem, Jerihon, Kalkiliya, Jenine i Tulkarem. Troje Izraelaca ubijeno je u ponedjeljak u Ramallahu na Zapadnoj obali, među njima je jedna žena, a četvrti je Izraelac ubijen u Kissoufimu u Gazi.</p>
<p>Istodobno, pokret palestinskoga predsjednika Yassera Arafata, Fatah, pozvao je u ponedjeljak Palestince da 15. studenoga protjeraju Izraelce sa Zapadne obale, iz Pojasa Gaze i iz arapskoga istočnog Jeruzalema, jer je to datum koji simbolizira palestinsku državnost. Palestinci su pozvani da »oslobode« sva područja koja je Izrael zauzeo ratom1967.</p>
<p> U srijedu je, naime, godišnjica deklaracije o palestinskoj nezavisnosti, objavljene u Alžiru 1988. Fatahov poziv objavljen je unatoč odluci mini-parlamenta PLO-a da odgodi raspravu o planovima za objavu nezavisne države. Taj sastanak, koji je bio predviđen za srijedu, odgođen je da se ne preklapa sa sastankom na vrhu muslimanskih čelnika u Kataru. U pisanom se priopćenju Fatah obraća Palestincima pozivajući ih da »izađu na ulicu i nametnu suverenitet palestinskoga naroda na palestinskoj zemlji, te da spriječe ulazak okupacijskih snaga i doseljenika u naše gradove, planine i doline«.</p>
<p> Palestinci potpuno ili djelomično nadziru otprilike40 posto teritorija koje je Izrael okupirao 1967. U područjima što ih Palestinci vide kao svoju buduću državu podignuto je 140 židovskih naselja u kojima živi nekih 200.000 židovskih doseljenika. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>NHI traži »oštre sankcije« protiv HDZ-a BiH</p>
<p>SARAJEVO, 14. studenoga</p>
<p> - Nova hrvatska inicijativa (NHI) zatražila je od voditelja misije OESS-a u BiH Roberta Barryja poduzimanje »oštrih sankcija« protiv organizatora referenduma provedenog na dan izbora u BiH, uz ocjenu kako je ta aktivnost ozibljno utjecala na regularnost glasovanja i predstavljala jasno kršenje izborne šutnje. </p>
<p>Kako je u utorak priopćeno iz sjedišta NHI-ja u Sarajevu, u pismu veleposlaniku Barryju ističe se kako ova stranka očekuje da će Prizivno izborno potpovjerenstvo poduzeti mjere prije svega protiv Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kao glavnog organizatora referenduma. »Ukoliko se ovoga puta propusti poduzeti oštre sankcije predviđene pravilima i propisima Privremenog izbornog povjerenstva, a to znači poništenje ovjere tih političkih stranaka, u BiH će se stvoriti opasan presedan za kojim bi mogle posegnuti i druge stranke na narednim izborima. Moguće je predvidjeti da bi na narednim izborima, primjerice, netko mogao raspisati referendum za neovisnost Republike Srpske«, ocjena je NHI-ja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nacionalne stranke u BiH preživjele napad međunarodne zajednice</p>
<p>Postaje upitno čak i to hoće li vodeća lijeva stranka SDP dobiti priliku da formira izvršnu vlast u svojim tradicionalno najjačim uporištima: Sarajevskoj i Tuzlanskoj županiji </p>
<p>SARAJEVO, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Preliminarni rezultati bosansko-hercegovačkih izbora koje je Misija OESS-a počela objavljivati od ponedjeljka potvrdili su opću ocjenu ovih izbora dobivenu na temelju podataka koje su još ranije prezentirali stranački stožeri: Nacionalne stranke zabilježile su uspjeh, najviše je napredovala Silajdžićeva Stranka za BiH, a Lagumdžijini Socijaldemokrati su dobili bolnu pljusku od birača. </p>
<p>Usprkos prognozama koje su govorile o mogućnosti da SDP skupa s nekim manjim partnerskim strankama praktično samostalno formira novu vladu Federacije BiH i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, sada je upitno čak i to hoće li vodeća lijeva stranka dobiti priliku da formira izvršnu vlast u svojim tradicionalno najjačim uporištima Sarajevskoj i Tuzlanskoj županiji. Sve će ovisiti od toga tko će s kim, nakon što se podijele mandati, ići u postizborne saveze. Ključnu ulogu mogla bi imati Stranka za BiH, bez čije podrške praktično neće biti moguće formirati vlade na državnoj i federalnoj razini i u nekoliko federalnih županija. Na razini Federacije BiH bit će zanimljivo vidjeti i to hoće li doći do pokušaja stvaranja neke koalicije stranaka sa sjedištem u Sarajevu (odnosno, onih koje su pretežno dobili glasove Bošnjaka), čime bi se iz entitetske vlade pokušao isključiti HDZ - uvjerljivi pobjednik kada je riječ o hrvatskom biračkom tijelu. Prvi OESS-ovi preliminarni podaci govore o čak 26-postotnoj podršci toj stranci na razini Federacije, no taj će postotak nešto opasti kada budu prebrojani svi glasovi, uključujući listiće pristigle poštom i tzv. glasove u odsutnosti.</p>
<p>Preliminarni OESS-ovi podaci, kao i neslužbeni rezultati pristigli iz stožera političkih stranaka govore o tome da su, kada je riječ o »bošnjačkim« strankama, ukupno gledajući, SDA i SDP praktično poravnati po broju glasova, dok ih Stranka za BiH prati s izvjesnim zaostatkom. Rezultati glasovanja za županijske parlamente razlikuju se od područja do područja. HDZ je, čini se, uvjerljivo dobio u županijama s hrvatskom većinom (Zapadnohercegovačka, Livanjska, Posavska), a vodeća je stranka i u dva mješovita kantona (Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski), gdje je SDA također postigla dobar rezultat. U županijama s bošnjačkom većinom, SDA je uvjerljivi pobjednik u Bihaću, a u Goraždu su tri vodeće stranke praktično poravnate. U Zenici SDA i SDP imaju blagu prednost, dok je u Sarajevu i Tuzli SDP pobijedio, ali ne apsolutno kako se očekivalo, odnosno s brojem glasova koliko zajedno imaju SDA i Stranka za BiH. </p>
<p>U Republici Srpskoj uvjerljivu je pobjedu odnio SDS, a kao snažne stranke profilirali su se Dodikov SNS i Ivanićev PDP. Bit će zanimljivo vidjeti konačnu raspodjelu mandata u 83-članoj Narodnoj skupštini toga entiteta. Dobra vijest za tu stranku je i pobjeda predsjedničko-potpredsjedničkog dvojca Mirko Šarović - Dragan Čavić, zasad, tvrdi se, s između 55 i 60 posto glasova.</p>
<p>Što je uzrok ovakvom ishodu izbora, odnosno uspjehu nacionalnih stranaka i neuspjehu i od međunarodne zajednice favoriziranih Lagumdžijinih Socijaldemokrata? Čini se da je presudnu ulogu za rezultat SDP imala pretjerana predizborna arogancija čelnika te stranke i propusti nakon uspjeha u travnju i formiranja lokalnih vlasti. Uz to, skandali kakvi su dogodili na nekim područjima, recimo u Tuzlanskoj županiji proslava izborne pobjede u travnju pečenjem muslimanskim vjernicima zabranjenog svinjskog mesa, zabrana pozdrava »selam« u općinskim prostorima u Maglaju, pojava žutice u Tešnju nakon što je SDP preuzeo vlast, korupcija novih SDP-ovih čelnika u sarajevskim općinama (korištenje službenog automobila za put na odmor, zapošljavanje članova obitelji u nadzorne odbore itd.), sigurno su utjecali na relativni neuspjeh socijaldemokrata.</p>
<p>Kada je riječ o izbornom uspjehu hrvatske i srpske nacionalne stranke, na njih je s jedne strane sigurno presudno utjecala neustavna odluka Roberta Barryja, šef Misije OESS-a o načinu izbora zastupnika u Dom naroda, a s druge strane sve glasnije priče o mogućem ukidanju Republike Srpske. Šef OESS-ove misije Barry morao bi se osjetiti i osobno pogođenim neuspjehom kampanje njegove misije koja je očito favorizirala SDP i općenito bila usmjerena protiv nacionalnih stranaka. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osam optuženih za zločine nad Hrvatima predalo se sudu u Mostaru </p>
<p>MOSTAR, 14. studenoga</p>
<p> - Osmorica bivših pripadnika Armije BiH, protiv kojih je Županijsko javno tužiteljstvo u Mostaru podiglo optužnicu za ratni zločin počinjen nad Hrvatima tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba 1993. godine, predala su se Sudu. Mediji s prostora s muslimanskom većinom objavili su, pozivajući se na izvore bliske Županijskom sudu u Mostaru, da su se osmorica bivših bošnjačkih vojnika predala nakon što su pročitali sadržaj optužnice.</p>
<p> Još nisu poznata njihova imena niti je Sud službeno potvrdio vijest o njihovoj predaji. Početkom listopada, Sud Hercegovačko-neretvanske županije potvrdio je da postoje tri skupne optužnica protiv 23 Bošnjaka optužena za zločine nad ratnim zarobljenicima i hrvatskim civilima u Četvrtoj osnovnoj školi u istočnom Mostaru (13 optuženih), Gnojnicama (sedam) i Bijelom Polju (trojica optuženih). Riječ je o prvim optužnicama Haaškog suda čije je procesuiranje dopušteno pred Županijskim sudom u Mostaru, podignutima protiv Bošnjaka zbog zločina počinjenih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. (M. Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>General Petković svjedoči na suđenju Kordiću?</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga </p>
<p> - Haaški sud u utorak nije želio potvrditi da je u tijeku svjedočenje hrvatskog generala Milivoja Petkovića na suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, iako je hrvatski general još u nedjelju otputovao u Den Haag.</p>
<p> »Ne komentiramo ništa što bi se moglo odvijati na zatvorenim sjednicama«, rekao je u telefonskom razgovoru iz Den Haaga glasnogovornik Suda Jim Landale, upitan za potvrdu Petkovićeva svjedočenja.</p>
<p> Haaški sud zatražio je nedavno da Petković dođe kao svjedok Suda, a hrvatski general otputovao je u nedjelju redovnom linijom Croatia Airlinesa iz Zagreba za Amsterdam. </p>
<p>U ponedjeljak i utorak na suđenju Kordiću i Čerkezu svjedočio je tajni svjedok iza zatvorenih vrata.</p>
<p>Petković je već prije svjedočio na suđenju bivšem zapovjedniku Operativne zone Središnje Bosne Tihomiru Blaškiću. I to je svjedočenje bilo zatvoreno za javnost, a on je svjedočio vezom iz Zagreba.</p>
<p> Petkovićevo svjedočenje izazvalo je veliko zanimanje hrvatskih medija, posebno nakon što je postavljeno pitanje utjecaja njegova iskaza na donošenje 45-godišnje zatvorske kazne za Blaškića, te nakon što je istinitost iskaza postala upitnom kasnijim objavljivanjem sadržaja razgovora bivšega hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i suradnika o njegovu svjedočenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesić: U Daytonu ću tražiti jedinstvenu vojsku za BiH </p>
<p>Hrvatski predsjednik iznova kritizirao referendum Hrvata u BiH / U Daytonu ću se zauzeti za jačanje uloge središnje vlasti u BiH i uspostavu jedinstvene vojske s jednim izvorom financiranja i jednom zapovijednom vertikalom, obećao je </p>
<p>MOSTAR, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu za Dnevni avaz označio je referendum hrvatskog naroda u BiH o novotravničkoj Deklaraciji kao »neprimjerenu akciju HDZ-a« koja nije u službi interesa Hrvata u BiH. </p>
<p>»Zabluda Republike Srpske da će se međunarodna zajednica jednom umoriti i dopustiti stvaranje srpske države u Bosni i Hercegovini, stvorila je kod nekih Hrvata u BiH zabludu da i oni mogu stvoriti svoju paradržavu koja bi jednog dana mogla biti priznata i pripojena Hrvatskoj«, rekao je Mesić, odgovarajući na upit o tomu raste li nakon izbora bojazan da će HDZ ponovo stvarati paralelne institucije u BiH.</p>
<p>Takva su razmišljanja, dodao je Mesić, u suprotnosti s onim što se danas na globalnom planu događa u Europi i »sigurno štete i Hrvatima i Srbima«. </p>
<p>»Neki, čak i oni koji predstavljaju hrvatski narod u BiH, ne shvaćaju da na taj način možda za sebe ostvaruju materijalnu korist, ali sigurno čine štetu hrvatskom narodu ako vode Hrvate u ponovno homogeniziranje«, kategoričan je Mesić. </p>
<p> Upozorio je da će se kreatori takve politike spotaknuti već na prvom koraku. »Proračun Republike Hrvatske u tome neće sudjelovati«, istaknuo je hrvatski predsjednik podsjetivši na stajalište hrvatskih vlasti da BiH mora ostati cjelovita i kao takva tražiti pridruženje Europskoj uniji. Hrvatska je, prema njegovim riječima, apsolutno protiv novih prestrojavanja u BiH jer bi to u konačnici vodilo priznavanju rezultata etničkog čišćenja.</p>
<p>Kritizirao je i međunarodnu zajednicu ustvrdivši da je nespremna ušla u izbore i »nije dovoljno procijenila cijelu situaciju u kojoj se ti izbori trebaju održati«. Nakon odluke Ustavnoga suda o konstitutivnosti triju naroda u cijeloj BiH trebalo je, naime, »ići s prijedlozima izbornih zakona koji neće homogenizirati narode, nego će ostvariti homogenizaciju cijele BiH«. Kako to nije učinjeno, izbori su u dijelovima BiH, ističe Mesić, bili nalik popisu stanovništva.</p>
<p>Potvrdio je da će biti prisutan na obilježavanju pete obljetnice Daytonskoga sporazuma, podsjetivši na (ne)učinjeno iz Sporazuma. Posebice je apostrofirao neostvareni povratak izbjeglih i prognanih, ali i činjenicu da se »nisu ostvarile ambicije onih koji su htjeli odvajati dijelove BiH i u Hrvatskoj, makar nema više snaga koje bi poželjele razbijanje BiH«. Predsjednik Mesić je kazao i da će u Daytonu izići s prijedlogom koji se temelji na »jačanju središnjih tijela Bosne i Hercegovine i stvaranju jedinstvene vojske koja može biti sastavljena od različitih komponenti, ali mora imati jedan izvor financiranja i jednu zapovijednu vertikalu«.</p>
<p>Mario Marušić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tko će biti »najljeviji« na srbijanskoj ljevici </p>
<p>Gotovo u tajnosti socijalisti (SPS) pripremaju kongres 25. studenoga i mistificiraju ulogu Slobodana Miloševića </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Na političkoj sceni Srbije borba za »pozicije«, odnosno za vlast za neko je vrijeme završena, ali se i dalje vodi za mjesta u opoziciji. Baveći se daljnjim profiliranjem političke scene, tamošnji analitičari, poput dužnosnika Građanskog saveza Dragora Hibera, drže da će i vlast i oporba ipak nastati od stranaka koje sada čine vladajući blok Demokratske oporbe Srbije (DOS).</p>
<p> Ispitivanje popularnosti stranaka u javnosti, koje je nedavno proveo beogradski Institut za društvena istraživanja, radikalima i Srpskom pokretu obnove daju jedan do dva posto podrške, dakle još manje nego Centar za proučavanje alternativa, dok se socijalisti vrte oko šest posto što je, opet po ocjeni analitičara, dovoljno da sve ove stranke iščeznu s političke scene Srbije. </p>
<p>Optimističnom, a možda i preuranjenom zaključku o tome kako »SPO-u i radikalima najvjerojatnije nema spasa« koji prezentira beogradski privatni dnevnik Danas, dodaje se i procjena da su ideje ljevice »duboko ukorijenjene u srpskoj političkoj tradiciji i mentalitetu«, pa bi zato bilo »najprirodnije« da u razdoblju predstojeće tranzicije ka društvu razvijenog kapitalizma opozicija umjereno desnom bloku DOS-a bude neka jaka i moderna lijeva stranka. Kao konkurenti za ovu poziciju spominju se, unutar samoga DOS-a, Socijaldemokracija Vuka Obradovića, Socijaldemokratska unija Žarka Koraća, Demokratska alternativa Nebojše Čovića, potom SPS, ali i netom osnovana Srpska socijaldemokratska partija Zorana Lilića. Po snazi u rasprostranjenosti stranačke infrastrukture SPS bi, navodi se, trebao imati najveće šanse.</p>
<p>Srbijanski su se socijalisti već jedanput lažno transformirali prije desetak godina kad su samo promijenili komunističko ime, a preuzeli sav partijski aparat, financije i način vladanja. I nakon što su 5. listopada srušeni s vlasti, ostali su u istom »filmu«, tvrde dobri poznavatelji prilika. Gotovo u tajnosti pripremaju kongres 25. studenoga i mistificiraju ulogu Slobodana Miloševića kojemu se nitko iz stranačkog vrha valjda ne usuđuje otvoreno reći da mu želi biti protukandidat u borbi za liderski položaj, a nemaju ni mlade ljude sposobne i voljne za stranački angažman. </p>
<p>Među socijalistima situaciju kompliciraju iz raznih razloga odstranjeni dužnosnici (poput Milorada Vučelića) koji bi se mogli priključiti Liliću u njegovoj namjeri da stvaranje nove stranke završi prije kongresa SPS-a, ne da bi, kako je rekao, naštetio SPS-u, nego da bi spasio obraz ljevice. Lilić je ipak ostao simbolom bivšeg režima, a sukob personalne naravi s Miloševićem datira od predsjedničkih izbora 1997. godine kada nije uspio pobijediti Vojislava Šešelja. Sve ovo ukazuje da borba za nasljednike na ljevici tek predstoji, a da se u velikoj mjeri računa i na kolektivnu amneziju naroda, naročito glede angažmana pojedinaca na početku rata u bivšoj Jugoslaviji. Pranju biografija mogli bi žestoko prionuti julovci jer je njihov pečat demagogije u kombinaciji s pljačkom naroda ostavio neizbrisiv trag. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Petina Italije u rukama mafije</p>
<p>RIM, 14. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svaki peti dućan u Italiji je pod kontrolom mafije. Svaki deseti industrijski kombinat ima mafijaškog bossa za direktora, podaci su koji su izneseni u ponedjeljak u Milanu na konferenciji o svakodnevnim kriminalnim aktivnostima u Italiji i strahovima običnog građanina. Konferencija je bila komemorativna u povodu smrti Valentine, dvogodišnje djevojčice koja je prije dva dana pogođena prilikom mafijaškog obračuna u Napulju. </p>
<p>Konferencija kojoj je predsjedavao ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco nazvana je simbolično »Black Day« (Crni dan). Vrtoglave brojke o mafijaškim poslovima u vrijednosti od 300.000 milijardi lira godišnje.Mafijaški bossovi kontroliraju 20 posto komercijalnih struktura i servisa i 15 posto proizvodne djelatnosti u Italiji. To znači da »kriminalci u Italiji imaju više novca nego bankarske fondacije«. Mafijaške organizacije sve više investiraju u nekretnine, komercijalne aktivnosti, 7000 milijardi lira u brodogradilišta, 5000 milijardi lira u privatne staračke domove i klinike. </p>
<p>Ostaje misterij odakle dolaze te informacije i navedene cifre. Međutim, na konferenciji nitko od prisutnih policijskih starješina, niti ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco, niti ministar financija Del Turco ne pobijaju točnost tih podataka. Ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco izlaz iz situacije vidi u pojačanju policijske prisutnosti na teritoriju, kako je napravljeno u Milanu. </p>
<p>Vlasnici dućana su se najviše bunili zbog neovlaštene prodaje krivotvorene robe na ulici koja uništava njihov posao. Već je donesena odluka da je zabranjeno ne samo prodavati već i kupovati lažne CD-ove. Kaznu ne plaća samo ulični prodavač, već i kupac može biti kažnjen do 300.000 lira. Enzo Bianco je obećao da će se pooštriti mjere kažnjavanja nelegalne prodaje krivotvorene robe.</p>
<p>Na konferenciji se raspravljalo i o prostituciji koja je drugi po redu izvor prihoda kriminalnih organizacija i koja donosi prihod od 40.000 milijardi lira godišnje. Na prvom mjestu su prihodi od zelenaštva u iznosu od 45.000 milijardi lira. Više od polovine prisutnih je bilo za to da se ponovo otvore javne kuće koje bi bile pod kontrolom, i na taj način bi se moglo boriti protiv ulične prostitucije koju drže kriminalne organizacije. </p>
<p>Zaključeno je da je država minimalno učinila na borbi protiv ilegalnih ulazaka u Italiju zadnjih godina, a da se mafija obogatila na tom novom unosnom poslu. </p>
<p>S. Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Panika zbog kravljeg ludila širi se Italijom</p>
<p>RIM, 14. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četiri talijanska grada, Milanu, Firenzi, Civitavecchiji i Genovi zabranjeni su u školama i vrtićima obroci od govedine i ostalog crvenog mesa. Opća panika je nastala kad je javljeno da je u bolnici u Firenzi jedna žena u komi zaražena inficiranim mesom. Vrlo brzo je stigao demanti, ali se odmah zatim javio drugi sumnjivi slučaj starije žene koja je nedavno preminula u Milanu. </p>
<p>Liječnici tvrde da je uzrok smrti »obična« zaraza Creutzfeldt-Jacobovnim virusom, kakva se svake godine pojavljuje kod 50 pacijenata u Italiji. U popularnoj tv emisiji »Porta a Porta« (vrata do vrata) koju vodi poznati talijanski novinar Bruno Vespa cjelovečernja tema u ponedjeljak je bilo kravlje ludilo. Intervjuirana je i kći čiji je otac »umro nakon što je pojeo zaraženo meso«, kako ona tvrdi. Simptomi su bili identični onima koji su opisani u slučajevima kad se čovjek zarazi inficiranim kravljim mesom. Gubitak ravnoteže, pamćenja, sljepilo i na kraju smrt. Da tragedija bude veća, cijela obitelj je živjela zajedno i svi su jeli istu hranu, tako da sada vlada strah što se može dogoditi sutra njenoj djeci.</p>
<p>U Milanu, do Božićnih blagdana će se u školama i vrtićima jesti samo bijelo meso. Ministar poljoprivrede Alfonso Pecoraro Scanio smatra da treba obustaviti uvoz mesa iz Francuske. »Želimo sigurna jamstva da se meso neke od tri milijuna krava koje se momentalno testiraju u Francuskoj ne nađe na talijanskim stolovima. Italija bi trebala donijeti odluku o zabrani uvoza kravljeg mesa starijeg od 24 mjeseca.«</p>
<p>Zahtjev za potpunim obustavljanjem uvoza mesa iz Francuske stiže i sa drugih strana, od udruženja potrošača do uzgajivača krava sa sjeveroistoka Italije. Jedna od mjera koju je donijela vlada je obveza stavljanja etiketa na mesne proizvode sa naznačenom zemljom porijekla. Također će se odmah provesti testiranje protiv kravljeg ludila svih goveda starijih od 24 mjeseca, kojih u Italiji ima 800.000.Bit će potrebno odvojiti 50 milijardi lira za troškove testiranja.(S. Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Traje Jembrihov put u mitsku zemlju djetinjstva </p>
<p>Velik sam bio dok sam bio dijete</p>
<p> - taj Tinov stih kao i riječi Chiefa Seattlea »Žubor vode glas je oca moga oca«, uz stihove Nikole Pavića i Nikole Zrinskog, stavio je Ivica Jembrih kao moto svojoj novoj, dvadeset i petoj, zbirci pjesama »Potok« u nakladi TIVA - Tiskare Varaždin.</p>
<p>Dio pjesama ispjevan je na hrvatskome jezičnom standardu, a dio na pjesnikovu zavičajnom kajkavskom govoru u Gregurovcu Veterničkom, općina Mihovljan, u Hrvatskome zagorju. Nastale su u suradnji s listom »Međimurje«, na stranici posvećenoj književnom stvaralaštvu školske mladeži. Oni su i izabrali naslov knjige.</p>
<p>Zvonar piše: »Od niza je prijedloga prihvaćena riječ potok jer ona najtočnije određuje pjesnikovi osnovnu namjeru, provedenu kroz svih sedamdesetak u zbirci sabranih poetskih ostvarenja (uz jednu rukovet haiku stihova) da pokaže i posvjedoči neprestani tijek u vremenu i prostoru, neprekidnu dijalektiku gibanja kojemu nema kraja«.</p>
<p>Kao i u gotovo svim zbirkama dosad, motivika mu je stalna - vraćanje svom ishodištu, zavičaju, glasovima i slikama svoga djetinjstva, onome što, usprkos godinama, ostaje živo u našem sjećanju. Prirodno je i vraćanje materinskom jeziku djetinjstva:</p>
<p>»... zake zerne / gda opane z grane,/odnese potok, rieka/ na morje./Rieč - spasitva je človeka.« </p>
<p>Ivan Zvonar nedavno se sjetio i svoga prvoga prikaza prve Jembrihove zbirke pjesama »Vse i dihanje« iz 1971. Rukopis prikaza trebao je biti objavljen u prvom broju časopisa »Hrvatski sjever« pod uredništvom Zvonimira Bartolića. Međutim, nakon sjednice u Karađorđevu, nasilno je prekinut rad Matice hrvatske pa se već složeni časopis nije smio pojaviti.</p>
<p> Svoj prikaz Zvonar je objavio tek 1994. u knjizi »Tu u provinciji«, a zatim u časopisu »Hrvatsko zagorje«, br. 1, Krapina, 1999. Autor ističe naglašeno izraženu povezanost s krajem iz kojega je Jembrih potekao, te nastavlja: »Ako se nakon prvog čitanja nametne i drugačiji zaključak, onda je to zbog činjenice na koju je ukazao pisac predgovora Ernest Fišer kad je ustvrdio da Ivica Jembrih, i pored sve lokalne obojenosti, nije regionalni pjesnik. U određenom broju pjesama on obrađuje više općeljudske negoli specifično zagorske motive, čime uvjerljivo razmiče granice regionalnog«. Indikativno je, zaključuje Zvonar, da su se teze naznačene već u prikazu prve zbirke kasnije višekratno potvrdile.</p>
<p>Između brojnih recenzija Jembrihove lirike posljednjih tridesetak godina (Hranjec, Težak, Jelović, Sviben, Peričić, Kalinski, Zvonar, Skok, Bartolić i dr.) citirat ću, zbog ograničenog prostora, samo tri-četiri naglaska.</p>
<p>Stjepan Hranjec uz zbirku »Življenje rieči i zemlje« (1993.): »Njegova je kajkavština spuknjena iz zapretanih hižnih kutaka, ona što je pozabljena i prezrena, no u njegovim stihovima ona je svježa i zvonka, čela kak jesenska čerlena jabuka.«</p>
<p>Ivo Kalinski uz zbirku »Zagovor rieči« (1998.): »Jembrih kao da svakom novom zbirkom uvijek iznova zapravo kuša način kako razaznati mogućnosti kajkavske riječi, njezinu nesputanu i izvornu semantiku«.</p>
<p>Joža Skok ovako je ocijenio jednu od Jembrihovih najznačajnijih zbirki, zbirku 50 pjesama u prozi »Mehenj na kamenu« (1996.): »U novoj bujici zavičajnih riječi koje su manifestacija krika i otpora, humanistički prosvjed i optužba, Jembrih u formi pjesama u prozi niže svoje lamentacije i refleksije i podiže pjesnički glas pobune koristeći se rezoniranjem i u stilu pučke filozofije, ali i u stilu suvremenih, aktualnih opservacija....</p>
<p> Iako donhikotski zvuči njegov NE upućen u prazni prostor svijeta bez odjeka, pa je i sam pjesnik tragični nemoćnik i još jedan glas kričečeg vu puščinji horvatskoga slovstva, Jembrihova je pobuna glasna i jasna, iskaz i protest jedne senzibilne prirode koja se humanošću svojih načela suprotstavlja zlu i deformacijama života.« </p>
<p>Skokova ocjena mogla bi se proširiti na veći dio Jembrihove lirike, pa zaslužuje punu pozornost književne kritike. Nju bi trebao imati u vidu i budući sastavljač izbora iz Jembrihova stvaralaštva. Vrijeme je da se netko toga prihvati.</p>
<p>Na primjeru Jembrihove desete zbirke »Koreni nosečega zernja« (1986.) Zvonimir Bartolić je ukazao na širi kontekst zavičajnosti i rustikalnosti kajkavske lirike Ivice Jembriha: »Njegova zaokupljenost zavičajem, onim što bismo mogli parafrazirajući Prousta, nazvati motivom izgubljena zavičaja, već od samog početka izlazi izvan okvira onodobnog stereotipa.</p>
<p> U poetskoj korespodenciji s rodnom seljačkom hrvatskom grudom, njenom tvrdom znojem natopljenom grudom, zavičajnim dahom, vjetrom, zvukovima, i sa svim onim što čovjek nikad ničim u životu ne može nadoknaditi, i što se nikakvim drugim jezikom, nikakvim drugim glasovima, osim materinskim, ne može izreći, kažem, u svemu tome Jembrih je od samog početka bio prepoznatljivo samosvojan.«</p>
<p>Pokoljenje hrvatskih dijalektalnih pjesnika - nastavlja Bartolić proširujući temu - svoje prve poticaje nalazi u propadanju seljačke arhaike u vrtlogu druge industrijske revolucije. Bez njih hrvatska literatura ne bi imala bogznašto pokazati budućim pokoljenjima jer je proza ostala bez značajnijeg odgovora.</p>
<p>Tu temu - kajkavska lirika i proza u hrvatskoj književnosti novoga doba, a posebno u čakovečkom kulturnom krugu minulih pedesetak godina - Bartolić posebno razrađuje u indikativnoj analizi na kraju svoje knjige »Kronika jednog kritika« (1991.).</p>
<p> Na tom su tragu i analize Ernesta Fišera (»Dekantacija kajkaviane«) o animozitetu kritike spram kajkavskog pjesništva, kritike koja se aprioristički i diskriminatorski odnosi prema ostvarenjima na nestandardima. U tom svjetlu može se naći mjesto i veličina najplodnijega kajkavskog i uopće hrvatskog pjesnika Ivice Jembriha. I ne samo njega. </p>
<p>MIHO HORVATIN Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nekoliko prijedloga za velike promjene</p>
<p>Žao mi je što se Vjesnik našao u ovakvoj situaciji, da ima malu nakladu, da na tržitu nije rentabilan, a da manje ozbiljni tisak može opstati i sam sebe financirati. </p>
<p>Ali, nemojte se predavati i gubiti vjeru u sebe. Dao bih vam neke prijedloge ako vam oni mogu pomoći. </p>
<p>Sjetite se uspješnosti i popularnosti negdašnjih Vjesnika u srijedu, Plavog vjesnika... </p>
<p>Najprije, format lista: malo veći od Večernjeg lista i Jutarnjeg. Naziv lista (memorandum) ne crno-bijeli, nego jednom bojom. Na naslovnoj strani samo naslovi i informacije o sadržaju (poseban čovjek koji bi se bavio atraktivnošću naslova i likovnom stranom - pola stranice politička tematika, pola lakši sadržaji - strogo odijeljeni). </p>
<p>Pola novina »ozbiljni sadržaji«, pola »lakši« (ali ne žutilo) - dvodjelna tiskovina. </p>
<p>Svi sadržaji praktični za potrebe svih struktura našeg društva: od političara, srednjeg sloja do »malih« običnih ljudi (od mladih do najstarijih) - pravi obiteljski list. </p>
<p>Zamoliti predstavnike vlasti da osnaže sustav natječaja za radna mjesta i da izglasaju zakon da se za primanje na posao mora dati javni oglas u Vjesniku (kao državnom glasilu) plus nekom drugom (za prosvjetu, inženjere, radnike...). </p>
<p>Preslike zanimljivih sadržaja iz starih Vjesnika, Vusova... (retrospektivni). Preslike iz stranog tiska (dogovor sa stranim redakcijama o reciprocitetu). </p>
<p>U dijelu Vjesnika s »lakšim« sadržajima velika križaljka (moguće i nagradna), kvalitetni stripovi, jedna stranica fotografija sa kratkim informacijama dnevnih događaja iz naše zemlje i svijeta (kvalitetni fotoreporteri), druga strana iz svijeta kulture i zabave. </p>
<p>Kad se osnaže te strane stražnji dio pretvoriti u pravi tabloidni dodatak u boji (na najkvalitetnijem papiru) - turistička promidžba, šport, zabava, likovna kultura, filatelija, pa čak naljepnice za mlade - serije slične sa temama flore i faune, športa, svijeta, glazbe, heraldika itd. Tada bi već potražnja za Vjesnikom bila velika. </p>
<p>Izbjegavati kolor koji je uništio negdašnji Vjesnik u srijedu: velike fotografije na kojima je žlica u boji preko cijele stranice na jednobojnoj osnovi. </p>
<p>Ostavite sve novinare i tražite pomoć i drugih: zašto ne pitati Željka Malnara kako se pravi atraktivan intervju (a ne dosadan), objavljivati razgovore s ljudima najrazličitijih zanimanja (političari i dobro poznate osobe nisu toliko zanimljive najvećem broju stanovnika naše zemlje - tu treba naći mjeru). Potražite dobre crtače stripova, karikatura i ilustracija. Ostavite dobru kritiku (Igora Mandića), na cijeloj stranici pisma čitatelja, savjeti čitatelja redakciji... </p>
<p>Želim vam svako dobro, da stanete čvrsto na noge i da budete najuspješniji, da svojim listom odgajate, obrazujete i osvježite sve stare i nove čitatelje. </p>
<p>MLADEN JUKIĆ Mali Lošinj</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HSP-ovo otvoreno pismo Vladimiru Šeksu i Ivi Sanaderu</p>
<p>U pravilu mi u Hrvatskoj stranci prava ne komentiramo izjave gospode Šeksa i Sanadera, ovoga puta dužni smo odgovoriti otvorenim pismom na uvrede koje su izrekli nakon izglasavanja hrvatskog Ustava.</p>
<p> Naime, pravašima ne pada na pamet obrazlagati Šeksu zašto su zastupnici HSP-a glasovali ovako ili onako u bilo čemu. Šeks bi prvo trebao tražiti da mu svoje glasovanje obrazlože članovi njegovog kluba za koje on više nikada neće znati kako će glasovati. Ali zbog javnosti dužni smo podsjetiti gospodina Šeksa kako su zastupnici HDZ-a isto tako kao i HSP-a bučno retorički pozivali na zaštitu nacionalnih interesa prilikom rasprave o Deklaraciji o zaštiti vrijednosti Domovinskog rata. Međutim, gospodin Šeks želi prisiliti nas da zaboravimo tko se bučno zalagao za suradnju s Haagom, tko je donio ustavni zakon o suradnji s Haaškim tribunalom, tko je u Haag slao hrvatske dragovoljce, domoljube, hrvatske vitezove itd.</p>
<p>Hrvatska stranka prava za razliku od Šeksa i HDZ-a, uvijek glasa onako kako i govori, drugim riječima Šeks, HDZ, SDP i šestorica glasali su ZA spomenutu deklaraciju, a potpuno su različito o tome govorili za vrijeme saborske rasprave. HSP nije glasovao za Deklaraciju jer ona takva kakva je donesena potpuno je sterilna i neučinkovita, a sa druge strane pruža izgovore za promašenu politiku prema Haagu prijašnje i sadašnje hrvatske vlasti. U istom stilu je i druga Šeksova izjava u svezi s promjenom Ustava, on slaže red poluistine na red podmetanja HSP-u, jer drugačije ne zna braniti svoju promašenu politiku. Da, HSP se zdušno zalagao 1997. za naziv Hrvatski državni sabor i za taj naziv zalagat će se i dalje, taj preduvjet smo postigli i našim amandmanima tijekom ustavnih promjena, poglavito kada je riječ o referendumu. Stoga pozivamo gospodina Šeksa i HDZ da nam se pridruži u akciji prikupljanja potpisa za referendum kako bi ispravili tu nepravdu i sve Šeksove nepravde tijekom desetogodišnje vlade HDZ-a, ali držimo upitnim može li gospodin Šeks okupiti koga za bilo kakvu akciju. </p>
<p>S druge strane Šeks podmeće pitanje naših motiva oko glasovanja za Ustav, on govori kako se tu radilo o nekakvoj »trgovini« s vladajućom šestoricom. Naravno gospodin Šeks ne može drugačije razmišljati jer je u vrijeme promjena Ustava 1997. bio jedan od glavnih »trgovaca« sa zastupnicima nacionalnih manjina, poglavito tadašnjim zastupnikom Pupovcem, ali i drugima. Trgovac pokazuje kako zna govoriti najbolje o trgovini, ala Šeks. Što se tiče dosljednosti Hrvatske stranke prava oko glasovanja za promjenu Ustava tu je sve posve jasno, vladajuća šestorica su prihvatila naše amandmane, a nisu Šeksov o imperativnom zastupničkom mandatu koji je za cilj imao sačuvati HDZ od rasula, stoga smo mi i HDZ glasovali kako smo glasovali.</p>
<p>Pravaši poručuju Šeksu bolje i za njega i za HDZ da nas na ništa ne podsjeća jer HSP ionako nije zaboravio što je pravašima i cijelom hrvatskom narodu radio proteklih deset godina od Erdutskog sporazuma, Haaga; Zakona o oprostu i povratku srbočetnika i niza drugih antihrvatskih zakona čiju će cijenu Hrvati nažalost još dugo plaćati, jer je ta trgovina bila i jest na štetu hrvatskih nacionalnih interesa. I na kraju, SAPIENTI SAT!</p>
<p>VELIMIR KVESIĆPredsjednik Glavnog stana HSP-aZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Budimo tolerantni</p>
<p>U prigodi 16. studenog, međunarodnog dana tolerancije, mislim da bi se svi zajedno morali razmisliti o našim međuljudskim odnosima. Koristim ovu priliku da čestitam Olgi Carević na njezinim brojnim pismima objavljenim u Vjesniku i nekim drugim novinama u kojima je tijekom punih deset godina upozoravala na mirni suživot i toleranciju.</p>
<p>Upravo gledajući novije političke emisije na televiziji moram konstatirati da u nas, na žalost, još uvijek ne postoji tolerantni dijalog. Prisjetimo se samo »foruma« koji vodi gospođa Hloverka Novak-Srzić i žučljivih rasprava između gostiju, ili emisiju koju vodi Denis Latin - »Latinica«, ili posljednje emisije Gorana Milića »Pravo i pravda«. Kao da su te emisije zato da se ljudi oštro sukobljavaju ponekad i grubo vrijeđaju.</p>
<p>Cijenim naše voditelje i urednike koje sam spomenuo, no ipak možda treba odabrati goste koji nisu žučljivi, netolerantni bez imalo želje da omoguće miran razgovor. Kao da su zato u emisiji da se neprestano svađaju. U svakom slučaju takve emisije ne bi trebale biti barem u četvrtak, 16. studenog, na međunarodni dan tolerancije ili omogućiti svakome da kaže što misli, ali bez vrijeđanja.</p>
<p>Sjećam se emisije gospodina Branimira Bilića s Olgom Carević, Misli 21. stoljeća. Bilo je to nešto najljepše što bi si čovjek mogao poželjeti. Olga Carević doista uvijek ima što reći i to na jedan tolerantan način.</p>
<p>Pa eto, razmislimo 16. studenog, možemo li ili ne biti više tolerantni nego što jesmo?</p>
<p>MR. SCI. VEDRAN SRŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vjesnik treba rubriku o znanosti</p>
<p>Već niz godina radim u kemijskoj industriji. Zato sam i dugogodišnji čitatelj specijaliziranog časopisa »Kemija u industriji« koji će 2001. izdavati svoje pedeseto godište.</p>
<p>Razumljivo je kao ekonomist prvenstveno pratim razne rubrike koje obrađuju ekonomsko-tehnološke aspekte te industrije. Vrsni suradnici koji ih već niz godina uređuju uvijek pronađu nešto novo i zanimljivo. Časopis njeguje i svojevrsnu kritiku svakodnevne znanstvene prakse iz pera jednog zanimljivog autora. To su tekstovi koje bi trebala čitati i šira javnost nego što je to publika do koje dopire specijalizirani industrijski stručni ali i znanstveni časopis.</p>
<p>Ove jeseni moju je pozornost privukla reakcija na stranicama ovog lista poznatog prof. I. Čatića kojom je on izrazio neslaganje s dijelom teksta uglednog hrvatskog akademika N. Trinajstića i dr. S. Nikolić pod nazivom»O znanosti i znanstvenoj metodi«. U svom tekstu: »O jednom naslovu i posljedicama anglizacije hrvatskog jezika« prof. I. Čatić je ukazao na sve prošireniju zamjenu riječi prirodoznanstvo sa znanost u čemu je suština njegova prijepora s akademikom Trinajstićem. Naime, tu zamjenu sve upornije nameću hrvatski prirodoslovci uz obrazloženje da ono što oni rade u engleskom se zove Science, a pritom prešućuju činjenicu da je to samo skraćenica od Natural Science.</p>
<p>Tu raspravu povezujem sa sadašnjim sadržajem rubrike »Znanost« u vašem listu. Od nedavno rubrika ima i urednicu. Kada se pažljivo analizira o čemu se piše u toj rubrici iz pera urednice, jednog znanstvenika i povremenih suradnika, rubrika bi trebala dobiti novo ime. »Prirodoznanstvo i medicina«. U hrvatskom riječ znanost ima znatno šire značenje. Postoje osim prirodoznanstva i humanističkih znanosti i pravne te ekonomske znanosti, a da se o tehničkim znanostima i ne govori. Ne mijenjaju stvar povremeni prilozi o znanstvenicima s područja tehnike, jer njih ima, iz pera vrsne novinarske B. Jergović ili ako oni sami nešto napišu (npr. dva Igora kako je nedavno napisano na stranicama ovog dnevnika). Urednica bi trebala malo pogledati u svijet. Ne događa li se nešto zanimljivo na području materijala, informatike (npr. nosilac projekta strategije razvoja informatizacije kojeg je izabrala Vlada, prof. L. Budin), grafičkih znanosti, kemijskog inženjerstva, rudarstva itd. Da se dalje ne nabraja popis svih tehničkih fakulteta i disciplina koje njeguju.</p>
<p>Ali to zahtijeva i određeni napor i poznavanje stručnjaka s pojedinih područja a ne samo prirodoznanstva. Podosta je prošireno mišljenje da su neka znanstvena područja loše zastupljena u sredstvima javnog priopćavanja ne zato što primjerice tehničari loše pišu, već zato što urednici slabo poznaju pojedina znanstvena područja. Prijedlog novom uredniku »Vjesnika«, ma tko on bio: pozovite na suradnju znanstvenike za dobrovoljne savjetnike pri izboru autora u rubrici »Znanost«. I na taj način proširite popis autora (trebale bi dvije stranice rubrike tjedno). Ili postojeću rubriku preimenujte u »Prirodne znanosti, medicina i gosti«.</p>
<p>DARKO HORVAT, dipl. oec.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Još o obiteljima sa četvero i više djece</p>
<p>Zadnje vrijeme u medijima dosta se govori i spominje opstrukcija pa i zapuštanje obitelji duhovno i materijalno. U trci za preživljavanjem čak plaće oba supružnika ako još imaju jedno ili dvoje djece jedva zadovoljavaju najosnovnije životne potrebe. Živi se na rubu bijede.</p>
<p>Situacija je kudikamo teža u obiteljima sa više od dvoje djece i materijalno zahtjevnija. Ako oba roditelja rade slabo se pokrivaju rupe rashoda a djeca su prepuštena i to brojna često sama sebi, televizoru ili ulici. A ulica nikome nije dala nikad ništa dobor osim zla, kriminala i droge.</p>
<p>No zabrinjava da je dug prema obiteljima sa četvero i više djece stavljen i stavlja se »pod tepih«. Naime, mnoge iako relativno malobrojne obitelji u Hrvatskoj sa četvero i više djece očekuju od Hrvatskog sabora provedbu plaćenog statusa majki ili roditelja odgajatelja.</p>
<p>Hrvatska javnost a vjerujem da bi to pokazala i dokazala imalo ozbiljnija istraživanja javnog mišljenja i poglavito pogođene obitelji očekuju hitnu provedbu toga obećanog, zagarantiranog i ozakonjenog deklarativno doduše plaćenog statusa. Jer smatram da su te obitelji i debelo zaslužile i zaslužuju tu državnu potporu u demografskoj depresiji koju proživljava Hrvatska!</p>
<p>MARICA KRIŽNIK-POGAČIĆDugo Selo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="64">
<p>Štedišama Novalićeve Gradske banke novac su zbog diskrecije nosili i kući </p>
<p>OSIJEK,14. studenoga</p>
<p> - Iskazima svjedoka, bivših zaposlenika Gradske banke, u utorak je na Županijskom sudu u Osijeku, pred peteročlanim sudskim vijećem kojim predsjeda sudac Damir Krahulec, nastavljeno suđenje osječkom tajkunu Antunu Novaliću (48), te njegovim suradnicima koji su obavljali visoke funkcije u njegovim poduzećima Novalić d.d., Gradska banka, Bijelo-plavi, Agros i Gradski izbor.</p>
<p>Optužnica ih tereti da su zlorabeći položaj i ovlasti, preprodajom dionica između Novalićevih poduzeća, te razlikama između kamatnih stopa pribavili protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna.</p>
<p>Svjedok Fadil Razman, blagajnik iz osječke poslovnice Gradske banke, izjavio je sucu kako nikada nije primijetio ništa protuzakonito, a da je osim njega u spomenutoj poslovnici radio još jedan blagajnik. Referentica Verica Jaman objasnila je da je ova banka, kao i sve druge, izlazila u susret svojim štedišama koji su htjeli ostati anonimni, pa im je omogućeno da svoje uloge upisuju pod šiframa.</p>
<p>»Bilo je slučajeva kada smo novac nekima od optuženih isplaćivali bez da su oni dolazili u prostorije same poslovnice. Naime, njima je novac sa njihovih tekućih računa u Upravu nosio netko od likvidatora. Međutim, to nisu bili jedini slučajevi. Mnogo naših štediša koji su imali veće iznose novca na računima, nisu htjeli novac podizati u poslovnici kako bi zaštitili svoj identitet. Stoga je bilo normalno da je osoba koja je htjela podići veći iznos novca sa svoga računa, odlazila u prostorije Uprave banke. Tada smo im mi nosili novac kao i svu potrebnu dokumentaciju na potpis«, izjavila je svjedokinja, dodavši kako smatra da se ne radi o nezakonitom poslu već o susretljivosti banke prema štedišama.</p>
<p>Sličan iskaz dala je i svjedokinja Silvija Modrić, koja je radila kao likvidator. »Osobno sam nosila novac u prostorije Uprave banke. Sve je bilo kao i u poslovnici. Znači, iznos je bio proknjižen, dokumentacija i novac pripremljeni, samo se isplata novca obavljala u prostorijama Uprave. Na ovaj smo način izlazili u susret i onima koji nisu bili u mogućnosti doći u banku, pa smo ukoliko je stranka to zahtijevala, novac nosili i na kućne adrese. Primjerice, jednoj starici koja je bila sama i nepokretna, te nije mogla dolaziti po mirovinu, na njezin smo zahtjev novac nosili kući«, istaknula je Modrić, zaključivši da je riječ o postupku koji je u potpunosti u skladu sa zakonom. Suđenje se iskazima drugih svjedoka nastavlja u srijedu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ubojicu i žrtvu povezivala »ljubav prema motorima i sklonost drogi«</p>
<p>ŠIBENIK, 14. studenoga</p>
<p> - U utorak je pred Velikim sudskim vijećem, kojim predsjedava sudac Toni Šantić, nastavljeno suđenje Darku Nakiću (21), kojeg se tereti da je 2. ožujka ove godine na monstruozan način iz koristoljublja ubio svog prijatelja i susjeda, 17-godišnjeg Petra Tanfaru. </p>
<p>Pozivu suda odazvalo se osam svjedoka, prijatelja i poznanika ubijenog Tanfare i osumnjničenog Nakića. Tomislav Šarić svjedočio je da je Nakić Tanfari servisirao motor, a svjedok Ivan Vlahov je izjavio da je Tanfaru i Nakića povezivala ljubav prema motorima. Katarina Krnić, tajnica u poduzeću u kojem radi Petrov otac Igor Tanfara, svjedočila je da je kobnog dana Petar u nekoliko navrata telefonom zvao oca, a zadnji put ga je nazvao nešto prije 13 sati, ali zbog zauzetosti oca ona Petra nije mogla spojiti s ocem. </p>
<p>Svjedočila je i pokojnikova djevojka Barbara Živković, koja je s njim mjesec i pol bila u vezi. Poznavala je i Darka koji joj je bio prijatelj. Izjavila je da su i Nakić i Tanfara konzumirali drogu, pušili su marihuanu. Toga dana, dodala je ona, nazvala je Nakića nakon što je od prijateljice saznala da je njen dečko ubijen, a on joj je rekao »što ne znaš da je Petar mrtav. Ubili su ga«. »Pitao me je li policija bila kod mene«, ispričala je ona, a Nakića, na upit njegova branitelja Nenada Bobana, opisala je kao normalnog mladića koji nikada nije bio agresivan.</p>
<p>Ana Živković, njena sestra, jedno je kratko vrijeme hodala s osumnjičenim Nakićme. »Vidjela sam što sve radi i da on nije za mene pa sam prekinula dvomjesečnu vezu s njim«, izjavila je Ana, koja je navela kako se s Nakićem čula između 14 i 15,30 sati kobnog dana, dakle, nakon počinjenog ubojstva, a on joj je tada djelovao smireno. »Nakić nikad nije bio agresivan i činilo se da je stalno u nekakvoj žurbi«, rekla je te dodala da su obojica konzumirali marihuanu, a Nakić još i »bombone« (esctasy). Vidjela je da Nakić drugima daje marihuanu, ali nije vidjela da od njih uzima novac. </p>
<p>Iskaz je dao i svjedok Neven Badžim i Nakića opisao kao normalnu osobu koja je voljela moto utrke, a Tomislav Bračanov, susjed ubijenog Tanfare i optuženog Nakića izjavio je kako su obojica pušili »travu«. Nakić je bio normalan i dobar susjed. Kao osmi svjedok saslušana je Katarina Čičin-Šain, djevojka Darka Nakića s kojim se zadnji put vidjela kobnog dana između 14 i 16 sati, kada je po nju došao kući i poveo je autom u vožnju. »Vozili smo se do Tribunja, a po povratku u Vodicama smo popili kavu. Izgledao mi je normalno i ništa čudno nisam primijetila na njemu. Darko je bio dobar prema meni i drugima. Mana mu je što nije gledao u oči kad bi s nekim razgovarao, a bio je bolji od kruha«, izjavila je ona. Suđenje se nastavlja u prosincu.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kutlini branitelji najavili kaznenu prijavu protiv vještakinje Tomljanović</p>
<p>ZAGREB, 14, studenoga</p>
<p> - Nešto više od dva sata na glavnoj je raspravi pred sudskim vijećem Općinskog suda, kojem predsjedava Ksenija Gržin, u prisutnosti odvjetnika, obitelji i novinara Miroslav Kutle ispitivao financijsko-knjigovodstveno vještakinju Mirtu Tomljanović.</p>
<p>Drugo, treće i četvrtooptuženi Zdenko Francetić, Božidar Marić i Petar Anić pitanje su postavili preko odvjetnika Ladislava Grujičića, koji »bi ga mnogo bolje mogao formulirati«, dok je desetooptužena Milena Šenator, vidno napeta za vrijeme ispitivanja vještakinje u jednom trenutku zaplakala, pa ju je vještakinja, inače njena kolegica po struci, čak i tješila: »Nema razloga da se uzrujavate, nemojte. Vi ste bili samo knjigovotkinja...«</p>
<p>Branitelji Miroslava Kutle su, pak, na raspravi najavili podnošenje kaznene prijave protiv knjigovodstveno-financijske vještakinje, ako se potvrdi njihova tvrdnja da je knjigovodstvena vrijednost Zagrebačke banke u ispisima te banke šest puta manja od vrijednosti koju vještakinja navodi u svom nalazu. </p>
<p>»Možete li svoje prosudbe donositi na temelju 'lažnog podatka', iako znate da su baš takve prosudbe osnova za moj dugotrajni pritvor«, pitao je Kutle, ali je sutkinja zabranila odgovor, jer navedene ispise Zagrebačke banke još nije provjerila, niti su provedeni kao dokaz. </p>
<p>Miroslav Kutle, pak, postavljao je pitanja »iz glave«, ne služeći se, za razliku od drugih, papirima.</p>
<p>» Znate li za postojanje ijednog propisa ili zakona kojim se stranama u kupoprodaji zabranjuje dogovor i slobodno formiranje cijena«, pitao je Kutle.</p>
<p>- Ne, odgovorila je vještakinja, koja je potvrdila da su ugovorne strane za cijenu trgovanja ugovorile vlasnički udio, a ne netto knjigovodstvenu vrijednost dionica, koju je ona, prema nalogu istražnog suca, utvrđivala.</p>
<p>»Može li se u skladu s tim vašim odgovorima zaključiti da se vještačenje ne odnosi na konkretne poslovne događaje i ugovore na koje se pozivate, nego da je riječ o 'kreaciji' nečega što se nije dogodilo, a sa ciljem da se dobije određena visina štete«, pitao je potom Kutle, na što je dobio opsežan odgovor. U njemu je vještakinja ustvrdila da se »Tisak« nije koristio imovinom koju je stekao kupoprodajnim ugovorima, te da mu uopće nisu bili dostupni podaci o temeljnom kapitalu i poslovanju društava Globus grupe, s kojima je sklopljena sporna kompenzacija, a na temelju koje je »Tisak« oštećen za čitav iznos uloženih sredstava.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu ujutro, a tad će vještakinju ispitati državno odvjetništvo, zastupnik »Tiska« Čedo Prodanović i sutkinja Ksenija Gržin.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rekonstrukcija dvostrukog ubojstva odgođena zbog spriječenosti balističara </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Zbog službene spriječenosti sudskog vještaka, balističara ing. Damira Čatipovića, u utorak ujutro odgođena je rekonstrukcija dvostrukog ubojstva. Riječ jeo slučaju koji se dogodio 6. prosinca prošle godine u prijepodnevnim satima u odvjetničkom uredu Hamdije Džinića u Fijanovoj 14. Tada je, naime, optuženi Stipe Jurić (52) s nekoliko hitaca iz pištolja usmrtio svoje nećake, braću Mirka i Marka Batkovića, zbog nerasčišćenih imovinsko-pravnih odnosa oko zajedničkog ulaganja u noćni klub »Dallas« na Krugama.</p>
<p>Na mjestu rekonstrukcije, nešto prije deset sati, kada je i zakazana, pred omanjom jednokatnicom u čijem se prizemlju dogodilo dvostruko ubojstvo, stigao je kombi pravosudne policije s optuženim Jurićem i četiri pravosudna policajca, te jedno policijsko vozilo s tri pripadnika temeljene policije, koji su osiguravali prostor u kojem je trebala biti obavljena rekonstrukcija događaja. Uskoro potom pred ulazom u Fijanovu 14 stigao je i sudac zagrebačkog Županijskog suda Dražen Tripalo, koji je ujedno i predsjednik raspravnog vijeća, te zamjenica Županijskog državnog odvjetnika, tužiteljica Marinka Orlić, koji su nakratko ušli u Džinićev odvjetnički ured, gdje novinarima i fotoreporterima nije omogućen ulaz.</p>
<p>Nakon što su na mjesto rekonstrukcije pristigli Jurićevi branitelji, odvjetnici Mladen Kožul i Veljko Miljević, optuženi Jurić je s »lisicama« na rukama, te u pratnji dvojice pravosudnih policajaca izveden iz »marice« u podrum jednokatnice, gdje se u razgovoru sa sucem Tripalom zadržao tek jednu minutu. Nakon jednominutnog »posjeta« mjestu zločina, Jurić je u pratnji izveden iz ureda i ponovno kombijem vraćen u pritvor Okružnog zatvora u Remetincu.</p>
<p>Sudska rasprava nastavlja se u srijedu, kada bi se trebali saslušati svjedoci Željko Ćorić i Drago Debeljuh, koje je predložila obrana, a na okolnost njihovih saznanja o navodnim fizičkim prijetnjama koje su braće Batković upućivali svom ujaku Stipi Juriću.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za uzdržavanje djeteta duguje 30.700 kuna</p>
<p>ČAKOVCE, 14. studenoga</p>
<p> - Zbog počinjenog kaznenog djela »povrede dužnosti uzdržavanja«, međimurska je policija podnijela kaznenu prijavu, protiv nesavjesnog oca, izviješteno je na konferenciji za novinare. Prema novinarskoj evidenciji, to je prva takva kaznena prijava u Međimurju, a temelji na odredbama Obiteljskog zakona. </p>
<p>Postupajući po zahtjevu državnog odvjetništva službenici PU međimurske su utvrdili da postoji osnovana sumnja da R.K. (45) iz Čakovca u vremenskom razdoblju od studenoga 1997. do listopada 2000. godine nije redovito ispunjavao svoju obvezu plaćanja uzdržavanja za maloljetnu kćer. Time je djevojčica oštećena za iznos od 30.700 kuna. Radi toga je i protiv R.K. podnesena kaznena prijava. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Saslušani prvi svjedoci u istrazi protiv Ljerke Ercegović</p>
<p>ZAGREB, 14. studenog</p>
<p> - Kako neslužbeno doznajemo istražna je sutkinja Mirjana Rigljan u sklopu istrage protiv Ljerke Ercegović, bivše predsjednice Uprave Hrvatske poštanske banke, koju se sumnjiči da je na poticaj Miroslava Kutle oštetila HPB za 34 milijuna kuna, saslušala šest od ukupno 55 svjedoka, koliko ih je najavila istražna sutkinja.</p>
<p>Uprkos najavama da će se pojaviti na sudu, osumnjičena Ercegović u utorak nije došla. No, na sudu se u pratnji odvjetnice pojavila Kutlina supruga, također jedna od osumnjičenih. Ali ni ona kao i Ercegović nije dala iskaz. Jedan od svjedoka koji je ipak svjedočio pozvan je , kako doznajemo, na okolnost poslovanja poduzeća »Dastra« s spomenutom bankom.</p>
<p>Podsjetimo da se, osim na Ljerku Ercegović i Miroslava Kutlu, istražni zahtjev odnosi i na dubrovačkog gradonačelnika Vidu Bogdanovića, Antuna Crlenjaka, direktora i predsjednika uprave »Dastre«, Nenada Brašnovića, člana Nadzornog odbora »Tiska«, spomenute Ankice Kutle, direktorice »Pegaza« i Tibora Kralja, direktora »Consultinga«, Stjepana Juricu, Vidu Vuletića i Vinka Hrkaća. Njih se, pak, sumnjiči da su pomagali pri izvršenju kaznenih djela. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Možda su u mojoj kući prespavali, ali nije ništa uzeto« </p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - U nastavku suđenja Tomi Sući (29) iz Livna, s prebivalištem u Zagrebu, optuženom za ubojstvo Mirana Pelivana i pokušaj ubojstva njegova rođaka Drage Pelivana, 8. siječnja ove godine u Lipi pokraj Livna kao i za tešku krađu, na splitskom Županijskom sudu u utorak su saslušani svjedoci, vlasnici opljačkanih kuća.</p>
<p>Suđenje je potom odgođeno do pozivanja novih svjedoka. Prema drugoj točki optužnice Tomo Suća i njegova djevojka, državljanka Moldavije, Aliona Dramanciuc (22), nakon ubojstva provalili su u kuće na obroncima Kamešnice, nedaleko od Sinja iz kojih su uzeli odjeću, vreće za spavanje, pribor za jelo.</p>
<p>»Kada sam doznao da mi je provaljeno u kuću otišao sam na sinjsku policiju. Policija je ušla u kuću, ali iz nje nije ništa uzeto. Možda su u njoj prenoćili, ali su namjestili krevete, čak su i pepeljare ispraznili«, svjedočio je vlasnik jedne od kuća Jozo Crljen. Prema njegovim riječima jedina šteta su provaljena vrata koja je morao promijeniti, stoga je i postavio imovinski zahtjev od 1.500 njemačkih maraka.</p>
<p> Iz kuće Roberta Bitunjca optuženik i njegova djevojka terete se da su uzeli jakne, nož te, kako je sam svjedok rekao, neke sitnice. Ono što je prepoznao kao vlastito, policija mu je vratila, a Bitunjac nema nikakvih potraživanja. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gitarist Larry-Lou uslužnog policajca raspalio gitarom</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Larry-Lou Balalić (38), udario je u ponedjeljak oko 17,30 sati gitarom po glavi policajca ispred policijske postaje u Vrbovcu.</p>
<p>O ovom nesvakidašnjem »muzičkom« događaju, izvijestila je policija, rekavši da je Balalić došao u postaju i od dežurnog policajca zatražio telefonski broj karate kluba. Nakon što je dobio broj izašao je iz postaje i na parkiralištu počeo mahati gitarom iznad službenog automobila. Policajac je izašao i pokušao smiriti Balalića, na što ga je ovaj udario gitarom po glavi. Tada je policajcu priskočio u pomoć kolega, izgrednika su savladali i vezali lisicama, te ga potom priveli na kriminalističku obradu.</p>
<p>Policajac i Larry-Lou su lakše ozlijeđeni, a pomoć im je pružena u Domu zdravlja Vrbovec. (d.g.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="72">
<p>Vojković: Za 45 posto smanjen gubitak poduzeća u državnom portfelju </p>
<p>Od 1850 društava, u državnom portfelju do veljače 2001. ostalo bi njih 339/ Stečaj je u tijeku u 321 društvu u kojem država ima udio veći od 25 posto/ U njima je 11.519 zaposlenih od čega bi, procjenjuje se, u preustroju trebalo biti očuvano oko 7000 radnih mjesta </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Bitno smanjenje ukupnog i dnevnog gubitka, poboljšanje solventnosti i smanjenje ukupne zaduženosti rezultati su prve faze konsolidacije državnog portfelja u kojem su zatečene dionice 1850 društava, rekao je predsjednik Hrvatskoga fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković na prezentaciji u utorak u hrvatskoj Vladi.</p>
<p> Ukupno je smanjen gubitak poduzeća u državnom portfelju za 45 posto. Dnevni gubici smanjeni su za 29 posto (sa 6,6 milijuna kuna u svibnju na 5,5 milijuna kuna, s tendencijom daljnjeg »rezanja«), rekao je Vojković. Solventnost je poboljšana za 78 posto, dugoročna zaduženost smanjena je za 22 posto, a kratkoročna za 45 posto. Niži je i koeficijent insolventnosti društava, a povećana realna vrijednosti portfelja s 19 na 31 posto nominalne vrijednosti. </p>
<p> Međutim, Vojkovićeva prezentacija zamalo nije održana jer su nakon više od pola sata čekanja »tehničara iz HFP-a« razljućeni novinari krenuli prema izlazu. Uz to, prosvjede je izazvala činjenica da se već drugi put dogodilo da na dan HFP-ove prezentacije podaci osvanu u Jutarnjem listu. Novinari su stoga pitali za smisao prezentacije ako se podaci prethodno daju određenim novinama, a dan kasnije ostalim medijima.</p>
<p> Govoreći o rezultatima privatizacijske politike prvog tranzicijskog desetljeća, Vojković je podsjetio da je portfelj bio disperziran na osam nositelja, upravljanje loše, a sve to uz neodgovornost i nesposobnost većine uprava i nadzornih odbora dovelo je do drastičnog obezvređivanja portfelja na samo 19 posto nominalne vrijednosti. Zaduženost je bila veća od 50 posto temeljnoga kapitala, a insolventnost duža od 360 dana u čak 502 društva iz portfelja. Izostale su bile poslovne aktivnosti, kao i plaće zaposlenima, rastao je pritisak za vraćanje u državno vlasništvo... Za razliku od većine tranzicijskih zemalja, udio privatog sektora u BDP-u Hrvatske iznosi samo 60 posto. Privatizacija je bila nedovoljno transparentna, a uz to u javnosti je doživljavana kao nezakonit i nemoralan proces.</p>
<p> Nakon što je u lipnju ove godine prihvaćena strategija upravljanja državnim portfeljem, objedinjen je portfelj svih državnih imatelja dionica. Time je uneseno 420 dioničkih paketa društava od čega 46 novih koja prije nisu bila u portfelju HFP-a, među kojima i 22 banke. O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja imaju sve uvjete za stečaj. </p>
<p>Poduzeća u kojima država ima manje od 25 posto, prodaju se na javnim dražbama ili privatiziraju na druge načine (vraćanje bivšim vlasnicima, prijenos Ministarstvu obnove itd.). Za društva u kojima država ima više od 25 posto (takvih je 841), nadležna ministarstva i u suradnji s HFP-om obvezuju se definirati strategije. Ministarstvo financija i drugi vjerovnici obvezuju se poduzeti konsolidaciju ili pokrenuti stečaj. </p>
<p>Inventura je pokazala da se dio državnog portfelja može restrukturirati i privatizirati isključivo u okviru stečaja. Predviđa se da će se konsolidacijom sačuvati 40 do 60 posto radnih mjesta društava u stečaju.</p>
<p> Danas je stečaj u tijeku u 321 društvu u kojem država ima udio veći od 25 posto. U njima je 11.519 zaposlenih od čega bi, procjenjuje se, u preustroju trebalo biti očuvano oko 7000 radnih mjesta. Inače, samo u 166 društava u stečaju bilo je povremenih poslovnih aktivnosti.</p>
<p> U drugoj problematičnoj skupini od 181 društva (31.704 zaposlena) u kojima je odgođen stečaj, radi se program strategije privatizacije. Tu je potrebna brza privatizacija ili financijska konsolidacija, a ne nagode li se s vjerovnicima, također im slijedi stečaj. Najveći broj zaposlenih u društvima u državnom portfelju (56 posto ili 56.104 zaposlena) nalazi se u 339 društava u kojima će se provesti pripreme za privatizaciju. Ukupno 229 tvrtki iz te skupine posluje bez većih teškoća. Ostala su društva stavljena u režim posebne državne skrbi.</p>
<p>Od nekadašnjih 1850 društava, u državnom bi portfelju do veljače iduće godine preostalo samo 339. Strateški ciljevi daljnje privatizacije jesu, rekao je Vojković, porast sudjelovanja stranih investitora, podizanje razine efikasnosti gospodarstva, proširenje preferencijalnog sudjelovanja hrvatskih građana u privatizaciji (od nekadašnjih 600.000 malih dioničara preostalo ih je samo oko 100.000), te povećanje transparentnosti procesa.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Slavko Linić upitan je za komentar izjave ministra gospodarstva Goranka Fižulića kako Ministarstvo želi i očekuje od Vlade potrebne odluke o privatizaciji pojedinih tvrtki. Linić je rekao da će se predviđeni proračunski prihodi od privatizacije u idućoj godini ostvariti od privatizacije HT-a i Croatia osiguranja te drugih javnih poduzeća.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Japanci žele ulagati u obje riječke rafinerije</p>
<p>RIJEKA, 14. studenoga</p>
<p> - U sklopu prošlotjedne posjete delegacije Grada Rijeke, koju je predvodio gradonačelnik Vojko Obersnel, japanskom prijateljskom gradu Kawasakiju, razgovaralo se i o konkretnom unapređenju međusobne gospodarske suradnje. </p>
<p>Kako su novinarima u utorak priopćili generalni direktor »Luke« Rijeka Miran Cofek, i ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača, koji su u sastavu riječke delegacije obišli i nekoliko japanskih luka, u Japanu je pronađen špediter koji će biti agent za prijevoz roba iz Japana za riječku luku. Sada japanske robe za Europu uglavnom idu preko sjevernoeuropskih luka, prvenstveno preko Hamburga, ali dijelom i preko Trsta te Kopra. </p>
<p>Treba reći da su dvije japanske tvrtke zainteresirane za ulaganje u Inine pogone u Rijeci i Kostreni, u cilju modernizacije proizvodnih procesa kao i zaštite okoliša u tim dvjema rafinerijama. Treba podsjetiti da je prije 15 godina preko riječke luke za Japan izvoženo drvo, a taj posao bi, prema najavama, vrlo skoro mogao biti obnovljen. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Besplatan ispis telefonskih računa ipak tek dogodine </p>
<p>Unatoč nedavnih najava iz Hrvatskog telekoma da će pretplatnici koji to žele dobiti ispis već s telefonskim računom za studeni, sve je, zbog tehničkih razloga, odgođeno za početak iduće godine / Pravo na ispis zvanih brojeva imat će vjerojatno, kao i do sada, samo vlasnik telefonskog priključka tako da ga, primjerice, neće moći dobiti podstanari (ako nemaju suglasnost stanodavca) jer u HT-u strahuju da bi moglo biti i sudskih tužbi u slučaju da nekome neovlašteno pošalju ispis zvanih brojeva </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Iako je Hrvatski telekom (HT) najavio da će svim svojim telefonskim pretplatnicima, koji to budu htjeli na osobni zahtjev, besplatno dostaviti na kućnu adresu ispis zvanih brojeva uz telefonski račun za studeni, ipak će takva mogućnost, koju korisnici najčešće traže žaleći se na (pre)visoke telefonske račune, morati pričekati do kraja godine. </p>
<p>Razlog je tome, kažu u HT-u, što se privode kraju opsežni zahvati u fiksnoj telefonskoj mreži, koji bi trebali omogućiti »cjelovitu specifikaciju telefonskog računa«. To se prije svega odnosi na prikupljanje podataka o ostvarenim pozivima. No problem, što se tiče ispisa zvanih telefonskih brojeva, ostaje u nekoliko telekomunikacijskih centara, koji neće moći do kraja ove godine ugasiti analogne telefonske centrale, odnosno riješiti pitanje dvojničkih brojeva, kojih je donedavno bilo i u Zagrebu. </p>
<p>Što se tiče velike buke koja se podigla u javnosti oko telefonskih računa, u HT-u drže da pritužbi na račune i nema toliko koliko se u javnosti čini. Naime, njima se u prosjeku žali jedan pretplatnik od tisuću, što je manje od europskog prosjeka. Primjerice, u zapadnoeuropskim je zemljama gotovo 10 žalbi na 1.000 telefonskih računa. HT šalje mjesečno blizu dva milijuna telefonskih računa (1,6 milijuna u fiksnoj telefonskoj mreži i oko 400.000 u mobilnoj) pa drže da je broj pritužbi dosta nizak.</p>
<p>Kad je riječ o strukturi žalbi na račune, u HT-u napominju da se oko 50 posto žalbi odnosi na račune iz fiksne telefonske mreže. To objašnjavaju time što je poziv na mobitele iz fiksne mreže skuplji, odnosno telefonski impulsi »brže cure«. Nadalje, oko 30 posto ima visok telefonski račun zbog previše sati provedenih na Internetu, dok oko 15 posto reklamiranih računa otpada na različite govorne automate, škvadrofone i dr.</p>
<p>Očekuje se da će besplatni ispis poziva barem dijelom smanjiti nepovjerenje brojnih korisnika u ispravnost obračunatih impulsa. Naime, sadašnji je postupak oko podnošenja zahtjeva za ispis zvanih brojeva još uvijek previše birokratiziran, iako HT naplaćuje takvu uslugu 50 kuna po ispisu. Naime, pravo na ispis zvanih brojeva ima samo vlasnik telefonskog priključka, što će na žalost najvjerojatnije ostati i ubuduće, kad on bude besplatan. Na pitanje zašto to pravo, primjerice, nemaju brojni podstanari, u HT-u lakonski odgovaraju da prethodno moraju pribaviti suglasnost stanodavca. Nadalje, bit će zanimljivo vidjeti rezultate ankete koju će uskoro dobiti vlasnici telefonskih priključaka na kućne adrese žele li uopće ispis zvanih brojeva, jer u HT strahuju da bi moglo biti i sudskih tužbi u slučaju da nekome neovlašteno pošalju ispis zvanih brojeva. </p>
<p>S druge strane, u HT-u se uzdaju u nedavnu anketu, na svojim Internet stranicama, koja je pokazala da čak 97 posto korisnika njihovih usluga ima potrebu za drugom telefonskom linijom (ISDN-om), bilo kao drugom linijom za telefonske razgovore, bilo za paralelni priključak na Internet. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Regent fond preko Dalmatinske banke kupio Istarsku banku</p>
<p>PULA, 14. studenoga</p>
<p> - Višemjesečna neizvjesnost vezana uz sudbinu Istarske banke, njezinu dokapitalizaciju i pronalaženje tzv. strateškog partnera u utorak je definitivno riješena. Na prigodnoj svečanosti u Puli je potpisan ugovor o strateškom povezivanju Istarske banke s Dalmatinskom bankom iz Zadra i Investicijskim fondom Regent Europe.</p>
<p>Pojednostavljeno, to znači da je jedna od najuspješnijih regionalnih banaka prije kriza 1998. i ove godine izazvanih osporavanim načinom odlučivanja o kreditnim plasmanima i poslovnoj politici postala dijelom Fonda Regent Europe. Taj Fond je u Zagrebu svojedobno osnovao poduzeće Reginter, koje je u međuvremenu postalo većinski dioničar Dalmatinske banke u Zadru. Tim slijedom Regent Europe, stjecanjem većinskog upravljačkog paketa od 87,15 posto dioničkog kapitala Istarske banke, postaje većinski vlasnik posredstvom - Dalmatinske banke.</p>
<p>Ovu financijsku transakciju teško će razumjeti štediše Istarske banke, ali njima je s ceremonijala potpisivanja trojnog ugovora poručeno da je njihov novac siguran, a da će banka ubuduće nuditi povoljnije usluge i poslovati racionalnije. Štoviše predstavnik Regent Europe, David Curl, kazao je kako je njegova tvrtka u međuvremenu na ove prostore plasirala gotovo milijardu dolara te da je zainteresirana uz ove dvije banke preuzeti i još neke s ciljem stvaranja bankarskog sustava tržišno osposobljenoga za najžešću konkurenciju.</p>
<p>Ovaj ugovor praktički je verificirao činjenicu da će Dalmatinska banka kupiti 14.178 tzv. trezorskih dionica Istarske banke po cijeni od 200 kuna po dionici, u protuvrijednosti od dva milijuna 835.000 kuna. Ista banka kupuje i svih 612.500 dionica nove emisije iz odluke o povećanju temeljnog kapitala Istarske banke po cijeni od 300 kuna, što je ukupno ulaganje u Istarsku banku od 186 milijuna kuna.</p>
<p> Taj novac dioničari Istarske banke, štediše, lokalna samouprava i gospodarstvo Istarske županije nisu u međuvremenu uspjeli skupiti nakon što je proljetos bio osnovan konzorcij za dokapitalizaciju banke. U potrazi za strateškim partnerom u završnici su ostali nova Ljubljanska banka i Fond Regent Europe, a HNB i Vlada opredijelile su se za engleskog ponuđača spram slovenskoga iza kojeg su još ostali repovi Ljubljanske banke.</p>
<p>Regent Europe, kako je rečeno, upravlja sredstvima od 600 milijuna dolara i ulaže u vrijednosne papire i nekretnine u Hrvatskoj, gdje je, slijedom gospodarske krize, ušao u Zagrebačke kinematografe, Dalmatinsku banku te manjim ulaganjima u Zagrebačku banku i Podravku.</p>
<p>Na pitanje novinara rečeno je kako će obje banke zadržati dosadašnje nazive, a i poduzeća u vlasništvu jer raspolažu dostatnim kapitalom da ih ne moraju na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prodavati. Župan Stevo Žufić ipak je naglasio kako će nakon krize Istarske banke ostati štete i posljedice koje će snositi dosadašnji vlasnici dioničari, a član Vladine grupe za rješavanje problema Istarske i Cibalae banke, ministar Ivan Jakovčić, ocijenio je dolazak Regent Europe u Istru kao početak globalizacijskih procesa na ovim prostorima. Što će to konkretno donijeti istarskom gospodarstvu i štedišama, vidjet će se uskoro, pogotovo nakon glavne skupštine Istarske banke sazvane za 27. prosinca kada će se umjesto sadašnjega Nadzornog odbora na čelu kojega je pulski gradonačelnik Giankarlo Župić izabrati novi u kome će tri predstavnika imati Regent Europe, a preostala dva će biti iz Županijskog poglavarstva i Uljanika. Davir Curl na novinarsko je pitanje odgovorio kako je uskoro moguće objedinjavanje ovih dviju i novopreuzetih banaka, s ciljem financijskog jačanja i uspješnije tržišne utakmice.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pankretić obećao pomoć u konsolidaciji vinarskih poduzeća </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić sastao se u ponedjeljak s predstavnicima vinogradara i vinara Dalmacije, priopćilo je u utorak to ministarstvo.</p>
<p>Vinari su predložili da se vino uključi u prehrambene artikle, poput piva. Uz to navedeni su osnovni problemi s kojima se vinogradari suočavaju: kakvoća vina, usitnjenost vinograda, visoke kamate na kredite, te vodonaknada i zapušteni poljski putovi. Što se tiče razvoja vinogradarstva u Dalmaciji, moglo bi se pospješiti organiziranje obiteljskih gospodarstava u poljoprivredne zadruge. </p>
<p> Ministar Pankretić drži da vinari u tržišnoj utakmici moraju više prodavati vino, a ne ga samo predavati. Uz to, ministar je obećao pomoć u konsolidaciji poduzeća, ali jednokratno jer konsolidacija se neće moći provoditi iznova svake dvije godine. Osim toga, najavljena je istraga poslovanja zadruga koje se nalaze u dugovima te prijem vinara i vinograda Dalmacije kod premijera Račana i predsjednika Mesića. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mađarski MOL tužio vladu zbog gubitka </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija MOL tužila je mađarsku vladu zato što predviđa velike gubitke do kraja godine smatrajući da su oni rezultat nedovoljnog rasta cijena plina. MOL predviđa gubitak od 90 milijardi forinti (295 milijuna dolara) do kraja godine, nakon što je vlada odobrila za MOL nezadovoljavajuće 12-postotno povećanje cijena. U Mađarskoj su cijene energenata oko 25 posto manje od europskog prosjeka. MOL pojašnjava da mađarski zakoni daju vladi pravo na određivanje cijena, ali da u istom zakonu stoji da cijena mora sadržavati trošak poslovanja poduzeća i dobit koju ono mora ostvariti da bi opstalo. Vladini pravnici pak traže da MOL povuče sudsku tužbu, dok ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy želi da strane u sporu postignu izvansudsku nagodbu. Mađarska je vlada odredila 43-postotno povećanje cijena plina za velike korisnike (industriju) od 1. studenoga, pod uvjetom da cijene za male korisnike ne rastu više od stope inflacije, koja sada iznosi osam posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Osječka šećerana proizvela samo 16.380 tona šećera</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Ovogodišnja kampanja jedna je od najkraćih i najslabijih u Tvornice šećera Osijek. U 40-tak dana proizvedeno je samo 16.380 tona šećera od prerađenih 173.000 tona repe. To je za trećinu manje od 470.000 tona repe koliko se planiralo preraditi.Po riječimaMiroslava Kosa, direktora tvornice, tako veliki podbačaja skrivila je katastrofalna suša, te bolesna i trula repa koja je stigla za preradu. Premda se očekivala slabija kampanja od prijašnjih, prvobitni plan od 50.000 tona šećera, tijekom sjetve smanjen je na 37.000 tona šećera, a završni rezultati zbog male digestije su poražavajući, jer je proizvedeno samo 16.380 tona šećera, kazao je Kos. »S proizvedenom količinom šećera ne možemo pokriti ni stare obveze, niti osigurati financiranje nove sjetve šećerne repe«, istaknuo je Kos, te dodao da je već trebala biti poorana duboka brazda, ali nema novca za gnojivo. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="79">
<p>Bivši djelatnici HIS-a i SIS-a mogli bi svjedočiti u Haagu!</p>
<p>Haag je zatražio svjedočenje 33 obavještajca / Vlada još nije donijela odluku na koji način će udovoljiti tom zahtjevu, budući da postoji mogućnost da bi se njihovim saslušanjem mogla ugroziti nacionalna sigurnost / Mesić: Hrvatsku zanima jedino utvrđivanje istine, a to se može ostvariti tako da u Haagu svjedoče svi koji u tome mogu pomoći</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Hrvatska vlada u utorak je priopćila da razmatra način na koji bi udovoljila zahtjevu Haaškog suda za razgovorima s hrvatskim obavještajcima »o načinu kolanja« dokumenata o ratu u BiH koji se nalaze na području Hrvatske te o »samom zločinu u Ahmićima i njegovu prikrivanju«, a da pritom ne ugrozi nacionalnu sigurnost. </p>
<p>»Vlada još nije donijela odluku na koji način će udovoljiti ovom zahtjevu Tribunala, budući da se dijelom radi o osobama koje nemaju neposrednih saznanja o zločinima, a i postoji mogućnost da bi se njihovim saslušanjem mogla ugroziti nacionalna sigurnost«, navodi se u priopćenju vladinog Ureda za odnose s javnošću. </p>
<p>Naime, tjednik Nacional u broju od utorka piše da je Haaški sud tražio oslobađanje od obveze čuvanja tajni za šesnaestoricu bivših djelatnika HIS-a i SIS-a - među kojima su, pretpostavlja se, Markica Rebić, Miroslav Tuđman i Miroslav Šeparović, kako bi svjedočili u Den Haagu. Upitan da komentira pisanje Nacionala hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak je kazao kako Hrvatsku zanima jedino utvrđivanje materijalne istine, a to se može ostvariti samo tako da u Haagu svjedoče svi koji u tome mogu pomoći. »Razumljivo da ih treba osloboditi od obveze čuvanja tajni jer je jedino što nas treba interesirati utvrđivanje materijalne istine«, kazao je Mesić. »A to se može dobiti jedino tako da se oni oslobode čuvanja tajne«, dodao je. </p>
<p>U priopćenju Vlade, pak, ističe se kako Vlada pod ugrožavanjem nacionalne sigurnosti ne podrazumijeva prikrivanje bilo kojeg zločina, pa tako i zločina u Ahmićima, već, »budući da je riječ o sadašnjim i bivšim pripadnicima obavještajnih službi koji nigdje u svijetu ne bi mogli svjedočiti, njihovo bi svjedočenje moglo predstavljati otkrivanje metode rada, prikupljanja podataka itd.«. </p>
<p> »Hrvatska Vlada će u dogovoru s istražiteljima Haaškog suda nastojati dogovoriti model prema kojem bi se otkrili svi relevantni podaci za sam zločin, a istovremeno se zaštitio pravni poredak Republike Hrvatske i nacionalni interes«, zaključuje se u priopćenju Vlade RH.</p>
<p> Hina iz više izvora, koji su željeli ostati anonimni, doznaje da je Haag zatražio svjedočenje ukupno 33 osobe iz obavještajnih krugova kako bi potvrdio istinitost dokumenata koje su tužitelji uveli na suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Dariju Kordiću. Nakon što je Kordićeva obrana u više navrata, tijekom suđenja, osporila autentičnost dokumenata pronađenih pregledavanjem materijala HIS-a u Hrvatskom državnom arhivu, tužiteljstvo želi dokazati da su ti dokumenti bili u svakom trenutku u posjedu hrvatskih službenih tijela, a time i autentični. </p>
<p> Glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale, u skladu s praksom ICTY-ja, nije želio ni potvrditi ni komentirati upućivanje zahtjeva Haaškog suda za svjedočenjem hrvatskih obavještajaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Meštrović: Vlada i Sabor moraju dignuti glas protiv segregacije romskih učenika</p>
<p>Animozitet prema Romima potiču i mediji koji u naslove stavljaju da su pojedina kaznena djela počinili Romi, rekao je Eštref Ajdinovski iz »Romskih puteva« na sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina / Priprema se nacionalni program za Rome / Podrška Odbora za ratne veterane oporezivanju prema stupnju invaliditeta</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Nepismenost, nepoznavanje hrvatskog jezika, problemi u školovanju, socijalne i zdravstvene poteškoće, nehumani uvjeti, pa i oblici diskriminacije Roma, teme su i primjedbe koje su brojni predstavnici romskih udruga u Hrvatskoj iznijeli na sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Furio Radin (nezavisni zastupnik talijanske manjine), a nazočni su joj bili i predstavnici više ministarstava, pučkog pravobranitelja te Vladinog ureda za nacionalne manjine. Radin je upozorio na činjenicu da se toj tematskoj sjednici Odbora nije odazvao predstavnik MUP-a. </p>
<p>Na početku sjednice predsjednik Pododbora za ljudska prava Romano Meštrović (SDP) iznio je primjer škole u okolici Varaždina u kojoj romska djeca, iako po istom programu, školu pohađaju odvojeno od ostale djece. Štoviše, u školu ulaze čak i na odvojena vrata. Meštrović je kazao, kako se roditelji i romske i ostale djece s time slažu, a kao razlog navode higijenske uvjete i nepoznavanje hrvatskog jezika. Taj slučaj nazvao je segregacijom protiv koje svi moraju dignuti glas, posebno Vlada i Parlament. </p>
<p>Predstavnici Roma na sjednici su isticali kako su razjedinjeni, kako im je potrebna krovna organizaciju, no već i tijekom sjednice jasno je bilo kako je to nemoguć, ili u najmanju ruku težak posao. Naime, ni pred predstavnicima Odbora nije im uzmanjkalo teških riječi, pa i međusobnih optužbi. </p>
<p>Nusret Seferović iz Unije Roma Hrvatske nazočne je obavijestio o predškolskom centru neformalnog oblika koji pohađaju romska djeca i koji je zadnjih godina postigao određene uspjehe. Eštref Ajdinovski iz Udruge »Romski putevi« upozorio je na činjenicu da je većina prisutnih predstavnika Roma nekompetentna za vođenje udruga i zajednica. Razlog je taj, kazao je, što većina od njih nema ni završenu osnovnu školu, a neki ni dana radnog staža. Ajdinovski je ustvrdio da animozitet prema Romima potiču i pojedini mediji koji u naslove stavljaju da su pojedina kaznena djela počinili Romi.</p>
<p> »Romi kao manjina ne moraju ući u Ustav, ali se Ustav i zakoni trebaju poštivati, pa i u dijelovima koji jamče ista prava za sve. Ako zakon kaže da sva djeca moraju završiti osnovnu školu, onda ju trebaju završiti i romska djeca, za što se trebaju pobrinuti socijalni radnici i socijalna služba«, kazao je Ajdinovski. Predložio je nadalje da se u saborski odbor postavi jedan »kompetentni Rom«, kao i u nadležne službe u ministarstvima. </p>
<p>Predstojnica Vladina Ureda za nacionalne manjine Mila Šimić kazala je da se Rome nastoji integrirati u hrvatsko društvo. Ured će vrlo skoro, najavila je, izraditi nacionalni program za Rome, što je bolje nego izdvajati novac za pojedine romske udruge, kojima ta sredstva onda služe samo za vlastitu promociju, dok se ozbiljni problemi romske zajednice u Hrvatskoj ni dalje ne rješavaju. </p>
<p>l Odbor za ratne veterane, koji je u utorak zasjedao uoči nastavka sjednice Zastupničkoga doma, podržao je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dohodak po kojem bi se ubuduće drukčije reguliralo plaćanje poreza hrvatskih ratnih vojnih invalida. Naime, prema tom zakonskom prijedlogu, porez bi ovisio o stupnju invalidnosti, a ne, kao sada, da su od poreza oslobođeni svi koji imaju invaliditet od 20 posto na više. Članovi odbora zatražili su da im se do drugog čitanja zakona dostave izračuni koliko bi takav zakon smanjio primanja hrvatskih vojnih invalida, odnosno kolika bi to bila ušteda u hrvatskom državnom proračunu. </p>
<p>Prihvaćen je u prvom čitanju i zakon o blagdanima što ga je predložio zastupnik Ivo Škrabalo (HSLS). Međutim, dok za novi blagdan 8. listopada - Dan nezavisnosti nije bilo primjedbi, dio zastupnika drži da bi 30. svibnja i dalje trebao ostati Dan državnosti, a ne dan Hrvatskog sabora kako to misli predlagač. Naime, zastupnici ističu da je to blagdan koji se slavi već deset godina i koji ima i svoju političku važnost. </p>
<p>Raspravljalo se i o zahtjevu Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) da ih se u pravima tretira kao sve ratne veterane, proizašle iz ratova od 1918. do Domovinskoga rata. Predsjednik SABH-a Ivan Fumić naglasio je kako taj zahtjev proizlazi iz prava na jednakost prema Ustavu, rezolucijama UN-a i zahtjevima Svjetske veteranske federacije. Međutim, predsjednik odbora Đuro Dečak (HDZ) rekao je kako je zahtjev zapravo upućen Vladi pa kad Vlada bude dala svoje mišljenje, o ovom će se zahtjevu očitovati i Odbor za ratne veterane Hrvatskog sabora. </p>
<p>Goranka Jureško i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Korupcija, obično vezana uz gospodarski kriminal, širi se Hrvatskom poput karcinoma </p>
<p>Istaknuo je ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave, dodavši da taj kriminal ima uporište i zaštitu u državnoj upravi, policiji i pravosuđu/ Do kraja godine bi se trebao donijeti zakon o sprječavanju sukoba interesa i nacionalni program za borbu protiv korupcije/ Visoki državni dužnosnici ubuduće neće moći biti članovi uprava i nadzornih odbora privatnih poduzeća, dok će u onima u državnom vlasništvu, ministri moći sjediti u nadzornim odborima, ali neće primati plaću/ Honorari koje državni dužnosnici primaju u nadzornim odborima su prava sitnica prema premijama koje mogu dobiti prepuste li se korupciji, ocijenio glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Do kraja godine trebao bi biti izrađen zakon o sprječavanju sukoba interesa koji će se primarno ticati visokih državnih dužnosnika koji više neće moći biti članovima uprava i nadzornih odbora trgovačkih društva u privatnom vlasništvu. U društvima koja su u većinskom državnom vlasništvu ministri će moći sjediti u nadzornim odborima, ali za to neće primati plaću. To je samo jedna od mjera kojom se u sljedećem razdoblju želi smanjiti korupcija, a predstavljena je u utorak na raspravi o radnom materijalu koji je izradila Radna skupina za izradu prijedloga nacrta zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti i nacionalnog programa za borbu protiv korupcije.</p>
<p> Radna skupina Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, na čijem je čelu Josip Kregar upravo je izradila radnu verziju nacionalnog programa i, kao njegov sastavni dio, akcijski plan za borbu protiv korupcije, te je odlučeno da se o predloženim propisima pokrene javna rasprava. Na raspravi u utorak su, uz Kregara, sudjelovali i ministar pravosuđa uprave i lokalne samouprave dr. Stjepan Ivanišević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević, te predstavnici MUP-a, ministarstava gospodarstva i financija, te medija. Svi se prijedlozi, kako je rečeno, mogu poštom ili e-mailom uputiti Ministarstvu pravosuđa. </p>
<p>Ivanišević je istaknuo da se bez značajnijih pomaka u borbi protiv sve raširenije korupcije, neće zaustaviti produbljivanje krize u Hrvatskoj. Korupcija se, kazao je ministar, poput karcinoma širi svim porama državnih struktura i obično je vezana uz gospodarski kriminal, koji ima uporište i zaštitu u državnoj upravi, policiji i pravosuđu. Vlada se odlučna tome suprotstaviti, te će do kraja godine biti doneseni zakoni, a početkom sljedeće trebao bi početi raditi Ured za suzbijanje korupcije. </p>
<p>Što se tiče primanja darova, državni dužnosnik, kako se predlaže, treba sam procijeniti hoće li ga primiti, a ako nije siguran u svoju odluku, ima pravo od davatelja zatražiti račun za kupljeni dar, jer će darovi vredniji od određenog iznosa biti vlasništvo države. Darom će se smatrati čak i plaćeni ručkovi i putovanja. Za prekršitelje zakona o sukobu interesa javno će se tražiti politička odgovornost, a iz tog bi zakona trebao proizaći i niz etičkih kodeksa kojima će se odrediti standardi za stvaranje javne svijesti o štetnosti korupcije. </p>
<p>Ivančević je istaknuo da su honorari koje državni dužnosnici primaju u nadzornim odborima prava sitnica prema premijama koje mogu dobiti ako se prepuste korupciji. U nadzorne odbore poduzeća članovi bi se, istaknuo je Ivančević, trebali ubuduće birati isključivo po stručnosti, jer je praksa pokazala da većina ministara nije kompetentna za obavljanje posla u tim odborima. Novim bi se propisima, dodao je, izbjegle situacije u kojima se pojavljuju suprotnosti osobnog i javnog interesa. </p>
<p>Kako je rečeno, u takvim se slučajevima korupcija teško otkriva, jer i primatelj i davatelj mita šute. Kad je u pitanju gospodarski kriminal, mnogi oštećeni ne žele ništa otkrivati pravosudnim tijelima, jer ih je strah od osvete organiziranih kriminalnih skupina. Hrvatska, naime, nema dovoljno razvijen sustav zaštite svjedoka, koji je u SAD-u razvijen do savršenstva, dok se u Europi učinkovito provodi tek u posljednje tri godine. </p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva smatraju da su neke mjere za sprječavanje korupcije ugrađene u prijedlog novoga zakona o javnim nabavama, koje su u prošlom razdoblju bile veoma plodno tlo za procvat korupcije. Hrvatska je pristupila mnogim međunarodnim konvencijama za borbu protiv korupcije, a, premda državu na to obvezuje i Ustav, tek odnedavno, prema Kregarovim riječima, postoji i politička volja što je osnovni preduvjet za pokretanje konkretnih aktivnosti.</p>
<p>Uz preventivne mjere za jačanje svijesti o štetnosti korupcije, strategijom je predviđeno i stože i učinkovitije kažnjavanje. Jedan od poteza, koji će se smanjiti mogućnost primanja mita je i decentralizacija državne uprave, čime će lokalna samouprava dobiti šire ovlasti i jaču lokalnu kontrolu. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Oreškovićev branitelj se žali na »curenje« informacija sa saslušanja gospićkih svjedoka</p>
<p>RIJEKA, 14. studenoga</p>
<p> - U slučaju »gospićke skupine« osumnjičene za ratni zločin na gospićkom području potkraj 1991. godine, u utorak je pred sutkinju Županijskog suda u Rijeci Sajonaru Čulina izašao svjedok Dražen Jurković koji je 1991. bio povjerenik Vlade za grad Gospić i predsjednik Kriznog štaba Gospića. </p>
<p>On svojim iskazom nije teretio osumnjičenike a kako je nakon saslušanja izjavio novinarima, nije bio nazočan niti je išta znao o spornom sastanku 16. listopada 1991. u Gospiću na kojemu je navodno odlučeno da se likvidiraju neki gospićki Srbi. Naglasio je kako se njegov iskaz najviše odnosio na pojašnjenje razlika između Operativnog štaba za Liku i Kriznog štaba za Gospić jer je, kako je kazao, nedovoljno poznato što su bile ovlasti jednog a što drugog štaba. Jurković je poznat i po tome što je pregovarao sa zapovjednikom kninskog korpusa Ratkom Mladićem o nestalim osobama s hrvatske i srpske strane. Ti pregovori su vođeni u Žitniću i Pakovu Selu. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o mogućim utjecajima na svjedoke u ovom slučaju, Jurković je kazao da on kao član Županijske skupštine ličko-senjske nema razloga za strah, ali da je taj slučaj glavna tema razgovora u Gospiću, uz želju građana da se dokaže kako su petorica njihovih sugrađana nevini. </p>
<p>Branitelja prvookrivljenog Tihomira Oreškovića, Željka Dumančića, Jurkovićevo je svjedočenje uvjerilo u opravdanost tvrdnje obrane da je srpska vojska igrala morbidnu igru podmećući u Širokoj Kuli ubijene Hrvate kao žrtve hrvatskog zločina. </p>
<p>»U Širokoj Kuli nisu identificirani svi ubijeni, a nedostaju i posmrtni ostaci izvjesnog broja ljudi za koje se sa sigurnošću tvrdi da su ubijeni tom prilikom«, napomenuo je Dumančić. On je ustvrdio da su u ratnom kaosu samo obavještajne službe točno znale sudbinu nestalih s obiju strana a da je riječ o dvjestotinjak ljudi. »Ukupno se traži još oko 3.500 osoba a veliki ih je broj bio zatočen u Kninu i drugim srpskim zatvorima«, kazao je Dumančić. </p>
<p>On je još upozorio da informacije sa saslušanja svjedoka u svezi gospićke skupine »cure na sve strane« izrazivši sumnju da to čini netko iz hrvatske obavještajne zajednice. On je kao izvor mogućeg »curenja« isključio Županijski sud i sve sudionike u provođenju ovog postupka, upozorivši novinare da se zapisnici sa saslušanja dostavljaju obavještajnim službama te da tim informacijama netko manipulira čime otežava odvijanje istražnog postupka. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kostrenčić opovrgava da je Styria odustala od kupnje »Večernjeg lista«</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Nadzornog odbora (NO) Večernjeg lista Marijan Kostrenčić opovrgnuo je tvrdnje objavljene u utorak u tisku da je austrijska Styria odustala od kupnje Večernjaka.</p>
<p>»Prošlog petka bio sam u Grazu, gdje sam razgovarao s direktorom Styrije Horstom Pirkerom i tom prilikom uopće nije bilo govora o odustajanju Styrije«, izjavio je Hini Kostrenčić, odgovarajući na upit jesu li istinite tvrdnje objavljene u Slobodnoj Dalmaciji. Splitski dnevnik objavio je, pozivajući se na izvore iz austrijskih diplomatskih krugova, kako je Styria definitivno odustala od kupnje Večernjeg lista, te kako je tu odluku donijela još prije mjesec dana. Također, navodi se kako je Styria umjesto Večernjaka odlučila preuzeti mariborsku Večer, te da se u vladinim i medijskim krugovima tvrdi da postoji tajna ponuda njemačkog WAZ-a o preuzimanju zagrebačkog dnevnika.</p>
<p> Kostrenčić ističe da je Styria i prije bila zainteresirana za preuzimanje mariborske Večeri, te da poslovi oko preuzimanja Večernjeg lista i Večeri nikada nisu bili međusobno uvjetovani. Što se tiče WAZ-a, kaže Kostrenčić, nemam ništa protiv, ali tek ako odustane Styria.</p>
<p> Prema Kostrenčićevim riječima, prilikom prošlotjednog razgovora u Grazu direktor Styrie izrazio je nezadovoljstvo Mirovinskim fondom i njihovom blokadom vlastite odluke o skidanju privremene mjere zabrane raspolaganja dionicama Večernjeg lista, koja onemogućava Styrijin ulazak u najtiražniji hrvatski dnevnik.</p>
<p> »Ravnateljica HZMO-a Dunja Vidošević rekla mi je da bez usmene suglasnosti potpredsjednika Vlade Slavka Linića ne može povući mjeru zabrane raspolaganja dionicama, iako su joj njeni pravnici savjetovali da povuče tu mjeru i tužbu protiv Caritas Funda (vlasnici Večernjeg lista)«, ustvrdio je Kostrenčić. Napomenuo je da je s Linićem pokušao kontaktirati prije desetak dana, ali da mu to nije uspjelo. »Očito je da se politika opet miješa u rad državnih institucija, u ovom slučaju Mirovinskog fonda«, ocijenio je predsjednik NO Večernjeg lista.</p>
<p> Styria je najavila kupnju Večernjeg lista za 26 milijuna maraka u travnju ove godine. No, krajem srpnja objavila je da odustaje od kupnje, objasnivši to činjenicom da je na snazi privremena mjera zabrane prodaje dionica tog lista, koju je u svibnju, na zahtjev HZMO-a, donio Trgovački sud u Zagrebu. Međutim, u kolovozu su predstavnici Styrie posjetili premijera Ivicu Račana, a potpredsjednik Vlade Slavko Linić izvijestio je krajem mjeseca kako je postignut dogovor s Caritas Fundom o prodaji Večernjaka Styriji. Vlada je stoga na svojoj sjednici 31. kolovoza preporučila HZMO-u da zatraži ukidanje privremene mjere.</p>
<p>Upravno vijeće HZMO-a je prije mjesec dana dalo suglasnost Dunji Vidošević za ukidanje privremene mjere zabrane raspolaganja dionicama, no Trgovački sud u Zagrebu još uvijek nije zaprimio takav zahtjev Mirovinskog fonda. »Trenutak za povlačenje privremene mjere raspolaganja dionicama Večernjeg lista pitanje je strategije vođenja postupka, o kojem odlučuju pravnici«, izjavila je u utorak Hini glasnogovornica HZMO-a Ivona Rezo. Napomenula je da rok za povlačenje privremene mjere nije definiran. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Manje novca školstvu suprotno je obećanjima, kaže Filipović</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prema prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu, za obrazovanje i školstvo izdvajat će se čak šest posto manje nego u ovoj godini. Takvom je odlukom Vlada postupila protivno svojim predizbornim obećanjima i stranačkim programima u kojima je obećavala postupno povećanje izdvanja za školstvo. Ustvrdio je to predsjednik sindikata »Preporod« Vinko Filipović, na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p>»S obzirom na to da ovih dana istječe i jednomjesečni rok u kojem je Vlada obećala izraditi cjelovito rješenje plaća zaposlenih u javnom sektoru, želimo upozoriti javnost i Vladu da već godinama prosječne plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama zaostaju 20 do 50 posto za plaćama ostalih korisnika proračuna i fondova«, istaknuo je Filipović, upozorivši Vladu da ako stvarno želi ostvariti načelo pravednosti, da pri izradi cjelovita rješenja za plaće u javnom sektoru, vodi računa o trenutačnim prosječnim plaćama, broju i strukturi stručne spreme zaposlenih u javnom sektoru.</p>
<p>Filipović je također istaknuo da se »Preporod«, za razliku od drugih sindikata, posebice od Matice sindikata javnih službi, ne zauzima samo za izjednačavanje plaća javnog sektora s plaćama u javnim i državnim poduzećima, nego i za izjednačavanje plaća unutar javnog sektora, jer su zaposlenici u osnovnim i srednjim školama najslabije plaćeni. »Ipak, unatoč lošem stanju u hrvatskom školstvu 'Preporod' ne prihvaća povišenje plaća, ako bi se ostvarilo na temelju otpuštanja nastavnika«, kazao je Filipović, istaknuvši da viška zaposlenih u osnovnim i srednjim školama nema.</p>
<p>Predsjednik Glavnog vijeća »Preporoda« Željko Stipić, upozorio je na zbrku koja vlada između dviju skupina sindikata, od kojih svaka na svoj način želi pregovarati s Vladom o plaćama u javnim službama za 2001. godinu. Stipić je istaknuo kako mu je jasno da razlike između sindikata postoje, »jer je prirodno da se svaki sindikat bori za svoju poziciju i interese«. »Ali mi nije jasno što u Matici sindikata javnih službi radi Sindikat hrvatskih učitelja na čelu s Dalimirom Kubom. Pa kako se on, kao jedini školski sindikat između sedam sindikata javnih službi, koliko ih je udruženo u Matici sindikata, može izboriti za bolju poziciju zaposlenika u školstvu«, upitao je na kraju Stipić. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tušek opozvao Nadzorni odbor istarskog aerodroma</p>
<p>PULA, 14. studenoga</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek u utorak je na konferenciji za novinare na istarskom aerodromu izvijestio da je slijedom ostavki predsjednika Nadzornog odbora aerodroma dr. Lenka Uravića te predstavnika Pule i Poreča opozvao cijeli Nadzorni odbor, a predsjedniku Uprave Aerodroma Aldu Šetiću naložio da raspiše natječaj za novoga direktora, odnosno predsjedinka Uprave. Tušek je ustvrdio i da, suprotno medijskim kombinacijama, Aldo Šetić nije iz HDZ-a prešao u HSLS kako bi zadržao dosadašnju poziciju, iako se protiv njega vodi istražni postupak zbog osnovane sumnje da je zadržao oko 100.000 kuna od aerodromskih pristojbi.</p>
<p>Tušek je također kazao kako su i Nadzorni odbor i Uprava istarskog aerodroma nanijeli poslovne štete neodgovornim istupima u javnosti, što se odrazilo na otkazivanje nekih aranžmana avioprijevoznika iz susjednih zemalja. Tušek je prigovorio i sindikatu Istre koji se umiješao zahtjevom da se neodložno smijeni osporavani HDZ-ov direktor Aldo Šetić, koji će po Tušekovoj odluci na dužnosti ostati do izbora novog direktora, ali uz mogućnost da se i sam natječe bez obzira na istražni postupak protiv njega. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>PIF-ovi su potpuno izvan kontrole države, upozorava Sindikat metalaca</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Metalska industrija umire već deset godina, a svaki treći od 64.375 radnika nalazi se u tvrtci koja je u stečaju, pred stečajem ili s neredovitim primanjima. istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare Sindikata metalaca Hrvatske.</p>
<p>»Treba razlučiti tvrtke koje imaju program i tržište, te im pomoći i to jeftinijim, a ne lihvarskim kreditima saniranih bivših državnih banaka ili novcem poreznih obveznika, istaknuo je Ivica Jakopčević, predsjednik Saveza metalaca Hrvatske. Dodao je da se Vlada nakon izglasanih ustavnih promjena treba ozbiljno pozabaviti katastrofičnim stanjem u gospodarstvu.</p>
<p>»Stečajevi koje sada vodi Vlada su pogubni«, istaknuo je Ivo Marjanović, pomoćnik predsjednika Sindikata metalaca za ekonomska pitanja, dodajući da su PIF-ovi potpuno izvan kontrole države, dok tvrtke u njihovom vlasništvu propadaju. Marjanović je kazao i kako država mora osigurati da u svim ulaganjima mora biti barem 50 posto hrvatskog proizvoda i hrvatskog rada, da bi se spriječilo nestajanje hrvatskih dobara kroz razne koncesije. Hoće li ponovna kuga stečajeva dokrajčiti metalski kompleks, pitaju se metalci. Izlaza ima, ali je potrebno, kažu, da se u proces uključe sve institucije sistema, od Vlade i njenih resornih ministarstava do Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvatske banka za obnovu i razvitak te Gospodarske komore. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Međimurje u prekograničnu regionalnu suradnju uz pomoć mađarskih susjeda</p>
<p>ČAKOVEC, 14. studenoga</p>
<p> - Mađarska županija Zala i dalje će u najvećoj mogućoj mjeri pomagati Međimurskoj županiji pri uključivanju u prekograničnu regionalnu suradnju i projekte koje financira Europska Unija. To je rečeno u utorak na godišnjem susretu izaslanstava Zalatske županije, koje je predvodio predsjednik Skupštine dr. Laszlo Varga i Međimurske županije, na čelu sa županom Brankom Levačićem. U toj prigodi Varga je Levačiću predao veći broj dokumenata koji se odnose na metodologiju i način pripreme izrade projekata koji se kandidiraju za sufinanciranje iz europskih fondova. Županija Zala pomoći će da Međimurje uđe u prekogranični projekt »3D«, vrijedan 20 milijuna njemačkih maraka, u kojeg su uključene austrijska Štajerska i Gradišće, slovensko Prekmurje i mađarske županije Vas i Zala. Zakladi »Partners Hungary« iz Budimpešte se predlaže izradu mogućnosti prekogranične suradnje trokuta Hrvatske, Slovenije i Mađarske, a napose suradnje institucija civilnog društva, za što se u europskim fondovima izdvajaju značajna sredstva. </p>
<p>Oba izaslanstva potvrdila su odlučnost da se pomogne nastojanjima za otvaranje cestovnog graničnog prijelaza između Kotoribe i Murakeresztura (Murskih Križevaca). Time će se bitno poboljšati komunikacija između 8.000 Hrvata koji žive u Mađarskoj uz lijevu obalu Mure, a svako od devet naselja u kojima djeluje hrvatska manjinska samouprava ima sporazume o suradnji s općinama i gradovima u Međimurskoj županiji. Za osobite zasluge u jačanju veza povelju Međimurske županije primio je Laszlo Biro, savjetnik predsjednika Skupštine Županije Zala, čiji je predsjednik Varga povelju i srebrnu medalju predao, također za izuzetne zasluge u obogaćivanju i snaženju suradnje dviju županija Ladislavu Logožaru, predstojniku Službe za odnose s Hrvatima izvan domovine Međimurske županije. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Djelatnici »Belvederea« mole za pomoć Mesića, Tomčića i Račana</p>
<p>DUBROVNIK, 14. studenoga</p>
<p> - Smjena direktora i Nadzornoga odbora Hotela »Belvedere« u Dubrovniku, žurno povlačenje Programa zbrinjavanja viška zaposlenika u hotelu, te hitno pronalaženje kupca za »Belvedere« koji će odmah pristupiti obnovi hotela i zadržati sve zaposlenike - dio je zahtjeva što su ih u pismu predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, gradskim i županijskim čelnicima, nadležnim ministarstvima i sindikatima, naveli članovi Sindikalne podružnice Samostalnog sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu (SSUTH) i Zaposleničkoga vijeća Hotela »Belvedere«, te Stožera za zaštitu prava zaposlenika toga hotela. </p>
<p>Podsjećamo, Programom za zbrinjavanje viška zaposlenika, njih 62 predviđeno je za otkaz, dok bi u radnom odnosu ostalo samo devetero na čelu s direktorom. Zbog toga ispred hotela, neprekidno od 30. listopada, traje prosvjed, a hotel je bio i blokiran sve do ponedjeljka, kada su vrata ponovo otključana nakon odluke Općinskoga suda u Dubrovniku. Ta je odluka uslijedila nakon nedavne prijave direktora hotela Luke Radovića protiv šestero djelatnika »zbog ometanja posjeda«.</p>
<p>»Pošto su sve stranke u svojim predizbornim govorima i poslije isticali potrebu revizije pretvorbe i privatizacije, pozivamo vas da preko slučaja 'Belvedere' pomognete da se ispune predizborna obećanja i spasi prije Domovinskog rata najuspješniji hotel na Jadranu, i da se, što je najbitnije, napokon raspravi revizija svega onoga što su štetno napravili privatizacijski fondovi«, kaže se, među ostalim, u pismu.</p>
<p> U obrazloženju zahtjeva, podsjeća se na činjenicu da je većinski vlasnik Dom fond u istom svojstvu svojedobno sličnu sudbinu namijenio i ovdašnjem HTC-u Dubrava Babin kuk. Tada se, kažu, teškom mukom uspjelo spriječiti davanje otkaza za oko 170 zaposlenika, zahvaljujući naporu SSUTH-a. Također tvrde kako zaduženje hotela od dva milijuna njemačkih maraka nije »velika prepreka« da bi se pronašao investitor. Stoga je očito, drže, da su baš Dom fond i ostali vlasnici (Ina, Mirovinsko...) zapravo loši gospodarstvenici. </p>
<p>»Zato molimo, posebno zbog nas i ostalih sadašnjih i budućih žrtava Dom fonda i sličnih fondova, da pokrenete postupak za njihovo eliminiranje i preuzimanje imovine pod okrilje države. Napominjemo da smo već pozvali financijsku i kriminalističku policiju za utvrđivanje nepravilnosti i odgovornosti za nesavjesno poslovanje u Hotelu 'Belvedere'«, stoji, uz ostalo, na koncu pisma što ga je uime sindikalne podružnice i Zaposleničkoga vijeća potpisao Ivo Franković, te još šestero djelatnika uime Stožera za zaštitu prava zaposlenika Hotela »Belvedere« d.d. Dubrovnik. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Mara Lucić: »In-Cubo« se našao u vatri između ministarstava gospodarstva i poljoprivrede</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva ne žele komentirati prijedlog Ministarstva gospodarstva da Vlada raskine sve ugovore s »In-Cubom«/ »Ne mučite ženu!« bila je voda na mlin »In-Cuba«, kažu u Zajednici udruga seljaka Slavonije i Baranje </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Pozdravljamo namjeru Ministarstva gospodarstva da raskine ugovor s osječkom tvrtkom »In-Cubo«, i tražimo da se napokon otkrije zašto je propao sramni model otkupa pšenice ovogodišnjeg roda, rekao je u utorak za Vjesnik Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. </p>
<p>Zdravčević tvrdi da »In-Cubo«, seljacima u sustavu PDV-a i zadrugama, još nije platio između šest i sedam milijuna kuna, iako je to prema potpisanom ugovoru bio obvezan učiniti do 3. rujna, odnosno 30 dana od predaje pšenice u silose. Nadalje, u Ministarstvu gospodarstva, tvrde da je »In-Cubo« dužan Državnom ravnateljstvu za robne rezerve oko 40 milijuna kuna za staru pšenicu. Riječ je o lanjskoj pšenici iz robnih pričuva, koju je »In-Cubo« preuzeo radi navodna izvoza. </p>
<p>Mara Lucić, vlasnica i direktorica osječkog »In-Cuba«, rekla nam je da nema potrebe za stvaranjem nikakve nove »pšenične afere, jer je posao isplate pšenice ovogodišnjeg roda pri kraju«. No što se tiče prijedloga Ministarstva gospodarstva, Vladi, odnosno odgovarajućem ministarstvu da raskine »sve ugovore s 'In-Cubom'« te da će u toj osječkoj tvrtki biti posla i za Financijsku policiju, Mara Lucić kaže da se »In-Cubo« našao u »vatri neriješenih odnosa između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva«. </p>
<p>Naime, »In-Cubo« pripada i jednom i drugom ministarstvu, jer je ugovor o otkupu pšenice sklopio s Vladom. Lucić napominje da očekuje da će se sadašnji nesporazumi riješiti u četvrtak na sjednici Vlade, jer je za Vladinu koordinaciju »In-Cubo« pripremio izvještaj o isplati pšenice ovogodišnjeg roda, odnosno izvozu lanjske pšenice. Nadalje, ističu u »In-Cubu«, ministar Goranko Fižulić je bio neko vrijeme izvan zemlje, i, drže, da nije do kraja upoznat što se u nekoliko posljednjih tjedana događalo u zemlji. Uz to u »In-Cubu« se nadaju da će s državom potpisati aneks ugovora o izvozu lanjske pšenice, prema kojem bi država bila dužna »In-Cubu« 17 milijuna kuna. </p>
<p>No to i nije kraj nesporazumu na relaciji »In-Cubo« - Ministarstvo gospodarstva, jer se na poslovanje »In-Cuba« nedavno ministru Fižuliću požalio i francuski veleposlanik u Hrvatskoj, na molbu jedne njihove tvrtke. Lucić kaže da je točno da među njezinim kupcima pšenice ima i onih iz Francuske, ali da sa njima nema nikakvih problema. </p>
<p>Na Vjesnikov upit kako komentiraju prijedlog Ministarstva gospodarstva da raskinu ugovor s »In-Cubom«, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nismo dobili nikakav odgovor. Seljaci upozoravaju da je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić javno obećao da će sva preuzeta pšenice ovogodišnjeg roda biti plaćena u roku 30 dana od predaje u silose. No kad je taj rok prošao u rujnu, moglo se čuti da i to da je zadnja rata za prošlogodišnju pšenicu, seljacima plaćena tek u svibnju ove godine. Nadalje, problemi u isplati pšenice su obrazlagani i time što se na pozivni natječaj za otkup pšenice javilo malo ponuđača. </p>
<p>Iz Zajednice udruga seljaka, pitaju se ako je sve to točno, zašto se onda napokon ne otkrije tko je kada i gdje, bez njihova znanja, potpisao ugovor s »In-Cubom«. Nadalje, kažu u Zajednici seljaka, nije li pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur »skrenuo vodu na nečiji mlin«, kad je sredinom rujna u Osijeku, požurivao njihove predstavnike da potpišu ugovor o isplati pšenice s »In-Cubom« riječima da »ne muče ženu«!? </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Budiša potvrdio za Vjesnik: Htjeli su me ubiti nakon izbora</p>
<p> 3. siječnja</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Vidio sam dokument u kojem je zabilježeno svjedočenje Muniba Suljića i u kojem je on naveo imena nekoliko nalogodavaca, okolnosti, vrijeme i oružje kojim je trebao izvesti atentat na mene, kao i novac koji je za to trebao dobiti. Kazao je to za Vjesnik u utorak čelnik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dražen Budiša, potvrđujući tako informaciju iz najnovijeg Nacionala o tome da je na njega bio planiran atentat.</p>
<p>Naime, Nacional navodi kako je bivši merčepovac, jedan od optuženih za ubojstvo obitelji Zec i jedan od osumnjičenih za zločine u Pakračkoj Poljani Munib Suljić u remetinečkom zatvoru, u kojem je zbog kriminala, ucjene i reketarenja, priznao da su »izvjesni hrvatski desničari, uz dobru nagradu, od njega zatražili likvidaciju čelnika HSLS-a«. Suljić se, navodno, nudi vlastima za svjedoka pokajnika, a zbog navoda o planiranju atentata na Budišu u ćeliji ga je, navodi Nacional, posjetio čak i ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Budiša ne zna ništa, kako kaže, o tom susretu.</p>
<p>Dokument sa Suljićevim priznanjem Budiša je, kaže, vidio još prije dva i pol mjeseca, no o detaljima iz priznanja - vremenu i načinu, okolnostima planirana atentata, te što je najvažnije njegovim nalogodavcima nije nam mogao ništa reći, jer je dokument označen državnom tajnom. Šef HSLS-a samo izražava nadu da će mjerodavne službe rasvijetliti sve okolnosti oko, ističe, navodne pripreme atentata na njega. Jedino što nam je još rekao jest podatak da atentat nije planiran, kao što pretpostavlja Nacional, u vrijeme stvaranja koalicije SDP-a i HSLS-a, nego kasnije.</p>
<p>Na pitanje znači li to da je trebao biti smaknut nakon izbora 3. siječnja, Budiša je odgovorio pozitivno, ne želeći više ništa otkrivati, pa ni potvrditi niti opovrgnuti navode da ga je o navodnom planu za atentat obavijestio Tomislav Merčep. Do samog Merčepa nismo uspjeli doći jer je otputovao u Prag.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave potvrdilo je u utorak da je ministar Stjepan Ivanišević, 19. listopada, posjetio Suljića u zagrebačkom Okružnom zatvoru. U Ministarstvu pravosuđa tvrde da je Suljić, 12. listopada, uputio pisanu zamolbu za kratkim razgovorom s ministrom, koji ga je posjetio sedam dana kasnije, prilikom obilaska zatvora. Tijekom razgovora Suljić se pritužio na neutemeljenost optužbi i navodnu urotu zbog koje je pritvoren. Osim ministra i Suljića razgovoru nije bio nazočan nitko drugi, a obavljen je uz znanje nadležnog suca zagrebačkog Općinskog suda i upravitelja zatvora, tvrde u Ministarstvu. Glasnogovornik MUP-a Slavko Rako nije htio komentirati tvrdnju Nacionala da su Suljića ispitivali djelatnici SZUP-a. (M. Pulić / Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Povratnici traže Stanimirovićevu odgovornost </p>
<p>OSIJEK, 14. studenoga</p>
<p> - Na redovitoj sjednici osječko-baranjske Zajednice povratnika zatraženo je ustanovljavanje odgovornosti saborskog zastupnika dr. Vojislava Stanimirovića zbog njegovih izjava koje je, u nazočnosti srbijanskog ministra za vezu sa Srbima izvan Srbije Vojislavom Vukčevićem, dao u Vukovaru. Tom se prigodom Stanimirović usprotivio uhićenjima Srba u Baranji, rekavši da se »srpska zajednica protivi korupcijskim uhićenjima umirovljenika, seljaka i poljoprivrednika što je blamaža i za osječke sudove«. </p>
<p>Predsjednik osječko-baranjske Zajednice povratnika Vlado Čerina upozorio je kako mu smetaju Stanimirovićeve riječi, posebno stoga, jer je on saborski zastupnik. »Stanimirović bahato izjavljuje da su uhićeni starci i žene te da su oni unaprijed osuđeni, čime samo podgrijava mržnju«, ističe Čerina, dodavši da Stanimirović nikada nije spomenuo stotine ubijenih u Vukovaru. </p>
<p>Tajnik Zajednice povratnika Hrvatske Branko Pek istaknuo je da je srbijanski ministar došao u Vukovar upravo uoči obilježavanja 5. obljetnice potpisivanja Erdutskog sporazuma. Istaknuo je da bi saborski zastupnik Stanimirović, koji zajedno sa svojim kolegama sudjeluje u donošenju hrvatskih zakona i propisa, morao znati i propise pri posjetu stranih diplomata. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Hrvatski topnici uspješniji od američkih</p>
<p>Amerikanci zbog ekologije neće upotrijebiti betonske bombe /U vježbi »Slunj 2000« sudjeluje 1437 Amerikanaca i nekoliko stotina hrvatskih vojnika /Hrvatski topnici uspješniji od američkih / U tri dana američke snage potrošit će 500 projektila - koliko ispale sve hrvatske brigade u godinu dana </p>
<p>SLUNJ, 14. studenoga</p>
<p> - Zapovjednik Šeste flote američke vojske viceadmiral Gregory Johnson i njegov hrvatski domaćin general Josip Lucić izrazili su zadovoljstvo uspješnim početkom zajedničke vojne vježbe »Slunj 2000«, u utorak ujutro na slunjskom poligonu »Eugen Kvaternik«.</p>
<p>»Vrlo sam sretan što su američka mornarica, američki marinci i njihove tenkovske i topničke postrojbe mogle sudjelovati u zajedničkoj vježbi s hrvatskim Oružanim snagama«, rekao je zapovjednik Šeste flote. General Lucić izrazio je uvjerenje da će »i naši američki partneri potvrditi uvježbanost Hrvatske vojske i spremnost za sudjelovanje u zajedničkim akcijama koje su uvijek usmjerene ka miru«. </p>
<p>Iako američki marinci na slunjskom poligonu vježbaju pješačkim oružjem još od 11. studenoga, službeni je dio programa započeo topničkim gađanjem.</p>
<p>Nakon demonstriranja preciznosti američkih tenkova »Abrams« M-1A-1, uslijedio je zajednički dio vježbe. </p>
<p>Haubička bitnica Hrvatske vojske, kao i ona američkih marinaca gađale su tri odvojena stacionarna cilja. Iako su američki marinci svoje projektile ispaljivali iz haubica od 155 mm, u tom dijelu programa uspješnija je bila haubička bitnica Hrvatske vojske - opremljena haubicama D-30 kalibra 122 mm.</p>
<p>Gađajući usporedo iste mete, hrvatski su topnici pokazali bolju uigranost i preciznost simulirajući zapravo vatrenu potporu američkom napadu. </p>
<p>Za kraj prvog dana združene vojne vježbe, obavljeno je istodobno američko-hrvatsko gađanje istog cilja, sa snagama jedne združene topničke bojne. </p>
<p>Prema riječima čelnika hrvatskog stožera za plan i koordinaciju vježbe »Slunj 2000« brigadira Ante Čička, hrvatski su topnici pokazali zavidnu uvježbanost. »Za razliku od Amerikanaca koji su položaje posjeli dan prije, hrvatski su topnici na vatrenu crtu došli iz pokreta i pogodili sve ciljeve«. U vježbi »Slunj 2000« sudjeluje 1437 Amerikanaca, te nekoliko stotina pripadnika HV-a koji će svoja djelovanja nastaviti i u srijedu. </p>
<p>Kako je predviđeno, američki će marinci nastaviti s bojnim gađanjima topništva iz lakih oklopnih vozila, a na slunjskom će poligonu isprobati i protuoklopne sustave, među njima i »Javelin«, najnoviji doseg američke vojne industrije. </p>
<p>U neformalnom razgovoru, američki vojni časnici potvrdilil su da je vježba »Slunj 2000« trebala biti održana u Izraelu, no zbog eskalacije nasilja u toj zemlji premještena je u Hrvatsku. Upravo toj činjenici, naime, treba pripisati i ekstremno kratke rokove pripreme same vježbe. Kako je najavljeno, u vježbi će sudjelovati i američki helikopteri »Cobra«, zrakoplovi »Harrier«, te F-16 i F-18.</p>
<p>Za sada još nije u potpunosti poznata cijena održavanja vježbe. Kako Vjesnik saznaje, nakon što hrvatski stručnjaci iz uprave G8 Ministarstva obrane kompletiraju troškovnik, račun će biti ispostavljen američkim partnerima, koji, kako se govori, plaćaju u gotovini. </p>
<p>Inače, za tri dana koliko će uvježbavati bojno gađanje topništvom, Amerikanci će potrošiti ukupno 500 projektila velikog kalibra. Ilustracije radi, toliko ubojitog materijala u Hrvatskoj potroše sve gardijske brigade zajedno u jednoj godini.</p>
<p>Američko zrakoplovstvo, na traženje hrvatskih domaćina, iz ekoloških razloga neće koristiti betonske bombe s laserskim navođenjem. S tom je informacijom bio zadovoljan i slunjski gradonačelnik Milan Skukan, koji se na poligonu »Eugen Kvaternik« susreo s viceadmiralom Johnsonom i časnicima obiju vojski.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Kovačević će kontaktirati s Radošem u vezi s vojnom vježbom u Slunju</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević kontaktirat će s ministrom obrane Jozom Radošem kako bi se uvjerio da su u Slunju, gdje se održavaju zajedničke vojne vježbe američkih i hrvatskih postrojbi, poduzete sve potrebne mjere za zaštitu okoliša, izjavila je u utorak za Hinu glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša Marijana Petir. </p>
<p>»Hrvatska vlada odobrila je održavanje vojnih vježbi u Slunju, a za provođenje je nadležno Ministarstvo obrane. Ministarstvo zaštite okoliša do sada nije dobilo nikakvu službenu obavijest od Ministarstva obrane o mogućim štetnim posljedicama vojnih vježbi na okoliš«, istaknula je Petir. </p>
<p>Na sjednici Gradskog slunjskog vijeća u ponedjeljak upozoreno je da zbog vježbe na poligonu »Eugen Kvaternik« od detonacija pucaju zidovi kuća, a upozoreno je i na moguće onečišćenje okoliša. Slunjski gradonačelnik Mile Skukan o tome je razgovarao s visokim američkim časnicima. Vijeću je prenio da američki časnici tvrde kako u vojnoj vježbi neće upotrebljavati nikakvo kemijsko oružje i da ne postoji nikakva opasnost za građane. Gradskom je vijeću Slunja prigovor uputila lokalna udruga ratnih veterana »Hrvatski domobran«, smatrajući da bi gradska vlast Ministarstvu obrane trebala skrenuti pozornost da provjeri deklaraciju američkog streljiva koje će se rabiti za vrijeme vojne vježbe. </p>
<p> Nakon apela s Plitvica da vojni avioni i helikopteri MORH-a i američkih marinaca predstavljaju opasnost za plitvičku sedru, u ponedjeljak su nam plitvički zaštitari dojavili da helikopteri Šeste američke flote ne prelijeću Plitvička jezera odnosno da od Korenice i Borja zaobilaze Gornja i Donja jezera. U utorak nije zabilježeno niti probijanje zvučnog zida iznad poznatih jezera. </p>
<p>»Ovo pitanje nije bezazleno ni za ostale nacionalne i prirodne parkove kao što su Krka, Rastoke, Kopački rit«, ističe inženjer Srećko Bošnjak, dugogodišnji zaštitar Plitvica i prostorni planer. (Hina, T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Svjetska banka demantira autora britanskog dokumentarca prikazanog i na HTV-u </p>
<p>Takav dokument ne postoji, niti mi znamo otkud autoru emisije takve tvrdnje, kažu u zagrebačkom Uredu Svjetske banke na tvrdnje autora filma da je optužbe protiv Tuđmana temeljio na procjeni Svjetske banke o pljački šest milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - »Takav dokument ne postoji, niti mi znamo odakle autoru emisije takve tvrdnje jer s nama nije ni kontaktirao«, komentar je glasnogovornice Ureda Svjetske banke u Zagrebu Vere Dugandžić, na izjave britanskog novinara Johna Cooksona kako je »Svjetska banka procijenila da je Tuđman vjerojatno ukrao šest milijardi dolara«.</p>
<p> Cookson je to izjavio u intervjuu Večernjem listu (od 13. studenoga, stranica 15.) dok je u svojoj dokumentarnoj emisiji prikazanoj najprije na britanskoj televizijskoj postaji Channel Four, a potom i na HTV-u smanjio taj iznos optuživši pokojnoga hrvatskog predsjednika za navodnu pljačku milijardu dolara. </p>
<p>S obzirom da iz zagrebačkog Ureda Svjetske banke niječu bilo kakvu vezu s takvim tvrdnjama, očito je da je Cookson izmislio te navodne procjene Svjetske banke.</p>
<p>Obitelj Tuđman najavila je da će zatražiti sudsku zaštitu jer je, kako je kazala u svom priopćenju, nakon te emisije jasno da je »naprosto riječ o javnom linču (Franje Tuđmana i njegove obitelji) koji je neprispodobiv poštenom i objektivnom novinarstvu te elementarnoj političkoj kulturi«. </p>
<p>Britanski je novinar, naime, u emisiji ponovio kao točne već prije opovrgnute tvrdnje da je pokojni hrvatski predsjednik opljačkao i 100 milijuna dolara koje je Vlada svojedobno bila položila u jednu irsku banku. Netočnost tog podatka potom je opovrgnuo i sadašnji ministar financija Mato Crkvenac objasnivši da je riječ o legalnoj transakciji te da taj novac nije nestao nego je njime Vlada kasnije platila dug jednoj stranoj tvrtki.</p>
<p>U istoj emisiji voditelj Ureda Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther govorio je i o tome kako je Hrvatska pod Tuđmanovom vladavinom zapravo bankrotirala, nudeći gledateljima kao dokaz procjene o prevelikoj zaduženosti zemlje. </p>
<p>Bivši ministar financija Borislav Škegro označio je Vinthera, najblaže rečeno, neznalicom, nudeći kao protudokaz službene ocjene mjerodavnih svjetskih institucija prema kojima je Hrvatska potkraj prošle godine bila niskozadužena zemlja. </p>
<p>Takve izmišljotine više se i ne isplati komentirati, kaže Škegro i iznosi podatak da je vanjska zaduženost Hrvatske bila manja 30. siječnja 2000. nego li 1991. ili 1992. godine.</p>
<p>Johna Cooksona, autora dokumentarnog filma, opovrgnuo je nedavno i predsjednik Mesić, nakon što se novinar hvalio u britanskom tisku da je dobio na uvid kasete i stenograme pohranjene na Pantovčaku. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Mesić: Hrvatska je pravna država, Tuđmanovi mogu štititi svoja prava </p>
<p>Zamoljen za osvrt na najavu obitelji Tuđman o tužbi protiv HTV-a koja se, kako tvrdi obitelj, uključila u »javni linč« protiv pokojnoga hrvatskog predsjednika jer je bez ikakvih ograda i komentara prenijela dokumentarni film britanske televizijske kuće, predsjednik Mesić je kazao: »Hrvatska je postala pravna država i svatko može štititi svoja prava i interese, pa tako i članovi obitelji predsjednika Franje Tuđmana«. Navodno postoji još sat vremena snimke razgovora koje su načinili britanski novinari, a emitirao ga je Channel 4, s predsjednikom Mesićem.</p>
<p> Novinare je interesiralo hoće li i to biti objavljeno. »Sve o čemu se sa mnom razgovaralo može se i objaviti, samo se ne smije dodavati«, bio je kratak u odgovoru predsjednik Mesić.</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Predsjednik uručio vjerodajnice Nicku, Drobnjaku, Zenku, Kraljeviću i Sardeliću </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uručio je u utorak u Zagrebu Stanku Nicku, Vladimiru Drobnjaku, Franji Zenku, Dragi Kraljeviću i Celestinu Sardeliću vjerodajnice kao novim hrvatskim veleposlanicima u Mađarskoj, Bruxellesu, pri Svetoj Stolici, Italiji i Sloveniji. </p>
<p> »Vi morate zastupati interese Hrvatske, ali i utvrđivati globalne interese, te u tim interesima tražiti mjesto za Hrvatsku«, rekao je hrvatski predsjednik. </p>
<p> Istaknuvši da novi hrvatski veleposlanici, uz zastupanje svoje zemlje na dostojan način i pridonošenje promjeni njezina imidža, moraju raditi i na mijenjanju hrvatske diplomacije.</p>
<p> »Dosad je hrvatska diplomacija imala cilj provesti priznanje Hrvatske, a sada vi morate raditi na promicanju ekonomske diplomacije, posebice promicanju hrvatskog izvoza i privrede«, ustvrdio je Mesić.</p>
<p> Stanko Nick, novi hrvatski veleposlavnik u Mađarskoj, zahvalio je na ukazanoj časti istaknuvši da je svjestan važnosti zadaće koja mu predstoji. »Svjestan sam zadaće da se Hrvatska nakon gotovo deset godina izolacije vrati na karte Europe i svijeta«, rekao je Nick. »Uložit ću sve svoje stručno znanje i napore da dosegnemo naš strateški cilj, a to je uključivanje u proces proširenja EU«, kazao je Vladimir Drobnjak, imenovani veleposlanik u svojstvu šefa Misije Republike Hrvatske pri europskim zajednicama.</p>
<p> Franjo Zenko je, primivši vjerodajnice kao hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, naglasio je da je svjestan svega što je Vatikan učinio za priznanje Hrvatske: »Obvezujem se da ću učvrstiti sve ono što je dobro u našim odnosima, a poboljšati ono što je manjkalo«.</p>
<p> Drago Kraljević imenovan je veleposlanikom u Italiji, zemlji s kojom, prema njegovim riječima, »imamo dobre, zapravo partnerske odnose«.</p>
<p> Celestin Sardelić, veleposlanik u Sloveniji, primajući vjerodajnice iz ruku hrvatskog predsjednika, izrazio je »nadu da će uspjeti ostvariti strateške interese Hrvatske u Sloveniji, unaprijediti bilateralne gospodarske odnose te nastojati riješiti neke otvorene probleme između dviju zemalja«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>U Beograd putuje 420 hrvatskih gospodarstvenika </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga </p>
<p> - Više od 420 hrvatskih gospodarstvenika, trostruko više negoli je prvo bilo najavljeno, otputovat će sredinom tjedna u Beograd na predstavljanje hrvatskih potencijala i mogućnosti. </p>
<p> Prvi veliki organiziran posjet predstavnika hrvatskih tvrtki SR Jugoslaviji organizira Hrvatska gospodarska komora (HGK), a podaci domaćina - Privredne komore Jugoslavije - svjedoče također o iznimnom interesu tamošnjih gospodarstvenika. Očekuje se da će isti toliki broj jugoslavenskih gospodarstvenika biti nazočan plenarnom sastanku najavljenom za četvrtak, nakon kojega će uslijediti individualni razgovori predstavnika tvrtki o pokretanju ili obnovi gospodarske suradnje.</p>
<p> Zanimanje hrvatskih tvrtki za tržište SRJ od 10 milijuna stanovnika razumljivo je zbog ponovnog aktiviranja nekadašnje suradnje i novih poslovnih pothvata. Tako će na beogradskom sastanku biti predstavnici niza hrvatskih tvrtki, i to iz farmaceutske, kemijske, prehrambene, drvne industrije, kao i financijskih institucija, banaka, te konzultantskih kuća. Mnoge od njih očekuju da će u Beogradu dogovoriti i konkretne poslove.</p>
<p> Tema plenarnog dijela sastanka u Beogradu, kažu u HGK-u, bit će financijska i pravna infrastruktura koja trenutačno nedostaje za međusobno poslovanje, a nakon toga će se krenuti u međusobne razgovore i možebitno dogovaranje poslova. Iz HGK-a najavljuju da će predsjednik Komore Nadan Vidošević sa svojim kolegom, predsjednikom PKJ Milutinom Ćirevićem, razgovarati i o mogućnosti da se u Beogradu otvori predstavništvo HGK-a, a u Zagrebu predstavništvo PKJ. Uskoro bi trebala biti otvorena predstavništva HGK-a u Novom Sadu i Prištini. </p>
<p>Robna razmjena dviju država u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 46 milijuna američkih dolara. Na jugoslavensko tržište izvezeno je iz Hrvatske robe u vrijednosti 36,3 milijuna dolara, dok je iz SRJ uvezeno robe za 9,7 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Koštuničin dolazak u Zagreb lomi kičmu braniteljima, ističu u Stožeru</p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - Središnji stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata organizirat će, u Splitu, 21. studenoga prosvjedni skup pod geslom »Za europsku Hrvatsku protiv balkanskog krvnika«. Prosvjedi će se organizirati diljem Hrvatske, a najveći će se skup hrvatskih branitelja održati na dan održavanja »balkanskog summita u Zagrebu«. Najavili su to u utorak, na konferenciji za novinare u Splitu, čelnici Središnjeg stožera, izražavajući svoje nezadovoljstvo i ogorčenje dolaskom jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice na Zagrebački summit.</p>
<p> »Skandalozno je i neoprostivo da hrvatska vlast oprašta dugove krvnicima, kojima i međunarodna zajednica kapom i šakom dijeli novčanu pomoć i pruža potporu. Ipak, najžalosnije od svega je to da hrvatski državni vrh ima razumijevanja za takvu Jugoslaviju i za takva Koštunicu. Poručujemo im da hrvatski branitelji neće i ne mogu prihvatiti takvo ponašanje«, kazao je potpredsjednik Stožera Petar Kačunko. </p>
<p>Svi stožeri za zaštitu digniteta Domovinskog rata sudjelovat će u prosvjedima, koji nisu samo izraz revolta protiv Koštuničina dolaska u Zagreb, nego i bunt protiv hrvatskih dužnosnika, koji Koštunicu nisu upitali za sudbinu nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja. Kako je moguće, pitaju se branitelji, da Hrvatska obećava pomoć Jugoslaviji, u koju će ubrzo otići i skupina naših gospodarstvenika. Branitelji ističu da Koštuničin dolazak u Zagreb lomi kičmu, dostojanstvo i ponos hrvatskim braniteljima i građanima i naglašavaju da predsjednik Republike Stjepan Mesić dočekuje »deklariranog srpskog četnika i nacionalista« uz sve počasti i riječi isprike »za nepotreban rat«.</p>
<p> Stožer je osudio »ugrožavanje temeljnih vrijednosti Domovinskog rata«, poručivši da branitelji neće dopustiti da državni vrh samo tako oprosti Srbima zlodjela koja su počinili u Hrvatskoj. Zbog toga, kao i stoga što prihvaćena Deklaracija o Domovinskom ratu ostaje mrtvim slovom na papiru, Stožer će organizirati prosvjede kojima će se »odazvat će se branitelji iz čitave Hrvatske«. </p>
<p> Stožer je pozvao građane da ne plaćaju televizijsku pretplatu, ustvrdivši da bi se i Goebbels posramio metoda, kojima se u obmanjivanju javnosti služe HTV-ovi urednici informativnih emisija, osudivši prilog objavljen u prošlotjednoj emisiji »007«, u kojoj je »prikazan gnusan prilog o prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu«. (D.S.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001115].
|
