NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000115].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225498 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.01.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Raspada li se Predsjedništvo HDZ-a na trijumvirat Šeks, Canjuga i Krpina, na masu klimavaca te na par raspršenih oponenata?</p>
<p>Iz svega proizlazi da pravog i odgovornog stranačkog vodstva više nema. Predsjedništvo je diskreditirano, bilo da je riječ o »silovateljima zaključaka« ili pak o onima drugima i trećima. Stanovita je nepoznanica još samo to kako će na sve reagirati stranačka baza u kojoj sve više vrije</p>
<p>Na zadnjoj sjednici HDZ-a po prvi put su se jasno ocrtale konture mogućeg raspada stranke. Ne samo zbog toga što je predsjednički kandidat Mate Granić, ogorčen zbivanjima u vrhu HDZ-a dao ostavku na sve funkcije i praktički se, u daljnjoj kampanji, odrekao stranke koja ga je kandidirala (?!); ili pak zbog toga što je Ivić Pašalić zamrznuo do daljnjega svoje funkcije u Predsjedništvu i demonstrativno napustio sjednici, a što je kasnije (ili čak prekasno?) učinio i akademik Ivan Aralica.</p>
<p>Ono što smrdi na rascjep to su prije svega duh i metode koje su na toj žalosnoj sjednici Predsjedništva došle do izražaja. Na razini simbolike njih dočarava i ova okolnost: Na sjednici Predsjedništva na kojoj je Vladimir Šeks izabran za v.d. predsjednika stranke (odmah poslije parlamentarnih izbora), jedini koji nije glasovao za njega bio je Zlatko Canjuga. A sada, ni deset dana kasnije, Canjuga je dio trijumvirata u kojem su Šeks i Drago Krpina! Trijumvirata koji je iskovan na tezi, kako to svjedoci tvrde, da su za sva dramatična zbivanja u HDZ-u prije svega krivi novinari, a povrh svih navodno Vjesnik! Canjuga je to svoje paranoidno uvjerenje na svoj način demonstrirao i prije sjednice, a Šeks se toj fobiji, u nedostatku boljih argumenata, pridružio na samoj sjednici.</p>
<p>Ivić Pašalić, kojemu povijest, kao i nekim drugim članovima Predsjedništva, možda neće oprostiti predugo oklijevanje i sklonost kompromisima, na ovoj zadnjoj sjednici napokon je otvoreno progovorio. On je optužio Šeksa da je, još dok je predsjednik Tuđman bio živ, svojim naknadnim smicalicama i medijskim manipulacijama razbio tzv. bjelolasičku skupinu (grupu ključnih HDZ-ovaca koji su prvi put bez nazočnosti Tuđmana donijeli nekoliko zrelih i na konsenzusu zasnovanih zaključaka); da je svojom kandidaturom za predsjednika države nepopravljivo naškodio Mati Graniću; da je na svoju ruku krenuo u unutarstranačke izbore i kampanju (što je opet naškodilo Grniću kojeg je u međuvremenu sustigao i prestigao jedan običan vicmaher poput Stipe Mesića); te da je falsificirao zapisnik sa sjednice Predsjedništva na kojoj je izabran za v.d. predsjednika stranke.</p>
<p>U svezi s tim potonjim, kako je Vjesniku potvrđeno iz više izvora, Šeks i Krpina u zapisnik su stavili da je Predsjedništvo stranke, koje se sastalo u pauzi sjednice Glavnog odbora HDZ-a, Šeksa samo predložilo Glavnom odboru za v.d. predsjednika a da ga je onda Glavni odbor aklamacijom izabrao. Upućeni tvrde da je to falsifikat zbog toga što je Predsjedništvo, pod pritiskom skandala i rusvaja, Šeksa imenovalo za v.d. predsjednika (kao što je rečeno, samo je Canjuga bio protiv), a Glavni odbor je tu odluku pozdravio aplauzom »držeći da će time biti sanirani sukobi i da je time napokon dana puna podrška Mati Graniću«!</p>
<p>Bijesan zbog takvog istupa Pašalića, Šeks je praktički oduzeo riječ Aralici, optuživši Pašalića da je on za sve kriv jer da je protiv njega brifirao novinare, a među inima tobože i one u Vjesniku. Poslije toga Pašalić je napustio sjednicu. Aralica je uzeo riječ, govorio je o opasnostima koje su se nadvile nad stranku, o praktičkom raspadu samog Predsjedništva, jer je na sjednicu od šesnaest članova došlo samo devetero (uključujući tu i Pašalića koji je otišao). Nešto »nedefinirano« govorili su i Pavletić i Canjuga, a potom se išlo na izglasavanje dviju ključnih stvari.</p>
<p>Šeks je, slijedom jedna stare odluke, da bi županijske odbore trebalo pitati jesu li za prijevremene stranačke izbore, već ranije sastavio itinerarij nastupa na zborovima županijskih odbora i to na temu »Rasprava o postignutim rezultatima u izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, te rasprava o budućem djelovanju HDZ-a«. Takvi »mitinzi istine« bili su već zakazani u Splitu, Dubrovniku, Zadru, Gospiću, Rijeci..</p>
<p>Potom slijedi neugodno iznenađenje. Na Šeksov stol pristižu pisma iz županijskih odbora u kojima se njegova ideja odbacuje a prihvaćaju samo skupovi na kojem bi jedina točka dnevnoga reda bila podrška Mati Graniću u predsjedničkoj kampanji! Šeks je sam na sjednici Predsjedništva pročitao tri takva pisma, no upućeni tvrde da je bilo i žešćih, kao ono iz Gospića u kojem su otvoreno zatražene ostavke Krpine, Canjuge i Šeksa. Navodno je Šeksu dojurio i šef splitskog županijskog odbora, upozorivši ga kako bi bilo bolje da ne ide u Split (kamo je Šeks drugi dan trebao otići) jer da u Splitu »vrije«.</p>
<p>Uz sve to, u tim pismima je do izražaja došao i negativni stav prema unutarstranačkim izborima koji bi se po Šeksovoj želji morali održati prije izvanrednog Sabora (jer jedino na taj način ima šanse da bude izabran za predsjednika). Prevladavajući tenor pritom je sadržan u zahtjevu da »Tuđmanov sabor« ne treba raspuštati nego da upravo on mora izabrati novo vodstvo, dakle delegati koji su bili na redovitom Saboru stranke.</p>
<p>I sada Šeks izvodi glavni trik, kojem nasjedaju i oni koji su, poput Aralice, bili podjednako i protiv »mitinga istine« i protiv naprasnog raspuštanja Tuđmanovog sabora. Šeks naime velikodušno predlaže da se donese odluka o otkazivanju svih županijskih zborova i skupova, a to motivira neophodnom podrškom Graniću! Ali odmah za taj rog traži i svijeću. Predlaže da se donese i odluka o održavanju unutarstranačkih izbora i to prije izvanrednog Sabora. Protiv te odluke glasovali su Aralica i Krunoslav Gašparić (šef Mladeži HDZ-a), dok su Šeksa podržali Krpina, Kostović, Miljavac, Canjuga, Mateša i Pavletić. Dakle samo sedmero nazočnih od 16 članova Predsjedništva. Po tome ta odluka, koju je Šeks izdiktirao u kameru kao neupitnu i praktički jednodušnu, ne bi bila pravovaljana. No Šeks tvrdi suprotno i to obrazlaže činjenicom da je prije sjednice dobio pismene glasove odsutne Vesne Škare-Ožbolt, Ive Sanadera i Jure Radića. Koliko ti glasovi vrijede, izvan diskusije, konteksta i argumenata iznesenih na sjednici, kako onih za, tako i onih protiv, ostaje dvojbeno. U svakom slučaju eksplozivni materijal za nove smicalice i prepucavanja je tu.</p>
<p>Nakon takvog glasovanja »iz džepa« sjednicu napušta i Aralica. Na sjednici više nema kvoruma, no Šeks ipak izlazi pred kamere i tvrdi kako je za svoj rad i osobu dobio punu podršku Predsjedništva! Nova runda stranačko-političkog rašomona time je programirana.</p>
<p>Ako se svemu tome dodaju zamrzavanja funkcija, obustava aktivnosti stranke, ostavke i gorak okus u ustima na svim stranama, onda je jedini logičan zaključak da Predsjedništva praktički više nema. Ono je diskreditirano, pokazalo se da nije na visini problema, bilo da je riječ o »silovateljima zaključaka«, njihovim oponentima, onima na skijanju, godišnjem odmoru, ili deponiranim u tuđim džepovima... A to je za stranku i te kako opasno jer pothranjuje tlo ne samo za nove i neprincipijelne sukobe, nego i za pučističke pretenzije i uzurpacije a time i za sam rascjep.</p>
<p>Ono što u ovim trenucima jedino još ostaje stanovita nepoznanica jest to kako će na sve to reagirati baza. Hoće li dopustiti da bude manipulirana, uvučena u borbe dijadoha, hoće li dozvoliti da joj se nametnu navrat-nanos izbori samo zato da bi jedna frakcija nadvladala drugu, a treći profitirali. Sudbina i zrelost HDZ-a, kako se čini, nikada nisu bili toliko u rukama »provincije« kao što je to danas slučaj.</p>
<p>Nenad Ivanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sindikati šokirani Škarićevom najavom da će nova vlast zabraniti štrajkove!</p>
<p>Sindikat koji bi se odrekao štrajka mogao bi odmah zatvoriti vrata, odlučan je Davor Jurić, predsjednik SSSH / Škarić, dok je bio u oporbi, nije bio protiv štrajkova i socijalnih nemira, a sada okreće ploču i bahato prijeti, kaže Boris Kunst, predsjednik URSH-a</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Što se krije iza izjave potpredsjednika HSLS-a i splitskoga gradonačelnika Ivana Škarića, izrečenoj na konferenciji za novinare, kako nova vlast neće tolerirati štrajkove? Naime, u zadnjim danima predizborne kampanje upravo je Škarić sa svojim splitskim kolegom iz SDP-a Marinom Jurjevićem isticao da će tražiti da se legalizira pravo na štrajk ako radnici u roku od 45 dana ne prime plaću. U isto vrijeme kazali su kako će upravo oni predvoditi štrajkaše u njihovim opravdanim zahtjevima pred Vladu na Markovu trgu.</p>
<p>Jesu li takve izjave bile predizborni trik sada pobjedničke koalicije? Naime, Škarićeve posljednje izjave upravo na to upućuju.</p>
<p>»Ne postoji sindikat koji bi se odrekao štrajka. Svaki sindikat koji bi to učinio, mogao bi odmah zatvoriti svoja vrata«, kazao je predsjednik SSSH Davor Jurić. »Hoće li nova vlast tolerirati štrajk, vidjet ćemo tek kada ga budemo organizirali«, rekao je i dodao da SSSH neće pristati na pritiske »ni ove, ni bivše, a niti buduće vlasti«. Kazao je da je štrajk autonomno pravo svakoga sindikata, a o njihovoj opravdanosti ocjenu može davati samo neovisno sudstvo, tako da izjave političara koje idu u tom pravcu, nisu mjerodavne. Jurić je ujedno istaknuo kako njegov sindikat nije zadovoljan postojećim Zakonom o radu koji se tiče prava štrajka, a od nove vlasti očekuju da uz socijalni dijalog dođe do promjene tog dijela. </p>
<p>»Nevjerojatno je da je gospodin Škarić dao tako nepromišljenu izjavu kojom se prijeti radnicima. On je još uvijek očito opijen izbornim rezultatima i očito je zaboravio da su ovi rezultati izbora i rezultat toga što je biračima bilo dosta bahatosti i zastrašivanja. Čudno je da, dok je on sa svojom strankom bio u oporbi, nije bio protiv štrajkova i socijalnih nemira, a sada okreće ploču, pa čak i bahato prijeti«, kaže Boris Kunst, predsjednik URSH, komentirajući Škarićevu izjavu da nova vlast neće tolerirati štrajkove. Kunst ističe da Udruga radničkih sindikata Hrvatske nije nikad bila pod utjecajem vlastodržaca niti se dala od njih zastrašiti. Napominje stoga da »ni gospodina Škarića nitko neće ni pitati može li i kada će štrajkati i organizirati prosvjede«. O tome će odlučiti radnici sa svojim sindikalnim udrugama poštujući Ustav i zakon do one mjere do koje to poštuju poslodavci i nova vlast prema njima. Škariću i njemu sličnima Kunst poručuje da je »vrijeme počelo teći i da višak pameti i energije troše na rješavanje gospodarskih i socijalnih pitanja umjesto na neozbiljne prijetnje«. Podsjeća ga da radnici neće biti dugo strpljivi i gladni, a od onih koje su izbrali očekuju da pronađu rješenja kako izaći iz ove situacije, a ne očekuju da će živjeti parazitski na njihovoj grbači. »Pozivam gospodina Škarića da se javno ispriča svim radnicima Hrvatske na ovako nepromišljenoj izjavi koja ne dolikuje političaru od kojeg se očekuje suradnja i rješenja. U suprotnom, a mislim da gospodin Škarić to najbolje zna, kad počne puhati bura, od nje se ni on neće imati gdje sakriti«, poručuje predsjednik URSH, koji kaže da će biti prvi na čelu kolone za prosvjede ako bude trebalo. </p>
<p>Upitan kako će se ponašati sindikati u slučaju da nova vlast ostvari Škarićeve prijetnje o netoleriranju štrajkova, Kunst odgovara: »Nema te vlasti u ovoj državi koja bi mogla na silu zabraniti ljudima bilo koju aktivnost koja im je zagarantirana i Ustavom i zakonom. Mi nismo pitali ni HDZ niti Vladu kad smo organizirali prosvjed pretprošle godine u drugom mjesecu, pa nećemo pitati za dopuštenje ni novog predsjednika Vlade, ni Škarića, niti predsjednika države, ako će situacija biti takva da će ljudi rješenje morati tražiti prosvjedima. Mislim da će se izbori vrlo brzo ponoviti jer je toliko nagomilanih socijalnih i ekonomski problema i građani nemaju puno vremena čekati ispunjenja i živjeti od predizbornih obećanja«, zaključuje Kunst. </p>
<p>Komentirajući Škarićevu izjavu ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako je pravo na štrajk demokratsko i legalno pravo koje je HDZ-ova Vlada poštivala, iako se uvijek zalagala za socijalni dijalog između zaposlenika, sindikata i Vlade. »Zadnjih smo dana bili suočeni s velikim valom prosvjeda. Ponekad kad to i nije bilo opravdano, a nekima od njih je i gospodin Škarić bio na čelu«, rekao je Škara. Dodao je da je dosadašnja Vlada možda često popuštala pritisku sindikata, iako je znala da su mnoge probleme trebali rješavati vlasnici poduzeća. Razlog tome je bio što je za »restrukturiranje poduzeća trebalo i po nekoliko mjeseci, a ljudi su bili bez plaće«. </p>
<p>U zagrebačkom SDP-u izjavu jednog od čelnika njihovoga koalicijskog partnera nisu htjeli komentirati, te su uputili na splitskog čelnika Marina Jurjevića, ali do njega nismo uspjeli doći. Ipak, Škarićevu izjavu komentirao je glavni tajnik HSLS-a Jozo Radoš. »Škarićeva izjava izvađena je iz konteksta. On to nije mislio na takav način, pa prema tome takvu izjavu ne treba uzimati kao ozbiljan stav«, kazao je Radoš.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HUS: Izjava je sramotna i skandalozna </p>
<p>Sindikalni čelnik splitske tvrtke »Ilova« Tihomir Vukušić, kazao je za Vjesnik kako ne može vjerovati da je Ivan Škarić javno rekao da nova hrvatska Vlada neće tolerirati štrajkove niti će pasti pod njihov utjecaj. </p>
<p>Prema Vukušićevim riječima, radnici »Ilove« koji već dva mjeseca štrajkaju zbog neisplaćenih plaća, tražili su pomoć od splitskoga gradonačelnika Škarića, a on ih je tada, kako kaže sindikalni čelnik, podržao u njihovim zahtjevima, obećavši da će se osobno založiti za rješavanje njihovih problema. »Gradonačelnika sam doživljavao kao čovjeka, koji se zalaže za rješavanje problema u 'Ilovi', tim više što sam u nekoliko navrata razgovarao s gospodinom Škarićem o kriznoj situaciji u našoj tvrtki«, kaže Vukušić i podsjeća da je pravo na štrajk demokratski oblik borbe radnika za svoja prava. »Najnovija Škarićeva izjava u suprotnosti je sa svim onim obećanjima koja sam imao priliku od njega čuti«, rekao je Vukušić, kojemu je većinski vlasnik »Ilove« Ivan Milas uručio otkaz s obrazloženjem da »buni radnike«. </p>
<p>Voditelj Županijskog ureda HUS-a Jozo Marić, koji je od Škarića tražio pomoć za radnike splitskog brodogradilišta »Diokoma« i »Ilove«, ocijenio je gradonačelnikovu izjavu »sramotnom i skandaloznom«. U izjavi za Vjesnik, Marić je rekao da se Škarić u predizbornoj kampanji zalagao za ostvarenje radničkih prava.</p>
<p> »Štoviše, Škarić se pitao kakva je to država kad radnici, koji ne primaju plaću, ne smiju štrajkati«, podsjetio je Marić na Škarićeve riječi iz predizborne kampanje.</p>
<p> Marić je poručio Škariću da borba za pravnu i socijalnu Hrvatsku nije završila promjenom HDZ-ove vlasti te da će se pobjednička koalicija ubrzo suočiti s gnjevom obespravljenih radnika, ako se Škarićeve poruke budu ostvarile. Također je podsjetio na činjenicu da se Škarić prije nekoliko dana »okomio i na sindikalne čelnike 'Diokoma', dok je radnicima te tvrtke, koji su u štrajku, poručio da njihov nerad ničemu ne vodi«. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kajin: Ako se Škarićeve namjere obistine, iselit ću se iz Hrvatske!</p>
<p>»Znače li Škarićeve riječi to da će netko zakonom priječiti štrajk i represijom sprječavati radnička okupljanja, odnosno kažnjavati one koji u tome sudjeluju?«, pita se i Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, jedne od stranka šestorice, koja bi također trebala participirati u novoj Vladi. </p>
<p>»To što je gospodin Škarić izgovorio, bez obzira na to što on misli, neodgovorno je. To je vraćanje Hrvatske u 1900. godinu, a ne uvođenje u 2000.«, naglasio je Kajin. Istaknuo je kako je istina suprotna, jer da radnici za vrijeme bivše HDZ-ove Vlade nisu pribjegavali takvim postupcima, sada bi u Hrvatskoj bilo sto tisuća više nezaposlenih i isto toliko ljudi koji nisu primili plaću. Kajin je podsjetio da HSLS, stranka gospodina Škarića, nije stala iza velikoga zagrebačkog štrajka 20. veljače 1998. godine, a i rijetko su se odlučivali podržavati takav način iskazivanja radničkog nezadovoljstva. »Hrvatskoj je potreban dogovor između sindikata, Vlade i opozicije«, kazao je potpredsjednik IDS-a, no, isto je tako naglasio da se ni u kom slučaju u pitanje ne smiju dovoditi univerzalni standardi radničkog djelovanja. </p>
<p>»Ako se takve Škarićeve namjere obistine, iselit ću se iz Hrvatske«, bio je na kraju odlučan Kajin.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Softverski kralj abdicirao</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Iako još neslužbena, vijest da bi se moćni Microsoft, najveća svjetska softverska kompanija, mogao natjerati na podjelu na tri dijela, podjednako je uzburkala informatičke i burzovne krugove. Jer, burzovnim mešetarima nije svejedno što će se dogoditi s kompanijom čija se trenutačna vrijednost procjenjuje na 500 milijardi (!) dolara.</p>
<p> Informatičare, međutim, zanima nešto drugo i tek posredno povezano s novcem: hoće li ubuduće rascijepljeni, a već sada optužbama za monopolizam i nekorektno tržišno ponašanje uzdrmani Microsoft, ostati među vodećim softverskim kreativnim snagama? Naime, gromoglasnih najava najrazličitijih sankcija protiv Microsofta bilo je i prije, ali nikad nisu zvučale tako ozbiljno kao najnovije.</p>
<p>Nekako istodobno na naslovnicama dnevnih i stručnih novina našla se i vijest o abdikaciji »kralja softvera«, kako mnogi nazivaju Billa Gatesa (44), Microsoftova šefa. Prema izjavama njegovih suradnika, Gatesu, koji je obnašao dužnosti predsjednika i izvršnog direktora (CEO), u posljednje vrijeme bilo je jednostavno dosadno! Stoga je posao operativnog vođenja kompanije (i stalnog ratovanja s američkim pravosuđem) prepustio Steveu Ballmeru (43), svojem prijatelju iz studentskih dana na Harwardu, menadžeru u Microsoftu i vjenčanom kumu. Treba ipak naglasiti da je vijest o novom poslu za Ballmera zapravo objavljena prije dobrih dvije godine i novost je samo u tome što se sada ta odluka počinje provoditi i u praksi. Ali, povezana s nasilnim restrukturiranjem Microsofta, zgodan je povod za spekulacije. </p>
<p>U svakom slučaju, Gates i nadalje ostaje predsjednik Microsofta, a ubuduće bi se, s titulom i »glavnog arhitekta za softver« najviše bavio kreativnim poslovima. Pod time se misli na promišljanje globalne informatičke strategije i proizvodnje nove generacije softverskih proizvoda, navodno, još tjesnije povezanih s Internetom.</p>
<p>Gatesov povratak na područje koje ga je proslavilo i učinilo najbogatijim Zemljaninom, ispalo je potpuno logično. Jer, u posljednje vrijeme njegova planetarna popularnost drastično je opala, a to se odrazilo i na njegov Microsoft. Istodobno, širom svijeta ojačao je pokret pristaša (besplatnog) Linux operativnog sustava čime su čuveni Windowsi dobili sve jaču konkurenciju. A kad se k tome doda i prijetnja nasilnim restrukturiranjem Microsofta ispada da je to previše i za neslomljivog Gatesa. Naime, američko ministarstvo pravosuđa, uz podršku 19 saveznih država, je navodno predložilo Microsoftu da se podijeli na tri tvrtke: jedna bi nastavila proizvodnju softverskih paketa i programa, druga bi se bavila prodajom i distribucijom, a treća bi se posvetila isključivo poslovanju putem Interneta. Ako to prihvati, prekinuo bi se višegodišnji sudski proces protiv Microsofta. Tužitelji su u ime državnog tijela za borbu protiv monopolnog ponašanja tog diva optužili da je korisnicima širom svijeta nametao svoje programe i sprječavao prodaju konkurentskih pretraživača za Internet. Microsoft je dosad uvijek uspijevao odgoditi izricanje konačne presude, a vrijeme između dva ročišta obilno je iskorištavao za dokazivanje kako se napadom na njega ugrožava američka tehnološka prevlast u računalnom svijetu. </p>
<p>Kako spomenute dvije, podjednako senzacionalne, vijesti ipak ne bi suviše naškodile Microsoftu, velikom američkom poslodavcu, izvozniku i poreznom platiši, Gatesu je priskočio u pomoć drugi, barem jednako tako poznati Bill - Clinton. Komentirajući Gatesovo vraćanje korijenima, američki predsjednik ga je nazvao tehnološkom genijem, a pritom nije zaboravio spomenuti ni kako je Microsoftov šef jedan od najizdašnijih svjetskih donatora za znanstvene i obrazovne fondove. Clinton pritom nije komentirao mogućnost da se softverski div podijeli na tri tvrtke. To je učinio Steve Ballmer, upravo ustoličeni izvršni direktor Microsofta koji je taj zahtjev nazvao neodgovornim i glupim. </p>
<p>Dok financijaše trenutačno uznemiruje mogućnost smanjenja profitabilnosti sustava Microsoft, pravnici i tabloidi u svjetskoj javnosti podgrijavaju staru tezu kako je krajnje vrijeme da SAD dokaže da nitko, pa ni tako važna i moćna kompanija ne mogu biti iznad zakona. Međutim, dosadašnji ishod parnica protiv Microsofta to nije potvrdio.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad iz mašte</p>
<p>NEVEN ANTIČEVIĆ, glavni urednik nakladničke kuće Algoritam</p>
<p>Kad čovjek pokuša ponovo utkati sve rasparane niti asocijacija koje ga vezuju za rodni grad, mora se, čini mi se, nužno vratiti natrag u djetinjstvo gdje se stvarao taj pojam o svijetu koji ga okružuje. Za mene je Zagreb grad iz mašte koji je, kako sam odrastao, nastajao stupnjevito i vidim ga kao raste zajedno sa mnom. Moj prvi horizont, moja najranija sjećanja vezana su uz kvart oko početka Savske, kuća u kojoj sam rođen sada nosi broj sedam ali na početku stoljeća, kaže moj stric, bila je to, uz broj pet, kuća na kraju grada i oko nje su bila još samo obrađena polja.</p>
<p> Mi, klinci iz zgrade, igrali smo se u dvorištu s vrtom, vrt je bio ograđen prekrasno izrađenom kovanom željeznom ogradom a u središtu je bio mali ljetnikovac od rezbarenog drva. Vrt je bio zasađen voćkama, velika stara šljiva, jedna kruška i trešnja nosile su plodove koje smo brali u ljeto i jesen, a stari pazikuća bio je ujedno i vrtlar koji se o svemu brinuo. Klinci s broja pet bili su odijeljeni zidom od cigle, preko kojega smo se upoznali. Na mjestu sadašnjeg Vatrogasnog doma gospođa Betašica imala je malo seosko gospodarstvo gdje smo, provlačeći se kroz daske plota, krali kukurz. </p>
<p>Taj idilični svijet isčezao je gotovo neprimjetno kao jutanji san i danas je skoro teško zamisliti da je ikada postojao. Stari pazikuća jedne je godine umro, vrt je postajao sve zapušteniji, ljetnikovac se urušio, a u naše dvorište uselila se perionica. Kad sam se jednoga jutra probudio uz zvuk pila i vidio da su posjekli staru šljivu, znao sam da je moje djetinjstvo završilo.</p>
<p> A onda sam otkrio da moj grad ima još novih predjela koje treba otkriti. Moja osnovna škola u Kršnjavoga donijela je nove prijatelje, Gradska knjižnica na Rooseveltovom bila je otkriće potpuno novoga svijeta, park na Mažurancu, koji je ljeti imao napunjen bazen u kojem smo se kupali, još danas me zapanjuje svojim stupnjem urbane civilizacije koji, bojim se, nikada više nećemo dosegnuti, pa i park u Crnatkovoj gdje smo pod šine prolazećih vlakova stavljali kovanice koje smo, izduljene, izobličene i još vruće, s divljenjem pokazivali drugim klincima, u mojim je sjećanjima mjesto čija je čarolija nestala kako se grad širio i postajao veći.</p>
<p>Sanjkanje niz Tuškanac je nešto o čemu danjašnji klinci mogu samo sanjati, kao i noć kad nas je Damirov tata vozio po Jelačić placu sa svojom novom »bubom« dok smo visili svaki s jedne strane na vanjskoj papučici koju su ondašnji modeli imali uz donji dio vrata.</p>
<p>Toga vremena više nema, zamijenile su ga gužve po tramvajima, s kojih nikada više neću moći visiti na drugim vratima prikolice i pustiti da mi vjetar puni nosnice mirisom grada, kao što sam puštao svake godine kad bih se vratio s mora, sjeo na četvorku i napravio rundu do Kvatrića i natrag. Zamijenile su ga ulice i pločnici puni automobila, ulice po kojima devetogodišnji klinci ne mogu više bezbrižno lunjati bicklom i zuriti u fasade, te oronule vremešne dame presvučene patinom vremena.</p>
<p>Iako znam da se nikada više neću probuditi uz zveckanje flaša mlijeka u žičanim korpama na kamionu pred dućanom na uglu, i da su klinci, čija se sjećanja na djetinjstvo stvaraju danas, drugačiji, i da će njihove upomene biti iz nekog drugog svemira, paralelnog s mojim, i da će njihov Zagreb biti neki drugi Zagreb, oni su, kao i mi, sastavni dio onoga što čini ovaj grad iz generacije u generaciju. </p>
<p>U ovom albumu sjećanja u kojem je moja tek jedna, stotine tisuća slika čine mozaik i taj mozaik je onaj pravi duh Zagrepčana. Blagi, pristojni, sjetni cinizam i zajednička svijest i uvjerenje da, iako nam pijesak lagano curi kroz ušicu klepsidre, sve prolazi, a mi ostajemo što jesmo, bez obzira na to je li Dinamo dvadeset godina bez titule ili ih osvoji deset za redom.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zbog poskupljenja benzina, ZET zatražio povećanje cijena voznih karata</p>
<p>ZET predao Gradu zahtjev za korekciju cijena/ Inž. Juius Pevalek: Ne mogu reći koliki postotak povećanja smo zatražili/ I prije poskupljenja utvrđeno je da ZET ne može zatvoriti financijsku konstrukciju poslovanja/ Nove pruge - novi problemi/ Kako će ZET riješiti problem kroničnog nedostatka tramvaja?</p>
<p>Reagirajući na najnovije povećanje maloprodajne cijene benzina i dizelskog goriva u prosjeku za deset posto, koje, sudeći prema najnovijim izjavama predsjednika Uprave Ine, Davora Šterna nije i posljednje, ZET je od Grada zatražio povećanje cijena voznih karata, što nam je u četvrtak u razgovoru za Vjesnik potvrdio i direktor tog poduzeća, inž. Julius Pevalek: </p>
<p> - Predali smo Gradu taj zahtjev jer povećanje cijena naftnih derivata od deset posto znači za ZET dodatne troškove u visini od četiri milijuna kuna.</p>
<p>Inž. Pevalek nije htio govoriti o visini cijena koje se zahtijevaju. No napomenuo je da je »jasno da, kao što ni Ina nije mogla cijene korigirati toliko koliko bi trebala, tako ni ZET ne može računati da će mu netko odobriti cijenu karata kojom bi se pokrila ukupna cijena pogona ZET-a.«</p>
<p> - Mogu reći da smo ponudili dvije varijante: da se povećani troškovi nadoknade izravno iz proračuna ili da se nadoknade poskupljenjem karata, rekao je inž. Pevalek. Dodavši kako je posljednja korekcija cijena voznih karata u Zagrebu, ne računajući jednokratno povećanje cijena u listopadu 1998. godine, bila 1. prosinca 1997. </p>
<p>No, nije samo poskupljenje benzina uzrokovalo oglašavanje alarma u Upravi toga gradskog prijevoznika. Prema riječima inž. Pevaleka, financijska konstrukcija oko godišnjeg poslovanja ZET-a nije bila zatvorena ni prije aktualnog Inina poskupljenja. O tome kaže:</p>
<p> - Za 2000. godinu, naši su planirani prihodi manji od onoga što je potrebno za normalno funkcioniranje, a kako će se ta razlika nadoknaditi odlučit će vlasnik. Rješenje je, ponavljam, korekcija cijena ili dodatno »ubrizgavanje« novca izravno iz proračuna, napominje inž. Pevalek.</p>
<p>Uz one redovne financijske probleme, ove će godine u ZET-u trebati razmišljati i o prevladavanju problema nedostatka tramvaja i prikolica. Trenutno nije sporno po čemu će, nego u čemu će Zagrepčani putovati do odredišta. Naime, ove će godine vjerojatno početi voziti tramvaj do naselja Prečko, a može se očekivati i rješenje spora oko gradnje tramvajskog okretišta u Dupcu.</p>
<p> Takvo proširenje tramvajske mreže zahtijeva dodatne tramvaje i preraspodjelu postojećih. </p>
<p> - Morat ćemo provesti preraspodjelu, iako ona nije konačno rješenje. Produžetak tramvajske mreže traži nova vozila. Što prije valja početi nabavljati nove gradske tramvaje i konačno potpisati ugovor o izgledu novoga zagrebačkog tramvaja, koji bi se mogao pojaviti na zagrebačkim prugama 2002. godine. Problem nije jednostavan, ali vjerujem da ćemo ga riješiti.</p>
<p>No, problemima nikad kraja, posebice kada su u pitanju popravci postojećih pruga. Prema riječima inž. Pevaleka, 1999. godine u Zagrebu je došlo do zastoja u obnovi tramvajskih pruga pa tako nisu rekonstruirane Draškovićeva i Ulica Republike Austrije, niti sanirane ulice Maksimirska, Savska, Tratinska i Ilica, kao ni Ulica Ksaver.</p>
<p> Ni ove godine, prema riječima inž. Pevaleka, sredstva koja su predviđena za tramvajske pruge nisu toliko izdašna da bi se išlo u veće radove. Tako on najavljuje zatvaranje financijske konstrukcije samo za radove u Maksimirskoj od Bukovačke prema Kvaternikovu trgu i u Ilici od Republike Austrije do Črnomerca. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>INA: Besplatni telefon za primjedbe građana na skuplji benzin</p>
<p>Previd na nekim benzinskim crpkama: Građani plaćali skuplji benzin i prije službene korekcije cijena/ Obavezno čuvati račun/ Reklamacije na telefon 0800 11 12 </p>
<p>Premda su nove cijene naftnih derivata, slijedom odluke vlade RH, službeno uvedene u noći između srijede na četvrtak, tj. točno u 24 sata, na nekim se benzinskim crpkama ipak, izgleda, dogodio previd.</p>
<p> Tako barem tvrdi Zagrepčanin Marko Zečić, koji je, kako kaže, još u srijedu, u 22. 20 minuta na benzinskoj postaji Ine u Aveniji Dubrovnik benzin platio po novoj cijeni. U pismu odaslanom medijima, Zečić se pita kako se moglo dogoditi mu Inini djelatnici sat i 40 minuta prije ponoći naplate gorivo po novoj cijeni, te tko će prihodovati nastalu razliku između stare i nove cijene.</p>
<p> Odgovor smo potražili u Ininu Odjelu za odnose s javnošću, gdje su nam rekli kako se bez uvida u račun ne može sa sigurnošću utvrditi je li riječ o previdu ili u nečem drugom. Stoga iz Ine pozivaju sve građane, koji imaju bilo kakve primjedbe glede prijelaza na nove cijene naftnih derivata, da nazovu besplatan telefon (0800 11 12) na kojemu će dobiti sve potrebne informacije o načinu reklamacije. U Ininu Odjelu za odnose s javnošću, pored ostaloga, mole građane da čuvaju račune, jer će uz njihovo predočenje mnogo lakše ostvariti pravo na povrat novca. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Do poskupljenja parkiranja nije došlo ni zbog politike, niti zbog grabeži u ionako prazan džep građana«</p>
<p>Direktor Zagrebparkinga, Mate Kraljević o najnovijim poskupljenjima parkiranja u Zagrebu/ Višim cijenama želimo omogućiti da svi mogu parkirati u atraktivnoj prvoj zoni/ Hoće li nove cijene izmijeniti bahate navike nekih vozača?/ Zašto je garaža na Kvatriću popunjena tek 30 do 40 posto?/ </p>
<p>U Zagrebu se od 10. siječnja parkiranje s vremenskim ograničenjem plaća po višoj cijeni. Premda je odluku o poskupljenju Gradsko poglavarstvo donijelo još prošle godine, neke su novi režim parkiranja i nove cijene ipak iznenadili.</p>
<p>- Kada je Zagrebparking 1995. godine uveo novi sustav naplate parkiranja, najavili smo da ćemo četiri godine kasnije ponuditi i iscrpnu analizu stanja. Učinili smo to u rujnu, a Poglavarstvo je o problemu parkirališnoga prostora raspravljalo još u listopadu prošle godine, rekao je za Vjesnik direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević, otklonivši ujedno sva nagađanja o poskupljenju kao posljedici nekakve ishitrene odluke. Kraljević je dodao kako do poskupljenja nije došlo zbog nečije političke odluke ili zbog nekakvoga grabeža u ionako prazan džep građana, kako to neki pišu i govore. Analiza stanja pokazala je, naime, stalni porast bahatog ponašanja nekih vozača koji se, u najmanju ruku, ne pridržavaju pravila parkiranja ili ne plaćaju parkiranje na vremenski ograničenim parkirnim mjestima. Stoga je svrha poskupljenja, kaže Kraljević, omogućiti svim građanima jednake uvjete parkiranja na parkiralištima Zagrebparkinga.</p>
<p>- Nove će cijene, nadamo se, izmijeniti i neke dosadašnje navike vozača. Tako se više neće događati da okolni nogostupi, primjerice oko Kvaternikova trga, budu pretrpani osobnim automobilima, a da garaža u Martićevoj bude ispunjena tek nekih 30 ili 40 posto, istakao je Kraljević. Dodao je kako cijena parkirnog prostora po satu u trećoj zoni iznosila do sada samo kunu, te da se time nisu mogli ostvariti, kako se govorilo, »milijunski prihodi«. </p>
<p>Posljednjih je dana bilo riječi i o stanarima nekih dijelova grada koji, zbog novih mjera u parkiranju, ne mogu slobodno parkirati svoje automobile ispred kuće u kojoj stanuju. U Upravi Zagrebparkinga za sada ne razmišljaju o nekakvim dodatnim povlasticama za njih, jer stanari, kako kažu, kupovinom mjesečne karte, osim što mogu parkirati ispred zgrade, mogu parkirati i na svim drugim parkirnim mjestima po gradu. Međutim, kaže Kraljević, to što ćemo i dalje štititi stanare, ne znači da možemo dopuštati parkiranje po zelenim površinama. </p>
<p>U Upravi Zagrebparkinga posebno su se osvrnuli na napise u nekim medijima u kojima se postavlja pitanje kvalitete i transparentnosti poslovanja ovog javnog poduzeća.</p>
<p>- Jedna britanska konzultantska tvrtka snimila je krajem prošle godine naš rad te ga, s obzirom na trenutne uvjete, prikazala izvrsnim parametrima. Dovoljno je spomenuti da smo od 1990. do danas, osim uvođenja novog sustava naplate i postavljanja 90 novih parkirnih automata, isključivo vlastitim sredstvima proširili neka parkirališta, uredili garaže na Kvatriću, Ilici, Plamotićevoj. Neki očito zanemaruju i podatak da je, zahvaljujući Zagrebparkingu, Zagreb kao četvrti grad u Europi, dobio novi sustav kontrole parkirnih automata. Uz njegovu se pomoć u svakom trenutku može saznati je li u nekom od uređaja došlo do kvara, ali i dobiti podatak koliko je karata prodano. U Upravi Zagrebparkinga najavljuju skori završetak projektne dokumentacije za još jednu novu garažu.</p>
<p>- Začuđuje kako neki, govoreći o čudnim troškovima Zagrebparkinga, ne spominju, primjerice poteškoće oko naplate »pauka«, zbog čega za svaki sudski podnesak moramo platiti oko 100 kuna. Zaboravlja se da je na inicijativu Zagrebparkinga više od 8000 olupina uklonjeno s gradskih ulica te prevezeno na odlagalište, zaključio je Kraljević, najavivši skorašnju konferenciju za novinare na kojoj će Zagrebparking upoznati javnost s rezultatima poslovanja poduzeća. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zeleni pitaju Budišu, Granića i Mesića hoće li osobno čistiti Bundek</p>
<p>Aktivisti Zelene akcije izgradili na Trgu bana Jelačića »ekološku piramidu«/ Predsjedniku Zelenih, Toniju Vidanu, kazna od 100 kuna, jer akcija nije imala dozvolu/Posjet stožerima predsjedničkih kandidata</p>
<p>Aktivisti Zelene akcije, odjeveni u svoje bijele kombinezone, u petak su na Trgu bana Jelačića slagali piramidu od otpadnih bačvi. Natpisima koje su na bačvama ispisivali sprejevima, upozoravali su znatiželjne građane na najveće ekološke probleme.</p>
<p> Natpis na bačvi koja je bila na vrhu te »ekološke piramide« upozoravao je na opasni otpad, dok su se oni na dnu piramide upozoravali: genetički modificirana hrana, kisele kiše, pesticidi, smeće, mučenje životinja, nafta u moru, otpadne vode.</p>
<p> Kako Zeleni nisu imali dozvolu za svoju akciju, na Trg je u petak stigao komunalni inspektor. Kaznu od 100 kuna na licu je mjesta platio predsjednik Zelene akcije Toni Vidan, dobivši uz račun i nalog da se bačve maknu s Trga. </p>
<p>- Dozvolu za održavanje akcije nismo tražili jer smo na temelju prijašnjih iskustava pretpostavili da ju ne bismo ni dobili, izjavio je Vidan, pozdravivši efikasnost i brzinu komunalaca. </p>
<p>Zeleni su »ekološkom piramidom« prenijeli građanima svoju poruku, tako da je akcija uspjela, unatoč nalogu da se prekine. Jer, kako je rečeno, namjera Zelenih nije ni bila da bačve ostanu na Trgu više sati. </p>
<p>U želji da građanima osiguraju informacije o stavovima predsjedničkih kandidata u vezi sa zaštitom okoliša, Zeleni su nakon akcije na Trgu obišli izborne stožere triju predsjedničkih kandidata - Stipe Mesića, Dražena Budiše i Mate Granića. Stožerima su dostavili svoje zahtjeve, sadržane u Zelenoj deklaraciji, te nekoliko dodatnih pitanja. »Hoćete li se, kao predsjednik, osobno uključiti u neku od akcija (primjerice, čišćenja Bundeka) i tako potaknuti građane da se aktivnije uključe u slične akcije«, jedno je od pitanja na koje Zeleni traže odgovor. Ostalim pitanjima želi se doznati, hoće li mogući budući predsjednik prihvatiti počasno pokroviteljstvo nad Zelenim forumom u 2000. godini, savjetničke usluge Zelenih na području zaštite okoliša te obraćanje naciji prigodnim govorom na Dan planeta Zemlja. </p>
<p>Osnovni zahtjevi iz Zelene deklaracije su uspostava ministarstva zaštite okoliša, primjerenije financiranje zaštite okoliša i održivog razvoja, jačanje djelovanja tijela lokalne uprave i samouprave, poticanje sudjelovanja javnosti i razvoja udruženja građana za okoliš. Zeleni traže i hitno poticanje programa za korištenje obnovljivih izvora energije, učinkovite upotrebe energije, ekološke poljoprivrede i eko-turizma.</p>
<p>Predsjedničkim kandidatima dan je rok za očitovanje do 19. siječnja. Njihove odgovore Zeleni će obznaniti javnosti putem konferencije za novinare. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bandić pozvao Zagrepčane da novu vlast opomenu na svaki propust i pogrešku </p>
<p>Predsjednik Gradske organizacije SDP-a, Milan Bandić, u pismenom priopćenju zahvaljuje svima koji su ukazali povjerenje koaliciji SDP-HSLS </p>
<p>U nemogućnosti da se zahvali svakome pojedinačno, Gradska organizacija SDP-a Zagreb i njezin predsjednik Milan Bandić zahvalili su se pismenim priopćenjem svim svojim članovima i simpatizerima, kao i svim biračima, koji su na proteklim parlamentarnima izborima ukazali povjerenje koaliciji SDP-a i HSLS-a na području Grada Zagreba, u sve četiri izborne jedinice.</p>
<p>»Posebno se zahvaljujemo svim sudionicima izbornog procesa, našim članovima u biračkim odborima i Državnom izbornom povjerenstvu, promatračima GONG-a i Glasa '99, stranim promatračima u Hrvatskoj, NDI-u i IRI-u, kao i brojnim novinarima koji su pridonijeli da naš program i naše poruke dođu do birača«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Kako se dalje navodi, »građani Grada Zagreba značajnom su većinom izabrali koaliciju SDP-a i HSLS-a koja je u prvoj, te dijelovima druge, šeste i sedme izborne jedinice osvojila 51,90 posto glasova. To nas povjerenje obvezuje da dokažemo kako uistinu možemo biti drugačija vlast.</p>
<p>Sposobnost umjesto podobnosti, poštenje umjesto lopovluka, skromnost umjesto bahatosti, tolerancija umjesto isključivosti - ono je što smo im obećali. Tako ćemo se i ponašati.</p>
<p>Uvjereni smo da ćemo moći odoljeti svim zavodljivim iskušenjima vlasti, da ćemo znati pokazati svoju odgovornost i socijaldemokratsku osjetljivost. Pozivamo, stoga, sve da nam u tome pomognu, javno nas opominjući za svaku, pa i najmanju pogrešku koju na tom putu učinimo«, stoji na kraju priopćenja za javnost kojega potpisuje Milan Bandić, Predsjednik Gradske organizacije SDP-a. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Radnici »Chromos-pigmenata« u štrajku zbog neisplaćenih plaća </p>
<p>Proizvodnja u »Chromos-pigmentima« u prekidu/ Stotinjak radnika prosvjedovat će dok se ne isplati šest zaostalih plaća/ Novaca ima, no Uprava i vlasnik »Chromosa« navodno nikome nisu odgovorni/ Marijan Kermek, sindikalni povjerenik: Sramotno je da vlasnik trpa sve u džep dok radnici gladuju</p>
<p>U tvrtki »Chromos-pigmenti« na Žitnjaku od četvrtka traju skupovi zaposlenika, a proizvodnja je u prekidu. Osnovni zahtjevi radnika, kako saznajemo od Marijana Kermeka, sindikalnog povjerenika u Sindikatu energetike, kemije i nemetala (EKN), vezani su uz isplatu zaostalih plaća koje zaposlenici nisu primili od lipnja prošle godine.</p>
<p>- U lipnju su »Chromos-pigmenti« privatizirani, i od tada počinju problemi. Poduzeće je, naime, za nepoznatu svotu novaca kupio izvjesni gospodin Šetek, a on, kao vlasnik, radnicima nije isplatio ni jednu plaću. Situacija je postala neizdrživa, pa su počeli skupovi zaposlenika kako bi se napokon rasvijetlila situacija u poduzeću, kaže Kermek.</p>
<p> Do početka prosvjeda proizvodnja u »Chromos-pigmentima« bila je redovita. Osim od prodaje robe, tvrtka redovito dobiva novac i od najma specijalnog skladišta za pohranjivanje eksplozivnih sredstava. Tim skladištem koristi se nekoliko zakupaca.</p>
<p>Stoga Kermek smatra da novaca za isplatu plaća ima, no da sadašnja Uprava i vlasnik »Chromos-pigmenta« vjeruju kako nisu nikome odgovorni. Dokaz tomu je, kaže Kermek, i obavijest o prekidu proizvodnje i organizaciji skupova zaposlenika koju je on još u srijedu poslao članovima Uprave. Od vodećih ljudi iz »Chromos-pigmenata« do petka se nije nitko oglasio, a nije bilo niti kontakta na relaciji Uprava - radnici. Zbog toga će se prosvjed nastaviti, a i za ponedjeljak u 7 sati najavljen je novi skup zaposlenika, na koji su pozvani i novinari.</p>
<p>- Temeljni kapital poduzeća procijenjen je na oko 60 milijuna kuna. Radnici su sve ove mjesece radili, roba je odlazila na tržište, a novac se redovito dobiva i od najma velikog skladišta. Zbog svega toga sramotno je da vlasnik trpa sve u svoj džep dok radnici gladuju. Od ovoga tjedna prosvjedi će trajati sve dok ne budu isplaćene plaće, pa ćemo vidjeti kako će sve završiti, poručio je Kermek. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nagrađeno troje najboljih studenata bibliotekarstva </p>
<p>U Vijećnici Filozofskog fakulteta, u petak su nagrađeni najbolji studenti bibliotekarstva u školskoj godini 1998/99. Nagrade koje se sastoje od povelje i novčanog iznosa od 2000 kuna primili su Sanjica Faletar, Samanta Matejčić i Damir Pavelić. Nagrade su dodijeljene iz Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković. Ta je zaklada osnovane ove godine pri Katedri za bibliotekarstvo Filozofskoga fakulteta kao prva i zasad jedina zaklada s ciljem unapređivanja bibliotekarske i informacijske struke. Zaklada nosi ime osnivačice i prve voditeljice Katedre za bibliotekarstvo prof. dr. Čučuković, a na njezin se rođendan, 14. siječnja, nagrade i dodjeljuju. Zakladu je osnovao njezin suprug prof. Frane Čučuković. </p>
<p>Pročelnica Odsjeka za informacijske znanosti Jadranka Lasić-Lazić čestitala je nagrađenim studentima u ime članova Uprave Fakulteta, izrazivši nadu da će im ova nagrada predstavljati važnu referencu na njihovu putu u svijet bibliotekarstva. </p>
<p>- Zaklade se razvijaju u društvima koja vjeruju u svoje građane. One potiču kulturu davanja. Hrvatska je nekoć dobro poznavala zaklade. Danas ih ima manje, zbog nepoticajnih zakonskih propisa, rekla je dr. Aleksandra Horvat, voditeljica Katedre za bibliotekarstvo. </p>
<p>Dr. Horvat je govorila o dr. Ljerki Markić-Čučković kao o velikoj intelektualki, objektivnoj i stručnoj osobi koja je bila čak i prevelika za malu profesiju kojom se bavila. Stoga je, kako je rekla, glavni cilj ove zaklade otkriti neke buduće vrsne stručnjake u području u kojemu je potreban stalni intelektualni angažman. </p>
<p>- Bilo je teško odlučiti se za samo tri između deset najboljih studenata, koliko ih se javilo na natječaj za ovu nagradu. Presudan je bio njihov angažman u studentskim aktivnostima, interes koji su pokazali za različita područja i teme, suradnja s Hrvatskim knjižničkim društvom te, prije svega - ocjene, rekla je dr. Horvat. </p>
<p>U ime nagrađenih studenata na iskazanoj časti zahvalila se Samanta Matejčić. </p>
<p>- Ovakav uspjeh ne bi bio ostvariv da nije bilo naših profesora koji su nam nesebično prenosili znanje i vodili nas tijekom studija, rekla je Samanta Matejčić. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Tek tri posto svjetske vode pitko, a od toga najveći dio je zamrznut!</p>
<p> Plymouthu, u Velikoj Britaniji, prije nekoliko dana održan je sastanak znanstvenika ne bi li se usuglasili o zaštiti izvora svježe vode u svijetu. Nedostatak pitke vode postao je ključni problem na ulasku u 21. stoljeće. Mnogi upozoravaju da je stanje na rubu kontrole i da bi u nekoliko sljedećih desetljeća moglo prouzročiti i ratove. </p>
<p>Ujedinjeni narodi osigurali su šest milijuna dolara za projekt globalne međunarodne procjene voda (GIWA) kako bi se utvrdila veličina problema. Nakon toga, svjetskim će vladama biti predložene mjere o načinu trošenja, uz upozorenje na posljedice zagađenja koje prijete milijunima ljudi da u budućnosti ostanu žedni.</p>
<p>»Ljudi su postali svjesni činjenice da je zloporaba okoliša doista ozbiljna«, kaže profesor Laurence Mee iz Plymouthskog centra za istraživanje okoliša pri tamošnjem sveučilištu. »Dugotrajna zloporaba svjetskih voda postala je strateško pitanje ovog stoljeća, a bez vode cjelokupan život na našem planetu ne bi mogao opstati«, upozorava Mee. Prvi je korak Centra pomoći osmisliti strategiju koju će voditi istraživači. Iako nedostatak voda nije prisutan svugdje u svijetu, najveći dio svježe vode nije odgovarajuće kvalitete, niti je takva voda razmještena posvuda jednako.</p>
<p> Na svijetu postoje milijuni tona vode, dovoljno da se Velika Britanija prekrije s 4000 kilometara vode. Ali, gotovo je sva ta voda slana, iz oceana. Samo otprilike tri posto sveukupne vode je pitko, a od toga je 80 posto vode smrznuto na polarnim kapama.</p>
<p>Raspoloživa svježa voda ne zadovoljava potrebe šest milijardi ljudi koji sada žive na Zemlji. Trećina svjetske populacije bit će uskraćena za svježu vodu od 2025. godine, upozorava se u najnovijem izvještaju populacijskog programa John Hopkins u Sjedinjenim Državama. Najveći nedostatak vode očekuje se u zemljama u razvoju. </p>
<p>Računa se da će početkom trećeg tisućljeća polovica svjetske populacije živjeti u obalnim zonama, a velike industrije već danas ovise o trgovini putem mora, ističe Mee. Dodaje da su obalne zone područja bogata biološkom raznolikošću i nužno je naučiti kako velik broj ljudi može živjeti u skladu s prirodnom okolinom.</p>
<p>»Ali, mi trujemo vodu proizvodima koje pretjerano upotrebljavamo«, objašnjava profesor. Navodi da u razvijenim zemljama mnogo dušika i fosfora odlazi u vode zagađujući tako i obale mora. Ti sastojci uzrokuju oblik prekomjerne produkcije u obalnom ekosustavu, koji ugrožava taj sustav i dovodi do njegova uništenja. </p>
<p>U Plymouthu je dogovoreno da se, osim analize problema i njihova društvenog uzroka, trebaju razviti scenariji za buduće stanje svjetskih vodenih resursa. </p>
<p>GIWA projekt ima šest mjeseci na raspolaganju za dovršetak svjetske studije o svježoj vodi, a dvogodišnji je cilj postaviti kriterije za intervenciju kojom bi se trebalo popraviti gospodarenje svjetskim vodama (V. Kosović)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Znanstveno dokazano: žene više vole visoke muškarce</p>
<p>NEW YORK, 14. siječnja</p>
<p> - Visina je dugo proglašavana ključnom fizičkom osobinom muškarca, a sad se pokazalo da ima ulogu u privlačenju partnerice i začeću djeteta, izvješćuju poljski i britanski istraživači. </p>
<p>U prvom istraživanju povezanosti visine i plodnosti pokazalo se da su muškarci koji nemaju djece znatno niži od onih koji imaju barem jedno dijete, tvrdi B. Pawlowski sa Sveučilišta u Wroclawu u Poljskoj. On i njegovi suradnici izvijestili su o svom istraživanju u najnovijem broju časopisa Nature.</p>
<p> Muškarci iz ruralne sredine obično su niži od muškaraca iz gradske, objašnjavaju autori. Osim toga, muškarci s godinama izgube na visini. U istraživanju je sudjelovao 3201 Poljak iz manjih mjesta ili gradova s više od 100.000 stanovnika. Istraživači su se služili podacima uzetima između 1983. i 1989. iz zdravstvenih kartona muškaraca u dobi od 25 do 60 godina.</p>
<p> Znanstvenici su primijetili da su niži muškarci općenito imali nižu stručnu spremu, niži društveni i lošiji ekonomski status.</p>
<p> Čak i kad se u obzir uzmu te nepogodnosti s kojima se suočavaju niži muškarci, oni koji imaju barem jedno dijete viši su u prosjeku od muškaraca bez djece, pokazalo je istraživanje.</p>
<p> Odnosno, muškarci koji imaju djecu viši su od onih bez djece u svim dobnim skupinama osim jedne, napominju istraživači. Visina, čini se, nije bitna samo među sudionicima starima oko pedeset godina.</p>
<p> Znanstvenici pretpostavljaju da »utjecaj visine na reproduktivne rezultate uzrokuje i nepovoljan položaj niskih muškaraca u potrazi za partnericom«.</p>
<p> Teoriju potvrđuje i činjenica da su neženje (bez obzira na to imaju li dijete ili ne) niži od oženjenih muškaraca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otkuda naziv »najlonke«?</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Otkud »nylonke« (najlonke)? Odakle naziv za tu vrst čarapa? Što znači riječ »nylon«? »Riječ nylon kratica je imena dvaju najvećih gradova u SAD-u i Velikoj Britaniji - New Yorka i Londona« - tako glasi odgovor jedne od većeg broja studentica zagrebačkog Fakulteta strojarstva i borodogradnje, kojima je postavljen upit o porijeklu riječi te toliko poznate, a toliko nepoznate riječi.</p>
<p> Da takva mogućnost nije nemoguća, potvrdom je i nedavno objavljeni ogled M. Rabba o povijesti polimera u časopisu Plaste a kaučuk iz 1999. godine, ističe istraživač Igor Čatić u povijesno-znanstvenom osvrtu po nazivom »Znate li za podrijetlo riječi 'nylon'«? Objašnjenje porijekla riječi »nylon« M. Rabba u Plaste a kaučuk istovjetno je onomu zagrebačke studentice Strojarstva. No Rabb upućuje na još jedno moguće i vjerojatno objašnjenje glede tvorbe riječi »nylon«, a navodno su toj drugoj hipotezi skloniji polimerijski tehničari: Now you, lousy Nippon - N(ow) y(ou), lo(usy) N(ippon)!</p>
<p> Međutim, na upit »kada su načinjene prve nylonke«, predstavnice ljepšeg spola s Fakulteta strojarstva i brodogradnje« nisu dale ni približno točan odgovor. Njihovi su se odgovori kretali u rasponu od 1920. do 1970. godine. Prema članku objavljenom u stručnom časopisu za plastiku i gumu Polimeri, famozne »nylonke«, za koje mnogi, osobito žene, tvrde da su jedno od najvećih tehničkih dostignuća suvremene civilizacije, izmišljene su krajem tridesetih i početkom četrdesetih godina dvadesetog stoljeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prvi put transplantirane obje ruke</p>
<p>LYON, 14. siječnja</p>
<p> - Međunarodna je ekipa kirurga transplatirala prvi put u svijetu obje ruke jednom mladom čovjeku, objavili su u petak lječnici bolnice Herriot iz Lyona.</p>
<p> Trideset trogodišnji Francuz, čiji identitet nije otkriven, izgubio je obje ruke 1996. godine kada mu je u njima eksplodirala amaterski napravljena raketa koju je htio lansirati.</p>
<p> Operaciju, koja je trajala 17 sati, vodili su francuski kirurg Jean Michel Dubernard i Australac Earl Owen, a izvedena je u bolnici Herriot u Lyonu. Ekipa koja je brojila 50 liječnika i medicinskih tehničara, od kojih 18 kirurga, sudjelovala je u različitim fazama priprema operacije, ali samo ih je nekoliko sudjelovalo u završnom dijelu.</p>
<p> »Pacijent se probudio i vrlo je sretan«, dodao je. »Svi u ekipi koja uključuje ljude iz Francuske, Španjolske, Engleske i Australije vrlo su zadovoljni i očekuju njegov oporavak«, dodao je.</p>
<p> Pojedinosti o donatoru nisu dane, a konferencija za novinare predviđena je za petak pred večer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Najstariji Dalmatinac proslavio 105. rođendan</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Stanovnici poznatoga turističkog mjesta Vrboske na otoku Hvaru u petak su u velikom broju čestitali i nazdravili stopeti rođendan svom mještaninu Anti Beritiću Toniju. Prve poljupce i čestitke živahni je starac dobio od svoje mnogobrojne rodbine među kojima je bilo 11 praunučadi i unučadi, sinova te kćeri Lukrecije (65) pod čijom je dugogodišnjom »kontrolom«.</p>
<p>Hvarani kažu da je slavljenik najstariji među njima te da pripada među najstarije stanovnike Hrvatske.</p>
<p>Očito dirnut pažnjom i brojnošću svojih čestitara, vitalni je starac, inače sa zadivljujućim sjećanjem, razboritog i jasnog glasa rekao u svojoj rodnoj kući: Napišite slobodno da sam najstariji i najzdraviji Dalmatinac. Nijedanput nisam bio u ambulanti a kamoli u bolnici. U životu sam popio, vjerujte mi, dvije tablete. Zdravstveni su mi karton otvorili prije pet godina u susjednoj Jelsi, a primam mirovinu već 51 godinu. Uvjeren sam da ću vas častiti i iduće godine.</p>
<p>Na kraju se uglas zapjevalo iz srca i duše: Lijepo ime barba Toni...! (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uz lijek obavezna i pasta za zube</p>
<p>BEOGRAD, 14. siječnja</p>
<p> - Žele li u državnoj ljekarni kupiti neki lijek, građani Zrenjanina ovih se dana suočavaju s neugodnim iznenađenjem: uz lijek moraju kupiti i neki drugi proizvod koji se nudi u ljekarnama (vitaminski preparat, pastu za zube, šampon za kosu...). Beogradski dnevnik Danas, prenoseći izjavu Gorana Kaurića, glasnogovornika Koalicije Vojvodina u Zrenjaninu, piše da ova, najblaže rečeno, neuobičajena praksa nailazi na osudu građana. Po njegovim riječima, građani se ne mogu načuditi bahatosti onih koji koriste epidemiju gripe, koja je dovela do povećane potražnje lijekova, kako bi ispraznili džepove ionako osiromašenih stanovnika Zrenjanina. (R.I.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Kultura Bez Državnog Tutorstva</p>
<p>Tko će od brojnih kandidata zasjesti na mjesto ministra kulture? / Ivo Škrabalo o novim smjernicama kulturne politike? / U prvom redu inzistirat ćemo na depolitizaciji i na decentralizaciji kulture - kaže Škrabalo</p>
<p>U jeku novih demokratskih promjena tisak je prepun nagađanja kako će u novoj vlasti biti podijeljene ministarske fotelje. Iako se Ministarstvo kulture drži onim manje atraktivnim, najviše je, čini se, pretendenata među hrvatskim intelektualcima baš za to mjesto. Spominju se tako imena Borisa Marune, Antuna Vujića, Slobodana P. Novaka, Vjerana Zuppe, Branka Čegeca, Branka Maleša, Pavla Kalinića, Slobodana Šnajdera, Stjepna Radića, Vesne Kurelac, Nenad Stazić i Ive Škrabla. Kako je nagađanja previše, a uporišta za to premalo, razgovarali smo s Ivom Škrabalom, dramaturgom i redateljem, članom pobjedničke koalicije.</p>
<p> l Kako koalicija HSLS-a i SDP-a vidi smjernice nove kulturne politike? Prema izjavama prof. dr. Vjerana Zuppe već je napravljen nacrt kulturne politike RH od 2000. do 2004. godine.</p>
<p>- Da, postoji jedan vrlo zanimljiv izvještaj u nekoliko crta za projekt kulturne politike kojega je autor Vjeran Zuppa nazvao Bilježnica. To je vrlo vrijedan individualni prilog općoj raspravi o novom smjeru hrvatske kulturne politike. O tomu će Zuppinu izvještaju idući tjedan rapravljati i Skupština Hrvatskog P.E.N. centra. Očekujem da će se tada čuti dosta zdravih i stimulativnih ideja da nova većina u Saboru, preko novoga ministra kulture, ma tko to bio, postavi temelje za novu politiku u kulturi u Hrvatskoj. Mi možda u novoj Vladi nećemo imati više novca za kulturu nego što ga ima sada u ovoj teškoj situaciji, no moramo imati više ideja i volje da skrenmo kulturnu politiku u europskom smjeru.</p>
<p> l Dakle, na čemu ćete ponajprije inzistirati?</p>
<p>- U prvom redu na depolitizaciji kulture i na njenoj decentralizaciji, jer kultura mora biti policentrična, a ne zagrebocentrična. Inzistirat ćemo isto tako na demonopolizaciji da određene osobe i njihovi klanovi ne drže monopol u raznim sektorima kulture. Riječ, je, dakle, o procesu demokratizacije kulture i stvaranja kulturne politike koja će biti odvojena od države i gdje će se u svakom pogledu stimulirati kreativnost. Međutim, istodobno će se čuvati bitne nacionalne institucije kulture i skrbiti za kulturnu baštinu, za spomenike kulture, za ekološki razvoj u kulturi, za zaštitu arhiva, knjižnog fonda, filmova... U svakom slučaju Ministarstvo kulture ne smije biti tutor kulturnog života u Hrvatskoj, nego mora biti njegov koordinator, a u svojoj provedbi ta će kulturna politika biti deetatizirana, predana autonomnim zakladama i institucijama koje će se s vremenom stvoriti. Držim da će u Hrvatskoj kultura krenuti naprijed zavlada li u njoj novi duh.</p>
<p> l Kome je u novoj raspodjeli vlasti dodijeljen sektor kulture?</p>
<p>- Kako je u tijeku koalicijsko dogovarenje u prvom redu o strukturi i programu Vlade, o odnosima između stranaka u resorima, tako da ne znam ime novog ministra, a ni stranku kojoj će taj resor pripasti.</p>
<p> l U tisku su se ovih dana pojavila mnoga imena koja navodno pretendiraju na ministarsku fotelju, među kojima se spominjete i Vi. Jesu li te spekulacije točne i tko, ipak, premaVašem sudu ima najviše šansi?</p>
<p>- Meni može samo laskati da se i moje ime spominje, no bio bih vrač pogađač kad bih sad otkrivao tko ima više šansi. </p>
<p> l U podjeli vlasti govori se o manje i više atraktivnim ministarstvima. Kamo spada Ministarstvo kulture?</p>
<p>- U dosadašnjoj HDZ-ovoj Vladi Ministarstvo kulture u posljednjih je nekoliko godina bilo najstabilnije. Ministar Biškupić održavao je tu stabilnost i nije se čak ni nagađalo o njegovu mogućem premještanju. To svakako znači pozitivnu ocjenu rada ministra Biškupića, ali ujedno sugerira i neatraktivnost položaja ministra kulture za one koji su u dosadašnjoj vlasti grabili sebi one položaje na kojima se više može okoristiti. U kulturi se nikada nije vrtio velik novac, pa se ni sada neće.</p>
<p> l Ali isplativost ulaganja u kulturu pokazao je slučaj Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>- Hrvatska kultura prednjačila je u borbi za hrvatski državni subjektivitet, a ona i dalje postoji kao faktor imagea Hrvatske u svijetu. Stoga briga za prezentaciju naše kulture u svijetu mora ostati kao jedan od bitnih poslova Ministarstva kulture. Kada se, primjerice, dogovora neka svjetska izložba s hrvatskim paviljonom, o tome ne može odlučivati nekakva nevladina udruga ni autonomna zaklada, koja, međutim, može i mora u tome sudjelovati. Kao što u gospodarstvu država ne može biti dobar poduzetnik, tako u kulturi ona ne može biti izvođač radova, ali u stvarima međunarodne prezentacije ona i te kako ima svoju odgovornost. Tek kad se stvore mehanizmi kako se novac dobiva, kako se troši i kako se upotrebljava, moći ćemo više ulagati i u kulturu. U naš program kulture svakako ide briga nove vlasti da stvori mehanizme sponzoriranja, poreznih i carinskih olakšica te stvaranje zaklada koje će financirati određene projekte i segmente kulture. Držim da blagajna Ministarstva kulture ne smije biti ona iz koje se plaćaju putni nalozi za neki festival u Meksiku ili u Australiji, nego da Ministarstvo kulture mora biti posrednik i veliki advokat kulture kod politike. Poznato je da politika nikada nije previše prožeta kulturom, ali zato Ministarstvo u razvijenom europskom shvaćanju kulture mora biti onaj punkt odakle će se stalno vršiti pritisak u korist kulture.</p>
<p> l Dosadašnjoj vlasti najviše se zamjerao centralizam u odlučivanju te da je kulturna politika bila više okrenuta prošlosti nego li suvremenosti i budućnosti. Međutim, zaboravlja se da je zadnji ministar donio odluku o gradnji Muzeja suvremene umjetnosti, na koji se čekalo 30 godina. Ministarstvo je pomagalo nastupe naših umjetnika na biennalnim i triennalnim izložbama suvremene umjetnosti kakve su one u Veneciji, Sao Paolu, Kairu ili u Kasselu.</p>
<p>- Hrvatska je i te kao umorna od svoje povijesti. No, ne mislim da je sadašnja smjena vlasti na nacionalnoj razini polemika s dosadašnjim ministrom. Mi njemu odajemo dužno priznanje za dobre stvari koje je radio, ali istodobno moramo biti kritični prema svekolikoj kulturnoj politici koje je on bio predstavnik. Priznajem svakom ministru ono dobro što je učinio, međutim sveukupna kulturna politika zadnjih devet godina bila je politika državne kulture, kulture okrenute prema prošlosti, kulture koja je jedino u prošlosti nalazila svoje inspiracije. Ta je kultura bila okrenuta monumentalizmu s jedne strane, a u estetskom smislu je prilično išla prema nacionalnom kiču reducirajući sliku hrvatske kulture koja je mnogo složenija i potencijalnija. Da ne govorimo o tome da se to Ministarstvo oglušilo na brojne inicijative iz redova kulturnih radnika. Jedna takva je bila na prodručju filma za stvaranje Hrvatskog filmskog instituta, dakle institucija koje bi bile autonomne od države, a olakšale bi posao Ministarstva kulture.</p>
<p>Odluka o gradnji Muzeja suvremene umjetnosti svakako je pozitivna, ali je istodobno prilično sumnjivo nametanje čelne osobe u tom muzeju, koje se, doduše, dogodilo na razini gradske kulturne vlasti. Ja sam za plularizam i odgovornost u kulturi i za to da se posao Ministarstva ne shvaća kao posao isključivog odlučivanja, kao tutora u kulturi.</p>
<p> l Okrećući se budućnosti, umorni od povijesti, kakav ćete odnos onda imati prema spomeničkoj baštini stradaloj u ratu i prije njega? Ministarstvo kulture dosad je inzistiralo na njezinoj obnovi te širom Hrvatske, dakle decentralizirano, osnovalo niz restauratorskih i konzervatorskih radionica (Požega, Osijek, Poreč, Dubrovnik, Zadar...).</p>
<p>- Mislim da ni u ludilu ni jedan novi ministar kulture neće zapostaviti i zaustaviti ono što je dobro rađeno i što je bilo na korist toga da naša baština dobije svoj suvremeni kontekst.</p>
<p> l Hoćete li provesti Zakon o kulturnim dobrima koji propisuje spomeničku rentu, a koji povezuje gospodarstvo i kulturu? Taj je Zakon na konferenciji ICOMOSA u Meksiku pohvaljen kao uzoran moderni zakon.</p>
<p>- Mi i te kako o tome vodimo računa, pa i o izvještaju o kulturnoj politici koji je dobio visoke ocjene u Vijeću Europe. Ali, uzimamo u obzir i zamjerke izvjestitelja Vijeća Europe koji su iznijeli nekoliko vrlo konkretnih primjera o načinu odlučivanja i distribuciji novca u kulturi. </p>
<p> l Je li po Vama pasatizam i Vatikanska izložba i kako ju ocjenjujete?</p>
<p>- Na žalost nisam vidio Vatikansku izložbu i nisam imao nikakve veze s njom. Taj dio prepustio bih ocjeni stručnjaka i procjeni odjeka koje je izložba imala. Po tim odjecima može se vidjeti isplati li se dalje ju slati u svijet. </p>
<p> l Do sada je doneseno gotovo kompletno zakonodavstvo pri Ministarstvu kulture, osim zakona o filmu i nakladništvu. Derogira li novi najavljeni zakon o kulturnoj politici donesene zakone?</p>
<p>- Držim da treba preispitati sve dosadašnje zakone, odnos države i kulture te način financiranja, a postavljanje kriterija prepustiti što više ljudima od struke.</p>
<p> l Svjedoci smo razjedinjene i međusobno posvađane kulturne scene. Velik dio neprijepornih hrvatskih intelektualaca nestranački opredijeljenih, koji u tome nisu željeli sudjelovati, bačen je u sjenu. Na njih, čini se, nije računala ni stara, a ni nova vlast?</p>
<p>- Demokratska kulturna scena ne poznaje pojam disidenata i zato mi je žao ako još uvijek ima nekih istaknutih kulturnih stvaralaca koji nisu vraćeni u okrilje hrvatske kulture. Toga više neće biti. Što se tiče pasivizacije istaknutih ličnosti hrvatske kulture, ova vlast neće željeti regrutirati nekoga da bi bio glasnogovornik njegove politike, nego će stvarati takvo ozračje u kojem će se pasivizirani ljudi željeti aktivirati po svojoj volji. Takav novi polet energije u ljudima mi očekujemo od svih. Želimo da promjena režima donese polet i pokretanje unutarnjih sputanih energija društva, jer bez tog poleta teško ćemo uspjeti napraviti značajne promjene. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatsko-vatikanske veze</p>
<p>U Rimu predstavljen tematski svezak Mosta o stoljetnim vezama </p>
<p> Hrvatske i Svete Stolice</p>
<p>RIM, 14. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Hrvatska / Sveta Stolica: stoljetne veze«, deseti tematski svezak kojim Most, časopis Društva hrvatskih književnika, predstavlja kulturne veze Hrvatske i drugih zemalja, predočen je u četvrtak uvečer i u Rimu, u prostorijama Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima. Predstavili su ga glavni arhivar i bibliotekar Svete Stolice nadbiskup Jorge María Mejía, svetojeronimski rektor Jure Bogdan, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić, te priređivač tog sveska Tomislav Mrkonjić, znanstvenik u Vatikanskome tajnom arhivu. </p>
<p>Za razliku od prethodnih svezaka, koji su bili usredotočeni poglavito na književne veze između Hrvatske i neke druge zemlje, na uzajamne utjecaje, i na stvaralaštvo koje iz toga proizlazi - Most o hrvatsko-vatikanskim odnosima dobio je striktno povijesni sadržaj: čine ga samo studije o odnosu Svete Stolice i Hrvatske odnosno Hrvata u raznim povijesnim razdobljima. O tome su pisali Eduard Peričić (do 12. stoljeća), Stjepan Razum (u kasnome srednjem vijeku), Mile Bogović (1527.-1790.), Slavko Kovačić (1790. -1868.), Petar Vrankić (1868. - 1918.), te Tomislav Mrkonjić (1918.- 1991., te u posljednjem desetljeću). </p>
<p>Ponuđen je tako sveobuhvatan pregled, bremenit podacima, citatima dokumenata i drugim činjenicama, koji će biti nezaobilazan svakome tko se bude htio brzo i sažeto informirati o odnosima papinstva i Kurije s hrvatskim entitetom. Dok je u drugim svescima fragmentarnost i mjestimična detaljnost kadikad išla na uštrb cjelovitosti, vatikansko-hrvatski Most je sintetičkoj preglednosti žrtvovao eventualno problematiziranje ključnih detalja. To je opredjeljenje možda i razumljivo utoliko što ni laička ni crkvena literatura nisu ponudile dosad takav pregled. Priroda Mosta bi možda navodila da se očekuje barem nekakav prilog o udjelu Crkve odnosno Vatikana u hrvatskoj književnosti - ali na to će se čekati neka druga prigoda, gdje bi se išlo dalje od onoga što su dali Kokša, odnosno Petrač i Jurica. U neku ruku je šteta što je svezak Mosta o odnosima Hrvatske i Svete Stolice predstavljen na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i praktički zatvorenome hrvatskom ambijentu. U Rimu, ako se želi na takvoj manifestaciji imati nazočne utjecajne novinare i ine tvorce javnog mnijenja, potrebno je osigurati njihov dolazak barem tri-četiri tjedna ranije, telefonski provjeriti hoće li doći, i tako osigurati da događaj bude spomenut u medijima. Ovako se dogodilo da je pozvana samo hrvatska zajednica, vezana ovako ili onako za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima. Posrijedi je široka skupina uglavnom crkvenih ljudi, nesumnjivo zainteresirana za sadržaj sveska - ali događaj ostaje zaključan unutar zavičajne sredine, bez odjeka u talijanskim medijima. Očito, nije bilo dovoljno iskustvo s Hrvatskom izložbom u Vatikanu, koju jest posjetilo blizu 150.000 ljudi - ali koja je u medijima gotovo prešućena, ili je korištena za iredentističke žalopojke kako su Hrvati prisvojili talijansko stvaralaštvo.
></p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Snažan poticaj komornoj glazbi</p>
<p>Hrvatski glazbeni zavod / Od 6. do 12. siječnja, održana revija za Centar za komornu glazbu »Rudolf Matz« u Zagrebu </p>
<p>U dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, od 6. do 12. siječnja, priređen je ciklus od četiri dobrotvorna koncerta u organizaciji Hrvatskog društva gudačkih pedagoga pod naslovom »Sjećanje na Hvar«, u cilju pripomoći osnivanju Centra za komornu glazbu »Rudolf Matz« u Zagrebu. Na koncertu održanom 6. siječnja nastupili su umjetnici violinist Evgenij Sorkin i pijanistica Larisa Oberfeld s djelima Bacha, Beethovena, Čajkovskog, Wieniawskog i Frolow-Gershwina, a idući dan na Večeri komorne glazbe grupa hrvatskih i međunarodnih glazbenika Michael Snyman, Asja Kouchner (violine), Katarzyna Maria Grenda (viola), Monika Leskovar (violončelo), Slawomir Grenda (kontrabas), Manuel Jose Rives, Ivana Švarc Grenda (glasovir), Dmitri Dikhtiar i Nika Zlatarić (barokni violončelo) te Linda Mravunac (čembalo) s djelima Bottesinija, Brahmsa, Dvoraka i Geminianija.</p>
<p>Na koncertu u ponedjeljak, 10. siječnja, nastupili su zagrebački umjetnici Nika Zlatarić, violončelo, i Tibor Naglić, glasovir. Oboje vrlo mladi, rođeni 1979., nalaze se, nakon početnog školovanja u Hrvatskoj, više godina na odgovarajućim specijalističkim školovanjima u SAD (N. Zlatarić) i Poljskoj (T. Naglić). Nika Zlatarić je temperamentna čelistica izrazitog osjećaja za ritam i frazu, karakterističnog »ženskog rukopisa« poput tolikih talenata koji izlaze iz sjajne tvornice Glazbenog učilišta »Elly Bašić«. Njezin je Bach (1. suita za violončelo solo), doduše, ponešto plošan u prevelikoj hitrini, ali je drugo djelo (J. Barriere, Sonata za violončelo i continuo), također odsvirano na modificiranome baroknom glazbalu, ozbiljno upozorilo na put Nike Zlatarić, plemenit i temeljit zanos dubinama barokne sonornosti.</p>
<p> U drugome dijelu, na modernome instrumentu, Sonata za violončelo i glasovir op. 40 Dimitrija Šostakoviča otkrila je druge dimenzije svojega natprosječnog talenta i senzibiliteta, u rasponu od žestine rasne ritmičnosti do lepršave eteričnosti. Ovoj iznenađujuće uspješnoj raznovrsnosti, od mijene glazbala do mijene stilova, pridružio se ravnopravno pijanist Tibor Naglić. Njegova paleta obuhvatila je, pak, krajnosti, od finih mreža Bachovih ukrasnih figura u Koncertu za čembalo solo u talijanskom stilu, preko rijetko odmjerene, apolinijski uravnoteženo i s otmjenom lakoćom iznesene Mozartove Sonate za glasovir KV 331, do vehementne, ponekad pretjerano pokrivajuće pratnje u spomenutu Šostakovičevu djelu.</p>
<p>Na zadnjem koncertu ovog malog ciklusa u srijedu, 12. siječnja, nastupila je zagrebačka umjetnica Monika Leskovar, violončelo, uz glasovirsku pratnju Ivane Švarc Grenda. Ako je Nika Zlatarić perspektivna zvjezdica u brzom usponu na čelističkom obzorju, Monika Leskovar već je planet u punome sjaju. Ponudila je za Zagreb ekstravagantan, vraški težak i rijetko slušan, program: osim Chopina, sve same skladbe 20. stoljeća i doživjela je odgovarajuće nekonvencionalan prijem: ovacije. Monika Leskovar je hrabra djevojka i poštena umjetnica. Pokazala je tek dva od zacijelo mnogih svojih lica: sklonost ranomodernističkoj groteski (Stravinski, Martinu, Prokofjev) i zaljubljenost u bravuru, bila ona na granici kiča (jedan vrlo rani Chopin) ili koketirala s postmodernističkim eklekticizmom (izvrsni Sollima i Piazzolla).</p>
<p> Njezina pratiteljica Ivana Švarc Grenda bila joj je ravnopravan partner, siguran oslonac, profilirana druga osobnost u svim važnijim aspektima i detaljima stilski vrlo skliskih razlika i sličnosti. Publika je, na žalost, nepogrešivo padala na lijepak efektnosti, no i za to objema umjetnicama sve pohvale: znaju korisno manipulirati, ali s pokrićem izvanserijske kvalitete.</p>
<p>Uz klasične gitariste, Zagreb zadnja dva desetljeća, osobito u devedesetima, upravo vrvi izvrsnim mladim čelistima, zahvaljujući prije svega djelatnosti dvoje vrsnih pedagoga Valtera Dešpalja i Dobrile Berković-Magdalenić. Očito je da se dobitna kombinacija krije u sprezi solidnog domaćeg temelja, desetaka stručnih seminara i drugih manifestacija, poput ljetne škole u Hvaru ili »Cellomanije«, te redovite dogradnje specijalizacijama u inozemstvu. Novu važnu dimenziju mogao bi u toj pojavi odigrati izvrsno zamišljen Centar za komornu glazbu »Rudolf Matz« koji bi, idealno smješten u legendarnom stanu Matzovih (sada u vlasništvu Muzeja grada Zagreba), pružio krov nad glavom budućem stručnom okupljalištu hrvatskih i inozemnih čelista. Ova mala revija dijela najboljeg, što će hrvatsku glazbenoumjetničku reproduktivu nositi sljedećih desetljeća, dala je ovom važnom segmentu glazbene kulture snažan poticaj.</p>
<p>Stanislav Tuksar</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Varia Salonitana</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - U solinskom Domu kulture »Zvonimir« u četvrtak na večer otvorena je izložba »Varia Salonitana«, na kojoj je izložen manji dio zbirke salonitanskih fragmenata što se nalaze u privatnoj zbirci Solinjanina Marka Matijevića. Vlasnik zbirke nalaza je naslijedio od svoje obitelji, koja posjeduje zemljište u samom centru Salone, a kao zaljubljenik u arheologiju Matijević je i sam prikupio pojedine komade, često odbačene na pojedinim gradilištima oko povijesne jezgre Solina.</p>
<p>- Iako nisam arheolog po struci, život u povijesnoj jezgri nagnao me da počnem razmišljati o važnosti kamenih zidina na kojima je ispisana stoljetna povijest. Moja zbirka sadrži više od 200 artefakata, od čega smo odabrali pedesetak ulomaka koji najbolje prezentiraju bogatstvo skupljenog materijala - kazao je na otvorenju izložbe vlasnik zbirke napomenuvši da je zbirku i registrirao. Izložba prikazuje zakopanu i zanemarenu Salonu u kojoj je atijević pronašao dijelove kamenih spomenika i mozaika što svjedoče o razvoju Salone, od 4. stoljeća prije Krista do 10. stoljeća nove ere. Prvi put je predstavljen vrijedan ulomak antičkog sakrofaga s prikazom Dionizova Istočnog triujmfa.</p>
<p>- Živjeti unutar Salone za Marka Matijevića bio je snažan poticaj za otkrivanje antičkoga grada, a time i svijesti o povijesno-kulturnom okružju. Zato nas ne iznenađuje prezentacija ove zbirke široj javnosti, a posebice znanstvenim krugovima da je obrade i integriraju u salonitanski korpus - rekla je Jasna Jeličić-Radonić iz splitskog Konzervatorskog odjela na otvorenju. Izložbu, na kojoj su predstavljeni ulomci sarkofaga, novčići, razni alati, stele, prapovijesni, rimski i starohrvatski predmeti i pomagala, prati bogat katalog koji će zbog kašnjenja tiska biti naknadno predstavljen.</p>
<p>Izložba je otvorena u sklopu održavanja klasičnog seminara »Salona Felix«, kojeg su po treći puta organizirali Konzervatorski odjel iz Splita i solinski Dom kulture »Zvonimir«. Seminar je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola te studentima koji se žele upoznati s kulturnom baštinom Salone, najvećim antičkim gradom na hrvatskoj obali Jadrana.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Izazovi Ivane Popović</p>
<p>Nakon performancea »Homoseksualci nomadi«, »Travestiti prosjaci« i »Vile nerotkinje« izvedenih prošle godine, ovih dana su u Tvornici zabave, kulture i umjetnosti prikazane »Sestre ožujske« s kojima kiparica Ivana Popović završava ciklus atraktivnih scenskih istraživanja života manjinskih seksualnih skupina. »Zanimaju me naši rubni građani, njihova esetika, a ne seksualnost«, kaže Ivana Popović koja je početkom 90-ih godina u nas pomicala granice scenske umjetnosti svojim smionim eksperimentima.</p>
<p>O ljubavi između dviju žena govore »Sestre ožujske«, s rubova onih promišljanja koja razdvajaju osobno od društvenog djelovanja i suprotstavljaju se konvencijama što reguliraju rodovske veze, pozivajući na različita ograničenja i cenzure. Subjekt koji traga za svojim identitetom u performanceu Ivane Popović prepoznaje se i ostvaruje u relaciji s Drugim, odnosno Drugom, izmičići subverzivnim interpretacijijama, iznalazeći prostor vlastite slobode.</p>
<p>Kostimi upućuju na tragove Istoka i dodire različitih kultura kojima se potiskuju razlike i otvaraju drugačije perspektive. Urbani svjetovi Ivane Popović ne priznaju razdvajanja i unaprijed zadane uloge, već rubno zamjenjuju središnjim u unutarnjim poniranjima koja su uvijek u društvenim preispitivanjima neuhvatljiva. Tako se »Sestre ožujske« svojom porukom, poput provokacije, izravno obraćaju gledateljima.</p>
<p> Ivana Roščić, Lala Raščić, Maja Kovač i Ivana Popović na dva stola smještena u dvorani Tvornice istražuju spolne slobode i ograničenja isključivo u prostorima žudnje, straha, želje.... Uspijevaju i ovaj put unijeti kreativan nemir u rasporede u nas posve marginalizirane alternativne umjetnosti.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>»Ne smijem ni skijati ni plivati, ni...«</p>
<p>Nije mi u Baselu bilo loše, ali jednostavno se zaželiš svoje kuće, rekla je najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić nakon što se vratila iz Švicarske,a uskoro odlazi na terapiju Selce / Iako se nadala da će moći skijati već u svibnju, to ne dolazi u obzir, a za sada ne smije ni plivati</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Mjesec dana nakon pada na treningu spusta u švicarskom Sankt Moritzu, najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić se vratila kući. </p>
<p>- Napokon sam doma! Napokon da mogu hodati po hrvatskoj zemlji, baš sam se zaželjela toga, bile su prve Janičine riječi nakon što je sišla iz zrakoplova s kojim je stigla u Zagreb.</p>
<p>- Nije da mi je u Baselu bilo loše, ali jednostavno se zaželiš svoje kuće. Kod obitelji Težak su svi bili pažljivi prema meni, ali sada ću se u ovih nekoliko dana koliko ću biti doma - napokon odmoriti. Iako, znam, već u ponedjeljak me očekuje proslava Hrvatskog olimpijskog odbora u Hrvatskom narodnom kazalištu.</p>
<p>Zatim je Janica pojasnila od čega će se zapravo odmoriti:</p>
<p>- Svaki dan sam se budila u šest ujutro, već u sedam sam morala biti na terapiji, zatim sam morala mirovati do druge dnevne terapije, tako da sam imala vrlo malo slobodnog vremena. Ovih nekoliko dana u Zagrebu neću ići na terapije nego su mi propisali neke vježbe koje mogu raditi sama kod kuće. Sada je najbitnije da mi koljeno što više bude u pokretu.</p>
<p>Iako se radilo o vrlo teškoj ozljedi koljena od koje je prošlo tek mjesec dana, Janica nas je iznenadila jer već sada može hodati bez oslanjanja na bilo kakva pomagala.</p>
<p>- Da, to se vama tako čini. Bez ove udlage koju sada imam na koljenu ne bih se mogla pomaknuti, koljeno bi mi samo »plesalo«. Sada me koljeno više ne boli, samo mi se javlja bol u zadnjem mišiću, ali liječnici su mi rekli da je to zbog toga što mi je zadnji mišić na nozi puno jači od prednjeg.</p>
<p>Nakon nekoliko dana odmora u rodnom gradu Janica će program oporavka nastaviti u Selcu.</p>
<p>- Tamo ću provesti tri tjedna nakon kojih ću otići u Basel na kontrolu. Ali, i dok ću biti na terapijama u Selcu, posjetit će me dr. Müller koji će doći pogledati kako napredujem s oporavkom.</p>
<p>Kako je teško jednoj 18-godišnjoj sportašici suzdržavati se od bilo kakvih sportskih aktivnosti, dokazuje i sljedeća Janičina izjava:</p>
<p>- Fali mi skijanje. Već nekoliko dana nakon operacije pitala sam kada ću opet moći skijati, hoće li to biti u svibnju. Onda su mi rekli da tako brzo neću moći skijati, pa dobro onda ću u lipnju. No, onda su mi reki da neću moći niti u lipnju, tako da će mi biti teško dočekati da napokon ponovno stanem na skije. Eto, sada idem na more, pa sam se poveselila da ću barem moći plivati, ali su mi doktori rekli da ne mogu niti to. </p>
<p>No, ako se već ne može baviti sportom, Janica će slobodno vrijeme iskoristiti za posjećivanje sportskih priredbi.</p>
<p>- Imam prijatelje koji igraju vaterpolo u Medveščaku, tako da ću u subotu otići pogledati njihovu utakmicu. Uskoro počinje Europsko prvenstvo u rukometu, pa se nadam da ću naći vremena iz Selca otići u Rijeku pogledati neke od tih utakmica.</p>
<p>U vrijeme dok se oporavljala u Švicarskoj, Janici se javila jedna od najvećih suparnica u Svjetskom kupu, Austrijanka Renate Götschl i zaželjela joj što brži oporavak. Uistinu lijep potez Austrijanke koja je i ovime pokazala da je velika sportašica.</p>
<p>- Javio mi se i Karl Fresner, jedan stariji gospodin iz vodstva austrijske reprezentacije, i rekao mi da sam ja njegova ljubimica i poželio mi da se što prije vratim.</p>
<p>I to pokazuje da je naša najbolja skijašica svojim rezultatima u Svjetskom kupu zavrijedila poštovanje suparnica. Samo da se što prije vrati i dokaže kako ju je ova ozljeda samo na kratko usporila od pohoda tamo gdje i pripada - na sam vrh svjetskog skijanja. Podršku u tim nastojanjima daju joj i predstvnici njezinog najvećeg sponzora, Jamnice koji su ju dočekali u zračnoj luci i uručili joj prigodne poklone. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ljubičić i dalje čeka prvi finale</p>
<p>U polufinalu ATP Tour turnira u Sydneyu, Jason Stoltenberg sa 6-4, 6-2 svladao Ivana Ljubičića koji je, osim sa suparnikom, imao problema i s leđima</p>
<p>SYDNEY, 14. siječnja</p>
<p> - Ivan Ljubičić ipak neće u subotu igrati u prvom finalu u karijeri na ATP Tour turnirima - nakon pobjeda protiv Rusa Safina, Amerikanca Martina i Slovaka Kučere, na put mu je stao domaći tenisač, Australac Jason Stoltenberg. </p>
<p>U polufinalu »Adidas Internationala«, turnira koji se na betonu igra za nagradni fond od 350.000 dolara, Stoltenberg je svladao Ljubičića sa 6-4, 6-2 i tako australskim navijačima donio ono što su željeli: okršaj njihovih igrača u finalu.</p>
<p> Naime, u drugom dvoboju polufinala Lleyton Hewitt bio je bolji od Španjolca Alexa Corretje 6-4, 6-4.</p>
<p>- Stoltenberg je igrao dobro, ali ne vjerujem da može osvojiti turnir, jer Hewitt igra odlično. Ja sam uoči polufinala imao problema s leđima, jer sam očito istegnuo neki mišić, no radi se o lakšoj ozljedi. »Australian Open« sigurno nije upitan, vjerujem da do ponedjeljka više neće biti bolova. Ovo nije nova ozljeda, imao sam tih problema i prije, tako da nisam zabrinut, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Porazom protiv Stoltenberga, 94. tenisača svijeta po rezultatima u posljednjih godinu dana (najbolji plasman mu je 19. mjesto iz 1994. godine) Ljubičić je propustio priliku prvi put zaigrati u završnici, slično kao u Umagu prošle godine kad je također zaustavljen u polufinalu. </p>
<p>Sljedeći nastup Ljubičić će imati idućeg tjedna u Melbourneu, gdje ga na startu čeka Australac Sekulov, za kojeg kaže da nije bio loš ždrijeb...</p>
<p>Rezultati, tenisači (beton, nagradni fond 350.000 USD): Hewitt - Corretja 6-4, 6-4, Stoltenberg - Ljubičić 6-4, 6-2.</p>
<p>• Na WTA Tour turniru tenisačica, u finalu će u subotu igrati Amerikanka Lindsay Davenport i Francuskinja Amelie Mauresmo. Davenport je lakoćom, sa 6-3, 6-2, bila bolja od Ruskinje Ane Kurnjikove, a Mauresmo je izbacila prvu nositeljicu, Švicarku Martinu Hingis.</p>
<p>Rezultati, tenisačice (beton, nagradni fond 450.000 USD): Mauresmo (6) - Hingis (1) 7-5, 6-3, Davenport (2) - Kurnjikova (8) 6-3, 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prelako potrošen teško stečeni ugled</p>
<p>Nakon dva poraza na »Maspalomas« turniru - PSV Eindhoven 1-2 i Duisburg 0-3 - nogometaši Croatije zauzeli su posljednje mjesto i dobit će od organizatora 7500 maraka / No, trebalo bi im i to oduzeti zbog načina na koji su izgubili okršaj za treće mjesto protiv Duisburga...</p>
<p>SAN AGUSTIN, 14. siječnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Kao Manchester United u Brazilu... Otprilike tako su Croatijini nogometaši okončali nastup na »Maspalomas« turniru na Kanarskim otocima, turnir na koji su otputovali puni optimizma najavljujući juriš na 30.000 maraka, koliko donosi prvo mjesto. Nakon dva poraza (PSV Eindhoven 1-2 i Duisburg 0-3) »modri« su zadnji i dobit će od organizatora 7500 maraka, no trebalo bi im i to oduzeti zbog načina na koji su izgubili okršaj za treće mjesto protiv Duisburga...</p>
<p>Piotr Reiss, Poljak pristigao u Duisburg ove zime iz berlinske Herthe, nije mogao ni poželjeti ljepši start u novome klubu. Utrpao je tri gola Zagrepčanima, kod drugoga je od kompletne maksimirske obrane napravio »jazavce«, udarivši tako pečat sramotnome nastupu hrvatskoga prvaka. Za 90 minuta Croatia nije napravila ozbiljniji prekršaj, agresivnost im je bila na onoj razini koju obično koala iskazuje nakon obilnog ručka, a pomalo »šarena« postava koju je trener Marijan Vlak sučelio Nijemcima bila je sve drugo samo ne momčad. Ne zaboravimo, Duisburg je »bundesligaš«, ali tek 16-plasirani »bundesligaš« koji je posve prosječnom, ali maksimalno ozbiljnom i borbenom igrom, rezultatski »unakazio« Zagrepčane. Istina je da su »plavi« imali nekoliko pravih šansi (Šimić kod 0-0, Tokić i Mujčin kod 0-3), ali sad bi bilo više nego glupo razgovore o utakmici započinjati riječima »da smo mi svoje pogodili«...</p>
<p>Nije, naime, slučajno što nisu pogodili. Šimić već ima lijepu nisku čudesnih promašaja, Tokić je posve izvan forme (Reiss ga je uništio, dva su gola na Tokićevoj duši), Mario Cvitanović također (asistirao je Nijemcima za prvi gol), na Jeličića već odavno ne trošimo prostor, da ne nabrajamo dalje. Iako je točno da bi kao olakotna okolnost mogla poslužiti spoznaja kako je riječ o početku priprema, dodat ćemo samo jednu rečenicu: i Nijemci su se počeli pripremati kad i Croatia...</p>
<p>- Nismo svi isti. Nismo nikad bili, niti ćemo ikada biti. I stvarno je zadnji trenutak da se stvari postave kako treba, da se točno zna gdje je kojemu nogometašu mjesto, rekao je poslije blamaže vratar Dražen Ladić, koji je dvoboj odgledao s klupe.</p>
<p>Mudro veli Ladić. Jer, Marijan Vlak ima na popisu 27 nogometaša. Ali, nema 27 igrača! Točno je da su pripreme razdoblje kad se dijele dresovi, kad priliku za nametanje imaju i oni iz drugoga plana, ali čini nam se da je takvu priliku trener morao ostaviti za La Mangu i trening utakmice koje će gledati 20-ak ljudi. Turnir »Maspalomas« prenosila je satelitska tv-postaja »Eurosport« i teški 0-3 poraz grdo je odjeknuo nogometnom Evropom. Prelako se troši ugled preteško građen zadnjih godina u Evropi, slom protiv prosječnoga Duisburga najteži je Croatijin međunarodni poraz od listopada 1998. i također 0-3 neuspjeha protiv neusporedivo jačeg Porta. Predsjednik kluba Zlatko Canjuga bijesno je nazvao direktora za odnose s javnošću Gorana Bradića i rekao mu da poruči Vlaku »neka ih nagazi u La Mangi«. Kao da će to nešto promijeniti. Ali, kad bi Canjuga pozvao neke na razgovor o revidiranju ugovora...</p>
<p>Engleski se novinari natječu tko će više ismijati Manchester United, izjave njihova menedžera Sir Alexa Fergusona i ponašanje Davida Beckhama predmetom su neviđene sprdnje, kao da se jedva dočekao slom aktualnoga evropskoga prvaka u Brazilu. Sad se plaća danak višegodišnjoj bahatosti, Sir Ferguson više nije nedodirljiv poput Kraljice majke i prozori njegove palače razbijeni su kamenjem kojeg bacaju engleski mediji. Činjenica jest da je i kod nas mnogo onih koji jedva čekaju Croatijin slom, pa i ovaj neuspjeh »plavih« na međunarodnom turniru koriste za vlastito samozadovoljavanje. Upitno je tek jesu li u Croatiji svjesni težine proljeća koje je pred njima, upitno je može li i smije li trener Vlak neograničeno vjerovati baš svim igračima i svim suradnicima, poglavito stoga jer su ga neki dosad u pravilu izdali kad god su imali priliku. Uostalom, dan nakon utakmice s Duisburgom (druge u dva dana), »modri« su imali trening u sasvim neuobičajeno vrijeme, točno u podne! Navodno »logistika« nije uspjela pronaći bolji termin!? Zanimljivo, kad je Canjuga nazvao Bradića, nije spominjao »logistiku«, nego je naredio da se poruka prenese - treneru. Valjda je Vlak sve shvatio...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vlak: Ne znam što im se događa u glavi</p>
<p>SAN AGUSTIN, 14. siječnja</p>
<p> - Poslije poraza protiv PSV-a Croatijin trener Marijan Vlak bio je zadovoljan igrom momčadi i ogorčen suđenjem... A nakon kraha protiv Duisburga bio je utučen, gotovo bez riječi. Očito je kako nije vjerovao ni očekivao da bi mu momčad mogla biti razbijena poput porculanske šalice...</p>
<p>- Nije mi jasno, stvarno ne znam što se događa u tim glavama. I ova je utakmica pokazala da se bez duel-igre, bez agresivnosti i borbenosti, ne može igrati nogomet. Nevjerojatno je da je naš suparnik dobio gotovo sve izravne dvoboje, moji su igrači samo skakutali oko Nijemaca, nismo napravili ni tri ozbiljna prekršaja. Igali smo upravo onako kako se ne smije igrati, kad smo imali loptu onda smo je »davili« stotinama dodira, sporo smo se približavali njihovim vratima, igrali smo okolo umjesto naprijed. Normalno da je Duisburg sve to znao iskoristiti i s ponuđenoga pladnja uzeti pobjedu. K tome, promašili smo nevjerojatne šanse, ali ne želim razgovarati o tim šansama nakon 0-3 poraza koji je stigao isključivo kao plod naše loše igre.</p>
<p>• Kakva je bila priprema za utakmicu? Jeste li možda po nekim detaljima mogli »namirisati« da baš neće sve biti kako ste zamislili?</p>
<p>- Ponavljam, jednostavno mi nije jasno što se to na terenu dogodilo s mojom momčadi. Na sastanku uoči dvoboja rekao sam igračima da Nijemci igraju čvrsto i agresivno, da je ključ svega upravo u našoj čvrstini i agresivnosti kojom im moramo parirati! Međutim, mi smo bježali od dvoboja i na kraju zasluženo izgubili. Nadam se tek da smo izvukli neke pouke, poglavito da se bez duela, trke i agresivnosti nogomet ne može igrati.</p>
<p>• Zanimljivo je da isti pojedinci ponavljaju mlaka izdanja uvijek kad im date priliku! Dokle ćete to trpjeti, hoćete li uskoro odrediti uistinu udarnu momčad, ili će i dalje svi biti identično tretirani? Istina je da je početak priprema, ali nemate baš previše vremena...</p>
<p>- Svaka utakmica na kraju donosi sud o pojedincima. Zato sam i stavio neke u momčad, zato su i bili na turniru. Sigurno je kako je dvoboj protiv Duisburga pokazao da neki nemaju u sebi pravi pristup i uskoro će morati otpasti! No, neću sad govoriti o pojedincima, jer je zakazala cijela momčad i to me najviše peče. Međutim, vjerujem da ćemo do početka prvenstva sve očistiti i korigirati. Iako sam nezadovoljan rezultatom i pristupom igri, nisam zabrinut, jer je pred nama još mjesec dana rada, rekao je Vlak, najavivši i oštriji sastanak s igračima. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Na Poljudu se napokon igra nogomet</p>
<p>Hajduk u subotu (14.30 sati) na Poljudu igra prvu pripremnu utakmicu protiv njemačkog drugoligaša Chemnitzera / Šurjak je telefonski razgovarao s trenerom Matkovićem i navodno iznio mišljenje da mu se mogla pružiti i veća podrška</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - U subotu će na Poljudu konačno biti malo nogometa, Hajduk igra prvu pripremnu utakmicu protiv njemačkog drugoligaša Chemnitzera. Dvoboj počinje u 14.30 sati, no još nije odlučeno hoće li se igrati na glavnom travnjaku ili pomoćnom. </p>
<p>Navijači splitskog kluba moći će se tako uvjeriti u mogućnosti Hajduka na proljeće i vidjeti koliko se bura poljudskih kancelarija osjeća među nogometašima. Međutim, toliko je bilo smjena i nespretnosti u upravljanju klubom (pregovori s Poklepovićem, smjena Katalinića, pa Maršića, konfrontacija s Croatiijom i HNS-om) da su igrači sigurno otupjeli na krize s kata...</p>
<p>Trener Ivica Matković zadovoljan je ozračjem na pripremama, a posebno rezultatima funkcionalnih sposobnosti igrača. Testiranja su pokazala da su igračke funkcionalne sposobnosti na razini europskih,a da prednjače igrači ponikli u Hajdukovoj omladinskoj školi. </p>
<p>Na Poljudu se polako definiraju pripremne utakmice, a najkvalitetniji suparnik - austrijski Sturm - trebao bi uveličati proslavu 89. rođendana splitskog kluba, 12. veljače. S Posušjem bi se trebalo igrati 9. veljače, no Splićani još trebaju odgovoriti na zahtjev Posušaka. Sigurne utakmice su 26. siječnja s Hrvatskim dragovoljcem i 6. veljače s Mariborom. </p>
<p>Hajdukova kancelarija prima zahtjeve za posudbu igrača. Tako se na Poljud javio Nikica Cukrov, trener Zadra, i zatražio da mu posude Radeljića, Weissa i Piriju. No, teško se išta može riješiti dok se stanje ne normalizira, odnosno dok se ne riješi situacija sa sportskim direktorom Ivicom Šurjakom.</p>
<p>Šurjak je telefonski razgovarao s trenerom Matkovićem i zanimao se kako napreduju pripreme. Navodno je Šurjak prigovorio Matkoviću koliko i kako mu je stao u pomoć i iznio mišljenje da mu se mogla pružiti i veća podrška. Međutim, Matković smatra da su se i on i igrači izjasnili za Šurjakov povratak, ali ne žele gubiti energiju i koncentraciju na probleme koji su nastali u upravi. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bonačić nametnuo snažan tempo</p>
<p>Na prvom okupljanju Varteksovih nogometaša nije bilo nekoliko znanih imena: Kamberović, Matas, Beli </p>
<p>VARAŽDIN, 14. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Varteksa u Varaždinu su počeli s pripremama za nastavak sezone. Na zaleđenom i snijegom pokrivenom terenu, novi trener Luka Bonačić od prve je minute nametnuo oštar ritam rada. Nogometaši na stadionu pokraj Varteksa provode dnevno po šest sati, a treninzi su prije i poslijepodne. Nitko se ne žali, štoviše, igrači s puno entuzijazma odrađuju prve treninge nakon poduže stanke.</p>
<p>Nakon ponovnog preuzimanja trenerskog posla u Varteksu, Bonačić je zatražio da se lista igrača svede na razumna 24 imena. U dogovoru s direktorom kluba Nevenkom Herjavcem i stručnim klupskim vodstvom odabrani su igrači na koje se računa u nastavku sezone. Među odabranima na prvom okupljanju nije bilo nekoliko znanih imena. Primjerice, Kamberović je već angažiran u slovenskom Korotanu, Matas je na probi u Rijeci, a Beli se zaputio do Lodza gdje namjerava igrati za Vislu. Nevenko Herjavec pokušava pronaći povoljne angažmane za sve igrače: </p>
<p>- Svima želimo pomoći, jer su to sve dobri igrači. No, to je vrlo teško jer je mnogo kvalitetnih igrača na tržištu. Nekim igračima bit ćemo prisiljeni dati dokumente prije no što im pronađemo klub.</p>
<p>I dok neki odlaze iz Varaždina, u Varteks dolaze potencijalna pojačanja. Među najatraktivnijim imenima je svakako Sergej Novikovas, 27-godišnji reprezentativac Litve koji je u nacionalnom dresu odigrao 12 utakmica. Nastupao je u Žalgirisu iz Rige, a donedavno je bio igrač danskog Viborga. Igrač s bogatim međunarodnim iskustvom trebao bi ojačati posljednji red Varteksove obrane. Naime, vodstvo varaždinskog prvoligaša traži klasičnog stopera koji bi trebao značajnije smanjiti propusnost »bijelo-plave« obrane. Zasad se Bonačić ne želi izjasniti je li Litvanac pravo rješenje, proba će potrajati do kraja tjedna, a zatim će se saznati hoće li Novikovas postati stanovnik Varaždina. Odluka će se svakako znati do 23. siječnja, kad »varteksovci« odlaze na pripreme u Poreč. U svojoj tradicionalnoj »zimskoj bazi«, u hotelu Parentium, i na obližnjim sportskim terenima Varaždinci će provesti 12 dana i odraditi 22 treninga. Varteks će odigrati i četiri pripremne utakmice, a najzanimljivija i najjača bit će 29. siječnja, protiv Polonije iz Poljske.</p>
<p>Na treninzima u Varaždinu poslijepodne se svakodnevno odigravaju mini-utakmice u najrazličitijim kombinacijama. O njihovoj žestini i želji igrača za dokazivanjem govore i ozljede koje su u prvim izlascima na snježni teren zaradili Sinani i Balajić. Unatoč tome, Bonačić najavljuje da će još pojačati tempo, a igrači će na stadionu provoditi puno radno vrijeme, osam sati. Očito, trener koji se vratio u Varteks i najavio da će ovaj put dovršiti posao započet kad je prvi put vodio varaždinsku momčad uložit će mnogo truda kako bi najave potvrdio već na prvim utakmicama.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jelovac: Pao mi je kamen sa srca</p>
<p>Vinko Jelovac, sad već bivši trener Cibone VIP, u petak je došao na trening, ali ga nije vodio, jer je i službeno obaviješten da njegove usluge više nisu potrebne</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Vinko Jelovac, smijenjeni trener Cibone VIP, u petak je došao na trening svoje bivše momčadi, budući da ga nitko iz kluba nije službeno obavijestio o tome da je dobio otkaz. No, trening na kraju ipak nije vodio on, nego njegov dosadašnji pomoćnik Sead Žunić. Naime, sat prije nego što je prva momčad Cibone izašla na parket Košarkaškog centra »Dražen Petrović« direktor kluba Božo Miličević i službeno je rekao Jelovcu da hrvatski prvak na njegove usluge više ne računa. Tako je Jelovac, poslije nešto više od godine dana u Zagrebu, završio suradnju s Cibonom. No, kako je do isteka njegovog ugovora ostalo još pet mjeseci, Cibona mu treba isplatiti plaću do kraja - prema neslužbenim informacijama, Jelovac još treba dobiti 60.000 njemačkih maraka.</p>
<p>- Poslije 37 godina staža u košarci, igračkog i trenerskog, prvi put sam dobio otkaz. O njemu se govorilo još od moje druge utakmice kako sam preuzeo klub, tako da se može reći da sam dosta dugo i izdržao. Mislim da sam odradio dobar posao, momčad je bila »prava klapa«, vratili smo i publiku u dvoranu. Ako se ne varam, imali smo 14 pobjeda u Europskoj ligi, osvojili smo hrvatsko prvenstvo i kup, ušli u osminu finala Europske lige. Sad smo u prvenstvu na diobi prvog mjesta, s tim da je Cibona već prošla gostovanja u Zadru i Splitu. Za ova četiri poraza zaredom u Europskoj ligi ne osjećam se krivim, jer ne treba zaboraviti da su tri bila u gostima, protiv jakih klubova, rekao je Jelovac.</p>
<p>Sad već bivšeg Ciboninog trenera otkaz očito nije iznenadio, jer je bio upozoren što mu se sprema ako Ülker odnese bodove iz Zagreba. Dva dana nakon poraza prilično je mirno komentirao rasplet:</p>
<p>- Ovo nije ništa strašno, sad mi je pao kamen sa srca. Sad sam i ja »normalni« trener, koji je dobio otkaz. Rastajemo se u prijateljskim odnosima. Ova je ekipa napravila mnogo i individualno i momčadski s obzirom na mogućnosti. Svi su narasli kao igrači. Smijali su mi se kad sam rekao da tu ima nekoliko potencijala za NBA ligu, a sad se pokazuje da bi nekoliko igrača doista moglo potpisati ugovor. Giriček je od nule došao do najboljeg mladog igrača Europe, a sad je u izboru časopisa »Giganti del Basket« proglašen za šestog košarkaša Europe u konkurenciji seniora. Napravio je meteorski uspon i mogu reći da sam forsirao pravog igrača. Josip Sesar je došao ove sezone, ozlijeđen i sa slabim navikama. On je neosporni talent i mora promijeniti navike da se prilagodi Europskoj ligi. Osim njih, tu je bio i trojac bez mane i straha - uživao sam raditi s Krstićem, Vrankovićem i Prkačinom.</p>
<p>Do daljnjega, kaže Jelovac, neće razmišljati o novom angažmanu. »Ja sam mobilan, koferi su mi uvijek spremni«, rekao je, a onda dodao:</p>
<p>- Sigurno je jedno: neću se vrtjeti po kafićima oko Cibone. Tamo se samo sipa iz šupljeg u prazno.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Neven Spahija prvi kandidat za Ciboninu klupu?</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Tko će biti novi Cibonin trener umjesto Vinka Jelovca? Klupsko vodstvo po tom je pitanju u posljednjih 48 sati bilo tajnovito do krajnjih granica, no ako je suditi po neslužbenim informacijama koje su stizale do novinara - jedina službena obavijest bila je da će s trenerom razgovarati direktor Miličević - čini se da su akcije Jasmina Repeše, Aleksandra Petrovića i Petra Skansija bitno pale. Također, i Ivica Burić i Giuseppe Gjergja ogradili su se od kalkulacija s njihovim imenima, pa se popis prilično suzio.</p>
<p>Međutim, iz izvora koji su se dosad pokazivali prilično pouzdanima, u petak kasno poslijepodne stigla je nova obavijest: glavni kandidat za trenera je Neven Spahija! Radi se o jednom od talentiranijih trenera »mladog hrvatskog vala«, koji je zanat pekao u Zrinjevcu, a u posljednje vrijeme radi u slovenskoj Union-Olimpiji. Za sada potvrde te informacije nema, no indikativno je da je Miličević išao po trenera izvan Zagreba. Navodno prema jugu, što opovrgava tezu o Spahiji. No, s obzirom na veliku tajnovitost kojom je bila obavijena ova tema, novinari tu informaciju o putu prema jugu nisu prihvatili objeručke... (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Giergia: Nemam novinare koji bi me pogurnuli u Cibonu</p>
<p>ZADAR, 14. siječnja</p>
<p> - Među velikim brojem kandidata za mjesto trenera Cibone VIP iznad svih očekivanja našao se i Giuseppe Giergia, legenda zadarskih Jazina. Iako smo ga zatekli iznenađena tom informacijom prenosimo njegovu reakciju.</p>
<p>- Kad pogledam popis imena koja se spominju kao potencijalni kandidati za nasljednika Vinka Jelovca onda je to zapravo logičan slijed razmišljanja. Iako je naveden velik broj imena ja zasigurno nisam među njima.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Iz prostog razloga što dobro poznajem novinarski lobi u Zagrebu, odnosno ambijent u kojem se raspravlja o Ciboni. Neki uporno guraju svoje kandidate, jasno iz prijateljskih razloga promoviraju svoje trenere, a takvu promociju ja nemam, zaključio je Giergia.</p>
<p>Osim Giergie još jedno zadarsko ime spomenuto je kao moguće rješenje za nasljednika Jelovca, a riječ je o Ivici Buriću, aktualnom treneru Zadra.</p>
<p>- Nema trenera kojem ne bi bila čast raditi u tako velikom klubu kao što je Cibona koja i na europskom tržištu ima svoju vrijednost. No, ugovorom sam do kraja sezone vezan uz Zadar i nastojim taj posao odraditi na pošten i korektan način. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rađa prvi puta protiv »svojih«</p>
<p>ZADAR, 14. siječnja</p>
<p> - Udarac u oko kojeg je Dino Rađa zaradio u Varni u susretu Saporto kupa, na svu sreću nije teže prirode. Splitski div u dresu Zadra, čini se, potpuno je spreman za dvoboj sa njegovim »žutima« u Splitu. Bit će to prvi Dinov sraz s matičnim klubom otkako je otišao s Gripa. Taj detalj ne zaobilazi ni sam Rađa, iako mu ne pridaje neku osobitu pozornost. </p>
<p>- Istina je, splitsko sam dite i Split je moj grad, ali u ovom trenutku jedini cilj mi je sa Zadrom osvojiti naslov košarkaškog prvaka Hrvatske. Vjerujte, tome sam podredio sve, pa me priče oko Splita uopće ne zanimaju već način kako dobiti ovu utakmicu koja je pred nama, kazao je Rađa. </p>
<p>• Na Gripama vam sigurno priređuju vruć doček?</p>
<p>- Moguće je da bude nekakvih reakcija s tribina odnosno dobacivanja ali valja se isključiti iz toga i u potpunosti posvetiti igri kao što sam to uvijek činio. </p>
<p>• Svjesni ste da će pritisak splitskih centara biti najjače oružje kojim će se Splićani nastojati nametnuti odnosno vas udaljiti od koša?</p>
<p>- Doista imaju tercet dobrih skakača, Vujčića, Poljaka i Žižića, ali imam dovoljno iskustva da bih racionalno iskoristio snagu koju ću uz znanje upotrijebiti onog trenutka kad to momčad od mene bude najviše tražila. Ne smije se zanemariti ni pomoć mojih suigrača koja zna biti u velikoj mjeri.</p>
<p>• Iako ogled sa splitskim Croatia osiguranjem ne odlučuje ništa bitnije. Svi ga vide kao dalmatinski derbi, no u konačnici krajnji ishod utakmice mogao bi odrediti čak startnu jedinicu uoči mini ligu. </p>
<p>- Vidim da ciljate na Cibonu iako je utakmica sa Splitom, no zasigurno su usko povezane. Splitu bi pobjeda značila kao samopouzdanje, dok bi nama poraz na neki način bio otegotna okolnost, jer bismo tako nanizali dva kiksa koje Cibona nema. Dobro je što smo imali tešku utakmicu u Bugarskoj koju smo dobili čime smo potvrdili kontinuitet dobrih igara. Bez obzira što smo u formi malo pali to praktički ne znači ništa, jer eto dokazali smo da se i u takvom odnosu snaga može pobjeđivati. Ne mogu reći da bi poraz na Gripama za nas bio neka tragedija, ali bi svakako ostavio traga, zaključio je Dino Rađa. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kako će Gripe dočekati Rađu?</p>
<p>Prednost Zadra je individualna kvaliteta, a naša momčadska igra, kaže Predrag Kruščić, trener košarkaša Split Croatia osiguranja, uoči subotnje utakmice sa Zadrom (18 sati)</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja u 12. kolu hrvatskog prvenstva na Gripama ugošćuju velikog sportskog suparnika, Zadar (18 sati). Dolazak Zadrana mamac je za navijače splitskog kluba, koji ove sezone i ne dolaze u velikom broju na košarkaške utakmice. Momčad u kojoj nastupa bivši »žuti« Dino Rađa, pa Arijan Komazec, Darko Krunić... i koja je okupljena s jednim ciljem - prekinuti Ciboninu dominaciju - izazov je splitskoj momčadi. </p>
<p>Mladi košarkaši Splita su u nekoliko utakmica s iskusnijim suparnicima iskazivali darovitost, ali nisu znali dobru igru kapitalizirati pobjedama, pogotovo u utakmicama koje su odlučivale o trofeju. I baš bi subotnji susret sa Zadranima trebao pokazati da je momčad spremna poraziti papirnate favorite. </p>
<p>»Žuti« su motivirani, posebno visoki igrači Poljak, Vujčić, Žižić i Henjak, jer sudar s iskusnim Rađom za njih je sudar s uzorom i sigurno bi željeli osjetiti barem komadić njegove slave. Pobjede u susretima sa Sakalaiem i Karlovcem dobra su uvertira za Zadrane. Dolazak Zemljića olakšao je igru Tvrdiću, vanjska šuterska linija bitno je opasnija i olakšava igru centara. Sigurno će i Zemljić biti posebno inspiriran da protiv snažnog Zadra iskaže kvalitete zbog kojih je došao na Gripe. </p>
<p>Derbije pune emocija uglavnom odlučuju sitnice i tako će biti i u subotu. Borbenija, hrabrija, inspiriranija, odlučnija momčad privući će sreću na svoju stranu, a ona će biti važan faktor za krajnji rezultat.</p>
<p>- Kao i svi derbiji, i ovaj će odlučivati detalji. Prednost Zadra je individualna kvaliteta, a naša, po mom mišljenju, momčadska igra, zajedništvo. Mlada smo momčad, željna dokazivanja, pogotovo u ovakvim susretima. Susret u Zadru je pokazao da im možemo parirati. Nadam se da ćemo, uz pomoć publike, izboriti pobjedu i da ćemo im se revanširati za poraz u prvom dijelu sezone, kazao je jutro prije susreta sa Zadrom Predrag Kruščić, trener Split Croatia osiguranja.</p>
<p>Kruščić smatra da Split u ovom susretu nema što izgubiti i da zbog toga njegovi igrači nisu posebno psihički opterećeni. No, ne bi bilo loše kad bi Splićani bili psihički napeti. Naime, imaju četvoricu darovitih centara - Vujčića, Poljaka, Žižića i Henjaka - koji bi se trebali uspješno boriti sa zadarskim centrom, pa makar se on zvao i Rađa. Vanjska linija Zemljić i Tvrdić mogu pridonijeti koliko i Komazec, a probojnost bekova je problem oba sastava. Možda je prednost Zadrana iskustvo Krunića, ali Splićani igraju na svom parketu... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jelić: Ne bojim se ničega</p>
<p>Nema govora o bilo kakvom ultimatumu, ni o nekom posebnom pozivanju na odgovornost, kaže direktorica reprezentacije odbojkašica Snježana Mijić o pismu izborniku Ivici Jeliću</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Izbornik hrvatskih odbojkašica Ivica Jelić u petak je dobio pismo direktorice reprezentacije Snježane Mijić, u kojem se od njega traži detaljna analiza nastupa na olimpijskom kvalifikacijskom turniru u Bremenu. U Jelićevom izvještaju mjesto bi trebala naći analiza svakog pojedinog seta na bremenskom turniru, pojedinačni učinak svake reprezentativke te objašnjenje kriterija po kojima su odbojkašice izabrane. Iako ovakav način komunikacije između izbornika i čelnika Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) dosada nije bio uobičajen, Jelić u pismu ne vidi posebnu novost:</p>
<p>- U dopisu kojeg sam dobio nema ničega neuobičajenog. Već sam u Bremenu najavio analizu kvalifikacijskog turnira i normalno je da HOS očekuje izvještaj. Nisam znao da će HOS tražiti izvještaj pismenim putem, ali spreman sam odgovoriti na sva postavljena pitanja. Nemam se čega bojati, niti imam što skrivati. Uostalom, s predsjednikom HOS-a Liviom Tončinićem već sam razgovarao o detaljima svog izvještaja, rekao je Jelić.</p>
<p>Prema pismu direktorice Mijić, Jelićev izvještaj trebao bi u HOS stići do 25. siječnja, a potom će o njemu raspravljati Izvršni odbor. Bude li Jelić smatrao da mu je ostavljeno premalo vremena, u dogovoru s glavnim tajnikom HOS-a Zvonimirom Šemperom moći će zatražiti odgodu. U HOS-u najavljuju da će sličan izvještaj zatražiti i od izvršnog savjetnika Nikolaja Karpolja.</p>
<p>- Nema govora o bilo kakvom ultimatumu, ni o nekom posebnom pozivanju na odgovornost, pa je naslov u Sportskim novostima o pozivanju Jelića pred porotu malo pretjeran. Jelić jednostavno mora predati izvještaj o bremenskom turniru, on njega se traži da ocijeni nastup reprezentacije i izloži kako će se dalje raditi. Namjera HOS-a je spriječiti da nam se dogodi novi neuspjeh kao u Bremenu, rekla je direktorica reprezentacije Snježana Mijić, dodavši kako će nakon sastanka Izvršnog odbora izbornik Jelić vjerojatno objaviti popis 18 kandidatkinja za posljednji kvalifikacijski turnir u Tokyju (od 17. do 25. lipnja).</p>
<p>Novosti glede Jelićevog izvještaja i sastava reprezentacije koja će se pripremati za tokyjski turnir mogu se očekivati u utorak, kada će se uoči utakmice Lige prvakinja između Rijeka-Kvarner osiguranja i ruske Uraločke iz Jekaterinburga sastati izbornik Jelić, Karpolj i predsjednik Tončinić.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Petorici bosanskih Hrvata od 6 do 25 godina zatvora!</p>
<p>Branitelji, šokirani odlukom Suda, najavili žalbe / Najveću kaznu od 25 godina dobio je Vladimir Šantić / Oslobođen jedino Dragan Papić</p>
<p>DEN HAAG, 14. siječnja</p>
<p> - Haaški sud proglasio je u petak petoricu bosanskih Hrvata krivima za sudjelovanje u etničkom progonu Muslimana, kao i u napadu na selo Ahmiće u kojem je u travnju 1993. ubijeno 116 Muslimana. Sud im je odredio kazne od šest do 25 godina zatvora, a oslobodio je Dragana Papića naredivši njegovo trenutačno puštanje na slobodu. Najveću kaznu od 25 godina dobio je Vladimir Šantić (42), koji je proglašen krivim za progon, sudjelovanje u jednom ubojstvu Muslimana te za nehumane postupke uz otežavajuću okolnost da je imao zapovjednu ulogu. Te tri točke optužbe donijele su mu kazne zatvora od 25, 15 i deset godina uz sudsku odluku da ih služi istodobno. Drago Josipović (45) također je proglašen krivim za sudjelovanje u progonu i istom ubojstvu kao i Šantić. Slijedom toga, dosuđene su kazne zatvora od 10 godina za progon, 15 godina za ubojstvo i 10 godina za nehumane postupke. Sud je i u njegovu slučaju odlučio da kazne služi istodobno, što znači ukupno 15 godina. Zoran (42) i njegov brat Mirjan (37) Kupreškić proglašeni su krivima za sudjelovanje u etničkom progonu, no oslobođeni su optužbe da su sudjelovali u ubojstvu muslimanskih susjeda. Zbog »vodeće uloge« Zoran Kupreškić osuđen je na deset, a njegov brat na osam godina zatvora. Najmanju zatvorsku kaznu od šest godina dobio je Vlatko Kupreškić (42) jer, po ocjeni Suda, nije dokazana njegova umiješanost u jedno ubojstvo i nije osobno sudjelovao u progonu već je pružao pomoć napadačima.</p>
<p>»Progon je jedan od najopakijih zločina protiv čovječnosti jer se hrani samom negacijom načela jednakosti ljudskih bića«, rekao je predsjednik Sudskog vijeća Antonio Cassese obrazlažući sudsku odluku. »Progon je tek jedan korak do genocida - najstravičnijeg zločina protiv čovječnosti, jer je u genocidu namjera progona dovedena do krajnjih granica fizičkim istrebljenjem skupine«, ocijenio je predsjednik Sudskog vijeća. Time je najavio oštar tretman etničkog progona i ahmićkog pokolja u Haagu. </p>
<p> »Sudsko vijeće zaključilo je da ovo nije bila vojna operacija. To je bilo dobro organizirano i planirano ubijanje civila druge etničke skupine, Muslimana, od strane vojske druge etničke skupine - Hrvata. Glavni cilj masakra bio je izgon Muslimana iz sela«, izjavio je Cassese uspoređujući iskaze svjedoka proteklih godina u sudnici s antičkom tragedijom u kojoj se nedjela ne vide, već se prenose riječima glumaca. Vijeće je, kazao je, zaključilo da, uz moguću iznimku jednog optuženika, nije sudilo »glavnim krivcima« za Ahmiće. </p>
<p> Šestorica Hrvata ozbiljnih su lica mirno saslušala odluku Sudskog vijeća, a u galeriji su bili članovi njihovih obitelji te predstavnici Viteza. </p>
<p> Tužiteljstvo je u završnoj riječi u studenome prošle godine zatražilo kazne zatvora od osam do 30 godina za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja. Šestorica bosanskih Hrvata bila su optužena zajedničkom optužnicom da su pomogla organiziranju napada HVO-a u travnju 1993. na područje Ahmića i da su od listopada 1992. do travnja 1993. sudjelovala u progonu i etničkom čišćenju muslimanskog stanovništva te u razaranju njihove imovine na tom području. </p>
<p> Pojedinačno, Zoran i Mirjan Kupreškić bili su optuženi za ubojstvo obitelji Nasera Ahmića i zlostavljanje Sakiba Ahmića, Vlatko Kupreškić za sudjelovanje u ubojstvu Fate Pezer i ranjavanje Dženane Pezer, a Drago Josipović i Vladimir Šantić za ubojstvo Musafera Pušćula i paljenje njegove kuće. </p>
<p> Zoran i Mirjan Kupreškić, Drago Josipović, Dragan Papić i Vladimir Šantić dobrovoljno su se predali Haaškom sudu u listopadu 1997., a Vlatka Kupreškića SFOR je uhitio potkraj iste godine. Na suđenju koje je započelo 17. kolovoza 1998., tužiteljstvo i obrana izveli su 158 svjedoka. </p>
<p>Koordinator braniteljskog tima šestorice bosanskih Hrvata Petar Pavković u petak je istaknuo da odvjetnici namjeravaju uložiti žalbe na neprihvatljive presude. »Dok smo jedinom oslobađajućom presudom zadovoljni, drugima smo šokirani. Obrazloženje sudske presude pripada sferi akademskih rasprava, kao i usporedba s antičkim tragedijama, i ne slijedi iz činjenica koje su ponudile obje strane na suđenju«, rekao je Pavković u Haagu nakon izlaska iz sudnice dodavši: »Naravno, žalit ćemo se«.</p>
<p>Glasnogovornik tužiteljstva Paul Risley kazao je da će tužiteljstvo, nakon što razmotri pisano obrazloženje presude, odlučiti hoće li uložiti žalbu. </p>
<p>Obrana Dragana Papića, jedinog od šestorice bosanskih Hrvata kojega je Sud oslobodio svih optužbi i naložio njegovo trenutačno puštanje na slobodu, pozdravila je u petak oslobađajuću sudsku odluku. »Zadovoljni smo odlukom. Imali smo puno povjerenje u Sudsko vijeće, u njegovu dobru procjenu svih dokaza, i naših i tužiteljevih«, rekli su branitelji Petar Pilišelić i Nika Pinter, vidno zadovoljni sudskom odlukom. »Naš se branjenik«, dodali su, »dobrovoljno predao još u listopadu 1997. jer je znao da nije kriv i stoga nije želio živjeti čitavog života kao bjegunac«. (Hina)</p>
<p>Račan: Presude su rigorozne</p>
<p>Presude Haaškog suda budući premijer Ivica Račan komentirao je kao rigorozne, napomenuvši da se želi argumentirano upoznati s razlozima za donošenje takve odluke. Hoće li nove vlasti udovoljiti najnovijem zahtjevu haaškog tužiteljstva, pitali su novinari Račana. On je odgovorio: »Dopustite da najprije formiramo Vladu pa da odlučimo oko takvih pitanja«.(mr)</p>
<p>Šeparović: Radim na prijedlogu promjene Zakona o suradnji s ICTY-jem </p>
<p>Ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović u petak je u telefonskom razgovoru izjavio Hini kako se nada da će, nakon žalbi, pravomoćne presude petorici bosanskih Hrvata biti »primjerenije«. Izrečenim »drastičnim« kaznama od šest do 25 godina zatvora, te oslobađajućom presudom za Dragana Papića, Haaški sud »nastavlja opravdavati sebe«, smatra ministar. Napomenuo je da radi na prijedlogu za promjenom Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom prema američkom modelu odnosa sa stranim sudovima. Prema tom prijedlogu, strani sud, u ovom slučaju Haaški, mogao bi podnijeti tužbu ili kaznenu prijavu hrvatskom pravosuđu, a hrvatski bi sudovi o izručenju hrvatskih državljana odlučivali tek nakon što bi proveli istražni postupak. Na taj bi način, smatra Šeparović, bila zaštićena prava hrvatskih građana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Libiji poginula i dva hrvatska naftaša</p>
<p>BERN/ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U nesreći švicarskog zrakoplova, koji se u četvrtak poslije podne prisilno spustio na morsku površinu ispred libijske obale i nakon toga potonuo, preživjelo je 18 osoba, a 23 ih je poginulo ili nestalo. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je u petak da su u nesreći poginuli hrvatski državljani Branko Micklenić i Duško Jančić. Ministarstvo je izrazilo sućut obiteljima poginulih.</p>
<p>Zrakoplov tipa shorts SD360 s 38 putnika i tri člana posade krenuo je iz Tripolija prema najvećem libijskom petrokemijskom kompleksu Marsa el Berga, u istočnom dijelu zaljeva Sidra. Svi putnici bili su naftaši zaposleni u libijskoj kompaniji Sirte Oil. Prema podacima koje je u petak ujutro objavio Ured za istraživanje zrakoplovnih nesreća (BEAA) u Bernu, dosad je pronađeno 17 tijela među kojima su i tijela dvojice Hrvata. Stradala su i petorica Britanaca, trojica Libijaca, po dvojica Kanađana i Filipinaca, te Tunižanin, Pakistanac i Indijac. Među 18 preživjelih, 10 je Libijaca od kojih su dvojica piloti zrakoplova, šest Britanaca i dva Indijca. Šest putnika i dalje se vode kao nestali. Prema podacima švicarske zrakoplovne kompanije Avisto AG, koje je prenio Reuters, na popisu putnika bila su tri Hrvata, no iz Ureda BEAA-e navode samo da su pronađena tijela dvojice hrvatskih državljana, dok se treći Hrvat ne navodi ni na popisu preživjelih, niti na popisu nestalih. Spasioci i dalje traže tijela trojice Libijaca, dvojice Britanaca i jednog Filipinca, precizira Ured. Istovjetne podatke službeno je objavila i libijska kompanija Sirte Oil.</p>
<p> Iz hrvatskih veleposlanstava u Kairu i Bernu Hina saznaje da se u kontaktima s nadležnim tijelima u Libiji i Švicarskoj nastoje utvrditi sve releventne okolnosti tragične pogibije hrvatskih naftaša na radu u Libiji. Švicarski istražni ured odlučio je poslati svog stručnjaka u Libiju kako bi s lokalnim vlastima sudjelovao u istrazi. Zrakoplov shorts 360-300, proizveden u Sjevernoj Irskoj, iznajmila je libijska naftna kompanija Sirte Oli za prijevoz svojih djelatnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Washingtonski prijam čečenskog ministra naljutilo Kremlj</p>
<p>Prijem čečenskog dužnosnika u State Departmentu otvorena je podrška teroristima i separatistima, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov</p>
<p>MOSKVA, 14. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bez obzira što su čečenskog ministra vanjskih poslova Ilijasa Ahmedova u američkom State Departmentu u petak primili po rangu »niži činovnici« i pritom kao privatnu osobu, taj potez službenog Washingtona izazvao je veliku ljutnju i munjevitu reakciju Kremlja. »SAD nisu promijenile svoju poziciju o teritorijalnoj cjelovitosti ruske federacije, ali taj prijem u State Departmentu otvorena je podrška teroristima i separatistima«, rekao je u petak u javnom demaršu ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov. </p>
<p>Istodobno, u moskovskim službenim krugovima ističe se da je ministar vanjskih poslova samoproglašene Čečenske Republike posljednjih mjeseci posjećivao i zapadnoeuropske države, ali tom prilikom nije bio primljen u nijednoj vladinoj službenoj ustanovi. </p>
<p>Ilijas Ahmedov doputovao je u Washington s ruskom putovnicom, a ulaznu vizu dobio je u američkom veleposlanstvu u Azerbajdžanu. Dan prije primanja u State Departmentu, Ahmedov je na američkom sveučilištu »John Hopkins« održao i predavanje o novom rusko-čečenskom ratu. Nakon susreta u State Departmentu, Ahmedov je izjavio novinarima da je predstavnicima američkih vlasti rekao da u rusko-čečenskom ratu nijedna strana ne može pobijediti i da je pritom zamolio Washington da izvrši pritisak na Moskvu kako bi započela mirne pregovore za rješavanje krize na Kavkazu. </p>
<p>Analitičari zaključuju da je na odluku američkog State Departmenta o primanju Ilijasa Ahmedova najvjerojatnije presudno utjecala nedavna odluka ruskih vlasti i generala kojom su sve čečenske muške osobe u dobi od 10 do 60 godina proglašene sumnjivima kao mogući banditi i teroristi. Na temelju te odluke, ruske su vlasti u protekla tri dana zabranjivale svim muškim čečenskim izbjeglicama granice Ingušetije u oba smjera. Međutim, nakon optužbe Washingtona i zapadne javnosti da je riječ o grubom kršenju ljudskih prava, ruske su vlasti u četvrtak poništile tu odluku i od petka su ponovno otvoreni granični prijelazi za povratak svih Čečena iz Ingušetije. Na čečenskom ratištu, u petak se bitno nije promijenila situacija. Rusko zrakoplovstvo i artiljerija ne prekidaju intenzivna bombardiranja i granatiranja različitih objekata u Čečeniji, a u Groznom se vode pozicijske borbe. Primjena partizanskog načina ratovanja i dalje donosi veće uspjehe čečenskim borcima. Tako su oni u petak ponovo kod grada Šatoja iz zasjede napali kolonu ruske armije i tehnike. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rezultati istrage o ubojstvu Joze Leutara predani tužiteljstvu </p>
<p>Novinarima i javnosti nisu dostupni podaci iz policijskog dosjea / Tvrdi se da se u izvještaju navode i imena mogućih atentatora</p>
<p>SARAJEVO, 14. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Kompletan izvještaj i rezultati istrage o atentatu na mog pokojnog zamjenika Jozu Leutara je pućen tužitelju. Time istraga za nas nije završena, već se svi detalji daljnji i podaci nadopunjuju«, izjavio je Mehmed Žilić, federalni ministar unutarnjih poslova za sarajevski dnevnik Avaz, koji informaciju o tome objavljuje pod egidom ekskluzivno. </p>
<p>Žilić tvrdi da izvješće koje je predano sarajevskom županijskom tužitelju Mustafi Bisiću sadrži i konkretna imena osumnjičenih za spomenuti teroristički akt. No, po Žilićevim riječima, dodatni detalji u interesu istrage u ovom trenutku ne mogu biti predočeni javnosti, a o prikupljenim materijalima tek se trebaju izjasniti pravosudna tijela. Između ostalog, medijima nisu dostavljene niti informacije o tome radi li se o jednom ili više počinitelja atentata, kao ni bilo kakvi drugi podaci o osumnjičenima. Zanimljivo je da sarajevski dnevnik podsjeća da je federalni premijer Edhem Bičakčić tijekom sjednice svoga kabineta tražio od ministra Žilića dostavljanje spomenutog izvješća pravosudnim tijelima. »Izvješće je dostavljeno i Uredu visokoga predstavnika, i premda se on nije pozitivno izrazio, mi sa svime moramo upoznati naše pravosuđe«, rekao je Bičakčić.</p>
<p>No, u Uredu visokog predstavnika u petak su demantirali da je takav dokument uopće došao na njihovu adresu. Na upit novinara Vjesnika, mogu li komentirati navode lista, te zbog čega je Ured visokoga predstavnika negativno reagirao na Izvješće, u Petritschevu su nam uredu kazali kako nitko o tome ne može ništa reći jer nisu upoznati sa dokumentom o kojem je riječ, odnosno materijalima upućenima tužiteljstvu vezano za ubojstvo Joze Leutara. Županijski tužitelj Mustafa Bisić, pak, potvrdio je pristizanje MUP-ova izvješća o rezultatima istrage u to tužiteljstvo. »Mi sada pomno analiziramo dostavljene dokumente i daljnji će postupci tužiteljstva biti sukladni Zakonu«, kazao je. Bisić je rekao da je razlog zašto Federalno tužiteljstvo nije preuzelo slučaj to što je zakon kojim se reguliraju ovlasti toga tijela stupio na snagu polovinom kolovoza prošle godine, te da je očevid i prve aktivnosti nakon atentata 16. ožujka 1999. poduzelo upravo Županijsko tužiteljstvo. »No, federalni tužitelj u svakom trenutku ima pravo preuzeti ovaj slučaj kako bi nastavio rad na njemu«, navodi Bisić.</p>
<p>Podsjetimo, istragu oko atentata, od čijih je posljedica umro tadašnji doministar unutarnjih poslova Jozo Leutar, od samog su početka pratile brojne kontroverze, pa čak i međusobne optužbe unutar Federacije BiH o opstruiranju istrage. Za informaciju koja bi dovela do podizanja optužnice u ovom slučaju, ponuđena je nagrada od milijun DEM. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Krenz će u zatvor iako je za granični režim istočnog bloka kriv kao i Gorbačov</p>
<p>Egon Krenz, posljednji glavni tajnik istočnonjemačke Komunističke partije i državni poglavar DDR-a ipak mora u zatvor. Sud u Berlinu osudio je Krenza, koji je 1989. godine svrgnuo dotadašnjega dugogodišnjeg šefa partije i države Ericha Honeckera, na zatvorsku kaznu od šest i pol godina. Njemački Vrhovni sud potvrdio je tu presudu. </p>
<p>Berlinski sud je, naime, smatrao da Krenz, kao dugogodišnji član Politbiroa (najmoćnijeg partijskog tijela DDR-a), snosi odgovornost za ubijanje onih koji su htjeli prebjeći u Zapadnu Njemačku preko Berlinskog zida. Osim njega, još je jedan član Politbiroa, Günther Schabowski, dobio sličnu zatvorsku kaznu. Bivši ministar za državnu sigurnost, zloglasni Erich Mielke, bio je osuđen, ali je zbog starosti oslobođen izdržavanja kazne.</p>
<p>Njemačka je jedinstvena zemlja koja na takav način poziva vodeće kadrove bivšega DDR-a na odgovornost. Situacija je čak i ironična: Egon Krenz je u jesen 1989. godine vodio urotu protiv Honeckera, svog bivšeg mentora i zaštitnika, i to zajedno s istočnonjemačkom tajnom policijom i uz blagoslov tadašnjeg vodstva Sovjetskog Saveza. Honecker se, naime, suprotstavio Gorbačovljevoj »perestrojki«. Krenz i njegovi partijski drugovi shvatili su da sve jače ulične demonstracije i masovni bijeg istočnih Nijemaca preko već otvorene mađarske granice na Zapad, vode DDR u neizdrživu situaciju. Nakon Honeckerova pada, Krenz je vodio pregovore s tadašnjim zapadnonjemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i sa sovjetskim šefom partije i države Mihailom Gorbačovom.</p>
<p>No, iako bi Gorbačov, koji je kao i Krenz bio dugogodišnji član (sovjetskog) Politbiroa, po logici berlinskog suda morao biti suodgovoran za političke zatočenike i okrutni granični režim istočnog bloka, on se nalazi na slobodi, a njegov istočnonjemački »kolega« mora u zatvor. Još veća ironija je u činjenici da je Krenz na neki način »otvorio« Istočnu Njemačku i time omogućio pad režima. Naravno, Krenz nikako nije želio taj pad. On je do zadnjega trenutka živio u iluziji da može spasiti »reformiranu« i »ublaženu« istočnonjemačku državu. Ipak, dinamika njemačkoga ujedinjenja izbacila ga je iz igre. Na kraju, njegova stranka je izbacila njega, i godinu dana nakon njegove urote, Istočna Njemačka se ujedinila sa SR Njemačkom.</p>
<p>Krenz vjerojatno neće ostati šest godina u zatvoru. Pomilovanje je moguće, jer Krenz smatra, i na tomu će i dalje inzistirati, da je na neki način »omogućio« ujedinjenje. Međutim, njegova politička karijera je završena. On pripada velikoj skupini istočnonjemačkih dužnosnika koji su 1990. završili svoje karijere. Gotovo nijedan diplomat, nijedan visoki časnik, nijedan od brojnih sveučilišnih profesora »marksizma i lenjinizma« nije ostao na svom mjestu u ujedinjenoj Njemačkoj. I bivša partija »SED« preimenovala se u Stranku demokratskog socijalizma (PDS). A ta stranka, ili partija, smatra da Krenz nije njihov čovjek.</p>
<p>Carl Gustaf Ströhm</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Robertson: Europi prijete novi ratovi</p>
<p>Carl Bildt smatra da su na Balkanu »još snažne dezintegracijske snage« i ne isključuje mogućnost »novih podjela i novih ratova« u »Crnoj Gori, i ne samo ondje«, što je u Rimu protumačeno kao indirektno spominjanje Vojvodine RIM, 14. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Europi prijete novi ratovi. To je u Rimu rekao George Robertson, glavni tajnik Sjevernoatlantskog pakta, koji je sudjelovao na konferenciji Aspenskog instituta o »Transatlantskom vijeku«. Konferencija je održana iza zatvorenih vrata, ali neke od stvari ondje rečenih prenosi Il Sole - 24 Ore, dnevnik talijanskih industrijalaca. </p>
<p>Robertson je govorio općenito o »političkim, ekonomskim i vojnim pritiscima«. »Mnogo je riskantnih zona na našem kontinentu. Posljednjih 12 mjeseci pokazuju da mogu izbiti iznenađenja i da moramo biti spremni reagirati«, kaže Robertson, ne precizirajući gdje bi to mogli izbiti ratovi. </p>
<p>Precizirati se požurio Carl Bildt, visoki povjerenik Ujedinjenih naroda na Balkanu: »Na Balkanu su još snažne dezintegracijske snage. Postoji mogućnost novih podjela i novih ratova.« Na novinarski upit: gdje - Bildt je odgovorio: »U Crnoj Gori, i ne samo ondje«. To su u Rimu protumačili kao indirektno spominjanje Vojvodine. Bildt pretpostavlja da opasnosti neće prestati ni sa silaskom sa scene Slobodana Miloševića, što bi se po predviđanjima švedskog diplomata imalo dogoditi prije proljeća. Robertsonovo upozorenje u Rimu shvaćaju ponajprije kao poziv da se odriješi kesa. Glavni tajnik podsjeća da Sjedinjene Države troše na obranu upola više od Europske unije. Priznajući da dio toga jedu baze i strukture koje su postale nepotrebne poslije kraha istočnog bloka, Robertson poziva na prestrukturiranje, te navlači Europljane da i sami sazdaju efikasne snage za brze intervencije, kakve imaju Sjedinjene Države i bez kojih se ne mogu djelotvorno rješavati ratne krize. Kosovo je još jednom pokazalo koliki je jaz između Sjedinjenih Država i Europske unije u vojnoj spremnosti, naglašava Robertson, a pridružio mu se i Walter Slocombe, obrambeni podtajnik Sjedinjenih Država. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rusija snižava prag za upotrebu nuklearnog oružja</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Rusija je revidirala svoju obrambenu doktrinu kojom uklanja neke ograde za pritiskanje nuklearnog dugmeta u međunarodnim krizama. Novom koncepcijom nacionalne sigurnosti snižava se prag ograničenja za primjenu nuklearnog oružja. Novu sigurnosnu strategiju iznio je privremeni ruski predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p>U dokumentu se predviđa primjena atomskog oružja za otpor oružanoj agresiji, kad su sva sredstva za reguliranje krize iscrpljena ili su se pokazala neefikasnima. U ranijoj koncepciji, koju je 1997. godine objavio bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin, navodilo se da Rusija može primijeniti atomsko oružje samo u slučaju ugrožavanja samog njenog postojanja. </p>
<p>Nova doktrina, tiskana na 21 stranici, objavljena je u petak u vojnom tjedniku Nezavisimoje Obozrenije.</p>
<p>U dokumentu se ističe kako brojne države pokušavaju oslabiti i marginalizirati Rusiju. »Razina i ljestvica prijetnji u vojnoj sferi narastaju«, dodaje se.</p>
<p>Kako je u petak pripćio moskovski dopisnik BBC-ija, William Horsley, nova koncepcija jasno ističe kako Sjedinjene Države ne treba promatrati kao jedinu svjetsku supersilu. Moskva ističe opciju »multipolarnog« svijeta, u kojem glas Rusije, ojačan njenom vojnom snagom, treba uvažavati, za razliku od sadašnjeg trenda »unipolarnog svijeta« u kojem dominiraju Sjedinjene Države. </p>
<p>Dopisnik BBC-ija za pitanja obrane Jonathan Marcus kazao je kako novi naglasci u svezi s nuklearnim oružjem imaju za cilj pritisnuti Clintonovu administraciju da pokrene svoje napore u smjeru zaključenja sporazuma o nuklearnom razoružanju sa Moskvom. (B. Čubelić)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sjedinjene Države uplatile 100 milijuna dolara za UNHCR</p>
<p>NEW YORK, 14. siječnja</p>
<p> - Sjedinjene Države su u korist Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) uplatile 100 milijuna dolara za ovogodišnji program te agencije UN-a, objavljeno je u petak. </p>
<p>Prema riječima američkih dužnosnika, polovica tog novca namijenjena je za pomoć izbjeglicama u Africi. UNHCR u sklopu svojih programa skrbi za oko 21 milijun izbjeglica i prognanika diljem svijeta. Potkraj pročle godine glavni tajnik UN-a Kofi Annan i drugi dužnosnici žalili su se da svijet zanemaruje potrebe izbjeglica u Africi. »Ovime pokazujemo našu zabrinutost zbog toga što mnogim afričkim programima nedostaje novca da bi se tamošnjim izbjeglicama pružila približno jednaka skrb«, kazao je povodom američke uplate glasnogovornik State Departmenta James Rubin.</p>
<p> Američka vlada želi da se od uplaćenog iznosa 20 milijuna dolara potroši na izbjeglice u Europi, prije svega u BiH i na Kosovu, 5 milijuna usmjereno je na Bliski istok, više od 4 milijuna u Jugoistočnu Aziju a ostatak za druge programe UNHCR-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Međunarodna zajednica radi u korist podjele BiH?</p>
<p>MOSTAR, 14. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kontroverze u sukobljavanja oko još uvijek neusvojenoga Nacrta izbornog zakona sve su očitiji i među samim međunarodnim čimbenicima u BiH. Prema izjavama Kurta Bassuenera, zamjenika direktora utjecajne američke nevladine organizacije »Balkan Action Council« (nasljednice Balkanskog instituta), čak i neki od samih tvoraca Nacrta, poput predsjedatelja Radne skupine za izradu Stalnog izbornog zakona, Francuza, Françoisa Froment-Meuricea, imaju sasvim druge nakane sa Zakonom i, na kraju, s Bosnom i Hercegovinom, od onih kakve predstavljaju ovdašnjoj javnosti!</p>
<p>Ako je točno ono što u Slobodnoj Bosni tvrdi Bassuener - da mu je visoki dužnosnik OHR-a i glavni tvorac odrednica Nacrta, Froment-Meurice, pred svjedocima u studenome u Daytonu rekao kako »BiH nije prava država, a Republika Srpska jednog će dana postati dijelom Srbije, i to će biti ono što mi Francuzi zovemo pravom na samoopredjeljenje« - onda je na pomolu veliki skandal za Ured visokog predstavnika (OHR) i ostale predstavnike međunarodne zajednice u BiH. </p>
<p>Na tu tešku Bassuenerovu optužbu, kao i cijeli niz drugih primjedbi na djelovanje međunarodne zajednice u BiH, koje Amerikanac iznosi u razgovoru za sarajevski tjednik, za sada nije reagirao ni Meurice, niti bilo koja institucija ili organizacija, što za sobom ostavlja prostora sumnji o zaista »dvostrukoj igri« pojedinih međunarodnih dužnosnika u BiH, pa čak kada je riječ i o tako velikim stvarima kao što su odrednice Stalnog izbornog zakona.</p>
<p>Bassuener tvrdi kako su prijedlogom Stalnog izbornog zakona zadovoljne »uglavnom sve stranke bosanskih Srba, jer ovaj zakon zadržava strukturu entiteta i dopušta njihovim glasačima koji su trenutačno stanovnici RS-a da imaju pravo glasa u RS-u, a ne tamo gdje su bili registrirani 1991. godine«. Ta činjenica, uz nekonstitutivnost sviju naroda na cijelom prostoru BiH, kao i neka druga pravila »Meuriceovoga zakona«, »samo legaliziraju etničko čišćenje«. Neprihvatljiva je, ističe nadalje zamjenik direktora utjecajne nevladine američke organizacije koja se bavi pitanjima Balkana, i odrednica Nacrta po kojoj SFOR nema pravo uhićivati one koji su na tajnim optužnicama 60 dana prije izbora, o čemu je već »alarmirana haaška tužiteljica Del Ponte i očekujemo uskoro njezin javni komentar o tomu«. Uz to, činjenica da je Radovan Karadžić još uvijek na slobodi svjedoči kako je »riječ o pogodbi Karadžića i nekih predstavnika međunarodne zajednice kako neće biti uhićen ako se povuče iz javnog života, a ima indicija da će slična pogodba biti napravljena i sa Slobodanom Miloševićem«.</p>
<p>Međunarodna zajednica u BiH, upozorava Bassuener, vrlo često u najvažnijim pitanima za budućnost BiH ide linijom manjeg otpora, a većina zapadnih diplomata više se i ne želi ozbiljno baviti problemom BiH. Također, međunarodna zajednica »nema strategiju kojom bi BiH omogućila da postane demokratskom državom, a Izborni zakon najočitiji je primjer dugoročnih pogrešaka međunarodne zajednice koje će biti teško ispraviti«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zahtjev Vatikanu da se Martin Luther King proglasi mučenikom? </p>
<p>BOSTON, 14. siječnja</p>
<p> - Katolički biskupi SAD-a zatražili su od Vatikana da proglasi Martina Luthera Kinga mlađeg, baptističkog propovjednika i borca za građanska prava, mučenikom za kršćanstvo. Prema pisanju lista Boston Globe, King, ubijen 1968., nominiran je zajedno sa četiri redovnice, ubijene u Salvadoru 1980., za počast koju će udijeliti papa Ivan Pavao II. Papa će tijekom svibnja, u sklopu proslave kršćanskog jubileja proglasiti mučenike 20. stoljeća, koje će posebna vatikanska komisija izabrati od deset tisuća predloženih iz cijelog svijeta.</p>
<p>Christine King Farris, sestra ubijenog borca za građanska prava, izrazila je svoje iznenađenje činjenicom da je i King predložen, osobito zbog činjenice da nije bio katolik. »Time će se odati priznanje životu posvećenom davanju i služenju drugima«, izjavila je Farris. </p>
<p>Promatrači vjeruju da je odavanje počasti i mučenicima koji ne pripadaju Katoličkoj crkvi od velike simbolične važnosti za sve kršćanske crkve. Sam King nosi ime Nijemca čija je kritika katoličke crkve u 16. stoljeću dovela do protestantske reformacije. »Priznavanje protestantskih mučenika je iznimno važan ekumenski potez Pape. Prošlo je samo nekoliko stoljeća otkad su se katolici i protestanti uzajamno optuživali i ubijali«, smatra Daniel Boyarin, sveučilišni profesor i autor knjige »Umiranje za Boga: Mučeništvo i nastajanje kršćanstva i judeizma«. (AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ante Starčević je tvrdio da će socijalizma kao »čeda nužde« biti sve dok bude i nepravde u društvu</p>
<p>Podsjetio bih u ove izborne dane u Hrvatskoj na vrline i političku dalekovidnost dr. Ante Starčevića. Neka nam te Starčevićeve misli i postupci svijetle na idućim izborima.</p>
<p>Ante Starčević bio je čovjekoljubiv i samoprijegoran. Kao svojedobni službenik Županije riječke svoje mjesečne plaće je uz najnužniji zadržak za sebe raspodjeljivao goranskoj, istarskoj i primorskoj sirotinji. Godine 1893. poslao je nezaposlenim hrvatskim radnicima u SAD novčanu pomoć.</p>
<p>Ante Starčević zalagao se za načelnost i nadstrančarstvo. Samoprijekorno je priznavao svoju naglost, zasukanost i žestinu naravi. Isticao je da je među ljudima dobronamjernim, koje vode istina, ljubav i napredak, makar se politički razlikovali, razgovor uvijek ugodan i potreban, a da će se tako istina naći i napredak uslijediti.</p>
<p>Početkom 1860. godine je ondašnji hrvatski predstavnik u Beču, Ivan Mažuranić, propao na izborima u Domovini. Njegov domaći protivnik Starčević mu je radi hrvatskog ugleda u svijetu omogućio da se natječe u izborima i pobijedi u protivničkom kotaru.</p>
<p>Godine 1866. su hrvatski »naprednjaci« htjeli da Sabor optuži bana Josipa Šokčevića caru. Na njih se žestoko okomio Šokčevićev politički protivnik, jer da Hrvat ne smije tužakati Hrvata tuđinima. Taj Mažuranićev i Šokčevićev »protivnik« je naš »Lampaš« (Starčević).</p>
<p>Po želji naroda »Lampaš« se godine 1893. pomirio sa svojim najžešćim političkim protivnikom, biskupom Strossmayerom. Time su obojica dobili na ugledu, a narodu je krenulo na bolje.</p>
<p>Ante Starčević bio je nepodmitljiv. Kao županijskom službeniku ponudio mu je jedan veletrgovac masno mito za traženu »službenu« uslugu. Službenik Starčević je podmitljivcu pokazao vrata svog ureda. Bogataš mu je s vrata zaprijetio carom (Franjom).</p>
<p> No, nešto kasnije je taj bogataš na gozbu s velmožama pozvao i toga siromašnog službenika, pa ovako ga predstavio: »Gospodo velmože, predstavljam vam dr. A. S. , jedinog poštenog službenika u Carevini«!</p>
<p> Ante Starčević cijenio je poštenje i istinoljubivost. Njegovo smo poštenje upoznali na onoj gozbi. Njegov stav prema istini je ovakav: »Meni je svaka istina sveta, bila ona meni u korist ili ne...« </p>
<p>Starčević kaže: »Nije stalnosti izvan istine, ni temelja izvan prava, ni ljepote izvan kreposti izvan zasluge, ni zasluge izvan poštovanja za opće dobro.«</p>
<p>Glede pravdoljubivosti, Starčević primjećuje da »pokvarena gospoda« zlorabe vapaje obespravljenih za pravdom. Socijalizma kao »čeda nužde« bit će sve dok je nepravde u društvu, dakle uvijek, a uz to i spomenute gospodarske zloporabe. Gladovao je za to da bi Hrvati bili siti.</p>
<p>Ante Starčević nije bio onakav »socijalist« kao što su oni koji se šepire s presitim psima o skupom lancu, te pričaju o društvenoj pravdi sirotinji koja gladuje pri praznom loncu. Njegova upozoravanja se ovako sažimlju:</p>
<p>»Ulici povici - Gospodi slast;</p>
<p>Siromasima pravda - Gospodi novci;</p>
<p>Narodu demokracija - Gospodi vlast«!</p>
<p>U krmežljivoj hrvatskoj noći je koncem XIX. stoljeća zavapio u Hrvatskome saboru književnik Ljubo Babić Gjalski: »Značajeva, značajeva nam treba«. Na to su neki zastupnici, uprvši prstom na jednog zastupnika, sa zadovoljstvom povikali. »Mi imamo takog muža« (čovjeka). Uslijedio je pljesak.</p>
<p>Toga čovjeka je britanski pisac W. Seton Watson ovako opisao: »Dok čovječanstvo bude poštovalo općeljudske vrline, dotle Hrvatska ne smije zaboraviti značaj Ante Starčevića.« </p>
<p>Miroslav Krleža kaže da:</p>
<p>»Stari ni bil maler za teleće oči,</p>
<p> ni pero za škilavce štavce«,</p>
<p>nego da je bio:</p>
<p>»Jedini cagar na tem ciferblatu, </p>
<p>jedini potez na našem šahmatu,</p>
<p>jedina skala v megli, v ilovači, v blatu«.</p>
<p>Ukratko: »Jedini Lampaš v kermežljivoj noći«!</p>
<p>A ovako se Stari predstavio hrvatskim Zagorcima, kojima je bio do tad, 1871. nepoznat. </p>
<p>»Ne znate me, ipak me pomnjivo poslušajte, ocijenite moje riječi prema mojim djelima, a tako i druge natjecatelje u izborima. Ne zanašajte se na obećanja i sladunjave riječi, jer 'tko riječi kupuje, riječima je plaćen'; 'kako narod razmišlja, tako mu i ide'.«</p>
<p> U završnici je pozvao svoje slušatelje da dobro promisle prije glasovanja, te da ako ijednog drugog imalo boljeg natjecatelja poznaju, neka za toga glasaju, a ne za njega, tj. Starčevića!</p>
<p>Hrvatski Zagorci su u njemu prepoznali »Oca Domovine«, te ga izabrali za svog zastupnika.</p>
<p>dr. ANĐELKO N. PAVEŠKOVIĆNaklice/Monte Carlo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Radio slobodna Europa ne priznaje hrvatsku etnogenezu</p>
<p>Radio slobodna Europa financiran i od gospodina Georgea Sorosa, uporno i drsko svoje emisije grupira po nekakvom versajskom načelu - za Hrvate, Srbe, Crnogorce i Bošnjake - i uvredljivo najavljuje da emitira »na južnoslavenskim jezicima«! Nakon jugoslavenske okupacije, nakon Domovinskog rata, nakon desetaka tisuća ubijenih Hrvata i stotina tisuća prognanih, emitirati na nepostojećim »južnoslavenskim jezicima«, za nas je Hrvate jednako uvredljivo kao kad bi netko danas državama koje je okupirao Hitler emitirao radijske poruke »na jezicima Trećega Reicha«!</p>
<p>Zašto Radio slobodna Europa sa svojim najglasnijim novinarima Jelenom Lovrić, Ines Šaškor i Milanom Gavrovićem nama Hrvatima iz Praga emitira »na južnoslavenskim jezicima«? Čemu ta izmišljotina? Zašto Radio slobodna Europa ignorira etnogenezu, odnosno postanak Hrvata, koji jamačno nije »južnoslavenski«, kako se to možda čini nekima koji bi rado obnavljali tamnicu naroda Jugoslaviju?</p>
<p>Najveći hrvatski znanstveni autoriteti pisali su o tome tko su i odakle Hrvati te su dokazali predslavensko podrijetlo Hrvata te postojanje kraljevstva Harauvatya 2600 godina prije Krista, a na prostorima Irana i preko granica Irana prema zapadu. O arijskoj Harauvatiji kao pradomovini Hrvata i o seobama prema Jadranu svjedoči i grčki natpis Horouathos iz Tanaisa iz II.-III. stoljeća poslije Krista i natpis Hrobatoi iz VII. stoljeća poslije Krista.</p>
<p>Nije prijeporno da su Hrvati u svojim seobama prolazili kroz područja Slavena, ali to ne znači da su postali Slavenima, nego su ostali izvorni narod kao što su izvorni narodi Madžari, Finci, Nijemci, Francuzi i drugi. Za doseljavanje Slovenaca indikativno je da je u Mezopotamiji u isto to vrijeme postojalo pleme Korušaka oko planine Kur-Khorusha. O doseljavanju Crnogoraca i o njihovoj pradomovini govori nam postojanje plemena Duklana oko rijeke Tigris. Na moguću pradomovinu Srba ukazuje postojanje plemena Serbon oko Crvenoga mora.</p>
<p>O svemu tome pisali su znanstvenici akademik prof. dr. Antun Bauer, prof. dr. Franjo Šanjek, prof. dr Nedjeljko Kujundžić, dr. Andrija Lovrić, Zlatko Tomičić, A. Z. Lovrić, M. Rac, H. Kadić, A. Z. Lovrić, M. N. Čurić, D. Dumančić, B. Pavlović, A. Szabo, F. Tomašić, D. Jurčev, T. Heres, H. Malinar, M. Japundžić, M. Horvat-Mileković, M. Marčinko, A. Issa, I. Mužić, K. Bekes, R. Strauli, I. Coch i mnogi drugi.</p>
<p>Znakovit je tekst Mate Marčinka o zlatnom lancu, koji od III. tisućljeća prije Krista povezuje kavkasko-mezopotamsko-iranske Prahrvate s današnjim Hrvatima i koji izgleda ovako: HuRaVAT-SaRasVAT, ARuVAT, HaRahVAiTI, HARVAT-AuRVAT-HaRauVATiš, DaRauVATija, HaRauVATim - HaRauVATHaRahVAT-HoRohVAT-ARiVATes-HORVATho-HRoVAToi-CRVAT (HRVAT)-HARVAT-HORVAT-HRVAT.</p>
<p>Znanstveno društvo za proučavanje etnogeneze Hrvata dobilo je za navedena i druga svoja istraživanja brojna priznanja, pohvale i zahvale. U Tehničkom uredništvu edicija tog društva sudjeluje i član Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava gospodin Josip Grbelja.</p>
<p>Svaki narod ima svoj nacionalni identitet i zato su nedopustive orwellovske montaže i kozmopolitsko trpanje naroda u nekakve versajske okvire, a pogotovo u neke izmišljene južnoslavenske okvire. Za Hrvate nema drugoga puta, osim nezavisnog vlastitog puta i nikada ga nije ni bilo!</p>
<p>JAKOV GUMZEJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Opterećen državnim i gospodarskim poslovima, HDZ je zanemario vlastitu izgradnju</p>
<p>Rimski bog Janus imao je dva lica: jedno je gledalo naprijed, a drugo natrag. Danas tako doživljavam Hrvatsku. To dvogleđe može se rastumačiti pozitivno kao sintezu prošlosti i budućnosti, ali trenutno doživljavam hrvatsko dvoličje kao raspolućenost i zbunjenost. (...) Raspoloženje pogrebne glazbe pratilo me, osobito intenzivno, dan nakon izbora zastupnika za Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora. Birači su odlučili ovlastiti oporbu i razvlastiti HDZ. Mnogi su se, naravno, radovali: njihovi su konačno dobili vlast. Sve je to prirodno i u životu i u demokratskom društvu. Doći će novi izbori, nova odlučivanja o uzimanju i ostavljanju. Pa, ipak, što smo izabrali, kakav je naš izbor?</p>
<p>Ima nas, međutim, koji smo se ponadali da će Hrvatska biti iznimka u Europi te neće vraćati na vlast nedovoljno reformirane komuniste i diktaturu razbarušenog lijevo-liberalnog pogleda na svijet čija odgovornost se uglavnom očituje u bujnoj retorici, ali očito naša domovina nema kreativne snage za solo igru predvodništva, za nešto drukčije, otpornije, svježije i nadonosnije u političkom okruženju. Izrazita pozitivna nacionalna osviještenost (oslobodilački zanos) i demokršćanske težnje (u skladu s iskustvima vlastite povijesti i nagnućima većine naroda), kao novi elementi u nasljeđenoj politici, nisu dostigli dovoljnu kritičnu masu dominirajućih energija javnosti.</p>
<p>No, bilo bi pogrešno zanemariti i brojne slabosti vladajuće stranke kao važan uzrok njezina pada. Mislim da su bitne sljedeće: nedovoljna solidarnost i osjetljivost za siromahe, sporo osposobljavanje novih kadrova na svim razinama, manjak misaonih vizija i analiza - nova filozofija društva, zastoj u širenju baze vlasti i uključivanju stručnjaka u javne poslove, nesustavnost i nemar u informiranju i educiranju javnosti o tranzicijskim pitanjima, stanovita distanca od naroda (nekada su aktivisti HDZ-a tražili ljude i s njima debatirali), rast koristoljublja na štetu idealizma, sporost pravnoga sustava (osobito u praćenju privatizacije), napokon bolest i smrt dr. Franje Tuđmana čija vizija, energija, državnička karizma i politički temperament pučkog tribuna nisu imali zamjene. Te slabosti ne potiru velika postignuća. One se djelom mogu opravdati velikim problemima društva, koji se nisu svi mogli ravnomjerno i istodobno rješavati. Ipak se može reći da je HDZ opterećen državnim i gospodarskim poslovima zanemario vlastitu izgradnju.</p>
<p>HDZ neće prevladati krizu međusobnim optuživanjem, već sagledavanjem cjelovitoga stanja i pravim odgovorima na mnoga opravdana očekivanja ljudi. Gubitak vlasti nije kraj, već prigoda za vrednovanje iskustva i za novi početak.</p>
<p>ANTUN BADURINAZadar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Račan izbjegava prošlost</p>
<p>Biračka volja je, zadnjim parlamentarnim izborima, Ivicu Račana izbacila na površinu i to treba određeno vrijeme uvažavati i poštivati, pogotovo kad zna da je riječ o zaslužnom i iskusnom hrvatskom političaru. Građani nisu samo zato da biraju već i da kritiziraju, pa sam glede toga slobodan iznijeti dvije stvari koje su me ovih dana iznenadile u njegovim kontaktima s javnošću. »To su strašni zahtjevi«, bio je odgovor građanima, koji su ga zaustavljali na ulici i molili: »Budite pošteni, nemojte lagati i sl.« Druga stvar je prekinuti intervju s novinarom Slobodne Dalmacije iz kojega se jasno vidi da ne želi govoriti o svojoj prošlosti. Razgovarao sam nedavno sa susjedom Mujom o povijesti i stalno mi je govorio: »Gledajmo na danas i sutra, 'ko te pita što je bilo prije 500 godina«. Nekako slično i Račan u spomenutom intervjuu kao da kaže - nije važno što je bilo prije 50 godina, povijest kao da počinje od 1990.</p>
<p>A mi sve znamo i stvar nije tako strašna za njega - novinaru je trebao odgovoriti na pitanja i reći istinu: Je, u vremenu kada sam ja politički stasavao, puhali su jaki, takvi i takvi, ideološki i politički vjetrovi. Zatekli su me na određenome mjestu, slabo odjevena, pa sam zadobio ne samo hunjavicu već i upalu pluća, a temperatura puna dva desetljeća nije padala ispod 37 stupnjeva Celzijevih. Tada mi se dogodi prometna nesreća poslije koje sam počeo kritički sagledavati svijet oko sebe, a baš nekako u to doba zapuhaše i topli demokratski vjetrovi, a ja počnem piti slobodarske, domoljubne i demokratske tablete i čajeve i sada je, evo, hvala Bogu, dobro. Ostala je pokoja priraslica, ali ja se izvrsno osjećam. Bavim se sportom. I medalje sam počeo osvajati.</p>
<p>Dobru formu moram zadržati, jer mnogi, baš od mene, očekuju da se obračunam ne samo verbalno već i konkretnije s bar nekim od nositelja velikih nevaljaština koje su napravili i moji nekadašnji idejni preci.</p>
<p>ŽARKO MARIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Oštetio »Karbon« za 17 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U četvrtak je u 13.15. sati Istražnom sucu prepraćen Zdravko Š. (46), zbog osnovane sumnje da je uz pomoć nekolicine drugih osumnjičenih, koji će se braniti sa slobode, počinio 16 kaznenih djela gospodarskog kriminala, kojima je poduzeće »Karbon« oštetio za ukupno 16,677.000 kuna, navodi se u priopćenju Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminala PU zagrebačke.</p>
<p>Naime, Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske, podnio je 26. ožujka prošle godine predstavku protiv Zdravka Š. i drugih. Potom su djelatnici MUP-a RH i PU zagrebačke, u suradnji s Financijskom policijom, proveli kriminalističku obradu, kojom je utvrđeno da je uz pomoć svoje supruge Mirjane Š. (41) , te nekolicine prijatelja, osumnjičeni kao predsjednik Uprave poduzeća »Karbon« iz Zagreba, vlasnik poduzeća »Minitours trade« iz Šibenika, suvlasnik poduzeća »Minitours« i »MTK-Alprom«, oba također iz Šibenika, počinio 13 kaznenih djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te tri kaznena djela krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Zdravko Š. je u nekoliko navrata sklapao ugovore o zajmu poduzećima čiji je on bio direktor, a suvlasnik njegova supruga Mirjana Š., kao i poduzećima iz Šibenika čiji je izvršni direktor Ladislav B.(62), te poduzećima iji su direktori Mario K. (37) i Vinko J. (49).</p>
<p>Naime, osumnjičeni je podizao novac sa žiro-računa »Karbona« ili s bankama sklapao ugovore o kratkoročnim zajmovima, koje su dalje, uz pomoć ugovora o zajmovima spomenutog poduzeća koristili ili za kupovinu dionica ili za otplatu dugova raznim tvrtkama. No, zajmove nisu otplaćivali.</p>
<p>Tako su primjerice, 9. svibnja i 22. srpnja 1996. godine, Zdravko i Mirjana Š. sklopili ugovore o zajmu između »Karbona« i »Minitoursa« u iznosu od 4,6 milijuna kuna. Sredstva zajma su bila pokrivena novcem podignutim sa žiro-računa zajmodavca i kredita koji je zajmodavac, u ovom slučaju podigao preko ugovora s Dalmatinskom bankom. Mirjana Š. je spomenuti novac iskoristila za kupovinu dionica tvrke »Industrosirovina« iz Gospića, te isplatu duga poduzeću »Domos« iz Rijeke. Budući da tvrtka »Minitours« nije naplatila svoje obveze prema »Karbonu«, osumnjičeni su oštetili tu tvrtku za spomenuti iznos, iako je Karbon uspio otplatiti svoje obveze prema Dalmatinskoj banci.</p>
<p>Uz sve, direktor »Karbona« je i uz pomoć Dragana M., predsjednika uprave tog poduzeća, transakcije pokušao prikriti falsificirajući dokumente, 13. studenog 1998. godine, kako bi izgledalo da »Karbon« duguje spomenute iznose navedenim tvrtkama.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ipak suđenje akterima »splitske mirovinske afere«</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Vrhovni je sud Republike Hrvatske 23. prosinca prošle godine prihvatio žalbu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu na rješenje splitskog Županijskog suda o obustavljanju postupka protiv liječnika iz splitske afere Mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika. Pobijano je rješenje Vrhovni sud preinačio.</p>
<p>Naime, Vrhovni je sud kao neosnovane pobio prigovore na optužnicu državnog odvjetništva protiv šefa invalidske komisije Branka Božičevića, dr. Damira Rebića, dr. Šimuna Jukića, dr. Dinka Mirka Rogošića, dr. Dragana Alajbega, dr. Antonije Novak-Dunović, dr. Daše Koceić-Šarić, te dr. Nevena Stukana, svi članovi komisije, kao i prigovore Jurice Karina, generalnog direktora poduzeća »Promet«. </p>
<p>Sud je rješenje obrazložio činjenicom da se tijekom istrage nije provelo sudsko-medicinsko vještačenje koje je zahtijevao tužitelj. Bez tog dokaznog prijedloga, smatra Vrhovni sud, splitski Županijski sud nije mogao donijeti utemeljene odluke. Stoga će se kazneni postupak protiv liječnika splitskog MIORH-a ipak nastaviti otvaranjem rasprave. </p>
<p>Prema optužnici, devetorica se terete za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti. Među ostalim, u optužnici je stajalo da je osmero članova invalidske komisije, radi stjecanja protupravne imovinske koristi, »poslalo« u mirovinu 68 radnika hotela »Lav«, prema dogovoru s upravom hotela. Za taj su aranžman, stoji u optužnici, liječnici dobili 505.000 kuna - novac koji je bio namijenjen radničkim otpremninama. Dr. Strukan i Jurica Karin terete se da su za 57 »Prometovih« radnika »sredili« odlazak u mirovine i to za 4.000 kuna »po glavi«.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, liječnici su uhićeni krajem kolovoza 1998. godine, da bi u studenome iste godine Županijsko državno odvjetništvo podignulo optužnicu. Tada se od daljeg postupka odustalo kod, u početku osumnjičenih, Branka Madira, direktora splitske Područne službe MIORH-a, dr. Nediljka Jurišića Sokića, liječnika hotela Lav, te Mirka Bobana, direktora poduzeća Promet. </p>
<p>Kriminalistička obrada obuhvatila je devet splitskih poduzeća iz kojih su, sumnjalo se, zaposlenici u prijevremene invalidske mirovine odlazili pod sumnjivim okolnostima. Svi osumnjičeni za aferu odmah su i pritvoreni, pa nakon uloženih žalbi te dijelom zbog odluke Izvanraspravnog vijeća ubrzo pušteni da se brane sa slobode. Istraga je trajala dva mjeseca. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ortynski: Kada progovori 60 ljudi, svjedoci se ne trebaju bojati likvidacije</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnj</p>
<p> - »U ovoj će istrazi spojenoj od šest predmeta osim 'običnih' biti i zaštićenih svjedoka. Ispitivanje zaštićenih svjedoka obaviti će se prijenosom slike i glasa, odnosno svjedok će nas vidjeti na monitoru i odgovarati na naša pitanja«, rekao je na konferenciji za novinare Radovan Ortynski, istražni sudac Županijskog suda, koji vodi istragu protiv dvanaest osumnjičenih »pripadnika zagrebačkog podzemlja«.</p>
<p>Naime, Ortynski je odlučio jednom tjedno dati informacije o tijeku istrage na konferenciji za novinare, kako je rekao »da bi javnost bila informirana, a da se istraga može valjano provesti«.</p>
<p>»Razlog zbog kojeg su se 'pojavili' zaštićeni svjedoci je njihov strah, što je s jedne strane i razumljivo. No, straha ne treba biti, jer kada progovori 50 ili 60 osoba, likvidacija se ne moraju bojati. Ne može se likvidirati 50 ljudi. Zaštićeni svjedoci nalazit će se u jednoj prostoriji u zgradi Suda, a nakon mene i zamjenika Županijskog državnog odvjetnika, pitanja će im kao i u svakoj istrazi postavljati i branitelji osumnjičenih. Razlika je samo u tome da svjedoka nitko neće vidjeti«, pojasnio je Ortynski način ispitivanja.</p>
<p>»Kada završi istraga, koja u ovom slučaju zbog težine može trajati šest mjeseci, možda će se neki od zaštićenih svjedoka predomisliti i ipak se 'pojaviti' na Glavnoj raspravi, ukoliko do nje dođe. Svim svjedocima je sudski poziv poslan, a policija provjerava je su li ih primili, s obzirom da su se neka djela dogodila i 1992. ili 1995. godine. Ukoliko neki svjedoci izraze da ih je strah, dobit će zaštitu«, rekao je Ortynski.</p>
<p> »Zasad je ispitano devet svjedoka i njihova su se saznanja uglavnom odnosila na točku 5. rješenja o provođenju istrage, no i na ostale točke, osobito na prvu. Također, trenutno se obavljaju razna vještačenja, a najvjerojatnije će se provesti i rekonstrukcija u Preradovićevoj. Znam da je u prvoj fazi istraga bila malo inkviziciona, no to je bilo potrebno. Od predsjednika Suda zatražio sam da mi dozvoli ispitivanje i nakon završetka radnog vremena, što je odobreno. Razlog je tome velik broj svjedoka i velik broj osumnjičenih, pa time i njihovih branitelja, od kojih neki kao Nikica Jelavić imaju i tri«, pojašnjavao je Ortynski.</p>
<p>Nadalje, on je sudac koji vodi dosad najopsežniju istragu, čiji se spis »popeo« na 2.600 stranica, a njihov broj se i povećava, jer kriminalistička obrada nije zatvorena i policija radi. Također, na slobodi su Zoran Pripuz Zoki i Zoran Petrović Ivica, za kojima je raspisana tjeralica. Ortynski je, da podsjetimo, postavio mjere nadzora na razgovore između osumnjičene desetorice i njihovih branitelja i posjetitelja. S obzirom da Zakon tu mjeru podržava dva mjeseca, Ortynski je najavio da će donijeti rješenje kojim će se mjera ukinuti.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nakon svađe usmrtila susjeda zarivši mu nož u leđa</p>
<p>OSIJEK, 14. siječnja</p>
<p> - Nakon uboda nožem, Z. C. (68) iz Viljeva na mjestu je preminuo. Smrtonosni ubod zadala mu je njegova sumještanka Z.P. (43). Kako stoji u priopćenju PU osječko-baranjske, dogodilo se to u četvrtak oko 15 sati u obiteljskoj kući osumnjičene.</p>
<p>Očevid je uz pomoć policijske ekipe, obavio istražni sudac Županijskog suda u Osijeku, a provedenom kriminalističkom obradom u kojoj je saslušana Z. P., utvrđeno je da je nakon što je Z. C. došao k njoj, između njih izbila žestoka svađa. </p>
<p>Nakon obostranog vrijeđanja, osumnjičena i Z. C. su se i potukli, te je u jednome trenutku razjarena žena, sa stola uzela nož koji je svome sumještaninu zarila u lijevu stranu leđa, od čega je on ubrzo preminuo.</p>
<p>Zbog utemeljene sumnje da je počinila kazneno djelo ubojstva, uz kaznenu prijavu Z.P. je privedena u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku. Istraga je u tijeku. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dugogodišnjeg narkomana pomajka pronašla mrtvog</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Najvjerojatnije od droge, u četvrtak je u Sinju preminuo Mirko Grčić (37), dugogodišnji narkoman. Njegovo beživotno tijelo u sobi obiteljske kuće u Jasenskom bb pronašla je Matuša G. (66), njegova pomajka.</p>
<p> Očevidom je utvrđeno da je Mirko Grčić imao zavrnut lijevi rukav, a na lijevoj ruci još uvijek mu je bio privezan kožni remen. Pokraj tijela pronađena je šprica, a na stolu žlica, limunska kiselina, upaljač te ostaci heroina. </p>
<p>Prema nalogu istražnog suca tijelo je prevezeno na Odjel patologije splitske bolnice radi obdukcije. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pretukli ga i odvezli mu »ford« zbog dugova za drogu?</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje općeg kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, kriminalističku obradu proveo je nad Splićanima Nandijem T. (22), Zoranom M. (25) i Miroslavom T. (21), koje se tereti da su 7. siječnja ove godine u 22 sata nad Antonijom P. (27) počinili kaznena djela razbojstva i protupravnog oduzimanja slobode, odnosno otmice.</p>
<p>Uz kaznene prijave trojka je privedena istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, koji im je nakon saslušanja odredio pritvor u splitskom Okružnom zatvoru na Bilicama. Kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da je trojac u Vukovarskoj ulici u Splitu, dočekao i zaustavio Antonija P. koji je upravljao »ford mondeom«, registracije ST 345-DK. Uz prijetnju oružjem najprije su ga fizički napali, ubacili ga u prtljažnik njegova vozila, te ga odvezli do Sitnog Gornjeg. Izvukavši ga iz vozila nastavili su ga tući, a potom su ga ostavili uz cestu i otišli s njegovim »fordom«.</p>
<p> Pretučeni mladić uspio se domoći prvih kuća odakle su stanari pozvali hitnu pomoć. Zbog teških ozljeda nekoliko dana zadržan je na liječenju u splitskoj Kliničkoj bolnici. Automobil koji su uzeli, sumnja se da je Miroslav T. odvezao u Zagreb, gdje ga je pronašla zagrebačka policija.</p>
<p>Pretpostavlja se da su uzrok ovom događaju neki nerazriješeni odnosi i novčani dugovi, a najvjerojatnije vezani uz drogu. Naime, svi sudionici izgreda policiji su već ranije poznati, a Miroslav T. odslužio je i zatvorsku kaznu. Kriminalistička obrada je u tijeku. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prijeteći pištoljem opljačkao poštu i pobjegao s 9.000 kuna</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Prijeteći pištoljem u četvratak je oko 20,17 sati, nepoznati maskirani muškarac iz poštanskog ureda broj 11 u Splitu otuđio gotovo 9.000 kuna. </p>
<p>Naime, razbojnik je najprije s leđa prišao uposlenici Kseniji Ć. (31) iz Splita u trenutku kada je izlazila iz ureda da bi zaključala vrata javne telefonske govornice na ulazu u poštu. Nakon toga je zajedno s njom ušao u ured, te od druge uposlenice Ivane B. (39), prijeteći oružjem zatražio novac. Poštanska je djelatnica novac izvadila iz sefa, te ga predala razbojniku koji je pobjegao. Za počiniteljem se intenzivno traga. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pri ulasku u RH uhićen ubojica iz Plaškog</p>
<p>KARLOVAC, 14. siječnja</p>
<p> - U priopćenju za javnost Policijske uprave karlovačke od petka, navodi se da je 12. siječnja ove godine pri ulasku u našu zemlju iz pravca BiH, na graničnom prijelazu Strmica, uhićen Pero G. (36) rođen u Karlovcu. </p>
<p>Naime, za Perom G. djelatnici policijske postaje Ogulin raspisali su tjeralicu zbog počinjenog kaznenog djela ubojstva iz nehaja. To je kazneno djelo Pero G., ističe se u priopćenju PU karlovačke, počinio 24. rujna prošle godine u Plaškom. Tada je nakon verbalnog sukoba šakom udario u glavu Branka Dokmanovića (75) iz Plaškog, zbog čega je Dokmanović pao, glavom udario u zemlju, te zadobio teške tjelesne ozlijede, kojima je podlegao u ogulinskoj bolnici. Nakon provedene kriminalističke obrade u PU karlovačkoj, odnosno policijskoj postaji Ogulin, Pero G. je, uz posebno izvješće, priveden istražnom sucu Županijskog suda u Karlovcu, koji mu je odredio pritvor. (T. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Veće carine za shoping turiste</p>
<p>Nakon stupanja na snagu novoga Carinskog zakona od početka ove godine, sa osam na deset posto povećana je carina koja se plaća na robu vredniju od 300 kuna kupljenu u inozemstvu/ I dalje se bez plaćanja carine i PDV-a može uvesti u Hrvatsku robe u vrijednosti do 300 kuna po osobi/ Ukinute neke carinske povlastice za hrvatske državljane koji žive u inozemstvu</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Od početka ove godine, stupanjem na snagu novoga Carinskog zakona, uslijedile su i promjene što se odnose na hrvatske građane koji putuju u inozemstvo.</p>
<p>Bez plaćanja carine i PDV-a, kao i do sada, u Hrvatsku se može uvesti kupljene robe u vrijednosti do 300 kuna po osobi. Roba koja prelazi tu vrijednost ubuduće podliježe plaćanju carine od 10 posto. Carinska je stopa prije bila osam posto. Uz robu do vrijednosti od 300 kuna svaka osoba može unijeti i šteku cigareta, dvije litre vina ili litru žestokog pića te 50 mililitara parfema. Po novome, carinik na graničnom prijelazu može samostalno, bez špeditera, cariniti robu u prtljažniku do vrijednosti od 5000 kuna. Od početka ove godine prestale su vrijediti i neke carinske povlastice za hrvatske državljane koji žive u inozemstvu. Kako saznajemo u Carinskoj upravi Ministarstva financija, oni više nemaju pravo jedanput godišnje uvesti u Hrvatsku robu u vrijednosti do 700 njemačkih maraka bez plaćanja carine. Na tu se robu i dosad plaćao PDV. Ubuduće povlastica vrijedi samo za građane koji se iz inozemstva trajno vraćaju u Hrvatsku, i to pod uvjetom da su u inozemstvu živjeli najmanje pet godina. Oni pritom jednokratno mogu uvesti robu, uključujući i osobno vozilo, u neograničenoj vrijednosti. Međutim, povratnik može bez plaćanja carine i PDV-a uvesti samo robu ili automobil koji su u njegovu vlasništvu najmanje godinu dana. </p>
<p>Unatoč problemima koji su nastali na graničnim prijelazima zbog nestašice novih formulara, carinici s mnogo optimizma gledaju na primjenu novoga zakona. Kako saznajemo, u petak je na većinu graničnih prijelaza stigao dovoljan broj novih formulara, a ako ih i ponestane, primat će se stari, kao što je to bilo i prethodnih dana.</p>
<p> Novim su zakonom predviđene i neke povlastice za tvrtke koje su dosad svoje obveze prema državi redovito plaćale, o kojima informacije mogu dobiti u svim carinskim ispostavama. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hoće li poskupjeti kruh, mlijeko i meso? </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Desetpostotno poskupljenje naftnih derivata zasad nije izazvalo val povišenja cijena osnovnih životnih proizvoda: kruha, mlijeka i mesa, iako se uskoro, zbog povećanja ulaznih troškova, možda može očekivati korekcija i njihovih cijena. </p>
<p>Član Uprave Klare, Drago Čović, kaže da će njihove cijene kruha ostati iste ako najnovija cijena tog energenta ne povisi cijene brašna, komunalija ili ambalaže. Povećanje cijene kruha, dodaje Čović, ne bi koristilo nikome. Stoga će u Klari iz vlastitih rezervi nadoknaditi veći trošak izazvan poskupljenjem goriva. </p>
<p>Prema Čovićevim riječima, cijena goriva u konačnoj cijeni kruha sudjeluje sa tri posto. U križevačkom Mlinaru kažu da bi im još jedna korekcija cijene kruha mogla uzeti dio kupaca od kojih mnogi (60 posto) ionako kupuju kruh kod privatnih pekara. Privatnici kruh najčešće peku i prodaju na jednom mjestu pa nemaju dodatnih troškova njegova prijevoza. </p>
<p>Što se tiče povećanja cijene mlijeka, u Luri d.d., u čijem sastavu posluje Dukat, Sirela i Velebitski pašnjaci, kažu da će do promjene njihovih cijena sigurno doći. To znači da je u tijeku izrada kalkulacije kako bi se utvrdili povećani ulazni troškovi. No kad je riječ o iznosu najavljenog povećanja cijena, kažu u Luri da će voditi računa o interesima kompanije, ali i o trenutačnoj platežnoj moći potrošača. </p>
<p>U Vindiji još ne razmišljaju o povećanju cijene. No kako njihovi kamioni razvoze robu po cijeloj Hrvatskoj, logično je očekivati da će nova cijena goriva povećati i njihove troškove poslovanja. </p>
<p>U Croatiastočaru, udruženju prerađivača mesa, kažu da nije poznato kako će mesno-prerađivačka industrija, koja je u kolapsu, podnijeti poskupljenje goriva u slučaju da dođe do očekivanog povećanja ostalih cijena, ponajprije komunalija. Međutim, zasad ne znaju hoće li meso poskupjeti. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Projekt modernizacije TLM-a trenutačno je najveća investicija u Hrvatskoj </p>
<p>ŠIBENIK, 14. siječnja</p>
<p> - Za najkasnije mjesec dana, u Tvornici lakih metala na Ražinama trebao bi biti poznat izvođač radova, koji će u narednih osam mjeseci izgraditi tvorničku halu za nove pogone valjaonice.</p>
<p>Naime, nakon što je hrvatska Vlada sredinom prošle godine dala jamstvo TLM-u za podizanje stranoga kredita od gotovo 100 milijuna maraka, šibenski kombinat je započeo s pripremama. A kada je njemački partner - njemačka banka i osiguravajuća kuća Hermes - doznačio zajam, raspisan je natječaj za izvođača radova. Izabran je najpovoljniji ponuditelj, ali se jedna nezadovoljna tvrtka žalila Ministarstvu financija, pa je Uprava šibenskoga kombinata odlučila raspisati novi natječaj, kako bi se cijeli posao ubrzao i kako bi što prije strana oprema stigla u u šibensku tvornicu. </p>
<p>Većinu opreme, saznajemo, isporučit će engleska tvrtka Vai, potom njemačke kuće Junkers i Waldrih Siegen, kao i austrijsko poduzeće Austrowaren. </p>
<p>Oprema će, kažu TLM-ovi stručnjaci, stizati tijekom sljedećih 15 mjeseci, dok bi izgradnja nove tvornice i montaža nove opreme trebala biti završena u roku od 2,5 godine, a na tim bi se poslovima zaposlilo 500 radnika.</p>
<p>Inače, projekt modernizacije i rekonstrukcije valjaoničkih kapaciteta, koji su proteklih desetljeća bili »kost u grlu« napretku šibenskoga komibinata, nastao je upravo u toj tvornici. Projekt su izradili TLM-ovi stručnjaci, a Vlada je u njemu prepoznala dobru investiciju koja bi na kraju trebala rezultirati godišnjom preradom 80.000 tona aluminija. </p>
<p>Riječ je, zapravo, o trenutačno najvećoj investiciji, ne samo u Županiji šibensko-kninskoj, nego i u cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Stručnjaci TLM-a okupljeni oko te investicije, koju vodi direktor Stipe Tomačić, trenutačno razrađuju plan dopreme opreme, čiji su pojedini dijelovi teški i do 200 tona. A da bi se ona iskrcala u šibenskoj luci i transportirala do TLM-a, trebat će angažirati teške dizalice, onakve kakva je 400-tonska dizalica »Veli Jože«. U svakom slučaju, riječ je o vrlo složenom poslu, koji će zahtijevati detaljnu razradu, kako bi svi dijelovi moderne i skupe opreme neoštećeni stigli u šibenski TLM. </p>
<p>Inače, u novu godinu TLM je ušao kao jedinstveno poduzeće, umjesto dotadašnje organizacije koju je činilo 12 društava s posebnim žiro-računima i s posebnom poslovnom politikom. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tko kupuje bjelovarski Koestlin?</p>
<p>U ponedjeljak se u Koestlinu pojavio Ratimir Jurić, vlasnik konzultantske tvrtke Rikon iz Zagreba, koji je sa Epic-investom, Društvom za upravljanje investicijskim fondovima, razgovarao o ulaganju/ Većinski vlasnik Koestlina PIF »Dom«, koji ima 72 posto dionica, povjerio je traženje ulagača Epic-investu/ Tvornicom se šire priče da je već prodana/ Sindikat će se svim dopuštenim sredstvima oduprijeti prodaji ispod stola</p>
<p>BJELOVAR, 14. siječnja</p>
<p> - Kuloarske priče o prodaji Koestlina nepoznatom vlasniku uzbudile su ovih dana Bjelovar. Šire se priče kako će, poput Sirele, uskoro i Koestlin, poznati proizvođač keksa i vafla, prestati postojati u Bjelovaru te da će možda egzistirati tek kao ime. Priča se i da su šleperi već stigli na vrata Koestlina kako bi odvezli zalihe robe i proizvodne linije.</p>
<p>Predsjednik Zaposleničkog vijeća i glavni sindikalni povjerenik Milan Juriša kaže: »Kuloarske priče oko tajkunske prodaje našeg poduzeća potakle su nas na hitan sastanak. Zaključili smo da se svim sredstvima moramo obraniti od takvih nastupa. Nećemo dopustiti da se i nama dogodi ono što se dogodilo drugim poduzećima. Kružile su priče da su stigli novi vlasnici i da mogu raditi s nama što hoće, no mi ćemo potaknuti hitno potpisivanje kolektivnog ugovora i nitko neće lako i ispod stola uzeti naše poduzeće.«</p>
<p>U razgovoru s direktorom Đurom Matašinom saznajemo kako je istina da su u tvornicu došli neki ljudi te da se jednome od njih omaklo nešto što bi moglo upućivati na prodaju ispod stola ove, ne pretjerano bogate, ali zasad ipak dobrostojeće firme. U ponedjeljak 10. siječnja, prema direktorovim se riječima pojavio u Koestlinu Ratimir Jurić, vlasnik konzultantske tvrtke Rikon iz Zagreba, koji je sa Epic-investom, Društvom za upravljanje investicijskim fondovima, razgovarao o ulaganju. Većinski vlasnik Koestlina, Privatizacijski investicijski fond »Dom«, koji ima 72 posto dionica, povjerio je traženje ulagača Epic-investu, a Jurić je stigao s predsjednikom Nadzornog odbora Vickom Ferićem i revizorima kako bi se izvršila revizija i ustanovilo stanje u poduzeću.</p>
<p>Sve to ne bi bilo čudno da jedan od pristigle gospode nije rekao nešto o svršenom činu te izjavio da je firma već prodana. Mali dioničari nisu protiv toga da poduzeće kupi dobar ulagač, ali su protiv toga da poduzeće kupi netko tko bi rasprodao zalihe i proizvodne linije kako bi na brzinu zaradio. Koestlin je, usprkos brojnim poteškoćama, uspio vlastitim snagama ostati na tržištu, gdje dobro stoji, a plaće za prošlu godinu redovito su isplaćivane. Zaposleni su mali dioničari, koji su odlučili boriti se za poduzeće. Osnovana je udruga malih dioničara, koja će se pojaviti kao ponuđač za kupnju dionica »Doma«. U pomoć su pozvane županijske i gradske vlasti, sindikat, a nakon sastanka sa svima njima, u petak je održan i sastanak Zaposleničkog vijeća, sindikalnog povjereništva i predstavnika PPDIV, sindikata u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.</p>
<p>Mato Greganić, tajnik sindikata PPDIV-a, rekao je da pojedini novokomponirani vlasnici i novokomponirani tajkuni žele izgleda zgrabiti što se još može prije izmjene zakona o privatizaciji koju je najavila pobjednička šestorka, te da treba zabraniti ovakve kriminalne radnje. Vjekoslav Indir, regionalni povjerenik PPDIV-a, rekao je da se sindikat neće ustručavati upotrijebiti sva poznata sredstva kako netko ne bi iskoristio vakuum pri primopredaji vlasti kako bi nešto kupio ispod stola. »Ono što mi želimo jest javna privatizacija s pravom ponudom i kupcem koji će pokazati novac«, rekao je Indir. Sami radnici izuzetno vjeruju u svoje poduzeće, koje su godinama sami stvarali i poručuju svima koji se žele brzo obogatiti onim što su radnici stvarali desetljećima da se preko porte ovog poduzeća neće olako uvući. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatski turistički štand u Utrechtu dnevno posjeti od 35 do 40 tisuća ljudi</p>
<p>Situacija je bolja nego prošle godine jer su Nizozemci pozdravili promjenu vlasti u Hrvatskoj i vlada bolja politička klima, kaže Stjepan Brkljačić, direktor I.D. Riva toursa, jedinoga nizozemskog turoperatora specijaliziranoga za Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Izložbeni prostor Hrvatske turističke zajednice na sajmu u Utrechtu dnevno posjeti između 35 i 40 tisuća ljudi, izjavio je za Vjesnik Vinko Bartolec, voditelj našega štanda. Interes bi vjerojatno bio i veći da Nizozemskom ne hara gripa, pa lokalni mediji preporučuju izbjegavanje prenapučenih prostora.</p>
<p>Sajam »Vakantiebeurs«, koji se ove godine održava od 11. do 16. siječnja, ubraja se u cjenjenije, odnosno veće nizozemske turističke skupove. Ovo je ujedno, nakon onoga u Maastrichtu, drugi ovogodišnji sajam na kojemu se predstavlja hrvatski turizam. </p>
<p>Nizozemce, tvrdi Bartolec, i dalje najviše zanimaju istarski kampovi, pogotovu oni s bazenom. Iako se po cijenama uglavnom ne može mjeriti s konkurencijom (na »Vakantiebeursu« se, primjerice, nudi jednomjesečni boravak u SAD-u za, preračunato, sedam tisuća kuna, a da o cijenama izravnih turističkih konkurenata i ne govorimo), Hrvatska ima priliku za dobru sezonu jer 90 posto Nizozemaca koji odlaze nekamo na odmor ipak ostaju u Europi. Najviše ih, oko dva milijuna, odlazi u Francusku (Nizozemska ima 16 milijuna stanovnika), a u Hrvatsku ih je prije rata dolazilo oko tristo tisuća. Sporo se vraćaju, tako da nas je '98. posjetilo tek 90-ak tisuća Nizozemaca, a prošle godine (prema neslužbenim procjenama) desetak tisuća manje. Po svakom putovanju prosječno potroše 700 USD-a, odnosno 60 USD-a na dan.</p>
<p>»Situacija je bolja nego prošle godine jer su Nizozemci pozdravili promjenu vlasti u Hrvatskoj i vlada bolja politička klima«, izjavio je Stjepan Brkljačić, direktor I.D. Riva toursa, jedinoga nizozemskog turoperatora specijaliziranoga za Hrvatsku. I.D.Riva tours prošle je godine doveo u Hrvatsku devet tisuća Nizozemaca, a ove godine planira dovesti 15 tisuća. (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Potrošnja vina u Hrvatskoj prepolovljena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potrošnja vina u Hrvatskoj u posljednjih se deset godina, prema podacima Zavoda za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prepolovila a gotovo je četiri puta manja nego 1983. godine. Temeljem podataka iz ankete koju je Zavod provodio u kućanstvima, a u kojima nije uračunata potrošnja u ugostiteljstvu, 1998. godine u Hrvatskoj je potrošnja vina po stanovniku iznosila 13,31 litru. Uključi li se u taj podatak i potrošnja vina u ugostiteljstvu procjenjuje se da prosječno svaki hrvatski građanin godišnje popije oko 18 litara vina. Deset godina ranije, odnosno 1988. godine, potrošnja je iznosila 27,8 litara, a 1983. čak 46,1 litru po osobi.</p>
<p> Jedan od razloga stalnog pada potrošnje vina u Hrvatskoj je nestanak površina pod vinovom lozom. Naime, po statističkim podacima 1972. godine pod vinom je lozom bilo 79.690 hektara, 1983. 72.680 hektara, dok podaci iz 1997. godine govore o smanjivanju površina pod vinovom lozom na 51.500 hektara.</p>
<p> Mjesto vina na tržištu su zauzela druga pića, posebice pivo, čija je potrošnja sa 11,8 litara u 1988. godini, dosegnula 21 litru po stanovniku u 1998. godini. Vinari drže kako je jaki pivarski lobi u Hrvatskoj uspio isposlovati dozvolu za reklamiranje piva što je njima uskraćeno, pa je i zbog toga došlo do pada potrošnje vina i rasta potrošnje piva. U svijetu je, kažu vinari, vino svrstano u kategoriju hrane, dok kod nas to »povlašteno« mjesto za sada ima samo pivo.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Račan: Ako Budiša ne pobijedi, bit će samo zastupnik u Saboru </p>
<p>Račan i G. Granić istaknuli da za Budišu ne čuvaju mjesto predsjednika Sabora / U budućoj Vladi odlučivat će se isključivo većinom glasova </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Gotovo tri sata razgovarali su u petak u Banskim dvorima sadašnji i budući premijer Zlatko Mateša i Ivica Račan. Zadovoljni razgovorima, novinarima su izjavili da su po drugi put ovoga tjedna razgovarali o mirnoj i demokratskoj primopredaji vlasti, te da će do službenog početka Račanova mandata još biti takvih susreta. Mateša je izvijestio Račana o svemu što je Vlada dosad učinila, a raspravljali su i o tehničkim detaljima primopredaje vlasti. Budući premijer se u pratnji svoga budućeg zamjenika dr. Gorana Granića i prošetao Banskim dvorima.</p>
<p> Račan je novinarima prenio da su obje strane zainteresirane za odgovornu i brzu primopredaju vlasti. Istaknuo je kako je važno da u razdoblju do njegova mandata ne bude nepotrebnog vakuuma koji bi štetio obavljanju državnih poslova. Odbio je komentirati nagađanja da je Zlatku Tomčiću ponuđeno mjesto potpredsjednika Sabora, a nije htio spekulirati ni o imenima u svojoj Vladi. Rekao je: »Ne mogu na to odgovoriti dok ne verificiramo koalicijski ugovor među koalicijskim partnerima, koji sam predložio. Kad budemo zadovoljni čvrstinom i stabilnošću koalicije, pristupit ćemo nizu razgovora o prijedlozima za sastav Vlade«. </p>
<p>I Račan i G. Granić ponovili su, na novinarsko pitanje, da se za predsjedničkog kandidata njihove koalicije Dražena Budišu ne čuva mjesto predsjednika Sabora. Istaknuli su tim povodom Budišinu javnu izjavu da ga ne čekaju rezervne pozicije, te da će, ako ne bude predsjednik države, biti zastupnik u Saboru.</p>
<p>Kako je preneseno novinarima, sadašnja Matešina vlada odrađuje samo minimum potrebnih poslova i ne dogovara nove poslove kojima bi obvezala novu Vladu. »Inzistirali smo da Vlada koja odlazi ne preuzima nove obveze ni u materijalnom, ni u kadrovskom smislu. To je minimum fair-playa«, izjavio je Račan.</p>
<p> Novinare je zanimalo jesu li sadašnji i budući premijer razgovarali o natječaju za ravnatelje osnovnih školač, koji je raspisala ministrica prosvjete i športa Nansi Ivanišević. Granić i Račan kazali su kako su dobili jamstva da se u tom pogledu »ništa dalje neće raditi«. Budući premijer je također izjavio da predstavnici nove vlasti imaju ideje kako riješiti gospodarske i socijalne probleme Hrvatske i približiti se Europskoj uniji. U tome će okupiti sve stručne i pametne ljude Hrvatske, istaknuo je Račan. Napomenuo je da od svoga susreta s Romanom Prodijem u Zagrebu očekuje mnogo, kao i od njihova budućeg razgovora u Bruxellesu.</p>
<p> Što se tiče odlučivanja buduće Vlade, njezin mandatar je objasnio da će se odlučivati većinom glasova, u nekim pitanjima pak kvalificiranom većinom, a ne vetom i konsenzusom. Račan je također pozvao novinare koji prate rad Vlade da mu predlože eventualno nove modele buduće suradnje i susreta s njim kao premijerom, koji bi bili, kako je istaknuo, u interesu hrvatske države.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Radoš: Haaški zahtjev nije dobar znak </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Kako će nova hrvatska Vlada odgovoriti na najnoviji u nizu zahtjeva Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu, da se pod prijetnjom kaznene odgovornosti pred tim sudom sasluša ministar obrane ili pravosuđa? </p>
<p>»To nije pitanje o kojemu može odlučivati bilo koji ministar, već to mora učiniti cijela Vlada, po mogućnosti konsenzusom svih političkih stranaka«, kaže Jozo Radoš, glavni tajnik HSLS-a. Jer, drži, Haag ne može biti pitanje stranačke, već nacionalne politike, za razliku od dosadašnjeg ponašanja.</p>
<p> »Taj zahtjev u sadašnjem trenutku nije dobar znak, jer se još nije konstituirala sadašnja vlast. Zahtjev može biti politički krivo protumačen, a ni Haaški sud se ne bi trebao na ovaj način odnositi prema novoj vlasti ako međunarodna zajednica doista želi pomoći Hrvatskoj da postigne napredak«, naglašava HSLS-ov glavni tajnik. Kako objašnjava, nova vlast ponajprije mora vidjeti »što se sve događalo u odnosima prema Haaškom sudu. To je bilo polutajno područje, samo za neke, i to, naravno, članove HDZ-a«. Dakle, mora se točno vidjeti koje su obveze preuzete i tek onda odgovarati na ovakve zahtjeve, ističe Radoš i zaključuje: »Ali, nije povoljan vjetar činjenica što je taj zahtjev sada upućen. u ovim okolnostima«.</p>
<p> Slično je odgovorio i Goran Granić, v. d. predsjednika HSLS-a i budući zamjenik novog premijera Ivice Račana. »Jasne stavove definirat ćemo onda kad uđemo u kompletnu dokumentaciju. Vjerujem da ćemo se u dvjema stvarima postaviti vrlo jasno. S jedne strane, nećemo dopustiti politizaciju problema Haaškog suda niti hrvatske politike, a s druge, postavit ćemo vrlo jasna pravila kooperativnih odnosa, u smislu definiranja zločina koji su napravljeni. To je generalni stav, a detalje ćemo razraditi onog trenutka kad preuzmemo odgovornost. Dakle, za nas, dok ne preuzmemo vlast, takvi zahtjevi ne postoje«, izjavio je Goran Granić. Na pitanje smatra li da je haaški zahtjev ipak preuranjen budući da nova vlast još nije konstituirana, Granić kaže kako ipak ne može preciznije odgovoriti, jer će se »morati debelo preispitati cijela situacija«.</p>
<p>Zahtjev haaškog tužiteljstva ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović ocjenjuje »grubom agresijom« na nezavisnost i suverenost hrvatske države. (A. Latinović)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pozivanjem ministara Haag želi izbjeći odvjetnike, smatra Nobilo </p>
<p>»Pozivanjem ministara da svjedoče, Haaški se sud očigledno odlučio za drukčiju taktiku«, komentira Anto Nobilo, odvjetnik haaškoga optuženika Tihomira Blaškića. »Nakon što je utvrđeno da nalog za predaju dokumenata pod prijetnjom kazne nije moguće uputiti državnim dužnosnicima, Haag primjenuje novu taktiku svjedočenja hrvatskih dužnosnika. Dobiju li obvezujući nalog da svjedoče na Sudu, ministri će morati reći imaju li tražene dokumente, i ako ih imaju, žele li ih uopće predati Haagu. U slučaju lažnog iskaza, svjedoku prijeti sedam godina zatvora i novčana kazna«, rekao je Nobilo. Haaški sud, dakako, želi izbjeći odvjetnike, odnosno pravne zastupnike Republike Hrvatske, budući da oni za tražene dokumente uvijek mogu povući argument ugrožavanja nacionalne sigurnosti.</p>
<p> Dakako, i dužnosnici mogu odbiti svjedočenje o nečemu što se smatra državnom tajnom. U takvim slučajevima, treba djelovati predsjednik Hrvatske i određenoga dužnosnika osloboditi čuvanja državne tajne. U suprotnom, Haag bi vrlo lako Hrvatsku mogao po tko zna koji put optužiti da ne surađuje, što je u suprotnosti sa Statutom Suda, ali i s hrvatskim Ustavnim zakonom o suradnji s ICTY-jem. Nova haaška taktika spram Hrvatske svakako je povezana i s ovdašnjom smjenom vlasti. »Haag time želi novu Vladu staviti pred gotov čin i da na samom početku svoga mandata konačno otkrije ima li ili nema tražene dokumente«, dodaje Nobilo. (V. D.)</p>
<p>Landale ima samo osnovne informacije </p>
<p> Zamoljen da komentira zahtjev haaškoga tužiteljstva spram Hrvatske i njezinih dužnosnika, glasnogovornik Haaškoga suda Jim Landale rekao je za Vjesnik da ima »samo osnovne informacije o tome«. »Trenutačno se intenzivno bavim slučajem Kupreškić i nisam se uspio temeljitije pozabaviti najnovijim zahtjevom tužitelja da Hrvatska pošalje visoke dužnosnike u Haag«, istaknuo je Jim Landale. (V. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Granić: Hrvatska zaslužuje najbolje, a mojim će izborom to i dobiti!</p>
<p>Vaš topao prijam građana daje mi snagu da čvrsto nastavim svoju predsjedničku kampanju, poručio je Osječanima predsjednički kandidat dr. Mate Granić / U posljednje vrijeme je došlo do određenoga pada moje popularnosti, ali sam zbog toga i poduzeo neke radikalne korake, izjavio je Granić / U ovom trenutku sam običan član HDZ-a i nastojat ću do kraja personalizirati svoju predsjedničku kampanju</p>
<p>OSIJEK, 14. siječnja</p>
<p> - Cijeli rat, u kojem sam izgubila sina, provela sam u Osijeku. Nisam otišla u izbjeglištvo i svakog sam dana bježala od granata. Vjerujte da mi je bilo potrebno mnogo snage i hrabrosti kako bih sve to prebrodila. Stoga i vi budite odlučni, snažni i uporni, a mi ćemo glasovati za vas da postanete predsjednik, kazala je jedna osječka umirovljenica, obraćajući se predsjedničkom kandidatu dr. Mati Graniću, koji je u petak prije podne boravio u Osijeku, gdje je obišao i glavnu tržnicu. </p>
<p>Iako vrlo hladno i prilično mokro od snijega koji je padao cijelu noć, na tržnici je bilo uobičajeno živo. Oko 9,30 sati, kada se Mate Granić pojavio na tržnici, na sveopće iznenađenje građana, uslijedili su povici podrške, a svatko se htio rukovati s predsjedničkim kandidatom. Čuli su se povici građana »Mate, mi smo za te!«. </p>
<p>Nakon što je u pratnji osječko-baranjskog župana Branimira Glavaša i pjevačice Tereze Kesovije obišao većinu tezgi, Granić se uputio i u café-bar »Forum«, najveći ugostiteljski objekt na tržnici. </p>
<p>Počastivši prisutne građane pićem, Granić je novinarima istaknuo da je sada još uvjereniji da ima veliku podršku u Osijeku, ali i u cijeloj Slavoniji. »Budući da sam ovdje često boravio u vrijeme Domovinskoga rata, dobro znam kroz što su sve prošli Osijek i Osječani«, naglasio je, između ostaloga, predsjednički kandidat dr. Mate Granić. </p>
<p>On je dodao da mu tako topao prijam građana Osijeka daje snagu da čvrsto nastavi svoju predsjedničku kampanju, istaknuvši da će nakon 24. siječnja ući u drugi krug, a da će zatim i pobijediti.</p>
<p> S obzirom na to da je često govorio kako vjeruje istraživanjima javnoga mijenja, dr. Mate Granić je, na novinarsko pitanje kako komentira opadanje popularnosti, koje je posljednjih dana prema nekim medijima jasno vidljivo, odgovorio kako je »točno da je u posljednje vrijeme došlo do određenoga pada moje popularnosti od nekoliko postotaka«, te da je »upravo zbog toga poduzeo određene radikalne korake«.</p>
<p>»U ovome trenutku sam običan član Hrvatske demokratske zajednice i nastojat ću personalizirati do kraja svoju predsjedničku kampanju. A u slučaju da budem izabran za predsjednika Hrvatske, istupit ću iz stranke«, naglasio je Mate Granić. </p>
<p>»Hrvatska zaslužuje najbolje. A ja vjerujem kako imam mnogo argumenata da, na osnovi svega onoga što sam radio u proteklih osam i pol godina, kao i jasnoga programa za budućnost Hrvatske kojega nudim, uvjerim hrvatske birače kako sam to upravo ja«, poručio je predsjednički kandidat dr. Mate Granić na kraju svoga boravka u petak u Osijeku. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ledić: Surađivao bih s međunarodnim institucijama, ali ne na uštrb suvereniteta Hrvatske</p>
<p>Koje su Vaše prednosti u odnosu na ostale predsjedničke kandidate. pitali smo Antu Ledića, nezavisnog predsjedničkog kandidata.</p>
<p>- Već 35 godina uspješan sam gospodarstvenik, a upravo su gospodarski problemi u ovom času bit svih problema Hrvatske. Iza mene su baš na gospodarskom polju brojni uspjesi.</p>
<p>• Na parlamentarnim izborima nezavisni su kandidati loše prošli. Je li Vas to obeshrabrilo?</p>
<p>- Ne. Mnogo ljudi me poznaje, a siguran sam da će svi oni za mene glasovati. Sa svojom promidžbom nastojat ću doći u svaku kuću i obitelj i predstaviti se onakav kakav jesam. Ako u tome uspijem, budite sigurni da ću proći u prvom krugu. Nezavisni kandidat bio bi pozitivni čimbenik u organizaciji vlasti, tim više što se u Saboru nalazi dvotrećinska većina iz jednog »izvora«. </p>
<p>• U dosadašnjim istupima isticali ste svoje domoljublje. Što još nudite svojim biračima?</p>
<p>- Domoljublje nije politika, već oblik čovječnosti. Ako postanem predsjednik, bez ostatka ću štititi interese svog naroda. Kad je u pitanju interes Hrvatske, tu nema pogodbe i ne postoji taj tko bi preko mene i mojih principa mogao napraviti nešto što nije u interesu zemlje. </p>
<p>• Istaknuli ste gospodarske probleme. Ako postanete Predsjednik, bi li njihovo rješavanje bilo Vaš prvi potez? </p>
<p>- Najprije bih poticao to da na sva značajna mjesta dođu stručni i vrijedni ljudi s moralnom vertikalom. Gospodarski problemi su ogromni i trebaju se dati odgovori na brojna pitanja. Nezaposlenost se treba rješavati poticanjem proizvodnje, a rebaju se osigurati kapital, krediti... Ali, sve se to mora utrošiti u proizvodnju i povećanje produktivnosti. Tu je i problem prezaduženosti, ali i problem nelikvidnosti, zbog kojeg i dobro vođene tvrtke ne mogu funkcionirati. Rješavanje tih problema će biti moji prvi potezi.</p>
<p>• Zalažete li se za reviziju privatizacije i pretvorbe?</p>
<p>- Privatizacija je napravljena u krivo vrijeme i na krivi način. Tvrtke su dobili ljudi koji nisu znali tehnološki proces proizvodnje. Posao su vodili krivo, otpuštali ljude i devastirali i ono što vrijedi. Onaj tko je protuzakonito došao do tih dobara morao bi za to odgovarati. Potaknuo bih sudbene vlasti da riješe te probleme.</p>
<p>• Kako biste se odredili prema Haaškom sudu?</p>
<p>- Nitko ne može abolirati nekog tko je činio zločine. Jer, ako ubijete jednog čovjeka, to je kao da ste ubili cijeli svijet. No, i po Božjem i po ljudskom zakonu svatko ima pravo na obranu. Između napadača i onog tko se brani ogromna je razlika. Ne može se Haaški sud ni bilo tko drugi staviti u zonu ucjene ili političkih pritisaka zbog ciljeva koji i nisu kristalno jasni. Treba poštivati suradnju sa svim međunarodnim institucijama, ali se ne smije raditi na uštrb suvereniteta i integriteta Hrvatske.</p>
<p>• Što je s BiH i odnosom prema Hrvatima u toj zemlji?</p>
<p>- BiH je međunarodno priznata zemlja, a Hrvati u njoj moraju imati punu ravnopravnost i konstitutivnost. BiH je po svom položaju upućena na Hrvatsku i mi moramo tamošnjim Hrvatima pomoći gospodarski i ekonomski. </p>
<p>• Ako budete predsjednik, hoće li Vaš ured ostao na Pantovčaku?</p>
<p>- Ne, ne bih zadržao ni zrakoplov ni štošta drugo. Zahvalio bih se i na velikom osiguranju. Uistinu sam u svemu skroman i bio bih primjer ostalima. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić: U kampanji se više ne moramo baviti Matom Granićem! </p>
<p>Od presudne je važnosti prihvatiti višestranačje i poštivanje međusobnih razlika, a drukčije političko mišljenje ne znači i neprijateljstvo / HDZ prestaje postojati kao pokret i konačno se pretvara u stranku </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Na Dolcu ne kupuje samo Vlatko Pavletić, nego i ja, kazao je u šali predsjednički kandidat četvorice Stipe Mesić, u petak prilikom obilaska središnje zagrebačke tržnice Dolac. Time je Mesić završio svoj prvi dio predizborne kampanje vezan za središnju Hrvatsku, te se uputio u Dalmaciju.</p>
<p>»U dosadašnjem tijeku predizborne kampanje uputio sam poruke po kojima me javnost prepoznaje. Birači znaju što ih čeka, a ja ću, ako budem izabran, novu vlast stalno podsjećati na ispunjavanje onog što su obećali«, kazao je Mesić novinarima, naglasivši da je situacija u Hrvatskoj neizmjerno teška. »Hrvatska je prezadužena i te dugove treba reprogramirati. Treba dovesti strani kapital i aktivirati naše resurse. Mi za to imamo snage. Imamo i prijatelje u svijetu, ali prije toga moramo promijeniti retoriku. Ne treba javnost plašiti Europom i Amerikom, nego komunicirati i surađivati s njima«, istaknuo je Mesić, dodavši da je od presudne važnosti prihvatiti višestranačje i poštivanje međusobnih razlika. »Drukčije političko mišljenje ne znači i neprijateljstvo«, dodao je.</p>
<p>Komentirajući zbivanja u HDZ-u, Mesić je kazao da je očito da HDZ prestaje postojati kao pokret te se konačno pretvara u stranku. »Time će politički prostor biti daleko transparentniji, jer smo dosad imali pokret protiv stranaka, a sad ćemo imati stranke protiv stranaka«, naglasio je Mesić, upitavši se što će ostati od HDZ-a poslije svih tih događanja. »Mate Granić se odrekao HDZ-a, a HDZ se odrekao njega. I to će svakako promijeniti našu kampanju, jer se više ne moramo baviti Granićem«, ocijenio je Mesić, kazavši da se »neke HDZ-ove perjanice s velikom dozom cinizma obraćaju javnosti kad govore da će se vrlo brzo vratiti na vlast«.</p>
<p> »Naravno da smo mi koji smo došli na vlast naslijedili probleme. Oni su opljačkali Hrvatsku, korumpirali ju, a građane doveli do granice izdržljivosti. To su ovi koji sad imaju viziju, a prije toga su dobili proviziju. Ja ih uporno na to podsjećam, a vama obećavam da će se provizijama baviti organi gonjenja, jer će pravna država profunkcionirati«, rekao je Mesić, izrazivši vjeru da će novi Sabor i Vlada biti uspješni.</p>
<p>Predstojeće predsjedničke izbore Mesić je nazvao »drugom utakmicom, a ne drugim poluvremenom iste utakmice«. »Parlamentarni izbori su bili potpuno depersonalizirani. Znalo se protiv koga se glasuje, ali ne i za koga. Predsjednički izbori su drukčiji. Svaka biografija je poznata i zna se tko može pomoći Hrvatskoj, a na biračima je da to prepoznaju«, zaključio je Mesić.</p>
<p>Prodavači na tržnici darovali su Mesiću jabuke, naranče i banane, a najčešće pitanje građana bilo je »kad će mirovine«. Jedan prolaznik je, pozdravljajući se s Mesićem, ustvrdio da on sigurno može dobro vladati u Zagrebu, ako je to mogao u Beogradu. Prodavač jabuka obećao je Mesiću dati svoj glas, iako je, kako je rekao, na parlamentarnim izborima glasovao za koaliciju SDP-a i HSLS-a. Mesićem su posebno bile oduševljene gospođe koje nisu štedjele poljupce ni darove za njega.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Jurdana iznosi nedokazane tvrdnje o Merčepu, ocjena je Izbornog povjerenstva </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Suglasnost za provođenje predsjedničkih izbora u inozemstvu dosad je dalo 29 država. Među onima koje još nisu dale odobrenje su Sjedinjene Države, Italija, SRJ i BiH. U Državnom izbornom povjerenstvu očekuju suglasnosti za provođenje izbora, te podsjećaju da rok za davanje suglasnosti istječe u ponoć 18. siječnja. Predsjednik Povjerenstva Marijan Ramušćak smatra kako će odobrenje iz BiH možda i kasniti, s obzirom da je za 19. siječnja zakazana sjednica Predsjedništva BiH.</p>
<p>Komentirajući zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca da se predsjednički izbori održe dan ranije, odnosno u nedjelju 23. siječnja, Ramušćak je kazao da je to u Vladinoj nadležnosti. Povjerenstvo je, dodao je, razmišljalo o inicijativama da se drugi izborni krug, ako ga bude, održi neradni dan, točnije u nedjelju 6. veljače, što je 13 dana nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora. Međutim, to ne bi bilo u skladu sa Zakonom koji propisuje da se drugi krug izbora održava 14 dana nakon prvoga. Ramušćak smatra da 24. siječnja nije najprikladniji datum za glasovanje u inozemstvu. Naime, za razliku od Hrvatske, u inozemstvu će to biti radni dan, a ovog će puta hrvatska dijaspora moći glasovati samo jedan dan. </p>
<p>Povodom prigovora Hrvatske pučke stranke (HPS) zbog kolumne Srećka Jurdane objavljene u novom broju tjednika Nacional, Povjerenstvo se oglasilo priopćenjem u kojem stoji da je »iznošenje nedokazanih tvrdnji, kojima se predsjedničkim kandidatima predbacuje sudjelovanje u nezakonitim radnjama, protivno načelima uravnoteženosti, poštenja i nepristranosti, kojih se moraju držati mediji za izborne promidžbe«. </p>
<p>Inače, u toj kolumni Jurdana je Tomislava Merčepa, između ostaloga, nazvao »deklariranim fašistom i opskurnom ratnom figurom, koji neistomišljenicima godinama prijeti bez posljedica«.</p>
<p>Državno izborno povjerenstvo izdalo je podsjetnike o radu biračkih odbora za predsjedničke izbore u zemlji i inozemstvu koji će, kako smo saznali, raditi slično kao i na parlamentarnim izborima. (B.B. / Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Predsjednički izbori su važniji od parlamentarnih, tvrdi Primorac</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Predstojeći predsjednički izbori važniji su od parlamentarnih, jer o njihovu ishodu ovisi kakav će tip politike prevladati, te kolika će biti stabilnost političkoga sustava u Hrvatskoj, rekao je u petak na konferenciji za novinare Vladimir Primorac, glasnogovornik koalicije Glas 2000, nevladine udruge kojoj je cilj potaknuti birače da izađu na predsjedničke izbore, kako bi se osigurala demokratska uspostava zakonodavne i izvršne vlasti.</p>
<p>Primorac je kazao da proces demokratskoga konstituiranja tijela državne uprave nije dovršen. »Stoga je važno tko će i na koji način obavljati funkciju predsjednika Republike, koji je, po svojim ustavnim ovlastima, bitan čimbenik sustava državne vlasti u Hrvatskoj«, rekao je. Kao glavne zadaće »Glasa 2000« Primorac je istaknuo upoznavanje hrvatske javnosti s važnošću predsjedničkih izbora, poticanje birača da iziđu na izbore, te ukazivanje na negativne učinke izborne apstinencije. Također, Glas 2000 će poticati građane na sudjelovanje u promatranju izbora, a nastojat će i osigurati pravnu pomoć sudionicima izbornoga procesa.</p>
<p>Iako je istaknuo da Glas 2000 ne podržava posebno ni jednoga predsjedničkog kandidata, Primorac je zamjerio Anti Đapiću radi »optuživanja drugih kandidata zbog navodnih policijskih dosjea, dok je sam dokazani plagijator«. Stipi Mesiću zamjera »nekorektan odnos prema novinarima«. </p>
<p>Također, novinarima je podijeljen tekst Stjepana Ivaniševića o predsjedničkim izborima, a u kojem se, uz ostalo, pojašnjava kakvi bi problemi mogli nastati u slučaju da predsjednik postane Mate Granić. Ako za predsjednika bude izabran jedan od kandidata dviju pobjedničkih koalicija (SDP, HSLS ili HSS, HNS, LS, IDS, ASH) onda između parlamentarne većine i šefa države vjerojatno neće doći do nesklada. Ako za predsjednika bude izabran kandidat HDZ-a moglo bi između parlamenta i predsjednika doći do ozbiljnih konfrontacija, procjenjuje Ivanišević.</p>
<p>U tekstu se kaže da bi najbrojnija stranačka frakcija u parlamentu, koju ima HDZ, Graniću mogla poslužiti kao opravdanje da mandat za sastav Vlade povjeri osobi iz njegove stranke. Time bi, tvrdi se u tekstu, došlo do sukoba između izvršne i zakonodavne vlasti. Također se kaže da bi, u slučaju da Granić prizna rezultate parlamentarnih izbora, uslijedilo napeto razdoblje kohabitacije u kojem bi predsjednik svjesno morao ograničiti svoje ovlasti, tolerirajući vladu različitoga političkog profila. I u jednom i u drugom slučaju moglo bi doći do smjene Vlade i raspisivanja novih parlamentarnih izbora, kaže se u Ivaniševićevu tekstu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vidović: U novoj Vladi državna će ministarstva prvi put biti izvan utjecaja Pantovčaka</p>
<p>Ni jedna HDZ-ova vlada nije imala nikakvog utjecaja na vanjsku politiku i unutarnje poslove, a još manje na MORH, kaže Davorko Vidović, potpredsjednik SDP-a / Bez obzira što su lideri četvorice više očekivali, prihvatili su da je rezultat izbora takav da osigurava raspodjelu mandata prema modelu 2-1-1 / Račan će vjerojatno napraviti neke ustupke četvorici radi formiranja kompetentne Vlade </p>
<p>• Gospodine Vidoviću, je li SDP nakon izbora bio iznenađen zahtjevima četvorice?</p>
<p>- Nije nas to posebno iznenadilo, s obzirom da smo mi »konsocijacijski model« koji je predložila Vesna Pusić, imali i prije izbora. To je bio mogući prijedlog s kojim će četvorica izići nakon izbora. Taj se model primjenjuje u zemljama i situacijama u kojima stranke imaju približno isti broj mandata, pa nije primjenjiv u našoj situaciji gdje postoje stranke s dva mandata i stranke sa 44 mandata. To je i na tragu ideja koje su se pojavile prije izbora kod stranih promatrača prilika u Hrvatskoj. Oni su mislili da je moguće mehaničko preslikavanje slovačkog modela, iako je situacija u Hrvatskoj bitno drukčija i kod vladajućih i kod oporbe. Uvjeren sam da bismo ostvarili slabiji rezultat da smo išli na izbore kao šestorica. </p>
<p>• Je li Ivica Račan predočio prijedlog koalicijskog ugovora čelnicima četvorice po principu »uzmi ili ostavi«? </p>
<p>- Nije bilo teških riječi ni ucjena ni na jednoj strani. »Uzmi ili ostavi« se možda moglo iščitati kao odlučnost budućeg premijera da ne ide u formiranje Vlade koja bi se eventualno bavila sama sobom, a ne onim promjenama koje je obećala narodu. S te strane je Račan doista bio odlučan i nije htio dopustiti nikakvo licitiranje oko temeljnih principa suradnje u novoj Vladi. </p>
<p>• Je li ponedjeljak krajnji rok za prihvaćanje ugovora, s obzirom da je Zlatko Tomčić spominjao njegovu »finu finalizaciju«?</p>
<p>- Ne, mislim da je sve već dogovoreno. Možda će ostati neko manje važno pitanje za ogovor, primjerice kako će stranke raditi u parlamentu i hoće li biti više zastupničkih klubova. Optimalno je rješenje da svaka stranka ima svoj klub, a da se koordinira rad klubova, posebno kod pitanja od zajedničke važnosti.</p>
<p>• Jesu li četvorica, time što su odustali od nekih svojih stavova, priznali tko je »šef u kući«?</p>
<p>- Mislim da su kolege iz četvorice pokazali visoku razinu političkog realizma. Bez obzira što su nešto više očekivali, prihvatili su da je rezultat izbora takav da osigurava raspodjelu mandata prema modelu 2-1-1. Istina je da je SDP spreman stvari gledati ne samo kao pitanje matematike, već kao pitanje formiranja kompetentne i sposobne Vlade, pa se u tom smislu može učiniti neki ustupak. </p>
<p>• Hoće li imena kandidata za ministre usuglašavati šestorica čelnika ili posebne ekipe koje će zastupati dva bloka?</p>
<p>- Očekujem da će Račan kao novi premijer pozvati čelnike stranaka na početak razgovora o imenima i raspodjeli resora. </p>
<p>• Što je bilo pogrešno u radu dosadašnje Vlade, a što će odmah biti promijenjeno u novoj?</p>
<p>- Nova Vlada će ustavnu ulogu odigrati do kraja. Ni jedna HDZ-ova vlada nije pokrivala tri ključna državna ministarstva - premijer i Vlada nisu imali utjecaja na vanjsku politiku, na unutarnje poslove, još manje na MORH, koji su bili u izravnoj vezi s Pantovčakom, Predsjednikom i savjetnicima. To je Vladu činilo nevjerodostojnom, bavila se uglavnom gospodarskom politikom.</p>
<p>• Je li tvrdnja Zdravka Tomca, da Radimir Čačić ne može biti ministar gospodarstva jer je na čelu »Coninga«, poruka koju on šalje umjesto Račana?</p>
<p>- O konkretnim imenima nitko nigdje nije razgovarao i to može biti Tomčev osobni stav. Vjerujem da će neki drugi kriteriji biti važniji kod formiranja Vlade od toga je li netko poduzetnik. To nije poruka koja se preko Tomca šalje četvorici.</p>
<p>• U novinama se spekulira o Vama kao o ministru obrane.</p>
<p>- To što se piše nije točno. Spominju me kao budućeg ministra obrane, ministra policije i ministra vanjskih poslova. Vrlo je izvjesno da ni jedan od ta tri resora neću preuzeti. Ne pribojavam se bilo kojeg posla, ali bih radio protiv interesa SDP-a ako ne bi podržao rješenja koja se za to ministarstvo čine prikladnijim.</p>
<p>• Kad ste izjavili da Pavao Miljavac ne smije ostati ministar obrane, pomislilo se da to govorite zato što sami to želite biti.</p>
<p>- Načelno sam rekao da se radi o ministru važnog ministarstva, a ne o stručnjaku u nekom području. Ako će ovo biti politička Vlada, onda mi se ne čini normalnim da se rade ikakvi ustupci. Pitanje je koliko je Miljavac napravio pomaka u MORH-u i koliko je bio sposoban napraviti promjene u okolnostima u kojima je bio. Ne želim reći da su dosadašnji ministri bili nestručni ili nesposobni, ali ih diskvalificira politika u čijoj su funkciji bili.</p>
<p>• Budiša je (gotovo) priznao da su on i Račan razgovarali s Miljavcem o ostanku na tom mjestu?</p>
<p>- Radi se o krajnje osjetljivom ministarstvu, gdje bi sve nagle promjene mogle biti kontraproduktivne.</p>
<p>• Kakav će biti vanjskopolitički nastup SDP-a, s obzirom da ste u predizbornoj kampanji poručivali stranim partnerima da vam nekad svojom potporom više odmažu no pomažu?</p>
<p>- Ništa se nije promijenilo u odnosu na predizborno razdoblje. Nova Vlada odgovara građanima Hrvatske koji su je izabrali. Zadaća Vlade je da čuva hrvatske interese. Nadam se da ćemo uskoro nekim dokumentom konsenzualno usvojiti koji su to nacionalni interesi koji ne smiju biti privilegij samo jedne stranke. S druge strane, u funkciji očuvanja nacionalnih interesa je i hitno uključivanje u svijet. </p>
<p>• HTV se, nakon Vlade, najviše spominje u kontekstu promjena ljudi?</p>
<p>- Ako će profesija autonomno odlučivati, ako se uspostave kriteriji profesionalnosti i ugleda, ne sumnjam da ćemo ubrzo imati javnu televiziju. </p>
<p>• No, četvorica su istrčali s Ivom Lončarom kao novim direktorom HTV-a?</p>
<p>- Mislim da je to ostajanje u kriterijima stare matrice. Model se mora promijeniti. Stari model počiva na nakaradnoj premisi da stranke i političari mijenjaju svijet. Mijenjaju, ako su sposobni animirati sve potencijale kojima zemlja raspolaže.</p>
<p>• Jesu li SDP i HSLS, ako Budiša bude predsjednik države, raščistili koliko bi on dugo bio na toj dužnosti? </p>
<p>- Budišin program govori kako SDP i HSLS vide ulogu predsjednika države. To se može učiniti manjim dijelom promjenom Ustava, a većim dijelom ponašanjem i neuzurpiranjem prava. Što će biti nakon toga, hoće li se morati raspisivati novi izbori i tko će biti kandidati za novog predsjednika, tek će se vidjeti. </p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Đapić je žrtva sukoba na Pravnom fakultetu u Splitu, tvrdi HSP </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Nakon što je splitski Pravni fakultet oduzeo magistarsku titulu Anti Đapiću o tome se u petak svojim priopćenjem očitovao i Izborni stožer Hrvatske stranke prava. </p>
<p>Činjenica je da je Ante Đapić s vrlo dobrim uspjehom položio sve ispite na poslijediplomskom studiju u Splitu, te da je u postupku stjecanja magistarske titule u svibnju 1999. slijedio svoje naputke svojih profesora na poslijediplomskom studiju, prema proceduri koju je prihvatio Pravni fakultet u Splitu. Dakle, isti ljudi koji su Đapiću dali magisterij su ga i oduzeli, stoji, između ostaloga, u priopćenju što ga je potpisao dr. Tonči Tadić. </p>
<p>Đapić je, očito, slučajna žrtva žestokih sukoba unutar Pravnog fakulteta u Splitu, te se dovodi u pitanje stručnost i poštenje dijela nastavnika Pravnog fakulteta, dodaje se u priopćenju u kojemu se ocjenjuje da nije slučajno što je Đapiću, u jeku njegove predsjedničke izborne kampanje, oduzeta magistarska titula. Također, nije slučajno što je postupak oduzimanja magisterija pokrenut u jeku kampanje HSP-a za ulazak Sabor, dakle više od pola godine nakon stjecanja magisterija.</p>
<p>Riječ je, dakle, od svjesnom pokušaju dijela profesora splitskog Pravnog fakulteta da nanesu štetu Đapiću i HSP-u u izbornoj kampanji, a koji se plaše da bi došli pod udar HSP-ova lustracijskog zakona i zakona o znanstveno-istraživačkom radu kojim se žele uvesti stroži, europski kriteriji u napredovanjima znanstvenika, zaključuje se u priopćenju, u kojem se dodaje da će hrvatski birači znati prepoznati što se krije iza takve odluke Pravnog fakulteta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hvaleći svoju, Letica je negativno obilježio druge žene, tvrde B.a.B.e.</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Predsjednički kandidat Slaven Letica nije mogao odoljeti da, naglašavajući pozitivnosti vlastite supruge i bračne zajednice, ne obilježi »neke druge« negativnim stereotipom, priopćeno je u petak iz Udruge B.a.B.e. (Budi aktivna Budi emancipirana). </p>
<p>Naime, podsjeća se u priopćenju, u subotu 8. siječnja Motrišta HRT-a predstavila su potencijalne »prve dame«. Nenaviknuti na takvu praksu, kažu B.a.B.e., kandidati i njihove supruge odgovarali su na osobna pitanja uglavnom uniformno, osim Slavena Letice koji je opisao svoju bračnu družicu kao »znanstvenicu, humanitarku i zalagateljicu za ženska ljudska prava, jednu od 'onih rijetkih iz toga kruga' koja je još uvijek zadržala obitelj i prvoga supruga«. </p>
<p>»Vjerujemo da se Slaven Letica osjeća autoritetom u prosuđivanju bračnog statusa feministkinja, s obzirom da na tom području ima dosta iskustva. Svojedobno je u cilju političke diskreditacije nekoliko prominentnih intelektualki iz akademskoga kruga 'Žena i društvo', u pogromaškom zanosu članka 'Hrvatske feministice siluju Hrvatsku' (Globus, 11. prosinca 1992.) tražio krunske dokaze njihove nelojalnosti Hrvatskoj kroz detalje nacionalnosti, bračnom statusu i nacionalnosti supružnika«, kaže se u priopćenju i dodaje da je »pravo tim člankom Letica otvorio sezonu lova na vještice i unio raznolikost u tadašnji govor mržnje, s obzirom da mu objekt više nisu bili samo pripadnici drugih nacionalnosti, nego su to postale i žene«.</p>
<p>Izlaskom iz parlamentarne i ulaskom u predsjedničku predizbornu kampanju ne manjka nam materijala za komentare i reakcije na tretman žena u politici i na način kako političari tretiraju žene, konstatiraju B.a.B.e. Bez obzira na svjetske političke trendove, dodaje se, »nismo ushićene što smo se odlučili približiti svijetu baš na ovoj točki. B.a.B.e., naime, ne dovode u vezu stabilnost braka s političkim stavovima i javnim djelovanjem u korist građanki i građana«.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Srbi traže od nove Vlade mjesta pomoćnika u nekim ministarstvima </p>
<p>Podunavski Srbi i njihovi lideri nezadovoljni izborom Đukića za srpskoga predstavnika u Saboru / Srbi će od nove Vlade tražiti nastavak provedbe odredbi iz Pisma namjere koje se odnose na imenovanje dožupana iz redova Srba </p>
<p>VUKOVAR, 14. siječnja</p>
<p> - Činjenica da će srpsku manjinu u novom sazivu Sabora predstavljati predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić, koji je na manjinskoj listi osvojio najveći broj glasova, ne veseli podunavske Srbe ni njihove lidere. Poznati su, naime, Đukićevi negativistički stavovi o nekim pravima priznatim Srbima u Podunavlju, zbog čega su i odnosi čelnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislava Stanimirovića i Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Miloša Vojnovića bili prilično zategnuti. </p>
<p>Vojnović u razgovoru za Vjesnik kaže da prihvaća Đukićev izbor, ali i dodaje da takvo opredjeljenje hrvatskih Srba, zapravo, ni na koji način neće utjecati na rad ZVO-a koji je, podsjeća, legalna srpska institucija u Hrvatskoj izabrana na travanjskim izborima 1997. godine. Temeljni je problem, smatra Vojnović, u Izbornom zakonu koji je Srbima na »neodgovoran i podcjenjivački način dao samo jedno mjesto u Saboru«. To su srpski čelnici pokušali ispraviti prijavljivanjem stranačkih lista, ali je i to, sudeći prema rezultatima, bilo nedovoljno. </p>
<p>Ne skrivajući žaljenje što je SDSS ostao uskraćen za parlamentarni oblik djelovanja, Vojnović Srbima poručuje da »nema nikakvog razloga za strah, s obzirom da im međunarodno priznata prava trajnog karaktera, poput Pisma namjere, nitko ne može oduzeti«. Vojnović također najavljuje da se ZVO priprema za razgovor s članovima nove Vlade. </p>
<p>Na tom će razgovoru srpski predstavnici tražiti nastavak provedbe odredbi iz Pisma namjere koje se odnose na mjesta pomoćnika u pojedinim ministarstvima, na imenovanje dožupana iz redova Srba u Osječko-baranjskoj županiji, a do do čega, kaže Vojnović, nikad nije došlo unatoč potpisanim sporazumima i drugim dokumentima. Srpski lideri u Podunavlju će nastojati izboriti se i za doministarsko mjesto u Ministarstvu razvitka, useljeništva i obnove. </p>
<p>»Treba pričekati i vidjeti hoće li nova Vlada mijenjati sadašnje predstavnike Srba u pojedinim ministarstvima, pa tek onda poduzeti potrebne korake«, dodaje Vojnović. On smatra da su za Srbe i dalje otvorena pitanja vojne obveze te financiranja manjinskih medija, kulturnih ustanova i općenito informativne djelatnosti. »Ako Đukić pokaže želju razvijati se usporedno sa ZVO-om i s nama surađivati, mi smo tu. A ako do toga ne dođe, nećemo ostati obeshrabreni, jer je rad ZVO-a usmjeren prema institucijama izvršne vlasti koja treba osifguratu međunarodno priznatih prava hrvatskih Srba«, zaključuje Miloš Vojnović.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Degen: Treba raspravljati o ujedinjenju s četvoricom</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Hrvatskoj u njezinu demokratskom razvoju treba treći građanski blok, kakav u Europi predstavljaju engleski ili francuski socijaldemokrati. A taj moderan centar, uz ASH čine stranke četvorice. Ne želim biti nositelj ideje ujedinjenja, ali se o tome treba raspravljati. Naglašavam da ni jedna od tih stranaka ne bi prestala postojati. To je, između ostalog, u petak na konferenciji za novinare kazao predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske Silvije Degen, naglasivši da će taj blok »biti korektiv u Saboru«. »ASH usko surađuje i s HSS-om, koji je tradicionalna, a ne konzervativna stranka, kao što to tvrde neke novine«, dodao je Degen. Također je izrazio nadu da će šestorica imati dvotrećinsku većinu u Saboru, izrazivši žaljenje što se ASH nije prije pridružio četvorici, budući da bi tada i izborni rezultat zasigurno bio bolji.</p>
<p>Degen je istaknuo da će ASH, bez obzira što nije postao parlamentarna stranka, sudjelovati u vlasti. »Nije sve u ministarskim mjestima. Postoje i drugi načini da ASH pomogne što bržem oporavku Hrvatske«, kazao je Degen, dodavši da ga ne brine istup predsjednika SDP-a Ivice Račana, po kojem ASH nikako ne može sudjelovati u razgovorima o podjeli ministarskih mjesta. »ASH je potpisao predizborni i postizborni sporazum o suradnji s četvoricom«, ustvrdio je, najavivši da će se ta suradnja nastaviti i na lokalnim izborima. O svom mogućem angažmanu u izvršnoj vlasti Degen je kazao da bi najviše pridonio u pravosuđu.</p>
<p>Također je istaknuo da ASH na predsjedničkim izborima podržava Stipu Mesića te se nada da će on pobijediti već u prvom krugu izbora. Degen je komentirao i loš izborni rezultat manjih lijevih stranaka, naglasivši da je ASH na vrijeme shvatio da »daleko bolje rezultate postiže u zajedničkom izbornom nastupu«.Glavni tajnik Zlatko Klarić je izrazio nadu da će ASH ipak postati parlamentarna stranka, iako je ona, kao dio pobjedničke koalicije, indirektno već i sada parlamentarna. »Nadamo se da će HSS pokazati veličinu te nakon konstituiranja Sabora omogućiti našem kandidatu da uđe u Sabor, budući da je ASH zaslužio da postane parlamentarna stranka«, zaključio je Klarić. (G.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Splitska Mladež HDZ-a traži ostavku Predsjedništva stranke</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Čelnici splitsko-dalmatinskog odbora Mladeži HDZ-a zatražili su u petak ostavku Predsjedništva HDZ-a i sazivanje Općeg sabora stranke neposredno nakon predsjedničkih izbora. </p>
<p>Potpredsjednik Nacionalnog odbora Mladeži HDZ-a i novi saborski zastupnik Ivica Tafra, izjavio je novinarima da su svađe u Predsjedništvu stranke smanjile izglede dr. Mate Granića na predsjedničkim izborima. »Prema našem mišljenju, najnovija previranja u Predsjedništvu HDZ-a upućuju na činjenicu da pojedinci namjeravaju onemogućiti Granićevu pobjedu«, kazao je Tafra, naglasivši da Mladež HDZ-a daje punu potporu Mati Graniću. Tafra je oštro osudio »namjeru v.d. predsjednika HDZ-a Vladimira Šeksa za sazivanjem stranačkih skupova, kakav se imao održati u četvrtak u Splitu«, ustvrdivši da je Predsjedništvo izgubilo autoritet za daljnje vođenje stranke. Predsjednik Županijskog odbora Mladeži HDZ-a Ante Zoričić, rekao je da nakon Općeg sabora stranke i izbora novoga Predsjedništva, treba izvršiti reviziju članstva i provesti unutarstranačke izbore u mirnoj i demokratskoj atmosferi.</p>
<p> Tafra je, pak, dodao da Sabor HDZ-a treba izmijeniti određene odredbe u Statutu, »jer postoji mogućnost da na unutarstranačkim izborima ponovno imamo liste koje nimalo ne izražavaju volju članstva«. Tafra je također kazao da u sadašnjem Predsjedništvu više nema ljudi koji su izabrani na Četvrtom saboru HDZ-a, »već odluke donose kooptirani članovi«. Na žalost, dr. Mate Granić i dr. Ivić Pašalić, koji su dobili najveću potporu Sabora nakon pokojnog predsjednika Tuđmana i ministra Gojka Šuška, sada su dali svoje ostavke ili zamrznuli svoje članstvo u Predsjedništvu, zaključio je Tafra. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Tolić: Salaj poziva na javni linč svojih političkih neistomišljenika</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U Globusu od 14. siječnja javio se, u povodu mog poziva Državnom uredu za reviziju da pregleda poslovanje Hine, njezin bivši ravnatelj Branko Salaj i uzvratio pozivom na javni linč svojih političkih neistomišljenika, ističe Benjamin Tolić, glavni urednik Hine, u svom priopćenju od petka. </p>
<p>Tolić podsjeća da je čim je u listopadu 1998. imenovan na dužnost glavnog urednika Hine, Salaj u medijima pokrenuo »protiv mene pravu kampanju diskvalifikacija. Branio sam se radom i razborom. Od svog stupanja na dužnost, uočivši određene nezakonitosti, više sam puta na to upozoravao ravnatelja Salaja. On se oglušivao na moja upozorenja i uskraćivao mi uvid u poslovanje. Nakon javnih potvora predsjednika HND-a Dragutina Lučića u jeku predizborne kampanje tražio sam, s razloga osobne časti, od Državnog ureda za reviziju da hitno obavi pregled Hinina poslovanja i objavi nalaz«, piše Tolić.</p>
<p>Taj poziv, nastavlja, Državnom uredu za reviziju, Salaj tumači kao moje nastojanje da sačuvam postojeći zakonski status Hine i spriječim njezinu transformaciju u javnu ustanovu. »Treba li Salaja poučiti da država nije ništa drugo do njezin pravni poredak? Da se pravna država negdje naziva vladavinom zakona? Da ja, kao glavni urednik Hine, ne kanim donositi zakone ili sprječavati donošenje zakona? Da znam u čijoj je to nadležnosti? Da ne mogu, sve kad bih i htio, spriječiti Sabor da Hinu zadrži u vlasništvu države, da je pretvori u javnu ustanovu ili, ako baš hoće, daruje Salaju«, pita Tolić.</p>
<p>Što se tiče mog imenovanja glavnim urednikom Hine, kaže Tolić, Salaj se zapleće u svoje nekadašnje »dvorske spletke«. »Treba jasno reći: Kao što je Salaj imao potporu predsjednika Tuđmana za svoje imenovanje ravnateljem, tako sam i ja imao potporu predsjednika Tuđmana za svoje imenovanje glavnim urednikom. Ne znam na kakvoj je osnovi on stekao potporu. Moje je imenovanje Predsjednik podupro na osnovi mojih publicističkih tekstova. Što se tiče opsjednutosti Salaja Predsjednikovim savjetnicima, tu ja ne mogu pomoći. Mogu samo reći poznatu činjenicu: ja, za razliku od Salaja, nisam antišambrirao ni na Pantovčaku ni u Banskim dvorima«.</p>
<p>Tolić dalje kaže kako Salaj drži da je Hina dotaknula profesionalno dno kad joj je uskraćena pravodobna informacija o Predsjednikovoj smrti. »Svaki razborit čovjek zna da je dno dosegnuto drugdje. Oštro sam prosvjedovao. Ostavku nisam podnio, jer krivica nije na meni. O mojoj kompetentnosti Salaj može misliti što mu drago. O njoj relevantno govori samo Hinina emisija. S ponosom mogu reći da je Uredništvu, unatoč stalnoj opstrukciji Uprave, pod mojim ravnanjem uspjelo nadmašiti san Salaja o dnevnom prosjeku od 200 vijesti. U teškoj predizbornoj godini mojom je reorganizacijom Uredništva emisija i povećana i ubrzana. I nitko, osim Salaja, od mog dolaska u Hinu dosad nije Hininim vijestima spočitnuo ni neistinitost ni neuravnoteženost, ni pristranost ni nepotpunost, ni ideološku obojenost niti prešućivanje društveno relevantnih događaja«.</p>
<p>»Stoga pozivam novu vlast da obuzda niske strasti talibana politike 'novog smjera', da im, bez obzira na zasluge u osvajanju vlasti, onemogući javni linč političkih neistomišljenika. Ako ona to ne učini, talibani će njezinu politiku 'novog smjera' pretvoriti u politiku 'starog kursa', a Hrvatsku u zemlju bezakonja i beščašća«, zaključuje Tolić.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Do kada će hrvatski Mirovinski zavod isplaćivati mirovine zarađene u BiH?</p>
<p>Naime, ta hrvatska obveza istekla je s uspostavom platnoga prometa između dviju država / U sarajevskom fondu kažu da isplata mirovina s te adrese kreće nakon potpisivanja aneksa Ugovora o posebnoj suradnji između Hrvatske i BiH </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Osim što više nema zakonske osnove po kojoj bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje morao isplaćivati mirovine ostvarene u drugim republikama bivše države, pokazalo se da dio tih umirovljenika više nema prebivalište u Hrvatskoj, ali prima mirovinu kao da živi ovdje. Zavod je još 1998. godine te umirovljenike obavijestio da moraju dostaviti potvrdu o prebivalištu u Hrvatskoj, ili će im isplata mirovina biti obustavljena. Tako je za Vjesnik odgovorio Marijan Žižanović, pomoćnik ravnateljice Zavoda za provedbu mirovinskog osiguranja, na pritužbe umirovljenika kojima su mirovine obustavljene. </p>
<p>Prema njegovim riječima isplata mirovina obustavljena je za oko 1.000 umirovljenika koji potvrde nisu predali. Ipak, do formiranja nove vlasti, tih obustava više neće biti. </p>
<p>U najvećem broju riječ je o 27.000 umirovljenika koji su mirovinu ostvarili u BiH i čiju je isplatu Hrvatska preuzela nakon osamostaljenja. Prvo su bile preuzete samo isplate onih mirovina koje su se i prije rata isplaćivale u Hrvatskoj, odnosno za umirovljenike koji su mirovinu ostvarili u drugim republikama, ali su imali prebivalište u Hrvatskoj, objašnjava Žižanović. U jeku rata, Hrvatska je prihvatila i izbjeglice iz BiH, pa je započela i isplata mirovina za umirovljenike koji su tako privremeno došli u Hrvatsku. Danas su te mirovine »teške« oko 29 milijuna kuna mjesečno, odnosno oko 300 milijuna kuna godišnje.</p>
<p>U zakonima kojima je još 1992. godine utvrđena obveza isplate tih mirovina, ugrađeno je i nekoliko uvjeta koji njihovu isplatu danas dovode u pitanje i zbog kojih ispada da Mirovinski zavod posluje protuzakonito, kaže Žižanović. Osim prebivališta u Hrvatskoj, koje je uvjet za isplatu tih mirovina, to je i odredba po kojoj će se one isplaćivati do uspostave platnoga prometa između dviju država.</p>
<p>Žižanović pojašnjava da je Zavod kontaktirao s većinom hrvatskih banaka te se utvrdilo da je platni promet uspostavljen te da su te morovine postale obveza druge države. To znači da postoje uvjeti da takvi umirovljenici mirovine primaju iz matičnih fondova kojima bi se trebali obratiti, dodaje on. </p>
<p>Dio umirovljenika koje je Mirovinski zavod upozorio na mogućnost da ostanu bez mirovine s te adrese već se obratio Mirovinskom fondu u Sarajevu, saznajemo od Dunje Vidošević, ravnateljice Zavoda. Prema njezinim riječima, neki su iz Sarajeva dobili odgovor u kojem stoji da rješenja za te mirovine i njihova isplata ne mogu krenuti do stjecanja zakonskih uvjeta za to, što bi se »uskoro trebalo dogoditi«. Sarajevski mirovinski fond se, naime, poziva na činjenicu da su upravo u tijeku pregovori o potpisivanju aneksa Ugovora o posebnoj suradnji između Hrvatske i BiH kojim bi trebalo biti riješeno i to pitanje. Očekuje se da će nova hrvatska vlast te pregovore dovršiti, te da će se mirovine koje ovise o tom aneksu do tada ipak isplaćivati iz hrvatskoga Zavoda.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000115].
|
