NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001014].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 244989 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ekstremna desna frakcija HDZ-a izaziva nemire pod geslom »što gore, to bolje«</p>
<p>Bukači, željni kaosa, branili bi »dignitet Domovinskog rata«, koji ni od koga nije ugrožen, ali usput tvrde da ubojica djeteta nije krivac, da palikuće nisu krivci, da je sve to učinjeno u vatri borbe. Kakva opaka bedastoća! / Sudske procese protiv velikih pljačkaša poreznih obveznika oni nazivaju političkim procesima, a za uništeno gospodarstvo i brojne druge financijske i ostale promašaje okrivljuju sadašnju vlast. Oni nastupaju kao tužitelji zemlje, koja čini ogromne napore da jednom postane pravna država, da ispravi grijehe prethodnika / Ima li države u kojoj je neka osoba za samo šest mjeseci vojnikovanja protrčala put od narednika do generala? Ili, da netko od siromašnog seoskog krčmara postane u ratu jedan od najbogatijih ljudi u svome kraju, a da vlast na sve to gleda blagonaklono?</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Stožerni general u mirovini Martin Špegelj, predratni zapovjednik Pete vojne oblasti, potom prvi ministar obrane HV-a (1990.-1991.), pa zapovjednik ZNG-a (1991.) i glavni inspektor HV-a (1991.-1993.), upravo završava knjigu kojoj je glavna tema obrambeni rat Hrvatske. General se krajem 1990. našao u poznatoj »aferi Špegelj« u vezi s nabavkom oružja za HV. Aferu mu je namjestio KOS i televizijski snimio njegov sastanak s provokatorom. Zbog prijetnji atentatom i opće klime u vodstvu tadašnje Hrvatske, morao je od 8. kolovoza do 20. rujna otići ilegalno na »odmor« u Austriju i Njemačku.</p>
<p>• Što pišete u knjizi? Ima li u njoj nekih dosad nepoznatih podataka i koji su joj naglasci? Kada će knjiga izaći?</p>
<p>- Glavna je tema obrambeni rat Hrvatske protiv srpske agresije. Identificirao sam agresora, njegove snage, planove i stacioniranje, jer to je bio uvjet da se objektivno govori o našem obrambenom ratu. Pišem i o pripremi naše obrane te o susretima sa stotinama naših branitelja - pojedinaca i skupina. Opisujem i naše stranputice i granične crte između obrane i ratnog zločina, bez obzira na to tko ga je počinio. Sve to pišem na temelju stvarnih zbivanja i dokumenata. Naravno, ima i podataka, koji su do sada manje poznati ili nepoznati. Knjiga će, ako mi se posreći, biti tiskana do Božića ili neznatno poslije.</p>
<p>• Pokojni predsjednik Tuđman govorio je 1990. da ste »general rata«, tj. da ste željeli rat, pa se tvrdi da je to bio i razlog Vašeg prisilnog 48-dnevnog »odmora« u inozemstvu 1991. U čemu je bila suština Vaših tadašnjih nesporazuma s predsjednikom Tuđmanom?</p>
<p>- S predsjednikom Tuđmanom razišao sam se, na žalost, krajem 1990. na pitanju koncepcije obrane, o čemu postoje brojni dokumenti i živi svjedoci. Naglašavam da u tom »razlazu« nijednog trenutka nisam osporavao pravo predsjednika Tuđmana da kao vrhovni zapovjednik odlučuje i o vojnim pitanjima. I pored svega, ostao sam gotovo godinu dana nakon toga »razlaza« na funkciji ministra obrane HV-a i zapovjednika Zbora narodne garde.</p>
<p> Ustrajao sam na argumentaciji svoje koncepcije, koju su i neki drugi vojnici podržavali, otvoreno ili šutke. Želio sam dobro pripremljenu i sigurnu obranu s malim ili što manjim brojem žrtava, a Predsjednik nije želio nikakvo intenziviranje priprema za obranu, čak ni aktivnu obranu, jer je, kako je mnogo puta rekao, držao da bi mu pripreme za obranu onemogućile pregovore i dogovore, koje je uglavnom osobno i tajno vodio s onima koji su se pripremali da nas napadnu ili su nas već napadali. Posljedice su poznate.</p>
<p> Nije se radilo ni o kakvim »nesporazumima«, jer su brojni visoki vojni i drugi dužnosnici, kao i ja, dobro znali naše i protivničke mogućnosti, a Predsjednik je dobro znao što neće, tj. nije želio da mu remetimo njegove sumnjive nagodbe s agresorom. Jedino što nije znao ili nije želio znati, bili su i rizici u koje je uvodio Hrvatsku i strašne posljedice tih rizika.</p>
<p>• U jednom intervjuu u lipnju ove godine rekli ste da Vaši sukobi s današnjim stožernim generalom Jankom Bobetkom, koji je 1990. i poslije bio protiv Vaše koncepcije priprema i rata, traju još od 1960. godine.</p>
<p> - Činjenica da sam to negdje rekao znači samo to da sam dugo vojnik i da dobro poznajem taj posao i neke vojne ličnosti. No, u knjizi nema Janka Bobetka ili ga spominjem samo uzgredno.</p>
<p>• Stav generala Bobetka i Vaš uvelike se razlikuju ne samo u pogledu priprema za rat nego i o tijeku rata. U dijelu javnosti, koja prati Vaše i Bobetkove intervjue i zapise, čini se kao da postoje dvije istine o hrvatskom obrambenom ratu.</p>
<p> - Ne postoje dvije istine o tome, nego samo jedna istina koju Janko Bobetko ne zna ili, da se blaže izrazim - ne razumije. Njegova je istina utopljena u političku ideologiju stranke, i onda i sada. Mene u tim ideologijama nema. Sklonost političkim ideologijama raznog doba i raznih programa problem je isključivo Janka Bobetka.</p>
<p>• Tko je iznio teret obrambenog rata?</p>
<p> - Hrvatsku je obranila ogromna većina tihih i šutljivih branitelja i neznanih heroja, koji su danas praktički zaboravljeni i nestali u sjeni privilegiranih bukača iz HDZ-a, koji im se nameću kao vođe. Kakva briga o Domovinskom ratu, kakva »obrana digniteta«! To su bukači koji su osjetili da sada pred zakonom moramo biti svi jednaki, a to je za njih opasnost. Ekstremna desna frakcija HDZ-a nije ni navikla na konstruktivnu političku borbu i sada joj ne preostaje ništa drugo, nego izazivanje nemirne atmosfere pod geslom »što gore, to bolje«. Sreća da je malo ljudi koji tu igru nisu »pročitali«.</p>
<p>• Ima li nedostataka i u radu današnje vlasti?</p>
<p>- Da, svakako. Nova vlast ima sto i jedan nedostatak i to prije svega sto i jedan gospodarski problem, ali o tome bukači, željni kaosa, ne žele konstruktivno raspravljati. Oni bi branili »dignitet Domovinskog rata«, koji ni od koga nije ugrožen, ali usput tvrde da ubojica djeteta nije krivac, da palikuće nisu krivci, da je sve to učinjeno u vatri borbe. Kakva opaka bedastoća! Sudske procese protiv velikih pljačkaša poreznih obveznika oni nazivaju političkim procesima, a za uništeno gospodarstvo i brojne druge financijske i ostale promašaje okrivljuju sadašnju vlast. Oni nastupaju kao tužitelji zemlje, koja čini ogromne napore da jednom postane pravna država, da ispravi grijehe prethodnika.</p>
<p>• Bilo je i tvrdnji da u svijetu ima različitih modela zapovijedanja vojskom.</p>
<p>- Da, neki mi to predbacuju, a kao primjer navode Njemačku u kojoj je stranačka osoba vrhovni vojni zapovjednik. To je točno, ali zaboravljaju da je to moguće samo u nepolitičkim državama, a mi se još nismo ispilili iz jajeta političke države. Trebat će nam još deseci godina razbijanja iskrivljenog mentaliteta kako bismo onima koji to ne razumiju ukazali da neka državna institucija, posebice vojska, policija i obavještajne službe, ne smije biti pod političkim patronatom, u službi neke stranke.</p>
<p>• HV je pred preustrojem. Što mislite o tome i o dosadašnjim pripremama?</p>
<p>- Preustroj HV-a mnogo je složeniji, nego što se misli. Organizacijski je relativno lako postići standarde NATO-a u ratnoj tehnici i sl., ali bit će dosta teškoća oko pomlađivanja zapovjednog kadra. Imali smo idealne uvjete da mlade ljude, koji su prošli ratno krštenje, školujemo u našim akademijama, ali to nije učinjeno zbog uske stranačke politike. Ti su ljudi potrošeni ni za što. Taj primjer navodim samo kao ilustraciju, a daleko sam od toga da na ovome mjestu govorim cjelovitije o preustroju, koji nam je neophodan.</p>
<p>l Nedavno je ministar obrane Jozo Radoš rekao da odnosi Ureda Predsjednika i Ministarstva obrane nisu precizno definirani, osobito kad se radi o zapovjednoj funkciji.</p>
<p>- Ne znam što je ministar mislio pod pojmom »preciznog definiranja«, ali sigurno ne bih prihvatio podjelu, makar se odnosila i na podjelu mišljenja između ministra obrane i predsjednika države, osobito u zapovjednoj funkciji. Ministar obrane je iz političke stranke, HSLS-a, a predsjednik države je nestranačka osoba, izabrana na općim i neposrednim izborima, što znači da državne poslove pokriva cjelovito i nepristrano. Zakoni koji određuju nadležnosti moraju se temeljiti na Ustavu i tu je kraj svake priče o »preciziranju«.</p>
<p>• Je li izborom Koštunice za predsjednika u susjednoj nam državi nestao i Miloševićev duh?</p>
<p>- Mislim da je Miloševićev duh otišao bez povratka, u pakao, a kako je to skidanje išlo i kako sada teče, to ćemo tek čuti. Koliko je izborom Koštunice riješen problem demokratizacije Srbije, to je sasvim drugo pitanje. Još treba vidjeti je li poslije dvanaestogodišnje apsolutističke vladavine, koja je počela neviđenom euforijom podrške upravo Miloševiću, doživljena istinska katarza iz koje će se izroditi demokratska Srbija, odnosno Jugoslavija. Ono što smo do sada vidjeli i čuli, bili su izbori u kojima je oporba pobijedila.</p>
<p>• Kako ocjenjujete zahtjeve da se Koštunica ispriča hrvatskom narodu i namiri ratnu štetu?</p>
<p>- Srbija je bila agresor na Hrvatsku i BiH, a strašne posljedice toga vidljive su svuda. Žrtve agresije traže od Koštunice mnogo više nego da se samo ispriča. Što se tiče ratne štete, bivša HDZ-ovska vlast nije postavljala pitanje ratne štete i drugih naknada zbog srpske agresije. Zašto ta pitanja nisu postavljena, mora odgovoriti stranački profilirana i građanski uljuđena politička stranka HDZ. Ova nova vlast ta je pitanja postavila i na tome će, siguran sam, ustrajati.</p>
<p>• EU je obećao Jugoslaviji pomoć od 4,6 milijardi maraka, a SAD i druge zemlje su joj vrlo brzo, gotovo bez ikakvih uvjeta, ukinuli razne sankcije. Hrvatska je u tom pogledu prošla lošije i sve je bilo sporije, a neka obećanja nisu ni ispunjena.</p>
<p>- Dogodila se nova Srbija, kažu na Zapadu! Prioritet Zapada okreće se od Hrvatske prema Srbiji, što je geostrateški i razumljivo. Zabluda je, međutim, živjeti i praviti planove razvoja na temelju nekih izvana obećanih prioriteta, osobito kad su u pitanju strateški interesi. Još mnogo toga tamo nije definirano, a što se tiče pritjecanja financijske i druge pomoći, tu nema jasnih pravila.</p>
<p> Nova Srbija čini tek prve korake u demokratizaciji, a još je nepoznat razvoj budućih događaja. Kad je riječ o Hrvatskoj, važno je da imamo demokratski uređenu pravnu državu u koju će strani kapital ulaziti radi njezina razvoja i obostranog interesa, a ne zbog nekih nejasnih geostrateških prioriteta. Zato ne treba biti zabrinut zbog prioriteta.</p>
<p>Pamflet 12 generala izravno se veže s nastojanjem da HV bude vojska HDZ-a!</p>
<p>• Što stoji iza pisma 12 generala i ima li ono veze s kasnijim priopćenjem vodstva HDZ-a u kome se napada današnja Vlada, a posebice neke stranke?</p>
<p>- Pamflet 12 generala uopće me nije iznenadio, jer se radi o ljudima čije su karijere nastale pod šinjelom predsjednika Tuđmana, odnosno političko-ideološkog pokreta HDZ-a. Svi politički pokreti, bez obzira na njihovo maskiranje u stranku, osobito ovaj HDZ-a, propovijedaju nacionalnu isključivost i tobožnju državotvornost, a da to za aktiviste pokreta dobije i neku praktičku vrijednost, otvaraju se neslućene mogućnosti stvaranja karijera, privilegija i bogaćenja svake vrste. Neka mi netko navede primjer države u kojoj je neka osoba za samo šest mjeseci vojnikovanja protrčala put od narednika do generala. Ili, da netko od siromašnog seoskog krčmara postane u ratu jedan od najbogatijih ljudi u svome kraju, a da vlast na sve to gleda blagonaklono. Kratko rečeno: radi se o pokretu ljudi zaokupljenih osobnim interesima i raznim privilegijama, koji su svojim probicima prilagođavali i svoje zakone. Jasno je da iza tog pisma stoji ekstremna desna frakcija HDZ-a, koja je na bolesničkom krevetu s dijagnozom neumitnog umiranja. Ista ta frakcija stoji i iza kojekakvih »stožera obrane« digniteta Domovinskog rata (taj naziv obrambenog rata Staljinova je ideološka izmišljotina).</p>
<p>• Držite li da pismo 12 generala ima veze s budućim preustrojem HV-a?</p>
<p> -Taj pamflet nema veze s budućim preustrojem HV-a, ali se izravno veže s nastojanjem da HV bude stranačka vojska i to vojska jedne stranke, HDZ-a! To je sada, poslije 3. siječnja, čista utopija. Zašto u pismu nisu naveli tko to i kako ugrožava Domovinski rat? Potpisnici, a to su sve visoki časnici HV-a, dobro znaju vojnu hijerarhiju, ali to im nije smetalo da svjesno prekrše naredbu ministra obrane od 10. travnja po kojoj djelatni časnici ne smiju politički javno istupati bez odobrenja ministra. Taj njihov postupak ne može se shvatiti drukčije nego kao pokušaj prevrata u korist stranke koja je izgubila na prošlim izborima. Zapovjednik vojske mora biti nestranačka osoba, a cijeli ostali vojni sastav depolitiziran, kao što je to u ogromnom broju zemalja.</p>
<p>• Izgleda da ste imali izdvojeno mišljenje o umirovljenju generala Damira Krstičevića, jer ste u novinama rekli da ćete o njemu razgovarati s predsjednikom Mesićem.</p>
<p>- Nisam tako rekao, iako je novinar upravo to izvukao u naslov. Rekao sam da s predsjednikom Mesićem - kad me primi, i ako me primi - mogu razgovarati o umirovljenom generalu Krstičeviću. Nisam imao odmah tu prigodu i to je dobro ispalo, jer je, koliko sutra od mojeg razgovora s novinarom, Krstičević dao intervju iz kojega sam lako zaključio da je definitivno u političkim vodama i da je njegova profesionalna vojna djelatnost definitivno okončana. Politička djelatnost vojnih osoba bila je praksa samo u komunističkom i tuđmanovskom dobu, ali to je sada prošlost.</p>
<p>Ćiro bestidno laže</p>
<p>• Kako tumačite to što su nogometaši državne reprezentacije potpisali peticiju na Trgu bana Jelačića?</p>
<p>- Iznenađen sam i žao mi je što su nogometni zabavljači nasjeli politikantskoj histeriji Ćire Blaževića koji je, kako sam pročitao u novinama, neposredno prije toga čina posjetio jednog funkcionara u užem vodstvu HDZ-a. Ćiro već godinama zna prodavati svoja različita politička mišljenja, a valjda će se kupci jednom uvjeriti da Ćiro bestidno laže. Bože nas oslobodi Ćirine prevrtljivosti, udvornosti i »politike«!</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Umjesto spora s Vladom, Predsjednik bi trebao početi dijalog sa Saborom</p>
<p>Potrebno je žurno regulirati odnose između zakonodavne i izvršne vlasti, a unutar nje između Vlade i Predsjednika, jer su se u izmijenjenim političkim okolnostima neki od važnih aktera još prije izbora obvezali da će se ponašati po drukčijem obrascu od onoga što ga propisuje sadašnji Ustav. Već sada se predsjednik Republike susteže od korištenja ovlastima što mu ih Ustav daje, a za koje je sam najavio da će ih se odreći / Vlada već sada funkcionira kao parlamentarna vlada</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Loš tekst Ustava jedan je od generatora političke krize u Hrvatskoj. Stoga je potrebno žurno regulirati odnose između zakonodavne i izvršne vlasti, a unutar nje između Vlade i Predsjednika, jer su se u izmijenjenim političkim okolnostima neki od važnih aktera još prije izbora obvezali da će se ponašati po drukčijem obrascu od onoga što ga propisuje sadašnji Ustav. </p>
<p>Već sada se predsjednik Republike susteže od korištenja ovlastima što mu ih Ustav daje, a za koje je sam najavio da će ih se odreći. Isto tako, Vlada već sada funkcionira kao parlamentarna vlada. Ona više nije tek činovničko tijelo kakvo su bile vlade u vrijeme Tuđmanova režima, i to sve nakon Gregurićeve vlade nacionalnog jedinstva.</p>
<p>Naime, ni Šarinićeva, ni Valentićeva niti Matešina vlada nisu bile kolektivna tijela vlasti, već činovnički kabineti za provođenje »jedinstvene državne politike«, što ju je definirao tadašnji Predsjednik.</p>
<p>Tuđmanovo izbjegavanje da vođenje Vlade povjeri političaru u pravom smislu riječi (osim prve Vlade, što ju je, još »neiskusan« povjerio Mesiću) nije slučajno. Činjenica da su Vlade vodili činovnici vješti rukovanju novcem, govori o mjestu što ga je Vlada imala u Tuđmanovu sustavu. On je za javnost jednom godišnje predsjedao Vladi, na toj je sjednici saslušao Vladin izvještaj o radu za prošlo razdoblje i »zadao joj zadatke«. Idući je put premijer morao pred javnošću referirati Predsjedniku o tome što je od primljenih zadataka obavio. Naravno, »radna« je komunikacija bila »učestalija«, a Vladi, koja je ustavno definirana kao »predsjednička«, prijetilo je raspuštanje u slučaju »zastranjenja« od »jedinstvene državne politike«. Tuđman je ionako široke ovlasti u nadzoru Vlade tumačio ekstenzivno, pa si je dopuštao razriješiti ministre (slučaj Lužavec) čak i onda kad za to nije bilo Ustavom zahtijevane inicijative premijera.</p>
<p>Predsjednik Mesić ponaša se skrupulozno i to ne samo prema Ustavu nego i prema svojim predizbornim obećanjima. Konačno, promjena Ustava, koji mu daje široke ovlasti, proces je započet upravo njegovom inicijativom.</p>
<p> Kao razborit političar, znao je da ovakav odnos snaga, u kome se on suspreže od korištenja ustavnim ovlastima, a Vlada se ponaša kao parlamentarna vlada (tako se ona i mora ponašati u polupredsjedničkom sustavu kad je na djelu »kohabitacija«, neminovno izaziva političke konflikte. Predsjednik je Mesić u poziciji institucionalne nemoći, što si ju je sam propisao, uspio, savezništvom s javnošću te brzim i jasnim političkim reakcijama, stvoriti golem utjecaj. Oslanjanjem na profesora Zdunića i njegov tim, kao na ekonomske savjetnike, osigurao si je ekspertnu i uvjerljivu kritiku makroekonomske politike koja je nedovoljno promijenjena u odnosu na HDZ-ovu. Odlučnom reakcijom na »generalsku pobunu« pokazao je da je vješt u onome što je Predsjednikova osnovna zadaća - da bude jamac stabilnosti demokratskog poretka.</p>
<p>Ipak se dogodio politički sukob u vezi s promjenama Ustava. Prema mišljenju predsjednika Mesića, Predsjedniku se ne daje odgovarajuća uloga u zastupanju zemlje prema inozemstvu. Stoga on kritizira Vladu i upozorava da je izigran njihov međusobni dogovor, odražen u zajedničkoj Vladinoj i Predsjednikovoj inicijativi za promjenu Ustava.</p>
<p>Ono što smatra svojom obvezom - zaštitu pozicije Predsjednika kakvu je najavljivao u predizbornoj kampanji - Mesić nastoji izboriti »u savezništvu s javnošću«, a pritiskom na Vladu. Međutim, u VIII. glavi Ustava, kojom se regulira način njegove promjene, određuje se da Predsjednik, jednako kao i Vlada i petina zastupnika Zastupničkog doma imaju pravo samo na inicijativu za promjenu Ustava (članak 136.), ali je Zastupnički dom taj koji će definirati Nacrt promjena Ustava (članak 137.). Iako kaže da ne pomišlja na raspuštanje Vlade, predsjednik Mesić ipak griješi što uopće spominje tu soluciju, koju bi njegov prethodnik sigurno primijenio, na što sukladno duhu Ustava nema pravo.</p>
<p>U polupredsjedničkom modelu, Predsjednik može raspustiti Vladu samo ako ona izgubi povjerenje predstavničkog tijela. Članak 98. Ustava, u kome se govori da Predsjednik »imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade«, autoritarni bi vladar tumačio ekstenzivno, svojim pravom da po volji razriješi premijera, a predsjednik De Gaulle od svakoga je svog premijera, kad mu je povjeravao dužnost, zahtijevao da mu preda i »bianco« ostavku, što ju je mogao upotrijebiti kad god bi mu to odgovaralo.</p>
<p> Predsjednik, kao politički akter i kao zaštitnik institucije, ima pravo utjecati na procese promjene Ustava, ima pravo zahtijevati da ono što je najavio kao svoj politički program bude dio ustavnoga teksta, ali u fazi, u kojoj je ustavna reforma u rukama parlamenta, dijalog s Vladom nije rješenje kakvo bismo očekivali od predsjednika Mesića. Istina, premijer Račan predvodi najjaču parlamentarnu frakciju, ali to ne znači da bi on trebao i nadzirati procese ustavnih promjena dok su u fazi u kojoj potpadaju u ovlasti Zastupničkog doma.</p>
<p>Predsjednik, koji je dosad afirmirao značenje ustavnih institucija, dobro bi učinio da, umjesto dijaloga o Ustavu s premijerom, svoje pozicije obrazloži predsjedniku Sabora i njegova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.</p>
<p>Davor Gjenero</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Fox: Najveći je hrvatski problem kako podići gospodarstvo</p>
<p>Hrvatski prosperitet i sigurnost u početku leže u raznim regionalnim organizacijama / Nažalost, dugoročna stabilnost će biti poput duha, fantazije, sve dok traje nestabilnost u Beogradu ili Tirani</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - U Zagrebu se od 12. do 14. listopada održava konferencija britanskih i hrvatskih intelektualaca pod nazivom »Britanija i Hrvatska, izgradnja nove Europe« koji će na ovom skupu, zatvorenom za javnost prema pravilima Chatham Housea, iznijeti svoja viđenja o budućnosti Europe, globalizaciji, informacijskoj tehnologiji i mnogim drugim pitanjima. Tim povodom razgovarali smo s direktorom konferencije Robertom Foxom, dugogodišnjim novinarom BBC-a i Daily Telegrapha. Fox trenutačno piše komentare za nekoliko londonskih i talijanskih novina i magazina, kao i za BBC i televiziju SKY. Izvještavao je tijekom rata na Falklandima, Zaljevske krize, iz Afganistana i Srednjeg istoka i područja bivše Jugoslavije tijekom rata. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni odazivom hrvatskih intelektualaca?</p>
<p>- Odaziv je vrlo dobar. U središtu zanimanja bit će tema kako ćemo živjeti kao susjedi u Europi u narednom desetljeću. To je posebno važno za Hrvatsku jer ona želi postati punopravnom članicom EU-a. Zanimljivo je vidjeti kako Hrvatska pokazuje velik interes za tu temu. Uz to, raspravljat će se o pitanjima kao što su budućnost regije, budućnost stabilnosti, svijet bez granica, globalizacija i naravno informacijska tehnologija. </p>
<p>• Koliko dugo je trajala organizacija konferencije?</p>
<p>- Zamolili su me da razmislim o organiziranju konferencije jer sam putovao Hrvatskom tijekom 1991. O tome sam intenzivnije počeo razmišljati u lipnju ove godine kada sam posjetio svoje prijatelje u Zagrebu i pitao bi li htjeli sudjelovati na konferenciji. </p>
<p>• Jeste li imali kakvih ideja o organiziranju konferencije ranijih godina?</p>
<p>- Ideja o konferenciji rodila se početkom siječnja ove godine. Tada se počelo razmišljati da je moguće učiniti više za jačanje britansko-hrvatskog dijaloga u svjetlu onoga što se dogodilo 3. siječnja. Britanski savjet i ja shvaćamo da nešto slično treba učiniti i u Srbiji, ali prije nego nešto učinimo, tamo mora stići demokracija. To je jedina osnova na kojoj mi djelujemo. </p>
<p>Htio sam učiniti nešto ovdje, posebno u Hrvatskoj, i to vrlo brzo. Organizirao sam neke konferencije u Italiji na kojima se razgovaralo o cijeloj regiji, posebno području Balkana. Nadamo se da ovakav oblik manifestacija neće biti i posljednji u Hrvatskoj.</p>
<p>• Kakvo značenje konferencija ima za buduću britansko-hrvatsku suradnju, političku i gospodarsku?</p>
<p>- Mislim da znači puno. Politički i gospodarski svakako, jer je jasno, kada se Hrvatska stabilizira, da će biti više ulaganja i zanimanja za ulaganja, što je dosada bilo potpuno potisnuto zbog prošlih događaja. Mislim da je najvažnije pitanje na razini kulture, s obzirom da Velika Britanija ima problema oko kulturnog imperijalizma. Postoji velika fascinacija Velike Britanije ovim dijelom Europe, posebno zbog ovdašnjeg stila i ukusa. Kada sam došao u Zagreb bio sam zadivljen divnim fasadama zgrada koje svjedoče o velikom razdoblju Europe. </p>
<p>Britanija je pokrenula raspravu o demokraciji u Europi koja je naišla na odjek u Francuskoj i Njemačkoj. Demokracija je naprosto procvala u Hrvatskoj. To je vrlo važno za demokratsko predstavljanje u Europi. Sve rasprave o širenju Europe počinju na tom mjestu. Zato mislim da je kulturno pitanje vrlo važno. </p>
<p>• Kao što je poznato, niti u Velikoj Britaniji nije svima baš jasno kakva bi Europa trebala biti u budućnosti.</p>
<p>- Preporučio bih vam knjigu mog prijatelja Larryja Siedentopa »Demokracija u Europi«. U njoj opisuje tri pristupa Europi, francuski, njemački federalni model i model pragmatične demokracije, koji se može vidjeti u SAD-u. Knjiga je imala velik uspjeh jer pitanje demokracije u Europi je u stvari pitanje kako ćemo izgrađivati demokratsku Europu, kako europske institucije učiniti demokratskijima. O tome se trenutačno vode velike rasprave u Njemačkoj i Francuskoj. Mislim da je pragmatična vizija ona koja vodi računa o građanima i biračima. Zato je vrlo važno održavati konferencije poput ovih, o građanskim pravima i zakonu, načinu na koji se pridaje važnost pojedincu. </p>
<p>Kao što znate, u Europi se vodi rasprava o nedostatnoj demokraciji. Mislim da je Velika Britanija na tom području učinila mnogo i o tome će se raspravljati na konferenciji. Velika Britanija smatra da je glavna stvar demokratska Europa i pitanje kako to postići. Zato je Britanija jako zainteresirana da joj se u tom viđenju priključe i partneri. </p>
<p>• Kako ocjenjujete stanje u Hrvatskoj nakon promjena 3. siječnja?</p>
<p>- Mislim da je vrlo dobro. Događaju se velike promjene. Problem je kako podići gospodarstvo. To je ujedno i najveći problem. Problem je s plaćama jer je stanje sa stručnim kadrovima, inteligencijom velikog kalibra izvrsno. Kao dio jugoistočne Europe vi ste žrtve, no situacija je lošija što idete više na jug. Dugoročna stabilnost mora se temeljiti na regionalnoj osnovi. Znam što mislite o Balkanu, ali balkanski Pakt o stabilnosti je poput Pepeljuge, i mora biti puno uspješniji. Mislim da su stvari kao što je članstvo u Partnerstvu za mir vrlo važne. Partnerstvo za mir pruža novu demokratsku sigurnost i tu je Hrvatska vrlo važna. Mislim da hrvatski prosperitet i sigurnost u početku leže u raznim regionalnim organizacijama. Nažalost, dugoročna stabilnost će biti poput duha, fantazije, sve dok traje nestabilnost u Beogradu ili Tirani.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Dubrovnik iz Zagreba gledati - Zagreb iz Dubrovnika sanjati</p>
<p>ĐELO JUSIĆ, skladatelj i dirigent</p>
<p>Pedesete su godine. Grupa dječaka rođenih na Pelinama (u zidinama Dubrovnika ispod Minčete) igraju se bezbrižno na »ulicama moga Grada«. Ljeto je... Čiope se igraju na nebu, a mi bezbrižno nabijamo loptu-krpenjaču. Naša svakidašnjica.</p>
<p>I jednog dana kao da nas je grom ošinuo, stali smo, usred igre. Neki divni zvuk očarao nas je dolazeći preko dubrovačkih krovova. Bez riječi ostavili smo igru i potrčali ka tom zvuku da nađemo taj izvor ljepote. Niz ulice preko Straduna prema Kneževom dvoru... Kad tamo, ogroman orkestar. Nikad nisam vidio toliko glazbenika na jednom mjestu, a da sve savršeno funkcionira. Opčinjen sam, začaran. »Dundo, koji su ovo ljudi?«, upitah sramežljivo jednog gospara. »Ovo ti je Zagrebačka filharmonija, a onaj gospar što dirigira je Milan Horvat«, odgovori mi. Tog momenta je moja sudbina zapečaćena. Zaljepio sam se za ZG i do dan danas me prati ta slatka kazna. I prije nego što sam, mnogo godina kasnije, došao u Zagreb, upoznao sam ga i zavolio preko velikih zagrebačkih umjetnika: velikog dirigenta Lovra Matačića, pijanista Jurice Muraja i Stipice Radića, velikih opernih diva Ruže Pospiš-Baldani, Josipa Gostića i baletnih predstava Hrvatskog narodnog kazališta. A tek režiseri i glumci: Branko Gavella, Kosta Spaić, pa Emil Kutiaro koji je nas djecu zadivio ulogom u »Snu ljetne noći« kad bi govorio: »Dajte mi lava«.</p>
<p>I tako je život krenuo uz Zagrebčane, a da Zagreb još nisam vidio sve do šezdesetih godina, kad sam putovao na prvu ekskurziju i sreo se sa tim ljepotanom. Putovalo se cijeli dan brodom do Splita, a onda cijelu noć vlakom do Zagreba. Prvi izlazak s kolodvora na Tomislavov trg. Mali Raguzeri u velikom Zagrebu. Vode nas preko Zrinjevca ka Trgu žrtava fašizma, gdje smo smješteni u neki studentski dom. Razrogačenih očiju gledamo te velike kuće, široke ulice pa slijedeće dane zoološki vrt, muzeji, stadion Dinama. Čudo neviđeno i ljubav na prvi pogled. »Moram zaslužiti da dođem jednog dana ovdje živjeti«, dao sam sebi zakletvu. I uspjelo je... </p>
<p>Već 1972. godine, sa pedigreom poznatog skladatelja i osnivačem »Dubrovačkih trubadura«, selim se u Zagreb gdje se u kazalištu »Komedija« postavlja moj musical, »Dundo Maroje«. Režiser je Vlado Štefančić. Upoznajem i surađujem sa ljudima o kojima sam samo slušao preko radija i čitao u tisku. Predivno. Uživam u zagrebačkom snijegu, šetnjama preko Kaptola do »Komedije«, prolaz preko i ispod Doca, susretati se sa zagorskim kumicama. Obišao sam svaki kutak Zagreba. Skladao u njemu mnoga djela, pa i neke pjesme o Zagrebu kao npr. »Ponekad prošetam sâm, zastanem negdje na Griču, čitav je Zagreb pred nama, ja slušam njegovu priču...«, ili onu za Univerzijadu: »Zag-Zagi-zagi...«.</p>
<p> Ipak u Zagrebu mi je prelijepo, ma srce mi je ostalo u Dubrovniku. Kako je rekao veliki Marin Držić u »Dundu Maroju«, da treba Rim iz Dubrovnika gledati, tako sam ja u Zagrebu, u svojim maštanjima vidio mnoge detalje Dubrovnika pored kojih sam bezbroj puta prolazio, a da ih nisam primjećivao.</p>
<p> I dođe 1991. godina. Miriše rat. Naročito se spominje Dubrovnik. Svaka moja nota je istekla iz tog izvora. Sve moje »La musice di notte«, »Ulicama moga grada«, cijeli opus trubadura, Tereze i mnogih drugih pjevača vezane su za moj Grad. Sjetih se tada opet našeg Dum Marina Držića i citata iz njegovog »Skupa«: »Ako ga sad ne uzčuvaš, k'o da ga nikad nisi čuvao«. Na avion pa u Dubrovnik. Tako cijeli rat, pa smo ga uzčuvali... </p>
<p>Sad gledam Zagreb iz Dubrovnika, te često u njega navraćam i zaključujem da je moje dječačko oduševljenje prema Zagrebu ostalo isto, uz dopunu, da sam upoznao i ljude u njemu, pa je moja radost time još veća.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mesić polaže vijenac na banov grob, Strugar otvara radove na izgradnji srednje škole</p>
<p>Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske u pratnji visokih državnih dužnosnika i saborskih zastupnika zaprešićkoga kraja, u subotu će posjetiti Zaprešić u povodu 199. obljetnice rođenja bana Jelačića, koja se u tom gradu obilježava četverodnevnim »Jelačićevim danima«. Protokol predviđa u 13.30 sati razgovor predsjednika s gradskim vijećnicima i predstavnicima Poglavarstva, a u 14 sati polaganje vijenca na Jelačićev grob. Očekuje se i Mesićev kraći govor. </p>
<p> Zaprešićanima su nedavno odobrena sredstva za izgradnju dugo očekivane srednje škole koja će nositi banovo ime, pa će u subotu u 11.30 sati, kamen temeljac položiti ministar prosvjete i športa, Vladimir Strugar. </p>
<p>U nedjelju, završnog dana zaprešićke proslave Jelačićeva rođenja, program će početi u 10.30 sati misom zadušnicom za bana Jelačića u kapeli sv. Josipa u Novim dvorima. Nastavak će biti u znaku tradicionalne športske manifestacije, »Jelačić kupa«, natjecanja u preponskom jahanju na terenima Konjičkog kluba »Trajbar team«. U 19.30 sati u Velikoj dvorani Pučkog otvorenoga učilišta upriličit će se tradicionalni koncert KUD-a »Ban Josip Jelačić« - »Banu u čast«. </p>
<p>U nedjelju u 19.30 sati, u zagrebačkom hotelu »Esplanada« održat će se »Jelačić bal«, u sklopu kojega će biti predstavljena hrvatska plemenitaška odjeća iz sredine 19. stoljeća. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Koliko je potrošeno gradskoga novca za (ne)sportske djelatnike u Sydneyu?</p>
<p>Ferdo Bušić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport provjerava koliko je ljudi iz Zagrebačkog sportskog saveza putovalo na Olimpijadu, o trošku poreznih obveznika/Ako se utvrdi da su u Sydneyu bili oni koji nisu trebali, netko će odgovarati... </p>
<p>Koliko je proračunskoga novca potrošeno na boravak djelatnika Zagrebačkog športskog saveza na čelu s predsjednikom Saveza Antom Vrdoljakom, na Olimpijskim igrama u Sydneyu, te koliki je njihov točan broj? Ponukani pitanjima građana i skupštinskog vijećnika, na to pitanje ovih dana pokušavaju dobiti odgovor pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ferdo Bušić i njegov zamjenik Josip Čorak, čiji Ured kontrolira izdvajanja iz gradskog proračuna u sportske svrhe. </p>
<p>Na konferenciji za novinare održanoj u petak, Bušić je pojasnio da su u počeli provjeru računa s putovanja u Sydney, nakon što se pročulo da je na Olimpijske igre išao mnogo veći broj ljudi nego što je zapravo trebao. Stoga je Bušić od ZŠS-a zatražio obrazloženje i kopiju računa po kojima bi se vidjeli točni troškovi. </p>
<p>- Prema izvještaju ZŠS-a, kojega je potpisao Ante Vrdoljak, stoji da je Savez financirao put za osam svojih djelatnika. Naše informacije govore da je taj broj bio znatno veći, no budući da to točno ne znamo, moramo utvrditi istinu, rekao je Bušić. Prema njegovim riječima, u ZŠS-u tvrde da je osmodnevni boravak u Sydneyu, po osobi, stajao oko 2.500 dolara, no u Gradskom uredu smatraju da je cifra bila mnogo veća. »Dokle god sam ja pročelnik, neću odobravati nepotrebne troškove i putovanja«, rekao je Bušić i dodao da treba provjeriti jesu li svi putnici iz ZŠS-a uopće imali ikakve veze sa sportom. </p>
<p>- Ako se utvrdi da neki ljudi nisu trebali biti na popisu putnika za Sydney, a ipak su išli, Gradski ured za obrazovanje i šport zatražit će njihovu odgovornost, rekao je Bušić, ustvrdivši da je Gradsko poglavarstvo dalo 18 putnih karata za svoje sportske djelatnike, no on osobno ne zna koliko ih je iskorišteno. Na pitanje novinara, zašto konkretno sumnjaju da su u Sydneyu bili oni koji nisu trebali, Bušić je uzvratio: »Ljudi su ih vidjeli na TV-u!«. </p>
<p> Iz Gradskoga je proračuna ove godine za zagrebački sport izdvojeno 116 milijuna kuna, a naš sport nikada nije bio na nižim granama, rekli su čelni ljudi Gradskog ureda za obrazovanje i šport. Stoga je potrebno njegovo oporavljanje, po modelu što većeg broja sportskih terena. (Mirela Lilek)</p>
<p>Vrdoljak: Zlonamjerne tvrdnje u funkciji predizborne kampanje u HOO-u</p>
<p>- Putovanje i boravak u Sydneyu sportskih djelatnika Zagrebačkog športskog saveza, kao i drugih hrvatskih i zagrebačkih sportskih radika, ni u čemu ne odskače od uobičajene, logične i opravdane prakse da dio zaslužnih i zainteresiranih sportskih radnika prati velike sportske događaje, odgovara predsjednik ZŠS-a, Ante Vrdoljak. </p>
<p>Neistinite i zlonamjerne tvrdnje o turističkom putovanju 40-ak osoba u Sydney, u funkciji su predizborne kampanje za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, smatra Vrdoljak i opovrgava da su se na listi putnika našle osobe koje nemaju veze sa sportom. Također tvrdi da su na trošak ZŠS-a u Sydneyu boravile dvije grupe od ukupno 8 zagrebačkih sportskih djelatnika: predsjednik ZŠS-a Ante Vrdoljak, glavni tajnik Andrija Mijačika, najstariji član Upravnog odbora Kruno Sabolić, predsjednik Stručno programske komisije dr. Dragan Milanović, član komisije dr. Dinko Vuleta, savjetnik u Gradskom uredu za obrazovanje Željko Mataja, voditelj odnosa s javnošću ZŠS-a Zoran Kovačević, te organizator putovanja predstavnika ZŠS-a i drugih sportskih saveza Vjekoslav Rolih. </p>
<p>Vrdoljak poručuje da će ukupni programski trošak biti poznat nakon obračuna s HOO-om, u čijem angažmanu se putovalo i boravilo u Sydneyu. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pjesnik i urednik Dragutin Tadijanović postaje počasnim građaninom Zagreba </p>
<p>Veliki pjesnik i urednik Dragutin Tadijanović postat će uskoro počasnim građaninom Grada Zagreba. Inicijativu Matice hrvatske Zaprešić podržali su na sjednici u petak članovi Odbora zagrebačke Gradske skupštine za javna priznanja, a već na sljedećoj sjednici Skupštine trebali bi ju potvrditi i gradski zastupnici. </p>
<p>Prema obrazloženju odluke, koje su iznijeli predsjednik Matice hrvatske Zaprešić, Stjepan Laljak, te potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, Tadijanovićevo pjesničko djelo jedno je od najvrijednijih u ukupnoj povijesti hrvatske književnosti, a velike zasluge pripisuju mu se na uređivačkom polju, gdje je radio na afirmaciji mnogih mladih književnika.</p>
<p>Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju kod Slavonskog Broda, a u Zagrebu, gdje je objavio više od 30 knjiga poezije, neprekidno živi točno 75 godina, od 13. listopada 1925. godine. Veliki će pjesnik, koji je već postao počasnim građaninom Zaprešića, Slavonskog Broda, Raba, Udbine i Grabrovnice, odlukom zagrebačke Skupštine postati četvrtim počasnim građaninom Zagreba u proteklih deset godina. Uz njega, tu su titulu ponijeli Majka Tereza, Franjo Tuđman i barunica Margaret Thatcher, a zanimljivo je da je kroz povijest to priznanje dosad dobilo 46 osoba.</p>
<p>Svi članovi Odbora za javna priznanja podržali su odluku o imenovanju, a dr. Šandor Dembitz predložio je da se, kao detaljni kriterij iznimnosti Tadijanovićeva djela i trenutka u kojem mu se iskazuje ova čast, u obrazloženje odluke unese »najduži stav u ljubavi prema hrvatskom jeziku«. To u nastupajućim vremenima, u kojima se predviđa postupno gašenje i izumiranje mnogih jezika, upozorio je Dembitz, predstavlja izuzetnu vrijednost.</p>
<p>Odbor za javna priznanja podržao je i zamolbu Hrvatskog akademskog plivačkog kluba »Mladost« Gradskoj skupštini za prihvaćanje pokroviteljstva nad 28. međunarodnim plivačkim mitingom »Mladost 2000«. Istoga dana sastao se i skupštinski Odbor za Statut, Poslovnik i propise, koji je nakon kraće rasprave donio Odluku o Stručnoj službi Skupštine, kojim se uređuje organizacija i djelokrug njezina rada. Članovi Odbora razmotrili su i inicijativu zastupnika Marka Bonifačića, koji je predložio donošenje etičkog pravilnika Skupštine, kojim će se definirati pohvale i pokude za zastupnike, ovisno o njihovom ponašanju i općem djelovanju. Ideju su prihvatili članovi Odbora, pa bi uskoro trebala biti formirana i posebna radna skupina koja će oblikovati pravilnik i osnovati posebno etičko povjerenstvo. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Milan Bandić čestitao djelatnicima Hitne pomoći</p>
<p>U povodu 91. obljetnice postojanja Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je ravnateljici i djelatnicima Ustanove čestitku sljedećeg sadržaja:</p>
<p>»Koristim se prigodom da Vam iskreno čestitam obljetnicu te da Vama i Vašim djelatnicima od srca zahvalim na nezamjenjivoj pomoći koju pružate Zagrepčanima u teškim životnim situacijama. Želim vam mnogo uspjeha u budućem radu, a Zagrepčanima želim još više zdravlja«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Harrison Ford glumit će u filmu o ruskoj nuklearnoj podmornici</p>
<p>LOS ANGELES, 13. listopada</p>
<p> - Američki glumac Harrison Ford glumit će u »K-19: The Widowmaker«, filmu o nesreći do koje je stvarno došlo na pokusnom putovanju prve ruske nuklearne podmornice opremljene raketama, 1961. godine, objavili su u četvrtak producenti. </p>
<p> Film, čije će snimanje početi u veljači u Rusiji, na Islandu i u Kanadi, opisuje kako ruski kapetan podmornice, kojeg utjelovljuje Harrison Ford, pokušava spriječiti da usred sjevernog Atlantika ne dođe do nuklearne eksplozije koja bi mogla izazvati rat protiv SAD- a, usred hladnog rata.</p>
<p> Producentska tvrtka »National Geographic Features« i redateljica Kathryn Bigelow rade već četiri godine na tom projektu zasnovanom na sjećanjima preživjelih iz podmornice, skupljenih tijekom nekoliko putovanja u Rusiju, ističe se u priopćenju producenata. </p>
<p> »Stravična tragedija Kurska prošlog ljeta dirnula je cijeli svijet i podsjetila na nezamisliv rizik koji su preuzeli članovi posade«, izjavila je Bigelow u priopćenju. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Paul McCartney na Internetu</p>
<p>LONDON, 13. listopada</p>
<p> - Najnovija vijest vezana uz bivšeg člana »Beatlesa« Sir Paul McCartneya glasi da ni on ne može odoljeti čarima nove tehnologije - Internetu. Tako će 19. listopada putem tog medija objaviti intervju u kojem će govoriti o svom umjetničkom, odnosno likovnom stvaralaštvu. »Već dugi niz godina slikam«, istaknuo je Paul McCartney i dodao da bi sada želio široj javnosti pokazati svoje slike.</p>
<p>McCartney je i osnivač galerije »Artcoast« u Bristolu, a to je bilo njegovo prvo nastojanje da upozna publiku sa svojim likovnim radom. Za intervju koji će biti objavljen na Internetu pitanja mogu postaviti svi zainteresirani i to na adresi: http:/www.chat.yahoo.com (G. J)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dokumentarni film o njemačkoj romansi Fidela Castra</p>
<p>KOELN, 13. listopada</p>
<p> - Kubanski predsjednik Fidel Castro bio je u romantičnoj vezi s Njemicom gotovo devet mjeseci, a veza je počela 1959. godine, po podacima iz dokumentarnog filma prikazanog u četvrtak pretpremijerno u Koelnu. </p>
<p> Danas 61-godišnjakinja, Marita Lorenz, podrijetlom iz Bremena, susrela je prvi put »vrhovnog vođu« u Havani s 19 godina. Ona je bila kći kapetana njemačkog broda koji je pristao u luci glavnog grada Kube i koji je Fidel Castro došao posjetiti. Veza je trajala osam i pol mjeseci, izjavila je u četvrtak Lorenz na predstavljanju dokumentarca »Dragi Fidel«. Knjiga koja progovara o toj romansi trebala bi se pojaviti sljedeće godine, izjavio je redatelj filma Wilfried Huesmann. </p>
<p> Njemačka intimna prijateljica Fidela Castra danas živi u New Yorku od socijalne pomoći. Kubanskog predsjednika više nije vidjela poslije 1981. godine, ali ga još voli, izjavila je ona. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Talijanski tisak se prisjeća »neugodnih« šala princa Phillipa </p>
<p>RIM, 13. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sve je spremno za četvrti službeni posjet kraljice Elizabete i njenog supruga Phillipa Italiji, koji bi u Rim trebali stići u ponedjeljak. </p>
<p>Predsjednik Italije Ciampi priprema gala banket u čast kraljevskih gostiju. Popis gostiju koji će sjediti za stolom zajedno sa kraljevskim parom iz Velike Britanije još nije javno objavljena, ali se pretpostavlja da će među uzvanicama biti Umberto Eco, Franco Zaffirelli, Rita Levi Montalcini, Carlo Rubbia, Gianni Agnelli, Valentino, Sofia Loren ... Tom prilikom će kraljica Elizabeta odlikovati predsjednika Italije Carla Azeglia Ciampija najvišim ordenom Velike Britanije, koji su već dobili Charles De Gaulle i Ronald Reagan.</p>
<p>Prema riječima veleposlanika Velike Britanije u Italiji Johna Shepherda, kraljica posjećuje Italiju »da pozdravi odlične odnose između dvije zemlje koje u mnogo čemu dijele ista mišljenja«. Talijanski tisak se prisjeća »neugodnih« šala na račun talijanske vojske koje su specijalitet kraljičinog supruga Phillipa od Edinburgha. Jedna od njih, koju Talijani ne mogu zaboraviti, je: »Talijanski tenkovi su jedini koji imaju 6 brzina na mjenjaču, jednu sporu za kretanje naprijed i 5 super brzih za povlačenje.« Zadnji put, prilikom posjeta Italiji, upitao je jednog sugovornika: »Znate li koja je najmanja knjiga na svijetu? Knjiga o talijanskim herojima.« Šale se jamačno nisu previše svidjele talijanskoj vojsci.</p>
<p>Nakon posjeta kraljice Elizabete, Italija sa nestrpljenjem očekuje dolazak najomiljenijeg člana kraljevske obitelji, princa Williama početkom proljeća. Mladi prjestolonasljednik je izrazio posebnu želju da posjeti Firenzu.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Murali su najbolja autobiografija susjedstva </p>
<p>PHILADELPHIA, 13. listopada</p>
<p> - Zeleni park i toranj »Dr. J-a«, zatim biciklisti koji se uspinju na brdo Manayunk, te jedanaest dlanova raznih rasa koji se dodiruju na prikazu zapadnog dijela grada, samo su neki od murala koji se mogu vidjeti na zidovima Philadelphije.</p>
<p>Prema odluci gradskih vlasti, ove jeseni će se dodatno oslikati još 2.000 murala, što će učiniti Philadelphiju drugim najoslikanijim gradom na svijetu, poslije Los Angelesa. Neki od murala naslikali su profesionalni umjetnici kojima su gradske vlasti platile da oslikaju središte. Drugi, pak, »uratci«, djelo su građana koji su sami htjeli pridonijeti u uljepšavanju sivog i depresivnog susjedstva.</p>
<p>»Ono što mi se najviše sviđa kod philadelphijskih murala je to što su oni svojevrsna autobiografija susjedstva«, izjavila je Jane Golden, umjetnička ravnateljica projekta oslikavanja gradskih zidova, nadodavši kako su murali najbolji način izražavanja društvenih zbivanja u gradu.</p>
<p>Gradske vlasti krenule su, naime, u program oslikavanja još 1984. godine, dok danas program sadrži školu oslikavanja zidova, zajednička čišćenja, te čak ljetne kampove za svu zainteresiranu djecu u bojenje gradskih zidova.</p>
<p>Prema programu »Listopadskog mjeseca murala«, gradske vlasti su odlučile kako će organizirati vikend ture u kojima će građani, nakon razgovora sa stanovnicima zgrada koje se bojaju, zajednički dizajnirati mural. Akcija »murali« je i na neki način pokušaj da se s gradskih zidova uklone ružni grafiti, te su u tu svrhu vlasti pregovarale s nekim najozloglašenijim »grafiterima« o »primirju«.</p>
<p>Prvi murali na zidovima su najčešće predstavljali pejzaže - vodopade, planine i livade, te su bili amaterski pokušaji uljepšavanja najgorih četvrti Philadelphije. Novi, pak, murali oslikani su bojom koja štiti od sunca i imaju zajamčenu trajnost od dvadesetak godina. Na oslikavanje zgrade čekaju i do deset godina, a zasada je na listi prioriteta oko 1.500 građevina, za koje je grad osigurao oko 800.000 dolara. Motivi su raznorazne tematike, te predstavljaju, primjerice dvojicu nastradalih tinejdžera iz obližnjeg geta, zatim philadelphijske gradonačelnike, potom kubistički prikaz snijegom zametenih ulica.</p>
<p>No, svakako najpopularniji mural prikazuje »Dr. J.-a«, odnosno Juliusa Ervinga, poznatog košarkaša »Philadelphije 76-ersa«, koji je, umjesto u dresu oslikan u večernjem odijelu. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Žene »opsjednute tijelom«</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Žene su opsjednute tijelom, a mnoge žene normalne težine žele biti još vitkije, pokazala je anketa. </p>
<p> Anketu u kojoj je ispitano 5.000 žena naručio je časopis Top Sante, a pokazala je da 85 posto Britanki svakodnevno razmišlja o izgledu tijela i mjerama, izvješćuje BBC.</p>
<p> Osamdeset posto žena kaže da bi im život bio mnogo bolji kad bi bile potpuno zadovoljne tijelom. Polovica anketiranih žena sebe svrstava u predebele. To podsjeća na vladinu statistiku koja pokazuje da je danas predebelo 53 posto Britanki. Čak 98 posto pretilih žena nesretno je zbog izgleda svojega tijela, a čak 78 posto žena normalne težine u odnosu na visinu želi biti vitkije - u prosjeku 5 kg. Anketa je pokazala i to da je 73 posto premršavih žena nezadovoljno izgledom tijela. A svojim je tijelom zadovoljan samo 1 posto žena. Gotovo devedeset posto žena bilo je na dijeti, a prosječna je žena na dijeti bila 32 puta. Jedan posto žena na stalnoj je dijeti. Ipak, samo 50 posto žena vježba tri puta tjedno. Oko 62 posto žena kaže da će sigurno (29 posto) ili možda (33 posto) imati plastičnu operaciju. Više od tri četvrtine žena misli da bi im seksualni život bio bolji kad bi imale idealne mjere. Četrdeset posto žena patilo je od nekog poremećaja u prehrani, uključujući anoreksiju (8 posto), bulimiju (10 posto) i prejedanje (25 posto). No samo je 23 posto tih žena potražilo liječničku pomoć.</p>
<p> Urednica časopisa Top Sante Karen Williamson kaže: »Britanke su počele vrlo kritično promatrati svoje tijelo, a opsjednutost njegovim oblikom i mjerama uništava im život. Vrijeme je da odustanemo od nerealnoga sna o 'savršenom' tijelu i počnemo slaviti jedinstvenost ženskih oblina.«</p>
<p> Na pitanje koja ih žena najviše inspirira, anketirane su žene odgovorile - Cindy Crawford. A za njom na popisu slijede Madonna, Julia Roberts i Goldie Hawn. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Dosezi hrvatske leksikografije</p>
<p>Znanstvenim skupom obilježena 50. obljetnica Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« / Miroslav Krleža sagradio na hrvatskoj leksikografskoj tradiciji u protekloj polovini stoljeća, leksikografsko djelo koje, unatoč svim ograničenjima, može stajati uz bok najvećim europskim i svjetskim leksikografskim ostvarenjima </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Miroslav Krleža sagradio je na hrvatskoj petostoljetnoj leksikografskoj tradiciji u protekloj polovini stoljeća, leksikografsko djelo koje, unatoč svim ograničenjima, enciklopedističkome radu gotovo imanentnim, može stajati uz bok najvećim europskim i svjetskim leksikografskim ostvarenjima. Unatoč dramatičnoj povijesti hrvatskoga razvoja, naši su leksikografi stvorili djelo koje može izdržati kritički sud vremena i svrstati se među najviše dosege europske leksikografije, što je nemali uspjeh iznjedren iz brojčano malena europskog naroda - bio bi to najkraći rezime, što ga u svojoj programskog knjižici, ističe i sam Leksikografsko zavod »Miroslava Krleže«, a koji je sukus započetoga dvodnevnog znanstvenoga skupa, što je u petak upriličen u prostorijama Zavoda u povodu polustoljetnoga jubileja koji rečena ustanova ovih dana obilježava. </p>
<p>Otvarajući skup akademik Dalibor Brozović kazao je kako je upravo inicijativom Miroslava Krleže - Uredbom Savezne vlade od 5. listopada 1950. osnovana u Zagrebu ustanova, rad koje nastavlja današnji Zavod. Na taj je dan u ovoj dvorani predstavljen drugi svezak Hrvatske enciklopedije, a na istom se mjestu, rečenim skupom koji okuplja 39 sudionika, obilježeva ta respektabilna obljetnica. Riječ je o ustanovi, kako ističe akademik Brozović, koja je ostavila iznimna traga na svim područjima duhovnoga života, a u svojih je pet desetljeća izdala 239 leksikonskih, enciklopedijskih raznovrsnih izdanja. U realizaciji toga zavidnog ostvaraja, uz ljude u Zavodu, sudjelovalo je 10.000 vanjskih suradnika, te više od tisuću vrhunskih znanstvenika u zemlji i u svijetu. Takvoj ustanovi, jedinstvenoj ne samo u nas nego i u ovom dijelu Europe, koja se sustavno bavi leksikografskim i enciklopedijskim radom bez premca, bio je utemeljiteljem i direktorom, glavnim redaktorom i konceptualizatorom pune 32 godine Miroslav Krleža, usko surađujući s Matom Ujevićem, prokušanim hrvatskim enciklopedistom. Zahvaljujući golemu naporu istraživača i urednika Zavod je prvi u nas pripremio i objavio enciklopedijske sinteze gotovo svih područja znanosti, kulture i ljudske djelatnosti uopće.</p>
<p>Taj eminentni skup iznimna nacionalnoga značenja na njegovu je početku pozdravio i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izrazivši, uz čestitke, duboku zahvalnost za visoka postignuća Zavoda, »čiji rezultati Hrvatskoj daju veliki značaj i istaknuto mjesto u zajednici vodećih bogatijih naroda«, rekao je predsjednik i dodao: »Ako je leksikografska djelatnost ispit duhovnih sposobnosti jednog naroda i zrcalo njegove kulture, onda je taj ispit u vašim ostvarenjima dosegao najveće ocjene i pridonio neprijepornom ugledu naše slike u svijetu. Kultura je naš najjači adut u neravnopravnoj konkurenciji s razvijenim zemljama našega okružja i na njoj i u buduće moramo graditi strategiju našega razvoja. Zahvaljujući svima koji su ustrajali na tom putu, od genijalnoga Krleže do vas, njegovih vjernih sljedbenika, imamo tako bogatu riznicu, na koju smo svi jednako ponosni«, zaključio je predsjednik Mesić.</p>
<p> U nastavku znanstvenog simpozija dr. Trpimir Macan osvrnuo se na 50 godina rada Zavoda, dotičući njegove povijesne korijene i izravne prethodnike, od idejnih začetnika do ustanovljavanja Zavoda kao glavnog nositelja enciklopedijsko-leksikografskoga posla. Spomenuo je prvu Hrvatsku enciklopediju Mate Ujevića, tiskanu uoči sloma NDH, koja je poslužila kao torzo današnjoj istoimenoj enciklopediji. U vijencu izdanja koja je objelodanio Zavod u proteklu vremenu, a s kojima je udario temelje svekolike kulture i znanosti na našim područjima, su Opća enciklopedija, pa Pomorska, Medicinska, Muzička, Šumarska, Tehnička, Filmska, Krležijana, i mnoge druge. Sve su to nezaobilazna djela koja su popunila veliku prazninu u nas postavši kompendij svekolikih znanja, šireći spoznajne mogućnosti svih njezinih korisnika. Stoga je Zavod upornim i utemeljenim radom postavio standarde svim područjima ljudske duhovnosti i znanosti dijeleći istodobno sudbinu prostora na kojem živimo, zaključio je dr. Macan.</p>
<p>U Krležinu monumentalnom izdavačkom programu Opća enciklopedija, kojom temom se pozabavio Josip Šentija, zauzimala je središnje mjesto. Dosegnuvši tri izdanja, ona je na tržištu leksikalija u bivšoj Jugoslaviji po svojoj recepciji kod publike bila na samom vrhu ljestvice. Kako je sve što je izlazilo iz Krležine radionice imalo pečat vremena, s predznakom vladajuće službene kulture, tako je ova enciklopedija politički odražavala jugoslavenstvo, a ideološki socijalizam. No, radeći je pod vodstvom čovjeka koji je bio principijelni protivnik svakog dogmatizma, kako ističe Šentija, to neprijeporno djelo i njegovi suradnici svih profila i svjetonazora, znali su sačuvati objektivnost u procjenjivanju ljudi i pojava, a upravo to je ovoj i drugim edicijama, prema Šentiji, priskrbilo ugled i prođu. Unatoč personalnim i drugim protuslovljima prošlosti, pod vodstvom tolerantnog i slobodoumnog Krleže, identitet leksikografije i enciklopedike u Zavodu stvaran je i izgrađivan tako da se može suočiti s izazovima novog, tzv. tranzicijskog vremena, ustvrdio je Šentija.</p>
<p>Mr. Velimir Visković u svom je istupu nastojao ispraviti netočnost mišljenja po kojima je Krleža osnovao Leksikografski zavod i pokrenuo Jugoslaviku ispunjavajući navodno narudžbu političkog vrha tadašnje Jugoslavije. To da je Krleža od svojih najranijih radova bio opsjednut pokušajima enciklopedijske sistematizacije cjelokupnoga ljudskoga znanja, očito je ponajprije u eruditskoj kompleksnosti njegova književnog djela, ali i u nekim protoenciklopedijskim radovima, ustvrdio je Visković . Nakon rata, godine 1946., Krleža je predložio političkom vrhu osnivanje institucije koja bi istraživala kulturnu i političku povijest naroda Jugoslavije, no taj projekt tada nije prihvaćen, jer Krleža nije bio osoba od povjerenja. Tek nakon sukoba s Informbiroom, Krležin utjecaj se povećava, a pod zaštitom Tita, uspjet će utemeljiti insituciju kakva je leksikografski zavod. Zbog realizacije toga kapitalnog projekta, reći će Visković, u 50-im je godina čak zapostavio i literarno stvaralaštvo. Stoga, zaključuje on, Krležino leksikografsko stvaralaštvo treba motriti kao sastavnicu njegova ukupnog opusa, a činjenicu da je bio utemeljiteljem Zavoda i njegovim glavnim urednikom treba shvatiti kao organski izraz njegovih enciklopedijskih zanimanja, a ne kao rezultat serviranja ideoloških interesa.</p>
<p>U nastavku skupa, koji se bavio deseterima temama - počevši od njegova utemeljenja i povijesti do autorskih prava u leksikografskom radu, utjecajima novih tehnologija na enciklopedistiku, znanstvenim terminologijama u ovom poslu do normiranja jezika, hrvatske bibliografije i prisutnosti Hrvatske u stranim enciklopedističkim i leksikografskim edicijama - u prvome dijelu nastupili su akademik Ivo Padovan, dr. Slaven Ravlić, akademik Jakov Sirotković i prof. Vincenzo Cappelletti koji je svjedočio o razvoju enciklopedistike u Europi. Skup nastavlja s radom.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sjajni gosti iz Finske</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Nastup Helsinške filharmonije pod ravnanjem Leifa Segerstama, s basistom Jevgenijem Nesterenkom</p>
<p>Puna Velika dvorana »Lisinskog« u Zagrebu, u četvrtak, je odisala posebnom radošću, koja je iskazana burnim ovacijama zahvalne publike. Koncertna direkcija Zagreb dovela nam je izvan pretplate kao »koncert na dar« Helsinšku filharmoniju, jedan od vodećih europskih orkestara, s tradicijom dugom više od jednoga stoljeća.</p>
<p>Osim toga za dirigentskim pultom stajao je njihov šef-dirigent, danas jedan od veoma traženih opernih i koncertnih dirigenata Leif Segerstam, dok je solist večeri bio glasoviti ruski basist Jevgenij Nesterenko, nazvan »jednim od najvećih basova stoljeća«. Koncert je započeo s dvadesetak minuta kašnjenja, što je publici objasnila predstavnica KDZ-a, ispričavši glazbenike što umjesto u frakovima sviraju u crnim majicama: negdje putem po Europi zalutali su koferi s odijelima, ali i s nekim instrumentima, pa je izrečena zahvala Simfonijskom orkestru HRT-a, koji im je posudio manjkajuća glazbala. Publika je već tu ispriku prihvatila snažnim pljeskom.</p>
<p>Tada je izišao dirigent duge, sijede brade (sliči Johannesu Brahmsu), 56-godišnji maestro Segerstam, iznenađujuće živahna nastupa i sjajna kontakta s prosječno mladim sastavom orkestra. Već s prvom točkom programa počela je svečanost glazbe. U poletnoj uvertiri opere »Ruslan i Ljudmila« prvoga velikog ruskog skladatelja Mihaila Ivanoviča Glinke orkestar se predstavio na najvišoj razini: kakvi čisti i zvonki puhači, kakav pianissimo mrmor violina, kakva plemenita linija violončela, posebno u drugoj temi uvertire! Već je bilo jasno da su pred nama sjajan orkestar i isto tako sjajan dirigent.</p>
<p>Jevgenij Nesterenko predstavio se Pjesmama i plesovima smrti Musorgskog, ciklusom mračnih, dramatičnih raspoloženja, koja su ovom izvedbom dočarana u punoj snazi umjetničkog izraza - iako nam se čini da orkestracija Kalevija Ohoa toga ciklusa, izvorno namijenjenog glasu i glasoviru, nije najsretnija, s obzirom na upošljavanje velikog simfonijskog sastava. No božanstveni glas velikog pjevača i njegova, teatarski naglašena, interpretacija iznijeli su jedinstvene pjesme toga potresnog ciklusa i nagrađeni su dugotrajnim ovacijama slušateljstva.</p>
<p>U drugome dijelu večeri na programu je bila Druga simfonija u D-duru velikog Finca Jana Sibeliusa. Pod Segerstamovom rukom orkestar je ponovno blistao, osobito u suptilnim, savršeno čistim pizzicatima dubokih gudača i u melankoličnom pijevu fagota, u polaganom stavku, sve do svečanog korala puhača na kraju završnog stavka. I ponovno ovacije, koje nisu htjele prestati, i izborile su dodatak, koračnicu trećeg stavka iz Sibeliusove orkestralne suite »Karelia«.</p>
<p>Slušatelji su u toplu večer izlazili radosno žamoreći, sretni zbog iznimna doživljaja koji im je omogućen. Na početku sezone Zagreb ima doista sreću; poslije Škotskih simfoničara i Helsinške filharmonije još nas u utorak čeka susret s Berlinskim simfoničarima i slavnim pijanistom Peterom Donohoem!</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Benediktinska glasačka kutija </p>
<p>POŽEGA, 13. listopada</p>
<p> - Nakon stanke od 11 godina, ovogodišnja arheološka istraživanja ostataka benediktinske opatije sv. Mihovila poznatije pod nazivom »Rudina« trajala su 16 dana uz financijsku potporu Ministarstva kulture u iznosu od 70 tisuća kuna. </p>
<p>U nastavku istraživanja ovoga lokaliteta, bisera slavonske romanike, došlo se do novih spoznaja o kojima voditeljica arheoloških istraživanja na Rudini Dubravka Sokač Štimac kaže:</p>
<p> »Otkriveni temelji starije građevine najvjerojatnije su temelji rano-srednjovjekovne ili čak ranokršćanske bazilike koja datira iz vremena od 4. do 12. stoljeća, dakle od odlaska Rimljana, a prije dolaska benediktinaca. Arheološka istraživanja obavljena su do dubine od 3,5 metara, a utvrdili smo da je ova bazilika bila veličine 13,5 puta 5,5 metara. </p>
<p>Potvrđena je i pretpostavka da je prije otkrivena romanička crkva sv. Mihovila imala dva tornja, a ispod temelja jednog tornja pronašli smo kriptu s 'glasačkom kutijom i kuglicama' s kojima su benediktinci birali opata. Sada je nužno izraditi stručnu studiju o konzerviranju ove benediktinske opatije, a arheološka istraživanja nastavit ćemo slijedeće godine«. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Blago benediktinske duhovnosti </p>
<p>Muzej Mimara / Otvorena izložba pod nazivom »Kulturna baština opatije Sankt Gallen« / Srednjovjekovna i barokna opatija tipičan je primjer srednjoeuropske kulture</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Opatija Sankt Gallen, »srednjovjekovni i barokni centar« iznimna značenja za povijest umjetnosti i kulture, mjesto gdje je cvala pismenost i gdje su se tradirali gregorijanski korali, gdje su se plemićke i redovničke glave školovale kroz sedam slobodnih umjetnosti, trivijum i kvadrivijum, predstavljena je hrvatskom građanstvu kao izložba »Kulturno baština opatije Sankt Gallen«, otvorena u Muzeju Mimara u četvrtak na večer.</p>
<p>Izdvajajući najvažnije elemente postava, dr. Werner Vogler, arhivar St. Gallena i autor monografije i izložbe, nabrojio je reprodukcije četiriju ploča od bjelokosti iz 4. i 5. stoljeća, (kopiju) kapitela samostanske crkve otkrivenoga prije 40 godina, idealni nacrt samostana, cikluse irskih minijatura, hebrejske tekstove Biblije, tekstove pravila reda sv. Benedikta, liturgijske tekstove i notne zapise.</p>
<p>Nastao iz redovničke ćelije irskoga monaha imenom Gal, iz 7. stoljeća, samostan među svojim rukopisima čuva i nekoliko keltsko-irskih manuskripata koje su u 9. stoljeću irski redovnici donijeli s Otoka. Sve do danas St. Gallen je ostao važan centar i staronjemačke pismene tradicije, no ipak tek sekundarno, jer se staronjemački tekstovi ne mogu proučavati bez latinskih. Samostan se tijekom kasnoga srednjeg vijeka pretvara u plemićko konačište za samo nekoliko redovnika. Ipak je u 15. stoljeću, na pragu novoga doba, opat građanskog podrijetla Ulich Rösch uspio svladati poteškoće s kojima se suočavao samostan te ga doveo do novog procvata. U sjeni Galova samostana rastao je grad, koji je stjecao sve veću gospodarsku važnost; već je gotovo pola Europe uvozilo njihovo platno. Toj privrednoj ekspanziji pridružila se postupno i emancipacija grada, koji je u 15. stoljeću postao potpuno neovisan o opatiji i započeo svoju političku samostalnost. Za vrijeme reformacije grad St. Gallen pristupio je evangeličkoj crkvi. Nakon reformacije, koja je prouzročila privremeno ukidanje opatije, započelo se s obnovom. To se najviše odnosilo na regulaciju odnosa između katolika i evangelika.</p>
<p>St. Gallen danas je naziv i cijelog kantona u kojemu, prema riječima dr. Voglera, živi puno iseljenih Hrvata. Radi se o tipičnom samostanu srednjoeuropske kulture koji pokazuje povezanost s istočnom i južnom Europom. Postojale su također, reći će Vogler, osobne i političke veze s austrijskim carstvom, a jedan od najmarljivijih opata koje pamti povijest samostana bio je Slovenac.</p>
<p>Opatija kao takva više ne postoji od 8. svibnja 1805. godine, kada je ukinuta odlukom Velikog vijeća novoosnovanog švicarskog kantona istog imena. Kanton je osnovan pod pokroviteljsktvom Napoleona Bonapartea, koji je 1798. godine francuskom invazijom razvrgao Savez Švicarskih Kantona. Od godine 1983. sačuvane građevine samostanskog okruga, naveo je Vogler, upisane su u Unescov katalog svjetske kulturne baštine. </p>
<p>Na ovoj izložbi nema originalnih tekstova. »Originale je vrlo teško nositi, transportirati, u tom pogledu imamo vrlo strogu politiku«, naglašava Vogler. Kopije su, dodaje, gotovo jednake originalima, a prednost im je u tome što pokazuju i one rukopise koji se ne smiju razgledati ni u samom St. Gallenu.</p>
<p>Na svečanosti otvaranja ministar kulture Antun Vujić je napomenuo kako se ostvaruje novo polje suradnje Švicarske i Hrvatske. Spominjući i našu redovničku tradiciju, uputio je dr. Voglera na benediktinski samostan na Pašmanu, u kojem još uvijek obitavaju Bogu posvećena subraća, no »više ne prepisuju knjige, gledaju televiziju«. Ministar je zaključio čin otvaranja izrazom nade u daljnju suradnju te prepustio arhivsko blago švicarske opatije očima uzvanika.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pronicljiv skepticizam kineskoga disidenta</p>
<p>Nobelova nagrada za književnost / Ove je godine otišla u ruke Kineza Gaoa Xingjiana, koji sada živi u Parizu kao disident / Prvi kineski pisac koji se ovjenčao tom nagradom u sto godina njezina postojanja</p>
<p>Vrlo sam uzbuđen i iznenađen. To je golemo priznanje momu radu i nešto posve čudesno za jednog Kineza, jer je Nobelova nagrada stvar koja ima gorak okus u Kini. No, to golemo priznanje neću iskoristiti kako bih denuncirao moju Kinu, a niti ću ju iskoristiti u političke svrhe - to su prve riječi ovogodišnjega nobelovca za književnost, kineskog disidenta Gaoa Xingjiana, nakon što je objavljeno da je nagrađen. </p>
<p>Novinare, koji su navrli u njegov skroman pariški dom, dočekao je u papučama, kako i dolikuje domaćinu, okružen svojim mnogobrojnim platnima. Šezdesetogodišnji Xingjian, jednako tako dobar slikar kao i pisac, živi u Parizu već dvanaest godina kao politički izbjeglica, nakon dramatičnog bijega iz svoje domovine poslije masakra na Trgu božanskog mira (Tianamen) u Pekingu. </p>
<p>Nakon toga, njegova su djela zabranjena u Kini. Gao Xingjian je preživio i dramatični Maov preokret 1966.-1976. godine, poznatijeg kao kulturna revolucija, tada je postao vodećom figurom kineske kulture. Pridružio se disidentskom krugu, nakon izlaska iz kineske komunističke partije krajem 1989. godine, te iste godine piše svoje zapaženo političko dijelo »Fugitives« (Bjegunci), u kojem opisuje pogubne događaje u Pekingu. Komunistički ga režim proglašava personom non grata i zabranjuje sva njegova djela. Nakon zabrane njegova romana »The Other Shore« 1986.godine, odlazi na desetomjesečni put pješice u središnju kinesku pokrajinu Sichuan, kako bi izbjegao uhićenje i zlostavljanje. »Kad sam odabrao živjeti u egzilu, bilo je to zbog jednog razloga, da mogu slobodno pisati o onome što mislim da je važno bez bojazni da ću zbog toga stradati«, rekao je jednom, opisujući svoja umjetnička i ljudska uvjerenja.</p>
<p> Na upit o njegovu političkom uvjerenju, Xingjian je izjavio: »Nisam ja političar, niti sam ikad to namjeravao biti, nisam nikad bio umiješan u politiku, no to me nikad nije sprečavalo od kritičkih opazaka o komunističkoj Kini. Uvijek sam govorio ono što sam mislio i ono što sam želio reći.«</p>
<p>Osvrnuvši se na svoj disidentski život u Parizu, s nostalgijom je progovorio: »Nemam nikakovih kontakata s ikim u Kini danas, niti s ikim od svoje obitelji ili prijatelja koje sam tamo ostavio. Presjekao sam sve veze, kako bih slobodno mogao izraziti ono što želim, a da ne uvlačim ikoga od svoje obitelji i prijatelja u to«, sugerirajući da nema nikakovu želju da se ponovo tamo vrati.</p>
<p>U obrazloženju Švedske akademije naglašeno je da je Gao Xingjian književnik »koji svojim pričama ukazuje na borbu pojedinca u surovim okolnostima života i preživljavanja u povijesnim događanjima masa. Više je puta naglašavao svoju jedinu želju, želju za slobodom, koju je našao jedino u pisanju. Njegov malarični ekspresionizam i zavodljiv način interpretacije, daje njegovoj književnosti ushit kakav se rijetko viđa. Erotske teme u nekim njegovim pričama, podjednako odražavaju ženski i muški princip, pridajući jednaku važnost odnosima među spolovima«.</p>
<p>Pariški nakladnik Edition de l'Aube naglašava kako je Xingjian stidljiv i skroman pisac koji se koristi pisanom riječi kako bi se borio za svoje ideale. Njegova diskretna pojava i njegov prijazan i uljudan odnos s ljudima ne odvlači ga od glavne zamisli, da izrazi, bilo riječju bilo slikanjem, ono što smatra važnim. »Možda se potajno i nadao Nobelovoj nagradi, no meni tu nadu nikad nije izrekao. Preuzeli smo na sebe velik rizik pa i od bankrota, ako se njegova knjiga ne bi dobro prodavala, objavivši 'Planinu duše' 1995. godine, ali sada smo presretni zbog njegova uspjeha«, rekla je Marion Hennebert, glavna urednica Xingjianove nakladničke kuće.</p>
<p>Najpoznatije Xingjianovo djelo »Planina duše« prikazuje putovanja nekoliko protagonista u kojima svatko od njih svojom sudbinom iščitava priču, intrigira svakoga čitatelja, ne samo onoga kineskoga.</p>
<p>U engleskom je prijevodu osim »Planine duše« izašlo još nekoliko Gaovih knjiga: »Wild Man«, moderna kineska drama, 1990. godine; »Fugitive« 1993. godine; »The Other Shore« i »One Man's Bible«,1999. godine; »Contemporary Technique and National Caracter in Fiction« 1981. godine; »The Voice of the Individual«, 1995.godine i »Without isms«, 1996.godine.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Djeca iz suvaga u Španjolskoj </p>
<p>MADRID, 13. listopada</p>
<p> - Rumpelstiltskin ili Cvilidreta, na obje će riječi neizvorni govornik »polomiti jezik«, ali one su prava igra za male glumce engleskoga dječjeg kazališta iz zagrebačkog Suvaga koji su ovih dana izveli predstavu na engleskom jeziku za španjolsku djecu u Madridu. </p>
<p> Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji sa španjolskom udrugom vjerskih škola, englesko dječje kazalište, koje već nekoliko godina djeluje unutar škole stranih jezika Suvag iz Zagreba, gostovalo je od 3. do 10. listopada u Španjolskoj. </p>
<p> »Zamisao o osnutku kazališne trupe razvila se spontano iz silne dječje kreativne energije«, kazala je voditeljica glumaca profesorica engleskog jezika u Suvagu Ana Marija Bekavac. </p>
<p> Suvag, centar za obrazovanje djece oštećena sluha, pionir je u primjeni tehnika svjetski priznate audio-vizualne globalno- strukturalne metode hrvatskoga profesora Petra Guberine. AVGS metoda, prvenstveno namijenjena učenju govora gluhih osoba, desetljećima se uspješno primjenjuje u učenju stranih jezika, te se danas s pravom smatra metodom koja je ušla u fundus svjetskoga znanja. </p>
<p> Dramske su tehnike dio metode AVGS-a, a kada je riječ o maloj djeci, one su »izrazito uspješne«, istaknula je Bekavac. Članovi engleske kazalište trupe djeca su od 8 do 12 godina, koja engleski uče od vrtićke dobi i danas posjeduju nevjerojatnu jezičnu sigurnost, rekla je Bekavac.</p>
<p> Gostovanje u Madridu drugi je njihov izlet u inozemstvu. Godine 1999. sudjelovali su predstavom »Tri praščića« na međunarodnom dječjem kazališnom festivalu u Toulouteu. Damijan Kolundžić (11) uči engleski sedam godina, tumači ulogu Cvilidrete i naprosto »voli glumiti«. Ovo mu nije prva uloga, kaže, jer već je bio pripovjedač u predstavi »Tri praščića«. Njegova vršnjakinja Sunčica Zdunić tumači glavnu žensku ulogu. Ni ona se ne boji publike. »Lako se uživim u ulogu«, kaže Sunčica. </p>
<p> Da se španjolskoj publici približi Hrvatska i njezina kultura, pobrinula se voditeljica škole Dunja Frankol, profesorica španjolskoga jezika, čiji su učenici Ivan Adamec (17) i Mirta Rupnik (13) nakon predstave održali predavanje o Hrvatskoj na španjolskome jeziku. </p>
<p> Profesorica Frankol zadovoljna je sve većim brojem polaznika tečajeva španjolskog jezika. Upitana treba li rastuću zainteresiranost za učenje španjolskoga tumačiti popularnošću meksičkih sapunica, odgovorila je potvrdno. »Da, čini se da je tako, svake godine sve više učenika želi učiti španjolski«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Isus Krist superstar« ponovno u »lisinskom«</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« i u jubilarnoj 50. sezoni nastavlja s izvođenjem prošlosezonskog hita, rock-opere »Jesus Christ Superstar«, Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea. Predstavu je do sada gledalo oko 25.000 ljudi. Osim u Zagrebu s velikim je uspjehom izvedena i ovog ljeta u Opatiji. Predstava je doživjela velik uspjeh i kod kritike. Izvedbom ove rock-opere Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« svrstalo se uz sam bok svjetske kazališne scene, londonskoga West Enda i njujorškoga Broadwaya. U ovoj sezoni »Komedij a« kani izvoditi dvije do tri predstave mjesečno, a prve dvije najavljene su za 14. i 15. listopada u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. 14. listopada glavne uloge (Isusa, Jude i Marije Magdalene) pjevaju Ivan Mikulić, Ervin Baučić i Mila Elegović-Balić, dok 15 listopada nastupaju Giuliano, Ervin Baučić i Jasna Bilušić. (H. Horvat)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Svi su dijelili ugodu sa Ćirom, a sada neka visi samo Blažević!</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković, glavni tajnik Zorislav Srebrić, 17-člana nogometna vlast, pa tek onda Miroslav Blažević, redoslijed je kojim bi se trebala snositi odgovornost za nogometnu sadašnjicu / Hoće li, kako i tko kome u utorak reći »dosta!« na sjednici Izvršnog odbora HNS-a </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - »Nisam imao pojma o potpisivanju peticije«, brani se Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskoga nogometnoga saveza poput prevarenog muža koji će, prije no što će kao zadnji saznati da je rogonja, morati istrpiti brojne podcjenjivačke podsmjehe. Zanimljivo da Marković pritom misli da je samim time odbacio od sebe svaku suodgovornost za ono što se okomilo na nogometne reprezentativce koji pak vjeruju da su nevini, jer nisu vidjeli ni znali da ono što potpisuju nosi u sebi i elemente rušenja aktualne vlasti. A prvog dana nakon što su potpisali, i te kako su nam autoritativno glavni igrački kolovođe na čelu sa Blaževićem tvrdili da se ne igramo s njima i njihovom čašću i sviješću, jer »sve su dobro vidjeli i napravili s punom odgovornošću«; uostalom, oni su odrasli, punoljetni ljudi i građani koji znaju što rade...</p>
<p>Još više se Marković od svega distancira što je izbornik Miroslav Blažević žešće izložen brisanom prostoru na kojemu ga se čeka da mu se (napokon) otkine glava. Ne zbog sportskih rezultata, njih će Blažević nekom čudnom kemijom, ali i stručnošću uvijek imati, i oni bi mu trebali biti glavni štit za leđa. Poglavito jer postoji dio nogometne javnosti, mefistovski i raspučinski hipnotizirane, koja se uspaničeno pita: »A što će naš nogomet bez Ćire, jer ne vidimo boljeg da ga tražimo svijećom?«</p>
<p> Zaista, kako dalje bez Ćire, ne pronađe li se u međuvremenu na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> lijek za besmrtnost i vječnu žilavost, neophodnu kako bi se u ovim čudnim vrenmenima »vatreni« sa svježim elanom poveli u nove radne pobjede i svojim stalnim događanjima na i oko travnjaka služili narodu kao zamjena za kruh.</p>
<p>No, za razliku od nogometnih ovisnika, nerijetko jednostrano usmjerenih pogleda, dežurni ekolozi i higijeničari duha su pronašli da izbornik, kako svojim pojavom, opredjeljenjem, ali još više javnim istupima koji iskaču iz sportskih interesnih sfera, sve jače zagađuje svekoliku, i tako (pre)zagađenu atmosferu. Kao da u njoj samo još trebao njegov prilog u inače žestokoj konkurenciji. Tko zna, možda su zapravo i ljubomorni što im je nogometni Ćiro uzeo dio scene!</p>
<p>Sve u svemu, sve zajedno navodno je sasvim dovoljno da bi se u utorak 17. listopada trebalo na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza dotaknuti i pitanje izbornikovog statusa. Uostalom, i sam Marković to pitanje aktualizira time što kaže »da nije nenormalno postaviti takvo pitanje nakon ovakvog rezultata«. Misleći dakako na 1-1 sa Škotskom u Zagrebu koji u biti još apsolutno ništa nije upropastio što se tiče konačnog plasmana na SP 2002. godine. Da je u Blaževićevu slučaju u pitanju samo rezultat, bio bi to najmanji problem u cjelokupnom tom cirkusu.</p>
<p>Upravo spomenute Markovićeve izjave »nisam imao pojma o potpisivanju peticije«, ali još više ona druga, koja kazuje da nije nenormalno postaviti pitanje mogućeg smjenjivanja Blaževića, jer nije pobijedio Škotsku, u biti upućuje na zaključak kako Blažević zapravo treba doći tek na četvrto mjesto ljestvice odgovornosti u hijerarhiji HNS-a. Ima li se, dakako, u vidu odgovornost za potpisivanje inkriminirane peticije, ali i sve nakon toga izvučeno prljavo rublje na račun Blaževića. Na prvom je mjestu odgovornih obavezno Vlatko Marković , jer kako je moguće da on kao »glava kuće« za to uopće nije znao? A nije znao, jer očigledno postoji nečija navika u HNS-u da ga se za koješta važnog uopće ne pita,i ni ne obavještava. A potpisivanje peticije spomenutog tipa je i te kako važno.</p>
<p>Gdje je u svemu tome glavni tajnik HNS Zorislav Srebrić, »inokosni organ« koji obzirom na vrstu zaduženja u biti mora imati sve konce u svojim rukama, i svojim autoritetom, ako treba, mora pojesti svakog izbornika za doručak, a ne da je svakodnevno obratno. Srebriću je, međutim, u svemu najvažnije da njegova slika u službenoj publikaciji za utakmicu, ne bude tamo gdje treba, nego kao (samozvanog) člana stručnog stožera kojega izbornik pošalje po kikiriki. E, kad je tako zaokupljen stožernim brigama, normalno da ne može biti glavni tajnik, pa neka ni ne bude.</p>
<p>Pitanje je, također, koja je uloga članova Izvršnog odbora HNS-a u svim takvim i sličnim akcijama. Poglavito, jer kad ih je Marković osobno imenovao i pozvao pod svoje skute, zakleli su se da će kreirati tzv. »propulzivnu politiku« Saveza u kojoj će se točno razgraničiti ovlasti. A ne da se tolerira apsolutna privatizacija saveza o kojoj se priča na sve strane ali - potajice. Za glasni istup nitko nema »onu stvar«, jer se onda ne bi kao vođa puta mogao pojaviti na ovom ili onom atraktivnom putovanju, diobi darova... A da smo na pravom put u ocjeni, svjedoče i neke naknadne reakcije članova IO-a. Neki su žestoko najavili za utorak oštar rez, a kad su objavljena njihova imena, ispričavaju se da to oni nisu rekli. Kao što sad igrači izjavljuju da su mislili kako potpisuju nešto drugo.</p>
<p>Izbornik Blažvić u svemu tomu, kad se sve odvagne proizlazi da je zapravo najmanje kriv, i neka mu je. Jer, svi oni koji su se rukama i nogama borili da uđu u tzv. nogometnu vladu, da joj budu na čelu i uz nju, morali su gledati i drugu stranu te počasti, ne samo ugodniju. Morali su računati da će nailaziti i na otpor i različite »igre i kombinacije«, da će se pokušati manipulirati njima, koristit ih kao jeftini paravan. Trebala li zato razapeti onoga tko je sve to ponekad znao okrenuti na svoj mlin? Ili su još veći krivci svi oni koji znaju što se događa, ali radije guraju glavu u pijesak nego da hrabro istupe. </p>
<p>Stoga valja očekivati da sjednica Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza u utorak neće biti konvencionalne naravi, kao što bi to Marković želio, trudeći se već svojski da problematiku zaodjene u što finiji pliš. Postoji, naime, za neke bojazan, ali i nada, da bi se na licu mjesta »mogla probuditi svijest, poglavito hrabrost«, te da se većinski kaže: dosta! Ostaje, međutim, pitanje, komu? Predsjedniku saveza, glavnom tajniku, sebi samima, izborniku? Ili će, za svaki slučaj kao uvijek u takvim situacijama, biti pronađen »pedro«, a stvari će nastaviti ići dalje svojim mirnim, priodnim tokom kao da se ništa nije događalo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Derbi Croatia - Gospić 83.</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Nakon visoke pobjede protiv Montmontaže (80-60) u prošlom kolu, košarkašice Croatie u subotu u 2. kolu prvenstva očekuje još jedan derbi. Na Peščenici će igračice Viktora Kovača ugostiti sastav Gospića 83 i bit će to vjerojatno utakmica za prvo mjesto u jesenjskom dijelu prvenstva. Igračice Croatije pokazale su da mogu odigrati vrlo dobro, provjera slijedi protiv Gospićanki u čijim je planovima za naslov sigurno uračunata pobjeda u Zagrebu. </p>
<p>Zbog ozljeda (Maganjić) i administrativnih problema (Lelas i Slišković) Montmontaža će igrati u oslabljenom sastavu, pa im gostovanje u Šibeniku nije moglo doći u gorem trenutku. Šibenčanke će tako imati veliku prigodu pobijediti po prvi puta »zelene«. Košarkašice Agrama će nakon pobjede protiv Medvešćaka ići i na dva boda protiv osječke Murse u dvorani u Trnskom. Medvešćak gostuje kod Splićanke, dok će u Solinu Salona i Zadar tražiti prvu pobjedu u prvenstvu. </p>
<p>l Raspored drugog kola, subota 14. listopada Croatia - Gospić 83 (20 sati), Agram - Mursa (18 sati), Splićanka - Medvešćak (16 sati), Salona - Zadar (18 sati), Šibenik - Montmontaža (20 sati). </p>
<p>(I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Zagrebaši« ipak otputovali u Split, još uvijek nema Lavrova </p>
<p>ZAGREB,</p>
<p> - Ipak je kompletna momčad Badel 1862 Zagreb u petak otputovala u Split gdje će u subotu odigrati derbi 6. prvenstvenog kola protiv Brodomerkura. Naime, danima se špekuliralo hoće li hrvatski prvaci otputovati u Split ili ne, jer čelnici kluba ni ovaj put nisu ispunili dato obećanje da će barem jedna od sedam plaća koje im duguju stići do četvrtka. Tako se ni u četvrtak ništa nije dogodilo, prije večernjeg treninga s igračima su razgovarali glavni menadžer kluba Zoran Gobac i direktor Bartol Kaleb. </p>
<p>- Novo obećanje je da ćemo dobiti plaće najkasnije u utorak. Što se, pak, putovanja u Split tiče, odlučili smo ići. Jedino što sad možemo jest nadati se, iako je to pomalo smiješno nakon toliko vremena, sedam mjeseci je prošlo, sad će i osmi. Ako se ništa ne dogodi ni u utorak, onda ćemo ponovno sjesti i vidjeti što će dalje biti, rekao je nakon večernjeg treninga kapetan zagrebove momčadi Mirza Džomba. Mladi je kapetan rekao kako je momčadi sve teže strpljenja je sve manje i o svemu se više razmišlja nego li o rukometu i predstojećem derbiju. Pa što onda očekuje od nastupa u Splitu?</p>
<p>- Ova utakmica u Splitu nam je zbilja nezgodna. Naime, svi su se rokovi za plaće nekako vezali za tu utakmicu koja je prva jaka utakmica u sezoni. Svi smo očekivali da će se nešto riješiti no ništa se nije dogodilo... Činjenica jest da smo psihički malo pali ali ako smo se dogovorili da idemo u Split, onda se tamo idemo boriti i pobijediti, mislim da za to imamo i snage i kvalitete, kaže 23-godišnje desno krilo Zagreba.</p>
<p>Iako ni Džomba ne nudi previše optimizma i dobrog raspoloženja, trener »zagrebaša« Lino Červar još je neraspoloženiji.</p>
<p>- Ma, zbog svega ovog što se događa posljednjih dana jako smo loše trenirali. Drago mi je što ću u Splitu imati cijelu momčad, ali nije mi drago što idemo na gostovanje jakom suparniku nakon loših treninga. No, kad već idemo, borit ćemo se, niti ne razmišljam da bismo išli dolje tek toliko da idemo, veli Červar.</p>
<p>U Zagrebu se još uvijek nije pojavio ruski vratar Andrej Lavrov. Bilo je dogovoreno da se priključi momčadi još prošlog vikenda, Rus je to odgodio za utorak, ali se nije pojavio. Očekivalo ga se u srijedu, ali od Rusa ni traga ni glasa. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rukometašice Podravka Vegete startaju u Europi</p>
<p>KOPRIVNICA, 13. listopada</p>
<p> - Rukometašice Podravka Vegete u subotu navečer (18 sati) igraju 1. pretkolo Lige prvakinja, protiv bugarskog Agrotela iz Plovdiva. Prema dosadašnjim spoznajama, Bugarke ne bi trebale biti veći problem za ulazak u 2. pretkolo Lige prvakinja. Imaju, istina, pet reprezentativki, ali prednost je ipak na strani Koprivničanki. Osobito stoga što se obje utakmice igraju u Koprivnici, prva u subotu u 18, a druga u nedjelju u 11 sati.</p>
<p>- Bit ćemo oprezni. Naime, teško je utvrditi koliko je kvalitetan koji sastav jer se igračice u svim europskim klubovima često mijenjaju. I mi imamo dosta novih igračica, ali one su evidentna pojačanja, unatoč mladosti. Mi ih nastojimo uklopiti u igru koja se temelji na čvrstoj obrani, kontrama i polukontrama i igrom koja ide stalno prema naprijed, prema golu. To je europski model, jedino nam još nedostaje borba za svaku loptu, kaže trener Podravke Vegete, Nedeljko Lalić.</p>
<p>S obzirom na ozljedu Marije Popović (Martina Raguž joj je nehotice razbila nos na treningu) i neoporavljenu Nikolinu Jurić, u subotu se, a vjerojatno i nedjelju, može očekivati ovaj sastav Podravke: Stančin, Knezović (Maljko), Vresk, Perčulija, Pensa, Palčić, Hodak, Raguž, Čuljak, Mihoci, Hrg, Šarić. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hončar s najviše snage u završnici, Čotar 19.</p>
<p>PLOUAY </p>
<p> - Novi svjetski prvak u vožnji na kronometar je ukrajinski biciklist Serhij Hončar koji je 47.6 kilometara dugu dionicu oko francuskom mjesta Plouaya prešao za 56 minuta, 21 sekundu i 75 stotinki. Srebrna medalja pripala je Nijemcu Michaelu Richu koji je ostvario 10 sekundi slabije vrijeme, dok je broncu osvojio Mađar Laszlo Bogrodi sa 24 sekunde slabijim vremenom od Hončara. Jedini hrvatski predstavnik Martin Čotar zauzeo je 19. mjesto sa tri minute i 42 sekunde slabijim vremenom od novog prvaka.</p>
<p>Na svim prolaznim ciljevima prva dva mjesta držali su Hončar i Rich, Hončar je bio najbrži na prvom prolazu i na cilju, dok je Rich imao najbolja vremena na drugom, trećem i četvrtom prolazu, ali četiri sekunde prednosti koliko je imao tri i pol kilometra prije cilja, nije uspio zadržati. Hončar, koji je u posljednjih 10 kilometara znatno ubrzao tempo, je u odličnom finišu uspio stići do zlata.</p>
<p>Inače, natjecanje se odvijalo po vrlo promjenjivom vremenu. Tako su, primjerice, gotovo svi vozači krenuli po kišnom vremenu, a kiša je najviše smetala u središnjem dijelu utrke, dok je Plouay prilikom ulaska posljednjih vozača u cilj, bio okupan suncem, čak se prilikom proglašenja pobjednika pojavila i duga.</p>
<p>Martin Čotar je i prije odlaska u Plouay očekivao plasman oko 20. mjesta, tako da je i sa vožnjom i sa plasmanom na kraju bio relativno zadovoljan.</p>
<p>- Bilo je potpuno jasno da nisam u pravoj formi, u zadnje vrijeme nisam niti vozio previše kronometara, pa zato se nisam mogao niti isforsirati do kraja. No, ovo je rwalan plasman, rekao je Čotar po završetku utrke. </p>
<p>• Rezultati, kronometar seniori (47.6 km): 1. Serhij Hončar (Ukr) 56:21.75, 2. Michael Rich (Njem) + 10.19, 3. Laszlo Bodrogi (Mađ) + 24.01, 4. Christopher Boardman (VB) + 1:16.32, 5. Abraham Olano (Špa) +1:28.37, 6. Dario Frigo (Ita) + 1:59.58, 7. Jens Voigt (Njem) + 1:59.72, 8. Sergij Matvejev (Ukr) + 2:05.50, 9. Andrej Teterjuk (Kaz) + 2:06.69, 10. Marco Pinotti (Ita) + 2:15.76... 19. MARTIN ČOTAR (HRV) + 3:42.73... (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zbog lavine uvreda nacionalne momčadi Grci prekinuli prvenstvo!</p>
<p>ATENA, 13. listopada</p>
<p> - Nakon niza medijskih napada poslije iznenađujućeg 0-2 poraza od Albanije u kvalifikacijama za SP 2002. godine, Grčki nogometni savez je, prosvjedujući, prekinuo nacionalno prvenstvo na dva tjedna!</p>
<p>Većina medija je nakon poraza pokrenula lavinu napada. Grčki su političari poraz u Tirani označili »nacionalnom sramotom«, a konzervativni je poslanik Gerasimos Yakoumatos izjavio kako je »grčki ponos doživio neviđeni udarac«. Reakciju navijača vjerojatno nije potrebno ni opisivati...</p>
<p>U zemlji u kojoj se pobjede slave »sedam dana«, a nakon poraza »skidaju glave«, reprezentativcima idućih dana neće biti ugodno. Situacija »totalnog ludila« natjerala je vodstvo Saveza da prekine prvenstvo na 14 dana. Taj su potez podržali i čelnici dvaju velikih atenskih klubova, AEK-a i Panathinaikosa. </p>
<p>Inače, utakmica Albanija - Grčka ući će u povijest kao prva pobjeda albanskih nogometaša protiv njihovih grčkih kolega. Oba su pogotka postignuta glavom, a strijelci su bili Alban Bushi na asistenciju Fatmira Vate, i Ervin Fakaj. Grci su, istina, igrali bez dvojice standardnih reprezentativaca - Grigorisa Georgatosa i Giorgiosa Amanatidisa. Albanski nogometaši u ovoj su utakmici bili dodatno motivirani obećanjem njihova premijera Ilira Mete koji je svakom igraču, u slučaju pobjede protiv Grka, zajamčio 10.000 dolara. Albanski premijer utakmicu je, inače, gledao u dresu nacionalne reprezentacije...</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otišao je veliki sportaš u čijem je srcu gorio olimpijski plamen</p>
<p>Na komemoraciji Hrvatskog olimpijskog odbora, Grada Zagreba i Hrvatskoj kajakaškog saveza mnogi su se sportaši, prijatelji i štovatelji prisjetili tragično preminulog velikana hrvatskog sporta Matije Ljubeka / Pogreb će biti u ponedjeljak u 15 sati na groblju Mirogoj</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Mnoštvo se ljudi došlo oprostiti od tragično preminulog hrvatskog olimpijca i sportskog radnika Matije Ljubeka koji će biti pokopan u ponedjeljak u 15 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj. U svojoj je gotovo 20-godišnjoj karijeri naš je legendarni kanuist osvojio četiri olimpijske medalje i 10 je medalja donio kući sa svjetskih prvenstava. Prije nekoliko se dana vratio iz Sydneya, gdje je na Olimpijskim igrama bio šef Misije naših olimpijaca, umoran, ali zadovoljan zbog sydneyskih uspjeha. Želio se odmoriti tek nekoliko dana, a onda ponovno prionuti poslu, jer kako je sam rekao na zagrebačkom aerodromu po dolasku iz Sydneya, »već sad treba početi raditi za Igre 2004. godine u Ateni, ne smijemo pustiti da vrijeme prolazi«. U Ateni 2004. godine želio je vidjeti i svog sina Nikicu, želio ga je pripremati i savjetovati. No, Nikica će se pripremati sam, bez tatina savjeta, ali uvijek s mislima na tatu i boreći se na stazama za njega.</p>
<p>Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Međunarodni olimpijski odbor (MOO) odužili su se Matiji Ljubeku, jednom od utemeljitelja HOO-a, brojnim nagradama i priznanjima. Između ostalih, dobitnik je »Trofeja MOO-a - Stogodišnjica olimpijskih igara 1996.«, državne nagrade športa »Franjo Bučar«, te državnog odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara.</p>
<p>Na zajedničkoj komemoraciji HOO-a, Grada Zagreba i Hrvatskog kajakaškog saveza, na kojoj su bili i Ljubekova supruga Goranka i sin Nikica, bilo je sportaša, bivših i sadašnjih, olimpijaca, trenera, mnogi su pokušavali suspregnuti suze, ali malo tko je uspio. Svatko se želio još jednom prisjetiti i oprostiti se od naše sportske legende koji je svu svoju snagu, vrijeme i ljubav dao hrvatskom sportu i sportašima.</p>
<p>- Matija je bio čovjek velike sportske karijere, bio je velika podrška sportašima. Pamtit ćemo ga kao veseljaka, široke slavonske duše, rekao je ganuto Darko Dujmović koji je do prije nekoliko dana bio najbliži suradnik Matije Ljubeka na Olimpijskim igrama u Sydneyu.</p>
<p>U ime sportaša uz koje je Ljubek uvijek nesebično stajao i pomagao im govorio je vaterpolist Dubravko Šimenc koji je teško nalazio riječi kojima bi opisao koliko je Matija značio svima koji su ga poznavali.</p>
<p>- Desetljećima i stoljećima neće se dogoditi da mala zemlja poput naše ima ponovno ovako velikog sportaša topla srca u kojem je gorio olimpijski plamen. Odlikovalo ga je viteštvo, hrabrost, bio je i stručna i pedagoška i ljudska pomoć sportašima. Hvala ti, Matija, na svemu i na zastavi koju si mi htio dati da nosim u Sydneyu, to ću uvijek nositi u srcu, zborio je tiho Šimenc.</p>
<p>Ljubekove sportske karijere prisjetio se Marko Čurković, predsjednik Hrvatskog kajakaškog i kanuističkog saveza. Mnogo je toga Ljubek osvojio i napravio u svojih 47 godina prerano prekinutog života, ali uvijek je želio još više, nije stajao, uvijek je razmišljao o onom što još treba napraviti. »Ponosan sam što mogu reći da mi je Matija bio prijatelj. Trudit ćemo se kako bismo nastavili putem Matije Ljubeka«, završio je Čurković.</p>
<p>U ime predsjednika Republike Hrvatske, Stipe Mesića od našeg se velikana oprostio dr. Zdravko Jelenović, savjetnik Predsjednika za kulturu, obrazovanje i sport.</p>
<p>- Razgovarao sam s Matijom prije puta u Sydney, bio je pun planova, optimizma, veseleći se što će opet biti na velikom natjecanju na kojem će pronositi ime svoje zemlje. Bio je najsjajniji biser iz sjajne niske naših sportaša kojeg ćemo uvijek pamtiti. Eto, sudbina hoće da u trenu kad će se od tebe Matija opraštati tvoja obitelj, prijatelji i štovatelji, ja budem u Sydneyu, tvom posljednjem natjecanju. Zapalit ćemo tamo svijeću za tebe, mi i naši iseljenici koji su teško primili vijest o tvojoj pogibiji, zapalit ćemo svijeću i misliti na tebe, rekao je dr. Jelenović.</p>
<p>Hvala Ti Matija na svemu i vječna Ti slava.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Neka se Dinamo sjeti Hajduka</p>
<p>Dinamovi nogometaši u subotu gostuju kod momčadi Čakovca, zasigurno najugodnijeg iznenađenja dosadašnjeg dijela prvenstva (15.30 sati)</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Prvenstvena stanka, uvjetovana nastupom hrvatske reprezentacije, Dinamovim je nogometašima zaista došla u - krivo vrijeme. Naime, momčad trenera Marijana Vlaka u posljednjih je nekoliko utakmica »uhvatila« vrlo dobru formu i pitanje je koliko bi nedavna stanka mogla utjecati na razbijanje pozitivnog ritma. Odgovor će biti poznat u subotu, kada Dinamovi nogometaši gostuju u Čakovcu (15.30 sati).</p>
<p> - Pitanje je kako će se ova pauza odraziti na našu momčad, ali ipak mislim da ćemo nastaviti niz dobrih rezultata i igrati još kvalitetnije, naglasio je trener Vlak dan uoči puta u Čakovec.</p>
<p> U sastavu neće biti ozlijeđenog Edina Mujčina, no s druge strane, ugodna je vijest da će Australac Eddy Bosnar, usprkos ozljedi gležnja, ipak nastupiti protiv Čakovca. Vlak je, suprotno svojim običajima i navikama, ipak izreferirao sastav kojeg će suprotstaviti Čakovčanima. Posljednji čovvjek obrane, ispred vratara Butine, bit će Drpić, prednje braniče igrat će Sedloski i Bosnar, na bokovima će ordinirati Mikić na desnoj i Polovanec na lijevoj strani, u veznome redu bit će Agić, Bišćan i Bazina, dok će napadački dvojac činiti Šokota i Balaban.</p>
<p> - Čakovec je vrlo ugodno iznenađenje dosadašnjeg dijela prvenstva, naglasio je Vlak. - S obzirom da su tek ove sezone ušli u prvu ligu, dosad su odigrali zaista vrlo dobro. Uostalonm, stadion će biti pun i možemo očekivati tešku utakmicu. Čakovčane zasigurno ohrabruju posljednje igre njihove momčadi. Želimo li zadržati prvo mjesto, moramo ići na pobjedu, a oni bi pak bili zadovoljni i neodlučenim ishodom.</p>
<p> Usprkos tome što će Dinamo u subotu igrati na gostujućem terenu, Vlak očekuje zatvoreniju postavu Čakovčana.</p>
<p> - U domaćem prvenstvu protiv nas nitko ne igra ofenzivno i najvjerojatnije ćemo mi imati inicijativu. No, to domaćima otvara prilike iz kontranapada. Ne osiguramo li se u našem zadnjem redu, mogli bismo imati dosta problema.</p>
<p> Na upit kad će se momčadi priključiti oporavljenici Joško Jeličić i Miljenko Mumlek, Dinamov je trener odgovorio s nešto manje optimizma.</p>
<p> - Oni su se tek ovih dana uključili u treninge i rano je govoriti kad bi mogli ući u konkurenciju za prvi sastav. Morat će proći još dosta vremena. Koliko? Pa, barem tri-četiri tjedna...</p>
<p> »Protuotrov« za slučaj eventualnog mentalnog opuštanja Dinamovih igrača prije subotnjeg ogleda jest - podsjetnik na Hajduk. Naime, Splićani su ove sezone dotučeni u Čakovcu. Međimurci su većim dijelom utakmice igrali čak sa dvojicom igrača manje i na kraju pobijedili - 2-0...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Čakovec se ne predaje unaprijed</p>
<p>ČAKOVEC, 13. listopada</p>
<p> - Dok se hrvatskim nogometom nadvijaju tamni oblaci, u Međimurju se ipak vidi »malo svjetla u tami«. Iako u redovima Čakovca situacija nije idealna, sve se zaboravlja uoči dolaska zagrebačkog Dinama (subota, 15.30 sati). Osim toga, međimurski ljubitelji nogometa istinski podržavaju svoju momčad, što pokazuje i prosjek posjećenosti utakmica koji je daleko viši od mnogih renomiranijih klubova. U subotu se pak očekuje i novi rekord u broju gledatelja na čakovečkom stadiona. Uostalom, i Dinamo u ovom dijelu Hrvatske ima mnogo navijača.</p>
<p>Posljednji nastupi zagrebačkih »modrih« i trenutačno vrlo dobro, sedmo mjesto Čakovca na ljestvici nagovještavaju lijep nogometni događaj. U redovima Čakovca ističu da su gosti apsolutni favoriti, ali neće se predati samo tako. Bod bi za Čakovec značio sigurnost, a tri izravnu borbu za ulazak u Ligu za prvaka. </p>
<p>Trener domaćina Ilija Lončarević za utakmicu s Dinamom ne može računati na Bubeka i Buletija te već ranije ozlijeđenog Prengu. Svi će ostali igrači biti na okupu i spremni za veliki dvoboj.</p>
<p>Mogući sastav Čakovca: Perić, Škaričić, Škopljanac, Tarabatić, Zrno, Ribić, Capan, Kelemen, Drljanić, Recki i Kuster. (D. Zrna)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Vulić napokon s diplomom na klupi</p>
<p>Napokon ću na klupu, pao mi je kamen sa srca. No, sad imam novi problem - kako sastaviti momčad. Previše je igrača ozlijeđeno i moram se konzultirati s liječnikom, kaže trener Hajduka Zoran Vulić uoči subotnjeg gostovanja Šibenika (17.30 sati)</p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> - Zoran Vulić je, u petak, diplomirao na Višoj trenerskoj školi u Zagrebu i s klupe će voditi Hajduk u subotnjoj utakmici na Poljudu (17.30 sati), protiv Šibenika. Ni petak 13. ni puni mjesec nisu omeli Vulića i njegovoj nakani da napokon postane »nogometni akademik«.</p>
<p>Suspenzija je prolongirana do četvrtka, u Hrvatskom nogometnom savezu računaju da će biti pametniji nakon sjednica Izvršnog odbora HNS-a i Skupštine Udruženja prvoligaša, na kojima će se raspravljati o financijskom poslovanju klubova. Iako će problem suspenzije i plaćanja odštete Osijeku za Stanka Bubala lebdjeti nad Poljudom, ipak će se klub do petka barem malo posvetiti loptanju, što je odavno minorizirano. Zapravo, nogomet je na redu samo kad disciplinski sudac Udruženja Krešimir Vlajčević skine suspenziju. Nakon utakmica, Poljudom redovito zagospodare pravilnici... Dodali se tome i financijska policija, nije čudno što se Vulić pita radi li on u prekršajnom sudu ili u nogometnom klubu.</p>
<p>Pobjeda u dvoboju sa Šibenikom »bijelima« je gotovo imperativ, šest bodova manje od vodećih nije adekvatno ambicijama kluba. No, Šibenik nije lak suparnik, gosti su ove sezone već osvojili više bodova nego su prije osvajali cijelu jesen. A i za kormilom im je Milo Nižetić, koji će se htjeti dokazati u dvoboju s klubom u kojem, stalno, figurira kao jedan od kandidata za trenera. Kako je Nižetić pristalica talijanskog shvaćanja nogometa, »bijeli« mogu predvidjeti način igre Šibenika. </p>
<p>No, Vulića više brine sastav njegove momčadi. Naime, zbog tri žuta kartona ne mogu igrati Miladin, Andrić i Đuzelov, a ozlijeđeni su i sigurno neće nastupiti Lalić i Sablić. Kako se Bošnjak i Jažić oporavljaju, razumljiv je nemir Hajdukova trenera, koji je kazao: </p>
<p>- Napokon ću na klupu, pao mi je kamen sa srca. No, sad imam novi problem - kako sastaviti momčad. Previše je igrača ozlijeđeno i moram se konzultirati s liječnikom, dr. Čukeljom, glede sastava. Volio bih da Šibenik zaigrao otvoreno, da se Nižetić dođe pokazati na Poljud...</p>
<p>Iako Hajdukov trener dvoji kako će posložiti momčad, može se očekivati sljedećih jedanaest za početak dvoboja sa Šibenikom: Pletikosa - Puljiz, Miše, Vuković, Jažić - Pirija, Musa, Bubalo, Leko - Bilić, Bošnjak. Sudac je Darko Feljan, a delegat Anton Petreško iz Pule, koji je na neki način presudio u »slučaju Andrić«, odnosno potvrdio da je Hajduk trebao brojati žute kartone. Danas iz Ilice klubovima šalju obavijest o kartonima...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Marsonia zaustavlja Osijek?</p>
<p>U šest susreta Marsonije i Osijeka u I. ligi, Osijek je pet puta slavio, od toga tri put u Slavonskom Brodu </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 13. listopada</p>
<p> - Pred nogometašima Marsonije je prvi od tri dvoboja koja će odigrati na svom stadionu, a prvi im je suparnik Osijek (subota, 15.30 sati), jedno od najugodnijih iznenađenja lige. Gledajući dosadašnjih šest susreta Marsonije i Osijeka u I. ligi, brojke su apsolutno na strani gostiju koji su u čak pet dvoboja slavili, a od toga tri put u Slavonskom Brodu. Dakle, »Marsa« još na svom travnjaku nije osvojila ni boda u dvobojima s Osijekom, a jedini je uspjeh zabilježen u sezoni 95/96 kad je Osijek, zbog ratnih razaranja, kao domaćin igrao u Požegi. Tada je Marsonia došla do jedine prvoligaške pobjede protiv »bijelo-plavih«. </p>
<p>Od svih nogometaša Marsonije momčad Osijeka najbolje poznaje Mario Tadić, igrač koji već treću sezonu odrađuje posudbu u Marsoniji i koji je ugovorom još vezan za prvoligaša s Drave.</p>
<p>- Očekujemo veoma tešku i tvrdu utakmicu. Cijenimo Osječane, pogotovo jer su bodovno poravnati na vrhu ljestvice s Dinamom. Osijek je vrlo iskusna, kvalitetna i momčad s mnogo znalaca koji godinama igraju zajedno. Mi smo se dobro pripremali i nadam se da povoljan rezultat neće izostati. Sigurno je da ću od svih nogometaša Marsonije imati motiv više, budući da ću htjeti dokazati čelnicima Osijeka i treneru Mršiću da su pogriješili što me već treću sezonu posuđuju Brođanima. Međutim, meni nije žao što sam u Marsoniji, budući da sam se u neku ruku i vratio kući. Iako je Osijek klub za koji me veže ugovor, moje su ambicije i želje na strani Marsonije, kategoričan je Tadić. </p>
<p>Na popisu ozlijeđenih i dalje su Markovinović, Džeko i Ćurić, a Rosandić odrađuje prvu utakmicu neigranja zbog crvenog kartona zarađenog u prošlom kolu, u Varaždinu.</p>
<p>Protiv Osijeka će trenerski dvojac Zovko - Brnić izvesti najvjerojatnije ovaj sastav: Princip, Petrović, Ostojić, Durak, Pinturić, Tadić, Tomas, Kopić, Olić, Brnjić i Regvar. (J. Šebalj)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ni Celti nije bilo lako s Rijekom...</p>
<p>Cibalia u subotu dočekuje Rijeku (15.30 sati), momčad koju su Vinkovčani na svom terenu pobijedili samo jednom otkako se igra HNL</p>
<p>VINKOVCI, 13. listopada</p>
<p> - Gost vinkovačke Cibalije u 11. kolu prve HNL (subota, 15.30 sati) bit će Rijeka, momčad koju su Vinkovčani, otkako je hrvatske neovisnosti, samo jednom svladali na svome travnjaku. Tradicionalno neugodan suparnik u Vinkovce stiže s vrlo optimističnim najavama o osvajanju bod(ov)a. Dakako, s tim se u domaćem taboru ne mogu složiti, jer su bodovi nužni i Cibaliji.</p>
<p>- I Rijeka i Cibalia su vrlo loše otvorile prvenstvo. S obzirom na sjajne prošlosezonske rezultate od nas se više očekivalo, ali odljev igračkog kadra učinio je svoje. Tako je Rijeka izgubila četiri, a mi čak šest standardnih igrača. Teško je to nadoknaditi, kaže Ivan Ivezić, mladi veznjak Cibalije, koji sve češće utakmice započinje od prve minute. </p>
<p>Tako će biti i protiv Rijeke, kad trener Davor Mladina ne može računati na četiri igrača s kartonima (Križanović, Pernar, M. Jurić i Pavličić) i dva nedovoljno oporavljena igrača (G. Meštrović, Lajtman). Srećom, u sastav se vraća Andričević pa će Mladina imati brigu manje oko kompozicije posljednje crte obrane.</p>
<p>- Moramo pružiti maksimalno dobru igru i zalaganje kako bismo pobijedili čvrstu momčad Rijeke. Poznato je da smo mi odlaskom Bartolovića i Bošnjaka izgubili pojedinačnu kvalitetu u napadu, teško postižemo golove, a Riječane krasi upravo teško probojna obrana. Uostalom, lider španjolskog prvenstva Celta u dvije im utakmice nije uspjela dati pogodak. Bit će nam vrlo teško, ali uz pravu potporu s tribina i malo sportske sreće, vjerujem da možemo upisati prvu pobjedu, zaključio je Ivezić.</p>
<p>Sastav Cibalije: Marić, Dabro, Rimac, Tkalčević, Leutar, Andričević, Ivezić, J. Jurić, Grgić, M. Meštrović, Joldić.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Nadam se da ćemo nastaviti učiti na pobjedama«</p>
<p>U subotu (18 sati) u 2. kolu hrvatskog košarkaškog pvenstva u Zagrebu igraju stari suparnici, Cibona VIP i Zadar / Mate Skelin dobio rusko izlazno pismo</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Tek je drugo kolo novog košarkaškog prvenstva, a već slijedi utakmica koja se očekuje s velikim zanimanjem, uobičajeno zvana »derbi«. U subotu će se, naime (18 sati) u Zagrebu sučeliti Cibona VIP i Zadar, dva najbolja hrvatska sastava u posljednje dvije sezone, koji su u međusobnim okršajima odlučivali tko će osvojiti naslov prvaka. Međutim, oba kluba nisu posebno uvjerljivo startala u novom prvenstvu, a posebno Cibona, koja je u 1. kolu senzacionalno izgubila od Benstona. Najavljujući susret sa Zadranima, trener »cibosa« Neven Spahija osvrnuo se i na taj poraz:</p>
<p>- Nelagoda nakon poraza od Benstona uglavnom je ostala. Normalno, jer smo sportaši i volimo pobjeđivati. Ali, jednako tako u sportu ne treba previše gledati unazad, nego se okrenuti naprijed. Treniramo dobro i nema potrebe za kaznama. Ono što vidim na treningu iz dana u dan izgleda bolje, rekao je Spahija. - I do sada smo imali propusta, ali smo učili na pobjedama. Nadam se da će tako i ostati.</p>
<p>U odnosu na susret s Benstonom, Cibona će u subotu biti jača za Matu Skelina, centra za kojeg je napokon stiglo izlazno pismo iz Ruskog košarkaškog saveza (Skelin je igrao u prošloj sezoni za moskovski CSKA).</p>
<p>- U petak je stiglo izlazno pismo i nema zapreka da Skelin igra na službenim utakmicama, potvrdio je sportski direktor Cibone VIP Mihovil Nakić.</p>
<p>Zadar je, a posebno u posljednje dvije sezone, bio Cibonin najteži suparnik, no u ovom prijelaznom roku bitno je - baš kao i Zagrepčani - promijenio momčad. Dvije najveće zvijezde, Dina Rađe i Arijana Komazeca, više nema.</p>
<p>- O Zadru imam kompletnu informaciju, ali se najviše moramo baviti sobom. Po imenima Zadar svakako ima momčad koja je dobra i sigurno iskusnija od nas. Zato moramo nametnuti svoj ritam, bržu igru i agresivnost. Ni Zadar nije u briljantnom stanju, ali to nije bitno, jer uz igru kao protiv Benstona nemamo pravo opustiti se. Naravno, pratio sam Zadrane tokom cijelog pripremnog razdoblja i ako bi se to trebalo gledati, onda bi oni trebali biti zabrinutiji od nas. No, nije tako. U Zadru se mnogo toga vrti oko braće Ružić, a Marić je prvi organizator igre. Radi se o dobrom sastavu.</p>
<p>Sadašji trener Zadra je Vlado Vanjak, kojem je Spahija svojedobno bio pomoćnik u Zrinjevcu. Na pitanje ima li poseban motiv za dokazivanjem protiv suparnika koje vode treneri kojima je bio pomoćnik, Spahija kaže:</p>
<p>- Ne, sa svim trenerima s kojima sam radio sam ostao u vrlo dobrim odnosima, tako da nikome ništa ne trebam dokazivati.</p>
<p>Utakmica se igra s početkom u 18 sati u KC »Dražen Petrović«, a u Ciboni podsjećaju da će cijena ulaznica za sve sektore u dvorani biti jednaka, 20 kuna.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Može li Zadar ponuditi neizvjesnost?</p>
<p>Koliko puta treba istaknuti da je Cibona ove godine apsolutni favorit, pa tako i u ovoj utakmici, kaže trener košarkaša Zadra Vlado Vanjak uoči gostovanja u Zagrebu</p>
<p>ZADAR, 13. listopada</p>
<p> - Bez obzira što Zadar i Cibona u novu sezonu ulaze s potpuno promijenjenim momčadima, njihov prvi ovosezonski dvoboj u Zagrebu ipak nudi neizvjesnost, pitanje može li Zadar iznenaditi pod »tornjem«. Primjetno je da Zadrani imaju kvalitetom znatno slabiju momčad, no istodobno dovoljno motiviranu za dokazivanje upravo kod najljućeg suparnika.</p>
<p>Iako trener Vlado Vanjak ne može računati na potpunu uigranost svoje momčadi s obzirom da je sastavljena gotovo u posljednji trenutak, u Zagreb ne ide s bijelom zastavom:</p>
<p>- Koliko puta treba istaknuti da je Cibona ove godine apsolutni favorit, pa tako i u ovoj utakmici. Međutim, u Zagrebu ćemo igrati bez opterećenja, nastojati iskoristiti sve svoje mogućnosti i biti u igri svih 40 minuta. To je jedini način da možemo računati na pozitivan rezultat, drukčije se ne može igrati protiv Cibone, recept je zadarskog trenera Vlade Vanjka.</p>
<p>• Jesu li vaši igrači možda pod dojmom prvog Ciboninog poraza protiv Benstona i hoće li to utjecati na njihov mentalni sklop?</p>
<p>- Ne, na to sam ih upozorio čim smo saznali rezultat Cibone, kako bismo se na vrijeme mogli pripremiti na potpunu motiviranost Cibone. Želim podsjetiti da je prije tog poraza, odnosno 1. kola, Cibona praktički čitav tjedan odrađivala pripremne utakmice i na neki način podcijenila suparnika. To joj se osvetilo. Imali su Zagrepčani dovoljno vremena ispraviti sve nedostatke pa upravo protiv nas očekujem Cibonino pravo izdanje.</p>
<p>• I vaša je momčad u 1. kolu iskazala niz nedostataka koje je trebalo otkloniti »u hodu«. Koliko ste uspjeli u tome?</p>
<p>- Točno, nisam bio zadovoljan onim što smo pružili protiv Riječana, ali je pred nama bio cijeli tjedan kojeg smo iskoristili upravo za uigravanje po linijama. Vjerujem da smo određeni dio uspjeli ispraviti, no to nije ono za čim težimo, jer naša forma treba rasti iz dana u dan. No, što je tu je, moramo se priviknuti na sve situacije i u Zagrebu odigrati najbolje što možemo. Jedino mi se čini da je utakmica s Cibonom za nas došla malo prerano, sigurno da bismo bili bolje uigrani za mjesec dana, zaključuje Vanjak. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Na Gripama opet probuđen duh uspjeha</p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> - Na splitskim se Gripama osjeća dah optimizma, dolazak Jasmina Repeša probudio je košarkaši duh u Splitu. Iskoristivši odluke Cibone VIP i Zadra da nastupaju u Ulebovoj ligi, »žuti« su uskočili u Suproligu i sad se, u hodu, pripremaju za zahtjevna natjecanja i konsolidiraju klub. Iako nisu postavili visoke ciljeve, vjeruju da će ustrajati na putu do plasmana u Suproligu i sljedeće sezone. U svakom slučaju, na Gripama se vidi ozbiljnost u gradnji uspješnog kluba koji je početkom devedesetih tri puta poharao Europu. </p>
<p>U subotu košarkaši Split Croatia osiguranja otvaraju sezonu na Gripama sa Šibenikom (20 sati), pa će se i navijači uvjeriti u mogućnosti momčadi i formu uoči otvaranja Suprolige. Naime, u četvrtak »žuti« gostuju u Turskoj, gdje će se ogledati s Ülkerom.</p>
<p>No, i momčad Šibenika je u ovu sezonu ušla ambicioznije, što je pokazala i prva uvjerljiva pobjeda protiv Osijeka. </p>
<p>- Treba se koncentrirati od utakmice do utakmice, a ne razmišljati previše unaprijed. Šibenik je dobra momčad i maksimalno ozbiljno pristupamo ovom dvoboju. Nadam se da će Gripe posjetiti veći broj gledatelja, pa neka pogledaju što mi radimo i odluče isplati li im se dolaziti na naše utakmice. U sportu, rezultati su jedino mjerilo, a ja vjerujem da samo dobar rad može dati kvalitetan proizvod. Uvjeren sam da smo na dobrom putu, kazao je Repeša. </p>
<p>Predsjednik kluba Branko Roglić s osmijehom je govorio o novoj sezoni:</p>
<p>- Iznimno sam zadovoljan napravljenim dosad. Očekujem ravnopravnu borbu sa Cibonom VIP i Zadrom za vrh pvenstvene ljestvice, a u Europi rezultat koji nas ostavlja u Suproligi i sljedeće sezone. Osjeća se velika profesionalnost na treninzima i optimist sam što se tiče naše igre i rezultata. Očekujem da će i gledatelji to prepoznati... (R. Posinković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Nobelova nagrada za mir južnokorejskom predsjedniku Kim Dae Jungu</p>
<p>Južnojorejski predsjednik, bivši disident i osuđenik na smrt, svojom je »sunčanom politikom«, radio na prevladavanju više od 50 godina rata i neprijateljstva između Sjeverne i Južne Koreje i njihovu mogućem ponovnom ujedinjenju</p>
<p>OSLO/SEOUL, 13. listopada</p>
<p> - Južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir za svoj rad na demokraciji i obrani ljudskih prava u Južnoj Koreji, te napore u poboljšanju odnosa s komunističkom Sjevernom Korejom, objavljeno je u petak u Oslu. Svojom »sunčanom politikom«, Kim Dae Jung radio je na prevladavanju više od 50 godina rata i neprijateljstva između Sjeverne i Južne Koreje. Radio je i na pomirenju Južne Koreje s ostalim zemljama u okruženju, osobito s Japanom. Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir svojim mu je izborom za ovogodišnjeg dobitnika odao priznanje za doprinos pomirenju i mogućem ponovnom ujedinjenju Korejskoga poluotoka.</p>
<p> Kim Dae Jung bivši je disident, osuđenik na smrt, koji je izbjegao pokušaj ubojstva prije nego je postao šef države 1998. »Mislim da me Bog držao u rezervi tijekom tih teških vremena kako bi mi pomogao upravljati zemljom u novom stoljeću«, izjavio je Kim Dae Jung (75), praktični katolik, nakon pobjede na predsjedničkim izborima 1998., kojoj su prethodila četiri neuspjeha. »Pripremao sam se za taj posao 40 godina«, dodao je. A imao se i iz čega pripremati: posjeduje oko 15.000 knjiga u svojoj biblioteci, a i sam ih je napisao nekoliko o ekonomiji i međukorejskim odnosima. »To je vrlo ozbiljan čovjek koji od vas očekuje najbolje u svakom pogledu«, objasnio je jedan od njegovih savjetnika. »Vrlo je pedantan i voli skicirati na brzinu svaku stvar koja je imalo značajna«, dodao je taj savjetnik. </p>
<p>Rođen 1924. u siromašnoj obitelji na malenom otoku u vodama jugozapadne Koreje, prvo dolazi na čelo male tvrtke za pomorski promet. Početkom pedesetih ulazi u političke vode zbog čega će morati podnijeti brojne žrtve. To će ga stajati blagostanja, a ostat će i bez prve supruge.</p>
<p>Ulazi u parlament 1961. no vojni puč tri dana kasnije oduzima mu pobjedu. Ženi se 1962. godine sa sadašnjom suprugom Lee Hee Ho. S 45 godina gubi od vojnog diktatora Park Chung Heea na predsjedničkim izborima 1971. na kojima dobija 46 posto glasova što ga čini definitivno sumnjivim za vojsku. Dvije godine kasnije, južnokorejska kontrašpijunaža uzima ga za taoca u Tokiju gdje se sklonio nakon što je Park nametnuo ratni zakon. Kasnije je pričao kako je onoga dana kad je otet imao viziju Krista kad su ga, pokrivenih očiju i privezanog za stijenu, njegovi otmičari gotovo bacili u more. </p>
<p> Spašen u posljednji čas američkim pritiscima, vraćen je u Južnu Koreju gdje je zatočen ili držan u kućnom pritvoru do ubojstva Parka 1979. Vlast brzo preuzima vojna hunta koju predvodi general Chun Doo Hwan, koji se požurio uhititi Kima, a potom ga osudio na smrt pod optužbom za pobunu. Međunarodni pritisak omogućava njegovo oslobađanje nakon dvije i pol godine zatvora i njegov odlazak u egzil u SAD.</p>
<p> Godine 1985. vraća se u zemlju i staje na čelo oporbenih demonstracija koje su prisilile vladu da usvoji reforme i omogući izravne predsjedničke izbore na kojima je pobijedio. Poduzima opsežnu ekonomsku reformu koja je omogućila Južnoj Koreji da iziđe iz financijske krize, a istodobno počinje snažnu politiku otvaranja prema Sjevernoj Koreji. Ta će politika približavanja sredinom lipnja ove godine dovesti do izvanrednog summita s diktatorom Sjeverne Koreje Kim Jong Ilom i otopljavanja odnosa između dvojice neprijatelja iz Hladnog rata, što mu je i priskrbilo nagradu Nobelovog norveškog odbora.</p>
<p>U Južnoj Koreji zavladalo je u petak veliko oduševljenje zbog dodjele Nobelove nagrade za mir njihovu predsjedniku Kimu Dae Jungu. Mnogi se nadaju da će ona ubrzati mirovni proces na podijeljenom korejskom poluotoku. »Na ovu nagradu gledamo kao na podršku cijelog svijeta politici pomirbe i suradnje sa Sjevernom Korejom koju predsjednik ustrajno promiče«, rekao je ministar ujedinjenja Park Jae Kju. Kimu su čestitali i pripadnici oporbene Velike nacionalne stranke, koji su ga optuživali da je previše popustljiv prema Sjevernoj Koreji zato što je tamošnjoj vladi davao žito i drugu pomoć. »Nadamo se da će predsjednik sad ukloniti sumnje da bi Nobelovu nagradu mogao iskoristiti kako bi proširio svoju vlast i nastojao se istaknuti za prvog predsjednika ujedinjene Koreje«, rekao je glasnogovornik te stranke. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Središte islamskog terorizma seli se u Jemen i palestinska područja</p>
<p>Osama bin Laden i njegovi sljedbenici koji su očito stasali u prave teroriste udarili su gumenim čamcem ispunjenim eksplozivom u američki razarač »Cole« upravo u trenutku kada se palestinska pobuna u Gazi i na Zapadnoj obali otrgla iz ruku Yassera Arafata i prešla pod okrilje Hamasa i Islamskog džihada</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Gotovo istodobno američke i izraelske oružane snage stavljene su u puno stanje pripravnosti. Takav čin iza kojeg obično slijedi neka veća vojna operacija ili rat nije izravno dogovoren između SAD-a i Izraela, nego je rezultat činjenice da je islamski fundamentalizam ponovno digao glavu. Ekstremne militantne islamske skupine na gotovo četiri kontinenta povezuje ista motivacija: mržnja prema Amerikancima i Izraelcima, odnosno Židovima.</p>
<p>Osama bin Laden i njegovi sljedbenici koji su očito stasali u prave teroriste udarili su gumenim čamcem (ispunjenim eksplozivom) u američki razarač »Cole« upravo u trenutku kada se palestinska pobuna u Gazi i na Zapadnoj obali otrgla iz ruku Yassera Arafata i prešla pod okrilje Hamasa i Islamskog džihada. Sve se to također zbiva u vrijeme ponovne aktivnosti Hesbollaha na sjevernoj granici Izraela.</p>
<p>Glavno središte ekstremnih islamskih ideja nije više Afganistan (bin Ladenovo najvažnije skrovište) ili Sudan, nego palestinski autonomni teritoriji (Zapadna obala s Jerihonom i područje Gaze), te Jemen gdje vlasti nisu u stanju kontrolirati niti lokalne bande koje najradije otimaju strance, a kamoli blokirati akcije bin Ladenovih bombaša iz »druge generacije« koja je još bezobzirnija i spremna za bespogovorno samožrtvovanje.</p>
<p>Osama bin Laden se doista izborio za status vrhunskog učitelja. Taj saudijski disident i milijunaš koji ima navike i izgled uličnog prosjaka davno je izjavio da će njegove bombe i ratnici-samoubojice baciti na koljena suvremeni kapitalizam. Serijom atentata i efektnih bombaških napada prvo treba ugroziti američke vitalne interese (potaknuti astronomsko poskupljenje nafte i nestabilnost zapadne burze), a onda Izraelce »baciti u more« općom pobunom palestinskih domoljuba koji ruše sve pred sobom. Time bi istodobno bili poraženi i imperijalizam i cionizam, kako to stoji u često loše otisnutim i polupismenim pamfletima Islamskog džihada ili bin Ladenovih filijala u Jemenu.</p>
<p>Multipliciranje bin Ladenovih ideja osobito zabrinjava Washington. One nailaze na plodno tlo svugdje gdje u arapskom i islamskom svijetu postoje kronični problemi i gdje se izlaz iz krize traži u vraćanju u srednji vijek i doslovno tumačenje Kurana. Mnogi mladi Arapi (posebice Palestinci) razočarani su korupcijom i socijalnim nemoralom vlastitih političkih elita. Za propadanje svojih društava i slabljenje islamskih vrijednosti optužuju dakako Sjedinjene Države i njihovog glavnog saveznika u »arapskom moru« mali, mali agresivni i odlično naoružani Izrael.</p>
<p>Izazivati Amerikance i Izraelce doista je samoubilački, jer kada Sjedinjene Države i Izrael pretrpe tzv. »neposredne ljudske gubitke« (linč izraelskih vojnika ili zalijetanje s gumenjakom »nafilanim« eksplozivom u bok usidrenog američkog ratnog broda u »mirnoj misiji« u Adenu), njihova vojna odmazda sasvim je izvjesna. I dok ne štedeći čak ni Arafatovu rezidenciju u Gazi Izraelci uzvraćaju odmah, Amerikanci će malo pričekati i točno identificirati tko stoji iza pokušaja slanja na dno njihovog razarača. Sljedećih dana prvo će CIA i FBI imati pune ruke posla, a tek će onda možda poletjeti američki bombarderi i krstareći projektili.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Jelavić upozorava da bi HDZ BiH mogao 11. studenoga bojkotirati izbore</p>
<p>HDZ BiH odbacio novi način izbora zastupnika za federalni Dom naroda jer dovodi Hrvate u neravnopravan položaj </p>
<p>MOSTAR, 13. listopada </p>
<p> - HDZ BiH odbacio je nedavnu odluku Privremenog izbornog povjerenstva kojom se na novi način određuju izbori zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer se tom odlukom Hrvati dovode u neravnopravnu poziciju, rečeno je petak na konferenciji za novinare HDZ BiH u Mostaru.</p>
<p> Na konferenciji su izneseni zaključci sa izvanredne sjednice stranačkog predsjedništva u četvrtak, a na kojoj se raspravljalo o toj odluci Privremenog izbornog povjerenstva. Predsjednik HDZ BiH Ante Jelavić je upozorio, ako se ne izmijeni ta odluka Privremenog izbornog povjerenstva, onda je moguće da njegova stranka bojkotira izbore u BiH 11. studenoga ove godine, te da pozove i biračko tijelo HDZ-a u BiH također na bojkot predstojećih izbora. Jelavić je najavio mogućnost da HDZ BiH pozove Hrvate u BiH na referendum na kojem bi se izjasnili o svojoj poziciji, ako ne bude promijenjena ta odluka Privremenog izbornog povjerenstva. </p>
<p> Po Jelavićevu tumačenju tom odlukom Privremenog izbornog povjerenstva od ukupno 30 hrvatskih zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH bošnjački, odnosno nehrvatski zastupnici u šest većinskih bošnjačkih županija presudno bi utjecali na izbor 19 ili 20 hrvatskih zastupnika u federalni Dom naroda, dok Hrvati ne mogu istodobno utjecati na izbor bošnjačkih zastupnika. </p>
<p> »To je izravno kršenje Ustava Federacije BiH koji određuje da hrvatske zastupnike u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH biraju hrvatski klubovi zastupnika u županijskim skupštinama, a bošnjačke zastupnike bošnjački klubovi zastupnika u županijskim skupštinama«, rekao je Jelavić. On smatra da je riječ o »prljavom izbornom inženjeringu«, te o dijelu jednog šireg scenarija političke eliminacije HDZ BiH i, kako je rekao, dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH. Jelavić je pozvao vođe ostalih hrvatskih političkih stranaka u BiH da zajednički zauzmu stajališta o toj odluci Privremenog izbornog povjerenstva, a za iduću nedjelju, 15. listopada, najavio izvanrednu sjednicu Središnjeg odbora HDZ BiH, na kojoj će se razmatrati daljnji postupci te stranke glede narednih izbora. Jelavić je također najavio da će o toj odluci Privremenog izbornog povjerenstva razgovarati i s predstavnicima kulturnih i znanstvenih institucija, te s predstavnicima Katoličke crkve u BiH. Također je dodao, da je ta odluka nasrtaj na konstitutivnost Bošnjaka jer u tri većinske hrvatske županije (Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj), gdje je po popisu pučanstva 1991. živjelo 25.000 Bošnjaka neće biti biran ni jedan bošnjački zastupnik u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Istodobno je nelogičnim ocijenio, to što će se u Goraždanskoj županiji, gdje je po popisu pučanstva 1991. živjelo samo 80 Hrvata, birati jedna hrvatski zastupnik u Dom naroda federalnog parlamenta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Haaški optuženik, srpski Tuta, raznio se bombom i ranio esforovce </p>
<p>SARAJEVO/BRUXELLES, 13. listopada</p>
<p> - Bosanski Srbin Janko Janjić kojega se tereti za ratne zločine počinjene na području Foče u istočnoj Bosni, ubio se kad su ga pokušali uhititi pripadnici Stabilizacijskih snaga u BiH (SFOR), potvrđeno je u petak iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu. U priopćenju NATO-a navodi se da se Janjića pokušalo privesti u noći između 12. i 13. listopada.</p>
<p> Suočivši se u Foči s vojnicima SFOR-a Janjić je aktivirao ručnu bombu i od eksplozije je na mjestu poginuo. Pritom su ozlijeđeni jedan član njegove obitelji i četiri vojnika SFOR-a. Glavni tajnik NATO-a ističe da su njihove ozljede lakše. </p>
<p>Jugoslavenska agencija Tanjug javila je u petak da su u toj akciji zapravo poginula dva njemačka vojnika u sastavu SFOR-a, no tu informaciju nije potvrdio niti jedan službeni izvor. Televizija Republike Srpske izvijestila je da je u Foču stigao zapovjednik njemačkog kontingenta u sastavu SFOR-a pukovnik Engels koji se odmah sastao s lokalnim dužnosnicima. Policija RS-a također provodi istragu o tom slučaju.</p>
<p> »NATO duboko žali zbog gubitka života kao i zbog ozljeda zadobivenih u toj operaciji, no Savez je odlučan nastaviti s privođenjem svih osoba osumnjičenih za ratne zločine u Haag kako bi im se tamo sudilo«, istaknuo je u priopćenju George Robertson. Glavni tajnik NATO-a posebice upozorava da neće biti trajnog mira u BiH sve dok pravda ne bude izvršena. </p>
<p> Janko Janjić, poznat po nadimku Tuta, rođen je 17. lipnja 1957. godine u Miljevini, nedaleko od Foče. S početkom rata postao je jedan od dozapovjednika vojne policije i čelnik paravojnih snaga. Bio je uključen u napade na Foču i okolna sela te u nelegalna uhićenja uglavnom bošnjačkih civila.</p>
<p>U optužnici koju je protiv njega još 1996. godine podignuo prvi tužitelj Haaškog suda Richard Goldstone, on je kao član tzv. fočanske skupine optužen za zločine protiv čovječnosti, gruba kršenja Ženevskih konvencija i narušavanje običaja rata. </p>
<p>Primjerice, samo u jednom dijelu optužnice protiv Janjića navodi se da je zajedno s Gojkom Jankovićem, Draganom Zelenovićem i Zoranom Vukovićem, 3. srpnja 1992. godine uhitio skupinu od najmanje 60 muslimanskih žena, djece i starijih muškaraca iz Trošnja i Mješaje.</p>
<p> Odveo ih je na područje Buk Bijele, gdje je počinjen znatan dio kriminalnih radnji navedenih u optužnici.</p>
<p> Mnoge od žena koje su bile zatvorene u objektima, kakav je škola u Foči, svjedočile su o seksualnom zlostavljanju. Janjić je bio u skupini vojnika koja je sudjelovala u grupnim silovanjima zatočenih djevojaka kojima su prijetili i smrću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nastavlja se suđenje Krstiću zbog pokolja u Srebrenici </p>
<p>DEN HAAG, 13. listopada </p>
<p> - Proces generalu bosanskih Srba Radislavu Krstiću, optuženom da je jedan od glavnih sudionika pokolja u Srebrenici, nastavit će se u ponedjeljak na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Den Haagu. Naime, tada će obrana početi s izlaganjem argumenata. Proces koji je započeo u ožujku, prekinut je potkraj lipnja nakon što su tužitelji podastrli svoje dokaze. </p>
<p>Tijekom pada Srebrenice, UN-ove zone sigurnosti, general Krstić bio je zamjenik zapovjednika postrojbi bosanskih Srba koje su vodile napade na muslimansku enklavu. Prema navodima optužbe, dva dana nakon pada Srebrenice Radislav Krstić promaknut je na čelo tih postrojbi. Procjenjuje se da je između sedam i osam tisuća Muslimana ubijeno, pogubljeno ili nestalo tijekom srpske ofenzive i nakon nje. Bivša desna ruka zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, general Krstić mora odgovarati pred ICTY-jem za optužbe za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Mogao bi biti osuđen na doživotni zatvor. On tvrdi da je nedužan. Tijekom ispitivanja u veljači Krstić je optužio Ratka Mladića da je izravno i osobno odgovoran za masakre u Srebrenici. (AFP/ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prodi najavio 200 milijuna eura pomoći Jugoslaviji uoči zime </p>
<p>BIARRITZ, 13. listopada</p>
<p> - Čelnici Europske Unije u petak ujutro sastali su se na dvodnevnom summitu u francuskom Biarritzu koji će biti posvećen u prvom redu institucionalnim promjenama, krizi na Srednjem istoku i događajima u SRJ. Francuski predsjednik Jacques Chirac, predsjedavatelj EU-a i premijer Lionel Jospin, koji su domaćini skupa, dočekali su svoje kolege na ulasku u konferencijski centar.</p>
<p>Za ovu prigodu grad Biarritz dobio je iznimno snažno osiguranje zbog straha od mogućih napada pripadnika ETA-e. Policija je pritvorila nekoliko desetaka baskijskih separatista koji su demonstrirali protiv sudionika summita, no oni su ubrzo oslobođeni. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi predložiti će u petak da se dodijeli blizu 200 milijuna eura hitne pomoći novoj demokratskoj vlasti u SRJ, kako bi mogla prevladati teškoće koje je očekuju u zimskom razdoblju. »Sutra ću predložiti plan sa znatnim paketom mjera pomoći, pretežito za Srbiju, ali također želimo i opći paket pomoći za cijeli Balkan«, izjavio je Prodi u četvrtak nakon sastanka s novinarima uoči dvodnevnog sastanka na vrhu Europske zajednice u Biarritzu. Nakon tog sastanka, izvori bliski Prodiju rekli su da je konačna suma namijenjena za hitnu zimsku pomoć , hranu, lijekove i gorivo , blizu 200 milijuna eura.</p>
<p>Vođe EU trebale bi se sastati s novim jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom na ručku u subotu, obećavajući ranije financijsku pomoć kako bi se obnovilo jugoslavensko gospodarstvo pogođeno godinama ratovanja i međunarodnim sankcijama. Prodijevu poruku vođama EU- trebao bi poduprijeti i izvještaj tima EU-ovih stručnjaka, koji su prošli tjedan bili u SRJ, kako bi procijenili jugoslavenske hitne potrebe. Prodi je također izjavio da se nada kako će EU pomoći u raščišćavanju Dunava od gomile krhotina nastalih tijekom zračne intervencije NATO-a prošle godine, kako bi se omogućilo ponovno uspostavljanje brodskog prometa tom rijekom.</p>
<p>Japanska vlada razmatra mogućnost ukidanja ekonomskih sankcija protiv Jugoslavije nakon odlaska s vlasti Slobodana Miloševića, priopćilo je u petak japansko Ministarstvo vanjskih poslova. U lipnju 1998. Japan je zamrznuo svoju financijsku pomoć i zabranio ulaganja japanskim tvrtkama u SRJ zbog odnosa te zemlje prema Kosovu.</p>
<p>Bivši izraelski premijer Shimon Peres u petak će na marginama sastanka na vrhu europske petnaestorice u Biarritzu sudjelovati u »konzultacijama« u vezi s krizom na Bliskom istoku, izvijestili su službeni izvori. Peres je u Barritz doputovao iz Madrida gdje je boravio u sklopu njegove europske turneje, zajedno sa šefom španjolske vlade José Mariom Aznarom. On neće sudjelovati u radu summita šefova država i vlada EU-a, već u »konzultacijama« koje će se održati na marginama toga sastanka. Nije poznato s kim bi se Perez točno trebao sastati. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Palestinski prosvjednici traže da Hesbollah bombardira Izrael! </p>
<p>DAMASK/JERUZALEM/TEL AVIV/NEW YORK, 13. listopada</p>
<p> - Sukobi su izbili u petak između Palestinaca i izraelske policije nakon muslimanskih molitvi u Starom gradu Jeruzalema. Izraelske snage stavljene su u stanje visoke pripravnosti nakon što su u četvrtak raketirale ciljeve na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. Borbeni su helikopteri u četvrtak izveli niz napada na palestinske ciljeve u znak odmazde zbog smrti dvojice izraelskih vojnika koje je svjetina u Ramallahu na smrt linčovala. Palestinski čelnik Yasser Arafat zapovijedio je uhićenje osoba upletenih u ubojstvo dvojice izraelskih vojnika u četvrtak u Ramallahu, izjavio je u petak britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook. Dodao je da je Arafat tijekom razgovora shvatio da je potreban sastanak s Barakom koji bi se trebao održati u Egiptu.</p>
<p>Izraelski premijer Ehud Barak odbacio je palestinske tvrdnje da su napadi helikoptera jednaki proglašenju rata. »To je glupost, lupetanje i propaganda. To ništa ne znači«, rekao je Barak za CNN.</p>
<p>Tisuće Palestinaca prosvjedovalo je u petak u jednom izbjegličkom kampu u blizini Damaska protiv izraelskog nasilja na palestinskim autonomnim područjima pozivajući libanonski Hesbollah da bombardira Izrael. Prosvjednici u kampu Jarmuk, južnom predgrađu Damaska, osudili su također SAD i arapske zemlje koje imaju veze s Izraelom, javlja France presse.</p>
<p> Demokratski front Palestine i Pokret islamskog džihada u Palestini pozvali su palestinske vlasti da stanovništvu podijele oružje, stoji u priopćenju objavljenom u Damasku. Militantna islamistička skupina Hamas pozvala je Palestince da formiraju »ljudske lance« oko važnih zgrada kako bi ih zaštitili od izraelskih napada. Hamas je također pozvao Arape i ostale muslimane da organiziraju »marševe mržnje«.</p>
<p>Zapadne zemlje pozvale su Izrael i Palestince da zaustave nasilje na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze jer bi ono moglo ubiti svaku nadu za mir.</p>
<p>Arapske zemlje okrivljuju Izrael za sukobe koji traju dva tjedna, a u kojim je poginulo najmanje 97 ljudi, od kojih 90 Palestinaca ili izraelskih Arapa.</p>
<p>Američki predsjednik Bill Clinton oštro je osudio ubojstvo dva izraelska vojnika u Ramallahu i pozvao je dvije strane da proglase primirje i vrate se za pregovarački stol. Šef američke obavještajne agencije CIA-e George Tenet sastao se u četvrtak s Arafatom. </p>
<p>Ruski dužnosnici bili su pesimistični glede šansi za zaustavljanje sukoba, a ministar vanjskih poslova Igor Ivanov je nazvao razvoj događaja »negativnim«.</p>
<p>Izrael je u četvrtak jednostrano zatvorio glavni granični prijelaz s Egiptom, izjavili su egipatski dužnosnici.</p>
<p>Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučilo je da zasad neće održati hitan sastanak zbog eskalacije krize između Palestinaca i Izraela, usprkos tome što je to zahtijevao palestinski predstavnik pri Ujedinjenim narodima. </p>
<p> »To je jednoglasna odluka Vijeća da zasad, do kraja dana ili možda do sutra ujutro, neće poduzeti nikakvu akciju, izjavio je novinarima nakon zatvorenih konzultacija namibijski predsjedatelj Vijeća Martin Andjaba.</p>
<p> Sjedinjene Države, koje su se suzdržale od glasovanja kad je Vijeće sigurnosti prošle subote usvojilo rezoluciju kojom osuđuje »pretjerana upotreba sile protiv Palestinaca«, oštro su se usprotivile bilo kakvom daljnjem uključivanju Vijeća sigurnosti u tu krizu. »Želim jasno naglasiti da ćemo uložiti veto, ako se donese rezolucija«, rekao je američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke. (Reuters/AP/RI)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Putin vraća Rusiji himnu Sovjetskog Saveza?</p>
<p>MOSKVA, 13. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glazbeni ukusi Borisa Jeljcina i novog ruskog predsjednika Vladimira Putina javno su se razišli, a rezultat tog nesuglasja imat će i političke posljedice. Umjesto sadašnje državne himne, odnosno melodije »Patriotska pjesma« Mihaila Glinke, Putin želi vratiti Rusiji himnu bivšeg SSSR-a, ništa manje slavnog ruskog skladatelja Aleksandra Aleksandrova.</p>
<p>Pripreme javnosti za takvu promjenu počele su već u petak, odmah nakon sjednice Državnog vijeća koje je održano pod presjedanjem Vladimira Putina i na kojem je ocijenjeno da za proteklih šest godina Glinkina »Patriotska pjesma« nije u narodu prihvaćena. Melodija je spora, nije pjevna, a untoč brojnim ruskim pjesnicima do danas nije uspjelo napisati za takvu melodiju odgovarjuće stihove. Odluku o novoj himni Državno vijeće treba donijeti do 17. studenoga, a osim sovjetske kao moguća nova himna razmatra se melodija ruske carske himne »Bože, čuvaj cara«, naravno s promjenjenim stihovima.</p>
<p>Nakon raspada SSSR-a, Rusija sve do proljeća 1994. godine nije imala službenu državnu himnu, a u skladu s Ustavom i zakonima nema je ni danas. Naime, Jeljcin je 1994. godine svojim predsjedničkim ukazom proglasio Glinkinu »Patriotsku pjesmu« državnom himnom, ali taj njegov ukaz ruski parlament nikada nije htio potvrditi i tako mu dati zakonsku snagu. U međuvremenu, osim oporbenih političara za povratak sovjetske himne masovno su se počeli izjašnjavati ne samo ruski skladatelji već i drugi predstavnici kulturnog života zemlje. Za ruske glazbene stručnjake sovjetska himna ima zvučnu melodiju, nadahanjuje ljude i po svojim općim kvalitetama i karakteristikama ne zaostaje, na primjer, za američkom ili francuskom.</p>
<p>Putin se već opredijelio za vraćanje sovjetske himne što potvrđuje njegova izjava da je ta melodija efektna, i da je potrebno samo promjeniti njezine ( socijalističke) stihove. Na sjednici Državnog vijeća bio je i prijedlog da ruski građani između tri melodije (»Nerušivi savez« Aleksandrova, Glinkine »Patriotske pjesme« i »Bože čuvaj cara« ) na referendumu izaberu himnu. Odustalo se od tog prijedloga jer je referendum u ovom trenutku za Rusiju ipak preskupi način biranja himne. Umjesto refernduma provedene su već ankete koje govore da samo 30 posto Rusa želi za himnu melodiju »Bože čuvaj cara«, a čak 70 posto želi povratak sovjetske himne. Ako se za himnu prihvati melodija Aleksndrova »Nerušivi savez« to znači da će se njezini stihovi mijenjati treći put. Prve stihove za sovjetsku himnu na melodiju Aleksandrova napisao je po Staljinovoj naredbi još uvijek živi ruski pjesnik Sergej Mihalkov. Hruščov nije mijenjao melodiju sovjetske himne, ali je promijenio one njezine stihove koji su veličali Staljina.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Talijanski Veneto najavljuje referendum o regionalnoj samostalnosti</p>
<p>RIM, 13. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četvrtak je Vijeće regije Veneta odobrilo inicijativu za referendum čiji cilj je traženje pune regionalne samostalnosti u odlučivanju o zdravstvu, školstvu i lokalnim policijskim upravama. </p>
<p>Predsjednik Veneta Giancarlo Galan, jedan od najjačih Berlusconijevih pristaša našao se zatečen ljetos kad su ga predsjednici regija Lombardije Roberto Formigoni i Piemonta Enzo Ghigo preduhitrili u utrci tko će biti prvi u provođenju referenduma o »devolutionu« (prenošenju ovlasti s centralne vlasti na regije). Prva je bila regija Lombardija čije regionalno vijeće je odobrilo referendum 15. rujna 2000. godine. To je trebao biti konzultativni referendum koji bi ispitao stav građana: jesu li za prenošenje ovlasti s cetralne vlade na regiju u pitanjima zdravstva, školstva i lokalnih policijskih snaga. Nakon Lombardije, regionalno vijeće Piemonta odobrilo je 3. listopada provođenje istog takvog referenduma. </p>
<p>Treća po redu, ali najjača po zahtjevima je odluka regionalnog vijeća Veneta, jer za razliku od lombardijskog i piemontskog referenduma, Veneto se ne zadovoljava samo sa jednostavnim administrativnim aktom već traži regionalni zakon kojim će se prenijeti ovlasti na regionalne institucije. To znači da u se ovom slučaju predsjednik talijanske vlade Giuliano Amato ne može zadržati samo na tome da okarakterizira incijativu Veneta »beskorisnom«, već mora iznijeti službeni stav vlade o tome. Postoje dvije mogućnosti: ili će u roku od 30 dana pobiti odluku o referendumu na Ustavnom sudu, ili će ostaviti da sve ide svojim tokom.U prvom slučaju, vlada riskira da bude optužena kao »pobornik centralizma«. U drugom slučaju, ako pusti da se sve odvija kako su zamislili guverneri regija na sjeveru Italije, pružaj desnom centru opasno oružje za promidžbenu kampanju. </p>
<p>Predsjednik regije Veneto Giancarlo Galan, jedan od čelnika oporbene stranke »Naprijed Italijo« je, nakon što je Regionalno vijeće odobrilo odluku o referendumu, izjavio: »Ali ako odbiju naš prijedlog zakona, želio bih vidjeti kako će to argumentirati.« To je treći put u zadnjih osam godina, da regija Veneto pokušava provesti referendum o »devolution«. Ustavni sud je odbio provođenje referenduma u regiji Veneto 1992. i 1998. godine. Predsjedniku regije Veneto Galanu je ostala samo slava idejnog vođe prve talijanske regije koja je započela sa idejom »devolutiona«. </p>
<p>Za to vrijeme, u Rimu većina radi punom snagom na federalnoj mini reformi, koja je već odobrena od parlamenta i vrlo brzo će najvjerojatnije dobiti zeleno svjetlo od Senata. Lijevi centar želi po svaku cijenu pokrenuti tu akciju, čak i bez Pola i Sjeverne Lige koji se opiru ideji da im lijevi centar izbije najjači promidžbeni adut: federalizam. U tom slučaju, u proljeće bi bio proveden referendum za odobrenje vladinog projekta federalnih reformi, s jednim temeljnim ciljem političke neutralizacije desnog centra pred dolazeće izbore.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Scharping predložio smanjenje njemačke vojske </p>
<p>Prema prijedlogu Scharpingove reforme broj aktivnih članova oružanih snaga smanjuje se gotovo za jednu trećinu / Vojni rok se skraćuje s deset na devet mjeseci / Od predviđenih 250.000 pripadnika oružanih snaga samo njih 30.000 će biti regruti </p>
<p>BERLIN, 13. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački ministar obrane Rudolf Scharping predstavio je u Bundestagu svoju dugonajavljivanu reformu Bundeswehra koja bi u sljedećim godinama temeljito trebala promijeniti formu i ustroj njemačkih oružanih snaga. Smanjenje broja aktivnih članova oružanih snaga za gotovo jednu trećinu i podjela Bundeswehra na obrambene postrojbe i postrojbe za intervencije u inozemstvu temelj su Scharpingove reforme.</p>
<p> Također se drastično smanjuje broj regruta koji služe vojnu obvezu uz istodobno povećanje broja vojnika pod ugovorom. Tako će od predviđenih 250.000 pripadnika oružanih snaga samo njih 30.000 biti regruti na odsluženju vojnog roka. Vojni rok se također skraćuje s deset na devet mjeseci. Zanimljivo je da će od 250.000 pripadnika Bundeswehra samo jedna trećina činiti tzv. osnovni dio koji će biti obrambenog karaktera. Ostalih 160.000, dvostruko više nego danas, činiti će trupe posebno izučene za intervencije izvan granica Njemačke.</p>
<p> Poučeni zbivanjima u posljednjih desetak godina, počevši s intervencijom u Somaliji, koja ujedno bila prva poslijeratna akcija njemačkih oružanih snaga izvan granica NATO-a, pa preko intervencija na Balkanu, stratezi njemačkog ministrastva obrane su uvidjeli u kojoj mjeri Bundeswehr kaska za svojim partnerima u vojnom savezu. Od logistike pa do obučenosti vojnika za djelovanje na stranom teritoriju, Bundeswehr je, iz povijesnih razloga desetljećima osuđen na krajnu suzdržanost kad su oružane snage u pitanju, u usporedbi sa svojim NATO partnerima, kudikamo vičnijima inervencijama u kriznim područjima, bio prisiljen na sporednu ulogu. Ministar obrane Scharping je odmah nakon preuzimanja vlasti od socijaldemokrata i svog ulaska u kabinet uvidio je stanje u Bundeswehru te je odmah počeo s pripremama za temeljiti preustroj njemačkih oružanih snaga. Da taj put nije bio jednostavan pokazuje činjenica da su otad prošle pune dvije godine, a da reforma tek sada započinje svoj mukotrpni put kroz parlamentarne instance koji bi, kako stvari stoje, mogao potrajati još neko vrijeme. Osim oporbe za koju Scharpingovi radikalni potezi idu predaleko, njemački ministar obrane ima za vratom i članove vlastitog kabineta koji iz ovog ili onog razloga nisu zadovoljni reformom.</p>
<p> Ministar financija Hans Eichel je drastičnim kresanjem budžeta za obranu, Scharpingove planove preustroja Bundeswehra učinio teško izvedivim, a tu su još i koalicijski partneri Zeleni koji od ministra traže radikalne poteze poput ukidanja vojne obveze. Poznavaoci, međutim, tvrde da je Scharpingu još uvijek najveća prepreka sam kancelar Gerhard Schröder koji demonstrativno stoji iza svog ministra financija Eichela.</p>
<p> Nedostatak podrške od najvažnijeg čovijeka u kabinetu posljedica je starih trzavica iz oporbenih dana kada je u tadašnjem vrhu SPD-a koji je činio trojac Scharping, Schröder i Lafontaine vladala nesmiljena borba za vlast. Schröder se kao pobjednik tog sukoba za vlast prvo riješio Lafontainea, da bi potom Scharpingu dodjelio najnezahvalniji resors u kabinetu, poziciju ministra obrane koju su zbog nagomilanih poteškoća u Bundeswehru mnogi okarakterizirali kao »kaznenu«. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ništa kontra Splita: splitkarije na splitskom Sveučilištu ili zašto se iz Splita bježi studirati u Zagreb, Rijeku, Zadar, Mostar...</p>
<p>Prije tridesetišest godina u Splitu je osnovano Sveučilište, više od četvrtine stoljeća. Nažalost, niti jedan Zbornik nije objelodanjen u svezi rada Sveučilišta, gdje je trebalo obuhvatiti rad profesora i studenata, počevši od prve do zadnje članice Sveučilišta, a ima ih 14. Četrnaest članica Sveučilišta broji više od 10.000 studenata i 620 nastavnika. Profesori i studenti dijele sudbinu cjelokupnog gospodarskog i društvenog života u regiji.</p>
<p>Glede statusa studenata i profesora nismo zadovoljni, nema znanstvenih časopisa niti studentskog lista, u kojem bi se koristili znanstveni potencijali i demokratska riječ studenata. Studentske udruge rade loše, nezainteresirano ulaze u probleme Sveučilišta. Prenatrpano i neorganizirano gradivo, uništava studente, a mnogi profesori rade na više fakulteta, kako bi opravdali svoj status življenja. </p>
<p>Postavlja se pitanje demokracije na fakultetu. Zbog čega studenti ne mogu vidjeti svoje testove (i pismene zadaće) tijekom studija. Zašto se testovi ispunjavaju običnom olovkom? Zna se! Zašto jedan dio studenata mogu upisati samo određeni fakultet a drugi ne? Zna se! Poznanstva i materijalna dobra. Zašto se na nekim fakultetima omogućava nekim studentima da polažu usmeni bez pismenog a ostali moraju jedno i drugo. Ili, recimo, nekim studentima se prizna potvrda od Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva branitelja Ministarstva obrane, a nekima ne i to uz povike poniženja. Zar to nije Dolus Malus (zla namjera). Pojedini asistenti vrijeđaju studente i nazivaju ih otpaci, izgubljenim slučajevima, zalutale ovce i koješta. Ne zaboravite, štovani čitatelji, to je organizirano uništenje psihički i fizički studenta. </p>
<p>Kako neki student može položiti test s odličnim uspjehom, a tijekom usmenog ispita crveni se profesor njegovim neznjanjem i glupošću? Zato, jer ima vezu preko asistenta koji dežura i ispravlja testove. Zna se, zašto baš taj student? Žalosno je da profesor piše svome kolegi profesoru da se tom studentu ne smije, »pomoći« i ako sazna »pomaganje« da će ga prijaviti dekanu, rektoru, SIS-u, MUP-u, Ministarstvu znanosti, pa čak podignuti kaznenu prijavu protiv njegovog ponašanja nadležnom organu - odvjetništvu. Drugim studentima se može pomoći, može se ih upisati s nekoliko nepoloženih ispita u slijedeću godinu. Ovdje se postavlja pitanje morala, odgovornosti i zloće. Treba reći: »Magister rerum usus« (Iskustvo je učitelj svega.). Ili još bolje: »Magistratus indicat virum« (Visoka službena dužnost pokazuje čovjeka.).</p>
<p>Neće biti na odmet istaknuti da 14 članica Sveučilišta nemaju praktično ništa zajedničkog, svaka članica određuje svoje kriterije upisa, dekanskih ispita, visine troškova upisa, prebacivanje broja nepoloženih ispita u slijedeću upisnu godinu. Svatko radi prema svome viđenju i nahođenju. Upravno vijeće i Senat Sveučilišta nema baš velike kontrole nad radom fakulteta. Tu je nadležno resorsko ministarstvo. Peticije studenata rješavaju se sporo, mučno i kobno. Što reći o profesoru koji je oborio 40 studenata na komisijski ispit i doveo svojom zloćom ugled jednog od najstarijih fakulteta u Splitu. On zaista ne trenira strogoću već psihopatsku zloću. Ipak bi trebalo istaći i razumne i mudre profesore. Mnogi profesori studenta vrate da još malo utvrdi gradivo, ili čak mu daju odgovoriti dio po dio određenog nastavnog gradiva. Pomogne mu u savjetima kao učiti, kako izaći iz krize, upućuje ga na repeticije i slično. Zar nije nepristojno bacati studentu indeks na pod.</p>
<p>Treba samo kriknuti: »Homo mensura«! (Čovjek je mjerilo). Ili još konkretnije: »Homini peredere hominem libet« (Čovjek rado upropasti drugog čovjeka).</p>
<p>Zašto iz Splita bježati studirati u Zagreb, Rijeku, Zadar, Mostar? I zato predlažem da se u Splitu organizira tiskanje Studentskog lista, osnuje pravovaljana studentska udruga koja će štititi prava i rad studenata, omogućiti im okrugli stol na kojem će se raspravljati težina društvene i studentske krize. Treba spriječiti izbor slabih i zločestih profesora na katedre, posebno onih koji se bave svačim a ne znanstvenim radom i produkcijom znanja. U dalmatinskom prostoru ima dovoljno pametnih profesora, samo im treba omogućiti rad, stan i nagrade za znanstveni poticaj. Ne živimo i ne dozvolimo živjeti: »Contra leges et bonos mores« (Suprotno zakonima i dobrim običajima).</p>
<p>VESELJKO VIDOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kome treba politički vjeronauk</p>
<p>Razdoblje takozvane desetgodišnje demokracije u Hrvata je prošlost. Došlo je desetljeće novih pripovjedača. Zauzevši još uvijek vruće, istrošene fotelje svojih, da ne kažem istomišljenika, novi se pripovijedači prepiru kao mala djeca o tome tko će kome što ostaviti, tko je što pronevjerio ili otuđio. Gledajući sadašnje, kao i prijašnje saborske sjednice na HTV-u, mogu sa sigurnošću konstatirati da je nastavak političkog vjeronauka tek počeo i da se odrasla dječica pomalo upoznavaju.</p>
<p>Sadašnji oporbenjaci se onako skriveno, po koji puta i cinički, novim šefovima - protagonistima novog vala, lukavo posmijavaju ne priznavajući svoje grijehe, te ih to sve jako zabavlja. Novi ministri i ministrice zauzeli su prve redove pokušavajući bivšima što bliže i bolje objasniti kako poći dalje. Nezainteresiranost, sve te odrasle dječice sadašnje oporbe, toliko je za nas Hrvate ponižavajuća, da čovjek ostane bez komentara i volje pa vapi za »Santa Barbarom«. Zastrašujuće je, ali stvarno, što sadašnja dječica koja sjede u prvim redovima slušaju one, koji su nekada (ne tako davno) sjedili u prvim crkvenim redovima i pripovijedali svojevrsnu vjeru o modernoj Hrvatskoj demokraciji, bolje reći tajkunizaciji, ili Hrvatski preporod na HDZ-ov način. Izgleda da je vjeronauk tek sada započeo!</p>
<p>Zaboravljajući one prave prvoredaše za vrijeme Domovinskog rata, neka dječica u Saboru sramotno za sebe primaju na znanje zasluge onih zbog kojih i njih i nas ne bi bilo danas ovdje. Poručujem u svoje ime i u ime mnogih drugih dječici Hrvatskog Sabora da se što više pridržavaju pravila, ne »samo sebi«, već i drugima, te da se dostojanstveno zalažu za bolju i sretniju budućnost sadašnje osiromašene Hrvatske.</p>
<p>Lopovluk i cinično ponašanje desetogodišnje vladavine onih koji danas mirno sjede i slušaju o svojim grijesima i ne osjećaju se uopće krivima ni za što, mora zauvijek nestati.</p>
<p>Ugostite strance (turiste), da se ugodno osjećaju kod nas, da prepoznaju prirodne ljepote našeg podneblja; naša jezera i rijeke, naše, najčišće na svijetu, Jadransko more, draži naše kontinentalne Hrvatske, našu pitomu Sjeverozapadnu Hrvatsku, naše vrijedne i gostoljubive ljude i sve što nam je lijepo od Boga dano!</p>
<p>Vama, draga odrasla dječice, poručujem da što prije uskladite naše zakone da bi se takvo što uopće moglo i provesti. Nedajte, da na malim ekranima više gledamo i slušamo Vaše svađe i međusobna vrijeđanja i vratite dostojanstvo našoj Hrvatskoj.</p>
<p>Vratite našu djecu raštrkanu širom svijeta dajte im nadu i podstrek za povratak u svoju Domovinu Hrvatsku, gdje ćete im omogućiti kulturan život i prosperitet. Nemojte više olako davati lažna obećanja i nade, već im pružite konkretne programe, a oni će Vam se odužiti svojim predanim radom i dobrim rezultatima toga rada, pa ćemo biti sretniji i mi i oni. Jer konačno, zar oni nisu potekli iz hrvatske grude, zar oni nemaju prava voljeti svoju Hrvatsku i dostojanstveno živjeti u njoj i za nju.</p>
<p>Kao veliki zaljubljenik u prirodu, sada Vas molim, učinimo svi zajedno sve da nam naša djeca u budućnosti žive u zdravom i sigurnom okolišu, da nam naša Hrvatska postane svjetski poznati prirodni rezervat biljnog i životinjskog svijeta jer imamo preduvjete za to. Tada ćemo se i mi osjećati ljepše i ljudskije. </p>
<p>VLADIMIR BEDEKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kome koristi pretjerivanje?</p>
<p>U posljednje vrijeme zaredali su se razgovori o kriminalu u pretvorbi</p>
<p> - u tisku ali i na HRT-u. Raspravlja se o dvadeset, pa čak i o 40 milijardi (valjda DEM) opljačkanih u procesu pretvorbe. Nedvojbeno je da je bilo kriminala u pretvorbi. Isto tako nedvojbeno je da tome treba stati na kraj jer se kriminal iliti protuzakonite radnje nastavljaju i danas u gospodarstvu - neplaćanjem državnih dažbina, izigravanjem zakona, mitom, neplaćanjem radne snage, neplaćanjem isporuka itd.</p>
<p>Ono što se sada događa jest da se u kritici na prošlo stanje, barata s milijardama kao s alajbegovom slamom i to na udarnim mjestima u tisku i udarnim terminima na HRT-u. Javnost se ne može načuditi kakva smo mi to bogata zemlja u kojoj se s milijardama nabacujemo a 80-posto stanovništva osjeća se siromašnim. Čak se ne spominje valuta iznosa (na HRT-u) a niti pobliže označuju mogući iznosi (kad se već ne želi pričekati pravomoćne presude), već se procjenjuje onako od prilike na 20 milijardi (valjda DEM - jer je procjena društvenog dobra bila u ono vrijeme izražavana u njemačkim markama).</p>
<p>Međutim, sjetimo se da su se u Jugoslaviji teško isplaćivale mjesečne plaće; uvijek je bilo veliko iščekivanje, do zadnjeg časa - kolika će biti vrijednost boda koji je određivao isplatnu vrećicu. Namještenici u računovodstvu radili su onda prekovremeno da se nadoknadi vrijeme oko određivanja boda. U ono vrijeme a osobito potkraj 80-tih neka poduzeća udruženog rada kasnila su i po nekoliko mjeseci s isplatom plaća. Nije bilo govora o novčanim uštedama u bankama, harala je inflacija sa svim posljedicama, proizvodnja je padala, investicija i kupaca sve manje, unutrašnji dug iznosio je slično kao i danas - oko četiri milijarde dolara, a poduzeća su imala višak radne snage čak do 50 posto a i preko toga - uzimajući u obzir da je već na burzi bilo na desetke tisuća nezaposlenih - a jedan se dio radne snage prelijevao u inozemstvo - najviše u Europu (otvaranje ventila za izvoz radne snage izvršio je J. B. Tito već početkom 1962. godine). Znamo da Jugoslaviju nije nitko srušio - premda su se neki time hvalili, već da se je Jugoslavija sama od sebe urušila ostavivši za sobom gospodarsku i moralnu pustoš. Postavlja se onda pitanje otkuda su tajkuni u takvim prilikama uzimali (pljačkali) novac? Nekretnine poduzeća nisu imali kome prodati. Zastarjele strojeve u proizvodnji još manje. U Domovinskom ratu i ratnim pustošenjima stradao je i dio one proizvodnje koja se još nekako održavala. Niti u bankama nije bilo novaca, jer je stanovništvo najviše štedjelo u devizama (radi hiperinflacije) a te su nestale (u Beogradu) - pa se nova hrvatska država obvezala da će deviznu štednju postepeno vraćati iz tekućih prihoda. To je išlo vrlo sporo - jer smo usput imali i rat.</p>
<p>Tajkuni su jedino mogli krasti iz tekuće proizvodnje, neplaćanjem državnih dažbina, izigravanjem zakona itd. i mogli su dobivati zajmove iz Nove štednje hrvatskih građana, koji su začudo brzo stekli povjerenje u hrvatsku državu koja je još bila i u ratu. Ali je li se pri tome može govoriti o opljačkanih 20 milijardi (valjda DEM)? Najvjerojatnije da se može govoriti o najviše nekoliko stotina milijuna DEM ukupne pronevjere u pretvorbi (Bilo je dakako i krađe u državnim institucijama ali i tome nije ovdje govora - i to se dade lakše otkriti - jer se novac knjiži kroz državne knjige).</p>
<p>Ni nekoliko stotina milijuna njemačkih maraka nije za Hrvatsku mali novac, ali naspram 20 milijardi to bi bilo otprilike 50 puta više; znači pretjerivati otprilike 50 puta! Da li licitiranjem (tko ponudi više) našim kriminalom možemo teći povjerenje u svijetu i privući poštene investitore?</p>
<p>Neće li ovaj narod, slušajući stalno o nekim milijardama - a on nema ni za preživjeti - potpuno izgubiti volju za pošten rad?</p>
<p>ANTUN BRČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatsku nikada ne može više nitko na išta prisiliti</p>
<p>Pratio sam zanimljivu raspravu o Hrvatskoj nakon promjena u Srbiji i složio se s nekim stavovima, ali bih ipak predložio da se prije svega bude oprezan zbog teškog iskustva i još težih primjera, pa bi valjalo da se: 1. navedu primjeri dosljednosti i iskrenosti napisanoga i potpisanoga; 2. da Zapad izrazi žaljenje i ispriku; 3. da se nadoknade štete za ljudske i tvarne gubitke; 4. da Hrvatska postane središte istine, pravde i slobode, za cijeli svijet, i da joj se prizna, zapravo obnovi naslov predziđa kršćanstva; 5. da manjine budu ravnopravne u dužnostima i odgovornostima; 6. da se zločin i zločini kazne bez obzira tko ih, kada i zašto uradio i na kojem mjestu, i da za njega odgovara samo osobno počinitelj, i da ne zastarjeva; 7. da se oduzme nepravilno stečena imovina i da se njome poboljša položaj i status socijale; 8. da se pretvorba ponovno ispita i da svi građani ostvare dionice pod jednakim uvjetima; 9. da se obrazovanje, zdravstvo, obrana, uprava, sudstvo, šport i ostalo zavisno podredi i tržišnim i zakonskim uvjetima, te da se nađe uravnotežena vaga, da se može trošiti samo ostvareno; 10. da bude što više ravnopravnosti između muškaraca i žena, i da se ženama više daje zaštite i prava, one će to znati uzvratiti višestruko; 11. da gospodin Bildt plati doprinose na zaradu u Hrvatskoj i Bosni i da zajedno sa Zapadom i ostalim svijetom nadoknade upotrebu našeg teritorija i učinjene ekološke štete na kopnu i moru, a mogle bi se i ograničiti i čak spriječiti, jer Hrvatska je suverena i međunarodno priznata, pa se svijet mora prilagoditi tome bez ikakve manipulacije i međusone interesne borbe; 12. Slažem se da Hrvatsku nikada ne može više nitko na išta prisiliti, jer ona se uvijek samo branila i na sreću obranila, pa neka bude tako i unaprijed, jer smo je posudili od budućih generacija i takvu moramo vratiti.</p>
<p>Prof. N. PETRANOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Za ubojstvo i razbojništvo osuđeni na 22 godine i šest mjeseci zatvora</p>
<p>OSIJEK, 13. listopada</p>
<p> - Nakon ponovljenog sudskog postupka, veliko vijeće Županijskog suda kojem je predsjedao sudac Ante Budić, donijelo je nepravomoćnu presudu, kojom je Darko Baletić (25) osuđen na 11 godina i šest mjeseci, Hrvoje Vuletić (26) na 10 godina, a Srđan Antić (24) na godinu dana zatvora, jer mu se u ponovljenom postupku sudilo samo za pomaganje u razbojništvu.</p>
<p>Optužnica ih je teretila za brutalno ubojstvo osječkog umirovljenika Jovana Kokla i razbojništvo nad njegovom suprugom Marijom Kokl. Podsjetimo, Baletić i Vuletić prema optužnici se terete da su 21. kolovoza 1998. godine maskirani i naoružani usred noći upali u kuću Jovana Kokla, te ga kako bi ukrali 35.000 njemačkih maraka, 700 američkih dolara, 700 austrijskih šilinga i zlatninu, brutalno ubili udarajući ga drškama pištolja po glavi. Njegovoj su pak supruzi Mariji, koja se probudila nakon što je začula suprugovo zapomaganje, zavezali ruke i noge te joj ugurali krpu u usta. Ovome ubojstvu prethodio je dogovor s Antićem, koji je Baletiću rekao da Koklovi u kući imaju puno novca, te mu je kuću i pokazao. Osim toga, Antić je Baletiću kobne večeri iznajmio automatski pištolj »škorpion« kojim je, kako je naknadno utvrđeno, počinjeno ubojstvo.</p>
<p>Inače, kako smo već pisali, ovaj je sud 8.listopada prošle godine Baletića i Vuletića osudio na 11 i 8 godina zatvora, a Antića ma tri godine, jer mu se tada sudilo i za zlouporabu opojnih droga. No, presuda je odlukom Vrhovnog suda ukinuta krajem kolovoza ove godine. </p>
<p>U obrazloženju presude sudac je istaknuo da su Baletiću i Vuletiću zbog kaznenog djela teškog ubojstva izrečene kazne od 9 i 8 godina zatvora, dok su za razbojništvo nad Marijom Kokl osuđeni na tri godine svaki. Obje kazne spojene su u jedinstvenu kaznu. osim toga, obojici se u kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 2. rujna 1998. godine. Sud je donio i odluku da sva trojica osuđenih moraju solidarno pokriti sudske troškove u visini od 63.652 kune. Marija Kokl će svoj imovinsko-pravni zahtjev pokušati ostvariti na posebnoj građanskoj parnici na osječkom Općinskom sudu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ravnateljstvo KBC Rebro još ispituje sve okolnosti incidenta</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - »Medicinski je postupak prema pacijentici Sanji Zimmer bio apsolutno korektan, prema rezultatima prvog ispitivanja koje smo proveli unutar bolnice, ali još ispitujemo okolnosti u kojima se dogodio cijeli incident. Osobito nas zanima je li netko od osoblja prekršio etička pravila struke, a taj će, ako se dokaže da je tako, biti procesuiran«, rekao je Miroslav Radić, pomoćnik ravnateljice KBC-a Rebro za pravne poslove, odgovarajući na naš pismeni upit od četvrtka.</p>
<p>Podsjetimo, Krešimir Stepanić je, iznerviran zbog dugog čekanja liječnika da zašije ranu na ruci njegove supruge, izazvao incident na KBC Rebro, u kojem je osim liječnika, teško ozlijeđena časna sestra Ruža P.</p>
<p>»Postoje razlozi da za čovjeka koji je to napravio imamo razumijevanja. Gospodin je bio poprilično nervozan i ljutit već kad je došao u ambulantu, što je shvatljivo. Ako je medicinska sestra u operacijskoj sali pripremala bolesnicu za operaciju, a liječnici su sjedili u drugoj sobi, pa to je sasvim u redu! Nas zanima je li u cijeloj toj situaciji naše osoblje bilo na visini, je li reagiralo s razumijevanjem i poštovanjem prema pacijentici, odnosno njenom suprugu. To je predmet naše istrage«, ponašanje našeg osoblja, i pronalazak tog izravnog razloga za eksploziju gnjeva. On je, naime, definitivno morao postojati, kaže pravni savjetnik Miroslav Radić, umjesto svoje ravnateljice Sante Večerine-Volić.</p>
<p>Posebno je, pak, poglavlje našeg razgovora bila pacijentičina »dijagnoza« koja je, činilo se, »procurila« iz bolnice u novine, što se pobija s osnovnim pravom pacijenta na diskreciju.</p>
<p> Kako sam pročitao, »Večernji list« je, među ostalim, napisao da se zapravo radilo o pokušaju samoubojstva pacijentice, te da je liječnik zapravo čekao psihijatra, koji bi s gospođom porazgovarao. Ne znam odakle sve te izmišljotine spomenutim novinama, od naših liječnika sigurno nisu dobili takve informacije, jer one i nisu točne. Možda tako piše u policijskom izvješću, ja to zaista ne znam, ali je sigurno da naši liječnici ni u jednom trenutku nisu narušili diskreciju pacijentice, za koju stvarno ne vjerujem, koliko o medicini znam, da bi s takvom površnom ranom došla nakon pokušaja suicida, završio je vrlo susretljivo svoju izjavu Miroslav Radić. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatski liječnički zbor osuđuje napad na liječnika i časnu sestru</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Hrvatski liječnički zbor (HLZ) osudio je u petak incident koji se dogodio u utorak, 10. listopada, u dežurnoj kiruškoj ambulanti KBC-a Zagreb, kada je suprug ozlijeđene žene, nezadovljan brzinom pružanje medicinske pomoći, napao i ozlijedio dežurnog liječnika i časnu sestru. </p>
<p>»Obavljajući svoj humani zadatak pružanja zdravstvene pomoći bolesnicima, dežurni liječnik i časna sestra odjedom su od onih koji pružaju pomoć postali oni kojima se pruža pomoć«, kaže se u pismu kojeg je potpisao predsjednik dr. Dubravko Orlić.</p>
<p> HLZ osuđuje agresivno i razbijačko ponašanje pacijentičinog supruga, podsjećajući pritom da bolesnici imaju nepobitno pravo da im se pruži pomoć u redovno radno vijeme ili, prema potrebi, tijekom dežurstva. No, pita HLZ, je li trebalo divljački uništavati prostorije i opremu koja se u njoj nalazi za pomoć unesrećenima. </p>
<p> Naglašavajući pravo liječnika na neometan i siguran rad, HLZ ističe da će im pružiti odgovarajuću zakonsku potporu u svim slučajevima kada su ugroženi njihov stručni rad i zdravlje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zbog kriminala u hotelu »Kaj« tužitelj traži zabranu raspolaganja imovinom</p>
<p>ZLATAR, 13. listopada</p>
<p> - Na osnovu kaznene prijave PU krapinsko-zagorske, Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je istražnom sucu Županijskog suda zahtjev za pokretanje istrage protiv više osoba osumnjičenih da su počinili kaznena djela gospodarskog kriminala u hotelu »Kaj« u Mariji Bistrici. Pdnijet je i prijedlog za uvođenje privremenih mjera osiguranja i zabrane otuđenja i opterećenja udjela, dionica i poslovnih udjela u trgovačkom društvu Hotel »Kaj« d.o.o.</p>
<p>Prema kaznenoj prijavi PU u kriminalističkoj obradi utvrđeno je da je Branko Ptiček (policija navela za sve osumnjičene samo inicijale, op. a.) počinio kaznena djela zlouporabe stečaja, položaja i ovlasti, te nesavjesnog rada u službi. Ljubomir Piščak tereti se za sklapanje štetnih ugovora, zlouporabu položaja i ovlasti, te za nesavjestan rad u službi, a Rudolf Bubanko, također, za nesavjestan rad u službi. Postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni svojim radom oštetili Poljoprivrednu zadrugu Marija Bistrica za 4.547.820 kuna.</p>
<p>Branko Ptiček se tereti da je kao v.d. upravitelja PZ Marija Bistrica zatražio od Skupštine i nije spriječio odluku da se iz temeljnog kapitala PZ-a, bez naknade, prenese poslovni udio hotela »Kaj« na osnivače PZ-a, iako su osnivači hotela bili zadrugari PZ-a. Osim toga Branko Ptiček, Ljubomir Pišćak i Rudolf Bubanko terete se da su propuštanjem nadzora i nesavjesnim radom iznajmili poslovni prostor poduzeća PMB d.o.o. u vlasništvu Stjepana Boca (koji je također dobio 3,57 posto dionica ili 135.600 kuna), te mu isporučivali robu i pružali usluge, a zatim nisu naplatili 509.676 kuna na ime isporučene robe i pruženih usluga, čime je PZ Marija Bistrica prouzročena znatna materijalna šteta.</p>
<p>Ptiček se tereti i za poticanje na kazneno djelo Ljubomira Pišćaka, koji je kao upravitelj PZ-a sklopio ugovor o cesiji prema kojem je štedno kreditna zadruga Ptičeka preuzela kredit PZ-a prema poduzeću APZ iz Sesveta, u iznosu od 63.601 kuna. Na ime osiguranja na Štedno kreditnu zadrugu je prenesena kuća i zemljište, iako su i upravitelj Pišćak i Ptiček znali da PZ neće moći vratiti dug Štedno kreditnoj zadruzi.</p>
<p>Pomoćnik Županijskog državnog odvjetnika Krunoslav Canjuga zbog toga je zatražio da se uvedu privremene mjere osiguranja i zabrane otuđenja i opterećenja dionica, jer prema njegovim riječima vidljivo je da su osnivači besplatnim pravnim poslom stekli suvlasništvo u hotelu »Kaj«, pa postoji opravdana sumnja da bi u međuvremenu mogli otuđiti svoje poslovne udjele i time onemogućiti PZ Marija Bistrica u stečaju da po okončanju kaznenog postupka nadoknadi štetu nastalu kaznenim djelima. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Podnesen istražni zahjev protiv petorice po prijavi MORH-a </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - U povodu kaznen prijave MORH-a, Uprave vojne policije, Odjela kriminalističke vojne policije, a nakon prikupljanja potrebnih obavijesti, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u petak je podnijelo istražni zahtjev protiv osumnjičenika Vladimira Zagorca, Matka Kakarigija i Jurja Vojkovića, te bivšeg predsjednika zagrebačke Obrtničke komore, Antuna Šporera i splitskog poduzetnika Lea Kurenta, (odvjetništvo je navelo samo inicijale, op. r.), zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. KZ-a i zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavak 1. i 2. KZ-a.</p>
<p>Također je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, a nakon prikupljanja potrebnih obavijesti, donijelo rješenje kojim se odbacuje kaznena prijava podnijeta protiv prijavljenika Ljube Česića i Z. K. zbog kaznenog djela sklapanja štetnog ugovora iz članka 294. stavak 1. KZ-a, kaže se u priopćenju Županijskog državnog odvjetništva.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svjetski prvak u sportskom ribolovu poginuo, vozač cisterne ozlijeđen</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Jedna osoba je poginula, a jedna je teško ozlijeđena u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak u 6 sati u mjestu Buševec, nedaleko od Velike Gorice.</p>
<p>U izravnom sudaru prazne cisterne za prijevoz benzina, tvrtke »Francepetrol«, registracijskih oznaka VŽ- 940 CF, kojom je upravljao Anđelko Hanžek (34) i dostavnog vozila »mercedes 310«, tablica KC- 632 BS, poginuo je Zdenko Heski (47), vozač dostavnog vozila. Vozač cisterne Hanžek teško je ozlijeđen, te je vozilom Hitne pomoći prebačen u bolnicu u Zagreb. Promet je na državnoj cesti D30 bio zatvoren do 8.05 sati kada je za promet naizmjence bila otvorena jedna kolnička traka. Očevid je obavila ekipa prometne policije PU zagrebačke i istražni sudac. </p>
<p>Zdenko Heski bio je poznati ribič i svjetski prvak u sportskom ribolovu. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Šest godina zatvora za pokušaj ubojstva i zloporabu »trave«</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Zbog pokušaja ubojstva i posjedovanja 40 kilograma marihuane Robertu Đakoviću u petak je na Županijskom sudu izrečena jedinstvena kazna zatvora od šest godina. Sudac Željko Horvatović je za pokušaj ubojstva izrekao Đakoviću kaznu od tri i pol, a za posjedovanje tri godine zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna.</p>
<p>Podsjetimo, Đakovića se teretilo da je 22. ožujka 1998. godine kasno u noći nakon kraće svađe s grupom mladića, u kojoj se nalazio i oštećeni Tonči Gašpar, ispalio hitac u smjeru grupe mladića, te je tom prilikom pogodio Gašpara koji je od posljedica rane ostao doživotno paraliziran. Đakovića se teretilo i za posjedovanje 40 kilograma marihuane koju je, kako stoji u optužnici namjeravao prodati na zagrebačkom narko-tržištu, a s kojom je uhićen početkom prošle godine ispred njegove garaže u blizini zgrade koje stanuje.</p>
<p>Horvatović je naveo kao otegotne okolnosti količinu zaplijenjene droge, te oštećenikovu paraplegiju, dok mu je za olakotne uzeo da je mlad, neosuđivan i da se kaje zbog onoga što je učinio. (Dalibor Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Liječnik izdao potvrdu o smrti bez pregleda pokojnika</p>
<p>VARAŽDIN, 13. listopada</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske nad liječnikom Josipom B. (33) završena je kriminalitička obrada zbog izdavanja nepotpune potvrde o smrti i nepotpune dozvole za ukop mrtvaca.</p>
<p> Naime, prilikom prijave smrti Marije Habljak, koju je kako smo pisali teško ozlijedio i usmrtio sin koji je naknadno uhićen pod sumnjom da je počinio ubojstvo, Josip B. nije izašao na mjesto događaja radi utvrđivanja vremena i uzroka smrti, a nije ni pregledao tijeko pokojne starice, što nije učinio ni u propisanom roku od 12 sati, kao što nije ni ispunio obrazac prijave smrti kao i očevidnik o obavljenim pregledima mrtvih osoba. Zbog toga je radi postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nesavjesnog rada u službi protiv liječnika Josipa B. podnesena kaznena prijava. (D. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Sindikat: Croatia osiguranje zapošljava »po regionalnoj podobnosti«</p>
<p>Suad Rizvanbegović: Čudi me reakcija Sindikata jer bih očekivao da im odgovara otvaranje radnih mjesta / Joško Popovac: Nisam rođak Rizvanbegovićeve supruge, a zapošljavanje je obavljeno poslije javnog natječaja / Marijan Ćurković: Ako menedžment u odlasku nastavi s akcijama poput ove, razmislit ću hoću li uopće doći na čelo Croatije</p>
<p>ZAGREB,13. listopada</p>
<p> - Iako Croatia osiguranje, čak i prema izjavama iz te kuće, ima viška zaposlenih, a takvog je mišljenja i dr. Marijan Ćurković, očekivani novi predsjednik Uprave toga osiguravajućeg društva, u posljednje vrijeme u toj je kući uslijedilo masovno zapošljavanje novih djelatnika dvojbenih kvalikikacija. To je samo jedna od tvrdnji u pismu Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju Hrvatske upućenom ovih dana Mati Crkvencu, predsjedniku Nadzornog odbora Croatije. Pismo je, pisano u vrlo kritičkom tonu, izazvalo zabrinutost i među Croatijinim zaposlenicima. Jer u njemu se navodi kako se u njihovoj zagrebačkoj podružnici (inače najvećoj u sustavu Croatije) provodi »nekontrolirano, stihijsko zapošljavanje izvan planiranoga za 2000. godinu i bez natječaja«. Navodno su pritom u privilegiranu položaju »kadrovi iz županije (Split, op. a.) iz koje je došao« sadašnji direktor podružnice, Joško Popovac. </p>
<p>K tome, kako stoji u dopisu koji je potpisao Miroslav Hraščanec, predsjednik granskog sindikata ove djelatnosti, Vlada je praktično zamrznula mase za bruto plaće u Croatiji na siječanjsku razinu, pa će se povećanje broja zaposlenih odraziti na visinu primanja svih zaposlenika. A to znači povredu važećega Kolektivnog ugovora jer se smanjuje opseg dosadašnjih prava radnika Croatia osiguranja. Ministru Crkvencu, predsjedniku NO, Sindikat se obraća jer, kako se tvrdi, o ovim temama izbjegavaju razgovor i Suad Rizvanbegović i Joško Popovac. </p>
<p>Tragom ovih, ali i nekih drugih optužbi iznesenih u sindikalnom dopisu, od Sanje Marđetko Kurečić, glasnogovornice Ministarstva financija, čuli smo da su sve te optužbe poslane na krivu adresu! Kako je službeno odgovoreno, zapošljavanje nije u izravnoj nadležnosti Nadzornog odbora ili njegova predsjednika jer je dio poslovne politike menedžementa Croatije. Ukratko, Nadzorni će odbor reagirati samo ako su potezima čelnika Croatije ugroženi interesi vlasnika, u ovom slučaju Republike Hrvatske, ili se nanosi izravna gospodarska i druga šteta ovom osiguravajućem društvu.</p>
<p>»Optuženi« čelnici Croatije odlučno opovrgavaju sindikalne optužbe. Suad Rizvanbegović potvrđuje da je u ovoj godini u zagrebačkoj podružnici Croatije zaposleno 58 novih radnika, ali napominje da je pritomć riječ o 30-ak zastupnika u osiguranju, koji su primljeni na određeno vrijeme, tj. na rok od tri do šest mjeseci. U tom razdoblju, kaže Rizvanbegović, Croatia im plaća zdravstveno i mirovinsko osiguranje, primaju određeni »minimalac«, a konačna visina njihovih primanja ( i ostanak na popisu zaposlenih) izravno ovise o broju ugovora o osiguranju koje uspiju sklopiti. - Čudi me takva reakcija sindikata jer trebao bi biti njihov interes da se otvori što više radnih mjesta - kaže Rizvanbegović. </p>
<p>Joško Popovac, direktor Croatijine podružnice u Zagrebu, koji je prije radio u njihovoj splitskoj podružnici, odlučno opovrgava da u zapošljavanju provodi bilo kakav kriterij »regionalne podobnosti«, već gleda isključivo na kvalifikacije. Navodi i kako je Croatia raspisala javni natječaj za nove djelatnike, pa o nekim »vezama nema govora«. Nasmijalo ga je naše pitanje koliko je istine u najnovijim šuškanjima da je za ovaj položaj došao jer je, navodno, rođak supruge Suada Rizvanbegovića.</p>
<p>Sindikalno obraćanje koje je uzburkalo duhove nije poslano i medijima. Vjesnik ga je dobio od anonimnog pošiljatelja i provjerio njegovu autentičnost. Što o svemu kaže Marijan Ćurković kojemu se, kao budućem predsjedniku Uprave Croatije, sindikat obratio istim dopisom?</p>
<p>- U tekstu sindikata nabrojeno je nekoliko teških optužbi, o kojima treba razgovarati i provjeriti u kojoj su mjeri točne. Kad sam izabran za kandidata Nadzornog odbora Croatie, temeljem tadašnjeg stanja i zahtjeva struke ponudio sam konkretan program razvoja Croatia osiguranja. Ako se, do mojeg stupanja na dužnost, prilike u Croatiji toliko izmjene da to bude prepreka uspješnosti poteza koje kanim provesti, možda još jednom razmislim hoću li prihvatiti funkciju koju smatram izuzetno odgovornom. Jer da bi Croatia imala mjesto kakvo u hrvatskom osiguranju zaslužuje, nije dovoljan napor samo jednog čovjeka - kaže Ćurković.</p>
<p>Tome treba dodati da je Marijan Ćurković upravo položio poseban stručni ispit predviđen za sve kandidate za čelna mjesta u hrvatskim osiguravajućim društvima. Poslije toga, na prijedlog Direkcije za nadzor osiguravajućih društava, slijedi potvrda imenovanja za predsjednika uprave, koju daje Ministarstvo financija - i preuzimanje dužnosti.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Banke prevelikim kamatama varaju HBOR i izvoznike</p>
<p>Izvoznike koji su upozorili da kamate poslovnih banaka za HBOR-ove programe premašuju 10 posto predsjednik Uprave Anton Kovačev je pozvao da to prijave jer njihovi programi namijenjeni izvoznicima imaju godišnju kamatu od 7 posto, u što je uključena i marža HBOR-a i poslovne banke / Otkrijemo li da neka banka naplaćuje više nego što je navedeno u prospektima naših programa, udaljit ćemo je iz programa, što se nekima već dogodilo, kazao je Kovačev</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev najavio je u petak poboljšanje sadašnjih i uvođenje novih programa za poticanje izvoza. Nakana je HBOR-a ponuditi izvoznicima u što kraćem roku, do kraja iduće godine, sve programe potpore kao što ih imaju izvoznici u drugim, konkurentnim zemljama, kazao je Kovačev predstavljajući u Hrvatskoj gopodarskoj komori programe HBOR-a za izvoznike.</p>
<p> Predstavnici izvoznih tvrtki tako su izravno upoznati s osnovnim značajkama i procedurom HBOR-ovih programa osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika, kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba, kreditiranja izvoza kapitalnih dobra. Uz te programe HBOR odnedavno nudi i program kreditiranja investitora koji dobiju posao na međunarodnim javnim natječajima u Hrvatskoj. Najavljeno je i proširenje postojećih programa, npr. osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika kojim bi bio obuhvaćen cjelokupni promet hrvatskog izvoznika u neku zemlju. </p>
<p> U dosadašnjoj dvogodišnjoj provedbi programa kratkoročnog osiguranja od političkih i komercijalnih rizika izdane su 132 police s ukupno osiguranim iznosom 93 milijuna kuna. Do sada je isplaćena jedna odšteta, i to iznenađujuće za kupca u Njemačkoj. Iako su dokumenti govorili da je riječ o solidnom kupcu, on je gotovo preko noći objavio stečaj, objasnila je direktorica Međunarodnog sektora HBOR-a Ana Ivančić. Zaprimljena su i u obradi su još dvije najave i obavijesti o kašnjenju plaćanja, i to za kupce iz Njemačke i Slovenije. </p>
<p> HBOR izravno s izvoznicima radi program kreditiranja izvoza kapitalnih dobara kreditiranjem banaka ili kupaca u inozemstvu, dok se ostali programi odvijaju preko 22 poslovne banake.</p>
<p>Izvoznike koji su upozorili da kamate poslovnih banaka i za HBOR-ove programe premašuju 10 posto Kovačev je pozvao da to prijave jer HBOR-ovi programi namijenjeni izvoznicima imaju godišnju kamatu od 7 posto, u što je uključena i marža HBOR-a i poslovne banke. »Otkrijemo li da poslovna banka traži i naplaćuje više nego što je navedeno u prospektima naših programa, udaljit ćemo je iz programa«, poručio je Kovačev. Zbog loših iskustava neke su poslovne banke isključene iz HBOR-ovih programa, a Kovačev je iznio slučaj jedne poslovne banke koja je tako »manipulirala« dvije godine a da HBOR za to nije znao. Stoga je izvoznike pozvao da takve slučajeve prijave kako bi HBOR mogao reagirati. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Češka želi podijeliti svoja gospodarska iskustva s Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Češki parlamentarci žele svoja iskustva u gospodarskoj tranziciji podijeliti s hrvatskim kolegama, jer na putu pristupa EU zemlje kandidati trebaju pomagati jedni druge, kazao je u petak predsjednik Odbora za ekonomiju češkog parlamenta Josef Hojdar. U sklopu posjeta Hrvatskoj, izaslanstvo Odbora za ekonomiju češkog Parlamenta razgovaralo je sa zastupnicima Odbora za gospodarstvo i Odbora za turizam, te s predsjednikom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog Sabora Zlatkom Tomčićem, koji je izrazio želju za susretom s predsjednikom češkog parlamenta Vaclavom Klausom. </p>
<p>»S predsjednikom hrvatskog parlamenta suglasili smo se da bi zemlje koje žele postati članicama EU trebale nastupati zajedno, podupirući se uzajamno, a ne umanjujući jedni druge«, kazao je Hojdar u izjavi za novinare. Češka, koja je više odmakla u procesu pristupa EU, spremna je s Hrvatskom podijeliti sva svoja iskustva - i pozitivna i negativna, kakvih je bilo u privatizaciji poduzeća. </p>
<p> »Ako smo se mi u nečemu opekli, držimo da vas trebamo upozoriti na ono što ne bismo trebali činiti«, drži Hojdar. Tvrtke u kojima je privatizacija dobro provedena, na primjer, turistička poduzeća, dobro posluju, no loše privatizirana poduzeća danas su u stečaju. Dogovoreno je da će odsad češći kontakti izaslanstava Hrvatske i Češke biti praćeni susretima gospodarskih subjekata. I tom je prigodom s češkim izaslanstvom doputovalo nekoliko gospodarstvenika koji u Puli razgovaraju s hrvatskim poduzetnicima o konkretnoj suradnji, rekao je Hojdar. </p>
<p>Češki gospodarstvenici koji su doputovali u Hrvatsku obavijestili su se o mogućnostima zajedničkih ulaganja, vanjskotrgovinskog prometa i zajedničkog nastupa na trećim tržištima, kazala je predsjednica saborskog Odbora za gospodarstvo Dragica Zgrebec.Parlamentarci dviju zemalja razmijenili su iskustva u zakonodavnom dijelu.»Posebno je bilo riječi o prometu gdje je hrvatska strana u cestogradnji stekla više iskustva s privatnim sektorom«, rekla je Zgrebec. Izaslanstvo se za boravka u Hrvatskoj sastalo s čelnicima više ministarstava. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nove tarife VIP neta: Pretplata već od 73 kune </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - VIP net ima 400.000 korisnika, no uvođenjem nove tarife za različite grupe korisnika (pod nazivom VIP smart) može se očekivati dalji rast broja naših korisnika, koji sad mogu izabrati najoptimalniji odnos između cijene telefoniranja i učestalosti korištenja mobitela, rekla je u petak predsjednica Uprave VIP neta Tatjana Holjevac na konferenciji za novinare. </p>
<p>Voditeljica Post paid grupe proizvoda VIP neta Andrea Kunšt rekla je da je odsad poziv unutar VIP mreže (091) po iznimno niskoj cijeni od jedne kune plus PDV (za pretplatnike VIP smartS i VIP smartM tarife), odnosno 0,90 kuna za pretplatnike VIP smartL tarife. Nadalje, svi VIP smart pretplatnici dobivaju usluge VIP friends, po posebno povoljnim tarifama jer se, primjerice, u VIP smartL tarifi pozivi naplaćuju samo 0,45 kuna po minuti. U cijenu poziva nije uračunat PDV. </p>
<p>Kako se čulo, 17. listopada počinje informiranje o promjeni pretplatničkih tarifa svih sadašnjih VIP pretplatnika putem obrazaca koji će stići na njihove kućne adrese. Nadalje, o obavljenoj promjeni svaki će pretplatnik biti obaviješten preko VIP tekstualne poruke. Promjena tarifa počinje od 1. studenoga. No novi VIP pretplatnici kupnjom nove SIM kartice automatski dobivaju odabranu VIP samrt tarifu, dok sadašnji VIP pretplatnici to mogu učini dobrovoljno. Očekuje se da će većina sadašnjh pretplatnika VIP neta zbog povoljnije cijene prijeći na novu VIP smart tarifu. Primjerice, cijena uključenja VIP smartS tarife košta 305 kuna. Novost je mjesečna pretplata od 73,20 kuna. Nadalje, povoljniji su pozivi unutar VIP mreže te preslušavanje VIP sekretarice (1,22 kune). U spomenute cijene uračunat je PDV. </p>
<p>Direktorica marketinga i prodaje VIP neta Marie-Helene Magenschab rekla je da je VIP net za sve svoje korisnike priredio veliku nagradu igru. Naime, svi koji kupe VIPme bonove u vrijednosti od 100 kuna između 16. listopada i 30. studenoga sudjeluju u velikoj nagradnoj igri. Najsretniji će osvojiti 200.000 kuna. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja Tatjana Holjevac je rekla da valja dobro procijeniti u slučaju da se država odluči na raspisivanje koncesija za treći GSM operater u Hrvatskoj prije 2003. godine. Nadalje, kaže ona, Hrvatska jako zaostaje u pružanju Internet usluga jer prema njenim riječima samo 16 posto fiksnih telefonskih pretplatnika Hrvatskog telekoma (HT-a) koristi Internet, dok je primjerice taj broj u Sloveniji 70 posto. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Cijena nafte opet skače zbog sukoba Izraela i Palestine </p>
<p>LONDON, 13. listopada</p>
<p> - Cijena sirove nafte u četvrtak navečer i u petak ujutro pala je malo ispod svoga desetogodišnjeg rekorda. Međutim, zabrinuti zbog izraelsko-palestinskog sukoba, analitičari smatraju kako cijena neće bitnije pasti. Tako je na američkom tržištu cijena barela (159 litara) sirove nafte u četvrtak iznosila 36,10 dolara, a u ranojutarnjem trgovanju u petak u Aziji je pala na 34,55 dolara, što je još uvijek jedna od najviših cijena nakon Zaljevskoga rata. Dodatan pritisak na tržište izvršila je Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte i ključna članica OPEC-a, izjavom da ni oni ni ostale arapske zemlje neće posve mirno promatrati izraelske akcije protiv Libanona i Sirije. </p>
<p> Također, jedan je iranski dužnosnik izjavio kako zemlje OPEC-a neće poduzimati nikakve korake kojima bi »kaznile« zapadne zemlje za političku podršku Izraelu. Ipak, ako sukob eskalira, ističe isti dužnosnik, vlade muslimanskih zemalja će morati nekako reagirati.</p>
<p> I bez najnovijih zbivanja na Srednjem istoku, nafta je bila glavna tema analiza, kako zbog OPEC-ovih povećanja dnevne proizvodnje (tri puta ove godine) tako i zbog američke odluke da se oslobode njihove naftne zalihe. Također, američki institut za naftu API objavio je kako SAD trenutno raspolažu sa 49 posto manje zaliha goriva za grijanje nego u isto vrijeme prošle godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vlasnički odnosi koče provedbu projekta Eko-Kaštelanski zaljev</p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> - Agencija Eko-Kaštelanski zaljev dosad je objavila četiri međunarodna natječaja za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju objekata na Ravnim njivama, Kunčevoj gredi, kanalizacijske mreže sliva Dujmovača - Solin te pomorskog ispusta Stobreč, izvijestio je novinare u petak vršitelj dužnosti izvršnog direktora Agencije, Bogdan Ivančić. Naglasio je da radovi teku prema predviđenoj dinamici.</p>
<p> Prema njegovim riječima ponude su u obradi, a potom će se komisijski izabrati najbolje. Jedini preostali paket ostao je uređaj za pročišćavanje za koji će se, radi višemilijunske kunske racionalizacije, natječaj provesti početkom idućeg mjeseca. Gorući je problem izgradnje integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva, trenutačno najveće investicije na Mediteranu, vrijedne više od milijarde kuna, i dalje ishođenje građevinskih dozvola. Tu proceduru, za koju se dozvole od svih nadležnih institucija dobivaju na vrijeme, redovito koče vlasnički odnosi. Naime, za podsustav Kaštel-Sućurac ugovor s odabranim izvoditeljem potpisan je još u travnju ove godine, a za cjevovod kroz Kaštela u lipnju, no radovi još nisu počeli jer još nije ishođena građevinska dozvola. Nakon dopune studije podobnosti za kanalizaciju Kaštela - Trogir izrađene su dvije moguće verzije. Jedna od njih najkvalitetnija je za općinu Okrug, no malo je skuplja od druge. Između ponuđenoga svakog se dana očekuje odluka i suglasnost Općinskog vijeća Okruga, koje je prvotnu verziju kanalizacijskog ispusta odbilo kao nepovoljnu.</p>
<p> »Sve dosadašnje poslove na međunarodnim natječajima dobile su tvrtke iz splitske regije, što je izuzetno povoljno«, kazao je Ivančić ističući kako se domaći izvođači jedino ne mogu odabrati za opremu koja se kod nas ne proizvodi poput različitih crpki i rešetaka. (I. Dragičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Domovinski rat je neupitna vrijednost samostalne i neovisne hrvatske države</p>
<p>Radna grupa se suglasila da je Hrvatska vodila isključivo obrambeni rat te da nije bila agresor u BiH/ HDZ nije suglasan s dijelom prijedloga HSS-ove deklaracije u kojoj se kaže da utopijske ideje Franje Tuđmana i njegovih sljedbenika za vrijeme rata o podjeli BiH i Herceg-Bosni nikako ne mogu dovesti u pitanje narav Domovinskoga rata/ Zastupnici su i u petak iznosili različita viđenja o pojedinim događajima proteklih mjeseci koji su, prema njihovu mišljenju, mogli biti razlogom drukčije percepcije Domovinskoga rata </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada </p>
<p> – Nakon dva dana polemične rasprave i dugih međustranačkih pregovora, Zastupnički je dom Hrvatskoga državnog sabora u petak navečer većinom glasova donio Deklaraciju o Domovinskom ratu. Usprkos višesatnim pregovorima čiji je cilj bio postići konsenzus svih stranaka oko teksta Deklaracije, protiv nje su se izjasnila četvorica HSP-ovaca, dok je za Deklaraciju glasalo 88 zastupnika.</p>
<p> U Deklaraciji koja ima sedam točaka, a čiju je osnovu činio HSS-ov prijedlog deklaracije o temeljnim vrijednostima Domovniskog rata, među ostalim se navodi kako je Republika Hrvatska vodila pravedan i legitiman obrambeni osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome, u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.</p>
<p> »Temeljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, čime su stvorene pretpostavke za djelovanje pravne države i vladavine prava te zakonito funkcioniranje državnih tijela kao najbolji način za daljnju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata«, stooji u Deklaraciji. Hrvatska će, navodi se dalje, u skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti i u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima i obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za njezino stvaranje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb.</p>
<p> Deklaracijom se ističe i kako je radi dostojanstva Domovinskog rata hrvatsko pravosuđe dužno procesuirati sve moguće slučajeve pojedinačnih ratnih zločina, teških povreda humanitarnog prava i svih drugih zločina u agresiji na Hrvatsku i u oružanoj pubuni te tijekom Domovinskog rata, strogo primjenjujući načela individualne odgovornosti i krivnje. Upravo zbog ove točke zastupnici HSP-a nisu glasali za Deklaraciju, jer smatraju da se njome izjednačavaju agresori i branitelji.</p>
<p>U preambuli Deklaracije se ističe da se ona donosi zbog zaustavljanja radikalne politizacije Domovinskog rata i zabrinjavajuće polarizacije hrvatskog društva, što može imati dalekosežne posljedice.</p>
<p> Rasprava o dignitetu Domovinskoga rata, započeta u četvrtak, nastavljena je u petak, jer je za raspravu bilo prijavljeno još pedesetak zastupnika. Zastupnici su bili suglasni da je Domovinski rat neupitna vrijednost utkana u temelje samostalne i neovisne hrvatske države, ali su iznosili različita viđenja o pojedinim događajima proteklih mjeseci koji su, prema mišljenju dijela zastupnika, mogli biti razlogom drukčije percepcije Domovinskoga rata. </p>
<p>U ime predlagatelja, Luka Trconić (HSS) istaknuo je kako je i radna grupa, koja je počela izrađivati zaključke u četvrtak, suglasna o nekim vrijednostima Domovinskoga rata. Dodao je kako se svi predstavnici klubova zastupnika nisu razlikovali u razmišljanju o biti Domovinskoga rata i o tome da Hrvatska nije bila agresor u BiH. Istaknuo je kako HDZ nije suglasan s dijelom prijedloga HSS-ove deklaracije u kojoj se kaže da utopijske ideje Franje Tuđmana i njegovih sljedbenika za vrijeme rata o podjeli BiH i Herceg-Bosni nikako ne mogu dovesti u pitanje narav Domovinskoga rata. Ocijenio je nostalgičnom i romantičarskom ideju da se Hrvati vrate na svoje povijesne prostore o čemu je, kako je rekao, bilo nekih ideja. Trconić je istaknuo da HSS smatra kako je hrvatsko pravosuđe previše pasivno pri procesuiranju zločina. »Ne možemo biti komotni i čekati koga će Haag procesuirati«, rekao je, pozdravivši Vladine zaključke o dignitetu Domovinskoga rata. </p>
<p>Gordana Sobol (SDP) istaknula je da je e pobjedom u Domovinskom ratu iskazana odlučnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske, kao samostalne, suverene i demokratske države, a time su ostvarene pretpostavke da ona počne funkcionirati kao pravna država. Za Sonju Borovčak (SDP) ni u jednom času nisu bile upitne temeljne vrijednosti Domovinskoga rata, koji je Hrvatskoj nametnut i u kojem je sudjelovalo na tisuće branitelja.</p>
<p>Boris Kandare (HSP) smatra da je relativizacija dostignuća Domovinskoga rata počela prije 3. siječnja odnosno nakon uvođenja oprosta agresorima i konvalidacije odluka srpskih okupacijskih vlasti, te priznavanjem sudbene mjerodavnosti drugih država prema hrvatskim građanima. Time je, smatra Kandare, omogućena sadašnja eskalacija opće sotonizacije temeljnih rezultata Domovinskoga rata. »Branitelje vrijeđa isprika u ime hrvatskih građana koju srpskim medijima nudi Predsjednik Republike Hrvatske«, rekao je Kandare, dodavši da je jednako uvredljiva i kvalifikacija obrambenog rata kao građanskog, čime se relativiziraju i izjednačavaju suprotstavljene strane. Vlado Jukić (HSP) smatra da rasprave oko Domovinskoga rata ugrožavaju i vanjskopolitičku poziciju Hrvatske i nacionalnu sigurnost te da utječu na gospodarstvo. Anto Đapić (HSP) je predložio da kad se radi revizija invalidnosti da se to učini za sve kategorije invalida, a ne samo one iz Domovinskoga rata, te da se to provodi na dostojanstven, pravičan i znanstveno utemeljeni način.</p>
<p> Vlatko Pavletić (HDZ) smatra da je rasprava o dignitetu Domovinskoga rata bila nužna. Dodao je kako će Domovinski rat, kad se bude gledao s distance, sigurno biti malo čudo. Naime, kaže Pavletić, sa samo 6.000 cijevi kojih je Hrvatska imala na početku rata, rađala se hrvatska država i dobivene vrlo važne bitke iz kojih su i nikli heroji Domovinskoga rata. HSS-ovac Stjepan Živković upozorio je da je najveći uzrok polarizacije i sukoba oko branitelja njihov neriješen status, jer je učinjeno mnogo nepravdi. Ivan Jarnjak (HDZ) istaknuo je kako nitko 1991. godine nije krenuo u rat da bi počinio zlodjelo ili priskrbio povlastice, nego se išlo da bi se spasila i stvorila hrvatska država. »Ako je netko počinio zločin neka ga se sankcionira, ali neka to ne bude vijest od 15 minuta u Dnevniku«, apelira Jarnjak. Ocijenio je reakcije branitelja koji su ustali u obranu digniteta rata opravdanima. SDP-ovac Marin Jurjević protivi se svim generalizacijama, a komentirao je i kako je braniteljima najveću nepravdu nanio Hvidrin predsjednik Marinko Liović, kad je rekao da su čak 40 posto njih lažni invalidi.</p>
<p> Iako je, kao i u četvrtak, rasprava stalno bila prekidana replikama i ispravcima netočnih navoda, njena kvaliteta u petak je bila znatno niža. Ponavljale su se teze i argumenti, a za razliku od četvrtka, nije bilo čak ni nekih jačih polemičnih tonova i sukoba, pa je bilo očito nastojanje predsjednika Sabora, i nekih zastupnika, da se rasprava što je moguće više skrati i ubrza. HSLS-ovac Mladen Godek apelirao je tako na zastupnike da prekinu raspravu riječima – »kolege, smilujte se«, no njegov apel nije urodio plodom. </p>
<p>HDZ povukao prijedlog za raspravu o povjerenju Račanu, Lučinu i Pančiću</p>
<p> Nakon izglasavanja Deklaracije zastupnike je ugodno iznenadio HDZ. Zadovoljni usvajanjem Deklaracije koju smatraju jednim od najvažnijih dokumenata donesenih u Saboru, a u znak dobre volje, najjača oporbena stranka povukla je, naime, svoj prijedlog za raspravu o povjerenju premijeru Ivici Račanu i ministrima Šimi Lučinu i Ivici Pančiću. No, kako je naglasio Ivo Sanader, HDZ i dalje ostaje kod ocjena o neprihvatljivim postupcima i istupima Pančića, te se nadaju da će ubuduće postupati u skladu s Deklaracijom. Ovaj potez HDZ-ovci su učinili, naglasio je Sanader, jer žele pridonijeti smirivanju napetosti, podjela i polarizacije u hrvatskom društvu.</p>
<p>Lončar izašao iz Kluba HSS-a</p>
<p>Nakon što je u intervjuu Nedjeljnoj Dalmaciji predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić najavio da će možda iz Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke (HSS) izbaciti zastupnika Ivu Lončara, koji je u Sabor ušao na njihovoj listi, Lončar ga je u petak preduhitrio i sam napustio taj klub.</p>
<p> Naime, Lončar nam je kazao kako ga dosada nitko niotkuda nije izbacivao, pa je svojom odlukom samo olakšao posao Tomčiću i smanjio Klub zastupnika HSS-a za jednog člana. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šimunović: Hrvatskoj treba pet, a ako se podijeli Dalmacija najviše šest regija </p>
<p>Osim zagrebačke koja bi obuhvaćala i Čakovec, Varaždin, Bjelovar, Sisak i Karlovac, mogle bi se ustrojiti slavonska, istarska (iako ne udovoljava kriterijima), riječka (s Likom, Kordunom i Liburnijom) te dalmatinska / Ona bi se, pak, kada se za to steknu uvjeti, mogla podijeliti na splitsku s Dubrovnikom i Šibenikom i zadarsku s Bukovicom, Zagorom i dijelom Like (s Gospićem, ali bez Plitvica) / Županijski dom bi imao smisla samo ako se formira iz lokalne samouprave te bi i u slučaju regionalizacije mogao ostati </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> – Prema posljednjim istraživanjima sa stajališta zrelosti pojedinih područja da mogu egzistirati kao samostalne regije, Hrvatskoj je trenutačno potrebno najviše pet regija, smatra dr. Ivo Šimunović, poznati stručnjak za lokalnu samoupravu i predsjednik Gradskog vijeća Splita. Regije se, pak, mogu ustrojavati prema znanstvenim, a mogu i prema političkim metodama</p>
<p>Ako je politički cilj da s pomoću županija, odnosno regija jača državna uprava, onda regionalizacija nema smisla. Ako je, pak, cilj da se s pomoću regija razvija demokracija kroz decentralizaciju i jačanje lokalne samouprave, onda bi se moglo pristupiti regionalizaciji zemlje, ali prema znanstvenim, a ne političkim metodama. Što se tiče Županijskog doma on ima smisla samo ako se formira iz lokalne samouprave te bi i u slučaju regionalizacije mogao ostati. </p>
<p>Što se, pak, tiče broja regija, dr. Šimunović drži, na temelju posljednjih istraživanja sa stajališta zrelosti, da bi u Hrvatskoj moglo biti najviše pet regija. Međutim, suprotno većini dosadašnjih prijedloga, prema njegovu tumačenju, Zagreb ne bi bio posebna regija. Zagreb je najrazvijeniji dio Hrvatske dok je njegova okolica, zagrebački prsten, najnerazvijeniji. Zagreb treba rasti horizontalno, a ne vertikalno, i zato, prema njegovu mišljenju, zagrebačka regija treba obuhvaćati i Čakovec i Varaždin i Karlovac i Sisak i Bjelovar, kao i cijelo Zagorje. Sama pozicija Grada Zagreba kao hrvatske metropole bi se mogla posebno odrediti.</p>
<p>Osim zagrebačke, postojala bi slavonska regija sa središtem u Osijeku, riječka koja bi obuhvaćala Liku, Kordun i Liburniju te istarska regija. Međutim, u vezi s istarskom regijom dr. Šimunović drži da ona ne zadovoljava kriterije za posebnu regiju, jer je, prema njemu, Istra necjelovit sustav, ali bi tu ipak bio spreman napraviti politički ustupak. </p>
<p>Što se Dalmacije tiče, u prvo vrijeme ona bi mogla biti jedna regija. No dr. Šimunović smatra da bi se Dalmacija, kada se za to steknu uvjeti, mogla podijeliti u dvije regije: splitsku u koju bi ušli i Dubrovnik i Šibenik, te zadarsku u koju bi osim dalmatinske Zagore i Bukovice ušao i dio Like (s Gospićem, ali bez Plitvica koje bi bile u riječkoj regiji). Tako bi, prema mišljenju dr. Šimunovića, Hrvatska na kraju imala šest regija: zagrebačku, slavonsku, istarsku, riječku, zadarsku i splitsku.</p>
<p>U sklopu tog sustava, političkom voljom bi bilo potrebno pomoći razvoj određenih nerazvijenih područja, poput dijela zapadne Slavonije (Lipik, Daruvar) odnosno područja Korduna (Slunj i okolica). To su prostori koje treba oživjeti, a kako oni sami nemaju snage za to, potrebna je intervencija države da se to dogodi. </p>
<p>S obzirom na zahtjeve pojedinih sadašnjih županija da i pri eventualnoj regionalizaciji dobiju status samostalnih regija, dr. Šimunović smatra da je onda bolje uopće ne ići u regionalizaciju, ako bi se išlo prema stvaraju određenog broja političkih regija koje realno za to nemaju uporišta. Umjesto kompromisa, bolje je pričekati određeno vrijeme, kaže dr. Šimunović, jer česte promjene granica ljude samo iritiraju. Napominje da se i pri izradi sadašnjeg županijskog ustroja krenulo s početnih deset da bi broj na kraju narastao do 21 županije.</p>
<p>Regionalizacija, kaže na kraju dr. Šimunović, ima smisla samo ako se regije stvaraju prema znanstvenim metodama, ako je njihov cilj demokratizacija i decentralizacija zemlje jačanjem lokalne samouprave, te ako kao preduvjet postoji zrelost pojedinih područja da budu samostalne regije. Aktualnu raspravu oko lokalne samouprave, odnosno regionalizacije vezanu uz ustavne promjene ne može komentirati, jer materijale, kako kaže, unatoč nastojanjima, nije uspio dobiti.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vijeće za radio i televiziju dodijelilo koncesiju na razini Sisačko-moslavačke županije TV Moslavini </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> – Jednoglasnom odlukom i tajnim glasovanjem, Vijeće za radio i televiziju u ponovljenom je natječaju za televizijsku koncesiju na razini Sisačko-moslavačke županije dodijelilo TV Moslavini.</p>
<p> Natječaj je ponovljen, jer je sudskom presudom poništena dodjela koncesije »Studiju 44« prije devet mjeseci. Naime, »Studio 44« nije u zakonskom roku ispunio sve uvjete potrebne za potpisivanje ugovora i početak emitiranja, te je od Vijeće zatražio produljenje tog roka. Na natječaj su u ponovnom postupku pristigle samo ponude »TV Moslavine« i »Studija 44«.</p>
<p>Predsjednica Vijeća Branka Zovko-Cihlar, kao i ostalih šest nazočnih članova Vijeća, unatoč mišljenju da su obje pristigle ponude kvalitetne, odlučila se za »TV Moslavinu« (koja je u međuvremenu promijenila ime u NET – Nezavisna televizija), jer je »evidentno da 'Studio 44' nije uspio ispoštovati rok«. Zrinjka Peruško-Čulek je, pak, istakla kako se »TV Moslavina«, svojim petogodišnjim radom, (na gradskoj razini) dokazala, stoga »zavređuju šansu«. </p>
<p>Po završetku, na sjednici nazočni čelnici »Studija 44« Mladen Merzel i Hasan Idrizi nisu htjeli komentirati odluku Vijeća, a direktor »TV Moslavine« Zvonimir Kabelka, koji se i prije devet mjeseci žalio na odluku, sada već bivšeg saziva Vijeća, ovaj put nije krio zadovoljstvo. </p>
<p>Vijeće je jednoglasno odbilo molbu direktora Hrvatskog katoličkog radija (HRK) da im se, iako je nekomercijalna radiopostaja, odobri emitiranje promidžbenih poruka i to 20 posto, koliko je dopušteno i komercijalnim radiopostajama. HKR se pozvao na Ugovor između Hrvatske i Svete Stolice o pravnim i gospodarskim pitanjima. Ujedno se obvezao da će u tom slučaju plaćati sve zakonske obveze.</p>
<p>Članovi su Vijeća, međutim, smatrali kako je taj zahtjev neprihvatljiv, jer postojećim Zakonom o telekomunikacijama tako što nije dopušteno. Zamjenica predsjednice Vijeća Marina Mučalo pojasnila je da neprofitne radijske postaje plaćaju samo pet posto obveznog iznosa koncesije, te da bi udovoljavanje molbi HKR-a bio presedan koji bi išao na štetu ostalim komercijalnim postajama. Predložila je stoga da HKR zatraži izmjenu iz neprofitne u komercijalnu postaju. Peruško-Čulek je dodala da je ugovor između Vatikana i Hrvatske, na koji se HKR poziva, u ovom slučaju irelevantan.</p>
<p>Članovi Vijeća nisu raspravljali, kako se očekivalo, o Frekvencijskom planu za televiziju, jer im ga je Hrvatski zavod za telekomunikacije prekasno dostavio. Taj i plan daje mogućnost za raspisivanje novih frekvencija, i to na razini Dubrovačko-neretvanske županije, i na razini gradova Metković, Karlovac, Bjelovar, Osijek, Virovitica, Požega, Slavonski Brod, Solin i Kaštela.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Matković i Pilsel tvrde da novinarsko konvertitstvo dobiva na cijeni </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> – Nova vlada nema jasnu medijsku politiku, a od dolaska na vlast gotovo ništa nije učinila u sređivanju stanja u elektroničkim medijima, ističe se u priopćenju Foruma 21, odaslanom u petak, što su ga potpisali predsjednik i potpredsjednik te udruge Damir Matković i Drago Pilsel.</p>
<p>Smatrajući neobjašnjivom sporost Vlade u promjeni zakonodavstva, forumovci podsjećaju kako još nisu doneseni novi zakoni o javnoj televiziji i telekomunikacijama.</p>
<p>Stranke vladajuće koalicije nisu ispunile niti moralnu obvezu, koju su preuzele kada su s predstavnicima Hrvatskoga novinarskog društva (HND) i Foruma 21 potpisale Povelju za javnu televiziju, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Forum 21 Vladu upozorava kako su i stručnjaci Vijeća Europe ocijenili da dijelovi nacrta novoga zakona o HRT-u zaostaju za europskim standardima.</p>
<p>U informativnom programu HTV-a nema »jasnih kriterija o prezentaciji događaja u hrvatskom društvu«, a ponekad se stječe dojam da novinarsko konvertitstvo dobiva na cijeni, ističu Matković i Pilsel.</p>
<p>Upitan o kakvu je konvertitstvu riječ, Matković je za Hinu objasnio da je javnost u posljednje vrijeme svjedok ponovnog pojavljivanja »onih, koji su se za bivše vlasti ponašali kao njeni glasnogovornici«, što dovodi u pitanje vjerodostojnost televizije. Matković je dometnuo da, iako je pomoćnik direktora HRT-a Mirka Galića, nema nikakva utjecaja na televizijski program.</p>
<p>Upozorava i da mjerodavne institucije kasne u razjašnjavanju dvojbi o zloporabama u HRT-u počinjenih za prethodne vlasti, smatrajući neshvatljivim da nitko ne odgovara zbog 210 milijuna kuna duga, koje je naslijedila nova uprava HRT-a.</p>
<p>Forumovci stoga pozivaju novinare da 6. studenoga, na treću obljetnicu osnutka Foruma 21, održe Izbornu skupštinu, na kojoj bi zacrtali strategiju djelovanja i Vladi ponudili stručnu pomoć u sređivanju stanja u elektroničkim medijima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sindikat novinara »Slobodne«: Zagovaramo sanaciju, a ne stečaj </p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> – »Povjerenstvo Sindikata novinara Slobodne Dalmacije (SD) odlučno i s indignacijom odbacuje sve otvorenije optužbe kako svojim djelovanjem 'tjera' tvrtku u stečaj. Još jednom ponavljamo kako je jedini cilj ovoga sindikata raščišćavanje slučaja Slobodne Dalmacije, te zagovara potpunu sanaciju kao jedino pravedno rješenje koje je, naposljetku, i na tragu rješenja Upravnog suda o poništenju pretvorbe iz 1993.«, priopćeno je u petak iz tog sindikata. Konačno, napominj se, »sanacija je jedini način obeštećenja malih dioničara, kojima je njihovo pravo na vlasništvo nad kućom koju su stvarali bilo uskraćeno osporenom pretvorbom«.</p>
<p>Najnoviji pokušaj predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoja Vojkovića da krivicu za neučinkovitost HFP-a i Vlade u nalaženju pravednog rješenja slučaja Slobodne prebaci na Sindikat novinara, puka je manipulacija, ističe se u priopćenju. Naime, navodi se, »HFP nikad nije službeno tražio mišljenje ovoga sindikata, a njegove predstavnike čelnici ove državne institucije primili su samo jednom, pri čemu je sam Vojković to napravo usputno, 's nogu'«.</p>
<p>U priopćenju također stoji da Povjerenstvo Sindikata novinara Slobodne Dalmacije, legalno izabrano na redovitoj izbornoj skupštini 1999., osuđuje »pokušaj nove, unutarnje manipulacije zaposlenima u Slobodnoj od strane skupine naših članova, inače istodobno i članova uređivačkog kolegija. U njihovom anonimnom proglasu, razaslatom svim dopisništvima i podijeljenom članovima redakcije ističe se kako se ograđuju od 'samouništavajućih zahtjeva koji vode kuću prema stečaju', te se daje potpora HFP-ovom modelu sanacije kao 'jedinom mogućem rješenju za spas radnih mjesta 1.300 zaposlenih'«. »Sindikatu novinara Slobodne nije jasno kome je upućen ovaj proglas i u čije ime, s obzirom da smo ne jednom do sada sanaciju isticali kao jedino pravo rješenje, a egzistenciju svih zaposlenih u Slobodnoj kao svoj jedini cilj«, navodi se na krajupriopćenjna koje je potpisala glavna povjerenica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije Davorka Blažević.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Filipović: Ribić zastupa samo oko 50.000 ljudi i vjerujem da Vlada neće pristati na njegovu ucjenu </p>
<p>Pregovore o plaćama u 2001. godini nedavno su od Vlade zatražile dvije grupe od po sedam sindikata javnih i državnih službi. »Velika sedmorica«, s osjetno brojnijim članstvom, predvođena čelnikom Matice sindikata javnih službi Vilimom Ribićem, proljetos je s Vladom zaključila Kolektivni ugovor, ali »malu sedmoricu« nije puštala za pregovarački stol. Sada mali osporavaju legitimitet za pregovore velikima. Zašto, pitamo čelnika Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« Vinka Filipovića.</p>
<p>– Prema Zakonu o radu, svi sindikati imaju pravo na pregovore, a samo su dva kriterija za osnivanje pregovaračkog odbora: ili u odbor ulazi po jedan predstavnik svakog sindikata javnih i državnih službi ili se na socijalnim izborima biraju sindikalni pregovarači. Pregovarački odbor »velikih« osnovan je na treći način, odnosno samoizabrao se u jesen 1998. godine s Ribićem kao moderatorom tih sedam sindikata. </p>
<p>Dolaskom nove vlasti, potpredsjednica Vlade Željka Antunović u ožujku je prihvatila taj pregovarački odbor kao naslijeđen. I mi smo iz školskih sindikata također tražili pregovore, no ona nam je rekla da Ribić ne želi pregovarati zajedno s predstavnicima školskih sindikata. Tada nam je ponudila paralelan Vladin pregovarački odbor, ali na nižoj ministarskoj razini. Još tada sam Željki Antunović kazao da na jesen ne možemo pristati na takve pregovore. </p>
<p>• Ribić kaže da vaša sedmorica ne mogu biti subjektom pregovora dok ste marginalni, a tvrdi da nemate niti 4.000 članova?</p>
<p>– To jednostavno nije točno. Samo »Preporod« ima 4.000 članova. Ako se Ribić zalaže za kriterij veličine, onda treba biti i dosljedan, pa ga pitamo koji to legitimitet u pregovorima ima Ferdo Boban iz Sindikata kulture, koji nema ni 1.000 članova u državnim kulturnim institucijama. </p>
<p>Pregovarači sedam velikih iz uskih sindikalnih interesa protežiraju tezu kako se pregovara o osnovici za plaće za djelatnost. To nije točno, jer se globalno pregovara o istoj osnovici za sve javne i državne službe. Kada Vlada prvi puta potpiše različite osnovice za plaće za pojedine djelatnosti, tada ću i prihvatiti tezu da sindikat zastupa djelatnost. No i prema Ribićevu kriteriju mi sa dva srednjoškolska sindikata u našem pregovaračkom odboru možemo zastupati srednjoškolski sustav, jer ga sada nitko ne zastupa.</p>
<p>Ako Ribić tvrdi da u pregovore ne može vrtićki sindikat, jer se oni ne financiraju iz državnog proračuna, onda ni u njegovu pregovaračkom odboru ne mogu biti sindikati, koji nisu »proračunski« ili su to samo dijelom. Ako se iz sedam velikih isključe oni koji nemaju veze s državnim proračunom, tada ne zastupaju niti 50.000 članova, a kamoli, kako tvrde, 100.000 članova.</p>
<p>• Ribić je izjavio da možete pregovarati s Vladom, ali da vas »velika sedmorica« ne žele za istim stolom?</p>
<p>– Ni mi ne želimo pod svaku cijenu s Ribićem za stol. Samo tražimo poštivanje legitimnih kriterija za osnivanje pregovaračkog odbora. Ako Vlada pristaje na tu vrstu sindikalne ucjene i ako ona vidi svoje razloge da treba pristati na Ribićev ultimatum, onda to nešto govori i o Vladi. Vjerujem da Vlada neće pristati na ucjenu, jer držim da je Ribićeva izjava uvreda i za nju. Mislim da ova Vlada, koja pokušava imati kičmu, neće napraviti pogrešku prethodne i pregovarati samo s njima. </p>
<p>Ako se Vlada odluči za paralelne pregovore s nama, mi ćemo na to pristati. No inzistirat ćemo da i s nama i s njima pregovara pregovarački tim Vlade iste razine. Na nižu razinu ne pristajemo, jer bi takvi pregovori bili samo gubljenje vremena i farsa. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Božo Kovačević: Ako bude trebalo zatvarat ćemo pogone zagađivača</p>
<p>S HEP-om smo već proveli dogovor o Plominu, s ACI-jem smo postigli dogovor o stavljanju svih marina u zakonske okvire, a provodimo i sustavnu inspekciju cementara, termoelektrana i rafinerija, istaknuo je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević / U pripremi nova lista objekata za rušenje / Dubrovački most i cesta Goričan -Zagreb još bez dozvole jer se čeka potrebna dokumentacija / Najavljeno redovito sastajanje s nevladinim udrugama </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> – »Želimo osigurati trajnu i otvorenu suradnju između nevladinih udruga i građana s jedne strane te Ministarstva i ostalih državnih tijela s druge strane. Glavna tema današnjeg sastanka je Aarhuska konvencija, a upravo ona osigurava utjecaj javnosti na donošenje odluka o okolišu i stoga je i odaziv nevladinih udruga tako dobar. Druga tema kojom se bavimo jest nacionalni plan djelovanja za okoliš koji će odrediti prioritete u zaštiti okoliša u Hrvatskoj, a to su zbrinjavanje otpada i otpadnih voda«, rekao je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević u petak na sastanku s predstavnicima nevladinih udruga, drugim ove godine. </p>
<p>Naše ministarstvo želi afirmirati ulogu pojedinaca i skupine u društvu te zajedno s njima pridonijeti afirmaciji zaštite okoliša u Hrvatskoj, istaknuo je ministar dodajući da će, kako je i obećao na početku svoga mandata, redovito održavati susrete s nevladinim udrugama. »Očekujemo podršku državnog proračuna te da jedinice lokalne samouprave izvršavaju svoje zakonske obveze«, rekao je Kovačević, ali također očekujemo i najširi angažman građana i nevladinih udruga. Sudjelovanje nevladinih udruga je izuzetno važno, istaknuo je, ne zbog popularizacije našega ministarstva, nego zbog popularizacije zadaća koje moramo rješavati. Kovačević je ukazao i na činjenicu da je odnos Ministarstva s javnošću u proteklih godinu dana značajno intenziviran te najavio da će od sljedećeg ponedjeljka na web stranicama Ministarstva biti predstavljen nacrt prijedloga zakona o Fondu za okoliš. Na taj nacrt svi će zainteresirani moći dati svoje primjedbe i prijedloge.</p>
<p>Na konstataciju ministra Kovačevića da Hrvatska u dogledno vrijeme neće moći ratificirati Aarhusku konvenciju, reagirao je predsjednik Zelene akcije Toni Vidan smatrajući takav stav neprihvatljivim. Kovačević je pojasnio kako će se konvencija uvažavati, no prije njezina ratificiranja potrebno je uskladiti golemu zakonsku regulativu. Na sastanku je rečeno također i da Ministarstvo priprema novi zakon o zaštiti prirode u kojem će naglasak biti na održivom razvitku prirodnih resursa.</p>
<p>Uvijek raspoložen za razgovor s novinarima, ministar Kovačević prokomentirao je i nekoliko aktualnih pitanja iz svoga resora. </p>
<p>Na području čitave države zatekli smo stanje masovnog nepoštivanja zakona u čemu prednjače pojedina državna poduzeća, rekao je ministar. Redovito je riječ o velikim projektima i investicijama u koje je već uloženo stotine milijuna kuna, istaknuo je, i jasno da ih ne možemo prekinuti, no poduzeli smo sve mjere da se ti projekti stave u zakonske okvire. S HEP-om smo već proveli dogovor o Plominu, također s ACI-jem smo postigli dogovor o stavljanju svih marina u zakonske okvire, a provodimo i sustavnu inspekciju cementara, termoelektrana i rafinerija, pojasnio je Kovačević. Nije realno očekivati rezultate odmah, istaknuo je, ali mi određujemo rokove do kojih se te zadaće trebaju završiti, a ako to ne bude poštovano mi ćemo povući sve zakonom predviđene mjere uključujući i zatvaranje određenih pogona. </p>
<p>Osvrćući se na konkretne probleme u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ministar je naglasio kako su Hrvatske vode prilikom gradnje brane na rijeci Ljutoj prekršile odredbe Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji te Zakona o zaštiti prirode. Naše inspekcije su poduzele zakonom predviđene korake, rekao je Kovačević, i obustavile radove. Nakon što se povuče voda iz Konavoskog polja, dodao je, predstavnici Hrvatskih voda i Ministarstva izaći će na teren i utvrditi što je potrebno napraviti da se sanira sadašnja stanje. Što se tiče Dubrovačkog mosta, ministar je istaknuo da je Vlada donijela odluku da se taj projekt završi, no Hrvatska uprava za ceste do danas nije pribavila svu potrebnu dokumentaciju na temelju koje bi se mogle izdati dozvole. </p>
<p>Što se pak tiče ceste Goričan-Zagreb, u dogovoru s Hrvatskim cestama određeno je da je rok za dostavu dokumentacije Ministarstvu 15. studenoga. Ako oni to ispune, mi ćemo do 1. prosinca izdati sve potrebne dozvole, zaključio je Kovačević. Najavio je također i skori nastavak akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata te potvrdio da je u pripremi nova lista objekata za rušenje. Nova lista je potrebna jer mnogi investitori nisu prema odredbi inspekcije sami uklonili objekte, pa ćemo to učiniti mi, poručio je Kovačević.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Najprije donijeti zakon o drogama, pa onda dekriminalizirati posjedovanje malo droge </p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> – Saborskim zastupnicima i hrvatskoj Vladi bit će upućen zahtjev za stopiranjem trećeg čitanja prijedloga zakona kojim bi se dekriminiziralo posjedovanje manjih količina droga, a obustava bi trebala potrajati dok se ne donese zakon o drogama, na koji Hrvatska čeka već četiri godine. To su zaključili sudionici okruglog stola koji je u petak o temi »dekriminalizacija droga« održan u županijskom Zavodu za bolesti ovisnosti »Sv. Kajo« u Solinu. </p>
<p>Okupio se veliki broj sociologa, voditelja udruga, roditelja bivših narkomana, liječnika i predstavnika suda koji su razgovarali o pozitivnim i negativnim stranama dekriminizacije u Hrvatskoj. Županijski Zavod za bolesti ovisnosti protivi se donošenju takve odluke jer broj ovisnika o teškim drogama raste, dok je konzumenata lakših droga (marihuana, hašiš) sve više. Stav državnog odvjetništva, uime kojeg je govorio zamjenik državnog odvjetnika Zoran Mimica, sličan je spomenutome uz napomenu da Hrvatska mora donijeti zakon o utvrđivanju količine droge namijenjene za osobnu potrebu. </p>
<p>Dražen Lalić iz Lige za borbu protiv narkomanije zagovornik je dekriminalizacije lakših droga, ali tek kada hrvatska država stekne uvjete za donošenje takve odluke. Svim sudionicima okruglog stola Lalić je uputio pitanje jesu li ikada u životu popušili joint. Ja jesam, kazao je, jer sam radio na istraživanjima koja ne bi bila vjerodostojna da nisam probao marihuanu ili hašiš. Pitanje je, kazao je Lalić, s koliko smo se znanja upustili u ovu raspravu i u kojoj je mjeri problem narkomanije polariziran i politiziran što nikako ne mogu prihvatiti. »Stvarnost demantira zakon iz 1996. kojim se, kako je kazala ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti Anita Čudina, želio smanjiti broj ovisnika i konzumenata. Trećina hrvatske mladeži kušala je barem jednu vrstu droge dok je u gradovima polovica mladih ljudi imala iskustva s nekom od droga. </p>
<p>»Zašto smo se okupili na mjestu gdje nema niti jednog predstavnika mlade generacije? Upravo njih treba pitati za mišljenje, a što se tiče moga stava, držim da kriminalizacija pušača marihuane, na primjer, vodi u etiketiranje, gura mlade na marginu društva. Mislim da je opasnije popiti tri rakijice nego popušiti jedan joint«, kazao je Lalić. </p>
<p>Članovi Udruge »Cenacolo« protive se dekriminalizaciji dok je Andrea Ruso upozorila kako se ne smije izjednačavati konzumente lakših i težih droga. »Dekriminizacija ne znači poziv na legalizaciju ili masovno drogiranje nego na skidanje kaznenog tereta s leđa nekoga tko je popušio jedan joint i pri tom bio uhvaćen«, zaključila je Andrea Ruso.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Obilježena deveta godišnjica proboja branitelja prema Vukovaru</p>
<p>NUŠTAR / MARINCI, 13. listopada</p>
<p> – Misom u nuštarskoj crkvi Sv. Duha te polaganjem vijenaca podno spomen-obilježja podignutog između Nuštra i Marinaca, u petak je Udruga »Uzdanica '90« obilježila devetu godišnjicu proboja hrvatskih branitelja prema Vukovaru.</p>
<p> Podsjetivši na taj događaj u kojem je živote izgubilo 18 branitelja, među kojima i tri iz Antiterorističke jedinice (ATJ) Lučko, predsjednik udruge »Uzdanica '90.« Anto Jurendić rekao je kako je Hrvatska nacionalna država svih Hrvata, ali i nacionalnih manjina koji poštuju njezin Ustav i zakone. »Kakvu su Hrvatsku sanjali naši bojovnici ne moraju nam danas govoriti oni koji su s podsmjehom gledali na našu borbu«, poručio je.</p>
<p> Ratni zapovjednik Operativne zone Osijek, umirovljeni general Karl Gorinšek istaknuo je kako je potrebno postaviti spomen-obilježje na svim mjestima na kojima su ginuli branitelji. Pritom je podsjetio kako su na području te operativne zone, braneći Hrvatsku od velikosrpske agresije, poginula 2.183 branitelja, a ranjeno ih je više od 37.000. </p>
<p>Velikom broju okupljenih obratio se i Mile Dedaković Jastreb, jedan od zapovjednika obrane Vukovara. Građanima Hrvatske je poručio da se ostave politike i okrenu radu i stvaranju novih vrijednosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zajednica useljenih i naseljenih traži Vladinu pomoć socijalno ugroženima</p>
<p>KORENICA, 13. listopada</p>
<p> – Zajednica useljenika i naseljenika Hrvatske sa sjedištem u Kninu, koja okuplja udruge Hrvata naseljenih na područjima posebne državne skrbi, poziva hrvatsku Vladu da hitno pomogne najugroženijim skupinama Hrvata posebice umirovljenicima koji još ne primaju mirovine iz BiH i kojima u listopadu istječe zdravstveno osiguranje. </p>
<p>»Tražimo od odgovornih u Vladi da produlje ili trajno omoguće zdravstveno osiguranje umirovljenicima koji su mirovine ostvarili u BiH, a koji sada nemaju nikakvih prihoda ili primaju 120 njemačkih maraka mirovine. Od takve mirovine sasvim sigurno ne mogu plaćati zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj«, ističe se, između ostaloga, u priopćenju što ga je potpisao v.d. predsjednika Zajednice Tomo Aračić. U priopćenju se dodaje da je većina Hrvata naseljenih na područjima posebne državne skrbi prima socijalnu pomoć i ima mnogočlanu obitelj. Nažalost, Zakon o dječjem doplatku uskraćuje doplatak za djecu roditeljima koji primaju socijalnu pomoć, stoji u priopćenju u kojem se tvrdi da to najviše pogađa mlade nezaposlene roditelje. </p>
<p> Aračić je za Vjesnik rekao je da je to priopćenje svojevrstan prosvjed Zajednice, kojim se traži od Vlade da što prije ukine tu zakonsku odredbu ili da svojim naputkom omogući dječji doplatak i djeci roditelja na socijalnoj skrbi. Aračić je rekao da Zajednica poziva ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da posveti malo pozornosti i pravima djeteta. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Osiječko-baranjskoj županiji 33.342 nezaposlena</p>
<p>OSIJEK, 13. listopada</p>
<p> – Potkraj rujna ove godine u evidenciji osječke Područne službe Hrvatskog fonda za zapošljavanje na području Osječko-baranjske županije bilo je 33.342 nezaposlena, odnosno 1,6 posto više nego prethodnoga kolovoza i 10,8 posto više nego u rujnu prošle godine.</p>
<p>Prema prijavljenim i realiziranim potrebama, očekivalo se smanjenje nezaposlenosti, no zbog prijavljivanja nezaposlenih kojima je istekao ugovor na određeno vrijeme i stečajnih postupaka, stanje je gore od očekivanoga. </p>
<p>Tijekom rujna nezaposlenost se povećala i u ispostavama Beli Manastir, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo, dok je u Donjem Miholjcu smanjena za 0,9 posto. </p>
<p>Tijekom rujna Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 2.400 novih osoba, a u evidenciji je i 2.373 onih kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavca. </p>
<p>U rujnu je novčanu naknadu primilo 6.198 nezaposlenih, od čega četiri posto hrvatskih branitelja, a to je i 4,5 posto korisnika više u odnosu prema prethodnom mjesecu i 17,3 posto prema rujnu 1999. godine. Broj korisnika novčane naknade hrvatskih branitelja smanjio se za 4,6 posto, a od ukupnog broja nezaposlenih, tu je naknadu koristilo 18,6 posto osoba. </p>
<p>Prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa, u rujnu je realizirano 829 potreba za radnicima, a prijavljeno je 950 slobodnih radnih mjesta, što je rezultat sezonskog zapošljavanja u kampanji šećerne repe, odnosno u osječkoj »Tvornici šećera« i »Kanditu«. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Deklaracija o Domovinskom ratu</p>
<p>Cjelovit tekst dokumenta koji je u petak navečer prihvatio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora </p>
<p> P r e a m b u l a </p>
<p>Ističući da su pobjedom u Domovinskom ratu (1991.- 1995) hrvatski narod i građani potvrdili svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne suverene i demokratske države, </p>
<p> smatrajući da su temeljne vrijednosti Domovinskog rata jednoznačno prihvaćene od cijelog hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske, </p>
<p> polazeći od potrebe da Republika Hrvatska upravo na značaju i temeljnim vrijednostima Domovinskog rata osigura svoj miran i nesmetan sveukupni demokratski razvitak, </p>
<p> potvrđujući da je na Republiku Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Srbije, Crne Gore i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u RH,</p>
<p> izražavajući volju Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, sukladno Ustavu RH, da nakon što je RH postala samostalna i suverena država nije spremna stupati ni u kakove jugoslavenske ili balkanske državne saveze, </p>
<p> radi zaustavljanja radikalne politizacije Domovinskog rata i zabrinjavajućeg polariziranja hrvatskoga društva, što može imati dalekosežne posljedice, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora donosi</p>
<p> DEKLARACIJU O DOMOVINSKOM RATU </p>
<p> 1. Stvaranjem Republike Hrvatske, kao samostalne i suverene države u međunarodno priznatim granicama, ostvarene su stoljetne težnje hrvatskoga naroda i građana Republike Hrvatske za svojom državom na temelju zajedništva hrvatskoga naroda u Domovini i svijetu s plebiscitarno izraženom voljom u Ustavu iz 1990. godine da temeljne vrednote ustavno-pravnog poretka budu sloboda, pravda, vladavina prava, mirotvorstvo s nacionalnom ravnopravnošću i poštivanje prava čovjeka.</p>
<p> 2. Republika Hrvatska vodila je pravedan i legitiman obrambeni osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica. </p>
<p> 3. Uspješna obrana u Domovinskom ratu s konačnim oslobodilačkim vojno-redarstvenim operacijama »Bljesak« i »Oluja« te kasnijom mirnom reintegracijom Hrvatskog podunavlja, stvorila je sve pretpostavke za skladan razvitak Republike Hrvatske kao zemlje koja prihvaća demokratske standarde suvremenog zapadnog svijeta i otvara brojne mogućnosti približavanja tom svijetu u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i kulturnom smislu.</p>
<p> 4. Temeljna vrijednost Domovinskog rata jest uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, čime su stvorene pretpostavke za djelovanje pravne države i vladavine prava te zakonito funkcioniranje državnih tijela kao najbolji način za daljnju afirmaciju dostojanstva Domovinskog rata. </p>
<p> 5. U skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za njezino stvaranje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb. </p>
<p> 6. Radi dostojanstva Domovinskog rata hrvatsko pravosuđe je dužno procesuirati sve moguće slučajeve pojedinačnih ratnih zločina, teških povreda humanitarnog prava, svih drugih zločina počinjenih u agresiji na Republiku Hrvatsku i oružanoj pobuni te tijekom Domovinskog rata, strogo primjenjujući načela individualne odgovornosti i krivnje.</p>
<p> 7. Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora poziva sve građane, državne i društvene institucije, sindikate, udruge i medije, a obvezuje sve dužnosnike i sva državna tijela Republike Hrvatske, da na navedenim načelima štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti.</p>
<p> Na taj način čuvamo moralni dignitet hrvatskog naroda i svih građana Republike Hrvatske i tako štitimo čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja i građana Republike Hrvatske koji su sudjelovali u obrani Domovine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Umro novinar i urednik, dugogodišnji djelatnik Radija Zagreb Božidar Grubišić</p>
<p>ZAGREB / ŠIBENIK, 13. listopada</p>
<p> – Novinar i urednik Božidar Grubišić, dugogodišnji djelatnik Radija Zagreb, poznat po organizaciji tiska češke manjine u Hrvatskoj, umro je u četvrtak u Šibeniku, u 75. godini. Sahrana će biti u ponedjeljak, 16. listopada u 11,40 sati, na krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj.</p>
<p>Božidar Grubišić rođen je u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo. Od 1946. u Daruvaru surađuje u tek osnovanom češkom tjedniku Jednota i taj list uređuje od 1949. do 1965. Te godine seli u Zagreb, gdje do 1980. na Radiju Zagreb radi kao urednik informativnih emisija i Redakcije za unutarnju politiku i privredu. Nakon toga uređuje latiničko izdanje Borbe i Kroniku Čeha i Slovaka na Televiziji Zagreb. Umirovljen je 1986. godine.</p>
<p>Grubišić je od 1949. član Hrvatskog novinarskog društva. Vodio je Aktiv novinara Slavonije, Moslavine i Podravine, radio u Udruženju lokalnih sredstava informiranja i bio nekoliko godina glavni urednik daruvarskog Vjesnika komune. Početkom osamdesetih kratko je predsjedavao Skupštini općine Trešnjevka u Zagrebu.</p>
<p> Pokrenuo je glasilo Saveza invalida rada Informacije te glasila Hrvatsko-češkog društva Susreti. I sam rodbinski vezan uz češku manjinu, Grubišić je bio i jedan od osnivača tog društva 1992. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Udruga »Siniša Glavašević« zahtijeva zakon o imenovanju junaka </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada </p>
<p> – Udruga »Siniša Glavašević« uputila je molbu predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora Zlatku Tomčiću da, prema hitnom postupku, stavi u proceduru prijedlog zakona koji bi omogućio imenovanje junaka Domovinskog rata.</p>
<p>Udruga podsjeća da je predsjedniku države Stjepanu Mesiću i ministru hrvatskih branitelja Ivici Pančiću uputila molbu za posthumnim imenovanjem Siniše Glavaševića junakom Domovinskoga rata, no da je ustanovljeno kako se tome ne može udovoljiti, jer ne postoji zakon koji predviđa takva imenovanja. Smatraju da donošenje takvoga zakona neće biti problematično, s obzirom na to da već postoji Zakon o odlikovanjima i priznanjima.</p>
<p>Bit će to u ovoj uzavreloj političkoj svakodnevici bitan dokaz zaštite časti Domovinskoga rata i odgovor onima koji ga žele neopravdano instrumentalizirati u različite i neprimjerene ciljeve, stoji u pismu predsjedniku Sabora, odaslanom u petak, koje je potpisao predsjednik Udruge Josip Kokić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ured predsjednika RH Tomčiću: Neka zastupnici govore istinu </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> – Ured predsjednika Republike uputio je u petak pismo predsjedniku Hrvatskog državnog sabora Zlatku Tomčiću, u kojem traži da svojim autoritetom pokuša utjecati na saborske zastupnike da časno i, služeći se istinom, obavljaju svoj zastupnički posao. U pismu se ističe da su saborski zastupnici HDZ- a Jadranka Kosor i Vladimir Šeks na jučerašnjoj sjednici Sabora »tendenciozno i namjerno plasirali u javnost neistine«. </p>
<p> U pismu se podsjeća da je Jadranka Kosor rekla kako je predsjednik Mesić 12. rujna, nakon uhićenja u Gospiću, rekao »da je počeo konačni obračun s ratnim zločincima«. </p>
<p> To je tekst koji je HDZ više puta pokušao pripisati Predsjedniku i, mada je to Ured predsjednika nekoliko puta demantirao - ta se laž nastavlja. Iako je saborskim zastupnicima itekako dostupna novinska arhiva i vrlo se dobro može provjeriti da Predsjednik to nije izrekao, namjerno se unosi pomutnja u javnost, tvrde u Uredu. Opasnom neistinom Ured predsjednika ocjenjuje i izjavu zastupnice Kosor da je predsjednik Mesić rekao »da su invalidi Domovinskog rata nastradali putujući u Mirne krovove ili iz Mirnih krovova ili poslije u Trnjanku«. Mesić je, ističe se u pismu, to rekao za lažne invalide, koji itekako troše novac onih koji su doista stradali na bojištu.</p>
<p> Ured predsjednika ističe da predsjedniku Mesiću podmeće zastupnik Vladimir Šeks, navodeći Predsjednikovu navodnu izjavu »da je pokojnog Matiju Ljubeka ubio časnik Hrvatske vojske«, i ističe da je tog časnika spomenuo novinar u svom pitanju predsjedniku Mesiću. Posjeća se da je Predsjednik u svom odgovoru govorio o tome da će vojska poduzeti rigorozne mjere i do krajnjih granica sankcionirati nedjelo ako bi bilo koji časnik HV-a učinio neko nedjelo, kaže se u priopćenju koje je potpisala pročelnica Odjela za informiranje Ureda predsjednika Vjera Šuman. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić za decentralizaciju države </p>
<p>ČAKOVEC, 13. listopada</p>
<p> - Kako je moguće da Međimurska županija, gospodarski i komunalno najrazvijenija, s 29.500 zaposlenika, ima najniži prosjek plaća u Hrvatskoj? Kako je moguće da ostale županije iz državnog proračuna i drugih ulaganja, na isti broj stanovnika, dobivaju višestruko više novca? Kako je moguće da pojedine županije na isti broj stanovnika za državni aparat troše između 35.000 i 70.000 kuna, a Međimurska samo 10 tisuća kuna? </p>
<p>S tim je problemima predsjednika Stjepana Mesića, koji je u petak posjetio Međimursku županiju, upoznao župan Branko Levačić. Zašto je u nekim županijama broj zaposlenih u državnim službama i šest puta veći nego u Međimurskoj, nastavio je župan s pitanjima. Upozorio je i da se građani pitaju zašto se u kreiranju gospodarske politike protežiraju turizam i brodogradnja, a zapostavlja velik dio izvozno orijentirane prerađivačke industrije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. </p>
<p>Osvrnuvši se na stanje u Hrvatskoj, Predsjednik je istaknuo da treba tražiti put u Europu upravo preko županija koje su Europi najbliže i koje su uvijek bile njezin dio. Krajevi su se razvijali zahvaljujući domaćim potencijalima, znanju i organiziranosti, bez investicija sa strane. Tu je posebno ukazao na razvoj obrtništva, te malih i srednjih tvrtki. Pogrešnom je nazvao politiku uništavanja velikih firmi na koje se gledalo kao na ostatke i proizvod socijalizma. Komadali su velike tvrtke da bi ih lakše mogli kupiti, ustvrdio je Mesić.</p>
<p> Pretvorba i privatizacija nisu obavljene kako treba. Nas zanima i gdje je hrvatski novac koji je iscurio iz Hrvatske, naglasio je Predsjednik naglasivši da mora profunkcionirati pravna država. </p>
<p>Pritom je, smatra predsjednik Mesić, najvažnije vratiti novac, a manje je bitno koliko će tko odsjediti u zatvoru. </p>
<p>Strateški cilj nije samo čvrsta valuta, kazao je Mesić, upozorivši da ako se spominju izvoz ili realan tečaj, to ne znači automatski zauzimanje za devalvaciju. Njegovo je mišljenje da ako se čvrsta monetarna politika svodi samo na tečaj, onda to nije u funkciji razvoja.</p>
<p> Zauzeo se za decentralizaciju države. Prema Mesićevim riječima, na lokalnu samoupravu treba prenijeti ne samo ovlasti i dužnosti nego i sredstva, jer ti ljudi najbolje znaju koje probleme imaju i kako ih riješiti. Nema razloga da se zadrži centralizacija, koja je možda bila i nužna u ratno vrijeme kad se moralo, u interesu opstanka države, odlučivati na jednom mjestu. </p>
<p>Predsjednik je ponovio i svoje poznate stavove o ustavnim promjenama i predsjedničkim ovlastima. Naglasio je i da se dignitet Domovinskog rata štiti bez pamfleta, ali procesuiranjem onih za koje se utemeljeno sumnja da su počinili zločine. </p>
<p>Međimurski župan Levačić upoznao je također predsjednika Mesića s poviješću Međimurja u minulih 150 godina iz koje proizlazi da kraj između Mure i Drave ima puno pravo na status županije. Rekao je da svi vijećnici Županijske skupštine, bez obzira na stranačku pripadnost i izborne rezultate, pokazuju političku zrelost u rješavanju nagomilanih problema. </p>
<p>Inače, predsjednika Mesića pred zgradom Međimurske županije dočekali su Baltazar Jalšovec, potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora, Josip Jeđud, potpredsjednik Županijske skupštine, i župan Levačić. U razgovoru s Predsjednikom sudjelovali su i podžupani Marijan Vukšić i Dragutin Lesar, Franjo Makovec, predsjedatelj kolegija međimurskih načelnika i gradonačelnika, te Aleksandar Makovec, gradonačelnik Čakovca. </p>
<p>Nakon govora na sjednici Županijske skupštine u Čakovcu, Predsjednik je razgovarao s novinarima. Na pitanje Vjesnika što misli o prekograničnoj regionalnoj suradnji koju je uspostavila Međimurska županija, odgovorio je da je podržava jer će se tako i drugima omogućiti da uspostavljaju suradnju. Naš je strateški cilj europsko udruživanje, a ovo su koraci na tom putu, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Dodao je da je i dovršetak autoceste Rijeka – Zagreb – Goričan također strateški cilj jer samo suvremenim prometnicama Hrvatska može promicati svoje ambicije u razvoju turizma, industrije i poljoprivrede.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Trojka EU kod Picule: Summit je priznanje za hrvatska postignuća </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula primio je u petak trojku Europske unije (Francuska, Švedska, Europska komisija, Vijeće ministara), na čelu s direktorom za kontinentalnu Europu u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova Huguesom Pernetom. Glavna tema razgovora bila je politička i operativna priprema Zagrebačkog summita. Bilo je riječi i o političkom okviru njegova održavanja, posebice s obzirom na nedavne promjene u regiji. Predstavnici europske trojke izvijestili su o rezultatima sastanka Vijeća ministara Europske unije, održanog 9. listopada, u svezi sa Summitom.</p>
<p>Hrvatska strana upoznala je sugovornike s dosadašnjim tijekom priprema za zagrebački skup koje su obostrano ocijenjene uspješnima. Trojka je izrazila spremnost da aktivno pomogne pripremu skupa za koji je potvrđeno da je događaj od najvećeg značenja za regiju i Uniju. Njegovo održavanje u Zagrebu priznanje je demokratskih postignuća Hrvatske i njezine važnosti u izgradnji mira i stabilnosti u regiji. </p>
<p>Ministar Picula izjavio je kako Hrvatska očekuje na tom skupu da se postignuća hrvatske Vlade u približavanju Europskoj uniji potvrde službenim započinjanjem pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Također, zauzeo se da se u završnom dokumentu proces stabilizacije i pridruživanja istakne kao okvir za privlačenje novih kandidata za članstvo u EU, uz čvrstu afirmaciju individualnog pristupa. Ministar je u ime hrvatske Vlade kao domaćina Zagrebačkog summita, izložio hrvatske stavove o novonastaloj situaciji u SRJ te o prihvaćenim zaključcima Vlade, priopćeno je iz Ministarstva.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Erhard Busek primio nagradu za jačanje veza Austrije i Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> – Dr. Erhard Busek, bivši austrijski vicekancelar, a sada povjerenik austrijske vlade za proširenje Europske unije na istok, primio je u petak nagradu Hrvatsko-austrijskog društva za promicanje i jačanje prijateljskih veza između tih dviju država.</p>
<p> Brončanu skulpturu, rad Dimitrija Popovića, Buseku je tijekom svečanosti u zagrebačkom HNK-u predala predsjednica Društva prof. dr. Greta Pifat-Mrzljak podsjetila je na njegove zasluge u unaprjeđivanju veza Hrvatske i Austrije, kao i na njegov doprinos radu Društva, u kojem je angažiran od sama utemeljenja. </p>
<p>Obrazlažući izbor dobitnika te prve nagrade Društva, Greta Pifat-Mrzljak posebno je istaknula da Busek, kao šef Narodne stranke Austrije i potpredsjednik savezne vlade za vrijeme kancelara Aloisa Mocka, nije samo snažno podržavao hrvatsku borbu za samostalnost, nego je i kao savezni ministar znanosti i obrazovanja djelatno pomagao Hrvatsku na tim područjima. </p>
<p>O životnom putu jednog od najpopularnijih austrijskih političara nakon Drugog svjetskog rata, govorio je veleposlanik Austrije u Zagrebu dr. Rudolf Bogner. On je istaknuo da je Busek za svojeg političkog djelovanja stekao glas i ugled izvanredna poznavatelja prilika u srednjoj Europi, posebice u državama koje graniče s Austrijom. Zbog toga, smatra on, nije slučajnost da je upravo on imenovan koordinatorom SECI-ija. Busek uz to, istaknuo je Bogner, obnaša i niz funkcija u javnom životu Austrije, izdvajajući posebno ravnanje Institutom za Podunavlje i Srednju Europu. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Baranjci ostaju u pritvoru i pišu žalbu Vrhovnom i Ustavnom sudu</p>
<p>OSIJEK, 13. listopada</p>
<p> - Mladen Filipović, istražni sudac Županijskog suda u Osijeku, u petak je odlučio da trinaestorica Baranjaca, osumnjičena za ratne zločine nad civilima u Baranji u vrijeme Domovinskog rata, ostaju u jednomjesečnom pritvoru. Osumnjičeni Milan Kovačević (51), Nikola Alaica (54), Mile Bekić (55), Cvijetin Cvijanović (52), Petar Mamula (56), Svetomir Mihajlović (39), Đuro Opačić (62), Milan Prusac (48), Sreto Jovanović (42), Slobodan Đurić (54), Nikola Stojanović (54), Predrag Stojanović (42) i Rodoljub Vlaislavljević (35) u nastavku istrage, kad bi trebalo biti saslušano oko 180 svjedoka, ostaju u pritvoru. </p>
<p>Prema obrazloženju, zadržani su jer postoji opasnost od bijega, utjecaja na svjedoke i uništenja dokaza. Podsjetimo, nakon što je za 121 osobom iz Baranje, među kojima su i trinaestorica pritvorenika, još u siječnju 1995. izdana tjeralica, kad je određen i jednomjesečni pritvor, slučaj se neobjašnjivo odugovlačio. Ipak, prošloga petka privedeni su osumnjičenici koji su bili dostupni. Izvanraspravno vijeće osječkog Suda prihvatilo je u četvrtak žalbe odvjetnika trinaestorice privedenih i ukinulo rješenje o pritvoru iz 1995. pa je slučaj vraćen Filipoviću na odlučivanje. Odluku o obveznom pritvoru preostalih osumnjičenih Baranjaca za kojima su izdane tjeralice, a prebjegli su u SRJ ili neke treće zemlje, sudac Filipović donijet će do ponedjeljka. »Već danas ćemo uložiti žalbe Vrhovnom i Ustavnom sudu, a obratit ćemo se i ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću jer smatramo da su naši branjenici već sedam dana u nezakonitom pritvoru«, izjavio je za Vjesnik odvjetnik Domagoj Rešetar. </p>
<p>On zajedno s Nediljkom Rešetarom brani osam privedenih Baranjaca. Kako ističe, »Zakon o kaznenom postupku izmijenjen je 21. listopada 1997. i istražni je sudac u roku od 24 sata trebao donijeti novo rješenje o pritvoru. Budući da to tada nije učinio, staro rješenje o pritvoru iz siječnja 1995. nakon promjene Zakona nevažeće je. Unatoč tome, naši su klijenti privedeni i pritvoreni na temelju tjeralice i rješenja iz 1995. Jednostavnije rečeno, nezakonito su pritvoreni«, kaže Domagoj Rešetar. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Gospićki slučaj: Obrana će za svjedoka predložiti i Vuka Draškovića</p>
<p>RIJEKA, 13. listopada</p>
<p> – Istražna sutkinja Županijskog suda u Rijeci Sajonara Čulina u petak je ispitala dvije svjedokinje u istražnom postupku protiv Tihomira Oreškovića i još četvorice Gospićana okrivljenih za ratne zločine počinjene potkraj 1991. godine na gospićkom području. </p>
<p>Ispitane su domaćica gospićkoga Kriznog stožera Fatima Skula, te supruga jednog od nestalih Srba iz Karlobaga. </p>
<p>Svjedokinje ničim nisu teretile okrivljenike, štoviše, Skula je dala iskaz koji je suprotan iskazu Mirka Kasumovića, bivšeg načelnika gospićkog SZUP-a, a sadašnjeg zamjenika načelnika Policijske uprave ličko-senjske, koji je svojim iskazom, do sada, najviše teretio okrivljenike. Druga svjedokinja je iznijela okolnosti pod kojima je njezin suprug nestao iz Karlobaga.</p>
<p> Branitelj prvooptuženog Oreškovića Željko Dumančić je kazao da obrana s nestrpljenjem očekuje zaključke saborske rasprave, vođene u Saboru tijekom četvrtka i petka, da se Domovinski rat napokon nazove pravim imenom, to jest da se sukob prekvalificira u agresiju na Republiku Hrvatsku, čime bi i kvalifikacija ratnog zločina dobila drugu dimenziju. </p>
<p>Optužba je u petak predložila 23 nova svjedoka, što obrana smatra zloporabom prava, jer, kako je kazao Dumančić, ako su imena svjedoka postojala, trebalo ih je iznijeti odmah, a ne spekulirati. Obrana će tijekom petka kompletirati listu od pko 50 svjedoka na kojoj će biti i neki vojni stručnjaci, a vjerojatno, i neki građani Srbije, među kojima sigurno i Vuk Drašković! </p>
<p>Dumančić je pojasnio da će Drašković biti pozvan zbog intervjua koji je dao 1991. godine, u kojemu je naveo da su pripadnici srpskog dragovoljačkog odreda likvidirani tako što su im vojnici JNA pucali u leđa, što bi moglo razjasniti neka stradanja na gospićkom području za koja se terete njihovi branjenici. Obrana čeka da optužba napokon dobije realne okvire te da se prestane govoriti o 40 ili 50 nestalih Srba. </p>
<p>Obrana će tražiti da se iz spisa izuzmu mogući dokumenti Vojno-medicinske akademije iz Beograda, jer je to ustanova neprijateljske vojske, čiji su krivotvoreni dokumenti korišteni isključivo u propagandne svrhe. Obrana je uložila žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na produljenje pritvora njihovim branjenicima za dva mjeseca. </p>
<p>Saslušanje će se nastaviti idućega četvrtka. (D.H.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001014].
|
