NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001113].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 260939 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Malović: Naše tržište nije pripremljeno za ozbiljne uređivačke pokušaje</p>
<p>Etička razina je prirodna posljedica općeg stanja u kojem novinarstvo traži svoj identitet i profesionalne standarde, međutim, to ne može napraviti dok se ne stvore opći uvjeti za normalno djelovanje medija - od zakona do vlasničkih odnosa i djelovanja tržišta / Podaci pokazuju da svaki drugi novinar nema odgovarajuću stručnu spremu ili da je nesvršeni student / Prije petnaestak godina nismo objavljivali ni sliku poginulog pješaka, a danas je prirodna pojava da se raskomadano tijelo žrtve prometne nesreće objavi ili da se piše o samoubojicama</p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Krajem prošlog tjedna u sjedištu Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu održan je dvodnevni međunarodni seminar »Nova strategija za neovisne i pluralističke medije u Hrvatskoj«, koji su zajednički organizirali UNESCO i Institut za međunarodne odnose u Zagrebu. Među brojnim hrvatskim novinarima, teoretičarima medija i političarima, u radu seminara sudjelovao je i Stjepan Malović, predavač na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i direktor Međunarodnog centra za obrazovanje novinara.</p>
<p>• Što su bili glavni naglasci seminara?</p>
<p>- Najvažnije je da se opet počelo razgovarati o strategiji medija, jer u Tuđmanovo doba mediji su bili predmet kritika međunarodne zajednice. No, zadnjih godinu dana nije bilo znatnijih promjena i dosta toga se ne razvija zadovoljavajuće. O tome je na seminaru govorilo mnogo kolega. Stanje u nekim medijima je loše, vlasnički odnosi nisu riješeni, a i novi zakoni o HTV-u i javnim telekomunikacijama još nisu donešeni. Nesređeni su odnosi u Vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji, Hini, itd. Pojavljuje se sve više senzacionalizma u medijima i dolazi do narušavanja profesionalne razine.</p>
<p>• Kako u tom kontekstu komentirate ostavku glavne urednice CCN-a Zinke Bardić zbog emitiranja plaćene reklame »Posmrtne pripomoći«, iako se znalo da su protiv te tvrtke podignute tužbe zbog neprofesionalnog poslovanja?</p>
<p>- Mislim da je to prirodna posljedica stanja u našim medijima. Još nemamo jasnu percepciju o tome što su oglasi, što je vijest, što komentar, dok je to u stranim medijima jasno razgraničeno. Oglasi su striktno odijeljeni od informativnih emisija. Za mene je bio šok kad sam vidio da je CCN počeo prekidati vijesti oglasima, što je zaista teško prihvatljivo. Čak i u novinama, svaki je oglas, svaki plaćeni tekst vrlo jasno označen. Nema prikrivenih oglasa, jer bi to značilo oštro narušavanje etičkog kodeksa. Čim se novinar upušta u to da njegov tekst bude doveden u vezu s oglasom, on djeluje neetički. On također ne bi smio brkati informaciju sa svojim stavom. Smatram da je kolegica Bardić postupila apsolutno opravdano i treba joj dati punu podršku, jer se radi o borbi za jasne uređivačke kriterije u kojima netko, tko ima novaca, ne smije zbog toga utjecati na informativne emisije.</p>
<p>• Kako ocjenjujete etičnost i nezavisnost medija u Hrvatskoj?</p>
<p>- Etička razina je prirodna posljedica općeg stanja u kojem profesija traži svoj identitet i svoje profesionalne standarde, međutim, to ona sama ne može napraviti dok se ne stvore neki opći uvjeti za normalno djelovanje medija - od zakona do čistih vlasničkih odnosa i djelovanja tržišta. To također zahtijeva nove odnose u radio-difuziji, elektronskim medijima i tek tada možemo kazati da imamo neke uvjete u skladu s kojima profesija može djelovati. Ovaj seminar je bio samo uvod u ozbiljnu raspravu, koja će se održati 17. i 18. studenoga u Opatiji, gdje se održavaju Dani hrvatskog novinarstva, također o etici i profesionalizmu. Mislim da će se tamo mnogo toga još jasnije iskazati.</p>
<p>• Gdje je granica između javnog djelovanja i privatnosti neke osobe i poštuju li mediji tu granicu?</p>
<p>- Ta granica je vrlo osjetljiva i teško ju je jasno povući, jer načelno javne osobe, što su javnije, to manje privatnosti imaju. Privatne osobe apsolutno imaju najviše pravo na zaštitu od javnosti. I tu su pravila jasna: onog trenutka kad se upustite u javni život gubite dio svoje privatnosti i morate se s time pomiriti. Ipak, novinari moraju voditi računa o tome zaslužuje li nešto privatno u životu javne osobe pozornost medija. Tu treba imati istančane kriterije. Primjerice, ako ulovite istaknutog političara u flagrantnoj situaciji, a on se zalaže za ćudoredni zakon, time se samo pokazuje da on u privatnom životu ne poštuje ono za što se javno zalaže i onda je prirodno da to novinari objave. No, kod nas se događa da vrlo često prelazimo granicu između privatnosti i javnosti zbog nedovoljno razrađenih kriterija ili u želji da se izazovu pozornost i senzacija, a ja to tumačim nesređenim tržišnim okolnostima u kojima mediji djeluju. Pogotovo je to slučaj s novinama, jer je njihovo tržište vrlo skučeno, a naklade jedva dovoljne za preživljavanje, pa one doslovce trče prema čitateljima i pokušavaju ih privući na sve načine. Metode privlačenja čitatelja su jasne: veliki naslovi, atraktivne fotografije, što je moguće više ekskluzivni i senzacionalistički nadnaslovi. I, pokušavate li nadmašiti konkurenciju, ne preostaje ništa drugo, nego svaki put izmišljati i pronalaziti nešto novo.</p>
<p>• Naš zakon štiti privatnost žrtava zločina, ako je ličnost osobe brutalno ponižena ili degradirana. Međutim, mediji nerijetko objavljuju imena i osobne podatke žrtava te opskurne pojedinosti zločina. Je li to zakonito, etično i profesionalno?</p>
<p>- Prije petnaestak godina nismo objavljivali ni sliku poginulog pješaka, a danas je prirodna pojava da se raskomadano tijelo žrtve prometne nesreće objavi. Također su bila nepisana pravila da ne objavljujemo imena i slike samoubojica. A danas možete vidjeti fotografiju čovjeka obješenog o Savski most i sl. To su pokušaji redakcija da atrakcijama privuku čitatelje, a bojim se da je to kratkoročni učinak. Ističem primjer Vjesnika, koji pokušava održati razinu ozbiljne uređivačke politike, ali tržište jednostavno nije zainteresirano za to. Svi ozbiljni uređivački pokušaji jednostavno su se sudarili s činjenicom da tržište nije pripremljeno za to. Što se tiče zaštite identiteta žrtava, njih štiti ne samo zakon nego i naš novinarski kodeks. No, taj kodeks se krši upravo zato što nema sankcija. Hrvatsko novinarsko društvo se zalaže za osnivanje nečeg sličnog njemačkom tzv. Press-councilu, koji brine o zaštiti etičnosti i prava pojedinaca u medijima, tako da ipak postoje neke sankcije, jer je odluka Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva isključivo na moralnoj razini. Svjetska iskustva pokazuju da je samoregulacija jedini pravi izlaz iz ovakve situacije, jer u to moraju biti uključeni novinari, njihove strukovne organizacije i vlasnici. Ako vlasnici budu snosili posljedice takvog pristupa, onda će dobro razmisliti hoće li svoje novinare tjerati u neetične skandale, senzacionalizam i slično.</p>
<p>• Istraživanja pokazuju da je kod nas sve više mladih novinara bez odgovarajuće stručne spreme, koji su zato podložniji utjecaju i manipulaciji poslodavaca. Kako riješiti taj problem?</p>
<p>- Stanje je vrlo loše. Podaci pokazuju da svaki drugi novinar nema odgovarajuću stručnu spremu ili da je nesvršeni student. Vlasnicima je zanimljivo imati mlade novinare koji su nedovoljno školovani i nedovoljno stručno osposobljeni da bi lakše njima manipulirali. Teže je manipulirati novinarom koji točno zna što su njegova prava, obaveze i dužnosti. Zato su vlasnici počeli angažirati mnogo mladih novinara, negdje čak i izravno sa ceste, gimnazijalce, nesvršene studente i sl. Da bismo doskočili tome, pokrenuli smo čitav niz obrazovnih ciklusa, međutim, ipak je najvažnije da se završi fakultet i stekne visoka stručna sprema. Zato je Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti uveo dvogodišnji studij doškolovanja novinara, koji bi trebao početi u proljeće, gdje će studenti uz rad moći dopuniti svoje obrazovanje.</p>
<p>• Svojedobno je u »Vjesniku« postojala novinarska škola, koja se ugasila krajem osamdesetih. Što je s aktualnim pokušajima takvog doškolovanja novinara i kakve programe razvijate u Međunarodnom centru za obrazovanje novinara?</p>
<p>- Ponosan sam što sam bio u generaciji »Vjesnikove« novinarske škole 1967./68., koju je vodio kolega Zlatko Munko i koja je izbacila dvadesetak još uvijek aktivnih i uglednih novinara. Mislim da novinarstvo mora biti otvoreno za visokoobrazovane profesionalce koji uz opće znanje moraju imati i stručno. Kod nas je sistem obrazovanja novinara vrlo kompliciran, imamo dva studija novinarstva u Zagrebu, a još mnogo neobrazovanih novinara. Tome stalnom stručnom osposobljavanju treba dati mnogo prostora i vremena. U sklopu Hrvatskog novinarskog društva pokrenuli smo taj Međunarodni centar za obrazovanje novinara, u Opatiji, upravo zato što smo osjetili potrebu za stalnim obrazovanjem i stručnim osposobljavanjem, ali to nije konkurencija fakultetu, jer ništa ne može zamijeniti fakultet. Mi samo pokušavamo usko usmjeriti novinare. Osim toga, HND je 1987. pokrenuo tromjesečni ciklus obrazovanja novinara koji su već zaposleni u redakcijama, a kojima je potrebno specifično stručno uzdizanje. Slično nekadašnjoj novinarskoj školi »Vjesnika«, sada je i EPH-a pokrenuo svoju novinarsku akademiju. Imam dojam da se taj način obrazovanja još treba razviti.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Neizvjesna sudbina »politike prošlosti« na referendumu u BiH</p>
<p>Događaji u finišu predizborne kampanje te neočekivano veliki odaziv birača - na izbore i na referendum - u dijelovima BiH s hrvatskom većinom pučanstva upućuju na zaključak da će SDP najviše profitirati na račun SDA</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Ovogodišnje - treće postdaytonske - opće izbore u Bosni i Hercegovini karakteriziraju dvije može se reći oprečne činjenice: predizborna klima bila je, prije svega zbog najave hrvatskog referenduma, poprilično napeta, a sami izbori su prošli u najboljem redu. OESS-ova misija u BiH, koja je organizator i ovogodišnjih izbora, kao i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice, usprotivili su se održavanju referenduma istodobno s općim izborima, ali se iz izvješća promatrača izbora ne može zaključiti da je održavanje referenduma izravno ometalo sam izborni postupak.</p>
<p>Priča o referendumu time, naravno, nije završena, a počela je - podsjetimo - objavljivanjem novih pravila za izbor zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Nova izborna pravila dovela su do snažnog previranja među hrvatskim strankama u BiH, na koncu i do podjele na dva međusobno suprotstavljena bloka - jedan čine stranke čiji su se predstavnici okupili na Hrvatskom narodnom saboru u Novom Travniku i tamo donijeli odluku o održavanju referenduma, a drugi stranke koje su se oštro usprotivile održavanju te, na koncu, do vrlo oštrih reakcija međunarodnih predstavnika u BiH. U međuvremenu je reagirala i hrvatska Vlada, izražavajući zabrinutost da bi primjena novih pravila Privremenog izbornog povjerenstva mogla dovesti u pitanje jednakopravnost, suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p>Najava hrvatskog referenduma bila je u finišu predizborne kampanje više od samog kršenja izbornih pravila, kako o potezu skupine stranaka predvođenih HDZ-om BiH govore međunarodni predstavnici, ili utvrđivanje pozicije hrvatskoga naroda, kako referendum definiraju njegovi organizatori. Ona je, naime, međunarodnim predstavnicima poslužila kao dodatni razlog za upućivanje apela biračima BiH da ovogodišnje izbore iskoriste za odbacivanje »politike prošlosti«. »Eventualna pobjeda tvrdolinijaša i nacionalnih stranaka u BiH odvela bi ovu potencijalno bogatu zemlju u političku i ekonomsku izolaciju«, poručio je biračima dan uoči izbora visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch.</p>
<p>Osim toga, strankama koje stoje iza organizacije referenduma, prije svega HDZ-u BiH kao najjačoj među njima, priča o referendumu, poglavito oštre reakcije međunarodnih predstavnika, išla je na ruku utoliko što je pridonijela homogenizaciji hrvatskoga naroda u BiH. Neki promatrači uspoređuju trenutačno stanje u nekim dijelovima BiH, onima u kojima većinu pučanstva čine Hrvati, sa stanjem koje je vladalo u vrijeme održavanja prvih višestranačkih izbora.</p>
<p>Kakav je stvarni efekt referenduma, znat će se tek za nekoliko dana, nakon što se o njemu izjasni Prizivno izborno potpovjerenstvo i nakon što se doznaju rezultati subotnjih izbora.</p>
<p>»Ovaj takozvani referendum ocijenili smo ozbiljnim kršenjem izbornih pravila i propisa koji izričito zabranjuju stranačke aktivnosti u vrijeme izborne šutnje«, kazao izjavio je voditelj OESS-ove misije u BiH Robert Barry, pa se može naslućivati kakav će biti karakter odluke, pogotovo što Izborno povjerenstvo djeluje u okrilju OESS-ove misije. Pitanje je samo kakve će kaznene mjere protiv organizatora referenduma biti poduzete.</p>
<p>O izbornim je rezultatima, međutim, prerano govoriti. U prvim komentarima većina stranačkih predstavnika, pozivajući se na njima znane trenutačne podatke s mjesta na kojima se prebrojavaju glasovi, ističu zadovoljstvo ostvarenim rezultatom. Svi, naravno, ne mogu biti pobjednici, a jesu li građani BiH poslušali apel da odbace »politiku prošlosti« znat će se tek nakon prebrojavanja glasova. Predizborne ankete i analize govorile su o padu popularnosti nacionalnih stranaka i jačanju SDP-a BiH, što bi bio logičan nastavak trenda uočenog na lokalnim izborima u travnju. Događaji u finišu predizborne kampanje te neočekivano veliki odaziv na birača - na izbore i na referendum - u dijelovima BiH s hrvatskom većinom pučanstva upućuju na zaključak da će SDP najviše profitirati na račun SDA. Naravno, pod uvjetom da očitovanje Prizivnog potpovjerenstva o hrvatskom referendumu, koji su međunarodni predstavnici već okvalificirali kao nedozvoljenu stranačka aktivnost, ne bude uključivalo i eliminiranje kandidata ili čak čitavih lista. No, neke izjave međunarodnih predstavnika, a osobito iznimno oštro intoniran istup predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića (»Mi tu administraciju međunarodne zajednice više ne priznajemo...«), navode na zaključak da bi priča o referendumu mogla imati više nego zanimljiv nastavak.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Europska Hrvatska u europskom zrcalu</p>
<p>Ova Vlada još nije utemeljila zaokruženi program pomoću kojeg bi i Hrvatska - poput ostalih trinaest zemalja koje se nervozno guraju u predvorju Europske unije - razbila dosadašnje negativne stereotipe, a potvrdila poželjni europski image u međunarodnom zagovoru politike novog smjera</p>
<p>DRAŽEN VUKOV COLIĆ</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatska je ušla u novu europsku i globalnu utrku opterećena višestrukom krizom identiteta. Nakon neizbježnog raspada Jugoslavije nije iskorištena prigoda da se u novom hrvatskom imageu sačuva barem ponešto od mogućih dobrih naznaka (antifašizam, industrijska demokracija, obrazovani ljudi, raznolikost i mnogolikost), dok je u posljednjih deset godina Hrvatska postala neočekivanom i neželjenom žrtvom mnogih negativnih stereotipa koji su na krvav način obilježili tzv. »balkansku tranziciju«. U tome je državotvorna promidžba uporno naglašavala pogrešne stvari: Hrvatska kao samodopadna regionalna sila, Hrvatska kao tvrđava tradicionalnih vrijednosti i nacionalnih isključivosti, Hrvatska kao društvo euorpskog skepticizma, Balkan u Hrvatskoj, a ne Hrvatska protiv Balkana.</p>
<p>Sa tom vrstom dvojbene prtljage ušla je u ove korjenite promjene u kojima pokušava pronaći vlastitu traku za pretjecanje za službeni ulaz u »predeuropsko kandidatsko društvo«. U njemu se - sa raznim konačnim izgledima - trenutno gura 13 srednjoeuropskih, jugoistočnih i baltičkih zemalja. Među njima vlada tipični odnos ljubavi i mržnje, pa su ponekad spremne za iskreno uzajamno podupiranje (CEFTA), a ponekad - same za sebe, ili uz pomoć moćnih zaštitnika - tek na vrlo isključivo promicanje vlastitih rokova, ciljeva i interesa. Svaka od njih traži i promiče onu vrstu identiteta koji će je učiniti što prikladnijom za obvezatnu suigru u novom svjetskom poretku u kojem su gotovo sva bitna pitanja podvrgnuta obvezatnoj provjeri globalnog međunarodnog utjecaja. U ovim je prevratnim vremenima promicanje zajedničkih civilizacijskih vrijednosti postalo mnogo važnije - ili bar gotovo podjednako važno - kao i vojne snage, gospodarska nadmoć ili veličina ozemlja.</p>
<p>U tome Hrvatska mora razbiti negativne stereotipe, a potvrditi novi i moderni image. Potvrda suvereniteta traži se u potvrdi prava na globalno suodlučivanje, vlast se pretvara u moderni management civilnog društva, a diplomacija se sve više okreće novim ciljnim grupama u vrlo složeno strukturiranim društvima, u kojima je osobito naglašena uloga medija, gospodarstva, nevladinih udruga, znanosti i kulture, pa u promicanju nacionalnih interesa »javna diplomacija« pokušava obuhvatiti sve čimbenike javnog odlučivanja, a ne samo državna tijela i službe. Zbog toga se moderna država sve više uspoređuje s dobro uređenom kompanijom, u novom »umreženom« (horizontalna, a ne vertikalna podjela odgovornosti) izdanju »općegrađanskog dioničarskog društva«, u kojem političari obnašaju odgovorne managerske uloge, a međunarodni ugled gradi na dosljednoj uporabi novih informacijskih tehnologija. Dakako: nema tako dobre globalne promidžbe i tako uspješne javne diplomacije, koja bi mogla pokriti i sakriti pogrešnu, staromodnu, agresivnu i autokratsku politiku, ali niti tako dobre i moderne politike, koja bi mogla zanemariti nacionalni program globalne promidžbe u potvrdi modernog i pozitivnog imagea. Slikovito rečeno: za vrijeme sankcija kojima je bila podvrgnuta Austrija, niti čuvena »Sacher torta« nije bila ukusna kao obično, ali je odmah poslije ukidanja sankcija, Austrija dokazala vrhunsku sposobnost da pravodobno pripravljenim public relations programom, vrlo dvojbenu kaznu pretvori u gotovo sigurnu pobjedu.</p>
<p>Zbog toga je Rumunjska već pripremila sedmogodišnji program potvrde europskog identiteta, dok su u Poljskoj za slični višegodišnji program zatražili 36 milijuna maraka. U nedostižnom SAD-u, nedavno je utemeljen poseban Odjel za javnu diplomaciju, u Sloveniji su poslije poznatog slogana »Europa zdaj« kompletno dovršili promidžbu novog geostrateškog cilja (»Slovenija. Doma u Europi«) dok je Joschka Fischer nedavno okupio šefove svih svojih 219 diplomatskih predstavništava, kako bi im priopćio da su u prvom redu - njemački promidžbeni agenti. U mnogim se - pogotovo tranzicijskim zemljama - europske ideje i europski image, i kod kuće i u svijetu, promiču vrlo nekonvencionalnim lobiranjem, koje polazi od mnogolikih multimedijskih pristupa, a pokušava obuhvatiti što širi krug sadašnjih i budućih »decision i opinion makera« (donositelja odluka i tvoraca javnog mnijenja). U Hrvatskoj se skoro sve svelo na nerazjašnjene dvojbe (svjetske izložbe - da ili ne), bespoštednu štednju (ukinut je »Croatia Weekly«) ili poznate mukotrpne napore klasičnog tipa (turizam), pa se ponekad čini da je lakše ukidati nepotvrđene institucije, negoli pronaći nove ljude i iznjedriti svježe programe. Neka su ministarstva (gospodarstvo) već pokrenula dobre »road programe« za svoje posebne zadaće (privlačenje »greenfield investicija«), dok kultura pouzdano proširuje neke stare mostove, ali tek treba izboriti nacionalni program oko neke integrativne ideje, a možda i utemeljiti neku stalnu grupu, međuresorsku, nestranačku i nevladinu, koja neće imati izvršne ovlasti, ali će ipak pokušati postaviti neke općeprihvaćene okvire, ciljeve i pristupe. Nedavne promjene u Beogradu samo podcrtavaju tu neodgodivu hrvatsku nuždu. Takve su ideje potaknule i okupile ovu predsjedničku skupinu, koja otvorenim pristupom i suvremenim modelom želi pridonijeti što sveobuhvatnijem konsenzusu oko inozemnog promicanja hrvatskog europskog identiteta. U svojoj osnovnoj ideji, ona polazi od pristupa »država kao korporacija«,a za čiji su napredak, dobrobit, ugled i dostojanstvo zaduženi svi njezini građani, a ne samo politika i institucije, vodeći poglavito računa o nekim globalnim promjenama u procvatu novih medija, planetarnog tržišta, demokratizaciji odnosa sa svijetom i neodložnim preobrazbama suvremene diplomacije. Bez konačnih recepata, ali u znaku suvremenih spoznaja, paralelnih prijedloga i raznolikih primjera i uzora, najprije pokušava da se u raspravi oko »izvoza imagea« i »potvrdi novog identiteta« uglavi neki nacionalni program i okvirni hodometar do prividno daleke, a ipak tako blize 2006. godine, kada će se »europska Hrvatska«, morati konačno prepoznati u pretrpanom »Europskom ogledalu«. (Autor je predsjednik Radne grupe predsjednika RH za cjeloviti koncept hrvatske inozemne promidžbe »Image i identitet - Hrvatska«, a tekst koji donosimo objavljen je u zborniku te radne grupe »Autorska bilježnica«.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tuđmanova kuća opet otvorena, ali posjet loš</p>
<p>Slavko Kahlina iz Velikog Trgovišća: »Ma kakvi, nema vam tu nikakvih pomaka« / Dok jedni posjetitelji u knjizi dojmova zahvaljuju Tuđmanu, drugi ističu da se njegova kuća može sakriti pred Titovom u Kumrovcu</p>
<p>IVANA MATIĆ</p>
<p>VELIKO TRGOVIŠĆE, 12. studenoga</p>
<p> - Spomen-kuća dr. Franje Tuđmana koju je u njegovu rodnomu mjestu obnovila Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, u nedjelju je ponovno otvorena za posjetitelje. Kuća će ubuduće biti otvorena svake nedjelje od 10 do 17 sati, sve do 10. prosinca, odnosno do prve godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika, a nakon toga ovisno o zanimanju javnosti.</p>
<p>U nedjelju, za vrijeme posjeta Vjesnikovih novinara Velikom Trgovišću, kuću je obišlo dvadesetak posjetitelja, uglavnom Zagrepčana te jedna obitelj iz Solina. Svi su oni uz razgledanje nevelike, svježe uređene prizemnice, od člana Poglavarstva općine Veliko Trgovišće Antuna Prekrata, mogli dobiti i informacije o svemu što ih u vezi sa spomen-kućom zanima. Osim toga, za posjetitelje je izrađen i promotivni materijal o životu i radu dr. Tuđmana te Župi Majke Božje Žalosne u Velikom Trgovišću. Sama kuća sastoji se od četiri prostorije »tematski podijeljene«. U prvoj se nalaze fotografije iz obiteljskog albuma koje se odnose na djetinjstvo i školovanje Franje Tuđmana te netom otvorena knjiga dojmova. Osim te prostorije, u kući su dvije male spavaće sobe te svojevrsna radna soba, odnosno prostorija u kojoj je prikazano Tuđmanovo političko djelovanje od osnutka HDZ-a i hrvatske države. U njoj su brojne stranačke fotografije te fotografije sa svečane prisege Predsjednika 1992. godine, fotografije sa susreta s Papom 1994. i 1998. i Billom Clintonom u siječnju 1996. godine. U toj su prostoriji također izložene i knjige koje je dr.Tuđman objavio, a u jednoj od spavaćih soba nalazi se zbirka starih knjiga. Riječ je uglavnom o knjigama Stjepana Radića koje su dio obiteljske biblioteke Franje Tuđman i njegova oca Stjepana.</p>
<p>Posjetitelje je najviše zanimalo koliko je ljudi do sada posjetilo kuću, jesu li svi predmeti u kući autentični te je li Franjo Tuđman spavao baš u »tom« krevetu. Po riječima Antuna Prekrata, nema točnih podataka o broju posjetitelja, a on ionako, smatra Prekrat, ne bi bio relevantan, jer je kuća uglavnom zatvorena. Na primjer, na dan Svih svetih smo otvorili kuću, kaže Prekrat, i tada ju je pohodilo 35 posjetitelja, a bili su i dr. Ivić Pašalić te Zdeslav Milas. Što se pak namještaja tiče, on ističe da je riječ o autentičnom namještaju koji je samo obnovljen, a većina namještaja je, kaže, pronađena upravo na tavanu kuće. Prilikom obilaska kuće, jedan od posjetitelja ispod glasa je primijetio da zapravo »nedostaje« jedno razdoblje Tuđmanova života. »Budući da je riječ o spomen-kući, bilo bi u redu da je prikazano nešto više o Franjinom životu u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata do kraja osamdesetih godina«, kaže čovjek srednjih godina, koji je želio ostati anoniman. Pri obilasku smo zatekli i obitelj Galić iz Zagreba, koja je iskoristila lijepo vrijeme i krenula na mali izlet do Velikog Trgovišća. »Čuli smo da je kuća otvorena, pa smo je svakako htjeli vidjeti. Nismo požalili, jer je kuća jednostavno prekrasna«, rekli su Galići te u knjigu dojmova zapisali: »Dragi naš, velika Ti hvala za hrvatsku državu«.</p>
<p>Prije njih, u knjigu se upisala i obitelj koju je želja za obilaskom rodne kuće dr. Tuđmana dovela čak iz Solina. Svoj su posjet ovjekovječili zapisom: »Hvala ti za hrvatsku državu, tvoji HDZ-ovci Vulić iz Solina«.</p>
<p>No, bilo je i onih koje se kuća nije dojmila, pa ih nije privukla ni knjiga dojmova. Bračni par Jadranka i Edhem Plićanić u Veliko su Trgovišće, kažu, došli samo iz znatiželje. »Kuća je svojedobno tako pompozno otvorena da smo mislili kako je riječ u najmanju ruku o dvorcu, kad ono - obična kućica. Jako smo razočarani, jer mislimo da ne vrijedi tog novca koji je utrošen za uređenje. Može se sakriti pred Kumrovcem, jer tamo, u Titovoj kući, sve je prepuno posjetitelja. Dnevno dolaze po četiri autobusa izletnika samo iz Slovenije. Osim toga, dr.Tuđman se uopće nije rodio u ovoj kući«, bili su odlučni Plićanići. S njima se složio i jedan od mještana, Slavko Kahlina, koji je potvrdio da je Franjo Tuđman zapravo rođen u drvenoj kući preko puta te da se u svom rodnomu mjestu uopće nije pojavljivao od 1946. do 1991. godine. Na pitanje o tome je li se u Trgovišću što promijenilo otkako je uređena spomen-kuća, Kahlina je odvratio: »Ma kakvi, nema vam tu nikakvih pomaka. Ništa drugo nije uređeno, a ni posjetitelji baš ne dolaze u nekom većem broju, pa ni od toga nema velike koristi«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Simbol i znak molitve koja je pokrenuta u hrvatskom narodu 90-ih godina</p>
<p> Možemo reći da je ova crkva na osobit način znak vremena u kojem živimo, ali i vremena koje je neposredno prošlo. Ona je uistinu simbol, znak molitve koja je pokrenuta u hrvatskom narodu 90-ih godina. Želimo da ona bude i znak, ali i stalni podsjetnik da su među nama bili i oni koji su za slobodu naše domovine dali svoje živote, istaknuo je, između ostalog, zagrebački nadbiskup, metropolit i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, msgr. Josip Bozanić, u nedjelju na posvećenju oltara u Svetištu Sveta mati slobode na Jarunu. </p>
<p>Ključeve suvremenog sakralnog zdanja nadbiskupu Bozaniću, predao je arhitekt Nikola Bašić. Nakon blagoslova vode, otac nadbiskup obišao je crkvu i svetom vodom blagoslovio njezine zidove, kao i okupljene vjernike. Msgr. Bozanić je u oltar, napravljen od velebitskoga kamena, položio moći blagopokojnog kardinala Alojzija Stepinca, zajedno s ključevima Svetišta. Nakon pomazanja oltara, otac provincijal Ambrozije Matušić, pomazao je četiri križa u Svetištu, a nadbiskup je blagoslovio oganj. </p>
<p>Mladi iz župe su u narodnim nošnjama uljepšali oltar za misnu žrtvu i prinijeli darove različitih župa za novu crkvu, nakon čega je zagrebački nadbiskup, u koncelebraciji većeg broja svećenika, predvodio Svetu misu. </p>
<p>Na svečanosti su sudjelovali ministranti, svećenici iz različitih župa, salezijanci iz Hrvatske i BiH, s provincijalom Hrvatske salezijanske provincije Ambrozijem Matušićem, upravitelj Svetišta Marije Bistrice Lovro Cindori, svećenici iz svetišta Gospe trsatske, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, arhitekt »Svete mati slobode« Nikola Bašić, te mnogi drugi gosti, kao i brojni građani. (Sandra Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sporazum i koncert Wiener Opernball Orchestra - najljepši bečki darovi Zagrebu</p>
<p>Glazbenom matinejom Wiener Opernball Orchestra u prepunom HNK-u, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Beča dr. Michaela Häupla i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, u nedjelju su svečano završili Dani Beča u Zagrebu koji su počeli 6. studenoga. Mladen Vilfan, zamjenik gradonačelnika zamolio je, prije koncerta, sve prisutne da minutom šutnje odaju počast poginulim skijašima u austrijskim Alpama. </p>
<p> Pod dirigentskim vodstvom Uwea Theimera, izvedena su djela Johanna Straussa ml., Franza Lehara, Emericha Kalmana i Josepha Lannera. Uz vještog dirigenta koji je bez problema nagnao publiku da mu plješće u taktu muzike, auditorij je posebno oduševila i odlična sopranistica Izabela Labuda. Pjevačicu koja je nastupila u atraktivnoj, dekoltiranoj i blještavoj haljini, publika je prilikom svakog izlaska na scenu nagrađivala bogatim pljeskom. Koncert je, tako, zbog izvrsnog prijema publike, umjesto predviđenih sat vremena, trajao pola sata duže. </p>
<p>Mnogi su prokomentirali da je koncert najljepši dar koji su Bečani mogli pokloniti Zagrebu, nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji dvaju gradova, u subotu. Kako je tom prilikom rekao dr. Häupl, dvije europske metropole odsad će intenzivnije surađivati na gospodarskom, kulturnom i sportskom planu. Sport je jedno od područja na kojem Beč može smjerno i pokorno učiti od Zagreba i Hrvatske, rekao je bečki gradonačelnik, dodajući da su Hrvati u nogometu velesila, dok Austrijanci samo sudjeluju. Dr. Häupl je rekao da se posebno veseli i skorom susretu klubova bečke Austrije i zagrebačkoga Dinama. </p>
<p> Zagrepčani su za vrijeme Dana Beča u Zagrebu, mogli u hotelu Intercontinental uživati u bečkoj kuhinji, jedinoj na svijetu koja nosi ime po gradu, a ne državi. </p>
<p>Nakon predstavljanja Beča Zagrebu, uskoro će se i Zagreb predstaviti Beču. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Obavijest ZET-a đacima i studentima</p>
<p>ZET je još 10. studenoga prestao izdavati iskaznice za đačke i studentske mjesečne pokazne karte na prodajnim mjestima u Heinzelovoj, Zapruđu, Dubravi, Savskom mostu, Velikoj Gorici i Zaprešiću. Iskaznice će se izdavati u prodavaonici karata u Marićevom prolazu svakoga dana osim nedjelje, od 6.30 do 19.30 sati i u Odsjeku prodaje karata ZET-a, Ozaljska 105 od 7.30 do 18 sati, gdje se prodaju đačke i studentske godišnje karte.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Autobusi umjesto noćnih tramvaja</p>
<p>Zbog uređivanju križališta na Kvaternikovom trgu, u noćima na 14. i 15. studenoga umjesto tramvaja noćne linije br. 34, voziti će autobus.</p>
<p>Polasci s terminala Ljubljanica: 23.25, 23.59, 00.33, 01.07, 01.41, 02.15, 02.49, 03.23, 03.57, 04.31, 05.05.</p>
<p>Polasci s terminala Dubec: 23.42, 00.16, 00.50, 01.24, 01.58, 02.32, 03.06, 03.40, 04.14.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Stan arhitekta Viktora Kovačića</p>
<p>Muzej grada Zagreba organizira predstavljanje knjige »Stan arhitekta Viktora Kovačića«, autorica Nade Premerl i Vesne Vrabec. Knjigu će predstaviti akademik Miroslav Begović i dr. Ivo Maroević, u MGZ-u, Opatička 20, u utorak, 14. studenoga u 12 sati.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Norveška - zemlja Vikinga i tisuću fjordova«</p>
<p>U knjižnici »Novi Zagreb« u Travnom, u ponedjeljak, 13. studenoga u 12.30 sati, održat će se putopisna tribina, »Norveška - zemlja Vikinga i tisuću fjordova«. Predavanje će održati novinarka Marija Milnović. Predavanje je namijenjeno učenicima OŠ »Gustav Krklec«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Četvorica od petorice muškaraca imaju zajedničkog muškog pretka </p>
<p>WASHINGTON, 12. studenoga</p>
<p> - Oko 80 posto Europljana potječe od primitivnih lovaca koji su se doselili prije otprilike 40.000 godina, izdržali dugo ledeno doba i brzo se raširili kontinentom, pokazala je nova studija. Istraživači koji su analizirali uzorke Y kromosoma 1007 muškaraca iz 25 različitih dijelova Europe otkrili su model koji pokazuje da četvorica od petorice muškaraca imaju zajedničkog muškog pretka koji je živio prije 40.000 godina.</p>
<p> Peter A. Underhill, istraživač iz Tehnološkog centra za proučavanje genoma Stanford u Palo Altu (California) i jedan od autora studije, rekao je kako istraživači svoje zaključke temelje na arheološkim, lingvističkim i drugim istraživanjima DNK o tome kako su drevni narodi naselili Europu.</p>
<p> Underhill je napomenuo da su se istraživači u studiji koristili Y kromosom jer ga zbog rijetkih promjena mogu pratiti stotinama generacija unatrag, što pomaže da se otkrije kako su se kretali čovjekovi preci. Underhill je rekao da su istraživači proučili 1007 uzoraka kromosoma te identificirali 22 specifična markera koji su stvorili specifičan model promjene. Dodao je kako su istraživači otkrili da 80 posto svih europskih muškaraca dijeli isti model, što pokazuje da su prije nekoliko tisuća generacija imali zajedničkog pretka.</p>
<p> U osnovnom modelu, kako se čini, dogodile su se neke promjene među ljudima koji su nekad dijelili zajedničkog pretka, ali su generacijama bili izolirani, rekao je Underhill.</p>
<p> To, ustvrdio je, podupire druge studije o paleolitskim europskim skupinama. Te studije pokazuju da je primitivan čovjek iz kamenoga doba došao u Europu, vjerojatno iz srednje Azije i Srednjeg istoka, u dva migracijska vala koji su počeli prije otprilike 40.000 godina. Njih je bilo malo i živjeli su od lova i skupljanja plodova. Služili su se grubo zašiljenim kamenjem i poznavali su vatru.</p>
<p> Prije otprilike 24.000 godina počelo je zadnje ledeno doba, a Europa je bila pod golemim ledenjacima. Underhill kaže da su se Europljani u doba paleolita povukli pred ledom pa su stotine generacija završile na području današnje Španjolske, Balkana i Ukrajine.</p>
<p> Kad su se ledenjaci otopili, prije otprilike 16.000 godina, paleolitska su plemena naselila ostatak Europe. Istraživanje pokazuje, rekao je Underhill, da je model koji se razvio u Španjolskoj danas najčešći u sjeverozapadnoj Europi te da se ukrajinski javlja većinom u istočnoj Europi, a balkanski u srednjoj.</p>
<p> Prije otprilike 8000 godina, rekao je, razvijeniji neolitski ljudi došli su u Europu sa Srednjeg istoka i donijeli novi model Y kromosoma te novi način života: poljoprivredu. Oko 20 posto Europljana danas ima njihov model Y kromosoma. Arheološka iskapanja u europskim špiljama jasno pokazuju da je prije 8000 godina većina ljudi živjela od skupljanja i lova, primijetio je Underhill. Nakon toga pojavljuju se tragovi žita i drugih poljoprivrednih proizvoda. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Uspjeh turističkog filma »Čarobna Hrvatska«</p>
<p>BEČ, 12. studenoga</p>
<p> - U Beču je u nedjelju završio Svjetski festival turističkog filma na kojem je naš film autora Balde Čupića »Čarobna Hrvatska« doživio izuzetan uspjeh tako da će početkom iduće godine biti prikazan na nacionalnim televizijama 14 zemalja članica CIFFT-e, Međunarodnog odbora turističkih filmskih festivala.</p>
<p> Na završnoj svečanosti u dvorcu Schönbrunn predsjednik CIFFT-e Antonio Conte u znak priznanja posebne je plakete uručio autoru filma »Čarobna Hrvatska« Baldi Ćupiću, direktoru Hrvatske turističke zajednice, koja je film producirala, Niki Buliću te direktoru Međunarodnog festivala turističkog filma iz Splita Vojku Pleštini.</p>
<p> Tijekom festivala u Beču, Hrvatskoj je iskazana posebna čast jer je ceremonijal dodjele Grand prixa za 2000. godinu, koji se održavao u Austrijskoj gospodarskoj komori, započeo prikazivanjem filma »Čarobna Hrvatska«. Grand prix za 2000. godinu dodijeljen je honkogškom filmu »Computer Game« koji je osvojio Grand Prix i na trećem Međunarodnom festivalu turističkog filma SW ITF2000CRO, održanom prošloga mjeseca u Splitu. Čupićev film »Čarobna Hrvatska« u Splitu je nagrađen posebnom nagradom Filmservicea Internationala iz Beča i plaketom FEST- Europske federacije turističkih novinara iz Rima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bivši humanitarac pucao u djecu, sedmorica ubijenih, dvojica ranjenih</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 12. studenoga</p>
<p> - Brazilski policijski detektiv i najmanje dvojica njegovih prijatelja osumnjičeni su za mučka ubojstva sedmorice maloljetnih delinkvenata te ranjavanje još dvojice dječaka u sjevernom području te zemlje, nedaleko od rijeke Amazone, priopćila je tamošnja policija.</p>
<p>Naime, kako je priopćila policija, detektiv i njegovi kolege s posla prikrali su se 6. studenoga selu nedaleko obale Amazone, gdje su upali u jednu kuću gdje je spavalo devetoro djece. Odmah po ulasku u kuću, trojica naoružana pištoljima su otvorili paljbu, usmrtivši na mjestu sedmoricu tinejdžera, dok se dvojica dječaka nalaze u lokalnoj bolnici, te se liječnici bore za njihove živote.</p>
<p>Policija je kao organizatora masakra osumnjičila četrdesetdvogodišnjeg Silvina Lopesa da Silva, policijskog detektiva iz Boa Viste i bivšeg ravnatelja roraimskog okružnog zatvora, te bivšeg predsjednika brazilskog udruženja odvjetnika pokrajine Roraima i člana nekih organizacija koje se bave humanitarnim radom. Također, tijekom proteklog tjedna policija je uhitila Mocelija Pereiru Linharesa, trgovca i bivšeg zatvorskog stražara i njegovog šesnaestogodišnjeg brata, za koje se sumnja da su zajedno sa Silvom sudjelovali u masakru.</p>
<p>Nakon opsežne istrage i nekoliko obavijesnih razgovora, policija je utvrdila kako je trojac u potpuno pijanom stanju napao usnule tinejdžere, čija tijela su pronađena dan nakon masakra. Nakon zapanjujućeg otkrića, policija je ustanovila da je nekoliko maloljetnika usmrćeno hicem u potiljak, dok su, pak, druga djeca usmrćena s desetak hitaca po cijelom tijelu.</p>
<p>Inače, svih devet žrtava ima dosjee u policiji zbog pljački, provala i napada, dok je osumnjičeni Silva opovrgao svoje sudjelovanje u ubojstvima, navevši pritom kako je u trenutku masakra bio sa svojom obitelji. U međuvremenu, Pereira i njegov maloljetni brat priznali su ubojstva, kazavši da ih je na to nagovorio Silva, koji je ujedno bio i organizator masakra.(AP, priredio Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pucano na konvoj Mary Robinson u Hebronu</p>
<p>HEBRON, 12. studenoga</p>
<p> - Na konvoj visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Mary Robinson pucano je tijekom njezina posjeta podijeljenom Hebronu i tom prilikom pogođen je jedan od tri automobila, ali nitko nije ozlijeđen. Visoka povjerenica nije se nalazila u pogođenom automobilu izvijestila je palestinska policija. Još nema službene informacije tko je pucao na automobile, a palestinski svjedoci tvrde da su hici došli iz smjera izraelske vojne postaje koja osigurava židovsku koloniju smještenu u središtu grada. Glasnogovornik izraelske vojske Yarden Vatikay izjavio je da nema informaciju o incidentu, te da će provjeriti o čemu je točno riječ. Robinson se sa suradnicima nalazila na turneji po Zapadnoj obali i Gazi u nastojanju da istraži palestinske pritužbe prema kojima izraelski vojnici pretjeruju s pucnjavom na Palestince koji na njih bacaju kamenje. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dagestanac oteo ruski zrakoplov</p>
<p>MOSKVA, 12. studenoga</p>
<p> - Otmičar ruskoga zrakoplova koji je na kraju bez posljedica sletio u Izrael, 27-godišnji je Dagestanac Ahmed Amirkanov, objavilo je u nedjelju rusko državno tužiteljstvo ne objavivši druge podatke o njemu ni motive njegova čina. Riječ je o osobi koju je ranije spomenuo zapovjednik južnog zapovjedništva izraelske vojske general Yom Tov Samija. On je izvijestio da je otmičar »poremećeni« Amrakanov Ahmed Abmrakhan čija nacionalnost nije bila poznata.</p>
<p> Ruski zrakoplov Tupoljev TU-154 sa 58 putnika i članova posade otet je u nedjelju u izraelskom zračnom prostoru dok je letio na liniji Mahatčkala-Moskva. Oteti je zrakoplov na kraju sletio u izraelsku vojnu bazu Uvda gdje se otmičar predao vlastima bez daljnjih incidenata. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nedostatak sna izaziva isti pad koncentracije kao i alkohol</p>
<p>PARIZ, 12. studenoga</p>
<p> - Dva su liječnika dokazala da duže nespavanje - ustajanje u 7, lijeganje u ponoć - uzrokuje isti pad koncentracije kao i 0,5 grama alkohola na litru krvi, što je granica iznad koje je zabranjeno sjesti za upravljač. U časopisu Occupational Environmental Medicine dr. Andrew Williamson sa sveučilišta Novi Južni Wales u Sydneyju (Australija) i Anne-Marie Feyer sa sveučilišta Otago na Novom Zelandu, opisuju kako su usporedili djelovanje umora i alkohola kod 39 osoba u dobi od 30 do 49 godina, od kojih tri četvrtine rade u tvornici kamiona, dok su drugi u australskoj vojsci.</p>
<p> Polovica »zamoraca« uzimala je alkohol u pravilnim razmacima, a povremeno su bili podvrgnuti nizu ispitivanja kojima se utvrđivalo vrijeme reakcije, brzina odlučivanja, pokretljivost, pozornost i koordinacija. Drugi dio ispitanika, koji je spavao manje nego što je potrebno, prošao je ista ispitivanja.</p>
<p> Kao što se i predviđalo, uzimanje alkohola negativno je utjecalo na rezultate ispitanika. U skupini muškaraca koji nisu spavali ništa se nije promijenilo do 19 sati nespavanja.</p>
<p> No kako je večer odmicala, rezultati ispitivanja koncentracije bili su sve lošiji: nakon 17 do 19 sati nespavanja - što je veći dio dana - pad koncentracije bio je isti kao u muškarca koji je imao 0,5 grama alkohola u litri krvi. Iznad te vrijednosti, on je bio isti kao u vozača koji je imao gram alkohola u litri krvi. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slušaj pa ćeš bolje vidjeti! </p>
<p>LONDON, 12. studenoga</p>
<p> - Zvuk nam može pomoći da bolje vidimo, tvrde znanstvenici. Ovo bi otkriće moglo baciti novo svjetlo na duševne bolesti, moždane poremećaje i probleme s pozornošću, tvrde istraživači s medicinskog fakulteta sveučilišta California u San Diegu koji su otkrili da su sluh i vid čvršće povezani nego što su znanstvenici dosad mislili.</p>
<p> »Otkrili smo da ono što ljudi čuju znatno utječe na ono što vide«, rekao je John McDonald, voditelj istraživanja. Znanstvenici su znali da mozak obrađuje informacije tako što izbacuje nepotrebne podatke. McDonald i njegove kolege pokazali su kako mozak koristi jedno osjetilo da bi pojačao drugo.</p>
<p> »Rezultati našeg istraživanja pokazuju da ćete nešto jasnije vidjeti, ako prije toga čujete zvuk koji prati tu sliku«, rekao je Steven Hillyard, jedan od autora studije.</p>
<p> Istraživači su proučili vezu između vida i sluha tako što su od 33 osobe zatražili da označe kad se nakon zvuka pojavilo prigušeno svjetlo. Svjetlo i zvuk dopirali su ili s iste ili s različitih strana. Kad su dopirali s iste strane, svjetlo je točnije detektirano.</p>
<p> »U ovoj smo studiji otkrili da obraćanje pozornosti na iznenadan zvuk pojačava našu sposobnost primjećivanja vizualnog podražaja na istom mjestu«, dodao je McDonald.</p>
<p> Tijekom pokusa istraživači su snimali reakcije mozga na svjetlo i zvuk kako bi provjerili utječe li usredotočenost na zvuk i na vizualna područja mozga. »Nastavimo li otkrivati kako pojedinci primjećuju višestruki podražaj koji se javlja oko njih, imat ćemo za usporedbu podatke o funkcioniranju normalnoga mozga koji će nam pomoći da razumijemo bolesti i poremećaje poput nedostatka koncentracije«, dodao je McDonald. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbog trgovine drogom na smrt osuđeno 86 osoba</p>
<p>HANOJ, 12. studenoga</p>
<p> - U Vijetnamu je 86 osoba osuđeno na smrt u prvih devet mjeseci ove godine zbog trgovine drogom, u odnosu na 76 osuđenih na istoj osnovi 1999., objavili su službeni izvori. </p>
<p> Uvjetne kazne zatvora iz istog je razloga dobilo 87 trgovaca drogom, izjavio je dužnosnik Nacionalnog odobra za borbu protiv droge. Vijetnamci su pooštrili zakon o suzbijanju i borbi protiv droge 1997. Izricanje smrtne kazne predviđeno je u slučaju kad se kod optuženika pronađe najmanje 100 grama heroina ili 5 kg opijuma. U pismu što ga je u srijedu uputio Kongresu, američki predsjednik Bill Clinton, koji bi uskoro trebao posjetiti Vijetnam, navodi podatak da je ta zemlja i dalje na popisu 24 zemlje koje proizvode ili krijumčare drogu. Trgovci drogom čine više od 90 posto godišnje osuđenih na smrt u Vijetnamu. (AFP/H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Majica kao način komunikacije</p>
<p>Galerija »Dubrava« u Zagrebu / Uz postav »T-sign, grafičko oblikovanje majica« Dragutina Dade Kovačevića / Djelo u kojem je sažeto iskustvo grafičara i grafičkog dizajnera</p>
<p>JOSIP ŠKUNCA</p>
<p>Na polju umjetničke grafike i dizajna ime Dragutina Dade Kovačevića nije nepoznato. Dapače, moglo bi se kazati da Kovačević pripada krugu poznatijih i uspješnijih slikara-grafičara i dizajnera u nas, no na jednome području grafičkog oblikovanja on je i najuspješniji. To je područje grafičkog oblikovanja majica i tu je bez premca. Sam voli reći da je majica njegov stil - misleći pri tome na majicu kao raširen odjevni predmet koji istodobno služi za isticanje osobnog stava, za prijenos poruke u smislu »za« ili »protiv« nečega i slično. Takve ostvaraje dijeli, pak, na dvije vrste: na umjetnički oslikane i na turistički dizajnirane majice. One oslikane nastaju grafičkom intervencijom u standardan odjevni proizvod - T-shirt na koji svoju kreaciju nadahnutu slovima polaže tankim kistom i otpornim bojama. Original, ako se nađe interesent, može biti reproduciran u serijskoj proizvodnji, no to ovisi o čimbenicima izvan Kovačevićeva atelijera. </p>
<p> Već je zapaženo da je Kovačevićev umjetnički rukopis određen stalnim istraživanjem u kojem je sažeto iskustvo grafičara i grafičkog dizajnera, poznavanje tiskarskih tehnika i materijala. To mu u opusu nije ograničavajuće nego, dapače, otvara prostor slobodnoj interpretaciji i imaginaciji. Krajnji rezultat bit će svojevrsna igra, no igra koja se temelji na strogim pravilima. Tako postavljena teza naći će potvrdu i na izložbi grafičkoga oblikovanja majica u Galeriji »Dubrava« koju Kovačević predstavlja pod nazivom: »T-sign«. Naime, poigrava se izvornom grafijom riječi dizajn - design. Oduzima joj prva dva slova »d« i »e«, a umjesto njih stavlja veliko slovo »T« s crticom, posuđenicu iz uobičajena sklopa T-shirt. Time dobiva oblik T-sign, u svakom slučaju duhovit i poticajan znak koji svjedoči o životnosti njegove dizajnerske prakse.</p>
<p>Dado Kovačević našao se već i u društvu najboljih dizajnera na globalnome planu. U »Graphisovoj« knjizi »T-shirt Design 2« iz 1998. nalazi mu se čak 11 rješenja za majice. U tome luksuznom izdanju na 224 stranice s više od 150 ilustracija niže se odabir najboljeg svjetskog dizajna na majicama, a sadržaj joj je definirao ocjenjivački sud na relaciji Zürich - New York - Tokio. Priznanje je izvojevano u konkurenciji stotinjak autora iz cijelog svijeta, pa to zaslužuje pozornost ne samo domaće publike nego i domaće proizvodnje, koja bi takav podatak mogla dobro iskoristiti u reklamiranju proizvoda po Kovačevćevim originalima. Sa sedam rješenja autor je dobro predstavljen i u knjizi istoga nakladnika iz 1994. - »New T-shirt design« kada je od hrvatskih dizajnera bio uvršten još i Boris Ljubičić.</p>
<p>Kovačevićeve umjetničke realizacije karakterizira tamna podloga i likovnost minimalističke estetike utemeljene na slovima, uključujući odmjerene šare. U kolekciji turističkih majica bijelu podlogu dinamizira partija likovno funkcionalne poruke, primjerice, rješenje majica za glavni grad Hrvatske Zagreb, što je posebno istaknuto najnovijim invencijama na izložbi u Galeriji »Dubrava«. </p>
<p>Cilj mi je jednostavnost - kaže Kovačević - u smislu logotipa, sažimanja poruke koja može biti banalna, već viđena, ali u novome likovnom kontekstu pobuđuje nove asocijacije. Za mene je rad na majicama likovni problem. Slovo, trokut, krug, boja, svojevrsni je minimalizam koji se jednako može izraziti na majici kao i u slici. Mene zanima likovnost koja dolazi iznutra, iz svoje biti.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novi film Kevina Smitha</p>
<p>LOS ANGELES, 12. studenoga</p>
<p> - Novi film poznatog redatelja Kevina Smitha (U potrazi za Emy, Dogma) biti će premijerno prikazan u kolovozu slijedeće godine, a bit će naslovljen »Jay and Silent Bob Strike Back«. U priopćenju »Dimension Filma« uz objavu naslova filma i datuma njegove premijere stoji i informacija da će to biti posljednji Smithov film u kojem se pojavljuju njegova dva već kultna junaka. Jay i Silent Bob su prvu slavu stekli pojavljivanjem u filmu »Trgovci«, a našli su se i u radnji filmova »U potrazi za Emy« i »Dogma«. Scenarij novog Smithovog filma se čuva u tajnosti, a poznato je samo da će redatelj tim ostvarenjem zaključiti ciklus kronika o New Jerseyu.</p>
<p>Potvrđeno je da glumci Ben Affleck i Matt Damon pregovaraju o nastupu u »Jay and Silent Bob Strikes Back«. Snimanje filma započinje u siječnju u Los Angelesu. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vidović čeka bolje dane</p>
<p>Već 14 godina najveći splitski slikar Emanuel Vidović biva zanemaren / Hoće li se Galerija »Vidović« useliti u zgradu Etnografskoga muzeja?</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Još godine 1986. nasljednici Emanuela Vidovića (Split, 1870. - 1953.), jednog od najvećih hrvatskih umjetnika, odlučili su umjetnikove radove ustupiti Muzeju grada Splita tako da je Grad Split otkupio 69 slika za simboličnu svotu novca, a Vidovićev atelijer je dotiran. No, prolazi i 14. godina od potpisivanja ugovora između Vidovićevih nasljednika i Grada Splita o primjerenoj skrbi za umjetnikova djela, a najbogatija zbirka Vidovićevih djela u Hrvatskoj put do posjetitelja pronalazi preko privremenih postava. Umjesto da najveći splitski slikar dobije vlastitu memorijalnu zbirku, na njegova platna godinama pada deponijska prašina, na što upozoravaju mnogi slikari i uglednici.</p>
<p> Kako bi se stalo na kraj Vidovićevu beskućništvu, u Muzeju grada Splita prošle zime otvorena je privremena protestna izložba umjetnikovih radova, a postavljen je i izvorni atelijer, koji je nakon 13 ljeta u Muzej premješten iz Vidovićeva bivšeg stana. Gradsko poglavarstvo i Odjel za kulturu, na čelu kojega je Petar Krolo, rješenje problema vidjeli su u kreditu Svjetske banke od devet milijuna američkih dolara, kojim bi se financirao »Projekt sanacije gradske jezgre« i time našao primjeren prostor za Vidovićev stalni postav. Iako je kredit za sada stopiran, Petar Krolo ipak se nada da će Galerija »Vidović« useliti u zgradu Etnografskog muzeja u gradskome središtu, a da će narodno blago iz Etnografskog muzeja biti preseljeno na drugu lokaciju. </p>
<p>Kako će se riješiti prostorni problemi bogate etnografske zbirke još se ne zna, nonajvažnije je da gradski oci razmišljaju o tome, kao i zbrinjavanju Vidovićevih slika. Goran Borčić, ravnatelj Muzeja grada Splita, kaže da mu je drago što čuje da se razmišlja o tome problemu. Svjesni smo, dodaje, da bez novca ne možemo napraviti niti jedan veći korak ne samo mi, nego i druge kulturne ustanove u Splitu koje pate od podstanarstva napominjući da se preko puta Muzeja grada Splita nalazi kuća Katić. Upravo u njoj, od početka priče, trebali su biti otvoreni Vidovićeva galerija i atelijer. Uređenje tih prostorija ujedno je i treća faza izgradnje Muzeja, no da bi projekt zaživio stanarima kuće Katić valja naći zamjenske stanove. Tu se opet otvara problem prazne gradske blagajne.</p>
<p> Ni godina 2000., u kojoj se obilježava 130 obljetnica rođenja Emanuela Vidovića, za slikara nije bila sretna. Možda ulazak u treće tisućljeće donese bolje dane za toga nezbrinutog, ali najvećeg splitskog slikara.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Netrpeljivost kao znak raspoznavanja</p>
<p>4. Revija filmova Europske unije/ Njemački film »Comedian Harmonists« Josepha Vilsmaiera i austrijski »Sjeverno predgrađe« Barbare Albert premda potpuno različiti ipak su slični u porukama protiv netolerancije, isključivosti i mržnje bilo koje vrste</p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>ZAGREB, 12. studenog</p>
<p> - Njemačka kinematografija pokazuje posljednjih godina neku vrst preporoda s novim, mladim autorima koji svojim svježim idejama i oštrim komentarima društvene stvarnosti najavljuju novo buđenje nekada najjače europske filmske sile. Među njima se ističe Tom Tykwer koji sve više osvaja svijet svojim sjajnim filmovima kao što su »Trči, Lola, trči«, te posljednjim »Princeza u ratnik«.</p>
<p> Nažalost zagrebačka publika neće imati priliku vidjeti posljednji Tykwerov film, kao ni neke druge autore iz recentne njemačke proizvodnje. </p>
<p> U programu 4. Revije filmova Europske unije koja se održava u Zagrebu, Nijemci su se predstavili filmom »Comedian Harmonists«, klasičnim djelom koji prati stvarne događaja i likove iz uvijek aktualnog i teškog razdoblja rađanja nacizma u Njemačkoj. Redatelj Joseph Vilsmaier zajedno s trojicom scenarista Klausom Richterom, Ulrichom Limmerom i Alfredom Holighausom okrenuo se istinitoj priči o rađanju i raspadnju glasovitog njemačkog muškog vokalnog seksteta »Comedian Harmonists« koji su imali ogromnog uspjeha u Njemačkoj, ali i izvan njezinih granica tako da su nastupali čak i u Americi.</p>
<p> Priča počinje 1927. godine u Berlinu gdje Harry Frommerman u skromnim uvjetima pokušava osmisliti svoju glazbenu karijeru da bi uz pomoć prijatelja i stjecajem sretnih okolnosti, zajedno s petoro svojih glazbenih istomišljenika osnovao, kasnije čuveni muški sekstet koji postaje izuzetno popularan, posebno među ženskom publikom. Premda sastavljen od pripadnika različitih vjera, sastav izvrsno funkcionira jer mladići ne mare previše o svojim religioznim i političkim opredjeljenjima, njihove veće brige i konflikti stvaraju se oko ljubavnih i glazbenih nesporazuma. No, u ime publike koja ih svugdje dočekuje s oduševljenjem, oni ignoriraju sve očiglednije nevolje koje stižu s nadolazećim nacizmom i strahovladom Trećeg Reicha.</p>
<p> Premda snimljen u maniru slatkastih, raspjevanih američkih melodrama, ovaj film dobar je primjer apsurdnosti kulturnog djelovanja fašističke ideologije koja je u ime »čiste Njemačke« rušila sve pred sobom, bez obzira na brojnu publiku među kojom su u početku bili i poklonici ovog seksteta među nacistima </p>
<p> Kontradiktornost, netolerancija i glupost glavne su odrednice ovih zabrane koje su u filmu još više istaknute jer su neprekidno u suprotnosti s vedrinom glazbe, opuštenošću poruke i naivnošću mladosti koja misli da sve može nadvladati. Nažalost, sekstet se morao raspasti, a njegovi članovi otišli su svaki na svoju stranu. </p>
<p> Austrijski film »Sjeverno predgrađe« Barbare Albert događa se u današnje vrijeme, u Beču i također se bavi problemom netolerancije, isključivosti, ali i neophodnosti praštanja u ime ljubavi i humanosti. Troje izbjeglica iz različitih krajeva bivše Jugoslavije pokušavaju se snaći i stabilizirati svoje potpuno »izgubljene« sudbine,...Emocionalno frustrirani, s nebrojenim ožiljcima užasa koje su ostavili za sobom, oni uz pomoć svojih austrijskih poznanika ulaze u jedan drugačiji svijet kojeg malo zanimaju njihove netrpeljivosti , i koji ih okružuje s ,mnoštvom drugačijih problema i egzistencijalnih neizvjesnosti, svijet u kojem i neprijatelji trebaju jedni druge,...</p>
<p> Prijateljstvo u velikog gradu bez balasta ratnih izgnanika, zanimalo je nizozemskog redatelja Eddya Terstalla koji je u vrlo, vrlo zabavnom filmu »Prijatelj na iznajmljivanje« dao svoj duhoviti pogled na otuđenost gradskog života, relativizirajući pojam prijateljstva i međusobnih odnosa. Licemjerje i dvoličnost, nemanje vremena i gubljenje emocija, trka za karijerom i novcima sve je to idealno tlo za business koji glavni junak ovog filma beskrupolozno razvija, dokazujući svojim primjerom koliko su ljudi osamljeni i željni prijatelja, makar i »umjetnih«.</p>
<p> Istinito, ma kako apsurdno zvučalo. Žalosno, ma koliko se smijali. Potresno, ma kako vedro izgledalo.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bruckner u punom sjaju </p>
<p>Zagrebačka filharmonija u Bijeloj oktavi pod ravnanjem Sergiua Comissiona</p>
<p>Ponovno dobro posjećena Velika dvorana »Vatroslava Lisinskog«, u petak navečer je srdačno pozdravila za nas novoga gosta. To je rumunjski dirigent starije generacije Sergiu Comission, umjetnik čiji životopis čini između ostalog i suradnja s velikim brojem svjetskih orkestara i opernih kuća. I danas se, s 72 godine života, Comission nalazi na čelu uglednih ansambala, a dobitnik je i niza priznanja, uz opsežnu djelatnost i na diskografskom području.</p>
<p> Pljesak je opravdano pripao i orkestru veoma proširenog sastava Zagrebačke filharmonije, jednako zbog cjelovitosti izvedbe kao i dobrih nastupa pojedinih sekcija i njihovih solista. Napomenimo da je za pultom koncertmajstora te večeri orkestar vodila mlada violinistica Paula Poklepović, a da su se u iznošenju Brucknerove glazbe isticali odlični limeni puhači i gudački korpus. </p>
<p> Pred dirigentom kao i i pred orkestrom, stajao je te večeri zahtjevan zadatak; Sedma simfonija u E-duru kasnog romantičara Antona Brucknera. Stariji slušatelji mogli su ovu izvedbu uspoređivati s onom našeg nezaboravnog dirigentskog velikana Lovre pl. Matačića, i sa zadovoljstvom zaključiti da je pred njima te večeri stajao dirigent sigurne i jasne izvođačke koncepcije, koji točno određenim tempima znade na oceanu Brucknerove glazbe držati kurs prema cilju svečane zvučnosti tog majstorova, pored »Romantične« Četvrte simfonije najpopularnijeg djela.</p>
<p> Izrazito wagnerijanske atmosfere s upotrebom gromkih »wagnerovih tuba« i programskom posvetom polaganog stavka bayreutskom velikanu koji je umro u vrijeme, kad je Bruckner pisao taj stavak, upravo nas je taj drugi stavak oduševio istančanom dinamičkom razradom sve do tonskih emfaza limenih puhača.</p>
<p> Srećom su vrata orgulja bila zatvorena, što je pripomoglo ljepoti zvuka koji je i uz sve zvonkosti ostao u tonskim okvirima cjeline izvedbe, što je jednako zasluga dirigenta kao i discipline i predane suradnje orkestralnih glazbenika.</p>
<p> Posebno je bila u svim svojim pojavama izražena ljepota drugog dijela poznate teme koju iznose gudači. Efektno je prohujala i kavalkada prkosnog Scherza, dok je izvedba Finala donekle dostizala intenzitet postignut u prva tri stavka.</p>
<p> U svakom slučaju, to je bio Bruckner predstavljen u svom punom zvukovnom sjaju kasne romantike. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Glazbeno slavlje Stanka Horvata</p>
<p>Koncert u čast 70-godišnjice skladateljevog života / Još jedna afirmacija mlade violončelistice Jadranke Gašparović</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslava Lisinskog« odala je u subotu navečer počast jednom od vodećih suvremenih hrvatskih skladatelja, akademiku Stanku Horvatu, obilježivši u svom ciklusu »Lisinski subotom« 70. obljetnicu njegova života. Zahvaljujući suradnji Simfonijskog orkestra HRT-a i njegovog, danas prvog, dirigenta Mladena Tarbuka čuli smo ponovno skladateljev kapitalni, ali uvijek svježi, opus simfonijski »Zvuk i bijes«, te praizvedbu Horvatovog najnovijeg djela »Ljetni diptih« za violončelo solo i manji orkestralni sastav.</p>
<p> Posebni ukras ove iznimne glazbene večeri bilo je sudjelovanje zagrebačke violončelistice mlađe generacije, Jadranke Gašparović koja stiže iz sada već poznate škole Valtera Dešpalja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Jadranka Gašparović ima iza sebe pregršt nagrada i priznanja, uz nastupe s uglednim orkestrima i komornim sastavima, i koncertima sve do daleke Australije.</p>
<p>Kao što je naglasio Lovro Lisičić, direktor »Lisinskog«v na prigodno domjenku poslije koncerta, a u čast slavljenika,» skladatelj Stanko Horvat jedan je od stupova suvremene hrvatske glazbe«. </p>
<p> Stanko Horvat doista je jedan od stupova, ali usamljenik u vehementnoj snazi svog izričaja koji je dovoljno suvremen i bez robovanja avangardi druge polovice 20. stoljeća. O tomesvjedoče njegova kapitalna djela poput antologijskog zborskog »Kola bola«, monumentalne kantate »Jama«, te ove, rekli bismo, simfonijske poeme »Zvuk i bijes« , ili smjelih istraživanja u operi »Preobražaj« nastaloj prema Kafkinom djelu. </p>
<p>Svom opusu je dodao i šarmantni »Ljetni diptih« koji smo doživjeli kao svojevrsni (suvremeni) odraz »Sunčanih polja« klasika hrvatske glazbe Blagoja Berse.</p>
<p>Premda je, prema skladateljevim izjavama »Zvuk i bijes« inspiriran zbivanjima Domovinskog rata, u subotnjoj izvedbi Simfoničara HRT i više nego studioznoj interpretativnoj raščlambi, kako ju je iznio maestro Tarbuk, moglo se ovu skladbu doživjeti i u njenom čistom glazbenom obličju, nošenom neposredno izraženim emocijama. </p>
<p> A »te emocije su su ključ za prepoznavanje suštine Horvatovog opusa«, kako je u pisanom komentaru istakla Jelena Knešaurek. Što se tiče Horvatovog novog djela, dvostavačnog Ljetnog diptiha, šarmu te glazbe pridonosi i probrani instrumentarij: uz violončelo solo, gudački korpus, glasovir, čembalo, čelesta, harfa i udaraljke. U sjajnoj izvedbi pod Tarbukovom rukom delikatnošću interpretacije, prilagođene posebnim zahtjevima skladatelja, briljirala je Jadranka Gašparović.- To je i logično jer premda autor nije posebno naglasio, ovdje se radi o koncertu za violončelo.</p>
<p>U drugom dijelu večeri Jadranka Gašparović je imala priliku predstaviti svoje sviračko majstorstvo, jednako ljepotom tona kao i savršeno čistom tehnikom svirke lijeve ruke. Na programu su bile Varijacije na rokoko temu Čajkovskog, jedna od udarnih točaka umjetničinog repertoara, što su potvrdile i reakcije prepune dvorane. Šteta što nisu bile zatvorene orgulje u pozadini, jer bi time delikatni zvuk ove skladbe bio još zaokruženiji. </p>
<p> Ne znamo čija je zamisao bila svjetlosni show u bojama po orguljama u pozadini, što nikako nije primjereno koncertu ozbiljne glazbe, pa bi nas ubuduće »redatelji« mogli poštedjeti takvog »showa«</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Otkrivena tajna Stare Gradine</p>
<p>Lokalitet Mali Jelinjak / Između Grebaštice i Primoštena Burnog otkrivena pretpovijesna gradina opasana bedemima građenim od suhozida, a ne nasipavanjem</p>
<p>ŠIBENIK, 12. studenoga</p>
<p> - Najnovija arheološka istraživanja pretpovijesne gradine na lokalitetu Mali Jelinjak (između Grebaštice i Primoštena Burnog) urodila su zanimljivim otkrićem, koje baca novo svjetlo na do sada uvriježeno mišljenje o gradnji bedema. Naime, arheolog Marko Menđušić iz šibenskog Muzeja, koji je inače voditelj radova na Malom Jelinjaku, otkrio je da je grebaštička pretpovijesna gradina utvrđena bedemima građenim od suhozida.</p>
<p> U dosadašnjoj literaturi sustav utvrđivanja gradina naziva se jednostavno nasipavanje jer su se bedemi na taj način zapravo i gradili odnosno nasipavali. No, ova istraživanja otkrila su tehniku suhozida što dokazuje da se radi o smišljenoj gradnji, a ne o nabacivanju kamena, kaže Marko Menđušić koji gradinu s Malog Jelinjaka datira u vrijeme 1200 godina prije rođenja Krista. Sudeći po pronađenim nalazima, gradina je utvrđivana na prijelazu iz brončanog u starije željezno doba, a na ovom prostoru nalazi se čak pet gradina koje okružuju Grebašticu i zaleđe Primoštena. Mali Jelinjak zapravo je bio utvrđeno gradinsko naselje s jakim bedemom od suhozida, širine od oko pet metara, koji je štitio prilaz naselju s onih strana brda s kojih je pristup bio lakši, a bedemi završavaju na visokoj litici koja je ujedno bila i prirodna obrambena crta gradine.</p>
<p>Po riječima arheologa Menđušić, gradina je funkcionirala kao obrambena jedinica, a zajedno s preostale četiri gradine bila je povezana u jedinstven obrambeni sustav. Barem jedna od tih pet gradina vizualno je komunicirala s gradinama u Danilu i Donjem polju, a to govori da je u to davno pretpovijesno vrijeme postojao jedinstven obrambeni sustav šire regije. Dojave, od jedne do druge gradine, najvjerojatnije su slate vatrom ili dimom.</p>
<p>Postavlja se pitanje, zašto su se tadašnji žitelji ovog kraja utvrđivali? Arheolog Menđušić kazuje da se prije više od tri tisuće godina živjelo u zajednicama, od kojih je svaka imala određen prostor za ispašu stoke, a zajednički su im bili samo izvori vode. Svako otimanje pašnjaka značilo je uzbunu, a moguće je da su imali i zajedničke neprijatelje. U prvoj obrambenoj liniji pred ulazom u naselje nalazi se novootkriveni dio bedema, zapravo, »lice« bedema koje je građeno od pločastog kamenja u tehnici suhozida, a uza nj se nalazi i manji potporni zid koji je služio kao potpora bedemu od mogućeg sklizanja i urušavanja po strminama. Do sada su pronađena tri takva potporna zida, što do sada nije pronađeno ni na jednoj gradini. Malo dalje od glavnog bedema arheolog Menđušić te Milena Čupin, studentica treće godine Filozofskog fakulteta u Zadru, kao i nekoliko radnika, za našeg posjeta Jelinjaku otkopavali su tri manje prostorije koje su suhozidom, na primitivan način, bile odvojene jedna od druge. Vjerojatno su služile za stanovanje, a u njima je pronađeno više ulomaka različitih keramičkih posuda od kojih neke imaju trakaste ručke. Pronađeno je i nešto ostataka životinjskih kostura. Ostaje nepoznato kako su te prostorijice bile natkrivene, je li riječ o nekom sistemu bunja ili su jednostavno bile prekrite granjem i služile zaklonište?</p>
<p>Arheolog Menđušić godinama proučava gradine na šibenskom području, već ih je istražio sedamdesetak. Prije dvije godine obavio je prva sondažna istraživanja na Jelinjaku na osnovu kojih je pretpostavio da bi bilo vrijedno početi istraživanja i bio je u pravu. Za to istraživanje arheolozi na međunarodnom znanstvenom skupu »Obrambeni sustav kroz stoljeća« lani u Puli pokazali su veliko zanimanje. Menđušićevim otkrićem suhozida, kao obrambenim zidinama ojačanim i potpornim zidovima, zadivljen je i Bernhardt Hasel, profesor na Berlinskom sveučilištu, koji je najavio posjet Jelinjaku.</p>
<p> Šibenski primjer pokazuje da je vrijedno istraživati gradine koje, pak, malo tko želi istraživati zbog skromnih nalaza u njima. No, arheolog Menđušić kaže da bi bilo vrijedno da se gradina potpuno istraži, a potom i konzervira, jer to Mali Jelinjak zaslužuje zbog otkrića suhozida. Ovogodišnja istraživanja financirana su najvećim dijelom iz Županijskog muzeja, a dijelom je pomogla općina Primošten.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nietzsche u filozofskom sitnozoru </p>
<p>Palača Matice Hrvatske / Premda tematski raspršen, dvodnevni filozofski simpozij »Nietzscheovo nasljeđe« predstavio je zanimljiva razmišljanja domaćih stručnjaka o djelu kontroverznog njemačkog filozofa</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Da analiza »titanskog« filozofskog opusa Friedricha Nietzschea predstavlja mračni misaoni labirint kroz koji će, vjerojatno, još stotinama godina uspješno prolaziti tek rijetki filozofi, pisci i povjesničari, pokazao je dvodnevni znanstveni skup »Nietzscheovo nasljeđe« što je u organizaciji Odjela za filozofiju Matice Hrvatske, točnije tajnika Tomislava Bracanovića, održan u palači na Strossmayerovu trgu od 9. do 10. studenoga, u povodu stote obljetnice filozofove smrti.</p>
<p>Domaći filozofi hrabro su se upustili u neizvjesnu avanturu. Premda tek fragmentarno dodirnuvši golemo »nasljeđe« kontroverznog Nijemca, pojedini su autori povukli interesantne povijesne, teološke i literarne paralele. Kao biografsku zanimljivost Dubravka Kozina spomenula je odnos Nietzscha i Lou Salome, koji je često bio tema biografa i pisaca. Odnos mračnog Nietzchea i tada 21 jednogodišnje i još uvijek nepoznate mlade dame, kako tvrdi dr. Kozina, ponajprije treba shvatiti kao »ljudsku relaciju« koja je za Nietzschea bila predah prije posljednjih priprema za iznošenje Zaratustre na svjetlo dana. Nietzsche je u Lou, tražio učenicu, želeći u njoj prepoznati svoju sljedbenicu, naglasit će dr. Kozina.</p>
<p> Znanje i život u Nietzscheovu spisu »O koristi i šteti historije za život« bila je tema kojom se bavio dr. Ivan Bubalo. U tom djelu Nietzsche raspravlja o odnosu predznanstvene i znanstvene historije prema životu. Dok predznanstveno historijsko znanje u svojim oblicima monumentalne, antikvarne i kritičke historije može biti u pozitivnom ili negativnom odnosu prema životu, ovisno o tome da li mu služi ili šteti, moderna znanstvena historija ima samo negativne posljedice za život i zato je Nietzsche odbacuje kao štetnu. Premda se u spisu tematizira odnos historijskog znanja prema životu, radi se o odnosu znanja uopće prema životu. Tu temeljnu antitezu »znanje ili život«, kako kaže dr. Bubalo, Nietzsche rješava tako što se odlučuje za život kao moć koja hoće samu sebe. Stoga ni historija više nije »magistra vitae« već »ancilla vitae«.</p>
<p>Dr. Davor Ljubimir je, pak, u svom referatu »Filozofiranje ususret i usuprot životu« kazao da se Nitzscheovo nasljeđe sabire u mučnom opredjeljivanju na razmeđi života i neživota između triju mogućnosti: biti beskompromisnim sljedbenikom istine čistog bivanja, životno neizdržive i stoga najužasnije, pa utoliko biti smrti okrenut ili se povinuti njezinu neizbježnu falsificiranju u službi životu, i onda živjeti tim otklonom od istine izmoren, nekim od neistinitih vjerovanja smiren i upokojen, najčešće moralistički zakočen ljudski život - odnosno u najboljoj varijanti, umjetničkim prividom uzdignut i obogaćen, no ujedno istini ipak otvoreniji »kozmičkim osjećanjem«, a ne ljudskim slabostima prožet, odvažan život nad-čovjeka. Nisu li upravo u rastrganosti između tih mogućnosti, Nietzscheov duh i duša svoju veličinu našli u često heraklitovski mračnim, smrti nego li životu bližim treptajima, prosjajima i prelijevanju, dakako, onoliko dugo koliko se to dalo životno izdržati, pita se dr. Ljubimir.</p>
<p> U svom predavanju »Nietzsche i postmoderna kritika uma« poznati pisac, filozof i fenomenolog Žarko Paić iznijet će tezu da je postmoderna proglašavajući Nietzschea svojim prethodnikom, na neki način kanonizirala njegove pojmove kao što su igra, dionizijsko i razlika. Premda je to razumljivo u kritici modernoga društva, pokazuje se unutarnja poteškoća i u najznačajnijih suvremenih interpreta Nietzschea - Deleuzea i Sloterdijka u tome što žele konstruirati nov pojam subjekta. Tako im je Nietzsche zapravo poslužio u unaprijed zadane svrhe, a ne kao što je to učinio Heidegger kao eminentni mislilac proboja moderniteta.</p>
<p> Asistent na katedri za etiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Jurić u svom je izlaganju razmatrao odnos gnosticizma (misaonog pravca iz razdoblja kasne antike) i moderne filozofije (prije svega Nietzscheovog nihilizma i Heideggerove egzistencijalne filozofije), na primjeru interpretacije gnostičke i moderne filozofije, koju se poduzeo Hans Jonas. Jurić je istaknuo Jonasovo shvaćanje o svojevrsnoj srodnosti duha gnostičke i moderne epohe, odnosno mogućnosti njihove komparativne interpretacije, budući da se, prema Jonasovom mišljenju, i u jednom i u drugom slučaju radi o mišljenju koje bi se dalo označiti kao nihilizam.</p>
<p>Naposljetku, pater Stjepan Kušar s Katoličkog Bogoslovnog fakulteta iz Zagreba u svom zapaženom referatu »Kritika i metamorfoza kršćanstva« smatra da Nietzscheova kritika kršćanstva ne smije biti uzimana samo u negativnom smislu, niti se na nju smije odgovarati samo apologetski. Potrebno je, ističe dr. Kušar, da se u otvorenom suočavanju s Nietzscheovom mišlju razotkriju negativnosti i slabosti kršćanstva, pogotovo u njegovoj povijesnoj pojavnosti. No, još je važnije shvatiti pozitivnu nakanu Nietzscheove kritike i prepoznati ju koliko je to moguće u vlastitoj kršćanskoj poziciji. Time ne pravimo iz njemačkog filozofa »crkvenog oca«, istaknut će dr. Kušar, nego ga uzimamo ozbiljno u tom smislu što nam omogućuje da jasnije uočimo ono što u svom uobičajenom kršćanskom gledanju ostavljamo u pozadini ili uopće ne gledamo.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Aukcija cigli s Lennonove kuće</p>
<p>LONDON, 12. studenoga</p>
<p> - Stotinu i pedeset cigli s kuće u kojoj je legendarni John Lennon proveo djetinjstvo, prodavat će se na Internetu od 15. studenoga do 4. prosinca na web-stranici televizijske postave NBC-ja koja je posvećena tom muzičaru. Ta je televizijska postaja u Lennonovoj kući u Liverpoolu snimala dokumentarac o njegovim teenagerskim danima, i tada su dobili dozvolu za rušenje dijela zida.</p>
<p>U početku su htjeli baciti te cigle, ali su se onda predomislili i odlučili ih prodavati na Internet aukciji. Prihodima od aukcije bi željeli vratiti nešto od utrošenog novca za dokumentarac. Polovina novca od prodanih cigli će pripasti vlasniku kuće. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Johny Depp će glumiti Christophera Marlowa</p>
<p>LONDON, 12. studenoga</p>
<p> - Planetarna glumačka zvijezda Johnny Depp će u svom najnovijem filmu tumačiti ulogu kontroverznog engleskog pjesnika i dramskog pisca iz 16. stoljeća Christophera Marlowea. Riječ je o britanskom filmu koji će se jednostavno »Marlowe«, a producirat će ga kompanija »Natural Nylon«, čiji je vlasnik među ostalima i glumac Ewan McGregor. </p>
<p> Redatelj filma je John Maybury, koji je dobio pohvalne kritike za filmsku biografiju Francisa Bacona naslovljenu »Love is Devil«. Maybury ističe da producentski posao na filmu počinje u ožujku sljedeće godine u Italiji. Podsjetimo da je lik Marlowea svojedobno tumačio Rupert Everett u Oscarima nagrađenom »Zaljubljenom Shakespeareu«, pa će stoga biti zanimljivo usporediti Deppovu i Everettovu interpretaciju kontroverznog pisca, koji je ubijen 1593. u 29. godini života. U središtu filma će se naći odnos Shakespearea i Marlowea i pretpostavke o kojima se raspravlja u akademskim krugovima, a odnose se na mogućnost da je Marlowe imao znatna udjela u nastanku nekih ranih Shakespeareovih djela. (G. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Šibenčani položili »oružje« u Kranjčevićevoj</p>
<p>U prvenstvenom dvoboju u Kranjčevićevoj nogometaši Zagreba pobijedili su Šibenik 2-0 (1-0). Kad se rezimira prvih pola sata ove osrednje utakmice, u kojoj je ovog puta postignuto manje pogodaka nego što je to običaj za Kranjčevićevu, onda stoji ocjena da Zagreb baš nije djelovao sjajno</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Vrijedan uspjeh ostvarili su nogometaši Zagreba, u trenucima kad je izgledalo da ih je počela nagrizati kriza. »Oružje« je u Kranjčevićevoj morao položiti vrlo dobri Šibenik, disciplinirana momčad koja, međutim, nije uspjela u nakani da iznenadi u Kranjčevićevoj. Konačnih 2-0 (1-0) za Zagreb zaslužena je pobjeda domaćina.</p>
<p>Kad se rezimira prvih pola sata ove osrednje utakmice, u kojoj je ovog puta postignuto manje pogodaka nego što je to običaj za Kranjčevićevu, onda stoji ocjena da Zagreb baš nije djelovao sjajno. Gosti iz Šibenika od početka su se disciplinirano postavili da jednom obrambenom formacijom nastoje sačuvati svoju mrežu, a protuakcijama pokušavaju nešto učiniti. Zagreb nije imao pravog odgovora za igru Šibenika, tako da su prve prigode ipak bile one na strani Šibenčana. Tako je u četvrtoj minuti Vlastelica iznenadnim udarcem zamalo iznenadio Tomića, da bi domaće sreća pomazila u 17. minuti. Bila je to protuakcija gostiju, novak u redovima Zagreba, Goran Jurić, još se u tim trenucima tek tražio, pa nije mogao baš začepiti sve pukotine u Zagrebovoj obrani. Tako je Milas pored njega protutnjao kao brz vlak i oštrim udarcem iz bliza pogodio - vratnicu.</p>
<p>Nakon pola sata igre »zagrebaši« su nekako sredili redove, a svu opasnost po šibenskog vratara Slavicu predstavljao je Antonio Franja. Težak i blatnjav teren očigledno je njemu više odgovarao nego Lovreku, a i Baturini koji se tek u nastavku razigrao. Uglavnom, zahvaljujući Franjinom pogotku u 45. minuti, Zagreb je s mnogo manje briga otišao na odmor.</p>
<p> Pogotku je prethodila lijepa akcija kad je Baturina loptu smirio i petom uposlio Rendulića, ovaj je pak na petercu pronašao Lovreka... Zagrebov mladi reprezentativac dobro je osjetio da ima čuvara iza leđa, pa je loptu nesebično smirio i gurnuo natrčalom Franji, koji je efektno poentirao.</p>
<p>Dok je još bilo »vruće«, domaći su odmah početkom nastavka povisili prednost. Baturina je dobro u dubinu proigrao Čižmeka, a ovaj rutinirano matirao šibenskog vratara. Domaći su, 15 minuta kasnije, mogli uvjerljivije voditi. Čižmek je dubinskom loptom gurnuo Franju prema Slavici, vratar Šibenika možda je nepotrebno rukama zaustavio Franju, kojemu je lopta očigledno odmicala. Ovog puta, međutim, sudac Alojzije Šupraha bez suzdržavanja je pokazao na 11-erac, što je bilo pomalo čudno, budući da čitav niz prethodnih i kasnijih oštrih startova nad Zagrebovim igračima nije kažnjavao. Uglavnom, Baturina je preuzeo odgovornost izvedbe najstrože kazne, raspalio oštro, ali je pogodio - vratnicu. No, u preostalom tijeku utakmice taj se promašaj nije pokazao nimalo kobnim za Zagreb, koji je rutinirano priveo igru kraju.</p>
<p> • Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - ŠIBENIK 2-0 (1-0)</p>
<p>ZAGREB: Tomić 6, - Jurić 6,5; Verhas 6, Osibov 7 - Bulat 6, Čižmek 6.5, Šimić 6,5, Rendulić 6,5,- Baturina 6,5, - Lovrek 6, Franja 7</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6, - Bakula 6,5; Kulešević 6, Mrzlečki 6 - Milas 6,5, Jović 6 (od 60. Pranjić -), Vlastelica 6,5, Krpan 6, Lalić 6 (od 67. Matas -) Vuković 6, (od 67. Karabeg -), Ljubobratović 6</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Split) 5,5, GLEDATELJA: 800</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Franja (45.), 2-0 Čižmek (51.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bakula, Rendulić, Baturina, Kulešević, Milas</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Antonio FRANJA</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vujčić zaustavio Antića, Splićani Donu</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Iako su pobijedili oba naša predstavnika u Euroligi, košarkaši Done (tada pod imenom Benston) nisu uspjeli ostati neporaženi i dvoboju sa klubom koji nas predstavlja u Suproligi, Split-Croatia osiguranjem. U iznimno zanimljivoj i kvalitetnoj utakmici na koncu su više sreće imali Splićani i došli do minimalne 90-89 (22-22, 48-48, 71-69) pobjede.</p>
<p>Priliku za pobjedu Done propustio je Zoran Antić čiji prodor u posljednjim sekundama susreta nije završio košem koji bi njegovoj momčadi donio koš prednosti. Pod košem Splićana dočekao ga je Nikola Vujčić i, u tom dvoboju dvojice igrača koji su obilježili susret, izišao kao pobjednik, a samim time i njegova momčad.</p>
<p>U posljednju minutu ušlo se sa rezultatom 87-87 i loptom u posjedu Splićana. Iz tog svog pretposljednjeg napada izvukli su višestruku korist, jer su poveli 89-87, a iz igre su zbog pet osobnih pogrešaka morali izaći Mario Maloča i Marin Prskalo, jedina dvojica visokih igrača Done. Antić je 21 sekundu prije kraja izjednačio, a odmah potom Samac je napravio prekršaj na Rencheru. Amerikanac je pogodio jedno od dva slobodna bacanja i tako omogućio domaćinima da i s pogotkom za dva dođu do pobjede. No, Antić (do tada šut za tricu 6-6,, a ispod koša 3-3) nije uspio...</p>
<p>Inače, čitav susret protekao je u izjednačenoj igri sa mnogo izmjena u vodstvu, što potvrđuju i rezultati po četvrtinama, a najveća prednost u korist jedne momčadi je bila sedam koševa (17-10 za Split u 8. minuti).</p>
<p>Trener Splićana Jasmin Repeša je poslije susreta bio vidno zadovoljan. I zbog pobjede, a i zbog toga što je njegova momčad pobjedom u Zagrebu vrlo brzo »preboljela« nesretni poraz od Zepter Slaska u posljednjem kolu Suprolige.</p>
<p>- Imali smo tri frustrirajuća dana nakon poraza od Slaska, ali zadovoljan sam pristupom svojih igrača. Kada sam vidio suze u svlačionici nakon poraza od Poljaka, bilo mi je drago jer znam da igrači za ovaj klub igraju sa emocijama, a to je jako bitno. Bilo je puno grešaka, pogotovo u obrani kada smo igrali zonu što je Dona, koja je vjerojatno među tri najbolje šuterske momčadi u Europi znala kažnjavati, rekao je Repeša.</p>
<p>Usprkos porazu, trener Done Ivica Burić nije mogao ništa zamjeriti svojim igračima:</p>
<p>- U obrani smo pokušali sve kako bismo zatvorili prostor pod košem, ali i stigli njihove vanjske igrače. Odlučila je zadnja lopta. Htjeli smo sami odlučiti utakmicu i zato smo inzistirali da imamo zadnji napad jer u produžetku bi, zbog duže klupe, Split bio u velikoj prednosti. Imali smo idealnu situaciju, ali nažalost lopta nije htjela u koš. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>DONA - SPLIT CO 89-90 (22-22, 48-48, 69-71)</p>
<p>DONA: Novosel 8, Gnjidić 12 (2-2), Antić 29 (3-4), Maloča 16 (5-6), Samac, Samardžić, Brolih, Prskalo 16 (4-5), Papić, Barać, Toroman, Novak 8 (2-2).</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 4 (2-2), Gregov 11 (1-2), Tomeljak, Vujčić 25 (3-6), Žižić 8, Rencher 14 (3-6), Ukić, Poljak 10 (4-4), Pašalić, Grgurević 7 (1-2), Land 9 (4-6), Badžim 2.</p>
<p>SUCI: Krajnović i Šarac (oba Osijek). GLEDATELJA: 1500</p>
<p>ŠUT: Dona 31-50 (62%), Split CO 32-57 (56%). TRICA: Dona 11-21 (52%), Split CO 8-21 (38%). SKOK: Dona 21 (19+2), Split CO 25 (17+8).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola VUJČIĆ </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pljesak Savi osiguranju i Svjetlost Brodu</p>
<p>U 5. kolu Prve košarkaške lige zaslužene pobjede Save osiguranja protiv Zrinjevca i Svjetlost Broda u nadmetanju s Kandit Olimpijom</p>
<p>RIJEKA, 12. studenoga</p>
<p> - Nakon pobjede u 5. kolu prošle subote u Trnskom, košarkaši riječkog Sava osiguranja pobijedili su i u utakmici s drugim prvoligašem iz Zagreba. Ovaj put svladali su Zrinjevac, rezultatom 85-79, zasluženo slavivši u utakmici u kojoj su, osim na početku, bili bolji i kvalitetniji protivnik.</p>
<p> Igrači trenera Brajkovića još jednom su iskazali veliki potencijal, a nastave li u sličnom ritmu i u nastavku prvenstva, ne bi bilo čudno da se uključe i u borbu za gornji dio prvenstvene ljestvice. U ovom trenutku jedini je nedostatak što trener Riječana nema na raspolaganju dovoljan fond kvalitetnih igrača da bi mogao držati dobar ritam tijekom cijele sezone.</p>
<p>Prvih nekoliko minuta pripalo je gostujućim košarkašima, ali su Riječani uzvratili serijom 10-0, te je prva četvrtina završila neodlučenim rezultatom. Već na početku druge četvrtine riječki košarkaši agresivnom obranom na vanjskoj liniji gostiju iz minute u minutu stvarali su rezultatsku prednost koja je na kraju poluvremena iznosila uvjerljivih 15 koševa prednosti. </p>
<p>U nastavku utakmice gostujući igrači uspjeli su donekle parirati tako što su u posljednjoj četvrtini uspjeli smanjiti na šest koševa zaostatka. Kod Riječana standardno dobri bili su Mance, Štimac i Baždarić, dok su se gosti iskazali kao mlada ekipa s nekoliko vrlo darovitih pojedinaca. </p>
<p> • Dvorana Mladosti na Trsatu</p>
<p> SAVA OSIGURANJE - ZRINJEVAC 85-79 (19-19, 48-33, 66-54)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger, Whitfield 10 (5-8), Mezulić, Baždarić 18 (4-4), Byrnej 15 (1-2), Devčić, Budinić, Štimac 17 (1-2), Mance 19 (1-1), Karamatić, Velčić 6 (1-1)</p>
<p>ZRINJEVAC: Jelaska 2, Dujmović 8 (1-2), Morić 20 (4-5), Malić 9, Svanson 2 (2-2), Smiljanić 12 (4-4), Livajić, Bond 8 (4-8), Čolak 18 (2-2), Rožić, Spudić</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar), Urukalo (Šibenik). GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrej ŠTIMAC </p>
<p> SLAVONSKI BROD, 12. studenoga - Susret slavonskih ligaša Svjetlost Broda i Kandit Olimpije prema očekivanju pripao je boljim i kvalitetnijim brodskim košarkašima koji su na kraju ostvarili uvjerljivu pobjedu od 87-59. Činit će se da je Svjetlost Brod došao lagano do pobjede, međutim, gledajući prve dvije četvrtine, to tako nije bilo.</p>
<p> Osječani su nakon prve četvrtine izborili neodlučeno (20-20), kad su vrlo dobro parirali domaćinima, predvođeni prije svega iskusnim Voloderom i Tankosićem. U nastavku druge četvrtine domaći serijom 8-0 odlaze na 28-20, a u razdoblju između 13. i 16. minute Kandit Olimpija pravi seriju 10-0 i bilježi svoje prvo, a kasnije se pokazalo, i jedino vodstvo na utakmici od 30-28. Ipak, domaći su opet poveli te su na »veliki odmor« uspjeli otići s prednošću od dva koša (34-32). Očito je da su Brođani u prve dvije četvrtine odigrali u grču i da su podcijenili goste, što im se itekako osvetilo.</p>
<p> U nastavku je, međutim, bila sasvim druga priča i do izražaja je došla kvaliteta.</p>
<p> • Sportska dvorana Brod</p>
<p> SVJETLOST BROD - KANDIT OLIMPIJA 87-59 (20-20, 34-32, 66-43)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac 5 (1-2), Stipanović 17 (1-2), Terzić, Piplović 17 (1-2), Nenadić 2, Štefanac 2, Dedić 1 (1-2), Šimić 4 (1-2), Pezer 5 (1-1), Ćorić, Helbich 20 (2-2), Kalaica 14 (7-8)</p>
<p>KANDIT OLIMPIJA: Petrović 4 (2-3), Voloder 9, Ćutuk 4, Tankosić 12 (4-6), Bičvić, Katavić, Mandić 4 (0-2), Grebenar 10, Perajica, Kristić 14 (1-1), Lozančić 2</p>
<p>SUCI: Božaj (Zagreb) i Basarić (Split). GLEDATELJA: 600</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran HELBICH (Svjetlost Brod).</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lewis: Ima li Tua desnu ruku?</p>
<p>Jednoglasnom odlukom bodovnih sudaca Britanac Lennox Lewis pobijedio je vrlo dobrog Samoanca Davida Tuu, obranivši deveti put zaredom svoje boksačke naslove</p>
<p>ZAGREB/LAS VEGAS, 12. studenoga</p>
<p> - Britanac Lennox Lewis ostao je svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji po verzijama Svjetskog boksačkog vijeća (WBC) i Međunarodne boksačke federacije (IBF). U subotnjem dvoboju u lasvegaškom hotelu »Mandalay Bay« Lewis je, pred 12.500 gledatelja, jednoglasnom odlukom (119-109, 118-110, 117-111) bodovnih sudaca pobijedio vrlo dobrog Samoanca Davida Tuu, obranivši tako deveti put zaredom svoje naslove. </p>
<p>Boksajući taktički gotovo bez pogreške, Lewis je uz malo rizika skupljao bodove gotovo svih 12 rundi i pritom se dobro čuvao Tuine ubojite ljevice. Iako ni u jednom trenutku nije bio ni blizu pobjede nokautom, svjetski je prvak uglavnom kontrolirao dvoboj i spremno odgovarao na svaki pokušaj sve očajnijeg suparnika.</p>
<p> Nešto više problema Britanac je imao jedino početkom dvoboja, kad je Tua nakratko uspio preuzeti inicijativu. Međutim, neodlučnost i sporost u napadima koštale su Samoanca drugog poraza u karijeri.</p>
<p>- Mislite da u ovoj borbi nešto nije bilo u redu s Tuom? Jedino što mu nije odgovaralo i što mu je smetalo bio je Lennox Lewis. Lako je prije borbe pričati i obećavati čuda, ali nešto od toga mora se unijeti i u ring. Kad kreneš u rat, moraš ponijeti cijeli arsenal, a ne samo ljevicu i zgodnu frizuru. Pa Tua uopće ne boksa desnicom. Ima li on uopće desnu ruku, kazao je zadovoljno Lewis nakon 36. profesionalne pobjede (uz jedan poraz i remis), kojom je zaradio osam milijuna američkih dolara.</p>
<p>Tua je po izlasku s ringa tužno zaključio kako je pokušao sve ne bi li postao svjetskim prvakom, priznavši da je Lewis veliki šampion. Medutim, Tua je ostavio dobar dojam i na gledatelje i na stručnjake, jer je nedodirljivom svjetskom prvaku pružio solidan otpor, pa bismo ga uskoro mogli ponovno vidjeti u nekoj borbi za naslov. Za drugi poraz u karijeri (uz 37 pobjeda) Tua je dobio 3,5 milijuna USD.</p>
<p>Lewis je još u ringu uputio poruku Amerikancu Mikeu Tysonu, izrazivši se rimovanim rečenicama u stilu Muhammada Alija, kako je spreman i čeka ga u ringu. Iako je Tyson najavio povlačenje, teško je očekivati da će odoljeti zovu slave i novca. Sve, dakle, ukazuje da će se sljedeće godine konačno dogoditi dvoboj Lewis - Tyson. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kovačević ostaje izbornik</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Sedmo je mjesto hrvatskih vaterpolista na OI u Sydneyu ispod svih očekivanja, zaključili su članovi Stručne komisije Hrvatskog vaterpolskog saveza, kojom je predsjedavao Dubrovčanin Goran Sukno, na sastanku u Splitu. No, bez obzira na neuspjeh, Stručna komisija je dala podršku izborniku Nevenu Kovačeviću, uz nadu da će »sutra« biti bolje. </p>
<p>Istodobno, ocijenjeno je da je juniorska reprezentacija na EP u Njemačkoj, gdje je branila zlato, potpuno podbacila, pa je izbornik Tonković smijenjen. (J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ivanišević predao Gustafssonu</p>
<p>PARIZ </p>
<p> - Goran Ivanišević nije uspio proći ni 1. kolo kvalifikacija za vrlo jaki ATP Tour turnir tenisača u Parizu, posljednji iz ovosezonske »masters« serije, a kojeg je 1993. godine osvojio. Naime, u susretu 1. kola on je predao dvoboj Magnusu Gustafssonu pri Šveđaninovom vodstvu 6-1, 3-0. Razlog je ozljeda ramena. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Marat Safin novi »broj 1«</p>
<p>ST. PETERBURG</p>
<p> - Ruski tenisač Marat Safin plasirao se u finale ATP Tour turnira u Sankt Peterburgu (tepih, nagradni fond 375.000 USD), a to znači da će u ponedjeljak, na novoj ATP-listi, biti »broj 1«, jer će prestići Brazilca Gustava Kuertena. Suparnik će mu u finalu biti Slovak Dominik Hrbaty, koji je spriječio ruski finale tako što je sa 7-5, 6-3 svladao Jevgenija Kafeljnikova.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nagyova zaustavila Ivu Majoli</p>
<p>KUALA LUMPUR, 12. studenoga</p>
<p> - Iva Majoli ipak nije uspjela, prvi put poslije tri i pol godine, ponovno osjetiti što znači osvojiti neki veliki turnir. Nakon četiri uzastopne pobjede na WTA Tour turniru u Kuala Lumpuru, u finalu ju je sa 6-4, 6-2 svladala Slovakinja Hentieta Nagyova, kojoj je to osmi naslov u karijeri.</p>
<p>Nagyova je u finalu bila prejaka za bivšu osvajačicu »French Opena« u Roland Garrosu, koja se dobro držala u prvom setu, ali ne i u nastavku, kad je uspjela osvojiti samo dva gema. To je Nagyovoj druga ovogodišnja pobjeda protiv Majoli, a može se reći da je objema zajedničko to što se pokušavaju vratiti među najbolje tenisačice svijeta. Naime, Nagyova je prije dvije godine bila na 22. mjestu WTA-liste, no slično kao Majoli, u međuvremenu je imala dosta problema s ozljedama.</p>
<p>- Drago mi je što sam nakon toliko vremena ponovno u finalu, no s tim se neću zadovoljiti, rekla je uoči susreta s Nagyovom Majoli.</p>
<p>No, eto, nije uspjela zabilježiti i petu pobjedu na turniru u Kuala Lumpuru na kojem je lani, također u finalu, ali u konkurenciji parova, zaustavljena i Jelena Kostanić. Ipak, već i ulaskom u finale Majoli je osigurala značajan napredak na WTA-listi, na kojoj je ovog ponedjeljka bila 109. S bodovima koje je osvojila za ove četiri pobjede - posebno vrijedna bila je ona protiv Australke Jelene Dokic - vjerojatno će u ponedjeljak biti oko 75. mjesta, što znači da bi se do kraja sezone mogla sasvim približiti povratku u »Top 50«. Jer, Majoli je planirala igrati na WTA Tour turniru u Pattayi idućeg tjedna, te na jednom »challengeru« u Francuskoj malo potom, a kako od prošle sezone ne brani nikakve bodove, s dobrim rezultatima sigurno će se još popraviti. A to bi bila odlična podloga za start u 2001. godini, u kojoj Iva Majoli očekuje povratak prema svjetskom vrhu...</p>
<p>Finale: Nagyova - Majoli 6-4, 6-2. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nesavladiva Philadelphia</p>
<p>PHILADELPHIA, 12. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Philadelphije stigli su i do sedme pobjede zaredom i domaćim uspjehom protiv Bostona (85-83) ostali jedina NBA momčad bez poraza. To im ne bi uspjelo bez braniča Erica Snowa. Kako su igrači Bostona udvajali Iversona, Snow je često ostajao sam i to kaznio sa 25 poena, što mu je učinak karijere. Iverson je dodao 17 koševa i sedam dodavanja, Theo Ratliff 15 i sedam skokova, a Kukoč je samo 14 minuta iskoristio za sedam koševa, tri skoka i dvije asistencije.</p>
<p>Indiana je došla do četvrte pobjede zaredom, a žrtva je bio Detroit (94-84). Reggie Miller je za Pacerse postigao 24 koša, a Žan Tabak za 13 minuta četiri koša, uz četiri skoka.</p>
<p> • Rezultati NBA lige: New York - Charlotte 81-67, New Jersey - Seattle 126-91, Indiana - Detroit 94-84 (Tabak za 13 minuta 4 poena, šut 1-2, 4 skoka; Šundov nije bio u sastavu Pacersa), Cleveland - Washington 86-73, Philadelphia - Boston 85-83 (Kukoč za 14 minuta 7 poena, šut 3-5, 2 skoka, 3 dodavanja), Milwaukee - Minnesota 92-103, San Antonio - Vancouver 91-78, Phoenix - Miami 84-82, Chicago - Toronto 75-98 (Bagarić nije bio u sastavu), Portland - Houston 111- 88. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk na dresovima reklamira dvije različite banke</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Poljud je razveselila vijest iz Andaluzije, vijest koja potvrđuje da će španjolski drugoligaš Sevilla početi otplaćivati dug u iznosu od 1.900.000 američkih dolara. Čelnici Seville još su zamolili čelnike Hajduka da zamrznu sudski proces koji se vodi u Madridu. Dug je još iz ljeta 1996. godine, kada su Ivica Mornar i Mirsad Hibić iz Hajduka prešli u Sevillu. Sada funkcionari Hajduka trebaju otputovati u Španjolsku i dogovoriti dinamiku isplate, a prva rata bi trebala, kako su obećali Španjolci, doći vrlo brzo.</p>
<p>Kako je zapelo rješavanje duga prema bankrotiranoj Komercijalnoj banci Zagreb, Hajduk se okrenuo Splitskoj banci. Na leđima Hajdukovog dresa osvanula je reklama Splitske banke, što se može shvatiti kao odmrzavanje odnosa zaleđenih prije godinu i pol dana. Tada je poljudska kancelarija potpisala trogodišnji sponzorski ugovor sa Privrednom bankom Zagreb, težak 2.850.000 DEM, a da nisu obavijestili o svojim namjerama domicilnu Splitsku banku. Naime, Splitska banka je izdala akceptne naloge u iznosu 3 milijuna i 300 tisuća kuna i s navedenim iznosom blokirala Hajdukov račun. račun koji je u blokadi već oko dvije tisuće dana. Naime, 1997. godine je devet uspješnih splitskih tvrtki priskočilo u pomoć Hajduku, podižući devet milijuna kuna težak kredit, pa bi se moglo kazati da su splitske tvrtke dužnici Splitskoj banci. Kako je nešto vraćeno, a nešto ne, banka je blokirala račun. Sadašnji glavni sponzor Privredna banka Zagreb ne bi trebala imati ništa protiv reklame Splitske banke na leđima. Privredna banka zapravo ima ekskluzivu za »poprsje« dok su leđa slobodna za daljnje reklamiranje. Tako bi uskoro na Hajdukovom dresu trebao osvanuti Cronet, a taj ugovor bi iznosio 150 tisuća DEM. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bilić i Musa kaznili greške Čakovčana</p>
<p>Nogometaši Hajduka su se pobjedom protiv Čakovca 3-1 (1-0) u 15.kolu prvenstva na ljestvici približili trećeplasiranom Zagrebu na samo bod</p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Hajduka pred malim brojem gledatelja u 15. kolu prvenstva Hrvatske pobijedili su uvjerljivo Čakovec 3-1 (1-0).</p>
<p>Zanimljivom dvoboju na Poljudu prisustvovao je i savjetnik predsjednika Stjepana Mesića, Zdravko Jelenović, a čelnici Hajduka su iskoristili prigodu za razgovor o sadašnjosti hrvatskog nogometa. Splitski bijeli su bili bolja momčad i zasluženo pobijedili. Ne može se kazati da su Čakovčani razočarali, zapravo su skupo platili svoje pogreške. </p>
<p>Prva dva pogotka Igora Muse u 39. minuti i Mate Bilića u 52. minuti Čakovčani su primili nakon prekida. Musa je prvi gol zabio nakon dobrog centaršuta Carevića i prenosa glavom Bošnjaka za Musu, kojem nije bilo teško ugurati loptu u mrežu. Drugi Hajdukov pogodak pao je nakon dobro izvedenog Lekinog kornera, a u kaznenom prostoru Bilić je bio najviši. Gosti nisu bili bez prigode, kod Hajdukovog vodstva od 1-0 Kusteru je Pletikosa sa samo tri metra obranio udarac. Ulaskom Petreskua igra gostiju je postala opasnija ali nisu znali materijalizirati svoju dobru igru. Čak štoviše, Splićani su iskoristili premještanje Čakovčana na polovicu bijelih, spretni Mate Bilić nakon hrvanja sa Zrnom u 72. minuti gurnuo je loptu ispod Perića i zapravo riješio utakmicu. Pogodak Petreskua desetak minuta kasnije tek je kozmetika rezultata. </p>
<p>Treba dodati da Splićani, što zbog egoizma, a što zbog nespretnosti nisu znali iskoristiti veliki prostor koji su im ostavili gosti pokušavajući svim silama preokrenuti rezultat. Tako je Bošnjak odlučio sam završiti akciju, kada je s Deranjom izbio ispred Perića, iako je asistencija bila bolje rješenje. Ante Jažić, lijevi bočni Hajduka ozlijedio je oko u sudaru s Ribićem i završio u bolnici.</p>
<p>Trener gostiju Ilija Lončarević koji se sa Slavenom Bilićem, bivšim nogometašem Hajduka kandidira za izborničku poziciju nogometne reprezentacije o dvoboju njegove momčadi sa Hajdukom je kazao:</p>
<p>- Primili smo amaterski pogotke. I kod Musinog i kod Bilićevog pogotka obrana je morala biti odlučnija i bolje postavljena. </p>
<p>Što se tiče kandidature Lončarević je istakao: </p>
<p>- Iznenađen sam pozitivnom reakcijom u Hrvatskoj na našu kandidaturu, što se tiče kriterija nas dvojica ih ispunjavamo i nema potrebe da odustanemo. Vidjet ćemo kako će se sve odvijati, ali sam zainteresiran jer mislim da smo dobra kombinacija. </p>
<p>• Stadion u Poljudu</p>
<p>HAJDUK - ČAKOVEC 3-1 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6.5, Puljiz 6, Radeljić 6, Sablić 6, Pirija 6, Musa 6.5 (od 48. Deranja 5.5), Leko 6, Carević 6, Jažić 5.5 (od 66. Vučević), Bilić 7 (od 73. Vuković) , Bošnjak 5.5. </p>
<p>ČAKOVEC: Perić 5.5, Poleti 5 (od 81. Pitoška), Karabatić 5.5, Škopljanac 5.5, Škaričić 5.5, (od 46. Zrna 5.5), Bubek 5.5, Demjanski 5, Kelemen 5.5, Bunc 5, Kuster 5 (od 62. Petreski 6), Ribić 5.5</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Musa (39.), 2-0 Bilić (52.), 3-0 Bilić (73.), 3-1 Petreski (83.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sablić, Bunc, Deranja, Bubek</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mate BILIĆ </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Osječani »proradili« u drugom poluvremenu</p>
<p>Vodeća momčad prvenstva Osijek pobijedila je u Gradskom vrtu Cibaliju 3-0 (0-0) i zadržala prvo mjesto na ljestvici</p>
<p>OSIJEK, 12. studenoga</p>
<p> - Kad jedna momčad ne iskoristi svoje prilike, po nekom nepisanom pravilu gubi utakmicu. Dogodilo se to u nedjeljnu prohladnu večer Cibaliji u slavonskom dvoboju protiv Osijeka koji je na svom terenu u Gradskom vrtu slavio 3-0 (0-0). Gosti su, naime, u prvom poluvremenu imali četiri idealne prilike za vodstvo, ali je vratar Vladimir Balić, baš kao i prije nekoliko dana u Beču, pokazao svoju iznimnu vrijednost. U drugom poluvremenu, pak Osječani su se razigrali, preuzeli inicijativu i dočekali svojih »pet minuta«. </p>
<p>U prvom poluvremenu mnogo opasniji bili su Vinkovčani koji su stvorili stopostotne prilike, ali ih nisu iskoristili. Posebice se »istakao« robusni Velimir Grgić koji je u razmaku od 6 minuta tri puta bio »oči u oči« s domaćim vratarom i tri puta je - zatajio! Najbolju priliku za gol imali su Vinkovčani u 18. minuti. Križanović glavom gađao u lijevi kut gdje se ispružio Balić. Osječani su također imali svoje prilike, Bakir Beširević je dvaput odlično izveo slobodne udarce, ali je vratar Marić bio na mjestu.</p>
<p>U drugom poluvremenu - posve druga slika na terenu. U 55. minuti Beširević je izveo slobodan udarac iskosa s lijeve strane i ubacio loptu u 16-terac Cibalije. U velikoj gužvi igrača u bijelom iu plavom najbolje se snašao mladi Marijan Vuka i glavom pogodio lijevi kut mreže Vinkovčana. Poslije toga činilo se da će Cibalia pokušati učiniti sve da postigne pogodak jer je trener Cibalije Davor Čop postavio čak trojicu napadača da pokušaju konačno svladati Balića. Gosti su tako ostavili previše prostora Osječanima za kontranapade iz kojih su dvaput matirali gostujuću momčad u posljednjih deset minuta utakmice. U 84. minuti - mat u dva poteza kakve najčešće vidimo u Bundesligi! Beširević je sa sredine terena prekrasnom dijagonalom na suprotnoj strani pronašao Bjelicu koji je velemajstorski, ne čekajući da lopta padne na zemlju, opalio volej s 18 metara i pogodio desni kut vratiju. U sudačkoj nadoknadi vremena konačnih 3-0 postigao je Dubravko Zrilić tek što je ušao na teren. Prethodno je Ergović uposlio Bjelicu a ovaj glavu doturio loptu Zriliću. Kad je povratniku u momčad Osijeka vratar Marić krenuo u susret, on je hladnokrvno pogodio suprotnu lijevu vratnicu, od koje se lopta odbila u mrežu. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>OSIJEK - CIBALIA 3-0 (0-0)</p>
<p>OSIJEK. Balić 7.5, Prišć 7 (od 90. Zrilić-), Neretljak 7, Vuica 6.5, Beljan 7, Ergović 7, Beširević 8, Grnja 7, Bjelica 8, Mitu 6.5 (od 58. Jukić 7), M. Vuka 7, (od 74. Gašpar-)</p>
<p>CIBALIA: Marić 6.5, J. Jurić 6, (od 74. Joldić-), M. Jurić 6.5, Lučić 6, Antić 6, Pernar 6.5 (od 82. Višević-), Križanović 6, Ratković 5.5, Grgić 6 (od 60. Rimac 5), M. Meštrović 7, Pavličić 5</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 2500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 M. Vuka (55), 2-0 Bjelica (84), 3-0 Zrilić (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: M. Vuka, Ratković, Antić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nenad BJELICA (Osijek)</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Brođani ponovno slavili</p>
<p>Nakon što su u posljednjem kolu svladali Zagreb u gostima, nogometaši Marsonije ponovno su dohvatili sva tri boda, svladavši na svom terenu Slaven-Belupo 2-1 (0-0)</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 12. studenoga</p>
<p> - Susret između nogometaša Marsonije i Slaven-Belupa privukao je 3.000 gledatelja, koji su se došli uvjeriti je li pobjeda Brođana u prošlom kolu protiv Zagreba u gostima bila slučajna ili je novi trener Zlatko Kranjčar svojim dolaskom napravio pravi preporod brodske momčadi. U svakom slučaju, Brođani su ponovno slavili, pobijedivši Slaven-Belupo 2-1 (0-0).</p>
<p> Naravno da je novi trener ostao na formaciji i na momčadi koja mu je u prošlom kolu donijela pobjedu, te se odlučio na formaciju 3-6-1, gdje je osim požutjelog Tomasa u igru ušao Pinturić. Kranjčar je svjesno prepustio inicijativu gostima i opredijelio se na pokušaje iz kontranapada. Jedna takva akcija u 18. je minuti zamalo rezultirala pogotkom kada je Cesarec uposlio Olića, a ovaj se probio kroz trojicu suparničkih igrača, dobro šutirao, međutim, Solomun je bio na mjestu. Najveću prigodu u prvom dijelu za Marsoniju propustio je Brnjić kada je dobio loptu na 15 metara od gostujućeg gola, dugo se namještao na udarac, a Brglez je otklonio opasnost.</p>
<p> U drugom dijelu je Marsonia zaprijetila, prvi put je Cesarec odlično šutirao iz blizine nakon ubačaja Bjelića, međutim njegov je udarac završio nekoliko centimetara pokraj desne vratnice. A odmah nakon toga Rosandić je glavom šutirao nakon ubačaja Pinturića, međutim Solomun je loptu izvadio ispod vratnice.</p>
<p>Nakon što je Marsonia pritisnula goste u drugom dijelu sijevnula je kontra, domaći su namještali zaleđe, koje je zaista i postojalo, međutim pomoćni sudac Lisica ga nije označio, a Dodik je taj poklon iskoristio i u 60. minuti doveo Slaven-Belupo u vodstvo. Činilo se da će i Koprivničanci u Brodu kao i prije njega Šibenik, Osijek i Hajduk do pobjede, međutim, igrači Marsonije su pokazali da imaju karakter koji u dosadašnjim dvobojima nisu pokazivali i u posljednjih pola sata uspjeli su postići dva pogotka i ostvariti drugu uzastopnu pobjedu. Slavlje gostiju trajalo je osam minuta, a onda je Olić pretrčao 40 metara, povratno uposlio kapetana Brnjića, koji je iz blizine izjednačio. U 75. minuti Alić se izborio za loptu, sa 15 metara odlično šutirao i pogodio neobranjivo za pobjedu domaćih.</p>
<p>• Stadion Marsonije uz Savu</p>
<p>MARSONIA - SLAVEN-BELUPO 2-1 (0-0)</p>
<p>MARSONIA: Jozić 7 - Rosandić 7, Durak 6,5, Tadić 7, Pinturić 6,5, Petrović 6,5, Bjelić 7, Džeko 7,5 (od 83. Ostojić -), Olić 7,5, Brnjić 8, Cesarec 6,5 (od 59. Alić 7,5)</p>
<p>SLAVEN-BELUPO: Solomun 6,5 - Brglez 5,5, Amižić 6, Crnac 6, Međimorec 6, Kačić 6, Ferenčina 6,5, Mužek 5,5, Dodik 6,5, Posavec 6 (od 82. Havaić -), Jurčec 5 (od 75. Geršak -)</p>
<p>SUDAC: Željko ŠIRIĆ (Osijek) 7, GLEDATELJA: 3.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Dodik (60.), 1-1 Brnjić (68.), 2-1 Alić (76.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tadić, Posavec, Crnac</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bernard BRNJIĆ</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Heskey i Wanchope protiv rasizma</p>
<p>LONDON, 12. studenoga</p>
<p> - Napadač Manchester Cityja Paulo Wanchope u subotu se još jednom prisjetio crnih trenutak provedenih na Upton Parku, poslije utakmice u kojoj je njegov bivši klub West Ham slavio 4-1.</p>
<p>- Najgore uvrede čuo sam na Upton Parku. To više nisam mogao trpjeti i napustio sam West Ham. Grozno je kad te vrijeđaju protivnički napadači, no strašno je kad moraš slušati napade i psovke navijača svoga kluba, požalio se Wanchope koji je ovoga ljeta prešao u City za 3.6 milijuna funti. </p>
<p>Navijači momčadi iz istočnog Londona poznati su po ispadima. Njihova mržnja prema strancima, posebice tamnije puti, ponekad graniči s ludilom i samo rijetki uspijevaju osvojiti njihove simpatije. </p>
<p>Slično je govorio i »topnik« Liverpoola, Emile Heskey, međutim tamnoputi napadač engleske vrste ponudio je i rješenje rasističkih problema. Na uvrede čeških huligana za uzvratnog dvoboja Kupa Uefe u Librecu, protiv Slovana, uzvratio je pogotkom.</p>
<p>- Naviknuo sam se na rasističke ispade. Sve je pitanje discipline i samopouzdanja. Nema ništa ljepše nego zabiti suparnicima zgoditak kad te vrijeđaju, smatra Heskey. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bokšić pomaže Makaranima</p>
<p>MAKARSKA, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatski nogometni reprezentativac Alen Bokšić, član engleskog prvoligaša Middlesbrougha, koji je ponikao iz redova makarskog ligaša Zmaja, ovih je dana znatno pomogao svom bivšem klubu. Bokšić je, naime, Zmaju podario dar vrijedan 70.000 kuna, što će ovome ligašu svakako dobro doći pri nabavci sportske opreme za seniore i mlađe uzrasne kategorije. Vrijedno je spomenuti da je Bokšić i ranije u više navrata sličnim poklonom obradovao matični klub. (S. Brbić)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mornar zatresao mrežu Anderlechta</p>
<p>BRUXELLES, 12. studenoga</p>
<p> - U dvoboju 12. kola belgijskog nogometnog prvenstva Standard i Anderlecht odigrali su u Liegeu neodlučeno, 1-1. Standard je ovim bodom zadržao treće, a Anderlecht drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici.</p>
<p> Prvi pogodak na utakmici, za vodstvo Standarda, postigao je potencijalni hrvatski reprezentativac Ivica Mornar u 55. minuti. Izjednačio je Kanađanin Tomasz Radzinski već u sljedećoj minuti.</p>
<p> Charleroi je u gostima pobijedio Germinal Beerschot 2-0, pogocima Eduarda u 65. i Sergia Rojasa u posljednjoj minuti utakmice. Početkom drugog poluvremena, u 47. minuti, gosti su ostali s desetoricom igrača, nakon što je isključen bivši hrvatski reprezentativac Nikola Jerkan. Međutim, i domaćini su kraj dočekali s desetoricom igrača na terenu, jer je u 69. minuti isključen Philip Haagdooren.</p>
<p> Ostali rezultati: Lokeren - Lierse 2-0, Gent - Harelbeke 2-1, Mechelen - Westerloo 0-1.</p>
<p> • Redoslijed: Brugge 33 (-1), Anderlecht 30, Standard 26, Charleroi 24... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Lavrov je činio čuda«</p>
<p>U 1. kolu skupine A Lige prvaka rukometaši Zagreba su u Gśteborgu pobijedili Redbergslids 25-23 i naznačili da, unatoč problemima, i ove sezone računaju na visok plasman u Ligi prvaka</p>
<p>ZAGREB/GŚTEBORG, 12. studenoga</p>
<p> - Unatoč lošem izdanju u prvom poluvremenu subotnje utakmice protiv švedskog prvaka Redbergslidsa, hrvatski rukometni prvak Zagreb na najbolji je mogući način započeo natjecanje u skupini A Lige prvaka. »Zagrebaši« su u Gśteborgu na kraju ipak uspjeli zaigrati kako se od njih očekivalo i pobijediti solidni Redbergslids 25-23, naznačivši da, unatoč svim problemima, i ove sezone računaju na visok plasman u Ligi prvaka.</p>
<p>- U prvom smo poluvremenu igrali sasvim konfuzno. Nikako se nismo uspijevali sabrati, stalno je netko griješio i gubio lopte. Ali, uvijek bi to bio drugi igrač, tako da se nikoga ne može optužiti da je krivac za to vrlo loše poluvrijeme. Jednostavno, momčad je podbacila, objasnio je sportski direktor i lijevo krilo Zagreba Ivica Udovičić što se događalo u prvih 30 minuta, tijekom kojih je Redbergslids imao i sedam pogodaka prednosti.</p>
<p>Prema Udovičićevim riječima, u nastavku je ključnu ulogu u preokretu imao ruski vratar Andrej Lavrov (koji je u Gśteborgu tek drugi put ove sezone stao na vrata Zagreba), jer je s nekoliko odličnih obrana preplašio Šveđane.</p>
<p> Njegovim je suigračima to omogućilo da predahnu i do kraja utakmice polako sustignu zaostatak. Švedskoj momčadi, koja je igru bazirala na čvrstoj obrani 6-0 i protunapadima, ipak je nedostajalo iskustva da bi spriječila poraz protiv hrvatskog prvaka.</p>
<p>- Gledali smo dva sasvim različita poluvremena. U prvom smo igrali loše, a u drugom odlično. Mislim da je preokret i pobjedu, koja nam je gotovo otvorila vrata četvrtfinala Lige prvaka, inicirao Andrej Lavrov. Zaista je činio čuda na vratima. </p>
<p>Nadam se da će nakon ove pobjede sve krenuti bolje i da će ovo biti poticaj za toliko nam potrebne sponzore, kazao je direktor Zagreb Bartol Kaleb, zahvalivši se na kraju skupini od 300 Zagrebovih navijača u Gśteborgu, inače Hrvata nastanjenih u Švedskoj.></p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Početnim rezultatima izbora u BiH zadovoljni lideri svih stranaka </p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 12. studenoga (Od Vjesnikovih dopisnika)</p>
<p> - Prebrojavanje glasova koje su građani Bosne i Hercegovine dali političkim strankama na općim izborima u subotu, odvija se sporije nego se očekivalo, pa se prvi konkretniji rezultati očekuju tek kasnije u nedjelju. Prema izjavama koje su u noći od subote na nedjelju dali predstavnici većih političkih stranaka u BiH, do ponoći je prebrojano nepunih 15 posto glasačkih listića.</p>
<p>»HDZ je ostvario uvjerljivu pobjedu među hrvatskim biračkim tijelom. Očekujemo u četiri županije pobjedu s apsolutnom većinom te u Srednjobosanskoj županiji s relativnom većinom. Mislim da se možemo, s obzirom na ostvarene rezultate, smatrati pobjednikom ovih izbora«, izjavio je u nedjelju za Vjesnik glasnogovornik HDZ-a BiH Zoran Tomić. </p>
<p> Kandidat nacionalističke Srpske demokratske stranke (SDS) za predsjednika Republike Srpske Mirko Šarović, prema prvim analizima, vodi u izbornoj utrci s aktualnim premijerom tog entiteta Miloradom Dodikom. Predsjednik SDS-a Dragan Kalinić izjavio je u nedjelju u Banjoj Luci kako je od 341 tisuće glasačkih listića prebrojanih do prvih jutarnjih sati na njih više od 200 tisuća bilo zaokruženo Šarovićevo ime. Dodik je dobio potporu oko 100 tisuća birača. </p>
<p>Za kandidata Partije demokratskog progresa (PDP) Milana Tepića glasovalo je oko 10 posto biračkog tijela, odnosno dobio je 33 tisuće glasova.</p>
<p>Čelnik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, na prvoj konferenciji za novinare poslije izbora, rekao je da je njegova stranka na temelju 30 posto prebrojanih glasačkih listića najjača u Federaciji BiH i na razini BiH, vodi u Sarajevskoj, Tuzlanskoj i Bosansko-podrinjskoj županiji, a ostvarila je napredak u Srednjobosanskom i Unskosanskom kantonu. </p>
<p>U Sarajevu je SDP, prema prvim rezultatima, izgubio izbore na Ilidži, u Starom i Novom Gradu, a dobio je u općinama Centar (53 posto) i Novo Sarajevo (46 posto). Slično je, navodno, i u Goraždanskom kantonu, gdje su tri vodeće stranke sa sjedištem u Sarajevu (SDP, SDA i Stranka za BiH) gotovo poravnane, a u travnju je SDP bio uvjerljiv pobjednik.</p>
<p>Prema još neslužbenim podacima iz Izbornog stožera HDZ-a BiH obrađenima u nedjelju do podne, HDZ BiH osvojio je oko 74 posto za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, a za Skupštinu Zapadno-hercegovačke županije oko 73 posto glasova hrvatskoga biračkog tijela. Za Skupštinu Posavske županije HDZ BiH osvojio je oko 50 posto, a u Srednjobosanskoj županiji toj je stranci pripalo oko 38 posto hrvatskih glasova.</p>
<p>Opća ocjena nakon prvih neslužbenih rezultata, čini se, mogla bi biti da su nacionalne stranke u Federaciji BiH - HDZ i SDA - postigle uspjeh. U Izetbegovićevoj Stranci demokratske akcije mogu biti zadovoljni što je zaustavljen trend pada popularnosti te stranke, ali, čini se, da još zadovoljniji mogu biti u Silajdžićevoj Stranci za BiH. U odnosu na općinske izbore od travnja, zabilježen je znatan porast popularnosti te stranke čija bi uloga mogla postati ključna prilikom formiranja izvršne vlasti, posebno na federalnoj razini.</p>
<p>U Republici Srpskoj prvi izborni rezultati pokazali su da kandidati SDS-a koji se natječu za mjesta u entitetskom parlamentu i u Parlamentu BiH, imaju znatno veću potporu u istočnoj Bosni. Milorad Dodik i njegova Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) dobili su veću potporu u urbanim područjima, kao što je Banja Luka. Svi prebrojani glasački listići odnose se na srpsko biračko tijelo jer najveći broj prognanih Bošnjaka i Hrvata iz tog entiteta glasuje poštom ili na posebnim biračkim mjestima. Očekuje se da bi glasovi izbjeglica mogli popraviti Dodikovu poziciju, no oni će imati utjecaja samo ako Šarović ne dobije potporu više od 50 posto glasova birača izašlih na izbore. Ako ni jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu glasova, pristupit će se zbrajanju po modelu preferencijalnog glasačkog sustava. (M. Marušić/A. Zornija/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Koštunica: Svijet je shvatio da Srbi nisu krivi za sve nedaće Balkana </p>
<p>BEOGRAD, 12. studenoga</p>
<p> - »Uspravili smo se kao država i vratili se u svijet, a svijet je očito odlučio da odustane od ranije besmislene i nepravedne osude Srba za sve nesreće na Balkanu«, izjavio je predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, u intervjuu listu Politika od nedjelje. </p>
<p>Odgovarajući na kritike da je bez ustavnih ovlasti zatražio primanje SRJ u Ujedinjene narode, Koštunica je rekao da predsjednik, po Ustavu, predstavlja zemlju i da se to ne može svoditi samo na prijem »veleposlaničkih vjerodajnica i polaganje vijenaca«, već to mora imati i neki suštinski smisao. Dodao je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva, institucija predsjednika bila jedina legalna, jer Savezna skupština nije bila do kraja konstituirana, a nije postojala ni nova vlada.</p>
<p> Odgovarajući na primjedbe da je SRJ izgubila državni kontinuitet, Koštunica kaže da treba biti »realan« dodajući: »Mi znamo da je istina da su se Slovenija i Hrvatska odcijepile od SFRJ klasičnim aktom secesije, znamo i da je tadašnja Europska zajednica to mogla spriječiti, ali znamo i da ona to nije učinila. Umjesto toga, ona je postavila dijagnozu prije nego što je pregledala bolesnika. Dijagnoza, točnije presuda Badinterove komisije, glasila je da se SFRJ raspala na šest sastavnih dijelova, iz čega je proistekla Rezolucija 777 Vijeća sigurnosti, po kojoj ni jedna bivša jugoslavenska republika nema automatski kontinuitet«. Prema njegovim riječima, možda se neko drugo rješenje moglo postići za 50 ili 100 godina, ali za SRJ je važno da se što prije vrati u svijet.</p>
<p> Posebno je istaknuo da su se prijemom u članstvo UN-a »preduhitrili neki ishitreni potezi«, kao što je podgorički prijedlog o »dva stolca u Ujedinjenim narodima«. Istodobno se može utjecati na provedbu Rezolucije 1244 o Kosovu i raditi na rješavanju kosovskog pitanja tako da Kosovo dobije autonomiju unutar SRJ i da se osigura suverenitet i teritorijalni integritet zemlje, rekao je Koštunica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na Kosovu prosvjeduju i Albanci i Srbi </p>
<p>PRIŠTINA, 12. studenoga</p>
<p> - U Prištini i drugim mjestima na Kosovu u nedjelju su, unatoč hladnom vremenu, nastavljeni prosvjedi građana za oslobađanjem albanskih zatvorenika iz srpskih zatvora. </p>
<p> Prosvjedima, započetim prije šest dana, građani Kosova traže oslobađanje najmanje 800 albanskih zatvorenika u srpskim zatvorima i rasvjetljivanje sudbine više od 3.500 osoba nestalih tijekom sukoba na Kosovu i intervencije NATO-a. Članica Organizacijskog odbora za prosvjede Shukrija Rexha rekla je da će se prosvjedi ne samo nastaviti sve do ispunjenja zahtjeva nego i pojačati, najavivši za ponedjeljak svenarodni prosvjed Albanaca na Kosovu i prosvjedni marš građana Đakovice prema Prištini. </p>
<p>Samo u Đakovici skoro 1.200 albanskih građana vode se kao nestali. Rexha je istaknula da su ovi prosvjedi oštro upozorenje međunarodnoj zajednici, jer prijem SR Jugoslavije u UN i OESS, te ukidanje sankcija toj zemlji nije uvjetovala oslobađanjem kosovskih Albanca iz srpskih zatvora. Iz srpskih izvora doznaje se da je u sjevernom dijelu podijeljene Kosovske Mitrovice u nedjelju prosvjedovalo i više stotina Srba zahtijevajući rasvjetljivanje sudbina svojih sunarodnjaka nestalih tijekom i nakon sukoba na Kosovu. </p>
<p>Prema tim izvorima, nepoznata je sudbina 1.250 otetih ili nestalih Srba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>DOS može računati na pobjedu u izborima za skupštinu Srbije</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Popularnost ranije oporbenih, a sada vladajućih stranaka u Srbiji raste munjevitom brzinom poslije izborne pobjede na saveznoj i lokalnoj razini. Da su izbori za parlament Srbije, inače zakazani za 24, prosinca, kojim slučajem održani početkom studenoga, za Demokratsku oporbu Srbije (DOS) glasovalo bi 61 posto građana Srbije, Socijalistička partija Srbije (SPS) dobila bi 6 posto glasova, radikali 3, a Srpski pokret obnove (SPO) samo jedan posto. Sve ostale stranke zajedno imale bi također jedan posto glasova, apstiniralo bi 9 posto građana, a neodlučnih bi bilo 19 posto. Ovakve rezultate pokazuje istraživanje Centra za politološka istraživanja beogradskog Instituta društvenih znanosti provedeno od 19. do 25. listopada na reprezentativnom uzorku od 1.520 ispitanika u Srbiji bez Kosova. Nekadašnji oporbeni buldožer SPO danas ne bi mogao prebaciti izborni cenzus od tri posto pristaša, radikali bi se na "jedvite" jade borili za odškrinuta vrata parlamenta, dok bi SPS ipak mogao razmišljati o formiranju poslaničkog kluba.</p>
<p>Jugoslavenska ljevica (JUL) imao bi glasača otprilike koliko i KPJ članova u dubokoj ilegali, a DOS ima gotovo šest puta više pristaša nego sve druge stranke zajedno. Sudeći po sadašnjem raspoloženju biračkoga tijela, DOS može računati na većinsku izbornu pobjedu na republičkim parlamentarnim izborima., procjenjuju analitičari. Do izbora će sigurno doći do izvjesne konsolidacije izbornih gubitnika, kao i izvjesnog osipanja potpore DOS-u zbog suočavanja nove vlasti s teškim ekonomskim problemima i različitim vidovima opstrukcije stare vlasti, tvrdi upravnica Centra Ljiljana Bačević dodajući da je uvjerljiva prednost DOS-a jednim dijelom i rezultat euforičnog raspoloženja građana nakon izborne pobjede i događaja od 5. listopada, prenosi beogradski tisak. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Korupcija u privatizaciji poljskog Telekoma?</p>
<p>VARŠAVA, 12. studenog (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljska državna revizija najavila je da će državnom tužilaštvu dostaviti materijale koji svjedoče o nepravilnostima u privatizaciji nacionalnog telekomunikacijskog operatera, koje su proračun stajale više od 34 milijuna zlota (17 milijuna DEM). Kako je ovih dana ustanovio poljski Vrhovni kontrolni zavod (NIK), Ministarstvo državne blagajne neopravdano je u natječaju za savjetnika u prvom krugu privatizacije izabralo najskuplju ponudu poznate konzultantske kuće »Schröder«, što upućuje da je moglo doći do korupcije.</p>
<p>Privatizacija poduzeća Telekomunikacija Polska, čijih 35 posto dionica je od ove jeseni u vlasništvu France Telecoma, najveća je privatizacijska akcija provedena u tranzicijskim zemljama uopće, na kojoj je poljski proračun u dva kruga privatizacije inkasirao 5,3 milijardi dolara. Za savjetnika ministarstva otimalo se u natječaju nekoliko renomiranih međunarodnih financijskih institucija, pa tim više državna revizija smatra da nije bilo razloga da se izabere »Schrödera« koji je za svoju uslugu tražio nešto više od sto milijuna zlota, dok je odbačena dvadeset posto jeftinija ponuda konzorcija sastavljenog od Deutsche Bank, Credit Suisse, First Boston i najveće poljske banke PKO BP. Sumnju u manipulaciju, kako tvrdi NIK, budi također rješenje natječaja za savjetnika u drugom krugu privatizacije, koji je dobio nizozemski ING. </p>
<p>No još veću prašinu od objavljenih nepravilnosti u privatizaciji Telekomunikacje izazvali su nalazi revizije o zaradama čelnih ljudi tog poduzeća. Ustanovilo se tako da su u tom poduzeću, koje je sve do prije nekoliko mjeseci bilo u većinskom vlasništvu države, plaće članova uprave u četiri godine skočile gotovo deset puta, na 63.000 zlota, dok direktor zarađuje mjesečno 90.000 zlota (45.000 DEM), što je novi rekord među plaćama »državnih« direktora. </p>
<p>Šefovi Telekomunikacje ne moraju se više pribojavati zakona o ograničenju plaća menadžera u državnim poduzećima, koji je nedavno njihove plaće u državnim poduzećima srezao do maksimalno šest prosječnih plaća u privredi, što znači pet i pol tisuća DEM. Naime, prodajom 35 posto dionica France Telecomu, te ranije 15 posto u javnoj ponudi, država je prestala biti većinski vlasnik tog najrentabilnijeg poljskog poduzeća.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Predsjednik SRJ kritizirao medije </p>
<p>BEOGRAD, 12. studenoga</p>
<p> - Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica izjavio je da »u ovom trenutku volja naroda nije da se ruše institucije kao što su vojska i policija, niti je volja naroda da se po raznim ustanovama ljudi smjenjuju samo zato što su bili članovi Socijalističke partije Srbije«. U intervjuu za nedjeljni broj beogradskog lista Politika Koštunica je rekao: »U svemu što sam poduzimao rukovodio sam se najvišim državnim razlogom i uvjeren sam da je javnost toga potpuno svjesna«. </p>
<p>Koštunica je zamjerio medijima da nekim pitanjima posvećuju veću važnost od realne, a da neke zanemaruju. Jedno od zanemarenih pitanja, po njegovu mišljenju problem je nestalih, izbjeglih i raseljenih osoba, zbog čega je pri svom kabinetu osnovao ured za ta pitanja. Koštunica nije šire obrazložio svoje stajalište da u ovom trenutku ne treba mijenjati vojni i policijski vrh. Objašnjenje se dijelom može naći u priopćenju sa sastanka jugoslavenskog predsjednika i proširenog kolegija glavnog stožera Vojske Jugoslavije, objavljenom u subotu navečer, u kojem je ocijenjeno da se »sigurnosna situacija u zemlji pogoršava«, posebno na području koje je u nadležnosti Treće armije, dakle na jugu Srbije. Koštunica se, po priopćenju, zauzeo za poduzimanje mjera radi normalnog funkcioniranja VJ. Stajalište predsjednika SRJ prema vojnom i policijskom vrhu svakodnevno je predmet kritike čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS) koji zahtijevaju prvenstveno smjenu načelnika Generalštaba VJ Nebojše Pavkovića i načelnika Službe državne sigurnosti Srbije Radomira Markovića. Čuju se i primjedbe da se Koštunica oglušuje o stajališta koalicije DOS čiji je član i čiji je bio predsjednički kandidat i da svoju poziciju jača upravo osloncem na vojni i policijski vrh. Umjerenije krilo DOS-a u kritici Koštunice drži da treba sačekati prosinačke izbore za Skupštinu Srbije poslije kojih se očekuje učvršćivanje demokratskih snaga na vlasti, pa tek onda donositi prosudbe o ponašanju Koštunice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Talijanski »božićni poklon« SRJ teži 300 milijardi lira</p>
<p>RIM, 12. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tristo milijardi lira (300 milijuna DEM) namjerava Italija staviti na raspolaganje SR Jugoslaviji izjavio je talijanski ministar za industriju i vanjsku trgovinu Enrica Lette za posjeta Beogradu obrazloživši to riječima: »Imamo povjerenja u novu vladu Vojislava Koštunice«. </p>
<p>Talijanska će se realizirati u tri faze. Prva tranša od 100 milijardi lira (100 milijuna DEM) od koje je 40 milijardi namijenjeno za isporuku energije, a preostalih 60 milijardi Italija će uplatiti Svjetskoj banci za financiranje infrastukturnih projekata i obnovu proizvodnih pogona. Iznos od 150 milijardi lira bit će pod kontrolom Uprave za gospodarsku suradnju ministarstva vanjskih poslova, dok će 20 milijardi lira biti stavljeno na raspolaganje SIMEST-u (javno-privatna banka za financiranje projekata u inozemstvu). Sve ove akcije odvijat će se vrlo brzo kako bi se novoj Koštuničinoj vladi dali aduti na predstojećim izborima u prosincu ove godine i olakšalo svladavanje nadolazeće hladne i duge zime.</p>
<p>Prema procjenama nove jugoslavenske vlade bit će potrebno oko 500 milijardi lira (500 milijuna DEM) za podmirenje najneophodnijih potreba te da se preživi zima. Energetske rezerve su praktično istrošene a nedostaju i lijekovi i hrana. Prema pisanju talijanskih listova Jugoslavenima je dosta praznih obećanja pa je zato »talijanski paket« i te kako dobro došao novoj vladi koja želi dokazati da se dolaskom demokracije nešto zaista promijenilo nabolje. </p>
<p>S paketom od 300 milijardi lira Italija je održala obećanje koje je dao talijanski premijer Amato samo nekoliko sati nakon inauguracije Koštunice za predsjednika SRJ. (S.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Islamske zemlje prebacile na Izrael odgovornost za rat ili mir na Srednjem istoku</p>
<p>Svi su sudionici konferencije OIC-a u Dohi pozvali su na prekid izraelske okupacije arapskih zemalja, uključujući i istočni, arapski dio Jeruzalema</p>
<p>ANKARA, 12. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šefovi ili premijeri 56 država Organizacije islamske konferencije (OIC) započeli su u nedjelju trodnevni summit u katarskoj prijestolnici Dohi s pozivom na pružanje potpore palestinskoj Intifadi (općenarodnom ustanku) protiv Izraela. Iranski predsjednik Mohammad Khatami, čija je zemlja u protekle tri godine bila predsjedavajući šarolike zajednice islamskih država s oko 1,2 milijardu stanovnika, Izrael je već u uvodnom govoru nazvao »terorističkom, rasističkom i cionističkom tvorevinom«. Znakovito je, međutim, da nije javno prozvao i SAD koje se u dosad uobičajenom iranskom političkom rječniku, označavaju »čelnikom svjetske arogancije«.</p>
<p>Na početku summita sudionici su odali poštu više od 200 Palestinaca koji su od 28. rujna (početka Intifade) do danas ubijeni u sukobima s izraelskim vojnicima. Skup u Dohi, kako se čini, bio dosad najčvršći od utemeljenja OIC-a. Okarakterizirao je akcije izraelskih postrojbi brutalnim činom besprimjernog nasilja. Inače, svi sudionici konferencije, bez izuzetka, pozvali su na okončanje izraelske okupacije arapskih zemalja, uključujući i istočni arapski dio Jeruzalema. Naglašeno je da »sveti grad« ne pripada samo Židovima, već i Muslimanima i kršćanima.</p>
<p>Dosta pregrijane emocije razbuktao je irački izaslanik. On je oštro kritizirao sudionike summita što nisu prihvatili prijedlog iračkog predsjednika Saddama Husseina da se krene u džihad (sveti rat) za oslobođenje palestinske zemlje od izraelske okupacije. Zanimljivo je da je okupljanje islamskih čelnika prije dva dana bilo ozbiljno dovedeno u pitanje jer se zemlja domaćin susreta suprotstavila zahtjevu moćne Saudijske Arabije i još nekih islamskih zemalja da zatvori izraelski trgovinski ured u Dohi. No, kada je zaprijetio kolaps konferencije, katarski vladar Šeik Hamad bin Khalifa al Thani bio je prinuđen donijeti takvu odluku.</p>
<p>U nacrtu rezolucije, zemlje članice OIC-a pozvane su na prekid odnosa i zaustavljanje svih oblika normaliziranja odnosa s Izraelom. Rečeno je da Izrael mora prihvatiti sve rezolucije UN-a koje se odnose na povlačenje na granice prije izbijanja izraelsko-arapskog rata 1967. godine, uključujući i Jeruzalem. Donošenje takve odluke prepušteno je »savjesti« svake pojedine islamske zemlje. Takav politički stav nametnuli su Egipat i Jordan, arapske države koje su prve potpisale mirovne sporazume s Izraelom. Pridružila im se i sekularistička Turska koju s Izraelom vežu dva vojna sporazuma potpisana 1996.</p>
<p>OIC je također zatražio da se uspostavi posebni međunarodni sud koji bi ispitao izraelske ratne zločine. Zatraženo je i da se što hitnije na poprištima izraelsko-palestinskih sukoba razmjeste međunarodne mirovne snage pod okriljem UN-a. Poručeno je da će islamske države priznati Palestinu kada se ona proglasi nezavisnom državom. Upućeno je i upozorenje svim državama da ne prebacuju svoje diplomatske misije iz Tel Aviva u Jeruzalem, te da ne priznaju »Sveti grad« kao glavni grad Izraela.</p>
<p>U oštroj retorici, ali bez ratnih pokliča, osuđeni su »jeruzalemski zaključci« američkog Senata. Naglašeno je da svako manipuliranje Jeruzalemom kao isključivim glavnim gradom Izraela predstavlja flagrantni izazov osjećanjima muslimana i kršćana cijeloga svijeta. S islamskog skupa u Dohi Izraelu je poslana lakonska poruka: Izrael se mora konačno opredijeliti između srednjoistočnog mira ili sukoba sa svojim susjedima koji može, kako je rečeno, potrajati desetljećima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>OIC - petina svjetskog stanovništva </p>
<p>DOHA, 12. studenoga</p>
<p> - Organizacija islamske konferencije (OIC), čiji će se 9. sastanak na vrhu održava u Dohi od 12. do 14. studenoga, okuplja 56 članica koje predstavljaju više od petine svjetskog stanovništva. U vrijeme svog osnivanja, a nakon požara u džamiji Al Aksa u Jeruzalemu u kolovozu 1969., OIC je brojao 30 članova, među kojima su bile sve arapske zemlje (s izuzetkom Iraka koji se priključio 1976.), zatim velike azijske muslimanske zemlje (Indonezija, Pakistan, Iran), Turska i nekoliko afričkih zemalja.</p>
<p>OIC danas broji 56 članica, budući da su se Organizaciji priključile i nove zemlje, posebice muslimanske zemlje stvorene raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza. Jedan od ciljeva OIC-a je »podrška borbi naroda Palestine i pomoć Palestincima da vrate svoja prava i oslobode svoja područja«. Povelja OIC-a predviđa također i »razvijanje islamske solidarnosti« te poziva na suradnju i borbu protiv rasne diskriminacije i kolonizacije »u svim oblicima«. OIC je krovna organizacija za više drugih među kojima je i Banka za islamski razvoj koja je svoj inicijalni kapital od dvije milijarde dolara dosada utrostručila. Zadatak te banke je da pomaže razvoj zemalja članica OIC-a i muslimanskih zajednica u zemljama koje ne pripadaju Organizaciji. Na političkom planu, OIC se već nekoliko godina pokušava nametnuti kao sugovornik u pitanjima od islamskih interesa, kao što je bio slučaj tijekom ratova u Afganistanu, Somaliji i BiH.</p>
<p>Saudijska Arabija, gdje se i nalazi sjedište OIC-a, vrlo je utjecajna unutar organizacije čije odluke vrlo često izražavaju službena saudijska stajališta.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otkazi obavještajcima CIA-e zbog tajnog »ćaskanja« na internoj računalnoj mreži</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - CIA je povela istragu protiv 160 zaposlenika i suradnika zbog »neprihvatljivog« dopisivanja putem e-maila i viceva na račun pripadnika druge boje kože, a sve to preko tajnog posebnog »chat rooma« u sklopu interne računalne mreže i bez znanja nadređenih. </p>
<p>Glasnogovornik Bill Harlow rekao je da su spomenuti zaposlenici godinama »svjesno zlorabili računala«, ali da pritom nisu »koristili bilo kakve tajne informacije«. The Washington Post je u nedjelju objavio da su pod istragom dužnosnici na svim razinama, uključujući i neke koji obavljaju vrlo visoke funkcije, te da će neki dužnosnici dobiti otkaze. »Ono što nas zabrinjava jest to da su ti ljudi svjesno zlorabili računalni sustav i pokušavali to zatajiti«, rekao je jedan viši obavještajni dužnosnik. »Da su to uspjeli napraviti na KGB-ovom računalnom sustavu, dobili bi odličje. Na žalost, to je naš računalni sustav«, dodao je. </p>
<p>O ovom incidentu, koji je otkriven slučajno dok su CIA-ini istražitelji obavljali rutinsku provjeru sigurnosti, izvješteni su američki Predstavnički dom i Senat. »Istražitelji su otkrili dokaze višegodišnje zloporabe i višestrukog kršenja CIA-inih pravila rukovanja računalima«, rekao je Harlow. Istražitelji su uspjeli uhvatiti sadržaj nekih e-mail poruka u kojima se vidi kako su prekršitelji točno znali što rade. Jedna je glasila: »Ako otkriju da ovo radimo, dobit ćemo otkaz«. </p>
<p>Svih 160 zaposlenika i suradnika pod istragom pozvano je na razgovor te im je dan rok od pet dana da svoja obrazloženja predaju u pisanom obliku. Članovi Višeg obavještajne službe koji su sudjelovali u nedopuštenom dopisivanju kažnjeni su neprimanjem plaće u proteklih šest mjeseci za vrijeme trajanje istrage. Robert Steele, bivši CIA-in dužnosnik koji ima vrlo duboke veze s agencijom odbio je Postu reći imena osoba umiješanih u slučaj, rekavši tek da su dvojica dužnosnika koji su pod istragom »izuzetne i nekonvencionalne osobe«, i »CIA-ini hakeri u najpozitivnijem smislu te riječi«. </p>
<p>Prema drugim izvorima povezanim s istragom, radi se o nekolicini »vrlo inteligentnih ljudi koji znaju vrlo kreativno koristiti računalo«. No, u ovom slučaju oni su pogriješili i CIA-ine mjere potpuno su opravdane, smatraju isti izvori. Bivši dužnosnik CIA-e rekao je također kako sumnja da su zaposlenici pod istragom razmjenjivali »tajne« informacije jer njihovi nadređeni imaju program pod imenom »Sjena« koji im omogućava da nadziru svaki pokušaj probijanja šifre od strane zaposlenika. Prema njegovim riječima, CIA je, dajući pet dana da pismeno odgovore na optužbe protiv njih, prekršiteljima onemogućila pravnu zaštitu«, jer odvjetnici moraju mjesecima čekati dok se obave sigurnosne provjere nužne pri zastupanju osoblja agencije. </p>
<p> Istraga protiv CIA-inih dužnosnika posljednji je u nizu incidenata koji sadrže zloporabu računala u CIA-i. Posljednji veliki slučaj dogodio se kada je otkriveno da je bivši direktor CIA-e John Deutch prekršio pravila računalnog osiguranja 1996. godine. Istraga je utvrdila da je Deutsch prenio neke tajne obavještajne informacije na svoje kućno računalo povezano na Internet i time ih izložio napadima hakera. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Johannes Rau će odlikovati bivšeg nacista?</p>
<p>BERLIN, 12. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ured predsjednika Njemačke Johannesa Raua dodijelit će savezni orden za zasluge Heinzu Eckhoffu, bivšem pripadniku oružanog SS-a i dugogodišnjem istaknutom članu Njemačke nacionalne stranke (NPD). Dan nakon što je poslanički dom saveznih pokrajina Bundesrat odlučio zatražiti zabranu NPD-a pred Ustavnim sudom u Karlsruheu i dva dana nakon dosad najvećih demonstracija protiv desnog radikalizma, u javnost je procurila vijest da predsjednikov ured u sklopu godišnjih dodjela ordena zaslužnim i istaknutim građanima Savezne Republike Njemačke koji »svojim zalaganjem i javnim radom doprinose jačanju ugleda zemlje«, kako stoji u obrazloženju značenja ordena za zasluge, uključila i stanovitog Heinza Eckhoffa. On je od kraja šezedestih član Kršćansko demokratske unije (CDU) i političar u donjosaskoj provinciji. </p>
<p>Glasnogovornica predsjednikovog ureda Kerstin Kiessler je izjavila kako ured Orden za zasluge dodjeljuje na prijedlog pokrajinskih vlasti te da nema niti vremena niti mogućnosti provjeriti svakog kandidata kojih je godišnje oko 4000. Bivši pripadnik SS-a, u koji su primani samo najtvrdokorniji i najradikalniji pristaše nacionalsocijalističkog svjetonazora, je poslije rata, iako su članovi SS-a osuđeni kao najodgovorniji za teror i izvršenje Hitlerove želje za »konačnim rješenjem židovskog pitanja«, izgradio solidnu političku karijeru te je kao poslanik NPD-a čak izabran u lokalni parlament. Predstavnici Zelenih i Socijaldemokrata u donjosaskom parlamentu oštro su kritizirali namjere lokalnog CDU-a da Eckhoffa, usprkos neugodnim informacijama koje su izašle na vidjelo dana, i dalje zadrži na listi za dodjelu ordena. Lokalni predvodnik CDU-a Karsten Behr je mišljenja da je Eckhoff pristupanjem CDU-u pokazao kako je izabrao pravi put te se odrekao mračne prošlosti. </p>
<p>Predstavnici Zelenih i SPD-a naprotiv očekuju da Eckhoff dobrovoljno odustane od primanja ordena. Predsjednički ured više ne raspolaže pravnim sredstvima za povlačenje odluke, jer je odluka o dobitnicima ordena donesena u kolovozu, a danas slijedi tek službena dodjela. U povodu ovog skandala, glasnogovornica predsjednikovog ureda je još jednom apelirala na lokalne političare da pri podnošenju prijedloga za dobitnike ordena dobro provjere o kakvim se osobama radi kako bi se ubuduće izbjegle slične neugodne situacije. </p>
<p>U međuvremenu je, zbog kontroverznog NPD-a, u postupku promjena Zakona o javnom okupljanju građana. Ponukano neonacističkim parodiranjem ispred Brandenburških vrata, Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je inicijativu za zabranu okupljanja građana ispred važnih povijesnih ili kulturnih spomenika koji bude dodatne neugodne konotacije. Brandenburška vrata i susjedna Aleja Pod lipama su, naime, bile omiljeno poprište Hitlerovih vojnih parada za vrijeme Trećeg Reicha. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Petritsch: Jelavić je jedini protivnik Daytona u regiji</p>
<p>SARAJEVO, 12. studenoga</p>
<p> - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch rekao je u nedjelju da je čelnik HDZ-a BiH Ante Jelavić jedini protivnik Daytona koji je još ostao na nekoj dužnosti u regiji, a njegove izjave ne smatra ozbiljnim jer znače puku nacionalističku retoriku. »Jelavićeva izjava puka je retorika i ne namjeravam obraćati posebnu pozornost na nju«, odgovorio je Petritsch novinarima u Sarajevu na pitanje kako komentira najavu predsjednika HDZ-a BiH da više neće surađivati s najistaknutijim dužnosnicima međunarodne zajednice u BiH, visokim predstavnikom, te voditeljima OESS-ove i UN-ove misije, Robertom Barryjem i Jacquesom Kleinom.</p>
<p>Petritsch je podsjetio kako ga je na dužnost visokog predstavnika postavilo Vijeće za provedbu mira u BiH, naglasivši kako Jelavić ničim ne može utjecati na njegov mandat. »Moja poruka Jelaviću bila bi da mu je bolje da se probudi i da vidi što se zbiva u regiji, a potom razmisli o onome što govori. On je sada jedini protivnik Daytonskog sporazuma koji je još na nekoj dužnosti na ovom području«, istaknuo je austrijski diplomat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Otkriven plan Prave IRA-e za veliki teroristički napad u Londonu </p>
<p>LONDON, 12. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska služba sigurnosti ovih je dana spriječila plan terorističke skupine Prava IRA da izvede veliko krvoproliće u Londonu. Ta disidentska frakcija IRA-e namjeravala je jednu prikolicu za prijevoz konja napuniti sa 250 kilograma eksploziva, te vijcima i čavlima koji bi djelovali kao projektili prilikom kasnije detonacije. Plan je bio da se tu prikolicu zatim prebaci do Londona, te da se tamo izvede jedna od do sada najvećih eksplozija u britanskoj prijestolnici.</p>
<p>Dok se IRA pridržava sjevernoirskog primirja, otpadnici iz Prave IRA-e ne potpisuju miroljubivu strategiju, nego dalje provode nasilje. U tom smislu nedavno je Prava IRA raketirala i londonsko sjedište britanske tajne službe MI6. »Sunday Telegraph« je nakon toga nagađao da je raketni bacač ruske izrade, kojim je taj napad izvršen, mogao biti nabavljen u Hrvatskoj. List je tvrdio da je hrvatska policija ljetos otkrila vrlo slični ruski raketni bacač, te ga zaplijenila, »kao dio pošiljke oružja namijenjenog Irskoj«.</p>
<p>Kada je riječ o zadnjem, ovaj put spriječenom napadu Prave IRA-e, plan je bila da se konjska prikolica još u Sjevernoj Irskoj nakrca eksplozivom kućne izrade, načinjenim od umjetnog gnojiva, te prebaci trajektom na glavni britanski otok. Potom je prikolicu cestovnim putem trebalo prebaciti sve do Londona, gdje je trebala biti ostavljena na nekom javnom mjestu na kojem se okuplja puno ljudi. Moguće je da bi to bilo konjičko prvenstvo koje se održava u londonskoj četvrti Earl's Court - gdje prikolica za transport konja nikome ne bi upadala u oči. Usporedbe radi, u sličnoj velikoj detonaciju u sjevernoirskom mjestu Omagh, izvedenoj s upola manje eksploziva 1998., poginulo je 29 ljudi.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Desničari i ljevičari protestirali protiv Trilaterale pa se međusobno potukli </p>
<p>RIM, 12. studenoga</p>
<p> - Sastanak Trilaterale koji je okupio predstavnike industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta bio je povod da za pravi mali rat na ulicama Milana. Jedan od najluksuznijih milanskih hotela »Principe di Savoia« u subotu je bio opkoljen kordonom policajaca i karabinjera; i ne samo hotel već i cijela četvrt je bila pod kontrolom policije.</p>
<p>Pripadnici neofašističke organizacije Nova snaga (Nuova Forza), zatim anarhista, autonomista, nekih socijalnih udruga i komunista protestirali su protiv sastanka Trilaterale, protiv koncepta globalizacije »koja ruši granice među zemljama, nacijama, religijama ...« Mjesto sastanka članova ultradesničarske organizacije Nova snaga bila je milanska diskoteka »La Sade«. Malo dalje su se okupljali članovi antifašističkih socijalnih centara, anarhisti i članovi komunističke partije.</p>
<p>I dogodilo se ono što je bilo za očekivati. Sukob je počeo poslijepodne u ulici Valtellina između anarhista i neofašista. Nakon prvog bacanja kamenja, sve se pretvorilo u pravi ratni obračun. Zatim su se antifašisti, autonomisti i komunisti, okomili na neofašiste. Policija ih je teškom mukom razdvojila. Više od sat vremena su trajale ulične borbe. Rezultat je više desetaka uhićenih ali i dvadesetak ozlijeđenih policajaca, uništenih automobila polupanih izloga, paraliziran saobraćaj... (S.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Fujimori primio milijun narko-dolara od Pabla Escobara?</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Hoće li peruanski predsjednik Alberto Fujimori, uza sve probleme koje ga muče posljednja dva mjeseca, morati odgovarati i za optužbu da je od najpoznatijeg kolumbijskog narkomafijaša, sad već pokojnoga Pabla Escobara primio pozamašnu svotu za svoju prvu predsjedničku kampanju? Prema tvrdnji Escobarova brata Roberta, Fujimori je prihvatio milijun dolara Pablove »donacije«, što mu je pomoglo da 1990. prvi put osvoji vlast. Peruanski državni odvjetnik José Ugaz u subotu je zatražio istragu o toj optužbi u interesu »zaštite peruanske države«. </p>
<p>Ugaz je, inače, zadužen za istragu nad bivšim predsjednikovim savjetnikom i šefom tajnih službi Vladimirom Montesinosom koji je izazvao najveću političku krizu u novijoj povijesti zemlje i natjerao svoga zaštitnika Fujimorija da najavi svoje povlačenje i obeća prijevremene izbore. Otkako je u rujnu jedna tv postaja objavila video snimku na kojoj Montesinos očito isplaćuje jednog oporbenog zastupnika za prelazak u vladajuću stranku, skandali u toj južnoameričkoj zemlji nižu se jedan za drugim. </p>
<p>Nakon tv dokaza o korupciji u vrhovima vlasti, bijesni Peruanci izašli su na ulice tražeći uhićenje Montesionosa, poznatijeg po nadimku Andski Rasputin. On je u višednevnoj zbrci uspio pobjeći iz zemlje. Kad mu je Panama odbila dati politički azil, tajno se vratio u Peru, što je ponovo izazvalo demonstracije i nerede. Da bi nekako smirio duhove, Fujimori je stao na čelo spektakularne policijske potrage za svojim bivšim najbližim suradnikom, što je samo izazvalo podsmijeh među Peruancima i stranim promatračima. Najnovije svjedočenje Roberta Escobara, objavljeno u tjedniku Cambio iz Bogote, ide u prilog glasinama o narko vezama državnih vrhova nekih južnoameričkih zemalja. »Za vrijeme prve Fujimorijeve kampanje 1989., moj brat Pablo poslao mu je oko milijun dolara u gotovini preko gospodina Montesinosa koji je boravio u Kolumbiji«. Montesinos je, prema riječima Roberta Escobara, za uzvrat ponudio »usluge« kolumbijskim krijumčarima droge na peruanskim aerodromima. Njegov brat Pablo, tvrdi on, imao je dobre veze s Montesinosom od 1986., pa je u prosincu 1989. s njim dogovorio uvjete za svoj »doprinos« Fujimorijevoj kampanji. José Ugaz sada naglašava da za preliminarnu istragu o predsjedniku nije nužno da mu se ukine imunitet koji ima kao šef države. On uživa određene »ustavne povlastice«, koje onemogućuju sudski proces, ali ne sprječavaju istragu tužiteljstva. O rezultatima te istrage ovisit će hoće li se pokrenuti pitanje ukidanja imuniteta već osramoćenog predsjednika. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kaucija na boce posvađala Schrödera i vinare</p>
<p>BERLIN, 12. studenoga</p>
<p> - Vladajućoj koalicijskoj vladi Gerharda Schrödera prijeti zbog planiranog uvođenja kaucije na vinske boce pobuna vinara i vinogradara. Prikladno uz dan Sv. Martina, vinari iz tradicionalnih vinorodnih saveznih pokrajina Rheinland Pfalz, Baden Würtenberg i Saarland zaprijetili su Njemačkoj socijaldemokratskoj stranci (SPD) pobunom ako popusti pred zahtjevom svog koalicijskog partnera Zelenih i uvede obaveznu kauciju na vinske boce i konzerve.</p>
<p> Zeleni ustraju na uvođenju kaucije od 0,5 DEM na boce i konzerve jer da postupak reciklaže posljednjih godina ne donosi željene rezultate. Srednje i manje vinare, koji pokrivaju više od devedeset posto njemačke vinarske proizvodnje bi uvođenje kaucije, što sa sobom povlači nabavku skupih sistema za povrat rabljenih boca, odvelo u propast. »Povećanje cijena vina bi njemačke vinare učinilo nekonkurentinim na europskom tržištu«, tvrdi predsjednik Saarlandskog udruženja vinara Helmut Herber. Posebice u regijama koje graniče s francuskim Alsaceom, povećanje cijena njemačkog vina donijelo bi velike poteškoće domaćim vinarima. Dodatne probleme bi prouzročila i činjenica da vinske boce nisu jedinstvene. Njemački vinari se, naime, već godinama različitim bojama i oblicima boca bore za naklonost potrošača. (N. Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>I Nikaragva čeka izborne rezultate</p>
<p>MANAGUA, 12. studenoga</p>
<p> - Nikaragva još čeka rezultate općinskih izbora održanih prije šest dana. U političkom nasilju koje na sjeveru zemlje traje od dana izbora, poginule su dvije osobe - jedan kandidat i jedan aktivist angažiran u kampanji, a najmanje 18 osoba je ozlijeđeno. Bilo je optužbi za izbornu prijevaru, a neka biračka mjesta su napali demonstranti. Prema neslužbenim rezultatima, kandidat ljevičarske Sandinističke stranke osvojio je najviše glasova u utrci za gradonačelnika glavnoga grada Manague, a čini se da su sandinisti pobijedili u još 11 gradova. Još se čekaju rezultati za 151 gradonačelničkih mjesta. Daniel Ortega, glavni tajnik Sandinističke stranke, koji je osamdesetih godina bio šef države, rekao je kako sandinistička pobjeda u Managui znači korak do njihova povratka na vlast, koju su izgubili 1990. Izborna komisija treba do 25. studenoga objaviti službene rezultate. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Rat je bio nepotreban, a za zločine treba odgovarati</p>
<p>BEOGRAD, 12. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je da je za normalizaciju odnosa Beograda i Zagreba neophodno prethodno izvesti na sud sve one koji su počinili ratne zločine, riješiti pitanje sukcesije bivše SFRJ, kao i omogućiti povratak izbjeglica. »Najvažnije je individualizirati krivnju. Ovaj rat bio je nepotreban i iracionalan, ali u njemu je bilo žrtava i zločina i za zločine treba odgovarati. Upravo individualizacija krivice omogućava da prestane kolektivna krivica«, rekao je Mesić u intervjuu Radio-televiziji Srbije emitiranom u nedjelju. Mesić se zauzeo za to da osumnjičeni za ratne zločine odgovaraju pred Haaškim tribunalom, ali je dodoo da ima osnove da se tim ljudima sudi u zemlji - Srbiji i Hrvatskoj. »Bilo bi najbolje kada bi se domaće sudstvo potrudilo da sudi za ratne zločine. Ali ako toga nema, jedino Haški tribunal pomaže. Ima puno onih koji misle da suđenje ratnim zločincima znači suđenje jednom narodu, ali to nije istina. Moramo surađivati s Haaškim tribunalom, jer mi ne možemo suditi ratnim zločincima i surađivati s Tribunalom, a da tisuće zločinaca šeta Srbijom«, rekao je Mesić. »Oni koji su pobili 300 ranjenika u Vukovaru, koji su pobili ranjenike u 'Ovčari', a jedan od njih predaje na vojnoj školi u Beogradu, to Srbija i srpski narod ne zaslužuju i oni moraju biti isporučeni Haagu, zajedno s glavnim inspiratorom Slobodanom Miloševićem«, rekao je Mesić. Hrvatski predsjednik rekao je da je pitanje izbjeglica »zajedničko pitanje« SRJ i Hrvatske i dodao da su izbjeglice žrtve rata, a ne krivci za rat. »Povratak Srba u Hrvatsku omogućava da mi pokažemo zrelost hrvatske demokracije, ali to pomaže i Srbiji kako bi se pokazalo da se širenje granica ne isplati«, rekao je Mesić. Na pitanje o statusu Prevlake, Mesić je rekao da to »nije teritorijalno pitanje« i da oko toga ne treba praviti problem. »S Crnogorcima smo problem riješili i to bi značilo i da smo sa SRJ riješili. Prevlaka nije teritorijalno pitanje. Zna se da je to područje uvijek potpadalo pod Konavle i Dubrovnik. To je sigurnosno pitanje i vodstvo Crne Gore se s tim suglasilo. Ako je sigurnosno pitanje, treba s obje strane napraviti turistički raj, dolazit će turisti, a mi ćemo surađivati. Zašto praviti bodljikavu žicu, ako možemo (razvijati) turizam, koji će donositi korist i jednoj i drugoj strani«, rekao je on. Mesić je izjavio da će predsjednik SRJ Vojislav Koštunica »sasvim normalno i sa zadovoljstvom« biti primljen u Zagrebu na summitu lidera Europske unije i država Balkana, rekavši da je Koštunica »napravio prvi korak da bi došlo do promjene u Srbiji«, a da se očekuju i njegove nove poruke. On je dodao da Hrvatska želi »demokratsku Srbiju i Jugoslaviju, a ne žicu na svojim granicama«. Upitan kada će doći u Beograd, Mesić je rekao da pretpostavlja da će to biti u »dogledno vrijeme« i precizirao - »brzina kojom će se Srbija i Jugoslavija oslobađati politike Slobodana Miloševića odredit će i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> njegovog dolaska u Beograd.« »Želimo demokratsku Srbiju i Jugoslaviju, ne želimo bodljikavu žicu. Naš strateški cilj je europsko udruživanje i želimo da i Srbija i Jugoslavija žele to isto. Koliko sam razumio i Koštunica se izjašnjava za europske integracije«, rekao je Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Crna Gora ukinula dinar i sve bliže referendumu o neovisnosti </p>
<p>Jedino platežno sredstvo bit će njemačka marka koja će se koristiti do 2002. kad Crna Gora planira prijeći na euro / Đukanović ponavlja da Jugoslaviju treba zamijeniti savez međunarodno priznatih država Srbije i Crne Gore / Koštunica tvrdi kako nije točno da SRJ kao država de facto ne postoji »jer nepostojeće ne primaju u UN«</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Od ponedjeljka u Crnoj Gori više nema dinara. Nije, doduše, zamijenjen perperom o kojemu se kao crnogorskoj valuti naveliko pričalo, ali dinar je ukinut i jedino će platežno sredstvo biti njemačka marka kojom će se plaćati unutar zemlje i u trgovini sa Srbijom i to do 2002. kad Crna Gora namjerava prijeći na euro. Tako je do daljnjega prekinuta još jedna formalno-pravna veza između Srbije i Crne Gore, s oficijelno izraženom namjerom da se ponovo uspostavi na novim temeljima državne zajednice koju Crnogorci planiraju ostvariti u dogledno vrijeme. </p>
<p>Unatoč nepovoljnim međunarodnim okolnostima i priličnom neraspoloženju nove demokratske vlasti u Beogradu, osobito predsjednika SRJ, u Crnoj se Gori zahuktavaju pripreme za referendum o neovisnosti. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović iz dana u dan u intervjuima ponavlja politička načela na kojima se temelji strategija njegove vladajuće garniture. Sadašnju Jugoslaviju, koja zapravo više ne postoji, treba zamijeniti savez međunarodno priznatih država Srbije i Crne Gore, ponavlja Đukanović. Zajedničke elemente takve države trebala bi činiti vojska, ali ozbiljno racionalizirana i reformirana, većim dijelom vanjskopolitičke službe i aktivnosti, a potom i zajednička moneta pod uvjetom da je konvertibilna i da znači prijelaz k euru.</p>
<p>Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, koji je također danomice intervjuiran u domaćim i svjetskim medijima, tvrdi kako nema ništa protiv referenduma o opstanku zajedničke države, premda drži da bi ga trebalo provesti u obje republike. On se čini prilično optimističnim glede rezultata referenduma. On misli da je većina stanovnika Crne Gore za zajedničku državu sa Srbijom, i tvrdi da ga neće zadesiti sudbina jugoslavenskog Gorbačova. Koštunica je izjavio kako nije točno da SR Jugoslavija kao država de facto ne postoji (»jer nepostojeće ne primaju u UN«) i da vidi opstanak Srbije i Crne Gore u nekoj vrsti specifične federalne tvorevine. On osobno ne vjeruje u konfederativni model »zato što se u međunarodnoj praksi nije povijesno potvrdio«, a istodobno je uvjeren da SRJ s obzirom na velike razlike među njenim članicama ne može biti ni klasična federacija. Njegovo najnovije rješenje, ponuđeno preko čeških novina, jest »federacija plus« ili »konfederacija minus«. </p>
<p>Hoće li, kako i kada ove koncepcije eventualne zajedničke države biti spojive ovisit će o utjecaju raznih faktora, ali i taktičke umješnosti najzainteresiranijih strana. Činjenica da, na primjer, Đukanovićeva vizija podrazumijeva i ulazak Crne Gore u NATO, dok Koštunica SRJ ne vidi kao članicu tog vojnoga saveza, ne mora sama po sebi biti razlogom definitivnog razlaza. Uostalom, i unutar Demokratske oporbe Srbije koja je Koštunicu dovela na vlast, mišljenja su podijeljena pa to još ne znači da će se taj blok raspasti uz katastrofalne posljedice. Stoga je prilično ispravna procjena crnogorskog predsjednika da svijet misli da su svi problemi ležali u diktaturi Slobodana Miloševića. Međunarodna zajednica griješi kad misli da su oni otklonjeni Miloševićevim svrgavanjem, budući da je to bio ipak samo dio ukupno nesređenih odnosa između Srbije i Crne Gore. </p>
<p>»Crna Gora je danas nedovršena država s ograničenim nedovoljnim unutarnjim suverenitetom jer ima vojsku pod tuđim zapovjedništvom, i nepriznatim vanjskim suverenitetom s obzirom da nije međunarodno-pravni subjekt«, piše podgorički tjednik Monitor tumačeći ambivalentnu vanjskopolitičku poziciju republike. Potvrda tome je i dugotrajno traženje najmanje uvredljivoga rješenja za formulaciju poziva Koštunici i Đukanoviću na Zagrebački summit. Ipak, ocjena nekih krugova da je nerazumijevanje ili neprihvaćanje crnogorskog iskoraka u neovisnost »deprimirajuće« ostaje u sjeni činjenice da provedbu referenduma Crnoj Gori nitko ne brani i da samostalnu Crnu Goru regija ne doživljava kao prijetnju. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Del Ponte: Milošević će uskoro biti uhićen </p>
<p>ZÜRICH, 12. studenoga</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević uskoro će biti uhićen pod optužbom za ratne zločine, izjavila je u nedjelju za švicarski list SonntagsBlick glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu (ICTY) Carla del Ponte. »SR Jugoslavija odobrila je osnivanje ICTY-jeva ureda u Beogradu i time su Miloševiću i ostalim kriminalcima dani odbrojani«, rekla je. Del Ponte je zatražila sastanak s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom, ali datum susreta još nije dogovoren. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Petritsch proglasio zakone za jačanje vladavine prava u cijeloj BiH </p>
<p>SARAJEVO, 12. studenog</p>
<p> - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch proglasio je u nedjelju paket zakona kojima se jačaju državne institucije te zemlje i podupiru započete gospodarske reforme. </p>
<p>Sam Petritsch objavio je na konferenciji za novinare održanoj u Sarajevu kako je njegovom odlukom stupio na snagu zakon o državnom sudu BiH čime se osigurava uspostava vladavine prava na državnoj razini. »Ovaj zakon od vitalnog je značenja i za inozemne investitore koji oklijevaju uložiti novac u zemlju u kojoj ne postoji institucija za rješavanje pravnih sporova vezanih uz vanjsku trgovinu«, ističe se u pisanoj izjavi objavljenoj iz Petritscheva ureda.</p>
<p>Odlukom Visokog predstavnika također su proglašene izmjene zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Ovime se u Federaciji utvrđuje minimalna mirovina od 117 konvertibilnih maraka, u RS-u od 80 maraka, a istodobno se stvaraju uvjeti za dodjelu nešto više od 150 milijuna maraka zajmova Svjetske banke namijenjenih strukturalnom prilagođavanju. Od nedjelje je na snazi i zakon kojim se spajaju mirovinski fondovi u Sarajevu i Mostaru. Istaknuo je kako Hrvatska sada ubrzano kreće prema europskim integracijama, a to bi se uskoro moglo dogoditi i s Jugoslavijom. BiH u tom procesu ne smije kasniti, kazao je Visoki predstavnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Među 155 poginulih na Kaprunu i hrvatski državljanin </p>
<p>Poginula su 52 austrijska državljana, 42 Nijemca, 17 Japanaca, osam Amerikanaca i četiri Slovenca / O 33 žrtve ništa se ne zna jer još nisu identificirane</p>
<p>KAPRUN/BEČ, 12. studenoga</p>
<p> - Među 155 poginulih u nesreći uspinjače koja se dogodila u subotu u austrijskom skijalištu Kaprun jedan je hrvatski državljanin, potvrdila je glasnogovornica Ureda za informiranje u Kaprunu pozivajući se na službene podatke policije i vatrogasaca. Identitet hrvatskog državljana nije poznat, rekla je. Ona je izvijestila da su spasilačke ekipe nastavile operaciju vađenja tijela iz tunela Kitzsteinhorn. U Kaprunu je uspostavljen dežurni centar koji daje podatke o nestalima, odnosnom mogućim žrtvama nesreće: 0043 - 6547 - 20-000.</p>
<p>Među poginulima su 52 austrijska državljana, 42 Nijemca, 17 Japanaca, osam američkih te četiri slovenska državljana i jedan hrvatski, a za daljnje 33 žrtve još ništa nije poznato, izvijestio je zemaljski poglavar Salzburga Franz Schausberger. Spasilačke ekipe u nedjelju ujutro morale su prekinuti operaciju vađenja tijela poginulih zbog dima koji je kuljao iz uspinjače, no kasnije su nastavile raditi, rekao je Schausberger.Tijela nastradalih skijaša neće biti prebačena u dolinu prije ponedjeljka jer je pristup tunelu još uvijek nemoguć, izjavio je u nedjelju šef snaga sigurnosti pokrajine Salzburg Gerald Huber. »Imamo dovoljno materijala, helikoptera i spasilačkih ekipa, ali je nemoguće stići do središta tunela jer je ondje prevruće, još uvijek je previše dima i akcija bi bila opasna za spasioce«, rekao je Huber.</p>
<p> U nedjelju popodne u Kaprun su stigli austrijski kancelar Wolfgang Schüssel i njegova zamjenica Susanne Riess-Passer, te slovenski ministar vanjskih poslova Lojze Peterle, koji želi osobno iskazati sućut obiteljima poginulih i austrijskoj javnosti.</p>
<p>U uspinjači koja se u subotu zapalila u brdskom tunelu u austrijskom skijalištu Kaprunu na putu do vrha planine bilo je 165 osoba, među kojima se njih dvanaest uspjelo spasiti iskočivši kroz prozore uspinjače, objavile su u nedjelju lokalne vlasti. </p>
<p> U Austriji je u nedjelju proglašen dan žalosti. Oko 2500 osoba evakuirano je iz tog područja, a njihova su imena na Internetu (www.land-sbg.gv.at). </p>
<p>Austrijski stručnjaci ušli su rano u zoru u tunel kako bi došli do izgorjele uspinjače-vlaka koja se nalazi na oko 600 metara iznad polazišne postaje. Stručnjaci su morali ustvrditi je li uspinjača još fiksirana na tračnicama. »Sve dok to ne bude sa sigurnošću utvrđeno, bit će opasno započeti s operacijom vađenja tijela«, upozorio je zemaljski poglavar Salzburga. Tek nakon toga, u tunel ulaze ekipe zadužene za vađenje tijela poginulih. Prema njegovim riječima, u nesreći su uglavnom poginule mlade osobe. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Američka izborna kriza seli na sud </p>
<p>Republikanci traže da Federalni sud ospori ručno prebrojavanje glasova na Floridi, a demokrati da sud odbaci taj zahtjev </p>
<p>NEW YORK, 12. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kako se američka izborna kriza udaljava od brzog rješenja, zaoštravaju se odnosi između demokratskog tabora potpredsjednika Ala Gorea i republikanskog tabora teksaškog guvernera Georgea Busha mlađeg. Izborna kriza djelomično je prešla u sudsku nadležnost što će proglašenje pobjednika, odnosno novog predsjednika Sjedinjenih Država, odgoditi za nekoliko dana. </p>
<p>S jedne strane, na zahtjev demokrata, u spornim izbornim okruzima na Floridi u kojoj pobjeda donosi ukupnu pobjedu u Elektorskom kolegiju, počelo je novo, ovaj put ručno, prebrojavanje glasova. Bushov izborni stožer reagirao je na ručno prebrojavanje zahtjevom Federalnom sudu na Floridi da se to zabrani. Odluka je odgođena do ponedjeljka, no istodobno se nastavilo s novim prebrojavanjem. </p>
<p>Stanje je zasad nepromijenjeno premda su podaci još neslužbeni jer zbog tijesnih ishoda, ne samo na Floridi, nema službenih izvješća. Prema neslužbenim izvješćima, na nacionalnoj razini i dalje vodi Al Gore s otprilike 200.000 glasova prednosti dobivši ukupno više od 98 milijuna glasova. Prema glasovima elektora, Gore vodi s 262 prema 246. </p>
<p>Izborni rezultat na Floridi, u kojoj je stanje još neriješeno, ključan je jer pobjeda u toj državi jednom od kandidata donosi 25 glasova i konačnu pobjedu u Elektorskom kolegiju gdje je potrebna većina od 270 glasova. Upitan je i ishod u Novom Meksiku, koji ima pet elektorskih glasova, ali on ne može utjecati na konačan rezultat.</p>
<p>U zahtjevu federalnom sucu u Floridi Donaldu Middlebrooksu kojega je u prijašnjem razdoblju imenovao Bill Clinton, čelni republikanski nadzornik nad postupkom prebrojavanja James Baker (bivši državni tajnik u vrijeme dok je Bushov otac bio predsjednik) zatražio je da se postupak ručnog prebrojavanja zaustavi. Baker je izrazio sumnju u vjerodostojnost ručnog prebrojavanja u odnosu na mehaničko. </p>
<p>Iz protivničkoga tabora, koji na Floridi vodi bivši državni tajnik u prvom Clintonovu mandatu Warren Christopher, zatraženo je povlačenje sudskog zahtjeva i izraženo uvjerenje da će u to uspjeti uvjeriti sud. Christopher se zapitao zašto je protivnička strana toliko protiv ručnog prebrojavanja ako je uvjerena u svoju pobjedu. On je podsjetio da je sam George Bush mlađi kao guverner Texasa potpisao zakon u kojemu se u određenim izborima traži ručno prebrojavanje da bi se riješili sporovi u izbornom procesu. U međuvremenu, u izbornim odborima u sporna četiri izborna okruga počelo je prebrojavanje, ali ne samo ručno nego i strojno jer je to zatražio Bushov tabor. Ključno će svakako biti prebrojavanje u izbornom okrugu Palm Beachu u Miamiju, gdje je zbog pogrešnog glasovanja na konfuzno izrađenom glasačkom listiću poništeno 19.000 listića. Taj okrug pretežito je demokratski, pa u taboru Ala Gorea opravdano očekuju da bi s naknadno pravovaljanim listićima u Palm Beachu mogli lako prestići Bushovu prednost u Floridi. Prema novinskoj agenciji Associated Press, Bush je 327 glasova u prednosti, a prema nepotpunim podacima izbornoga odbora, oko 900 glasova. </p>
<p>Podaci su još nepotpuni jer se čeka krajnji rok, 17. studenoga, da bi se pribrojili glasovi s listića koji stižu iz inozemstva poštom. </p>
<p>Američka izborna kriza seli na sud, Clinton poziva na strpljenje</p>
<p>Nakon što se to već dogodilo u Miamiju, organizirane su demonstracije u znak podrške Alu Goreu i u New Yorku na Times Squareu, što je dokaz širenja psihoze neraspoloženja i izvan Floride. </p>
<p>Od četiri izborna okruga na Floridi gdje je počelo ručno prebrojavanje, u jednom, Duvalu koji je pretežito republikanski usmjeren, otkriveno je 26.000 listića koji su bili odbačeni zbog nepravilnog glasovanja. Iz republikanskog tabora zaprijetili su da će zatražiti preispitivanje rezultata u Wisconsinu, Oregonu i u drugim državama u kojima je Gore tijesno pobijedio. Sam republikanski kandidat George Bush izjavio je da su sve opcije otvorene, a nije mu ostao dužan Warren Christopher rekavši da u demokratskom taboru nije donesena nikakva odluka dokle će se daleko ići u sudskom osporavanju rezultata. </p>
<p>Određujući se prema izbornom sporu koji je zaokupio zemlju, prvi put se javio i predsjednik Bill Clinton. On je u redovnom tjednom obraćanju naciji preko radijske mreže pozvao Amerikance da sačuvaju strpljenje. »Najvažnije je za sve nas da je pokrenut proces kako bi se riješile nejasnoće u izbornom postupku pa je na nama da ostanemo strpljivi i pričekamo rezultat«, naglasio je američki predsjednik. </p>
<p>Prema anketi magazina Newsweek, tri od četiri Amerikanca smatraju da je važnije utvrditi pouzdanost glasovanja na Floridi nego žuriti da se stvar čim prije riješi.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Papa služio misu pred više od 100.000 poljoprivrednika </p>
<p>Pred bijedom naroda pogođenih katastrofama i ratovima traži se kultura solidarnosti, istaknuo je Papa </p>
<p>RIM, 12. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jubilej poljoprivrednika proslavljen je u nedjelju misom koju je služio papa Ivan Pavao II. pred više od 100.000 poljoprivrednika prispjelih sa svih pet svjetskih kontinenata. U Italiji je to i Dan zahvalnosti za darove Stvoritelja koji se slavi od 1951., što je proslavi Jubileja dalo posebnu notu.</p>
<p>Jubilej je održan pod geslom »Obrađivati i čuvati« koji nosi simboličku poruku vezanu uz temeljno načelo da je Bog ljudima dao zemlju kako bi je obrađivali i čuvali, a ne uništavali. Papa je istaknuo: »Pred pojavama zagađenja i ekološkog uništavanja, svijet najrafiniranije tehnike treba se pomiriti s jednostavnim jezikom prirode u zdravoj ravnoteži«. U svom govoru nije zaboravio ni problem nuklearnog otpada koji prijeti čovječanstvu: »Poljoprivrednik se mora boriti ne samo protiv prirodnih nepogoda nego i protiv svih oblika ekološkog zagađenja«.</p>
<p>Papa je svoju homiliju završio porukom: »Pred bijedom cijelih naroda pogođenih prirodnim katastrofama i ratovima traži se ne samo mali doprinos već kultura solidarnosti, politička i gospodarska, državna i međunarodna«. </p>
<p>Poruka upućena svim ljudima svijeta, posebno se odnosi na sve kreatore svjetske politike jer, kako je rekao i profesor Antonino Zichichi, predsjednik Svjetske udruge znanstvenika, glad u svijetu nije znanstveni nego politički problem.</p>
<p>Među više od šest milijardi Zemljana, tri i pol milijarde živi na selu. Od toga dvije i pol milijarde svjetskog stanovništva obrađuje zemlju. To znači da je poljoprivreda, bez konkurencije, najznačajnija ljudska aktivnost od koje živi najviše ljudi u svijetu. </p>
<p>Poljoprivrednici iz brojnih država s pet kontinenata donijeli su šaku zemlje koja je pomiješana sa zemljom što hrani jednu biljku u Vatikanu. Tim su simboličnim činom poslali i poruku čovječanstvu o važnosti očuvanja prirode i zajedničke borbe protiv gladi. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="70">
<p>Izbori u Americi - »ljudi na ulici« idu svojim putem, ustavne promjene u Hrvatskoj - zanimljivo je podsjetiti na strana iskustva </p>
<p>Zadnjih dana prilično dramatična zbivanja odvijaju se u SAD</p>
<p> - sve oko pitanja tko će biti sljedeći predsjednik. Konačno brojenje mora biti službeno završeno i potvrđeno do 17. studenoga 2000. Brojke su tako bliske da bilo koje prognoziranje zapravo nema smisla - pa, treba čekati. </p>
<p>U Hrvatskoj mediji prilično opširno i brzo izvještavaju svakog dana: detalji načina glasovanja, tko je što kazao (tim Gorea i tim Busha), sva moguća nagađanja i predviđanja, već poduzete neke legalne (slabe su im šanse!) akcije, stotine advokata su u raznim legalnim "pohodima" (trude se ljudi da ih "svjetlo reflektora" označi), neki su pojedinci iz Floride (Palm Beach posebno) vidjeli mogućnost svojih "pet minuta svjetske slave", a mediji im entuzijastički daju tu mogućnost, itd. </p>
<p> Moja reakcija na sve to je stara arapska poslovica: "Psi laju, karavane prolaze". S time da u ovom slučaju te "karavane" su ustvari Ustav SAD. Doduše, osjeća se stanovita nervoza - vidljiva u svim medijima i javljanjima. Meni se čini da "ljudi na ulici" praktički pokušavaju sve ignorirati. </p>
<p>Ovakova produžena neizvjesnost pri izboru novoga predsjednika još se nije desila u 225 godina povijesti SAD.</p>
<p> Neki nervozno spominju "političku krizu", "ustavnu krizu", poneke niske strasti se pokazuju u lošem svjetlu, drugi (mnogi i jako točno!) prikazuju cijelu situaciju kao dokaz solidnosti ustavne demokracije u SAD! Svako malo - Ustav SAD dolazi "na tapetu" i svi gledaju prema tom zapravo kratkom dokumentu kao "spas i izlaz" iz sadašnje fluidne situacije.</p>
<p>Sjetio sam se ovih dana slušanja kratkovalnog Radio Zagreba iz 1991. godine: sjednica Sabora u podrumu Inine zgrade u listopadu, pa "božićni Ustav" i svi oni uzbudljivi i opasni događaji iz toga doba. </p>
<p> Onda se sjetim izglasavanja svih promjena Ustava Republike Hrvatske - sada preko Interneta praktički doznamo sve i odmah! Pomislih kako je značajan prijelaz političkog ustrojstva u "parlamentaran sustav", ali nekako isto tako primijetih kako je brojčano i u detaljima bilo jako puno promjena (amandmana). Stranke su davale svoje ideje kako da "poboljšaju" Ustav. A je li trenutačna politička popularnost (u bilo kojem vidu) dobra da se ogleda i u Ustavu? Nešto o tome može reći i iskustvo SAD. Kako je napravljen i koliko je mijenjan Ustav SAD? </p>
<p>Nakon revolucionarnog rata protiv Britanaca pred 225 godina, tek stvorena skupina prvih 13 država počela je živjeti u svojoj slobodi i suverenosti - po prvotnome dokumentu »Articles of Confederation« (slobodni prijevod: Konfederalni zakonik).</p>
<p> Nemojmo zaboraviti, prve države (njih 13) imale su tada samo jednu zajedničku poveznicu - prezir prema kruni i kolonizatoru, kojih su se riješili u revolucionarnom ratu pod vodstvom generala Georgea Washingtona (i onda i prvi predsjednik SAD).</p>
<p>Uskoro, sastali se svibnja 1787., započeo je rad na čisto novom dokumentu - koji bi bio temelj nove forme vlasti i države. Došlo je 55 delegata u Philadelphiju (tadašnji glavni grad), sastali se u Dvorani nezavisnosti - na kraju je 39 delegata potpisala dokument u rujnu 1787. i poslalo Kongresu na ratifikaciju, što se i dogodilo u lipnju 1788. godine. </p>
<p> Smatra se da je stvarno samo njih 14 "stvaralo i pisalo" taj novi Ustav SAD; no svi oni se od tada nazivaju "Founding Fathers" (slobodni prijevod: Očevi osnivanja) - čuo sam ljude ovdje gdje uvjereno tvrde da je sam "prst Božji" vodio tu nekolicinu ljudi da stvore dokument koji se tako malo mijenjao od onda!</p>
<p> Taj Ustav je imao i ima sedam članaka, sve skupa oko 10-ak stranica! Uvod Ustava počinje poznatim riječima: Mi ljudi Sjedinjenih Država...</p>
<p>Međutim, ti isti tvorci toga prvog Ustava ubrzo su uvidjeli da nekako previše su bili usmjereni prema organizaciji vlasti većine - trebalo se pobrinuti za zaštitu manjina (bilo koje vrsti). Tako već 1789. donesena je odjednom skupina od deset amandmana, potvrđena u Kongresu 1791. - koji su u biti bili dodatak (ne mijenjanje!) Ustava. Ubrzo, zbog svoga značenja, dobili su i svoje ime: "Bill of Rights" (slobodni prijevod: Zakonik prava) - sve stane na jednu stranicu. </p>
<p> Kroz ovih 209 godina odonda - na temu tih 10 prava, napisano na jednoj stranici - pisane su stotine tisuća rasprava i interpretacija tih prava i ustavnih odredaba! Ali ni jedno se slovo tih uredaba nije nikad mijenjalo!</p>
<p>Kako su vrijeme i naraštaji prolazili - u Kongresu su se pojavljivale razne ideje kako nadopuniti Ustav, kako ga poboljšati, kako ga uskladiti s novim dobom, itd. Neki amandmani su i prošli, počesto nakon dugih (više godina!) rasprava. Tako je 11. amandman (prvih 10 su bili "skupni" amandmani - Bill of Rights) donesen 1795. godine; pa slijedeći 1804. godine; pa slijedeći 1865. (!) godine, itd. Zadnji je donesen 1992. godine - 27. Izvorni Ustav, dodatak Zakonik prava i svi tekstovi amandmana - sve je oko 15-ak stranica!</p>
<p>Nadam se da ovaj kratki pregled povijesti Ustava SAD će dati nade ljudima u Hrvatskoj, kao i poticaj vlasti sadašnjoj i budućim - da budu obazrivi i mudri u novim idejama i porivima za sljedećim poboljšanjima Ustava. Ima velikih vrijednosti u kontinuitetu općih i postojanih postavaka- koji ćine ustanovljene vrijednosti! Ili, govoreći izravnije, kako mi je svoju nadu izrazila prijateljica iz Splita nedavno: Ne mora svaka nova vlast biti i "nova metla".</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, Kalifornija,SAD</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Brijuni imaju čvrste temelje da opet budu »rajska oaza«</p>
<p>U Nedjeljnome Vjesniku d 12. studenoga o.g. pod naslovom »Brijuni: Umjesto turista financijska policija« objavljen je moj tekst bez završnog dijela (najvjerojatnije zbog vremenskog tjesnaca, jer je odaslan u petak na večer nakon sjednice Upravnog vijeća JU NP Brijuni) koji je bitan za razumijevanje brijunske problematike i aktualnih dilema. Stoga dostavljam taj dio teksta da se objavi među pismima čitatelja.</p>
<p>Zadnja objavljena rečenica bila je: »Tim novcem obnovit će se postojeći vozni park star u prosjeku 22 godine, a bit će ponešto i za preživljavanje u zimskom razdoblju.« Iza te rečenice izostalo je sljedeće.</p>
<p>Za to vrijeme ozbiljnije će se valjda izjasniti i Vlada o Jakovčićevu superprojektu o vraćanju otočju imagea kakav je imao početkom stoljeća kada su se na njemu smjenjivali carevi, kraljevi i industrijski magnati. Kako takvo elitno otočje uklopiti u susjedno okruženje, pogotovu sumornu Fažanu kao recepciju, teško je smisliti.</p>
<p> Vizionari poput »Uljanikova« projektanta Viktora Juričića zagovaraju radikalne ekskluzivne poteze i projekte: tzv. plutajući hotel u formi i veličini Arene s najvišom mogućom kategorijom. Takav hotel izgradio bi se u brodogradilištu i gotov doteglio do otočja i uklopio u ambijent, a da ga dugom gradnjom ne naruši!</p>
<p> Sve te rasprave poklopile su se s jednom tužnom brijunskom obljetnicom: 8. studenog 1930. godine zbog golemih nepodmirenih obaveza prema veronskoj banci (i hipoteke nad objektima i otočjem) vlasnik Brijuna Karl Kupelwieser ubio se na Brijunima lovačkom puškom!</p>
<p> Nije izdržao teret finacijske i velike svjetske gospodarske krize, iako su ugostiteljski kapaciteti bili dvostruko veći i bolji od današnjih. Slomili su ga i politički pritisci: da bi zadržao otočje koje je njegov otac Paul pretvorio o »rajsku oazu«, morao je uzeti i talijansko državljanstvo, pa i upisati se u državotvornu političku stranku.</p>
<p>Dignuo je na sebe ruku onoga dana kada su mjesne novine objavile da ga je Mussolinijev režim promaknuo u viteza. Nakon toga otočje je preuzelo talijansko Ministarstvo financija, kao i druge tvrtke u stečaju.</p>
<p> Sadašnja brijunska financijska kriza i razvojna neizvjesnost, valja se nadati, ne bi smjele zamagliti brijunsku budućnost. Otočje je uvijek prosperiralo u širokom i poticajnom okruženju, a bogata prošlost i naslijeđena baština čvrsti su temelji za vizionare i odvažne.</p>
<p>MIRKO UROŠEVIĆVjesnikov novinar,Pula</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Reagiranje na natječaj za glavnoga urednika »Vjesnika«</p>
<p>U subotnjem broju Vjesnika objavljena je informacija o ponudama prispjelim na javni natječaj za glavnog urednika toga dnevnika. Čitam da su »članovi Nadzornog odbora odlučili...razgovarati sa svim kandidatima bez obzira na to što neki od njih nisu dostavili sve, natječajem tražene, dokumente. Pojedini kandidati, naime, nisu poslali uvjerenje o nekažnjavanju ili dokaz o visokoj stručnoj spremi, neki čini se ne znaju ni jedan strani jezik ili nemaju tri godine radnog iskustva. No svi su kandidati poslali program rada i razvoja lista, pa je s obzirom na to, rečeno je, Nadzorni odbor bio mišljenja da treba pružiti šansu svim zainteresiranim koji će biti pozvani da sa sobom na razgovor ponesu i nedostajuće dokumente«.</p>
<p>Da u oglasu kojim je javni natječaj raspisan izričito ne piše: »Ponude koje ne odgovaraju uvjetima neće se razmatrati«, takva bi se odluka Nadzornog odbora mogla i prihvatiti. Međutim, piše, pa sada pitam tko je ovlastio Nadzorni odbor da mijenja uvjete natječaja nakon što je on završen i »pruža šansu« onima koji su već u startu pokazali neozbiljnima?</p>
<p> Pretpostavljam, naime, da svatko ima svoju fakultetsku diplomu u nekoj ladici kod kuće, da zna je li na novinarsko-uređivačkim poslovima radio tri godine, zna li koji strani jezik. A ni do potvrde o nekažnjavanju nije teško doći na općinskom sudu. Može se dobiti za 15 minuta, a ne za 15 dana koliko je natječaj bio otvoren. </p>
<p>Budući da se radi o natječaju za mjesto glavnog urednika jednog političkog dnevnika koji je u gadnom škripcu u svakom pogledu, takva je »nonšalantnost« pojedinih kandidata, budimo fini, naprosto nedopustiva. Osim, ako se cijelom poslu s natječajem nije, općenito, neozbiljno pristupilo. Vjerujem da nije, pa tražim da kandidati koji nisu udovoljili uvjetima ne uđu u službenu konkurenciju, jer su se svojim postupkom sami diskvalificirali predstavivši se u slabu svjetlu za jedan vrlo ozbiljan i krajnje odgovoran profesionalni novinarski posao. O tome da nemaju ni formalno pravo ne treba trošiti riječi.</p>
<p>I, još nešto. Vjesnikov si je izvjestitelj dopustio da uz moje ime kao kandidata za glavnog urednika napiše »umirovljeni vanjskopolitički novinar Krešo Špeletić«. Prvo, takva kategorija umirovljenog novinara nije poznata. Drugo, ako se već inzistira na riječi »umirovljeni«, onda je trebalo napisati: umirovljeni djelatni pukovnik Hrvatske vojske jer sam tako umirovljen nakon što sam, službeno, u Domovinski rat otišao 1. rujna 1991. godine i u HV-u ostao do 31. prosinca 1996. godine.</p>
<p>Treće, kad ste se već potrudili da uz ime gotovo svakog kandidata stavite što sada radi, mogli ste navesti i da sada ja radim na mjestu voditelja Press centra Hrvatskog novinarskog društva (za vašu informaciju: na to sam mjesto došao prije gotovo dvije godine nakon javnog natječaja na koji se javilo, čini mi se, deset novinara). A, kad ste i drugima, koji su radili u dnevniku Vjesnik to naveli, zašto niste i za mene rekli da sam u tom listu obavljao dužnost urednika gradske rubrike i Nedjeljnog Vjesnika koji je tada (zar slučajno?) imao nakladu i od 140.000 primjeraka?</p>
<p>Ne valjda zato što bi to predobro zvučalo i, dakako, sasvim drugačije od onoga: umirovljeni vanjskopolitički novinar. </p>
<p>KREŠO ŠPELETIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Akcionizam i hepening - to su znakovi ovoga vremena </p>
<p>Nešto bih rekao o radnom okviru umjetničkih akcija pulskoga umjetnika Josipa Pine Ivančića, koji je svratio pozornost nedavnom umjetničkom akcijom klanja purana. </p>
<p>Akcionizam je naziv za procesualne umjetničke radove i događaje u kojima suvremeni umjetnik ima ulogu (i masku) autora i sudjelovatelja. Inače, postoje paralelno i drugi nazivi za takvu vrstu djelatnosti, manje ili više, npr. body art, performance, hepening.</p>
<p> Često su te akcije ritualnog karaktera, u kojima ljudsko tijelo ili tijelo životinja služi kao sredstvo za postizanje ekspresivno-simboličkog događaja. Na tome obzoru vidljiva je autorska pojava Pine Ivančića.</p>
<p>Predstavljanje akcije kao umjetničkog djela - uvijek je snažna i presnažna poruka društvu u kome nastaje. Ekpresionistički elementi prevladavaju u svim prizvanim formama rada, a autocenzura uglavnom brani zadnje crte društvenih konvencija ponašanja.</p>
<p> Stoga nerijetko takvi umjetnički radovi bivaju teško, nikako ili sasvim krivo prihvaćeni: odnosno tumačeni kao neki ogoljeli činovi čija eventualna okrutnost nema vezu sa simboličkim u kojem se, s vremena na vrijeme, ogleda i treba ogledati svako društvo (manje ili više oličenje zapadnjačke civilizacijske hipokrizije).</p>
<p>U naznačenome sklopu akcija je prostorno-vremenski događaj koji umjetnik zamišlja i ostvaruje bitno napuštajući područje stvaranja završenih umjetničkih djela kao objekta divljenja, vrednovanja, identifikacije i trgovine.</p>
<p> Onda se to izvedeno djelo (akcija, performance) nakon gledanja rekonstruira pomoću tekstualne, fotografske i video dokumentacije. Ali, i pomoću priča-optužaba (koje su kratke u shvaćanju dotičnih stvari) i svih ostalih događaja.</p>
<p>Kao svjesni pojedinac koji dugo radi na tako otvoren, upitan i provocirajući način, Pino Ivančić zasigurno ne očekuje neke pohvale građana, ali ni prijeteće osude. </p>
<p>Međutim, ako pođemo od onoga da svatko radi onako kako može i ako eksponirani tužitelji za ovaj najnoviji radni slučaj umjetnika Pina Ivančića pođu i od sebe - ispast će sve gotovo tolerantno i bratski: On onako, mi ovako, vi onako.</p>
<p>Nadasve je važno, a to je notorna tekovina da nitko ne ugrožava integritet Drugoga, a o ukusima ne valja raspravljati ionako. U jednoj suptilnoj ekonomiji kazne i nagrade svatko ubire svoje, i nema potrebe za sankcijama, pogotovo ako se radi o sankcioniranju nečijih uvjeta života od strane onih koji su (inače - s pravom) različiti. Različitost je čisto bogatstvo, a ne društveni problem. </p>
<p>Stoga akcija Pine Ivančića izvedena u subotu 28. listopada (klanje purana) bez obzira na neke formalne propuste nije za osudu niti za hajku. Kod nas napravljeno je već mnogo umjetničkih akcija sličnoga profila od Tomislava Gotovca i Svena Stilinovića do Vlaste Delimar, i to je, kada se svladaju prve impresionističke stvari, suvremeni umjetnički dobitak ove sredine i ovih tendencioznih prostora.</p>
<p>VLADO MARTEKRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račun za internetske usluge bez specifikacije </p>
<p>Svaki mjesec primam račun Hrvatskih telekomunikacija koje smatram pretjeranim. Korisnik sam internetskih usluga i posjedujem brojač impulsa u svome računalu. Moje se svote na brojaču razlikuju od svota koje mi dolaze na R-1 računu telekomunikacijskih usluga. Dobro, dopuštam mogućnost da moj brojač impulsa ne radi kako treba i da su HT u pravu, te da su njihovi računi točni.</p>
<p> Međutim, ti računi nemaju specifikaciju kakvu su po zakonu obvezni imati svi oni koji izdaju R-1 račune.</p>
<p>Na računu za rujan o.g. pod oznakom 20 stoji: telefonski impulsi (mjesni, međumjesni i međunarodni). Pod oznakom 31 stoji - zatezne kamate. U računu za listopad o.g. pod oznakom 20 stoji - telefonski impulsi (mjesni, međumjesni i međunarodni). Pod oznakom 31 stoji - zatezne kamate.</p>
<p>Pitam - koji telefonski impulsi (mjesni, međumjesni i međunarodni), što ja plaćam, kakve usluge, koje usluge, u kolikom trajanju usluge i na kraju s kim sam ja razgovarao? Pitam - koje zatezne kamate, za koje vrijeme, koliko dnevno i kada sam ih zaradio?</p>
<p>Usporedimo. U trgovini mješovite robe kupim jedan kruh, litru mlijeka, dvije litre mineralne vode i pet različitih konzerva. Trgovac mi izda račun R-1 na kojem stoji vrijednost kupljene robe, a u specifikaciji prehrambeni proizvodi, bez navođenja o kojim se proizvodima radi.</p>
<p>Što bi učinila Financijska policija ili Tržna inspekcija da naiđe na takav R-1 račun? Kaznili bi trgovačko poduzeće sa 5, 10, 15, 50 ili možda više tisuća kuna. Kaznili bi i odgovornu osobu.</p>
<p>Sada pitam sve nadležne institucije, koja je razlika između bilo kojeg trgovačkog poduzeća i poduzeća HT? Odgovaram, sudeći po mojem iskustvu - golema. HT može nekažnjeno i nekontrolirano raditi ono što većina ne smije.</p>
<p>JASMIN NOVAKOVIĆImotski</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Dobar rad i organizacija </p>
<p>Put osamostaljenja i stvaranje svojeg vlastitog identiteta je trnovit, krut i najčešće vodi kroz stranputice. Od ljudi na vlasti zavisi kada i hoće li Hrvatska naći pravi put ili ćemo biti plijen svjetskih moćnika. </p>
<p>Narodna poslovica kaže: »Ako se želi pomoći čovjeku, ne treba mu dati ribu, nego ga treba naučiti kako da sam ulovi ribu«. Onaj tko daje, uvijek više uzima nego daje pa opet daje i tako do iscrpljenosti. Daje sve manje, a uzima sve više i stalno nas drži na životu. Onaj tko daje postaje bogatiji, a mi sve siromašniji.</p>
<p>Kada ćemo mi pogledati istini u oči i shvatiti da samo radom i radom i dobrom organizacijom rada možemo stvoriti nove vrijednosti, možemo osigurati život i bolje sutra. Kada ćemo se okrenuti sami sebi i upitati postoji li proizvodnja koju smo mi sposobni pokrenuti i svijetu ponuditi? </p>
<p>Kada ćemo mijenjati naše odnose prema radu i organizaciji rada, kada ćemo početi raditi za sutra?</p>
<p> Krivnja je razmjerna funkciji i ovlastima. Kod nas nema odgovornosti i račun plaćaju građani i nitko ih ne pita mogu li osigurati osnovne uvjete života, kao ljudskog bića u srcu razvijene Europe. </p>
<p>NIKO ŠOLJAKPoreč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="76">
<p>Sa stranim ilegalcima pune ruke posla imaju policija i prekršajni suci</p>
<p>ČAKOVEC/ZABOK/ŠIBENIK/ SLAVONSKI BROD, 12. studenoga</p>
<p> - Suci Prekršajnoga suda u Čakovcu u petak su imali pune ruke posla. Djelatnici PU međimurske podnijeli su, naime, prijave protiv 44 stranih državljana koje su dan ranije zatekli u pokušaju ilegalnog prelaska hrvatsko-slovenske granice.</p>
<p>Tako je ophodnja granične policije na samoj granici između Macinca i Središča ob Dravi na slovenskoj strani zatekla kombi vozilo »fiat ducato«, oznake ČK 691-AR, kojim je upravljao I. O. (27) iz Pribislavca. U vozilu je pronađeno 16 Turaka i pet Iranaca. Nešto kasnije, u Stametincu u ilegalnom prelasku zatečena su četiri iranska državljana. Uskoro potom na cesti između Gornjeg Hrašćana i Čečana zatečen je S. K. (34) iz Novakovca, koji je automobilom »zastava 128«, oznake ČK 880-BP, prevozio tri strana državljana.</p>
<p>U četvrtak navečer u 20,30 sati su djelatnici Specijalne policije u šumi zvanoj »Zelena« kod Macinca zatekli pet stranih državljana bez osobnih dokumenata. U 21,15 sati je u Nedelišću policija zaustavila kombi marke »ford transit«, registarske oznake ČK 178-BN, kojim je upravljao V. O. (37) iz međimurskog sela Držimurca. On je u vozilu prevozio 11 stranih državljana bez ikakvih osobnih dokumenata. </p>
<p>Kako je u petak priopćila PU međimurska postrojbe Specijalne policije će i nadalje graničnoj policiji pomagati u nadzoru državne granice. Svi u četvrtak uhvaćeni prebjezi u petak su bili upravno i prekršajno kažnjeni.</p>
<p>Tjedan dana ranije, međimurska je policija zatekla 22 ilegalca, 17 Iranaca, tri Rumunja i prvi put dva državljana Austrije. No, u blizini granice pronađen je i jedan mrtav muškarac, koji je identificiran kao Jamal Aghdas Nasseri Zadeh (41), iranski državljanin. Na njegovu tijelu nisu nađeni tragovi nasilja.</p>
<p>Prema informaciji PU Krapinsko-zagorske, 300 metara od državne granice prema Sloveniji, u Maceljskoj šumi zatečena je veća skupina stranih državljana, od kojih se jedan dio razbježao po šumi. No, policija je uspjela uhvatiti 31 ilegalca, među kojima je bilo i jedno dijete. U obradi je utvrđeno da se radi o devet turskih i 22 iranska državljana, koji su autobusom i avionom doputovali u Sarajevo, a zatim ilegalno prešli državnu granicu između BiH i Hrvatske.</p>
<p>Do Donjeg Maclja, gdje su se obje grupe sastale, turski državljani doputovali su u teretnom vozilu nepoznate marke i registracije, a iranski državljani u četiri osobna automobila. Iz Donjeg Maclja su pješice krenuli prema državnoj granici, ali su prije zaustavljeni. Kažnjeni su novčanim kaznama, izrečena im je zaštitna mjera udaljenja iz Hrvatske u roku od 48 sati i zabrana povratka u roku od 12 mjeseci. </p>
<p>Na području Šibensko-kninske županije policija je zatekla dvije skupine stranih državljana koji su iz BiH ilegalno prešli u Hrvatsku. Kako je priopćio načelnik PU šibensko-kninske Goran Pauk, na autobusnom kolodvoru u Kninu, u autobusu koji prometuje na relaciji Vrgorac-Zagreb otkriveno je 10 iranskih državljana, u dobi između 17 i 47 godina. Istoga dana na Brodarici kod Šibenika zaustavljen je autobus na relaciji Dubrovnik-Zagreb, u kojemu je zatečeno troje turskih državljana, također bez ikakvih dokumenata. Policija je utvrdila da su obje skupine ilegalaca granicu između BiH i Hrvatske prešle pješice u noći na 31. listopada, na zasad neutvrđenim mjestima, izvan službenih prijelaza.</p>
<p> Prema informacijama iz PU Brodsko-posavske, granični policajci Stare Gradiške zatekli su u Zapolju kod Nove Gradiške deset Iranaca koji su noću kod Orubice čamcem prešli rijeku Savu i ušli u Hrvatsku. Iranci su osobnim automobilom marke »mercedes«, reg. oznake NG 373-G i »golfom«, reg. oznake NG 227-V prevezli do zapoljskog nadvožnjaka na auto-cesti Zagreb-Lipovac Domagoj K. (22) i Dražen B. (21) iz Nove Gradiške, a na nagovor Miodraga J. (20) iz Rešetara. Plan je bio automobilima prevesti Irance prema Zagrebu, no u tome ih je spriječila policija. Policija je podnijela kaznene prijave protiv Domagoja K. i Dražena B. zbog protuzakonitog prebacivanja stranaca preko državne granice te su privedeni istražnom sucu požeškog Županijskog suda. Iranci su privedeni Prekršajnom sudu, ali su nakon plaćanja novčane kazne vraćeni u BiH preko državnog prijelaza Stara Gradiška, a za Miodragom J. policija je raspisala potragu. (Drago Ovčar, Darko Goluban, Ivan Fadljević, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Slovenski policajci uhitili četvoricu »vodiča«</p>
<p>Djelatnici Policijske uprave Murska Sobota, kako je priopćeno u petak, dan ranije uhvatili su 39 stranih državljana koji su protuzakonito ušli na slovenski državni teritorij na području nadležnosti PU Murska Sobota.</p>
<p> Ta policijska uprava pokriva područje državne granice između Slovenije i Mađarske, te između Slovenije i Hrvatske na području Međimurske županije i dijela Varaždinske županije. </p>
<p>U srijedu su slovenski policajci zatekli više skupina stranih državljana, koji su granicu prešli ilegalno. Policajci koji čuvaju slovensku državnu granicu uhvatili su i četvoricu vodiča, koji su za novčanu naknadu strance protuzakonito prebacili u Sloveniju. Nakon manjeg zastoja krajem prošloga tjedna opet je povećan val prebjega u Sloveniju. (d.o.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vozača »renault twinga« stjerao s ceste u smrt </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U subotu poslijepodne oko 15 sati, na kolniku Betonske ulice pred ulazom u Svetu Nedjelju, dogodio se izravni sudar dvaju automobila, u kojem je smrtno stradao Zoran Roksandić (46).</p>
<p>Naime, upravljajući »opel omegom«, registracijskih oznaka ZG 770 - BA, u trenutku kada mu je vozačka dozvola zbog ranijih prekršaja bila oduzeta, Josip Palić (37) je preticao vozila na kolniku Betonske ulice, te je tom prilikom izravno naletio na »renault twingo«, registracijskih oznaka ZG - 219 -ZK, kojim je upravljao Zoran Roksandić. Uslijed izravnog sudara, »renault twingo« je odbačen u obližnji odvodni kanal uz cestu, te je tom prilikom smrtno stradao Zoran Roksandić, dok je pak vozač »opela omege« prošao samo s lakšim tjelesnim ozljedama. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Dvojica poginulih i dvojica teško ozlijeđenih u »podivljalom« mercedesu</p>
<p>OSIJEK,12. studenoga</p>
<p> - Dvije su osobe poginule, a dvije teško ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju, oko tri sata iza ponoći, na državnoj cesti broj 518 u mjestu Antunovac, nedaleko od Osijeka.</p>
<p> Prema priopćenju PU osječko-baranjske, nesreća se dogodila kada se Mario Dalić (22), upravljajući osobnim automobilom marke »mercedes«, registracijskih oznaka VK 0008-MD, kretao iz smjera Osijeka prema Vinkovcima. Na ulazu u Antunovac u Ulici Ante Starčevića, gdje se nalazi prijelaz ceste preko željezničke pruge i dvostruki blagi zavoj, vozač je zbog neprilagođene brzine i nepreglednosti ceste zbog guste magle izgubio nadzor nad vozilom čiji su kotači zahvatili rub lijeve bankine. U tom trenutku automobil se naglo zanio preko ceste i sletio u desni odvodni kanal te silovito udario u betonski mostić ispred kućnog broja 97. Međutim, nakon snažnoga udara u mostić, vozilo je doslovce izletjelo iz kanala budući da se radilo o doista velikoj brzini, te se zaletjelo u hrpu izlomljenog betona koji se nalazio ispred kuće. No, ni ovaj udarac nije zaustavio već potpuno uništeno vozilo. Ono se prevrnulo na krov, proklizalo zemljanom površinom te se zaustavilo udarivši u pročelje kuće na broju 93. Od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda mladi je vozač preminuo na putu do osječke Kliničke bolnice, kao i Zdenko Dragičević (27) koji se nalazio u vozilu na stražnjem sjedalu iza vozača. Robert Turdić (20) koji se također nalazio na zadnjem sjedalu, prebačen je u osječku bolnicu i još je uvijek u životnoj opasnosti zbog teških ozljeda glave. Suvozač Dragan Martinović (28) zbog višestrukih je i teških ozljeda također zadržan u bolnici, no on se za sada nalazi izvan životne opasnosti. Neslužbeno doznajemo kako je automobil bio toliko uništen da su nesretne mladiće iz olupina morali izvlačiti vatrogasci režući dio po dio zdrobljenoga lima. Očevid na mjestu te teške prometne nesreće obavili su istražni sudac Županijskog suda u Osijeku i djelatnici postaje prometne policije PU osječko-baranjske. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mladi policajac si pucao u glavu </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Kako je u nedjelju priopćeno u zagrebačkoj policiji, policajac Četvrte policijske postaje Sebastijan F. (20) pokušao je u Gračanima u subotu rano ujutro samoubojstvo iz službenog pištolja.</p>
<p>Mladi policajac je zbog teških ozljeda glave opasnih po život smješten u KB Rebro, gdje se liječnici bore za njegov život.</p>
<p> Policija zasad istražuje motive ovog događaja. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Malodobna Romkinja u čekaonici žrtvi slomila palčanu kost</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - U subotu oko 23 sata u čekaonici Glavnog kolodvora, zasad nepoznata djevojčica s leđa je gurnula Katarinu K. (55), koja je pavši na pod slomila palčanu kost lijeve ruke.</p>
<p>Naime, Katarina K. je u spomenuto vrijeme stajala u čekaonici, te joj je u jednom trenutku s leđa prišla djevojčica, za koju je oštećena u kasnijem razgovoru s policijom navela da ima oko četrnaest godina, te da je najvjerojatnije Romkinja. Nepoznata djevojka je, nakon što je snažno odgurnula Katarinu K., pobjegla s mjesta događaja, dok se, pak, oštećena pješice uputila do Traumatološke klinike, gdje su liječnici ustanovili kako je Katarina K. zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma palčane kosti lijeve ruke.</p>
<p>Policija intenzivo traga za maloljetnom počiniteljicom, s pretpostavkom kako se ona na taj način željela domoći Katarinine torbe. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U Međimurju »trijezno« Martinje bez težih prometnih nesreća</p>
<p>ČAKOVEC, 12. studenoga</p>
<p> - Krštenje mošta u vino i proslava praznika Svetog Martina u Međimurskoj županiji slavila se u brojnim ugostiteljskim objektima, ali još više u klijetima i vikendicama međimurskog vinogorja. To ipak, srećom, nije bitno utjecalo na sigurnost cestovnog prometa, jer se većina vozača držala naputaka koje su mediji objavili na zamolbu PU Međimurske. </p>
<p>Tako se u subotu od 9 sati ujutro do nedjelje u 12 sati dogodilo sedam prometnih nesreća. Od toga četiri su završile samo s materijalnom štetom, u dvije nesreće dvije su osobe lakše ozlijeđene, dok je u jednoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u Donjoj Dubravi, jedan sudionik prometa zadobio teške ozljede, ali koje nisu opasne po život. U dežurnoj službi Postaje Prometne policije PU Međimurske nismo, nažalost, mogli doći do podataka koliko je vozačkih dozvola oduzeto u martinskoj noći. Rečeno nam je samo da su se vozači uglavnom pridržavali naputaka, tako da bi brojka bila slična onima koliko se i svake subote oduzima vozačkih dozvola. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Dvojici iz Runovića policija privremeno zaplijenila cigarete i automobile </p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - U dvjema zapljenama službenici Policijske uprave splitsko-dalmatinske privremeno su oduzeli 1.236 šteka različitih cigareta bez nadzornih markica Ministarstva financija.</p>
<p> Omiška policija zaustavila je »audi 100«, bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao Ivica S. (29) iz Širokog Brijega kod kojeg je pronađeno 400 šteka cigareta. Osnovano se sumnja da je cigarete ilegalno uvezao iz Bosne i Hercegovine, zbog čega je prijavljen za kaznena djela izbjegavanja carinskog nadzora i nedozvoljene trgovine. Za ista kaznena djela prijavljeni su i mještani Runovića Ante B. (31) i Jakov K. (28). Oni su, sumnja se preko Imotskog polja iz BiH u Hrvatsku ilegalno uvezli 836 šteka cigareta. U tu svrhu Ante B. koristio je svoj BMW, a Jakov K. »opel corsu«. Nakon kriminalističke obrade koju je proveo Odjel za suzbijanje organiziranog kriminaliteta, od Runovićana su izuzete cigarete i automobili. Istražni sudac, pak, izrekao im je mjeru opreza, oduzimanja putnih isprava. (Irena Dragičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="84">
<p>Dio dugova propalih PIK-ova, osim države, moraju otpisati banke, vjerovnici i radnici</p>
<p>Ustvrdio je to Tomislav Ledić, zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva/ U osam poljoprivrednih kombinata, koje će Vlada sanirati ukupne obveze iznose 3,7 milijarde kuna/ U njima je uposleno 12.000 radnika koji mogu očekivati umanjivanje plaća, otpis dijela plaća koje im poduzeća duguju ili, pak, njihovo pretvaranje u dionice/ Program sanacije, kako se čini, najlakše će biti izvediv u Jasinju / Osječka Gradska banka u stečaju traži Kutjevo </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Država je spremna dio svojih dugova otpisati u osam PIK-ova, a riječ je o 595,8 milijuna kuna, kako bi oni postali oslonac poljoprivrednim proizvođačima. Uz to, banke, koje su suodgovorne za tešku situaciju u posrnulim poduzećima, potom vjerovnici, ali i radnici moraju također preuzeti svoj dio. Kazao je za Vjesnik Tomislav Ledić, zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Što se tiče namjere Vlade da spasi osam poljoprivrednih kombinata, Ledić napominje da to nije i njihov konačni broj. No, to prije svega zavisi o uspjehu modela po kojem se namjeravaju stabilizirati PIK Vrbovec, Belje, Vupik, IPK Osijek, Đakovčanka, Kutjevo, Jasinje i PP Orahovica, u kojima je ukupno zaposleno oko 12.000 ljudi i koji imaju obveza u visini od 3,7 milijarde kuna. </p>
<p>Ledić ističe da će se potraživanja pretvarati u vlasničke uloge, a od vjerovnika se očekuje da dio svojih potraživanja otpišu. Naime, obavljeno je više razgovora sa dobavljačima roba, te najvećim poslovnim bankama, koje su spremne reprogramirati svoja potraživanja na rok od pet do deset godina. Tamošnji uposleni, pak, mogu očekivati umanjivanje plaća, otpis dijela plaća koje im poduzeća duguju ili, pak, njihovo pretvaranje u dionice. </p>
<p>Naime, čini se da uposleni nemaju previše izbora. Jer ako tvrtka ode u stečaj onda će oni ostati bez posla, a u boljoj varijanti mogu izabrati otpis dijela zarađenih, ali neisplaćenih plaća ili dionice. Nadalje, kaže Ledić, predsjednici uprava tih osam poduzeća dobili su zadatak da do 1. studenoga, dostave podatke o dugovima i potraživanjima, zaključno do 30. rujna, jer podaci o njihovom ovogodišnjem poslovanju nisu bili poznati. Uz to, uprave su morale dostaviti i poslovne planove iz kojih bi se trebalo vidjeti na koji će način nekad uspješni kombinati ponovno stati na vlastite noge, kako se pripremaju za privatizaciju te što je konačni cilj njihove sanacije. </p>
<p>Zabrinjava da je samo Uprava Đakovčanke, izradila poslovni plan dok se ostale uprave inertno ponašaju prema preuzetim obvezama. Naime, Vlada planira za spas poljoprivrednih kombinata izdvojiti 1,4 milijarde kuna, što je gotovo jednako ovogodišnjem iznosu koje će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdvojiti za poljoprivredne poticaje. To će ministarstvo, pak, izdvojiti 56 milijuna kuna za zbrinjavanje viška uposlenih u posrnulim PIK-ovima. Uz to, ističe Ledić, Vlada inzistira na odgovornosti upravnih i nadzornih odbora u tim poduzećima. Računa se da primjerice dio od 2.250 uposlenih u PIK-u Vrbovec mogli postati njegovi kooperanti jer PIK već godinama radi s manje od 40 posto kapaciteta.</p>
<p>Nadalje, plan sanacije predviđa da Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), uz jamstvo države, osigura novac za razvojne programe tih poduzeća, jer se do početka 1990. godine u nekim kombinatima , proizvodilo doslovce sve od pšenice, uljarica do svinjskih polovica, vina i maslinova ulja. Primjerice, PIK Vrbovec, osim primarne mesno-prerađivačke djelatnosti, iskoračio je u drvnu industriju i ribarstvo, dok je istodobno zapostavio vlastitu stočarsku proizvodnju na, sada uništenim, poljoprivrednim farmama. Nadalje, Belje u svom sastavu ima 30.000 hektara najboljeg poljoprivrednog zemljišta u Baranji, ali i vrlo velike mesno-prerađivačke kapacitete koji sad zjape poluprazni.</p>
<p> Ledić ističe da u tih osam poduzeća ima vrlo različitih situacija, od kojih svaka zahtijeva drugačiji pristup. No, ostaje dvojba treba li pojedine tvrtke prodavati u cjelini ili u dijelovima jer se može dogoditi da bude kupljen samo njezin najbolji dio.</p>
<p> U zaključcima Vlada, kad je riječ o »čišćenju vlasničkog portfelja« stoji da treba prodati one dijelove tvrtke koji nisu u programu sanacije, odnosno nisu vezani za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.</p>
<p> Od osam poduzeća, program sanacije, kako se čini, najlakše će biti izvediv u Jasinju, koje nema tako velike dugove jer je jedan od njegovih najvećih vjerovnika, Privredna banka Zagreb, naplatila svoja potraživanja tako što je iskoristila svoje hipotekarno pravo te uknjižila građevinsko zemljište.</p>
<p> No, to nije slučaj s IPK Osijek čije je prerada mlijeka već privatizirana, te Kutjevom, gdje nije raščišćena vlasnička struktura. Naime, tamo je jedan od velikih vjerovnika osječka Gradska banka, koja je u stečaju, a traži da svoja potraživanja u Kutjevu pretvori u vlasnički odnos. U slučaju da prođe takav prijedlog tvrtka koja je u stečaju postala bi većinski vlasnik poduzeća koje nije u stečaju, te se s razlogom postavlja pitanje na koji bi način banka naplatiti svoja potraživanja koja iznose 140 milijuna kuna? </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Američki marinci na Plitvicama najbolji potrošači</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 12. studenoga</p>
<p> - U plitvičkom hotelu »Jezero«, uz uobičajene turiste, ovih dana borave američki marinaci koji će sudjelovati na najavljenoj hrvatsko-američkoj vojnoj vježbi »Slunj 2000«. Logistika je za Amerikance već stigla na slunjsko i plitvičko područje, a dvadesetak američkih marinaca i visokih časnika ima bazu u hotelu »Jezero«. Plitvički hotelijeri kažu da su marinci najbolji gosti, posebno zato što su dobri potrošači. Naime, ovih je dana, kažu ugostitelji, od marinaca stigla neuobičajena narudžba - velika torta visoka 35 centimetara na kojoj piše US Army, i 2000 kolača u koje je »ulupano« više od 2000 jaja. Američki marinci, doznaje se u hotelu »Jezero«, uživaju u ličkim specijalitetima, osobito u uštipcima, a sviđa im se i lička šljivovica. Kako se često fotografiraju uz zaštitni znak Nacionalnog parka Plitvička jezera - prepariranog medvjeda u hotelu »Jezero«, izrazili su želju da i uživo vide plitvičke medvjede. Plitvičani kažu da im i tu želju, uz malo strpljenja, mogu ispuniti, jer na području Parka, prema procjenama znanstvenika, ima oko 40 medvjeda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Veliki interes slavonskih gospodarstvenika za tržište SRJ </p>
<p>OSIJEK, 12. studenoga</p>
<p> - U sklopu predstavljanja hrvatskih gospodarstvenika u Beogradu, iz Osječko-baranjske županije u SR Jugoslaviju otići će direktori 20 tvrtki, izjavila je u nedjelju za Hinu Katarina Pekanov, poslovna tajnica osječke Županijske komore. To je prvo takvo predstavljanje hrvatskih tvrtki u sklopu posjeta koji organizira Hrvatska gospodarska komora. U razgovorima o uspostavi gospodarske suradnje u Privrednoj komori Jugoslavije u Beogradu, 15. i 16. studenoga, sudjelovat će oko 200 hrvatskih gospodarstvenika. S partnerima u SRJ sada radi 60 tvrtki iz Osječko-baranjske županije.</p>
<p>»Budući da Hrvatska ima velikih gospodarskih poteškoća i s obzirom na to da su naš izvoz i prodaja u državi svedeni na minimum, svjesni smo da se moramo okrenuti tržištu koje je spremno prihvatiti naše proizvode«, istaknula je Katarina Pekanov. Ocijenila je da to uvelike može »pridonijeti gospodarskom oporavku regije«. Iz Osijeka u Beograd, među ostalima, odlaze predstavnici Saponije, IPK-a MIA, Tranzita, Tvornice žigica Drava, te Slobode. »I sami smo bili iznenađeni koliko veliko zanimanje vlada među našim gospodarstvenicima za jugoslavensko tržište, jer smo vrlo brzo nakon upita tko želi ići u Beograd, dobili odgovore«, rekla je tajnica Županijske komore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Šibenski ugostitelji se ove godine natječu u pripremi obiteljskog objeda </p>
<p>ŠIBENIK, 12. studenoga</p>
<p> - U organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika u Šibeniku će se od 15. do 25. studenoga održati četvrto po redu gastronomsko natjecanje ugostitelja Šibensko-kninske županije. Moto ovogodišnje kulinarske manifestacije je kao i ranijih godina »Naše malo veliko blago«, a tema četvrtog gastro natjecanja je - obiteljski objed. </p>
<p>Prvi put ovo natjecanje ima i sponzore među kojima su i sve turističke zajednice s područja Županije. U natjecanjima će sudjelovati i učenici Ugostiteljske škole iz Šibenika. Direktor Hrvatske turističke zajednice uputio je Anti Mihiću, predsjedniku Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, dopis u kojem poziva neki od šibenskih restorana da sudjeluje u gastro ponudama na europskim turističkim sajmovima. Stručni ocjenjivački sud kojemu je i ove godine na čelu Ivica Lisica, poznati ugostitelj s Krka, svako jelo ocjenjuje s tri aspekta - oku, jeziku i nosnicama izlaže se izvornost jela, njegov okus i izgled. Prvih godina županijski ugostitelji spravljali su jela od mesa, potom od mekušaca, a lanjske godine od sitne plave ribe. »Želja nam je na trpeze restorana vratiti našu domaću, dalmatinsku spizu«, kaže Ante Mihić. Posebice se to odnosi na sitnu plavu ribu koju se rijetko tko sjeti naručiti u restoranu. Malo je i ugostitelja koji će takvu ribu ponuditi u svom jelovniku. Lanjsko natjecanje pokazalo je da su ugostitelji s ovog područja vrlo maštoviti, a najmaštovitiji i najoriginalniji među njima bio je Šime Šupe, vlasnik »Uzorite« koji je osvojio prvu nagradu. </p>
<p>Na ovogodišnjoj gastro fešti u vodičkom hotelu »Punta« okupit će se dvadesetak natjecatelja. Posebno će se natjecati restorani s područja Nacionalnog parka (NP) »Krka« koji će se predstaviti svojom ponudom obiteljskog objeda, zatim ugostitelji s područja NP-a »Kornati«, a u trećoj skupini su ugostitelji kontinentalnog podneblja Šibensko-kninske županije. </p>
<p>No, neki ovu gastro manifestaciju drukčije vide. Potvrđuje to vodički ugostitelj i četverostruki šampion u turizmu Šime Pelaića Brunca koji, iako je vlasnik dvaju renomiranih restorana, ne želi sudjelovati na natjecanju. »Ne želim da me ocjenjuju oni koji su po svemu lošiji od mene. Osim toga, smeta mi što ugostitelji zakazuju kad je u pitanju estetika. Pogledajte samo kako izgledaju njihove terase ili okoliš restorana«, nezadovoljan je Pelaić. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>U plitvičkim hotelima do sada ostvareno 136.000 noćenja</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 12. studenoga</p>
<p> - U hotelima Nacionalnog parka Plitvička jezera »Jezero«, »Plitvice«, »Bellevue«, te u motelu »Grabovac« i u autokampu »Korana« od siječnja do studenoga ove godine ostvareno je oko 136.000 noćenja, doznaje se u Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička Jezera. </p>
<p>Oko 120.000 noćenja ostvarili su inozemni gosti a 16.000 domaći, što je tek trećina ostvarenih noćenja u 1989. i 1990. godini.</p>
<p>Hotel »Jezero« ostvario je u deset mjeseci 36.000 noćenja, hotel »Plitvice« oko 12.000, a »Bellevue« 14.600 noćenja.</p>
<p>Najmanje ostvarenih noćenja bilježi motel »Grabovac«, samo 5.500, a najviše autokamp »Korana«, koji je u ovogodišnjoj ljetnoj sezoni do kraja rujna ostvario 67.556 noćenja, od čega 98 posto inozemnih. U prijeratnim godinama, hotel »Jezero« je ostvarivao oko 100.000 noćenja godišnje, autokamp »Korana« do 110.000, a motel »Grabovac« oko 35.000 noćenja.</p>
<p>Zanimljivo je da su plitvički hotelijeri ove sezone ostvarili broj noćenja iz 1975. i 1976. godine, kada su uvedeni plitvički turistički vlakovi i elektro-brodovi. Ovim brojkama treba dodati i broj noćenja ostvarenih na području Plitvica, Jezerca, Mukinja, Rastovače i Smoljanca, u kućnoj radinosti mještana. Naime, ta su noćenja izvan kontrole Nacionalnog parka Plitvička Jezera, jer se ti smještajni kapaciteti ne prodaju turistima preko informativnih punktova Plitvica.</p>
<p>Prema podacima Turističke zajednice Općine Plitvička jezera, mještani naselja oko jezera ostvarili su ove godine oko 18.000 noćenja, a u susjednoj općini Rakovica i do 30.000 noćenja. Među gostima prednjačili su oni iz istočnoevropskih zemalja, a u hotelima gosti iz Njemačke, Italije, Austrije i Japana. Od tri hotela na Plitvicama trenutačno je otvoren samo hotel »Jezero«, a »Plitvice« i »Bellevue« su zatvoreni i neće raditi preko zime. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Amerikanci »na vezu« u Rijeci najradije jedu u - McDonaldsu</p>
<p>RIJEKA, 12. studenoga</p>
<p> - Da se na ovom svijetu sve plaća, a naročito zabava i užitak, može se uvjeriti ovih dana u riječkim i opatijskim lokalima, u kojima se svake noći zabavlja oko 1.800 američkih časnika, marinaca i mornara pristiglih u Rijeku na četiri američka ratna broda, među kojima je i četvrt kilometra dug nosač zrakoplova »Saipan«. </p>
<p>Za američke vojnike organiziran je i poseban prijevoz autobusima iz riječke luke do kluba »Točka« u Rijeci te do Opatije. Treba reći da je zanimanje Amerikanaca za Opatiju sve slabije, jer se odmah pročulo da je u tome najstarijem hrvatskom turističkom mjestu vrlo dosadno, da nema mjesta za provod, pa se Opatijom uglavnom šeću viši časnici. Marinci i mornari, pak, biraju Rijeku, gdje se uz rock glazbu mogu zabaviti u »Sid Rock Cafféu« , a posebno u »Točki«, gdje svake noći do jutra luduju, uživajući u nastupu go-go plesačica. Raspamete se kad nastupaju striptizete koje izvode erotski program. </p>
<p>U Rijeci se Amerikanci vrlo rado vrte i oko »svoga« McDonaldsa, koji je jedno od rijetkih mjesta u gradu gdje jedu. Doduše, ima Amerikanca koji pitaju Riječane za hrvatske gastronomske specijaliteta i gdje bi ih mogli probati, a Riječani im obično odgovaraju da je to morska riba, što kauboje previše i ne oduševljava. </p>
<p>Radnim danom američki vojnici se u Rijeci mogu zadržavati do pola noći, a subotom do pet ujutro. Posebno im se sviđa to što su Riječani prema njima vrlo ljubazni i susretljivi. Ne mogu vjerovati da u Rijeci nema dijelova grada u koje se poštenom svijetu ne preporučuje kročiti. Na to da Rijeka stvarno nema opasnih četvrti, jedan američki marinac je uzviknuo: »Amerika bi trebala biti kao Rijeka«. </p>
<p>Oni Amerikanci koji ne trče za zabavom, uglavnom kupuju telefonske kartice kako bi se mogli javiti kući, najmilijima. Od suvenira najtraženiji su plišani dalmatineri, jer im je rečeno da je Hrvatska domovina tog »holivudskog« psa. Velika je stvar donijeti »dalmatinera« iz njegove postojbine. Dobro posluju i riječki dućani finim ženskim rubljem, koje Amerikanci kupuju s posebnom pažnjom. Nekima u odabiru pomažu i novostečene riječke prijateljice. S obzirom da svakodnevno svježe snage »kauboja« jezde gradom, prijateljice noći pristigle za ovu prigodu iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjedne Slovenije, nisu nezadovoljne poslom bez obzira što se party tek zahuktava. Neke od njih iskazuju bojazan da bi im posao donekle moglo pokvariti instaliranje ogromnog šanka za točenje piva unutar Luke, jer Amerikanci toliko vole pivo da ih je teško »odlijepiti« od prvog šanka na koji naiđu. Prema nekim najavama, a sve u želji da taj riječko-američki party bude što luđi i za pamćenje pokoljenjima, u inače pospani grad na Rječini narednih bi dana navodno trebala ujedriti i slavna porno-diva Cicciolina, te izvesti show. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Nesporazumima oko gradnje zagorske bolnice kumuju i njezini zagovornici </p>
<p>ZABOK, 12. studenoga</p>
<p> - Gradnja Županijske bolnice na lokaciji Bračak pokraj Zaboka više nije samo pitanje potrebe za poboljšanjem zdravstvene zaštite za oko 150.000 stanovnika Hrvatskog zagorja, već i pitanje časti Zagoraca koji se sve češće pitaju jesu li doista »nesposobni tutleki«. </p>
<p>Ta je tema uzburkala i političke vode. Naime, bolnica koja se trebala graditi '80.-ih nije izgrađena zbog nejedinstva Zagoraca o njezinoj lokaciji. Nova inicijativa pokrenuta je 1996. konsenzusom svih stranaka, koje su se složile da se bolnica mora graditi jer za to postoje stvarne i stručno dokumentirane potrebe. Tada je ponovo buknuo »zagorski jal« koji je uporno želio bolnicu u Krapini, iako su stručnjaci bili mišljenja da je idealno mjesto Bračak zbog svog položaja, dostupnosti, izgrađene infrastrukture te postojanjem starih objekata Opće bolnice Zabok</p>
<p>Još 1999. dobivene su sve potrebne dozvole i mišljenja, u što je utrošeno nešto više od deset milijuna kuna, a bivša vlast u nekoliko navrata postavljala je temeljni kamen. Jedan natječaj za odabir izvođača je poništen, a drugi koji je proveden, također je poništen zbog uvjeta u kojima je proveden. Naime, u proračunu za izgradnju bolnice nisu predviđena sredstva za 2000. godinu, ali je prilikom donošenja proračuna građanima svečano obećano preko saborskih zastupnika, da će izgradnja početi krajem 2000. ili početkom 2001. godine. No, nevjericu članova Odbora za izgradnju bolnice izazvala je nedavna izjava dožupana dr. Stanka Beline (ZDS), da je od pomoćnika ministrice zdravstva dr. Ante Barbira doznao kako se planira odustajanje od izgradnje Županijske bolnice u Zaboku, kao i ukidanje nekih drugih županijskih bolnica, te ukidanje Opće bolnice Zabok i njezino pripajanje Sveučilišnoj bolnici u Zagrebu koju bi trebalo dovršiti do 2005. godine.</p>
<p>Iako je saborski zastupnik Zorko Vidiček (SDP) tvrdio da su Sonja Borovčak (SDP) i on u stalnom kontaktu s ministricom zdravstva i da takva mogućnost ne dolazi u obzir, ipak je priznao da Zagorcima ne ide u prilog strategija razvoja zdravstvu prema kojoj prvo treba dovršiti izgradnju već započetih objekata, a tek onda započeti izgradnju novih. Dr. Ivan Valent (HDZ) priznao je da bi bolnica već bila u izgradnji da je bivša vlast bila bolja. </p>
<p>Stanko Belina je dolio novo ulje na vatru ponovivši svoje tvrdnje o mogućnosti odustajanja od izgradnje bolnice na Bračku. Pokrenuo je i potpisivanje peticije za bolnicu koje još traje. No samo dan nakon toga, na novoj konferenciji za novinare, svoj razgovor s dr. Antom Barbirom nazvao je nesporazumom. »Istina je da smo razgovarali o pripajanju manjih bolnica većima, no to se nije odnosilo na Opću bolnicu Zabok«, rekao je, te istaknuo da se nada da će projekt županijske bolnice biti jedna od stavki novog proračuna. Odustajanje od izgradnje značilo bi negiranje najvećeg predizbornog obećanja šestorke, zaključio je. Peticija ZDS-a samo je poticaj ozbiljnijem pristupu u planiranju proračuna. Kako doznajemo, Ministarstvo zdravstva za sada još nije razmišljalo o odustajanju od zagorske bolnice, no sve ovisi o novcu koji će im biti dodijeljen proračunom. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Stožer za obranu digniteta normalnog življenja traži saborsku deklaraciju </p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Splitski Stožer za obranu digniteta normalnog življenja traži da se na dnevni red saborske sjednice hitno uvrsti rasprava i odlučivanje o deklaraciji o obrani digniteta normalnog življenja.</p>
<p> Sve se svelo na vulgarne i prizemne dnevno-političke bitke za podjelu moći i puku otimačinu za komadiće vlasti, ističu u Stožeru. »Nismo glasovali za dugosatne razgovore o temama koje ne zapošljavaju, ne potiču gospodarski rast, ne stvaraju osjećaj sigurnije i bolje budućnosti, ne kreiraju humanije i socijalno osjetljivije odnose među ljudima i ne osnažuju funkcioniranje pravne države«, poručuju iz Stožera.</p>
<p> Članovi inzistiraju da se uvedu danonoćna dežurstva u pravosuđu, predlažu uvođenje obiteljskih i radnih sudova, efikasnu zaštitu prava potraživanja svih vjerovnika te se zalažu za hitnu decenetralizaciju vlasti i financija. Paralelno sa stvaranjem pravnog okvira, za normalnije funkcioniranje Hrvatske trebalo bi iznaći rješenja za goruća pitanja gospodarstva, stvarajući tako preduvjete rasta nove zaposlenosti, drže u Stožeru. Valjalo bi, ističu oni, dugovanja države prema poduzetnicima kompenzirati s potraživanjima s osnova poreza i duga državnim poduzećima, uskladiti dužnosničke, saborske i managerske plaće te provoditi javne natječaje koji će se pri odabiru oslanjati na stručnost i obrazovanje. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>U Rijeci se osniva stranka nove alternative</p>
<p>RIJEKA, 12. studenoga </p>
<p> - »U postojećim hrvatskim političkim strankama djeluju okoštale strukture koje nisu spremne na radikalne zaokrete, a možda tu ima i previše povezanosti između bivše i sadašnje vlasti«, kazao je Ibrahim Ružnić, donedavni predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH), a sada jedan od trojice članova Inicijativnog odbora za osnivanje stranke nove alternative sa sjedištem u Rijeci, na konferenciji za novinare u nedjelju.</p>
<p>Uz njega, tu su i dosadašnji predsjednik riječke Hrvatske seljačke stranke (HSS) Žarko Čop, te bivši predsjednik riječke Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) Aljoša Babić.</p>
<p> Govoreći o razlozima svojeg napuštanja HSS-a, Čop je kazao da unutar stranaka nema demokratičnosti, da čelne pozicije rijetko dobivaju oni koji rade te da iz takvog načina vođenja stranaka ne može ništa izaći. Dodao je da će stranka nove alternative omogućiti građanima da upute poruke vladajućim strukturama o kvaliteti njihovog dosadašnjeg obnašanja vlasti. </p>
<p> »Imajući u vidu pogubnost autokratske desetogodišnje vladavine, te posljedice koje mogu nastati u sadašnjim političkim odnosima, stvorena je ideja da nekompromitirani ljudi, ljudi koji politiku promišljaju kao ugovor s biračima o općoj dobrobiti ponude političku alternativu«, kazao je Babić, dodavši da će im se priključiti i neki bivši poznati riječki političari. (D.H.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="93">
<p>Budiša traži da šefovi koalicije potpišu aneks Sporazuma o suradnji </p>
<p>HSLS, čini se, želi da u aneksu bude obveza da će vladajuća koalicija šest stranaka do kraja mandata ostati u istom sastavu</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Čelnik HSLS-a Dražen Budiša u nedjelju je u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva« najavio da će čelnicima vladajuće koalicije predložiti potpisavanje aneksa Sporazuma šestorke o suradnji. Budući da u emisiji nije precizirao o čemu je riječ, Budišu smo nazvali kako bi nam pojasnio sadržaj i intenciju aneksa.</p>
<p> Aneks Sporazuma šestorke trebao bi, rekao nam je predsjednik HSLS-a, »predvidjeti što veći broj situacija u kojima bi među šestorkom moglo doći do nesporazuma, te navesti točne mehanizme i načine rješavanja tih nesporazuma«. Naime, ističe, Sporazum o suradnji šestorice vrlo je kratak i u proteklih deset mjeseci čelnici tih stranaka svakodnevno su bili svjedoci situacija u kojima su upadali u međusobne nesporazume koji se ne mogu riješiti temeljem tog sporazuma. Aneksom ne bi prestao vrijediti Sporazum već bi se on temeljio na načelima osnovnog dokumenta.</p>
<p> Osim toga, Budiša objašnjava da su se nakon donošenja ustavnih promjena promijenile političke okolnosti i odnosi u Hrvatskoj - Vlada je došla u drugu poziciju u odnosu na Sabor i nije više odgovorna predsjedniku Republike, što su sve relevantne političke činjenice za šestorku. </p>
<p> Tijekom rasprave o ustavnim promjenama Budiša je svoju ideju izložio premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću koji su se suglasili s njom. Sa šefovima ostalih stranaka koalicije o tome nije razgovarao, ali pretpostavlja da će se i oni složiti. Šestorka će, izjavio je šef HSLS-a, na jednom od svojih sastanaka raspraviti tu ideju i zajedno osmisliti sadržaj i rješenja aneksa - jer HSLS ne želi da aneks bude isključivo njihov projekt već zajedničko rješenje.</p>
<p> Kako smo neslužbeno saznali u toj stranci, HSLS u aneks želi ugraditi i obvezu da će vladajuća koalicija šest stranaka do kraja mandata ostati u istom sastavu, odnosno da je nitko neće napustiti i da niti jedna druga stranka neće ući u nju. </p>
<p>Uz to, zbog međusobnih sumnjičenja u šestorci kako će SDP završiti u koaliciji s HNS-om a HSLS s HDZ-om, HSLS-ovci žele da se aneksom propiše i da unutar šestorke ne smije biti nikakvih pregrupiranja i izlaženja iz okvira dva (SDP i HSLS) plus četiri (HSS, IDS, LS i HNS). Svaka druga kombinacija značila bi, predlažu u HSLS-u, nove izbore.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>HUS smatra da je Božo Piteša jedini spas kaštelanskog »Adriachema« </p>
<p>SPLIT, 12. studenoga</p>
<p> - Prema informacijama iz Hrvatske udruge sindikata (HUS), naš iseljenik iz SAD-a dr. Božo Piteša, koji namjerava kupiti kaštelansku tvornicu »Adriachem«, poslao je Ministarstvu gospodarstva dopis, u kojemu kaže kako je spreman doći u Zagreb, oko 20. studenoga, radi prezentacije ponude o privatizaciji te tvornice. Uz elaborat o načinu privatizacije, Piteša je spreman donijeti i bankovno pismo namjere o odobravanju jamstva za ulaganje 16 milijuna njemačkih maraka, oko 64 milijuna kuna tijekom četiri godine.</p>
<p>Ako Piteša, koji ima pogone kemijske industrije u Njemačkoj, »padne« na tom presudnom ispitu, čelnici HUS-a tvrde da će time biti potpisana »smrtna presuda« kaštelanskoj tvornici, čijih će se 460 radnika pridružiti brojci od 47.000 nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Toga bivšeg djelatnika negdašnjeg »Jugovinila«, koji se za kupovinu »Adriachema« zainteresirao prije godinu dana, podržali su čelnici HUS-a, ocijenivši da se radi o ozbiljnom ulagaču, koji će spasiti tu tvornicu od izglednog stečaja s likvidacijom. S druge strane, neki članovi Koordinacije za upravljanje državnim portfeljem posumnjali su u Pitešene namjere, obrazloživši to »činjenicom da njegova tvrtka vrijedi tek oko 50.000 njemačkih maraka«. Odmah su se javili i čelnici SSSH koji su, kao i Uprava »Adriachema«, posumnjali u ozbiljnost Pitešinih namjera, tvrdeći da on na računu nema ni prebijenog novčića. </p>
<p>Tako je krenula lavina međusobnog optuživanja koja nije prestala ni nakon Pitešinih izjava da je njegova tvrtka u Njemačkoj samo prošle godine ostvarila promet od oko osam milijuna DEM, koliko otprilike iznosi i dobit Pitešina poduzeća.</p>
<p> Potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević, koji je optužio Upravu »Adriachema« za prikrivanje kriminalnih radnji u poduzeću, poslao je jasnu poruku premijeru Ivici Račanu, potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću i ministru gospodarstva Goranku Fižuliću. »Ako se dr. Piteši onemogući korektan postupak pri iznošenju ponude, potrudit ćemo se da preko Interneta i inozemnih glasila pozovemo strane investitore da ne ulažu u Hrvatsku« poručio je Matijašević, uvjeren da Vlada čini sve kao bi se onemogućila privatizacija »Adriachema«. </p>
<p>Matijašević također ističe kako s pravom sumnja u to da se »lokalni politički lobi«, namjerava dokopati »Adriachemove« infrastrukture i zemljišta, koji se procjenjuju na više desetaka milijuna DEM. Matijaševićevim rječnikom, stečaj s likvidacijom značio bi da bi se »Adriachemova« vrijedna imovina raspačala, od koje bi velik dio pripao upravo političkom lobiju sa središtem u Splitu. </p>
<p>Što se, pak, tiče programa koji je ponudila uprava, na čelu sa direktorom Petrom Čovom, a kojim se predlaže restrukturiranje tvrtke, sindikalisti kažu da bi takav prijedlog prihvatili samo pod uvjetom da se ispoštuje kolektivni ugovor, zajamči budućnost (opstanak) tvornice, te da se radnicima, umjesto minimalaca, isplaćuju pune plaće. S obzirom na to da je proizvodnja »Adriachema« ograničena samo na pet posto kapaciteta, te da će radnici još najmanje šest mjeseci primati minimalac, tvornici nema spasa, osim ako se što prije ne privatizira. Tako barem misle sindikalisti, a da je radnicima prekipjelo jer više ne mogu podnositi agoniju i neizvjesnost, potvrđuju njihove prijetnje da će ponovno stupiti u štrajk, jer ne žele više primati minimalac. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Čačić: Ove godine je izgrađeno ili završeno 1.480 stanova za stradalnike </p>
<p>CRIKVENICA, 12. studenoga</p>
<p> - Ove je godine za stradalnike Domovinskog rata, novcima iz državnoga proračuna, izgrađeno ili dovršeno 1.480 stanova, izjavio je Radimir Čačić, ministar javnih radova, graditeljstva i obnove u nedjelju na susretu s čelnicima grada Crikvenice. </p>
<p> Čačić je poručio da će se stanogradnja za stradalnike nastaviti, istaknuvši kako nema razloga da se u programe ne uključi i Crikvenica.</p>
<p> Gradonačelnik Crikvenice Ivica Malatestinić istaknuo je da je grad Crikvenica dosad riješio stambena pitanja desetorici invalida Domovinskog rata, tako da su im kupili stanove na tržištu, koje su invalidi potom mogli otkupiti po povlaštenim uvjetima. </p>
<p> Rekao je kako gradske vlasti žele dodijeliti Ministarstvu hrvatskih branitelja građevinsko zemljište s potpunom komunalnom opremom, i na taj način potaknuti da se iz proračuna izgrade stanovi za preostalih 19 crikveničkih invalida Domovinskog rata.</p>
<p> Predsjednik tamošnje Hvidre Nikica Milković pohvalio je gradsku vlast, koja, kako je kazao, ima iznimnoga sluha za hrvatske branitelje koji su u Domovinskom ratu postali invalidima. Na susretu s ministrom Čačićem, crikvenički gradonačelnik je najavio kako se lokalne gradske vlasti svakako žele uključiti i u programe socijalne stanogradnje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Dalimir Kuba, kandidat za predsjednika Matice sindikata </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Glavno vijeće Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja kandidiralo je na sjednici održanoj u subotu Dalimira Kubu, predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja, za predsjednika Matice hrvatskih sindikata javnih službi na predstojećim izborima u Matici.</p>
<p> Kako je u nedjelju priopćeno iz Sindikata, na toj je sjednici donesena odluka o prosvjednim aktivnostima, referendumu i štrajku, a njihova provedba uskladit će se s ostalim sindikatima javnih i državnih službi. </p>
<p> Glavno vijeće podržalo je većinu reformskih intencija u oba zakona u visokom obrazovanju i znanosti, zadržavajući rezervu prema plaćanju studija, privatizaciji i prema liberalizaciji u osnivanju visokih učilišta.</p>
<p> U priopćenju se prijedlog nove porezne reforme ocjenjuje nekompetentnim i štetnim za interese gospodarstva. Ističe se da je politika plaća doživjela potpuni krah i da Vlada pokazuje nemoć i nesposobnost utjecanja na politiku plaća u monopolnim javnim i državnim poduzećima. Sindikat smatra da vlast svoje propuste namjerava nadoknaditi drastičnim obaranjem cijene rada u obrazovanju, prosvjeti i javnim službama.</p>
<p> Državni proračun za iduću godinu upozorava da vlast napušta obećanja o potrebi povećanog izdvajanja za znanost i obrazovanje, stoji u priopćenju u kojem se ističe da odbijanje kredita Svjetske banke za obrazovanje upozorava da ono nije prioritet vlasti.</p>
<p> Zaključuju da najavljeno daljnje smanjivanje plaća korisnika proračuna najavljuje da vlast napušta i obećanje o tome da plaće u znanosti i obrazovanju neće zaostajati, a odbijanje usklađivanja plaća u javnim službama s plaćama u javnim poduzećima, upozorava da vlast napušta svoju posvećenost socijalnoj pravdi. Nastavnici i znanstvenici izigrani su, jer su se ove godine samo oni odricali u svojim plaćama, stoji, uz ostalo, u priopćenju, koje je potpisao predsjednik Sindikata znanosti Vilim Ribić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Kramarić: Nisam tužio Gradsko vijeće, nego sam zatražio zaštitu svojih prava</p>
<p>OSIJEK, 12. studenoga</p>
<p> - Prošloga je petka na sjednici osječkog Gradskog vijeća opet prozvan gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić, zbog njegova volonterskog obnašanja funkcije gradonačelnika dok plaću dobiva kao saborski zastupnik. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik Kramarić je podsjetio kako mu je još u svibnju ove godine Gradsko vijeće odbilo legitimitet kada se radi o njegovu izboru o tome za koju će od dviju funkcija koje obnaša primati plaću. »Ja sam već u lipnju zatražio očitovanje Ministarstva pravosuđa, lokalne uprave i samouprave te Upravnog suda da iznesu svoj pravorijek o mom slučaju«, istaknuo je osječki gradonačelnik, naglasivši da to nije klasična tužba već da on ima puno pravo, kao i svaki građanin tražiti zaštitu svojih prava.</p>
<p>On je ustvrdio da ne postoji nikakav propis koji bi ga prisilio da prima plaću u gradskoj upravi, zaključivši da je, na neki način, Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave već presudilo u njegovu korist.</p>
<p> Prema Kramarićevim riječima, njegov slučaj nije jedinstven jer i u gradovima poput Splita, Zadra, Paga ili Buja, postoje gradonačelnici-volonteri koji dolaze uprvo iz redova političkih stranaka koje su ga prozvale. »Ne vidim razlog zašto bi se dovodilo u pitanje moja slobodna volja i izbor«, kaže osječki gradonačelnik. Naglašava što je od svega najopasnije to što trpi neprocjenjivu političku štetu jer se stvara dojam o nekakvom slučaju, a pritom se zaboravlja da na poslove gradonačelnika i saborskog zastupnika obavlja već gotovo devet godina.</p>
<p>Kramarić ocjenjuje da je taj slučaj »nepotrebno iskonstruiran i nema nikakve zakonske osnove da se on postavlja u javnosti na način na koji se to učinilo«. On napominje i da se ništa bitno nije promijenilo kada je riječ o sadržaju i kvaliteti njegovog rada osim činjenice da je unatrag dvije godine odlučio primati plaću iz državnog proračuna, a ne iz gradskog. »Nije u pitanju nikakva materijalna korist jer je plaća istovjetna«, napominje osječki gradonačelnik. Na upit o tome postoji li kakav poseban razlog zbog čega se na sjednicama Gradskoga vijeća još od lipnja ove godine postavlja to pitanje, on odgovara da je riječ o »pokušaju hvatanja političkih pozicija i to na vrlo ružan način«.</p>
<p>Da bi se taj slučaj razriješio, Kramarić je potvrdio da je zatražio susret s vijećnicima Gradskoga vijeća. »Želim da u miru riješimo postojeće dvojbe i da prijateljski razjasnimo o čemu se zapravo radi«, zaključuje osječki gradonačelnik. (S. Č. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Bivši kustos benkovačkog muzeja odnio u Srbiju brojne ikone i slike? </p>
<p>BENKOVAC, 12. studenoga</p>
<p> - Tijekom okupacije zadarskog zaleđa iz više pravoslavnih crkava nestale su 162 ikone. Općinsko državno odvjetništvo u Benkovcu smatra da ih je bez dopuštenja hrvatskih vlasti u SRJ iznio bivši kustos Zavičajnog muzeja u Benkovcu Milorad Savić (48), te je protiv njega još u siječnju prošle godine podiglo optužnicu.</p>
<p> Suđenje Saviću je započelo 6. studenoga u Općinskom sudu u Benkovcu, a bit će nastavljeno krajem studenoga. Saslušani svjedoci su potvrdili da ikone nisu vraćene, a o tome kolika je njihova vrijednost, govorit će pomoćnik ministra kulture dr. Miljenko Domijan koji je pozvan na sljedeće ročište kao svjedok. </p>
<p> Zastupnik optužbe, zamjenik općinskog državnog odvjetnika Josip Pedišić, rekao je da postoje dokazi kako je ikone otuđio upravo Savić, kojem se sudi u odsutnosti. Kao dokaze je naveo reverse koje je Savić potpisao, zatim njegove izjave u kojima je tvrdio da se neće vratiti u Hrvatsku te činjenicu da je Savić organizirao izložbu tih ikona u Beogradu. Pedišić je poimenice naveo svaku ikonu koja nedostaje.</p>
<p> Na početku Savićeva suđenja, član benkovačkog Poglavarstva Mile Marić rekao je da ima potvrde Muzejsko-dokumentacijskog centra iz Zagreba po kojima su iz benkovačkog Zavičajnog muzeja otuđene inventarne knjige, te još 176 arheoloških predmeta. No, on ne zna je li ih otuđio optuženi Savić. Uz to, sveučilišni profesor s Filozofskog fakulteta u Zadru dr. Emil Hilje, koji je svjedočio o na benkovačkom su, izvijestio je da nedostaju četiri iznimno vrijedne gotičke slike: dvije iz pravoslavnih crkava u Smokoviću pokraj Zadra, jedna iz crkve u Ceranjama, pokraj Benkovca, te jedna iz manastira Krka. Te su slike kulturno dobro ne samo nacionalnog, nego i šireg značenja, rekao je Hilje dodavši da ih je otuđio netko tko se očito jako dobro razumije u gotičko slikarstvo.</p>
<p> U međuvremenu novi je ministar kulture SRJ Milan Komnenić rekao da će njegova zemlja vratiti Hrvatskoj svo opljačkano kulturno blago. </p>
<p> Suđenje Saviću zakazano je prije promjena u SRJ i najava povratka hrvatskog blaga. Ipak, prema riječima predsjednika benkovačkog Općinskog suda Miljenka Marinovića sudski proces Saviću, optuženom za iznos hrvatskog blaga će se nastaviti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Urednica CCN-a Zinka Bardić dobila »prvu rundu« u sporu s Upravom!</p>
<p>U subotnjem emitiranju iz promidžbenog priloga Posmrtna pripomoć izbacila je sporne navode / Vijeće za radio i televiziju kao nadležno tijelo ovih će dana iznijeti službeni stav, potvrdila je u nedjelju za Vjesnik dopredsjednica Vijeća dr. Marina Mučalo</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Vijeće za radio i televiziju kao nadležno tijelo ovih će dana iznijeti službeni stav o slučaju prikazivanja promidžbenog priloga Posmrtne pripomoći na CCN-u zbog kojega je glavna urednica Vijesti CCN-a Zinka Bardić u petak podnijela neopozivu ostavku. Potvrdila je to u nedjelju za Vjesnik dopredsjednica Vijeća dr. Marina Mučalo. Dodala je kako je »slučaj na CCN-u« u nadležnosti Vijeća, no ono se dosad nije službeno očitovalo isključivo zbog toga što se cijela stvar odvijala za vrijeme vikenda. »U svoje ime mogu, međutim, obećati da će Vijeće na svojoj sjednici 24. studenoga raspravljati i zauzeti stav o slučaju na CCN-u«, kazala je dr. Mučalo. </p>
<p>Podsjetimo glavna urednica Vijesti CCN-a Zinka Bardić podnijela je u petak navečer neopozivu ostavku nakon što je protiv njezine volje, a na inzistiranje Uprave, bio objavljen promidžbeni prilog Posmrtne pripomoći u kojem se tvrdi da Financijska policija nije otkrila nezakonitosti u radu tog poduzeća. Nakon priloga, u Vijestima je bio emitiran službeni izvještaj Ministarstva financija da se protiv odgovornih u Posmrtnoj pripomoći i njezinim trgovačkim društvima podnose kaznene prijave zbog utaje poreza i zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Da situacija bude kompliciranija, sporni prilog objavljen je između opće najave (tzv. headlines) i špice vijesti, zbog čega ga Bardić smatra dijelom programa za koji je ona odgovarala. Direktor CCN-a Miljenko Vinković odgovorio je Zinki Bardić, nakon njezina pismenog upozorenja, kako nema zakonskih prepreka za objavljivanje priloga. Vinković je u nedjelju za Vjesnik rekao da »sporna« promidžbena poruka nije bila u Vijestima, niti to može biti sukladno Zakonu. Kad je riječ o sadržaju promidžbene poruke, tvrdi direktor CCN-a, odgovara onaj tko ju je i naručio, dakle Posmrtna pripomoć. </p>
<p>Na našu konstataciju da su u subotu iz promidžbene poruke tog poduzeća izbačeni »sporni« dijelovi, što se može tumačiti tako da je bivša urednica Bardić bila u pravu, Vinković je odlučno kazao: »Sporne su izjave izbačene, ali ne na moju intervenciju, već na zahtjev tvrtke koja je naručila prilog. Ponavljam, sa sadržajem plaćenog oglasa nemam nikakve veze kao ni s njegovim naknadnim kraćenjem!« Direktor CCN-a dodao je u izjavi za Vjesnik da je odmah nakon neopozive ostavke Zinke Bardić, kao vršitelja dužnosti glavnog urednika Vijesti imenovao njezina dotadašnjeg zamjenika Gradimira Agbabu. Ujedno je najavio da će ovih dana biti raspisan javni natječaj za to mjesto. </p>
<p>Zinka Bardić, međutim, izbacivanje spornih dijelova iz promidžbenog priloga smatra dokazom da je u bila u pravu. »Direktora Vinkovića upozorila sam na to da ne možemo emitirati neistinite tvrdnje, a on me nije poslušao. Unatoč tome, sporne izjave, točnije tvrdnje da u zapisniku Financijske policije ne postoje informacije o istrazi u Posmrtnoj pripomoći, kasnije su ipak izbačene«, objasnila je Bardić.</p>
<p> Zakon o telekomunikacijama u 1. stavku članka 85. među ostalim navodi da promidžbene poruke i teletrgovina moraju biti pravedne i časne, ne smiju navoditi na pogrešno mišljenje i ne smiju biti protiv interesa kupca. U stavku 9. tog članka stoji da prikrivene i lukave promidžbene poruke nisu dopuštene. Nadalje se kaže da sadržaj i raspored programa pod pokroviteljstvom ni pod kojim prilikama ne smije biti pod utjecajem pokrovitelja na takav način koji utječe na odgovornost i uređivačku neovisnost koncesionara u odnosu na program. </p>
<p>Ujedno, sporni dijelovi promidžbenog priloga Posmrtne pripomoći emitiranog na CCN-u ne ulaze u tzv. vrijednosni sud, već u tzv. činjeničnu tvrdnju, koja se u ovom slučaju pokazala neistinitom. Vijeće za radio i televiziju koje će razmatrati slučaj, ipak će morati dati odgovor na najvažnije pitanje - je li sporni prilog bio emitiran u sklopu programa Vijesti, kako tvrdi Bardić, ili neovisno od njih, na čemu inzistira direktor Vinković.</p>
<p> Zanimljivo je da se »sličan slučaj« nedavno dogodio i na američkom CNN-u kad je objavljena promidžbena poruka tvrtke Microsoft u kojoj se govori da je Savezni sud krivo presudio kako je ta tvrtka u monopolnom položaju na tržištu pretraživača Interneta. U svojoj promidžbenoj poruci Microsoft je tvrdio da je sud donio pogrešnu odluku i da je nekompetentan. No, za razliku od CCN-a i Posmrtne pripomoći, američki CNN objavio je »tek« vrijednosni sud tvrtke Microsoft.</p>
<p>Inače, CCN je ime kojim se služi sedam lokalnih televizijskih postaja koje su umrežene u optički kabel u trenucima kad emitiraju zajednički program. Troškove i korištenje optičkog kabela HT-a, kao i troškove Vijesti plaća IREX- Pro Media, američka agencija za financiranje nezavisnih medija. Ta je agencija inače inicijator projekta CCN-a, odnosno Vijesti. IREX-Pro Media novac je uplaćivao na tvrtku TV Program d.o.o. preko koje se proizvodio program. Vlasništvo nad njom imaju televizijske postaje koje prenose program, a postotak vlasništva ovisi o dosegu njihove gledanosti. Najveći je vlasnik e OTV sa 40 posto udjela.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Pančić: Bude li za četiri godine manje socijalnih problema, dobro smo odradili posao </p>
<p>Građaninu kojeg je zanimalo hoće li se izjednačiti status sudionika II. svjetskog rata i hrvatskih branitelja, ministar je uzvratio kako je on vjerovao da se u rat ide zbog ideala, a ne radi mirovina </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - »Sposobnost Vlade ogleda se upravo u efikasnom rješavanju svakodnevnih problema građana. Ako za četiri godine takvih problema bude manje, to će biti znak da smo bili uspješni, da je aktualna vlast ispunila svoju zadaću«, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić razgovarajući uz kavu s građanima koji su u nedjelju posjetili sjedište Vlade u Banskim dvorima. Ovo je četvrti put otkako je zgrada Vlade nedjeljom otvorena za razgledanje prilikom kojega se građani mogu obratiti i predstavnicima Vlade. Dosad su domaćini bili premijer Ivica Račan, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>Pančić je naglasio da je njegov pristup prema građanima drukčiji, odnosno da on ne voli davati 'velika obećanja'. »Sve što mogu učiniti jest saslušati probleme građana, zabilježiti njihove upite i dvojbe i proslijediti ih nadležnim institucijama«, rekao je ministar dodajući kako je većina građana u razgovoru s njim ipak najviše tražila moralnu podršku.</p>
<p>»Mišljenja sam da svaki građanin u ovoj zemlji ima pravo na odgovor na pitanje kada će njegovi problemi biti riješeni. Na žalost, naše građane još najviše muči slaba gospodarska situacija u zemlji jer izravno ugrožava njihovu egzistenciju. Stoga mi je najviše pitanja i upućeno oko rješavanja socijalnog statusa, pronalaska posla, problema plaća i funkcioniranja pravosuđa.«</p>
<p>Na pitanje novinara je li mu se obratio koji hrvatski branitelj, Pančić je odgovorio da je razgovarao s nekolicinom koje je zanimalo kad će doći na red za dobivanje stambenog kredita. Na daljnji upit je li se tko od branitelja žalio na odnos aktualne vlasti prema Domovinskom ratu, uzvratio je da »nitko iz Hrvatskoga sabora nije došao na kavu u Banske dvore«. </p>
<p>Jedan je građanin u razgovoru s ministrom Pančićem zatražio da hrvatska vlast izjednači status i visinu mirovina sudionika Drugoga svjetskog rata sa statusom umirovljenih hrvatskih branitelja. Ministar mu je na to rekao kako je mislio da ljudi odlaze u rat zbog ideala, a ne radi stanova i mirovina. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Kamate u Hrvatskoj smanjivat će se i sljedeće godine </p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Nakon što su ove godine za određene vrste kredita i za svoje najbolje klijente neke banke snizile kamate ispod 10 posto, sad prognoziraju da bi kamatne stope u 2001. mogle nastaviti pad. Procjenjujem, kaže Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, da će kamate i dalje biti relativno niske, sljedeće godine vjerojatno i nešto niže nego danas. No, dodaje, ne znam kad će uslijediti val investicija i poduzetničkog optimizma jer ne znam kad će vlast dovoljno sniziti poreze, smanjiti osobnu i javnu potrošnju, omogući veću štednju i veća ulaganja. U Zagrebačkoj banci imaju još neke 'male rezerve' koje bi omogućile snižavanje kamata za dobre dužnike, ali Luković ponavlja da je ključ za nastavak pada kamata sad izvan bankovnog sustava. Dolaskom stranih banaka u RH se više ne može govoriti o nedostatnim izvorima financiranja, a poznato je da su kamate za najmanje rizične pale ispod 10 posto, podsjeća Zdenko Adrović, predsjednik Raiffeisenbank u Zagrebu. Ipak, ne vjeruje u kreditnu ekspanziju prema poduzećima u 2001. godini.</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>Državni inspektorat odbacuje ucjene Hrvatskog telekoma</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - »Hrvatski telekom (HT) iznosi neistine u javnost kad negira nadležnost Državnog inspektorata u svezi s nadzorom obračuna telefonske pretplate. Naši gospodarski inspektori obavili su nadzor u HT-ovu Telekomunikacijskom centru Zagreb u skladu sa zakonom.« Državni inspektorat odbacuje i tvrdnje predstavnika HT-a da će, bude li Telekom morao korisnicima od 1997. vraćati novac od pretplate (70 kuna), država također morati vratiti PDV na taj iznos. </p>
<p>U Inspektoratu ističu da u skladu sa Zakonom o ustroju tog tijela, državni inspektori, »uz elektromagnetska mjerenja i zaštitu na radu, mogu kontrolirati i cijenu proizvoda i usluga, naknade, pristojbe, te pretplate« koje se zaračunavaju prema propisu. To znači da je svaka »dvojba o njihovoj nadležnosti bespredmetna«. </p>
<p>Kad je riječ o Telekomovoj žalbi na sve točke iz nalaza inspektora, u Inspektoratu odgovaraju da će HT uskoro dobiti odgovor u zakonskom roku od 30 dana. </p>
<p>Sudbina eventualnog vraćanja novca pretplatnicima ovisi o odluci Povjerenstva za žalbe Državnog inspektorata, kao drugostupanjskog tijela kojemu je HT izravno poslao žalbu. Ako Povjerenstvo odbaci žalbu, odnosno suglasi se s nalazom Državnog inspektorata, rješenje o povratu novca i zabrani daljnje naplate pretplate u iznosu od 70 kuna postaje izvršno.</p>
<p> Što se tiče »nepostojećeg zahtjeva za povećanjem mjesečne pretplate« kako tvrdi Ministarstvo gospodarstvo, Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a, kaže da je to problem Ministarstva, a ne HT-a. Telekom ima parafiran potpis nadležnog službenika da je zahtjev za odobrenjem više cijene pretplate zaprimljen u Ministarstvu gospodarstva u dva navrata; prvi put u srpnju 1997. i zatim u veljači 1998. godine. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="103">
<p>Od travnja 2001. gradnju autocesta preuzima novo javno poduzeće</p>
<p>Prema uzoru na slovenski model osnovat će se Društvo za gradnju autocesta Republike Hrvatske (DARH) / Hrvatskoj je potrebno još oko 600 kilometra autocesta, a njihova bi se gradnja trebala financirati od ubranih cestarina, postotka iz cijene benzina te kredita koje će poduzeće podizati na tržištu na temelju vlastitih sredstava, ističe ministar Alojz Tušek / Hrvatska uprava za ceste neće nestati, nego će dobiti drukčiji status</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Gradnja autocesta u Hrvatskoj ubuduće se više neće financirati iz državnog proračuna, nego će o tome brinuti posebno poduzeće koje bi trebalo započeti radom do travnja iduće godine. Prilikom izglasavanja prijedloga proračuna za iduću godinu, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek te ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić dali su, naime, Vladi do znanja da se proračun za sljedeću godinu neće moći izvršiti ako se do 1. travnja 2001. godine ne osnuje posebno poduzeće za autoceste.</p>
<p>U prijedlogu zakona o izvršenju proračuna za iduću godinu dva članka su posvećena upravo osnivanju tog novog poduzeća, rekao je za Vjesnik ministar Tušek. Hrvatskoj je potrebno još oko 600 kilometra autocesta, ističe Tušek, i one će se, ako taj prijedlog bude realiziran, ubuduće graditi po tržišnom principu. Odnosno, za autoceste se neće izdvajati novac iz budžeta nego će se njihova gradnja financirati od ubranih cestarina na autocestama, određenog postotka iz cijene benzina te kredita koje će poduzeće podizati na tržištu na temelju vlastitih sredstava. </p>
<p>Po riječima ministra Tušeka, još nije odlučeno koliki će postotak cijene benzina u Hrvatskoj odlaziti za autoceste, dok u Sloveniji na primjer taj udio iznosi 20 posto. Prema uzoru na slovenski model, koji izuzetno dobro funkcionira, osnovat će se, dakle, Društvo za gradnju autocesta Republike Hrvatske (DARH) - tako će se najvjerojatnije zvati novo javno poduzeće - kaže pomoćnik ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Stanko Kovač. U pripremama sudjeluju sva nadležna ministarstva - pomorstva, prometa i veza, javnih radova, graditeljstva i obnove, zaštite okoliša i prostornog uređenja te Hrvatska uprava za ceste (HUC). </p>
<p>Upravo ovih dana, ističe Kovač, traju intenzivni razgovori oko restrukturiranja sadašnje Hrvatske uprave za ceste i osnivanja nove tvrtke, budući da će se te dvije stvari rješavati »u paketu«. Zajedničko rješavanje nužno je zbog činjenice da su u Hrvatskoj trenutačno sve ceste u nadležnosti HUC-a i sve se financiraju iz proračuna. Problem je u tome, naglašava Kovač, što HUC nema status poduzeća, nego državne uprave te se stoga ne može pojavljivati na tržištu i poslovati po tržišnim principima, a s druge strane opterećuje državni proračun. Zbog toga planiramo, kaže Kovač, da se autoceste izdvoje iz proračuna, a time i iz državne uprave, kao što je učinjeno i u Sloveniji. One su ipak na svojevrsnom višem stupnju, naglašava on, nego ostale ceste i na njima se u pravilu naplaćuje cestarina tako da su i komercijalni objekti, dakle zarađuju. Odnosno, pojašnjava Kovač, imaju potporu države ali egzistiraju na tržištu.</p>
<p>Zalažući se za takav model gradnje autocesta, Hrvatska nije trebala izmišljati »toplu vodu« jer upravo u svom susjedstvu ima primjer koji izvrsno funkcionira, navodi Kovač pojašnjavajući zašto je izabran slovenski model. Doduše, kaže on, model nije moguće jednostavno preslikati, nego ga treba prilagoditi domaćim uvjetima. U sklopu toga, Uprava za ceste će se preustrojiti u svojevrsnu direkciju za ceste, dakle HUC neće nestati nego će dobiti drukčiji status. Budući da je sada u nadležnosti HUC-a projektiranje, građenje i održavanje svih javnih cesta, prema predloženom modelu dio funkcija, one upravne, trebala bi preuzeti nadležna ministarstva.</p>
<p>Dio zaposlenika HUC-a, kojih je trenutačno 1.200, trebao bi prijeći u novoosnovano poduzeće, dok će dio ostati u HUC-u koji će i dalje voditi brigu o investiranju i održavanju svih cesta, osim autocesta. </p>
<p>Kvaliteta novoga modela je i u tome što više neće isključivo HUC odlučivati gdje će se što graditi, kaže glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Marijana Petir. To će uvesti reda u cestogradnju, ističe ona, jer će nadležna ministarstva zajednički donositi četverogodišnje planove cestogradnje. </p>
<p>Kako doznajemo, ministarstva bi do kraja godine trebala zgotoviti svoje prijedloge tako da se konačni prijedlog uputi Vladi u siječnju sljedeće godine te da se najkasnije do travnja osnuje DARH. </p>
<p>Inače, ukupna dužina cestovne mreže u Hrvatskoj iznosi 28.008 kilometra, od čega je 475 kilometara autocesta i brzih cesta. Na zaokret u načinu financiranja izgradnje autocesta hrvatska Vlada se odlučila stoga što veliki novac koji se trenutačno za ceste izdvaja iz proračuna jako opterećuje nacionalni budžet. Ocjenjujući da su ceste i autoceste jedna od najvećih vrijednosti Hrvatske, Vlada se opredijelila za pozitivna svjetska iskustva. Time će se ujedno državni proračun rasteretiti za više od dvije milijarde kuna, što je u skladu s najavljenom politikom štednje na kapitalnim investicijama. Osnivanjem javnog poduzeća koje bi poslovalo po tržišnim principima, zadovoljavaju se, dakle, oba zahtjeva - kvalitetne autoceste se mogu graditi, a proračun je rasterećen njihova financiranja. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="104">
<p>Hrvatska je u vrhu tranzicijskih zemalja po rasprostranjenosti debitnih i kreditnih kartica</p>
<p>ZAGREB, 12. studenoga</p>
<p> - Ako je suditi prema podacima o rasprostranjenosti debitnih i kreditnih kartica u svijetu, koje je nedavno objavio Europay, tvrtka za plaćanje karticama, hrvatsko se društvo sve više približava modelu razvijenih, bezgotovinskih društava Zapada. Naime, s više od 1,5 milijun debitnih (Maestro i Cirrus) i 115.000 kreditnih Eurocard-Mastercard kartica sredinom ove godine, Hrvatska se svrstala u sam vrh tranzicijskih zemalja.</p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine broj Europayovih kartica u nas je porastao za 328.000. Naime, kraj 1999. Hrvatska je dočekala sa više od 1,2 milijuna debitnih i 110.000 kreditnih kartica ove tvrtke, u nas zastupljene uglavnom putem pojedinih poslovnih banaka. To znači da je u prvom polugodištu Europay u Hrvatskoj izdao novih 323.000 Cirrus i Maestro debitnih kartica, te oko 5.000 novih Eurocard-Mastercard kreditnih kartica, stoji u izvješću o poslovanju ove organizacije. </p>
<p>Riječ je o porastu Cirrus i Maestro debitnih kartica za 26 posto, odnosno rastu broja Eurocard-Mastercard kreditnih kartica od pet posto u prvih šest mjeseci ove godine.</p>
<p>Vlasnici Europayovih debitnih i kreditnih kartica u Hrvatskoj mogli su krajem prošle godine gotovinu podizati na ukupno 399 bankomata. U Europayu kažu da su bankomatima najbolje pokrivena područja Zagreb i ostali veći gradovi, te obalno područje zemlje. Na kraju prošle godine Maestro debitnim karticama u Hrvatskoj se moglo plaćati na 1.385 terminala.</p>
<p>Od zemalja u tranziciji, krajem lipnja ispred nas bile su jedino Poljska, s 3,5 milijuna debitnih i 306.000 kreditnih kartica iz sustava Europay, i Mađarska, s dva milijuna debitnih i 519.000 kreditnih Europay kartica. Također, neznatno veći broj debitnih Europay kartica, njih 1,7 milijuna imala je Rusija. U toj je zemlji, međutim, na kraju drugoga tromjesečja ove godine bilo samo 74.000 Eurocard-Mastercard kreditnih kartica. </p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da je kartično poslovanje u Ukrajini, teritorijalno najvećoj zemlji na starom kontinentu (ako ne računamo Rusiju i Tursku), bilo razmjerno slabo razvijeno. U toj je zemlji, naime, Europay do sredine godine izdao jedva 260.000 debitnih i 24.000 kreditnih kartica. U Sloveniji se, s druge strane, Europay očito uspješno utaborio, jer je do sredine ove godine izdao 913.000 debitnih i 202.000 kreditnih kartica. U Bosni i Hercegovini i Makedoniji Europay se tek počeo širiti, s obzirom da je ukupan broj izdanih kartica u tim zemljama 2.000 odnosno 6.000.</p>
<p>Europay International je organizacija za kartično poslovanje, koju su 1992. osnovale europske poslovne banke. Ona posluje u 44 europske i srednjoazijske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Sjedište tvrtke je u belgijskom gradu Waterloou. </p>
<p>Sredinom godine, Europayevim se karticama koristilo gotovo 250 milijuna ljudi, ili 12 posto više nego u istom razdoblju lani. Od toga broja, 185, 6 milijuna otpada na debitne Cirrus i Maestro kartice, kojih je potkraj lipnja bilo za 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kreditnih Eurocard-Mastercard kartice bilo je 64,2 milijuna ili 15 posto više nego krajem lipnja prošle godine. </p>
<p>Proizvod Europaya, popularno nazvan »Elektronički novčanik«, obuhvaća tri »paketa«, poznata pod nazivom »plati prije«, »plati sada« i »plati poslije«. Osim debitnih i kreditnih kartica, u Europayeve proizvode ulaze i putnički čekovi i euročekovi, koji su u nas razmjerno slabo zastupljeni.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="105">
<p>Bivši narkomani na poziv župnika govorili vjernicima o svojim iskustvima s drogom </p>
<p>OSIJEK, 12. studenoga</p>
<p> - Bivši narkomani, članovi Zajednice »Cenacolo« iz Vrbovca, govorili su u nedjelju, nakon misnog obreda u crkvi sv. Luke Evanđelista, o problemu zloporabe droge, njezinim posljedicama i liječenju. </p>
<p>Njihov susret s vjernicima organizirao je župnik Ivan Jurić iz Župe sv. Luke Evanđelista koja je smještena između prigradskih osječkih naselja Josipovca i Višnjevca. Kako nam je rekao, na poziv članovima »Cenacole« odlučio se kako bi se kroz njihova svjedočanstva roditelji naučili prepoznati taj problem.</p>
<p>U prepunoj crkvi okupljenim vjernicima govorili su Renato Lučin (1978.), iz Splita, Slavomir Stolić (1966.) iz Šibenika i Nikša Lulić (1968.) također iz Splita. </p>
<p>Nikša Lulić nam je ispričao kako je već sa 12 godina počeo pušiti cigarete gledajući svoje roditelje, a okušao je i alkohol promatrajući svoga djeda. »Moja obitelj bila je obična, radnička, i ništa mi u njoj nije nedostajalo, ali nije bilo razgovora, druženja i suočavanja s našim problemima«, priča ovaj mladić koji je sa 25 godina odlučio izaći iz pakla droge. Prisjeća se kako se njegovo društvo identificiralo s mrtvim rockerima, kako su postali agresivni prema okolini. Sve su im misli bile usmjerene na to kako nabaviti drogu stoga su znali posegnuti i za krađom. U Zajednici »Cenacolo« Nikša Lulić je već sedam godina. Kako kaže, zaustavio se na heroinu a marihuanu je prvi put konzumirao kao malodobnik. »Želio sam prekinuti s takvim životom u kojem sam već osjećao dah smrti«, detalj je iz potresnog svjedočanstva ovog mladića, koji je, kako kaže, u dubini duše osjećao da postoji nešto bolje i da mora okončati svoje daljnje propadanje. </p>
<p>U Zajednici »Cenacolo« koriste se sve terapije koje jamče povratak volje što je najvažnije kad se postaje njezin član, kaže Nikša. »U Zajednici nema psihijatara, tableta, cigareta, televizije, djevojaka i još puno toga što je za druge ljude 'normalno'«, dodaje naš sugovornik. Prema riječima članova Zajednice koji su na poziv župnika Jurića došli u Osijek, za bivše ovisnike najvažnije je da vrate izgubljenu volju i počnu poštivati red i disciplinu nasuprot nekadašnjih misli koje su bile usmjerene samo na to kako doći do droge. </p>
<p>Zajednica »Cenacolo« kršćansko je udruženje koje prihvaća izgubljene mlade ljude, nezadovoljne, zbunjene, očajne i one koji žele pronaći sebe, radost te smisao života. Osnovana je u srpnju 1983. zahvaljujući duhovnom razumijevanju časne sestre Elvire Petrozzi koja je željela darovati život Bogu u korist i na uslugu narkomanima i svim izgubljenim mladima. Danas ta zajednica broji 27 bratovština rasprostranjenih po Italiji i cijelom svijetu. Sjedište joj je u talijanskom gradu Saluzzu. U Hrvatskoj ona djeluje u Varaždinu, Vrbovcu, Šišincu, Novigradu, Biogradu te Ugljanima kod Sinja okupljajući 300 mladih osoba koji su prošli zlo droge, alkoholizma i drugih ovisnosti. Zajednica u Vrbovcu okuplja 50 mladih. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="106">
<p>Frankić: Ne treba političar doći na zaštićeno područje </p>
<p> i određivati tko će se čime baviti</p>
<p>Ovih dana kada nas šokiraju vijesti o teškim ekološkim incidentima, stiže vijest da će Svjetska banka odobriti šest milijuna američkih dolara za projekt očuvanja hrvatskih krških ekoloških sustava. O tom projektu smo razgovarali s dr. Anamarijom Frankić, savjetnicom Svjetske banke za ekologiju. </p>
<p>• O kakvu je projektu riječ?</p>
<p>- O projektu očuvanja krških područja Like i Gorskog kotara i nekih naših nacionalnih parkova i parkova prirode. Pritom nije riječ samo o očuvanju prirode, nego i tradicionalnog načina života čovjeka na tim područjima te vrednovanju prirode i tog načina života za turističku ponudu. Šest milijuna dolara, koliko Svjetska banka daje za taj projekt, nije mnogo, ali se njime otvaraju vrata većim projektima. </p>
<p> • Zašto nas stranci moraju upozoravati na naše prirodne ljepote i privlačnost tradicionalnog načina života?</p>
<p>- To je žalosno. Vjerojatno mislite na nedavni posjet stručnjaka nacionalnih parkova SAD-a Lici, Gorskom kotaru i našim parkovima koji su nam rekli da skrivamo naše prirodne ljepote i vrijednosti. Kažu nam da skrivamo i tradicionalan način života, primjerice mještana u ličkim ili goranskim selima. Svakako valja čuti što o nama, posebice našem zaštićenom okolišu, misle stranci, oni koji nemaju tako očuvanih prirodnih vrijednosti. Mnogi nam iz Europe i SAD-a poručuju da ne činimo pogreške koje su oni davno učinili. Stoga je pilot-projekt, koji je ovih dana predstavila konzultantska tvrtka »Pap-Rac« iz Splita, vrijedan. </p>
<p>• Što projekt nudi?</p>
<p>- Mišljenja o korištenju nekoliko zaštićenih prostora Like i Gorskog kotara, pa i izvan nacionalnih parkova. Želimo da čovjek na tom prostoru njeguje tradicionalan način života i odnos prema okolišu, da zadrži i kulturu življenja svojih otaca i djedova, način gradnje kuća i nastambi. Očekujemo da se bavi stočarstvom i poljoprivredom, proizvodnjom zdrave hrane i da sve to primjereno vrednuje kroz turizam. Treba omogućiti suživot čovjeka i prirode. Očuvani prirodni resursi najveće su bogatstvo Hrvatske.</p>
<p>• Zašto mi to ne vrednujemo?</p>
<p>- Kad vam strani stručnjaci i zaštitari prirode kažu da ne znate što imate, kao i da i ne znate valorizirati taj ekoturistički proizvod, to govori dosta. Mislim da su se politika i političari umiješali u prirodu, u struku, što je pogubno. To se pokazalo i na primjeru Plitvica u posljednjih deset godina. Zar je potrebno da političar dođe u park ili na otok i kaže lokalnome mještaninu - e, ti ćeš se baviti ovim ili onim, kad i mi stručnjaci nemamo pretenzija to nametati. Naša je uloga poticati na povratak onome vrijednome iz načina života naših djedova. To je cilj tog pilot projekta, koji će se ostvariti do kraja 2001. godine.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001113].
|
