NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000613].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216987 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Je li Vlada promjenom ugovora s Enronom doista uštedjela državi više od 200 milijuna dolara?</p>
<p>Damir Begović, bivši direktor HEP-a i potpisnik razvrgnutog ugovora: Enron će po novom dogovoru, u stvari, zaraditi više nego da su ostvareni prijašnji, zadnjih mjeseci često napadani ugovori! / Goran Granić, potpredsjednik Vlade i potpisnik novog ugovora: Promjenom ugovora uštedjeli smo više od 200 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Jesu li za Hrvatsku i Hrvatsku elektroprivredu povoljniji dosadašnji ugovori s velikom američkom energetskom kompanijom Enronom o gradnji plinske TE Jertovec i otkupu struje ili novi dogovori, koje su ovih dana s čelnicima Enrona sklopili Vladini pregovarači na čelu sa zamjenikom premijera dr. Goranom Granićem?</p>
<p>Odgovor na to pitanje s razlogom zanima javnost budući da se mišljenja Vladine pregovaračke ekipe i prijašnjeg predsjednika Uprave HEP-a Damira Begovića, koji je sredinom prošle godine po nalogu Vlade potpisao ugovor o gradnji TE Jertovec, o tome dijametralno razlikuju.</p>
<p>Naime, Vladini pregovarači tvrde da su u Houstonu postignuta prihvatljiva rješenja za obje strane i da je za Hrvatsku takav oblik suradnje znatno povoljniji od prethodnog te da se Enron, prihvaćajući promjene dvaju ugovora o gradnji plinske TE Jertovec i prodaji električne energije HEP-u, u stvari odrekao dobiti od čak 250 milijuna dolara! Međutim, nameće se pitanje zašto je Enron popustio i naizgled se olako odrekao više nego primamljive zarade. Tim više kad se ima u vidu to da Enron spada među dvadesetak najvećih (dakle i najutjecajnijih) američkih kompanija s kojima se ugovori ne razvrgavaju tek tako. Osim toga, Enron je, budući da je u rukama imao potpisan čvrsti ugovor, svoja prava mogao ostvariti i pomoću u takvim slučajevima uobičajene međunarodne arbitraže.</p>
<p>Mogući odgovor na to pitanje ponudio je prijašnji predsjednik Uprave HEP-a Damir Begović, kojega je nova Vlada prije nekoliko mjeseci smijenila s tog mjesta. On tvrdi da takva odluka Enrona ne treba čuditi budući da će američka kompanija po novom dogovoru u stvari zaraditi više nego da su ostvareni prijašnji, prošlih mjeseci često napadani ugovori!</p>
<p>Po njegovim riječima, ugovor koji je 23. lipnja prošle godine u Dubrovniku potpisao s potpredsjednikom Enrona Josephom Suttonom je u stvari u poslovnom smislu prihvatljiv ugovor o gradnji TE Jertovec na zajam ili, još preciznije, određena vrsta leasinga budući da bi HEP nakon dvadesetgodišnje isplate postao vlasnikom elektrane. Naime, novac za tu investiciju bi osigurao Enron, a HEP bi taj zajam otplaćivao narednih 20 godina. Konkretno, Enron bi godišnje dobivao nešto više od 30 milijuna dolara, čime bi si pokrio troškove investicije, rada i održavanja elektrane, a ukupan profit bi mu, po Begovićevim riječima, bio oko 30 milijuna dolara. Pritom valja znati da HEP nije bio obvezan preuzeti svu struju proizvedenu u toj elektrani, nego samo količine koje bi mu bile potrebne i za koje bi osigurao gorivo, što je po ugovoru bila njegova obveza.</p>
<p>Drugi ugovor, koji je s Enronom u Londonu potpisao tadašnji ministar gospodarstva Nenad Porges, predviđa da HEP od njih tijekom 28 mjeseci iznajmljuje (po tzv. dnevnom režimu rada) 150 MW proizvodnih kapaciteta po cijeni od 2,1 do 2,2 centa po kilovatsatu električne energije. Begović procjenjuje da je ta cijena bila neznatno viša od tadašnje tržišne, pa bi po tom ugovoru američka kompanija zaradila samo od pet do šest milijuna dolara.</p>
<p>Proizlazi da bi Enron, po Begovićevim riječima, provedbom tih dvaju lani sklopljena ugovora ukupno zaradio 35-36 milijuna dolara, dok će, dodaje, po ovih dana u Houstonu dogovorenim uvjetima za prodaju struje HEP-u tijekom 18 mjeseci, po cijeni od 3,79 centi po kilovatsatu, zaraditi oko 40 milijuna dolara! »Naime, ta cijena je gotovo dvostruko veća od trenutnih cijena na europskom tržištu električne energije. Budući da je sada dogovoren zakup proizvodnih kapaciteta snage 240 MW tijekom 9.000 sati, to znači da će Enron na svakom od prodanih 2,2 milijarde kilovatsati zaraditi oko 1,9 centi, što ukupno iznosi oko 40 milijuna dolara«, tvrdi Begović.</p>
<p>Međutim, u ponedjeljak Vjesnik nije uspio dobiti podrobnije komentare tih njegovih tvrdnji budući da je ministar gospodarstva Goranko Fižulić cijeli dan bio zauzet sastancima, a dr. Goran Granić nije želio komentirati Begovićeve izjave. Ponovio je samo to da, po njegovim podacima, Enronova dobit od gradnje i vođenja TE Jertovec ne bi bila samo 30 milijuna dolara, nego čak 250 milijuna dolara te ustvrdio da je jedini ustupak koji je hrvatsko izaslanstvo učinilo Enronu, kako bi im djelomično kompenziralo troškove trogodišnjeg pregovaranja s bivšom hrvatskom Vladom, dogovor o povećanju otkupne cijene i količine struje tijekom 18 mjeseci od 1. siječnja 2001. Također je dodao da sada otpadaju i obveze HEP-a iz ugovora da izgradi 110-kilovoltni dalekovod od trafostanice Žerjavinec do TE Jertovec, pripremi trafostanicu, osigura gorivo, vodu i sve dozvole za rad elektrane što bi po izračunima HEP-a stajalo oko 80 milijuna maraka.</p>
<p>Što se tiče prije i sada dogovorene cijene struje, predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović je nakon povratka iz SAD-a izjavio da je cijena koju će HEP po godišnjem ugovoru plaćati Enronu od početka naredne godine »nešto viša od prosječne« na tržištu. Istodobno je ministar Fižulić istaknuo da je dosadašnji ugovor s Enronom predviđao otkup struje po cijeni od 5,6 centi za kilovatsat, čime je argumentirao da je sada dogovorena cijena od 3,79 centi povoljnija.</p>
<p>Zato se sada sa zanimanjen očekuje za utorak najavljena konferencija za novinare u Hrvatskoj elektroprivredi na kojoj će predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović govoriti o ishodu pregovora s Enronom i statusu Ugovora o TE Jertovec. Vjerojatno će na njoj novinari uz odgovore na pitanja je li HEP promjenom ugovora dobio ili izgubio konačno dobiti i dosad sve potpisane ugovore o tom spornom poslu, jer se o njima puno priča, ali ih nitko, osim uskog kruga političara i gospodarstvenika, još nije vidio.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Brod na kojem su zapovjednici dvojica Hrvata otet je radi dobivanja političkog azila</p>
<p>Brod s 25 članova posade, na kojem je Sergej Dešković zapovjednik, a Zlatko Paškavalin šef stroja, oteli su naoružani otmičari - desetorica Iranaca i četvorica Iračana. Još je posve neizvjesno gdje će i kada brod pristati / Sindikat hrvatskih pomoraca u ponedjeljak nije uspio stupiti u kontakt s tvrtkom koja je vlasnik broda. Zapovjednik Dešković, kaže Predrag Brazzoduro, član je Sindikata pomoraca i godinama je radio kao zapovjednik na brodovima Croatia Linea / Obitelji dvojice pomoraca do ponedjeljka se nisu obratile Sindikatu</p>
<p>RIM/ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Hrvatski pomorci Sergej Dešković iz Opatije i Zlatko Paškvalin iz Rijeke nalaze se na talijanskom brodu »Med Star«, zatočenom u Adenskom zaljevu, potvrdila je talijanska kompanija »B. Navy« iz Savone, koja je posredovala u angažiranju hrvatskih pomoraca. Brod s 25 članova posade na kojem je Dešković zapovjednik, a Paškavalin šef stroja oteli su naoružani otmičari - desetorica Iranaca i četvorica Iračana. Još je posve neizvjesno gdje će i kada brod pristati.</p>
<p>Po svemu sudeći, ne radi se o klasičnoj otmici, kao što se u početku mislilo, već su četrnaestorica slijepih putnika zatočila brod kako bi dobili političkin azil u nekoj od europskih država. Osim dvojice hrvatskih pomoraca, ostali članovi posade su Filipinci, a ne Hrvati kako je to u nedjelju tvrdila agencija AP. Kako Vjesnik doznaje, brod je vlasništvo tvrtke »Alcova Shipping Company« iz Gibraltara, a plovi pod zastavom državice Saint Vincent and Grenadine.</p>
<p>Otmičari su na brod ušli u iranskoj luci Bandar Abbas, gdje je na brod ukrcano 2.000 tona granita. Prošloga se četvrtka brod uputio prema luci Kandla na sjeveru Indije. Na određenu destinaciju nije stigao, jer su ga slijepi putnici preuzeli i postavili svoje zahtijeve.</p>
<p>Alarm SOS je doista, kao što je izvješteno u nedjelju, poslan indijskoj lučkoj kapetaniji, jer slijepi putnici nisu htjeli napustiti brod i u očaju su prijetili da je na njemu postavljena bomba, koju će aktivirati, ako ne dobiju polički azil. Vrlo brzo se stanje razjasnilo, pa je već u nedjelju navečer brod bio pod punom kontrolom kapetana Deškovića s kojim se zadnji put telefonski razgovaralo u ponedjeljek ujutro. Nakon svih bombastičnih vijesti i netočnih podataka, sve se svelo na humanitarnu akciju rješavanja pitanja odbjeglih Iranaca i Iračana, koji tvrde da ih čeka smrtna kazna u njihovim zemljama.</p>
<p>Talijanska je kompanija u ponedjeljak obznanila da otmničari traže politički azil, jer se ne mogu vratiti u Iran i Irak, a nemaju nikakvo oružje ni eksploziv. Brod je trenutačno na poziciji oko 70 nautičkih milja od indijske luke Dwarka i kompanija jamči da nema opasnosti ni za posadu niti za brod. Na brodu, tvrde u Savoni, nema podmetnutog eksploziva.</p>
<p>U tijeku je traženje zemlje koja je voljna dati politički azil slijepim putnicima kako bi brod mogao u srijedu pristati u indijskoj luci Bombaju. Sve pregovore s uplašenim otmničarima vodi njemačka organizacija »Protection & Indemnity«.</p>
<p>Indijski dnevni list The Times of India donosi informaciju indijske obalne straže o tome da otmičari neće dozvoliti ulazak broda u indijske teritorijalne vode. Također prenosi da otmičari traže politički azil u Europi, pa su u stalnoj radio-vezi s vlasnicima broda u Italiji. Kako tvrdi indijski izvor, »gusari« vjeruju da neće morati odgovarati za svoj čin koji se po zakonima svih država karakterizira kao kazneno djelo. Novinska agencija The Aisan Age prenosi da je brod viđen iz helikopetera i da bi prisilno trebao uploviti u indijsku luku Porbandar. Također, po tim izvorima, posada nije u opasnosti, a njemačka organizacija »P« pregovara s otmičarima. Iračani i Iranci bi trebali, nakon što se okončaju pregovori i brod pristane, biti prebačeni u neku od europskih luka, gdje će biti predani UNHCR-u.</p>
<p>Koordinator za Hrvatsku Međunarodne udruge transportnih radnika (ITF) Predrag Brazzoduro Vjesniku je u ponedjeljak popodne izjavio da će ta svjetska organizacija učiniti sve kako bi se članovi posade sigurno iskrcali. Glavna prepreka da se nešto konkretno učini je to što se, sve do iskracaja, neće pouzdano znati tko je naše ljude ukrcao na brod. Sumnja se da je prste u posredovanju s talijanskom agencijom imao i riječki Croatia Line.</p>
<p>Sindikat hrvatskih pomoraca u ponedjeljak nije uspio stupiti u kontakt s tvrtkom koja je vlasnik broda. Zapovjednik Sergej Dešković, kaže Brazzoduro, član je Sindika pomoraca i godinama je radio kao zapovjednik na brodovima Croatia Linea. Obitelji dvojice pomoraca do ponedjeljka se nisu obratile Sindikatu.</p>
<p>»Nama je najvažnije da se hrvatski članovi posade sretno vrate kući, a sve ostalo je pitanje politike, a status otmičara se mora rješavati diplomatskim putem«, objašnjava Brazzoduro. On ističe da Sindikat može izvršiti pritisak na vlasnaika broda da se više angažira radi mirnog rješenja te neobične otmice. Naime, u Sindikatu ne pamte sličan slučaj u kojem su sudjelovali hrvatski pomorci, a također napominju da su zapravo nemoćni, jer naši brodari nemaju gotovo nikave veze s prijevoznicima iz Indije, Irana ili Iraka.</p>
<p>Sanja Mihaljinac i Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Britanska vlada nadzire Internet? </p>
<p>LONDON, 12. lipnja</p>
<p> - Gangsterske bande, krijumčari droge i svodnici sve češće dogovaraju svoje mutne poslove posredstvom Interneta, a i pedofili sve više koriste cyberspace za raspačavanje opscenog materijala. U pokušaju da doskoči kriminalnom podzemlju, koje se elektronski moderniziralo, britanska vlada priprema zakon kojim bi se regulirao tajni nadzor Interneta. No, to ju je dovelo u izravni sukob sa skupinama za zaštitu građanskih prava, poslovnim krugovima te mnogima koji se bune protiv ozakonjenog elektronskog njuškanja.</p>
<p>Prijedlog novog britanskog zakona pokriva način na koji policija i tajne službe smiju motriti Internet. To dosta nalikuje postojećim pravilima koja te službe moraju slijediti kad, recimo, žele prisluškivati nečiji telefon. Zakonodavac također predlaže da policija i tajne službe svakoga mogu prisiliti da im preda »ključ« za dešifriranje kodiranih e-mailova. Za one koji to odbiju, predviđa se zatvor do dvije godine. Britansko ministarstvo unutarnjih poslova zabrinuto je zbog toga što se kriminalci sve više sporazumijevaju posredstvom šifriranih poruka na Internetu. U to ime, služba sigurnosti MI5 već uređuje i novi centar motrenje Interneta iz kojega će se hvatati i dešifrirati kodirane poruke u cyberspaceu te čitati kodirane e-mailove. Od kompanija koje pružaju pristup na Internet sada se traži da instaliraju posebne kablove kako bi MI5 izravno mogao skidati sumnjivi materijal, što bi mu olakšalo posao. Organi reda trebat će za sve to odobrenje ministarstva unutarnjih poslova da smiju pretraživati Internet i čitati nečije e-mailove.</p>
<p>Skupine za zaštitu građanskih sloboda na Otoku te pojedini političari i biznismeni tvrde da zakon, kako je zamišljen, ugrožava privatnost svakog pojedinca. Toga je mišljenja i Dom lordova, koji planirani zakon kani propustiti kroz vrlo fino sito i prišiti mu mnoge amandmane u pokušaju da ublaži njegovu drakonsku ćud. Lordove također brine da će legalizirano njuškanje po Internetu biti štetno za biznis. Istog su mišljenja i poslovni krugovi. Poslovno udruženje nazvano Alijansom za elektronski biznis objavilo je u ponedjeljak izvješće kojim se osuđuje vladine planove o strogo kontroliranom Internetu. Poslovni krugovi se bune da im vlada namjerava svaliti na leđa dio troškova nadzora nad cyberspaceom. Također ih brine da će novi zakon narušiti povjerljivost Interneta i ugroziti sklapanje poslova putem njega. Tim Berners-Lee, kome pripisuju da je jedan od očeva Interneta, također je ovih dana kritizirao prijedlog novog britanskog zakona.</p>
<p>U intervjuu Observeru on je rekao da bi taj zakon dao britanskoj vladi »veliku moć za zloporabu osobnih i komercijalnih inovacija«. Prošloga je tjedna Britanska privredna komora pisala ministru unutarnjih poslova Jacku Strawu, iznoseći svoje pritužbe na novi zakon, protiv koga se bune i City te bankarske organizacije.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair često izražava ambiciju da Britaniju pretvori u vodeću svjetsku silu u poslovanju posredstvom Interneta. Njegova želja da Internet regulira u borbi protiv terorizma, dječje pornografije i kriminala može se činiti razumnom, ali skeptici misle da će nove mjere više štetiti legalnom biznisu, nego organiziranom kriminalu. Tajnost povjerljivih poruka poslanih u cyberspace od ključne je važnosti za biznismene, koji ne žele da itko ima uvida u njihove poslovne tajne. Po novom britanskom zakonu, međutim, kompanije koje omogućuju pristup Internetu ne bi smjele upozoriti svoje klijente na to da njihove komunikacije više nisu sigurne. Mnoge od tih kompanija, smještenih u Britaniji, mogle bi zato jednostavno preseliti u neku drugu zemlju. Irska već radi na tome da ih privuče, pripremajući zakon kojim se državi zabranjuje da od korisnika Interneta traži »ključeve« za dešifriranje njihovih poruka - dakle upravo suprotan onome kakav planiraju Britanci. Slično poput Iraca mogli bi postupiti i Nijemci.</p>
<p>Zabrinutost britanske vlade zbog širenja kriminala na Internetu nije neopravdana, ali pokušaj da se to spriječi nadzorom dovode je u sukob s poštenim dijelom društva. Burno rađanje novog zakona koji predviđa motrenje Interneta budno prate i druge zemlje budući da je Britanija jedna od prvih koja tako što pokušava nametnuti i provesti. Svojedobno su u Sjedinjenim Državama poraz doživjeli pokušaji da se kompanije natjera da kod treće strane polože na čuvanje »ključeve« za dešifriranje kodiranih Internet-poruka.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Psi u Noinoj arki žive zadnje dane - potonuće je blizu, a otoka nema? </p>
<p>Bukovačka 220: Već prvi pogled otkriva jad i bijedu jedinog zagrebačkog utočišta za napuštene pse/ Vlasnici zemljišta u Bukovačkoj 220, nakon sedamnaest godina zatražili zemljište natrag/ Što će biti sa 50-ak pasa u Noinoj arki ako se ona zatvori već 15. lipnja?</p>
<p>U prošlu subotu, Udruga građana »Zagreb« organizirala je ispred glavnog ulaza u park Maksimir dobrotvornu akciju za pomoć psima u prihvatilištu Noina arka u Bukovačkoj cesti 220. »Akcija je počela u 16 sati. Pozvali smo Zagrepčane, vlasnike i ljubitelje životinja, da skromnim prilozima pomognu prihvatilištu. Zauzvrat smo im poklanjali cvijeće«, rekla nam je predsjednica Udruge Višnja Škreblin, i najavila nastavak akcije idućeg tjedna.</p>
<p> Noina arka, jedino je danas zagrebačko utočište za napuštene pse, ali s problemima kojima, čini se, nema kraja. Prema riječima voditeljice utočišta, Helene Fink, vjerojatno već 15. lipnja, Noina arka će morati iseliti iz Bukovačke 220. Vlasnici zemljišta u Bukovačkoj 220, nakon sedamnaest su godina zatražili svoje zemljište natrag... Tako nitko ne zna što će biti sa oko 50 pasa koji tamo borave, te s još barem toliko njih koji su smješteni u kućama i stanovima članova Društva za zaštitu životinja.</p>
<p> Posljednji put utočište smo posjetili za Božić 1999. godine. Pisali smo tada da maloj koloniji zaštitara trebaju majstori svih vrsta, dobavljači hrane, veterinarska pomoć, volonteri, pa čak i stare novine. Krov je popuštao pod teškim naslagama snijega i nije se znalo što je gore - strah da će krov popustiti pod težinom snježnog pokrivača ili da će štenci uginuti od hladnoće. Do danas se ništa nije promijenilo. Sretna je okolnost što je - ljeto. </p>
<p>Na jednak način razmišljaju Tereza i Višnja, članice Društva koje smo pronašli kako u Noinoj arci odrađuju svoju šihtu. »Upravo ste se mimoišli s Helenom«, uzviknula je Višnja kroz mali otvor na velikim zelenim vratima. Iako je prema našoj procjeni u tom trenutku pred vratima bilo barem desetak pasjih njuški, a malo dalje, u dvorištu, pet puta više, vladao je - műk. Tereza ih je smirila, a onda su se vrata odškrinula i svakome od nas gurnula u ruke - bijelu kutu. </p>
<p> - Evo! Obucite to. Psi će po vama skakati, pa ne bi bilo zgodno da se takvi vraćate u grad. Bojite li se pasa?, upitala nas je.</p>
<p> »Ne«. Odgovarili smo i ušli u dvorište.</p>
<p> - Azra! Nemoooooj, Dino! U kuću. Vučko! Rekla sam ti, dosta!, vikala je Tereza, a iz dvorišta je slično vikala i Višnja.</p>
<p>Nije baš jednostavno napraviti dvadeset koraka po dvorištu, usred pasa svih vrsta, boja, veličine, od kojih svaki poželi dobrodošlicu unošenjem u lice ili sapletanjem o noge. Jednoga zanima što znači olovka koju držite u ruci, drugi gura njušku u torbu, treći laje na četvrtoga, kojemu su, pak, zanimljive vaše cipele, a peti vas, skačući, uporno pokušava poljubiti u lice... Nekako smo stigli do Tereze, koja je jednim povikom primirila pasje veselje, probuđeno očito rijetkim posjetima ljudi. Već prvi pogled otkriva iznova sav jad i bijedu jedinog zagrebačkog utočišta za napuštene pse.</p>
<p>Tereza nam je, uz kavu, pričala da svaka prostorija prokišnjava, da se za hranu bore kao nikad ranije jer su odustali neki sponzori, te da je Noina arka više no ikad prije prepuštena samoj sebi... Hoće li pomoći nova gradska vlada?, pitamo.</p>
<p> - Vidjet ćemo, ravnodušno odgovara Tereza.</p>
<p> Za to vrijeme Višnja u dvorištu pomaže posvojiteljima pri odabiru psa. Nama se svidio dvogodišnji Dino, čupavi mješanac lovačkog psa. Unatoč veličini, pokušavao nam je skočiti u krilo (bezuspješno, jer je zaista prevelik). Saznajemo, da je Dino maza. Tako velika da su ga posvojitelji morali vratiti. Naime, u novi je dom morao otići bez majke, koja je ostala u Bukovačkoj. To mu se nije svidjelo pa nije htio ništa jesti. I evo ga opet u Noinoj arci ...</p>
<p> Lijepa priča, no za Dina će, zbog njegove privrženosti majci, biti teško pronaći udomitelje. Mladi udomitelji su, čini se, pronašli svog novog psa. To je kuštrava crna kujica srednjeg rasta, stara možda godinu dana. Hoće li pas otići odmah s novim vlasnicima?, pitamo.</p>
<p> - Ne, ne. Prvo ćemo provjeriti gdje i kako namjeravaju držati psa, tek onda možemo razgovarati o posvajanju, objasnila je Tereza. Znate, ima svakakvih ljudi. Evo, neki dan dođe jedan u skupom automobilu i mi mu damo štene. Kad smo nakon nekoliko dana došli provjeriti što je s njim, štene je bilo zavezano za kuhinjski stol. Nema tu razlike, i bogati i siromašni nama su jednaki, sve jednako provjeravamo, kaže Tereza. </p>
<p>No bračni par budućih udomitelja, čini se u redu, i crna kujica će vjerojatno biti dobro udomljena. Daj, Bože, da je i s drugima bude tako, no nisu svi psi te sreće. Vraćamo kute koje od silnih otisaka šapa nisu više bijele. Pozdravljamo se s Terezom i Višnjom i sa psima kojima godi svaki naš pokret.</p>
<p> - Ne gledajte ih, nemojte im davati lažnu nadu, veli Tereza.</p>
<p>Provlačimo se kroz odškrinuta velika zelena vrata i čini nam se da su mnogi psi razočarani. Hoće li nova gradska vlast ispraviti propust stare, i spriječiti potonuće Noine arke?</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Radna skupina za Poslovnik Gradske skupštine dogovorila način rada</p>
<p>Članovi radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Poslovnika zagrebačke Gradske skupštine na svojoj su se prvoj radoj sjednici, održanoj u ponedjeljak, upoznali s materijalom i dogovorili način rada. Nacrt prijedloga novog Poslovnika, koji bi uskoro trebao zamijeniti privremeni, prema kojemu Skupština radi od 1993. godine, članovi radne skupine trebali bi zgotoviti u roku od najviše 30 dana, i dostaviti ga Odboru za Statut, Poslovnik i propise.</p>
<p>Po svemu sudeći, to će se dogoditi do 25. lipnja, nakon čega bi (najvjerojatnije u srpnju) prijedlog trebao biti stavljen na dnevni red treće sjednice Skupštine. Novo skupštinsko vodstvo, na čelu s predsjednikom Franjom Zenkom, već je, naime, najavilo da namjerava završiti taj posao prije ljetne pauze. Koliko je zasad poznato, nacrt novog dokumenta ne razlikuje se umnogome od dosadašnjeg, privremenog poslovnika. </p>
<p>Radnu skupinu, sastavljenu od devet članova, imenovao je na svojoj prvoj sjednici, održanoj prošli tjedan, skupštinski Odbor za Statut, Poslovnik i propise. Skupinu čine Boris Šprem (SDP), predsjednik, a članovi su Filip Borac (HSLS), Marko Bonifačić (LS-ASH), Mišo Zorenić (HSS), Ivan Juričić (HNS), Tomislav Jelić (HDZ), Nada Mamić (DC), tajnica Gradske skupštine Bernarda Jurčec, savjetnica u Stručnoj službi Gradske skupštine Marija Čujko i savjetnica u Stručnoj službi gradonačelnika i Gradskoga poglavarstva Zdenka Varelija-Lokin. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hitna pomoć: Vrućina nije povećala broj pacijenata proteklih dana </p>
<p>Visoke temperature i »teško vrijeme« proteklih dana, kako saznajemo od liječnika, ipak nisu zadavali veće zdravstvene probleme građanima. Prema riječima šefice smjene zagrebačke Hitne pomoći, dr. Dubravke Hochstädter, protekloga vikenda nije zabilježena ništa veća gužva ili pojačan broj intervencija.</p>
<p>Slično je i s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Draškovićevoj. Kako nam je rekla ravnateljica Poliklinike dr. Mirjana Jembrek-Gostović, prošloga petka i u ponedjeljak u toj ustanovi nije zabilježen priljev pacijenata veći od uobičajenog.</p>
<p>- Izgleda da su građani proteklih dana više slušali liječničke savjete i upute o zaštiti pri velikoj vrućini - da ostanu kod kuće, pojačaju hidrataciju ili sami kontroliraju srčani ritam. Naime, za razliku od početka protekloga tjedna, kada nam je u Polikliniku dolazio veći broj pacijenata s ozbiljnim poremećajima, poput kolapsa, poremećaja ritma rada srca i u stanju slabosti, kraj prošloga i početak ovoga tjedna obilježio je manji broj pacijenata, rekla je dr. Jembrek-Gostović. </p>
<p>Dodala je i kako je primijećeno da se smanjio broj pacijenata, naručenih za određene pretrage, pogotovo ako su one morale biti oko podneva. Ljudi, očigledno, izbjegavaju izložiti se velikoj vrućini i opasnostima koje ona nosi, posebno za starije. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zaprešić: Korištenje ilegalnih ljetnih terasa i reklama bit će naplaćeno</p>
<p>Zaprešić, kao mala gradska sredina, ima relativno mnogo ugostiteljskih objekata najrazličitije vrste. Međutim, za ovu je sezonu pri Upravnom odjelu za graditeljstvo, komunalnu djelatnost i zaštitu okoliša Poglavarstva prijavljeno samo desetak korisnika ljetnih terasa, što je tek četvrtina od uobičajenog broja. To znači da se veći dio ljetnih terasa koristi ilegalno, bez naplate korištenja javne gradske površine, čime grad trpi financijske gubitke. Prema riječima referenta Marinka Ređepovića, zasad je za ovu sezonu prijavljeno samo 20 posto ljetnih terasa. Čini se da je nenaplaćenih tridesetak terasa prosječne veličine od oko 30 četvornih metara, što ukupno čini 900 četvornih metara. Zna li se da se mjesečni najam četvornoga metra u prvoj zoni naplaćuje po 80 kuna a u drugoj zoni 60 kuna, proizlazi da grad svakoga mjeseca gubi između 60.000 i 80.000 kuna. </p>
<p> Ređepović upozorava kako će gradski komunalni inspektor ubrzo pregledati ugostiteljske objekte na temelju čega će se korištenje javne gradske površine naplatiti od kada je ono počelo. Slična je situacija i sa zakupom reklamnog prostora. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od utorka: »Cest is d'best 4« - šest dana zagrebačkog uličnog festivala</p>
<p>U utorak, 13. lipnja, započinje šestodnevni ulični festival »Cest is d'best 4«. Tijekom prvoga dana manifestacije građane će zabavljati ulični svirači, klauni, žongleri i izvođači performansa, a u 15 sati će na Cvjetnom trgu početi dječje likovne radionice i igraonice. Festival će u 19 sati s pozornice na Cvjetnom trgu svečano otvoriti glazbena skupina Combo 5, Mažoretkinje over 60 iz umirovljeničkog doma na Ravnicama, Zli bubnjari bubnjanjem u mnoštvo bubnjeva, te off teatri Bez ambalaže i Nova loža lude mame. Prvi festivalski dan završit će večernjim glazbenim programom »Zagreb - jučer, danas, zauvijek« koji će početi u 20 sati, a nastupit će Vanja Lisak sa četvorkom, Crveni koralji, Stari Zagreb, Le Cinema i Tram 11.</p>
<p>U srijedu će program početi u 10 sati, a sastojat će se od raznih glazbenih, kazališnih, dječjih, likovnih i sportskih priredbi. Program će se odvijati na tri pozornice, postavljene na Cvjetnom trgu, na uglu Gajeve i Preradovićeve i u Tomićevoj, te na okolnim ulicama. U 20 sati na pozornici Cvjetnog trga počet će »Etno-večer« na kojoj će nastupiti Cinkuši, Teta Liza, Nebojse, Boris i bubamare, Istrijani In vino veritas i Marušić+Morožin.</p>
<p> »Klasika u pet do 12 - Glazba bez krova, krov za glazbu«, predstavit će svakog festivalskog podneva studente Muzičke akademije. Jedan od svakidašnjih programa festivala je i živi juke-box - šarena kutija u koju građani mogu ubacivati glazbene želje što će ih ispunjavati glazbenik smješten u kutiji. Za vrijeme uličnog festivala Zagrebom će voziti i Veseli tramvaj s malim teatrom, klaunima i »živom« glazbom. </p>
<p> Najavljujući šest dana dobre veselice, Kraljevi ulice, organizatori uličnog festivala Cest is d'best, pozivaju sve građane da u njemu aktivno sudjeluju, kako bi se u potpunosti ispunio njegov cilj - zbližavanje građana različitih kulturnih afiniteta i različitih generacija. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Otpuštenome s posla zbog zaraze sidom dosuđena odšteta</p>
<p>TOKIO, 12. lipnja</p>
<p> - Japanski je sud u ponedjeljak dosudio da jedna tvrtka i bolnica isplate odštetu muškarcu koji je otpušten s posla kada se saznalo da je zaražen sidom. Sud okruga Chiba kraj Tokija dosudio je 6,6 milijuna jena (61.600 dolara) odštete trideset petogodišnjem muškarcu, Brazilcu japanskog podrijetla, izjavio je sudski službenik. </p>
<p>Muškarac, čije ime sud nije objavio, otpušten je u prosincu 1997. iz Takigawa Chemical Industries Ltd., pošto je bolnica izdala njegov test na AIDS bez njegova dopuštenja. Sudac Yukio Nishijima odredio je da je otpuštanje s posla bilo nezakonito, rekao je isti službenik. </p>
<p> »Bolnica je narušila njegovu privatnost provodeći test bez njegova znanja i dostavljajući te podatke tvrtki«, rečeno je. Predstavnik bolnice odbio je komentirati presudu pojašnjavajući da nikakvi službeni papiri suda nisu stigli. </p>
<p> Muškarac je zatražio 20 milijuna jena odštete (187.000 dolara), ali je sud rekao da njegova duševna patnja nije ozbiljna kako je on tvrdio jer je već znao da je zaražen virusom HIV-a transfuzijom krvi, prenijela je agencija Kyodo News. Kyodo naglašava da je muškarac izjavio da je zadovoljan, ali da nikad neće »zaboraviti tvrtku i bolnicu«. To je prvi slučaj da je japanski sud presudio da medicinska institucija mora isplatiti odštetu zbog narušavanja privatnosti pojedinca, rekao je Marii Goto, ravnatelj japanskog HIV centra, privatne skupine za potporu zaraženih HIV virusom. »Mnogo je slučajeva da su zaraženi HIV-om otpušteni s posla u Japanu«, rekao je Goto. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Potres u Assisiju, bazilika sv. Franje neoštećena</p>
<p>ASSISI, 12. lipnja</p>
<p> - Potres koji je u ponedjeljak pogodio područje oko Assisija u središnjoj Italiji nije pričinio štetu, priopćeno je iz bazilike sv. Franje, koja je teško oštećena u podrhtavanju tla 1997. Potres jačine pet do šest stupnjeva Mercallijeve ljestvice pogodio je područje sjeverno od Assisija u Umbriji, oko jedan sat ujutro, a osjetio se na širem području.Zasad nema izvješća o štetama, izjavili su policijski i civilni dužnosnici. Glasnogovornik bazilike na brežuljku gdje je rođen Sv. Franjo rekao je da su franjevci osjetili potres, ali da štete na crkvi i kompleksu bazilike nisu uočene. Dio krova jedne od najpoznatijih crkava svijeta urušio se zapaljen u potresu 1997, zbog čega je četvoro ljudi poginulo u crkvi, a sedmoro ih je ozlijeđeno u mjestu. Bazilika je ponovo otvorena prošloga studenoga nakon dvogodišnje restauracije. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Spašeni turisti s gorućega trajekta</p>
<p>PHUKET, 12. lipnja</p>
<p> - Obalna straža i spasioci spasili su oko 120 turista sa zapaljenoga tajlandskog trajekta u ponedjeljak, nedugo kako je brod isplovio s otoka Phuketa, izjavila je policija. Brod King Cruiser, dug 27, 4 metara, bio je krcat turistima iz Europe i Hong Konga na ruti za popularni otok Phi Phi Don, oko 680 km južno od Bangkoka, kada je požar izbio u strojarnici, rekao je policijski glasnogovornik.</p>
<p> »Brod je potpuno uništen, a nakon nekoliko minuta po izbijanju požara evakuirali smo sve putnike«, rekao je. Policija istražuje uzrok požara. Rečeno je da su svi putnici prevezeni na drugi trajekt i nastavili su svoje putovanje za Phi Phi Don, koji se nalazi blizu otoka Phi Phi Leh, poznatom po slavnom filmu Leonarda DiCapria - »Žal«. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U Indoneziji će pobiti 90 tisuća pasa zbog bjesnila</p>
<p>DŽAKARTA, 12. lipnja</p>
<p> - Oko 90.000 pasa moglo bi bito pobijeno kako bi se obuzdala epidemija bjesnila jer su psi usmrtili najmanje 11 ljudi u posljednja dva tjedna u istočnoj Indoneziji, izvijestio je lokalni dužnosnik u ponedjeljak. Još je 120 osoba teže ozlijeđeno. </p>
<p>Wayan Arsana, glavni medicinski službenik u okrugu Ngada, rekao je da su vlasti zapovjedile da se svi psi u regiji pobiju.</p>
<p> »Lokalno je stanovništvo već počelo ubijati svoje pse«, rekao je. Arsana dodaje da ni jedna od okružnih medicinskih klinika nema cjepiva protiv bjesnila i ne očekuje se da će tako skoro stići.</p>
<p> »Ubijamo ih na sve načine, a nakon toga ih spaljujemo«, pojasnio je Arsana. </p>
<p> Bjesnilo se inače prenosi na druge životinje i ljude, a ako se pravodobno ne otkrije, napada nervni sustav i uzrokuje bolnu smrt. </p>
<p>U većini dijelova Indonezije populacija pasa je mala jer većina stanovništva, koje je muslimanske vjere, smatra te životinje prljavim i ne drže ih kao ljubimce. No regija Ngada, oko 1.400 kilometara istočno od Džakarte, uglavnom je naseljeno kršćanima, od kojih većina pse drži kao kućne ljubimce. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Francuzi spašeni s arktičkoga leda</p>
<p>EDMONTON, Alberta, 12. lipnja </p>
<p> - Dvojica su bespomoćnih Francuza spašena s arktičkoga leda helikopterom, samo 100 kilometara prije njihova cilja prema Kanadi, na koji su krenuli prije tri mjeseca iz Rusije preko Sjevernoga pola. Arnaud Tortel (30) i Rodolphe André (28) zapali su u nevolje u utorak kada je Tortel upao u pukotinu ozlijedivši pri tom nogu i rebra. </p>
<p> Helikopter ih je pokupio na mjestu udaljenom 130 kilometara od obale otoka Ellesmere. Ozljeda i dugo čekanje pomoći prekinuli su putovanje, rekao je Francuz. »Ovakvu vrst avanture ne činite dva puta«, izjavio je Tortel jednom izvjestitelju. (AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Matku Ragužu nagrada »Dubravko Dujšin«</p>
<p>Matko Raguž laureat je Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost, koja mu se dodjeljuje za projekt Teatra Exit, a u povodu predstave »Mr. Single« </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Ovogodišnji laureat Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« je Matko Raguž, kojem se nagrada dodjeljuje za projekt Teatra Exit, a u povodu predstave »Mr. Single«. Odlučio je to jednoglasno ocjenjivački sud u sastavu: Pero Kvrgić (predsjednik), Dalibor Foretić, Hrvoje Ivanković, Ivica Kunčević i Dubravka Vrgoč.</p>
<p>»Specifičnošću scenskog iskaza Teatar Exit se nametnuo kao jedna od središnjih osobitosti hrvatskoga kazališta devedesetih godina. Svojim predstavama 'Dekadencija', 'Imago' i 'Izbacivači' Teatar Exit je, koristeći se raznovrsnim iskustvima suvremenoga kazališnog govora te reafirmirajući glumca kao ishodište kazališnog čina, ucrtao nove smjernice hrvatskomu glumištu, namećući se kao visoko estetizirana paradigma urbanog teatra koji prepoznaje senzibilitet vremena i nedvosmisleno progovara o opsesijama i frustracijama prepoznatljivih socijalnih skupina. Visoku razinu izričaja i provokativnost tema o kojima progovara Teatar Exit je iskazao i u svom prošlogodišnjem projektu, predstavi 'Mr. Single', u izvedbi Željka Vukmirice, a koju kao redatelj supotpisuje i Matko Raguž, umjetnik iz čijih je pregnuća - redateljskih i organizacijskih, Teatar Exit i izrastao«, ističe se u obrazloženju prestižne kazališne nagrade »Dubravko Dujšin«.</p>
<p>»Borivši se s brojnim problemima s kojima su hrvatska izvaninstitucionalna kazališta opterećena, Matko Raguž je uspio zadržati kontinuitet produkcije i prepoznatljivost svog teatra te uspostaviti novu stalnu zagrebačku kazališnu scenu kao prostor otvoren daljnim scenskim propitivanjima. Predstavama 'Mr. Single' i 'Istok', uprizorenim u posve novim uvjetima - na sada stalnoj Exitovoj pozornici, Raguž je pokazao da se neće prikloniti središnjem, komercijalnom kazališnom tijeku, nego da će i dalje ostati na istim kreativnim rubovima, vjeran svojoj estetici i promišljanju nekoga drugačijeg kazališta, okupljajući oko sebe umjetnike različitih profila te promovirajući mlade glumce i novu kazališnu realnost. Stoga ovogodišnja Vjesnikova nagrada 'Dubravko Dujšin' pripada Matku Ragužu, kao redatelju, ali i kao osnivaču i voditelju Teatra Exit, dakle, kao kazališnom umjetniku i organizatoru koji je na najbolji mogući način pokazao kako se zasićenost neinventivnošću i potrošenošću institucionalnog kazališta, umjesto u nedjelotvornu kritiku, može preusmjeriti u stvaralački zanos, u promoviranje novog organizacijskog modela kazališta, neopterećenog stalnim ansamblom i izvankazališnim imperativima. Osim što su neke od predstava Teatra Exit, dio kojih je režirao Matko Raguž, vrhunac hrvatske kazališne produkcije u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, one, naime, jednako tako otvaraju prostor suvremenijem organizicijsko-produkcijskom modelu koji bi mogao preusmjeriti razvoj hrvatskog kazališta, približivši ga svjetskim trendovima.«, zaključuje ocjenjivački sud u svom obrazloženju nagrade. </p>
<p> Nagrada će Matku Raguži biti dodijeljena 24. lipnja na svečanoj dodjeli tradicionalnih Vjesnikovih priznanja za umjetnost, koja će proteći u znaku proslave 60. obljetnice lista Vjesnik. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Virtuozni orkestar </p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Ovacijama ispraćen nastup Festivalskoga orkestra iz Budimpešte i violinista Alexandera Markova pod ravnanjem Ivana Fischera u ciklusu »Lisinski subotom« / Bogat program »Lisinskoga« u idućoj sezoni </p>
<p>Ne sjećamo se kada je u »Lisinskom jedan simfonijski orkestar dobio takve ovacije kakvima je dobro posjećena dvorana u subotu ispratila Festivalski orkestar Budimpešte, i to ne za izvedbu kakva popularnog djela klasike ili romantike, nego jednog od najljepših opusa glazbe 20. stoljeća, Koncerta za orkestar Bele Bartoka.</p>
<p> Ovacije su opravdano pripale i osnivaču i šef-dirigentu toga orkestra Ivanu Fischeru, nesumnjivo jednom od današnjih velikana dirigentskog umijeća, a isto tako i čudesnom violinistu Alexanderu Markovu za njegova Čajkovskog. Ovog vikenda u »Lisinskom« Zagreb je imao sreće s violinistima: dan prije Rumunj Eugene Sarbu, a onda Markov, dva čarobnjaka na svojim glazbalima. Dakle, sezona odlazi na velika vrata.</p>
<p>Nastupom Festivalskog orkestra Budimpešte ciklus »Lisinski subotom« završio je sezonu doista u velikom stilu. Taj orkestar osnovan je tek prije sedamnaest godina, ali očito počiva na više nego bogatoj glazbenoj tradiciji naroda koji se još u 19. stojeću dičio jednim Franzom Lisztom, a u 20. dao velikane Belu Bartoka, Zoltana Kodalyja pa i jednog od vodećih avangardista Györgyja Ligetija, uz bogatu tradiciju glazbenog školstva, koncertne i glazbeno-scenske djelatnosti.</p>
<p> Naravno da je određujuća sastavnica uspjeha toga ansambla i njegov osnivač Ivan Fischer, kojeg smo i ovu večer upoznali kao dirigenta fascinirajuće sugestije i savršeno ostvarivane komunikacije s glazbenicima velikog sastava. Napomenimo odmah već ovdje njegovu sjajnu gestu odavanja priznanja svomu orkestru. Na burne ovacije koje nisu prestajale zahvalio je s dva duhovito poredana dodatka; najprije je jednom skladbom Franza Schuberta predstavio moćan gudački korpus ansambla, a zatim jednim Bachovim koralom izdvojeno savršeno uigrani puhački sastav.</p>
<p>Na početku programa obogatila nas je ljepota sjajno izvedenih Brahmsovih Varijacija na Haydnovu temu, skladbe koja već bjelodano najavljuje budućega vrhunskog simfoničara. A zatim se pojavio violinist mlađe generacije ruskog porijekla Alexander Markov, umjetnik stečenih najviših priznanja i već ostvarene svjetske karijere. On i dirigent osvojili su nas već prvim taktovima Violinskog koncerta Čajkovskog smirenom, samo glazbi okrenutom interpretacijom bez uobičajenih patetičnih naglaska. Sva tri stavka protekla su u savršenoj suradnji solista i orkestra s time da je Markov u velikoj kadenci rasprostro sve čarolije svoje tehničke umješnosti. Kao i violinist večer prije toga, dodao je jedan Paganinijev Capriccio, zadivivši slušateljstvo svojom majstorskom svirkom.</p>
<p> A što da se još kaže o načinu na koji su dirigent i orkestar predstavili Bartokov orkestralni Koncert, opsega i slojevitosti cijele jedne simfonije u pet stavaka? Poznato je da je skladatelj u tom djelu postavljao najveće zahtjeve na sve instrumentalne skupine i njihove solističke istupe, pa je maestro Fischer opravdano na ovacije slušateljstva podizao na priznanje pojedince i skupine, uz već istaknuto predstavljanje gudačkog i puhačkog korpusa. Čitav njihov nastup bio je obilježen ukusom i stvorio je jedinstvenu, možda i neponovljivu i svakako nezaboravnu atmosferu.</p>
<p>Čestitajući »Lisinskom« na ovoj priredbi, navedimo ovdje i podatke o daljnjim planovima zagrebačke palače glazbe, koja se bliži 30. obljetnici svoga otvaranja. Na konferenciji održanoj ovih dana, direktor »Lisinskog« Lovro Lisičić, programski direktor Dubravko Majnarić i tehnički direktor Darko Fijember iznijeli su programe i daljnje razvojne smjernice djelovanja kuće. Direktor Lisičić je istakao da je i ove sezone »Lisinski« poslovao pozitivno s uredno isplaćenim obavezama i unatoč financijskim zakidanjima, pa čak i službenog marginaliziranja dvorane »Lisinski« proteklih godina, čega su posljedice nemogućnost nabave novih koncertnih klavira, potrebnog remonta orgulja i obnove umjetničkog trakta. Istaknuo je međutim sa zadovoljstvom odnos Zagrepčana i kulture javnosti prema njihovoj ustanovi, koja je i dalje »otvorena, živa, demokratska i renomirana palača glazbe i kulture, omiljeno okupljalište Zagrepčana i ponosa hrvatske kulture«.</p>
<p>U najavljenih dvanaest koncerata ciklusa »Lisinski subotom« nalazimo jednako velika djela poput Verdijeva Rekvijema ili Orffovih Catulli Carmina, sjajne inozemne orkestre i soliste poput Kraljevskoga škotskog nacionalnog orkestra, Dresdenske filharmonije, violončeliste Borisa Pergamenščikova ili dirigenta Pier-Giorgija Morandija, kao i ugledne hrvatske ansamble, dirigente, komorne sastave i soliste koji će se pridružiti inozemnim gostima. Posebno nas raduje novi pretplatnički ciklus ostvaren u suradnji s Muzičkom akademijom, čiji će solisti, zbor i orkestar u četiri večeri izvesti i takva zahtjevna djela kao što je Mozartov Rekvijem i Orffove Carmina burana. U Maloj dvorani idu dalje priredbe jazza, Videoklub Lisinski i kazališne predstave.</p>
<p> Nakon duljeg zastoja u »Lisinski« se vraćaju i kongresi, pa je već najavljeno nekoliko njih u predstojećem razdoblju, između ostalog i svjetski kongres Glazbene mladeži. Na toj konferenciji predstavljen je i izvrsno isplaniran WEB program s iscrpnim podatcima i mogućnošću nabave ulaznica preko Interneta. Sve u svemu, »Lisinski« ide dalje šireći i obogaćujući svoju djelatnost, bez koje je danas više nezamisliv kulturni i društveni život hrvatske metropole.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Neodoljivi pop-biseri</p>
<p>Vlada Divljan u »Tvornici« u Zagrebu / Kompleksan, ali i duhovit i izravan, Divljan je pokazao da jedan od ključnih autora Idola još uvijek pop-glazbu shvaća u sveobuhvatnom »makro« svjetlu</p>
<p>U dva sata koncerta Vlada Divljan i Old Stars Band proveli su publiku u punoj »Tvornici« u Zagrebu kroz repertoar koji raznovrsnošću i maštom čini jedan od najboljih zagrebačkih koncerata posljednjih godina, u ne baš maloj konkurenciji. Doista, Divljan je poseban slučaj, zbog slične poetike usporedljiv s Davidom Byrneom iz Talking Headsa, a pogotovo s njegovom samostalnom karijerom. </p>
<p>Počevši koncert s prvim singleom Idola »Rijetko te viđam sa djevojkama«, Divljan i bend pokazali su da ih ne zanima standardna matrica, bez obzira na to što se pop-glazba kod njih pojavljuje u vrlo čistom izdanju, pogotovo u materijalu s novog albuma »Sve laži svijeta«, prilično bliskog intonaciji »Čokolade« Idola. Izvrsni arnžmani, svirački osuvremenjeni po mjeri devedesetih, nadahnuta i minuciozna svirka - s posebno naglašenim gitarističkim udjelom Divljana, raspoloženog za glasne i distorzirane dionice, ali i »čisto« akordno proigravanje - pokazali su da Old Stars Band vrlo uspješno balansira između nekoliko sviračkih modela.</p>
<p> Izbalansiran i razgovjetan razglas pomogao je da se sve čuje kako treba: pogotovo u materijalu s »Obrane«, glasan, gotovo industrijski bučan zvuk s repetitivnim ritmovima, elektronskim dodatcima i tutnjajućim učinkom na tragu Bowiejeve »Hello Spaceboy«, jasna je »vidovitost« materijala Idola, činjenica da Divljan ne zaboravlja domišljatost novovalnog razdoblja i ne želi se uklopiti u estradne stereotipe. </p>
<p>Između melodijski neodoljivih pop-bisera kojima je uvijek bio naklonjen (»Tiho tiho«, »Ona to zna«), »nevinog« materijala pod utjecajima šlagera šezdesetih (»Malena«, »Djevojko mala«, »Dok dobuje kiša u ritmu tam- tama«), koji su očito utjecali na Divljana (i sam tvrdi da se glazbom počeo baviti nakon što je kao dijete na televiziji vidio Dragu Diklića), ambicioznih art-rock eskapada s jednog od najboljih albuma SFRJ rocka svih vremena »Obrana i posljednji dani« (»Posljednji dani«, »Kenozoik«, »Rusija«, »Nemo«, »Gdje si sad cica maco«), sve do britkog gitarističkog rocka (»Plastika«, »Jedina«) kao poveznice post-punk razdoblja i rock and rolla pedesetih, te camp-pristupa u »Maljčikima« - razgrađuju se uobičajene predodžbe o privlačnosti i pitkosti popa.</p>
<p>Uz Divljana i Zdenka Kolara, basista Idola i najdugotrajnijeg suradnika, pravi solisti u Old Stars Bandu zapravo su klavijaturist, povremeno vrlo sličan Bowiejevu Mikeu Garsonu i perkusionist na elektronskim udaraljkama.</p>
<p> Kompleksan, ali i duhovit i izravan, Vlada Divljan koncertom u »Tvornici« pokazao je da jedan od ključnih autora Idola još uvijek pop-glazbu shvaća u sveobuhvatnom »makro« svjetlu. Bilo da se radi o ljubavnim baladama »s tri dimenzije« (»Nebeska tema«, »Hajde sanjaj me sanjaj«) ili asocijacijama višeslojnoj »Vjetar i zastave«, višedimenzionalan pristup pokazuje autorski materijal izvanredno visokih estetskih dometa. Uostalom, radi se o pjesmama koje su početkom devedesetih na prvoj crti bojišnice protiv »starog vala« definirale novu srednju struju, a koncertna revalorizacija pionirske faze danas djeluje tehnički još zahtjevnije. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Atraktivni gosti </p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu / Nastup Simfonijskoga orkestra RTV Slovenija, dirigentica Ligia Amadio </p>
<p>i solisti </p>
<p>Zadovoljstvo je bilo u nedjelju u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« ponovno čuti Simfonijski orkestar RTV Slovenija, ovaj put s atraktivnim gostima iz Brazila i Kanade na koncertu Majstorskog ciklusa HRT-a i KDZ-a, uz izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija.</p>
<p> Kao glavna atrakcija večeri za pultom se pojavila brazilska dirigentica Ligia Amadio, voditeljica Brazilskoga nacionalnog simfonijskog orkestra, kojoj su dvije pobjede na međunarodnim dirigentskim natjecanjima u Tokiju i Santiagu de Čile otvorile vrata međunarodne karijere s već zapaženim nastupima u Nizozemskoj, Mađarskoj, Češkoj, Rusiji, Japanu, Venecueli i Argentini. </p>
<p>Pri angažmanu za ovo gostovanje pomogao joj je njezin sunarodnjak poznati brazilski pijanist i pedagog Luiz Carlos de Moura Castro, koji se u usavršavao i u Budimpešti na Glazbenoj akademiji Franz Liszt, a danas živi u SAD. Bila je to prigoda da se prvi put u Hrvatskoj na originalan način predstavi fantazija za glasovir i orkestar »Mňmo Precóce« najvećeg brazilskog skladatelja Heitora Ville-Lobosa.</p>
<p> To opsežno i virtuozno djelo, posvećeno velikoj francuskoj pijanistici brazilskog podrijetla Magdi Tagliahero, na stanovit je način prerada njegove slikovite glasovirske skladbe »Brazilski dječji karneval«. Izazvan lijepim prijamom publike, Moura Castro je dodao još jedan efektan Villa Lobosev stavak iz Bachianas Brasileiras, u ime sjećanja na velikog Antonija Janigra. </p>
<p>Ovo gostovanje predstavilo nam je i mladu 22-godišnju kanadsku violinisticu Yi-Jia Susanne Hou. Kao veliki talent, mlada je umjetnica rano završila školovanje, te je već pobijedila na međunarodnim violinističkim natjecanjima Pablo de Sarasate u Španjolskoj, Rodolfo Lipizer u Italiji te Marguerite Long i Jacques Thibaud u Francuskoj. Ima i vrijedan diskografski opus, a nama se predstavila u virtuoznoj popularnoj Španjolskoj simfoniji za violinu i orkestar Edouarda Laloa.</p>
<p> Iako sitna i nježna, nastupila je energično i temperamentno, posebno izražajno u kantilenama, uz lijep ton i sjajnu tehniku. Svoju virtuoznost pokazala je i u besprijekornom dodatku (Capricco br. 1 Nicoloa Paganinija), kao najboljom reklamom za svoj CD sa svih 24 Paganinijeva Capricca.</p>
<p>Zanimljivo je da je program toga koncerta bio sastavljen od skladbi 19. i 20. stoljeća nadahnutim španjolskim i južnoameričkim folklorom. Orkestar, koji je pružio solidnu pratnju solistima, još je više koncentracije i stila pokazao u samostalnim točkama: »Španjolskoj rapsodiji« Mauricea Ravela, zatim u prvoj hrvatskoj izvedbi baletne suite »Estancia« poznatog Argentinca Alberta Ginastere, s vrhuncem u drugoj baletnoj suiti »Trorogi šešir« Manuela de Falle.</p>
<p> Dirigentica Ligia Amadio uz eleganciju je izrazila odlučnost i energičnost izvrsnom tehnikom, doduše ponešto preširokih, ali svakako funkcionalnih kretnja, koje su uz očito dobro poznavanje literature, muzikalnost i temperament osigurale uspješnu suradnju s orkestrom i pozitivan rezultat, koji je nagrađen srdačnim pljeskom zadovoljne publike.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakladnički uspjesi</p>
<p>Godišnja skupština Matice hrvatske Split / U tri godine održano više od stotinu javnih priredaba / Za predsjednika iznova izabran prof. Ivan Bošković </p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Kulturna udruga Matica hrvatska Split održala je ovih dana svoju redovitu godišnju izbornu skupštinu u dvorani Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Rad skupštine pozdravio je splitsko-dalmatinski župan dr. Branimir Lukšić, naglasivši da i u vrijeme globalizacije ne smijemo zaboraviti tko smo, što smo i odakle dolazimo, jer u suvremenom ujedinjavanju regija i država ne možemo zaboraviti našu nacionalnu povjesnicu.</p>
<p> Davajući skromna sredstva Matici hrvatskoj, znamo da to dajemo nama samima, i udruzi koja se posvjedočila kao čuvar našega duhovnog identiteta, pa Matica hrvatska mora i dalje uspješno raditi, usklađujući stare prosvjetiteljske zadaće s izazovima informatike i trećeg tisućljeća - zaključio je župan Lukšić.</p>
<p>O radu splitske Matice hrvatske u protekle tri godine izvijestila je dopredsjednica MHS Vjekoslava Sokol, pohvalivši nastojanja Upravnog odbora da se ta najstarija splitska kulturna udruga registrira prema naputcima novog Zakona o društvenim organizacijama.</p>
<p> Splitska Matica hrvatska svoju je djelatnost obilježila nakladništvom. U knjižnicama književnih i znanstvenih djela te posebnih i izvanrednih izdanja u protekle tri godine objavljeno je 16 knjiga, manje nego se željelo, ali ipak više nego se moglo sa skromnim dotacijama, osobito malim iz gradskog proračuna. U izvještajnom razdoblju objavljeno je i 12 brojeva Matičina kulturnog tromjesečnika Hrvatska obzorja, koji ima zapažen broj pretplatnika, a zbog pomanjkanja sredstava objavljena su samo dva broja novog časopisa Testimonia Croatica.</p>
<p>Tijekom protekle tri godine održano je više od 100 javnih priredaba, osobito u ciklusima tradicijskih »Dana Matice hrvatske« svake godine sredinom studenoga. Neki okrugli stolovi, koncerti, komemorativni skupovi, predavanja i predstavljanja knjige imala su osobito dobar odjek u javnosti i među brojnim posjetiteljima. Dio tih programa ostvaren je u suradnji s podružnicama u Vranjicu, Dugopolju, Muću, Podstrani i Selcima na Braču - kazala je Vjekoslava Sokol.</p>
<p>Na skupštini je jednoglasno za novog predsjednika Upravnog odbra Matice hrvatske Split ponovno izabran profesor Ivan Bošković, koji je predložio i članove Upravnog odbora, koji ostaje također u starom sastavu. Tajnikom je dr. Leo Luetić, a članovi su Vjekoslava Sokol, dr. fra Petar Bezina, mr. pater Luka Vuco, dr. Petar Rossi i Mladen Vuković.</p>
<p>U pozdravnoj riječi na kraju skupštine Matice hrvatske Split Ivan Bošković kazao je da će 10. listopada biti deset godina od obnove rada Matice u Splitu, a ta će se obljetnica posebno obilježiti tijekom Dana Matice hrvatske u studenom 2000. godine.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Albancima jedinstveni rječnik </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Albansko ministarstvo obrazovanja pozvalo je ovih dana sve etničke albanske lingviste na Balkanu da sudjeluju u naporima s ciljem priprave jedinstvenog albanskog rječnika. Očekuje se da će poziv obnoviti međunarodnu zabrinutost u pogledu toga nastoje li nacionalisti promicati »Veliku Albaniju«, koja bi uključivala albanski govoreće zajednice po cijelome južnom Balkanu.</p>
<p>»Jedinstveni albanski rječnik bit će ključno uporište za svenacionalno sjedinjenje«, rekao je, kako navodi državna televizija, ministar obrazovanja. Jedinstven albanski rječnik, ili takozvani »Abetare«, upotrebljavali bi svi etnički Albanci na Balkanu, uključujući one koji žive u Albaniji, na Kosovu, u Makedoniji i Crnoj Gori, izjavio je ministar. To je izjavio za vrijeme svečanosti u Tirani na kojoj su sudjelovali jezikoslovci iz Albanije, Kosova, Makedonije i Crne Gore.</p>
<p>Neki su politički analitičari također zabrinuti da bi takav potez mogao razbuktati dugo zabranjenu debatu u Albaniji o tome koji bi dijalekt trebao postati albanskim književnim jezikom. Albanski jezik ima dva glavna dijalekta: gegijski, koji se rabi u sjevernoj Albaniji, u susjednoj provinciji Kosovo, u Makedoniji i Crnoj Gori; i toskijski, koji se rabi u južnoj Albaniji. Pod komunistima toskijski dijalekt, s manjim izmjenama, bio je proglašen za nacionalni književni jezik. Ali neki jezikoslovci i etnički albanski novinari na Kosovu već su počeli osporavati tu odluku, za koju tvrde da su je svojedobno donijeli komunistički vođe, od kojih je većina potjecala iz južne Albanije. </p>
<p> Jedan od najpoznatijih albanskih pisaca, Ismail Kadare, ocijenio je takvu raspravu vrlo opasnom za identitet albanskog jezika. </p>
<p>Ali Remzi Lani, politički analitičar iz Albanije, ne vidi nikakav problem s jedinstvenim albanskim rječnikom. »Normalno je da Albanci na Balkanu govore jednim jezikom«, rekao je on. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iseljeničke fotografije </p>
<p>Hrvatska matica iseljenika/ Izložba »Iz povijesti hrvatskoga iseljeništva«</p>
<p>Izložba dokumentarnih fotografija »Iz povijesti hrvatskog iseljeništva« otvorena je nedavno prigodom otvorenja preuređenih prostora zgrade Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Izložba dokumentarnih fotografija »Iz povijesti hrvatskog iseljeništva« , koju je priredila skupina autora, među kojima izdvajamo Marina Soptu, nastala je prikupljanjem fotografija u posljednjih 10-ak godina iz različitih izvora: od privatnih obiteljskih albuma do hrvatskih domova kulture i drugih nacionalnih organizacija diljem svijeta, ali i fotografija koje su arhivirane u fundusima HMI-a i Instituta za migracije i narodnosti.</p>
<p>Većina fotografija od dvjesto izloženih svjedoči o zanatima i životu hrvatskih iseljenika iz Europe, Australije, Južne i Sjeverne Amerike.</p>
<p> Stoljeće (točno 106 godina djelovanja) Hrvatske bratske zajednice (SAD, Kanada) obilježeno je nizom iznimno kvalitetnih fotografija. Hrvatska bratska zajednica danas broji 567 odsjeka i gnijezda, a s obzirom na broj ćlanova i veliku imovinu ubraja se u veće bratske organizacije Amerike. Osiguravateljska funkcija čitavo jedno stoljeće nije se iscrpljivala samo u materijalnoj pomoći američkim Hrvatima i tek pridošlim sunarodnjacima, već se iskazivala, uz nacionalne kulturne i prosvjetne funkcije, i u vrlo plodnoj humanitarnoj pomoći ugroženomu čovjeku - pokazuju fotografije. Odmah nakon II. svjetskog rata, na primjer, hrvatski su doseljenici aktivno sudjelovali u izgradnji najveće hidrocentrale »Snowy Mountain Scheme«, čija izgradnja predstavlja početke građevinske industrije u Australiji. Veliki broj Hrvata je, nadalje, sudjelovao i u drugim velikim projektima kao što su izgradnja brane kod Wodonge (The Wodonga Weir), The West Gate Bridgea preko rijeke Yarra, podzemne željeznice u Melbourneu (The Melbourne Underground Loop).</p>
<p> Hrvati su se isticali svojim radom u industrijskim i proizvodnim pogonima diljem Viktorije i ostalih krajeva svijeta, svjedoče dokumentarne fotografije. U literaturi se najčešće navodi, kad je riječ o razlozima hrvatskog iseljavanja - one razloge ekonomske naravi. Naš vrsni poznavatelj iseljeništva dr. George J. Prpić iz SAD-a - tvrdi, naprotiv, da su sva hrvatska iseljavanja, sve naše emigracije, bile zapravo političke. Naime, zbog političkih prilika i zbog tuđih vladavina po hrvatskim su zemljama nastale teške gospodarske prilike koje su prisiljavale Hrvate da se rasele po svim krajevima svijeta. Crkveno povezivanje iseljenika, nekad i danas, činilo je najjaču sponu s rodnim krajem. Jedan od istraživača hrvatskog iseljeništva, dr. Anton Bozanić je zabilježio kako danas u New Yorku i bližoj okolici živi barem 2.364 obitelji ili najmanje deset tisuća ljudi rodom ili porijeklom iz Cresa, Lošinja, Unija, Suska ili Ilovika.</p>
<p>Vesna Kukavica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Dallas uništio Turke, a Nemec Čehe!</p>
<p>Dva su 11-erca uzburkala strasti nakon prva dva dana EP - Škot Hugh Dallas praktički je izmislio 11-erac za Italiju protiv Turske, dok je Talijan Pierluigi Collina opravdano dosudio kazneni udarac za Nizozemsku protiv Češke / Osam dana ranije, češki kapetan Nemec napravio je identični prekršaj na Kirstenu u prijateljskoj utakmici protiv Njemačke </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Nakon prva dva dana prvenstva Evrope, dvije su sudačke odluke došle pod posebno povećalo. Riječ je o dva 11-erca, a da sve bude maksimalno zaoštreno pridonijela je i spoznaja da su ti dosuđeni kazneni udarci u konačnici i odlučili pobjednike utakmica. U skupini B, Italija je svladala Tursku 2-1, drugi je, pobjedonosni pogodak za Talijane postigao Inzaghi iz 11-erca u 70. minuti. A u skupini D Nizozemcima je pobjedu 1-0 (0-0) donio Frank de Boer zgoditkom u 88. minuti iz 11-erca. Sjena sumnje nadvila se nad te dvije sudačke odluke, opravdano ili...?</p>
<p>Jednom je sudac gadno pogriješio, drugi je put bio u pravu! Škot Hugh Dallas ispunio je sve preduvjete da postane počasnim gostom Italije u ovoj turističkoj sezoni. Jer, 11-erac kojeg je dosudio nakon obostranog guranja ramenima Inzaghia i Temizkanoglua spada u red onih koje ne bi dosudio ni talijanski izbornik Dino Zoff. No, Škot je građen od drukčijeg materijala i vidio je prekršaj tamo gdje ga definitivno nije bilo, zavivši tako Turke u crno.</p>
<p>A Talijan Pierluigi Collina na sebe je navukao bijes Čeha, iako zapravo Česi mogu bili ljuti isključivo na sebe. Jer, posve su »razbili« Nizozemce, sami su krivi što nisu realizirali barem jednu od niza zgoda, iako je istina i da ih sreća ovaj put nije željela pomaziti. Nakon Nedvedove vratnice lopta je šetajući po crti stigla u naručje Van der Sara, Kollerova lopta također nakon udarca glavom uzdrmala je prečku... I onda, dvije minute prije kraja, još smo jednom bili svjedocima nepisanoga nogometnoga zakona da momčad koja ne iskoristi svoje šanse jednostavno mora biti kažnjena...</p>
<p>Posve nepotrebno, glupo i naivno, iskusni kapetan Čeha Nemec u svome je petercu umalo skinuo dres Ronaldu de Boeru, povlačeći ga za majicu nakon ubacivanja Overmarsa. Collina je bio odlično postavljen, vidio je tu Nemecovu glupost i opravdano dosudio 11-erac, koji je Frank de Boer pretvorio u pogodak. Taj je 11-erac postojao, a u svemu je najzanimljivije da je Nemec još kako sklon takvim, glupim prekršajima!</p>
<p>Naime, osam dana ranije u Nürnbergu, u prijateljskoj utamici igrači su Njemačka i Češka. I sredinom drugoga poluvremena, pri rezultatu 1-1, zbila se gotovo identična situacija: nakon ubacivanja pred vrata Srničeka, Nemec je povukao za dres Kirstena i srušio ga, također je bio 11-erac, kojeg je Bierhoff pretvorio u 2-1 za Njemačku (na kraju je bilo 3-2 za Nijemce). Dakle, u samo osam dana Nemec je dva puta napravio istu glupost i tako svojoj momčadi uskratio pozitivan rezultat. Česi, dakle, prstom moraju uprijeti u svoga nepromišljenog i dekoncentriranog kapetana, a ne u suce... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Treba igrati muški...«</p>
<p>Mislim da su nas Grci malo podcijenili, čini mi se da su došli s namjerom da nas »zgaze«, kaže hrvatski odbojkaški reprezentativac Ivan Donald Marić nakon prve pobjede u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Napori novog trenera hrvatske odbojkaške reprezentacije, Gordana Šnajdera, konačno je počeo davati rezultate. Nakon dva poraza (0-3 protiv Mađarske i 1-3 protiv Finske), u trećoj utakmici 3. kvalifikacijske skupine za plasman na Europsko prvenstvo 2001. godine hrvatski odbojkaši pobijedili su Grčku 3-1 (18-25, 32-30, 26-24, 25-21) i tako ostali u krugu reprezentacija koje još uvijek mogu dohvatiti plasman u završnicu europske smotre, koja će se u rujnu 2001. godine održati u češkoj Ostravi. Podsjetimo, na EP plasirat će se pobjednici četiriju kvalifikacijskih skupina, ali i dvije najbolje drugoplasirane selekcije.</p>
<p>Šnajderovi izabranici i protiv Grčke su iskazali dosta nedostataka (počinili su čak 20 servis-pogrešaka), ali prvi puta u ovom ciklusu natjecanja pokazali su da im je stalo do pobjede i sudbine reprezentacije. Gubili su 0-1 u setovima i dopustili Grcima četiti set-lopte u drugoj dionici, no ipak su pronašli snage i motiva da preokrenu rezultat i do kraja utakmice relativno lako dotuku favoriziranog suparnika. U tom presudnom drugom setu postali su, izgleda, svjesni da će u slučaju poraza ponovno završiti u B razredu europske odbojke, a time ne samo da bi propustili plasman na sljedeće Europsko prvenstvo, nego bi izgubili priliku boriti se i za EP 2003. godine u Njemačkoj. Bilo bi zaista neugodno da odbojkaši koji nastupaju u ponajboljim europskim ligama, igraju u konkurenciji Cipra, Estonije i Engleske.</p>
<p>- Svi reprezentativci imali su svojim klubovima napornu sezonu. Dugo smo se tražili i međusobno uigravali, a sad nam se konačno vratio uloženi trud. Nije bilo lako igrati protiv Grčke, ali završilo je odlično po nas. Mislim da su nas Grci malo podcijenili, čini mi se da su oni došli s namjerom da nas »zgaze«. Sad se moramo taktički dobro pripremiti da bismo ih iznenadili i u Ateni za tjedan dana, kazao je hrvatski reprezentativac Ivan Donald Marić.</p>
<p>Junak pobjede protiv Grčke bio je Bjelorus s hrvatskom putovnicom Vadim Jevtuhovič. U igru je ušao u drugom setu i do kraja ostao nezaustavljiv za suparnički blok i obranu. Međutim, treba naglasiti i d bez odličnog učinka ostalih hrvatskih reprezentativaca njegovi poeni ne bi donijeli prvu pobjedu u kvalifikacijama. »Grci me se uopće nisu dojmili. Bio sam spreman za sva iskušenja, iako me trener malo iznenadio postavivši me na mjesto dijagonalnog napadača. Očekivao sam poziciju srednje blokera. Ma, treba samo igrati muški i sve će biti u redu«, kazao je Jevtuhovič.</p>
<p>Sljedeću kvalifikacijsku utakmicu hrvatski odbojkaši odigrati će u nedjelju (18. lipnja)u Ateni protiv Grčke. Prva gostujuća pobjeda Šnajderovoj bi vrsti gotovo zajamčila plasman na EP, jer zadnja dva dvoboja igrat će za godinu dana kod kuće protiv Mađarske i Finske.</p>
<p>• Redoslijed: Mađarska (razlika setova 7-3) 5 bodova, Grčka (7-5) 5, Finska (4-7) 4, Hrvatska 4 (4-7). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prva pobjeda Pacersa u finalu NBA</p>
<p>U trećoj utakmici finala NBA lige Indiana Pacersi su pobijedili LA Lakerse 100-91, pa je sada omjer 2-1 / Sve uspješnija taktika Larrya Birda</p>
<p>INDIANAPOLIS, 12. lipnja</p>
<p> - Prepuni »Conseco Fieldhouse«, dvorana Indiana Pacersa, bučno je proslavila prvu pobjedu svoje momčadi u NBA finalima. Trijumf 100-91 u trećoj utakmici protiv LA Lakersa probudio je nade za Pacerse da bi i u sljedeće dvije utakmice u Indianapolisu mogli zaustaviti Lakerse i »strašnog« O'Neala.</p>
<p>Reggie Miller se sa 33 poena iskupio za sve loše što je učinio u LA-u, dok je Jalen Rose (21) još jednom potvrdio da je najbolji igrač Indiane. Taktika Larrya Birda, kojom se Shaquille O'Neal prekršajima tjerao na liniju slobodnih bacanja, isplatila se u trećoj utakmici, jer je gorostasni centar postigao 33 koša, ali je pogodio svega tri od 13 slobodnih bacanja.</p>
<p>Bez ozlijeđenoga Kobea Bryanta, Lakersi su od početka dvoboja bili u zaostatku, nisu nijednom vodili, no ipak su tricom Rona Harpera 14 sekundi prije kraja došli na tri koša manje. Miller i Rose nisu dopustili nikakvo opuštanje u zadnjim trenucima koje bi upropastilo odličnu izvedbu domaćina, koji su prvoj četvrtini vodili sa 11, u drugoj sa 15, a u trećoj i 18 koševa.</p>
<p>Travis Best (14 koševa), Austin Croshere (12 koševa) i Dale Davis (12 skokova) dobro su podržavali Millera i Rosea, dok je O'Neal (33, 13 skokova) na drugoj strani imao tek Harpera (14), te Roberta Horrya i Dereka Fishera (po 10).</p>
<p>- Izgubili smo, jer smo sve igrali na Shaqa i pritom jako griješili. On nije mogao sve sam, još i bez Kobea, kazao je igrač Lakersa, A. C. Green. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Marsonia i Čakovec novi prvoligaši</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nogometaši Marsonije i Čakovca izborili su igranje u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi u sljedećoj sezoni. U posljednjem drugoligaškom kolu Marsonia je na svom terenu u Slavonskom Brodu pobijedila Solin Građu sa 4-0, dok je Čakovcu dovoljan bio i bod iz Vrbovca protiv domaćeg PIK-a (0-0). Ukoliko se Prva liga proširi na 16 klubova, u njoj će još igrati Zadarkomerc i Pomorac. Ako, pak, ne dođe do promjene sustava natjecanja iz Druge lige su ispali Čazmatrans, Split, Zagorec i Otok.</p>
<p>• Rezultati posljednjeg 34. kola: Marsonia - Solin Građa 4-0, PIK Vrbovec - Čakovec 0-0, Jadran - Split 2-3, Pomorac - Belišće 2-0, Zadarkomerc - Orijent 1-0, Mosor - Otok 5-1, Bjelovar - Zagorec 4-0, Segesta - Čazmatrans 3-4. Redoslijed: Marsonia 64 boda, Čakovec 63, Zadarkomerc 62, Pomorac 60, Mosor 59, Segesta 56, PIK Vrbovec 55, Solin Građa 51, Orijent 41, Belišće 39, Jadran 38, Croatia Sesvete 34, Bjelovar 32, Čazmatrans 29, Split 26, Zagorec 22, Otok 22.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rađa dobitnik trofeja »Sportskih novosti«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Košarkaš Zadra Dino Rađa dobitnik je Trofeja »Pepsi« za najboljeg košarkaša prošlog prvenstva Hrvatske u izboru Sportskih novosti. Rađa je prvo mjesto osvojio s prosjekom ocjena 4,9 (ocjene od 1 do 5), drugi je njegov suigrač iz Zadra, Arijan Komazec (4,7), treći Dalibor Bagarić (4,3), centar Benstona, dok prvih pet zaokružuju Gordan Giriček iz Cibone VIP i Dženan Rahimić iz Jadranskog osiguranja (obojica po 4,2).</p>
<p> Ovo je 32. izbor Sportskih novosti za najboljeg igrača domaćeg prvenstva, a ovaj trofej najviše je puta osvajao Dražen Petrović (1983, '85, '86, '87. i '88.).</p>
<p> - Ovom prilikom se moram zahvaliti svojim suigračima, jer bez njih bi bilo nemoguće dobiti ovu nagradu. Zahvalan sam svim ljudima koji su mi pomogli u ovome, naglasio je Rađa na prigodnoj svečanosti u zagrebačkom muzejskom prostoru »Mimara«. - Svaki trofej mi je drag, ali ovaj mi je drag na poseban način, jer me vezuje za sezonu koja mi je, isto tako, posebno draga. Vezuje me za puno dragih ljudi u Zadru, koji su me primili kao da sam oduvijek njihov. Jesam li zadovoljan sezonom? Pa, bila je dobra. Da smo osvojili naslov prvaka, bilo bi savršeno, ovako možda ostaje mali okus gorčine, ali mislim da Zadrani ipak nemaju za čim žaliti. </p>
<p> Rađa je u finalu, u bliskom dvoboju s Vladimirom Krstćem iz Cibone VIP, zadobio tešku ozljedu oka, koju još nije u potunosti zaliječio.</p>
<p> - Još uvijek vidim duplo, ne mogu izoštriti sliku. No, moram reći da mi nedostaje košarka. Zapravo, ne toliko sama košarka, koliko trčanje i teretana. Liječnici su mi zasad zabranili takve aktivnosti, zaključio je Rađa. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Novi uspjesi hrvatskih divljevodaša</p>
<p>KARLOVY VARY</p>
<p> - Posljednjeg dana natjecanja na Svjetskom kupu u spustu na divljim vodama, koji se održava na 5.3 kilometara dugoj češkoj rijeci Tepli, hrvatski divljevodaši, ohrabreni svjetskim momčadskim zlatom, ponovno su ostvarili vrijedne rezultate.
U utrkama na dugim, klasičnim stazama, hrvatski dvojac Robert Rauš i Mario Peček u kanuu-dvokleku osvojio je prvo mjesto, dok su u istoj disciplini Tramdter i Zadravec bili peti. U disciplini kanu jednoklek, Tomislav Hohnjec bio je prvi, Željko Petrić treći, Tomislav Lepan deveti, a Zoran Maslarić jedanaesti.</p>
<p>Sljedeća utrka Svjetskog kupa održava se za dva tjedna u austrijskom Landecku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Zločesti Škot je izmislio penal«</p>
<p>ISTANBUL, 12. lipnja</p>
<p> - Turski tisak je u ponedjeljak žestoko napao škotskog suca Hugha Dallasa nakon nedjeljnog poraza 1-2 Turske od Italije, iako priznaje da su Talijani bili bolja momčad.</p>
<p>»Zločesti Škot« - naslov je u »Hurriyetu« koji se okomio na škotskog suca. Naime, Škot je pad Filippa Inzaghia u kaznenom prostoru Turaka ocijenio kao jedanaesterac iz kojeg je sam Inzaghi donio Talijanima pobjedu.</p>
<p>List »Sabah« navodi da su Turci imali veliku sreću, jer se dvaput tresla vratnica, a četiri puta su izbacivali loptu iz praznih vrata. No, »Sabah« zaključuje kako je pritom rezultat bio izjednačen 1-1. »Jedanaesterac koji je sudac izmislio slomio je srca svima u Turskoj, ali je i naš izbornik Denizli kumovao porazu, jer je izveo momčad koja nije igrala zajedno na pripremnim susretima. Zbog čega u protekla četiri mjeseca nije barem jednom izveo tu momčad, pita »Sabah« izbornika Denizlia, optužujući ga za krivu taktiku protiv Talijana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Impresivna premijera Francuza</p>
<p>BRUGGE </p>
<p> - Aktualni svjetski nogometni prvak, reprezentacija Francuske, opravdao je najave o pohodu na europski naslov premoćnom 3-0 (1-0) pobjedom protiv izabrane vrste Danske u prvom susretu skupine D Europskog prvenstva u Bruggeu. Impresivnom igrom »trikolori« su zadivili svoje poklonike, a pogocima Blanca, Henryja i Wiltorda ponizili su dansku vrstu, koju je tek vratar Peter Schmeichel spasio s nekoliko sigurnih obrana od potpune katastrofe.</p>
<p>- Kada momčad ostvari 3-0 pobjedu protiv reprezentacije Danske jedino što možete osjećati je - zadovoljstvo! Sigurno odličan početak, ali susret nije bio lagan, jer su Danci bili vrlo snažni. Bila je potrebna velika mentalna snaga kako bi postigli konačan rezultat. Unatoč tome što smo svjetski prvaci, ovdje startamo od početka, rekao je izbornik Francuske Roger Lemerre.</p>
<p>- Propuštena prilika na početku susreta mogla je usmjeriti nastavak. Mislim da konačni rezultat nije pravi odraz naše igre, nismo bili nadigrani, pokušavao je opravdati svoje suigrače Peter Scmeichel, nekadašnji vratar Manchester Uniteda, a sadašnji čuvar mreže portugalskog Sportinga. </p>
<p>• Stadion »Jan Breyel«</p>
<p>FRANCUSKA - DANSKA 3-0 (1-0)</p>
<p>FRANCUSKA: Barthez - Thuram, Blanc, Desailly, Lizarazu - Deschamps, Petit; Zidane - Djorkaeff (od 58. Vieira), Henry; Anelka (od 81. Wiltord).</p>
<p>DANSKA: Schmeichel - Colding, Henriksen, Schjřnberg, Heintze - Bisgaard (od 72. Jřrgensen), A. Nielsen, Třfting (od 72. Gravesen), Grřnkjaer - Tomasson (od 79. Beck), Sand.</p>
<p>SUDAC: Benkö (Austrija), GLEDATELJA: 29.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Blanc (16.), 2-0 Henry (64.), 3-0 Wiltord (93.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: -. CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Thierry HENRY. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Česi nadigrali Nizozemce i - izgubili</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Ogled nizozemskih i čeških nogometaša bio je svakako najljepši susret dosadašnjeg dijela Europskog prvenstva, posebice ako rezimiramo drugih 45 minuta. Bio je to dvoboj u kojem su Česi gotovo u potpunosti nadigrali domaćine, u kojem su dvaput uzdrmali vratnicu, u kojem je najbolji igrač susreta bio nizozemski vratar Van der Sar i u kojem su takvi, iznimno raspoloženi Česi, naposlijetku - izgubili! Nizozemci su pogotkom Franka de Boera minutu prije kraja utakmice, i to iz 11-erca, potisnuli skroman dojam kakvog su ostavili u ovoj utakmici. Osvojena tri boda ponajviše mogu zahvaliti iskusnom, ali ne suviše razboritom Čehu Jirˇiju Nęmecu, koji je potpuno bespotrebno skrivio 11-erac.</p>
<p>Overmars je, naime, ubacio loptu u sredinu češkog kaznenog prostora, gdje je Nęmec u naletu povukao Ronalda de Boera za majicu, što je talijanski sudac Collina primijetio i bez imalo razmišljanja pokazao na 11-erac. </p>
<p>Ovakav rasplet sasvim je iznervirao češke nogometaše, a među najbuntovnijima bio je Radoslav Látal, kojeg je sudac potom »nagradio« crvenim kartonom. No, zanimljivo je da su Česi i nakon tog isključenja ostali sa 11 igrača na terenu. Naime, Látal je isključenje zaradio - na klupi! Igru je napustio u 70. minuti utakmice, kada ga je zamijenio Radek Bejbl, a isključen je minutu prije kraja, kada je s klupe morao preseliti u svlačionicu. To, jasno, znači da Látala neće biti na slijedećoj utakmici češke reprezentacije.</p>
<p> • Stadion »Arena«</p>
<p>NIZOZEMSKA - ČEŠKA 1-0 (0-0)</p>
<p>NIZOZEMSKA: Van der Sar - Reiziger, Stam (od 75. Konterman), F. de Boer, Van Bronckhorst - Cocu; Seedorf (od 56. R. de Boer), Davids - Bergkamp, Zenden (od 73. Overmars); Kluivert.</p>
<p>ČEŠKA: Srníček - Látal (od 70. Bejbl), Rˇepka, Rada, Gabriel - Poborský, Nedvęd (od 89. Lokvenc), Nęmec, Rosický, Šmicer (od 78. Kuka) - Koller.</p>
<p>SUDAC: Collina (Italija), GLEDATELJA: 51.000</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 F. de Boer (89, 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: F. de Boer, Nedvęd, Poborský, Rˇepka, Van Bronckhorst; CRVENI KARTONI: Látal (90.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Edwin VAN DER SAR (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Collina - češki »neprijatelj broj jedan«</p>
<p>PRAG, 12. lipnja</p>
<p> - Iako se i na televizijskoj snimci jasno vidi da je češki kapetan Jiri Nemec povukao dres Ronalda de Boera, milijuni Čeha raspravljaju samo o skandaloznoj odluci talijanskog suca, Pierluigija Colline koja je pomogla Nizozemcima da pobijede Čehe 1-0, nakon pogotka iz jedanaesterca.</p>
<p>»Skandal! Collina, to je bila gluma« - naslov je u tabloidu »Blesk« koji suca Collinu uvjerava da je Ronald de Boer izveo glumačku »prijevaru stoljeća«, jer se »za lošu glumu nigdje ne daju nagrade kao što je talijanski sudac jedanaestercem nagradio domaćine«.</p>
<p>»Nemec je postupio glupo, ali takvih prekršaja bilo je stotinu na utakmici, pa je sudac ostao nijem. Suditi takvo nešto u 89. minuti je prljavo i nedostojno«, samo je jedan od komentara čeških novina, koji su i prije utakmice navodili riječi igrača Lazija Pavela Nedveda da se mora čuvati Colline, jer ga je u talijanskoj ligi već dvaput isključio zbog protesta.</p>
<p>František Cipro, trener praške Slavije, kaže da su Česi doživjeli sudbinu Turaka iz prethodnog dvoboja protiv Italije, kada je također dosuđen, u najmanju ruku dvojben, kazneni udarac koji je riješio pobjednika.</p>
<p>- Stara je stvar da se na ovakvim natjecanjima favoritima i domaćinima pomaže, ali zar to mora biti ovako očito, pita se trener Cipro. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Drulović i Zahovič razgovaraju telefonom</p>
<p>Izbornik jugoslavenske reprezentacije Vujadin Boškov uoči utakmice protiv Slovenije ističe da najopasnije igrače momčadi Srečka Kataneca moraju čuvati njegovi igrači koji Slovence poznaju još iz klubova</p>
<p>CHARLEROI, 12. lipnja</p>
<p> - Izbornik jugoslavenske nogometne reprezentacije Vujadin Boškov prije dvoboja sa Slovencima djeluje poprilično mirno. Njegovi nogometaši odigrali su prijateljsku utakmicu protiv Catalunye, lokalnog španjolskog ligaša i pobijedili 12-1.</p>
<p>- To i nije bila prava utakmica. Nisam vjerovao da možemo postići 12 golova, smatrao sam da ćemo protiv sebe imati boljeg i spremnijeg suparnika. Važno je da su se igrači trudili, stvarali šanse, a uz malo sreće mogli smo postići i više. No, moram reći da sam zadovoljan. U svlačionici je jedna atmosfera kada se trijumfira, druga kada budete poraženi. Stoga je dobro da smo se raspucali i uvjerljivo pobijedili, kaže Boškov.</p>
<p>Kako u jugoslavenskoj i slovenskoj reprezentaciji igraju neki igrači koji se međusobno dobro poznaju, izborniku Boškovu nerijetko je postavljano pitanje tko bi bio idealan čuvar za Slovenca Milenka Ačimoviča, igrača Crvene Zvezde i nekadašnjeg suigrača Ljubinka Drulovića iz portugalskog Porta, Zlatka Zahoviča? </p>
<p>- Ačimoviču i Zahoviču odredio bih čuvare koji ih dobro poznaju, a to su Dudić i Drulović. Stvar je vrlo jednostavna. Ipak, imamo još dosta vremena za analizu pa ćemo naknadno odlučiti o tome tko će koga čuvati.</p>
<p>Ljubinko Drulović, dobar znanac sa Zlatkom Zahovičom kaže:</p>
<p>- Razgovarao sam telefonski sa Zahovičem koji mi je rekao da se Slovenija ozbiljno spremila za nastup na Europskom prvenstvu. Slovenci će sigurno napraviti nekakvo iznenađenje, ali to neće učiniti protiv Jugoslavije. Zapravo, ne bih želio da se to dogodi u dvoboju s nama. Obrambeni igrači su ključni u postavi Srečka Kataneca, dakle, naši će se napadači morati iskazati, kaže još Drulović. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rok prošao, Srebrić još važe</p>
<p>U petak je predsjednik Hrvatskoga nogometnoga saveza Vlatko Marković dao Zorislavu Srebriću »ozbiljan« rok od 24 sata da se odluči između mjesta glavnog tajnika HNS-a ili direktora reprezentacija, no Srebrić tvrdi da taj rok ne treba tako kruto shvatiti </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - I ponedjeljak smo Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, upitali kako ćemo mu se ubuduće obraćati. Jer, kako je u jednom novinskom intervjuu u subotu objavljeno, Vlatko Marković predsjednik HNS-a je autoritativno istaknuo kako je upravo naredio Srebriću da se u roku od 24 sata opredjeli između dvije mogućnosti. Ili da i ubuduće bude glavni tajnik, što u biti nominalno znači glavni gazda u Savezu. Ili, pak, tehnički direktor reprezentacija što također znači i te kakvo gazdovanje. Također i priznanje za stručnost, budući da ga izbornik Blažević želi uz sebe vidjeti više kao tehnika nego glavnog tajnika. Iako mu u biti najviše odgovara da Srebrić bude jedno i drugo, pa i - treće.</p>
<p>Marković je tu svoju »najozbiljniju« naredbu izrekao u sklopu davno već najavljivane nasušne potrebe da se Savez počne ekipirati kako bi na nešto sličio, pa je s te strane, primjerice, kuća nogometa već na pola trebala biti izgrađena, a tek se traži građevinska dozvola. I sam je Marković već nebrojeno puta ponovio kako jedna osoba, makar bila radoholičarski navijena i tko zna kako sposobna za visoku diplomaciju zamagljivanja svega bitnog, nikako ne može obnašati više važnih fiunkcija. Ma zvala se ta osoba i - Zorislav Srebrić.</p>
<p>Od Markovićeve naredbe prošlo je ne 24, nego 48 sati, no Srebrić se samo nasmijao kad smo ga podsjetli na obavezu izjašnjavanja u zadanom roku:</p>
<p>- Nije to bio onaj rok kako je napisano, nego jedan drugi. Nije baš niti jednostavno odlučiti se, moram provesti internu proceduru prije no što točno ocijenim što je korisnije. Dakako, ne za mene nego za hrvatski nogomet.</p>
<p>Iako smo Srebrića pokušali isprovocirati da se odmah opredijeli za funkciju koju bi želio obnašati, on je ostao pri svojem zamagljivanju stvari. </p>
<p>- Čut ćete uskoro što sam izabrao, nisam baš siguran da će to biti već do petka 16. lipnja kad je sjednica IO HNS-a.</p>
<p>Zanimalo nas je kako to da se na listi 14 HNS-ovih kandidata za različite Uefine pozicije vidimo imena kao što su Duško Grabovac i Josip Čop? Nije li još prije neki dan dogovoreno kako su dotični neaktivni u HNS-u (ne svojom voljom op.p.) pa ih, poglaviti Grabovca, nema razloga predlagati čak i tamo gdje ima dobrih veza.</p>
<p> - Znam na što ciljate, na moguće Grabovčevo članstvo u Izvršnom odboru Uefa, kamo ga nismo kandidirali, kao ni bilo kojeg drugog našeg kandidata, iz strogo taktičkih razloga. U ovom slučaju radi se o različitim Uefinim komisijama i odborima, pa ne vidimo razloga zašto Grabovca i Čopa ne bismo predložili za nastavak rada tamo gdje su se već potvrdili.</p>
<p>Vratili mo se domaćim zbivanjima i aktivnostima Saveza vezano uz mogućnost proširenja Prve nogometne lige:</p>
<p>- U utorak Županijski dom Sabora ima na dnevnom redu prijedlog dopune članka 43 Zakona o športu koji tretira mogućnost promjene sustava natjecanja. Očekujemo ishod te sjednice da bismo znali hoće li prijedlog proći i naći se u saborskoj raspravi, ili ne.Na spomenutoj bi se sjednici trebalo raspraviti i izvješće stožera mlade reprezentacije o nastupu na EP u Slovačkoj. Povodom tog nastupa bilježimo vrlo kritičke riječi Vlatka Markovića, ali i one njegove riječi kojima obrazlaže da bi bilo logično da se barem 70 posto stručnog stožera primijeni:</p>
<p>- Ne bih ulazio u predsjednikove riječi, ali bih ponovio svoje. Ako se prisjećate, i prije nastupa u Slovačkoj rekao sam da je uspjeh sam plasman među osam najboljih u Europi. Ne bih također ništa komentirao niti u svezi promjena u stožeru mlade reprezentacije, niti je to moj posao.</p>
<p>No, posao mu je, barem dok je još neopredjeljen između funkcija glavnog tajnika, ili direktora reprezentacija, da promotri na licu mjesta prvi nastup Belgije. Kao što je naime poznato, »vatreni« se 2. rujna u Bruxellesu sastaju s Belgijom na startu kvalifikacija za SP 2.002. godine u Japanu u Republici Koreji:</p>
<p>-Bez obzira što se utakmica i televizijski može dobro popratiti, bilo je korisno u živo je gledati. Iako se Belgija predstavila kao snažo i dobro pripremljena ekipa, iskazavši se kao i ostale reprezentacije sa starta, iznimnom brzinskom zastupljenošću i sposobnošću transformacije svih igrača, uočilo smo Branko Ivanković i ja neke slabosti koje čemo nastojati iskoristiti. Još kad i izbornik obavi očevid na licu mjesta, bit čemo bogatiji za korsna saznanja.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Može li Gustavo Kuerten dostići Borga?</p>
<p>Prije tri godine Kuertenu je pobjednički pokal nakon finala u Roland Garrosu predao legendarni Šveđanin Bjoern Borg, koji je čak šest puta osvajao ovaj trofej. Na pitanje što treba napraviti da bi dostigao Borga, Brazilac je tada odgovorio »ništa posebno, samo osvojiti ga još pet puta«</p>
<p>PARIZ, 12. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Gustavo Kuerten ipak nije bio čudo za samo jedan dan i samo jedan »Grand Slam« turnir. Nakon što je »French Open« osvojio 1997. kao tenisač koji je stigao niotkuda, trijumfalni niz u Roland Garrosu ponovio je i ove godine, te tako skepticima na najbolji način dao do znanja da ta '97. nije bila slučajnost.</p>
<p>- Ovom pobjedom pokazao sam da sam danas jedan od najboljih tenisača svijeta, a nadam se da ću na prvom mjestu i ostati, rekao je Kuerten poslije pobjede 6-2, 6-3, 2-6, 7-6 (6) u finalu nad Šveđaninom Magnusom Normanom, u dramatičnom okršaju u kojem je iskoristio tek jedanaestu meč-loptu. No, tom pobjedom na ATP-listi je preskočio dosad vodećeg Normana, te se popeo na prvu poziciju.</p>
<p>- Ovaj put bilo mi je teže nego 1997., jer su očekivanja bila velika. Igrao sam dobro i mislim da sam zaslužio doći do vrha, rekao je Kuerten.</p>
<p>Ipak, teniska povijest mogla je ove godine među pobjednike »French Opena« upisati i neko drugo ime, jer je Kuerten dva puta bio na rubu eliminacije. U četvrtfinalu je Rus Kafeljnikov vodio 2-1 u setovima te 4-2, 40-15 u četvrtom, a u sličnoj situaciji je u polufinalu bio i Španjolac Ferrero, koji je imao 2-1 u setovima i 3-1 u četvrtom. No, Brazilac se uspio izvući, upravo kao što je to učinio i prije tri godine, kad je također dvaput bio na izlaznim vratima: jednom protiv Austrijanca Mustera, koji je u petom setu vodio 3-0, a jednom protiv Ukrajinca Medvedeva, koji je kod 4-4 u petom setu imao 0-40.</p>
<p>- Kad sam prošao Kafeljnikova postao sam mnogo opušteniji. Okrenuti onakav meč bilo je fantastično i sve što je slijedilo nakon toga prihvatio sam kao poklon, kao »bonus«, kaže Kuerten, koji je, rekosmo, i 1997. godine na putu do trijumfa igrao protiv Kafeljnikova. No, ne samo to: i tada ga je pobijedio u pet setova, i to tako što je gubio 1-2!</p>
<p>Uvijek temperamentni, Brazilci su i ovaj Kuertenov uspjeh znali proslaviti, a posebno »zapaljivi« mogli bi biti oni iz južnijih pokrajina te južnoameričke države. Jer, kako će reći jedan kolega, »oni iz sjevernih dijelova malo znaju o tenisu i mnogi nemaju pojma što je to 15-0«. Srećom po Kuertena, i uz takvo znanje dovoljno je onih koji će u Brazilu znati procijeniti što je napravio. Prije svih, dakako, njegova obitelj, u kojoj su svi vezani uz tenis, pa čak i baka Olga, koja se (danas, istina, ne tako često kao prije) bavi praćenjem suparnika i izvještavanjem o njihovim dobrim i lošim stranama.</p>
<p>Prije tri godine, Kuertenu je pobjednički pokal nakon finala predao legendarni Šveđanin Bjoern Borg, koji je čak šest puta osvajao ovaj trofej. Na pitanje što treba napraviti da bi dostigao Borga, Brazilac je tada odgovorio »ništa posebno, samo osvojiti ga još pet puta«, što je, naravno, bila šala, a ne ozbiljno vjerovanje da bi se to moglo dogoditi. Ali, kako je igrao ove godine, stvarno je moguće da mu ovaj drugi trijumf u Roland Garrosu ne bude i posljednji... </p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kuerten prvi i na ATP ljestvici</p>
<p>MONACO, 12. lipnja </p>
<p> - Pobjednik Roland Garrosa Gustavo Kuerten od ponedjeljka je novi »broj jedan« na ATP ljestvici. Brazilac je sa ukupno 505 bodova u izravnom dvoboju u finalu Pariza nadmašio Šveđanina Magnusa Normana (486), Rus Kefeljnikov se probio na treće mjesto (291), dok je Andre Agassi (274) četvrti, a Pete Sampras (226) tek deseti. Na »entry listi« Agassi je sačuvao prvu poziciju ispred Normana i Kuertena, dok je Sampras četvrti. </p>
<p>Od hrvatskih igrača, Gorana Ivaniševića (46) je ispadanje u 1. kolu potisnulo sa 63. na 68. mjesto, dok je Ivan Ljubičić (41) sa 72. pozicije pao na 75. Na »entry listi«, Ivanišević je profitirao za četiri mjesta i sada jer 63., dok je Ljubičić također napredovao za dva mjesta i sada je 83. Evo liste:</p>
<p> 1. Gustavo Kuerten (Bra) 505, 2. Magnus Norman (Šve) 486, 3. Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 291, 4. Andre Agassi (USA) 274, 5. Lleyton Hewitt (Aus) 269, 6. Alex Corretja (Špa) 267, 7. Juan Carlos Ferrero (Špa) 264</p>
<p> 8. Cedric Pioline (Fra) 249, 8. Marat Safin (Rus) 249, 10. Pete Sampras (USA) 226..., 68. GORAN IVANIŠEVIĆ 46, 75. IVAN LJUBIČIĆ 41. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Europska komisija: Pregovori s Hrvatskom mogu početi </p>
<p>Preporučujući Vijeću ministara otvaranje pregovora s Hrvatskom Europska komisija izražava spremnost da Vijeću uskoro podnese i prijedlog smjernica za vođenje pregovora </p>
<p>LUXEMBOURG, 12.lipnja</p>
<p> - U izvješću Europske komisije, što će ga u utorak razmatrati Vijeće ministara EU u Luxembourgu, ističe se da su »stvoreni uvjeti za otvaranje pregovora s Hrvatskom u cilju zaključenja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju«. </p>
<p> Preporučujući Vijeću ministara otvaranje pregovora s Hrvatskom Europska komisija u zaključku izvješća izražava i spremnost da Vijeću uskoro podnese na odobrenje i prijedlog smjernica (»direktiva«) za vođenje pregovora. </p>
<p> U dokumentu od ukupno 29 stranica (tzv. »studiji izvedivosti«) Komisija ocjenjuje da su demokratske promjene na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Hrvatskoj označile »novi početak« u bilateralnim odnosima, te omogućile njihovu »radikalnu obnovu« i budući razvoj odnosa EU-Hrvatska. </p>
<p> »Nova se hrvatska vlada obvezala u potpunosti demokratizirati i stabilizirati zemlju, a već je i poduzela mjere kako bi se došlo do odgovarajućih rješenja za političke nedostatke konstatirane u prošlosti«. </p>
<p> Komisija ukazuje da je u Hrvatskoj ostvaren »bitni napredak u politički osjetljivim područjima«, kao što su povratak izbjeglica i raseljenih osoba, potpuna suradnja s Haaškim sudom, bolja regionalna suradnja, te u demokratizaciji medija. </p>
<p> Ostvarena je plodonosna suradnja u sklopu zajedničke konzultativne skupine (»task force«) EU-Hrvatska. Na dva sastanka te radne skupine postignuta je suglasnost o zajedničkim preporukama o »svim preostalim političkim nedostacima i potrebnim akcijama da bi se zadovoljili različiti uvjeti«. </p>
<p> »Politička stabilnost je određujući element za nastavka tog važnog procesa reformi«, ističe se uz ostalo u zaključku Komisije. </p>
<p> U dokumentu Komisije šire se opisuje i ocjenjuje ekonomska situacija u Hrvatskoj. Navodi se da je nova hrvatska vlada naslijedila stanje što ga karakteriziraju krupni strukturni problemi, velika ekonomska izolacija, te unutrašnja i vanjska zaduženost. </p>
<p> Hrvatske vlasti, kaže se, trebaju utvrditi kalendar potpunih i uvjerljivih reformi, koji bi mogao dobiti podršku MMF-a i Svjetske banke.</p>
<p> »To je nužno da bi se obnovilo povjerenje međunarodne zajednice, koje je bilo poljuljano zadnjih godina. Također, potreban je povratak ritmu trajnijeg ekonomskog rasta i novo zapošljavanje da bi zemlja nastavila koristiti sadašnje povoljne predznake što ih uživa na međunarodnom financijskom tržištu i da bi se privukla inozemna, osobito sasvim nova strana ulaganja«. </p>
<p>Ekonomski stručnjaci Komisije ocjenjuju da Hrvatska »raspolaže solidnom industrijskom bazom, školovanom i kvalificiranom radnom snagom i ima sektore jakih razvojnih potencijala, kao što je turizam. Hrvatska kompetitivnost na europskom tržištu mogla bi biti još značajno ojačana koherentnim i ambicioznim programom strukturnih reformi«. Te bi reforme trebale obuhvatiti mjere na crti smanjenja državnih proračunskih i izvanproračunskih troškova javnih fondova, zatim politiku privatizacije koja je davala prednost »lokalnim akterima nad strateškim partnerima iz inozemstva«, nastavak racionalizacija u bankarskom sektoru, prestanak izravnih državnih intervencija radi spašavanja poduzeća u teškoćama, te druge mjere radi »transformacije Hrvatske u gospodarstvo modernog tržišta«. »Srednjeročno gledano, proračunsko ozdravljenje neće biti moguće bez osjetnog smanjenja troškova plaća u javnom sektoru i bitnih reformi izvanproračunskih fondova, mirovinskog i zdravstvenog«. »Zaoštravanje politike proračuna omogućilo bi veću gipkost monetarne politike, što bi dalo poticaj ekonomskom rastu«. U najširem poglavlju izvješća Komisije o »Parametrima sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju«, analiziraju se gospodarski, pravni i institucionalni aspekti osposobljenosti Hrvatske za ispunjavanje obaveza iz budućeg sporazuma. Stanje u Hrvatskoj »snimljeno« je u područjima koja bi trebala biti i glavni sadržaj budućeg sporazuma. To su: politički dijalog, regionalna suradnja, trgovačka razmjena, poljoprivreda, usluge, financijski odnosi s inozemstvom, tekuća plaćanja i kretanje kapitala, približavanje zakonodavstva, suradnja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima, te financijska, ekonomska i druga suradnja. »EU i Hrvatska izgleda da su brzo postigle veliku konvergenciju u gledanjima na regionalna i međunarodna pitanja; posebno, Hrvatska priznaje i prihvaća svoju važnu ulogu u stabilizaciji regije«, navodi se u dijelu izvješća Komisije o vanjskoj politici Hrvatske. Osjetno poboljšanje odnosa s BiH predstavlja »kapitalnu evoluciju u novoj hrvatskoj vanjskoj politici«. Aktivnu ulogu Hrvatska igra i u okvirima Pakta o stabilnosti, i u perspektivi ostvarenja Jadransko-jonske inicijative. »Službeno uvrštenje i jačanje političkog dijaloga kroz sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i uključenje političkog dijaloga u regionalni okvir predstavljat će središnje elemente«, ističe Komisija. Budućim sporazumom predviđa se postupno uspostavljanje zone slobodne trgovine EU-Hrvatska. Hrvatska je već prihvatila, u okviru svojih pregovora s WTO-om da će postupno liberalizirati uvozni režim i svoje tržište usluga. Poljoprivreda je, međutim, za Hrvatsku osjetljiv sektor (»prilično zaštićen, kompetitivnost mu je vrlo slaba, a cijene visoke«), pa Komisija najavljuje da bi EU tu bila spremna prihvatiti početne povlastice u prilog Hrvatske«. O sektoru usluga konstatira se da je Hrvatska u svom zakonodavstvu izjednačila položaj stranih i svojih nacionalnih ulagača. Omogućeno je, na bazi reciprociteta, i osnivanje stranih banaka u Hrvatskoj. No Hrvatska je »nastavila s primjenom vrlo restriktivnih mjera pri stjecanju vlasništva nekretnina od stranaca, uključujući i mjere za strane tvrtke«. Komisija drži da bi »uklanjanje tih restrikcija u sklopu budućeg sporazuma s EU-om pomoglo Hrvatskoj u stvaranju odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira za obavljanje komercijalnih aktivnosti«. U vezi s usklađivanjem zakonodavstva, te suradnjom u područjima pravosuđa i unutrašnjih poslova, Komisija ocjenjuje da je već dosta toga pokrenuto, ali da Hrvatskoj još predstoji »duži put« da bi mogla ispunjavati i te obveze iz budućeg sporazuma. Sporazum bi obuhvatio i financijsku suradnju, kao i suradnju u industriji i razvoju privatne male i srednje privrede, unaprjeđivanju rada carinskih, poreznih službi i statističkih službi u školstvu, obrazovanju, kulturi i u audiovizualnom području, u prometu, energetici, unaprjeđivanju poljoprivrede, u znanstvenim istraživanjima i tehnološkog razvoju, te na zaštiti okoliša. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Francuzi tvrde da bi nacistički zločinac Brunner mogao biti u Siriji</p>
<p>PARIZ, 12. lipnja</p>
<p> - Francuski lovac na naciste Serge Klarsfeld izjavio je u nedjelju da smrt sirijskog predsjednika Hafeza al-Assada otvara mogućnost otkrivanja nacista Aloisa Brunnera, optuženog za ratne zločine. »S moralnog stajališta, rekao bih da je Assadova smrt pravo olakšanje i prilika da saznamo istinu o ratnom zločincu«, istaknuo je Klarsfeld za radio postaju France Info.</p>
<p>Smatra se da je Alois Brunner, jedan od najtraženijih ratnih zločinaca nacističkog režima, poslije rata utočište pronašao u Siriji, i da bi - ako je još na životu - i sada mogao biti tamo. Polazeći od te pretpostavke, Francuska već godinama od sirijskih vlasti zahtijeva njegovo izručenje, no predsjednik Assad je na te zahtjeve odgovorio da Brunner, koliko on zna, nije u zemlji. To je pitanje godinama opterećivalo bilateralne odnose između Pariza i Damaska, a u prosincu prošle godine francuski je sud odlučio da će Brunneru suditi u odsutosti.</p>
<p>Brunner je godinama bio bliski suradnik Adolfa Eichmanna, kojemu je pomogao organizirati deportaciju i ubojstvo najmanje 130.000 Židova iz Njemačke, Austrije, Francuske i Grčke. Optužnica francuskog suda tereti ga za smrt 250 židovske djece koja su prema njegovu nalogu deportirana u zloglasni logor Auschwitz. </p>
<p>Klarsfeld, predsjednik Udruge sinova i kćeri deportiranih francuskih Židova, vjeruje da će Assadova smrt pomoći da se prije suđenja utvrdi »je li Brunner još živ i u kakvim uvjetima živi«. </p>
<p>Posljednje vijesti o Brunneru objavio je 1987. njemački tjednik Bunte, čiji je novinar razgovarao s Brunnerom. Uz intervju su objavljene i fotografije koje ga prikazuju ispred njegove vile u Siriji. Istrage koje su nakon toga pokrenute nisu uspjele locirati Brunnera, niti utvrditi je li još uvijek živ. (AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nalog za uhićenje Assadovog brata Rifaata </p>
<p>LONDON, 12. lipnja</p>
<p> - Sirija je izdala nalog za uhićenje Rifaata el-Assada, brata pokojnog sirijskog predsjednika Hafeza el-Assada, kako bi spriječila njegov povratak u zemlju, rekao je u ponedjeljak jedan visoki sirijski dužnosnik. Saudijski list »Al-Hayat« citirao je neimenovanog visokog sirijskog dužnosnika, koji je rekao da su vojska i obavještajne službe dobile »sve ovlasti za uhićenje Rifaata i sprečavanje njegovog povratka u zemlju«. Rifaat al-Assad živi u egzilu u Francuskoj i Španjolskoj od 1986. godine, kada je njegova milicija »Obrambene brigade« raspuštena nakon navodnog pokušaja svrgavanja Hafeza el-Assada.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bivši prebjeg KGB-a uposlio bivšeg šefa CIA</p>
<p>Neobična životna priča bivšeg sovjetskog agenta, koji je prije 20 godina pobjegao iz SSSR-a i u Sjedinjenim Državama osnovao vlastitu kompaniju »Invicta Networks of Laurel« koja bi trebala na tržište plasirati softver namijenjen perfektnoj zaštiti kompjutora od nepoželjnih upada </p>
<p>NEW YORK, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U američkom ruskim odnosima bez obzira u kakvoj se fazi nalazili postoji konstanta koja po prirodi posla uvijek izaziva posebnu pozornost. To je špijunaža s obje strane i u njoj čovjek kao glavni faktor, bez obzira na neslućene mogućnosti koju visoka tehnologija pruža u špijuniranju bez uporabe ljudskog faktora. Jedna od bizarnih priča u špijunaži između Amerike i Rusije, odnosno bivšeg Sovjetskog Saveza je slučaj visokog KGB-ovog špijuna Viktora Sejmova. Od prebjega iz sovjetske špijunske službe u 1980. danas je u Americi dogurao do vlasnika internetske kompanije u kojoj je između ostalih uposlen nitko drugi nego bivši šef američke CIA James Woolsey.</p>
<p>Priča o Viktoru Sajmovu počinje u 1980. godini uoči raspada komunizma kad je on kao tadašnji vrhunski stručnjak KGB-a (s činom majora) za tajne šifre i komunikacijski sustav na svjetskoj razini došao da zaključka kako sovjetski komunistički sustav srlja neminovno u propast, pa je odlučio prebjeći na Zapad. Stupio je u kontakt s CIA-om koja mu je prije dvadeset godina omogućila bijeg s obitelji u Ameriku. U međuvremenu za 20 godina mnogo se toga promijenilo. Komunizam je kao svjetski pokret propao, a Sovjetski Savez se raspao. Major Sejmov radio je u početku za američku »Nacionalnu agenciju za sigurnost« (NSA) koja je toliko obavijena tajnošću da postoji engleska krilatica proizišla iz njezine kratice kako takva agencija uopće ne postoji. (No such agency). Bivši major KGB-a pomogao je radeći u NSA da se probiju sovjetske tajne šifre, upravo one u kojima je on prije bijega bio stručnjak. U međuvremenu u slobodno vrijeme završio je u Americi još jedan fakultet.</p>
<p>U potpuno promijenjenim uvjetima, prilagodivši se Americi, bivši major KGB-a osnovao je u Washingtonu kompjutorsku kompaniju, koje u doba procvata računalske tehnologije rastu kao gljive poslije kiše. Bivši sovjetski agent uposlio je u njoj bivše veterane iz razdoblja hladnog rata, između ostalih i bivšeg direktora Centralne obavještajne agencije (CIA) Jamesa Woolseya. Do toga je došlo na pomalo čudan način. Kad je Viktor Sejmov prilikom jednog putovanja u Varšavu uspio izmaći svojim sovjetskim agentima i prebjegao na američku stranu, on tvrdi da su mu Amerikanci za bijeg obećali milijun dolara. Tu svotu nikad nije uspio dobiti, ali je zato u parnici protiv CIA angažirao bivšeg direktora CIA-e Jamesa Woolseya koji je u međuvremenu postao odvjetnik. Slučaj je pravno zaključen tek prošlog studenog i premda Viktor Sejmov nije u potpunosti zadovoljan, odbio je New York Timesu, koji piše o njegovom slučaju, otkriti visinu sporazumne svote. Taj je slučaj ponukao bivšeg direktora CIA Woolseya da izjavi kako je Sejmov jedan od onih ljudi, za razliku od drugih prebjega, koji se mogu snaći u svakoj situaciji.</p>
<p>Tako se bivši major KGB-a snašao i u Americi osnovavši vlastitu kompaniju »Invicta Networks of Laurel« koja bi trebala na tržište plasirati softver namijenjen perfektnoj zaštiti kompjutora od nepoželjnih upada. To je opet povezano s njegovim prethodnim radom u američkoj supertajnoj obavještajnoj agenciji »NSA«. Njezina je specijalnost upad u računalske mreže drugih država, terorističkih organizacija i međunarodnih narko-kartela. James Woolsey tvrdi da je sposobnost zaštite i upada u kompjutorske mreže u vladinim obavještajnim agencijama za korak ispred privatnih kompanija. Konkurencija se međutim organizira i čak se računa s mogućnošću da na tom polju Fort Meade u Marylandu gdje je sjedište »NSA« postane ono što je za komercijalnu primjenu suvremenih računalskih dostignuća Silikonska dolina u Kaliforniji. Viktor Sejmov već je testirao svoj sigurnosni kompjutorski sustav protiv najbolje kompanije koja proizvodi hakerski softver. Joe Pantanella, predsjednik kompanije »Netsafe« u Annapolisu, također u Marylandu, koji je i sam došao iz »NSA« izjavio je kako njegovi momci nisu uspjeli prodrijeti u Sejmovljevu mrežu. Bivši KGB-ov stručnjak za tajne šifre i komunikacije tako je u Americi opet završio na poslu kojim se bavio u nekadašnjem Sovjetskom Savezu. Ovaj put međutim, za vlastiti račun. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Putin: Rusi izgubili »romantične« iluzije o demokraciji</p>
<p>MOSKVA, 12. lipnja</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin (na slici) rekao je u ponedjeljak, na svečanosti obilježavanja nacionalnog praznika kojim se obilježava rađanje slobodne Rusije, da su Rusi morali odustati od iluzija da se demokracija može izgraditi brzo i bez napora. »Prije deset godina bili smo romantični i, mnogi će se složiti, naivni. Mislili smo da možemo izgraditi novu državu brzo i jednostavno«, rekao je Putin. »Morali smo odustati od takvih iluzija. Sada smo stekli teško, ponekad gorko, ali ipak korisno iskustvo«, rekao je Putin aludirajući da proteklih deset burnih godina ruske povijesti. Na primanju u Kremlju prisustvovali su i bivši predsjednik Boris Jeljcin sa suprugom Ninom, prvi čovjek ruske pravoslavne crkve patrijarh Aleksej II, premijer Mihail Kasjanov i brojni pripadnici ruske političke elite. Na dan 12. lipnja 1990. proglašena je suverenost Rusije, a krajem 1991. raspao se Sovjetski Savez. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Talijanski mafijaši pod zaštitom španjolskih zakona? </p>
<p>RIM, 12. lipnja</p>
<p> - Na dvodnevnoj ministarskoj konferenciji u Napulju, koja je završila prošle subote, najviše se raspravljalo o izručenju skrivenih pripadnika Cosa Nostre koji su trenutno u Španjolskoj. Odnosi između Španjolske i Italije su ocijenjeni »izvanrednima«, ali ono što zasjenuje te odnose je neriješeno pitanje osuđenih talijanskih mafijaša koji se skrivaju u Španjolskoj. »Španjolska je strana pokazala veliku želju za suradnjom«, izjavio je talijanski ministar unutarnjih poslova Enzo Binaco. Prema nekim podacima, u Španjolskoj boravi više od tisuću okorjelih pripadnika organiziranog kriminala. Najviše ih je svoje »mjesto pod suncem« pronašlo na prelijepoj obali Costa del Sol. Njihovo prisustvo je opteretilo i ministarstvo unutarnjih poslova Španjolske, jer je više od 600 policajaca angažirano u nadgledanju mafijaša. U tom kontekstu, još više čudi što ih španjolsko pravosuđe ne izručuje Italiji. </p>
<p>Problem je u španjolskim zakonima koji se razlikuju od talijanskih. Prva i najznačajnija prepreka je ta što u španjolskom zakonu uopće ne postoji kažnjivo djelo organiziranog kriminala. U Španjolskoj postoje kaznena djela povezana s terorizmom, oružanim napadima, pa talijanske mafijaše valja povezati s tim protuzakonitim djelima da bi ih se izručilo matičnoj zemlji. Povrh toga, postoji još složeniji problem, jer španjolski zakoni, za razliku od talijanskih, zahtijevaju fizičku prisutnost optuženoga tijekom sudskoga postupka. Izručivanje Španjolci uvjetuju novim sudskim procesom na kojem će optuženi biti nazočan. Prema talijanskim zakonima to bi značilo ponavljanje procesa, a ne novi kazneni proces.</p>
<p>Ramon Macia, tužilac iz Barcelone je s gorčinom izrazio svoje mišljenje o slobodnom boravku talijanskih mafijaša u Španjolskoj: »Danas Španjolska nudi talijaskoj mafiji povijesnu šansu, jer postaje mjestom u kojem okorjeli talijanski zločinci, koji su kazneno gonjeni, mogu mirno živjeti pod okriljem španjolskog zakona. To se još jedino dogodilo u Venezueli, ali mi smo ipak znatno bliže Italiji, samo sat leta zrakoplovom«. Da se problem mora riješiti čim prije stav je i talijanskog premijera Giuliana Amata te predsjednika španjolske vlade Aznara. Obje su zemlje naime članice Europske unije, potpisale su Schengenski sporazum sa zajedničkim sigurnosnim sustavom.</p>
<p>Krajem prošle godine je rješenje gotovo postignuto, ali je u zadnjem trenutku Ustavni sud Španjolske odlučio ne izručiti nijednoga od mafijaških bossova koji žive na španjolskom ozemlju. Španjolska je zbog blizine Maroka značajna geostrateška toščka za trgovinu drogom. Samo prošle godine španjolski su policajci zaplijenili 431 tonu hašiša (deset puta više nego te godine u Italiji). I u gradiću Marbella, jednoj od omiljenih destinacija talijanskih mafijaša, u ilegalne je poslove svojedobno bio umiješan mjesni sudac, koji je zbog toga i smijenjen.Talijanske vlasti su zabrinute zbog budućnosti u kojoj su otpadnici praktički zaštićeni zakonom. »Riskiramo postati Europom bez granica, ali samo za kriminalce«, komentirao je neimenovani talijanski ministar. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Summit dviju Koreja budi nade u pomirenje </p>
<p>SEOUL, 12. lipnja</p>
<p> - Dok je sukob ratnih brodova prije godinu dana doveo Sjevernu i Južnu Koreju na rub rata, predstojeći summit njihovih predsjednika budi nade da bi odnosi između dvije mogli krenuti u pravcu pomirenja. Uoči summita južnokorejskog predsjednika Kim Dae Junga i sjevernokorejskog Kim Jonga IIa, koji se održava u utorak u Pyongyangu, južnokorejske novine donose slike dvojice nasmiješenih vođa, koji se nikada nisu sreli. Godine 1968. odnosi između dviju Koreaja bili su toliko loši da se tim sjevernokorejskih specijalaca ubacio u Seoul i napao predsjedničku Plavu kuću.</p>
<p> »The Korea Times«, dnevnik na engleskom, uspoređuje važnost predstojećeg sastanka na vrhu sa spuštanjem čovjeka na Mjesec 1969. »Mali korak za pomirenje, veliki za skok za ponovno ujedinjenje«, piše taj list. Južna Koreja želi od Sjeverne da pristane na ponovno spajanje rastavljenih obitelji i druge pomirbene geste u zamjenu za novac kojim bi se obnovilo trošno komunističko gospodarstvo. Sjeverna Koreja, pogođena katastrofalnom gladi potkraj 90-tih, dobiva pomoć u hrani od svojih tradicionalnih neprijatelja: Južne Koreje, Japana i SAD-a.</p>
<p> Ponovno ujedinjenje teći će, međutim, vrlo sporo. Među mnogim pitanjima koja treba riješiti su sjevernokorejski program raketnog i nuklearnog naoružanja te američka vojna prisutnost u Južnoj Koreji. Sjeverna Koreja za sada se službeno ne oglašava i u tajnosti se priprema za summit. Pyongyang je krajnje nervozan zbog svakog negativnog medijskog izvješća. Odbojnost sjevernokorejskog režima prema publicitetu pokazala se prošlog mjeseca kada je put Kim Jonga IIa u Peking objavljen tek nakon što se s njega vratio. </p>
<p> Prije godinu dana dva korejska broda izmijenila su vatru. Jedna je sjevernokorejska topovnjača potopljena, a nekoliko ih je teško oštećeno dok je tridesetak sjevernokorejskih mornara nestalo. Bio je to prvi pomorski sukob nakon korejskog rata od 1950. do 1953. koji je završio bez mirovnog sporazuma. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Priprema se ugovor o slobodnoj trgovini s Češkom</p>
<p>PRAG, 12. lipnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - U Ministarstvu industriji i trgovine formirana je posebna radna skupina koja priprema sve što je potrebno za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini. Članovi ove skupine surađivat će sa svojim hrvatskim kolegama no ne bih se usudio reći kada će ugovor biti potpisan. Na njegovom donošenju se radi. Ovo je na pitanje Vjesnikova novinara odgovorio Miloš Zeman, češki premijer na konferenciji za novinare održanoj nakon jedno i pol satnog razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i članovima hrvatskog Vladinog izaslanstva.</p>
<p>Inače, službeni dio Račanovog posjeta Pragu počeo je u ponedjeljak ujutro dolaskom u zgradu Češke Vlade gdje mu je priređen svečani doček uz sve vojne počasti i himne dviju zemalja. Premijera Račana, njegovu suprugu i članove hrvatskog državnog izaslanstva u kojem su potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministrica turizma Pave Župan Rusković, zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica te pomoćnik ministra vanjskih poslova Josip Paro dočekao je češki premijer Miloš Zeman s članovima Vlade.</p>
<p>Na početku dvojica premijera razgovarali su u četiri oka 20-tak minuta a nakon toga priključili su im se ostali članovi vladinih izaslanstava. S češke strane u razgovorima su sudjelovali Vladimir Špidla, prvi potpredsjednik Vlade i ministar rada i socijalne skrbi, Jan Kavan potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, i Petar Lachnit, ministar regionalnog razvoja. Nakon razgovora dvojica premijera dala su kraće izjave novinarima. Račan je istaknuo da se, osim o bilateralnim odnosima razgovarako i o stanju na jugoistoku Europe. Račan je naglasio da između Češke i Hrvatske postoje dobri politički odnosi ali da ne postoji poželjna gospodarska suradnja. »Razgovarali smo o konkretnim planovima zajedničkih projekata te o mogućnosti zajedničkih nastupa na trećim tržištima«, pojasnio je hrvatski premijer. Osvrćući se na ugovor o slobodnoj trgovini između Češke i Hrvatske, Račan je naglasio da je Hrvatska riješila svoje odnose sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, da se približava EU-u te ne postoje neke konkretne zapreke da dvije zemlje svoje odnose ne reguliraju jednim takvim dokumentom. Kada je riječ o turizmu, želimo bolju i svestraniju suradnju. Vrijeme je za zajednička ulaganja u turizam a nastojat ćemo što prije platiti klirinški dug Hrvatske prema Češkoj koji iznosi oko 2,9 milijuna klirinških dolara. </p>
<p>Predsjednik češke vlade Miloš Zeman naglasio je zadovoljstvo što će pitanje klirinškog duga uskoro biti riješeno i dodao da će to omogućiti da Češka sudjeluje u privatizaciji hrvatskog turizma. Kada je u pitanju zajedničko približavanje EU-u, pojasnio je Zeman, složili smo se da se balkanska kriza može riješiti samo poštivanjem ljudskih prava i demokratskih standarda. U tom smislu pozdravili smo i političke promjene u Hrvatskoj, dodao je češki premijer. </p>
<p>Koalicijska vlada u Hrvatskoj je stabilna, izjavio je Račan odgovarajući na pitanje jednog češkog novinara i dodao kako unatoč nekih prognoza kriza vladajuće šestorke u Hrvatskoj ne postoji. Ne postoji također ni kriza u odnosima ljudi u vrhu vlasti, dodao je. Nakon svečanog ručka što ga je za hrvatskog premijera i članove vladinog izaslanstva priredio premijer Zeman, u zgradi češkog Parlamenta u ponedjeljak poslije podne Račan je razgovarao s predsjednikom Zastupničkog doma Vaclavom Klausom a u Senatu Parlamenta sastao se sa Libušom Benešovom, predsjednicom ovog doma. Istovremeno, bilateralne razgovore vodili su članovi hrvatskog vladinog izaslanstva, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministrica turizma Pave Župa Rusković te zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Šimonović i Šaćirbej: Krivnja na prostorima bivše Jugoslavije ne smije se izjednačiti! </p>
<p>NEW YORK, 12. lipnja </p>
<p> - Hrvatska i BiH se protive pokušajima da se izjednači krivnja sviju na prostoru bivše Jugoslavije i očekuju da će postupci koje su pokrenule pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) rasvjetliti opći okvir tragičnih događaja te utvrditi odgovornost državnog vodstva SRJ za agresiju i genocid u BiH i Hrvatskoj, stoji u zajedničkoj izjavi koju su u ponedjeljak u New Yorku objavili veleposlanici Muhamed Šaćirbej i Ivan Šimonović. Njih dvojica su zastupnici svojih zemalja u postupcima protiv SRJ pred ICJ-em zbog zločina genocida. »Postupci su pokrenuti u želji da se utvrdi puna istina o stradanjima u BiH i Hrvatskoj, te pravna, politička i povijesna odgovornost«, navode Šaćirbej i Šimonović. Pritom naglašavaju kako tužbe nisu usmjerene protiv Srba u dvijema državama nego protiv »državnih vlasti SRJ, odgovornih za agresiju, stradanja i genocid izvršen nad Hrvatima i Bošnjacima«. »Države i narodi jugoistočne Europe prečesto su žrtve predrasuda i pokušaja nekih međunarodnih krugova da se sve strane izjedanče u odgovornosti za stradanja, što otežava napredak u rješavanju čitavog niza pitanja«, upozorava se u zajedničkoj izjavi. Veleposlanici Hrvatske i BiH podsjećaju da njihove dvije zemlje, za razliku od SRJ, surađuju s ICTY-jem a spremne su ratnim zločincima suditi i pred nacionalnim sudovima. »Od postupaka pred ICJ-em BiH i Hrvatska očekuju da se rasvijetli i opći okvir tragičnih događaja na području bivše Jugoslavije te utvrdi odgovornost SRJ, odnosno njezina državnog vodstva za agresiju, teška stradanja svih građana i genocid u BiH i Hrvatskoj«, navodi se u izjavi. Šimonović i Šaćirbej vjeruju da će suradnja BiH i Hrvatske u postupcima pred ICJ-em pridonijeti demokratizaciji i pomirbi te uspostavi trajnog mira i stabilnosti na europskom jugoistoku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Đukanović trijumfirao u Podgorici, Bulatović u Herceg Novom</p>
<p>PODGORICA, 12. lipnja</p>
<p> - Na lokalnim izborima u Crnoj Gori koalicija Mile Đukanovića premoćnom većinom pobijedila je u Podgorici dok je istovremeno izgubila u Herceg Novom gdje je pobjedu odnijela jugoslavenska opcija Momira Bulatovića. »Odnijeli smo veliku pobjedu i to predstavlja trijumf naše politike u glavnom gradu. Izvanredni lokalni izbori pokazali su da smo premašili naša očekivanja i popravili sve parametre te ćemo u Podgorici moći sami vršiti vlast. Sa osvojenih 28 mandata prestaju razlozi da našu koaliciju bilo tko može ucjenjivati«, istaknuo je nakon objave prvih neslužbenih rezultata crnogorski predsjednik Milo Đukanović, ispred zgrade Vlade Crne Gore pred nekoliko tisuća okupljenih pristalica. </p>
<p>Đukanović je dodao kako je njegova koalicija osvojila nekoliko tisuća glasova više nego na prošlim izborima dok je Bulatović izgubio sa 4,5 tisuće glasova manje nego na prošlim izborima. Govoreći o porazu u Herceg Novom, Đukanović je istaknuo kako će se narednih dana izvršiti analize no kako je pobjeda u Podgorici bolja i strasnija naglasivši da očaju nema mjesta.</p>
<p>Za razliku od slavljeničkog raspoloženja Mile Đukanovića istu noć zbog lošeg izbornog rezultata Socijalističke narodne partije (SNP) svoju je ostavku, kao nositelj liste koalicije »Jugoslavija-Momir Bulatović«, ponudio Predrag Bulatović istaknuvši kako je spreman na povlačenje u interesu daljnje borbe. </p>
<p>U sjedištu SNP-a Momira Bulatovića ocijenjeno je kako je na ovim izborima ipak pobijedila ideja zajedničkog života Crne Gore i Srbije što je za tu stranku najvažnije. Unatoč očekivanjima u sjedištu SNP-a nije se pojavio Momir Bulatović. Prema prvim neslužbenim rezultatima objavljenim dva sata iza ponoći, koalicija »Da živimo bolje Milo Đukanović« u podgoričkom općinskom Parlamentu dobila je 28 od ukupno 54 odbornička mjesta, dok je Bulatovićeva koalicija osvojila 22 mjesta. Liberalni savez Crne Gore i dalje će imati četiri odbornika. </p>
<p>U Herceg Novom projugoslavenski SNP s koalicijskim partnerima dobio je 19 odborničkih mjesta - dva više nego što je imao do sada. Koalicija »Da živimo bolje« izgubila je jedno mjesto osvojivši tek 14 mandata kao i LSCG koji će u skupštini Grada imati dva odbornika. </p>
<p>Pobjeda Mile Đukanovića u Podgorici burno je slavljena čitavu noć uz beskonačne povorke automobila okićenih zastavama koalicije »Da živimo bolje«, dok je manji sukob Milovih i Momovih pristaša ispred redakcije dnevnika »Dan« bliskog SNP-u brzo okončala crnogorska policija. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Prištini obilježena prva godišnjica dolaska NATO-a na Kosovo</p>
<p>PRIŠTINA, 12. lipnja</p>
<p> - Svi prištinski dnevnici na albanskome pridaju u ponedjeljak veliki značaj prvoj obljetnici dolaska postrojbi NATO-a na Kosovu. Kosovari moraju razmišljati o budućnosti, koja mora uključivati demokraciju i etničku toleranciju piše u ponedjeljak u autorskom tekstu najtiražnijeg prištinskog dnevnika na albanskome Koha Ditore glavni tajnik NATO-a George Robertson. Ukoliko se nasilje ne obustavi Albanci Kosova izgubit će podršku međunarodne zajednice, istaknuo je Robertson. Voditelj američke Misije na Kosovu, Christopher Dell, izjavio je za dnevnik Zeri, kako je za godinu dana postignuto mnogo. Kosovarima je vraćena sloboda i dostojanstvo, koje im je Beograd pokušao oduzeti. Ljudima je dana šansa da obnove svoj život, ali još mnogo treba učiniti, rekao je Dell. Zeri piše da je sloboda došla na Kosovo ali je mir još uvijek daleko upozoravajući da su ubojstva i otmice svakodnevna pojava. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kuschner izjavio je u ponedjeljak da je pomirenje među svim zajednicama jedino rješenje za Kosovo. (S. Smaka/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sudetski Nijemci napali Schröderovu vladu zbog popustljivosti prema Pragu</p>
<p>Udruga protjeranih upozorava da čak i Europski parlament traži neopozivo povlačenje Benešovih dekreta prije ulaska Češke u Europsku uniju</p>
<p>BERLIN, 12. lipnja</p>
<p> - Predstavnici Sudetskih Nijemaca, etničke grupe koja je nakon Drugog svjetskog rata protjerana iz svoje domovine Češke, oštro su na svojoj redovitoj godišnjoj skupštini u Nürnbergu napali kancelara Gerharda Schrödera zbog njegovog ignorantskog stava glede problema protjeranih njemačkih skupina i »nerazumljive popustljivosti« prema češkoj vladi. Predsjedništvo Udruge Sudetskih Nijemaca najavilo je tužbu protiv crveno-zelene vlade pri upravnom sudu u Berlinu zbog »uskraćivanja diplomatske zaštite«.</p>
<p>Novi predsjednik Udruge Johann Böhm izjavio je kako protjeranim Nijemcima »više glavobolja zadaju gospoda u Berlinu nego gospoda u Pragu«. Predsjednik savezne pokrajine Bavarske i glavni govornik na skupu Edmund Stoiber napao je Schrödera zbog pokušaja da problem Sudetskih Nijemaca ugura pod tepih, predbacujući mu istodobno da mu su mu važniji dobri odnosi sa susjedom nego dobrobit vlastitog naroda. </p>
<p>Trn u oku protjeranim Nijemcima su tzv. Benešovi dekreti, zakonske klauzule kojima je odmah nakon Drugog svjetskog rata legalizirano protjerivanje dva do tri milijuna pripadnika nacionalne manjine Sudetskih Nijemaca iz sjeverne i zapadne Češke. Istim se dekretima, koji su još uvijek na snazi, isključuje i mogućnost povratka oduzete imovine. Predstavnicima Sudetskih Nijemaca je nepojmljiva činjenica da čak i Europski parlament traži neopozivo povlačenje Benešovih dekreta prije ulaska Češke u Europsku uniju dok je kancelaru Schröderu i njegovom šefu diplomacije Joschki Fischeru potpuno svejedno hoće li istočni susjed ispraviti povijesnu grešku. Predsjednik Udruge Johann Böhm posebice se okomio na zelenog ministra vanjskih poslova Fischera zbog njegovog »dvostrukog morala«. Naime, dok se Fischer, i pod cijenu vojne intervencije Bundeswehra, zalaže za povratak prognanih etničkih skupina na Balkanu, dotle mu polustoljetni egzodus vlastitog naroda nije pretjerano važan. Kao i svake godine, predstavnici Sudetskih Nijemaca i njihovi gosti nedvosmisleno su zaprijetili blokadom prijema Češke u Europsku uniju ako vlada u Pragu na promjeni svoj tvrdokorni stav. Istovremeno je u Leipzigu održna skupština Nijemaca protjeranih iz bivših njemačkih područja Istočne Pruske koji danas pripadaju Poljskoj i Rusiji na kojoj je jedan drugi visoki predstavnik bavarske Kršćansko socijalne unije (CSU), tradicionalnog zaštitnika protjeranih njemačkih skupina, Edwin Huber, izjavio da kako je činjenica da za egzodus 15 milijuna Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata nikad nitko nije izveden pred sud »povijesna nepravda «. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Li Peng čestitao narodu SRJ na otporu NATO-u</p>
<p>BEOGRAD, 12. lipnja</p>
<p> - Predsjednik kineske Narodne skupštine Li Peng, koji je u nedjelju doputovao u Beograd, čestitao je jugoslavenskom narodu na otporu prema »barbarskoj agresiji« NATO-a u proljeće 1999. godine, izvijestio je u ponedjeljak Tanjug. »Prošle godine, kako bi očuvali suverenitet i teritorijalni integritet svoje zemlje, vi ste se, nepokolebljiva duha, oduprijeli barbarskoj agresiji najsnažnijeg vojnog bloka na svijetu«, rekao je Li Peng.</p>
<p> Visoki kineski dužnosnik, koji je doputovao u trodnevni službeni posjet Beogradu, istaknuo je da se njegova zemlja, glede problema Kosova, »zalaže za političko riješenje u okviru UN-a«. Riješenja kosovskog problema »mora se temeljiti na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Jugoslavije, poštivanju prava i interesa svih nacionalnosti i poštivanju rezolucija UN-a«, rekao je Li Peng.</p>
<p>Na zajedničkoj sjednici oba vijeća jugoslavenske skupštine Li Peng je optužio NATO da se prošlogodišnjom zračnom intervencijom protiv Jugoslavije grubo umiješao u unutarnje poslove suverene države i prekršio »ciljeve Povelje UN i univerzalno priznatih« normi međunarodnih odnosa. On je rekao da je prošlogodišnji »rat probudio razmišljanja o fundamentalnim pitanjima, kao što je očuvanje međunarodne sigurnosti«, kao i pitanje jačanja autoriteta UN. Kina se, po njegovim riječima zauzima za »uvažavanje autoriteta UN« i za uspostavu multipolarnog svijeta, te za poštovanje principa miroljubive koegzistencije. Govoreći o odnosima sa zemljama na jugoistoku Europe, Li Peng je rekao da je »Kina uvijek bila na strani pravde i nije težila sebičnim intresima« te da je razvijala prijateljske odnose i međusobno korisnu suradnju sa svim zemljama ove regije - bez razlike«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>HDZ BiH namjerava zatražiti oprost za svoje pogreške</p>
<p>MOSTAR, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izjava glasnogovornika HDZ-a BiH, Zorana Tomića, da će se u srpnju na Saboru HDZ-a ta stranka ispričati za pogreške iz prošlosti i zatražiti oprost za sve loše u okviru legalnih i legitimnih nastojanja hrvatskog naroda u vlastitoj zaštiti - nije dovoljna, ističe se u priopćenju Bosanskohercegovačke stranke prava 1861. Predsjednik BHSP-a 1861., Vlado Musa, iznosi i stajalište po kojem se »ne može netko deklarativno ispričati i potom se nuditi hrvatskom narodu u BiH kao njegov jedini predstavnik i zaštitnik«, ističući k tomu još u priopćenju dostavljenom iz Zagreba javnim glasilima u Federaciji BiH da »HDZ BiH treba zabraniti kao zločinačku organizaciju«. Prvi čovjek sestrinske Paragine stranke HSP 1861. u priopćenju to pojašnjava i iznošenjem stajališta da je »zlodjela Tuđmanovih janjičara učinjena Bošnjacima, a i Hrvatima, nužno procesuirati pred pravnom državom Bosnom i Hercegovinom i Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Haagu«, podsjećajući kako je Dobroslav Paraga još 1997. godine tužiteljstvu Haaškog suda prijavio dr. Franju Tuđmana i neke njegove suradnika.</p>
<p>Glasnogovornik HDZ-a BiH Zoran Tomić u izjavi za Vjesnik kazao je kako je »teško komentirati jedan neozbiljan stav i neozbiljno priopćenje«, uz dodatak kako mu »ne pada na pamet sada s njima (autorima priopćenja) polemizirati«. Tomić se radije osvrnuo na neke druge krive interpretacije vlastite izjave o traženju oprosta HDZ-a BiH za neke učinjene pogreške, ponovivši kako je kazao da je ta izjava zapravo dio teksta koji stoji u Nacrtu Programske deklaracije HDZ-a BiH koja bi trebala biti usvojena na Šestom saboru HDZ-a BiH. »Želimo za ovih deset godina napraviti samokritički pristup radu stranke i sagledavajući naše pogreške mi, zapravo, osiguravamo budućnost HDZ-a BiH«, istaknuo je Tomić. Dodao je kako misli da je »vrlo korektno osvrnuti se i na pogreške«, da HDZ BiH ima snage kazati da je bilo određenih pogrešaka te da »nema ničega lošega u tome što ćemo kazati da neke stvari nisu najbolje«.</p>
<p>Glasnogovornik vodeće stranke hrvatskoga naroda u BiH izrazio je i uvjerenje kako je »HDZ BiH ostvario temeljnu zadaću u deset proteklih godina - da je bio istinski zastupnik hrvatskih prava i interesa u BiH, da mu je bila primarnom zaštita tih prava«. No, sve to i ne znači, kazao je za Vjesnik Zoran Tomić, da je ukupna misija HDZ-a BiH završena, tako da »o bilo kakvom zabranjivanju HDZ-a BiH ili prestanku njegova djelovanja nema ni govora«. HDZ BiH se, zaključio je, želi profilirati i postati još modernijom strankom, te »na još kvalitetniji način želi štititi interese hrvatskog naroda«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bashar najavio sirijsko povlačenje iz Libanona</p>
<p>DAMASK, 12. lipnja</p>
<p> - Bashar al Assad je, razgovarajući u ponedjeljak telefonom s predsjednikom SAD-a, Billom Clintonom, rekao kako će nastaviti raditi na ciljevima svoga oca, preminuloga sirijskog predsjednika Hafeza el Assada - izvršenju pravde i postizanju mira na Srednjem istoku. Clinton je Assadu telefonirao kako bi mu izrazio sućut zbog očeve smrti, izjavio je za Reuters sirijski dužnosnik. Clinton je izrazio spremnost na bilo kakav napor kako bi očuvao uspomenu na preminuloga sirijskog predsjednika, te kako bi se u regiji postigao mir. Clinton se tri puta susreo s pokojnim Assadom u Ženevi i Damasku, a ti su susreti bili dio njegovih neprekidnih napora da, nakon 50 godina netrpeljivosti, Sirija i Izrael potpišu mirovni sporazum, ali u tim razgovorima nije postigao bitan napredak. Inače, Bashar el-Assad, najavio je u ponedjeljak, da će se sirijska vojska povući iz Libanona ako to libanonske vlasti zatraže. »Kada libanonske vlasti ocijene da su uvjeti pogodni i da ta zemlja može sama jamčiti sigurnost, one će obavijestiti Siriju i naše će se snage povući«, rekao je Bashar. Na pitanje je li »sirijska vojna nazočnost opravdana nakon povlačenja izraelske vojske iz južnoga Libanona«, kandidat za sirijskog predsjednika odgovorio je da je »sirijska vojska ušla u Libanon (1976.) prije izraelske invazije (1978. i 1982.) na zahtjev libanonskih vlasti dok je građanski rat bio na vrhuncu, a postojanje Libanona ugroženo«. Izraelska vojska završila je s povlačenjem iz južnoga Libanona 24. svibnja, nakon 22-godišnje okupacije. Damask trenutačno drži oko 30.000 vojnika na tri četvrtine libanonskog teritorija. Njegova vojna nazočnost ozakonjena je 1989. mirovnim sporazumom. Bashar je također nedavno rekao da se Izrael mora povući sa svakog pedlja okupiranog sirijskog teritorija. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Između aktualne Ljubljane i Zagreba danas postoji ideološki raskorak, ali prigodom međudržavnih pregovora i dogovora to i ne mora biti presudno</p>
<p>Za deset godina vladavine HDZ-a i dr. Franje Tuđmana Hrvatskom, na Sloveniju sam gledao kao na svjetionik u neposrednoj blizini. Nisam to prikrivao. Kako su mi obiteljske prilike to omogućavale, nastojao sam boraviti u Sloveniji što češće i dulje. Nikada nisam požalio. Slovenija je disala slobodnije, otvorenije, demokratskije. Nerijetko, bila mi je melem na dušu.</p>
<p>Sada se sve stubokom izmijenilo. Nakon izbora od 3. siječnja 2000. Hrvatska je s koalicijom šest stranaka svakako krenula ljevije, zacijelo modernije i europskije. Bez iluzija da nova vlast može povlačiti nagle i radikalne poteze vidljiva poboljšanja, da preko noći može izmijeniti tragičnu gospodarsku i socijalnu sliku Hrvatske, osjećaj da više nismo europska »zadnja rupa na svirali« donosi nemalo olakšanje.</p>
<p>S druge strane, izborom nove slovenske vlade povratnika iz Argentine, dr. Andreja Bajuka u Državnom zboru (s omjerom glasova 46:44!) Slovenija je zakoračila bitno desnije. Samo po sebi to ne mora značiti ništa loše. Riječ je o unutarnjoj stvari susjedne države u koju se mi, »sa strane« ne trebamo miješati. Nakon osam godina premijerske vlasti liberalnog demokrata, dr. Janeza Drnovšeka (čija je stranka svakako mnogo ljevije od našeg HSLS) na vlast je došla Koalicija Slovenija, sastavljena od navodnih Janšinih socijaldemokrata, Peterletovih kršćanskih demokrata i pučana braće Podobnik i nove političke »zvijezde« dr. Franca Zagožena. Takvo će stanje biti sve do izbora, u jesen ove godine. Prerano je prognozirati njihov ishod, iako se spekulacije kreću od ponovne pobjede Drnovšekove LDS do snaženja i afirmacije desnih snaga, udruženih u Koaliciji Slovenija. Ma što se dogodilo, Slovenijom će u 2001. ponovno upravljati neka koalicija, lijevo ili desno od centra političkog spektra. U razdoblju do redovitih izbora svakako bi trebala jačati uloga katoličke Crkve i njena mitropolita dr. Franca Rodea, još jednog povratnika iz Argentine i čovjeka kojega je Vatikan poslao u Ljubljanu s jasnom političkom nakanom.</p>
<p>Kako bi se sve to moglo odraziti na vrlo krhke i osjetljive slovensko-hrvatske odnose? Za sada, teško je reći. Bilo je vidljivo da predsjednici država Stipe Mesić i Milan Kučan prigodom nedavnog susreta u Zagrebu, u povodu otvorenja izložbe slavnog arhitekta Jožeta Plečnika, nisu postigli nikakav napredak. Kraj unutarnje situacije u politički posve podijeljenoj i nestabilnoj Sloveniji to se nije ni moglo očekivati. S druge strane, nekadašnji i ponovni ministri stranaka desnice u prošlosti su dobro surađivali sa svojim hrvatskim partnerima. Primjerice, Janez Janša s Martinom Šegeljom i Josipom Boljkovcem, a Lojze Peterle, kao ministar vanjskih poslova, s čelnim ljudima HDZ-a, kojima je Peterle i prema ideološkim stajalištima bio blizak. Između aktualne Ljubljane i Zagreba danas postoji ideološki raskorak, ali prigodom međudržavnih pregovora i dogovora to i ne mora biti presudno. Češće je važnija međusobna »kemija« među vodećim političarima, nego ideje koje zastupaju.</p>
<p>Bajuk je došao na čelo Vlade u državi koja već ima oko 14.000 dolara BDP po stanovniku; Račan je na čelu Vlade u državi s jedva 4.500 dolara po stanovniku. To je krucijalna, bitna razlika. Hrvatska će nastojati da tu neugodnu razliku smanji, Slovenija da ni pod Bajukovom upravom ne ispadne iz prvoga kruga kandidatkinja za prijam u EU i NATO. S obje strane bit će lijepih i toplih riječi, mnogo osmijeha i tapšanja po ramenima, uvjeravanja o »sudbinskoj« povezanosti interesa, ali praksa u posljednjih 10 godina uči nas da sve mjerimo samo snagom ostvarenih rezultata, golom pragmom, a ne lirskim izljevima nježnosti.</p>
<p>Za samo nekoliko u biti kratkih mjeseci, situacija u Sloveniji i u Hrvatskoj zaista se izmijenila stubokom.</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lijepom našom: Po Okićkom kraju</p>
<p>Subota, 10. lipnja 2000. god. Polazimo sa Malešnice do BLATA, pa odatle u Petkov Breg (Samobor), gdje se osvježujemo i nastavljamo put u Jaricu na području općine Klinča Selo. Nakon snimanja spomen obilježja i Glavnog Križa na mjesnom groblju iza crkve Sv. Josipa-Radnika upućujemo se preko Golog vrha do Šumbara i Repišća, te navraćamo kod obitelji Kelečić i Vučković, potom snimamo spomen Križ. Navraćamo u Župni ured Okićke Svete Marije. Nakon toga uz krajolik vinograda i voćnjaka do crkve Sv. Marije Okićke, koja je vrlo lijepo uređena i s pristupnim stubama. S ovog dijela Okićkog kraja pružaju se divni pogledi na Kupsku dolinu.</p>
<p>Navraćamo do kapelice Sv. Matije u Popov dolu, odatle vodi staza do starog Okićgrada, gdje se nalazi planinarska kuća HPD »Fotokemika« iz Samobora te preko Poljanice na vrh Plešivice (Čerga 779 m). Bivša kuća župnog dvora devastirana. U neposrednoj blizini izvor zdrave pitke vode, koji napaja vodovod Okić-Klinča Selo. U Novom selu Okić još se primjećuju tragovi »planskih« kuća poslije klizanja iz 1911. godine. Zgrada škole u selu napuštena, slična školi u Donjoj Zdenčini izgrađena 1936. godine. I ovdje navraćamo kod obitelji Ignaca Koludra, gdje se osvježujemo, te silazno dolazimo do Zadružnog doma u Betru. Tu je spomenik NOB-a, a ispred njega Sv. Križ. Prolazimo kroz Donju Purgariju i Tržić, vraćamo se u Petkov Breg, gdje nakon ručka odlazimo u Pavučnjak, gdje se također nalazi spomenik žrtvama Križnog puta.</p>
<p>Doista je lijepo u Okićkom kraju. Prometne veze ZET-om i Samoborčekom odnosno Autoturistom, posjetite.</p>
<p>JOSIP SAKOMAN</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Otvoreno pismo premijeru i Vladi RH </p>
<p>U Slunju je 8. lipnja ove godine otkrivena spomen-ploča Juri Francetiću, zapovjedniku ustaške Crne legije. Taj događaj najavili su mnogi domaći mediji, a također i popratili ga primjerenom minutažom u informativnim emisijama elektronskih medija, kao i reportažama u tisku. Otkrivanje ove spomen ploče samo je najnoviji u nizu najdrskijih pokušaja revidiranja hrvatske povijesti, i svojevrstan test pred koga stavljaju prvenstveno vas iz izvršne vlasti a onda i sve nas građane Hrvatske koji su vam svojim glasovima dali povjerenje.</p>
<p>Štovana gospodo iz Vlade!</p>
<p>Otkrivanje spomen-ploče Juri Francetiću došlo je nakon niza bezobzirnih narušavanja ljudskih prava i još većeg veličanja ustaških zločina, a koji su se dogodili tijekom nekoliko zadnjih mjeseci, upravo od kada ste vi na vlasti. Ekstremna desnica nikada nije uživala ovakvu slobodu. Oni revidiraju povijest, oni prijete iseljavanjem, ono blokiraju normalno funkcioniranje države, oni se fizički obračunavaju sa svojim neistomišljenicima, a pogotovo s nehrvatima.</p>
<p>Štovana gospodo iz Vlade!</p>
<p>Tužno je iz ove današnje situacije podsjećati vas što sve Ustav Republike Hrvatske jamči svojim građanima. Narod ove države izabrao vas je da vodite državu, ali na način kako je to zapisano u Ustavu - nitko ne može biti diskriminiran samo zato jer je drukčije boje kože ili se u crkvi moli po nekom drugom kalendaru, nekom drugom Bogu.</p>
<p>Stoga, u svoje ime, a nadamo se i demokratske javnosti i svih slobodomislećih građana ove države, a zgroženi ovakvim ponašanjem koje se kao otrov neshvatljive mržnje širi od Vukovara do Dubrovnika, od vas zahtijevamo da iskoristite sve zakonom vam dane ovlasti i spriječite bujanje fašizma u Hrvatskoj, kao bi svi građani uživali u slobodi i pravima koja im pripadaju, kako bismo se svi skupa osjećali sigurnima i sretnima u Hrvatskoj. Ali, vi morate zaustaviti one koji veličaju koljače, vi morate zaustaviti one koji »ne žele da im se tu kote nacionalne manjine«, vi morate prekinuti lanac nesreće što kruži ovim prostorima. Učinite to što prije. Povjerenje koje su vam iskazali birači topi se i nestaje, a s njim nestaje i nada u budućnost ove zemlje.</p>
<p>Za udrugu za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda »HOMO« Pula i svih njenih članova</p>
<p>MIRJANA i IGOR GALOPula</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ustaške parade prkose novoj vlasti</p>
<p>Tko će duže i do kada izdržati: da li đapići u svom ustaškom pohodu i provokacijama ili Vlada u svom pasivnom čekanju a to prestane?! A što radi državno odvjetništvo? Neodlučno da prekine ustašijadu svojih istomišljenika Berislav Živković se radije odlučuje na ostavku, računajući da će time izbjeći sankcije zbog ne gonjenja kriminala, a poglavito ratnih zločina protiv čovječansti. I umjesto da Vlada ovu »igru« mokrenja po Veljunskim žrtvama fašizma i podizanja spomenika zloglasnim ustaškim francetićima prekine, jer to više nije samo pitanje nacionalne sigurnosti već javno sramoćenje građana Hrvatskke - ona i dalje mudro i staloženo čeka politikom nezamjeranja, pa ćene biti čudno ako Merčep ponovo, umjesto kao Haaški kandidat završi kao predsjednički na nekim slijedećim izborima. </p>
<p>Zato predlažemo većinskoj Vladi SDP-a, kad su ih već njihovi koalicijski partneri iz HSLS-a i javno napustili nedavnim istupima Baltazara Jalšovca na Blajburškom polju u veličanju ustaštva - da hitno donese zakon o deustašizaciji, ne samo radi nacionalne svijesti i savjesti, radi digniteta Domovinskog rata kojem liovići, merčepi, đapići po svaku cijenu nastoje prišiti ustašku etiketu, već i - radi zadobivenog međunarodnog povjerenja i nastavka uspješno započetog puta prema integracijama. </p>
<p>U protivnom, planeri kaosa su na dobrom putu da ostvare svoje, ali za hrvatski narod tragične i zloslutne, namjere.</p>
<p>Mr. SEMINA LONČAR</p>
<p>voditeljica Centra za razvoj demokracije</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Branitelj čestita »Vjesniku« i M. Pavkoviću</p>
<p>Otkako je Vjesnik izmijenio »ruho«, zahvaljujući uvaženom Igoru Mandiću nadam se da je sve čitaniji. Ozbiljan je i zanimljiv. Mene, kao hrvatskog branitelja, zanimaju teme iz Domovinskog rata, koje se često nađu i na stupcima rubrike Pisma čitatelja. Zapazio sam napise koprivničkog publicista i novinara Mladena Pavkovića. Iz njegova je pisanja jasno da nije samo novinar, nego i ono što jest - hrvatski dragovoljac. Pohvalio bih rad Udruge branitelja Podravke, koju vodi i koja je vjerojatno najagilnija u Hrvatskoj. Već sam ranije čitao njegovu knjigu »Dnevnik pakla« koja je, kako sam nedavno pročitao u vašoj rubrici, prevedena na pismo za slijepe. Knjiga je iskrena, puna emocija i dobro bi je bilo prevesti i na neki strani jezik. Pavković je i vrstan polemičar, tako da bih volio da jednog dana objavi i te svoje napise iz Vjesnika u knjizi. Članovi njegove Udruge za Dan državnosti došli su čamcima na vesla iz Botova u Vukovar. Bio sam u Vukovaru kad su stigli i kad je ispred Križa na ušću Vuke Dunav o toj akciji govorio i Pavković. Oni koji su se vozili čamcima znaju da to nije tako jednostavno kako se čini. Stoga čestitam Pavkoviću i Podravkašima što su i na ovakav način došli u grad-heroja. </p>
<p>ZLATKO ŠTIVIĆOsijek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otvoreno pismo Hrvatskom novinarskom društvu</p>
<p>Poštovana gospodo novinari,</p>
<p>posljednjih dana svjedoci smo najstrašnijeg medijskog linča osoba iz kulturnog života u listu Imperijal.</p>
<p>Ovaj su se put okomili na Almu Pricu, jednu od najznačajnijih i najboljih glumica Hrvatske i Janusza Kicu, poljskog redatelja, koji je ostvario više vrijednih predstava u Zagrebu i Dubrovniku. Uz njih, svoju su porciju gadosti dobili i Paolo Magelli, internacionalno ugledni hrvatski redatelj i Radko Polič, prvak slovenskog teatra. Alma Prica i Janusz Kica javno su okrivljeni za teška kriminalna djela na temelju iskaza jedne bolesne osobe i »pouzdanih izvora«.</p>
<p>Potpuno sam svjesna činjenice da se vašim kolegama iz Imperijala nikakvim protestima neće prosvijetliti pamet ili, eventualno, probuditi osnovna novinarska etika.</p>
<p>Svjesna sam i toga da vi ne možete utjecati na sramnu uređivačku politiku tog lista. Bilo bi to, zar ne, zadiranje u slobodu medija.</p>
<p>Ali obraćam vam se upravo zbog te »slobode javne riječi«.</p>
<p>Jer ovaj primjer, istina izuzeto drastičan, na žalost nije usamljen. Postalo je već uobičajeno potpuno proizvoljno, neargumentirano i prostačko blaćenje i sramoćenje ljudi iz kulturnih krugova, upadanje u spavaće sobe, brakove, veze, a sve u ime prava na informaciju. Je li doista? Ili je, možda, u pitanju najbanalnija zarada.</p>
<p>Pitam se do kada će to bahato iskorištavanje »slobode medija i javne riječi« ostajati bez ikakvih isto takvih javnih reakcija?</p>
<p>Zar doista možemo šutjeti i praviti se da nas se to ne tiče?</p>
<p>Jer, naravno, to nije kraj. Tko je sljedeći? Hoćemo li reagirati tek kad užas zakuca i na naša vrata? Nismo li dužni napokon javno se oglasiti?</p>
<p>U posljednjih deset godina svjedoci smo potpuna urušavanja osnovna morala i etike u svim segmentima našeg društva. I upravo to je najveći zločin učinjen ovoj zemlji. Jer, kad nema morala i etike, sve je dopušteno. I nema reakcije.</p>
<p>Krajnje je vrijeme da se krene u ponovnu uspostavu osnovnih normi civilizirana društva, da prestanemo okretati glavu uvjeravajući se da se tu ništa ne može učiniti.</p>
<p>Sloboda javne riječi jest dobro demokracije, ali sloboda zahtijeva odgovornost. To se u ovoj zemlji prečesto zaboravlja.</p>
<p>I upravo ta odgovornost prema slobodi javne riječi zahtijeva da se oglasi vaša struka, da se javno ogradi od pojedinaca koji ne priznaju novinarsku etiku, koji sramote vašu profesiju i stavljaju u sumnju istinitost bilo koje informacije, koji svojom zloporabom slobode javne riječi ugrožavaju tu istu slobodu.</p>
<p>Poštovana gospodo novinari, vrijeme je da se među sobom izborite za dignitet svoje profesije, za poštivanje osnovnih profesionalnih normi, za prestanak neargumentiranih, neprovjerenih i proizvoljnih progona.</p>
<p>Hrvatsko društvo novinara jest dovoljno snažna i ugledna udruga da može svojim istupima i akcijama bitno utjecati na nivo profesionalnosti, etike i morala. Možda se pojedinci ne mogu promijeniti, ali se od njih možete javno ograditi.</p>
<p>Učinite to zbog novinarstva, zbog slobode javne riječi za koju ste se toliko s pravom borili. </p>
<p>URŠA RAUKAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Bazeni bez zaštitnih rešetki nisu smjeli biti otvoreni, tvrdi bivši direktor »Matije Gupca«</p>
<p>DONJA STUBICA, 12. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak u Općinskom sudu nastavljeno je suđenje petorici zaposlenika HTP-a »Matija Gubec«, optuženih da su počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti, a na štetu Dražena Dolenca, tada petogodišnjaka, koji je 30. svibnja prošle godine pretrpio teške i po život opasne ozljede, te pokojne Doris Orešković (5), koja se istog dana utopila na vanjskim bazenima hotela »Matija Gubec«.</p>
<p>Dražen i Doris bili su prilikom ispuštanja vode u bazenima povučeni u odvodne cijevi, jer na njima nisu bile postavljene zaštitne rešetke. Saslušana su četiri svjedoka od kojih je bivši direktor HTP-a »Matija Gubec« Zdenko Poštek govorio puna dva sata. Prema njegovim riječima za renoviranje bazena nije bila izrađena projektna dokumentacija, budući da na njima nisu rađene nikakve promjene. O otvaranju sezone kupanja odluku je donosio generalni direktor, kojem su bili podređeni direktorica hotela i šef vanjskih bazena. Zaštitne rešetke bile su naručene pri poduzeću »Pimel« iz Stubičkih Toplica, no o dovršetku radova na bazenima Zdenko Poštek nije mogao odgovoriti, jer je bio smijenjen 29. travnja prošle godine.</p>
<p>»Radovi na bazenima za vrijeme dok sam ja bio direktor obavljeni su kvalitetno, jer su ih obavljala stručna poduzeća. Povećanje promjera cijevi ne bi bilo bitno da su postavljene rešetke, a da sam ja bio direktor ne bih dozvolio otvaranja sezone bez rešetki«, rekao je Poštek, koji je isticao da za sve poslove u HTP-u odgovornost snosi direktor, ali za eventualne nedostatke odluke je mogla samoinicijativno donositi i direktorica hotela Ljubica Kumpar. Na pitanje odvjetnika Mate Matića, branitelja trećeoptuženoga Ivice Malčića, odnosno sadašnjeg direktora HTP-a, tko je pravi direktor HTP-a zbog radnog spora kojim traži povrat na mjesto direktora, Poštek je odgovorio da će o tome odlučiti sud. »Nakon što me 12 zaštitara nasilno izbacilo iz hotela nije napravljena nikakva primopredaja, a meni je zabranjen ulazak«, dodao je. U nastavku rasprave govorio je Vine Krišto, koji je spasio Dražena Dolenca. »Dijete je bilo u cijevi do vrata, a vani je bila samo jedna ruka, te sam sjeo i uspio ga iščupati iz cijevi, iako sam se bojao da mu ne slomim kosti«, rekao je Krišto, koji je i pokazao kako je izvlačio dječaka. »Da nisam gledao 'Spasilačku službu' ne bih znao dati umjetno disanje«, više puta je istaknuo Krišto, te dodao da je Ljubica Kumpar najmanje kriva, na što ga je predsjednica sudskog vijeća Jelena Habulin upozorila da će u zapisnik ući činjenice, a ne mišljenja, a o eventualnoj će krivnji odlučiti sud.</p>
<p>Svjedočili su još i Janko Mijatović iz Zagreba, koji je isporučio rešetke po mjerama dobivenim od direktorice Kumpar, te tajnica direktora HTP Filipina Šutija Matijević, koja je objasnila da su u praksi svi šefovi bili direktno odgovorni generalnom direktoru, a Stjepan Drempetić više je puta ponovio da prije otvaranja bazena rešetke moraju biti postavljene. Suđenje će se nastaviti početkom srpnja, nakon čega će biti napravljen očevid na mjestu događaja. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Babić: »Policija nije mogla znati da će Z. Gucić napustiti Hrvatsku«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Ocijenivši stanje sigurnosti na području Policijske uprave zagrebačke kao »dobro i stabilno, ali kako uvijek može biti i bolje«, načelnik PUZ-a Ivan Babić i njegov zamjenik Zdravko Šeničnjak upoznali su novinare sa stanjem sigurnosti na zagrebačkom području za svibanj ove godine.</p>
<p>Priopćenje načelnika i zamijenika načelnika PUZ-a bila je dobra prilika novinarima da »prve zagrebačke policajce« upitaju o raznim neriješenim slučajevima iz područja gospodarskog i organiziranog kriminaliteta, te o aferi povezanosti djelatnika policije s pripadnicima zločinačke organizacije.</p>
<p>Naime, načelnik Babić je za slučaj »Belina i Dolački«, dvojice policajaca koji su kazneno prijavljeni zbog zlouporaba službenih ovlasti, naveo kako je »to sad stvar stegovnog suda koji bi trebao obaviti svoj dio posla, uz Državno odvjetništvo koje je od policije tražilo i nadopunu kaznene prijave«. No, Babić je također izrazio i mogućnost da je počinio pogrešku oko smjenjivanja nekih načelnika, kao što je Jadranko Belina, inače načelnik Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, ponovno navevši kako je sada ipak cijeli slučaj u nadležnosti sudstva. </p>
<p>Novinare su zanimale i pojedinosti oko propusta u »slučaju Gucića«, na što je Babić kazao kako ne osjeća odgovornost za počinjene propuste, stoga što policija nije mogla pretpostaviti da će Zvonimir Gucić napustiti Hrvatsku, te otići u Njemačku, ocijenivši istovremeno rad policije u istom slučaju vrlo dobrim. Naime, policija je Gucića privela istražnom sucu, koji je pak ocijenio da nema potrebe za njegovim zadržavanjem, te je Gucić pušten.</p>
<p>Za kraj konferencije o stanju sigurnosti na zagrebačkom području u svibnju ove godine, načelnik PUZ-a Babić i njegov pomoćnik Šeničnjak podsjetili su na nadolazeće ljeto i tzv. »sezonu provalnih krađa«, istovremeno zamolivši ovim putem sve građane koji će tijekom ljetnih mjeseci napuštati svoje stanove na poseban oprez i mjere osiguranja. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za ubojstvo supruga četiri godine zatvora, uz obvezno liječenje</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Za ubojstvo supruga, Milica Pavlek (54), osuđena je na četiri godine zatvora, a izrečena joj je i siguronosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja. Presudu je u ime vijeća zagrebačkog Županijskog suda pročitao predsjednik vijeća, sudac Marin Mrčela.</p>
<p>Optužnica tereti Milicu Pavlek, da je 1. siječnja 1997. godine, oko 22 sata, nakon prepirke sa svojim suprugom Mladenom (56), nasrnula na njega nožem, te mu zadala po život teške i opasne ozljede od kojih je Mladen Pavlek preminuo četiri dana kasnije u bolnici »Rebro«.</p>
<p>Izjašnjavajući se o tragičnom događaju, okrivljena je izjavila da se uopće ne sjeća što se događalo kritične večeri. Međutim, kada joj je tužiteljica pročitala iskaz što ga je M. Pavlek dala još u istrazi, a u kojem stoji da je tragediji prethodio sukob sa suprugom, okrivljena je ipak priznala te navode, naglasivši: »Ne znam oko čega smo se svađali, niti kada je svađa prestala, znam samo da me je Mladen tukao, a to da je uboden, čula sam tek drugi dan u bolnici«, rekla je žena. </p>
<p>I na većinu upita suca Mrčele, okrivljena je odgovarla s »ne sjećam se«, a kada ju je sudac upitao zna li radi čega je onda umro njezin suprug, odgovorila je »najverojatnije od alkohola«. »Ni tri dana on nije mogao bez pića, čitav bi tjedan drhtao zbog alkohola «, pojasnila je.</p>
<p>U obrazloženju svoje presude, sudac Mrčela je istaknuo kako nikakvih dvojbi oko utvrđenja kaznenog djela nema, te da je sve neosporno dokazano. »Za ovakvo kazneno djelo inače je predviđena minimalna kazna zatvora od pet godina, no sud je uzeo u obzir Vašu dosadašnju neosuđivanost, kao i to da u pitanju nisu bile osobito niske pobude«, obratio se sudac okrivljenoj. »Sud je razmotrio medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljiv poremećaj Vaše ličnosti, pa kako ste osoba smanjene ubrojivosti, te ovisni o alkoholu, izrekli smo Vam i siguronosnu mjeru psihijatrijskog liječenja«, obrazložio je sudac M. Pavlek, izrazivši nadu da će izrečena kazna postići svoju svrhu »jer kad bi svatko uzimao 'pravdu u svoje ruke', posljedice bi bile nesagledive«. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Avenija Dubrovnik kobna prometnica</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak, oko 12 sati, u Aveniji Dubrovnik, teško je ozlijeđen pješak. Nesreća se dogodila kada je pješak umjesto da koristi pješački pothodnik, pretrčavao prometnicu. U tom je trenutku na njega naletio kombi, te je muškarac od siline udara zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život, te se nalazi u šok sobi. Policija naglašava da je Avenija Dubrovnik najugroženija prometnica u Zagrebu, upravo iz razloga što pješaci ne koriste posebno izgrađene pješačke pothodnike, nego pretrčavaju prometnicu. Tako je tijekom 1998. godine, u Aveniji Dubrovnik poginuo jedan pješak (nalet vozila), ozlijeđeno je 13 pješaka (nalet sedam osobnih vozila, dva teretna vozila, motocikla i tramvaja). Tijekom 1999. godine, na istoj je prometnici ozlijeđeno 9 pješaka i to od naleta šest osobnih vozila, dva teretna vozila i jednog motocikla. Do lipnja ove godine, ne računajući posljednju nesreću, na Aveniji Dubrovnik je ozlijeđeno pet pješaka i to tri od naleta osobnih vozila, a dva od naleta tramvaja. (D. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Spašena trojica ribara s potonule kočarice</p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Nakon potrage, koja je trajala sedamnaest sati, na udaljenosti od 3,7 nautičkih milja jugozapadno od otočića Ravnik, u moru pokraj Visa, policajci s broda Zvir pronašli su nestale Hvarane Grgu Lucića (37), Maria Rosandića (27) i Nedjeljka Godinovića (50), posadu potopljene kočarice Giannia.</p>
<p>Nakn pronalaska, vidno iscrpljeni ribari odmah su prebačeni u viški Dom zdravlja i nakon ukazane prve liječničke pomoći uspješno se oporavljaju. Kako doznajemo, ribarica duljine 14 metara, registracijske oznake 10-SĆ vlasništvo Ivana Franičevića, u nedjelju oko 18.30 sati nalazila se u izlovu kada je pet nautičkih milja sjeverozapadno od Sušca potopio val. </p>
<p>Prema obavijesti Lučke kapetanje u potragu za kočarima uključio se i policijski brod, pa su Hvarani pronađeni u ponedjeljak oko 11,40 sati kako plutaju na ostacima potopljenog broda. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kaznene prijave protiv veterinara i mesara zbog trihineloze</p>
<p>OSIJEK, 12. lipnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela proizvodnje i stavljanja u promet škodljivih živežnih namirnica, nesavjesnog pregleda mesa za prehranu i teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi, podnesene su prijave protiv veterinara V. B. (34) iz Duboševice, mesara D. B. (28) rođen u Aljmašu, inače šefa »Caritasove« klaonice.</p>
<p>Ovo je u ponedjeljak novinarima priopćio načelnik Odjela za analitičke poslove PU osječko-baranjske Željko Vajda. </p>
<p>Djelatnici Odjela kriminalističke policije iste PU tako su podnijeli kaznene prijave protiv osoba koje se smatraju odgovornima za širenje trihineloze, u travnju ove godine. Podsjetimo, tada je oboljelo oko 80 osoba, Osječana, koji su konzumirali proizvode spomenute klaonice u Gajićima u Baranji.</p>
<p>Nadalje, kriminalističkom obradom utvrđeno je da je u vremenu od 1. siječnja do 31. ožujka V. B. protivno propisima i pravilima struke, a kao ovlašteni veterinar Veterinarske stanice u Belom Manastiru, u klaonici »Caritasa« dozvoljavao ulaz životinja u klaonicu bez potrebitih isprava o njihovu zdravstvenom stanju.</p>
<p> Kada je riječ o mesaru D. B. on je u istom vremenu zaprimio 375 svinja u spomenutu »Caritasovu« klaonicu, unatoč tomu što je znao da za dio zaprimljene stoke nema propisanih isprava o zdravstvenom stanju. D. B. dopustio je klanje bez procedure i pregleda.</p>
<p>Sumnjiči ga se da je dopustio proizvodnju, preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, iako je znao da potrebiti trihineloskopski pregledi nisu učinjeni, smatrajući da meso nije zaraženo. Istraga je utvrdila da za 29 komada svinja ne postoje dokumenti po kojima bi se vidjelo da su trihineloskopski pregledane. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Osumnjičeni za ubojstvo mladića izgubio pamćenje?!</p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Suđenje Davoru Šundovu (48), pomorcu iz Splita optuženom za ubojstvo dvadesetjednogodišnjeg Splićanina Nataniela Purgarića, koje je na splitskom Županijskom sudu trebalo početi u ponedjeljak, odgođeno je za mjesec dana. </p>
<p>Optuženi je, naime, otkazao suradnju svome branitelju odvjetniku Damiru Bekavcu, pa će se suđenje nastaviti kada Šundovu sud dodijeli novog branitelja po službenoj dužnosti.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Šundov je optužen da je Purgarića lovačkim nožem usmrtio 4. listopada prošle godine oko 19 sati u Gupčevoj ulici na splitskim Bačvicama. Prema optužnici, mladića je najprije dva puta po ramenima udario metalnim lancem obloženim gumom, dugačkim 60 centimetara, a potom ga i ubo nožem s oštricom dugom 13 centimetara u desnu stranu prsa. Purgarić je pretrpio teške ozljede srca, od kojih je ubrzo i preminuo.</p>
<p>Šundov se u istrazi najprije branio šutnjom, da bi 18. studenoga iznio svoju obranu.</p>
<p> Istražnom sucu tada je izjavio da ga je prije ubojstva napalo petoro-šestoro mladića koji su mu zadali bolne ozljede glave uslijed kojih je izgubio pamćenje. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Majka ubila bebu udarcima kamenom u zatiljak</p>
<p>GOSPIĆ, 12. lipnja</p>
<p> - Načelnik PU ličko- senjske Dubravko Novak izvijestio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak o ubojstvu počinjenom u nedjelju navečer u naselju Jakišnici blizu grada Novalje na otoku Pagu. </p>
<p> I.B. je dojavio policiji da mu je iz obiteljske kuće nestala kći od 2,5 mjeseca, pa je policija na osnovi prikupljenih podataka i razgovora s roditeljima otkrila da je dijete usmrtila majka T.B. (28). Ona je, kako je priznala, dijete nakon udaranja kamenom u zatiljak ostavila na polju i zatrpala kamenjem oko 400 metara od kuće. </p>
<p> Smrt novorođenčeta utvrdila je dežurna liječnica iz Novalje, a očevid su obavili istražni sudac i državni odvjetnik Županijskog suda u Gospiću. </p>
<p> Zbog sumnje da je počinila teško ubojstvo protiv T.B. podnesena je kaznena prijava. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>U prva četiri mjeseca 63 posto stranih turista više nego lani</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 634.523 turističkih dolazaka, odnosno 29 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku domaći su turisti ostvarili 262.077 dolazaka, što je isto kao i lani, a strani 372.446 dolazaka, tj. 63 posto više. </p>
<p> U hrvatskim je turističkim mjestima u prva četiri ovogodišnja mjeseca zabilježeno 1,9 milijuna noćenja, odnosno 30 posto više nego lani. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su Nijemci (21,2 posto), a potom Slovenci (20 posto), Talijani (18,7 posto), Austrijanci (15 posto) te turisti iz BiH (5,2 posto). U travnju ove godine u Hrvatskoj je bilo zabilježeno 337.583 turističkih dolazaka, 73 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. </p>
<p> U prva četiri ovogodišnja mjeseca najveći broj turističkih dolazaka bio je registriran u hotelima - 485.164 (24 posto više). Najveće povećanje turističkog prometa od 169 posto (5.537 turističkih dolazaka) bilo je u odmaralištima za djecu i mladež, dok je najveći pad dolazaka od 42 posto (2.873 dolazaka) bio u radničkim odmaralištima. </p>
<p>U hrvatskim je nautičkim lukama u prvom kvartalu o.g. bilo ostvareno 20.586 dolazaka nautičara ili 115 posto više nego u isto vrijeme lani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Merrill Lynch: Hrvatskoj prijeti snižavanje kreditnog rejtinga</p>
<p>Teška fiskalna situacija i oslonac na skupe zajmove da bi se premostile rupe u budžetu stavljaju Hrvatsku u nepovoljnu poziciju koja bi u drugoj polovini godine mogla rezultirati snižavanjem kreditnog rejtinga, smatraju analitičari poznate investicijske banke Merrill Lynch</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - U posljednjem izvješću poznate investicijske banke Merrill Lynch naglašava se kako »teška fiskalna situacija i oslonac na skupe zajmove da bi se premostile rupe u budžetu stavljaju Hrvatsku u nepovoljnu poziciju« koja bi, prema analitičarima te banke, u drugoj polovini godine mogla rezultirati snižavanjem kreditnog rejtinga naše zemlje.</p>
<p>Hrvatska trenutačno kod vodećih svjetskih rejting agencija ima povoljan investicijski rejting, koji joj je omogućio i povoljno zaduživanje (plasman državnih obveznica) početkom ove godine. Prema riječima ministra gospodartva Goranka Fižulića, prodaja 21-postotnog udjela u Hrvatskim telekomunikacijama odgađa se do proljeća 2001. godine, što će Vladu natjerati na traženje kredita za premošćivanje rupe u budžetu do priljeva novca od te prodaje.</p>
<p>Uz to, Merrillovi analitičari smatraju kako bi budžetni deficit ove godine mogao biti veći od predviđenih četiri posto GDP-a, Vladina cilja za 2000. godinu, što znači da bi hrvatska Vlada, uz »samurajske« obveznice koje su najavljene za ovo ljeto, mogla biti prisiljena plasirati i treće izdanje obveznica u ovoj godini. Prikupljanje poreznih prihoda od siječnja do ožujka ove godine nije bilo na razini očekivanja, a taj je trend nastavljen i u travnju, po svim poreznim instrumentima (PDV, porez na dobit i tako dalje). U Merrilu smatraju da će se takav trend nastaviti i do kraja godine.</p>
<p> U Merrillu ne vjeruju da će dogovor Hrvatske i MMF-a uslijediti u skoroj budućnosti, a nisu optimistični ni u pogledu uspješnosti Vlade da u kratko vrijeme smanji budžetni deficit. I dok se deficit u ovoj godini može financirati kroz prodaju (privatizaciju) državnih poduzeća i izdavanje obveznica, u 2001. i 2002. godini takvo financiranje neće biti moguće. Nedavne promjene u poreznoj politici Merrillovi analitičari smatraju kao će njihov utjecaj biti »ravan nuli« te kako je propuštena prilika za smanjenje fiskalnog deficita. Uz to, ne vjeruju da je u ovoj godini moguće ostvariti planirano smanjenje budžetnih doznaka penzionom fondu. Uz problem prevelikih plaća u javnom sektoru, nedovršene mirovinske reforme i duga umirovljenicima Hrvatsku očekuje i »demografski problem«, odnosno sve više penzionera zbog dobne strukture stanovništva. Zbog svih tih razloga, u Merrillu nam predviđaju »crne dane«.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>WTO: O novom krugu globalnih pregovora Moore nije preveliki optimist </p>
<p>DARWIN</p>
<p> - Glavni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Mike Moore izjavio je kako je primjetno »smekšavanje« stajališta koja su protekle godine minirala planove za globalne trgovinske pregovore, ali je istodobno ocijenio da je njegov optimizam ipak umjeren.</p>
<p>Govoreći nedavno u Darwinu na sastanku ministara trgovine članica foruma APEC-a (Azijsko-pacifička gospodarska suradnja), Moore je izjavio da WTO podupire trend sklapanja regionalnih i bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, no upozorio je da bi najnerazvijenije zemlje u tom procesu mogle biti zaobiđene. Prvi čovjek WTO-a podsjetio je da prošlogodišnji pregovori na summitu organizacije u Seattleu nisu propali zbog »procesa ili prosvjeda«, već zbog razlika u nekim pitanjima poput poljoprivrede, sfere rada, konkurencije i zaštite okoliša. »Mislim da je došlo do smekšavanja određenih stajališta, no ipak nisam u poziciji da ministrima poručim kako se mogu započeti pakirati za novu rundu pregovora«, kazao je Moore prije početka sastanka APEC-a.</p>
<p> »Još uvijek postoje bitne razlike o pitanju investiranja, reguliranja položaja rada, konkurencije, a i poljoprivreda nastavlja predstavljati težak problem«, ustvrdio je Moore. Dodao je ipak da su se, prema njegovu mišljenju, stvari od skupa u Seattleu pokrenule nabolje.</p>
<p> Odluka SAD da pomogne zemljama u razvoju te da otvori put kineskom ulasku u WTO znatno je pridonijela procesu pregovora u sklopu WTO.</p>
<p> WTO je potaknuo paket pomoći najmanje razvijenim zemljama u pristupu tržištu i priprema se isprobati plan za veću fleksibilnost u provedbi Urugvajskog kruga pregovora (1986-1993), što je bilo ključno pitanje u Seattleu.</p>
<p> »Seattle je bio korak unatrag... no mislim da je Seattle ljudima omogućio da shvate što svi možemo izgubiti ako ne ostvarimo napredak na multilateralnoj razini. To je bio poziv na buđenje«, ističe Moore koji vjeruje da trend postizanja podregionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini može biti »podloga« za multilateralnu liberalizaciju, naročito u Africi.</p>
<p> »Ne vidim da su ta dva procesa bezuvjetno suprotstavljena jedan drugomu. Samo upozoravam da su manje države ranjivije. Svatko želi sporazum s Japanom ili sa SAD, a nema ih puno u repu za pristup na manja tržišta«, pojašnjava glavni direktor WTO-a.</p>
<p> Moore priznaje da postoji »ozbiljna zabrinutost u javnosti« oko procesa globalizacije te da ne bi htio nagađati kada će se otvoriti novi krug pregovora. »Kad vrijeme sazrije. Naučio sam da možeš protresti drvo, no ako klima nije povoljna, nećeš dobiti plodove«, ističe Moore. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sjedište EXi-ja za srednju i istočnu Europu otvoreno u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Britanska tvrtka EXi, jedna od vodećih na području telekomunikacijske primjene, od ponedjeljka i iz Zagreba upravlja poslovima za cijelo područje srednje i istočne Europe. Nove prostorije EXi-ja, u zagrebačkom prigradskom naselju Buzinu, otvorili su britanski veleposlanik u Hrvatskoj Colin Munro i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Glavni poslovoditelj EXi-ja za srednju i istočnu Europu Chris Baker podsjetio je da se poslovanje EXi-ja od ulaska na hrvatsko tržište u srpnju prošle godine vrlo brzo proširilo. Dosad je u obuku i obrazovne programe radi postizanja visoke razine stručnosti tvrtka investirala više od 1,3 milijuna kuna, a godišnji je promet zagrebačke tvrtke premašio tri milijuna dolara. </p>
<p> Kao jedno od glavnih postignuća u EXi-ju ističu zapošljavanje 20 mladih diplomanata koji su sudjelovali u programima razmjene uglavnom u Velikoj Britaniji i Rusiji.</p>
<p> Gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je važnost jačanja gospodarstva, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj. Prvenstveni zadatak nove vlasti stoga je stvaranje logističkih i zakonskih pretpostavki za ulaganja, posebice stranih, rekao je Bandić.</p>
<p> Grupacija EXi pruža posebne stručne telekomunikacijske usluge operaterima mobilnih komunikacija i proizvođačima širom svijeta i stručno osposobljavanje, uključujući tu Ericsson, BT, Alcatel i Siemens. Trenutačno izravno zapošljava 1.200 djelatnika te 1.000 tehničkih stručnjaka. Dobit kompanije iznosila je u prošloj godini 60 milijuna dolara, što je u usporedbi s godinom prije povećanje od 50 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Konferencija o ulozi nuklearne energije u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Hrvatsko nuklearno društvo (HND) u suradnji s Europskim nuklearnim društvom i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju iz Beča organizira treću međunarodnu konferenciju u Hrvatskoj »Nuklearna opcija u zemljama s malim ili srednjim elektroenergetskim sustavima«. Konferencija će se održati u Dubrovniku od 19. do 23. lipnja ove godine, a na njoj se očekuje sudjelovanje 150 sudionika iz 28 zemalja. </p>
<p> Rad konferencije podijeljen je u 10 sekcija u kojima će se obraditi pitanja perspektive nuklearne energetike u svijetu, a posebice će se raspravljati o aktualnoj problematici vezanoj uz klimatske promjene, istaknuli su predstavnici HND-a na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak. Posebna će se pozornost usmjeriti na primjenu nuklearne energije u hrvatskoj energetici, metodama za usporedbu nuklearne opcije s drugim energetskim alternativama (termoelektrane na ugljen i plin) sa stajališta ekonomičnosti i utjecaja na okoliš. Obradit će se pitanje razvoja novijih sigurnijih nuklearnih reaktora, posebice manjih jedinica, stanje znanosti na analizama nuklearne sigurnosti determinističkim i probablističkim metodama, pitanja nuklearnog gorivnog ciklusa i odlaganja nuklearnog otpada, pitanja nuklearne regulative i osiguranja protiv nuklearnih šteta, te vrlo značajno pitanje odnosa s javnošću, istaknuli su u HND-u. Posebna će se pozornost na konferenciji usmjeriti na međunarodnu suradnju Hrvatske u korištenju nuklearne energije. </p>
<p> Prema stajalištima Hrvatskoga nuklearnog društva, nuklearna energija trenutačno daje znatan doprinos redukciji emisije stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida. Današnjih oko 430 nuklearnih elektrana u pogonu u svijetu smanjuje za otprilike 1600 milijuna tona godišnje emisiju ugljičnog dioksida. Prema Konvenciji iz Kyota 1997. godine, čija je potpisnica i Hrvatska, a koja upravo propisuje nužno smanjivanje stakleničkih plinova, ta karakteristika nuklearne energije i za hrvatsku energetiku dobiva poseban značaj, istaknuli su u HND-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Brodosplit: Predan brod grčkom naručitelju </p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Novi brod za prijevoz nafte i kemikalija »Nounou«, vrijedan 28 milijuna američkih dolara, predan je u ponedjeljak u Splitu grčkoj tvrtki »Eastern Mediterranean Maritime«, koja je od brodogradilišta »Brodosplit« naručila plovilo. Brod je dug 182, a širok 32 metra, plovi brzinom od 15 čvorova i nosivosti je 45.000 tona. Riječ je o jednome od dva istovjetna broda koja »Brodosplit« gradi za istog naručitelja.</p>
<p> Brodu je kumovala te mu nadjenula ime Athena Martinos, majka vlasnika tvrtke naručitelja.</p>
<p> Inače, dovršenje broda kasnilo je devet mjeseci jer je prvotni ugovorni rok isporuke bio 31. kolovoza 1999. Zato je prvotna cijena od oko 31,5 milijuna američkih dolara novim ugovorom snižena na 28 milijuna USD. No direktor »Brodosplita« Vinko Rosić ističe kako je još uvijek riječ o milijun dolara višoj cijeni od onih koje slična plovila trenutno postižu na svjetskome tržištu.</p>
<p> U »Brodosplitu« također ističu kako su nedavno potpisali ugovore za gradnju četiriju novih brodova te najavljuju da će uskoro o tome podrobnije izvijestiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pad nezaposlenosti u EU </p>
<p>LUKSEMBURG, 12. lipnja</p>
<p> - Nezaposlenost u eurozoni (11 gospodarstava Europske unije koje su uvele jedinstvenu europsku valutu, euro) u travnju je pala na 9,2 posto sa 9,3 posto u prethodnom mjesecu, objavio je statistički ured Europskih zajednica, Eurostat. Istodobno, u svih 15 zemalja Europske unije (EU) nezaposlenost je smanjena na 8,5 posto sa u ožujku zabilježenih 8,6 posto.</p>
<p>U travnju prošle godine nezaposlenost u eurozoni iznosila je 10,1 posto, a u čitavoj uniji 9,3 posto.</p>
<p> Najniže stope nezaposlenosti u travnju ove godine zabilježene su u Luksemburgu (2,2 posto), Nizozemskoj (2,9 posto u ožujku), Austriji (3,3 posto) i Portugalu (4,2 posto). Španjolska stopa nezaposlenosti od 14,1 posto u travnju i dalje ostaje najviša u EU.</p>
<p> U posljednjih 12 mjeseci najznačajniji relativni pad nezaposlenosti zabilježen je u Irskoj (sa 5,9 posto na 4,8 posto), Nizozemskoj (sa 3,5 posto na 2,9 posto u ožujku), Švedskoj (sa 7,5 posto na 6,1 posto), Francuskoj (sa 11,6 posto na 10 posto) i Austriji (sa 3,8 posto na 3,3 posto). U Sjedinjenim Državama nezaposlenost je u travnju iznosila 3,9 posto, a u Japanu 4,8 posto.</p>
<p> Po procjenama Eurostata u travnju je u eurozoni bilo 12 milijuna nezaposlenih, a u čitavoj EU 14,6 milijuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tatjana Holjevac nova predsjednica Uprave VIP-neta</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Kako Vjesnik neslužbeno doznaje nova je predsjednica Uprave prve privatne GSM mreže u Hrvatskoj - VIP-neta od 1. srpnja Tatjana Holjevac. Do promjene na čelnom mjestu VIP-neta došlo je nakon što je dosadašnji predsjednik Uprave dr. Boris Nemšić nedavno imenovan predsjednikom Uprave Mobilkom Austria AG, koja je većinski vlasnik VIP-neta. Tatjana Holjevac u svojoj je dosadašnjoj karijeri uvijek bila vezana za telekomunikacije. Bila je i upraviteljica magistralnog prometa u Direkciji telekomunikacija bivšeg HPT-a, a radila je i u nekoliko inozemnih telekomunikacijskih tvrtki. (M.Petković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić o dva natječaja za fakultete: Arbitar - onaj tko osigurava novac </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Predsjednik države Stjepan Mesić posjetio je u ponedjeljak zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje, gdje je razgovarao s predstavnicima fakulteta, predstojnicima zavoda, voditeljima katedri te studentskim predstavnicima. »Potrebno je poduzeti sve da se izvučemo iz situacije u koju smo došli zbog pogrešnih odluka, primjenom pogrešnog modela pretvorbe i privatizacije, te provesti reviziju i vratiti se na pravi put, i to je zadatak ove vlade«, istaknuo je predsjednik Mesić napominjući kako je pritom izuzetno važno maksimalno iskoristiti raspložive resurse, posebice ljudski potencijal.</p>
<p> Predsjednik Mesić ponovio je opredjeljenje za integriranjem Hrvatske u Europu uz prihvaćanje europskih standarda i kriterija, jer joj se sada, uz ispunjenje nekih uvjeta, otvaraju široke mogućnosti.</p>
<p> Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Mladen Franz izvijestio je predsjednika Mesića da je ta znanstvena ustanova prošle godine obilježila 80. obljetnicu postojanja te da danas broji nešto više od 400 zaposlenika i oko 2.500 studenata. U proteklih 80 godina djelovanja na Fakultetu je diplomiralo više od 200 tisuća inženjera i magistriralo oko 800 magistara znanosti, rekao je Franz. Istaknuo je da Fakultet još uvijek nema položaj kakav bi trebao imati, s obzirom na njegov značaj u školovanju stručnjaka koji imaju važnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje. Predsjednik Mesić u izjavi novinarima nakon obilaska Fakulteta rekao je da Hrvatska ne može živjeti samo od turizma i usluga, već od promocije svojih proizvodnih i izvoznih mogućnosti. Tehnički fakulteti moraju pritom biti prisutni, jer su oni u svijetu vrlo atraktivni, a bez te struke se ne može zamisliti razvoj jedne zemlje, pa tako ni Hrvatske, rekao je Mesić. Zamoljen za komentar pojave dvaju natječaja za upis na fakultete, ministra znanosti i rektora sveučilišta, predsjednik Mesić je rekao da bi dogovor trebalo postići u okviru institucija, argumentiranom raspravom. Izrazio je uvjerenje da oni koji trebaju donositi odluke znaju na koji način se problem može riješiti, naglasivši da rješavanje problema ne smije ići na štetu studenata ili struke. »Očito je da će arbitar biti onaj tko osigurava novac«, ustvrdio je Mesić. Upitan o neslaganju predsjednika Udruge hrvatskih sudaca Vladimira Gredelja i ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, Mesić je rekao da oni to mogu argumentirano raspraviti, a da će konačan sud o tome dati javnost. Otklonio je mogućnost da ima svog favorita, no najavio je da će prihvatiti onoga tko će hrabro priznati sadašnje stanje i otvoriti prostor za funkcioniranje pravne države. »Onaj tko tome zahtjevu odgovori bit će prihvaćen u stručnoj i cjelokupnoj javnosti i u pravosuđu, jer ne smije biti uskih grla. Zna se da postoji mafijaštvo, ali nema mafijaša, krše se zakoni, ali nema prekršitelja«, kazao je Mesić. Kad su u pitanju ratni zločini, dodao je, krivnju treba individualizirati, »kako ne bismo svi bili taoci onih koji su kršili zakon«. Državni odvjetnik, kaže, u tome treba djelovati brzo i stručno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dekanima nejasan cilj rezanja kvota za studij uz potporu države</p>
<p>Odlukom ministra, Fakultetu prometnih znanosti smanjena je upisna kvota za 35 studenata. Dekan toga fakulteta Čedomir Ivaković odluku ministra smatra čudnom, zbog čega će se i ove godine držati stare upisne kvote. »Već godinama upisujemo 615 brucoša i ne vidim razloga za smanjenje. Ministar tvrdi da nam je smanjio kvotu ravnajući se podacima Zavoda za zapošljavanje. No, to nema logike, jer upravo podaci sa ZAP-a govore da naših diplomanata nema nezaposlenih«, kaže dekan Ivaković. </p>
<p>Prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta Filip Čulo kaže da oko upisne kvote još nije pala konačna odluka, s obzirom da je ministar tražio manji broj brucoša, a rektor zadržao lanjski. »Našli smo se u gabuli. Lani je na teret države upisano 200 studenata, a oko 30 za osobne potrebe. Ove godine ministar nam je smanjio ukupnu kvotu za deset posto. Osobno smatram da do redukcije upisa mora doći, i to posebice u Rijeci i Zagrebu gdje bi se trebale smanjiti kvote i za 40 posto. Međutim, ministar to nije konkretno definirao i ne zna se tko je ove godine nadležan za upis redovitih studenata«, kaže Čulo. Stoga, smatra prodekan, treba napraviti analizu, odnosno studiju u kojoj bi sudjelovali stručnjaci različitih područja. Što se pak tiče podataka sa ZAP-a, Čulo kaže da je ministar tu u pravu. Posljednje tri godine na burzi je 800 nezaposlenih diplomanata Medicinskog fakulteta. »Problematika je vrlo složena«, smatra prodekan, »jer Medicinski fakultet svake godine daje između 230 i 250 svršenih studenata koje Ministarstvo zdravstva ne može zaposliti jer nema novca. Uz to, dok je u Zagrebu kroničan višak liječnika, u Gospiću, Županji i Varaždinu ih uporno nedostaje...«, kaže Čulo. </p>
<p>Dekan Ekonomskog fakulteta Boris Vukonić pri upisu studenata pridržavat će se kvota koju je raspisao ministar, a odobrio Senat Sveučilišta. Kako kaže, s Ekonomskim fakultetom nema problema i upisat će deset redovitih studenata manje no što je bilo predviđeno. »Podatke sa ZAP-a ne znam, no smatram da ministar nije imao pravih argumenata kada se pozvao na njih. Pretpostavljam da nije imao ni vremena sâm se pozabaviti njima, a onaj tko mu ih je pribavio je - smiješan. Jer, ako mi netko kaže da za četiri ili pet godina, kada studenti završe studij, neće biti potrebe za ekonomistima, tada je najbolje da odmah sada raspustimo državu«, ocjenjuje Vukonić.</p>
<p>Tajnik Pravnog fakulteta Stjepan Lice kaže da su različite odluke o upisnom broju studenata vrlo zbunjujuće. »Fakulteti su u nezavidnom položaju, a Zakon o visokim učilištima i Statut Sveučilišta su nedorečeni. Iz Statuta ne proizlazi da su fakulteti prenijeli svoje ovlasti na Sveučilište. To znači da mogu donijeti različita i iznenađujuća rješenja u ovoj situaciji«, kaže Stjepan Lice. Što se tiče ministrova kriterija po kojem je odabrao fakultete kojima će smanjiti kvote, Licea zbunjuje to što je smanjio upisnu kvotu za smjer socijalni radnik na Pravnom fakultetu. »To što država nema novca za njihovo zapošljavanje, ne znači da ta struka nije potrebna«, zaključuje Lice. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Goldstein: Zabranit ćemo profesorima da predaju na Hrvatskim studijima</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Ovo je najveća prevara u povijesti Sveučilišta, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare na Filozofskom fakultetu u povodu objavljivanja Oglasa za upis studenata u prvu godinu studija, a u vezi s upisnim kvotama za Hrvatske studije. »Ovom je odlukom ministar znanosti Hrvoje Kraljević protivno odluci Senata Sveučilišta odredio kvote za studije povijesti, novinarstva i psihologije na Hrvatskim studijima, na kojima je Senat ove godine odlučio ne upisivati studente. Time je ministar prekršio i Ustav koji jamči autonomiju sveučilišta. Ministar je prekoračio svoja prava i pokušava Senatu nametnuti svoju volju i utjecati na unutarnji ustroj Sveučilišta«, istaknuo je prof. dr. Vladimir Kolesarić, pročelnik Odsjeka za psihologiju FF-a.</p>
<p>Prof. dr. Božena Vranješ-Šoljan, pročelnica Odsjeka za povijest, osvrnula se na rad Hrvatskih studija koji na osam smjerova imaju samo četiri stalno zaposlena profesora, dok su ostali honorarci od kojih samo jedan ima znanstveno zvanje. »Deplasirana je teza da smo monopolisti. Ove odluke perpetuiraju stalnu krizu i ako se nastave, od jeseni ćemo zabraniti profesorima s Odsjeka povijesti da predaju na Hrvatskim studijima koji je prvotno zamišljen kao dopunski studij, rekao je prof. dr. Ivo Goldstein. (A. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Međimurju opet zabilježen pad nezaposlenosti</p>
<p>ČAKOVEC, 12. lipnja</p>
<p> - Potkraj svibnja pri područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Čakovcu bile su registrirane 8072 nezaposlene osobe, što je 1,9 posto manje nego u travnju. U travnju je pak evidentirano smanjenje nezaposlenosti za 1,4 posto u odnosu prema ožujku. U usporedbi pak sa svibnjom prošle godine, nezaposlenost je u Međimurju veća za 12,8 posto. </p>
<p>U svibnju su međimurske tvrtke tražile 200 djelatnika. </p>
<p>Područnoj službi Zavoda za zapošljavanje u Čakovcu uspjelo je osigurati posao za 309 prijavljenih nezaposlenih, od čega četiri u inozemstvu. </p>
<p>Sa smanjenjem broja nezaposlenih, 3,6 posto je i manje korisnika novčane naknade. Na Zavodu za zapošljavanje u Čakovcu prijavljena su 783 hrvatska branitelja, koji čine 9,7 posto svih nezaposlenih. Novčanu naknadu u svibnju primila su samo četiri branitelja. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HUS od splitskih čelnika zatražio da spriječe klasični stečaj »Diokoma«</p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Čelnici Hrvatske udruge sindikata (HUS) došli su u ponedjeljak u zgradu Banovine kako bi splitskim vijećnicima, pred početak sjednice Gradskog vijeća, uručili pismo radnika »Diokoma«, u kojemu traže od gradskih čelnika da spriječe klasični stečaj tog posrnulog poduzeća. Radnici »Diokoma« pobunili su se protiv odluke Stečajnog vijeća Trgovačkog suda u Splitu, koje je, mimo dogovora, imenovalo Ranka Despota za stečajnog upravitelja. </p>
<p>Potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević izjavio je novinarima kako 2.400 radnika još uvijek nema jamstvo da će se u »Diokomu« provesti stečaj s preustrojem. Matijašević je rekao da radnici »Diokoma« očekuju od premijera Ivice Račana i potpredsjednika Vlade Slavka Linića da ispune obećanja o provedbi stečaja s preustrojem. Istaknušvi kako bi trebalo što žurnije izraditi program preustroja, Matijašević kaže da još nije dogovorena visina otpremnine za 1.000 radnika, koji će najvjerojatnije biti proglašeni tehnološkim viškom, u slučaju da se provede stečaj s preustrojem. Ako bi se »Diokom« poslao u klasični stečaj, 2.000 radnika dobit će potpisane otkaze i radne knjižice, nakon čega će biti upućeni na Zavod za zapošljavanje, upozorio je Matijašević. Dodao je da će time biti dovedena u pitanje egzistencija oko 10.000 ljudi, koji su posredno ili neposredno vezani uz »Diokom«. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kompanović: Prognanici iz »Pinije« se neće seliti zbog turističke sezone </p>
<p>Što se trenutačno događa s prognanicima u zadarskom hotelu »Pinija«, pitali smo Josipa Kompanovića, predsjednika Zajednice prognanika Hrvatske.</p>
<p>- Stalno smo u kontaktu s ljudima na tom području. Prognanicima je trebalo nastaviti davati hranu, no to se još ne čini, pa je zadarski Regionalni ured za prognanike organizirao njihovu prehranu. Stajalište je Zajednice povratnika Hrvatske da se prognanici nikamo neće seliti zbog turističke sezone, ne bude li se znalo hoće li se prognanici vratiti svojim kućama, odnosno kuda će zapravo otići. Hoćemo li uistinu zbog turističke sezone iseliti prognanike na ulice?! Mislim, da si država ne smije dopustiti takvu nacionalnu sramotu.</p>
<p>• Što ćete poduzeti da zaštitite te ljude?</p>
<p>- Ne bih volio da moje riječi zloupotrijebi bilo koja strana, ali koristit ćemo sve što nam je na raspolaganju da bismo ih zaštitili. Nećemo blokirati ceste, jer ne želimo štetiti turističkoj sezoni, ali dogodi li se da naše prognanike istjeruju iz hotela i izbacuju na ulicu, razmislit ćemo trebamo li biti pažljivi i prema nekome. </p>
<p>• Pomoć ste zatražili od potpredsjednice hrvatske Vlade Željke Antunović?</p>
<p>- Napisao sam pismo i njoj i Vladinoj Koordinaciji za područje posebne državne skrbi u kojem sam ih upozorio na teško stanje prognanika. Upravo sam dobio telefaks iz ureda potpredsjednice Vlade iz kojega je razvidno da je zatraženo hitno rješavanje problema prognanika smještenih u »Piniji«. Rješenje za njih trebali bi zajednički iznaći ministarstva obnove i razvitka, rada i socijalne skrbi, gospodarstva te hrvatskih branitelja. </p>
<p>• Što bi, prema vašem mišljenju, bilo najbolje rješenje u ovom slučaju?</p>
<p>- Mislim da bi bilo najbolje i konačno rješenje za te ljude, koji su većinom iz zadarskog zaleđa, da im se izdaju rješenja o obnovi. Naime, još ima prognanika s područja oslobođena »Olujom«, koji još nisu dobili rješenja o obnovi. Bilo bi najbolje da takvi slučajevi postanu prioriteti, pa bi ti ljudi, čim im se obnove kuće, vrlo rado napustili hotel. </p>
<p>• Nazirete li kraj zbivanjima u »Piniji«?</p>
<p>- Priča oko hotela »Pinija« još nije završena. Hotel je bio vlasništvo PIF-a »Velebit« čiji su vlasnici prognanici. Potom je upravljačko društvo prodalo »Piniju« po, kako smatramo, nerazumno niskoj cijeni, od 1,5 milijuna njemačkih maraka, oko 4,2 milijuna kuna. Inače, ja sam, u ime Zajednice povratnika, zatražio osnivanje Vladina ili saborskog istražnog povjerenstva koje bi trebalo ustanoviti uvjete pod kojima je hotel prodan. </p>
<p>• Inzistirate li i dalje na stajalištu da predsjednik Stipe Mesić proglasi nevažećim izglasovane izmjene Zakona o obnovi?</p>
<p>- To smo zatražili od hrvatskog Predsjednika najviše zato što smo nezadovoljni tim zakonom kojim se izjednačavaju prava agresora i žrtve, te se zbog proširenja prava agresorima povećava broj onih koji imaju pravo na obnovu. To znači, da će se prognanički domovi sada obnavljati mnogo sporije. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Radnici Name odustali od štrajka, Uprava će do petka izvijestiti o isplatama plaća </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Radnici Name, odustali su od, za utorak najavljenog, štrajka pred zgradom Hrvatskoga državnog sabora. Štrajk je, naime, u petak najavio voditelj Županijskog ureda HUS-a, Mario Iveković, kazavši da će radnici zastupnicima dijeliti materijale kojima žele dokazati neopravdanost Vladine odluke o pokretanju stečaja u tom poduzeću. No u ponedjeljak se oglasio HUS-ov Sindikat radnika u trgovini Nama (SRTN) kojega je u jutarnjim satima na mirenje pozvala novoimenovana Uprava tog lanca robnih kuća. U postupku mirenja s, u petak imenovanim, novim predsjednikom Uprave Darkom Butiganom, te članovima Mirkom Opačkom i Mirnom Vuković, sudjelovali su povjerenici HUS-ova sindikata koje je predvodila predsjednica SRTN-a Dragica Petrinjak. Kao osnovni razlog za odustajanje od štrajka, sindikalci su, nakon razgovora, naveli postizanje dogovora prema kojemu se Uprava obvezala da će do petka obavijestiti sindikalce o terminu isplate, ali i visini triju sljedećih plaća. </p>
<p>»Nismo nerazumni ljudi i bez obzira na sve pritiske, od nove Uprave ne očekujemo da tek što je imenovana, ponudi konkretno rješenje. Najvažnije je da smo dobili jamstva da će se zauzimati za preustroj u predstečajnom postupku«, kazala je Petrinjak. Dodala je kako se od Uprave očekuje da operativnom timu (Božena Mesec, Kamilo Vrana i Edin Leko) predloži taj preustroj i traži jamstvo da će za one koji više ne budu mogli raditi u Nami osigurati otpremnine. Čelnica HUS-ova sindikata odbacila je, međutim, spekulacije kako su se sindikat i radnici time istodobno i pomirili sa stečajem. »Odustali smo od najavljena štrajka, no sindikalni povjerenici tražit će od saborskih zastupnika u utorak da utječu na rad ljudi u Vladi, a podijelit će se i već pripremljeni materijali«, istakla je Petrinjak.</p>
<p>Povjerenici HUS-ova sindikata (jednog od dvaju sindikata koji djeluju Nami), pokušat će uvjeriti zastupnike da je program sanacije, sada u predstečajnom postupku, za Namu bolje rješenje od otvaranja stečaja. S druge strane, Namini radnici, članovi Sindikata trgovine Hrvatske, s odobravanjem su primili Vladinu odluku o otvaranju stečaja s preustrojem u Nami, pa se njihova reakcija za sada ni ne očekuje.</p>
<p>Govoreći o novonastaloj situaciji i konačnom razrješenju krize u Nami, Mario Iveković i dalje ne nalazi mjesta optimizmu. »Od prošlog četvrtka imamo potpuno novu situaciju. Mislili smo, naime, da na suprotnoj strani imamo Vladu s kojom se može pregovarati i argumentima nešto postići«, rekao je Iveković za Vjesnik. »Pokazalo se, međutim, da Vlada priznaje snagu argumenata samo kada joj oni idu u prilog, dok u suprotnom ne preže od donošenja jednostranih ili političkih odluka«, dodao je. Prvi zagrebački HUS-ovac upozorava kako je tvrd stav Vladinih dužnosnika iscrpio radnike i sindikaliste, koji će u budućim akcijama, kako kaže, racionalnije trošiti energiju. Također, ističe da HUS, bez obzira na Vladinu odluku o stečaju Name, ne želi odustati od pregovora s Banskim dvorima.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sindikat umirovljenika: Pričuva za mirovine makar i od - tiskanja novca!</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske traži da Vlada prekine nagađanja o tomu da je spremna vratiti dio duga, ali ne i provesti odluku Ustavnoga suda o usklađivanju mirovina do pripadajuće razine. Od dana kad je prijedlog zakona za usklađivanje mirovina predan ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću prošlo je više od mjesec i pol dana, a Vlada se nije izjasnila o tom prijedlogu niti je, iako raspolaže stručnjacima i mogućnostima, dala drukčije modele za rješavanje tog pitanja. Takav odnos nužno vodi odugovlačenju, na daljnju štetu umirovljenika, stoji u priopćenju Sindikata umirovljenika Hrvatske odaslanom u ponedjeljak, te sa sjednice Glavnog odbora SUH-a održane prošloga petka.</p>
<p>Zaključeno je kako je predstavnik umirovljenika, kao član zajedničke skupine koju je imenovao ministar rada, surađivao na pripremi zakona o usklađivanju mirovina i povratu duga. U samom početku izrade tog zakona učinjeni su veći ustupci i olakšice Vladinim tijelima koja će provoditi zakon, tvrdi se u priopćenju SUH-a.</p>
<p> Tako umirovljenici ističu da su odustali od zahtjeva da se usklađivanje mirovina provede u roku dviju godina, tražeći da se ono provede u roku pet godina, a dug bi se vratio u roku deset godina. Predviđeno je i »zaleđivanje« usklađenih mirovina na dan 31. prosinca 1998. godine, čime je dug znatno smanjen. Također, nije uključeno i dugovanje prema tzv. preindeksaciji mirovina za razdoblje od 1. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1992. godine, u iznosu od 15,47 posto tadašnje mirovine, ističu umirovljenici u svom priopćenju.</p>
<p>Glavni odbor SUH-a, također, upozorava Vladu da stalno i sve veće kašnjenje mirovina izaziva veliko nezadovoljstvo umirovljenika, jer ionako prepolovljene mirovine dobivaju poslije dospijeća računa za komunalije.</p>
<p>»Višekratno smo predložili da Vlada ishodi od Hrvatske narodne banke dugoročnu pozajmicu, makar i iz primarne emisije, za uspostavljanje zakonske pričuve od jedne dvanaestine godišnje potrebe za isplatu mirovina«, stoji u priopćenju. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Osječko-baranjski podžupani podnijeli ostavku jer su »dio Glavaševa tima«</p>
<p>OSIJEK, 12. lipnja</p>
<p> - Podžupani Osječko-baranjske županije Ivo Brzica i Boško Jančić podnijeli su u ponedjeljak županu Branimiru Glavašu i predsjedniku Skupštine Željku Ronti ostavke na svoje dosadašnje funkcije. U priopćenju iz Ureda župana dodaje se kako su podžupani u obrazloženju ostavki naveli da su dužnost prihvatili isključivo kao dio tima koji je okupio Glavaš. »Smatrali smo da ćemo našim djelovanjem pridonijeti gospodarskom oporavku i nadali se daljem razvitku Županije«, stoji u priopćenju u kojem se također navodi da podžupani smatraju kako, s obzirom na Glavaševu najavu ostavke, njihov doprinos više neće biti moguć. Zatražili su da se njihove ostavke nađu na dnevnom redu lipanjskih sjednica županijske skupštine. Podsjetimo, dožupan Jančić na ovu je dužnost izabran kao predstavnik srpske etničke zajednice, dok je Brzica iz redova HDZ-a.</p>
<p>Kako se ističe u priopćenju iz Ureda župana, župan Glavaš je u ponedjeljak primio predsjednika Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Miloša Vojnovića, koji je izvijestio župana da su u ovom vijeću upoznati sa spomenutim ostavkama. Vojnović je Glavaša upoznao s kandidaturom Mile Horvata, sadašnjeg vijećnika Županijske skupštine iz redova SDSS-a, na mjesto podžupana. Inače, Horvat je pravnik uposlen u Upravi šuma Osijek.</p>
<p>Sastanku kod Glavaša na zahtjev Vojnovića bio je nazočan i voditelj OESS-a Pierre Peeters, voditelj OESS-ovog Koordinacijskog centra u Vukovaru. Njega su zanimala aktualna politička i gospodarska događanja u Županiji, posebice kada je riječ o dolasku Benettona. </p>
<p>Kako se zaključuje na kraju priopćenja, Glavaš je izrazio nadu da će u slučaju Benettona, o čijem dolasku će konačnu riječ dati Skupština, kod vijećnika prevladati razum i gospodarski interes te biti zanemareno političko i usko stranačko razmišljanje koje bi moglo ugroziti realizaciju čitavog projekta. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Splitski gradonačelnik Škarić primio zapovjednika »Thunderbolta« Pollitta</p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Gradonačelnik Splita Ivan Škarić primio je u ponedjeljak kapetana korvete Iana Pollitta, zapovjednika američkog ratnog broda »Thunderbolt«, prvog patrolnog broda mornarice SAD-a koji je stigao u posjetu Hrvatskoj i Splitu. </p>
<p>Predstavnici američke mornarice u ponedjeljak su obišli i brodove u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice, a američke specijalne postrojbe u okviru seminara predstavit će našim diverzantima svoju taktiku. U utorak će se u akvatoriju otoka Šolte održati zajednička vježba HRM-a i HRZ-a s američkim patrolnim brodom pod nazivom »traganje i spašavanje na moru«. </p>
<p>Ovaj specijalizirani ratni brod jedan je od najnovijih tipova unutar flote SAD-a, kojemu je namjena obalna kontrola i nadzor teritorijalnih voda, te pružanje podrške drugim specijaliziranim jedinicama mornarice. Pokreću ga četiri paxman diesel motora kojima postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 35 čvorova. Dužina mu je nešto manja od 52 metra, a posadu čine četiri časnika, 24 mornara i osam pripadnika specijalnih jedinica. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Je li Vladin prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji protuustavan?</p>
<p>Na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav ocijenjeno dvojbenim mogu li se treći programi Televizije i Radija dati koncesionarima, jer bi se time diralo u privatno vlasništvo/ Može li HRT kao javna ustanova, u vlasništvu države, imati pretplatu i reklame? / Odredbom da članovi Vijeća HRT-a ne mogu biti stranački i državni dužnosnici krši se ustavno pravo jednakosti / Arlović (SDP) i Šeks (HDZ) na Odboru za zakonodavstvo također upozorili da predloženi zakon treba usuglasiti s Ustavom </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkoga doma propustio je, na jedvite jade, u ponedjeljak u plenarnu raspravu Vladin zakon o HRT-u.</p>
<p>Članovi Odbora uputili su, naime, niz kritika tome prijedlogu, posebno ističući da su neka predložena rješenja protuustavna. Tako je Dorica Nikolić (HSLS) ocijenila dvojbenim može li se brzo i bez intervencija u druge zakone uzeti HRT-u treći program Televizije i Radija, te ih dati privatnom koncesionaru. Naime, ti programi su vlasništvo HRT-a, pa bi njihovo izuzimanje, samo na temelju zakona o HRT-u, bilo kršenje Ustavom zajamčene svetinje privatnog vlasništva. Osim toga, namjeru Vlade da zabrani komentare u informativnim emisijama HRT-a Nikolić je nazvala cenzurom novinara, dodavši da se u svijetu privatne i javne televizije natječu koja će imati bolji komentar, pogotovu politički. </p>
<p>Stručni suradnik Odbora, prof. Ivan Borković sa splitskog Pravnog fakulteta upozorio je na proturječnosti koje mogu nastati, ako se zakonom HRT definira kao javna ustanova. Time bi, rekao je, HRT postala neprofitabilnom ustanovom koja svoje usluge mora učiniti dostupnima svima pod jednakim uvjetima. Stoga bi bilo dvojbeno bi li HRT kao javna ustanova u vlasništvu države uopće smjela imati i povećavati pretplatu. Kao javna ustanova ne bi smjela imati ni reklame, jer one znače profit, što je nespojivo s Zakonom o ustanovama. On je upozorio je i da je protuustavno odrediti da članovi Vijeća HRT-a ne mogu biti stranački i državni dužnosnici, jer se time krši ustavno pravo jednakosti svih u pristupu javnim službama. Stoga javni natječaj za Vijeće HRT-a ne bi smio imati ograničenja takve vrste, a na Saboru bi bila odgovornost da među kandidatima izabere najstručnije i najobjektivnije. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo također je zaključio da se o zakonu o HRT-u provede opća rasprava, pri čemu su članovi Odbora vrlo kritično govorili o prijedlogu koji je uputila Vlada. Zanimljivo je da su se u toj kritici složili predsjednici klubova SDP-a i HDZ-a Mato Arlović i Vladimir Šeks, pri čemu je Arlović, iznoseći manjkavosti ponuđena prijedloga, bio čak i oštriji. Dok je Šeks govorio da je prijedlog u koliziji s Ustavom, Arlović je, također, rekao da se spomenuti zakonski tekst dodatno treba usuglasiti s Ustavom, a, prema njemu, u općoj raspravi svoje mišljenje trebaju dati Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i sindikati. Također treba riješiti i dvojbu hoće li HRT biti javna televizija ili poduzeće, odnosno javna ustanova ili trgovačko društvo. Općom raspravom, smatra Arlović, treba se riješiti i što će od HRT-a u privatizaciju, kao i odnos televizije i radija. </p>
<p>Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Zastupničkog doma podržao zakon o carinskoj tarifi, koji je pred Odbor došao gotovo istovjetan kao u prvom čitanju. Odbor je podržao još nekoliko zakona koji se tiču poljoprivrede, među kojima i onaj o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.</p>
<p>Odbor za branitelje iz Domovinskog rata Županijskog doma raspravljao je o izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata što ih je predložio HSLS. Tim se izmjenama, upućenim u proceduru po hitnom postupku, predviđa ukidanje odredbe prema kojoj je za ostvarivanje prava branitelja potrebno u roku 30 dana ustanoviti bolest nastalu u ratu. </p>
<p>»Time će se izjednačiti prava oboljelih od bolesti kao što su PTSP ili hepatitis s pravima invalida koji su, na primjer, izgubili ekstremitete, s obzirom na to da je za njihovo dijagnosticiranje potreban dulji rok od zakonom predviđenih 30 dana«, kazala je u ime predlagatelja Dorica Nikolić (HSLS), istaknuvši da je postojeće rješenje preuzeto iz zakona SFRJ, a ticalo se bolesti nastalih na vojnim vježbama. Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić nije prihvatio prijedlog, istaknuvši da će »parcijalna rješenja dovesti do novih financijskih obveza koje se neće moći ispuniti«. Ocijenivši predložene izmjene »hvalevrijednim«, Pančić je kazao da će se ta problematika riješiti unutar novog zakona o pravima hrvatskih branitelja, s čime su se složili i predstavnici udruga.</p>
<p>Odbor je podržao prijedlog HSP-a o gradnji hrvatskoga memorijalnog središta, u kojem bi se, nalik na izraelski Yad Vashem, skupila arhivska građa o svim žrtvama Domovinskog rata, kao i način na koji su stradali. Anto Đapić je, u ime predlagatelja, istaknuo da za rad tog centra, kao i njegovih područnih ureda, nije potrebno izdvojiti velik novac. »Njegovom bi se gradnjom uzvratio udarac onima koji marginaliziraju Domovinski rat«, istaknuo je on. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Na lokalnoj razini SDP i HSLS ne mogu dostići uspjeh parlamentarnih izbora</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Prošlog su vikenda u pet hrvatskih gradova i općina održani lokalni izbori.</p>
<p>Kao što su lani lokalni izbori u najvećem dijelu najavljivali što će se dogoditi na parlamentarnima, tako sadašnji izbori pokazuju raspoloženje birača u postizbornom razdoblju, kada osnovni cilj više nije rušenje HDZ-a. </p>
<p>Zato i ne čudi da u vremenima kada se ne bira između HDZ-a i udružene oporbe, nego između stranaka koje sve manje ulaze u koalicije, u Samoboru, primjerice, DC pobjeđuje sa 26, 91 posto, na Murteru LS sa 30,08 posto, a u Gornjoj Rijeci HSS pobjeđuje sa 31,25 posto.</p>
<p> I ti izbori pokazuju da su parlamentarni izbori bili vrhunac za SDP i HSLS koji ne dostižu na lokalnim razinama, kao što su to već pokazali zagrebački izbori.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Udruga useljenih Hrvata iz BiH tražit će utemeljenje stožera za zaštitu Hrvata?</p>
<p>KARLOVAC, 12. lipnja</p>
<p> - Novi zakon o posebnoj državnoj skrbi i njegov članak koji govori o povratu imovine i kuća povratnicima građanima srpske nacionalnosti te alternativnom zbrinjavanju useljenih Hrvata iz Bosne i Hecegovine dodjelom zemljišta i građevnog materijala, na terenu je neprovediv. Rekla je to saborska zastupnica u Županijskom domu Anika Mamić u ponedjeljak u Krnjaku, nedaleko od Karlovca, na sjednici Upravnog odbora Zajednice povratnika i useljenika Karlovačke županije.</p>
<p> Zatražila je odgodu primjene tog članka, rekavši da je taj zakon u proceduri u Saboru. </p>
<p>Govoreći o trenutačnom položaju Hrvata useljenika u općinama Plaški, Krnjak i Vojnić, kojih ima više od 5.000, načelnici tih općina su istaknuli da lokalna uprava neće moći riješiti tako masovan povratak Srba u tim općinama, jer za to nema uvjeta, prije svega nema novca. Mamić je dodala da su Hrvati useljenici iz BiH, koji žive u tim općinama, pod stalnim pritiskom Srba povratnika, koji zahtijevaju povrat svoje imovine. </p>
<p>»Mi, iz Udruge useljenih Hrvata iz BiH tražit ćemo utemeljenje stožera za zaštitu Hrvata«, rekao je predstavnik te udruge iz Plaškog Josip Kaštević, utvrdivši da su Hrvati u tim općinama zapravo čuvari srpskih kuća i imovine. </p>
<p>Načelnik općine Krnjak Nikola Biličić je izjavio da se na područje te općine, na kojem živi 907 useljenih Hrvata, vratilo 1.400 Srba. Dodao je da je na tom području Agencija za otkup nekretnina otkupila samo devet kuća i da je 31 zgrada vraćena vlasnicima. Dogradonačelnik Karlovca Josip Zaborski je istaknuo kako je, samo na karlovačkom području, Srbima vraćeno 430 kuća te da ima još 300 neriješenih slučajeva o vraćanju imovine. Ivo Samardžić, predstavnik općine Plaški, iznio je podatak da se dosad vratilo 1.860 Srba. Od podnesenih 199 zahtjeva za povrat kuća riješeno je 17, a Agencija je do sada otkupila 240 zgrada. Načelnik općine Vojnić Mirjam Slavica zauzeo se za to da Agencija nastavi s otkupom kuća u općini Vojnić, gdje je do sada otkupljeno 199, a ponuđeno 545 kuća. U tu se općinu vratilo 2.600 Srba, uz 2.000 Hrvata i 700 Muslimana. Izneseni su i su primjeri da Srbi povratnici traže naknadu za korištenje kuća i zemljišta, te da već ima i sudskih sporova.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Zbog knjige posjeta Uredu Predsjednika pred Povjerenstvom za »Večernjak« opet Zorić, Pašalić...</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Saborsko Istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista od Zastupničkog će doma ovaj tjedan zatražiti produljenje roka rada do 15. srpnja kako bi moglo održati još jednu sjednicu nakon koje bi Domu prezentirali svoj nalaz. Naime, Povjerenstvo, prema zakonu, mora do 22. lipnja zaključiti istragu oko Večernjaka i zaključke iznijeti pred Zastupnički dom, međutim, zbog bolesti predsjednika Povjerenstva Joška Kontića, ali i potrebe da se zbog mogućih spornih svjedočenja ponovno ispitaju pojedini svjedoci, Povjerenstvo će uputiti zahtjev da im se dopusti produljenje istrage. </p>
<p> Kontić je za Vjesnik izjavio u ponedjeljak kako vjeruje da će do 1. srpnja predati izvješće Domu, iako je bilo i prijedloga da Povjerenstvo zatraži da mu se dopusti rad i u rujnu, no zaključeno je da mu toliko vrijme ipak nije potrebno. Kontić je najavio i kako će do kraja tjedna potpredsjednik Povjerenstva Ivan Šuker i tajnica Milanka Opačić otići u Ured Predsjednika kako bi provjerili knjigu posjeta koju je u prošlom broju objavio Nacional, a prema kojoj su čelnici Večernjeg lista 59 puta posjetili tadašnjeg Predsjednikova savjetnika Ivića Pašalića prije, za vrijeme i neposredno nakon prodaje tog dnevnika. Također će od mjerodavne osobe u Uredu Predsjednika zatražiti da potvrdi autentičnost objavljene knjige posjeta. Upravo zbog te knjige pred Povjerenstvo će u utorak 20. lipnja ponovno biti pozvan tadašnji direktor Hrvatskog mirovinskog osiguranja Mladen Strukan, direktor Hrvatskog fonda za mirovinsko osiguranje Damir Zorić, predsjednik Nadzornog odbora Večernjeg lista Marijan Kostrenčić, direktor Večernjaka Branko Lovrić i Ivić Pašalić. Kontić, naime, pojašnjava kako je obveza Povjerenstva dati im prigodu da se još jednom očituju o svemu. </p>
<p>Povjerenstvo će iskoristiti i mogućnost suočavanja svjedoka te zatražiti objašnjenje od, primjerice Pašalića, koji tvrdi da nema političkih, osobnih i prijateljskih veza s Ivicom Nuićem, dok ga je on, prema knjizi posjeta, posjetio najmanje 20 puta. U utorak će Povjerenstvo ispitati Nuića, direktora »Montmontaže« GmbH, Pavu Zubaka, vlasnika autocentra »Zubak«, koji su sami objavili da su vlasnici tog hrvatskog dnevnika, te Nikolu Lisičara, generalnog direktora »Montontaže« Zagreb. </p>
<p>Ovog tjedna Povjerenstvo će zatražiti i očitovanje Odbora za zakonodavstvo o autentičnom tumačenju Zakona o istražnim povjerenstvima, s obzirom na to da je Pašalić odbio, na prošloj sjednici, otkriti tko su mu izvori prema kojima tvrdi da se stenogrami iz Ureda Predsjednika falsificiraju. Naime, zakon predviđa da je svjedoka moguće kazniti novčano ili zatvorom, odbije li odgovoriti, a Kontić kaže da mišljenje Odbora traže kako bi bilo nedvojbeno jasno mogu li i kako kazniti Pašalića zbog odbijanja svjedočenja. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ivanišević uputio na odmor upravitelja i načelnika dubrovačkog zatvora</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević donio je odluku o upućivanju na godišnji odmor upravitelja i načelnika osiguranja Okružnog zatvora Dubrovnik, Željka Marića i Gorana Violića, navodeći da je otvoreni sukob između njih značajno poremetio odnose među zaposlenicima, utjecao na postupanje zaposlenih prema osobama lišenim slobode i ozbiljno ugrozio sigurnost zatvora. Ivanišević je obojici zabranio da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora posjećuju zatvor, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva. </p>
<p>Poslove upravitelja zatvora privremeno će obavljati dosadašnji pomoćnik načelnika osiguranja Kaznenog zavoda Lepoglava Branko Milić, sa zadaćom uspostavljanja reda i osiguranja normalnog funkcioniranja i sigurnosti. Odluka stupa na snagu 13. lipnja.</p>
<p> U priopćenju se podsjeća da je odlukom bivšeg ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića od 1. rujna 1999. bez opravdanih razloga smijenjen dotadašnji upravitelj Okružnog zatvora Dubrovnik Goran Violić, a na njegovo mjesto imenovan Željko Marić. Violić je tom odlukom degradiran i imenovan načelnikom osiguranja zatvora. Zbog načina i okolnosti pod kojima je ova smjena izvršena, od samog početka odnosi između Marića i Violića bili su zategnuti, a zadnjih mjeseci među njima je došlo i do otvorenog sukoba, kaže se u priopćenju ministra Ivaniševića.</p>
<p>Ministar Ivanišević je 9. svibnja ove godine imenovao tročlanu komisiju iz sastava Uprave za izvršenje sankcija Ministarstva sa zadatkom da provede inspekcijski nadzor u Okružnom zatvoru Dubrovnik. Komisija je provela nadzor u razdoblju od 15. do 18. svibnja i u izvješću od 24. svibnja konstatirala da su Marić i Violić svojim sukobom poremetili odnose među zaposlenicima, utjecali na postupanje zaposlenih prema osobama lišenim slobode, i ozbiljno ugrozili sigurnost zatvora, kaže se u priopćenju koje je potpisao ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Vidović najavio pomoć Europske unije programu integracije Roma</p>
<p>ČAKOVEC, 12. lipnja</p>
<p> - Na području Međimurja živi više od 4.000 Roma i velik su problem u školstvu, zdravstvu i zapošljavanju, zbog čega je Međimurska županija predložila dva nacionalna programa. </p>
<p>Prvi se program tiče legalizacije i komunalnog opremanja romskih naselja, a drugi školovanja i zapošljavanja odgojitelja, učitelja, medicinskih sestara i socijalnih radnika iz redova Roma, koji bi, poznavajući jezik i kulturu, znatno pridonijeli njihovoj socijalizaciji i integraciji. </p>
<p>U ponedjeljak je, za cjelodnevna boravka u Međimurju, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović ocijenio spomenute programe vrlo dobrima. On je rekao da se razmišlja o tome da Ministarstvo rada i socijalne skrbi stipendira socijalne radnike iz redova romske nacionalnosti, jer je njihova socijalizacija i integracija, uz čuvanje njihovih osobnosti primarna zadaća. Još ne možemo govoriti o opsegu, ali je sigurno da će Europska unija financijski pomoći naše programe koji se tiču Roma, izjavio je Vidović. </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi kazao je da je pri kraju izrada prijedloga novog zakona o dječjem doplatku. Njime se bitno pojednostavljuje procedura podnošenja zahtjeva, a poslove oko toga i dalje će obavljati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne kako je zakonom, čija je primjena odgođena, bilo zamišljeno da se to radi u županijskim Uredima za rad, zdravstvo i socijalnu skrb. </p>
<p>Međimurski podžupan Dragutin Lesar u razgovoru je podsjetio na izvrsna iskustva s javnim radovima koji su obavljani uz potporu hrvatskog Zavoda za zapošljavanje. Vidović je dodao da su slična iskustva stečena i u drugim hrvatskim županijama, te da će se sljedeće godine zasigurno na taj način ponovno potpomagati smanjenje nezaposlenosti.</p>
<p> Vidović s pomoćnikom Ninom Žgancom i višom savjetnicom Anom Butković u ponedjeljak su posjetili Centar za socijalnu skrb i Centar za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, potom Zavod za socijalnu zdravstvenu zaštitu u Orehovici i romsko naselje Sitnice kod Murskog Središća. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Sukob splitskih vijećnika HDZ-a i SDP-a o tomu jesu li Budak i Tito ratni zločinci</p>
<p>Gradsko vijeće Splita odlučilo da se ukine Ulica Mile Budaka te da jedan trg dobije ime dr. Franje Tuđmana/ Dujomir Marasović (HDZ) ustvrdio da ne može »prihvatiti odluku partizanskog suda, po kojemu je Budak monstruozni zločinac, a Josip Broz Tito povijesni velikan«, zatraživši da se Vladi predloži otvaranje sudskog procesa protiv Tita i drugih zločinaca, odgovornih za zlodjela nakon Drugog svjetskog rata/ Za mene je Budak najveći zločinac, jer je pripadao kvislinškoj ustaškoj vladi koja se odrekla Splita i Dalmacije u korist Kraljevine Italije«, ustvrdio je Milat (SDP) </p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - Splitski su vijećnici u ponedjeljak prihvatili prijedlog Komisije za imenovanje ulica i trgova o prestanku važenja imena Ulice Mile Budaka, te prijedlog formiranja novog trga koji će se nazvati imenom Franje Tuđmana. </p>
<p>Sjednica Gradskog vijeća počela je uobičajenim prepucavanjem vijećnika, koje je ubrzo preraslo u žestoku svađu između SDP-a i HDZ-a. Nakon što je predsjednik Komisije dr. Andrija Dujić (HNS) obrazložio prijedlog rješenja za prestanak važenja imena Budakovoj ulici, reagirao je Dujomir Marasović (HDZ), usprotivivši se »dvostrukim mjerilima koja vrijede u Hrvatskoj«. Marasović smatra da je Budaka partizanski sud proglasio zločincem, koji je osudio i kardinala Alojzija Stepinca, te više od 500 svećenika. »Ne mogu prihvatiti odluku partizanskog suda, po kojemu je Budak monstruozni zločinac, a Josip Broz Tito povijesni velikan«, kazao je Marasović, zatraživši od vijećnika da upute prijedlog hrvatskoj Vladi za otvaranje sudskog procesa protiv Tita i drugih zločinaca, odgovornih za zlodjela nakon Drugog svjetskog rata. Vijećnici HDZ-a prigovorili su Komisiji što je podlegla pritiscima splitskoga SDP-a, »koji Budakovu ulicu želi iskoristiti za političko poentiranje«. </p>
<p> Uzvratio mu je Josip Milat (SDP), podsjetivši ga da su se predstavnici Crkve izjasnili za skidanje Budakove ulice. »Tito je za Marasovića zločinac, dok za Budaka kaže da je možda odgovoran za zločine, a možda i nije. Za mene je Budak najveći zločinac, jer je pripadao kvislinškoj ustaškoj vladi koja se odrekla Splita i Dalmacije u korist Kraljevine Italije«, ustvrdio je Milat, dodavši da je SDP bio samo inicijator prijedloga za promjenom Budakove ulice. Davor Lasić (HDZ) poručio je vijećnicima SDP-a da je Budak bio žrtva komunističkog režima, te je i osuđen na osnovi kolektivne krivnje zbog pripadnosti ustaškom pokretu. »Vi gospodo, zaboravljate da je upravo vaš Tito trgovao Vojvodinom, Srijemom i Baranjom, a osim toga, uopće vam ne vjerujem da se Crkva izjasnila za skidanje Budakove ulice«, rekao je Lasić, predloživši vijećnicima da odbace prijedlog SDP-a. Lasić je zatražio od Vijeća da Budakova ulica ostane »tamo gdje je i bila«, s tim što bi se na postojećoj ploči s natpisom »Mile Budak« dodalo »književnik«. »E, onda ja predlažem da se jedna splitska ulica nazove 'Adolf Hitler - amaterski slikar'«, uzvratio je Milat.</p>
<p> Boška Šore (SDP) preporučila je vijećnicima da pročitaju Zakon o arijevskoj rasi, čiji je Budak potpisnik, dok je Slobodan Beroš (SDP) ustrajao na tome da je Budak poznatiji po provođenju rasnih zakona nego li po književnim zaslugama. U raspravu se uključio i predsjednik Komisije dr. Dujić, koji je poručio vijećnicima HDZ-a da je Budak svoje domoljublje iskazivao na pogrešan način. Ponovio je da Komisija nije pronašla niti jedan razlog od »nacionalne važnosti«, po kojemu bi Budak zaslužio ulicu u Splitu. </p>
<p>Za prijedlog o prestanku važenja imena Budakove ulice izjasnilo se 13 vijećnika, pet HDZ-ovaca glasovalo je protiv, Anđelko Drezga (HSLS) bio je suzdržan, dok je vijećnik HSS-a Stanko Milun napustio vijećnicu, kazavši kako mu ne pada na pamet sudjelovati u »političkoj farsi«. Tako je nakon osam godina Budak ostao bez ulice.</p>
<p> Većinom glasova prihvaćen je i prijedlog Komisije o formiranju novog trga na zapadnom dijelu rive koji će se nazvati »Trg Franje Tuđmana«. Tom prijedlogu usprotivili su se vijećnici ASH i Stranke umirovljenika, smatrajući da bi se Tuđmanova uloga trebala povijesno preispitati. U ime Kluba SDP-a, Milat je kazao da će oni dati potporu tom prijedlogu, što »nikako ne znači da SDP amnestira Tuđmana za sve negativnosti u hrvatskom društvu, za koje je očito odgovoran«. Iako je HDZ tražio da se na ploči »Trg Franje Tuđmana« ubaci i njegova akademska titula te natpis »prvi hrvatski predsjednik«, vijećnici su to odbacili.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>S dva upisna natječaja kulminirao sukob ministra Kraljevića i rektora Jerena </p>
<p>Ministarstvo u svome oglasu objavljuje kvote za upis na tri smjera Hrvatskih studija suprotno odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu / Sveučilište je u svom natječaju povisilo kvote za studij po osobnim potrebama na pet fakulteta, u odnosu na one što ih je odobrio ministar / Tto ne bi bilo sporno da ih nisu tako nejednake i objavili, svaki u svom upisnom obraćanju budućim brucošima </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Čini se da su ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Branko Jeren, objavili jedan drugome rat do istrebljenja. Jer otkako je Kraljević zasjeo u ministarsku fotelju nikako mu ne polazi za rukom pronaći način komunikacije s Jerenom, uostalom kao ni ovome s njim. Iako se povod njihova sukoba samo naizgled vrti oko upisnih kvota na tri odsjeka Hrvatskih studija (povijesti, novinarstva i psihologije) uzroci njihovu neslaganju su mnogo dublji interesi zbog kojih se želi steći prevlast nad Zagrebačkim sveučilištem. </p>
<p>Trenutačni razlog nastavku njihova dvoboja, zbog kojeg će Senat Zagrebačkog sveučilišta, prema nekim najavama, najvjerojatnije na svojoj sljedećoj sjednici zatražiti ostavku ministra Kraljevića, jest Oglas za upis studenata u prvu godinu studija u akademskoj godini 2000./2001., koji je Ministarstvo znanosti i tehnologije objavilo u tisku dan prije no što je Sveučilište u Zagrebu objavilo svoj Natječaj za upis studenata u prvu godinu studija za sljedeću akademsku godinu. </p>
<p>Oglas Ministarstva i natječaj Sveučilišta zapravo su sukladni, barem što se tiče kvota za upis na studij uz potporu Ministarstva, osim u sporna tri odsjeka Hrvatskih studija. I dok Sveučilište u Zagrebu i dalje ostaje pri svome, te u svom natječaju uopće ne navodi spomenuta tri odsjeka Hrvatskih studija, u oglasu Ministarstva znanosti navodi se 55 upisnih mjesta - 15 za povijest, 20 za novinarstvo i 20 za psihologiju. </p>
<p>No kvote za upis studenata za osobne potrebe razlikuju se za nekoliko visokih učilišta (pravo, ekonomiju, medicinu, prometne znanosti). Ovaj postupak samo potvrđuje da su na relaciji Sveučilište - Ministarstvo znanosti prekinute gotovo sve veze. Naime, kako je ministar Kraljević smanjio upisne kvote za studij »uz potporu države« na pojedinim fakultetima, Senat Sveučilišta ih je povećao na istim fakultetima, ali za studij za osobne potrebe. Ministarstvo nije imalo posebnih primjedbi na ovaj čin jer su te kvote prepuštene odlučivanju visokih učilišta. </p>
<p>Međutim, neshvatljivo je i smiješno da iz čistog inata, Sveučilište izlazi sa svojim kvotama a Ministarstvo sa svojim. Ako je već odlučilo povisiti kvote »za osobne potrebe«, onda bi bio red da Sveučilište dostavi Ministarstvu barem službeni dopis o tome. Što se tiče primjedbi rektora Jerena da Ministarstvo znanosti nema pravo objavljivati svoj oglas prije natječaja Sveučilišta, tajnik Ministarstva Nedjeljko Đerek, samo je kratko za Vjesnik prokomentirao da je Ministarstvo postupilo po Zakonu o visokim učilištima i da ono ima pravo obavijestiti i pripremiti javnost na ispitne i upisne rokove za sljedeću akademsku godinu. Ministarstvo doduše ne spori pravo visokih učilišta da sami određuju upisne kvote »za osobne potrebe«, ali na studij »uz potporu države« studenti se mogu upisivati samo prema onim kvotama koje odobrava ministar. </p>
<p> Iz svega rečenog, jasno je da se situacija na Zagrebačkom sveučilištu neće i ne može srediti sve dok se ne uspostavi legitimna i profesionalna suradnja između rektora Jerena i ministra Kraljevića, u kojem neće biti mjesta osobnim kapricima i animozitetima, tim više što nitko, ni pojedinac ni interesna skupina, nema pravo privatizirati Sveučilište. Stoga će po svemu sudeći morati intervenirati Upravno vijeće preko kojeg država faktički upravlja Sveučilištem, kako bi se između zavađenih strana pronašao odgovarajući model dijaloga. Jer ovo što se sada dešava na Zagrebačkom sveučilištu takva je lakrdija, koja nije dostojna akademske razine, a na koncu najviše se lomi preko leđa studenata. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000613].
|
