NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000513].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195396 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tomčić: Zbog izbornog fijaska u Zagrebu, spreman sam otići sa čela Hrvatske seljačke stranke!</p>
<p>HSS-ov položaj je objektivno oslabljen, barem u psihološkom smislu / Znat ćemo naći načina, sa mnom ili bez mene, da iz ovoga pada izađemo jači / Bio sam protiv toga da fonogrami prije političkih instanci dođu u medije zato što mogu u određenim okolnostima biti dokazima za neke prekršajne ili kaznene postupke / Ohrabrujuće je da su u prosvjedima branitelja sudjelovale samo neke udruge i pojedinci, koji su u prošlom sustavu bili čvrsti podupirači HDZ-ove politike, a sada si, uzaludno, žele dati novu političku šansu, rekao je predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić te dodao da se ne boji državnog udara</p>
<p>• HSS je na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu prošao daleko ispod očekivanja. Vaša lista je dobila nešto više od dva posto glasova. Što su razlozi tog neuspjeha? Je li u pitanju reklamni spot »Očistimo Hrvatsku«?</p>
<p>- Ne! Spot uistinu nije imao presudnu ulogu u lošim izbornim rezultatima HSS-a, ali moram reći da je potpuno neprimjeren, prije svega za političku filozofiju HSS-a i za naše uobičajene načine komuniciranja s javnošću. On je neuobičajan i neprihvatljiv i za naša moralna, etička i politička načela. Ali, eto, dogodilo se i dakako da smo jednim dijelom i zato platili cijenu lošim rezultatima. Međutim, spot nije bio presudan za te rezultate.</p>
<p>• Što je bilo presudno?</p>
<p>- Za loše izborne rezultate prije svega je odgovorna dugogodišnja kriza u gradskoj organizaciji HSS-a, nedovoljna razvijenost stranačke infrastrukture i nesnalaženje HSS-a u velikim gradskim područjima. Već dulje uočavamo taj problem i ako u svakom zlu ima i nešto dobro, onda je ovo definitivna lekcija HSS-u da mora naći drukčije modele komuniciranja i vođenja politike u velikim gradskim sredinama. Vrlo je zanimljivo, primjerice, da je HSS u Velikoj Gorici, gdje je biračko tijelo gotovo isto kao u Zagrebu, dobio 25 posto mandata. Tamo smo očito uspjeli pronaći model komuniciranja s građanima, za razliku od Zagreba. Tamo smo radili, a u Zagrebu nismo. I iz toga će HSS izvući pouku, a ja osobno osjećam veliku odgovornost radi tog fijaska HSS-a u Zagrebu zbog čega ću na izvještajnoj skupštini, 20. svibnja, ponuditi svoj mandat na raspolaganje.</p>
<p>• Spominjala se i ostavka čelnika gradskog HSS-a Željka Mlinara.</p>
<p>- U stranci smo vrlo demokratično već raspravili tu temu na užem Predsjedništvu, gdje smo odlučili da se šire Predsjedništvo očituje o rezultatima nakon što dobije analizu gradske organizacije. Nakon ocjene te analize, Predsjedništvo će odlučiti može li gradska organizacija u sadašnjem sastavu i dalje voditi politiku HSS-a u Zagrebu. Ne želim ništa prejudicirati. HSS će i ovaj loš potez razriješiti krajnje demokratično.</p>
<p>• Odmah nakon zagrebačkih izbora, u DC-u su najavili da će 150 članova zagorskog HSS-a prijeći u tu stranku.</p>
<p>- Pročitao sam tu informaciju. Nisam je provjeravao i zato ne mogu komentirati je li točna. Političko tržište je potpuno slobodno kao i svako drugo i svi koji misle da im nije mjesto u jednoj stranci mogu slobodno otići u drugu. Osobno, izražavam znatnu sumnju u taj podatak.</p>
<p>• Koliko će rezultati zagrebačkih izbora utjecati na političke odnose na državnoj razini? HSS-ovi koalicijski partneri, a posebno HSLS, vrlo su oštro kritizirali vaš spot?</p>
<p>- Ponavljam da je spot neprihvatljiv za temeljnu političku filozofiju HSS-a zbog čega su oni koji su nas kritizirali imali ozbiljnog razloga za tu kritiku. Međutim, moram napomenuti, bez pretenzija da branim spot, jer ga ne mogu braniti, da i u tom zlu koje se zove spot ima i dobrih upozorenja. Za mene nije ključno pitanje što je spot HSS-a loš - to je problem HSS-a i on će platiti cijenu za to. Taj je spot otvorio mnogo dublju i širu temu s kojom se nitko ne želi boriti. Pitanje je zašto su zadnjih 10 godina stvoreni takvi odnosi u društvu u kojima je određena zavičajna skupina bila iznimno preferirana, kojoj su bile dostupne sve informacije, svi položaji i svo društveno bogatstvo, a na račun ostalog dijela nacionalnog korpusa. Svjestan sam činjenice u koju temu ulazim, ali mislim da bi bilo mudro, bez pretenzija da bilo kome sudim, da se upravo ta konfuzija, nastala HSS-ovim spotom, iskoristi za ozbiljnu političku analizu stvorenih odnosa u Hrvatskoj u zadnjih devet godina. Očito je riječ o politici tada vladajuće stranke, koja je preferirala te skupine i to se ne smije gurati pod tepih. Osobno, neću dozvoliti onima koji su klimajući glavom sve ove godine podržavali nakaradnu gospodarsku, socijalnu i unutarnju politiku te time pomogli stvaranju nezdrave klime, da sada budu najglasniji kritičari uistinu neprimjerenog spota HSS-a. Oni nemaju pravo ni na kakvu kritiku tog spota, jer su klimali 10 godina i time odobravali sve one stoke sitnog i krupnog zuba i druge uvrede, koje su dolazile iz centara moći, a prije svega iz Ureda predsjednika Tuđmana.</p>
<p>• Hoće li zagrebački izbori oslabiti HSS-ov položaj na državnoj razini?</p>
<p>- On je objektivno oslabljen, ako ne drukčije, onda barem u psihološkom smislu i tu nema dvojbe. Međutim, HSS je navikao na uspone i padove, a ova sekvenca bi trebala imati samo privremeno negativne konotacije za stranački rejting. Mi ćemo znati naći načina, sa mnom ili bez mene, da iz ovog pada izađemo jači. Sreća je da će se zagrebački izbori ponoviti u veljači ili ožujku iduće godine do kada ćemo naći model oporavka HSS-a.</p>
<p>• Nakon konstituiranja vlasti bilo je dosta problema u odnosima predsjednika Republike, Vlade i Sabora. Kakvi su sada odnosi među vama?</p>
<p>- Nikad ni s kim nisam bio u lošim odnosima. Uvijek sam bio spreman surađivati i tražiti rješenja za izbjegavanje zamki prigodom preuzimanja vlasti. Takvih zamki je bilo, ali u njih nisam upadao. Ni s kim nisam bio ni u kakvu sukobu, a čini mi se da sam uvijek djelovao razborito. Ta je cijela tema za mene prošlost. Stvari se potpuno stabiliziraju i idemo prema vremenima stabilne suradnje predstavničke i izvršne vlasti te predsjednika Republike.</p>
<p>• Kakvo je vaše stajalište o stenogramima, koji se objavljuju u medijima?</p>
<p>- Bio sam protiv toga da fonogrami prije političkih instanci dođu u medije zato što mogu u određenim okolnostima biti dokazima za neke prekršajne ili kaznene postupke. Zato je pozitivan primjer što je predsjednik Mesić u četvrtak dao fonogram predsjedniku Istražnog povjerenstva za prodaju Večernjeg lista Jošku Kontiću.</p>
<p>• Premijera Račana se u dijelu javnosti optužuje za pogodbenjaštvo s pripadnicima bivše vlasti. Što mislite o tim optužbama?</p>
<p>- Imam samo jednu riječ - glupost!</p>
<p>• Također se u javnosti spominjalo da se Dražen Budiša protivi objavljivanju fonograma da se ne bi doznalo za njegove razgovore s predsjednikom Tuđmanom, koji bi navodno doveli u pitanje njegovo oporbenjaštvo?</p>
<p>- Gluposti!</p>
<p>• HDZ vas optužuje za provođenje čistki, posebno zbog provođenja obvezatnih naputaka.</p>
<p>- Riječ je o čistom dezinformiranju i pokušaju »ljuljanja« javnosti. Taj naputak je bio nespretan i ja sam o tome često govorio. Iste stvari su se mogle provesti potpuno drukčije. Međutim, te promjene samo radimo na mnogo blaže i uviđavnije, nego što je to HDZ radio prije 10 godina. Kad bi se napravilo analizu, vidjelo bi se da do promjena nije došlo ni u tri posto funkcija.</p>
<p>• Zadnjih mjesec dana bilo je dosta prosvjeda u kojima su sudjelovali i branitelji. Premijer Račan je nazvao te incidente »događanjem naroda« u kojem su sudjelovali izmanipulirani branitelji.</p>
<p>- Taj izraz je zapravo metafora za manipulaciju ljudima. Tako je cijela situacija krajnje negativna i baca lošu sliku na Hrvatsku, ali tu ima i ohrabrujućih signala, a to je da su u pitanju samo pojedine udruge i pojedinci koji su u prošlom sustavu bili vrlo čvrsti podupirači HDZ-ove politike. Oni si time žele dati novu političku šansu, što je zapravo uzaludan posao, a često graniči s mogućim kaznenim prijavama. Mi smo za sve slobode, ali one ne smiju biti upotrijebljene protiv države, nacije i društvenog uređenja.</p>
<p>• Bojite li se državnog udara?</p>
<p>- Ne!</p>
<p>•Zastupnički dom je u četvrtak potrošio gotovo cijelo popodne za glasovanje o manjinskim zakonima. U čemu je bio problem?</p>
<p>- Mislim da sam potpuno kontrolirao cijeli proces i rasprave i dogovaranja o Ustavnom zakonu i drugima manjinskim zakonima. Vladajućoj koaliciji bilo je stalo da se ti zakoni donesu sa što većom suglasnošću pozicije i opozicije. Znali smo da imamo dvotrećinsku većinu i bili smo spremni i sami donijeti taj zakon, ali smo htjeli omogućiti HDZ-u da sudjeluje u njegovu donošenju da bismo uklonili svaku primisao na to da u Hrvatskoj postoji nesloga. Zato HDZ mora razmisliti o svom potezu. Nije shvatio naš apel da bi za njega kao stranku i za Zastupnički dom bilo bolje da se zakon donose konsenzusom. Očito je da će iz toga morati izvući pouku.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>FBI otkrio medijske špijune u State Departmentu, </p>
<p>a Clinton to iskoristio za šalu na račun novinara!</p>
<p>U State Departmentu je akreditirano 467 novinara, uključujući televizijske ekipe i tehničare, od kojih je 56 iz stranih medija / Špijuni koji se predstavljaju kao novinari pokušavaju prikupiti informacije što otvorenije, jer nemaju diplomatski imunitet / Za tajne i prikrivene operacije obično su zaduženi obavještajni časnici pod diplomatskom zaštitom, pa zato u posljednjih 15 godina u SAD-u nijedna strana obavještajna služba, koja se služila krinkom medija, nije bila proglašena personom non grata zbog špijuniranja</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Američka federalna policija (FBI) u utorak je obznanila ono što je već bilo javnom tajnom - da u State Departmentu djeluju špijuni pod krinkom akreditiranih stranih novinara. Šef odjela u FBI-jevu sektoru za nacionalnu sigurnost Timothy Bereznay rekao je da novinari, za koje znaju da su ujedno i špijuni, nisu povezani s nedavnim slučajevima provala u državne sustave sigurnosti - krađa prijenosnog računala, tzv. laptopa, u kojemu su bile pohranjene supertajne informacije o širenju biološkog, kemijskog i nuklearnog naoružanja, otkriće prislušnog uređaja u konferencijskoj dvorani State Departmenta ni sa slučajem »čovjeka u odijelu od tvida«, koji je ušao u jedan ured dok su u njemu bili uposlenici i izašao s tajnim dokumentima.</p>
<p>»Ako se to bude tražilo, FBI će objaviti identitet osoba s akreditacijama stalnog dopisnika, koji su neprijateljski obavještajni časnici i zabranit će im se pristup u zgradu ili će na to i dalje imati pravo, ali samo uz posebnu pratnju«, rekao je Bereznay. Državna tajnica Madeleine Albright također se oglasila u vezi s tim slučajem, pozvavši na oprez: »Mislim da s time moramo biti oprezni i ne ludovati«. Medijske kuće iz cijeloga svijeta šalju svoje novinare na redovite brifinge u State Department na kojima američka vlada objašnjava i brani svoju vanjsku politiku. Bereznay je pred kongresnim Odborom za međunarodne odnose rekao da izuzimanje stranih dopisnika od pravila po kojemu svi strani državljani moraju imati pratnju za kretanje u vladinoj zgradi predstavlja sigurnosni problem za državu. Tako je u State Department mogla ući skupina poznatih stranih obavještajnih agenata. Ona je, po riječima Bereznaya, još u State Departmentu.</p>
<p>FBI je zajedno s vladinom službom za sigurnost diplomata 1998. godine sastavio tajno izvješće o temi posjeta stranih obavještajnih agenata, a povod za njegovu izradu bila je sumnja jedne službenice State Departmenta da »ju nadziru obavještajne službe«. U State Departmentu je akreditirano 467 novinara, uključujući televizijske ekipe i tehničare, od kojih je 56 iz stranih medija.</p>
<p>I dok je državna tajnica pozivala na oprez u rješavanju problema s novinarima špijunima, američki predsjednik Bill Clinton rekao je da »prvi puta čuje takve optužbe«. Međutim, predsjednik kongresnog Odbora za međunarodne odnose Benjamin Gilman kaže da nije nikakva tajna da strane obavještajne službe koriste izvjestitelje kao agente te da je tijekom Drugoga svjetskog rata sovjetski KGB rutinski koristio novinarske akreditacije kao pokriće za svoje aktivnosti. Uvjeren je da se služba koja je naslijedila KGB u Rusiji danas služi istim metodama. Špijuni koji se predstavljaju kao novinari pokušavaju prikupiti informacije što otvorenije, jer nemaju diplomatski imunitet. Oni također pokušavaju ishoditi potporu za nacionalne interese svojih zemalja i utjecati na kreatore američke politike, otkrivaju američki dužnosnici.</p>
<p>Obavještajne službe koriste aktivne mjere da što jeftinije i sa što manje rizika poboljšaju svoje međunarodne pozicije. Za tajne i prikrivene operacije obično su zaduženi obavještajni časnici pod diplomatskom zaštitom. Zato u posljednjih 15 godina u SAD-u nijedna strana obavještajna služba, koja se služila krinkom medija, nije bila proglašena personom non grata zbog špijunske djelatnosti.</p>
<p>Gilman je oštro osudio običaj da se novinarima dopušta pristup u State Department bez pratnje. »Nijedna sigurnosna politika u State Departmentu neće biti dovoljnom, ako strani novinari ne dobiju pratnju kao i ostali posjetitelji«, naglasio je. Služba za sigurnost diplomata State Departmenta je čak preporučila da se novinari izbace iz zgrade. Čelni čovjek te službe David Carpenter je rekao da bi, kad bi to bilo u njegovoj nadležnosti, zabranio ulazak novinarima u vladinu zgradu.</p>
<p>No, najviši američki dužnosnici iskoristili su cijeli slučaj za šalu na račun novinara. Clinton je rekao da je mislio da se među novinarima nalaze »poslušni obavještajni časnici, prerušeni u neprijateljske novinare«. A Albright je dobacila novinarima: »Mi zaista ne želimo da špijuni glume novinare u ovoj sobi ili da lunjaju oko State Departmenta. Ako je to netko od vas, molim vas da se predstavite«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>SDP-u gradonačelnik, HSLS-u Skupština, a HNS u oporbi!</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Mjesto predsjednika zagrebačke Gradske skupštine pripada HSLS-u, zaključak je sastanka stranaka Zagrebačke alternative održanog u petak u prostorijama gradskog SDP-a, čime su odbijene sve težnje HNS-a prema kojima bi upravo ta stranka trebala predložiti svojega kandidata za to mjesto. Nova Skupština Grada imat će četiri potpredsjednika, a ta će mjesta pripasti koaliciji SDP-HSU, koaliciji ASH-LS, HNS-u i HDZ-u, izjavio je nakon sastanka Milan Bandić, predsjednik zagrebačkog SDP-a i najvjerojatniji zagrebački gradonačelnik. To mjesto, također je potvrđeno na sastanku, pripast će SDP-u, dok će mjesta dvojice dogradonačelnika pripasti HSLS-u i koaliciji ASH-LS. O svim ostalim detaljima Alternativa će raspravljati na sljedećem sastanku u utorak. Iako se o imenima još šuti, neslužbeno saznajemo da bi, osim Bandića na mjestu gradonačelnika i Vilfana na jednom dogradonačelničkom mjestu, drugo, iz redova HSLS-a, mogli zauzeti Filip Borac ili Hrvoje Kraljević. Mjesto predsjednika Skupštine pripada Franji Zenku, dok će iz redova koalicije ASH-LS potpredsjednik biti Silvije Degen.</p>
<p>Sve odluke ZA od petka donesene su u skladu sa Sporazumom o prijeizbornoj suradnji i poslijeizbornoj koaliciji stranaka Zagrebačke alternative, naglasio je Bandić. Teme o kojima se raraspravljalo bit će glavni dio prve sjednice Gradske skupštine koja će se, zaključile su u petak sve stranke u novom sazivu skupštine, održati 31. svibnja. Glasovanje će, istaknuo je Bandić biti javno, a toga će se dana imenovati i Mandatno-imunitetna komisija, Komisija za Statut, poslovnik i propise te Odbor za izbor i imenovanja. </p>
<p>»Razgovarali smo i o našem stavu prema HNS-u, odnosno njihovoj participaciji u budućoj gradskoj vlasti. Zaključili smo da će sve stranke u skupštini, sukladno članku 44. poslovnika, ravnopravno sudjelovati u radu Skupštine, dok će njihov udjel u odborima i ostalim tijelima ovisiti o broju osvojenih mandata«, rekao je Bandić. Izvršna vlast u gradu, zaključak je stranaka ZA, raspodijelit će se prema broju palih mandata, sukladno predizbornom sporazumu. Do kraja će se poštivati i dio sporazuma, odlučan je Bandić, koji se odnosi na nemogućnost koaliranja sa strankama izvan Alternative. Predsjednik GO LS-a Mladen Vilfan istaknuo je da će novi gradonačelnik na početku svojega mandata održati programatski govor, koji će sastaviti stranke ZA. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Samoubojstva: Djevojke izabiru tablete za spavanje, mladići oružje</p>
<p>Broj samoubojstava mladih Zagrepčana nije u porastu, ali se o njima sve više govori/Razlozi, od financijskih problema roditelja, zanemarivanja ili zlostavljanja, krize u obitelji, do problema u školovanju ili pokušaju zaposlenja/Svaku naznaku ili izjavu treba shvatiti ozbiljno, o tome s djetetom otvoreno razgovarati i navesti ga da otvoreno govori o svojim problemima</p>
<p>U posljednje se vrijeme u novinama i drugim medijima sve češće govori o novim samoubojstvima mladih osoba. To navodi na zaključak kako ih je više nego prijašnjih godina. No, kako je objasnila prof. dr. Marina Ajduković, članica Društva za psihološku pomoć i profesorica na Studijskom centru za socijalni rad, broj samoubojstava posljednjih godina zapravo nije u porastu nego je došlo do određene senzibilizacije javnosti - o tome se i u medijima počelo više govoriti. U Hrvatskoj se na 100.000 mladih u prosjeku događa 10 samoubojstava, a taj se prosjek održava već nekoliko godina. </p>
<p>Prema podacima dobivenim iz Policijske uprave, u Zagrebu je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježeno šest samoubojstava osoba između 18 i 24 godine, dok je u tri slučaja taj čin ostao na pokušaju.</p>
<p>Iako si djevojke pokušavaju oduzeti život češće nego mladići, u ukupnom je broju broj samoubojstava veći kod mladića - čak 80 posto. Razlog tome je što djevojke češće koriste pilule za spavanje pa tako postoji veća mogućnost da ih se spasi, dok mladići posežu za različitim vrstama oružja koje je za vrijeme i nakon rata postalo dostupnijim, naglasila je prof. Ajduković.</p>
<p>No, činjenica da se u Hrvatskoj godišnje dogodi oko stotinu samoubojstava djece i mladih između 10 i 24 godina naglašava kako je potreban poseban pristup tom problemu, rekla je prof. Ajduković. Kao razlozi nezadovoljstva mladih, koje može dovesti do stanja psihološke krize i pomišljanja o suicidu kao jedinom rješenju, navode se brojne stresne situacije kojima su mladi izloženi - financijske tegobe roditelja, zanemarivanje ili zlostavljanje, krize u obitelji, a česti su razlozi i problemi u školovanju ili pri pokušaju zaposlenja.</p>
<p> - Mladoj je osobi često potrebna pomoć osobe sa strane i stoga je neophodna senzibilizacija roditelja i nastavnika za probleme mladih. Djeci zapravo treba pomoći da razviju mehanizme suočavanja s problemom, treba iz učiti tome da nove situacije doživljavaju kao izazove, a ne kao ograničenja, uputiti ih na osobe kojima se mogu obratiti za pomoć.</p>
<p>- Svaku naznaku ili izjavu treba shvatiti ozbiljno, o tome s djetetom otvoreno razgovarati i navesti ga da otvoreno govori o svojim problemima, istaknula je prof. dr. Ajduković. Dosadašnji slučajevi samoubojstava govore kako se radilo o nepromišljenom i impulzivnom činu, na koji se moglo utjecati pravovremenim prepoznavanjem.</p>
<p>Kao jedan od mogućih načina djelovanja jest i izrada informativnih brošura i letaka, po uzoru na slične u inozemstvu, koji bi bili namijenjeni roditeljima i nastavnicima, ali prilagođeni hrvatskim prilikama. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U ovom je gradu duša svakoga od nas, ma iz koje regije dolazili</p>
<p>LINA KEŽIĆ, urednica redakcije za kulturu u Informativno-dokumentarnom programu HTV-a</p>
<p>Kad me je nedavno prijatelj pitao koliko i kako volim Zagreb, zaključila sam da na to pitanje mogu odgovoriti otprilike ovako: Zagreb i ja volimo se ljubavlju bračnoga para u srednjim godinama, čiji život ne potresaju osobiti problemi, ali ni prevelika očekivanja. Zagreb nije moja prva ljubav, nije moj rodni grad. Spomen njegova imena, povratak s putovanja ili dugo izbivanje ne izaziva u meni refleks čežnje zaljubljene osobe. Ipak, ima u toj mojoj pomalo sredovječnoj, uhodanoj ljubavi još mladenačkih proplamsaja!</p>
<p>Zagreb je dio moje mladosti, nezaboravnog studentskog doba, grad mojih prvih iskustava, prvih susreta s ugodama i neugodama mladog čovjeka koji odlazi od kuće u posve drukčiji život. Još i danas, iako se već odavna ne vozim vlakom, cijela četvrt oko Glavnog kolodvora čuva upravo taj doživljaj ugode i neugode dolazaka i odlazaka vlakom prema jugu i obratno. Zagreb je grad u kojem sam se, snažnije nego u rodnom Splitu, mogla susresti s politikom (što mi nikad nije bilo nevažno - makar na razini promatrača), živjeti život skupine.</p>
<p>Prve zagrebačke godine, kad ne bi bile studentske, najradije bih zaboravila. Bilo je to vrijeme podstanarskih soba, prijetećih selidbi, mračnih i osornih gazdarica... I sad se užasavam pomisli na to vrijeme kad sam se mogla osjećati tek građaninom drugog reda. Kroz sve to propao je dio mladenačke bezbrižnosti, predanosti novom s povjerenjem i zadovoljstvom. Poput mnogih s takvim iskustvom, a u Zagrebu nas je puno, naučila sam pakirati svoj život u kartonske kutije: red knjiga, red posteljine, red šalica i tanjura, red sentimentalnih sitnica... </p>
<p>Zagreb najviše volim u lipnju, kada lipe opojno mirišu. I danas, kad me osvoji miris lipe prva mi je misao Jelenovac i podstanarski stan prijateljice u kojem smo tada (jer taman se budilo ljeto) nekako žustrije raspravljali o ljubavi, prijateljstvu, filozofiji, književnosti. Iako se kaže da se Dalmatinci ne vraćaju kući, meni se eto dogodilo da se najveći dio moga društva vratio, uključujući moje najmilije i najbliskije prijatelje.</p>
<p>No, život u Zagrebu donio je nova prijateljstva, bliskost i veze druge naravi, valne dužine vezane uz posao koji volim, obitelj kojoj je u ovome gradu dom. Pokušavam poštovati želje bliskih osoba, slijediti njihove emocije i, što je najteže, zatomljivati svoje. To možda i jest stajalište primjereno gradu u kojem živim, taj suzdržani i smireni kontakt s okolinom. </p>
<p>Ma koliko mom dalmatinskom temperamentu katkad to i ne odgovaralo, ta stečana navika nešto je zbog čega Zagreb volim i što me čini pomalo Zagrepčankom. Možda opet zbog mladih dana, najviše volim prostor stare Sveučilišne knjižnice. </p>
<p>Pomisao na prastare knjige uz koje sam kihala ali, naravno, i ispijala čarobnu mudrost, u polutami čitaonice, podsjeti me na ljude koji su tada imali u svom mentalnom sklopu samo nadu, vjeru, očekivanja, polet. Kamo li su nestali?! Ta prelijepa secesijska zgrada, koju je mladost danas napustila, oduzevši joj time dio prisnosti i ljepote, pravi je primjer pripadnosti ovom što osobito volim - srednjoeuropskom prostoru. U ovom je gradu duša (ili barem njezin dio) svakoga od nas, ma iz koje regije dolazili, ovdje je srce hrvatskog nacionalnog bića, ovamo se hrlilo oduvijek. Tako sam i ja u Zagrebu ostala, navikla se na nj, danas vjerojatno bez njega i ne bih mogla. Nedostajalo bi mi nešto od vlastite zrelosti. Poštovanje, zaštićenost i pripadnost - te tradicionalne vrijednosti svakog ljudskog odnosa - prema drugoj osobi kao i prema životnom prostoru, najviše je i najljepše što osjećam u svojoj stabilnoj ljubavi prema Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kregar: Marina Matulović Dropulić može (zasad) mirno spavati </p>
<p>Stegovni postupci protiv onih koji su izdavali dozvole za srušenu sedmerokatnicu u Gračanima/Susret dr. Josipa Kregara i splitskog gradonačelnika Ivice Škarića/U sklopu inicijative Splita za obnovu crkve sv. Duje, organizirana dobrotvorna večera</p>
<p>Nastavljaju se aktivnosti na rušenju bespravno izgrađenih objekata na području grada Zagreba, izvijestio je u petak, na redovnom sastanku s novinarima, povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Na zahtjev ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića, pokrenut će se i stegovni postupci protiv osoba koje su sudjelovale u izdavanju dozvola za sedmerokatnicu što je nedavno srušena u Gračanima. </p>
<p>Državna revizija privodi kraju posao u Zagrebu, a predmet njezina interesa odnosio se prvenstveno na rad gradskih tijela i izgradnju stadiona u Maksimiru. Njezina su ovlaštenja, upozorio je Kregar, ovdje prilično ograničena, pa tek treba vidjeti konačno izvješće.</p>
<p> - Prema dijelovima s kojima sam dosad upoznat, onima vezanim uz izgradnju stadiona, bivša gradonačelnica može i dalje mirno spavati, rekao je Kregar, osvrnuvši se na nedavnu izjavu Marine Matulović-Dropulić, prema kojoj ju ne brine pokretanje revizije dosadašnjeg rada Gradskog poglavarstva. Povjerenik, međutim, nije propustio dodati kako ne treba zaboraviti da »mirno spava onaj čija je savjest čista, kao i onaj koji - nema savjesti«.</p>
<p>Kregar je izrazio i svoje zadovoljstvo sastankom sa splitskim gradonačelnikom Ivicom Škarićem, s kojim je u petak ujutro prisustvovao predstavljanju inicijative za izgradnju brze ceste Zagreb-Split-Dubrovnik. Na taj je način Škarić uzvratio posjet Kregaru, koji je prošle subote, u povodu Dana Splita, posjetio taj grad i cvijećem darivao njegove stanovnike. </p>
<p> - Po svemu viđenom, ta brza cesta bila bi kraća, jeftinija i primjerenija našim uvjetima u svakom pogledu. Međutim, znamo da je država s Bechtelom već sklopila ugovor o gradnji autoceste, pa će svaku daljnju odluku o tome donositi hrvatska Vlada, rekao je Kregar. </p>
<p>Za isti dan u večernjim satima u Zagrebu je, u sklopu inicijative Splita za obnovu crkve sv. Duje, organizirana dobrotvorna večera, a Kregar je podsjetio da je Zagreb u tu svrhu već uplatio 50.000 kuna. </p>
<p>Za ponedjeljak je povjerenik najavio sastanak Komisije za javna priznanja, koja upravo privodi kraju rad na odabiru ovogodišnjih dobitnika Nagrade Grada Zagreba. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dodijeljene nagrade izlagačima</p>
<p> na Vinoviti i ITTF-u</p>
<p>Najuspješnijim izlagačima na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu vina, opreme za vinarstvo i vinogradarstvo »Vinovita«, te Međunarodnom poslovnom turističkom sajmu ITTF na Zagrebačkom velesajmu dodijeljene su nagrade za visoku razinu ukupnog nastupa, kao i priznanja i pohvale za ukupan nastup i dizajn.</p>
<p> Na »Vinoviti« je Posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa, uz koji ide i kristalna skulptura, dobila tvrtka »Agrolaguna« iz Poreča. Priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa dobilo je šest tvrtki, dok su pohvale za ukupan nastup dobile tri tvrtke. Na vinarskom sajmu dodijeljeno je i priznanje za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju izložbenog prostora - »Priznanje za dizajn«, koje je dodijeljeno tvrtki Bumbar d.o.o. iz Rakitja.</p>
<p> Priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na ITTF-u dobili su zagrebačka tvrtka »Amadeus Croatia«, Slovenska nacionalna turistička organizacija te mariborski Zavod za turizam.</p>
<p>Za ukupan nastup na toj sajamskoj priredbi pohvaljene su Turistička zajednica Primorsko-goranske županije te Turistička zajednica grada Zagreba, dok je Hrvatska turistička zajednica dobila priznanje za dizajn.</p>
<p> Kako je istaknula većina nagrađenih izlagača, sajamski spoj vina i turizma idealna je prilika da se domaćim i inozemnim posjetiteljima turističkih odredišta ponude domaća kvalitetna i vrhunska vina. Posebice zbog toga što se u ovoj godini očekuje značajan porast turističkog prometa. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Kraš«: Borisu Marčacu nagrada za dostignuća u industriji slatkiša </p>
<p>Europski je odbor ocijenio Marčaca kao vrlo sposobnog poslovnog čovjeka koji je svoje neiscrpno znanje i sposobnosti usmjerio za »Krašev« proboj na tržištu/Zagrebački »Kraš« među dvadesetak vodećih europskih kompanija </p>
<p>Predstavnici europskoga odbora za dodjelu nagrade »European Candy Kettle Cluba« za 2000. godinu, u petak su ovo svečano priznanje, pokal u obliku tradicionalnog bakrenog kotla u kojem se nekada kuhao šećer, uručili Borisu Marčacu, predsjedniku Nadzorrnog odbora »Kraša« d.d..</p>
<p> Nagrada se od 1973. godine dodjeljuje za svjetska dostignuća u industriji koja se bavi proizvodnjom slatkiša. Među dvadesetak vodećih kompanija i menadžera ove se godine našao i zagrebački »Kraš« na čelu sa Borisom Marčacom. Kako je rečeno, europski je odbor Borisa Marčaca ocijenio kao vrlo sposobnog poslovnog čovjeka koji je svoje neiscrpno znanje i sposobnosti usmjerio za »Krašev« proboj na domaće i inozemno tržište. </p>
<p>Čestitajući Marčacu, predsjednik Europskoga odbora »European Candy Kettle Cluba«, Gérard Damon je rekao kako je nagradu za svjetska dostignuća u industriji slatkih proizvoda dobila osoba koja je snažno pridonijela razvoju »Kraša«. »Nismo nimalo dvojili kome će nagrada pripasti za 2000 godinu«,dodao je Damon.</p>
<p>Predsjednik Uprave »Kraša«, Zvonimir Bujanović naglasio je kako je protekla godina za tvrtku bila uspješna jer su uspjeli ostvariti zacrtanu strategiju razvoja od marketinga, kvalitete proizvoda, produktivnosti, zaštite okoliša i drugih planova. </p>
<p>Zahvaljujući na priznanju, Boris Marčac je rekao kako mu nagrada puno znači te je dodao da su za nju zaslužni i vrhunski stručnjaci kao i svi djelatnici »Kraša«. »Drago mi je da nas je Europski odbor prepoznao kao uspješnu firmu koja se svojim radom predstavlja na svjetskom tržištu promovirajući tako hrvatske proizvodne potencijale«, zaključio je Marčac. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto prognani Vukovarci moraju do 1. srpnja iseliti iz hotela »Panorama«?</p>
<p>Najnovijom odlukom predviđen je povratak u matična mjesta prebivališta svih osoba i obitelji kojima su osigurani uvjeti za povratak/Za ostale osiguran smještaj u prognaničkim naseljima u Čepinu, Rokovici, Petrinji...</p>
<p>- Volio bih da me netko ubije. Dođe mi da se bacim s balkona, kroz plač nam je rekao Josip Marović, koji sa ženom Ljubom živi u hotelu »Panorama«. Želi se vratiti u Vukovar, ali mu još stan nije obnovljen. Dosta nam je hodanja tamo-amo, kaže on, ja bih doma, u Vukovar. Kud ćemo stari i bolesni, pita Josip. </p>
<p>Očaj i neizvjesnost sustanari su ljudima u sobama na posljednja tri od 19 katova zagrebačkog hotela »Panorama«. Razlog je odluka po kojoj se 77 prognanika, mahom starijih Vukovaraca, mora iseliti najkasnije do 1. srpnja. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo donijela je tu odluku temeljem Vladina Zaključka. To se odnosi na povratak u matična mjesta prebivališta svih osoba i obitelji kojima su osigurani uvjeti za povratak, na one koji su stambeno zbrinuti dodijeljenim stanovima, ili stambenim kreditima. Za ostale je osiguran smještaj u prognaničkim naseljima »Naselje prijateljstva« u Čepinu, Blaca u Rokovici, Mala Gorica kraj Petrinje, Pisarovina i drugi.</p>
<p>Vapaji Vukovaraca, kažu, nisu dopirali do bivšeg predsjednika. Ali, ni od sadašnjeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića ne očekuju bolji tretman. Osjećaju se samima i napuštenima. Njihove žalopojke nitko ne sluša, a pomoć je slaba, pa tako ne vjeruju ni da će priča o njihovim sudbinama u »Vjesniku« nekoga dirnuti u srce. </p>
<p>- Zar stvarno moramo ići? Pa kuda ćemo sada? Srbi su nas istjerali iz Vukovara, sad nas tjeraju iz hotela, s nevjericom se pitala baka Milka Marković (95), koja već 9 godina živi u hotelskoj sobici kada smo je pitali u koje će se prognaničko naselje preseliti. </p>
<p>- Sve nam je porušeno. Živjeli smo na Mitnici, podnijeli zahtjev za obnovu ali obnova stoji, kazala je »Vjesnikovim« novinarima kćerka bake Milke, Katica Borković. Baka Milka povremeno je skidala gazu s lijevog oka ispod koje je otvorena rana koja ne zarasta.</p>
<p> - Kud ću s mamom? Ona nema nikakvu mirovinu, a ja dobivam 1000 kuna mjesečno. Ni prošla Vlada nije brinula o nama, a ova pogotovo, jadaju se stanovnici malene sobice u kojoj se devet godina kuha na malenom električnom kuhalu - na podu. Govore da ne znaju gdje će, te da za naselja koja se spominju u odluci ne znaju kakav je smještaj niti uvjeti života.</p>
<p> - Najradije bismo doma, u Vukovar ali nam nitko ne obnavlja kuće ni stanove, veli ona. </p>
<p> Slično mišljenje je i u sobici u kojoj je smješten bračni par Božo (85) i Matija (88) Karaula. Baka Matija je nepokretna.</p>
<p> - Kud ćemo opet sada? Baka je nepokretna, kud ćemo ovakvi stari, pita Božo. Kćerkinu su kuću počeli obnavljati, i nadaju se da će biti useljiva do rujna. Ali, njihova se nikako ne obnavlja.</p>
<p> - Valjda misle da smo stari i da ćemo umrijeti pa ne žele obnavljati, govori njihova kćerka Ruža Bilić.</p>
<p> - Kako ćemo s mamom? Ja i tata imamo mirovinu od po 1000 kuna. Srećom sinovi će nam pomoći, ali država nam je trebala pomoći, smatra ona. </p>
<p>Jedna od mlađih prognanica studentica je u Zagrebu. I ona se mora iseliti.</p>
<p> - Ne znam kako ću nastaviti fakultet ali moram iz hotela. Žalosno, kaže nam ona pokazujući nam odluku po kojoj se Vukovarci moraju iseliti iz »Panorame«.</p>
<p> Jedan mladić kaže da se ne želi seliti po Hrvatskoj, nego se želi vratiti u Vukovar te dodaje da je prošla Vlada bila loša, ali ova je »još gora«.</p>
<p>IGOR ZOVKO</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Papa beatificira pastire iz Fatime </p>
<p>VATIKAN, 12. svibnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. boravi u petak i subotu u Fatimi u Portugalu gdje će beatificirati dva mala pastira, Francisca i Jacintu Marto, na mjestu gdje se Gospa prije 83 godine ukazala pred troje djece. Datum izabran za ceremoniju beatifikacije (83 godine nakon prvog ukazanja i 19 godina nakon atentata na Ivana Pavla II.), posebna odanost Pape prema Gospi, i važnost svetišta Fatime, jednog od najvažniji mjesta hodočašća za katolike, ovom Papinom posjetu daju posebno simboličko značenje. Uz to beatifikacija Francisca i Jacinte Marto je presedan u povijesti Crkve: dvoje djece postat će najmlađi blaženici koji nisu umrli mučeničkom smrću. Francisco je imao 9, a Jacinta 7 godina kada im se Gospa prvi puta ukazala 13. svibnja 1917. Francisco je umro 1981. a njegova sestra godinu dana kasnije, od španjolske gripe. U subotu ujutro Papa će voditi svečanost proglašenja blaženim. Prije toga sastat će se sa sestrom Luciom dos Santos. Sestra Lucia (93), Franciscova i Jacintina sestrična, bila je treći svjedok Gospina ukazanja. Ona danas živi u samostanu karmelićanki u Coimbri, nedaleko od Fatime, a budući da je živa ne može biti beatificirana. Od svibnja 1917. do listopada 1917. Gospa se djeci ukazivala svakog 13. u mjesecu na istome mjestu ispred Cova de Iria (Špilja ukazanja). Posljednji puta bilo je to 13. listopada 1917., a prema tradiciji Gospa je djeci povjerila tri tajne. Bačeni u zatvor, pod prijetnjama, podvrgnuti snažnim pritiscima pastiri su odbili odati sadržaj Gospinih poruka, čime su zaslužili blaženstvo zbog »junaštva kršćanske vrline«.</p>
<p> Početkom četrdesetih godina, Lucia je Rimu predala »tajne« kao jedina preživjela. Prve dvije odnose se na pakao, ratove, ukazuju na odgovornost Rusije i ateizma za nevolje koje će razarati svijet, a propovijedaju i obraćenje i odanost Majci Božjoj. Oko treće »tajne«, koja nikada nije objelodanjena, ispisane su stotine stranica. Neki su tvrdili da ona priziva apokaliptična proročanstva, no Vatikan je to opovrgnuo. Ivan Pavao II. nikada se nije javno izjasnio o »trećoj tajni«. Tijekom svojih prethodnih hodočašća u Fatimu, 1982. i 1991., govorio je »materinskoj poruci« Gospe. Procjenjuje se da bi Papa u Fatimi mogao govoriti i o atentatu 13. svibnja 1981. na Trgu Svetog Petra kada je turski terorist Ali Agca pucao na njega. Ivan Pavao II. uvijek je ponavljao da ga je zaštitila upravo Fatimska Gospa skrenuvši metke tako da njegove ozljede, iako teške, nisu bile i smrtonosne. Papa bi se u subotu navečer trebao vratiti u Rim. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Potres u Osmaniyama na jugoistoku Turske - uplašena djevojčica skočila s trećeg kata </p>
<p>ANKARA, 12. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prilično snažan potres od 4,8 stupnjeva Rihterove ljestvice pogodio je danas oko šest sati ujutro područje turskog grada Osmaniye u blizini milijunske Adane. Dosta dugotrajno pomicanje tla izazvalo je paniku među tamošnjim žiteljima, što se uzima glavnim uzrokom ranjavanja petnaestak osoba. </p>
<p>Najteže je, kako je prenijela državna rtv mreža, prošla jedna trinaestogodišnja djevojčica. Ona je u strahu od potresa skočila s trećeg kata jedne zgrade. Prema prvim liječničkim nalazima djevojčica je zadobila teže prijelome ruku i nogu. Iako je djevojčica došla svijesti, liječnici su krajnje oprezni glede njezina oporavka zbog mogućih unutarnjih krvarenja. </p>
<p>Prema prvim neslužbenim podacima, potres je pričinio samo manju materijalnu štetu. Zbog bojazni od novih potresa zatvorene su sve škole, fakulteti i druge javne ustanove. prije dvije godine to područje oko mjesta Ceyhan zahvatio je također snažan potres. Tada je zabilježeno 145 mrtvih, te stotine teže ili lakše ozlijeđenih osoba. Tursku su prošle godine u kolovozu i studenom zahvatila dva katastrofalna potresa. Tom prilikom živote je izgubilo više od 18.000 ljudi. </p>
<p>Nakon potresa u Osmaniyama bit će zanimljivo vidjeti hoće li vlada Bülenta Ecevita ustrajati na izgradnji prve nuklearne centrale. Taj energetski objekt, instalirane snage od oko 2000 megavata, trebao bi se izgraditi kod mjesta Akksuyu na istovjetnom trusnom području istočnog Sredozemlja. Izvan je svake sumnje da će to ponovo ojačati pritiske i zahtjeve »turskih zelenih« na vladu da odustane od izgradnje »nuklearke«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Druga po veličini zapljena ecstasyja u SAD-u </p>
<p>SAN FRANCISCO, 12. svibnja</p>
<p> - Američke vlasti uhitile su poslovnog čovjeka iz Los Angelesa i optužile ga za pokušaj krijumčarenja oko 136 kilograma droge ecstasya, što je druga po veličini zaplijenjena količina tog narkotika u Sjedinjenim Američkim Državama. Benjamin Wizmann (41) optužen je da je potplatio tajnog doušnika u američkoj carini, kako bi ga pustio da prokrijumčari tri paketa ecstasya preko međunarodne zračne luke u San Franciscu. Ulična cijena tih paketa, označenih kao pamučne gaće, a zapravo se radilo o 490 tisuća tableta droge, je 15 milijuna američkih dolara, a dopremljeni su u San Francisco u zrakoplovu iz Pariza. Wizmann je uhićen u svom domu, a najveća kazna koju može dobiti je 20 godina zatvora i milijun dolara novčane kazne, izjavili su dužnosnici. Ecstasy, poznatiji kao MDMA je droga koja e koristi na techno partijima i najpopularnija je među mladima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Fokus napokon na kioscima</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - U petak je hrvatski medijski prostor obogaćen novim tjednikom, news-magazinom Fokusom. Pod uredničkom palicom Mladena Maloče ovaj dugo najavljivani i iščekivani projekt već je kvalitetom svoga prvog broja znatno iskočio iznad hrvatskih tjednika sličnog tipa koji su mu prethodili i neslavno završili. Upravo novinarske i uredničke ekipe bivšeg Tjednika i Obzora čine jezgru novog Fokusa, dok autorske tekstove potpisuju i ratni izvjestitelj BBC-a te član Donjeg doma britanskog parlamenta Martin Bell, ali i Zdravko Tomac, Joža Vlahović, Dragutin Lučić-Luce, Drago Pilsel, Igor Zidić, Branko Maleš... Uz jaka imena i čak stotinu stranicu koje obrađuju teme iz unutarnje politike, gospodarstva, svijeta i kulture te intervju s Massimom D'Alemom, broj sadrži i bogati tjedni vodič po Hrtvatskoj s rtv-programom. (A. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prestanak disanja u snu povećava krvni tlak</p>
<p>BOSTON, 12. svibnja</p>
<p> - Prestanak disanja u snu, odnosno apneja, uzrokuje hipertenziju u osoba koje su joj sklone, kaže se u istraživanju objavljenom u New England Journal of Medicine. </p>
<p> Ovo istraživanje koje je otišlo najdalje od svih istraživanja provedenih na ovu temu, pokazalo je da su spavači koji zaustavljaju dah pet do petnaest puta na sat, dvaput više skloni povećanju krvnog tlaka, a oni koji imaju više od petnaest stanki na sat, u triput su većoj opasnosti.</p>
<p> Istraživači sa sveučilišta Wisconsin u Madisonu pratili su više od sedamsto osoba u razdoblju od četiri od osam godina kako bi utvrdili dugoročnije posljedice apneje. »Naši rezultati pokazuju da ona može biti važan čimbenik u nastanku hipertenzije«, istaknuo je glavni autor istraživanja, dr. Paul Peppard. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Progon ratnih zločinaca iz Kanade</p>
<p>OTTAWA, 12. svibnja</p>
<p> - Kanadski Vrhovni sud odbio je razmotriti žalbu starca Vladimira Katriuka, ukrajinskog porijekla, koji je optužen za ratne zločine u Drugom svjetskom ratu. Katriuk, koji je star blizu 80 godina, mogao bi biti deportiran iz Kanade, nakon što je najviši sud te zemlje odbio razmotriti njegova žalbu na presudu saveznog suda kojom je sud presudio da je Katriuk lagao u svojoj prijavi za useljenje u Kanadu davne 1951. </p>
<p>Katriukova originalna prijava za useljenje je izgubljena, a ratni izvještaji naznačuju da je bio pripadnik ukrajinskog SS odreda razdoblju od 1942 do 1944. Katriuk je, navodno, dezertirao, kada je premješten iz istočne Europe u Francusku 1944. </p>
<p>Prema sudskim dokumentima, prije useljenja u Kanadu Katriuk je živio u Parizu, a kada je postao kanadski državljanin, preselio se sa ženom Francuskinjom u Ontario, gdje je radio kao pčelar. Katriuk je odbio sve optužbe. Savezni organi Kanade imali su prošle godine raspravu oko Katriuka, navodeći da je koristeći lažno ime izbjegao sigurnosnu kontrolu na ulazu, koja je bila uobičajena nakon Drugog svjetskog rata u većini zemalja, radi otkrivanja nacističkih zločinaca. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>900. obljetnica Bašćanske ploče </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - U Baškoj na otoku Krku 18. i 19. svibnja održat će se znanstveni skup »900 godina Bašćanske ploče«, koji pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske priređuju Primorsko-goranska županija i općina Baška. Bašćanska ploča, koja je od vapnenca, jedan je od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika. Pisana je glagoljskim slovima oko 1100.godine.</p>
<p> U dvodnevnomu radu znanstvenog skupa, kako je predviđeno, sudjelovat će poznati hrvatski povjesničari književnosti i umjetnosti, jezikoslovci, historičari, pravnici i arheolozi, među kojima akademik Ivo Frangeš, Petar Strčić, Stjepan Damjanović, akademik Franjo Šanjek, Radovan Ivančević, msgr. Mile Bogović, Nikica Kolumbić i Ante Gulin. Arheolozi su Bašćansku ploču, koja je stajala u crkvi sv. Lucije pokraj sela Jurandvora blizu Baške, zapazili 1851. i od tada je predmetom stalnih paleografskih, jezičnih i povijesnih istraživanja. Na ploči uklesan natpis od 13 redaka govori o gradnji te ckrve i donosi tekst darovnice hrvatskoga kralja Zvonimira, koji daruje crkvi zemljište i za to nabraja svjedoke. Od 1934. ploča se čuva u Palači HAZU u Zagrebu..</p>
<p> Glavni događaj obilježavanja 900 obljetnice Bašćanske ploče bit će 23. rujna. Priređivači najavljuju također predstavljanje prigodne poštanske marke, premijeru projekcije igrano- dokumentarnog filma »Hrvatski dragi kamen - Bašćanska ploča« te krajem godine izlazak zbornika radova sa znanstvenog skupa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vjesnikova nagrada dojmljive »Pjesme tjeskobe«</p>
<p>27. majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski« u Čakovcu / Koncert u čast Zorana Juranića, ovogodišnjega dobitnika Vjesnikove nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski«, koja je dodijeljena trideseti put / Odlične izvedbe Juranićevih »Pjesama tjeskobe» i dvaju stavaka - Jesen i Zima iz Cantatine za tri ženska glasa, mješoviti zbor i udaraljke </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Središnji događaj 27. majskoga muzičkog memorijala »Josip Štolcer Slavenski« bio je koncert laureata Vjesnikove nagrade za glazbu za godinu 1999. koja nosi ime slavnog Čakovčanina Josipa Štolcera Slavenskog, a dodijeljena je trideseti put. </p>
<p> Nagrada se ponovno od ove godine uručuje dobitniku u Čakovcu na skladateljev rođendan 11. svibnja, a vraćen je i nekadašnji naziv priredbe koja se proteklih godina odvijala pod imenom Čakovečki dani hrvatske glazbe »Josip Štolcer Slavenski«.</p>
<p>Istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent i muzikolog Zoran Juranić (1947.), koji je već jednom dobio tu nagradu, ali kao dirigent (1992.), ovaj put je nagrađen i kao skladatelj za svoju opernu farsu »Govori mi o Augusti« (prema literarnom predlošku Luke Paljetka), praizvedenu na prošlogodišnjemu zagrebačkom Muzičkom biennalu. </p>
<p> Radi se o nekonvencionalnom djelu koje je kao takvo novost u hrvatskoj opernoj literaturi, a plod je dvadesetgodišnjeg autorova nastojanja da riješi teško i nezahvalno pitanje kako danas pisati operu. </p>
<p>A upravo je glazbena scena Juranićeva osnovna preokupacija od samoga početka djelovanja, kada je odmah nakon završenog studija dirigiranja godine 1972. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu postao zborovođom zagrebačke Opere, a od 1986. i stalni dirigent Opere HNK u Zagrebu. Bio je jedne sezone i umjetnički ravnatelj Opere HNK »Ivan Pl. Zajc« u rodnoj Rijeci te četiri godine ravnatelj Opere HNK u Osijeku.</p>
<p> Još kao šesnaestogodišnjak napisao je svoju prvu skladbu Humoresku za fagot i komorni orkestar, te je kao student Muzičke akademije učio i kompoziciju kod prof. Stjepana Šuleka. </p>
<p> Tako je uz dirigiranje, svoju osnovnu djelatnost i dragocjeni muzikološki rad na redakcijama zaboravljenih djela hrvatske glazbene baštine (upravo ove nedjelje ravnat će u Rijeci obnovom Zajčeve opere »Lizinka«, koja je njegovom zaslugom prije nekoliko godina oteta zaboravu), Juranić napisao i dvadesetak orkestralnih, komornih, vokalnih, zborskih i scenskih djela. </p>
<p>Za ovu svečanu prigodu nije bilo moguće u čakovečkom Centru za kulturu prikazati nagrađeno djelo, pa su stoga predstavljena druga dva reprezentativna laureatova opusa.</p>
<p> Dojmljive »Pjesme tjeskobe« za glas i violončelo na tekst Vesne Krmpotić (Budućoj ljubavi, Taj val, Taj čovjek, Svi ovi dragani, Večera i Dan sedmi) odlično su interpretirale sopranistica Sofija Ahmed i violončelistica Snježana Rucner.</p>
<p>Zatim je dva kontrasna stavka Jesen i Zimu iz Cantatine za tri ženska glasa, mješoviti zbor i udaraljke izveo Mješoviti zbor HRT pod ravnanjem Igora Kuljerića. Vrlo dobre solistice bile su Lidija Horvat-Dunjko, Amela Priganica i Sandra Martinović. Šteta što to djelo nije izvedeno u cijelosti (svih pet stavaka), upotpunjeno još kojim Juranićevim opusom, kako bi ta večer bila u potpunosti u znaku laureata.</p>
<p> Umjesto toga Zbor HRT posegnuo je na kraju za narodnim obredom »Okolo žnjačkoga venca« Zlatka Grgoševića, djelom koje je nedavno izveo drugim povodom (uz obilježavanje stote godišnjice skladateljeva rođenja). Solisti su bili Martina Matić i Ranko Belić.</p>
<p>Primajući nagradu »Josip Štolcer Slavenski«, Zoran Juranić je izjavio da će to biti još jedan poticaj da u budućnosti skladanje, koje je do sada bilo u drugom planu u odnosu na dirigiranje, zauzme prvo mjesto u njegovu umjetničkom životu.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Brešanov »Maršal« u Cannesu</p>
<p>Filmski festival u Cannesu / Na uglednoj i najvećoj svjetskoj tržnici filmova napokon se našao i jedan hrvatski film - »Maršal« Vinka Brešana, koji ima tri projekcije u sklopu prodajne festivalske sekcije </p>
<p> CANNES, 12. svibnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Na canneskoj filmskoj smotri ipak se i napokon našao jedan hrvatski film. To je »Maršal« Vinka Brešana koji je za inozemnu prodaju preveden kao »Duh maršala Tita«, što se pokazalo vrlo mudrom odlukom, o čemu piše i ugledni David Stratton u svojoj kritici filma u drugom broju uglednoga festivalskog izdanja Varietya.</p>
<p> David Stratton između ostalog naglašava kako »je ovoj satiričnoj komediji zajednička meta uključenje obje strane, i staromodni komunistički stil, kao i novi stil nadolazećeg kapitalizma«. »Duh maršala Tita« je najugodnije iznenađenje - tvrdi David Stratton i nastavlja kako ovaj film ima velike izglede za prikazivanje u brojnim europskim kinima u zemljama tranzicije koje je zatekla slična sudbina, a posebno na televizijskim kanalima u Europi. </p>
<p> Nakon opširna prepričavanja sadržaja kritičar ističe Davida Kuhna koji po njegovu mišljenju oduševljava drvenošću ili lažnom ozbiljnošću glume u ulozi istražitelja u »ovom razoružavajuće šaljivom, duhovitom filmu«. </p>
<p> Film »Maršal« imao je u četvrtak poslije podne prvu od tri projekcije u sklopu festivalskog marketa, a očekuju ga još dvije projekcije u subotu i iduću srijedu.</p>
<p> Budući da je film već prikazan u veljači ove godine u Berlinu, u program u Foruma, gdje je osvojio nagradu Wolfgang Staudte, i već tada je pozvan u konkurenciju A-festivala u Karlovym Varyma te u Montreal, a prihvaćen je i u Jeruzalemu i sve uglednijem nizozemskom festivalu »Film na moru« te u Torontu, doista je pitanje kamo će ga ove tri canneske projekcije sve odvesti. Nama ostaje da se nadamo u proročanstvo i savjet iskusnog Davida Strattona, a to znači u europska kina i na tamošnje televizijske postaje.</p>
<p> Inače, na redovitom canneskom programu filmova mnogo je najrazličitije ponude, a u redovitom programu za nagrade mnogoočekivani »Kruh i ruže« Kena Loacha naišao je na prilično mlak prijem. Sasvim opravdano, jer riječ je o prilično usporenom filmu koji kao da je promašio vrijeme i mjesto događanja. Začuđuje da se Ken Loach iznenada bavi problemom meksičkih izbjeglica i socijalnim pravima te sindikatima u Kaliforniji. Moguće, ali - neuvjerljivo.</p>
<p> Baš takav je i njegov film, koji je profesionalno napravljen, ali ipak djeluje kao nešto namješteno i teledirigirano, a nikako kao uvjerljivo svjedočanstvo iz života tamošnjih ljudi.</p>
<p> Istodobno se kao gledaoci neprekidno pitamo - o čemu se, zapravio, radi i zašto se Europljani miješaju u teme, politiku i probleme koji doista nemaju nikakve veze s njima, to jest nama?! </p>
<p> U konkurenciji je prikazan i francuski film »Harry je uvijek na usluzi« Dominik Moll, crna, cinična tipično europska komedija o prijateljstvu i opsesiji između dvojice muškaraca, psihopata koji luduje za literarnim početničkim radovima svoga davnog prijatelja iz gimnazije i obiteljskog čovjeka koji gotovo da mu počinje vjerovati narušavajući vlastiti obiteljski život u ime starih taština.</p>
<p> Jedan je nekada davno u gimnaziji pisao, drugi je zauvijek sve to zapamtio, a kada se ponovno slučajno susreću nakon mnogo godina, to će biti kobno za obojicu, jer posljedica su mnogo mrtvih i jedna na kraju sretna obitelj s ocem koji je napokon pronašao sebe u pisanju! </p>
<p> Izvan konkurencije prikazan je film »Stvari koje možete reći i samo ako ju pogledate«, debitantsko ostvarenje Rodriga Garcie, sina proslavljenog pisca Gabriela Garcie Marqueza.</p>
<p> Film je neka vrsta altmanovskih »kratkih rezova«, ali ovoga puta na isključivo ženske, i to vrlo »vruće«, provokativne teme pobačaja, odnosa s obojenima i patuljcima, lezbijstva, bolesti, sljepila, dominantnih šefica i nevidljivih, ali snalažljivih »Don Juana« koji se neprekidno ponavljaju i obnavljaju u našoj svakodnevici.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Završen Festival malih scena</p>
<p>RIJEKA, 12 .svibnja</p>
<p> - Predstavom »Kronike« Williama Shakespearea, koju je izveo moskovski Teatar na Taganke, u četvrtak na večer završen je sedmi »Hrvatski festival malih scena« održan u Rijeci. </p>
<p> Po završetku Festivala dodijeljene su nagrade stručnog žirija »Veljko Maričić« u više kategorija. </p>
<p> Nagradu za režiju »Anđelko Štimac« osvojili su Janusz Oprynski i Witold Mazurkiewicz za predstavu »Ferydurke«, a nagradu publike za najbolju predstavu dodijeljena je »Kronikama« Teatra na Taganke. Glumačku nagradu »Mediteran« Novog lista osvojila je glumica Ksenija Prohaska za ulogu Marlene Dietrich u istoimenoj predstavi.</p>
<p> Nagrada »Veljko Maričić« za predstavu u cjelini pripala je predstavi »Ferydurke« teatra Provisorium iz Lublina u Poljskoj, a glumac Witold Mazurkiewicz iz te predstave dobio je nagradu za najboljeg glumca.</p>
<p> Najboljom glumicom proglašena je Alma Prica za ulogu u predstavi »Alma Mahler«, zagrebačkog Teatra ITD. Najbolje epizodne uloge ostvarili su Ivana Boban u predstavi »Alma Mahler« i Tadej Toš u predstavi »Hamlet«, Primorskoga dramskog gledališča iz Nove Gorice.</p>
<p> Najboljim scenografom proglašen je Dalibor Laginja za predstavu »Kraljevo«, a nagradu za scensku glazbu osvojio je Stanko Juzbašić, također za »Kraljevo« u izvedbi riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajec. </p>
<p> Nagrada za dizajn svjetla pripala je Samu Oblokaru za predstavu »Hamlet«.</p>
<p> Na sedmom Hrvatskom festivalu malih scena, kojeg su pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture priredili Odjel za kulturu riječke gradske uprave i riječki HKD Teatar, odigrano je ukupno četrnaest predstava, a nastupila su kazališta iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Velike Britanije i Rusije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Jedina dvojba Irina Kirilova ili Marija Lihtenštajn</p>
<p>Pozicija tehničarke je ipak važnija od blokerske na kojoj igra Čebukina, pa ćemo jedno dopušteno mjesto za naturaliziranu reprezentativku dodijeliti Kirilovoj ili Lihtenštajn, kaže Ivica Jelić, izbornik hrvatskih odbojkašica koje se pripremaju za revijalni turnir u švicarskom Montreuxu i kvalifikacijski za OI u Tokyju</p>
<p>POREČ, 12. svibnja</p>
<p> - Dok čelnici Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS) na sve raspoložive načine pokušavaju ukinuti ili barem ublažiti novi propis Upravnog odbora Međunarodnog odbojkaškog saveza (FIVB) o ograničavanju broja naturaliziranih odbojkašica u nacionalnim reprezentacijama, naše izabrane odbojkašice u Poreču se pripremaju za predstojeće turnire - revijalni u švicarskom Montreuxu i kvalifikacijski u Tokyju. Čini se, međutim, da izbornik Ivica Jelić i trener Boris Breščić ne vjeruju previše u pozitivne rezultate akcije HOS-a, jer sve je manje vremena za nadmudrivanje s vodstvom FIVB-a.</p>
<p>- Ne dogodi li se nešto senzacionalno u sljedećih desetak dana, morat ćemo u Montreuxu i Tokyju nastupiti sa samo jednom naturaliziranom reprezentativkom. Zato uopće nema potrebe pozivati na pripreme Jelenu Čebukinu. Marija Lihtenštajn već trenira u Poreču, a uskoro će nam se priključiti i Irina Kirilova, koja je sa svojim Medinexom klupsku sezonu završila porazom u finalu doigravanja talijanskog prvenstva. Pozicija tehničarke je ipak važnija od blokerske na kojoj igra Čebukina, pa ćemo jedno, dopušteno mjesto za naturaliziranu reprezentativku dodijeliti Kirilovoj ili Lihtenštajn, kazao je hrvatski izbornik Ivica Jelić.</p>
<p>Oba su se stručnjaka hrvatske selekcije složila da za sporni propis FIVB-a više treba optužiti azijski odbojkaški lobi nego talijanski, kako se dosad mislilo. Pokazalo se, naime, da su uoči posljednjeg olimpijskog kvalifikacijskog turnira u Tokyju (od 17. do 25. lipnja) izravno pogođene dvije potencijalno opasne europske reprezentacije - Hrvatska i Nizozemska (koja u svojim redovima ima jednu bivšu Čehinju i nekoliko Belgijanki) - pa će Kina, Južna Koreja i Japan imati kudikamo lakši posao. U Tokyju će se dijeliti četiri olimpijske ulaznice za Sydney, ali za azijske selekcije ostavljeno je samo jedno sigurno mjesto. Ne treba posebno naglašavati koliko za svjetske odbojkaške moćnike znači pojavljivanje Japana na olimpijskom turniru, jer im upravo bogati japanski sponzori osiguravaju bezbrižnu budućnost.</p>
<p>- Nisam znao za namjeru FIVB-a da ograniči broj naturaliziranih odbojkašica i odbojkaša u nacionalnim selekcijama. I za mene je to bila iznenađujuća odluka, iako mogu pretpostaviti da je sve isplanirano još prije dvije godine, kada se utvrđivao kvalifikacijski ciklus. Sad je jasno zašto je tradicionalni posljednji kvalifikacijski turnir, na kojem obično sudjeluju reprezentacije iz cijelog svijeta, prvi put spojen s azijskim kvalifikacijama, kazao je izbornik ruskih odbojkašica i savjetnik u HOS-u Nikolaj Karpolj, čija je selekcija također na pripremama u Poreču.</p>
<p>Ruska je reprezentacija već izborila plasman na Olimpijske igre (drugim mjestom na prošlogodišnjem Svjetskom kupu u Japanu). Zanimljivo je, međutim, da je Karpolj u Istru doveo 18 odbojkašica, nekoliko pomoćnih trenera, liječnika i fizioterapeuta, a Jelić raspolaže sa samo 11 reprezentativki, o čijem se zdravlju brine jedino fizioterapeut Dario Grgić. Problema s ozljedama, srećom, zasad nema (unatoč trima treninzima dnevno) i sve ukazuje da će hrvatska vrsta na turnir u Montreuxu (od 30. svibnja do 4. lipnja) otputovati u najboljem mogućem sastavu.</p>
<p>SLOBODAN MUFIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hoće li »cibosi« podijeliti 200.000 DEM?</p>
<p>Ako u nedjelju pobijedimo Zadar, doći ćemo blizu osvajanju naslova, jer Cibona teško može izgubiti tri utakmice zaredom, kaže trener Spahija</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - »S optimizmom čekamo finale. Ovo nije Cibona s početka sezone, jer ekipa je sada 20-30 posto bolja i trenutno je u optimalnoj formi.« Tim je riječim Neven Spahija, trener Cibone VIP, opisao kakvo raspoloženje vlada u njegovoj momčadi uoči početka finala doigravanja košarkaškog prvenstva, u kojem se Cibona sastaje sa Zadrom. Prva se utakmica igra u nedjelju u Zagrebu (početak u 20.15 sati), a Cibona u finale kreće s vodstvom 1-0, jer je u prethodnoj »mini-ligi« pobijedila u obje utakmice.</p>
<p>- Zadovoljni smo načinom kojim smo prošli polufinale sa Splitom. Iako treneri nikad nisu sasvim zadovoljni, mislim da smo dosegli optimum i u fizičkom i u taktičkom segmentu. No, svaka utakmica je priča za sebe i bit će ovo kvalitetan finale. A ako u nedjelju pobijedimo, doći ćemo blizu osvajanju naslova, jer Cibona teško može izgubiti tri utakmice zaredom, kaže Spahija.</p>
<p>Podsjetimo, prvak Hrvatske bit će sastav koji stigne do tri pobjede.</p>
<p>Prema riječima direktora kluba Bože Miličevića, za naslov prvaka, ako ga osvoje, Cibonini će košarkaši (uz svoje trenere) inkasirati i 200.000 njemačkih maraka premije za naslov.</p>
<p>- Premija je dogovorena prije prvenstva. Cibona nema princip da premira pobjede, nego samo naslove i igrači će sami imati priliku odlučiti hoće li uz ugovore koje imaju uzeti i bonus, rekao je Miličević te dodao da će trener odlučivati o omjerima za raspodjelu, ovisno o učinku i doprinosu u sezoni.</p>
<p>Utakmice Cibone i Zadra posljednjih su sezona obilježene »visokim rizikom«, no u Ciboni vjeruju da će svi finalni susreti, a ne samo ovaj zagrebački, proći bez incidenata.</p>
<p>- Utakmicama sa Zadrom pristupamo kao da se radi o Europskoj ligi. To je shema koja se dosad pokazala pouzdanom. Zagrebački MUP će kontaktirati sa zadarskim, kako bi se vidjelo koliko će navijača doći. Čekamo Zadrane otvorenih vrata i bit ćemo pravi domaćini, a voljeli bismo da sve završi u sportskom ozračju i da košarka iskorači kao sport »broj 1« u Hrvatskoj, rekao je Miličević.</p>
<p>Besplatnih ulaznica neće biti - cijena je 30 kuna, s tim da je zeleni sektor i ovaj put rezerviran za Zadrane. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I u Rimu policija suzavcem rastjerivala navijače!</p>
<p>RIM, 12. svibnja</p>
<p> - Policija je u Rimu morala upotrijebiti suzavac da bi u četvrtak rastjerala oko 1000 navijača Lazija, koji su više od tri sata prosvjedovali pred zgradom Talijanskog nogometnog saveza optužujući njegove funkcionare da su, kao i suci, u sprezi s Juventusom, zbog čega će Lazio najvjerojatnije i ove godine ostati bez naslova prvaka. Tri su osobe ozlijeđene u sukobu navijača i policije, a u jednom tenutku policiji nije preostalo ništa drugo nego da suzavcem rastjera bijesne navijače rimskog kluba. Epilog rimskih nereda naposlejtku jest 24 privedena navijača. Koliko je prosvjed bio žestok svjedoči i podatak da su navijači išli iza velikog transparenta na kojem je pisalo - Guerra (rat).</p>
<p>Razlog ovakovom ponašanju navijača Lazija leži u činjenici da je Juventus bio favoriziran od strane sudaca u posljednjih nekoliko kola talijanskog prvenstva. »Laziste« je posebno razljutilo suđenje na utakmici pretposljednjeg kola prvenstva Parma - Juventus kada je Parmi poništen regularan pogodak čime je na posredan način Juventusu otvoren put do naslova prvaka, zapravo onemogućeno bodovno izjednačavanje Lazia i Juventusa. </p>
<p>Ovo nije prvi incident navijača Lazia ove godine. Prije dva mjeseca navijači Lazija iskazali su transparentom podršku zločincu Željku Ražnjatoviću Arkanu što je izazvalo veliku reakciju talijanske javnosti. </p>
<p>Zbog mnogobrojnih incidenata, između ostalog i s transparentom u počast Arkanu, i predsjednik Lazia Cragnotti u jednom trenutku se »javno odrekao navijača«. Međutim, za posljednje incidente pred sjedištem Talijanskog nogometnog saveza dotični predsjednik nije upotrijebio tako žestoku retoriku, štoviše preko medija je uputio apel navijačima da se smire. Nije pomoglo... (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Giro« gubi utrku s »Tourom«</p>
<p>Prologom po ulicama Rima u subotu počinje prva od tri najveće biciklističke utrke ove godine - 83. giro d'Italia / Najveći je problem »Gira« što je njegov kraj preblizu početku »Toura«</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Prologom po ulicama Rima u subotu počinje prva od tri najveće biciklističke utrke ove godine - 83. giro d'Italia. U posljednjih nekoliko godina »Giro« gubi na ugledu u odnosu na preostala dva velika »kruga«, Tour de France i Vueltu a Espańu, i sve se više pretvara u »zatvoreno prvenstvo Italije«.</p>
<p>To potvrđuju i rezultati u posljednjih nekoliko godina. Tako su na posljednja tri »Gira« pobjednici bili Talijani, a prošle su godine ostvarili trostruku pobjedu. I ove će godine situacija vjerojatno biti slična, najveći kandidati za naslov su ponovno domaći vozači. </p>
<p>Najveći je problem »Gira« što je njegov kraj preblizu početku »Toura«, pa vozači koji zbog pretrpanosti kalendara moraju pažljivo birati nastupe odustaju od vožnje kroz Italiju kako bi što spremniji došli na ipak najveću biciklističku utrku na svijetu, Tour de France.</p>
<p> Ove godine zbog toga na startnoj listi uopće nema momčadi Deutsche Telekoma i ONCE-a, dvaju ponajboljih svjetskih sastava.</p>
<p>Možda bi rješenje bilo da se jedna od tih dviju utrka pomakne za tjedan dana kako bi biciklisti imali više vremena za odmor.</p>
<p> Da bi to bilo dobro rješenje pokazala je i praksa iz 1998. godine, kad je »Tour« krenuo tjedan dana kasnije nego što je uobičajeno, zbog Svjetskog nogometnog prvenstva. To je odmah iskoristio Marco Pantani i pobijedio i na »Giru« i na »Touru«. No, ta je mogućnost jednaka onoj da Roland Garros ili Wimbledon promijene termin održavanja jer su preblizu jedan drugome...</p>
<p>Prvi favorit uoči starta je mladi Paolo Savoldelli, član momčadi Saeco, koji je pobijedio na nedavnok Utrci kroz Romandiju, glavnoj probi za »Giro«. Savoldelli je i prošle godine iznenadio na »Giru« drugim mjestom u ukupnom redoslijedu, a ove bi godine mogao napraviti i korak dalje.</p>
<p>Lani je pobjednik »Gira« postao Ivan Gotti, vozač Poltija, ali pobjedu ponajviše može zahvaliti tome što je Pantani diskvalificiran dva dana prije kraja utrke, kad je imao više od pet minuta prednosti ispred Gottija, a Savoldelli je još bio neiskusan. Gotti je osvojio »Giro« i 1997. godine, ali još ga uvijek nitko ne smatra velikim biciklistom.</p>
<p>Marc Pantani, u posljednjih nekoliko godina najpopularniji talijanski biciklist, igrao se živcima svih ljubitelja biciklizma do posljednjeg trenutka i tek je u petak objavljeno da će ipak sudjelovati na »Giru«. To će mu biti tek drugi nastup od diskvalifikacije na prošlogodišnjoj utrci, koja je uslijedila kad mu je u krvi utvrđen preveliki broj crvenih krvnih zrnaca.</p>
<p> U takvoj je situaciji od Pantanija teško očekivati veliki rezultat na »Giru«, već se može zaključiti kako će mu ovo biti samo dobra priprema za »Tour«.</p>
<p>Posljednji domaći adut za pobjedu na ovogodišnjoj utrci je Francesco Casagrande, svestrani vozač koji je u posljednjih godinu dana ostvario nekoliko zapaženih rezultata i pobjeda na klasičnim jednodnevnim utrkama.</p>
<p>Od ostalih vozača, najviše se očekuje od Rusa Pavela Tonkova iz Mapeija, pobjednika »Gira« 1996. i drugoga 1997. i 1998. godine te Švicarca Laurenta Dufauxa kojemu staza odgovara.</p>
<p> Naime, ovogodišnji »Giro« favorizira penjače jer će čak tri etapna cilja biti na vrhu uspona, a ukupno će biti čak sedam etapa koje su označene kao »etape kroz visoke planine«.</p>
<p>ZVONIMIR MATIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sjećanje na 13. svibnja '90.</p>
<p>Nikad neće biti zatomljeno sjećanje na nedjelju, 13. svibnja 1990. godine, na neodigranu utakmicu Dinamo - Zvezda, umjesto koje smo vidjeli »Bobanovu utakmicu« ili, još bolje, »utakmicu Bad Blue Boysa«</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Svakome tko je te nedjelje bio na maksimirskome stadionu nikad neće izblijedjeti sjećanja na 13. svibnja 1990. godine. Utakmica Dinamo - Zvezda, sve je bilo »nabrijano«, miris nasilja osjećao se u zraku. I dogodilo se, horda huligana pod Zvezdinim obilježjima počela je dva sata uoči utakmice uništavati južnu tribinu i divljački napadati malobrojne Dinamove navijače koji su bili smješteni na tom dijelu stadiona. Ondašnja milicija nije reagirala, dopustila je razbijačko ponašanje »delija«...A onda je Maksimir eksplodirao! Probudili su se istok i zapad, navijači i obični gledatelji krenuli su prema jugu, sjever je eruptirao, srušena je ograda i Bad Blue Boysi su utrčali na travnjak, žureći pomoći svojim napadnutim sugrađanima i sunarodnjacima, žureći spašavati Dinamovu imovinu. I čast kluba, Zagreba i Hrvatske.</p>
<p>No, tada je milicija krenula u obračun s Bad Blue Boysima. Iako su mirno gledali divljanje »zvezdaša«, odjednom su milicajci bili spremni, s pendrecima u rukama, za veliki boj. BBB-ovci se nisu dali, ušli su u žestok okršaj s pristranim »milicionerima«. Sjećamo se brutalnih scena, kad je po nekoliko milicajaca cipelarilo i batinalo pojedince, istodobno štiteći uzročnike nereda. U to su se vrijeme Dinamovi nogometaši zagrijavali ispred južnoga gola, kad su BBB-ovci ušli na travnjak većina ih je otišla u svlačionicu. Na terenu je ostao kapetan Zvonimir Boban, trener Josip Kuže... I u jednome trenutku ni Boban više nije izdržao! Kad je vidio da nekoliko milicajaca tuče posrnulog navijača, zaletio se prema jednome od njih i nogom ga udario, omogućivši nesretnome navijaču da pobjegne s terena! »Modri« je kapetan reagirao ljudski i instinktivno, u djeliću sekunde svojom se reakcijom poistovjetio s desecima tisuća ogorčenih Zagrepčana i Hrvata na tribinama, sav revolt s tribina bio je zapravo »pogonsko gorivo« Bobanovu udarcu. Potom je kapetan, u pratnji navijača, otišao u svlačionicu. A BBB-ovci su nekoliko puta jurišali prema južnoj tribini, žestoki sukobi s milicijom još su dugo potrajali. Nakon svega, BBB-ovci su otišli pred zgradu Sabora, sjećamo se da je ondašnji hrvatski premijer Stipe Mesić u izvanrednoj tv emisiji apelirao na sve građane da zadrže mir... A čelnici milicije održali su u Maksimiru konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli svoje viđanje događaja. Ogorčeni zagrebački novinari nisu se mogli suzdržavati slušajući milicijski cinizam ogrnut plaštom »zar više vjerujete svojima očima nego nama«, dobacivali smo im otprilike »recite istinu«! Uzalud... A nakon istupa čelnika ondašnjeg SUP-a reagirao je i tadašnji Dinamov predsjednik Zdenko Mahmet, koji je hrabro i jasno rekao:</p>
<p>- Nije to bilo baš tako kao što vi sad pričate. Nerede su započeli Zvezdini navijači, uništavali su nam stadion i tukli naše navijače i građane, dok ste vi sve to mirno gledali. Ali, odmah ste brutalno reagirali kad su Bad Blue Boysi krenuli u obranu stadiona, napadali ste samo Bad Blue Boyse...</p>
<p>Tada je, 13. svibnja 1990. godine, za Bad Blue Boyse započeo Domovinski rat. Nikad odigrana »Bobanova utakmica«, ili još bolje »utakmica Bad Blue Boysa«, bila je najava i uvod u Domovinski rat. Sjećamo se i da je ispred maksimirskih svlačionica, ispod južne tribine, toga 13. svibnja bio i ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan, toga je nogometnog proljeća stalno sjedio na Zvezdinoj klupi uz trenera. I svojom pojavom, i pištoljem ispod sakoa, prijetio sucima... Arkan je bio organizator tih rušilačkih hordi na južnoj tribini.</p>
<p>U subotu će Dinamo i Bad Blue Boysi svečano obilježiti 10. obljetnicu vlastite »utakmice«. Istodobno će proslaviti i novi naslov državnoga prvaka, peti za redom, a najveći »plavi« suparnik, Hajduk, ovaj će put biti u ulozi čestitara. Maksimir će od jutarnjih sati biti u svečarskom raspoloženju, vjerujemo i nadamo se da neće biti nekontroliranih ispada, da će 13. svibnja 2000. godine biti dan kojeg ćemo pamtiti po svetkovini u čast nogometa i uspomena. sjećanja na herojski čin Bad Blue Boysa prije 10 godina, sjećanja na spontani bunt Zvonimira Bobana.</p>
<p>I stoga podržavamo ideju sad bivšeg člana Dinamova Izvršnog odbora Vinka Grubišića, da se 13. svibnja proglasi - Danom Dinama. Jer, taj će dan uvijek u Maksimiru biti posebno obilježavan, nikad neće biti zatomljeno sjećanje na zbivanja 13. svibnja 1990. godine. Uvijek će se evocirati uspomene na jednu nedjelju koja je na kraju, nakon gorčine i bola, svim Zagrepčanima, Hrvatima, svim »dinamovcima« ponudila osjećaj golemoga ponosa. Ponosa na Bad Blue Boyse!</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Polaganje vijenaca, Dinamo '82 - BBB</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Podsjetimo se prigodnog programa uoči utakmice Dinamo - Hajduk (subota, 17 sati), kojim će se obilježiti 10. obljetnica »događanja Bad Blue Boysa«. Najprije će, u 10 sati, predstavnici Dinama i Bad Blue Boysa položiti vijence na spomenik BBB-ovcima palim u Domovinskom ratu. Stadion će biti otvoren za gledatelje u 14.30 sati, a u 14.45 sati vijence će na spomenik BBB položiti predstavnici igrača svih Dinamovih generacija na čelu sa Zvonimirom Bobanom.</p>
<p>U 15 sati odigrat će se predigra, revijalna utakmica u kojoj će se sučeliti šampionski Dinamo '82. i selekcija Bad Blue Boysa. Za Dinamo '82. igrat će Marić, Vlak, Braun, Bogdan, Bručić, Mustedanagić, Kranjčar, Zajec, Mlinarić, Deverić, Cerin, Bogdanović, Munjaković, Hadžić, H. Dragičević, Arnautović, Hohnjec i Kurtela, na klupi će, s bijelim šalom biti Miroslav Blažević. Sastav Bad Blue Boysa obavijen je velom tajne, njihov je izbornik Rudi Belin očito utakmicu shvatio vrlo ozbiljno. </p>
<p>Nakon utakmice, na travnjak će izaći »Prljavo kazalište«, odsvirat će kultnu pjesmu »Mojoj majci« (»Ruža hrvatska«), ukoliko bude vremena čut ćemo i hit »Lupi petama...«. (P. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Torcida preskače subotu, dolazi u utorak</p>
<p>U subotu ćemo igrati ozbiljno, na rezultat, ali s mislima na Kup, kaže trener Hajduka Petar Nadoveza uoči utakmice s Dinamom</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> - Hajduk će u subotu u Maksimiru samo upotpuniti Dinamovu petu proslavu naslova hrvatskog nogometnog prvaka, dakle utakmica će imati revijalni karakter. Što se tiče Hajduka i Dinama, u ovom je prvenstvu sve odlučeno, subotnji će ogled biti uvertira za uzvratni dvoboj finala Kupa u utorak, u koji će obje momčadi ući motiviranije i žešće. Uostalom, dva splitska pogotka prednosti pravi su izazov za igrače i navijače.</p>
<p>Stoga, nije čudno da navijačka skupina Torcida putuje u Zagrebu organizirano u utorak tek na uzvratnu finalnu utakmicu Kupa, na prvenstvenom dvoboju u subotu organiziranog dolaska splitskih navijača neće biti. </p>
<p>Iako se najavljuje da su jedan klub drugome dostatan motiv za kvalitetnu i zanimljivu utakmicu, vjerojatno će se kalkulirati sa sastavima i taktikama, jer je kup-utakmica ipak značajnija. U svakom slučaju, »bijeli« će u subotu biti svjedoci velike Dinamove proslave i možda ih sva događanja koja se pripremaju u Maksimiru motiviraju za Kup. </p>
<p>- Idemo uveličati Dinamovu proslavu, nadam se da ćemo se uklopiti u slavljeničku atmosferu, kaže Petar Nadoveza, trener splitske momčadi. </p>
<p> l To znači da ćete izgubiti?! </p>
<p>- Ne, ne mislim u tom smislu. I mi i oni imamo obvezu prema navijačima. Igrat ćemo ozbiljno, na rezultat, ali s mislima na Kup, kaže Nadoveza.</p>
<p>Subotnji je sastav Hajduka velika nepoznanica - hoće li Splićani kalkulirati, kako bi se nositelji igre odmorili i sačuvali od ozljeda i kartona? Hajdukov je trener najavio sličan sastav kao i s Varteksom prošlog utorka, kad je izostavio Slavena Bilića (trebao bi na utakmicu stići iz Münchena, gdje je na terapiji kod Wolfarta Müllera), Juricu Vučka, Ivana Leku, Antu Miše, a Igor Musa i Tony Grdić su odigrali po jedno poluvrijeme. S Varaždincima je u nastavku utakmice darovitost iskazao Mario Carević, dokazujući da je Poljud nepresušan izvor talenata, a vjerojatno će osjetiti i ozračje derbija. Osim Carevića na put u Zagreb ide i Dario Srna, pa ako ne bude »Vuka« (Jurica Vučko), bit će Srne. »Hajdukovci« se u subotu poslije utakmice zrakoplovom vraćaju u Split, a u ponedjeljak će ponovo za Zagreb.</p>
<p>Nadoveza nije nervozan prije dva ogleda s Dinamom, ili dobro krije nemir.</p>
<p>- Trenerski posao treba shvatiti kao svaki drugi, ne treba biti napet. Očekuje nas finale Kupa, a to je svečanost u svakoj zemlji. Moramo se veselit. Finale Kupa je nogometna fešta, govori Nadoveza i potvrđuje da je njegova koncentracija usmjerena na utorak.</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hoće li se Slaven osladiti Europom?</p>
<p>KOPRIVNICA, 12. svibnja</p>
<p> - Gospoda iz Hrvatskoga nogometnoga saveza 24 sata prije utakmice obavijestili su Slaven Belupo da je njihova utakmica zadnjeg kola prvenstva protiv Osijeka utakmica visokog rizika. Kod običnih promatrača i novinara koji prate Slaven već 40 godina ova odluka izazvala je smijeh. Zašto? Zato što gosti na utakmicu dolaze izravno autobusom, zato što ne vode sa sobom navijače, zato što će na tribinama Gradskog stadiona biti 3000 pitomih navijača, kojima bi za avanturu ulaska u igralište ili napada na suce trebao prvo skok s preko tri metra visine, koliko su tribine udaljene od tla, a ako prežive skok, gledatelji bi trebali preskočiti i ogradu višu od dva metra. da ne bi bilo takvih samoubilačkih poteza u Slaven Belupu su dužni tražiti dodatno osiguranje, cijeli petak hodaju po MUP-u, moraju angažirati 15 redara više, zaštitare da i ne brojimo. Samo zato što Ilica pojma nema kako se odigravaju utakmice u Ulici Pavleka Miškine u Koprivnici. Postavlja se veliko pitanje kakve će to dodatne mjere osiguranja umiriti najmirniju publiku u ligi? No, liga je ionako puna apsurda, pa još jedan »šećer na kraju« nikoga ne iznenađuje.</p>
<p>Slaven Belupo dočekuje Osijek kompletan, svi igrači su zdravi i ni jedan nema tri žuta kartona. U Slavenu nema nikakvih posebnih uzbuđenja, jer je maksimum osvajanjem petog mjesta postignut. No, ni na kraj pameti nikome nije da se u zadnjem susretu protiv Osijeka neće tražiti pobjeda, kao lijepi završetak prvenstvene sezone. Osijek se time ne podcjenjuje, jer spada u naše najbolje momčadi i njima kapa dolje za treće mjesto i ulazak u Kup Uefa, u kojem bi mogao zaigrati i Slaven Belupo, ako se poslože još neke stvari. Osim domaće pobjede Koprivničanima je za izlazak u Europu potreban i uspjeh Hrvatskog dragovoljca protiv Rijeke. Nitko ne sumnja u moguća namještanja tog rezultata ili opušteniju igru Dragovoljca, jer to nije svojstveno ni Hrvatskom dragovoljcu, ni Rijeci, klubovima koji se u Koprivnici drže iznimno časnim.</p>
<p>- Želimo staviti točku na »i« najuspješnije sezone u povijesti kluba. Pokazali smo da znamo igrati nogomet i da sastav ima karakter i poštenje. Imamo više motiva od Osijeka. No, mi smo zadovoljni i petim mjestom, rekao je trener Mladen Frančić. (I. Č. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Balaban je dobar, ali što ćemo s Abramovićem!?«</p>
<p>Ne smijemo izgubiti u subotu i zbog navijača i zbog onog što se na taj dan dogodilo 1990. godine / O Balabanu imam visoko mišljenje, sigurno je jedan od najboljih napadača u Hrvatskoj. No, smatram da klubu sad nije neophodan jer imamo dobrih igrača. Treba pružiti priliku mladima, ponajprije Abramoviću, koji praktički na svakoj utakmici zabije gol, kaže Dinamov napadač i prvi strijelac domaćeg prvenstva, Tomislav Šokota</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Tomislav Šokota jedan je od predvodnika na Dinamovom putu ka prvom naslovu prvaka Hrvatske. Naime, dosadašnjih pet ipak je osvojila - Croatia. Sa 20 postignutih pogodaka prvi je strijelac prvenstva, dva je upisao u domaćem Kupu, tri u Ligi prvaka, a devet u kvalifikacijskom ciklusu mlade reprezntacije na putu do Europskg prvenstva.</p>
<p>Posljednjom utakmicom u Osijeku, gdje su Zagrepčani pobijedili 4-1, Dinamo je i teoretski osigurao naslov prvaka. Hajduku sad ne može pomoći ni eventualna nova bedastoća Hrvatskog nogometnog saveza i vraćanje Hajduku tri oduzeta boda. No, Dinamov nastup u Osijeku, unatoč uvjerljivoj pobjedi, ipak nije bio suviše zadovoljavajući.</p>
<p> - Nedostajalo nam je četiri-pet igrača, mnogi su bili i umorni, trebalo je vremena da se sve to posloži. U drugom smo se poluvremenu ipak pribrali. Ne treba previše gledati »u zube« tom prvom poluvremenu jer smo u drugom igrali jako dobro. Da je utakmica još trajala, sigurno bismo igrali bolje i rezultat bi bio još veći.</p>
<p>• Treba li predstojeće dvije utakmice protiv Hajduka gledati odvojeno ili »u paketu«?</p>
<p> - Odvojeno. Druga utakmica je ipak puno važnija. Hoćemo li kalkulirati? Pa, to bi možda i bilo neko rješenje, ali ipak nećemo. Zna se što znači 13. svibnja, ne smijemo izgubiti ovdje zbog navijača i onoga što se na taj dan dogodilo 1990. godine. Zato ne smijemo kalkulirati.</p>
<p> • Na utakmici protiv Osijeka bili ste kapetan momčadi, prvi ste strijelac prvenstva i sasvim sigurno imate velikog razloga za zadovoljstvo. Kako ocjenjujete sezonu na osobnom, a kako na klupskom planu?</p>
<p>- Mogu reći da sam dosta zadovoljan. Bio sam standardan, prvi strijelac prvenstva, dobro sam igrao i u Ligi prvaka. Doduše, od Lige prvaka sam očekivao puno više... Uz sve to, s mladom reprezentacijom smo se plasirali na Europsko prvenstvo. Sigurno ću pokušati igrati bolje. Ostaje još EP i nadam se da ondje imamo velike šanse. Reprezentacija je odlična i mislim da možemo napraviti mnogo.</p>
<p> • Kakvo je raspoloženje u vašoj svlačionici nakon splitske utakmice?</p>
<p>- Sve je u redu. Hajduk je onu utakmicu dosta dobro odigrao, možda mi nismo ušli onako kako smo trebali. Osim toga, sudac im je bio malo naklonjen, tako da je i to utjecalo na rezultat. Uostalom, kad sudac svira jedanaesterac za suparnika već u prvoj-drugoj minuti, normalno da momčad psihološki malo padne... No, znamo što nam slijedi, moramo napraviti pritisak i sigurno je da će Hajdukovim igračima biti kao i nama kad smo došli dolje.</p>
<p> • Znači li to vašu želju za osvetom?</p>
<p> - Ne. To je samo na nogometnom planu. Mi želimo dokazati da smo bolji od njih u nogometu, što mislim da i jesmo. A što se tiče divljanja Torcide u Splitu... Ljudi su dolje dosta revoltirani klupskom politikom posljednjih godina. Uvijek su se u klubu na nešto žalili, uvijek im je netko bio kriv i ljudi su vjerojatno revoltirani. Osjetili su potrebu napraviti nekakav bunt, ali tako se ništa ne može riješiti. Treba sjesti, dogovoriti se i sve to smiriti.</p>
<p> • Koliko su na vas utjecale ekshibicije Hrvatskog nogometnog saveza s oduzimanjem i vraćanjem bodova Hajduku?</p>
<p> - Teško mi je to komentirati, moje je da igram. No, sigurno je da se i u HNS-u neke stvari moraju posložiti. U našem su se nogometu počele događati čudne stvari, ali vjerujem da će ljudi koji su za to odgovorni naći pravo rješenje.</p>
<p>• Vaši odnosi s navijačima sad su napokon dobri?</p>
<p> - Mislim da jesu. Sve je ono krivo ispalo. Dečki su svjesni da moramo biti zajedno. Nema smisla igrati nogomet ako nismo zajedno i ako nema navijača. </p>
<p>• Kao prvi strijelac prvenstva imate pravo pričati o napadačima u svojoj momčadi. Kako komentirate posljednje priče o dolasku Boška Balabana ili Ivana Bošnjaka, koji će zasigurno potencirati možebitni odlazak Josipa Šimića? U takvom raspletu vjerojatno ponovno neće biti mjesta za mlade igrače, ponajprije iznimno talentiranog Domagoja Abramovića.</p>
<p>- O Balabanu imam visoko mišljenje, odličan je napadač, sigurno jedan od najboljih u Hrvatskoj. No, smatram da klubu sad nije neophodan jer imamo stvarno dobrih igrača. Treba pružiti priliku mladim dečkima koji naviru, ponajprije Abramoviću, koji praktički na svakoj utakmici zabije gol. No, sve je to stvar kluba, nije na meni da krojim klupsku politiku. Moje je da igram, a klub će rješavati takve stvari. Nadam se da ću izboriti svoje mjesto i da ću nastaviti igrati ovako kako igram.</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatska otvara novu stranicu u odnosima s Francuskom</p>
<p>Mesić: Osjećam da možemo otvoriti novu stranicu u odnosima s Francuskom na svim područjima - kulturnom, političkom, gospodarskom i sportskom </p>
<p>PARIZ, 12. svibnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u petak puno zadovoljstvo ukupnim rezultatima svoga službenog posjeta Parizu i ocijenio da otpočinje »nova stranica« u hrvatsko-francuskim odnosima. </p>
<p> »Osjećam da možemo otvoriti novu stranicu u odnosima s Francuskom na svim razinama i područjima, kulturnom, političkom, gospodarskom, sportskom«, izjavio je Mesić hrvatskim novinarima. </p>
<p> Hrvatski predsjednik očekuje da će Francuska podržati Hrvatsku u njezinim nastojanjima za što brže približavanje europskim integracijama. »Mogu sa sigurnošću reći da oni svojim kapitalom žele eaktivirati naše resurse, te pridonijeti školovanju i doškolovanju naših stručnjaka u Francuskoj«, dodao je Mesić.</p>
<p> Predsjednik i članovi hrvatskog izaslanstva u kojem su još ministar gospodarstva Goranko Fižulić, ministar za europske integracije Ivan Jakovčić i zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec, bili su u petak ujutro gosti Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI). Mesić je tamo za veći broj francuskih stručnjaka koji se bave međunarodnom politikom, održao kraće izlaganje i odgovorio na više pitanja o situaciji u Hrvatskoj i širim područjima regije. </p>
<p> Prije povratka u Zagreb, hrvatski predsjednik se u petak popodne susreo i razgovarao s predstavnicima hrvatske dijaspore u Parizu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Robertson: Da smo protiv SRJ vodili rat, on bi trajao nekoliko sati </p>
<p>LJUBLJANA, 12. svibnja</p>
<p> - Uvjeren sam da smo na Balkanu već postavili temelj sigurnosti, a sada se posla moraju uhvatiti i drugi pa i stanovnici tog područja, rekao je u razgovoru za slovensko Delo George Robertson, glavni tajnik NATO-a, govoreći o stabiliziranju BiH i lanjskoj intervenciji na Kosovu. Prema njegovim riječima, intervencija na Kosovu bila je motivirana samo željom da se zaustavi nasilje, a ne da se vojno porazi Srbija ili smijeni Milošević.</p>
<p> »To nije bio rat jer da smo protiv Jugoslavije išli u pravi rat, on bi bio završen za nekoliko sati. Srbija ne bi imala ni najmanje šanse u ratu protiv 19 razvijenih država«, istaknuo je Robertson u razgovoru za Delo. »Miloševića će se riješiti sami stanovnici Srbije i Jugoslavije. On će otići prije ili kasnije, a ljudi će se pitati kako su mogli vjerovati takvom gubitniku.« Robertson je posebno naglasio važnost koju NATO pridaje obnovi kontakata s Rusijom. »Na obnovu kontakata odlučio se zapravo ruski predsjednik Vladimir Putin. </p>
<p>To je bio signal da je Rusija spremna surađivati u ratu protiv međunarodnog terorizma, u sukobu sa zamršenim problemom korupcije, kriminala i narkomafije. Sve su to područja gdje će suradnja prilikom budućih konfrontacija imati još veću ulogu«, ocijenio je glavni tajnik NATO-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Etiopljani pokrenuli veliku ofenzivu protiv Eritreje</p>
<p>Izaslanstvo Vijeća sigurnosti koje je vodio Richard Holbrooke, ovog je tjedna bezuspješno pokušavalo dvije strane dovesti za pregovarački stol / Asmara i Adis Abeba bore se oko pograničnog područja za koje obje strane tvrde da pripada njima</p>
<p>ASMARA/NAIROBI, 12. svibnja</p>
<p> - Eritreja je u petak obznanila kako je Etiopija pokrenula novu ofenzivu duž nemirne granice između tih dviju zemalja. Napad je pokrenut kod mjesta Zala Anbesa-Egale i na zapadu u blizini rijeke Mereb, kaže se u priopćenju eritrejskog veleposlanstva u Nairobiju.</p>
<p> Nekoliko stotina tisuća eritrejskih i etiopskih vojnika ponovno se sukobilo na tri bojišnice duž granice između dviju zemalja, duge oko 1.000 kilometara. Istočna bojišnica, koja se nalazi jugoistočno od Eritreje, udaljena je oko 500 km od Asmare i oko 70 km od obale Crvenoga mora. Eritrejska luka Assab od te je bojišnice udaljena oko 75 km. Dvije preostale bojišnice, središnja i zapadna, nalaze se na sjeveru etiopske pokrajine Tigre. Sukob između Eritreje i Etiopije traje već dvije godine. Eritrejski vojnici ušli su 12. svibnja 1998. na sjever Etiopije, a otada je ubijeno više desetaka tisuća osoba, dok ih je 600.000 raseljeno. Asmara i Adis Abeba bore se oko pograničnog područja za koje obje strane tvrde da pripada njima.</p>
<p> Dvije godine nakon početka sukoba, međunarodna zajednica uzaludno pokušava pronaći mirno rješenje tog rata. Izaslanstvo Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje je vodio američki veleposlanik Richard Holbrooke, ovog je tjedna bezuspješno pokušavao dvije strane dovesti za pregovarački stol.</p>
<p> Holbrooke je u srijedu u Asmari upozorio da se Etiopija i Eritreja ponovno pripremaju za rat. »Nalazimo se vrlo blizu ponovnoj uspostavi neprijateljstava. Izbijanje novog niza borbi značit će početak najvećeg rata na kontinentu«, upozorio je Holbrooke.</p>
<p> Službeno, radi se o pronalaženju rješenja sukoba oko graničnog područja od nekoliko stotina četvornih kilometara, ali analitičari smatraju da pravi razlog leži u nemirenju s eritrejskom nezavisnošću. Vojna pobjeda u Asmari gerilaca eritrejskog predsjednika Issaiasa Aferworkija 1991, te pobjeda režima pukovnika Mengistua Haile Mariamaija u Adis Abebi, dovela je do nezavisnosti eritrejske pokrajine nakon izjašnjavanja građana na referendumu 1993. U tom trenutku nitko nije predvidio buduće probleme koji će zatrovati odnose između dviju zemalja. Što se tiče granične crte, zajedničko povjerenstvo nije moglo pronaći rješenje koje bi prihvatile obje strane. Dvogodišnji rat još je više osiromašio i onako siromašna gospodarstva Etiopije i Eritreje koje spadaju u najsiromašnije zemlje svijeta. I Adis Abebi i Asmari prijeti i glad nakon trogodišnje suše.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šaćirbegović uhićen zbog kockanja?</p>
<p>Umjesto plaćanja visoke kaucije za izlazak iz zatvora, pišu »Dani«, Šaćirbegović »uložio« diplomatski imunitet / »Incident neki koriste kako bi meni i meni bliskim ljudima nanijeli štetu«, tvrdi Šaćirbegović </p>
<p>SARAJEVO, 12. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi skandal potresa bosanskohercegovačku diplomaciju nakon što je magazin Dani objavio detalje afere u čijem je središtu Muhamed Šaćirbegović, veleposlanik BiH pri UN u New Yorku. Šaćirbegovića je 19. travnja u New Orleansu uhitila američka policija zbog toga što je igrao u Sjedinjenim Državama zabranjenu kockarsku igru »barbut«. Visoko rangirani bosanski diplomat i bivši šef diplomacije proveo je noć u zatvoru, a navodno je prilikom uhićenja policija morala uporabiti i silu. Šaćirbegović je, suočen s vrlo visokom kaucijom koju bi morao platiti da bi se našao na slobodi, »potegnuo« svoje bosanskohercegovačko državljanstvo, odnosno diplomatski imunitet. Upravo ova činjenica u Sarajevu se smatra najskandaloznijom. »Presedan je u diplomatskoj praksi da se kao zalog za kockarsku kauciju polaže imunitet«, pišu Dani uz komentar »kakva je zemlja, takva je i njezina diplomacija«. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova službeno se nije očitovalo o slučaju, o kojem odbijaju govoriti visokorangirani službenici Ministarstva i BiH diplomati u SAD. Iz kabineta ministra Jadranka Prlića priopćeno je da vlada Sjedinjenih Država, njezina tijela ili tamošnje lokalne vlasti nisu obavijestili MVP ili ured ministra o uhićenju, pa tako i ne mogu dati službenu reakciju. </p>
<p>Sam Šaćirbegović, čije se ime spominjalo u kontekstu kandidature za šefa BiH diplomacije u slučaju da Bošnjaci dobiju čelno mjesto u Ministarstvu vanjskih poslova uputio je MVP-u informaciju o spomenutom slučaju. »U svezi s nizom glasina koje se šire velikom brzinom o navodnom incidentu koji se dogodio za vrijeme mog boravka u New Orleansu, gdje sam bio pozvan da održim seriju predavanja na Toulane sveučilištu, u tijeku jednog tjedna poduzeo sam određene radnje. Mislio sam da će službenici lokalne sigurnosti zažaliti zbog incidenta jer je išao na štetu njihovog ugleda ili profesionalizma, ali drugi ga uveliko koriste kako bi meni i meni bliskim ljudima nanijeli štetu. Trenutno sam usmjeren na otkrivanje identiteta i motiva onih bez kojih u stvari ne bi bilo ni incidenta ni priče... Posao kojim se bavim, kao i specifični projekti u koje sam uključen, pružaju nekim pojedincima bezbroj 'motiva'. Strah me je u stvari od razotkrivanja tko stoji iza ove šeme«, napisao je Šaćirbegović, dvosmisleno demantirajući navode o cijelom slučaju. Tvrdi da nije prekršio zakon, tada je angažirao odvjetnika »koji će istraživati sve moguće izvore ovih glasina i zahtijevati najveću moguću pravnu zadovoljštinu«. </p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Podignuta optužnica protiv skupine »Pauk« </p>
<p>u SRJ</p>
<p>BEOGRAD, 12. svibnja</p>
<p> - Okružno tužiteljstvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv pet osoba optuženih za špijunažu u korist francuske obavještajne službe, piše danas beogradski tisak. Optužnica je podignuta protiv Jugoslava Petrušića zvanog »Dominik« (38) iz Medveđe, Milorada Pelemiša (36) iz Kladnja, Slobodana Orašanina (47), iz Sarajeva, Branka Vlača (45) iz Vogošće i Rade Petrovića (26) iz Zvornika. Oni su okrivljeni da su prošle godine za vrijeme ratnog stanja špijunirali za francusku obavještajnu službu, a Petrušić, Pelemiš i Petrović optuženi su i za ubojstvo dvojice neidentificiranih Albanaca prošle godine kod Dečana. Svi optuženi su u istrazi negirali da su počinili kaznena djela i tvrdili su da su se na Kosovu »borili časno i pošteno, pomažući Vojsci Jugoslavije«.</p>
<p> Za skupinu »Pauk« prvi put se čulo krajem studenoga prošle godine, kad je jugoslavenski ministar za informiranje Goran Matić izjavio da je uhićena skupina »Pauk«, koja je počinila nekoliko zločina na Kosovu tijekom NATO intervencije, te da je formirana po nalogu francuske obavještajne službe i po uzoru na Legiju stranaca. Glavna optužba, o kojoj je govorio Matić, odnosila se na planiranje ubojstva predsjednika Miloševića. Ona se, međutim, ne spominje u podignutoj optužnici.</p>
<p> Branitelji optuženih izjavili su za Blic od petka da ne postoji ni jedan materijalni dokaz protiv uhićenih i stoga će predložiti obustavu postupka. Neki od njih mogu se eventulano optužiti za nedozvoljeno posjedovanje oružja, izjavili su odvjetnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Medijski magnat osumnjičen za prisluškivanje ruskih političara i tajkuna</p>
<p>U prostorijama Media-Mosta, koji je vlasništvo tajkuna Vladimira Gusinskog, zaplijenjen je cijeli kamion prislušnih uređaja, videokaseta, matrijala s oznakom »tajno« pa čak i dva detektora laži </p>
<p>MOSKVA,12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Spektakularni i zastrašujući cjelodnevni pretres upravnih zgrada moskovske kompanije Media-Most (s maskiranim i naoružanim pripadnicima Federalne službe sigurnosti i odjela za borbu protiv organiziranog kriminala), proveden u četvrtak, doživio je u petak dvostruki obrat. Svojim privatnim avionom iz Izraela se vratio medijski magnat Vladimir Gusinski (ujedno je i predsjednik moskovske Židovske zajednice) koji je odmah najavio tužbu za kelevetu protiv glasnogovornika Federalne službe sigurnosti Aleksandra Zdanoviča koji je njega i njegov Media-Most javno osumnjičio za prisluškivanja, praćenja i tajna snimanja istaknutih ruskih novinara, političara i tajkuna.</p>
<p> No, Zdanovič je i u petak ostao kod svojih tvrdnji navodeći i nekoliko imena poznatih ljudi, čije je praćenje i prisluškivanje njihovih telefonskih razgovora organizirao Media-Most. Među njima su i sin moskovskog gradonačelnika Jurija Lužkova i glavni urednik konkurentskog državnog televizijskog kanala RTR Nikolaj Svanidze. Štoviše, Zdanovič je ustvrdio da Media-Most osim portira i tjelohranitelja ima posebnu službu sigurnsti za praćenje, prisluškivanje i tajna snimanja u kojoj radi dvije tisuće bivših pripadnika KGB-a, odnosno FSB-a. Uz to, rekao je Zdanovič, Media-Most je svojedobno kupio na zapadu najsuvremenije uredaje za tajna snimanja i prisluškivanja ne samo običnih telefonskih razgovora, već i prisluškivanja razgovora preko mobitela i primanja poruka preko pagera. </p>
<p> »Media-Most se bavio nezakonitim radnjama jer i državni organi, ako nekomu žele prisluškivati telefonske razgovore, moraju tražiti sudsku dozvolu«, izjavio je direktor FSB-a Zdanovič, opravdavajući velik broj maskiranih i naoružanih policajaca na pretresu strahom da bi u protivnom služba sigurnosti Media-Mosta mogla pružiti otpor. Pritom je Zdanovič potvrdio da je za vrijeme pretresa u četvrtak u Media-Mostu zaplijenjen cijeli kamion prislušnih uređaja, videokaseta i drugih matrijala na kojima je bila oznaka »tajno«. Zaplijenjena su i dva detektora laži kojima su provjeravani prilikom zapošljavanja budući suradnici službe sigurnosti Media-Mosta i - navodno - novinari.</p>
<p> Međutim, većina ruskih političara i dalje odlučno osuđuje zastrašujući način na koji je izvršen pretres u Media-Mostu u okviru kojeg djeluju neovisni televizijski kanal NTV, Radio Eho Moskve i nekoliko novina. Komentirajući pretres, gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov izjavio je je da je to još jedan dokaz nadolazeće opasnosti za slobodu javne riječi u Rusiji. Bivši predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov nazvao je pretres teškom političkom provokacijom, istićući pritom da su glasila Media-Mosta u parlamentarnoj i predsjedničkoj preizbornoj kampanji jedina izvještavala i pisala neovisno i objektivno.</p>
<p> Prisluškivanja, tajna snimanja i praćenja istaknutih ljudi u Rusiji nije nikakva novost. Prošle godine, u vrijeme dok je predsjednik vlade bio Jevgenij Primakov, policija je izvršila pretres u specijaliziranoj za prisluškivanja privatnoj tvrtki drugog moskovskog medijskog magnata, milijardera Borisa Berezovskog. Najnoviji pretres u Media-Mostu Vladimira Gusinskog nije samo pritisak i otvorena prijetnja preostalim neovisnim glasilima u Rusiji kako trebaju u buduće pisati, već i dokaz da novi predsjednik Vladimir Putin želi da jedino kremaljske vlasti imaju privilegij prisluškivanja i objavljivanja kompromitantnih podataka protiv političira, tajkuna i novinara.</p>
<p> ></p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Britanija poslala nosač zrakoplova i 600 vojnika u Sijera Leone</p>
<p>LONDON, 12. svibnja</p>
<p> - Velika Britanija poslala je u petak u Sijera Leone nosač zrakoplova »Illustrious« i 600 marinaca, koji se trebaju pridružiti postrojbi od 900 britanskih vojnika koji već jesu u toj ratom opustošenoj zapadnoafričkoj državi. Britanski premijer Tony Blair najavio je u četvrtak da bi britanski vojnici mogla ostati u Sijeri Leoneu još mjesec dana radi tehničke i logističke pomoći misiji Ujedinjenih naroda u toj zemlji. Blair se sastao s ministrima i zapovjednicima vojske kako bi razmotrili politiku prema toj bivšoj britanskoj koloniji, ali je i naglasio da britanske postrojbe neće biti raspoređene na borbenima zadacima. </p>
<p>Glasnogovornik britanskog ministarstva obrane izjavio je da bi nosač zrakoplova trebao stići u Sijera Leone najkasnije u ponedjeljak. U Sijeru Leone upućen i nosač helikoptera »Ocean« na kojemu je osam helikoptera i 600 mornaričkih specijalaca, a trebao bi stići prije »Illustriosa«, zajedno sa šest opskrbnih i brodova za podršku«.</p>
<p> Britanske postrojbe uspjele se ovaj tjedan evakuirati zrakoplovima 300 britanskih državljana, te državljana zemalja Europske unije i Commonwealtha.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kako se Mečiar obogatio »preko noći«?</p>
<p> Magda Mečiarova, najmlađa kći kontroverznog bivšeg slovačkog premijera Vladimira Mečiara, vlasnica je filmskih Studija Koliba u Bratislavi </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Informacija da je Magda Mečiarova, najmlađa kći kontroverznog bivšeg slovačkog premijera Vladimira Mečiara, vlasnica filmskih Studija Koliba u Bratislavi, objavljena u glavnoj informativnoj emisiji Radija Twist, pobudila je u Slovačkoj veliko zanimanje i ujedno podigla veliku prašinu. Informacija potekla od novopečenog mladog glasnogovornika Mečiarovog Pokreta za demokratsku Slovačku (HZDS), Jozefa Božika (24), koji se u razgovoru za Radio Twist »izlanuo«, pa je kasnije pokušao to demantirati tvrdeći da su njegove riječi izokrenute. No, Radio Twist pustio je snimku cijelog razgovora s Božikom iz koje nedvosmisleno proizlazi kako je rekao da je Magda Mečiarova vlasnica Studija Koliba. </p>
<p>Ta je informacija podigla veliku prašinu iz dva razloga. Prvi je mogućnost da slovačka država, točnije Fond narodne imovine, koji bi trebao biti vlasnikom Studija Koliba, ostane bez tog unosnog poduzeća, a drugi, mnogo provokativniji, jest pitanje odakle 20-godišnjoj studentici novac za kupnju tog poduzeća. To je bio i povod da novinari počnu istraživati imovinu Vladimira Mečiara, koji se još 1998. godine, dok je bio premijerom, hvalio kako od imovine ima samo višesobni stan u Bratislavi i automobil »corsu«, a od svoje plaće odvaja 10.000 kruna (oko 2000 kuna) za obitelj a ostalo potroši.</p>
<p>Prvi puta mediji su potegnuli Mečiarovu »imovinsku karticu« kad se saznalo da je vlasnik pansiona »Elektra« sa 30-tak ležajeva u Trenčianskym Teplicama, bivšeg radničkog odmarališta. U toj je zgradi, preuređenoj u vilu, boravio posljednjih mjeseci, a »Elektra« je postala poznata prije izvjesnog vremena, kad su u nju provalili specijalci da bi Mečiara, koji su oglušivao na sve pozive, priveli istražnom sucu kako bi dao iskaz. U nedavnom tv-sučeljavanju sa sadašnjim premijerom Mikulašom Dzurindom, Mečiar je izjavio kako je tu zgradu kupio na kredit (platio ju je, rekao je, pet milijuna kruna, iako samo zemljište, prema procjeni stručnjaka, vrijedi sedam milijuna!), koji će otplaćivati do kraja 2007. godine. Budući da su stručnjaci procijenili vrijednost vile nakon uređenja na oko 15 milijuna kruna novinari su izračunali da bi mjesečna rata otplate morala iznositi oko 170.000 kruna što je oko 17 prosječnih mjesečnih plaća u Slovačkoj. </p>
<p>No to nije sve vlasništvo Mečiarovih. Tvrtka MMM, s.r.o., koja je u vlasništvu Mečiarove troje djece iz posljednjeg braka, Vladimira, Michala i Magdalene, vlasnik je izletničke restauracije u Trenčianskym Teplicama i hotela u Novoj Dubnici. Sad se saznalo da i Studio Koliba pripada Mečiarovoj najmlađoj kćeri, iako je trebao biti vraćen državi, odnosno Fondu narodne imovine. Taj je studio, naime, bio privatiziran od nepoznatog vlasnika, ali kako je u međuvremenu potrošio državne subvencije od oko 90 milijuna kruna (15 milijuna kuna) za nekoliko filmova koji nikad nisu snimljeni a novac je, sumnja se, vjerojatno upotrebljen za predizbornu kampanju Mečiarova HZDS-a, Studio Koliba trebao je biti vraćen državi. No, kupila ga je Mečiarova kćerka, pa postoji mogućnost da ona na sudu dokaže da je studio kupila »u dobroj vjeri« ne znajući za njegove obaveze prema državi, pa bi država lako mogla ostati bez tog lukrativnog poduzeća. </p>
<p> Budući da Vladimir Mečiar, dok je bio premijer, nije formalno imao nikakvo vlasništvo, a sad je odjednom »preko noći« postao bogatim čovjekom, mediji se pitaju kako je to moguće. A kao odgovor nude špekulaciju da Mečiar postupno prepisuje poduzeća, koja su dosad glasila na njemu bliske fingirane vlasnike, na sebe i svoju obitelj, jer se, kako piše dnevnik Sme, prema jednoj verziji boji uhićenja, a prema drugoj i vjerojatnijoj - nema povjerenja u svoje bivše partnere.</p>
<p>VLADO BOJKIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>AMCA jednostavno nije mogla postupiti drukčije no što jest bez opasnosti da u očima svojih članova izgubi legitimitet</p>
<p>Do nas u Parizu stiglo je, u rubrici Pisma čitatelja, pismo dr. Antona Zakarije (Ljudi iz AMCA-e ozbiljno su se razljutili ..., 9. svibnja 2000.), u kojemu čitatelj Zakarija uzima u obranu Maju Dolibić, urednicu časopisa Cahiers croates (Hrvatske bilježnice), prema kojoj je, sudeći prema onom što piše g. Zakarija, učinjena velika nepravda.</p>
<p>Kao bivši student zagrebačkog sveučilišta i član AMCA-e u Parizu želio bih istaknuti sljedeće:</p>
<p>Prvo pravilo: priznajmo zasluge! Gđica Maja Dolibić nesumnjivo je učinila puno za časopis Cahiers croates i na njenom trudu treba joj biti itekako zahvalan, tim prije što je zahvalnost jedina nagrada koju ona i brojni drugi entuzijasti mogu dobiti za svoj rad. Gđica Dolibić je uvelike zaslužna što je u razdoblju od 1997. godine do danas tiskano nekoliko brojeva časopisa, s kvalitetnim prilozima, zbog čega je hrvatska zajednica u Francuskoj, prije svega AMCA, mogla biti ponosna i zadovoljna.</p>
<p> Naravno, sve mogućnosti nisu time bile iscrpljene i ostalo je dovoljno mjesta za poboljšanja u idućim brojevima, ali očekivati više od osoba koje su sudjelovale u ovom projektu bez ikakve nadoknade doista nije realno. Napominjem osim toga da je u dva navrata časopis imao podršku i od institucija u Hrvatskoj (otkup od strane Hrvatskog informativno kulturnog zavoda i Ministarstva kulture), ali da se ovo pravilo nije uvijek primjenjivalo (inače mislim da je u zajedničkom interesu da hrvatske institucije pomažu ovakve projekte, prije svega u zemljama poput Francuske, i to na sustavan način).</p>
<p> Nitko, međutim, ne može zaobići činjenicu da su u pripremi časopisa, prijevodima i lektoriranju tekstova, što je posebno osjetljiv dio posla, sudjelovali i drugi vrsni stručnjaci i da taj dio posla gđica Dolibić nije mogla sama odraditi. Nije, prema tomu, pošteno niti zahvalno isticati jednu osobu, bez obzira na njen doprinos, a istovremeno prešućivati brojne druge.</p>
<p>Drugo pravilo: krajnje je nezahvalno uspoređivati doprinose pojedinaca za hrvatsku kulturu i prepoznatljivost u svijetu. Iz pisma g. Zakarije stječe se dojam da se u slučaju gđice Dolibić radi o usamljenom križaru koji na svojim plećima sam nosi sudbinu hrvatske kulture u tuđini. Cahiers croates svakako su vrijedan doprinos hrvatskoj kulturi u Francuskoj, ali tko će se usuditi reći da su značajniji od znanstvenog opusa jednog Mirka Dražena Grmeka (pogotovo sada kada taj veliki znanstvenik i humanist više nije s nama) ili poezije Radovana Ivšića?! Ako spominjem samo njih dvojicu, to je stoga jer su i jedan i drugi bili članovi savjetodavnog odbora časopisa.</p>
<p>Treće i najvažnije pravilo: poštivanje procedure, jer to je jedan od temelja na kojima gradimo naše zajedništvo, naše institucije, a na dugu stazu, i državu. G. Zakarija kaže: "Veliki ljudi AMCA-e sad su se ozbiljno razljutili: smijenili su glavnu urednicu - upravo kao da su je plaćali i kao da su oni osnovali časopis".</p>
<p> Upravo tako, časopis Cahiers croates je časopis udruge bivših studenata zagrebačkog sveučilišta (AMCA), koja ima svoj statut i koja ima svoju organizaciju, i to ne samo u Parizu, već i diljem svijeta. U toj organizaciji postoji predsjednik, postoje zamjenici, postoji određena hijerarhija, koja, naravno, ne bi smjela biti prekruta, jer nije riječ o profitabilnoj organizaciji ili političkoj stranci, ali koja nedvojbeno ima svoj razlog postojanja.</p>
<p> AMCA je ta koja je izabrala Maju Dolibić za urednicu časopisa i koja je također odabrala najpoznatije hrvatske znanstvenike i umjetnike da joj budu na pomoć kao savjetnici urednika. Ako se dogodi da se svi članovi savjeta ili najveća većina njih ne slaže s uredničkom politikom urednika, tada je AMCA ta koja mora odvagnuti i donijeti zaključak. AMCA je, putem svojih zakonski izabranih tijela, odlučila da ne može i da ne želi zaobići mišljenje ljudi koje je sama postavila kao savjetnike glavnoj urednici. AMCA je to učinila jer na to ima pravo.</p>
<p> Mi možemo raspravljati da li je takva odluka najbolja ili su postojale mogućnosti kompromisa koji bi na neki način izgladio nastali problem. Nažalost, u ovom slučaju gđica Dolibić pokazala je da je njeno shvaćanje djelovanja udruge i njenih tijela nije na razini volje i entuzijazma koje je uložila u projekt časopisa.</p>
<p> AMCA jednostavno nije mogla postupiti drukčije no što jest bez opasnosti da u očima svojih članova izgubi legitimitet. Dapače, dogodila se paradoksalna situacija, pojavio se specifični "hrvatski" sindrom , a to je da su praktički svi drugi suradnici u časopisu podnijeli ostavku na svoje dužnosti, a da jedino gđica Dolibić to nije učinila.</p>
<p>"Križarski" stav u takvim okolnostima zasigurno nije u korist općeg dobra, a opće dobro je funkcioniranje hrvatskih udruga koje su ionako malobrojne. </p>
<p>DINO MILINOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Senzibilnije prema supersenzibiliziranima</p>
<p>S pravom Igor Mandić u Vjesnikovu uvodniku od 8. svibnja piše o »sramoćenju Hrvatske«, komentirajući sebi svojstvenim stilom događaje iz Veljuna. Unatoč tome, iznenadila su me njegova dva, težini događaja neprimjerena zaključka iz tog teksta.</p>
<p>Prvo, navodeći da tamo izrečene parolaške bedastoće svjedoče o postojanju »kulture mržnje«, uvaženi autor konstatira da »ako je uzaludno polemizirati s poluinteligentnima, onda je brutalna, fizička snaga koju oni pokreću problem koji treba zahvatiti i dokrajčiti s prave strane«. Da ne bi bilo zabune oko toga kako treba »zahvatiti i dokrajčiti« ovu »brutalnu fizičku snagu« stotinjak slunjskih Hrvata, Mandić u sljedećoj rečenici ističe da se za »moralno osakaćene osobe netko treba pobrinuti s odgojno-higijenskim mjerama«. Drugim riječima s prvima u »Gulag« a druge na »prisilno psihijatrijsko liječenje«. To je poznata povijesna varijanta »odgojna-higijenske« penologije, kojoj se autor tako hrabro suprotstavljao te ne mogu vjerovati da ju zagovara baš on, čovjek koji se davno proslavio svojim proturepresivnim nazorima.</p>
<p>Drugo, poentirajući na kraju svog uvodnik Mandić želi po svaku cijenu izbjeći moguće primisli da se radi o autoru povremeno sklonom i »lakšim« temama, te smrtno ozbiljan zavjetuje one koji osuđuju »slobodno mokrenje«, da »nemju razloga niti smiju za spas vlastitog obraza, pružiti niti omogućiti bilo kakav oprost« onima koji su takvo mokrenje odobravali.</p>
<p>Dakako, svaki će razuman i civilizran čovjek osuditi i s gnušanjem odbiti »slobodno mokrenje« po bilo čijem grobu i bilo čije šovinističko »parolašenje«, kao jedan od oblika demonstracije nacionalne obespravljenosti ili osobno duhovnog bola. Ali isto tako će se svaki razuman Hrvat suprotstaviti ideji, ma od koga potekla, da se takvi problemi rješavaju na način koji predlaže (?) Mandić - Gulazima i prisilnim umobolnicama, bez oprosta. Ono što teško da bi mogli reći za gospodina Mandića, jer on uglavnom zna kada, što, kako i s kojim ciljem treba reći (učiniti), možemo reći za gospođu »sklonu slobodnom mokrenju« i one »poluinteligentne« koji su taj čin odobravali - »oprosti im Bože...«</p>
<p>Sve ovo u stvari navodim sa željom da potaknem g. Mandića da u svojim budućim kolumnama malo dublje opservira još dvije-tri teme koje su vrlo bliske. Bilo bi interesantno da upravo On kao slobodoljubivi kozmopolit, koji bez zadrške iznosi svoja stajališta, iznese svoj sud i o vrlo inteligentnom, obrazovanom i lukavom političkom Srbinu dr. Miloradu Pupovcu, koji još nije uvjerio hrvatsku javnost da je prestao zagovarati Plana Z-4 odnosno teritorijalnu autonomiju Srba u Hrvatskoj, a »slučajno« je na Đurđevdan organizirao pravu manifestaciju ne na pravom mjestu i ne u pravo vrijeme (u užem i širem smislu riječi vrijeme), što je uzrokovalo izlazak hrvatskih »poluinteligenata« na ulicu i njihovo skandalozno ponašanje.</p>
<p> Isto tako bi bilo zanimljivo pročitati razmišljanja glavnog urednika »najvećih hrvatskih novina« - zašto je medijski, u odnosu na pravi linč branitelja-demonstranata, skoro prešućen vrhunac antihercegovačke histerije u Hrvatskoj, iskazan ordinarnim predizbornim fašističko-aparthajdskim spotom HSS-a, ili, kako tumačiti činjenicu da nitko nije komentirao zagovaranje nekoliko vrlo utjecajnih vladajućih hrvatskih političara, da se iz preambule hrvatskog ustava izbaci detrminacija hrvatske kao »nacionalne države hrvatskog naroda...« ili...</p>
<p>Ne želimo li izazivati vraga, malo senzibilniji pristup prema supersenzibiliziranima ne bi bio na odmet.</p>
<p>JERKO ZOVAK Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Koliko znakova obilježava Europu</p>
<p>Uočljivo je kako naša Europa u traganju za izvjesnom budućnošću pronalazi sve bolje orijentire, odnosno pojmove koji joj služe kao slogani/oslonci. I Mihailo Ničota u kratkom prikazu povijesnog razvitka (Europa u znaku »tri S«: stabilnosti, solidarnosti i suradnje, Vjesnik, 10.5.2000.) tri pojma stavlja u poželjne temelje Europe.</p>
<p>Nije se teško složiti da su stabilnost, solidarnost i suradnja pojmovi koji se ne uklapaju u destrukciju života. Ipak, dobro je pojasniti i preduvjete u kojima ovi pojmovi neće biti isprazna ljudska tlapnja. U ovom objašnjenju želim skrenuti pažnju na »četiri S« iz kojih se rađaju stabilnost, solidarnost i suradnja.</p>
<p>Naime, ja osjećam kako Savjest, svijest, sposobnost i spretnost (što ih daju novi Odgoj, obrazovanje, osposobljavanje i obučavanje) sve više postaju temeljni atributi europskog čovjeka i njegovih asocijacija. Dakle, savjesni/odgojeni ljudi bit će svjesni/obrazovani a potom, čim prije, sposobni/osposobljeni i spretni/obučeni da rušilački nemir zamijene stvaralačkim nemirom. Stavlja se pod sumnju ponos zbog dominacije nad prirodom i čovjekom, jer povijest poučava da nesolidarnost na dugu stazu rađa konflikte s neizvjesnim ishodom. Nesumnjivo postaje da suradnja umnožava ljudski i prirodni potencijal.</p>
<p>Ima još mnogo pojmova (u našem jeziku) pod znakom »S«, ali je bitno stvari staviti u dijalektički odnos i iz toga naslućivati trendove od kojih ovisi naša sudbina ili naša slika koju će gledati buduće generacije.</p>
<p>Europa u znaku velikog »S« (Savjesti) priznaje da je ona jedna velika geopolitička činjenica, i to je primorava da preuzme (ljudsku) odgovornost za formiranje Europe i kao društvene činjenice. Takva Europa je svjesna svoje pripadnosti zemaljskoj kugli, odnosno Ujedinjenim narodima i sve to skupa Univerzumu kao izrazu najvišeg dobra, koji postaje još bolji što se više razvijaju i poštuju njegove posebnosti.</p>
<p>Europa je danas svjesna svojih slijepih crijeva, pa se nadam da će uskoro biti sposobna i spretna (organizirana) da i slijepa crijeva privede svrsi života. Vidljivo je: kreće se!</p>
<p>KARLO MARKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Lijepom našom: Samoborsko gorje</p>
<p>Po lijepom i sunčanom danu, subota 6. svibnja 2000. godine krenuli smo put Bregane, potom na Stojdragu i povratno na Divlje Vode u Grabrovici te do Eko sela »Žumberak« kod Koretića mlina na potoku Rakovac.</p>
<p>Najprije smo navratili do spomen obilježja Sv. Križ iznad sela Stojdrage kod tamošnje grkokatoličke crkve odnosno župnog dvora. Na kružnoj cesti nalazi se odmorište HAK-a Hrvatskog autokluba, lijepo uređeno. Pogledi na selo Stojdraga vrlo ugodni, a spomen obilježje postavljeno još 1925. godine (tisućljeće kralja Tomislava).</p>
<p>Na cesti, koja je prilično dobra za cestovna vozila za Eko selo nalaze se tri ugostiteljska objekta, jedan čak i za djecu, što je vrlo pogodno a još k tome tu se nalaze ribnjaci u kojima se uzgajaju pastrve. No, cijene nisu privlačne, pa stoga po svemu sudeći malo je gostiju. U Eko selu vrlo ugodno, uređuje se i proširenje, radi prihvata većeg broja gostiju, ali i tu su cijene vrlo upitne, pa se može konstatirati, da su cijene ugostiteljskim uslugama razlog, što nema više gostiju, iako je priroda vrlo ugodna uz čistu rijeku Breganu i zelenilo okolnih vrhova.</p>
<p>Nedaleko Eko sela nalazi se Skautski centar, koji bi trebao još više privući posjetitelje, posebno mlade ljude, no ne smiju se povesti sa ugostiteljima u Grabrovici i Eko selu, tim više jer nemaju novca. Dakle, ovaj kutak Žumberka odnosno Samoborskog gorja je vrlo ugodan, ali traži i ponudu dostupnu posjetiteljima, kako bi bio veći promet time i bolja zarada, suprotno uz visoke cijene manji broj posjetitelja, pa će morati »zatvoriti« dućan.</p>
<p>JOSIP SAKOMANZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Rekonstrukcija pokušaja ubojstva Radovana Buvača 1992. godine</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Istraga oko zločinačke organizacije nastavljena je u četvrtak navečer oko 22 sata, kada je u Hrgovićima 49, ispred fitness centra »Top Line« rekonstruiran pokušaj ubojstva Radovana Buvača, koji se dogodio prije osam godina. Za pokušaj Buvačevog ubojstva osumnjičeni su Rajko Momčilović, Davorin Sobjeslavski i Davor Zečević, koji su bili nazočni na rekonstrukciji u četvrtak zajedno s Nikicom Jelavićem, šefom »organizacije«.</p>
<p>No, kako su se Jelavić, Zečević, Sobjeslavski i Momčilović, u nazočnost svojih odvjetnika Ante Nobila, Ivana Kerna i Marijana Pedišića branili šutnjom, nedugo nakon početka rekonstrukcije vraćeni su u natrag u Istražni zatvor u Remetincu pod pratnjom specijalaca.</p>
<p>Kako smo doznali, istražitelji pretpostavljaju da su Radovan Buvač i Davorin Sobjeslavski dulje vrijeme bili u svađi, te da je upravo iz tog razloga pokušan atentat na Buvača, kojom prilikom je izrešetan Buvačev automobil, a lakše ranjen Milenko Đurić. No, istražiteljima su okolnosti oko oružanog sukoba ispred fitness centra »Top Line« još nepoznate, jer policija prije osam godina, kada se događaj zbio, nije obavila očevid, navodeći da o samom događaju nisu bili ni obaviješteni.</p>
<p>Tijekom rekonstrukcije pokušaja ubojstva, zagrebačka policija je blokirala šire područje oko Hrgovića, te su tom prilikom poduzete pojačane mjere osiguranja. Također, u međuvremenu je Državno odvjetništvo predložilo ispitivanje Lovre Flanjka, optuženog za šverc 16.5 tona marihuane iz Malezije, na okolnost povezanosti s zločinačkom organizacijom. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uhvaćena skupina vještih kradljivaca auto radio-kasetofona</p>
<p>OSIJEK,12. svibnja</p>
<p> - Operativci PU osječko-baranjske u petak su dovršili kriminalističku obradu nad nekoliko mladića koji su posljednjih mjeseci na području Osijeka provaljivali u osobne automobile i krali auto-radio kasetofone. </p>
<p> Cjelokupna istraga trajala je od 14. veljače do 11.svibnja ove godine i pokazala se vrlo djelotvornom. Tako je protiv M.Z. (19) iz Osijeka zbog počinjenih čak 36 provalnih krađa u automobile podnesena kaznena prijava, Prijava nije zaobišla niti Osječanina T.Š. (20) kojega se tereti da je zajedno sa M.Z. počinio tri provalne krađe, također u automobile. Obojica su privedena u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku. Daljnjom obradom utvrđeno je da su povremeno u krađama sa M.Z. i T.Š. sudjelovali i N.T. (20) iz Osijeka te R.J. (22) iz Vuke , koji su potom policajcima »otkucali« i I.J. (25) iz Osijeka, koji je ukradene auto-radio kasetofone od njih preuzimao te ih zatim prodavao. Ovi su se mladi provalnici specijalizirali za provale u Wolksvagenova vozila, a na njihovoj su meti uglavnom bili automobili marke golf. U vozila su provaljivali uz pomoć »kalauza« kojeg bi stavljali u bravu i lako otvarali vrata automobila. Budući da su se u svome poslu prilično izvježbali, auto-radio kasetofone, uz pomoć odvijača i metalnih polugica, izvlačili su za manje od minutu.</p>
<p> Kako doznajemo iz PU osječko-baranjske, ovo je bio nastavak obrade od prije petnaestak dana kada su otkriveni počinitelji 22 krađe iz automobila. Ovom policijskom akcijom otkriveni su počinitelji ukupno 66 provala u automobile. Za njihovo otkrivanje u posljednjih mjesec dana organizirano je oko 500 zasjeda na terenu u kojima je sudjelovalo ukupno 1.014 policajaca. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Šajberu izrečena novčana kazna radi klevetanja Novosela </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom sutkinje Općinskog suda Sande Bramberger Ostoić, bivši predsjednik košarkaškog kluba »Cibona« Slavko Šajber, proglašen je krivim za kazneno djelo klevete, stoga mu je odmjerena novčana kazna od 20 dnevnih dohodaka, što iznosi 2.800 kuna, a uz to još mora platiti troškove suda, nužne troškove tužitelja Mirka Novosela, te na svoj trošak objaviti presudu u »Sportskim novostima«.</p>
<p>Podsjetimo, bivši trener i direktor »Cibone« Mirko Novosel, tužio je zbog klevete i uvrede Šajbera, jer je u intervjuu objavljenom 1. srpnja 1997. godine u »Sportskim novostima«, izjavio: »Novosel je lopov! Njega smo uhvatili in flagranti u krađi više od 100.000 dolara«.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu, Šajber je naglasio da mu nije bila namjera povrijediti Novosela, jer da je to htio, rekao bi mu to u lice. »S obzirom da je Novosel u to vrijeme trebao postati direktor našeg najbogatijeg nogometnog kluba 'Dinamo' , htio sam upozoriti javnost da on nije osoba koju se smije ostaviti blizu kase«, pojasnio je Šajber. »Još dok je on bio direktor 'Cibone', do mene i mojih kolega iz Uprave kluba, stizale su glasine da firme koje hoće da igrači igraju u njihovim dresovima, za te reklame plaćaju Novoselu, kao i da Novosel ucjenjuje igrače da mu isplaćuju određen postotak od novca koji dobiju za transfere. Mi u to nismo vjerovali. Međutim, prilikom sklapanja ugovora »Cibone« s »Real Madridom« za transfer Dražena Petrovića, Novosel nam je rekao da klub od transfera treba dobiti 10 posto tj. 112 tisuća dolara. Ali nakon nekog vremena Petrović je pozvao mene i kolege iz Uprave da nas upozori i pokaže nam ugovor koji je Novosel bez našeg znanja sklopio s »Real Madridom«, gdje stoji da klub treba dobiti 20 posto od njegovog transfera, tj. 225 tisuća dolara. Kada smo taj zatajeni ugovor pokazali Novoselu, on je prvo bio arogantan, zatim je pričao o nekom posredniku, da bi na kraju kroz 'suzice' uzviknuo; 'pa zar ja to nisam zaslužio!'«, ispričao je Šajber, naglasivši da je iznos od 112 tisuća dolara ipak stigao do kluba, ali samo zahvaljujući članovima Uprave i Draženu Petroviću.</p>
<p>U obrazloženju svoje presude, sutkinja je naglasila da je tuženik ako je htio upozoriti na neke stvari, to mogao učiniti ne vrijeđajući čast i ugled tužitelja. »Osobno smatram da ste olako iznosili sporne tvrdnje, koje su upravo usmjerene na povredu tužiteljevog ugleda. Te sam Vaše izjave više shvatila kao mogućnost vlastite promocije. O ljudima neka sude njihova djela, dok se iznošenje nekih okolnosti o nekim ljudima ne bi smjele odvijati na takav način«, zaključila je sutkinja Bramberger Ostoić. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poginuo na mjestu udarivši starim »audijem« u stup nadvožnjaka</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Na staroj zagorskoj magistrali u petak se oko podneva dogodila teška prometna nesreća u kojoj je Nadan Korkut (41) smrtno stradao.</p>
<p>Naime, kako doznajemo Nadan Korkut je, upravljajući starim »audijem«, registracije ZG 5814, starozagorskom iz smjera Zagreba, u jednom trenutku u lijevom zavoju izgubio nadzor nad vozilom, te sletio udesno u kanal uz rub ceste, te udario u noseći stup nadvožnjaka i na mjestu poginuo. Okolnosti koje su dovele do te teške nesreće još se utvrđuju, jer postoji mogućnost da je vozaču u jednom trenutku pozlilo, te kako se doznaje iz policije ne postoje tragovi kočenja. </p>
<p>Tijelo poginulog vozača prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu, gdje će biti točno utvrđeni razlozi zbog kojih je došlo do tragedije. </p>
<p>S mjesta nesreće, na kojem su ostali dijelovi automobila poput vratiju, motora, sjedala, te raznih manjih dijelova u radijusu od desetak metara, potpuno je uništeni automobil »odšlepan« na kamionu u policiju, gdje će sudski vještaci za prometne nesreće utvrditi je li vilo kakvih tehničkih kvarova na automobilu. (M. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Turistički forum: HBOR, banke i komunalci vode antiturističku politiku </p>
<p>Vladine mjere za spas turističke sezone se ignoriraju ili vrlo sporo provode, istaknuto je na Turističkom forumu ITTF-a/Najavljeno je da će se od Sabora početkom lipnja tražiti nulta stopa PDV-a </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Iako je Vlada nedavno donijela kratkoročne mjere za spas ovogodišnje turističke sezone, one se ili ignoriraju ili vrlo sporo provode. HBOR uglavnom ne pokazuje interes za rješavanje reprograma dugova turističkih poduzeća, a banke svakodnevno blokiraju njihove žiro-račune, rečeno je tijekom Turističkog foruma posvećenog stanju i perspektivama daljnjeg razvitka hrvatskog turizma, u petak, na ITTF-u.</p>
<p>Istovremeno je najavljeno da će se od Hrvatskog državnog sabora, početkom lipnja, tražiti nulta stopa PDV-a za turizam, stručni skup je, inače, privukao tek 30-ak sudionika no i tako ograničen broj »turističke kreme države« pokazao je zavidnu razinu nekulture (neprestana zvonjava mobitela).</p>
<p>»Žalosno je da i danas raspravljamo o tome kojoj će firmi blokirati struju, plin ili žiro-račun. Žalosno je da se HBOR ponaša kao da nije u državnom vlasništvu«, izjavio je Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, aludirajući na poznate probleme sektora, ali i na HBOR-ovo ignoriranje Vladinih zahtjeva da se pomogne turizmu. </p>
<p>Antiturističku politiku, između ostalih, provodi i Privredna banka koja ovih dana, primjerice sjeda »na žiro-račune hotela Živogošće«, iako tamo očekuju veći broj francuskih gostiju. Komunalci se, tvrdi Antun Plenković iz Zlatnog rata, isto ponašaju kao da ne žive u vlastitoj državi, dodajući da Hrvatska ima sreće što u ovom trenutku nema više turista, jer bi zbog problema s dobavljačima gosti vjerojatno ostajali gladni.</p>
<p>Komunalcima i njihovim metodama utjerivanja dugova (puni hoteli ostaju bez vode), pozabavila se i Pave Župan Rusković, ministrica turizma. Štoviše, priznala je da tu njezino Ministarstvo gotovo nemoćno. Istaknula je da zbog rješavanje komunalnih problema u jednoj dalmatinskoj županiji već tjednima naziva tamošnjeg župana koji joj se uopće ne želi javiti.</p>
<p>O spornom PDV-u u turizmu, zbog kojeg su već potrošene tone papira, Sabor će ponovo raspravljati početkom lipnja (Ministarstvo turizma, naravno traži nultu stopu i izvozni status, a što će dobiti vidjet ćemo). Ministrica je dodala i da je privatizacija sektora jedino pravo rješenje za konačno ozdravljenje hrvatskog turizma.</p>
<p>Udruga lađara rijeke Neretve predstavilo je, tijekom trećeg dana ITTF-a, »3. maraton lađa Neretva 2000« na kojemu će sudjelovati 34 posade (lani 26) sa čak 700 lađara očekuje se 80.000 gledatelja.</p>
<p>Amadeus Croatia, Slovenska nacionalna turistička organizacija i Zavod za turizam iz Maribora dobili su velesajamska priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa. </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>BAT će u Tvornicu duhana Zadar uložiti 200 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - British American Tobacco završio je s razmatranjem svoje strategije ulaganja u Hrvatsku i donio odluku o nastavku ulaganja u Tvornicu duhana Zadar, priopćeno je u petak iz BAT-a.</p>
<p>U okviru nastavka svog ulaganja, BAT će odmah pokrenuti investiciju od 200 milijuna kuna, a tim će se sredstvima financirati potpuna obnova i dogradnja Tvornice u Zadru, njeno opremanje suvremenom opremom i strojevima za pripremu duhana i izradu i pakiranje cigareta, te za skladištenje sirovine i gotovih proizvoda. Zaposlenicima će se osigurati uvjeti za rad u skladu s najstrožim standardima zaštite na radu, a tvornica će udovoljavati svim propisima zaštite okoliša, stoji u priopćenju koje je potpisala Anne Johnson, glavna direktorica Tvornice duhana Zadar. </p>
<p>»Zaposlenici te tvornice nastavit će raditi, a uskoro će se otvoriti i znatan broj novih radnih mjesta. Gospodarstvo Zadra bit će obogaćeno novim, stabilnim poslovnim subjektom, koji će angažirati i druge potencijale i resurse u ovom području.</p>
<p>U skladu sa svojim poslovnim planom i projektom, BAT će u Zadru proizvoditi poznate međunarodne marke cigareta, kao i nove, hrvatske marke. U svojim hrvatskim markama Tvornica duhana Zadar - BAT koristit će hrvatske duhane i time osigurati dugoročni plasman sirovina »Duhana« iz Slatine, koji upošljava 130 uposlenika i surađuje sa 759 podravskih uzgajivača duhana.</p>
<p>BAT se raduje svojem ulasku u obitelj hrvatskih gospodarstvenika te se nada pozitivnoj suradnji sa svim relevantnim vladinim tijelima i institucijama u ostvarivanju svojih poslovnih planova i ciljeva, kaže se na kraju priopćenja. (žb)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hoće li nakon goriva pojeftiniti </p>
<p>i prehrambeni proizvodi?</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Hoće li poljoprivrednici i ribari, nakon što od srpnja dobiju jeftinije pogonsko gorivo po cijeni od 2,5 kune po litri, pojeftiniti svoje proizvode?</p>
<p> Odgovor na to pitanje u petak nismo dobili u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, dok predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Ivan Kolar pozdravlja namjeru Vlade da poljoprivrednici i ribari dobiju jefinije pogonsko gorivo, tako što je nova cijena za njihov »plavi dizel« praktički svedena na cijenu loživog ulja kojeg su seljaci i ribari dosad najčešće ilegalno koristili, ili su čak ribari odlazili po jeftinije gorivo u Italiju. On napominje da bi se novi problem mogao pojaviti kod prava na korištenje jeftinijeg goriva. Naime, pravo na njegovo korištenje imaju samo proizvođači koji se nalaze u sustavu državnih poticaja. To znači da bi povlastica vrijedila za obradu 600.000 hektara, a bez jeftinijeg pogonskog goriva ostaju vlasnici skoro 1,5 miljun hektara obradivog zemljišta. </p>
<p> Kolar predalaže da se za početak smanji broj litara po jednom hektaru u sustavu poticaja (80 litara) kako bi što veći broj poljoprivrednih proizvođača dobio jeftinije pogonsko gorivo. Ovako će, prema Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, bez jeftinijeg goriva ostati svi oni koji se bave stočarstvom, u prvom redu proizvođači mlijeka, te ratari koji se bave pripremom stočne hrane. Što se tiče jefinijih prehrambenih proizvoda, Kolar kaže da se zasad, nažalost, ne može očekivati pojeftinjenje poljoprivrednih proizvoda, nego zadržavanje postojećih cijena. Ipak ribari su prvi najavili da se može očekivati jeftinija riba na domaćim tržnicama, jer su konačno prestali plaćati cestarinu. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatskim plažama i marinama pripale </p>
<p>22 »Plave zastave«</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Već treću godinu za redom Europski ocjenjivači sud hrvatskim plažama i marinama dodijeljuje »Plavu zastavu«, simbol očuvanog, sigurnog i ugodnog okoliša namijenjenog odmoru, zabavi i rekreaciji te održivog razvoja u turizmu. Ove godine 22 su hrvatske plaže i marine dobile »Plave zastave«, »nešto najkvalitetnije za hrvatsku turističku ponudu«, izjavio je u petak na konferenciji za novinare Ante Kutle, predsjednik pokreta prijatelja prirode »Lijepa naša«, koja je hrvatski koordinator i voditelj projekata »Plava zastava«.</p>
<p>Kutle je napomenuo da imati »Plavu zastavu« znači biti uvršten u turističke kataloge kao najpoželjenija destinacija za odmor. Plava će se zastave, najavio je Kutle, u 22 hrvatske plaže i marine izvjesiti 4. lipnja, uoči Svjetskog dana zaštite okoliša.
Nositi »Plavu zastavu« za plažu i marinu znači vrhunsku turističku promidžbu temeljenu na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremeljenosti i uređenosti plaža i marina, rečeno je. </p>
<p> Prve godine dodjele Plave zastave, 1998. Hrvatskoj je dodijeljena samo jedna Plava zastava - i to marini Punat na otoku Krku. Lani je već Plavu zastavu ponijelo 13 plaža i marina. Ove godine već je 22 plaže i marine (10 plaža i 12 marina) dobilo to prestižno priznanje.</p>
<p> Plavu zastavu dobile su: »Vela Plaža« u Baškoj, plaža »Gradsko kupalište« u Crikvenici, plaža »Punta rata« u Brelima, četiri plaže porečke Plave lagune (plaža hotela »Parentium«, hotela »Galiot« i hotela »Laguna Materada« te plaža naturističkog centra »Ulika«), dvije plaže Anite d.d. iz Vrsara (plaža auto kampa »Valkanela« i plaža naturističkog centra »Koversada«) te plaža »Valalta« u Rovinju. Plavom zastavom nagrađene su ACI-jeve marine Umag, Opatija, Cres, Vodice, Jezera, Split, Milna, Vrboska, Korčula, Dubrovnik, te Marina »Punat« i »Tehnomont Marina« u Verudi. </p>
<p> Ante Kutle je istaknuo da je za kandidiranje plaže i marine za »Plavu zastavu«, potrebno značajno financijsko ulaganje, jer bez toga se ne mogu dostići zadovoljavajući ekološki kriteriji. </p>
<p> Europska »Plava zastava« za plaže i marine projekt je zaštite okoliša mora i priobalja koji se već 12 godina uspješno provodi u Europi. Nositelj i međunarodni voditelj projekta je Europska zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEEE) utemeljena 1981. pri Vijeću Europe. U projekt je sada uključeno više od 20 država, a dosad je u Europi postavljeno 2.500 plavih zastava.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HFP podnio nove kaznene prijave zbog nepokretanja stečajeva </p>
<p>Prijave su podnešene protiv još šest osoba/Upravni odbor HFP-a ponovno nije prihvatio ni jednu od tri ponude za kupnju dionica »Primoštena« jer nisu bile u skladu s propisanom dokumentacijom</p>
<p>ZAGREB, 12. prosinca</p>
<p> - Nakon što su nedavno podignute kaznene prijave protiv članova uprava Name, Croatia Linea i PIK-a Vrbovec zbog nepokretanja stečaja u tim društvima, Hrvatski fond za privatizaciju podnio je iz istog razloga kaznene prijave protiv još šest osoba, članova uprava tvrtki čije dionice HFP ima u svom portfelju. O tome je izvijestio Upravni odbor HFP-a na sjednici održanoj u četvrtak.</p>
<p>Na spomenutoj sjednici nije prihvaćena ni jedna od tri ponude za kupnju dionica »Primoštena« pod posebnim uvjetima, jer niti jedna od njih nije bila u skladu s uvjetima propisanim ponudbenom dokumentacijom. Stoga je odlučeno da će HFP nastaviti pojedinačne razgovore s ponuditeljima - Nautičkim klubom Primošten d.o.o. i partnerima, zatim Gruber Reisenom iz Graza, te tvrtkom Biser luka iz Splita.</p>
<p>Članovima UO HFP-a dostavljen je i pregled društava iz portfelja HFP-a, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te Hrvatskog mirovinskog osiguranja, s pripadajućim poslovnim rezultatima poslovanja, tvrtke su razvrstane po granama djelatnosti i visini HFP-ova udjela u temeljnom kapitalu. Vjerojatno će se uskoro u javnost izići s elementima strategije upravljanja tim portfeljem na zajedničkoj konferenciji za novinare predstavnika UO Fonda, Vlade, DAB-a i HMO-a.</p>
<p>UO Fonda razmotrio je u četvrtak i prijedlog sanacije Name, koji je izradila uprava društva, a koji se temelji na Pismu namjere PBZ-a o načinu izmirenja obveza Name prema PBZ-u. UO HFP-a je iskazao spremnost da država prepusti PBZ-u cjelokupni portfelj Name uz dodatno osiguranje dvije plaće zaposlenicima, ali uz uvjet da PBZ provede sanaciju Name i da se obveže da će osigurati uredno poslovanje društva s postojećim zaposlenicima u narednih pet godina. </p>
<p> Temeljem Vladine odluke o izdvajanju dionica i udjela društava koje drži HFP za potrebe Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a za podmirenje kapitalnih izdataka, UO HFP-a je usvojio popis dionica koje se izdvajaju za te namjene u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 739,79 milijuna kuna. Donesena je i odluka o raspisivanju natječaja za prodaju 94,03 posto dionica Pazinke iz Pazina po 30 posto nižoj cijeni od nominalne. Odobrene su i pozajmice nekolicini turističkih tvrtki (Primošten, Jadran Crikvenica, Hoteli Lopud i Mlini Dubrovnik), za pripremu turističke sezone. UO HFP-a izviješćen je da je Hrvatski zavod za zapošljavanje prihvatio program zbrinjavanja viška zaposlenih u HFP-u.</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vinovita 2000: Najavljen srednjoeuropski Vinoforum</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Hrvatski će vinari ove godine imati lijepu prigodu da se sastanu i ogledaju s kolegama iz više srednjoeuropskih vinogradarskovinarskih zemalja na manifestaciji »Vinoforum 2000«, kojoj je ove godine Hrvatska domaćin. Predstavnici TZ Primorsko-goranske županije i vinari s otoka Krka, kao neposredni domaćini ove priredbe, na konferenciji za novinare, predstavili su Vinoforum i izvjestili što je dosad učinjeno, te najavili novi sastanak Organizacijskog odbora za utorak, 16. svibnja u Malinskoj i Vrbniku. Inače, prvi dio manifestacije Vino forum koji ima strogo stručno obilježje bit će u lipnju a drugi koji ima obilježje gospodarsko turističke priredbe bit će u rujnu. Oba dijela bit će na otoku Krku.I treći dan Vinovite 2000 imao je više vođenih degustacija, movinga oko štandova nije nedostajalo, a novinarima je predstavljena i Poljoprivredna zadruga Pošip iz Čare na Korčuli. Ta je vinarska udruga stara točno 106 godina, danas ima 133 člana i 130 hektara vinograda, proizvodi Pošip (75 posto) i Rukatas, ali i maslinovo ulje. Upravo im je otvoreno i predstavništvo u Zagrebu, što bi trebalo značiti da se posao razvija. Vinovita 2000. završava u subotu, a očekuje se da će baš zadnjeg dana biti znatno veći posjet nego dosad. (P. Gabrić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Radoš: Neka Pančić objavi imena lažnih invalida ako ih zna </p>
<p>Ministar obrane nada se da će tijekom mandata ove Vlade, do 2004. godine, Hrvatska pristupiti NATO-u / Do kraja lipnja trebaju biti definirani zakonski prijedlozi o nadležnostima predsjednika Republike, Vlade i Sabora nad MORH-om </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Ulazak u NATO-ov program Partnerstvo za mir politički je simbol koji Hrvatskoj omogućuje lakši pistup i ostalim, civilnim političkim i gospodarskim asocijacijama u Europi, ocijenio je u petak ministar obrane Jozo Radoš na konferenciji za novinare. Izrazio je nadu da će tijekom mandata ove Vlade Hrvatska pristupiti NATO-u. </p>
<p>»Iz Ministarstva hrvatskih branitelja došla je informacija da su kod trećine časnika uočene nepravilnosti pri stjecanju invalidnina. Neka onda oni objave imena, mi to nećemo radi interesa utvrđivanja pune istine dok ne završi druga faza obrade«, kazao je ministar Radoš. Odgovarajući na upit zašto ne želi reći imena časnika koji su pod upitnikom, ministar je naglasio da se reviziji invalidnina pristupilo stihijski, te dodao: »Tražio sam od Ministarstva branitelja popis svih invalida i u tijeku je sustavna provjera nešto više od 150 brigadira, stožernih brigadira, generala i admirala. Dvije su etape provjere; u prvoj je uspoređivana dokumentacija sa zakonom i pravilima o stjecanju invaliditeta. Za 30 časnika taj je prvi dio obavljen i oni su podijeljeni u tri kategorije. U prvoj su oni kod kojih nema nikakvih sumnji, a u drugoj oni u čijim slučajevima još nije moguće donijeti konačni sud. U trećoj kategoriji su oni kod kojih su uočene nepravilnosti i sada su na daljnoj obradi kriminalističke Vojne policije, odnosno na obavijesnim razgovorima. Zbog tajnosti i interesa istrage nećemo objavljivati njihova imena«. </p>
<p> Radoš je također odgovorio da ne zna točne propise u NATO-u mogu li invalidi biti djelatni časnici. »Vjerojatno postoje neka ograničenja u postotku invalidnosti. Što se tiče načelnika SIS-a Davora Bišćana, on je 40-postotni invalid jer je bio zarobljen u ratu i stradao je u teškoj prometnoj nesreći. Njegov invaliditet nema veze s posttraumatskim stresnim poremećajem«, kaže ministar obrane.</p>
<p>Na početku konferencije, ministar je istaknuo važnost činjenice da je Hrvatska primljena u Partnerstvo za mir, što će biti službeno potpisano 25. svibnja u Firenci. Ujedno, rekao je da se počinje raditi na odgovarajućim dokumentima i na individualnom partnerskom programu koji treba podnijeti prije službenog zahtjeva za članstvo u NATO-savezu. Najavio je i da će uskoro biti održana dva seminara u sklopu Partnerstva: jedan u Firenci o civilno-vojnoj suradnji, na kojem će biti 80 hrvatskih predstavnika, od toga 23 iz Ministarstva obrane, a drugi u Zagrebu potkraj lipnja pod nazivom »Demokratska kontrola Oružanih snaga«.</p>
<p>»Do kraja lipnja trebaju biti izrađeni i zakonski projekti. Riječ je o zakonima o obrani, i o službi u Oružanim snagama. Njima će, uz unutarnje odnose, biti definirane i najviše političke nadležnosti nad Ministarstvom i Stožerom, od predsjednika, Vlade do Sabora«, ističe Radoš. Dodao je i da će Vladi biti upućena požurnica zbog dostavljenih prijedloga i izvješća u vezi s budućnošću 66. pukovnije Hrvatske vojske i RH Alana. Ti su materijali poslani Vladi prije više od mjesec dana, a još ništa nije riješeno.</p>
<p>Kad je riječ o troškovima primitka u zapadne organizacije, posebno u NATO, Radoš kaže da ove godine oni neće rasti, jer je u pitanju samo suradnja. No, sljedeće će godine ti troškovi malo porasti jer NATO zahtijeva visoke standarde modenizacije oružja, što je našoj oružanoj sili ionako potrebno, a i u planu je.</p>
<p> Na pitanje o strojnici »Ero« u vlasništvu Ministarstva obrane kojom je lani u ožujku u Zagrebu ubijen Željko Šobot, o čemu istražni sudac Županijskog suda Radovan Ortynski još nije dobio odgovor Ministarstva, Radoš je rekao da ne zna ništa o tome i da se to pitanje uputi službeno u Upravu za informiranje. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Neuspješne banke neće se više sanirati na račun poreznih obveznika </p>
<p>Klubovi šestorice poduprli ukidanje sanacija i Vladin stav da neuspješne banke treba prepustiti stečaju, a odgovornost za propast prebaciti na uprave i vlasnike / HDZ smatra da ne bi trebalo olako napuštati koncept sanacija, a ako se to učini, osiguranu bi štednju trebalo povećati na 360.000 kuna / Zastupnici šestorice zatražili da se ne prihvati Izvješće o radu Državnoga pravobraniteljstva </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Većinom glasova Zastupnički je dom u petak ukinuo Zakon o sanaciji banaka te članke 90 i 122 Zakona o bankama, pa su tako zastupnici poduprli Vladinu politiku o prekidanju saniranja neuspješnih banaka na račun poreznih obveznika. </p>
<p> Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak rekao je zastupnicima da je, dosad, u sanaciju banaka uloženo 6,8 milijardi proračunskih kuna, a za ukupne izvanredne troškove bankarskog sustava u posljednjih deset godina više od 50 milijardi kuna. U taj iznos, uz sanacije ulaze, primjerice, i troškovi stare devizne štednje, sanacije poduzeća državnim obveznicama i isplate osiguranih štednih uloga građana. </p>
<p>Rekao je da su tim novcem sanirane Privredna, Riječka, Splitska i Slavonska banka, dok će se sanacije u Dubrovačke i Croatia banke završiti prema planu. Inače, u Hrvatskoj trenutačno postoje 52 banke i 30 štedionica od kojih je samo Hrvatska poštanka banka u većinskom državnom vlasništvu. </p>
<p> Klubovi šestorice poduprli su napuštanje koncepta sanacija banaka na račun poreznih obveznika, podupirući i Vladin stav da je bolje neuspješne banke prepustiti stečaju, a odgovornost za propast prebaciti na uprave i vlasnike.</p>
<p> U ime SDP-a Dubravka Horvat je podsjetila je da su sve banke nad kojima je provedena sanacija ili stečaj imale pozitivne revizijske nalaze te da stoga nisu podneseni nikakvi odštetni zahtjevi. Drži da će napuštanje sanacija zaštititi novac poreznih obveznika. Jadranka Katarinčić Škrlj u ime HSLS-a podsjetila je da su izvješća Hrvatske narodne banke pokazala da je politika bankarstva bila loša, dodavši da Dubrovačku i Croatia banku, nakon sanacije, treba prodati. </p>
<p>Upozorila je i na upletenost politike u bankarstvo. Zvonimir Sabati u ime HSS-a je upozorio da u bankama treba provoditi kvalitetan i stalan nadzor. Pozdravio je ukidanje sanacija, jer su one zbog diskrecijskog odabira imale političku konotaciju, ilustriravši to primjerom Županjske banke koja je otišla u stečaj. </p>
<p> HDZ smatra da ne bi trebalo olako napustiti koncept sanacija banaka, pa Đuro Njavro, ističe da jedino sanacije jamče sigurnost uloga građana. Štedišama saniranih banaka njihovi ulozi ostaju u cijelosti, dok oni koji su štedjeli u bankama koje su otišle u stečaj i danas čekaju 100.000 kuna osigurane štednje koja se daje iz proračuna, a ostalo im je propalo. Zato Njavro drži da bi, ukinu li se sanacije, trebalo povećati osiguranu štednju na barem 360.000 kuna</p>
<p> Ivan Ninić (SDP) optužio je bivšu vlast da je za banke potrošila 50 milijardi poreznih kuna, a nitko nije odgovarao niti zbog zakasnjelih reakcija, niti zbog loših poslovnih odluka. Podupro ga je stranački kolega Branko Tušek konstatacijom da su za vrijeme HDZ-a porezni obveznici plaćali grijeh struktura, te da je političkim odabirom banaka koje će se sanirati, dio Hrvatske bio diskriminiran. Đuro Njavro (HDZ) im je odgovorio da su tih 50 milijardi kuna zapravo državne obveznice, koje će biti izdane kroz desetak godina. </p>
<p>Dodao je da je više od 80 posto tog iznosa namijenjen pokrivanju promašaja jugoslavenskog bankarstva, dok se samo 20 posto tiče sanacija u hrvatskom gospodarstvu i bankama u proteklih deset godina. Drago Krpina (HDZ) ocijenio je da se rasprava o tom zakonu koristi za napade i kriminalizaciju HDZ-a. Podvaljuje se, rekao je, da je 50 milijardi kuna pokrala HDZ-ova vlast. Prigovorio je i predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću što je u Vijeću Europe govorio o tome kako se u novoj Hrvatskoj vode sudski postupci protiv bivših HDZ-ovih dužnosnika, a da bi istina bila potpuna trebao je reći i da se vodi sudski postupak, zbog gospodarskog kriminala, protiv jednog od aktualnih ministara.</p>
<p> Krpina je priznao da je HDZ činio pogreške u bankama, a među prvima je bila odluka da se one privatiziraju prema Markovićevim zakonima. Takve uprave davale su zajmove za kupnju poduzeća, rekao je Krpina, istaknuvši da te zajmove nisu dobivali samo članovi HDZ-a, navevši kao primjer banku u Dalmaciji koja je dala kredit istaknutom članu SDP-a da kupi brodogradilište »Viktor Lenac«. A naveo je i primjer ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Radimira Čačića koji je bio predsjednik Skupštine Glumina banke koja je otišla u stečaj.</p>
<p> Uslijedile su mnoge replike, pa je tako Ivan Ninić (SDP) rekao da nijedan član SDP-a nije vlasnik brodogradilišta, dodavši da je vlasnik »Viktora Lenac« stranac koji je Damira Vrhovnika, člana SDP-a, ostavio kao sposobna menadžera. Dodao je da Dalmatinska banka koja je, navodno, dala taj zajam bila HDZ-ova. Krpina mu je replicirao da je prava istina da je direktor te banke bio istaknuti član SKH, a nikad član HDZ-a. </p>
<p> Nenad Stazić (SDP) drži da je dobro što se sanacije ukidaju, jer je zapravo bila riječ o legaliziranu načinu da porezni obveznici namaknu novac koji je kreditiranjem tajkuna završio u privatnim džepovima. Konstatirao da je da je to bio smišljen plan HDZ-a. Ivan Penić (HDZ) opovrgnuo je da su postojali ikakvi scenariji, ocijenivši da su takve izjave u cilju sotonizacije HDZ-a. </p>
<p>Unatoč burnoj raspravi i brojnim kritikama iznesenim na račun Izvješća o radu Državnog pravobraniteljstva kojega je podnio državni pravobranitelj Petar Šale, Zastupnički dom zbog nedostatka kvoruma o njemu nije glasovao. No, sudeći po svemu što se moglo čuti tijekom rasprave to izvješće, najvjerojatnije, neće ni biti prihvaćeno. Konačnu riječ o njemu Zastupnički će dom dati u srijedu kada se sjednica nastavlja. </p>
<p>Obrazlažući Izvješće Šale je, između ostaloga, kazao kako je tijekom prošle godine Pravobraniteljstvo zaprimilo 22.761 predmet. Dodao je da na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> rješavanja tih predmenta na sudovima Pravobraniteljstvo ne može utjecati. Prema njegovim riječima, velik broj tih predmeta odnosi se na traženja naknade štete od Hrvatske, a velik je broj i onih u kojima je Hrvatska tužitelj.</p>
<p> Vilim Herman je u ime Kluba HSLS-a Šalino izvješće je nazvao »alibi pričom« jer se u njemu, između redaka, provlači teza kako je Pravobraniteljstvo neke stvari učinilo jer je od njega tako zahtijevao Sabor, odnosno HDZ-ova većina. Zatražio je da se pravobranitelj razriješi s te dužnosti.</p>
<p> Ante Markov u ime Kluba HSS-a Izvješće je nazvao općenitim, zaključivši da Pravobraniteljstvo nije poduzimalo mjere zaštite, dok je u nekim slučajevima reagiralo prekasno. I Ivan Leko je u ime Kluba SDP-a odbacio Izvješće jer smatra da Pravobraniteljstvo nije štitilo interese Republike Hrvatske.</p>
<p> Zastupnici HDZ-a drže, međutim, da se iza odbacivanja Izvješća krije politički obračun i želja da se Šale skine s dužnosti. »Samo recite koga ste predložili za državnog pravobranitelja jer odbijanjem prihvaćanja Izvješća stvarate temelje za razrješenje državnog pravobranitelja«, rekao je Vladimir Šeks u ime Kluba HDZ-a. </p>
<p>Očitujući se o raspravi Šale se osvrnuo na brojne kritike, kazavši da je Državno pravobraniteljstvo svojim prigovorima namjerno odugovlačilo neke postupke i to po zahtjevu ministarstava i Vlade jer bi, u suprotnom, proračun bio blokiran. Pritom je istaknuo da je u srijedu u 15,50 sati i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin zahtijevao da Pravobraniteljstvo stavi prigovor na jednu ovrhu koju se nije moglo platiti. </p>
<p> Zastupnički dom potvrdio je dodatni protokol uz Sporazum između Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primjeni jamstava u vezi s ugovorom o neširenju nuklearnog oružja. </p>
<p>No, tijekom rasprave u ime Kluba HSP-HKDU Tonči Tadić, komentirao činjenicu da je nedavno pred Dubrovnik doveden američki nosač aviona s dva nuklearna reaktora. Upitao je zastupnike mogu li zamisliti da takav brod dođe u Monte Carlo?</p>
<p> Odgovorio mu je Zdenko Franjić (SDP), rekavši da nije glupost dovesti »Eisenhowera« u luku jer ga je bolje imati u luci i dobru turističku sezonu nego nemire u susjednoj Crnoj Gori. Replicirao mu je Tadić, ocijenivši da bi nazočnost tog nosača aviona bila dovoljna u okolini Palagruže jer bi to bilo sasvim dostatno upozorenje Srbiji. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Amandmani SDP-a: Zastupnička mirovina tek nakon 24 mjeseca mandata </p>
<p>Zbog brzine i nepromišljenosti lako se gubi glava, a u politici teško stečeni ugled. Prijedlog zakona o pravima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru, koji je već desetak dana razlog svekolikoga nezadovoljstva građana, primjer je kako se briga o privilegijama prije brige o dužnostima može razbiti o glavu.</p>
<p>Naime, saborski su zastupnici namjeravali već na početku mandata osigurati svoje mirovine, njihovu visinu i, dakako, otpremninu. Da su u tome pretjerali, priznali su i sami, pa je tako Klub SDP-a podnio amandmane kojima se »pokušava« popraviti politička šteta koja je nedvojbeno učinjena. Riječju, po tim amnadmanima mijenja se i sam naslov zakona, odnosno uz prava uvode se i dužnosti.</p>
<p>Međutim, najvažnije je što se jednim od amadmana uvjetuje zastupnička mirovna s barem 24 mjeseca zastupničkoga mandata, a ne, kako je bilo predviđeno, za minutu ili dvije.</p>
<p> Osim toga, SDP predlaže da se ukine pravo na otpremninu zatupnicima, koja je trebala iznositi šest zadnjih plaća zastupnika. Također se predlaže da paušal, koji se svakoga mjeseca isplaćuje zastupnicima, ne iznosi minimalno deset dnevnica, nego maksimalno deset dnevnica. </p>
<p>Sve u svemu, zastupnici »rekli, pa porekli«, a što svaki od zastupnika misli o svojim »pravima i dužnostima« po tome zakonu, znat će se već sljedećega tjedna, kada je zakazan nastavak Zastupničkoga doma Sabora. (G.J. )</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Da bi se smanjila nelikvidnost i država mora postati uredan platiša </p>
<p>ČAKOVEC, 12. svibnja</p>
<p> - Društvo ekonomista i Društvo pravnika Međimurja u petak su organizirali savjetovanje o uzrocima i posljedicama nelikvidnosti u gospodarstvu te ulozi sudova u njegovu suzbijanju. Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak smatra da je nelikvidnost izravna posljedica rata i velikih troškova obnove. Od svih tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, nelikvidnost je najviše zahvatila Hrvatsku, rekao je i dodao da su dospjele nepodmirene obveze sa 18 milijardi kuna u prvom lanjskom tromjesečju dosegle krajem ožujka 24,4 milijarde kuna. </p>
<p>Ramušćak je rekao kako Vlada ispravno smatra da je pretvaranje države u urednoga platišu prvi korak prema rješenju nelikvidnosti. To će se sigurno kratkoročno odraziti na smanjenje ukupnih nepodmirenih naloga, ali je pitanje kakvi će biti konačni učinci, dodao je. Smanjenju nelikvidnosti trebala bi pridonijeti multilateralna kompenzacija, u koju bi se trebale uključiti i državne tvrtke, iako se po zakonu tvrtke ne mogu prisiliti da se uključe u kompenzacijske lance, naglasio je Ramušćak. </p>
<p>U raspravi je sudjelovao i Nenad Šepić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, kao i više međimurskih ekonomista i pravnika. Čulo se da je od početka ove godine, u skladu s novom ekonomskom politikom, osjetno zaustavljeno povećanje nelikvidnosti, s obzirom na veći broj stečajeva. No, to je samo kozmetički zahvat, koji će se u Međimurju i te kako osjetiti kad počne stečaj tvrtke »Međimurje Visokogradnja«, ocijenjeno je. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ako bude novca, bit će i doplatka za djecu poljoprivrednika i nezaposlenih </p>
<p>Obećao je to Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi, na konferenciji za novinare u povodu Međunarodnog dana obitelji / Nova ravnateljica Državnoga zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži je dr. Adinda Dulčić iz Suvaga / O Zakonu o usklađivanju mirovina i povratu duga te o tome kako će biti riješena isplata mirovina umirovljenika u Hrvatskoj koji su mirovinu zaradili u BiH, Vidović nije htio govoriti,</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Vjerujem da bismo s primjenom novih pravila u isplati dječjeg doplatka mogli krenuti i prije 1. siječnja sljedeće godine, na što nas je obvezao Sabor, i to u dva koraka - najprije proširivanjem kruga korisnika na djecu poljoprivrednika i nezaposlenih roditelja u sklopu starog zakona, a onda i pripremom za uvođenje u primjenu novog zakona, kazao je u petak na konferenciji za novinare ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. </p>
<p>Dodao je da doplatak zasad ostaje u ingerenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gdje postoje sve tehničke pretpostavke za daljnju isplatu, te da treba preispitati je li potrebno osnivanje novih ureda Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstvo i mladež u županijskim središtima. Ministarstvo rada i socijalne skrbi nastojat će, rekao je Vidović, da primjena novog zakona počne što prije. No, dodao je, to ovisi o novcu koji treba osigurati Ministarstvo financija. U ovogodišnjem proračunu novac za to nije predviđen. </p>
<p>Ministar Vidović je novinarima, pozvanima u u povodu Međunarodnog dana obitelji 15. svibnja, objavio da je nova ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži dr. Adinda Dulčić, koja će na toj dužnosti zamijeniti dr. Štefaniju Balog-Knešaurek. Riječ je o stručnjakinji koja dolazi iz Suvaga, gdje je od 1974. godine radila s djecom koja imaju problema sa sluhom, te posebno na problemima njihovih obitelji u prilagođavanju tim teškoćama. Vidović je istaknuo da je dr. Štefanija Balog-Knešaurek, u nimalo lakim uvjetima, uspjela konstituirati Zavod i kvalitetno raditi kako bi se tu instituciju učinilo prepoznatljivom.</p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje odlazi li Knešaurek zbog »tehničkih problema« u primjeni Zakona o doplatku za djecu, jer je Državni zavod trebao nositi provedbu Zakona, Vidović je odgovorio da njezin odlazak »ne bi neposredno vezivao za to«. Priprema novog zakona o doplatku i njegova primjena bio je konceptualni posao, za koji Državni zavod »nije imao dovoljno jaka leđa«. Ministar je istaknuo je da nova Vlada ide sa što cjelovitijim promjenama, te da smatra da je u promjene »dobro ići s novim ljudima«. </p>
<p>Ministar Vidović, nova ravnateljica Zavoda Dulčić i pomoćnik ministra za socijalnu skrb dr. Nino Žganec najavili su i aktivnosti Ministarstva rada i Državnog zavoda u povodu Međunarodnog dana obitelji. Tako će se 15. svibnja u Starogradskoj vijećnici održati seminar o položaju adolescenata, kazala je Dulčić. U obilježavanju Dana obitelji sudjelovat će i ministarstva prosvjete i športa te kulture. Prosvjeta će organizirati pisanje radova na temu obitelji u školama, a kultura besplatan ulaz tijekom sljedećeg tjedna u neke muzeje.</p>
<p>Ministar Vidović istaknuo je kako njegovo ministarstvo ujedinjuje širok spektar problema vezanih uz obitelj. Iznio je i podatke da se nakon Drugoga svjetskog rata do 1956. godine bilježilo oko 35.000 do 46.000 sklopljenih brakova na godinu, dok ih je nakon toga razdoblja bilo oko 30.000 na godinu. Na početku Domovinskog rata, ta je brojka pala na 21.000 brakova. U međuvremenu je ipak kazao je Vidović, smanjen i broj razvoda, sa 5.400 do 5.600 u godini prije Domovinskog rata, na približno 3.900 razvedenih brakova posljednjih godina.</p>
<p>O Zakonu o usklađivanju mirovina i povratu duga, te o tome kako će biti riješena isplata mirovina umirovljenika u Hrvatskoj koji su mirovinu zaradili u BiH i kojima će ju od lipnja isplaćivati fondovi u BiH - Vidović nije htio govoriti, rekavši samo da će o tome više riječi biti idući tjedan.</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Čačić: Radovi na dionici Bosiljevo-Sveti Rok počet će najkasnije do 15. lipnja</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja </p>
<p> - Radovi na planiranoj dionici autoputa Bosiljevo - Sveti Rok koju će graditi američki »Bechtel«, trebali bi započeti najkasnije do 15.lipnja. Najavio je to ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, obraćajući se, u petak, sudionicima promocije studije opravdanosti izgradnje »Brze ceste Dubrovnik - Zagreb«. Za tu se brzu cestu preko Plitvica i Udbine, umjesto izgradnje pravca dogovorenog s »Bechtelom« zalažu gradska poglavarstva Splita i Dubrovnika. </p>
<p> Pri donošenju svojih odluka, hrvatska će Vlada morati voditi računa brojnim drugim elementima te puno širim utjecajima tih odluka nego što su spomenute u toj studiji, rekao je Čačić. No, sve što je potaklo radnu grupu koja je izradila studiju opravdanosti izgradnje »Brze ceste Dubrovnik - Zagreb« je pozitivno i hrvatska će Vlada razmotriti te inicijative, dodao je.</p>
<p> U razgovoru s novinarima, Čačić je ocijenio kako je najslabiji element iz studije novac kojega nema, ali i niz drugih podataka s kojima radna skupina, prilikom izrade studije, nije bila upoznata.</p>
<p> Polazne pretpostavke iz te studije opravdanosti su da treba graditi cestu koja će svojim kapacitetom za dulji vremenski rok odgovoriti očekivanom intenzitetu prometa, odnosno što prije kraćim putem povezati južnu i središnju Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poglavarstvo Belog Manastira traži »poštenu privatizaciju Belja«</p>
<p>BELI MANASTIR, 12. svibnja</p>
<p> - Poglavarstvo Beloga Manastira traži hitno rješavanje stanja u Belju, i to tako da se sanacijom ili pronalaskom strateškog investitora uloži zdravi kapital koji će jamčiti obnovu svih pogona, uvođenje novih proizvodnji i tehnologija, a istodobno neće dovesti do smanjenja broja zaposlenih. To je prošle subote na sastanku s ministrom europskih integracija Ivanom Jakovčićem istaknuo belomanastirski gradonačelnik Ivica Buconjić. </p>
<p>On je u petak za Vjesnik također naglasio da se za Belje traži poštena privatizacija. Po njegovim riječima, oporavak Belja doveo bi i do rasta proizvodnje na selu. Buconjić ističe da se traži i primjena Zakona o područjima posebne državne skrbi, kako bi građani koji tu žive i rade plaćali manje poreze iz plaće, odnosno primali predviđeni stimulativni dodatak. </p>
<p>Promjena poreznih i carinskih zakona, odnosno donošenje propisa o stranim ulaganjima, to zapušteno i devastirano područje učinila bi maksimalno privlačnim za strane ulagače. Buconjić poručuje da uprava Beloga Manastira traži i žurnu potporu općinama i gradovima na području Podunavlja. U proračunu su za to predviđena 33 milijuna kuna, ali bez specificiranja općina i gradova koji će taj novac dobiti.</p>
<p> »Zahtijevamo da se na skoroj donatorskoj konferenciji agresivno zastupaju potrebe Podunavlja i pokuša osigurati čim više projekata u gospodarstvu i komunalnoj infrastrukturi«, ističe gradonačelnik Beloga Manastira.</p>
<p> Napominje i da se za Baranju kao poljoprivredni kraj preporučuje veći projekt koji bi objedinjavao proizvodnju smrznutog pommes-fritesa te sušenoga voća i povrća, kao i izgradnju hladnjače. Taj bi projekt odmah oživio proizvodnju tih kultura te osigurao zapošljavanje nekoliko desetaka osoba. Zahtijeva se plinofikacija cijele Baranje u najkraćem roku te da se na donatorskoj konferenciji putem Svjetske banke pokuša izboriti ulaganje u ekološke projekte, poput izgradnje mreže odvodnih kanala, vodovode i očuvanja Kopačkog rita. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Otpušteni radnici »Varaždinke« očekuju da ih sud vrati na posao </p>
<p>VARAŽDIN, 12. svibnja</p>
<p> - Pravnica »Varaždinke« Snježana Banić u petak je uručila radne knjižice šezdesetorici štrajkaša. Direktor i vlasnik tvrtke Ivan Hudoletnjak potpisao im je još prošloga petka izvanredne otkaze ugovora o radu zbog predugoga zadržavanja na skupu zaposlenika, na kojem su tražili potpisivanje kolektivnog ugovora. </p>
<p>Budući da je u ponedjeljak propao pokušaj mirenja između sindikata i Hudoletnjaka, radnici štrajkom i dalje zahtijevaju potpisivanje kolektivnog ugovora koji bi donio reda u isplati plaća i ostalim radničkim pravima. Po primitku radnih knjižica, štrajkaši su odmah otišli u varaždinsko povjerenstvo SSSH-a, kopirali stranice radnih knjižica na kojima je ubilježen datum prestanka rada zbog otkaza, te kopiju priložili već pripremljenoj dokumentaciji za Općinski sud.</p>
<p> Otpušteni radnici, naime, sudski traže privremenu mjeru vraćanje na posao, a zastupa ih pravnica u varaždinskom povjerenstvu SSSH-a Gordana Mihalinec.»Odmah po povratku u 'Varaždinku', na temelju sudske privremene mjere, nastavit ćemo sa štrajkom, koji će potrajati sve dok Hudoletnjak ne potpiše kolektivni ugovor, tako da smo u petak samo privremeno obustavili štrajk«, rekao je za Vjesnik Tomislav Ceilinger, glavni »Varaždinkin« sindikalist. </p>
<p>Inače, Hudoletnjak se ni u petak nije pojavio u »Varaždinki«. Bio je u hotelu »Matija Gubec« u Stubičkim Toplicama, čiji je također vlasnik. S tamošnjim je zaposlenicima, nakon dugih pregovora i natezanja, ipak potpisao kolektivni ugovor. Navodno je to odlučio i proslaviti, pa nije stigao u »Varaždinku«. Potpisivanje kolektivnog ugovora sa zaposlenicima u Stubičkim toplicama štrajkaši u Varaždinu smatraju dobrim znakom i najavom mogućega Hudoletnjakova popuštanja i u slučaju »Varaždinke«. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lesar: Narkomafija koči donošenje zakona o zloporabi droga! </p>
<p>ČAKOVEC, 12. svibnja</p>
<p> - O drogama se, pa i lakim, ne može govoriti političkim jezikom. To traži široku stručnu raspravu, jer naša javnost još nije svjesna težine problematike, rekao je u petak na konferenciji za novinare potpredsjednik HNS-a i međimurski podžupan Dragutin Lesar. On je »neozbiljnim i neodgovornim« ocijenio prijedlog iz Ministarstva pravosuđa da se posjedovanje droge kažnjava prekršajno, a ne kao kazneno djelo. Usvajanjem takvog prijedloga omogućilo bi se nesmetano širenje narkomanije, pa zato »očekujem da Vladin prijedlog, koji će u saborsku proceduru biti upućen 26. lipnja, bude ozbiljniji«, naglasio je Lesarre. </p>
<p>»Narkomafija i njezin lobi imaju učinkvit utjecaj na sprječavanje donošenja zakona o zloporabi opojnih droga, kao i kaznenog procesuiranja dilera«, rekao je Lesar i predočio zaključke Vladine Komisije za suzbijanje zloporabe droga koji govore o slaboj provedbi nacionalnog programa u prošloj godini. Posebno se to odnosi na nedonošenje zakona, na nedovoljno novca i drugih uvjeta potrebnih za represiju te za sprječavanje i tretman ovisnosti. Još nije riješeno pitanje ustroja ni osigurani prostorni uvjeti za rad Državnog centra za sprječavanje i liječenje ovisnosti, niti novac za rad županijskih centara.</p>
<p>Lesar je iznio procjenu po kojoj su dileri lani u Hrvatskoj ostvarili promet od 786 milijuna kuna, a ukupno je lani za programe liječenja i rehabilitacije ovisnosti, koji su uključili 6.500 osoba, potrošeno 27 milijuna kuna. Lesar je rekao i da Ministarstvo zdravstva ima na raspolaganju milijun kuna za preventivne programe, Ministarstvo prosvjete isto toliko, Vladina Komisija 3,2 milijuna kuna, dok je samo jedna komuna od Ministarstva rada i socijalne skrbi dobila 2,5 milijuna kuna. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Galić: Nigdje novinar na novinara ne ide kao u Hrvatskoj!</p>
<p>Da bi mediji profesionalno funkcionirali, važno je da imaju poznate vlasnike, rekao je na opatijskom novinarskom skupu Mirko Galić, direktor HRT-a / Trebalo bi uvesti pravobranitelja za slučajeve kršenja etičkih normi i prava medijskih korisnika, naglasili su novinari</p>
<p>OPATIJA, 12. svibnja</p>
<p> - U Međunarodnom centru za obrazovanje novinara u petak je završio trodnevni međunarodni skup »Standardi novinarske etike«, koji je okupio dvadesetak novinara i profesora novinarstva iz Hrvatske, Slovenije i BiH. </p>
<p>Na temu »Kako dalje«, govorio je direktor HRT-a Mirko Galić. »Nigdje novinar na novinara ne ide tako kao u Hrvatskoj. Stalna su međusobna podmetanja i napadi. U našoj zemlji nema profesije koja je tako u sebi suprotstavljena kao novinarska«, kazao je Galić, koji smatra da su političkim promjenama novinari dobili priliku afirmirati svoju profesionalnu slobodu. Njega brine to što gotovo svakodnevno brojni novinari iskaču iz etičkih okvira profesije, a mišljenja je da se bitka za etičnost gubi ili dobiva unutar novinarske organizacije. Da bi mediji profesionalno funkcionirali, uz političko osamostaljenje medija i novinara, za Galića je jednako važno da mediji imaju poznate vlasnike. </p>
<p> »Trka za zaradom jedan je od glavnih uzroka neetičnosti u našim medijima«, ustvrdio je Galić. On je još kazao da u Hrvatskoj javna televizija treba dobiti konkurenciju u komercijalnoj televiziji, što bi, po njegovu mišljenju, sigurno natjeralo javnu televiziju da radi bolji informativni program. Predsjednik HND-a Dragutin Lučić još se jednom dotaknuo dileme (ne)uvođenja novinarske licence, napomenuvši da se mnogi tome protive. To i ne čudi, s obzirom da je razina obrazovanja dobroga dijela hrvatskih novinara zabrinjavajuće niska, naglasio je Lučić.</p>
<p>Zaključci novinarske radionice »Etika novinarstva u svakodnevnom izvještavanju« sigurno će izazvati zanimanje struke, s obzirom da je na skupu pokrenuta inicijativa da se etički kodeks HND-a modernizira i konkretizira, te da se u njemu opširnije opiše ispravno izvještavanje u konkretnim situacijama, poput sudskog izvještavanja, rada u crnoj kronici, ratnog izvještavanja. </p>
<p>Sudionici te radionice smatraju da bi mediji trebali donijeti mehanizme samoreguliranja etičnosti, poput CBS-a ili BBC-a, po kojima novinar ne može samostalno raditi prije nego prouči i prihvati njihov etički kodeks i pravilnik o izvještavanju. Oni također ocjenjuju da bismo u Hrvatskoj trebali imati instituciju pravobranitelja za slučajeve kršenja medijskih etičkih normi i prava medijskih korisnika. </p>
<p>Isto tako, trebao bi postojati telefonski broj i telefax linija na koje bi medijski korisnici mogli upućivati primjedbe na rad novinara i medija. Hrvatsko novinarsko društvo. ocijenili su, moralo bi uspostaviti suradnju s ustanovama u kojima se podučava novinarstvo, kako bi studenti dobili uvid u primjere etičkog i neetičkog rada. </p>
<p>DAMIR HERCEG</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ministar Pančić dodijelio stanove, čelnici Hvidre bojkotirali svečanost i ometali njegov govor</p>
<p>ŠIBENIK, 12. svibnja</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić predao je u petak u Šibeniku 39 obitelji stradalnika Domovinskog rata ključeve stanova u novoizgrađenim zgradama na Meterizama i Šubićevcu. Šibenska Hvidra bojkotirala je svečanost predaje ključeva.</p>
<p> Pančić je istaknuo da i ta dodjela stanova pokazuje da će država skrbiti o invalidima Domovinskog rata i ostalim stradalnicima i braniteljima, bez obzira tko bio na vlasti. Pomoćnik ministra javnih radova, graditeljhstva i obnove Zoran Klarić rekao je da se u Hrvatskoj trenutačno gradi 3.000 stanova za stradalnike Domovinskog rata te da će do kraja godine 500 stanova biti izgrađeno, ali ne i useljivo. U Šibeniku su svi stanovi koji su započeti izgrađeni i dodijeljeni.</p>
<p>Na sastanku ministra Pančića i čelnika Šibensko-kninske županije u petak ujutro rečeno je da Gradska uprava u Šibeniku mora osigurati zemljište i infrastrukturu za gradnju stanova za preostalih 82 invalida Domovinskog rata.</p>
<p>Dodjelu stanova bojkotirali su predsjednici gradske i županijske organizacije Hvidre Predrag Čibula i Josip Periša, koji su zajedno sa skupinom nezadovoljnih invalida Domovinskog rata za to vrijeme bili u svojim automobilima, parkiranima u blizini, te pljeskom i povicima ometali govor ministra Pančića. Kasnije su novinarima rekli da su se solidarizirali sa sedam do osam invalida Domovinskog rata koji su, kako tvrde, u posljednji čas izbačeni s liste za dodjelu stanova. Periša tvrdi da je to napravilo Ministarstvo branitelja na svoju ruku, ne poštujući prijedloge šibenske Hvidre. Oni optužuju Ministarstvo da je s liste izbačen i 70-postotni invalid Domovinskog rata, a stavljen invalid koji nema pravo biti na njoj.</p>
<p> Ministar Pančić je novinarima kazao da nije ni primijetio niti je znao da na dodjeli ključeva stanova nisu prisutni čelnici Hvidre te da ga to ne zabrinjava. »Predstavnici Hvidre se ponekad čudno ponašaju. Mi očekujemo od njih da nam daju pouzdane podatke o tome tko ima a tko nema pravo na stan i koji su prioriteti, ali oni znaju štititi i one koji daju krive podatke, jer se ne žele jedni drugima zamjerati«, ustvrdio je Pančić. Naglasio je da se zakon mora beskompromisno provoditi i da ne može biti iznimaka ni kada je riječ o braniteljima ili drugim stradalnicima Domovinskog rata.</p>
<p> Na pitanje zbog čega je došlo do izmjene liste za dodjelu stanova u Šibeniku u posljednji čas, odgovorio je kako je utvrđeno da dvije udovice poginulih hrvatskih branitelja s liste imaju apartmane koje iznajmljuju, a da jedan invalid Domovinskog rata ima u vlasništvu nedovršenu kuću. Za druge slučajeve nije znao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Linić: U reviziji pretvorbe neće biti nedodirljivih </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Iako najavljivan kao prvi zakon koji će Vlada uputiti Saboru, dugoočekivani zakon o reviziji privatizacije i pretvorbe konačno će pred Vladu idućeg tjedna, a nakon toga u redovnu proceduru u Sabor. No, sam problem rješavanja nepravilnosti u reviziji i pretvorbi bit će reguliran trima zakonima: zakonom o reviziji privatizacije i pretvorbe, te izmjenama zakona o Državnoj reviziji i o privatizaciji, objasnio je novinarima u petak Slavko Linić, potpredsjednik Vlade. »Proces revizije pretvorbe i privatizacije bit će dug«, kaže Linić, »i neće biti nedodirljivih jer će prijedloge moći podnositi svi građani. Glavni je cilj dati ocjenu sustava pretvorbe, zakonske regulative i provedbe tih propisa, kao i kažnjavanja nepravilnosti gdje to bude moguće, odnosno gdje se pronađu nezakonitosti«. Naglasio je kako je u javnosti uvriježeno mišljenje da bi se tim zakonom vratilo društveno vlasništvo, izgubljene dionice ili radno mjesto i da se može vratiti povijest.</p>
<p> »To nije tako. Ne postoji čarobna gumica koja može izbrisati događaje. Ekonomija tako nešto nije upoznala. Međutim, tim se propisima i procesom može otkloniti golem negativni naboj koji se povezuje uz privatizaciju i pretvorbu, konačno staviti točku na cijelu tu priču. To je nešto što činimo za budućnost«, rekao je Linić. Podsjetimo li se prijedloga nekih saborskih zastupnika o reviziji, uvijek je sporno bilo tko bi je obavljao. Na sjednici Vlade iskristaliziralo se da će se time baviti poseban odjel Državne revizije, pa treba promijeniti Zakon kako bi se dala potrebna ovlaštenja. No, sve konačne odluke, posebno one o kaznama, raspravio bi i donosio Sabor. Sve ostale institucije države, na temelju posla koji bi odradio poseban odjel, poduzimale bi mjere u područje za koje su nadležne.</p>
<p>Nadalje, prema riječima potpredsjednika Vlade, Hrvatski fond za privatizaciju izmjenama Zakona o privatizaciji imao bi pravo preispitati određene propuste nastale prilikom sklapanja ugovora o pretvorbi, kao i mogućnost njihova poništenja. »No, to će uvelike ovisiti i o događajima nakon pretvorbe, promjenama vlasništva. Mnogi koji su imali nemoralan pristup, neće se moći uhvatiti jer su se brzo riješili vlasništva«, upozorio je Linić. Na novinarsko pitanje kad bi sve moglo početi i završiti, potpredsjednik Vlade odgovorio je kako zakoni moraju proći redovitu proceduru koja ne mora biti duga. On ne vjeruje da će posao završiti do kraja mandata ovog sastava Sabora.</p>
<p>»Poseban problem su procesi pretvorbe i privatizacije u kojima je sve učinjeno u skladu s propisima, ali je moralno upitno. Tu, naravno, neće biti izravnih sankcija. Ali, ako saborski odbor koji će se time baviti, procijeni da je, primjerice bilo podosta slučajeva u kojima je jeftino kupljena neka tvrtka, promijenjena djelatnost i otpušteni radnici, može odlučiti to sankcionirati fiskalnom politikom. </p>
<p>Dakle, ako je netko kupio ugostiteljsku firmu, otpustio radnike i poslije iznajmljivao prostorije, može se odlučiti da se takvo njegovo poslovanje dodatno oporezuje nečim što nazivamo 'kaznenim poreznim stopama'. Naravno, time se ne sankcionira jedan pravni subjekt nego svi, pa je i odluka složena. Ona se može donijeti jedino nakon procjene da je u određenom segmentu to bilo pravilo, i to u većem broju slučajeva«, rekao je Linić dodajući da svaka država ima načine kako dodatno opteretiti imovinu stečenu na nemoralan način.</p>
<p>»Idući tjedan poslat ćemo poziv stručnjacima Međunarodnog monetarnog fonda da nakon 15. lipnja ponovo dođu u Hrvatsku jer smatramo da sve odgovore koje su od nas tražili možemo do tada definirati i pružiti im. Vlada je podržala prijedlog ministra Crkvenca da se stvori nekoliko radnih skupina. One bi se bavile točno određenim pitanjima i ponudile bi rješenja vezano uz ocjenu dugova, financiranja određenih projekata, poreznog sustava, trgovačke bilance, mirovinske i zdravstvene reforme i vraćanja dugova umirovljenicima«, razjasnio je Linić drugu temu sa zatvorenog dijela sjednice Vlade, održane u četvrtak.</p>
<p>MLADEN JAMBROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Šprlje: Prometna integracija nužna za gospodarski razvoj Županije </p>
<p>DUBROVNIK, 12. svibnja</p>
<p> - Svečanom sjednicom Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku je u petak obilježen Dan županije, blagdan Sv. Leopolda Mandića. </p>
<p>Županijsku nagradu za životno djelo dobio je istaknuti hrvatski povjesničar Ante Martinović. Za iznimna postignuća nagrađeni su Dobrovoljno vatrogasno društvo Korčula i dugogodišnji suradnik Zavoda za povijesne znanosti Niko Kapetanić. Plivačica Ana Sršen, članica hrvatske ekipe na Paraolimpijskim igrama, te mješoviti zbor Libertas nagrađeni su za doprinos ugledu i promicanju Županije. Za počasnog građanina Županije proglašen je zagrebački umjetnički fotograf Damir Fabijanić koji je, bilježeći ga svojim fotoaparatom, od zaborava sačuvao krajobraz od Prevlake do Stona. Djelatnicima ratne bolnice Sv. Vlaho pripala je izvanredna nagrada za iznimne napore tokom Domovinskog rata.Pozdravljajući vijećnike i goste, dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje naglasio je kako je Poglavarstvo svjesno da nema gospodarskog i drugog razvoja ako se područje Županije ne integrira i cestovno ne poveže zaobilazeći susjednu BiH. Zato je Poglavarstvo potpisalo sporazum o financiranju prostorno-prometne studije s naglaskom na cestovno povezivanje Županije, što uključuje izgradnju mosta Pelješac-Klek, rekao je župan Šprlje. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Autocestom u Rijeku: automobilima skuplje, kamionima jeftinije</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Na dionicama Zagreb - Karlovac i Kikovica - Kupjak autoceste Zagreb - Rijeka od subote će biti promijenjene cijene. Kako obavještava koncesionar, tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb, za prvu i drugu kategoriju vozila cestarina će poskupjeti, a za treću i četvrtu pojeftiniti.</p>
<p>Konkretno, za osobna vozila i motocikle (prva kategorija) ubuduće će se na dijelu od Zagreba do Karlovca plaćati 15 kuna, umjesto dosadašnjih 12, na dionici Zagreb - Jastrebarsko sedam kuna (dosad šest), a od Kikovice do Kupjaka 12 umjesto dosadašnjih deset kuna.</p>
<p>Vozila koja ulaze u drugu kategoriju, što znači osobni automobili s prikolicom, triosovinci... plaćat će dionicu Zagreb - Karlovac 25 umjesto 20 kuna, Zagreb - Jastrebarsko 12 umjesto 10 kuna i dionicu Kikovica - Kupjak 20 umjesto 15 kuna.</p>
<p> Vozila treće kategorije proći će nešto bolje. Naime, za njih će na dionici od Zagreba do Karlovca vrijediti niža cijena od 35 kuna umjesto dosadašnjih 40, na dijelu od Zagreba do Jastrebarskog 17 umjesto dosadašnjih 20, a na dionici od Kikovice do Kupjaka 28 umjesto 35 kuna.</p>
<p>Najveće pojeftinjenje uslijedilo je za vozila četvrte kategorije koja za prolaz dionicom od Zagreba do Karlovca sada moraju izdvojiti 70 umjesto 80 kuna, put do Jastrebarskog stajat će ih 35 umjesto 40 kuna, a prolazak dionicom Kikovica - Kupjak 55 umjesto 75 kuna koliko su plaćali do sada.</p>
<p>U priopćenju koncesijskog društva ističe se kako je time postupljeno u skladu s prijedlogom koje je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza još lani, vezano uz harmonizaciju cestarine na razini države. Dodaju i kako se računa da će se dio teretnog prometa, koji je dosad zbog visine cestarine išao obilaznim, dužim putovima, vratiti na autocestu te time povećati sigurnost i smanjiti gužvu na lokalnim cestama. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U travnju tisuću nezaposlenih manje </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je u travnju imala 356.226 nezaposlenih osoba, ili otprilike tisuću manje nego u ožujku (tada ih je bilo oko 357.200), potvrdila je za Vjesnik pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Zrinka Blažević. </p>
<p>Riječ je, naglasila je, o zasad neslužbenim podacima koji još nisu u cijelosti obrađeni i objavljeni u statističkom biltenu Zavoda, te o padu broja nezaposlenih koji se mogao i očekivati. »Manji broj nezaposlenih u ovim mjesecima posljedica je većeg zapošljavanja ljeti, posebice u turizmu, poljoprivredi, ili u šumarstvu. To se tako godinama ciklički ponavlja«, rekla je Zrinka Blažević. </p>
<p>Dodala je da se zasad ne može govoriti o trendu jer se tek očekuju prijave školaraca i studenata na Zavod, koji će početkom ljeta završiti školovanje. Uz to, još se nisu prijavili ni zaposlenici koji će biti obuhvaćeni najavljenim valom stečajeva. Prema njezinim riječima, nezaposlenost je obično najveća između prosinca i ožujka, dok se, slijedom sezonskoga zapošljavanja, od ožujka do rujna bilježi smanjenje ili stagnacija broja nezaposlenih. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Antunović: Treba pojačati poticajne mjere za Vukovar i stradala područja</p>
<p>Promjenom zakona država je dužna osigurati ulazak investitora u Podunavlje, istaknula je potpredsjednica Vlade na sastanku na kojem je napravljena inventura problema u Podunavlju i pronalaženje načina kako ih uspješno otkloniti</p>
<p>VUKOVAR, 12. svibnja</p>
<p> - Povratak, obnova i gospodarsko-socijalno stanje bile su teme trosatnog sastanka iza zatvorenih vrata u Vukovaru u petak. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović razgovarala je s predstavnicima lokalne uprave i samouprave Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, s čelnicima Zajednice povratnika Hrvatske, Ureda za obnovu, Zajedničkog vijeća općina i s predstavnicima mađarske nacionalne manjine. Odvojeno se sastala i s predsjednicima stambenih komisija Vukovara, Osijeka i Belog Manastira te s gospodarstvenicima. </p>
<p>Međunarodni promatrači i obnovitelji, na čelu s voditeljem OESS-ove misije Bernardom Poncetom i američkim veleposlanikom Williamom Montgomeryjem, također su bili na sastanku. »Cilj razgovora nije bilo rješavanje problema, nego njihova inventura i pronalaženje načina kako ih uspješno otkloniti«, rekla je Antunović. Dodala je da su predstavnici međunarodne zajednice pozvani kako bi bili »svjedoci otvorenog i javnog dijaloga, da bi prepoznali toleranciju, ili netoleranciju nove hrvatske vlasti i kako bi bili promicatelji Vladinih dobrih namjera u međunarodnim krugovima«. Želja je, kazala je potpredsjednica Vlade, otkloniti animozitet međunarodne zajednice prema hrvatskom narodu. </p>
<p>Posebno je naglasila da Vlada u posljednja tri, četiri mjeseca ima potporu međunarodne zajednice, koja joj ne uzima za zlo što izražava nezadovoljstvo pojedinim stavovima međunarodnih čimbenika. Antunović je mišljenja da se i bez mijenjanja zakona i bez novca u Podunavlju mogu učiniti veliki koraci većom učinkovitosti državne uprave i odgovornih institucija, te jačanjem odnosa tolerancije i objektivnosti među onima koji očekuju rješenje nagomilanih problema kako bi se izbjegle nepotrebne politizacije. </p>
<p>»Ni jedan zakon ne može riješiti probleme Vukovara. Mi u Vladi mislimo da poticajne mjere, koje ćemo aktivirati za cijelu Hrvatsku, treba pojačati za grad Vukovar i na ostalim područjima stradalim u ratu«, izjavila je Antunović. Smatra da je promjenom zakona država dužna osigurati ulazak investitora u Podunavlje koji će na tom prostoru naći svoj interes. </p>
<p>Na novinarski upit zbog čega nitko nije reagirao na obustavu isporuke električne energije tvornici Borovo, odgovorila je da je za to saznala tek nakon što je došla u Vukovar i da su formalno u pravu i Uprava Borova i HEP s obzirom na probleme koji se gomilaju duže vrijeme u oba poduzeća. Ona smatra da su krivci za taj incident oni koji neodgovorno rade svoj posao i ne odazivaju se na vapaje poduzeća Borovo. </p>
<p>No, odgovornim smatra i poslovodstvo tog poduzeća, »jer je nedovoljno odlučno u probijanju birokratskih barijera«. Antunović je izrazila zadovoljstvo razgovorima naglasivši da se stavovi sugovornika podudaraju sa stavovima Vlade. </p>
<p>LJILJANA PANDŽA</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sindikati traže od Vlade mjere za zapošljavanje i redovitu isplatu plaća </p>
<p>Predložit ćemo izmjene poreza na dobit i dohodak, kako bi se stvorili uvjeti za novo zapošljavanje i eliminiranje 'sive ekonomije', kazao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović nakon sastanka s poslodavcima i sindikatima / Ravnatelj HUP-a Željko Ivančević izjavio da Vlada treba omogućiti razvoj, a ne samo spašavati neuspješna poduzeća / Glavni tajnik SSSH Vitomir Begović upozorio Vladu da dopuni ugovor bivših vlasti s »Bechtelom«, kako bi se zapošljavali domaći radnici </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Sređivanje stanja u poduzećima u vlasništvu države, promjene u poreznoj politici, demistificiranje politike stečajeva, te izmjene radnoga zakonodavstva - paketi su mjera kojima će hrvatska Vlada u sljedećih 100 dana nastojati potaknuti gospodarski rast i novo zapošljavanje. Istaknuo je to Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi, u petak na konferenciji za novinare, a nakon sastanka čelnika Vlade s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata. </p>
<p>»Za razliku od prošlih sastanaka, na kojima se govorilo o onome što je bilo, na ovome se raspravljalo o sljedećih 100 dana Vlade, i to je novi korak u našemu komuniciranju«, ocijenio je ministar Vidović. Inače, na sastanku s poslodavcima i sindikatima bio je premijer Ivica Račan, zamjenik premijera Goran Granić, potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija Mato Crkvenac, glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević te predstavnici pet sindikalnih središnjica. </p>
<p>»Sindikalci i poslodavci su izrazili mišljenje da vladajuća koalicija ima potencijal te da ona trenutačno nema alternativu, što smo mi shvatili kao ozbiljnu podršku«, rekao je ministar Vidović. </p>
<p>Govoreći konkretnije o najavljenim paketima mjera, Vidović je istaknuo da će Vlada razvrstati tvrtke prema udjelu državnoga vlasništva, nakon čega će, kao ozbiljan poslodavac, preuzeti svoje obveze. »Predložit ćemo izmjene poreza na dobit i dohodak, kako bi se stvorili uvjeti za novo zapošljavanje i eliminiranje 'sive ekonomije'«, kazao je Vidović. »Potrebno je demistificirati politiku stečaja, jer ima dosta dokaza da stečaj može biti novi početak, a ne kraj poduzeća«, rekao je Vidović.</p>
<p> »Izmjene radnoga zakonodavstva već su u tijeku, a naći će se i na dnevnome redu Gospodarsko-socijalnog vijeća ovaj mjesec«, dodao je Vidović. »Socijalni partneri morati uložiti dosta truda u dogovor, zbog suprotstavljenih interesa. Promjene će se voditi pod devizom - siguran radnik, siguran poslodavac«, istaknuo je Vidović. »Neki pozitivni Vladini potezi su slabašno zabilježeni u javnosti, na što su nas upozorili kolege sindikalci i poslodavci, ali mi ćemo se zajednički potruditi da to ispravimo«, zaključio je ministar Vidović. </p>
<p>»HUP pozitivno ocjenjuje sto Vladinih dana, a veseli nas najavljen proaktivni pristup Vlade sa sve više rješenja i mjera«, rekao je Željko Ivančević, te dodao da »paket mjera treba, reformom poreznog sustava i poticanjem investicija, izvoza i zapošljavanja, omogućiti razvoj, a ne samo spašavati neuspješna poduzeća, kako je to bilo dosad«. </p>
<p>Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Vitomir Begović rekao je kako su sindikati od Vlade zatražili konkretne mjere za zapošljavanje i redovitu isplatu plaća. Govoreći o američkoj tvrtci »Bechtel«, Begović je kazao kako je bivša Vlada ugovorila s tom tvrtkom poslove bez klauzule o zapošljavanju domaće radne snage. </p>
<p>»Doznali smo da 'Bechtel' namjerava zaposliti radnike iz Turske«, rekao je Begović, zatraživši od Vlade da dopuni ugovor s 'Bechtelom', kako bi se zapošljavala domaća radna snaga. »Hrvatski zavod za zapošljavanje imao bi pritom obvezu da izvrši prekvalifikaciju radne snage«, predložio je Begović. »Funkcioniranje pravne države je na vrlo niskoj razini, a u javnosti se često stvaraju negativni naboji. Stoga ih je potrebno okrenuti u pozitivnom smjeru«, rekao je Begović, zaključivši kako svatko mora dati svoj doprinos izlasku iz krize i napretku zemlje. </p>
<p>ANUŠKA FJOROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Đapić najavio prosvjede od Vukovara do zagrebačkoga Markova trga</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> - Hrvatska desnica oštro će se usprotiviti pokušajima državnog vrha da ugrozi temelje Domovinskog rata. HSP će pokrenuti žestoku kampanju i organizirati prosvjede koji će početi u Vukovaru, a završiti na Markovu trgu u Zagrebu, izjavio je u petak predsjednik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za novinare u Splitu. »Ponašanje HDZ-a bilo je 'pučka škola' prema onome što rade premijer Ivica Račan i predsjednik Stipe Mesić, čija se politika svela na dvorsko spletkarenje«, rekao je Đapić. </p>
<p>HSP podupire nedavni prosvjed branitelja u Splitu, ali odbacuje optužbe, kako je rekao, režimskih novinara, da pravaši stoje iza pokušaja miniranja turističke sezone. »Ljevica na vlasti uporno pokušava ocrniti HSP i uplašiti hrvatski narod jačanjem ekstremne desnice kako bi nas marginalizirala i posvađala s narodom«, ustvrdio je Đapić i dodao kako »nitko ne može osporiti to da je upravo hrvatska desnica izišla na ulice, na što je HSP osobito ponosan«. Više nema sumnje u to da je Vladina politika usmjerena protiv nacionalnog identiteta i ponosa Hrvata, kazao je Đapić, poručivši da je zadaća HSP-a »duhovno mobilizirati snage koje su stvarale Hrvatsku«. </p>
<p>Borit ćemo se svim dopuštenim sredstvima protiv onih koji pokušavaju potkopati temelje hrvatske državnosti i zato podupiremo svaki prosvjed protiv »opasne politike državnog vrha«, naglasio je čelnik HSP-a. »Veličanjem ulaska Hrvatske u Partnerstvo za mir pokušava se kod građana stvoriti dojam kako nova vlast nešto radi. Nemamo ništa protiv ulaska u Partnerstvo za mir, ali zašto ne kažu hrvatskom narodu da je cijena koju je Hrvatska za to platila bila previsoka«, upitao je. </p>
<p>Ocijenivši stanje u medijima »katastrofalnim«, Đapić se osvrnuo na »podmetanje« Jutarnjeg lista. Naime, Jutarnji je u izvještaju sa splitske konferencije potpredsjednika LS-a Zlatka Kramarića objavio da je Kramarić izričito optužio Đapića za iniciranje nereda na Poljudu. Iako mu je Kramarić kazao da on takvo što nikad i nigdje nije rekao, Đapić se u to uvjerio tek kad su mu novinari splitskih redakcija, koji su nazočili Kramarićevoj konferenciji, potvrdili da potpredsjednik LS-a ni jednom riječi nije spomenuo Đapića i HSP. </p>
<p>Na kraju, Đapić je optužio Vladu za kršenje Ustava, naglasivši da se ona ne smije odreći Hrvata u BiH o kojima je dužna skrbiti. »Istodobno, Vlada nema ništa protiv masovnog povratka Srba u Hrvatsku, što je i logično, jer su Srbi njihovo biračko tijelo«, zaključio je Anto Đapić.</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nema ni govora o prekidu isporuke lijekova, jer će uskoro novac stići! </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Nema ni govora o tome da će bolesnici ostati bez lijekova, ili da bi ljekarne ili veledrogerije mogle prestati izdavati i isporučivati medikamente! </p>
<p>Vijest, koja je objavljena u jednome dnevnom listu u petak, nije istinita i nema nikakva razloga da pacijenti osjećaju strah ili zabrinutost, potvrdili su za Vjesnik u petak i predsjednik uprave najveće hrvatske veledrogerije »Medike«, ali i predsjednik Vijeća Hrvatske ljekarničke komore (HLJK).</p>
<p>»Nemamo nikakvu namjeru zaustaviti isporuku lijekova, premda 'Plivinih' i 'Belupovih' proizvoda imamo u ograničenim količinama. Pred nama je, naime, potpisivanje ugovora o cesiji, kojim bismo dobili oko 400 milijuna kuna za lijekove koje smo odavno isporučili«, rekao nam je mr. Mladen Kovačić, predsjednik Uprave »Medike«. </p>
<p>Ugovorom o cesiji vezani su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), veledrogerije i ljekarne, a njime će se, napokon, platiti lijekovi izdani potkraj prošle godine, odnosno od 42. do 52. tjedna. Novac bi na račune veledrogerija trebao stići sljedećega tjedna, a time će se i zatvoriti lanac potraživanja za prošlu godinu. Od sljedećega tjedna zdravstvo napokon više neće dugovati niti lipe za lijekove koje je potrošilo prošle godine!</p>
<p>Istu nam je vijest potvrdio i mr. Darko Takač, predsjednik Vijeća HLJK-a. Dapače, Takač nam je otkrio i da bi ovih dana Zavod za zdravstveno osiguranje trebao platiti ljekarnicima za njihov rad u siječnju, a naglašava i da je hrvatsko tržište dobro opskrbljeno lijekovima.</p>
<p>»Izjava Udruge poslodavaca ljekarnika Hrvatske, o tome da će prekinuti isporuku lijekova, štetna je i u svakome slučaju neprihvatljiva. Hrvatska ljekarnička komora ograđuje se od takvih najava, jer smatra da su napokon postignuti pozitivni pomaci u plaćanju dugova, te da ne postoje nikakvi razlozi za prekid izdavanja lijekova«, rekao nam je Takač.</p>
<p>Komora također moli pacijente da se ne prepuste panici te da ne traže od svojih liječnika više kutija lijekova. Za takve zahtjeve doista nema potrebe, a mogu samo izazvati suprotan učinak - da medikamenata doista nestane.</p>
<p>»U pismu Udruge poslodavaca ljekarnika posebno je neprihvatljiva forma javnoga linča prema nekim bivšim i sadašnjim djelatnicima Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. To nije način razgovora koji je primjeren ljekarničkoj struci«, istaknuo je Darko Takač.</p>
<p>Do predsjednika Predsjedništva Udruge poslodavaca ljekarnika Hrvatske mr. Zlatka Počuče u petak nismo uspjeli doći. Međutim, doznali smo da Udruga priprema pismo, u kojemu ima namjeru demantirati napise objavljene u dnevnome tisku od petka. (Tanja Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Radin: Manjine će nešto konkretno dobiti tek kad</p>
<p> se u Ustavni zakon uvrsti i manjinska samouprava</p>
<p>Zastupnički dom Sabora u četvrtak je prihvatio izmjene Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, oko čega se u zadnje vrijeme vodila žestoka polemika. Što o tome kaže saborski zastupnik talijanske manjine dr. Furio Radin?</p>
<p> • Jeste li zadovoljni izmijenjenim Zakonom?</p>
<p>- Zadovoljan sam zato što se prvi put nabrajaju sve manjine iz popisa 1991. i zato što je rješenje provizorno, jer Vlada u roku šest mjeseci mora ponuditi integralno rješenje. Zadovoljan sam i zato jer su ukinuti kotarevi Glina i Knin koji su bili rješenje iz prošlosti. A bit ću potpuno zadovoljan kad se u Zakon uvrsti i model manjinske samouprave. </p>
<p> • Što će manjine dobiti izmijenjenim Zakonom?</p>
<p>- Dobit će nešto konkretno kad se u Ustavni zakon uvrsti manjinska samouprava koja mora predstavljati rješenje koje nije teritorijalno, već funkcionalno, kao što ga imaju Mađarska i Slovenija.</p>
<p>• Znači li to da je ovo tek privremeno, kompromisno rješenje?</p>
<p>- Obvezali smo Vladu da izradi integralni prijedlog Ustavnog zakona, jer mnoge stvari u tom zakonu nisu jasne, od terminologije do toga da je suvišno zvati ga Zakonom o ljudskim pravima, kad samo jedan članak govori o tome, a svi ostali o manjinskim pravima. No, najvažniji razlog zašto smo obvezali Vladu je taj što smatramo da nije artikulirana manjinska samouprava, tj. način ostvarivanja kulturne autonomije.</p>
<p> • Hoće li izmijenjeni Zakon olakšati ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije?</p>
<p>- Hoće. Što se tiče Partnerstva za mir, mislim da to i nije bio uvjet. Ti su zakoni važni prije svega za nas same. Kad kažem ti zakoni, mislim na paket zakona, jer su daleko važniji Zakon o školstvu i Zakon o uporabi manjinskog jezika i pisama. </p>
<p> • Jeste li zadovoljni i prihvaćanjem Zakona o uporabi manjinskog jezika i pisma te Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina?</p>
<p>- Vrlo sam zadovoljan prihvaćenim Zakonom o obrazovanju na jezicima manjina, jer su skoro sve naše primjedbe prihvaćene. Kod Zakona o uporabi manjinskog jezika su intervencije bile veće, ali je i tim Zakonom talijanska zajednica zadovoljna. On će biti to bolji što će se politički sustav više decentralizirati. Što će veća biti samouprava, to će Zakon imati veću snagu. </p>
<p> • Što je pozadina odbijanja Županijskog doma da uvrsti promjene Ustavnog zakona o pravima manjina? </p>
<p>- Postoje dvije teorije. Po prvoj, u Županijskom domu većinu ima HDZ koji se ne slaže sa Zakonom, pa je razumljivo da se postavljaju prepreke. Po drugoj, potez Županijskog doma je izraz želje Doma da ga se više uvažava, jer postoji mišljenje da je on nepotreban. Mislim da su obje teorije točne.</p>
<p> • Kako komentirate polemiku oko toga između Tereze Ganze-Aras (LS) i Mate Arlovića (SDP), to više što ste i sami imali polemiku s Arlovićem oko Ustavnog zakona?</p>
<p>- Izbjegavao sam komentirati moju polemiku s Arlovićem, pa nemam potrebe komentirati ni njegovu polemiku s Terezom Ganza-Aras. </p>
<p> • Otkud strah da bi izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stvorile temelji za neku buduću političku autonomiju, čega se boje neki iz ove vlasti, kao i bivša HDZ-ova vlast?</p>
<p>- To je vjerojatno izraz emotivna naboja što ga ima riječ autonomija u Hrvatskoj zbog događaja u 19. stoljeću. Izbjegavam govoriti o autonomiji vezano uz manjinsko pitanje, osim u značenju kulturne autonomije koja je i u Ustavu. Odbijam to ne zato jer sam protivnik autonomije, već zato što ne želim da se to pitanje prelama preko leđa manjina. Većinski narod se mora dogovoriti o tome koliko će političke moći decentralizirati. Decentralizacija nije ništa drugo nego sinonim za autonomiju, a autonomija nije ništa drugo nego približavanje što više moći odlučivanja pojedincu i lokalnoj sredini u kojoj živi. Sve druge definicije autonomije veliko su manipuliranje.</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000513].
|
