NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000413].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217531 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što je Vlada nacionalnog jedinstva znala o zločinima u Gospiću 1991. godine?</p>
<p>Mate Granić: Sjećam se da smo dobili informaciju o nestanku ljudi i naša reakcija je odmah bila da se krene s energičnom istragom, i to odmah / Bosiljko Mišetić: Da je Vlada imala bilo kakvih spoznaja o zločinima, svatko bi u sklopu svojih nadležnosti nešto poduzeo / Vlatko Pavletić: Možda su pojedinci u vojsci i policiji nešto o tome znali, ali ja nisam</p>
<p>ZAGREB,12. travnja</p>
<p> - Što se točno dogodilo u Gospiću 1991. godine? Hoće li grobnice koje će istraživati haaški forenzičari otkriti da su u njima srpski civili, hrvatski policajci, žrtve koje su u jame pobacali partizani 1945. godine, »beli orlovi«, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi Vojislava Šešelja koji su sudjelovali u napadu na Gospić 1991. godine? Jesu li navodne zločine počinili pripadnici hrvatskih Oružanih snaga, predvođeni nekim generalima za koje je, navodno, pripremljena optužnica u Haagu? Pitanja su to koja ovih dana ponovno pune novinske stupce, a u ponuđenim odgovorima šire se sada kojekakva nagađanja, pogotovo nakon dolaska haaških istražitelja koji trebaju istražiti lokacije masovnih grobnica i otkriti ima li, koliko i čiji su posmrtni ostatci u njima.</p>
<p>Stanovnici gospićkoga kraja ogorčeni su pričama o Gospiću kao »gradu koljača«. Hrvatski se branitelji također protive »gospićkom slučaju«, smatrajući da se i time kriminalizira Domovinski rat u koji su »išli srcem, braneći domovinu«. Različito događaje iz tog vremena sada tumače i članovi svojedobne Vlade nacionalnog jedinstva, na čelu s Franjom Gregurićem, tadašnjim premijerom. Neki tvrde da nemaju nikakvih spoznaja o zločinima u Gospiću, neki pak kažu da se za to znalo i da je istraga pokrenuta, neki upućuju na pojedince u policiji i vojsci ne navodeći imena... Što o svemu tome kažu, devet godina poslije, neki članovi Gregurićeve vlade nacionalnog jedinstva?</p>
<p>»Vlada je dobila određene informacije o nestanku ljudi. Znam da je na sjednici užega kabineta, na kojoj smo bili tadašnji premijer Gregurić, gospodin Ramljak, Tomac i ja, stajalište bilo da se hitno reagira. To znači da se obavijesti Predsjednika, kao i gospodina Manolića te da se najenergičnije odmah zatraži istraga«, kaže Mate Granić, predsjednik stranke Demokratskog centra (C), tadašnji potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva. U to je doba Josip Manolić bio predstojnikom Ureda za nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Granić podsjeća da je tada u Zagreb dolazio i Ante Karić, tadašnji šef Kriznog stožera za Liku, kao i da je »gospodin Orešković nakon toga bio zatvoren jedno vrijeme. To su bile stvari na koje je Vlada tada mogla utjecati«. Što se tiče istrage, Granić tvrdi da su je »preuzeli drugi organi«, ali da bi o svemu tome najviše mogao reći Manolić. »Sjećam se da smo dobili informaciju o nestanku ljudi i naša reakcija je odmah bila da se krene s energičnom istragom, i to odmah. Znam da su svi jednako razmišljali o tome«, zaključuje Mate Granić.</p>
<p>Odvjetnik Bosiljko Mišetić je u Vladi nacionalnog jedinstva bio ministar pravosuđa. U izjavi Vjesniku, u srijedu, na pitanje o tome kako je Vlada reagirala na prve činjenice o navodnim zločinima u Gospiću, odgovara: »Vlada je u to doba imala toliko posla da je non-stop zasjedala. No, ne sjećam se da su se na sjednicama spominjali neki zločini«. Na pitanje o tome je li tadašnja Vlada znala za zločine u gospićkom kraju, odgovorio je: »Da je znala, reagirala bi. Pa, nije to bila idiotska vlada, već vlada civiliziranih ljudi. Da je imala bilo kakvih spoznaja, svatko bi u sklopu svojih nadležnosti nešto poduzeo. Nije to bila tunguzijska, divlja vlada«. Mišetić, doduše, konstatira da su to bila »doista turbulentna vremena« u kojima je bilo »teško sve kontrolirati« te ističe: »Vlada je tada imala vrlo važnih poslova i nikad nikome ne bi palo na pamet preferirati ili, sačuvaj Bože, podržavati, odnosno prikrivati nešto takvo«.</p>
<p>Bosiljko Mišetić je reagirao i na izjave pojedinih svjedoka, koji se sada javljaju i tvrde da je zbog gospićkih zločina pokrenuta istraga prije dvije i pol godine, ali je ubrzo prekinuta: »Sada je navala frustracija raznih ljudi, ali to je njihov i problem onih koji to od njih naručuju. Uostalom, ako su imali odvažnosti, zašto nisu odmah regirali i ako se pozivaju sada na principijelnost, što nisu odmah rekli da su počinjeni zločini. Ako pak tvrde da su to i prije rekli, naka sada kažu - kome.« Mišetić također podsjeća da on tada nije spadao u uži Vladin kabinet te ističe da nije u redu da se prejudiciraju zločini prije nego se dokaže da su počinjeni. Tvrdi da bi osobno, kao tadašnji ministar pravosuđa, reagirao da je bilo što znao o zločinima. Sada, gotovo devet godina poslije, kad su puni mediji članaka o žrtvama ratnih zločina iz 1991. u Gospiću, na pitanje o tome vjeruje li da su zločini o kojima se piše i koje upravo istražuju haaški forenzičari doista počinjeni, odgovara: »Uvjeren sam da nisu. Ne znam tko bi ih počinio«.</p>
<p>Akademik Vlatko Pavletić, ministar prosvjete, kulture i sporta u Gregurićevoj vladi, rekao je Vjesniku da o gospićkim zločinima »zaista nije imao nikakvih spoznaja« kao ni ljudi s kojima je kontaktirao. »Možda su pojedinci nešto o tome znali«, napominje Pavletić, koji također nije bio član užega Vladina kabineta. Na pitanje o tome na koje pojedince aludira, odgovorio je da misli na pojedince u vojsci ili policiji, ali nikoga nije imenovao. No, akademik Pavletić drži da bi tadašnja Vlada sigurno raspravljala o zločinima da je nešto o tome znala.</p>
<p>Miroslava Rožanković i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Navijači Dinama i Hajduka sada vrijeđaju i fizički napadaju svoje dojučerašnje idole!</p>
<p>Ako instrumentalizirate navijače, dakle, ako dajete legitimitet nasilju kad vam to odgovara, možete biti sigurni da će se u jednom trenutku to nasilje okrenuti protiv vas /Kad je navijač u funkciji politike, nema mogućnosti da drukčije završi nego ovako, čega smo bili svjedoci, mišljenja je sociolog Srđan Vrcan</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Bijes navijača i nasilje usmjereno protiv dojučerašnjih ljubimaca uistinu je potpuno nova pojava na hrvatskoj sportskoj sceni. Neredi, prijetnje i fizički sukobi navijača s donedavno obožavanim nogometnim veličinama nisu samo glavno obilježje ovoga posljednjeg prvenstvenog kola, već zacijelo i cijelog recentnog prvenstva. </p>
<p>Do sada bi navijači za igrače voljene momčadi ubijali, sada ih - ubijaju, prokomentirao je jedan novinar na splitskim tribinama u trenutku dok je jedan odrasli navijač, star četrdesetak godina, trčao za Hajdukovim nogometašem Ivanom Lekom koji je spas potražio svjetskim rekordom na 100 metara u - svlačionici pod ključem. </p>
<p>- To je doista potpuno nova pojava u našem nogometu. Eto, Hajduku se ovo nije dogodilo u njegovoj povijesti. Do sada bi navijači tukli protivničke igrače ili navijače, nikad igrače vlastite momčadi. Vidjeli ste i sami na televizijskoj snimci, vinovnici nereda na travnjaku nisu bili dječaci, već odrasli ljudi. Dakle, nije to više navijačka igra zbog igre, ludizam, već točka usijanja cijelog stanja, komentirao je posebno za Vjesnik sociolog i publicist, napose poznat po brojnim napisima i publikacijama vezanim za temu navijačkog nasilja, Srđan Vrcan. </p>
<p>Ruku na srce, hrvatski nogomet već dugo ima silnih problema s navijačkim nasiljem, još iz doba Jugoslavije, kada smo mnoge stvari propustili nazvati pravim imenom. Još i danas će se sukobi Dinamovih ili Hajdukovih navijača s pristalicama Crvene zvezde ili Partizana kao u legendi nazivati »uvertirom Domovinskog rata«. O huliganizmu, kojeg je naravno bilo, ni riječi. Navijači hrvatskih klubova jesu tada bili diskriminirani i proganjani, u to nema sumnje. No, da su bili skloni huliganskim trendovima, uopće nije upitno. Uostalom, tih osamdesetih godina to je bio trend u cijeloj Europi. Za pojašnjenje tih slučajeva neka nam posluže primjeri da su navijači Dinama, kada više nije bilo suparnika iz srpskih klubova, našli smrtne neprijatelje u Hajdukovim navijačima, i obratno. U Srbiji, pak, »zvezdašima« više ne nedostaju Zagrepčani ili Splićani, oni mlate po »partizanovcima« iz svih oružja. </p>
<p>Mnogi sociolozi bez ustručavanja će zaključiti kako su »stadioni najbolji pokazatelji stanja društva u dotičnom trenutku«. Mi bismo potkrjepljujući tu tezu mogli napomenuti slučajeve iz 1990. godine, sukob Dinamovih navijača s pristalicama Crvene zvezde na maksimirskom stadionu, ili utrčavanje Hajdukovih navijača na teren, slično kao i sada protiv Šibenika, na utakmici protiv Partizana kada je spaljena jugoslavenska i postavljena hrvatska zastava pokraj travnjaka. Nekoliko mjeseci kasnije započeti su oružani sukobi Hrvata i Srba, sukobi koji su se bez oružja pod krinkom navijaštva vodili nekoliko mjeseci prije na stadionima. </p>
<p>Stadion je tada pokazao što bi se moglo dogoditi u skoroj budućnosti. Onda smo desetak godina imali sukobe Dinamovih i Hajdukovih navijača koji su zorno najavljivali sukob »metropole i provincije«, koji još uvijek toliko pritišće naše društvo. I tu je stadion imao svoju premijernu, najavljivačku ulogu. Sada, ponavljamo, prvi put navijači su se okrenuli protiv igrača iz momčadi za koju navijaju. </p>
<p>Novo vrijeme? Što navijači igračima ponajprije zamjeraju, što ovi najsvježiji događaji najavljuju?</p>
<p>U svojim nasilničkim istupima (a mediji im daju iznimno velik publicitet, najčešće neopravdano) navijači igračima predbacuju »zgrtanje velikog novca dok oni gladuju«. Govore li istinu? Možda i govore, no prema riječima sociologa Vrcana problem je u instrumentalizaciji tih istih navijača. Dakle, mišljenje tog sociologa dodiruje tezu kako se navijači - iskorištavaju! </p>
<p>- Sve se to moglo i očekivati. Kada je navijač instrumentaliziran u funkciji politike, onda nema mogućnosti da drugačije završi nego ovako čega smo bili svjedoci. Zašto se sve ovo događa? Zbog jednostavnog razloga, ako instrumentalizirate navijače, dakle ako dajete legitimitet nasilju kada vam to odgovara, onda možete biti sigurni da će se u jednom trenutku to nasilje okrenuti protiv vas. U najgorem mogućem obliku i najvećem opsegu. Nažalost, oni koji koriste navijače najčešće nisu spremni prihvatiti cijenu da će se to nasilje okrenuti protiv njih. To se upravo sada događa, kaže Vrcan. </p>
<p>Istaći će još Vrcan da se svi varaju kako je ovo neka nova spontana pojava, napomenut će da je »to samo nova instrumentalizacija od novih ljudi u nogometu«.</p>
<p>- Svi u nogometu navikli su raditi na isti način. Sada su samo drugi akteri, ali tekst je isti, napominje Vrcan. - Najveći je problem u tome što klubovi, a znamo tko ih vodi, daju navijačima za pravo, pruža im se podrška, stavlja ih se čak u uprave klubova i, što je nevjerojatno, ti isti navijači primaju i plaću za to što rade....</p>
<p>Na primjedbu kako se utakmice hrvatskoga nogometnog prvenstva više uopće ne mogu organizirati bez opasnosti po život što navodi na zaključak kako bi se »možda trebalo pribjeći i prekidu cijelog prvenstva«, Srđan Vrcan odgovara na zanimljiv način. </p>
<p> Za vrijeme studentskih nemira u Francuskoj 1968. godine egzistirala je parola »Nema sveučilišta u zlatu kada je društvo u govnima«. Za lakše shvaćanje ove teme ja bih tu parolu parafrazirao: »Nema zlatnih navijača kada je nogomet u govnima«. - Nasilja među navijačima u sportu ima uvijek, pitanje je samo kako je i zbog čega artikulirano. Ovo što se kod nas događa naš je kuriozitet. Suvremeni nogomet ne ide u tom pravcu, taj pravac zasad držimo samo mi. U detalje oko prekida prvenstva ne bih ulazio...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Osamstotinjak torcidaša sukobilo se s policijom </p>
<p>Desetak minuta prije kraja prvenstvenog nogometnog susreta između »Hajduka« i »Šibenika« na poljudskom stadionu izbio je incident u kojem su na travnjaku i oko stadiona lakše ozlijeđena šestorica policajaca.</p>
<p>Na kriminalističkoj obradi u splitskoj policiji još su navijači »Hajduka« Goran P. (38) i Damir P. (27), koji su prijavljeni za prekršaj javnoga reda i mira. Identifikacija ostalih počinitelja i utvrđivanje štete je u tijeku. Organizator susreta bit će prijavljen za povredu Zakona o javnom okupljanju. Po obavijesti iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u 80. minuti susreta, nakon vodstva gostujuće momčadi, četvorica navijača sa sjeverne tribine utrčala su u teren. Istodobno, skupina od tristotinjak torcidaša, probijajući redarsku službu, krenula je na tartan stazu, razbijajući željezna vrata na ulazu u teren. Dok su policajci sprječavali ulazak na travnjak, navijači su ih gađali limenkama, drvenim letvama i kamenjem. U međuvremenu stiglo je i policijsko pojačanje koje je ispraznilo sjeverozapadni dio stadiona. Pošto je izašla iz stadiona, skupini koja je pokrenula nerede pridružilo se i petstotinjak navijača, koji su utakmicu pratili s ostalih poljudskih tribina da bi policajce koji su ih potiskivali prema središtu grada udruženi nemilice udarali svim dostupnim predmetima.</p>
<p>Dosad su zabilježena oštećenja šest policijskih vozila, razbijena su stakla na trima prodavaonicama, na dva kioska i jednom ugostiteljskom objektu te dva stakla na »Prometovom« autobusu broj 17, koji prometuje na relaciji Poljud - Trstenik. Vjesnik doznaje da će se u identifikaciji ostalih izgrednika upotrijebiti i video-snimka splitsko- dalmatinske televizije ATV. Zanimljiv je podatak da je prošle i ove godine za prekršaj Zakona o javnom redu i miru na utakmicama u Splitu prijavljeno 113, a procesuirane su 34 osobe. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Skandal u američkom novinarstvu: Psychokilleri na CNN-u!?</p>
<p>ZAGREB, 12. travanja</p>
<p> - Otkriće da su medijske kuće CNN i National Public Radio (NPR) dopustile da za vrijeme rata na Kosovu u njihovim studijima sjede vojni stručnjaci za psihološko ratovanje (pripadnici američkih oružanih snaga) podiglo je u Sjedinjenim Državama prilično veliku prašinu, osobito u novinarskim krugovima. Nešto prije toga udruga novinara oštro je zamjerila Bijeloj kući što se složila da intervju s Billom Clintonom obavi mladi glumac Leonardo Di Caprio, koji jest nacionalna i svjetska filmska zvijezda, ali je na području novinarstva »simpatični amater« koji, koristeći se privilegiranim statusom i popularnošću, profesionalcima oduzima posao.</p>
<p>Afera s vojnim specijalcima u samom srcu američke televizijske i radijske moći mnogo je neugodnija. Amerikanci su neobično ponosni na činjenicu da njihovi novinari, ako imaju valjane dokaze, mogu s vlasti srušiti i predsjednika države. Nepristranost, točnost i realnost informacija moraju pratiti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i žurnalističku aktualnost. Manipulacija, laganje, prljavi trikovi i izmišljanje ogromnoj većini američkih novinara nešto su potpuno neprihvatljivo tako da je dobar dio njih prenerazila činjenica da su čak i u vrijeme ratne krize uz njih sjedili oni čiji je posao psihološko-propagandno djelovanje i svjesno obmanjivanje.</p>
<p>Pentagon se požurio objasniti da je riječ o »novacima« iz struke kojima je omogućeno da u civilnim medijima na licu mjesta promatraju kako se »proizvode kvalitetne informacije« te da je takav pristup potreban zbog njihovog usavršavanja. No, u zbilji ipak nije riječ o naivnim nevježama i početnicima. Oni koji su se motali po CNN-u i NPR-u pripadnici su postrojbi za psihološke operacije - PSYOP (Psychological Operations) čija je osnovna svrha psihološko utjecanje na neprijateljske, savezničke i vlastite oružane snage i stanovništvo kako bi američka vojska lakše obavila borbene zadaće, a u miru pojačala propagandni učinak, sve u korist globalne moći SAD-a. U PSYOP postrojbama okupljeni su stručnjaci iz područja psihologije, sociologije, politologije, povijesti, ekonomije, lingvistike i sl. Njihova aktivnost stoga uživa visokoprofesionalnu reputaciju u vojnim krugovima. Razina obuke PSYOP-ovaca je takva da mnogi od njih, kad odu iz vojske, završavaju u CIA-i, FBI-ju ili antiterorističkoj policiji.</p>
<p>Američkim novinarima ne smeta što ti ljudi i ustanove postoje, nego što se usuđuju prijeći crtu koja razdvaja vojne od civilnih, građanskih djelatnosti. Jer, u svijesti obrazovanog američkog novinara, PSYOP je sinonim za skupinu tajnovitih osoba koje sve što su naučile o ljudskoj psihi i slabostima usmjeravaju prema određenoj populaciji i to po kriteriju »svoj«, »neutralni« i »tuđi«. To nije daleko od istine. Pripadnik PSYOP-a (profesionalni vojnik) prije svega ispituje zarobljenike i prebjege, zatim se osposobljava za primjenu »prljavih obmana« (dirty tricks) te sudjeluje u izravnom ili neizravnom teroru protiv osvjedočenih neprijatelja SAD-a. Aktivni članovi PSYOP-a ne dolaze iz Hollywooda, nego iz Fort Bragga - velike američke vojne baze u kojoj se grupiraju i obučavaju specijalne postrojbe kopnene vojske SAD-a. Skupine su usmjerene na operacije na točno određenim područjima: Istočna Europa, Rusija i bivše sovjetske republike (glavne baze su u Njemačkoj), Daleki istok (operativno središte je na Okinawi) i Jugoistočna Azija (baze u Tajlandu).</p>
<p>Četvrtka skupina PSYOP-a u svom sastavu ima čak četiri bataljuna (1., 6., 8. i 9.) s ukupno 965 ljudi, strogo specijaliziranih. Ta je skupina bila angažirana u svim lokalnim ratovima koje su vodile Sjedinjene Države - od Vijetnama do Kosova. Svaki bataljun raspolaže pokretnom radijskom postajom, televizijskim predajnikom, opremom za prisluškivanje i reprodukciju materijala, pokretnom tiskarom, fotolaboratorijem, razglasnim uređajima na vozilima i letjelicama, kinoaparaturama, videotehnikom i sl. Četiri preuređena transportna aviona tipa EC-130 Comet Solo imaju ugrađene radio, televizijske i zvučne predajnike i mogu otpremiti ljudstvo gdje god je potrebno.</p>
<p>Sve u svemu PSYOP okuplja onaj dio vojne elite koji ne obrađuje druge ljude klasičnim militarističkim sredstvima. Zato se sada i udruzi američkih novinara čini da je bolje u vlastitim redovima imati i 100 bezazlenih Leonarda Di Caprija, nego i jednoga PSYOP-ovaca, pa makar i šegrta.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Otvoren peti Zagrebački festival slastica</p>
<p>Festival slastica održava se do 14. travnja u restoranu »Lenuci« na Zrinjevcu/ Cijena ulaznice 25 kuna, a uključuje kolač i piće/ Izlaganje slastica i natjecanja po skupinama</p>
<p>U srijedu je u restoranu »Lenuci« na Zrinjevcu otvoren 5. Zagrebački festival slastica, a trajat će do petka, 14. travnja. Festival s promidžbenim, turističkim i gastronomskim značenjem ove se godine održava pod nazivom »Slatke uskrsne čarolije«.</p>
<p> Otvorenju je bila nazočna i Milka Mesić, supruga predsjednika Republike. </p>
<p>- Svrha petog Zagrebačkog festivala slastica je prije svega humanitarna jer je sav prihod namijenjen za podmirenje troškova ljetovanja 200 djece smještene u SOS-dječjim selima Lekenik i Ladimirevci, rekla je tom prigodom Mariza Katavić, predsjednica udruge SOS-Dječja sela Hrvatska. </p>
<p>Među slasticama veliku pozornost posjetitelja privukli su »šestinski šeširi«, uskrsna košara slastičarne »Vincek« te torta »Gospodskog kluba Žufika«. </p>
<p>Za razliku od prošlih, ove su se godine prigodnom izložbom autohtonih uskrsnih poslastica Festivalu odazvala pojedina veleposlanstva u Hrvatskoj, a napravljena je i retrospektiva nagrađenih slastica s protekla četiri Festivala. Dio izložbenog prostora u restoranu uljepšali su radovi djece zagrebačkih vrtića. </p>
<p> Izlaganje slastica i natjecanja ove su godine organizirana po skupinama. U prvoj skupini natjecat će se vlasnici privatnih zagrebačkih slastičarnica, u drugoj majstori zaposleni u poznatim zagrebačkim hotelima te u trećoj slastičari zaposleni u zagrebačkim restoranima i kavanama. Cijena ulaznice je 25 kuna, a uključuje kolač i napitak. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>GONG poziva građane da budu promatrači zagrebačkih izbora</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Projekt GONG-a 'Otvoreni Sabor', koji smo najavljivali nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora, konačno je profunkcionirao, što znači da se GONG-ovi promatrači nalaze na saborskoj galeriji«, rekla je u srijedu na konferenciji za novinare Aleksandra Kuratko, glasnogovornica udruge »Građani organizirano nadgledaju glasanje«.</p>
<p>Ona je izvijestila javnost da je GONG uspio dogovoriti sa saborskim službama da zainteresirani građani koji su se prijavili u GONG, obiđu Sabor uz stručnu pratnju, kako bi se upoznali s poviješću hrvatskog državnog Sabora i načinom njegova djelovanja.</p>
<p>Glasnogovornica GONG-a Kuratko i koordinator GONG-ova Regionalnog ureda Zagreb Igor Mirković, također su pojasnili modele predstojećih izbora za Gradsku skupštinu Zagreba i Gradsko vijeće Velike Gorice, koji će se održati 7. svibnja 2000. godine. Građani daju dva glasa: jedan za izbor kandidata po izbornim jedinicama i drugi za izbor kandidata po stranačkim listama. Izborni prag je pet posto važećih glasova za pojedinačnu stranačku ili nezavisnu listu, osam posto za zajedničku listu dviju političkih stranaka i 11 posto za listu triju ili više političkih stranaka, pojasnila je Kuratko. Liste kandidata bit će objavljene najkasnije do 21. travnja ove godine, od kada počinje i izborna promidžba, a popis biračkih mjesta bit će poznat najkasnije do 2. svibnja, o čemu će građane obavijestiti gradska izborna povjerenstva, no većina će biračkih mjesta najvjerojatnije ostati nepromijenjena, rekla je glasnogovornica GONG-a. </p>
<p>S obzirom da će birački odbori na ovim izborima biti nestranački, Kuratko je izrazila nadu da će gradska izborna povjerenstva zaista imenovati nestranačke osobe, a ne osobe koje su »zamrznule« članstvo u pojedinoj stranci ili su netom istupile. Inače, GONG je pozvao sve građane da pravodobno provjere jesu li ispravno zabilježeni u popisima birača, kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo. Također su pozvani svi zainteresirani građani da kao nestranački promatrači promatraju provedbu gradskih izbora.</p>
<p>Kuratko je izvijestila novinare i o akcijama GONG-a za ostvarenje dijaloga, telefonskim putem ili pismeno, između birača i saborskih zastupnika iz njihovih izbornih jedinica, te peticiji za očuvanje Omladinskog hostela u Zagrebu. Do sada je skupljeno 6.000 potpisa. Peticija će se potpisivati do 15. travnja, a potom će se uručiti Vladinu povjereniku za Zagreb Josipu Kregaru, izvjestila je Kuratko. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U Gradu Zagrebu trenutno registrirano 688.222 birača </p>
<p>Prema dosad dostupnim podacima, u Gradu Zagrebu registrirana su 688.222 birača s pravom izlaska na izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu, koji će se održati 7. svibnja. Uvid u biračke popise, kao i sve ispravke i dopune, ponovio je u utorak Vladin povjerenik za Grad Zagreb dr. Josip Kregar, građani mogu obaviti najkasnije do 22. travnja, u područnim uredima gradske uprave. Članovima biračkih odbora koji će sudjelovati u izborima određena je naknada od 250 kuna, a vlasnicima privatnih kuća u kojima će biti biračka mjesta 500 kuna. </p>
<p>Iako su novinarima u ponedjeljak dostavljene informacije vezane uz pripremu i provođenje izbora, među kojima je bio i detaljan popis izbornih jedinica sa svim biračkim mjestima, povjerenik je u utorak najavio i mogućnost manje izmjene u popisu biračkih mjesta. Naime, na dva je biračka mjesta, na Jordanovcu i u Novom Zagrebu, zabilježen broj potencijalnih glasača koji znatno premašuje optimalnu brojku od najviše 1500 ljudi. Stoga će se, da se pri izlasku na birališta ne bi stvarale nepotrebne gužve, takva biračka mjesta vjerojatno podijeliti na dvije manje birališne lokacije. </p>
<p>Popis od 71 čuvara gradskih stanova, koji je Kregar također dao na uvid javnosti, nije konačan, upozorava povjerenik. Pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada Nikica Milas Kregaru je, navodno, predao još jedan popis, sa još 73 čuvara stana, o čemu će javnost također biti uskoro obaviještena. Među imenima koja se nalaze na prvom popisu su i Ivica Ropuš, Mia Begović, Tereza Kesovija i brojni drugi poznati i nepoznati korisnici stanova, ali na njemu, primjerice, nema Ante Đapića, o čijem se stanu proteklih dana dosta govorilo. </p>
<p> - Popis koji sam dao na uvid novinarima nema za svrhu otvaranje progona ljudi koji se koriste tim stanovima, nego bi trebao poslužiti izradi kvalitetnijeg pravilnika na osnovu kojeg će se ubuduće dodjeljivati gradski prostori, radilo se o stanovima koji se daju u najam ili onima koji se povjeravaju na čuvanje, rekao je Kregar, najavivši da će u ponedjeljak, na redovan sastanak s novinarima, pozvati i Milasa.</p>
<p>Povjerenik je za petak najavio opširnije informacije o gradskim poslovnim prostorima i mogućnostima naplate potraživanja od ljetnih terasa. U prostorima Gradskog poglavarstva uskoro bi trebali biti izloženi radovi pristigli na natječaj za uređenja Trga domovinske zahvalnosti.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nezavisnu listu Maria Ivekovića podržalo sedam udruga </p>
<p>Kandidati Nezavisne liste za Gradsku skupštinu »Mario Iveković i Udruga narodne zaštite« do sada su prikupili nekoliko tisuća potpisa potpore za predstojeće izbore. Zahvaljujući potpori nekoliko udruga, do sada je Nezavisna lista pokrila devet izbornih jedinica, dok preostale tri nepopunjene jedinice predstavljaju slobodni prostor za one koji joj se žele pridružiti. </p>
<p>Izjavio je to u srijedu Mario Iveković, nositelj Nezavisne liste, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen program liste i sedam udruga koje podržavaju listu. </p>
<p> Podršku Nezavisnoj listi do sada je dalo Udruženje auto-taksi prijevoznika Grada Zagreba, Sindikat željezničara Hrvatske, Udruga navijača »Dinamo«, Udruga dragovoljaca Zagreb-Vukovar, Klub branitelja u Hrvatskom radničkom savezu i Udruga za zaštitu okoliša »EKO 2000«.</p>
<p>Iveković je naglasio da će kandidati Nezavisne liste u četvrtak skupljati potpise podrške pred ulazom u »Importanne« centar na Starčevićevom trgu, na trešnjevačkoj tržnici, tramvajskom okretištu u Dubravi, te u središtu Podsuseda. Potpisi će se skupljati i u subotu, na desetak javnih gradskih mjesta.</p>
<p>- Nezavisna lista će se boriti da se problemi građana u skupštini riješavanju neposredno, a ne u okviru stranačkih stega. </p>
<p>Njima mora biti omogućen kontakt s vijećnicima. Potpore raznih udruga znači da ćemo se u predizborno vrijeme pozabaviti gospodarsko-socijalnim i komunalnim temama, problemima branitelja i prognanika, zdravstvenom, kao i zaštitom okoliša. </p>
<p>U slučaju da uđemo u Gradsku skupštinu, krenut ćemo i u otvorenu borbu protiv kriminala na svim razinama. Nedopustivo je, naime, da nakon državnih izbora, kriminalci i dalje sjede na visokim pozicijama u Saboru i drugim državnim tijelima, naglasio je Iveković.</p>
<p>On je ocijenio da bi za Nezavisnu listu bio uspjeh prelazak izbornog praga (pet posto). Uz jednaki tretmanu u medijima, i uz odgovarajuću predizbornu kampanju, Iveković Nezavisnu listu smješta na treće mjesto po snazi, s približno 20 posto glasova. </p>
<p>To će se pokušati ostvariti u neposrednom kontaktu s građanima na javnim tribinama, na ulici, u tramvaju, na tržnici...</p>
<p>Dražen Najman</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Potpisan kolektivni ugovor za obrtništvo i malo poduzetništvo</p>
<p>Blagica Kramar, predsjednica Hrvatskog sindikata male privrede (HSMP) i Antun Šporer, predsjednik Udruge poslodavaca, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UMPH), u srijedu su, u dvorani Udruženju obrtnika grada Zagreba potpisali Anex Kolektivnog ugovora za obrtnišvo i malo poduzetništvo. Time je prihvaćena najniža osnovica od 1700 kuna (za razliku od dosadašnjih 1500) za isplatu plaća i uplatu doprinosa.</p>
<p>- U posljednje vrijeme vodile su se rasprave u Gospodarskom socijalnom vijeću (koje se sastoji od predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata) o najnižim cijenama rada, te se predlagala osnovica od 1700 kuna. Mnogi su govorili da to ne bi neke gospodarske strane mogle izdržati. Kao osnovni problem navodilo se da ako Hrvatska bude primljena u WTO, onda bi trebala imati i niske cijene rada za industrijske grane. </p>
<p>No, mnogi se slažu sa time da je Hrvatska danas zapravo neindustrijska zemlja. Stoga, posebno kad je u pitanju obrtništvo, WTO se kao razlog ne bi smio navoditi, rekla je Blagica Kramar, pojasnivši da kod uslužnih ili proizvođačkih obrta konkurencija inozemnih ulagača nema presudan značaj. Davor Jurić, predsjednik SSSH čestitao je ugovornim strankama na ovom moralnom, hrabrom i odgovornom činu. Njime su, istaknuo je Begović. pokazali da misle i na umirovljenike, kao i na sve građane Hrvatske. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novi carinski Zakon marginalizira osobe s invaliditetom</p>
<p>Kako prebroditi probleme koji prate osobe s invaliditetom</p>
<p> - od nabavke ortopedskih pomagala, mogućnosti dobivanja kredita starijih invalida do svakodnevnoga preživljavanja, bile su samo neke od tema Izborne skupštine Društva osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPPA), održane u utorak navečer u Centru za brigu o starijim osobama »Trešnjevka«. Pored odabira novih upravnih tijela, usvojen je Poslovnik o radu i saslušali izvješće o djelatnostima društva za proteku godinu. Predsjednica Društva osoba s paraplegijom i amputacijom mr. Mirjana Dobranović, osvrnula se na zakonsku problematiku koja, kako je rekla, osobe s invaliditetom gura na društvenu marginu. To se posebno odnosi, istakla je Dobranović, na donošenje novoga carinskoga Zakona od 1. siječnja 2000. Prema njemu se, osobama s invaliditetom ukida socijalno pravo oslobađanja od plaćanja carine pri uvozu automobila. Stoga je predsjednica društva nedavno sazvala zasjedanje 25 županijskih udruga invalida čija je glavna zamisao bila udruživanje i solidarnost. Zajedničkom akcijom rečeno je, od odgovarajućih državnih tijela tražit će se izmjena odnosno dopuna carinskoga Zakona i to po hitnom postupku. Na skupštini je bilo riječi i o problemu građevinskih barijera te od ostalih sugrađana, bezobzirnom korištenju parkirališnih mjesta predviđenih za invalide. Sudionici su od predsjedništva društva zatražili da se pri nabavci ortopedskih pomagala izjednače civilni i invalidi domovinskoga rata. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od subote obiteljski posjeti zagrebačkim muzejima</p>
<p>Povodom 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja od 15. travnja do 15. svibnja održava se muzejsko-edukativna igra »2000«. Riječ je o manifestaciji koja se održava već petu godinu za redom, a čiji je cilj potaknuti djecu na individulne i obiteljske posjete muzejima. U ovogodišnju su akciju uključena 24 muzeja u Zagrebu, Velikoj Gorici i Krapinsko-zagorskoj županiji. Muzejski su pedagozi i kustosi osmislili različite programe u kojima će najmlađi učiti kroz igru i upoznati se s ulogom i djelovanjem muzeja. U muzejskoj igri ove je godine naglasak na preporuci Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM-a) o izgradnji i djelovanju muzeja na promicanju harmonije i mira u društvu.</p>
<p>- Cilj muzejsko-edukativne igre je najmlađu publiku upoznati s muzejima i kulturnom baštinom koju oni čuvaju, a raznim izložbama, radionicama i predavanjima zainteresirati ih kako bi zapravo stekli naviku posjeta, čime bi muzeji stekli novu publiku, rekla je Željka Jelavić, voditeljica projekta.</p>
<p>Djeca će tijekom trajanja akcije s Muzejskom knjižicom koju će kupiti za 10 kuna moći posjetiti bilo koji od muzeja koji sudjeluju u akciji. Oni koji obiđu barem 10 muzeja imaju pravo sudjelovanja u nagradnoj igri, a izvlačenje brojnih zanimljivih nagrada održat će se na završnoj priredbi 18. svibnja.</p>
<p>Organizator manifestacije je Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, a voditelj projekta je Etnografski muzej. (Željka Frelih)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tko će dobiti rat za parmezan i mozzarellu?</p>
<p>Hoće li Evropska unija, i drugim državama dopustiti proizvodnju zaštićenih talijanskih sireva, parmezana i mozzarelle?</p>
<p>RIM, 12. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Talijani su se uzbudili čuvši da bi Evropska unija mogla prihvatiti zahtjev nekih njemačkih i francuskih mljekara i staviti na popis priznatih vrsta sira i parmezan. Posrijedi je, naime, francuski (i zapravo internacionalni) naziv sira iz Parme, koji sami Talijani zovu parmiggiano te su ga pod tim nazivom i zaštitili. </p>
<p> Vladini su Zeleni na nacionalnoj, a i druge stranke na oblasnoj emilijanskoj razini digli buku i protestiraju u Bruxelles, to više što su čuli da bi se i drugima u Uniji mogla dopustiti proizvodnja mozzarelle, još jednoga talijanskoga zaštićenog sira. </p>
<p>Razlog je jasan: budu li se proizvodili u Njemačkoj, na primjer, smanjit će se izvoz originalnih tih sireva iz Italije. </p>
<p> Činjenica je, s druge strane, da i Italija proizvodi primjerice ementaler pod tim istim nazivom pa ga uvozi i iz Francuske, jer u Uniji nije zaštićen izvorni švicarski ementaler zato što Švicarska nije u Evropskoj uniji. Da se i ne govori o drugim zemljama izvan Petnaestorih (parmezan se pod tim nazivom proizvodi i u Hrvatskoj).</p>
<p>Pošto je Unija dopustila degeneraciju vina (da ga proizvode i od šećera u sjevernim članicama bez dovoljno sunca) i čokolade (više nije nužno kakaovo maslo da bi proizvod nosio taj naziv), jasno je da se loše piše i parmiggianu i mozzarelli.</p>
<p> Razlozi profita snažniji su od zaštite potrošača od patvorina. To više što se mnogi glasi za zaštitu potrošača dižu tek kad je ugrožen neki drugi profit, a ne potrošač naprosto. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dobitnici Pulitzerove nagrade za umjetnost iznenađeni uspjehom</p>
<p>NEW YORK, 12. travnja</p>
<p> - Dobitnici Akademijinih nagrada tjednima unaprijed znaju kad bi mogli dobiti Oscara; kad su ove godine Pulitzerove nagrade objavljene, neki dobitnici nisu znali ni da su bili u ozbiljnoj konkurenciji za nagradu. </p>
<p> »Nisam imala pojma«, rekla je spisateljica Jhumpa Lahiri, koja je u ponedjeljak dobila Pulitzerovu nagradu za književnost za zbirku pripovijedaka »Interpreter of Maladies«. Devet priča smješteno je radnjom u Indiju i SAD, a govore o ljudima indijskog podrijetla. </p>
<p> Bilo je nekoliko iznenađenih i neočekivanih pobjednika ove godine jer su se birači većinom odlučili za manje poznate umjetnike, uključujući kazališnog pisca Donalda Marguliesa. On je dobio nagradu za off-Broadway kazališno ostvarenje »Dinner with Friends«, o dva bračna para i što se događa kad se netko od njih odluči za razvod. </p>
<p>Što se tiče Pulitzera za fikciju, koji se obično dodjeljuje veteranima, Lahiri je imala tri dobra razloga da ne očekuje nagradu: mlada je (32), piše kratke priče, a »Interpreter of Maladies« je njezina prva knjiga (prodana, doduše, u 40 tisuća kopija). </p>
<p>Favorit za književnu nagradu bio je Ha Jin, koji je već dobio »National Book Award« i nagradu PEN/Faulkner za roman »Waiting« (»Čekanje«). Jin i Annie Proulx, pobjednica Pulitzera za fikciju (»Obavijesti o kretanju brodova«) 1994. bili su finalisti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Guliverova cipela« iz Vukovara osvaja Sloveniju</p>
<p>LJUBLJANA/ ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Vatroslav Mravunac iz vukovarske tvornice cipela Borovo kreator je divovske, »po Guliverovoj mjeri« izrađene, ciepele koju će Slovenci moći vidjeti u izlozima trgovina u većim slovenskim gradovima do kraja svibnja. Broj je divovske cipele 315! </p>
<p>Guliverova cipela iz Vukovara duga je 210, visoka 120 i široka 85 centimetara. Teška je 85 kilograma. Autor je za izradu cipele utrošio 14,2 četvornih metra kože, 20 kilograma ljepila i utrošio 510 radnih sati, piše ljubljanski dnevnik Delo. Neuobičajena je, naravno, i ručno sipletena vezica za cipeletinu široka pet centimetara i duga oko četiri metra.</p>
<p> Cipela je Slovencima ponuđena na ogled do kraja svibnja. Trenutno se Mravunčeva »cipelica« može »isprobati« u Ljubljani, a prije povratka u Vukovar obići će i poslovnice Borova u Tolminu i Žalcu. Moguće bi cipela iz Vukovara pristajala legendarnom slovenskom divu iz priča F. Levstika, Martinu Krpanu, nešto kao slovenskom Velom Joži?</p>
<p> Jesu li Vukovarci divovskom cipelom napravili barem mali korak k osvajanju slovenskoga cipelarskog tržišta? Da Martin Krpan barem nije izmišljeni, nego stvarni lik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ruski mornari spasili »otpisane« portugalske ribare</p>
<p>LISABON, 12. travnja</p>
<p> - Nakon što je intenzivna potraga za nestalim portugalskim ribarima s Azorskih otoka prekinuta nakon osam dana, zaslugom posade ruskog broda ribari su se vratili kući, nakon jedanaest dana plutanja na pučini bez hrane i pitke vode.</p>
<p>Naime, kako je priopćeno u srijedu, Belarmino Pereira i Paulo Rosa su se otisnuli na pučinu 31. ožujka u malenom ribarskom brodiću bez elektronske opreme, namjeravajući se vratiti još istog dana. No, tijekom ribarenja ostali su bez goriva, izvijestio je portugalski Publico.</p>
<p>Ribari su već mislili kako je s njima gotovo, kada ih je 100 milja od obale primijetila posada ruskog broda, koja ih je naposlijetku i vratila kući na Azore. </p>
<p>Ribari sa šestmetarskog čamca »Totobola«, koji nema ribarsku dozvolu, pili su morsku vodu kako bi preživjeli. Kako nadalje stoji u portugalskom dnevnom listu, ribari su također ostali i bez cigareta, što im je prilikom hospitalizacije u azorskoj bolnici pomoglo da se odviknu od pušenja.</p>
<p>Inače, Azorsko otočje se sastoji od devet otoka, a nalazi se 1.200 kilometara zapadno od Lisabona. (AP, preveo Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pornozvijezda u samostanu</p>
<p>RIM, 12. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Talijanska pornodiva koja nosi dosjetljivo umjetničko ime Luana Borgia (30) povukla se u neki samostan u Kalabriji da bi u miru i molitvi razmislila o svome budućem životu. Sama je pred televizijskim kamerama rekla da ne odbacuje ništa iz svoje prošlosti, ali da je za nju to razdoblje gotovo.</p>
<p>Tamošnji svećenik Fedele Bisceglie, koji se postarao novinarima obznaniti tu novu akviziciju, kaže da se s Borgiom druži još od 1994, a da je odluku donijela još prije četiri godine. Ipak je počekala dok se broj tvrdih pornografskih filmova koje je snimila nije popeo iznad 30.</p>
<p>Vrijeme će pokazati je li to reklamni potez za promjenu faha na početku ipak četvrtog desetljeća života ili će Borgia, pod novim imenom, zaista produžiti život u samostanu, po uzoru na Lolu Falanu, Brazilku koja je nekad bila zvijezda talijanskih televizijskih kabarea, a sada je već godinama redovnica. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>S.O.S za hrvatsku magarad!</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja </p>
<p> - Hrvatski magarci nestaju. Šezdesetih je godina samo u Dalmaciji bilo oko 50.000 magaraca, a sada je ta brojka spala na oko tisuću. Hoće li se dopustiti da tovari izumru ili će ipak doživjeti svojevrsnu renesansu zahvaljujući udruzi »Hrvatski tovar« iz Tribunja, o kojoj je svojedobno prva izvijestila Hina, a nedavno se na dugouhe bacio i Reuters?</p>
<p>»Hrvatskom magarcu« pomoć nudi i »World Society for the Protection of Animals« -WSPA odnosno Svjetsko društvo za zaštitu životinja.</p>
<p>Udruga za zaštitu magaraca »Hrvatski tovar« samo je tijekom prošle godine spasila od mesarskog noža osam tovara i smjestila ih na otočić Lukovnjak. Udruga svakoga ljeta priređuje i trku tovara kao svojevrsnu turističku atrakciju. Kako piše Zoran Oštrić, brigu Tribunjana za tovare WSPA je protumačila kao značajan hrvatski iskorak ka globalnoj zaštiti ugroženih životinjskih vrsta. </p>
<p>Najzad, u »Ilijadi« Homer za Velikog Ajanta veli da je mudar i hrabar poput magarca. Hoće li magarci s otočića Lukovnjaka poput posljednjih Mohikanaca ostati tek podsjetnikom na dugu, nježnu magareću povijest hrvatskog krša? »Hrvatski tovar« uputio je svojevrsni S. O. S za hrvatsku magarad. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Krležijanski razgovor s Krležom </p>
<p>Velika dvorana Leksikografskog zavoda / Predstavljena knjiga Josipa Šentije pod naslovom »S Krležom poslije '71: zapisi iz leksikografskog rokovnika« </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Netko ima određeni zazor kada se radi o knjigama razgovora s Krležom, jer i osobno sam u mladenaštvu smatrao da je iznad svega potrebno posvetiti se istraživanjima. No, danas kada imam uvid u opus i javni angažman Miroslava Krleže svjestan sam potrebitosti svih vidova rekonstrukcije Krležine biografije. Te je riječi izgovorio Velimir Visković, urednik u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, u srijedu u Velikoj dvorani Zavoda, u uvodnoj ekspoziciji na predstavljanju knjige Josipa Šentije pod naslovom »S Krležom poslije '71«. Dakle, nastavio je Visković, razgovori s Krležom pomažu da upotpunimo političku i artističku biografiju ključne figure koja je, između ostalog, više od pola stoljeća formirala svijest lijevih intelektualaca. Dovoljno je znati da nema političara 20. stoljeća s kojim Krleža nije imao neke relacije. Primjerice, iz partijskih depeša Josipa Broza Kominterni, vidljiva su nastojanja da se Krleža partijski disciplinira i zadrži.</p>
<p>Stoga će Šentijina knjiga, rekao je Visković, biti privlačna za čitatelja, posebice stoga što se razlikuje od sličnih, njih desetak do sada objavljenih, kao što su Matvejevićeva, Očakova, Črnjina, Čengićeva i Vaniština. Razlika se očituje u tome što Josip Šentija, koji se kao intelektualac eksponirao na kursu hrvatskog proljeća, s Krležom razgovara na istoj valnoj dužini. Uostalom, Krleža ga je sklonio u pluralističku klimu Zavoda, kao mnoge grešnike, pod svoju kapu. Josip Šentija nije samo medij već i komentator Krležinih stavova. Najvažnije je ipak da ova knjiga najbolje govori o hrvatskom pitanju i unutrašnjem životu Leksikografskog zavoda. Jedini, mali nedostatak knjige bila bi potreba za unosom romantiziranih pojmova, zaključio je Visković.</p>
<p>Književnik Tomislav Ladan na predstavljanju je istaknuo da malo hrvatskih pisaca doživi da se o njihovu djelu, ili barem o djelu njihova djela, piše upravo njihovim dostatno prepoznatljivim stilom. Zapravo, nastavio je Ladan, pitanje je nije li Šentija namjerno izabrao ovakav stil i ton, ili je pak toliko prožet Krležinim životom i djelom te je i ne osjećajući prihvatio njegov stil i u svojoj knjizi. Šentija vjerojatno polazi od radne pretpostavke da se svaka stvar najbolje značenjski određuje njom samom, pa tako i u ovom slučaju: Krležin životni stil Krležinim izričajnim stilom. Zagreb je, nadalje, isključivo smjestište dijaloške radnje za beskrajne povijesne, enciklopedističke, političke varijacije o Hrvatskoj, Jugoslaviji, srednjoj i južnoj Europi, okolnom svijetu i svemiru.</p>
<p>U ovom slučaju, istaknuo je Ladan, krležijanac i krležolog, krležijanski i krležološki piše o slučaju Miroslav Krleža, sa svom težinom i stečevinom. Dotični tekst je, s jedne strane, individualni prisjećaj, dok je s druge strane nedvojbena panorama jednog političkog, postproljećarskog razdoblja. Autorova je to prikazba u kojoj istaknuti publicist postaje enciklopedist u okvirnici strukovne obradbe leksikografskih i enciklopedističkih natuknica. Šentija je svakako pripadnik lijeve, ali nove hrvatske inteligencije, koja je već postala imuna na HIV jugoslavenstva, zaključio je Ladan. </p>
<p>Vladimir Pezo, ravnatelj Leksikografskog zavoda, skrenuo je pozornost na brojne Krležine analize, osvrte i ljude s jugoslavenskog prostora te pitanja hrvatske državnosti, povijesnih osoba i vrednovanje njihova puta - svjedočenja koja je Šentija otkrio. Ova će knjiga unijeti više svjetla u stavove ondašnje partije, u Maticu hrvatsku i rad Leksikografskog zavoda. Na kraju je Josip Šentija opisao snagu i važnost »proljećara« za Hrvatsku rekavši da bi se opet s njima upustio u istu avanturu. Šentijinu knjigu objavio je »Masmedia«. U ime izdavača nazočnima se obratio Stjepan Andrašić.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Susret sa svetom zemljom</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište/ Predstavljena knjiga Spomenke Podboj »S puta po Svetoj zemlji« u izdanju Ceresa/ Pokretačka snaga ovoga produhovljenoga djela je mir i ljubav u svijetu, rekao je Ivan Supek </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Sveopćem miru, miru u Svetoj zemlji Izrael i miru u srcu svakoga čovjeka posvećena je knjiga putopisa Spomenke Podboj pod nazivom »S puta po Svetoj zemlji«. Djelo je u dvije tisuće primjeraka izdala nakladnička kuća Ceres, a široj je javnosti predstavljeno u srijedu u Hrvatskome narodnom kazalištu.</p>
<p> Govoreći o spisateljskom radu i umijeću Spomenke Podboj, akademik Ivan Supek, rekao je kako to djelo nije samo običan putopis koji donosi putnikove dojmove. Njezino putovanje kroz Svetu zemlju, dodao je, predočava povijesne podatke o pojedinim mjestima o kojima govori i Biblija. Ističući autoričine kršćanske vrijednosti, akademik Supek je rekao kako ne začuđuje što je pokretačka snaga ovoga produhovljenoga djela mir i ljubav u svijetu.To su osnovne težnje spisateljice Podboj, ali i naše civilizacije pred trećim milenijem, dodao je.</p>
<p>»S puta po Svetoj zemlji « u pedeset poglavlja opisuje put Isusovih stopa po Galileji, Judejskoj pustinji i drugim povijesnim gradovima od najstarijega Jerihona do Tel Aviva u kojemu žive isključivo Židovi. Autorica gotovo opipiljivo predstavlja mediteranske luke Haifu, Jaffu i mnoge druge koje u sebi sadrže povijest našega postojanja. </p>
<p>Opisujući djelo Spomenke Podboj, prof. dr. Radovan Ivančević, povjesničar umjetnosti, istakao je kako čitajući ovo djelo možemo biti nevidljivi suputnici spisateljice. Dodao je kako ona na poseban način čitatelju podastire probleme triju vjera, kršćana, židova i muslimana koji na tome prostoru danas obitavaju. Spisateljica je na vrstan način predočila čitatelju najsitnije detalje krajolika i opisa ljudi te načina života koji je uočavala i spoznavala na svojem putovanju kroz Svetu zemlju.</p>
<p>U zemlji izraelskoj bila sam tri puta i doživjela sam je kao kozmički prostor u kojemu nestaju sve granice, rekla je Spomenka Podboj govoreći o nadahnuću iz kojega je djelo nastalo. Pored starina posjetila je muzej i spomenik žrtvama Holokausta Yad Vashem Opis toga mjesta smatra najvažnijim dijelom svojega putopisa, jer riječ je o spomenu na šest milijuna žrtava koncentracijskih logora u Drugome svjetskom ratu. </p>
<p>S puta po Svetoj zemlji, rekla je Podboj, nosi neizbrisive duhovne vrijednosti. Nada se kako će i čitatelji na isti način vidjeti i osjetiti bezvremensko spajanje daleke prošlosti i budućnosti u zemlji izraelskoj. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Izgubljeni sin povijesti književnosti</p>
<p>Nacionalna i sveučilišna knjižnica / Predstavljen zbornik o Albertu Haleru, književnom povjesničaru i estetičaru / Kritičar hrvatskih knjižavnih velikana</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Znanstveni zbornik o Albertu Haleru (1883.-1945.), koji sabire tekstove sa znanstvenog skupa o tom filozofu i književnim kritičaru održanom 29. i 30. travnja 1999. u Zagrebu i Dubrovniku, podastire današnju recepciju njegova znanstvenog, stručnog i književnog opusa i nudi nove ocjene i vrednovanja njegova djela, određujući time i odgovarajuće mjesto Alberta Halera, kako u književnoj znanosti, tako i u ukupnoj hrvatskoj kulturnoj povjesnici te, što je osobito važno, preko njegova znanstvenog nasljeđa prispodobljuje hrvatsku književnu kritiku i povijest bliskim europskim duhovnim kretanjima, rekao je prof. dr. Tihomil Maštrović na predstavljanju zbornika o Albertu Haleru održanom u srijedu u vrevi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.</p>
<p>Halerovu sudbinu, a onda i fortunu njegova stvaralačkog opusa, nastavlja dr. Maštrović, bitno su odredili događaji s kraja njegova životnog puta koji su još do danas pomalo zavijeni velom tajne. O njemu se u prvim poratnim desetljećima, odnosno u drugoj polovici ovoga stoljeća, osim u rijetkim i vrijednim izuzetcima, najčešće šutjelo ili tek marginalno govorilo.</p>
<p>Albert Haler izgubljeni je sin povijesti hrvatske književnosti, istaknuo je prof. dr. Josip Bratulić. Počeo je s antipozitivističkom pobunom, a na kraju je shvatio kako i mali pisci tvore kulturno dobro. Naime, njegova kritika velikana hrvatske književnosti, Gundulića, Preradovića i Kranjčevića, koju zasniva na svojim estetičkim načelima, više je koristila nego štetila njihovoj recepciji. Akribijom kojom secira djela hrvatskih pisaca, ustvrdio je dr. Bratulić, Haler pokazuje put i metodologiju kojom se književno djelo istražuje.</p>
<p>Njegov književnokritički pristup imao je svoje filozofijsko utemeljenje koje današnja europska i svjetska kritika više nemaju, rekao je o Haleru dr. Zlatko Posavac. Pristup umjetničkom djelu koji polazi iz filozofskih temelja izgubio se s krizom suvremenog doba u kojem se ime filozofije ili estetike potežu po mas-medijima poput sitnog novca, kazao je dr. Posavac.</p>
<p>Kao sljedbenik estetičke filozofije Benedetta Crocea, Haler nije bio epigon, već eklektik u pozitivnom smislu riječi. Umjetničkom djelu treba pristupiti kao umjetničkom djelu bez primjesa drugih aspekata, jedna je od ključnih postavki njegove estetike. Umjetnost je, za Halera, duhovni akt čuvstveno-fantazijske prirode i treba biti oslobođen bilo kakve psihologizacije, racionalizacije ili socijalnih tendencija, zaključio je dr. Posavac.</p>
<p>Sve što bi htjela reći u vezi sa zbornikom je - čitajte ga, istaknula je na kraju prof. dr. Nina Aleksandrov-Pogačnik te napravila kratku usporedbu između Alberta Halera i Branka Drechslera Vodnika, književnog povjesničara i njegova suvremenika.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mudro i zabavno</p>
<p>Predstavljena knjiga Dubravke Oraić Tolić »Dvadeseto stoljeće u retrovizoru« u nakladi »Školske knjige«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Kraj 20. stoljeća nije, čini se, ništa drugo nego rupa u vremenu, vrijeme bez kalendara. Ondje gdje je stoljeće počelo tu je i završilo. A tu je i najdublja rupa...I dok je 19. stoljeće završilo u sjaju estetizma, poput raskošnog Titanica, 20. stoljeće završava u eksploziji smeća, poput mračnog Černobila...Jedno je ipak sigurno. Dvadeseto će stoljeće, a s njim i cijelo tisućljeće, završiti na Sudu. Neće to biti biblijski sud, nego Haaški sud. O tome sve i ovisi« - ovo su samo neke od poenti kojima autorica Dubravka Oraić Tolić završava seriju malih medaljona eseja otisnutih u najnovijoj knjizi pod naslovom »Dvadeseto stoljeće u retrovizoru«, što ih je tiskala »Školska knjiga« koja je u srijedu i priredila predstavljanje rečene knjige u svojim prostorijama.</p>
<p>»Ja ne volim 20. stoljeće«, bio je kategoričan akademik Nedjeljko Fabrio, prvi predstavljač te neobične knjige. »Sve što u njemu vrijedi, nježno je niknulo u 18. stoljeću, razbuktalo se u 19. i umrlo u 20. stoljeću«, kazao je on i dodao, »međutim u knjizi Dubravke Oraić Tolić prepoznao sam dio teksta s kojim korespondiram«. Ponajprije riječ je o 33 »beskorisna eseja«, kako ih naziva sama autorica, što su na stranicama knjige poredani abecednim redom tvoreći svojevrsnu antologiju fenomena koji su obilježili 20. stoljeće. Ona govori ili o povijesti predmeta, ili o povijesti pojmova ili tek ponekih osoba. Kroz te male fenomenološke povijesti ne može se ne zamijetiti autoričina darovitost, elegancija stila i nezamorna erudicija, naglasio je akademik Fabrio.</p>
<p> Autoričine priče o fotografiji i mitu o Titanicu Fabrio je nadopunio svojim viđenjima citirajući ulomak iz eseja »Zašto ne volim fotografiju«. A legendarnoj priči o Titanicu, kao simbolu raskoši i propasti, nadodao je našu verziju manje poznate epopeje o potapanju i vađenju s morskoga dana broda »Prestolonasljednik Petar«.</p>
<p>Knjigu Dubravke Oraić Tolić akademik Pavao Pavličić ocijenio je »mudrom i zabavnom«, to je kombinacija za kojom svaki pisac teži, a postignuta je izborom tema i načinom obrade. Kriterij po kojemu se autorica vodila pri izboru tema, jest masovnost, utjecajnost i simboličnost, tj. kako je odeđeni pojam utjecao na pojedinca, na umjetnost i kako je kao takav oblikovao stoljeće. Autorica pokazuje te fenomene kao da su se morali pojaviti, kao logičnu posljedicu vremena, međutim njezino tumačenje polazi isključivo iz literarnoga svjetonazora.</p>
<p> »Kako je knjiga apologija eseju, kao najautentičnijoj formi 20. stoljeća, stoga bi i pojam eseja u novom izdanju trebalo u nju uvrstiti«, sugeriro je na kraju akademik Pavao Pavličić. </p>
<p>»Kako je knjiga nastala prema esejima koje sam radila za televizijsku emisiju »Pola ure kulture«, tako sam i svoj diskurs koji je bio obilježen književnom znanošću, morala prilagoditi novom mediju« - objasnila je spisateljica nastank te neobično lijepo opremljene knjige, koju je uredila Miroslava Vučić. U ime nakladnika mnogobrojni auditorij pozdravio je Dragomir Mađerić, predsjednik Uprave»Školske knjige«, a predstavljanje je vodila Miroslava Vučić.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Znanstveni skup o Branku Vodniku</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Tradicionalni šesti znanstveni skup »Hrvatski književni povjesničari«, koji se od 12. do 15. travnja održava u Zagrebu i Varaždinu, posvećen je Branku Drechsleru Vodniku. Skup koji organizira zagrebačko i zadarsko Hrvatsko filološko društvo, osječki Pedagoški fakultet, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu te zagrebački, zadarski i riječki Filozofski fakultet, okupit će velik broj znanstvenika, filologa, te književnih teoretičara i povjesničara.</p>
<p> Branko Drechsler Vodnik (1879.-1926.) studirao je slavistiku u Zagrebu, Pragu i Krakowu gdje je i diplomirao. Doktorirao je 1905., a od 1922. redoviti je profesor hrvatske književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kao književni kritičar u književnost ulazi u doba moderne pišući o Franji Horvat-Kišu, Dinku Šimunoviću, A.G. Matošu i drugima. Pokretač je revije Mlada Hrvatska te autor niza monografija i rasprava (»Petar Preradović«; »Franjo Marković«, »Slavonska književnostu u XVIII vijeku« i drugih). Vodnik je prvi hrvatski književni povjesničar koji je srušio oštru granicu između književne kritike i književne povijesti, utirući puteve suvremenog književno-povijesnog pristupa hrvatskoj književnosti, istaknuo je predsjednik Organizacijskog odbora Tihomil Maštrović.</p>
<p> Službeni radni dio skupa počinje u četvrtak na zagrebačkom Institutu za filozofiju, dok će u petak skup biti nastavljen u Varaždinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lijepo je živjeti za glazbu</p>
<p>Skladatelj Miroslav Miletić obilježava 75. obljetnicu života / Kao skladatelj sam prema riječima Krešimira Kovačevića ušao na mala vrata u glazbeni život. Prvi me je primijetio Igor Mandić. On me svrstao u minorese. Tada mi je to bio kompliment / Prošao sam sve što je prošla moja generacija, bio sam avangardist, ali na kratko. Ubrzo sam krenuo vlastitim putem</p>
<p>• Gospodine Miletiću, odakle želja da se posvetite glazbi?</p>
<p>- Po majci sam češkoga podrijetla, a tu se uvijek svira. Iako u mojoj obitelji nije bilo školovanih glazbenika, moj deda je svirao bajs, a prvu »poduku« iz violine dao mi je moj daljnji rođak, vojni kapelnik. Ali glavni razlog što su mi dopustili da učim glazbu bio je da ne trčim po ulici, jer sam bio vrlo živo dijete. No, kada sam izrazio želju da bih se profesionalno posvetio glazbi, bili su jako razočarani.</p>
<p> Majka, koja je bila praktičar, predložila je violinu kao siguran kruh u rukama, ali je bila sumnjičava prema kompoziciji. Rekla je: »Kako možeš učiti za kompozitora, to je isto kao da učiš za književnika, kako znaš da si talentiran?« Međutim, mislim da nisam pogriješio, lijepo je živjeti za glazbu i od glazbe.</p>
<p>• Od početka ste se bavili usporedno s više različitih, ali glazbeno srodnih poslova. Kako ste to uskladili?</p>
<p>- Bitno je sljedeće: možeš se baviti mnogim stvarima ako si znatiželjan, ali uvijek mora ono čemu si se posvetio u određenom trenutku biti u prvome planu i treba to dovesti do savršenstva, kao usku specijalizaciju. Sve drugo je nadopuna. Studirao sam violinu kod prof. Šuleka i prof. Pinkave, kod kojeg sam diplomirao. Uz to sam se već zaposlio u Radio orkestru.</p>
<p> Kada sam još kao student napisao svoj prvi gudački kvartet i poželio da se on i izvede, okupio sam nekoliko glazbenika, ali nam je nedostajala viola. Nije mi preostalo drugo nego da se sam prihvatim viole. Tako je to počelo, a nastavio sam studij viole u Pragu kod prof. Cernoga, koji me vrlo ocijenio, a kompoziciju sam učio kod Pavela Borjiveca.</p>
<p>• Gudački kvartet »Pro Arte« koji ste osnovali 1960. doživio je također lijepu obljetnicu. To je uz skladanje i pedagogiju još jedna vaša ljubav. Kako se ona rodila?</p>
<p>- Još u glazbenoj školi HGZ-a učitelj violine bio mi je Milan Graf, član Zagrebačkoga kvarteta. Zahvaljujući tomu, imao sam besplatne ulaznice za sve njihove koncerte, a bio sam i često njihov teklić. Poslije sam postao članom Kaptolskoga kvarteta kao druga violina i tu sam upoznao čari amaterizma i literaturu za komornu glazbu, više negoli na studiju.</p>
<p> Kada sam osnovao svoj kvartet, uvijek sam nastojao da prva violina bude upečatljiva. Zato sam često mijenjao primaše. Nikada nisam polazio od detalja, nego od cjeline. Do detalja se dolazilo postupno, višekratnim ponavljanjem. Karakteristično za »Pro Arte« je da smo izveli čak 35 djela hrvatskih autora u pet-šest godina. To je mnogo i to nam je stvorilo poseban image u zemlji i u svijetu.</p>
<p>• Kako ste našli svoj put kao skladatelj, u burno vrijeme avangarde?</p>
<p>- Kao skladatelj imao sam razne ljubavi: primjerice Debussyja, koji je kamen temeljac moderne glazbe. Za montažni princip koji je on uveo Šulek je rekao da je kriminalan. Kad sam ga upitao zašto, odgovorio je: zato, jer je mlade ljude zaveo u krivu ulicu. Odgovorio sam: »Ali ta ulica je jako lijepa.«</p>
<p> A nakon Darmstadta, gdje sam četiri godine uzastopce odlazio na ljetne tečajeve nove glazbe, kazao je: »Ja vas učim plemenitom instrumetnu violini, a vi mi dolazite tu s Papenovim loncima.« Za Bartoka je pak rekao da je »ritmički manijak«.</p>
<p> Ja bih rekao da je svaka avangarda elitizam i kao takav donosi negativne kontraindikacije: bahatost, isključivost i zanemarivanje zanata. Naročito je to osjetila generacija studenata na našoj glazbenoj i likovnoj akademiji.</p>
<p> Sloboda je potrebna kao i sunce, ali se na njoj lako opeku krila. Prošao sam sve što je prošla moja generacija, bio sam avangardist, ali na kratko. Ubrzo sam krenuo vlastitim putem. Bio sam i ostao antejski skladatelj, kako reče Nedjeljko Fabrio. Neke od mojih često izvođenih skladbi nadahnute su folklorom.</p>
<p>• Što mislite o kritičarima, koji nisu uvijek bili blagonakloni prema vama?</p>
<p>- Bilo pozitivna ili negativna, kritika nema utjecaja na samo djelo. Lokalna kritika može, ali i ne mora utjecati na status umjetnika. Kao skladatelj sam prema riječima Krešimira Kovačevića ušao na mala vrata u glazbeni život. Prvi me je primijetio Igor Mandić. On me svrstao u minorese. Tada mi je to bio kompliment. Danas me neki kritičari smatraju jednim od najtalentiranijih živih hrvatskih skladatelja, što je svakao visok ugled s obzirom da imamo desetak odličnih skladatelja, a dvojicu svjetski poznatih - Kelemena i Maleca. Tek kad u Londonu dobijete osam kritika za jednu večer ili vam New York Times donese kritiku o vašem djelu i izvedbi, onda možete nešto zaključiti o svojem djelovanju.</p>
<p> Mi imamo vrsnih kritičara i glazbenih pisaca, muzikologa po struci, ali posebno nadahnute stranice o glazbi ipak su napisali neki književnici ili skladatelji poput Fabrija, Berkovića, Papandopula, Grgoševića, Brkanovića, Sakača i Detonija. Jedini aksiom je: ako glazbenici žele skladatelje izvoditi, a publika slušati, nema se što reći, krug je zatvoren. Kritičari mogu hodati po trepavicama i neće puno promijeniti, samo ambalažu.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni izdavanjem i izvođenjem svojih djela?</p>
<p>- Jesam. Ne mogu se potužiti. Ponosan sam i na to što sam i sam propagirao hrvatsku glazbu, novu i baštinu. Mislim da mi kao turistička zemlja moramo više nuditi svoju glazbu gostima na primjerima Osora, Dubrovnika ili Varaždina, kao što to rade recimo u Švicarskoj, gdje se svi u vrijeme godišnjih odmora posvećuju turizmu.</p>
<p>• Što Vas u posljednje vrijeme najviše zaokuplja?</p>
<p>- Komponiram i puno čitam. Nadoknađujem propušteno. Nestrpljivo očekujem izvedbu upravo dovršenog Koncerta za saksofon i orkestar, koji sam napisao za vodećeg američkog saksofonosta Lawrenca Gvozdza, Poljaka podrijetlom, na njegovu molbu, nakon što je čuo jedno moje djelo za gitaru. U pregovoru sam i s riječkom Operom, koja će, nadam se, iduće sezone na Muzičkom biennalu Zagreb izvesti moju zadnju operu »Karolina Suhodolska«. </p>
<p> • Gospodine Miletiću, čestitamo Vam 75-godišnji životni jubilej. Zadivljeni smo Vašom kondicijom i aktivnošću. Čemu to zahvaljujete?</p>
<p>- Mislim da je to genetski, jer nisam nikada bio ozbiljno bolestan. Čuvao sam se k tomu rukovodećih i administrativnih mjesta, iako sam dobivao takve ponude, primjerice za glavnoga urednika glazbenog programa Radio Zagreba. Nisam prihvatio, iako bi to bila velika odskočna daska za mene kao skladatelja. Čuvao sam se i sjednica, koje su nezdrave.</p>
<p> Radio sam puno, ali na poslu koji me veselio. Bio sam reproduktivac, skladatelj i pedagog i to se međusobno dopunjavalo. Volio sam putovati, ali još više vraćati se. Četrnaest dana izbivanja od kuće dovoljno je da ne dođe do krize. Imao sam i normalni obiteljski život, iako je žena to trebala izdržati. Na vrijeme sam otišao u mirovinu, jer sam već s 18 godina počeo raditi.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Prva posljedica navijačkih nereda na Poljudu: predsjednik Hajduka podnio ostavku!</p>
<p>Zbog nagomilanih teškoća i događanja u utorak navečer, kad je zbog upada navijača prekinuta utakmica Hajduk - Šibenik (1-2), Željko Kovačević je podnio ostavku na mjesto predsjednika kluba / Ostavku sam dao iz moralnih razloga, ionako sam je najavio prije nove godine. Na navijače su utjecale loše igre. Da smo kod kuće pobijedili što smo trebali, imali bismo sedam bodova više, kaže Kovačević</p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Hajdukovi su navijači u 81. minuti prvenstvenog dvoboja Hajduk - Šibenik (1-2) okupirali nogomet. Utakmica je prekinuta, tužan kraj izazvan je eskalacijom navijačkog nezadovoljstva, bijesa i ljutnje zbog slabih igara i rezultata prve momčadi. Navijački je upad bio usmjeren prema igračima Hajduka, na meti je posebno bio Ivan Leko. Nagomilane teškoće i događanja u utorak navečer nagnali su Željka Kovačevića da podnese ostavku na funkciju predsjednika kluba.</p>
<p>- Osuđujemo ispad navijača, ovakvim se »navijanjem« ne pomaže klubu. A snosit ćemo sigurno i teže posljedice. Očekujemo kaznu Disciplinske komisije što će dodatno pogoršati situaciju, kaže Kovačević.</p>
<p>Prisjetimo se, Hajduk je već ove sezone kažnjen sa 60.000 kuna zbog izgreda navijača u susretu s Dinamom.</p>
<p>• Kakva je bila organizacija utakmice sa Šibenikom?</p>
<p>- Kao i na svim utakmicama ove razine. Čak je bilo 20 redara više nego obično. Susret Hajduka i Šibenika nije susret visokog rizika.</p>
<p>• Zašto ste podnijeli ostavku?</p>
<p>- Podnio sam ostavku na svoju funkciju, a do Skupštine kluba Hajdukom će upravljati Šime Luketin, predsjednik Skupštine. Ostavku sam dao iz moralnih razloga, ionako sam je najavio prije nove godine. Na navijače su utjecale loše igre. Da smo kod kuće pobijedili što smo trebali imali bismo sedam bodova više. Smatram se odgovornim za ovaj revolt navijača.</p>
<p>• Jesu li navijači reagirali spontano ili organizirano?</p>
<p>- Nemam nikakve informacije o tome, ali ja već šest-sedam utakmica ne dolazim na stadion jer su se navijači okomili na upravu. Ne mislim da je ova uprava pridonijela ovim sportskim rezultatima. Igračima smo omogućili maksimalne uvjete, dovodili smo najbolje igrače hrvatske lige, ali nije bilo rezultata. »Grintali« ste kad smo mijenjali trenere, ali ih mi nismo mijenjali iz hira. Radili smo časno i u interesu Hajduka, ali sam imao samo jedan radosni trenutak (1-1 s Dinamom prošle seozne u Zagrebu, op.), a mučnih koliko želite. Upravljao sam klubom na način za koji sam mislio da je najbolji. I sami ste me zvali »majstorom kompromisa«, ali u postojećim uvjetima, mislim da sam se postavio optimalno. Nisam bio autoritativniji jer je novac u klub dolazio s više strana. U Dinamu je jedna osoba donosila novac i mogla se ponašati apsolutistički. Osim toga, apsolutizam mi nije u krvi. Upravni odbor je odluke donosio jedinstveno, osim u jednom slučaju (biranje Ivana Maršića za direktora Hajduka 5-4, op.). </p>
<p>• Zašto ste, i nakon najave ostavke, prolongirali ostanak na kormilu kluba?</p>
<p>- Procijenio sam da će se kriza produbiti u trenutku kad je Hajduk imao realne šanse osvoji titulu na dvije fronte. Moj bi odlazak izazvao razračunavanje, pa sam odlučio pričekati kraj sezone. Moram kazati da smo radili u vrlo teškim uvjetima blokiranog računa, a pritisak javnosti prema igračima i upravi bio je golem. Za svako pojačanje ili odlazak konzultirali smo se i razgovarali s trenerima. Ni jednog nismo doveli ili prodali a da trener to nije lagoslovio. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Svi olimpijci moraju na analizu krvi</p>
<p>Budući da je analiza krvi najučinkovitija provjera uzima li netko nedopuštena sredstava, svi će sportaši na Igrama morati potpisati izjavu da pristaju na test krvi</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Pripreme za nastup na Olimpijskim igrama u Sydneyu te na zimskim igrama 2002. u Salt Lake Cityu i 2006. u Torinu, kao i promjene za izbor organizatora ljetnih igara 2008., bile su glavne teme 21. seminara Europskog udruženja olimpijskih odbora (EOC) održanog na Malti. U radu seminara sudjelovali su i glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Slavko Podgorelac, šef Misije HOO Matija Ljubek i njegov zamjenik Darko Dujmović.</p>
<p>Prema riječima Slavka Podgorelca, posebnu pozornost sudionika seminara izazvao je predsjednik EOC-a Jacques Rogge najavljući nekoliko drastičnih mjera koje u borbi protiv dopinga namjerava poduzeti Međunarodni olimpijski odbor (MOO). To se posebno odnosi na djelovanje Agencije MOO-a za borbu protiv dopinga te aktivnosti koje će se poduzeti na području Australije uoči Igara. </p>
<p>Rogge je podsjetio glavne tajnike i šefove misija nacionalnih olimpijskih odbora da će se na sve sportaše tijekom priprema u Australiji primjenjivati vrlo strogi dopinški propisi koji vrijede u toj zemlji, te naglasio da su se svi sportaši dužni odazvati kontroli. Svaki pozitivan nalaz znači automatsko isključivanje s Igara. </p>
<p>Posebno će se inzistirati na testovima krvi za natjecanja, pri čemu se mogu pojaviti problemi vjerske prirode, na što su upozorili i glavni operativci europskih nacionalnih olimpijskih odbora. No, Rogge je posebno istaknuo odlučnost MOO-a da se ustraje na najučinkovitijoj provjeri uzimanja nedopuštenih sredstava. Zato je najavio da će svi sportaši na Igrama morati potpisati izjavu da pristaju na test krvi. </p>
<p>Na seminaru je predstavljen materijal koji je, kao dio nacionalne kampanje u borbi protiv dopinga, izradio talijanski olimpijski odbor CONI, pod nazivom »Ja neću riskirati svoje zdravlje«.</p>
<p>- Taj materijal može poslužiti i našem Odboru za zdravstvenu skrb sportaša da poduzme akcije primjerene našim okolnostima, naglasio je Podgorelec, ističući da je hrvatsko izaslanstvo dobilo priznanje jer se među prvima uključilo u Ekstranet-elektroničku mrežu EOC-a u koju je uključeno 35 od 48 europskih olimpijskih odbora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Majoli nastavlja gubitnički niz</p>
<p>AMELIA ISLAND, 12. travnja</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Iva Majoli poražena je u prvom kolu WTA turnira u Amelia Islandu od Izraelke Ane Smashnove sa 6-3, 6-1. Na turniru nagradnog fonda 535.000 američkih dolara, Majoli je tako ubilježila treći uzastopni poraz u prvom kolu otkako se vratila na teniske terene nakon ozljede ramena.</p>
<p>Slijedećeg tjedna na rasporedu je WTA turnir u Hilton Headu. Prilika za popravljanje dojma te uzdizanja forme uoči početka sezone turnira na zemljanoj podlozi u Europi.</p>
<p>l Rezultati 1. kola: Coetzer (10) - Panova 6-0, 6-4, Carlsson - Dragomir (13) 6-4, 4-6, 7-5, Raymond (16) - Hopkins 6-4, 0-6, 6-1, Nagyova - Pisnik 6-0, 6-2, Morariu - Gagliardi 6-4, 6-4, Miškina - De Lone 6-4, 6-1, Pratt - Zuluaga 6-4, 7-6 (3), Snyder - Brandi 1-6, 6-4, 6-4;</p>
<p>2. kolo: Schett (3) - Leon Garcia 6-2, 6-2, Kurnjikova (7) - Kremer 7-5, 7-6 (4).</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Spursi slavili u Sacramentu</p>
<p>SACRAMENTO, 12. travnja</p>
<p> - NBA prvaci San Antonio Spursi polako hvataju formu za doigravanje, u kojem se bore za četvrto mjesto Zapada i prednost domaćeg terena u 1. kolu. U utorak navečer Spursi su nakon produžetka slavili u Sacramentu (98-92), kod kluba koji ih je pobijedio u sva tri ovosezonska okršaja. Najviše je povukao David Robinson (26) sa šest koševa u produžetku, kad Kingsi više nisu imali napadačkih opcija - po šest osobnih pogrešaka nakupili su Vlade Divac (17) i Chris Webber (16). Ključ uspjeha držao je play Kingsa Jason Williams (16, devet dodavanja) koji je briljirao u prvoj četvrtini, kad su Kingsi poveli sa 17 razlike, ali je kasnije izgubio čak osam lopti, što su Robinson i Tim Duncan (18, 13 skokova), iako s načetim koljenom, znali iskoristiti. Dallas je, na temelju vrlo dobrih Michaela Finleya (24) i Dirka Nowitzkog (21, 14 skokova) došao do petog uzastopnog uspjeha svladavši drugu momčad Zapada, Portland Trail Blazerse, 92-81. Gosti su izgubili prvo poluvrijeme sa četiri razlike, a onda su u drugom promašili 10 od 23 slobodna bacanja, pa im preokret nije uspio. Uz to, imali su jako malo raspoloženih igrača - osim Rasheeda Wallacea (13), koji je uspio zaraditi i 36. tehničku pogrešku u sezoni, te Staceya Augmona (12), svi ostali su imali problema sa šutom. </p>
<p>U ostalim susretima, Walt Williams (23) i Steve Francis (13, 11 dodavanja, osam skokova) najzaslužniji su što je Houston slavio kod Denvera, u kojem je najviše pokazao Nick Van Exel (27, 11 asistencija). U Chicagu je Elton Brand vjerojatno potvrdio naslov novaka godine sa 22 koša i 15 skokova u pobjedi Bullsa protiv Netsa.</p>
<p>Cliff Robinson (22) i Todd Day (18) su tek u završnici spasili Phoenix Sunse poraza protiv najlošijih u ligi Clippersa, a Golden State Wariorsi (Hughes 28) su kod kuće svladali Vancouver Grizzliese.</p>
<p>• Rezultati: Chicago - New Jersey 100-93, Sacramento - San Antonio 92-98 (produžetak), Dallas - Portland 92-81, Denver - Houston 93-103, Golden State - Vancouver 109-97, LA Clippers - Phoenix 88-95. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Neka dođu drugi koji će bolje raditi«</p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Jakša Marasović, član Upravnog odbora Hajduka i direktor Hrvatskih voda, ponudio je svoje viđenje poljudske problematike: </p>
<p>- Odlaskom Kovačevića, mandatara Upravnog odbora, ova uprava više ne funkcionira. Mislim da se Kovačvić nije smio povući.</p>
<p> Svi igrači su plaćeni dobro, čak i preplaćeni i ne vidim velike krivnje. Što bi bilo da smo dužni igračima 15 milijuna maraka kao Dinamo? Ne znam koliko u svemu ovome ima spontanosti, a koliko organiziranosti. Ni djeca se ne rađaju spontano - treba nešto prije učiniti. Hajduk igra loše i treba napraviti rez. Sramota je gubiti od zadnjeg na ljestvici i od Istre.</p>
<p>Marasović se pita je li ova momčad kvalitetna koliko se misli.</p>
<p>- Svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti.</p>
<p> Navijačima se ne može oduzeti pravo na navijanje. Činjenica je da nemamo ni rezultata niti igre, iako je uprava sve činila u najboljoj namjeri. Slušali smo sve one koji se razumiju u nogomet i dizali ruke za sve njihove ideje. Neki se sada i za predsjednika kandidiraju. Što ako sad promijenimo trenera? Bilo bi me sram zbog Bonačića, Katalinića ... Trebali smo biti 50 posto jači nego lani. Sve nam je išlo na ruku, slabija Rijeka, Dinamo, a mi imamo to što imamo. Nećemo se posipati pepelom. Neka dođu drugi koji će bolje raditi. Odgovornost je na igračima, a ni mi se ne možemo riješiti moralne odgovornosti. U sportu je rezultat mjerilo uspješnosti. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bit će 3-0 za Šibenik</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Ante Martinac povjerenik Prve Hrvatske nogometne lige povukao je prvi potez u svezi utakmice Hajduk - Šibenik, prekinute u 81. minuti. Za početak je suspendirao stadion NK Hajduk do okončanja disciplinskog postupka.</p>
<p>Odluku o suspenziji Hajdukovog stadiona Martinac je donio oslanjanjem na članak 59. Pravilnika o nogometnim natjecanjima HNS. U obrazloženju odluke Martinac je naveo slijedeće:</p>
<p>- Kako u zapisniku sa utakmice 27. kola Prve HNL između Hajduka i Šibenika navodi delegat utakmice Vladimir Mikšić, utakmicu je sudac prekinuo zbog ulaska veće skupine navijača NK Hajduk u teren (s istočne strane gledališta), te fizičkog napada na igrače obje ekipe i suce.</p>
<p>Martinac u načelu nije želio govoriti išta više o tomu prije no što prikupi sve relevantne činjenice pa onda slučaj prijavi disciplinskom suci. No, primjetio je kako će suspenzija stadiona potrajati do odluke disciplinskog suca koji se uzgred već susretao s nečim sličnim. Kao primjerice proljetos u Puli (Istra - Rijeka), kad su velike novčane kazne otkupile pravo igranja na svojim travnjacima.</p>
<p>Primjetio je Martinac također kako se temeljem utvrđenog činjeničnog stanja, koje nije i konačno, može čekivati registriranje utakmice 3-0 (bb) u korist protivničke strane koja nije vinovnik incidenta, ukoliko nije do prekida postignut bolji rezultat. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Maksimirom odzvanjaju uvrede</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Četiri uzastopne pobjede u svakome bi normalnom klubu, u normalno vrijeme, bile razlogom posvemašnjeg zadovoljstva i donijele bi mir u svaku kuću. No, u maksimirskoj su kući iznova oživjeli zli duhovi, da se Dinamo sad bori i za naslov evropskoga prvaka mira ne bi bilo. Sve je otišlo k vragu, dodirnuto je dno i pesimistička su predviđanja daljnjeg raspleta situacije znatno bliža stvarnosti od onih rijetkih optimističkih nagađanja.</p>
<p>Vraćeno je ime Dinamo, a tribine su i dalje prazne. Otišao je omraženi predsjednik Zlatko Canjuga, došao je omiljeni Velimir Zajec! A vrijeđanja s praznih tribina žešća su nego ikada u klupskoj povijesti! Sad su na meti igrači, ne preza se ni od najmučnijih verbalnih prijetnji, nakon 2-0 pobjede protiv Istre Dinamovi su nogometaši morali kriomice napuštati stadion! Zamjera im se što su se do kraja solidarizirali sa Canjugom, zamjera im se kako su se uopće usudili zatražiti da im klub isplati dugove, a svojevrsna najava štrajka, ako ne dobiju dio novca do četvrtka, samo je naizgled glavnim uzrokom užasne reakcije stotinjak navijača.</p>
<p>Samo naizgled, jer povodi i razlozi znatno su dublji. Uostalom, jedan navijač s dugogodišnjim BBB stažom ovako komentira aktualno stanje:</p>
<p>- Došli smo do kraja... A oni koji su za svoje probitke i svoje svinjarije koristili i još koriste navijače, sad moraju vratiti situaciju pod kontrolu. Ako je to još uopće moguće, ako se može zauzdati nasilje.</p>
<p>Potom je dodao:</p>
<p>- Razgovarao sam s vodećim ljudima iz splitske Torcide, zaključili smo da je riječ o identičnom problemu i kod njih i kod nas, zapravo u cijeloj državi. Naime, pojavila se mlada generacija navijača koja ne priznaje nikakve autoritete, posebno ne generacijske. Mi smo ipak odrasli u drukčijem okruženju, uvijek smo poštivali starijeg od sebe. A sad? Toga više jednostavno nema... Nadalje, svi ti mladi i žestoki navijači, kad dođu na tribinu, kažu »mi smo Torcida«, ili »mi smo BBB« i to im je najvažnije. Njih ne zanima klub, ni navijačka pomoć klubu, većina njih smatra da su samodovoljni. Ne treba im klub za koji navijaju, tribinu koriste za osobnu promociju. Kako će sve završiti? Ne znam... Ali, bojim se, silno se bojim da nismo došli do kulminacije nereda, bit će još gore. Znate, kod nas se sad događa ono što se u Engleskoj događalo 70-ih godina, priča nam ogorčeni navijač koji je želio ostati anoniman i koji sve rjeđe odlazi na stadion.</p>
<p>U utorak je policija zapravo spriječila bliske susrete navijača i igrača. No, prijetnje su ostale i Dinamovim će nogometašima do kraja prvenstva biti kudikamo lakše igrati izvan Zagreba. A hoće li klub nešto pokušati poduzeti? Na utakmici protiv Istre, u stankama između vrijeđanja svih igrača, pozitivno se skandiralo tek treneru Marijanu Vlaku i sportskom direktoru Velimiru Zajecu. Ne vjerujemo da će Vlak pokušati biti sponom između svlačionice i igrača, on će se zadovoljiti pljeskom kojeg je dobio s tribina, neovisno o tome što mu je momčad izvrijeđana. A Zajec? Navijački idol sad bi trebao pokazati koliki zapravo utjecaj ima na navijače. Uostalom, sportski je direktor najavio sljedeće:</p>
<p>- Morat ću obići nekoliko navijačkih »punktova«, očito je došlo vrijeme da opet porazgovaramo s navijačima. Vjerujem da možemo izgladiti sve nesporazume, optimističan je Zajec.</p>
<p>Može li se lavina zaustaviti? Sve je dodirnulo dno. Sve je tako sivo. Ne samo u nogometu. No, sport je zapravo uvijek bio zrcalo stanja u društvu. (Predrag Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prva nogometna liga - rezultati i tablica</p>
<p>Dinamo</p>
<p> - Istra 2-0</p>
<p>• Stadion u Maskimiru</p>
<p>DINAMO - ISTRA 2-0 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Ladić - Tokić 6,5; Sedloski 6, Tomas 6 - Mikić 6, Šarić 6,5 (Šabić 6), Bišćan 6,5 (Pilipović 6), Prosinečki 7, Krznar 6,5 - Šokota 7 (Bazina 6), Šimić 6,5.</p>
<p>ISTRA: Petrović 5,5 - Dvirnik 5,5 (Peršić 5); Ugrčić 5,5, Božac 5,5 - Alibašić 5, Živković 5, Župan 5, Polovanec 6; Fatorić 5 - Bagavac 5 (Jakirovič 5), Nosek 5 (Džokić 5).</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split) 6. GLEDATELJA: 800.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Šokota (5), 2-0 Šimić (26).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Polovanec, Božac, Ugrčić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav ŠOKOTA (pj)</p>
<p>Rijeka - Zagreb 2-3</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - ZAGREB 2-3 (0-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 5, Tomišić 5, Visković 5,5, Milinović 6, Mijatović 5,5, Skočibušić 5,5, Brajković 5 (Režić -), Matulović 5,5, Sztipanovics 5 (Klič -), Agić 5,5, Miličić 6,5.</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 6,5, Šimić 6, Rendulić 6 (Surać 6), Stavrevski 5,5, Biškup 5,5, Osibov 6, Čižmek 6, Kosić 5 (Verhas -), Bule 6, Lovrek 6 (Ilečić -), Banović 8.</p>
<p>SUDAC: Kulušić (Šibenik) 6. GLEDATELJA: 600.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Banović (31), 0-2 Banović (64), 1-2 Miličić (70), 2-2 Miličić (75), 2-3 Banović (88)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šimić, Brajković, Lovrek, Stavrevski, Skočibušić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica BANOVIĆ (iv)</p>
<p>Varteks - Hr. dragovoljac</p>
<p> 1-1</p>
<p>• Stadion NK Varteks</p>
<p>VARTEKS - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 1-1 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Solomun 5, Madunović 6 (Golubica 6), Hrman 6, Balajić 6, Posavec 6, Kovač 6, Križanac 5, Mukaj 6, Karić 6, Borović 6 (Sinani 6), Režić 6 (Šafarić 6).</p>
<p>HR. DRAGOVOLJAC: Čavlina 7, Bošnjak 6, Đolonga 7, Margeta 6, Andračić 6, Jurić 6, Lalić 6 (Bodul 6), Miletić 6, Petričević 6 (Škopljanac 7, Katulić 6), Gulić 6, Petrović 6.</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Karić (70.), 1-1 Škopljanac (72.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Lalić, Posavec, Borović, Gulić.</p>
<p>CRVENI KARTON: Bošnjak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvio ČAVLINA (dd)</p>
<p>Hajduk - Šibenik 1-2 (prekid u 80. minuti) </p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - ŠIBENIK 1-2 (0-1)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6 - Bulat 5, Sablić 6, Matić 5, Jažić 5,5 - Andrić 5,5 (Miladin 5,5), Vučević 6 (Radeljić -), Leko 5,5 - Vučko 5,5 (Srna -) - M. Bilić 5,5, Baturina 5,5.</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6,5 - Ivica 6, Mrzlečki 5, Budanović 5,5 - Antolić 5,5, Karabeg 5,5, Bakula 5, Vincelj 6, Kovačević 6 - Vuković 7, Kovačić 5 (Jović -).</p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb). GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Vuković (31) 1-1 M. Bilić (58), 1-2 Vuković (79).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sablić, Karabeg, Vuković, Bakula, Kovačić, Kovačević, Vučević</p>
<p>CRVENI KARTONI: Bulat, Bakula</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Klaudio VUKOVIĆ (rp)</p>
<p>Slaven-Belupo - Vukovar '91</p>
<p> 1-0 </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - VUKOVAR '91 1-0 (1-0)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Stojkić 7, Mikolaj 5,5 (Kokol 6), Kacić 6, Crnac 6, S. Bošnjak 6, Ferenčina 7, Kovačević 6, Jurčec 6,5 (Petrović -), Dodik 6,5, Havaić 6,5 (Amižić 5,5), Bisaku 7.</p>
<p>VUKOVAR '91: Balić 6, Dadić 5 (Jerković 5), Knezović 5,5, Jozinovć 5,5, Pešić 5,5, Sesar 5,5, I. Vuka 5,5 (M. Vuka 5), Drnasin 5 (Tokić 5,5), Bojko 6, Bijelić 6, Zela 6,5.</p>
<p>SUDAC: Bajić (Split) 5. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Ferenčina (45)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zela, Bisaku, I. Vuka, Crnac, Kacić, Jerković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roy FERENČINA (ičm)</p>
<p>Osijek - Cibalia 3-0</p>
<p>• Stadion »Gradski vrt«</p>
<p>OSIJEK - CIBALIA 3-0 (1-0)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 7, Prišć 6.5, Balatinac 7 (Grnja 7), Vuica 8, Beljan 7.5, Ergović 7, Beširević 7.5 (Krstulović - ), Gašpar 7, Bubalo 6.5, Bjelica 7.5, Zrilić 8 (Ljubojević - ).</p>
<p>CIBALIA: Perić 7, Andričević 5, M. Jurić 6, Maroslavac 5.5, Leutar 6, Pernar 5.5, G. Meštrović 6.5 (Dabro - ), Marinčić 5 (Bošnjak 5), Grgić 4, J. Jurić 6, Bartolović 5 (Lajtman 5).</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Balatinac (8.), 2-0 Zrilić (59.), 3-0 Zrilić (77.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Grgić, M. Jurić, Beljan, Balatinac, Zrilić, Gašpar</p>
<p>CRVENI KARTON: Grgić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dubravko ZRILIĆ (dk)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Disciplinac oduzeo bod Hajduku, no »slučaj Andrić« još nije gotov</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Saznali smo za još jednu umotvorinu iz laboratorija Hrvatskog nogometnog saveza zbog koje Savez i njegova tijela više nitko ne shvaća previše ozbiljno... Kako i bi kad se, primjerice, kao posebna novost sazna da se »slučaj Adrić« - koji je zahtijevao promptno rješavanje - po nekim teorijskim kombinacijama može razvući na godinu dana. Bez obzira što je disciplinski sudac Krešimir Vlajčević ipak konačno reagirao i u srijedu rano poslijepodne kaznio Hajdu s oduzimanjem jednog boda, a Andrića sa 8.000 kuna kazne.</p>
<p>A kad je tako, kad kompromisi, popuštanja, progledavanja kroz prste i ostale nebuloze postanu sasvim normalna stvar, o kakvoj ozbiljnosti možeo govoriti? Stoga se ne treba čuditi što će se tribine i stadioni sve više pretvarati u mjesta iskaza javnog neraspoloženja, čemu smo već svjedoci.</p>
<p>Uglavnom, na redovitoj konferenciji u HNS-u htjeli smo saznati hoće li konačno, nakon dva mjeseca koliko se već razvlači, »slučaj Andrić« biti završen? Hoće li Krešimir Vlajčević, disciplinski sudac HNS-a koji je na temelju tog slučaja izrastao u prvog čovjeka Udruženja klubova Prve HNL, izreći moguće kazne Andriću i Hajduku kako bi se mogao aktivirati sljedeći institut u Hajdukovom traženju pravde. Onaj o zaštiti pravilnika, kad bi se trebalo vidjeti tko odlučuje kao konačna instanca - još nepostojeći Izvršni odbor ili ne tko drugi.</p>
<p>Na pitanju smo inzistirali jer je bilo rečeno da će u srijedu, 12. travnja, Vlajčević izreći svoj sud. Uz to, okolnosti u nogometu su nam takve da svako odugovlačenje - posebice »slučaja Andrić« u kojemu je Hajduk, kako mnogi tvrde, kriv - samo potiče dodatnu nervozu. I sumnju. Javna je tajna, naime, da se sa »slučajem Andrić« taktizira i manipulira da bi se vidjelo hoće li se konačno stvoriti neka opipljivija bodovna razlika između Dinama i Hajduka, pa bi se tek onda presudilo. Jasno, odluka tada ni na što više ne bi utjecati a naši veliki kreatori nogometnog kaosa, čelni ljudi HNS-a, mogli bi mirno oprati ruke od odgovornosti i otići na spavanje.</p>
<p>Na prijepodnevnoj konferenciji za novinstvo HNS ni glas o tomu kad bi mogao biti rješen »slučaj Andrić«, Srebrić nam u svezi toga nije ništ znao reći. Uz dodatak da je glavni tajnik HNS-a, skočio kao oparen kad smo rekli da Vlajčevićem očigledno netko manipulira. </p>
<p>- Odbijam svaku primjedbu da disciplinski sudac Vlajčević, kao i svako tijelo Saveza, rade na neregularan način. Sustavi djeluju autonomno i treba raditi distinkciju između tjela HNS-a i Udruženja. Ne postoji mogućnost da u tako razrađenom sustavu odnosa unutar Saveza netko nekomu naređuje, u priču se ubacio Vladimir Iveta, voditelj pravnih poslova, kako bi u vezi sa »slučajem Andrić« iznio ohrabrujući podatak: spomenuti se slučaj, naime, pravno gledano, može razvlačiti i punu godinu dana?!</p>
<p>- Čak i da IO HNS-a kad se formira, i kad žalba Hajduka dođe pred njih, donese odluku da je slučaj završen, postoji mogućnost traženja arbitraže. A to je zaseban proces s obnovom postupka. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Mi smo za klub, ne za pojedinca«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Nakon nemilih zbivanja za vrijeme i nakon utakmice Dinamo - Istra, u srijedu poslije jutarnjeg treninga u maksimirskim je prostorijama održan sastanak Dinamovih nogometaša i Stručnog stožera s klupskim predsjednikom Mirkom Barišićem i sportskim direktorom Velimirom Zajecom. Poslije 60 minuta sastanak je prvi napustio Barišić i ništa nije novinarima rekao, javnosti su se obratili sportski direktor i nogometaši. Kakvi su zaključci sastanak? Najprije je govorio Zajec: </p>
<p>- Nakon svega što se zadnjih dana dogodilo u klubu, opet smo definitivno na istome brodu, ponovio je zapravo Zajec riječi koje je već rekao novinarima u ponedjeljak navečer poslije prvoga sastanka s igračima. Potom je nastavio:</p>
<p>- Moram naglasiti da su igrači na utakmici protiv Istre iskazali karakter i poštenje, pa sam stoga uvjeren da ćemo u nastavak prvenstva ići naprijed zajedno s navijačima. Naš je cilj osvojiti dvostruku krunu, ući u Ligu prvaka, napuniti stadion, sve to možemo ostvariti samo uz navijačku pomoć za koju vjerujem da neće izostati, pričao je Zajec.</p>
<p>Na njegove se riječi nadovezao kapetan momčadi Robert Prosinečki:</p>
<p>- Želio bih nešto razjasniti u ime svlačionice. Kroz medije se provlači da smo uoči Skupštine bili izmanipulirani, te da smo došli na Skupštinu dati potporu bivšem predsjedniku Zlatku Canjugi. Moramo to razjasniti: Nismo mi bili ni za koga osobno, nikome posebno nismo davali potporu. Samo smo željeli prezentirati naš problem. Naše je defitivno opredjeljenje klub, mi igramo za klub, a ne za pojedince. Navijači su možda pogrešno shvatili naš potez, ili možda pogrešno razmišljali o svemu tome. Samo smo željeli upoznati novu upravu s našim problemom, rekao je Prosinečki, potom se u razgovor ubacio i Goran Jurić:</p>
<p>- Ne znamo jesu li navijači izmanipulirani, ali činjenica je da mi nikad nismo bili protiv navijača, niti je itko od nas ikada rekao neku loš riječ o navijačima, smatra Jurić.</p>
<p>Na kraju je opet govorio Zajec:</p>
<p>- Mogu potvrditi da su igrači svoju izjavu ponudili zastupnicima Skupštine prije glasovanja o povjerenju Canjugi, dakle, njiihov je zahtjev bio jasan, željeli su upoznati klupsko vodstvo - novo ili staro - s aktualnim problemom. Uz put, nadam se da više neće biti ni raznih »podmetanja« da su igrači na jednoj, a trener na drugoj, svi mi zajedno činimo klub i svi smo na istoj stazi, rekao je Zajec.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Stipe Mesić pokrovitelj boksačkog PH</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske, Stipe Mesić primio je u srijedu izaslanstvo Hrvatskog boksačkog saveza (HBS), predvođene predsjednikom Mladenom Kruljcem, izbornikom Perom Tadićem, dopredsjednikom HBS-a Miroslavom Hlušičkom, počasnim predsjednikom i najboljim hrvatskim boksačem svih vremena Matom Parlovim te gradonačelnikom Pule, Giancarlom Župićem. U izaslanstvu HBS-a bili su još i član Izvršnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 10. pojedinačnog prvenstva Hrvatske u boksu Franko Blagonjić, te Mladen Pavičević i Dinko Predojević. Gradonačelnik Pule obavijestio je predsjednika Mesića o pripremama za organizaciju Europskog prvenstva u boksu, koje će se u Puli održati 2004., kojem je pokrovitelj Stipe Mesić. Po riječima gradonačelnika Župića, Pula i otočje Brijuni imaju i velike izglede da 2002. budu domaćini izbornog kongresa Europskog boksačkog saveza (EABA). </p>
<p>Boksački djelatnici iskoristili su posjet predsjedniku Mesiću, koji se u mladosti bavio boksom, da ga zamole za pokroviteljstvo nad jubilarnim, 10. pojedinačnim prvenstvom Hrvatske u boksu, koje će 27. travnja u Kraljevici otvoriti predsjednik Mesić. On je bio pokrovitelj i Prvoga seniorskog prvenstva u boksu 1991. u Rijeci, kada su ga plitvička zbivanja i pogibelj prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića spriječili da osobno otvori natjecanje.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Igrat ćemo još žešće nego u Zagrebu«</p>
<p>Tako Koraljka Milić, organizatorica igre hrvatske rukometne reprezentacije, najavljuje uzvratni kvalifikacijski dvoboj za EP 2000. protiv Njemačke koji se igra u subotu (16 sati) u Sindelfingenu / U prvoj utakmici, Hrvatska je pobijedila 24-20</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U miru i tišini hrvatske se rukometašice pripremaju za presudni dvoboj u subotu (16 sati) u njemačkom Sindelfingenu. Borave već dva tjedna u hotelu na kraju grada, »Hollidayu«, a treniraju u podsusedskim »Sutinskim vrelima«, odakle će u četvrtak i krenuti put Njemačke, na uzvratni dvoboj kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2000., u kojem brane četiri pogotka više (24-20) iz zagrebačkog dvoboja. Veliki je pritisak čekati utakmicu koja je »biti ili ne biti«, koja znači povratak na međunarodna natjecanja ili ponovno čekanje raznoraznih kvalifikacija i traženje novih prilika.</p>
<p>- Dobra je atmosfera, ni ne primjećujemo da smo zajedno gotovo dva tjedna. Pričamo o prvoj utakmici, analiziramo igru. Imale smo šanse napraviti i veću razliku, ali zog tehničkih pogrešaka nismo uspjele. Nismo »prodale« previše lopti, možda šest ili sedam, što nije puno u onako brzoj utakmici. Gledale smo i Njemice, znaju igrati i mogu bolje odigrati nego što su u Zagrebu. No, mi se spremamo na još žešću borbu, rekla je Koraljka Milić nakon što je u srijedu ujutro sa suigračicama odgledala video kasetu zagrebačke utakmice. </p>
<p>Na upit kako se osjeća vedro odgovara:</p>
<p>- Pa nisam ja više baš tako mlada igračica da me ništa ne bi boljelo! Dosta mi je naporno zbog dva treninga dnevno, upali mi se tetiva operiranog koljena, ali se nekako oporavim.</p>
<p>Izbornik Josip Šojat ne može računati na ljevoruku Vesnu Horaček koja je, čini se, teško ozlijedila ligamente lijevog koljena. Zato je pozvao još dvije vanjske napadačice, Martinu Raguž i Mariju Čuljak. Kako je ostao bez jedine ljevoruke vanjske napadačice, Šojat će vjerojatno vratiti Klaudiju Bubalo na njezino »staro« mjesto desnog vanjskog.</p>
<p>- Nije se znalo hoće li Samira Hasagić biti spremna do Sindelfingena, a kako se ozlijedila i Vesna, izbornik je morao pozvati još dvije vanjske igračice. Samira je sad bolje, ali još uvijek nije spremna odigrati cijelu utakmicu i treba zamjenu. Klaudija će vrlo vjerojatno biti desni vanjski, a s dešnjakinjom na desnom vanjskom otvara se prilika i desnom krilu Renati Damjanić, misli Milić.</p>
<p>Hrvatske su rukometne reprezentativke dosad već nekoliko puta bile »tako blizu, a tako daleko«, posustale bi u posljednji trenutak. U subotu im odgovara pobjeda, remis te poraz sa tri pogotka razlike (čak i četiri, pod uvjetom da postignu više od 20 golova). Dakle, gotovo im sve ide na ruku, ali to ne znači ništa. Boji li se organizatorica igre naše reprezentacije da bi se neke loše priče mogle ponoviti?</p>
<p>- Poznajem te situacije iako, na žalost ili na sreću, nisam bila izravnim sudionikom. Mislim da će to ovisiti o pripremi uoči same utakmice. Treba se koncentrirati jedan sat određenog dana i dati sve od sebe, a to nije lako. Zato kažem da je bitna priprema. Vidim da sve razmišljamo na taj način i stoga se ne bojim previše, vjerujem da ćemo uspjeti dohvatiti EP, kaže Koraljka Milić.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Zašto se Hrvatska ne spominje u priopćenju Vijeća ministara EU-a? </p>
<p>BRUXELLES, 12. travnja</p>
<p> - »Sve ocjene EU-a o Hrvatskoj vrlo su pozitivne i u tijeku su sve akcije najavljene u različitim međusobnim susretima«, izjavio je u srijedu voditelj službe za tisak glavnog tajništva Vijeća Europske unije u Bruxellesu Norbert Schwaiger. </p>
<p> Upitan zašto se u službenoj, finalnoj verziji priopćenja za javnost sa zasjedanja Vijeća ministara EU-a 10. travnja u Luxembourgu, objavljenog u srijedu u Bruxellesu, ne spominju i odnosi s Hrvatskom, Schwaiger je izjavio da to ništa ne mijenja u suštini stvari. Na prijedlog Javiera Solane, finalna verzija priopćenja skraćena je kako se ne bi »ponavljale poznate stvari ili koje su manje-više već u javnosti«, objasnio je. </p>
<p> U radnoj verziji zaključaka dostupnoj novinarima koji su pratili ministarsko zasjedanje u ponedjeljak u Luxembourgu, uz vrlo pozitivne ocjene o reformskom djelovanju nove hrvatske Vlade, navedeno je da će studija izvedivosti o otvaranju pregovora s Hrvatskom biti pripremljena za lipanjsko zasjedanje šefova diplomacija. </p>
<p> »Ta dva paragrafa o Hrvatskoj nisu ni bila pripremljena ministrima za raspravu nego samo za potvrdu. Ništa se ne mijenja u biti stvari... Praktički ide se na pripremu studije izvedivosti za pregovore za lipanj«, rekao je Schwaiger. </p>
<p>Solana je predložio da se priopćenja za javnost pišu po »novoj metodi kako se ne bi stvarao dojam da je više priopćenja nego djelovanja«, kaže voditelj službe za tisak. Naspram dosadašnjim opširnim priopćenjima u stilu »malo o tome o čemu se izražava žaljenje, a malo o onome što se vidi pozitivno«, pa su se onda svaki put redala stajališta o svim zemljama »zapadnog Balkana«, Solana je zatražio da se objavljuju mnogo kraći zaključci o temama koje su u raspravi ministara stvarno razmatrane kao problem i koje su nove«, izjavio je Schwaiger. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Blaškićeva obrana priprema žalbu, branitelji se pozivaju i na nove činjenice </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Obrana bivšeg zapovjednika Operativne zone srednje Bosne Tihomira Blaškića, nakon što je i formalno najavila prije mjesec dana žalbu na presudu Suda u Den Haagu, intenzivno radi na podnesku. On se temelji na procjeni da su činjenice pogrešno utvrđene i da je povrijeđena primjena nespornog dijela međunarodnog kaznenog prava. »Sud je znatno povisio pravni standard kad je u pitanju odgovornost zapovjednika i kreirao novo međunarodno kazneno pravo koje, smatramo, odudara od Ženevskih konvencija na kojima se temelji i rad ovog suda«, izjavio je u srijedu u Zagrebu Blaškićev branitelj Anto Nobilo. On je prošloga tjedna, drugi put od izricanja presude, posjetio Blaškića. Branitelji će se u žalbi pozvati i na nove činjenice koje su izašle na vidjelo u predmetima »Kupreškić i ostali« i »Kordić - Čerkez« i koje idu u prilog generalu Blaškiću, te utvrditi što skrivaju novootkriveni dokumenti u službenim hrvatskim arhivama. </p>
<p> Haaški je sud u ožujku osudio generala Blaškića na 45 godina zatvora. Proglašen je krivim za sve zločine za koje je bio optužen - za zločine protiv čovječnosti, te povrede ratnog prava i običaja i Ženevskih konvencija tijekom hrvatsko-muslimanskog rata u srednjoj Bosni od svibnja 1992. do siječnja 1994. godine. </p>
<p> Tužiteljstvo, u roku propisanom pravilnikom Suda, nije najavilo žalbu. Tužitelji su od suda zahtijevali kaznu doživotnog zatvora. Izrečenih 45 godina najveća je kazna koju je dosad donio Haaški sud. Obrana je zatražila 180 dana za pisanje žalbe kako bi se, među ostalim, osiguralo dovoljno vremena da se utvrdi što sve sadrže arhivi HIS-a i Ministarstva obrane RH o ratu u BiH. Također, od haaškog tužiteljstva nastojat će sudskim putem ishoditi predaju dokumenata iz predmeta »Kordić - Čerkez«, koju Blaškićevi branitelji Nobilo i Russell Hayman traže još od siječnja 1999. Ne manje bitan razlog za traženi rok jest i taj što ne postoje službeni prijevodi presude na engleski i hrvatski, pa je zato Blaškiću onemogućeno aktivno sudjelovanje u žalbenom postupku.</p>
<p> Sâm Blaškić, kojeg su Nobilo i Hayman posjetili prošlog tjedna, s obzirom na okolnosti dobro se drži, kaže njegov branitelj. »Naravno da je u teškoj situaciji, ali ostaje fokusiran i sposoban je sudjelovati u izradi žalbe«, ustvrdio je Nobilo. Dodao je i da je s Vladom dogovoreno financiranje žalbenog postupka za generala Blaškića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Propali tajni agent svalio krivicu na nepostojećeg Hrvata</p>
<p>RIM, 12. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Istraga o bombama podmetnutima u prošle dvije godine u Milanu donijela je tragikomične zaključke: dvije bombe (jedna je eksplodirala u rujnu 1998. u Financijskoj upravi, a druga je u travnju 1999. nađena prije eksplozije na Bocconijevu sveučilištu) podmetnuli su tipovi koji su iz ranga honorarnih doušnika tajnih službi htjeli napredovati u status profesionalnih tajnih agenata. Njihov je vođa Luca Giannasi (33), bivši karabinijer, za koga milanski Corriere della Sera tvrdi da je ratovao u Hrvatskoj kao plaćenik. Taj nadobudni desničar htio je dati veću težinu svojim dojavama, pa je najavio ljevičarske terorističke atentate tipa Crvenih brigada, a onda ih je i priredio, eda bi se vojna špijunaža SISMI (za koju je radio u fušu) uvjerila u njegovu dragocjenost i primila ga u svoje redove: kruh bi bio siguran a zarađivao bi mjesečno koliko do tada u tri mjeseca. Proračuni su mu imali veliku rupu: kada je tužilaštvo pokrenulo istragu SISMI mu je morao dati ime toga dobro obaviještena dostavljača, a onda istrazi nije bilo teško propitati malo Giannasijeve prijatelje i tako otkriti i pomagače i materijalne dokaze. Naime, drugi Rambo, Franco Fregosi (25) vozio je pod sjedištem svog džipa tenkovsku granatu, čije je samo posjedovanje kazneno djelo. Stisnut, sve je rekao. Tako se doznalo da je treći u grupi budnih čuvara demokracije vlasnik pizzerije u kojoj su se redovito sastajali, kandidat Sjeverne lige na nedjeljnim oblasnim izborima, pa vođa Lige Umberto Bossi tvrdi da je sve to podvala da bi mu se umanjio očekivani izborni uspjeh. Podvalom u istrazi međutim smatraju Giannasijevu tvrdnju da ništa nije učinio on, nego da je sve to djelo Hrvata Marka, koga je Giannasi navodno otkrio pa je Hrvat utekao. Tezu o zlokobnom Hrvatu teroristu i urotniku nisu ovaj put popile čak ni one novine koje su prije sedam godina ozbiljno na prvoj stranici javljale o Hrvatima koji planiraju oružjem zaposjesti glavne Raijeve studije u rimskoj Saxi Rubri. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>London šalje patologe i forenzičare na Kosovo </p>
<p>LONDON, 12. travnja</p>
<p> - Velika Britanija poslat će u Prištinu potkraj travnja svoje kriminalističke stručnjake koji će istraživati ratne zločine na Kosovu, počinjene prije lipnja 1999., priopćilo je u srijedu britansko Ministarstvo vanjskih poslova. Britanski kriminalistički stručnjaci, uglavnom patolozi i forenzički antropolozi, djelovat će uglavnom u istočnom dijelu Kosova pod okriljem UN-ove misije na Kosovu, objavio je Foreign Office. Na Kosovu će od travnja do listopada raditi šest britanskih kriminalističkih timova sa po 15 osoba. </p>
<p>Prema podacima britanskog ministarstva, lani su međunarodni istražitelji od lipnja do listopada iskopali 195 grobnica. Britanski timovi istražili su 70 grobnica s posmrtnim ostacima 508 osoba. Ove godine trebalo bi se istražiti preostalih 300 grobnica. Foreign Office je priopćio kako je svrha iskapanja utvrditi činjenice u razdoblju do lipnja 1999. godine, a sakupljeni podaci upotrijebit će se kako bi se odgovorne za zločine privelo pred sud. </p>
<p>Godinu dana nakon NATO-ovog napada na Jugoslaviju, u Velikoj Britaniji ne jenjavaju kritike na akciju Saveza. Dio kritike odnosi se na NATO-ovo opravdanje za napad humanitarnim razlozima, napose srpskim genocidom nad Albancima. Ukazujući da je NATO prvo tvrdio da je ubijeno 100.000 Albanaca, a poslije je revidirao brojku na 10.000, kritičari NATO-ove intervencije tvrde kako je i taj broj neodrživ. Tvrde da je vjerojatno ubijeno između 2000 i 3000 Albanaca što dovodi u pitanje tezu o genocidu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Britanski povjesničar koji je umanjivao strahote holokausta izgubio sudsku parnicu</p>
<p>Presuda britanskog suda bila je očekivana: David Irving, osporavani britanski povjesničar poznat po brojnim knjigama o Drugom svjetskom ratu i revizionističkom pristupu holokaustu, izgubio je u utorak parnicu protiv američke povjesničarke Deborah Lipstadt, koju je sam pokrenuo. Temelj njegovoj tužbi bila je činjenica da ga je Lipstadtova nazvala Hitlerovim simpatizerom. Deborah Lipstadt, inače profesorica za židovsku povijest na Sveučilištu Emory u Atlanti, osvrnula se u svojoj knjizi »Denying the Holocaust: The Growing Assault on Truth and Memory« (Poricanje holokausta: Napad na istinu i sjećanje) na teze o Hitleru i holokaustu koje Irving iznosi u svojim djelima, navodeći da se radi o »otrcanom povjesničaru« koji opasno manipulira poviješću kako bi umanjio užas holokausta i Hitlerovu ulogu u masovnom ubijanju europskih Židova. Reagirajući na njezin prikaz, Irving je pokrenuo parnicu protiv američke profesorice i njezina izdavača, Penguin Books, optužujući ih za klevetu. Knjiga Lipstadtove, požalio se Irving sudu, nepopravljivo je naštetila njegovom ugledu te mu time otežala objavljivanje djela u budućnosti. </p>
<p>Ono što je Lipstadtova nazvala »namjernim iskrivljavanjem povijesti« odnosi se na Irvingove tvrdnje o holokaustu i ulozi Adolfa Hitlera. Irving, naime, polazi od teze da u Trećem Reichu nije bilo sustavno organiziranog i provođenog istrebljivanja Židova, te da samim tim broj nacističkih žrtava mora biti mnogo manji od šest milijuna. On tvrdi da koncentracijski logori nisu imali ni logističkih mogućnosti za ubijanje tolikog broja ljudi, negirajući time postojanje plinskih komora. Iako navodi da je tijekom rata poginulo mnogo Židova, Irving vjeruje da su uzrok smrti bolest i glad, a ne sustavno uništavanje u koncentracijskim logorima. Sam Hitler, kojeg je Irving sklon prikazati prijateljem Židova, nije znao za progone sve do 1943., te se ne može govoriti u njegovoj ulozi u Kristalnoj noći ili »konačnom rješenju židovskog pitanja«. </p>
<p>»Moji su pogledi na povijest katkad neortodoksni, ali nikad nedemokratični. Nisam antisemit«, izjavio je Irving pred sudom, pokušavajući potkrijepiti svoju tužbu. Moguće pogrešne interpretacije, pravdao se Irving, prije su nehotimične pogreške nego namjerna iskrivljavanja činjenica. No, sudac Charles Gray se nije složio s njegovim stajalištima te je presudio u korist tužene profesorice i njezina nakladnika. U obrazloženju presude, koju su prenijeli svi svjetski mediji, Gray je napisao da je Irving iz ideoloških razloga »ustrajno i promišljeno« manipulirao povijesnim dokazima te iz istih razloga predstavio Hitlera u povoljnom svjetlu. Sudac je Irvinga nazvao rasistom i antisemitom koji niječući holokaust promiče neonacizam. Irving, nekad cijenjeni stručnjak za Drugi svjetski rat koji se Njemačkom oduševio dok je kao mladić radio u čeličanama Ruhrske oblasti, presudu je prokomentirao kao »perverznu i nevjerojatnu«. Iako je isprva otklanjao mogućnost žalbe, u izjavi nakon izricanja presude naglasio je da razmišlja o pokretanju žalbenog postupka jer su svjedoci obrane »bili potplaćeni«. </p>
<p>Ishod suđenja, koji se s velikom pozornošću pratio u svijetu, pozdravili su prije svih izraelski veleposlanik u Velikoj Britaniji i Centar Simona Wiesenthala iz SAD-a koji je Grayevu odluku nazvao »značajnom pobjedom u borbi protiv antisemitizma«. Ovom presudom, smatraju u Wiesenthalovu centru, završena je Irvingova karijera ozbiljnog znanstvenika, no sama presuda, upozoravaju, neće ušutkati druge zagovornike revizionističkog pristupa. (Reuters/J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Poljaci misle da bi Rusi trebali zatražiti oprost zbog zločina u Katinskoj šumi</p>
<p>U Poljskoj se obilježava 60. obljetnica zločina u Katinskoj šumi u Rusiji te u druga dva sovjetska logora/NKVD je po nalogu Staljina početkom Drugog svjetskog rata likvidirao 14.500 poljskih časnika i 7000 zatvorenika/ Dokumente o pogubljenju ratnih zarobljenika objelodanio je tek 1992. godine tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin</p>
<p>VARŠAVA, 12. travnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Poljskoj se u srijedu i četvrtak obilježava 60. obljetnica zločina u Katinskoj šumi u Rusiji te u druga dva sovjetska logora u kojima je NKVD početkom Drugog svjetskog rata likvidirao 14.500 poljskih časnika i 7000 zatvorenika. Istinu o stravičnom zločinu sovjetski je državni aparat prikrivao punih pedeset godina. Dokumente iz kojih se vidi da je odluku o pogubljenju ratnih zarobljenika izdao sam Staljin i sovjetski Politbiro objelodanio je tek 1992. godine tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin. Za Poljake je Katinska šuma kroz gotovo pet desetljeća komunističkog režima bila tema o kojoj nisu mogli otvoreno progovoriti. Tragedija u kojoj je 1940. poginuo cvijet poljske inteligencije, našavši se u sovjetskom zarobljeništvu nakon što je Crvena armija na temelju pakta Ribbentrop-Molotov zauzela istočni dio Poljske, od samog je početka bila ovijena zavjerom šutnje. O masovnoj egzekuciji poljskih oficira u Katinskoj šumi, nedaleko mjesta Smolensk u današnjoj Rusiji, prvi su javili Nijemci tri godine kasnije. Uslijedio je oštar demanti sovjetskih vlasti koje su zločin pripisale hitlerovskoj Njemačkoj. Iako su rezultati ispitivanja međunarodne liječničke komisije još iste godine bili jednoznačni, istina o zločinu bila je izuzetno neugodna za zapadne saveznike, i to u trenutku kad je Sovjetski savez ponosio glavni teret vojnih operacija protiv Hitlera. Poljska emigracijska vlada u Londonu našla se tako pod pritiskom zapadnih saveznika da utiša slučaj. Istinu o Katinskoj šumi skrivale su i poljske komunističke vlasti, a 1957. godine cenzura je dobila nalog da u knjigama i raznoraznim publikacijama ne može biti spomena ni o samom imenu Katina. Tek kad se nakon događaja 1989. godine počeo klimati SSSR, novinska agencija TASS je 1990., na pedesetu obljetnicu zločina, emirtirala obavijest u kojoj je stajalo da je za pogubljenje poljskih časnika kriv NKVD. </p>
<p>Gornji dom poljskog parlamenta je u srijedu na posebnoj sjednici izglasovao deklaraciju u kojoj traži utvrđivanje svih krivaca za zločin i suđenja onima koji još žive. Poljski senatori istakli su da bi takav potez s ruske strane bio doprinos poboljšanju poljsko-ruskih odnosa. Većina Poljaka smatra da bi Rusi trebali zatražiti oprost ne samo za događaje u Katinu, već i za stotine tisuće Poljaka koje su sovjetske vlasti deportirale u Sibir i prisilno raseljavale u srednjoazijske republike. U diskusiji o katinskim događajima širokog odjeka imala je izjava nadbiskupa poljskog grada Lublina, Jozefa Zycinskog koji je u nedjeljnoj propovijedi naglasio da za katinsku tragediju Poljaci ne smiju okrivljavati čitav ruski narod, koji je i sam bio žrtva nasilja. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Sloveniji prijevremeni izbori ili »tehnička« vlada? </p>
<p>Milan Kučan do subote treba ponuditi rješenje za izlaz iz vladine krize / Prema anketi Dela na prijevremenim izborima pobijedio bi Drnovšekov LDS</p>
<p>LJUBLJANA, 12. travnja</p>
<p> - Ljubljansko Delo, najugledniji i najutjecajniji slovenski dnevni list, objavilo je u srijedu na naslovnoj stranici »senzacionalni«, zapravo dosad »dugo nezamislivi« snimak: Milan Kučan i Janez Janša »srdačno« se rukuju, s hladnim smiješkom na ustima. Pritom valja podsjetiti: sadašnji predsjednik Republike Slovenije i vođa najjače oporbene stranke, socijaldemokrata (SDS), zacijelo su dvojica slovenskih političara koji se najmanje međusobno podnose, i ljudski i politički. No, ovaj put Kučan i Janša nisu mogli izbjeći međusobni susret i rukovanje: slovenski je predsjednik pozvao vođe parlamentarnih stranaka na posebne razgovore u pokušaju da se riješi najnovija kriza vlade.</p>
<p>Pritom je predsjednik Kučan, nakon tih susreta, u »poruci javnosti« izjavio kako je ta kriza, nastala nakon što je vladi premijera dr. Janeza Drnovšeka prošle subote izglasovano nepovjerenje u parlamentu, došla u vrlo osjetljivome trenutku. »Slovenija se nalazi usred ključnih pregovora s Europskom unijom i u odlučnome razdoblju ostvarenja uvjeta za punopravno članstvo. I u sređivanju unutarnjih pitanja ne smije biti zastoja, jer će, inače, Slovenija izgubiti vjerodostojnost kod stranih partnera. Država već osjeća posljedice sadašnje neizvjesnosti. Još je važnija, međutim, njezina unutarnja stabilnost. A upravo za nju snose najveću odgovornost parlamentarne stranke i zastupnici«, naglasio je predsjednik Slovenije, koji do subote mora priopćiti svoju »presudu« o najboljem mogućem izlazu iz nastale krize.</p>
<p>Kakva bi mogla biti ta »presuda«, imajući na umu ograničene ovlasti predsjednika u parlamentarnome sustavu Slovenije? Kučan, zapravo, nema velikih mogućnosti: može raspisati prijevremene izbore negdje za početak ljeta ili imenovati mandatara koji će sastaviti prijelaznu »tehničku« vladu koja će obavljati najnužnije poslove, osobito u svezi s pregovorima s Europskom unijom, do redovitih izbora negdje u studenome. Taj bi mandat mogao dobiti i (do)sadašnji premijer Drnovšek, ali bi ga vrlo nerado prihvatio. Iako se njihov šef nije pojavio kod Kučana i još se nije izjasnio, vođa zastupničke skupine njegovih liberalnih demokrata (LDS) otvoreno se založio za prijevremene izbore, i to što prije.</p>
<p>No, problem je u tome što Janša, Lojze Peterle (SKD) i Marjan Podobnik (SLS), koji sa svojim ministrima u subotu napušta Drnovšekovu vladu i time izazvao sadašnju krizu, nikako ne žele prijevremene izbore po dosadašnjemu razmjernom sustavu nego zahtijevaju njegovu promjenu u većinski dvokružni sustav. Međutim, zbog odnosa snaga, ta promjena ne može tako brzo, dvotrećinskom većinom, proći u Državnom zboru (parlamentu). A da raspisivanje prijevremenih izbora, i to po dosadašnjemu razmjernom sustavu, više odgovara Drnovšekovu LDS-u pokazuje i najnovija telefonska anketa Dela sa 666 ispitanika. Za prijevremene izbore izjasnio se 61 posto ispitanika, za prijelaznu vladu 9,2 posto, a čak 29,7 posto nije odgovorilo. U slučaju prijevremenih izbora, najviše bi ispitanika, njih 23,3 posto, glasovalo za LDS, a slijede SDS sa 7,6, Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) 3,8, SLS 2,7, SKD 1,8 posto itd. Bitnije je, ipak, da je gotovo trećina ispitanika još neopredijeljena, a 21 posto neće glasovati.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Lukašenko »štiti« Rusiju od NATO-a</p>
<p>Bjeloruski predsjednik predložio Kremlju stvaranje zajedničke vojske od 300.000 vojnika na granici s Poljskom</p>
<p>MOSKVA, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ne odustaje od nakane da teritorij svoje države pretvori u obrambeni štit Rusije protiv NATO-a. Potvrdio je to i u utorak kada je u godišnjoj poslanici pred svojim parlamentom obznanio senzacionalan plan o stvaranju moćne zajedničke rusko-bjeloruske vojske od 300 tisuća vojnika koja će uglavnom biti razmještena duž Poljske granice. »Ta će vojska biti opremljena najsuvremenijim oružjem, a ruska se strana s takvim planom već suglasila«, ustvrdio je Lukašenko.</p>
<p>Ruski v.d. premijera Mihail Kasjanov nije htio pred novinarima u srijedu komentirati izjavu Lukašenka, ali analitičari zaključuju da takav plan o stvaranju moćne zajedničke vojske u Bjelorusiji može dobiti podršku većine moskovskih političara. Tim više što je s takvim planom bjeloruski predsjednik istupio upravo u trenutku kada se zbog čečenskog rata ozbiljno hlade odnosi Rusije i Zapada, a Moskva stalno traga i za adekvatnim odgovorom na plan širenja NATO-a na Istok. Prijetnja stvaranjem moćne zajedničke vojske na teritoriju Bjelorusije može biti jaki argument Moskvi radi uspješnijeg suprotstavljanja ideji daljnjeg širenja NATO-a.</p>
<p>Međutim, i ruski analitičari priznaju da najnoviji Lukašenkov plan ima odviše slabih točaka da bi ga se u bližoj perspektivi moglo u kratko vrijeme realizirati i takvom nakanom strašiti Zapad. Primjerice, bjeloruska armija danas broji 100.000 vojnika, pa se postavlja pitanje gdje i kako u toj zemlji razmjestiti još 200.000 ruskih vojnika. Tim više što je nakon raspada SSSR-a u toj republici većina vojarni uništena i opljačkana. U trenutku raspada SSSR-a, sovjetska je armija u Bjelorusiji imala je gotovo 280.000 vojnika i da se opet u toj republici bazira tako brojna i dobro naoružana vojska potrebna su ogromna financijska sredstva. Dakako, zbog teške ekonomske i financijske krize, taj novac danas nemaju ni Minsk ni Moskva što potpuno dovodi u pitanje mogućnost da u ovom trenutku te dvije zemlje opreme vojsku od 300.000 vojnika najsuvemenijim oružjem. </p>
<p>Više jasnoće u najnoviji Lukašenkov plan unijet će već predstojeća nedjelja. Naime, tog dana, na putu iz Moskve za London, u Minsku će se na nekoliko sati zadržati ruski predsjednik Vladimir Putin, i kako se očekuje, glavna tema njegovih pregovora s Lukašenkom bit će daljnja integracija njihovih zemalja, ali i taj plan o eventualnom stvaranju zajedničke moćne vojske na granicama s NATO-om. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mlaki odgovor Dume Strasbourgu</p>
<p>MOSKVA, 13. travnja</p>
<p> - Unatoč prijetnjama da će najoštrije reagirati, donji dom ruskog parlamenta usvojio je u srijedu izjavu kojom se tek mlako osuđuje nedavno u Strasbourgu donijeta odluka o oduzimanje prava glasa i pokretanju procedure za isključenje Rusije iz Vijeća Evrope. Umjesto najavljenog prekida odnosa s VE, ruski su deputati odluke svojih kolega u Strasbourgu nazvali »neopravdanim« optužujući ih jedino da su takve odluke donijeli jer nisu pravilno procijenili opasnost od terorizma u Čečeniji. Na taj način deputati su za vrijeme rasprave najviše žući prolili na svoje kolege, poznatog borca za ljudska prava Seregeja Kovaljova i Sergeja Ivanjenka iz stranke »Jabuka«, osuđujući ih što prošlog četvrtka nisu zajedno s njima demonstrativno napustili zasjedanje Parlamentarne skupštine VE u Strasbourgu. U svoju obranu, Sergej Kovaljov je izjavio kako je pravilno postupio jer su odluke bile korisne za Rusiju kako bi se napokon zamislila nad postupcima svoje vojske u Čečeniji. Sudeći po raspravi u državnoj Dumi, ruski su parlamentarci spremni doći u Strasbourg na lipanjsko zasjedanje Vijeća Europe ukoliko budu pozvani i, naravno, ukoliko Komitet ministara vanjskih poslova te najstarije europske institucije na svom sastanku zakazanom za 10. svibnja odbaci prijedlog svojih parlamentaraca o isključenju Rusije. U Moskvi su uvjereni da taj Komitet takvu odluku o isključenju neće donijeti, a da je Rusija protiv samoizolacije dao je u srijedu do znanja i Genadij Seleznjov najavljujući svoj odlazak u Strasbourg potkraj travnja na sastanak šefova parlamenata svih europskih država. (Bogoljub Lacmanović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Zbog loših iskustava bilo bi važno solidno raspraviti osjetljivo pitanje prisluškivanja prije saborske procedure</p>
<p>Ranija je politička vlast u nizu slučajeva notorno zlorabila zakonske ovlasti ministra unutarnjih poslova da dozvoli tajno prikupljanje podataka o građanima (uz naknadnu obavijest predsjednika Republike). Nova je Vlada Saboru predložila praksu, i to uglavnom proširenjem kruga dužnosnika u Vladi i Saboru, koji bi o poduzetim tajnim mjerama bila izviješteni, odnosno koji bi na njih naknadno mogli utjecati. </p>
<p>Iako je riječ o jednoj od najvažnijih građanskih sloboda - nepovredivosti ličnosti i tajnosti komuniciranja - prijedlog je dopuna praktički bez prethodne javne rasprave poslan u saborsku proceduru i tamo već podržan u Odboru za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Županijskog doma. Naročito zbog loših iskustava u prošlom razdoblju bilo bi, međutim, važno ovu osjetljivu pravnu materiju solidno raspraviti prije saborske odluke. </p>
<p>U zapadnim demokratskim društvima građanina se može privremeno lišiti neke od njegovih bitnih sloboda jedino sudskom odlukom. Zahtjevi istražne učinkovitosti pri tome su u znatnoj mjeri podređeni zaštiti građanskih prava. Tajno prikupljanje podataka na osnovi administrativne odluke ili ne postoji ili je predviđeno kao sasvim kratkotrajno, iznimno prijelazno rješenje u očekivanju brze sudske odluke u vezi s istragama naročito teških kaznenih djela. Zakonski prijedlog, koji je sada u saborskoj proceduri, ne slijedi tu logiku nego prihvaća ekstenzivnost primjene ranije toliko zlorabljenog zakonskog teksta. </p>
<p>Naime, prijedlog predviđa tajno prikupljanje podataka da bi se »otkrile i spriječile djelatnosti usmjerene protiv suvereniteta Hrvatske, otkrila kaznena djela međunarodnog terorizma, ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom, zloporaba opojnih droga...«. Tu nije npr. riječ samo o sumnjama da je riječ o ekstremno teškim povredama nacionalnog interesa (klasična špijunaža, veleizdaja) nego o mnogo širim »djelatnostima usmjerenima protiv suvereniteta«. Uostalom, zar svatko za koga se posumnja da je popušio prest »trave«, može postati potencijalna meta tajnih postupaka?</p>
<p>Novost prijedloga zakonske dopune jest da ministar unutarnjih poslova o poduzetim mjerama ne izvješćuje samo predsjednika države nego i predsjednike Vlade, Sabora i Odbora za nacionalnu sigurnost. Treba to učiniti u roku od ni manje ni više - šest dana! Ako neki od tih dužnosnika uputi prigovor na odluku o mjerama predviđa se da bi konačnu odluku donijelo predsjedništvo Odbora (četiri člana: SDP, HSLS, HSS, HDZ). Dakle, čak i u slučaju da određena mjera bude prekinuta ona prethodno može biti na snazi i desetak i više dana!</p>
<p>Najvažnija je zamjerka zakonskom prijedlogu ipak neprihvatljivo miješanje zakonodavnih i izvršnih ovlasti. U demokratskom je parlamentarnom sustavu zadaća narodnog zastupstva da ustanovi opće zakonske okvire te dade Vladi povjerenje da poštujući te okvire i uz odgovarajuću političku odgovornost provodi svoj program i obavlja izvršnu vlast. Sukladno takvoj podjeli odgovornosti parlament se ne bavi pojedinačnim upravnim odlukama i ne upliće se u tekuće pravosudne postupke. </p>
<p>Prijedlog dopuna Zakona o unutarnjim poslovima predviđa, nasuprot takvoj praksi, da predsjednik Sabora i predsjednici Odbora, a zatim i cijelo predsjedništvo Odbora, budu uvećani u odlučivanje o konkretnim tajnim mjerama ograničavanja građanskih sloboda. Da bi o tome mogli meritorno prosuđivati mora im biti dostupna ne samo puna dokumentacija o konkretnom slučaju nego često puta i poznavanje šireg konteksta, koji je izazvao aktiviranje tajnih mjera. Netko tko ne poznaje materiju, ali ne želi zbog toga na sebe preuzeti odijum sprečavanja kriminalne obrade, postaje lako zarobljenikom onih struktura koje u načelu treba kontrolirati. </p>
<p>Nadalje, ne treba posebno upozoravati na političku delikatnost i upravnu složenost problema s kojim bi se sučelilo predsjedništvo saborskog odbora ako npr. predsjednik Republike ili Vlade uputi prigovor na tajne mjere koje se provode odlukom ministra koji im je hijerarhijski podređen. Ali ako prigovor uputi predsjednik Sabora, a predsjedništvo ga saborskog odbora dezavuira. Kontrola zato mora biti kontrola zakonitosti, a ne pojedinačnih izvršnih radnji. </p>
<p>Ukratko, predložene dopune ne zaštićuju građanske slobode onako kako bi to trebalo očekivati u zemlji koja je na putu u Europu. Osim toga, značajnim povećanjem broja ljudi koji se uvlače u proces nadgledanja smanjuje se učinkovitost mjera i otvaraju dodatne mogućnosti za »curenje« podataka u javnost. Uvlačenjem saborskih tijela i dužnosnika u izvršne odluke o pojedinim građanima rastače se odgovornost izvršne vlasti spram zakonodavne, alternativno zakonodavnu vlast čini zarobljenicom izvršne. Drugim riječima, umjesto odlučnog i jasnog povratka na klasičnu trodiobu demokratske vlasti na stražnja se vrata opet reciklira načelo jedinstva državne vlasti i odgovarajućih nejasnoća u granicama odgovornosti između njenih dijelova. </p>
<p>Jedini je suvisao izlaz iz prijetećeg zakonodavno-izvršnog »rašomona« da Sabor prijedlog Vlade vrati predlagatelju uz zahtjev da se zabrani i onemogući svaki tajni nadzor građana i prikupljanje podataka koje nije odobrio sud, dakle, ono tijelo vlasti čija zadaća upravo i jest prosudba zakonitosti.</p>
<p>BRANKO SALAJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Udruga hrvatskih građana oduzete imovine iz Buenos Airesa zahtijeva od hrvatske Vlade povrat imovine</p>
<p>»Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske-komunističke vladavine«, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske prihvatio na izričit zahtjev predsjednika, dr. Franje Tuđmana, predstavlja duboko razočaranje za one Hrvate, koji u Republici Hrvatskoj vide novu državnu tvorevinu, a ne nastavak SFRJ ili političku slijednicu SRH, kako stoji u »Razlozima« zbog kojih se (gore navedeni) zakon donosi i pitanja koja se njime rješavaju. </p>
<p>U hrvatskoj dijaspori, koja iz rodoljubnih razloga i iz ljubavi prema ostvarenoj hrvatskoj državi, lakše prelazi preko njenih pogrešaka i nesavršenosti nego Hrvati u domovini, nelagodnost zbog donošenja toga zakona, došla je do izražaja zbog utilitarističkog i oportunističkog političkog stava, koji su izrazili zakonodavci. Tim su zakonom onemogućili povratak mnogih emigranata, da se ponovno vraća na svoja ognjišta i imanja. Prisjećam se kada je dana 23. listopada 1996. pojavio u Hrvatskom katoličkom centru u Buenos Airesu, ondašnji ministar pravosuđa, dr. Miroslav Šeparović s ostalim članovima izaslanstva, koje je došlo u Buenos Aires na međunarodni kongres narodnih pravobranitelja (ombudsman). Pred mnogim Hrvatima, većim dijelom starije dobi, koji su se tamo okupili, gosti su obećavali da će im pojasniti odredbe novog zakona o denacionalizaciji, koji je prisutnima bio poznat samo u grubim crtama. Izlaganje ministra Šeparovića više je sličilo rodoljubnom govoru na izbornoj skupštini, nego stručno i obrazloženom tumačenju zakona. Dijaspora je u prvom redu očekivala, da će zakon poništiti sve jugoslavenske zakone i odredbe protiv onih, koji su se borili za hrvatsku državu i radi toga bili lišeni života, slobode i svojih nasljednih ili stečenih dobara, dakle, očekivali su moralnu i političku zadovoljštinu za progone i pljačku, koja se u ime narodnooslobodilačke borbe vršila protiv hrvatskih rodoljuba još od godine 1944. i na kojoj su osveti i pljački mnogi uspjeli zadobiti prava na koja se sada pozivaju. Bez takva poništenja nepravednih zakona, odredaba i odluka, kojima je temelj bila želja za političkom osvetom i mržnja na one, koji su se borili za hrvatsku državu, ne može se očekivati stvaranje pravne države. Novi zakon nije utemeljen na pravdi i jednakosti za sve građane, jer pravda zahtijeva ukidanje svih nepravednih jugoslavenskih zakona. Ministar Šeparović je potvrdio načelni stav dijaspore, no nastojao je opravdati donošenje zakona pozivom na postojeća stanarska prava o kojima većina prisutnih pravnika nije mnogo znala, a niti ta prava postoje u zapadnoeuropskim i američkim državama. Zakon u mnogome nastavlja s »jugoslavenskom praksom«, a nije imao za cilj riješiti socijalno pitanje stanova, kako je ta Udruga predlagala, a još manje moralnu zadovoljštinu opljačkanim vlasnicima. Oni koji uživaju oduzetu imovinu zaštićeni su zakonom, a oštećeni se bore sa bezbroj birokratskih poteškoća, koji će i ono što im je priznato pretvoriti u »obećanje ludom radovanje«. »Hrvatska udruga žrtava komunizma« u Zagrebu je nazvala ovaj zakon: »Zakon o legalizaciji pljačke Hrvatske« (Novi list, 8. studenoga 1996.). Naša »Udruga hrvatskih građana oduzete imovine - Buenos Aires«, čuvajući se pretjerane oštrine, izražava svoje nezadovoljstvo što su represivni jugoslavenski zakoni potvrđeni zakonom koji »šikanama« nastoji ovjekovječiti nepravde počinjene od 1944. na dalje.</p>
<p>Na ovaj način se ne stvara ozračje za povratak iseljenih Hrvata ni ulaganje njihove štednje u hrvatsko gospodarstvo. Za takvo ulaganje potrebna je pravna sigurnost i poštivanje privatne imovine, a ne zakon koji oportunistički, pod Vladinim pritiskom i uz odbijanje svakog pa i najblažeg formuliranog prijedloga u tijeku rasprave u Saboru, legalizira nepravde i otimačinu.</p>
<p>Stoga zahtijevamo:</p>
<p>- Ukidanje svih nepravednih jugoslavenskih zakona, odredaba i odluka i poništavanje osvetničkih i političkih osuda.</p>
<p>- Povratak konfiscirane i nacionalizirane imovine.</p>
<p>- Ukidanje donijetog oportunističkog zakona: »Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske - komunističke vladavine«.</p>
<p>ANĐELKO JURUNpredsjednik Udruge Hrvatskih građana oduzete imovine Buenos Aires</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pouka štrajkašima, sindikalcima i ostalim zaposlenicima </p>
<p>Kada su se prije nekoliko dana uputili pred Hrvatski državni Sabor i pred Vladu, zaposlenici su opterećeni s naputkom da su došli na krivo mjesto i neka se obrate svojim poslovodstvima. </p>
<p>Zaposlenici otišli doma, uzeti termosice i blokirali cestu i počeli s višednevnom blokadom s prijetnjom blokade međunarodnog željezničkog prometa. </p>
<p>Prebacivanje odgovornosti između sadašnje uprave, bivše uprave, Ministarstva poljoprivrede sadašnjeg i prošlog, hrvatske Vlade one HDZ ili ove SDP, samo dovodi do daljnje sumnje hrvatskih zaposlenika u rješenje zahtjeva za isplatom plaća i normalnim poslovanjem.</p>
<p>Kada je potpredsjednik SDP Vlade Slavko Linić govorio da sve što ne valja treba u stečaj, točno je znao iz kojih će izvora (stečajne mase) namaknuti sredstva proračuna, a zaposlene je otpratio neka se obraćaju svojim poslovodstvima i traže njihovu odgovornost. </p>
<p>Prema Zakonu o stečajnom postupku (NN broj 44 od 5. lipnja 1996.), stečajni vjerovnici su prema svojim tražbinama razvrstani u isplatne razrede pa tako u tražbine viših isplatnih redova (Članak 71.) spadaju:</p>
<p>1) tražbine po osnovi poreza, te ostale tražbine koje čine prihod državnog proračuna i jedinica lokalne samouprave i uprave, tražbine fondova koje se na temelju zakon obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća zaposlenika dužnika, nastale do dana otvaranja stečajnog postupka. </p>
<p>2) tražbine zaposlenika u stečajnom postupku ustanovljene Zakonom o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95. i 65/95.) </p>
<p>3) sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red).</p>
<p>Promijeniti Zakon o stečaju i umjesto članka 71. staviti novi članak koji će imati sljedeći sadržaj:</p>
<p>Tražbine viših isplatnih redova (Članak 71.) spadaju </p>
<p>1) tražbine zaposlenika u stečajnom postupku utvrđene Zakonom o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95. i 65/95.) </p>
<p>2) tražbine fondova koje se na temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaće zaposlenika dužnika, nastale do dana otvaranja stečajnog postupka, a isplaćuju se do zaključenja stečajnog postupka, </p>
<p>3) tražbine po osnovi poreza, te ostale tražbine koje čine prihod državnog proračuna te jedinica lokalne samouprave i uprave nastale do dana otvaranja stečajnog postupka</p>
<p>4) sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red).</p>
<p>Ova promjena ima za posljedicu da:</p>
<p>Vlada i Hrvatski državni Sabor postaju odgovorni za isplatu plaća zaposlenicima, a promjenom Zakona o stečaju nema razloga da Vlada odmah ne isplati plaće zaposlenih koje će nadoknaditi iz stečajne mase odnosno imovine stečajnog dužnika. </p>
<p>Dr. VLATKO MIĆKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Što će biti s nama BiH - umirovljenicima</p>
<p>Obavijest o obustavi isplate BiH mirovine, može izgledati kao najava opravdane mjere za rasterećenje prenapregnutog mirovinskog fonda Hrvatske. Međutim, problem je toliko kontroverzan i složen, da odmah izaziva otpore i prigovore. Tako da već u Vjesniku od 3. travnja nalazimo kratku ali razložitu raspravu u kojoj mr. Ninoslav Matijević kritizira izjavu ministra Vidovića kao kontradiktornu moralnim, socijalnim i državno-pravnim principima jedne pravne i demokratske države. S tim u vezi i sam, kao BiH umirovljenik, želim nešto reći:</p>
<p>Hrvat sam, rođen i školovan u Hrvatskoj, završno sa diplomom Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prema političkoj direktivi za pomaganje nerazvijenih republika u dopuni kritičnog manjka stručnjaka, već početkom 1946. godine otišao sam u Bosnu i Hercegovinu, gdje sam ostao raditi do svršetka 35-godišnjeg radnog staža. Stekavši primjerenu mirovinu, vratio sam se natrag u Hrvatsku. Mirovina mi je stizala preko tzv. Saveznog penzionog fonda u Beogradu.</p>
<p>Uspostavljanjem samostalne hrvatske države, isplaćivanje BiH umirovljenika preuzima Hrvatski Zavod za mirovinsko osiguranje, a visina mirovine je ustanovljena obračunski prema mirovinskim pokazateljima, umanjena važećim tečajem od 1:5 u tadašnjeg hrvatskog prema BiH dinaru. U praksi je svedena negdje na petinu, tako da mi je sadašnja mirovina, nakon svih povišica, dosegla 1.050 kn. Tome nisam prigovarao, ne samo zbog besmislenosti prigovora, nego i zbog spoznaje da su mnogi drugi doživjeli neusporedivo veće štete i gubitke. Situacija se sasvim mijenja izjavom ministra Vidovića, kako Hrvatska od 1. svibnja obustavlja plaćanje BiH mirovina, koje će preuzeti neizvjesni BiH mirovinski fondovi, kada mirovine kasne i po nekoliko mjeseci. Premda bi ista nevolja bila lakše prihvatljiva da je rečeno kako će isplatu preuzeti BiH mirovinski fondovi, ali uz suradnju Hrvatske, kako bi zaštitila interese svojih građana. Međutim, u tranzicijskoj situaciji, prijelaza na demokratsko upravljanje i poštivanja ljudskih prava, jedino ispravno rješenje bilo bi nastavljanje isplaćivanja mirovina putem Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja, a sam sustav financiranja trebao bi biti predmetom bilateralnog međudržavnog sporazuma.</p>
<p>Baveći se samo radom bez uplitanja u politiku, na početku stručne karijere odstranjen sam iz zemlje, da bi radio u Bosni, a na kraju života opet izbačen, da bi lovio stečenu mirovinu kao »maglu po Velebitu« u susjednoj BiH državi, gdje i nisam državljanin. </p>
<p>Dr. BOŠKO PALIANZadar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pokušavajući izbjeći »lagunu« šleper je gurao u suprotnom smjeru oko 80 metara</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teže ozlijeđena, dogodila se u srijedu oko 12.40 na križanju Vatikanske i Ulice SR Njemačke. Stotinjak metara od nesreće dočekao nas je stravičan prizor, uništena »renault laguna« i razbijeni šleper s prikolicom, koji je i vukao »lagunu«. </p>
<p>Naime, kako neslužbeno doznajemo, šleper, registracije DU 960-BB, kojim je upravljao Željko M. (25) kretao se ulicom SR Njemačke u smjeru sjevera kad se odjednom ispred njega iz smjera Vatikanske ulice našla »renault laguna«, registracije ZG 1648-P.</p>
<p>Od siline udarca šleper se zanio i skrenuo u suprotni prometni trak gurajući ispred sebe osobni automobil. Na mjesto nesreće ubrzo je došla hitna pomoć, ali i vatrogasci MUP-a RH koji su morali izvući unesrećenog vozača iz smrskanog automobila, te je on hitno prevezen u Kliniku za traumatologiju. </p>
<p>»Odjednom se stvorio auto ispred mene i pokušavajući ga izbjeći skrenuo sam, a i vidio sam da u suprotnom traku nema nikoga, ispričao nam je potreseni vozač šlepera, koji je prenosio 25 tona cementa. </p>
<p>Tko je od sudionika nesreće prošao kroz crveno svjetlo na semaforu, ustanovit će očevidom.</p>
<p>Međutim, na mjestu nesreće zatekli smo svjedoka koji je samo zahvaljujući pribranosti i dobrim refleksima izbjegao tragične posljedice za sebe.</p>
<p> »Stajao sam prvi na semaforu kada sam vidio nesreću i šlepera koji gura auto prema meni. Pogledao sam iza i vidio da nema nikoga iza mene, te sam krenuo unatrag i dalje gledajući kako sudionici nesreće idu prema meni. Na sreću zaustavili su se , a i ja negdje oko 20 metara od njih«, ispričao nam je Ljubomir Toroman (18), vozač »golfa«, registracije ZG 852-VZ, koji je, premda je prije samo šest mjeseci položio vozački ispit, pokazao spretnost, i reflekse puno starijih i iskusnijih vozača. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pijan izazvao nesreću u kojoj je poginuo njegov suvozač </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U srijedu ujutro oko 6.30 sati dogodila se prometna nesreća na raskrižju Kranjčevićeve ulice i Nove ceste, kojom prilikom je smrtno stradao Ranko Miljković (27).</p>
<p>Naime, upravljajući osobnim automobilom registracijskih oznaka KT 211-T, ulicom B. Adžije, te dolaskom do križanja s Kranjčevićevom i Novom cestom, zbog nepoštivanja prometnih propisa i neprilagođenje brzine kretanja, te mokrog kolnika, Ivan M. (38) se zabio u stražnji kraj »Vindijinog« dostavnog kamioneta, registracijskih oznaka VŽ 188-UB, koji je bio nepropisno parkiran na sredini kolnika.</p>
<p>Prilikom udara suvozač je smrtno stradao, dok je vozač kolima Hitne pomoći prevezen u Vinogradsku bolnicu. No, nakon pružanja medicinske pomoć, vozač automobila kutinske registracije Ivan M. je pobjegao iz bolnice, kako se najprije mislilo u nepoznatom smjeru, no, vratio se na mjesto nesreće. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Finacirajući Kutlu, bivši čelnici KIM oštetili za 51 milijun kuna </p>
<p>KARLOVAC, 12. travnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu podnijelo je optužnicu protiv bivših direktora Karlovačke industrije mlijeka (KIM), Dragutina Mejaškog i Mislava Mesarića zbog zloporabe ovlasti, a optužen je i Dražen Mandić, predsjednik KIM-ova Nadzornog odbora, te direktor Tomislav Iveković. Njih se tereti da su KIM oštetili za 51 milijun kuna.</p>
<p>Optužnica je podnesena nakon opsežne istrage. U optužnici se navodi da je Mesarić, kao direktor KIM-a, u nepunih godinu dana sklopio štetne ugovore, na zahtjev predsjednika NO Dražena Mandića, a tri puta je sklopio ugovore o kratkoročnim kreditima s Hrvatskom poštanskom bankom. Novac koji je trebao poslužiti oporavku poslovanja u KIM-u završio je u Kutlinoj »Globus grupi«, a time je KIM-u načinjena šteta od 10 milijuna kuna.</p>
<p>Dragutin Mejaški je, pak, optužen za poticanje na zlodjelo i za zlouporabu ovlasti. Navodi se da je od polovine rujna 1997. do polovine siječnja 1998. godine u dogovoru sa Draženom Mandićem sklopio ugovor o preuzimanju »Dionina« duga Hrvatskoj poštanskoj banci, u iznosu od 10 milijuna kuna, iako je znao da su karlovački mljekari, zbog nenaplaćenih potraživanja od članica Kutlina »Globus-holdinga«, u teškoćama. I Mejaški je sklopio ugovor o kratkoročnom kreditu u iznosu od 3,38 milijuna kuna, koji je uplaćen na račun drugih članica unutar »Globus-holdinga«. Dražen Mandić optužen je i za protuzakonitu kupnju 7050 dionica »Splitske banke« po cijeni od tisuću kuna za dionicu, iako je bio upoznat da je dionice iste banke »Dastra-grupa« iz Zagreba kupila po cijeni od 665,57 kuna. Time je, oštetio KIM za 2,357.310 kuna. U nizu zloporaba predsjednik KIM-ova Nadzornog odbora, Dražen Mandić, je optužen i zbog protuzakonitog pribavljanja novca za druge članice »Globus-holdinga«. Tako je i odobren kredit u visini od 12 milijuna kuna kod HPB-a. Taj kredit je kasnije »pojačao« za još dva milijuna kuna, da bi u dogovoru sa Mesarićem, novac od kredita dao članicama Kutlina Globus-holdinga.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Lulić: Policijska istraga nije otkrila »novinarskog informatora«</p>
<p>RIJEKA, 12. travnja</p>
<p> - »Obećao sam da ću istražiti je li informacija o pronalaženju 661 kg droge u riječkoj luci 'iscurila' iz PU primorsko-goranske, i da će, ako se to utvrdi, 'novinarski informator' biti kažnjen. </p>
<p>Mi smo internu istragu proveli, ali odavača tajne nismo uspjeli otkriti. Dobrim dijelom je to i zbog razloga što je droga otkrivena još prije tri mjeseca, a u tu operaciju je bilo uključeno pedesetak ljudi«.</p>
<p>To je kazao načelnik PU primorsko-goranske Josip Lulić, na redovnoj konferenciji za novinare u srijedu, dodavši da je konferencija za novinare u povodu otkrića droge trebala biti u Rijeci, ali nakon što je »slučaj« objelodanjen u tisku, Ministarstvo unutarnjih poslova je odlučilo održati ju u Zagrebu. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odvjetnici će se žaliti na odluku o zabrani raspolaganja imovinom</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Nakon što je u utorak sudac Radovan Ortynski donio rješenje o zabrani raspolaganja imovinom Nikice Jelavića, Zorana Pripuza, te Rajka Momčilovića, njihovi će odvjetnici, kako doznajemo, na to rješenje uložiti žalbu. </p>
<p>Prije otprilike mjesec i pol dana sudac Ortynski je već izdao jedno takvo rješenje, međutim, odvjetnici su uložili žalbu, i sud je poništio odluku. </p>
<p>Što se pak tiče žalbe odvjetnika za izuzećem suca Ortynskog te županijske državne odvjetnice, Vrhovni sud RH ju je odbacio kao neosnovanu.</p>
<p>Kako je odbijeno izuzeće istražnog suca, on je u utorak nastavio saslušavati svjedoke, te pritvorenike Gorana Kolarića, Miljenka Žaju Krojfa i Davora Zečevića Zeca, kojima se na teret stavljaju tri kaznena djela, zbog čega jeproširena cjelokupna istraga. Trojica pritvorenika su se kao i dosada branili šutnjom. </p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali o stanju Nikice Jelavića, koji je hospitaliziran, te nije dužan prisustvovati saslušanjima, njegovo je stanje pod kontrolom, te nije bilo nikakvih novih ekscesa. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ukrao traktor i tanjurače i izazvao nesreću</p>
<p>STARI JANKOVCI/VINKOVCI, 12. travnja</p>
<p> - Na cesti Stari Jankovci - Vinkovci, usred noći na srijedu, za sada nepoznati vozač traktora »Ursus« sa priključenom tanjuračom širine 4,5 metara, nepropisno upravljajući traktorom s priključnim strojem, ugrozio je sigurnost prometa. Na tanjuraču je naletio osobni automobil »opel«, registracije VK 988-AI, kojim je iz suprotnog smjera upravljao Đuro O. (24) iz Podgrađa, sela kod Vinkovaca. U »bliskom susretu« sa priključnim strojem, automobil je sletio na obradivu površinu i prevrnuo se.</p>
<p>Umjesto da stane i pomogne unesrećenima, traktorist je produžio, ne čekajući dolazak prometne policije. U nesreći teško je ozlijeđen putnik u »opelu«, Josip B. (26), a vozač automobila i još dva putnika - Miroslav Č. (21) i Josip M. (34), svi iz spomenutog sela, lakše su ozlijeđeni. </p>
<p>Nedugo nakon te nesreće, traktor i tanjurače pronađeni su uz šljunčanu cestu Privlaka - Vinkovci. Utvrđeno je da su ukradeni u Nijemcima iz dvorišta Zvonka P. (47). Za kradljivcem tragaju djelatnici PU vukovarske-srijemske. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ubio brata gotovo identično kao i oca prije deset godina</p>
<p>ČAKOVEC, 12. travnja</p>
<p> - Pred Vijećem Županijskog suda u Čakovcu uskoro bi mogla početi glavna rasprava protiv Ivana Vurušića (31) nezaposlenog bravara iz Dunjkovca. Protiv njega je Državno odvjetništvo u Čakovcu podiglo optužnicu zbog toga što je 23. siječnja ove godine u obiteljskoj kući ubio svog starijeg brata Vladimira Vurušića (41), zaposlenika čakovečke Mesne industrije »Vajda«. </p>
<p>Optužnica Ivana Vurušića tereti da je nakon svađe, najprije kuhinjskim nožem brata Vladu posjekao s lijeve strane lica, a nakon što je ovaj otišao u svoju sobu i legao u krevet, Snažno ga je udarcem noža ubo u predjelu lijeve strane prsišta. Nanio mu je ubodnu ranu duboku 13,5 cm, što je izazvalo krvarenje u osrčje i dovelo do smrti. </p>
<p>Obdukcijom je utvrđeno da su ozljede bile takve da nikakva stručna pomoć ne bi mogla spriječiti smrtni ishod. </p>
<p>Mrtvog Vladu našla je majka Terezija Vurušić (64), koja je već doživjela sličnu tragediju. Ivan Vurušić je, naime, na gotovo isti način 1990. godine ubio svog oca Ivana, zbog čega je u Okružnom sudu u Varaždinu bio osuđen na kaznu zatvora od osam godina, od čega je u zatvoru izdržao šest godina, a potom bio pušten. </p>
<p>Kako je utvrđeno, oba brata bila su u teškom pijanom stanju, a pod utjecajem alkohola je bila i majka. U obitelji su takve svađe bile učestale, a i dan ranije intervenirala je policija. Rješenjem Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Čakovcu optuženi Ivan Vurušić ostaje u pritvoru do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ministričin paket prijedloga Vladi za ozdravljenje turizma </p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković nagovijestila deblokadu žiro-računa turističkih poduzeća, reprogram dugova prema bankama, koordinaciju pri nabavi namirnica za sezonu i uvođenje instituta stalnog sezonca/ U četvrtak će Vladi podastrijeti prijedloge kojima bi se turizam počeo izvlačiti iz desetogodišnjega gliba tijekom kojeg je pretrpio 445 milijuna DEM izravnih odnosno čak 14 milijardi DEM ukupnih šteta </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Ako Vlada u četvrtak podrži naših petnaestak prijedloga, a po svemu sudeći hoće, hrvatskom će turizmu napokon krenuti nabolje«, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković u srijedu na sjednici Upravnog odbora Hrvatske udruge hotelijera (HUH). Ministrica je, među ostalim, najavama deblokade žiro-računa turističkih poduzeća, prijedlogom reprograma dugova prema bankama, koordinacijom pri nabavi namirnica za sezonu i konačnim uvođenjem instituta stalnog sezonca umirila i zadovoljila predstavnike hotelijera, koji su prethodno dva sata govorili o svojim poznatim problemima. </p>
<p>Pave Župan Rusković, naime, u četvrtak će podastrijeti Vladi prijedloge kojima bi se turizam počeo izvlačiti iz desetogodišnjega gliba. Točnije, prema posljednjim analizama, turistički je sektor u tom razdoblju pretrpio 445 milijuna DEM-a izravnih odnosno čak 14 milijardi DEM-a ukupnih, izravnih i neizravnih šteta. Shodno tome, tvrdi ministrica, trebalo je odavno proglasiti elementarnu nepogodu. </p>
<p> Za subvencioniranje stranih i domaćih partnera ovih će se dana odobriti 74 milijuna kuna (to su dugovi proračuna prema turizmu iz prošlih godina), a za ovogodišnju će se potporu turističkom sektoru, kako je obećano, isplatiti još neisplaćenih 63.5 milijuna kuna. Pave Župan Rusković također je najavila da će se blokirani žiro-računi turističkih tvrtki ovih dana odblokirati. Nadalje, predstavnici nadzornih odbora i uprava zaduženih turističkih poduzeća uskoro bi se trebali sastati s predstavnicima banaka kako bi se dogovorili o reprogramu kredita. Predlaže se, što bi se sudeći prema impulsima iz banaka moglo i prihvatiti, da se postojeći krediti produže na rok od deset godina sa tri godine počeka i maksimalnom kamatnom stopom od osam posto. Reprogramirali bi se i krediti HBOR-a. HBOR će, osim toga, do kraja ovoga mjeseca odobriti i 100 milijuna DEM-a novih kredita turističkim tvrtkama.</p>
<p>Pokrenuti stečajevi u turističkom sektoru zaustavit će se dok ne prođe sezona, kada će se i vidjeti koje su tvrtke sposobne stati na svoje noge. U ostalima, pak, gdje su zaduženja veća od temeljnoga kapitala pokrenut će se jednodnevni stečajevi, o kojima smo već pisali. Inače, čitav turistički portfelj u vlasništvu države odsad će biti objedinjen u Fondu za privatizaciju. Nadalje, Ministarstvo turizma će do 1. lipnja predložiti institut trajnog sezonca, a do 30. lipnja, prema Vladinoj odluci, svi bi prognanici trebali izići iz hotela. Budući da se hotelijeri naveliko muče kako da nabave namirnice za sezonu (nema novca, a domaći proizvođači propadaju), Pave Župan Rusković ponudila je koordinaciju svojeg ministarstva i u rješavanju tog problema.</p>
<p>»Pokušavamo napraviti sve što možemo da hrvatskom turizmu napokon krene, pa i vi razgovarajte sa svojim radnicima i objasnite im situaciju, da ne dođe do štrajkova u sezoni«, zaključila je svoje izlaganje ministrica turizma. </p>
<p>Ivan Šorić, predsjednik HUH-a, uza sve poznate probleme hrvatskoga hotelijerstva istaknuo je da bi ovogodišnja sezona, sudeći prema najavama, mogla biti bolja nego '98, odnosno mnogo bolja od prošlogodišnje. Priznao je da sezona nije pripremljena onako kako je trebalo, ali da još ima prilike za popravak kako bi gosti došli i otišli iz Hrvatske zadovoljni. Svi ostali hotelijeri u prvi su plan isticali probleme koji bi se mogli izroditi iz nemogućnosti nabave namirnica.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za uskrsne praznike otvoreno 60 hotela u Istri</p>
<p>PULA, 12. travnja</p>
<p> - Prema stanju rezervacija u 13 turističko-ugostiteljskih poduzeća na Istarskom poluotoku, za predstojeće uskrsne praznike očekuje se više od 20 tisuća gostiju i oko 80 tisuća noćenja. Svoju ponudu turističkom je tržištu predstavilo 60 hotela, 15 kampova i 12 apartmanskih naselja, a najveće su zanimanje pokazali Talijani, Slovenci i Nijemci. Na istarskoj će obali, ali dijelom i u unutrašnjosti, za uskrsne blagdane biti otvoreno 45 hotela u sastavu većih poduzeća te 15-ak privatnih objekata. Zanimljivo je da se za Uskrs otvara čak 15 autokampova, a dobro je popunjeno po najavljenim rezervacijama i 12 apartmanskih naselja. </p>
<p>Usporedbe radi, prošle je godine za uskrsne blagdane od 2. do 5. travnja u Istri ostvareno 50.629 noćenja, a 1998. godine 71.266 noćenja. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>I dalje pada broj zaposlenih</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Nastavlja se smanjivanje broja ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Nakon pada za 0,6 posto u siječnju, i u veljači je zabilježeno, doduše nešto manje, smanjenje, od 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači je u Hrvatskoj bilo 1.292.908 ukupno zaposlenih. Istodobno u veljači je znatnije, za 1,3 posto, porastao broj nezaposlenih, koji je dosegao 355.272. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu (1.646.802), iznosi 21,6 posto.</p>
<p>Prema privremenim podacima statistike zaposlenih u pravnim osobama u veljači je bilo 1.008.101, što je također za 0,2 posto manje nego u siječnju. Porast, od 0,4 posto, na 197.885 zaposlenih, zabilježen je jedino u obrtu i slobodnim profesijama. Prema podacima preuzetima iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika smanjen za 1,8 posto, na 86.922.</p>
<p> Podaci o kretanju zaposlenosti u pravnim osobama pokazuju da je najveći pad broja zaposlenih u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zabilježen u hotelima i restoranima (5,7 posto), a veća smanjenja broja zaposlenih bilježe se i u građevinarstvo (5,4 posto) te trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (5,2 posto). Za 4,2 posto smanjen je u tom vremenu i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u Hrvatskoj među pojedinim djelatnostima zapošljava najveći broj radnika - 251.990.</p>
<p> Porast broja zaposlenih ostvaren je samo u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju i opskrbi (1,9 posto), koja upošljava 122.224 zaposlenika, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (1,1 posto) te za 0,7 posto u obrazovanju i ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bodo Hombach: Sredstva nisu glavni problem </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Dobro proučite način rada i instrumente Pakta o stabilnosti i sve to ugradite u svoje planove rada. Iako je trenutno težište na ostvarenju već prihvaćenih projekata, uvijek će biti prilike da se razmotre i novi - poručio je u srijedu Bodo Hombach, koordinator Pakta o stabilnosti, u svojem izlaganju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje se okupilo oko 80 gospodarstvenika.</p>
<p> Kako je naglasio, sredstva nisu glavni problem, i države donatori već su sada najavile ulaganje više sredstava nego što će ih se utrošiti temeljem projekata koji su dosad prihvaćeni u sklopu Pakta. Tako je spomenuto da je za provođenje prve grupe projekata predviđeno 1,8 milijardi eura tj. oko 3,6 milijardi maraka (od čega na Hrvatsku otpada 12 posto), a zemlje donatori bile su za to spremne već sada izdvojiti 4,2 milijarde DEM. Jednim od svojih glavnih zadataka Hombach trenutno smatra stvaranje okruženja u kojem će za takva ulaganja rasti zanimanje privatnih poduzeća. Takvi ulagači doći će samo u regiju ili zemlju u kojoj vlada mir te politička stabilnost. Odnosno, mnogi od njih mogu prihvatiti ekonomski rizik, ali ne žele i politički.</p>
<p>Hombach je objasnio kako su svi predloženi projekti za financiranje u sklopu Pakta o stabilnosti svrstani u četiri grupe, a trenutno se čini sve da se ubrza provođenje onih iz grupe »Quick Start Package« tj. oni koji se mogu ostvariti u roku od 12 mjeseci. U svom izlaganju on je rekao kako shvaća da se u pojedinim sredinama na Pakt i sada gleda s određenim nepovjerenjem, ali da je tako bilo i kada su se pripremali prvi sporazumi koji su kasnije doveli do europskih integracija. Upozorio je da i njega osobno čeka bitka s bruxelleskom birokracijom koja, zbog svojeg načina rada, često usporava provođenje dogovorenoga. Kao primjer iznio je čišćenje Dunava, koje se može tehnički provesti za nekoliko tjedana, ali prije toga treba raspisati međunarodni natječaj za izvođače radova, a takav natječaj traje 42 tjedna! Hombach je također ocijenio kako Hrvatska ima odlične potencijale i mogućnost da jednog dana bude bogata europska zemlja. U svojim željama da se što prije uključi u europske integracije Hrvatska će morati poštovati ono što je rečeno i Sloveniji tj. da nije toliko važno kojoj regiji pretežito pripada, već kako je regulirala odnose sa svojim susjedima. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sudbina brodogradilišta i dalje neizvjesna </p>
<p>Jedna od tema razgovora predstavnika sindikata škverova s pomoćnikom ministra gospodarstva Antom Rožićem bilo je i nepostojanje jasne kratkoročne i dugoročne strategije vezane uz brodogradnju</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Na zahtjev Koordinacije brodograđevnih sindikata, koja obuhvaća četiri HUS-ova sindikata u Brodosplitu, Brodotrogiru, Kraljevici i »3. maju« te Sindikat Istre, novi je pomoćnik ministra gospodarstva Ante Rožić, zadužen za brodogradnju, primio njihove predstavnike. </p>
<p>»Sastali smo se zato što, u ovom trenutku, ne postoji kvalitetan socijalni dijalog u brodogradnji«, rekao je za Vjesnik dopredsjednik HUS-a i dopredsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Ozren Matijašević. Pritom posebno ukazuje na tešku socijalnu situaciju u splitskom škveru, gdje gotovo svakog mjeseca radnici štrajkaju ili prijete štrajkom. </p>
<p>Matijašević kaže da je jedna od tema razgovora s Rožićem bilo i nepostojanje jasne kratkoročne i dugoročne strategije vezane uz sudbinu brodogradnje. No ističe da im pomoćnik minisra, iako smatra da brodogradnja treba ostati jedna od okosnica hrvatske industrije, nije mogao reći kakva sudbina čeka hrvatsku brodogradnju. Izvjesno je samo da će pet velikih škverova ići u privatizaciju, a takva sudbina, po svemu sudeći, najprije čeka brodogradilište u Kraljevici i riječki »3. maj«, i to već do kraja ove godine. Stoga im je Rožić rekao da je od uprava škverova već zatražio »snimku stanja« u svakom pojedinom brodogradilištu, kako bi pred Vladu mogao izići s konkretnim prijedlozima, kaže Matijašević. </p>
<p>Dopredsjednik HUS-a dodaje da je Koordinacija brodograđevnih sindikata »prejudicirala da će 'snimka stanja' biti negativna u gotovo svim škverovima«. Pritom misli na »bezobrazno dug proces sanacije brodogradilišta«, koji je porezne obveznike od kraja 1995. do danas stajao oko milijardu američkih dolara, procjenjuje Matijašević. I rezultati sanacije vrlo su dvojbeni, naglašava on. Naime, do sada je u cijelosti provedena jedino kadrovska sanacija, u sklopu koje je oko četiri tisuće radnika ostalo bez svojih radnih mjesta. Zato on traži da Ministarstvo gospodarstva »preispita odgovornost uprava brodogradilišta« budući da ih tereti za teško stanje u tim poslovnim subjektima. Prema njegovim riječima, jedini bi izuzetak mogao biti pulski Uljanik.</p>
<p>Matijašević kaže i da je Rožića upozorio na velik broj »radnika na crno«, i to u trenutku kada više od 350 tisuća hrvatskih građana traži posao. Riječ je o kooperantskoj radnoj snazi, najčešće iz drugih zemalja u tranziciji, pa od Vlade traži da zapošljavanje tih radnika stavi pod kontrolu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mercator u dva prodajna centra u Hrvatskoj ulaže 75 milijuna DEM</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Najveća slovenska trgovačka kuća Mercator otvorit će u petak svoji prvi prodajni centar u Hrvatskoj, u Puli. Otvaranje prvog supermarketa dio je poslovne strategije širenja tog slovenskog trgovačkog lanca na tržišta susjednih zemalja. Prema planu Mercator će u Hrvatskoj (u otvaranje prodajnih centara u Puli i Zagrebu) investirati 75 milijuna DEM.</p>
<p>Mercatorov supermarket u Puli veličine je 1800 četvornih metara i trenutačno zapošljava 40 radnika, a nakon završetka cijelog Mercator Centra u njemu bi trebalo biti uposleno još dodatnih 110 ljudi. Naime, u roku od godinu dana supermarket koji će biti otvoren u petak, trebao bi prema najavama iz Mercatora prerasti u pravi trgovački centar budući je već i započela gradnja 8700 četvornih metara velikog trgovačkog centra. Cijeli projekt, u kojem će središnja prodajna jedinica biti hipermarket sa 5000 četvornih metara, završit će se prema predviđanjima u proljeće iduće godine.</p>
<p> Mercator će, prema najavama poslovodstva tvrtke, u iduće tri godine u maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj uložiti 150 milijuna maraka (koliki bi trebao biti i godišnji promet), a planira se zapošljavanje 700 djelatnika. Mercator je najveći slovenski trgovački lanac koji je lani izuzetno uspješno poslovao, a čista dobit mu je premašila 2,5 milijardi tolara (oko 65 milijuna kuna).(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predstavljen »Vinoforum 2000«</p>
<p>RIJEKA, 12. travnja</p>
<p> - »Vinoforum 2000«, gospodarstveno turistička manifestacija srednjoeuropskih zemalja, koja se svake godine održava u drugoj državi, a ove joj je godine domaćin Hrvatska, bit će dobra prigoda da se napokon kod nas »promijeni ploča« i vino i sve oko vina (podrumi, konobe, vinske ceste...) na šira vrata uvede u našu turističku ponudu i sadržaje, naglašeno je na konferenciji za novinare na riječkom Sajmu proljeće 2000. koju je sazvala Turistička zajednica Primorsko-goranske županije kao suorganizator i izravni domaćin spomenute međunarodne priredbe.</p>
<p>U ostvarivanju projekta »Vinoforum 2000« inače sudjeluju Hrvatska turistička zajednica i Društvo enologa Hrvatske u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i uz potporu Ministarstva poljoprivrede, a na presici je i najavljena mogućnost da se ova važna priredba održi pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stipe Mesića. Program će se odvijati pretežno na otoku Krku, i to u dva navrata: od 7. do 10. lipnja stručni dio s naglaskom na ocjenjivanja prispjelih uzoraka vina i vinogradarsko vinarske aktualne stručne teme, te od 26. rujna do 3. listopada s promotivno-manifestacijskim obilježjem i nastupom većega broja naših vinara. Tom prilikom oni će se predstaviti domaćim i stranim turistima i svojim vinima popratiti gastronomski dio »Vinoforuma 2000«, koji će se sastojati gotovo isključivo od domaćih delicija s naglaskom na one iz našega kulturnog nasljeđa.Inače, javnosti je »Vinoforum 2000« predstavljen na štandu Turističke zajednice Primorsko-goranske županije na Sajmu proljeće 2000, a to će se ponoviti od 10. do 13. svibnja u Zagrebu na Međunarodnom turističkom sajmu ITTF. (P.G,)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sindikati pošte i telekomunikacija traže 15 posto dionica HT-a </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Iako je Zakonom o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija predviđena prodaja sedam posto dionica sadašnjim i bivšim radnicima HT-a i HP-a, od Vlade tražimo 15 posto dionica po njihovoj nominalnoj cijeni od 100 kuna, rekao je u srijedu glavni tajnik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija (HSPT) Josip Pupić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Pupić je dodao da 50.000 zaposlenih u bivšem HPT-u odnosno u HT-u i HP-u polaže pravo na kupnju dionica HT-a te podsjeća novu hrvatsku vlasti na predizborni sporazum s ovim sindikatom. Naime, sindikati i udruga umirovljenika HT-a i HP-a ovih su dana uputili pismo Vladi u kojemu traže da svi zainteresirani imaju pravo na temeljni popust od 20 posto na cijenu dionice i dodatni popust od jedan posto na svaku godinu radnog staža. Uz to traže da im, u slučaju da odmah uplate cijeli iznos ili njegov dio, odobri dodatni popust od 25 posto na plaćeni dio te da budu uključeni u radno tijelo koje će odlučivati o prodaji dionica u drugoj fazi privatizacije HT-a. Kako se moglo čuti, država za 28 posto dionica u drugoj fazi privatizacije HT-a očekuje šest milijardi kuna. Pupić je napomenuo da Vlada namjerava drugu fazu privatizacije HT-a završiti prije ljeta ove godine te da se zbog toga u telekomunikacijama održava »prividan mir«, kako bi se postigla što bolja cijena. No i pored toga u srijedu je bivši zamjenik predsjednika Uprave HT-a Mladen Šutalo dobio otkaz. </p>
<p>Pupić je rekao kako očekuju da se Vlada na njihovo pismo očituje do 30. travnja. Ako se njihova očekivanja iznevjere, može se očekivati i opći štrajk u telekomunikacijama i pošti. (M.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatska će haaškom tužiteljstvu ponuditi zajedničko provođenje istraga</p>
<p>Deklaracija o suradnji s Haaškim sudom sadrži i ponudu Međunarodnom sudu da hrvatski državljani osuđeni za ratne zločine izdržavaju kaznu u hrvatskim zatvorima ili u zatvorima susjednih zemalja</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Kako je najavio zamjenik premijera Goran Granić na sjednici Zastupničkoga doma u srijedu, Vlada bi u četvrtak trebala prihvatiti nacrt deklaracije o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. O tom dokumentu u petak će raspravljati Zastupnički dom i vjerojatno ga tada i prihvatiti. Premda deklaracija još nije prošla Vladino sito, prvi »draft«, kako se saznaje, završen je. </p>
<p>Među konkretnim mjerama koje se predviđaju u dokumentu ističe se inteziviranje aktivnosti u procesuiranju otkrivenih ratnih zločina, te ubrzanje rada na otkrivanju počinitelja i prikupljanju dokaza bez poticaja Kaznenoga suda. Također bi počeli razgovori s tužiteljstvom Suda u Haagu o utvrđivanju modela razmjene informacija o ratnim zločinima i počiniteljima.</p>
<p> Svi dokumenti nužni za tužiteljstvo, ali i za obranu okrivljenika bit će na raspolaganju i tužiteljstvu i obrani. Tužiteljstvu će se ponuditi i zajedničko provođenje istraga. Međunarodnom sudu predložit će se i da hrvatski državljani osuđeni za ratne zločine izdržavaju kaznu u hrvatskim zatvorima ili u zatvorima susjednih zemalja. Inzistirat će se na tome da Međunarodni kazneni sud u svom postupanju vodi više računa o razmjernosti počinjenih zločina na području bivše Jugoslavije i nastojati popraviti loša slika u hrvatskoj javnosti o djelovanju Međunarodnog suda. </p>
<p>Na kraju konkretnih mjera navodi se da će se preispitati dosadašnja praksa plaćanja obrane optuženih pred Međunarodnim kaznenim sudom sredstvima državnog proračuna, te da će eventualna buduća plaćanja biti transparentna. </p>
<p>U uvodu se ističe da Vlada predlaže deklaraciju, polazeći od vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i uvjerenja da svi zločini moraju biti kažnjeni, osobito najteži kao što su ratni zločini i teške povrede humanitarnoga prava, štiteći političke, vojne i moralne vrijednosti ostvarene Domovinskim ratom te vojničko i ljudsko dostojanstvo hrvatskih branitelja. Vlada smatra da je zadaća Međunarodnog kaznenog suda individualizirati krivnju i skinuti teret kolektivne odgovornosti čitavoga naroda. Ocjenjuje se da Ustavni zakon o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom i ugovor o statusu ureda tužiteljstva čine dobar normativni okvir za suradnju. Također se ustvrđuje da je bivša vlast time što nije provodila odredbe Ustavnog zakona i što je odbijala svaku suradnju s Međunarodnim sudom nanijela veliku štetu vjerodostojnosti pravnog sustava Republike Hrvatske i državnim interesima, pa je zemlja dovedena u međunarodnu izolaciju. U dokumentu se stoga izražava uvjerenje da će se međusobnom suradnjom i utjecajem poboljšati praksa Suda, uspostaviti veće međusobno razumijevanje i afirmirati pravna država u Hrvatskoj. </p>
<p>U načelnim stavovima naglašava se da svi počinitelji ratnih zločina na području bivše Jugoslavije trebaju biti kažnjeni bez obzira na nacionalnost i postrojbe u kojima su djelovali, a Republika Hrvatska obvezuje se da će njezina pravosudna tijela poduzeti sve zakonske mjere da bi počinitelji bili otkriveni i kažnjeni. Hrvatska smatra neupitnom nadležnost Suda u odnosu na ratne zločine počinjene za vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata. U kaznenom progonu i suđenju priznaje se prvenstvo nadležnost Međunarodnog suda u odnosu na domaće pravosuđe. Deklaracija naglašava i zalaganje za partnerski odnos između Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>O odgovornosti za poslovanje dionicama Mirovinskog zavoda odlučivat će sudovi</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) raspravljalo je u ponedjeljak popodne o rezultatima revizije Financijske policije u Hrvatskom mirovinskom osiguranju (HMO), društvu koje upravlja dionicama Zavoda. Prema riječima Alojza Malogorskog, predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske i člana Vijeća, izvješće Financijske policije utemeljeno je na radu Državne revizije, »ali ide u dubinu, ispitujući uzroke lošeg poslovanja dionicama«. </p>
<p>Zaključak je Vijeća, kaže Malogorski, a to nam je potvrdila i glasnogovornica HZMO-a Ivona Rezo, da ocjene Financijske policije treba predati državnom odvjetniku kako bi se pokrenuli postupci za utvrđivanje odgovornosti. Prema rezultatima Državne revizije i Financijske policije, postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i naknade materijalne štete pokrenut će i sam Mirovinski zavod, kazala je Rezo. Upravno vijeće, inače, nije prihvatilo prijedlog da se portfelj Mirovinskog zavoda preda na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), ocijenivši ga lošim za Zavod.</p>
<p>»Vijeće je ocijenilo da je upitno koliko je Fond za privatizaciju osposobljen za upravljanje dionicama, jer je osnovan s ciljem da privatizira, tj. prodaje imovinu, nakon čega se gasi. Osim toga, prema tom ugovoru Fond bi ovlastio Zavod da odlučuje o upravljanju imovinom, a za to traži i prilično visoku naknadu«, dodala je Rezo, istaknuvši kako je ocijenjeno da Fond na taj način dionicama ne bi upravljao ništa bolje nego Zavod. Vladi je poslan zaključak Upravnog vijeća o tome da se dionice nekom predaju na upravljanje, no stav je da bi to trebala biti institucija odabrana javnim natječajem.</p>
<p>Vijeće je raspravljalo i o odluci Vlade prema kojoj se najniža osnovica za obračun mirovinskog doprinosa od 1.700 kuna ne bi primjenjivala na sve gospodarske grane i da će u nekima vrijediti osnovice ustanovljene granskim kolektivnim ugovorima. Stav predstavnika umirovljenika u Vijeću je da je Vlada pogriješila tom odlukom, jer osnovica za obračun doprinosa i najniža plaća nisu isto. Naime, osnovica za obračun doprinosa trebala bi ostati na 1.700 kuna, kaže Malogorski, a kolektivnim ugovorima može se ustanovljavati samo visina plaće. U četvrtak bi se o tome trebala očitovati Vlada.</p>
<p>Inače, u ponedjeljak je Upravno vijeće ovlastilo ravnateljicu Dunju Vidošević da izradi prijedlog prema kojem bi se najniže mirovine počele isplaćivati ranije nego dosad. Prijedlog je da se isplata mirovina za te umirovljenike prebaci na banke koje bi kreditirale isplatu i tako omogućile da Zavod premosti nedostatak novca u prvoj polovici mjeseca. I taj je zaključak poslan Vladi. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Kajmanski gazda« zagrebačkih kina!?</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Pokušavajući otkriti tajnu iznenadne zainteresiranosti Kajmanskih otoka za zagrebačka kina, obratili smo se Ivi Škrabalu, koji je svojedobno kao predsjednik Upravnog odbora Kinematografa suspendirao tadašnji Radnički savjet i potpisao rješenje o pretvorbi koje je otišlo u Fond za privatizaciju. »Sve što smo napravili, izigrano je. Ta prodaja je manipulacija«, tvrdi Škrabalo, objašnjavajući da je potpisao odluku o pretvorbi s jasnom naznakom da se, ako se budu prodavale dionica, najprije ponude zaposlenima u Kinematografima. No, sada je iznenada izvučena floskula da je ta odluka bila na snazi pet godina, a poslije se više nije morala primjenjivati. To je prva prijevara, a druga i možda najdelikatnija se odnosi na rezervaciju 92 posto dionica za naknadu osiguranja nekadašnjim vlasnicima, koja je preko noći prepolovljena, pa je 51 posto dionica oslobođeno za prodaju! Čijom odlukom?</p>
<p>Treća okolnost, možda jedina legitimna, ali ne opravdana i objašnjiva, bila je Vladina odluka o zamjeni dionica radi sanacije Zagrepčanke, kad je Poštanska banka dobila 51 posto dionica Kinematografa. U zamjenu je odstupila jedan od pogona u Samoboru, zaključio je Škrabalo. Tada je, dakle, Poštanska banka bila »jako« zainteresirana za dionice da bi ih ovih dana hladnokrvno, bez velikih dvojbi prodala nepoznatim strancima. Što se u međuvremenu dogodilo, jesu li uopće i zašto zagrebačka kina prestala biti zanimljiva i važna domaćim dioničarima, zavrzlama je koju će biti teško razriješiti.</p>
<p>Činjenica je nepobitna - Hrvatske je još jednom izigrana, prijevaru su izveli brzopotezno i bespoštedno oni spretniji i beskrupulozniji, koji su iskoristili »prazan prostor« nastao izlaskom dionica iz nadležnosti države, spretnu manipulaciju stranim kapitalom i nedostatak zakonskih ograničenja. Tužno je što se sve ponavlja i nitko ne može stati na kraj gramzljivim pojedincima koji se i dalje ponašaju kao suvlasnici hrvatskih državnih dobara, s odriješenim rukama i otvorenim ovlastima u svojim potezima demontiranja i rasprodaje države uz pomoć tajnovitih stranih otočnih istomišljenika. (Branka Sömen)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kolarić: Problemi u kojima se našao list »Vjesnik« naslijeđeni su od prošle Vlade</p>
<p>Aleksandra Kolarić, 33-godišnja znanstvena asistentica u HAZU, na prošlotjednoj sjednici je imenovana glasnogovornicom Vlade. Tako je mjesto prve glasnogovornice Vlade premijera Račana preuzela mlada, obrazovana i elokventna osoba, koju tek čeka pravo »vatreno krštenje« od strane novinara.</p>
<p>• Iako ste tek nekoliko dana na ovoj dužnosti, kakvi su dojmovi?</p>
<p>- Imenovana sam prošlog četvrtka, a na dužnost sam stupila u ponedjeljak. Dakle, tek sam treći dan na ovom radnom mjestu. Skupljam informacije, upoznajem ljude u Vladi i tek moram upoznati način na koji Vlada funkcionira.</p>
<p>• Kako ste izabrani na tu dužnost?</p>
<p>- Vođeni su razgovori u kabinetu premijera Račana i premijer mi je ponudio ovo mjesto. Prihvatila sam taj posao s ciljem da, što je moguće bolje, približimo politiku i odluke Vlade građanima.</p>
<p>• Imate li koncepciju funkcioniranja glasnogovorničkog ureda?</p>
<p>- Uvest ćemo neke novosti u rad glasnogornika i općenito u komunikaciju s novinarima i građanima. Primjerice, premijer Račan dobiva dvostruko više pisama mjesečno nego njegov prethodnik. Sva pisma građana upućuju se ili nadležnim ministarstvima ili drugim državnim organima, ili se na njih izravno odgovara. Uvest ćemo i e-mail komunikaciju, a vjerojatno ćemo uvesti i besplatnu faks liniju, na koji će građani moći slati svoje upite premijeru i Vladi.</p>
<p>• Novoj Vladi je, uz ostalo, zamjeren i neprimjeren odnos s javnošću.</p>
<p>- Vlada se suočila s velikim naslijeđenim problemima. Morate znati da još nije isteklo prvih sto dana Vlade. Točno je da možda nije posvećena dovoljna pozornost odnosima s javnošću, prvenstveno s novinarima. Moja komunikacija s novinarima temeljit će se na otvorenosti, brzoj reakciji i dostupnosti. Ja sam tu prvenstveno zbog novinara, jer su oni na neki način posrednici između šire javnosti i Vlade. Nastojat ću biti što je moguće više na raspolaganju novinarima, ali i da komunikacija bude dvosmjerna, odnosno da se ne radi samo o upitima novinara, već da po potrebi organiziramo i brifinge s premijerom.</p>
<p>• Zašto Vlada već dosad nije imenovala glasnogornika?</p>
<p>- Problemi su toliki da je rješavanje pitanja glasnogornika na dnevni red došlo nešto kasnije.</p>
<p>• Vlada je u nedjelju poslala priopćenje o dozvoli iskapanja haaškim istražiteljima u Gospiću, iako su oni već od subote na tom području. Zašto je Vlada zakasnila s priopćenjem?</p>
<p>- Istražitelji su na tom području od subote, kako javljaju mediji. Ali, sama iskapanja masovnih grobnica će početi tek kad to odobre hrvatski nadležni organi. Priopćenje o kojem govorite je priopćenje Ureda za suradnju s Haagom i ono je poslano prije mog stupanja na dužnost. Vlada će surađivati sa Sudom u Haagu, jer je uvjerena da će otkrivanjem pravih krivaca za ratne zločine spriječiti sumnjičenje nevinih osoba.</p>
<p>• Vladi je prigovoreno i da nema jasno definiranu medijsku politiku, pa se navode primjeri Tiskare, Tiska, »Slobodne Dalmacije«, kao i »Vjesnika» koji je u državnom vlasništvu. Kakav je stav Vlade prema »Vjesniku«?</p>
<p>- Teški problemi u kojima se našao list Vjesnik i njegovi novinari naslijeđeni su od prošle Vlade, i to mora biti sasvim jasno. To nisu problemi koje je stvorila ili kreirala ova Vlada, koja dosad nije raspravljala o problemima Vjesnika.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vladina metla u upravnim vijećima pomela Padovana, Hebranga, Jonkea, Borčića... </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Vladina metla od promjene vlasti marljivo čisti, pa su se ovih dana od članstva u upravnim vijećima zdravstvenih ustanova oprostili mnogi. Da budemo precizni, na prijedlog uglavnom ministrice zdravstva prof. dr. Ane Stavljenić-Rukavina, premijer Ivica Račan »počistio« je gotovo 95 posto članova upravnih vijeća, odnosno njih 114. Čak 12 stranica u Narodnim novinama od 31. ožujka posvećeno je promjenama u zdravstvu koje mnogi, u duhu šestorkinog obveznog naputka, tumače kao političku čistku.</p>
<p>Teško je provjeriti koliko je doista riječ o političkoj osveti, jer bi valjalo provjeriti stranačku pripadnost previše ljudi, ali da osim dima ima i vatre potvrđuje činjenica da mnogi od smijenjenih nisu bili znanstveni anonimusi, već eksperti u svojim područjima. A to se kosi s porukom šestorice da se mjesta čiste kako bi se prepustila znalcima.</p>
<p>Članstva u Upravnom vijeću Kliničke bolnice »Sestre Milosrdnice« razriješen je tako i akademik Ivo Padovan, predsjednik HAZU. Na mjestu predsjednika Upravnog vijeća Kliničke bolnice »Dubrava« više ne sjedi prof. dr. Andrija Hebrang koji je, bez obzira na svoju i dalje važeću pripadnost HDZ-u, nesumnjivo jedan od naših najuglednijih radiologa. Hebrang više ne sjedi ni u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zaštitu od zračenja, što je definitivno njegova struka. Iz »Dubrave« je izbrisan i prim. dr. Vlado Jukić, dugogodišnji ravnatelj Psihijatrijske bolnice »Vrapče«. Prof. dr. Zvonko Kusić, dekan Medicinskog fakulteta i ravnatelj »Sestara Milosrdnica« više nije predsjednik UV-a Klinike za tumore, a iz članstva UV-a Klinike za dječje bolesti Zagreb izbrisan je ravnatelj Klinike za traumatologiju prof. dr. Vjekoslav Nanković. U UV-u Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo više ne sjede ugledni kardiolog iz Srčane poliklinike dr. Vladimir Jonke i ravnatelj KB »Dubrava« prof. dr. Veljko Božikov.</p>
<p>Prof. dr. Božidar Vrhovac, kojeg nazivaju ocem moderne kliničke farmakologije, više nije predsjednik UV-a Hrvatskog zavoda za ispitivanje i kontrolu lijekova, ali je ostao njegov član. Iz članstva je, međutim, izbrisan dekan Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta prof. dr. Nikola Kujundžić. Prof. dr. Berislav Borčić, ugledni epidemiolog, više nije predsjednik UV-a Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, a ni Hrvatskog zavoda za kontrolu imunobioloških preparata. Iz članstva tog posljednjeg izbrisan je i prof. dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju.</p>
<p>Neki su i ostali, od poznatijih primjerice dr. Josip Jelić, član UV-a Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a od formiranja novog vijeća i njegov potpredsjednik. Za dr. Jelića se zna da je član HDZ-a, dakle u njegovu slučaju ne može biti riječi o političkoj čistki. Treba, dakako, imati na umu da su neki članovi možda i sami zatražili smjenjivanje, ali i da je mnogima istekao četverogodišnji mandat, pa je trebalo izabrati nove, od kojih su mnogi doista eksperti. Ali, bit će zanimljivije vidjeti hoće li i kako novi članovi upravnih vijeća iskoristiti svoje velike ovlasti - izglasavanje pojedinih odluka koje se tiču raspolaganja novcem ili pak imenovanja ravnatelja ustanova.</p>
<p> Dosadašnji članovi vijeća nisu koristili te ovlasti, iako im je to nudio još bivši ministar zdravstva Hebrang, dok se raspravljalo o (de)centralizaciji zdravstvenog sustava. Upravna vijeća, posebno ona županijskih zdravstvenih ustanova, nisu se htjela upustiti u tu avanturu, jer su znala što ona donosi - uz veću moć ide i više odgovornosti. A vijećima županijskih bolnica nije se svidjela mogućnost da bolnice (u principu u državnom vlasništvu) posegnu u proračune županija i gradova. Njihova šutnja kupljena je tako, rekli bismo, regionalnom računicom.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Najuspješnija brana protiv nezaposlenosti je dokvalifikacija</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Komentirajući najavu vala stečajeva u gotovo 30.000 poduzeća, pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Mirjana Bogdanović-Kamber u izjavi za Vjesnik ističe kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje već izradio projekt kojim bi se višak zaposlenih trebalo »detektirati« i prije nego što radnici budu obuhvaćeni programom zbrinjavanja viškova. To bi već tada omogućavalo njihovu dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju, koja bi mogla pomoći da ostanu u dotadašnjoj radnoj sredini. </p>
<p>I u okviru Nacionalnoga programa zapošljavanja najuspješnija je mjera bila dokvalifikacija, budući da su svi oni koji su njome obuhvaćeni i zadržali radno mjesto, ističe Bogdanović-Kamber i dodaje kako je jedna od uspješnijih mjera bila i prekvalifikacija. Podaci, naime, pokazuju kako je posao zadržalo nešto više od polovine ljudi obuhvaćenih tom mjerom.</p>
<p>Spomenute mjere bi, prema riječima pomoćnice ministra, prije svega trebale biti usmjerene prema mladima koji su završili školovanje, a dulje vrijeme ne mogu pronaći posao, te onima koji su posao izgubili nakon 20 ili 25 godina radnoga staža. No, nastavit će se i s prošle godine započetim pripremama za reformu srednjeg strukovnog školstva, budući da neki programi u srednjim školama »nisu dugo mijenjani i praktički školuju ljude za - nezaposlenost«, tvrdi pomoćnica ministra.</p>
<p>Bude li detekcijom viška zaposlenih obuhvaćena većina poduzeća kojima prijete stečajevi, to će zaustaviti dosadašnju praksu prema kojoj su se radnici u mnogim poduzećima sami prijavljivali kao višak.</p>
<p>»U praksi se često prepuštalo zaposlenicima da sami odluče o tome hoće li biti obuhvaćeni programom zbrinjavanja, a radilo se o kategorijama koje se prilično sigurno mogu zbrinuti, primjerice kroz naknadu na Zavodu za zapošljavanje do mirovine. Tako su muškarci na Zavodu donedavno mogli čekati do ispunjenja 30 godina staža, a žene do 25 godina«, ističe Bogdanović-Kamber. No, kad je zakonodavac donosio takva rješenja u Zakonu o radu, sigurno nije računao na to da će se na taj način rješavati i višak zaposlenih, dodaje ona.</p>
<p>Konačni efekti mjera za zapošljavanje koje je provodio Zavod za zapošljavanje mogu se ocjenjivati tek nakon godinu ili dvije godine primjene, za što treba pričekati još nekoliko mjeseci. No, prema podacima Zavoda, mjere iz Nacionalnog programa zapošljavanja koje je provodila bivša Vlada dale su prosječne rezultate u usporedbi sa sličnim mjerama u drugim tranzicijskim zemljama, ističe Bogdanović-Kamber. Prema njenim riječima, podaci pokazuju da je tokom 1999. godine zahvaljujući mjerama koje je provodio Zavod, zaposlena 19.571 osoba. Da nije bilo tako, dodaje, stopa nezaposlenosti bila bi veća za jedan posto. U prošloj je godini, također, programom kreditiranja malih i srednjih poduzetnika posao zadržalo dodatnih 19.413 osoba, kojima je prijetila evidencija Zavoda za zapošljavanje. Tako bi bez spomenutih mjera nezaposlenost danas bila veća za dva posto, ističe pomoćnica ministra.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prijedlozi ustavnih promjena dviju grupa ne moraju se poklopiti</p>
<p>Rekao je to predsjednik HNS-a Radimir Čačić / Skupina šestorice i Predsjednikova skupina trebale bi po završetku posla dati zajednički prijedlog, smatra Vesna Pusić / Stavovi i ljudi HNS-a sve su prepoznatljiviji, ocjenjuje Čačić </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U raspravama koje se vode u županijskim organizacijama podržana je kandidatura Vesne Pusić za predsjednicu HNS-a i Radimira Čačića za predsjednika Središnjeg odbora stranke, što bi trebalo biti i službeno izglasano u subotu, na Saboru HNS-a. O tome su u srijedu novinare izvijestili čelnici stranke Radimir Čačić, Vesna Pusić, Igor Dekanić i Ivo Lepoglavac. Igor Dekanić, inače savjetnik predsjednika Republike za unutarnju politiku, nije želio komentirati događaje oko ostavke Ozrena Žuneca, šefa HIS-a. Tek je rekao kako je »dobar dio problema nastao jer su ljudi javno pričali stvari za koje je dogovoreno da se ne pričaju«.</p>
<p>O odnosima predsjednika države i premijera ipak je progovorila Vesna Pusić koja je rekla kako se početkom ovog tjedna prvi put sastala komisija šestorice, čiji je ona član, a koja također treba sastaviti prijedlog ustavnih promjena. Predsjednik komisije je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, do kraja tjedna sastat će se još jednom, a Pusić ističe kako nema potrebe za antagonizacijom oko ustavnih promjena i njihove koncepcije. Dapače, ona se nada da će »po završetku posla to biti zajednički prijedlog« jer ćemo »nastojati da se ne razlikujemo ni u metodama niti u ciljevima«. Njoj se pridružio Čačić koji smatra kako se prijedlog ustavnih promjena skupine predsjednika Stipe Mesića i skupine šestorice »ne moraju u cjelini poklopiti, ali to nije ni potrebno«. On ocjenjuje kako će se uz pomoć dvaju prijedloga doći do kvalitetnih rješenja. Problem je, kaže on, što u dosta slučajeva Ustav govori jedno, a zakoni drugo pa sada dolazi do »sukoba interesa koji su legitimni«.</p>
<p>Što se tiče Vlade čiji je on član, Čačić smatra kako je nastupio trenutak da se osjete pozitivni pomaci s obzirom da je Vlada spremna suočiti se s vlastitom odgovornošću, pri čemu ističe primjer rješavanja problema Istarske i Cibalae banke. S druge strane, kao član stranke, on ističe kako HNS-u rejting stalno raste posljednjih mjeseci »što nije iznenađenje« jer su »HNS-ovi stavovi i ljudi sve prepoznatljiviji«, pri čemu je spomenuo Igora Dekanića i Stjepana Zdunića koji rade u Uredu Predsjednika, Vesnu Pusić u Saboru i sebe u Vladi.</p>
<p>Na subotnjem saboru stranke usvojit će se izmijenjeni Statut HNS-a, donijet će se politički program te izabrati predsjednik i članovi središnjih tijela stranke. Ističući neke dijelove programa, Pusić je rekla kako će se raspodijeliti ingerencije između države i civilnog društva, gdje je država ograničen sustav institucija i projekata, dok bi kultura, znanost i obrazovanje prešle u civilnu sferu. Poseban dio programa odnosi se na lokalnu upravu i samoupravu, gdje će se predvidjeti izbor gradonačelnika i načelnika na neposrednim izborima. Što se tiče gospodarskog dijela politčkog programa, u njemu se inzistira na kreiranju razvojne strategije.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Roditelji studenata Hrvatskih studija prijete međunarodnom arbitražom</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Posljednja tri mjeseca Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, kojega ste vi rektor, izloženi su besprimjernom medijskom linču, lavini dezinformacija i poluistina«, poručuje Udruga roditelja studenata Hrvatskih studija u svom pismu rektoru zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Branku Jerenu.</p>
<p>Roditelji smatraju kako optužbe da su Hrvatski studiji utemeljeni političkom voljom bivše vlasti, da predstavljaju nepotrebni paralelizam sa studijima na Filozofskom fakultetu, da im je akademska stručnost upitna i sl., nemaju osnova, te da su to blage klevete u usporedbi s medijskim lažima da se zapravo radi o »hercegovačkim« ili »Tuđmanovim« studijima. Oni drže da je u javnosti stvorena usijana atmosfera iz koje je razvidno da je riječ o osobnim animozitetima i karijerizmu, te političkom revanšizmu pojedinaca. »Gospodine rektore, dođe li do ukidanja Hrvatskih studija, gdje će studirati naša djeca?«, pitaju roditelji rektora Jerena. Pritom navode kako čelnici nekih studija demantiraju Jerenovu tvrdnju da će studenti Hrvatskih studija moći nastaviti studiranje na odsjecima drugih fakulteta, ako se određeni odsjeci na Hrvatskim studijima ukinu. </p>
<p>Odbacujući ideje o »selektivnom ukidanju« pojedinih studijskih grupa Hrvatskih studija, roditelji pitaju rektora ima li ikakve razlike između ukidanja Hrvatskih studija jednostranim aktom ili postupnim gašenjem tijekom sljedećih nekoliko godina. Oni ističu kako će učiniti sve da Hrvatski studiji opstanu unutar Sveučilišta i načelno se zalažu za njihovo reformiranje s ciljem poboljšanja programa u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i znanstvenim metodama. </p>
<p>U suprotnome, Udruga roditelja upozorava da će pokrenuti postupak arbitraže pred međunarodnim forumima. Pismo je u ime Vijeća Udruge roditelja studenata Hrvatskih studija potpisao predsjednik Niko Gunjina, a poslano je na adrese 65 državnih, prosvjetnih i znanstvenih dužnosnika. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Split grca u gubicima od 150 milijuna kuna, a gradski čelnici pričaju o znamenitostima Čilea!</p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Zbog kroničnog nedostatka novca u gradskoj blagajni, splitski su čelnici najavili restriktivne mjere štednje. Čini se da je Split dogurao do samog financijskog dna, jer mu mjesečno nedostaje pet milijuna kuna za normalno funkcioniranje. Budući da je gradska vlast ušla u posljednju godinu svoga mandata, kada se polako počinju polagati računi za učinjeno i propušteno, »sidro spasa« našlo se u štednji.</p>
<p> Urušavanje najvećih gospodarskih sustava, koji su i najveći dužnici grada, dodatno je potkopalo gradske financije. Oporba je često upozoravala da gradski čelnici žive u virtualnom svijetu, da kreditna zaduženja vladajućega dvojca HSLS-a i SDP-a »idu u dotu« i budućim naraštajima Splićana, da se u projekt Žnjana moglo ući racionalnije, kao što se racionalnije moglo upravljati gradskim novcem. Grad je dužan najmanje 150 milijuna kuna, pa se najava smanjenja plaća gradskim službenicima, ograničavanje telefoniranja izvan Hrvatske, limitirano podmirivanje troškova službenih mobitela i smanjenje dnevnog tiska može shvatiti samo kao simbolična gesta i spremnost splitskih čelnika da se prilagode Vladinim mjerama štednje. </p>
<p>Iako je došla prekasno i samo je simbolična, najava o štednji u Gradskoj upravi dočekana je s odobravanjem. A onda se »dogodio« Čile! Gradonačelnik Ivan Škarić (HSLS), dogradonačelnik Miroslav Buličić (HSLS), predsjednik Gradskog vijeća Ivo Šimunović (HSU) i potpredsjednik Vijeća Josip Milat (SDP) otišli su u Čile na deset dana. Kada su se vratili, gradski su ih vijećnici zasuli pitanjima, tražeći da javno kažu koliki su troškovi boravka u Čileu, tko su sponzori njihove »južnoameričke ekskurzije« i jesu li tim sponzorima obećali kakvu protuuslugu na teret grada. Ali, na ta pitanja gradski čelnici nisu htjeli odgovoriti. Samo se Buličić, na zgražanje vijećnika, raspričao o povijesnim znamenitostima Čilea. </p>
<p>Unatoč prašini koja se digla i Škarićevu obećanju da će u stanci sjednice održati konferenciju za novinare, sve je ostalo na tome da će se pripremiti pisano izvješće o troškovima boravka u Čileu, s tim što sponzori najvjerojatnije neće biti imenovani. Ako se i zanemari to da su splitski čelnici otišli na izlet u Čile u trenutku kada grad jedva diše na »financijskom respiratoru«, ipak se ne može zanemariti njihova šutnja, kojom ostavljaju prostora za spekulacije i pothranjuju nezadovoljstvo građana koji nisu pokazali razumijevanje za njihovu »ekskurziju« u Čile. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Radnici »Belja« su zasad odustali od generalnoga štrajka </p>
<p>DARDA, 12. travnja</p>
<p> - Zaposlenici poljoprivrednoga kombinata »Belje« za sada neće organizirati prosvjede niti generalni štrajk, potvrdio je u srijedu za Vjesnik glavni sindikalni povjerenik PPDIV-a u »Belju« Zlatko Borovec.</p>
<p>Podsjetimo, nakon sjednice Nadzornoga odbora u utorak, sastale su se i sindikalne podružnice »Belja«. Nakon što je predsjednik Uprave Božo Čerkez izvijestio o tome što se poduzima kako bi se jedna plaća isplatila ovaj tjedan, a druga za deset dana, Sindikat je odlučio poduprijeti Čerkeza. </p>
<p>Međutim, Sindikat će i pozorno pratiti svaku odluku Hrvatskoga fonda za privatizaciju i hrvatske Vlade, te u skladu s time odlučiti o svojim daljnjim akcijama. Sindikat također i dalje ustraje na tome da se za predsjednika Nadzornoga odbora »Belja« izabere Rudolf Emert. Inače, Uprava »Belja« do 28. travnja treba preispitati postojeći program sanacije i restrukturiranja poduzeća. Hrvatska Vlada je obećala »Belju« 81 milijun kuna za pomoć, od kojih je 22,5 milijuna već stiglo, a ostatak će stizati ovisno o programima. (S.Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ispravak </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U sklopu teksta o tome da se navodno, prema izvorima sarajevskog Dnevnog avaza, u Hrvatskoj kriju ubojice Joze Leutara, zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH, Vjesnik je provjeru informacije zatražio i u Uredu predsjednika Stipe Mesića. U odgovoru Predsjednikove glasnogovornice Vjere Šuman što smo ga objavili u srijedu, potkrala se nepreciznost zbog sažimanja njezine izjave. </p>
<p>Naime, prema onome što smo objavili, proizlazi da je glasnogovornica odgovorila da predsjednik Mesić »nema nikakvih saznanja o tome, niti se to dalo naslutiti iz izvještaja HIS-a koje prima«. Njezin točan odgovor glasio je da »Predsjednik niotkud nema saznanja o tome«. Drugi dio odgovora koji se odnosi na HIS-ova izvješća, uslijedio je nakon dodatnog potpitanja ima li Predsjednik možda informaciju o Leutarovim ubojicama putem izvještaja te službe koje prima. To je potpitanje ispušteno nenamjernom greškom, zbog čega se ispričavamo gospođi Šuman i našim čitateljima. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hombach s Mesićem i Račanom: Projekte pretvoriti u gradilišta</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan u srijedu su u Zagrebu odvojeno primili posebnog koordinatora Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Bodu Hombacha. </p>
<p>Nakon susreta s Mesićem, Hombach je izjavio novinarima: »Predsjednik Republike jasno je rekao da hrvatski put prema Europskoj uniji vodi preko Pakta o stabilnosti«. Hrvatska je važan partner Europi u stabilizaciji cijele regije, ali upravo je i prvenstveni interes Hrvatske da u njezinu susjedstvu zavlada stabilnost i sigurnost, ustvrdio je posebni koordinator. Dodao je da je na ovom stupnju provedbe Pakta važno uvesti u Hrvatsku što više privatnih investitora, poduzetnika i predstavnika privatnog kapitala.</p>
<p> Hombach je i sada ponovio kako je najvažniji cilj Pakta »iz projekata učiniti gradilišta«. Na tom je putu od presudne važnosti borba protiv birokracije, podsjetivši da je sporost birokracije globalni svjetski problem. »Svatko od nas ondje gdje živi, mora početi borbu protiv te pojave«, zaključio je Hombach. </p>
<p> Savjetnik predsjednika Mesića za vojna pitanja Imra Agotić rekao je novinarima da je i taj razgovor jasno pokazao da se »signali« koje nova hrvatska vlast odašilje prema Europi, »vrlo pažljivo slušaju i rado prihvaćaju«. Europa na njih »vrlo brzo reagira«, ocijenio je te upozorio da brzina kojom će Hrvatska prihvaćati europske inicijative ovisi prije svega o njoj samoj. </p>
<p> Upitan je li bilo riječi i o vojnim pitanjima s obzirom na njegovu ulogu Predsjednikova savjetnika za vojna pitanja, Agotić je odgovorio da se o tome nije razgovaralo, ali je objasnio da će Hrvatska i obrambeno biti jača provedbom Pakta.</p>
<p>Tijekom jednosatnog sastanka premijer i posebni koordinator razgovarali su o ostvarenju projekata prihvaćenih na donatorskoj konferenciji, a nakon toga dali su kraće izjave novinarima. </p>
<p>»Razgovorali smo o dvjema konkretnim temama. Prvo, razmotrili smo dinamiku realizacije onih projekata obnove koji su dobili novac na posljednjoj donatorskoj konferenciji. Važno ih je što prije ostvariti, jer bez toga se ne može govoriti o vjerodostojnosti ni Hrvatske ni Europe«, naglasio je Račan. »Također je bilo govora o nekim novim projektima koji su važni za Pakt, ali i za Hrvatsku kad je riječ o normalizaciji života u pojedinim dijelovima zemlje.« Premijer je izrazio zadovoljstvo uspjelim razgovorima i podrškom koju Pakt pruža Hrvatskoj i naporima da se politički i gospodarski život u zemlji što prije normalizira. </p>
<p> Hombach je odao priznanje Vladi na onom što je dosad učinila u realizaciji projekata koje će financirati Pakt. Rekao je kako je bilo govora i o nekim vrlo konkretnim planovima, poput vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda bez čega ne može biti razvoja turizma. Naglasio je da će Europi sa zadovoljstvom reći da je Hrvatska preuzela obveze kojih se drži i da će sljedeći sastanci biti na nekim od gradilišta, a ne u kancelarijama. »Dogovorili smo se da nam nisu potrebne nove konferencije, dokumenti i papiri, nego da treba konkretno raditi i vidjeti što se i kako može brže i bolje učiniti«, istaknuo je Bodo Hombach. »Reći ću partnerima u Europi«, zaključio je, »da je hrvatska Vlada dala potporu ne samo Paktu o stabilnosti i projektima odobrenim na donatorskoj konferenciji, nego svojim ukupnim djelovanjem snažno pridonosi stabilizaciji prilika u regiji«. (A. M., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hrvatska i EU: Ubrzati reforme i poboljšati tehničke standarde</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Spremnost Europske komisije na jačanje političkog dijaloga i suradnje s Hrvatskom, otvara put početku službenih pregovora Zagreba i Bruxellesa o Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju do kraja godine. To je glavni zaključak nakon drugog sastanka zajedničke konzultativne radne skupine Europske unije i Hrvatske, održanog u srijedu u Zagrebu.</p>
<p> Pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak sastanak je ocijenio uspješnim. »Široka razmjena mišljenja i visok ritam rada« glavne su karakteristike sastanka, iznio je Drobnjak. Zaključci s prvog sastanka zajedničke konzultativne skupine od 15. veljače uglavnom su ispunjeni, dodao je upozorivši da je »pred nama posao koji je još daleko od gotovog«, ali valja čim prije nadoknaditi izgubljeno vrijeme.</p>
<p>Dvojake su zadaće pred Hrvatskom. Već poznati politički uvjeti, poput izmjene zakonodavstva, povratka izbjeglica i prognanih i regionalne suradnje, pretpostavka su bez koje Hrvatska ne može ni biti na redu za službene pregovore s Europskom unijom. Poboljšanje ovdašnjih standarda na tzv. tehničkom području druga je zadaća, koja je također prioritet hrvatske Vlade.</p>
<p>Tijekom sastanka, istaknuo je voditelj izaslanstva Europske komisije Fabrizio Barbaso, intenzivno se razgovaralo o unaprjeđenju hrvatskih standarda na području telekomunikacija, poljoprivrede, stanogradnje... O tome su mišljenja s europskim stručnjacima razmijenili predstavnici 13 ministarstava. </p>
<p>»U Hrvatskoj je nužno ubrzati reforme, a način na koji će se to postići donose tzv. zajedničke preporuke zajedničke konzultativne skupine. Preporuke nakon prvoga sastanka u Bruxellesu, sredinom veljače, Vlada je već primijenila ili to upravo čini«, rekao je Barbaso. U međuvremenu zamijećen je napredak u osobito osjetljivim područjima poput suradnje s Haaškim sudom i sa susjednim zemljama.</p>
<p> Novi sastanak zajedničke konzultativne radne skupine najavljen je za lipanj u Zagrebu. Usporedo s tim, 13. lipnja Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu razmatrat će studiju o izvedivosti početka pregovora o Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju Hrvatske europskoj petnaestorici. (V. Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>General Norac: U Gospiću nije bilo nikakvih likvidacija </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - General Hrvatske vojske Mirko Norac u priopćenju je opovrgnuo medijske napise u kojima se navodi da je bio upoznat s navodnim likvidacijama Srba na području Gospića 1991. godine. Odlučno tvrdim da u Gospiću nikakvih likvidacija nije bilo, poglavito ne organiziranih ili makar za njih ne znam, ističe Norac u priopćenju dostavljenom hrvatskim medijima. </p>
<p>Ovaj tjedan, jedan zagrebački dnevni list objavio je više napisa u kojima haaški svjedok Milan Levar tvrdi da je Norac organizirao ubijanja i da je znao za likvidacije na gospićkom području. </p>
<p>U priopćenju Norac podsjeća da je u Gospiću tih dana bilo ljudi iz cijele Hrvatske pa i iz svijeta, te da je bio dobrodošao svatko tko se htio boriti. »U tim i takvim okolnostima nije isključeno da nije bilo pojedinačnih slučajeva ubojstava iz osvete ili pljačke, ali organizirano ne«, tvrdi general.</p>
<p> Norac ističe da su tvrdnje Milana Levara grube izmišljotine kojima se njega osobno već duže vrijeme želi diskreditirati kao čovjeka i vojnika. Također drži kako se time ne želi diskreditirati samo njega, nego i branitelje Gospića koji su svojom hrabrošću i nadljudskim naporima spriječili razdvajanje Hrvatske, a grad Gospić, umjesto gradom herojem, gradom ponosa i časti, prikazati leglom zla, tame i zločina.</p>
<p> Također, Norac naglašava da Levar nikad nije bio zapovjednik izvidničko-diverzantskog voda, niti iole značajniji čimbenik u obrani grada Gospića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Carla del Ponte je negirala postojanje tajnih optužnica protiv hrvatskih generala </p>
<p>Ustvrdio je to ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević / O ekshumaciji navodne grobnice kod Gospića Vlada je odlučila u skladu sa Zakonom o suradnji s Haagom / Bit ćemo zadovoljni kad Milošević bude u Haagu, rekao je premijer Račan/ Jakovčić preuzeo odgovornost za stanje u Istarskoj banci, ali i zasluge za rješavanje tog slučaja / Đapiću se kao predsjedniku Odbora za predstavke i pritužbe može dodijeliti državni stan </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Čistki i revanšizma u Hrvatskoj nema, ali je Vlada spremna suočiti se i intervenirati ako bi bilo takvih slučajeva«, rekao je premijer Ivica Račan odgovarajući tokom Aktualnog sata u srijedu na sjednici Zastupničkog doma na upit Vlade Jukića (HSP), koji je procijenio da je smjena kadrova u Hrvatskoj poprimila razmjere općih čistki na svim razinama. Pojašnjavajući pitanje, Jukić je podsjetio i na sporazum stranaka vladajuće koalicije oko podjela dužnosti, te upitao zašto Vlada nije predložila zakon kojim bi se regulirala smjena kadrova za ovu i za sve buduće promjene vlasti. Račan je rekao kako bi on, da je sudjelovao u pisanju Obveznog naputka šestorice, tekst izgledao drukčije te istaknuo da će Vlada i dalje inzistirati na stručnim kriterijima, dok će se Jukićev prijedlog o zakonu uzeti u razmatranje. </p>
<p>»Što se tiče Vladinih stavova u odnosu na režim Slobodana Miloševića, oni su poznati i identični sa stavovima Sabora, a Vlada ih ne namjerava mijenjati. Hrvatska je preuzela obveze kojih će se držati, a svoj odnos prema režimu u Jugoslaviji usklađivat će s međunarodnom zajednicom. Vlada i ja osobno bit ćemo zadovoljni kad nositelj tog režima bude u Haagu«, odgovorio je Račan na pitanje Borisa Kandarea (HSP), kojeg je zaprepastila izjava predsjednika Republike Stipe Mesića u intervjuu Der Spiegelu po kojoj se on zalaže za ukidanje sankcija Miloševićevoj Srbiji. </p>
<p>Kandarea je zanimalo i protiv kojih su hrvatskih časnika i zbog kojih kaznenih djela podignute optužnice na Sudu u Haagu, pozvavši se pritom na izjavu glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da su ministru pravosuđa i uprave Stjepanu Ivaniševiću poznata imena visokih dužnosnika HV-a protiv kojih su podignute navodne tajne optužnice. Ivanišević mu je dogovorio da del Ponte nije kazala da on sve zna o tajnim optužnicama, već da mu je poznato samo ono što on kao ministar treba znati. Istaknuo je kako je glavnu tužiteljicu pitao postoje li tajne optužnice protiv bilo koga u Hrvatskoj u vezi s ratnim zločinima, a ona je to pred desetak nazočnih izričito negirala. </p>
<p>Zdenka Babić Petričević (HDZ) upitala je Ivaniševića je li ustrajao na procesuiranju zločina nad Hrvatima i podržava li pristanak Vlade da predstavnici Haaškog suda tajno prekapaju hrvatsku zemlju oko Gospića, što je ocijenila izdajom hrvatskih nacionalnih interesa. Ministar joj je kazao da se oko zločina počinjenih u Vukovaru i Dubrovniku provodi dodatna istraga te reorganizira tim istražitelja. Što se tiče ekshumacije navodne masovne grobnice u blizini Gospića, o tome je Vlada odlučila u skladu sa Zakonom o suradnji s Haagom, rekao je, ocijenivši da se radi o legalnoj akciji. Na prigovor Babić Petričević da se to nije smjelo raditi bez pristanka Sabora, Ivanišević je uzvratio da ekshumacije nisu počele, jer se čeka rasprava u Saboru. Zamjenik premijera Goran Granić dodao je da će Vlada u četvrtak utvrditi deklaraciju o odnosima sa Haagom o kojoj će raspravljati i zastupnici. </p>
<p>»Za 21.000 umirovljenika iz BiH Hrvatska je u proteklih osam godina uplatila 400 milijuna maraka«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, dodavši da temeljem sporazuma između Hrvatske i BiH isplatu tih mirovina treba preuzeti mirovinsko osiguranje susjedne države. »Problem je u tome što su mirovine u BiH triput manje nego u Hrvatskoj, no mi ćemo različitim oblicima socijalne pomoći pomagati hrvatskim državljanima koji neće moći egzistirati uz tako niske mirovine«, rekao je, odgovarajući na pitanje Ante Kovačevića (HKDU). Na upit istog zastupnika što Vlada čini da se ilegalno isisani novac - po nekim procjenama riječ je o iznosu između sedam i deset milijardi dolara - vrati u Hrvatsku, ministar unutarnjih poslova Šime Lučin odgovorio je da je za taj posao angažirana ekspertna skupina u kojoj ima i stranih stručnjaka. </p>
<p>Ministra za europske integracije Ivana Jakovčića, Jadranka Katarinčić Škrlj (HSLS) je upitala što on podrazumijeva pod autonomijom Istre, procijenivši da se Jakovčić proteklih dana više ponašao kao ministar za Istru, a manje kao ministar europskih integracija, te da je Vladu ucjenjivao prijeteći autonomijom. Pitala ga je smatra li on da je Istra eksploatirana i neravnopravno tretirana u odnosu na druge županije te je li Vlada odgovorna za stanje u Istarskoj banci. Jakovčić je odgovorio da je pogriješio kada je kazao da će Račan »morati objasniti Europi da je Jakovčić novi Martić u slučaju autonomije Istre«. Naglasio je da preuzima odgovornost za stanje u Istarskoj banci ali i zasluge za rješavanje toga slučaja.</p>
<p> Na njegov istup reagirao je Vladimir Šeks (HDZ) ocijenivši da je ministrov odgovor »cinična poruka i lekcija iz regionalizma zastupnicima Sabora te da na pitanje o svojim protuustavnim zahtjevima o autonomiji Istre nije do kraja odgovorio«. Jakovčićevim odgovorom nije bila zadovoljna ni Katarinčić Škrlj, pa se u raspravu uključio i Račan, istaknuvši »da će u Vladi šestorice uvijek biti različitih razmišljanja, što će se i uvažavati, ali se neće dozvoliti politika pritiska, ultimatuma i ucjena, jer to narušava demokratski razvoj u zemlji«. </p>
<p>Ante Đapić (HSP) iskoristio je Aktualni sat za rješavanje svog stambenog problema. Naime, on kao dužnosnik ima pravo na državni stan, no s obzirom da živi u gradskom stanu, nedavno ga je prozvao Vladin povjerenik za Zagreb Josip Kregar ustvrdivši da Đapić ionako ne stanuje u stanu, već ga iznajmljuje. Zbog toga je Đapić zatražio da se Račan izjasni, na što mu je premijer odgovorio načelno, rekavši da postoje kriteriji za dodjelu državnih stanova koje Đapić kao predsjednik Odbora za predstavke i pritužbe ispunjava, dok Kregarovo ponašanje nije želio komentirati.</p>
<p>Na upit Željka Pavlica (HSLS) o problemu granica sa Slovenijom, hrvatski je premijer rekao da se Vlada zalaže za što brže rješavanje otvorenih pitanja. Dodao je da bi svi hrvatski političari prilikom svojih posjeta i međunarodnih kontakata u izjavama morali pokazati oko vanjskopolitičkih pitanja veću odgovornost. </p>
<p>Što Ministarstvo obrane namjerava poduzeti da se razriješi teško stanje u vojarni u Sinju, poglavito da se poboljšaju životni uvjeti ročnika, zanimalo je Ingrid Antičević Marinović (SDP), koja je pojasnila da to pita zbog samoubojstva jednog ročnika iz Zadra koji je bio na odsluženju roka u Sinju. Ministar obrane Jozo Radoš je odgovorio kako je poznato da su uvjeti života ročnih vojnika u vojarnama loši te da će se o tome voditi briga prilikom izrade programa preustroja Ministarstva. Što se tiče samoubojstava, ministar je istaknuo da se trebaju sagledati uzroci i naći rješenje, prije svega prevencijom. </p>
<p>Kad će se provesti zakon o konvalidaciji i kada će Vlada donijeti zakon kojim će se urediti odgovornost za štetu koju su počinili pripadnici HV-a tijekom Domovinskog rata, zanimalo je Milana Đukića (SNS). Ministar Ivanišević obećao je pismeni odgovor na prvo pitanje, a najavio je da će se drugi problem rješavati promjenom Zakona o obveznim odnosima koji će u lipnju u saborsku proceduru. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić odgovarajući na pitanje Berislava Rončevića (HDZ) o suzbijanju trihineloze, naglasio je da je u za to izdvojeno 5,5 milijuna kuna za četiri županije čime će se obuhvatiti 111.000 komada stoke. Dubravki Šujici (HDZ) na upit zašto nisu povećani poticaji u poljoprivredi za masline, Pankretić je odgovorio da će Ministarstvo vidjeti može li se nešto konkretno učiniti, napomenuvši da su ukupni poticaji povećani za 80 posto. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Antunović: Za Hrvate u srpskim kućama osigurat će se alternativni smještaj </p>
<p>Nekoliko zastupničkih pitanja, među ostalima Ante Kovačevića (HKDU) i Krunoslava Kordića (HDZ), ticalo se sudbine Hrvata iz BiH koji žive u kućama Srba što su zatražili povratak u Hrvatsku. </p>
<p>Odgovorila im je potpredsjednica Vlade Željka Antunović, rekavši da je zbog političke manipulacije Hrvatima smještenim u tuđoj imovini obećano da će u tim kućama ostati i da će to postati njihova imovina. Istaknula je da nitko neće biti izbačen na ulicu i da će im Vlada osigurati alternativni smještaj. Izjavila je i da će se preispitati slučajevi u kojima su neke izbjeglice zauzele tri ili četiri kuće. Dodala je kako će Vlada ubuduće imati isti odnos prema izbjeglim Hrvatima i Srbima i da neće biti diskriminacije prema nacionalnoj pripadnosti u odnosu prema stradalnicima tijekom rata. </p>
<p>Taj je odgovor izazvao burnu jednosatnu polemiku između zastupnika vladajuće koalicije i oporbenog HDZ-a i mnoge ispravke krivih navoda. Tako je Jure Radić (HDZ) istaknuo da ni prijašnja Vlada nije vodila različitu politiku prema stradalnicima, upozorivši da se u Programu povratka ne govori o alternativnom smještaju za Hrvate iz BiH nego o trajnom smještaju. Drago Krpina (HDZ) je istaknuo da nema zakona o hrvatskim prognanicima, nego o prognanicima općenito, dok Srbi koji su otišli unatoč Tuđmanovu pozivu nakon akcija »Oluja« i »Bljesak« nisu izbjeglice nego optanti, jer su se umjesto za Hrvatsku odlučili za život u Srbiji. </p>
<p>Na to je Vesna Pusić (HNS) ustvrdila da su pozivi predsjednika Tuđmana bili prijeteći i zastrašujući i da je došlo vrijeme da Vlada sve građane tretira kao građane, a ne kao pripadnike etničkih plemena. Replicirala joj je Ljerka Mintas-Hodak (HDZ) kazavši da su Pusićkini stavovi o hrvatskoj državi i Domovinskom ratu zastrašujući. Ljubo Ćesić Rojs (HDZ) je istaknuo da Srbi koji su bili agresori na hrvatsku državu ne mogu biti stradalnici kao Hrvati te da ih se ne može poistovjećivati. »Bilo je 20.000 poginulih i 35.000 invalida nakon Domovinskog rata, a u 'Oluji' su hrvatske postrojbe u Kninu našle hrvatskog vojnika nabodenog na ražanj. Bude li se tako nastavilo, uskoro će se govoriti da smo se sami međusobno poubijali«, zaključio je Ćesić Rojs.</p>
<p>Potom je Željka Antunović ponovila svoje tvrdnje o nužnosti jednakog odnosa prema svim stradalnicima. Osvrćući se na primjedbe o obnovi srpskih kuća, retorički je upitala tko je imao pravo poslije »Oluje« i »Bljeska« rušiti hrvatske kuće srpskih građana. »Sve ostalo je čisto politikantstvo«, ocijenila je ona, na što joj je Krpina uzvratio da je HDZ svoja obećanja većinom ispunio što nova vlast tek treba učiniti. Na to je dobio opomenu predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, jer prema njegovu mišljenju Krpina nije ispravljao krivi navod. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Županijski dom traži od Vlade da ima isti tretman kao i Zastupnički </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Zastupnici Županijskog doma u srijedu su prosvjedovali protiv odnosa Vlade prema njima. Predsjednica Doma, dr. Katica Ivanišević zamjerila je Vladi da na sjednici tog doma, u utorak na Aktualnom satu, nije bila u punom sastavu. Stoga je najavila da će pismeno zatražiti od Vlade da jednako tretira Zastupnički i Županijski dom. Još jednom je kritizirala »paušalne i neprihvatljive« izjave o ukidanju Županijskog doma.</p>
<p>Inače, taj je dom u srijedu podržao predloženi zakon o carinskoj tarifi, prema kojem bi se carine prosječno smanjile 30 posto. Zastupničko »zeleno svjetlo« dobile su i izmjene Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji.</p>
<p>Također, u Zastupnički su dom većinom glasova »propuštene« promjene zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, prema kojem bi hrvatski ratni vojni invalidi bili oslobođeni plaćanja trošarine na vozila. Zastupnici su u raspravi isticali da se trošarina ionako ne plaća za vozila srednje kategorije, a oni koji kupuju luksuzna vozila mogu platiti i trošarinu. No predlagatelj zakona Franjo Križanić pojasnio je da se vozila srednje kategorije ne mogu prilagoditi teškim invalidima.</p>
<p>Zakon o carinskoj tarifi znači početak primjene nižih carina za industrijske i poljoprivredne proizvode, dogovorenih tijekom pregovora za prijam Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Carine će se snižavati razdoblju od dvije do pet godina, a za najosjetljivije proizvode i do sedam godina. Snižavanjem carina omogućuje se intenzivnije uključivanje hrvatskog gospodarstva u međunarodne trgovinske tokove. Naime, trenutačno važeća visoka carinska zaštita stalno utječe na rast cijena domaćih proizvoda ili na njihovo zadržavanje iznad onih tržišno opravdanih. Međutim, za očekivanje je da će primjenom tog zakona doći i do djelomičnog smanjenja proračunskih prihoda za industrijske proizvode oko 21,9 posto, a za poljoprivredne do 28,7 posto.</p>
<p>Županijski će dom svoju sjednicu najvjerojatnije nastaviti sljedeći tjedan, a na dnevnom će redu biti rasprava o suradnji Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hvidra traži izmjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Tražimo hitnu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravilo o zaštiti digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja i o izmjeni Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske sa Sudom u Den Haagu. Istaknuo je to Marinko Liović, predsjednik Hvidre na konferenciji za novinare u srijedu, dodavši da se ta udruga protivi odlasku hrvatskih časnika u Haag. </p>
<p>Dolazak istražitelja Haškog suda u Gospić radi ispitivanja navodnih ratnih zločina Liović je ocijenio »neprimjerenim«, posebno prema braniteljima toga grada. </p>
<p>Dodao je da je nakon Vesne Pusić, koja je HVO nazvala paravojnom formacijom, slično učinio i ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić, koji je u utorak istaknuo Republiku Srpsku kao partnera. »Iznenađujuće je da se hrvatska opcija u BiH doživljava kao kriminalna, a srpska kao partnerska«, kazao je Liović. </p>
<p>Osvrćući se na reviziju invaliditeta 30 hrvatskih generala, Liović je ustvrdio da je ona poslužila za diskreditaciju Domovinskog rata i hrvatskih branitelja.</p>
<p> Prema njegovu mišljenju, revizija 32.000 invalida, ako bi se nastavila sadašnjom brzinom, potrajala bi 85 godina. </p>
<p>Predsjednik Hvidre optužio je sadašnju koalicijsku vlast da je braniteljima olako davala predizborna obećanja koja sada ignorira. Zamjerio je i Ministarstvu za hrvatske branitelje što još nije objavilo izvješće o ispunjavanju prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima. Rekavši da je u izradi novi zakon o braniteljima, koji bi u saborsku proceduru trebao doći u lipnju, Liović je kazao da novi zakon nije potreban nego da u sadašnjem treba promijeniti nekoliko članaka. </p>
<p>Ivica Perković, predsjednik Glavnog odbora Hvidre, usprotivio se povećanju mirovina stradalnicima Drugog svjetskog rata, jer se svima smanjuju plaće, pa bi »bio red da svi jednako osjete teret, a ne da oni koji su 50 godina uživali blagodati opet ih uživaju«.</p>
<p>»Ova Vlada je 'pala' na popuštanju Istarskoj banci, izdajništvu ministra Ivana Jakovčića koji u svojoj vlastitoj zemlji traži autonomiju i popuštanju radnicima PIK-a Vrbovec kad su oni zaprijetili blokadom željezničke pruge«, kazao je Liović, istaknuvši i da je Hvidra spremna na drastičnije oblike građanskog neposluha, ako se ne budu poštivala prava branitelja. (I.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Umjesto koncentracije vlasti kod jednog čovjeka, treba nam balans svih triju vlasti </p>
<p>Rekao je to dr. Branko Smerdel, predstavljajući prijedlog ustavnih promjena Predsjednikove radne grupe / Predsjednik države moći će raspustiti parlament na prijedlog i uz supotpis Vlade / Članovi radne grupe nisu izravno odgovorili na pitanje o ovlastima nad tajnim službama / Možda se više nikada neće steći tako povoljne prilike za ukidanje Županijskoga doma, naglasio dr. Jadranko Crnić</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Predstavljajući u srijedu na konferenciji za novinare prijedlog ustavnih promjena, članovi Radne skupine za promjenu Ustava predsjednika države Stipe Mesića istaknuli su kako im Predsjednik za to nije dao nikakve političke naputke. »Ovo je prvi put u mojoj pedestogodišnjoj praksi da mi nitko nije davao upute za pojedina ustavna rješenja. Odlučivali smo samo na temelju svojih stručnih znanja i savjesti», naglasio je prof. dr. Veljko Mratović, predsjedajući Radne skupine za promjenu Ustava.</p>
<p>Inače, premda ih je Ured predsjednika pozvao, predstavnici Vlade nisu se odazvali ovome susretu s novinarima, koji je prije nekoliko dana ambiciozno najavljivan kao široka rasprava o predstojećim ustavnim promjenama. </p>
<p>U Mesićevoj Radnoj skupini su još prof. dr. Branko Smerdel, prof. dr. Arsen Bačić, prof. dr. Zvonimr Lauc, dr. Jadranko Crnić i dr. Nikola Filipović. Oni su istaknuli kako je njihova temeljna zadaća bila pretvaranje polupredsjedničkoga u parlamentarni sustav ustavnim promjenama. Veljko Mratović je istaknuo kako je jedna od temeljnih pretpostavki za funkcioniranje sustava da Predsjednik obavlja svoje funkcije u suradnji sa Saborom i Vladom. </p>
<p>»Nakon tih ustavnih promjena nitko u državi više neće imati apsolutnu vlast. Umjesto koncentracije vlasti kod jednoga čovjeka, bio to Predsjednik ili premijer, potrebna je ravnoteža i balans svih triju vlasti», istaknuo je dr. Smerdel. </p>
<p>Članovi radne skupine razjasnili su i neke nedoumice oko predloženih ustavnih promjena, ponajprije one koje se tiču ovlasti Predsjednika Republike u raspuštanju parlamenta. »Pravo Predsjednika na raspuštanje parlamenta je sastavni dio svakoga parlamentarnoga sustava», rekao je Smerdel, a iz predloženih ustavnih promjena proizlazi da će predsjednik države moći raspustiti parlament na prijedlog i uz supotpis Vlade. </p>
<p>Kada je riječ o nadzoru Oružanih snaga, rečeno je kako će tu biti ojačana uloga parlamenta, jer će se uvesti opunomoćenik Sabora, koji će nadzirati ustavnost i zakonitost vojnih vlasti. Zapovjednik Oružanih snaga, predlaže se, bit će Predsjednik Republike. Članovi radne skupine nisu izravno odgovorili na pitanje o ovlastima nad tajnim službama, a smatraju da se taj problem uvećava u medijima. </p>
<p>Kao glavni razlog zbog kojeg se predviđa ukidanje Županijskoga doma navodi se potreba jačanja Sabora. Hrvatska parlamentarna tradicija ne poznaje dvodomni parlament, što je i razlog neprihvaćanja Županijskog doma u političkoj javnosti, ističe se. »Teško je vjerovati da će više ikad steći tako povoljne prilike za ukidanje Županijskog doma, kao što je to sada», kazao je Crnić.</p>
<p> On je uputio i na značajne izmjene u sudbenoj vlasti. Tako bi sudačka dužnost ubuduće, prema prijedlogu, bila stalna tek nakon deset godina sudačkog staža. Nadalje, predsjednika Vrhovnog suda ne bi više biralo Državno sudbeno vijeće, nego Sabor, i to na prijedlog predsjednika Republike, Sabora i Vlade. Smerdel je, na novinarski upit, što će biti s postojećim institucijama kojima mandat istječe nakon ustavnih promjena, kazao samo da će one »nastaviti s radom». Tako će Županijski dom dočekati kraj mandata 2001. godine, ali nije do kraja razjašnjeno što će biti sa sadašnjim sazivom DSV-a. </p>
<p>Preambula Ustava neće se mijenjati, a članovi radne skupine istaknuli su da je jedan od razloga tome što bi promjene »otvorile Pandorinu kutiju». Tako će, prema prijedlogu, u preambuli i dalje ostati određenje Hrvatske kao nacionalne države hrvatskoga naroda, a ništa se neće promijeniti ni u nabrajanju nacionalnih manjina, i to zato što Hrvatska, kao građanska država, jamči jednaka prava nabrojenim, ali i svim drugim manjinama, rečeno je. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000413].
|
