NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001012].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 259581 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tribina o domovinskom ratu (3): Đukićev pogrom Srba</p>
<p>Hoće li sadašnja vlast jednakom žestinom i brzinom, kao što je to učinila s osumnjičenima za ubijanje gospićkih Srba, poduzeti kažnjavanje onih koji su počinili zločine nad hrvatskim narodom? / Samo će time uvjeriti našu javnost da je dosljedna u borbi za pravnu državu</p>
<p>INŽ. VLADIMIR ŽERJAVIĆ</p>
<p>Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke, izjavio je u Vjesniku od 1. rujna: »U ovome ratu dogodio se najveći pogrom Srba i zato oni ne glasaju za hrvatske stranke«. Đukić ne kaže kada se to dogodio »pogrom«, ali je logično da misli na »Bljesak« i »Oluju«, koji su se dogodili u svibnju i kolovozu 1995. Za njega ne postoje ratni događaji od svibnja 1991. do 3. kolovoza 1995. koji su trajali pune četiri godine tj. pogromi Hrvata na području Podunavlja i tzv. RSK. On ih je jednostavno »izbrisao« iz svoje memorije, kao i mnogi drugi, posebno javni mediji, kao i Sud u Haagu, koji se sada bave samo zločinima Hrvata. Zato je potrebno podsjetiti na događanja, koja su uslijedila nakon govora Slobodana Miloševića 1989. na Gazimestanu, u kojem je najavio zauzimanje svih područja na kojima žive Srbi.</p>
<p>Evo kratkoga opisa srpskih zločina. Osim pojedinačnih ubojstava već od 1990. godine, veći teror, ubojstva i masakri što su ih počinili Srbi počeli su već u svibnju 1991. na području Knina, Banije, Pakraca, Okučana. Hrvatsko selo Ćelije sa 200 stanovnika potpuno je spaljeno. Slijede Erdut, Aljmoš, Dalj i Borovo Selo da bi u rujnu konačno počeo napad na Vukovar, koji je uništen gotovo do temelja. Ubijeno je čak i 300 bolesnika iz bolnice i tisuće civila i ranjenika. Više od 5000 ljudi odvedeno je u zatvore i logore u SRJ. Još se ne zna sudbina 1600 osoba. Oko 150 osoba ubijeno je u Pakracu, Voćinu i Podravskoj Slatini. Na području Banovine stradali su Petrinja, Kostajnica, u Lici i na Kordunu Slunj, Gospić, Karlovac, u Dalmaciji je u Škabrnji, Skradinu, Nadinu, Baćinu, Kijevu i drugim mjestima ubijeno je oko 1500 osoba. Dosad je ekshumirano više od 3000 poginulih. Iz Iloka je izgnano više od 5000, a iz cijelog okupiranog područja više od 250.000 Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva. U agresiji je poginulo oko 14.500 osoba, pretežno civila, žena i djece, a ranjeno je oko 40.000 osoba.</p>
<p>Granatiranja su bila česta duž crte razgraničenja od Osijeka, Vinkovaca, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Siska, Kutine, Karlovca, Gospića, Otočca, Zadra, Vodica, Šibenika, sve do Sinja. U vrijeme dok se u Ženevi pregovaralo o miru, tri dana zaredom, prije »Oluje«, granatirani su Sisak, Kutina, Karlovac (Turanj) i Gospić. Za vrijeme agresije na Hrvatsku, osim što su stradali ljudi, učinjene su ogromne štete na imovini. Porušeno je ili oštećeno više od 200.000 stambenih, 1026 sakralnih, 200 prosvjetnih, oko 120 industrijskih objekata, 60 mostova, željezničkih pruga. Teško je oštećena hidrocentrala Peruča, itd. Sveukupne su štete oko 240 milijardi kuna.</p>
<p>Zbog agresije Srba na BiH, iz Posavine, banjolučkog područja i drugih izbjeglo je 220.000 Hrvata i oko 150.000 Muslimana, iz Vojvodine je izbjeglo 40.000 Hrvata, tako da je početkom 1992. u Hrvatskoj bilo ukupno više od 700.000 izbjeglica za koje je Hrvatska trebala osigurati smještaj, prehranu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu. To je Hrvatskoj stvaralo ogromne organizacijske i financijske troškove, posebno zato što su snage tzv. RSK-a u Hrvatskoj presjekle glavnu prometnu arteriju, »autoput«, i prometnice preko pakračkog područja, čime je poremećeno prometovanje i otežano djelovanje cjelokupnog gospodarstva.</p>
<p>Kad su vlasti tzv. RSK-a koncem 1994. godine odlučile da se u borbi protiv Hrvatske ujedine sa snagama bosanskih Srba da bi zauzele cijelo bihaćko područje koje je branila Armija BiH, nastala je opasnost za opstojnost Republike Hrvatske. Kako se kroz trogodišnje pregovaranje nije došlo do sporazuma, vlasti Hrvatske odlučile su prvo u svibnju 1995. akcijom »Oluja« osloboditi preostalo područje, koje su okupirale vlasti tzv. RSK-a. Oslobađanje područja Podunavlja planirano je da se riješi mirnim putem i uz suradnju međunarodnih organizacija, što se konačno ostvarilo 1998. godine.</p>
<p>Oslobađanje vojnom akcijom »Bljesak« trajalo je samo dva dana, a akcijom »Oluja« za četiri dana. Zbog većim dijelom dobrovoljnog napuštanja područja, i jedna od strana nije imala većih ljudskih gubitaka. Međutim, Srbi i međunarodne i domaće organizacije (HHO i druge) tvrde da je ubijen znatan broj ljudi, posebno zaostalih starijih osoba, vjerojatno oko 1500 osoba, i da je uništeno oko 16.000 stambenih objekata. Hrvatske vojne snage napustile su oslobođeno područje, a odgovornost za sigurnost trebale su preuzeti redarstvene snage. Stoga se za zločine počinjene iza njihova odlaska ne mogu optuživati vojnici. Sada Srbi s područja Dvora tvrde da su vojnici Armije BiH došli u susret hrvatskoj vojsci i da su oni tamo počinili zločine. (Vjesnik, 16. rujna 2000.).</p>
<p>Na području RSK-a bilo je, prema popisu 1991. godine, 186.000 Srba, a do kolovoza 1995., zbog teških gospodarskih i životnih uvjeta to je područje napustilo njih oko 100.000. To znači da je u tom području 4. kolovoza bilo oko 86.000 Srba, od kojih je izbjeglo oko 75.000 tako da je pod hrvatskom vlašću ostalo oko 11.000 Srba. Tu treba naglasiti, da je od onih 75.000 izbjeglih Srba, većina njih bila u mogućnosti da iznese iz Hrvatske svoju najvredniju pokretnu imovinu: automobile, kamione, traktore i druge predmete kućanstva. S druge strane, Hrvati koji su 1991. i 1992. bježali iz Podunavlja, »RSK-a« i Vojvodine, njih oko 250.000, istjerani su bez ikakve imovine! Oko 60.000 Srba iz Podunavlja iselilo se po vlastitoj volji i ponijelo sa sobom svu svoju pokretnu imovinu, ali i krovove, prozore, vrata, sanitarne i elektro instalacije i to ne samo iz vlastitih kuća, već i iz onih koje su napustili Hrvati, Mađari i ostali nesrpski stanovnici. Slijedilo je uništenje poduzeća Borova, Vuteksa i drugih, trafostanice Ernestinovo, te stanice za crpljenje nafte u Đeletovcima, sječa hrastovih šuma i odvoz drveta u SRJ! Računa se da je od 60.000 Srba područje Podunavlja napustilo njih oko 25.000. Doseljavanje Srba i Hrvata još je u tijeku.</p>
<p>Iz svega toga svatko objektivan može zaključiti, da su štete što su ih počinili Srbi mnogostruko - moglo bi se reći deseterostruko - veće od onih koje su počinili Hrvati. Kad Đukić i drugi, koji danas naglašavaju pogrome Srba tj. ljudske i materijalne gubitke, trebaju to imati u vidu, a ne samo nebrojeno puta ponavljati ubojstva obitelji Zec, »medački džep« i Pakračku Poljanu, u kojima nije poginulo ni stotinu ljudi, a materijalna šteta je neznatna, prema onoj učinjenoj Hrvatima. Zar samo broj ekshumiranih Hrvata od više od 315.000 osoba ne dokazuje da je bilo mnogostruko više ljudskih tragedija Hrvata nego što su one počinjene Srbima za koje se sada toliko optužuje Hrvate?</p>
<p>Krajinske vlasti prouzročile su velike štete postavljanjem milijuna nagaznih mina duž cijele granice okupiranih područja. Dosad je već utrošeno više od tri milijarde kuna, a predviđa se da će trebati još 10 godina i vjerojatno još 10 milijardi kuna da bi se mine uklonile. Osim tih troškova velika je šteta počinjena zbog neiskorištenih zemljišnih površina, ne samo za poljoprivredu već i za cjelokupno gospodarstvo.</p>
<p>Na kraju treba naglasiti da su Srbi na okupiranim područjima uništavali objekte, posebno crkve i svetišta, kako bi se zatrli tragovi postojanja Hrvata na tim prostorima. S druge strane, prilikom akcija »Bljesak« i »Oluja« najstrože je bilo zabranjeno rušiti pravoslavne crkve i svetišta koji su za Srbe najveća svetinja i koji su u srpskoj povijesti odigrali veliku ulogu. Među inim, Pravoslavna crkva odigrala je glavnu ulogu u prevođenju po Turcima dovedenih Vlaha - u Srbe, čime se u BiH i u Hrvatskoj znatno povećao broj srpskog stanovništva, što danas Srbija nastoji iskoristiti za pripajanje područja koja su ranije naselili Vlasi, pošto su istjerali s tih područja Hrvate! To potpuno opovrgava optužbe da su hrvatske vlasti beskrupulozno činile etnička čišćenja Srba, jer da je to bila njihova glavna opsesija, onda bi u prvom red rušile upravo srpske crkve i svetišta.</p>
<p>S obzirom na uzavrelu medijsku raspravu o ratnim događajima na području Gospića i »spektakularne« - kako kaže Predsjednik - redarstvene akcije hapšenja navodnih počinitelja zločina 1991. nad 40 do 55 Srba iznijet ću u daljnjem izlaganju, da bi se dobio bolji uvid u situaciju, neke podatke o situaciji kakva je bila u počecima sukobljavanja hrvatskog i srpskog stanovništva u Gospiću, tijekom 1991.</p>
<p>Općina Gospić imala je 1991. godine 29.049 stanovnika, od toga 18.613 Hrvata, 8926 Srba, 513 Jugoslavena, i ostalih 947. Za vrijeme komunističkog režima, Hrvati u Lici bili su zapostavljeni, sve vodeće funkcije u gospodarstvu, politici, sudstvu, policiji, vojsci i školstvu držali su Srbi. Dana 26. lipnja 1991. Srbi proglašuju ratno stanje. Cilj im je bio prekinuti kičmu Hrvatske, kako bi lakše zauzeli Dalmaciju.</p>
<p>Prema gospićkom ratnom dnevniku Ranka Šimića, pisanom 1993. koji, pretpostavljam, vjerno prikazuje početna događanja iz 1991. kad su se događali zločini, bilo je ovako:</p>
<p>Gospićki Srbi bacili su na Gospić 29. kolovoza 1991. prve granate (43 minobacačke mine), u plamenu je veliki dio zgrada i Gospićani bježe u Karlobag. Gospić je 5. rujna ponovno granatiran, a Stari Lički Osik sravnjen je sa zemljom. 13. rujna pao je Maslenički most, ali nije srušen, već samo miniran. Nakon pada mosta mnogi napuštaju Karlobag. 17. rujna Gospić je spaljen napalm-bombama i granatama. Zadnjih deset dana iz kasarne je Gospić sistematski uništavan. Tenkovskim topovima razaraju se stambene kuće, bolnica i druge zgrade, u 17 sati dva aviona bacala su bombe. Konačno, 19. rujna predala se vojarna u Gospiću. Zarobljeno je 35 oficira, 170 vojnika i 30 civila, zaplijenjeni tenkovi, oklopna vozila, topovi i razno drugo oružje. Gospić je gotovo sav srušen, uništen 65 posto. I dalje je granatiran iz Ostrovice i 29. rujna računa se da je spaljen 70 posto. 4. listopada napadan je Paški most, 6. listopada ponovno su granatirani Gospić i Starolički Osik iz smjera ratišta kod Ribnika i Perušića.</p>
<p>Kad su 8. listopada Srbi uz potporu tenkova JNA napali Vaganac i sravnili ga sa zemljom te uništili crkvu i groblje, seljani s djecom izbjegli su u Hrvatsko primorje. Starce koje su zatekli u selu Srbi su poklali i spalili u njihovim kućama. A 17. listopada u selu Bukovcu kod Perušića dva su četnika zaskočila stražara, majku i braću usmrtili su mu rafalima automata a njega su s leđa proboli bajunetama. To je bio nastavak zločina u Širokoj Kuli gdje su četnici u nedjelju 13. listopada poklali 12 staraca i starica i jednu 13-godišnju djevojčicu i spalili ih u njihovim kućama.</p>
<p>Povremeni napadi topovima i avionskim bombama nastavljaju se, a 2. studenoga Gospić je napadnut minobacačima i topovima. Navodno je na grad bačeno tisuću granata i time se ispunila prijetnja generala Rašete da će do prvog studenoga Gospić biti sravnjen sa zemljom. 3. studenoga ponovno tridesetak tenkovskih granata bačeno je na Gospić i položaje hrvatske vojske u Divoselu, na predjelu Klisa. Mnogo je ljudi stradalo od nagaznih mina i povremenih granatiranja. 16. studenoga ponovno su na gospićkom ratištu započele borbe. Srpski su napadači uputili 200 specijalno izobraženih vojnika, rezervista i četnika prema prometnici Gospić-Karlobag, ali su uz velike žrtve odbijeni. 17.studenoga sukobili su se u Divoselu hrvatska garda i oko 300 četnika. Oni su, međutim, upali u zasjedu i poginulo ih je 50-100, a dio je zarobljen. 19. studenoga bačeno je na Gospić oko tisuću granata iz raketnih bacača i drugog vatrenog oružja za velike udaljenosti.</p>
<p>Iz ovih izvoda iz Šimićeva ratnog dnevnika koji završava koncem studenoga 1991. vidi se da je već 19. rujna 1991. završeno osvajanje gospićke kasarne, ali da su granatiranja i bombardiranja iz aviona nastavljena tako da je konačno cijeli Gospić bio u ruševinama. Srbi su se u početku privremeno povlačili iz Gospića, jer su bili obavještavani kad će biti granatiranje. Odsutnost Srba bila je znak i za Hrvate da se sklone. Međutim, nakon zauzeća kasarne gotovo svi Srbi napustili su Gospić - oni, koji su ostali, tretirani su kao i Hrvati, kao neprijatelji Srba, i neki od njih su ubijeni. Šimić ne spominje navodni zločin počinjen nad Srbima, kao i žrtve koje su nastale kod osvajanja kasarne, koje su vjerojatno bile znatne s obje strane. A malo je što poznato o većem zločinu Srba, počinjenom 13. i 17. listopada 1991. u selima Bukovcu i Širokoj Kuli. Akcijom »medački džep« izvršenom 20. listopada 1993. zauzeta su mjesta Divoselo, Čitluk i Počitelj, koja su bila utvrde iz kojih je dvije godine granatiran Gospić. Granatiranja na Gospić smanjena su, ali su nastavljena iz udaljenijih položaja cijelo vrijeme, do 4. kolovoza 1995., kao i veća mjesta i gradovi duž granične linije od Osijeka, Siska, Karlovca (Turnja) sve do Šibenika.</p>
<p>Iz svega toga vidi se da je Gospić pune četiri godine bio napadan i da su u njemu uništavana dobra i ginuli nevini ljudi, većinom civili. S druge strane, Hrvati to nisu mogli činiti Srbima, jer su na njihovoj strani bile snage Unprofora. Takva nepodnošljiva situacija za Hrvatsku glavni je razlog da su poduzete akcije »Bljesak« i »Oluja«. Zato Đukić treba sagledati cjelokupna zbivanja, da bi došao do istinitog podatka tko je učinio veće pogrome - Hrvati ili Srbi. Činjenice potvrđuju da su Srbi počinili mnogo veće pogrome od onih koje su počinili Hrvati.</p>
<p>A kod razmatranja slučaja Milana Levara, svakako treba osuditi čin i način njegovog ubojstva, sada u mirnodopsko vrijeme, ali i uvidjeti da je apstinencija Gospićana s njegova sprovoda znak, da se oni ne slažu s njegovim optuživanjem samo Hrvata za zločine u Gospiću, jer je sigurno da su mnogo veći oni koje su počinili Srbi, posebno kroz dugotrajno granatiranje, koje je prouzročilo ogromne materijalne štete i ubilo veći broj Hrvata.</p>
<p>Akcijom naših vlasti, u koju su se uključili osobno predsjednik Mesić i premijer Račan, na brutalan su način uhićeni navodni počinitelji ubojstva nad 40 do 55 Srba, godine 1991. Oni su nazvani zločincima prije nego je sud utvrdio njihovu krivnju, kod većeg dijela naroda nastala je zbunjenost, a izazvan je i oštar prosvjed branitelja, jer se radilo o uhićenju njihovih suboraca. Prema podacima Ranka Šimića, većina je Srba nakon zauzimanja vojarne napustila Gospić, a one koji su ostali, izbjegli su Srbi tretirali kao neprijatelje, pa je moguće da su i Srbi ubili nekoliko zaostalih Srba. Značajno je da se ubijanje zarobljenih 235 Srba nakon osvajanja gospićke vojarne uopće ne spominje, što znači da ga nije ni bilo. Ako je Tihomir Orešković imao namjeru ubiti Srbe, onda bi to učinio tom prilikom. To znači da su ubijanja bila pojedinačna, većinom izvan Gospića, kako to proizlazi iz napisa Mikuličića i podataka The Guardiana (objavljeno u Novom listu od 20. rujna 2000.) i vrlo je vjerojatno da su bili počinjeni iz osvete, a ne po naređenju Tihomira Oreškovića i trojice uhićenih. Uostalom sudskim procesom će se utvrditi istina.</p>
<p>Međutim, iznenadna i surova uhićenja osumnjičenih po nalogu najviših organa naših vlasti ostavljaju osjećaj da su ona učinjena da se zadovolji međunarodnu javnost, a ne da bi se dokazala pravna država. Jer, takvu hitrost sadašnja vlast nije dosad pokazala na privođenju Srba, koji su počinili mnogostruko više umorstva i u predjelu Gospića, i na cijelom području tzv. RSK-a. Zar nije mnogostruko groznije ubijanje 300 bolesnika iz bolnice u Vukovaru i to, što je iz oko 130 grobnica ekshumirano više od 3150 civila? Hoće li sadašnja vlast jednakom žestinom i brzinom poduzeti kažnjavanje onih koji su počinili zločine nad hrvatskim narodom? Samo će time uvjeriti našu javnost da je dosljedna u borbi za pravnu državu!</p>
<p>U članku »Domovinski rat kao građanski rat« dr. Nikole Viskovića, objavljenom na 3. stranici Vjesnika od 11. listopada, u kompjutorskome je unosu i obradi nehotično izostavljen dio rečenice iz drugoga odlomka na drugome stupcu. Ta rečenica izvorno glasi: »Tako je za većinu Hrvata rat 90-ih godina zaista bio domovinski i uspješno državotvoran kao što je i za mnoge Srbe i Muslimane bio patriotski i nedovoljno uspješno državotvoran.« Ispričavamo se zbog toga propusta autoru članka dr. Nikoli Viskoviću i čitateljima. (Ur.)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pupovac: Srbi su spremni za potpunu integraciju u hrvatsku državu</p>
<p>Novoj vlasti u Srbiji treba biti prioritet normalizacija odnosa s Hrvatskom, uklanjanje ratnih posljedica i svega zla što je rat donio, jednako kao i uklanjanje dvojbi o odnosima Hrvatske i SRJ u vezi sa sukcesijom i sl. I ništa nije normalnije, nego da novu vlast u SRJ potakne na to srpska zajednica u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Povod za razgovor s prof. dr. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća, nedavni su događaji u Srbiji, kao i najnovije reakcije Srba istočne Slavonije zbog privođenja Srba, osumnjičenih za ratne zločine.</p>
<p>• Kako komentirate zbivanja u Srbiji?</p>
<p>- Ti su događaji konačno otvorili put tome da zemlje bivše Jugoslavije i zemlje jugoistoka Europe prestanu biti taocem ratne, suicidalne i autistične politike, koja je Srbiju posvađala sa svim susjednim narodima, koja je Srbe žrtvovala za nedefinirani projekt i nejasni nacionalni program. I s druge strane, koja je unesrećila mnoge druge narode na prostoru bivše Jugoslavije, osporavajući im njihova prirodna prava. Konačno smo se oslobodili te politike i stupamo u razdoblje u kojemu će se Srbija okrenuti sebi, svojoj demokratizaciji, svojem definiranju i definiranju odnosa s novonastalim državama bivše Jugoslavije, Europe i svijeta. </p>
<p>• Zašto je Milošević vladao toliko dugo ?</p>
<p>- Milošević je bio, po svoj prilici, demonski političar.</p>
<p>• Ali, netko ga je »proizveo«!</p>
<p>- O tome će povijest i povjesničari moći reći nesumnjivo više nego što ja ovoga trenutka mogu reći. Bilo bi nedovoljno reći da su ga proizvele okolnosti raspada Jugoslavije.</p>
<p>• A srpski mit?</p>
<p>- Milošević je nesumnjivo čovjek koji neće ući u pozitivne srpske mitove, u tradiciju pozitivnih srpskih mitova. U tom pogledu Milošević je crna metafora srpske historije i srpskog iskustva u posljednjih sto godina. I tragedije kroz koju su Srbi prošli i kroz koje su drugi prošli zajedno sa Srbima. Važno je da se Srbi oslobode te crne metafore, koja im je donijela međunarodnu izolaciju i sukob s gotovo svim drugim narodima s kojima su zajedno živjeli i koja je išla na to da Srbe pretvori u žrtvu. Milošević je Srbe neprestance dovodio u nešto što se u sociološkoj teoriji zove zatvoreničkom dilemom i vješto je time manipulirao. Jedanput je manipulirao dilemom Jugoslavija ili Srbija, drugi put dilemom demokracija ili Kosovo, treći put dilemom izdaja ili Zapad itd.</p>
<p>• Kojih se frustracija trebaju osloboditi Srbi u Hrvatskoj?</p>
<p>- Prvo se moraju osloboditi frustracija vezanih uz tragično ratno iskustvo od 1941. do 1945. i uz stradanje Srba za vrijeme ustaške vlasti. Drugo, vezanosti na Jugoslaviju, s kojom su bili snažno povezani. Nisu bili ništa manje povezani s Jugoslavijom nego što su bili s Hrvatskom.</p>
<p>• Mislim da su više bili povezani s Jugoslavijom, nego s Hrvatskom.</p>
<p>- Bilo je i takvih orijentacija, ali ne treba biti nepravedan i ne reći da su mnogi srpski političari, od Pribićevića pa do, recimo, Sime Rajića, respektirali hrvatske nacionalne interese, cijenili ih i vodili računa o njima...</p>
<p>• Koliko su Srbi danas vezani za Hrvatsku, tj. koliko još ne prihvaćaju hrvatsku državu?</p>
<p>- Spadam u krug nove generacije srpskih političara koji nastoje definirati politiku Srba općenito, na prostoru bivše Jugoslavije, bez jugoslavenskog okvira, i koji srpsku politiku u Hrvatskoj nastoje vidjeti kao sastavni dio hrvatske politike. Hrvatska, nažalost, još nije do kraja otvorila svoja vrata za integraciju Srba u to, što nazivamo hrvatskim društvom i hrvatskom nacijom.</p>
<p>• Možda je tako zato što se Srbi još previše bave prošlošću?</p>
<p>- Nisam za to da budemo žrtve ni Jasenovca niti Jadovna, nisam za to da budemo žrtve bilo kojega stradanja, uključujući i ovo koje se dogodilo između 1991. i 1995. u kojem smo mi stradali i u kojem smo i sami uzrokovali stradanja.</p>
<p>• Mogu li Srbi priznati da su počinili zločin u Vukovaru i u nizu takvih mjesta?</p>
<p>- Srbi će se, ako već nisu, suočiti s tom činjenicom kao što sam se i sâm suočio. Međutim, ne treba sprječavati potpuno suočavanje Srba s tim činjenicama izbjegavanjem činjenice da je u ime hrvatske državne ideje jedan dio političkih krugova počinio zločine nad Srbima u Drugom svjetskom ratu, i ne treba izbjegavati činjenicu da je i u Domovinskom ratu jedan dio ljudi prekoračio onu crvenu nit koja razlučuje slobodarska stremljenja od zločina koji se u ime slobode i državne ideje čini prema nedužnima. Kad se oslobodimo te vrste blokada, koje Hrvatskoj više ne trebaju, Srbima će biti otvoren put za potpunu integraciju u hrvatsko društvo. Iskreno ću vam reći: Srbi su spremni za potpunu integraciju u hrvatsko društvo. Ja bih htio da Srbi u Hrvatskoj budu percipirani kao dio hrvatske patriotske svijesti.</p>
<p>• Zašto Srbi u Hrvatskoj ne otkriju tko je u njihovo ime činio zločine da krivnja ne bi pala na sve?</p>
<p>- Srbi u Hrvatskoj nisu istražni organi, ne mogu preuzeti funkciju istražnih organa i to činiti kao što to čine neke udruge s hrvatske strane, koje sastavljaju liste zločina Srba. Ali, dužnost je svakoga čovjeka s ljudskim osjećajem surađivati u otkrivanju zločina, mjesta gdje su zločini počinjeni, masovnih grobnica...</p>
<p>• Zašto Vojislav Stanimirović politički pritišće hrvatsku vlast da se prestane privoditi osumnjičene za ratni zločin u Baranji?</p>
<p>- Stanimirović ne pritišće. Njegove su izjave izjave zabrinutosti zbog iseljavanja Srba. Tu vrstu zabrinutosti iskazivali smo bezbroj puta na sastancima s predstavnicima najvišeg državnog vrha, kao što ju iskazujemo i danas. A što se tiče zločina, svaki onaj za kojega ima dokaza da je počinio zločin, mora se suočiti s licem pravde. Ali, objavljivati liste ljudi koji su navodno počinili zločine, liste koje su sastavljane od 1992. do 1995., kada su sudovi funkcionirali kao sredstvo pritiska na iseljavanje, uzimati te liste kao osnovu za sudske progone, to je opasno.</p>
<p>• Biste li željeli neku novu Jugoslaviju i je li istina da i Vi s Carlom Bildtom sudjelujete u restituiranju nove Jugoslavije?</p>
<p>- Svašta se može čuti, a svašta se i čulo ovih godina. Ali, nećete naći ni jednog ozbiljnog političara među Srbima na prostoru bivše Jugoslavije, a sebe ubrajam među takve, koji će zagovarati restituciju Jugoslavije.</p>
<p>• Zašto ste u Zagreb pozvali predstavnike nove srbijanske vlasti?</p>
<p>- SNV je želio izraziti svoje zadovoljstvo demokratskim promjenama i podržati konstituiranje nove demokratske vlasti, a posebno je htio naglasiti važnost Hrvatske u svim budućim otvaranjima Srbije i Crne Gore. Normalizacija odnosa s Hrvatskom, uklanjanje ratnih posljedica i svega zla što je rat donio, treba novoj vlasti u Srbiji biti prioritet, jednako kao i uklanjanje dvojbi o odnosima Hrvatske i SRJ u vezi sa sukcesijom i sl. I, ništa nije normalnije, nego da novu vlast u SRJ potakne na to srpska zajednica u Hrvatskoj.</p>
<p>Koštunica će normalizaciju odnosa s Hrvatskom smatrati vitalnim interesom</p>
<p>• Što će se promijeniti s Vojislavom Koštunicom, koji je također velikosrpski nacionalist?</p>
<p>- Dr. Koštunica je čovjek koji je očito osjetljiv na pitanje nacionalnog interesa i pitanje Srbije, kao države. Ali, dr. Koštunica nije čovjek koji će na bilo koji način zloupotrebljavati ideju Jugoslavije kao prostora za zaštitu srpskih interesa ili afirmaciju srpskih interesa na štetu drugih. On nije čovjek koji će nastaviti politiku daljnjeg žrtvovanja Srba i žrtvovanja drugih, osporavanja prava drugih. On je više usmjeren na neku vrstu republikanskog, srbijanskog nacionalizma, koji uključuje i pretpostavlja stabilizaciju Srbije unutar sebe kako bi sredila odnose sa svim susjedima, od Crne Gore preko Hrvatske, BiH i redom.</p>
<p>• Budući da dobro poznajete Koštunicu, kakav je njegov odnos prema hrvatskoj državi i Srbima u Hrvatskoj?</p>
<p>- Vjerujem da je Koštunica osoba koja će normalizaciji odnosa s hrvatskim narodom i posebno s hrvatskom državom smatrati vitalnim interesom buduće države Srbije i SRJ. I, vjerujem da će posvetiti veliku pozornost rješavanju pitanja srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i SRJ.</p>
<p>• Po mnogima, i Srbima, srpstvo treba redefinirati. Kako?</p>
<p>- Srpstvo treba redefinirati s mnogih aspekata. Prije svega, treba ga osloboditi rečene crne miloševićevske metafore, koja je na Srbe navukla omrazu i pretvorila ih u neku vrstu simbola zla. Drugo, Srbija se treba osloboditi frustracija koje joj je donio zajednički život u Jugoslaviji, a one su vezane uz slabljenje Srbije, uz suočavanje s kosovskom krizom na način koji Srbija nije očekivala, uz raspad zajedničke države. Srbija je ušla u Jugoslaviju kao država, unijela je svoju državnost u tu državu, a sada je u situaciji da tu državnost mora iznova potvrđivati - i u teritorijalnom, i u državno-političkom i u međunarodno-političkom apsektu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Porast štednje kreće se od 20 do 25 posto, a devizna u ZaBi rasla 37 posto </p>
<p>Posljednjeg dana srpnja na deviznim računima u hrvatskim bankama bile su 42 milijarde kuna / Ukupna vrijednost kunske štednje iznosila je 6,5 milijardi kuna / U rujanskom Biltenu HNB-a tvrdi se da je na to utjecala iznimno dobra turistička sezona i povratak povjerenja štediša u domaće banke / Na povećanje kunske štednje utjecalo je i jačanje kune tijekom ljeta / Porast depozita nije pratio rast kreditne aktivnosti / Krediti stanovništvu bilježe stanoviti rast, dok krediti gospodarstvu stagniraju ili bilježe tek neznatne stope rasta </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U prvih je devet mjeseci ove godine u hrvatskom bankarstvu zabilježen veliki porast štednje. Rast su ostvarile kako devizna, tako i kunska štednja. Prvih je devet mjeseci donijelo i umjereno povećanje kreditne aktivnosti stanovništva.</p>
<p>Prema najnovijim podacima Zagrebačke banke, ukupna je vrijednost devizne štednje građana u ovoj banci posljednjeg dana rujna prešla 3,5 milijarde njemačkih maraka. Riječ je o povećanju od 35 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kunska štednja u Zagrebačkoj banci posljednjeg je dana rujna iznosila nešto više od 140 milijuna kuna, što je za 25 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, saznali smo u službi za odnose s javnošću Zagrebačke banke.</p>
<p>U ukupnoj štednji u Zagrebačkoj banci i dalje dominira devizna štednja. Ona je, naime, 30. rujna činila 96 posto ukupne štednje građana. U prvih devet mjeseci ove godine devizna je štednja u Zagrebačkoj banci porasla za 954 milijuna maraka, što predstavlja povećanje od 37 posto u odnosu na posljednji dan 1999. </p>
<p>I Privredna banka Zagreb (PBZ) je u prvih devet mjeseci zabilježila značajan porast štednje. Kako smo saznali od glasnogovornika PBZ-a Dražena Dumančića, ukupna vrijednost štednje građana u ovoj je banci u prvih devet mjeseci bila za 22,05 posto veća nego posljednjeg dana prošle godine. Nešto veću dinamiku rasta imala je devizna štednja, 22,20 posto, dok je kunska štednja porasla za 21 posto.</p>
<p>Posljednjeg dana rujna ukupna vrijednost štednje stanovništva na računima Riječke banke iznosila je 3,9 milijardi kuna, što je 25 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, saznali smo od direktora Sektora zajedničkih poslova Riječke banke Ivana Prpića. U strukturi štednje 12 posto otpada na štednju u kunama, dok je ostatak devizna štednja.</p>
<p>Koji su razlozi povećanja štednje u Hrvatskoj u ovoj godini? U rujanskom Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB) tvrdi se da je na to utjecala iznimno dobra turistička sezona i povratak povjerenja štediša u domaće banke. Pored toga, na povećanje kunske štednje utjecalo je i jačanje kune tijekom ljetnih mjeseci. </p>
<p>Tijekom lipnja i srpnja devizna je štednja u Hrvatskoj porasla za 1,76 milijardi kuna, pa su posljednjeg dana srpnja na deviznim računima u hrvatskim bankama bila pohranjena sredstva vrijedna 42 milijarde kuna. U istom je razdoblju porast od 0,56 milijardi kuna zabilježila i kunska štednja, pa je njezina ukupna vrijednost 31. srpnja iznosila 6,5 milijardi kuna, kaže se u Biltenu HNB-a. </p>
<p>No, čini se da porast depozita nije pratio i isti takav rast kreditne aktivnosti. Doduše, u HNB-u upozoravaju da je porast kreditnih plasmana u lipnju i srpnju od milijardu kuna ohrabrujući, jer predstavlja blago ubrzanje u odnosu na prethodno razdoblje kreditne stagnacije, no to je još uvijek daleko od pravog zamaha. Pritom valja upozoriti da krediti stanovništvu bilježe stanoviti rast, dok krediti gospodarstvu stagniraju ili bilježe tek neznatne stope rasta. »Uzdržanost banaka od kreditiranja poduzeća još je dominantno obilježje cjelokupnog financijskog okruženja«, zaključuju na Trgu burze.</p>
<p>U Zagrebačkoj nam banci kažu da se ukupan iznos kredita građanima tijekom posljednjih godinu dana blago povećao, pa su kreditni plasmani ZaBe građanima posljednjeg dana rujna iznosili 5,5 milijardi kuna. Najveći dio, oko 70 posto, otpada na stambene kredite, dok je ostatak raspoređen na nenamjenske kredite, kredite za kupnju automobila, gospodarske i kratkoročne kredite. </p>
<p>Kada je riječ o kreditima gospodarstvu, ZaBina računica pokazuje porast kunskih kredita, koji su posljednjeg dana rujna vrijedili 326 milijuna kuna, što je gotovo za 80 posto više nego u isto vrijeme lani, kada su kunski krediti gospodarstvu iznosili 181 milijun kuna. Stagnaciju bilježe krediti s valutnom klauzulom, čija je vrijednost potkraj rujna iznosila 4,36 milijarde kuna ili gotovo deset posto manje nego posljednjeg dana rujna 1999. godine. U ovoj je godini Zagrebačka banka odobrila i manje deviznih kredita gospodarstvu, 1,9 milijardi kuna ili 15 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine.</p>
<p> Ukupna vrijednost kredita koje je Zagrebačka banka odobrila gospodarstvu posljednjeg je dana rujna iznosila oko 6,6 milijardi kuna ili gotovo deset posto manje nego lani u isto vrijeme, saznali smo u Zagrebačkoj banci.</p>
<p>Krediti stanovništvu PBZ-a u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarili rast od 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na kraj prošle godine, riječ je o porastu kreditnih plasmana stanovništvu od 70 posto. Iako sve vrste kredita građanima bilježe porast, u prvih je devet mjeseci ostvaren nešto manji porast stambenih kredita, tvrdi glasnogovornik PBZ-a Dražen Dumančić. Podatke o kreditima koje je PBZ odobrio gospodarstvu nismo dobili.</p>
<p>Ukupna vrijednost kredita stanovništvu u Riječkoj je banci posljednjeg dana rujna iznosila 1,1 milijardu kuna, što je povećanje od 36 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kaže direktor Sektora zajedničkih poslova ove banke Ivan Prpić. Najzastupljeniji su bili krediti za kupnju automobila, koji u ukupnom zajmovnom portfelju Riječke banke čine 71 posto. Ni u ovoj banci nismo dobili podatke o kreditima gospodarstvu.</p>
<p>U vodećim je hrvatskim bankama u ovoj godini zamjetan i trend sniženja kamatnih stopa. To se odnosi kako na kredite stanovništvu, tako i na kredite gospodarstvu. Primjerice, kamatne stope na kunske kredite pravnim osobama krajem rujna su se u Zagrebačkoj banci kretali u rasponu od 15 do 17,5 posto, dok su se kamate na takve kredite u isto vrijeme lani kretale između 15,5 i 17,5 posto. Trend pada kamata bilježe i krediti poduzećima s valutnom klauzulom (11,5 do 17 posto umjesto prošlogodišnjih 14,5 do 17,5 posto) i devizni krediti (10,5 do 15,5 posto umjesto 12 do 16 posto). U padu su i kamate na kredite stanovništvu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oduka Savjeta HNB-a oslobodila milijardu dosad blokiranih kuna</p>
<p>Na smanjenje kamatnih stopa u zemlji i povećanje kreditnih plasmana nesumnjivo će utjecati nedavna odluka Savjeta HNB-a o smanjenju stope obvezne rezerve za kunske depozite s 28,5 na 23,5 posto, Istom je odlukom uvedena i jedinstvena stopa rezerve za kunske i devizne depozite, te je kod deviznih depozita proširena osnovica na koju će se obračunavati.</p>
<p>U Zagrebačkoj banci procjenjuju da bi ova odluka središnje banke hrvatskom bankarskom sustavu mogla osloboditi oko milijardu kuna dosad »blokiranih« sredstava, što će utjecati na potražnju za kreditima i daljnji pad aktivnih i pasivnih kamata. </p>
<p>I u Riječkoj banci pozdravljaju ovakvu odluku HNB-a. »Banka će povući značajan iznos u likvidnim sredstvima, čime se otvara prostor za ulaganja u profitabilnije plasmane«, rekao je za Vjesnik Ivan Prpić, direktor Sektora za zajedničke poslove u Riječkoj banci. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dolaskom tramvaja, Dubec više nije gradsko istočno naselje, već sastavni dio Zagreba </p>
<p>Za rekonstrukciju infrastrukture u Ulici Dubrava, ugradnju tramvajskih kolosjeka i okretište tramvaja - 180 milijuna kuna / Dovest ćemo u Zagreb kapitalne investicije i poboljšati rad gradskih poduzeća, te u roku raspisati izbore za lokalnu samoupravu, naglasio je Milan Bandić, još jednom zamolio Zagrepčane za strpljenje i odgovorio kritičarima sadašnje gradske vlade / Do kraja mjeseca bit će završeni i radovi na tramvajskoj pruzi do Prečkog </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i njegovi suradnici predvodili su u srijedu svečanu grupu putnika koja je tramvajem broj 11, točno u 11 sati, stigla na novosagrađeno okretište tramvaja u Dubcu. Tim svečanim činom, kojeg je popratilo mnoštvo zadovoljnih građana zaokružena je jedna od najvećih investicija u gradskom prometu u posljednjem desetljeću. Čak 180 milijuna kuna utrošeno je proteklih godina na kompletnu rekonstrukciju infrastrukture u Ulici Dubrava, ugradnju tramvajskih kolosjeka i, na koncu, uređenja okretišta tramvaja u Dubcu.</p>
<p>Uzvanike je po dolasku pozdravio Ivan Obad, HSS-ov vijećnik u Gradskoj skupštini i pritom se zahvalio svima koji su pridonijeli realizaciji mukotrpnoga posla. Gradonačelnik Bandić potom je rekao kako nova gradska vlast ispunjava svoja obećanja.</p>
<p> - Ovom investicijom, Dubec prestaje biti istočnim zagrebačkim naseljem i postaje sastavni dio grada, a mogu najaviti da će do kraja mjeseca i radovi na pruzi do Prečkog biti gotovi. Nakon današnjeg otvorenja u Dubcu nam predstoji urediti parkiralište za taksiste i izgraditi poslovno-trgovački centar po uzoru na ostala zagrebačka okretišta, rekao je Bandić. U svom govoru pred okupljenim mnoštvom građana dodao je kako grad više nikada neće ulaziti u projekte, a da prethodno nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.</p>
<p>U svom govor, Bandić se i »politički« osvrnuo na trenutna zbivanja u gradu. </p>
<p> - Svima koji nam govore da nemamo vizije hrvatske metropole, da nismo povećali profit trgovačkih društava i da nećemo sanirati Jakuševec, poručujem da nemamo čarobni štapić i da nam treba vremena kako bi ispunili sva obećanja. U kritici treba imati dostojanstva, rekao je Bandić i dodao kako je njegovo poglavarstvo naslijedilo milijardu kuna duga.</p>
<p> - Dovest ćemo u Zagreb kapitalne investicije i poboljšati rad gradskih poduzeća, te u roku raspisati izbore za lokalnu samoupravu, naglasio je Bandić i još jednom zamolio Zagrepčane za strpljenje.</p>
<p>Podsjetimo, radovi koji su istočni dio grada prometno spojili s njegovim središtem, obavljeni su, planirano, u dvije faze. U prvoj - od okretišta u Dubravi do križanja s Tržnom ulicom (vrijednost 50 milijuna kuna), sanirano je tisuću metara prometnice u koju je ugrađeno isto toliko metara tramvajske pruge. </p>
<p>U drugoj fazi, radovi vrijedni 100 milijuna kuna, produženi su od Tržne ulice prema Dubcu na trasi na kojoj je uređeno dodatnih 2,5 kilometara prometnice i tramvajske pruge.</p>
<p> Neplanirano, a zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, bivša gradska vlast nije mogla pronaći zajednički jezik s vlasnicima zemljišta na kojem je trebalo sagraditi okretište tramvaja. Zato je bivša zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović - Dropulić u više navrata najavljivala otvorenje okretišta, ali bezuspješno. </p>
<p>Na jednom od svojih prvih nastupa, novi gradonačelnik Milan Bandić najavio je brzo rješavanje tog spora, što mu je i uspjelo. U nešto više od dva mjeseca sagrađeno je okretište u Dubcu, a 120.000 tamošnjih građana dobilo je kvalitetnu vezu sa središtem. </p>
<p>Koliko je tramvajska pruga unijela živosti u taj dio grada, govori podatak da su naši sugrađani organizirali pravu, cjelodnevnu veselicu. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ubuduće će gradska uprava morati raditi više, ali s manje novca i manjim brojem ljudi</p>
<p>S dosadašnjih 3,56 milijardi kuna, proračun utvrđen u iznosu od 3,24 milijarde / Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić: Ostvareni prihodi u prvih osam mjeseci bili su niži od planiranih zbog stagnacije gospodarstva i izmjena propisa i odluka vezanih uz oporezivanje i naplatu građevinske rente / Gradonačelnik Bandić obećao srezati plaće u gradskoj upravi, u omjeru u kojem dođe do podbacivanja proračuna / Livaja za osnivanje zagrebačke prometne policije </p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je na sjednici u srijedu odluku o rebalansu gradskog proračuna za 2000. godinu, koji je za razliku od dosadašnjih 3,56 milijardi kuna, utvrđen u iznosu od 3,24 milijarde. Kako je izvijestio pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić, ostvareni prihodi u prvih osam mjeseci bili su niži od planiranih zbog stagnacije gospodarskih aktivnosti i izmjena zakonskih propisa i odluka vezanih uz oporezivanje i naplatu građevinske rente, a procjene budućih prihoda potvrđuju sumnju da se oni ni do kraja godine neće ostvariti u planiranom iznosu. Uz to, razlog za izmjenu proračuna je i pokušaj uvrštavanja nekih programskih odrednica stranaka Zagrebačke alternative.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Mladen Vilfan podsjetio je da je dosadašnji proračun dobrim dijelom bio plod predizbornih aktivnosti protekle gradske uprave, što je, kaže, vidljivo iz činjenice da su se neke stavke u budžetu našle bez ikakve namjere da ih se stvarno realizira. S njime se složio i gradonačelnik Milan Bandić koji je rekao da je predizborni proračun, pokazalo se, bio precijenjen za nekih 500-tinjak milijuna kuna.</p>
<p>- Sada nam ne preostaje ništa drugo nego gasiti požar i pažljivo se pripremiti za donošenje proračuna za 2001. godinu. Neke smo si zadatke već postavili - u sljedećih šest mjeseci moramo utrostručiti prihgode trgovačkih društava te poboljšati naplatu potraživanja, rekao je gradonačelnik. Njegov zamjenik Darinko Kosor upozorio je, pak, kako sve ukazuje da će se ubuduće morati raditi više, ali s manje novca i manje - ljudi.</p>
<p> - Racionalizacija poslovanja je nužnost, moramo smanjiti broj zaposlenih koliko god to okolnosti dozvoljavaju, rekao je Kosor, koji je dodao da će se masovna gradska uprava najprije pokušati rasteretiti umirovljenjima. Nadalje, naplata dugovanja treba se bitno postrožiti, a kako se greške ne bi ponavljale, trebat će postrožiti i uvjete kod zaključivanja novih ugovora, koji će gradu omogućavati sigurnu naplatu novca, rekao je Kosor, koji je zaključio kako je prošlo vrijeme kad se grad oslanjao većinom na porezne prihode. Ubuduće se treba računati i s racionalizacijom i s investicijama. Gradonačelnik Bandić otkrio je zatim i da namjerava srezati plaće u cijeloj gradskoj upravi, i to u onom omjeru u kojem dođe do podbacivanja proračuna. </p>
<p> - Za podbacivanje i mi snosimo dio krivice, iako nismo ni kreirali ni izglasali proračun za tekuću godinu. Podnijet ćemo stoga teret i za našu, i za krivicu naših prethodnika, obećao je Bandić.</p>
<p>Poglavarstvo je, nadalje, odobrilo drugi dio zaduženja Grada Zagreba, u iznosu od 100 milijuna kuna. Prvi dio odobren je početkom kolovoza, u visini od 150 milijuna, a Kojić je podsjetio da su obje stavke bile predviđene proračunom, i početnim i rebalansiranim. Sastav Skupštine trgovačkih društava doživio je još jednu izmjenu, pa će ju ubuduće činiti ukupno 15 članova - osam predstavnika izvršne vlasti i sedam iz Gradske skupštine. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Mladen Vilfan predstavio je dva dokumenta - sporazume o suradnji Zagreba i Beča te Zagreba i Daytona, koji bi uskoro trebali biti zaključeni. Suradnja je predviđena na velikom broju različitih djelatnosti, a Vilfan je upozorio da bi Grad trebao intervenirati i zatražiti samostalno zaključivanje takvih dokumenata o prijateljstvu, što trenutno nije moguće. Svaki međunarodni sporazum, naime, prvo treba odobriti Ministarstvo vanjskih poslova što odugovlači proceduru, a sigurno nije potrebno, jer Zagreb nije maloljetan, primijetio je Vilfan. </p>
<p>Sporazum o nastavku gradnje i dovršenju Tržnice Gorica na potezu Heinzelova-Martićeva-Šubićeva dobio je kraći aneks, a kako je izvijestio zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor, potpisivanje ugovora o nastavku gradnje za velike kupce bit će vjerojatno organizirano već sljedeće srijede. Nakon toga ide se na potrpisivanje s malim kupcima, pa bi posao trebao biti zaključen do konca mjeseca, što je preduvjet za nadogradnju i konačno dovršenje objekta. Pročelnik Gradskog ureda za komunalne i stambene poslove i promet Mario Livaja predstavio je novi program aktivnosti na povećanju razine sigurnosti u prometu i operativni plan za njegovo provođenje. </p>
<p>Osim ovih programa podržan je i njegov prijedlog da Zagreb dobije vlastitu prometnu policiju. MUP ne bi imao ništa protiv, rekao je Livaja, a trebalo bi zatražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić: Žunecu stan privremeno na tri mjeseca</p>
<p>Na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Gradskoga poglavarstva, gradonačelnik se osvrnuo na navodno tajno donošenje odluke o davanju gradskoga stana u vlasništvo bivšem ravnatelju HIS-a, Ozrenu Žunecu. </p>
<p>»To nije bila nikakva tajna odluka. Donesena je na kolegiju članova Gradskoga poglavarstva, koji je pretvoren u ad hoc sjednicu. Odluka je donesena na zahtjev Vlade i pismenu zamolbu Ozrena Žuneca i ne radi se ni o kakvom davanju stana, već o privremenom korištenju stana na tri mjeseca«, rekao je gradonačelnik. Pojasnio je da Žunec čeka stan koji će mu početkom iduće godine, kao 80 postotnom invalidu Domovinskoga rata, dodijeliti Ministarstvo branitelja. Do tada, bivši ravnatelj HIS-a će, kao ratni invalid i kao ugledan sveučilišni profesor koristiti gradski stan.</p>
<p>Novinare je zanimalo što je sa 400 stanova koje Grad dodjeljuje na čuvanje. Gradonačelnik je odgovorio da će potpun izvještaj o gradskoj imovini, novinari dobiti za tjedan dana, nakon njegova povratka iz Berlina. (M.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Počinju četverodnevni »Dani bana Jelačića« i Gospodarski sajam </p>
<p>U četvrtak, 12. listopada u 11 sati u zaprešićkoj Gradskoj vijećnici upriličit će se svečana ceremonija otvaranja »Dana bana Jelačića«, četverodnevno obilježavanje 199. obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. U sklopu bogatog kulturnog i umjetničkog programa po prvi put će biti održan, u organizaciji Matice hrvatske Zaprešić, i okrugli stol, »Značenje bana Jelačića u njegovom vremenu i našoj sadašnjosti«, na kojemu će sudjelovati ugledni hrvatski povjesničari, prof. dr. Mira Kolar i prof. dr. Agneza Szabo.</p>
<p>U 10 sati istoga dana u dvorani Športskog centra Zaprešić, bit će otvoren drugi po redu Gospodarski sajam grada Zaprešića. Ova važna gospodarska manifestacija okupit će više od stotinu izlagača iz Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, te iz susjedne Republike Slovenije. Sajam će biti otvoren do nedjelje od 9 sati do 20 sati.</p>
<p> Pokrovitelji gospodarske manifestacije su Turistička zajednica grada Zaprešića i Poglavarstvo grada Zaprešića, sponzori grad Zaprešić i sedam okolnih općina, a glavni i odgovorni organizator Udruga obrtnika Zaprešića. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Podijeljena mišljenja gradskih službi i stanovnika o budućnosti kamenoloma</p>
<p>- Nema uvjeta za zatvaranje kamenoloma do 2005. godine, jer nema novca za njegovo saniranje, rekli su u rijedu, na okruglom stolu »O budućnosti kamenoloma Podsusedsko Dolje«, predstavnici Inicijativnog odbora građana Podsusedskoga Dolja, Marija Klabučar i Vjekoslav Kuštrek. Oni predlažu da »kao manje zlo« kamenolom nastavi s radom, a da se istodobno izradi urbanistički prijedlog namjene ravnog (iskorištenog) platoa kamenoloma koji bi se realizirao usporedo s radom kamenoloma. Ukoliko se bez prijašnje sanacije kamenolom zatvori stanovnici se boje da bi to područje postalo divlje odlagalište otpada. </p>
<p>-Kamenolom je na području Parka prirode Medvednica. Poduzeće Tempo ima dozvolu za iskorištavanje kamenoloma do 2002. godine, iznio je argumente za zatvaranje kamenoloma stručni suradnik u Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Andrija Mikulić. Novi prostorni plan i argumente Ureda podupire i dio stanovnika Podsusedskoga Dolja koji su se tek ovom prigodom oglasili u javnost. Oni, naime, zahtjevaju da se provede anketa među stanovnicima o budućnosti kamenoloma. U mišljenjima oko kamenoloma razilaze se i gradske službe.</p>
<p>- U interesu Grada je, a ne samo poduzeća Tempo, da kamenolom nastavi s radom. Gradu godišnje treba dva i pol do tri milijuna kubika kamenog materijala i ako ih ima u blizini grada logično je da ga se tu i eksploatira, a potrebna su i radna mjesta, istaknuo je stručni savjetnik u Gradskom uredu za gospodarstvo, Andor Janći.</p>
<p>Jedino rješenje, složila se većina sudionika okruglog stola, je propisana sanacija, nadgledana od nadležnih inspekcijskih službi, u vremenu dozvole eksploatacije. Ukoliko se propisana sanacija ne obavi, poduzeće gubi koncesiju na iskorištavanje.</p>
<p> Plan sanacije izložio je i Tempov predstavnik, Željko Lardšnajder, no osim puštanja da rste samoniklo drveće, za što nije zaslužan Tempo već priroda, drugih planova nema. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zrakoplovi tek na proljeće, Penkalina obljetnica krajem mjeseca u Esplanadi</p>
<p>Organizacijski odbor Zagrebačkog zrakoplovnog saveza u srijedu je donio odluku da se veliki aeromiting »Zagreb 2000« koji se trebao održati 15. listopada iznad Save, odgađa do - proljeća. Tako će Zagrepčani, koji su na spektakl, u kojemu je trebalo sudjelovati 100-njak sudionika iz pet zemalja, čekali cijelo desetljeće, morati, pričekati još pola godine. </p>
<p> Silvije Sekulić, tajnik Zagrebačkog zrakoplovnog saveza, rekao nam je da je za vikend najavljen, osim kiše i snažan južni vjetar, zbog kojeg mnoge letjelice ne bi mogle ni poletjeti. Pista veličine 650x40, već je sada prilično razmočena, a Sava je narasla na samo 2 metra od ruba nasipa, pa prijeti poplavljanjem piste. </p>
<p>Zagrebački zrakoplovci najviše žale što se aeromiting neće održati u ovoj godini, kada slave 90. jubilej prvog hrvatskoga aviona Slavoljuba Penkale i prvoga leta. No, oni će ga, kako smo doznali, ipak, proslaviti - prizemljeni. Krajem listopada u hotel »Esplanada« bit će pozvani svi piloti zaslužni za domete u vojnom, civilnom i sportskom zrakoplovstvu Hrvatske, </p>
<p>Svi oni koji su na raznim nagradnim igrama radio postaja osvojili nagradne panoramske letove moći će ih iskoristiti - na proljeće. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Predstavnici »Chevrona« bolnici u Klaićevoj darovali 86.000 kuna</p>
<p>Simbolični ček u vrijednosti od 86.000 kuna posredstvom tvrtke »MI & COMMERCE« d.o.o., u srijedu je prim dr. Ivanu Fattoriniju, ravnatelju Klinike za dječje bolesti »Zagreb« u Klaićevoj, uručio Nick Page, predstavnik »Chevrona«, jedne od najvećih svjetskih energetskih korporacija sa sjedištem u San Franciscu. Dio vrijedne donacije već je iskorišten za kiruško opremanje Traumatološkoga odjela Klinike za dječju kirurgiju. Odjel je tako dobio neophodan kirurški materijal, instrumentarij osteosinteze po enderu i vrhunske inplantate potrebne za operaciju dugih cjevastih kostiju - nadlaktica i potkoljenica te drugih ozljeda.</p>
<p>- Nova će oprema skratiti i uvelike poboljšati postoperativnu rehabilitaciju naših malih pacijenata, rekao je dr. Fattorini zahvaljujući dobrotvorima. Istaknuo je kako su predstavnici »Chevrona« prepoznali potrebe ove dječje bolnice te su im obećali pomoć od 40.000 dolara.</p>
<p>Voditelj Traumatološkoga odjela Klinike za dječju kirurgiju prim. dr. Tomislav Vlahović naglasio je kako dječja trauma u Klaićevoj ima dvadesetak kreveta pa je svaka donacija zlata vrijedna, jer se godišnje u dječjoj ambulanti primi 54.000 pacijenata od kojih je 70 posto traumatološki ozlijeđene djece. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Znanstvenici otkrili kako se mogu programirati ključne stanice </p>
<p>WASHINGTON, 11. listopada</p>
<p> - Znanstvenici tvrde da su napravili prvi korak prema kontroli matičnih stanica - stanica koje se mogu razviti u bilo koju vrstu tjelesnih stanica. Liječnici se nadaju da će jednog dana moći te stanice usmjeriti tako da se razviju u organe ili tkiva potrebna za transplantaciju, za ispitivanje lijekova i otrovnih kemikalija ili za ispitivanje osnova ljudske biologije. Ali najprije moraju naučiti kako ih kontrolirati.</p>
<p> »Glavni nam je cilj kontrola diferencijacije ljudskih embrionalnih matičnih stanica«, napisali su dr. Douglas Melton iz Medicinskoga instituta »Howard Hughes« pri sveučilištu Harvard i njegovi izraelski kolege u izvješću koje je objavio časopis Proceedings of the National Academy of Sciences.</p>
<p> Ako se ta diferencijacija može usmjeriti, stanice bi se mogle iskoristiti za razvoj moždanih stanica za oboljele od Parkinsonove bolesti, stanica gušterače za dijabetičare, srčane stanice za oboljele od srčanih bolesti i tako dalje. Istraživači su ispitivali kemijske spojeve poznate pod nazivom faktor rasta koji utječu na rat stanica i za koje se pretpostavlja da upravljaju razvojem stanica. Ispitali su ih na embrionalnim matičnim stanicama za koje mnogi znanstvenici misle da nude najviše mogućnosti. Uzete iz embrija u početnoj fazi razvoja, dok se sastoje od samo nekoliko stanica, embrionalne matične stanice mogu se pretvoriti u bilo koje tjelesne stanice.</p>
<p> Embrionalne matične stanice mogu, kako se čini, preživjeti beskonačno dugo, zbog čega su vrlo vrijedne za laboratorijska istraživanja.</p>
<p> Istraživači su ispitali osam različitih faktora rasta, uključujući osnovni faktor rasta fibroblast. Matične stanice imale su receptore, odnosno molekularna vrata, za sve faktore rasta što pokazuje da bi bile otvorene za prihvaćanje svih spojeva. »Svaki faktor rasta ima jedinstveno djelovanje«, napisali su istraživači.</p>
<p> Kad su izložene jednoj skupini faktora rasta, matične stanice razvijale su se u mišićne stanice, koje pripadaju obitelji stanica poznatoj pod nazivom mezodermalne stanice. Kad su izložene drugoj skupini, razvijale su se u mezodermalne ili ektodermalne stanice, od kojih se sastoje moždano, kožno i adrenalno tkivo. Treća kategorija faktora rasta poticala je razvoj matičnih stanica u bilo koji od ta tri stanična tipa.</p>
<p> Nijedan faktor nije potaknuo stanice da se počnu razvijati u specifičan tip stanice, poput neurona ili srčane stanice pa istraživači, kako kažu, imaju još mnogo posla.</p>
<p> Faktori rasta zapravo su sprječavali razvoj stanica u određenim smjerovima pa bi zato možda bolja bila uporaba inhibitora.</p>
<p> Korištenje embrionalnih matičnih stanica je često osporavano. Protivnici kažu da je korištenje stanica ljudskog embrija neetično i nemoralno čak i kad - kao u SAD - ti embriji preostaju nakon pokušaja izvantjelesne oplodnje i kad će najvjerojatnije biti bačeni.</p>
<p> Protivnici korištenja embrionalnih matičnih stanica u istraživanjima zauzimaju se za korištenje odraslih matičnih stanica kojih ima u svakome tijelu. No znanstvenici tvrde da je matične stanice odraslih osoba teško pronaći i izolirati, kontrolirati te da možda nisu toliko korisne kao embrionalne matične stanice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>NASA odgodila lansiranje raketoplana Discovery </p>
<p>CAPE CANAVERAL, 11. listopada</p>
<p> - Američka je NASA otkazala za utorak navečer planirano lansiranje raketoplana Discovery, zbog toga što je nekoliko sati prije polijetanja pronađen maleni metalni klin u cijevi dovoda goriva. Klin je otkriven pošto se sedam astronauta već bilo ukrcalo na raketoplan i kada je već počelo odbrojavanje za 100. lansiranje raketoplana. </p>
<p> Radnici koji su provodili rutinski pregled raketoplana uočili su klin u cijevi dovoda tekućeg kisika između raketoplana i njegova vanjskog spremnika goriva. Inženjeri su se pobojali da bi klin mogao prouzročiti eksploziju raketoplana tijekom uzlijetanja, koje je odgođeno za srijedu navečer, ako se klin uspije maknuti. Naime, problem je da nemaju tako dugačak alat kojim bi ga dosegli. </p>
<p> Raketoplan je trebao ponijeti žiroskop i antene za svemirsku postaju Mir. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kloniranje između različitih vrsta </p>
<p>WASHINGTON, 11. listopada</p>
<p> - Jedna će krava u Sjedinjenim Državama donijeti na svijet klona vrste koja izumire, indijskog bizona, što je prvi biotehnološki uspjeh koji bi mogao otvoriti put drugim pokušajima u spašavanju ugroženih vrsta, piše časopis Cloning. </p>
<p> Ako sve bude dobro, Bessie, krava iz Iowe, trebala bi koncem studenoga oteliti mlado, koje je već dobilo simbolično ime Noe.</p>
<p> Oko 36.000 primjeraka ovoga velikoga planinskog bizona još živi u Nepalu, Indiji, Indokini i Maleziji, gdje je žrtva intenzivnog lova i nestanka prirodnog staništa (prerije, šume i bambusovi guštici). Noe će biti »živi dokaz da životinja može nositi i donijeti na svijet pravu genetsku kopiju ili klon životinje neke druge vrste«, pišu istraživači Robert Lanza, Betsy Dresser i Philip Damiani iz tvrtke Advanced Cell Technology (ACT) iz Worcestera u Massachusettsu, u članku će biti objavljen u časopisu Scientific American.</p>
<p> Da bi stvorili Noea, znanstvenici su uzeli stanice kože mužjaka indijskoga bizona i spojili ih s jajašcima krave kojima je prethodno izvađena jezgra.</p>
<p> »Noe će biti prvi stvor među ugroženim vrstama kojega mi i drugi znanstvenici pokušavamo klonirati.</p>
<p> U tijeku su projekti za kloniranje antilope bongo, sumatranskog tigra, kao i divovske pande, miljenika posjetitelja zooloških vrtova«, pišu istraživači.</p>
<p> Ako se pokaže da je kloniranje između različitih vrsta moguće, mogle bi se čak, misle stručnjaci, oživjeti nestale vrste kao što je pirinejski kozorog (zovu ga još i »iberijska« koza ili bucardo).</p>
<p> Zadnji bucardo, ženka, uginula je početkom godine kad joj je glavu prignječilo drvo, ali su španjolski znanstvenici uspjeli sačuvati nekoliko njezinih stanica.</p>
<p> Premda se postupak kloniranja još pobija, mogao bi omogućiti da se očuva raznolikost životinjskih vrsta. Naime, svakodnevno nestaje stotinjak vrsta. Procjenjuje se da izumiranje danas prijeti 11 posto ptica, 25 posto sisavaca i 34 posto riba.</p>
<p> Mnogi su znanstvenici ipak upozorili na primjenu kloniranja iz etičkih ili znanstvenih razloga. </p>
<p>Neki drže da bi šira primjena tog postupka mogla ograničiti genetsku raznolikost vrsta koje izumiru, koja je već ozbiljno ugrožena.</p>
<p> »Društvo se mora zapitati i pozorno istražiti mogućnosti takvog postupka i njegove primjene, tj. što se može ili ne može postići njome«, rekao je Oliver Ryder, genetičar iz Centra za reprodukciju ugroženih vrsta u zoološkom vrtu u San Diegu (Kalifornija). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Wajda cenzurirao svoj film </p>
<p>VARŠAVA, 11. listopada</p>
<p> - Poljski redatelj Andrzej Wajda, dobitnik Oscara za životno djelo, cenzurirao je svoj poznati film iz 1975. »Obećana zemlja« izbacivši neke dijelove, među kojima erotske prizore, prenijeli su u utorak poljski mediji. </p>
<p> Andrzej Wayda (74) predstavio je u Varšavi novu verziju tog filma, koji je 1976. godine nominiran za Oscara. »Jako mi je žao što je Wajda izbacio prizor orgija. Taj je prizor ušao u povijest poljskog filma«, izjavio je Daniel Olbrychski, tumač jednoga od tri glavna lika u filmu koji je nastupio u tom prizoru. »Ne volim taj prizor«, objasnio je Andrzej Wajda dnevniku Super Express. U doba kad je film rađen, »snimiti takav prizor bio je čin velike hrabrosti. Bio je to oblik borbe protiv službene cenzure. Danas, siguran sam, taj prizor ne nudi ništa novo. Današnji je film preplavljen erotikom. Nije više nužno šokirati na taj način.« </p>
<p> Kritičari su jednodušno pozdravili kvalitetu nove montaže, koja je poboljšala sliku i ton i koja je film učinila konciznijim i »bolje prilagođenim ukusu mlade publike«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Krijumčarili spermu zatvorenika </p>
<p>HARRISBURG</p>
<p> - Dva su bivša zatvorska čuvara primila tisuće dolara od zatvorenika da bi prokrijumčarili različitu zabranjenu robu i spermu koju se koristile njihove djevojke da bi mogle zanijeti, izjavili su tužitelji. Jedan je od zatvorenika uključenih u taj lanac bio i član newyorške mafije, Antonino Parlevecchio. Bivši čuvari Troy Kemmerer i Todd Swineford uhićeni su prošlog tjedna i optuženi za primanje mita. Kemmerer je navodno primio pet tisuća američkih dolara 5. listopada od policajca u civilu koji je glumio zatvorenika. Agent je tražio da Kemmerer prokrijumčari spermu iz Allenwood zatvora u kriogeničkoj epruveti za spermu. Swineford je optužen da je bio prisan s uhićenim mafijašima u White Deer zatvoru te da je dozvolio da se iznese sperma iz zatvora. Policijski su istražitelji rekli da su se epruvete sa spermom mafijaša u nekoliko navrata iznosile iz zatvora i bile dostavljane u laboratorij za plodnost u Park Aveniji. List The New York Post navodi izjavu anonimnoga policijskog izvora da je najmanje pet newyorških mafijaša na taj način dobilo potomke. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Bašćanska ploča izraz političkih previranja </p>
<p>Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja u Rijeci / Počeo znanstveni skup »Rijeka, Liburnija i Hrvatsko primorje u svjetlu arheoloških istraživanja« / Margetić: Bašćanska ploča nastala je najkasnije u prvoj polovici 1105. godine, dakle nekoliko mjeseci prije Kolomanova dolaska u Hrvatsku</p>
<p>RIJEKA, 11. listopada</p>
<p> - Znanstveni skup pod naslovom »Rijeka, Liburnija i Hrvatsko primorje u svjetlu arheoloških istraživanja« u organizaciji Hrvatskoga arheološkog društva i Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja u Rijeci, u povodu 900. obljetnice Bašćanske ploče, započeo je s predavanjima u srijedu. Akademik Lujo Margetić je govorio o Bašćanskoj ploči s obzirom na političke okolnosti. Margetić ističe da je Bašćanska ploča nastala zbog mogućnosti da Crkva izgubi pravo na posjed koji se spominje u samom tekstu. Ta opasnost je bila konkretna - slutnja dolaska Mađara. Budući da se u tekstu ne spominje kralj Koloman, može se zaključiti da je ploča najkasnije nastala u prvoj polovici 1105. godine, dakle nekoliko mjeseci prije Kolomanova dolaska u Hrvatsku. </p>
<p>Pregled arheoloških istraživanja na riječkome području dala je Željka Cetinić. Riječ je o istraživanjima u Kastavštini, Grobinštini, Bakru, Kostreni i Vinodolu. Iznijela je svekolike spoznaje zaslužnih prethodnika, čime je pružila uvid u početke i pomake arheoloških istraživanja izdvojenih mikropodručja unutar riječkoga područja i Vinodola uz Liburniju, regionalno-zemljopisno izrazito individualiziranog prostora. Posebno je naglašeno stanje arheološke istraženosti, odnosno neistraženosti riječkoga područja, i upućeno je na određene posebnosti u kulturno povijesnom nasljeđu. </p>
<p> Najnovija istraživanja prapovijesnih lokaliteta na području Primorja i Liburnije su bile temom izlaganja Ranka Starca. Između godina 1985. i 1999. obilaskom terena i sondiranjem na 11 pećinskih i gradinskih lokaliteta prikupljen je obilan arheološki materijal iz različitih etapa prapovijesnog razvitka. Govoreći o razmještaju i značajkama tih staništa, naglašena je važnost novootkrivenih lokaliteta i arheološke građe, koja pruža mnoštvo novih informacija o složenim procesima razvitka prapovijesnih kultura na tome prostoru od neolitika do protoantike.</p>
<p> Japodsku obalu u svjetlu arheoloških izvora je obradio Boris Olujić. Problem japodske obale u dosadašnjoj historiografiji izazvao je veliku pozornost. Istraživači su, tragom Strabonova i Plinijeva spomena japodske obale, različito tumačili i datirali japodsku prisutnost. U dosadašnjim je istraživanjima najveća pozornost bila posvećena upravo literarnim izvorima i interpretacijama obavijesti koje one donose, a Olujić je zaključio da nađeni artefakti upućuju na veze Japoda i Liburnije te na japodsku prisutnost na morskoj obali sve do Karlobaga. Iako malobrojna i nedostatna, ponekad i zanemarena, ta je arheološka građa od neprocjenjive vrijednosti. Namjera toga predavanja nije bila sinteza rezultata svih dosadašnjih istraživanja, već da svrati pozornost na neke nove putove u tumačenju i etničkom atribuiranju arheoloških izvora.</p>
<p>U proteklih stotinjak godina sa širega područja Karlobaga prikupljeni su zanimljivi, uglavnom antički, nalazi, koji do sada nisu rezultirali sustavnim arheološkim istraživanjima, naglasila je Tatjana Kolak u svom predavanju »Arheološka slika Karlobaga i okolice«. Ona je nastojala dati uvid u arheološko nasljeđe karlobaškoga područja kao svojevrstan prinos budućim istraživanjima. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>O starosti i umjetnosti</p>
<p>Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« / Uz premijernu izvedbu »Kvarteta« Ronalda Harwooda, u režiji Lawrencea Kiirua / Harwoodowa tragikomedija o ljudima treće dobi i njihovu povratku na pozornicu</p>
<p>Starost i umjetnost središnje su teme dramskog rukopisa britanskog dramatičara Ronalda Harwooda koji se proslavio godine 1980. »Garderobijerom«, tekstom što se bavi odnosom između slavnoga glumca i njegova garderobijera u dodirima sličnosti i različitosti njihovih životnih perspektiva. Može li starost ponuditi izlaz umjetnicima i moraju li se umjetnici u starosti odreći svoga poziva? - pitanja su koja Harwood postavlja u svojoj najnovijoj drami »Kvartet« iz 1999. godine koja je premijerno izvedena u utorak na večer na pozornici Zagrebačkoga gradskog kazališta »Komedija«, u prijevodu Vesne Đikanović, a koja je ostvarena u koprodukciji s Dramskom grupom »Quartet«.</p>
<p>U domu za umirovljene profesionalne glazbenike četvero bivših opernih zvijezda prisjeća se nastupa u Verdijevu »Rigolettu« i obnavljajući sjećanja, u povodu skladateljeva rođendana, uvježbavaju ariju iz trećega čina glasovite opere. Prigoda je to za rekonstrukcije prošlih vremena, sentimentalne i autoironične komentare davnih zbivanja, podsjećanje na neuzvraćene ljubavi, propale brakove, davne strahove, na slavu koja je zauvijek prošla.</p>
<p> Njihov susret u specifičnom prostoru, koji se u dramskoj literaturi rijetko navodi kao mjesto scenskih zbivanja, nudi Harwoodu prilike za istraživanje psiholoških zaloma u svijesti sedamdesetogodišnjih umjetnika i osobnih drama ljudi treće dobi sučenih s nemogućnostima što im određuju svakodnevicu. Stoga se »Kvartet« ostvaruje u tragikomičnim dramskim prijevojima, kroz duhovite obrate koji ispisuju tragikomične predznake i upozoravaju na sve one probleme s kojima su suočeni ostarjeli umjetnici čiji su posljednji uspjesi zabilježeni prije tridesetak godina.</p>
<p>Suptilna autoironija što se ocrtava u Harwoodovim dijalozima i dramskim situacijama djelomice je sačuvana u predstavi Gradskoga kazališta »Komedija«. Redatelj Lawrence Kiiru ponudio je uloge umirovljenim glumcima toga kazališta uvodeći ih u gotovo pirandellovske prijevoje u kojima se gube granice između fikcije i stvarnosti. Sanda M. Lagerholz, Smiljka Bencet-Jagarić, Vladimir Krstulović i Eugen Franjković šarmantno tumače protagoniste komično-tjeskobne drame vodeći gledatelje i na putovanje kroz teatarsku prošlost.</p>
<p>No, scenski okvir nije u potpunosti pratio njihova nastojanja. Scenografija Dinke Jeričević slijedila je stereotipe u predočavanju komičnih prostora zabuna. Djelovala je odveć otrcano, kao da je posuđena iz prašnjavih kazališnih fundusa, a taj koncept bio je blizak i kostimima Dijane Bourek. Režija Lawrencea Kiirua djelovala je neprimjetno, iz drugog plana otvarala je prostor glumcima za njihova snalaženja.</p>
<p> U nekim dijelovima, napose nakon pauze, izvedba se činila odveć usporenom u izostanku ritma koji bi naglašavao komične nesporazume. Stoga ni dinamika scenskog iskaza nije bila posve ujednačena, razlomljena i upadima šaptačice, čiji se glas uplitao u igru pojedinih prizora. Ipak, »Kvartet« je vratio na pozornicu četiri popularna glumca Kazališta »Komedija« i publici ponudio sliku za teatar prilično neobičajene stvarnosti koja propituje teme starosti u suočenju s nekim boljim, uvijek izgubljenim vremenima.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Atraktivan program šibenskog kazališta</p>
<p>Šibensko kazalište u novoj sezoni / Najavljene premijere, reprizne izvedbe, koncerti i gostovanja / Mate Gulin obilježit će u siječnju 45. obljetnicu rada - priredit će program »Mate i prijatelji« </p>
<p>ŠIBENIK, 9. listopada</p>
<p> - Šibensko kazalište pripremilo je za sezonu 2000./2001. program u kojem će biti premijera, repriza, koncerata i obilježavanja visoke obljetnice umjetničkog rada glumca ovoga kazališta Mate Gulina. Kazališni rad počinje gostovanjem šibenskoga kazališta u Vrlici s dobro prihvaćenom predstavom »Povratak muža moje žene«, u kojoj glavnu ulogu glumi Mate Gulin.</p>
<p>Dragan Zlatović, ravnatelj šibenskoga kazališta, obavještava nas da slijedi gostovanje splitskoga HNK s »Marlene Dietrich«, pa Šibenčani odlaze u Labin, Beč i Gradišće s »Mastodontom«. Gradsko kazalište mladih iz Splita gostovat će u Šibeniku s predstavom »Kazališni sat«. Šibenčani će zatim s »Mastodontom« i u Zagreb i s »Muž moje žene« u Mađarsku. Gradsko kazalište lutaka iz Splita u Šibenik dolazi sa »Zlatnim Nikolinim srcem«, a Teatar »Rugatino« iz Zagreba s predstavom »Starci«. Za kraj prosinca planira se premijerno prikazati »Udovica« kao domaći uradak, plod šibenskih amatera, u režiji Pere Mioča.</p>
<p>Hrid Matić (tenor) uz pratnju Maria Penzara na orguljama predstavit će se u Katedrali svetog Jakova, a dječji zbor »Zdravo maleni« nastupit će u Zagrebu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga. U jednoj od najljepših šibenskih građevina - Gradskoj vijećnici nastupit će Zagrebački kvartet, a u istome prostoru talijanske operne skladatelje na glasoviru će izvoditi Riccardo Caramella. </p>
<p>U prosincu će, tradicionalno, Božićni koncert prirediti šibenski ansambl »Bonaca« i njihovi prijatelji. No to nije sve. Šibenčani će sa svojom festivalskom radionicom gostovati u Zagrebu na festivalu »Full contact«, a od 25. do 29. listopada Festivalske dječje likovne radionice predstavit će se i na festival ABIKO u dalekom Japanu.</p>
<p>U siječnju iduće godine nizom aktivnosti obilježit će se obljetnica šibenskoga kazališta. U Šibenik će tim povodom doći Mostarci iz tamošnjeg HNK s predstavom »Nema veze«, reprizno će se tada izvesti i »Udovice«, a u Gradskoj vijećnici nastupit će Sergio Delmestro i Zagrebački kvartet i taj će koncert biti posvećen Borisu Papandopulu.</p>
<p>Mate Gulin, šibenski glumac, obilježit će u siječnju 45. obljetnicu umjetničkog rada, a sve će započeti »Izložbom uspomena«. Potkraj mjeseca priredit će Gulin i estradni program pod naslovom - »Mate i prijatelji«. Bit će tu druženja s pjevačima, pjesnicima, klapašima, prikazivat će se inserti iz predstava u kojima je glumio »naš Mate«, kako mu govore Šibenčani, a bit će tu i još koječega iz bogata opusa glumca koji je svoju umjetničku karijeru započeo u predstavi »Loptica skočica«, a ovih se dana priprema za glavnu ulogu u predstavi »Udovice«.</p>
<p>Pero Mioč, redatelj iz Šibenika, odlučio se za poljski tekst »Udovica« iz pragmatičnih razloga. Tekst je, po njegovim riječima, primjeran profesionalcima i nimalo sklon amaterima, pa će trebati puno odricanja i napora da se uspješno izvede.</p>
<p>Mioč je zadužen i za novi projekt Stalnih kazališnih radionica, koji će u iduće četiri godine okupljati mlade, učenike prvih razreda srednje škole, a s radom se započinje ovih dana. Cilj je, kaže nam Mioč, upoznati mlade ljude s temeljima kazališne umjetnosti. U drugoj godini polaznici radionice će raditi s gostima iz Slovačke, u kojoj lutkarstvo ima bogatu tradiciju, a na raspolaganju će im biti i glazbeni pedagozi, koreografi...</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Majstor iz Zagreba</p>
<p>Filmski festival u Birminghamu u Alabami (SAD) / Borivoj Dovniković-Bordo nagrađen za životno djelo na animiranom filmu </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada (Hina)</p>
<p> - Predstavljen kao »legenda animiranog filma« Borivoj Dovniković-Bordo dobio je nagradu za životno djelo na američkom filmskom festivalu u Birminghamu u Alabami (SAD) održanom od 6. do 8. listopada. Bordo je nagradu dobio za više od pedeset godina rada na animiranom filmu, tijekom kojih je postao jedan od najvažnijih autora istočnog dijela Europe.</p>
<p> Gostovanje toga »majstora iz Zagreba« najavljeno je na festivalskim web-stranicama kao jedinstvena životna prilika da se prvi put u Americi vidi prvi hrvatski animirani film »Veliki miting« i da se upozna autora zahvaljujući kojem je, u doba Zagrebačke škole crtanog filma, Zagreb postao središtem svjetske animacije.</p>
<p> U tekstu o Dovnikoviću Steve Montal iz Američkog filmskog instituta kaže da se od ranih pedesetih, kada je počinjao kao mladi satiričar, Bordo razvio u jednog od najcjenjenijih autora, koji je priznanja dobivao na najbitnijim festivalima animacije, u Ottawi, Annecyju i Zagrebu. »Njegov rad kroz oči običnog heroja predstavlja univerzalni jezik humora. Bordo koristi jednostavne 'gegove' i komične situacije kako bi oslikao neke od najjačih ljudskih slabosti - pohlepu, frustraciju i svadljivost«, ističe Montal. U opširnom Dovnikovićevu portretu, Montal je dao detaljnu analizu njegove karijere i opisao razvoj hrvatske animacije.</p>
<p> Uz »Veliki miting« iz 1951. Waltera i Norberta Neugebauera, na kojem je kao animator radio i Bordo, na festivalu su prikazani Dovnikovićevi filmovi »Ceremonija« (1965.), »Znatiželja« (1966.), »Ljubitelji cvijeća« (1970.), »Putnik drugog razreda« (1973.), »Škola hodanja« (1978.), »Jedan dan života« (1982.) i »Uzbudljiva ljubavna priča« (1989.).</p>
<p> Kako bi predstavio Zagrebačku školu crtanog filma, Dovniković je u američki Birmingham odnio sedam radova autora zlatnog doba »Zagreb filma« i hrvatske animacije - filmove »Sagrenska koža« (1960.) Vladimira Kristla i Ive Vrbanića, »Surogat« (1961.) Dušana Vukotića, »Mala kronika« (1962.) Vatroslava Mimice, »Peti« (1964.) Pavla Štaltera i Zlatka Grgića, »Muha« (1966.) Aleksandra Marksa i Vladimira Jutriše, »Idu dani« (1969.) Nedjeljka Dragića i »Satiemania« (1978.) Zdenka Gašparovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tjeskoba s onu stranu paradoksa</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Mario Suško dobitnik je Nagrade DHK »Tin Ujević« za poetsku zbirku »Versus Exsul« u nakladi zagrebačkoga Meandra</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Najnovija knjiga Maria Suška (rođen 1941. u Sarajevu) »Versus Exsul« (Meandar, 1999.) plod je iznimno istančanog poetskog senzibiliteta i dramatične ratno-izgnaničke sudbine. Neobična kombinacija zahtjevnosti i erudicije, s jedne strane, a dokumentarnosti i egzistencijalne težine, s druge, urodila je nesvakidašnjim iskustvom i nemimoilaznim rezultatom, djelom koje obvezuje hrvatsko pjesništvo i čak mu postavlja nove kriterije i potvrđuje njegove ekspresivne mogućnosti - stoji, među ostalim, u obrazloženju žirija (Tonko Maroević, predsjednik, Zvonimir Mrkonjić i Andriana Škunca) koji je »Versus Exsul« u ime Društva hrvatskih književnika proglasio najboljom poetskom zbirkom u prošloj godini i dodijelio joj Nagradu »Tin Ujević«. To prestižno priznanje, pjesniku - koji je proživio sarajevsko ratno iskustvo, a od 1993. kao dobrovoljni prognanik otišao u SAD - predao je u srijedu Anđelko Novaković, potpredsjednik DHK, u čijim prostorijma je i priređena ova svečanost.</p>
<p>Riječ je, dakle, o knjizi što je najvećim dijelom nastala u američkom egzilu tijekom posljednjih godina. Zbirka je podijeljena u dva dijela, a drugi njezin dio donosi izbor posljednjih četiriju autorovih knjiga. Takva kompozicija uspostavlja vezu između Suškova pisanja prije rata u Bosni i njegova pjeva za ratnih zbivanja i nakon odlaska iz domovine. Pišući u metapoetskim i parapoetskim okvirima s naglašenom filozofičnošću i intelektualnom zaoštrenošću, pjesnik iznosi snažno ratno iskustvo koje ga mijenja. Ta traumatična iskustva i tjeskobe ispjevane su s onu stranu paradoksa i ironije iz vizure posmrtne perspektive, nudeći javnosti svoje pisanje kao objavljivanje ostavštine. </p>
<p>O tome poetu ductusu, koji je do sada objavio 61 knjigu, od kojih je četiri tiskao u SAD-u, gdje djeluje kao profesor na Nassau Community Collegeu u Garden Cityu u New Yorku, govorili dr. Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić i u ime nakladnika urednik Branko Čegec. Istaknuto je da se polivalentna osobnost pjesnika i anglista Maria Suška potvrdila i u brojnim prijevodima vodećih imena američke književnosti (Bellow, Malamud, Faulkner, Doctorow...) , a urednikom je niza antologija - Američke novele 20. stoljeća, Suvremene britanske poezije te Antologije afro-američkog pjesništva 20. stoljeća, što ju je također tiskao Meandar, a javnosti će već u četvrtak biti predstavljena.</p>
<p>Na nagradi, koja mu, kako reče, puno znači, na kraju je zahvalio sam Mario Suško, prešavši nemale milje da mu bude osobno predana.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na prodaji Michelangelov crtež </p>
<p>LONDON, 11. listopada</p>
<p> - Michelangelov crtež, koji je u dvorcu u Yorkshireu, na sjeveru Engleske, otkrio stručnjak iz Sotheby'sa, nudi se na prodaju od utorka u poznatoj aukcijskoj kući u Londonu, objavio je Sotheby's u priopćenju. Crtež pod naslovom »Žena u crnini« potječe vjerojatno iz 1505. godine i procijenjen je na šest do osam milijuna funti (9,6 do 12,8 milijuna eura), prema priopćenju. Sotheby's očekuje ponude muzeja ili zainteresiranih ustanova, istaknula je glasnogovornica. Aukcijska kuća osigurava prodaju za račun nasljednika lorda Howarda od Henderskelfea, nakon otkrića crteža u biblioteci dvorca »Howard«, čiji je sadašnji vlasnik Simon Howard izrazio »posvemašnju iznenađenost«. Crtež se nalazio u katalogu s drugim starim crtežima koje je Howard pokazao stručnjaku. »Radi se očito o vrlo važnom djelu, čiju su autentičnost potvrdili svi stručnjaci i koja zaslužuje da se izloži u državnoj zbirci gdje bi mu se mogao diviti najveći broj ljudi«, izjavio je Howard.</p>
<p> Crtež koji predstavlja ženu iz profila, lica djelomice skrivena naborima njezina crna plašta, sliči četirima crtežima Michelangela već izloženim u muzejima Pariza, Muenchena, Beča i Londona, ističe se u priopćenju. Michelangelo (1475.-1564.) se inspirirao freskama Giotta i Masaccia. Drugi Michelangelov crtež, koji predstavlja Krista i Samarićanku, prodan je 1998. godine kod Sotheby'sa po cijeni od 7,5 milijuna funta (12 milijuna funta), podsjeća se u priopćenju. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sporne knjige ne idu u Frankfurt </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Nakladnik Croatia projekt s predviđenih 17 naslova neće sudjelovati na Sajmu knjiga u Frankfurtu, jednoglasno je odlučeno u srijedu na sjednici Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara kojoj je predsjedao Aleksandar Goldstein. Riječ je o knjigama koje su tiskane zadnjih nekoliko godina i koje su u nas izazvale velike kontroverze u tumačenju događaja u Drugome svjetskom ratu. Među ponuđenim naslovima su »Mein Kampf« A. Hitlera, »Protokoli sionskih mudraca«, Pavelićeve »Strahote zabluda«, »Protokoli, Židovi i Adolf Hitler« Mladena Schwarza i druge. Članovi Vijeća su naglasili da bi izlaganje spornih knjiga naštetilo hrvatskim izdavačima, kojih će na hrvatskome nacionalnom štandu na sajmu biti stotinjak. S obzirom na SR Njemačku, zemlju domaćina Sajma, po čijim su važećim zakonima knjige nacističkog sadržaja zabranjene, članovi Vijeća smatraju da bi izlaganje tih knjiga bilo i moralno nedopustivo za one koji žele zaštititi hrvatske izdavače i nacionalni štand u Frankfurtu. Najavljući sajamsku priredbu na kojoj će se pružiti i velika prilika hrvatskim izdavačima, u srijedu je predstavljen katalog s djelima 20-ero mladih autora za 2000. u izboru Duške Profete. Drugi važni projekt koji ide na Sajam je predstavljanje regionalnog nakladništva, a ove se godine prvi put predstavlja istarsko književno stvaralaštvo, predstavljeno u katalogu »U Istru putovima knjige«. Tiskan je i katalog »Vodič za knjigoljupce knjižara i antikvarijata Hrvatske«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Međunarodno priznanje Ani Vidović </p>
<p>Mlada hrvatska gitaristica Ana Vidović dobila drugu nagradu na natjecanju u Bruxellesu u konkurenciji od sedamdesetak glazbenika iz Europe i Kanade</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Ovih je dana vrsna mlada gitaristica, rođena Karlovčanka, Ana Vidović, poslije niza međunarodnih i domaćih nagrada, u Bruxellesu, u Belgiji, primila još jednu nagradu za svoj uspješni solistički nastup. Na uglednom međunarodnom gitarističkom natjecanju pod naslovom »Printemps de la guitare 2000«, međunarodni žiri u sastavu Rafael Iturri iz Belgije, Gérard Abiton iz Francuske, Réne Bartoli iz Francuske, Roland Broux iz Belgije, Oscar Caceres iz Urugvaja, Alvaro Company iz Italije i Alexander Frauchi iz Rusije našoj su umjetnici dodijelili drugu nagradu. Napomenimo da je na natjecanju, koje traje tri tjedna, u tri etape, Ana Vidović nastupila u konkurenciji sa 70 natjecatelja iz svih zemalja Europe i nekoliko gitarista iz Kanade. Naša se glazbenica još nalazi u Belgiji jer nagrađeni gitaristi održavaju koncerte u nekoliko belgijskih gradova, a već za dvadesetak dana, nakon povratka, odlazi u Ameriku u Baltimore na postdiplomski studij. </p>
<p>Ana Vidović je rođena godine 1980. u Karlovcu, gdje završava osnovno i srednje glazbeno školovanje. Sa 13 godina upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu, u klasi prof. Istvana Römera. Za posebna umjetnička dostignuća za vrijeme studija dobitnica je Rektorove i Dekanove nagrade. Godine 1988. završava Muzičku akademiju i djeluje kao slobodni umjetnik. Ostvarila je i značajnu suradnju u Hrvatskoj i svijetu s glazbenicima kao što su Valter Dešpalj, Tonko Ninić, Dunja Vejzović i Igor Gjadrov, zatim J. Codina iz Španjolske, D. Russel iz Škotske i C. Cotsiolis iz Grčke. Ana Vidović koncertira solistički i uz pratnju poznatih orkestara u velikim glazbenim centrima Varšavi, Beču, Salzburgu, Budimpešti, Tel Avivu, Parizu, Londonu, Oslu, Kopenhagenu, Aarhusu, Bergenu, Rimu, Bariju i još u 18 zemalja. Snimila je tri CD-a i tri dokumentarna filma u režiji Petra Krelje. Važno je napomenuti da svira na gitari koja je poklon poznatog zagrebačkog graditelja glazbala Željka Severa. </p>
<p>U Hrvatskoj je Ana Vidović dobitnica nagrade »Ivo Vuljević«, »Darko Lukić«, »HRT-e«, »Radio podij«, »Orlando«, »Zagrebačke filharmonije« i »Atlas American Express« za najuspješnijeg mladog glazbenika Hrvatske u godini 1997. Podsjetimo još i na šest međunarodnih nagrada, od kojih su najznačajnije ona iz Batha (Engleska) godine 1995., gdje je primila prvu nagradu ugledna svjetskog natjecanja pod naslovom »Albert Augustine memorial international guitar competition«, zatim prva nagradu te specijalnu nagradu »Carla Minen« na poznatom međunarodnom natjecanju »Fernando Sor« u Rimu godine 1997. i prva nagrada »Francisco Tarrega« u španjolskom gradu Benicasim godine 1988. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvati u Australiji i Novom Zelandu </p>
<p>Objavljena knjiga »Hrvatska / Australija i Novi Zeland - Povijesni i kulturni odnosi«, izdanje časopisa »Most / The bridge« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada </p>
<p> - Uoči početka Olimpijade u Sydneyu 2000. hrvatski literarni časopis »Most/The bridge« u svojoj biblioteci Relations objelodanio je dvojezično izdanje knjige »Hrvatska/Australija i Novi Zeland - Povijesni i kulturni odnosi«. Knjigu je osmislila i priredila Tuga Tarle, a uredio Ivo Žanić.</p>
<p> »Kad sam počela prikupljati građu za knjigu o odnosima Hrvatske, Australije i Novoga Zelanda, nisam ni slutila kakvo ću duhovno bogatstvo i opsežno gradivo zateći pod površinom svakodnevice hrvatske zajednice u tom udaljenom dijelu svijeta«, istaknula je Tuga Tarle. »To bogatstvo, razasuto po državnim i privatnim zbirkama i arhivima, pohranjeno u zaboravljenim ostavama i kutijama, zabilježeno u dopisima i uspomenama pojedinaca, čeka svoga predanoga istraživača, pojedinca ili - možda - sve nas da mu posvetimo pozornost, stručnost i strpljivost i izvučemo ga iz zaborava«, piše Tuga Tarle u uvodnoj studiji »Djela i pogledi«.</p>
<p> Inače smatra da bi knjiga trebala biti jedan od poticaja budućim skupljačima građe o životu i stvaralaštvu hrvatskih iseljenika te prinos stvaranju, obogaćivanju i jačanju kulturnih veza između naših dvaju svjetova.</p>
<p> U knjizi su objavljeni tekstovi Senke Božić-Vrbančić i Maria Vrbančića, Tomislava Gavranića, Drage Šaravanje, Johna Lisyaka, Stephana Alberta Jelicha i Andrewa Drage Trlina. Oni pišu o hrvatskoj tiskanoj riječi na Novome Zelandu, posebno o dvama razdobljima tiskanja novina. U prvom razdoblju od 1899. do 1919. (drugo 1920.-1949.) izlazilo je čak devet hrvatskih novina na Novom Zelandu - Bratska sloga, Danica, Hrvatsko glasilo, Napredak, Hrvatsko trubilo, Glas istine, Sloga, Zora i Novi svjet.</p>
<p> Nina Nola, koja je odrasla u dalmatinskoj zajednici u Hendersonu, piše o književnom izrazu hrvatske dijaspore, pa tako i o Ameliji Batistich - najplodnijoj i najpoznatijoj književnici u hrvatskome iseljeništvu u Novome Zelandu. Tu su još radovi Floride Vele, Dinke Bednjačić, Drage Glamočaka, Ante Glavora, Anne Kumarich, Duške Crmarić-Saličić, Georgea Blaževića, Doris Božin, Ivana Čizmića, koji piše o otvaranju hrvatskoga veleposlanstva u Canberri 1977. (dvije godine prije smrti Josipa Broza Tita i gotovo 23 godine prije raspada SFRJ), zatim Done Kolar-Panove i Christiana Karlsona Steada.</p>
<p> Osim fotografija i dokumenata o životu i radu hrvatske zajednice u Australiji i Novom Zelandu dvojezični (hrvatsko/engleski) tekst dijele radovi australskih i novozelandskih likovnih umjetnika te arhitekata hrvatskog podrijetla - Erice Beck, Milana Mrkušića, Charlesa Billicha, Stephanie Jakovac, Marka Strižića, Ante Dabra, Nina Sydneya, Mile Vidovića i Johna Mikulića. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Škoti iz Zagreba odnijeli bod</p>
<p>U drugoj utakmici u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, hrvatski nogometaši odigrali su sa Škotskom 1-1. Ne može se nogometašima Hrvatske poreći velika želja, ali očigledno da su dobrim dijelom u prikazanoj igri prste imala zbivanja proteklih dana oko reprezentacije, s pitanjima koja imaju najmanje veze sa nogometom</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Odigravši 1-1 (1-1) sa čvrstim, odlučnim, dovoljno mudrim Škotima, hrvatski su se nogometaši stavili u vrlo neugodnu situaciju u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2002. godine. »Sigurni bodovi« otišli su u vjetar i bit će itekako teško negdje nadoknaditi. Ne može se nogometašima Hrvatske poreći velika želja, ali očigledno da je prste dobrim dijelom u prikazanoj igri imalo zbivanje proteklih dana oko reprezentacije, s pitanjima koja imaju najmanje veze sa nogometom.</p>
<p>A počelo je sjajno, od atmosfere na tribinama pa do angažmanaa hrvatskih reprezentativaca. U svakom se njihovom potezu osjećala želja da se uspije, a što se ogledalo i prvim vrlo ranim poluprilikama. Najprije se Prosinečki okušao slobodnim udarcem sa 20 metara, a u sedmoj minuti Bokšić je, prepun želje da se iskaže, gađao nakon kornera iznad vratiju. Gosti su uglavnom bili okrenuti prema obrani, zapravo kao da su odvagivali suparnika. Tek tu i tamo dali su na znanje da se mogu dobro transformirati prema naprijed. Primjerice, kad su preko Boyda, koji se okušao udarcem glavom, pokazali da mogu zaprijetiti.</p>
<p> Mirisalo je na pogodak »vatrenih« i u 13. minuti, kad je Bokšić zamalo zakasnio nakon Šarićevog dodavanja, kojeg je prethodno izvrsno proigrao Prosinečki. Ipak, ono što se moralo desiti s obzirom na zbivanja na travnjaku, desilo se malo potom, u 16. minuti. Soldo je iz dubine precizno poslao loptu između škotskih braniča Elliotta i Weira, među njih se poput tenka zabio Bokšić, smirio loptu, izmaknuo svojim čuvarima i onda sigurnim udarcem matirao škotskog vratara.</p>
<p> Nastavili su hrvatski nogometaši istim tempom, ali su se Škoti pomalo oslobodili i u 23. minuti tražili 11-erac, signalizirajući sucu da je Hendry nepravilno zaustavljen. Škoti su nakon toga sve češće, a netipično za otočki nogomet, loptu spustili na zemlju i prodirali uglavnom preko desne strane, tamo gdje im se činilo najmekše. Trud im se isplatio, i to u 24. minuti, kad baš nije mirisalo na izjednačenje. Cameron je sasvim na lijevoj strani pao i činilo se da ostaje bez lopte. Njegov ga je čuvar Štimac neodlučno promatrao, ali sićušni Škot se naglo podigao, oteo loptu, precizno ubacio pred vrata gdje je Gallacher, potpuno sam (?) loptu bez teškoća sproveo u mrežu.</p>
<p> Dvije minute kasnije Soldo je jedva raščistio jednu tešku situaciju, a do odlaska na odmor upisali smo još jednu zanimljivu akciju, kad su domaći tražili jedanaesterac, jer je Niko Kovač smatrao da je bio nepropisno zaustavljen.</p>
<p>Vidjelo se krajem prvog dijela da Jarni vrlo teško trči, pa je odmah početkom nastavka zamijenjen Živkovićem. Bišćan je ušao umjesto Solde koji je bio »zakrpan« za ovu utakmicu, ali očigledno ne za cijelu. </p>
<p>Igra je, što su minute više odmicale, postala otvorenija i borbenija. Škoti su shvatili da mogu nešto ušićariti, pa su, nakon što su se početkom nastavka dva puta vrlo dobro obranili, zakoračili s mnogo više odlučnosti prema Pavloviću. Prije toga Bokšić je bio u dobroj šansi, ali mu se Hendry padom u noge ispriječio na putu.</p>
<p>Nešto kasnije Živković je »škarama« vrlo dobro pucao, ali je vratar obranio. U 56. minuti može se s pravom reći da je sreća spasila hrvatske nogometaše. Nakon nabačene lopte s desne strane visoki Hendry, »sam kao duh«, predugo je glavom ciljao a da bi točno pogodio.</p>
<p> Četiri minute kasnije loptu smo već vidjeli u mreži Škota. No, izvrstan udarac Prosinečkog sa 20-ak metara odveo je loptu u - vratnicu. U istoj minuti izbornik Škota Craig Brown, zbog pretemperamentnog pričanja, bio je otjeran na tribine i možeš reći da u tom razdoblju i jedan i drugi sastav je stavio sve na kartu napada. Tako je u 70. minuti sreća spasila Pavlovića kad je Hutchinson na jednu povratnu loptu natrčao kao tenk, opalio sa 16 metara, ali je lopta za koji milimetar prohujala pored vratiju. Mogao je šest minuta prije kraja Vugrinec nešto učiniti u izglednoj šansi, ali nije, pa je ovaj, u cijelosti ravnopravni dvoboj, završio bez pobjednika.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>HRVATSKA - ŠKOTSKA 1-1 (1-1)</p>
<p>HRVATSKA: Pavlović 6.5 - Štimac 6; R. Kovač 6, Šimić 6.5 - Šarić 6, Prosinečki 7, Soldo 6 (od 46. Bišćan 6), N. Kovač 6, Jarni 6 (od 46. Živković 6) - Bokšić 7 (od 75. Vugrinec -), Balaban 6.5</p>
<p>ŠKOTSKA: Sullivan 6.5 - Elliott 6.5; Hendry 6, Weir 6.5 - Boyd 6.5, Hutchinson 6, Brley 6, Cameron 6.5, Naysmith 6 - Gallacher 6.5, Johnson 6 (od 46. Dickov 6, od 90. Holt-)</p>
<p>SUDAC: Veissiere (Francuska) 7. GLEDATELJA: 20.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bokšić (16.), 1-1 Gallacher (24)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Dickov, Hutchinson</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Alen BOKŠIĆ </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Charlton protiv stranaca, Jacquet odbio Engleze</p>
<p>LONDON, 10. listopada</p>
<p> - Engleska nogometna javnost podijelila se oko imena novog izbornika nogometne reprezentacije. Dok jedni smatraju kako je došlo vrijeme da se izbornička uloga povjeri provjerenom strancu, mnogi i dalje žele domaćeg stručnjaka na mjestu koje je »engleski ponos«.</p>
<p>- Englesku reprezentaciju mora voditi Englez, nije mi jasno kako vodstvo nogometnog saveza (FA) može razmišljati o strancu, kazao je proslavljeni Bobby Charlton koji je odigrao 106 utakmica u engleskom dresu, te sudjelovao u osvajanju naslova svjetskih prvaka 1966. godine.</p>
<p>- Bio bi to udarac na nacionalni ponos, dodao je razočarani Sir Charlton.</p>
<p>I dok Charlton jadikuje, vodstvo FA je obavilo prve razgovore. Na listi želja bio je bivši francuski izbornik Aime Jacquet kojem je naslov svjetskog prvaka s »trikolorima« dovoljna preporuka. No, Jacquet ne želi »preko kanala«.</p>
<p>- Nemam namjeru preuzeti englesku reprezentaciju. Zadovoljan sam poslom u francuskom nogometu, veli Jacquet.</p>
<p>U brojnim kombinacijama pojavilo se i ime Marcella Lippia. Bivši strateg Juventusa i Intera bio je oduševljen vijestima sa »Otoka«.</p>
<p>- Nazvali su me neki prijatelji i kazali da sam i ja u kombinacijama za engleskog izbornika. Ponosan sam što sam kandidat za tako prestižnu poziciju, izjavio je Lippi.</p>
<p>Na londonskim kladionicama najbolje stoji bivši izbornik Terry Venables, a nakon njega slijede Aime Jacquet, Arsene Wenger, Howard Wilkinson, John Gregory, Bryon Robson, Peter Reid, Marcello Lippi, Alex Ferguson... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Štakori protiv Pešalova!</p>
<p>Naša dvorana je u užasnom stanju, nema treninga da jedan dio vremena ne potrošimo u lovu na štakore, kaže Boško Čavka trener zlatnog hrvatskog olimpijca Nikolaja Pešalova</p>
<p>SPLIT, 11. listopada</p>
<p> - Boško Čavka, izbornik hrvatkih dizača utega, pokretač projekta zlatne olimpijske medalje Nikolaja Pešalova, ne uživa u postolimpijskim danima slave, već ih koristi kako bi, zahvaljujući zanimanju javnosti, promovirao dizanje utega. Dizanje je uteklo iz sportske marginalizacije zahvaljujući Bugarinu Pešalovu, pa je za daljnji pomak naprijed potrebno riješiti stambeno pitanje hrvatskom olimpioniku, a poglavarstvo Grada Splita se angažiralo, pa je Čavka optimistički kazao:</p>
<p>- Pregovarali smo s Gradom, postoji dobra volja odgovornih ljudi i ima načina za riješiti stambeno pitanje Pešalovu. Interes je i Grada i Hrvatske da on svoju sportsku, a kasnije i trenersku karijeru nastavi ovdje. Ne vidim razloga da se ne pronađe način rješavanja ostanka Pešalova u Splitu. Uvjeren sam da će gradonačelnik Ivica Škarić učiniti sve da nam pomogne. Bili smo kod župana Brnimira Lukšića, koji je Pešalova nagradio sa dvadeset tisuća kuna. Očekujem da nas primi premijer Ivica Račan i da izvrši svoje obećanje glede nagrada.</p>
<p> Čavka je uložio veliki trud u pomicanju dizanja utega s mrtve točke, dvije godine potrošio je na iznalaženje načina plaćanja odštete Bugarskom dizačkom savezu, a sada želi zlato iskoristiti u omasovljenju dizačkog sporta.</p>
<p>- Nenaviknuti smo na ovoliko pisanje o nama, sve je više zainteresiranih za treniranje. Nadam se da će nam dodatno koristiti Europsko juniorsko prvenstvo, koje se od srijede do nedjelje održava u Kraljevici. Stoga smo krenuli u otvaranje škole dizanja utega, ali prije bilo kakvih akcija moramo popraviti dvoranu. U užasnom je stanju. Nema treninga da jedan dio vremena ne potrošimo u lovu na štakore. Obećana su neka sredstva i smo mi krenuli u popravke, jer dvorana nije imala osnovne uvjete za treniranje, ističe Čavka.</p>
<p> No, uteg svakog razgovora o dizačima pretegne prema Pešalovu, pa nam je Čavka približio želje dizačke obitelji:</p>
<p>- Pešalova ćemo zaposliti kao trenera reprezentacije, ali meni nije cilj da koristi imamo samo mi u Splitu. Neka ide u Zagreb, Osijek, Rijeku i neka im pomogne znanjem. Čak štoviše, mislim da koristi mogu imati i u drugim sportovima, samo ako ih zanima... Premda sam uvjeren da će Pešalov donijeti još brdo medalja za Hrvatsku i da će nas razveseliti i u Ateni za četiri godine. Nastavit ćemo suradnju s Bugarima, dovest ćemo i Jotu Joteva, dvostrukog vice prvaka OI. Eto, u njega je prošla tri mjeseca boravio Atila Šebešćan i osjeti bugarski način treninga.</p>
<p> Čavka je kondicijski trener Gorana Ivaniševića, a proslavljeni tenisač je predsjednik Dizačkog saveza. U ove predizborne dane za predsjednika HOO mnogi su isticali Ivaniševića kao kandidata za vodećeg čovjeka sporta. Čavka je kazao: </p>
<p>- Ivanišević je naš dobročinitelj i fantastična sportska ličnost. Presretni smo što nađe vremena za nas i mislim da će vrlo brzo on postati predsjednik HOO, ali će i sigurno još neko vrijeme igrati tenis. Ivanišević je sportska institucija i ne vidim tko bi bio bolji izbor od njega. Siguran sam kada istakne kandidaturu da će i pobijediti.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Idu li »zagrebaši« u Split?</p>
<p>ZAGREB. 11. listopada</p>
<p> - U rukometnom klubu Badel 1862 Zagreb ništa nova, a ponajmanje dobrih vijesti. Naime, Uprava Zagreba se nadala kako će prikupiti novac za barem jednu plaću do srijede, no u srijedu se nije zbilo baš ništa. Sljedeći je rok četvrtak, no malo tko vjeruje da će novac i tada dospjeti. Tako bi se moglo dogoditi da rukometaši Zagreba i ne otputuju u Split, na subotnji dvoboj 6. prvenstvenog kola protiv Brodomerkura.</p>
<p>- Vidjet ćemo što ćemo napraviti. Spremni smo na sve, ako treba i klečat ćemo i moliti. Ako se do petka ništa ne riješi s novcem, dogovorit ćemo s igračima kako dalje. Ipak, nadam se da će igrači ipak ići u Split, rekao je direktor kluba Bartol Kaleb. </p>
<p>U utorak navečer Zagrebački je sportski savez odbio molbu Badela da mu bude jamac za dobivanje novca.</p>
<p>- Svatko ima pravo na svoje mišljenje, tako i oni. Ali, smješno je da imaju novca za sve i svašta, ali ne i za pomoć nama, žestio se Kaleb. </p>
<p>Treneru kluba Linu Červaru je možda najteže u svemu tome. Ima momčad, doduše nekompletnu, ali momčad koja ima potencijala i koja bi mogla daleko stići. Međutim, sve mu je teže raditi:</p>
<p>- Znao sam da je teško, ali ni u snu nisam mislio da će biti ovako teško. Zagreb je veliki klub i nisam vjerovao da bi mu se to moglo dogoditi. Nadam se samo da će se sve to što prije riješiti kako bih mogao u miru raditi sa svojom momčadi. Jer, zasad sam zadovoljan i igračima i njihovom igrom, govorio je Červar. </p>
<p>Kad je riječ o novcu, zainteresiranih sponzora ima, spominju se četiri inozemne tvrtke, no dok se situacija s glavnim sponzorom ne riješi (a taj je spor predan Trgovačkom sudu), dogovora s novim sponzorima ne može biti. »Zagrebaši« su i dalje na čekanju... (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Upravni odbor prolongirao »slučaj Matutinović«</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog vaterpolskog saveza na sjednici u srijedu ipak nije donio konačnu odluku vezanu uz »slučaj Matutinović«.</p>
<p> Očekivalo se, naime, kako će se UO očitovati o eventualnom poništenju, ili barem smanjenju, suspenzije Draganu Matutinoviću, treneru POŠK-a. Matutinović, naime, ima 10-mjesečnu zabranu obavljanja ovoga posla, što je posljedica njegovog žestokog verbalnog ispada nakon prve utakmice finala doigravanja za naslov prvaka Hrvatske prošle sezone u kojoj su Jug i POŠK (tada pod imenom Splitska banka) odigrali neodlučeno, 9-9. Matutinović je tada javno optužio suce za korupciju, nakon čega mu je HVS »brzopotezno« dodijelio suspenziju u trajanju deset mjeseci.</p>
<p> U svakom slučaju konačna odluka UO-a prolongirana je do sljedeće sjednice, čiji termin još uvijek nije definiran. No, gotovo je sigurno da će se UO sastati prije početka nove prvenstvene sezone, koja će startati 11. studenoga.</p>
<p> Članovi UO za sljedeću sjednicu očekuju mišljenje vodstva POŠK-a o cijelom slučaju, a također žele i obrazloženje kazne prvostupanjskog i drugostupanjskog organa Disciplinskog suda. Uz sve to, UO traži da mu Ured HVS-a dostavi fotokopije svih Matutinovićevih izjava u tisku.</p>
<p> Zanimljivo je, međutim, da je Matutinoviću suspenzija doidijeljena sistemom »automatizma«, a da pritom nitko nije tragao za istinitošću njegove tvrdnje. Međutim, postavlja se pitanje ima li hrvatski vaterpolo na »lageru« baš toliko kvalitetnih trenera da bi se s njima mogao tako drastično i principijelno obračunavati. Dojam je da bi obostrana tolerancija mogla isfiltrirati rješenje, koje bi zadovoljilo obje strane. Ne bi li financijska kazna u ovome slučaju bila primjerenija od dugotrajne suspenzije?</p>
<p> Jedan od POŠK-ovih čelnika, Ante Bušić, vrklo je razočaran odlukom HVS-a o prolongiranju rješenja »slučaja Matutinović«.</p>
<p> - U ovim trenucima ruke su vezane i nama i Matutinoviću. Propast će nam cijela sezona...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U prvom kolu Solaris - POŠK</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U srijedu su konačno otklonjene i posljednje dvojbe oko toga hoće li Prvu hrvatsku vaterpolsku ligu činiti 10 ili 11 klubova. Odgovor je upravo onakakav kakvog je javnost i očekivala, a to znači - liga od 10 klubova.</p>
<p> Na sjednici su, ujedno, definirani parovi i raspored utakmica u nadolazećoj sezoni. Tako će se u prvom kolu, 11. studenoga, sastati Mornar- Jug, Kvarner - Medveščak, Solaris - POŠK, Jadran - Primorje, te Mladost - Dubrovnik.</p>
<p> U domaćem Kup-natjecanju klubovi su podijeljeni u dvije skupine. U prvoj su Primorje, Kvarner, Dubrovnik i Solaris, a u drugoj Mladost, Medveščak, Mornar i Jadran. Prve tri momčadi iz svake skupine plasirat će se u četvrtfinale, gdje će im se priključiti Jug i POŠK, koji su izravno izborili plasman u ovu fazu natjecanja. (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Splitu započeo Comen Cup</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Šest momčadi, Triglav iz Slovenije, belgijski Posejdon, Strasbourg iz Francuske, reprezentacija Egipta, te splitski Mornar Brodospas i Universo iz talijanske Bologne u utorak navečer odigrali su prve utakmice Comen Cupa, bivšeg Mediteranskog kupa u vaterpolu. Izvan konkurencije igraju prvak Egipta Al Ahly i Jadran iz Splita dok je Crvena zvezda iz Beograda zbog građanskih nemira u Jugoslaviji odustala. U prvom kolu igrali su na plivalištu na Poljudu Trogir - Posejdon 20-2, Strasbourg - Egipat 12-7. Izvan konkurencije igrali su Mornar Brodospas - Al Ahly 10-1, Jadran - Universo 5-3. Turnir se igra do nedjelje, a naslov brani Triglav kojeg trenira donedavni »mladostaš« Ozren Bonačić, a prvi im je igrač Franko Antunović. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Iva Majoli dobro krenula</p>
<p>POITIERS, 11. listopada</p>
<p> - Iva Majoli, nekadašnja pobjednica »French Opena« u Roland Garrosu a danas tek 150. tenisačica s WTA-liste, dobro je krenula na »challengeru« koji se za 75.000 dolara igra u francuskom Poitiersu. U 1. kolu je sa 7-6 (7), 6-1 svladala Njemicu Magdalenu Kucerovu, u susretu u kojem je odlučujući trenutak bio u »tie-breaku«, kad je pri rezultatu 5-6 spasila spasila set-loptu. Istina, Majoli je do pobjede mogla stići daleko lakše, jer je u prvom setu vodila 5-2.</p>
<p>U 2. kolu Majoli će se sastati sa Čehijnom Sandrom Kleinovom, 84. na ovotjednoj rang-listi. Inače, Majoli je zbog preniskog renkinga dobila pozivnicu za glavni turnir, baš kao što će to biti slučaj i idućeg tjedna u Linzu, na tamošnjem WTA Tour turniru. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Australian Open izjednačio nagrade tenisača i tenisačica</p>
<p>MELBOURNE, 11. listopada</p>
<p> - Tenisači i tenisačice podijelit će jednake novčane nagrade na idućem izdanju Grand Slam turnira - Australia Open. </p>
<p>Nagradni fond turnira u Melbourneu iznosi 12.86 milijuna australskih dolara (7.35 američkih dolara), što je skoro 12 posto više od prošlogodišnjeg izdanja. Slavljenici u muškoj i ženskoj konkurenciji dobit će po 830.500 australskih dolara, što je porast od 10 posto kod tenisača i čak 15.8 posto kod tenisačica. </p>
<p>- Trenutno se nalazimo u dobroj financijskoj situaciji, pa možemo povećati novčane nagrade, naglasio je Geogg Pollard, jedan od vodećih ljudi prvog Grand Slam turnira sezone, te predsjednik australskog teniskog saveza.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kramnik prvi došao do prednosti</p>
<p>LONDON </p>
<p> - U drugoj partiji dvoboja za naslov svjetskog šahovskog prvaka po verziji PCA Vladimir Kramnik je sa bijelim figurama svladao branitelja naslova Garija Kasparova te tako poveo sa 1,5-0,5 u meču u kojemu za pobjedu treba sakupiti 8,5 bodova.</p>
<p>Kasparov se odlučio za jednu varijantu Grünfeldove obrane, ali njegova žrtva pješaka nije se pokazala kao dobro rješenje, te je u završnicu Kramnik ušao sa pješakom viška što je branitelja naslova primoralo na predaju u 40. potezu.</p>
<p>Kramnik - Kasparov</p>
<p>(Grünfeldova obrana)</p>
<p>1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 d5 4. cd5 Sd5 5. e4 Sc3 6. bc3 Lg7 7. Sf3 c5 8. Le3 Da5 9. Dd2 Lg4 10. Tb1 a6 11. Tb7 Lf3 12. gf3 Sc6 13. Lc4 0-0 14. 0-0 cd4 15. cd4 Ld4 16. Ld5 Lc3 17. Dc1 Sd4 18. Ld4 Ld4 19. Te7 Ta7 20. Ta7 La7 21. f4 Dd8 22. Dc3 Lb8 23. Df3 Dh4 24. e5 g5 25. Te1 Df4 26. Df4 gf4 27. e6 fe6 28. Te6 Kg7 29. Ta6 </p>
<p>...Tf5 30. Le4 Te5 31. f3 Te7 32. a4 Ta7 33. Tb6 Le5 34. Tb4 Td7 35. Kg2 Td2+ 36. Kh3 h5 37. Tb5 Kf6 38. a5 Ta2 39. Tb6+ Ke7 40. Ld5 - 1-0.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Umirovljeni generali: »Mediji histeriziraju«</p>
<p>Dolazak umirovljenih generala Hrvatske vojske Gotovine, Basarca, Domazeta, Čermaka... (nisu primijećeni Damir Krstičević i Nojko Marinović) u podnožje maksimirskog stadiona, na kojemu su, kao posebni gosti igrača, bili nazočni nogometnoj utakmici reprezentacija Hrvatske i Škotske, nalikovao je na hollywoodski spektakl. Dobro raspoložene, ležernog ponašanja, dočekao ih je velik broj fotoreportera kojima su, pak, spremno pozirali. </p>
<p>- Mediji nepotrebno histeriziraju. Nogometaši su s druge strane potpuno pravilno shvatili cijelu situaciju. Nakon svega, kad su nam i službeno uručili poziv za utakmicu, naša je obveza bila pojaviti se ovdje i svojim navijanjem odužiti se za potporu koju su nam pružili«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Ante Gotovina.</p>
<p>Malo poslije njih pristigao je i Janko Bobetko, vidno lošega zdravstvenoga stanja, s kojim su se u društvu svi zajedno uputili u za njih predviđenu počasnu ložu maksimirskog stadiona. Bobetko nije davao nikakve izjave.</p>
<p>No, premda je državni protokol dan ranije otkazao sve ulaznice namijenjene najvišim državnim službenicima - predsjedniku, premijeru i ministrima - na utakmicu je ipak došao potpredsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić.</p>
<p>- Mene momci mogu naučiti nogometu ali ne i podučiti hrvatstvu, rekao je Kramarić u razgovoru za Vjesnik, pojasnivši svoj dolazak »isključivo kao navijački potez«. - Uostalom, već sam javno reagirao na njihovo potpisivanje peticije. A to što sam ovdje, pa zar nemam pravo imati svoju privatnost?, rekao je Kramarić. </p>
<p>Ako bi zanemarili gomilu bljeskalica koje su dočekale dolazak generala ili, skoro neupadljiv, boravak Zlatka Kramarića, teško bi se moglo i zamisliti da je utakmica Hrvatske i Škotske, »određivala o sudbini Hrvatske«, kako su neki proricali. </p>
<p>Na samome stadionu ozračje je bilo isključivo navijačko. Osim zvižduka usmjerenih na račun izbornika Blaževića, igrači su redom bili dočekani pljeskom. U Maksimiru je, unatoč svemu i svima, u srijedu navečer pobijedio - nogomet. Jedino ako se zvižduk i skandiranje »Ćiro odlazi«, na kraju utakmice ne shvati kao »komunistička zavjera protiv hrvatskog izbornika«. (Ž. Garmaz)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Blažević: Igrači su uz mene, ja uz njih</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Hrvatski izbornik Miroslav Blažević pred novinarima pisanih medija prepričao je svoj nimalo ugodni razgovor s televizijskim kolegama. Oni su ga uporno nagovarali na ostavku, a on je smireno to trpio, nije želio pognuti glavu, ali je podnosio izrečene kritike. Potom je na službenoj konferenciji za novinare rekao i slijedeće:</p>
<p>- Došlo je do kunfuzije u svlačionici, budući da su vaši kolege i Darija Šimića upitali trebam li ja dati ostavku? No, nitko od igrača nije se složio s tv-reporterima, štoviše, smatraju da bi to bilo apsurdno. Uostalom, igrači su uvjereni da su odigrali dobru utakmicu, sretni su zbog publike koja ih je fantastično bodrila, jasno je da su tužni što smo izgubili dva boda. Međutim, iako su Škoti zasluženo, zahvaljujući svome velikom srcu, dohvatili bod, još ništa nije gotovo! Pred nama su utakmice protiv »autsajdera« Latvije i San Marina, nakon tih dvoboja imat ćemo osam bodova i neće više biti pogled na ljestvicu ovako ružan kao što je sad.</p>
<p>• Jeste li sposobni uspješno odraditi ove kvalifikacije?</p>
<p>- Čovjeku je uvijek teško govoriti o sebi. Ali, koliko god bilo neukusno, vjerujem da sam to u stanju i nadam se da ću odvesti Hrvatsku na SP. Kad se mijenja trenera ili izbornika uvijek postoji jedan pokazatelj, a to je ima li trener kontrolu u svlačionici. Kad svlačionica ne sluša, onda je vrijeme rastanka. A to sad sigurno nije slučaj i igrači su uz mene, ja uz njih. Činjenica jest da mi protiv Škota nismo imali sreće, a vrlo se dobro zna da je dosad sreća bila moj adut! I stoga bi doista mogao doći na moje mjesto netko tko ima više sreće! Samo, tko je taj? Ovo je vrlo zanimljiva tema, dodao je uz dobro znani osmijeh Blažević.</p>
<p>Potom je govorio i o utakmici:</p>
<p>- Nevjerojatno je kako ona lopta Roberta Prosinečkog nije ušla u mrežu! Prema svim zakonima fizike jednostavno je morala ući unutra, a izašla je van. Svojim igračima nemam što zamjeriti na borbenosti, međutim, Bišćanov i Šarićev učinak bio je ispod mog očekivanja. Bišćanu sam stalno s klupe vikao »idi, probij«, zato sam ga i uveo, a on to nije ni jednom učinio. Bili smo hendikepirani ozljedama Jarnija i Solde, sebi ništa ne zamjeram jer sam povukao jedine moguće poteze koje sam imao na raspoložbi, a šteta je što Balaban i Bokšić nisu više otvarali prostor, jer bi onda od iznimno raspoloženog Prosinečkog dobili znatno više lopti. Mi više nemamo pravo na kiks...</p>
<p>• Je li na igrače možda negativno utjecala afera oko potpisivanja peticije?</p>
<p>- Ne, bilo je baš suprotno! Jer, moji su nogometaši bili i dodatno angažirani, zdušno su se borili, jer su znali da će se neke pogreške, ako ih je uopće i bilo, još više potencirati tom aferom, pričao je Blažević. </p>
<p>Škotski izbornik, Craig Brown nije skidao zadovoljni osmijeh s lica. Međutim, unatoč veselom bodu, škotske novinare najprije je zanimalo zbog čega je Brown morao napustiti klupu.</p>
<p>- Ne znam, stvarno ne znam. Bio je dosuđen još jedan u nizu slobodnih udaraca za Hrvatsku, ja sam se zbog toga naljutio, ali nisam sucu ništa ružno rekao. Uostalom, i Ćiro Blažević je stalno vikao i gestikulirao, pa ga sudac nije potjerao. A nigdje nisam vodio momčad s klupe koja je tako blizu terenu kao u Maksimiru, možda je i to utjecalo na suca. Uglavnom, ponosan sam na svoju momčad, a ja se pomalo sramim sebe, nadam se da ćete mi oprostiti i da taj moj neugodni incident možemo zaboraviti, simpatično je pričao Brown i potom dodao:</p>
<p>- Zadovoljni smo bodom, međutim, ništa još nije gotovo. Hrvatska je vrlo dobra momčad, mi ćemo ih još ugostiti, pa iako smo dosada ostvarili cilj osvajanjem sedam bodova, vjerujte mi da je do kraja kvalifikacija doista još sve moguće. Definitivno još ništa nije gotovo, još je mnogo utakmica pred nama. </p>
<p>• Je li sad Belgija favorit skupine?</p>
<p>- Ne, Hrvatska, Belgija i Škotska i dalje su u istoj poziciji. Ništa još nije odlučeno, a prerano je za prognoze. Želio bih istaknuti vrlo sportski potez Davora Šukera koji je nakon utakmice ušao u našu svlačionicu i čestitao nam na bodu. Dodao bih i da je uvijek tanka nit između pobjede i poraza, a nas je sreća posebno dodirnula kod onog udarca Roberta Prosinečkog, koji je odigrao veliku utakmicu, rekao je Brown kojem je to bilo prvo isključenje u 14-godišnjoj izborničkoj karijeri.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Zadovoljni igrom, ne i rezultatom«</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Robert Prosinečki: - Mislim da smo dobro igrali, stvorili smo mnogo prilika, a Škoti su se podignuli kada smo se mi otvorili, kada smo krenuli na »sve ili ništa«. Stalno smo napadali, igrali smo tečno, lopta je uglavnom bila u našim nogama, a oni su u takvoj situaciji dolazili do kontri i polukontri. U svakom slučaju, zadovoljan sam rezultatom, ali ne i i grom. A, što se tiče one moje prilike, kada je lopta udarila u stativu... Ma, to je nevjerojatno - lopta udari u unutarnji dio stative i odbije se van!</p>
<p>Alen Bokšić: - Igrali smo dosta dobro. Istina, realizacija nije bila baš najbolja, ali sljedeći put će biti drugačije. Sada je bilo tako, drugi put će biti bolje. Škoti su čvrsta momčad i bit će nam glavni konkurenti u skupini, ispred Belgije...</p>
<p>Robert Jarni: - Bila je to vrlo teška utakmica, mislim da smo dobro igrali svih 90 minuta, stvorili smo četiri-pet izglednih prilika za pogodak. Sasvim bismo drugačije pričali o svemu ovome da je samo još jedna od tih lopti ušla u mrežu. Ipak, mislim da je ovo bila jedna od naših najboljih utakmica nakon Svjetskog prvenstva. Čini mi se da će naša nova utakmica, u Škotskoj, biti vrlo slična ovoj. Međutim, mi se tamo nećemo zatvoriti kao oni ovdje. Dapače, mislim da će nam u Škotskoj biti lakše igrati...</p>
<p>Davor Šuker: - Dečki su dali sve od sebe i nema im se što zamjeriti. Teren je bio težak... Škoti su igrali vrlo dobro. Moramo žaliti za propuštenim prilikama, mislim da je najbolja bila ona Vugrinčeva. No, što je tu je, on je sasvim sigurno htio najbolje i ne treba mu prigovarati. Sve u svemu, ono što smo mi Belgiji, to su Škoti nama - uzeli su bod ovdje, kao i mi Belgijancima. No, ne treba zaboraviti da Škoti još uvijek imaju utakmicu više od nas. Čujte, sportski je da ponekad utakmica završi i neodlučenim ishodom. Uostalom, i Škoti su imali dosta prilika... Zapravo, kad promislim, možda je neodlučeno i najpravednije. Teško mi je bilo gledati utakmicu s tribina. Kad ću se vratiti na teren? Mislim da ću pauzirati još tri-četiri tjedna i da ću tek onaj tjedan iza toga početi trenirati s klubom, ali ne stopostotnim intenzitetom. Mislim da će biti negdje oko 70 posto...</p>
<p>Dario Šimić: - Naravno da nismo zadovoljni s ovim rezultatom. Dobro smo krenuli, rano postignuli pogodak, ali to kasnije nismo znali iskoristiti. Kvalifikacije su tek počele i još ništa nije izgubljeno. A, što se tiče škotskog pogotka... Ostao sam između dvojice njihovih napadača, htio sam zatvoriti obojicu, na kraju nisam niti jednog. Možda je tu trebao ostati još netko kako bi ih pokrio, ali sad je gotovo. U sljedeće dvije utakmice moramo uzeti svih šest bodova.</p>
<p>Colin Hendry: - Osvojiti bod u Hrvatskoj stvarno je uspjeh, međutim mi se ovime ne zanosimo. Još uvijek ne smatramo da smo se plasirali u Koreju i Japan. Možda je sudac previdio 11-erac za nas, ali to se događa, uostalom igrali smo na gostujućem terenu. Razočaran sam zbog načina na koji smo primili pogodak, morali smo u toj situaciji bolje reagirati. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Predsjednik se ne bi htio miješati...</p>
<p>»Pustimo najprije da prođe utakmica sa Škotskom, a onda možemo razgovarati. Sad nemamo što«, rekao je Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, koji nije potpisao peticiju i uopće nije bio upoznat (?!) s tim da je nešto takvo reprezentativcima ponuđeno na potpis</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Zbrka i očekivana (oštra) politička reakcija nastala nakon što su hrvatski nogometni reprezentativci potpisali peticiju za zaštitu Domovinskog rata a da nisu zagledali u nimalo benigni tekst, nogometu sigurno ne može donijeti ništa dobra. Posebno u trenutku kad Hrvatski nogometni savez pokušava relevantne državne službe, pa i najviše državne političare, izmoliti da ublaže i omekšaju stav prema obavezama klubova koje se mjere stotinama milijuna maraka i prijete »zatvaranjem dućana«.</p>
<p>Dakako da u svemu ima i osobnih taktiziranja, što nije nimalo novo ni neobično. Ima i reakcija u stilu »ne bi se štel mešati«, a na takvu praksu nije imun ni Vlatko Markovićm, predsjednik HNS-a.</p>
<p>Najprije je, dan nakon što su Blažević i reprezentativci potpisali peticiju, bio »nedostupan« na mobilni telefon, ali i nevidljiv. Jedino što se moglo saznati je da nije potpisao peticiju i da uopće nije bio upoznat (?!) s tim da je nešto takvo reprezentativcima ponuđeno na potpis. Kao da je u zemlju propao.</p>
<p>Na dan utakmice, prvi čovjek hrvatskog nogometa ipak se morao pojaviti u javnosti. Ne samo zbog spomenute peticije i mogućih posljedica po sport kojemu je na čelu, nego i zbog protokola. Kakav je to, naime, predsjednik koji neće posjetiti mjesto gdje su smješteni igrači i biti makar na kratko uz njih? Na tomu smo i temeljili nadu da ćemo ipak dočekati Markovića i čuti komentar svega, kao i saznati strategiju prvih poteza koju Savez mora zacrtati kako bi mogao odgovoriti na neka »vruća« pitanje. Među ostalim, ima li i dalje politizacije i privatizacije u vrhu hrvatskog nogometa...</p>
<p>Marković se zaista u jednom trenutku pojavio u hotelu Interciontinental, bazi naših reprezentativaca. Razgovarao je sa svima, ali kad su mu se novinari približili, odbojno je rekao:</p>
<p>- Pustimo najprije da prođe utakmica sa Škotskom, a onda možemo razgovarati. Sad nemamo što.</p>
<p>Rekao i »sedmoj sili« pokazao - leđa. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Škotima su od piva draži samo engleski porazi</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Nekoliko je tisuća škotskih navijača zadnjih dana »okupiralo« hrvatsku metropolu, na veselje zagrebačkih ugostitelja. Ispili su, naime, hektolitre piva, pjesmom su uveseljavali Zagrepčane i divili su se ljepoti Zagrepčanki. Famozna »Tartan Army« (u slobodnom prijevodu »karirana vojska«) poznata je po dobroćudnosti, ti navijači nisu skloni izazivanjima incidenata pa su dragi gosti gdje god se pojave.</p>
<p>Bilo je tako i u Hrvatskoj, a osim Zagreba upoznali su i Koprivnicu, gdje su bodrili svoje mlade reprezentativce. No, unatoč 1-3 porazu škotske vrste, njihovi su navijači na kraju gromko pljeskali i glasno pjevali, ispijajući pivo zajedno s hrvatskim navijačima...</p>
<p>Mnogi su se Hrvati pitali nose li Škoti donje rublje ispod kilta? Odgovor su u nekim zagrebačkim ugostiteljskim objektima dobili u najplastičnijem obliku, nakon nekoliko piva Škoti su pokazivali da kilt i donje rublje jednostavno ne idu jedno s drugim. A tradicionalna priča o škrtosti, koja se veže uz Škote? Zagrebački su ugostitelji dobili posve drugi dojam, a u razgovoru s nekim veselim Škotima, dobili smo ovaj odgovor: - Tu priču o našoj škrtosti plasirali su Englezi! A o njihovoj bi se škrtosti zapravo mogle napisati knjige... </p>
<p>Teško je opisati animozitet Engleza i Škota. Uostalom, subotnji 0-1 poraz Engleza protiv Nijemaca na Wembleyu ovih je nekoliko dana Škotima u Zagrebu bio sjajna zgoda za »još jednu rundu«, za pogrdne pjesme o Englezima i njihovim nogometašima (posebno o Davidu Beckhamu). A sve na veselje zagrebačkih ugostitelja... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Uz bodove za Hrvatsku, Mikić najveći dobitak</p>
<p>Mladi nogometni reprezentativci Hrvatske pobijedili su Škotsku 3-1 (1-1) u kvalifikacijama za EP / Koprivnica se organizacijom susreta odmah kandidirala za iduću međunarodnu utakmicu / Škotski navijači oduševili korektnošću</p>
<p>KOPRIVNICA, 11. listopada</p>
<p> - Igra, i 3-1 (1-1) pobjeda, kakvu su predveli mladi hrvatski nogometni reprezentativci protiv Škotske, na koprivničkom Gradskom stadionu pred oko 4000 gledatelja, nagrada je za 11-godišnji trud izbornika Martina Novoselca i trenera Ivice Grnje. Teško da će im netko moći podariti nešto bolje.</p>
<p>Takav nogomet u Koprivnici još nije viđen. I to ne zato što su Škoti bili slaba momčad, već Škotima unatoč i zahvaljujući njima. Mladi su reprezentativci šest dana živjeli u Koprivnici i za Koprivnicu, a mnogobrojni obožavatelji i obični građani, a osobito gledatelji, disali su s mladima. Ta pristojno odgojena i nogometu dobro naučena mlada generacija znala je cijeniti sve što su joj pripreme u Podravini omogućile. Obećavali su da će se odužiti gledateljima. I jesu. Ali i gledatelji njima. Cijeli je stadion bio jedno.</p>
<p>Gledajući čisto nogometno, treba reći da je, bez pripremne utakmice, uigravanje bilo čudesno brzo. Na treninzima se igralo oštro, često su liječnik i fizioterapeut morali ulaziti u igralište. A na utakmici, kvalifikacijskog za EP, dečkima je trebalo samo 35 minuta da se »nađu«. Netko je pridodao više, a netko koliko je mogao. Očito je da je zadnji red bio impresioniran, ali nitko Neretljaku, Mijatoviću i Miladinu, dakako i Mariću, ne može poreći talent, bez obzira što su možda dobili i pola ocjene manje nego što bi se nakon 3-1 pobjede očekivalo.</p>
<p>Posao u obrani bio je težak, jer Škoti dolaze iz najboljih otočnih klubova, a od početka su zaprijetili s nekoliko prodora, udaraca, vratnicom. Jaki su bili i u skoku, borili su se na svakom dijelu terena. Mnogi su očekivali da će se igrati nabacivanjem lopti s jednog kraja igrališta na drugi. No, ovo je bio definitivno novi škotski, a ne ono što smo nazivali tipičnim engleskim nogometom. Čak je i iskustvo bilo na strani Škota. </p>
<p>Što je bilo na strani mladih Hrvata? Da ne bi sve ostalo na pričama o zajedništvu, ponosu, duhu, mora se reći da Hrvati imaju apsolutnu pojedinačnu tehničku nadmoć, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> razmišljanja i lucidnost da se u pravom trenutku povuče pravi potez. Da, imaju i nogometno zajedništvo, nesebičnost. Ivanu Bošnjaku, primjerice, mogao bi pripasti trofej fair play za asistenciju kod trećeg Mikićeva gola. Jurica Vranješ je mozak momčadi, čovjek koji igra posvuda, koji dodaje i vrškom i petom, glavom, mozgom ponajviše. Vranješ igra kapetanski, a i u reprezentaciji nosi najcjenjeniji nogometaški broj, 10. Šerić je u susret unio i zadnju kap znoja, strašno je želio pobjedu, strašno je htio i bio uvjeren u nju. Bez Sabolčkog ne bismo mogli ni zamisliti reprezentaciju. Olić je za mnoge možda bio otkriće, mnogi su pitali »tko je taj mali«. Više se neće morati pitati. Ivica Banović je prije utakmice rekao da voli igrati prema naprijed, da voli driblati, ali da mu nije teško raditi ni obrambene zadatke. Da, baš sve to je i uradio. »Najbezobrazniji« u izjavama i samouvjerenosti bio je Mihael Mikić, koji se zahvaljujući Novoselcu našao na pravom mjestu i pokazao tko je on. Nije to samo »mali« za ulazak u 75. minuti, već živa napast, igrač koji stvara raspoloženje na terenu i među gledateljima. Takav je Mikić sretna zvijezda svoga kluba i reprezentacije.</p>
<p>Škotski su navijači došli, njih stotinjak, u Koprivnicu vlakom, a od kolodvora do središta grada i stadiona pratile su ih »jake snage MUP-a«. Tko god se, međutim, bojao škotskih navijača, imao je krivo. Kakve li srdačnosti i uljuđenosti, kakav sportski pristup nogometnoj zabavi. »Vjerujte nam, tako kulturne i fine navijače još nismo vidjeli. Svaka im čast. Kad ih usporedim s nekim našim grupama...«, rekao nam je jedan koprivnički policajac. Nakon utakmice, na pozdrave navijača nazdravljali su i klicali - Hrvatskoj! Da nismo vidjeli, ne bismo vjerovali.</p>
<p>Koprivnica se organizacijom susreta (grad, županija, Slaven Belupo, nogometni savez, Podravka) odmah kandidirala za iduću međunarodnu utakmicu. Mladi sigurno ne bi imali ništa protiv da sve igraju i u Koprivnici. Ova je utakmica pomogla i da se završe neki radovi oko i na samom stadionu. Komfor gledatelja i novinara bio je vrhunski. Ocjene za organizaciju moraju biti visoke. I izbornik Martin Novoselac je rekao: »Posebno mi je drago zbog publike koja je igrala s nama. Ovakve utakmice vode gledatelja na stadion«.</p>
<p>U sve se to mogla uvjeriti i brojna delegacija HNS-a, Škotskog nogometnog saveza, veleposlanstva Velike Britanije i niz predstavnika iz više europskih država. Nakon povoljnih ocjena nastupa Slavena Belupa u Intertoto kupu, evo još poena za hrvatski nogomet. (Ivo Čičin-Mašansker)</p>
<p>• Hrvatska - Škotska 3-1</p>
<p>KOPRIVNICA - Gradski stadion</p>
<p>HRVATSKA - ŠKOTSKA 3-1 (1-1)</p>
<p>HRVATSKA: Marić 6, Sabolčki 6,5, Šerić 7, Miladin 6, Mijatović 6, Neretljak 6, Mikić 8,5 (od 88. Lovrek -), Banović 7 (od 90. Bilić -), Bošnjak 6,5, Vranješ 7,5, Olić 7 (od 76. Balatinac -).</p>
<p>ŠKOTSKA: Esson 5,5, Fraser 5, Commings 5, Wilkie 5, Caldwell 6, Doig 5,5 (od 80. Young -), Stewart 5,5, Easton 6, Miller 6,5 (od 68. Kyle -), Hughes 6 (od 68. Canero -), Notman 6,5.</p>
<p>SUDAC: Van Hunten (Nizozemska) 6,5. GLEDATELJA: 3000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Notman (36, 11m), 1-1 Mikić (38.), 2-1 Olić (58.), 3-1 Mikić (87.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Easton, Banović, Marić, Wilkie, Fraser, Olić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mihael MIKIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Brazil i dalje prvi, Hrvatska 17.</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Brazilska nogometna reprezentacija zadržala je vodeće mjesto na ljestvici Međunarodnog nogometnog saveza (Fifa). Brazilci su nakon trijumfa protiv Venezuele (6-0) u južnoameričkim nogometnim kvalifikacijama za SP 2002. godine povećali prednost pred drugoplasiranom Francuskom i sad imaju 822 boda, a Francuzi 21 bod manje. Treće je mjesto zadržala Argentina (764), a četvrta je Češka (753). Njemačka je pobjedom na Wembleyu napredovala za jednu poziciju i sada je osma, a Nizozemska je sa 10. došla na deveto mjesto.</p>
<p>Hrvatska je nogometna reprezentacija pala za dvije pozicije i sad je sa 665 bodova na 17. mjestu.</p>
<p>Poredak: 1. (1) Brazil 822, 2. (2) Francuska 801, 3. (3) Argentina 764, 4. (4) Češka 753, 5. (5) Španjolska 745, 6. (6) Italija 740, 7. (7) Portugal 726, 8. (9) Njemačka 719, 9. (10) Nizozemska 718, 10. (8) Jugoslavija 711, 11. (13) Meksiko 700, 12. (11) Norveška 692, 13. (11) Rumunjska 691, 14. (16) Paragvaj 689, 15. (14) Engleska 672, 16. (17) Kolumbija 668, 17. (15) HRVATSKA 665, 18. (19) SAD 648, 19. (20) Čile 642, 20. (18) Danska 639... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hajduk u Savez, Hajduk iz Saveza</p>
<p>Delegacija Hajduka upoznala čelništvo HNS-a s problemom suspenzije i plaćanja odštete za Bubala Osijeku / HNS je za petak sazvao izvanrednu sjednicu Izvršnog odbora, a Hajduk izvarednu Skupštinu kluba</p>
<p>SPLIT, 11. listopada</p>
<p> - Nema velikih pomaka nakon sastanka delegacije Hajduka s čelnicima Hrvatskog nogometnog saveza, predsjednikom Vlatkom Markovićem, Ivanom Laljkom i Antom Pavlovićem. No, na tom sastanku i nije mogao biti riješen problem Hajdukove suspenzije, jer Marković ne može odlučiti što i kako dalje, ali je sada upoznat sa situacijom.</p>
<p>Ipak, pritisnuti poteškoćama sa svih strana, i u Ilici su odlučili sazvati sjednicu Izvršnog odbora HNS-a za petak ujutro, na neki način ubrzano. No, bez obzira što će se dogoditi na sjednici, Splićani će, po svemu sudeći, za petak sazvati izvarednu Skupštinu kluba, jer su između čekića i nakovnja. Trebaju li platiti Osijeku za Bubala preko blokiranih računa (već je uplaćeno 200.000 maraka kao znak dobre volje, ali na redu je i druga od triju rata, 290.000 maraka), ili zbog suspenzije izgubiti subotnji dvoboj sa Šibenikom na Poljudu, bez borbe?</p>
<p>Na Poljudu predlažu moratorij na plaćanja, koji je već bio na snazi ali je ukinut, iako nisu pronađeni »novi« načini poslovanja klubova. Dakle, sve je gotovo isto kao i prije početka prvenstva. No, moratorij neće oduševiti službene osobe I. hrvatske lige.</p>
<p>Za četvrtak je zakazan sastanak čelnika Hajduka i Osijeka u Savezu, sastanak kojeg neki smatraju nepotrebnim. Tema će sigurno biti sporazum potpisan uz prijelaz Bubala, odnosno specifikacija (koliko je Osijek uložio u Bubala), koju je disciplinski sudac Udruženja prvoligaša Krešimir Vlajčević prihvatio kao valjanu. Splićani pak smatraju da je specifikacija nepotpuna, odnosno da nije dokumentirana uplatnicama banaka i ZAP-a. Kako sporazum Hajduka i Osijeka isključuje arbitražu, predmet je završio na Komisiji za žalbe. Naravno, jedno od rješenja je da Osječani pristanu pričekati još koji mjesec i tako svima olakšaju život. (R. Posinković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Kina podržava hrvatski stav o sukcesiji </p>
<p>PEKING, 11. listopada </p>
<p> - Predsjednik Kineskog narodnog parlamenta Li Peng primio je u srijedu u Pekingu izaslanstvo Hrvatskog državnog sabora na čelu s potpredsjednikom Zdravkom Tomcem, priopćeno je iz Sabora. Istaknuvši veliko zadovoljstvo razvojem bilateralne suradnje, Tomac je skrenuo pozornost na to da je potrebno proširiti gospodarsku suradnju i razumijevanje NR Kine, kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, za pravedno rješavanje sukcesije između država koje su nastale nakon raspada SFRJ.</p>
<p> Li Peng rekao je da kineska vlada želi još snažnije razvijati svoje odnose s Republikom Hrvatskom u svim podružjima, a posebno u gospodarstvu. Mi u NR Kini doživljavamo Republiku Hrvatsku kao važnu zemlju i čimbenike mira i stabilnosti u toj regiji, istaknuo je predsjednik kineskog parlamenta. Li Peng je zatim rekao kako NR Kina ima puno razumijevanja za hrvatska stajališta u svezi sa sukcesijom, dodavši da to pitanje treba riješiti na pravedan način i uvažavajući interese svih država. U tom kontekstu NR Kina ima jednak stav prema svim državama koje su nastale nakon raspada SFRJ. Tomac se sastao i sa zamjenikom kineskog ministra vanjskih poslova Yangom Wenchangom, zamjenikom predsjednika kineskog parlamenta Jiangom Chumyunom i predsjednikom Društva kinesko-hrvatskog prijateljstva u parlamentu Fanom Jingyiom.</p>
<p> Saborsko izaslanstvo, u kojem su i predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Ivo Škrabalo te član Odbora za vanjsku politiku Ivo Šlaus, posjetit će gradove Wian, Nanjing i Shanghai. Tamo će s najvišim lokalnim dužnosnicima razgovarati o jačanju hrvatsko-kineskih gospodarskih veza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Britanska kraljica Elizabeta ipak neće zajednički moliti s Papom</p>
<p>Ta povijesna gesta, obilježena dubokom simbolikom, pala je u vodu, zbog bojazni da bi mogla antagonizirati određene elemente u Anglikanskoj crkvi</p>
<p>LONDON, 11. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prilikom posjeta Vatikanu idućeg tjedna, britanska kraljica Elizabeta II. trebala je, kako je prvotno bilo planirano, zajednički moliti s Papom. No, ta povijesna gesta, obilježena dubokom simbolikom, pala je u vodu, zbog bojazni da bi mogla antagonizirati određene elemente u Anglikanskoj crkvi. Da je došlo do zajedničke molitve, bio bi to značajan čin pomirenja između vrhovnog anglikanskog poglavara (Kraljice), te Pape, kao vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve - nakon gotovo 500 godina jaza što ga je izazvao još Henrik VIII.</p>
<p>Taj se engleski vladar, kako je poznato, zavadio s Rimom, otkinuo od papinog autoriteta i osnovao vlastiti nacionalnu crkvu protestantskog usmjerenja. Navodno su i Buckinghamska palača i Vatikan željeli da dođe do zajedničke molitve, dok se nisu umiješale vanjske okolnosti. U Londonu je, naime ocijenjeno da bi taj događaj izazvao gnjev male ali glasne fundamentalističke struje među anglikancima, čije glasilo »English Churchman« redovno napada Papu i naziva ga - antikristom (!) </p>
<p>Štoviše, pokazalo se da zajedničku molitvu ne bi dobro primila čak ni ona anglikanska struja koja inače uvijek naglašava povijesni kontinuitet s katoličanstvom (od kojega je preuzela i znatne dijelove rituala). No i ta se struja u zadnje vrijeme drži hladno prema Vatikanu, otkako je ovaj nedavno objavio deklaraciju Dominus Iesus, koja Rimokatoličkoj crkvi dodjeljuje viši status negoli drugim kršćanskim crkvama. Na Otoku se smatra da ta deklaracija potkopava velike napore i postignuća Ivana Pavla II. na polju ekumenizma.</p>
<p>Zbog mogućih kontroverzi, dakle, planirani susret u Vatikanu svest će se na polsatnu audijenciju britanskog monarha kod Pape idućeg utorka. Bit će to kratki kurtoazni razgovor, u kome neće biti vremena niti prilike da se jedna strana ispriča drugoj za vjerske progone tijekom 16. i 17. stoljeća - premda se ranije nagađalo i o toj mogućnosti.</p>
<p>Do Kraljičina posjeta Vatikanu doći će tijekom njena četverodnevnog službenog boravka u Italiji idućeg tjedna. Uoči tog posjeta, Buckinghamska palača zamolila je talijanske domaćine da s jelovnika izostave sva jela koja sadrže češnjak, zatim špagete, plodove mora, te jagode i bobičasto šumsko voće. No. spomenuti zahtjevi dali su dosta municije britanskom i talijanskom tisku, da se zabavlja na račun Kraljice, koja se ne želi umrljati za stolom, ne želi zaudarati po češnjaku i hoće izbjeći probavne incidente. Za milanski Corriere della Sera, posjet Elizabete II. bio je zgodna prilika da se očeše i o britanski osjećaj za modu. »Englezi su nas naučili mnoge stvari, ali kostimi boje marelice s malim okruglim šeširom naići će na naš čvrsti otpor«, piše spomenuti list. Britanska Kraljica, međutim, toliko voli svoje pastelne ansamble, da je spremna prekršiti vatikanski protokol, kako bi i kod Pape osvanula u jednom od njih - umjesto u propisanoj crnini. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kofi Annan posreduje u oslobađanju izraelskih vojnika</p>
<p>JERUZALEM/BEJRUT/KAIRO, 11. listopada</p>
<p> - Palestinci održavanje sastanka na vrhu s Izraelom uvjetuju osnutkom međunarodnog povjerenstva koje će istražiti kako je prije dva tjedna izbilo nasilje između Izraelaca i Palestinaca, rekao je u srijedu palestinski ministar informiranja Jaser Abed Rabo. Povjerenstvo »mora istražiti zločine koje je počinio Izrael, a treba imati stalni mandat kako bi spriječilo ponavljanje takvih zločina«, rekao je Rabo. </p>
<p> Hesbollah je u srijedu obznanio da je oslobađanje trojice zarobljenih izraelskih vojnika moguće samo putem razmjene izrazivši istodobno spremnost za moguće posredovanje glavnog tajnika UN Kofija Annana. »Nema drugog rješenja osim razmjene zarobljenika. Neka Izraelci odluče kada će im to najbolje odgovarati«, naglasio je Kasem. »Ako Annan dobije od Izraela precizne i prihvatljive elemente, nemamo primjedbi na njegovo posredovanje, unatoč razlici u interpretaciji između nas i UN-a« Rezolucije 425 Vijeća sigurnosti, rekao je Kasem. </p>
<p>Egipat je u srijedu priopćio da neće biti domaćin četverostranog summita, na kojem bi sudjelovali i Izrael, Palestinci i SAD, osim ako židovska država ne poduzme određene korake za smanjivanje napetosti u regiji. Istodobno, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Jeruzalemu, Annan je rekao da se dogovorio s Barakom da se Međunarodnom komitetu Crvenog križa dopusti posjet otetima vojnicima. Dodao je da su vojnici dobro i da se s njima dobro postupa. Annan je u Jeruzalemu izjavio da je ta otmicu kršenje rezolucije 425 Vijeća sigurnosti, po kojoj se Izrael pristao povući iz južnog Libanona. </p>
<p> Ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji se ministar vanjskih poslova na Srednjem istoku sastao s palestinskim i izraelskim čelnicima, u srijedu je izjavio da su se mišljenja dviju strana približila. Putin, koji je u posjetu srednjoazijskoj državi Kirgistanu, kaže da je telefonski razgovarao s ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovom, koji se u utorak sastao s izraelskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim predsjednikom Yasserom Arafatom. »Prenio mi je najnovije podatke o mirovnom procesu. Dvije se strane približavaju i to daje nade u obnovu mirovnoga procesa«, rekao je Putin.</p>
<p> Izraelska vojska izjavila je u utorak navečer da je prvi put primijetila »znatno smanjenje« nasilja na Zapadnoj obali otkad su prije dva tjedna počeli sukobi s Palestincima. Inače, nekolicina svjetskih čelnika trudi se kako bi se ostvario prestanak sukoba na Srednjem istoku, koji su izbili krajem rujna, a dosad je već poginulo najmanje 90 ljudi, uglavnom Palestinaca i izraelskih Arapa. Otmica trojice vojnika budi zabrinutost da bi se dvotjedno palestinsko-izraelsko nasilje moglo proširiti na Libanon i susjednu Siriju. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Špijun Pope zaoštrio odnose Rusije i SAD </p>
<p>MOSKVA, 11. listopada ( Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Donji dom ruskog parlamenta jednoglasno je u srijedu osudio rezoluciju amerčkih kongresmena kojom su od predsjednika Clintona zatražili da uvede ekonomske sankcije protiv Rusije ako Moskva u najkraće vrijeme ne pusti na slobodu njihovog državljanina Edmonda Popea koji je optužen za špijunažu.</p>
<p> »To je nedopustivo ponašanje i ignoriranje našeg pravosuđa« jednodušno su zaključili članovi ruske Dume. Prilikom izjašnjavanja o rezoluciji američkog Kongersa prvi put su se na istoj strani s komunistima i patriotski nastrojenim deputatima našli i članovi frakcije Jabuka Grigiorija Javlinskog i Stranke desenih snaga Borisa Nemcova. Umirovljeni obavještajac američkih pomorskih snaga Edmond Pope uhićen je u travnju ove godine u Moskvi pod sumnjom da je pod maskom biznismena, mjesecima u Rusiji prikupljao podatke o ruskoj nuklearnoj tehnologiji i proizvodnji novih torpeda. Štoviše, Pope je uhićen u trenutku kada je primao od ruskog državljanina dokumente o proizvodnji novih ruskih torpeda. </p>
<p> Suđenje Popeu treba početi u Moskvi idućeg tjedna, a u svom zahtjevu za njegovo hitno oslobođenje američki Kongres navodi da on boluje od raka, što je ruska liječnička komisija nakon detaljnog pregleda optuženika opovrgla još u rujnu. Rezolucija američkog Kongresa kojom se među ostalim traži da SAD spriječe ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju i više ne pomaže u odgađanju vraćanja njezinih dugova, ne obvezuje predsjednika Clintona. Međutim, na tu rezoluciju koju je Kongres usvojio u utorak i ona je sada upućena na raspravu u američki Senat, ruska je Duma reagirala izuzetno brzo i odlučno zbog stava State Departmenta. Naime, glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Richard Bautscher izjavio je u utorak navečer da je u nacionalnom interesu SAD da ekonomski pomaže Rusiju, ali i da je »ton kojim američki Kongres traži puštanje na slobodu Edmonda Popea na mjestu«.</p>
<p> Upravo stoga u srijedu se oglasio i predsjednik vanjskopolitičkog odbora ruskog parlamenta Dmitrij Rogozin postavljajući u sumnju motive zbog kojih se Amerikanci žure i traže da Pope bude pušten na slobodu prije predstojećeg sudskog procesa. Amerikanci bi trebali uvažavati i naše pravosudne organe, rekao je Rogozin dajući do znanja da se o nikakvom puštanju Popea na slobodu ne može razgovarati sve dok moskovski sud ne donese bilo oslobađajuću ili osuđujuću presudu. Ta izjava Rogozina upućuje na zaključak da unatoč snažnom i višemjesečnom pritisku Washingtona, Moskva neće popustiti prije završetka sudskog procesa američkom državljaninu optuženom za špijnažu. Tek tada, i ako Popea moskovski sud ne oslobodi optužbe, treba očekivati da će ruske vlasti odlučiti o pomilovanju. Istina, ne isključuje se ni mogućnost da tada dođe i zamjene Popea za nekog od ruskih špijuna koji se nalaze u američkim zatvorima.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Novi granični prijelaz s Irakom turska osveta Amerikancima</p>
<p>ANKARA, 11. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turska planira uskoro otvoriti novi granični prijelaz s Irakom koji će se nalaziti između postojeće pogranične postaje Habur i sirijske granice. Taj, reklo bi se, normalan prometni »iskorak« sadrži vrlo specifično značenje, a još više popratne političke posljedice. Prema pisanju utjecajnog istanbulskog lista Hürryet, riječ je o »turskoj osvetničkoj akciji prema svom dugogodišnjem američkom savezniku«.</p>
<p>O čemu se, zapravo, radi? Izgradnjom novog graničnog prijelaza bit će izravno ugroženi interesi SAD-a ne samo na sjeveru Iraka već i u tom dijelu svijeta. Time se, na određeni način, uzvraća udarac američkom Kongresu čiji je Politički komitet Predstavničkog doma usvojio prijepornu Rezoluciju o genocidu nad Armencima koji je, navodno, 1915. počinilo Otomansko carstvo. Turska, naime, energično odbacuje takve »povijesne optužbe«, posebice o više od milijun armenskih žrtava, kao neutemeljene i potpuno proizvoljne.</p>
<p>Turska će izgradnjom novog prijelaza na iračkoj granici, praktički zaobići područje koje se nalazi pod kontrolom Kurdske demokratske stranke (KDP), odnosno njezina čelnika Massouda Barzanija. Što to znači? Tisuće turskih vozila prelazit će do Mosula i Bagdada preko teritorija na kojem žive turkmenski Turci. Time bi se godišnje uštedjelo 300 milijuna dolara. Turski vozači su ta sredstva dosad na ime cestovne takse, izravno upućivali na račun KDP. Barzanijev režim bi bez te novčane »transfuzije« bio ozbiljno financijski, i ne samo financijski, uzdrman.</p>
<p>Turski politički »arhitekti« i stratezi, koji jamačno stoje iza izgradnje novog graničnog prijelaza, planiraju i uspostavu sigurnosnog koridora koji bi išao 25 do 30 kilometara u dubinu iračkog teritorija. To znači da bi prometnicu nadzirale postrojbe turskih oružanih snaga. Rade li to Turci u dogovoru sa službenim Bagdadom, nije poznato. U svakom slučaju, znakovito je da je vlada premijera Bülenta Ecevita u iračku metropolu, na dosad upražnjeno mjesto, odlučila poslati novog veleposlanika.</p>
<p>Svi ti i neki drugi turski potezi, uključujući i vrlo izvjesnu mogućnost zatvaranja američke vojne baze Incirliku, na jugoistoku zemlje, izravno bi ugrozili KDP i Domoljubnu uniju Kurdistana (PUK) na čijem je čelu Jalal Talabani. Ako bi američki borbeni zrakoplovi prestali štititi zonu zabrane letenja iznad 36 paralele, dvije kurdske plemenske skupine bi mogle ponovno postati metom napada vojske Saddama Husseina. Njegovo novo »buđenje«, nakon poraza u Zaljevskom ratu, dovelo bi neminovno do ponovnog prekrajanja sfera geopolitičkih i geostrateških interesa. To bi, neprijeporno, bilo praćeno teško predvidivim posljedicama po regionalni i svjetski mir. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Koštunica ne poznaje ustav Crne Gore?</p>
<p>Crnogorci kažu da su pred njima samo dvije mogućnosti: redefiniranje odnosa ili rekonstrukcija federacije / Početak ozbiljnih srpsko-crnogorski razgovora o rekonstrukciji federacije može se očekivati tek nakon prijevremenih izbora u Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Istovremeno dok se s velikom pozornošću očekuje kako će se razriješiti zavrzlama nastala zbog toga što je aktualno crnogorsko vodstvo nelegitimnim proglasilo nedavne predsjedničke i parlamentarne izbore, na relaciji Beograd-Podgorica događaju se novi nesporazumi. Jedan od njih razvio se iz izjave novoizabranog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice da nezavisnost Crne Gore ne dolazi u obzir. Dragan Đurović, jedan od čelnika vladajuće Demokratske partije socijalista i predsjednik kluba zastupnika te stranke u crnogorskoj Skupštini, odgovorio je tvrdnjom da je Koštunica napravio grešku. On je, kako prenose podgoričke Vijesti, izrazio uvjerenje da je Koštunica to kazao zato što ne poznaje ustav Crne Gore te poručio da Crna gora neće nikome dozvoliti da je asimilira, »pa makar to bile one snage koje sebe nazivaju demokratskim«. »Ustav Crne Gore dozvoljava građanima da sasvim slobodno odluče kakav će biti državno-pravni status. Nezavisnost više nije tabu tema... Za raspisivanje referenduma postoji jasna ustavno-pravna procedura«, izjavio je Đurović. Ni ustav SRJ ne osporava pravo republika da budu samostalne, rekao je Đurović pojašnjavajući da su Srbija i Crna Gora prenijele dio svojih nadležnosti na saveznu državu, pa se na isti način mogu tih poteza odreći. </p>
<p>Između crnogorskog vodstva, koje će nastupati pod stranačkim zastavama, i Demokratske opozicijom Srbije uskoro će se otvoriti dijalog o novim odnosima Crne Gore i Srbije. Sa crnogorske strane se pokazuje spremnost za ostanak u zajedničkoj državi, ali pod vrlo jasnim uvjetom - da se redefiniraju odnosi među članicama federacije, što, naravno, podrazumjeva promjenu sadašnjega saveznog ustava koji je ljetos jednostrano nametnut u Beogradu. Branko Lukovac, crnogorski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Crna Gora želi očuvati nekakvo zajedništvo sa Srbijom te da će odluka o eventualnoj samostalnosti zavisiti »od interesa obje strane«. Po njegovim riječima, za Crnu Goru postoje samo dvije mogućnosti - redefiniranje odnosa u federaciji ili nezavisnost.</p>
<p>Prva prilika za susret Koštunice i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića propala je. Njih su se dvojica, naime, trebali sastati na sjednici Vrhovnog savjeta odbrane, ali je ona odgođena zbog nakon što je Đukanović obavijestio Koštunicu da se još nije potpuno oporavio od prometne nesreće koju je doživio u ponedjeljak.</p>
<p>Malo je vjerojatno da će se na toj sjednici, kada se napokon održi, moći dogoditi neki spektakularan zaokret, među ostalim i stoga što su Đukanovićeve ruke vezane njegovim vlastitim izjavama o nelegitimnosti izbora. Častan izlaz mogao bi se pronaći nakon prijevremenih izbora u Srbiji. Kada se oni održe, neće biti nikakva razloga da Đukanović ne prihvati novoizbarnao srbijansko vodstvo za partnera u pregovorima, pa će time biti otvoren put za sporazum o obostrano prihvatljivoj rekonstrukciji federacije.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Petar Luković: Mnogim novinarima mjesto je u Haagu </p>
<p>BEOGRAD, 11. listopada</p>
<p> - Za autore priloga i komentara iza kojih su ostajali leševi, izbjeglice i spaljene kuće ne smije biti oprosta, izjavio je beogradski novinar Petar Luković za beogradski dnevnik Glas javnosti u broju od srijede. Istaknuo je da je nemoguće sada učiti ponašanju TV novinare Milorada Komrakova, Spomenku Jović i slične: »Takvi bi trebali ići na sud, a neke bih volio vidjeti u Haagu«.</p>
<p> »Smatram da netko tko je više od deset godina sudjelovao u zločinima i nije se pobunio, nema nikakvo moralno pravo očekivati suosjećanje i sažaljenje«, naglasio je Luković i dodao da su u Srbiji oboreni svi svjetski rekordi »u brzini bježanja na pobjedničku stranu«. </p>
<p> Lukovićev glas usamljen je u općoj euforiji zbog rušenja Slobodana Miloševića. Nitko ne spominje odgovornost za ratove i zločine i Miloševića i svih koji su bili u službi njegove politike, od državnih dužnosnika, akademika, novinara do zabavljača. Na taj problem ukazale su samo nevladine udruge Fond za humanitarno pravo i Žene u crnom. </p>
<p> Političari poput Žarka Koraća, Nenada Čanka, Miodraga Isakova, Dragana Veselinova, od kojih se očekuje da otvore i to pitanje, čini se da zasad nemaju vremena za to. Čini se da procjenjuju kako je još prerano unutar Demokratske oporbe Srbije (DOS) otvarati sukobe na pitanju odgovornosti za ratove i zločine s bivšim generalima na primjer, Momčilom Perišićem i Vukom Obradovićem, pa i sa samim predsjednikom Vojislavom Koštunicom.</p>
<p> Iako je vrijeme predizborne kampanje i prigodnih izjava prošlo, Koštunica i dalje ponavlja da je Haaški sud za njega »zadnja rupa na svirali«. Optužuje međunarodnu zajednicu, posebno Washington, da je srbijanskoj oporbi napravila problem podizanjem optužnice za ratne zločine protiv Slobodana Miloševića.</p>
<p> Kao isprika za takvo ponašanje, mogla bi se uzeti činjenica da DOS još nije ovladao potpuno policijom i vojskom i da je potrebno još neko vrijeme za konsolidaciju nove vlasti. Iz nekih izjava čelnika DOS-a, međutim, može se zaključiti da su oni pobjedom na izborima potvrdili očekivanja Miloševićeve propagande da će svijet kad-tad priznati svoje greške prema Srbiji i srpskom narodu i nastojati ih ispraviti. U mnogim izjavama ističu kako se zapadni političari kaju, imaju grižnju savjesti zbog NATO-ovih bombardiranja.</p>
<p> O žrtvama drugih naroda zbog velikosrpske politike i agresije nitko ne govori. Nova vlast čak nije napravila ni jednu gestu dobre volje prema Albancima, za koje tvrde da su ravnopravni građani Srbije i SRJ. Tako ni Albanka Flora Brovina nije mogla biti prva među oslobođenim političkim zatvorenicima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Moskva demantira da je Milošević u Rusiji</p>
<p>BEOGRAD/MOSKVA, 11. listopada</p>
<p> - Rusko Ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je objavilo da »nema nikakvih informacija« o mogućem boravku bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića u Rusiji, rekao je glasnogovornik Ministarstva. Jedan od čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS) Velimir Ilić izjavio je u ponedjeljak da se Milošević nalazi u Moskvi. Mjesto boravka Miloševićevog sina Marka također je tajna. On je navodno u subotu, kako je javila agencija Beta, napustio Beograd i otputovao za Rusiju otkuda se navodno uputio za Peking. Prema zadnjim informacijama, nakon što mu je Kina uskratila gostoprimstvo, Milošević mlađi ponovno se vratio u Rusiju. Kazahstan je u srijedu opovrgnuo tvrdnje da će ponuditi azil bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću ili njegovu sinu Marku.</p>
<p>Državni tužitelj SRJ Vukašin Jokanović otputovao je u utorak navečer u Peking, javila je u srijedu agencija Beta pozivajući se na izvore iz beogradske zračne luke. Jokanovića, kojega je pratila jedna ženska osoba, ispratili su ministar za sport Velizar Žerić i nekoliko pripadnika Službe državne sigurnosti, rekla je za agenciju dužnosnica zračne luke Sanja Kos. Jokanović je bio član stalnog sastava Savezne izborne komisije na proteklim izborima, a protiv njega, kao i ostalih članova komisije, najavljene su krivične prijave zbog falsificiranja izborih rezultata. Agencija Beta je također saznala da je u ponedjeljak, posebnim zrakoplovom za Larnaku, otputovala predsjednica Upravnog odbora Beogradske banke Borka Vučić sa skupinom od 18 ljudi. Vučić je bila najbliža suradnica Slobodana Miloševića za bankarske poslove i vodila je sve financijske transakcije zemlje u vrijeme sankcija. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Đinđić: Sad smo ljubimci svijeta</p>
<p>Jedan od čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS) Žarko Korać upozorio javnost Srbije da vodstva Socijalističke partije Srbije i Jugoslavenske ljevice planiraju »nelegalni povratak« na vlast </p>
<p>BEOGRAD, 11. listopada</p>
<p> - Jedan od čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS) Zoran Đinđić izjavio je u srijedu da je srpski narod postao »ljubimac svijeta«. »Zahvaljujući našem narodu postali smo ljubimci cijelog svijeta i medijski najatraktivnija zemlja u ovom trenutku. Svi se utrkuju, tko će ponuditi nešto, zahvaljujući načinu na koji je to obavljeno, zahvaljujući rudarima, narodu, policiji«, rekao je Đinđić u intervjuu za Večernje novosti. »Danas imamo obrnuti učinak negativnog imagea: svi su za nas znali, ali po zlu, a sada se sve to preokrenulo na pozitivno. Sad svi hoće doći. Jedini je problem naći dovoljno vremena da se ministri ovdje ne sudaraju i ne čekaju kao u redu kod zubara«, dodao je on.</p>
<p>Jedan od čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS), predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) Žarko Korać upozorio je u utorak navečer javnost Srbije da vodstva Socijalističke partije Srbije i Jugoslavenske ljevice planiraju »nelegalni povratak« na vlast. »Upozoravamo javnost Srbije da se suočava s opasnošću nasilnog prevrata i promjene izbornih rezultata koji organiziraju vodstva JUL-a i SPS-a«, kazao je Korać agenciji Beta. On je rekao da je bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević posljednjih dana vrlo politički aktivan i da se neprekidno konzultira s vodstvima stranaka bivšeg režima. »Na tim sastancima dogovoreno je da se spriječi formiranje savezne i republičke vlade, kao i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. U međuvremenu, organizirane skupine od strane JUL-a nasilno preuzimaju firme u Srbiji, namjerno stvarajući dojam da je u zemlji anarhija i da DOS ne kontrolira situaciju«, rekao je Korać. On je dodao da se takve akcije provode »s ciljem da se pozovu takozvane zdrave snage u armiji i policiji da zaštite zemlju od takozvane samovolje i nereda«. </p>
<p>Europska unija će pružiti Jugoslaviji prioritetnu pomoć u nabavci energenata za predstojeću zimu, izjavila je zamjenica generalnog direktora za vanjske poslove Europske komisije Catherine Day na konferenicji za novinstvo u Beogradu. Ona je rekla da EU može zadovoljiti hitne potrebe u kratkim rokovima, u narednih nekoliko tjedana i mjeseci te da će EU koordinirati financijsku i stručnu pomoć. Day je izjavila da će u prvom razdoblju biti realizirani kratokorčni programi pomoći u oblasti energetike, zdravstva i prometa i da se dugoročni projekti odnose na razvoj infrastrukture, bankarstva i otvaranje novih radnih mjesta, te da će EU surađivati sa Svjetskom bankom. Ona je najavila da će Europa biti glavni gospodarski i trgovinski partner SRJ, te će se stoga ispitati koliko je jugoslavensko zakonodavstvo u skladu sa zakonima EU. Financijski paketi pomoći bit će »standarno uvjetovani«, rekla je Day i dodala da je EU osnovala regionalnu agenciju za suradnju s Jugoslavijom, tako da će se odluke »donositi ovdje a ne u Bruxellessu«. Ona je najavila da će raščišćavanje Dunava početi idućeg tjedna. Član ureda europskog povjerenika Chrisa Pattena, Edward Lewellyn je na pitanje o odnosu EU prema optuženima pred Haškim tribunalom rekao da je »sada prioritet obnova ove zemlje«, ali da je »Slobodan Milošević optužen za ratne zločine« i da »pravda ima dugo pamćenje«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Izetbegović u subotu napušta Predsjedništvo </p>
<p>SARAJEVO, 11. listopada </p>
<p> - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 14. listopada predat će ovu dužnost srpskom članu bosansko-hercegovačkog državnog vrha Živku Radišiću, a taj čin ujedno će označiti njegovo povlačenje iz aktivnog političkog života. Izetbegović koji je u kolovozu napunio 75 godina života ranije je najavio povlačenje iz Predsjedništva BiH po isteku sadašnjeg osmomjesečnog mandata »prvog među jednakima« u tom tijelu, a iz njegova ureda i službeno je potvrđeno kako će se to obaviti ove subote. Mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva BiH privremeno će preuzeti Halid Genjac, visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) koji je sada na mjestu zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Genjac će na mjestu privremenog člana Predsjedništva ostati sve dok novi saziv Parlamenta BiH koji će biti izabran u studenome ne odredi Bošnjaka koji će to mjesto zauzeti do isteka sadašnjeg mandata članova državnog vrha. Ranije je bilo predviđeno da se primopredaja dužnosti između Izetbegovića i Radišića obavi 16. listopada, no zbog zauzetosti Ante Jelavića sudjelovanjem na predizbornim skupovima HDZ-a BiH, sjednica Predsjedništva morala je biti zakazana dva dana ranije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zašto su propali milijuni maraka namijenjeni povratku u BiH?</p>
<p>SARAJEVO, 11. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Čelnici Saveza izbjeglica i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini odbacili su optužbe o korupciji i zloporabi milijuna maraka doniranih za projekte povratka u ovoj zemlji. Po riječima Mirhunise Zukić, predsjednice toga Saveza, milijun i pol njemačkih maraka koje je Alija Izetbegović donirao Savezu od nagrade koju je primio 1995. godine, propali su u SAB banci, nakon što je ta novčarska kuća otišla pod stečaj. Savez izbjeglih i raseljenih osoba dobio je taj novac za izgradnju naselja u okviru projekta »Domo« koji je bio zamišljen kao prijelazni smještaj za raseljene do njihovog povratka u njihove prijeratne domove. No, planirani izbjegličko naselje u Vučjaku, u općini Zavidovići nikad nije sagrađeno. »Od SAB banke potražujemo 1.756.471 maraka, koliko iznosi glavnica skupa s pripadajućim kamatama«, kazala je Zukićeva, navodeći da je novac s računa u zavodu za platni promet prebačen u SAB banku sredinom 1997. godine, budući da je u to vrijeme spomenuta banka smatrana respektabilnom, a njezini komitenti bile su ugledne međunarodne organizacije i veleposlanstva u Sarajevu. Razlog za povjeravanje novca banci bilo je ubiranje kamata na deponirani novac.</p>
<p>No, kako je poznato, SAB banka neslavno je završila, prije svega zbog rizičnih plasmana, oštetivši brojne klijente koji su joj povjerili svoj novac. Za Savez izbjeglih i raseljenih propast banke dogodila se u najnepovoljnijem trenutku, tvrdi čelnica te organizacije. »Novac je prebačen u SAB banku u vrijeme kada su završeni svi poslovi izrade izvedbenih projekata naselja, dobivene sve potrebne suglasnosti. S Krivajom iz Zavidovića je u ožujku 1998. sklopljen ugovor u iznosu od 1,5 milijun DEM, i kad su već građevinski strojevi započeli pripremne radove na terenu, dogodio se slučaj s bankom«.</p>
<p>No, neki od vodećih sarajevskih medija optužili su vodeće ljude u Savezu izbjeglih i raseljenih za zloporabe toga novaca. Uz to, sama predsjednica Zukić optužena je za rastrošnost - luksuzno odijevanje, te gradnju stotina tisuća maraka vrijedne kuće i kupovinu skupocjenog automobila. Ona odbacuje te optužbe navodeći da su objede o zloporabama doniranog novca smišljene dezinformacije ciljane kako bi se doveo u pitanje kompletan rad Saveza. Ona je također optužila Vijeće ministara BiH kao odgovorno zašto je propao projekt sa slovenskim Smeltom u okviru kojega je trebalo biti donirano 350 milijuna dolara kako bi se sagradilo gotovo 2000 kuća za izbjegle i raseljene. »Da je to realizirano, danas ne bismo imali šatorska naselja u zemlji«, kaže ona.</p>
<p>Pitanje povratka jedno je od najosjetljivijih u Bosni i Hercegovini, tako da javnost sa zanimanjem prati ovaj slučaj. Nažalost, još uvijek su brojni nesretnici koji se ne mogu vratiti svojim domovima, a sve češće razlog za to nisu političke prepreke, već nedostatak novca.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Slovenci ne vjeruju Haiderovim obećanjima </p>
<p>LJUBLJANA/KLAGENFURT, 11. listopada</p>
<p> - Svečana, dva i po kilometra duga povorka kojom je u utorak u Klagenfurtu obilježena 80. obljetnica Koruškog plebiscita, protekla je bez Slovenaca koji dan 10. listopada 1920., kada je ta pokrajina pripala Austriji nakon provedenog referenduma, drže datumom kada su izgubili dio svog etničkog teritorija. </p>
<p>Proslavu je izbjegao i predsjednik Vijeća koruških Slovenaca Bernard Sadovnik, riječima da se radi o manifestaciji više okrenutoj prema prošlosti umjesto prema budućnosti. Za razliku od koruškog guvernera Jörga Haidera, koji u poruci plebiscita iz 1920. godine vidi pobjedu domoljubnog regionalizma nad »slavenskim nacionalizmom«, u Sloveniji je malo onih koji smatraju da je referendumska odluka - kojoj su doprinijeli i Slovenci - bila dobra. Po austrijskom popisu iz 1910. godine, u Koruškoj je bilo 70 posto stanovništva slovenskog izvora ili materinjeg jezika, a danas je njihov broj u odnosu na ondašnji gotovo simboličan.</p>
<p>Ljubljansko Delo, u povodu proslave u Klagenfurtu u svom broju od srijede, u komentaru navodi da se na njoj nije mogla čuti niti riječ žaljenja što su Slovenci »pred demografskim nestankom«. »Mnogi su međunarodni razlozi govorili da 10. listopad ne bi smio biti dan za izražavanje militantne nacionalističke oholosti prema slovenskoj manjini. Nikada na taj dan kao ove godine nije bilo u Klagenfurtu toliko članova vlade iz Beča. Haider je za međunarodno proglašenje tzv. demokratskog modela suživota neophodno trebao sudjelovanje manjine na proslavi. No, premalo je konkretnih dokaza da je taj čovjek, koji je nakon što se naselio u Koruškoj rekao da će ta pokrajina biti slobodna tek kada bude njemačka, spreman da se promijeni. Samo je postao lukaviji, a sada vuče i konce savezne vlade«, piše u povodu proslave Mojca Drčar Murko,</p>
<p>Slovenski katolički Radio Ognjišče u utorak je u komentaru o koruškom prazniku naveo da »Haider nastavlja politiku svojih prethodnika«, odnosno germanizaciju Slovenaca, ali da i slovenski predsjednik Milan Kučan »revitalizacijom avnojskog mita« zapravo »puše u jedra Haideru« te da je asimilaciji koruških Slovenaca pridonijela i politika slovenskih komunista koji su dijelili korušku manjinu prema političkom predznaku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Italija doživjela poraz u Ujedinjenim narodima </p>
<p>Opća skupština Ujedinjenih naroda glatko je odbila talijansku kandidaturu za ulazak u Vijeće sigurnosti, dajući prednost Irskoj i Norveškoj koje su postale nestalne članice Vijeća sigurnosti / Rezultat glasovanja u UN-u, smatraju talijanski mediji, predstavlja diplomatski poraz i dovoljno govori o međunarodnom položaju zemlje </p>
<p>RIM, 10. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Opća skupština Ujedinjenih naroda glatko je odbila talijansku kandidaturu za ulazak u Vijeće sigurnosti. Ispred Italije su se našle Irska i Norveška koje su u Vijeće sigurnosti ušle kao nestalne članice na razdoblje od dvije godine. Od ukupno 173 glasa, u četvrtom krugu, Italija je dobila samo 57 glasova, a njezinu kandidaturu nisu podržale ni Sjedinjene Države ni Njemačka. Očito da su odlasci Giuliana Amata u New York, telefonski pozivi ministra vanjskih poslova, Lamberta Dinija, organizirane večere i primanja za raznorazne zemlje iz Pacifika bili beskorisni pokušaji privlačenja pristalica na talijansku stranu.</p>
<p>Ambicija Italije da uđe u Vijeće sigurnosti, najmoćnije tijelo UN-a koje donosi važne odluke, sasvim je razumljiva. Vijeće se sastoji od 15 članica, od kojih je pet stalnih (SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija), a ostalih deset, birani na razdoblje od dvije godine, nestalnih. Tijekom sljedeće dvije godine u Vijeću sigurnosti UN-a sjedit će uz Irsku i Norvešku, Kolumbija, Singapur i Mauricijus, dok mandat Bangladeša, Jamajke, Malija, Tunisa i Ukrajine ističe 2001. godine.</p>
<p>Zbog svoje jake ekonomije, Italija je od 1959. do danas pet puta bila pozvana među članice Vijeća sigurnosti. Posljednji predstavnik Italije u tom tijelu Paolo Fulci nagovorio talijansku vladu na novu kandidaturu vjerojatno u želji da demonstrira kako jedna gospodarski jaka zemlja može ući u Vijeće kad god zaželi. No, ovaj put prednost je dana Irskoj i Norveškoj.</p>
<p>Talijanski mediji, koji su odluku doživjeli kao snažan udarac talijanskoj diplomaciji, zaokupljeni su analizama mogućih razloga za tako ponižavajući rezultat. Na optuženičkoj se klupi našlo mnoštvo političara i njihovih pogrešnih poteza. Neki smatraju da je inicijalna greška bila kandidirati se tako kasno -1999. godine - dok su kandidature Irske i Norveške godinama stajale u ladicama UN-a (Irska se kandidirala 1980.godine, a Norveška 1982.). Drugi vjeruju da je bilo dosta poteza na vanjskopolitičkoj sceni koji se nisu svidjeli »moćnima«. Jedan je odlučno opiranje Rima promociji Berlina i Tokija u stalno članstvo Vijeća sigurnosti. Ima i onih koji misle da je talijanska strana pokazala previše simpatija prema zemljama koje su bile odbačene i sankcionirane od ostalog svijeta, u prvom redu prema Libiji i Srbiji. Nedavno je i bivši glasnogovornik State Departmenta James Rubin optužio ministra vanjskih poslova, Lamberta Dinija za preveliko zalaganje za srpske interese prilikom pregovora u Rambouilletu. Ministarstvo vanjskih poslova razlog odbijanja vidi u talijanskoj inicijativi i insistiranju na ukidanju smrtne kazne, što nije naišlo na jače odobravanje u svijetu. </p>
<p>Greške se, ukratko, traže i pronalaze u svakom potezu. Spominju se stari, neizmireni računi u diplomaciji koji se najčešće isplaćuju nakon što im je istekao rok trajanja, optužuju se lobiji koji su radili za jedne, a protiv drugih. Mnogi se pitaju nisu li možda talijanski diplomati previše glasno tražili proširenje Vijeća sigurnosti i uključenje Italije u stalno članstvo Vijeća.</p>
<p>Sve su to samo pretpostavke, no jedno je sigurno: imageu Italije ipak su najviše štete nanijeli njezini vlastiti političari koji su zaboravili da sve što se govori protiv političkih rivala ostavlja loš dojam o vlastitoj zemlji, i da stranac promatra Italiju kao cjelinu. Berlusconi odlazi u Francusku gdje javno oglašava »nelegitimnost talijanske vlade«, dok Bossi koristi svaku priliku da izjavi da su na čelu Italije »crveni komunisti«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Kako potpuno obezvrijediti osnovnu školu: Žalosno je da se već predugo vremena premalo nas pita zašto se snižavanjem kriterija ocjenjivanja sustavno kažnjavaju bolji učenici</p>
<p>Većina nas prema sposobnostima spada u široki prosjek društva u kojem živimo, što nam omogućuje da mu se prosječno uspješno prilagodimo. Manji, ali nikako zanemariv, broj nas je nadareniji, zainteresiraniji i/ili stimuliraniji, tako da se može uzdići iznad prosjeka. Jednako tako, prema dnu ljestvice je manji broj nedovoljno zainteresiranih, lijenih ili manje sposobnih. Shodno tomu uspostavljeni su od samih početaka organiziranog ljudskog društva pisani i nepisani kriteriji vrednovanja njegovih članova.</p>
<p>Činjenica je da je takozvani ljudski faktor, u rasponu od primjene sile do jadikovanja, pokušavao i uspijevao ublažiti ili poništiti primjenu tog vrednovanja na pojedince ili skupine. Međutim, isto tako je činjenica da su ona društva, koja su uspostavila više kriterije vrednovanja svojih članova i što dosljednije ih primjenjivala, bila uspješnija od onih koja su te kriterije ili postavila nisko ili su ih se labavo pridržavala.</p>
<p>Čemu taj dosadan »poučan« uvod o općim stvarima ? Prigodom povremenih posjeta Hrvatskoj vidio sam, da prijedlog novog zakona o školstvu sadrži promjenu sustava ocjenjivanja učenika osnovne škole. Vjerujem da nisam prvi koji ga komentira, jer je zaista zastrašujući.</p>
<p>Mnogi od nas mogli smo kao učenici, zatim roditelji ili staratelji, a i kasnije, pratiti kako u primjeni sustava školskog ocjenjivanja postupno prevladavaju nazori i zaključci kojima se snižavaju kriteriji ocjenjivanja. Stručni i odgovorni (?) predlagači novog zakona ocjenjivanje ukidaju, što znači da su napokon sveli kriterije na nulu. Ukidanje ponavljanja razreda slijedi samo po sebi. To što je to trend i mnogim drugim zemljama (zemlja u kojoj živim nije iznimka) i uopće ne opravdava takav pristup. Naprotiv, zašto skoro nitko ne primjećuje kako u nekima od tih zemalja pomalo shvaćaju što je jedan od glavnih razloga pada razine opće obrazovanosti učenika osnovnih škola ? (Neka si nitko ne umišlja da će informatičko doba samo po sebi naučiti ljude zašto i kakvu informaciju potrebuju. No to je već druga tema.) </p>
<p>Dokle ćemo popuštati takozvanima razlozima u rasponu od čisto sitnoljudskih pritisaka »brižnih« roditelja do visokostručnih objašnjenja (?!) pedagoga, sociologa, psihologa i političara, koje se svode na to da se već samim ocjenjivanjem, a nužno njegovom dosljednom sustavnom primjenom, djeca (i roditelji !) izvrgavaju stresu uzrokovanim natjecanjem? Dopuštam da nekome to nije jasno, ali odgovornim osobama i ustanovama, kako nastavnom osoblju i odgovarajućim državnim službenicima tako i roditeljima, moralo bi biti da je zadatak škole više nego puko i što bezbolnije ispunjavanje osnovnoga obrazovnog programa, štoviše da je osnovna škola prvi i ne baš tako kratkotrajni susret mladih ljudi sa stvarnošću svijeta izvan zaštite obiteljskog okrilja. Samim tim škola mora sustavno ocjenjivati svoje učenike pošto se to ocjenjivanje ne ograničava samo na školu nego je priprema djece za suočavanje s vrednovanjem njihova rada i ponašanja kad jednom odrastu i preuzmu svoje dužnosti u društvu. Pogrešno misleći kako ukidanjem ocjena u osnovnim školama zaštićujemo djecu od nekakva stresa ostavljamo ih nepripravljenima za stvarno ocjenjivanje u radnom životu.</p>
<p>Kako bi i bila pripravljena, ako ih učimo neodgovornosti i uvjerenju da štogod napravili zadovoljava? Da bude jasno, uopće ne sumnjam da je postojeći sustav školskog ocjenjivanja dobar, ali neoprostivo je postupno sve veće namjerno snižavanje kriterija njegove primjene. Rezultati takva pristupa su bez sumnje spektakularni. Od otprilike 5 posto odličnih učenika uz isti postotak ponavljača do kraja 50-tih godina taj je postotak porastao na nekih 30 za odlične, odnosno pao skoro na nulu za ponavljače u 70-tim. Kao pokazatelj trenda je to dovoljno, tako da ću samo spomenuti da se većina učenika koji bi nekad bili raspoređeni u preostale tri skupine tj. vrlo dobre, dobre i dovoljne pretežno našla medu vrlo dobrima. </p>
<p>Čudesni napredak, nema što. Međutim, to očito, nažalost, mnogima nije bilo dovoljno, tako da se našla kritična masa da izradi i usudi se podnijeti spomenuti prijedlog. Pomalo je neugodno pokušavati tumačiti nešto što bi moralo biti jasno, ali čini se da se to u ovom slučaju mora. Postojeći sustav ocjenjivanja se temelji na ljestvici od jedinice do petice odnosno od nedovoljnoga do odličnog, s tim da većina prosječnih normalno sposobnih učenika uz uredno pohađanje škole i izradu domaćih zadaća može osnovnu školu prolaziti s trojkom tj. dobrim uspjehom. Manji broj nadarenijih, zainteresiranijh, marljivijih može doseći vrlo dobar ili čak odličan uspjeh. Znatno manji broj nedovoljno zainteresiranih, lijenih ili, a što se tu može, nesposobnih prolazi jedva ili nikako. Neka nam predlagatelj sustavna neocjenjivanja učenika osnovne škole objasni što je lošega u tomu kad bi oko polovine njih bili naprosto dobri i što se postiže time što se njih i njihove staratelje velikodušnim (ne)ocjenjivanjem uvjerava da su jednaki vrlo dobrima ili odličnima.</p>
<p> Ne tako davno bilo je normalno da su obitelji bile sasvim zadovoljne kad su djeca iz škole donosila zasluženu ocjenu dobar. Također bi bilo zanimljivo čuti zašto ne upozoriti slabe učenike da bi se morali potruditi da dosegnu prosječne i napokon što imaju od prelaska u viši razred učenici nedovoljnog znanja. Žalosno je da se već predugo vrijeme premalo nas pita zašto se snižavanjem kriterija ocjenjivanja sustavno kažnjavaju bolji učenici, nikakvi mali geniji, naprosto natprosječni, njihovim utapanjem u masu sve nižeg prosjeka. Oh, da, nećemo stvaranje elite od malih nogu !</p>
<p>Ljudi izvale takvu glupost i još si umišljaju da društveno svjesno misle. (Uostalom, zar svako uređeno društvo ne mora imati određenu elitu? No to je druga tema.) Riječ je jednostavno o tomu da djecu, male ljude, treba naučiti tj. pripremiti na to da što bolje rade i umiju raditi to više mogu očekivati da će biti bolje nagrađena i bolje živjeti. No ako ostanu u prosjeku, to nije nikakva tragedija, pogotovo ako kriteriji vrednovanja, na kojima počiva i taj sam prosjek, nisu srozani do besmisla. Ne samo da prijedlog zakona mora biti odbačen, nego i negativan trend mora biti obraćen, da se osnovno školovanje, a i ne samo ono, ne bi potpuno obezvrijedilo.</p>
<p>PAVAO HRŠAKČeske Budejovice, Češka Republika</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Goleme razlike u plaćama podsjećaju na rane faze kapitalizma</p>
<p>Ja vjerujem da većina hrvatskih građana žele da Hrvatska bude država u kojoj će vladati pravo i pravda, mir i socijalna sigurnost za sve ljude. No ako pomislimo na sve veću nezaposlenost, stečajeve i likvidacije poduzeća, mnoge radnike koji rade, a ne primaju pravednu plaću ili je primaju s velikim zakašnjenjem, velik broj ljudi koji žive na rubu ili ispod granice siromaštva, itd., bojim se da smo još dosta daleko od tog ideala. Ovdje bih iznio dva prijedloga koji bi nas barem mrvicu približili tom idealu »općeg dobra«.</p>
<p>1. Čitam u Vjesniku (5. listopada, str. 11) o izvanredno visokim plaćama u kolovozu nekih ljudi, koje se kreću od 150.000 do 240.000 kuna neto! Kakvi su to ljudi, geniji budući Nobelovci? Plaće najviših državnih dužnosnika, saborskih zastupnika i sl. daleko zaostaju za tim plaćama. A s druge strane stotine tisuća ljudi moraju preživljavati s nekoliko stotina do tisuću kuna! To je vrlo daleko od socijalne pravde. Mislim da u prošlom sustavu (socijalističkom) nije bilo takvih razlika. (Ne želim da se ovo shvati kao apologija bivšeg sustava koji je imao mnogo drugih nedostataka i negativnosti). Sjećam se kad sam davno u svom poduzeću sudjelovao u izradi »Pravilnika o osobnim dohocima«. Bilo nam je rečeno da sve plaće, od čistačice do direktora, moraju biti u rasponu od 1:5. Potpuno mi je jasno da je danas išta tom slično neprovedivo i nepotrebno, ali ipak, što je previše, previše je.</p>
<p>Te goleme razlike u plaćama podsjećaju me na rane faze kapitalizma (takozvani. divlji kapitalizam). Držim da moramo biti eklektici, pa iz svakog sustava (kapitalističkog, socijalističkog i drugih) izabrati ono najbolje što nama kao maloj državi i narodu najbolje odgovara. Osobno više volim gospodarsko-društveno uređenje u kojem nema ekstremno bogatih ni ekstremno siromašnih od onog uređenja u kojem toga ima, i to siromaha 100 ili 1000 puta više od bogataša.</p>
<p>Kako ispraviti tako strašne disproporcije u plaćama? Stvar je vrlo jednostavna: progresivnim porezima. Time se postižu dva dobra cilja: ispravljaju se strahovite razlike u prihodima, i puni se državni proračun, pa se više može odvajati na primjer za socijalnu pomoć najpotrebnijima.</p>
<p>U inozemstvu (kapitalističkim zemljama) porezi na ekstremno visoke plaće penju se na 50-60 posto od bruto iznosa. Jednom sam čitao da u V. Britaniji može porez iznositi i do 80 posto! I kod nas se navodno sprema velika porezna reforma, pa bi se moglo razmisliti o gore iznesenom prijedlogu. Ne treba se bojati da će netko biti destimuliran u svom radu velikim porezom na svoju bruto plaću, to nije u ljudskoj prirodi, uostalom što je veća bruto plaća, mora biti veća i neto plaća.</p>
<p>2. Već se dugo povlači po medijima trakavica o dugu države umirovljenicima. Prema nekim izračunima taj bi dug bio čak oko 160 milijardi kuna! (Vjesnik, 5. 10. str. 14) Svakome je jasno da je posve nemoguće i nezamislivo tolik dug vratiti. Zato je Vlada svela taj dug u realne okvire od 2,2 milijarde kuna. No i tu postoje razni tehnički problemi. Trebalo bi prema odluci Ustavnog suda izračunati dug za svakog pojedinog umirovljenika, i svakome izdati novo rješenje o mirovini, a sve tako da ukupni dug bude u okviru (2,2 milijarde). Nadalje, Vlada bi željela »da najviše dobiju oni umirovljenici koji su i najviše zakinuti« (ministar Vidović). Sve je to tehnički vrlo kompliciran i dugotrajan posao.</p>
<p>Predlažem vrlo jednostavan način podjele toga duga, koji ne zahtijeva uopće nikakvo računanje, a koji je u skladu sa »socijalnom pravdom«. Ukratko: svima jednako. Treba samo podijeliti 2,2 milijarde sa brojem umirovljenika, i dobiveni iznos (nešto više od 2.000 kuna) dati svakom umirovljeniku, u jednoj ili više rata. Tako bi bila zadovoljena »socijalna pravda«, jer što je niža mirovina nekog umirovljenika, to bi on relativno (u postotku od mirovine) više dobio.</p>
<p>Ne želim da neko pomisli da govorim »pro domo sua« (u svom interesu), jer je moja mirovina prilično iznad prosječne, pa bih prema gornjem modelu samo izgubio. No ipak tvrdim da bi navedeno rješenje bilo najsocijalnije i najjednostavnije za HZMO. Uvjeren sam da bi većina onih koji imaju veće mirovine bila zadovoljna što su malo pomogli svojoj siromašnoj umirovljeničkoj braći.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ni sad nemamo uređen patentni režim</p>
<p>Da je naš informativni prostor svakodnevno ispunjen temom »gospodarsko natjecanje«, kao što je skoro do polovice prostora ispunjen raspravama o sportskim natjecanjima, čitateljstvo bi s većim interesom i razumijevanjem shvatilo i prihvatilo ovu temu. Ali uvjeravam vas, ono što vrijedi za sportska natjecanja, vrijedi i za natjecanja u gospodarstvu odnosno tržišnom natjecanju.</p>
<p>Ne postoji takvo političko prijateljstvo, koje bi opravdavalo angažiranje u našoj ekipi onih kojima su potrebni »seminari« (Vjesnik, 10. 10. 2000.).</p>
<p>Kad se otkrije lažiranje u sportskom natjecanju, krivična odgovornost i krivično procesuiranje se podrazumijevaju.</p>
<p>Hrvatska je u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) za patente (industrijsko vlasništvo) od 19. 6. 1970. (vidi: Narodne novine, dodatak međunarodni ugovori broj 3 od 24. 2. 1998., str. 62; i NN, dodatak međunarodni ugovori broj 10 od 31. 7. 1998., str. 338).</p>
<p>Naša vlast nije vjerovala dugogodišnjim upozoravanjima naših savjesnih stručnjaka, nego je stručna ekipa Europske unije trebala reći da ni sad nemamo uređen patentni režim, čime smo isključeni iz svjetskog tržišta.</p>
<p>Posljedice toga, za naše gospodarstvo i socijalnu situaciju, su katastrofalne. I pored toga, za odgovorne za to, umjesto krivičnog procesuiranja, organiziraju se seminari?!</p>
<p>dipl. ing. IVAN KABALINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Samoborac hoće natrag ZET</p>
<p>Mi nezadovoljni građani grada Samobora molimo da nam pomognete, ako je to moguće. Naš problem je prijevoz i prijevoznik Samoborček. </p>
<p>Plaćamo najskuplji prijevoz u Hrvatskoj. Samoborček je koncesionar za prijevoz u Samoboru, a nikad do sada nije platio koncesiju gradu Samoboru već grad plaća Samoborčeku oko 2.000.000,00 kuna godišnje kao razno razne olakšice. </p>
<p>Što mi imamo od toga? </p>
<p>Kad kupimo skupi pokaz možemo se voziti samo u jednom pravcu, recimo do Črnomerca, ali ne i u Breganu, ne po noći, ne nedjeljom i praznikom. Kad dođemo u Zagreb moramo ponovo kupiti kartu ZET-a, tako da moramo skupo plaćati dva pokaza. Zašto? </p>
<p>Mi bi željeli natrag ZET jer bi nam bio jeftiniji i brži prijevoz, ali u Gradskom vijeću kažu da se sve mora privatizirati i da mora voziti privatna firma. Nas se to ne tiče već hoćemo jeftiniji prijevoz, tim više što je isti opet poskupio a ZET nije.</p>
<p> Neslužbeno smo svašta čuli o vlasniku i vlasništvu firme Samoborček (spominje se i gradonačelnik). </p>
<p>Ako hoćemo zdravu kapitalističku privredu hoćemo i konkurenciju, koju gradonačelnik ne dozvoljava. Samoborčeku bi tako pao profit. Kod produženje koncesije nije bio raspisan natječaj na koji bi se javio i ZET, kojega bi građani izabrali. Kako bi se nekome sačuvao profit (gradonačelniku?) mi moramo plaćati skupi prijevoz. Dokle će nas pljačkati političari?</p>
<p>Neki građani moraju kupiti 4 pokaza Samoborčeka i ZET-a što je ukupno 8, a to je cijela jedna dobra plaća. </p>
<p>Molimo vas da nam pomognete i potaknete raspravu o našem prijedlogu za uvođenje starog dobrog ZET-a. </p>
<p>JURICA RAZUMSamobor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Katičić »AGM Trgovini« odbio isplatiti tri milijuna DEM za »golfove« iz TAS-a </p>
<p>Zbog visokih kamata prvobitni dug kojeg vlasnici »AGM Trgovine« Hrvoje Petrač i Ivan Malenica potražuju od PBZ narastao na 70 milijuna DEM / Kriminalističku obradu proveli su djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke, te podnijeli kaznenu prijavu protiv Katičića</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada </p>
<p> - Protiv Martina Katičića (63), bivšeg direktora »Privredne banke Zagreb«, podnesena je kaznena prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, priopćio je u srijedu glasnogovornik PU zagrebačke Goran Volarević. </p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade, djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke utvrdili su da je Martin Katičić u razdoblju od 23. lipnja 1992. do 15. srpnja te godine iskoristio svoj položaj i prekoračio ovlasti generalnog direktora »Privredne banke Zagreb« d.d.. Počinio je to s ciljem, kako se navelo u priopćenju, da prouzroči štetu tvrtki »AGM Trgovina« d.o.o. iz Zagreba i pribavi protupravnu imovinsku korist za tvrtku »Volkswagen AG« iz Wolfsburga, Njemačka.</p>
<p>Katičića se tereti da je, postupajući protivno tada važećem Zakonu o deviznom poslovanju i Odluci o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom, usmenim internim instrukcijama zahtijevao od djelatnika »Privredne banke« da storniraju pravovaljani nalog »Tvornice automobila Sarajevo« (TAS) iz bosanskog Vogošća, od 18. lipnja 1992. godine.</p>
<p>Njime se, naime, »Privrednoj banci« nalagalo da novac sa nerezidentnog računa TAS-a doznače tvrtki »AGM trgovina«, koji je bio korisnik naplate prodanih »Voklswagenovih« vozila proizvedenih u sarajevskom TAS-u. Radilo se o iznosu od 470 milijuna tadašnjih HRD, odnosno 3,056 milijuna DEM prema tada važećem tečaju Narodne banke Hrvatske.</p>
<p>Tvrtka »AGM Trgovina« d.o.o. i TAS d.o.o. imali su poslovni odnos temeljen na zaključenom ugovoru o poslovno-tehničkoj suradnji od 10. ožujka 1992. godine.</p>
<p>Nakon što je usmenom naredbom Martina Katičića, nalog tvrtke TAS storniran, temeljem usmenog dogovora između Katičića, te B. L. i N. T. (njemačkih državljana) od 13. srpnja iste godine, i na osnovi pisanog, neovjerenog naloga od 14. srpnja, kojeg su potpisali njemački državljani, novac je neosnovano s računa »Privredne banke« isplaćen na račun »Deutsche Bank AG« u Wolfsburgu. Kako je utvrđeno, i to prema vlastoručno potpisanom i ovjerenom nalogu kojeg je potpisao Martin Katičić.</p>
<p>U međuvremenu je, zbog velikih kamata, dug kojeg trenutni vlasnici AGM-a, Hrvoje Petrač i Ivan Malenica preko Trgovačkog suda potražuju od »Privredne banke« zbog visokih kamata narastao na približno 70 milijuna DEM.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Novom Jazvinu branitelju za uvid u spis sud odobrio desetak dana</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Iznošenjem novih dokaznih prijedloga, te davanjem punomoći prvooptuženog Joze Jazve (33) svom novom branitelju, odvjetniku Ivanu Kernu, na zagrebačkom Županijskom sudu u srijedu je nastavljen postupak, u kojem se, pored Jazve sudi još Željku Periću (45) i Branku Salapiću (34), zbog oružane pljačke 4,8 milijuna DEM iz štedionice u njemačkom gradu Selingenstadtu.</p>
<p>Naime, tijekom rasprave u utorak, prvooptuženi Jazvo je zatražio punomoć odvjetnika Kerna, koji je, nakon što je sud kontaktirao s njim, prihvatio braniti Jazvu. Također, zbog opsežnosti slučaja novi Jazvin branitelj je zatražio od suca Damira Kosa da mu zbog što kvalitetnije obrane omogući desetak dana da prouči slučaj, što je odlukom sudskog vijeća i odobreno.</p>
<p>Inače, rasprava u utorak je bila odgođena upravo zbog Jazvinog otkazivanja punomoći svom dotadašnjem branitelju Anti Maduniću. Nakon otkazivanja punomoći bez ikakva obrazloženja, sudac Kos je naveo da će Jazvi, ukoliko ne pronađe branitelja biti dodijeljen državni branitelj. Sudac je insistirao na Jazvinu pronalaženju branitelja ponajviše iz razloga što prvooptuženom ističe pritvor za tri mjeseca, te bi, ukoliko se postupak ne okonča u tom roku, ostala mogućnost da se Jazvo nađe na slobodi.</p>
<p>Branitelj, pak, trećeoptuženog Branka Salapića, odvjetnik Mate Matić je u iznošenju novih dokaza predložio saslušanje Salapićeve supruge Monike, a na okolnost saznanja vezanih za počinjenje kaznenog djela. Takvom se dokaznom prijedlogu, pak, usprotivio zamjenik županijskog državnog odvjetništva Ivica Ovčar, koji je naveo da ne postoji mogućnost da supruga trećeoptuženog išta zna o pljački.</p>
<p>Nakon kratkog vijećanja odlučeno je da će se Monika Salapić, koja se nalazi na slobodi u Njemačkoj, gdje joj je suđeno zbog prikrivanja opljačkanog novca, ipak pozvati kao svjedok. No, s obzirom da je ona njemačka državljanka koja ne govori hrvatski jezik, na slijedeće rasprave zakazane za 24., 25. i 26. listopada pozvat će se sudski tumač za njemački jezik.</p>
<p>Podsjećamo, Jazvo, Perić i Salapić su, zajedno s Mirkom Vegom, kojem se sudi u Čapljini, 29. prosinca 1998. godine u ukradenim automobilima, te maskirani i naoružani presreli kombi s nekoliko milijuna DEM ispred štedionice u okrugu grada Offenbacha. Perić i Jazvo i Vego su uhićeni u Njemačkoj početkom prošle godine, dok je Salapić uhićen krajem srpnja 1999. u prijateljevoj vikendici na Murteru.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Branitelji govore o nesretnom slučaju, tužiteljica o neopravdanoj pucnjavi</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U srijedu je pod predsjedanjem suca Željka Horvatovića završnim riječima tužiteljice Ane Marije Lončar i branitelja odvjetnika Milenka Umičevića i Bore Radića nastavljeno suđenje Robertu Đakoviću (25). Optužnica ga tereti za pokušaj ubojstva Tončija Gašpara, koji se dogodio 22. ožujka 1998. godine u blizini lokala »Boing« na Šalati, te za posjedovanje 40 kilograma marihuane, koja mu je pronađena u njegovoj garaži godinu dana kasnije, a koju je, kako navodi optužnica, namjeravao prodati na zagrebačkom narko-tržištu.</p>
<p>Podsjetimo, u optužnici stoji da je optuženi nakon kraće svađe s grupom mladića, koji su zadirkivali prijateljice s kojima se vraćao kući, izvukao pištolj, opalio dva hica upozorenja u zrak, da bi potom ispalio još jedan u smjeru grupe mladića koji su počeli bježati. Tada je pogodio Gašpara koji je od ozljede ostao paraliziran.</p>
<p>U drugoj optužnici, koja je s prethodnom spojena u isti postupak, stoji da su policajci koji su postavili zasjedu u blizini optuženikove kuće radi ukradenog automobila, primijetili Đakovića kako iz svog automobila vadi vreće i odnosi ih u svoju garažu. Kako se policajcima u zasjedi učinio sumnjivim, oni su ga »legitimirali« i prilikom pretrage pronašli 40 kilograma marihuane zapakirane u tri plastične vreće.</p>
<p>»Situacija u kojoj se našao optuženi, a u kojoj je grupa mladića u kojoj se nalazio i oštećeni zadirkivala optuženikove prijateljice, bez ikakvih psovki uvreda ili fizičkih nasrtaja, definitivno ne opravdava upotrebu pištolja«, počela je tužiteljica, te nastavila da se iz ponašanja Đakovića može zaključiti da je on namjerno pucao u skupinu mladića. Naime, kako je tužiteljica opisala, optuženi je nakon kobnog hica preplašene mladiće pitao je li još netko hoće metak, te je nakon toga pobjegao s mjesta događaja, prethodno predavši pištolj jednoj od svojih prijateljica, ne bi li ga tako sakrio.</p>
<p>U vezi optužbe za posjedovanje i preprodaju marihuane tužiteljica je navela kao ključne iskaze trojice policajca, koji su vidjeli cijeli događaj, a koji je u skladu sa činjeničnim opisom koji je u optužnici.</p>
<p>Branitelji Umičević i Radić su nastojali događaj za koji se tereti njihov branjenik prikazati kao nesretan slučaj uzrokovan alkoholom i »mladenačkom ludošću«. U prilog formulaciji o »nesretnom slučaju«, naveli su i izjavu vještaka balističara Damira Čatipovića da je moguće da su se mladići naguravali i da je pištolj slučajno opalio. Branitelji su dodali i da su svi svjedoci naveli kako je Gašpar stajao sa strane, a ne u grupi na koju je, kako se pretpostavlja, optuženi pucao.</p>
<p>U vezi druge optužnice branitelji su naveli proturječnost iskaza trojice policajaca, te činjenicu da se Saši B., koji je iznajmljivao garažu od optuženog, a za kojeg je ovaj rekao da su to njegove vreće, sudi za isto djelo.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Kalebić, osim što je ovisnik, veliki je egocentrik i sklon samoisticanju«</p>
<p>SPLIT, 11. listopada</p>
<p> - Unatoč poremećaju osobnosti Željko Kalebić je ubrojiv. Ustvrdila je to psihijatrica, sudska vještakinja dr. Dolores Britvić u nastavku dokaznog postupka, provedenog u srijedu, protiv Kalebića, njegove supruge Vedrane, njezina brata Ive Buzdovačića i Nikše Roglića optuženih za preprodaju 12 kilograma heroina i pranje novca.</p>
<p>Riječ je o dugogodišnjem ovisniku koji je, prema prihijatrijskom vještačenju, prvi kontakt s drogom imao sa četrnaest i pol godina. Konzumirao je široki spektar opijata, a posljednjih godina isključivo heroin. Nikada nije apstinirao, a izuzetnih je egocentričnih sklonosti i potrebe za samoisticanjem. Zbog brojnih kaznenih djela provala u ljekarne i razbojstva, u zatvorima je proveo 14 godina.</p>
<p>»Nalaz se u posljednje dvije godine, koliko je proteklo od uhićenja i vještačenja, nije mogao promijeniti. U to vrijeme Kalebić je bio na metadonskoj terapiji, a prema mojim saznanjima dnevno uzima 36 heptanona«, kazala je dr. Britvić. Na njezino svjedočenje prvoopruženi je imao prigovor, ističući da je pri dolasku u zatvor uzimao 54 heptanona. »Ovo je sve skupa jedna laž i namještaljka. Trebao me je vještačiti dr. Borben Uglešić koji me poznaje zadnjih 40 godina. Isti tren se može potvrditi da govorim istinu, ako je ikome stalo do istine. Ako nije neka ova šarada prestane. Nemojte me više zvati na sud. Iskidat ću sam sebe«, revoltiran je bio Kalebić.</p>
<p>Na pitanje Kalebićeve braniteljice, odvjetnice Rene Laura, dr. Škomrlj kazao je kako je već preko 30 heptanona toksična doza, te da je Kalebić unikat u dnevnoj metadonskoj terapiji. »Željko uzima dva puta više od maksimalne doze koja se može pronaći u medicinskoj literaturi«, kazao je dr. Škomrlj. Kalebićev odvjetnički tim stoga je predložio da se na raspravu pozove neuropsihijatar, stalni sudski vještak, dr. Uglešić koji bi prethodno trebao provesti vještačenje.</p>
<p>Kalebić kaže da je genije, drogu nije uzimao iz potrebe, nego iz gušta </p>
<p>Na traženje sutkinje Tonković, da dr. Dolores Britvić objasni svrhu i način liječenja metodonom, za riječ se javio Ž. Kalebić. »Sedamdesetih godina metadonska terapija predložena je kao način da se stupi u kontakt s izoliranom ovisničkom populacijom, radi njihove resocijalizacije. Razlog je bio i smanjivanje kriminalne i društvene štete, te vraćanje tih ljudi u normalni društveni život i njihovo zapošljavanje«, razjasnio je Kalebić.</p>
<p>»Vi ste vrlo pametan čovjek. Uspješno parirate svima pa i psihijatrima. Veoma je neobično kako ste, unatoč tolikim godinama ovisnosti, uspjeli očuvati intelekt«, kazala je sutkinja Tonković prvooptuženome, na što je pak on odgovorio da je - genije. »Nikada nisam uzimao drogu radi svojih mana, kao što to rade drugi, nego samo iz gušta«, dodao je, nakon čega je bio upozoren da skreće s teme. Budući da ga je rasprava uznemirila, Kalebić je zatražio interventno povećanje heptanonske doze, ali samo za srijedu. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vrhovni sud odbio zahtjev da se suđenje Nakiću održi izvan Šibenika</p>
<p>ŠIBENIK, 11. listopada</p>
<p> - Vrhovni sud RH nije prihvatio zahtjev odvjetnika Nenada Bobana iz Splita, da se njegovom klijentu Darku Nakiću (21) iz Šibenika, suđenje održi izvan Šibenika.</p>
<p>Stoga će se suđenje Darku Nakiću, kojeg optužnica tereti za kazneno djelo teškog ubojstva iz koristoljublja, počinjenog nad sedamnaestogodišnjim Petrom Tanfarom, održat će se 18. listopada na Županijskom sudu u Šibeniku, a predsjednik sudskog vijeća bit će sudac Toni Šantić.</p>
<p>Odvjetnik Boban zatražio je, naime, izuzeće svih sudaca i predsjednika Županijskog suda u Šibeniku zbog, kako je rekao, pisanja šibenskih novinara o slučaju ubojstva iz ožujka ove godine. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Novalić i suradnici iz Kutjevačkog podruma »izvukli« 59 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 11. listopada</p>
<p> - Protiv slavonskog tajkuna Antuna Novalića (48), vlasnika koncerna »Novalić« d.d., te njegovog prvog suradnika Đurike Vukovića (45), koji su od veljače ove godine u pritvoru, kriminalistički službenici PU osječko-baranjske podnijeli su nove kaznene prijave zbog osnovane sumnje da su počinili još neka kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Uz spomenutu dvojicu, zbog ova dva kaznena djela u osječku su policijsku postaju privedeni čelni ljudi Novalićevih poduzeća. Ivan Šilješ (60) direktor tvrtke »Agros«, Ljerka Olujić (41) djelatnica »Gradske banke« i »Veritas osiguranja«, Vladimir Bučević (46) član nadzornog odbora »Gradske banke«, Nedeljko Periša (30) djelatnik tvrtke »Novalić«, Jadranka Kokolari (35) zamjenica predsjednika uprave tvrtke »Novalić«, Marin Pilj (62) zamjenik predsjednika uprave »Veritas osiguranja«, Mario Mihić (31) direktor »Gradskog radija«, Antun Mazur (43) direktor Gradskog izbora, Fahrija Alempić (47) direktor tvrtke »AD Novas«. Oni će također kazneno odgovarati zbog ova dva kaznena djela, međutim oni nisu zadržani u pritvoru.</p>
<p>Utvrđeno je da su osumnjičeni tijekom svibnja ove godine zaključili aneks ugovora kojim su ugovorene prodajne cijene dionica »Veritas osiguranja« Zagreb, a iz portfelja »Novalić« d.d. bile znatno niže od knjigovodstvene i nominalne vrijednosti, čime je Vuković omogućio sebi, Novaliću, Šilješu, Bučeviću, te Ljerki Olujić stjecanje protupravne imovinske koristi u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Nadalje je utvrđeno da je došlo i do nepravilnosti prilikom raspolaganja dionicama »Kutjevačkog podruma« i to onih koje su bile u vlasništvu pravnih osoba iz sustava »Novalić«.</p>
<p>Naime, sustav »Novalić« je za primljene kredite od »Veritas osiguranja« u ukupnom iznosu od oko 13 milijuna kuna, međusobno zaključivao sporazume o osiguranju novčane tražbine za što su dali u zalog nekretnine Park i Dvorac »Kutjevo« koje su u Novalićevu vlasništvu. Međutim, pravni subjekti iz sustava »Novalić« dali su »Veritas osiguranju« fiducijalno pravo nad dionicama »Kutjevačkog podruma«, u ukupnoj vrijednosti od 59 milijuna kuna kako bi podmirili dug, iako su znali da je dug već podmiren fiducijom nad nekretninama Park i Dvorac Kutjevo.</p>
<p>Time su osumnjičeni ostvarili protupravnu imovinsku korist u vrijednosti od spomenutih 59 milijuna kuna. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Direktor i član Uprave »Razvitka« pronevjerili više od 2,5 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 11. listopada</p>
<p> - Na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva Osijek, kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU osječko-baranjske u suradnji s djelatnicima osječke Financijske policije, proveli su kriminalističku obradu u kojoj su saslušani predsjednik Uprave tvrtke »Razvitak« d.d. Našice Miroslav Čiček (44), te Vladimir LJ. (60), član Uprave ove tvrtke zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Utvrđeno je da je Čiček tijekom 1994. godine dao nalog da se sa žiro-računa »Razvitka« isplati zaposlenicima za otkup dionica tvrtke, da bi s danom 31. prosinca 1998. godine dao nalog da se potraživanja u neotplaćenom dijelu otpišu. Time je oštetio »Razvitak« za 741.185 kuna, odnosno za sebe i članove uprave pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 671.310 kuna, a svim ostalim malim dioničarima iznos od 69.875 kuna. Nadalje je utvrđeno da je Čiček u ime »Razvitka«, 16. svibnja 1996. godine sklopio ugovor o prodaji dionica te tvrtke članu uprave Željku K., koje nije evidentirao u računovodstvu kao potraživanje, pa je tako »Razvitak« oštetio za dodatnih 41.104 kune.</p>
<p>Osim toga, Vladimir LJ. je u ime tvrtke kao odgovorna osoba 19. studenog 1996. godine sklopio ugovor o prodaji dionica »Razvitka« Čičeku u iznosu od 48.746 kuna, koje potom također nisu evidentirane u računovodstvu kao potraživanje. »Razvitak« je tako oštećen i za taj iznos.</p>
<p>Podsjetimo, protiv Čičeka su posljednjih mjeseci podnesene kaznene prijave zbog brojnih kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, te zlouporabe stečaja (tvrtka »Razvitak« nije izdržala ovakve transakcije pa je završila u stečaju). Dosad ga se teretilo da je pronevjerio više od 1,7 milijuna kuna, čime se sada mogu pridodati i novootkriveni podaci, od oko 830.000 kuna. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nakon slijetanja u provaliju izgorio u vozilu </p>
<p>DUBROVNIK, 11. listopada</p>
<p> - U utorak oko 22 sata kod mjesta Mihalj, općina Slivno, smrtno je stradao nepoznati vozač.</p>
<p>On je upravljao »audijem 80«, 245-K-507 (BiH), nad kojim je uslijed neprilagođene brzine izgubio kontrolu, prešao na suprotnu traku, te udario prvo u stablo bora, potom i u maslinu. Naposljetku je nesretni vozač sletio u provaliju dubine 4 metra, gdje je došlo do samozapaljenja vozila koje je u potpunosti izgorjelo.</p>
<p>Vozač je smrtno stradao, a kako je tijelo u cijelosti nagorjelo nemoguće je bilo provesti prepoznavanje. Na mjestu događaja bili su pripadnici DVU Metković i JVP Ploče koji su požar ugasili oko 22,45 sati.</p>
<p>O događaju je izvješćen istražni sudac koji je očevid povjerio djelatnicima policije, a naložio je da se tijelo poradi obdukcije preveze na Odjel patologije Opće bolnice u Dubrovniku, priopćeno je u srijedu iz PU dubrovačko-neretvanske. (K. C.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Željka Antunović: Vlada je suočena </p>
<p>s otvorenim ucjenama</p>
<p>Iako ćemo u proračunu naći mogućnosti za poticanje izvoza, bilo bi pogrešno oslanjati se samo na državne poticaje. Rješenja treba tražiti u ubrzanoj privatizaciji, strateškom partnerstvu, restrukturiranju/Krajnje je vrijeme za izvlačenje problema ispod tepiha. Reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, drastična štednja u javnoj potrošnji i sniženje cijene struje za gospodarstvo trebalo bi pridonijeti općem boljitku/Sve to Vlada provodi uz izuzetno snažne socijalne pritiske i ispunjavanje ranije stvorenih obveza, istaknula je na otvorenju Ambiente potpredsjednica Vlade Željka Antunović</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - »Drvnoprerađivačka industrija ugrožena je strukturalnom krizom i makroekonomskim mjerama jer nedostaje obrtnoga i investicijskog kapitala, a domaći su proizvođači suočeni s jakom inozemnom konkurencijom. No orijentacija na izvoz finalnih proizvoda drvne industrije gotovo nema alternative«, rekla je u srijedu potpredsjednica Vlade Željka Antunović na otvorenju 27. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, Ambienta 2000. Dodala je da državni proračun može i mora naći način za poticanje izvoza, no bilo bi pogrešno oslanjati se samo na državne poticaje. Rješenja treba tražiti u ubrzanoj privatizaciji, strateškom partnerstvu, restrukturiranju te novoj poslovnoj etici. Nadalje, rekla je potpredsjednica Vlade, država je zaustavila odlijevanje novca u davno propale tvrtke i spremna ga je staviti na raspolaganje profitabilnim tvrtkama, koje trebaju postati okosnica razvoja te sa sigurnošću mogu računati na podršku.</p>
<p>Kako se čulo, krajnje je vrijeme za izvlačenje problema ispod tepiha. Željka Antunović je naglasila da je strukturna reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava te drastična štednja u javnoj potrošnji put koji bi uz sniženje cijena električne energije gospodarstvu trebao pridonijeti općem boljitku. Prema njenim riječima, upravo su sajmovi mjesto i prilika da drugima pokažemo vlastita dostignuća, što je za Hrvatsku izuzetno značajno jer smo tek počeli graditi mostove prema Europi i svijetu. Sve to Vlada provodi u uvjetima izuzetno snažnih socijalnih pritisaka i ranije stvorenih obveza, pri čemu je suočena i s otvorenim ucjenama. </p>
<p>Generalni direktor ZV-a Jurica Pavelić rekao je da ovogodišnja Ambienta bilježi rast i iznova se potvrđuje kao najznačajnije mjesto susreta 493 izlagača i poslovna čovjeka iz ukupno 24 zemlje. Dodao je da će na popratnim stručnim skupovima biti riječi o daljem razvitku drvne industrije, šumarstva i prateće industrije. Najuspješnijim će se izlagačima i proizvodima dodijeliti vrijedne nagrade i priznanja, a posjetitelje do 15. listopada na Sajmu svakoga dana očekuju brojne nagradne igre.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jeftinijim hrvatskim proizvodima u osvajanje tržišta BiH </p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Predstavnici dvadesetak hrvatskih tvrtki, među kojima su i Ina, Kraš, Končar-Elektroindustrija, u Mostaru su razgovarali s predsjednikom mostarskog ureda HGK Zulfom Robovićem o plasiranju svojih proizvoda na BiH tržište. Robović je potvrdio kako bi se 16. studenoga ove godine između Republike Hrvatske i BiH trebao potpisati međudržavni trgovinski sporazum koji bi stupio na snagu početkom iduće godine. Po njegovu tumačenju ukidanjem sankcija SR Jugoslaviji tržište BiH bit će otvoreno i za jugoslavenske proizvode, što će izazvati problem za hrvatsko gospodarstvo, čija cijena proizvoda nije prilagođena slaboj kupovnoj moći stanovništva u BiH. Robović smatra kako se tvrtke iz Hrvatske trebaju orijentirati na plasman jeftinih proizvoda bosansko-hercegovačkom tržištu radi postizanja konkurentnosti.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nobelova nagrada za ekonomiju dvojici Amerikanaca </p>
<p>STOCKHOLM, 11. listopada</p>
<p> - Nobelova nagrada za ekonomiju 2000. dodijeljena je u srijedu zajednički Amerikancima Jamesu Heckmanu i Danielu McFaddenu, dvojici stručnjaka za mikroekonometriju, metodologiju koja ukrštava ekonomiju i statistiku, objavila je Švedska kraljevska akademija znanosti. </p>
<p>Dvojica dobitnika nagrađena su za »razvoj teorija i metoda široko korištenih u statističkoj analizi ponašanja pojedinaca i kućanstava, kako u ekonomskim znanostima tako i u drugim humanističkim znanostima«, objasnila je akademija u svojem obrazloženju. </p>
<p> James Heckman (56), profesor na čikaškom sveučilištu, nagrađen je »za razvoj teorija i metoda analize selektivnih uzoraka«, dok je Daniel McFadden (63), profesor na kalifornijskom sveučilištu, nagrađen »za razvoj teorija i metoda analize diskretnih odabira«. </p>
<p> Nagrada za ekonomiju dodijeljena je u srijedu 32. put. Amerikanci vode sa 28 nagrađenih imena, slijedi V. Britanija sa sedam, potom Norveška i Švedska sa po dva. </p>
<p> Protekle je godine Nobelova nagrada za ekonomiju pripala Kanađaninu Robertu Mundellu, sa sveučilišta Columbia u New Yorku, pioniru monetarne i fiskalne politike čiji su radovi utjecali na tvorce jedinstvene europske valute. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Drvna proizvodnja prepolovljena u deset godina </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Ukupan prihod od prerade drveta u prošloj je godini iznosio 502 milijuna dolara. Izvoz u ukupnom prihodu sudjeluje sa 66 posto, no za deset godina tu stavku možemo povećati na 900 milijuna dolara, rekao je direktor Croatia drva Ferdinand Laufer na tradicionalnom Poslovnom klubu koji je održan na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Ambiente 2000. Laufer je dodao da je drvna proizvodnja u posljednjih devet godina prepolovljena u odnosu na onu prije Domovinskog rata. Nadalje, kaže on, u slučaju da izostane očekivana pomoć države, može se očekivati dalji pad ove radno intenzivne, ali ne i profitabilne djelatnosti. Prema njegovim riječima, Croatia drvo predlaže da se vrate šume na upravljanje Hrvatskih šuma, koje su nedavno izdvojene u zaštićena područja, te da se na područjima od posebne državne skrbi subvencioniraju poduzeća koja se bave preradom drveta. Uz to, Croatia drvo traži da državni inspektori sudjeluju u arbitraži kad se određuje kvaliteta drveta. Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski rekao je da su Hrvatske šume sklopile višegodišnje ugovore s domaćim drvoprerađivačima kako bi se pripremili za skori ulazak Hrvatske u svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). No problem je i to što oni duguju Hrvatskim šumama 120 milijuna kuna za preuzetu robu. Ministar za obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek rekao je da poduzeća u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju dnevno imaju gubitke u iznosu od sedam milijuna kuna, no Vladi nije cilj njihov stečaj, već sanacija onih poduzeća koja imaju perspektivu.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vinkovački Dilj modernizira proizvodnju </p>
<p>VINKOVCI, 11. listopada</p>
<p> - Vinkovačka industrija građevinskog materijala Dilj nedavno je u Italiji potpisala ugovor o kupnji postrojenja za automatsku proizvodnju žljebnjaka i završnog crijepa. Vrijednost je kupljene opreme 1,5 milijun DEM. Ta je investicija nastavak modernizacije proizvodnje jer je samo suvremenom tehnologijom moguće održati se na svjetskom tržištu, na kojem je konkurencija izuzetno velika. Ovom investicijom Dilj će potpuno automatizirati proizvodnju žljebnjaka i završnog crijepa. Radovi trebaju biti završeni do 20. prosinca, kada bi, prema ugovoru, trebali biti isporučeni strojevi, montaža kojih bi se trebala dovršiti u veljači iduće godine. Radove demontaže stare linije te izgradnju novih postolja izvode Diljevi djelatnici, a vrijednost je tih radova pola milijuna maraka. Novim postrojenjem, istakli su u Dilju, povećat će se i proizvodnja žljebnjaka i završnog crijepa sa pet tisuća komada na sedam tisuća u jednoj smjeni, a kvaliteta će doseći europsku razinu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Osnovana Udruga hrvatskih restoratera</p>
<p>LOVRAN, 11. listopada</p>
<p> - Nužnost što hitnijeg rješavanja statusnih pitanja restoratera i objektivno nezadovoljstvo sadašnjim položajem jer restorateri »nisu našli svoje mjesto ni u tretmanu Ministarstva turizma ni Hrvatske turističke zajednice ni na lokalnoj razini, a, na žalost, ni u našoj komorskoj organizaciji...« povod su osnivanja nove ugostiteljske organizacije, istaknuto je na osnivačkoj skupštini Udruge hrvatskih restoratera (UHR), održanoj u srijedu u poznatom lovranskom restoranu »Kvarner«, u nazočnosti više od stotinu naših restoratera, među kojima je bio dobar broj istaknutih imena iz ove branše, te i predstavnici raznih institucija koje su neposredno ili posredno povezane s turističkom ponudom.</p>
<p>Tradicionalno su sve osnivačke skupštine više svečane nego operativne, pa je, naravno, prerano govoriti o efektima koje će polučiti nova udruga i kako će djelovati. To će ovisiti o njezinu članstvu i, posebno, o vodstvu, zatim o upornosti te, što je od osobite važnosti u postizanju rezultata, ovisit će kakvo će steći povjerenje i gostiju i javnosti.</p>
<p>Nakon procedure u stilu »potegni-povuci« (tzv. tehnički nesporazumi) za predsjednika UHR-a izabran je znani ugostitelj Ivica Lesica iz Njivica na Krku, a odlučeno je da sjedište udruge bude u Opatiji. (P. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Luković: Zagrebačku banku zanima tržište SR Jugoslavije </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Zagrebačka se banka srednjoročno namjerava širiti na tržišta jugoistočne Europe, među njima i na tržište SR Jugoslavije. To će, međutim, ovisiti o razvoju političkih prilika u toj zemlji, rekao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković na ručku koji je u srijedu u hotelu Intercontinental organizirala Američka trgovačka komora u Hrvatskoj.</p>
<p>Luković kaže da u Zagrebačkoj banci trenutno ne razmišljaju o pronalaženju strateškog partnera. No odluči li se banka zakoračiti na bankarsko tržište jugoistočne Europe, postoji mogućnost da to uradi u suradnji s nekim strateškim partnerom. Na to će ih prisiljavati i sve jača konkurencija u Hrvatskoj, osobito tijekom procesa približavanja Europskoj uniji.</p>
<p>Predsjednik uprave Zagrebačke banke očekuje dalju konsolidaciju hrvatskoga bankarskog sektora i značajno reduciranje broja banaka. To će se ostvariti novim spajanjem i preuzimanjem manjih banaka od strane većih te privatizacijom banaka koje su još u državnom vlasništvu, ali i stečajevima. (A. Milovan)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pokrivenost uvoza izvozom i dalje niskih 57,2 posto </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Gospodarstvo je u prvih osam mjeseci izvezlo na strana tržišta robe vrijedne 2,85 milijarde dolara, što je za tri posto više nego lani. U odnosu prema prethodnim mjesecima porast je izvoza nešto usporen, ali analitičari do kraja godine očekuju nastavak povoljnih izvoznih kretanja nakon odluke EU o liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom, koja se počinje primjenjivati od studenoga te ulaska u WTO.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku robni je uvoz u osam mjeseci iznosio 4,97 milijardi dolara, što je samo 0,4 posto više nego lani. Pokrivenost je uvoza izvozom i dalje niskih 57,2 posto. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u osam mjeseci manji je za 2,9 posto nego lani i iznosi nešto više od (još uvijek visokih) 2,1 milijarde dolara. Značajno je da se visoki rast izvoza, od 20,4 posto, bilježi upravo u razmjeni sa zemljama EU, u koje je usmjereno 56,7 posto ukupnog izvoza ili više od 1,6 milijarde dolara. I dalje se najviše izvozi u Italiju, a vrijednost isporuka u tu zemlju u prvih je osam mjeseci ove godine iznosila 648 milijuna dolara, što je 33,1 posto više nego u isto doba lani. Izvoz u Sloveniju premašio je iznos od 303 milijuna dolara i povećan je za 4,6 posto, dok je u BiH smanjen za 13,3 posto, na 315 milijuna dolara. Podaci pak o kretanju izvoza po pojednim djelatnostima pokazuju da visok rast izvoza bilježi proizvodnja kemijskih proizvoda - čija je vrijednost isporuka na strana tržišta povećana za 18,9 posto, na 357 milijuna dolara. Također i u proizvodnji naftnih derivata, čiji je izvoz s vrijednošću od 294 milijuna dolara veći 51,7 posto nego u osam prošlogodišnjih mjeseci. Kod djelatnosti proizvodnja ostalih prijevoznih sredstva (brodogradnja) bilježi se vrijednost izvoza od 408 milijuna dolara, što je 12,1 posto manje nego u osam mjeseci lani. Značajnije smanjenje vrijednosti izvoza prisutno je kod proizvodnje hrane i pića, za 23,9 posto, na oko 170 milijuna dolara, kao i proizvodnje odjeće, za 20,4 posto, na 256 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Siemens kreće u Internet ofenzivu </p>
<p>ZAGREB/MÜNCHEN, 11. listopada</p>
<p> - Tvrtka Siemens AG namjerava izbiti u vrh elektroničkog poslovanja. U tu svrhu tvrtka će uložiti oko dvije milijarde DEM. Generalni direktor Siemensa AG Heinrich v. Pierer najavio je u utorak Siemensov Internet prodor prigodom otvaranja prvoga »Center of E-Excellence« u Münchenu. Novi je centar zaposlio 600 djelatnika. </p>
<p>Koncern Siemens već sada u mnogim područjima koristi Internet, a u elektroničku infrastrukturu uložio je nekoliko milijuna eura. Od ukupno 440.000 zaposlenih, 210.000 imaju vlastitu e-mail adresu. Već sada koncern dobavlja on line putem 10 posto svojih potreba, što čini oko tri milijarde eura, a prodaja on-line putem dosegla je vrijednost od pet milijardi eura, izviješteno je iz Siemensa. </p>
<p> Koncern svoje on-line poslovanje namjerava znatno proširiti, i to u što kraćem roku. Svaki će zaposleni u roku od godine dana imati internet pristup. Za dvije do tri godine obujam dobave putem Interneta trebao bi se povećati na 50 posto od ukupne vrijednosti, a udio prodaje na 25 posto, dok će taj udio na području široke potrošnje kao što su, primjerice mobilni telefoni doseći i 50 posto, najavljuju iz Siemensa. </p>
<p> Siemens AG u idućih će 18 mjeseci u E-Business uložiti milijardu eura i time će, po najavi Pierera, postati »najvećim gradilištem E- Businessa«. Ta bi investicija kompaniji trebala u dogledno vrijeme donijeti uštede od tri do pet posto ukupnoga prometa, koji se ove godine kreće oko 150 milijardi njemačkih maraka. </p>
<p> Već za kratko vrijeme Siemens AG očekuje i smanjenje svih troškova od jedan do tri posto. Samo u području nabave očekuju se uštede od milijarde eura. Radi što brže realizacije E-Business projekta, Siemens AG će »podići« tri E-Business centra. Osim ovoga otvorenoga u Münchenu, takvi će se centri otvoriti u Atlanti (SAD) i Singapuru, priopćili su u srijedu iz Siemensa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Velika šteta u ciglani Tondacha zbog raspada sustava opskrbe plinom </p>
<p>BEDEKOVČINA, 11. listopada</p>
<p> - »Zbog raspada sistema opskrbe plinom u ponedjeljak i zbog smanjenog pritiska plina u utorak, ciglani Tondach nanesena je šteta od 200 tisuća kuna, zbog čega ćemo od zagorskog Metalca tražiti naknadu štete«, rekao je u srijedu direktor ciglane u Bedekovčini Mladen Koprek. </p>
<p>Prema njegovim riječima iako je ciglana još 1998. dobila predugovor za direktno spajanje na magistralni plinovod koji je spremna sama financirati, do danas to nije učinjeno zbog političkih čimbenika koji su omogućavali zagorskom Metalcu monopol nad distribucijom plina, no u razgovorima s izvršnim direktorom Ine za plin, Darkom Karačićem, dobiveno je obećanje da će se taj problem riješiti.</p>
<p> Ciglane Tondach u vlasništvu austrijskog poduzeća otkupile su i ciglanu u Đakovu, u koju su ove godine investirali šest milijuna DEM, a samo u Bedekovčini godišnja potrošnja plina iznosi 4,5 milijuna kubičnih metara koji, zbog distributera, plaćaju 20 posto skuplje nego da ga izravno plaćaju Ini. (D. Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="79">
<p>Ubijen Matija Ljubek </p>
<p>Marko Varžić, suprug Ljubekove mlađe sestre, pucao u poznatog sportaša u Valpovu / Nakon toga, u Belišću je u kući Ljubekove starije sestre Katice Bungić, Varžić ubio njezina muža, a nju teško ranio / Ubojičin motiv nesuglasice u obitelji?</p>
<p>VALPOVO, 11. listopada</p>
<p> - Poznati hrvatski kanuist i član Hrvatskog olimpijskog odbora Matija Ljubek (47) ubijen je u srijedu oko 19.50 sati u Valpovu. </p>
<p> Prema prvim informacijama, Ljubeka je iz vatrenog oružja ubio njegov šogor Marko Varžić (38). Naime, Varžić, suprug Ljubekove mlađe sestre, navodno je vrlo problematičan i sklon alkoholu, a mjesecima je prijetio cijeloj obitelji i maltretirao je. </p>
<p>Varžić je, nakon što je ubio Ljubeka, otišao u Belišće, mjesto udaljeno desetak kilometara od Valpova. Tamo je, ušavši u kuću Ljubekove starije sestre Katice Bungić (43), iz vatrenog oružja usmrtio njezina supruga Antu Bungića (44), časnika Hrvatske vojske, pripadnika 5. gardijske brigade. Teško je ranio Katicu Bungić koja je prevezena u osječku Kliničku bolnicu.</p>
<p> Ubrzo nakon toga, Varžić je zatečen na putu između Belišća i Valpova i priveden u 7. policijsku postaju Valpovo. Nakon saslušanja u sklopu kriminalističke obrade, osumnjičenik treba biti odveden u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku.</p>
<p>Kako se pretpostavlja, motiv ubojstva su nesuglasice u obitelji. Na očevidu je bio Mladen Filipović, istražni sudac osječkog Županijskog suda, a osječko-baranjska Policijska uprava najavila je za četvrtak konferenciju za novinare. </p>
<p>Matija Ljubek bio je jedan od najboljih svjetskih kanuista svih vremena i vlasnik četiriju olimpijskih medalja - zlata i bronce na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976., te zlata i srebra s Igara u Los Angelesu 1984. Ljubek je u kanuu jednokleku na svjetskim prvenstvima osvajao po jedno zlato i srebro, te dvije bronce, a u kanuu dvokleku tri zlatna, dva srebrna i jedno brončano odličje. U njegovoj bogatoj riznici ima čak 300 odličja sa raznih natjecanja. Ljubekov uzlet započinje na Svjetskom prvenstvu u Beogradu 1975. kad je u kanuu jednokleku na tisuću metara osvojio treće mjesto i time prvu svjetsku medalju za našu kanuistiku. </p>
<p>Tragična smrt zatekla ga je na dužnosti direktora multišportskih aktivnosti Hrvatskog olimpijskog odbora i šefa Misije HOO-a na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Iza preminulog Ljubeka ostali su supruga Goranka te sinovi Matko i Nikica koji je krenuo očevim stopama i trenutačno je najbolji hrvatski kanuist nastupivši i u Sydneyju. (A. Poljak/M. Sajler/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Znanstvena suradnja Hrvatske i Slovenije </p>
<p>ZAGREB, 11.listopada</p>
<p> - Delegacija slovenskoga Ministarstva znanosti i tehnologije, na čelu s ministrom prof. dr. Lojzom Marinčekom, posjetila je u srijedu Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Ministar, prof. dr. Hrvoje Kraljević upoznao je slovenske goste s radom Ministarstva i podsjetio ih na dosadašnju vrlo uspješnu znanstvenu suradnju. Do sada su Hrvatska i Slovenijom potpisale četiri protokola o suradnju na polju znanosti i jedan protokol na području prosvjete. Zajedničkim je protokolom, koji je potpisan 28. lipnja ove godine, prihvaćeno financiranje 34 nova znanstvena projekta, a za pet je odobreno financiranje nastavka. Odobreni su projekti na području ekologije/zaštite okoliša, biotehnologije, elektrotehnike, fizike, kemije, matematike, farmakologije, pravnih znanosti, strojarstva, geologije i geofizike, medicine i demografije. U ovoj akademskoj godini ostvareni su lektorati hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i slovenskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Očekuje se i suradnja u nekim regionalnim aktivnostima, u sklopu primjerice Instituta za genetiku, Jadransko-jonske inicijative, tehnoloških inkubacijskih centara i dr. Slovenija će pomoći Hrvatskoj uskladiti svoje propise u radu Ministarstva znanosti s europskim standardima, koje je ona već uskladila. (L.Černi)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ribić traži od Vlade pregovore o plaćama u idućoj godini</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Matica sindikata javnih službi u srijedu je, kako Vjesnik doznaje od čelnika Matice Vilima Ribića, odlučila uputiti Vladi zahtjev za pregovore o plaćama u 2001. godini. Matica traži hitan početak pregovora, u kojima bi se osim plaća ugovorila i božićnica, regres za godišnji odmor i darovi za djecu u sljedećoj godini, ali i dodatna povišica plaća u ovoj godini, sukladno aneksu Kolektivnog ugovora.</p>
<p>Naime, sedam sindikata javnih i državnih službi proljetos su s Vladom sklopili Kolektivni ugovor, a u kolovozu i aneks, po kojemu se plaće u javnim i državnim službama od 1. listopada (isplata u studenom) usklađuju s rastom plaća u javnim i državnim poduzećima. Ribić kaže kako bi se plaće u javnim i državnim službama u studenom trebale povećati za 12 posto, jer su toliko rasle i u državnim poduzećima. </p>
<p>Konkretna povišica, dakako, ovisi o pregovorima s Vladom, koja je proljetos najavila zauzdavanje plaća u javnim i državnim poduzećima, ali to nije i učinila. U Matici ističu da o iznosu povišice u studenom ovisi i tijek pregovora o plaćama u 2001. godini.
Zasad, otkrivaju načelnu strategiju pregovora u kojoj će tražiti da plaće javnih i državnih službenika dijele sudbinu ostalih plaća u državi, odnosno da u istim iznosima rastu ili padaju.</p>
<p>Ribić napominje da će zatražiti pregovore s Vladom u dosadašnjem sindikalnom sastavu. To znači da bi za pregovaračkim stolom ponovo bilo sedam sindikata javnih i državnih službi, većina iz Matice i još neki izvan Matice, koji, kako tvrde, zastupaju više od 100.000 članova sindikata.</p>
<p>Ovih je dana pregovore s Vladom zatražilo još sedam sindikata javnih službi, koji dosad nisu bili u pregovorima, a tvrde da zastupaju više od 20.000 članova. Vilim Ribić i čelnik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba poručuju im da nemaju što tražiti za istim pregovaračkim stolom, posebice ne vrtićki sindikat, jer se vrtići financiraju iz lokalnih, a ne državnog proračuna. »Njih sedam nisu subjekt pregovora, ne zato što im se to priječi, već zato što su sindikalni nitko. Dok ne budu sindikalni netko i pokažu većinu članstva, ne mogu s nama za isti stol«, kaže Ribić, procijenivši da sedam sindikalnih patuljaka, isključe li se vrtići, nemaju više od 4.000 članova.</p>
<p>»To su marginalni sindikati, koji imaju utjecaj samo preko medija i to zbog svoje konfliktne i frustrirane naravi, a frustrirani su zbog svog višegodišnjeg neutjecaja na pregovore«, nastavlja Ribić. »Točno je da po Zakonu o radu svi sindikati imaju pravo pregovarati s Vladom. Tako i ti sindikati mogu pregovarati s Vladom, ali ne s nama za istim stolom. Neka Vlada procijeni jesu li oni faktor na sindikalnoj sceni s kojim treba pregovarati, no ne vjerujem da će s marginalcima gubiti vrijeme«. (Lj. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sindikat 2000 traži više koeficijente i za srednjoškolske profesore</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Predstavnici novoosnovanog Nezavisnog srednjoškolskog sinidkata 2000 (NSS 2000), u srijedu su uputili dopis hrvatskoj Vladi u kojem traže da Vlada na svojoj prvoj sljedećoj sjednici riješi pitanje zaostajanja plaća srednjoškolskih zaposlenika u odnosu na zaposlene u osnovnim školama.</p>
<p>Novoosnovani sindikalci suu srijedu na konferenciji za novinare naglasili da je predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Vesna Kanižaj, bez njihovog odobrenja kao tadašnjih članova pregovaračkog odbora (naime, njih pet koji su osnovali novi sindikat bili su članovi sindikata Vesne Kanižaj op.a.), potpisala s Vladom Aneks kolektivnom ugovoru, po kojem će se eventualno povećanje vrijednosti koeficijenata za nastavnike u srednjim školama početi primjenjivati tek početkom iduće godine. Prema njihovim riječima, tako su zaposlenici u srednjim školama stavljeni u neravnopravan odnos s osnovnoškolskim zaposlenicima koji su već u listopadu dobili plaću veću za pet do 15 posto. Stoga je, ovisno o godinama staža, njihova plaća za 300 do 500 kuna veća nego srednjoškolskim profesorima.</p>
<p>NSS 2000 zahtijeva od Vlade da što hitnije riješi novonastalu situaciju, te predlaže da nepravdu u plaćama ispravi poništavanjem spomenutog aneksa, te donošenjem uredbe prema kojoj bi povećanje koeficijenata za plaće srednjoškolskim učiteljima također počelo važiti od 1. rujna, kao i osnovnoškolskim zaposlenicima, ili da do sljedeće godine zaposlenicima u srednjim školama isplaćuje jednokratne pomoći u iznosu od 500 kuna.</p>
<p>Predstavnici novoosnovanog sindikata, također su izjavili da Vesna Kanižaj slanjem tisuće pisama zbornicama škola u cijeloj Hrvatskoj, u kojima, kako tvrde, poziva učitelje da se ispišu iz novog sindikata, teško zadire u autonomiju NSS-a 2000. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Fižulić: Niže oporezivanje malih plaća povećat će hrvatske izvozne izglede </p>
<p>VARAŽDIN, 11. listopada</p>
<p> - »Varaždinska županija jedna je od najrazvijenijih u Hrvatskoj. Tu je u minulih deset godina bilo najmanje problema, a oni koje ima su strukturne naravi. Dio tvrtki je radno intenzivan i izvozno orijentiran, ali je problem što su u Hrvatskoj plaće veće nego u konkurentskim tranzicijskim zemljama. S druge strane, ova se regija naslanja na Mađarsku i Sloveniju i ima problem s prekograničnim šopingom i s nemogućnošću otvaranja novih radnih mjesta u trgovini. Menedžment koji vodi ovdašnje gospodarstvo daleko je iznad hrvatskog prosjeka. Ovdje ima dovoljno vizija, snage i kapitala, financijskog i ljudskog, da Varaždin bez posebnih mjera i intervencija države bude lokomotiva razvoja cijele Hrvatske«, rekao je novinarima u srijedu u Gradskoj vijećnici ministar gospodarstva Goranko Fižulić, nakon sastanka sa županom Marijanom Mlinarićem, varaždinskim gradonačelnikom Zlatkom Horvatom, saborskim zastupnicima i gospodarstvenicima.</p>
<p>Na pitanje znači li to da neće biti interventnih mjera za poticanje izvoza, ministar je rekao da je na sastanku izvijestio o poreznoj reformi koja će stimulirati ne samo novo zapošljavanje, nego i zadržavanje postojećeg. Naime, uvelo bi se više stopa poreza na plaće. Ministru je postavljeno i pitanje može li Ministarstvo gospodarstva pomoći drvnoprerađivačkoj industriji - dijelom kreditiranjem, a dijelom kroz odgodu plaćanja Hrvatskim šumama za sirovinae.</p>
<p>»Hrvatske šume su javno poduzeće i Vlada tu može učiniti puno, pa mislim da je taj zahtjev opravdan. Politika Hrvatskih šuma morat će se promijeniti prema cijelom drvno-prerađivačkom sektoru kako bi bio konkurentniji i kako bi mu se pojačao obrtni kapital. Treba izvoziti gotov proizvod, a ne samo trupce. To je važno kako bi se drvno-prerađivački sektor osposobio za opremanje hotelske industrije i, sutra, brodograđevne industrije, što je velika izvozna šansa za cijeli sektor«, odgovorio je Fižulić.</p>
<p>Lohn poslovi i time izvoz radne snage nisu hrvatska budućnost, pa će morati doći do otvaranja novih pogona i industrija, odnosno do odumiranja nekih postojećih. Mnoga zanimanja koja će prevladavati za 20 godina još ne poznajemo, odgovorio je ministar Fižulić na upit o budućnosti radno-intenzivnih proizvodnji lociranih u varaždinskom kraju, te potrebi njihovog restrukturiranja. (K. Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ivica Vrkić izabran za novog predsjednika Uprave »Glasa Slavonije«</p>
<p>OSIJEK, 11. listopada</p>
<p> - Nadzorni odbor osječkog Medijskog centra Glas Slavonije je u srijedu imenovao Ivicu Vrkića novim predsjednikom Uprave tog centra, dok je dosadašnjeg predsjednika Ivana Šimića, na njegov zahtjev, razriješio te dužnosti. </p>
<p> Vrkić je za Vjesnik izjavio da je to imenovanje za njega nov izazov i veliko zadovoljstvo. »Kako nisam slučajno došao ni na televiziju, tako nije slučajan moj dolazak i u Glas Slavonije«, dodao je Vrkić, bivši generalni direktor HTV-a, dodavši da će voditi Glas Slavonije tako da znači Slavoncima isto što Dalmatincima Slobodna Dalmacija, Riječanima Novi list... </p>
<p>On je naglasio kako želi stvoriti nov novinarski proizvod koji će naći svoje mjesto na čitavom medijskom tržištu Hrvatske.</p>
<p>Podsjetimo lani je medijski centar poslovao s gubitkom od 4,6 milijuna kuna, a godinu dana ranije 2,4 milijuna.</p>
<p>»Imao sam na umu postojeće stanje u Glasu Slavonije i stoga sam u brojnim razgovorima koje sam vodio s brojnim ugladnicima nastojao dobiti suglasnost kako u ovom trenutku za Glas Slavonije nije najvažniji vlasnički odnos«, kazao je Vrkić, dodavši da od vlasnika traži samo to da se omogući da on osobno i Uprava Glasa Slavonije budu financijska, organizacijska i tehnička logistika Uredništvu i uređivačkoj politici, u kojoj će svi novinari moći profesionalno obavljati svoj posao. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Shearer Talbott: Po obilasku vaših nacionalnih parkova pitali smo domaćine zašto se takve ljepote skrivaju</p>
<p>Za nedavnog desetodnevnog posjeta višečlanog izaslanstva stručnjaka nacionalnih parkova SAD-a Hrvatskoj i našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode - Paklenici, Velebitu, Risnjaku, Sjevernom Velebitu i Plitvičkim Jezerima, razgovarali smo sa savjetnicom predsjednika SAD-a za okoliš i ravnateljicom Savjeta nacionalnih parkova SAD-a Brook Shearer-Talbott. </p>
<p>• Koji je cilj Vašeg posjeta Hrvatskoj i našim nacionalnim parkovima?</p>
<p>- Želja za uspostavljanjem suradnje američkih i vaših nacionalnih parkova na stručnom i tehničkom planu. Isto tako i želja za upoznavanjem hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode, njihovu organizaciju, način upravljanja i gospodarenja, odnosno vvrednovanja. Došli smo na poziv hrvatske Vlade i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kako bismo prenijeli naša iskustva te da bismo uime naše Vlade i američkih parkova dali potporu projektu Svjetske banke koja sa šest milijuna dolara financira »Zaštitu krških ekoloških sustava«.</p>
<p>• Utječu li politika i političari na način upravljanja i gospodarenja američkim parkovima?</p>
<p>- Moje kolege i ja nismo političari, već stručnjaci za nacionalne parkove i zaštitu prirode. Savjetnica sam predsjednika Billa Clintona za okoliš, ali je Savjet nacionalnih parkova krovna institucija koja skrbi o načinu upravljanja i gospodarenja nacionalnih parkova. Američki nacionalni parkovi potpuno su otvoreni za posjet, a financiraju se iz budžeta SAD-a, o kojemu odlučuje Kongres. No parkovi ostvaruju dobit od deset milijuna dolara godišnje.</p>
<p>• Po obilasku Like i Gorskog Kotara odnosno nekih naših parkova rekli ste da ih »skrivamo« i nedovoljno valoriziramo.</p>
<p>- Moram reći da smo impresionirani onim što smo vidjeli. I u Paklenici, Risnjaku, a posebno na Plitvicama. Imali smo prigodu puno toga vidjeti i naučiti u hrvatskim nacionalnim parkovima. Da, pitali smo domaćine: zašto skrivate ovakve ljepote? Ugodno smo iznenađeni i vašim stručnjacima, ali ponajviše prirodnim vrijednostima vaših parkova.</p>
<p>• U SAD-u su parkovi depolitizirani. Ima li i tamo pogrešaka u gospodarenju i upravljanju? Niste li ih možda»prerabili«?</p>
<p>- Predsjednik Clinton je odrastao uz park u Arkansasu. I danas voli uživati u ljepotama parkova. Točno je da Vlada i Kongres skrbe o nacionalnim parkovima, ali politike u njima nema. Struka je primarna, a ravnatelje parkova ne postavlja Vlada niti Kongres već Savjet. I ti ravnatelji-stručnjaci kolaju po parkovima kojih imamo 55. Mogu se složiti s Vašom konstatacijom da smo ih možda »prerabili«, kako kažete, jer bilježe milijunske posjete. Parkovi su otvoreni za javnost i novinare, imaju i predstavnike za odnos s javnošću. I kod vas bi se ustanove parkova i upravna vijeća trebali otvoriti. Što se mogućih pogrešaka tiče, savjetujem - nemojte iz parkova »istjerati« mjesno stanovništvo odnosno - čovjeka. On ne može biti smetnja. Mi godinama tu pogrešku nastojimo ispraviti. Vjerujte da to nije lako. Zbog toga smo potaknuli suradnju s nacionalnim parkovima u svijetu, Europi.</p>
<p>• Što Vas je za posjeta Lici i Gorskom kotaru najviše impresioniralo?</p>
<p>- Uz prirodnu vrijednost i očuvanost vaših parkova, činjenica da ste zadržali čovjeka na tim prostorima, kojega želite educirati, očuvati okoliš i tradicionalni način života. Drugo, entuzijazam vaših stručnjaka koji govore više stranih jezika i vole ono što rade. Ali, primijetila sam da Hrvatska još ne zna pokazati svoje prirodne ljepote. Parkovi su najljepše što SAD ima. Oni su slika jedne države s kojom se ona predsstavlja u svijetu.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Otpremnine svima, osim direktorima propalog brodara »Croatia Linea«</p>
<p>RIJEKA, 11. listopada</p>
<p> - Bivši radnici propalog »Croatia Linea«, njih 332, napokon će dobiti otpremnine, ali ne i petorica direktora koji su sporazumno otišli iz te tvrtke, ali se i našli na popisu od 337 djelatnika koji je upućen hrvatskoj Vladi koja odlučuje o otpremninama. Uz tu petoricu sporne su i otpremnine barem šestorici bivših menadžera »Croatia Linea«, koje iznose više od 100.000 kuna po osobi, a riječ je o ljudima koji su na rukovodeća mjesta došli nakon odlaska generalnog direktora Daria Vukića, kad više nije bilo nade u spas tog brodara. </p>
<p>Naime, u tom su trenutku gotovo svi brodovi »Croatia Linea« već bili zaustavljeni širom svijeta, tako da su novopečeni direktori većinom statirali ta tri preostala mjeseca do početka stečaja »Croatia Linea«. Stoga većina ostalih zaposlenika smatra da im ne bi trebalo dati menadžerske otpremnine. S obzirom na to da je iz »Croatia Linea« prema Zagrebu poslano nekoliko popisa s imenima zaposlenika koji bi trebali dobiti otpremnine, Vlada je od sredine rujna do sada »češljala« te liste, kako bi točno ustanovila tko (ne)može dobiti otpremninu. </p>
<p>Sredinom rujna prošle godine otkaz je dobio 261 zaposlenik »Croatia Linea«, a bivša Vlada im je obećala isplatu otpremnina do kraja te godine. To se, međutim, nije dogodilo, ali je ista Vlada obećala da će njihove otpremnine uvrstiti u državni proračun za 2000. godinu što se, također, nije dogodilo. Ipak, iz tekućih rezervi državnog proračuna osigurano je 10,4 milijuna kuna za isplatu otpremnina. </p>
<p>Kako je proljetos otkaz dobio i 71 preostali djelatnik, nakon što je država odbila spasiti »Croatia Line«, i oni su dospjeli na isti popis za otpremnine. Tako se vrlo zamršen stečaj nekad najvećega hrvatskog brodara barem u jednom dijelu sada privodi kraju, a može se očekivati da će u sljedećih šest mjeseci biti prodano i preostalih šest brodova, koji su pod hipotekom domaćih banaka na mrtvom vezu u domaćim lukama i brodogradilištima. </p>
<p>Hrvatska se javnost nadala da će barem neki od tih brodova ostati pod hrvatskom zastavom, ali s obzirom na to da je prvolicitirani brod »Karlobag« prodan grčkom brodovlasniku i da se na nedavnoj neuspjeloj dražbi broda »Hreljin« nije pojavio ni jedan domaći brodar, naslućuje se da će i ti preostali brodovi dospjeti u ruke stranaca. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Vukovarski SDP: Nema opasnosti da na lokalnim izborima pobijedi SDSS </p>
<p>VUKOVAR, 11. listopada</p>
<p> - Vukovarska Socijaldemokratska partija (SDP) nije se priključila nedavno osnovanom vukovarskom »Hrvatskom bloku«, koji čini pet stranaka, istaknuto je u sriejdu na konferenciji za novinare vukovarskog SDP-a. Naime, u toj stranci smatraju da ne postoji velika opasnost da na predstojećim lokalnim izborima pobjedu u Vukovaru odnese Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS).</p>
<p> Podsjetimo, »Hrvatski blok« čine Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatsko-socijalno liberalna stranka (HSLS), Demokratski centar (DC), Hrvatska stranka prava (HSP) i Hrvatska pučka stranka (HPS). </p>
<p> Prema riječima predsjednika vukovarskog i vukovarsko-srijemskog SDP-a Nikole Sile pobjeda SDSS-a u Vukovaru vjerojatno ne bi bila moguća i zbog toga što su građani Vukovara srpske nacionalnosti svjesni da ne mogu živjeti i graditi budućnost u »getoiziranu Vukovaru«.</p>
<p>»Ako se stranke 'Hrvatskog bloka' boje za hrvatsku stranu u Vukovaru, neka svoje biračko tijelo usmjere SDP-u«, poručio je Sila, dodavši kako to mogu učiniti bez bojazni, »jer je SDP stranka kojoj je stalo do hrvatskih nacionalnih interesa«.</p>
<p>Zauzeo se, također, da se u saborskoj proceduri u što prije nađe zakon o Vukovaru jer, kako je kazao, političke promjene u susjednoj SRJ utjecat će na stvaranje drukčije slike čitava područja, te se Vukovarci pribojavaju da se na zakasni s primjenom tog zakona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Prosvjedni skup na rtu Kamenjak zbog održavanja vojne vježbe</p>
<p>PULA, 11. listopada</p>
<p> - Negodujući zbog održavanja vojne vježbe na rtu Kamenjak u Premanturi, predsjednica zajednice podružnica IDS-a Puljštine Orijana Lukić najavila za subotu,14. listopada od 11 do 12 sati, održavanje prosvjednog skupa ispred rampe na ulazu u rt Kamenjak.</p>
<p>Od četvrtka do subote organizirano je i potpisivanje peticije na glavnome trgu u Medulinu i Premanturi te na pulskoj gradskoj tržnici, rekla je u srijedu na konferenciji za novinare u Puli Orijana Lukić. Peticijom se poziva Ministarstvo obrane da ubuduće premjesti održavanje vojnih vježbi s rta Kamenjak, jer rt je zaštićen park prirode.</p>
<p> »Cilj subotnjeg prosvjednog skupa je demilitarizacija zakonom zaštićenog parka prirode i ostalih obalnih područja u Istri namijenjenih razvoju turizma, s obzirom da turizam i vojska nikako ne idu zajedno«, rekla je Lukić. Pozvala je sve građane te predstavnike političkih stranaka i nevladinih organizacija da se u što većem broju odazovu subotnjem skupu.</p>
<p>Načelnik općine Medulin Dario Mezulić naglasio je kako je ta općina ove godine ostvarila oko 1,3 milijuna noćenja što je deset posto cjelokupnog broja turističkih noćenja u Istri, te kako trenutačno u općini Medulin boravi oko 600 turista. »Upravo su oni nekoliko puta zvali Turističku zajednicu općine Medulin i pitali što se to događa na na rtu Kamenjak«, kazao je načelnik Mezulić i izrazio nadu kako će to biti posljednja vojna vježba na Kamenjaku. Kako je rekao, planom općine Medulin, predviđeno je da rt postane zona sporta i rekreacije. </p>
<p>Inače, zbog vojne vježbe gađanja na poligonu rta Kamenjaka kod Premanture od 16. do 21. listopada, od osam do 16 sati zabranjuje se plovidba ribarenje i bilo kakvo zadržavanje u dubini morskog akvatorija od rta Kamenjaka na udaljenosti 20 milja. Priopćenje o zabrani izdala je u srijedu pulska Lučka kapetanija, a potpisao je kapetan Josip Lazarić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Marendić: Do kraja godine sastanak u Beogradu o sukcesiji </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada </p>
<p> - Nakon političkih promjena u SR Jugoslaviji, od međunarodne zajednice, odnosno od Vijeća za primjenu mirovnog sporazuma (Peace Implementation Counsil) očekujemo prve poteze u nastavku projekta sukcesije zemalja bivše SFRJ, izjavio je za Hinu voditelj Ureda hrvatske Vlade za projekt sukcesije bivše SFRJ Božo Marendić. On pretpostavlja da će sastanak uslijediti do konca godine i da će biti nastavljen proces sukcesije. </p>
<p> Rad na projektu sukcesije zemalja bivše Jugoslavije međunarodna je zajednica bila zamrznula ponajprije zbog sankcija prema SR Jugoslaviji. </p>
<p> Člankom 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa Hrvatske i SR Jugoslavije (iz 1997.) osnovana je i zajednička hrvatsko-jugoslavenska komisija koja se bavi imovinskim i pravnim pitanjima dviju država. I rad te komisije prekinut je zbog sankcija prema SRJ, istaknuo je Marendić dodajući da će jedna od prvih aktivnosti Vladina ureda kojem je na čelu, biti priprema sljedećeg sastanka koji bi se do konca godine trebao održati u Beogradu. Zadnji sastanak bio je u Zagrebu. </p>
<p> Budući da Hrvatska nema uvida u jugoslavenske arhive i podatke banaka u kojima se nalaze ili su se nalazila zajednička sredstva bivše države, ne zna se koliko je tih sredstava SRJ već potrošila. Zahtjevi Hrvatske za sukcesiju, kao i drugih država sljednica odnose se na stanje imovine koja je postojala na dan kad se SFRJ raspala. Kao referentni datum raspada uzima se 31. prosinca 1990. Istodobno, svaka država kao datum sukcesije uzima datume proglašenja neovisnosti, a za Hrvatsku je Badinterova komisija odredila 8. listopada 1991. </p>
<p>Zajedničke nekretnine bivše države blokirane su i ne mogu se prodavati niti se njima može raspolagati iako se SRJ toga u mnogim slučajevima nije pridržavala. Te će se nekretnine podijeliti nakon što se postigne »globalni sporazum«. </p>
<p> Hrvatska Vlada je u listopadu 1996. donijela odluku o prihvaćanju podjele imovine koja se na ime bivše Narodne banke Jugoslavije vodi u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Na dan 30. lipnja 1996. ta je imovina iznosila 600 milijuna dolara u zlatu, devizama i dionicama.</p>
<p>U listopadu 1996. Vlada je središnju hrvatsku banku ovlastila da, sukladno uvjetima i načinu predloženom u pismu BIS-a, izda i potpiše sve izjave i dokumente potrebne za preuzimanje imovine podijeljene po utvrđenom ključu MMF-a. Po tom ključu, Hrvatskoj je pripalo 28,49 posto od ukupnih sredstava bivše NBJ u BIS-u. </p>
<p> U lipnju 1997. Glavna skupština BIS-a prihvatila je tadašnju Narodnu banku Hrvatske u svoje članstvo. Status punopravne članice u 'banci centralnih banaka', hrvatska je središnja banka stekla otkupom deset dionica iz posebne misije BIS-a, čime se ne predodređuju njezina prava u očekivanoj raspodjeli 8000 dionica i oko 600 milijuna dolara vrijednih pologa u zlatu i devizama što ih je u BIS-u imala središnja banka bivše Jugoslavije. Na tom zasjedanju u članstvo BIS-a primljene su središnje banke Slovenije i Makedonije. Primanje središnje banke BiH, koja je također dobila poziv za učlanjenje, odgođeno je zbog tadašnjih okolnosti organizacijske i kadrovske naravi. Središnjoj banci SR Jugoslavije članstvo nije ni ponuđeno zbog nespremnosti na suradnju i dogovornu podjelu nasljeđa bivše NBJ u BIS-u. </p>
<p> U rujnu prošle godine tadašnji guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb izjavio je da bi Hrvatskoj od zlata i dionica bivše NBJ trebalo pripasti oko 114 milijuna dolara, ali da beogradske vlasti uporno onemogućavaju taj dio sukcesije. Škreb je tada rekao da je vrijednost depozita u BIS-u od 600 milijuna dolara tada bila za trećinu manja.</p>
<p>Kolika su ukupna zajednička sredstva bivše SFRJ koja bi se trebala sukcesijom raspodijeliti na zemlje sljednice, tek treba utvrditi. Prema nekim procjenama, riječ je o milijardama dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Goran Granić: U odnosima s Beogradom počet ćemo od jednostavnijih pitanja - sukcesije, Prevlake, prometa</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Čelnike Demokratske oporbe Srbije Žarka Koraća i Svetozara Krstića u srijedu navečer u Zagrebu primili su zamjenik premijera Goran Granić i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. »Razgovori su protekli u dobroj atmosferi. Zajednički smo zaključili kako nam više ne pada na pamet da se zajedno udružujemo, osim jednog dana u EU. Sve priče o zapadnom Balkanu ostavljamo nekom drugom«, izjavio je Granić novinarima nakon jednoipolsatnog sastanka </p>
<p> Račanov zamjenik kazao je da su razgovarali o svim otvorenim pitanjima. Kako je dodao, »nakon što se uspostave vlada i institucije u Srbiji, započet ćemo i s rješavanjem problema. Krenut ćemo od jednostavnijih pitanja kao što su sukcesija i Prevlaka, te cestovno i elektroenergetsko povezivanje što su preduvjeti za trgovinu i gospodarski suradnju. Doći ćemo i do pitanja odnosa nove vlasti prema ratu u Hrvatskoj i BiH«. Granić i Picula zaželjeli su Srbiji puno uspjeha u tome da postane demokratska i civilizirana država.</p>
<p> Predsjednik Socijaldemokratske unije Žarko Korać rekao je da se govorilo o svim koracima koje je potrebno napraviti kako bi se poboljšali odnosi između Hrvatske i SRJ. Prema njegovim riječima, jedna od tema o kojoj se razgovaralo i koja uvelike zanima javnost u Srbiji, jest povratak izbjeglica i prognanika u Hrvatsku. Osvrćući se na problem sukcesije bivše države, Korać je istaknuo kako se Vojislav Koštunica već izjasnio da je inzistiranje na kontinuitetu bilo pogrešna politika bivše vlasti. Što se tiče Miloševića, u Srbiji prevladava stav da je on počinio vrlo teške prijestupe i potrebno je da se suoči s odgovornošću, istaknuo je Korać, no sporno je u javnosti treba li ga izručiti Haagu. </p>
<p>»Morate razumjeti da smo u vrlo specifičnoj situaciji jer vlast još nije konstituirana i mi zapravo uopće ne znamo gdje je Milošević. Također, osim ogromne podrške naroda, ne kontroliramo ni jednu drugu polugu vlasti. Smatram da je naša međunarodna obveza surađivati s Haaškim tribunalom i da je Milošević izravno odgovoran za velike zločine koji su počinjeni na tlu bivše Jugoslavije«, naglasio je Korać. »Jedan od paradoksa je što je upravo Milošević potpisao Daytonski sporazum u kojem je jasno zacrtana suradnja s Haaškim sudom, ali tada nije znao da će i sâm biti na optužnici. No, nije on jedini, na potjernici je i nekoliko vodećih ljudi političkog života, među kojima i predsjednik Srbije Milan Milutinović«, kazao je čelnik DOS-a. Komentirajući izjave nekih ljudi iz vrha režima da neće predati vlast u Srbiji, Korać je kazao kako neki očito još ne shvaćaju što se dogodilo u Srbiji.</p>
<p>Prije susreta s hrvatskim dužnosnicima, Žarko Korać, predsjednik Socijaldemokratske unije, i Svetozar Krstić, potpredsjednik Nove demokracije, bili su na prijamu koji je priredilo Srpsko narodno vijeće. Čelnici DOS-a, naime, došli su u Zagreb na poziv predsjednika SNV-a Milorada Pupovca. </p>
<p>U prvom susretu s hrvatskim novinarima, Korać je rekao da je sadašnja situacija u SRJ konfuzna i da, osim predsjednika Koštunice i naroda, koji novoj vlasti daje punu podršku, ne funkcioniraju ni policija ni vojska. Potvrdio je da je ovo prvo putovanje nove vlasti izvan Srbije, zamolivši nazočne da cijene njihov dolazak koji nije samo zbog srpske zajednice u Hrvatskoj nego i zbog Republike Hrvatske u cjelini. Kazavši da brojne delegacije stižu i najavljuju svoj dolazak u Srbiju, oni prvo dolaze u Zagreb pokazujući na taj način želju za izgrađivanjem drukčijih odnosa na prostoru bivše Jugoslavije i jugoistočne Europe. »Mi smo krenuli odavde i zato što smatramo da ćemo morati pokazati svima ostalima da se bez normalizacije odnosa i rješavanja svih problema neće moći daleko stići.« Korać je naglasio da nova vlast u Srbiji zna što se događalo i zna za teškoće, »ali željeli smo uzvratiti gestu dobre volje Vladi Republike Hrvatske koja je bila među državama što su podržale novu vlast i promjene u Srbiji, a takvih je sve više«. (I. Matić, A. Tunjić)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Mate Granić odbacuje Bildtove optužbe o HDZ-ovoj podvali</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U izjavi koju je u srijedu prenio sarajevski Dnevni avaz, posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za Balkan Carl Bildt kazao je da su potpuno netočne tvrdnje kako je on inicirao uspostavu unije država zapadnog dijela Balkana. Bildt tvrdi da je takva informacija »samo još jedna u nizu HDZ-ovih izmišljotina«.</p>
<p>»HDZ sasvim sigurno nema ništa s dokumentom Carla Bildta, s kojim je Demokratski centar ovih dana upoznao hrvatsku javnost«, rekao je u srijedu u posebnoj izjavi za Vjesnik predsjednik DC-a Mate Granić. Objašnjava da je riječ o neformalnom dokumentu koji je glavni tajnik UN-a Kofi Annan prije dva tjedna podijelio svim članicama Vijeća sigurnosti iz kojih je izvora i DC dobio primjerak. </p>
<p>Predsjednik DC-a odbija optužbe bivšeg švedskog premijera o HDZ-ovoj podvali, već naglašava da je u pitanju samo jedan od Bildtovih dokumenata na istu temu, ali da je u njemu išao najdalje u predlaganju regionalnog institucionalnog okvira za Hrvatsku. Granić također ističe kako je iz Bildtova dokumenta vidljivo da se pozdravlja Pakt o stabilnosti, ali ga se ocjenjuje nedovoljnim za rješavanje problema stabilizacije u regiji - pa se zato želi uvesti mehanizam regionalnog okvira. No, taj okvir i hrvatska vlast i hrvatska oporba u potpunosti odbacuju. Na upit zašto je posebni izaslanik reagirao na spomenuti način, Granić odgovara kako je činjenica da Bildtove ideje u Hrvatskoj nisu nikad bile prihvaćene, no očito je nastojao utjecati na neke međunarodne institucije, ponajprije na Vijeće sigurnosti i EU, oko jačeg povezivanja zemalja u regiji. </p>
<p>Međutim, kao što ni ideja Romana Prodija o carinskoj uniji nije dobila hrvatsku potporu, očito je da će i taj Bildtov prijedlog imati istu sudbinu, smatra Granić.</p>
<p> »No, takve dokumente treba shvatiti ozbiljno i na njih jasno odgovoriti - jer Hrvatskoj ne odgovara čvrsto vezivanje niti za Jugoslaviju niti za Bosnu i Hercegovinu jer će se time usporiti njezin proces ulaska u europske integracije.« </p>
<p>Na pitanje smatra li da je možda Bildt htio pustiti probni balon uoči Zagrebačkog summita, Granić kaže kako vjeruje da je dokument posebnog Annanova izaslanika mogao biti i sastavni dio »papira« za taj summit. Ali, nakon svih reakcija u Hrvatskoj koje je izazvao, potpuno je jasno da se o njemu vjerojatno neće raspravljati. (G. Jureško/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Izvjesni general Hopp iz HNOV-a poziva na vojni puč u Hrvatskoj! </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Hrvatska informativno novinska agencija (HINA) emitirala je u srijedu tekst što ga je takozvano Hrvatsko narodno oslobodilačko vijeće (HNOV), istoga dana poštom uputilO svim hrvatskim medijima. U priopćenju HNOV poziva na vojni puč kojim se, smatra, »jedino mogu spasiti državotvorne tekovine Domovinskog rata«. Priopćenje je potpisao izvjesni general Hopp o kojemu se u javnosti , baš kao i o HNOV-u, ništa ne zna.</p>
<p>U tom se priopćenju tvrdi da su »nastali svi uvjeti za vojni puč« protiv nove vlasti na čiji se račun upućuje niz pogrdnih riječi i kvalifikacija. Također se navodi da će HNOV, ako Hrvatska vojska i hrvatske dragovoljačke postrojbe ne krenu u borbu protiv vlasti, »nastaviti već započetu gerilsku narodnooslobodilačku borbu do konačne pobjede«. HNOV zahtijeva da se odmah na slobodu puste svi Hrvati osumnjičeni za tzv. ratni zločin, da se prekine suradnja s Haaškim sudom, razna šikaniranja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, te da se odmah prekine svaki politički i gospodarstveni dodir s Jugoslavijom. </p>
<p> Navodno HNOV je potkraj rujna u pismu koje je objavljeno u pojedinim medijima, zaprijetio smrću predsjedniku države Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i nekolicini osoba iz političkog, medijskog i javnog života, optužujući ih za »izdaju i protuhrvatske djelatnosti. Tada je glasnogovornik MUP-a izjavio da je to pismo jedno u nizu prijetnji koje se plasiraju u hrvatsku javnost i da Ministarstvo poduzima potrebne mjere u sklopu svoje nadležnosti.</p>
<p>U povodu novog priopćenja HNOV-a, MUP poduzima mjere iz svoje nadležnosti, priopćio je u srijedu glasnogovornik tog ministarstva Slavko Rako. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Žaja: Dokazat ću nevinost na sudu </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Marko Žaja, hrvatski veleposlanik u Francuskoj, izjavio je u srijedu da će putem pravnih institucija dokazati da nije počinio kazneno djelo i oštetio Ministarstvo vanjskih poslova za više od 310.000 kuna, kao što se navodi u policijskoj kaznenoj prijavi. Zagrebačka kriminalistička policija sumnjiči Žaju da je kao v.d. tajnika MVP-a u lipnju 1998. neovlašteno sklopio aneks ugovora o zakupu restorana i opreme s poduzećem Ness promet, po kojem je mjesečna zakupnina restorana smanjena s 12.000 na 500 kuna. Za takvu odluku, tvrdi policija, Žaja nije imao dozvolu kolegija ili povjerenstva MVP-a, kao ni suglasnost hrvatske Vlade. Žaja je pak u srijedu za Hinu rekao kako mu nije poznato da je za odluku trebao suglasnost Vlade, niti mu je itko tako nešto spominjao. Prema njegovim riječima, odluku o nižoj cijeni zakupa restorana donio je nakon peticije oko 120 zaposlenika MVP-a koji su se žalili na lošu hranu. Žaja tvrdi da je za aneks ugovora znao i »tehnički« kolegiji MVP-a, zadužen za tehnička pitanja Ministarstva. Uz njega, objasnio je veleposlanik, postojao je »politički kolegij«, koji se bavio političkim odlukama. Žaja vjeruje da je i tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić znao za aneks ugovora. Granić je pak u utorak izjavio da do objavljivanja nalaza Državne revizije nije znao pod kojim je uvjetima zakupljen restoran MVP-a. Izrazivši čuđenje što je slučaj izazvao veliku pažnju medija, Žaja je istaknuo kako je uvjeren da će svoju nevinost dokazati na sudu. Dodao je da ga u povodu kaznene prijave nitko iz MVP-a nije kontaktirao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Rješavanje sudbine 1.588 nestalih uvjet je normalizacije odnosa sa SRJ</p>
<p>Prema riječima Ivana Grujića, predsjednika Komisije za zatočene i nestale, do sada je ekshumirano 3.155 žrtava iz 125 masovnih grobnica te niza pojedinačnih grobišta/ On je istaknuo da su žrtve nađene na 1.342 mjesta i da je na početku agresije na Hrvatsku evidentirano 18.000 nestalih osoba od kojih je gotovo 7.500 bilo u srpskim zatvorima i logorima/ Pronalaženje zatočenih i nestalih ubrzali bi obnova pregovora sa SRJ, nastavak traženja osoba na području BiH te intenziviranje ekshumacije i identifikacije/ U raspravi je istaknuto da je pitanje zatočenih i nestalih najvažniji humanitarni problem Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Traženje 1.588 osoba najvažniji je humanitarni problem u Hrvatskoj, a normalizaciju odnosa sa SRJ treba uvjetovati rješavanjem sudbine zatočenih i nestalih. To je rezime višesatne rasprave u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora u nastavku sjednice u srijedu, kojoj je na dnevnom redu bilo Izvješće Komisije za zatočene i nestale od 15. listopada prošle do 30. kolovoza ove godine.</p>
<p>Predsjednik Komisije Ivan Grujić istaknuo je kako je, dosad, ekshumirano 3.155 žrtava iz 125 masovnih grobnica i niza pojedinačnih grobišta. Istaknuo je da su žrtve nađene na čak 1.342 mjesta, a da je na početku agresije na Hrvatsku evidentirano 18.000 nestalih osoba od kojih je gotovo 7.500 bilo u srpskim zatvorima i logorima te su putem razmjene oslobođeni proteklih godina. </p>
<p>Istaknuo je da je Vlada donijela nekoliko zaključaka kojima bi se trebalo pospješiti pronalaženje zatočenih i nestalih, a, među ostalim, trebaju se obnoviti pregovori sa SRJ, zatim se treba nastaviti traženje osoba na području Bosne i Hercegovine te intenzivirati ekshumacije i identifikacije. Grujić je kazao kako se i intenzivirala suradnja s Međunarodnim sudom u Haagu te s međunarodnim organizacijama poput Crvenog križa i Komisije za traženje nestalih osoba. Predstavnici Kaznenog suda iz Haaga prisustvovali su do sada svim ekshumacijama u Hrvatskoj, a ti se nalazi prilažu optužnicama za ratne zločine počinjene nad Hrvatima. </p>
<p>Govoreći u ime Kluba HDZ-a, Jadranka Kosor upitala je zašto se izvješća o zatočenima i nestalima ne podnose prema zaključku Sabora svakih šest mjeseci i je li poseban izaslanik predsjednika Vlade Joško Paro u Beogradu novom predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici postavio pitanje o rješavanju sudbine zatočenih i nestalih, jer je to »bitno za normalizaciju odnosa sa SRJ«. Također drži da bi trebalo nastaviti s planom obilježavanja masovnih grobnica te je upitala zašto je, u ovoj godini, obilježena samo jedna takva grobnica, a u planu je bilo 15. Kritizirala je i ministra hrvatskih branitelja Ivicu Pančića zbog njegove izjave prošloga ljeta, prema kojoj je bivša vlast usporavala ekshumacije zbog prešutna dogovora s Beogradom, a također je rekla kako je na Ovčari nađeno 200 posmrtnih ostataka, a predsjednik Stjepan Mesić govori o 300 žrtava, premda bi morao znati koliko je ljudi stradalo na Ovčari.</p>
<p>Prema riječima Želimira Janjića iz Kluba HSLS-a očekivanja iz pregovora s komisijom iz SRJ nisu ostvarena, jer Hrvatska još nije dobila popis lokacija i pojedinačnih grobnica koje su Srbi ostavili na bivšem okupiranom području Hrvatske. Vlado Jukić, koji je govorio u ime Kluba HSP-a i HKDU-a, premda zadovoljan s izvješćem drži da je riječ o političkom, a tek onda o humanitarnom pitanju. Dodaje da bi se tim poslom trebale pozabaviti i obavještajne zajednice u Hrvatskoj kako bi se problem riješio do kraja.</p>
<p>Tijek ekshumacije i identifikacije je prespor, smatra Marijan Maršić, u ime Kluba HSS-a, i ističe kako se ne može prestati s traženjem sve dok se ne nađe i posljednja žrtva, jer je to obveza i dug prema njihovim obiteljima. Također smatra da bi tom problemu mediji trebali posvetiti znatno više pozornosti negoli do sada. Snježana Biga-Friganović govorila je u ime Kluba SDP-a i istaknula kako je pitanje zatočenih i nestalih najvažniji humanitarni problem Hrvatske. Smatra da se od SRJ treba tražiti ustupanje dokumentacije i isporuka posmrtnih ostataka traženih osoba pokopanih u SRJ, te ustupanje protokola i dokumentacije o žrtvama pokopanim u bivšim okupiranim područjima Hrvatske. Izrazila je nezadovoljstvo što su sredstva namijenjena za ekshumaciju lani dijelom ostala neutrošena zbog loše koordinacije Ministarstva zdravstva i Ministarstva hrvatskih branitelja. Pozdravila je prijedlog Međunarodnog odbora Crvenog križa da se to pitanje stavi u okvir Pakta o stabilnosti. </p>
<p>Petar Turčinović, u ime Kluba IDS-a, rekao je kako bi se poslije promjena u SRJ trebalo intenzivirati razgovore o tome i da bi Ministarstvo vanjskih poslova trebalo zahtijevati bezuvjetnu isporuku posmrtnih ostataka. Za Vesnu Škare-Ožbolt iz Kluba DC-a ključno je pronaći nove načine prikupljanja informacija o zatočenima i nestalima, a zamjerila je što se u taj proces umiješalo čak pet ministarstava među kojima nema najbolje koordinacije. Zlatko Kramarić govorio je u ime Kluba LS-a i HNS-a te kazao kako ga ohrabruje izjava ministra vanjskih poslova Tonina Picule da SRJ u Europu može isključivo preko Haaga. Naime, Kramarić smatra kako postoje opravdane sumnje da su još neki građani Hrvatske u Vojvodini i Srbiji pa bi s tim u vezi s diplomacija trebala poduzeti odlučnije korake. </p>
<p>U pojedinačnoj raspravi zastupnici HDZ-a nastavili su prigovarati što na raspravu nisu došli predstavnici Vlade, posebno ministar Pančić, što, isticali su, govori o njihovoj zainteresiranosti za to pitanje. I vladajući i oporbeni zastupnici isticali su da pitanje zatočenih i nestalih mora biti apsolutan prioritet u razgovorima s novom srbijanskom vlašću i da će se iz njihova stava o tome vidjeti koliko zaista žele surađivati. Juraj Njavro (HDZ) pitao je li Paro, kojeg je vlast poslala da čestita Koštunici uopće postavio to pitanje i hoće li ono biti postavljeno kada Koštunica i njegova delegacija dođu u Zagreb. </p>
<p>Dorica Nikolić (HSLS) upozorila je međutim kako je pitanje nestalih i zatočenih političko pitanje, te podsjetila na niz dokumenata koje je Hrvatska potpisala, a primarno onaj prema kojemu se na tom području dogodio građanski rat, a ne međunarodni sukob, što bitno otežava pronalazak nestalih. Odgovorio joj je Ivica Kostović (HDZ), rekavši kako je netočno da je potpisan protokol prema kojem se dogodio građanski rat, nego su pravnici međunarodnog Crvenog križa našli formulaciju prema kojoj se zatočeni trebaju tretirati kao da se dogodio međunarodni sukob, na što je Nikolić samo začuđeno konstatirala kako se međunarodni sukob dogodio.</p>
<p> Ivan Jarnjak (HDZ) postavio je pitanje kako imati povjerenja u srbijansku stranu kad su još ovoga mjeseca beogradske novine objavile da su 1991. godine u Gospiću odredi specijalne policije likvidirali 161 Srbina, a tada u Gospiću, tvrdi Jarnjak, nije bilo specijalaca. Anto Đapić (HSP) upozorio je također da je riječ o prvorazrednom političkom pitanju koje mora rješavati vanjska politika i jasno postaviti stvari i u odnosima sa Srbijom to pitanje istaknuti kao prioritet. »Nije dovoljno inzistirati na pronalaženju nestalih nego i treba inzistirati na pravdi i osudi i sankcioniranju zločinaca koji moraju odgovarati za svakog ubijenog, a do istine i pravde ćemo teško doći, ako i najviši dužnosnici govore da se svatko svakome treba ispričati«, zaključio je Đapić.</p>
<p>Očitujući se o raspravi, Grujić je istaknuo kako je suživot s Jugoslavijom nemoguć bez rješenja problema nestalih i zatočenih, te sankcioniranja počinitelja. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Manipulira li opozicija osjećajima stradalnika ili suosjeća s njima? </p>
<p>Nakon što je Snježana Biga-Friganović (SDP) pozvala opoziciju da ne manipulira osjećajima stradalnika i njihovih obitelji u dnevno-političke svrhe uslijedio je niz burnih reakcija. </p>
<p>Tako je Jadranka Kosor (HDZ) rekla kako se treba kloniti takvih izjava, jer je to najmanje što bi trebalo biti prisutno u rješavanju tako teškog problema. Istaknula je da je svatko, odnosno svaki saborski zastupnik mogao nazočiti pokopima žrtava ako je to htio te da ne drži da je to bilo kakva manipulacija nego suosjećanje sa žrtvama. I Ljubo Ćesić-Rojs (HDZ) smatra da je nužno odati poštovanje žrtvama i predložio da se zastupnici uime bržeg rješavanja problema identifikacije odreknu svaki mjesec 1.000 kuna od svojih velikih plaća upravo u tu svrhu.</p>
<p> Na te je prigovore Biga-Friganović odgovorila kako svatko ima svoj način izražavanja suosjećanja te da bi se znatno više moglo učiniti da se makar izdvojen novac utrošio za ono za što je bio namijenjen.</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>HSS u koaliciji ne želi biti fikus</p>
<p>»Držimo da se u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) do sada radilo loše, no Hrvatska seljačka stranka (HSS) strahuje da bi se ta praksa mogla nastaviti, jer su u njemu ostali stari kadrovi, a novi su pod utjecajem vodećih odvjetničkih lobija u Hrvatskoj«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare potpredsjednik HSS-a Luka Roić.</p>
<p> Dodao je da su se očekivale značajnije promjene u procesu privatizacije, i to ne u formi nego u suštini. Naime, povod konferenciji bio je prošlotjedni incident u Hrvatskom državnom saboru s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, prigodom rasprave o strategiji upravljanja državnim portfeljom. Na upit novinara o kojim je odvjetničkim lobijima riječ Roić je rekao da će se oni sami prepoznati.</p>
<p>Potpredsjednica HSS-a Ljubica Lalić rekla je da je Linić u svom izlaganju napao Marinka Filipovića, direktora Agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga i uvrijedio Klub zastupnika HSS-a. Takav Linićev odnos prema zastupnicima bilo kojeg kluba stranaka u Saboru je nedopustiv i držimo da je riječ o neprimjerenom odnosu izvršne vlasti prema parlamentu, rekla je Lalić.</p>
<p> Roić ističe da HSS u koaliciji ne želi biti fikus i da drži da je njihovo pravo kritički govoriti o svakom problemu, s tim da se na kraju trebaju usuglasiti različiti stavovi. Stranka čvrsto stoji iza Marinka Filipovića i svih svojih dužnosnika, jer oni brane državne interese, naglasio je Roić.</p>
<p> Ante Markov je dodao da se HSS zauzima za različit pristup u pretvorbi i privatizaciji tvrtki koje uspješno posluju i onih koje su u teškoćama. Kao primjer spomenuo je »AD Plastiku«, jednu od najuspješnijih tvrtki u Dalmaciji s oko 900 zaposlenih, a HSS smatra da nema razloga da se brzopleto uspješne tvrtke daju u vlasništvo strancima. Očekujemo da Vlada i Fond sve poslove oko privatizacije radi javno i transparentno, istaknuo je Markov. (G.J.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001012].
|
