NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000812].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 240791 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nadbiskup Bozanić: Karađorđevićev grob u Oplencu obišao sam kao turist! </p>
<p>Držim da je to znak novog vremena. Kao što mogu ići u Veneciju i posjetiti Duždevu palaču ili u Beču grobove Habsburgovaca, želim isto tako svjedočiti da uspostavljamo normalan europski odnos i prema toj državi«, rekao je zagrebački nadbiskup Bozanić nakon povratka iz službena posjeta patrijarhu Pavlu /Istaknuo je da katolički svećenici također podržavaju ta ekumenska nastojanja, premda je put ekumenizma težak Katolička crkva ne želi stati, a u tome Papa pokazuje izrazitu osjetljivost/ Tijekom Bozanićeva posjeta svećenici i vjernici u srijemskom dijelu biskupije istaknuli su i probleme s kojima se susreću pri traženju viza za posjet Hrvatskoj, a Bozanić je naveo primjer majke biskupa Gašparovića koja ne može doći u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - »Razgovor sa srpskim patrijarhom Pavlom bio je kršćanski otvoren, a u središtu interesa bili su pastoralni problemi naših Crkava tamo gdje naši vjernici žive zajedno. Zadovoljan sam s tim susretom koji se odvijao u ozračju koje karakterizira sadašnje vrijeme i bio je više usmjeren prema onome što je ispred nas«, ocijenio je nadbiskup Josip Bozanić svoj posjet vjernicima katolicima u srijemskom dijelu Đakovačko-srijemske biskupije i Beogradske nadbiskupije, te susret s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Pavlom. Istaknuo je da katolički svećenici također podržavaju ta ekumenska nastojanja, premda je put ekumenizma težak Katolička crkva ne želi stati, a u tome Papa pokazuje izrazitu osjetljivost. </p>
<p>Bozanić je dodao kako se u razgovoru s patrijarhom Pavlom govorilo o suradnji vjerskih zajednica na određenim područjima, te nužnosti da većinska Crkva treba imati uvijek u vidu nepisan zadatak da se treba brinuti za omogućavanje slobode onih vjernika koji su u manjini na određenom području. »Za to su nužni zajednički nastupi u javnosti, osobito u pitanju nekih etičkih i moralnih vrednota koje su nam zajedničke, a koje su možda u javnosti predstavljene na način koji ne odgovara većini građana vjernika«, rekao je Bozanić.</p>
<p>Na upit novinara je li njegov posjet episkopu Savi i obilazak groba Karađorđevića u Oplencu bio službeni ili privatni, Bozanić je istaknuo da je riječ o privatnom posjetu. »S episkopom Savom susreo sam se prošlog proljeća u Zagrebu i tada je dogovoreno da ću ga posjetiti u njegovu sjedištu. To je bio privatan posjet, kao turist sam obišao crkve među kojima i onu u kojoj su pokopani Karađorđevići. Držim da je to znak novog vremena. Kao što mogu ići u Veneciju i posjetiti Duždevu palaču ili u Beču grobove Habsburgovaca, želim isto tako svjedočiti da uspostavljamo normalan europski odnos i prema toj državi«, istaknuo je Bozanić. </p>
<p>Tijekom Bozanićeva posjeta svećenici i vjernici u srijemskom dijelu biskupije istaknuli su i probleme s kojima se susreću pri traženju viza za posjet Hrvatskoj, a Bozanić je naveo primjer majke biskupa Gašparovića koja ne može doći u Hrvatsku. Naime, hrvatsko joj veleposlanstvo u Beogradu ne izdaje vizu, jer nema relevantan dokument o tome da je Hrvatica. </p>
<p>Razmišlja li se o pripajanju dijela Đakovačko-srijemske biskupije Beogradskoj mitropoliji ili će ostati u sastavu Zagrebačke, zanimalo je novinare. »Crkva konstatira civilne granice i s njima računa, ali za sada smatramo da je to najbolje rješenje. Bilo je potrebno da biskup bude u Srijemu i šteta je što je tek sada došlo do toga, a ne tijekom prošlih deset godina, jer bi se neki problemi lakše rješavali. Katolička crkva i Sveta Stolica takvu je podjelu biskupije ocijenila kao najbolje rješenje u vrijeme kad su stvorene nove države«. Na upit može li se uskoro očekivati i pastoralni posjet crnogorskoj crkvi, Bozanić je rekao da je njegov pastoralni posjet Crnoj Gori predviđen za otvaranje obnovljene kotorske katedrale.</p>
<p>Novinare je zanimao Bozanićev stav o pripremama zakona o vjerskim zajednicama koji je, prema pisanju medija, prekriven velom tajne, a nadbiskup je kazao da je Katolička crkva za takav zakon i otvorena za suradnju, međutim, da za sad nema uvida u rani materijal toga budućeg propisa. »Držim da bi bilo dobro da se i druge vjerske zajednice i javnost upoznaju s prijedlogom kako bi mogli sudjelovati u stvaranju zakona», istaknuo je Bozanić.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Nezgodno je baciti mladog čovjeka u situaciju koja ga nadilazi«</p>
<p>Na upit novinara kako gleda na komentar Vjesnika pod nazivom »Ekumenizam« zbog kojeg su pale uredničke ostavke, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako pozadinu svega što se oko tog teksta dogodilo ne zna niti želi ulaziti u to, ali je istaknuo da je praksa drugih novina da se pisanje ozbiljnih komentara povjerava novinarima koji imaju dugogodišnje iskustvo. </p>
<p>»Možda je nezgodno ubaciti mladog čovjeka u situaciju koja ga nadilazi«, rekao je Bozanić. Na dodatno novinarsko pitanje znači li to da se ne slaže s Vjesnikovim komentarom Bozanić je uzvratio da navodi u tom tekstu demantiraju sami sebe. Znači li to da mladi ne mogu govoriti o ekumenizmu, pitali su dalje novinari, a nadbiskup je odgovorio: »Ne, dapače, mislim da će mladi neke stvari uspjeti bolje shvatiti od nas starijih, ali mladi čovjek koji vozi auto je brz, a kad dođe u zrelije godine onda je oprezniji. To je zakon života kojem se trebamo svi podrediti. Na inzistiranje novinara nije li vrijeme da malo brže »vozimo« Bozanić je uzvratio:»Da brže, ali ne na takav način kako je to učinjeno u Vjesnikovu komentaru«. (Goranka Jureško)</p>
<p>Odlučuju li američki izbori i o »borbenim sokolima« na hrvatskom nebu?</p>
<p>Hrvatska se Vlada mora izjasniti želi li poslovati s Izraelom ili sa Sjedinjenim Državama / Hoće li nam uskoro biti dostupni suvremeni lovci F-16 ovisi donekle i o mogućim političkim promjenama u SAD-u nakon izbora / Suvremeni F-16 u Hrvatskoj mogli bi potaknuti utrku u naoružanju na našem području, te bi američki Kongres mogao biti nesklon tomu</p>
<p>Fran Višnar</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza - Dok se hrvatska politička delegacija na najvišem državnom nivou, predvođena predsjednikom Republike Stipom Mesićem i predsjednikom Vlade Ivicom Račanom, još nije ni vratila, u nas su mediji ponovno počeli detaljno pisati, izvješćivati i spekulirati o nabavci lovca F-16 Fighting Falcon u verziji A/B (najnovija C/D je nedostupna) kao da je posao preko Atlantika doista sklopljen, a da eskadrila »sokola« stiže sljedeći mjesec na Pleso.</p>
<p>S obzirom na to da je riječ o ozbiljnim stvarima, najprije valja upozoriti na nekoliko nezaobilaznih činjenica. Sadašnja američka administracija na čelu s Billom Clintonom je u jeku predsjedničkih izbora i neće se dublje upuštati u poslove koje nije u stanju jamčiti. Stoga treba pričekati ishod izbora 4. studenoga. Ako pobijedi Al Gore s velikom vjerojatnošću se može očekivati da će se nastaviti produbljivanje prijateljskih veza Hrvatske i SAD, osobito na gospodarskom i vojnom planu. Doduše, Gore će nakon 22. siječnja 2001. godine izvršiti niz kozmetičkih prestrojavanja u američkoj vladi, ali neće dirati institucije, pogotovo ne Pentagon, što je za nas i te kako važno.</p>
<p>Pobijedi li, pak, na predsjedničkim izborima guverner Texasa George W. Bush, najprije treba pričekati formiranje republikanske administracije, što je proces od šest mjeseci, da bi tek potom službeni Zagreb uspostavio bliže kontakte s novim američkim šefovima i nositeljima svjetske moći. Veliko je pitanje bi li konzervativniji republikanci pristali na bilo koji oblik besplatne vojne pomoći Hrvatskoj, ako to nije komercijalni ugovor od kojeg će Amerikanci imati izravne koristi.</p>
<p>S Georgeom W. Bushom u Bijeloj kući zapuhali bi nesumnjivo novi vjetrovi i prošlo bi barem godinu dana dok republikanska administracija ne definira svoje prioritete u odnosu prema svijetu. Pitanje je može li Hrvatska tako dugo čekati (primjerice njezino ratno zrakoplovstvo). Čak i pod pretpostavkom da sve bude idealno, odnosno da F-16 mogu doletjeti u Hrvatsku s crveno-bijelim oznakama, ne bi nam trebalo biti svejedno što ćemo dobiti. Ako su to »prefarbani« F-16, koji su do tada služili u Nacionalnoj gardi Arizone, naše bi ratno zrakoplovstvo dobilo zapravo »oldtimere«, islužene lovce prve generacije, koji su ionako predviđeni za otpis. Sve muke s rezervnim dijelovima Hrvatska bi morala rješavati izravno sa Sjedinjenim Državama, pa bi moglo ispasti da lovce na kraju treba temeljito preurediti, što može biti dodatni i neočekivani trošak.</p>
<p>Istodobno, hrvatska Vlada mora do ove jeseni, najdalje do zime, presjeći gordijski čvor i javno se izjasniti želi li poslovati s Izraelom ili sa Sjedinjenim Državama. S Alom Goreom u Bijeloj kući Zagreb bi možda imao čak i teškoća, jer je njegov potpredsjednik Joseph Lieberman poznat kao najustrajniji pomagač Izraela u njegovoj povijesti, s osobnim utjecajem u Kongresu i tvrtkama koje proizvode naoružanje. On će se radije zauzimati da Izrael dobije posao vrijedan 110 milijuna dolara (modifikacija 20 hrvatskih MIG-21), nego da SAD Hrvatskoj na ime vojne pomoći ustupe stanoviti broj rasklimanih F-16 A/B.</p>
<p>Hrvatska je u vrlo delikatnoj poziciji, jer su Izraelci jako dobri u pomlađivanju svih vrsta vojne tehnike istočnog porijekla i MIG-21 bis bi se s njihovim zahvatima konačno odlijepio od piste i letio još čitavo desetljeće. No tu će se stvari morati prelomiti. Američki F-16 je i u varijanti A/B npr. u zračnoj borbi bolji od modificirana MIG-21 bis, dakako, ako njime upravljaju vješti piloti. Odluči li se Hrvatska ipak za F-16, onda će sadašnji hrvatski piloti (oni s MIG-21 i oni tek završeni) morati otići u SAD na temeljitu preobuku, odnosno obuku na sasvim drukčijem tipu lovca, što može potrajati dvije do tri godine.</p>
<p>Moguća je i još jedna varijanta. Ona je najgori ishod za Hrvatsku. Pod pretpostavkom da Bijela kuća (u rukama demokrata ili republikanaca, svejedno) odobri paket vojnih isporuka Hrvatskoj (uključujući i F-16 A/B), Kongres i njegovi pododbori mogu otvoriti raspravu o korisnosti takva poteza. Naime, već sada neki senatori tvrde da bi s F-16 Hrvatska toliko kvalitetno ojačala da bi izazvala utrku u naoružanju u regiji. Isti ili bolji lovac bi smjesta zatražila Slovenija, također i BiH. Srbi bi se okrenuli Rusima i boljim modelima od MIG-21 i MIG-29, dok bi Makedonija i Albanija zbog straha od Srbije požurile da i njihova ratna zrakoplovstva dobiju suvremenu borbenu višenamjensku letjelicu velikog radijusa djelovanja kakav je lovac F-16, svojevrsni simbol zračne moći Zapada. </p>
<p>Ubuduće pred službenim Zagrebom su nimalo jednostavne i lake odluke. Mora voditi računa o dvije stvari. Kao prvo, postavlja se pitanje jesmo li dovoljno bogati da kupujemo jeftinu robu iz »druge ruke« samo zato da bismo zadovoljili prestižne razloge, pa makar ona dolazila i sa Zapada, odnosno Sjedinjenih Država. Kao i drugo, je li za Hrvatsku bolje da odmah, kao potencijalna članica NATO-a, počne modernizaciju makar i s rabljenom američkom opremom koja, objektivno gledano, i generacijski i tehnološki nadmašuje onu iz sovjetskih i jugoslavenskih vremena kakva dominira u hrvatskim oružanim snagama i ratnom zrakoplovstvu. To znači sasvim otpisati Izrael i njegove usluge, jer u takvim strateškim poslovima nema »sjedenja na dva stolca« (to osobito ne vole Amerikanci).</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odlazak Titove prijateljice </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Od sramežljive domaćice do prve žene predsjednice vlade na svijetu - tako svjetski mediji opisuju Sirimavo Bandaranaike nakon njezine odluke da se povuče iz šrilankanske politike. Ta 84-godišnja žena koja je do četvrtka obavljala posao predsjednice vlade u zemlji u kojoj je njezina kći šef države, objasnila je svoje povlačenje riječima: »Mislim da je došlo vrijeme da se tiho povučem iz političkoga života u mirniji i spokojniji život«. Pismom kojim prekida svoju 40-godišnju političku karijeru, Bandaranaike je otvorila mogućnost svojoj kćeri Chandriki Kumaratungi da na njezino mjesto postavi Ratnasirija Wickramanayaku, 67-godišnjega tvrdolinijaša koji je najavio oštru borbu protiv »tamilskih terorista«. </p>
<p>Zanimljivo je da se veteranka Bandaranaike odlučila povući samo dva dana nakon što je Kumaratunga bezuspješno pokušala u parlamentu progurati novi ustav kojim bi Tamili dobili autonomiju, ali ne i neovisnost na sjeveroistoku Šri Lanke. No autonomiji se usprotivila sinheleška većina koja čini 76 posto od 18,5 milijuna stanovnika. U svojoj dugoj političkoj karijeri Sirimavo Bandaranaike bila je premijerka tri mandata, provela je neke radikalne reforme u šrilankanskom društvu i postala poznata širom svijeta kao jedna od vođa Nesvrstanih. Rođena kao Sirimavo Ratwatte 1916. u bogatoj obitelji, udala se 1940. za Solomana Diasa Bandaranaikea, utjecajna političara Ujedinjene nacionalne stranke koja je vladala otokom što se tada zvao Cejlon. </p>
<p>Na javnu je scenu stupila 1956. kad je njezin suprug osnovao Stranku slobode i postao premijer. Samo tri godine kasnije ubio ga je neki rastrojeni budistički svećenik, a tada je - kako sad podsjećaju svjetski mediji - ta gotovo sramežljiva žena postala »politički dinamo«. Postala je vođa suprugove stranke i natjecala se na sljedećim izborima. Tako je 20. srpnja 1960. postala prva žena premijer na svijetu, šest godina prije Indijke Indire Gandhi. To je bilo tako neobično da novine nisu znale ni kako da je oslovljavaju. »Morat ćemo naći novu riječ. Morat ćemo je zvati državnicom«, pisao je tada londonski Evening News. »To je sufražetski san koji je postao stvarnost«. </p>
<p>Pišući o njezinu zanimljivu životu, agencije ovih dana spominju njezin izlazak na međunarodnu scenu na skupu nesvrstanih (tada još takozvanih neutralnih) zemalja, 1961. u Beogradu, te spominju kako je tada ušla u povijest kao prvi nacionalni vođa koji je rekao kako govori »kao žena i kao majka«. Izgubila je vlast na izborima 1965., da bi ponovno pobijedila 1970. Politički analitičari kažu kako je bila svjesna da je za malu zemlju poput njezine ključno imati dobre veze s velikim susjedom Indijom. To joj nije bilo ni teško, jer je imala dobre osobne odnose s Indirom Gandhi - obje su kao mlade žene izgubile muževe i obje su se, iako podrijetlom iz više klase, zauzimale za pravednije odnose u društvu. </p>
<p>Početkom sedamdesetih je počelo njezino skretanje ulijevo. U svibnju 1972. proglasila je zemlju republikom, a tih je godina i nacionalizirala privatne kompanije, crkvene škole i novine. Ostat će zapamćena i po vojnoj sili koju je 1971. upotrijebila da bi ugušila pobunu marksističkih ustanika, pri čemu je poginulo oko 20.000 ljudi. </p>
<p>Optužujući je za zloporabu vlasti dok je bila premijerka, parlament joj je 1980. oduzeo građanska prava i zabranio joj je javno djelovanje na pet godina. Čim je smjela, ponovo se vratila politici - natjecala se za mjesto predsjednika države 1988. i zamalo dobila izbore.</p>
<p>Premda je uživala ugled među mnogim Šrilankancima, a i u svijetu, činjenica da je prihvatila mjesto premijerke u vladi svoje kćeri-predsjednice, nije joj donijela nove simpatije. Ipak, dobri poznavatelji prilika u toj zemlji tvrde da je između majke i kćeri tinjala napetost jer je Sirimavo, navodno, na Kumaratunginu mjestu željela vidjeti sina Anura.</p>
<p>Ostarjela i bolesna, Bandaranaike je teško obavljala posao premijerke, premda je on bio sveden na ceremonijalne dužnosti. Imala je dijabetes i probleme s nogama, zbog čega je u posljednje vrijeme bila u invalidskim kolicima. Upravo je zbog svojih zdravstvenih tegoba često posjećivala lječilište u Igalu, gdje je, kao Titov gost, uživala posebni liječnički tretman. Tako se početkom osamdesetih, na putu za Igalo, zatekla na zagrebačkom aerodromu ( gdje sam nakratko s njom razgovarala). Bila je u pratnji svoje kćeri Chandrike i njezina muža, poznata šrilankanskog glumca, kasnije ubijenoga u jednom atentatu. Nekoć utjecajna svjetska političarka, tada ne samo razvlaštena nego i bez građanskih prava i neizvjesne (političke) budućnosti, djelovala je skromno i jednostavno. Kao prijateljica Josipa Broza, i njegov istaknuti suborac u pokretu nesvrstanih, nije skrivala tugu zbog njegove smrti.</p>
<p>Njezina ostavka, misle neki promatrači, otvara put za prijevremene izbore na kojima će se vjerojatno ponovno natjecati njezina kći. U pismu kćeri-predsjednici kojim se javno povlači s mjesta premijerke, Bandaranaike piše: »Neka ti Bog podari hrabrost, snagu i mudrost da uspješno ostvariš snove koje smo tvoj otac i ja sanjali i djelomično ostvarili za naše narode«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb je još uvijek grad s mjerom, s dimenzijama koje djeluju humano</p>
<p>Dr. Branko Caratan, profesor na Fakultetu političkih znanosti</p>
<p>Kad se piše o ljubavi prema gradu u kojemu se živi, teško je izbjeći patetiku. A kada se racionalno pokuša promisliti o svom gradu, nameću se tri teme.</p>
<p> U gradu je poželjno živjeti, ako je grad po svojoj urbanističkoj strukturi i arhitektonskim rješenjima lijep. Grad u kojem se proživi život ne može se procijeniti, a da se ne bude subjektivan. Odnos prema njemu sličan je odnosu prema vlastitoj djeci. Ona su za nas uvijek bez mane. Zagreb nije nikad bio imperijalna metropola. Nema građevina koje podsjećaju na slavu starog Rima, nema carskih palača jednoga Beča, u njemu se ne mogu naći Zimski dvorac ili ljetna rezidencija Romanovih jednoga St. Petersburga. Pa ipak, njegova austro-ugarska arhitektura starih zdanja posjeduje svoju ljepotu. </p>
<p>Sjećam se kada sam svojega kolegu, profesora iz SAD, doveo noću pred HNK, bio je zadivljen i zgradom i cijelim trgom. Od tada često nastojim i sam uživati u ljepoti starog Zagreba, koju do tada skoro i nisam primjećivao. Kada se vraćam s putovanja iz neke od zemalja s milijunskim gradovima, Zagreb mi izgleda malen. U New Yorku dvadeset i četiri sata kulja po njegovim pokrajnjim ulicama promet, koji se u Zagrebu može naći samo u zelenom valu u vrijeme najvećih gužvi. Zagreb je, međutim, dovoljno velik da bi imao sve prednosti velegrada i da bi mogao izbjeći sve mane malih provincijskih centara čiji malograđanski mentalitet guši i sputava, a istovremeno nije prevelik da bi se pretvorio u urbanu aglomeraciju čiji gigantizam ne stvara pretpostavke za ugodan život. Iako se u nekim novim dijelovima grada osjećam kao u inozemstvu, Zagreb je još uvijek grad s mjerom, s dimenzijama koje djeluju humano.</p>
<p>Drugu temu predstavljaju ljudi. Zagreb je u ovom stoljeću prihvatio ogroman broj doseljenika. Oni su dolazili u njega donoseći svoje običaje, dijalekt, hranu, piće, svoje nade i ambicije, svoj pogled na svijet. Dolazili su bučni i neprilagođeni, a Zagrepčani su ih prihvaćali i postupno od njih pravili nove purgere, koji su ovdje završavali fakultete, zapošljavali se, ženili i udavali se, odgajali djecu po ugledu na starosjedioce. Novi Zagrepčani imaju podijeljenu lojalnost, nostalgično vole svoje korijene, ali im djeca u pravilu govore zagrebačkom varijantom kajkavštine i navijaju za Dinamo. </p>
<p>Ono što odlikuje stanovnike grada je kombinacija srdačnosti i odmjerenosti, sposobnost da se brane svoji interesi mirno, staloženo i s tolerancijom za druge i njihove stavove. Pamtim još Zagreb iz ranih četrdesetih, moji su preci u grad došli prije Drugog svjetskog rata, roditelji uoči rata. Tada su djeca pozdravljala odrasle sa »ljubim ruke«, a bakice na Gornjem gradu šaputale su međusobno njemački. Danas moji studenti svi od reda govore engleski, ali nastavljaju pitomu tradiciju grada. Kada sam već spomenuo svoj sadašnji fakultet, na kojemu predajem političke znanosti, moram reći da su me odnosu prema studentima učili moji profesori na Pravnom fakultetu, gdje su svi dekani na sjednicama provjeravali jesu li studentski predstavnici dobili kavu, i inzistirali da mi, balavci, budemo prvi posluženi.</p>
<p> Bez obzira na tolerantnost kao gradski mentalitet, Zagrepčani su i u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu odlazili u borbu s istim pristupom kao da idu na svakodnevni posao, a isto su se tako vraćali na svoje stare poslove. </p>
<p>Zašto sve ovo pišem? Zato što je s takvim ljudima ugodno živjeti. Teško je pronaći grad od skoro milijun stanovnika, koji ima centar kao Zagreb, gdje se na Jelačić placu, mogu subotom i nedjeljom pronaći prijatelji i poznanici s kojima se može popiti kava, bez prethodnog dogovora i bez obzira na svjetonazor ili političku pripadnost.</p>
<p>Treću temu određuje jednostavna činjenica da sam rastao zajedno s gradom. Sjećam se da sam kao pučkoškolac, đak osnovne škole u Draškovićevoj, pored Traumatološke bolnice, slušao stare Zagrepčane, prijatelje mojih roditelja, koji su mi objašnjavali da su u njihovoj mladosti, početkom dvadesetog stoljeća, kukuruzna polja počinjala od početka današnje Zvonimirove ulice. A ranih četrdesetih kukuruzi su rasli u pokrajnjim ulicama iza crkve u Zvonimirovoj, a prizemnice na Trnju i Trešnjevci bile su okružene vrtovima i voćnjacima. Tada su se djeca zimi sanjkala niz Vončininu ulicu, a u Tomašićevoj, gdje sam stanovao, jedino motorno vozilo bio je kamiončić s tri kotača. Tada nije bilo kemijskih sredstava za pranje. Ulični prodavač je vikao: »Belo pesko prodajem...«</p>
<p> I to je Zagreb. Tu spada i prosjak s Trga koji se svima obraćao »Doktore, bute mi dali banku?« Pratio sam svojim odrastanjem rast grada. Pamtim kad su Velesajam i sam grad prešli na drugu obalu Save. Gimnazija, klasična pa Druga muška u Križanićevoj, zatim studij na Pravnom fakultetu doveli su me na Sveučilište. Radeći na Fakultetu političkih znanosti proputovao sam priličan broj stranih zemalja. A sada malo patetike, koja se, izgleda, ne može izbjeći. Uvijek kada se vraćam u Zagreb, sjetim se pjesme »Vraćam se, Zagrebe, tebi...«</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Još se ne zna tko su stvarni korisnici gradskih poslovnih prostora i stanova </p>
<p>Grad upravlja s više od pet tisuća poslovnih prostora i više od devet i pol tisuća stanova / Zakon o denacionalizaciji smanjit će broj poslovnih prostora kojima raspolaže grad/U oko 6500 gradskih stanova žive zaštićeni najmoprimci, a u oko tisuću stanova su prognanici, djelatnici vojske i MUP-a koji su dobili ugovore o privremenom korištenju </p>
<p>Poput privatnih osoba, tako i Grad Zagreb ima u svojem vlasništvu pokretnu i nepokretnu imovinu kojom upravlja više ureda Gradskoga poglavarstva. Za Zagrepčane najzanimljivija je imovina kojom upravlja Gradski ured za upravljanje imovinom Grada Zagreba, a u koju ulaze poslovni prostori, stanovi, javne površine za postavljanje kioska, pokretnih naprava (škrinja sa sladoledom, pečenjara...) i ljetnih terasa te neizgrađena građevinska zemljišta koja se privremeno daju u zakup. </p>
<p>Ured upravlja sa 5.394 poslovna prostora. Međutim, u skladu sa Zakonom o denacionalizaciji podneseno je 2.898 zahtjeva za povratom poslovnih prostora koji su sad u vlasništvu Grada.</p>
<p>Obrtnici i stanovi</p>
<p>- Ako je zahtjev za povratom imovine odbijen ili nije podnesen, a prostor je nacionaliziran, imovina će pripasti Republici Hrvatskoj, saznajemo od pročelnika Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba, Željka Kralja. No Grad će ipak ostati bez velikog djela poslovnih prostora. Gotovo ni jedan neće ostati u centru grada gdje su sve zgrade starije od 1958. godine kada je provedena zadnja nacionalizacija. To je tada uvelike pogodilo zagrebačke obrtnike koji su godinama na temelju ugovora o zakup, sklopljenog s Gradom, koristili te prostore za svoje obrtničke djelatnosti. </p>
<p>- Grad s tim obrtnicima sada sklapa ugovor o zakupu na neodređeno vrijeme, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu imovine, rekao nam je Kralj. Nakon toga, dodaje, obrtnik će se trebati dogovoriti s novim vlasnikom. Za sada drugog rješenja nema. Na pitanje postoje li zamjenski prostori koje bi Grad mogao ponuditi tim obrtnicima, jer su kroz sve te godine znatno pridonijeli punjenju gradske blagajne te investirali u te poslovne prostore kroz adaptacije i uređenja, Kralj odgovara protupitanjem: »Hoće li se oni zadovoljiti zamjenskim prostorima izvan centra grada, ako ih i bude?«. </p>
<p>U vlasništvu Grada je 9725 stanova. Prema Zakonu i Pravilniku o najmu stanova napravljena je lista reda prvenstva, prema kojoj je 2.549 osoba-socijalnih slučajeva steklo pravo na dodjelu stanova. U prošloj godini u tu je svrhu dodijeljeno samo 116 stanova. Stoga bi se, napominje Kralj, veća sredstva trebala izdvajati za izgradnju socijalnih stanova. U oko 6.500 gradskih stanova žive zaštićeni najmoprimci - nositelji stanarskog prava koji nisu otkupili stan, a s Gradom sada imaju ugovor o najmu na neodređeno vrijeme. Prognanici, djelatnici vojske i MUP-a koji su za vrijeme rata dobili ugovore o privremenom korištenju stanova na određeni broj godina, žive u oko 1.000 gradskih stanova. </p>
<p>- Međutim, napominje pročelnik Kralj, ako je rok iz ugovora prošao, a stambeno pitanje tih ljudi nije riješeno, ne možemo ih izbaciti na ulicu. </p>
<p>Počela evidencija imovine</p>
<p>- Moramo napraviti analizu tko su stvarni korisnici poslovnih prostora i stanova u vlasništvu Grada, ističe pročelnik Kralj. Ekipe su na terenu, dodaje, i kad se napravi snimak stanja, Povjerenstvo za unapređenje sustava upravljanja imovinom predložit će Poglavarstvu poduzimanje potrebnih mjera za sređivanje stanja. </p>
<p>Što se tiče ljetnih terasa, s dozvolom ih u gradu ima oko 700, kioska je 550, a pokretnih naprava 100. </p>
<p>Gradski ured za upravljanje imovinom Grada ovog je ljeta započeo, na inicijativu novog Gradskog poglavarstva, evidentiranje kompletne gradske imovine te njene pohrane na jednom mjestu, tako da bi se u svakom trenutku mogla znati točna kvadratura gradske imovine.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Najvažnija je sigurnost djece na Radničkoj cesti, a potom otvorenje škole u Petruševcu </p>
<p>Gradonačelnik na gradilištu u Petruševcu: Nova škola i dječji vrtić bit će završeni do početka školske godine, a školska sportska dvorana početkom studenoga</p>
<p>- Osnovna škola i dječji vrtić u Petruševcu svoja će vrata otvoriti do početka školske godine, a školska dvorana za tjelesni odgoj bit će završena početkom studenoga, najavio je u petak prije podne gradonačelnik Milan Bandić, kada je sa zamjenikom Mladenom Vilfanom i predstavnicima Gradskoga poglavarstva posjetio gradilište u Petruševcu.</p>
<p>Gradnja osnovne škole i vrtića na kraju Radničke ceste počela je još u listopadu 1997. godine, a veliki radovi trebali su biti završeni godinu dana kasnije. To se, međutim, nije dogodilo, pa su kasnije samo neki manji radovi na objektima spriječili njihovo posvemašnje propadanje.</p>
<p> Prije nekoliko mjeseci gradnja u Petruševcu je ponovno pokrenuta i prema riječima Ivice Kvestića, direktora Novogradnje, tvrtke koja izvodi radove, sve bi, zajedno s postavljanjem unutarnje opreme, trebalo biti gotovo u roku kojeg je najavio gradonačelnik. Milan Bandić je istodobno pozvao izvođače radova da od sada »potuku rokove« koje su si zadali.</p>
<p> - Treba što prije otvoriti ove prostorije kako bismo mogli napraviti veliku veselicu za stanovnike Petruševca i Žitnjaka, rekao je Bandić.</p>
<p>Osim veličine, kvalitete izgradnje i cijene objekta, roditelje koji su došli iz okolnih zgrada na Petruševcu, ali i sa Žitnjaka, zanimalo je još i više, kako će njihova djeca putovati do škole. Jer, kako su rekli, škola se nalazi na kraju Radničke ceste, i to na jednom vrlo prometnom mjestu. </p>
<p> - Ne brinite za to, nećemo otvoriti ni školu niti vrtić sve dok ne osiguramo sigurnost za svako dijete iz Petruševca i Žitnjaka, odgovorio im je gradonačelnik. </p>
<p>Inače, početkom jeseni u novu školu, u kojoj će svaki profesor imati svoj kabinet, krenut će ukupno 850 malih Petruševčana i djece s područja Žitnjaka. Predmete poput muzičkog, likovnog, kemije i fizike učit će u modernim kabinetima, prilagođenima u svakom pogledu za te sadržaje.</p>
<p> Prvi susjedi školaraca bit će stotinjak mališana koji će početkom rujna krenuti u novoizgrađeni vrtić. Za školu i vrtić utrošit će se ukupno 30 milijuna kuna. </p>
<p>Zbog nedostatka prostora, djeca iz škole će se, za razliku od svojih vršnjaka drugdje u Zagrebu, igrati na krovu dvorane, na kojemu će biti igralište ograđeno četiri metra visokom ogradom. Vjerojatno će biti jedinstveno u Zagrebu. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Borba za dionice i ključna mjesta u poduzeću bez prisustva novinara </p>
<p>Radnici Pastora još uvijek drže 58 posto dionica poduzeća u kojemu rade, no dokad će odolijevati »nagovaranju« na prodaju ispod cijene? </p>
<p>Već duže vrijeme radnici Tvornice vatrogasnih aparata Pastor d.d. pokušavaju spriječiti da vlasništvo nad Tvornicom preuzme Nadzorni odbora Tvornice, na čelu s predsjednikom Radenkom Miloševićem. </p>
<p>- Članovi Nadzornog odbora pokušavaju preuzeti Tvornicu kupujući dionice od radnika po cijeni i do 50 posto nižoj od nominalne, saznali smo od Juraja Ištvanića iz Udruge malih dioničara Pastora, uoči Skupštine dioničara koja se održala u petak. Novinarki Vjesnika, međutim, predsjednik Nadzornog odbora Radenko Milošević i komercijalni direktor Domagoj Milošević, nisu, u ime Uprave Tvornice, dopustili prisustvovanje Skupštini, što je među radnicima iz Udruge malih dioničara izazvalo negodovanje. Izlazeći nekoliko puta sa Skupštine, Radenko Milošević htio je od novinarke Vjesnika saznati tko ju je pozvao na skupštinu. </p>
<p>- To je najobičnija skupština dioničara. Problema u Pastoru nema osim s naplatom, a uvijek postoji dio ljudi koji želi izazvati nered, izjavio je Radenko Milošević. </p>
<p>Radnici, ne misle tako, pa su već dugo inzistirali sazivanje Skupštine dioničara i izbor novog Nadzornog odbora. </p>
<p>Inače, radnici još uvijek imaju 58 posto dionica Pastora. Nad 38 posto u portfelju poduzeća, kontrolu provodi Nadzorni odbor na čelu s Miloševićem. Mogućnost da kupnjom dionica od radnika upravo on i njemu bliski preuzmu kontorolu nad većinom dionica, izazvao je nemir. </p>
<p>Dio radnika prodaje dionice iz bojazni da im se još više ne smanji cijena, boje se otkaza te preranog odlaska u mirovinu. Prisiljeni su na prodaju i zato jer plaće kasne, a i smanjene su. Osim toga, za otkup dionica oduzima im se od plaće, a pritom se, kažu, taj novac ne plaća uredno Fondu za privatizaciju. </p>
<p>- Svi naši prijašnji pokušaji da sazovemo Skupštinu dioničara nisu naišli na odobrenje Trgovačkog suda na čelu s predsjednicom Vesnom Buljan, rekao nam je bivši direktor Pastora Ladislav Biškupec. - Nije ni čudno, ali mi znamo tko je u igri, dodao je. </p>
<p> Radnici pak upozoravaju, ne počne li se poštivati zakon i ovom će poduzeću zaprijetiti stečaj, iako je ono od svog osnutka pa do devedesetih uvijek poslovalo dobro, pa čak i odlično. Dodaju, međutim, da možda neće biti mnogo koristi ni od promjene Nadzornoga odbora, s obzirom na to da su neki njegovi članovi i nečiji sinovi već zauzeli neka ključna mjesta u poduzeću. </p>
<p>A ako je to zaista »najobičnija skupština«, kako tvrdi Radenko Milošević, zašto na nju nisu smjeli novinari i zašto je sazvana u vrijeme kolektivnog odmora radnika? (Gordana Labignan)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Proštenje Velike Gospe i Zahvalnica u Remetama</p>
<p>15. kolovoza</p>
<p>Program proštenja Velike Gospe:</p>
<p> 5.45 sati: Ispovijedanje u crkvi, a od 8 u samostanskom dvorištu</p>
<p>6 sati: Euharistija</p>
<p>7 sati: Jutarnje pohvale</p>
<p>7,30 sati: Euharistija i propovijed</p>
<p>8,30 sati: Radosna otajstva krunice</p>
<p>9 sati: Euharistija i propovijed</p>
<p>10,30 sati: Žalosna otajstva krunice</p>
<p>11 sati: Euharistija i propovijed</p>
<p>16 sati: Večernje pohvale </p>
<p>17 sati: Svečani ulazak u svetište župe Gračani i ostalih hodočasnika</p>
<p>17,30 sati: Molitvena priprema za svečanu Euharistiju</p>
<p>18 sati: Svečana Euharistija - predslavitelj je preuzvišeni gospodin Josip msgr. Bozanić metropolita, nadbiskup zagrebački</p>
<p>16. kolovoza</p>
<p> Zahvalnica</p>
<p>17,30 sati: Marijanska pobožnost</p>
<p>18 sati: Euharistija i propovijed</p>
<p>Tijekom devetnice propovijedaju Karmelićani. U Svetištu se ispovijeda tijekom dana u crkvi i u samostanskom dvorištu.</p>
<p> Autobusi za Remete polaze s Kaptola, ispred katedrale, i sa Svetica.</p>
<p>Obavijesti, Svetište Majke Božje Remetske, Česmičkoga 1, tel. 45-80-950, tel/fax. 45-80-952.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nastavljena akcija spašavanja kita </p>
<p>MAKARSKA, 11. kolovoza</p>
<p> - Prema dojavama Centra za obavješćivanje u Makarskoj, veliki kit u makarskom akvatoriju zadnji je put viđen u četvrtak oko 16 sati na predjelu Vrulje, ali to ne znači da se kit neće pojaviti i tijekom petka. »Kapitalac« se najčešće pojavljuje u moru na predjelu između Vrulje, Drašnica i Živogošća;. uglavnom se vrti na tom dijelu makarskog primorja gdje su i najveće dubine i najizdašnije količine hrane za tog moreplovca.</p>
<p>U Centru kažu kako se kit još uvijek normalno osjeća, te da svakih 15 minuta uranja i izranja. No koliko će se gorostas težak oko 160 tona i dug oko 30 metara, zadržati u vodama makarskoga akvatorija sad se ne može pouzdano reći. U Makarskoj pričaju kako je prije tri godine viđen veliki kit u vodama kraj otoka Paga, gdje se zadržao 15-tak dana. Je li to taj isti kit koji se sada kreće u vodama makarskog akvatorija i hoće li i sada »povući potez« kao i prije tri godine ne može se pouzdano reći.</p>
<p>Akcija spašavanja velikog moreplovca nastavljena je i u petak - 12. dan otkako je kit uplovio u vode akvatorija; u akciji sudjeluje i policijski brod »Hrabri«, ali se gorostas može pratiti samo s udaljenosti od oko 400 metara. Policija strogo nadzire kretanje kita, te onemogućuje približavanje znatiželjnika, vlasnika brodova i glisera, kako »ljepotana« ne bi uznemiravali. Članovi jedriličarskog kluba »Bura« iz Makarske i u petak su organizirali praćenje kita gumenjacima s dopuštene udaljenosti, i to uz odgovarajuću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a policija na to upozorava i sve vlasnike glisera i drugih plovila koja se žele približiti životinji.</p>
<p>U Makarsku su u četvrtak navečer stigli i članovi splitske udruge za zaštitu životinja, te su se i oni uključili u akciju praćenja i spašavanja kita. Njih je angažiralo Ministarstvo zaštite okoliša RH koje je stupilo u vezu s prof. Antoniom di Nataleom iz organizacije TETIS iz Milana koja se, uz ostalo, bavi istraživanjem i zaštitom kitova u Mediteranu. Prof. di Natale je potvrdio da niti njihovi stručnjaci ne bi poduzeli nešto što se ne čini u Hrvatskoj, ali će ostati u vezi s djelatnicima Ministrastva. Prof. di Nataleponovio je da je važno ne ometati kitove kako bi pronašli put do otvorenog mora. Pomoć je ponudio prof. Stanzoni iz Centro studi Cetaceae iz Riminija, nadležnog za zaštitu ugroženih vrsta, priopćilo je Ministarstvo. Mr. sc. Melita Peharda savjetovala se sa znanstvenicima iz College of the Atlantic iz SAD-a koji se također slažu da je poduzeto sve što je potrebno, dodaje se u priopćenju. (N. Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na otoku Obonjanu veliki techno spektakl pod nazivom »Eurovision«</p>
<p>ŠIBENIK/OBONJAN, 11. kolovoza</p>
<p> - U subotu će se na otoku Obonjanu, koji sve više postaje otok za zabavu mladih, održati veliki techno house mega spektakl pod nazivom »Eurovision«, u organizaciji Božidara Gracina i poduzeća »Otok mladosti« koje djeluje na Obonjanu.</p>
<p>Prema riječima Božidara Gracina u subotu se na Obonjanu očekuje više od četiri tisuće posjetitelja koji će na ovaj slikoviti otok početi dolaziti već u jutarnjim satima kada počinju zanimljivi sportski susreti, od nogometa do vaterpola, a poslije zajedničkog ručka glazbenika i sportaša započet će zabavni dio koji će predvoditi šibenski glazbenici. Oko 23 sata očekuje se nastup inozemnih zvijezda i toples plesačice Sandre Furač, koja je zadužena i za tetoviranje tijela onima koji za to pokažu interes.</p>
<p>Kako saznajemo od Gracina na Obonjanskoj »Euroviziji«, koja je međunarodnog karaktera, a njeno održavanje na stranicama Interneta stavljeno je na prvu poziciju od svih glazbenih spektakla koji se ovog ljeta održavaju u Europi, nastupit će DJ-i iz osam zemalja, i to iz Švedske, Engleske, Francuske, Nizozemske, Austrije, Italije, Slovenije i naravno iz Hrvatske. Festival »Eurovision« održat će se na otvorenom prostoru na lokaciji nedovršenog amfiteatra, tako da buka iz snažnih zvučnika neće smetati onim turistima koji ne vole takvu vrst zabave.</p>
<p>Zanimljivo je da otok Obonjan, koji se od prošle godine odlučio razvijati turizam za mlade i najmlađe, postaje sve popularniji i prepoznatljiviji među poklonicima techna, posebice onima u Sloveniji koji već o Obonjanu govore kao o otoku techna. Miroslav Maslač zadovoljan je organizacijom ovog spektakla i vjeruje da se na ovaj način propagira otok i njegovi turistički kapaciteti, a izvanpansionska potrošnja posjetitelja dobro će doći. Maslač vjeruje da će spektakl proći bez problema, a Gracin dodaje da je policija dobrodošla na otok jer nikomu nije u interesu da se te večeri konzumira droga. Gracin je dobro organizirao i brodsku povezanost otoka s kopnom tijekom 24 sata, koliko će trajati ova manifestacija techna, a za prijevoz posjetitelja, osim redovitih brodskih veza, angažirani su i brodovi Mislav, Galija i Desto koji će isplovljavati iz Šibenika i Vodica, i to svakoga punog sata. Inače, ulaznica za techno party bila je 40 kuna, a na sam dan održavanja je 70 kuna. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Francuski Concordi do daljnjega prizemljeni!</p>
<p>PARIZ, 11. kolovoza</p>
<p> - Francusko je ministarstvo prometa u petak izdalo službeno priopćenje po kojemu će Concorde zrakoplovi Air Francea ostati na zemlji dok se ne dovrši istraga o padu zrakoplova u Parizu prošlog mjeseca. Iako British Airways, jedina preostala zrakoplovna kompanija koja posjeduje zrakoplove tipa Concorde, održava svoje letove nakon tragedije 25. srpnja, glasnogovornik francuskog ministarstva ističe kako francuske vlasti i dalje žele održati konzultacije s britanskim vlastima.</p>
<p> Preostalih pet francuskih Concordea prizemljeno je nakon nedavne tragedije, a francuski ministar prometa Jean-Claude Gayssot izjavio je da će tako ostati sve dok se ne pronađu uzroci pada. U prvom službenom priopćenju o mogućem uzroku pada i scenariju tragedije u četvrtak je rečeno da je metalni predmet na pisti, pronađen nakon nesreće, možda bio uzrokom puknuća guma zrakoplova, koje je potom prouzročilo eksploziju spremišta goriva i izavala seriju događaja zbog koje je Concorde pao dvije minute kasnije.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gradsko poglavarstvo Sinja protiv filma »Rušilački udarci«</p>
<p>SINJ, 11. kolovoza</p>
<p> - Da su uslijedile burne reakcije, pa i prosvjedi građana Sinja zbog prikazivanja amaterskog filma »Rušilački udarci« u Gradskom kinu »Sloboda« za koji je scenarij napisao i film režirao Boris Ivković (34) iz Sinja i ujedno nositelj glavne uloge, govori i reakcija sinjskoga Gradskog poglavarstva koje je uputilo priopćenje za javnost. Projekcija tobožnjega filma nije sastavni dio ovogodišnjega sinjskog kulturnog ljeta »Dani Alke i Velike Gospe«.</p>
<p>Inače u spomenutom se priopćenju navodi kako nijedno gradsko tijelo niti pojedinac nemaju bilo što s filmom, niti imaju bilo kakva službena saznanja da se takav film prikazuje u Gradskom kinu »Sloboda«. Međutim, Gradsko poglavarstvo također odbacuje i pretpostavke kako se to amatersko (ne)djelo prikazuje u sklopu programa »Dani Alke i Velike Gospe«. Građani koji su gledali spomenuti amaterski film kazuju kako njegov sadržaj obiluje obračunima s kriminalcima i da je protkan borilačkim vještinama i jednom ljubavnom pričom. Protagonisti su filma Boris Ivković, koji se sam prozvao Bora Lee, Ante Runje zvani Žiži te Mile Rosandić zvani Mile Mujs.</p>
<p>Prema priopćenju sinjskoga Poglavarstva građani Sinja su prosvjedovali i zato što se u filmu iskorištavaju osobe ometene u razvoju te zbog neovlaštenog »zgrtanja novca«. Inače, Sinjani ništa nemaju protiv amaterizma ako je u dopuštenim granicama, odnosno ako se nitko ne poigrava nečijim sudbinama, a nemoralnost filma je i u tome što propagira nasilje zdravih nad bolesnima i što ismijava hendikepirane i napada na njihovo dostojanstvo umjesto da im se pomogne. Ulaznice na »premijeru« »Rušilački udarci« u sinjskoj kino-dvorani prodavale su se po cijeni od 20 kuna i odmah su bile razgrabljene. (Nedjeljko Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vatrena stihija hara obalom</p>
<p>ZAGREB/SINJ, 11. kolovoza</p>
<p> - Tijekom četvrtka gorjelo je na više mjesta u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, izvijestio je Državni centar za obavješćivanje. U Istarskoj je županiji u četvrtak oko 13,30 sati izbio požar u općini Marčana na lokaciji Krnica-Krnički Porat-Rakalj. Požar je lokaliziran oko 19,30 sati. Više požara u četvrtak je bilo i u Šibensko-kninskoj županiji. Požar koji je izbio u srijedu 9. kolovoza u zaseoku Čvrljci-Maleši kod Konjevrata ugašen je u petak oko 1 sat iza ponoći, a ukupno je izgorjelo 150 hektara trave, niskog raslinja i hrastove šume.</p>
<p> Gorjelo je i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Požar koji je izbio u srijedu 9. kolovoza kod mjesta Prapratno kod Stona ugašen je u četvrtak predvečer. Požarom je bila zahvaćena crnogorična i bjelogorična šuma, makija i suha trava, a ukupna izgorjela površina je 148 hektara. Ugašen je veliki požar u Labinki na predjelu Mojanke između Sinja i Splita, koji je buknuo u četvrtak u 14.45 sati. Opožareno je oko 60 hektara hrastove šume, smreke i niskog raslinja, a od vatrene su stihije obranjene kuće i jedna klaonica.</p>
<p>»Taj je požar bilo iznimno teško gasiti jer je bio zahvatio veliki prostor te se brzo širio uz pomoć vjetra, makar su u akciji sudjelovale profesionalne vatrogasne postrojbe brojnih DVD-a s područja Splitsko-dalmatinske županije uz potporu zračnih snaga. Vatrena je stihija bila ozbiljno zaprijetila i ugrožavala kuće u Labinki te gospodarske objekte, od kojih i jednu klaonicu. Mada su materijalne štete iznimno velike, nije bilo ozlijeđenih vatrogasaca«, u petak je za Vjesnik izjavio Stipe Ančić, zapovjednik sinjskoga DVD-a.</p>
<p>U četvrtak je navečer ugašen i veliki požar u Potravlju na predjelu Babića briga i Velike dole na padinama planine Svilaje, na udaljenosti stotinjak metara od državne ceste D-1 Zagreb - Split. Požarište je bilo nedostupno gasiteljima zbog miniranog terena, pa su u gašenju vatre isključivo sudjelovale zračne snage, helikopter i kanader. Ondje su se čule i jake detonacije zaostalih mina iz Domovinskog rata, a opožareno je desetak hektara hrastove i bukove šume te niskog raslinja.</p>
<p>U posljednja tri dana ugašeno je pet požara na području Cetinskog kraja koja su opustošila oko 160 hektara hrastove i bukove šume, smreke i niskog raslinja te su prouzročili velike materijalne štete. U petak poslije podne izbila su dva nova požara, osim onoga na Kočinjem brdu kraj Klisa. Oko 13 sati izbio je požar u blizini Gata kod Omiša, gdje je vatrena stihija do sada progutala više od 10 hektara hrastove i borove šume i niskog raslinja. Novi požar nešto prije 14 sati izbio je u blizini Crivca, iznad Muća u Dalmatinskoj zagori, koji se brzo širi zbog vjetra i suhog niskog raslinja. (N. Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kući nakon 53 godine »zatvora«</p>
<p>MOSKVA, 11. kolovoza</p>
<p> - Ratni zarobljenik Andras Tamas, kojega su sovjetske trupe zarobile u vrijeme Drugoga svjetskog rata snimljen u petak, prije povratka kući u Mađarsku. Taj 75-godišnji Mađar bio je 53 godine zaboravljen u psihijatrijskoj bolnici u ruskom gradu Kotelniču, 800 kilometara istočno od Moskve, gdje su ga liječnici tretirali kao psihičkog bolesnika koji nije kadar komunicirati. Nedavno je neki mađarski liječnik u posjetu bolnici prepoznao njegovo »nerazumljivo mrmljanje« kao mađarski jezik i zainteresirao se za Tamasov slučaj. Nakon dogovora mađarskih i ruskih vlasti, Tamasu je dopušteno da se vrati u Budimpeštu. Mađarski psihijatri misle da će se starac oporaviti uz odgovarajuću liječničku skrb.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U odronima zemlje poginulo najmanje 36 osoba </p>
<p>LUCKNOW, Indija, 11. kolovoza </p>
<p> - Najmanje je 36 osoba poginulo, a više od 50 ih je nestalo u sjevernoj Indiji na obroncima Himalaja nakon što su velike oborine uzrokovale brojne odrone zemlje, doznaje se u petak iz službenih izvora.</p>
<p> Klizanje i odroni zemlje uslijedili se nakon velikih monsunskih poplava na sjeveru i sjeveroistoku Indije, u Butanu, Nepalu i Bangladešu, u kojima je, kako se strahuje, oko 300 osoba poginulo, a milijuni su ostali bez krova nad glavom. Službeni glasnogovornik indijske savezne države Utar Pradeš rekao je da je najteže pogođeno područje Pithoragarha, koje se nalazi nedaleko od granice s Nepalom. On je rekao da je 26 osoba poginulo nakon što je ogromno klizanje zemlje i blata zatrpalo kuće u području Pithoragarha, a pet se osoba utopilo u nabujaloj rijeci Bhavri. Pet je osoba poginulo u odronima zemlje u Didihatu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kirgistanske se snage sukobile s pobunjenicima </p>
<p>BIŠKEK, 11. kolovoza</p>
<p> - Kirgistanske su se snage sukobile sa skupinom od 40 naoružanih pobunjenika koji su ranije u petak došli iz susjednoga Tadžikistana, rekao je glasnogovornik kirgistanskog predsjednika Osmonakun Ibraimov u glavnom gradu Biškeku. On je rekao da su pobunjenici, za koje se vjeruje da pripadaju skupini Islamski pokret Uzbekistana, prešli u Kirgistan iz Tadžikistana u planinskom području Batkenu. Kirgistanski ministar obrane Esen Topojev otputovao je u regiju Batken kako bi osobno nadgledao sigurnosne aktivnosti svojih snaga.</p>
<p> »Jutros je ... skupina od 30-40 pobunjenika otkrivena u visokim planinama na kirgistansko-tadžikistanskoj granici u regiji Batkenu«, rekao je Ibraimov.</p>
<p> Prošle je godine skupina od nekoliko stotina pripadnika Islamskog pokreta Uzbekistana također ušla u Kirgistan i otela četiri japanska geologa. Taoci su kasnije oslobođeni, a pobunjenici su se povukli preko granice. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Narodna nošnja iz sjećanja </p>
<p>Etnografski muzej u Splitu / Otvorena izložba »U prirodnoj veličini« na kojoj je predstavljena novoizrađena hrvatska narodna nošnja kakva se nosila u davnini </p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - U povodu Dana domovinske zahvalnosti u prizemlju splitskoga Etnografskog muzeja, koji ove godine slavi devedeseti rođendan, otvorena je izložba pod nazivom »U prirodnoj veličini«, autorice Sanje Ivančić. Na izložbi je prikazano osam domaćih kostima iz novoosnovane zbirke rekonstrukcija narodnih nošnja splitskoga Etnografskog muzeja, najstarijeg muzeja takve vrste u Hrvatskoj.</p>
<p> Modni kreatori i dizajneri sa širega splitskog i trogirskog područja, Božena Martinčević, Boris Burić-Gena, Anita i Mario Galić, izradili su za tu prigodu narodne nošnje temeljeći svoje autorske radove na osobinama tradicijske odjeće ili njihovim obnovama. </p>
<p>U projektu očuvanja tradicijske baštine sudjelovala je radionica splitskoga Etnografskog muzeja u kojoj je rekonstruirana splitska narodna nošnja, a majstori iz zagrebačke Posudionice i radionice narodnih nošnja rekonstruirali su korčulansku nošnju s likovima bijeloga i crnoga kralja i bule iz korčulanske viteške igre Moreška.</p>
<p>- Sva odijela izrađena su kao preslici ili rekonstrukcije prema različitim izvorima, originalnim predmetima iz muzejskih zbirki, likovnim prikazima ili opisima nošnje. Izloženi kostimi, dakle, ne pripadaju izvornoj tradicijskoj kulturi, već su njihovi folklorni surogati, kakvi se izrađuju s različitim namjenama više od pola stoljeća. Služe se njima najviše folklorna društva, kazala je autorica izložbe Sanja Ivančić. </p>
<p>Izložba je samo dio projekta očuvanja izvornih narodnih nošnja, koje se, svakom novom upotrebom, pomalo oštećuju, zbog čega godine 1998. splitski Etnografski muzej počinje skupljati novoizrađene kostime, te ih smješta u zajednički prostor pod okriljem izložbe originala splitske nošnje »Splitska grandeca«. </p>
<p>- Nakon zatvaranja te izložbe, neki radovi ostali su u trajnom vlasništvu Etnografskoga muzeja, kao prvaci muzejske zbirke rekonstruiranih nošnja. Toj zbirci pridružili smo prvu muzejsku rekonstrukciju splitske nošnje izrađenu rukama Lidije Labrović-Mataić. Upotpunjena zbirka sada se ogleda kroz izložbu »U prirodnoj veličini«, istaknula je Sanja Ivančić, napominjući da je namjera splitskoga muzeja otkupljivanje svih vrijednih obnova što su proteklih nekoliko godina izrasle iz truda drugih sredina, Šibenika, Zadra, Pakova Sela, Hvara i Brača.</p>
<p>Valja napomenuti da rekonstrukcije hrvatskih narodnih nošnja dugo nisu bile predmetom prikupljanja ili proučavanja stručnjaka. Sve manja dostupnost iščezlih originala, kako je istaknula Sanja Ivančić, a sve veća proizvodnja različitih, često nespretnih suvenirskih oblika, naveli su splitski Etnografski muzej da vrijedne rekonstrukcije uvrsti u zasebnu zbirku muzejskih izvornika, kao poseban oblik zaštite i oživljavanja izvornih osobina tradicijske kulturne baštine.</p>
<p>Istim promišljanjem, početkom devedesetih godina, Etnografski muzej otvara zbirku suvenira i predmeta masovne popularne proizvodnje namijenjenih turističkom tržištu te pojedinačnih radova. Unutar zbirke muzej također prikuplja predmete kojima je izvor spomenička baština Hrvatske te suvenire stranoga porijekla.</p>
<p> Svim prikupljenim domaćim predmetima, upozorava Sanja Ivančić, nastoji se pripisati autor i mjesto izrade pa više nisu anonimne izrađevine. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Čarolija ljubavi</p>
<p>51. dubrovački ljetni festival / Nastup baletnoga ansambla SNG iz Ljubljane, park škole »Luka Sorkočević« </p>
<p>Vrlo dobar izbor bio je pozvati za baletnu festivalsku večer ansambl Baleta Slovenskoga narodnog gledališta iz Ljubljane. U parku Umjetničke škole »Luka Sorkočević«, odakle se prostire lijep vidik na Dubrovnik, 9. kolovoza (repriza 10. kolovoza) baletni umjetnici su priredili večer u dva dijela. Prvi dio pod nazivom »Igra srdaca« i drugi dio »Zeleni stol«. </p>
<p>Rumunjski koreograf Edward Clug napravio je na glazbu J. S. Bacha balet »One-Bachelorette«, koji bi se mogao još po koreografiji nazvati »Igra srdaca«. Sedam plesača, obučeni u kostime koje je izradio Leo Kulaš, ispričali su ljubavnu priču. Clug kaže: »To je predstava o produbljenju ljubavi i sporazumijevanju naših srdaca. Svi smo bića s teškoćama. Pokušao sam oblikovati drugačiji čarobni svijet u kojem se vraćamo u doba kad smo još bili anđeli.«</p>
<p> Clug inspiriran glazbom J. S. Bacha, poklonivši veliku pozornost pokretima kako pojedinca tako i skupnom, postigao je predstavu jedinstvenih slika. </p>
<p>Drugi dio večeri bio je prikazan balet »Zeleni stol« Kurta Joossa i F. A. Cohena. Njemački koreograf i plesač Kurt Jooss daleke 1932. godine koreografijom »Zeleni stol« osvojio je prvu nagradu na Prvome međunarodnom koreografskom natjecanju u Parizu na glazbu njemačkoga skladatelja Fritza A. Cohena.</p>
<p> Sam Joosse je napisao libreto spojivši teme mrtvačkog plesa iz 14. stoljeća i ideju pacifizma. Godine 1964. Jooss je dao dozvolu da taj balet mogu izvoditi i druge plesne skupine, a najčešće se izvodi u izvornoj koreografiji.</p>
<p> Balet je podijeljen u osam slika: Oproštaj, Bitka, Izbjeglice, Partizanka, Bordel, Mrtvačka koračnica i Gospoda u crnome. Tema je aktualna i univerzalna s proturatnom porukom: »U ratu oni koji imaju sve, ubijaju one koji nemaju ništa« (J. Schmidt) M. Šmalt veli: »Rat je politika koja djeluje s tijelima i manipulira sa smrću«. U ratu nema dijaloga, dijalog je pucnjava.</p>
<p> Političari oko Zelenoga stola započinju neuspješne razgovore i pregovore, a nakon toga slijede strahote za nevine ljude. Ljubljanski ansambl plesao je vrlo sugestivno, dajući svakomu dijelu odgovarajuće pokrete. Predstava je dosegnula vrhunac plesne umjetnosti. Nastupili su u odjeći kostimografa H. Heckrotha, s maskama H. Markarda, a u obnovljenoj izvornoj koreografiji A. Markarda.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Filmske zvijezde u Harryju Potteru</p>
<p>LONDON, 11. kolovoza</p>
<p> - Britanske filmske zvijezde Alan Rickman i Richard Harris su u pregovorima za uloge u ekranizaciji prvog nastavka dječjeg romana »Harry Potter i kamen mudraca«. Rickman (54) kandidira za ulogu Profesora Snapea, tvrde napisi u magazinu »Hollywood Reporter«. Glumačka legenda Harris (70), s druge je strane u opciji redatelja Cristophera Columbusa, prvi na popisu za ulogu Dumbledorea, ravantelja škole koju pohađa mali Potter.</p>
<p>Radnja filma je bazirana na prvoj knjizi J.K Rowling »Harry Potter i kamen mudraca«, no film će biti naslovljen po američkoj verziji priče - »Harry Potter i čarobnjački kamen«. Kao što je ovih dana najavljeno film će se snimati u Engleskoj u gloucesterskoj katedrali, koja će za potrebe seta poprimiti atribute čarobnjačke škole. Već su iznešena mišljena da bi Harrisu uloga Dumbledorea odlično pristajala, budući da je poznat po karizmatičnim ulogama kao što su role kraljeva Arthura i Richarda. Recentna njegova uloga, koja to također potvrđuje, je tumačenje lika Marka Aurelija u filmu »Gladijator«. Smatra se da bi se Rickman jednako dobro snašao u ulozi Profesora Snapea.</p>
<p>Pregovor za ulogu u filmu vodi i našoj publici dobro poznati Robbie Coltrane (naslovna uloga u izvrsnoj tv-seriji »Psihološki pristup«). On bi trebao tumačiti ulogu dobrog diva Hagrida. No, glavana uloga Harryja Pottera koja će biti dodjeljena nekom dječaku još je u potpunosti otvorena. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Fotografije »Granice«</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 11. kolovoza</p>
<p> - Institut za suvremenu umjetnost iz Zagreba i Art radionica »Barutana« Galerije umjetnina grada Broda priređuju tijekom rujna Međunarodni umjetnički projekt »Granice«. Projekt (tako nazvan zbog fizičkog dodira Broda i granica i metaforičkog gledanja na granicu) počet će izložbom dvanaestorice uglavnom suvremenih umjetnika iz Slovenije, Mađarske, Češke, BiH i Hrvatske. </p>
<p>Za kraj mjeseca u sklopu istog projekta predviđeno je (u prostoru Klasične gimnazije »Marijan Lanosović«) predavanje o umjetnosti i kulturi. Predavači će biti ugledni stručnjaci iz Ljubljane, Sarajeva i Zagreba, a predavanjima će (uz ostale) prisustvovati i studenti povijesti umjetnosti i arhitekture iz Zagreba. U Likovnom salonu »Becić« izložbom fotografija prikazat će se ratna stradanja Bosanskog Broda u ovom stoljeću u sklopu projekta »Godina mira« autora novinara i publicista Stribora Schwandermanna. (M. Griva)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slavko Mihalić: Matvejevićeva »optužnica« nažalost poznata iz staljinističke kuhinje</p>
<p>Ja se ispričavam čitateljima što ću ovdje zasad izabrati samo neke očite primjere, jer bi se moglo (možda i trebalo) progovoriti o svim Matvejevićevim neistinama, klevetama, krivotvorinama / Nisam bio hrvatski partijski kadar, a istina je da sam demokratski (tajnim glasovanjem) izabran za glavnog tajnika na Skupštini Saveza književnika Jugoslavije u Titogradu (danas Podgorici), i to još suprotstavljen Mladenu Oljači, službenom (partijskom) kandidatu </p>
<p>Jeste li već vidjeli kako izgleda i od čega se sastoji jedna staljinistička optužnica kojom su ljudi u bivšem SSSR-u, optuživani lažno do apsurda, potom su ih NKVD-ovci zvjerski, na smrt mučili po zatvorima, zahtijevajući od njih da »priznaju« neučinjeno, a kad bi ovi pod paklenim mukama »priznali«, slali su ih u sibirske logore smrti, ili ih još tijekom postupka ustrijelili. Mislim na znane i neznane pisce koji su prošli tu kalvariju, a danas se ne zna i za njihov grob, ne samo ruske, ukrajinske, gruzijske, latvijske itd., nego i bugarske, češke, mađarske, rumunjske, slovačke pisce, i ne mogu povjerovati da se nešto takvo, bez imalo savjesti odgovornog urednika Nacionala, pojavilo u nas, na sreću bez Staljinovih isljednika okrvavljenih ruku.</p>
<p>Drugo je pitanje koje čovjek izriče sam sebi: kakav je to pisac koji je u stanju složiti tu gomilu laži, kleveta, podvala, falsifikata, kakva je to savjest koja bi trebala znati da neistine »ne mogu proći«, jer nije teško dokazati, od rečenice do rečenice, da je autorova laž samo to i ništa drugo? Sovjetski su žbiri (optužitelji) mogli, nažalost, biti spokojni: nije bilo važno što su, zapravo, glupi, nepismeni, pokvareni, nitko nije smio ni u kojem detalju osporiti njihove optužnice.</p>
<p> Predrag Matvejević, međutim, izlazi pred lice javnosti jednako sa svojim lažima i krivotvorinama i sa svojom nepismenošću. Sve to što piše u Nacionalu je diletantske razine, čovjeka ne samo bez talenta, nego i bez sposobnosti da svlada prve stepenice kreativnog nastojanja.</p>
<p>Ja se zapravo ispričavam čitateljima što ću ovdje zasad izabrati samo neke očite primjere, jer bi se moglo (možda i trebalo) progovoriti o svim Matvejevićevim neistinama, klevetama, krivotvorinama.</p>
<p>Tako Predrag Matvejević za mene tvrdi: »Postaje sekretar Saveza književnika Jugoslavije. Seli u Beograd, kao i ostali funkcionari centralizirane države. Dobiva smještaj u vili samoga Saveza, u danas po zlu poznatoj Francuskoj 7. Tada se rijetko tražila suglasnost republičkih i pokrajinskih društava i udruženja.«</p>
<p>U tom kratkom odlomku, kao i drugdje u Matvejevićevom tekstu, nije samo jedna, nego čitav niz neistina. Naime, prema njemu, ja sam ubrojen (»kao i ostali funkcionari«) u manje-više hrvatski partijski kadar, što je izmišljotina, jer to nikada u životu nisam i neću biti, a istina, koju on nikako ne želi (ili neće) priznati, jest da sam bio demokratski (tajnim glasovanjem) izabran za glavnog tajnika na Skupštini Saveza književnika Jugoslavije u Titogradu (danas Podgorici), i to još suprotstavljen Mladenu Oljači, službenom (partijskom) kandidatu. S obzirom da sam bio prvi Hrvat koji bi otišao na dužnost u Savez književnika u Beograd, karakteristična je za to vrijeme izjava odnosno prijetnja poznatog Brane Crnčevića na aerodromu: »Ti ideš u Beograd? Ne zaboravi, Beograd ima i noć.« Odmah sam se, razumljivo, sjetio Stjepana Radića.</p>
<p>Osobito je karakteristična za tekst Matvejevićeva »optužnica«, njegova tvrdnja da su me ondje »smjestili« u vili samoga Saveza. Takva »vila« postoji samo u Matvejevićevoj bolesnoj fantaziji. Smjestili su me u potkrovlju (tavanu) zgrade Saveza, misleći valjda da dugo neću izdržati.</p>
<p>I nije istinita Matvejevićeva tvrdnja da se tom prigodom »nije tražila suglasnost republičkih i pokrajinskih društava i udruženja«, jer je većina njihovih delegata na Kongresu glasovala za mene (iako sam ja predlagao Maka Dizdara), a ne za Mladena Oljaču, tajnika Udruženja književnika Srbije, koji će od tog trenutka demonstrativno bojkotirati rad u Savezu.</p>
<p>Kako ne samo da nikada nisam bio »partijski kadar«, pa ni koje druge političke organizacije, nego uvijek i jedino poezije, što Predrag Matvejević ne može razumjeti, svjedoči i sastanak koji mi je upriličen po povratku s Kongresa u Zagreb, a na njemu su bili Mirko Božić, Miroslav Krleža, Marijan Matković i Ervin Šinko. Ne znam tko im je sugerirao da ne odem u Beograd, ali ja sam Krleži, na njegov savjet »Oni će vas prevesti žednog preko vode« prepotentno, mladenački, odgovorio: »Ne poznajete vi mene.«</p>
<p> I zaista, za godinu i pol dana uspjeli smo demontirati bivši Savez i pretvoriti ga u prvu konfederativnu organizaciju. Nakon isteka mandata (ne »možda« dva, kako sumnjiči Predrag Matvejević) vratio sam se u Zagreb ne praznih ruku: donio sam u Beogradu pokrenuti časopis »Most/The Bridge«, uz razumijevanje i podršku Slovenaca (Matej Bor), a i drugih. Naravno, nešto takvo Predrag Matvejević i ne spominje u svojoj »optužnici«. Ne spominje iz istih razloga i nekoliko antologija hrvatske poezije na stranim jezicima, koje sam sastavio bilo sâm bilo u zajednici s drugima, koje su izišle u Skopju, Ljubljani, Parizu, Blieskastelu u Njemačkoj, uskoro će i u Švedskoj, panoramu hrvatske književnosti u Bugarskoj, jer on je, kako kaže, objavio od hrvatske poezije jednu moju pjesmu u Parizu.</p>
<p>Predrag Matvejević priča čitave neprobavljive izmišljotine o mojoj »sretnoj« mladosti (u zagrebačku Borbu otišao sam da bih se dokopao Zagreba, sa devetnaest godina jer su mi roditelji bili siromašni ratni stradalnici, a stipendiju nisam mogao dobiti) da bih već 1951., nakon oštrog sukoba, otišao iz dnevnog novinarstva - kamo? Na ulicu!</p>
<p>Sekretar pak partijske organizacije Društva književnika, što Predrag Matvejević spominje kao osobitu cvebu, postao sam u Hrvatskom proljeću, kad jednostavno nije bilo drugoga, a kriteriji su bili poljuljani. Vrlo brzo, nakon Deklaracije, bio sam javno, s Petrom Šegedinom, izbačen iz Saveza komunista, ali (tiho, da se Turci ne dosjete) i s posla.</p>
<p> Tada me zadesila obiteljska tragedija, »bolest jednoga od članova obitelji«, kako zlurado nastavlja svoju »optužnicu« Predrag Matvejević. Dok su drugi (primjerice, šofer zagrebačkog gradonačelnika) mogli na operaciju u inozemstvo na račun socijalnog, ja sam sa sto dinara u džepu morao za operaciju posuđivati, k tome i mijenjati po selima dinare za devize. Prodao sam sve što se moglo iz kuće, u prvom redu, naravno, knjige. Ali Predrag Matvejević i ovdje nalazi rekla-kazala neistine za svoju »optužnicu« i piše: »Platila ju je u cijelosti jedna ustanova, pa onda opet druga, pa treća, pa ne znam koja - jedna nije znala za drugu.« Istina je međutim da su mi pomogli jedino roditelji i obitelj Tadijanović, a imena fantomskih darežljivih ustanova Predrag Matvejević morat će nam svima otkriti na sudu. Ja znam samo da sam godinama otplaćivao dugove. Iako je najvažnije da je teška operacija uspjela, bio bi red da su mi nekakve humanitarne ustanove doista pomogle, ali toga u nas nema, jer su pisci posljednja fukara. Zahvaljujući i matvejevićima.</p>
<p>Koliko je taj čovjek bestidan, pokazuje i to što me optužuje i zato što nisam prisustvovao suđenju piscima početkom sedamdesetih: »Mihalić nije došao na suđenje ni jednom od njih, drugi jesu.« Ti drugi su Predrag Matvejević, ali s pismenom dozvolom. Ili njemu, za razliku od drugih, takvo dopuštenje nije bilo potrebno?</p>
<p>Moglo bi se tako navoditi u nedogled. Ima i strašnijih primjera od ovih, ali završimo s - poezijom. U jeku napada na Hrvatsku 1991. godine napisao sam, pored drugih, i pjesmu Progonstvo Iloka. Užasnuo me izgon ljudi s kućnog praga (gledali smo to na televiziji) i nisam mogao otrpjeti.</p>
<p>Pjesma je objavljena u antologiji U ovom strašnom času koja je prevedena na dvadesetak jezika i tiskana i u Koreji, Japanu i USA. Zatim je objavljena i u školskoj čitanki za naše đake u Njemačkoj, i tada ju je neki ured u Münchenu, zbog »drastičnosti« opisa zločina, zabranio u Bavarskoj, iako se u drugim njemačkim državama upotrebljavala u školama.</p>
<p>Ali Predrag Matvejević želi »slučaj« i krivotvori činjenice. Školski udžbenik pretvara u tobožnju antologiju hrvatske poezije (neka kaže tko ju je sastavio, tko su bili prevoditelji, izdavač) i za potrebe svoje »narihtaljke« Bavarsku premješta u Austriju (gdje je prijevod Progonstva Iloka već bio objavljen i nikome nije padalo na pamet da ga zabrani), a »bradate«, što je sinonim za četnika, riječ koja je prvi i zadnji put objavljena u toj pjesmi, pretvara u »bradonje«, riječ koju ja nikad i nigdje nisam upotrijebio, pa na toj krivotvorini nastavlja svoju »optužnicu« i izmišlja priču kako slijedi:</p>
<p>»U Austriji je odbijena antologija hrvatske poezije zbog njegove (tj. moje, Mihalićeve) pjesme o 'bradonjama'. U toj susjednoj zemlji, koja se ne odlikuje pretjeranom strogošću, njegov je uradak svrstan u djela koja potiču na mržnju, šovinizam, rasizam. Ima li što sramotnije u biografiji pisca?«</p>
<p>Odgovaram: Ima, kad se pisca optužuje za nešto što nije napisao. Rekao sam odmah u početku - sve je to što piše Matvejević, nažalost, poznato iz staljinističke kuhinje.</p>
<p>Slavko Mihalić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Matvejevićev obračun s Mihalićem</p>
<p>Skupštinu, na kojoj su prije nekoliko godina s ponižavanjem pročitana imena onih što su napustili Društvo hrvatskih književnika, Matvejević naziva sramotnom. Istovremeno ističe kako su na sjednici, na kojoj je upućen poziv disidentima da se vrate, još uvijek najglasniji bili oni »koji su propovijedali stari, grubi i odurni nacionalizam«. Stoga poziva predsjednika DHK da odstupi sa svojega mjesta</p>
<p>Uzavrela polemika na relaciji Slavko Mihalić</p>
<p> - Predrag Matvejević, začeci koje, pomalo simbolički, koincidiraju s početkom ljeta, još uvijek ne jenjava. Čitav se spor zakuhao pozivom Veljka Barbierija disidentima da se vrate u Društvo hrvatskih književnika, za što se založio i pomoćnik ministra kulture Branko Čegec. Na spomenutu inicijativu među prvima je reagirao Predrag Matvejević svojevrsnim otvorenim pismom u Jutarnjem listu ( 3. srpnja) pozivajući sve one koji su vodili Društvo zadnjih deset godina »da se pogledaju u zrcalu«. Skupštinu, na kojoj su prije nekoliko godina s ponižavanjem pročitana imena onih što su napustili tu instituciju, Matvejević naziva sramotnom. Istovremeno, u navedenom tekstu, ističe kako su na sjednici, na kojoj je upućen poziv disidentima da se vrate, još uvijek najglasniji bili oni »koji su propovijedali stari, grubi i odurni nacionalizam«.</p>
<p>Uz kritiku dosadašnjeg rada DHK, Matvejević, na istom mjestu, postavlja upit njegovu aktualnom predsjedniku zašto je dopustio, zajedno sa svojim prethodnicima, da se ta institucija politizira i prihvati podaništvo službenosti; zašto nisu dignuli glas kada je rušen Stari most u Mostaru i kad su se oko njega osnivali koncentracijski logori te zašto nisu pritekli u pomoć Srbima iz Hrvatske, što bi, kako kaže, dolikovalo istinskim humanistima, nepristranim stvaraocima i europskom svjetonazoru.Rasprava se veoma brzo spustila, s načelne na osobnu razinu te Predrag Matvejević u Nacionalu od 9. kolovoza nudi čitateljima na uvid kratak presjek Mihalićevog životopisa. Ocrtavajući ga kao čovjeka koji dolazi iz prošlosti, Matvejević upućuje na vrludave putove kojima se karlovački pjesnik uspinjao na društvenoj ljestvici komunističkog sustava. Te biografske podatke o anti-fašističkoj i ilegalnoj aktivnosti, o članstvu u SKOJ-u, KP i SKJ, tvrdi on, nije bilo uputno spominjati za vrijeme Tuđmanove vlasti. Služeći se formom otvorenog pisma koje upućuje ponajprije mladim piscima, Matvejević priča kako je Slavko Mihalić vrlo rano ušao, ne samo u Partiju, nego i u »organ Komunističke partije - Borbu«. Današnji mladi pisac, nastavlja, jedva sebi može predočiti kako je bilo teško postati suradnikom ili urednikom toga službenog partijskog »foruma«, koliko je trebalo biti podoban, pravovjeran i odan režimu, držati se »linije«, provoditi »direktive«, bdjeti.</p>
<p>Mihalić je napredovao. Postao je urednikom izdavačke kuće »Lykos«, ubrzo i tajnikom Društva književnika Hrvatske, a nedugo zatim, prema riječima Matvejevića, sekretarom Saveza književnika Jugoslavije. Kada bi nailazio na otpore u Beogradu, služio se »nacionalnim ključem«, imao je tko zna koliko lica, za svakog tko mu je prilazio: za književnika iz središta ili pokrajine, za političara saveznog ili republičkog, svjedoči o njemu Matvejević. U vrijeme kada se pripremala Deklaracija o hrvatskom jeziku, pjesnik se vraća u Zagreb. Deklaracija je izišla u Telegramu, u kojem je Mihalić bio jedan od najutjecajnijih urednika, no kada su započele oštre optužbe protiv njezinih potpisnika, ovaj je, tvrdi Matvejević, otišao u Centralni komitet i upitao: »Kaj bumo s dečkima?«, to jest, s onima koji su Deklaraciju pripremili i objavili. »Što ćemo s tobom?«, glasio je odgovor nadležnih drugova.</p>
<p>Upućujući na Mihalićevu dvoličnost, Matvejević ga opisuje kao »vječnog tajnika« Saveza književnika Jugoslavije i Društva književnika Hrvatske; kao čovjeka koji je gotovo istovremeno s objavljivanjem Deklaracije potpisao predgovor antologiji »Nove jugoslavenske poezije« u Italiji gdje naglašava kako su »Srbi i Hrvati previše bliski jedni drugima, a da ne bi uzajamno utjecali jedni na druge. Najveći hrvatski pisci žive također u srpskom pjesništvu; isto se može reći i za najveće srpske pjesnike u hrvatskom«. U Tuđmanovoj se pak eri dogodilo tom istom čovjeku da mu je u Austriji odbijena antologija hrvatske poezije zbog njegove pjesme o »bradonjama«. Njegov je uradak, veli Matvejević, svrstan u djela koja potiču na mržnju, šovinizam i rasizam.</p>
<p>Nesmiljen Mihalićev životopisac jasan je u svojem zaključku. Mladi pisci nemaju nikakve moći da se stanje u DHK, s takvim čelništvom, promijeni. Matvejević otvoreno predlaže Slavku Mihaliću da podnese ostavku. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Osvrni se gnjevno</p>
<p>Dujmović pretpostavlja da je čitatelj »kod kuće« u povijesti Katoličke crkve, i da razumije njegove metafore. Ali to je mali grijeh prema ogromnom grijehu arogancije na kojega je uputio</p>
<p>NENAD MIŠČEVIĆ</p>
<p>Vjesnikom drma sukob oko teksta mladog autora, Krešimira Dujmovića, »Ekumenizam«. Podržao ga je glavni urednik Igor Mandić, a u znak protesta padaju ostavke drugih urednika. Oni protestiraju, jer tekst navodno »vrijeđa i omalovažava Crkvu«, a uz ime Živka Kustića upotrebljava epitet »krvoločno«, što je navodno uvredljivo. Po mom sudu, Dujmovićev je tekst korektan, a dobar dio njegove ironije na račun Crkve je opravdan. Kako je tekst pisan prilično natrpano - Dujmović je student teologije i filozofije - htio bih malo jasnije iznijeti njegovu poruku, za koju mislim da je itekako potrebna. Po običaju ostavljam po strani moguće pozadine sukoba i koncentriram se na ideje, a ne na tračeve.</p>
<p>Katolička crkva je jedna od mnogih kršćanskih crkava, ali sebi oduvijek pripisuje posebnu važnost i ulogu. Istodobno, ona dugo već govori o »ekumenizmu«, tj. otvorenosti i suradnji s drugim crkvama. Tema je vrlo živa: sjetite se kako su nedavno u Rijeci domaći svećenici odbili ponudu broda »Logos« da u njihovoj crkvi organizira protestantsku propovijed i prezentaciju knjiga. Sjetite se isto tako da su protiv te isključivosti reagirali crkveni intelektualci, profesori s Teologije, dok je crkvena uprava bila tvrda i isključiva. Za nas je u Hrvatskoj ekumenizam posebno važan zbog vjerskih odnosa sa Srbima.</p>
<p>Dujmovićev tekst ukratko tvrdi da je ekumenizam Katoličke crkve u biti lažnjak, da Crkva nikad nije prestala biti arogantna i isključiva. On započinje tekst prisjećanjem da su o ekumenizmu protestanti govorili više od pola stoljeća prije nego li je to započeo katolički crkveni vrh. Zatim upozorava na tisućljetni nedostatak, gotovo nemogućnost dijaloga između katolika i pravoslavaca: »starim druzima već tisuću godina trnu jezici pri pokušaju razgovora«. Sasvim točno, iako je i ta rečenica bila povodom zgražanja u »Vjesniku«. </p>
<p>Nadalje, on upozorava na to da teološko-filozofski sporovi nikad nisu ni bili bitni, i tu malo gnjavi čitatelja sa svojim poznavanjem teologije. No u pravu je u osnovnom: sama Katolička crkva obuhvaća vjernike totalno različitih misaonih orijentacija, od pobožne bakice do teologa ljevičara ili egzistencijalista. Ovi se unutar katoličke crkve puno više razlikuju nego što se obrazovani teolog katolik razlikuje od svojeg pravoslavnog kolege. Prema tome, same razlike u učenju i vjerovanju nikog ne brinu.</p>
<p>Prepucavanja oko sitnica u pogledu crkvenog učenja odavno su, drži on, zamijenjena crkvenom politikom. Ekumenizam puni papire, »ali je u svijetu koji prelazi rub papira, sveden na ubibože dosadnu crkveno-političku retoriku.« Nažalost, Dujmović ne nudi argumente za ovu oštru tvrdnju. Mogao ih je na primjer naći da se sjetio Biskupske konferencije o vjeronauku i vjerskoj kulturi: formulacije protiv miješanja vjeroispovijesti su oštri anti-ekumenski ujedi na koje se mirno mogao pozvati.</p>
<p>U drugoj polovici teksta, konačno imamo posla i s argumentom. Bozanićev posjet Srpskoj pravoslavnoj crkvi je lijep primjer ekumenizma. Dujmović se, međutim, boji da je katolička arogantnost upropastila i to (i zaboravlja reći da mnoge pravoslavne crkve, uključivši srpsku, nisu ništa bolje, ili su čak i gore od katoličke). Kao ilustraciju navodi Kustićev komentar da je »Katolička crkva pokazala Pravoslavnoj da je doista smatra Crkvom«. Dujmović se nad ovim komentarom zgraža, po mom sudu s pravom. Zamislite da vam zagrebački gradonačelnik kaže da eto Rijeku ipak smatra gradom. Zar mu ne biste odbrusili da je nadmen i uputili ga da gleda svoja posla. I tu dolazi napadnuti odlomak. Naš autor navodi da »Kustić krvnički poentira tvrdeći da Katolička crkva svoju otvorenost pokazuje bez iluzija (!) da će to naići na jednak odjek i razumijevanje s druge strane«. Prvo, Dujmović ne kaže da je naš poznati crkveni pisac krvnik, niti ništa slično, već samo da mu je poanta »krvnička«. To je očito metafora, kao kad biste za nečije britko pero rekli da je »ubilačko«. Drugo, čini mi se da je Kustić pretjerao: zar je u redu opisivati Bozanićev posjet tako da se unaprijed kaže kako od suprotne strane ne očekujemo nikakav odjek ni razumijevanje. Da nemamo iluzija da je naš sugovornik tako dobar, otvoren i pametan kao što smo to mi. Mislim da je Dujmović u pravu kad mu se čini da je to uvredljivo i da ovakav razgovor pretpostavlja da pravoslavni sugovornik puzi pred nadmoćnim katoličkim kolegom. (Napominjem da sâm imam krajnje loše mišljenje o politici pravoslavnih crkava, posebno srpske i grčke; no ta politika ovdje nije predmet rasprave. Ovdje je pitanje smijete li sugovorniku reći da unaprijed očekujete da je on mnogo gori od vas.)</p>
<p>Dujmović dobro uočava makjavelizam takvog pristupa. On širi optužnicu i spominje »megalomansku institucionalnu mašineriju crkve« koja se krvavo naratovala ni za što. Prije nego li ga osudimo, sjetimo se da se Papa ispovijedio i javno ispričao upravo za te grijehe Katoličke crkve. Zašto ih onda ne bi smio spomenuti Vjesnikov kolumnist?</p>
<p>Čujem novinarske kritike da je komentar »Ekumenizam« zbrkan i nejasan tekst. Istina je da je mogao biti jasniji, i ljepše pisan, a tada bi ostavke vjerojatno padale još masovnije. Dujmović pretpostavlja da je čitatelj »kod kuće« u povijesti Katoličke crkve, i da razumije njegove metafore. Ali to je mali grijeh prema ogromnom grijehu arogancije na kojega je uputio. Na kraju, čestitka Mandiću: ne daj se Igore, demokraciju tek treba zadobiti! (Preneseno iz »Novog lista«)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Boban: Izgrednike treba kazniti</p>
<p>U broju od petka milanski dnevni list »Corriere della Serra« objavio je intervju sa Zvonimirom Bobanom koji autoritativno govori o navijačkim neredima prije utakmice Milana i Dinama/ »Huligana ima svugdje u svijetu. Ne slažem se da su oni slika Hrvatske, što sa svime time ima slika Hrvatske? Pa, ne vjerujem da, kad se govori o mafiji, sve Talijane treba smatrati mafijašima. Ovi su huligani i dosta! Uzaludno je o tome filozofirati. Neki ljudi razumiju samo jezik nasilja i zbog toga ih treba staviti u situaciju da ne mogu štetiti. Protiv izgrednika potrebna je čvrsta ruka«, kaže Boban.</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Milanski dnevnik »Corriere della Sera« u broju od petka donosi intervju s poznatim hrvatskim nogometašem Zvonimirom Bobanom, najavljen već na prvoj stranici s njegovom nedvosmislenom izjavom da »Dinamove izgrednike treba kazniti«. Ukratko opisujući Bobana kao hrvatskog »nacionalnog heroja« i polazeći od njegove uloge u davnom, ali nezaboravnom susretu Dinama i Crvene zvezde, milanski list kaže za Bobana koji će uskoro navršiti 32 godine, da je jedan od vođa Berlusconijeva Milana, te da s ponosom ističe svoje »hrvatsko biće«. Bobana su, razumljivo, intervjuirali povodom žalosnih incidenata koje su u Milanu prouzročili Dinamovi navijači.</p>
<p>• Ono što se dogodilo prije susreta Dinama i Milana nitko nije predvidio.</p>
<p>- Nisam iznenađen. Već godinama te skupine se ponašaju nasilnički. »Bad blue boys« - ime sve govori. To su naši huligani, imamo ih i mi u Hrvatskoj. Postoje i u Splitu, pod imenom »Torcida«. Njih ne zanima utakmica, njih zanimaju samo neredi.</p>
<p>• I tako uništavaju sliku Hrvatske.</p>
<p>- S ovime se ne slažem. Što sa svime time ima slika Hrvatske? Pa, ne vjerujem da, kad se govori o mafiji, sve Talijane treba smatrati mafijašima. Ovi su huligani i dosta! Uzaludno je o tome filozofirati. Opijaju se i gube svaku životnu logiku.</p>
<p>• Kako se taj problem pokušava srediti u Hrvatskoj?</p>
<p>- Pokušava ih se suzbiti, kao u Italiji. Policije ima dovoljno. Čini mi se da se sada razmišlja o posebnim zakonima, jer su sada već i stadioni ugroženi. Zbog ovakvih mnogi ljudi više ne idu na utakmice. Kao i svugdje, radi se o malim frakcijama, ali ostavljaju traga. Oni su sramota Hrvatske i Zagreba. Neki dan je Adriano Galliani, potpredsjednik Milana rekao što mi se čini istinitim - na stadionu, u podzemnoj željeznici ili na ulici huligan ostaje huligan i treba ga srediti tako da više ne škodi.</p>
<p>• Razbijači uhapšeni u Milanu vrlo su mladi. Teško da su oni sudjelovali u ratu, pa da imaju sindrom.</p>
<p>- Ima onih koji nisu sudjelovali u ratu i onih koji jesu. Međutim, ne vjerujem da oni koji su se borili gube svoje vrijeme na ovakve stvari. Oni su vidjeli smrt izbliza. Jako sam razočaran. I Milan ima svoje ekstremiste, ali mi se čine drukčiji, prilagođeniji, a u svakom slučaju mnogo manje nasilni. Bitna je još jedna stvar u svemu tome. </p>
<p>• A to je?</p>
<p>- Mnogo se govori o pravima čovjeka. Milim da svatko ima svoje pravo, sve dok ne prekoračuje prava drugih. Od slobode do anarhije vrlo je kratak put. Moramo slijediti primjer Engleske koji su pokazali kako treba raditi. Kad je netko umiješan u nasilne događaje, ide tri mjeseca u zatvor i o tome se ne raspravlja. Uzaludno ih je pokušati razumjeti, opravdati teškoćama današnjega društva. Ne treba se truditi shvatiti huligane. Neki ljudi razumiju samo jezik nasilja i zbog toga ih treba staviti u situaciju da ne mogu štetiti. Protiv izgrednika potrebna je čvrsta ruka.</p>
<p>• Dakle, bilo vam je neugodno, ali vas nije bilo sram nakon onoga što se dogodilo u »vašem« Milanu.</p>
<p>- Ponavljam: zašto bi se trebao sramiti? Ne mogu se sramiti, jer ima mnogo drugih dobrih Hrvata. No, žao mi je, neke stvari nije dopušteno raditi na trgu ispred Duoma. Pa, ne može se raspušteno divljati pred svetim mjestom kao što je jedna katedrala.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Drpić: Ovo je čudo!</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Dino Drpić (19) sve više zadobiva povjerenje trenera Marijana Vlaka. Donedavni Dinamov junior i član hrvatske reprezentacije do 20 godina polako zauzima svoje mjesto na maksimirskome travnjaku. Utakmica protiv Milana bila je, zapravo, njegova premijera u seniorskoj momčadi Dinama.</p>
<p>- Prošle sam godine igrao 15 minuta u 1. kolu domaćeg Kupa, kaže Drpić, koji će kao pravu premijeru ipak pamtiti Milan.</p>
<p>U poluvremenu utakmice na San Siru u igru je ušao umjesto Kristijana Polovanca, preuzevši mjesto prednjeg lijevog braniča.</p>
<p>- Prva reakcija? Čudo! Moram priznati da se pojavio mali strah, ali nastojao sam to izbiti iz glave i ostati »na zemlji«. Najvažnije je bilo koncentrirati se na igru, to mi je bio glavni cilj.</p>
<p>Na upit je li mu trener prije utakmice dao kakve naznake da će zaigrati protiv Milana, Drpić je kratko dometnuo:</p>
<p> - Nije... Prije utakmice, u hotelu, trener je samo obznanio imena prve jedanaestorice. Jasno, nisam znao da će me ubaciti u igru...</p>
<p>Davanje povjerenja mladim igračima, pogotovo u ovako velikim utakmicama, izaziva različite reakcije. Neki tvrde da u takvim situacijama mladi igrači lako mogu »izgorjeti«, a neki su pak skloni tvrdnji da je »bacanje u vatru« najbolji način da se razviju u velike igrače.</p>
<p> - Može se dogoditi i jedno i drugo. Ipak, nadam se da je u ovome slučaju u pitanju ono drugo. Mislim da je ovo bila dobra škola i sjajan početak.</p>
<p>Drpić najčešće igra na mjestu prednjega braniča, ali ni uloga posljednjeg čovjeka obrane nije mu strâna.</p>
<p>- Posljednjeg čovjeka sam igrao u juniorima i u reprezentaciji. Prve godine kod trenera Džemala Mustedanagića, u kadetima, igrao sam na mjestu ofenzivnog veznog igrača. Bih li se sad snašao na tome mjestu? Ne znam, nisam to igrao godinu i pol dana. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Miller ostaje u Pacersima</p>
<p>INDIANAPOLIS</p>
<p> - Košarkaš Reggie Miller je obnovio ugovor s Indiana Pacersima. Dakle, najbolji će strijelac kluba u povijesti još jednom predvoditi momčad u borbi za NBA naslov. </p>
<p>Detalji ugovora nisu objavljeni, no list »Indianapolis Star« nagađa da je riječ o trogodišnjoj obvezi vrijednoj 36 milijuna dolara. Pacersi su ove sezone u svom »salary capu« (ograničavajućem ukupnom iznosu za plaće svih igrača) ostavili čak 14 milijuna dolara za Millera, koji je lani dobio nešto više od devet milijuna dolara. </p>
<p>Momčad koja je izgubila finale u šest utakmica protiv Lakersa zadržala je i Jalena Rosea i Austina Crosherea (za 144 milijuna dolara) te pričuvnog centra Sama Perkinsa. Očekuje se da će uskoro potpisati i Mark Jackson, a posljednji od slobodnih igrača bez ugovora u Pacersima, centar Rik Smits, također bi mogao igrati još jednu sezonu, iako je najavio povlačenje iz košarke. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Barrichello smije pobijediti Schumachera</p>
<p>BUDAPEST, 11. kolovoza</p>
<p> - Brazilac Rubens Barrichello izjavio je u Budimpešti, gdje se u nedjelju vozi »Velika nagrada Mađarske« u »formuli 1«, kako ga je predsjednik Ferrarija Luca di Montezemolo poticao da ide na pobjedu, a ne samo da pomaže momčadskom kolegi Michaelu Schumcaheru.</p>
<p>- Rekao mi je da vozim na pobjedu i nijednom mi nije spomenuo da trebam voziti za Michaela, izjavio je Barrichello, nedavni pobjednik »Velike nagrade Njemačke«, koji trenutno ima samo deset bodova manje od vodećeg Schumachera u poretku za Svjetsko prvenstvo. u </p>
<p>Posljednji put Ferrarijev vozač je osvojio naslov prvaka još 1979., a ova sezona donijela je u prvom dijelu odlične rezultate talijanskoj momčadi. No, u posljednjih pet utrka Schumacherova prednost u odnosu n McLarenove vozače se bitno istopila - Finac Mika Hĺkkinen ima samo dva boda manje. Do kraja prvenstva je ostalo još šest utrka.</p>
<p>Kvalifikacijski trening za nedjeljnu utrku u Budimpešti na stazi »Hungaroring« vozi se u subotu. U petak, na neslužbenmom treningu, najbolje vrijeme postigao je David Coulthard, odmah potom bio je njegov momčadski kolega iz McLarena Mika Hĺkkinen, a potom su slijedili Michael Schumacher i Rubens Barrichello. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zrinjevac suspendirao Kasuna!</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Prvog dana priprema za novu košarkašku sezonu momčad Zrinjevca naletjela je »na minu«. Jedan od ponajboljih igrača »zelenih«, Mario Kasun, iznenada je najavio odlazak iz kluba.</p>
<p> Ovaj potez mladog centra Zrinjevca vrlo je neodgovoran, ponajprije zato što je tek sada svoje poslodavce obavijestio o odlasku. Dosad uopće nije nagovijestio mogućnost promjene sredine, a »bijeg« je najavio na početku priprema, kada je momčad već formirana. Trener Ivan Sunara velik dio planova kluba u novoj sezoni temeljio je upravo na Kasunu, koji je iznenada zainteresiran za odlazak na studij u SAD.</p>
<p> Upravni odbor KK Zrinjevac u petak je izdao priopćenje za javnost u kojem, između ostalog, piše:</p>
<p> »Po prijavi trenera Ivana Sunare, zbog neodazivanja na treninge i kršenja klupske discipline, Upravni odbor kluba je na sjednici donio odluke:</p>
<p> - da se pokrene stegovni postupak protiv igrača Marija Kasuna,</p>
<p> - da se Mariju Kasunu izriče mjera suspenzije do okončanja stegovnog postupka i donošenja odluke,</p>
<p> - da Stegovna komisija kluba po hitnom postupku utvrdi sve relevantne činjenice i s njima upozna UO kluba.« (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tim Henman prvi put bolji od Petea Samprasa</p>
<p>CINCINNATI, 11. kolovoza</p>
<p> - Šest su puta dosad igrali jedan protiv drugoga Pete Sampras i Tim Henman i svaki je put pobjednik bio isti - Sampras. No, sad je i ta tradicija prekinuta: u osmini finala jakog ATP Tour turnira tenisača u Cincinnatiju, natjecanja iz »Masters« serije, do pobjede je stigao Britanac, svladavši suparnika sa 6-3, 6-4. Odmah nakon meča Henman je gostovao u telvizijskom studiju, a na pitanje jednog dječaka kad je doživio najljepši trenutak u životu, odgovorio je:</p>
<p>- Prije 180 sekundi. Ovo je veliko zadovoljstvo. Već sam igrao nekoliko tijesnih mečeva sa Samprasom, no ovaj sam put uspio i pobijediti, rekao je Henman, kojem su ove godine najbolji rezultati finala u Rotterdamu i Scottsdaleu.</p>
<p>Onaj koji nije bio iznenađen Henmanovom pobjedom bio je njegov suparnik Pete Sampras koji je, kaže, uvijek osjećao da bi protiv Henmana jednom mogao izgubiti.</p>
<p>- Tim je uvijek imao argumente. Vrlo smo često trenirali zajedno i događalo se da me pobijedi. Očito mu je trebalo da jednom dobru igru s treninga prenese i u meč, rekao je Sampras, koji je u Cincinnatiju ostvarivao fantastične rezultate: tri je puta osvojio turnir (uključujući i prošle sezone), a dva put bio finalist.</p>
<p> • Neki rezultati, šesnaestina finala: Philippoussis (16) - Rios 6-7 (3), 6-4, 7-6 (4), Enqvist (7) - Levy 6-4, 6-1, Dosedel - M. Norman (3) 6-7 (4), 6-3, 6-3, Squillari (13) - Novak 6-3, 6-4, Kafeljnikov (5) - Woodruff 6-4, 7-6 (3), Björkman - Moya 4-6, 6-2, 6-1, Kuerten (4) - Pozzi 7-5, 6-3, Safin (8) - Clavet 7-6 (7), 6-3, Henman (15) - Puerta 6-1, 6-2, Sampras (2) - Dent 7-6 (3), 7-6 (3);</p>
<p>osmina finala: Henman (15) - Sampras (2) 6-3, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Il Giorno«: Neredi ispred milanske katedrale</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Milanski dnevnik »Il Giorno« objavio je foto-reportažu nereda ispred katedrale na Piazzi del Duomo, u kojima su se sukobili navijači Dinama i milanski karabinjeri. Žestoki su sukobi potrajali više od jednoga sata uz obostrane juriše, bilo je ozlijeđenih policajaca i navijača, a osam privedenih Bad Blue Boysa kažnjeno je petogodišnjom zabranom ulaska u Italiju i u petak su brodom iz Milana deportirani do Splita.</p>
<p>Fotografije najbolje govore o žestini sukoba, a i mi smo se, na licu mjesta, 50-ak metara od epicentra tučnjave, uvjerili u surovost rata između nekoliko stotina BBB-a (ukupno ih je u Milanu bilo oko 2500) i na početku znatno brojčano slabije milanske policije. No, kad je karabinjerima stiglo pojačanje, sukobi su uskoro prestali i najžešći su navijači »preseljeni« u policijske postaje. A kako je sve počelo? Postoji nekoliko verzija, a jedan nam je navijač ispričao sljedeću priču:</p>
<p>- Sjeli smo u jedan kafić na Piazzi del Duomo i naručili pet piva. Potom se »zavrtjela« još jedna runda, a kad smo htjeli platiti, konobar je rekao nevjerojatnu »cifru«, tražio je za deset piva čak 200.000 lira (oko 800 kuna!). I počela je svađa, nismo čak ni imali toliko novca, pa je netko pozvao policiju, a onda su počele letjeti boce, krigle, pepeljare, stolci... Talijanski nas je lopov pokušao prevariti i tu je sve počelo, pričao nam je jedan navijač.</p>
<p>Činjenica jest da su cijene u kafićima na Piazzi del Duomo bezobrazno visoke (kava s mlijekom čak 17.000 lira!), činjenica jest da talijanski konobari pri naplaćivanju konzumacije imaju naviku obračunati i poneku pivu više...</p>
<p> I kad se to dogodi »nabrijanim« navijačima, onda počnu i neredi, koje je ponajbolje oslikao spretni foto-reporter »Il Giorna«. Šteta je što su te nemile scene bacile sjenu na inače sjajno navijanje Bad Blue Boysa za vrijeme utakmice, kad su svojom pjesmom nerijetko nadglasali i znatno brojnije domaće navijače. No, u masi od 2500 ljudi, uvijek ima i onih koje poglavito zanimaju tučnjave i neredi...</p>
<p>Ukupno je privedeno 68 hrvatskih navijača, 60 ih je još prije utakmice, uz prekršajne prijave i kazne, pušteno i deportirano iz Italije, a osam je prespavalo u pritvoru i dočekalo suđenje sljedećeg dana. Dobili su kazne od po 18 i 14 mjeseci zatvora, međutim automatski su te drakonske kazne promijenjene u kaznu zabrane ulaska u Italiju u sljedećih pet godina. Otežavajuća je okolnost svakako bila i što je u tučnjavi nastradao zamjenik šefa milanske policije, Matteo Turillo, kojem je bačena boca u glavu i raskrvavljen je prevežen u bolnicu. U tučnjavi su nastradali i neki turisti, te osam policajaca koji su također zatražili liječničku pomoć. Dakle, nakon Bergama 1990. godine, i Milano je upoznao onu tamniju stranu Bad Blue Boysa... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prosinečki se odazvao Blaževićevu pozivu, Bokšić ne ide u Slovačku </p>
<p>Prosinečki je prihvatio Blaževićevu ruku pomirenja i igrat će za Hrvatsku protiv Slovačke, u prijateljskoj utakmici u Bratislavi / Alen Bokšić nedovoljno spreman</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Izbornik Miroslav Blažević ispružio je ruku dobre volje pozvavši Roberta Prosinečkog u reprezentaciju, a Prosinečki je - prihvativši poziv za prijateljski susret protiv Slovačke, 16. kolovoza u Bratislavi - pokazao da nije zlopamtilo i da mu je stalo do novih izazova.</p>
<p>Prosinečki je donedavno govorio kako će promisliti što učiniti pozove li ga izbornik u reprezentaciju nakon dvogodišnjeg izbivanja iz izabrane vrste. No, činilo nam se da je njegova neodlučnost više bila vezana uz propitivanje vlastitih (trenutačnih) sposobnosti i pripremljenosti. Sad je jasno da je formom zadovoljan i Prosinečki, a ne samo izbornik. </p>
<p>Prosinečki je, dakle, bez dvoumljenja rekao »da«, uz dodatak kako mu je drago što ga je izbornik pozvao. Zatim je istaknuo kako je zaboravio međusobne nesporazume i kako je najbitnije da se reprezentacija što bolje pripremi za kvalifikacije za SP 2002. godine - prva se utakmica igra već 2. rujna u Bruxellesu, protiv Belgije.</p>
<p>S druge strane, Alen Bokšić, koji se također nalazi na popisu reprezentativaca za Slovačku, neće putovati u Bratislavu. Do promjene je došlo na molbu trenera Bokšićevog novog kluba Middlesborougha, Briana Robsona.</p>
<p> On je, naime, zaključio da Bokšić još nije dovoljno pripremljen i predložio kako bi bilo bolje da počne ozbiljno trenirati. U suprotnom, istrči li u Bratislavi, mogao bi se ozlijediti.</p>
<p>Izbornik Blažević se složio sa zahtjevom Engleza i odlučio da neće pozivati zamjenu za Bokšića. To je pojasnio dovoljnim brojem napadača, iako je riječ o debitantima koji bi tek trebali stažirati u mladoj reprezentaciji. Riječ je o Bošnjaku, Balabanu i Mati Biliću. Zanimljivo je, međutim, da u Bratislavu nisu pozvana dvojica nogometaša kojima bi valjalo obratiti pozornost - Riječ je o Vlaoviću i Šariću. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rijeci minimalna prednost za uzvrat protiv upornih Maltežana</p>
<p>Nogometaši Rijeke u prvoj utakmici pretkola Kupa Uefa pobijedili maltešku La Valettu sa 3-2 (1-1) </p>
<p>RIJEKA, 10. kolovoza</p>
<p> - Nogometaši Rijeke ostvarili su 3-2 (1-1) pobjedu u prvoj utakmici pretkola Kupa Uefe protiv malteške ekipe La Vallette, te će u uzvratnoj utakmici za 14 dana na Malti braniti minimalnu prednost. Malo je nedostajalo da uporni i borbeni gosti ostvare neodlučan rezultat, kojim se niti u najvećem snu nisu mogli nadati. Tek ih je tri minute dijelilo od povijesnog uspjeha u nekom od europskih kupova. </p>
<p>Nakon jednog protuudara u 19. minuti gosti dolaze u vodstvo zgoditkom Giglia, koji je iskoristio jednu od grešaka domaće obrane te sam krenuo prema vrataru Tafri i oštrim prizemnim udarcem doveo goste u 1-0 vodstvo.</p>
<p>Vodstvo gostiju bilo je pravi šok za igrače Rijeke, koji su potom svim silama nastojali izjednačiti rezultat što im i uspijeva u 29. minuti. Riječani su po lijevoj strani preko Viškovića izveli brzi protuudar da bi isti bio srušen na rubu kaznenog prostora. Slobodan udarac izvodi Kremenović, koji nabacuje u 16-terac gostiju gdje je u skoku najviši Mijatović udarcem glavom sa 5 metara izjednačava rezultat na 1-1.</p>
<p>Već od početka drugog poluvremena, odnosno od 48. minute gosti igraju sa igračem manje, jer je jedan od ponajboljih igrača obrane gostiju, Debono, preoštro zaustavio Miličića i dobio drugi žuti, tj. isključujući crveni karton. Brojčanu premoć Riječani su iskoristili u 54. minuti kada je Mijatović, opet udarcem glavom, nakon ubačene lopte Viškovića, doveo domaće u 2-1 vodstvo. </p>
<p>Pred sam kraj susreta, u 87. minuti, Maltežani uspjevaju izjednačiti pogotkom Oretana, a nakon greške te velike naivnosti kompletnog obrambenog reda domaćih, koje su gosti izigrali u tri poteza. I kada su svi mislili da će susret završiti neodlučnim ishodom, dvije minute prije kraja, Burčul je srušen s leđa u 16-tercu gostiju, što vrlo dobar sudac Sowa kažnjava najstrožom kaznom. Siguran realizator kaznenog udarca bio je Hasančić, osiguravši tako minimalnu prednost uoči uzvrata u La Valletti.</p>
<p>• Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - LA VALLETTA 3-2 (1-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6, Skočibušić 5.5, Weiss 5.5, Mijatović 7 (od 78. Tomišić - ), Višković 6, Matulović 6.5, Brajković 6, Maroslavac - (od 19. Miličić 6.5), Hasančić 6.5, Kremenović 6.5, Klič 6 (od 64. Burčul - ).</p>
<p>LA VALLETTA: Cini 6, Debono 5.5, Chetuiti 5.5, Buttigieg 6, Carabott 6.5, Giglio 6.5, La Ferla 5.5 (od 54. Mraz 5.5), Agius 5.5 (od 89. Bonici - ), Oretan 6.5,(od 88. Vesilji - ), Theuma 5.5, Dvoržak 6.</p>
<p>SUDAC: Wolfgang Sowa (Austrija) 7. GLEDATELJA: 6.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Giglio (19.), 1-1 Mijatović (29.), 2-1 Mijatović (54.), 2-2 Oretan (87.), 3-2 Hasančić (88. - 11 m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Debono, Giglio, Buttigieg, Hasančić, Višković, Skočibušić. CRVENI KARTONI: Debono.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrej MIJATOVIĆ.</p>
<p>• Ostali rezultati: Neftči (Aze) - HIT Gorica (Slo) 1-0, Napredak (Jug) - Tulevik (Est) 5-1, HJK Helsinki (Fin) - Gravenmacher (Lux) 4-1, WIT Gruzija (Gru) - Beitar Jeruzalem (Izr) 0-3, Slavija Mozir (Bje) - Maccabi Haifa (Izr) 1-1 , Slovan Bratislava (Svk) - Lokomotiva Tbilisi (Gru) 2-0, Universitatea Craiova (Rum) - Pobeda (Mak) 1-1, Žalgiris Vilnius (Lit) - Ruch Chorzow (Polj) 2-1, Constructorul (Rum) - CSKA Sofija (Bug) 2-3, Ekranes (Lit) - Lierse SK (Bel) 0-3, Ararat Jerevan (Arm) - Košice (Svk) 2-3, Šerif Tiraspol (Mol) - Olimpija (Slo) 0-0, Tomorri Berat (Alb) - APOEL Nikozija (Cip) 2-3, Metalurgs Liepaja (Lat) - Brann Bergen (Nor) 1-1, Ventspils (Lat) - Vasas (Mađ) 2-1, Rapid Beč (Aut) - Teuta Durres (Alb) 2-0, Worskla Poltava (Polj) - Rabotnički (Mak) 2-0, Petra Drnovice (Češ) - Budućnost Banovići (BiH) 3-0, Sliema Wanderers (Mal) - Partizan (Jug) 2-1, Rapid Bukurešt (Rum) - Mika Aštarak (Arm) 3-0, Omonia Nikozija (Cip) - Neftočimik (Bug) 0-0, AIK Stockholm (Šve) - Gomel (Bje) 1-0, Lausanne Sports (Švi) - Cork City (Irs) 1-0, Amica Wronki (Polj) - Vaduz (Lux) 3-0, Club Brugge (Bel) - Flora (Est) 4-1, MTK Budimpešta (Mađ) - Jokerit (Fin) 1-0, GI Gotu (F.Ot.) - IFK Norrkoping (Šve) 0-1, Željezničar (BiH) - Wisla Krakow (Polj) 0-0, AB Copenhagen (Dan) - B36 Torshavn (F.Ot.) 8-0, Folgore (S.Ma.) - Basel (Švi) 1-5, Constellacio (And) - Rayo Vallecano (Špa) 0-10, Glentoran (S.Ir.)- Lillestrom (Nor) 0-3, Jeunesse Esch (Lux) - Celtic (Ško) 0-4. (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dino Drpić ključni čovjek Dinamove obrane?</p>
<p>Na nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici protiv Šibenika u Maksimiru Dinamov trener Marijan Vlak najavio je mogućnost da na mjestu zadnjega braniča zaigra 19-godišnji Dino Drpić, koji je protiv Milana odigrao drugu utakmicu u seniorskoj momčadi Dinama</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Hoće li 19-godišnji Dino Drpić biti »promoviran« u prvu zamjenu Marija Tokića na mjestu zadnjeg čovjeka Dinamove obrane? Trener Marijan Vlak sasvim ozbiljno razmišlja o takvoj kombinaciji i lako je moguće da na nedjeljnoj prvenstvenoj utakmici protiv Šibenika u Maksimiru Dinamovom obranom kormilari upravo Drpić.</p>
<p> - Sastav za utakmicu protiv Šibenika još ne znam, rekao je Vlak. - Nisam još posve siguran koga postaviti na mjesto zadnjeg braniča. Bišćana bih volio vidjeti malo više naprijed. Drpić je vrlo blizu...</p>
<p>Na utakmici u Milanu zadnjeg je čovjeka igrao Bišćan, a Drpić je na poluvremenu zamijenio ozlijeđenog Kristijana Polovanca na mjestu prednjega braniča. Bio je to tek njegov drugi nastup u seniorskoj momčadi Dinama.</p>
<p> - Polovanec je još u bolnici. Njegovo je stanje, istina, bolje, ali neće moći nastupiti protiv Šibenčana. Tokić još nije spreman, napomenuo je Dinamov trener.</p>
<p> Dakle, lako je moguće da se pri takvom razvoju događaja na mjestu zadnjeg braniča oproba Drpić.</p>
<p> - Imamo još problema. Nakon utakmice protiv Milana na lagane su se ozljede potužili Agić, Pavlović, Pilipović i Bišćan. Ipak, do nedjelje će se svi oporaviti.</p>
<p>U sastavu neće biti Nermina Šabića ni Tome Šokote, zbog crvenih kartona dobivenih na posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Rijeke. Dinamovi će se igrači dan prije utakmice povući u osamu.</p>
<p> - Šibenčane ne smijemo podcijeniti. Oni su odlična momčad, to su pokazali u prva dva kola. Homogeni su i neće nam biti lako protiv njih. U svakom slučaju, mi smo favoriti, tako ćemo se i postaviti i mislim da onda ne bismo smjeli imati problema.</p>
<p>Vlak se ne slaže s tezom da je poraz protiv Milana izazvao psihološki pad kod Dinamovih igrača.</p>
<p> - Utakmica protiv Milana ne može se odraziti na naš nastup protiv Šibenika. Nema nikakvog psihološkog pada. Pa nismo izgubili protiv bilo koga, nego protiv Milana!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nadoveza zaboravio Marsoniju, ali ne i pogreške</p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - Pobjedama u prva dva prvenstvena kola nogometaši Hajduka vraćaju mir narušen ispadanjem iz europskih natjecanja. Dunafferr je prošlost, no i pobjede protiv Zagreba i Marsonije.</p>
<p> Natjecateljski ritam okreće misli »hajdukovaca« prema Slavenu Belupu, prošle sezone najugodnijem iznenađenju prvenstva, koji u nedjelju gostuje na Poljudu. </p>
<p>Trener Petar Nadoveza stalno ističe kako u hrvatskom nogometu nema razlika među momčadima - opuštanje uvijek košta. Dva dana prije susreta s Koprivničancima, Nadoveza kaže:</p>
<p>- U našoj ligi nema favorita, svatko može pobijediti svakoga. Stoga svakoga treba ozbiljno shvatiti. Susret s Marsonijom sam već zaboravio, ali ne i pogreške koje moramo ispraviti.</p>
<p>Početak sezone obilježio je mladi centarfor Mate Bilić, koji je zgodicima natjerao izbornika Blaževića da ga pozove u reprezentaciju. Uz Bilića je pozvan i Ivan Bošnjak, Hajdukovo ovosezonsko pojačanje. Trener Nadoveza je sigurno zadovoljan što su dvojica njegovih igrača pozvana u reprezentaciju, ali nije to želio komentirati, već je rekao:</p>
<p>- Nisam ih ja izabrao, to je posao izbornika. </p>
<p>U četvrtak popodne ipak je narušen mir na Poljudu. Antu Grgića, trenera Hajdukovih pionira i oca predsjednika kluba Branka Grgića, fizički je napao jedan od roditelja nezadovoljan što njegova sina nije poveo na turnir u Čakovec. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Silvio Marić najmanje tri mjeseca izvan terena</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Silvio Marić namjanje će tri mjeseca biti izvan terena. Bivši Dinamov nogometaš ovog je ljeta potpisao ugovor s portuglaskim Portom, a u srijedu, na utakmici pretkola Lige prvaka protiv Anderlechta u Bruxellesu, ozlijeđen je u sudaru s belgijskim vratarom De Wildeom.</p>
<p>Mariću su stradali križni ligamenti i menisk desnog koljena. U petak je operiran, liječnički je zahvat trajao oko tri sata i Marić će, po svemu sudeći, najmanje tri mjeseca biti izvan travnjaka. (pj, mt)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Je li bilo borbe za mjesto u vaterpolskoj reprezentaciji?</p>
<p>U izvještajima s priprema hrvatskih vaterpolista za OI često se isticalo kako svih 19 igrača ravnopravno sudjeluje u borbi za 13 mjesta koja vode u Australiju. No, je li bilo borbe za mjesto u momčadi? / Uspješni izbornik Neven Kovačević u Australiju će očito povesti provjerene igrače, procijenivši kako je bolje pokriti se iskustvom nego talentom generacije koju je sam doveo na svjetski omladinski tron, 1998. na Kubi</p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - Vaterpolska reprezentacija Hrvatske, jedina muška selekcija u loptačkim sportovima koja će sudjelovati na rujanskim Olimpijskim igrama, već se dva mjeseca intenzivno priprema kako bi u Australiji pokušala obraniti srebro iz Atlante. Ovog se vikenda igra posljednji kvalifikacijski turnir Europske lige u Slovačkoj, nakon natjecanja u Košicama znat će se hoće li Mađarska, Španjolska ili Hrvatska igrati na »final fouru«. </p>
<p>Turniri Europske lige svim su reprezentacijama koristili kao priprema i filtar za izbor olimpijaca. I naš je izbornik Neven Kovačević isticao kako su mu turniri pokazatelj rada na pripremama, a igračima prigoda da se nametnu izborniku. </p>
<p>Kako je na ovim pripremama hrvatskih vaterpolista bilo neuobičajeno mnogo ozlijeđenih igrača, uoči puta u Košice lakše su trenirali Kržić, Štritof, Vjeko Kobeščak, Letica, Hinić, Fatović, a Đogaš se u Splitu oporavlja od upale oba uha.</p>
<p>U izvještajima s priprema često se isticalo kako svih 19 vaterpolista ravnopravno sudjeluje u borbi za 13 mjesta koja vode u Australiju. No, je li bilo borbe za mjesto u momčadi?</p>
<p>Primjer Tea Đogaša, koji se vratio kući s upalom uha, pokazuje da je izbornik Neven Kovačević sve znao mnogo prije zahuktavanja priprema. Đogaš, po svemu sudeći, nije ni bio u ozbiljnim Kovačevićevim zamislima, iako je u osvajanju srebrne medalje na prošlogodišnjem EP u Firenzi imao velik učinak. </p>
<p>Đogaš se na ovim pripremama dugo mučio s bolovima u ušima, trenirao nezaliječen jer se pokušavao nametnuti Kovačeviću i osjećao da izbornik na njega ne računa previše. Porazgovarali su na Đogašovo inzistiranje, a mladi je vaterpolist splitskog POŠK-a razgovor prepričao prijateljima. Osim Đogaša, čini se da još trojica »Kubanaca« nisu u ozbiljnim kombinacijama (vaterpolski su »Kubanci« ekvivalent nogometnim Čileancima). Neobjašnjivo su škartirani i nemaju kontinuitet u seniorskoj vrsti. Naš će se uspješni izbornik ovom prigodom opredijeliti za iskustvo (istina, ponovno bez Perice Bukića), pa Goran Volarević, Slavko Letica, Teo Đogaš i Andrija Komadina neće nastupati na Igrama, to se već danas može ustvrditi. Kovačević zna kako se kuje medalja, pa je zacijelo procijenio da je bolje pokriti se iskustvom nego talentom generacije koju je sam doveo na svjetski omladinski tron, 1998. na Kubi.</p>
<p>Mjesec dana prije početka Igara i 15 prije puta u Australiju, sastav se već zna. U Sydneyu će vjerojatno nastupati Školneković, Vićan, Šimenc, Štritof, Barač, Fatović, Vjeko Kobeščak, Smodlaka, Hinić, Bošković, Kržić, Ivaniš, Benić, (Sarić ili Oreb). Izbornik Kovačević dvoji hoće li povesti Benića kao trećeg centra ili momčad osnažiti još jednim bekom, a u prednosti je Sarić u odnosu na Oreba.</p>
<p>Kako god bilo, vaterpolo je spletom okolnosti ostao jedina perjanica našeg miškog momčadskog sporta. Kovačević dobro zna što se od njegovih izabranika očekuje, a je li odabir iskustva linija manjeg otpora ili možda alibi, pokazat će Igre. No, Kovačević mora znati da medalja (koja se očekuje) na Olimpijskim igrama neće, u slučaju neuspjeha, imati dvije strane, nego samo jednu. Računaju se zlato, srebro ili bronca, sve ostalo je - neuspjeh.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Matutinović podijelio upravu POŠK-a</p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - Dragan Matutinović, uspješni trener vaterpolista POŠK-a, još nije siguran za svoje mjesto u klubu. Prije samo nekoliko dana, potpredsjednik kluba Ante Bušić je rekao da će Matutinović ostati na kormilu, bez obzira smanje li mu ili ne 10-mjesečnu kaznu zabrane obavljanja trenerske dužnosti. Matutinović je uložio žalbu na odluku suca Pešušića i nada se da će kazna biti smanjena.</p>
<p>Dobro upućeni tvrde da dio POŠK-ove uprave ne želi Matutinovića ako desetomjesečna kazna ostane na snazi. Matutinović je, eto, podijelio i vlastitu upravu... (R. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Crna Gora dobiva poseban status u Ujedinjenim narodima?</p>
<p>Ako se ostvari najava crnogorskog ministra vanjskih poslova Branka Lukovca Crnogorci će na adekvatan način biti nazočni u sjedištu UN-a, ali još ostaje otvoreno pitanje kako će, bez diplomatskih putovnica do njega stizati</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Prema pisanju podgoričkog dnevnika Vijesti, jugoslavesnko ministarstvo vanjskih poslova već duže od mjesec dana odbija izdavati i produžavati diplomatske i službene putovnice dužnosnicima crnogorske vlade i drugih crnogorskih institucija. Podgorički dnevnik, pozivajući se na izvore u crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova također piše da su te »sankcije« zavedene nakon što je Branko Lukovac, crnogorski ministar vanjskih poslova, za posjeta Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, zatražio da se Crnoj Gori prizna popseban status i omogući otvaranje pri UN-u.</p>
<p>Ovih dana ministar Lukovac je izjavio kako postoje realni izgledi da crnogorskom zahtjevu bude udovoljeno. »Postoje realni izgledi da naš zahtjev, da nam bude omogućen status kakav trenutačno u UN-u ima Srbija, bude prihvaćen«, reako je Lukovac, pojasnivši da bi osiguravanje toga statusa podrazumijevalo postojanje misije koja bi zastupala crnogorske interese. Zašto se Lukovac poslužio formulacijom »status kakav trenutačno u UN-u ima Srbija«, razvidno je iz njegove izjave da se »više ne može govoriti o institucijama SR Jugoslavije, jer ih je prigrabila Srbija, i preko njih prioopćava svoje ocjene i stavove«. Zato, pojasnio je Lukovac, Crnoj Gori ne preostaje ništa drugo nego zatražiti isti ili sličan status, kako bi i ona sama zastupala svoje interese i spriječila druge da to ubuduce čine umjesto nje. </p>
<p>Dok se realni izgledi ne pretvore u realnost, tj. dok crna Gora doista ne dobije mogućnost otvoriti vlastito predstavništvo u UN-u, njezini predstavnici, izvjestio je Lukovac, »uz pomoć prijateljskih susjednih zemalja« dostavljaju tijelima UN-a službene dokumente i stajališta crnogorske vlade. Beogradu, naravno, nije po volji takav razvoj događaja, pa je Nikola Šainović, zamjenik jugoslavenskog premijera i visoki dužnosnik Miloševićeva SPS-a, cijeli projekt pokušao prikazati besmislenim i beznačajnim. Lukovac je »već sebi osigurao da sjedi u slovenskoj delegaciji kako bi upućivao papire UN-u«, reko je Šainović te dodao: »Ako je to specijalni status, vrlo je specijalan.«</p>
<p>Ako se ostvari Lukovčeva najava, Crnogorci će na adekvatan način biti nazočni u sjedištu UN-a, ali još ostaje otvoreno pitanje kako će, bez diplomatskih putovnica do njega stizati. Crna Gora, naime, ne može izdavati vlastite putovnice i uvom trenutku - premda podgoričke Vijesti saznaju je ministarsvo vanjskih poslova »pripremilo adekvatan odgovor na sankcije Beograda« - još nije jasno kako će se taj problem prevladati. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izrael traži da se Turska uključi u srednjoistočni mirovni proces</p>
<p>ANKARA, 11. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posjet Shloma Ben-Amija, vršitelja dužnosti šefa izraelske diplomacije i ministra javne sigurnosti Turskoj, potvrdio je golemi značaj koji službeni Izrael pridaje političko-strategijskoj ulozi Ankare u srednjoistočnoj regiji. posebice u pokušajima pomirenja židovske države s arapskim susjedima. Znakovito je da je izraelski dužnosnik došao u Ankaru neposredno nakon što je u glavnom turskom gradu bio palestinski čelnik Yasser Arafat.</p>
<p>Time su se, jamačno, željeli smanjiti rezultati Arafatova jednodnevnog boravka u Turskoj, posebice »ušutkati« njegov poziv da se istočni arapski dio Jeruzalema stavi u granice buduće palestinske države. Zato ne čudi da je drugi čovjek izraelske vlade svog domaćina Ismaila Cema, a potom i turskog premijera Bülenta Ecevita, pokušao uvjeriti da je takvo palestinsko lobiranje kontraproduktivno i krajnje pogibeljno. Ben-Ami je upozori na potrebu većeg angažiranja Ankare u traženju izraelsko-palestinskog mirovnog kompromisa, ali bez dovođenja u pitanje političkog i državno-pravnog statusa ranije jednostrano anektiranog Jeruzalema.</p>
<p>Ben-Ami je svoje turske sugovornike pokušao, dakako, pridobiti i za izraelska mirovna stajališta koja su na campdavidskom summitu Baraka i palestinskog čelnika Yassera Arafata doživjela neuspjeh. Izrael je spreman samo na djelomične jeruzalemske ustupke , a nikako i na zahtjev Palestinaca da se istočni dio grad proglasi glavnim gradom buduće nezavisne palestinske države, ponovio je.</p>
<p>Visoki izraelski gost koji je predvodio izraelsku pregovaračku ekipu na tajnim pregovorima u Švedskoj (šest mjeseci prije summita u Camp Davidu) ocijenio je da bi uključivanje vrlo utjecajne Turske u izraelsko-palestinski mirovni proces bilo od ključnog značaja, kako je rekao, za mir, sigurnost i blagostanje cjelokupne regiju. Uz to je, kako se saznaje, pozvao Tursku da izvrši pritisak na palestinski vrh da na neodređeno vrijeme, odloži proglašenje nezavisnosti Palestine.</p>
<p> Turska koja je 400 godina vladala Palestinom i Jeruzalema protivi se izraelskom prisvajanju čitavog »Svetog grada«. Turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer upozorio je obje strane kako je Jeruzalem svetinja tri najveće monoteističke religije. »U svim političkim računicama, ta činjenica morala bi se imati na umu«, poručio je turski predsjednik.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rusija podržava stvaranje palestinske države</p>
<p>MOSKVA / JERUZALEM, 11. kolovoza</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak primajući palestinskog čelnika Yassera Arafata da Rusija podržava legitimno pravo palestinskog naroda na vlastitu državu. »Poznato vam je stajalište Rusije koja je uvijek poštivala legitimno pravo palestinskog naroda na vlastitu državu«, izjavio je Putin kako prenosi agencija Itar-Tass. »Pomno smo pratili pregovore između vas i izraelskog premijera Ehuda Baraka uz posredovanje američkog predsjednika Billa Clintona«, dodao je Putin potvrdivši da je Rusija »spremna nastaviti pridonositi mirovnom procesu« na Srednjem istoku.</p>
<p>Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov pozvao je u petak palestinskog predsjednika Yassera Arafata na iznimni oprez u odluci o tome kada da proglasi palestinsku neovisnost. »Što se tiče optimalnog trenutka za proglašavanja državnosti, smatramo da se svi mogući razvoji stanja trebaju iznimno temeljito razmotriti«. </p>
<p>Istodobno privremeni izraelski ministar vanjskih poslova Shlomo Ben Ami najavio je u petak mogućnost sastanka izraelskih i palestinskih dužnosnika u cilju pripreme novog summita nakon nedavnog sastanka na vrhu u Camp Davidu koji je završio bez postizanja sporazuma. »Postoje šanse za održavanje novog summita, no za to bi trebalo održati pripremni sastanak na nižoj razini«, izjavio je Ben Ami za izraelski državni radio. Novi izraelski šef diplomacije, kojega je nakon ostavke Davida Levya u četvrtak imenovao premijer Ehud Barak i treba ga još potvrditi parlament, izjavio je kako smatra da taj novi summit »treba trajati znatno kraće nego raniji sastanak u Camp Davidu, ne više od dva dana« što bi značilo da bi čelnici samo realizirali sporazum koji je postignut ranije. On je također rekao kako bi za postizanje takvog sporazuma »Palestinci morali omekšati svoje pozicije«, posebice kad je riječ o pitanju Jeruzalema, koje je glavni kamen spoticanja u pregovorima. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>ETA preuzela odgovornost za napade </p>
<p>SAN SEBASTIAN, 11. kolovoza</p>
<p> - Baskijska separatistička skupina ETA, koja je posljednjih mjeseci intenzivirala ofenzivu, preuzela je u petak odgovornost za seriju terorističkih napada u Španjolskoj, uključivši dva ubojstva. Napadi, koje su izveli, obuhvaćaju i srpanjska ubojstva bivšeg civilnog upravitelja baskijske provincije Guipuzcoa te vijećnika vladajuće Narodne stranke u Malagi. »Oružana organizacija preuzima odgovornost za napade počinjene između 9. svibnja i 29. srpnja« priopćila je ETA, a prenijele lokalne baskijske novine. ETA je također potvrdila da je digla u zrak dva vozila u raskošnim četvrtima Bilbaoa u kojima su mete bili ljudi koji su »odgovorni za ozbiljnu štetu u baskijskoj domovini«. Vjeruje se da je ETA, koja se bori za neovisnost Baskije od 1968., odgovorna za smrt devet osoba od prosinca prošle godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ekolozi zahtijevaju od Clintona sankcije protiv Japana zbog kitolova</p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Ekološka organizacija World Wildlife Fund zatražila je u četvrtak od Clintonove administracije da odmah nametne gospodarske sankcije Japanu, nakon izvješća da je ubijen jedna životinja iz ugrožene vrste kitova. »Nema više razloga da Sjedinjene države odgađaju akciju« rekao je potpredsjednik fonda Richard N. Mott. Dodao je da američki predsjednik Bill Clinton mora odmah uspostaviti sankcije Japanu, da bi se izbjegla daljnja ubijanja. Fond tvrdi da je japanski magazin za ribolov izvijestio o prvom ubojstvu vrste Brydijeva kita u više od 10 godina od početka japanskog proširenja kitolova u sjeverozapadnom Tihom oceanu 29. srpnja. Japanska odluka da proširi kitolov na ulješure i Brydijeve kitove, ignoriranje je apela Clintona, britanskog premijera Tonya Blaira, te drugih svjetskih vođa i ekoloških organizacija, smatraju ekolozi. Obje vrste su zaštićene po američkom zakonu o ugroženim vrstama, a ovo je prvi put da je Japan počeo loviti ulješure i Brydijeve kitove od 1987. Međunarodna komisija za kitolov, čiji je član i Japan, uspostavila je globalni moratorij na komercijalni kitolov 1986.. Međutim, dopušten je ograničeni kitolov u svrhu znanstvenih istraživanja. Državna tajnica Madeline Albright rekla je prošli tjedna Japancima da su SAD duboko uznemirene njihovom odlukom o proširenju kitolova. Napomenula je da SAD neće oklijevati nametnuti sankcije za to. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Clinton »pronašao duševni mir« nakon afere Lewinsky</p>
<p>SOUTH BARRINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Dvije godine nakon seksualnog skandala i krivokletstva koje ga je gotovo stajalo predsjedničkog mandata, američki predsjednik Bill Clinton priznao je na evangličkom seminaru u četvrtak da se osjeća »spokojnijim« zbog ponovne izgradnje svog života. »Osjećam se spokojnijim nego prije«, rekao je Clinton pred gotovo pet tisuća ljudi koji su se okupili u gradiću južno od Chicaga. »Već sam zašao u drugu godini procesa ponovne izgradnje svoga života nakon strašne pogreške koju sam napravio«, dodao je predsjednik. Ta se pogreška, istaknuo je on, ne bi trebala na nikakav način odraziti na predsjendičku kandidaturu Ala Gorea, jer »nijedan razuman čovjek« ne može povezati Gorea s Clintonovim osobnim promašajima. Predsjednik se osvrnuo na Gorea tek nekoliko dana prije demokratske konvencije u Los Angelesu, gdje će Gore i njegov kandidat za potpredsjednika biti i službeno nominirani. Sam Gore muku muči kako iskoristiti Clintonove zasluge za procvat ekonomije, a istodobno se distancirati od njegove afere s pripravnicom Monicom Lewinsky. U svom govoru, Clinton nije izrijekom spomenuo svoju izvanbračnu vezu s Lewinsky i neuspjele pokušaje da to zataška, no rekao je kako je iz cijelog slučaja naučio puno o oprostu i zahvalnosti. Ponovno izgrađivanje odnosa sa svojom obitelji, sa suradnicima u Bijeloj kući i s američkim narodom bio je za Clintona »fascinantan susret«. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SAD upozoravaju Miloševića da ne prijeti Crnoj Gori</p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Američki State Department upozorio je u četvrtak jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića da bude svjestan sposobnosti Zapada da odgovori ako on zaprijeti Crnoj Gori. »Milošević je već upozoren«, izjavio je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. Dodao je da su visoki dužnosnici tijekom prošle godine neprestano ponavljali više puta »naš jaki interes za sigurnost u toj regiji, uključujući i Crnu Goru«. »NATO-ovi ministri i njihovi dužnosnici također su jasno dali do znanja da je NATO zabrinut zbog situacije u Crnoj Gori«, istaknuo je Boucher. Boucher je komentirao članak u listu Washington Post koji je sugerirao da je američka administracija željna izbjeći krizu oko Crne Gore tijekom izborne utrke za predsjedničke izbore u studenom. U članku se navodi da postoji zabrinutost da bi Milošević pokušao zbaciti prozapadno orijentiranog crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića. Boucher, dosljedan utvrđenoj praksi, odbio je razgovarati o tom pitanju u kontekstu izbora. »Što se tiče situacije na terenu«, rekao je Boucher, »ostajemo na oprezu. NATO također budno pazi ... Radimo na podupiranju demokratskih snaga u regiji za koje vjerujemo da su najbolji put da cijela regija postigne stabilnost«. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Razgovarali predstavnici crnogorske policije i VJ</p>
<p>PODGORICA, 11. kolovoza</p>
<p> - Crnogorsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je u petak da je razgovaralo sa zapovjednicima jugoslavenske vojske i mornarice kako bi pokušalo smanjiti rastuće napetosti u Crnoj Gori. Crnogorski ministar unutarnjih poslova Vukašin Maras sastao se s vojnim izaslanstvom koje su činila desetorica generala i dvojica pukovnika na čelu sa zamjenikom načelnika glavnog stožera VJ, general-pukovnikom Miodragom Šimićem stoji u priopćenju. »Razgovaralo se o osiguranju državnih kopnenih i pomorskih granica,... a osobita pozornost posvećena je jačanju suradnje crnogorskog ministarstva unutarnjih poslova i VJ radi smanjenja rastućih napetosti«, dodaje se u priopćenju. Prema pisanju crnogorskog lista »Vijesti«, razgovori su počeli u četvrtak u Budvi i trajali do »kasno u noć«. Sastanak je uslijedio nakon niza incidenata s jugoslavenskim postrojbama u Crnoj Gori, a podudara se i s posjetom načelnika glavnog stožera VJ Nebojše Pavkovića luci Bar. Pavković je u četvrtak izjavio da su glasine da bi jugoslavenska vojska u Crnoj Gori mogla izvesti državni udar »prava glupost«, ali i da VJ neće dozvoliti »stranim plaćenicima« ulazak na jugoslavenski teritorij. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Moskva traži od Beograda da pojasni situaciju uhićenih stranaca</p>
<p>MOSKVA/BEOGRAD, 11. kolovoza</p>
<p> - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov zatražio je u petak od vlasti u Beogradu da pojasni situaciju dvojice Kanađana i dvojice Britanaca koji su uhićeni prošli tjedan u Crnoj Gori, javlja Interfax. U pismu jugoslavenskom Ministarstvu vanjskih poslova, Ivanov traži od Beograda da »što pažljivije prouči incident nastao uhićenjem četvorice stranih državljana na teritoriju SRJ« te da pojasni okolnosti njihova uhićenja i uvjete pritvora, doznaje se iz ruskih diplomatskih izvora. </p>
<p>Moskva je u srijedu Kanadi obećala svoju diplomatsku pomoć, no ipak ističe da su dotična četvorica »zasigurno« prekršila propise o nazočnosti na stranom teritoriju. Ruski diplomatski izvor izjavio je da ni jedan od uhićenika nije imao vize za boravak u SRJ. Kanadski državljani Shaun Going (45) i njegov nećak Liam Hall (19) te dva britanska policijska instruktora koji su radili na Kosovu, Adrian Prangnell i John Yore, uhićeni su prošli tjedan u Crnoj Gori. Kod njih je, prema beogradskim vlastima, pronađeno »oružje, vojna oprema i eksploziv za terorističke akcije«.</p>
<p>Vojnik koji je sudjelovao u uhićenju dvojice Britanaca i dvojice Kanađana početkom kolovoza trebao bi biti saslušan u petak u okviru istrage koju u Beogradu vodi vojni sud. Jedan od odvjetnika četvorice uhićenih Ivan Janković izjavio je novinarima da bi se istraga trebala nastaviti saslušanjem jednog od vojnika koji su sudjelovali u uhićenju u noći s 1. na 2. kolovoza nedaleko od granice s Kosovom. Britance Adiana Prangnella i Johna Yorea te Kanađane Shauna Goinga i Liama Halla tereti se da su ilegalno ušli na jugoslavenski teritorij, da su na njega unijeli eksploziv i da su pokušali osnovati »oružanu skupinu« te da su se opirali prilikom uhićenja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Čečeni tvrde da su srušili ruski helikopter</p>
<p>MOSKVA, 11. kolovoza</p>
<p> - Glasnogovornik čečenskih pobunjenika izjavio je za France Presse da su pobunjenici u petak srušili ruski transportni helikopter u jugoistočnom dijelu Čečenije pri čemu je smrtno stradalo 50-ak ruskih vojnika koji su bili u letjelici. Helikopter je srušen oko 13 sati po lokalnom vremenu raketom zemlja-zrak u klancu Vedeno, dodao je Movladij Udugov, čečenski dužnosnik blizak Šamilu Basajevu i Hatabu. No, Kremlj i ruska vojska u petak su odmah reagirali opovrgavajući informaciju da je srušen ruski helikopter i ubijeno 50 ruskih vojnika. »Prema informacijama s kojima raspolažemo, vojni helikopter Mi-8 nije srušen nego je bio prisiljen sletjeti u planinskom području«, objavila je služba za odnose s javnošću Kremlja, a prenijela agencija Itar Tass. Prema Moskvi, četiri su osobe ranjene, a agencija Itar Tass tvrdi da je helikopter imao kvar i govori o tri ranjene osobe od kojih je jedna kamerman televizijske postaje NTV. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Najezda kineskih ilegalaca na Italiju</p>
<p>RIM, 11. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Novi val ilegalnih dolazaka Kineza je zapljusnuo Italiju, što je upalilo alarm u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu vanjskih poslova. Tisuće Kineza zaputilo se na dugi i skupi put do Europe. Cijena puta, za koju se zadužuju da će ga otplatiti svojim radom u nekoj od europskih zemlja, iznosi više od 20 milijuna lira. Na tu inicijalnu svotu se dodaju zelenaške kamate tako da dug dosegne i 200 milijuna lira, što znači da postaju doživotni robovi kineske mafije. </p>
<p>Talijansku granicu ilegalno prelaze kopnenim putem kod Fernetiča u blizini Trsta, a morem dolaze iz Albanije i Crne Gore. Poznato je da u beogradsku zračnu luku slijeću četiri puta tjedno avioni iz Pekinga s Kinezima koji se mogu uputiti i bez putovnica na taj put, jer ih apsolutno nitko ne pregledava. Odatle kreću u »invaziju« na europske zemlje. Jedna od najprivlačnijih destinacija je svakako Italija. Talijanski premijer Giuliano Amato je u međuvremenu oformio komitet koji bi trebao raditi na reguliranju godišnjih kvota ulaska stranaca, u čemu bi trebale sudjelovati sve regije, provincije i općine. »Žuta opasnost«, kako nazivaju ilegalne dolaske Kineza, je sve prisutnija na teritoriju Italije. S reguliranim statusom u Italiji boravi oko 150.000 Kineza, a procjenjuje se da ima još oko 100.000 ilegalnih Kineza. Zamjenik ministra vanjskih poslova Umberto Ranieri se složio sa zamjenikom ministra unutarnjih poslova Massimom Bruttijem Eccolijem da je jedan od djelotvornih načina zaustavljanja ilegalnih ulazaka poboljšanje diplomatskih odnosa s Pekingom. »Moramo pojačati diplomatske odnose s Kinom, između ostalog i da bismo skratili vremenski period potreban za izručenje Kineza koji ilegalno borave u Italiji natrag u njihovu domovinu«.</p>
<p>Zaustavljanju njihovog dolaska nije puno pomoglo ni nedavno uhićenje 40 organizatora prijevoza. Taj unosni posao krijumčarenja ljudima donosi vrtoglavu zaradu od 130 milijardi lira godišnje. Na čelu organizacije su, prema podacima policijske stanice u Trstu, kineska mafija čija je »europska veza« Josip Lorenčić sa dvojnim državljanstvom, slovenskim i hrvatskim.</p>
<p>Nije posrijedi samo ilegalni prijevoz ljudi već i ropsko iskorištavanje i maltretiranje. Jedna od Kineskinja koja je prijavila svoj ropski status je Li You. Ima 35 godina. Nije više mogla izdržati. Već osam godina radi u jednoj agenciji u zoni Prato i skoro sav prihod daje za otkup svoje slobode. »Došla sam do Italije što mi je bio san, ali sada živim u pravoj noćnoj mori. Do kraja života ću ostati ropkinja«, priča svoju tragičnu životnu priču Li You.</p>
<p>Zadnji uspjeh policije je uhićenje dvojice krijumčara »ljudskim mesom« u Crnoj Gori. To su dvojica kriminalaca koji su u srijedu pobacali s čamca u vodu sve svoje putnike, među kojima i dvije djevojke Kineskinje koje su izgubile život. Nevjerojatan završetak putovanja čija cijena se kretala od pet do deset milijuna lira. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Brutti je izjavio da je operacija uspješno završila zahvaljujući suradnji crnogorske policije.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ni Lech Walesa nije bio doušnik komunističkih tajnih službi</p>
<p>Lustriranje Walese i Kwasniewskog regularna je procedura koju moraju proći svi koji se žele kandidirati na predsjedničkim izborima u listopadu ove godine</p>
<p>VARŠAVA, 11. kolovoza (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nema čvrstih dokaza da je osnivač Solidarnosti Lech Walesa mogao biti suradnik komunističkih tajnih službi, priznao je u lustracijski tužitelj te zatražio da se takvom konstatacijom i bez konačne presude zatvori lustracijski postupak protiv bivšeg poljskog predsjednika. U petak je nastavljeno lustriranje Walese kojeg lustracijski tužilac sumnjiči da je bio tajni suradnik zloglasne Službe sigurnosti SB.</p>
<p>Vjerojatno ključno značenje za proces imali su novi dokumenti koje su sadašnje obavještajne službe UOP proslijedile lustracijskim sucima, i iz kojih proizlazi da je osamdesetih godina komunistička tajna policija krivotvorila dosje agenta pod psuedonimom Bolek kako bi kompromitirala vođu Solidarnosti Lecha Walesu, te je činila sve kako ne bi dobio Nobelovu nagradu za mir. U papirima koji su stigli u ruke članovima žirija u Stockholmu nalazili su se materijali koji su trebali svjedočiti da je Walesa komunistički agent. Nobelovu nagradu Walesa je dobio godinu dana kasnije. </p>
<p>Novootkriveni dokumenti mogli bi se pokazati od presudne važnosti i za konačnu presudu lustracijskog suda o navodnoj Walesinoj agenturalnoj prošlosti. Naime, Walesa i njegovi odvjetnici od početka procesa tvrde kako su materijali na kojima se zasniva optužnica krivotvoreni u radionicama SB-a, i to upravo s ciljem da ga se moralno diskreditira u očima njegovih tadašnjih suradnika. Iz jednog od dokumenata pronađenih u arhivima tajnih službi proizlazi da je 1970. godine Walesa potpisao izjavu da će surađivati s časnicima SB-a, druga dva su potvrde o primitku honorara. Walesa otpočetka niječe njihovu istinitost. Priznaje jedino da je nakon jednog od brojnih preslušanja na koja je bio privođen, potpisao papir na kojem se obvezao da će sve o čemu su ga pitali zadržati u tajnosti.</p>
<p>Neki od bivših časnika tajnih službi koji su svjedočili u petak, tvrde da je Walesa jednom prilikom dao informacije tajnoj policiji. Piotr Naimski, šef obavještajnih službi početkom devedesetih, izjavio je tako da je uvjeren kako je Walesa tajni doušnik Bolek. Suprotno je tvrdio njegov nasljednik na tom položaju, Gromoslaw Czempinski, koji smatra da se radi o krivotvorenim dokumentima. </p>
<p>Mnogi smatraju kako slučaj Walese dobro oslikava svu kontroverznost lustracijskog zakona, donesenog prije dvije godine s ciljem da očisti političku pozornicu od ljudi sa sumnjivom prošlošću. Sumnje kako bi Walesa, koji je sa svojom Solidarnosti nakon dugih godina borbe doveo do rušenja komunističkog režima u Poljskoj, mogao biti komunistički »špicel«, mnogi smatraju više nego apsurdnima. »Što želite dokazati? Da su komunistički agenti srušili komunizam?«, komentira najprodavaniji dnevnik Gazeta Wyborcza.</p>
<p>U četvrtak je lustracijski sud očistio od sumnji sadašnjeg predsjednika države Aleksandra Kwasniewskog. Lustriranje Walese i Kwasniewskog regularna je procedura koju moraju proći svi koji se žele kandidirati na predsjedničkim izborima u listopadu ove godine.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ostavka američkog crnačkog lidera zbog antisemitske izjave</p>
<p>Lee Alcorn je rekao, komentirajući Liebermanov izbor za potpredsjedničkog kandidata: »Moramo biti sumnjičavi prema bilo kakvom obliku partnerstva sa Židovima na toj razini, jer mi znamo da je njihov interes, znate već, novac i takve stvari«</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Zbog antisemitske izjave, predsjednik ogranka najutjecajnije crnačke organizacije u Sjedinjenim Državama u srijedu je dao ostavku na svoju dužnost. Komentirajući odluku potpredsjednika Ala Gorea da za svog najbližeg suradnika u kampanji imenuje senatora Josepha Liebermana, predsjednik dallaškog ogranka Nacionalne udruge za napredak obojenih ljudi (NAACP) Lee Alcorn rekao je na gradskom radiju u ponedjeljak: »Moramo biti sumnjičavi prema bilo kakvom obliku partnerstva sa Židovima na toj razini, jer mi znamo da je njihov interes, znate već, novac i takve stvari.«</p>
<p>Kako u petak prenosi američki dnevnik Los Angeles Times, Alcorn je također rekao da mu je »zlo od toga što Demokratska stranka računa na glasove Afroamerikanaca kao gotovu stvar«. Već u srijedu, Alcorn je podnio ostavku na dužnost predsjednika ogranka NAACP-a u Dallasu. Prve reakcije uslijedile su od drugih vodećih ljudi organizacije, uključujući i predsjednika NAACP-a Kweisija Mfume, koji je Alcornov komentar nazvao »nazadnim, antisemitskim, protu-NAACP-ovskim i protuameričkim«. Komentar crnačkog uglednika dogodio se u trenutku relativne harmonije u odnosima između američkih crnaca i Židova, iako su neke skupine imale antisemitske ispade. Podsjećajući na tu harmoniju, predsjednik upravnog odbora NAACP-a Julian Bond pohvalio je u srijedu Liebermana kao »šampiona u zaštiti ljudskih prava«, dodajući da »Alcornovoj netrpeljivoj, nazadnoj i ignorantskoj« primjedbi »nema mjesta u američkom političkom životu i u NAACP-u.« </p>
<p>Reagirala je i Republikanska stranka, koja aktivno radi na privlačenju crnih birača. »Kada se treba boriti protiv antisemitizma, guverner George Bush i tajnik Dick Cheney stoje rame uz rame sa svim Amerikancima u osudi takvog glupavog izražavanja«, rekao je glasnogovornik Bushove kampanje Ari Fleischer. </p>
<p>U trenutku podnošenja ostavke na dužnost, Alcorn se ispričao »pripadnicima židovske vjere i ostalima«, rekavši kako je izjavu dao »pun frustracija zbog politike« koja se vodi prema američkim crncima. LA Times navodi da dobri poznavatelji odnosa između američkih Židova i crnaca u Americi kažu da antisemitizam još uvijek živi među intelektualcima i nacionalistima koji gledaju na Izrael kao proizvod američkog imperijalizma, a na Židove kao njegove agente. Prema nekima, crnačka populacija je još jedino mjesto gdje je antisemitizam živ u širim razmjerima. </p>
<p>Odnosi Židova i obojenih ljudi u SAD-u ima dugu tradiciju. Godine 1909. upravo su američki Židovi pomogli pri osnivanju NAACP-a i odigrali ključne uloge u pokretu za građanska prava, a Lieberman je igrao istaknutu ulogu u američkom pokretu za građanska prava 1960. godine. Kao student sveučilišta Yale, bio je član sveučilišne organizacije NAACP-a. Trzavice u odnosima počele su krajem šezdesetih, kada su neke afroameričke skupine pokušale narušiti dotada skladne odnose, i od tada se povremeno javljaju napetosti. </p>
<p>Posebne službe pomno su pratile reakcije na Liebermanov izbor na radio valovima i na Internetu. Od ponedjeljka ujutro, kada je stranica America Online otvorila javnu raspravu pretplatnika o Liebermanovu izboru, zabilježeno je oko 28.000 poruka, od kojih je »vrlo mali broj« bio antisemitskog sadržaja, rekao je glasnogovornik AOL-a Nicholas Graham. Poruke mržnje brzo su uklonili promatrači davatelja usluga na Internetu. Na radio valovima zabilježen je velik odaziv slušatelja od kojih je 40 posto smatralo da »još nije vrijeme« za židovskog potpredsjednika, dok su neki postavljali pitanje može li on učinkovito obnašati dužnost ako zbog vjerskih razloga neće raditi subotom. Među komentarima zabilježenim na web stranicama zabilježen je i ovaj: »WASP-ovci, koji ustvari vladaju ovom zemljom, neće dati glas za Židova. Gore je trebao izabrati bilo koga drugog samo ne njega«. List navodi mišljenja nekih američkih intelektualaca koji smatraju da će Goreov izbor značajno utjecati na crne birače, pa čak i da označava kraj tradicionalnog partnerstva Afroamerikanca i Demokratske stranke. </p>
<p>Tijekom posjeta Bijeloj kući u srijedu, crnački lider velečasni Jesse Jackson upozorio je na opasnost krivog shvaćanja ove neoprezne izjave«, rekavši novinarima da Alcornovi pogledi »nisu u trendu«. Prema njegovim riječima, Al Gore je donio ispravnu odluku koja, doduše, »nosi politički rizik«, ali je »moralno potpuno opravdana«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Budući njemački veleposlanik razljutio Izraelce izjavom o Jeruzalemu</p>
<p>BERLIN, 11. kolovoza</p>
<p> - Budući veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Izraelu i jedan od vodećih socijaldemokratskih političara Rudolf Dressler izazvao je ogorčenje službenog Izraela svojom izjavom kako bi Jeruzalem trebalo staviti pod međunarodni protektorat. Izraelska vlada zastupa čvrsto stajalište kako »sveti i ujedinjeni glavni grad« Jeruzalem, zajedno sa svojim istočnim, muslimanskim, dijelom koji je Izrael osvojio 1967. u Šestodnevnom ratu, treba ostati sastavni dio Izraela. Dressler je u intervjuu bonnskom General Anzeigeru izjavio kako bi status Jeruzalema trebalo »prepustiti međunarodnim čimbenicima«, što odstupa od službenog stava Berlina koji zajedno sa svojim europskim partnerima zastupa sporazumno rješavanje jeruzalemskog pitanja. </p>
<p>Gradonačelnik Jeruzalema Ehud Olmer je, ogorčen Dresslerovim riječima, izjavio kako »onaj tko govori takve budalaštine pokazuje da nije dorastao ulozi veleposlanika«. I bivši izraelski veleposlanik u Njemačkoj Avi Primor je također začuđen »skliznućem« socijaldemokratskog političara. Primor je istaknuo da međunarodni protektorat nad Izraelom nije funkcionirao niti 1947. godine pa ne može niti danas. Neimenovani izraelski diplomat je izjavio kako »Dressler daje prilično odvažne izjave za nekog koji još nije niti primio veleposlaničke vjerodajnice«. </p>
<p>I predstavnici njemačkih oporbenih stranaka dijele mišljenje ogorčene izraelske javnosti. Predsjednik parlamentarne frakcije Unije CDU/CSU u Bundestagu Friedrich Merz pozvao je njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i ministra vanjskih poslova Joschku Fischera da Dresslera povuku s osjetljivog mjesta veleposlanika u Izraelu. Onaj tko već kod kuće radi takve greške pokazuje da nije izučio diplomatski zanat, što na »skliskom srednjoistočnom terenu« može postati krajnje neugodnim, mišljenja je Merz. I voditelj njemačke zaklade »Konrad Adenauer« sa sjedištem u Jeruzalemu Johannes Gerster je u potpunosti podržao glasnogovornika izraelskog ministarstva vanjskih poslova Aviva Schirona koji je najavio odlučnu reakciju ako se pokaže da Dressler zaista stoji iza svoje izjave. </p>
<p>Pozicija njemačkog veleposlanika u Izraelu je, zbog specifičnih odnosa između dvaju zemalja uzrokovanih povijesnim prilikama, jedna od najvažnijih diplomatskih misija koje iziskuje dodatnu mjeru opreza u ophođenju prema javnosti. Stoga je mnoge začudila odluka kancelara Schrödera da na ovakvo osjetljivo mjesto postavi čovjeka bez ikakvog diplomatskog iskustva. Dressler je, naime, svoj politički vijek proveo boreći se, i to ne uvijek u rukavicama, za sindikalna prava radnika. Stoga su sve glasnije optužbe kako Schröder diplomatske misije koristi kao neku vrstu nagrade za zaslužne i islužene političare. Budućeg diplomata, koji tvrdi kako je njegova izjava zloupotrijebljena i izvučena iz konteksta, čitava buka nije previše uzbudila tako da će obitelj Dressler po planu useliti početkom rujna u rezidenciju njemačkog veleposlanika u Tel Avivu. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Profesor je državni službenik koji bi morao studentu stalno biti na raspolaganju, djelovati mentorski, upućivati i poticati </p>
<p>Čudim se da je iskaz dr. Ivana Čehoka, potpredsjednika saborskog Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu (Vjesnik, 28. srpnja): »Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj sveučilišni profesori rade dva-tri dana u tjednu« izazvao tako slabu pozornost, primarno zainteresirane javnosti. Svega jedan javni odgovor sigurno je premalo.</p>
<p>Ne pripadam akademskoj zajednici o kojoj je riječ. Ali sam otac dvoje djece koja su relativno nedavno završila visokoškolske studije. Kao višegodišnji čitalac Vjesnika prokomentirao bih tekst dr. I. Čehoka i reakciju prof. dr. J. Božičevića na temelju iskustva koje sam stekao prateći studije svoje djece. Ali prisjećajući se i vlastitih studentskih dana. Dana kada smo poznavali ne samo svoje nastavnike nego i nastavnike drugih fakulteta. Bilo nas je manje, bili smo bliskiji pa smo znali svi, bez obzira na struku, da se na jedan ispit na Medicini obvezno mora doći u crnom odijelu. Na nekim fakultetima profesori su predavali veliki broj predmeta i bili su na raspolaganju studentima »od jutra do sutra«. Posjećivali su učionice itd. Danas je to drukčije.</p>
<p>Za razliku od dr. I . Čehoka o kojem ništa ne znam, »lik i djelo« prof. J. Božičevića mi je kao čitatelju Vjesnika dobro poznato. Siguran sam da njegov radni tjedan je između 60 i 80 sati. Zato se sigurno na njega ne odnosi primjedba dr. I. Čehoka. Vjerojatno se ta primjedba odnosi na vrlo malo sveučilišnih nastavnika. Čini mi se da nesporazum proizlazi iz nepreciznosti ključnog iskaza dr. I. Čehoka. Da je taj iskaz glasio: »Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj su sveučilišni profesori na raspolaganju studentima dva-tri dana u tjednu« bio bi važeći zaista za vrlo veliki broj nastavnika. Ali ne samo u Hrvatskoj. I sada želim prenijeti iskustvo vlastite djece.</p>
<p>Jedno od njih studiralo je na najmnogoljudnijem fakultetu u zemlji. Ne branim svoje dijete, nego upozoravam na problem. Studiralo je nekoliko mjeseci nepotrebno dulje, jer su prolazili tjedni dok se uopće došlo u priliku da se polaže ispit. U tjedni termin ispita upadali su skupovi, putovanja, trenutačna premorenost nastavnika, previše pristupnika na rok itd. Drugo dijete koje je tek nedavno završilo studij moglo bi također pričati svoja iskustva. Usmeni ispit (poslije uspješno položenog pismenog) prošle godine iz jednog predmeta nije moglo polagati od zadnje trećine lipnja do rujna, jer je nastavnik otputovao na službeni put i odgodio sve usmene ispite do jeseni. Kod drugog nastavnika na ispit je čekalo od 9 do 14 sati da bi napokon izašla činovnica i ispričala se da im je zaboravila kazati da nastavnik neće doputovati na ispit taj dan i neka dođu za tjedan dana. I još jedan podatak koji sam nedavno čuo. Čini se da na Sveučilištu u Zagrebu samo poneki fakulteti održavaju sjednice svojih fakultetskih tijela u srpnju.</p>
<p>Kada bi se analiziralo djelovanje svih sveučilišnih nastavnika došlo bi se do zaključka da i najveći broj njih radi 60 pa i više sati na tjedan. Druga je priča što. Premda onaj znanstveni promicatelj na stranicama ovog lista tvrdi da nema opravdanja za tako visoke plaće svih, pa tako i sveučilišnih nastavnika, sveučilišnih nastavnici frustrirani plaćama narodnih zastupnika rade druge poslove da si koliko-toliko ujednače standard. Već sam poodavno čitao na stranicama ovog lista da su nekada kraljevi poznavali svoje profesore, a plaće redovitih profesora bile su na razini ministarskih.</p>
<p>Međutim da nešto treba poduzeti to je očito. Ima nastavnika čija je nastavna obveza na razini od 1 do 2 sata na tjedan. Profesor je državni službenik koji mora studentu stalno biti na raspolaganju, mora djelovati mentorski, upućivati i poticati studenta.
Ali medalja ima i drugu stranu. I opet koristim iskustva svoje djece. Budući da »narod plaća za njih« studenti misle da nemaju nikakvih obveza. Zašto bi oni pohađali predavanja kada ih nitko ne kontrolira što rade. Traže da ih se uopće oslobodi od predavanja, kao naučit će iz »literature«. S druge strane mnogi nastavnici su sretni da svi i ne dolaze na predavanja, jer ne bi stali u dvorane.</p>
<p>Zato mi se čini da osim nespretne formulacije o tome koliko rade sveučilišni nastavnici dr. I. Čehok jeste blizak opisu stvarnog stanja koje je zaista alarmantno.</p>
<p>Valja se makar ukratko osvrnuti na tekst prof. J. Božičevića. Naime čini se da je prof. J. Božičevića podjednako na reakciju potakla ocjena dr. I. Čehoka o zanimanju studenata za pojedine studije. Potpuno se slažem s prof. J. Božičevićem u svemu što je napisao. Ali mu to ništa ne pomaže, jer tehnika ne zanima u Hrvatskoj nikoga. To je jedna druga tema za koju nisam kvalificiran, možda će o tome pisati »branitelj tehnike na ovim prostorima«. Zapravo se čudim da nije reagirao poput prof. J. Božičevića.</p>
<p>Moja je ocjena oba teksta, prof. J. Božičević je napisao kako bi trebalo približno biti, a dr. I. Čehok približno opisao kakvo je stvarno stanje. Obojici želim mnogo uspjeha u daljnjem radu.</p>
<p>BLAŽ HORVATIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Redakcijski ekumenizam (4)</p>
<p>U Vjesniku od 9. kolovoza o.g. na 10. str. objavljujete članak pod naslovom: Ekumenizam, s potpisom Krešimira Dujmovića.</p>
<p>Začuđuje navedeni napis neukusom ali i nastojanjem da se ismije Katolička crkva. K.D. piše kako je Crkva »doklipsala s povećim zaostatkom...« (glede ekumenizma), te »Vatikan je senilno guštao u svojoj gluhoći...«; zatim, kako je ekumenizam »sveden na ubibože dosadnu crkveno-političku retoriku«, a s obzirom na posjetu nadbiskupa Bozanića patrijarhu Pavlu - »Kustić krvnički poentira...«, i dr. Na kraju napisa autor bi se htio narugati Sv. Trojstvu, Isusu, BD Mariji i sv. Petru.</p>
<p>Vidljivo je kako autor napisa ne razumije temu o kojoj bi htio pisati, ali čemu toliki napadi na Crkvu! Dakle, tu nema želje za pluralizmom, niti tolerancije za različite svjetonazore. Nažalost, s obzirom na novinarske ambicije, po srijedi je pomanjkanje naobrazbe, kulturnog ophođenja, pa i kućnog odgoja.</p>
<p>Zar uredništvo Vjesnika ne može pribaviti bolje tekstove, ili Vjesnik tone u negdašnji borbeni (komunistički) ateizam?</p>
<p>Porazmisliti mi je hoću li kupovati takve novine.</p>
<p>JOSIP TOMISLAV PLANINIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Redakcijski ekumenizam (5)</p>
<p>Vaših šest urednika u ostavci mislio sam u prvi mah usporediti sa kolporterima, ali sam brzo odustao, jer bi to bila teška uvreda za vrijedne kolportere. U svakom slučaju zaista je obeshrabrujuće, da ste bili prinuđeni s takvom »ekipom« stvarati novinu. Očito, šestorki nedostaje Nenad Ivanković. </p>
<p>Ali, šalu na stranu, malo je vjerojatno, da oni nisu znali kako će reagirati Igor Mandić. Dakle, Inoslav Bešker mogao bi biti u pravu: u pitanju je igra »ispod banka«.</p>
<p>Hvala Vam što ste ostali dosljedan samome sebi. Zar se i smjelo očekivati, da ćete baš Vi biti prepreka zanimljivom komentaru mladog Krešimira Dujmovića. Utoliko prije, što je »inkriminirani« komentar na tragu slobodne misli, kojoj ste uvijek i bez lažnih izlika, davali prednost.</p>
<p>MIOSLAV KALINIĆ</p>
<p>Biograd n/m</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Košmar umjesto hrvatskog jezika</p>
<p>U Vjesniku je nekad postojala rubrika, u kojoj su obrađivane jezične finese i u kojoj su svoja stajališta o jezičnim pitanjima iznosili najučeniji ljudi s hrvatskih sveučilišta. Putem te rubrike i čitanjem Vjesnika mogli smo korigirati svoje jezično znanje i neznanje te tako njegovati standardni hrvatski jezik ili tzv. bivšu zapadnu varijantu hrvatsko-srpskog jezika.</p>
<p>Te rubrike već dulje vremena nema, a novi suradnici Vjesnika valjda dolaze iz nekih drugih škola odnosno sredina, unose novi duh i upotrebljavaju »strane riječi«, kojima nije mjesto u javnim glasilima. </p>
<p>Jedna od takvih riječi je npr. »košmar«, koju rabe i pripadnici bivše vladajuće stranke, tj. HDZ-a i pripadnici koalicije. Izgleda kao da su upravo došli s francuskog sveučilišta, te se još nisu oslobodili njegovog utjecaja i zbog toga upotrebljavaju tu francusku riječ (Cauchemar). Za neke znam sigurno da nisu došli sa Sorbone, pa je očito da stoje pod utjecajem govorne prakse u susjednim državama, koje nam sigurno ne mogu biti jezični uzori (BiH i Jugoslavija).</p>
<p>»Vjesnikov« komentator npr. u »Vjesniku« od 4. i 5. kolovoza, koji i inače sije otrov i mržnju prema predstavnicima dosadašnje vlasti, ne razmišljajući u kojoj mjeri su oni dio hrvatske povijesti i nacionalne svetinje, također rabi izraze, koje nije mogao naučiti u hrvatskim školama. On npr. kaže: »... nesrazmjer brojnih luksuznih automobila i tenkova ...«. Hrvatski jezik ne poznaje izraz »nesrazmjer«, budući da postoji logičan i normalan izraz razmjer i nerazmjer, a ako se već i upotrebljava »nesrazmjer«, onda je on ženskog roda, jer dolazi izravno iz drugog jezika. Isti autor dalje kaže: »... još je upečatljivije ...«, iako te riječi također nema u standardnom hrvatskom jeziku. daleko od toga da riječ ne potječe iz staroslavenskog jezika, te je i danas u uporabi u ruskom jeziku (pečat, tisak) a bio je i u srpskom jeziku, dok pečatati nije zamijenjen izrazom štampati.</p>
<p>Hrvatski jezik već dugo rabi izraz tiskati, a ne pečatiti, dok upečatljiv ima svoj adekvatni hrvatski izraz, što znači dojmljiv ili, ono što ostavlja snažan dojam. Relikt tog pojma sačuvati je kod nas samo u izrazu pečat, zapečatiti.</p>
<p>Uvijek razmišljam zašto neki ljudi rabe strane izraze, kad imamo lijepe hrvatske. Zašto treba netko upotrebljavati izraz košmar, kad imamo dovoljno preciznih hrvatskih izraza, kao što je npr. mora, bunilo, groznica, strava, zbrka?</p>
<p>Ne mogu se oteti dojmu, da na te ljude djeluju isto tako strane duhovne sile i osjećaji.</p>
<p>Držim da bi bilo uputno u »Vjesniku« opet uvesti rubriku u kojoj bi se izučavao hrvatski jezik.</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za list od formata - exegi monumentum</p>
<p>Koketna demokracija dopušta najviše mišljohulnog vjetrenja kroz raširenu lepezu. Otisnuto motrište je njezin ovjekovječeni cjelov. Razmetnuti trećesiječanjski propuh zahvatio je i medije. Tkogod postavio za glavnog urednika Igora Mandića, uočenog intelektualca s ticalima uokrug 360 stupnjeva, morao je poznavati neurovegetativnu djelatnost kompleksnog proizvoda, zvanog »Vjesnik«. Otkucaji srca, cirkulacija krvi, disanje i probava - uvijek rade. Ali tek svjesno stanje (s udjelom etike i čuvstva) čini novinara (koji otkriva novost i pojašnjava je).</p>
<p>Ako neko glasilo želi biti neovisno, onda nakladnik okuplja okolo glavnog urednika ne istomišljenike nego - svojeglavce. Ako je dnevnik u rukama čvrstorukaša, onda glavni urednik odabire unisone urednike za jednoglasni hvalospjev. Ako se pak, dogodi promjena vlade, ne uvide se pričuve s klupe - zakonom političke vododerine!</p>
<p>Višeslojevitost mišljenja upravo predodređuje »Vjesnikov« format. Kako »format« dolazi od latinskog - oblikovati, u razložnom bi se otisku trebalo težiti za »exegi monumentum«, slovozapisu vrijednom spomeniku. A ne da nam se, ne daj Bože, ponovilo Prisavlje! Uz sebevidne svjetionike s periskopima iz akvarija.</p>
<p>RUDI ŠPORER</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Gesta za pohvalu</p>
<p>Odnedavno je na pročelju kuće u Ulici Svetoga Duha br. 22 postavljena spomen-ploča sljedećeg sadržaja:</p>
<p>U ovoj kući živio i radio hrvatski književnik Ivan Raos - 1921.-1987. Supruga Ivanka</p>
<p>Tako će prolaznici moći saznati gdje je napisano opsežno djelo »Prosjaci i sinovi«, »Gastarbajteri« i druga djela od preko tridesetak koliko ih je iza sebe ostavio ovaj hrvatski plodni književnik. Mnogi su mogli također gledati u nizu nastavaka televizijsku seriju Prosjaci i sinovi.</p>
<p>Za Hrvatskog proljeća našao se na spisku nepodobnih, pa je živio od književnog rada, koji je sve više postajao kruh sa osam kora. Književnik Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medov dolcu, nedaleko Imotskog. Mještani su se svom sinu odužili također spomen pločom i brinu oko njegova groba jer je u rodnom mjestu našao svoj spokoj. Nisu također zaboravili da na obljetnicu njegove smrti organiziraju svake godine »Raosove dane«.</p>
<p>Za pohvaliti je gestu gđe Ivanke Raos koja je putem spomen ploče upoznala čitatelje njegovih knjiga na jedan detalj iz njegova života.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Otvorena istraga protiv Ljerke Ercegović, odbijen zahtjev o pritvoru</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Nakon što je u četvrtak ispitala svih deset osumnjičenih koji se terete da su zlouporabama u gospodarskom poslovanju oštetili Hrvatsku poštansku banku za 34 milijuna kuna, istražna sutkinja Županijskog suda Mirjana Rigljan, otvorila je istragu protiv njih, te ujedno i odbila zahtjev za pritvaranje koje je za bivšu predsjednicu Uprave HPB-a Ljerku Ercegović i predsjednika Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Vinka Hrkaća zatražilo Općinsko državno odvjetništvo.</p>
<p>Sutkinja Rigljan je obrazložila da je odbila zahtjev za pritvaranje Ercegović i Hrkaća jer »u konkretnom slučaju ne egzistira predloženi razlog za njihov pritvor«. Naime, u svom je prijedlogu Općinsko državno odvjetništvo navelo opasnost od njihovog utjecaja na svjedoke. Međutim, sutkinja je naglasila da taj razlog više ne postoji, jer je od vremena kad je protiv Ljerke Ercegović i Hrkaća podnesena kaznena prijava, prošlo više od dvadesetak dana »te su sve novine pisale o tome«. Stoga sutkinja smatra da su osumnjičeni imali dovoljno vremena utjecati na svjedoke, s obzirom da su se cijelo to vrijeme nalazili na slobodi, te zaključila da je sada prekasno za njihovo pritvaranje iz tog razloga.</p>
<p>Rješenje za otvaranje istrage protiv svih osumnjičenih provoditi će se radi svih pet kaznenih dijela koja im se stavlja na teret u istražnom zahtjevu, a to su zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporaba položaja, poticanje i pomaganje u ta dva kaznena djela, te krivotvorenje službenih isprava.</p>
<p>Osumnjičeni se u roku od tri dana mogu žaliti na donijeto rješenje o provođenju istrage, dok žalbu protiv rješenja kojim se odbija pritvor, Općinsko državno odvjetništvo mora podnijeti u roku od 48 sati. O žalbama će odlučivati Izvanraspravno vijeće Županijskog suda, dok o žalbi Državnog odvjetništva Izvanraspravno vijeće mora odlučiti u roku od 48 sati. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Iz prevrnute cisterne srećom nije iscurio bitumen</p>
<p>ŠIBENIK, 11. kolovoza</p>
<p> - U četvrtak popodne, oko 17 sati, dogodila se teška prometna nesreća kada su se sudarili osobno vozilo i cisterna puna bitumena, a samo srećom nije došlo do isticanja bitumena i njegova zapaljenja.</p>
<p> Kako saznajemo u PU šibensko-kninskoj, do prometne nesreće na državnoj cesti D-1, nedaleko od mjesta Polača, došlo je kada je vozač »ford scorpia«, zagrebačkih registracija J. I. (34) iz Sesveta pretjecao preko pune linije i to u blagom zavoju i tom se prilikom sudario sa nadolazećim teretnim vozilom koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Teretno vozilo marke »mercedes«. BiH registracije, za sobom je vuklo cisternu s bitumenom no nakon sudara oba su vozila sletjela s ceste. Teretno vozilo se od žestine sudara prevrnulo na desnu stranu i tad je došlo do izbijanja požara u prednjem dijelu teretnog vozila. Vozač V. E. (38) iz Gruda uspio je iskočiti iz kabine prije izbijanja vatre koju su vatrogasci JVP Knin uspjeli lokalizirati u 18,10 a požar je potpuno ugašen u 18,25. Na sreću, prilikom slijetanja cisterne nije došlo do istjecanja opasnog bitumena, a vatra koja je zahvatila kabinu i motor teretnog vozila, nije zahvatila cisternu. Vozač osobnog vozila J. I. zadobio je prilikom sudara lakše tjelesne ozljede i zadržan je u kninskoj bolnici na liječenju, a M. I. (31) iz Sesveta koji se nalazio kao putnik u osobnom vozilu zadobio je lakše ozljede i nakon ukazane pomoći pušten je kući.</p>
<p>Očevid su obavili djelatnici Kninske policijske postaje, a cesta je zbog ove prometne nezgode bila zatvorena za sav promet do 18 sati. Nakon toga, promet se odvijao jednim prometnim trakom do 19,30 a nakon toga cesta je bila otvorena za sav promet. (J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za 31 kazneno djelo počinitelji još nepoznati </p>
<p>POŽEGA, 11. kolovoza</p>
<p> - Tijekom mjeseca srpnja na području Požeško-slavonske županije počinjeno je sveukupno 51 kazneno djelo, a pričinjena je materijalna šteta u iznosu od oko 250.000 kuna što je znatno manje u usporedbi s lipnjem.</p>
<p> Prema informacijama iz Policijske uprave Požeško-slavonske za dvadeset kaznenih djela počinitelj je bio poznat, a za 31 kazneno djelo počinitelji su još nepoznati.</p>
<p> No, od ovih kaznenih djela razriješena su još 23 što čini 85 posto ukupno razriješenih kaznenih djela u srpnju. Na području gospodarskog kriminaliteta počinjeno je pet kaznenih djela te materijalna šteta u iznosu od 170 tisuća kuna. Policija je u srpnju zabilježila tri kaznena djela organiziranog kriminaliteta koja su predmet daljnje kriminalističke obrade, a s područja općeg kriminaliteta izdvajamo dva pokušaja ubojstva i to u Daranovcima i Trenkovu. Nakon općeg kriminaliteta, po broju kaznenih djela slijedi narkomanija. Policija je u srpnju podnijela sedam kaznenih i pet prekršajnih prijava temeljem Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga, a radilo se uglavnom o korištenju lakih droga, hašiša i marihuane, no na jednoj lokaciji policija je pronašla zasađene biljke canabisam, visine 50 do 70 cm. Kod kaznenih djela s područja narkomanije počinitelji su i dalje u većini slučajeva građani iz drugih županija, a u prvih sedam mjeseci ove godine policija je registrirala 48 novih »degustatora«, uglavnom lakih droga. U prometu je zabilježeno 56 prometnih nesreća u kojima su dvije osobe smrtno stradale, a zabilježena su i 33 narušavanja javnog reda i mira, 24 na području Požeštine te devet na pakračkom području. (Ivan Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Vedrišu i Žuviću pritvor produljen na još mjesec dana</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Odlukom izvanraspravnog vijeća Županijskog suda, produljen je na još mjesec dana pritvor bivšem pomoćniku ministra pomorstva prometa i veza Zvonimiru Vedrišu i koordinatoru projekta za izgradnju otočkih aerodroma pri istom Ministarstvu Davoru Žuviću.</p>
<p> Njih su dvojica, naime, osumnjičeni da su fiktivnim ugovorima pronevjerili oko 20 milijuna kuna iz spomenutog vladinog projekta.</p>
<p>Izvanraspravno vijeće je na prijedlog istražnog suca Županijskog suda Milana Došena, produljilo pritvor protiv Vedriša i Žuvića, koji će stoga u pritvoru ostati do 14. rujna. U obrazloženju svoje odluke, Vijeće je navelo posebno teške okolnosti u kojima je učinjeno kazneno djelo za koje se terete. S obzirom da se oni u pritvoru nalaze već pet mjeseci, s ovim će zadnjim produljenjem biti ispunjen maksimum od šest mjeseci, koliko se osumnjičenicima za vrijeme istrage najviše može i odrediti.</p>
<p>Branitelji Žuvića i Vedriša, odvjetnici Damir Mikić, Nikola Crnokrak i Nenad Škare, najavili su da će uložiti žalbu na odluku Izvanraspravnog vijeća, o kojoj će odluku donijeti Vrhovni sud. Branitelji su izjavili da će se u svojoj žalbi posebno osvrnuti na nalaz vještaka iz kojeg se vidi da je poduzeće »Archart«, u vlasništvu Žuvića, ispunilo između 75 i 90 posto preuzetih obveza. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska policija pronašla tri teretnjaka ukradena u Sloveniji</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Kriminalistički službenici Ministarstva unutarnjih poslova RH dosad su pronašli tri od ukupno četiri teretna motorna vozila, marke »MAN«, ukradena s parkirališta gradilišta auto-ceste Kozina-Klanec, u Republici Sloveniji, priopćeno je u petak iz Ministarstva unutarnjih poslova RH. </p>
<p> Obavijest o toj teškoj krađi MUP RH zaprimio je u utorak, 8. kolovoza, od Interpola Ljubljana i Policijske uprave Krško.</p>
<p> Nakon niza poduzetnih mjera hrvatska policija je jedno teretno motorno vozilo - registarskih oznaka LJ SCT-428 - pronašla u mjestu Kvarte, općina Perušić, a dva vozila - registarskih oznaka LJ SCT- 408 i LJ SCT-421 - pronađena su na području Zagreba, u Novom Zagrebu i u blizini naselja Resnik.</p>
<p> Kriminalistički službenici Ministarstva unutarnjih poslova RH u suradnji s kolegama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Slovenije i dalje provode istragu kako bi pronašli četvrto ukradeno vozilo, te provode kriminalističku obradu kako bi se pronašli počinitelji tog kaznenog djela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Susjedi pozvali policiju, provalnik uhvaćen na djelu </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - U noći na četvrtak na zagrebačkom području dogodile su se tri teške krađe provaljivanjem, dok je pak prilikom provale u obiteljsku kuću Milana B. (54) u Trnju uhićen provalnik Damir M. (40).</p>
<p>Naime, u četvrtak oko 8.30 sati, nakon telefonske obavijesti susjeda Ante B. (52) policajci Osme policijske postaje intervenirali su prilikom pokušaja provale u obitelsku kuću u Ulici grada Vukovara 252, gdje je nakon uhićenja Damir M. (40) sproveden u službene prostorije na daljnju kriminalističku obradu.</p>
<p>Tijekom noći na četvrtak, zasad nepoznati provalnik je, svladavši visinu od dva i pol metra obio prozor na trgovini »Radiš« u novozagrebačkoj Bušićevoj 8.</p>
<p> Ušavši u trgovinu, provalnik je odnio veću količinu kave, alkoholnih pića, suhomesnatih proizvoda, kozmetike, više šteka raznih cigareta i oko 300 kuna, počinivši ukupnu štetu u iznosu od 20.000 kuna.</p>
<p>Istovremeno, nepoznati provalnik je provalio u obiteljsku kuću Franje H. (44) u maksimirskim Bačunima 9. Obivši ulazna vrata, provalnik je ušao u kuću i nakon što je ispreturao predmete u potrazi za vrijednostima, ukrao je dva fotoaparata, dalekozor, 717 kuna u kovanicama i 800 DEM. Ukupna šteta iznosi oko 7.000 kuna.</p>
<p>Također u noći na četvrtak, nepoznati provalnik je obio prozor na obiteljskoj kući Nikole G. (35) u Drugom osječkom zavoju 34, odakle je odnio televizor marke »sony«, videorekorder marke »philips«, zatim satelitski prijamnik, telefon i žensku bundu od umjetnog krzna, oštetivši pritom vlasnika za 3.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zatečen s deset kilograma eksploziva</p>
<p>ČAKOVEC, 11. kolovoza</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je pred Općinskim sudom u Čakovcu podiglo optužnicu protiv Tomislava Rašića (25), razvojačenog hrvatskog branitelja iz Slavonskog Broda, koji je povremeno neprijavljen boravio u Čakovcu.</p>
<p> Rašić je sudionik Domovinskog rata, odlikovan medaljama »Bljesak« i »Oluja«. Presudom Općinskog suda u Čakovcu Tomislav Rašić osuđen je radi kaznenog djela krivotvorenja isprava, ali uvjetnom osudom. </p>
<p> Državno odvjetništvo tereti Rašića da je u neutvrđenom vremenskom razdoblju bez ovlaštenja nabavio veću količinu eksplozivnih tvari i streljiva te ih držao kod sebe na neutvrđenom mjestu, sve do 6. srpnja ove godine. Toga nadnevka oko 14 sati na parkiralištu motela »Plitvice« u Zagrebu on je eksploziv kanio prodati »zainteresiranoj osobi«. Čak je i ponuđeni eksploziv prenio u osobni automobil marke BMW, zagrebačke registarske oznake. U toj prigodi, kao što smo pisali u Vjesniku, zajedničkom usuglašenom akcijom PU zagrebačke, PU međimurske i MUP-a RH utvrđeno je kazneno djelo protiv javnog reda i to nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih tvari, zbog čega je i podignuta optužnica.</p>
<p>Na licu mjesta, na parkiralištu motela »Plitvice« u Lučkom utvrđeno je da je Rašić imao 9400 grama trinitrotuola, koji su u stvari bili trotilni metci. Imao je također 730 grama plastičnog eksploziva PETN. U toj prigodi policajci su kod Rašića pronašli i ručni induktor, koji služi kao izvor istosmjerne struje za aktiviranje električne detonatorske kapsule protupješačke rasprskavajuće mine, zatim 15 komada elektrodetonatorskih kapsula, te 63 komada detonatorskih kapsula. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Liječnik i bolničar nehajem prouzročili smrt pacijentice?</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Kako je u petak izvijestila PU zagrebačka, protiv djelatnika Specijalne bolnice za psihijatriju djece i mladeži, dr. Ivana Siseka i bolničara Dalibora Delalije je 10. srpnja podnijeta kaznena prijava zbog osnovane sumnje da su 1. srpnja ove godine prouzročili nehajnu smrt pacijentice Mirjane Majdak.</p>
<p>Kaznenu prijavu je, naime, podnio Odjel za suzbijanje općeg kriminaliteta PUZ-a, zbog osnovane sumnje da je spomenutog dana oko 21 sat medicinski tehničar Dalibor Delalija po nalogu dežurnog liječnika dr. Siseka s ciljem zaštite osoba s psihičkim smetnjama primjenio sredstva vezivanja nad pacijenticom koja je tog dana pokazivala pojačanu agresivnost i suicidalne namjere. Nakon što je pacijentica polegnuta potrbuške i vezana za okvir kreveta, tehničar je, također po nalogu dr. Siseka, pacijentici ubrizgao intermuskularno injekciju prazina od 50 miligrama, ostavivši je potom bez stalnog nadzora.</p>
<p>Sljedećeg jutra, negdje oko 6,45 sati, dežurno medicinsko osoblje je primijetilo da pacijentica ne daje znakove života. Kasnijom obdukcijom utvrđeno je da se Mirjana Majdak udavila u ležećem položaju u kojem nije mogla micati gornjim dijelom tijela. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Policijsku vježbenicu ugrizao za nogu i udario policajca</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - U četvrtak oko 19,50 sati u Zvonimirovoj 21, ispred bistroa »Vis«, Skender A. (41) je pri prolasku policijske ophodnje vrijeđao, oponašao lavež pasa i potom ugrizao za nogavicu studenticu Visoke policijske škole na praksi, Anu A., nakon čega se potukao s policajcem Ivom D. (39).</p>
<p>Naime, nakon što je ugrizao studenticu policijske škole, policajac iz iste ophodnje Ivo D. (39) je od »šaljivca« zatražio osobnu kartu na uvid, koju je Skender A. odbio pokazati, nakon čega se počeo udaljavati, vrijeđajući pritom članove ophodnje. Kada ga je policajac pokušao spriječiti u bijegu, Skender A. se okrenuo i udario Ivu D. šakom u glavu. No, policajac je nasilnika potom uhvatio za ruku, primjenivši zahvat »ključ na lakat«, čime je spriječio daljnji otpor »lajavca«, koji je zatim priveden u službene prostorije Pete policijske postaje. </p>
<p>Prilikom ovog događaja policajac Ivo D. i nasilni Skender A. zadobili su lakše tjelesne ozljede u vidu hematoma, te im je obojici pružena liječnička pomoć u Klinici za traumatologiju. Protiv izgrednika će biti podnesena pekršajna prijava zbog narušavanja javnog reda i mira, te će također nad njim biti provedena kriminalistička obrada zbog kaznenog djela sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Opaljačkali ih dok su šetali ZOO vrtom</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Tijekom četvrtka zagrebačka policija je zabilježila dva razbojstva, i to u poslovnici »Hrvatskih pošta« u Prečkom, te jedno razbojništvo u zagrebačkom ZOO vrtu.</p>
<p>Naime, kako je u petak priopćila policija, zasad nepoznati maskirani razbojnik upao je u četvrtak oko 18,25 sati u poštu u Ulici Marijane Radev 2, kada su se tamo nalazile službenice Arsenka B. (28), Ksenija K. (24) i Branka D. (43).</p>
<p> Odmah po ulasku u poštu razbojnik je elektrošokerom zaprijetio Branki D. (43), zapovijedivši joj da mu preda sav novac. Kako se službenica prestrašila, razbojniku je predala oko 18.500 kuna, nakon čega je on pobjegao iz pošte u nepoznatom pravcu.</p>
<p>Drugo se pak razbojstvo dogodilo istog dana oko 12,30 sati, kada su trojica nepoznatih razbojnika napala Ivicu V. (23) i Kristinu K. (22), dok su oni šetali ZOO vrtom. Naime, dvojica razbojnika su s leđa prišla šetačima, obuhvatili ih, dok je treći razbojnik Ivici iz ruke istrgnuo torbicu s 400 DEM i 100 kuna.</p>
<p> Nakon razbojstva trojica razbojnika su pobjegla u nepoznatom pravcu, oštetivši Ivicu V. za 1.700 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Direktor novcem našičkog »Razvitka« plaćao ljetovanja za cijele obitelji</p>
<p>OSIJEK, 11. kolovoza</p>
<p> - U suradnji sa financijskom policijom, kriminalistički službenici PU osječko-baranjske proteklih su dana proveli istragu nakon koje su protiv Miroslava Čičeka (44) iz Našica, direktora našičke tvrtke »Razvitak« d.d. (policija navodi samo inicijale) podnijeli više kaznenih prijava.</p>
<p> Naime, Čiček je kao direktor tvrtke »Razvitak« sklopio ugovor sa Hrvatskim Fondom mirovinskog i invalidskog osiguranja rada o provođenju profesionalne rehabilitacije invalida rada te osposobljavanje djece za rad. Ugovor je sklopljen 12. srpnja 1993. godine nakon čega Čiček nije ispoštivao ugovorne obveze, već je strogo namjenska sredstva ovog Fonda trošio u druge svrhe te je tako tvrtki »Razvitak« pribavio nepripadajuću imovinsku korist. Na taj je način Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja oštetio za iznos od oko 1,2 milijuna kuna. Nadalje, protiv Čičeka je podnesena kaznena prijava zbog zlouporabe položaja i ovlasti jer je utvrđeno da je kao direktor »Razvitka« i osnivač i vlasnik tvrtke »Damijoma«, između te dvije tvrtke sklopio sporazum. On je, naime, temeljem nerealnog potraživanja izvršio prijenos vlasništva Razvitkove nekretnine, točnije samoposluživanja u mjestu Jelisavci vrijedne oko 346 tisuća kuna u vlasništvo njegove tvrtke »Damijoma«. Tako je sebi pribavio nepripadajuću imovinsku korist za spomenuti iznos, a za toliko je oštetio tvrtku »Razvitak«. Također, protiv Čičeka je podnesena kaznena prijava i zbog toga jer je novcem »Razvitka« 1996. godine platio ljetovanje članovima uprave te tvrtke i njihovim obiteljima u hotelu »Koralj«, vlasništvo Istra-turista iz Umaga. Na taj je način »Razvitak« oštetio za iznos od ukupno 158.138 kuna. Još jedna kaznena prijava zbog zlouporabe položaja i ovlasti protiv Čičeka je podnesena, jer je utvrđeno da je za tvrtku »Razvitak« od našičkog poduzeća »Idnon-trade« naručio brašno koje je isporučio nepoznatom kupcu, a koje nikada nije fakturirao, niti naplatio. Zasad još uvijek nepoznatom kupcu tako je pribavio 45.750 kuna, oštetivši za taj iznos tvrtku »Razvitak«. Kaznenu prijavu zbog zlouporabe stečaja Čiček je zaradio, jer je prodao automobil »audi A6«, vlasništvo »Razvitka« tvrtki »Remix« za iznos od oko 122 tisuće kuna iako je Trgovački sud u Osijeku donio rješenje o ovrsi. Istragom je utvrđeno je da su se u Čičekova nedjela uplela i dva njegova suradnika. Tako je protiv Drage Balača (58) iz Đurđenovca, direktora tvrtke »Liv«, koja je u vlasništvu »Razvitka« podnesena kaznena prijava zbog zlouporabe položaja u gospodarskom poslovanju. On je po Čičekovom nalogu sklopio ugovor o prodaji dionica Slavonske banke ispod tržišne cijene. Dobivena sredstva od prodaje dionica prebačena su auto-kući »Remix« za kupovinu službenog automobila za potrebe »Razvitka«. Kako doznajemo riječ je o 56 dionica koje su prodane po cijeni od 416,00 kuna, iako su tada vrijedile 915, 00 kuna, pa je tako »Liv« oštećen za oko 28 tisuća kuna. Kaznena prijava zbog zlouporabe položaja u gospodarskom poslovanju podnesena je i protiv Zvonimira Burgunda (58) iz Đurđenovca, direktora »Podravine« koja je također u vlasništvu »Razvitka«. On je isto po Čičekovom nalogu prodao ispod tržišne cijene 220 dionica Slavonske banke, oštetivši »Podravinu« za 109.780 kuna. Novac od dionica je iskorišten za kupnju još jednog službenog automobila za »Razvitak«. Protiv Čičeka su zbog toga podnesene još dvije kaznene prijave. (Maja Sajler)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Je li Hrvatska pošta ostvarila dobit zakidajući na plaćama ili je sindikat »pobrkao lončiće«?</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija Josip Pupić tvrdi da je Uprava HP-a prekršila Granski kolektivni ugovor radnika jer je zbog neusklađivanja plaća radnika HP-a s rastom plaća, odnosno s rastom životnih troškova za prošlu godinu ostala dužna uposlenima oko 50 milijuna kuna/Član Uprave HP-a Branko Jakušić kaže da su u sindikatu »pobrkali lončiće«/U HP-u pojašnjavaju da su prihodi u prošloj godini rasli devet posto brže od troškova, što je bilo dostatno za pozitivan financijski rezultat </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Prema prihvaćenom godišnjem financijskom izvješću, na nedavno održanoj Glavnoj skupštini Hrvatske pošte (HP) utvrđeno je da je to poduzeće u državnom vlasništvu lani u prvoj godini u kojoj je poslovalo kao samostalno dioničko društvo ostvarilo dobit od 1,974 milijuna kuna. Tako dobar rezultat iznenadio je mnoge jer se očekivalo da će HP nakon razdvajanja Hrvatskih pošta i telekomunikacija poslovati s gubitkom. Naime često se tvrdilo da su u zajedničkoj tvrtki telekomunikacije pokrivale poštanski dio. Zato smo obje strane HP (poslovodstvo i sindikate) upitali za njihovo objašnjenje neočekivano dobrih rezultata.</p>
<p>U Hrvatskom sindikatu pošte i telekomunikacija (HSPT) drže da se zapravo radi o »umjetnoj dobiti« jer je pošta u zajedničkom poduzeću uvijek bila neprofitabilna, odnosno subvencionirana iz dobiti koju su stvarale telekomunikacije. Predsjednik HSPT-a Josip Pupić tvrdi i da je Uprava HP-a prekršila Granski kolektivni ugovor radnika u pošti te će kroz započeti postupak mirenja pokušati uvjeriti Upravu da poštuje ono što je potpisano. Naime, Uprava pošte je zbog »neusklađivanja plaća radnika HP-a s rastom plaća u Hrvatskoj, odnosno s rastom životnih troškova« za prošlu godinu ostala dužna uposlenima u pošti oko 50 milijuna kuna. Drugim riječima, to znači, dodaje Pupić, da nema govora o tome da je pošta lani pozitivno poslovala, već će prije biti da je »dobit ostvarila zakidajući uposlene«!</p>
<p>Međutim, član Uprave HP-a Branko Jakušić rekao nam je da su u sindikatu »pobrkali lončiće« jer ne razlikuju planske veličine plaća od ostvarene dobiti u prošloj godini. Jakušić dodaje da je na Skupštini razmotreno i usvojeno izvješća Nadzornog odbora i Uprave HP-a o poslovanju, koja je potvrdila i izvješće revizora za lanjsku godinu. </p>
<p>No u Upravi HP-a nismo dobili odgovor na pitanje zašto je ministar pomorstva, prometa i veza Ajoz Tušek, predsjednik Skupštine HP, najavio sljedeću Skupštinu »za rujan ove godine«, već se pozivaju na pozitivne poslovne rezultate. Naime, kažu u Upravi pošte, ostvareni ukupni prihod za 1999. iznosi 1.500.225.761 kunu i za 20 posto je veći nego u 1998. godini, dok su ukupni troškovi poslovanja tada iznosili 1.498.251.659 kuna, što je za 11 posto više od troškova ostvarenih u istom razdoblju. Ukratko, pojašnjavaju da su prihodi u prošloj godini rasli devet posto brže od troškova, što je bilo dostatno za pozitivan financijski rezultat HP-a. </p>
<p>Što se tiče prigovora sindikata da HP prošle godine nije ulagao u razvoj pošte, Jakušić kaže da nema mjesta takvim primjedbama. Primjerice, kaže on, HP je prošle godine u pokusni rad u Centru pošta Split pustio uređaj za automatsko razvrstavanje pisama, a takav bi uređaj do kraja ove godine trebala dobiti još dva centra pošta (Zagreb i Rijeka). Nadalje, kako bi se ubrzalo poslovanje, započeta je planirana 100-postotna informatizacija poštanskih šaltera.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na pozitivno poslovanje HP u prošloj je godini utjecalo rješenje međusobnih odnosa s Hrvatskim telekomunikacijama, koje se pozitivno odrazilo na prihode HP. Naime, pošta je dobila 30 posto rabata od prometa telefonskih govornica koje se nalaze u poštanskim uredima. Nadalje, pozitivnom je poslovanju pridonijelo i smanjenje ubrzanih stopa amortizacije i uvođenje zakonskih stopa te povećanje cijene za prijenos pisama od 20. ožujka prošle godine. Uz to, na poslovanje je zasigurno pozitivno utjecalo i uvođenje novih usluga (prodaja VIP-netovih paketa te primjerice tramvajskih karata u Zagrebu). </p>
<p>Povećana konkurencija kad je riječ o dostavi paketa, ali i razvoj novih tehnologija (govorna i elektronska pošta), koja sve više utječe na smanjenje broja usluga koje je pošta dosad tradicionalno pružala, čini se da je jedino oko čega se slažu Uprava i sindikat. Naime, prvi put u posljednjih pet godina zabilježen je pad ukupnih usluga u pošti za jedan posto, iako je kod »ostalih poštanskih usluga« zabilježen porast usluga za 20 posto. U Upravi HP-a »porast usluga« objašnjavaju činjenicom da pošta na tržištu još uvijek ima monopol na dostavu pisama, odnosno pošiljaka do dva kilograma težine te dopisnica. No za sve druge poslove mora se izboriti u »tržišnoj utakmici sa sve jačom konkurencijom«. </p>
<p>Međutim, Pupić napominje da DHL, City express i drugi privatni dostavljači raznose pošiljke i manje od zakonski propisane težine te traži od Uprava HP-a da »zaštiti interes državnog poduzeća«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Istarska banka ipak nastavlja pregovore s Novom ljubljanskom bankom</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - »Ministarstvo financija postupilo je nekorektno kada je objavilo da Novoj ljubljanskoj banci (NLB) neće dati suglasnost za sudjelovanje u dokapitalizaciji Istarske banke. Ako u Ministarstvu financija smatraju da sa NLB-om ne bismo trebali pregovarati, onda su nam to mogli reći prije nego što smo s tom slovenskom bankom počeli pregovarati. Time bismo uštedjeli i vrijeme i novac«, izjavio je za Vjesnik predsjednik Nadzornog odbora Istarske banke Giankarlo Župić, inače gradonačelnik Pule.</p>
<p>Župić tvrdi da su o obje ponude za dokapitalizaciju Istarske banke razgovarali s guvernerom HNB-a, i to još u vrijeme kada su bile podnesene. On im je tada rekao da nastave s pregovorima kako s investicijskim fondom Regent Europe tako i sa NLB-om, naglašava. Dodaje i da napisi u hrvatskim medijima te negativan stav Ministarstva financija nisu obeshrabrili NLB, pa se pregovori s oba potencijalna strateška partnera nastavljaju. Župić kaže da bi trebali završiti do kraja kolovoza. Ističe i da je zadovoljan objema ponudama.</p>
<p>Neslužbeno smo saznali da za pregovaračkim stolom trenutno dominiraju pitanja poput povećanja kapitala, koji su obje institucije spremne ponuditi za dokapitalizaciji, zatim povećanja cijene otkupa postojećih dionica te samostalnost Istarske banke nakon preuzimanja i njezino buduće poslovanje.</p>
<p>Podsjetimo, na natječaj za sudjelovanje u dokapitalizaciji Istarske banke nedavno su se javila dva potencijalna strateška partnera. Riječ je o NLB-u, pravnom sljedniku bivše Ljubljanske banke, i investicijskom fondu Regent Europe. Ponude za dokapitalizaciju kreću se u rasponu od 150 do 200 milijuna kuna, nakon čega bi strateški partner trebao steći većinski paket dionica Istarske banke.</p>
<p>Ministarstvo financija nedavno je najavilo da neće dati »zeleno svjetlo« za sudjelovanje NLB-a u dokapitalizaciji Istarske banke, a slični su signali dopirali i iz HNB-a. Spornim je ostalo pitanje 300 milijuna DEM »teške« stare devizne štednje koja je nakon osamostaljenja 1991. godine ostala blokirana na računima tadašnje Ljubljanske banke. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dun: Hrvatska sve manje rizična za ulagače </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Dun (D), jedna od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, i u svom je izvještaju za kolovoz dodijelila Hrvatskoj ocjenu rizičnosti ulaganja DB5a. Uz takvu, nepromijenjenu ocjenu u odnosu na posljednja tri mjeseca analitičari D su za ovaj mjesec uz indikator rizika ulaganja u Hrvatsku dodali i oznaku poboljšanog profila rizičnosti za ulaganje.</p>
<p>Poboljšanje tog profila rizičnosti ulaganja izravni je pokazatelj kretanja postojećeg rejtinga Hrvatske, napomenuli su nedavno iz D, a ta je agencija tako u svom izvješću za travanj najprije poboljšala profil rizičnosti ulaganja, da bi zatim u svibnju Hrvatskoj dodijelila i bolju ocjenu rizičnosti ulaganja.</p>
<p> Ocjena rizika ulaganja koju trenutačno ima Hrvatska, DB5a, najbolji je rejting u razredu DB5 koji neku zemlju označava kao područje visokog rizika. Kako su pak nedavno istaknuli iz tvrtke Bonline, koja je predstavnik D u Hrvatskoj, takva je ocjena zapravo pozicija s koje bi Hrvatska ubrzo mogla (možda već i završetkom ovogodišnje turističke sezone) prijeći u razred DB4, odnosno područje umjerenog rizika za ulagače.</p>
<p>Najsvježiji gospodarski pokazatelji, kako napominju iz D, potvrđuju da Hrvatska izranja iz recesije. To potvrđuje i više nego očekivani rast BDP-a Hrvatske (realno četiri posto) u prvom ovogodišnjem tromjesečju. U toj agenciji očekuju pak kako će ove godine Hrvatska zabilježiti realni rast BDP-a od 2 posto.</p>
<p> S ocjenom DB5a Hrvatska je i dalje na devetom mjestu na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe. Na toj su ljestvici i dalje prve Mađarska i Slovenija s ocjenom DB3a, dok su posljednje Albanija i SR Jugoslavija s ocjenom DB7. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Jesenskom će se sjetvom zasijati 290.355 hektara </p>
<p>Država će s 300 milijuna kuna poticati proizvodnju na 221.500 hektara / Pšenicom će se zasijati 211.000 ha, od čega su poticaji predviđeni za 181.000 ha / Ostalih 30.000 ha odnosno predviđeni urod od gotovo 130.000 tona čini tržišni višak koji država neće otkupiti</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Privremenim Operativnim planom jesenske sjetve 2000., koji je prihvatila Vlada, predviđena je sjetva ozimih kultura na površini od 290.355 hektara. Smanjenje je to za 7.475 hektara ili 2,51 posto u odnosu na prošlogodišnju jesen. Kroz sustav poticaja po hektaru proizvodne površine poticat će se proizvodnja na 221.500 hektara, što je 76,22 posto ukupnih sjetvenih površina.</p>
<p>Kao i ranijih godina, najviše će se zasijati pšenice (72,3 posto ukupne površine), zatim stočnog ječma (9,4 posto), uljane repice (5,2 posto), krmnog bilja (3,9 posto), ostalog bilja (3 posto), povrća (2,1 posto), pivarskog ječma (1,7 posto), zobi (1,1 posto), raži (0,8 posto) te durum pšenice (0,3 posto).</p>
<p> Ukupno se najveće površine planiraju zasijati u Osječko-baranjskoj županiji (72.610 ha), Vukovasko-srijemskoj (50.530 ha) i Virovitičko-podravskoj (31.540 ha).</p>
<p> Sjetvene površine pšenice na okvirnih 211.000 hektara i očekivanim urodom od 907.300 tona dovoljne su za hrvatske potrebe, pa i za izvoz. Sustavom poticaja predviđena je sjetva pšenice na 181.000 ha, (uključujući i durum pšenicu), što bi uz prinos od 4,3 tone po hektaru osiguralo proizvodnju od 778.300 tona. Uz tržišnost od oko 70 posto i osiguranje potrebnih količina sjemena, za potrošnju ostaje oko 485.000 tona. Kako je prosječna mjesečna potrošnja oko 45.000 tona, uz zalihe od 50.000 tona, osigurana je dovoljna količina pšenice.</p>
<p> Ostalih 30.000 hektara odnosno predviđeni urod od gotovo 130 tisuća tona izvan sustava poticaja čini tržišni višak, za koji država ne preuzima obvezu otkupa. </p>
<p> Na predviđenim površinama očekuje se proizvodnja 33.000 tona uljane repice, što je, po sadašnjim pokazateljima, više nego dovoljno za prerađivače ulja. Stoga već sada treba za 11.000 tona zrna pronaći rješenje - izvesti ili uslužno doraditi u inozemstvu. No Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva smatra kako bi tvornice ulja u svoje gotove proizvode trebale ugraditi veći postatak repična ulja, čime bi se sve proizvedene količine ulja i potrošile u Hrvatskoj.</p>
<p> Za jesensku sjetvu osigurat će se u najvećem dijelu sjeme iz domaće proizvodnje, a manji će dio trebati uvesti. Tijekom sjetve očekuje se potrošnja ukupno 190.000 tona mineralnih gnojiva, što može zadovoljiti kutinska Petrokemija.</p>
<p> Prvi put u jesenskoj će se sjetvi, za one u sustavu poticaja, naći plavo dizel gorivo (gorivo po povlaštenoj cijeni od 2,60 kuna po litri), odnosno 80 litara po hektaru. Ukupne potrebe procijenjene su na 18 milijuna litara.</p>
<p> U jesenskoj sjetvi poticaji iznose oko 300 milijuna kuna, a poticat će se proizvodnja na 221.500 hektara, od čega pšenica na 181.000 ha, stočnog ječma na 18.000 ha, uljane repice na 15.000 ha, pivarskog ječma na 5.000 ha i raži na 2.500 ha. Najviše proizvodnih površina u sustavu poticaja je u Osječko-baranjskoj (60.810 ha), Vukovarsko- srijemskoj (41.730 ha) i Virovitičko-podravskoj (25.220 ha). </p>
<p> Zakonom o novčanim poticajima i naknadama utvrđeni su poticaji od 1370 kuna/ha za pšenicu, 1630 kn/ha za pšenicu durum, 1500 kn/ha za raž i pivarski ječam, 1490 kn/ha za uljanu repicu i 1000 kn/ha za stočni ječam.</p>
<p> Poticaji će se isplaćivati u dva jednaka, 50-postotna dijela iz proračunskih sredstava, i to u razdoblju kolovoz-listopad 2000. te razdoblju srpanj-rujan 2000. Vlada je odlučila da se prvi dio poticaja isplati korisnicima u sjemenu, mineralnom gnojivu i sredstvima za zaštitu bilja (ukupno 149 milijuna kuna). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Industrijska proizvodnja u Osječko-baranjskoj županiji povećana deset posto </p>
<p>OSIJEK, 10. kolovoza</p>
<p> - Industrijska je proizvodnja u Osječko-baranjskoj županiji u prvih šest mjeseci ove godine veća za 9,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. </p>
<p>Od ukupno 22 djelatnosti industrijske proizvodnje zastupljene u županiji, 13 je djelatnosti ostvarilo porast. Prema riječima Katarine Pekanov, poslovne tajnice Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek, porast industrijske proizvodnje u ovoj županiji veći je od porasta u Hrvatskoj, koji je u prvih šest mjeseci iznosio 2,9 posto u odnosu na 1999. godinu.</p>
<p> Prerađivačka je industrija u istom razdoblju ostvarila porast od 14,6 posto. Kako je istaknula Katarina Pekanov, i dalje je prisutan porast fizičkog obujma proizvodnje u tri djelatnosti, koje u strukturi industrijske proizvodnje u županiji sudjeluju s najvećim udjelom. Tako proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira u prvom polugodištu ove godine sudjeluje u strukturi industrijske proizvodnje županije sa 20,8 posto, a ostvarila je porast proizvodnje od 43,6 posto.</p>
<p> Proizvodnja hrane i pića u strukturi industrijske proizvodnje sudjeluje sa 23,7 posto, a ostvaren je porast proizvodnje od 11,2 posto. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, koja u strukturi industrijske proizvodnje sudjeluje sa 6,6 posto, bilježi rast proizvodnje od 19,1 posto. </p>
<p> U Osječko-baranjskoj županiji trenutačno je zaposleno 77.075 osoba, a nezaposlenih je 31.486. Najveća je nezaposlenost zabilježena u travnja kada su bile nezaposlene 32.884 osobe. Smanjenje nezaposlenosti u posljednja tri mjeseca rezultat je povećanog zapošljavanja na sezonskim poslovima u poljoprivredi i turizmu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Tri milijuna noćenja u srpnju u Primorsko-goranskoj županiji </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Na području Primorsko-goranske županije tijekom srpnja zabilježen je 450.831 turistički dolazak i ostvareno ukupno 2.925.587 noćenja ili 36,9 posto više nego tijekom istoga lanjskog mjeseca, podaci su Turističke zajednice (TZ) te županije. U ukupnom broju noćenja domaći gosti sudjeluju sa 13,7 posto, odnosno 401.256, a strani sa 86,3 posto ili više od 2,5 milijuna noćenja. Najveći se broj noćenja odnosi na područje otoka Krka (31,4 posto), Malog Lošinja (18,1 posto) i otoka Raba (17,3 posto). Najveći broj stranih noćenja u srpnju 2000. godine ostvarili su Slovenci - 31,1 posto, Nijemci - 14,7 posto i Česi - oko 12 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine u ovoj je županiji ostvareno 4,8 milijuna noćenja, od čega se ponovo najveći dio (83,1 posto) odnosi na strane posjetitelje. Prema podacima TZ-e Primorsko-goranske županije, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ukupni broj noćenja povećao se za oko 45 posto(H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Konvertibilna marka na tečajnici Raiffeisenbanke</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) izvijestila je u petak da od 14. kolovoza u svoju tečajnu listu uvrštava i tečaj bosansko-hercegovačke nacionalne valute, konvertibilne marke (KM), prema kuni. Sukladno međunarodnom označavanju, u tečajnici će oznaka valute biti BAM. Temeljem Odluke Uprave, na dnevnu tečajnicu RBA uvodi se kupovni i prodajni tečaj BAM-a za efektivu, a istodobno je odobreno i obavljanje mjenjačkih poslova. Bosansko-hercegovačka valuta tako će se od ponedjeljka moći mijenjati u poslovnicama RBA u Hrvatskoj, i to u Splitu, Samoboru i Zagrebu. Centralna banka BiH, koja je s radom započela 11. kolovoza 1997. godine, posebice djeluje kao »currency board« i zadužena je za očuvanje stabilnosti valute. Vodeći se uputama uspostavljenima uz pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda, Centralna banka održava rezervni iznos likvidnih njemačkih maraka, koje osiguravaju odnos 1 DEM = 1 KM, pojašnjavaju iz RBA. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić: Možemo računati na svesrdnu pomoć Sjedinjenih Država </p>
<p>u gospodarskom i političkom smislu</p>
<p>Ocjenjujući značaj razgovora vođenih u Washingtonu, Mesić je naglasio da su on, premijer Račan i ministar vanjskih poslova Picula uvjerili američke sugovornike kako je Hrvatska poželjan gospodarski partner, kako se u njeno gospodarstvo isplati ulagati / O slučaju Stipetić u SAD-u nije bilo govora, izjavio je predsjednik Mesić neposredno po povratku</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - »Razgovori koje smo protekla tri dana vodili u Washingtonu s američkim predsjednikom Billom Clintonom i ostalim dužnosnicima njegove administracije, te s predstavnicima najviših svjetskih financijskih institucija, ojačali su hrvatski položaj u svijetu i predstavljaju novu stranicu u odnosima Zagreba i Washingtona. Otvoreno smo rekli što želimo i što očekujemo, kako nam se može pomoći u gospodarskom i političkom smislu. Jasno nam je rečeno da na svesrdnu potporu SAD-a možemo računati«. To je u četvrtak u zračnoj luci Zagreb izjavio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji se s članovima državnog i vladinog izaslanstva vratio iz prijateljskog i radnog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama. Ocjenjujući značaj razgovora vođenih u Washingtonu, Mesić je naglasio da su on, premijer Ivica Račan i ministar vanjskih poslova Tonino Picula uvjerili američke sugovornike kako je »Hrvatska poželjan gospodarski partner, kako se u njeno gospodarstvo isplati ulagati, jer je riječ o pravnoj državi u kojoj zakoni precizno reguliraju pa i štite prava ulagača. Vjerujem da će odjeci tih razgovora biti vidljivi u najskorijoj budućnosti«, zaključio je svoju kraću izjavu predsjednik Mesić po povratku iz trodnevnog posjeta SAD.</p>
<p>O konkretnim sadržajima pojedinih gospodarskih razgovora govorio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula. On je podsjetio da je premijer Račan, koji je inače ostao u kraćem privatnom posjetu SAD-u, opširno razgovarao s predstavnicima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. U tim razgovorima, rekao je Picula, predstvljeni su napori nove hrvatske vlasti na konsolidaciji gospodarstva. </p>
<p>»Nismo propustili reći s kakvim se problemima susrećemo i što namjeravamo poduzeti da se to riješi. Naglasili smo da naše gospodarstvo želi jačati suradnju s gospodarstvima razvijenih država. Dobili smo čvrstu podršku na putu ekonomskih reformi i na nama je da na taj izazov reagiramo odgovarajućim političkim mjerama. Vjerujem da će ovaj posjet biti prekretnica i u gospodarskim odnosima Washingtona i Zagreba te Zagreba i najutjecajnijih svjetskih financijskih institucija«, istaknuo je ministar Picula. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja Picula je istakao kako je hrvatska strana u razgovorima s najvišim predstavnicima američke administracije jasno iznijela svoj stav oko mogućeg razvoja događaja u Srbiji i Jugoslaviji, te da je predsjednik Mesić otvoreno upozorio na neke slabosti političke oporbe u Srbiji kao i na opasnost Miloševićevog režima za mir i stabilnost u cijeloj regiji.</p>
<p>Na izravno pitanje novinara Vjesnika da li su za vrijeme boravka u SAD-u s američkim domaćinima razgovarali o tzv. slučaju Stipetić, predsjednik Mesić je odgovorio: »O tome nije bilo govora, jer SAD, baš kao ni Hrvatska, nemaju nikakvog utjecaja na rad Haaškog suda. Istražitelji međunarodnog tribunala u Haagu su neovisni i rade svoj posao prema odredbama statuta Suda«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p>Drugo novinarsko pitanje upućeno predsjedniku Mesiću odnosilo se na najavu Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskog državnog sabora da bi se zbog razvoja situacije u slučaju Stipetić trebao hitno sastati državni politički vrh. »Ne vidim za to nikakvu potrebu«, kratko je odgovorio predsjednik Mesić, a na dodatni upit o tome tko o mogućoj istrazi Haaškog suda o generalu Stipetiću govori istinu, on i premijer Račan ili saborski zastupnik i predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, predsjednik Mesić je oštro odgovorio: »Mislim da sam otvoreno i jasno rekao sve o tom slučaju i ne mogu se stalno vraćati na to pitanje kad god me netko želi povući za rukav«. </p>
<p>Upitan o detaljima moguće vojne suradnje sa SAD-om, predsjednik Mesić je potvrdio da će Hrvatska u modernizaciji svog naoružanja slijediti standarde NATO-a, a to znači da će uz ostalo naši zrakoplovci letjeti na letjelicama koje su u sastavu NATO-a, a to nije Mig-21, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p>Upitan o nekim konkretnim rezultatima gospodarske suradnje Hrvatske i SAD, ministar Picula je najavio da će se već ove jeseni u nizu gradova u SAD-u održati manifestacije na kojima će biti predstavljene mogućnosti hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>»To će se odvijati pod izravnim pokroviteljstvom Bijele kuće, a ideju za to dao je osobno američki predsjednik Clinton«, pojasnio je ministar Picula. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Katastrofa je za novinarstvo da prenosi Paragine gluposti, kaže Tomac</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Katastrofa je za naše novinarstvo da prenosi takve gluposti kakve iznosi Dobroslav Paraga, kazao je u petak u izjavi za Hinu potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora Zdravko Tomac. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske stranke prava 1861. Dobroslav Paraga kazao je u četvrtak u Vinkovcima kako postoji stenogram razgovora pokojnoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s predsjednikom HSLS-a Draženom Budišom o zajedničkoj suradnji HDZ-a i HSLS-a na opstruiranju suradnje s Haaškim sudom. To je, kaže Paraga, doznao zahvaljujući »provjerenim izvorima iz Ureda Predsjednika Republike«.</p>
<p>Predstojnik Ureda Predsjednika Željko Dobranović kaže kako nikada nije čuo da postoji takav transkript. </p>
<p>»Paraga izmišlja i njemu se ne može pomoći, ali je žalosno da ga novine održavaju na životu, i to unatoč svim njegovim porazima na izborima«, kazao je Tomac. </p>
<p>Katastrofa je, kaže Tomac, da netko, na primjer, Paraga nešto izmisli, novine to prenesu, i onda se od mene i drugih političara traži da na to odgovorimo. Dodaje kako je »zgranut ne time što Paraga priča, nego time što se u novinama prenose takve nebuloze i izmišljotine«. </p>
<p>Neke su dnevne tiskovine danas prenijele i odgovor Dražena Budiše na Paraginu izjavu u kojem predsjednik HSLS-a kaže kako je »istina da stenogram postoji i da je on u 'mračnoj sobi' vikendice Zdravka Tomca«. Tomac je to shvatio kao šalu. »Paraga je nešto izmislio, a Budiša se našalio«, kaže. </p>
<p>To je u izjavi za Hinu potvrdio i Budiša. »Doista je riječ o šali, maloj ironiji o 'mračnoj sobi', i žao mi je ako to nije tako shvaćeno«, kaže. »Stenogram o kojemu Paraga govori je izmišljotina i nikada nisam razgovarao s predsjednikom Tuđmanom o opstruiranju suradnje s Haagom«, kaže Budiša. No točno je, dodaje, da je svojedobno razgovarao s Tuđmanom i tražio da Paragu pusti iz zatvora. </p>
<p>»Dakle, ja sam izvukao Paragu iz zatvora, a taj mi momak sada tako vraća«, zaključio je predsjednik HSLS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Đapić: Gospodarsku politiku Vlada provodi bez ikakva kompasa</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Drugih Vladinih sto dana okarakterizirala je politika masovnih stečaja. To je politika bez kompasa, što pokazuje i činjenica da se broj nezaposlenih, bez obzira na solidnu turističku sezonu nije nimalo smanjio. Istaknuo je to, među ostalim, Anto Đapić, predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) u petak na konferenciji za novinare. Dodao je kako ta stranka drži da gospodarsku politiku provodi Međunarodni monetarni fond (MMF), a ne Vlada, pa stoga njenih prvih 200 dana ne može dobiti prolaznu ocjenu. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju sadašnja je Vlada politička, u kojoj je malo stručnjaka, pa ne bi bilo neočekivano da se u travnju, uz lokalne, održe i parlamentarni izbori, nakon kojih bi se sastavila vlada nacionalnog jedinstva. </p>
<p>Đapić se osvrnuo i na posjet predsjednika Republike Stipe Mesića i premijera Ivice Račana SAD-u, rekavši da mediji preveliko značenje daju tome što se američki predsjednik zadržao u duljem razgovoru s čelnicima Hrvatske, a istodobno je SAD Hrvatskoj dao samo 20 milijuna dolara pomoći, većinom za obnovu. Izrazio je nadu da Amerika ne stoji iza summita o zapadnom Balkanu, nego da to dolazi iz »francuske kuhinje«. Na takav zaključak ga upućuje to što se ta ideja iskristalizirala tijekom Mesićeva posjeta Francuskoj, dan nakon kojeg je obavljena vijest da će Hrvatska biti primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). »Ako znamo da se upravo Francuska tome najviše protivila, čini se da je taj summit cijena koju je Hrvatska trebala platiti«, pojasnio je Đapić.</p>
<p>Hrvatska politika je više slovenska, crnogorska ili srpska nego hrvatska, mišljenja je predsjednik HSP-a, jer se umjesto rješavanja socijalnih i drugih problema više govori o demokratizaciji Srbije.</p>
<p>O stanju u Hrvatskoj vojsci, odnosno o sukobu između Ministarstva obrane i Glavnog stožera trebalo bi provesti ozbiljnu, pa i saborsku raspravu, jer je takvo stanje nedopustivo, istaknuo je on. </p>
<p>Đapić je najavio i da će na sljedećem saborskom zasjedanju zatražiti da Josip Kregar istupi iz Povjerenstva koje donosi odluku o tome koga se može prisluškivati. »On ne može obnašati tu dužnost, jer je nevjerodostojan. Govorio je o svom poštenju, blateći sve neistomišljenike, a onda je kao predsjednik Nadzornog odbora 'Posmrtne pripomoći', za što je primao naknadu od 14.000 kuna, sam sebi odobrio zajam«, kazao je. </p>
<p>Kriminalizacija Domovinskog rata i svega dobrog što je posljednjih deset godina napravljeno i dalje je prisutna. »Lekcije nam drže oni koji su sve te godine proveli u zapećku«, ocijenio je Đapić. »Za HSP je neprihvatljivo da kaznene prijave idu u samo jednom smjeru, jer i u današnjoj Vladi sjede ljudi koji su imali veze s privatizacijom. Isto tako, nedopustivo je i to da se ljudi etiketiraju iako optužnice nisu podignute«, istaknuo je. </p>
<p>Osvrćući se na ostavke petorice urednika u Vjesniku, upitao je zašto oni nisu reagirali na tekst Vjesnikova novinara Gorana Borkovića u kojem o HSP-u pisano isključivo »pljuvački«.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Škarić: Osnivanje nezavisne liste za spas Splita već se dugo ozbiljno razmatra</p>
<p>Ideja o nezavisnoj listi za spas Splita znak je da postoji velik otpor 'visokoj politici' koja diktira izborna pravila na lokalnoj razini, kaže HSLS-ov splitski gradonačelnik Ivan Škarić / Na toj bi listi bili članovi značajnijih splitskih stranaka, te nestranačke osobe, čije bi znanje i iskustvo pomoglo u rješavanju nagomilanih gradskih problema kao i članovi HDZ-a, koje se ne smije stigmatizirati i odbacivati samo zato što pripadaju toj stranci, kaže Škarić / Splitski gradonačelnik navodi da nije mogao birati svoje suradnike, već su mu oni nametnuti po stranačkom ključu</p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - Splitski gradonačelnik i saborski zastupnik HSLS-a Ivan Škarić potvrdio je u petak za Vjesnik informaciju o mogućem osnivanju Nezavisne liste za spas Splita, koja je u našem listu objavljena 8. kolovoza. Naime, Vjesnik je tu informaciju dobio od jednog čelnika vladajuće splitske koalicije, koji nam je rekao kako je u »određenim političkim krugovima« postignuta suglasnost da na predstojećim lokalnim izborima za Gradsko vijeće nastupi i Nezavisna lista za spas Splita, koju bi predvodio HSLS-ov gradonačelnik Škarić.</p>
<p>Prema riječima Vjesnikova sugovornika, Nezavisna lista sastavila bi se od članova značajnijih splitskih stranaka, te uključila i nestranačke osobe, čije bi znanje i iskustvo pomoglo u rješavanju nagomilanih gradskih problema. Osim toga, na Nezavisnoj listi svoje bi mjesto našli i članovi HDZ-a, »koje se ne smije stigmatizirati i odbacivati samo zato što pripadaju toj stranci«. Iako je naš sugovornik tvrdio da gradonačelnik o tome ništa ne zna, Škarić je za Vjesnik kazao da je ideja o formiranju Nezavisne liste »činjenica, koja se u Splitu već duže vrijeme ozbiljno razmatra«. Škarić je, doduše, opovrgnuo informaciju o svojoj kandidaturi za nositelja Nezavisne liste, istaknuvši da se takvi »detalji« nisu razmatrali, te da u krajnjem slučaju to uopće nije ni važno. </p>
<p>»Činjenica je da sam o osnivanju Nezavisne liste razgovarao s istaknutim članovima splitskih stranaka, ali i s ljudima koji ne pripadaju političkom miljeu. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi hoće li se ideja o Nezavisnoj listi uistinu realizirati, s obzirom na to da velik broj nestranačkih osoba dvoji o svom političkom angažmanu. Ali, očito je da postoji veliki otpor prema 'visokoj politici' koja diktira izborna pravila na lokalnoj razini«, kazao je Škarić, naglasivši da je vladajuća koalicija pogriješila odmah po dolasku na vlast, objavljujući »obvezatne naputke«, kojima je pokušavala diktirati politički i gospodarski život na lokalnoj razini. </p>
<p>Škarić ističe da on nije zagovornik političkih podjela i da ga uopće ne zanima je li netko član HDZ-a, HSLS-a ili SDP-a. »Ako je pošten i častan čovjek, ako svojim iskustvom i znanjem može pomoći u rješavanju problema, onda ne vidim razloga zašto bi se takvoga čovjeka otpisalo samo zato što pripada, primjerice, HDZ-u«, kaže Škarić, te upozorava da se problemi u zemlji neće rješavati sve dok se Hrvati budu dijelili prema političkoj pripadnosti.</p>
<p>Prema njegovim riječima, mnogi se političari slažu (»iako zbog stranačke stege ne smiju o tome javno govoriti«) da je vladajuća koalicija »preglomazan aparat«, koji funkcionira po načelu tzv. konsenzusa. Tako se gubi dragocjeno vrijeme, jer dok se svi usuglase, dotle se problemi udvostručuju, pojašnjava Škarić.</p>
<p>Za razliku od šestorice, HDZ je bio zatvoren za suradnju s drugim političkim snagama, smatrajući da će njegova vladavina trajati unedogled, ističe Škarić, ocijenivši »rigidnu stranačku stegu« pogubnom za izlazak Hrvatske, pa tako i Splita iz gospodarske i financijske krize.</p>
<p>Govoreći, pak, o splitskoj koaliciji (HSLS, SDP, HNS, ASH, HSU), Škarić ističe da on kao gradonačelnik nije mogao birati svoje suradnike, već su mu oni nametnuti po stranačkom ključu. »Zauzimao sam se da u gradsku vlast uđu stručnjaci, koji će raditi za dobrobit Splita, ali u tome nisam uspio. Iako me obvezivao koalicijski sporazum, ipak sam mogao barem udariti šakom o stol i reći 'sad je dosta'«, kazao je on, pojasnivši da u gradskoj vlasti ima i onih koji su dorasli zahtjevnim dužnostima koje obnašaju. Zbog svega toga pojavila se ideja o sonivanju Nezavisne liste za spas Splita, koja bi se sastavila od ljudi kojima je dobrobit Splita važnija od »trenutačne političke mode«, ustvrdio je Škarić.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Od početka sezone inspektori izvršili gotovo 18.000 kontrola</p>
<p>MAKARSKA, 11. kolovoza</p>
<p> - Državni inspektorat ima mogućnost u svakom trenutku za potrebe kontrola što ih vrši u provedbi turističke sezone mobilizirati za područje Splitsko-dalmatinske županije i svoje područne jedinice Split na tom prostoru 150 profesionalnih gospodarskih inspektora, a po potrebi i više. </p>
<p>Uz svakodnevne kontrole, formiramo i posebne, tzv. »udarne grupe« gospodarskih inspektora pojačane s inspektorima rada za radne odnose i inspektorima zaštite na radu. Te grupe djeluju ciljano i broje od 40 do 60 inspektora koji u višednevnim akcijama temeljito »pročešljaju« određeno područje prema prethodno utvrđenom hodogramu rada, prijavama ili posebnim procjenama, izvijestio je u petak Državni inspektorat o dosadašnjim aktivnostima inspekcijskih službi u provedbi glavne turističke sezone s posebnim osvrtom na rezultate najnovije akcije, ovoga puta na području Makarske rivijere.</p>
<p>U provedbi uspješne turističke sezone Državni inspektorat sa svojim je inspekcijskim službama partner drugim tijelima državne uprave, a pitanje inspekcijskih službi u Državnom inspektoratu vrlo dobro je riješeno, ističe se u priopćenju i dodaje: »Međutim, sve dok svi subjekti koji žive od turizma ne dostignu razinu svijesti o profesionalnom odnosu prema djelatnostima ugostiteljstva i turizma kao djelatnostima u kojima dugoročno zarada ne »leži« u utaji gostiju, neizdavanju računa za izvršene usluge, poslovanju bez ishođenja zakonom propisanih dokumenata, zapošljavanju radnika »na crno« i sličnim prekršajima već u profesionalnom pružanju kvalitetne usluge, organiziranosti i pridržavanju zakonskih propisa i regulativa, dotle su i naše inspekcijske službe često prinuđene djelovati poput »vatrogasaca« kako bi osigurale provedbu zakona i propisa u dijelu nadležnosti koje su nam povjerene«. </p>
<p>Deset godina turističke »suše«, smanjeni smještajni kapaciteti u hotelskim kompleksima i kampovima, pojačane gužve oko hotelskog smještaja na nekim lokacijama zbog dolaska individualnih gostiju i uočeni nedostaci u organizaciji smještaja gostiju, pružanju kvalitetne usluge kao i iskrivljeno shvaćanje da mali poduzetnici samo »izigravanjem« zakona i propisa mogu zaraditi u turizmu, utjecat će na rezultate ovogodišnje turističke sezone, ističe Inspektorat i dodaje kako su uvjereni da će »potaknuti još dinamičniju i učinkovitiju suradnju svih partnera koji mogu poboljšati sliku Hrvatske kao turističke destinacije u sljedećoj godini«.</p>
<p>Inspektorat ističe kako je od početka ovogodišnje glavne turističke sezone na području Istre, Kvarnera i Dalmacije u devet tjedana Državni inspektorat izvršio je gotovo 18.000 inspekcijskih kontrola.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zašto zapinje gradnja Zračne luke Korčula, planirana za ovu godinu?</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - »Projekt gradnje Zračne luke Korčula dio je zajedničkoga projekta gradnje svih ostalih zračnih luka. U pogledu izrade studije o utjecaju na okoliš za otočne zračne luke, ni za jednu od planiranih zračnih luka nije završena niti je pribavljena potrebna dokumentacija za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole što je nužno za daljnji nastavak planiranoga«, odgovorio je Hini ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, na pitanje kada će biti nastavljeni radovi na korčulanskoj zračnoj luci. Naime, bilo je planirano da 2000. na Korčulu slete prvi zrakoplovi, a čitav je posao oko te zračne luke još u papirima.</p>
<p>Treba podsjetiti da je Komisija za ocjenu studija o utjecaju na okoliš zračnih luka na otocima Korčuli, Lastovu, Hvaru, Visu i Lošinju još polovicom listopada prošle godine prihvatila zaključak o konačnoj studiji o utjecaju na okoliš gradnje Zračne luke otoka Korčule i predložila da se za to izda odobrenje. Suglasnost na taj zaključak dali su svi članovi komisije, njih 14, s predsjednikom Predragom Šibalićem na čelu.</p>
<p>Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Boris Smrečki sredinom srpnja, odgovarajući na upit saborskoga zastupnika iz Korčule Tončija Žuvele o dinamici gradnje aerodroma Brna, ustvrdio je kako se početak građevinskih radova može očekivati početkom listopada, istodobno se ispričavši zbog kašnjenja cjelokupnoga projekta.</p>
<p>Hrvatska je Vlada početkom prosinca prošle godine prihvatila prijedlog ugovora između RH i Općine Smokvica u vezi s financiranjem izrade dokumentacije za gradnju regionalne zračne luke na otoku Korčuli. Prema tom ugovoru Republika Hrvatska se obvezuje izraditi projektnu dokumentaciju za građevnu dozvolu.</p>
<p>Načelnik smokvičke općine Tonči Kunjašić izjavio je da su sve svoje obveze iz toga ugovora koje su mogli obaviti bez lokacijske dozvole obavili. »Očekujemo lokacijsku dozvolu pa ćemo i ostalo prema ugovoru napraviti«, dodao je Kunjašić.</p>
<p>Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Zlatko Uzelac, izvijestio je u drugoj polovici srpnja ministra pomorstva, prometa i veza da ne postoji zapreka da se pri Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja pokrene postupak izdavanja lokacijske dozvole za zračnu luku na otoku Korčuli. </p>
<p>Ministar Tušek u izjavi za Hinu precizirao je kako je državnim proračunom za Zračnu luku na otoku Korčuli osigurano deset milijuna kuna što je dovoljno za početak »određenih planiranih aktivnosti«, dok ukupni projekt, kako je priopćio, iznosi između 20 i 30 milijuna maraka.</p>
<p>»Pitanje strategije gradnje Zračne luke pitanje je u financijskom smislu sredstava za ukupan projekt i njihova osiguranja sa stajališta komercijalne zainteresiranosti stranih ulagača te mogućnosti ostvarenja navedena projekta, dok mogućnost osiguranja novca iz Državnog proračuna treba gledati u sklopu ukupne ekonomske i financijske situacije u državi«, izjavio je Tušek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hoće li Hrvatska uskoro biti zemlja na moru - bez pomoraca?</p>
<p>RIJEKA, 11. kolovoza</p>
<p> - U skandinavskim zemljama već nekoliko godina provodi velika kampanja povratka njihovih mladih ljudi pomorskim zanimanjima, jer na brodovima pod njihovom nacionalnom zastavom ima sve više stranih pomoraca. Riječ je ne samo o nižem kadru, već i o časničkome. To govori da u tim izrazito pomorskim zemljama pomorci izumiru što znači da izumire i veza stanovništva s morem. Tamo se već dugo predobro živi da bi domaći ljudi plovili. Nijemci, Englezi, Amerikanci i Japanci taj su problem riješili tako da na brodovima njihove nacionalne flote kao časnici plove njihovi državljani, koji imaju vrlo visoke plaće. Primjerice, Amerikanac kao prvi časnik palube mjesečno zarađuje oko 17.000 dolara, a nešto slabije su plaćeni Japanci, Nijemci... </p>
<p>Hrvatska nacionalna flota je u minulih nekoliko godina pretrpjela pravi brodolom, tako da na domaćim brodovima trenutačno plovi možda 1.000 pomoraca, dok ih je prije desetak godina bilo barem 10.000. Danas oko 30.000 Hrvata ima pomorske knjižice, a od tog broja, prema nekim procjenama, ne plovi niti trećina, iz jednostavnog razloga što ne mogu naći ukrcaj. Od onih koji se ne mogu ukrcati dobar dio su pomorci u »poodmaklim godinama« (iznad 40), kojih je većina ostala bez posla propašću hrvatskih brodara. </p>
<p>Samo potonućem riječkog Croatia Linea, bez posla je ostalo oko 2.500 pomoraca, kojih većina ima vrlo dobru naobrazbu, ali bez uvrede, dobar dio njih nema i radne navike koje traže brodovlasnici, pa stoga ne čudi što dio naših pomoraca ne može prihvatiti filozofiju plovljenja koja se svodi na - radi i šuti. </p>
<p>Ako se hrvatska nacionalna flota bude i dalje osipala, a u pomorske škole upisivalo sve manje učenika, kao što bilježimo već nekoliko godina, Hrvatska bi za desetak godina mogla postati zemlja na moru bez pomoraca. A kako ionako sve uvozimo, moglo bi nam se dogoditi da počnemo uvoziti i pomorce, primjerice s Filipina, iz zemlje u kojoj godišnje »proizvedu« oko 15.000 pomorskih časnika (!). Ti su ljudi jedan od njihovih najisplatljivijih izvoznih proizvoda. Naime, na Filipinima su podignuli razinu obrazovanja u pomorskim školama, do one koju traže međunarodni propisi. Filipinski časnicisve više dobivaju na cijeni, jer su sve pouzdanija, a još uvijek relativno jeftina radna snaga. Od 118 filipinskih pomorskih škola njih 50 zadovoljava potrebne standarde obrazovanja. </p>
<p>Trenutačno više od 200.000 filipinskih pomoraca plovi na stranim brodovima, te oni godišnje osjetno povećavaju devizni priliv te siromašnje zemlje. Ne kažemo da bi Hrvatska trebala slijediti filipinski recept školovanja pomoraca, ali i naša zemlja je do sada ostvarivala pristojan devizni priliv od pomoraca koji su plovili na stranim brodovima. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kajin: Makar me razapeli na križ i dalje tvrdim da pri imenovanju ravnatelja treba poštivati i sud zaposlenika</p>
<p>Potpredsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin čitavo je ljeto u središtu medijske pozornosti. Nakon što je prošli tjedan stupce novina punila afera navodnih planova, prema kojima bi ga trebalo smijeniti iz saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ovoga je tjedna »upao« u polemiku s ministrom financija Matom Crkvencem, dok su mu na kućnu adresu počela pristizati prijeteća pisma i pozivi. </p>
<p>• Jesu li vas uznemirila prijeteća pisma u kojima vam se, među ostalim, poručuje da ćete poginuti u prometu? Znate li odakle dolaze ta pisma?</p>
<p>- Ne zabrinjavaju me ta pisma i ne bojim se toga. Od 1995. godine pa do sada sam dobio oko 50 sličnih pisama. Ali sada su ona prvi put počela stizati na kućnu adresu i prvi su put u to uvučeni moji roditelji kojima se telefonski otvoreno prijeti. Da nisu oni posrijedi ja se na to doista ne bih osvrtao, nego bi svako to pismo završavalo, kao i do sada, u košu, uz poneku psovku.</p>
<p>• Jeste li angažirali policiju da otkrije odakle stižu prijetnje i koliko su ozbiljne?</p>
<p>- Nisam razmišljao o tome.</p>
<p>• Ovih dana ste u središtu pozornosti zbog polemike s ministrom Crkvencem koji smatra da Istra nema dovoljno političara koje zaslužuje. Tiče li se to i vas?</p>
<p>- Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje i svaki kraj vjerojatno ima lokalnu vlast koju zaslužuje. Nitko od nas, kao ni ministri i zastupnici nisu bezgrešni, idealni, nezamjenjivi. Međutim, o tome može svatko suditi, ali odluku na kraju donose građani. To važi i za mene. Uvjeren sam da u Istri ima mnogo ljudi koji bi možda i reprezentativnije zastupali istarske interese nego što to činim ja ili neki drugi zastupnici IDS-a. Oni se mogu kandidirati na izborima, a na kraju će odlučiti građani.</p>
<p>• Ministar Crkvenac kaže da iznosite neistine kad govorite o ponižavajućem i ignorantskom odnosu prema Istri.</p>
<p>- Prije svega moram reći da gospodina Crkvenca izuzetno cijenim. Naslov u Jutarnjem listu mene je uvrijedio vjerojatno više nego što je, s pravom, uvrijedio ministra Crkvenca i ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara. Zbog tog sam se naslova ispričao obojici, ali i dalje tvrdim da pri imenovanju ravnatelja u pojedinim institucijama valja uvažavati i sud sindikata i zaposlenika, jer smo se na to obvezali i predizbornim sporazumima. Neshvatljivo mi je zašto, kada je ministar Strugar omogućio da školska vijeća imaju presudnu ulogu pri imenovanju ravnatelja, se to nije poštovalo u čitavu nizu školskih ustanova u Istri. Zbog toga smo mi, kao lokalna vlast i zastupnici iz Istre, pa i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, pod pritiskom ljudi iz tih škola i roditelja čija djeca idu u njih. </p>
<p>• Kakvo je Vaše mišljenje o stranačkim koordinacijama na lokalnim i županijskim razinama? </p>
<p>- Bio sam vjerojatno prvi unutar šestorice koji je otvoreno govorio da stranačke koordinacije na lokalnim i županijskim razinama nemaju nikakav legitimitet i da su posljednji koji mogu donositi sudove o imenovanju ljudi na pojedine funkcije. Stoga mi je naročito drago da takva koordinacija u Istri nikada nije zaživjela i nije donijela niti jednu odluku, kao što se apsolutno slažem s Crkvencem da za napredovanje u službi ni u kom slučaju ne smije biti od presudna značenja nečija stranačka pripadnost. To bi bilo anticivilizacijski, nedemokratski i kompromitirajuće za bilo koju instituciju, ali i dalje stojim na stajalištu da bi u tim državnim institucijama, valjalo uvažavati sud zaposlenika i sindikata.</p>
<p>• Što je s institutom javnog natječaja, hoće li on napokon zaživjeti pri postavljanju ljudi na ta mjesta?</p>
<p>- To se podrazumijeva. Mogu me razapeti na križ, ali i dalje tvrdim da pri imenovanju, dakako uz natječaj, treba poštivati i sud zaposlenika.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Uz nisku otkupnu cijenu mlijeka, proizvođači se moraju nositi i s »cijenom« ulaska u WTO</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Proizvođači mlijeka su u neodrživoj situaciji jer država nakon ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) više neće moći sudjelovati sa 31,68 posto u otkupnoj cijeni mlijeka. Uz to, prerađivači mlijeka i dalje »beru vrhnje«, odnosno ostvaruju između 20 do 50 posto veću razliku između otkupne cijene i veleprodajne cijene u odnosu na druge zemlje u našem okruženju, kaže za Vjesnik Krešimir Kuterovac, tajnik Hrvatskog seljačkog saveza. </p>
<p>Naime, Seljački savez je pokrenuo inicijativu za promjenom »crnih tokova bijelog mlijeka«. U Savezu smatraju da je neodrživa samovolja prerađivača mlijeka, u prvom redu Lure d.d., koja okuplja naše najveće mljekare - Dukat, Sirelu, te Zadarsku mljekaru. To znači da mljekare same određuju otkupnu cijenu mlijeka, odnosno njegovu kvalitetu, ali i uvjete kontrole mlijeka. Drugim riječima, trebali bismo vjerovati da oni doista štite i interes proizvođača mlijeka, a ne samo svoj parcijalni interes koji se najčešće svodi na ostvarivanje ekstra dobiti.</p>
<p>Naime, kad se usporede cijene mlijeka koju dobiju proizvođači i veleprodajne cijene mlijeka koju ostvaruju prerađivači, hrvatske mljekare plaćaju proizvođačima najmanju cijenu mlijeka u odnosu na druge zemlje. Primjerice, prosječna cijena mlijeka sa 3,2 posto mliječne masti u Češkoj iznosi 1,49 kuna, Slovačkoj 1,38 kuna, Mađarskoj 1,73 kuna, Austriji 1,84 kuna, te Njemačkoj 2,02 kuna, a u Hrvatskoj - 1,30 kuna. Nadalje, cijena mlijeka koju ostvaruje prerađivači u veleprodaji u Hrvatskoj iznosi 3,70 kuna, Češkoj 2,50 kuna, Slovačkoj 1,85 kuna, Mađarskoj 1,91 kuna, dok udio proizvođačke cijene u veleprodajnoj u postotku iznosi u Hrvatskoj 35,24 posto, Češkoj 59,33 posto, Slovačkoj 74,48 posto, Mađarskoj 90,66 posto itd. </p>
<p>Hrvatskim proizvođačima mlijeka, kaže Kuterovac, ovakvo stanje je neodrživo, što se vidi i po padu domaće proizvodnje, a razlog tomu leži u neriješenim odnosima u proizvodnji. Naime, nakon što je broj grla stoke gotovo prepolovljen u Domovinskom ratu, proizvodnja mlijeka se zahvaljujući i velikim ulaganjima države u poticaje za proizvodnju mlijeka (godišnje i više od 300 milijuna kuna) skoro dostigla domaće potrebe. No, Hrvatska sad ponovo uvozi neprerađeno mlijeko čak iz Nizozemske, kao i iz većine zemalja u svom okruženju. </p>
<p>Domaće proizvođače zabrinjava da se mlijeko uvozi i po cijeni 60 posto skupljoj od one koju naše mljekare plaćaju kod kuće. Nadalje, iako je poznato da cijena mlijeka raste, ako se mljekara nalazi 30 kilometara dalje od otkupnog mjesta, zbog usitnjene proizvodnje kamioni splitskog »Milsa«, primjerice, dnevno prevale i po nekoliko stotina kilometara. </p>
<p>Osim proizvođača mlijeka, kaže Kuterovac, ovakvom politikom prerađivača mlijeka pogođeni su i hrvatski građani koji kupuju najskuplji proizvod od svih zemalja u našem okruženju. Rezultat takve agrarne politike je da naši građani mlijeko sve češće kupuje u susjednim zemljama, a država se nastoji zaštititi dopuštajući unošenje preko državne granice samo dviju litara mlijeka po osobi. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da se oni u tržišnome gospodarstvu ne mogu previše miješati u poslovne odnose između proizvođača i prerađivača mlijeka, ali i napominju da državni poticaji za proizvodnju mlijeka ne završavaju u džepovima tajkuna koji se bave preradom mlijeka. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Škare-Ožbolt: Protiv smo ukidanja pruge Vinkovci-Osijek</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Zastupnica Demokratskog centra Vesna Škare Ožbolt zatražila je u petak od Ministra prometa pomorstva i veza Alojza Tušeka da se pruga Vinkovci - Osijek ne ukine, nego da se uz pomoć donatorskih sredstava međunarodne zajednice i zalaganjem lokalnih zajednica i HŽ-a, obnovi i stavi u promet. Zastupnica u Zastupničlom domu Vesna Škare Ožbolt ističe u priopćenju da je nedopustivo taj kraj ostaviti u ovoj situaciji i prugu ne obnavljati, jer adekvatne zamjene nema niti to može biti pruga Osijek-Vrpolje. </p>
<p> Ta pruga se ne može koristiti za potrebe lokalnog stanovništva kojem bi od Vinkovaca do Osijeka trebalo dva sata, upozorava Vesna Škare Ožbolt, ističući da pruga Vinkovci-Osijek, kojom se vozilo 30 minuta, mora imati priopritet u obnovi i vraćanju na prijašnju tehničku razinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Dubrovačka podružnica Privredne banke odobrila 17 tzv. Njavrinih kredita </p>
<p>DUBROVNIK, 11. kolovoza</p>
<p> - Privredna banka Zagreb (PBZ), podružnica Dubrovnik, odobrila je 17 kredita namijenjenih rješavanju stambenih problema mladih obitelji. </p>
<p>Navedeni su krediti iz 'paketa' tzv. Njavrinih kredita, dodijeljeni su u iznosu od gotovo milijun i pol njemačkih maraka, a u PBZ-u kažu kako su potraživanja za tim novcem bila višestruko veća od broja dodijeljenih kredita. Stoga su svakako dobrodošli oni što ih je dubrovačka podružnica odobravala na temelju vlastite odluke. Drže da su najpovoljniji među sličnima u Hrvatskoj: godišnja im je kamata 8,8 posto, a rok vraćanja uz depozit od 20 posto iznosi 15 godina. Inače je rok »Njavrinih kredita« istekao sa 31. srpnjom, od kada su nevažećima postali svi oni s nepotpunom dokumentacijom. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>SAD poziva Hrvatsku i BiH da ubrzaju iseljavanje osoba koje protuzakonito stanuju u kućama izbjeglica</p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Sjedinjene Države pozdravljaju nastojanja predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana za nastavak demokratskih promjena, njihovu težnju za pomirenjem i prihvaćanje povratka manjina u Hrvatsku, stoji u posebnom priopćenju State Departmenta objavljenom u četvrtak. Glasnogovornik američke diplomacije Richard Boucher, potpisnik priopćenja, navodi podatak UNHCR-a da se u šest mjeseci ove godine u Hrvatsku organizirano vratilo oko 8.000 izbjeglih Srba, a da bi do kraja godine broj povratnika mogao biti i 20.000. Predsjednik Mesić je u četvrtak procijenio da se u Hrvatsku dosad ukupno vratilo oko 60.000 ljudi, a u posljednjih pola godine oko 10.000. State Department podsjeća da je u razgovoru s predsjednikom Billom Clintonom Mesiću i Račanu obećana američka pomoć od 4,5 milijuna dolara za rad nevladinih organizacija koje pomažu povratnicima. »Time će ukupna američka pomoć za programe povratka u Hrvatsku ove godine dosegnuti 27 milijuna dolara«, stoji u priopćenju. </p>
<p>State Department poziva vlasti Hrvatske i BiH da ubrzaju iseljavanje osoba koje protuzakonito stanuju u kućama izbjeglica, te da imovinu vrate stvarnim vlasnicima. Kaže se da su dvije vlade krenule tim smjerom ali da napore valja udvostručiti. »Nadamo se da će Hrvatska razmotriti i primijeniti zakone o povratu imovine, neophodne da bi se povećao broj ljudi koji se vraćaju svojim kućama«, kaže se u priopćenju State Departmenta i poziva međunarodnu zajednicu da nastavi pomagati »ljude koji su toliko propatili«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Washington Times: Demokratski svijet treba demokratsku Hrvatsku </p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Dnevnik Washington Times u petak izvještava o posjetu i konferenciji za novinare hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana u Washingtonu. »Hrvatska danas promiče demokratske procese, mediji su slobodni a svi njezini građani su jednaki pred zakonom«, prenosi list Mesićeve uvodne napomene. Citiraju se i Račanove ocjene da »demokratske Hrvatska treba demokratski svijet, ali i demokratski svijet treba demokratsku Hrvatsku«. Zapažena je i njegova izjava da Hrvatska »želi surađivati sa svim zemljama, a prvenstveno svojim susjedima u regiji«.</p>
<p>Washington Times prenosi pozive hrvatskih dužnosnika za proširenje poslovne i financijske suradnje SAD-a i Hrvatske, kao i nadu da će »obavljene političke promjene privući međunarodne investitore«.</p>
<p> Zaključno se u tekstu prenose mišljenja Mesića i Račana o prijetnji da Milošević izazove krizu u Crnoj Gori te poruka međunarodnoj zajednici da mu »uputi poruku koja će ga natjerati da se suzdrži« od takvih planova. Konferenciju za novinare održanu u četvrtak u Nacionalnom press klubu izravno je prenosila TV mreža C-span koja je u nekoliko navrata nakon toga objavila i snimku tog događaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Svjetski odjeci »ekumenizma«</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Slušajući pregled svjetskog vjerskog tiska u emisijama Radio Vatikana zabilježili smo: ni sestra Olivia Gresner, komentatorica Radio Vatikana, ni pater Camillo Buonaventura nisu komentirali pisanje Vjesnika pod naslovom »Ekumenizam«, ali ga je sestra Olivia najprije ukratko prenijela 10. kolovoza, a ujutro 11. kolovoza u cijelosti. </p>
<p>Bez komentara, ali u okviru 11 minuta vijesti o odnosima Katoličke i Pravoslavne crkve u Hrvatskoj ali i u svijetu. Ona je jedino rekla da je »katolički Zagreb i Hrvatska« mjesto gdje Crkva ima »snažnu poziciju«, te da se »zalaže za društveni razvoj«. Radio Vatikan u cijelosti je preveo članak iz Vjesnika u petak, 11. kolovoza, smatrajući ga »potentnim« u okvirima zemlje u kojoj vladaju »nesporazumi i razne prečice... koje nije moguće odmah riješiti kroz izdavačku djelatnost«. U komentaru se, 11. kolovoza, nadodaje, da »neki ljudi iz redakcije nisu podržali uznemirujući članak... koji ni u kojem pogledu nije upitan«. Radio Vatikan je isto tako prenio pisanje poljskog ultrakatoličkog dnevnika Slowo Powszechne i tjednika Tygodnik Powszechny, koja su oba malo skraćeno u prvom dijelu prenijeli komentar iz Vjesnika. U tekstu prvoga lista veoma se hvali Bozanić i njegova »papinska uvertira« za prodor na Istok, Bozanića ocjenjuju pametnim prelatom, koji se od svih »76 katoličkih zemalja sjajno snalazi u zemlji skrhanoj ratom«. Slowo smatra da je dolazak Pape u Moskvu bio »jedan od zadataka koje je... Bozanić ostvario odlaskom u Srbiju«. Ali, list HVALI Vjesnik zbog »slobode pisanja o »raznim stupnjevanjima tekućih religijskih problema...« Točan citat: »Zagrebački je dnevnik vjerojatno ušao u zabrane nekih nevjerskih korifeja suvremene hrvatske politike, ali je članak dobar, hrabar i za budućnost vrlo pozitivan«. </p>
<p> Lisabonski dnevnik (Diário de Lisboa) uglavnom je prenio članak iz Vjesnika, kao i lisabonski Independente, smatrajući komentar »malom novinarskom hrabrošću koja se ne protivi postulatu istine«.</p>
<p> Sendero, paragvajski katolički list, također prenosi dijelove Dujmovićeva komentara, smatrajući ga »dobrim uvodom za početak konačnog razrješenja odnosa između katolika i pravoslavaca u Hrvatskoj.</p>
<p> Portugalski Diário de noticias, kojega također prenosi Vatikan, smatra da je »čudna vjerska uzbuna u Hrvata vjerojatno inspirirana idejama koje Katolička crkva ne podržava, ali neke političke stranke traže adrese i adresate kako bi ostvarile neke svoje ciljeve.</p>
<p> Zanimljivo je da je Radio Vatikan, a osobito pater Carlo Carabotta govoreći 11. kolovoza, rekao da »Crkva nije u nikakvu kontaktu s onima koji smatraju da njihov list nije u kontaktu sa Crkvom«. Iz daljnjega pregleda svjetskoga vjerskog tiska u emisijama Radio Vatikana zabilježili smo i komentar iz francuskih katoličkih novina La Croix od 10. kolovoza koji smatra da »neke vjerske zablude u Hrvatskoj, koja vapi za njihovim razrješenjem, ipak treba postaviti na stol, ali u istinskoj i iskusnoj ekumenskoj atmosferi«. </p>
<p>Branko Bucalo</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Radoš: Neki vojni objekti u Istri uskoro će biti predani na civilnu uporabu </p>
<p>Nemam nikakvih službenih saznanja o indicijama vezanim za moguću istragu o generalu Stipetiću, te stoga taj slučaj za mene i ne postoji, kazao je ministar obrane </p>
<p>RIJEKA, 11. kolovoza</p>
<p> - »Poglavitu pozornost pridat ćemo obilasku i razgledavanju vojnih objekata, posebice onih koji nisu perspektivni za potrebe oružanih snaga i uskoro bi mogli biti predani na korištenje civilnim strukturama. Obići ćemo vojarnu na Trsatu, koja će ostati u sustavu vojske, te vojarne Klana i Sveta Katarina, koje bi, kao i još neki drugi vojni objekti, u dogledno vrijeme mogli biti predani na civilnu uporabu«, izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Rijeci ministar obrane Jozo Radoš koji je posjetio zapovjedništvo V. zbornog područja Oružanih snaga RH. </p>
<p>Ministar Radoš upozorio je da će preseljenje vojske i vojne tehnike iz sadašnjih objekata sigurno iziskivati znatne napore i financijska sredstva, ali, kazao je, racionalizacija oružanih snaga u razumnom vremenskom roku neophodan je proces koji je uklopljen u širi politički kontekst, koji svakako sagledava i uvažava pitanje stvaranja strategije nacionalne sigurnosti. </p>
<p>»Racionalizacija svakako podrazumijeva i smanjenje djelatnih vojnih i civilnih osoba na službi u vojsci i Ministarstvu obrane, te skraćenje vojnog roka na šest mjeseci«, naveo je Radoš. Dodao je kako se financijska pomoć usmjerena na racionalizaciju oružanih snaga očekuje i u okviru Pakta o stabilnosti. </p>
<p>Na pitanje o slučaju bijega ročnih vojnika iz pulske vojarne na Muzilu, Radoš je kazao kako je dio poteškoća vezanih uz djelovanje tog vojnog objekta i u njegovoj prepunjenosti. </p>
<p>Istrga o tom slučaju se, naveo je, provodi i dalje. Jednako tako i dalje se ispituje i slučaj štetnog cijepljenja ročnih vojnika u trsatskoj vojarni u Rijeci, a što provodi Povjerenstvo koje čine kompetentne osobe iz Ministarstva obrane i Ministarstva zdravstva. </p>
<p>Dosadašnji postupak ukazuje na počinjenu ljudsku grešku, a također i na sretnu okolnost da postoji velika vjerojatnost da neće biti nikakvih negativnih trajnih posljedica na zdravlje cijepljenih vojnika, naglasio je ministar. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o mogućoj demilitarizaciji Istre, Radoš je kazao kako je i to područje dio suverenog hrvatskog teritorija, koje, kao takvo, mora sudjelovati u formiranju državne obrambene politike. Demilitarizacija bilo kojeg područja je pitanje od strateške političke važnosti, koje može postati procesom samo ako je vezano na globalna kretanja. U Istri će, inače, naglašeno velik broj vojnih objekata biti predan na upravljanje i korištenje civilnim strukturama, rekao je Radoš. </p>
<p>Na upit o razilaženju stavova vodećih hrvatskih političara o »slučaju Stipetić« ministar obrane je kazao kako nije logično da on to komentira s pozicije dužnosti ministra obrane. Međutim, kao član Savjeta za suradnju s Haaškim sudom i kao ministar obrane nemam nikakvih službenih saznanja o indicijama vezanim za moguću istragu o generalu Stipetiću, te stoga taj slučaj za mene i ne postoji, ustvrdio je Radoš. Dodao je da također nema riječi o njegovu sukobu s generalom Stipetićem, vezano uz ustroj oružanih snaga, pa tako ni o povezivanju tog sukoba sa »slučajem Stipetić«. </p>
<p>Na upit o postojanju tendencije kriminalizacije Domovinskog rata ministar Radoš odgovorio je kako je Domovinski rat ponašanjem dijela ljudi i raznim zlouporabama izvrgnut onečišćenju. To se sada pokušava očistiti i uspostaviti Domovinski rat kao neupitnu nacionalnu vrijednost, na čijim temeljima počiva Republika Hrvatska, zaključio je Jozo Radoš, ministar obrane. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Šprlje: Gradnja mosta Pelješac-Klek nije zaobilaženje BiH</p>
<p>DUBROVNIK, 11. kolovoza</p>
<p> - »Ne mogu se složiti s političkim strankama koje tvrde da je gradnja mosta Pelješac-Klek politička propaganda«, izjavio je za »Dnevnik« Radio Dubrovnika dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, kazavši da je cestovna studija, uključujući i gradnju mosta, dobila i podršku predsjednika Mesića i premijera Račana. Naime, most Pelješac-Klek sastavni je dio prostorno-prometne studije cestovne mreže Dubrovačko-neretvanske županije što je trenutačno u izradi. Šprlje je za jesen najavio referendum na kojem će se građani definitivno odrediti prema cestovnim smjerovima što će ubuduće Županiju povezivati s ostalim dijelovima Hrvatske. Posebno je istaknuo kako gradnja mosta »nije nikakvo zaobilaženje BiH«. »Kritičarima iz BiH» i »pojedinim grupama iz Hrvatske« poručio je kako nema sumnji u realizaciju projekta, i to već tijekom sljedeće četiri godine, pod pretpostavkom da cestovna studija bude prihvaćena. (K.C.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Hrvatska prebacila svoju kvotu kadeta za školovanje u SAD-u, jer su odlični</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić u petak su u sklopu bilateralne vojne suradnje SAD-a i Republike Hrvatske upriličili u Ministarstvu obrane svečani ispraćaj osmero hrvatskih vojnih kadeta i kadetkinja koji odlaze na školovanje u prestižne vojne akademije i koledže SAD-a. Zamjenik veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj Charles English tom prigodom je rekao da je i posjeta hrvatskog predsjednika Stipe Mesića i premijera Ivice Račana SAD-u ovih dana pokazala svijetu »snagu našeg prijateljstva« i suradnju dviju zemalja. English je pritom ponovio riječi predsjednika Mesića, izgovorene ovih dana u SAD-u, da je izobrazba hrvatskih vojnih kadeta na američkim vojnim akademijama predstavlja »srce sadašnje suradnje«, koja će se i proširiti. On je dodao da je Hrvatska jedina zemlja u svijetu koja je premašila kvotu za izborazbu vojnih kadeta u SAD-u jer tamo šalje svoje najbolje kandidate, na čemu je zamjenik veleposlanika »čestitao hrvatskome Ministarstvu obrane«. </p>
<p>Načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić je rekao da je Hrvatska vojska (HV), »mlada vojska« koja kroz izobrazbu nastoji uhvatiti korak sa standardima NATO-a. Stipetić je podsjetio na veličanstvenu pobjedu HV-a u Domovinskome ratu, te na obvezu budućih generacija HV-a da slijede tu tradiciju, sada kao čimbenik sigurnosti na ovim prostorima. </p>
<p>Što se tiče 31 kadeta HV-a, koliko ih je na školovanju u SAD-u, oni po njegovu završetku imaju osiguran posao u HV-u. </p>
<p>Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić istaknuo je da posjet predsjednika Mesića i premijera Račana SAD-u predstavljaju krunu dosadašnjih američko-hrvatskih odnosa. Gareljić je dodao da su Partnerstvo za mir i službena kandidatura Republike Hrvatske za ulazak u NATO »realno dohvatljivi ciljevi«. </p>
<p>Zahvalni govor uime kadeta HV-a, koji će iduće četiri godine provesti na izobrazbi u SAD-u, pročitala je Maja Čavlović. </p>
<p>Kako se čulo, osim Maje Čavlović, nakon osam mjeseci priprema, između 20 kandidata za školovanje u SAD-u izabrani su Danijela Tunjić, Ivan Puhalo, Marina Jurčić, Nikola Bokulić, Davorin Šprljan, Hrvoje Glasnović i Ilija Krklec. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Zbog »slučaja Stipetić« ne treba sazivati izvanrednu sjednicu Sabora </p>
<p>Kramarić (LS): Oko čega izvanredna sjednica? Da ustanovimo da je riječ o fikciji, manipulaciji i fantaziji? / Pusić (HNS): Ne vidim razloga sazivanju izvanredne sjednice, ali bi bilo dobro da o tome razgovara državni vrh te da se sastanu i naši vrhunski pravnici, posebno oni za međunarodno, ratno i vojno pravo/ Kajin (IDS): U pitanju je politička kuhinja ljudi koji su uz vlast, pri vlasti i u vlasti / Đapić (HSP): Na toj sjednici se ne bi reklo ništa novo</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić očekuje, kako je najavio, da se po povratku predsjednika Republike Stipe Mesića i premijera Ivice Račana iz Amerike sastane državni vrh kako bi raspravili »slučaj Stipetić«, koji već danima uzburkava hrvatsku javnost. Osim toga, Tomčić najavljuje i mogućnost sazivanja izvanredne sjednice Sabora, i to u slučaju da je eventualno Haag promijenio stajališta prema Hrvatskoj te ako postoje tendencije da se postupa mimo Sporazuma koji je Hrvatska potpisala s Međunarodnim sudom u Haagu. </p>
<p>I dok dio političke scene podržava, i dapače, traži sazivanje izvanredne sjednice Sabora, dio njih tu inicijativu smatra izlišnom, a čitav slučaj izmišljenim. I dok je čelnik HSLS-a Dražen Budiša ponovio svoj stav da nema ništa protiv Tomčićeve ideje, potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić potpuno je suprotnog mišljenja.</p>
<p>»Oko čega izvanredna sjednica? Zato što to traži HKDU? Da ustanovimo da je riječ o fikciji, manipulaciji i fantaziji? Zaista mislim da će javnost nakon svega ovoga imati dovoljno podataka da ocijeni tko je sve zakuhao i koji su motivi za to«, kaže Kramarić. Dodaje kako nema ništa protiv da se državni vrh sastaje kad su u pitanju važne teme, ali mu je »vrlo čudno da se tolika medijska prašina diže oko izmišljena slučaja«. »Prema svemu sudeći, taj slučaj ne postoji i on je izmišljen, jer nema niti jedne relevantne informacije koja bi potvrdila da je general Petar Stipetić pod istragom. Zaista mi nije jasno kako neki ljudi koji stalno podgrijavaju taj slučaj ne misle na dignitet toga časnog čovjeka i dopuštaju sebi igrati se s ljudskim sudbinama. Nadam se da će to birači honorirati i na sljedećim izborima uskratiti svoje glasove tim političarima i strankama koji stalno proizvode nekakve slučajeve«, ljuti se Kramarić. </p>
<p> Istodobno on se pita kakva može biti percepcija šestorice u javnosti i zaslužuje li ona povjerenje kad između tih šest stranaka i njihovih lidera nema povjerenja i iskrene komunikacije. »Stalno se drže fige u džepu i netko nekome podvaljuje, umjesto da se bavimo gospodarstvom, nezaposlenošću i socijalom«, napominje on. »Ako nastavimo ovako, nezadovoljstvo građana će nas pomesti s političke scene. Umjesto da se sastajemo zbog socijalnih i gospodarskih problema mi se bavimo slučajevima koji duboko vrijeđaju ljude«, upozorava Kramarić, a na Tomčićevu inicijativu o izvanrednoj sjednici Sabora kaže kako on ne bježi ni od toga. </p>
<p>Niti čelnica HNS-a Vesna Pusić ne vidi razloga sazivanju izvanredne sjednice Sabora oko »slučaja Stipetić«, ali misli kako bi bilo dobro da se sastane državni vrh i razgovara o tome. Uz to, ona drži kako bi bilo dobro da se sastanu i naši vrhunski pravnici, posebice oni za međunarodno te ratno i vojno pravo koji bi raspravili o razlici između individualizacije krivnje, što Hrvatska želi, i koncepta zapovjedne odgovornosti koji je suprotstavljen toj ideji. »Tu bi, prema mojoj procjeni trebalo definirati odgovornost onih koji su osumnjičeni da su osobno počinili zločin, onih koji su taj zločin naredili ili bili neposredno nadređeni onima koji su počinili zločin, te za njega znali, a nisu ga spriječili ili sankcionirali. To treba raspraviti, ali za to definitivno nije potrebna izvanredna sjednica Sabora. Jer Sabor može raspravljati samo o suradnji s Haaškim sudom, koja ne dolazi u pitanje jer je suradnja sa Sudom jedna od identifikacijskih točaka nove politike i jedino normalno i civilizirano ponašanje«, zaključila je Vesna Pusić.</p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, već navikao da njegove izjave izazivaju bure u javnosti, napominje kako »što god rekao, na kraju će to biti doživljeno tako da će se netko opet naći pogođen«. Što se tiče »slučaja Stipetić« i izvanredne sjednice, Kajin ponavlja svoje uvjerenje kako je tu u pitanju politička kuhinja ljudi koji su, »a tu se apsolutno slažem s Budišom, uz vlast, pri vlasti i u vlasti. Taj odnos treba riješiti na toj razini«. IDS će se pak, zaključuje, odazvati i pozivu za izvanrednu sjednicu, ako ga bude, te će na njoj ponoviti svoja stajališta o suradnji sa Haagom.</p>
<p>»Vjerujem da je Budiša kazao istinu kada je rekao da je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte u Zagrebu najavila istragu protiv generala Stipetića«, kazao je predsjednik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za novinare u petak. »Priča oko Stipetića znači da na udar Haaga može doći bilo koji general koji je stvarao Hrvatsku, bez obzira na svoj svjetonazor«, istaknuo je on, dodavši da o problemu Haaga nije potreba izvanredna sjednica Sabora. On drži da se na toj sjednici ne bi ništa novo reklo, osim da »nova vlast nema alternativu za suradnju s Haagom«. Istaknuo je i da su »oni koji su zagovarali suradnju s Haagom« digli prašinu nakon što je »prozvan general lijevog svjetonazora«, a za HSP su generali desnog i lijevog svjetonazora jednaki. </p>
<p>Marija Pulić i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Đukić: General Stipetić je suodgovoran za događanja u »Oluji« i »Bljesku«</p>
<p>RIJEKA, 11. kolovoza</p>
<p> - »Prošla hrvatska vlast otvoreno je rekla da Srbima ne da ništa, a ova kaže: Srbima damo - ništa«, kazao je, između ostalog, predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Milan Đukić na konferenciji za novinare u petak u Rijeci. </p>
<p>SNS smatra, istaknuo je on, da je general Petar Stipetić suodgovoran, ako ne i odgovoran, za događanja za vrijeme i poslije operacija »Oluja« i »Bljesak«, jer je cijelo vrijeme rata pripadao najužem državnom vojnom vrhu. Đukić je zapitao zašto nitko nije odgovarao za Pakračku Poljanu, Medački džep, za tisuće nestalih osoba, za 40.000 opljačkanih i srušenih zgrada? </p>
<p>Prema njegovu mišljenju tu odgovornost snose i pojedinci iz sadašnjeg najužeg političkog vrha, jer, iako su, kako kaže, znali što se događa, nisu zbog tobožnje zaštite nacionalnih interesa o tome progovorilil. Đukić među te osobe uključuje i predsjednika Republike Stipu Mesića, koji je u to vrijeme bio drugi ili treći čovjek države.</p>
<p>Naglasio je i da se »Oluju« u posljednje vrijeme pokušava predstaviti kao blistavu pobjedu hrvatskog naroda, a » što vrijeme dalje odmiče, bit će javnosti sve jasnije da je ona bila samo čin prljava međunacionalnoga ratnog sukoba«. »Jer kako se može govoriti o pobjedi, kad su Srbi dva dana prije napustili 'krajinu', kad je najbolje oružje povučeno sedam dana prije 'Oluje', to su sve dokazi da je u pitanju bila samo realizacija dogovora«, ustvrdio je Đukić. </p>
<p>Ujedno je prosvjedovao zbog prespora, prema njegovu sudu, gotovo nepostojećeg procesa povratka Srba u Hrvatsku, prozvavši to još odrednicom politike nove hrvatske vlasti. (D.H.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000812].
|
