NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000512].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 268424 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nerealno je da se branitelji ne mogu vratiti kući, a da se forsira povratak Srba</p>
<p>Branitelji su u teškim materijalnim i životnim uvjetima, tvrdi Anton Tus, general zbora u mirovini, te dodaje da državne strukture ipak ne omalovažavaju Domovinski rat / Nema dvojbe o tome da država treba riješiti sva pitanja branitelja koja se tiču njihova materijalnog položaja - od stambenih i zapošljavanja do prava djece i udovica - u »roku odmah«. Primarno je njihovo uključenje u društvo i normalan život, a ne novac kojega nema dovoljno</p>
<p>• Što znači ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir i koje obveze taj prijam podrazumijeva?</p>
<p>- Konačno smo došli do članstva u zapadnim sigurnosnim sustavima koji, naravno, uz dobar predznak, donosi i obveze, jer je sljedeći korak članstvo u NATO-u. Obveze prema Partnerstvu su prije svega demokratski i civilni nadzor nad Ministarstvom obrane i Oružanim snagama, no ulazak će ubrzati i procese preustroja u Oružanim snagama i izradu nacionalne strategije sigurnosti, što je do sada išlo presporo.</p>
<p>• Predviđa li prijam u Partnerstvo i raspored naših snaga u misijama NATO-a?</p>
<p>- NATO obavlja velik broj misija, mirovnih i humanitarnih, da se spriječe krize. No, ako do toga dođe, bez obzira jesmo li u NATO-u, već samo u Partnerstvu, ako budemo pozvani, dužni smo se i odazvati. Naravno, prema našim mogućnostima, ne velikim snagama, već kao dio u jednom kompleksu određene strukture ili snaga koje obavljaju zadaću. Znači, možemo i trebamo, ali ne iznad naših mogućnosti i nikako na način da nam to poveća troškove.</p>
<p>• U kojem okviru bi prema zapadnim standardima bio Glavni stožer Oružanih snaga?</p>
<p>- Svakako izvan Ministarstva obrane, jer Ministarstvo i Vlada vode obrambenu politiku, a predsjednik Republike, kao Vrhovni zapovjednik u ratu i miru, treba biti nadležan za Glavni stožer. Znači da je zapovijedanje i upotreba vojske na Predsjedniku, ali parlament pritom treba imati puni i neprekidan nadzor financiranja i korištenja oružane sile. Takvo definiranje stanja očekujem u najkraćem roku i zato treba izmijeniti i dopuniti Zakon o obrani i Zakon o Oružanim snagama.</p>
<p>• Mogu li određena neslaganja i prosvjedi branitelja protiv Vlade utjecati na daljnje integracije Hrvatske u sigurnosne sustave?</p>
<p>- Svakako treba postojati unutarnja politička stabilnost, kojom ćemo utjecati i na stabilnost u široj regiji. Situaciju u vezi s braniteljima trebaju što prije riješiti ministarstva branitelja, obrane i unutarnjih poslova, ali i svi drugi odgovorni. O zbrinjavanju nema dvojbe da država treba riješiti sva pitanja - od stambenih i zapošljavanja do prava djece i udovica - u »roku odmah«. Primarno je njihovo uključenje u društvo i normalan život, a ne novac kojega nema dovoljno. Onima koji to ne mogu treba konkretno pomoći zdravstveno, a svi ostali koji smo bili branitelji, a nemamo posljedice rata i oštećenja, moramo prihvatiti da je to bila čast i ponos i da ne možemo tražiti da nam se svaki mjesec ili godina plaća. Tako ćemo i povećati sredstva za one kojima uistinu trebaju.</p>
<p>• U prosvjedima branitelja prvi puta su zajedno stale sve udruge. Vlada drži da su ti prosvjedi namjerno organizirani protiv nove vlasti.</p>
<p>- Branitelji su u teškim materijalnim i životnim uvjetima. Nemaju mogućnosti povratka u svoja mjesta, a s druge se strane pruža veća mogućnost za povratak Srba, što je nerealno. No, mislim da ipak državne strukture ne omalovažavaju Domovinski rat!</p>
<p>• Kako treba surađivati s Haaškim sudom i slažete li se s mišljenjem, nedavno iznesenim u javnosti, da velik broj zločina nije bio slučajan?</p>
<p>- S Haaškim sudom svakako treba surađivati. Ako je bilo dvolične politike, država sada treba omogućiti čistu i jasnu situaciju u kojoj prihvaćamo ingerenciju Suda kad se radi o ekstremnim slučajevima. No, treba inzistirati na našem suverenitetu i na tome da hrvatsko pravosuđe što prije nezavisno procesuira pojedinačne slučajeve. To treba što prije razriješiti, jer se sigurno radi o malom broju slučajeva. Osim toga, sve što je organizirano i čini zločine većeg opsega, u koje su uključene veće skupine ljudi, pak čak i najviši vrh, može biti pod njihovim nadzorom. Treba postići obostranu i jasnu suradnju i pritom istaknuti da zločini, počinjeni u BiH, nisu naši, pa nema razloga da ti ljudi budu procesuirani u Hrvatskoj. To su stvari koje ne možemo i nemamo razloga prihvaćati.</p>
<p>Pogrešni Dan Oružanih snaga</p>
<p>• Dio spora nastao je i u vezi s organizacijom proslave »Bljeska«.</p>
<p>- Tu je došlo do pogrešne organizacije. Udruga veterana domovinskog rata je dala inicijativu, a odazvali su se svi predstavnici pozvanih ministarstava, predsjednika Republike i Glavnog stožera. Po mome mišljenju, važna je bila nazočnost načelnika Glavnog stožera. Smatram da je samo dan bio sporan, jer je 2. svibnja ipak povoljniji dan budući da je tada završila operacija.</p>
<p>• Što očekujete u vezi s proslavom »Oluje« i 28. svibnja, na dan osnivanja prvih brigada Zbor narodne garde?</p>
<p>- Mislim da veliku proslavu u Kninu ne treba organizirati i da je Dan Oružanih snaga, 5. kolovoza, pogrešno postavljen. To je završetak Domovinskog rata, a Dan Zbora narodne garde je pravi datum, jer je tada stvorena jezgra Hrvatske vojske. Tu proslavu trebao bi organizirati Glavni stožer i Ministarstvo obrane, a ne neka udruga. Uzmimo za primjer prije nekoliko dana održani Dan pobjede Europe, kada se odjednom udruga Saveza boraca NOB-a pojavila kao glavni organizator, a u stvari je to trebalo biti organizirano s državne razine, jer je tako bilo i u cijeloj Europi. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Šestorka nadmašila čak i HDZ: Dala mirovine zastupnicima s jednominutnim stažom u Saboru!</p>
<p>Zastupnik koji je navršio 55 godina života i zastupnica s 50 godina života i 20 godina radnoga staža imat će mirovinu od oko 12.000 kuna, i to bez obzira na zastupnički staž / Riječ je o zakonskom prijedlogu koji nije mogao dobiti zeleno svjetlo ni nekadašnje HDZ-ove većine u Saboru, jer se procijenilo da bi to javnost dočakla »na nož« te da se time ne bi trebalo nepotrebno igrati</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Nikada dosta privilegija, nikada dovoljno sinekura, nikada previše prava. Tako bi se najkraće mogao opravdati Prijedlog zakona o pravima zastupnika u Hrvatskome državnom saboru o kojem će uskoro raspravljati, i dakako odlučivati, uvaženi ili narodni zastupnici. Naime, po tom bi prijedlogu i zastupnik koji je imao sreću »odraditi« makar i minutu- dvije zastupničkog mandata dobio zastupničku mirovinu na osnovi dužnosničke plaće, čija će visina doseći kod nekih s dovoljno radnoga staža i godina života čak i petoznamenkastu brojku.</p>
<p>Riječ je zakonskom prijedlogu koji nije mogao dobiti zeleno svjetlo ni nekadašnje HDZ-ove većine u Hrvatskome državnom saboru, jer se procijenilo da bi to javnost dočakla »na nož« te da se time ne bi trebalo nepotrebno igrati. Tim više, jer su neki HDZ-ovci prije kraja svoga mandata u Zastupničkome domu dali ostavke na svoje mandate kako bi ih nakratko zamijenile stranačke kolege ne bi li i oni »zaslužili« dio privilegijskoga kolača. Zato je na brzinu povećan uvjet za dobivanje novčane naknade nakon dužnosti na 18 mjeseci obnašanja mandata.</p>
<p>Teško je procijeniti zašto je vladajuća koalicija već na početku svoga mandata odlučila provjeriti stupanj tolerancije pučanstva, ali je nedvojbeno da sve što se predlaže u Prijedlogu zakona nije ništa drugo, nego pokušaj »zbrinjavanja mojih i tvojih«.</p>
<p>Riječju, tim se zakonskim prijedlogom, osim zastupnicima u Hrvatskome državnom saboru, pravo na mirovinu daje i bivšim hrvatskim delegatima u Saveznoj skupštini SFRJ, »koji su tu dužnost obnašali od 25. lipnja do 8. listopada 1991. u interesu neovisnosti RH«. Tko će procijeniti to tko je od njih radio za, a tko protiv rečenoga uvjeta, u zakonskome se prijedlogu ne govori, pa se valjda podrazumjeva da će to biti - svi.</p>
<p>Također se regulira i visina mirovine, koja ne može biti veća od 85 posto zadnje dužnosničke plaće. To bi značilo da će zastupnik koji je navršio 55 godina života i zastupnica s 50 godina života i 20 godina radnoga staža imati mirovinu od oko 12.000 kuna, prihvati li se predloženi zakonski tekst - i to bez obzira na zastupnički staž.</p>
<p>No, i zastupnici koji svoju zastupničku dužnost ne obnašaju profesionalno također su obuhvaćeni tim zakonskim prijedlogom. Naime, njima bi se iz državnog proračuna isplaćivala razlika plaće između zastupničke i one koju primaju na svojim radnim mjestima i to bez obzira sjede li na sjednicama, sudjeluju li u radu doma ili se šetaju po Zagrebu. Valja također reći da zastupnicima i dalje ostaje pravo na tzv. zastupnički paušal u visini 10 dnevnica za službena putovanja u Hrvatskoj, zatim na besplatni prijevoz željeznicom, brodom i zrakoplovom.</p>
<p>Nije izostala ni otpremnina, ako se zastupnik odluči za mirovinu - i to u visini šesterostrukog iznosa zadnje plaće. Naknada plaće nakon obnašanja dužnosti isplaćivala bi se u punom iznosu za prvih šest mjeseci, a za drugih šest u visini polovice plaće. Županijski dom čak predlaže da se ta naknada isplaćuje sve do novoga zaposlenja bivšega zastupnika!?</p>
<p>Nedvojbeno, riječ je zaista o impozantnim svotama ukupnih zastupničkih primanja, ako se zbroji sve što primaju tijekom zastupničke dužnosti i sve što će primati nakon prestanka zastupničkoga mandata. Budući da su i dosadašnja zastupnička prava bila više nego solidna, nova su, koja se predaže, sigurno šlag na bogatu kremu, bez obzira na to kako će predlagač zakona nastojati opravdati te dodatne prinadležnosti.</p>
<p>Naime, od građana se traže strpljivost i skromnost, a po potrebi i odricanje do daljnjega. Mjesečno se rijeci s više od 350.000 nezaposlenih u zemlji pridružuje novih 4.000, mirovine većine umirovljenika u Hrvatskoj ne prelaze 1.200 kuna, ali sve to nije dovoljno da zastupnici barem neko vrijeme ne stegnu svoje remene bar za koju rupicu. Očito, milija im je ona da je Bog ipak najprije sebi stvorio bradu!</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kako do mirovine mogu »obični smrtnici«?</p>
<p>Za razliku od saborskih zastupnika, kojima bi za mirovinu od 12.000 kuna mogla biti dovoljna i jedna minuta saborskoga staža, »obični smrtnici« u mirovinu mogu tek kad napune 65 godina života, odnosno 60 godina žene, te najmanje 15 godina radnoga staža. U mirovinu, prijevremenu starosnu, može se i prije, ali s najmanje 35 (žene 30) godina staža. Muškarac tada mora imati najmanje 60 godina, a žena 55.</p>
<p>Prije ispunjenja tih uvjeta, mirovina može biti samo invalidska, a one se razlikuju: osiguranik je može dobiti zbog opće nesposobnosti za rad (i ta se mirovina ne umanjuje) ili zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Te su mirovine tek oko 66 posto iznosa koji bi umirovljenik inače ostvario, što se pokazalo na primjeru onih koji su prije primjene Zakona o mirovinskom osiguranju »čekali« mirovinu i primali prijevremenu naknadu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.</p>
<p>Usporedbe radi: prosječna je mirovina u Hrvatskoj sada oko 1.300 kuna, a najniža mirovina za 40 godina radnoga staža (uz pretpostavku da je prosječna bruto plaća u državi oko 4.500 kuna) iznosi približno 1.500 kuna. No, od početka primjene Zakona o mirovinskom osiguranju (siječanj 1998. godine) mijenjaju se godine staža na temelju kojih se mirovina računa, pa se u 2000. godini u obzir uzimaju plaće iz 13 najpovoljnijih osiguranikovih godina. U idućoj će godini to već biti na temelju 16 godina, u 2003. na temelju 19, pa sve do 2009. godine kada će se u obzir uzimati 40 godina staža, što će za mnoge radnike koji neće ući u drugi mirovinski stup značiti još nižu mirovinu.</p>
<p>Iznimka od tih pravila su osiguranici koji u mirovinu idu po posebnim zakonima i koji, zbog specifičnih uvjeta u kojima rade ili težine zanimanja, imaju pravo na beneficirani staž. Među njima su, primjerice, mineri, piloti vojnih zrakoplova ili mornari na podmornicama, pripadnici MUP-a i vojske, članovi HAZU-a te Sabora i Vlade. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Clinton popušta Castru?</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Hoće li se Bill Clinton, prije no što napusti Bijelu kuću, upustiti u avanturu poboljšanja odnosa s Kubom kako su to mnogi od njega očekivali na početku njegova prvog mandata prije osam godina? Komunistički otok u Karibima, udaljen samo devedesatak milja od Floride, već je 40 godina trn u oku Washingtonu. No, pokušaj da gospodarskim embargom i izolacijom skrši tvrdoglavu »antiimperijalističku politiku« Havane te pomogne svrgavanju Fidela Castra, očito nije uspio, pa su sve glasniji oni koji kažu da prema Kubi treba primijeniti neku drugu, a ne kaznenu taktiku. Premda su u SAD-u i dalje vrlo jaki antikastristički osjećaji, osobito u državi Floridi, gdje živi većina izbjeglih Kubanaca, zadnjih su godina učestale inicijative da se sankcije okončaju kako bi se na taj način pomogao proces demokratizacije. Ovotjedni prijedlog Odbora za dodjelu pomoći američkoga Senata da se djelomično ukinu sankcije Kubi, još je jedan pokušaj promjene zastarjelog hladnoratovskog odnosa prema »crvenome otoku«. Ublažavanje sankcija odnosilo bi se ponajprije na lijekove i hranu, jer, kako kažu senatori-zagovornici tog prijedloga, »sankcije ionako pogađaju obične Kubance, a ne Fidela Castra; on sigurno zbog njih nije ostao ni bez jednog obroka ili lijeka«.</p>
<p>Glavni cilj embarga - rušenje Fidela Castra - nije postignut. Naprotiv, »komunistički dinosaur«, kako neki Castra zovu, iskoristio je embargo da učvrsti svoju vlast i homogenizira naciju protiv »vanjskog neprijatelja«, opravdavajući tako sve pogreške svog režima. Kako Kuba godišnje troši oko 700 milijuna dolara za kupnju žitarica, mesa i ostale hrane od američkih konkurenata, članovi senatskoga Odbora pitaju se zašto i američki farmeri te ostali biznismeni ne bi imali koristi od svog »prirodnog tržišta«. Protivnici trgovine s Kubom tvrde, pak, da bi ta trgovina na Kubi bila shvaćena kao popuštanje režimu u Havani. I Clinton je prije nekog vremena rekao da je spreman razgovarati o mogućnosti djelomičnog ukidanja embarga Kubi. Neki su tu najavu dočekali kao dokaz da je američka administracija konačno uvidjela da su sankcije što ih je SAD nametnuo Kubi prije gotovo četiri desetljeća zapravo kontraproduktivne, ali i zato što bi makar i postupno ublažavanje embarga olakšalo život običnim Kubancima. No, mnogi te najave doživljavaju kao izraz tipično američkog pragmatizma: američki farmeri ionako imaju viškove za koje traže kupce. Zašto ne bi dobili novo tržište za svoje proizvode tako blizu američkih obala? Uz to, sve je više Amerikanaca koji preko Meksika putuju na Kubu, kršeći time američke zakone. To su obično poznati glumci i glazbenici te ljubitelji vrsnih kubanskih cigara, koji odlaze na godišnje »festivale cigara«. To su i članovi raznih humanitarnih organizacija, osobito Katoličke crkve, koji prenose pomoć skupljenu širom SAD-a. A kad su već tamo, Kubanci čine sve da ih osvoje svojim karipskim temperamentom, glazbom i gostoljubivošću, ne srameći se svoga siromaštva. U svijetu je kao senzacija odjeknuo nedavni posjet Kubi velikana američke književnosti Arthura Millera i Williama Styrona koji su se u Havani sastali s velikim zagovornikom Kube, kubanskim nobelovcem Gabrielom Garcíjom Márquezom, brojnim kubanskim političarima, ali i s vođama kubanskih disidenata, izjasnivši se za okončanje embarga, što bi, kako je rekao Miller, pomoglo otvaranju i demokratizaciji te zemlje te njezinu »uključenju u slobodni svijet«.</p>
<p>I s Kube zadnjih godina povremeno stižu pomirljivi tonovi upućeni Washingtonu. Iako službena Havana često naziva američki embargo »genocidom« prema kubanskome narodu, jasno se radi razlika između »američke službene politike« i američkoga naroda, a u službenim se izjavama s međunarodnih foruma sve češće čuje da »Kubanci ne mrze američki narod« te da Kuba želi normalizirati odnose sa SAD-om.</p>
<p>I slučaj malog Eliána Gonzáleza, koliko god kontroverzan, pomogao je na neki način otopljavanju odnosa na relaciji Havana - Washington. Dok se čeka odluka Prizivnog suda u Atlanti o tome hoće li se dopustiti postupak traženja političkog azila za tog šestogodišnjaka, koji je preživio brodolom nedaleko od američke obale, Kubanci ne kriju da su zahvalni američkim vlastima za to što su se zauzele da se dječak vrati ocu. No, embargo je još na snazi, a Washington još daleko od odluke u korist Kube.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Ljubavni virus« poharao računala širom svijeta ali nije dotaknuo zagrebačko SRCE</p>
<p>Domaće tvrtke skrivaju podatke o broju oštećenih računala/ Tek se neslužbeno govori o nekoliko velikih sustava čija je računala zarazio najbrži virus na svijetu/ »Inficirano« mnogo manje domaćih korisnika nego što se očekivalo, jer imamo manje spektakularne mrežne računalne sustave u odnosu na one u svijetu </p>
<p>Nedavno je CNN posvetio računalnom virusu »I love you« više vremena nego što se Hrvatska radio-televizija bavila informatičkim temama u cijeloj svojoj povijesti. Rekao nam je to Lucijan Carić iz informatičke tvrtke Qubis, pojašnjavajući opseg i razloge oštećenja koje je u Hrvatskoj i svijetu prouzročio »Love bug«, ljubavni računalni virus.</p>
<p> Naime, kako kaže Carić, edukacijska uloga medija u sferi informatike kod nas uporno izostaje, a zanimanje javnosti raste tek u incidentnim situacijama. Podsjetimo da je virus, koji se automatizmom širio pod imenom »Love-letter-for-you«, iz podvrste virusa »crv«, a iznenada se pojavio na Internetu, »inficiravši« brojna svjetska računala. Ukupna šteta na računalima narasla je, navodno, na nevjerojatne četiri i više milijardi američkih dolara. </p>
<p>Naravno, ni Hrvatsku nije zaobišao prvi val panike, a među »zaraženima« našli su se i neki veliki domaći računalni sustavi i renomirane tvrtke. Tako je (podaci se za sada uglavnom uspješno skrivaju) »ljubavni virus«, navodno, »inficirao« računala riječkog Brodogradilišta »3. maj«, a priča se da nije nedostajalo panike ni u HEP-u, HTV-u, te tvrtkama »Magma« i »2M Computers«.</p>
<p> - Ovo je najveći računalni incident u Hrvatskoj. Dosta je poduzeća dobilo »po nosu«, no to vam nitko neće iskreno priznati, kazao je Carić, dodajući kako je, unatoč pesimističnim prognozama, ipak zaraženo mnogo manje domaćih korisnika nego se moglo očekivati. No to se, kaže Carić, uglavnom pripisuje manje spektakularnim mrežnim računalnim sustavima u odnosu na one koji postoje u svijetu. Dvadeset posto računala u Hrvatskoj pretrpjelo je, prema Cariću, velika oštećenja, a bilo bi ih, kaže, i više da kod nas ne dominiraju poduzeća sa, primjerice, samo 5 modema u kojima je i rizik infekcije vrlo malen. </p>
<p>- Sve dok su, umjesto struke, za ulaganje u informatizaciju zadužene uprave poduzeća, situacija se neće bitnije promijeniti, kaže Carić, izražavajući sumnju da će domaći korisnici iz svega izvući pouku. Premda je našu tvrtku, kaže Carić, samo u dva dana nazvalo više (»zaraženih«) korisnika nego u cijeloj prošloj godini, ljudi i dalje smatraju da im zaštita računala neće previše pomoći. A zaštita, međutim, može koristiti barem protiv već poznatih vrsta virusa, dok se za one nove mora odmah nabaviti novi antivirusna »zakrpa«. I protiv »love virusa« »zakrpa« je već napravljena pa se epidemija smiruje. </p>
<p>Prema riječima djelatnice Sveučilišnog računalnog centra, Magdalene Soče, kod korisnika SRCA nije zabilježena ni jedna infekcija »ljubavnim virusom«. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Novi srednjevjekovni dvorac i park u napuštenom starom gradu Susedgradu?</p>
<p>Početak oživljavanja storoga grada Susedgrada/ Park i stari grad na zapadu Zagreba toliko su zapušteni da ih je teško i pronaći/ U parku prirode i spomeniku kulture moglo bi se odgajati mlade za zaštitu okoliša i obavljati geološka istraživanja, a mogao bi se urediti i rekreacijski centar </p>
<p>Revitalizacija starog grada Susedgrada, te zaštita prirode u njegovu okruženju bili su glavne teme okruglog stola koji se u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje i Područnog odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo Susedgrad, održao na najlogičnijem mjestu - terasi Planinarskog doma Susedgrad, koji se nalazi na samome ulazu u taj park prirode. Okrugli stol najavljen je kao početna u nizu akcija koje bi trebale oživjeti najzapadniji dio Zagreba. </p>
<p>Voditelji ekoloških programa Centra prof. Leo Pribanić i politolog Mladen Rogošić govorili su o osnovnim idejama akcije. </p>
<p>- Želimo ovom prostoru dati pravu svrhu. Dosta nam je rada s mladima koji se dosad svodio samo na čišćenje parka od otpadaka. Upravo ovaj planinarski dom mogao bi postati mjesto odgoja mladih o zaštiti prirode. Ovo je mjesto idealno i za geološka istraživanja te za planinarenje, rekao je Rogošić. Predložio je i da se od Gradske skupštine zatraži zabrana gradnje privatnih objekata na tome području, osim ako to dopuste Hrvatske šume, koje se sada brinu o susedgradskom parku. </p>
<p>Prof. Pribanić rekao je da bi puno ljepšu i primjereniju sliku o zapadnom dijelu grada davao uređeni susedgradski park i stari grad, nego što to sada čine ostaci tvornice cementa. Dodao je kako se prilikom obilaska terena ustanovilo da je stari grad »okupirala« šikara, tako da se on teško vidi, a ljudi ga ne znaju ni prepoznati. </p>
<p>Jadranka Janjić, načelnica Odjela za zaštitu prirode pri Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, naglasila je da se određeni dijelovi parka nalaze pod dvostrukom zaštitom - i Zakona o zaštiti prirode i Zakona o kulturnim dobrima. Stoga bi, smatra ona, ovome lokalitetu valjalo posvetiti veću brigu, a dođe li do nekih intervencija na tom području, Gradski zavod rado će pomoći svojim znanjem.</p>
<p>- Prije nešto više od deset godina nestručno se počeo čistiti zid staroga grada pa je napravljena i neka šteta, a zid se čak malo i urušio. Krene li se ponovno u takav pothvat, morat će ga obaviti stručnjaci, rekla je Jadranka Janjić. Prema njezinim riječima, Zavod je još 1992. predlagao konzervaciju, no kako ona još nije učinjena, stari grad propada iz dana u dan. </p>
<p> Jasna Mandić iz Gradskog zavoda za planiranje grada rekla je kako susedgradski park može postati javni prostor koji bi trebao biti uređen i dostupan svima, naročito za rekreaciju i obrazovanje. Arhitekt Ivica Flanjek rekao je da bi on na ovom prostoru napravio atmosferu srednjeg vijeka s obnovljenim dvorcem u središtu. Fedor Kritovac, arhitekt i sociolog naselja, napomenuo je, pak, da za popularizaciju ovoga lokaliteta ne bi bilo loše ispresti ni koju legendu koja bi stari grad učinila zanimljivijim mnoštvu. Postavio je i pitanje tko bi se brinuo o održavanju i komunalnoj opremljenosti parka. Prema njegovu mišljenju, u parku bi bile neophodne i ophodnje komunalnog redarstva. </p>
<p>Mr. Ljerka Marjanec, voditeljica Odsjeka za geološku baštinu pri Hrvatskom geološkom društvu, priznala je da je prilično teško našla taj park prirode, te je predložila da se na njegov ulaz svakako postavi odgovarajuća ploča. Predložila je i tiskanje vodiča i prospekata koji bi se dijelili besplatno a pozivali bi ljude da posjete susedgradski park. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pusić: Ako ostali ne prihvate HNS-ovog predsjednika Skupštine, bit ćemo kvalitetna oporba </p>
<p>Zagrebačka Gradska organizacija Hrvatske narodne stranke predstavila je u četvrtak, na konferenciji za novinare, svojih devetero vijećnika u novoizabranoj Skupštini Grada Zagreba. Predsjednica stranke i nositeljica liste na proteklim izborima, Vesna Pusić, rekla je da će njezina osnovna zadaća u budućem radu u Gradskoj skupštini biti usmjerena prema individualnim, jasno definiranim projektima, koji će omogućiti bolji život svim Zagrepčanima. Njezinoj borbi protiv mogućih ideoloških nastupa u gradskoj vijećnici, smatra, pripomoći će i činjenica da je u zagrebački parlament ušao veliki broj stranaka.</p>
<p> - Zagreb ima priliku predstavljati fazu u političkom razvoju Hrvatske, na temelju koje se može naslutiti i budući razvoj države. Posljednji rezultati izbora, uvjerena je Vesna Pusić, pokazuju da nitko ne smije zdravo za gotovo uzimati stanje iz jednog trenutka političkog života. Sastav Sabora, primjerice, odražava stanje od prije pet mjeseci - rejting HDZ-a u njemu mnogo je jači od današnje snage te stranke općenito. </p>
<p> Vesna Pusić ponovila je da, na temelju izbornih rezultata, predsjednika Gradske skupštine treba predložiti HNS. No, na pitanje kako će stranka postupiti ako se s tim ne slože članice Zagrebačke alternative, odgovorila je da će se stranka složiti s mišljenjem većine.</p>
<p> - Nema tu više od dva moguća raspleta - ili će prihvatiti našu inicijativu ili je neće prihvatiti. Ne prihvate li je, bit ćemo kvalitetna oporba, rekla je Vesna Pusić. Komentirajući izjavu predsjednika HSLS-a Dražena Budiše koji joj, između ostalog, spočitava »nedostatak samokontrole«, Vesna Pusić odgovorila je kako bi se Budiša njezinom političkom mišljenju trebao suprotstaviti svojim stavom, a ne osobnim kvalifikacijama. </p>
<p> U četvrtak je HNS predstavio i ostale svoje vijećnike. Prema njihovim izjavama, Krešimir Franjić u Skupštini će se baviti komunalnim pitanjima, Marko Pušić će se specijalizirati za prometne probleme, Stipe Tojčić za gospodarstvo, Marija Butorac za kulturu, Eugen Marušić za obrtništvo, Gustav Germošek za energetiku i ekologiju, Mirjana Pavoković za financije, a Željko Rosandić za građevinska i urbanistička pitanja. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kregar: Opravdani prosvjed građana, Horvaćanska bez benzinske stanice!</p>
<p>Kregar u petak sa strankama o prvoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine/ Što će odgovoriti gradske službe na izvješće o raspolaganju gradskim stanovima?/ Hoće li splitski gradonačelnik u petak, osim dobre volje, donijeti i cvijeće?</p>
<p>Vladin Povjerenik za Grad Zagreb dr. Josip Kregar najavio je u četvrtak, na redovnom sastanku s novinarima, da će u petak, 12. svibnja, održati sastanak s predstavnicima stranaka koje čine novi saziv zagrebačke Gradske skupštine. </p>
<p> - Konstituirajuću sjednicu Gradske skupštine saziva hrvatska Vlada, a dogovor sa strankama odnosit će se na pripremu dnevnog reda i datum njezina održavanja, rekao je Kregar. Njegovo je mišljenje da treba ostati kod ranije planiranog 31. svibnja, no to bi mogao ugroziti prigovor Paraginog HSP-a 1861, koji traži poništenje rezultata izbora. </p>
<p> - Budući da je riječ o nezadovoljstvu te stranke zbog odnosa medija prema njezinoj kampanji, sasvim je vjerojatno da se izbori neće poništiti, ali bi zbog procedure mogli izgubiti na vremenu, smatra povjerenik.</p>
<p>Akcija praćenja rada ljetnih terasa u Zagrebu nastavlja se, kao i sklapanje novih ugovora za poslovne prostore, prvenstveno radi ubrzavanja naplate zaostalih potraživanja Grada prema zakupcima. </p>
<p>Kregar se sastao i sa stanarima zagrebačkog naselja Vrbani, koji su proteklih dana prosvjedovali zbog planirane izgradnje benzinske stanice u Horvaćanskoj. Povjerenik smatra kako su njihovi zahtjevi opravdani, jer se za lokaciju na kojoj je predviđena izgradnja stanice, ne može dobiti građevinska dozvola. Stoga će, rekao je, Grad s investitorom dogovoriti novu lokaciju, a uvjeren je da oko toga dogovora ne bi trebalo biti problema. </p>
<p> - Dok je taj investitor pronalazio dozvole, u blizini su niknule još četiri benzinske stanice, pa mu se ulaganje u tu lokaciju više i ne isplati, zaključio je dr. Kregar. Povjerenik je novinarima prenio i povratnu informaciju gradskih i ostalih službi, prozvanih u izvješću radne skupine koja je proučavala raspolaganje gradskim stanovima u posljednjih desetak godina. Mnogi od njih našli su se pogođeni novinarskim tekstovima objavljenim na osnovi izvješća, pa je Kregar odlučio pružiti im priliku za odgovor, što bi se trebalo dogoditi u sljedećih desetak dana.</p>
<p>Na pitanje što će biti s onima u gradskoj upravi za koje se ispostavi da su definitivno odgovorni za sramotno gospodarenje gradskom imovinom, povjerenik odgovara da je to zadatak nove gradske vlasti. </p>
<p>Za petak je Kregar najavio i sastanak sa splitskim gradonačelnikom Škarićem, koji će mu u Zagrebu uzvratiti prošlotjedni posjet Splitu, kada je zagrebački povjerenik dijelio cvijeće Splićanima u znak dobre volje. </p>
<p> - Ne znam donosi li i on nama cvijeće, ali siguran sam da dolazi s dobrom voljom, koju ćemo obojica demonstrirati i na predstavljanju projekta autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik. Split je Zagrebu izlaz na Mediteran, a Zagreb za Split predstavlja vrata Europe, pa mislim da imamo puno više zajedničkog od nekih sitnih različitosti, zaključio je povjerenik. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Tvornici: Magika ili magija i jedina vještica koja plaća PDV, protiv teologije </p>
<p>U publici stotinjak zainteresiranih, najviše studenata/ Nema crne, bijele ili crvene magije, magija je samo jedna/ Vještica ne smije biti drogirana ili alkoholizirana/Kad je vještica uzviknula »Nemojte me provocirati!«, studenti Bogoslovnog fakulteta napustili dvoranu </p>
<p>U srijedu navečer u zagrebačkom klubu »Tvornica« održana je nesvakidašnja kulturna večer pod nazivom »Magija ili magika«. Kako je naglasila voditeljica večeri Željka Pelužan, cilj skupa, kojemu je, među ostalima, prisustvovala i Vesna Pavković, publici predstavljena kao jedina prava vještica u Hrvatskoj, bio je upoznavanje s problematikom postojanja magije, stavovima katoličke crkve prema magiji, porijeklu magije te, konačno, odgovor na pitanje zbog čega ona uistinu postoji. Večer je pratilo više od stotinu zainteresiranih posjetitelja.</p>
<p>Prvi gosti - učitelj magike Nenad Žimijanski i teolog Josip Polaček - pokušali su objasniti što je magija, a što magika. Prema riječima učitelja magike Žimijanskog, magija je stari izraz koji stvara negativne asocijacije među ljudima. Magiju od magike odvojio je Allistair Crawly, no Žimijanski smatra da je bitna razlika samo u latinskom izrazu iz kojeg potječu te dvije riječi.</p>
<p> Interes publike, među kojima se našao veći broj studenata zagrebačkih fakulteta, izazvao je teolog Polaček, koji je, prema vlastitim riječima, zastupao stavove katoličke crkve. No, kad je objasnio razliku magije i religije, naglasivši kako »magija vjeruje u sile koje čovjek može kontrolirati a religija u one koje ne čovjek to ne može«, nekoliko se slušatelja iz publike pobunilo. Zatražili su od teologa da kaže tko ga je poslao da na večeri o magiji i magiki zastupa stav katoličke crkve, budući da je za takvo što potrebno odobrenje biskupa. Nakon neuspjele Polačekove obrane i ispravka prema kojemu on ne zastupa katoličku crkvu već Katolički bogoslovni institut, predstavljena su dva sljedeća gosta: Theo Ljubić, direktor Centra za alternativne znanosti i Mirjana Gračan, spisateljica. </p>
<p>Ljubić i Gračan pokušali su razgovarati o feminizmu i magiji, pri čemu su se, međutim, prečesto odvajali od teme kad je direktor CAZ-a koristio priliku za prezentaciju svojega centra. </p>
<p>CAZ je, doznali smo od Ljubića, jedini centar takve vrste u Hrvatskoj, osnovan je na Noć vještica, 31. listopada 1987. godine u Splitu. Djeluje kroz brojne sekcije kao što su udruga »Man in Black«, astrološki centar, sekcija ljudi koji proučavaju fenomen NLO-a, sekcija koja se bavi parapsihologijom i druge. Sam Ljubić bavi se svim oblicima magije, iako, kako je naglasio, postoji samo jedna magija. </p>
<p> - Ljudi pogrešno misle da postoje bijela, crna, crvena magija. U svijetu, pa tako i u magiji, postoji dobro i zlo i pitanje je kako će čovjek to znati iskoristiti, odnosno čemu se prikloniti, pojašnjavao je Theo Ljubić. </p>
<p>Govoreći o ženama u magiji, Ljubić je zaključio da će voditeljica (koja je večer vodila poprilično »oštro«), u sljedećem životu zasigurno biti - muško. </p>
<p>Trenutak kada je konačno došlo »pet minuta« za jedinu hrvatsku vješticu, publika je bila iznenađena. Lijepa vještica blizu četrdesete, poprilično nježne građe i duže plave kose, dominirala je svojim jakim glasom, pojasnivši na početku da je vještičarstvo najstarija religija na svijetu. Potječe, rekla je vještica, još iz kamenoga doba, kada se u matrijarhatu porod smatrao čudom. Publiku je zanimalo kako je Vesna Pavković postala vještica, može li se od toga zaraditi puno novca i što, uopće, radi.</p>
<p>- Da bi postala vješticom, žena mora imati čistu podsvijest. Kako bi bila efikasna, ne smije osjećati ni strah niti mržnju, a djeluje tako da se spušta u niže slojeve ljudske svijesti i tako pozitivno djeluje, pojasnila je Vesna Pavković, dodajući da je ona čekala svoj trenutak inicijacije punih godinu dana. Kako je rekla, vještice ne bi smjele živjeti od svoga zanata. No, budući da je ona vjerojatno jedina vještica koja plaća PDV, nakon svojih tretmana ipak izdaje račune, a uz to je i vlasnica antikvarijata.</p>
<p>Vesna Pavković govorila je i o žabama krastačama i halucinogenim drogama, naglasivši da sve to ponekad treba upotrebljavati u ritualima, no vještica nikad ne smije biti u alkoholiziranom stanju ili drogirana. </p>
<p>Riječima da je katolkinja no da ne poštuje crkvu već jednu božicu, Vesna je ponovo podigla na noge dio publike, posebice studente Bogoslovnog fakulteta koji su nakon njene zamolbe: »Nemojte me provocirati«, ubrzo napustili »Tvornicu«. </p>
<p>Na kraju večeri održan je nastup studentske scenske skupine Asfodel pod nazivom »Vještice«, modna revija te performance skupine »Phantasmagoria«. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Akcija: Upoznavanje građana sa čistoćom črnomerečkih potoka </p>
<p>Centar za kulturu i film »August Cesarec« u suradnji s Komisijom Hrvatskog planinarskog saveza za zaštitu okoliša i ekološkim radionicama osnovnih škola »Petar Zrinski«i »Kustošija«, organizira u subotu, 13. svibnja, u 9 sati izlet i ekološku radionicu s temom »Crne i zelene točke potoka Črnomerec«. Posjetit će se Črnomerečki most, potok Črnomerec, te Pongračev dvorac. Na izlet se kreće iz restorana »Jedanaestica«, Črnomerec 10 (blizu okretišta).</p>
<p> Svrha izleta je upoznati Zagrepčane s onečišćenim potocima Črnomerec, Kustošak, Kunišćak i Jelenovac, koji su, ne tako davno, bili kristalno čisti, a djeca su se u njima kupala ili lovila rakove. </p>
<p>Oko 11 sati kod Pongračeva dvorca spojit će se priroda i glazba. Vokalni ansambl KUD-a »Kustošija« uz trube i harmonike zabavit će sve prisutne. Nakon toga uslijedit će pauza za ručak uz vatru, za što je potrebno donijeti meso. </p>
<p>Ovaj izlet, kako nam je rekla prof. Slavica Šoštar, voditeljica ekoloških programa pri Centru »August Cesarec«, dio je nedavno započetog projekta »Črnomerečki potoci i mostovi«, koji će se realizirati u nizu tribina, ekoloških radionica, izleta, anketa i izložaba. U sklopu njega u ožujku je održana tribina u povodu Dana zaštite voda, a u travnju izložba u povodu Dana planeta Zemlje. </p>
<p>Centar se nada da će se projektu pridružiti sve črnomerečke škole, Društvo Kustošijanaca, te mjesne samouprave i poduzeća. </p>
<p>Informacije o izletu mogu se dobiti na telefon: 37 75 035 od 10 do 14 sati, kao i u prostorijama »Cesarca«, Slovenska 9. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Veliki šumski požar natjerao 11 tisuća ljudi da napuste Los Alamos</p>
<p>LOS ALAMOS, 11. svibnja</p>
<p> - Veliki šumski požar natjerao je u srijedu svih 11.000 stanovnika gradića Los Alamosa u američkoj saveznoj državi New Mexico da napuste svoje domove, i nakratko zapalio jednu zgradu unutar najvećeg američkog kompleksa za istraživanje nuklearnog oružja, u kojem su uskladišteni razni eksplozivi i plutonij.</p>
<p> Stup žućkastog dima visok 5 km dizao se iznad planina na sjeveru New Mexica, dok su se konvoji izbjeglih stanovnika Los Alamosa kretali cestom iz grada.</p>
<p> Vatru su namjerno zapalili djelatnici službe održavanja obližnjeg Nacionalnog parka Bandelier kako bi spalili nisko raslinje, ali je ona izmakla kontroli i proširila se prema gradu.</p>
<p> Požar se proširio prema nuklearnom istraživačkom institutu Los Alamos, u kojem je 1945. napravljena prva nuklearna bomba. Vatra je nakratko zahvatila zgradu u kojoj se istražuje novo naoružanje, ali je brzo ugašena i zabilježena je samo manja šteta, rekli su dužnosnici.</p>
<p> Vatrogasci su priopćili da je požar zahvatio dvjestotinjak kuća u zapadnom dijelu grada. Preciznija procjena šteta zasad nije moguća zbog gustog dima, rekli su dužnosnici. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otkriveno osam novih planeta?</p>
<p>WASHINGTON, 11. svibnja</p>
<p> - Europski su astronomi, kako izvješćuju, otkrili znakove koji pokazuju da osam planeta, od kojih su neki možda i veći od Jupitera, kruži izvan našega Sunčeva sustava. </p>
<p> S otkrićem novih planeta izvan Sunčeva sustava, njihov se broj popeo na više od 40. Potraga za tim mogućim planetima pojačala se tijekom prošle godine jer astronomi iz cijeloga svijeta pretražuju nebo u potrazi za zvijezdama sličnim Suncu i planetima koji možda oko njih kruže.</p>
<p> Najnovije su moguće planete otkrili astronomi koji surađuju s Europskim južnim opservatorijem La Silla u Čileu i kojima je baza u Ženevi. Još nitko nije vidio niti jedan od novih planeta, a znanstvenici pretpostavljaju da je to zbog sile kojom privlače zvijezde u svojoj orbiti.</p>
<p> Dva od osam novootkrivenih tijela možda uopće nisu planeti, izjavili su europski znanstvenici, ali bi mogli biti smeđi patuljci, koji imaju nešto manju masu od zvijezda i uopće nemaju unutarnje izvore nuklearne snage koje imaju zvijezde.</p>
<p> Tri nova planeta mogla bi biti veličine Saturna ili manja, tri su iste veličine do tri puta veći od Jupitera, a dva su 10 puta veća od Jupitera ili još veći. Svi su mnogo veći od Zemlje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Monetov pogled na katedralu u Rouenu prodan za 24 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK, 11. svibnja</p>
<p> - Jedan od slavnih pogleda na portal katedrale u Rouenu, koji je naslikao Claude Monet 1892. godine, prodan je za više od 24 milijuna dolara u srijedu navečer kod Sotheby'sa u New Yorku. </p>
<p>Platno pod naslovom »Portal (Sunce)«, dio serije pogleda na pročelje katedrale koju stručnjaci smatraju majstorskim djelima impresionizma, prodano je za 24.205.750 dolara neimenovanom kupcu putem telefona. Slika je promijenila vlasnika za 2,5 milijuna dolara 1985. godine. </p>
<p>Aukcijska kuća britanskog podrijetla procijenila je to platno na 15 do 20 milijuna dolara. </p>
<p> Od veljače 1892. do ožujka 1893. Claude Monet smjestio se na drugom katu zgrade preko puta katedrale u Rouenu (Normandija) i naslikao 27 različitih pogleda koji se mijenjaju ovisno o dobu dana i svjetlosti. </p>
<p> Claude Monet je posebice zahvaljujući svojim svjetski poznatim "Lopočima« najcjenjeniji među impresionistima. Jedna je slika iz te serije prodana za gotovo 21 milijun dolara u ponedjeljak navečer kod Christie'sa u New Yorku. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Newyorški gradonačelnik Giuliani se rastaje</p>
<p>NEW YORK, 11. svibnja</p>
<p> - Newyorški gradonačelnik i mogući republikanski kandidat za mjesto senatora države New York, Rudolph Giuliani objavio je da se rastaje od svoje žene.</p>
<p> Kako je objavljeno u četvrtak, Giuliani i Donna Hanover tražit će tzv. zakonsku rastavu a ne razvod braka.</p>
<p> »Očito je da mi živimo odvojene i međusobno neovisne živote (...) i ja se nadam da ćemo to moći dogovorno formalizirati«, kazao je Giuliani.</p>
<p> Donna Hanover je nedugo nakon toga potvrdila da se rastaju nakon "višegodišnjih problema«. Požalila se da je bilo teško izdržati pritisak javnosti na privatni život newyorškog gradonačelnika, ali i optužila Giulianija za izvanbračne veze.</p>
<p> Javna je tajna da je Giuliani svojedobno održavao vezu sa Cristyne Lategano, svojom bivšom predstavnicom za tisak a u posljednje vrijeme nije skrivao svoju vezu s Judith Nathan, newjorčankom iz visokog društva.</p>
<p> Giuliani (56) i Donna Hanover (50), bivša tv voditeljica i glumica, bili su u braku 16 godina. Imaju dvoje djece - Andrewa (14) i Caroline (10). Newyorški gradonačelnik je katolik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tramvaji ponovno u Londonu pola stoljeća nakon ukidanja</p>
<p>LONDON, 11. svibnja</p>
<p> - Četrdeset osam godina nakon što su ukinuti, tramvaji su se ponovno pojavili u srijedu u Londonu i trebali bi se sve više širiti u nadolazećem desetljeću, saznaje se od gradskog poduzeća za javni prijevoz. </p>
<p> Prva dionica od 28 kilometara otvorena je u južnom dijelu glavnog grada, u četvrti Croydon, iako vrlo udaljenoj od centra Londona. Gradilište je stajalo ukupno oko 200 milijuna funti. </p>
<p> Nakon te prve, uslijedit će uskoro još dvije dionice, također u južnom dijelu Londona, u Beckenhamu i Wimbledonu. Nova mreža namjerava u dogledno vrijeme prevoziti 20 milijuna putnika godišnje i izbjeći dva milijuna vožnji automobilom. </p>
<p> Tramvaji i trolejbusi nestali su iz Londona 1952. godine, zbog svoje zastarjelosti. Počeli su se koristiti na samom početku stoljeća. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Sva naša kraljeva</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Uz premijernu izvedbu »Kraljeva« Miroslava Krleže, u režiji Paola Magellija / Fantazmagorične slike kaosa u predstavi koja metaforu sajma prevodi u metaforu našega rasutog svijeta</p>
<p>Od antologijskog uprizorenja iz godine 1970. na pozornici Dramskog kazališta »Gavella«, u režiji Dine Radojevića, do danas Krležino je »Kraljevo« pozivalo redatelje i hrvatsko kazalište na avanture teatarskog putovanja u kaotičnu kolovošku noć predratnog Zagreba u kojoj »vjetar nosi arije panoramskih orgulja..., trube limeni bombardoni pridušeno ko pod platnom cirkusa, ječe bubnjevi, ciganske se egede liju po pletivu zvukova...«. Preko »Kraljeva« mogla se očitati hrabrost kazališta da prepozna izazove ranoga Krležina dramskog rukopisa i u njemu pronađe odslike svoga vremena. »Kraljevo« je nesumnjivo ono mjesto hrvatske dramske literature koje diverzijom svoga pisma uvijek iznova ugrožava sigurnost uspavanog teatra i obrće njegove ustaljene sustave vrijednosti polemizirajući u svojoj fantazmagoričnoj otvorenosti i s tradicijom i sa suvremenošću.</p>
<p>Jednu takvu scensku polemiku ponudio je redatelj Paolo Magelli i dramaturg Željka Udovičić u najnovijem viđenju Krležina »Kraljeva«, praizvedenom prošlog mjeseca u programu kazališnog festivala u Bogoti, premijerno izvedenom u srijedu na večer na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih. Ekstatičnost Krležine jednočinke u kojoj se riječi, pokreti, zvukovi i boje povezuju u začuđujuću cjelinu izmaknutog središta, Magelli je predočio opustošenim prizorima što prizivaju katastrofu. Metafora sajma ovdje je metafora svijeta rasutog u ništavilu globalnog kaosa u kojem više nitko ne može iznaći svoje mjesto, ni sigurnost utočišta.</p>
<p>Opsjene takvog svijeta prepuštenog orgijama likova i glasova što se isprepleću u autentičnoj viziji totalnog teatra predstavljene su razlomljenim slikama fantastičnog predznaka okupljenima oko tjeskobnog ozračja koje prati »snove o sreći« kurvi, gostioničara, svodnika, cirkusanata, kumeka, grobara... Upravo je ta tjeskoba likova postavljenih na rubove društva i stvarnosti istrošene u svojoj nemoći najjači znak novog scenskog viđenja »Kraljeva«.</p>
<p>Paolo Magelli i Željka Udovičić umetnuli su u dramski predložak ulomke iz Krležine poezije, proze i drugih dramskih tekstova i po postmodernim načelima citatnosti, koje je otkrivalo i istrošilo kazalište 80-ih godina, podcrtali su one groteskno sentimentalne tonove o kojima svjedoči stvarnost jednog Kraljevskog sajma iz predratnog Zagreba ili onog imaginarnog iz 2000. godine. Prostor scene podijeljen u nekoliko planova, uz onaj što se odvija u zraku dok protagonisti drame lete na ljuljačkama i trapezima, sugerira razlomljenost dramskih i teatarskih zbivanja, simultanu strukturu događajnosti svijeta. Kinoprojektor, spojeni stolovi koji se protežu cijelom pozornicom prekritom zrnima kukuruza, scena u sceni na kojoj Anka i Herkules izvode svoje cirkusne vještine... u iznimno efektnim scenografskim rješenjima Miljenka Sekulića, uz odlične kostime Lea Kulaša i svjetlo Aleksandra Mondecara, naglašavaju scenske košmare, one vanjske i one unutarnje, osobne i povijesne. Dopadljiva glazba Ljupča Konstantinova, koja citira brojne onodobne napjeve, u funkciji dramskog znaka, s pogođenom koreografskom pratnjom po ideji Snježane Abramović, iscrtava okvir predstave, povezujući razasute elemente u cjelovitost iskaza.</p>
<p>Dakako, Magellijevo »Kraljevo« ostvaruje se na tragovima scenskog ekspresionizma, u njegovoj otvorenosti koja popisuje prazna mjesta kao prigode, kroz suigru simbolskih silnica. Montaža različitih sekvenci postiže se kolažnom formom, sve što prisvaja neku vrijednost ovdje se u sljedećem prizoru poništava i prevodi gotovo paradoksalno u nedogađajnost događaja. Odvojenost istupa gomile i protagonista drame o Janezovoj neuslišanoj ljubavi usporava ritam i priječi jaču povezanost scenskih planova te segmenata radnje. Stoga na mjestima slabi dinamika zbivanja, čime se ne gubi turobna osjećajnost svijeta i izostanak nade na krhotinama jednog vremena, što se provlače od početka do kraja izvedbe.</p>
<p>U toj kontroliranoj scenskoj zbrci glumci Zagrebačkog kazališta mladih interpretirali su osobe odgođenih sudbina i izgubljenih prilika. One izdvojene tumačili su: Pjer Meničanin iznimno sugestivno portretirajući Janeza, stišanim tonovima i prigušenim gestama, Nina Violić kao šarmantno zaigrana Anka, Kristijan Ugrina u ulozi histeričnog Herkulesa te Filip Nola kao rezignirani Štjef. Ostali glumci: Suzana Nikolić, Doris Šarić-Kukuljica, Ksenija Ugrina, Damir Šaban, Katarina Bistrović-Darvaš, Urša Raukar, Maro Martinović, Zdenka Marunčić, Edvin Liverić, Nađa Perišić-Nola, Branko Supek, Davor Borčić i Rajko Bundalo efektno su portretirali galeriju likova-žrtava rastrganih u dramskome mnoštvu što označava neodgodivu putanju katastrofe. Najnovije scensko viđenje Krležina »Kraljeva« ne nudi odgovore, već postavlja pitanja s očitom željom da one koji u gledalištu pristanu na teatarsku pustolovinu jedne traumatične kolovoške noći ne ostavi ravnodušnima.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Živjeti s isplativom prošlošću</p>
<p>Jethro Tull u zagrebačkom Domu sportova / Podjednako inspirativna i zahtjevna sviračka matrica kao nekada / Bez scenskih efekata i nekadašnjeg rock-teatra, ali s jednakom naklonošću publike</p>
<p>Pred oko 3.000 posjetilaca britanska grupa Jethro Tull nakon 25 godina ponovno je nastupila u Zagrebu. Iako vizualno daleko od ekstravagancija s početaka karijere, koncert u velikoj dvorani Doma sportova profesionalnom razinom i usviranošću postave, ali i Andersonovim flautističkim akrobacijama i šoumenskim sposobnostima, neosporno je zadržao dio karizme koja je od grupe stvorila jedan od najuspješnijih izvoznih artikala britanske rock-scene s početka sedamdesetih. Predvođeni starim članovima, utemeljiteljem grupe Ianom Andersonom i gitaristom Martinom Barreom, Jethro Tull su u dva sata punokrvne svirke - staromodne po današnjim vladajućim ukusima s vrha top-lista, ali pojednako inspirativne i zahtjevne kao nekada - isporučili efektan jednokratni podsjetnik na karijeru grupe kojoj je Ian Anderson kao prednji čovjek dao više nego prepoznatljiv izvođački pečat. </p>
<p> Nastup Jethro Tulla u mnogočemu je, a pogotovo atmosferom, podsjetio na nedavno gostovanje polovice Led Zeppelina: ista generacijska pripadnost (a činilo se da je dobar dio poklonika vidio i njihov prvi zagrebački nastup), podjednak značaj u sedamdesetima i odaziv publike u SAD, pa je stoga i slična sklonost bluesu (izvrsna akustična verzija »Fat Man«) i britanskome folku pokazana na zagrebačkome koncertu više bila vađenje iz arhiva najbitnijih elemenata glazbe Jethro Tulla nego prilagođavanje suvremenim trendovima.</p>
<p> Doduše, pomalo nerazgovjetan razglas u prvih nekoliko pjesama nije bio na visini očekivanja, ali je zanimljiva koncepcija koncerta pružila odličan uvid u sve strane glazbe grupe, i to puno dojmljivije nego tijekom »izgubljenih« osamdesetih, zbog čega se čini da je povratak starom kursu čini po mjeri retro orijentiranih devedesetih. Iako je repertoar uključivao po tri pjesme s posljednjeg studijskog albuma grupe »J-Tull Dot Com« iz prošle godine i tek objavljenog samostalnog Andersonova projekta »The Secret Language of the Birds«, najveće ovacije publike očekivano je dobio dio repertoara sa starim pjesmama »Aqualung«, »Bouree«, »Living in the Past«, »Locomotive Breath«, »Thick as a Brick«, »My God«, »Haunting Girl« i ostalima. </p>
<p>No,pažnja i reakcije publike pokazale su upućenost i u manje poznatim novim pjesmama, što je cijelom koncertu u Domu sportova dalo štih nekadašnjeg strpljenja publike pri dugim instrumentalnim dionicama, u kojim Anderson, Barre i društvo imaju dosta toga pokazati. Bez suvišnih scenskih efekata i nekadašnjeg rock-teatra, Jethro Tull danas možda ne pružaju istu sliku kao nekada, ali zvukom uspijevaju zakoračiti u tridesetgodišnju rock-antologiju i živjeti, da parafraziramo samog Iana Andersona, ne u prošlosti, već s njom - a bogme i od nje ako znamo da grupa i danas prodaje oko milijun albuma godišnje.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Potrošeni ljubavni dueti </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Splitu / Premijera »Baletnog divertismana« / Dvojna kompozicija predstave pod vodstvom Kiline Cremone - na razmeđu klasičnog i modernog izraza </p>
<p>»Baletni divertisman« višestruko je eklektična plesna predstava premijerno izvedena 9. svibnja u splitskome Hrvatskom narodnom kazalištu. Ako je repertoarna politika nalagala objedinjavanje klasičnog baleta i modernog plesa u jednoj predstavi, onda je ravnateljica Baleta Kilina Cremona svojim konceptom predstave od te nužde znala napraviti vrlinu.</p>
<p> Radeći s Merceom Cuninghamom, njoj svakako nije tuđ postupak kombinatorike u procesu kompozicije djela. Problem nije postavila formalno, nije riječ o dekonstrukciji klasičnih plesnih figura na način jednog Willima Forsythea, već je veza između različitih elemenata ostvarena na sadržajnoj razini.</p>
<p> Izbor posuđenih koreografskih jedinica idejno je uređen oko prikazivanja ljubavnog odnosa i para. Otuda i naglasak na duetima u oblikovanju cjeline ovoga plesnog diptiha.</p>
<p> U prvom dijelu kolažnog plesnog niza predstavljen je izbor od pet klasičnih koreografskih sekvenci - jednog kvinteta iz Pepeljuge Sergeja Prokofjeva, dueta iz njegova Romea i Julije, dueta iz Venecijanske udovice Arama Hačaturjana te dueta na Adagio za gudače Samuela Barbera. Koreografije ovog dijela predstave prenio je i obnovio te uvježbao plesače baletni majstor pri Kazalištu Valerij Miklin.</p>
<p> Drugi dio predstave čini koreografija modernog plesnog izraza Alla Valse francuskog autora Bruna Jacquina na glazbu šest različitih kompozicija valcera - Ravela, Brittena, Šostakoviča, Sibeliusa i Schnittkea.</p>
<p> U radu s plesačima na pokretu najzahtjevniji dio posla napravila je Dominique Larin, baletni majstor u Jacquinovoj trupi. Alla Valse premijerno je izvedena u Toulouseu prosinca 1997., a neposredno nakon splitske autor koreografije ju postavlja u Mannheimu u Njemačkoj. Odlika ove splitske verzije je harmoniziranje tehnike modernog plesa s njegovim klasičnim izrazom.</p>
<p>Bez čvrstog dramaturškog opravdanja bilo bi zamorno pratiti klasične koreografske točke i estetski doživljaj što ga one pružaju - zastao je negdje blizu folklornog nastupa. Klasična je forma prenosiva i uvjerljivo je ostvaren muzejski odnos čuvanja djela čija je estetika prošla.</p>
<p> Doduše, mehaničko tijelo plesača klasične tehnike do određene je mjere ovdje omekšano fluidnijim pokretom. U svojem izboru klasičnog repertoara Kilina Cremona formalno i sadržajno pažljivo stupnjuje odnos prema slobodnijem izražaju. Nije se samo tehnika promijenila od klasičnog do modernog izraza, već je i tijelo plesača postalo drukčije.</p>
<p> Pažljivi gledatelj lako će primijetiti koliko je svaki plesač pošao dalje od svoje funkcionalne prisutnosti na sceni. Pojedinačno to su Albina Rahmatuljina, Bruna Reić, Lev Šepašnjikov, Ivica Petrić, Marijana Marević, Dmitrij Rodikov, Nonna Čičinina, Korana Bilan, Roza Nastoska, Roberta Durlai, Marat Bešimov, Igor Rogaljski, Danijel Jagar, Tea Aličić i Sanja Nevešćanin. </p>
<p>Alla Valse u ekonomiji cijele predstave funkcionira kao reaktivna koreografija na prethodni iskaz. Romantička težnja za oslobađanjem od stega konvencije kroz ostvarenje ljubavnog para izvan društvenih normi u međuvremenu se pretvorila u dopušten permisivni odnos. Istodobni prezir i fascinacija njima tema je kojom se bave brojni suvremeni autori, a dotiče je se i Jacquinova koreografija.</p>
<p> Utopija para što stoji kao znak općenitije utopije zajedništva i provlači se kroz sve sekvence predstave, na koncu se razbija ne nalazeći više odraza u drugome. Opsesivna repetitivnost tročetvrtinskog ritma valcera izmiče mogućnost svakog saveza i kada odnosi prođu kroz sve varijacije, od dueta, preko sola do ansambla pa natrag do sola, jedina mogućnost njihova završetka je nasilan prekid. Pad je jedini preostali pokret kada nestane vektor prema drugima. </p>
<p>Nestao je i oslonac na stolicu što se kao ključni scenski predmet provlačila u nekoliko sekvenci kroz cijelu predstavu. Njezina glavna vrlina je da plesni ansambl ne podređuje svojim zahtjevima, ne nameće svoj strogo određen estetski okvir.</p>
<p> Dvojna kompozicija predstave, prve što je nastala pod vodstvom Kiline Cremone, ne postavlja radikalan izbor. Na razmeđu klasičnog i modernog izraza ona sažima probleme ansambla i organizira ih prema njegovim mogućnostima.</p>
<p> Normativna gesta jedne estetike ovdje je sretno zamijenjena eklektičkim pristupom. Od napora svakog pojedinog člana ansambla u razumijevanju problema suvremenog plesa ovisi hoće li se ustrajati na otvaranju različitosti plesnog izraza.</p>
<p>Zlatko Wurzberg</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Marmilić nastupa u Bernu </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - U sklopu projekta »Hrvatska u Švicarskoj 2000«, a u organizaciji hrvatskog veleposlanstva i Hrvatske kulturne zajednice iz Berna u tome će graditi 26. svibnja violinist Krešimir Marmilić, uz pratnju pijanista Ante Milića, održati koncert. Na programu, koji će biti prvi put predstavljen švicarskoj publici, nalazit će se djela hrvatskih skladatelja i violinista iz 18. i 19. stoljeća, »Sonate« Stjepana N. zvanog Spadina i Ivana Mane Jarnovića te novootkrivene skladbe genijalnog violinista Franje Krežme (1862.-1881.).</p>
<p> Za ove potonje se vjerovalo da su izgubljene, ali ih je otkrio i već predstavio domaćoj kulturnoj javnosti Krešimir Marmilić, koji se uz solističku karijeru bavi i proučavanjem te izvođenjem starije hrvatske glazbene literature.</p>
<p>U drugom dijelu koncerta biti će izvedene skladbe Johannesa Brahmsa (sonata Op. 100 u A-duru) i Camilea Saint - Saensa (introdukcija i rondo carpicoso), a cjelokupan program će biti izveden na raritetnoj violini iz 1669. godine. Graditelj joj je Mathias Albano, učenik znamenitog Amattija.</p>
<p>Sam projekt »Hrvatska u Švicarskoj 2000«, zamišljen je za predstavljanje naše zemlje svojom kulturom, turizmom i privredom, a sponzor koncerta je ugledni Hrvat iz Švicarske Youri Agabekov. (Ž. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Susret »Grupe 99« u Crnoj Gori</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Radni sastanci, okrugli stolovi i književne večeri u organizaciji »Grupe 99« održavat će se od 15. do 18. svibnja u Podgorici, na Cetinju i u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori. Domaćini i voditelji programa su Milorad Popović i don Branko Sbutega. Kako stoji u dopisu, ogranizatori susreta su se odlučili za ta mjesta zbog pozitivne kulturne, društvene i političke klime koja vlada u Crnoj Gori. Njihova je želja također upozoriti na veliku prijetnju kojoj su izloženi mir i demokracija u Crnoj Gori.</p>
<p>Nakon utemeljiteljskog sastanka, održanog uoči i na poziv Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu prošle godine, ovo je drugi susret »Grupe 99«. Na inicijativu pojedinih članova, na njega su pozvani i Amiel Alcaly (New York), Ljubomir Čurčić (Skopje), Sinan Guđević (Zagreb), Viktor Ivančić (Split), Toni Liversage (Kopenhagen) i Biljana Srbljenović (Beograd). Susret se održava uz financijsku podršku Švedskoga helsinškog komiteta iz Stockholma. Glavne teme na susretu će biti: »Uloga pisca u balkanskoj tragediji - rušenje, čuvanje?« i »Zavičaj: Fizičko mjesto ili duhovni topos«. Predviđena je i posebna književna večer pod nazivom »Mlada crnogorska književnost«. U sklopu susreta bit će predložen koncept i realizacija časopisa kojim bi se »Grupa 99« predstavila i sudjelovanje na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu koji se ove godine održava od 18. do 23. listopada. (G.J)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nije riječ o reviziji udžbenika</p>
<p>Izlaganje na tribini »Nastava povijesti« održane u sklopu Prvog kongresa hrvatskih povjesničara 6. svibnja 2000. / Prof. dr. Nikša Stančić s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu voditelj je Povjerenstva za prosudbu udžbenika povijesti pri Ministarstvu prosvjete i športa /Afirmacija hrvatskog nacionalnog identiteta je kompatibilna s drugim vrijednostima s kojima učenike treba upoznati, a to su vrijednosti koje omogućuju zajednički život u današnjoj Europi donedavno rastrzanoj ratnim i ideološkim sukobima</p>
<p>Voditelj tribine »Nastava povijesti« najavio je da ću prisutne obavijestiti o radu povjerenstva za »reviziju« udžbenika povijesti. Izraz »revizija« neprestano se pojavljuje u novinskim izvješćima, na televiziji i radiju, te moram upozoriti da povjerenstvo nije zaduženo ni za kakvu reviziju udžbenika, već za njihovu stručnu prosudbu. Ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar imenovao je povjerenstvo zadaća kojega je izričito, kako piše u imenovanju, »stručna prosudba« udžbenika povijesti i izrada »prijedloga kratkoročnih i dugoročnih mjera u cilju unapređenja nastave povijesti«. S obzirom da se u javnim raspravama iznesene brojne primjedbe na sadašnji program i na udžbenike povijesti, razumljivo je da je Ministarstvo u novom sastavu željelo dobiti stručno mišljenje o njima.</p>
<p>Povjerenstvo se zbog toga sastoji od istraživača od kojih će svaki pregledati dijelove udžbenika o onom razdoblju kojim se istraživački bavi (dr. Slobodan Čače stari vijek, dr. Ivica Prlender srednji vijek, dr. Nenad Moačanin rani novi vijek, dr. Božena Vranješ-Šoljan 19. stoljeće i dr. Marijan Maticka 20. stoljeće), dok će profesorice povijesti iz srednjih i osnovnih škola prosuditi metodičku stranu udžbenika (Jadranka Guljaš, Andrijana Kapelan-Matjašić, Vesna Lokner-Kralj, Branka Pavić). Nitko od njih nije uključen u sadašnje javne rasprave o udžbenicima, ali su svi zaokupljeni problematikom nastave povijesti, a sastav povjerenstva je nestranački. (Nažalost, u tisku i u izlaganju autorice dosadašnjeg programa dr. Agneze Szabo o stajalištima Povjerenstva govori se najviše prema dojmu koji ostavljaju javni nastupi pojedinaca koji nisu članovi povjerenstva.) Među udžbenicima koje će povjerenstvo ocijeniti ima dobrih, prihvatljivih i loših. U njima ima pogrešaka različite vrste, od materijalnih grešaka do dezinterpretacija povijesnih zbivanja i procesa. Međutim, najveća mana nekih udžbenika je što su metodički loši, a to ne ide na dušu samo njihovih autora, već proizlazi i iz programa. Svatko tko ima ikakvog dodira sa školom, od učenika do profesora i roditelja, zna da je iz nekih udžbenika teško učiti, da su udžbenici često terminološki teški, jezično neprimjereni uzrastu učenika, te da su prenatrpani podacima i sadržajno plošni, opterećeni prije svega političkom povijesti. Nažalost, ni učenici ni profesori ni roditelji ne mogu očekivati da će ti nedostaci biti uklonjeni u udžbenicima s kojima će raditi u sljedećoj školskoj godini. Rok za izradu ocjene udžbenika i pogotovu za provođenje eventualnih preporuka povjerenstva jednostavno je prekratak, jer udžbenike treba otisnuti do početka srpnja. Zbog toga je zadatak povjerenstva slojevit. Povjerenstvo će predložiti Ministarstvu rada na unapređenju nastave povijesti u više etapa. Kratkoročni zadatak povjerenstva, koji ono mora obaviti odmah, do kraja svibnja, izrada je preporuka o mogućim izmjenama, nadopunama i slično u sadržaju udžbenika koje se mogu provesti u kratkom preostalom vremenu. Daljnji koraci - koje bi provelo ovo ili neko drugo povjerenstvo - mogli bi biti ili ubrzani rad na korekciji postojećeg programa kako bi se udžbenici mogli s njim uskladiti do sljedeće školske godine, ili pristupanje izradi novog programa, o čemu treba odlučiti ovisno o tome kako će teći rad na prijedlogu o novom sustavu osnovnog i srednjeg školstva.</p>
<p>Povjerenstvo će ocijeniti postojeće udžbenike sa stajališta njihove primjerenosti nastavi u osnovnim i srednjim školama, točnosti podataka koje sadrže i sa stajališta odgojne uloge udžbenika, tj. vrijednosti koje afirmiraju. Prema mom shvaćanju, jedan od bitnih odgojnih ciljeva nastave povijesti u nas mora biti afirmacija hrvatskog nacionalnog identiteta. To povjerenstvu ne može zamjeriti nitko pa ni različite europske asocijacije koje se bave problematikom školstva ili koje su dale primjedbe na hrvatske povijesne udžbenike, jer se u analizama koje su one same provele konstatira da se u udžbenicima svih europskih država težište stavlja upravo na nacionalnu povijest. Pojedini autori udžbenika u različitim javnim istupima i autorica programa dr. Angeza Szabo u svom izlaganju na ovoj tribini reagirali su na osnivanje povjerenstva ističući (kao da je Ministarstvo prosvjete Republike Hrvatske svom povjerenstvu povjerilo zadatak »dekroatizacije« udžbenika) da su njihovi udžbenici odnosno program bolji od onih koji su postojali u vrijeme Jugoslavije zbog toga što je iz njih uklonjen jugoslavenski okvir u koji je dotad stavljana hrvatska povijest i što je bitno povećan prostor koji je u programu i udžbenicima dodijeljen hrvatskoj povijesti. (Takve su konstatacije danas u najmanju ruku sasvim bespredmetne, jer da autorica programa nije tako postupila ona se danas ne bi smjela ni pojaviti na ovoj tribini.) Činjenica je, međutim, da su kako program tako i neki udžbenici, usprkos prenošenju težišta na hrvatsku povijest, svojom plošnošću, preopterećenošću podacima i neprimjerenošću uzrastu učenika učinili povijest najneomiljenijim školskim predmetom i - što je česta konstatacija onih koji sudjeluju u nastavi s različitih strana katedre - da je povijest učenicima postala odbojna. (Učinak je novog programa i dijela udžbenika, prema tome, što se tiče osnovnog odgojnog cilja kontraproduktivan.) Afirmacija hrvatskog nacionalnog identiteta je kompatibilna s drugim vrijednostima s kojima učenike treba upoznati, a to su vrijednosti koje omogućuju zajednički život u današnjoj Europi donedavno rastrzanoj ratnim i ideološkim sukobima. To su - nasuprot totalitarizmima i ekskluzivizmima različite vrste, ili nasuprot zatvorenosti prema vrijednostima drugih sredina koja je prisutna u nekim našim udžbenicima - načela demokracije, otvorenosti i tolerancije. Nije demagogija ako se u tome pozovem na poruke koje nam je uputio papa Ivan Pavao II. prilikom svoga prvoga posjeta Hrvatskoj, kada smo se pomalo lecnuli na njegove pozive na toleranciju. To su poruke na toleranciju koje je i u vrijeme rata upućivao kardinal, tadašnji nadbiskup Franjo Kuharić i koje danas upućuju nadbiskup Josip Bozanić. Dakako, zločine koji su počinjeni nad hrvatskim narodom ne smije se zaboraviti, ali u interesu onih koje danas odgajamo ne treba u njima inducirati ksenofobičnost.</p>
<p>Očekivao sam da će se na ovoj tribini povesti rasprava o dosadašnjem programu i udžbenicima, te o tome kako ih unaprijediti. Međutim, dr. Szabo u svom izlaganju nije iznijela nikakve argumente protiv primjedaba o nedostatcima programa i udžbenika koje iznose nastavnici, učenici i roditelji, niti je predložila kako bi se oni mogli ukloniti. Izišla je s frontalnom obranom svog programa, a njezin govor sadrži politički diskurs neprimjeren ovoj stručnoj tribini. Ja sam s dr. Szabo u prijateljskim odnosima i ne bih želio da ih ova rasprava pokvari. Međutim, moram konstatirati da je iznijela toliko dezinterpretacija o postupku kojim je program izrađivan i donošen, da bi se raspravama samo o tome moglo posvetiti čitavo vrijeme predviđeno za rad ove tribine. (Napose joj zamjeram što je pokušala rad povjerenstva unaprijed diskvalificirati apriornim i paušalnim ocjenama i što je u isti koš stavila različita stajališta koja su se u vezi s programom i udžbenicima pojavila u javnosti.) Zbog toga molim prisutne da njezino izlaganje zanemare i da se posvete konstruktivnoj stručnoj raspravi koja nas jedina može postupno voditi prema dobrom programu i dobrim udžbenicima.</p>
<p>Nikša Stančić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prosvjed zbog imenovanja dr. Stančića</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, Hrvatsko povijesno društvo Lucius, Udruga dr. Milan pl. Šufflay i Hrvatski forum poslali su prosvjed Ministarstvu prosvjete i športa zbog izbora dr. Nikše Stančića za novoga predsjednika Povjerenstva Ministarstva za ocjenu udžbenika. </p>
<p> Spomenuta društva drže da su Stančićeva »znanstvena polazišta više nego upitna« te da on »reviziju udžbenika prispodobljuje dnevno-političkim potrebama«, a što bi moglo nanijeti neprocjenjivu štetu u povijesti i političkom životu Hrvatske.</p>
<p> Drže da su nedopustive »ideološke, političke i druge neznanstvene revizije prema dnevno-političkim potrebama«, posebice kada je riječ o udžbenicima koji bi trebali izražavati i odražavati najčvršće argumentirane ideje. Citirajući i ocjenjujući neka stajališta i izjave Nikše Stančića, četiri spomenuta društva zaključuju kako Stančićevo »'ispravljanje' udžbenika iz hrvatske povjesnice ne može krenuti u pravcu podizanja istinitonosne kvalitete na višu razinu (...)«. </p>
<p> »Činjenica je da su naši udžbenici još uvijek opterećeni ideologijom i politikom u tumačenju povijesnih pojava, posebice kada još nemamo sintezu hrvatske povijesti. Usprkos tomu, Ministarstvo prosvjete dužno je osigurati ispravljanje barem onih najočevidnijih pogrešaka u postojećim udžbenicima, ali tako da ne dođe do još veće pogreške«, navodi se, uz ostalo, u opširom prosvjedu koji je potpisao i priredio prof. dr.Ivan Biondić, glasnogovornik Znanstvenoga društva za proučavanje podrijetla Hrvata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Arhitekti U Procijepu </p>
<p>Društvo povjesničara umjetnosti / Pod naslovom »Arhitektura i politika« razmotrena je urbana izgradnja u Zagrebu ovih godina / To je bilo razdoblje uništavanja urbanih vrijednosti - mišljenje je Radovana Ivančevića</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Moraju li arhitekti neizbježno služiti režimu? To je glavno pitanje na koje se pokušalo odgovoriti ove srijede na tribini povjesničara umjetnosti pod naslovom »Arhitektura i politika«.</p>
<p>Tribina je ugostila u prostorijama Društva povjesničara umjetnosti Radovana Ivančevića, Miljenka Jergovića, Žarka Paića, Zvonka Makovića, Velimira Neidhardta, Krešimira Galovića i druge.</p>
<p>Voditelj tribine, arhitekt Krešimir Rogina zapitao se zašto smo svjedoci igrokaza čiji bi naslov mogao biti »kako obraniti neobranjivo«, postoje li arhitektonski »Aralice« i »Jergovići«, rušimo kuće, a što je s osobama koje stoje iza njih?</p>
<p>Prema riječima arhitekta Velimira Neidhardta, arhitektura je osuđena na mecene, investitore, birokrate i političare. »U zadnjih deset godina struka je kompromitirana, postojala je sprega vlasti i malog kruga arhitekata.«, smatra Nedhardt ocrtavajući dosadašnje stanje riječima »ne ponovilo se - to neka bude poruka za novu arhitektonsku konstelaciju koja neće biti odraz nasilnog djelovanja zatvorenog sustava dosadašnjeg gradskog odlučivanja.« </p>
<p>Negdje na pola puta između arhitekture i politike našao se, prema vlastitim riječima, književnik Miljenko Jergović. Komentirao je izgradnju Dinamova stadiona iznoseći dojmove koje je kao dijete prikupio dolazeći u Maksimir. To što neki, veli Jergović, govore o novom stadionu kao mogućem vrijednom ostvarenju koje će biti moguće prepoznati tek za četrdesetak godina (aludirajući na izjave arhitekta Nikole Polaka, op.K.D.) predstavlja već dugo neviđeni novinski »biser«. Kič i za pedeset godina ostaje kič, reći će Jergović, osvrćući se na još jednu »smiješnu« izjavu kako je Novi Zagreb, gledan iz aviona, pravo umjetničko djelo. »Ne znam zašto bi netko gledao Novi Zagreb iz aviona«, primijetio je Jergović.</p>
<p>Arihtektura kao svrhovito oblikovanje prostora po definiciji je povezana s politikom, mišljenje je arhitekta Julija de Luce. Ta je svrhovitost, smatra on, tanka nit koja se nadovezuje na politiku. Bilo bi, naime lijepo pisati romane i skladati pjesme te ih objaviti kada to bude odgovaralo. Arhitekturi to, kako kaže de Luca, na žalost, nije dopušteno.</p>
<p> Međutim, da se ne bi sve pretvorilo u jednostrano optuživanje, de Luca je iznio stav da su i arhitekti krivi za ono što se u proteklom desetogodišnjem razdoblju dešavalo. Političko mecenatstvo ne rezultira uvijek pseudo-umjetnošću. Sjetimo se razdoblja kada je u Italiji vladala dinastija Medici - umjetnost je itekako cvjetala, zaključuje de Luca.</p>
<p>Arhitekt Grozdan Knežević napominje da je socijalizam bio daleko pogodniji za arhitekturu nego »ovaj primitivni kapitalizam. U uvjetima privatnog vlasništva privatni interes određuje sve - izgled građevine, način gradnje, vrijednosti koje ona nosi.« </p>
<p>Knežević je pokušao ublažiti radikalizam prije iznesenih kritika argumentirajući svoj stav činjenicom da je tribina održana sa zakašnjenjem te nema pravo na oštre istupe. »Treba donijeti nove zakone za urbanu komasaciju«, zaključuje Knežević, na čiji su račun pale mnoge optužbe zbog projekta Cvjetnog trga i komisije (Knežević je predsjedao, op.K.D.) koja je dodijelila prvu nagradu.</p>
<p>Pozivanje na povijest nije tema tribine, naglasio je Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti. Ponovno spominjući Nikolu Polaka i njegovu izjavu o stadionu za četrdeset godina, žestoko je ustvrdio: »Koga briga kako će stadion izgledati za četrdeset godina! Kako izgleda danas, to je bitno! Da ne bi sve skupa ponovili i na ostalim tribinama!« Maković se nije ustručavao proglasiti Medvedgrad »tajkunarom« i usporediti izgradnju u proteklog desetljeća s vremenom Hitlerova režima.</p>
<p>Maković je kroz svoju kritiku dotaknuo i aktualno rušenje objekata bez lokacijskih i građevinskih dozvola. Prema njemu, nije dovoljno srušiti građevinu, nego treba istražiti koje osobe stoje iza nje. Svi znaju za Polaka, Fabijanića ili Škreblina, dodao je Maković.</p>
<p>Upuštajući se u više teorijsku dijagnozu urbanizma kakav se prakticirao, Žarko Paić, pisac i filozof, istaknuo je kako režim grandioznosti ne može bez lažne metropolizacije. On upozorava da priča o ideologiji nipošto nije završena, te da je mentalni sklop nemoguće promijeniti preko noći.</p>
<p> »Zanimljivo je«, kaže Paić, »da je ideju Oltara domovine branio jedan postmoderni sociolog, naime, Stjepan Mesić. Riječ je o simbolu svojevrsne civilne religije.« Ta je ideja, zajedno s ideologijom duhovne obnove i sveopće politizacije društva, odbacivala svaki oblik civilnog društva, zaključio je Paić.</p>
<p>Proteklo je pak razdoblje Radovan Ivančević, povjesničar umjetnosti, okarakterizirao kao klimu u kojoj su se uništavale urbane vrijednosti. On je jasno naglasio da treba tražiti odgovornost onih koji su poticali takvo kriminalno ponašanje u Zagrebu.</p>
<p>Tribina je završila općim zaključkom da je potrebno organizirati skup na kojem će sudjelovati svi zainteresirani arhitekti i povjesničari umjetnosti te predstavnici nove gradske uprave.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>PODLISTAK: Krist - Kralj i »jedan između nas« </p>
<p>Svako povijesno razdoblje Crkve imalo je svoju sliku o Isusu/ U Poslanici Hebrejima Isus je »nebeski veliki svećenik«, u patristici je on Bog koji je postao čovjekom da bi čovjeka učinio Bogom, u bizantsko je vrijeme on »Christus victor», Pantokrator i svjetlo od svjetla, u Srednjem je vijeku onaj koji nam je donio otkupljenje, kao i »Isus križnoga puta« i božićnih jaslica...</p>
<p>U opsežnom kristološkom djelu pod naslovom: Povijest onog koji živi (Jesus, Die Geschichte von einen Lebenden, Freiburg, 1975.) E. Schillebeeckx zahtijeva kritički pristup Isusu iz Nazareta, kao preduvjet kristološke interpretacije. (...) </p>
<p>Temeljna spoznaja od koje Schillebeeckx polazi u povijesno-kritičkom pristupu Isusu iz Nazareta jest istina da svaki čovjek, u svojoj povijesti, može biti shvaćen ovisno o svojoj prošlosti, o odnosima koje je imao sa svojim suvremenicima i o odnosima s budućnošću na koju je utjecao.(...)</p>
<p>Ishodište je istraživanja povijesnoga Isusa, dakle, prva kršćanska zajednica kao njegova refleksija. Ta zajednica ne opisuje Isusa objektivno, kakav je bio, što je činio, govorio, nego što je on za njih značio. Ona je Isusa opisala u viziji svoje vjere u njega.</p>
<p> Povijest i empirijska obavijest o Isusu postoje, ali su interpretirani jezikom vjere. Tako, na primjer, ne kaže se u prvim kršćanskim spisima: »On je umro«, nego »on je umro za naše grijehe», ili, više: »on je umro za naše grijehe prema Pismima« (1 Kor 15,2) ili, još više: »Umro, ali je i uskrsnuo« (Rim 8,34; 1 Kor 15,3-4).To znači da je prva kršćanska zajednica izrazila u jeziku vjere o Isusu ono što je on za njih značio. (...)</p>
<p>Ta je vjera prvih kršćana doživjela iskustvo spasa, te je tražila pravi izraz i prikladnu artikulaciju na temelju novih socijalno-povijesnih situacija. To je, naime, iskustvo istodobno događaj i otvorenost prema onome što je Isus donio.</p>
<p> To su iskustvo doživjeli i oni koji su ga neposredno poznavali, za njegova zemaljskoga života, i oni koji su ga prepoznali putem tzv.»memoria Jesu«, i putem života zajednice u kojoj su čuli o njemu.</p>
<p> Svi su oni u Isusu otkrili nešto što nije empirijski dokazivo, ali za onoga koji se s Isusom susretne u živom zajedništvu, to postaje neka vrsta darovane evidencije.</p>
<p> Sve, dakle, što je taj čovjek, Isus iz Nazareta, ostavio bilo je gibanje, pokret, živa zajednica vjernika koja je bila svjesna da je postala Božje sabiranje naroda, prvijenci sabiranja čitavoga Izraela i napokon čitavoga čovječanstva. Bio je to osloboditeljski pokret koji je težio za tim da sabere sve ljude. Bio je to univerzalni Šalom.</p>
<p>Misterij vjere i kultura </p>
<p>Nakon neuspjeha liberalne teologije, koja je u 19. stoljeću pokušala povijesno pitanje o Isusu i razriješiti kao povijesno pitanje, pojavljuje se u reformatorskim krugovima tzv. kerigma teologija. Njezini su predstavnici Karl Barth i Rudolf Bultmann.</p>
<p> U katoličkim je pak redovima, između 1910. i 1960. godine, nastala reakcija protiv modernizma, u tome da se pokušalo pozitivno izraziti Objavu. Ta je teologija, služeći se suvremenim dostignućima o spoznaji čovjeka, spoznala da su evanđelja iskustvo prvih kršćana o konkretnom Isusu iz Nazareta, ali da su obojena socijalnim, duhovnim i kulturnim utjecajima. To je njihov kulturni i situacijski kontekst.</p>
<p>Drugim riječima, vjera se nalazi u ljudskoj povijesti i iznutra u njoj sudjeluje, ali ona istodobno jest povijest i kultura. Postoji napetost između misterija vjere i njezine artikulacije, koja je određena religioznom kulturom.</p>
<p> U tom kontekstu možemo reći da kršćanin helenističkoga okružja više sliči svojim rimskim i grčkim sugrađanima nego kršćanima 20. stoljeća. Istodobno treba reći da je, u izričito kršćanskom pogledu, kršćanin 20. stoljeća bliži helenističkim kršćanima nego mnogi njegovi suvremenici.</p>
<p> Kršćanstvo je, istina, prihvaćalo sociološke i kulturne izraze svoga vremena, da bi izrazilo ono što je iskusilo s Isusom iz Nazareta, ali se istodobno od te baštine svoga vremena i distanciralo.(...) </p>
<p> Kršćanska je posebnost u tome da je kršćanstvo stvorilo novu kulturu. Ne samo da je Isus ušao u stanovitu kulturu i da se u njoj izrazio, te da su ga u njoj izrazili evanđelisti, nego je i on stvorio novu kulturu. On se sam postavljao prema pojedinim tumačenjima Božjega kraljevstva i Božjega naroda i izricao svoje tumačenje.</p>
<p> Sve je to novo prva kršćanska zajednica pokušala izraziti onim pojmovima koje je imala. To znači da nijedan od naslova koje su pridavali Isusu, ne kaže što sve on jest i ne onako točno kako on to jest, ali jezikom onoga vremena izražava ono što je prva zajednica o njemu razumjela.(..)</p>
<p> Slike kroz povijest </p>
<p>Svako povijesno razdoblje Crkve imalo je svoju sliku o Isusu. Dok je u Poslanici Hebrejima Isus »nebeski veliki svećenik«, u patristici je on Bog koji je postao čovjekom da bi čovjeka učinio Bogom, u bizantsko je vrijeme on »Christus victor», Pantokrator i svjetlo od svjetla, u Srednjem je vijeku onaj koji nam je donio otkupljenje, koji je za nas platio otkupninu, kao i »Isus križnoga puta« i božićnih jaslica.</p>
<p> Za Luthera je Isus onaj koji je donio pomirenje s Bogom i u slobodnom činu pokriva našu krivnju, te nas poziva da se bez ograničenja povjerimo Božjoj pravdi. U francuskoj duhovnosti 17. stoljeća slijedi mistika Riječi koja je postala tijelom i zato nastaje štovanje djetinjstva Isusova i Isusova božanskog srca.</p>
<p> Prosvjetiteljstvo je vidjelo u njemu pralik ljudske etike i temelj pravoga ljudskog zajedništva. Romantika ga je iskusila kao model prave ljudske osobnosti.</p>
<p> Naše 20. stoljeće učinilo je Krista Kraljem, a nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata »našim subratom« i »jednim između nas«, onim koji je živio ono što bismo mi trebali činiti, on je »čovjek za druge«, »Isus ljudskog oslobođenja« čak, kako neki žele, Isus kao »buntovnik i revolucionar«.</p>
<p> Svaka od tih slika ima svoje razloge, međutim odgovaraju li one ili ne odgovaraju Isusu, to ne ovisi samo o tome što je tko u odnosu na Isusa doživio, nego i koliko se one mogu prilagoditi stvarnom povijesnom liku Isusa iz Nazareta. Stoga je povijesno pitanje o Isusu iz Nazareta posebno važno.</p>
<p>(Iz poglavlja »Kristološki pristup - E. Schillebeeckx)</p>
<p>Kastein: »Ukorijenjen u židovstvo«</p>
<p> Drugi suvremeni autor židovske povijesti je Joseph Kastein. Naslov je njegova djela Povijest Židova. Izdana je u Berlinu 1931. godine. U uvodu toga djela Kastein piše: »Od svih kulturnih naroda koji žive na zemlji, židovski je narod istodobno najpoznatiji i najnepoznatiji.«(...)</p>
<p>Kastein dalje piše: »Isus je tako stostruko ukorijenjen u židovstvo svoga vremena, da ne treba činiti ništa drugo nego samo pisati povijest vremena, ljudi i zemlje, kako bi se skupili i upoznali svi elementi njegova bića i njegove sudbine.«</p>
<p> Prema Kasteinu, Isus je bio sin Josipa i Marije, rođen za vrijeme cara Augusta, nekoliko godina prije našeg računanja vremena, u Nazaretu. Kastein pokušava orisati Isusa u židovskom mentalitetu, objasniti sve ono što se s njim dogodilo, pokazati ono što mu se čini da su kršćani dodali Isusovu životu, djelima i riječima. To piše na otprilike 29 stranica pod naslovom: Jeschu von Nazareth.</p>
<p>Povjesničari židovskoga naroda u prošlosti nisu sumnjali, niti današnji sumnjaju da je Isus živio. Oni na svoj način, kao i kršćanski egzegeti, vide u evanđeljima njegovu povijest odjevenu u navještaj i vjeru prvih kršćana.</p>
<p> Oni pišu o Isusovoj egzistenciji, o njegovu životu i djelima kao o poznatoj povijesnoj činjenici.</p>
<p> Isus je za njih bolan trn u tkivu židovskoga naroda, ne znaju kamo da ga smjeste, jer je načinio revoluciju u svih kulturnih i suvremenih naroda, a upravo je zbog njega židovski narod, tijekom posljednjih dvije tisuće godina, morao mnogo trpjeti.</p>
<p> Čini se da tek dolazi vrijeme u kojem će oni moći objektivno proučavati Isusa i njegovu ulogu u svojoj povijesti, kao i u povijesti ostalih naroda.</p>
<p>(Iz poglavlja »Suvremena židovska literatura o Isusu iz Nazareta - Izraelski povjesničari«)</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
<p>(Napomena: Knjiga Tomislava Ivančića »Isus iz Nazareta povijesna osoba«, u nakladi Teovizije, može se nabaviti i naručiti kod nakladnika: Teovizija, 10.000 Zagreb, Kaptol 13, dvorište, ili na tel. 48 14 813 i faks 48 14 819, e-mail: teovizija@zg. tel.hr.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Maksimir prepun emocija i uspomena</p>
<p>U Maksimiru se najmanje govori o derbiju protiv Hajduka, subota će biti u svečarskom raspoloženju i u prvi je plan, u sklopu obilježavanja 10. obljetnice ustanka Bad Blue Boysa, izbila revijalna utakmica Dinama '82 i selekcije BBB / »Nadam se da ćemo svi zajedno evocirati uspomene na razdoblje koje nas je katapultiralo u povijest«, kaže Miroslav Blažević / »Naša je generacija bila prava, bili smo obitelj koju je pod jednu kapu okupio ovaj stadion, ovaj klub«, veli Zlatko Kranjčar, koji će predvoditi »plavi« napad u sudaru s navijačima</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Užurbano se Maksimir priprema za obilježavanje 10. obljetnice ustanka Bad Blue Boysa. U subotu, 13. svibnja, sve će biti svečarski, u danima prije fešte ponajmanje se govori o - Hajduku, subotnjem suparniku u derbiju. Pomalo je to i logično jer sve su dvojbe oko osvajača naslova riješene, Splićani će biti u čestitarskoj ulozi. A u prvom je planu svakako revijalna utakmica između Dinama '82. i selekcije Bad Blue Boysa, koja će se kao predigra odigrati u 15 sati.</p>
<p>Miroslav Blažević, koji je te 1982. sagradio karizmu na bijelome šalu, opet će, nakon 18 godina, sjesti na »modru« klupu sa šalom oko vrata.</p>
<p>- I to s originalnim šalom, izvadit ću ga... Pa iako je taj šal sad demodiran, iako je on imao svoju ulogu u jednome razdoblju i bojim se da bih možda mogao ispasti smiješan, uvjerili ste me da je ovo ipak prava prilika da bijeli šal opet dođe u Maksimir, veli Blažević.</p>
<p>A na posebno upriličenoj konferenciji za novinare rekao je i ovo:</p>
<p>- Emotivan sam čovjek i kad sam vidio popis igrača koji su mi pomogli da ostvarim najljepši dio karijere, prolazili su me trnci. Veselim se, silno se veselim suboti, susrest ću se s nekim igračima s kojima nisam imao baš nikakav kontakt i nadam se da ćemo svi zajedno evocirati uspomene na razdoblje koje nas je katapultiralo u povijest, bio je rječit Ćiro.</p>
<p>Na raspoložbi će Blažević imati ovih 18 igrača: Vlak, Marić, Mustedanagić, Bručić, Zajec, Kranjčar, Mlinarić, Deverić, Hohnjec, Arnautović, Hadžić, Cerin, Hrvoje Dragičević, Bogdanović, Munjaković, Bogdan, Braun i Kurtela. Tehnički direktor na subotnjoj utakmici bit će Milan Šulentić, ondašnji Ćirin čovjek za sve, a liječnik će biti dr. Tugomir Krmpotić.</p>
<p>Primjetno je, eto, da u generaciji '82. od nabrojanih nogometaša nije bilo Munjakovića, Bogdana (bili su u u vojsci) te kasnije pridošlih Arnautovića i Bogdanovića. A tko nedostaje? Zbog trenerskih obveza izostat će Bračun i Zvjezdan Cvetković, neće biti ni Ivkovića, Dumbovića, E. Dragičevića, Stipića, Bošnjaka, Ćalasana, B. Cvetkovića i Panića.</p>
<p>»Bijeli šal« prilično ozbiljno shvaća utakmicu s Bad Blue Boysima:</p>
<p>- Bit će to teška utakmica! Prema informacijama koje imam, za BBB će nastupiti aktivni igrači u nižim ligama, dakle dečki koji znaju i mogu trčati. Međutim... Zanima me samo pobjeda, generacija '82. nije naučila na poraze, oni su uvijek išli na pobjedu. Zato su i bili šampioni, zato zavređuju i subotnju pobjedu. Koliko ozbiljno shvaćam utakmicu reći će vam i podatak da ću sastav sačuvati do samoga početka, neću ga unaprijed reći. A imam i sreću što će izbornik BBB biti moj vjerni i odani suradnik Rudi Belin, njegova dobrota graniči s naivnošću, pa očekujem da će mi odati informacije iz suparničkog tabora, šalio se Ćiro.</p>
<p>Na konferenciji za novinare bio je i Zlatko Kranjčar koji će predvoditi »modri« napad u sudaru s navijačima. Kranjčarevih 12 golova u proljeće 1982. ostat će zauvijek zlatnim slovima upisano u klupskim analima.</p>
<p>- Najprije bih čestitao svima u klubu, poglavito treneru Marijanu Vlaku i igračima, na osvojenome naslovu hravtskog prvaka, sad je i Vlak ušao u plejadu trofejnih trenera. Drago mi je što ćemo u subotu odigrati ovu značajnu utakmicu, značajnu za sve nas. Za navijače značajnu zbog obilježavanja 10. obljetnice njihova herojskog čina, za nas igrače značajnu zbog ponovnog službenog okupljanja, iako se većina nas svakodnevno sastaje. A i ta spoznaja da smo još uvijek zajedno dovoljno govori da smo bili pravi, da smo bili jedna obitelj koju je pod jednu kapu okupio ovaj stadion, ovaj klub. I svi se ugodno osjećamo...</p>
<p>Potom je Ćiro dodao:</p>
<p>- Moram nešto reći. Govorilo se i govori se da je Snješko Cerin sjajan golgeter. I jest! Ali, najveći je golgeter, ne samo ove »škvadre«, Zlatko Kranjčar! Cico je na proljeće došao iz vojske i zabio je 12 presudnih golova, šampionskih golova. I još nešto: ova je generacija u sebi nosila i zadržala silnu ljubav prema Dinamu, a ja sam ih zarazio trenerskim poslom. Pogledajte samo tko je sve ostao u nogometu, kao trener ili sportski direktor, iz te generacije, ni jedna igračka generacija na svijetu nije dala toliko trenera...</p>
<p>I Blažević je sasvim u pravu. Uostalom, imena sve govore: Vlak, Zajec, Kranjčar, Mustedanagić, Deverić, Mlinarić, Bračun, Z. Cvetković, Ivković, Stipić, pa Bogdan i Munjaković...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Šobot je zasluženo izgubio«</p>
<p>Kampanjski način rada i nesportski život glavni su razlozi srozavanja Šobotove forme, kaže Vlado Božić, trener našeg boksačkog profesionalca</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Hrvatski profesionalni boksač Branko Šobot sasvim je zasluženo izgubio dvoboj protiv Nijemca Danila Hausslera na prošlosubotnjoj priredbi u Frankfurtu, tvrdi Šobotov novi trener Vlado Božić, inače brat jednog od najboljih hrvatskih amaterskih boraca Stjepana Božića. Šobot je po povratku iz Frankfurta ustvrdio kako su mu zasluženu pobjedu oduzeli neobjektivni bodovni suci, te kako je trpio sitne podvale organizatora (poput nenajavljene promjene termina borbe). Njegov, pak, trener misli drugačije:</p>
<p>- Šobot je bio lošiji borac i sasvim je očekivano i zasluženo izgubio. Haussler nije posebno kvalitetan boksač, ali Šobot je odavno dosegnuo svoj limit i bojim da od njega više ne treba očekivati dobre predstave. Kampanjski način rada i nesportski život glavni su razlozi srozavanja njegove forme. Nažalost, postao je boksač na kojem drugi grade svoje karijere, jer je još uvijek atraktivan kao borac koji je svojedobno boksao za europski i svjetski naslov, rekao je Božić, koji je Šobotovu karijeru preuzeo nakon njegovog razlaza s Miljenkom Rubeljem.</p>
<p>Božić se osvrnuo i na Šobotove pritužbe kako je neposredno prije ulaska u ring, još uvijek oznojen i zagrijan, saznao da je njegova borba odgođena za nekoliko sati, kazavši kako je taj prigovor njegovog borca sasvim na mjestu, ali nikako ne opravdava slabo izdanje protiv prosječnog Hausslera. Bio je to Šobotov peti profesionalni poraz, četvrti u posljednjih sedam dvoboja.</p>
<p>- Dobro ću razmisliti ima li uopće smisla nastaviti treninge sa Šobotom. Što da radim s borcem koji me u odmorima između rundi uopće ne sluša, već jedva diše i traži vode da bi došao k sebi. Boksao je tako loše da bih sigurno napustio ring da se kojim slučajem boksalo u Hrvatskoj, završio je Božić, koji će se uskoro (najkasnije do kraja ove godine) posvetiti profesionalnoj karijeri svog brata. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Milković u labirintu traži put prema vrhu</p>
<p>»Možemo mi okupiti naše najbolje igrače iz Europe, ali to nije jamstvo rezultata. Dugotrajan je proces stvaranja igrača koji će postizati dobre rezultate nekoliko godina. Moramo biti strpljivi. Mali smo, nemamo jake lige i trebamo shvatiti da se igrači stvaraju u klubovima. Zato treba pomoći klubovima u malim sredinama. To traje, ali daje rezultata«, kaže novi izbornik hrvatskih rukometaša Josip Milković, koji će nakon sedam godina ponovno biti na klupi reprezentacije</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Nakon sedam godina, Josip Milković je ponovno izbornik hrvatskih rukometaša. Milković je bio i prvi izbornik reprezentacije u paru s Hrvojem Horvatom, od 1991. do 1993. godine. Trener s ugledom ovu je sezonu započeo na klupi Medveščaka, polovicom sezone je prešao rukometašicama Kraša, a završit će je kao profesionalni izbornik muških selekcija sljedeće četiri godine. Obavijest da ga je Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza imenovao izbornikom primio je u Splitu, gdje je bio sa sastavom Kraša.</p>
<p>- Nikad mi nije bilo teže napustiti neki klub. Tako su mlade i darovite, sad se polako nazire koliko doista vrijede, rekao je Milković.</p>
<p>No, hrvatski rukometaši, koji danas traže svoj put prema vrhu na kojem su već bili, veliki su izazov. Iskusni Milković odmah je najavio pomlađivanje reprezentacije.</p>
<p>- To je i stav Strukovnog povjerenstva i na prvoj bismo sjednici trebali razmotriti koja je varijanta bolja: odmah krenuti u pomlađivanje ili postupno. Mislim da je u ovom trenutku logičnije postupno pomlađivanje, s korištenjem igrača srednje generacije koji mogu pomoći još na SP 2001. u Francuskoj. Nakon toga bi trebalo napraviti trogodišnji plan s igračima koji bi to vrijeme igrali zajedno, kako bi bili spremni za OI 2004. u Ateni.</p>
<p>• O kojim igračima mlađe generacije razmišljate?</p>
<p>- Želio bih neke igrače iskušati na lipanjskom turniru u Tunisu, da vidim koliko si »pašu« i koja su mjesta deficitarna. Naime, ako nemamo mladog, dovoljno kvalitetnog igrača koji bi zamijenio iskusnijeg, odlučit ćemo se za starijeg. Neki su igrači sigurni reprezentativci i ne moram ih gledati, ali želim pronaći nekog mladog igrača i sve ih uigravati. Uz većinu mlađih, u Tunis bih pozvao i Patrika Ćavara koji bi trebao biti vođa reprezentacije. No, ne znam hoće li on moći u Tunis zbog obveza u Barceloni.</p>
<p> • Dosad je većina izbornika imala četverogodišnje planove, ali u realizaciji nisu stigli ni do pola. Hoćete li sad, kao profesionalac, biti bolje sreće?</p>
<p>- Jedno je teorija, a drugo stvarnost. U četverogodišnjem planu možemo samo predviđati. Moramo imati neki bliži cilj, recimo SP u Francuskoj. Nakon tog SP bit ćemo pametniji. Sad se moramo brinuti da reprezentacija ima dovoljno dana za pripreme, dovoljno utakmica, da bismo dobro odigrali u Francuskoj. Većina igrača ima iskustva, ali nije ih previše igralo na velikom natjecanju.</p>
<p>• Dosad su bili samo imperativi, »moramo biti prvi, moramo pobijediti«. Danas, objektivno, nemamo igrače za vrhunski domet. Jesu li čelni ljudi hrvatskog rukometa svjesni da je došlo vrijeme za stvaranje nove reprezentacije i da za to treba vremena u kojem i neće biti rezultata.</p>
<p>- Nikome ja ne podilazim, ali ovakav rad u struci i zrelo razmišljanje rijetko sam kad doživio u svojoj trenerskoj karijeri, koja je zbilja duga. Vuleta, Srhoj, Kljaić, Malić, Lalić, Tomljanović i Zovko rade u korist rukometa i zaključak je jedinstven; zajedničkim snagama možemo uspjeti, ali ne smijemo razmišljati kratkoročno. Možemo mi okupiti naše najbolje igrače iz Europe, ali to nije jamstvo rezultata. Dugotrajan je proces stvaranja igrača koji će postizati dobre rezultate nekoliko godina. Moramo biti strpljivi. Mali smo, nemamo jake lige i trebamo shvatiti da se igrači stvaraju u klubovima. Zato treba pomoći klubovima u malim sredinama. Sve to traje, ali daje rezultata. I trebamo to objasniti javnosti.</p>
<p> • Koliko će na atmosferu u i oko reprezentacije utjecati sukobi među klubovima, sve češći u posljednje vrijeme?</p>
<p>- Ti sukobi štete, to je sigurno, ali ja ne mogu i ne želim biti sudac. To šteti rukometu u cjelini. Pozitivnog suparništva na terenu mora biti, neka se igrači i potuku na terenu, ali da publika ulazi na teren, da se tuče suce, toga nigdje nema. Nismo mi izolirana zemlja, to vide međunarodni forumi! I onda još sudac veli da je sve u redu. Pa i njega treba kazniti. Bio sam u Savezu kad se raspravljalo o tome i pitao sam ih: »Što sad, zar će to samo tako proći?!« Suspendirao bih i suca i delegata. Takve se stvari na terenu ne smiju događati! U reprezentaciji koju ću ja voditi neće igrati oni koji misle da će imati neke beneficije, pa i po cijenu da budemo slabiji. Neću dopustiti proteste ili štrajkove, to sam otvoreno rekao prije nego što su me izabrali. Imam samo jednu brigu i ne interesiraju me privatni i klupski interesi. Igraču mora biti čast igrati u reprezentaciji, mora biti ponosan na to i mora prihvatiti zakone koji vladaju u reprezentaciji. Ako to ne mogu shvatiti i prihvatiti i funkcionari u klubu, neka se maknu iz sporta.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sve osim naslova Zadranima je neuspjeh </p>
<p>Tri posljednje utakmice sa Splitom donijele su košarkašima Zadra mir i samopouzdanje uoči finala doigravanja s Cibonom VIP / Navijači traže maksimum, ne pitajući za razloge mogućeg neuspjeha, uvjereni da momčad koja ima Rađu i Komazeca jednostavno mora biti prva</p>
<p>ZADAR, 11. svibnja</p>
<p> - Kad se govori i piše o košarkašima Zadra, uvijek je nužno vratiti se na početak sezone i pogledati ciljeve koje je pred Ivicu Burića i njegovu momčad postavio Upravni odbor kluba. Zasad sve ide po planu, Europska liga je u džepu, osvojen je Kup Krešimira Ćosića, a šlag - kruna državnoga prvaka - očekuje se na kraju. </p>
<p>Da bi se jagode uistinu jele sa šlagom treba izaći na dvoboj Ciboni VIP i već u Zagrebu, u nedjelju, pokušati poništiti 1-0 prednost koju su Zagrepčani ostvarili zahvaljujući čudnom sustavu natjecanja ove sezone. Zbog kojeg, jasno, Cibona ne snosi ni malo krivice. </p>
<p>Kao »predjelo«, Zadrani su u polufinalu imali Split CO koji je u šest utakmica uglavnom prijetio riječima i zabilježio isti broj poraza. No, utakmice sa Splitom poslužile su kao uvod u rasplet sezone, a trener Burić ističe kako je to zapravo bilo uigravanje uoči finalnih dvoboja.</p>
<p>U pravu je, jer se njegov brod ozbiljno nagnuo nakon tri uzastopna poraza u dvobojima s Cibonom VIP. Već smo prenosili kakvo je ozračje u Jazinama bilo nakon toga, ističući malodušje. Imali su pred sobom velik zadatak, morali su se u vrlo kratkom roku vratiti igri koja ih je krasila na početku sezone i većim dijelom prvenstva. </p>
<p>Dino Rađa je, čini nam se smišljeno, potaknuo sukob na relaciji s trenerom Burićem, ne bi li iz sna trgnuo ostatak momčadi. Ruku na srce, izuzev njega i Arijana Komazeca gotovo ni jedan košarkaš Zadra igrama u posljednje vrijeme nije jamčio ni prolaz u finale doigravanja, a kamoli naslov prvaka.</p>
<p>Možda će se nakon ovakvog zaključka netko u klubu i uvrijediti... Naime, nedavno su, na jednom susretu, zamolili novinare da momčad puste na miru i da se kritičkih tonova uhvate tek po završetku prvenstva. </p>
<p>Slažemo se, mir po svaku cijenu, međutim činjenica je - priznao je to i Burić - da je veći dio momčadi izvan forme. Krunić je to već poodavno, slijedi ga mladi Perinčić koji je naglo popustio, Stewart igra promjenljivo, nešto slično je i s braćom Ružić. Dovoljno razloga za zabrinutost koja je vladala posljednjih petnaestak dana. Tri posljednje utakmice sa Splitom donijele su mir i samopouzdanje. Sad kad su korak do cilja, logično je da i navijači traže maksimum, ne pitajući za razloge mogućeg neuspjeha, uvjereni da momčad koja ima Rađu i Komazeca jednostavno mora biti prva. »Mi smo luđaci, bit ćemo prvaci«, slogan je zadarskih pristalica. Takav je Zadar koji krunu prvaka čeka od 1986. godine...</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Blagajna i dalje prazna, »zagrebaši« traže nove klubove</p>
<p>U ovoj financijski neizvjesnoj situaciji sasvim je razumljivo da rukometaši nisu skloni potpisivanju novih ugovora i da su trenutno bliže odlasku, kaže direktor RK Badel 1862 Zagreb Bartol Kaleb</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Financijski problemi i dalje su glavna prepreka čelnicima Badel 1862 Zagreba u sastavljanju momčadi za sljedeću sezonu. Direktor Bartol Kaleb trenutnu je novčanu situaciju nazvao »profesionalnim prosjačenjem«, jer rukometaši hrvatskog prvaka cijelu ovu godinu igraju besplatno, odnosno još uvijek nisu dobili plaće za siječanj. Stoga je i Kaleb priznao da velika većina Zagrebovih rukometaša razmišlja o napuštanju kluba:</p>
<p>- U ovoj financijski neizvjesnoj situaciji sasvim je razumljivo da igrači nisu skloni potpisivanju novih ugovora i da su trenutno bliži odlasku. Stoga nećemo žuriti s kadrovskim poslovima, sačekat ćemo da novi trener Lino Červar preuzme svoju dužnost, da se klub ustroji kao dioničko društvo i pronađe nove sponzore. Bude li sve u redu, igrači koji sad žele napustiti Zagreb potpisat će nove ugovore, kazao je Kaleb.</p>
<p>Najbliži nastavku suradnje trenutno su Mirza Džomba i Senjanin Maglajlija, koji će po Kalebovim riječima nove ugovore potpisati početkom sljedećeg tjedna. U Zagrebu bi rado ostao i Stanislav Kulinčenko, naravno pod uvjetom da plaće budu redovite. Kaleb je najavio i mogućnost da se u klub vrati Zagrebov bivši vratar Venio Losert, koji je ovu sezonu proveo u španjolskom Garbelu iz Zaragoze, a nije dogovorio produžetak suradnje. S druge pak strane stižu informacije da Losertu ne pada na pamet povratak u Zagreb, već da će se prikloniti nekom drugom španjolskom prvoligašu.</p>
<p>- Situacija s vratarima je zasad potpuno neizvjesna. Još uvijek smo u pregovorima s Valterom Matoševićem. Znam da je izjavio kako odlazi u Španjolsku, no nama je više puta rekao da bi se rado priključio Zagrebu. Prema tome, njegov je dolazak sasvim moguć, a o tome će ovisiti i potezi Mirka Bašića i Andreja Lavrova, kazao je Kaleb.</p>
<p>Gotovo je sigurno da će Božidar Jović otići u mađarski Fotex iz Veszprema. Za njime bi mogao i Zlatko Saračević, ali tek ako Mađarski rukometni savez odluči povećati dopušteni broj stranaca u klubovima. Zasad su u mađarskom rukometu dopuštena dva stranca, a ta su mjesta ove godine zauzimali Kubanci Perez i Diaz. U Fotexu Saračević i Jović neće igrati u Ligi prvaka, jer je mađarski naslov osvojio Dunaferr iz Dunaujvarosi.</p>
<p>Upravo je igrač iz Dunaferra, Gabor Decsi, »uletio« na mjesto koje je njemački Grosswallstadt prvotno namijenio Zagrebovom napadaču Tončiju Valčiću. Naime, Decsi također igra na poziciji lijevog vanjskog napadača i nije mnogo razmišljao oko angažmana u najjačoj ligi na svijetu. U Grosswallstadtu igra i hrvatski reprezentativac Nenad Kljaić, koji je početkom ove godine spominjan kao siguran dio novog Zagreba. Kljaić je Nijemcima najavio odlazak, no čini se da Zagreb više nije zainteresiran za njegove usluge.</p>
<p>Popis sigurnih Zagrebovih prinova zasad počinje i završava na imenu Makedonca Kire Lazarova. Hrvatskom će prvaku vjerojatno pristupiti Blaženko Lacković iz varaždinskog Varteks-Tivara, a čelnici Zagreba rado bi u svojoj momčadi vidjeli Metkovca Slavka Golužu i Splićanina Ivana Balića. Izglede za dovođenje posljednje dvojice Kaleb je ocijenio polovičnima, no s obzirom na trenutno stanje klupske blagajne, oni su ravni nuli.</p>
<p>Kadrovski izvještaj iz Zagreba završavamo sa Zvonimirom Bilićem, koji će vrlo vjerojatno karijeru nastaviti u španjolskoj Valenciji. (S. Mufić/I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Cibosi« suvereno u finale</p>
<p>Pobjedom protiv Zagreba u Trnskom, 80-57 (35-24), košarkaši Cibone VIP izborili su nastup u finalu doigravanja za prvaka Hrvatske, preskočivši »zagrebaše« u polufinalu sa 3-0 </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Kada jedna momčad već na startu utakmice upiše deset uzastopnih koševa, a ona druga svoj prvi poen postigne tek u četvrtoj minuti, tada su sve dvojbe oko konačnog pobjednika otklonjene. Cibona VIP je, tako, u srijedu u polufinalnom dvoboju svladala Zagreb u dvorani u Trnskom 80-57 (35-24) i tako sa 3-0 u pobjedama izborila nastup u finalu doigravanja za prvaka Hrvatske.</p>
<p>Dvjema uzastopnim tricama Giričeka, i koševima Prkačina, Cibona je već u trećoj minuti vodila 10-0, a takav eksplozivni početak uvelike je usmjerio daljnji tijek utakmice. Zagreb se, istina, u 15. minuti primaknuo na pet poena zaostatka (21-16), ali su Marcelićeva trica i odmah potom Maziqueov prekršaj u napadu spriječili »zagrebaše« u ozbiljnijem lovu na Cibonino vodstvo.</p>
<p>Mazique je već tada upisao svoju treću osobnu pogrešku, pa je nastavak utakmice morao odigrati sa znatno više opreza i manje agresivnosti. To je, jasno, prilično destabiliziralo Zagrebovu momčad u »reketu«. Domaći su na kraju utakmice imali čak 13 koševa manje u odnosu na Cibonu.</p>
<p>»Vukovi« su u drugo poluvrijeme zakoračili slično kao i na samom startu utakmice. Serijom 14-0 u 26. minuti poveli su sa 25 koševa razlike (53-28). Zagreb je, doduše, sa osam uzastopnih koševa došao na podnošljivi zaostatak od 16 poena, no upravo u tim trenucima, kada se činilo da su se domaći pomalo zahuktali, njihov trener Željko Poljak, u igru je uveo neiskusnog Marinovića i time, dojma smo, razbio ritam svoje momčadi.</p>
<p>• SD »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - CIBONA-VIP 57-80 (24-35)</p>
<p>ZAGREB: Tomas 5, Anzulović 7, Miljković, Tomasović 3 (1-2), Mazique 15 (3-7), Perinčić, Šarin 6, Marinović, Vukičević 5 (1-2), Rimac 16.</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković 5, Krstić 7 (2-2) Sesar 10, Prkačin 12 (0-1), Giriček 17 (2-2), Marcelić 6, Žurić 4, Šarlija 9 (1-1), Nicević 10 (2-2), Alihodžić.</p>
<p>SUCI: Radić (Šibenik) i Herceg (Zabok); GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gordan GIRIČEK.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Hrvatski olimpijski odbor nas diskriminira«</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Osjećaj poniženja i diskriminacije, izazvanih izjavama čelnih ljudi Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), potaknuo je javni istup Hrvatskog športskog saveza invalida (HŠSI). Krucijalnim za nastalo ogorčenje istaknute su izjave predsjednika HOO-a, Antuna Vrdoljaka, koji je rekao kako je nemoguće očekivati da jedan sportaš-invalid ima istu stipendiju kao Zoran Primorac, te dopredsjednika HOO-a, Zdravka Hebela, čiju izjavu kako je bit bavljenja sporta kod invalida resocijalizacija, a ne izjednačavanje s vrhunskim sportašima, u HŠSI-u smatraju krajnje uvredljivom. Stoga je namjera konferencije za novinare zasigurno bila ukazati na problem odnosa sportaša-invalida te HOO-a.</p>
<p>Ratko Kovačić, predsjednik HŠSI-a, istaknuo je izjave kao najbolju ilustraciju odnosa HOO-a prema sportašima-invalidima, a ujedno i primarni razlog nezadovoljstva HŠSI-a s politikom HOO-a. Za svoga obraćanja okupljenima Kovačić je uzeo toliku slobodu te prozvao Antuna Vrdoljaka i Zdravka Hebela sportski nepismenim osobama, koje bi svoje mandate trebali staviti na raspolaganje. Na kraju je ponudio i konačni cilj HŠSI-a:</p>
<p>- Jedino što tražimo je potpuno poštivanje prava na izjednačenje sportaša paraolimpijaca i standardnih sportaša olimpijaca. Bitno je istaknuti kako se ovdje ne radi samo o novčanom iznosu stipendija, kako tumače pojedinci u HOO-u, već isključivo o principu jednakih prava. Ukoliko se zahtjev ne odobri hrvatski su parraolimpijci spremni izostati s Parolimpijskih igara u Sydneyu.</p>
<p>Prisutne novinare pokušalo se uvjeriti u »birokratski odnos i nebrigu« HOO-a prema sportašima-invalidima i pismima podrške od strane standardnih hrvatskih sportaša poput Ive Majoli, Vitomira Padovana, Hrvoja Hercega, Perice Bukića, Vjekoslava Kobeščaka te Nataše Vezmar, koja je i osobno došla izraziti podršku parlimpijcima. Riječi ogorčenja izrazili su i plivačica Ana Sršen, te atletičarka u kolicima, Mirjana Ružnjak, koje su pritom ukazale na, kako kažu, bitne prednosti koje standardni sportaši imaju u vidu većih stipendija te osiguranih liječničkih pregleda i testiranja. Paraolimpijci imaju, naime, 2000 kuna stipendije, za razliku od propisanih 7000 kuna standardnim sportašima.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Piket i Van Wely remizirali</p>
<p>ROTTERDAM</p>
<p> - Nakon četiri odigrana kola na zatvorenom šahovskom prvenstvu Nizozemske, na kojem nastupa 11 šahista i kompjutorski program Fritz, vode trojica velemajstora: Van Wely, Reinderman i Tivjakov te Fritz sa tri osvojena boda. U 4. kolu su igrala dvojica trenutno najboljih nizozemskih šahista, Loek van Wely i Jeroen Piket, koji su remizirali, a i drugi najzanimljiviji susret ovoga kruga završio je miroljubivo - remizirali su i Fritz i Dimitri Reinderman.</p>
<p>• Rezultati 4. kola: Grooten - Bosboom 0-1, Fritz - Reinderman remis, Van den Doel - Nijboer 0-1, Piket - Van Wely remis, Tivjakov - Van der Wiel 1-0, Van der Sterren - De Vreugt 0-1. Redoslijed: Van Wely, Reinderman, Tivjakov i Fritz 3 boda, Piket i Van der Sterren 2,5, Nijboer, De Vreugt, Bosboom i Grooten 1,5, Van der Wiel 1, Van den Doel 0.</p>
<p>Van der Sterren - De Vreugt </p>
<p>1. Sf3 d5 2. g3 Sf6 3. Lg2 g6 4. b3 Lg7 5. Lb2 0-0 6. 0-0 Sbd7 7. c4 c6 8. d3 b6 9. Sbd2 Lb7 10. Dc2 Tc8 11. e4 de4 12. de4 Sg4 13. Lg7 Kg7 14. Dc3 e5 15. c5 De7 16. Sc4 La6 17. cb6 ab6 18. Tfd1 Lc4 19. Dc4 b5 20. Dc2 b4 21. Td2 Tc7 22. Tad1 Ta8 23. Td6 c5 24. T1d2 Sgf6 25. Lh3 Sb8 26. Kg2 Sc6 27. Dd3 Sd4 28. Tb6 c4 29. bc4 Ta3 - 0-1. </p>
<p>Tivjakov - Van der Wiel </p>
<p>1. e4 c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd4 4. Sd4 Sf6 5. Sc3 e5 6. Sdb5 d6 7. Lg5 a6 8. Sa3 b5 9. Sd5 Le7 10. Lf6 Lf6 11. c3 Lg5 12. Sc2 0-0 13. a4 ba4 14. Ta4 Kh8 15. Sce3 Le3 16. Se3 a5 17. Lc4 Se7 18. 0-0 f5 19. ef5 Sf5 20. Dd2 Se3 21. fe3 Tf1 22. Lf1 Lb7 23. b4 ab4 24. Ta8 La8 25. cb4 Db6 26. b5 g6 27. Dc3 Kg7 28. Kf2 Lb7 29. Le2 h5 30. Db4 Dc7 31. h4 Df7 32. Kg3 Dc7 33. b6 Dc1 34. Kf2 Dc6 35. Lf3 Dc2 36. Kg3 Lf3 37. Kf3 Dd1 38. Kg3 De2 39. b7 De3 40. Kh2 e4 41. Db2 - 1-0.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prosinečki i Jurić kandidati za sastav</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Robert Prosinečki i Goran Jurić oporavili su se od ozljeda i bit će među kandidatima za Dinamov subotnji prvenstveni okršaj (Maksimir, 17 sati) protiv Hajduka. No, zbog dugotrajne stanke (Prosinečki 20, Jurić 10 dana), trener Marijan Vlak prilično je oprezan kad govori o njihovu uvrštavanju u sastav:</p>
<p>- Sve ću odlučiti nakon treninga u petak, vidjet ću je li ih možda bolje još sačuvati do utorka i kup-utakmice, kad će već odraditi nekoliko treninga, veli trener.</p>
<p>Na probleme s probavom žali se Tomas, no poznavajući ovoga prednjeg braniča sigurno će biti u sastavu. Ali je zato upitan nastup Ladića i Krznara, ozljede mišića mogle bi ih odmaknuti s travnjaka do kraja sezone, iako je ohrabrujući podatak da su u četvrtak trenirali.</p>
<p>Iz Splita stižu najave da će Hajduk subotnju utakmicu, u kojoj će biti samo jedan od protagonista Dinamove proslave naslova prvaka, shvatiti kao predigru dvoboju u utorak i odmarat će nekoliko standardnih igrača, čuvajući ih za uzvrat finala Kupa. A kako Vlak razmišlja uoči subotnje predstave, hoće li to biti revijalna ili natjecateljska utakmica?</p>
<p>- Ma kakva revijalna! Hajduk nam je uvijek, sam po sebi, dovoljan motiv. Neće biti kalkulacija, uvjeren sam da se moji nogometaši neće štedjeti. Štoviše, vjerujem da ću morati smirivati naboj u svlačionici i uvjeriti igrače da u subotu moraju igrati hladnih glava. A što će Hajduk učiniti i kako će igrati, ni najmanje me ne zanima. To je njihova stvar, oni znaju što i zašto rade. Uostalom, mi zbog svojih navijača moramo odigrati pravu utakmicu, očekujem da će atmosfera biti izvanredna, svečarska i prava nogometna, nada se Vlak, koji će u subotu dohvatiti svoj prvi trenerski trofej. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Maksimiru čak 1500 policajaca!</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Čak 1500 policajaca osiguravat će red i poredak na uzvratnoj utakmici finala kupa Dinamo - Hajduk u utorak u 18.30 sati u Maksimiru. Prema potrebi taj će se broji i uvećati, a policajci će djelovati sa širokim spektrom ovlaštenja, stoji u jednom od zaključaka posebnog Odbora za organizaciju spomenute utakmice.</p>
<p>Na tom sastanku odlučeno je da Mirko Novosel bude glavni koordinator maksimirskih službi u provedbi organizacije utakmice. Utvrđeno je također da se cjelokupna organizacija te utakmice »supervisokog rizika« provodi po naputku kojim je besprijekorno izvedena organizacija susreta Croatia - Patizan.</p>
<p> Poštivane su i preporuke zaključaka prošlotjednog sastanka IO HNS-a da se na kritičnim sektorima smanji broj gledatelja. Tako će na jugu, gdje se očekuju navijači Hajduka, umjesto 4.000 ulaznica, staviti u prodaju tisuću manje. Čak za četiri tisuće ulaznica smanjuje se prodaja ulaznica za sjever na kojemu stoluju Dinamovi navijači, pa će se za taj sektor prodavati samo 8.000 ulaznica.</p>
<p>Također se preporučuje da se primjeni isto pravilo kao i na utakmici u Splitu kad se Dinamo nije petljao sa svojim navijačima, koji su došli na svoju ruku. Isto se preporuča i Splićanima. Gledatelji se upozoravaju na znatno strožu kontrolu i neka to nastoje prihvatiti s razumijevanjem. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>HT novi Dinamov sponzor</p>
<p>Hrvatske telekomunikacije ojačat će klupsku blagajnu u sljedećih godinu dana za 1,3 milijuna kuna, a za uzvrat će na stadionu dobiti reklamni prostor 108x3 metra</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Nova je Dinamova uprava u četvrtak potpisala svoj prvi sponzorski ugovor, a ujedno je to i prvi dolazak novih sponzora u Dinamo nakon promjene (vraćanja) klupskog imena. Hrvatske telekomunikacije ojačat će klupsku blagajnu u sljedećih godinu dana za 1,3 milijuna kuna, a za uzvrat će na stadionu dobiti reklamni prostor 108x3 metra.</p>
<p>Nakon 18-minutnog kašnjenja, pomalo u neskladu s njemačkom pedanatnošću i točnošću, u stadionsku ložu »Maksimir« došao je Armin Schubert, zamjenik predsjednika Uprave Hrvatskih telekomunikacija, istodobno i član Dinamova Izvršnog odbora. U loži su ga, osim brojnih novinara, željno očekivali Dinamov predsjednik Mirko Barišić, članovi IO Miroslav Fajerbach i Ivan Soviček, direktori Mirko Novosel, Damir Vrbanović, Goran Bradić... Uoči potpisivanja ugovora, Barišić je rekao:</p>
<p>- Ovo je naš prvi korak u provođenju interesne suradnje Dinama i gospodarskih subjekata. Za dva mjeseca očekujem potpunu, sportsku i financijsku, konsolidaciju kluba, optimistično je najavio Barišić.</p>
<p>Nakon što je Schubert govorio da »njegova tvrtka ima veliku čast što je postala sponzorom tako slavnoga kluba«, upitali smo potpisnike ugovora za pojašnjenje nekih dezinformacija koje su se poput plašta nadvile nad ovaj ugovor. Naime, prije mjesec smo dana doznali kako bi Hrvatske telekomunikacije trebale biti glavnim Dinamovim sponzorom, da bi ugovor trebao vrijediti pet milijuna njemačkih maraka godišnje, a bio bi potpisan na četiri godine, dakle ukupno 20 milijuna maraka! Tu nam je informaciju odmah nakon Skupštine kluba, kad je smijenjeno dotadašnje vodstvo, potvrdio i sportski direktor Velimir Zajec, međutim prije nekoliko je dana Schubert demantirao te navode. Gdje je, dakle, bio »kratki spoj«, je li netko (tko?) u »predizbornoj kampanji« Zajecu i novinarima gurnuo pogrešnu informaciju? Barišić nije konkretno odgovorio na to pitanje, ali je rekao:</p>
<p>- Nije se spominjalo 20 milijuna njemačkih maraka. Kod nas se ljudi nerijetko previše igraju brojkama i fantaziraju, a ovaj je posao napravljen u skladu s prilikama u Hrvatskoj.</p>
<p>Schubert je dodao:</p>
<p>- I ja sam po novinama vidio neke čudne svote, svakoga dana drukčiju. Najprije pet milijuna, drugoga dana 10, pa trećega 20, tako da sam se četvrtoga dana bojao otvoriti novine kako ne bih vidio, primjerice, 80 milijuna maraka! Ovo je realnost...</p>
<p>Dakle, netko se poigrao i iznio u javnost bombastičnu svotu koja bi zadovoljila i prohtjeve najbogatijih evropskih klubova. No, u predizborno je maksimirsko vrijeme sve bilo dopušteno, svašta je izrečeno pod krinkom »kad Canjuga ode, doći će u klub mnogo novca«. A ovaj je posao ipak u realnim okvirima, posebno ako znamo da će se reklame spomenute tvrtke vrtjeti samo na domaćim Dinamovim utakmicama. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Maršić traži zaštitu Hrvatskog helsinškog odbora zbog pisanja »Nacionala«</p>
<p>»Pritisak zbog ovakvog pisanja na moju obitelj i mene je golem i morat ću poduzeti neke korake da se zaštitim«, govori donedavni direktor Hajduka Ivan Maršić </p>
<p>SPLIT, 11. svibnja</p>
<p> - Ivana Maršića ove sezone (u studenome) smijenjenoga direktora Hajduka u »Nacionalovom« tekstu tereti se za bliskost s Torcidom te da posredno ili neposredno ima upliva u ekskalaciju nereda na Poljudu, koji su kako piše nacionalni tjednik »bili dio organizirane operacije destabiliziranja vlasti i prikrivanja kriminala u Hajduku« . Je li bivši direktor Hajduka današnji - provokator?</p>
<p> - Ogorčen sam, razočaran. Ovo što mi se radi je nemoguće. Ljudi koji su upropastili Hajduk, mislim na sve koji su sada u Hajduku, okrivljuju me za nemoguće stvari. Svašta mi se imputira i morat ću zatražiti zaštitu i Hrvatskoga helsinškog odbora. Razmislit ću što ću napraviti u odnosu na »Nacional«, ali i na sva ovakva senzacionalistička pisanja po drugim novinama. Sve je ovo naručeno - politički pamflet za dnevne potrebe. Ne osjećam se odgovornim za događaje. Pa, ne mogu raditi ništa izvan mojih nadzora, a uvijek sam isticao da sam legalist. Pritisak zbog ovakvog pisanja na moju obitelj i mene je golem i morat ću poduzeti neke korake da se zaštitim. Ma, bolje mi je šutjeti! I ovo što sam dosada rekao je previše, rekao je u dahu Maršić. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hajduk će uveličati proslavu</p>
<p>U subotu će Hajduk kao sparing partner uveličati proslavu naslova prvaka Dinamu, u utorak će Splićani pak Zagrepčanima biti ljuti suparnici u uzvratnoj finalnoj utakmici Kupa </p>
<p>SPLIT, 11. svibnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka bit će u subotu sparing partner Dinamu u velikom slavlju povodom osvajanja naslova prvaka Hrvatske, petog uzastopnog, te će prvi čestitati najvećem rivalu. Međutim, Splićani će Zagrepčanima u utorak biti ljuti, žestoki suparnici u uzvratnoj utakmici finala Kupa. Splićanima je Kup prigoda da prekinu petogodišnji trofejni post, imaju dva pogotka prednosti, pa bi im ova sezon bez obzira na svu bremenitost mogla biti najuspješnija od 1995. godine.</p>
<p> Te godine dvostruke krune Splićani su se dokopali nadvisivši tri puta Dinamo u jedanaest dana, Ivan Katalinić je nadmudrio Zlatka Kranjčara, pobjedivši ga u Splitu prvo u prvenstvu 3-1, pa u kupu 3-2, te u uzvratnom finalnom susretu Kupa u Maksimiru 1-0. Početkom proljeća Splićani su snivali o naslovu, no san se pretvorio u horor. Stoga je i razumljivo da su im misli usredotočene više utorku, nego suboti, jer bi »suncokret« kako-tako utažio žeđ za trofejima.</p>
<p> Petar Nadoveza, trener »bijelih«, siguran je da mu u ove dvije utakmice neće nastupiti Lalić, Andrić i Puljiz, dok je Deranja nakon ozljede odradio samo tri treninga i teško da će dobiti prigodu. O sastavu za subotu je prerano govoriti, ali bi mogao biti dobro izmješan. Pogotovo što je dosta igrača na kojima Nadoveza gradi svoje ambicije ozlijeđeno. </p>
<p>Pitanje je i koliki utjecaj će prvenstveni dvoboj, koji nema natjecateljskog naboja, ostaviti na finale Kupa.</p>
<p>- Teško je sada govoriti koliko će utjecaj imati subotnji dvoboj na utorak. Prva utakmica je prestižna, a druga je za trofej. Kako će eventualni poraz ili pobjeda utjecati na momčad teško je znati. Tko će igrati u subotu? Sve ovisi o zdrastvenom biltenu i to je jedini čimbenik koji utječe na sastav momčadi, kaže Nadoveza.</p>
<p>U četvrtak je Poljud iznova ostao bez električne energije, ali je tijekom jutra, ipak, uključena. Valjda se HEP smilovao da još ovih pet dana do kraja sezone klub može normalno funkcionirati i da igrači imaju optimalne uvjete treninga.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Jutarnji list« dodjeljuje nagradu Dražanu Jerkoviću</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Dražan Jerković proglašen je najboljim nogometašem Dinama svih vremena u izboru »Jutarnjeg lista«. Jerković je skupio 66 glasova, četiri više od drugoplasiranog Rudolfa Belina. Urednik sportske rubrike »Jutarnjeg lista« Nikola Lipovac će u petak, u 14 sati, predati pokal bivšem Dinamovom centarforu u bolnici »Sveta Magdalena« u Krapinskim toplicama, gdje se Jerković oporavlja od operacije kuka.</p>
<p>U žiriju su bile osobe iz našeg sportskog, novinarskog i estradnog života: Zlatko Vitez, Milan Antolković, Ivica Šerfezi, Milivoj Nikolić, Josip Čačković, Miroslav Blažević, Dražan Jerković, Željka Fattorini, Stjepan Lamza, Antun Vrdoljak i Otto Barić. Svatko je birao desetoricu igrača, s tim da je prvoplasirani dobio 10 bodova.</p>
<p>Evo i redoslijeda 10 najboljih Dinamovih igrača svih vremena u izboru »Jutarnjeg lista«: 1. Dražan Jerković (66 bodova), 2. Rudolf Belin (62), 3. Velimir Zajec (58), 4. Zvonimir Boban (54), 5. Dražen Ladić (38), 6. Ivica Horvat (37), 7. Slaven Zambata (30), 8. Stjepan Lamza (29), 9-10. Davor Šuker i Franjo Wölfl (po 27)... (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Talaja propustila priliku protiv Hingis</p>
<p>U osmini finala WTA Tour turnira tenisačica u Berlinu, Švicarka Hingis je sa 7-6 (3), 6-3 svladala našu Talaju, koja je u prvom setu imala 6-5, servis i dvije set-lopte</p>
<p>BERLIN, 11. svibnja</p>
<p> - Silvija Talaja imala je odličnu priliku iznenaditi najbolju tenisačicu svijeta Martinu Hingis, čak je u prvoj dionici kod vodstva 6-5 imala servis i dvije set-lopte, no na kraju, poslije velike i sasvim ravnopravne borbe, pobjeda je ipak otišla na stranu prve favoritkinje turnira. Nakon sat i 35 minuta Hingis je pobijedila 7-6 (3), 6-3, čime se plasirala u četvrtfinale velikog berlinskog turnira, koji se na zemlji igra za nagradni fond od 1,040.000 dolara.</p>
<p>- I više sam nego zadovoljna kako sam igrala. Odmah bih potpisala da s ovakvom formom dođem u Roland Garros, rekla je Talaja i dodala: - Da je s druge strane mreže bio netko drugi a ne Hingis, imala bih veliku šansu.</p>
<p>Talaja je od samog početka pokazivala da neće biti lak zalogaj Švicarki, pa je vrlo rano stigla i do prednosti (2-1 uz servis). Hingis je odmah uzvratila, a potom je i povela 5-3, no onda je uslijedila serija od tri osvojena gema Silvije Talaje, što joj je donijelo vodstvo 6-5, uz servis. Međutim, nijednu od dvije set-lopte nije iskoristila, a u »tie-breaku« Hingis je dominirala.</p>
<p>U drugom setu, Švicarka je krenula sa 3-1, Talaja se vratila na 3-3, ali više do kraja meča nije uhvatila niti gem, iako je kod 3-4 imala tri »break« lopte u nizu, odnosno 0-40.</p>
<p>Podsjetimo, Hingis je prošlog tjedna bila pobjednica WTA Tour turnira u Hamburgu, što joj je bio prvi izlazak na zemljane terene ove sezone, a taj rezultat joj je donio i povratak na prvo mjesto rang-liste, na kojoj je Talaja trenutno 23.</p>
<p>- Na prvu set-loptu Hingis je odigrala na samu crtu, a na drugu loptu sam napala, no sjajno me je kontrirala. U drugom setu kod 3-4, na onih 0-40 je odigrala tri takva poena da sam shvatila zašto je »broj 1« na WTA-listi, rekla je Talaja.</p>
<p>• Rezultati šesnaestine finala: Talaja (12) - Stevenson 6-1, 6-3, Chladkova - Dragomir 6-7 (3), 6-3, 6-4, Rubin (13) - Tu 6-3, 6-1, Leon Garcia - Kurnjikova (7) 6-4, 4-6, 6-4, Huber (8) - Montolio 7-6 (5), 6-1, Serna - Cristea 6-2, 6-1, Dementijeva - Sanchez Vicario (6) 6-4, 5-7, 6-2, Lamade - Appelmans 6-3, 6-1. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šimenc: Bit ću spreman za Sydney</p>
<p>Vaterpolist Dubravko Šimenc koji je nedavno praktički otjeran iz zagrebačke Mladosti, a da mu peh bude još i veći odmah potom i slomio nogu padom niz stepenice, tvrdi kako se već priprema za OI u Sydneyu po naputcima izbornika Kovačevića i poručuje da će bit u formi već nakon prvih prijateljskih utakmica </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Dubravko Šimenc, sada već bivši član zagrebačke Mladosti (nakon 1. svibnja klub ga se odrekao) još uvijek je u najjužoj konkurenciji za odlazak na Olimpijske igre u Sydneyu. </p>
<p>- Dobio sam od izbornika hrvatske reprezentacije Nevena Kovačevića papir na kojem precizno piše što i kako trebam raditi do prvog reprezentativnog okupljanja. Dakle, očito je da izbornik Kovačević računa na mene. Nema mi druge nego se silno potruditi kako bih opravdao povjerenje izbornika, ne mogu vam reći koliko sam sretan što nisam otpisan iz kruga olimpijskih kandidata. Sada je sve na meni, a to najviše volim. Dat ću sve od sebe, bit ću sigurno u Sydneyu, kaže Šimenc koji je ovih dana skinuo gipsani ovoj s noge koju je prije nekoliko tjedana slomio padom niz stepenice. </p>
<p>- Tako vam je to, kad ne ide, onda ide u obratnom smjeru. Nakon što sam doznao da klub više ne računa na mene zacijelo sam bio posve zbunjen, događalo mi se tih dana štošta, morao sam biti pažljiviji, a ne stradati na tako bizaran način.</p>
<p>Šimencu se jedno vrijeme predbacivao višak kilograma, na to ga je svojevremeno upozoravao i trener Mladosti Ozren Bonačić, dakako ni izbornik Kovačević nije bio oduševljen Šimencovim pomalo zapuštenim fizičkim stanjem.</p>
<p>- Nema više ništa od toga, iskoristio sam predah u nastupima i posvetio se skroz sebi i svom psihofizičkom stanju. Smršavio sam koliko je potrebno i već ovih dana počinjem trenirati pridržavajući se Kovačevićevih uputa. Kažem, jedva čekam prvo okupljanje reprezentativaca da se pokažem u punoj spremnosti, veli Šimenc. </p>
<p>Izbornik Kovačević još uvijek ne krije da ne zna što učiniti sa Šimencom. Iako na njega najozbiljnije računa, uostalom potvrđuju to i njegove pismene upute Šimencu, strahuje od Šimencove poduže igračke pauze. Šimenc se na to ne osvrće:</p>
<p>- To je najmanji problem, ako budem spreman formu ću uhvatiti za dvije do tri prijateljske utakmice. Bitna je želja, a moja je želja velika, strahovito velika!</p>
<p>Hrvatski vaterpolski reprezentativci do sada su imali tek jedno okupljanje, krajem travnja u Dubrovniku kada je i odigran turnir u konkurenciji Australaca, Amerikanaca i Talijana na kojem je naša reprezentacija osvojila prvo mjesto.</p>
<p>- Momci su igrali odlično, sa mnom će igrati još bolje. </p>
<p>Nakon završnice prvenstva i europskih kupova, uslijedit će drugo okupljanje, vjerojatno u Splitu, a početkom lipnja predviđena je i desetodnevna turneja po Sjedinjenim Američkim Državama. Šimenc najvjerojatnije neće ići na tu turneju, on će i dalje provoditi rehabilitacijski postupak s pojačanim treninzima kako bi se reprezentaciji po povratku iz SAD pridružio potpuno spreman, dakle onakakv kakav se već i najavljuje izborniku Kovačeviću. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić: Francuska će pomoći Hrvatskoj na njenom putu u europske integracije</p>
<p>Mesić posjet Francuskoj počeo razgovorom s predsjednikom Chiracom / Hrvatski predsjednik očekuje francusku potporu ulasku Hrvatske u WTO </p>
<p>PARIZ, 11. svibnja</p>
<p> - Francuska će sigurno pomoći Hrvatskoj da skratimo rokove svih pridruživanja europskim integracijama, izjavio je u četvrtak poslijepodne u Parizu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić poslije razgovora sa svojim domaćinom, francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom.</p>
<p> Predsjednik Chirac ispratio je svog visokog gosta do dvorišta u Elizejskoj palači gdje ga je sačekala veća skupina hrvatskih i francuskih novinara. U kraćoj izjavi, Mesić je ocijenio da su razgovori, kojima je započeo svoj dvodnevni službeni posjet Francuskoj, ukupno bili »vrlo plodni i uspješni. Pozvao sam predsjednika Chiraca u Hrvatsku, u Zagreb i u Dubrovnik, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno«.</p>
<p> Hrvatski predsjednik rekao je da su u razgovoru obuhvaćene sve aktualne teme: problemi regije, problemi u hrvatskom susjedstvu i na kraju što Hrvatska sve poduzima da bi ostvarila demokratske standarde i svoje strateške ciljeve.</p>
<p> Na pitanje je li bilo riječi i o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju o kojem bi Hrvatska željela što prije pregovarati i potpisati ga već do kraja godine, Mesić je odgovorio: »Imat ćemo punu podršku. Nadam se da će to (potpisivanje Sporazuma) uslijediti do kraja godine«. Na upit je li s francuskim predsjednikom razgovarao i o problemu primanja Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), kazao je da to nije sasvim riješeno, ali ide u smjeru rješavanja. »Rečeno nam je da ne trebamo zato razbijati glavu pa ja računam da to ide dobrim tokom«, naglasio je Mesić. </p>
<p> Poslije susreta s predsjednikom Chiracom, Predsjednik je s članovima hrvatskog izaslanstva otišao u sjedište francuskog parlamenta, na razgovor s predsjednikom Nacionalne skupštine Raymondom Fornijem. Potom je predvečer u vladi predviđen Mesićev susret s francuskim premijerom Lionelom Jospinom. Razgovor predsjednika Mesića s novinarima »skratio« je pljusak koji je naglo počeo neposredno nakon što je Mesić izišao iz Elizejske palače.</p>
<p>Predsjednik je u dvodnevni posjet Francuskoj doputovao u četvrtak prijepodne zrakoplovom »challenger«, zajedno s ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem i zamjenicom ministra vanjskih poslova Vesnom Cvjetković-Kurelec. Dobrodošlicu im je poželio francuski ministar obrane Alain Richard. U zračnoj luci Orly Predsjednik je dočekan uz vojne počasti i intoniranje himni dviju zemalja. </p>
<p>Uoči odlaska, predsjednik Mesić je u zagrebačkoj Zračnoj luci naglasio u izjavi novinarima: »Nadam se da ću objasniti našu poziciju, posebno otkad je RH krenula s europskom kartom«. Podsjetivši da je strateški cilj Hrvatske ulazak u Europsku uniju i NATO, objasnio je da od svog prvog puta na Zapad očekuje francusku potporu ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju i pridruživanju Hrvatske drugim euroatlanskim institucijama. Mesić je dodao kako se nada da će njegov posjet pomoći da francuski kapital prepozna svoje interese u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Livingstone prijeti »Fordu« bojkotom ako zatvori tvornicu u Britaniji</p>
<p>Zatvaranjem »Fordove« tvornice u Dagenhamu bez posla bi ostalo 3200 radnika, a lančana reakcija dovela bi do otpuštanja daljnjih 6000 radnika </p>
<p>LONDON, 11. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Radnici »Rovera« ovog su tjedna odahnuli kad je najavljeno da će novi konzorcij »Phoenix« preuzeti tog gubitaša, od kojeg je sadašnji vlasnik, BMW, digao ruke. No zato sada njihovi kolege koji rade za »Ford« strahuju da će spomenuti svjetski automobiliski div u petak najaviti prestanak proizvodnje te marke automobila u svojim britanskim pogonima. Zatvaranje bi pogodilo »Fordovu« tvornicu u Dagenhamu (istočni London), gdje bi bilo otpušteno 3200 radnika uposlenih na izradi »forda fieste«. To bi lančano dovelo do ukidanja još 6000 radnih mjesta diljem Engleske, vezanih uz izradu dijelova za spomenuti »Fordov« pogon. U Dagenhamu bi bilo sačuvano samo 1800 radnih mjesta vezanih uz sastavljanje »Fordovih« dizel-motora. Ta bi se operacija mogla proširiti i izradom benzinskih motora za »volvoe« i »jaguare« - marke koje su sada također u vlasništvu »Forda«. (Na Otoku bi »Ford« nastavio izrađivati luksuzne »jaguare«, kao i kamionete »transit«, ali bi potpuno prestala britanska proizvodnja automobila s »fordovom« markom.)</p>
<p>Kao i u nedavnoj kriz s »Roverom«, jedan od krivaca za najavljeno zatvaranje »Fordovog« pogona na Otoku je jaka funta. Ovdašnji sindikalisti optužuju, međutim, i britanske zakone o zapošljavanju, koji omogućuju lakše otpuštanje radnika nego li, recimo, u Njemačkoj - gdje »Ford« kani nastaviti s proizvodnjom »forda fieste«. No posrijedi je i veliko prestrojavanje svjetske automobilske industrije, u kojoj se kao najvažniji centri budućnosti počinju nametati Detroit, Köln (kamo je »Ford« iz Engleske prebacio svoje europsko sjedište), te Tokio. Ford već neko vrijeme razmišlja o smanjenju proizvodnje, kako bi smanjio prekapacitiranost europskog auto-tržišta koja iznosi 20, a po nekim procjenama i 30 posto.</p>
<p>Očekivani prestanak izrade vozila u Dagenhamu nanio bi novi jaki udarac britanskoj automobilskoj industriji, koja se tek oporavlja od nedavnih šokova i potresa vezanih uz »Rover«. Sindikati tvrde kako je »sramota« što od kraja iduće godine, kada bi trebao biti stavljen ključ u bravu »Fordovog« pogona u Dagenhamu, u Britaniji neće biti proizveden nijedan od 442.000 »fordova« koliko ih se godišnje proda u toj zemlji. Novoizabrani gradonačelnik Londona, Ken Livingstone, opomenuo je »Ford« da može računati na bojkot od strane britanskih kupaca, ako najavi da prekida proizvodnju automobila u Dagenhamu. Gotovo trećina »Fordove« europske prodaje otpada na Britaniju, pa bi ga bojkot britanskih kupaca dosta pogodio. Britanski sindikati ranije su pozvali na sličan bojkot BMW-ovih automobila kad je taj njemački proizvođač automobila najavio da diže ruke od »Rovera«. Kao posljedica toga, prodaja BMW-a pala je prošlog mjeseca u Britaniji za 39 posto. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Poljska ipak bez zakona o zabrani pornografije </p>
<p>VARŠAVA, 11. svibnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zastupnicima Izborne akcije Solidarnost (AWS) u četvrtak nije pošlo za rukom odbaciti veto poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog na zakon kojim je desnica pokušala uvesti potpunu zabranu pornografije. Kako se i očekivalo, desnicu su u glasovanju poduprijeli jedino zastupnici oporbene Poljske pučke (seljačke) stranke (PSL), dok je protiv zabrane pornografije glasao koalicijski partner AWS-a u vladi, liberalna Unija slobode (UW). Ishod glasovanja znači da Poljska ipak neće postati, čega su se mnogi Poljaci pribojavali, zemlja s najoštrijim u Europi o pornografiji. Rezultat glasovanja u Sejmu ne predstavlja iznenađenje jer se još otprije znao omjer snaga kad je u pitanju predlagana zabrana pornografije. Protiv zabrane glasala su 202 zastupnika, dok su za bila 214, što je 40 glasova manje od tropetinske većine potrebne kako bi parlament odbacio predsjednički veto. Pitanje pornografije pokazalo se u Poljskoj jednim od rijetkih u kojima podjela između političkih stranaka ne ide po načelu vladina koalicija-oporba. Za zabranu proizvodnje i širenja pornografskih časopisa, filmova i drugih materijala zajednički su se zalagali vladajuća desnica i oporbeni zastupnici seljačke stranke, pozivajući se na kršćanske i tradicionalne vrednote. Protiv su pak bili oporbeni socijaldemokrati i liberali, slabiji koalicijski partner u vladi, koji su isticali da je takva zabrana besmislena u doba interneta i satelitske televizije. Poljski premijer Jerzy Buzek izjavio je nakon glasovanja da je razočaran odlukom Kwasniewskog o vetu i odbacivanjem zakona. Zastupnici AWS-a najavljuju pak da već pripremaju novi zakon o zabrani pornografije. Kwasniewski, koji se u godini predsjedničkih izbora našao u situaciji da se morao očitovati o pornografiji - veto bi mu mogao oduzeti dio konzervativnijeg elektorata - sam ističe kako pornografiju smatra zlom, a kao krucijalni argument za svoj veto navodi nemogućnost provedbe njezine zabrane u praksi. Pa kako god da desnici nije pošlo za rukom sankcionirati pornografiju, AWS je, smatraju pojedini promatrači, djelomično ispunio svoj cilj prisilivši Kwasniewskog da se o pornografiji izjašnjava svega nekoliko mjeseci uoči predsjedničkih izbora. Odbacivanje zakona znači da će u Poljskoj i dalje biti na snazi propisi kaznenog zakonika koji predviđaju kažnjavanje jedino za pornografske materijale u kojima se prikazuje djecu i životinje. Ispitivanja javnog mnijenja koja su zadnjih mjeseci, za vrijeme javne debate o pornografiji, provele pojedine ustanove pokazuju da se protiv predlaganog zakona izjašnjavalo više od polovice građana u tradicionalno katoličkoj Poljskoj. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mesić: Miloševića bi njegovi mogli i objesiti </p>
<p>PARIZ,11. svibnja</p>
<p> - Pariški dnevnici Le Figaro i Le Croix, uz informaciju o dolasku hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u dvodnevni službeni posjet Francuskoj, objavili su u četvrtak šire razgovore s njim. Mesić je u oba razgovora naglasio da su glavni problemi s kojima se suočava Hrvatska ekonomske prirode, a od Francuske očekuje potporu Hrvatskoj u skraćivanju rokova za njezino pristupanje europskim integracijama. »Trebali smo najprije utvrditi naslijeđeno stanje, što je bilo teško, a taj je posao sada pri kraju: osobito su financijski tokovi kojima se služila bivša vlada, bili vrlo neprozirni«, rekao je Mesić u razgovoru za Le Figaro odgovarajući na pitanje o bilanci i programima nakon »prvih sto dana« obavljanja predsjedničkih dužnosti. »Sada želimo napredovati na trima točkama: revidirati privatizaciju, decentralizirati, otvoriti Hrvatsku prema svijetu. Hrvatska je u potpunoj depresiji i njeno je gospodarstvo upropašteno. Pripremamo zakon koji bi trebao omogućiti oživljavanje, potaknuti našu razmjenu prema Zapadu«, naglasio je u razgovoru za Le Figaro. »Naš je cilj da najkasnije do kraja godine potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bruxellesom«, prenosi La Croix Mesićeve riječi. Sadašnju razinu hrvatsko-francuskih odnosa Predsjednik je u razgovoru za La Croix ocijenio »nedovoljnom«, osobito kad je riječ o ekonomskoj razmjeni i izravnim francuskim privatnim ulaganjima u Hrvatskoj. Novinar Le Figaroa posebno se još interesirao za suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, za nove odnose s BiH, politiku prema Hrvatima u BiH, te za Mesićeve ocjene o Srbiji i Miloševićevu režimu. »Svi će dokumenti biti predani ICTY-ju. Nijedna tajna, državna ili vojna, ne smije štititi ratnog zločinca«, odgovorio je Mesić na pitanje novinara Le Figaroa o suradnji s Haaškim sudom. »Ne vidim po kojoj logici bi trebao biti odgovoran vojnik, a ne i neki pukovnik. (...) Želimo završiti s kolektivnom krivnjom. Svaki kriminalac mora osobno odgovarati, bio on Hrvat, Srbin ili Bošnjak«. </p>
<p> Na pitanje o suštini njegovih kritika na račun predsjednika Tuđmana, Mesić je odgovorio da je Tuđman bio »impresioniran Miloševićevim 'uspjesima' na početku rata i želio je profitirati od takve situacije. Rekao si je, ako svi Srbi žive u jednoj državi, onda bi svi Hrvati trebali živjeti u drugoj državi«. Složivši se s ocjenom da je Tuđman bio »samo blijedi sljeditelj Miloševića«, Mesić je rekao da je »jedan programirao veliku Srbiju, a drugi veliku Hrvatsku«. Le Figaro je razgovor s Mesićem objavio pod naslovom »Milošević bi mogao završiti obješen od svojih«. »Milošević je djelovao kao kriminalac koji je uspio u politici. Planirao je rat, naredio je masakre. (...) On može izgubiti izbore, može biti smijenjen«, ocijenio je Mesić, dodajući kako smatra da bi Milošević mogao biti i obješen. »Zašto ne? On je kriminalac.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Picula: Hrvatska želi biti uzor demokracije u regiji </p>
<p>STRASBOURG, 11. svibnja</p>
<p> - Hrvatska je odlučna u tome da postane uzor demokracije i izvor stabilnosti u jugoistočnoj Europi, rekao je u četvrtak u Strasbourgu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. On je govorio na sastanku Ministarskog odbora Vijeća Europe koji raspravlja o stanju u jugoistočnoj Europi i Paktu o stabilnosti, te o Čečeniji. Picula je rekao da Hrvatska cijeni i podupire napore međunarodne zajednice koja, posebice preko Pakta, pretvara jugoistočnu Europu u područje mira, demokracije i napretka. Istaknuo je doprinos koji VE daje Paktu o stabilnosti, naročito u zaštiti ljudskih prava, zaštiti manjina, ravnopravnosti spolova, slobodi medija i razvitku demokracije.</p>
<p> »Jasno je da je Vijeće Europe postalo jedna od bitnih organizacija za uspješnu provedbu tog procesa«, ocijenio je hrvatski šef diplomacije. On se na rubu zasjedanja sastao s državnim ministrom u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Christophom Zöpelom. Njemački dužnosnik, kazao je Picula novinarima, predložio je da hrvatska Vlada uskoro izradi konkretan program koji bi obuhvaćao prijedloge njemačkoj strani kako da pomogne gospodarski razvitak Hrvatske. »Vjerujem da ćemo dovršiti dokument tijekom lipnja, a ozbiljno ga početi razmatrati s Nijemcima već u rujnu«, rekao je Picula. Razgovarao je i s ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim. </p>
<p>Picula je s Ivanovom razgovarao o poboljšanju hrvatsko-ruskih odnosa, ocijenivši taj susret vrlo zanimljivim. »Konstatirali smo da Rusiju i Hrvatsku vezuju ambicije da se što prije prevlada tranzicijsko stanje u kojem se nalaze. Također smo konstatirali da države nemaju iste međunarodne obveze, odnosno da je ritam rješavanja nekih obveza različit, s obzirom na razlike u unutarnjim prilikama dviju država«, kazao je hrvatski ministar kojega je Ivanov pozvao da službeno posjeti Moskvu.</p>
<p>Inače, govoreći na Ministarskom odboru VE, Picula je naveo da su dobrosusjedski odnosi, regionalna stabilnost i suradnja temeljna opredjeljenja hrvatske vanjske politike. Od konkretnih koraka provedbe tih opredjeljenja, spomenuo je da je Hrvatska nedavno s Federacijom BiH potpisala sporazum o financijskoj pomoći hrvatskoj komponenti federalne vojske. Kad je riječ o SRJ, naglasio je da je politika Hrvatske na crti politike međunarodne zajednice: »To znači da ćemo održavati naše diplomatske odnose, ali sve dok je Milošević na vlasti, ne može se pronaći cjelovito i trajno mirno rješenje za regiju«. </p>
<p> U svoj prvi službeni posjet Vijeću Europe u Strasbourgu ministar Picula doputovao je u srijedu. Tada je, nakon razgovora s glavnim tajnikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Brunom Hallerom, izjavio kako izvjestitelji Vijeća Europe drže da Hrvatska uspješno izvršava obveze što ih je bila preuzela. Picula očekuje da će Vijeće Europe svoj monitoring nad Hrvatskom okončati u drugoj polovici ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Robertson: Ulaskom Hrvatske u Partnerstvo jača stabilnost u regiji </p>
<p>To što će Hrvatska postati 26. država koja sudjeluje u Partnerstvu za mir, pojačat će stabilnost u regiji, ocjena je glavnog tajnika NATO-a Georga Robertsona. On je u četvrtak, nakon izlaganja o ulozi NATO-a u stabilizaciji jugoistočnog dijela Europe pred sudionicima međunarodne konferencije na Brdu kod Kranja, izjavio da primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir znači »jednu od najboljih vijesti 21. stoljeća«. Robertson je u izjavi nakon sastanka s Janezom Drnovšekom, predsjednikom sadašnje slovenske vlade na odlasku, rekao da je primanje Hrvatske u Partnerstvo omogućilo napuštanje ultranacionalističke politike koju je vodila prijašnja vlast. U izlaganju sudionicima konferencije koja je u četvrtak završila rad, glavni tajnik Saveza naglasio je da NATO ne bi mogao ispuniti ulogu koju je imao u BiH i na Kosovu da nije bilo aktivne suradnje i pomoći država iz okruženja SRJ koje su članice Partnerstva. </p>
<p>SRJ: Državni mediji nisu objavili da je Zagrebu ponuđeno Partnerstvo </p>
<p>Vijest da je Hrvatskoj ponuđen ulazak u Partnerstvo za mir, nije u beogradskim medijima dobila velik publicitet. Državni radio i televizija nisu je uopće objavili, dok su se nevladini elektronski mediji nakratko osvrnuli na tu vijest. U najavama tog događaja, beogradski nevladin tisak objavio je prije nekoliko dana ocjene analitičara po kojima je približavanje Hrvatske NATO-u još jedan »pritisak« na Srbiju. Rečeno je da je Srbija okružena NATO snagama u susjednim zemljama, što sve potencira njenu izoliranost od svijeta. </p>
<p>Koha ditore: Hrvatski vojnici spremni za Kosovo</p>
<p>Ponuda Hrvatskoj za ulazak u program NATO-a Partnerstvo za mir na Kosovu je dobila velik publicitet i naišla na odobravanja. Demokratske promjene u Hrvatskoj rezultirale su ubrzanijim učlanjanjem te države u Partnerstvo za mir, piše prištinski dnevnik na albanskome Koha ditore. Albanski mediji posebno navode da je hrvatski premijer Ivica Račan u svom prvom govoru pred Stalnim vijećem NATO-a najavio da je Hrvatska spremna, kao prvi korak u suradnji s NATO-om, poslati vojnike na Kosovo, u sklopu KFOR-a. </p>
<p>AFP: Koalicija povezala Hrvatsku s međunarodnom zajednicom </p>
<p>NATO je u srijedu pozvao Hrvatsku da se pridruži programu Partnerstvo za mir, korak za koji je reformistički premijer Ivica Račan kazao da će potaknuti pokušaje oživljavanja hrvatskog gospodarstva, javlja agencija Reuters. »Odluka NATO-a prva je formalna i opipljiva nagrada za novu reformističku vladu, koja je prije tri mjeseca smijenila nacionaliste s vlasti i preokrenula njihovu antieuropsku politiku«, dodaje Reuters. Odluka NATO-a obilježava novu etapu u uspostavi odnosa između Hrvatske i međunarodne zajednice, piše France presse. »Tijekom devet godina, Hrvatska je bila izložena relativnoj izolaciji na međunarodnoj sceni zbog nacionalističke politike predsjednika Franje Tuđmana, nastavlja AFP i dodaje da je od dolaska na vlast u siječnju »koalicija koju vodi Račan, Hrvatsku povezala s međunarodnom zajednicom«.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dobrica Ćosić potpisao za srbijansku oporbu </p>
<p>Nakon što je od pisanja panegirika Miloševiću i izbora za predsjednika SRJ bio smijenjen i pristupio oporbi, Ćosić je priznao da je »svaki povratak težak«</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Dobrica Ćosić, prvi predsjednik SR Jugoslavije i glasoviti srpski književnik koji je od kreiranja Memoranduma SANU ponio i epitet »oca nacije«, pridružio se prošloga utorka studentskom antirežimskom pokretu Otpor. Ova je činjenica privukla priličnu pozornost u oporbenoj javnosti Srbije, a aktivisti organizacije izrazili su zadovoljstvo što im se priključio »osvjedočeni antifašist« aludirajući na Ćosićevu nekadašnju pripadnost Komunističkoj partiji. Istodobno su poručili da su njima svi članovi podjednako dragi, bez obzira radi li se o akademicima (u Otporu je još i Milan Kurepa), poznatim ili pak anonimnim osobama. Ćosić je navodno u pristupnici, koju je ispunjavao u jednoj beogradskoj kavani gdje su mu je otporaši ponudili, napisao kako ne pripada ni jednoj stranci, a u rubriku »fakultet« napisao »SANU«.</p>
<p>Od ocjene, izrečene početkom devedesetih, kako je »Milošević od svih srpskih političara u posljednjih pet desetljeća najviše učinio za srpski narod jer je njegova generalna, nacionalna politička strategija i taktika realistička i dobro usmjerena«, pa do priključenja Otporu kao najnovijoj, nestranačkoj organizaciji uperenoj protiv režima Slobodana Miloševića, Ćosić je prešao doista dug i pomalo paradigmatičan put. Za svoje panegirike Miloševiću i nade u realizaciju velikosrpskog nacionalnog programa bio je dostojno nagrađen, bilježi ovih dana beogradski Danas, mjestom prvog predsjednika novoformirane i ni od koga priznate Savezne Republike Jugoslavije. Zajedno s premijerom Milanom Panićem nije ispunio očekivanja, pa je u svibnju 1993., nakon manje od godinu dana, uz aluzije na pučističke sklonosti, »najbolji srpski pisac« uz pomoć crveno-crne koalicije socijalista i radikala u saveznoj skupštini smijenjen. U to je vrijeme čak predlagao Amerikancima da SRJ uđe u NATO! Iz tog vremena potječe i njegova izjava kako »ne treba težiti etnički čistoj Srbiji, ali treba osloboditi one koji se sa Srbima ne osjećaju slobodnima...« </p>
<p>U javnost se Ćosić počeo vraćati od sredine desetljeća, najčešće lamentirajući o tragičnom stanju i neizvjesnoj budućnosti nacije, a najzahvalniju publiku nalazio je u Republici Srpskoj iz koje je preko Drine slao katastrofične poruke. U velikim demonstracijama zbog izborne krađe oporbe krajem 1996. pojavio se na balkonu Demokratske stranke i bio poprilično izzviždan no, kako bilježi Danas, »svaki je povratak težak«. Godinu dana kasnije povjerio se novinarima: »Nedovoljno poznajem ovaj narod da bih mogao izreći svoj sud«, a još dvije poslije, u reviji Duga, konstatira: »Mi za našu sudbinu, pa i stradanje, nismo imali ljude koji bi ih možda mogli ublažiti«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Talijani oštro reagirali na Chiracovu izjavu o Berlusconiju i Sjevernoj ligi</p>
<p>Satirički list »Okovani patak« citirao je francuskog predsjednika Chiraca: »Ako Berlusconi, zajedno s Sjevernom ligom, pobijedi na predstojećim izborima, Italija će imati isti tretman kao Austrija s Haiderom. To znači da joj Europa treba uvesti sankcije.« / Francuski je predsjednik odmah opovrgnuo svoju izjavu, ali list tvrdi i dalje kako je citat točan</p>
<p>RIM, 11. svibnja</p>
<p> - U srijedu je na drugoj stranici francuskoga satiričnog lista Le Canard Enchainé (Okovani patak) objavljena izjava francuskoga predsjednika Jacquesa Chiraca, koju je neformalno dao 3. svibnja prilikom posjeta bivše talijanske kraljevske obitelji Savoja Francuskoj. Na pitanje novinara što misli o eventualnom dolasku desno-sredinskoga Pola na vlast u Italiji, Chirac je, kako ga citira satirični tjednik, odgovorio: »Ako Berlusconi, zajedno s Sjevernom ligom, pobijedi na predstojećim izborima, Italija će imati isti tretman kao Austrija s Haiderom. To znači da joj Europa treba uvesti sankcije.«</p>
<p>Ta je izjava izazvala buru reakcija s talijanske strane i dovela u pitanje dobrosusjedske odnose s prijateljskom Francuskom. Tzv. desni centar odmah je reagirao i zahtijevao intervenciju talijanske vlade i pojašnjenje od Chiraca. Francuski je predsjednik odmah u četvrtak opovrgnuo svoju izjavu, ali francuski satirični list tvrdi i dalje kako je citat točan i kako je istina sve što je napisano u članku.</p>
<p>Uostalom, malo je tko posumnjao u autentičnost Chiracove izjave, poznajući njegovu političku prošlost. Opće je znana Chiracova antipatija prema svemu ksenofobičnome, nacističkome ili nacionalno obojenome. U prošlosti je izgubio mnoge izbore upravo zbog svoje načelnosti i beskompromisnosti, odbijajući bilo kakvo povezivanje s Nacuinalnom frontom, Le Penovom rasističkom strankom. Chirac je, zajedno sa španjolskim premijerom Aznarom, tvorac ideje o sankcijama protiv Austrije. On ide do tih granica da je odbio primiti u Elizejskoj palači europske zastupnike iz Austrije, jer je među njima bilo i pripadnika Austrijske narodne stranke koja je koalicijski partner saveznik Haiderove stranke.</p>
<p>Međutim, ta njegova izjava nije usamljena u francuskim političkim krugovima. U tijeku Uskršnjih blagdana, ministar europskih poslova Pierre Moscovici dao je gotovo istovjetnu izjavu: »Berlusconijevo savezništvo s krajnjom desnicom može biti problem za Europsku uniju.« Dodao je kako nema ništa protiv Finijeva Nacionalnog saveza, jer je na vrijeme pojasnio svoja stajališta i distancirao se od Haiderovih ideja.</p>
<p>No, neki korijene Chiracova animoziteta prema Berlusconiju vide još u davnoj 1986. godini, kada se talijanska tv-mreža Canale 5 prvi put pojavila na francuskoj televiziji s nazivom Canal cinq, zahvalujući tadašnjemu predsjedniku Mitterrandu, Chiracovom ljutom političkom suparniku. Čim je došao na vlast Chirac je ukinuo emitiranje toga programa.</p>
<p>Čelnici pokreta Naprijed Italija odmah su se oglasili. Nerico La Loggia, vođa senatora toga pokreta izjavio je kako bi Chiracu bilo bolje da se bavi svojim poslovima, a ne da zabada nos u tuđe. Beppe Pisanu, šef zastupnika »plavih« također se oglasio: »Zanimljiva je pojava da sada, kada napokon padaju jedna po jedna neosnovane sudske optužbe protiv Silvia Berlusconija, sa svih ga se strana pokušava diskreditirati kako ne bi došao na čelo talijanske vlade.»</p>
<p> Jedini koji je izrazio sumnju u istinitost objavljene izjave jest Antonio Martino, bivši ministar vanjskih poslova: »Ja ne mogu vjerovati da je tako inteligentna osoba kao što je Jacques Chirac mogla izjaviti nešto tako glupo.« A Gianfranco Fini, predsjednik Nacionalnog saveza, iskoristio je priliku da ponovi kako su za pobjedu na regionalnim izborima dobili čestitke od Portugalaca, Danaca, Iraca i mnogih drugih iz Europe, tako da je Chiracovo negativno stajalište usamljeno. Simpatični image Jacquesa Chiraca ostao je pomračen u Italiji i nakon što je opovrgnuto ono što je napisano.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Opći izbori u BiH još ove jeseni</p>
<p>SARAJEVO, 11. svibnja</p>
<p> - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch i voditelj misije OESS-a u toj zemlji Robert Barry podržavaju prijedlog da se opći izbori u BiH održe ove jeseni i takvu preporuku iznijet će Stalnom vijeću OESS-a koje zasijeda u Beču. Glasnogovornik Petritscheva ureda (OHR) Oleg Milišić izjavio je u četvrtak u Sarajevu kako je Visoki predstavnik sklon preporučiti provebu općih izbora tijekom jeseni jer je ohrabren rezultatima općinskih izbora u travnju. »Općinski su izbori ukazali na otklon od etničkog načina razmišljanja što je dovelo do značajnih promjena u nekim sredinama«, kazao je Milišić. Prema ranijim najavama opći izbori u BiH mogli bi biti održani 11. studenog, ovisno o zaključku Stalnog vijeća OESS-a koje zasjeda u Beču.</p>
<p> Glasnogovornik misije OESS-a u BiH Alexandar Nitzsche potvrdio je novinarima kako se i veleposlanik Barry slaže s organiziranjem izbora tijekom jeseni. Na općim izborima trebali bi biti birani novi zastupnici u državnom te parlamentima Federacije BiH i Republike Srpske te županijskim skupštinama.</p>
<p> Izbori za novi sastav Predsjedništva BiH, prema ranijim planovima, trebali bi biti provedeni tek za dvije godine no premijer srpskog entiteta Milorad Dodik nedavno je javno zatražio da se i tročlani državni vrh ove godine ponovo bira obrazlažući to potrebom za »ujednačavanjem mandata« džavnih dužnosnika. U pozadini ovakve inicijative ipak je vjerojatno najvažniji aktualni sukob između Dodika i Živka Radišića koji je u Predsjedništvo BiH izabran kao kandidat koalicije »Sloga« što ju je njegova stranka nedavno napustila. Sarajevski tjednik Slobodna Bosna objavio je da je i međunarodna zajednica spremna podržati provedbu izbora za Predsjedništvo BiH ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Umjesto Ganića ostavku neočekivano podnio Alikadić</p>
<p>MOSTAR, 11. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Umjesto očekivane ostavke Ejupa Ganića na dužnost predsjednika Federacije BiH, vrh Stranke demokratske akcije dobio je, sasvim neočekivano, ostavku Almira Alikadića na dužnost predsjednika Kluba zastupnika SDA u federalnom parlamentu. Ništa u ovoj ostavci ne bi bilo spektakularnoga, piše Slobodna Bosna, da upravo Alikadić nije bio po službenoj dužnosti određen za egzekutora unutarstranačke volje spram neposlušnoga Ejupa Ganića koji, sada je već sasvim očito, ni po koju cijenu dragovoljno neće napustiti dužnost predsjednika Federacije BiH što želi Glavni odbor SDA.</p>
<p>Tijekom proteklog vikenda navodno se na rješavanju »slučaja Ganić« osobno angažirao i Alija Izetbegović, poslavši svoga osobnog izaslanika da pokuša uvjeriti Ganića da se povuče, no ni taj pokušaj urazumljivanja Ganića nije uspio, pa SDA-u nije preostalo ništa drugo nego da pokrene formalnu proceduru smjenjivanja predsjednika Federacije BiH. Predsjedništvo SDA zaključilo je na svojoj prvoj sjednici, održanoj desetak dana nakon dramatične sjednice Glavnog odbora SDA, kako su iscrpljene sve mogućnosti mirnog razrješenja svojevrsne krize nastale Ganićevim odbijanjem da podnese ostavku, pa je zaključilo kako je, zbog spašavanja časti i ugleda stranke, potrebno žurno pokrenuti proceduru za njegovo razrješenje u federalnom parlamentu.</p>
<p>Prvi korak u tome smislu očekivao se od Almira Alikadića, no samo dan nakon sjednice Predsjedništva SDA i zaključka o pokretanju procedure za Ganićevu smjenu, ostavku je podnio - Alikadić!? Taj šok SDA je uspjela prevladati, odnosno pokrenut će proceduru i bez Alikadića, no sada je već izvjesno da taj posao ni izdaleka neće ići onako glatko kako je planirano u vrhovima SDA. Prvi problem za SDA pritom se već pojavljuje pri formuliranju obrazloženja za Ganićevu smjenu jer predsjednik ili potpredsjednik Federacije BiH mogu biti smijenjeni samo u dva slučaja: ukoliko su prekršili zakletvu ili ukoliko su iz drugih razloga nedostojni vršenja dužnosti (tada može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma federalnog parlamenta) i, u drugom slučaju, ukoliko umru ili su trajno spriječeni za obnašanje dužnosti. Ganić, koliko je poznato, nije prekršio zakletvu, pa bi SDA-ovo obrazloženje za smjenom moglo biti podvedeno pod »obezvrjeđivanje svoga položaja«. No ni tada problem za SDA nije ni izbliza riješen, jer Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH broji 140 zastupnika; dakle, za 2/3 većinu SDA mora osigurati 94 glasa, a ima tek 50 zastupnika. Dvotrećinsku većinu SDA ne može osigurati ni kada bi dobila i sve glasove iz reda Stranke za BiH, liberala, GDS-a i HDZ-a, jer bi i u tome slučaju nedostajalo još desetak glasova oporbe. A nije realno za očekivati da će oporba stati na stranu SDA i pomoći toj stranci u Ganićevoj smjeni i konsolidiranju njezinih redova, pogotovu ne pred opće izbore u BiH.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Naoružani agenti pretresli poznatu moskovsku televiziju NTV</p>
<p>Većinski vlasnik »Media mosta« Aleksandar Gusinski i njegovi direktori uvjereni su da je pretres izvršen u sklopu kremaljske akcije zastrašivanja neovisnih medija </p>
<p>MOSKVA,11. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - S automtskim oružjem u rukama i crnim maskama preko glave velika skupina pripadnika ruske Federalne službe sigurnosti (bivši KGB) te odjela za borbu protiv organiziranog kriminala obavila je u četvrtak pretres u upravnim zgradama moskovske privatne tvrtke »Media most« u čijem se sastavu nalaze poznata televizijska kompanija NTV, Radio Eho Moskve, dnevni list »Sevodnja« i tjednik »Itogi«.</p>
<p>Pretersi u kojima su sudjelovali i istražtelji Vrhovnog tužiteljstva Rusije te pripadnici porezne policije obavljeni su u nekoliko moskovskih zgrada u kojima se nalaze službene prostorije »Media most«, a svi zaposleni bili su pritvoreni u restoranima društvene prehrane. Spektakularni višesatni pretres i zaplijenu dokumenata, vlasti su objasnile potrebom istrage protiv neimenovanog bivšeg visokog činovnika ministarstva finacija koji je optužen za pronevjere u državnom proračunu.</p>
<p>Medjutim, većinski vlasnik »Media mosta« Aleksanadr Gusinski i njegovi direktori uvjereni su da je pretres izvršen u sklopu kremaljske akcije zastrašivanja neovisnih medija. Tim više što je pretres učinjen samo četiri dana nakon svečane inaguracije Vladimira Putina na položaj šefa države. U prošlogodišnjoj parlamentarnoj predizbiornoj kampanji glasila »Media mosta« podržavali su lidere stranke Domovina Jevgenija Primakova i Jurija Lužkova, a u predsjedničkoj kampanji nisu »navijali« za kremaljskog kandidata Vladimira Putina.</p>
<p>»Pritisak na nas je nastavljen i ovog proljeća jer su naša glasila nastavila objektivno izvještavati o ratu u Čečeniji i objavljivati članke o korupciji u najvišem ešalonu kremaljskih činovnika«, izjavio je u četvrtak za vrijeme pretresa prvi zamjenik direktora »Media most«, Igor Malašenko, napominući da se zbog pritisaka njegova kompanija prije nekoliko dana pismeno žalila Putinu. »Umjesto odgovora i zaštite novisnih medija uslijedio je pretres«, zaključio je Malašenko kvalificirajući cijelu akciju »državnom samovoljom i bezakonjem«. Slično mišljenje ima i glavni urednik devnog lista »Sevodnja« Mihail Berger. On ističe da je policija zaplijenila prikupljene, a još neobjavljene novinarske materijale o korupciji u najvišim organima vlasti. »Moj list je potkraj prošlog mjeseca objavio i članak o sumnjivim vezama zamjenika direktora FSB s komercijalnim strukturama pa me preters ne čudi«, izjavio je Berger. Glavni urednik tjednika »Itogi« Sergej Pahromenko kategorički je tvrdio da se iza pretersa krije politički pritisak na neovisne medije. </p>
<p> »Nova izvršna vlast uspjela je već pokoriti većinu oporbenih stranaka i parlament i u Kremlju otvoreno govore da je naša medijska kompanija ostala jedina oporba u zemlji«, rekao je Pahromenko. Pretres s oružjem i ljudima u crnim maskama osudila je i većina vođa ruskih političkih stranaka. Lider komunista Genadij Zjuganov istakao je da to nije prvi slučaj da vlast s ljudima u maskama provodi operaciju pritisaka i preraspodjele vlasništva. Predsjednik stranke Saveza desnih snaga, Ssergej Kirijenko zaključio je pak da zbog načina na koji je pretres proveden sve ima nezgodnu političku konotaciju makar se radilo o operaciji radi otkrivanja financijskih malverzacija. Vladimir Žirinovski bio je kratak: »Ništa nas ne treba čuditi. Na vlast je došao KGB.« </p>
<p>Unatoč pretresu, NTV je u četvrtak nastavio s radom. Tako je taj moskovski televizijski kanal zasad jedini objavio da je u četvrtak u oružanom prepadu čečenskih gerilaca na rusku vojnu kolonu u susjednoj Ingušetiji poginulo najmanje 16 ruskih vojnika, a da je »Frakfurter Rundschau« objavio članak pod naslovom »Miša dva posto«, u kojem se Putinov kandidat za premijera Mihail Kasjanov sumnjiči za nezkonite poslove s tajkunima . Štoviše, NTV je prenio i pisanje londonskog »Timesa« u kojem se tvrdi da je Kasjanov kao pomoćnik ministra financija u ljeto 1998. godine pravovremeno informirao pojedine moskovske oligarhe da vlada Sergeja Kirijenka namjerava objaviti bankrot i slom rublja kako bi oni na vrijeme iz svojih banaka prebacili kapital u inozemstvo.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Zgrožene smo zbog »sramote u Veljunu«: Je li Biserka Legradić izgubila čovječnost i dostojanstvo</p>
<p>Na Dan Europe kojim slavimo pobjedu nad fašizmom, zgrožene smo zbog »sramote u Veljunu«, događaja kojim je suvremena hrvatska nacionalistička državotvorna ideja dosegnula dno-dna. Naročito smo razočarane činjenicom što je autorica ovog primitivnog i fašističkog čina - žena. Pitamo se zašto je tako postupila. Je li Biserka Legradić izgubila čovječnost i dostojanstvo zbog ratne traume i gubitka sina, zbog patnje i brige za domovinu ugroženu obnavljanjem sjećanja na žrtve iz 1941. ili naprosto zato što u okolnostima balkanskog patrijarhata žena može dobiti prostor za javno političko djelovanje tek kroz prihvaćanje tog istog principa koji mrzi, tlači i degradira sve što je drugačije: žene, druge rase, etničke, manjinske skupine. </p>
<p>Poznavajući atmosferu balkanske patrijarhalne vrleti Biserka Legradić bi zbog spuštanja gaća i pišanja u javnosti u nekoj drugoj situaciji, zasigurno bila pribijena na stup srama. Međutim, uz podršku muškog ratnohuškačkog plemena ista žena dobiva status »herojske pišačice«.</p>
<p> Ne dovodeći u pitanje njena »autorska prava« i osobnu odgovornost za ovaj sramotni čin moramo naglasiti da je ovakve ispade mogućima učinila bivša vlast, godinama ohrabrujući i tolerirajući šovinističko nasilje kao legitiman politički čin pojedinaca i skupine. Produžena ruka ove ideologije nastavlja djelovati i danas kada smo povjerovale da je princip isključivosti zamijenjen pluralizmom mišljenja i identiteta. Stoga je zastrašujuća količina mraka u kolektivnoj svijesti nacije, kada se dostojanstvo domovinskog rata i osobnih tragedija koje su iz njega proizašle brane pišanjem po uspomenama na »tuđe« žrtve »naših« zločinaca. </p>
<p>Zanimljivo je primjetiti da je Biserka Legradić pišajući po spomeniku žrtava ustaškog pokoljenja nehotice zapišala i vlastiti transparent na kojemu je pisalo: »U našoj Hrvatskoj naši zakoni«, te je vrhunac ironije da se ona i njeni istomišljenici pozivaju na zakon, a upravo ga sami besprizorno krše. </p>
<p>Biserki Legradić i mnogim drugim ženama sa sudbinama sličnim njenoj nažalost nitko ne može nadoknaditi gubitke, ali bi im se moglo pomoći kada bi se njihovu patnju prestalo instrumentalizirati u političke svrhe. </p>
<p>B.a.B.e.Grupa za ženska ljudska pravaZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nažalost, mogu posvjedočiti o policijskoj brutalnosti</p>
<p>Povodom proslave Dana pobjede</p>
<p> - Dana Europe, održanog 9. svibnja ove godine na Trgu žrtava fašizma, napadnut sam od strane pripadnika specijalne policije (u civilu) kojom prilikom su mi nanesene lakše tjelesne ozljede te polomljene naočale. Razlog zbog kojeg sam priveden je banalan, naime, nakon što je ta ista spec. policija napala mog poznanika samo zato što je zapjevao neku pjesmu, ponavljajući što su u tom trenutku pjevali oni s tzv. Crne strane, te kad je odvođen uzviknuo sam da nije ništa napravio.</p>
<p>To je bilo dovoljno da me se napadne s leđa i privede, prilikom čega je nadamnom izvršeno fizičko i verbalno nasilje. </p>
<p>Tu priči nije kraj. Po dolasku u policijsku postaju u Bauerovoj ulici, a nakon što nam je rečeno da izađemo iz policijskoga kombija te se naslonimo na zid, gore spomenuti poznanik je još jednom fizički napadnut od strane policije, i opet u civilu, na što sam, svjedočeći svemu budući da sam bio pored njega, izjavio da sam "iz organizacije za ljudska prava" (aktivni sam član Amnesty Inteernational), kako bi ga prestali tući, na što sam i sam zadobio udarac nogom, u nogu, te mi je tom prilikom jedan od policajaca prijetio rekavši da mi treba "polomiti rebra".</p>
<p>Nakon što su nas iz policijskog dvorišta, gdje se desio navedeni incident, sprovodili u zgradu, moj spomenuti poznanik koji je hodao ispred mene, još je jednom apsolutno bez razloga napadnut te udaren više puta rukama i nogom od stane policajca koji je hodao iza njega. Tada sam čuo da je jedan od prisutnih djelatnika izjavio "ne pred njim", evidentno misleći na mene koji sam rekao da sam iz organizacije za ljudska prava. Potom smo sprovedeni u odvojene sobe.</p>
<p>Nakon nekoliko sati čekanja, te obavljena dva razgovora s nadležnim osobama, od kojih su obje selektivno zapisivale moju izjavu, smješten sam u jednu od prostorija gdje se nalazio moj spomenuti poznanik, te su nas ubrzo zajedno sporoveli u sobu do, gdje su još jednom dva policjska djelatnika u civilu, pred svim nazočnim privedenima te još jednim policajcem u službenoj odori koji je bio u prostoriji konstantno, izuzetno grubo, rukom u glavu, u nekoliko navrata, počeli tuči mog poznanika. Ubrzo nakon toga smo pušteni, te sam na moje inzistiranje pitao gdje se mogu žaliti, na što mi je rečeno da to tamo ne mogu učiniti.</p>
<p>Pred policijskom postajom zatekao sam grupu ljudi, između kojih i gospodina Zorana Pusića iz Građanskog odbora za ljudska prava, kojem sam ispričao što se desilo, te koji me pitao da li sam spreman to ponoviti pred šefom policije, na što sam rekao da apsolutno jesam, što sam potom i učinio te dao službenu izjavu, dakle isto ono što sam zatražio da dam još prije izlaska iz postaje, a što mi je rečeno da ne mogu učiniti. </p>
<p>Tijekom boravka u postaji, a nakon davanja službene izjave, u nekoliko sam navrata prepoznao policajce koji su uzurpirajući ovlasti vršili nasilje te na tu činjenicu pokušao ukazati nadležnim djelatnicima, međutim nisu me slušali.</p>
<p>Žalosno je da takvi ljudi, koji bi se u prvom redu trebali držati zakona, rade u policiji, a još žalosnije da te iste plaćaju porezni obveznici i obveznice. Tragično ali istinito.</p>
<p>S. Š. Zagreb</p>
<p>(podaci poznati redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Možete reći da sam konzervativan, ali nije riječ ni o 'simpatičnim dečkima'</p>
<p>U nedjelju 7. svibnja oglasio se u Vjesniku cijenjeni književnik, rabeći jezik grafita sa zidova javnih pisoara. Kojima je taj člančić promaknuo, navodim njegov jezični inventar: pizda, pizdarija, frajer, frend, zeznut, jebote, makljaža, hercinfarkt. Ne bih komentirao kad bi to bio osamljen slučaj: nažalost, nije.</p>
<p>Da se razumijemo: nemam ništa protiv toga da se riječi što počinju sa J, K, P koriste u književnim djelima za karakterizaciju likova koji ih govore. No prosvjedujem protiv korištenja 'four - letter words' u standardnom hrvatskom jeziku, kojim se pišu i ove novine.</p>
<p>Možete reći da sam konzervativan, bigotan, seksualno frustriran, možete reći da sam puritanac, klerikalac, neurotik, možete reći što god hoćete; boli me đon. Ja ću pak vam reći što mislim o tipovima koji svoje djevojke zovu pičkama, a roditelje lješinama.
Nije tu riječ o 'simpatičnim dečkima' koji, eto, osporavanjem prihvaćenih vrijednosti afirmiraju svoj ego. Ne, jer od uporabe takva jezika do nagrđivanja novih fasada sprejom, razbijanja klupa u parkovima i nasilništva na nogometnim utakmicama samo je mali korak. A od toga je opet samo mali korak do klanja (nije važno koga, glavno da se kolje).</p>
<p>Nisu u tom krugu samo tinejdžeri i (u novije doba sve više) tinejdžerke; ima tu i starih prostobesjednika, jer mnogi ljudi čitav život ostanu u pubertetu. A nije to ni samo smrad gradske kanalizacije, nego su u prostačenju zastupljene i seoske septičke jame.</p>
<p>Nemam ništa protiv seljaka. Susretao sam mnoge seljake koji su kulturni, dobro odgojeni, ljudi na svom mjestu; zato poštujem seljake. Nešto su drugo seljačine; to su ljudi koji su odbacili ruralnu kulturu i prihvatili urbanu nekulturu (ili, kako se to eufemistički kaže, supkulturu), »Biti seljačina je stav«, kaže cijenjeni književnik; potpuno je u pravu, kako se to iz njegova primjera vidi.</p>
<p>Smatram Vjesnik našim najboljim dnevnim listom, a njegova glavnog urednika vrsnim novinarom (nije važno što se on neće složiti s mojim stavom). </p>
<p>BRANKO ČERNICKIZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Jako se slažem s osnovnom idejom u članku Edvarda Popovića, ali...</p>
<p>Nadam se da nisam jedini koji reagira na tekst g. Edvarda Popovića, u prošlu nedjelju. Naime, rijetko kada mi se dogodi da se toliko slažem s glavnom idejom teksta (da se ne ponašamo kao »seljačine« ili »provincijalci«) - a, istodobno da osjećam toliko odbojnosti prema načinu na koji je to mišljenje prikazano.</p>
<p>Da povremeno ima nekih izletavanja primitivizma i rasizma (spomenuti tv spot HSS stranke) - nažalost, je činjenica današnjeg življenja, gdje ponekad neki ne biraju sredstva da bi skrenuli pozornost na sebe. Toga, nažalost, ima po čitavu svijetu, prečesto i prejako! Samo su se možda u Hrvatskoj osjetila malo jače »naoštrena« - zbog burne nam povijesti, osobito posljednjih desetak godina. Ta posebna osjetljivost, međutim, ne daje pravo g. Popoviću pisati komentare na način nikako primjeren uglednim novinama - Vjesniku. To je jezik ulice, koji se vjerojatno tolerira u verbalnim izmjenama misli među prijateljima, onako »uz kavicu, kaj ne...«. Naravno, g. Popović ima puno pravo misliti i izražavati misli onako kako je to njemu prikladno i odgovarajuće. Ovdje zapravo izražavam zamjerku Uredništvu Vjesnika - da je takav jezik i način izražavanja mišljenja - svojevrsno daljnje potpirivanje mržnje i nesnošljivosti, protiv čega se autor g. Popović i sam opravdano bori! </p>
<p>Pred par ljeta bio sam nazočan ružnom incidentu, gdje se prava tuča razvila na rivi u Supetru - sve oko toga tko je, a tko nije purger! Ovaj članak vrvi od tih i drugih naziva i etiketiranja. </p>
<p>Čemu ta, tako olako nabačena nazivlja, i čak štoviše - lijepljenje tih naziva uz imena aktualnih (a, i umrlih!?) političara!? Tu zaista nema baš nikakva konstruktivna djelovanja; takvi članci (isto kao i rečeni tv spot) vjerojatno još više razbuktavaju strasti u svim njenim negativnim kanotacijama! I zato bih zamolio g. Popovića da razmisli kako (prostakluk, nazivi, olako »prezivanje«, itd.) sljedeći put izraziti svoje mišljenje. Isto tako molim Uredništvo Vjesnika da slobodnije koristi svoje uredničko pravo i redigira riječnik tekstova, kako već odgovara uglednim novinama! </p>
<p>A ponavljam, jako se slažem s osnovnom idejom u članku g. Popovića. Svi se zaista trebamo truditi, biti snošljiviji prema »bližnjemu svojem«. Trebamo reagirati na razne primitivizme i ostale »-izme« - tome zaista nema mjesta u Zagrebu, ni bilo na kojem drugom civiliziranom mjestu. </p>
<p>Nakon rođenja i življenja u Zagrebu mojih prvih 28 godina, sada sam zadnjih 25 godina na dalekim »zapadnim obalama«. Relativno često, jednom ili dva-put godišnje, vratim se u svoj grad; i od onog prvog pozdrava - »bok dečki...« - odmah se opet osjetim doma, kao da sam otišao na koji dan prošli tjedan... </p>
<p>Taj osjećaj doživljavam kao osobni dar Zagreba meni; tako veliko srce, naravno, ne može imati neki sitni i nezamjetni provincijski gradić. I mnogo je dotepenaca znatno pridonijelo svjetovnosti i svemu dobrome u ovom lijepom gradu. I neki, jako ružan, tv spot neće to promijeniti; čak se i ne brinem oko toga. A želim da naša civilizirana i pravedna reakcija na takve ružnoće zaista i bude na nivou našeg Zagreba i Hrvatske! </p>
<p>JOSIP KIRIGIN</p>
<p>Bakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Istinski preobražaj raspoloženja Crnogoraca prema Hrvatima</p>
<p>Srpske udruge i stranke u Zagrebu se iščuđavaju nad incidentima, koji prate povratak njihovih sunarodnjaka u Hrvatsku, ne analizirajući njihove uzroke. Zaboravljaju, naime, da im je aboliciju za sudjelovanje u velikosrpskoj agresiji dala hadezeovska vlast, ali ne i hrvatski narod. Preduvjet za prestanak getoizacije i ignoriranja srpskih povratnika jest njihovo prvotno pokajanje, a uzor neka im budu Crnogorci.</p>
<p>U agresiji na našu zemlju Crnogorci su sudjelovali mahom zbog svog tadašnjeg jugofilstva, a manje iz velikosrpskih stavova. Međutim, vrlo brzo dolazi do buđenja nacionalnog identiteta i distanciranja od genocidne politike oficijelnog Beograda. Istodobno se Crnogorci ne samo verbalno, nego i konkretnim akcijama (npr. prikupljanje pomoći za potresom stradali Ston) kaju za svoje zablude, te traže oprost. Stoga je lako objašnjiva normalizacija odnosa u pograničnom području, a na potezu je nova hrvatska vlast koja je obećala pomoć Crnoj Gori u borbi protiv krvnika s Dedinja.</p>
<p>Prijateljstvo između crnogorskog i hrvatskog naroda ne temelji se na antičetničkoj bazi (neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj) kao što neki smatraju, jer ta dva naroda vežu povijesne, geografske, lingvističke i trgovinske veze. O istinskom preobražaju raspoloženja Crnogoraca prema Hrvatima u odnosu na 1991. godinu najzornije svjedoči sudbina predsjednika Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti. U ratne dane je Jevrem Brković glavu spasio bijegom u Zagreb pred tadašnjom crnogorskom vlašću, koja ga je proglasila »izdajnikom i ustašom«, dok je taj isti najveći crnogorski intelektualac i pjesnik s nepromijenjenim političkim stajalištima danas općepriznata moralna vertikala u Crnoj Gori.</p>
<p>Osim Jevrema Brkovića postoji u historiji bezbroj znamenitih ljudi, koji povezuju Crnogorce i Hrvate. O knezu Mihajlu Viševiću, Ivanu Mažuraniću, Savi M. Štedimliji, Dušanu Vukotiću i sličnima uglavnom se zna, dok je biografija Save Vladislavića (18. st.), Crnogorca u veleposlaničkoj službi Dubrovačke republike u Carigradu ostala manje poznata, iako je interesantna, a kako je došlo do poboljšanja odnosa između dviju država, nije na odmet da se spomene. U turskoj je prijestolnici nadarenom diplomatu Vladislaviću ruski poslanik ponudio u ime cara Petra Velikog mjesto ministra vanjskih poslova Rusije. Ovaj prihvaća poziv uz uvjet, da na petrogradski dvor smije dovesti i sinovljevog najboljeg prijatelja - malog crnca. Kasnije će taj crnac usmjeriti A. Suvorova k vojničkom pozivu, dok će mu potomak biti A. Puškin. Dakle, da nije bilo Vladislavića ruska ratna povijest, te svjetska književnost bile bi siromašnije za svoje nenadmašene velikane.</p>
<p>U nadi da će se sprovesti volja većine građana Crne Gore, te da će Hrvatska biti prva država, koja će ju priznati kao samostalnu, pozdravlja i moli Vas, da objavite ovaj tekst u svom cijenjenom dnevniku</p>
<p>MARIJAN JAKŠIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Babić: Učinit ćemo da subotnji derbi protekne bez incidenata </p>
<p>ZAGREB, 11. travnja</p>
<p> - U povodu predstojeće subotnje utakmice između NK Dinama i HNK Hajduka, te sve češćih navijačkih divljanja čiji smo svjedoci gotovo svakog kola Hrvatske nogometne lige, Policijska uprava zagrebačka u četvrtak je izdala priopćenje u kojem navodi da će prije, tijekom te nakon utakmice, ocijenjene kao »utakmice visokog stupnja rizika«, poduzeti sve potrebite mjere na sprečavanju bilo kakvih incidenata i divljaštva.</p>
<p>Tim povodom, okupljenim novinarima su se obratili načelnik PU zagrebačke Ivan Babić, zatim načelnik Sektora policije Mihael Varga, te glasnogovornik MUP-a Slavko Rako, koji su detaljnije pojasnili način osiguranja predstojeće utakmice »visokog rizika«. Naime, načelnik Babić je, skrenuvši pažnju na nedavne primjere divljaštva na Poljudu, naglasio kako policija neće tolerirati nikave oblike nasilja i divljaštva na nogometnim terenima, te kako će svaki oblik huliganstva strogo kažnjavati u skladu s zakonom, posebice one navijače koji potiču na tzv. »spontano divljaštvo«, a čiji primjer smo mogli nedavno vidjeti u Splitu. Babić je također naglasio kako su predstavnici nogometnih klubova i Hrvatskog nogometnog saveza pravodobno upozoreni da ne organiziraju grupni dolazak navijača, što je jedan od oblika policijskog djelovanja s ciljem preventivne zaštite od mogućih nereda.</p>
<p>»Zbog policijskih informacija da bi moglo doći do stanovitih izgreda i nasilja« nastavio je Babić, » temeljna policija, prometna policija, te specijalna policija onemogućit će svojim djelovanjem i pojačanim režimom svaki oblik divljaštva, te su na tom planu ostvareni i kontakti s PU splitsko-dalmatinskom i Upravom HNK Hajduka, kako bi se mogući incidenti gostujuće Torcide s Bad Blue Boysima iskorjenili.«</p>
<p>Načelnik Sektora policije PU zagrebačke Mihael Varga, najavivši moguća zatvaranja prometnica i pooštrenu kontrolu policije s redarskim službama prilikom ulaska navijača na stadion, apelirao je na sve koji će doći na subotnji derbi da kod kuće ostave svu pirotehniku i opasne predmete koji se mogu bacati, jer će se oni oduzimati, dok će se »vlasnici« oštro kažnjavati, što je prema Vargi i inače praksa policije.</p>
<p>MUP-ov glasnogovornik Slavko Rako je na kraju pak najavio i novost po pitanju osiguranja na hrvatskim stadionima. Naime, od sljedeće nogometne sezone 2000/2001. godine, policija više ne će biti nazočna na osiguranju prilikom nogometnih utakmica. Prema ideji kojom se već duže vrijeme bavi MUP, klubovi će i nadalje morati organizirati redarsku službu, dok bi, ukoliko to ne učine, mogli zatražiti policiju za pomoć u osiguranju, za što će MUP klubovima uredno dostavljati račune.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Podignuta optužnica protiv bivšeg načelnika PU osječko-baranjske</p>
<p>OSIJEK, 11.svibnja</p>
<p> - Nakon što je u protekla tri tjedna svih petnaest svjedoka saslušano, dovršena je istraga u slučaju bivšeg načelnika Policijske uprave osječko-baranjske Dubravka Jezerčića okrivljenog za kaznena djela iznude i prijevare. Prošloga je petka spis dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu koje je potom odlučilo podići optužnicu protiv Jezerčića te protiv njegovog bliskog suradnika, odnosno »pijuna« Tomislava Mikulića.</p>
<p>Prema prvoj točki u četvrtak podignute optužnice, Jezerčića i Mikulića se tereti da su zajedno tijekom rujna 1996.godine u Osijeku, prema dogovoru, prijetnjama primorali Branka Markana da svoje zemljište u centru Osijeka u Strossmayerovoj ulici 41 »proda« Jezerčiću u kojemu je on potom otvorio restoran »Grand«. Naime, kako stoji u optužnici, Mikulić i za sada neutvrđene osobe u više navrata presretali Markana i prisilno ga odvodili kod Jezerčića na njegovo tadašnje radno mjesto načelnika PU Osječko-baranjske. Unatoč raznim prijetnjama Markan na prodaju kuće nije pristao, pa su ubrzo potom organizirani noćni prepadi na njega u kući. Tako su jednom prilikom dvije nepoznate maskirane osobe uletjele u njegovu kuću, stavljajući mu nož na vrat te cijev pištolja u usta, što je Markana uplašilo. Mikulić ga je idućega dana ponovno presreo na ulici i zatražio da se javi Jezerčiću, što je preplašeni Markan i učinio, te pristao na njegove zahtjeve. Tada mu je Jezerčić, za kuću vrijednu najmanje 200.000 kuna isplatio svega 1.000 DEM. Također, Mikulića i Jezerčića tereti se da su tijekom 1996. godine u Osijeku, prevarili i Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici, gdje je potom izgrađeno parkiralište za restoran »Grand«. Dopsaj je zemljište već ponudio Gradu Osijeku u zamjenu za stanarsko pravo na stan u kojemu stanuje temeljem ugovora o najmu. No, Mikulić je, prema Jezerčićevim uputama kazao da će mu oni srediti to pravo u zamjenu za zemljište, na što je Dopsaj pristao, jer nije ni slutio da je riječ o prijevari. Otišli su u javnobilježnički ured radi ovjere potpisa, no, budući da Dopsaj nije pročitao tekst akta, potpisao je zapravo kupoprodajni ugovor, kojim se Jezerčić uknjižio kao novi vlasnik zemljišta. </p>
<p>Budući da 13.svibnja istječe prva odluka o jednomjesečnom pritvoru za Jezerčića, u četvrtak se sastalo i izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku koje je odlučilo da se i njemu i Mikuliću produlji pritvor do kraja glavne rasprave ili nove odluke vijeća. No, također je dogovoreno da će se vijeće sastajati svakih 60 dana kako bi razmotrilo trenutno stanje, odnosno ima li i dalje razloga da ostanu u pritvoru.</p>
<p>Jezerčićeva »pijuna« tereti se i za uspostavu ropstva</p>
<p>Mikulića se tereti i za kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, odnosno zbog uspostave ropstva. On je, kako stoji u optužnici, u vremenu od 20.rujna 1996. do 11. travnja ove godine, u vikend naselju kod Karašice i osječkom prigradskom naselju Tenja, iskoristivši Markanov strah od njegovih prijetnji da će ga »pojesti mrak« ukoliko u svemu ne bude postupao kako mu naredi, prisilio ga da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, iako je bio svjestan da je Markan sposoban za samostalan život. Tjerao ga je da obavlja fizičke poslove za njega i druge osobe i to bez ikakve naknade. </p>
<p>Kako bi Markana u potpunosti učinio ovisnim o sebi, prijetnjama ga je prisilo da mu da punomoć na štednu knjižicu otvorenu u Slavonskoj banci preko koje je od 14. travnja 1997. pa sve do 18. travnja 1998. godine podizao njegovu novčanu naknadu za razvojačene branitelje. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Slovenska policija priznala da je u potjeri bilo propusta</p>
<p>LJUBLJANA, 11. svibnja </p>
<p> - U slovenskoj javnosti još traju odjeci policijske akcije potrage za ubojicom bračnog para Pavlin, na kraju koje je policija ustrijelila 27-godišnjeg vojnog veterana Fadila Bajraktarevića iz Srebrenika Donjeg u Bosni i Hercegovini.</p>
<p> O tijeku dosad najveće policijske akcije zadnjih deset godina u Sloveniji oglasio se i Andrej Podvršič, generalni direktor policije u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Slovenije. </p>
<p>Podvršič je rekao kako su u početku mnoge indicije ukazivale da bi ubojica bračnog para Pavlin, čija nagorjela mrtva tijela su u nedjelju, 30. travnja pronađena u njihovoj vikendici u selu Zaloke, mogao biti 21-godišnji hrvatski državljanin Damir Grdenić, bjegunac iz zatvora u Požegi.</p>
<p>Na pitanje kako je moglo doći do zamjene osumnjičenoga, generalni direktor slovenske policije kazao je da je u igri bilo niz slučajnosti, a i za kriminalističko-tehničku istragu treba odgovarajuće vrijeme. Kad smo ustanovili da Grdenić nije pravi osumnjičeni o tome smo izvijestili javnost. </p>
<p>Na novinarski prigovor kako je pravi ubojica mogao pobjeći iz obruča na Velikoj planini, odnosno tvrdnju da je cijela akcija bila izvedena diletantski i neprofesionalno, Andrej Podvršič je odgovorio da su slijedili prvi cilj, a to je što prije uhvatiti ubojicu, zatim očuvati sigurnost građana, poglavito na području gdje se osumnjičenik kretao i treće, da su stalno brinuli za sigurnost redarstvenika, sudionika potjere. Dodao je da je policijsko čelništvo računalo i s mogućnošću da osumnjičeni ubojica pobjegne iz obruča. </p>
<p>Nije u pitanju osposobljenost naših specijalaca, treba znati da smo prvi put bili suočeni s ovakvom situacijom, a i da smo tragali za osobom vičnoj uporabi oružja i osposobljenoj za kretanje po svim terenima. Podvršič je dalje rekao da je bilo određenih nedostataka, ali koji nisu utjecali na tijek akcije. »Svjesni smo da kad radiš, onda i griješiš, te da nitko nije savršen«, istaknuo je generalni direktor Slovenske policije.</p>
<p>Podvršič je kazao da se radi temeljita rasčlamba tijeka cijele akcije, te da se pri tome ne radi o traženju krivaca za greške, propuste i slabosti, već za ispravljanje uočenih nedostataka. Jasno je već sada da će država morati za naše potrebe izdvojiti više sredstava, poglavito za nabavu suvremene opreme, dodao je Podvršič. U izjavi za TV-Sloveniju generalni direktor Slovenske policije nije se, jer nije bio niti pitan, izjasnio o suradnji i pomoći hrvatske policije, koja je, kao što je poznato, mjerodavno doprinijela i utvrđivanju činjenice da je Damir Grdenić krivi osumnjičeni, a poglavito pak utvrđivanju identiteta ustrijeljenog Fadila Bajraktarevića.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Oslobođen optužbe, jer nije dokazano je li ubio i spalio oca</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u četvrtak je nepravomoćnom presudom Igor Breškić oslobođen optužbe za ubojstvo oca Ive Breškića.</p>
<p>Optužnicom koju je podigla zamjenica županijskog državnog odvjetnika Nada Pavić, Breškića se teretilo da je u lipnju 1993, godine na neutvrđen način ubio oca, te nakon toga tijelo postavio na cjepanice iza garaže i zapalio. Iznenadni nestanak oca optuženik je opravdavao riječima kako mu je otac otišao u Švicarsku. </p>
<p>Zastupnica optužbe u završnim je riječima navela kako je kazneno djelo dokazano, te tražila da ga se osudi. Na sudu je naime, iznijet podatak kako je Švicarska ambasada rekla kako Ivo Breškić švicarsku granicu nikad nije prešao. </p>
<p>Nadalje, policija iza garaže je pronašla zub i ljudsku kost, međutim, nije bilo moguće odrediti kome pripadaju. Kao razlog ubojstva zastupnica optužbe je navela dugogodišnje maltretiranje od strane oca.</p>
<p>Breškićev branitelj odvjetnik Davor Sirotković u završnim je riječima naveo kako se sve temelji na indicijama, te kako nema dokaza niti da je Ivo Breškić umro, a ako i je umro nema dokaza da je ubijen, </p>
<p>Predsjednica sudskog vijeća sutkinja Jasna Pavičić obrazlažući presudu je rekla kako je optužba pokušala dokazati postojanje kaznenog djela, ali nije sa 100 posto dokazana krivica optuženika. Navela je kako nije dokazano je li Ivo Breškić mrtav, i ako je mrtav je li ubijen, te ako je ubijen je li to učinio njegov sin. Dodala je kako je optuženik imao motiv , ali nije dokazano počinjenje kaznenog djela. Zastupnica optužbe najavila je žalbu na ovo rješenje. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U slučaju »Slobodna Dalmacija« Kutlu ispitao sudac iz Splita</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Istražni sudac županijskog suda u Splitu Ivan Matulović u četvrtak je na Županijskom sudu u Zagrebu saslušao Miroslava Kutlu, predsjednika Uprave dioničkog društva »Globus grupa« koji je u pritvoru u Okružnom zatvoru, nakon posljednjeg produljenja od pritvora od dva mjeseca. Kako se doznaje od branitelja odvjetnika Željka Gulišije, Kutle je saslušan na okolnost poslovanja »Slobodne Dalmacije« dok se nalazila u sklopu »Globus grupe«. Također, doznaje se od odvjetnika Gulišije, Kutle je iznio obranu na sve okolnosti vezane uz »Slobodnu Dalmaciju«, a rekao je i kako se ne osjeća krivim za točke za koje ga se tereti. </p>
<p>Da podsjetimo, Miroslava Kutlu se prema rješenju o provođenju istrage tereti za nekoliko kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, za pribavljanje protupravnih imovinskih koristi na štetu nekoliko poduzeća. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Direkor Našicecementa pronevjerio 170.000 DEM</p>
<p>OSIJEK,11. svibnja</p>
<p> - Zbog zlouporabe položaja i ovlasti te pronevjere 170.000 DEM, kriminalistički službenici Policijske uprave osječko-baranjske podnijeli su kaznenu prijavu protiv Ivana Ergovića (44) iz Našica, direktora tvrtke Našicecement (policija navodi samo inicijale).</p>
<p> Naime, kako je policija priopćila, osumnjičeni je Ergović temeljem fiktivnoga ugovora o istraživanju tržišta, 28. studenoga 1997.godine sa žiro-računa Našicecementa na račun tvrtke »Alamona« a.e.g. iz Lihtenštajna prebacio iznos od 170.000 DEM. Međutim, tvrtka »Alamona« ubrzo je, točnije 1. prosinca iste godine, spomenuti iznos prebacila na žiro-račun tvrtke Ecis Anstalt, također iz Lihtenštajna. Na koncu, tvrtka Ecis Anstalt uplatila je 3. prosinca na Ergovićev privatni devizni račun u Privrednoj banci 130.000 DEM dok je 12.prosinca preostalih 40.000 DEM uplaćeno na privatni račun R. R. (38) iz Martina. Kako doznajemo u policiji, kaznena prijava zasad je podnesena samo protiv Ergovića, a hoće li biti podnesena i protiv R. R. te da li je još netko sudjelovao u ovoj transakciji, biti će naknadno utvrđeno, budući da je obrada još u tijeku. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>MORH odustao od tužbe protiv Butkovića i Vurušića </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo obrane RH-a, povuklo je na Općinskom sudu svoju tužbu u kojoj je zbog kaznenog djela klevete i uvrede tužilo glavnog urednika tjednika »Globus« Davora Butkovića, te novinara istoimenog tjednika Vladu Vurušića.</p>
<p>Podsjetimo, MORH je tužio Butkovića i Vurušića radi teksta pod naslovom: »Ivica Rajić optužen za teške ratne zločine u BiH, kojeg traži vijeće sigurnosti UN, živi u vojnom hotelu 'Zagreb' u Splitu«, objavljenom 25. listopada 1996. godine u »Globusu«. MORH je u obrazloženju svoje tužbe naglasio da nije istina da Ministarstvo obrane pomaže Rajiću u njegovom skrivanju, te da je prikazivanje ministarstva kao kriminalne i zaplotnjačke ustrojbe, kao što je to učinjeno u spornom tekstu, vrijeđa sve njegove uposlenike, a osobito one odgovornije.</p>
<p>Nepravomoćnom presudom Općinskog suda od 26. ožujka 1998. godine, Davor Butković je proglašen krivim za kazneno djelo klevete, te je osuđen na četiri mjeseca zatvora, uvjetno na jednu godinu. Novinar Vurušić osuđen je na dva mjeseca zatvora, također uvjetno na jednu godinu. Međutim, Butković i Vurušić žalili su se Županijskom sudu, koji je uvažio njihovu žalbu te ukinuo prvostupanjsku presudu i vratio postupak na ponovno suđenje Općinskom sudu.</p>
<p>Ministarstvo obrane je 8. svibnja ove godine, putem svog punomoćnika, odvjetnika Željka Olujića, obavjestio Općinski sud da odustaje od daljnjeg kaznenog progona te da povlači svoju privatnu tužbu protiv Butkovića i Vurušića. (D.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Ina prošlu godinu završila s gubitkom od 1,5 milijardi kuna</p>
<p>Zbog »škara cijena« samo u prošloj godini gubitak se povećao za 628 milijuna kuna, a 455 milijuna kuna su nenaplativa potraživanja/U proizvodnji nema prekobrojnih, kaže generalni direktor Ine dr. Tomislav Dragičević </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Ina je prošlu poslovnu godinu zaključila s gubitkom od oko 1,5 milijardi kuna, pri čemu gubitak na supstanci iznosi čak pola milijuna kuna. Glavni su uzroci gubitka kontrola cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, zbog čega je ova kompanija lani izgubila 623 milijuna kuna, te nenaplativa potraživanja od kupaca u iznosu od 455 milijuna kuna, rekao je u četvrtak, na konferenciji za novinare, generalni direktor Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>»Naftu na svjetskom tržištu još uvijek kupujemo skuplje nego što je možemo prodati, a i ono što prodamo ne uspijevamo naplatiti. Prošle smo godine, doduše, ostvarili veće prihode od prodaje naftnih derivata, ali došlo je i do velikog rasta troškova«, objasnio je Dragičević. Dodao je i da je Ina u prva tri mjeseca ove godine ostvarila gubitak u visini od oko 100 milijuna kuna, što je porazno u usporedbi sa 116 milijuna kuna dobiti na kraju 1998. godine</p>
<p>Dragičević smatra da bi cijene naftnih derivata u nas trebale biti desetak posto više, što ovisi o kretanju tečaja američkog dolara i o cijeni barela nafte na Mediteranu. Upozorava da je maloprodajna cijena naftnih derivata u svim zemljama u hrvatskom okruženju skuplja, te se kreće oko dvije DEM po litri, što u praksi znači da Ina subvencionira kako hrvatske tvrtke, tako i strance koji dolaze u Hrvatsku. Ina će i dalje ostvarivati gubitke, ako Ministarstvo gospodarstva nastavi administrativnim putem ograničavati rast cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, i to u situaciji kada je cijena nafte na svjetskom tržištu nestabilna, odlučan je Dragičević. Izlaz iz ove situacije on vidi u vraćanju automatizma promjene cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu. Upozorava i da Ina ne bi trebala biti instrument Vladine socijalne politike, dok drugim tvrtkama, ovisnima o energentima, preporučuje racionalizaciju u poslovanju.</p>
<p>Dragičević odbija tvrdnje da u Ini, u kojoj je lani radilo 16.956 radnika, postoji prevelik broj zaposlenih. »Prekobrojnih«, doduše, ima u administraciji, ali ne i u proizvodnji, pa se eventualni »viškovi radnika« mogu riješiti preraspodjelom radnika i njihovim doškolovanjem. Kada je riječ o visini plaća, Dragičević kaže da se Ina ne može uspoređivati s državnom administracijom, te se zalaže da plaće u ovoj tvrtki i dalje ostanu iznad državnog prosjeka. Tvrdi i da će menedžmentu kompanije smanjiti plaće, premda upozorava da bi se to negativno moglo odraziti na ukupno poslovanje tvrtke. </p>
<p>Inače, ukupni je gubitak osnovne Inine djelatnosti u prošloj godini iznosio 442 milijuna kuna, dok je gubitak financijske djelatnosti »težio« 1.078 milijuna kuna, a uglavnom je rezultat negativnih tečajnih razlika i kamata. Smanjenje neto imovine Ina-grupacije lani je iznosilo 1.639 milijuna kuna, a Ina vlastitih sredstava za financiranje investicija u naredne tri godine gotovo da i nema. Stoga će se trebati okrenuti stranim izvorima financiranja, koji su jeftiniji od domaćih, kaže Dragičević.</p>
<p> Od ukupno 2.213 milijuna kuna dospjelih potraživanja potkraj travnja ove godine, čak 1.050 milijuna, ili gotovo 50 posto, otpada na poduzeća u državnom vlasništvu. To se osobito odnosi na HEP, HŽ i kutinsku Petrokemiju. Istodobno, dospjele su obveze Ine »težile« 1.336 milijuna kuna, ističe Dragičević te upozorava da su Inine obveze znatno veće, pa ni pozitivna razlika od 877 milijuna kuna zapravo ne pokazuje pravo stanje stvari najveće hrvatske naftne kompanije krajem travnja. </p>
<p>Spomenimo i da je Ina u prošloj godini proizvela 2,1 milijun tona nafte i kondenzata, te 1,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina. S druge strane, uvezla je 4,6 milijuna tona nafte za preradu i 1,1 milijardu kubnih metara prirodnog plina. Na hrvatskom je tržištu prodala 3,4 milijuna tona derivata, a izvezla je 1,8 milijuna tona. Prirodnog je plina Ina u prošloj godini prodala 2,4 milijarde prostornih metara. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za kupnju Ine zainteresirani Talijani i mnogi drugi</p>
<p>»Zanimaju nas svi partneri koji imaju tržište i velik opseg proizvodnje, a pored toga su i velike naftne kompanije. To može biti Mol, OMV ili neka druga tvrtka, no konačnu će riječ dati Vlada«, rekao je Dragičević, odgovarajući na pitanje o privatizaciji Ine. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik, Dragičević je istakao da će država o vlasničkoj transformaciji Ine odlučiti kada tim stručnjaka Ministarstva gospodarstva, u suradnji s Institutom »Hrvoje Požar«, HEP-om i Inom, izradi startegiju energetskog razvitka. Tom će strategijom, koja bi uskoro mogla ugledati svjetlo dana, biti ponuđeni načini rješenja problema u energetskom sustavu te modaliteti privatizacije Ine i HEP-a. Stoga u ovom trenutku nije moguće reći hoće li Ina biti privatizirana u cjelosti ili će se neki njezin dio, poput proizvodnje plina, izdvojiti iz »paketa«. Odgovor na ovo pitanje javnost bi mogla dobiti prije kraja godine, naglasio je čelni čovjek Ine.</p>
<p>Na pitanje novinara Vjesnika, koji su potencijalni strateški partneri u privatizaciji Ine, Dragičević tvrdi da ih ima više. Iako je pismo namjere Ine i MOL-a prestalo vrijediti 31. prosinca 1999. godine, mađarska je naftna kompanija i dalje zainteresirana za kupnju Ine. Jedan od zainteresiranih ulagača je i talijanski Eni-Agip, otkrio nam je Dragičević. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HUP ukazuje na opasnost imenovanja po političkoj podobnosti </p>
<p>Kao primjer neefikasnosti HUP navodi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo / Poslodavci nezadovoljni predloženim zakonskim rješenjima o poticanju ulaganja - »to je skup loših rješenja, uključujući i previsok iznos investicije za koju bi vrijedile olakšice« </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) cijeni da je hrvatskoj Vladi bilo iznimno teško u njezinih prvih sto dana, za to razdoblje daje prolaznu ocjenu, ali sada traži hitno rješavanje brojnih gospodarskih problema, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare HUP-a. </p>
<p>»Sama promjena vlasti u Hrvatskoj dala je vrlo pozitivne efekte za poboljšanje međunarodne pozicije što smo zamijetili i u našim međunarodnim aktivnostima, a također je stvorena i vrlo pozitivna atmosfera u našem društvu što je jedan od preduvjeta za nužne reforme. Prijam u Partnerstvo za mir, primjerice, olakšat će i smanjiti rizik ulaganja, a time će se smanjiti i cijena kapitala za Hrvatsku. Osim toga, odluka Vlade o vraćanju dugova gospodarstvu mogući je prvi i vrlo važan korak u rješavanju problema nelikvidnosti. Međutim, nužno je ukazati i na rezultate djelovanja nove vlasti koji bi mogli izazvati nezadovoljstvo, pa i zabrinutost«, kazao je Branko Roglić, predsjednik Predsjedništva HUP-a, naglašavajući nedovoljno jasno prezentiranje dubine i ozbiljnosti gospodarskih problema te preveliku zaokupljenost posljedicama gospodarskih promašaja, a malu pozornost najvećim gospodarskim problemima - nelikvidnosti, poreznoj reformi, strategiji razvoja, pravnoj sigurnosti... </p>
<p>HUP upozorava na niz negativnih pojava kao što su postavljanje na različite funkcije ljudi isključivo po političkoj podobnostima, zatim to što u nadzornim odborima poduzeća i dalje sjede političari, a ne gospodarstvenici. Također, HUP novoj vlasti zamjera izmjene zakona bez prethodnih argumentiranih rasprava svih socijalnih partnera.</p>
<p>Na pitanje s kojim je resorima HUP posebno nezadovoljan Željko Ivančević, glavni ravnatelj, spomenuo je da su po pojedinim ministarstvima i upravama novi ljudi koji ne samo da nemaju dovoljno iskustva već ni relevantna znanja za takva mjesta. »Iz naših granskih udruga stižu primjedbe na imenovanja zamjenika ili pomoćnika nekih ministara, ali i druge funkcije«, kazao je Ivančević, a kao primjer neefikasnosti spomenuo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Pitanje je, dodao je, što je svrha tog ministarstva ako naša Udruga malog i srednjeg poduzetništva nije primijetila nikakav pomak nakon njegova osnivanja. </p>
<p> »HUP je umjereno kritičan, ali sada očekuje radikalne Vladine poteze, jer vremena nema«, zaključio je Roglić. Napomenuo je da poslodavci izražavaju bojazan zbog ubrzanih priprema promjena Zakona o radu koje bi, bez prethodnih analiza i usporedbi učinaka, mogle rezultirati daljnjim pogoršavanjem uvjeta zapošljavanja. HUP je iznio mišljenje o tim promjenama, ali nije poznato što je ušlo, odnosno što će ući u tekst zakona.</p>
<p> Isto to, istaknuo je Ivančević, vrijedi i za pripreme zakona o reviziji pretvorbe: »Mi jesmo na neki način sudjelovali u tome, ali ne znamo o čemu će se raspravljati danas (u četvrtak) na Vladi - o potrebi donošenja tog zakona ili o konkretnom tekstu. Za tekst koji smo mi vidjeli, jedan od pravnih eksperata kazao je da više nalikuje političkoj deklaraciji, nego zakonskoj normi«. </p>
<p> Poslodavci smatraju da zakon o poticanju ulaganja sadrži niz loših odredbi i rješenja te određuje previsok iznos temeljem kojeg bi se moglo dobiti olakšice. To čudi s obzirom na Vladino zalaganje za malo i srednje poduzetništvo kao temelj razvoja gospodarstva.</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>ITTF: Domaći gosti kampova u drugom planu</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Tek pet ili šest hrvatskih kampova može se ravnopravno mjeriti sa najkvalitetnijim europskim kampovima, rečeno je u četvrtak na Godišnjoj skupštini Kamping udruženja Hrvatske (KUH), tijekom drugog dana ITTF-a, poslovnog turističkog sajma. Hrvatske kampove, međutim, uz osrednju kvalitetu obilježavaju i osrednje cijene, što drugim riječima znači da 95 posto domaćih kampova nudi dobar odnos cijene i ponuđene usluge (vrijednost za novac). </p>
<p>»Kampovi su u prošloj godini ostvarili 7,6 milijuna noćenja, što je 30 posto svih ostvarenih noćenja u državi« istaknuo je Jerko Sladoljev, tajnik KUH-a. Zanimljivo je da pet primarnih tržišta - Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija i Nizozemska - čini 88 posto svih noćenja. Tako je svaki drugi Nijemac u Hrvatskoj bio kampist, odnosno svaki treći Slovenac, Talijan i Austrijanac.</p>
<p>Prema međunarodnim mjerilima nekoliko kampova zaslužuje posebnu pozornost; Sirena iz Novigrada, tri Rivijerina kampa, Solaris, Lanterna i Istra naturist, te Valalta Rovinj, dok je Bijela uvala Plave lagune proglašena za jedan od šest najboljih mediteranskih kampova s naglaskom na obiteljski ambijent ponude. </p>
<p>Inače, europski kamping trendovi kreću se od uvođenja kategorije zimskog kampiranja do promjene naziva u Hollidays Parkove s mnogo većom paletom ponude - dobro opremljeni bungalovi, vodeni parkovi, sportski centri, zdravstveni programi pa čak i kongresni aranžmani.</p>
<p>Prodaja turističkih aranžmana na inozemnim tržištima za 25 posto je bolja nego 99. godine, rečeno je na skupštini UHPE (Udruga hrvatskih putničkih agencija). Domaće agencije se, međutim, već susreću sa nemogućnošću rezervacije za glavnu sezonu budući da hotelijeri dio kapaciteta čuvaju za individualne inozemne goste. Tako ispada da su domaći turisti marginalizirani i da će u najboljem slučaju završiti u nekom apartmanskom naselju ili privatnom smještaju.</p>
<p>Istrani su na posebnoj prezentaciji najavili Dan vina, koji će se održati posljednje nedjelje u svibnju, te Dane tartufa od 7. do 22. listopada (Dane tartufa pratiti će mnoštvo atrakcija poput izrade Milenijske kajgane od deset kilograma tartufa i 2000 jaja). (D. Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Obustavljaju se iskapčanja struje turističkim tvrtkama </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Dogovorom Ministarstva turizma i Hrvatske elektroprivrede od četvrtka se obustavljaju sva iskapčanja struje turističkim poduzećima, a onima kojima je struja već iskopčana ubrzo će biti vraćena, doznajemo od Veljka Ostojića, doministra turizma. Jedan od uvjeta HEP-a bio je da turistička poduzeća ubuduće redovito plaćaju račune za struju. S druge strane, nagomilane dugove, odnosno neplaćene račune do kraja ožujka, turistička će poduzeća platiti u tri rate - prvih 20 posto 1. srpnja, drugih 30 posto 1. kolovoza, a preostalih 50 posto 1. rujna. Ukupan dug turističkog sektora prema HEP-u iznosi više od 35 milijuna kuna. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ribari zadovoljni uvođenjem jeftinijeg goriva</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Ribari su zadovoljni prijedlogom Vlade kojim se uvodi jeftinije pogonsko gorivo za uporabu u poljoprivredi i ribarstvu, po cijeni oko dvije kune po jednoj litri, rekao je u četvrtak predsjednik ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore Tonči Božanić na konferenciji za novinare, </p>
<p> Što se tiče načina dristribucije pogonskog goriva, ili kako kažu »plave nafte«, Božanić je rekao da ceh ribara predlaže da se distribucija obavi u roku od 15 dana nakon donošenja izmjena i dopuna zakona o gorivu, koji se nalazi u saborskoj proceduri. Uz to, ceh traži da im se omogući prodaja pogonskog goriva na svim crpkama, gdje postoji značajniji interes za tim derivatom, u prvom redu na otocima, te predlaže da se svim korisnicima ove povlastice isporuče knjižice u koje bi se upisivala količina izdanog goriva kako bi se onemogućile zlouporabe. </p>
<p>Kako se čulo, ceh je pokrenuo i izmjenu zakona koji definira ribolov za kućne (osobne) potrebe te zaključio da se utvrde isključivo dvije kategorije ribolova i to onaj gospodarski i športski ribolov. Naime, neodrživa je postojeća kategorija ribolova za kućne potrebe, jer sadrži prevelik broj sudionika (čak 10.000). Ceh ribara drži da nigdje u svijetu nije poznata kategorija ribara za »kućne potrebe«. Na kraju je Ministarstvu poljoprivrede upućena incijativa da razmotri sadašnji status ribara obrtnika koji nemaju beneficirani radni staž već ga imaju samo ribari koji su zaposleni kod obrtnika.(M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Španjolskim nagibnim vlakom kraće putovanje do Rijeke i Splita? </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskih željeznica i španjolske tvrtke Patentes Talgo S.A. od 2. do 15. svibnja održavaju se na hrvatskim prugama pokusne i promotivne vožnje španjolskog nagibnog vlaka s pasivnim sustavom za naginjanje Talgo TPI-200.</p>
<p>U petak, 12. svibnja na prezentaciji i promotivnoj vožnji vlaka Talgo TPI-200 od Zagreba do Splita bit će i ministar pomorstva prometa i veza mr. Alojz Tušek. Španjolski nagibni vlak se iz Splita u Zagreb vraća u subotu, a u ponedjeljak, 15. svibnja bit će priređena promotivna vožnja za Rijeku.</p>
<p>Pokusni vlak se sastoji od pet vagona (dvaju radnih vagona, vagona-bara, vagon restorana i vagona prvog razreda), od kojih je svaki dugačak 13 metara. Razvija najveću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> do 200 kilometara na sat i ima protukliznu zaštitu kod kočenja (sličnu sustavu ABS kod automobila). Pasivni sustav za naginjanje vagonskog sanduka omogućava povećavanje vozne brzine inače dopuštene na nekoj pruzi od 10 do 15 posto uz naginjanje sanduka do 3,5 stupnjeva. Druga posebnost tog vlaka jest mogućnost mijenjanja razmaka između kotača.tako da vrlo lako može proći kroz svaki zavoj kojemu je polumjer luka malen, pa je pogodan za pruge s puno zavoja s lukovima maloga polumjera, kakvi postoje na pruzi Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka. U pokusnim vožnjama vlaka ustanovljeno je da postoji mogućnost za znatno skraćivanje vremena putovanja, a da se pritom ne ugrozi sigurnost prometa i ne umanji udobnost putnika. Od Zagreba do Rijeke putovanje skraćeno na dva sata i 45 minuta, a od Zagreba do Splita na šest i pol sati, što u oba slučaja znači skraćivanje putovanja za 60 minuta.(N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vinovita 2000.: Uspješna promocija istarskih vina</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Pod nazivom »Zlatna i srebrna istarska vina na Vinoviti i VIN Istri 2000.« istarski su vinari, u suradnji sa Županijskom turističkom organizacijom, ponovo dali lijep primjer kako se prezentiraju i promoviraju vina, te kako se animiraju potencijalni potrošači. Stručno vođenom degustacijom predstavili su šest visoko nagrađenih vina iz podruma samostalnih i već »uhodanih« vinara Peršurića, Armana, Matoševića, Kozlovića, Coronice i Degrassija, a svojevrsna dopuna toj uspjeloj degustaciji bila je (iako odvojeno) prezentacija publikacije »Sto vodećih hrvatskih restorana« (nazvana još »Sto biljaka u gastronomiji«) izdavača »Abisal« iz Rijeke, koji ovu akciju vodi od 1995. godine. Znači da taj »gurmanski putokaz« već ima čvrsto korijenje.</p>
<p>Od ostalih događanja drugog dana Vinovite 2000. treba spomenuti državno prvenstvo sommeliera, stručno savjetovanje o aktualnosti kontroliranog porijekla vina u svijetu i kod nas, te raspravu o Zakonu o poljoprivredi.</p>
<p>Na štandovima izlagača srećom nije bilo velike gužve ni buke kao ranijih godina, a očekuje se da će toga ipak biti u dva zadnja dana Sajma, petak i subotu. (P. Gabrić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Od srpnja jeftiniji dizel za ribare i poljoprivrednike</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Nakon nešto burnije rasprave nego što se očekivalo, Vlada je u četvrtak prihvatila nacrt prijedloga izmjena Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. Njime su poljoprivrednici i ribari oslobođeni plaćanja trošarine u dizelskom gorivu koje rabe za pogon poljoprivrednih strojeva i brodova u iznosu 1,6 kuna po litri. Nova cijena za njihov »plavi dizel« praktički je svedena na cijenu loživog ulja i od 1. srpnja iznosit će dvije i pol kune po litri goriva. »Nakon višegodišnje deklarativne potpore, konačno je stigla i prava potpora koja omogućava veću konkurentnost kroz smanjenje proizvodnih troškova, dovodeći cijenu goriva za poljoprivredu na europsku razinu. Korištenje tog posebnog goriva ograničava se na korisnike poticaja u poljoprivredi, i to do 80 litara po hektaru sjetvene površine. Time će se naši poljoprivrednici i ribari lakše nositi sa sve jačom konkurencijom koja će nastupiti kad uskoro uđemo u WTO-u«, obrazložio je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Ministar financija Mato Crkvenac izrazio je neslaganje s načinom poticaja. </p>
<p>Istaknuo je da bi utjecaj tog izuzeća od plaćanja posebnog poreza na punjenje proračuna mogao biti i veći od 25 milijuna kuna. Dodao je da je to intervencija u porezni sustav i da ubuduće tako ne bi trebalo raditi. S poticajima se, smatra Crkvenac, moglo ići i drukčije. Poticaj kroz cijenu goriva po hektaru iznosi oko 128 kuna i to se kao takvo moglo izdvojiti iz proračuna, bez stvaranja izuzeća od plaćanja trošarine, stvaranja dodatnih troškova u proizvodnji i bojanju goriva, troškova za posebna skladišta, iskaznice korisnika, evidentiranje potrošnje... »U nekim slučajevima kada su valjano obrazloženi, transferi su svakako bolji od stvaranja izuzetaka«, rekao je Crkvenac.</p>
<p>U raspravu se uključio poveći broj ministara. Prije konačnog prihvaćanja, potpredsjednik Slavko Linić istaknuo je kako je u svijetu uobičajeno da se takve olakšice za proizvodnju financiraju kroz veće namete na osobnu potrošnju, no mi još nismo stigli do stupnja razvoja koji bi to omogućavao te da je u ovom slučaju Vlada samo brzo reagirala na inicijativu što je stigla iz Sabora.</p>
<p>U sklopu poticajnih paketa za poljoprivredu Vlada je prihvatila i prijedlog zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.</p>
<p>»Ekološka proizvodnja postojala je i dosad, ali ništa oko toga nije bilo regulirano propisom. Nakon usvajanja ovog propisa omogućit će se nastanak novog tržišta, kontrola i nadzor nad proizvodnjom zdrave hrane, postizanje boljih cijena i definirat će se označavanje ekološki proizvedenih artikala«, pojasnio je ministar Pankretić. </p>
<p>Uoči sjednice, premijer Račan upoznao je članove Vlade s pozitivnim posljedicama pristupanja Partnerstvu za mir. »Po tome se vidi da nema nikakvog regionalnog pristupa, ali da su poboljšani odnosi u regiji imali utjecaj na primanje Hrvatske«, naglasio je Račan.</p>
<p> U nastavku sjednice Vlada je prihvatila prijedlog raspoređivanja sredstava iz proračuna za financiranje programa nacionalnih manjina u ukupnom iznosu od 19,7 milijuna kuna. Također, prihvaćen je plan izdvajanja za programe nevladinih udruga u ukupnom iznosu od 20,2 milijuna kuna. U raspravi je iz programa financiranja skinuta jedino stavka pomoći Društvu »Josip Broz Tito« u iznosu od 20.000 kuna. Takav potez obrazložen je načelnim stavom da se iz proračuna neće financirati udruge koje štuju određene povijesne ličnosti, ne umanjujući povijesnu ulogu i značaj tih ličnosti. </p>
<p>Na prijedlog potpredsjednice Željke Antunović, financiranje nevladinih udruga s točnim iznosima i programima bit će objavljeno u Narodnim novinama.</p>
<p>Vlada je odlučila i raspisati izbore za gradska vijeća Nove Gradiške, Samobora, te za općinska vijeća Murtera, Preka i Gornje Rijeke za nedjelju, 11. lipnja. U raspravi je premijer Račan primijetio kako je neracionalno da se sada malo po malo raspisuju lokalni izbori po gradovima i općinama, a u veljači slijede redovni izbori za lokalnu upravu i samoupravu. Stoga je zadužio vicepremijera Gorana Granića i koordinaciju za unutarnju politiku da razrade prijedlog kako bi se izbjegao taj problem. Zamjenik premijera odmah je istaknuo kako bi, budući da je zakonski prijedlog novog ustroja lokalne uprave i samouprave pri završetku, bilo dobro da se pričeka dok ne bude dovršen kako bi se izbori i proveli po novom zakonu. Ministarstvo pravosuđa izvijestilo je da će zakonski prijedlog biti dovršen za mjesec dana. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Bandić: Priče o Kregaru kao gradonačelniku Zagreba medvjeđa su usluga njemu i svima nama </p>
<p>Kako komentirate izjave predsjednice Hrvatske narodne stranke Vesne Pusić, koja ustraje na tvrdnji prema kojoj upravo njezina stranka treba predložiti predsjednika Gradske skupštine Zagreba, pitali smo Milana Bandića, predsjednika zagrebačkoga SDP-a.</p>
<p>- Ne želim više, prije sastanka stranaka Zagrebačke alternative u petak, komentirati bilo čije izjave i putem medija se dopisivati s bilo kime. Ja osobno i mi u SDP-u inzistirat ćemo na provedbi sporazuma stranaka Zagrebačke alternative o prijeizbornoj suradnji i poslijeizbornoj koaliciji, na osnovi kojega smo i ostvarili takve izborne rezultate. Razgovarat ćemo i s HNS-om. Dakle, vrata Zagrebačke alternative, što se tiče SDP-a, otvorena su i njima. S obzirom na opseg krize u Zagrebu, smatram da sve stranke moraju snositi barem dio odgovornosti za upravljanje gradom, a u skladu s izbornim rezultatima. Za sada mogu jedino jamčiti da ćemo u cijelosti poštivati članak 44. poslovnika Gradske skupštine Zagreba, koji se tiče međustranačke raspodjele funkcija u skupštinskim tijelima i odborima, kao i funkcije predsjednika i potpredsjednika Gradske skupštine, proporcionalno broju mandata dobivenih na izborima.</p>
<p>• Kako u tome svjetlu gledate na izjave iz LS-a, čiji čelnici najavljuje da neće podržati predsjednika Gradske skupštine iz HSLS-a, uz objašnjenje da se sporazum stranaka Zagrebačke alternative tiče samo raspodjele funkcija izvršne vlasti, odnosno funkcija u Poglavarstvu?</p>
<p>- Ponavljam, ne želim više komentirati ničije izjave. Što se tiče samoga teksta sporazuma, on je sasvim precizan i u njegovome prvome članku stoji da će se odluke o raspodjelama funkcija donositi na temelju broja osvojenih mandata. O takvim i sličnim izjavama radije pitajte one koji su ih izgovorili. SDP će, ponavljam, u cijelosti poštivati sporazum.</p>
<p>• Vjerujete li vi osobno u potporu svih partnera iz Zagrebačke alternative pri odabiru gradonačelnika iz redova SDP-a? </p>
<p>- Mi ćemo do kraja poštivati svoje obveze, a hoće li to učiniti i ostali, trebate pitati njih. Osobno se nadam i vjerujem da će tako postupati i ostale članice Alternative. </p>
<p>• Koliko su realne procjene o Josipu Kregaru kao novom gradonačelniku Zagreba? Njegovo se ime, naime, najčešće spominje kao kompromisno rješenje, u slučaju da SDP ne uspije dobiti potrebnu podršku za svoga kandidata? </p>
<p>- Za takve najave uopće nemam komentara. Svi koji o povjerenikovu imenovanju na funkciju gradonačelnika Zagreba spekuliraju bez konzultiranja s njim osobno, rade medvjeđu uslugu i njemu i svima nama. Riječ je o časnome i poštenome čovjeku, koji ozbiljno obavlja svoj posao Vladina povjerenika za Zagreb, ali i o čovjeku koji je jasno i glasno već rekao da nema ambicija baviti se poslom gradonačelnika Zagreba. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Sanader: HDZ razumije stradalnike, ali ne podupire prosvjede i nered</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Na sjednici Predsjedništva HDZ-a Jadranka Kosor zadužena je za odnose s javnošću, a ta će stranka uskoro imenovati i glasnogovornika koji bi joj trebao pomagati u poslu, rečeno je u četvrtak na konfereniciji za novinare HDZ-a.</p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader naglasio je kako ta stranka ne stoji iza prosvjeda, nereda i kaotičnog stanja koje se izaziva u državi kao ni iza događaja u Veljunu te na utakmici Hajduk-Dinamo u Splitu, kako se to želi imputirati. On je istaknuo kako HDZ razumije probleme stradalnika, no da neće stajati iza takvih događaja te da HDZ-u odgovara stanje reda i mira. Stranka također neće prihvatiti niti marginalizaciju Županijskog doma, naglasio je Miroslav Prpić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Županijskom domu. </p>
<p>Novinari su izvješćeni da će stranka uskoro imenovati i predstavnike za odnose s udrugama iz Domovinskog rata, te za odnose sa sindikatima i nevladinim udrugama. </p>
<p>Komentirajući rezultate zagrebačkih izbora, Sanader je naglasio da su oni bili slabiji od ranijih, ali da je stranka zadovoljna jer su prognoze govorile da HDZ neće prijeći izborni prag. Jadranka Kosor pojasnila je svoj zakon o HRT-u, o kojem će se uskoro raspravljati u Hrvatskom državnom saboru. Po njezinu prijedlogu, Vijeće HRT-a bi imalo velike ovlasti, i to tako da na temelju javnoga natječaja imenuje uz glavnog urednika i direktora. Jadranka Kosor smatra da će taj zakon biti poticaj Vladi da ponudi svoj prijedlog s kojim već kasni. Konstituirajuća sjednica Središnjeg odobra HDZ-a, najavio je Sanader, održat će se u lipnju. Na njoj će se imenovati i glavni tajnik, a sadašnji glavni tajnik Joso Škara do tada će obavljati tu dužnost. (Goranka Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Politika nove vlasti je pravi uzrok nestabilnosti Hrvatske, tvrdi Đapić</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Pretvaranje hrvatske pobjede u hrvatski poraz provodi se napadima na nacionalnu državu. Ti napadi poprimaju takve razmjere da se hrvatskim domoljubima, čuvarima hrvatske neovisnosti, prijeti suđenjima u Haagu i proglašavanjem za ratne zločince, dok branitelji nacionalne države pomišljaju na očajničke akcije poput prometnih blokada, izjavili su čelnici HSP-a u četvrtak na konferenciji za novinare, na kojoj su javnosti objavili Proglas za obranu Domovinskog rata i njegovih vrijednosti. Predsjednik HSP-a Anto Đapić naglasio je: »Ne dopustimo nikom ni u Hrvatskoj ni izvan nje da nas koristi kao alibi za uzrok nestabilnosti države i za razlog njene gospodarske propasti. Zato pozivamo sve domoljube i dragovoljce Domovinskog rata da ne popuste pred takvim ucjenama i ne postanu taoci Vladine politike, jer su naši prosvjedi upereni protiv politike Vlade, a ne protiv državei«. </p>
<p>Pravi uzrok nestabilnosti Hrvatske i jamac njene nesigurne budućnosti je politika nove vlasti kojom se izravno narušavaju vrijednosti Domovinskog rata, naglasio je. »Nastavi li vlast takvom politikom, blokade prometnica u Hrvatskoj opet će postavljati oni koji su već jednom s njih bježali i koje vlast sad vraća«, rekao je i dodao da »milost pobjednika koju smo iskazali kroz Zakon o općem oprostu nova vlast sad kroz Zakon o obnovi pretvara u obvezu pomaganja agresoru«. HSP neće blokirati prometnice, naglašeno je, već će se parlamentarnim i neparlamentarnim metodama boriti za očuvanje dostojanstva Domovinskog rata i njegovih sudionika. </p>
<p>HSP odbacuje bilo kakvo povezivanje s izjavama čelniak Hvidre Marinko Liović, ističući da HSP ne poziva na destabilizaciju Vlade, već ima pravo na njenu kontrolu kao opozicija. Što se tiče rezultata zagrebačkih izbora, HSP nije zadovoljan. jasno smo primili poruku građana Zagreba, kažu pravaši, pa ćemo se za sljedeće izbore bolje pripremati. Đapić je rekao i da je iznenađen izjavom potpredsjednika LS-a Zlatka Kramarića, koji je izjavio da je i HSP sudjelovao u iniciranju nereda na stadionu na Poljudu. »Kramarićeva izjava je čisto podmetanje«, naglasio je. (A. Latinović)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nijedan manjinski jezik ne može ići na štetu hrvatskoga jezika </p>
<p>Potpora Zastupničkog doma zakonu o ravnopravnoj službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina / Šeks predložio da se iz imena zakona izbaci riječ ravnopravna te da se dvojezičnost može propisivati samo na razini lokalne samouprave / Radin smatra da bi trebalo osigurati dvojezičnost tamo gdje manjina ima relativnu većinu / Podržan zakon o naobrazbi na jeziku i pismu nacionalnih manjina </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Jedan iz paketa manjinskih zakona, čije je prihvaćanje uvjet za skidanje monitoringa Vijeća Europe nad Hrvatskom, jest i zakon o ravnopravnoj službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Tim se zakonom rješava pitanje što je ravnopravna i službena uporaba manjinskih jezika. Njime se određuju i uvjeti pod kojima se primjenjuje zakon, potom nadzor nad provedbom te rokovi za njegovu primjenu, istaknuo je zamjenik ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ranko Marijan, obrazlažući u četvrtak Zastupničkom domu taj zakonski tekst. </p>
<p> U tolerantnoj su raspravi sve stranke poduprle zakon, s izuzetkom HSP-a koji će, kako je rečeno, nakon rasprave odlučiti hoće li dati svoj glas ili ne. Govoreći u ime Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks je podržao zakon, ali je istaknuo da bi mu ime trebalo uskladiti s ustavnim odredbama, odnosno u nazivu bi trebala ostati samo službena uporaba, a bez riječi ravnopravna. On smatra i da se dvojezičnost ne bi mogla propisivati na razini županija, nego samo na razini lokalne samouprave. Prema njegovu mišljenju, nužno je poštivanje Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima koju je Hrvatska ratificirala. Šeks kaže i da bi u gradovima i općinama gdje postoji dvojezičnost građani mogli birati hoće li im se dokumenti izdavati na dva ili na jednom jeziku i pismu. Upozorio je na to da je Ustavni sud već osporio dvojezičnost na razini županija u slučaju Istarske županije.</p>
<p> Potporu zakonu u ime Kluba SDP-a dao je Drago Kraljević, istaknuvši da ni jedan manjinski jezik ne može ići na štetu hrvatskog jezika. Ocijenio je da je zakon kvalitetno uredio odnose između središnje vlasti i jedinica lokalne samouprave, primjenjujući fleksibilni pristup. Prema mišljenju HSLS-a, kazao je Željko Glavan, zakon ima nekih nedorečenosti koje treba riješiti amandmanima. On smatra da u zakonu ne treba pouka o uporabi hrvatskog jezika jer njegova uporaba nije povlastica, već službeni jezik u Hrvatskoj. I HSLS smatra da naziv zakona treba uskladiti s Ustavom, dodao je Glavan. </p>
<p>Furio Radin je u ime Kluba nacionalnih manjina naglasio da riječ ravnopravna treba ostati u nazivu zakona, »jer se radi o pravu teritorija na kojem se upotrebljava manjinski jezik, što znači da se dokumenti pišu na hrvatskom i manjinskom jeziku«. Dodao je da će to u konačnici biti skuplje, ali i isplativije, te da nije važno imaju li takva zakonska rješenja ostale europske države. Radin smatra da bi trebalo osigurati dvojezičnost tamo gdje manjina ima relativnu, a ne apsolutnu većinu, kako to predviđa zakon. Za Petra Turčinovića, koji je govorio u ime Kluba IDS-a, zakon je iznad europskih standarda prava manjina. Zaključio je da kod takvih zakona treba ići na maksimum, a ne minimum prava. </p>
<p>Boris Kandare je ustvrdio da HSP nije odlučio hoće li poduprijeti zakon, već će o tome odlučiti tokom rasprave. On se usprotivio narušavanju pravne hijerarhije propisa, jer bi se, prema predloženom zakonu, statutima općina i gradova mogla propisivati veća prava od Ustavom dopuštenih. Ne slaže se ni s tim da se uporaba jezika i pisma manjina vezuje uz popis stanovništva iz 1991. Zakon su podržali i klubovi HSS-a i LS-a. Zlatko Canjuga (HDZ) ustvrdio je da će Hrvatska tim zakonom nadmašiti Europu i postati joj uzor, dodavši da se »nada da će ta Europa početi prihvaćati i nešto od nas«. Marija Bajt (HDZ) usprotivila se podizanju dvojezičnosti na razinu županija, a Drago Krpina (HDZ) smatra da bi svaki građanin u tim općinama i gradovima trebao imati pravo uporabe samo hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ako to želi. Prema njegovu mišljenju, troškove povedbe zakona treba preuzeti državni proračun. </p>
<p> O posljednjem iz paketa manjinskih zakona, onom o naobrazbi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Zastupnički je dom raspravljao vrlo kratko i bez svađa, uz samo nekoliko primjedbi i prijedloga. HDZ je dao potporu tom zakonskom tekstu, predloživši amandman prema kojem bi Ministarstvo prosvjete i športa trebalo točno odrediti broj učenika potreban za otvaranje manjinskih škola, jer se u prijedlogu navodi da se škola može osnovati za određen broj učenika. Uz to, kako je rekoa Canjuga, HDZ smatra da bi »moglo doći do određenih prijepora i psiholoških barijera zbog odredbe prema kojoj se u manjinskoj školi mogu koristiti udžbenici iz matične zemlje. To bi moglo dovesti do psiholoških barijera u Podunavlju, u kojem bi se tako koristili udžbenici iz SRJ«.</p>
<p>Radin je, pak, podržao amandman Odbora za nacionalne manjine prema kome bi ravnatelji manjinskih škola morali biti iz redova nacionalnih manjina, dok je Ivan Čehok (HSLS) istaknuo kako nastavnici u tim školama moraju vladati jezikom manjine. U ime DC-a Vesna Škare-Ožbolt istaknula je da se država ne brine o svim manjinama, primjerice Židovima, Albancima i Romima, pa je predložila odredbu prema kojoj bi država morala svim manjinama osigurati besplatno školovanje. Nevio Šetić (HDZ) usprotivio se mogućnosti da se hrvatska djeca upisuju u manjinske škole, navevši primjer Italije u kojoj se talijanska djeca ne mogu upisati u slovenske škole. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kako do 101 zastupničkoga glasa za tri manjinska zakona? </p>
<p>Kako bi glasovanje o paketu manjinskih zakona prošlo glatko, odnosno bez problema sa kvorumom i dvotrećinskom većinom (potreban je 101 glas zastupnika za njihovo donošenje), predsjednik Sabora Zlatko Tomčić pozvao je sve predsjednike parlamentarnih klubova na međustranački kolegij u 16 sati.</p>
<p>Nakon toga, za 16.30 sati, zakazani su sastanci svih parlamentarnih klubova, na kojima će zastupnici biti upoznati s rezultatima međustranačkoga dogovora. </p>
<p>Glasovanje o tri manjinska zakona - izmjene Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i pravima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina, potom zakon o ravnopravnoj službenoj uporabi jezika nacionalnih manjina i zakon o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina - zakazano je za 17 sati.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Predstavnik OESS-a nepozvan nazočio sjednici saborskog Odbora za ljudska prava?!</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Nazočnost predstavnika OESS-a na sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u srijedu, izazvala je reakcije članova Odbora. Tako je Milanka Opačić (SDP) ocijenila to »presedanom nepotrebnim za hrvatski parlament«, dok je Boris Kandare (HSP) izrazio svoje razočarenje nazočnošću »agenta« OESS-a. Predsjednik Odbora Furio Radin, pak, objasnio je da OESS nije pozvan, vež da je Odbor »pozitivno odgovorio na njihovu zamolbu da prate sjednicu«. </p>
<p>Za komentar tog događaja Vjesnik je u četvrtak zamolio Alessandra Farcassettija, vršitelja dužnosti glasnogovornika Misije OESS-a. </p>
<p>»Prava nacionalnih manjina su prioritetno pitanje mandata OESS-a u Hrvatskoj. OESS pomno prati saborsku proceduru, a od parlamentarnih izbora ima i intenzivnije kontakte sa saborskim dužnosnicima. U tom smislu može se objasniti i nazočnost našeg predstavnika na sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina«, istaknuo je Farcassetti, dodavši da je predstavnik OESS-a bio na sjednici »uz odobrenje predsjednika Odbora«, ali je odbio reći je li Misija OESS-a zatražila odobrenje za nazočnost. </p>
<p>Farcassetti nije htio komentirati tvrdnju da je riječ o »nepotrebnom presedanu«, niti odgovoriti na pitanje je li OESS zainteresiran za praćenje sjednica i drugih saborskih odbora, čije područje rada na neki način ulazi u mandat Misije.</p>
<p>Za komentar smo upitali i potpredsjednika Sabora Zdravka Tomca. »Bio sam u mnogo parlamenata svijeta. Svi su oni, kao i naš, otvoreni za javnost te građani mogu doći u razgledanje, a mogu i pratiti njegov rad s galerije. Međutim, na radne sjednice se može doći samo s pozivom i nije uobičajeno da strani gosti dolaze bez poziva na sjednice radnih tijela. Koliko sam čuo od članova toga odbora, predstavnik OESS-a je došao bez poziva, jer nitko ne zna tko ga je pozvao«, kazaoje za Vjesnik Tomac. Potpredsjednik Sabora smatra da treba čuvati dignitet i samostalnost Sabora i saborskih tijela te da nije dobro da bilo tko nepozvan dolazi na sjednice.</p>
<p> »Ako je predstavnik OESS-a bio pozvan, treba ustanoviti tko ga je pozvao, jer je onaj tko ga je pozvao napravio nešto što nije u redu. Zbog toga je Klub SDP-a javno prosvjedovao«, zaključio je Tomac. (J.Š./M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Predsjednikova radna skupina za 30 dana će izraditi strategiju razvoja agrara</p>
<p>Na čelu radne skupine predsjednika Stipe Mesića osnovane u četvrtak je Antun Debrecin / Poljoprivredu i dalje opterećuju veliki problemi, osobito u područjima posebne državne skrbi, gdje na stanje utječe i ratna šteta </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Unatoč zaključcima Sabora iz svibnja 1996., na temelju kojih se stanje u hrvatskom agraru trebalo popraviti, do danas se gotovo ništa nije ostvarilo. Poljoprivredu i dalje opterećuju veliki problemi, osobito u područjima posebne državne skrbi, gdje na stanje utječe i ratna šteta, kazao je Antun Debrecin, predsjednik radne skupine Predsjednika Stipe Mesića za izradu prijedloga strategije razvitka agrara i područja posebne državne skrbi.</p>
<p>Kao što je novinarima kazao predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić, radna skupina je osnovana u četvrtak i dio je inicijative Predsjednika da se pokušaju naći rješenja za neke goruće probleme. Zadatak joj je da u roku 30 dana izradi dokument strategije razvitka agrara, a uz Debrecina su u skupini Dubravko Mikulić, Hrvatin Ćosić, Stipan Bilić, Đordano Peršurić, Miro Kučić, Ivan Balog i Drago Pecek.</p>
<p>Temelj strategije razvoja agrara i područja državne skrbi bit će zaključci Sabora iz svibnja 1996., kazao je Debrecin. Kao najveće probleme agrara kojima treba posvetiti posebnu pažnju Debrecin ističe povrat zemlje i šuma oduzetih vlasnicima za komunističkog sustava te pitanje vlasništva poduzeća koja su trenutačno državna. Debrecin je naglasio i potrebu izrade strategije povoljnoga financiranja u poljoprivredi osnivanjem agrobanaka, odnosno konzorcija banaka, kako bi se poljoprivrednicima omogućili povoljniji krediti. Kazao je da se zbog nepovoljnih kredita poljoprivrednici, kojima za sazrijevanje, prodaju i naplatu nekog proizvoda treba i nekoliko godina, ne mogu natjecati sa švercerima koji robu mogu prodati i vratiti kredit za nekoliko dana. </p>
<p>Kod otkupa proizvoda, dodao je, seljake treba plaćati direktno, preko računa Hrvatske poštanske banke. Treći je problem koji treba riješiti tržište i sistem cijena, odnosno pravodobno plaćanje, istaknuo je, dodavši da razvijene zemlje Europske unije imaju visoke subvencije u poljoprivredi, uz tri do osam posto poljoprivrednog stvanovništva, pa Hrvatska sa 40 posto poljoprivrednog stanovništva također mora razmišljati o tome.</p>
<p>Govoreći o odnosu prema uvozu hrane, Drago Pecek je rekao da bi cilj strategije trebalo biti pet posto uvoza od ukupne proizvodnje, no da je realno očekivati smanjenje na desetak posto. Naglasio je da treba riješiti standarde u uvozu hrane, kako ne bismo uvozili robu upitne kvalitete te istaknuo potrebu snižavanja cijena radi povećanja potrošnje. Proizvodnja zdrave hrane mogla bi biti prednost Hrvatske, smatra Pecek. On, naime, ističe da se nakon pojave lude govedine i skandala s piletinom danas ne može zadovoljiti niti 30 posto zahtjeva za zdravom hranom u Londonu. Miro Kučić upozorio je da se posebna pažnja treba posvetiti otocima, naglasivši da je ribarstvo danas u katastrofalnom stanju, najgorem u zadnjih 100 godina. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Istra traži autonomni status kao što ga ima Alto Adige</p>
<p>PAZIN, 11. svibnja</p>
<p> - Izaslanstvo Istarske županije s podžupanicom Loredanom Bogliun-Debeljuh na čelu boravilo je potkraj prošloga tjedna u talijanskoj pokrajini Bolzano Alto Adige.</p>
<p>Pokrajina Bolzano Alto Adige ima 460.000 stanovnika, od kojih je svaki deveti poduzetnik. Godišnji proračun je 7,5 milijardi lira, a 90 posto prihoda ostaje regiji. To su samo neki podaci o visokome standardu te pokrajine koja ima autonomni status, sličan onome za koji se zauzima Istarska županija, izjavila je Bogliun-Debeljuh, dodavši da je upravo razgovor o razvoju autonomije bio jedan od glavnih ciljeva posjeta.</p>
<p>Istarska županija s tom talijanskom pokrajinom surađuje već desetak godina, a sada smo razgovarali o bratimljenju Medulina i grada Brunica, kazala je istarska podžupanica. Prema njezinim riječima, bilo je govora i o mogućnostima zapošljavanja sezonskih radnika iz Istre, a dogovoreno je i predstavljanje istarskih proizvoda u Bolzanu.</p>
<p>»Primjer Bolzana potvrđuje da pokrajina autonomno može bolje upravljati svojim područjem nego država. Zato se nadam da će uskoro neka od tih iskustava moći primijeniti i naša županija«, zaključio je član istarskoga izaslanstva Bruno Poropat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Novinare na senzacionalizam tjeraju vlasnici novina</p>
<p>Vlasnike novina vodi utrka za profitom, naglasila je Manca Košir na opatijskom seminaru o standardima novinarske etike / Neki ratni reporteri nisu se mogli priviknuti na mirnodopska pravila igre na HTV-u, izjavio Joško Martinović</p>
<p>OPATIJA, 11. svibnja</p>
<p> - Na seminaru »Standardi novinarske etike«, što se održava u opatijskom međunarodnom centru za obrazovanje novinara, u četvrtak se radilo u dvije sekcije na teme: etika i ratno izvještavanje (moderator i voditelj Mladen Stubljar) i etika u svakodnevnom novinarskom radu (moderator i voditelj Gordana Vilović).</p>
<p> U radu seminara sudjeluje dvadesetak novinara i profesora novinarstva iz Hrvatske, Slovenije i BiH. Prema riječima predavača na Fakultetu političkih znanosti dr. Stjepana Malovića, ovo je prvi put da novinari otvoreno i neopterećeno razgovaraju o ratnom izvještavanju, a otvorili su i problem etike u svakodnevnom novinarstvu. </p>
<p>Govoreći o ratnom izvještavanju, novinar Joža Vlahović je ustvrdio da tu nikako ne možemo govoriti o »crno-bijeloj podjeli, jer između dvije istine koje govore o ratnim zbivanjima obično ni jedna nije prava, nego je ta istina vrlo slojevita«. Novinar HTV-a Joško Martinović je ukazao na činjenicu da je po završetku Domovinskoga rata cijela jedna generacija ratnih reportera nestala iz HTV-ova informativnoga programa. </p>
<p>»Ti ljudi su u ratu stekli hrabrost i teško im je bilo priviknuti se na neka 'mirnodopska pravila igre' na televiziji«, ustvrdio je Martinović. On smatra da je stranim novinarima bilo neusporedivo lakše izvještavati o našem Domovinskom ratu, jer nisu morali previše precizno izvještavati, a najčešće su s terena radili »ratne filmove i crtiće«. Što se tiče objektivnosti ratnoga izvještavanja, Martinović priznaje da je prirodno da se granica objektivnosti pomiče ako je novinaru netko od najbližih u izravnoj ratnoj opasnosti. </p>
<p>Rasprava o etici u svakodnevnim novinarskim zadacima otvorila je polemiku o ovih dana objavljenoj fotografiji žene koja urinira ispred spomenika u Veljunu. Kolumnist Novoga lista Drago Pilsel nema ništa protiv objavljivanja te fotografije, jer drži da je ta slika poziv cijelom hrvatskom društvu da se otvori prostor za dijalog i ozbiljno poradi na pomirenju. </p>
<p>Gošća iz Ljubljane, profesorica novinarske etike dr. Manca Košir, ocijenila je da je dobro što novinari raspravljaju o etici u svakodnevnom radu, »jer to vodi samoregulaciji u radu i prepoznavanju profesije«. Ona je mišljenja da novinare na krajnje senzacionalistički pristup događajima tjera trka za profitom koju nameću vlasnici novina. </p>
<p>Direktor škole novinarstva Media Plan iz Sarajeva Zoran Udovičić je napomenuo da se u ratu teško mogu poštivati etički kodeksi novinarstva, koje je u tim vremenima u rukama propagande. »U BiH ratnohuškački jezik nije dugo izašao iz usta dijela novinara, što je predstavljalo barijeru bržem stvaranju mirnije BiH«, rekao je Udovičić. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Đakovački vezovi od 30. lipnja do 2. srpnja</p>
<p>ĐAKOVO, 11. svibnja</p>
<p> - Središnje priredbe ovogodišnjih 34. đakovačkih vezova održat će se od 30. lipnja od 2. srpnja, a prateće manifestacije počet će već 27. lipnja. Odlučeno je to na posljednjoj zajedničkoj sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Grada i Upravnog odbora Đakovačkih vezova. Koncepcijski, ovogodišnji vezovi neće se bitnije razlikovati od lanjskih s tim da će ovogodišnja smotra folklora Slavonije i Baranje biti protkana mnogo većim brojem gastronomskih sadržaja, izložbama, stručnim skupovima, promocijama, gastro-izdanja i sličnim natjecanjima.</p>
<p>Program ovogodišnjih Vezova prvi put je predstavljen i na Zagrebačkom velesajmu, odnosno na međunarodnim sajmovima Turističke i vinske ponude Hrvatske i susjednih zemalja. Isto tako, program ovogodišnjih 34. đakovačkih vezova bit će posebno predstavljen i 19. svibnja u zagrebačkom hotelu »I«, gdje će se održati Večer Đakovačkih vezova. Organizator je Turistička zajednica Grada i Đakovački vezovi, a osim visokih državnih dužnosnika i drugih uglednih gostiju, koji su već najavili dolazak, očekuje se da će i ove godine toj svojevrsnoj večeri Slavonaca u Zagrebu biti nazočan i veći broj Đakovčana koji žive i rade u Zagrebu. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Antunović: Ne stoje branitelji iza prosvjeda, već vođe nekih udruga </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - »Ovog trenutka ne postoje elementi na temelju kojih bismo mogli zaključiti da je riječ o organiziranim aktivnostima ili organiziranom kaosu, ali mjerodavne službe pratit će što se događa i o svemu izvijestiti Vladu i javnost«, istaknula je na konferenciji za novinare nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade u četvrtak potpredsjednica Željka Antunović, govoreći o Izvješću o mogućoj eskalaciji nasilja i izazivanja nereda i mjera koje treba poduzeti. »Razlozi nezadovoljstva su široki, ponekad su osnovani, a ponekad nisu. U svakom slučaju, riječ je o dubokom društvenom problemu, a u određenim situacijama u medijima dobiva prevelik značaj«, izjavila je. </p>
<p>Vlada je zaključila da postoji nedovoljna djelotvornost državne uprave u rješavanju nagomilanih problema, ali se ipak ne mogu prihvatiti optužbe onih koji misle da se u tri mjeseca mogu riješiti svi problemi. Naglasila je kako Vlada ne misli da branitelji stoje iza prosvjeda i najava novih, već da je riječ o vođama pojedinih udruga koji se identificiraju sa svim braniteljima, što Vlada neće dopustiti. »Ova Vlada nije smanjila ili uksratila prava branitelja. Istina, ima problema s izvršavanjem određenih obveza, ali Vlada je spremna na razgovor s pravim braniteljima koji imaju razloga biti frustrirani. Branitelji su jedno, a poneki njihovi vođe nešto sasvim drugo«, rekla je potpredsjednica Vlade. Dodala je da je razmatran i problem nasilja na stadionima. Bit će poduzete određene mjere, a surađivat će se i s iskusnijima u rješavanju tih problema, konkretno sa stručnjacima u Velikoj Britaniji... Jedan od mogućih koraka u rješavanju svakako je i zakon o navijačima, rekla je potpredsjednica ističući da ne voli govoriti o stvarima koje su još u radnoj fazi. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Dalmatinska koordinacija petorice raspala se zbog opstrukcija SDP-a?</p>
<p>SPLIT, 11. svibnja</p>
<p> - Koordinacija pobjedničke koalicije (SDP, HSLS, HSS, LS, HNS) Splitsko-dalmatinske županije postoji još samo na papiru. Osim što su se sastali nekoliko puta i zaključili da, zapravo, ni nemaju što zaključiti, čelnici koordinacije rastali su se »u miru«, nakon čega su počeli odašiljati otrovne strjelice po načelu »svi protiv jednoga«. Ako se pažljivije promotri »krivulja« nezadovoljstva, lako je zaključiti tko je taj »jedan« protiv kojeg su se »urotili« ostali koalicijski partneri. </p>
<p>Kad je LS najavio istupanje iz koordinacije, HNS je poručio da ne zna ni odakle bi istupio, jer da nigdje nije ni bio, dok HSS smatra da je rad koordinacije »uzalud potrošeno vrijeme«. Čelnik splitsko-dalmatinskog HSLS-a i član koordinacije Frano Garac javno je priznao da se njegova stranka još nije ni snašla, a već je Ranko Ostojić (SDP) postao načelnikom splitske policije. A kad su SDP-ovi ljudi imenovani i na čelne dužnosti u »Elektrodalmaciji«, »Veletržnici« i Kliničkoj bolnici, HSLS je zatražio od Garca da istupi iz koordinacije.</p>
<p> Ako se ostave po strani HSS, LS i HNS, raspad koordinacije može poslužiti kao uzorak za jednu ozbiljniju priču. Naime, HSLS i SDP definitivno više ne mogu ruku pod ruku ni u ovoj županiji, a ni u Splitu, u kojem bi njihov »brak«, kako nam je rekao jedan od čelnika splitskog HSLS-a, već puknuo da nema gradonačelnika Ivana Škarića (HSLS). Da stvar bude i gora, nova pljuska HSLS-u stigla je s Bačvica. Naime, nakon što je Ivica Bota (HSLS) imenovan pomoćnikom u Ministarstvu Radimira Čačića, ostalo je ispražnjeno mjesto predsjednika Vijeća gradskog kotara Bačvice. HSLS-u na osnovi međustranačkog dogovora pripada mjesto predsjednika kotara, pa su se liberali »opustili« vjerujući da će SDP poštivati sporazum. </p>
<p>No, ostali su zaprepašteni kad je SDP, mimo dogovora, kandidirao svog čovjeka koji je bez problema dobio većinu glasova i postao predsjednik gradskog kotara Bačvice. Kad se stvari postave na svoje mjesto, jasno je da su HSLS-ovci platili punu cijenu svoje neorganiziranosti. Jer, dok se u splitskom SDP-u točno zna tko što radi, tko je zadužen za kontakte sa središnjicom, a tko za kadrovske poslove, dotle su čelni ljudi HSLS-a rastrgani između dužnosti u stranci, Gradskom poglavarstvu i Saboru. </p>
<p>Napokon, i ono malo HSLS-ovaca koji su zasjeli na čelne dužnosti u državnim institucijama, uspjeli su se za to izboriti privatnim vezama. Ako se sve to uzme u obzir, nije ni čudo što je županijska koordinacija bila osuđena na propast. Ali, začuđuje »kasno paljenje« nezadovoljnih stranaka, koje su tek nedavno »shvatile« da prava i jedina »koordinacija« uspješno djeluje u sjedištu SDP-a na Bačvicama. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Isključivanje struje tvrtki »Borovo« ugrožava i povratak u Vukovar</p>
<p>VUKOVAR, 11. svibnja</p>
<p> - Vukovarskome Borovu obustavljena je isporuka električne energije zbog tzv. reintegracijskog duga od 4,4 milijuna kuna iz '97., '98. i dijela '99. godine. To je pak posljedica nekontrolirane potrošnje struje još iz vremena UNTAES-a, kad je struju Borova, uz blagoslov prijelaznog upravitelja Jacquesa Paula Kleina, koristilo gotovo cjelokupno stanovništvo vukovarske četvrti Borovo Naselje. Tako je 650 djelatnika, među kojima ima puno povratnika, ostalo bez posla. </p>
<p>Predsjednik Uprave Borova Josip Beširević u razgovoru za Vjesnik istaknuo je da je o cjelokupnom stanju prije nekoliko dana izvijestio i predsjednika države Stipu Mesića, premijera Ivicu Račana, predsjednika Hrvatskog državnog sabora Zlatka Tomčića, resorna ministarstva, vukovarsko-srijemskog župana Rudolfa Königa, vukovarskoga gradonačelnika Vladimira Štengla, saborsku zastupnicu Vesnu Škare-Ožbolt i mnoge druge. Reagirali su samo župan König obraćajući se HEP-u i vlasniku Borova, tj. Hrvatskom fondu za privatizaciju, te Vesna Škare-Ožbolt koja je u Saboru ministru gospodarstva Goranku Fižuliću postavila pitanje o iskapčanju struje u Borovu. Ministar je odgovorio kako do toga neće doći, te da će se taj problem riješiti kao i u drugim poduzećima s ratom stradalog područja. Unatoč tomu, dogodilo se ono što je Uprava Borova bezuspješno nastojala spriječiti posljednjih mjeseci, predlažući da se dug, koji uopće nije sporan, izmiri u 44 mjesečna obroka po 100.000 kuna. Beširević ističe kako uz takav odnos prema Borovu, kao nositelju reintegracijskog gospodarstva herojskog Vukovara, Uprava ne može jamčiti učinkovito vođenje tvrtke, posebice s obzirom da su pogoni neobnovljeni i uvjeti rada krajnje neadekvatni. </p>
<p>U pismu predsjedniku Mesiću, Beširević napominje kako je prvotno HEP-u predlagao otpisivanje dugovanja Borovu, čime bi se dao značajan doprinos zamahu poslovanja te tvrtke. Kako je HEP takav prijedlog odbio, bilo je predloženo da se dugovanje rasporedi na jednake mjesečne obroke u maksimalnom iznosu od 100.000 kuna bez kamata i devizne klauzule. I taj je prijedlog HEP odbio, iako Borovo redovito plaća električnu energiju i to po 300.000 kuna mjesečno. Posljednja ponuda Distribucijskog područja »Elektre« Vinkovci glasi da se dug izmiri u 12 obroka po 367.703 kuna, što tvrtka ne može ispuniti. Beširević je istaknuo i kako je Grad Vukovar izradio inicijalni prijedlog uredbe o načinu i uvjetima reguliranja zatečenih obveza pravnih osoba iz Vukovara, o čemu će se uskoro izvijestiti državne organe. Beširević postavlja pitanje zbog čega državnim strukturama nije stalo da se prognani Vukovarci što prije vrate, posebice prijeratni djelatnici Borova koji redovito isplaćuje plaće; čiji djelatnici ne štrajkaju i ne traže donacije i čija tvrtka, prema posljednjim saznanjima, ima realne izglede dobiti kredit te zaposliti dodatnih 500 do 1.000 radnika. </p>
<p>Članovi vukovarskog Poglavarstva uputili su u četvrtak prosvjed Vladi u kojem traže trenutačno uključivanje struje Borovu. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Članovima tzv. Šodolovačke skupine vraćene putovnice</p>
<p>OSIJEK,11. svibnja</p>
<p> - Željku Keskenoviću, Peri Kličkoviću, Goranu Vušuroviću, Vuji Halavanji i Marinku Stankoviću, članovima tzv. Šodolovačke skupine, nedavno su vraćene putovnice, koje su im oduzete kada je protiv njih počeo kazneni progon. Podsjetimo, članovi tzv. Šodolovačke skupine optuženi su za ratni zločin protiv civilnoga stanovništva Vladislavaca, Koritne, Semeljaca, Mrzovića i Đakova počinjen u drugoj polovici 1991. i tokom 1992. godine.</p>
<p>Županijski sud u Osijeku u svibnju prošle godine proglasio ih je krivima i nepravomoćno ih osudio na kazne zatvora od osam do 11 godina. Međutim, oni su lani u studenome pušteni iz osječkog Okružnog zatvora, jer je Vrhovni sud na temelju žalbi njihovih odvjetnika ukinuo osuđujuću presudu, i to zbog bitnih povreda Zakona o kaznenome postupku na štetu optuženih. </p>
<p>Cijeli se predmet zato vratio na osječki Županijski sud na ponovnu raspravu, ali »šodolovčanima«, zbog mjera opreza, nisu bile vraćene putovnice, kako ne bi mogli napustiti Hrvatsku dok se ne okonča postupak protiv njih. Međutim, oni su u veljači ove godine Sudu podnijeli žalbu i zahtjev za povrat oduzetih putovnica, koje su im sada vraćene. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Linić: Obustavljamo prodaju dionica Večernjeg </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Koordinacija za borbu protiv organiziranog gospodarskog kriminala na svojoj je redovnoj sjednici ocijenila kako ima dovoljno razloga da se od mjerodavnih institucija zatraži poduzimanje privremenih mjera protiv daljnje prodaje dionica Večernjeg lista koje su u vlasništvu mirovinskog fonda ili drugih vlasnika, te privremenu mjeru protiv uknjižbe bilo kakve prodaje u Knjigu dionica. Rekao je to, pozivajući se na nalaze mjerodavnih državnih tijela, predsjednik Koordinacije i potpredsjednik Vlade Slavko Linić. »Obaviješteni smo da je Trgovački sud donio takve privremene mjere. Time pokušavamo pokazati ozbiljnim potencijalnim stranim ulagačima i kupcima da priča oko Večernjaka nije baš regularna. Institucije države još pokušavaju utvrditi točnu situaciju oko prodaje dionica mirovinskog fonda, te zaštititi potencijalne ulagače i zamoliti ih da pričekaju dok mjerodavna tijela ne dovrše svoj posao. Te su mjere u najvećoj mjeri pokrenute kako bi se zaštitio interes mirovinskog fonda, stranih investitora, ali i da bismo građanima Hrvatske pružili što točnije podatke o cijelom slučaju«, zaključio je Linić. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Kontić: Od Mesića sam dobio još jedan transkript vezan uz »Večernji list«! </p>
<p>Saborsko Istražno povjerenstvo o prodaji Večernjega lista na zatvorenoj je sjednici u četvrtak zaključilo da će, nakon konzultacija s predstavnicima izvršne vlasti, u lipnju nastaviti s radom i pozivanjem svjedoka koji mogu rasvijetliti slučaj Večernjaka.</p>
<p>Naime, Povjerenstvo je prije mjesec dana zamrznulo svoj rad, jer je Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon što je predsjednik Republike Stipe Mesić objavio transkript razgovora Tuđman-Pašalić o prodaji Večernjaka, pokrenuo službenu istragu. </p>
<p>Predsjednik Povjerenstva Joško Kontić najavio je da će se idućega tjedna sastati s ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom, kako bi dogovorili kvalitetnu suradnju policijskih i saborskih istražitelja. Kontić je, rekao je, članove Povjerenstva upoznao s nekim dokumentima koji nose oznaku službene tajne, a koji se odnose na poslovnik Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, potom na izvatke iz zapisnika sa sjednica Zavoda na kojima su sudjelovali neki ljudi koji nisu imali pismene punomoći za odlučivanje te na podatke o tiskari Vekon, u kojoj je Večernji list u trenutku prodaje imao 40 posto vlasništva, a danas ima više od 90 posto. </p>
<p> Kontić je potvrdio da je od predsjednika Mesića dobio još jedan, javnosti nepoznat, transkript vezan uz Večernjak. No, odbio je govoriti o njegovu sadržaju, rekavši da taj transkript »nije vidio ni jedan član Povjerenstva, a i neće sve dok se ne utvrdi njegova vjerodostojnost i dok se ne prikupe dodatni dokazi o njegovu sadržaju«. Upravo zato da bi se izbjegle daljnje manipulacije, Kontić je, unatoč inzistiranju, i novinarima uskratio uvid u transkript.</p>
<p>Kontić je potvrdio da je i on dobio odluku Trgovačkoga suda o zabrani daljnje prodaje dionica Večernjega lista, ali ju nije htio komentirati, smatrajući da to trebaju učiniti oni koji su tu odluku i donijeli. Rekao je samo da je ta odluka donesena na inicijativu Mirovinskoga zavoda. Dodao je da je Povjerenstvo upoznato s radom i »određenim« nalazima MUP-a, Financijske policije i Ureda za sprječavanje pranja novca, o čemu u interesu istrage nije htio detaljnije govoriti.</p>
<p> Inače, Povjerenstvo za svoj rad ima rok do 22. lipnja, do kada će, najavio je Kontić, ispitati još petnaestak svjedoka. Riječ je, među ostalima, o predsjedniku Nadzornog odbora Večernjeg lista Marijanu Kostrenčiću, potom Branku Lovriću, Damiru Zoriću, Ivici Nuiću, Pavi Zubaku, Iviću Pašaliću i Vesni Škare-Ožbolt. Kontić je kazao kako pretpostavlja da su neki od njih već ispitani u sklopu policijske istrage, ali će ih Povjerenstvo svejedno pozvati, jer ono provodi istragu na svoj način.</p>
<p>Sličan je bio i njegov odgovor na nekoliko pitanja o tome koji je smisao rada Povjerenstva kada MUP provodi istragu. Naime, neslužbeno se može čuti da su neki članovi saborskoga Povjerenstva nezadovoljni načinom i brzinom istrage koju provodi MUP. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Patten u ponedjeljak u Dubrovniku s Piculom i Jakovčićem</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten doputovat će u ponedjeljak, 15. svibnja, u Dubrovnik gdje će se sastati s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom i ministrom za europske integracije Ivanom Jakovčićem. To je u četvrtak potvrdio šef izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Per Vinther. Patten će odmah nakon dolaska u Dubrovnik otputovati u Crnu Goru gdje će razgovarati s predsjednikom Milom Đukanovićem. Zatim se u ponedjeljak navečer vraća u Dubrovnik gdje se sastaje s hrvatskim dužnosnicima, rekao je Vinther nakon predavanja na temu »Hrvatski put u europske integracije«, održanom u Novinarskom domu u organizaciji Instituta za međunarodne odnose. </p>
<p>Europska komisija potvrdila je u srijedu namjeru Europske unije da osigura 5,5 milijardi eura za pomoć i obnovu zemalja jugoistočne Europe, te za njihovu pripremu za uključivanje u Uniju. Sredstva će pojedinoj zemlji biti raspoređena u sklopu programa CARDS (Community Assistance for Reconstruction Development and Stabilisation) koji je nastavak dosadašnjeg programa pomoći za obnovu i djelomično PHARE programa. Više od milijardu eura predviđeno je za obnovu Kosova. Milijardu i pol eura pomoći za jugoistoku Europe namijenjeno je Albaniji, BiH, Hrvatskoj i Makedoniji. Zanimljivo je da je EU čak 2,3 milijarde odvojila za SRJ. Komentirajući takvu »raspodjelu«, Vinther je rekao da »polovica novca ide demokratskoj Srbiji. To treba razlikovati. Radi se o demokratskoj Srbiji. Ako ne vidimo demokratske promjene u Srbiji, novac tamo neće stići«. Europsko vijeće i Europski parlament trebali bi odobriti program CARDS najkasnije do početka ljeta, a daljnje povećanje pomoći Hrvatskoj ne može se očekivati prije početka iduće godine, dodao je Vinther. </p>
<p>Na pitanje novinara kolikoj se pomoći od Unije Hrvatska može nadati ove godine, veleposlanik je rekao da se u EU-u govori o 18 i pol milijuna eura, od čega je 10 milijuna već otišlo na projekte u okviru financijske konferencije Pakta o stabilnosti, održane krajem travnja u Bruxellesu. Oko pola milijuna eura predviđeno je u okviru programa Tempus. Još se razmišlja o tome koliko će od preostalog iznosa otići na projekte na području razvoja malih i srednjih poduzeća, a koliko na tehničku i stručnu pomoć hrvatskoj Vladi za reformu zakona i institucija kako bi se Hrvatska mogla nositi s velikim poslom koji je očekuje prije i nakon predviđenog potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naglasio je Vinther.</p>
<p>Na pitanje novinara hoće li se, kako je najavio premijer Račan, u lipnju održati donatorska konferencija EU-a za Hrvatsku, Vinther je rekao da je još prerano govoriti o konferenciji, ali da će se »sigurno razmatrati načini i sredstva za pomoć Hrvatskoj u procesu stvaranja novih radnih mjesta«. (M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Televizijska pretplata neće se povećati do 1. srpnja zbog mogućeg socijalnog udara</p>
<p>Predsjednik Vijeća HRT-a Škrabalo izjavio da je donošenje odluke odgođeno nakon konzultacije s Vladom, kako bi se izbjegla ishitrena mjera koja bi značila socijalni i inflacijski udar / Situacija na HRT-u ozbiljna, jer troškovi daleko premašuju prihode / Prvi program ima dosta informativnih emisija, a Drugi je zabavniji, rekla je v. d. glavnog urednika Ritz / Direktor HRT-a Galić predložio Saboru da unaprijed dostavi televiziji raspored sjednica i teme kako bi se lakše pratio njihov rad </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Televizijska i radijska pretplata možda će se povećati tek od 1. srpnja, naglasio je u ćetvrtak na sjednici Vijeća Hrvatske radiotelevizije (HRT) Ivo Škrabalo, predsjednik Vijeća, dodavši da je donošenje odluke odgođeno nakon konzultacije s hrvatskom Vladom, kako bi se izbjegla ishitrena mjera koja bi značila socijalni i inflacijski udar. </p>
<p>»Situacija na HRT-u je ozbiljna. Iako ta ustanova ne može doći u stečaj, ona je vrlo skupa, a njezini troškovi daleko premašuju prihode«, istaknuo je Ivo Škrabalo te dodao kako vjeruje da će se neke stvari riješiti do sljedeće sjednice Vijeća HRT-a. </p>
<p>Neda Ritz, v. d. glavnoga urednika HTV-a, izvijestila je o prijedlogu programskoga usmjerenja HTV-a od travnja do srpnja ove godine. Napominjući da je prvi put na sjednici Vijeća te da je prošlo samo mjesec dana od njezinoga prihvaćanja funkcije v.d. glavnoga urednika, Ritz je naglasila da su stvorene dvije programske cjeline na HTV-u: informativno-dokumentarni program na čijem je čelu Mirjana Rakić, te program za kulturu, zabavu i šport, kojem je na čelu Marija Nemčić. </p>
<p>»Najviše se promjena dogodilo u informativnome programu, jer se on radi iz dana u dan«, rekla je Neda Ritz, dodajući da je Dnevnik sasvim izmijenjen, ako je suditi prema količini informacija i obradi priloga. Umjesto emisije »Motrišta« na Drugome programu, uveden je stalni termin trećega Dnevnika na Prvome programu. »Prvi program ima dosta informativnih emisija, a Drugi je program zabavniji«, rekla je Neda Ritz, dodavši da se pazilo na to da sva tri programa ne emitiraju istodobno iste sadržaje, kako se to do sada znalo događati. </p>
<p>»Osnovna nam je namjera bila zadovoljiti televizijsku publiku«, istaknula je Neda Ritz. Problem je, nastavila je ona, što nemamo svoje vlastite zabavne proizvode, nego smo »taoci stranih priredbi i festivala«. »Premda nemamo mnogo manevarskoga prostora, zabava bi trebala biti izraz naše programske politike«, rekla je Neda Ritz. Govoreći o ukinutim emisijama, ona je kazala da nije bilo radikalnih rezova, navevši neke emisije kojih više nema - »Obiteljski objed«, »Gost-urednik«, »Hrvatski spomenar« (uklopljen u TV kalendar) i kviz »Učimo Hrvatsku«.</p>
<p> »Nedostaju nam znanstveni sadržaji, zapustili smo znanost kao element razvoja nacije«, ustvrdila je Neda Ritz, s čim se složio i član Vijeća HRT-a, čelnik Libveralne stranke Vlado Gotovac. »Za nas je znanost zbilja pitanje opstanka i u tome televizija mora pomoći«, naglasio je Gotovac i upozorio na to kako bi trebalo više misliti na ekološki odgoj nacije, te na kulturu koja je »potpuno institucionalno razorena«. Gotovac je također kazao kako mu je drago da se na sjednici Vijeća HRT-a »napokon raspravlja o televiziji, a ne o politici«.</p>
<p> Petra Turčinovića iz IDS-a zanimalo je koliko će se povećati udio televizijskoga programa koji se tiče znanosti i obrazovanja, s obzirom na to da je prošle godine taj dio zauzimao samo 4,1 posto programa. Ante Beljo je naglasio kako nema dovoljno emisija za hrvatsko iseljeništvo te da je, po njegovome mišljenju, u informativnim emisijama »sve crno-bijelo«. Beljo je predložio više snošljivosti i pomirbenih tonova, »a ne da se u zemlji ljudi dijele na europejce, koji prihvaćaju sve izvana, i na anticivilizacijske elemente«.</p>
<p> Mirjana Didović iz SDP-a je predložila da se postavi pitanje odgovornosti za programsku shemu 3 puta 24, koja je donijela goleme troškove i štetu HRT-u. Vlaho Bogišić je mišljenja da bi se prijedlog programskoga usmjerenja trebao donijeti i za radio.</p>
<p> »Hrvatski državni sabor bi trebao unaprijed dostaviti televiziji raspored sjednica i teme. Tako bi se lakše pratio njihov rad, i, ovisno o važnosti teme, pripremio izravan prijenos pojedinih sjednica«, predložio je direktor HRT-a Mirko Galić. Inače, sjednica Vijeća HRT-a prekinuta je prije kraja zbog odlaska zastupnika u Sabor. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Đukić pozvao Mesića i Račana da kažu što su danas Srbi u Hrvatskoj!</p>
<p>Čelnik SNS-a pozvao predsjednika Hrvatske i premijera da se javno izjasne o porastu ekstremizma u zemlji te da se odrede o tome što su Srbi danas u Hrvatskoj, »jesu li oni agresori, četnici, ili što su« / Ako predsjednik Mesić i premijer Račan to ne učine, steći će se dojam da se ne želi povratak Srba u Hrvatsku, kaže Đukić</p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Najhitnije pozivamo hrvatsku Vladu i njene ministre da poduzmu najoštrije zakonske mjere u vezi s događajima koji posljednjih dana potresaju sigurnost, ustavni i pravni poredak države i Vladin tek stečeni narodni dignitet, naglasio je predsjednik Srpske narodne stranke Milan Đukić u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu. Đukić je taj javni apel uputio i predsjedniku Hrvatske Stipi Mesiću i premijeru Ivici Račanu, pozvavši ih da se javno izjasne o porastu ekstremizma u zemlji, te da se odrede o tome što su Srbi danas u Hrvatskoj, »jesu li Srbi agresori, četnici, ili što su«. Ako predsjednik Mesić i premijer Račan to ne učine, naglasio je, steći će se dojam da se ne želi povratak Srba u Hrvatsku.</p>
<p>Predsjednik SNS-a je nedavne istupe predsjednika HSP-a Ante Đapića i čelnika Hvidre Marinka Liovića okarakterizirao kao »otvorene pozive i prijetnje terorizmom te hrvatskom sramotom«. Đukić je kazao da je nedopustivo da udruženje građana, makar i Hvidra, prijeti i ucjenjuje. Ni Hvidra ni Liović, rekao je Đukić, ne mogu uzeti sebi za pravo da kroje Hrvatsku prema svojoj volji. Prema njegovu mišljenju, »Hvidra i Liović nisu stvarali Hrvatsku, a i s pretpostavkom da su je branili, to ne može biti alibi da je ruše, jer se najveći dio hrvatskih boraca saživio s teškim stanjem i njih je najviše«.</p>
<p> Đukić je zadovoljan zagrebačkim izborima, kao i s primanjem Hrvatske u Partnerstvo za mir. Naveo je da se na zagrebačkim izborima pokazalo koliko je malo povjerenja dobila desnica, ali je upozorio na pojave ekstremizma »koje ugrožavaju ukupni napor onih koji žele bolje živjeti i raditi u svim sferama života«. »Slabosti društva, ali i poticaji iz politike, koriste se za devastiranje svega što je Vlada u 100 dana učinila«, kazao je Đukić, dodajući da su rezultati Vladine politike bolji na diplomatskom nego na unutarnjem planu, »što je razumljivo, jer je Hrvatska ekonomski srozana«.</p>
<p>Nedavne događaje u Veljunu Đukić je nazvao »najnižim oblikom civilizacije«. On je kritizirao policiju koja je u Veljunu dopustila da se »kraj njih jedna građanka može pomokriti na kosti naših djedova, a da mi ne možemo prići i položiti cvijeće«. »U slučaju povratka srpskog stanovništva na njihova ognjišta, otvoreni napadi organiziranih ekstremnih snaga na Srbe u Veljunu trebaju najozbiljnije zabrinuti hrvatsku javnost, a vlast potaknuti na poduzimanje najoštrijih mjera u sankcioniranju počinitelja«, naglasio je Đukić. Sankcije bi se, po njegovim riječima, ticale onih koji šire vjersku, nacionalnu mržnju i nesnošljivost. »Time se želi po svaku cijenu spriječiti povratak hrvatskih državljana srpske nacionalnosti i među njima stvoriti osjećaj straha i panike. Time se žele i opstruirati obveze Hrvatske preuzete pred međunarodnom zajednicom, koja sa zgražanjem prati posljednja zbivanja kod nas«, rekao je. </p>
<p>Đukić se požalio i na Ustavni zakon o manjinama, jer se »prema njemu entitet veže za postotak«. Ustvrdio je da ni međunarodna zajednica nije zadovoljna tim zakonom, »Venecijanska komisija mu nije dala prolaznu ocjenu, a potpredsjednik Sabora Mato Arlović pogrešno je rekao da je Zakon dobio prolaznu ocjenu«, naglasio je Đukić.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Hrvatska udruga sindikata nije zadovoljna radom Vlade i prijeti organiziranim štrajkovima </p>
<p>ZAGREB, 11. svibnja</p>
<p> - Ako u sljedećih 100 dana dođe do daljnjega urušavanja prava i položaja zaposlenih te rasta nezaposlenosti, Hrvatska udruga sindikata (HUS) će putem svih pet svojih sindikalnih središnjica pokrenuti organizirane štrajkove, najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak.</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata, rečeno je, nije zadovoljna rezultatima Vlade u prvih 100 dana njezina rada. To se posebno odnosi na rješavanje gospodarsko-socijalnih problema, rasta nezaposlenosti, smanjenja plaća te brzine revizije pretvorbe i privatizacije. »Vlada se sve više bavi kadrovskim križaljkama, a mi od nje očekujemo zaustavljanje rasta nezaposlenosti, osiguranje plaća i obustavu pokretanja stečajeva u svim poduzećima dok se ne izmjeni Zakon o stečaju«, istaknuo je Mučnjak.</p>
<p>On također smatra da Vlada treba održati obećanje koje je dala potkraj travnja da će u svim tvrtkama gdje ima udio veći od 25 posto osigurati isplatu plaća. »U poduzećima kojima su dulje vremena blokirani žiro-računi ne bi smjelo, prema Zakonu o stečaju, doći do pokretanja stečaja. Zato zahtijevamo izmjenu toga zakona, jer je riječ o čak 900 tvrtki, čiji bi radnici, unatoč Vladinim jamstvima, uskoro mogli ostati bez posla«, dodao je Mučnjak.</p>
<p>Osvrćući se na utjecaj otvorenoga tržišta, čelnik HUS-a je komentirao i način djelovanja MMF-a i Svjetske banke, koji modelom kreditiranja i postavljanjem uvjeta - kao što su smanjenje državnoga proračuna, sniženje plaća i smanjenje uvoza - žele uništiti nacionalna gospodarstva koja su u razvoju ili tranziciji. Mučnjak stoga smatra da bi svi budući aranžmani Hrvatske s MMF-om i Svjetskom bankom trebali uključiti i predstavnike sindikata. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li napokon doći do integracije sindikata, s obzirom na usitnjenu sindikalnu scenu, Mučnjak je odgovorio da je HUS oduvijek poticao ujedinjenje sindikata, jer su jedino jaki i požrtvovni sindikati jamstvo promicanja i zaštite radničkih prava. </p>
<p>»Sadašnja sindikalna organiziranost, gdje je najveći sindikat (SSSH) blizak suradnik vladajuće koalicije, ne pruža veliku nadu u unapređenje tripartitnoga dijaloga«, naglasio je Mučnjak. Stoga se Hrvatska udruga sindikata zauzima za usklađen i zajednički nastup prema Vladi, za povezivanje s programsko bliskim sindikalnim središnjicama te za pristup Svjetskoj organizaciji rada. (A. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Da spase školstvo od bankrota, ravnatelji »prosjače«, »tezgare« i prijavljuju »mrtve duše«!?</p>
<p>Čuvaju li tzv. crni fondovi hrvatski školski sustav od potpunog urušavanja, a Ministarstvo prosvjete i športa od bankrota? To je pitanje koje javnosti postavljaju čelnici Hrvatskoga školskog sindikata »Preporod«, predsjednik Vinko Filipović i predsjednik Glavnog vijeća »Preporoda« Željko Stipić, iznoseći ozbiljne argumente u prilog toj tvrdnji.</p>
<p>»Kad sam pokušao javno postaviti to pitanje, jedan me ravnatelj upozorio da ne govorim o tome, ovim riječima: 'Doći će nam kontrola i pokupiti novac sa žiro-računa. Kako ćemo onda funkcionirati?' Mislim da to hrvatskom školstvu ne treba«, kazao je Stipić. On precizno navodi najmanje 10 uhodanih načina na koje se, protivno zakonskim odredbama, već desetljećima pune crni fondovi u školama. U to ulaze prihodi od iznajmnljivanja školskih prostorija - učionica, sportskih dvorana i zdravljaka. Najamnine se prikazuju u umanjenim iznosima i tako stvoreni »višak« zadržava. Tu su i provizije za putovanja i ekskurzije u dogovoru s turističkim agencijama, naknade za štete i potrošni materijal, ali nezakonito, jer troškovi zbog nastalih šteta i potrošnog materijala ionako spadaju u mjesečnu kvotu materijalnih troškova, koje država duguje školama.</p>
<p>Budući da država već četiri mjeseca ne plaća školama naknadu za materijalne troškove, a dug se popeo na 120 milijuna kuna, postavlja se opravdano pitanje o tome kako škole i dalje mogu funkcionirati, ako nemaju tzv. alternativnih izvora. Onda, tu su provizije od distribucije udžbenika, »preplaćene« usluge školama, npr. za školskog fotografiranja i manipuliranje troškovima prijevoza. »Nastavnicima na bolovanju ne dostavljaju se troškovi prijevoza, jer se provodi takva praksa da se putni troškovi isplaćuju samo za dane kad nastavnici dođu na posao. Pitanje je gdje završava neisplaćena svota, predviđena i doznačena za putne troškove nastavnika«, pojašnjava Stipić. No, vrhunac svega svakako je metoda poznata pod opskurnim nazivom »mrtve duše«. Nastavnici, koji se uzimaju na određeno vrijeme, prijave se do službenog kraja školske godine, do 31. kolovoza, a oni odlaze iz škole završetkom nastave, tj. krajem lipnja. Novac doznačen za njih također se slijeva u crne fondove. »No, crne fondove ne treba izjednačavati s dozvoljenim samostalnim izvorima financiranja, koji su dopušteni zbog podizanja razine pedagoškog standarda, a ne zato da škole troškove grijanja, nastavničkih dnevnica, stručne literature ili periodike plaćaju iz samostalno ostvarenih prihoda«, napominje Stipić.</p>
<p>U sindikatu »Preporod« ističu da ne postavljaju to pitanje zato da naštete školstvu, nego zato što drže da je krajnji trenutak da uvođenjem finacijske discipline u školama počne njegovo ozdravljenje. Naime, sve vlade - u bivšem, socijalističkom sustavu i u neovisnoj Hrvatskoj - prešutno su dopuštale tu nezakonitu praksu u školama po pravilu »snađi se, druže!«, jer su si time olakšavale posao i smanjivale brigu o školstvu. Time je posao prosvjetnog radnika zaista srozan na razinu na kojoj se danas nalazi - nešto između »prosjačenja« i sitnog »tezgarenja«. A, tko je za to kriv? Svakako ne prosvjetni radnik, prisiljen pristati na razne uvjete i kompromise da uopće uspije preživjeti. Jer, kad bude pristojno plaćen za svoj rad, a školstvo uistinu od države tretirano kako to važnošću za društveni razvoj zaslužuje, neće biti potrebe za mešetarenjima, a prosvjeti će se vratiti dignitet koji joj pripada. Praksa koja prisiljava školstvo na bijedne kompromise i zakulisne igre radi golog opstanka, izrazom je dubokog podcjenjivanja prosvjete u našem društvu koje metastazira već desetljećima. Bez temeljitog prevrednovanja razvojnog značenja prosvjete nema ni društvenog napretka niti hvatanja koraka sa svijetom u znanosti i tehnologiji, gospodarstvu, kulturi...</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000512].
|
