NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000212].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 222008 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tajne službe prvi kamen spoticanja između Mesića, Račanove vlade i Sabora?</p>
<p>Dok Stjepan Mesić tvrdi da se s Ivicom Račanom nagodio o tome da će imenovati šefove tajnih službi, liberalka na čelu Odbora za nacionalnu sigurnost izjavljuje: Tajne službe konačno moraju doći pod kontrolu Sabora / Stručnjak za vojna pitanja Ozren Žunec: Mislim da bi bilo bolje da upravljanje obavještajnim službama preuzme Vlada zato što je Vlada jedno vijeće. Koncentracija takvih ovlasti u rukama jednog čovjeka otvara pomalo i sumnju u moguće zloporabe</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - »Nije dobro da predsjednik države sam imenuje šefove tajnih službi, jer imamo vrlo loša iskustva iz razdoblja kada je o tome odlučivao samo Predsjednik«, odlučno je odgovorila šefica saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić na pitanje o tome treba li šef države i dalje biti jedini nadležan za kontrolu i imenovanja u tajnim službama. Adlešić, naime, ističe da tajne službe moraju konačno doći pod kontrolu parlamenta i nada se da će »sustav doista biti parlamentarni, kao što je novi Predsjednik pod kraj kampanje obećavao, što podrazumjeva nadzor tajnih službi u parlamentu, odnosno Odboru za nacionalnu sigurnost, kojemu moraju podnositi izvješća, a i o imenovanjima se mora odlučivati zajednički«. Osim toga, Adlešić ističe da treba mijenjati čitav set zakona koji se tiču obavještajnog sustava i prići izradi strategije nacionalne sigurnosti, koje nema, zbog čega imamo brojna parcijalna riješenja.</p>
<p>Parlamentarni nadzor i kontrola tajnih službi čitav je oporbeni staž sadašnje vladajuće koalicije bila jedna od najvrućijih tema u Saboru i čest razlog sukoba, a nekoliko put i bojkotiranja rada Sabora.</p>
<p> Samo je posljednji bojkot rada saborskih tijela prošle godine, prisjetimo se, a zbog afere prisluškivanja i nepravilnosti u radu tajnih službi, potrajao nekoliko mjeseci. Nakon izborne pobjede i preuzimanja vlasti koalicije šest stranaka, promjenit će se odnos prema tajnim službama. No, još nije razvidno kako će se točno regulirati to osjetljivo područje.</p>
<p>Đurđa Adlešić ističe nužnost parlamentarnog nadzora tajnih službi, a iz redova HSLS-a i SDP-a se mogu čuti stajališta o tome da bi i imenovanja šefova tajnih službi trebala biti prebačena iz Predsjedničkog ureda u Odbor za nacionalnu sigurnost, a iz stožera predsjedndika Mesića se čuje da će on, u dogovoru s premijerom Ivicom Račanom sigurno zadržati ovlasti imenovanja. Uz šefove tajnih službi, Mesić bi, kaže njegov šef stožera, trebao imenovati i načelnika Glavnog stožera HV-a, čemu se odmah usprotivio ministar obrane Jozo Radoš, po kojem bi ta ovlast trebala pripasti Vladi.</p>
<p>Što misli o predsjedničkoj ovlasti koja šefu države ostavlja u nadležnosti imenovanje šefova tajnih službi, pitali smo Ozrena Žuneca, stručnjaka za vojna pitanja, kojemu je između dvaju izbornih krugova Dražen Budiša ponudio mjesto savjetnika za vojna pitanja. On podsjeća da je predsjednik države do sada bio središnje mjesto izvršne vlasti, a da će to od sada biti Vlada koja je odgovorna Saboru. Zato zaključuje da će upravljanje obavještajno-sigurnosnim službama zapravo ići iz Vlade, ali i od predsjednika države. Ističe da će o svemu odluke donositi parlament koji treba usvojiti ustavne promjene, a time i ovlasti Predsjednika.</p>
<p>»Mislim da bi bilo bolje da upravljanje obavještajnim službama preuzme Vlada zato što je Vlada jedno vijeće. Koncentracija takvih ovlasti u rukama jednog čovjeka otvara pomalo i sumnju u moguće zloporabe. Te službe mogu biti vrlo štetne za politički život zemlje i zato ih je potrebno kontrolirati, pa je bolje da je za to nadležna Vlada koja okuplja više institucija te je veća mogućnost kontrole, a manja zloporaba«.</p>
<p>Žunec drži da Vlada, kao funkcionalnije tijelo, sastavljeno od više resora, može bolje od Predsjednika usmjeravati rad obavještajnih službi te dodaje: »Ne znam kako bi se Vlada i Predsjednik sada uopće mogli naći u nekom sukobu s obzirom na to da će o nadležnostima predsjednika države odlučivati netko treći, a to je Sabor, koji će kao arbitar onemogućiti sukobe«.</p>
<p> No, u prijelaznom razdoblju, dok Sabor ne izglasuje ustavne promjene, a time i smanjenje predsjedničkih ovlasti, Žunec ne predviđa mogućnost sukobljavanja Predsjednika i Vlade, jer su, kaže, u predizbornim programima zastupali ista stajališta o budućem predsjedničkom sustavu.</p>
<p>Razlike u stajalištima i idejama o promjenama Ustava, odnosno ovlasti predsjednika države više su nego očite, no, istodobno ta tema još nije službeno otvorena. Kako je najavljeno, rasprave i konzultacije o promjenama Ustava počet će nakon završetka konstituiranja vlasti, odnosno prisege novog Predsjednika.</p>
<p> Rasprave u kojima će, osim političara, sudjelovati i stručnjaci, a vodit će se računa i o volji građana, za nekih bi od šest do osam mjeseci trebale rezultirati, nadaju se u vladajućoj koaliciji, konsenzusom i promijenjenim Ustavom, koji se potom neće tako brzo mijenjati.</p>
<p>Marija Pulić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska po broju obavještajnih službi umalo nadmašila Titovu Jugoslaviju!?</p>
<p>Kad proradi Ured predsjednika Republike, trebaju se raspetljati i sve nejasnoće glede hrvatske sigurnosno-obavještajne zajednice. Po sadašnjem Ustavu, Stipe Mesić ima velike ovlasti na području obrane i nacionalne sigurnosti u što je uključeno i funkcioniranje sigurnosno-informativnih službi. U prošlih 10 godina, ako se pažljivo broji, osnovano ih je devet (na vrhuncu moći Josipa Broza Tita, u SFRJ ih je bilo 11). Čak i da nije bilo zloporabe hrvatskog obavještajno-sigurnosnog sustava, čitav mehanizam građen od 1990. do 1999. godine previše je složen i kompliciran, a u osnovi potpuno podređen jednom čovjeku. U parlamentarnim demokracijama, vlada i resorna ministarstva postavljaju i razrješuju šefove tajnih službi i ključne sigurnosne direktore. U polupredsjedničkim ili čistim predsjedničkim sustavima to čini predsjednik države, ali vodi računa o kadrovskoj balansiranosti i načelu da nijedna stranka nema pretežni utjecaj na obavještajnu zajednicu. Prema tome, sve dok se u Hrvatskoj ne promijeni Ustav i drukčije definiraju ovlasti predsjednika Republike, Stipe Mesić ima pravo imenovati šefove sigurnosnih službi. To pravo, Mesić može konzumirati u dogovoru s Račanom i njegovim ministrima ili djelovati samostalno, doslovce tumačeći Ustav. Ipak, trebalo bi inicirati takva rješenja koja će ubrzati reformu čitave obavještajno-sigurnosne zajednice bez suvišnog dualizma i prestižne konkurencije na relaciji Predsjednik - Vlada. Taj problem treba žurno rješavati, jer je riječ i o specifičnoj struci, ali i o državnoj sigurnosti. Istodobno, u nas više nema potrebe za tako velikim brojem službi, ureda, agencija i paraslužbi. Dovoljne su po jedna civilna obavještajna i protuobavještajna služba te jedna vojna, koja se dijeli na obavještajne i protuobavještajne uprave, odnosno odjele vezane isključivo uz vojnu problematiku, bez mogućnosti izlaska izvan zidova vojarni. (F. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko je odgovoran za propast operacije »Vihor« i tragediju 102. zagrebačke brigade na Kupi</p>
<p>Umirovljeni brigadir HV-a Vlado Hodalj pokušao je skinuti veo tajne s jedne od najvećih enigmi iz Domovinskoga rata: zašto je 12. prosinca 1991. poslano u smrt više od 60 (neki govore da je bilo tek nekolicina mrtvih) i ranjeno više od 200 hrvatskih vojnika (druga »službena« verzija umanjuje broj ranjenih na »samo« dvadesetak)? / General zbora Martin Špegelj: Masa zahvaćena panikom strada / General zbora Anton Tus: Sudbina 102. brigade, na žalost, jedna je normalna situacija iz rata toga doba</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Hoće li znanstveni rad Vlade Hodalja, umirovljenog brigadira Hrvatske vojske (HV), koji je 1991. godine bio zapovjednik 120. brigade Zbora narodne garde, objavljen u zadnjem broju Polemosa, časopisa za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, napokon osvijetliti tragičan događaj iz Domovinskog rata, sredinom prosinca 1991. godine, kada je u neuspjeloj operaciji »Vihor« tragično stradala 102. zagrebačka brigada u napadu iz pokreta s forsiranjem rijeke Kupe? Dosad su se o tome događaju ispredale različite priče. Sve špekulacije su manje-više bile konstruirane na razini osobnih razračunavanja, dok se u javnosti uistinu nikad otvoreno, u izravnom sučeljavanju sudionika tog događaja, nije izrekla istina. Tko je i zašto odgovoran za smrt više od 60 (neki govore da je bilo tek nekolicina mrtvih!) i ranjavanje više od 200 hrvatskih vojnika (druga »službena« verzija umanjuje broj ranjenih na »samo« dvadesetak!)?</p>
<p>Motiviran riječima američkoga generala Omara Bradleya, koji je svoje memoare »Uspomene jednog vojnika« posvetio »vojnicima koji su se često pitali zašto idu tamo gdje su išli«, Hodalj se potrudio pribaviti mnoštvo izvornih i neobjavljenih dokumenata, pokušavajući rekonstruirati tijek tih nesretnih zbivanja. Javnost je, primjerice, u seriji članaka u tjedniku Nacionalu, u kolovozu i rujnu 1997. godine, uspjela »dobiti na uvid« Izvješće ministru obrane koje je 18. prosinca 1991. godine uputila Glavna inspekcija obrane RH. No, Hodalj je iščitao i Izvješće o organizaciji prijelaza Kupe Zapovjedništva 36. inžinjerijsko-pontonirske bojne, Ratni dnevnik 102. brigade, brojna dnevna izvješća svih postrojbi koje su sudjelovale u operaciji te se, u tome kontekstu, njegovi zaključci mogu smatrati vrlo relevantnim za tumačenje katastrofe.</p>
<p>Glavni su uzroci propasti operacije »Vihor« i tragedije 102. brigade, po Hodaljevim riječima, u vrlo teškim objektivnim i subjektivnim uvjetima koji su u vrijeme pripreme i provedbe te akcije vladali na gotovo svim ratištima u Hrvatskoj, nepripremljenosti zapovjedništva i postrojbi za pripremu i provedbu složene operacije forsiranja rijeke iz pokreta, »nedostatku temeljnih i posebno vojnostručnih znanja za pripremu ovakve operacije i drugim, pogrešnoj procjeni nekih ključnih elemenata ove operacije, posebno borbene spremnosti 102. brigade da izvede ovakvu operaciju, neodgovornosti viših razina zapovijedanja i nedisciplini«. Pritom, Hodalj u svome opsežnom radu ne spominje nijedno ime u tadašnjem zapovjednom lancu. U poglavlju naslovljenom »Završna razmatranja«, Vlado Hodalj pojašnjava da »najveći doprinos budućnosti Oružanih snaga RH i potpunom objektivnom vrednovanju veličine Domovinskog rata neće biti u traženju krivaca za ovaj i sve ostale Vihore koji su prohujali i ostavili štete, već u objektivnoj spoznaji stvarnih uzroka koji do toga dovode, te u stvaranju uvjeta da se takve stvari u budućnosti više ne ponavljaju«. Hodalj valjda zato i ne spominje imena...</p>
<p>Na kraju, zarad pripadnika 102. brigade, koje se na nepravedan i podcjenjivački način nazvalo »zagrebačkim šminkerima« i koji su, navodno, pobjegli, umjesto da se nastave boriti, potrebno je objaviti rezultate službene istrage o tome događaju i, makar 10 godina poslije, pružiti zadovoljštinu ljudima koje se nepravedno optužilo.</p>
<p>»Teško je vjerovati da su dvadesetgodišnji, neobučeni, nespremni i slabo vođeni zagrebački mladići, gotovo dječaci, mogli u danoj situaciji bolje reagirati«, piše Vlado Hodalj i zaključuje: »Zar nije dovoljno što su gladni i promrzli u jutro 12. prosinca 1991. godine prešli Kupu i uputili se u nepoznato, ne znajući ni zašto ni dokle? Zar su u rano maglovito jutro 13. prosinca, zasuti stotinama projektila, mogli prepoznati koji su od njih topnički, a koji minobacački, i zar bi im to saznanje moglo pomoći? Što su trebali učiniti kad su došli na polusmrznutu Kupu i vidjeli da nema čamaca za prijevoz? Preostalo im je da se ukopaju za 'odsudnu kružnu obranu' ili da skoče u hladnu rijeku. A što su konačno mogli učiniti kad su se dokopali kakve takve sigurnosti na drugoj obali, a gdje ih opet nitko nije čekao, nego krenuti u Zagreb?«</p>
<p>Na kraju, ali ne i najmanje važno, hoće li se i službeno predočiti podaci o stvarnom broju mrtvih i ranjenih u »Vihoru«? Dok se u Izvješću ministru obrane o neuspjehu akcije »Vihor« spominje četvero poginulih, 19 ranjenih i 17 nestalih, Hodalj iznosi podatak o 17 poginulih i 19 ranjenih.</p>
<p>General zbora Martin Špegelj, koji je u vrijeme akcije »Vihor« obnašao dužnost glavnog inspektora Hrvatske vojske, smatra, nakon što je upitan o potrebi osnivanja istražnog povjerenstva o sudbini 102. brigade na Kupi u prosincu 1991.godine, da je oko 102. sve potpuno ispitano i nema nikakvih nejasnoća.</p>
<p>»Na sva pitanja postoje odgovori. U ratu se događaju i gore stvari, posebno za te prilike, ishod je bio nesretan, a toga u ratu ima, nesreće koje nastaju iz obične panike. Masa zahvaćena panikom strada. Nešto se slično dogodilo i u toj nesretnoj operaciji kad nije bilo toliko žrtava i pogibija u borbi, nego u lošem svladavanju rijeke i tamo i ovamo«, rekao je Špegelj u razgovoru za Vjesnik. »Nema nekakvih velikih gubitaka, osim od neprijateljske vatre. Iza takvih stvari uvijek ima tužbi i obrana, a ja u njima ne bih želio sudjelovati. Dokumenti postoje do detalja razrađeni. Mislim da je potrebno u stručnim krugovima najprije proučiti čitavu tu arhivu koja se nalazi u MORH-u, imaju i neki drugi dio te arhive, pa se može točno od riječi do riječi analizirati što se događalo. Potrebna je suptilna analiza tih dokumenata koje imamo«, zaključio je Špegelj. General zbora Anton Tus u to je vrijeme bio načelnik Glavnog stožera. On, doduše, nije pročitao Hodaljev znanstveni rad u Polemosu, no za podrobnije informiranje o tragediji 102. brigade uputio nas je na generala Božu Budimira, »jer je on bio na taktičkoj razini odlučivanja na tom zadatku«. »Mi smo u Glavnom stožeru dobivali rezultate i analizirali ih. Uz tu akciju smo imali bar još desetak takvih operacija u isto vrijeme. Zato ne bi mogao ništa o tome govoriti detaljno, već samo generalno«, rekao je Tus.</p>
<p>Na pitanje o potrebi osnivanja istražnog povjerenstva, Tus je također odgovorio negativno, smatrajući da je sudbina 102. brigade »na žalost jedna normalna situacija iz rata toga doba«.</p>
<p>Vedrana Bobinac i Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Nisam se rodio u Zagrebu, ali Zagrepčanin jesam </p>
<p>GEORGIJ PARO, intendant Hrvatskog narodnog kazališta</p>
<p>Rodio sam se 1934. u Čačku, gdje je moj otac služio kao aktivni podoficir u starojugoslavenskoj kraljevskoj vojsci. Rat nas je zatekao u Šapcu. Mojeg su oca, kao Hrvata, Nijemci sproveli zajedno s mojom majkom i sa mnom do Zemuna u Hrvatsku, a odatle smo, što vlakom, što zaprežnim kolima, a što pješice, krenuli put Karlovca. U Karlovcu je moj otac završio pontonirsku podoficirsku školu i imao je poznatih i prijatelja. </p>
<p>Na putu prema Karlovcu, u Slavonskom Brodu, mog su oca, jer je bio u oficirskoj uniformi neprijateljske vojske, neki naoružani civili s kukastim križevima na rukavu - nazivali su se kulturbundovcima - htjeli objesiti. Spasilo ga je zapomaganje moje majke i moj plač. U međuvremenu je nekako uspio dokazati da je rodom s otoka Paga i da je Hrvat, pa su ga skinuli s vješala. U Karlovac smo stigli početkom travnja 1941.</p>
<p> Moj se otac prijavio u domobrane i odmah dobio čin satnika. Radio je u intendanturi, što znači da se brinuo oko nabavke hrane i odjeće za vojsku. U tom svojstvu povremeno je odlazio u Zagreb. Uvijek se vraćao s darovima. Tako je meni Zagreb, od kada sam prvi put čuo za njega, predstavljao nešto lijepo i veselo. Otac me nikada nije htio povesti sa sobom u Zagreb jer je zbog partizanskih diverzija na željezničkoj pruzi to bilo opasno.</p>
<p> Prvi put bio sam u Zagrebu 1946. ili 1947. godine, ne sjećam se točno. Išli smo s razredom u posjet Zoološkom vrtu. Vlakom do kolodvora i tramvajem do Zoološkog vrta i natrag. To je sve što sam tom prilikom vidio od Zagreba. Kao gimnazijalac zainteresirao sam se za kazalište. S nevelikom grupom svojih razrednih kolega odlazio sam u Zagreb na kazališne predstave bar jednom mjesečno. Do dana današnjega ostali su mi u sjećanju Puccinijeva »Tosca« i Prokofjevljev »Romeo i Julia«. Te su me se predstave najdublje dojmile. Kao gimnazijalac igrao sam košarku za karlovački »Željezničar«. U Zagrebu smo igrali utakmice protiv »Mladosti« i »Jedinstva«.</p>
<p> Kao kazališni posjetitelj i košarkaš imao sam vremena šetati Zagrebom između dva vlaka. Zagreb mi je bio prekrasan. Godine 1953. upisao sam se na Filozofski fakultet u Zagrebu. Dvije sam godine bio student-vlakaš. Jutarnjim putničkim vlakom u 5.40 putovao sam svaki dan za Zagreb, odslušao predavanja i vraćao se natrag u Karlovac, putničkim u 19. Putovanje, katkad i u marvenim vagonima, u kojima su bile drvene klupe, trajalo je više od dva sata, ali vrijeme i nije igralo neku ulogu, jer bila nas je velika grupa vlakaša, bili smo mladi, veseli i optimistični.</p>
<p> Godine 1955. primio me je kao podstanara u svoju sustanarsku sobu u stanu inženjera Franjetića, na Trgu žrtava fašizma broj 5, moj rođak Vinko Valentić, tako da više nisam morao svaki dan putovati. U Karlovcu sam provodio vikende. Roditelji bi mi natrpali kovčežić s hranom za cijeli tjedan. Dali bi mi i nešto malo novca. Ostalo sam zarađivao kako sam već znao i mogao. Poslije sam žamorirao u radio-dramama i pisao za »Studentski list«. Sjećam se kako sam se tih svojih prvih pravih zagrebačkih dana vozio raznim brojevima tramvaja od prve do posljednje stranice, upoznavajući grad. Usput bih iskakivao iz jurećeg tramvaja i uskakivao u polazeći tramvaj, trčeći usporedo s njim, jer to je bio znak nadmoći pred onima koji su uredno čekali da tramvaj stane. Od tada sam Zagrepčanin u punom smislu te riječi. Iako su Pag i Karlovac moji gradovi, nisam se upisivao ni u karlovački niti u paški zavičajni klub. Moj je zavičajni klub bio i ostao Zagreb. Čak sam u početku i drukao za »Zagreb«. Kasnije, naravno za »Dinamo«. I HNK!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za neispravne instalacije odgovorni - stanari?!</p>
<p>Požar u stanu u Vukovićevoj aktualizirao pitanje provjere kućnih instalacija/ Vodoopskrba, Elektra i Plinara brinu za instalacije do mjernog uređaja, za ostalo odgovorni stanari</p>
<p>Zbog sve većeg broja nesreća uzrokovanih neispravnim i starim plinskim i električnim instalacijama, te prastarim vodovodnim cijevima, policija redovito poziva Zagrepčane da provjeravaju instalacije u svojim domovima. Posljednji požar dogodio se u jednom stanu u potkrovlju Vukovićeve 7 zbog neispravnih električnih instalacija, a zbog njega je na nekoliko dana isključen i dovod plina. Nesreća, zbog koje je ovoga puta, na sreću, samo jedna osoba zatražila liječničku pomoć - zbog udisanja dima - aktualizirala je i pitanje pravovremene provjere instalacija. </p>
<p>- Naše ekipe provjeravaju pomoću posebnih uređaja stanje plinskih instalacija na cijeloj vertikali stambene zgrade pet godina nakon njezina priključenja na plinsku mrežu. Ako nakon toga korisnici primijete neka oštećenja, oni u pravilu preko svog upravitelja traže od naše Inspekcijske službe da ispita u čemu je stvar, ističe direktor Sektora održavanja Gradske plinare, Zlatko Mahalec. Dodaje kako je, nakon detaljne provjere ispravnosti, plinske instalacije potrebno »propuhati« te pripremiti za ponovno uključenje u skladu s propisima. Sve troškove pritom snosi podnositelj zahtjeva.</p>
<p>U Elektri također ističu značenje redovite provjere instalacija u stanovima, ali i dodaju kako takva provjera ovisi isključivo o dobroj volji stanara. Naime, prema riječima voditelja Elektrina Odsjeka visokonaponskih mjerenja, Nafika Selimića, građani koji žele provjeriti električne instalacije u svojem stanu, trebaju pozvati bilo kojega osposobljenog električara, jer Elektra brine samo za instalacije koje su izvan stana, odnosno »ispred« mjernog uređaja. Može se dogoditi, ističu u Elektri, da stanari, osim troškova kontrole i izmjene unutrašnjih instalacija, plate i neke vanjske popravke, kao što je, primjerice, izmjena ili popravak dotrajalog glavnog voda. </p>
<p>Situacija je identična i kada je riječ o vodovodnim cijevima. Naime, od glavnog mjernog uređaja do kućanstva sve obveze glede održavanja preuzima korisnik ili tvrtka zadužena za održavanje zgrade.</p>
<p> Drugim riječima, hoće li se neki stanar osigurati od nesreće što može nastati zbog neispravnih instalacija, ovisit će samo o njemu, ali i, što nije manje važno, o njegovim platežnim mogućnostima. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dvostruki računi za odvoz smeća u ničijem naselju punom opasnog otpada</p>
<p>Spor oko naselja Šipkovine, između općine Stupnik i Lučkog traje već četiri godine/ Stjepan Bradač, predsjednik bivše mjesne zajednice Lučko: Naselje Šipkovine oduvijek se nalazilo u sklopu Zagreba/ Računi za odvoz smeća stižu iz Zagreba i Stupnika/ Za spor zaduženo Vladino povjerenstvo/ Kome pripada Mercatone? </p>
<p>Bez obzira na činjenicu da taj dio naselja Lučko prema svim pokazateljima pripada gradu Zagrebu, općina Stupnik već četiri godine nasilno svojata Šipkovine, područje omeđeno Ventilatorskom ulicom i Dolenicama, tvrde sve ogorčeniji stanovnici Šipkovina. Iako su, kažu, pisali peticiju kojom su se željeli tome oduprijeti, općina Stupnik na čelu s načelnikom Ivanom Konjušićem, preimenovala je na vlastitu inicijativu dio ulica, a za vrijeme predsjedničkih izbora glasovanje za mještane Šipkovina organizirala u Stupniku. Stanovnici tog područja neko su vrijeme dobivali i dvostruke račune za odvoz smeća - od grada Zagreba i od općine Stupnik. Za razrješavanje cijelog spora konačno je zaduženo i odgovarajuće Vladino povjerenstvo. </p>
<p>- Smatram da je cijeli spor oko toga zemljišta rezultat političkih pritisaka na općinu Stupnik, naglasio je Ivan Konjušić, načelnik općine Stupnik, dodajući kako su stanovnici koji se sada nalaze na tom području doseljenici iz Bosanske Posavine, a ne starosjedioci, kako neki tvrde. </p>
<p> - Riječ je zapravo o 86 hektara industrijske zone sa još 100 hektara građevinskog zemljišta koje, prema katastarskim kartama, spada u općinu Stupnik. Tu je još i Mercatone, trgovački centar koji se nedavno otvorio, rekao je. </p>
<p>S druge strane, Stjepan Bradač, bivši predsjednik mjesne zajednice Lučko, tvrdi kako katastar nema nikakve veze s granicama oko kojih je nastao spor. </p>
<p>- Zakon o lokalnoj samoupravi nalaže da se sami građani trebaju izjasniti o ovakvim pitanjima, no izgleda da su članovi uprave općine Stupnik riješili da stvar preuzmu u svoje ruke. Oduvijek je naselje Šipkovine bilo u sklopu grada Zagreba, a to dokazuju i dokumenti mještana, osobne iskaznice, putovnice...</p>
<p>Mještani smatraju da je prirodna granica između Lučkog i Donjeg Stupnika kanal. U prilog tome ide i činjenica da je Stupnik od nas udaljen nešto više od dva kilometara, dodao je Bradač. </p>
<p>Stanovnike Šipkovine sve više muči još jedan problem: uz naselje se nalazi se i odlagalište glomaznog otpada koje stvara mještanima ogromne probleme. Budući da su Šipkovine većim dijelom industrijska zona, to je pravi magnet za poduzetnike koji na brz način žele namaći velike svote novca, pa se tako u dvorištima uz ona u kojima žive mještani, radi s opasnim tvarima, otrovima i odbačenim, starim uljem koji potom završavaju u podzemnim vodama. Osim što je voda zagađena, u najvećoj je mjeri onečišćen i zrak. Imali smo slučajeve i kada je iz slivnika u domaćinstvima tekla takva zagađena voda, crvenkaste boje, kaže Stjepan Bradač.</p>
<p> Dušan Božić, direktor poduzeća »Cestograd«, koji je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi glomazni otpad, trenutno se nalazi u pritvoru zbog sumnji o pronevjeri, pa s njim nismo uspjeli stupiti u kontakt. </p>
<p>Mještanka Šipkovina Ana Gregurek rekla nam je ovo: Naselje nema kanalizacije pa sva vode otječe u obližnji kanal te se putem njega podzemnim vodama vraća u domaćinstva. Nekad zelenu površinu na kojoj su se igrala djeca, poduzetnik iz »Zagrebačkih cesta« želi pretvoriti u cementaru, čemu se mi oštro protivimo. Dodala je kako smatra nedopustivim što netko iz općine Stupnik takvim poduzetnicima izdaje građevinske, lokacijske i dozvole za rad. </p>
<p>Ana Gospočić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Petodnevne karnevalske svečanosti vratit će Gornjem gradu ljudsko lice</p>
<p>Karneval na Gornjem gradu počet će 3. ožujka paljenjem gornjogradskih lanterni/ Prof. dr. Slobodan Prosperov Novak: Karneval u duhu srednjeg vijeka/ Gradec rezerviran za pivo/Poruke i ideje građana napisane na papirima</p>
<p>S pucnjem Gričkog topa, točno u podne, započela je konferencija za novinare održana na mjestu pucnja - u kuli Lotrščak, povodom priprema za prvi zagrebački, gornjogradski karneval. Karnevalsko vrijeme na Gornjem gradu počet će 3. ožujka, paljenjem gornjogradskih lanterni. </p>
<p>- Vratiti Gornjem gradu ljudsko lice, vratiti ga iz središta politike u samo središte ljudskosti dobar je karnevalski posao, naglasio je tom prilikom glavni meštar karnevala, prof. dr. Slobodan Prosperov Novak. U duhu srednjega vijeka, kojem će karneval tematski biti posvećen, obustavit će se tijekom petodnevnih svečanosti i promet na djelu Gornjeg grada od Markova trga prema jugu. </p>
<p>U pripremu karnevala uključile su se sve gornjogradske kulturne institucije i muzeji, sva donjogradska formalna i neformalna kazališta, pantomimičari, gutači vatre, glazbene grupe te mnoštvo pojedinaca kojima su glazba, kazalište i ples zabava ili posao. U dvorištu Klovićevih dvora održavat će se kazališne predstave. Prirodoslovni muze i palača Jelačić, sadašnji vrtić, svojim će priredbama i prostorom biti na raspolaganju djeci. Na pozornicama na Katarinskom i Jezuitskom trgu nastupat će glazbene i folklorne skupine.</p>
<p> Ćirilometodska ulica bit će namijenjena obrtnicima koji će na štandovima prodavati suvenire. Prostor Gradeca rezerviran je za pivare i specijalitete vezane uz pivo. Vinari će biti na Vranyczanijevoj poljani. Karneval će biti prilika da se pucanj gričkoga topa čuje više puta tijekom dana, ali i noći, zapravo onda kada se tobdžiji bude pripucalo. Cilj organizatora je tradicionalizirati gornjogradski karneval te u otkačeno karnevalsko vrijeme u samom središtu grada afirmirati ne samo povijesni nego još više naš suvremeni identitet, a sve s namjerom da Zagreb postane Venecijom srednje Europe. Organizatori su najavili i dolazak venecijanske karnevalske grupe »Teatro della Bauta«. Njezini će predstavnici već ove subote posjetiti Zagreb kako bi se upoznali s prostorima karnevala. Svoj dolazak na zagrebački karneval potvrdile su i maškare s Lošinja te Varaždinski purgari.</p>
<p>Na pokladni utorak, 7. ožujka, karneval će do sljedeće godine napustiti Gornji grad, i to uz vatromet i puštanje balona s porukama i idejama građana, napisanima na komadićima papira. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Brazilska noć na zagrebački način</p>
<p>U organizaciji Škole stranih jezika Poliklinike Suvag, u četvrtak navečer u klubu »Brazil« na Savi održana je »Brazilska noć«. Osim polaznika Škole stranih jezika, posjetitelji su bili i maskirani Zagrepčani koji su nestrpljivo čekali izbor najmaštovitije maske.</p>
<p> Za dobru masku valjalo se potruditi, što je pobjednica, orijentalna plesačica Haya, i učinila. Njezin izgled i zavodljivi trbušni ples žiri je ocijenio najboljim. Kao nagradu dobila je besplatni tečaj bilo kojega stranog jezika u Suvagovoj Školi. Ponesena atmosferom, Haya je prisutnima rekla kako će nagradu sigurno iskoristiti i uskoro započeti s učenjem portugalskoga. </p>
<p>Ostalo šaroliko društvo - od dobro raspoloženih vila, vještica, crnaca, šeika sve do bildera - popratilo je izbor najbolje maske pljeskom uz zvuke autohtone brazilske glazbe. Poseban gost večeri bio je Franko Brazilio Ramos, student građevine u Zagrebu. Veseli Brazilac zainteresirane je posjetitelje podučavao »vrućem« plesanju sambe. Istovremeno se na videu prikazivala tradicionalna karavana plesača iz Brazila.</p>
<p> - Strani se jezik, kao i kultura neke zemlje, odlično mogu učiti i na manifestacijama kao što je »Brazilska noć«, rekla nam je zamaskirana Dunja Frankol, voditeljica Škole stranih jezika Poliklinike Suvag. Pored ove »Noći«, dodala je, s polaznicima njemačkoga jezika organizira se »Svečanost krumpira«. Oni koji uče španjolski jezik, naučeno znanje mogu pokazati na tradicionalnoj manifestaciji »Fiesta latina«.</p>
<p>U veseloj i užarenoj »Brazilskoj noći« nije izostalo ni predstavljanje čarobnoga napitka koji štiti od uroka. Ovo gorko-slatkasto piće koje smo i sami probali, umješno je spravio Španjolac Blas. Alkohol s tajnovitom mješavinom u kojoj smo prepoznali samo koricu limuna, u posebnoj se zdjeli polagano zapali. Zatim se u plamteću mješavinu umoči prst koji se onda - poliže. Nakon čarobnoga napitka posjetiteljima su se dijelili i neki brazilski specijaliteti. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Ako netko iz HDZ-a misli surađivati s koalicijom SDP-HSLS, neka ode odmah« </p>
<p>Zlatko Canjuga u petak u neformalnom razgovoru s novinarima/ Sjednica zagrebačke Gradske skupštine 7. ožujka/ »Zagrebački HDZ uvijek je pokazivao puno jedinstvo«/Canjugina analiza parlamentarnih izbora</p>
<p>»Donijeli smo Statut Grada Zagreba, a sada s tim dokumentom treba uskladiti sve gradske propise. Slijedi nam donošenje Poslovnika Gradske skupštine, a u roku od šest mjeseci treba provesti izbore za tijela lokalne samouprave«, objavio je u petak, u neformalnom razgovoru s novinarima, predsjednik Gradske skupštine Zlatko Canjuga. Dugoočekivana, 27. sjednica zagrebačke Gradske skupštine, trebala bi se održati 7. ožujka. </p>
<p> - Stručne službe upravo izrađuju okvir radne verzije Poslovnika, a Komisija za Statut, Poslovnik i propise sastat će se idućeg tjedna, najavio je Canjuga. Konačnu verziju Poslovnika trebala bi izraditi višestranačka radna skupina, po uzoru na onu koja je sastavljala Statut. Intenzivno se radi i na prikupljanju materijala za organiziranje lokalnih izbora.</p>
<p>Canjuga je, kao i obično, optimistično raspoložen, iako mnogi smatraju da bi upravo sljedeća sjednica Skupštine mogla biti vrlo zanimljiva. Dok Bandić i ostali zagrebački oporbenjaci i dalje najavljuju preuzimanje vlasti u metropoli, Canjuga vjeruje svojim vijećnicima. »Vjerujem ljudima u gradskom HDZ-u, iako je znalo biti nekih nesuglasica. Unatoč svemu, zagrebački HDZ je uvijek na sjednicama Skupštine pokazivao puno jedinstvo, pa vjerujem da će tako biti i ubuduće«.</p>
<p> Pozivanje na podnošenje ostavki u Gradskoj skupštini, nadalje, Canjuga smatra nedemokratskim, »jer su hadezeovce, kao i sve druge, na tu funkciju građani izabrali upravo na listama njihovih stranaka«.</p>
<p> »Ako netko misli surađivati s koalicijom SDP-HSLS, neka ode odmah. Neka to kaže jasno i glasno i neka ide, jer ja ne želim biti predsjednik Skupštine u kojoj ću se pred svaku sjednicu morati zapitati hoće li se ovaj ili onaj prikloniti nekoj drugoj opciji«, odlučan je Canjuga. »Statistički gledano, HDZ je na parlamentarnim izborima najmanji pad doživio u prvoj izbornoj jedinici«, ustvrdio je Canjuga, dodavši da ključ neuspjeha leži u loše formiranoj listi. </p>
<p> »Izborne liste u Gradu Zagrebu formirat će gradski HDZ, pa će onda i rezultati biti drugačiji. Razumijem volju i nadanja Bandića i ostalih, ali mislim da bi mi taj čovjek trebao biti zahvalan. Da nije bilo mene i naših polemika, teško bi se on našao na broju dva svoje izborne liste«, pokušao se našaliti Canjuga. </p>
<p>Na raspoloženje Zagrepčana i formiranje antihadezeovske klime utjecale su i pretvorba i privatizacija, loša politika bivše vlade koja se nije znala postaviti prema problemima u gospodarstvu, ali i »nenormalne izborne jedinice«, izgovorio je Canjuga dotad neizgovoreno. To je, tvrdi, iznosio i prije, ali samo na zatvorenim sjednicama predsjedništva HDZ-a, kako ne bio naštetio stranci. </p>
<p>Ne bi otišao među navijače i objavio im povratak Dinama</p>
<p>»Je, to bih volio, to bi bilo dobro«, priznao je Canjuga kako bi mu bilo drago da, za razliku od proteklih godina, cijeli maksimirski stadion skandira »Canjuga, majstore«, ili nešto slično. Ipak, ne misli otići među navijače, i sâm ih obavijestiti o mogućemu povratku staroga imena, o čemu će Skupština kluba raspravljati 14. veljače. »Ako se vrati ime Dinamo, bolje da to napravi neka igračka legenda«, oprezan je Canjuga. Na pitanje za koje će ime on dići ruku, nije želio odgovoriti, dodavši da će poštivati odluku Skupštine.</p>
<p> »Tri sam godine gradio Croatiju. Inicijativu o demokratskom izjašnjavanju pokrenuo sam prije izbora. S pokojnim Predsjednikom o tome sam prvi put razgovarao na utakmici Croatia-Manchester, a posljednji put dan prije njegova odlaska u bolnicu. Svjestan sam da će nesuglasica s navijačima još biti, ali dosadašnji sukobi više se ne bi trebali ponavljati, pogotovo zato što ja nisam sudjelovao u dosadašnjim promjenama. Uostalom, sve je ovo na tragu zajedničke politike pomirenja«.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Koordinacija za obranu Badela: Rješenje krize ovisi o ostavci Marija Sherra </p>
<p>Otvoreno pismo koje je generalni direktor tvrtke »Badel 1862 d.d.« Mario Sherr u četvrtak uputio Vladi i zaposlenicima, još je jedan pucanj u prazno iz Uprave firme. U pismu je, naime, Sherr upozorio da »Badelu« prijeti propast, ako se do početka ožujka ne provede sudska odluka zagrebačkog Općinskog suda, kojom se Koordinaciji za obranu »Badela« nalaže prekid blokade i omogućavanje nastavka proizvodnje.</p>
<p>Do provođenja te sudske odluke neće doći, jer je Općinski sud slučaj »Badel« vratio u nadležnost Županijskog suda. To nam je potvrdio predsjednik Općinskog suda, Đuro Sessa. Na Županijskom sudu je početkom ovog tjedna trebalo biti održano četvrto ročište vezano za tužbu zbog pokretanja štrajka, koju je Uprava »Badela« podnijela protiv vodećih ljudi u Koordinaciji, no ročište je otkazano za kraj veljače.</p>
<p>- Mario Sherr i njegovi svjedoci nisu došli na zakazano ročište, pa nas čudi od kada Uprava vodi toliku brigu o firmi nakon svega što je priredila radnicima. Mi ćemo se ipak u petak sastati sa Sherrom, kako bi pokušali dogovoriti prekid blokade, rekao je Danijel Buntak, glasnogovornik Koordinacije. Sastanak je, dodaje Buntak, posljednja šansa da se kriza u »Badelu« riješi na miran način. U Koordinaciji time žele jasno dati do znanja da im je trenutačno najvažniji cilj pokretanje proizvodnje. Blokada pogona počela je ozbiljno nagrizati »Badel«. Prema podacima iz Uprave, dosadašnji gubici izazvani dvomjesečnim štrajkom procijenjeni su na 120 milijuna kuna.</p>
<p>U pregovorima s Upravom, ističu u Koordinaciji, inzistirat će se na minimalnim zahtjevima zaposlenika. To je ostavka Marija Sherra i direktora »Badelove« proizvodnje Nikole Dundovića, te zamrzavanje opskrbe pogona u Čitluku do konačnog rješenja.</p>
<p>- Ako se minimalni zahtjevi prihvate, odmah pokrećemo proizvodnju. Nakon toga ćemo ostale probleme rješavati u hodu, kaže Buntak. U Koordinaciji predlažu da se do sazivanja izvanredne skupštine na Sherrovo mjesto postavi Dario Čović, Andrija Dominković ili Dalibor Slića (svi su članovi »Badelove« Uprave). Na skupštini društva Koordinacija će pak tražiti promjenu statuta firme, povratak vinarija, sudjelovanje malih dioničara u radu Nadzornog odbora i Uprave, te obustavljanje svih tužbi i otkaza radnicima koji sudjeluju u štrajku.</p>
<p>Iz Koordinacije su odaslali jasnu poruku: nastavak ili razrješenje krize u »Badelu« ovisi najviše o ostavci Marija Sherra, čiju izjavu u petak nismo mogli dobiti jer je bio nedostupan. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bez struje u ponedjeljak</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži u ponedjeljak, 14. veljače struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 16 sati: Štefanovec 50-130, 45-123, Hamići 1-3, Savudrijska, Sovinjačka, Cunjska, Brgodski put, Žbandajski put, Vukomerec 33a-37, 41-47, Beramska, Tinjanska, Trgetska</p>
<p>od 8 do 14 sati: Oboj 4-68, 5-65, Oboj I-VI odvojak, IV Bukovački ogranak, Trnac 1-27, 41a, 20-28, Podravski put, Sedlo, Obojski gaj do 6,</p>
<p>u Sesvetama: Starigradska, Budimska, Virovitička, Bjelovarska 35 do kraja, 48 do kraja, Delnička 2-16, 1-3. Br. Oružec 24, 37, Kozarčeva 2, 2a, Hercegovačka, Sesvetska cesta 2-4, 1-7, Remetska 1-5</p>
<p>od 8,30 do 14 sati: Ružičkova 52 do kraja, 53 do kraja, V i VI Vrbik, Marije Snježne 63 do kraja, 64 do kraja, Ištvanići, Hukmani, Topolovečka 2-14, 1-9, Oporovečka 79-109, 59-77, Mirna, Jalševačka, Jalševečki ogranak</p>
<p>od 8,30 do 12 sati: Gotalovečka, Trakošćanska 30-34</p>
<p>od 9 do 16 sati: Zagrebačka 68-88, 49a, 51-87, Pasančeva 2, Sokolska 34-42, 43-47, Gupčea 2, Postojnska 40, 42, Bohinjska, Bledska, Bledski odvojak</p>
<p>od 9 do 14 sati: Kukuljevićeva 19-33, 35-36, Šilobodov put, Hudovljanska, Oštarijska, Ogulinska 44 do kraja, 45 do kraja</p>
<p>Na području Svete Klare struje neće imati:</p>
<p> od 8,30 do 14 sati: Mićevac 1-141, 2-76.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Hrvatski studenti sa spačekom na Sjevernom polu</p>
<p>Jedino su dvojica hrabrih zagrebačkih studenata, Tibor Skala i Bojan Dvoršek, uspjela spačekom doći do najsjevernije točke Europe </p>
<p>NORDKAPP, 11. veljače</p>
<p> - Dvojica hrvatskih studenata, Tibor Skala i Bojan Dvoršek, članovi ekspedicije »Dalmatinerom prema Sjevernom polu«, jedini su od 33 ekipe, koliko ih je sudjelovalo na tradicionalnom osmom sportskom susretu vozača spačeka iz osam europskih zemalja, stigli na cilj 5200 kilometara duge etape.</p>
<p>Zadatak je sudionika ekspedicije bio da iz svojih sjedišta s popularnim spačekom dođu do najsjevernije točke Europe norveškoga otoka Nordkappa. U tome su zasad uspjela jedino dvojica hrabrih zagrebačkih studenata koji su u petak ujutro stigli na norveški otok. »Naši bi dečki već bili na najsjevernijoj točki Europe, do koje ih dijeli samo deset kilometara, da ta cesta nije zatvorena za sav promet. Sada čekaju da se smire vremenski uvjeti i da formalno mogu reći da su sa spačekom prošli put od Zagreba do najsjevernije točke Europe«, rekla je koordinatorica hrvatske ekspedicije, Rajna Skala, izražavajući nadu da će tijekom dana iz daleke Norveške stići vijest kako je »hrvatski spaček osvojio Sjeverni pol«.</p>
<p>Ovim je uspjehom hrvatski spaček, koji je obojen kao hrvatski pas dalmatiner, osvojio nagradu i posebno priznanje »Laponia Raida«.</p>
<p>Tibor i Bojan će 13. veljače krenuti prema Zagrebu, a u hrvatsku bi metropolu trebali stići 17. ili 18. ovog mjeseca, što će dakako ovisiti o vremenskim uvjetima koji će ih pratiti na putu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hollywood namjerava bojkotirati austrijsku produkciju</p>
<p>MADRID, 11. veljače</p>
<p> - Nitko ne želi zaostajati u odbacivanju nove austrijske vlade koju tvore konzervativci i Slobodarska stranka pod vodstvom Jörga Haidera. Čak ni uvijek oprezni i dobro promišljeni stanovnici grada snova: Hollywooda. Kako se ondje govori i živi samo od filma, njega su iskoristili da izraze svoj prosvjed, piše španjolski dnevnik El pais. </p>
<p> Većina članova Akademije filmskih znanosti i umjetnosti bojkotiraju svojom odsutnošću prikazivanje austrijske produkcije »Nordrand«, u režiji Barbare Albert. Film se nadao nominaciji za jednoga od pet kandidata za najbolji film sa neengleskoga govornog područja, no kako za nj mogu glasati samo članovi Akademije koji su ga vidjeli, a većina to ne želi učiniti, njegovi su izgledi gotovo ništavni. Posebno je znakovito bilo sudjelovanje u prosvjedu Arnolda Schwarzeneggera. Glumac, rođen u Austriji, više je puta optužen za pronacističke tendencije. </p>
<p> Doista, priča se kako u Haiderovu uredu postoji velika potpisana fotografija protagonista »Terminatora« s posvetom »tvoj dobar prijatelj«. </p>
<p> Međutim, u posljednje vrijeme glumac s najuglatijom čeljusti u Hollywoodu distancirao se od Haidera te, primjerice, nije maknuo prstom kad ga je ovaj zamolio da posreduje kod centra Wiesenthal u Los Angelesu kako se njegovo ime ne bi pojavljivalo među imenima najgorih ljudi stoljeća, poput Adolfa Hitlera i Idija Amina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rimljani su možda prvi stigli do Novog svijeta</p>
<p>LONDON, 11. veljače</p>
<p> - Kolumbo možda nije bio prvi Europljanin koji je stigao do Novoga svijeta - tamo su možda prvi bili Rimljani, izvješćuje New Scientist. Antropolog Roman Hristov pretpostavlja da mala glava od crne terakote iskopana u blizini Meksika 1933. potječe iz rimskoga doba i dokazuje da su Rimljani tu bili prije Kolumba. »Hristov misli da je glava od terakote prvi čvrst dokaz prekooceanske povezanosti Staroga i Novoga svijeta u doba prije španjolskih osvajanja«, ističe se u časopisu.</p>
<p> Glava je, kad je otkrivena, izazvala veliki publicitet, ali je dugo bila skrivena u muzeju grada Meksika, sve dok je Hristov i njegove kolege nisu pronašli. Hristov je uzeo komadić materijala s vrata, koji su znanstvenici na Institutu za nuklearnu fiziku »Max Planck« u Heidelbergu ispitali i procijenili da je spaljen prije 1800 godina. Povjesničari umjetnosti potvrdili su da je rimska i procijenili da potječe iz 200. godine.</p>
<p> Arheolozi su potvrdili njezinu autentičnost jer su je iskopali profesionalci.</p>
<p> Betty Meggers, antropolog iz Muzeja nacionalne povijesti u Washingtonu, pretpostavlja da su davni kontakti između dvaju svjetova bili mogući, ali drugi stručnjaci nisu toliko sigurni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Manjak sna mijenja način rada mozga</p>
<p>NEW YORK, 11. veljače</p>
<p> - Ako netko duže ne spava, mozak će promijeniti način funkcioniranja i neka područja aktivirati, a druga odmarati, izvješćuju američki istraživači. </p>
<p>Djelovanje nedovoljnog sna na mentalne procese pokazuje koliko je mozak fleksibilan, izvješćuju Sean P. A. Drummond s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu i njegove kolege u časopisu Nature. Osobe koje nisu spavale 35 sati imale su lošiji rezultat na testu pamćenja od osoba koje su se naspavale. Osim toga osobe koje nisu dovoljno spavale teško se koncentriraju, izvješćuju istraživači.</p>
<p> Istraživače su posebno zanimala područja vrlo blizu prednjeg dijela mozga (prefrontalni korteks) i ona koja su smještena sa strane (sljepoočni i tjemeni režnjevi). Sljepoočni su režnjevi, primjerice, aktivniji u odmornih ispitanika, dok su područja prefrontalnog korteksa aktivnija u neispavanih osoba.</p>
<p> Među ispitanicima koji se nisu naspavali a koji su imali bolje rezultate na testu pamćenja otkrivena je jača aktivnost prefrontalnog korteksa i dijelova tjemenih režnjeva (dijelovi mozga iznad ušiju), ističu istraživači.</p>
<p> Prefrontalni korteks bio je najaktivniji u osoba koje su osjećale navjeću pospanost, stoji u izvješću.</p>
<p> Drummond i njegove kolege izvješćuju da mozak nedovoljno sna možda nadoknađuje mijenjajući dio kojim će obaviti zadaću - u ovom slučaju pamćenje - pokušavajući tako održati funkciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ovisnost o nikotinu istovjetna heroinskoj?</p>
<p>LONDON, 11. veljače</p>
<p> - Nikotin je tvar koja stvara snažnu ovisnost, jednako jaku kao heroin i kokain, i morao bi se kontrolirati kao i uzimanje droga ili lijekova, izvješćuju britanski liječnici. U izvješću koje je pripremila međunarodna skupina stručnjaka, Royal College of Physicians ističe da bi se moralo priznati da je ovisnost o nikotinu jedan od najvećih medicinskih i društvenih problema.</p>
<p> »Vrijeme je da nikotin postane medicinski prioritet u Britaniji«, piše Sir George Alberti, predsjednik Royal College of Physicians.</p>
<p> Duhanska industrija suprotstavila se rezultatima istraživanja.</p>
<p> Glasnogovornik Udruge proizvođača duhana, koja predstavlja vodeće duhanske tvrtke, izjavio je da izvješće preuveličava opasnosti pušenja.</p>
<p> Autori izvješća upozoravaju da su načini mjerenja količine katrana i nikotina u cigaretama pogrešni. Takozvane »light« cigarete morale bi se zabraniti ako se ne dokaže da doista predstavljaju manji rizik za zdravlje, stoji u izvješću.</p>
<p> Upozorenja na duhanskim proizvodima morala bi imati jasnu poruku o tome koliko snažnu ovisnost stvaraju cigarete, stoji u izvješću. Autori dodaju kako bi terapija nadomještanja nikotina, koja pomaže pušačima da se odviknu od svoje navike, morala biti dostupna svima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Zanemaren humanistički aspekt urbanizma</p>
<p>Naš cilj je uspješan razvoj Zagreba, čuvanje njegovih kulturoloških, urbanih i ekoloških vrijednosti, unaprjeđenje urbane kulture i kulture življenja, osmišljavanje ideje grada i suvremenog koncepta njegove prostorne organizacije - kaže dr. Radovan Miščević, voditelj novoosnovane Sekcije arhitekata-urbanista pri Društvu arhitekata Zagreba</p>
<p>Na inicijativu arhitekta i urbanista dr. Radovana Miščevića ovih je dana pri Društvu arhitekata Zagreb (DAZ) osnovana Sekcija arhitekata-urbanista. Organizacijski sekcija će djelovati u okviru Statuta DAZ-a, voditelj sekcije dr. Radovan Miščević odgovarat će izvršnom odboru DAZ-a te ga izvještavati o svom radu. Osnivanje Sekcije arhitekata-urbanista, ali i problem urbanističkog razvoja grada Zagreba bio je povod za razgovor s dr. Radovanom Miščevićem.</p>
<p>• Već se nekoliko puta pokušalo osnovati Sekciju arhitekata-urbanista pri DAZ-u, ali to dosad nije uspijevalo. Koji su razlozi tomu? </p>
<p>- Prije 90-ih godina smo postojalo je vrlo aktivno urbanističko društvo grada Zagreba koje se u svojem radu orijentiralo na velike probleme grada, njegovu koncepciju i organizaciju. Imali smo i trbinu na kojoj se o tome raspravljalo i mislim da je to pridonijelo razrješavanju mnogih urbanistički problematičnih točaka u gradu. Na njoj su sudjelovali svi koji su radili na planiranju Zagreba, a bilo je tu i arhitekata jer su oni najodgovorniji u procesima projektiranja. U posljednjih deset godina ta organizacija više ne postoji, a dva pokušaja da se ona uspostavi nisu uspjela. Stoga smo sada mi arhitekti-urbanisti osnovali takvo udruženje, jer se smatramo odgovornima za to područje. Trebalo bi opet organizirati tribinu na kojoj bi se javno iznosili prijedlozi i rješenja. Naš cilj je uspješan razvoj Zagreba, čuvanje njegovih kulturoloških, urbanih i ekoloških vrijednosti, unaprjeđenje urbane kulture i kulture življenja, osmišljavanje ideje grada i suvremenog koncepta njegove prostorne organizacije.</p>
<p>• Što je po Vašem mišljenju razlog hibernacije zagrebačkog urbanizma u poslijednjih deset godina? </p>
<p>- Arhitekti su se previše orijentirali na inozemne uzore, a i urbanisti su pokušavali »presaditi« neke strane situacije u naš grad i to nije funkcioniralo. Zanemarivao se vremenski kontinuitet razvoja Zagreba koji je vrlo važan jer predstavlja zaštitu kulturoloških vrijednosti grada. Došlo je do primjene pragmatično-fragmentalnog modela uređenja grada. Tako arhitekti u pojedinim dijelovima grada rade neku svoju arhitekturu, ne mareći pritom na koncept grada u cjelini. Kad se ta ideja razvila, počela su se javljati mišljenja da nam je urbanizam nepotreban, a to je potpuno pogrešno. Upravo je takav stav doveo do zanemarivanja humanističkog aspekta urbanizma. Nije se vodilo računa o tome da u Zagrebu žive ljudi koji imaju svoje dnevne potrebe. Primjerice promet je potčinjen vozilima, a zaboravlja se da bi on ponajprije trebao što bolje služiti stanovnicima grada.</p>
<p>• Kada se govori o planiranju grada uvijek se postavlja pitanje od kuda početi. Što Vi mislite od kuda treba početi planiranje Zagreba? </p>
<p>- Prvo se treba napraviti dobra koncepcija i postaviti ključne ciljeve razvitka grada. Ako ne znamo ciljeve niti jedan put neće biti uspješan. Treba prihvatiti novi pristup urbanom planiranju. Strategiju planiranja ne može razvijati samo jedna gradska institucija. Tendencije u svijetu su da se ide na alternativne strategije koje nude nove sustave vrednovanja, a na njima treba raditi nekoliko nezavisnih grupa autora te se na kraju izabire najbolje rješenje.</p>
<p>• Jednom prilikom ste rekli da postoji mnogo zaboravljenih urbanističkih planova Zagreba. Postoji li mogućnost da se oni predstave javnosti i da se možda neki izvedu? </p>
<p>- Mislim da bi to bilo jako korisno. Za uređenje središnje osovine grada i za naselje Trnje bili su organizirani natječaji koji su dali zanmiljive i vrijedne prijedloge. Svi ti nacrti su završili negdje u ladicama gradskih ureda i sada se ponovno raspisuju natječaji za mala područja bez uvida u širu koncepciju. Primjerice Trnje je prostor na kojem se moraju dokazati nove generacije arhitekata i urbanista.</p>
<p>• Smatrate li da urbanističke i arhitektonske natječaje za Zagreb treba organizirati na međunarodnoj razini?</p>
<p>- Bilo bi jako dobro da se za neke ključne probleme u gradu Zagrebu organiziraju međunarodni natječaji, jer neki autori više ne mogu razvijati svoje ideje, a radovi inozemnih arhitekata i urbanista bi pridonijeli novom sagledavanju problema i ponudili svježa rješenja.</p>
<p>• Kako po vašem mišljenju treba uklopiti rijeku Savu u gradsko tkivo?</p>
<p>- Sava zaslužuje daleko više interesa nego što se to pokazuje. Ona je uvijek bila prepreka i smetnja u razvitku grada prema jugu. Putem ozbiljnog natječaja bi se trebao osmisliti prilaz rijeci, ali i sačuvati čitav ekološki sustav koji bi jasno označio identitet tog prostora.</p>
<p>• Hoće li nova zgrada MSU-a dati kvalitetne sadržaje Novom Zagrebu i tako ga oživjeti? </p>
<p>- Mislim da kulturni sadržaji mogu oživjeti taj dio grada, ali nije mi jasno kako je odlučeno da zgrada Muzeja bude baš na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik, budući da se ne zna gdje je centar Novog Zagreba, a na tom području nisu u potpunosti riješene prometne komunikacije. </p>
<p>• Kakva je budućnost razvoja urbanističke struke u Hrvatskoj? </p>
<p>- Ineres mladih kolega za rad na urbanističkim projektima je velik. Često se na natječaje javljaju sa zanimljivim idejama, pa im treba dati priliku da se dokažu. Oni donose svježinu u struku i nisu opterećeni institucionalizacijom koja vlada na natječajima. Prosperitet urbanističke struke moguć je jedino ako u nju stižu nove ideje.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hermeneutički put filozofije </p>
<p>Matica hrvatska / Počeo dvodnevni filozofski simpozij »Europska hermeneutika od Matije Vlačića Ilirika do Hans-Georga Gadamera«</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U Velikoj dvorani Matice hrvatske u petak je održan prvi dio filozofskog simpozija »Europska hermeneutika od Matije Vlačića Ilirika do Hans-Georga Gadamera« u povodu 100. rođendana toga istaknutog njemačkog filozofa. Dvodnevni znanstveni skup ugostio je predavače iz Zagreba i Ljubljane, a raspravlja o značenju filozofijske hermeneutike u kontekstu ovostoljetnih misaonih strujanja. Nakon uvodnog govora Franje Zenka, pročelnika Odjela za filozofiju Matice hrvatske, skup je počeo izlaganjem Damira Barbarića o temi »Zbivanje kao prijelaz. Filozofijsko u Gadamerovoj hermeneutici«.</p>
<p>Spomenuvši srodne priredbe u obilježavanju Gadamerove obljetnice u Heidelbergu, Tübingenu, Pragu i Rimu, Barbarić se zaustavio na ključnim momentima Gadamerova odnosa s Heideggerom, čiji je bio učenik, u kontekstu pitanja o jeziku. Jezik je, naime, kod Gadamera preduvjet svake moguće hermeneutike. Mi smo prirodno srasli s njime te nam je nemoguće izići iz svoga govora i na »ogoljen« način stati spram sebe samih. I sama šutnja kod Gadamera neće biti ništa drugo do svojevrstan modus jezika samog. Šutnja je samo nemogućnost izražavanja onog preobilja »unutrašnjeg govora« i na taj način još žešća afirmacija jezika. Tako Heideggerov pojam zamuknuća kao početka, izvora jezika, kod njegova učenika biva loše interpretiran.</p>
<p> Analogno toj govornoj poteškoći Barbarić ističe Gadamerovo učenje o zastoju vremena. Kao što govor zastajkuje u šutnji, tako i vrijeme doživljava zastoj u prijelazu starog u novo, u diskontinuitetu. Tim činom otvaraju se neograničene mogućnosti budućeg te zajedno sa zamuknućem jezika tvore »nesagledivu nelagodu«. A nelagoda je ono stanje, istaknut će na kraju Barbarić, koje čini istinski milieu pravog filozofskog života.</p>
<p>Kristijan Krkač s Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove otvorio je problem odnosa epistemologije i hermeneutike kao međusobno isključujućih načina filozofiranja. U predavanju pod naslovom »H.-G. Gadamer u kontekstu europske kontinentalne epistemologije« ističe napuštanje kartezijanskog modela znanja (metodička sumnja, jasne i odjelite ideje, dualizam misaonog i protežnog), napuštanje opozicije subjekt - objekt i općenito filozofskih tekovina novog vijeka. Dvadeseto stoljeće, smatra Krkač, naglašava važnost iracionalnih elemenata u formiranju znanja, kao i njegovu političnost. Po njemu, Gadamer je jedan od nosilaca spomenute anti-kartezijanske struje gdje razum više nije u smrtnoj zavadi s predrasudom i gdje se istina ostvaruje samo kroz dijalog.</p>
<p>U drugom bloku prijepodnevnog dijela skupa prinose raspravi dali su još Josip Oslić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu s temom »Izvori i budućnost. Platon - Augustin - Gadamer« i Ksenija Grubišić koja je održala predavanje o historijskoj svijesti kod Gadamera s osvrtom na Nietzscheov spis »O koristi i šteti historije za život».</p>
<p> Obrađujući pojmove povijesti, autoriteta i tradicije, Oslić će istaknuti njihovu važnost za svjedočanstvo i očuvanje čovjekove umnosti te za izgradnju budućnosti uopće. Citirajući Gadamerovu tvrdnju da »iz izvora uvijek struji svježa voda«, Oslić smatra da je zadaća hermeneutike neprestano otkrivati ili stvarati nova tumačenja duhovnog blaga prošlosti. Nadovezujući se na Augustinovo razlikovanje vanjske i unutrašnje riječi gdje bi vanjska bila vremenito, povijesno utjelovljenje unutrašnje, on prihvaća hermeneutiku kao »posredujuće posadašnjenje izvora«. Oslić će također podržati stav o hermeneutskoj važnosti jezika dodajući tvrdnju da upravo unutarnja riječ omogućuje pretendiranu univerzalnost hermeneutike. Ipak, poveznica s Platonom u okviru razlikovanja vanjskog i nutarnjeg ostala je neargumentirana. Platon je spomenut kao drugo ime za dijalošku dijalektiku, za dijalog, koji je najbolji način odnošenja spram tradicije. </p>
<p>U popodnevnom dijelu skupa govorio je Ivan Bekavac Basić o temi »Vladimir Filipović o dometima Vlačićeve hermeneutike«. Skup nastavlja rad u subotu.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Afirmacija moderniteta</p>
<p>Nedostaje nam u širokoj publici čitan kulturni list - kaže ministar kulture Antun Vujić u Matičinu dvotjedniku »Vijenac« od 10. veljače</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - »Ono što nam nedostaje jest u širokoj publici čitan kulturni list. Na žalost, kad bi se naklade 'Vijenca', 'Zareza' i 'Hrvatskog slova' zbrojile, to još ne bi dostajalo da kažemo kako imamo kulturni list koji je stvarno prisutan u javnosti«, izjavio je hrvatski ministar kulture Antun Vujić u interviewu dvotjedniku »Vijenac«, novinama Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, od 10. veljače.</p>
<p> Po ocjeni Vujića oni koji čitaju jedan od tih listova često ne žele čitati drugi, što je šteta. »Nadam se, međutim, da će depolitizacija od državne kulture učiniti svoje, to jest, da će uspostaviti kriterije kvalitete i naklonosti prema publici, prema dolje, umjesto kriterija naklonosti prema gore, prema državi. Dakle, država se treba povući iz kriterija preferencija u korist preferencija javnosti«, izjavio je ministar u širem interviewu koji »Vijenac« donosi pod naslovom »Afirmacija moderniteta, a ne kulturne arheologije«.</p>
<p> Ministar Vujić drži da ćemo uskoro doći do velike javne rasprave o medijima, koju će proizvesti sami mediji. Unatoč golemoj slobodi tiskanih medija, istodobno nemamo pravu slobodu u odgovornosti, napominje, dodajući možda će televizija brzo postati stvarno javna, ali ćemo teško postići da mediji koji su se konfigurirali u određenim interesima nadiđu te interese i postanu stvarno slobodni mediji. »Postoji mnogo novinara, ali se na prste jedne ruke mogu izbrojiti neovisni novinari koji nisu neka stara imena, nego ih je iznjedrio ovaj demokratski proces, novinari koji bi bili istodobno i vosoko analitični, kvalitetni i samostalni«, rekao je dodavši da misli da su »mediji odigrali vrlo važnu ulogu u procesu demokratizacije posljednje etape, ali je očita silna potreba javnosti za povjerenjem u medije«. »Tu je možda prostor koji bi mogao ispuniti istinski kulturni list. Kulturni list je onaj koji se bavi politikom na, da upotrijebim patetičan izraz, kulturan način«, izjavio je.</p>
<p> Na upit, hoće li navedeni listovi dobivati potporu iz proračuna Ministarstva kulture, Vujić je odgovorio da osobno nije za politiku ili - ili, nego i - i. »Mislim da mora biti mjesta za različite političke orijentacije, ako te orijentacije izražavaju određenu kvalitetu u sredini kojoj su namijenjene. Kulturni list, prema tomu, treba biti dovoljno kulturan list, a to hoće li biti demokršćanski, socijaldemokratski ili liberalni, Ministarstva se ne smije ticati. On mora biti samo dovoljno kvalitetan, a oni koji prosuđuju o tome moraju biti toliko odgovorni da o tome prosude, pri čemu i uspjeh lista među čitateljima mora biti važan faktor. Ne možemo imati kulturu koja pretendira da bude čašćena, da nema interesenata«, izjavio je Vujić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Predstavljen »Zvukolik« Davorina Kempfa</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u četvrtak je predstavljen zanimljiv multimedijski projekt prostorno-vremenske projekcije glazbenog kreativnog čina nazvan »Zvukolik« po istoimenoj glasovirskoj skladbi Davorina Kempfa. U ime organizatora, brojne su posjetioce pozdravili ravnatelj NSK dr. Josip Stipanov i dekan Muzičke akademije prof. Tonko Ninić.</p>
<p>Davorin Kempf (1947.) osebujna je ličnost suvremene skladateljske generacije, koji se svojim sadržajnim i koloristički bogatim skladbama afirmirao ne samo u domaćim, nego i u inozemnim krugovima, osvojivši i nekoliko nagrada. Njegov raznolik opus često je na tragu multimedijalnosti ili transmedijalnosti, odnosno podrazumijeva interakciju vidljivoga i slušnoga. Njegove skice i partiture same po sebi predstavljaju uzbudljiv likovni izraz te poput njegove glazbe uspostavljaju ravnotežu, sklad između tradicije i novog izraza. Stoga su Kempfovi radovi i s likovnog aspekta zanimljivi te je dr. Tonko Maroević za ovu prigodu napravio izbor i postav skladateljeva notnog rukopisa, uz koje je izložena i uspješna skladateljeva bista-portret Šanje Sašo.</p>
<p>Uz Tonka Maroevića tom prigodom govorio je i dr. Krunoslav Pisk iz Instituta »Ruđer Bošković«, koji je našao ovdje poveznice između fizike i glazbe u sažetom referatu »Simetrija u znanosti i umjetnosti«. Glazbeni prilog priredbi dali su svojim izvanrednim interpretacijama u živo pijanist Maksim Mrvica i Pavica Gvozdić, koji su izveli »Zvukolik« (1988.) i »Tri preludija« (1989.), reprezentativnih djela za glasovir Davorina Kemfpa. Izložba će biti otvorena do 22. veljače. (V. Požgaj)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Filmska uloga politike</p>
<p>50. međunarodni filmski festival u Berlinu / U konkurenciji za nagrade prikazan japanski film »Zbor dječaka« Akira Ogate i jugoslavenski »Nebeska udica« Ljubiše Samardžića / Američki ratni hit »Tri kralja« Davida O. Russella prikazan izvan konkurencije</p>
<p>BERLIN, 11. veljače (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Politika je uvijek bila središnja tema berlinskih festivala. Sjetimo se samo skandala zbog »nepodobnosti« što su ih izazivali autori poput Rainera Wernera Fassbindera, ili filmovi kao što je bio »Lovac na jelene« Michaela Cimina koji je uznemirio čitav Istočni blok. Festival se također istaknuo neposredno prije i nakon rušenja Berlinskog zida otvarajući »bunkere« i predstavljajući filmove koji su 20 i više godina bili zabranjivani. Tako je u punom sjaju berlinskog festivala predstavljena i »perestrojka«, što ju je u ono vrijeme zastupao Aleksandar Askoldov sa svojim zabranjenim filmom. </p>
<p> Hrvatska kinematografija u Berlinu nikada nije imala otvorena vrata u konkurenciji za nagrade. Uzrok tomu svakako treba tražiti u nespretnosti zagrebačkih producenata i distributera, ali i u utjecaju beogradskih »snaga« na europska filmska događanja i selekcije. Oni jednostavno »prolaze« bez obzira na okolnosti i političke nesuglasice. Zato se i ove godine dogodilo da se hrvatski film »Maršal« Vinka Brešana nađe u programu »Forum mladih«, izvan službene konkurencije, dok je srpski film »Nebeska udica« uletio u posljednjem trenutku u službenu konkurenciju. Sretna okolnost za Brešana je to što je berlinski »Forum« prestižan program, zahvaljujući selekciji dugogodišnjeg direktora Urlicha Gregora. Zato Brešanov film ima odličan status unutar ovog programa, a već prva novinarska projekcija u četvrtak poslijepodne pokazala je da za film postoji zanimanje. Saznajemo da je film pogledao i direktor Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu i uvrstio ga u program »Film današnjice«.</p>
<p>»Nebeska udica« prikazana je drugoga dana u službenom programu. To je redateljski debi poznatog glumca Ljubiše Samardžića koji uz pomoć scenarija Đorđa Milosavljevića pokušava balansirati među aktualnim političkim događanjima. Njegovi junaci, s jedne strane, su žrtve rata i NATO-va bombardiranja čemu se Beograđani odupiru neopterećenim sklonostima sportu, pivu, ljubavi i obiteljiskim odnosima. Gotovo je nevjerojatno kako srpski autori uspijevaju vješto preskočiti osnovne činjenice, izbjeći da makar na tren spomenu ili ne daj Bože osude glavnog uzročnika njihovih nevolja - Miloševića.</p>
<p>Japanci su se u konkurenciji predstavili filmom »Zbor dječaka« Akira Ogate koji pokušava, također neuspješno, ispremiješati politiku i dječačku naivnu odanost s terorizmom, kao i zasljepljenost dužnošću, a sve u odrazu događanja sedamdesetih kada su dominirale revolucionarne ideje. Amerikanci su izvan konkurencije, ali su se drugoga dana najupečtaljivije predstavili s filmom »Tri kralja« Davida O. Russella koji je privukao Berlinčane zahvaljujući nazočnosti popularnog Georgea Clooneya. Riječ je o filmu što na dokumentaristički način progovara o iskustvima iz Zaljevskog rata, u kojem nema nevinih strana, iako je opcija Saddama Huseina mogla biti dobar alibi za sve druge nepodopštine. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Osim: Za Sturm je Hajduk veliki klub</p>
<p>»Ovo je za moje igrače još jedna utakmica koja će im ispuniti nogometni život. Kroz Ligu prvaka susretali smo se s velikim klubovima, a za moje igrače je i Hajduk veliki klub. Objasnit ću im što Hajduk znači«, kaže trener Sturma Ivica Osim uoči subotnje prijateljske utakmice s Hajdukom (poljudski stadion, 15 sati) </p>
<p>SPLIT, 11. veljače</p>
<p> - Posljednju provjeru prije početka proljetnog dijela prvenstva nogometaši Hajduka imat će u subotu, kad u 15 sati igraju protiv austrijskog Sturma, koji tako uveličava aktualnu proslavu Hajdukova 89. rođendana. </p>
<p>Austrijanci su ove sezone nastupali u Ligi prvaka i iako ih se nije uzimalo za ozbiljno uspjeli su se plasirati u Kup Uefa, a zagrebačkoj Croatiji ostavili breme neuspjeha. Ivica Osim, trener Sturma, uspješno je izbalansirao momčad u kojoj je ključna uloga Kaštelanina Ivice Vastića. </p>
<p>O subotnjem susretu s Hajdukom Osim je kazao: </p>
<p>- Ovo je za moje igrače još jedna utakmica koja će im ispuniti nogometni život. Kroz Ligu prvaka susretali smo se s velikim klubovima a za moje igrače je i Hajduk veliki klub. Objasnit ću im što Hajduk znači. Već smo mjesec dana na pripremama izvan kuće, pa to može biti mali problem. Znate kakvi su igrači, jedva čekaju da dođu kući pa malo koga slušaju. Ipak, vjerovao sam da će utakmica biti dobra, ali kada sam vidio teren promislio sam da bi je bilo bolje odigrati rukometnu utakmicu. </p>
<p>Splićanima će sigurno biti zanimljivo pogledati Ivicu Vastića, Hrvata s austrijskom putovnicom, kojeg bi Hajdukov trener Matković rado imao u svojoj momčadi. Vastićevu nadarenost nisu prepoznali na Poljudu, pa je svoje mjesto pod nogometnim reflektorima izborio igrajući po austrijskim i njemačkim klubovima, kao i za austrijsku reprezentaciju. </p>
<p>- Hajduk je moja ljubav, ali nisam imao sreće zaigrati u Hajdukovom dresu. Pratili su me, odigravao sam nekakve probne utakmice, samo... Što se tiče Sturma u prijelaznom roku došlo nam je nekoliko nogometaša i još se uigravamo, no utakmicu ćemo odigrati profesionalno i pokušati iznenaditi Hajduka na Poljudu, kazao je Vastić. </p>
<p>Hajdukovim nogometašima je ovo treća utakmica tijekom ovih pripremnih s kvalitetnim europskim protivnicima. Prvo su s Münchenom 1860 odigrali dobru utakmicu, ali nije bilo pogodaka. Potom su na Poljudu gostovali nogometaši Maribora, sudionici ovogodišnje Lige prvaka, a gledatelji su mogli uživati u majstorijama Ivana Leke. U tom dvoboju Hajduk je pobijedio sa 4-3. Ovaj susret s austrijskim Sturmom koji se igra tjedan dana prije početka prvenstva prava je provjera urađenog tijekom priprema i koliko je realno snivanje prekida Croatijine dominacije. Dobra igra bila bi injekcija samopouzdanja za prvi susret nastavka prvenstva u Kranjčevićevoj, protiv Zagreba. </p>
<p>- Osim je sa Sturmom napravio odličan posao u Ligi prvaka. Nadam se da će njihovi uspjesi pokrenuti i nas i da ćemo se sastati u novoj Ligi prvaka. U ovom trenutku mi bi trebali više pružiti od Sturma, jer njima prvenstvo starta kasnije. Očekujem dobru utakmicu. Imamo malih problema sa sastavom. Ako Slaven Bilić ne bude mogao nastupiti, zamijenit će ga Puljiz. Prošle jeseni sam govorio da bih volio Vastića u svojoj momčadi (još nisu stigli papiri iz Evertona). Eto, Vastić u Split dolazi na odmor, pa će sada odigrati utakmicu, a mogao bi na kraju i zaigrati za Hajduk, kazao je Matković. Susret Hajduka i Sturma sudit će Edo Trivković.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vlak: Želim Abramovića u prvoj momčadi</p>
<p>Josip Šimić i Igor Cvitanović su u najužoj konkurenciji za mjesto napadača. Možda je Šimić u ovom trenutku za nijansu ispred / Neki igrači su na pripremama napredovali i ozbiljno kandidiraju za prvu momčad, a to se ponajprije odnosi na Pavlovića i Pilipovića, kaže trener Croatije Marijan Vlak</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Vijest o mogućem odlasku Josipa Šimića iz Croatije u Hajduk, koju su ovih dana objavili neki naši mediji, pročitali su i čelnici Croatije. Na konferenciji za novinare na tu je temu kratko reagirao sportski direktor Croatije, Velimir Zajec.</p>
<p> - Šimić u Hajduku? O tome bi vas trebao izvijestiti onaj tko je to i napisao. Šimić je do ljeta naš igrač i nadam se da će tu i ostati. Ali, i on mora željeti ostati ovdje.</p>
<p>Šimićev glavni konkurent za prazno mjesto jednog napadača u prvoj momčadi Croatije jest Igor Cvitanović.</p>
<p>- Obojica su u najužoj konkurenciji, diplomatski je napomenuo trener Marijan Vlak. - Ipak, još se ne bih konkretnije izjašnjavao o tome. Možda je Šimić u ovom trenutku za nijansu ispred. Ali, samo za nijansu, ništa više... Cvitanović naporno radi na treninzima, iznimno se trudi, malo je umoran, ali mislim da će, kad dobije svježinu, biti »Cvita« kakvog svi očekujemo.</p>
<p>Nakon mjesec i pol priprema, Vlak je ukratko postavio »dijagnozu« stanja u momčadi.</p>
<p>- Mislim da smo u pripremnom razdoblju radili kvalitetno, na fizičkom planu smo dobro pripremljeni, ali pravu ocjenu našeg rada na kraju će ipak dati rezultati. Igrači su radili maksimalno ozbiljno, imali su profesionalan pristup i moja ocjena je da smo apsolutno spremni..</p>
<p>Croatia je tri tjedna priprema, kako je podsjetio Vlak, provela u Španjolskoj. </p>
<p>- Ondje smo odigrali pet utakmica, potom smo se vratili u Zagreb i produžili na hercegovačku turneju. U nedjelju nas očekuje još jedna utakmica, protiv Inkera u Zaprešiću i mislim da je to, što se tiče broja utakmica, optimum. O sastavu za utakmicu s Inkerom još ne mogu govoriti, jer je dio momčadi obolio od gripe. Znam da sigurno neće igrtai Krznar zbog ozljede mišića, izbivat će oko 20 dana. Jurić je također ozlijeđen, ali kod njega nije u pitanju ništa ozbiljno. On će za par dana biti u trenažnom procesu. Prosinečki je počeo trenirati punim intenzitetom... </p>
<p>Prema Vlakovim riječima, neki igrači su na u ovim pripremama napravili korak naprijed i kandidiraju za najbolju momčad. </p>
<p> - To se ponajprije odnosi na Zorana Pavlovića i Renata Pilipovića. Dignuli su se i oni koji dosad baš nisu imali prilike puno igrati, što je vrlo dobro, jer to pokazuje da je porasla konkurencija unutar momčadi. Nastojat ćemo da neizvjesnost oko sastava momčadi traju što duže, odnosno da oni koji su u ovom trenutku unutra ne misle da su zauvijek sigurni.</p>
<p>Vlak je najveći dio priprema uvježbavao novi sustav igre, 3-4-3, dakle s trojicom napadača i četvoricom veznih igrača.</p>
<p> - U dolazećim utakmicama koristit ćemo dvije varijante, sustav 3-5-2 i 3-4-3. Jasno, od utakmice do utakmice će ovisiti koju ćemo varijantu koristiti. Nije isključeno da, recimo, u jednom susretu iskoristimo oba sustava. U tom dijelu svakako ostaje još mnogo prostora da se momčad digne. U svakom slučaju, vidljivo je da je u pitanju ofenzivni način igre, što će zasigurno biti i osvježenje za publiku.</p>
<p>Jedan od posljednjih poteza sportskog direkotra Zajeca jest osnivanje druge momčadi Croatije, što Vlak zdušno pozdravlja.</p>
<p>- Mislim da nam je druga momčad potrebna, ponajprije stoga kako bi igrači koji nemaju prilike puno igrati ipak imali kontinuitet utakmica i barem jednom tjedno odigrali koju utakmicu.</p>
<p>Velika nada Croatije,18-godišnji napadač Domagoj Abramović, trenutačno varira između prve i druge momčadi. Odluka bi, navodno, trebala pasti nakon utakmice s Inkerom.</p>
<p>- Želio bih da Abramović ostane u prvoj momčadi, vjerujem da će izboriti priliku. Tko zna kako bi se sve razvijalo da ga sada nekud damo, kazao je Vlak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Federer zaustavio Ljubičića korak do polufinala</p>
<p>U četvrtfinalu ATP Tour turnira tenisača u Marseilleu, Ivan Ljubičić je kod 5-4 u trećem setu servirao za meč, ali je plasman u daljnje natjecanje ipak izborio Švicarac Federer, pobijedivši 6-2, 3-6, 7-6 (5)</p>
<p>MARSEILLE, 11. veljače</p>
<p> - Ivan Ljubičić ipak neće igrati u polufinalu ATP Tour turnira tenisača u Marseilleu, a već je bio korak do pobjede. Naime, u susretu 3. kola turnira »Open 13«, koji se u dvorani na tepihu igra za nagradni fond od 500.000 dolara, sa 6-2, 3-6, 7-6 (5) pobijedio ga je Švicarac Roger Federer, jedan od najnadarenijih tenisača svijeta, koji je preklanjsku sezonu završio kao »broj 1« na listi najboljih juniora.</p>
<p>Ipak, nije mnogo nedostajalo da se među četvoricu najuspješnijih plasira i Ljubičić, koji je - prema prvim informacijama iz turnirskog press-centra - u trećem setu, kod rezultata 5-4, servirao za meč. Međutim, Federer se izvukao, pa je tako hrvatskom tenisaču propala prilika da u mjesec dana stigne i do drugog polufinala na ATP Tour turnirima, nakon Sydneya u siječnju.</p>
<p>Od naših tenisača, tako je u glavnom turniru ostao još samo Goran Ivanišević, koji se u četvrtfinalu sastaje sa Švicarcem Marcom Rossetom, protiv kojeg u međusobnim susretima vodi 10-3. Posljednji njihov okršaj, lanjske jeseni u Toulouseu, pripao je Rossetu, završilo je 9-7 u »tie-breaku« trećeg seta... Pobjednik će se u subotnjem polufinalu sastati s boljim iz susreta Grosjean - Vinciguerra.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Ljubičić - Kafeljnikov (1) 7-6 (5), 6-3, Federer - Johansson (7) 6-3, 6-2, Guardiola - Krošlak 6-3, 6-3, F. Santoro (6) - Siemerink 6-4, 1-6, 6-2, Vinciguerra - Diaz 7-6 (5), 6-2, Grosjean - Roux 6-4, 3-6, 6-4, Rosset - Clement 6-4, 7-5;</p>
<p>četvrtfinale: Federer - Ljubičić 6-2, 3-6, 7-6 (5). (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>S Lokomotivom i Hajdukom u 13 sati</p>
<p>Glavnu provjeru uoči nastavka prvenstva, u kojemu 19. veljače igraju s Hajdukom, nogometaši Zagreba imat će u subotu protiv Lokomotive, najvjerojatnije bez Suraća koji je na provjeri »negdje« u Belgiji</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U Kranjčevićevu je stigla i službena obavijest iz Hrvatskog nogometnog saveza da Zagreb mora svoj prvi proljetni prvenstveni susret, u subotu (19. veljače) protiv Hajduka, igrati pred tv kamerama. Stoga će utakmica započeti u 13 sati, dva sata prije ostalih. »Zagrebaši« mogu samo žaliti što HTV ima pravo izabrati bilo koju prvoligašku utakmicu, a da klub praktički od toga nema ništa, nego samo manje prodanih ulaznica (i, eventualno, koju na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prikupljenu reklamu).</p>
<p>No, Zagreb je mogao sam izabrati mjesto i početak svoje subotnje ogledne utakmice s trećeligašom Lokomotivom, s kojom učvršćuje suradnju. Tako je odlučeno da se utakmica igra u Kranjčevićevoj, u subotu u 13 sati, kako bi se privikli na Hajduk. Trebala bi to treneru Ivi Šušku biti glavna prigoda da se odluči za najuži krug kandidata, iako već ima viziju nakon hercegovačkih 10 dana priprema i četiri odigrane utakmice.</p>
<p>Pitanje je, međutim, hoće li u subotu protiv Lokomotive Šušak imati baš sve igrače na raspolaganju. Dvojbeno je, naime, hoće li do tada stići Jakov Surać koji je, pod velom tajne ali uz odobrenje direktora i trenera, odjurio na provjeru u Belgiju. Klub i moguća visina transafera su, dakako, poslovna tajna.</p>
<p>Mimo Zagrebovih problema, zanimalo nas je hoće li Ivo Šušak, kao izbornik mlade reprezentacije, 18. veljače otputovati u Bratislavu na izvlačenje skupina za završnicu Europskog prvenstva. Zanimalo nas je također kakvu skupinu priželjkuje, koje bi još tri reprezentacije želio:</p>
<p>- Nisam siguran hoću li ići u Bratislavu, jer dan kasnije igramo s Hajdukom, pa će tamo po svemu sudeći Martin Novoselec. No, u skupini bih svakako želio Engleze, i to iz dva razloga. To bi značilo da su oni pobjednici odgođene utakmice s Jugoslavijom, a i leže nam. Što baš ne bih rekao za ostale sudionike EP. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ruglo hrvatskog rukometa</p>
<p>Utakmica hrvatskog rukometnog doprvaka i prvaka, u kojoj je domaći Metković-Jambo pobijedio Badel 1862 Zagreb 25-24 (14-13), uništena je lošom organizacijom, smušenim suđenjem, a napose nesportskim gestama gotovo svih sudionika / Dvoboj dviju najboljih hrvatskih momčadi trebao je ponuditi rukometni spektakl, </p>
<p>a vidjeli smo tek mnogo grubosti, psovki i sukobe na granici fizičkog obračuna</p>
<p>METKOVIĆ, 11. veljače</p>
<p> - Hrvatski rukomet doživio je u četvrtak navečer u Metkoviću još jedno ružno izdanje. Utakmica hrvatskog doprvaka i prvaka, u kojoj je domaći Metković-Jambo pobijedio Badel 1862 Zagreb 25-24 (14-13), uništena je lošom organizacijom, smušenim suđenjem, a napose nesportskim gestama gotovo svih sudionika. Dvoboj dviju najboljih hrvatskih momčadi trebao je ponuditi rukometni spektakli, a vidjeli smo tek mnogo grubosti, psovki i sukobe na granici fizičkog obračuna. </p>
<p>Domaći navijači i rukometaši na kraju su jedini bili zadovoljni - Zagreb je prvi put ove sezone morao priznati poraz, a Metković je preuzeo prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici. No, nad velikim slavljem u dolini Neretve ostala je sjena pogrešaka sudaca Siniše Rudića i Ivice Grahovca, nadzornika Džabira Delalića i mjeritelja vremena Ramiza Tikveše.</p>
<p>O opravdanosti gnjeva »zagrebaša« na spomenutu četvoricu presudit će Registracijsko povjerenstvo Hrvatskog rukometnog saveza, koje će odlučivati o žalbi gostujuće momčadi, ali ostaje činjenica da su službene osobe dopustile da derbi postane ruglo hrvatskog rukometa. Naravno, to ne opravdava Zagrepčane, koji su u Metkoviću pružili vjerojatno najlošiju ovosezonsku partiju. Očito su i oni podlegli sindromu momčadi s puno reprezentativaca koji je poraza u prvim domaćim utakmicama nakon Europskog prvenstva stajao i Barcelonu i celjsku Pivovarnu Laško. </p>
<p>- Teško mi je objasniti što nam se zapravo događalo u ovoj utakmici. U prvom smo poluvremenu dobro i prošli s obzirom na igru, no u nastavku smo se potpuno vratili u igru. Mislim da je pobjednika presudila želja Metkovaca za uspjehom, ali isto tako mislim da je Jovićev pogodak u posljednjoj sekundi bio sasvim regularan. Neodlučen ishod u ovoj bi utakmici zaista bio najpravedniji, rekao je trener Badel 1862 Zagreba, Zdravko Zovko.</p>
<p>Razuzdano slavlje domaćina nakon što je poništen izjednačujući pogodak Jovića najbolje je pokazalo koliko im je značio »skalp« europskog doprvaka. Vodili su Metkovci gotovo 50 minuta, imali su 22-17, 15 minuta prije kraja, i potom posustali pred obranama Andreja Lavrova (12 obrana za 40 minuta). Od 45. do 55. minute Metković nije postigao ni jedan pogodak, a primio ih je čak sedam, pa je Zagreb poveo 24-22. Vratar Dragan Jerković (17 obrana) vratio je svoju momčad u život »zaključavši« vrata posljednjih pet minuta. </p>
<p>- Imali smo dobivenu utakmicu 15 minuta prije kraja. Međutim, umor i zagrebačka obrana 6-0, na koju se nismo uspjeli prilagoditi, izazvali su drastičan pad u našoj igri. Svi su mislili da je gotovo nakon 7-0 serije gostiju, ali uz pomoć navijača smogli smo snage za preokret. Mislim da smo zaslužili pobjedu. Napravili smo veliku stvar za naš klub i za hrvatski rukomet, kazao je trener Metković-Jamba Ivica Obrvan, dodavši da o sucima može reći tek da na trenutke nisu bili na razini utakmice koju vode.</p>
<p>Rukometaši Badel 1862 Zagreba neće imati previše vremena za razmišljanje o porazu u Metkoviću. Već u subotu (10.30 sati) u »Kutiji šibica« igrat će uzvratnu utakmicu četvrtfinala hrvatskog Kupa protiv Trogira. Dan kasnije očekuje ih sljedeći prvenstveni ogled u Sportskom domu protiv Medveščaka, a u subotu (19. veljače) u Veszpremu će igrati prvu četvrtfinalnu utakmicu Kupa prvaka, protiv mađarskog Fotexa.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tri Zagrebove primjedbe na suđenje</p>
<p>METKOVIĆ, 11. veljače</p>
<p> - Odmah nakon utakmice, predstavnici Badel 1862 Zagreba najavili su žalbu zbog materijalne povrede pravila igre. Tehnički direktor zagrebačkog kluba Ivica Udovičić unio je u zapisnik utakmice tri ključne primjedbe koje će se naći i u žalbi Registracijskom povjerenstvu.</p>
<p>Prva primjedba odnosi se na isključenje Tončija Valčića početkom drugog poluvremena. Valčić je po tvrdnjama mjeritelja vremena na teren ušao dvije sekunde prije isteka dvominutnog isključenja, a »zagrebaši« tvrde da je ušao čak 10 sekundi kasnije. Sporan je i prekršaj Petra Metličića, koji je uletjevši s klupe na teren (gosti tvrde s nepropisnog mjesta) grubo pokosio Šprema u protunapadu, a da zbog toga nije bio kažnjen ni žutim kartonom.</p>
<p>Treća primjedba odnosi se na pogodak Božidara Jovića u posljednjoj sekundi, kojeg je mjeritelj vremena proglasio zakašnjelim, a za kojeg Zagrepčani tvrde da je postignut prije isteka posljednje sekunde. </p>
<p>- Mjeritelj vremena ne može voditi ovakav derbi i odlučivati o ishodu utakmice, zaključio je Udovičić. </p>
<p>- Izgleda da je na domaćem terenu odjednom svima sve dopušteno. Glavni problem ne leži toliko u ponašanju domaćina već u lošoj organizaciji utakmice, što ćemo ubrzo morati riješiti, rekao je menedžer Badel 1862 Zagreba Zoran Gobac. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Gol regularan, no mjeritelj je označio kraj«</p>
<p>Sporne trenutke derbija pojasnio je i zagrebački sudac Ivica Grahovac:</p>
<p>- Što se tiče akcije, pogodak Jovića bio je regularan i ja sam ga priznao. Međutim, ja ne mogu pratiti službeni sat, jer je to zadatak mjeritelja vremena, a on je, uz suglasnost nadzornika, označio kraj prije Jovićevog zgoditka. Morao sam to poštovati. Tražio sam od ljudi s televizije da mi omoguće pregled snimke, ali ni tamo se ne vidi je li vrijeme zaista isteklo.</p>
<p>Potom je Grahovac dodao:</p>
<p>- U slučaju Valčićevog isključenja, zapisnički stol nam je signalizirao pogrešnu izmjenu. To je također u nadležnosti mjeritelja vremena i nadzornika i ja s tim nemam veze. Tvrdnje Andreja Lavrova da je utakmica, prema službenom satu, trebala trajati još 56 sekundi ne mogu komentirati. Lavrov mi je nakon utakmice pokazivao sat, ali nisam dobro vidio što se tamo događalo.</p>
<p> Ipak mislim da je takva pogreška nemoguća, završio je Grahovac. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bez Šimenca protiv Spandaua</p>
<p>Vaterpolisti zagrebačke Mladosti u subotu (20.15 sati, PVC Mladost), u drugoj utakmici »crvene« skupine Lige prvaka, dočekuju njemački Spandau 04 / Trener »mladostaša« Ozren Bonačić odlučio utakmicu odigrati bez Dubravka Šimenca, koji bi se u momčad mogao vratiti idućeg tjedna </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Vaterpolisti zagrebačke Mladosti u subotu nastavljaju s natjecanjem u »crvenoj« skupini Lige prvaka - u 2. kolu ugošćuju berlinski Spandau 04. U 1. kolu su zagrebački vaterpolisti poraženi u Bečeju, bilo je 9-6 za istoimeni klub. Spandau 04 je u prvoj utakmici Lige prvaka pobijedio ruski Spartacus 7-6.</p>
<p>Utakmica protiv Spandau 04 »mladostašima« je prva je u nizu četiri teška dvoboja. Trener Ozren Bonačić o tome kaže: </p>
<p>- Nalazimo se u srcu sezone. Čeka nas najprije dvoboj protiv Nijemaca u Ligi prvaka, potom, na našem plivalištu, jedna od najbitnijih utakmica hrvatskog prvenstva protiv dubrovačkog Juga. Nakon toga gostujemo u Volgogradu protiv ruskog prvaka Spartacusa i naposljetku gostujemo u hrvatskom prvenstvu kod Splitske banke. Očekujem sve četiri pobjede. Naravno, u ovome trenutku razmišljamo samo o utakmici protiv njemačkog prvaka. Nakon lošeg starta u Ligi prvaka, imamo imperativ pobjede.</p>
<p>• U kakvom je stanju vaša momčad s obzirom na neisplaćene plaće?</p>
<p>- Nije lako igračima trenirati niti meni voditi momčad s obzirom na novčanu situaciju u kojoj smo se svi našli. Svi se mi, i nesvjesno, opustimo kad nam se ne ispune obećanja. No, kad dođu velike utakmice onda sve apstrahirate, posvetite se samo treningu i suparniku. Naš se motiv vratio u naše glave. To je zapravo i naše najveće ohrabrenje. Nisu samo hrvatski sportski klubovi u krizi, u krizi je naše gospodarstvo. No, zbog važnosti utakmica misli o tome smo potisnuli u drugi plan - želimo se dokazati u velikim utakmicama u kojima prevladava pravi sportski motiv. Uostalom, ako pobjeđujemo može nam biti samo bolje, ako gubimo, može nam biti samo lošije glede financija. Uvjeren sam da je forma momčadi u usponu i ako pobijedimo Spandau 04, bit će nam lakše u sljedećim utakmicama. Dobit ćemo na samopouzdanju koje je potrebno svakoj momčadi. </p>
<p>• Hoće li protiv Spandaua 04 nastupiti Dubravko Šimenc, koji je nedavno suspendiran?</p>
<p>- Šimenc već trenira s prvom momčadi, dakle suspenzija je djelomično ukinuta. Ali, neće nastupiti protiv Nijemaca. Neka još malo trenira, još uvijek je pretežak. Treba skinuti još koji kilogram, tek tada će biti potpuno spreman. Ja na njega računam kad bude maksimalno spretan. Vjerujem da će to biti idućeg tjedna. I njegov odnos s momčadi se poboljšao, iako još nije na zadovoljavajućoj razini. Sve bi se moralo popraviti do idućeg tjedna, kaže Ozren Bonačić. </p>
<p>Dubravko Šimenc ne krije razočaranje što neće nastupiti u subotnjoj utakmici. No, bespogovorno prihvaća odluku trenera. Usput se prisjeća utakmice protiv Spandaua 04 prije 11 godina u Zagrebu, u finalu Kupa prvaka, kojeg je njegova Mladost tada osvojila. Uz Šimenca, za Mladost je tada igrao i Perica Bukić.</p>
<p>- Nikad, nikad nije bilo takve atmosfere na vaterpolu u Zagrebu. Na bazenu je bilo 4000 gledatelja, navijači su visili kao grozdovi po stepenicama. U takvoj atmosferi smo pobijedili favorizirane Nijemce, kakvo je to slavlje bilo... Lijepo se sjećati, prelijepo, veli Šimenc.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Splićani u Nici traže put u »Final Four« </p>
<p>SPLIT, 11. veljače</p>
<p> - Europski prvaci, vaterpolisti Splitske banke u 2. kolu »plave« skupine Lige prvaka gostuju u Nici, kod Olympica. Pobjedom u Ateni, prije dva tjedna , u susretu s Olympiakosom (7-6) »bankari« su snažno zaplivali prema završnici ovogodišnje Lige prvaka, a s bodovima iz Nice već bi mogli započeti pripreme za »Final Four«. Vaterpolisti Olympica i prošle sezone su bili protivnici Splićanima i tada je bila vidljiva golema kvalitativna razlika. Francuski vaterpolisti taktičko-tehničke nedostatke i nedorečenosti pokušavaju nadomjestiti ritmom i borbenošću.</p>
<p> Paolao Mallara, talijanski trener Olympica, zaljubljen je u hrvatski vaterpolo, kojeg i pokušava usaditi u igru svoje momčadi. Igrač koji mu omogućava takav pristup vaterpolu je snažni Dusher. Ipak bez obzira na želju Francuza i ambicioznost, Splićani su kvalitetniji i odigraju li na očekivanoj razini pobjeda ne bi trebal biti upitna.</p>
<p>- Svaki bod s gostovanja je veliki kapital, a zadovoljio bi nas i jedan. Želja nam je što prije osigurati nastup na završnici klupskog prvenstva Europe. - Olympic iz Nice nije bezopasan protivnik i morat ćemo pružiti svoj maksimum želimo li se zadovoljni vratiti kući, oprezno će Dragan Matutinović, trener Splitske banke. </p>
<p>Susret je zakazan za 20 sati na bazenu koji se nalazi na četvrtom katu zgrade, a kroz staklenu pregradu na tribinama može se pratiti trening hokejaša i klizača. </p>
<p> U drugom susretu »plave« skupine sastaju se mađarski BVSC i grčki Olympiakos. </p>
<p> U uzvratnoj utakmici četvrtfinala LEN kupa u subotu navečer pod balonom bazena na Kantridi (20 sati) vaterpolisti riječkog Primorja dočekuju talijansku momčad Conad Pescara. Riječki vaterpolisti svim snagama nastojat će sustići prednost talijanskih vaterpolista od dva gola razlike iz prve utakmice (5-7) te se plasirati u polufinale ovog prestižnog europskog vaterpolskog natjecanja.</p>
<p>U Pescari prije 15 dana Riječani su pružili vrlo dobru igru i ostvarili rezultat koji im daje realne šanse da izbore plasman u daljnje natjecanje. Na prvoj utakmici jedino su podbacili u realizaciji igrača više budući da su od ukupno devet napada s igračem više uspješno realizirali tek tri takve prigode. </p>
<p>Na klupi talijanske momčadi sjedi donedavni izbornik naše izabrane hrvatske reprezentacije Bruno Silić, a osim njega za Conad Pescaru igraju i dva naša igrača Kreković i Delić. Tu su još i jugoslavenski reprezentativac Tadić te talijanski reprezentativci Calcaterra, Pomilio, Bobo i Mammarella. U prvenstvu Italije Conad Pescara trenutno drži sedmo poziciju. </p>
<p>- Ako ponovimo zalaganje i borbenost iz prve utakmice onda sam uvjereni optimist. Osim toga u našoj igri treba biti samo malo više strpljenja i discipline u napadu i da se prebrzo ne ide u završavanje akcija i vjerujem da neće biti problema, kaže trener Primorja, Zoran Roje. </p>
<p>U uzvratnoj utakmici Kupa LEN vaterpolisti Juga gostuju u Kotoru, u prvoj utakmici Dubrovčani su pobijedili 11-6. U Kupu pobjednika kupova Dubrovnik dočekuje Honved koji je uprvoj utakmici pobijedio 8-4. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Cibona u osmini finala vjerojatno s Benettonom</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Nakon pobjede u Istanbulu protiv Ülkera (72-71) u 15. kolu Europske lige, košarkaši Cibone VIP stigli su praktično na korak do zauzimanja trećeg mjesta u svojoj skupini H uoči osmine finala tog natjecanja. Istina, »cibosi« još mogu pasti na četvrtu poziciju, no realno su ipak mali izgledi da u četvrtak, u posljednjem kolu, izgube kod kuće od slovenske Pivovarne Laško, najslabije momčadi u skupini.</p>
<p>Bude li sve prema prognozama, pa Cibona zauzme drugo ili treće mjesto, najzanimljivije ostaje pitanje tko će biti suparnik hrvatskom prvaku u osmini finala u ožujku. Kao što je poznato, četiri najbolje momčadi iz Cibonine skupine H križat će se sa sastavima iz skupine E, gdje je trenutno jasno samo jedno, a to je da će Barcelona biti prva. Za ostale pozicije je nekoliko kandidata, pa se sve do završetka posljednje utakmice neće znati raspored igranja u osmini finala. Sustav slaganja parova je po principu E4-H1, E3-H2, E2-H3, E1-H4.</p>
<p>Ipak, neke kombinacije već se mogu naslutiti, pogotovo ako se u posljednjem kolu ne dogode posebna iznenađenja. Tako će, primjerice, talijanski Benetton ugostiti turski Tofas i ukoliko pobijedi, sigurno će biti drugi. Ako pak izgubi, moguće je da se zatvori krug tri momčadi s istim brojem bodova (Benetton, CSKA, ALBA) u kojem bi, po rezultatima u međusobnim susretima, na drugo mjesto zasjeo CSKA, treće Benetton, a na četvrto ALBA.</p>
<p>Zatvori li se pak krug u kojem bi bili samo Benetton i CSKA, bolji je, zbog pobjede u oba međusobna susreta, ruski sastav. Uđu li u krug Benetton i ALBA, u prednosti je Benetton jer s Nijemcima ima 2-0.</p>
<p>CSKA, eto, može biti drugi, ali u slučaju poraza u posljednjem kolu protiv Žalgirisa kod kuće može čak ostati bez plasmana u osminu finala! Naime, zatvori li se krug u kojem bi bili CSKA, ALBA i Tofas, najbolja će biti ALBA (time bi bila treća u skupini), potom bi slijedio Tofas, a CSKA bi bio najlošiji, dakle peti u skupini. Rusi, naime, imaju 0-2 s Nijemcima.</p>
<p>U ostalim pojedinačnim omjerima, ALBA je bolja od Tofasa, a Tofas od CSKA. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>4 + 3 + 2 - Jevgenij Plušenko</p>
<p>Zlatno odličje i naslov europskog prvaka zaslužio je odličnim nastupom na Europskom prvenstvu u umjetničkom klizanju, koje se održava u Beču, Rus Jevgenij Plušenko </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Samo 17-godišnjem Jevgeniju Plušenku trebao je samo tehnički (ali ne samo to) slobodni sastav da pobijedi na ovogodišnjem Europskom prvenstvu u Beču svog dvije godine starijeg sunarodnjaka Alekseja Jagudina. Osnova toga Plušenkovog uspjeha, bila je dosad neviđena kombinacija skokova. On je svoj slobodni sastav započeo kombinacijom: četverotrostuki »tulup« + trostruki + dvostruki s samo minimalnom nesigurnošću na kraju zadnjeg skoka. Tome je slijedio još i trostruki »axel« + trostruki »tulup«, pa zatim samostalni trostruki »axel« i još pravi vatromet svih mogućih trostrukih skokova upotpunjeno piruetama, poskocima, okretima, međukoracima, sve složeno u apsolutnu cjelinu krajnje muzikalnog sastava, nesumljivo tehnički najtežeg ikad otklizanog.</p>
<p>Jegudin, koji koreografski nije bio tako uvjerljiv kao u kratkom sastavu, na to je odgovorio samostalnim četverostrukim »tulupom«, kombinacijom »axeila«, ali ni tako teškim ni tako brojnim skokovima, a ni njihovom tehničkom čistoćom, pa ni cjelovitim sadržajem, da bi mogao nadmašiti Plušenka.</p>
<p>Sve ostalo do nastupa te dvojice neviđenih dječaka bilo je vrhunsko klizanje, ali nedostatno. Nekadašnji europski prvak Ukrajinac Dmitrij Dmitrenko bio je bolji nego ikad i to u umjetnički savršenom sastavu, pa mu je ipak preostalo tek treće mjesto. Razmjerno novi, ali zaista izvrsni Rus Aleksandar Abt završio je na nezahvalnom četvrtom mjestu. Izvrsni bugarski skakač Ivan Dinev tek je peti, novi, izvrsni Ukrajinac Daniličenko šesti, nikad bolji Nijemci, Vlascenko i Lindemann tek sedmi i osmi, a nadareni francuski nasljednici Kandelora Jeannette i Restencourt deveti i deseti.</p>
<p>Neshvatljivo je da je u umjetničkom klizanju za koje se držalo da poslije svoje 110-godišnje tradicije natjecanja doseglo kraj razvoja. A, eto, se ipak otišlo još dalje.</p>
<p>Taj kraj je, međutim, izgleda dosegao ples na ledu. Tehnički sve kompliciraniji on se barem u tzv. originalnom plesu posve raspao kao ples u amorfnu skupinu svih mogućih pokreta i kao takav nije mogao, po običaju, ništa promijeniti u redoslijedu poslije obaveznih plesova. Tako je i dalje poredak Anissina-Peizerat (Francuska), Barbara Fusar-Poli- Margaglio (Italija) i Lobačova-Averbuh.</p>
<p>• Konačni redoslijed: 1. Jevgenij Plušenko (Rus) 2,6 bodova, 2. Aleksej Jagudin (Rus) 3,0, 3. Dmitrij Dmitrenko (Ukr) 5,6, 4. Aleksander Abt (Rus) 8,4, 5. Ivan Dinev (Bug) 9,6, 6. Vitalij Danilčenko (Ukr) 12,0, 7. Andrejs Vlascenko (Njem) 14,0, 8. Stefan Lindemann (Njem) 15,6, 9. Stanick Jeanette (Fra) 16,8, 10. Vincent Restencourt (Fra) 17,0. (žs)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U Hrvatsku stigla najbolja svjetska biciklistička momčad</p>
<p>Od 12. do 20. veljače u Istri će se održati pet jednodnevnih biciklističkih utrka pod nazivom Velika nagrada Umaga, na kojoj će nastupiti 200 vozača iz 23 zemlje / To će biti prvi put da se u Hrvatskoj voze utrke koje će se bodovati za rang-listu Svjetskog biciklističkog saveza</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U sljedećih 10 dana (od 12. do 20. veljače) u Istri će se održati čak pet jednodnevnih biciklističkih utrka pod zajedničkim nazivom Velika nagrada Umaga, na kojima će nastupiti po 200 vozača iz 23 zemlje. Uz najbolje hrvatske bicikliste u Istru su stigli vozači iz svih krajeva Europe, a prijavljeno je i nekoliko vozača iz Australije. Start prve utrke, duge 115.8 km, je u subotu u 11 sati u hotelskom naselju Stelamaris.</p>
<p>- Za utrku se prijavilo 25 momčadi, a u Umagu se nalazi gotovo 300 vozača od kojih će svakoga dana moći nastupiti 200. Naime, po pravilima Svjetskog biciklističkog saveza (UCI), to je maksimalan broj natjecatelja na jednoj utrci. Utrke imaju status 5. kategorije po UCI-jevom rangiranju, što znači da će prvih 10 vozača u svakoj utrci dobivati bodove za UCI-jevu rang-listu. To je prvi put da se u Hrvatskoj održavaju utrke koje se boduju za UCI-listu, pa je zato i tako veliki odaziv, rekao je predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza i direktor Velike nagrade Umaga, Nikola Smolić.</p>
<p>• Najviše je pozornosti privukla talijanska momčad Mapei, jedna od najboljih na svijetu.</p>
<p>- Da, Mapei je trenutno najbolja momčad po UCI-jevoj listi i velika je stvar imati je na startnoj listi. Mapei je u Istru došao sa 15 vozača od kojih će osmorica voziti utrke.</p>
<p>• Koji će poznatiji biciklisti nastupiti ovih dana u Umagu?</p>
<p>- Kad su zaključene prijave nabrojao sam 11 vozača koji su osvajali medalje na europskim ili svjetskim prvenstvima te olimpijskim igrama. Tako će nastupiti Talijan Mauro Trentini, aktualni olimpijski pobjednik u vožnji na 4 kilometra, a za sljedeći tjedan dolazak je najavio i Šveđanin Michael Andersson, osvajač srebrne medalje u utrci na kronometar s posljednjeg SP.</p>
<p>• Je li se ovim počeo ostvarivati vaš plan da Istra postane mjesto gdje će se biciklističke momčadi pripremati zimskih mjeseci?</p>
<p>- Da, jer ove momčadi neće biti u Umagu samo za utrka, nego će ovdje provesti gotovo mjesec dana na pripremama. Stoga ovaj događaj ima i gospodarski karakter, pošto su umaški hoteli puni i izvan sezone. No, Ministarstvo turizma još se uvijek nije prihvatilo pokroviteljstva natjecanja, a bez te pomoći teško možemo pronaći sredstva za sve troškove koje imamo. Nagradni fond je 20.000 DEM.</p>
<p>Za kraj, Smolić je pojasnio koji je sportski cilj organiziranja ovakvih utrka u Hrvatskoj:</p>
<p>- Želimo da biciklizam postane popularniji u Hrvatskoj, da našim vozačima omogućimo da se natječu s najboljim svjetskim biciklistima, a ako ostvare dobre rezultate, moguće je da se naš Savez plasira među 25 najuspješnijih zemalja po ljestvici UCI, čime bismo dobili jednog predstavnika na olimpijskim igrama, ali i mogućnost da na svjetskim prvenstvima nastupi veći broj naših vozača.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Picula u Sarajevu: Pomagat ćemo Hrvatima u BiH, kako - odlučit će Sabor </p>
<p>SARAJEVO, 11. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatska koja želi izgraditi dobre odnose sa susjedima, posebnu pozornost usmjerit će prema BiH kako bi se nadoknadili evidentni zaostaci koji opterećuju te odnose. Istaknuo je to hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u petak tijekom posjeta Sarajevu. »S BiH imamo najdulju kopnenu granicu i najdulju listu otvorenih pitanja, čije rješavanje ne može čekati«, kazao je Picula na iznimno dobro posjećenoj novinskoj konferenciji, na kojoj je govorio zajedno s Jadrankom Prlićem, šefom diplomacije BiH. Odnosi Zagreba prema susjedima, posebno prema BiH, bit će njegova vanjskopolitička legitimacija i u pregovorima s EU-om, objasnio je Picula. Govorio je i o pomoći Zagreba Hrvatima u BiH. Činjenica da u BiH žive Hrvati također utječe na izgradnju susjedskih međusobnih odnosa. »Jesmo za pomoć Hrvatima, ali način prikupljanja, visina te pomoći i usmjeravanje bit će predmet rasprave u Saboru. To će biti bitno drukčije nego danas«, najavio je Picula.</p>
<p>»Hrvatima u BiH želimo otvoriti socijalne, kulturne, obrazovne i sve druge perspektive na temelju te pomoći koja će dolaziti iz Zagreba. Želimo da BiH bude država kao i svaka druga, usprkos golemim izazovima. Ako BiH bude zadovoljavala potrebe svih njezinih naroda i pojedinaca, pa tako i Hrvata, pomoć iz Hrvatske bit će sve manja«, ustvrdio je. Govoreći o Daytonskom sporazumu, istaknuo je da je to temeljni dokument koji regulira državnost BiH. »Dok se duh i slovo Daytona ne provede, ne može se govoriti o njegovoj reviziji. Rekao bih da je najbolja revizija Daytona njegova potpuna implementacija«, kaže Picula. Ministar Prlić rekao je da BiH ima najveći stupanj reguliranih odnosa upravo s Hrvatskom. Potpisano je 29 međudržavnih sporazuma i protokola, a kad je riječ o posebnim odnosima F BiH i Hrvatske, sedam različitih sporazuma nalazi se u različitoj fazi donošenja. »Očekujemo skori dolazak premijera Ivice Račana, a tom prigodom održala bi se i sjednica Vijeća za suradnju F BiH i Hrvatske, kao i razgovori na razini Vijeća ministara, te dvije sjednice Vijeća za međudržavnu suradnju Hrvatske i BiH. Prvi takav sastanak već za nekoliko tjedana mogao bi se održati u BiH«, ustvrdio je šef diplomacije BiH. Bosanskohercegovačka strana inicirala je i rješavanje nekih pitanja poput položaja Srba i Bošnjaka u Hrvatskoj. Očekuju se mjere koje bi potaknule povratak u cijeloj regiji, a kad je riječ o Bošnjacima, Sarajevo želi da oni budu spomenuti u hrvatskom Ustavu. Prlić očekuje da bi sporazum o gospodarskoj suradnji mogao biti potpisan već do svibnja, a treba biti usuglađšen i sporazum o vlasničkim odnosima, socijalnom osiguranju te o dvojnom državljanstvu. </p>
<p>Ministar Picula sastao se i s članovima Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i vlade F BiH. Nakon toga sastao se s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Wolfgangom Petritschem . Nakon sastanka, iz Ureda visokog predstavnika priopćeno je kako sugovornici drže da Hrvatska i dalje ima značajnu ulogu za stanje u BiH. Hrvatska, rečeno je, podupire uspostavu novog RTV servisa na razini F BiH čime će se ispuniti kulturne i jezične potrebe Hrvata u BiH zajamčene Ustavom. Hrvatska Vlada će u tom procesu pružiti potrebnu obuku i tehničku potporu. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tužitelji nisu ni tražili pritvor za Aleksovskog, tvrdi Joka </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Uhićenje Zlatka Aleksovskog u Haagu tijekom sudske rasprave pred Žalbenim vijećem »iznenadilo je njegove odvjetnike i stručnu javnost, jer je odluka o pritvoru bila potpuno neočekivana u ovom trenutku«, izjavio je za Vjesnik odvjetnik Srđan Joka, koji brani Aleksovskog pred Haaškim sudom. »Odluka je tim neobičnija, jer tužitelji u svojoj žalbi na prvostupanjsku sudsku presudu nisu ni zahtijevali pritvor, a to nisu učinili ni tijekom sudske rasprave u srijedu. Sud je, drugim riječima, samoinicijativno odredio pritvor Aleksovskom tijekom sjednice Žalbenoga vijeća«, istaknuo je Joka u petak. Je li to uobičajena procedura pred Haaškim sudom? »Takve odluke ovise o Žalbenome vijeću. Žalbeno vijeće ICTY-ja kojim predsjeda sudac Richard May najprije je odbilo žalbu branitelja Aleksovskoga. Iako je Vijeće odgodilo konačnu odluku o žalbi njegovih tužitelja, očigledno je zaključilo da će biti izmjena u odnosu na dosadašnju presudu. Stoga ga je Vijeće odlučilo vratiti u pritvor«, rekao je za Vjesnik glasnogovornik ICTY-ja Jim Landale. Svi haaški optuženici dosad su bili u pritvoru do izricanja pravomoćne presude. Ako se to pokazalo obveznom haaškom praksom, to se dade razumjeti, smatra odvjetnik Joka. Na Sudu su haaški tužitelji u srijedu zahtijevali produljenje kazne Aleksovskome na sedam godina. Žalbeno vijeće pod predsjedanjem suca Maya istaknulo je da će o eventualnom produljenju kazne odlučiti naknadno, ali je odmah odredilo pritvor za optuženika. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Politika: Hoće li Hrvatska u Europu sa Srbima ili bez njih?</p>
<p>BEOGRAD, 11. veljače</p>
<p> - Beogradska Politika u petak ocjenjuje da će odnos prema srpskom pitanju biti mjerilo postizbornih promjena u Hrvatskoj i ističe da se ne može očekivati neki radikalno pozitivan preokret na tom planu. Poziv za povratak, koji je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio izbjeglim Srbima, »nagovještava samo nešto mekšu varijantu tretiranja tog problema«, ali to ne bi smjelo »zavesti« »lakovjerne«, piše Politika. List govori o »izbornom verbalizmu« novog hrvatskog premijera Ivice Račana, koji je, kako se navodi, izbjegao tijekom kampanje izravno očitovanje o srpskom pitanju. Dodaje se da je Mesić pripadao »najudarnijem ešalonu hrvatskih novih demokrata kad su Srbi izbacivani iz hrvatskog Ustava«, a za Račana kaže da je »jedan od najvećih dužnika Srba poslije prvih višestranačkih izbora, kad se usprkos njihovim (srpskim) glasovima priklonio protjerivačkoj ultranacionalističkoj koncepciji državnog vrha Hrvatske«. »Ako je točno da su prioriteti hrvatske politike demokracija i Europa, onda je bitno da li sa Srbima ili bez njih, kao pitanje na kojem bi i novoizabrani mogli brzo i lako pokazati svoje stvarno usmjerenje«, zaključuje se u komentaru Politike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zubak: Od Mesića očekujem pomoć Hrvatima Posavine i srednje Bosne</p>
<p>Izetbegović je izjavio kako je BiH potrebna demokratska Hrvatska i slaba Srbija / To bi značilo da je u BiH sve u redu, da je BiH demokratska / Mislim da je to pogrešan stav / Siguran sam da će birači tražiti promjene i u BiH i da će pružiti podršku opozicijskim strankama.</p>
<p>• Gospodine Zubak, kakva su Vaša očekivanja od novog predsjednika Republike Hrvatske?</p>
<p>- Ja osobno očekujem da će novi predsjednik biti dosljedan u politici koju je najavio a to znači da će se nastaviti pružati pomoć Hrvatima Bosne i Hercegovine, ali da će ona biti transparentna i upućena onima kojima je najnužnija i najpotrebnija. To su prije svega oni koji su podnijeli najveće žrtve tijekom obrambenog Domovinskog rata u BiH. Nesumnjivo, to su Hrvati bosanske Posavine i srednje Bosne. Vjerujem da će se gospodin Mesić snažno angažirati da se utvrdi dosadašnji način distribucije te pomoći i eventualne zloporabe. Ubuduće će, vjerujem, biti isključena mogućnost da, pojedinci ili skupine unutar HDZ-a pomoć, koja je dolazila iz RH Hrvatima BiH, predstavljaju kao svoj osobni doprinos i osobni angažman. </p>
<p>• Hoće li promjene u Hrvatskoj utjecati na političku scenu u BiH?</p>
<p>- Mislim da će ovo biti velika prekretnica u politici prema BiH, ali i prema Hrvatima Bosne i Hercegovine. Vjerujem da dolazi bolje vrijeme i za Hrvatsku i za BiH u kojem ćemo skupa sa jasnom, transparentnom, otvorenom politikom sve probleme brže rješavati i da ćemo se zajednički vrlo brzo priključiti zemljama Zapadne Europe. Promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj će se neminovno pozitivno odraziti i na stanje u BiH.</p>
<p>• Pozdravni telegram gospodinu Mesiću, među prvima je uputio bošnjački lider Alija Izetbegović. Smatrate li ovo zaokretom politike bošnjačkog vrha prema Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne znam što je gospodin Izetbegović sada izrekao. Ja znam da je ranije izjavio kako je Bosni i Hercegovini potrebna demokratska Hrvatska i slaba Srbija. Iz toga se da zaključiti da je ovdje u BiH, prema Izetbegovićevim riječima, sve u potpunom redu, tj. da je BiH demokratska i da je samo bilo nužno da Hrvatska postane demokratska i da Srbija oslabi. Mislim da je to pogrešan stav. Nema promjena u BiH, i neće one doći same s ovom aktualnom vlašću koju personalizira i sam gospodin Izetbegović. Siguran sam da će birači tražiti promjene i u BiH i da će pružiti podršku opozicijskim strankama. Samo tako je moguće uspostaviti dobrosusjedske odnose između BiH i Hrvatske i samo tako je moguće da obje zemlje uhvate priključak sa slobodnim zapadnim demokratskim svijetom.</p>
<p>• Nakon posjeta premijera Federacije BiH Edhema Bičakčića Crnoj Gori, najavljeno je otvaranje crnogorskog ureda u Sarajevu. Je li ovo povezivanje bivših jugoslavenskih prostora preko Sarajeva?</p>
<p>- Ja ne bih to tako tumačio. Situacija o onome što je preostalo od Jugoslavije je još uvijek neizvjesna i snažni su pokušaji unutar Crne Gore da dobije status samostalne države. Crna Gora ne može svoja prava, interese i potrebe realizirati u okviru postojeće Jugoslavije. Otvaranje tog ureda vidim kao još jedan od konkretnih, simboličnih poteza vlasti Crne Gore koja teži neovisnosti.</p>
<p>• Što očekujete od predstojećih izbora u BiH?</p>
<p>- U BiH će predstojeći izbori donijeti velike promjene. Očekujem da će se u međuvremenu nova vlast u Hrvatskoj dokazati i da će i ovdje javnost shvatiti da je samo sa promjenama sličnim onim u Hrvatskoj moguće i u BiH rješavati sve goruće životne probleme s kojima se suočavaju svi, neovisno kojoj naciji ili entitetu pripadaju.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mostarski Erotel pristao emitirati program OBN-a</p>
<p>MOSTAR, 11. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najveća hrvatska televizijska kuća u Bosni i Hercegovini, mostarski »Erotel«, oko čijega statusa već mjesecima traje prijepor s međunarodnom zajednicom, uskoro će vjerojatno početi s preuzimanjem dijela programa OBN-a i dobiti novi, multietnički Upravni odbor! Takav rasplet »slučaja Erotel« vjerojatno je jedini mogući način opstanka te televizijske kuće, nakon što je neki dan Petritschev zamjenik za medije Simon Haselock zaprijetio i SFOR-ovom intervencijom, odnosno »konkretnim korakom međunarodne zajednice spram Erotela nakon osmomjesečnog odbijanja poštivanja zakona i legalne dodjele dozvola«. </p>
<p>Takav potez značio bi definitivno gašenje Erotela, pa su u toj televizijskoj kući, sudeći po još uvijek neslužbenim, ali pouzdanim informacijama, odlučili u dogovoru s Neovisnim povjerenstvom za medije (IMC) pristati na svojevrstan kompromis koji, u biti, predstavlja veliko »pospremanje« unutar Erotelovih redova, ali, ipak, i izbjegavanje sankcija i nastavak emitiranja programa.</p>
<p>»Erotel« bi, za početak, morao pristati na uvjete koje mu je IMC ponudio za dobivanje dozvole za emitiranje, što znači da bi mostarska televizijska kuća program emitirala preko samo 11 odašiljača i bila svedena praktički na razinu županijske televizije. Povećanje broja odašiljača ovisilo bi o ostvarivanju kompromisnog rješenja koje podrazumijeva i potpuno novu programsku shemu, promjenu kadrova, imenovanje novog Upravnog odbora i novoga glavnog urednika. Umjesto dosadašnjega reemitiranja programa Hrvatske televizije, »Erotel« bi ubuduće emitirao OBN, a vijesti iz Republike Hrvatske morale bi se emitirati u bloku vijesti iz svijeta. Što se pak tiče novoga Upravnog odbora, zahtjev je međunarodna zajednice da on bude multietnički, sastavljen od kulturnih, znanstvenih i javnih djelatnika iz cijele BiH, dok bi glavni urednik bio iz reda hrvatskoga naroda, ali bi također morao zadovoljiti »profesionalne kriterije« onako kako ih vidi međunarodna zajednica.</p>
<p>Vjerojatno pristajanje »Erotela« na uvjete Neovisnog povjerenstva za medije dio sarajevskoga tiska već je ocijenio kao »pucanje medijske blokade zapadne Hercegovine koja traje gotovo desetljeće«. Uz rekonstrukciju »Erotela«, navodno se već razmišlja i o realizaciji projekta preuzimanja emisija Glasa Amerike, Radija Slobodne Europe i Radija France Internationala u programima hrvatskih radijskih i televizijskih postaja u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Srbijanski Helsinški odbor optužuje oporbu, SPC i medije</p>
<p>BEOGRAD, 11. veljače</p>
<p> - Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko optužila je oporbene stranke, nevladine organizacije, medije, intelektualce i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da su odgovorni za opstanak vladajuće strukture i bujanje nacionalizma u zemlji. U intervjuu za najnoviji broj tjednika Vreme, Sonja Biserko je optužila oporbu da zagovara koncept velike Srbije, odnosno »njeno proširenje na sjeverozapad«. Kritizirala je čelnike oporbe, posebno Srpskog pokreta obnove i Demokratske stranke jer »insistiraju na povratku vojske i policije na Kosovo«, što ona drži nerealnim. Osudila je i njihovo »demoniziranje međunarodne zajednice«, naročito voditelja Civilne misije UN-a Bernarda Kouchnera. Biserko je izjavila da Srbija ima šansu s »moralno čvrstim ljudima«, liberalno orijentiranim, koji su posljednjih deset godina bili marginalizirani jer je »nacionalistička elita okupirala cijeli prostor«. Zauzimajući se za naglašenu nazočnost međunarodne zajednice u Srbiji, prije svega u gospodarskoj obnovi, Sonja Biserko je rekla da za sada nema stav o tome je li u Srbiji neophodna nazočnost NATO-a, što će ovisiti, kako je rekla, o razvoju događaja. Govoreći o aktivnosti Helsinškog odbora za ljudska prava u procesu povratka izbjeglica iz Hrvatske i BiH, kao i u zbrinjavanju izbjeglih s Kosova, ona je rekla da su izbjeglice humanitarno, ali i političko pitanje, jer predstavljaju »instrument za ostvarivanje koncepta zaokruživanja etničke države na kojem se u Srbiji ustrajava«. Zauzela se za povratak srpskih predstavnika na Kosovu u prijelazne organe vlasti koje formira međunarodna zajednica, a beogradske vlasti je optužila da pokušavaju ostvariti podjelu Kosova. Biserko je naglasila da pitanje odgovornosti za položaj srpske manjine na Kosovu treba otvoriti u Beogradu i dodala da su za stanje na Kosovu odgovorne sve tri strane-Srbi, Albanci i međunarodna zajednica. (Hina)</p>
<p>Austrijski Židovi se zasad ne namjeravaju iseljavati</p>
<p>Židovska agencija iz Izraela imenovala je svog predstavnika u Beču očekujući pojačani pritisak austrijskih Židova za iseljavanje u Izrael</p>
<p>TEL AVIV, 11. veljače</p>
<p> - Židovska agencija, organizacija koja ima za cilj jačanje veza Izraela i židovske dijaspore i koja pruža pomoć Židovima koji se žele useliti u Izrael, imenovala je svoju predstavnicu u Beču. Zadatak nove predstavnice Pnine Shraiber je prikupljanje svih molbi za useljenje u Izrael koje su u posljednje vrijeme uputili austrijski Židovi. Glasnogovornik Židovske agencije tvrdi da se među austrijskim Židovima u posljednjih nekoliko godina osjeća pojačana tendencija za useljenje u Izrael. Roditelji austrijskih Židova sve češće šalju svoju djecu na duže školovanje u Izrael, pod pretpostavkom da će djeci to pomoći ukoliko se jednog dana odluče za useljenje u Izrael, piše HaAretz.</p>
<p> U Austriji danas živi oko 7000 Židova, mada je broj austrijskih Židova prije II. svjetskog rata iznosio čak 200.000. Današnju austrijsku židovsku zajednicu čine uglavnom preživjele žrtve holokausta i njihovi potomci kao i Židovi koji su se u Austriju uselili u posljednjih 10 godina iz zemalja bivšeg sovjetskog bloka. Posebno je brojna zajednica Židova porijeklom s Kavkaza. Posljednjih nekoliko tjedana, u vrijeme širokih prosvjeda protiv ulaska Jörga Haidera u vladajuću koaliciju u Austriji, glas židovske zajednice se gotovo nije čuo. U valu velikih prosvjeda koji su potresli Beč posljednjih nekoliko tjedana, organiziranog židovskog prosvjeda nije bilo. Predsjednik austrijske židovske općine Ariel Muzikant, izbjegavao je javne nastupe vezane za ulazak Haidera u vladajuću koaliciju.</p>
<p> Shmuel Lester, austrijski židovski novinar, tvrdi da ova je ovakva šutnja rezultat straha da ukoliko židovska zajednica izađe s preoštrim prosvjedom u vrijeme kada Austriju oštro napada svjetska zajednica mogli bi židovske prosvjede u Austriji protumačiti kao »zabijanje noža u leđa«, što bi moglo dovesti do jačanja antisemitizma.</p>
<p>Osim toga, piše HaAretz, u austrijskoj židovskoj zajednici mišljenja su podijeljena oko toga kako treba reagirati na Haiderovo pristupanje vladajućoj koaliciji. Stariji članovi su za »umjereno« reagiranje, zbog bojazni od antisemitizma i mogućeg austrijskog nacionalističkog reagiranja na napade svjetske zajednice. Mlađi članovi židovske zajednice su za otvorenu borbu protiv Haidera, ali ne unutar židovskih organizacija, već kao dio općih austrijskih prosvjeda.</p>
<p> Doron Rabinovič, 38 godišnji književnik iz Beča, jedan je od organizatora općih prosvjeda protiv Haidera. I novinar Lester i pisac Rabinovič slažu se da se zasada dolazak Haidera u vladajuću koaliciju nije doveo do pojačanog antisemitskog djelovanja. Čak i ljutnja Austrijanaca zbog tzv. miješanja u unutarnje stvari zemlje, nije usmjerena protiv Židova i Izraela već protiv europske zajednice. Međutim, židovska zajednica strahuje da će dolazak Haidera na vlast dati legitimaciju i antisemitizmu. Rabinovič smatra da se austrijski Židovi u ovom času ne osjećaju ugroženima i zbog toga ne vidi razlog za pojačano iseljavanje Židova iz Austrije. Po njemu, pozivi Židovske agencije austrijskim Židovima za neodložno useljenje u Izrael neće dovesti do odaziva austrijskih Židova. No, po Rabinoviču, sasvim je drugo pitanje u kojoj je mjeri moguć židovski način života u Austriji. Ulazak Haidera u vladajuću koaliciju još više će zaoštriti ovo pitanje, vjeruje Doron Rabinovič i dodaje: »U posljednje vrijeme sve češće čujem židovske roditelje koji se pitaju je li Austrija dobro mjesto za njihovu djecu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Clinton sazvao sastanak o sigurnosti Interneta</p>
<p>WASHINGTON, 11. veljače</p>
<p> - Ovotjedni val hakerskih napada na Internet potaknuo je američkog predsjednika Billa Clintona da za sljedeći tjedan u Bijeloj kući sazove sastanak vodećih stručnjaka za sigurnost, čelnika tvrtki koje posluju preko Interneta i vladinih dužnosnika. Namjera je dogovoriti se o mjerama kojima bi se zajamčila veća sigurnost poslovanja i rada preko Interneta. Clinton je upozorio da na nedavne vandalske upade ne treba reagirati tako da se sputaju mogućnosti koje pruža Internet. </p>
<p>U međuvremenu državno tužiteljstvo, policija i FBI nastavljaju potragu za hakerima koji su ovog tjedna na po nekoliko sati onesposobili računala Yahooa, Amazona, e-Baya i još nekih tvrtki. »Za nas su oni obični kriminalci, pa ćemo učiniti sve da ih otkrijemo, izvedemo pred sud i utrpamo u zatvor«, rekao je zamjenik državne tužiteljice Eric Holder. Dosadašnja istraga nije daleko odmakla. Zna se samo da su hakeri iskoristili desetke, možda i stotine računala ljudi koji uopće nisu bili svjesni da sudjeluju u vandalizmu. Naime, Yahoo i druge žrtve bili su zagušeni i onesposobljeni nezamislivom količinom lažnih upita. Hakeri su za takav napad iskoristili brojna računala diljem svijeta da umnažaju njihov zahtjev. Navodno su pripreme za ovotjedne upade počele još u rujnu prošle godine kad su neki veliki računalni sustavi tvrtki »obrađeni« tako da u određenom trenutku pokrenu lavinu upita. Zbog mogućih gospodarskih posljedica hakerskih upada američki zakonodavci razmišljaju o težim kaznama. Sada je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina i novčana kazna od 250.000 dolara.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Na Zakavkazju »filijala NATO-a«?</p>
<p>MOSKVA, 11. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poraz Moskve u geopolitičkom nadmetanju s Washingtonom za utjecaj u Zakavkazju postaje ne samo sve vjerojatniji, već i bliži. Dao je to jasno do znanja i ministar vanjskih poslova Azerbajdžana, Vilajat Gulijev, izjavljujući u petak da se njegova vlada odlučila za zaključivanje »trojnog vojnog pakta« s Turskom i Gruzijom. Istodobno u Tbilisiju istupajući pred svojim parlamentom, predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze naglasio je kako očekuje da će do 1. srpnja ove godine Rusija iz njegove zemlje povući preostalu vojsku i zatvoriti vojne baze.</p>
<p> Ideju o stvaranju vojnostrateškog saveza triju zakavkaskih država javno je oglasio predsjednik Turske, Süleyman Demirel, početkom siječnja ove godine. Tu inicijativu iz Ankare odmah je podržao predsjednik Gruzije, Ševardnadze. Najnovija izjava šefa diplomacije Gulijeva u Bakuu znak je da se i predsjednik Azerbajdžana, Gajdar Alijev, nepovratno odlučio za stvaranje trojnog vojnog saveza. »Taj vojni savez imat će strogo obrambeni karakter kojemu će glavni cilj biti da područje Zakavkazja pretvori u zonu stabilnosti«, izjavio je Gulijev, poručujući Moskvi da taj vojni pakt neće biti usmjeren protiv Rusije i drugih susjednih država. </p>
<p>Izražavajući pak nadu da će Rusija »bezbolno« zatvoriti vojne baze i povući vojsku iz njegove Gruzije, predsjednik Ševardnadze najavio je i spremnost daljeg razvijanja dobrih odnosa s Moskvom, zaključujući da »prijateljstvo osnovano na vojnoj sili nikada nije bilo čvrsto i dugotrajno. Očekujemo da će i pregovori s Moskvom o likvidaciji dviju ruskih vojnih baza u Vazijanu (predgrađe Tbilisija) i Gudaute (Abhaziji) početi uskoro«, zaključio je Ševardnadze.</p>
<p>Na neugodne poruke iz Bakua i Tbilisija službena Moskva nije reagirala. Međutim, moskovski mediji zaključuju da zajedno s Ankarom, Baku i Tbilisi formiraju »filijalu NATO-a« u Zakavkazju i što je najgore da geopolitičkom porazu Rusije u toj regiji »kumuju« dva bivša člana kremaljskog Politbiroa CK KPS, Eduard Ševardnadze i Gajdar Alijev. Moskovski analitičari pretpostavljaju da su se na taj korak Alijev i Ševardnadze odlučili pošto im je postalo potpuno jasno da uz pomoć Rusije neće moći riješiti svoje teritorijalne probleme, odnosno sudbinu samoproglašene Republike Abhazije na teritoriju Gruzije i samoproglašene Armenske Republike Gornji Karabah (na teritoriju Azerbajdžana).</p>
<p>Stvaranje osovine Tbilisi, Baku i Ankara umanjit će utjecaj Rusije u Zakavkazju, ali ona će u toj regiji po svemu sudeći i dalje ostati zahvaljujući svojim vezama s Armenijom. Štoviše, bude li potpisan taj trojni vojni pakt može se očekivati daljnje približavanje Erevana s Moskvom. Pošto je zbog Gornjeg Karabaha Armenija sa susjednim Azerbajdžanom u stanju »ni rata ni mira« ne treba isključiti i da se ta zakavkaska republika pridruži savezu Rusije i Bjelorusije. Uostalom, predstavnik armenskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je u petak da formiranje vojnog pakta između Azerbajdžana, Gruzije i Turske može dovesti do oštre polarizacije situacije i političke destabilizacije na Južnom Kavkazu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predizborna ofenziva iranskih konzervativaca</p>
<p>ANKARA, 11. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tisuće stanovnika 10-milijunskog Teherana obilježilo je u petak 21. »trijumfalnu obljetnicu« islamske revolucije pod vodstvom ajatolaha Khomeinija i njegova aktualnog duhovnog nasljednika Ali Khamneija. Masovni izlazak na ulice, u ozračju podsjećanja na svrgavanje omrznutog šaha Reze Pahlavija, imao je i jedan sasvim drugi cilj: javni poziv građanima da na parlamentarnim izborima 18. veljače daju svoje glasove konzervativnim vjerskim snagama. Time je dan snažan poticaj jednotjednoj predizbornoj kampanji za izbor novih zastupnika u parlamentu. U četvrtak su, prvog dana krajnje neizvjesne predizborne utrke, Teheran, Isfahan, Abadan, Tabriz, Qom i drugi veliki gradovi širom Irana osvanuli išarani predizbornim sloganima i posterima oko 6800 kandidata koji se natječu za 290 poslaničkih mjesta. Samo u iranskoj metropoli, koja ima pravo na 30 zastupnika, prijavljen je 871 kandidat.</p>
<p>Reformisti naklonjeni predsjedniku Mohammadu Khatamiju predstavili su vlastitu listu od 224 kandidata. Oni bi, u slučaju pobjede, trebali »presjeći« dosadašnju vodeću ulogu konzervativnih mula u parlamentu. U tom slučaju, preuzeli bi i provedbu već zacrtanih političkih, socijalnih i gospodarskih reformi u zemlji. Konzervativci koji nastupaju kao koalicija sljedbenika Khomeinija i Khamneija, izašla je s 240 kandidata, uz potporu 15 raznih političkih skupina.</p>
<p>Za nagomilane iranske poteškoće i djelomičnu gospodarsku izoliranost, traže se prve žrtve. Zapovjednik Glavnog stožera iranske revolucionarne garde general Yahya Rahim Safavi optužio je, već na startu, Washington da se miješa u izbore. Poznati čvrstorukaš upozorio je kako Amerikanci pokušavaju ubaciti svoje pristaše u iranski parlament. On je pritom oštro osudio i izjavu američke državne tajnice Madeleine Albright u koja je nešto ranije izrazila nadu da će izbori dovesti do približavanja Washingtona i Teherana, nekada vrlo bliskih političkih saveznika.</p>
<p>»Izlazak na birališta ponovno će obeshrabriti neprijatelje islamske revolucije, posebice SAD«, naglasio je. General se time praktički stavio na čelo konzervativne fronte protiv reformista okupljenih oko predsjednika Mohammada Khatamija. No, umjereni iranski svjetovni vrhovnik se, unatoč precrtavanju s izbornih lista 600 njegovih reformističkih kandidata (od strane Vijeća čuvara islamske revolucije), nada da će uspostaviti kontrolu nad parlamentom. Ako se taj optimizam pokaže opravdanim, golemi naftni div bi mogao široko otvoriti svoja politička vrata razvijenom svijetu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Jasno je da Hrvatska mora biti članom Europske unije i WTO-a, a pitanje je samo kako i kada, o tome predlažem okrugli stol </p>
<p>Jedna od temeljnih odrednica našega budućeg življenja u svijetu svakako je pristup Hrvatske Europskoj uniji. Svjesni svojih mogućnosti, prema kojima mi ne možemo mijenjati svijet, a niti na njega znatnije utjecati, mi smo u prilici prihvatiti taj pristup kao našu neizbježnost. Međutim, ostaje pitanje kako to ostvariti.</p>
<p>Pokušati ići onim putem kojim su europske zemlje dostigle integracionu razinu Europske unije, čini se potpuno pogrešnim. Nikada više niti jedna, a niti na bilo koji način udružene ostale izvanunijske europske zemlje, ne mogu doći u položaj niti imati moći koje su u svoje vrijeme, počev od carinske pa sve do monetarne unije, imale zemlje današnje Europske unije.</p>
<p>One su, naime, na putu beskrupulozne zaštite svojih interesa, bile u prilici »mijenjati svijet«. Namećući ostatku svijeta industrijski liberalizam iz kojega su crpile ogromne profite da bi mogli provoditi agrarni protekcionizam, došle su u poziciju ne više pregovarati s ostalim svijetom, već diktirati mu što činiti i kako se ponašati ako želi opstati. Čini se da mi ipak takvih mogućnosti nemamo.</p>
<p>Slična je situacija i s pristupom Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Kao autor i glavni koordinator izrade studije »Pristupne osnove za prijem Hrvatske WTO-u«, koju je izradio Ekonomski institut Zagreb, a na traženje tadašnje Vlade RH, ali nakon i možda zbog toga ne i angažiran u pregovorima koji su zatim slijedili, slobodan sam, za svrhe ovoga napisa, konstatirati sljedeće.</p>
<p>Formiranje WTO-a je refleksija pokušaja rješavanja nagomilanih problema između siromašnijeg i bogatijeg svijeta. Ovi potonji, kao vječiti tvorci svih svjetski politika, i ovoga puta bili su uspješniji. Oni su, prihvaćajući cijeli niz rundi pregovora, počev od Kennedyjeve, preko Urugvajske pa sve do posljednje one u Seattleu, voljni i dalje neumorno pregovarati sve dok ne ostvare svoje interese. U međuvremenu, dakako, život teče svojim tijekom. Siromašniji dio svijeta čeka njihova rješenja.</p>
<p> Ipak, u onoj najuspješnijoj rundi pregovora, Urugvajskoj, u čijim okvirima danas i živimo, oni su uspjeli inaugurirati sigurniji put njihovoj sveopćoj strategiji upravljanja svijetom. Naime, ustanovili su Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS) prema kojemu svaka zemlja koja želi biti članicom WTO-a, mora prihvatiti i ne ograničavati protok usluga u međunarodnim trgovinskim odnosima.</p>
<p>Budući da u području posebice intelektualnih usluga razvijene zemlje imaju ne samo komparativne već i apsolutne prednosti u odnosu na ostali svijet i budući da među njima izravna inozemna ulaganja zauzimaju najvažnije mjesto kojima se, zapravo, već danas vlada svijetom kroz prizmu neminovne globalizacije, ostalom je svijetu nametnuto vrlo ozbiljno pitanje - što da se radi?</p>
<p>No, budimo konkretni i postavimo si mi u Hrvatskoj nekoliko zaista vrlo ozbiljnih pitanja. Među tim pitanjima , dakako, ne bi se smjela nalaziti i ona koja bi se odnosila na ono želimo li ili moramo li biti članom. Odgovor je jasan. Mi nemao drugog izbora i mi želimo biti članom one zajednice kojoj zapravo i pripadamo.</p>
<p>Također ne bi bilo svrhovito niti pitanje želimo li biti članicom WTO-a. Zar mi možemo mijenjati ustrojstvo današnjeg svijeta? Dakako ne. Zbog troga mi prihvaćamo i želimo biti njenom članicom.</p>
<p> Međutim, imalo bi smisla postavljati ona pitanja, s područja obaju tih konkretnih pristupa koja bi se odnosila na probleme kako i kojim putem ostvariti naše ciljeve u danim okolnostima.</p>
<p>Čini mi se da bismo se u svakom slučaju trebali osloniti na vlastite stručne snage. Hvala Bogu, Hrvatska je bogata i stručnjacima i znanstvenicima i znanstvenim institucijama i uvijek je bila pri samom vrhu europske ljestvice u tom pogledu. Upravo to bogatstvo jamči nam da smo još uvijek u stanju naći za nas optimalna rješenja.</p>
<p> Slobodan sam izraziti ozbiljnu potrebu održavanja jednog »okruglog stola« na kojemu bi naši eminentni stručnjaci pokušali naći prave odgovore na prava pitanja. Taj bi skup trebao biti organiziran u najmanju ruku na razini Republikje Hrvatske, ako ne i šire.</p>
<p>Kao multidiciplinaran, taj bi skup omogućio stručno obrazlaganje svih ideja koje bi trebale biti u funkciji nalaženja za nas najprihvatljivijih rješenja u međunarodnim trgovinskim pa prema tome i u ukupnim odnosima sa zemljama relevantnoga nam svijeta.</p>
<p>prof. dr. VLADIMIR TRLINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska brodogradnja kao i druge u Europi ne može se nositi s korejskim cijenama, gdje je tu izlaz?</p>
<p>Već dulje vrijeme, još u bivšoj Jugoslaviji, hrvatska brodogradilišta su suočena s velikim i, moglo bi se reći, nepremostivim problemima. No ne osjećaju se ti problemi samo u hrvatskoj, već i u svjetskoj brodogradnji.</p>
<p>Europska unija mora carinama i ostalim odredbama reagirati na mnogo jeftiniju cijenu izgradnje brodova, posebice iz Južne Koreje. Na primjer, njemačkoj brodogradnji prijete velike katastrofe, pa traži zaštitu Komisije EU, Udruge brodograditelja i Vlade.</p>
<p>Komisija je ustanovila da korejska brodogradilišta nude na prodaju brodove za 18 do 40 posto ispod proizvodnih troškova na svjetskom tržištu.</p>
<p>U prvoj polovici 1990. kontejner brodovi na svjetskom tržištu izgradnje brodova zauzimali su 14 posto. Danas je to oko 70 posto. Europska brodogradnja u proteklom razdoblju u tom području imala je udjela od oko 30 posto, a pola od toga bila je u njemačkim brodogradilištima. Sada je to oko sedam posto u njemačkoj brodogradnji.</p>
<p>Komisija EU konstatira da sjeverno korejska vlada i banke daju 1998. i 1999. goleme novčane pomoći.Veliki problemi nastali su i u japanskoj brodogradnji, te su se pojedini brodograditelji udružili čak i s poljskim brodograditeljima.</p>
<p>Udruga njemačkih brodograditelja i tehnike za more, kao i instituti i znanstvenici, predviđaju da će se idućih pet godina polovica postojećih brodogradilišta morati zatvoriti, kao i one industrije koja surađuje s navedenim brodogradilištima.</p>
<p>Računa se da će oko 100.000 radnih mjesta u njemačkim brodogradilištima i njihovoj pratećoj industriji, koja izrađuje određene elemente za brodogradnju, biti do polovice 2005. izgubljena, te zaposleni ostati bez posla.</p>
<p>U svezi sa situacijom u međunarodnoj brodogradnji mislim da i hrvatsku brodogradnju ne očekuju lakši dani u sadašnjosti i budućnosti, već teška međunarodna borba.</p>
<p>Nadležno Ministarstvo pomorstva moralo bi zatražiti znanstveni elaborat od naših znanstvenika, instituta i udruga, a po potrebi i od europskih Instituta za istraživanje i razvoj brodogradnje.</p>
<p>Nosioci elaborata, kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog razvitka hrvatske brodogradnje moraju dati Ministarstvu pomorstva konkretne prijedloge, te za njih odgovarati.</p>
<p>Mi u Hrvatskoj moramo raditi isto ono što rade i nadležne ustanove i ministarstva u Europi. No unatoč svemu, svi zaposleni u našim brodogradilištima vjerojatno neće zadržati radna mjesta.</p>
<p>dipl. ing. DARKO ŠKRINJARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Barem slovo »G«, Građanski nogometni klub, to su modri purgeri</p>
<p>Dajem jedan skroman mohikanski prilog i prijedlog uz ponovno preimenovanje modrih nogometaša iz Maksimira u Zagrebu.</p>
<p>Na pomolu je ponovno preimenovanje najomiljenijega zagrebačkog i hrvatskog nogometnog kluba. Očito je da će pod naletom novih političkih vjetrova u Maksimiru opet zaigrati »Dinamo«. To sada nesumnjivo želi većina navijača i to je njihovo demokratsko pravo.</p>
<p> Ipak, da ne bi bilo zabune, ima nas, koji smo bili, još uvijek smo i bit ćemo do zadnjeg daha za izvorno ime modrih zagrebačkih »purgera« - Građanski. Poslušajte, dakle, molim vas, i nas, te uzmite u obzir i glas manjine.</p>
<p>Demokracija je vratila imena mnogih starih ulica, trgova i društava, ali nije ime moga ni našega Građanskog, kluba nas i zagrebačkog Jurskog parka.</p>
<p> Derući se pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih ljeta »Dinamo, Dinamo«, mi, Mohikanci, znali smo da se konspirativno deremo za legendarni Građanski, njegovu modru boju, nadimak »purgeri« i slavnu tradiciju. To su, uostalom, 1990. činili i »zločesti plavi dječaci«.</p>
<p>Krvave boljševičke cokule zgazile su 1945. bezbrojne purgerske diplome i pehare, zatrle prošlost i nametnule Staljinovo ime. Godine 1991. došla je napokon sloboda, demokracija i neovisnost, vratili su se Zvonimir, Jelačić i Krešimir, a neka je glava spojila plavo i crveno, Građanski i HAŠK.</p>
<p> Taj spoj nije uspio, u Maksimir je kao kompromis uselila Croatia, a i haškovci su se brzo utješili te pod svoje uzeli »kotlare« iz Peščenice, iako se na njihovu gordu povijest prirodno i logično nastavlja slava brojnih sekcija Mladosti (zašto ne, dakle, HAŠK Mladost?)</p>
<p>Izvisio je, znači, i opet Građanski, a znam da je i ovo vapaj gluhih u pustinji. Nas trojica, Oko Sokolovo, Uncas i Chingachook i onako uskoro zanavijek odlazimo u šumu i preriju. Nama bu se zišlo.</p>
<p> Zovite vi taj svoj mastodontski klub kako god hoćete, sad je na redu opet Dinamo, ali za volju tradicije, slavne prošlosti i povijesne istine, metnite ispred onog NK barem slovo »G« (Građanski nogometni klub), kao godinu osnivanja kluba 1911., a u klupski memorandum uvrstite i trofeje Građanskoga (osvojena prvenstva 1923., 1926., 1928., 1937., 1940., 1943.).</p>
<p>Tada će u svojim grobovima mirno snivati i Bukovi i Jakopić i Benda i Benda i Urec i Puba i Isusek i Oskar i Koka i Lembika i Cimer i Mara i Beli (zajedno sa stotinama tisuća vjernih kibica diljem hrvatskih krajeva), a Milan i Franjo i Aco i Meho i Štef moći će od srca reći: »Da, to je taj naš klub, to su modri purgeri«.</p>
<p> Siguran sam da nijedan dinamovac neće imati ništa protiv. </p>
<p>NINO ŠKRABE, prof. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Platon je daleko od Hegelove ideje dijalektike, prijeporna misaona »igra« </p>
<p>Zahvaljujem g. Mladenku Spahiji na filozofskim stihovima i nesebičnom otvaranju svoje pjesničke intime (Vjesnik, Pisma čitatelja, 15. siječnja). Znam da se Platon u tom pitanju ne bi nimalo bunio. Međutim, što se tiče njegove ideje dijalektike, ne znam da li bi taj velikan kimnuo glavom čitajući mojeg dijaloškog sugovornika. </p>
<p>Potonji, naime, više ne optužuje samo mene za hladno-vatreno golemo nerazumijevanje Hegelova odnosa spram Platona, i interpretacije dijaloga Parmenid, već je poopćio svoju osudu i na (nedužnog) autora komentara knjiga što sam ju recenzirao (riječ je o Vieillard-Baronu).</p>
<p>Ipak, spočitavajući mi da sam Parmenida interpretirao kao heurističku igru hipoteza, on sam potpada pod jednaku osudu. Naime, spomenuti dijalog je kroz povijest filozofije komentiran na veoma različite načine, a u gruboj klasifikaciji mogli bismo ih podijeliti na logičko-formalistički pristup (za koji sam optužen) i novoplatoničko-teološki (koji u razvoju tvrdnji vidi genealogiju duha, duše i svijeta iz Jednoga). </p>
<p>Spahija ne vidi da definicijom Platonove dijalektike kao postupka »da se samim pojmovima, ne služeći se ničim osjetnim, kroz same pojmove i unutar samih pojmova, pojmovima stigne na kraj« samomu sebi daje najbolju kritiku.</p>
<p>Kao prvo, Platon nigdje u svojem opusu ne govori o pojmovima, koji, uostalom, duguju svoj postanak tek Aristotelu i njegovoj logici. Spahijina »dijalektička kuća Bitka« koja nastaje »apsolutnim uvidom i misaonim dedukcijama o Jednom i Mnogom« zapravo izravno proturječji njegovoj gore navedenoj »pojmovnoj definiciji« dijalektike.</p>
<p>Istina je da je termin misaone »igre«, koji je možda i zakuhano cijelu ovu polemiku, malko prenategnut. Svejedno, radi se o legitimnoj interpretaciji koja ima mnogo pobornika jer sam tekst Parmenida svojim algebarskim, pomalo eksperimentalnim jezikom sugerira upravo vježbani karakter čitavog izvođenja.</p>
<p>Ako idemo korak dalje i priznamo da se radi ne samo o logičkom, već ponajprije ontološkom postupku kod Platona, približiti ćemo se tvrdnji da je Platon u Parmenidu dao i naznake o svojem tzv. ezoterijskom nauku koji je bilo u opticaju samo kod užeg kruga učenika te se prenosilo usmeno.</p>
<p>To je učenje o Jednom i neodređenom Dvojstvu, dvama počelima (uvjetno rečeno) koja utemeljuju cjelokupni bitak i omogućuju jedinstvo u mnoštvu.</p>
<p>To je još uvijek daleko od Hegelove ideje dijalektike kao samorazvoja Apsolutne ideje u svim njezinim vidovima, pogotovo ako imamo na umu Platonovu Državu (na koju se Spahija poziva), gdje ovaj dijalektiku ne preporuča mladim i nezrelim osobama, jer se ona lako zloupotrebljava za dokazivanje lažnih tvrdnja (sofistika). Tu je dijalektici očito dana (samo) metodska funkcija. </p>
<p>KREŠIMIR DUJMOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ortynski još nikome nije dao status zaštićenog svjedoka</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Dok je u petak trajala konferencija za novinare, Radovanu Ortynskom, sucu koji vodi istragu nad Nikicom Jelavićem i ostalim pripadnicima zločinačke organizacije, na stol je stigao novi zahtjev za proširenje i provođenje istrage.</p>
<p>Kako je Ortynski naveo, dosad niti jednom svjedoku nije dao status anonimnog, odnosno zaštićenog svjedoka, kako su objavili neki dnevni listovi. Ortynski je rekao da pokajnici, kako se to također navodilo u nekim novinama, nikako ne mogu tražiti zaštitu, odnosno anonimnost, jer pripadaju kriminalnom miljeu. Također, zaštićeni se svjedoci koriste samo kod teških kaznenih djela, a ovaj postupak, kako je Ortynski rekao, svojom težinom zahtijeva upravo to. Branitelji osumnjičenih, također, mogu predložiti anonimne svjedoke, isto onako kako bi to i kako će predložiti Županijsko državno odvjetništvo, odnosno sam svjedok. </p>
<p> Kako bi što bolje pojasnili svrhu i način ispitivanja svjedoka, te opravdanost članaka ZKP-a donesenog prije dvije godine, Ortynskom se na konferenci pridružio i Damir Kos, zamjenik predsjednika Županijskog suda. Kos se osvrnuo na mišljenje branitelja osumnjičenih, kojeg su oni iznijeli u javnost, a riječ je o njihovoj velikoj bojazni oko ispitivanja zaštićenih svjedoka. Taj je njihov strah pokazao da u Sud nemaju povjerenje, rekao je Ortynski, navodeći njihovu izjavu da bi kao zaštićenog svjedoka Sud mogao dovesti policajca. Ortynski je rekao kako je ta izjava u najmanju ruku nekorektna. </p>
<p>Kos je pojasnio da u zaštiti identiteta svjedoka u pitanju nisu samo njegovi osobni podaci, već i glas, izgled, pa čak, kako je rekao, u ekstremnim situacijama i miris. Kako smo već pisali, anonimni se svjedoci ispituju tehničkim pomagalima, odnosno s distorzijom slike i glasa, a najavljena je i konferencija za novinare na kojima će ona biti prezentirana. »Otkriti identitet takvog svjedoka branitelju moglo bi dovesti do toga da branitelj s tim upozna osobu koju brani, a upravo nje svjedok se i boji«, rekao je Ortynski, dodavši kako odvjetnički kodeks nije upitan. </p>
<p>Nadalje, Ortynski je rekao kako u ovom istražnom postupku možda ni neće biti anonimnih svjedoka, no svaka mogućnost mora biti otvorena, ukoliko je regulira Zakon. »Ne može svatko zatražiti anonimnost. To procjenjuje Sud, a anonimni svjedoci bit će izuzetak, a ne pravilo«, rekao je Ortynski. Iskazi takvih svjedoka, ukoliko ih bude, biti će samo »komadići za sklapanje mozaika«, jer na temelju samo njihovih iskaza ne može biti donijeta presuda.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uskoro izručenje Zorana Petrovića Ivice</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U Njemačkoj uhićeni Zoran Petrović Ivica u kaznenoj evidenciji te zemlje već je od 1982. godine, a protiv njega su vođeni i postupci. Ortynski je najavio da će za par dana Ministarstvu pravosuđa proslijediti rješenje o pritvor i o provođenju istrage nad Petrovićem, nakon čega će spisi »otputovati« u Njemačku. Ortynski je također, najavio i prijedlog za oduzimanje imovine osumnjičenika ukoliko se postupkom utvrdi da je stečena kaznenim djelom. Dosad je tijekom istrage ispitano pedesetak svjedoka. Petnaestoosumnjičeni u postupku je Tomislav M. osumnjičen za zloporabu droge. (B. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Provest će se rekonstrukcija ubojstva obitelji Vajčner</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Suđenje Zvonku Jakopčeviću (24) i Krunoslavu Vajčneru (25), pripadnicima Prve gardijske brigade »Tigrovi«, optuženima za ubojstvo Jaroslava, Jane i Roberta Vajčnera, te pokušaj ubojstva Velimira Vajčnera, nastavljeno je u petak na Županijskom sudu, iznošenjem mišljenja vještaka, te iznošenjem obrane optuženih. Ovo trostruko ubojstvo dogodilo se u obiteljskoj kući Vajčnerovih, u VI Bizjaku 21. travnja prošle godine.</p>
<p>Njih se tereti da su spomenutog dana oko 23 sata došli pred kuću Vajčnerovih, ponijevši automatski pištolj »scorpion« s pedesetak metaka i prigušivačem. Nakon što im je vrata otvorio Robert Vajčner i njegov otac Jaroslav, Jakopčević otišao je u WC, gdje je namjestio prigušivač i na ruke navukao vunene rukavice, te potom, nakon što je u sebi čuo glas: »pucaj, što čekaš«, prvo pucao u Roberta, pa u Jaroslava. Popevši se na kat kuće Jakopčević je i u Janu Vajčner ispalio dva hica. Njih su troje od zadobivenih ozljeda na mjestu preminuli, dok je Velimir Vajčner uspio pobjeći.</p>
<p>Sudski vještak, psihijatar dr. Miroslav Goreta, pred sudskim je vijećem kojim predsjeda sutkinja Erna Dražančić, izjavio da je nakon što su pregledali sve informacije, te nakon obavljenih razgovora i psihijatrijskih testiranja prvo i drugooptuženog, da nisu pronađeni simptomi duševnih bolesti, zaostalog razvoja, a niti podaci koji bi ukazivali na ovisnost o alkoholu ili drogi. </p>
<p>»Riječ je, naime, o poremećaju ličnosti s asocijalnim i narcističkim simptomima«, rekao je vještak za prvooptuženog i dodao da smanjenja sposobnostima shvaćanja i kontroliranja volje, na dan ubojstva nije bilo. </p>
<p>Sudski vještak za kontaktne tragove Dubravka Klobučar rekla je da je na spavačici ubijene Jane pronađeno 14 tekstilnih vlakana, identičnih onima s odjeće optuženih. Na odjeći ubijenog Jaroslava je pronađeno 70 vlakana identičnih vlaknima na odjeći optuženih i odbačenim hlačama u Savi. Isto tako kod ubijenog Roberta su pronađena vlakna identična vlaknima na odjeći optuženih. </p>
<p>Jakopčević nije ponovno htio iznositi svoju obranu, a nakon što je sutkinja Dražančić pročitala njegov iskaz iz istrage, potvrdio je da je to točno. Međutim, dodao je da ni dan danas ne zna kako i zašto je to učinio, te ne zna čiji je bio glas koji je čuo te večeri i je li ga uopće čuo. Zna da je s Krunoslavom kod Vajčnera krenuo da bi posudili neki novac, jer je Krunoslav dugovao i njemu a i nekim jamcima, zbog čega su Krunoslavu, kako navodi prvooptuženi, čak i prijetili. Tužiteljica je predložila rekonstrukciju samog događaja, što je sud i prihvatio, te će nakon toga biti zakazana nova rasprava.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Radnik oteo direktora »Kraša« iznerviran lošim poslovanjem</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U vezi s otmicom »Kraševa« direktora, Zlatana Koritnika (policija je dala inicijale, op. a.), u petak se na konferenciji za novinare obratio s dodatnom informacijom i načelnik Odjela za suzbijanje općeg kriminala PU zagrebačke, Goran Burušić, inače osoba koja je rukovodila cijelom akcijom.</p>
<p>Burušić je ponovno ispričao cijeli tijek događaja oko otmice, s kojim je javnost upoznata bila i na sam dan otmice, u četvrtak popodne policijskim priopćenjem, te dodao da se osumnjičeni za otmicu, Krešo Jug (policija je i u njegovu slučaju dala inicijale, op. a.), nakon primitka otkupnine od 400.000 kuna, odvezao s direktorom do svog bratića u Varaždinu.</p>
<p> Tu je pustio Koritnika da se vrati u Zagreb, dok je on zamolio svog bratića da ga odveze na autobusni kolodvor.</p>
<p> Tada se uključila i policija, koja do tada nije stupala u kontakt s osumnjičenim, jer je prijetio da će bombom raznijeti cijeli auto, ukoliko policija nešto pokuš. Policajci su ga uhitili na križanju Mirkovićeve i Kapucinerskih stuba u Varaždinu.</p>
<p>Burušić je dodao da je osumnjičeni kao motive za otmicu naveo nezakonitosti u menadžmentu »Kraša«, ali nije mogao točno reći o kakvim se nezakonitostima radi. Također je istaknuo da je tijekom obrade utvrđeno da bratić Kreše Juga nije znao ništa o otmici.</p>
<p>Jug će po završetku obrade biti priveden pred istražnog suca u Zagrebu, uz kaznenu prijavu zbog otmice, posjedovanja eksplozivnih naprava i neovlaštenog posjedovanja oružja. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zlatko Tomčić odustao od spora s Imperijalom? </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u petak je odgođena rasprava u sporu radi naknade štete, koju je protiv tjednik Imperijal podigao predsjednik Hrvatskog državnog sabora inž. Zlatko Tomčić, te poduzeće za inženjering »Capital ING« iz Zagreba. Novi predsjednik Sabora je svoj nedolazak opravdao prezauzetošću i novom funkcijom koju obnaša, te je iz istog razloga spreman na sporazum o prekidu spora. Tomčić i »Capital ING« tužili su nakladnika tjednika »Imperijal« zbog članka koji je objavljen 4. travnja 1997. godine, pod naslovom »Zlatko Tomčić skriva od javnosti unosne poslove dobivene od stranke na vlasti«, koji je napisao novinar i urednik toga tjednika, Velimir Bujanec.</p>
<p>Naime, kako stoji u tužbi, ime Tomčića, kojeg zastupa odvjetnik Josip Vresk, spominje se u negativnom kontekstu, te nadalje spominjanje Tomčićeve veze s pojedinim pripadnicima ondašnje stranke na vlasti, a što je, prema tužitelju trebalo onemogućiti njegovo poslovno napredovanje. Također, u tužbi se navodi da se takvim napisima dovode u sumnju osnovni slogani kojima se čelnik HSS-a prikazuje građanima Hrvatske, a to su »dokazano poštenje, sloboda, čovječnost, pravednost«. Stoga je Tomčić potraživao naknadu na ime pretrpljenih duševnih boli u iznosu od 175.000 kuna.</p>
<p>Poduzeće »Capital ING« potražuje na ime naknade štete 1,750.000 kuna. Oštećeno poduzeće smatra da je takvo pisanje prouzročilo veliku materijalnu štetu. Sudac Damir Jakovina je na kraju rasprave tužiteljima dozvolio rok od 30 dana radi očitovanja glede nastavka ovog postupka, s čime se složila i opunomoćenica tuženog tjednika, odvjetnica Željka Karlović.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U sporu Novosel protiv Šajbera čeka se svjedočenje Vrdoljaka</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - U kaznenom postupku koji se vodi u povodu privatne tužbe bivšeg trenera i direktora Košarkaškog kluba »Cibona«, Mirka Novosela, protiv bivšeg predsjednika »Cibone« Slavka Šajbera, u petak su na Općinskom sudu svjedočili Mirko Novosel, Slavko Šajber, Dalibor Srića i Ivan Zadro.</p>
<p>Podsjetimo, Novosel je tužio Šajbera jer je u jednom intervjuu za »Sportske novosti«, objavljenom 1. srpnja 1997. godine, za tužitelja izjavio: »Novosel je lopov! Njega smo uhvatili in flagranti u krađi više od 100.000 dolara...«</p>
<p>Na upit sutkinje Sande Bramberger Ostoić, osjeća li se krivim zbog sporne izjave, Šajber je odgovorio da ne osjeća nikakvu krivnju. U svom svjedočenju, Novosel je istaknuo da je ugovor kojim je »Cibona« trebala dobiti 225.000 dolara od košarkaškog kluba »Real Madrid«, za transfer Dražen Petrovića, i to plativo u dvije rate, potpisao on osobno kao direktor kluba, direktor KK »Madrid«, te sam Dražen Petrović. »Taj iznos je u cijelosti i isplaćen »Ciboni«, iako ja o detaljima tog ugovora nisam obavijestio Upravu kluba, jer sam i taj kao i većinu poslova prije, obavio sam. Klub sam napustio samovoljno, jer klub nije pratio trend profesionalizacije. Što se tiče mog odnosa sa Šajberom, mogu reći da je ispočetka naš odnos bio produktivan, iako to nakon 1987. godine više nije bio slučaj. Iako se nije radilo o nikakvim posebnim postupcima od Šajbera koji bi me vrijeđali, jer ja nisam ovisio o njemu, naprotiv, bio sam vrlo samostalan u svom radu«, rekao je Novosel.</p>
<p>Jedan od bivših predsjednika kluba, Dalibor Srića posvjedočio je da mu je Novosel tada rekao da će klub za Dražena dobiti 112.500 dolara. »Međutim, kasnije mi je došao sam Dražen Petrović i pokazao ugovor iz kojeg se vidjelo da se zapravo radi od dvije isplate od po 112.500 dolara. Nazvao sam Šajbera i Ivana Zadru, te smo od Novosela zatražili da nam objasni o čemu se radi. Tada nam je Novosel rekao da je druga rata namijenjena Petrovićevom menadžeru. Kako smo izgubili povjerenje u njega, zatražili smo od Novosela da ode, što je on i učinio«.</p>
<p>Svjedok Ivan Zadro potvrdio je da je Novosel na upit tadašnjih kolega, vidno uzbuđen, odgovorio da je druga rata od 112.500 dolara, bila namijenjena za menadžera, te da je radi tog incidenta Novosel otišao iz kluba. »Iako je cjelokupni iznos od 225.000 dolara na kraju stigao na račun »Cibone«, istaknuo je.</p>
<p>Na sljedećoj raspravi biti će saslušan Antun Vrdoljak.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nobilo mora sudu dostaviti potvrdu da je dobio poziv iz Haaga </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Zbog nedolaska Ante Nobila, koji se ispričao obvezama u Haaškom sudu i donošenjem presude Tihomiru Blaškiću, u petak je na Općinskom sudu odgođena rasprava u postupku u kojem ga je Ivica Primorac, šef tajnih službi Federacije Bosne i Hercegovine, tužio za klevetu. Nobilo je tužen zbog pisma kojeg je poslao Predstojniku UNS-a Ivanu Jarnjaku i bivšem ministru obrane Pavlu Miljavcu, koje je na još neutvrđen način došlo do Primorca. Nobilo je u spornom pismu izvijestio Jarnjaka i Miljavca o upozorenju tajnice Haaškog suda, a u kojem stoji da je Nobilo upozoren da je bosansko-hercegovačka emigrantska organizacija nezadovoljna njegovom obranom Blaškića i da mu prijeti likvidacijom. Primorčev opunomoćenik, odvjetnik Željko Olujić, smatra da Nobilova isprika nije valjana, zatraživši da Nobilo dostavi ispričnicu kojom će dokazati da je uistinu dobio poziv iz Haaga. Također, Olujić je zatražio da UNS i MORH dostave podatak kada su sporna pisma postala službena tajna. Sudac Marjan Bertalanič je potom odlučio udovoljiti zahtjevu Primorčeva odvjetnika, kazavši da će od Predsjednikova ureda zatražiti da se Miljavac i Jarnjak oslobode obveze čuvanja državne tajne. Naime, sudac Bertalanič je takav zahtjev već poslao krajem studenoga 1999. godine, no, tada mu nitko iz Predsjednikova ureda nije odgovorio. Kako se u međuvremenu promijenio predsjednik, sudac smatra da se takav dopis može ponovo poslati. Slijedeće ročište sazvati će se potom pismenim putem. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Istraga protiv osumnjičenog otmičara Blagoja Zelića</p>
<p>SPLIT, 11. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, temeljem provjera i posebne obavijesti koju je 1. veljače ove godine dostavio Sektor kriminalističke policije, odnosno Odjel za suzbijanje terorizma PU zagrebačke, podnijelo je istražni zahtjev protiv Bože Vukušića (38) iz Zagreba, zbog osnovane sumnje da je u prosincu 1991. godine oteo Blagoja Zelića (51), tadašnjeg šefa splitske Službe državne sigurnosti i djelatnika te službe Petra Gudelja (59) iz Splita. Temelj za podnošenje kaznene prijave su izjave svjedoka saslušanih u postupku protiv Vinka Sindičića, optuženog za ubojstvo Brune Bušića. Osnovano se sumnja da je Vukušić, s još uvijek nepoznatim osobama, organizirao ove dvije otmice. U napuštenoj kući u zaseoku Urličići, pokraj Šestanovca, držao je zatočene Zelića i Gudelja, te ih ispitivao ih i tukao ne bi li od njih doznao tko je Bušićev ubojica.</p>
<p>Vukušić je u to vrijeme obnašao više dužnosti u Ministarstvu obrane RH i SZUP-a, a danas je tajnik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih šteta Republike Hrvatske.</p>
<p>Njega se tereti da je Blagoja Zelića, koji je kasnije i preminuo, držao zatočenog 37 dana, nakon čega ga je izbacio na pustopoljinu, na temperaturu ispod nule. Neke tiskovine špekulirale su da je kuća, u kojoj su držani zatočenici, u vlasništvu urednice HTV-a, Ksenije Urličić, sestre bivšeg potpredsjednika Sabora Žarka Domljana.</p>
<p>Istragom koju bi trebao otvoriti istražni sudac Županijskog suda, među ostalim, trebalo bi se utvrditi tko su ostali sudionici otmice.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lažnim kupoprodajnim ugovorima do 2 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminala PU zagrebačke, u srijedu su prepratili Nikolu B. (38) u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, uz kaznenu prijavu da je s nekolicinom ljudi počinio kaznena djela prijevare, krivotvorenja isprava, iznude, te ovjeravanje neistinitog sadržaja.</p>
<p>Temeljem kaznene prijave djelatnici Odjela su proveli kriminalističku obradu kojom su utvrdili da je Nikola B. s Dariom Č. (31), Maricom H. (57), Slavicom P. (67), Antom P. (32) i Milanom R. (44) tijekom 1998. i 1999. godine nabavljao podatke o nekretninama, čiji su se vlasnici tijekom Domovinskog rata ili još prije, trajno odselili iz Republike Hrvatske, te o nekretninama čiji su vlasnici starije i nemoćne osobe bez nasljednika.</p>
<p>Oni su krivotvorili ugovore o kupoprodaji, potpisujući se na ugovore kao kupci i prodavači. Korektorom bi izbrisali prave podatke na kupoprodajnim ugovorima i potpisivali bi sebe, te bi ih potom fotokopirali i stavljali u Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu. Nakon »nove ovjere« dokumenata prodavali bi nekretnine novim kupcima, koje su time oštetili za ukupno dva milijuna kuna. (D.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Mikulić: Za pola godine Vjesnik će se prodavati u 60.000 primjeraka </p>
<p>Očekujem da će predstojeća skupština Vjesnika odluku o dokapitalizaciji prihvatiti kao najnormalnije rješenje/ U roku od godine dana trebali bismo za dokapitalizaciju Vjesnika d.d. uplatiti oko 15 milijuna maraka vlastitoga novca/ Ta će dokapitalizacija stabilizirati odnose u Vjesniku i omogućiti profitabilnu proizvodnju te kontinuitet u radu bez stresova i opasnosti od urušavanja sustava</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala Vjesnika, dioničkog društva tiskarske i izdavačke djelatnosti u sklopu kojega posluje tiskara i dnevni list Vjesnik, bit će najvažnija tema izvanredne skupštine društva zakazane za 18. ožujka.</p>
<p>Prema toj bi se odluci temeljni kapital Vjesnika, koji iznosi 195,53 milijuna kuna (što je podijeljeno na 488.825 redovnih dionica serije A, svaka nominalne vrijednosti 400 kuna) povećao za iznos od 98 milijuna kuna izdavanjem 245.000 novih redovnih dionica serije B, nominale također 400 kuna, te bi u konačnici iznosio 293,53 milijuna kuna.</p>
<p>Svim dosadašnjim dioničarima u cijelosti se isključuje pravo prvenstva pri upisu novih dionica u korist PAN-Tvornice papira Zagreb d.o.o., koja pravo glasa za novoemitirane dionice stječe uplatom u novcu četvrtine ukupnog iznosa dokapitalizacije (24,5 milijuna kuna), dok bi pravo na dividendu imala samo temeljem otplaćenih dionica. Dinamika i uvjeti obveze uplate cjelokupne dokapitalizacije utvrđeni su Ugovorom o poslovnoj suradnji i ulaganju sredstava u Vjesnik, koji je sklopljen 8. prosinca prošle godine, a skupština bi ga također trebala odobriti.</p>
<p>Marinko Mikulić, vlasnik PAN-Tvornice papira Zagreb, jedinog proizvođača grafičkih i novinskih roto papira u Hrvatskoj, svoje je namjere da dokapitalizira Vjesnik iskazao još prije promjene vlasti u Hrvatskoj. U nedavnom je intervjuu jednom dnevnom listu rekao kako će se povući i odustati od dokapitalizacije ukoliko od nove vlasti dobije signal da ne bi trebao ulaziti u vlasništvo Vjesnika.</p>
<p> l Jeste li dosad dobili bilo kakav signal? </p>
<p>- U sljedećih petnaestak dana očekujem kontakte s predstavnicima nove vlasti. Ostali smo na svojem stajalištu o dokapitalizaciji i vjerujemo da će do nje i doći. Nadam se da ćemo naći zajednički jezik s predstavnicima nove vlasti i ne vidim prepreka našem nastojanju da sredimo odnose u papirnoj i izdavačkoj industriji. Pravim se pristupom može pomoći i Vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji. Iako smo prije svega proizvođači papira, izdavaštvo nas zanima u smislu što je to profitabilna proizvodnja. Vjerujemo da dnevni list Vjesnik u narednih šest mjeseci može postići prodanu tiražu od 60 do 70 tisuća primjeraka i biti profitabilan.</p>
<p> l Što ako dokapitalizacija ne uspije? </p>
<p>- U roku od godine dana trebali bismo uplatiti oko 15 milijuna maraka. Riječ je o vlastitom novcu, a ne o bankarskim kreditima. Slijedimo li duh ugovora o dokapitalizaciji, ona se ne može izbjeći, odnosno ne ispunimo li svoje obveze, mogli bismo imati veliku štetu. Ta će dokapitalizacija stabilizirati kompletne odnose u Vjesniku i omogućiti profitabilnu proizvodnju te kontinuitet u radu bez stresova i opasnosti od urušavanja sustava. Poznato je, naime, da su Vjesnikove obveze prema bankama veće od 30 milijuna maraka, a riječ je o kreditima za novu tehnologiju ugrađenu u tiskari. Očekujem da će predstojeća skupština Vjesnika odluku o dokapitalizaciji prihvatiti kao najnormalnije rješenje. Naime, time bi se većinski vlasnik Vjesnika, Mirovinski fond, riješio velikih briga. Jer u suprotnom mu preostaje da on otplaćuje dugove ili dopusti propadanje cijele kuće. </p>
<p> Za našu papirnu industriju to je ključno strateško pitanje jer se tu otvara prostor za povećanje suradnje s drugim novinama. Inače, dosad smo Vjesnik već dokapitalizirali - uplatili smo oko dva milijuna maraka, a od Vjesnika potražujemo oko milijun i pol.</p>
<p> l Kako kao vjerojatni budući suvlasnik Vjesnika gledate na sadašnji broj zaposlenih?</p>
<p>- S obzirom na to da računamo s povećanjem proizvodnje i sa širenjem palete proizvoda, odnosno s tiskanjem novih izdanja, ne bi smjelo biti otpuštanja ni jednog radnika. Čak će možda biti i novog zapošljavanja.</p>
<p> l Već se dugo očekuje najavljeni izlazak prvog broja vašega tjednika Fokus. Kada će se on pojaviti na kioscima?</p>
<p>- Odobri li se dokapitalizacija Vjesnika, novi tjednik više neće biti naš, već će biti u sklopu Vjesnika, kao jedan od novih proizvoda. PAN se obvezao snositi troškove novog tjednika dok ne postane profitabilan. Izlazak prvog broja očekuje se 15 do 20 dana nakon donošenja pozitivne ili negativne odluke o dokapitalizaciji.</p>
<p> l Kakva je vaša suradnja s drugim nakladnicima?</p>
<p>- Dobra, a nadam se da će takva i ostati. Posebno nam je pritom stalo do Jutarnjeg lista, ali i drugih izdanja koja se tiskaju u Vjesniku, i nadam se da će se partnerski odnosi i proširiti. Želimo biti strateški partner Vjesnika, i naš je interes u području proizvodnje papira i njegovu plasmanu. U uređivačku politiku nećemo se miješati. Zadatak je menedžmenta da se kuća Vjesnik vodi tako da se ostvaruje profitabilna proizvodnja. Nadam se da ćemo pomoći uređivanju odnosa u Vjesniku i u Slobodnoj Dalmaciji, ali ne na vlasničkoj osnovi. Spremni smo Slobodnoj Dalmaciji dati robni kredit koji bi joj omogućio predah i dolazak do obrtnih sredstava. U interesu nam je da se Slobodna i dalje tiska na našem papiru, kao što je to bilo u posljednje pola godine, te da se taj list trajno stabilizira. Inače, ondje već imamo plasirana značajna sredstva i od promjene vlasništva nad Slobodnom sudjelujemo u tom projektu.</p>
<p> l Kako posluje PAN?</p>
<p> - U cjelini pozitivno, a bankama ne dugujemo ni kune. Ali ne zato što to nismo htjeli, nego zato jer su nam sva vrata bila zatvorena, zahvaljujući moćnim lobijima uvoznika papira, s kojima smo u stalnim izravnim sukobima. Ne treba nama puno kapitala ni kredita, već samo normalni uvjeti za poslovanje. Za proizvođače papira nužna je promjena carinskih uvjeta, ali i odnosa lobiranja na tržištu. Ako se stvari srede, PAN će bilježiti nezaustavljiv rast. Da je bilo sluha za nas, već smo mogli prijeći 200 milijuna maraka godišnje proizvodnje. </p>
<p> Nakon što je lani u srpnju u Tvornici papira izbio požar i proizvodnja je zaustavljena, u ožujku ove godine ponovo ćemo krenuti s proizvodnjom punim kapacitetom i najmodernijom svjetskom tehnologijom. Papirna je industrija strateška u svakoj zemlji osim u Hrvatskoj, jer bez nje ne može doći do razvoja prehrambene i kemijske industrije, ali i bilo koje industrije koja zahtijeva pakiranje. U prehrambenoj industriji oko 30 posto cijene proizvoda čini ambalaža, a ako je ona skupa, ne može biti govora o pojeftinjenju proizvoda.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pave Župan: Turizam neće ozdraviti ove godine, ali spašava se što se spasiti dade </p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković najavila je jednodnevne stečajeve za najzaduženija turistička poduzeća, novi sustav HTZ-a, skori dogovor sa sindikatima o stalnim sezoncima, ozbiljniji pristup privatizaciji turističkog sektora, veću odgovornost nadzornih odbora/ Ove je sezone nerealno očekivati značajniji novac iz proračuna, no ipak ovih će dana dalmatinske turističke tvrtke dobiti 42 milijuna kuna državne potpore</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Turizam definitivno neće ozdraviti ove sezone - iz državnog je proračuna nerealno očekivati veće novce, a samo bi značajnija sredstva pokrenula proces njegova ozdravljenja. </p>
<p>Stoga nam ostaju kratkoročnije mjere i borba za pripremu ove sezone, pa će se već ovih dana na adrese dalmatinskih turističkih tvrtki odaslati 42 milijuna kuna državne potpore. </p>
<p>To je početak, a vjerujemo da će uskoro i ostale županije doći na red, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković prilikom svojeg prvog prestavljanja novinarima, u petak, u hotelu Holiday.</p>
<p>Nova je ministrica, među ostalim, najavila i jednodnevne stečajeve za najzaduženija turistička poduzeća, novi sustav Hrvatske turističke zajednice, skori dogovor sa sindikatima u vezi sa stalnim sezoncima, ozbiljniji pristup privatizaciji turističkog sektora, veću odgovornost nadzornih odbora i , barem za ovu sezonu, nepromijenjeni PDV.</p>
<p> Navodeći niz uzroka zbog kojih se hrvatski turizam nalazi na samom dnu (loša politika prethodnih godina, lihvarenje banaka i sl.) izjavila je da je ovakva situacija neodrživa i da prijeti potpunim krahom. Ako se pak sezona dočeka nepripremljena, dogodit će se šteta koja će se osjećati nekoliko godina.</p>
<p> Prve vatrogasne mjere već se poduzimaju, a 42 milijuna kuna pripast će dalmatinskim turističkim tvrtkama zato jer su one u najnezavidnijem položaju. Novci će se podijeliti preko mjenica i po kriteriju broja zaposlenih - po svakom zaposleniku tvrtke četiri tisuće kuna pomoći - a dobit će ga sve hotelske tvrtke, kampovi, marine i agencije. Ti su novci, inače, »izvučeni« iz nepotrebnih ugovora koje su dogovarali ministričini prethodnici.</p>
<p>Inače, najzaduženijim turističkim poduzećima (gdje su zaduženja veća od vrijednosti kapitala) preporučivat će se tzv. jednodnevni stečajevi (jedan dan bi se tvrtka zatvorila, a drugi dan počela rad neopterećena dugovima). Pritom će, tvrdi Pave Župan Rusković, najviše štete imati banke, no to su one, naglašava, zbog lihvarskih kamata uglavnom i zaslužile (osvrnula se i na skupe kredite HBOR-a). Nadalje, Ministarstvo turizma izračunalo je da bi domaće turističke tvrtke u ime štete zbog kosovske krize trebale nepovratno dobiti 500 milijuna kuna. </p>
<p>Ovogodišnji će proračun Ministarstva turizma biti nešto manji od prošlogodišnjega, što nije problem jer je, ukupno gledajući, Hrvatska u boljem tržišnom položaju (političke promjene), pa neće biti potrebne dodatne subvencije. </p>
<p>Ministrica namjerava mijenjati i sustav HTZ-a jer je, istaknula je, prevelik i pogrešno koncipiran. Što se privatizacije tiče, Vlada, dakle i Ministarstvo turizma zalagat će se za brzu privatizaciju turističkih objekata, ali pod uvjetima da kupac garantira dobar rezultat tvrtke. Istaknula je loš primjer Primoštena gdje će se po svemu sudeći morati ponoviti natječaj, a za što bi, tvrdi ministrica, netko morao odgovarati. Prestat će se i s praksom prodaje objekata za jednu kunu, već će se oni, uz uvjet da se dugovi prebace na banku ili državu, prodavati po tržišnoj cijeni. </p>
<p>Pave Župan Rusković inzistirat će i na novoj i drugačijoj promociji hrvatskog turizma na inozemnim tržištima te na postupnom buđenju zemalja od kojih nam zavisi produžetak sezone. </p>
<p>PDV za turizam se ove godine neće mijenjati (možda tek slijedeće godine), a Ministarstvo turizma tražit će ubuduće veću odgovornost nadzornih odbora turističkih poduzeća u kojima uglavnom sjede turističke neznalice.</p>
<p> Inače, u hotelima diljem Hrvatske još borave tri i pol tisuće prognanika i traže se rješenja da se oni vrate svojim kućama. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Linić: Čelnike insolventnih državnih tvrtki čekaju kaznene prijave</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Na Gospodarskom forumu održanom u četvrtak na Zagrebačkom velesajmu potpredsjednik je Vlade Slavko Linić najavio kako će Vlada »u insolventnim poduzećima u vlasništvu države pokrenuti stečajeve, a kazneno progoniti članove Uprava i Nadzornih odbora koji su te firme doveli do insolventnosti«. Koje su to tvrtke i koliko ih je te koliko ljudi radi u njima, nismo uspjeli doznati jer su Linić i ministar financija dr. Mato Crkvenac u petak bili zauzeti sastancima s misijom MMF-a te sastankom Vlade. </p>
<p>Nameće se i pitanje na koji način direktori tih tvrtki mogu krivično odgovarati, odnosno što je »viša sila«, a što kriminal u vođenju poduzeća koje je došlo pred stečaj?</p>
<p>»U Zakonu o trgovačkim društvima postoji čitav niz kaznenih djela koja se mogu počiniti u upravljanju poduzećem«, kaže Vesna Buljan, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu. Uprava je dužna upravljati poduzećem »na način na koji to čini pravi gospodarstvenik, odnosno najbolje što može u objektivnim okolnostima«, pojašnjava Vesna Buljan. Primjerice, Uprava ne može uzimati kredite radi kredita, bez osnova zaduživati poduzeće, uzimati kredite nakon blokade, manipulirati radnicima i tako dalje. Najčešće se događa, ističe, da članovi Uprave osnivaju svoje privatne tvrtke i preko njih obavljaju i poslove i »vrte« zaposlenike, koji dolaze u situaciju da više i ne znaju za koju tvrtku rade. Pritom radnici često ostaju bez plaća, a nerijetko ih se prilikom prebacivanja iz jednog poduzeća u drugo zakine za ostvarivanje stečenih prava (otpremnine, naknade, itd.). </p>
<p>Naravno svaki slučaj zahtijeva sudsku i kriminalističku obradu. Ali, upozorava Vesna Buljan, za sada se takvi slučajevi zlouporabe nisu procesuirali. »Bilo bi bitno žurno započeti s procesuiranjem tih predmeta jer bi se na taj način dosta poduzeća vjerojatno moglo spasiti«, smatra predsjednica Buljan. Primjerice, »banalno« krivično djelo nepredlaganja stečaja, odnosno nepodnošenja prijave u roku, makar su se za to stekli svi uvjeti (za koje je po Zakonu Upravi dano šest tjedana, a kazna je 10.000 DEM) nije procesuirano nijedanput. U slučaju da insolventno državno poduzeće ima dužnika, državno bi pravobraniteljstvo po službenoj dužnosti trebalo i samo pokretati prijedloge stečajeva. Na najveći Trgovački sud, ovaj u Zagrebu, do sada je stigao - jedan takav prijedlog. </p>
<p>Kako su državna poduzeća najčešće prevelika da bi se počinjena šteta dala naplatiti iz privatne imovine, postavlja se pitanje na koji se način šteta uopće može nadoknaditi? To je pitanje posebice osjetljivo kada je riječ o stečajevima poduzeća koja imaju dužnike. »Neki od spretnijih dužnika mogu pronaći način da se krivcima sjedne na cjelokupnu privatnu imovinu«, kaže Vesna Buljan. U najgorem slučaju se ne odgovara na drugi način osim (već potrošenom) imovinom društva. No krivci se mogu goniti i po kaznenom pravu, pa završiti u - zatvoru.</p>
<p>Uz to, nema potrebe čekati stečajeve poduzeća da bi ih se potom u stečajnom postupku pokušalo spašavati. U Zakonu o trgovačkim društvima postoje mehanizmi da se određeni koraci poduzmu i prije. Primjerice, obavijestiti dioničare o lošem stanju i predložiti izradu programa restrukturiranja, upozorava predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu. (Goran Smiljanić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Drvna i papirna industrija traži pomoć Vlade za spas izvoznih programa</p>
<p>ZAGREB, 11.veljače</p>
<p> - Bez financijske pomoć u vidu kreditne linije HBOR-a domaćoj drvno-prerađivačkoj industriji u iznosu od 600 milijuna kuna za poticanje programa izvoza prijeti mogućnost da se sadašnji broj zaposlenih u drvnoj i papirnoj industriji (22.152) uskoro prepolovi, rekao je u petak direktor Croatiadrva Ferdinand Laufer na konferenciji za novinare toga gospodarskog i interesnog udruženja drvne i papirne industrije. </p>
<p> Laufer je dodao da su zbog teškog stanja i perspektive industrije prerade drva s prijedlogom mjera za rješenje postojećeg stanja u toj gospodarskoj grani nedavno pisali potpredsjedniku Vlade Goranu Graniću te ministru gospodarstva Goranku Fižuliću i ministru poljoprivrede i šumarstva Božidaru Pankretiću i zatražili prijem u Vladi. </p>
<p>Prema Lauferovim riječima, bivša Vlada nije učinila ništa kako bi zaustavila dalje propadanje drvno-prerađivačke industrije, koja je u posljednjih šest godina imala milijardu kuna gubitka, dok su stvarni gubici pet puta veći. Uz to, iskoristivost postojećih kapaciteta nije veća od 45 posto, a uvoz starog papira i kartona, bez zaštitne carine je na listu gubitaša doveo i domaće tvrtke izvoznice. </p>
<p>Vlasnik PAN-a- Tvornice papira Zagreb Marinko Mikulić rekao je da je njegov pokušaj zaokruživanja tehnološkog procesa proizvodnje papira u Hrvatskoj, na čiji je uvoz potrošeno dvije milijarde njemačkih maraka, naišao na otpor i podmetanja moćnih uvoznih lobija. </p>
<p>Mikulić je pozdravio nastojanje Vlade da stvori normalne uvjete za poslovanje. To znači da je nužno uvesti zaštitne carine, kontingente, dozvole ili nešto slično za grafički papir, roto novinski papir i kartone, kako bi domaće tvrtke bile u ravnopravnom položaju s onima u drugim zemljama.</p>
<p> Govoreći o opustošenoj drvnoj industriji u Lici, Gorskom kotaru i Slavoniji predsjednik Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske Franjo Janeš rekao je da treba zabraniti izvoz trupaca u Italiju. Uz to, Janeš je podržao prijedlog Croatidrva da se za 20 posto snizi cijena bukove oblovine u Ličko-senjskoj i Primorsko-goranskoj županiji. </p>
<p>Što se tiče odnosa drvno-prerađivačke industrije i Javnog poduzeća Hrvatske šume, zbog uspješne suradnje, kako se čulo, strukovni sindikat i Croatiadrvo dali su podršku Upravnom odboru Hrvatskih šuma i njegovu predsjedniku Ivanu Tarnaju, koji je svoj mandat stavio na raspolaganje novoj Vladi. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Potrošnja struje u Hrvatskoj raste već osam godina </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Potrošnja električne energije u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosila 13.675 gigavatsati (GWh), ili oko 13,7 milijardi kilovatsati, što je 2,4 posto više nego u 1998. godini. To je već osma godina zaredom u kojoj se bilježi porast potrošnje, a potrošnja se približava i najvećoj dosadašnjoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj zabilježenoj 1989. od 14.950 GWh. </p>
<p>Prošlogodišnje je povećanje potrošnje zadovoljeno s bitno izmijenjenom strukturom izvora električne energije. Naime, zbog spora sa slovenskim partnerom u 1999. uopće nije bilo isporuka struje u Hrvatsku iz NE Krško.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske elektroprivrede (HEP) obavljenim u najnovijem broju »Vjesniku HEP-a«, najveći dio potreba za električnom energijom, 47,7 posto, zadovoljen je proizvodnjom hidroelektrana. Zbog izuzetno povoljnih hidroloških okolnosti, tijekom 1999. hidroelektrane su proizvele 6.526 GWh, što je 15,6 posto više od plana. </p>
<p> Dijelom zbog korištenja toga ekonomski isplativijeg izvora, manja od plana bila je proizvodnja termoelektrana. One su u 1999. proizvele ukupno 4.784 GWh električne energije, što je 16,4 posto manje od plana. Time je udio termoelektrana u ukupnoj raspoloživoj električnoj energiji u prošloj godini dosegnuo 35 posto. </p>
<p> Smanjenje rada termoelektrana kao skupog izvora, obzirom na prošlogodišnji rast cijena nafte, podmireno je i povećanom dinamikom kupovanja jeftinije struje s europskog tržiša. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Zbog Mesićevih viceva Miroslav Tuđman ranije dao ostavke u UNS-u i HIS-u! </p>
<p>U pismu Miroslav Tuđman navodi da je namjeravao predsjedniku Republike dostaviti ostavku već prvoga dana poslije inauguracije 18. veljače, ali je to učinio sada, jer je u tisku objavljena izjava Stipe Mesića Le Mondeu / Mesić: Očito je da su razlozi ostavke sasvim druge prirode</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) Miroslav Tuđman uputio je u petak ostavku na te dužnosti Zlatku Tomčiću, predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora koji je privremeno na dužnosti predsjednika Republike Hrvatske. Naveo je da je ostavku namjeravao podnijeti nakon što novi predsjednik Republike Stipe Mesić preuzme dužnost, ali ju je ubrzao zbog Mesićeva vica u Le Mondeu, u kojemu, kako ističe, Mesić izjednačava dr. Franju Tuđmana i Slobodana Miloševića. Stipe Mesić je, reagirajući na tekst ostavke Miroslava Tuđmana, u petak izjavio da su razlozi ostavke sasvim drugi.</p>
<p> U pismu Miroslav Tuđman navodi kako je namjeravao dostaviti ostavku predsjedniku Republike već prvoga dana poslije inauguracije 18. veljače, ali to je odlučio učiniti u petak, nakon što je dan prije u tisku objavljena izjava Stipe Mesića Le Mondeu. </p>
<p> »Tom stramotnom izjavom, u kojoj izjednačava prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i Slobodana Miloševića, Stipe Mesić odbacio je sve političke, moralne i profesionalne norme dobrog i/ili prihvatljivog ponašanja. I time svaku mogućnost da bih ja čak i formalno mogao s njime komunicirati - pa ni pismenim podnošenjem ostavke.«</p>
<p> Zato Vam šaljem ostavku, piše Miroslav Tuđman, napominjući da ju je napisao 7. veljače 2000. i moli Tomčića da ga temeljem svojih ustavnih ovlasti razriješi obveza i odredi osobu ili osobe s kojima će obaviti primopredaju poslova, ne kasnije od 17. veljače 2000.</p>
<p>»Smatrao sam se odgovornim da svoje poslove i dužnosti predam osobi koju će imenovati predsjednik Republike Hrvatske. Držim da je takva procedura primjerena moralnim, profesionalnim i političkim standardima«, ističe Tuđman u pismu.</p>
<p> Ne reagirati na Mesićeve viceve o prvom hrvatskom Predsjedniku znači prepustiti se povijesnom zaboravu i potpunom moralnom bankrotu. A to znači: za sve one koji su se, na bilo koji način, borili i žrtvovali za samostalnu, suverenu i demokratsku Hrvatsku odreći se časti, ponosa i dostojanstva. Odreći hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske pravo na te vrijednosti, znači oduzeti im pravo glasa ne samo na početak, već i na budućnost Hrvatske. Ja se toga ne želim i ne mogu odreći. Stojim iza svega onoga što sam radio tijekom ovih deset godina i ponosan sam na to. I na sudjelovanje u Domovinskom ratu, stvaranje hrvatske vojske, a potom i UNS-a i Obavještajne zajednice, ističe u pismu Miroslav Tuđman.</p>
<p> U ime svih tih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država i svih onih koji su je stvarali, molim, primite ovaj moj zahtjev za ostavkom i razrješenjem kao gestu i prosvjed protiv ponovnog povijesnog zaborava i moralnog bankrota što ga nudi Stipe Mesić svojim nastupima; kao gestu protiv neprihvatljivoga političkog ponašanja, nespojivog ni s demokratskim normama ni s elementarnim normama građanskog ponašanja, stoji u pismu koje je uputio Zlatku Tomčiću.</p>
<p>Kako se njegov zahtjev ne bi tumačio političkim razlikama i neslaganjima (koja postoje) ili pak obiteljskim vezama s prvim predsjednikom Republike, Miroslav Tuđman navodi da su njegovi motivi mnogo dublji, dalekosežniji i jednostavniji, te da ih treba tumačiti elementarnim činjenicama.</p>
<p> Podsjeća da su prvi slobodni i višestranački izbori 1990. donijeli hrvatskom narodu demokratski poredak te mu vratili ponos i dostojanstvo. Tuđman je vodio Hrvatsku do pune slobode, samostalnosti i međunarodnog priznanja i time ispunio nade i očekivanja svih građana Hrvatske. Oni su to potvrdili sedam ili osam puta na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.</p>
<p>Nadalje, Miroslav Tuđman navodi da su u deset godina hrvatske države, od kojih su četiri bile ratne, Hrvati diljem svijeta i svi građani Hrvatske podnijeli velike žrtve i platili cijenu za svoju slobodu, samostalnost i suverenost. Zauzvrat su dobili čast i ugled, svijest pobjednika i samosvijest o vlastitoj vrijednosti i snazi.</p>
<p>Pobjeda donedavne opozicije na zadnjim izborima (koji nisu bili ništa manje ili više demokratični od svih prethodnih u posljednjih deset godina) samo je još jedan dokaz o demokratskim temeljima na kojima je stvorena hrvatska država, te u krajnjoj konzekvenciji ni današnja koalicija na vlasti ne bi bila moguća bez filozofije pomirbe koju je zagovarao i ugradio kao temeljnu odrednicu hrvatske politike dr. Franjo Tuđman, navodi u pismu.</p>
<p> Uz pismo ostavke, Miroslav Tuđman uputio je i prilog u kojem je opisan sustav Obavještajne zajednice koji je napravljen prema uputama i zadaćama predsjednika dr. Franje Tuđmana. Taj model je moderan i rađen prema najvišim zapadnoeuropskim standardima. Za današnju Vladu i parlament problem neće biti u tome što je taj model nefunkcionalan ili nedemokratski ili pak korišten mimo ustavnih i zakonskih ovlasti prvog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Problem jest i bit će u razlogu i okolnostima radi kojih i ja Vama podnosim ostavku, stoji u pismu Miroslava Tuđmana Zlatku Tomčiću, predsjedniku Hrvatskog državnog sabora, koji je privremeno na dužnosti predsjednika Republike.</p>
<p>Na ostavku Miroslava Tuđmana reagirao je i sam Stipe Mesić. »Očito je da su razlozi njegove ostavke sasvim druge prirode«, izjavio je Mesić u petak poslije podne. »Sve ono što se događalo i što se događa u obavještajnoj zajednici, poput prisluškivanja, Dubrovačke banke i slično, iziskuje ozbiljniji i odgovorniji odnos prema poslu koji je dosad obavljao. Ja mogu razumjeti njegovu emocionalnu reakciju, no već sam jasno rekao da su vicevi pričani u neformalnoj atmosferi nakon intervjua. Svrha vica nije vrijeđanje nego opuštanje. Vic je vic a ozbiljan i odgovoran odnos prema poslu nešto drugo«, rekao je Mesić. (Hina, M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić neće ni lentu niti gardu</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Nakon razgovora s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Hrvatskog državnog Sabora Zlatkom Tomčićem u petak, novoizabrani predsjednik države Stjepan Mesić novinarima je pojasnio kako su razgovarali o predstojećoj inauguraciji predviđenoj za 18. veljače.</p>
<p>»Sve ide u skladu s planom, od poziva strani državnicima do internih priprema«, rekao je Mesić.</p>
<p> Novinarima je potvrdio kako ne želi predsjedničku lentu niti predsjedničku gardu. Upitan je li bilo i razgovora o imenovanju načelnika Glavnog stožera predsjednik Mesić je istakao kako o tome nije bilo riječi. (mj)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Frowick: Provedba Daytona vodi Hrvatsku u Partnerstvo za mir </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Američko izaslanstvo na čelu s veleposlanikom Robertom H. Frowickom, zamjenikom posebnog savjetnika američkog predsjednika i ministrice vanjskih poslova za provedbu Daytona, primio je u petak hrvatski ministar obrane Jozo Radoš.»Razgovarali smo o već ranije uspostavljenoj i dobro razvijenoj suradnji između dviju država i ovog ministarstva, kao i o njenom produbljivanju u različitim segmentima. Ta suradnja već ima vrlo ozbiljne korijene na vojnom planu, istaknuo je nakon sastanka«. Dodao je da se razgovaralo o političkim odnosima, »ponajprije o odnosima nove Vlade prema BiH i Hrvatima u BiH, te o ustroju Ministarstva«. </p>
<p>Frowich je brojnim novinarima naglasio da se raduje suradnji s novim ministrom obrane, odmah potvrdivši Radoševe riječi o jačanju bilateralnih odnosa. Izjavio je da su već dogovoreni konkretni koraci koji će tu suradnju dovesti na višu razinu. »Jačat ćemo suradnju koja bi rezultirala hrvatskim članstvom u Partnerstvu za mir i NATO-u. Kao što je i državna tajnica Madeleine Albright rekla, radit ćemo na prevladavanju problema vezanih uz političke odnose s bosanskim Hrvatima koji su se u pojednim slučajevima opirali odredbama Daytona. Ojačanje i provedba Daytona vodit će bržem pristupu Hrvatske u Partnerstvo. Pozdravljamo novo čelništvo i novog ministra, kao i njegovo inzistiranje na civilnom upravljanju Ministarstvom obrane«, kazao je Frowick.</p>
<p>Među dogovorenim konkretnim koracima ministar Radoš naveo je posjet zapovjednog broda Šeste flote američke ratne mornarice Jadranskom moru i susrete koji će unaprijediti suradnju ministarstava dviju zemalja. </p>
<p>U američkom diplomatskom izaslanstvu bio je i američki veleposlanik u Hrvatskoj William D. Montgomery. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ivanišević: Ničim nećemo ugroziti Tutin život, a Abdića nećemo izručiti BiH! </p>
<p>Ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave kaže da ugovor s odvjetnikom Rivkinom još nije pronađen, a tražit će se diplomatskim kanalima / Stanje u Ministarstvu lošije od očekivanog / Od tužbe protiv SRJ Hrvatska zasad neće odustati / Ne znamo koliko Hrvatsku stoji Kordićeva obrana / Naši suci su sposobni za to da se u Hrvatskoj provedu postupci za ratne zločine / Preispitat će se sastav DSV-a </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Ugovor kojim američki odvjetnik David Rivkin predstavlja Hrvatsku u Haagu nije nađen ni u Ministarstvu pravosuđa uprave i lokalne samouprave, niti u ministarstvima vanjskih poslova i obrane, a nije pronađen niti u hrvatskoj Vladi. Taj ugovor ili uopće ne postoji, ili se, pak, nalazi izvan zemlje. Ako je u Sjedinjenim Američkim Državama, onda ćemo do njega nastojati doći diplomatskim kanalima. S Davidom Rivkinom još nisam kontaktirao, ali očekujem da će on doći u Hrvatsku za desetak dana i položiti račun o svome dosadašnjem radu. </p>
<p>Rekao je to ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević na konferenciji za novinare održanoj u petak, odgovarajući u nastavku konferencije na velik broj novinarskih pitanja o suradnji Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. </p>
<p>Na pitanje hoće li Mladen Naletilić-Tuta biti izručen Haaškome sudu, ministar Ivanišević je odgovorio da je sada na potezu Haaški sud, koji mora odlučiti hoće li poslati medicinske stručnjake koji će provjeriti tvrdnje liječničkoga konzilija o ugroženosti Tutinoga života. »Nećemo učiniti ništa čime bi doveli u pitanje Naletilićev život«, naglasio je Ivanišević. </p>
<p>Budući da u ožujku ove godine ističe rok u kojemu Hrvatska mora obrazložiti svoju tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, Ivanišević je rekao da će se tražiti odgoda za to obrazloženje. Od tužbe protiv SRJ Hrvatska za sada neće odustati, ali je izvjesno da će u vezi s tom tužbom Rivkinu biti otkazana suradnja, istaknuo je među ostalim ministar pravosuđa. </p>
<p>Ivanišević je izjavio i da »ne zna koliko Hrvatska izdvaja novca za obranu Darija Kordića u Haagu«, a na pitanje hoće li se i dalje nastaviti s financiranjem njegove obrane, ministar je odgovorio da to »ovisi o političkoj odluci«. On je također ponovio i stav svoga prethodnika Zvonimira Šeparovića o tome da Hrvatska ne može izručiti Fikreta Abdića Bosni i Hercegovini, jer je on hrvatski državljanin. </p>
<p>Ministar Ivanišević je ustvrdio i da »Haaški sud nije zainteresiran za provođenje istraga u Hrvatskoj«, nego da ga »isključivo zanimaju dokumenti«. Rekao je i da će Hrvatska osigurati uvjete za rad Ureda Haaškoga tribunala u Hrvatskoj. Također će se, u suradnji s pravnim stručnjacima, utvrditi način rada pravnoga savjeta za suradnju s Haaškim sudom. Ministar pravosuđa je dodao i da on osobno od Haaškoga suda nije dobio nikakav poziv za saslušanje.</p>
<p>Haaški sud traži velik broj dokumenata od Hrvatske. Međutim, teško da ćemo njegovim zahtjevima moći udovoljiti do kraja ovoga mjeseca, naglasio je Ivanišević. Rekao je i da su hrvatski suci kompetentni i sposobni u Hrvatskoj provesti postupke za ratne zločine. Zato će se svi ti zločini, kada je god to moguće, procesuirati u Hrvatskoj, istaknuo je minisar. </p>
<p>Ivanišević se na traženje novinara osvrnuo i na rad Državnoga sudbenog vijeća (DSV), istaknuvši kako »nije upitna ta institucija, nego njegov sastav«. DSV je, prema njegovim riječima, zakazao u vođenju stegovnih postupaka protiv sudaca. »Ispitat ćemo 'radne učinke' svakoga člana DSV-a. To tijelo počinilo je ozbiljne pogreške u svome radu i ponašalo se kao da je izvan pravnoga sustava. Bilo je i krivih koraka i nelegalnih inicijativa pri izboru njegovih članova. Neprihvatljivo je i to što je DSV ignorirao odluke Ustavnoga suda kada je riječ o tužbama neimenovanih sudaca«, naglasio je Ivanišević. </p>
<p>On će se također zalagati, dodao je, da se plaće sudaca bitno ne smanjuju. Međutim, kazao je, sudačke plaće u Hrvatskoj su za naše prilike ipak pristojne, te zbog toga treba zaoštriti odgovornost sudaca. </p>
<p>Ministar pravosuđa Ivanišević na kraju je naglasio da je »stanje u Ministarstvu pravosuđa, uprave i samouprave još lošije negoli je mislio«, dodavši kako je najveći problem u hrvatskom pravosuđu njegova neažurnost, odnosno veliki broj neriješenih predmeta. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nova Vlada samu sebe demantira najavljujući devalvaciju, kaže Sever</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) posebnu će pozornost u proučavanju Vladinoga programa posvetiti javnome sektoru s obzirom na najavljenu mogućnost zamrzavanja plaća. Istaknuo je to Krešimir Sever, predsjednik NHS-a na konferenciji za novinare održanoj u petak. </p>
<p>»Vladin program je, zapravo, platforma rada koja samo pokazuje stanje u kojemu se nalazimo«, ustvrdio je među ostalim Sever, dodajući da je tome programu potrebna detaljna razrada. Taj će program biti jasniji tek nakon što bude donesen proračun, jer će se u njemu vidjeti financijske konstrukcije, rekao je Sever. On je ocijenio da su dijelovi programa proturječni, rekavši da se, primjerice, s jedne strane govori o stabilnome tečaju, dok se kasnije govori o poticanju izvoza kroz tečajne korekcije. Dakle, kazao je Sever, Vlada samu sebe demantira najavljujući devalvaciju. </p>
<p>»Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od dva posto koja se najavljuje u ovoj godini je realna, ali je ona nedovoljna da bi se u praksi zabilježio rast kojim bi se amortiziralo teško stanje u gospodarstvu«, naglasio je predsjednik NHS-a, dodajući kako je potrebno da hrvatska Vlada nađe načina za podizanje stope sa dva na pet posto rasta. </p>
<p>Sever je pozdravio najavu o povećanju neoporezivoga dijela dohotka, ali je predložio da se, umjesto pojedinačne plaće, oporezuje obiteljski dohodak. </p>
<p> »Neoporezivi bi dio tada iznosio 4.900 kuna, koliko je potrebno za podmirenje najnižih mjesečnih troškova četveročlane obitelji«, ocijenio je Sever. Ipak, dodao je, porezno rasterećenje može dovesti do dodatnih socijalnih razlika, s obzirom da je ogroman broj ljudi koji su trenutačno u Hrvatskoj nezaposleni i ne primaju plaće. Stoga bi trebalo naći druge izvore da bi se napunio proračun, naglasio je Sever. </p>
<p>»Žurno treba ukinuti porez na investiranu dobit, treba formirati državnu riznicu, donijeti zakon o poticanju stranih ulaganja i provesti višestranu kompenzaciju među poduzećima«, istaknuo je predsjednik NHS-a. Turizam i poljoprivreda zavrijedili su tek tri odlomka u Vladinome programu, što je premalo, ocijenio je Sever. »Pregovore sa sindikatima javnih službi potrebno je obaviti u što kraćemu roku, jer s njima treba postići suglasje oko proračuna«, rekao je Sever, dodavši i da najavljena štednja i odricanje moraju biti ravnomjerno raspoređeni. </p>
<p>»Pozdravljam Vladinu najavu o dijalogu sa socijalnim partnerima, ali Vlada ne smije od sindikata tražiti da se odreknu prava na štrajk i prosvjede«, naglasio je Krešimir Sever, dodavši na kraju da što prije treba sazvati Gospodarsko-socijalno vijeće kao središnje mjesto dijaloga. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Fižulić: Broj nezaposlenih porast će za 20 do 30 tisuća</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić ocijenio je u petak kako se može očekivati kratkoročno povećanje broja nezaposlenih od 20.000 do 30.000. Fižulić se sastao s predstavnicima uprave i sindikata tvrtke Diokom. Predsjednik uprave Mladen Ćurković zatražio je pomoć Vlade u ostvarivanju programa restrukturiranja tvrtke s 2.400 zaposlenih, koja je u većinskom državnom vlasništvu. Ministar Fižulić je obećao da će se založiti za zbrinjavanje viška zaposlenih i za isplatu lanjskih obveza, ali Vlada ne može odstupiti od stajališta da neće dati niti jedno jamstvo bilo kojoj tvrtki i da iz proračuna neće isplatiti niti jednu kunu za plaće, kazao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račanova najava ulaska Hrvatske u EU 2003. iznimno je optimistična </p>
<p>Ali, sigurno je da Hrvatska može očekivati ubrzani proces pridruživanja i priključenja u EU, kaže ministar za europske integracije Ivan Jakovčić / Gospodina Mesića je iznjedrila koalicija šestorice i on podržava program Vlade i Sabora / Planiramo imati oko100 ljudi, što znači da i ovo ministarstvo želi štedjeti </p>
<p>• Gospodine Jakovčiću, kakav će biti odnos Ministarstva za europske integracije i Ministarstva vanjskih poslova? Naime, kad je bio osnovan Ured za europske integracije govorilo se da se time kontrira politici Mate Granića?</p>
<p>- Odnosi s Ministarstvom vanjskih poslova bit će maksimalno kooperativni i isprepleteni po mnogo čemu. To je pokazala i dosadašnja praksa i nadam se da ćemo kolega Picula i ja zajedno dati ton novoj hrvatskoj politici prema EU-u. Pripreme za prve razgovore u Bruxellesu pokazale su da ne bi smjelo biti nikakvih problema. Naime, MVP će predočiti novi program Vlade i našu strategiju ispunjavanja uvjeta EU-a, a ovo Ministarstvo preuzima sav posao koji se tiče pregovora oko pravne i gospodarske prilagodbe. </p>
<p>• Kako će suradnja izgledati nakon Bruxellesa, s obzirom na to da će ton vanjskoj politici davati i predsjednik Stipe Mesić, a vas trojica dolazite iz različitih stranaka?</p>
<p>- Gospodina Mesića je iznjedrila koalicije šestorice i on podržava program Vlade i Sabora. Osobno sam ga podržao i očekujem da će Ministarstvo usko surađivati s predsjednikom države, davati mu inicijative i prijedloge te čuti njegova mišljenja. Nadam se da ćemo biti u prilici zajedno demonstrirati naš interes da Hrvatska čim prije uđe u EU. Mislim da će Mesić znati voditi Hrvatsku upravo na način na koji to mi očekujemo, skromno, ali i dostojanstveno.</p>
<p>• Ured je prerastao u Ministarstvo za europske integracije. To baš i nije, smatraju mnogi, korak prema proklamiranoj štedljivosti Vlade.</p>
<p>- Ovo Ministarstvo po logici stvari mora izgraditi svoj kadrovski stuff i svoj image, jer tek sad počinju pravi pregovori s EU-om. Pri zapošljavanju ćemo nastojati preuzeti što više stručnih ljudi iz drugih ministarstava. Ali, zbog prirode posla trebat će nam i novi kadrovi. Izradili smo pravilnik u kojem je prijedlog ustroja Ministarstva temeljen na saznanjima iz drugih tranzicijskih zemalja, gdje u takvim uredima ili ministarstvima radi do 150 osoba, osim u Poljskoj gdje ih je više od 300. Naš plan je imati manje od 100 ljudi, što znači da i tu pokazujemo želju za štedljivošću. </p>
<p>• Pohvalili ste HDZ-ov plan integracijskih aktivnosti, koji ste preuzeli dolaskom u Ministarstvo. </p>
<p>- Nisam hvalio HDZ-ov plan integracijskih aktivnosti, već sam jasno rekao da onaj dio koji je vrlo konkretno obrađen pokazuje koliko je naše pravo i gospodarstvo prilagođeno Uniji. Plan je zaista kvalitetno napravljen, jer su to učinili mnogi stručnjaci koji su dio savjeta bivšeg Ureda za europske integracije. Politički dio tog dokumenta nema veze s novom Vladom, ali je zato najveći dio napravljen stručno i snimak stanja je napravljen stručno.</p>
<p>• Kakav odgovor očekujete kad za nekoliko dana u Bruxellesu zajamčite ispunjavanje obveza i uvjeta Europske unije?</p>
<p>- Očekujemo da će pregovori u Bruxellesu, nakon što damo jamstva za ispunjavanje političkih uvjeta, odmah krenuti prema konkretnom dogovoru oko snimke stanja u Hrvatskoj, o tome kako izraditi visibility studiju. Vjerujem da je to moguće realizirati do ljeta. U jesen bi krenuli s prvim pravim pregovorima koji bi trebali dovesti do potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi se moglo dogoditi sljedeće godine. Nezahvalno je prognozirati kad možemo postati punopravni članovi EU-a, jer ovo Ministarstvo ne može ništa učiniti ako sva ostala ministarstva ne shvate ozbiljnost ovoga posla. Prvi signali iz drugih ministarstava su vrlo pozitivni, ali i cjelokupna javnost treba biti senzibilizirana za Europu. U tom smislu očekujem i konkretnu pomoć Unije.</p>
<p>• Hoćete li javnosti objasniti je li Hrvatska imala krivo mišljenje o Europi, ili je Europa imala krivo mišljenje o Hrvatskoj?</p>
<p>- Definitivno je jasno da je bivša Vlada izgubila povjerenje Europe, ali i građana Hrvatske. Zato su i bile potrebne promjene svugdje i u svemu. Europa je zazirala od Hrvatske, jer smo imali autokratski režim. Europa je imala simpatije prema dijelu javnosti koji je bio za demokratske procese, ali je taj dio bio u oporbi. Velika pobjeda šestorice i činjenica da i predsjednik države pripada šestorici jamstvo je Europi da je ovdje pobijedila demokracija. Hrvatska je za mjesec dana napravila najveći mogući demokratski iskorak. Ne znam je li bilo koja zemlja uspjela to učiniti kao Hrvatska. Nadam se da će međunarodna zajednica to »nagraditi«. </p>
<p>• Mislite da će to biti dovoljno za veliki presedan, odnosno za ulazak Hrvatske u EU 2003. godine.</p>
<p>- To je poruka koju je premijer htio dati građanima Hrvatske i Europskoj uniji, odnosno jasno pokazati da nova Vlada želi Europu bez alternative. Jasno je da je 2003. godina iznimno optimistička projekcija i nisam siguran da u svemu možemo zadovoljiti takve zahtjeve. Ali, sigurno je da će Hrvatska moći očekivati ubrzani proces pridruživanja i priključenja u EU. Moje prve izjave bile su 2006., a može biti i između 2003. i 2006. godine, jer ima indicija da bi Hrvatska mogla imati poseban status. Nezahvalno je davati prognoze, ali je sigurno da ćemo ući u EU već za nekoliko godina, a znamo da je bivša Vlada govorila da će biti dobro ako uđemo 2015. godine.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Marić: Bez deblokade računa Tiska, upitna distribucija novina</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Ako Riječka banka i Diona ne deblokiraju žiro račun »Tiska«, pitanje je dana kada će biti obustavljena njegova temeljna djelatnost - distribucija i prodaja dnevnih novina i ostalih tiskovina, izjavio je u petak Hini predsjednik Uprave »Tiska« Goran Marić. </p>
<p>Po njegovim riječima, prekid distribucije mogao bi nastupiti već za dan ili dva. Marić je potvrdio da je blokada »Tiskova« žiro računa još uvijek na snazi, te da su se Riječkoj banci i Dioni, koji su račun »Tiska« blokirali u srijedu, automatizmom pridružili i ostali vjerovnici, među kojima su i hrvatske banke. </p>
<p>Marić ističe da su potezi Riječke banke i Dione u suprotnosti s odlukom Vlade iz prosinca prošle godine o financijskoj konsolidaciji »Tiska«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Spis o Kutlinim poslovima u Slobodnoj Dalmaciji ide u Zagreb</p>
<p>SPLIT, 11. veljače</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu odbilo je žalbu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, podnesenu na rješenje istražnog suca tog suda Ivana Bartulovića da splitski sud nije nadležan za slučaj Slobodne Dalmacije.</p>
<p>U tom kaznenom predmetu Miroslav Kutle, Ante Bušić, Tomislav Dragun, Ivica Bočina, Dubravka Vučković i Nikola Piasevoli terete se za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju u Slobodnoj Dalmaciji. Taj spis pridružit će se spisu u zagrebačkom Županijskom sudu koji nad Kutlom trenutačno vodi istragu.</p>
<p>U rješenju o proglašavanju splitskog Županijskog suda nenadležnim, istražni sudac obrazložio je kako je neprijeporno da je djelo pod točkom 1. istražnog zahtjeva, podnesenog 4. studenoga prošle godine i koje je jedino u nadležnosti Županijskog suda, počinjeno u Zagrebu. Ondje su, naime, dogovoreni detalji i sklopljeni ugovori između trgovačkog društva Globus holding i Slobodne Dalmacije o prodaji dionica, te ugovor Globus holdinga sa štedionicom Dukat. U Zagrebu je u štedionici Dukat preuzet i kasnije predan sporni novac. Sve radnje, navodi se dalje u obrazloženju, uključujući i posljedice, dogodile su se na području za koje je nadležan zagrebački sud. S obzirom da je u Zagrebu i sva poslovna dokumentacija, te da troje od šestero okrivljenika živi tamo, izgledno je kako je vještačenja ekonomičnije obavljati u Zagrebu, stajalište je istražnog suca koje je prihvatilo i Izvanraspravno vijeće.</p>
<p>Istraga u vezi s tim predmetom započela je nakon što je Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije za niz malverzacija u gospodarskom poslovanju, kojima je ta kuća oštećena za 130 milijuna njemačkih maraka, podnijela kaznenu prijavu protiv osmeročlane skupine. Nakon završetka kriminalističke obrade, od daljnjeg gonjenja odustalo se u slučaju tada prijavljenih Borisa Kambera, Dušana Buljana, Marina Črnje, Metoda Jurišića i Ivana Kaleba. No, istraga koja je obuhvatila Kutlu, Bušića i Bočinu, proširena i na dotad neprijavljivene Draguna, Vučkovića i Piasevolija.</p>
<p>U jedanaest točaka prijave čelništvo te novinske kuće Udruga tereti da su hipotekarne kredite podizali u sedam različitih hrvatskih banaka, Slobodnu Dalmaciju na taj način oštetivši založnim pravom za oko 80 milijuna maraka. Među ostalim, sumnjičilo ih se i za nezakonito stjecanje vrijednih nekretnina i pokretnina, te za nestanak 20 milijuna maraka prije početka Domovinskog rata plasiranih u slovenski Elan, kao i za nenamjensko trošenje novca od oglasa i reklama. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nobilo: Misija OESS-a u Hrvatskoj do kraja godine</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - »Osobno mislim da će Misija OESS-a u Hrvatskoj ostati do kraja godine jer postoje mnoge nezavršene stvari, osobito u području zakonodavstva koje regulira proces povratka i ustroj HRT-a kao javne televizije«, izjavio je za Vjesnik šef hrvatske misije pri OESS-u dr. Mario Nobilo. Njegovo mišljenje poklapa sa stavom misije OESS-a, čiji je glasnogovornik u srijedu izjavio da smatra kako OESS može i dalje imati »konstruktivnu i pozitivnu ulogu« jer je nova vlada naslijedila niz problema na području koji ulaze u mandat misije. Nagađanja o budućnosti mandata potakla je austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner koja je u četvrtak je održala nastupni govor pred Stalnim vijećem OESS-a u Beču. Daljnja nazočnost OESS-a, smatra Nobilo, bit će korisna za RH jer će se sva sporna pitanja riješiti do kraja godine. Buduće odnose OESS-a i Zagreba odredit će dijelom i obraćanje ministra vanjskih poslova Tonina Picule koji će početkom ožujka Stalnom vijeću prezentirati novi smjer u vanjskoj politici. (J. Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Murtić: Moje grafike, moja stvar!</p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - »Nitko mi nije platio ništa, a ja svoje slike mogu dati bilo kada i bilo kome, pa, ako hoću, i nekome s ulice«. Tako je umjetnik Edo Murtić odgovorio na »Vjesnikovo« pitanje tko mu je i koliko platio »grafike slobode«, koje su krajem siječnja podijeljene odabranim kulturnim i javnim djelatnicima, predsjednicima stranaka pobjedničke koalicije te novinarima i urednicima uglavnom iz Europapress holdinga (EPH) Ninoslava Pavića. Veliku pozornost i zanimanje javnosti izazvalo je i to što su Murtićeve grafike nagrađenima podijelili (u tom trenutku budući) premijer Ivica Račan i vlasnik EPH Ninoslav Pavić. To je odmah izazvalo brojne reakcije novinara i redakcija koje sebe smatraju perjanicama neovisnog novinarstva, a kojima je nagrada izmakla.</p>
<p>Tako je, primjerice, nenagrađeni »Nacional«, u broju od 26. siječnja, provukao izjavu u kojoj se sugerira kako je Nino Pavić taj događaj iskoristio za osobnu političku promociju. Ujedno se govori i o tome kako je »dodjela prvih posttuđmanovskih odličja«, odnosno »sprega politike i medija, u kojoj su se našli i neovisni intelektualci, izazvala i kod mnogih nagrađenih mučnu nelagodu«.</p>
<p>Međutim, dodjela Murtićevih »grafika slobode« izazvala je i druge reakcije. Tako i predsjednik Nadzornog odbora »Večernjeg lista« Marijan Kostrenčić ovih dana u svom priopćenju (u kojem reagira na inicijativu Kluba HSLS-a da se osnuje saborsko istražno povjerenstvo o privatizaciji tih novina, a u kojem spominje i partnerstvo Miroslava Kutle i Ninoslava Pavića u velikom broju medijskih projekata) pita tko je platio »grafike slobode«.</p>
<p>Edo Murtić, pak, odgovara kako je dodjela grafika isključivo njegov problem. »Grafike nisu podijeljene ni po kakvim zaslugama za narod, to je privatna stvar«, odgovorio je Murtić. Pojasnio je i to da je grafike u sto primjeraka tiskao na svoj račun, a Pavić se pobrinuo za organizaciju koktela. Također je ponovio kako je on sam »mogao zvati ljude i grafike podijeliti bilo kome«. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nova vlast treba donijeti zakon o povratu duga umirovljenicima za šest mjeseci! </p>
<p>Program nove Vlade još nisam pročitao, pa ne mogu odgovoriti na pitanje je li previše općenit u odnosu na očekivanja umirovljeničkih udruga. No, na opće programe ni ne računamo, za umirovljenike su važniji dokumenti koje smo potpisali sa strankama pobjedničke šestorice prije izbora, kazao je za Vjesnik potpredsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal.</p>
<p>• Koji su Vaši glavni zahtjevi novoj Vladi, odnosno prvi koraci koje od nje očekujete?</p>
<p>- Očekujemo da se ispoštuje dogovor prema kojem bi se trebao donijeti zakon o povratu duga umirovljenicima najkasnije šest mjeseci od konstituiranja Sabora. Očekujemo i izdvajanje mirovina od socijalnih davanja, koja su se ovih godina isplaćivala iz Mirovinskog zavoda.</p>
<p>• Znači li to da se slažete s Hrvatskom strankom umirovljenika koja tvrdi da već sad ima novca za 40-postotno usklađivanje mirovina, ali samo onih koje proizlaze iz punog staža?</p>
<p>- Ne, mislim da mirovine ne treba izdvajati na taj način. Za svakog umirovljenika treba napraviti poseban izračun i već u njemu će se pokazati da su se neki od umirovljenika već približili mirovini koja im pripada po odluci Ustavnog suda kroz različite dodatke koje su primili, dok će se drugima pokazati pravo na veći iznos. No, iz rashoda Mirovinskog zavoda treba izdvojiti ona davanja koja nisu utemeljena na stažu, kao što su primanja obitelji poginulih branitelja ili njihove djece. Sve su to opravdana davanja, to nitko ne osporava, ali ona ne mogu ići na trošak Mirovinskog zavoda, već proračuna. Svjesni smo da je nova vlast došla na prazne jasle te da se rješenja ne mogu očekivati odmah, ali ćemo na njima insistirati.</p>
<p>• Koje je pitanje prioritetno?</p>
<p>- Pitanje usklađivanja mirovina na zakonom predviđenu razinu. To je, ujedno, kad je riječ o dugovima prema umirovljenicima, i pitanje gotovine, jer usklađivanje mirovina po odluci Ustavnog suda zahtijeva dodatni novac. Povrat duga umirovljenicima se s druge strane može riješiti vrijednosnim papirima.</p>
<p>• Kako komentirate podatak da su mirovine za siječanj krenule od 11. veljače? Zna se da su umirovljenici s koalicijom SDP-HSLS potpisali da će se mirovine isplaćivati do petoga u mjesecu. </p>
<p>- Najava o isplati mirovina od 11. veljače je prvi korak do ostvarenja tog cilja i daje nadu. No, jasno je da se taj uvjet ne može ostvariti odmah. Kad smo imali strpljenja čekati na priznanje umirovljeničkih prava od 1993., onda ga moramo imati još neko vrijeme. Razlog za to može biti i kvalitativna promjena situacije - ova je vlast rekla da želi vratiti mirovine, bivša vlast to nije htjela. Dakle, ipak smo nešto dobili. Upravo zato će umirovljeničke udruge i same krenuti u formuliranje zakona o povratu mirovina na temeljima zakona koji su i dosad predlagani Saboru. Vjerujem da ćemo s prvim tekstom biti gotovi do kraja veljaće te da ćemo ga polovicom ožujka moći ponuditi na raspravu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Nisam Klein koji je mogao naređivati Hrvatima i Srbima, kaže vukovarski šef OESS-a </p>
<p>VUKOVAR, 11. veljače</p>
<p> - U odnosu na prethodno razdoblje, u Podunavlju je očit bitan napredak općega stanja, a znatno su smanjeni i međunacionalni izgredi, izjavio je na na konferenciji za novinare u petak u Vukovaru glasnogovornik OESS-ove misije u Hrvatskoj Peter Palmer. Osvrnuvši se na protekle parlamentarne i predsjedničke izbore, Palmer se suglasio sa šefom vukovarskog koordinacijskog centra OESS-a Pierreom Peetersom da će se mnoga pitanja sada puno brže razrješavati u odnosu na dosadašnje razdoblje kada se, rekli su, proces normalizacije života u Podunavlju sporo odvijao. </p>
<p>Palmer razgovore s novom vlašću ocjenjuje pozitivnim i ohrabrujućim, jer su, naglasio je, čelnici Vlade zajamčili uspješnu suradnju s Međunarodnim sudom u Haagu, trosmjerni povratak, promjenu diskriminirajućih zakona, a u prvom redu temeljitu reformu medija. O kraju mandata OESS-a Palmer nije htio govoriti, istaknuvši da je to pitanje koje će hrvatska Vlada rješavati u dogovoru s OESS-om. </p>
<p>Na Vjesnikov upit kako OESS tumači srpski ultimatum i pojedine zahtjeve oko preimenovanja vukovarskih ulica, Peeters je odgovorio da njegova misija nema izvršnu vlast te da on nije Jacques Paul Klein koji je mogao i Hrvatima i Srbima narediti kako da se ponašaju. Njegov je stav da to pitanje mora riješiti vukovarsko Gradsko vijeće. Odbio je konkretno odgovoriti na pitanje je li tvrdi srpski stav dokaz da mnogi od njih još ne mogu prihvatiti činjenicu da žive u Hrvatskoj i da je logično da pojedine ulice Vukovara nose imena heroja Domovinskog rata. </p>
<p>Odgovarajući na prijetnju Branka Borkovića - Mladog Jastreba da će hrvatski branitelji bagerima ukloniti šajkače sa srpskog memorijalnog groblja ako Vlada to ne učini za 30 dana, Peeters je rekao da bi to bilo kontraproduktivno. »To je osjetljivo pitanje koje se ne smije rješavati po kafićima«, kazao je i dodao da bi to predstavljalo narušavanje javnog reda i mira, što se ne tolerira ni u jednoj zemlji, pa ni u Hrvatskoj. (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Otkriti moguću kriminalnu spregu HDZ-a i bivše oporbe, traži LS</p>
<p>SPLIT, 11. veljače</p>
<p> - Izborom Stipe Mesića za predsjednika države napokon je ustrojena vlast od koje očekujemo da ispuni predizborna obećanja i spriječi moralnu i gospodarsku eroziju Hrvatske, izjavio je u petak novinarima čelnik splitskog LS-a Nenad Boban. Govoreći o organiziranom kriminalu, Boban je poručio novom ministru policije Šimi Lučinu da kriminalce treba kazneno goniti, neovisno o njihovoj stranačkoj pripadnosti. Splitski LS očekuje da nova vlast ispuni obećanja, posebice da sve kriminalce privede pravdi i da razotkrije eventualnu »kriminalnu spregu« HDZ-ovih političara i bivše oporbe. </p>
<p>Ali, Boban nije htio precizirati tko od HDZ-ovih političara i bivših oporbenjaka čini tu »kriminalnu spregu«, napomenuvši da on kao odvjetnik mnogo toga zna, ali da »to što zna mora ostati u četiri zida« njegova odvjetnička ureda. Na pitanje vjeruje li da ga je splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić dao prisluškivati, kao što je objavio Nacional, Boban je rekao da mu je teško u to povjerovati. »Ne vjerujem da bi tajna policija prisluškivala političare po nalogu Lukšića. Ali, budući da je riječ baš o šefu splitskog SZUP-a Alojziju Šuprahi, poznatom po lažiranju nogometnih utakmica, ništa nije nemoguće«, kazao je Boban i dodao da će tokom petka dobiti potvrdu o tome je li ga Šupraha prisluškivao. </p>
<p>»Ako dobijem potvrdu da sam bio prisluškivan, istog časa tužit ću Šuprahu i župana, ali i Juraja Buzovića, jer smatram da se takav prljavi posao ne bi mogao obaviti bez tehničke pomoći Hrvatskih telekomunikacija«, istaknuo je Boban. Dodao je da pozdravlja otvaranje istrage protiv predsjednika Uprave Splitske banke Tome Bolotina, kazavši da je LS i prije upozoravao na kriminalne radnje čelnika Splitske banke. Boban je najavio osnivanje Kluba vijećnika četvorice u Gradskom vijeću Splita, ustvrdivši da će HSS, HNS, LS i ASH imati najjači klub u Vijeću, te da HSLS i SDP više neće moći samostalno donositi sve odluke. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Što se krije iza zahtjeva Foruma 21 da se na HTV uvede privremena uprava?</p>
<p>Matković tvrdi da taj prijedlog nije nelegalan i da Forum time ne pokušava svoje članove instalirati na direktorska i urednička mjesta / Glasnogovornik HRT-a Macan najavu privremene uprave ocjenjuje kao nestrpljivost nekih ljudi da podjele stolce za koje misle da im pripadaju </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Prijedlog Foruma 21 o uvođenju privremene uprave na HRT-u izazvao je priličnu buru u toj kući. Reakcije su se kretale od podrške do osude »pokušaja uvođenja nelegalne prisilne uprave«. Istodobno su se u dijelu medija pojavili napisi da time Forum 21 pokušava svoje članove instalirati na ključna direktorska i urednička mjesta. No, u izjavi za Vjesnik predsjednik Foruma Damir Matković kategorički je to odbio. </p>
<p>»Nismo radili ni namjeravali raditi kadrovske križaljke«, naglasio je Matković, dodavši da prijedlog o uvođenju privremene uprave nije nelegalan, već da je to trenutačno jedno od prihvatljivijih rješenja. Naime, direktor HRT-a Ivan Vrkić svoj je mandat stavio na raspolaganje novoj vlasti i izvjesno je da će ga uskoro Sabor razriješiti dužnosti. No, Sabor imenuje i razrješuje direktora HRT-a, dok je za glavnog urednika (koji odlučuje o svim ostalim urednicima) zaduženo Vijeće HRT-a. Ali, za promjenu sastava Vijeća, čiji je predsjednik još Zlatko Canjuga, potrebno je usvojiti novi ili promijeniti postojeći Zakon o HRT-u, što je nakon parlamentarnih izbora najavljivala vladajuća koalicija SDP-a i HSLS-a. </p>
<p>Forumov prijedlog o privremenoj upravi, tvrdi Matković, odnosi se upravo na to međurazdoblje, a njezin »rok trajanja« bio bi najviše šest mjeseci. U tom razdoblju bi se na temelju javnog natječaja trebala izabrati kuća koja će napraviti reviziju cjelokupnog poslovanja HRT-a. »Unatoč Vrkićevim izjavama da je situacija u kući financijski stabilna, činjenica je da mnogo toga ne štima«, tvrdi Matković i dodaje da, unatoč najavama da će se ovih dana isplatiti honorari za listopad, suradnici već pet mjeseci nisu dobili honorare.</p>
<p>Glasnogovornik HRT-a Krešimir Macan demantirao je takve izjave. »Honorari za listopad su isplaćeni, a kašnjenje honorara od tri mjeseca zatečeno je iz vremena ranije Uprave«, kazao je Macan. Rekao je da su za Vrkićeva mandata plaće isplaćivane redovitije no prije, pa nema razloga da netko prigovara stanju na HRT-u. Što se tiče najava o uvođenju privremene uprave, Macan drži da to ne bi bilo dobro rješenje. »Svaka privremena uprava može samo štetiti, jer zna da ne ostaje dugo, pa nema nikakve odgovornosti«, smatra Macan. </p>
<p>Sadašnja Uprava, pojašnjava glasnogovornik HRT-a, nema što kriti, a direktor Vrkić već je kazao da poslovanje HRT-a redovito nadzire Državna revizija i vanjske neovisne revizorske tvrtke. Macan ističe i da je današnja Uprava dokazala da zna poslovati racionalno. Tako je prošlu godinu završila pozitivno, povećala je prihode, a rashode smanjila. Macan je podsjetio i da je većina financijskih problema na HRT-u nastala prošlogodišnjim uvođenjem PDV-a na pretplatu. Taj je problem sad samo djelomično riješen, a HRT je istodobno bez povećanja pretplate povećao broj pretplatnika i time zaradio 20 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. Stoga Macan najavu uvođenja privremene uprave ocjenjuje kao »nestrpljivost nekih ljudi da podjele stolce za koje misle da im pripadaju«. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sindikat upozorava novinare da se čuvaju instant medijskih projekata </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - »Potaknut najnovijim primjerom ukidanja dnevnog lista Slavonija danas, najsvježijeg u nizu instant medijskih projekata u kojima posljedice investicijskog avanturizma uvijek snose novinari i drugi medijski djelatnici«, Sindikat novinara Hrvatske priopćenjem od petka »upozorava sve svoje članove, da ne nasjedaju primamljivim obećanjima i prijateljskim tapšanjima poslodavaca i urednika«. Preporučuje im, pak, da pravodobno poduzmu korake za preventivnu zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava od kojih je temeljno pravo da budu plaćeni za svoj rad.</p>
<p>Kratkotrajni dnevnik Slavonija danas posljednji je u nizu neslavnih primjera propalih medijskih projekata koji je započeo listom Tjednik, čiji posljednji vlasnik novinarima i suradnicima još duguje plaće i honorare iz 1998. godine, podsjeća se u priopćenju. Pokretači takvih medijskih projekata, pojašnjava se, u pravilu dobiju inozemne donacije za »nezavisni medij«, privuku suradničku ekipu obećanjima visokih plaća uz »odlučnu sugestiju« da se oni time izdvajaju iz sirotinjskog novinarskog prosjeka pa im sindikat u novom mediju i ne treba, a kad projekt izdahne, djelatnici i suradnici u pravilu ostanu na ulici bez plaća i honorara, dok pokretači i vlasnici baš nikada nisu na gubitku.</p>
<p>Niz prevarenih novinara i suradnika tada pohrli na vrata SNH-a tražeći pravnu zaštitu, koju SNH pruža svim svojim članovima i pomaže im da na sudu utjeraju zaostale plaće i honorare od zaboravnih vlasnika. SNH pozdravlja ulaganja u medijske projekte, ali uz poštivanje osnovnih prava novinara i ostalih suradnika - rad temeljem ugovora, plaću za obavljeni posao i pravo na sindikalno organiziranje, kojim se štite ta prava. »U kojoj mjeri će novopečeni vlasnici medija poštivati naša prava, ovisi i o vama kolegice i kolege novinari«, stoji na kraju priopćenja koje je uime Izvršnog odbora SNH-a potpisala Jasmina Popović.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Župnik Vinko Pilić iznosio je stavove sablažnjive za Crkvu </p>
<p>ZAGREB, 11. veljače</p>
<p> - Velečasni Vinko Pilić, upravitelj župe Gušće i Kratečko, smješten je u četvrtak u bolnicu na psihijatrijsko liječenje, ističe se u priopćenju Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu odaslanom u petak, što ga je potpisao pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić. U priopćenju između ostaloga stoji i da je Nadbiskupski duhovni stol od »početka poduzimao sve potrebne korake da se pomogne župniku Vinku Piliću i da ga se zaštiti, a istovremeno da se sačuva Crkva i njezin nauk«. </p>
<p>Pokazalo se i strpljenje nakon što je Pilić napustio svoju župu i otputovao u Indiju. No, kada je u svojim seminarima, propovijedima i istupima u javnosti počeo iznositi Crkvi neprihvatljive stavove, s Pilićem su 28. siječnja razgovarali mons. Vladimir Stanković i biskup mons. Josip Mrzljak, kojima je obećao da će prestati s takvom aktivnošću, stoji u priopćenju. </p>
<p>Biskup Košić ističe da je pohodio župu Gušće i Kratečko gdje je razgovarao s Pilićem i susreo se s vjernicima. Župnik Pilić mu je tom prilikom obećao da više neće u javnosti iznositi »teme koje su sablaznile vjernike«. »Jasno sam istaknuo da sadržaj i način na koji je to župnik činio nije u skladu s naukom i moralom Katoličke crkve«, ističe Košić, dodajući da je, unatoč svojem obećanju, Pilić i dalje u javnosti »iznosio svoje sablažnjive stavove«.</p>
<p> Stoga je Košić u ponedjeljak Piliću osobno uručio odluku kojom ga se šalje na bolovanje, te mu najavio kaznene mjere budući da je prekršio obećanja. U priopćenju se navodi da je s Pilićem dva dana kasnije razgovarao i nadbiskup zagrebački Josip Bozanić, koji mu je pismeno odredio izbivanje iz župe Gušće i Kratečko zbog bolovanja te mu privremeno oduzeo ovlasti propovijedanja i ispovijedanja, s čime se Pilić suglasio. </p>
<p>Za vrijeme Pilićeva bolovanje određeno je da će pastoralnu brigu o župi preuzeti preč. Juraj Jerneić, nadbiskupijski ekonom. Na kraju priopćenja, biskup Košić izražava žaljenje što su neki mediji iskoristili slučaj Pilić u senzacionalističke svrhe, iako su i obični ljudi mogli primijetiti da se radi o bolesnom čovjeku. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Glavaš optužuje SDP i HSLS da koče dolazak Benettona u Osijek</p>
<p>OSIJEK, 11. veljače</p>
<p> - »U dolazak Benettona je Osječko-baranjska županija uložila puno truda i vremena i nećemo dopustiti da nam se taj program manipulacijom neodgovornih ljudi onemogući. Apeliram na čelnike pobjedničke koalicije da zaustave rušilačko djelovanje svojih aktivista«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare osječko-baranjski župan Branimir Glavaš.</p>
<p>Naime, predsjednik Uprave osječkog tekstilnog poduzeća »Tekos« Gordan Bičak, kojeg je Glavaš nazvao »SDP-ovim jurišnikom«, uputio je pismo ministru gospodarstva i privatizacije Goranku Fižuliću u kojem ga je izvijestio da je Županija izigrala dogovore s Benettonom. Kako je Bičak napisao, Županija je Benettonu ponudila halu MIO standarda, zatajivši da je taj prostor pod hipotekom. Bičak u pismu kaže da je takvo ponašanje lokalne vlasti dovelo do toga da je Benetton čitav projekt dolaska u Osijek doveo u pitanje. Benetton bi svojim dolaskom oživio osječku tekstilnu industriju, a time bi se i »Tekos« riješio financijskih problema. Bičak moli Fižulića da cijelu stvar i daljnje pregovore s Benettonom u svoje ruke preuzme Vlada.</p>
<p> »MIO standard je odlučio Županiji ustupiti svoj prostor za koji je zainteresiran Benetton, ali uz uvjet da se ta tvrtka oslobodi kredita od 17,5 milijuna kuna zbog čega je hala pod hipotekom. U razgovoru s predstavnicima Benettona dogovorili smo da taj iznos Županija i Benetton podijele«, kazao je Glavaš. Ali, ističe Glavaš, sadržaj pisma koje je Bičak poslao Fižuliću došao je i do Benettona, koji sada pita ima li smisla pregovarati s onima koji rade jedni protiv drugih. Glavaš je podsjetio i na nedavna događanja u OLT-u, kad su predstavnici pobjedničke koalicije upitima o radu tvornice i smanjenju njezina temeljnog kapitala izazvali prosvjede radnika. </p>
<p>»Gospoda iz SDP-a i HSLS-a unose nered i nemir, miješajući politiku u gospodarstvo. Program OLT-a došao je u pitanje, a sad i dolazak Benettona«, naglasio je Glavaš. »Taj dolazak bio bi velika stvar, jer će motivirati i druge strane ulagače. Stoga ću, unatoč SDP-ovim i HSLS-ovim jurišnicima, učiniti sve da talijanska tvrtka dođe u Osijek i nitko me u tome neće spriječiti«, zaključio je Glavaš. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ministar Tušek najavio skori stečaj Croatia Linea</p>
<p>RIJEKA, 11. veljače</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek boravio je u petak u Rijeci, gdje je razgovarao s predstavnicima pomorskog gospodarstva Primorsko-goranske županije. Najvažnije što je tom prigodom rekao jest da će brodar Croatia Line u stečaj, da neće biti »komadanja« »Jadrolinije« te da će njegov zamjenik biti iz Rijeke. </p>
<p>»Situacija u pomorskom gospodarstvu Rijeke je teška, a osnovni je razlog nedostatak tereta, koji objedinjuje transport, luku i brodare. Trebat će novi pristup toj problematici, a osnova svega bit će ekonomski učinci mogućih rješenja«, kazao je Tušek, naglasivši da je Rijeka grad s najviše stručnog pomorskog kadra u zemlji, od kojeg on očekuje da ponudi rješenja za mnoge probleme u pomorstvu. </p>
<p>Ministar je demantirao glasine da će doći do »komadanja« državnog putničkog brodara »Jadrolinije«,uz napomenu da će za djelatnosti, u kojima »Jadrolinija« neće moći eventualno zadovoljiti kao brodar, biti raspisana koncesija. Napomenuo je da bi »Jadrolinija« ubuduće trebala manje tražiti subvencije od države, a više komercijalizirati svoje poslovanje. </p>
<p>Što se tiče problema vezanih za riječku luku, Tušek je kazao da je problem mnogo dublji nego što je izgledalo, te je preporučio »Luci«, Lučkoj upravi i lučkim sindikatima da usklade svoje želje, pa da prema Ministarstvu izađu s jednim prijedlogom, a da osnovni pokazatelj toga prijedloga budu ekonomski učinci. U protivnome, Vlada bi mogla ponuditi »drastična rješenja«.</p>
<p> Ministar je još kazao da će Vlada vrlo skoro pokrenuti stečaj riječkoga brodara Croatia Line, čijih će nekoliko preostalih brodova vezanih u domaćim lukama završiti u stečajnoj masi toga već potonuloga brodara. Tušek je posebno naglasio da ostaje otvoreni problem preostalih 80 zaposlenih u Croatia Lineu, čiji status će se definirati uz pomoć nekoliko ministarstava. </p>
<p>Što se tiče novoosnovane riječke brodarske tvrtke »Kvarnerska plovidba«, koju su mnogi već proglasili nasljednicom Croatia Linea, ministar je napomenuo da dosadašnje analize nove vlasti pokazuju da za sada ne postoji potreba za novom brodarskom tvrtkom, pogotovo ako bi se taj brodar naslanjao na državni proračun. Napomenuo je i da će domaći brodari dobiti poticaj iz državnoga proračuna za gradnju brodova u domaćim brodogradilištima. </p>
<p>Osim o pomorstvu, razgovaralo se i o nastavku (dovršenju) gradnje istočnoga izlaza iz Rijeke, što je ušlo i u državni proračun za ovu godinu, o graničnim prijelazima Pasjak i Rupa, kao i o stanju prometnica do njih, te o unifikaciji željezničke mreže Primorsko-goranske županije. Također, ministar Tušek je rekao da će njegov zamjenik biti iz Rijeke, ali da će ime biti poznato tek kada to bude »gotova stvar«. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000212].
|
