NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001211].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208286 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zrinskom gorom zavladao strah, jer odmetnuti Korać ne bira žrtve</p>
<p>Živko Korać je uvijek bio čudan, s njim se nije moglo normalno razgovarati, pa se i u ratu obračunavao sa svakim tko se s njim nije slagao, tvrdi Ljuban Mećava / Iako u policiji ne žele govoriti o mogućim jatacima, teško je pretpostaviti da bi Korać bez njih mogao preživjeti / Očevidac tvrdi da je ubojica zarastao u dugu kosu i bradu; odlično poznaje Zrinsku goru i uspješno izmiče policiji / Ne vjerujem da će se Korać predati, možda će pobjeći u Bosnu, kaže Milan Bunčić</p>
<p>ZRINSKA GORA, 10. prosinca</p>
<p> - Da je policija odmah nakon što je 4. travnja 1996. u selu Veliki Šušnjar, u zaseoku Pilipovići, ubijen razvojačeni hrvatski branitelj Stjepan Banić na kućnom pragu starice Sofije Korać, kojoj je svakodnevno donosio hranu, otkrila i uhitila ubojicu Živka Koraća (1957.), zaostalog pripadnika srpske paravojske, Banićevu sudbinu ove godine ne bi doživjeli bračni par Gordana i Vjekoslav Škrtić, ubijeni 7. listopada u blizini zaseoka Bogojevići te Stipe Jurić, ubijen 26. studenoga u šumi Borik kod Gornje Bačuge. Vjerojatno se ne bi dogodilo ni da danas stanovnici tamošnjih sela, čim se bliži sumrak, zatvaraju svoje kuće i u strahu čekaju jutro.</p>
<p>Iako policija sa sigurnošću tvrdi da se radi samo o Koraću, njegovi tragovi su otkriveni i u vezi su s tijelima ubijenih, teško je tamošnje žitelje umiriti. Pogotovo što je teško i pretpostaviti kada bi Korać mogao biti pronađen i uhićen. Jer, teško je povjerovati da će i policija tako brzo u stogu sijena pronaći iglu, tj. u šikarama i gudurama Zrinske gore otkriti čovjeka koji taj kraj izvanredno dobro poznaje i koji je i prije odmetništva bio sklon incidentnom i samotničkom životu.</p>
<p>Naime, Korać je svoj život, prema pričanju poznanika i suseljana, već odavno usmjerio prema neizvjesnoj sudbini. Budući da je bio sklon alkoholiziranju, krajem osamdesetih je ostavio suprugu i dvoje djece, koji su za vrijeme »Oluje« otišli u Srbiju i tamo žive. S ocem, koji je bolestan i živi u Sisku, i prije toga nije komunicirao, pa mu je jedina veza s rodbinom bila baka Sofija, na čijem kućnom pragu je ubio njezina dobročinitelja Stjepana Banića. I koja sada, u dobi od 97 godina, živi u stračkom domu u Petrinji i poručuje: »Ako je kriv, neka odgovara«. U takvom ozračju, po mišljenju suseljana, i nije se moglo očekivati drugo, nego da se okrene šumama i odmetništvu.</p>
<p>»Pa i prije rata, Živko je bio čudan, s njim se nije moglo normalno razgovarati. Uvijek je išao mimo normalnih ljudi. I u ratu je vodio svoj obračun sa svakim tko se nije s njim slagao. Pucao je na moju snahu i unuka, kojem nisam dao ići da ratuje. Bio je, kako mi kažemo, krivo nasađen. Imao svoj pravac. Svi koji su išli na linije, koje su imali, išli su organizirano u kamionima ili pješice, a on je odbijao ići s njima. Govorio je: 'A, ne idem ja u kamionu, neko može podmetnuti nešto pod kamion'. Išao je sam. Sa ženom je tada bio rastavljen i kad je išao posjetiti i vidjeti djecu opet nije išao normalnim putem, kojim svi idu, već uz potoke i preko šuma i njiva«, govori Ljuban Mećava.</p>
<p>Ipak, da u njegovoj »ludosti« ima razuma, pokazuje odabir lokacija na kojima se utaborio. Do sada su otkrivena dva njegova skrovišta, zapravo dvije jazbine oko kojih su razbacane limenke, boce, kosti i fekalije. Jedno u blizini rodnoga sela, u zaseoku Bogojevići, i drugo poviše sela Gornje Bačuge, pokazuju da ih nije slučajno odabrao. Oba skrovišta su na uzvisinama s kojih puca pogled na gajeve, proplanke, puteve i sela Zrinske gore, odakle se izvrsno nadzire područje kojim se očito kreće. Prema za sada poznatim podacima, radijus njegova kretanja je desetak kilometara, uglavnom uz srpska sela. Znači li to da Korać u svojem odmetništvu ima pomagače?</p>
<p>Iako u policije ne žele govoriti o mogućim jatacima, teško je i pretpostaviti da bi Korać bez njihove pomoći mogao preživjeti. Na to upućuje i Koraćevo pljačkanje ubijenog lovca Stipe Jurića, kojemu je osim puške odnio i novčanik s novcem. Teško je povjerovati da te novce troši sam Korać, vjerojatnije je da to čini netko drugi ili više njih umjesto njega. Pa, i unatoč tome, zasad se još ne govori o mogućim pomagačima. Osim, ako se tim pomagačima ne mogu smatrati i osobe čije je kuće Korać u prošla dva mejseca orobio i iz njih odnio sve što je bilo za hranu i osobnu uporabu. Čak je iz jedne kuće odnio i radio-tranzistor.</p>
<p>Tri kuće je orobio kad u njima nikoga nije bilo, a jednog suseljanina je »posjetio« u noći, raspitivao se za njegove kćeri, gdje žive, obećao mu da ga neće ubiti i odnio što je imao za jesti. Taj očevidac tvrdi da je zarastao, da je duge kose i duge brade, ali i da je od njega odnio žilete za brijanje. Hoće li mu ti žileti poslužiti za upristojenje ili možda tek kao priprema za promjenu općeg dojma i »adrese«, teško je reći. U svakom slučaju, vrlo je svjestan toga da se približava kraj njegovoj hajdučiji.</p>
<p>Koliko god je policija odlučna u namjeri da ga uhiti, dosadašnje akcije i zasjede nisu uspijevale. Čak nije uspjela ni potjera sa psom tragačem, organizirana odmah nakon ubojstva Stipe Jurića. Izgleda da je spretan i u zametanju tragova. Zato mještane Gornjih Šušnjara i okolnih sela sve više brine njegova »vučja ćud«, brine ih mogući nestanak hrane i glad, jer bi tada mogao napasti bilo koga i u bilo koje doba. Do ubojstva Gordane Škrtić, Srpkinje rodom iz Martinovića, nitko se od tamošnjih Srba izgleda nije bojao njegova oružja, međutim, nakon tog ubojstva svi kao da su postali svjesni da bi mogli postati žrtvom čovjeka koji očito sve manje mari za to tko je tko i odakle je. Njemu su, to su pokazala ubojstva, protivnici svi koji otkriju gdje se nalazi.</p>
<p>Što će u svemu tome još poduzeti policija, može se samo pretpostavljati, ali teško da će se točno znati sve dok konačni ishod ne bude poznat. Pretpostavlja se da će ga dočekati negdje u zasjedi, ali tek kad odmetnuti ubojica pođe u potragu za hranom, kad više ne bude razmišljao o svojem životu, nego bude slijedio instinkt. I, ako su do sada njegove žrtve bili ljudi koji su naišli na njegove jazbine, ubuduće to mogu postati i oni koje on odabere.</p>
<p>»Ne vjerujem da će se on predati. Koliko ga poznajem, on će ili pobjeći u Bosnu ili će... Ali, bolje da na to i ne mislim. Ipak, nadam se da će ga policija zaskočiti. Da padne snijeg, bilo bi lakše«, kaže Milan Bunčić.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Čačić: Obnovu kuća stradalnicima rata završit ćemo 2002. godine</p>
<p>Imamo posebne planove za obnovu Vukovara na što će se, uz Slavoniju, utrošiti dvije trećine raspoloživa novca / Nije riječ o privilegiju, nego da to područje ima najviše prognanika i srušenih kuća, kaže Radimir Čačić</p>
<p>OSIJEK, 10. prosinca</p>
<p> - Zajednica povratnika Hrvatske više je puta upozoravala na manjak novca za obnovu domova stradalnika Domovinskog rata, odnosno na broj kuća koje bi iduće godine trebalo obnoviti ili izgraditi. O tome smo razgovarali s ministrom javnih radova, graditeljstva i obnove Radimirom Čačićem, koji tvrdi da je »došlo do nekih nejasnoća u interpretaciji iznosa proračuna i sredstava za obnovu. Taj proračunski novac za 2001. godinu osjetno je veći od lanjskoga, ali manji od onoga što je Ministarstvo tražilo«.</p>
<p>• Što se predviđa program obnove obiteljskih kuća za sljedeću godinu?</p>
<p>- Kad sam preuzeo Ministarstvo, naslijedili smo program ministra Jure Radića s ukupno 2.640 objekata, od kojih 2.000 za obnovu u prošloj godini. Program na razini 2.640 objekata proširili smo za još 520 domova zahvaljujući zaduženju u Europskoj banci za obnovu i razvoj. Na koncu smo došli do broja od 3.160 objekata, a to nije mali pomak u odnosu na prethodno stanje.</p>
<p>• Iz kojih se izvora, osim proračunskih, može računati na pomoć u obnovi?</p>
<p>- Imamo cijeli niz aranžmana, npr. stalni sa Svjetskom bankom, koji ove godine iznosi 23 milijuna eura, a nastavit će se i dalje. Također postoje aranžmani s USAID-om, UNHCR-om, Norveškim fondom za izbjeglice..., s 35-40 organizacija.</p>
<p>• Kada se realno može očekivati završetak obnove obiteljskih domova?</p>
<p>- Planirali smo da to bude završeno 2002. godine, prema rješenjima koja imamo. Očekujemo da ćemo to i učiniti.</p>
<p>• Što se planira u Vukovaru te na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije?</p>
<p>- Svakako da postoje posebni planovi obnove za Vukovar na što će se, uz Slavoniju, utrošiti dvije trećine ukupnih sredstava. Nije riječ o privilegiju, nego je činjenica da to područje ima najviše prognanika i srušenih objekata koji nisu obnovljeni. Podsjećam da je obnova na vukovarskom području osjetno kasnila, jer je uspostava potpunoga hrvatskog suvereniteta na tom dijelu naše zemlje uslijedila s pomakom od dvije godine.</p>
<p>• Kako se rješava pitanje smještaja prognanika u hotelima?</p>
<p>- U hotelima je još smješteno 2.000 ljudi, oni imaju prioritet, njihovi se problemi rješavaju ubrzano, pa očekujemo da se prijelaznim programom 2000./2001. godine riješi otprilike dvije trećine tih slučajeva. Hotele ćemo gotovo isprazniti da im se omogući uzimanje komercijalnih zajmova. Time se pak plaćaju porezi, a porezi pune proračun iz kojega se financira obnova.</p>
<p>• Kako će se rješavati pitanja izbjeglica, građana hrvatske nacionalnosti?</p>
<p>- Imamo više od 2.000 zahtijeva izbjeglica iz BiH i s Kosova, građana hrvatske nacionalnosti. Zasad oni stanuju u kućama hrvatskih građana srpske nacionalnosti, koji su izbjegli. Novom uredbom osiguravamo im zemljište i građevinski materijal da si sami završe gradnju, odnosno obnovu domova. Veliki broj slučajeva rješavamo posredstvom APN-a, kupnjom objekata, onima koji žele preseliti u te kuće i time oslobađaju one u kojima sada stanuju, a vlasništvo su trećih osoba.</p>
<p>• Što je s prodaje zrakoplova Challenger?</p>
<p>- Podsjećam da je Vlada o tome odlučila na sjednici u Vukovaru, istaknuvši da će se novac od prodaje izravno utrošiti za obnovu Vukovara. Prvenstveno, to se odnosi na raščišćavanje ruševina kako bi grad počeo disati, a niz je razloga, osim izgleda, zašto to treba učiniti. Drugo, riječ je o rješavanju pitanja industrijske zone i, treće, Ministarstvo obnove zatražilo je da se zatvori financijska konstrukcija u vezi sa županijama koje nisu ispunile obveze u obnovi Vukovara. Nakon prvog natječaja, Vlada je odlučila da donja granica cijene prodaje zrakoplova bude 15 milijuna dolara i tada se javio jedan ponuđač, koji nije jamčio plaćanje, pa posao nije realiziran. Sada sve ide posredstvom jedne consalting kuće, koja ima zadatak prodati zrakoplov u sklopu cijena koje su ostvarene natječajem. Očekujem realizaciju do konca godine i nadam se da bi u siječnju mogli raspolagati tim budžetom od oko 130 milijuna kuna.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Deset tisuća Hrvatica čuva u Italiji djecu, stare i nemoćne...</p>
<p>Dnevno se može zaraditi od 60.000 do 100.000 lira, ali je žena 24 sata na raspolaganju osobama o kojima brine / U Italiji se taj rad tretira kao društveno koristan posao</p>
<p>RIJEKA, 10. prosinca</p>
<p> - Kad je točno prije 15 dana potpredsjednik Vlade Slavko Linić u Trstu zahvalio talijanskim ulagačima na njihovu višegodišnjem strpljivom prisustvu na (nepredvidivom) hrvatskom tržištu, mnoge Primorke i Istranke, njih najmanje 10.000, poželjele su da Linić zahvali Talijanima i zato što im u svojoj zemlji dozvoljavaju raditi, uglavnom na crno, u svojstvu kućnih pomoćnica, njegovateljica starih i nemoćnih... Koliko god to neugodno zvučalo - zahvaliti nekome što dozvoljava rad na crno! - valja pojmiti da zahvaljujući upravo toj »službi« mnoge Riječanke, Puljanke, Rovinjanke... zarađuju novac potreban da bi se kod kuće preživjelo, jer se od socijalne pomoći, premale mirovine ili od višemjesečnog iščekivanja isplate plaća ne može živjeti. Barem ne na razini dostojnoj čovjeka, a da se istodobno ne zaglibi u dugovima, ako se uopće još i može od nekoga nešto posuditi.</p>
<p>Talijanska vlast u vezi s radom na crno »žmiri na oba oka«, međutim, vjerojatno ne bi bilo tolike velikodušnosti da Talijanima ne odgovara da naše žene čuvaju njihove maloljetne, stare ili iznemogle sunarodnjake. U Italiji se taj rad tretira kao društveno koristan posao. Osim toga, kad bi talijanski graničari provjeravali, odnosno pokušali utvrditi zašto, po što i kamo netko odlazi u Italiju, bastale bi velike gužve na međudržavnim prijelazima, što bi odbilo i mnoge shopping turiste iz Hrvatske i Slovenije.</p>
<p> K tome, u Italiji je vrlo teško naći domaće žene koje žele raditi tako težak posao, koji je do sada uglavnom bio rezerviran za slabo obrazovane žene s juga Italije. </p>
<p>Od trenutka kada se otkrilo da kulturne i dobro obrazovane Hrvatice taj posao rade mnogo bolje i, što je najvažnije, mnogo jeftinije od Talijanki, na »čizmi« je nastala prava jagma za tom vrstom radne snage iz Hrvatske. Ne treba zanemariti činjenicu da naše žene dobar dio tog teško zarađenog novca ostavljaju u talijanskim prodavaonicama prije povratka u Hrvatsku, kupujući namirnice i robu.</p>
<p>I dok su prije naše žene odlazile čuvati i njegovati starije osobe u okolicu Trsta i Venecije, sada se taj »lanac sreće« proširio sve do Rima. Dnevno se može zaraditi od 60.000 do 100.000 lira, a to znači da je žena praktično 24 sata na raspolaganju osobama o kojima brine. </p>
<p>Obično se dvije žene smjenjuju u jednoj obitelji, svakih 15 dana, a do takvog posla se skoro u pravilu dolazi usmenom preporukom, što je u Italiji uobičajeni način »zapošljavanja« nepoznate osobe koja k tome »useljava« u nečiji stan ili kuću. U prošlih godinu-dvije, sve su veća konkurencija našim ženama Rumunjke, koje čuvaju starije osobe po znatno nižoj cijeni - od 10.000 do 30.000 lira po danu - ali one se ne mogu uporediti sa Hrvaticama, jer naše žene su u velikoj prednosti zbog prožimanja hrvatske i talijanske kulture i mentaliteta, obrazovanja i znanja jezika. Na žalost, nije tajna da mnoge visokoobrazovne Hrvatice, i umirovljene i one bez posla, čuvaju talijansku nejačad kako bi zaradile za preživljavanje. Sve više naših žena na taj način nalazi neke druge, lakše poslove, a Talijani upravo za najbolje naše radnice i radnike traže dozvole za boravak i uredno ih prijavljuju kao zaposlene.</p>
<p>Svakoga jutra iz Rijeke i gradova u Istri na put u Italiju kreću mnoge naše žene, a kad ih netko pita što tamo rade, odgovaraju: »Bavimo se društveno korisnim radom«. To podsjeća na slučaj kad su se neki Hrvati prijavili na natječaj raspisan u jednom talijanskom gradu za posao »ekoloških operatera«, uz noćni rad i plaću od 3,5 milijuna lira.</p>
<p> Oduševili se našijenci tom prilikom, a kad su se malo bolje raspitali što bi to trebali raditi, pojašnjeno im je da su »ekološki operateri« u stvari čistači ulica.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Italija mora objaviti istinu koja se pola stoljeća skrivala u »ormaru srama«</p>
<p>U Vojnom tužilaštvu u Rimu u jednoj zabačenoj sobici otkrivena 2274 skrivena dosjea sa svjedočanstvima o ratnim zločinima iz Drugog svjetskog rata</p>
<p>RIM, 10. prosinca</p>
<p> - Otkriće 695 dosjea s podrobnim opisima 2274 ratna zločina njemačkih i talijanskih fašista tijekom Drugog svjetskog rata potreslo je talijansku javnost. Samo na prvom listu popisa je 456 mrtvih. Hrabra zastupnica talijanskih komunista, 45-godišnja Rosanna Moroni zajedno s Valterom Bielliem i Marcom Rizziem podnijela je pismeni zahtjev parlamentu da se nađu odgovorni političari koji su naredili prikrivanje tako važne dokumentacije.</p>
<p>• Gospođo Moroni, bili ste među prvima koji su zahtijevali osnivanje istražne komisije o skrivenoj dokumentaciji.</p>
<p>- Smatrala sam da je neophodno otkriti istinu i rasvijetliti taj slučaj, koji baca ljagu na talijansku državu, talijanski narod i parlament... To je naša dužnost u odnosu na sve žrtve, navedene u dosjeima, koje su tragično završile svoje živote u Drugom svjetskom ratu od ruku ljudi čija su imena ostala skrivena pola stoljeća. Prikrivanje zločinaca i istine bio bi novi zločin.</p>
<p>• Kako su otkriveni ti dosjei?</p>
<p>- Godine 1994. godine, za istrage slučaja Priebke, tužilac Antonino Intellisano otkrio je u Generalnom vojnom tužilaštvu u Rimu u jednoj zabačenoj sobici, zatvorenoj željeznim lokotom, čudni ormar čija su vrata bila okrenuta zidu. Iznenađenje je bilo veliko kad je ormar otvoren i kad je u njemu nađeno 695 zapečaćenih fascikala. Pečat na kojem je pisalo »provizorni arhiv« stavljen je 1960. godine, a čuvao je od javnosti svjedočanstva o zlodjelima počinjenim u Drugom svjetskom ratu. Riječ je o pokoljima, ubijanju pojedinaca, silovanju, genocidu nad tisućima ljudi.</p>
<p>• Navedite neke konkretne zločine, evidentirane u tim dosjeima?</p>
<p>- Sve je uredno numerirano i pripremljeno za odgovarajuće sudove. Primjerice, pod rednim brojem 1976. naveden je pokolj 1944. godine u Sant'Anna di Stazzema. Tada je ubijeno 560 civila, od kojih je 118 djece, a među ubijenima je i trudnica kojoj je beba izvađena iz utrobe. Okrivljeni su visoki časnici SS divizije, zajedno s talijanskim fašistima. Pod brojem 1188 je slučaj poznate Cefalonie, gdje su njemački vojnici masakrirali 6500 talijanskih vojnika iz divizije Acqui, koji su pružili otpor Nijemcima i nisu im se htjeli predati. Nađena su spaljena tijela talijanskih vojnika, a mnogi od njih bili su mučeni i potom bačeni u more. Čitko su ispisana imena odgovornih za taj zločin: potpukovnik Barge, zapovjednik 999. pješadijske divizije, major Hirschfeld, zapovjednik Alpske divizije... Pod brojem 1167 registriran je pokolj u Splitu, a kao krivci navedeni su general Von Ritter i zapovjednik SS divizija August Schothuber. Žrtve su talijanski general Cigala Fulgosi Alfonso, 48 časnika i 700 nepoznatih vojnika. Taj dosje misteriozno nestaje 1947. u javnom tužilaštvu u Padovi, da bi godine 1951. bio »provizorno arhiviran«. To je samo djelić od 2274 skrivena zlodjela.</p>
<p>• Zar nije čudno da to otkriće nije u Italiji izazvalo veću medijsku pozornost?</p>
<p>- Zanimljivo je da nije izazvalo tako snažne reakcije do kakvih bi došlo u nekim drugim zemljama. Na žalost, u našoj neke se stvari zadnjih godina pokušavaju zaboraviti. To je razlog što sam zajedno s kolegama napisala pismo parlamentu, inzistirajući da počne istraga kako bi se shvatili motivi i otkrilo odgovorne za to sramno polustoljetno prikrivanje zločina. Neki zastupnici u parlamentu cijeli su slučaj nazvali »ormarom srama«.</p>
<p>• Neki od fascikala poslani su sudovima.</p>
<p>- To i je ono najstrašnije: fascikli u kojima se nisu znali počinitelji zločina poslani su na sudove i mogli su početi procesi protiv nepoznatih počinitelja. Većina dosjea, njih 415, u kojima su bila ispisana imena i svi potrebni podaci o ratnim zločincima iz njemačkih vojnih snaga ili vojnih snaga Italije, nikada nije vidjela svjetlo dana.</p>
<p>• Jesu li ti zločini sada zastarjeli?</p>
<p>- Ratni zločini i zločini nad čovječnošću ne zastarijevaju. Na žalost, mnogi svjedoci su i zločinci su već mrtvi. Sramno je da je toliko ratnih zločinaca ostalo nekažnjeno. Znam samo za jednoga kojega je talijanski vojni sud osudio na doživotnu robiju. Riječ je o njemačkom očasniku za kojega nije bilo zahtjeva za ekstradiciju, pa on i dalje mirno živi u Njemačkoj. Ne može zastarjeti ni odgovornost onih koji su skrivali istinu i time postali sudionici u zločinu. Zato inzistiramo na otkrivanju istine i imenovanju odgovornih.</p>
<p>• Jesu li političari odgovorni za skrivanje tih dokumenata?</p>
<p>- Dosad je izašla na vidjelo jedino prepiska iz 1957. između tadašnjeg ministra vanjskih poslova Gaetana Martinija i ministra odbrane Paola Emilia Tavianija. U tim pismima predlaže se da se ne insistira na vođenju procesa zločincima odgovornim za pokolj u Cefaloniji u delikatnom trenutku kad Konrad Adenauer osniva njemačku vojsku. Paolo Taviani (88) nedavno je potvrdio istinitost te prepiske i priznao da se složio s ministrom Martinijem da je bolje ne počinjati procese. Kao opravdanje navodi da je bio zabrinut da se opet ne povede proces protiv Njemačke koji bi je kompromitirao i spriječio stvaranje njemačke vojske. Bilo je to razdoblje kad je počeo hladni rat. Spominju se i tri javna tužitelja iz toga doba - Umberto Borsari, Arrigo Mirabello i Enrico Santacroce. Svima je jasno da su oni bili samo obični izvršitelji. Zanimljivo je da se nitko ne sjeća tko je naredio skrivanje dokumentacije. Nas zanima ne samo da se objelodane imena svih ratnih zločinaca, pa i onih koji su već umrli, nego i da se otkrije tko je odgovoran za ovaj drugi zločin - prikrivanja dokumentacije.</p>
<p>• U vezi s tom aferom spominje se često i ime doživotnog senatora i bivšeg predsjednika vlade Giuliana Andreottija.</p>
<p>- Giuliano Andreotti u tom je razdoblju bio potpredsjednik vlade. Teško je zamisliti da Andreotti nije ništa znao o tome, ali nema dokaza da je smislio sakrivanja dokumenata. Ono malo što smo uspjeli doznati je da je nalog došao iz visokih krugova radi zataškavanja cijele stvari i onemogućenja sudskih procesa.</p>
<p>• Koliko treba čekati da se otkrije istina i hoće li ona uopće doći na vidjelo?</p>
<p>- Tijelo osnovano da prati istragu radi punom snagom. Predsjednik parlamenta Luciano Violante jamči da će se osobno angažirati da se istraga provede u što kraćem roku, po mogućnosti do kraja ove legislature. Nakon što je upoznat sa slučajem, izjavio je da taj strašni akt baca sjenu na cijelu povijest demokratske Italije i da je svima u interesu da se nađu odgovorni. Zahtjev parlamentu da se otkrije istina postavili su mnogi talijanski gradonačelnici, udruge partizana koji su se borili protiv fašizma, Židovska zajednica Milana, Nacionalna asocijacija žrtava rata...</p>
<p>• Vaša je ideja da se Sant' Anna di Stazzema proglasi nacionalnim muzejom.</p>
<p>- Da, vrlo sam ponosna što je ta ideja prihvaćena, samo se čeka odobrenje Senata. Kad sam pročitala svjedočanstva preživjelih, osjetila sam potrebu da nešto napravim i da vratim dostojanstvo nedužnim žrtvama.</p>
<p>• Kako objašnjavate novi val neonacističkih pokreta, ne samo u Italiji već i u cijeloj Europi?</p>
<p>- Objasnila bih to ponajprije niskim stupnjem obrazovanosti mladih. Da bolje poznaju povijest, ne bi se dogodilo da se kite fašističkim simbolima i urliču po ulici. Simpatiziraju se političari koji grade svoj kult na blaćenju drugih nacija i rasipaju mržnju. To je opasno za društvo. Prisjetite se samo što je sve u zadnje vrijeme izjavio i organizirao Umberto Bossi sa svojom Sjevernom ligom, od antimuslimanskih demonstracija do protesta protiv imigranata. Mogu reći samo jedno: nema budućnosti ni za koga tko ne shvaća da Europa, pa i cijeli svijet, postaje jedinstveni dom svim građanima, neovisno o njihovoj nacionalnoj ili religijskoj pripadnosti.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Primjer svim direktorima gradskih poduzeća, a ZOO-u proširenje na - »armijski trokut«</p>
<p>- Evo, što može napraviti čovjek i stručnjak koji voli i zna svoj posao. Njegov rad neka bude primjer i pouka svim direktorima trgovačkih društava. Zoološki vrt s Mladenom Anićem na čelu imat će potporu Grada dok sam ja na njegovu čelu, istaknuo je u nedjelju u Zoološkom vrtu na otvaranju nove tropske kuće jugoistočne Azije, gradonačelnik Milan Bandić. Zajedničkim udarcem u gong, predsjednik Gradske skupštine Goran Hill i gradonačelnik Bandić, i simobolično su otvorili tropsku kuću - paviljon pod nazivom, »Duh monsunskih šuma«. </p>
<p> Visoka vlaga i sparina u zraku, glasanje životinja, mnoštvo bilja, pod u kojeg propadaju cipele, prekriven komadićima kore drveta, drvene maske i skulpture, zbirka začina, čajeva i posuđa od kokosova oraha, ukratko je opis novog paviljona u ZOO-u. Ne nedostaju ni edukativni panoi s prikazima života u monsunskim šumama i močvarama, ugroženih životinja, zemljopisnih karata, fotografija tipičnih kuća i građevina jugoistočne Azije. Posjetitelji se u gustom spletu bilja trebaju potruditi da pronađu životinje. Zastupljene su, zasad, ptice - bijeloprsi vodomar, voćne grlice, kukmasta šumska jarebica i balijski čvorci. U terarijima su rakovi strunaši i zmije - burmanski piton koji naraste do šest metara dužine, te prugastorepa štakorašica koju su u ZOO-u uspjeli razmnožiti. U velikom akvariju plivaju različite vrste slatkovodnih riba. Od biljaka pažnju prvih posjetitelja privukla je vrčasta biljka mesožderka. </p>
<p>- Paviljon je spoj flore, faune i kulture življenja jugoistočne Azije, točnije Indonezije, i prvi je takve vrste u zagrebačkom ZOO-u, rekao nam je edukator u ZOO-u Tomislav Krznarić. </p>
<p>Direktor ZOO-a Mladen Anić naglasio je da već nakon Nove godine kreće druga faza uređenja preostalog dijela tropske kuće u kojem će biti smješteni majmuni, kljunorošci, leteći tobolčari, kukci, patuljasti moškavac - primitivni oblik jelena bez rogova.</p>
<p> U uređenje prvog dijela ZOO je uložio oko 150.000 kuna, a do kompletnog završetka, predviđenog za lipanj, potrebno je još uložiti oko 600.000 kuna. Novi projekt je izgradnja edukativne dvorane u blizini nastambe sa snježnim leopardima, kojeg će platiti Grad, kao i uređenje unutrašnje nastambe za vodenkonje. </p>
<p>Čini se da će uskoro doći i do dugoočekivanog proširenja ZOO-a na tzv. »armijski trokut«. Direktor Anić kaže da je svu dokumentaciju poslao gradskim službama, a Bandić je najavio da kreće u akciju za dobijanje tog prostora od pet hektara na kojem će se smjestiti »život« Afrike. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrepčanima najvažnija ljubav, onda novac, a na kraju - zdravlje</p>
<p>Ovogodišnja 40. manifestacija »Ezoterika Croatika« koja se ovoga vikenda održavala u hotelu Dubrovnik okupila je dosad najveći broj izlagača, njih 150. Prema riječima organizatorice, Romane Franjić, 40-ak prijavljenih, zbog nedostatka prostora, morali su odbiti što govori o stručnosti sudionika manifestacije i kvaliteti proizvoda i usluga. Tijekom dva dana održano je i dvadesetak predavanja vezanih uz ljekovito bilje i pravilnu prehranu, meditaciju, snovima, umijeću života, tehnikama disanja i drugim prigodnim temama. </p>
<p>Najzaposleniji na sajamskom dijelu bili su astrolozi, numerolozi i vidovnjaci. </p>
<p>- Stariji žele znati kakvog će biti zdravlja i kakve će im biti financije, a mladi su orijentirani na pitanja vezana uz fakultet, zaposlenje i, naravno, ljubav, saznajemo od astrologinje Goge koja izrađuje horoskop uz pomoć Nostradamusovih natuknica, što god da to značilo. Posjetitelji koji su željeli da im se budućnost pročita iz karata morali su za to izdvojiti 120 kuna. Iz svog dugogodišnjeg iskustva čitanja iz karata, gospođa Kora, rekla nam je da je Zagrepčanima najvažnija ljubav, zatim novac i, tek, na trećem mjestu zdravlje.</p>
<p> I stručnjaci za tarot, čitanje sudbine iz dlana ili ciganskih karata, otkrivanje uroka te bioenergetičari i dijagnostičari imali su na sajmu pune ruke posla. Posjetitelji su mogli izmjeriti i biopotencijal svog tijela, i to besplatno, te za 150 kuna snimiti svoju auru. </p>
<p>U izložbenom dijelu sajma nudile su se prigodne knjige, kristali, predmeti za zaštitu od zračenja, pribor za aromaterapiju i radiesteziju, nakit, prehrambeni i kozmetički proizvodi od meda i biljaka, mirisni štapići i svijeće. Među prodajnim predmetima pronašli smo i energizirani kamen za sreću za 120 kuna. </p>
<p>Štand s »rubljem snage« privukao je brojne posjetitelje. Riječ je o rublju izrađenom od čistog, ekološki obrađenog pamuka, a na njemu je simbol snage koji aktiviran posebnim znanjem, zrači čistu, pozitivnu energiju koja se upija u tijelo i psihu. Za svakodnevno nošenje i nisu bile baš jeftine cijene. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dvije Trešnjevke biraju ukupno 38 članova svojih vijeća četvrti </p>
<p>VIII. TREŠNJEVKA</p>
<p> - SJEVER</p>
<p>Stanovnici osme gradske četvrti, Trešnjevke-sjever, izabrat će u nedjelju, 17. prosinca, 19 članova svojega vijeća. Sjedište Trešnjevke-sjever nalazi se u Parku Stara Trešnjevka 2, a kandidatske liste za predstojeće izbore predali su koalicija Akcije socijademokrata Hrvatske i Liberalne stranke, Demokratski centar, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska kršćanska demokratska unija, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, neovisna lista Jadranke Agić, Pokret za ljudska prava-Stranka ekološki svjesnih građana, Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička radnička partija.</p>
<p>Granica gradske četvrti Trešnjevka-sjever kreće od tromeđe četvrti Stenjevec, Črnomerec i Trešnjevka sjever (križanje Tomislavove i Zagrebačke), u smjeru jugozapada Zagrebačkom, do križanja s Petrovaradinskom i Ljubljanskom avenijom, u koju skreće i južnom stranom nastavlja prema istoku, prelazi potok Vrapčak, nastavlja sjevernom stranom Ljubljanske, do Savske, koju okomito presijeca kod kućnog broja 108, nastavlja njenom istočnom stranom prema sjeveru, do križanja s Crnatkovom, nastavlja na sjeverozapad i dalje južnom stranom Jukićeve, Jagićeve, Hanuševe, Trga Francuske Republike, Fonove i Međimurske, presijeca Vodovodnu i njezinom zapadnom stranom prema jugu dolazi na sjevernu stranu željezničke pruge, koju preti prema zapadu do Zagrebačke, skreće na jugozapad njezinom istočnom stranom i nastavlja do križanja s Tomoslavovom, u točki tromeđe četvrti.</p>
<p>IX. TREŠNJEVKA - JUG</p>
<p>Deveta gradska četvrt, Trešnjevka-jug, obuhvaća područje koje ide od tromeđe četvrti Novi Zagreb-zapad, Stenjevec i Trešmnjevka-jug, što je ujedno i tromeđa između Stenjevca, Blata i Vrapča na južnnoj obali Save, prema sjeveru dolazi na istočnu stranu Svilkovićevog odvojka, nastavlja po zapadnoj strani ulice Svilkovići, dalje nastavlja sjevernom, pa južnom stranom Ljubljanske avenije, nastavlja na istok, presijeca potok Vrapčak, dolazi do Savske, koju presijeca kod broja 108. Dalje granica prati istočnu stranu Savske ceste prema jugu, te Savskim mostom dolazi do južne obale rijeke Save na Tromeđu Trnja, Novog Zagreba-zapad i trešnjevske-jug, nastavlja južnom obalom rijeke prema jugozapadu, sve do početne točke tromeđe. </p>
<p>Kao i kod Trešnjevke-sjever, i gradska četvrt Trešnjevka-jug imat će vijeće s 19 članova. Sjedište ove gradske četvrti također se nalazi u Parku Stara Trešnjevka 2, a na izborima će se građani moći odlučiti između kandidata koalicije ASH-LS, DC-a, koalicije HČSP-HOR-HRZ-DGS-HOP-NSP (Hrvatska čista stranka prava, Hrvatski obranbeni red, Hrvatska republikanska zajednica, Domovinska građanska stranka, Hrvatski oslobodilački pokret i Nezavisna stranka prava), HDZ-a, HNS-a, HSS-a, HSLS-a, HSP-a, HSU-a, neovisne liste Mate Petrovića, POL-a, SDP-a i SRP-a. (vf)</p>
<p>(Nastavak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Boris Becker: Još uvijek volim svoju ženu </p>
<p>BERLIN, 10. prosinca</p>
<p> - Jedan od najvećih tenisača u povijesti Boris Becker kazao je kako još uvijek voli svoju suprugu i vjeruje u pomirenje nakon natpisa da mu je brak pred raspadom. U razgovoru za list Bild am Sonntag Becker je priznao trenutnu razdvojenost i krizu sedmogodišnjeg braka sa Barbarom, kćerkom američkog časnika, koja je prije udaje bila poznata glumica i pjevačica. »Bogastvo i slava su doveli moj brak u krizu. Pritisak medija je bio strašan, pogotovu u Njemačkoj, gdje mješani brakovi nisu česta pojava. Čak smo redovito primali i rasističke prijetnje«, govori Becker, dok njegova supruga trenutno boravi u njihovom domu na Floridi. </p>
<p>»Moja žena sama odlučuje gdje će živjeti sa djecom. Imam nekoliko kuća širom svijeta, no ja zasad ne želim napustiti München«, kazala je bivša teniska zvijezda, kojemu nakon završetka karijere dolično ide posao u sportskom marketingu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Princ Charles među konobaricama i vozačima taksija </p>
<p>LONDON, 10. prosinca</p>
<p> - Princ Charles zamijenio je pozlaćene dvorane Buckinghamske palače svijetom britanske radničke klase, pojavljujući se kao gost u omiljenoj televizijskoj seriji. Nasljednik trona pojavio se nakratko u slavljeničkoj epizodi u povodu 40. obljetnice serije »Coronation street«. U ulozi bez ikakvog teksta, Charles obučen u tamno odijelo posjećuje izmišljeni okrug u Manchesteru i susreće vijećnicu koju glumi Sue Nicholls. »Coronation street«, čiji se zaplet bavi dogodovštinama konobarica, vozača taksija i ostalih Britanaca koji žive daleko od Charlesovog svijeta »plave krvi«, prvi je puta emitiran 9. prosinca 1960. godine, a u međuvremenu je postao nacionalnom institucijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zbog dječjih nesreća, Turska zabranjuje Pokemona </p>
<p>ANKARA, 10. prosinca </p>
<p> - Vijeće turske radio-televizije zabranilo je emitiranje popularnog japanskog crtića »Pokemon« nakon što je dvoje djece skočilo s balkona vjerujući da, poput crtanih junaka, imaju nadljudsku moć. Vijeće je također, na žalbu Ministarstva zdravstva, kaznilo privatnu TV-postaju ATV, koja emitira sporni crtić, jednodnevnom zabranom rada.</p>
<p> Sedmogodišnja djevojčica i četvorogodišnji dječak zadobili su ozlijede nakon pada s balkona visokih zgrada u odvojenim incidentima prošlog mjeseca. Turski ministar zdravstva Osman Durmus povezao je te nesreće s japanskom crtanom serijom o pustolovinama oko 150 čudovišta.</p>
<p> Turska je prva država koja zabranjuje »Pokemona«, koji se prikazuje u šezdesetak zemalja, požalio se programski direktor ATV-a Zuhtu Sezer. »Koliko daleko će to ići i hoće li zabraniti prodaju Pokemonovih igračaka?«, pita se Sezer.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako se razvija ovisnost o kockanju? </p>
<p>NEW YORK, 10. prosinca</p>
<p> - Kockanje može izazvati jednaku ovisnost kao alkohol i droga, tvrde istraživači. Njemački su znanstvenici otkrili da kockanje za novac izaziva fizičke simptome među kojima su ubrzan rad srca i lučenje hormona koji potiču uzbuđenost, a možda i ovisnost. »Fiziološka reakcija na kockanje naglašava raspoloženje, a pobjeda može izazvati osjećaj euforije«, napisali su Gerhard Meyer i njegovi kolege u časopisu Biological Psychiatry. Meyer i njegovi suradnici tvrde da fiziološke reakcije koje su primijetili proučavajući osobe što su se kockale za novac mogu objasniti kako se razvija ovisnost o kockanju.</p>
<p> Studija je provedena u Institutu za psihološka i kognitivna istraživanja pri Sveučilištu u Bremenu (Njemačka). Istraživači su pratili ponašanje i reakciju na stres desetorice kockara koje su slučajno odabrali u kasinu.</p>
<p> Sva desetorica kockara sudjelovala su u pravoj partiji »blackjacka« koja se igrala za novac i u jednoj u kojoj nije bilo novčanog uloga. Istraživači su im pratili puls uz pomoć monitora i uzeli uzorak sline radi hormonske analize.</p>
<p> Pokazalo se da im je puls bio mnogo brži kad su kartali za novac. Meyer i njegovi suradnici primijetili su i da im je razina hormona bila viša kad je u pitanju bio novac te da je ostala jednaka i kad je igra završila.</p>
<p> Lučenje hormona oponaša stresan događaj - poput skoka s padobranom - a takvo raspoloženje i uzbuđenje ostaje i nekoliko sati nakon igre, objašnjavaju autori. Takva fizička reakcija na samo ulaganje novca može biti poticajna, primijetili su istraživači, što igrača navodi da se vraća kockanju - jednostavno zbog euforije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zagađeni zrak dvostruko pogubniji za djecu</p>
<p>PARIZ, 10. prosinca</p>
<p> - Mala djeca dvaput su izloženija benzenu od odraslih, pokazala je studija francuskoga Državnog instituta za industrijski okoliš i rizike (INERIS). Analiza urina radi ispitivanja razine dviju tvari (mukonične kiseline i hidrokinona) koje nastaju pretvaranjem benzena pokazala je da prve od tih dviju tvari ima 1,7 puta više u djece nego u odraslih, dok druge ima 1,9 puta više.</p>
<p> Skupina istraživača pod vodstvom Andrea Cicorelle ispitala je skupinu od 21 djeteta u dobi od dvije do tri godine te 22 roditelja nepušača. Uz analizu urina, dva puta dnevno ispitivana je zagađenost zraka u jaslicama u koju su išla djeca te u stanovima obitelji obuhvaćenih ispitivanjem.</p>
<p> Analize su pokazale da je koncentracija benzena u spavaćim sobama djece i roditelja u 85, odnosno 91 posto, prelazi normu od 5 mikrograma po kubičnom metru koliko je Europska unija predvidjela za 2010. Glavni izvor tih zagađivača su promet i industrijski otpad. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog zdravlja i samopouzdanja prepustite traume prošlosti</p>
<p>NEW YORK, 10. prosinca</p>
<p> - Ne vraćajte se starim problemima. Ono što je prošlo ostavite iza sebe jer je to dobro za vaše zdravlje. Novo istraživanje pokazuje da su osobe koje prošle događaje ostave iza sebe fizički zdravije i da imaju više samopouzdanja.
»Bitno je prepustiti prošlosti ono što nam se dogodilo«, tvrdi Denise Beike, asistentica psihologije na Sveučilištu »Arkansas« u Fayettevilleu. »Ako to ne učinimo, mogli bismo izgubiti samopoštovanje, a moglo bi nam čak i oslabiti fizičko zdravlje«, rekla je Denise Beike.</p>
<p> Svoja sjećanja najčešće razvrstavamo u dvije skupine, objasnila je. Među zatvorenim sjećanjima su oni događaji koje smo riješili i ostavili iza sebe. S druge strane, među otvorenim sjećanjima su neriješeni događaji koji i dalje imaju ulogu u našem životu.</p>
<p> U prvoj od dvije studije o otvorenim i zatvorenim sjećanjima Denise Beike je podijelila 50 studenata u dvije skupine. Jedna je skupina morala opisati otvorena sjećanja, a druga zatvorena. Zatim su pripadnici obiju skupina pogledali popis pojmova i izabrali riječi kojima bi sami sebe opisali.</p>
<p> Denise Beike je otkrila da su studenti koji su opisali zatvorena sjećanja odabrali pozitivnije pojmove od onih studenata koji su opisivali još neriješena otvorena sjećanja. Ona pretpostavlja da nam prepuštanje nekog događaja prošlosti daje više samopouzdanja.</p>
<p> U drugoj studiji Denise Beike je pitala 400 studenata jesu li ikad iskusili traumu, poput smrti bliskog prijatelja ili rođaka, silovanja, incesta, požara u vlastitom domu ili bolnog rastanka.</p>
<p> Studenti koji imaju otvoreno sjećanje na neki od traumatičnih događaja, primijetili su istraživači, imali su lošije rezultate u rješavanju upitnika za mjerenje samopouzdanja nego studenti koji su traumatične događaje ostavili iza sebe ili oni koji nikad nisu iskusili traumu. Osim toga, studenti s otvorenim sjećanjima češće su odlazili liječniku.</p>
<p> Svrha istraživanja nije izazvati osjećaj krivnje u ljudima jer neke događaje još nisu prepustili prošlosti. »Ima stvari koje ne možemo tek tako ostaviti iza sebe«, rekla je. Prijelom noge je prilično bolan, ali kada noga zacijeli, većina će ljudi taj događaj bez većih poteškoća ostaviti iza sebe. Ako je posrijedi nešto ozbiljnije, poput ozljede glave zbog koje se ne može raditi, mijenja se cijeli čovjekov svijet i teže mu je nastaviti život, tvrdi Denise Beike.</p>
<p> Sljedeći korak u istraživanju, kaže znanstvenica, neće biti lak jer namjerava otkriti mehanizam prepuštanja problema prošlosti. No zaključiti prošle događaje ne znači nužno da morate biti okrutno iskreni prema sebi. Denise Beike kaže da se ljudi često sjećaju događaja drukčije nego što su se dogodili. Pokoja promjena olakšava prepuštanje događaja prošlosti. »Mi na neki način mijenjamo događaje u svom sjećanju«, kaže Denise Beike. »Pretpostavljam da je taj proces prilagodbe dobar za nas«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Odlazak proslavljenog basa</p>
<p>HNK u Zagrebu / Tomislav Neralić oprostio se od scene nastupom u ulozi Ivana Hovanskog u operi »Hovanščina« M. P. Musorgskoga / Završetak jedne od najvećih karijera hrvatskih opernih umjetnika u svijetu u velikom stilu</p>
<p>Spustio se zastor velike pjevačke karijere. Proslavljeni hrvatski bas Tomislav Neralić oprostio se od scene nastupom u ulozi Ivana Hovanskog u operi »Hovanščina« Modesta Petroviča Musorgskog, u subotu 9. prosinca u Zagrebu. Razdragano prepuno gledalište Hrvatskoga narodnog kazališta i operni ansambl HNK toplo su i srdačno ispratili umjetnika nakon pune 61 godine intenzivne karijere, poželjevši mu najbolje želje točno na dan njegova 83. rođendana. On je izrazio nadu da će još koji put zapjevati na koncertu ili u kakvoj drugoj prigodi.</p>
<p>Jedna od najvećih opernih karijera hrvatskih umjetnika u inozemstvu završila je u velikom stilu, sa sačuvanom glasovnom snagom i dojmljivom cjelovitom kreacijom pobunjenika protiv ruske carske vlasti u 17. stoljeću, kneza Hovanskoga, na istome mjestu - pozornici Zagrebačke opere - gdje je počela 2. lipnja 1939. godine debijem u ulozi Redovnika u Verdijevu »Don Carlosu«.</p>
<p>Ubrzo, već 1943. godine Karl Böhm angažirao je Tomislava Neralića u Bečkoj državnoj operi, gdje je ostao četiri godine. Onda se vratio u Zagreb, te je 1955. otišao u Njemačku operu u Berlinu i tamo ostao puna četiri desetljeća kao dragocjeni član ansambla koji je u vrlo kratkom roku dobio titulu »komornog pjevača«.</p>
<p>Tomislav Neralić vratio se prije pet godina iz Berlina u Zagreb. Nastavio je pjevati i ostvario je desetak uloga, od kojih nekoliko novih. Tako je na svoj popis s više od 150 uloga kao posljednju upisao Ivana Hovanskoga u vrlo dobroj solidnoj predstavi u režiji Georgija Para i pod glazbenim vodstvom Vladimira Kranjčevića, u kojoj mnoge lijepe trenutke ostvaruju zbor, orkestar i solistički ansambl.</p>
<p>Tomislav Neralić nije radio razliku između velikih i malih uloga. Svakako, valja izdvojiti Wagnerove uloge, s kojima je dvadesetak godina osvajao europske i američke pozornice. Hans Sachs u »Majstorima pjevačima«, Ukleti Holandez i Wotan u »Walküri« stožerni su likovi njegova repertoara. Bio je prvi Wotan u Africi, a najviše je pjevao Holandeza. Tomislav Neralić bio je aktivni sudionik promjena u izvodilačkom pristupu opernoj umjetnosti. Tijekom pedesetih i šezdesetih godina, posebno u Njemačkoj, opera se preobražava iz statične forme u živ tip glazbenog teatra, u kojemu režija i scena dobivaju podjednako važnu ulogu kao glazba. U tome smislu značajna je Neralićeva suradnja s Wagnerovim unukom Wielandom i Götzom Friedrichom. Dao je velik prinos hrvatskomu opernom stvaralaštvu nastupima u djelima Zajca, Papandopula, Brkanovića, Gotovca i drugih.</p>
<p>Teško je odlučiti se što izdvojiti iz Neralićeva repertoara. Osim Wagnerovih uloga, ovoga puta istaknimo Mozartova Don Giovannija, Puccinijeva Scarpiju u »Tosci«, Borodinova Kneza Igora, Goundova Mefista u »Faustu«, Musorgskijeva Borisa Godunova, Verdijeva Falstaffa ili Jaga u »Otellu«, sve do niza malih uloga, koje su u njegovu tumačenju postale veliki karakterni likovi.</p>
<p>Poslovična profesionalnost i pouzdanost rese Tomislava Neralića punih šest desetljeća na opernim i koncertnim pozornicama. Glazbenički entuzijazam i životni optimizam vodili su ga da svladava novu glazbu i u visokim godinama, u čemu mu je od nemale pomoći bila izvanredna memorija. Umjetnička mudrost navela ga je, pak, da sam odluči kada je razložno prestati kako bi njegova rekordno duga karijera ostala nepomućenim sjajem treperiti u sjećanju publike. Hvala mu na svemu što je učinio za hrvatsku glazbu.</p>
<p>Oproštajna »Hovanščina« Tomislava Neralića pamtit će se po cjelovitom doprinosu i zalaganju svih tumača. Na čelu im je pored njegova dominantnog lika bila delikatno samozatajna, glasovno i pjevački raskošna i briljantna Marfa Ruže Pospiš-Baldani, nedavno ovjenčana za tu interpretaciju nagradom »Tito Strozzi« Hrvatskoga narodnog kazališta.</p>
<p> U složenosti lika ekstatične, ali nadasve osjećajne žene iz političkovjerskih previranja Rusije 17. stoljeća, posebno se izdvajaju glasovni preljevi i glumačke nijanse kojima izražava želju i nadu za što skorijim susretom s vatrom i plamenom kao ostvarenjem fanatičnih težnja.</p>
<p>Pouzdan partner oboma umjetnicima u nadahnutom, angažiranom tumačenju kao snažno profilirani Andrej Hovanski bio je tenor Miljenko Đuran. Bariton Armando Puklovec kao Šakloviti i bas Ozren Bilušić kao Dosifej istakli su se velikim potencijalom glasova i primjerenim scenskim nastupom. Dobar dojam ostavili su, između ostalih, tenor Milivoj Juras kao Golicin, Stjepan Franetović kao Kuzka te Saša Ivaci i Alen Ruško kao dva strijelca.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prekrasni stavci</p>
<p>Crkva sv. Katarine u Zagrebu / Nastup ansambla vokalnih solista »Madrigal«, dirigent Branko Kladarin </p>
<p>U petak u večer u gornjogradskoj Crkvi sv. Katarine zagrebački Ansambl vokalnih solista »Madrigal«, koji je osnovao i vodi dirigent Branko Kladarin, izveo je pred punim auditorijem veoma lijep program duhovne glazbe. U prvom dijelu večeri to je bila ruska duhovna glazba, od Bortnjanskog do Ščedrina, a u drugome dijelu duhovna glazba ranijeg europskog baroka, od Purcella do Rameaua.</p>
<p>Nastavljajući bogatu tradiciju zbornoga muziciranja u nas, u ansamblu »Madrigal« okupljaju se mladi akademski pjevači solisti, od kojih neki već imaju samostalne umjetničke karijere, između ostalog i kao članovi naših opernih kuća.</p>
<p>Ansambl djeluje već gotovo puno desetljeće i nastupa po cijeloj Hrvatskoj, uz brojna zapažena gostovanja u inozemstvu, poimence u glazbenim središtima Francuske, Italije, Slovenije, Portugala, Austrije i Irske, čemu je u proljeće ove godine dodao i nastup u uglednoj egipatskoj opernoj kući u Kairu. U izdanju Croatia recordsa vokalni ansambl »Madrigal« snimio je već i dva compact-disca.</p>
<p>Na koncertu u petak posebno je lijepo bio izveden prvi dio programa s ruskom duhovnom glazbom, na početku s Duhovnim koncertom br. 11 Dmitrija Bortnjanskoga, u kojemu su solističke istupe izvele sopranistice Valentina Fijačko i Amela Priganica, altistice Martina Gojčeta i Marica Kolega, tenor Stjepan Franetović i bas Berislav Puškarić.</p>
<p>Slijedili su prekrasni stavci »Vjeruju« Petra Iljiča Čajkovskog i »Iže heruvimi« Aleksandra Grečanjinova te tri odlomka iz liturgije »Vsenočnoe bdenje« Sergeja Rahmanjinova, od kojih je u stavku »Blagoslovi duše moja« zapažen iznimno tamni alt Marice Kolega. Na kraju se našao i suvremeni ruski skladatelj Rodion Ščedrin sa svojim »Oče naš«, čime je zaokružen taj reprezentativni prikaz vokalnog bogatstva ruske duhovne glazbe.</p>
<p>Nakon zahtjevnosti u izvedbi toga prvog dijela programa, pjevačice i pjevači »Madrigala« našli su se pred još težim, u glavnom dobro svladanim teškoćama izvođenja duhovne glazbe europskog baroka. Kao prvo tu je bio »Magnificat« Francuza Marc-Antoinea Charpentiera, koji je uposlio četvero solista: Tamaru Felbinger, Martinu Gojčeta, Stjepana Franetovića i Alena Ruška.</p>
<p>Charpentierov duet »Serve bone« skladno su izvele sopranistice Ivana Ladarini i Tamara Felbinger, dok je u motetu »Beati qui habitant« Jean-Philippea Rameaua imponirao herojski bariton Željka Groelnika. U svim točkama programa, od kojih su neke bile prve izvedbe u Hrvatskoj, zborski je ansambl pouzdano slijedio dirigenta Branka Kladarina, pogotovo u prvome dijelu večeri, suživljenog koncentracijom i ostvarenim lijepim tonom.</p>
<p>Kruna drugoga dijela večeri bio je po do dojmu monumentalni »Jubilate Deo« najvećega majstora engleskog baroka Henryja Purcella, u kojemu se zboru i solistima Martini Gojčeta, Ivani Kladarin i Alenu Rušku pridružio i manji sastav Zagrebačkoga oratorijskog orkestra, sastavljen od mladih članova Simfonijskog orkestra HRT. Prije toga u drugom je dijelu večeri sudjelovala i pijanistica Eva Kirchmayer-Bilić na električnim orguljama. Publika je toplim pljeskom nagrađivala izvođače. Saznali smo da je već dogovoren nastup »Madrigala« s ovim programom i u inozemstvu.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sjećanje na Marina Carića </p>
<p>SPLIT, 10. prosinca</p>
<p> - U foajeu Hrvatskoga narodnoga kazališta u subotu je održana komemoracija preminulomu hrvatskom kazališnom redatelju i piscu Marinu Cariću, koji je u zagrebačkoj bolnici Rebro umro u 53. godini. O Carićevoj ljudskoj i prijateljskoj strani te vrhunskim redateljskim ostvarenjima u Splitu su govorili bivši intendant splitskoga HNK Ivica Restović, sadašnji ravnatelj Drame HNK Split Ivica Buljan te glumci Josip Genda i Zoja Odak. Prisjetili su se Carićeva vrhunskog rada u splitskome kazalištu tijekom 70-ih i 80-ih godina, kada je iz Carićeva redateljskog pera izniknuta i legendarna »Judita«, koju je radio u suradnji s Tonkom Maroevićem. Zoja Odak kazala je da je dolaskom Carića u splitskome kazalištu počelo jedno novo poglavlje. Napomenula je da je taj redatelj uspostavio visoke umjetničke standarde, a posjedovao je i zavidnu razinu mudrosti. Josip Genda napomenuo je da je s Carićem kao redateljem ostvario najveći broj svojih predstava, od čega čak 20 premijera, što, kako je istaknuo Genda, čini čitav jedan ljudski život. Ivica Buljan često se, kako je kazao, prisjeća Carića čiji je umjetnički i životni put bio obilježen velikom strašću i ljubavlju prema poslu, te napomenuo da ga se splitski ansambl uvijek rado sjeća. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Lasićev »obračun sa samim sobom«</p>
<p>Sajam knjige u Istri / Miroslav Šicel predstavio »Autobiografske zapise« Stanka Lasića </p>
<p>PULA, 10. prosinca</p>
<p> - Na Sajmu knjige u Istri akademik Miroslav Šicel predstavio je »Autobiografske zapise« Stanka Lasića, istaknuvši pritom kako nije riječ o tipičnoj autobiografiji, već o svojevrsnoj intelektualnoj i stvaralačkoj avanturi, u sklopu čega je Lasić izgradio specifični vlastiti sustav u kaosu događaja.</p>
<p> Govoreći, pak, o svom najnovijem djelu koje obuhvaća 700 stranica, Stanko Lasić je kazao da je njegova ključna autorska dilema bila: objaviti knjigu sada, za života, ili ju ostaviti za kasnija vremena. Zahvaljujući izdavaču Globusu i uskom krugu prijatelja, ipak se odlučio taj »autobiografski strogi obračun sa samim sobom i okruženjem« obaviti sada. Lasić je pritom govorio o utjecajima velikih stvaralaca poput Hegela, Prousta, Balzaca i Rilkea, ustvrdivši kako, pak, bez Dostojevskog sam sebi nije zamisliv.</p>
<p> Na jedno od pitanja voditeljice ovog predstavljanja, Eveline Rudan o političkoj dimenziji ove autobiografije i sudovima u njoj iskazanim, Lasić je rekao kako je o posljednjih deset godina izrekao dosta grubih riječi, koje su mu neki i zamjerili. Pri tome je apostrofirao zločine počinjene u NDH, ali i u najnovije doba, pojasnivši kako su mu »naši zločini« mnogo teži od neprijateljskih, pri tome je osobito istaknuo težinu zločina počinjenih prema ibeovcima, kazavši da se to moglo drukčije riješiti, a ne onako grubo staljinistički. Obračunavajući sa staljinizmom, režim se pri tom ponio izrazito staljinistički, kazao je Lasić.</p>
<p> A što se samih autobiografskih zapisa tiče, dodao je kako je to ujedno i dijalog o ljubavi bez koje je život obesmišljen. »Iako knjiga ima oko 700 stranica, ne mogu se oteti dojmu da se isplati pročitati« - zaključio je Stanko Lasić svoj susret s čitalačkom publikom.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Poziv u zaboravljenu prirodu</p>
<p>Multimedijski performance Branimira Čilića u uredu tvrtke »InfoMedia« i kavani »Astoria« / Čovjek prezasićen civilizacijom trke za novcem </p>
<p>Može se intervenirati u našu sumornu svakodnevicu, isprovocirati je i time je bolje uočiti i prilagoditi želji i zamisli, pa čak i promijeniti. To je pokazao uvečer na dan sv. Nikole, slikar Branimir Čilić. On je Zagrebu u uredskim prostorima tvrtke »InfoMedia« i interijeru kavane »Astoria« te na neboderu, s kojega se u Martićevu ulicu spustio sv. Nikola, priredio multimedijski performance.</p>
<p> Čilićeve slike postavljene su između kompjutora, stolova pretrpanih uredskim papirima, televizora na kojem se vrti film koji prikazuje Čilićeve slike križnog puta izložene na obroncima hercegovačkog krajolika i u okolici Pazina, etnoloških predmeta, starog ručnog gramofona, ovnujskih rogova, ovčje mješine, tkalačkog stana, samara, osušenih plodova šipka, konzerve sardine, oslikanog prozorskog okna, kravljeg zvona, starih fotografija, staklene čizme pune vode s crvenim ribicama, niza seoskih alatki i čovjekolike skulpture optočene kabelima. U takvom okruženju ostat će slike 33 dana.</p>
<p> Umirujući, snježnobijeli pejzaži planine Čvrsnice, intenzivno žarko crveni otoci, apstraktno-ekspresivne buktinje te ultramarinski i plavo-zeleni pejzaži vrtova - nadvladavaju sivilo ureda i otkrivaju novu vizuru prostora, rastvaraju ga i potiču na bijeg u prirodu.</p>
<p>»Doživljaj koji će, uvjeren sam, ovaj performance probuditi je ono što sam htio postići. Htio sam pokazati da je komunikacija moguća, jednako među stvarima kao i među ljudima. Kada se čovjek prepusti doživljaju, osjetit će da je prezasićen civilizacijom trke za novcem, da je prenapučen sivilom zatvorenog prostora, da je gotovo zaboravio prirodu. Pa i onu koja mu je na dohvat ruke. Jednostavno ne osjeća, čak ni sebe.</p>
<p> Ovaj multimedijski performance je provokacija, alternativna umjetnost, kako to vole reći utaboreni i galerijski pozicionirani umjetnici i kustosi. I da do kraja budem razvidan, najmanje mi je namjera prodati slike i zaraditi novce. Nisam zaradio ni kada je moj portret Gojka Šuška prodan za 360.000 njemačkih maraka. Nisam vidio ni marke«, objasnio je Čilić. </p>
<p>Koncertom na ksilofonu od boca i uz pratnju gitare performanceu su pridonijeli glazbenici Borna Šercar i Ante Gelo.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Izložba skulptura Josipa Diminića</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Izložbu »Izgnijezditi se iz dlana - polje i more ptica« kipara, slikara i grafičara Josipa Diminića otvorio je ovih dana u Galeriji »Šovagović« dekan Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu Stjepan Gračan. Izložene su 34 skulpture ptica u terakoti, radovi nastali u razdoblju 1994.-1995. Ptice su stalna tema Diminićeva stvaralaštva, one su tematska fuga umjetnikova od koje je umoran i zasićen odlazio, kojoj se obogaćen i začuđen uvijek ponovno vraćao, istaknuo je autor predgovora kataloga Mladen Kuzmanović.</p>
<p> Josip Diminić rođen je 1937. godine. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1957. i ALU 1963. Ostvario je brojne skulpture u javnim prostorima i posve iznimnu spomeničku plastiku. Autor je i grafičkih mapa. Studijski je boravio u Kini i Nizozemskoj, gdje je stvarao nove cikluse nazvane imenima tih zemalja. Redoviti je profesor kiparstva na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Izložba, koju prate i crno-bijele fotografije ptica Egona Hreljanovića, otvorena je do kraja prosinca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Premijera »Udovica« </p>
<p>ŠIBENIK, 10. prosinca</p>
<p> - Hrvatska praizvedba »Udovica« suvremenoga poljskog pisca Slawomira Mrožeka izvedena je u režiji Pere Mioča u Šibeniku u subotu na večer. »Udovice« su premijera Šibenskoga kazališta, a nastupile su sve redom šibenske glumačke snage, i to pet amatera - Ivana Polombito, Jasminka Antić, Maja Jakšić, Radovan Periša i Ivan Šupe, te jedan profesionalac Mate Gulin. Ova zanimljiva predstava izvedena je u kino Odeonu, jer je kazalište teško stradalo na početku Domovinskoga rata. »Udovice« su, po riječima Pere Mioča, alegorijska igra između života i smrti. Djelo je puno aluzija, mračno je, posebno na kraju predstave u kojoj postoji samo zlo. Postavljanje »Udovica« je repertoarni potez za pohvalu. Redatelj Mioč ukazao je povjerenje glumcima amaterima koji su na predstavi u svojim ulogama privukli pozornost publike. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kajkavsko narječje u nastavi </p>
<p>ČAKOVEC, 10. prosinca</p>
<p> - Na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu je ovih dana predstavljena knjiga »Kajkavsko narječje i književnost u nastavi«. To je, u stvari, zbornik radova s pet dosadašnjih godišnjih znanstvenih skupova o ovoj temi. Znanstvena sijela pet godina za redom već organiziraju VUŠ Čakovec i Zavod za znanstveni rad HAZU iz Varaždina.</p>
<p>O knjizi su novinarima govorili dr. Stjepan Hranjec i magistri Tamara Turza-Bogdan, Ivan Zvonar i Eduard Vargović. U knjizi koja ima 400 stranica objavljena su 63 rada tridesetak autora. Glavne teme su problematika kajkavskog narječja i književnosti, zatim suvremeni položaj kajkavštine, prije svega u školi, ali i medijima i svakodnevnom životu. </p>
<p>Kako je istaknuo dr. Stjepan Hranjec, dekan VUŠ-a u Čakovcu i glavni urednik knjige, velika je važnost gajenje odnosa prema materinskom kajkavskom govoru i jeziku. Otuda je i važnost ovih tema u zavičajnoj nastavi, ali i neobveznim školskim aktivnostima. Ivan Zvonar je rekao da su kajkavsko narječje i kajkavska književnost neodvojiv i važan dio hrvatske nacionalne kulture. Upozorio je i na važnost ravnopravnosti svih triju hrvatskih narječja. Zvonar je također upozorio da je kajkavština u stalnim mijenama jer je pod brojnim utjecajima..</p>
<p>O istraživanju kajkavske baštine govorio je Eduard Vargović u ime Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Založio se za objavljivanje knjiga - ljudi odlaze, a knjige ostaju, naglasio je. O osmišljavanju nastave o kajkavskom i na kajkavskom govorila je Tamara Turza-Bogdan.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Peta fenomenalna pobjeda Janice Kostelić u slalomu!</p>
<p>SESTRIERE, 10. prosinca (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić ostvarila je petu uzastopnu pobjedu u utrkama slaloma, od čega su tri ostvarene ove sezone. S 0,33 sekundi prednosti ispred drugoplasirane Amerikanke Sarah Schleper, Kostelić je potvrdila ulogu favorita nedjeljne slalomske utrke u talijanskom Sestriereu. </p>
<p>To je ujedno najtješnja pobjeda hrvatske skijašice u slalomu i upravo zato - najslađa. </p>
<p>Naime, nakon prve vožnje Janica Kostelić bila je tek na desetom mjestu s 0,73 sekunde zaostatka za vodećom Novozelanđankom Claudiom Riegler. Tek je u drugoj vožnji Kostelić u potpunosti dokazala svoju dominaciju u slalomu. U toj drugoj dionici vozila je čak 1,68 sekundi brže nego u prvoj. »U prvoj sam vožnji bila jako umorna, osjećala sam da neću izdržati cijelu utrku. Bila sam vrlo ljuta na sebe, povukla sam se u hotel, malo odmorila, i u drugu sam utrku ušla bez ikakvog imperativa«, rekla je nakon utrke Janica Kostelić i dodala: »Istina je da mi je ovo treća uzastopna pobjeda u slalomu ove sezone, ali to još ne znači da ću po svaku cijenu jurišati na naslov svjetske prvakinje«.</p>
<p>Sljedeće nastupe u svjetskom kupu naša će skijašica imati 20. i 21. prosinca. Prema predviđenom programu, te utrke trebale bi se održati u slovačkoj Jasni, ali po svemu sudeći bit će prebačene u Sestriere. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Treća sreća za Španjolce</p>
<p>BARCELONA, 10. prosinca</p>
<p> - Teniska reprezentacija Španjolske osvojila je Davisov kup po prvi put u povijesti nakon što je u finalnom okršaju pobijedila Australiju sa 3-1. Odlučujući bod priskrbio je Španjolcima Juan Carlos Ferrero svladavši u nedjelju Lleytona Hewitta sa 6-2, 7-6 (5), 4-6, 6-4.</p>
<p>Inače, od 1921. godine, kada je održan prvi Davisov kup izabrana vrsta Španjolske dva puta je uspjela doći do finala, do u dva navrata porazili su ih upravo Australci. Nakon subotnjeg 6-4, 6-4, 6-4 slavlja španjolske kombinacije Juan Balcells - Alex Corretja nad Australcima Markom Woodfordeom i Sandonom Stolleom poveo je domaćin sa 2-1.</p>
<p>- Čestitam Španjolcima na pobjedi, pokazali su kako su daleko spremniji od nas ušli u ovaj susret, rekao je izbornik Australaca John Newcombe.</p>
<p>Javier Durante, izbornik Španjolaca ustvrdio je kako su Australci stalno nešto prigovarali, tužili se na publiku i suce. No, presretno je izjavio kako je ponosan na svoje igrače, koji su podarili veliku radost španjolskom kralju, koji je gledao ovaj susret. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jarolim: Naljutio me bahati Osijek!</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Čuda se, istina, rijetko događaju, no kad se dogode onda dobivaju i senzacionalni prizvuk. Tako je bilo i u četvrtak, kad je praška Slavia doista čudesno nadoknadila 0-2 iz prve utakmice, te u uzvratu »rastavila« Osijek pobjedom 5-1 i tako izborila plasman u osminu finala Kupa Uefe. Zahvaljujući hrvatskome menedžeru Milanu Martinoviću, kojega u Češkoj iznimno cijene, dan nakon utakmice porazgovarali smo u Pragu s trenerom Slavije, Karelom Jarolimom (44), čovjekom koji je momčad preuzeo prije dva mjeseca (do tada je bio pomoćni trener). Uživao je Jarolim, uz talijansko vino, u velikoj pobjedi, na početku nam je rekao:</p>
<p>- Ova nam je pobjeda na neki način spasiloa sezonu. Barem što se tiče evropskih nastupa, prezimit ćemo u Evropi, a zaradit ćemo i neke novce od tv-prava i reklama za utakmice osmine finala. Kad bismo dobili Stuttgart za suparnika, bilo bi to idealno! Nijemci plaćaju 850.000 maraka za tv-prava, a sa Stuttgartom bismo mogli ravnopravno igrati. Međutim, iako smo u Kupu Uefe ostvarili odličan rezultat, ipak nam je sezona siva, jer smo u domaćem prvenstvu u sredini ljestvice. A od domaćeg se natjecanja živi, to je temelj, evropske su utakmice samo nadgradnja, dobro rezonira Jarolim.</p>
<p>• Zanimljivo je da ste i nakon 0-2 poraza u Osijeku bili optimist, do uzvrata ste stalno naglašavali taj svoj optimizam, iako je mnogo toga bilo protiv vas. Na temelju čega ste vjerovali u uspjeh?</p>
<p>- Točno je, stalno sam vjerovao, odmah nakon osječke utakmice bio sam uvjeren da prolazimo dalje! Zašto? Gledajte, mi uopće nismo igrali loše, ni u Osijeku, a ne igramo loše ni u domaćem prvenstvu zadnjih mjesec dana. Ali, nismo mogli zabiti gol, a istodobno smo primali golove poslije kardinalnih pogrešaka. K tome, Osijek je bio u sjajnoj seriji, nevjerojatno ih je »mazio« rezultat, vidio sam njihovu utakmicu u Rijeci gdje su zabili tri gola, a dva puta su uputili loptu prema suparničkim vratima! I vjerovao sam da napokon mora doći obrat; vjerovao sam da će naš peh napokon prestati i da ćemo početi zabijati golove, a da će istodobno Osijek stati, pa nije ih stalno karta mogla tako pratiti. Zakon velikih brojeva bio je na našoj strani i posrećilo nam se, zbilo se upravo ono čemu sam se nadao. Usput, naljutila me malo ona Osijekova samouvjerenost nakon prve utamice, oni su već tada bili uvjereni da su već u osmini finala. I tom njihovom bahatošću samo sam dodatno motivirao svoje igrače.</p>
<p>• Češki je nogomet, nakon EP 1996. godine u Engleskoj, naglo poskočio. A kakva je sad situacija?</p>
<p>- Poslije srebra u Engleskoj, držala nas je euforija godinu-dvije, masovno se počeo ulagati novac u nogomet, pa tako nije bilo čudno da se između dva češka kluba naprave transferi od nekoliko milijuna maraka. Sad imamo četiri-pet dobro organiziranih klubova, Sparta je trenutno najjača, ima potporu Saveza, pa natjecanje ponekad nije posve ravnopravno za sve. Protežiraju ih suci, ima dosta zakulisnih igara i to je zasad najveći problem češkoga nogometa. Slavia i Sparta su, inače, godinama najveći suparnici, ali Sparta je stalno »sveti klub«, tako je bilo i za vrijeme komunizma, tako je i sad. I to me strašno smeta... Za Slaviju navijaju obični, jednostavni ljudi, a Sparta ima predznak ekskluziviteta. No, uvijek ćemo se boriti s njima.</p>
<p>• Koliko je plaćen vaš najskuplji nogometaš?</p>
<p>- Ne znam točno, jer kod nas treneri nemaju previše upliva u ugovore koje igrači potpisuju s upravom kluba. To bi svakako trebalo promijeniti, trener bi morao imati opipljivu ulogu u tome, morao bi se barem konzultirati s upravom prije nego se potpisuju bogati ugovori, veli Jarolim.</p>
<p>No, Martinović nam je došapnuo kako su najskuplji igrači Slavije, Ulich i Kuka, koji zarađuju godišnje oko 500.000 maraka. Dodajmo da je mladi nogometaš Sparte, Tomaš Rosicky, trenutno najveća zvijezda češkoga nogometa, zarađuje također oko pola milijuna maraka godišnje, a traži ga »pola Evrope«. A iz Sparte se čuju glasovi da je njegova cijena čak 20 milijuna dolara, toliko bi neki zainteresirani klub trebao platiti za odštetu! Rosicky je neprijeporna zvijezda i sigurno će najkasnije za šest mjeseci otploviti iz Sparte u neki bogatiji klub. Isti problemi, eto, prate i češki i hrvatski nogomet, čim neki igrač malo iskoči, odmah poput morskih pasa prema njemu skaču bogati zapadni klubovi. To je, na žalost, realnost protiv koje se teško boriti, mladi će igrači i dalje odlaziti van u utrci za egzistencijom, nakon samo nekoliko dobro odigranih utakmica.</p>
<p>Jarolim je, inače, bio vezni igrač, češki reprezentativac, u Slaviji je igrao 11 godina, potom je otišao u Francusku gdje je ostao četiri godine. Trenerskim se poslom počeo baviti prije tri godine u Dukli, a svoju bi trenersku filozofiju ukratko ovako opisao:</p>
<p>- Nogomet se igra zbog gledatelja, a gledatelji vole lijepe poteze, driblinge, golove... Mi bismo svi trebali biti u funkciji gledatelja i zato preferiram izrazito ofenzivni nogomet, mrzim 0-0 rezultat, kaže Jarolim.</p>
<p>Vidjeli smo potvrdu te njegove filozofije i na utakmicama protiv Osijeka.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bišćan debitirao, Liverpool poražen 0-1</p>
<p>Bivši kapetan Dinama, Igor Bišćan, debitirao je za svoj novi klub, engleski Liverpool, koji je na domaćem travnjaku iznenađujuće poražen protiv Ipswicha sa 0-1 / Bišćan je zamijenio Ziegea 25 minuta prije kraja</p>
<p>LIVERPOOL/ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Samo tri dana nakon što je predstavljen engleskim novinarima i nakon što je potpisao ugovor s Liverpoolom, donedavni dinamov kapetan, Igor Bišćan, odigrao je i prvu utakmicu za svoj novi klub! Međutim, nije bilo potpunog zadovoljstva u Bišćanovoj prvoj utakmici na Anfieldu, budući da je Liverpool kod kuće iznenađujuće poražen protiv Ipswicha 0-1. Naš je nogometaš ušao u igru u drugome poluvremenu, a u telefonskom nam je razgovoru prenio i prve dojmove:</p>
<p>- Igrao sam zadnjih 25 minuta, ušao sam umjesto Nijemca Ziegea. Bilo je teško u toj završnici, budući da su gosti već vodili 1-0, a moja se momčad napromašivala, stvarno nismo iskoristili »milijun« šansi. A Ipswich je praktički jednom tukao na naša vrata i zabio gol, rekao je Bišćan i potom naglasio:</p>
<p>- Međutim, unatoč porazu, zadovoljan sam svojim debijem. Dao sam nekoliko dobrih lopti, a na meni je jedan igrač gostiju napravio i žuti karton kad me zaustavio prekršajem s leđa. Nije bilo lako ući u igru kad smo gubili 0-1, no nisam se prepao, pokušao sam igrati najbolje što znam i čini mi se da sam u tome uspio. Uostalom, svi su mi suigrači na kraju utakmice čestitali na debiju, a ruku mi je stisnuo i trener Houlliere, pričao nam je Bišćan.</p>
<p>• Jeste li bili impresionirani, jeste li osjećali tremu?</p>
<p>- Ne previše. Naime, jedino impresivno na toj utakmici bio je pun stadion, navijanje je bilo sjajno, shvatio sam već sad koliko Liverpool znači svojim navijačima. No, gledajući samu utakmicu, nisam osjećao nikakvu tremu. Jer, u karijeri sam odigrao puno većih utakmica, pa ni onda se nisam nikoga bojao. A pomoglo mi je i to što sam prvo poluvrijeme proveo na klupi, vidio sam pokraj travnjaka da su sve to ljudi od krvi i mesa, nema »supermana«, tako da sam se vrlo brzo prilagodio okolnostima. Shvatio sam da se može igrati i nadigravati s njima i nije bilo nikakvih problema. Nadam se da će u dolazećem razdoblju biti još bolje, vjerujem da ću uskoro osigurati mjesto u udarnoj postavi Liverpoola, rekao nam je na kraju Bišćan i usput zamolio da mu »pozdravimo sve u Zagrebu«...</p>
<p>U preostaloj nedjeljnoj utakmici Coventry je na domaćem travnjaku sa 1-0 svladao Leicester. </p>
<p>• Redoslijed: Manchester United 40, Arsenal 34, Ipswich 30, Leicester (-1) 29, Sunderland 29...(P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jozić obilazi reprezentativce</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Već prvom rečenicom Mirko Jozić, izbornik najboljih hrvatskih nogometaša, nakon što smo ga telefonski nazvali u Leverkusen, dao nam je do znanja da smo nazvali uzalud. Ne zato što nam eventualno ne želi ništa reći povodom svog puta koji obuhvaća razgovore s reprezentativcima u Njemačkoj, Engleskoj i Italiji, nego zato što smo nazvali pola dana prerano.</p>
<p>- Što vam još sad mogu reći? Za nekoliko ću sati nazočiti utakmicu Bayer - Hertha i pritom na dijelu vidjeti »farmace« Živkovića i Roberta Kovača, možda i Vranješa. Znam sve o utakmici dan ranije, kad je Soldin Stuttgart u 90. minuti izgubio u gostima kod Schalkea. Soldu i Niku Kovača u ovoj akciji neću direktno kontaktirati, vidjet ćemo se za Božić. Izdeklamirao nam je još Jozić kako u ponedjeljak ima uglavljen sastanak u Londonu sa Štimcem, Šukerom, a posebno ga zanima tijek oporavka Maria Stanića. U pokušajima je Jozić da se uspostave kontakt s Alenom Bokšićem. S te strane, međutim, to trenutačno ide nešto malo teže jer Bokšić već izvjesno vrijeme ima većih problema zbog ozljede a trenutačno nije u Engleskoj. Dakako da razgovorom nije obuhvaćen Igor Bišćan, jer se tek treba početi privikavati na Liverpool, gdje čeka i mogućnost prvog nastupa. </p>
<p>Milano je u utorak mjesto razgovora s našim »Talijanima«, gdje ih je podosta: Igor Tudor (Juventus), Krunoslav Jurčić (Torino), Mario Cvitanović (Verona), Dario Šimić ( Inter), Davor Vugrinec (Lecce), Tomislav Rukavina (Venezia):</p>
<p>- Najbolje je da se čujemo kad ću na papiru imati sve željene pokazatelje. Ovako, tek na početku, mogu vam se samo zahvaliti na pažnji što slijedite moje korake, zaključuje Jozić. Ispričavajući se što nam nije mogao reći nešto više. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zagreb bez Tomljanovića i Špoljarića</p>
<p>Rukometaši Zagreba svladali su švedski Redbergslids u okršaju petog kola A skupine 30-18, te tako osigurali četvrfinale Lige prvaka / Sljedeće subote ugostit će slovensku Pivovarnu Laško u »Ledenoj dvorani « Sportskog doma, za prvo mjesto u skupini »zagrebašima« treba pobjeda od četiri pogotka razlike / Zagreb će protiv Celjana biti hendikepiran, zaigrat će bez ozlijeđenih Ratka Tomljanovića i Denisa Špoljarića</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Rukometaši Zagreba odigrali su u subotu svoju ponajbolju partiju u dosadašnjem tijeku Lige prvaka. Sa rekordnih 12 razlike svladali su švedski Redbergslids, konačnih 30-18 (15-10) u susretu petog kola A skupine osiguralo im je nastup u četvrtfinalu najelitnijeg europskog natjecanja. Četvrtom europskom pobjedom »zagrebaši« su ujedno izborili i priliku da četvrtfinale očekuju kao prva momčad A skupine. Ukoliko sljedeće subote, 16. prosinca, u »Ledenoj dvorani« Sportskog doma svladaju slovenskog prvaka iz Celja sa više od četiri pogotka razlike čak i plasman među četiri najbolje europske momčadi nije nedostižan...</p>
<p>Tamna strana ove vrijedne pobjede dogodila se sredinom prvog, odnosno drugog poluvremena. Prvo je Ratko Tomljanović udarcem ispod obrambenih ruku švedske momčadi pokušao pogoditi mrežu solidnog vratara Johanssona, no pritom je rukom udario suparničkog igrača i nezgodno iskrenuo desnu ruku. Poslije susreta hitno je otišao na snimanje, nakon čega su klupski liječnici ustvrdili kako mu je slomljena desna podlaktica. Prema prvim prognozama, ova će ozljeda Tomljanovića duže vrijeme odvojiti od rukometa.</p>
<p>A drugog vrijednog vanjskog pucača izgubio je trener »zagrebaša«, Lino Červar, 15 minuta prije kraja, kada je pitanje pobjednika ustvari već bilo odlučeno. Denis Špoljarić, strijelac četiri pogotka, krivo je doskočio nakon jednog skoka i uz bolnu grimasu na licu napustio je teren. Špoljarića su također odveli na snimanje, koje je pokazalo napuknuće desnog gležnja. Tako je Červar uoči najvažnijeg dvoboja A skupine ostao uskraćen za dva bitna igrača, koji su svojim pogocima iz daljine razbijali suparničke obrane. Trenera Červar otišao je u nedjelju put Umaga, smiriti se uoči napornog tjedna:</p>
<p>- Uistinu ne znam kako ću složiti momčad. Kada se pojave na treningu u ponedjeljak i kada čujem prognoze naših liječika tada ću znati kako dalje. No, sigurno je kako Tomljanović i Špoljarić neće zaigrati, rekao je Červar.</p>
<p>Švedski prvak, momčad iz zemlje višestrukih svjetskih i europskih prvaka, nije pružio očekivani otpor pred 1200 gledatelja u maloj dvorani Sportskog doma. Iako su u početnih 15 minuta dostojno parirali »zagrebašima«, održavajući rezultat izjednačenim naizmjeničnim pogocima, koncentracija im je ubrzo pala. Kada su se domaći prvi puta odvojili na dva pogotka razlike (11-9) u 22. minuti, Šveđanima više nije bilo spasa. Zagrebov »virtuoz« na vratima, Andrej Lavrov, uspješno je obranio nekoliko udararaca, Lazarov i Šprem odradili su dobar posao u napadu i na poluvrijeme su »zagrebaši« otišli sa pet pogodaka prednosti (15-10).</p>
<p>Nastavak je ponudio još uvjerljiviju sliku hrvatskog prvaka. Lavrov je s konačnih 15 obrana potpuno obeshrabrio Šveđane, a svojim suigračima dao dodatnog motiva i samopouzdanja. A nakon njegovih bravuroznih obrana, »zagrebaši« su munjevitim protuudarima povećavali svoju prednost. Najvećih 14 razlike postavljenih u 52. minuti (28-14) rezultat je potpuno razigranog domaćina te, s druge strane, potpuno impresioniranih i zbunjenih Šveđana. Pri kraju je na vrata stao i Mario Kelentrić te opravdao povjerenje sa četiri obranjene lopte.</p>
<p>Hrvatski rukometni prvak prezentirao je u subotu igru koju je na početku sezone malo tko očekivao. Skeptici su predviđali krah »zagrebaša« već nakon uvodnih susreta. Nakon subote, s nestrpljenjem očekuju »pivare« iz Celja, hendikepirani neigranjem Tomljanovića i Špoljarića, no sretni što su ostvarili cilj s početka sezone - plasman u četvrfinale Lige prvaka. Klupski čelnici dodatno bi motivirali svoje igrače kad bi im isplatili dio dugovanja. Novca bi uskoro trebalo biti, jer Zoran Gobac, menedžer kluba, najavljuje kako će Zagreb uskoro opet imati glavnog sponzora! I tada bi dugovi trebali biti podmireni...</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski ženski rukomet i dalje na silaznoj putanji</p>
<p>Nakon neuspješnih pretkvalifikacija, hrvatskih rukometašica neće biti ni na četvrtom velikom natjecanju zaredom, SP 2001. u Italiji / U redovima naše reprezentacije tvrde da će rezultati, uz dobar rad, stići za dvije godine, kad stasaju juniorke i kadetkinje / No, stara je istina da nema mladih i starih, nego samo dobrih i loših igračica</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Ni sljedeće dvije godine, hrvatske ženske rukometne reprezentacije neće biti na velikim međunarodnim natjecanjima. Nakon što su propustile nastup na EP '98. u Nizozemskoj, lanjsko SP u Danskoj i Norveškoj, a i skorašnje Europsko prvenstvo u Rumunjskoj, neće nastupiti ni na SP, sljedeće godine u Italiji. Za EP 2002. u Danskoj tek ih čekaju pretkvalifikacije. </p>
<p>Naše su igračice, zbog ranijih neuspjeha, pale na ljestvici Europskog rukometnog saveza, pa su put prema kvalifikacijama za SP tražile u prednatjecanju. No, nisu uspjele, u dva dvoboja bolja je bila Španjolska, u Barceloni sa plus šest, a potom i u Kutini, s istom prednošću i istim rezultatom, 30-24.</p>
<p>Činjenica je da Španjolke igraju zajedno već 10 godina - poznaju se, iskusne su - i da su naše rukometašice doista dobile najjače suparnice. Iako se nije predalo uoči dvoboja sa Španjolkama, vodstvo naše reprezentacije nije se ni zavaravalo da bismo mogli proći - krenuli su se boriti, pa što bude.</p>
<p>»Sve je bilo gotovo već u Barceloni. Nije se kod kuće moglo napraviti bogzna što, to je svima bilo jasno. Cure su odigrale koliko su mogle, ali nema sumnje da su Španjolke jače«, kažu u vodstvu hrvatske reprezentacije.</p>
<p>Privremeni izbornik Zoran Mlinarić španjolskom je epizodom odradio svoj mandat na čelu ženske reprezentacije. Na prvom sastanku Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) odlučit će se tko će biti novi izbornik. Zasad je sedam kandidata, a Stručni će savjet HRS-a dati prijedlog UO-u.</p>
<p>- Bolje nije ni moglo. Da je bilo tko drugi bio na mom mjestu, možda bi bila razlika u jednoj ili dvije igračice, ali ne više.</p>
<p> Problem je što nema plana ni programa, sve se svodi na pojedinačne akcije. Krenuli smo u pomlađivanje reprezentacije i sad nam treba vremena.</p>
<p> »Materijala« ima, juniorke i kadetkinje imaju sjajne rezultate i samo ih treba pričekati. Stanemo li konačno svi zajedno, preuzmemo li odgovornost i počnemo raditi kako valja, rezultati će stići za dvije godine, ponudio je svoje viđenje situacije privremeni izbornik Mlinarić.</p>
<p>S njim se slaže i direktor ženskih reprezentacija, Danijel Kocijančić. Naime, činjenica je da su u našem ženskom rukometu izbornici doista prolaznici - traju u prosjeku šest mjeseci. A tako je nemoguće napraviti koncept, stvarati novu reprezentaciju koja bi se ponovno popela među prvih šest-sedam reprezentacija u Europi.</p>
<p>- Treba početi ozbiljno raditi, postaviti izbornika i napraviti program po kojem će se raditi sljedećih godina. Zatim treba odrediti, recimo, 20 igračica na koje će se računati u to vrijeme. Mi dosad to nismo imali i vrijeme je da se tako počne raditi.</p>
<p> Sljedeće će godine i juniorke i kadetkinje imati svoja natjecanja, ali morat će odigrati 15-ak utakmica, kao seniorska reprezentacija. Neka se uigravaju kroz turnire i utakmice, a kad budu spremne, za otprilike dvije godine, onda će to sasvim drukčije izgledati, kaže Kocijančić.</p>
<p>To je dijelom točno. No, u posljednje su četiri godine izbornici bili Nenad Šoštarić, Zdravko Zovko, Josip Šojat, Josip Milković, sad i Mlinarić, promijenilo se mnogo igračica, ali rezultata nije bilo.</p>
<p> Dakle, problem našeg ženskog rukometa je i u tome što je kvaliteta sve slabija, iz godine u godinu.</p>
<p> Kad su iskusnije igračice počele »padati«, oprostile su se od reprezentacije, a mlađe koje su došle u reprezentaciju jednostavno nisu kvalitetne poput prethodnica. Pomlađivanje je neizbježno, ali je isto tako jasno da ne postoje mlade i stare igračice, već samo dobre i loše.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jug s Posillipom u Ligi prvaka</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Vaterpolisti dubrovačkog Juga nastupat će u »plavoj« skupini Lige prvaka sa talijanskim Posillipom, ruskim Dinamom iz Moskve te njemačkim Spandauom. Prvi susret je na rasporedu 27. ili 28. siječnja slijedeće godine.</p>
<p>Hrvatski predstavnik u Kupu pobjednika Kupova, splitski POŠK, u četvrtfinalu će igrati protiv mađarskog BVSC-a. U Kupu LEN-a Mladost Croatia osiguranje gostuje kod španjolskog Mediteranija, dok riječko Primorje dočekuje grčki Vouligmeni.</p>
<p>• Rezultati utakmica 9. kola vaterpolskog prvenstva Hrvatske: Medveščak Uniqa - Mladost CO 2-11, POŠK - Dubrovnik 14-8, Jug - Primorje 13-8, Mornar BS - Jadran 8-9, Kvarner - Solaris 17-7.</p>
<p>• Redoslijed: Mladost CO 8 bodova, Jug 6, Mornar BS 6, POŠK 6, Jadran 5...</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Premoćna Cibona »potopila« Splićane</p>
<p>U posljednjem susretu devetog kola prvenstva Hrvatske za košarkaše Cibona je na gostujućem parketu uvjerljivo sladala Split Croatia osiguranje sa 87-68 / Ponajbolji igrač u redovima Zagrepčana bio je Matej Mamić, bivši igrač »žutih«</p>
<p>SPLIT, 10. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP na splitskim Gripama pronašli su izlaz iz krize, pobijedili su, izvanrednom igrom, u prvenstvenom ogledu Split Croatia osiguranje rezultatom 87-68 (20-22, 15-20, 14-21, 19-24).</p>
<p>Obje momčadi započele su utakmicu nervozno, dosta se griješilo i nijedna momčad nije ostvarila bitnu rezultatsku prednost. I u takvoj igri moglo se nazrijeti pravo izdanje »cibosa«. Dominirali su pod obručima, Mate Skelin je nadskako splitske centre i samo ih je nelagoda zbog poraza u španjolskoj Vitoriji od Tau Ceramice sputavala. Uz Skelina izvanrednu partiju pružio je i bivši košarkaš »žutih« Matej Mamić. Vrlo brzo Nikola Vujčić, najbolji igrač Splita, napravio je dvije osobne pogreške i žuti brod se nakrivio. U drugoj četvrtini »cibosi« su dobili prave obrise, osjetila se njihova snaga, a igru im je i produhovio ulazak Gordana Giričeka. Splićanima je ovog puta za razliku od niza europskih nastupa izostala borbenost, skok, pa tako i protunapadi, te nisu ni u jednom segmetnu parirali gostima. Čak su mogli i biti zadovoljni što su na poluvrijeme otišli sa minusom od sedam koševa.</p>
<p>A nakon »velikog odmora«, u trećoj četvrtini, gosti su se razgoropadili, krenuo ih je šut i prednost je rasla. Vrlo brzo je gostujuće vodstvo 47-37 skočilo na 54-37. Splićani su pokušali zonskom obranom zaustaviti »cibose«, dekoncentrirati ih i razbiti im ritam. No, prostor koji im je ovom obranom ostavljen gosti su objeručke prihvatili i serijom ubačaja iz daljine torpedirali domaćina. Tako je četvrta četvrtina bila formalnost. Premda su domaćini pokušali preokrenuti utakmicu nisu imali ni jednog raspoloženog igrača da bi se barem rezultatski približili. Zagrepčanima će ova pobjeda vratiti vjeru u vlastite sposobnosti dok je Splićanima poraz ostavio brige jer ih u nedjelju u prvenstvenom ogledu očekuje Zadar u Jazinama, a evo, ovo ime je treći ovosezonski poraz.</p>
<p>Trener Cibone VIP Neven Spahija nakon susreta je kazao:</p>
<p>- Presretan sam zbog ove pobjede. Dugo ove sezone smo se mučili i kvalitetu nismo mogli pretočiti u dobru igru. Ovog puta smo pokazali našu snagu. Dugo nas se kritiziralo ali sam uvjeren da je ova utakmica pokazala da nisu baš bile na mjestu. </p>
<p>Jasmin Repeša, trener Split CO je istaknuo:</p>
<p>- Čestitam Ciboni, zaista je dobro odigrala. Imaju najbolju postavu i izraziti su favoriti ovog prvenstva. Mene ljuti način na koji smo izgubili. Izostao je radni aspekt, a sve dobroga što smo do ove utakmice uradili bilo je zahvaljujući velikoj borbenosti i želji. Nadskakali su nas, a prije dvoboja se govorilo da su skokovi pod obručima naša prednost. Ne bih komentirao suđenje. Moramo imati povjerenje u sve ljude koji rade u košarci. Svatko treba svoj posao raditi maksimalno korektno, a normalno je da se pogriješi.</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO - CIBONA VIP 68-87 (20-22, 15-20, 14-21, 19-24)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 5 (0-1), Gregov 3, Tomeljak 2, Vujčić 14 (3-3), Žižić 5 (3-4), Rencher 16 (2-2), Ukić, Poljak, Pašalić, Grgurević 9 (3-8), Land 7, Badžim 7 (1-2)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin, Kus, Sesar 15 (6-8), Planinić, Prkačin 3 (1-2), Lee 3, Giriček 10, Skelin 13 (5-7), Awojobi 12 (4-6), Mamić 23 (2-4), Micević 8, Džidić</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>SKOKOVI: Split CO: 24 (18+6), Cibona VIP 39 (24+15)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matej MAMIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rose odlučio u Indianopoisu</p>
<p>INDIANAPOLIS, 10. prosinca</p>
<p> - Pobjede vodećih momčadi lige Philadelphie i Utaha obilježili su subotu navečer u NBA ligi, no najuzbudljivija utakmica igrala se u Indianapolisu. </p>
<p>Prošlogodišnji doprvaci Pacersi pobijedili su u produžetku (99-96) trenutno četvrtu momčad Istoka Charlotte Hornetse, čime je Indiana opet u pozitivnom omjeru na ljestvici sa po 10 pobjeda i poraza. Junak dvoboja bio je Jalen Rose - sa 36 poena je oborio osobni rekord, a postigao je čak 30 koševa u drugom dijelu i produžetku, a pogotovu u krajem treće, kada je započeo seriju od 10 šuteva bez promašaja. U potpuno izjednačenoj utakmici, Rose je bio taj koji je odlučivao - sa šest koševa u produžetku, Pacersi su brzo otišli na 94-86 i pobijedili, mada su se osim njega i Reggiea Millera (18, 7-16), ostali jako ispromašivali. Hornetse je vukao Jamal Mashburn (28, 8 skokova, 6 dodavanja), uz pomoć Eldena Cambella (18, 13 skokova) i Davida Wesleya (18), no umorna petorka nije imala pomoć od pričuva, koje su dale jedva 9 koševa. </p>
<p>Sixersi su slavili kod Vancouvera 83-79 na vrlo težak način, sa jednom od najgorih šuterskih večeri Allena Iversona. Branič Sixersa imao je 18 koševa, pogodio je tek šest od 20 šuteva, ali je pogađao kada je bilo najpotrebnije. U samoj završnici, Iverson je preuzeo odgovornost i bio je strijelac osam zadnjih koševa Philadelphie, dok su ostali igrali obranu dovoljnu da se Grizzliesi obeshrabre. Aaron McKie (16), Toni Kukoč (12, 6 skokova), Todd MacCullogh (11) i Theo Ratliff (10, 10 skokova) »preživjeli« su tako opasne prijetnje Miachaela Dickersona (20), Mikea Bibbya (17) i Shareef Abdur Rahima (12). Sixersi su dobili prvu četvrtinu (20-13), ali su u zadnju ušli sa sedam zaostatka (63-70), prije negoli su obranom u završnici dokrajčili (20-9) domaćine. Utah Jazz ne dopušta Sixersima da se sami odvoje na čelu lige jer su sinoć u »pucačkoj« utakmici u Salt Lake Cityu svladali Golden State Warriorse (125-114). Karl Malone (25), Bryon Russell (23) i ostali Jazzeri samo su nastavili za njih sasvim ugodnu tradiciju jer već 17. utakmica zaredom dobivaju Golden State Warriorse. Gosti iz Kalifornije imali su priliku, Larry Hughes (27) i Antawn Jamison (26) odveli su ih do »egala« prije zadnje četvrtine, no onda se »skratila ruka«, dok je Utah zadržala i u konačnici strašan šut od 54 posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ehud Barak podnio ostavku - mirovni proces zamrznut</p>
<p>Barak je pod pritiskom da odstupi od početka palestinske pobune prije 10 tjedana u kojoj je poginulo više od 300 ljudi / Većina analitičara smatra da je Barakova ostavka taktički potez čiji je cilj blokirati bivšeg premijera Benjamina Netanyahua da se natječe na izborima</p>
<p>JERUZALEM, 10. prosinca</p>
<p> - Izraelski premijer Ehud Barak, pod pritiskom zbog neuspjeha u smirivanju nasilja na palestinskim teritorijima podnio je u nedjelju ostavku i time ostavio prostor za prijevremene izbore koji se trebaju održati tijekom sljedećih 60 dana. Barak je svoju ostavku objavio na izraelskoj televiziji. Za sada nije utvrđen točan datum prijevremenih izbora. »Odlučio sam podnijeti ostavku i, u skladu sa zakonom, u pismenoj je formi danas podnosim predsjedniku Moshi Katsavu«, rekao je. Barak je pod pritiskom da odstupi od početka palestinske pobune prije 10 tjedana u kojoj je poginulo više od 300 ljudi.</p>
<p> »Nema sumnje da će rezultat ostavke biti zaleđivanje mirovnog procesa do održavanja izbora« u Izraelu, rekao je Arafat novinarima po povratku u Gazu iz Saudijske Arabije. »Svi znaju da on nije bio angažiran (u mirovnom procesu) i da je kupovao vrijeme«, rekao je Arafat za izraelskog premijera. Unatoč ostavci, Barak će i dalje obavljati dužnost premijera do novih izbora za mjesto predsjednika izraelske vlade, koji bi se prema nekim najavama mogli održati početkom veljače. Barak je već u subotu najavio da će se ponovno kandidirati na čelu laburističke stranke na izborima za premijera. Većina analitičara smatra da je Barakova ostavka taktički potez čiji je cilj blokirati bivšeg premijera Benjamina Netanyahua da se natječe na izborima.</p>
<p>»Njegova ostavka jasan je politički manevar«, piše urednik najutjecajnijeg izraelskog dnevnog lista Yediot Aharonot Nahum Barnea. Za njega, kao i za većinu izraelskih analitičara, premijer koji se našao pred zidom nakon što je njegova vlada izgubila većinu u parlamentu te zbog pada popularnosti koje iskazuju istraživanja javnog mišljenja od početka palestinske pobune, pribjegao je jedinoj taktici koja mu nosi neke izglede, iako vrlo male, da ostane na vlasti blokirajući kandidaturu bivšeg premijera Benjamina Netanyhua.</p>
<p>Nakon Barakove ostavke nužni su izbori za novog premijera, ali ne i za novi parlament. Pod tim okolnostima, prema izraelskom zakonu, samo se članovi parlamenta mogu natjecati za mjesto premijera. Budući da Netanyahu nije zastupnik, on je onemogućen u utrci za mjesto predsjednika izraelske vlade. Od početka palestinske pobune 28. rujna, sva istraživanja javnog mišljenja daju Netanyahuu veće izglede na prijevremenim izborima s između 15 i 20 posto prednosti pred Barakom. Najnovije istraživanje objavljeno u petak u listu Yediot Aharonot pokazuje da bi u ovom trenutku na izborima Netanyahu dobio 50 posto glasova, a Barak 34 posto, što ukazuje na činjenicu da Izraelci imaju više povjerenja u Netanyahua kada se radi o zaustavljanju palestinske pobune i suprotstavljanju Arafatu.</p>
<p> Što se tiče gospodarskih učinaka Barakove ostavke na Izrael, analitičari smatraju da će ona donijeti pozitivne rezultate. Od početka palestinske pobune, ekonomija je gotovo bila zaleđena i nikakve se odluke nisu donosile. Stoga bi ostavka mogla donijeti stabilnost ekonomiji, te pozitivne rezultate za financijsko tržište, smatra stručnjak za istraživanje tržišta Miron Katzap.</p>
<p>Odluka izraelskog premijera Ehuda Baraka da dade ostavku i sudjeluje u novim izborima za izraelskog premijera unutarnja je stvar Izraela no pokazuje da je židovska država u krizi, rekli su u subotu palestinski dužnosnici. Visoki palestinski pregovarač Hasan Asfur izjavio je kako treba kriviti Barakovo stajalište za kolaps njegove vlade i zastoj u mirovnim pregovorima s Palestincima. »To je unutarnja izraelska stvar, no također je i izraz duboke političke krize proizišle iz Barakova stajališta«, rekao je Asfur. On je također dodao kako se nada da će pad Barakove vlade naučiti Izraelce da je jedini način da se ostvari mir s Palestincima dopustiti im da uspostave svoju vlastitu državu.</p>
<p>Ostavka izraelskog premijera Ehuda Baraka je unutarnja stvar Izraela, objavila je u subotu Bijela kuća dodavši da će i dalje podupirati izraelsko-palestinski mirovni proces. Glasnogovornica Bijele kuće Nandra Chitre je izjavila da je predsjednika Billa Clitona o Barakovoj odluci obavijestio njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy Berger i da Washington izbliza prati situaciju. Glasnogovornica je dodala da Sjedinjene Države nastavljaju »podržavati izraelsko-palestinski mirovni proces«. Također je rekla da za sada nije predviđen nikakav telefonski razgovor između Clintona i Baraka. </p>
<p> »Ostavka izraelskog premijera Ehuda Baraka, važan je događaj koji može djelovati na mirovni proces«, ocijenio je egipatski ministar vanjskih poslova Amr Musa, dodavši da će Egipat pratiti te događaje »koji mogu utjecati na mirovni proces«. Musa je zamijetio da Barak u govoru na izraelskoj televiziji nije spominjao mogućnost vojnog rješenja s Palestincima, ocijenivši da se radi o »pozitivnom« znaku. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Francuska želi postići politički kompromis u Nici </p>
<p>NICA, 10. prosinca</p>
<p> - Prema novom prijedlogu francuskog predsjedništva Europske unije o podjeli mjesta u Europskom parlamentu, koji je predstavljen u nedjelju na summitu u Nici, ukupan broj eurozastupnika trebao bi biti 738 i smanjiti jaz između velikih i malih zemalja. Francuska je taj prijedlog iznijela četvrtoga dana sastanka na vrhu u Nici sazvanog zbog reformi europskih institucija, te zbog pripreme petnaestorice za prijam novih 12 članica u sljedećih deset godina. Na temelju zahtjeva Njemačke, ukupan broj zastupnika iz zemalja Europske unije kad se ona proširi prema Istoku, trebao bi biti veći za 38 u odnosu na broj predviđen Amsterdamskim sporazumom 1997. U skladu s novim prijedlogom, Velika Britanija, Francuska i Italija trebale bi imati po 74 zastupnika, a Njemačka 99. Španjolska i Poljska, koje imaju sličan broj stanovnika, imale bi po 52 zastupnika.</p>
<p> Među državama sa srednjim brojem stanovnika, Nizozemska bi imala manje zastupnika od Rumunjske, odnosno 25 naspram 35 zastupnika. Broj zastupnika malih zemalja iznosio bi po pet, koliko bi trebala imati Malta, te do 20 za Portugal i Belgiju. Prema istom prijedlogu, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija imale bi po 30 glasova u Vijeću ministara, Španjolska i Poljska po 28, a Nizozemska je postigla da dobije 12 glasova, tj. jedan više od Belgije. Najmanji broj glasova u budućem Vijeću ministara imale bi Malta i Cipar - po tri.</p>
<p>Zemlje Europske unije trebale bi 2004. godine započeti nove institucionalne reforme kako bi se bolje razdijelila nadležnost između EU-a i zemalja članica, ističe se u novom kompromisnom prijedlogu koji je u nedjelju predstavljen u Nici. Sazivanje te konferencije zemalja članica zatražile su Njemačka i Italija još prije sastanka šefova država i vlada EU-a, koji je počeo u četvrtak. Uloga tog novog skupa bila bi stvaranje »preciznije podjele nadležnosti između Europske unije i zemalja članica, koja bi bila u skladu s načelom supsidijarnosti«, kaže se u projektu. Prema tom načelu, Europska unija trebala bi donositi samo one odluke koje ne mogu biti regulirane na nacionalnoj razini, kako bi svaka zemlja dobila najveći mogući suverenitet u sklopu Unije. Europske zemlje federalnog uređenja, poput Njemačke, snažno zagovaraju taj princip. Konferencija 2004. trebala bi također razmotriti status Povelje o temeljnim pravima potpisane u Nici, kako bi ona eventualno dobila obvezujući karakter. Na Konferenciji bi se razmotrila i »ulogu parlamenata u europskoj arhitekturi«. </p>
<p>Europski čelnici nastavili su u nedjelju prijepodne u Nici rad na reformi institucija Europske unije, čime su počeli četvrti dan napornih pregovora koji zasad nisu urodili nikakvim većim napretkom. Prema izvorima bliskim izaslanstvima članica EU-a, šefovi država i vlada ponovo su počeli konzultacije o novom prijedlogu koje je iznijelo francusko predsjedništvo Unije, u trećem pokušaju da postignu kompromis oko preraspodjele glasova u Vijeću ministara.</p>
<p>Francuska koja do kraja godine predsjedava Europskom unijom, pokazala je u subotu navečer određeni optimizam u pogledu reformi institucija najavivši mogućnost postizanja »političkog sporazuma« tijekom večeri, doznaje se iz francuskih izvora. Nakon što je poslijepodne predala novi prijedlog o smanjenju broja članova Europske komisije, Francuska treba predložiti i novu raspodjelu broja glasova u Vijeću ministara. Novom preraspodjelom Luksemburg bi, primjerice, raspolagao s tri glasa, a četiri velike zemlje, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija, imale bi po 30 glasova, ističe francuski izvor.</p>
<p> Taj raspon može se usporediti s prvim kompromisnim prijedlogom od subote ujutro, ali francusko predsjedništvo namjerava provesti izmjene u raspodjeli glasova između srednje velikih zemalja. Novi kompromisni prijedlog, vjerojatno, još neće zadovoljiti Njemačku koja traži veći udio u procesu odlučivanja od drugih velikih zemalja. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer izjavio je u subotu navečer da je drugi tekst kompromisnog prijedloga nedostatan za zaključenje pregovora o reformi institucija. »Ne može se smatrati da će on dovesti do zaključenja pregovora«, izjavio je njemački ministar u sklopu summita u Nici.</p>
<p>Čelnici Europske unije postigli su konsenzus u subotu o veličini buduće Europske komisije i o povećanju ovlasti njezina predsjednika, doznaje se od europskih diplomata. Petnaest čelnika prihvatilo je revidirani francuski kompromisni prijedlog, prema kojem će pet velikih članica Europske unije odustati od drugoga povjerenika u sastavu Komisije nakon 2005. Tada, naime, sadašnjoj komisiji istječe mandat. Svaka nova država članica dobit će svog povjerenika dok se Unija ne poveća na 27 članica. Tada će europski čelnici odrediti stalan broj koji će biti manji od 27 povjerenika, a sastav će se određivati na temelju rotacije među državama članicama. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U bitci za predsjednika SAD obrati iz sata u sat</p>
<p>NEW YORK, 10. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U subotu je opet došlo do obrata u pravnoj bitci oko konačnog ishoda predsjedničkih izbora na Floridi o čemu ovisi tko će biti 43. predsjednik Sjedinjenih Država, republikanski kandidat George Bush mlađi ili demokratski kandidat Al Gore. Nakon što je Vrhovni sud Floride udovoljio zahtjevu demokratskog tabora da se ručno prebroji oko 45.000 glasačkih listića na cijeloj Floridi, što je išlo u prilog nastojanjima Ala Gorea da tijesnu pobjedu protivnika pretvori u isto tako tijesnu pobjedu u svoju korist, federalni Vrhovni sud u Washingtonu na zahtjev republikanskog tabora naredio je (s 5:4) da se obustavi ručno prebrojavanje do njegove odluke. </p>
<p>Prošlo je već više od mjesec dana od izbora 7. studenoga, a Amerikanci još ne znaju tko će naslijediti Billa Clintona u Bijeloj kući 20. siječnja. Pravna bitka više se ne vodi iz dana u dan nego iz sata u sat. Upravo tako je bilo i u subotu, kad je odluka federalnog Vrhovnog suda djelovala kao hladan tuš na demokratski tabor. </p>
<p>Prethodno je Vrhovni sud Floride donio odluku ne samo da se ručno prebrojavanje obavi u tri sporna pretežito demokratska okruga, kako su zahtijevali demokrati, nego da se ručno prebroje glasovi u cijeloj Floridi. U pitanju je oko 45.000 glasačkih listića koji su bili proglašeni nevažećima, odnosno nisu uzeti u obzir pri mehaničkom prebrojavanju zbog različitih nepravilnosti. </p>
<p>Prema posljednjem objavljenom rezultatu koji osporava demokratski tabor Ala Gorea, George Bush mlađi pobijedio je na Floridi u ukupnoj masi od 6 milijuna glasova sa samo 537 glasova razlike. Prvi rezultati ručnog prebrojavanja, prema agenciji Associated Press, smanjili su tu razliku na samo 177 glasova. Zbog toga je republikancima bilo toliko važno da zaustave ručno prebrojavanje protiv kojega se od početka bore jednako tako žestoko kao što se za to bori demokratski tabor Ala Gorea. </p>
<p>Nakon što je Vrhovni sud Floride donio odluku o ručnom prebrojavanju, republikanci su iskoristili sve pravne mogućnosti da ga zaustave. Zatražili su hitnu intervenciju federalnog Vrhovnog suda u Washingtonu, te u Višem prizivnom sudu u Atlanti. Visi prizivni sud odbio je Bushov zahtjev, ali je istodobno odredio da Florida ne smije mijenjati prethodno objavljeni rezultat po kojemu je texaški guverner pobijedio s minimalnom razlikom od 537 glasova. Samo nekoliko minuta kasnije, Vrhovni sud Sjedinjenih Država u Washingtonu s jednim glasom više udovoljio je zahtjevu Georgea Busha da se odmah prekine ručno prebrojavanje glasova do nove odluke istog suda u ponedjeljak, nakon što suprotstavljene strane usmeno iznesu svoje argumente. </p>
<p>Situacija se zakomplicirala i izvanrednim zasjedanjem Skupštine Floride koju kontroliraju republikanci. Ona je sazvana s jedinom svrhom da odredi 25 elektora koje daje Florida na temelju proglašene, ali još uvijek nepotvrđene pobjede Georgea Busha mlađeg. Skupština je najavila da bi svoje elektore mogla objaviti sredinom tjedna, iako je krajnji rok za njihovo imenovanje 12. prosinca. Elektori iz svih 50 saveznih država formalno biraju 18. prosinca američkog predsjednika na temelju glasovanja u svakoj od njih. </p>
<p>Prema sadašnjem stanju, s 25 elektora s Floride, George Bush mlađi ima potrebnu većinu Elektorskom kolegiju od 271 glasa, odnosno jedan više od potrebnoga. Al Gore može računati na pobjedu jedino ako u ponedjeljak federalni Vrhovni sud u Washingtonu odluči da se nastavi ručno prebrojavanje glasova kojemu se republikanci tako odlučno opiru.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Čečenski separatisti kažnjavaju i svoje sunarodnjake</p>
<p>Serija terorističkih akcija u kojima je poginulo 27 civila, prisilila rusku vojsku i policiju da promijene taktiku borbe protiv čečenskih separatista</p>
<p>MOSKVA, 10. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruske vlasti uhitile su u nedjelju četiri čečenska separatista za koje sumnjaju da su dan prije u selu Alhan-Jurt izvršili terorističku akciju u kojoj je poginulo 22, a teže i lakše ranjeno 25 mirnih žitelja. Kod jednog od uhićenih pronađeni su dokumenti pripadnika čečenskih posebnih policijskih snaga podčinjenih ruskom Ministarstvu unutarnjih poslova.</p>
<p>Teroristički akt u selu Alhan-Jurt, u kojem je živote izgubilo i sedam dječaka u dobi do 14 godina, šokirao je ne samo rusku već i čečensku javnost. To je prva teroristička akcija u kojoj su masovno stradali mirni žitelji, što upućuje na zaključak da su čečenski separatisti odlučili i na taj način kažnjavati svoje sunarodnjake koji su lojalnim ruskim vlastima. Pritom, da bude što više ljudskih žrtava, teroristi su lukavo izveli svoju krvavu operaciju. Prvo su telefonom obavijestili rusku policiju da je u automobilu parkiranom ispred seoske džamije podmetnut eksploziv. Kada je policija otkrila eksploziv i digla u zrak taj automobil, ispred džamije se okupio veliki broj znatiželjnog stanovništva, a među njima najviše seoske djece. U tom trenutku teroristi su digli u zrak još jedan automobil bombu koji su također prethodno parkirali na trgu ispred džamije. </p>
<p>Gotovo na isti način čečenski teroristi izvršili su u petak još dvije terorističke akcije u kojima je poginulo petoro, a teže ili lakše ranjeno tridesetak ljudi. Prvo su u rukom gradu Pjatigorsk koji graniči sa Čečenijom digli eksplozivom u zrak, u razmaku od nekoliko minuta, dva automobila postavljena nedaleko od tržnice. Gotovo istodobno u drugom po veličini čečenskom gradu Gudermesu terorist samoubojica izvršio je novu terorističku operaciju. S kamionom cisternom napunjenom kiselinom prodro je u dvorište gdje se nalazi sjedište ruske policije za borbu protiv organiziranog kriminala. Međutim, i tu, nekoliko minuta nakon prve eksplozije, uslijedile su nove, pošto su u cisterni bile postavljene i mine s odgođenim djelovanjem. </p>
<p>Kako u oružanim prepadima i terorističkim akcijama čečenskih separatista u posljednje vrijeme sve više živote gube njihovi sunarodnjaci koji su lojalni vlastima u Moskvi, načelnik Glavnog stožera ruskih oružanih snaga general armije Anatolij Kvašnjin objavio je novu taktiku borbe i zaštite od terorista i separatista. U okviru te nove taktike, u svakom od ukupno 370 čečenskih naselja ruska vojska i policija otvorit će svoje zajedničke stalne male vojarne. </p>
<p>Glavni cilj nove taktike na sjevernom Kavkazu bit će hvatanje i likvidacija vođa čečenskih separatista, u prvom redu Šamilja Basajeva i Jordanca Hattaba. Oni se trenutno, prema ruskim izvorima, skrivaju u gudurama Kavkaza na granici s Gruzijom. Ruski generali uvjereni su da će im sada kad je nastupila zima biti lakše uhvatiti vođe čečenskih separatista i likvidirati njihove raspršene male oružane postrojbe. No, terorističke akcije u Čečeniji dokaz su da mira u toj buntovnoj kavkaskoj republici još dugo neće biti. Te akcije dokaz su i da se 140.000 čečenskih izbjeglica koji se nalaze već godinu dana u susjednoj Ingušetiji neće vraćati kući. I ovu će zimu čečenski izbjeglice provesti u šatorskim naseljima podignutim u Ingušetiji.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U trenutku izbornog poraza, Miloševiću najveća briga mačak, zahod i slavine </p>
<p>»Sunday Times« otkriva bizarnu pozadinu prevrata u Beogradu / Pavković naredio Miloševiću da se iz bunkera vrati u Beograd i istovremeno čestitao Koštunici na briljantnoj pobjedi</p>
<p>LONDON, 10. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prevrat u kojem je u listopadu srušen Miloševićev režim nije se dogodio sasvim slučajno. Prethodili su mu tajni susreti srpskih oporbenih čelnika s predstavnicima tajne policije i armije, iznosi u nedjelju Sunday Times. U opsežnoj reportaži o pozadini burnih beogradskih događaja, list pokazuje kako su Miloševiću u presudnim trenucima poslušnost otkazali neki ključni ljudi koji su ranije po njegovu naređenju žarili i palili po Hrvatskoj, BiH i Kosovu.</p>
<p>Boran Karadžole, danas ministar za vanjsku trgovinu u administraciji novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, a ranije aktivni član oporbene stranke Nova demokracija uspostavio je uoči prevrata dodire s visokim pripadnikom vojno-obavještajne službe, koga Sunday Times identificira samo pod nadimkom Karika. Njih dvojica redovito su se počele sastajati po parkovima u rujnu, te dogovarati alternativnu strategiju - svjesni da Milošević nikada vlast neće predati mirnim putem. Postigli su dogovor kako oporba neće dopustiti da narodni bunt protiv Miloševića eskalira u napade na policiju i snage sigurnosti. </p>
<p>Za to vrijeme, Zoran Đinđić, vođa Demokratske stranke uspostavio je paralelne tajne dodire s Mihailom Ulemekom, poznatim pod nadimkom Legija zbog toga što je služio u francuskoj Legiji stranaca. Legija je bio zapovjednik u Jedinici za specijalne operacije (JSO), koja je, kako opisuje Sunday Times, odgovorna za mnoga djela genocida u Bosni i na Kosovu. »Znao sam da će biti strašnih posljedica ako Milošević počne protiv nas koristiti snage kojima zapovijeda Legija, »izjavio je Đinđić britanskom listu. Od svog sugovornika on je dobio jamstvo da do toga neće doći - osim ako bi netko otvorio vatru na snage JSO. »Premda je morao vjerovati na riječ čovjeku koji je bio umiješan u nebrojena balkanska zločinstva, Đinđić je bio euforičan«, navodi Sunday Times. </p>
<p> List smatra da su razgovori između Karadžolea, Karike, Đinđića i Legije bili ključni za jugoslavensku revoluciju koja je prošla gotovo bez krvi. Mnogi zapadni promatrači komentirali su do sada kako je neobično kako je u prevratu u Beogradu poginula samo jedna osoba.</p>
<p>U listopadu, kada se iz srpskih gradova počelo slijevati ukopno četvrt milijuna demonstranata - da bi se priključili stotinama tisuća Beograđana, koji su također htjeli protestirati protiv Miloševića, još su neki ključni stupovi Miloševićeva režima prešli na stranu oporbe i naroda. Zoran Bošković, kapetan specijalne policije iz Čačka bio je tako pri čelu protestne kolone koja je iz tog grada krenula prema Beogradu. »Dok je konvoj polako izlazio iz Čačka, žene su se poredale uz cestu da promatraju svoje muškarce kako odlaze u bitku. Slično su činile mnogo puta u bliskoj prošlosti, kada je Čačak spremno opskrbljivao JA vojnicima i rezervistima. </p>
<p>Iz Novog Sada je prema Beogradu krenula slična povorka, koju je predvodio bivši general JA Vuk Obradović. Demonstrante iz Leskovca i Užica vodio je drugi bivši general JA Momčilo Perišić. Tijekom beskrvne revolucije Milošević je izdao naređenje da se puca narod koji demonstrira, ali vojska to naređenje nije poslušala. </p>
<p>Kada je, vidjevši da je bitka izgubljena, Milošević pobjegao u svoj bunker u brdima blizu Bora, general JA Nebojša Pavković naredio mu je da se smjesta vrati u Beograd. Istovremeno je nazvao i zapanjenog Vojislava Koštunicu i čestitao mu na »povijesnoj pobjedi«. Pod pritiskom Pavkovića i vojske, Milošević je morao predati vlast Koštunici. Ti trenuci bili su dosta bizarni. Zaključivši da će morati isprazniti predsjedničku palaču, Slobodan Milošević je rekao: »Problem je u tome da moja druga kuća nije prikladna za mene. Zahod ne radi kako valja. Slavine ne rade. Danas je tako teško postići da slavine rade kako treba.« Milošević je još rekao da je tužan jer je ostao bez svog najdražeg mačka, na što je Koštunica rekao da i on ima jednog mačka kojega voli. Tako je, s izvjesnim antiklimaksom, obavljena predaja vlasti u Beogradu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jedan Wallenberg spasitelj Židova, druga dvojica poslovali s nacistima?</p>
<p>STOCKHOLM, 10. prosinca</p>
<p> - Dva rođaka Raoula Wallenberga, poznatog spasitelja Židova tijekom Drugoga svjetskog rata, imali su kontroverznu ulogu u diplomaciji neutralne Švedske u to doba. Proizlazi to iz objavljene biografije o Marcusu Wallenbergu, švedskom poslovnom čovjeku koji optužuje svojega brata Jacoba da je tajno poslovao s njemačkim nacistima u vrijeme Hitlerovih pogroma. Zbog toga je, tvrdi Marcus, Wallenbergovo bankovno i industrijsko carstvo bilo na rubu savezničkih sankcija neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata. Marcus Wallenberg (82), koji je umro 1982., najzaslužniji je za umnažanje bogatstva Wallenbergovih. </p>
<p> Toj je uglednoj švedskoj obitelji, međutim, zaprijetilo da ostanu bez ičega kad su američke trupe u Stuttgartu 1945. pronašle određene inkriminirajuće dokumente. Iz njih proizlazi da su Wallenbergovi potajno obećali prodati tvrtku Bosch natrag prvotnom njemačkom vlasniku, a ne američkoj tvrtki Bosch sa sjedištem u Massachusettsu, kako je prvotno dogovoreno i javno obznanjeno. </p>
<p>To je razjarilo američke vlasti, koji su od ranije sumnjali da Jacob Wallenberg podupire naciste, a nisu bili osobito uvjereni u Marcusovu podršku saveznicima. Htjeli su stoga onemogućiti Wallenbergove da nakon rata posluju u savezničkim zemljama i time uništiti njihovo poslovno carstvo. Shvativši ozbiljnost situacije, Marcus Wallenberg je stoga odlučio svu krivicu svaliti na bratovljeva leđa. Odaslao je mnoštvo pisama američkim i britanskim vlastima ispričavajući se za neodgovarajuće poslovne nakane koje nisu vodile računa o američkom sentimentu. </p>
<p>Prokazavši vlastitoga brata Jacoba i pretvorivši ga u žrtvenoga jarca, Marcus Wallenberg uspio je spasiti poslovno carstvo, koje je danas u obitelji već pet generacija. Štoviše, Britanci su Marcusa Wallenberga za zasluge u ratu odlikovali posebnom medaljom. »Međutim, stvarnih političko-poslovnih razlika među braćom nije bilo«, tumači autor spomenute biografije i profesor na Ekonomskoj školi u Gothenburgu Ulf Olsson.</p>
<p>U spomenutoj biografiji nema ni riječi o Raoulu Wallenbergu, znamenitom švedskom veleposlaniku u Budimpešti u Drugom svjetskom ratu koji je proglašen »pravednikom židovskoga naroda«. Taj švedski diplomat, naime, potječe iz obitelji bogatih poslovnih ljudi Wallenbergovih, ali on nikad »nije bio bogat, već uvijek na periferiji poslovnoga carstva«, tvrdi autor biografije Ulf Olsson. (Reuters/V.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Predao se brazilski sudac optužen za milijunsku prijevaru </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Brazilski sudac Nicolau Dos Santos Neto, koji je u središtu višemilijunskog korupcijskog skandala, predao se u subotu vlastima u jednom gradiću na jugu zemlje, potvrdili su službeni izvori. Dos Santos, koji se skrivao sedam mjeseci, prebačen je u policijski stožer u Sao Paulu, a pred sudom će se pojaviti u ponedjeljak. On je prije nekoliko mjeseci proglašen krivim, ali mu još nije izrečena kazna. </p>
<p>Ministar pravosuđa Jose Gregori izjavio je u televizijskom intervjuu u subotu da vlasti nisu postigle dogovor sa sucem Dos Santosom kojim mu se bilo što jamči u zamjenu za predaju. »Iz ove epizode svi će moći zaključiti da u novom Brazilu, koji sada gradimo, nitko tko krši zakon neće proći nekažnjeno«, naglasio je ministar.</p>
<p>Lov na Dos Santosa počeo je kad je otkriveno da je od novca za izgradnju nove sudnice u Sao Paulu nestalo 86 milijuna dolara. Prošle godine, kad je izbio skandal, sudac se pojavio pred kongresnom komisijom i oporgnuo sve optužbe na svoj račun, ali je nekoliko mjeseci kasnije, kad se obruč oko njega počeo stezati, jednostavno nestao. Nakon njegove subotnje predaje, brazilska javnost s velikim zanimanjem očekuje da se otkriju detalji te velike financijske prijevare i imena onih koji su za nju odgovorni. (G. Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pinochet preplavio Europu i SAD kokainom?</p>
<p>LONDON/SANTIAGO DE CHILE, 10. prosinca</p>
<p> - Čileanska vojska i tajna policija preplavljuju već gotovo dva desetljeća Sjedinjene Države i Europu golemim pošiljkama kokaina. Ta praksa počela je tijekom diktature generala Augusta Pinocheta, a nastavlja se do danas, tvrdi britanski list Observer nakon jednogodišnje istrage, koju je proveo. Samo u 1986. i 1987. iz Čilea je transportirano 12 tona kokaina, koji u uličnoj preprodaji vrijedi više milijardi dolara, navodi list. U Europu se kokain najčešće prebacivao preko Španjolske, avionima koji su također prebacivali čileansko oružje, namijenjeno Iraku i Iranu. Raspačavanje droge u Britaniju i druge europske zemlje nadzirali su pripadnici tajne policije, stacionirani u čileanskim veleposlanstvima u Madridu i Stockholmu.</p>
<p>Nova otkrića posebno su neugodna za britansku Konzervativnu stranku koja se zauzimala za puštanje generala Pinocheta, nakon što je on 1998. bio uhapšen u Londonu - da bi kasnije bio deportiran u Čile.</p>
<p>Inače, Prizivni sud u Santiagu u ponedjeljak će odlučivati o žalbi Pinochetovih branitelja protiv odluke suca Juana Guzmána da podigne optužnicu protiv bivšeg diktatora i odredi mu kućni pritvor. Odvjetnica koja predstavlja optužbu ocijenila je u nedjelju da će ta žalba vjerojatno biti prihvaćena. »Nemam nikakve nade da će Pinochetova žalba biti odbijena, sigurna sam da će biti prihvaćena, ne zato jer je utemeljena, već radi pritisaka na pravosuđe«, izjavila je Carmen Hertz za AFP.</p>
<p> Odvjetnica čiji je suprug novinar Carlos Berger jedan od 75 političkih zatvornika koje je u listopadu 1973. po hitnompostupku pogubila vojna postrojba poznata pod imenom »Karavana smrti« na poticaj bivšeg diktatora, obznanila je pritiske koje vojska i desnica vrše na pravosuđe. Ona smatra da vlada socijalističkog predsjednika Ricarda Lagosa nosi dio odgovornosti u pritiscima na provosuđe u aferi Pinochet.</p>
<p> Carmen Hertz je izjavila da svi odvjetnici koji brane obitelji žrtava koje je pogubila »Karavana smrti« dijele njezine sumnje glede ishoda presude Prizivnog suda i njezinu ocjenu prema kojoj sadašnji uvjeti »ne jamče nezavisnost sudova«. »Ako žalba Pinochetove obrane bude prihvaćena, odmah ćemo uložiti žalbu Vrhovnom sudu«, najavila je odvjetnica. Sudac Juan Guzmán je 1. prosinca podigao optužnicu protiv Pinocheta i odredio mu kućni pritvor zbog 75 otmica i pogubljenja političkih zatvorenika u listopadu 1973. nakon njegovog državnog udara u kojem je svrgnuo socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea. (J.Z.N./AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Koliko je u Sloveniji Slovenaca i Hrvata izgubilo život u i nakon završetka Drugog svjetskog rata</p>
<p>Nedavno je u Zagrebu promovirana knjiga: »Slovenija 1941</p>
<p> - 1948 - 1952, Tudi mi smo umrli za domovino, Zamolčani grobovi in njihove žrtve - Zbornik u izdanju »Društva za ureditev zamolčanih grobov, Ljubljana-Grosuplje, 2000.« koja iznosi nove podatke o broju izgubljenih života u Sloveniji, i to 144 tisuće Slovenaca i 190 tisuća Hrvata. Kako sam ja u mojoj knjizi »Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, izdane 1989. godine izračunavao demografske i ratne (stvarne) gubitke stanovništva i Slovenije i Hrvatske, i pošto se moji rezultati u velike razlikuju od prednjih, to se smatram ponukanim da istražim kako su nastale te razlike.</p>
<p> Knjiga sadrži 727 stranica u kojima se opisuju okolnosti koje su postojale u tom ratnom razdoblju, ulozi Komunističke partije Slovenije i Oslobodilne Fronte, te »domobrancev«. Opis počinjenih zločina je opisan po pojedinim lokacijama prema razdoblju 1941. do 9. svibnja 1945. i nakon rata. Međutim, poiomeničnih imena žrtava navedeno je manje od stotinu. Za pojedina grobišta je navedeno da su žrtve bile Slovenci, Nijemci i Hrvati, a za 21 grobište u općini Sloven Gradec (na str. 249-255) nije navedena nacionalnost. Za 10 od tih grobišta za broj žrtava naznačeno je »neznano«, a za ostale je pisano 10-15, 10-20, 20-30, ukupno oko 150 ljudi. Stoga je teško provjeriti kako se došlo ukupnog zbira žrtava na stranicama 414-418 za Slovence.</p>
<p>Koliko je Slovenaca izgubilo živote</p>
<p>U novinskom napisu nemoguće je osvrtati se na pojedine brojčane podatke, zato ću proanalizirati samo zbirne brojeve iskazane na str. 414-418. Na strani 414 piše pod I. da zbroj grobišta navedenih u knjizi iznosi 293, a žrtve su iskazane: </p>
<p>II.. Žrtve do 9. svibnja 1945. - ukupno iznose .......... 4.770 </p>
<p>III.. Nakon rata likvidirani domobrani - ukupno ..... 12.060 </p>
<p>(u tom broju su i 9.920 vraćenih iz Austrije, Vetrinje)</p>
<p>IV.. Nakon rata likvidirani civili (630 iz Vetrinje)..... 4.043 </p>
<p>V. Žrtve osuđene po sudovima.......... 6.000</p>
<p>VI.. Ubijeni povratnici iz njemačke vojske ......2.000</p>
<p>VII. posredne žrtve revolucije, ukupno (iz Tabele 8. 13.900).. 14.830 </p>
<p>VIII. Poginli partizani (12.000-2900 iz Tabele 8)... 9.100</p>
<p>IX. Poginuli u njemačkoj vojsci (nema podataka)... 15.000 </p>
<p>Ukupno .......................... 67.803</p>
<p>X. Demografski gubici Slovencev po tablici 6........ 76.000 </p>
<p>Sveukupno.................. 143.803</p>
<p>U knjizi su objavljene dvije Tabele, jedna pod br. 6., a druga pod broj 8. Te dvije Tabele su nedvojbeno uzete iz moje knjige »Gubici stanovništva Jugoslavilje u Drugom svjetskom ratu« izdane 1989. Tabela 6 u mojoj knjizi nosi broj 36 i objavljena je na str. 70 a Tabela 8 u mojoj knjizi objavljena je na str. 116. bez oznake broja tabele. Znači te su moje dvije tabele bile objavljene u nekoj drugoj knjizi iz koje su uneseni u ovu sadašnju slovensku knjigu, nažalost bez naznake odakle su podaci uzeti. Neću se ovdje osvrtati na nekorektnost tog čina, već na to da je izvršena jedna neshvatljiva pogreška, da se gornjim izračunatim brojkama žrtava rata, dodaju još brojke iz jedne druge knjige, koje su izračunate za Sloveniju za isto ratno razdoblje, ali jednom drugom metodom. Iz moje Tabele uzete su slijedeće brojke: </p>
<p>a) brojke 2.900 i 11.000 tj, 13.900 i 9.100, tj. 23.000 koje su u mojoj knjizi iskazana kao gubici partizana 12.000 i 11.000 kao civilne žrtve; </p>
<p>b) brojka od 76.000, kako i piše, predstavlja ukupne demografske gubitke Slovenije u Drugom svjetskom ratu, pa se one ne mogu još jednom pribrojiti već izračunatom broju žrtava! Očito je da sastavljači ovih izračunavanja uopće nemaju pojma što znače »demografski gubici«. Da su pogledali rasčlambu u Tabeli 6 onda su mogli vidjeti da se brojka od 76.000 sastoji iz: 5.000 čistih demografskih gubitaka (smanjenja prirasta uslijed ratnih prilika); 31.000 emigracije (5.000 Slovenaca, 1.000 Čehoslovaka, 24.000 Nijemaca i 1.000 Albanaca), te 33.000 žrtava u zemlji i 7.000 tisuća u inozemstvu. </p>
<p>Dakle, u knjizi su dvostruko uzeti u račun mojih 12.000 poginulih partizana i 11.000 civilnih žrtava, i cjelokupni iznos od 76.000 demografskih gubitaka, tj. gornji broj od 143.803 tisuće trebalo bi smanjiti za 99.000 (23 plus 76 tisuća), tako da bi stvarni gubici života u Sloveniji mogli iznositi oko 44.803, dok sam ja izračunao 33.000, plus 7.000 u inozemstvu, tj. ukupno 40 tisuća! Razlika je nastala, jer je u knjizi uključeno i pripojeno područje (tzv. Slovensko Primorje) - dok sam ja izračunao žrtve samo za predratni teritorij - i što su u knjizi sadržane žrtve sve do 1952. Ja sam ja izračunao gubitke samo do 15.3.1948. kad je izvršen prvi popis iza rata! Iz karte Slovenije na str. 567 vidi se da je znatan broj žrtava bio na pripojenim područjima. </p>
<p>Koliko je Hrvata izgubilo živote u Sloveniji </p>
<p>Prema knjizi, strana 421. domobrana i civila od 23. svibnja 1945. u Sloveniji je izgubilo život ukupno 190.000!! Izračun te brojne zasniva se na slijedećim podacima: </p>
<p>Žrtve križnog puta od Dravograda do hrvatske granice..... 145.000 </p>
<p>Žrtve u Kočevskom Rogu ....... 41.000 </p>
<p>Žrtve u Zasavskom hribovju ......24.000</p>
<p>Žrtve u Brežičkom polju - Mostec ... 6.000 </p>
<p>Žrtve Krakovski gozd - 11 grobišta ..... 5.000 </p>
<p>Žrtve dio hrvatske vlade i djeca te časne Lancovo... 1.300 </p>
<p>Žrtve Crni Grob - ostatak vlade pobite u Lancovu ...... 200</p>
<p>U Sloveniji umoreni Hrvati - u knjizi piše 190.000, a točno je ... 222.500 </p>
<p>Ne znam kako objasniti da se navedeni ukupni broj žrtava od 190.000 zbirom pojedinačnih stavaka povećava za 32.500!? Da li je to razlog potpune smetenosti sastavljača ovih brojčanih podataka, koji je vidljiv i u izračunavanju žrtava Slovenaca. Da li je greška u zbrajanju ili su krivo iskazane prve dvije velike stavke, koje same imaju 186.000 žrtava? Pošto pri dnu strane 420 piše: »Iz knjige Međunarodni znanstveni skup Bleiburg 1945-1995. i po opisu 2. kolone smrti najvažnijih puteva od Austrije do Rumunije, kolone Bleiburg-Maribor-Ptuj-Varaždin, Bleiburg-Celje-Krapina je na tom putovanju našlo smrt bez ostalih krajeva Slovenije, oko 144.500 Hrvata«. Po tome bi onda ostao samo broj od 41.000 za Kočevski Rog, koji bi trebao smanjiti za 32.500, ako je ispravno navedena brojka od 190.000!? </p>
<p>Pregledao sam našu gore navedenu publikaciju i našao sam da je Mate Šumentlić iz Maribora, čiji je prilog objavljen na stranicama 110-112, naveo da je na osnovi njegovih podataka u Sloveniji ubijeno 144.050 Hrvata. Iz njegovog kratkog opisa on spominje 45.000 Hrvata ubijenih kod Stražuna, 3.000 u Šturmovoj jami, veliki broj kostiju žrtava odvoženih 15 godina nakon rata, kamionima vozača iz BiH te kod tvornice aluminija u Strnišću kod Ptuja, partizani su ubili 5.000. Gdje je poginulo oko 90.000 nema pobližih podataka. </p>
<p>Ivan Gugić, u istoj publikaciji, piše »O pokolju hrvatskih zarobljenika kod Ljubljane i Kočevskog Roga na str. 126 do 129. On piše da je kamionima i vlakom iz Ljubljane dovoženo u Kočevje i ubijeno 30-40.000, a prema odijelima odvezenih iz Kočevja, moglo je biti oko 30.000. Bilo ih je iz njemačke, slovenske i hrvatske vojske. On je bio zaposlen na transportu ljudi i odijela. </p>
<p>Vjerojatno su u novoj slovenskoj publikaciji, podaci za prve dvije stavke, tj. 145.000 i 41.000 uzete brojke iz napisa dvojice gore navedenih autora, ali se oni - kako su opisani - ne mogu uzeti kao pouzdani u pogledu veličine broja žrtava. </p>
<p>U našoj publikaciji »Bleiburg 1945-1995« moj prilog je objavljen od 75 do 90 stranice pod naslovom: »Demografski i ratni gubici Hrvatske (i NDH) u Drugom svjetskom ratu« u kojem su predočeni podaci iz službene dokumentacije o kretanju stanovništava na 16 tabela, koje su potkrijepljene pregledom kretanja stanovništva Hrvatske od 1900. do 1991. iz kojeg se vidi da se po meni iskazani ratni gubici uklapaju u taj 90-godišnji niz hrvatskog stanovništva. </p>
<p>Prema mojim podacima prikazanim u Tabeli 11 na strani 83, emigriralo je 36.000, a život je izgubilo, u Hrvatskoj i BiH, 192.000 Hrvata, od toga 14.000 u inozemstvu, 43.000 kao borci NOB, 22.000 domobrana i ustaša, žrtve civila od četnika 18.000, 33.000 od partizana, 13.000 u logorima i zatvorima ustaša, 45.000 oko Bleiburga i na križnom putu, a 4.000 pojedina čišćenja od 1945/47.</p>
<p>Apsolutno sam siguran da nije poginulo više od oko 200.000 Hrvata u Hrvatskoj i BiH, uključujući i gubitke u Sloveniji. Moji podaci su prvo izračunati standardnim statističkom metodom, na osnovi službenih statističkih podataka, i provjereni zbirom podataka iz preko stotine monografija za svaku pojedinu općinu, što se može provjeriti iz mojih publikacija. </p>
<p>Vjerujem, da će slovenski izdavači knjige »Slovenija 1941-1945-1952« uvidjeti da je to njihov veliki promašaj, kako sam ja to dokazao za njihova izračunavanja za Slovence, koja su sramno netočno izračunata. Kod izračunavanja za Hrvate, učinili su početničke greške u zbrajanju ili krivom navođenju pojedinih brojaka, a dvije visoke brojke od 145 i 41.000 nemaju uopće konkretne podloge. Za Slovence su svojim podacima dodali 99.000 iz moje knjige, i to broj od 23.000 dva puta, što je neznalačka i neoprostiva greška, a za Hrvate za 186.000 je navedena potpuno proizvoljna ocjena, bez ikakve dokumentacije. Zločini su sigurno počinjeni i treba ih osuditi, ali i neumjereno i pogrešno povećavanje zločina jednako tako treba osuditi! </p>
<p>Ing. VLADIMIR ŽERJAVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mogu li invalidi biti preskupi</p>
<p>(Ovo je pismo upućeno dr. Danielu Ferlinu u Dom zdravlja Umag, te na različite adrese i medijima, pa ga objavljujemo kao otvoreno pismo. op.ur.)</p>
<p> Dana 24. studenoga 2000. godine od naše članice Društva tjelesnih invalida Buje, primio sam dopis sa zamolbom za pomoć da se pri rekonstrukciji Doma zdravlja Umag poštuje Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 47/82). Budući ste Vi i Vašim dopisom Ur. broj: 436/00 od 15. 11. 2000. godine drugog mišljenja, navodeći »... jer bi to jako poskupilo gradnju...« prisiljeni smo i kao Savez društava tjelesnih invalida Istarske županije reagirati, te vas još jednom zamoliti da što hitnije obustavite adaptaciju spomenutog Doma zdravlja do omogućavanja provedbe uvjeta iz spomenutog Pravilnika.</p>
<p>Odgovor kojeg ste uputili spomenutom Društvu na njihov dopis od 7. 11. 2000. godine u kojem vam skreću pozornost da se prilikom rekonstrukcije Doma zdravlja razmišlja i o osobama koje se kreću pomoću invalidskih kolica, bolesnim i starijim osobama, trudnicama i roditeljima s malom djecom omogući normalna komunikacija u cijelom objektu, poštujući citirani Pravilnik, totalno je besmislen i neshvatljiv. (...)</p>
<p>Gledajući projekt da se zapaziti da isti vjerojatno ne ispunjava još neke standarde i normative koji bi se trebali poštivati pri gradnji jednog Dom zdravlja.</p>
<p>Doktore Ferlin, moram Vas upitati i na koji način očekujete da će taj objekt dobiti. Uporabnu dozvolu, kada je vidljivo da se pri izvedbi nisu poštivali uvjeti iz Lokacijske, odnosno Građevne dozvole. Ili mislite da Uporabnu dozvolu niti ne trebate? Zar uistinu mislite da ćemo ponovno (nakon neadekvatne adaptacije Doma zdravlja u Umagu), šutjeti i zadovoljiti se odgovorom da su, 40 dana prije ulaska u novo tisućljeće, invalidne osobe »preskupe«? Gospodine doktore, kada ste polagali Hipokratovu zakletvu obvezali ste se šititi svaki život. Zar štititi život znači samo puko održanje bioloških funkcija organizma? Nije li život mnogo više od toga? Pristajete li Vi, štovani doktore, da se Vaš život svede samo na to?</p>
<p>Dr. Ferlin, ova adaptacija, koja je već pr ikraju, samo još jednom dokazuje da osobe s invaliditetom, u nečijim glavama, predstavljaju opterećenje odnosno nekoga tko mora biti zadovoljan s onim što mu drugi »poklanja«. Ali ne dr. Ferlin, nitko nama ništa ne treba pokloniti. Ono što tražimo poštivanje je Zakona.</p>
<p>Stoga Vas još jednom tražimo da odmah obustavite sve radove na adaptaciji, da uskladite projekt s Pravilnikom o prostornim standardima. Ukoliko Vi i arh. Gjini niste dovoljno upućeni u problematiku koju obrađuje spomenuti Pravilnik molimo Vas da što hitnije i kontaktirate predsjednicu Društva tjelesnih invalida Buje, ili mene osobno kako bismo vam pomogli.</p>
<p>Napominjem, da ćemo, ukoliko se oglušite na ovaj dopis i ništa ne poduzmete, upotrijebiti sva demokratska pravna sredstva u rješavanju istog u interesu svih građana Bujštine.</p>
<p>Ako svim građanima pa tako i osobama s dodatnim potrebama nije moguće početkom 21. stoljeća koristiti se novo izgrađenim ili rekonstruiranim javnim ustanovama pa tako i Domom zdravlja u Bujama, je ugrožavanje jednog od osnovnih ljudskih prava.</p>
<p>O ovom problemu izvijestit ćemo sve nadležne kako bismo nastalu situaciju što hitnije i bezbolnije razriješili, a na zadovoljavajući sviju.</p>
<p>U nadi da ćete ovaj dopis ozbiljno shvatiti i poduzeti konkretne mjere kako bi se riješio ovaj veliki problem, srdačno Vas pozdravljam.</p>
<p>MLADEN PUCARIĆPredsjednik Saveza društava tjelesnih invalida Istarske županijePula</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ivan Meštrović, Grga Gamulin i antikvarijat MH</p>
<p>Vjesnik je (29. studenoga 2000.) donio članak pod naslovom: »Meštrovićev kip na restauraciji«, gdje se govori o pronađenoj »Bogorodici s djetetom«, koja je bila, u vrtlogu prošloga strašnoga rata na ovim prostorima, nestala... Svaka vijest o Ivanu Meštroviću, ili o nekome njegovu djelu, u n ama pobuđuje posebnu pozornost i posebno zanimanje. No, je li to baš »neporeciva istina« o Ivanu Meštroviću kod svih Hrvata...? Neka nam ovaj članak odgovori.</p>
<p>Koliko mi je poznato Nakladni zavod Matice hrvatske u temeljen je godine 1959. i njegov prvi direktor, odnosno izdavač bio je Josip Tomić. Josip Tomić je bio poslovno u ljeto godine 1960. u Dubrovniku i tom zgodom je navratio u jednu dubrovačku knjižaru. Dok se on nalazio u knjižari u nju su navratila dva Nijemca tražeći neku monografiju o Ivanu Meštroviću. Prodavačica u knjižari im je rekla, a monografije o Ivanu Meštroviću nema u knjižari. Nijemci su bili uporni: </p>
<p>- Kakav ste vi narod, kada se tako o tome vašemu umjetniku odnosite... </p>
<p>Ove su riječi bile dovoljne, da je direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske, uz pomoć stručnih ljudi, odlučio izdati monografiju o Ivanu Meštroviću. Josip Tomić, kao dosta sposoban izdavač i nakladnik, pozvao je ljude iz likovne sekcije pri Matici hrvatskoj i iznio im svoju ideju. Najodgovorniji čovjek u tome »likovnom timu«, čije ću ime malo navesti energično se opirao da se izda bilo kakova monografija o Meštroviću, jer da Meštrović nije takav umjetnik, kakovim ga zamišlja on, Josip Tomić, odnosno direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske. No i Josip Tomić je bio uporan. </p>
<p>Čovjek koji se je, po riječima Josipa Tomića, izdavanju monografije o Ivanu Meštroviću energično opirao, zvao se Grga Gamulin. </p>
<p>Prvo izdanje monografije o Ivanu Meštroviću u Nakladnom zavodu Matice hrvatske bilo je godine 1962. priređivač knjige bio je Žarko Grum, glavni urednik Grga Gamulin, izdavač, odnosno nakladnik Josip Tomić. Drugo izdanje te Meštrovićeve monografije bilo je godine 1969., ali su se za izdavače potpisivali Pero Budak i Josip Hrbud. </p>
<p>Ja sam u Nakladni zavod Matice hrvatske došao 1. veljače 1962. godine i negdje u proljeće te 1962. godine na tržištu se pojavila monografija o Ivanu Meštroviću. Usput rečeno, ta je monografija bila tiskana u nekoliko jezika i išla je u svijet, kako bi se reklo muslimansko-bošnjačkim jezikom »ko halva«. To je bila mogu reći tada u Nakladnom zavodu Matice hrvatske - najprodavanija knjiga!</p>
<p>Koliko se sjećam, to je i prva monografija o Ivanu Meštroviću poslije Drugog svjetskog rata u nas. </p>
<p>No, javljam se i zbog drugog razloga: priča se da bi antikvarijat Matice hrvatske u Ilici uskoro mogao postati - pekara! </p>
<p>Kao što je monografija o Ivanu Meštroviću izdana godine 1962. doista »djelo ruku« tadašnjega direktora Nakladnog zavoda Matice hrvatske Josipa Tomića, isto je tako i »djelo ruku njegovih« i antikvarijat Matice hrvatske u Ilici. I monografija o Meštroviću i antikvarijat u Ilicu, oboje se pojavilo godine 1962.! Doista sam »iz bliza« pratio ondašnje događaje u Matici hrvatskoj i bio njihov suvremenik i u mnogome svjedok. A Josip Tomić kako za Meštrovićevu monografiju, tako isto i za antikvarijat Matice hrvatske doista zaslužuje hvalu i zahvalnost veliku, ali i za drugo, na korist i grada i naroda, stvari učinjeno... </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Branitelji »zagrebačkih mafijaša« nastavljaju ispitivati pokajnika Marinca</p>
<p>ZAGREB 10. prosinca</p>
<p> - Ivica Pavlović Telac uhićen je u četvrtak, pod sumnjom da je s optuženima iz »zločinačke organizacije« Rajkom Momčilovićem Ribom i Davorom Zečevićem Zecom prodavao drogu. Pavlović je prepraćen u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda gdje ga je ispitao dežurni istražni sudac Aleksander Zunder.</p>
<p>Pavlović Telac je osoba koju u svom iskazu na nekoliko mjesta spominje zaštićeni svjedok broj 1 (čiji je identitet u međuvremenu objavljen u jednom tjedniku, op. a.), u postupku protiv četrnaestorice optuženih pripadnika zagrebačke »mafije«. Na teret mu se stavlja da je početkom devedesetih prodao 3,5 kilograma heroina na njemačko tržište. I u optužnici protiv »zločinačke organizacije« spominje ga se vezano uz kaznena djela zluporabe opojnih droga. Prema tvrdnji iz optužnice braća Momčilovića, Rajko i Velibor, te Zečević posredovanjem Telca, koji je među ostalim, bio angažiran za distribuciju droge 1997. i 1998. godine, prodajući heroin i kokaina na veliko, prodali su 3,5 kilograma heroina za nepoznatu svotu Željku F. iz Zadra.</p>
<p>On je s tom drogom uhićen u Njemačkoj i zrakoplovom »Lufthanse« 23. siječnja 1997. izručen u Zagreb. Željko F. naime je s drogom uhićen u Njemačkoj 1992. zbog čega je izdržao četiri godine i četiri mjeseca zatvora. Telac i zaštićeni svjedok broj 1 otputovali su po nalogu Ribe i Zeca u Zadar, da prenesu poruku Željku F. da im vrati novac za isporučenu drogu ili će biti ubijen. Pri tome je svjedok broj jedan detaljno opisao kuću u kojoj su bili, i provjerom je ustanovljeno da je to bila kuća Željka F..</p>
<p>Nadalje, u optužnici stoji da su braća Momčilović i Zečević distribuirali drogu preko zaštićenog svjedoka broj 1, Davorina Sobjeslavskog, Tomislava Marinca koji je to osobno i potvrdio, pokojnog Damira Đebe, i Telca. Drogu koju su preprodavali, Riba je nabavljao od Baftija Shatmana, koji je također nedavno uhićen.</p>
<p>Kaznena prijava koja je podnesena protiv Telca, temelji se na presudi njemačkog suda i na iskazu svjedoka broj 1. U nazočnosti branitelja Pavlović se pred istražnim sucem branio šutnjom, a određeno mu je 48-satno zadržavanje u pritvoru. U tom roku očekuje se da će državno odvjetništvo uputiti sudu zahtjev za provođenje istrage i određivanje jednomjesečnog pritvora. </p>
<p>U ponedjeljak će pak, obrana u daljnjem dokaznom postupku nastaviti ispitivati pokajnik Tomislav Marinac. On je i protekli tjedan »digao živce« prvenstveno svom bivšem odvjetniku Danku Drakuliću kojeg je prozvao da je bio samo dio »orkestrirane obrane«, kojem nije bio važan branjenik već samo da taj branjenik šuti, kao i da je odvjetnik Anto Nobilo trebao srušiti stup organizacije, dok bi ostali branitelji branili svoje klijente za pojedina djela. Drakulić je oštro protestirao i zatražio da se taj dio zapisnika izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz, a ako sud to ne prihvati tražit će oslobađanje od čuvanja odvjetničke tajne, kako bi progovorio o svom odnosu s Marincem. U protivnom, da mu sada odgovori prekršio bi Zakon o odvjetnišvu i Kodeks odvjetničke etike.</p>
<p>Pri tome je prozvao i upravitelja Okružnog zatvora u Remetincu, Ivana Damjanovića, s kojim je dvaput tražio razgvoor, ali nije u tome uspio, a kako je rekao, za njega je čuo da je »njihov igrač«. Damjanović je takve tvrdnje odlučno odbio, te ustvrdio da Marinac »samovoljno ili po nečijem diktatu bezočno laže«. </p>
<p>Marinac je pričao i o Zlatku Bagariću, i vezi optuženih s »kraljem kocke«, svađi Vjeke Sliška i Hrvoja Petrača, o prodaji droge koju je najbolje opisao Riba, koji je i izdavao zapovjedi i više puta rekavši: »Najjači smo u gradu!«. Pokajnik je pričao i kako su nezaposleni »dečki s Knežije« živjeli raskošno kao na filmu, putovali na sportska natjecanja, te nosili oružje, koje im je kaže Marinac nabavljao Damir Đeba iz Hercegovine. U ponedjeljak će sudsko vijeće odlučiti i o zahtjevu tužiteljice Dunje Pavliček Patak, što je zatražio Marinac, da se iz sudnice isključi javnost, kako bi pokajnik rekao imena ljudi koji su mu također reklai da su se pojedini optuženici i u Njemačkoj bavili drogom.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dubrovački haker otkriven jer se previše »razmahao« </p>
<p>DUBROVNIK, 10. prosinca</p>
<p> - Koristeći svoja stručna znanja iz informatike Dubrovčanin D. L. (22) na svoje je osobno računalo instalirao više nelegalnih korisničkih programa putem kojih je reproducirao, umnožavao i omogućio drugima, uz novčanu naknadu, korištenje programa nad kojima udruge HDU i BSA iz Zagreba imaju autorsku zaštitu.</p>
<p> Taj se 'posao', utvrdila je policija, odvijao od 13. travnja 1999. do 15. ožujka ove godine, a pored navedenoga, D. L. je organizirao i distribuciju nelegalno presnimljenih CD-ova sa PC igrama, PSX igrama i kompjutorskim programima, ali i druge kompjutorske oprema. </p>
<p>Opremu je i javno nudio putem tiskanih ponuda i kataloga, oglašavajući ih u javnim medijima i dostavljajući ih u više poštanskih sandučića na području Dubrovnika. Zbog počinjenog kaznenog djela protiv osumnjičenog je nadležnom državnom odvjetništvu podnijeto posebno izvješće. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Novalićeva obrana »ruši« nalaz financijskog vještačenja?! </p>
<p>OSIJEK, 10. prosinca</p>
<p> - Nakon što je puna četiri dana izlagala financijsko-knjigovodstveni nalaz vještakinja Zita Pleslić bila je izložena »unakrsnoj vatri« pitanja koja su joj postavljali zastupnici optužbe i obrane na osječkom Županijskom sudu, u nastavku suđenja u slučaju Novalić. Vještakinji su upućene brojne primjedbe na njezine iskaze.</p>
<p>Podsjetimo, Novalića i njegove bliske suradnike optužnica tereti da su zlouporabom položaja i ovlasti stekli protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna.</p>
<p>Zastupnici obrane, odvjetnici Dražen Matijević, Marko Dumančić, Antun Šmit, Berislav Krnic, Nediljko Rešetar te Davor Krtić uputili su primjedbe na cjelokupan iskaz vještakinje kao i na sva obrazloženja na pitanja koja su joj postavljana u dosadašnjem izlaganju.</p>
<p> »Iskazi vještakinje temelje se na nepotpunom pribavljanju, proučavanju i neovlaštenom procjenjivanju dokumentacije. Smatram da vještačenje nije obavljeno onako kako to nalaže struka«, istaknuo je Matijević, čemu su se pridružili i ostali odvjetnici. Oni su nadalje ustvrdili kako nalaz vještakinje Pleslić dovodi u pitanje njezino poznavanje bankarskog poslovanja. Naime, vještakinja se često nije znala izjasniti te odgovoriti na postavljena konkretna pitanja, a vrlo su često njezini odgovori bili suprotni onome što je prethodno iskazivala. Od davanja odgovora branila se odgovorima kako »to nije bio predmet vještačenja«, odnosno da »nije imala potrebitu dokumentaciju«. Nakon završetka iskaza njezinoga nalaza i mišljenja, zamjenici Županijskog državnog odvjetnika Zvonko Kuharić i Zvonko Vrban iznijeli su neke nove okolnosti vezane za poslovanje Gradske banke. Naime, oni su sucu Damiru Krahulecu, koji predsjeda velikim vijećem, dostavili 14 izvješća HNB-a koji se odnose na kontrolu poslovanja Gradske banke, a u kojima se navodno mogu naći neke primjedbe. Međutim, budući da sudu nisu dostavljena izvješća za 1996.godinu na koju se odnosi optužnica, odvjetnici su zaključili da se na temelju tih dokumenata treba obaviti dopuna vještačenja.</p>
<p> Sudac Krahulec stoga je najavio kako će vijeće o ovome odlučiti do idućega ročišta zakazanoga za srijedu 13. prosinca, kao i o tome hoće li se usvojiti obavljeno vještačenje Zite Pleslić ili će se ono izuzeti, a cijeli slučaj povjeriti novome vještaku. Na koncu, optuženi Antun Novalić istaknuo je da se nalazima ljudi iz HNB-a »ne treba vjerovati, jer su upravo oni srušili Gradsku banku što će se uskoro i dokazati, jer je sadašnji stečajni upravitelj Večeslav Rački najavio tužbu protiv HNB-a i dosadašnjih stečajnih upravitelja koji su smišljeno uništili ovu nekad dobrostojeću novčarsku instituciju«. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hoće li general Korade doći na raspravu ili će za njim raspisati tjeralicu?</p>
<p>VARAŽDIN, 10. prosinca</p>
<p> - Općinski sudac Igor Pavlic zakazao je za ponedjeljak glavnu raspravu po privatnoj tužbi, koju je protiv generala Ivana Korade i još četvorice okrivljenih pokrenuo umirovljeni pripadnik SIS-a Josip Marčelan. Optužnica ih, kako se već pisalo, tereti da su prije pet godina u varaždinskom restoranu »Bijeli konj« Marčelana zlostavljali, ozlijedili mu glavu, prisiljavali ga da popije veće količine pića, a Korade mu je, prijetivši mu pištoljem naredio da puzi i ljubi mu čizme. </p>
<p>Početak suđenja dosad je odgođen već tri puta, zbog toga što Korade nije došao ni na jednu raspravu. Zbog njegovog neodazivanja sudskim pozivima, izvanraspravno vijeće varaždinskog Općinskog suda donijelo je i rješenje o generalovom pritvoru. Djelatnici Krapinsko-zagorske PU, na čijem području Korade ima registrirano prebivalište, rješenje, pak, nisu mogli sprovesti jer generala nisu mogli naći. Zato je i zakazivanje glavne rasprave bilo neizvjesno. </p>
<p>»Raspravu sam zakazao jer je Koradeov odvjetnik Željko Olujić najavio njegov dolazak na raspravu. Ako Korade dođe i ako ocijenim da je došao dobrovoljno, te ako obeća da će i nadalje prisustvovati suđenju, postoji mogućnost da se rješenje o pritvoru, koje je još uvijek na snazi, ukine«, rekao nam je raspravni sudac Igor Pavlic. </p>
<p>No, ako ako general opet ne dođe, Sud bi mogao razmišljati i o drugim pravnim rješenjima. »U tom slučaju postaje sve jasno. Možemo razmišljati da je u bijegu, jer ga ni policija ne može naći, a tada postoji mogućnost da se za njim raspiše i tjeralica«, kazao je sudac Pavlic.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U »slučaju Aurora« podignuta optužnica</p>
<p>VARAŽDIN, 10. prosinca</p>
<p> - Varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo, nakon završene istrage, podiglo je optužnicu protiv Nade i Branka Dolenca iz Varaždina, zbog osnovane sumnje da su kao ovlaštene osobe poduzeća »Aurora export-import«, »Aurora - mjerni instrumenti« i »Aurora-turist«, te kao fizičke osobe počinili kazneno djelo utaje na štetu 100 oštećenika koje su oštetili za 6.484.195,08 kuna. Dolenčeve se tereti i za kaznena djela prevare kojim su devet osoba oštetili za ukupno 718.611,40 kuna. Optužnica ih tereti i za kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime su »Aurori export-import« pribavili imovinsku korist od oko osam milijuna kuna.</p>
<p>Za bračni parom Dolenc bila je izdana i međunarodna tjeralica, zbog sumnje da su počinili više kaznenih djela zlouporabe položaja i prijevare na štetu više osoba. Djelatnici pravosuđa Republike Mađarske uhitili su ih sredinom lipnja prošle godine u mađarskom gradu Nagykanisza, a u srpnju su ih izručili varaždinskoj policiji.</p>
<p>Dolenčevi su Hrvatsku napustili uoči pretrage njihovih poslovnih prostorija početkom prošle godine. od tada su živjeli u Austriji i Mađarskoj gdje su osnovali nova poduzeća čijim su radom navodno namjeravali sanirati rad poduzeća u Hrvatskoj. Time su, kako su izjavljivali, namjeravali vratiti dugove zajmodavcima.</p>
<p>Financijska policija pregledavala je njihovo poslovanje unatrag nekoliko godina, te se ustanovilo kako poduzeća nemaju evidentirane ugovore o zajmu koje su sklopili s građanima-zajmodavcima. Dolenčevi su tvrdili da će sve vratiti i podmiriti dugove »čim pronađu izvore financiranja«, te da su pobjegli zbog prijetnji koje su uslijedile, a prijetilo se i njihovoj djeci.</p>
<p>Tijekom istražnog postupka Dolenčevi su bili u pritvoru, a pušteni su krajem prošle godine. Ponovo su otvorili i svoju kavanu »Sakcinski«, a ovog su ljeta osnovali i Udrugu za zaštitu od zelenašenja. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vlak naletio na auto koji se zaglavio na pruzi</p>
<p>ČAKOVEC, 10. prosinca</p>
<p> - U nedjelju nešto poslije 6,00 sati ujutro, dogodila se prometna nesreća na lokalnoj cesti između Strahoninca i Nedelišća, nedaleko Čakovca, u kojoj je vlak naletio na auto.</p>
<p>Osobnim automobilom čakovečke registracije, iz Strahoninca prema Nedelišću upravljala je D. V. (40) iz Čakovca. Dolaskom do željezničke pruge Varaždin - Čakovec vozačica nije <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prilagodila uvijetima ceste, ne vodeći brigu o zavoju, usponu i skliskom kolniku. Zbog toga je izgubila nadzor, a vozilo joj se zaglavilo na pružnome prijelazu. Dvanaest minuta nakon toga, iz Varaždina prema Čakovcu naišao je teretni vlak koji je udario u lijevu bočnu stranu automobila. Vozilo je odbačeno, a vozačica je izašla na vrijeme iz automobila.</p>
<p>Iz PU Međimurske upozoravaju na potreban oprez prilikom prelaženja nezaštićenih putnih prijelaza na željezničkim prugama. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U »vikend akciji« oduzete 64 vozačke dozvole</p>
<p>SPLIT, 10. prosinca</p>
<p> - Djelatnici PU splitsko-dalmatinske i ovog su vikenda pojačali nadzor prometa, radnog vremena lokala, kao i prometa drogama i oružjem.</p>
<p>Koliko su te akcije opravdane i nužne najbolje svjedoče rezultati od prošlog vikenda. Akcija je, naime, provedena na području cijele županije. Oduzete 64 vozačke dozvole zbog alkoholiziranosti vozača, a iz prometa je isključeno 44 vozila i 121 vozač. Zbog pijanstva podneseno je 78 prekršajnih prijava, a samo u gradu Splitu bez vozačke dozvole zatečen je 31 vozač.</p>
<p>Na prometnicama Splitsko-dalmatinske županije, policija je zabilježila i 70 slučajeva prekoračenjan brzine, te 266 drugih prekršaja u prometu, za koje je naplaćeno 76 mandatnih kazni. Evidentirano je 57 prometnih nesreća u kojima je jedna poginula, a 23 su ozlijeđene.</p>
<p>Pronađena su i četiri pištolja, od kojih po jedan plinski i električni, te dva devetmilimetarska, PHP i CZ, kao i dvije dimne kutije.</p>
<p>Trinaest lokala prekoračilo je radno vrijeme, a caffe bar Picasso, diskoteke Metropolis i Masters Club Kaltenberg, te fast food »Njam-njam« u tom prekršaju zatečeni su i u petak i u subotu. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Razbojnici napali prodavačicu u trgovini i dvije žene na ulici</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Tijekom protekle subote policija je na zagrebačkim ulicama zabilježila tri razbojstva.</p>
<p>U subotu oko 16.15 sati, zasad nepoznati počinitelj ušao je u trgovinu »Ico« u Melengradskoj ulici 2, te je od prodavačice zatražio cigarete. Kada mu ih je prodavačica Marija S. (27) pružila, razbojnik je iz jakne izvadio pištolj i uplašivši je otvorio blagajnu i iz nje izvukao 2.000 kuna.</p>
<p>Drugo razbojništvo dogodilo se u subotu oko 18 sati u Krešićevoj 14, kada je nepoznati počinitelj s leđa napao i opljačkao Anku M. (78). Razbojnik je, naime, prišao starici, te ju je rukama snažno udario po glavi i leđima. Od siline udarca starica je pala na pod, nakon čega je razbojnik ženi istrgnuo torbicu iz ruku i potom se dao u bijeg, oštetivši je za 2.000 kuna. Anka M. je sama policiji prijavila razbojstvo, no, odbila je liječničku pomoć.</p>
<p>Treće, pak, razbojstvo dogodilo se oko 18.30 sati na Marjanskom putu 4, kada su četiri nepznata počinitelja uporabom fizičke snage svladali i opljačkali Vesnu Š. (45). Vesna je u navedeno vrijeme hodala tom ulicom, a u jednom ternutku su joj s leđa prišli razbojnici i počeli je udarati. Nakon nekoliko snažnih udaraca od kojih je pala na tlo, razbojnici su Vesni iz ruke istrgnuli torbicu u kojoj je bilo oko 50 kuna, te pobjegli. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Razbojnici »navalili« na mobitele</p>
<p>ZAGREB,10. prosinca</p>
<p> - Tijekom proteklog četvrtka policija je na zagrebačkim ulicama zabilježila jedno razbojstvo te jednu razbojničku krađu.</p>
<p>Naime, u četvrtak oko 13 sati na Trgu Stjepana Radića 1, dvojica nepoznatih mladića napala su Lejlu M. (20). Nepoznati su Lejli prišli s leđa, jedan od njih udario ju je šakom u glavu, pa je pala. Istrgnuvši joj mobitel iz ruke, razbojnici su pobjegli u nepoznatom pravcu oštetivši djevojku za oko 1.100 kuna.</p>
<p>Razbojnička krađa dogodila se istog dana u isto vrijeme, ali u obližnjoj Paromlinskoj ulici. Tamo se, naime, Igor M. (24) sastao sa svojim znancima Darkom P. (22) i Denisom S. (28). Darko je od Igora zatražio mobitel i ne želeći mu vratiti pokazani mobitel, udario ga je u prsa. nakon što je Igor od siline udarca pao na pod, Darko je sjeo u automobil i potom s Denisom pobjegao u nepoznatom pravcu, oštetivši Igora za 1.600 kuna. (V.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Želio sendvič preko reda pa dobio batine</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Ispred sandwich bara »Picek« u Cesarčevoj 2, trojica mladića napala su i pretukla Sanjina P. (26), koji je htio preko reda dobiti sendvič.</p>
<p>Naime, trojica mladića čekali su u redu ispred »Piceka«, kada je došao Sanjin i pokušao preko reda kupiti sendvič. Tada je došlo do svađe, a potom i do fizičkog sukoba u kojem je Sanjin izvukao deblji kraj.</p>
<p>Nakon intervencije na mjestu događaja, policajci Prve policijske postaje uhitili su napadače, Tea P. (23), Darka A. (19) i Ivana B. (18), koji su zatim privedeni na daljnju kriminalističku obradu. Ozlijeđeni nestrpljivi Sanjin je pak kolima Hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje su liječnici utvrdili kako je zadobio teške tjelesne ozljede, odnosno prijelom nosne kosti s pomakom, zatim prijelom desnog sjekutića i nekoliko hematoma. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>PIK Vrbovec u ponedjeljak dobiva struju, štete od iskapčanja 10 milijuna kuna?</p>
<p>ZAGREB/VRBOVEC, 10. prosinca</p>
<p> - Uprava PIK-a Vrbovec i predstavnici Hrvatske elektroprivrede u ponedjeljak će održati novi krug pregovora kako bi PIK ponovo dobio struju. </p>
<p>Ivo Čović, predsjednik Uprave HEP-a, u nedjelju je izjavio za Vjesnik da Upravu PIK-a Vrbovec već mjesecima upozoravaju da plati dug za isporučenu struju koji iznosi oko 6,2 milijuna kuna. Čović je dodao da je od Vlade i Nadzornog odbora dobio nalog da nikome ne smije dopustiti povećanje duga, da maksimalno mora inzistirati na naplati, pa je isključenje struje bilo jedino rješenje.</p>
<p> No, zbog isključenja struje još u četvrtak dovedeno je u pitanje oko 1000 tona smrznutog mesa. Uz to, na »liniji za klanje« u PIK-u je oko 300 životinja. Prve procjene štete od isključenja struje u vrbovečkoj tvrtki pokazuju da ona iznosi gotovo deset milijuna kuna. </p>
<p>Željko Blažević, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec, rekao nam je da su u nedjelju oko 10 sati završili s premještanjem smrznutog mesa, odnosno gotovih proizvoda iz hladnjača u krugu tvornice u Vrbovcu na svoja »vanjska skladišta« u Rijeci, Brodu, Varaždinu... Blažević kaže da su još 30. rujna ponudili HEP-u reprogramiranje duga za neplaćenu struju koji je tada iznosio 5,1 milijun kuna. No, nikakvog odgovora iz HEP-a, osim onog o isključenju, tvrdi on, nije bilo. </p>
<p>Blažević drži da Hrvatsku elektroprivredu »neće spasiti šest milijuna kuna«, već da je ona trebala postupiti kao i vrbovečki Komunalac. Riječ je o poduzeću koje PIK-u Vrbovec isporučuje Inin plin i koje je navodno pristalo na reprogram PIK-ova duga. Blažević rješenje za PIK vidi u Poslovnom planu što ga je Uprava dostavila Vladinoj radnoj skupini. Ta skupina treba ocijeniti je li moguće provesti sanaciju te tvrtke u sklopu programa spašavanja osam poljoprivrednih kombinata.</p>
<p>No, pitanje je hoće li nekadašnji vrbovečki »mesni div«, koji na dan može preraditi više od 1000 svinja i 400 goveda, »preživjeti na aparatima«? Naime, PIK već godinama radi s manje od 40 posto kapaciteta. </p>
<p>Za vrijeme našeg posjeta Vrbovcu, u nedjelju, proizvodni pogoni bili su u mraku. U krugu tvornice u kojoj inače radi 2340 radnika, bilo je samo nekoliko ljudi. Većina njih bili su čuvari koji su marljivo provjeravali izvozne liste hladnjača koje su odvozile smrznuto meso. Osim njih, tamo su bili pomoćni radnici koji su iz vatrogasnih kamiona napajali životinje.</p>
<p> Dragutin Premzl, šef Veterinarske inspekcije u PIK-u, rekao nam je da svakodnevno skrbe o 264 svinje i 40 goveda. Kaže da u PIK-u Vrbovec imaju dovoljno hrane i vode da mogu hraniti sve životinje najmanje jednom u 24 sata, odnosno pojiti svakih 12 sati, kako se to navodi u Zakonu o dobrobiti životinja.</p>
<p>Što se tiče smrznutog mesa i gotovih proizvoda, Premzl napominje da su u PIK-u učinili sve da svježe meso najprije zbrinu u tamošnje hladnjače koje su, kako smo čuli, još u nedjelju radile na agregatima. Kako je ispričao, PIK-ovi gotovi proizvodi kamionima su dostavljeni do trgovina koje su pokazale razumijevanje za stanje u kojem se našlo vrbovečko poduzeće.</p>
<p>Na Vjesnikov upit tko je kriv za iskapčanje struje, u PIK-u kažu da su ih »upropastili političari«. Ističu i da je PIK Vrbovec bio dobar kad je za vrijeme Domovinskog rata »hranio pola Hrvatske vojske«, no sad mu se, i uz to što ima osigurano tržište ali nema novca za nabavu sirovine, »isključuje struja«. PIK Vrbovec, naime, ima izvoznu dozvolu za tržište Europske unije i SAD-a. </p>
<p>Nedavno je Hrvatski fond za privatizaciju raspisao natječaj za prodaju vrbovečkog PIK-a. No, teško je očekivati da će se netko javiti na natječaj za kupnju 55,88 posto dionica te mesne industrije, s početnom vrijednošću višom od 181 milijun kuna jer je PIK-ovo poslovanje opterećeno s 800 milijuna kuna duga. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva smatraju da najprije treba očistiti poslovanje tog poduzeća od svega što nema veze s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, a kad PIK stane na »vlastite noge« privatizirati ga, jer se više puta pokazalo da je država »loš gospodar«. (Ž. Bukša/M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hoteli Dubrovnik ostvarit će do konca godine milijun turističkih noćenja </p>
<p>DUBROVNIK, 10. prosinca</p>
<p> - U Grupaciji »Hoteli Dubrovnik«, u sklopu koje je većina hotelskih kuća na širem dubrovačkom području, za prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 968.413 turističkih noćenja, od čega su 85 posto ostvarili strani gosti. Navedeni rezultat samo je za jedan posto slabiji u odnosu na planirano što je, ocjenjuju u Dubrovačkoj banci, u čijem se portfelju nalaze Hoteli Dubrovnik, veliki uspjeh hotelijera, odnosno potvrda njihovom znanju i stručnosti u radu. </p>
<p>Do konca godine, tvrde procjene menadžera pojedinih kuća, bit će i premašeni ranije utvrđeni planovi. Očekuje se, naime, da će Grupacija s Novom godinom ostvariti više od milijun turističkih noćenja, odnosno više od 260 milijuna kuna bruto prometa, dok je prvotnim planom bilo zacrtano oko 220 milijuna. S obzirom na najavu ukidanja PDV-a na organizirani turistički promet, kaže se u priopćenju iz Dubrovačke banke koje potpisuje Mario Marušić, vjeruje se da u turizmu i turističkoj djelatnosti »slijede daleko bolji dani za hrvatsku i dubrovačku turističku aktivnost«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za promidžbu šibenske rivijere u 2001. utrošit će se 420.000 kuna</p>
<p>ŠIBENIK, 10. prosinca</p>
<p> - Šibensko-kninska turistička zajednica (TZ) u idućoj će godini za izradu informativno-promidžbenog materijala potrošiti čak 420.000 kuna. Taj je iznos »glatko« prošao na sjednici Turističkog vijeća županijskog TZ-a, uostalom kao i gotovo sva druga predviđena novčana davanja. Rasprava o izdvajanju novca uglavnom prolazi bez veće rasprave, posebice kada se radi o većim iznosima, a tek ponetko uzme riječ kada se raspravlja o 500 do 1.000 kuna pomoći raznim organizacijama i udrugama. </p>
<p>Od 420.000 kuna predviđenih za izradu informativno-promidžbenog materijala, 160.000 kuna izdvojit će se za izradu nove županijske image-brošure, 140.000 kuna predviđeno je za izradu i postavljanje tabli dobrodošlice na sedam cestovnih ulaza u Županiju, projekt Obrtničke komore i Ceha ugostitelja pod nazivom »U slast« sponzorira se s 30.000 kuna, a isto toliko izdvojit će se za izradu turističke karte vinskih cesta u Županiji. Umjesto tiskanja informativnog vodiča turističke ponude, odlučeno je da se izradi turistička karta Županije koja će u sebi sadržavati i tzv. vinsku kartu, a taj će projekt ukupno stajati 90.000 kuna. U ovoj godini TZ je tiskao 30.000 primjeraka županijske brošure, te krenuo u izradu promidžbenog turističkog filma u trajanju od 12 minuta. Prema kazivanju Šime Vlašića, direktora Turističkog ureda, ove je godine izrađena web stranica te CD rom. Šire rasprave o turističkoj propagandi na sjednicama TZ-a nije bilo, iako ona svakako zaslužuje da se njome ozbiljnije pozabave turistički djelatnici kako bi se vidjelo što Županija, odnosno pojedine hotelske kuće imaju od propagandnog materijala, a što im nedostaje. Ovako, stječe se dojam da je važno raditi prospekte, brošure, filmove... a da se stvarne potrebe i ne znaju. Unatoč poplavi različitih promidžbenih i informativnih brošura, ovoga se ljeta na hotelskim pultovima nije moglo naći, ni u skromnim količinima, materijal kakav se u razvijenim turističkim zemljama nalazi na svakom hotelskom i inom punktu. </p>
<p>Za oglašavanje turističkog proizvoda Županije u inozemstvu, odlučeno je na posljednjoj sjednici Turističkog vijeća TZ-a, utrošit će se 484.000 kuna, od čega Hrvatska turistička zajednica sudjeluje s 310.000 kuna, a ostalo je novac Županijske turističke zajednice. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Izlaz za baranjsko gospodarstvo je u kvalitetnom restrukturiranju Belja</p>
<p>BELI MANASTIR, 10. prosinca</p>
<p> - Gradonačelnik Beloga Manastira Ivica Buconjić izvijestio je nedavno na sjednici Poglavarstva o stanju belomanastirskoga gospodarstva. Najvažniji dio odnosi se na stanje u Belju d.d., budući da je ovo poduzeće prije rata bilo nositelj 85 posto svih gospodarskih aktivnosti u Baranji. </p>
<p>Prema izvješću, sadašnje stanje u Belju velikim je dijelom plod neučinkovitosti državne agrarne politike, ali veliki problemi su i naslijeđe rata. Riječ je prije svega o gubitku tržišnih pozicija i devastiranosti postrojenja, a, kako je upozoreno, probleme Belja mora rješavati država provođenjem konzistentne agrarne politike. Sve su baranjske tvrtke u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). </p>
<p>Gradska uprava i političke stranke trebaju vrlo jasno i energično zahtijevati od države da se Belje kvalitetno restrukturira, da mu se osigura nova tehnologija, jeftina obrtna sredstva te pomogne u plasmanu proizvoda, preporučuje Povjerenstvo. Također je upozoreno da je svako daljnje otpuštanje djelatnika nedopustivo, te da višak djelatnika treba zbrinuti prekvalifikacijom. </p>
<p>Probleme ostalih baranjskih poduzeća mora se rješavati što hitnije kroz kvalitetnu privatizaciju. Istaknuto je da bi trebalo utemeljiti tvrtku kojoj bi zadaća bilo ugovaranje kooperantske proizvodnje, siguran otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda, iznalaženje tržišne mogućnosti direktnog plasmana tih proizvoda na turistička područja te poticanje proizvodnje zdrave hrane. Zaključeno je da kroz jedinice lokalne samouprave treba usmjeriti napore i pritisak za dovođenje plina u Baranju već iduće godine te osigurati dolazak ili bar aktivno uključivanje znanstvenika u izradu projekata koji su tržišno perspektivni. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bez produžavanja postupka sanacije, Remontnom brodogradilištu prijeti stečaj</p>
<p>Posljednjih mjeseci poslovi na domaćem tržištu posebno se teško dobijaju ponajviše zbog neprimjernog ponašanja »Jadrolinije« koja inzistira na dokumentu BONO 2 koji pak šibensko Remontno ne može ponuditi jer je u sanaciji</p>
<p>ŠIBENIK, 10. prosinca</p>
<p> - Još uvijek od mjerodavnih nema odgovora hoće li se Remontnom brodogradilištu koje zapošljava oko 500 radnika za još pola godine produžiti postupak sanacije ili će i ovo poduzeće od 1. siječnja iduće godine u stečaj, čega se radnici pribojavaju. </p>
<p>Direktor Remontnog brodogradilišta Krste Juras uputio je na više mjerodavnih adresa zahtjev za prolongiranjem roka sanacije pozivajući se na više čimbenika među kojima je i onaj da je sanacija u ovom nekadašnjem vojnom poduzeću, koje je zapošljavalo oko 1.500 radnika, započela pola godine kasnije nego u pet velikih hrvatskih brodogradilišta.</p>
<p>Nedostatak posla ključni je problem ovog poduzeća koje je nepravedno zaobišla tehnička modernizacija. Naime, oko 600 milijuna dolara ulaže se danas u modernizaciju nekih hrvatskih brodogradilišta među kojima, na žalost nema šibenskoga Remonta. U njemu nije provedena ni pretvorba pa ono nema ni skupštinu ni nadzorni odbor, već Vjerovničko vijeće.</p>
<p>Remontno brodogradilište zapravo je državno poduzeće, a radnici smatraju da se država prema njemu ponaša maćehinski. Juras smatra da je poduzeće kojem je on na čelu oko pola godine od posebnog interesa za obranu Republike Hrvatske. Sve su to argumenti, rekao je Juras, da se odobri traženo produženje sanacije na još pola godine.</p>
<p>Kraj godine Remont će dočekati s ostvarenih oko 85 milijuna kuna gubitaka. Posljednjih mjeseci poslovi na domaćem tržištu posebno se teško dobijaju ponajviše zbog neprimjernog ponašanja »Jadrolinije« koja inzistira na dokumentu BONO 2 koji pak Remont ne može ponuditi jer je u sanaciji. Izabrani ponuđači najčešće su skuplji od šibenskih remontaša na što se sve učestalije upozorava, međutim odgovora nema, a posao i dalje dobivaju skuplji ponuđači. Kao presedan, direktor Juras navodi primjer broda »Šolte« čiji je remont dobilo brodogradilište sa Cresa koje je ponudilo popust od čak 35 posto. Zbog nedostatka posla i nagomilanih gubitaka te odljeva stručnog kadra, ovaj remontaš pomalo gubi utrku, a hoće li je i izgubiti, znat će se do kraja prosinca.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Obilježena prva obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana </p>
<p>Mesić: Tuđman je pridonio u borbi za samostalnost Hrvatske, ali je vodio pogrešnu poliku prema BiH / Članovi Tuđmanove obitelji, izaslanstva Vlade, Sabora, HDZ-a, HSP-a i DC-a te brojni građani pohodili Tuđmanov grob na Mirogoju / Građani okupljeni oko groba pjevali domoljubne pjesme i skandirali: »Ustani Franjo, Hrvatska te zove«, vrijeđajući predstavnike vlasti i novinare </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Obitelj prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, izaslanstva Vlade, Sabora, HDZ-a, DC-a, HSP-a te brojni građani u povodu prve obljetnice Tuđmanove smrti položili su u nedjelju vijence i zapalili svijeće na njegovu grobu. </p>
<p> Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je u povodu prve obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, izjavio da je njegov prethodnik dao svoj doprinos u borbi za samostalnost i priznanje Hrvatske, ali je imao pogrešne procjene kad je riječ o Europi jer je Hrvatsku vodio u zatvaranje koje joj je štetilo. Istaknuo je da je Tuđman imao pogrešnu politiku prema BiH koja je Hrvatsku skupo stajala, a posebice je iscrpila hrvatsko gospodarstvo. Usprkos dobrim i lošim potezima, Tuđman je, prema Mesićevim riječima, kao prvi predsjednik Hrvatske povijesna ličnost i njime se treba baviti povijest. </p>
<p>»Danas se sjećamo predsjednika koji je bio na čelu države u njezinim najtežim trenucima«, naglasio je zamjenik premijera Goran Granić, koji je uime Vlade zajedno s potpredsjednicom Željkom Antunović položio vijenac na Tuđmanov grob. Granić je dodao kako je riječ o osobi koja ima mnogo zasluga, ali i pogrešaka, te da će povijest ocijeniti Tuđmanove pozitivne i negativne strane. Uime Sabora, vijence su položili potpredsjednici Zdravko Tomac i Ivica Kostović, koji su istaknuli veliku ulogu Franje Tuđmana u stvaranju i obrani hrvatske države. </p>
<p>Kod Tuđmanova groba okupilo se više tisuća građana, članova i simpatizera HDZ-a, te predstavnika braniteljskih udruga. Okupljeni građani pjevali su domoljubne pjesme, primjerice »Vilu Velebita«, te skandirali: »Ustani, Franjo, Hrvatska te zove«. Bilo je i verbalnih incidenata kad su građani za vrijeme odavanja počasti prvome predsjedniku vrijeđali predstavnike vlasti, a i novinare. </p>
<p>Predstavnici Hrvatske stranke prava (HSP) i Demokratskog centra (DC), zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predsjednik Gradske skupštine Goran Hill također su položili vijence na grob Franje Tuđmana, a misa zadušnica služena je u crkvi sv. Marka. </p>
<p> »Ne dirajte Franju Tuđmana jer tako dirate u same temelje samostalne i suverene hrvatske države. Lažnim optužbama i klevetama o Franji Tuđmanu i njegovoj ulozi u novijoj hrvatskoj povijesti sugerira se da je Hrvatska nastala na zločinu i da je bila agresor u Bosni i Hercegovini. Prihvaćanje takvih laži vodi prema zaključku da smo svi svima krivi i da se svi svima trebamo ispričati, pa sukladno tome ni Hrvati, ni 'ostala balkanska plemena', nisu zreli za svoju državnu samostalnost niti je zaslužuju.« Istaknuo je to predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u nedjelju na komemoraciji u povodu prve obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Na skupu u Starogradskoj vijećnici bili su članovi obitelji Tuđman, supruga Ankica, sinovi Miroslav i Stjepan, te kći Nevenka, kao i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednik Skupštine grada Zagreba Goran Hill, Ivo Padovan, predsjednik HAZU-a, te Ante Jelavić predsjednik HDZ-a BiH.</p>
<p> Govoreći o prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju HDZ-a dr. Tuđmanu, Sanader je kritizirao one koji nastoje umanjiti važnost njegova djela naglasivši da afirmaciju i čuvanje tog djela neće spriječiti nikakvi represivni instrumentariji poznati iz doba komunističkog režima s cenzorskim metodama. Ocijenio je da je Tuđman najveći hrvatski političar, tvorac samostalne i suverene hrvatske države, te da će povijesni odmak samo jačati to uvjerenje. </p>
<p>Kritizirao je politiku vladajuće šestorke rekavši da ona vodi zemlju u političku, socijalnu i gospodarsku nesigurnost. »Ova vlast nema odgovora na ključna pitanja, a mi ih imamo«, ustvrdio je Sanader dodavši da će vjerodostojna politika HDZ-a ponovno biti stožerna politička snaga u hrvatskoj politici. Također je kazao da je Hrvatska zahvaljujući dr. Tuđmanu iz gledališta međunarodne politike prešla u igralište, odnosno iz skupa za pričuvu u prvu momčad, te da se buduće utakmice više neće igrati bez nje. </p>
<p>Nakon polaganja vijenaca na Tuđmanov grob održana je tematska sjednica proširenog Glavnog odbora DC-a. Vesna Škare Ožbolt, potpredsjednica DC-a, rekla je da su u stranci htjeli radno obilježiti obljetnicu smrti prvoga predsjednika hrvatske države jer bi se i on sâm složio s tim. »Predsjednik je bio državnik i političar i povjesničar, ali ne i poznavatelj gospodarstva. Upravo su tu nastali najveći problemi mlade hrvatske države koji su se očitovali i u bespoštednoj tajkunizaciji«, istaknula je. Smatra kako je vrijeme da se Vladi ponudi alternativa, te da se vladajuće snage i oporba moraju ujediniti da bi se spriječio totalni kolaps zemlje. Stoga će DC, dodala je, Vladi ponuditi alternativni ekonomski plan razvoja u sljededeće tri godine. </p>
<p>U spomen na Tuđmana na zapadnom dijelu splitske rive otkrivena je ploča s natpisom Trg Franje Tuđmana. Trg, koji je dobio ime po prvom hrvatskom predsjedniku, nalazi se ispred crkve sv. Frane i splitske fontane, a ploča s natpisom postavljena je na bivšoj zgradi ZAP-a. Otkrili su je predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a u Gradskom vijeću dr. Davor Lasić, splitski gradonačelnik Ivan Škarić i predsjednik Gradskog vijeća dr. Ivo Šimunović. Istaknuto je da su tim činom građani Splita odali počast i dužno poštovanje prvom hrvatskom predsjedniku i počasnom građaninu Splita. Škarić je rekao da će »povijest o pokojnom Tuđmanu kazati ono što ima kazati«. Nakon njegova istupa, iz poveće skupine poštovatelja dr. Tuđmana koji su se, unatoč velikoj kiši, okupili na svečanosti otkrivanja ploče, čule su se pogrdne riječi na račun splitskoga gradonačelnika. Među ostalim, uzvikivalo se: »Ne treba nam povijest, jer se Franjo Tuđman dokazao za razliku od drugih«. Skupina građana negodovala je zbog Škarićevih kurtoaznih riječi, poručivši mu da se »konačno odluči i opredijeli na kojoj je strani«. Pobunili su se i stoga što je prva obljetnica Tuđmanove smrti obilježena više nego skromno, a to, prema porukama koje su se mogle čuti na splitskoj rivi, prvi hrvatski predsjednik nije zaslužio. Čelnici splitskoga i županijskoga HDZ-a nisu bili nazočni na svečanosti otkrivanja ploče s natpisom Tuđmanova trga. Naime, prvi ljudi splitsko-dalmatinskoga HDZ-a izjavili su u petak novinarima da im predstavnici gradske vlasti nisu uputili službeni poziv. </p>
<p>U povodu prve obljetnice Tuđmanove smrti čelnici Osječko-baranjske županije održali su komemorativni skup na kojem su se podsjetili na »oca Domovine koji je svojom idejom ostvario snove svih Hrvata«. Osječko-baranjski župan Marko Bagarić istaknuo je da su dr.Tuđmana na putu prema utemeljenju države vodile mudrost, pravičnost i odanost. »Vratio je Hrvatima državu, slobodu, jezik i vjeru. Njegovo rodoljubno srce ništa nije moglo razoružati u bici za obranu domovine. Kad nas je napustio, narod je žalio za njim onako kako se žali za ocem, jer on i jest otac naše domovine«, kazao je župan Bagarić. Potpredsjednik Županijske skupštine Antun Željko Živković naglasio je kako je dr. Tuđman svojim velikim djelom dao mnogo svome narodu jer je utemeljio hrvatsku državu, postigao njezino međunarodno priznanje i oslobodio okupirana područja.</p>
<p>Goranka Jureško, Anuška Fjorović, Anita Poljak, Dobrila Stella i Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prijete li zdravstveno neispravne namirnice i s naših stolova? </p>
<p>Kontrola uvezene hrane počinje već na državnoj granici / Sanitarna inspekcija prošle je godine u Hrvatskoj uzela 8.753 uzoraka namirnica, te 2.899 uzoraka vode, ukupan broj neodgovarajućih uzoraka je uobičajenih sedam posto, ističe viši sanitarni inspektor Željko Slemenšek / Poseban problem može biti voda; samo u Zagorju ima 300 do 400 malih vodovoda bez ikakvog nadzora / Ljubljana ima četiri puta više sanitarnih inspektora od Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Svaka prehrambena namirnica koja ulazi u državu podvrgava se sanitarnom pregledu na zdravstvenu ispravnost. Kontrola počinje već na državnoj granici gdje se posebna pozornost posvećuje novim uvoznicima, odnosno novim proizvodima, iako se tzv. uzorkovanje obavlja na svim vrstama robe, koja tek nakon kontrole može ići u promet«, kaže dr. Željko Slemenšek, viši sanitarni inspektor u Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>Kolika opasnost prijeti od zdravstveno neispravne hrane i s »našeg stola«, najbolje pokazuje bolest kravljeg ludila, koje je zahvatilo skoro sve zemlje Europske unije. No, iako kod nas nema »ludih krava«, opasnost prijeti od velikog uvoza prehrambenih proizvoda koji se godišnje mjeri u iznosu od 600 do 700 milijuna dolara, dok je, primjerice, uvoz hrane 1997. iznosio i rekordnih milijardu dolara. Uz prekomjerni uvoz robe široke potrošnje, Hrvatska je ove godine imala i epidemiju trihineloze. </p>
<p>Slemenšek napominje da se prilikom odobravanja uvoza robe pazi na sastav i deklaraciju robe, odnosno roba mora biti u skladu s onim što piše na deklaraciji. Primjerice, nikakvi aditivi nisu dopušteni u prirodnim sokovima, pa pojedini proizvođači sokova imaju problema s uvozom, jer roba ne odgovara sadržaju koji piše na deklaraciji. Sve troškove uvoza, eventualnog vraćanja robe ili njezinog uništenja snosi uvoznik. </p>
<p> Što se tiče proizvodnje namirnica, skorom izmjenom Zakona o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, predviđena je kontrola tzv. kritičnih točaka u proizvodnji namirnica. Slemenšek napominje da su naši proizvođači namirnica, posebice izvoznici, usavršili svoje interne labaratorije za kontrolu proizvoda. Naime, situacija je bitno povoljnija nego prije jer je konkurencija učinila svoje i kad je riječ o »većoj kvaliteti proizvoda«. No, problem postoji kod osiguranja minimuma novca po županijama, koje su dužne osigurati sredstva za ispitivanje zdravstvene ispravnosti namirnica. Za kontrolu namirnica lani je Grad Zagreb osigurao više od 2,4 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija 937.000 kuna, Primorsko-goranska županija 823.971 kuna, Sisačko-moslavačka županija 510.060 kuna itd. </p>
<p>Iako na trovanje hranom nije imuna ni jedna zemlja na svijetu, dr. Slemenšek napominje da je kod nas ponekad »nesigurna obrtnička proizvodnja«. Posebno kad se radi o skupini lako pokvarljivih proizvoda kao što su sladoled, kolači, mesni prozvodi i dr. Poseban problem može biti voda, kaže on, jer je njezin nadzor najdelikatniji. Naime, samo u Zagorju ima 300 do 400 malih vodovoda bez ikakvog nadzora. Kraško područje je posebno osjetljivo na incidente u prometu, te se tamo provodi poseban nadzor. No, na sreću posljednji ekološki incident u Slunju nije imao štetnih posljedica po tamošnju pitku vodu. </p>
<p>Kad je riječ o prometu odnosno prodaji namirnica, Slemenšek ističe da pritom najvjerojatnije ne dolazi do oštećenja namirnica tzv. suvremenim kontaminentima - teškim metalima, aditivima, konzervansima i dr. No može doći do njihove mikro-biološke kontaminacije zbog neadekvantnog prijevoza odnosno lošeg čuvanja. u skladištima i trgovinama. Državni monitoring odnosno financiranje ispitivanja zdravstvene ispravnosti namirnica predviđeno je izmjenama Zakona o kontroli zdravstvene ispravnosti namirnica. </p>
<p>Sanitarna inspekcija prošle je godine u Hrvatskoj uzela 8.753 uzoraka namirnica, te 2.899 uzoraka vode. Uz to, 467 puta je kontrolirala predmete opće uporabe kao što su dječje igračke, kozmetika te pribor za jelo i dr. Ukupan broj neodgovarajućih uzoraka iznosi između šest i sedam posto. Slemenšek napominje da se radi o uobičajenom broju »neodgovarajućih uzoraka« u posljednjih 20 godina, koliko se provodi kontrola namirnica. </p>
<p>No, potrošači i sami mogu bolje kontrolirati namirnice jer sanitarni inspektori ne stignu zaviriti baš na svaku policu u trgovinama, skladištima, tržnicama, restoranima... Zabrinjava da, primjerice, Ljubljana ima četiri puta više sanitarnih inspektora od Zagreba, koji ima 44 sanitarna inspektora, iako je zakonska obveza da na svakih 15.000 stanovnika bude jedan sanitarni inspektor. Slemenšek napominje da bi potrošači više pozornosti trebali obratiti na deklaraciju robe, jer se tamo navodi rok valjanosti proizvoda i njihov sadržaj (konzervansi, aditivi...). I kod nas su već u prodaji namirnice čija je cijena određena na temelju njihove kvalitete. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kada će se u hrvatskom zrakoplovstvu početi uvažavati da su neke ovlasti nespojive? </p>
<p>Do kada će inspektori moći biti u nadzornim odborima, do kada će stranačka pripadnost biti važnija od stručnosti? / U Americi, kodeks ponašanja propisuje čak i takve detalje poput vrijednosti poklona koju inspektor može primiti, gdje mu se članovi obitelji mogu zaposliti... / Iz sve više izvora stižu upozorenja kako se zrakoplovni sustav - raspada</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Etički kodeks, uvažavanje nespojivosti određenih funkcija... na Zapadu funkcionira već odavno. Nešto od toga polako prodire i na ove naše prostore, pa je dio ugrađen i u novi zakon o HNB-u. Međutim, još uvijek ima sektora u kojima se takvo što teško probija. U hrvatskom zrakoplovstvu primjera je podosta. Iako je svaka funkcija spojiva i s osobom koja ju obnaša, u ovom slučaju čak ni osobe nisu bitne. Teško je povjerovati, naime, da čovjek može korektno obavljati posao nastupajući s dviju pozicija. Primjerice, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza za inspekcijske poslove ujedno je, ne svojom krivnjom, i predsjednik Nadzornog odbora Zračne luke Zagreb te, ako nas informacije ne varaju, i u Nadzornom je odboru zadarske zračne luke. Dakle, kao inspektor je odgovoran za nadzor nad radom tvrtki čiju poslovnu politiku djelomice kreira kao član Nadzornog odbora. To je u razvijenom svijetu gotovo nemoguće. </p>
<p>Prema pravilima koja vrijede za inspektore američke Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (FAA), točno je propisano da, primjerice, članovi obitelji jednog inspektora moraju tražiti posebnu dozvolu i upute žele li se zaposliti u zrakoplovstvu. Nadalje, propisuje se vrijednost darova koje inspektor može primiti, kako bi se izbjegao sukob interesa, i vrijednost takvog poklona ne smije biti veća od 20 dolara odnosno 50 dolara godišnje, od jednog donatora. U to se, da ne bude zabune, računaju i ručkovi i večere koji nemaju status »službenog objeda«. Besplatne zrakoplovne karte koje inspektor FAA ostvari na putovanju koje je platila država, pripadaju državi, a isto je i s nagradnim miljama u sklopu kakvog programa odanosti koji imaju gotovo sve kompanije.</p>
<p>Kod nas takvo što sasvim sigurno još dugo nećemo vidjeti. Jer, što očekivati kada najistaknutije osobe u civilnom zračnom prometu mijenjaju stranačke kapute kako bi skočili stepenicu više koja im donosi veći utjecaj, daje više moći, omogućava zapošljavanje kumova, prijatelja... </p>
<p>Kako doznajemo iz krugova bliskih Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, pomoćnik ministra za zrakoplovstvo bio je vrlo utučen što nije uspio ući u Nadzorni odbor Croatia Airlinesa, a stranački je kaput primjereno preodjenuo. U životopisu koji smo vidjeli stoji da je član HDZ-a od 1989. godine, dok je sada, navodno, ugledni član HNS-a. Njegov kum Zlatko Kožar, prošlog je petka na prijedlog Nadzornog odbora, kojim predsjedava pomoćnik ministra za inspekcijske poslove, postavljen za v.d. direktora Zračne luke Zagreb. I u njegovom životopisu iz 1995. stoji da je član HDZ-a i da je sudjelovao u rušenju starog režima te da je »tijekom proljeća 1990. aktivno radio na smjenjivanju starog komunističkog rukovodstva«. Upućeni tvrde da nije tako davno obukao žuti HSLS-ov kaput, a uistinu bi bilo zanimljivo vidjeti njegov najnoviji životopis.</p>
<p>No, ono što je zapravo strašno nije to mijenjanje kaputa i stranačkih uvjerenja prilikom svake promjene vlasti. Strašno je što, očito, za određene funkcije još uvijek treba popuniti strančke boje, dok su stručnost i rezultati rada nešto što je dobrodošlo, ali ne i najvažnije. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jedriličarski klub »Val« organizirao prvu šibensku regatu krstaša</p>
<p>ŠIBENIK, 10. prosinca</p>
<p> - Pogled na akvatorij Šibenske luke u nedjelju prijepodne bio je praznik za oči. Dvadesetak jedrilica-krstaša s razapetim jedrima sudjelovalo je u šibenskoj regati krstaša koju je prvi put organizirao Jedriličarski klub »Val« iz Šibenika.</p>
<p>Ovo je prvi takav sportski događaj u organizaciji »Vala« koji se ubraja među najstarija sportska društva, a ujedno je i najsiromašnije. To, na sreću, nije bila zapreka da se upriliči natjecanje krstaša a regata je ušla u ovogodišnji kalendar Hrvatskog jedriličarskog saveza.</p>
<p>Mul Krke bilo je start krstašima koji su se natjecali »u štap«, a regatno polje bilo je Mul Krke-Mandalina-Šibenski most-Mul Krke. Natjecali su se skiperi iz Šibenika, Zadra, Primoštena, Pirovca, Vodica i Zagreba. Unatoč lošem vremenu, regata je na rivu izmamila velik broj Šibenčana koji nisu željeli propustiti priliku da uživaju u pogledu na razapeta »bila idra« koja su u ovo doba godine rijetka pojava. Regate krstaša u pravilu se organiziraju ljeti, međutim kako je šibenska tek ove godine uvrštena u kalendar Hrvatskog jedriličarskog saveza bolji se termin nije mogao dobiti. Organizatori u »Valu« zadovoljni su odazivom skipera i činjenicom da mogu organizirati ovako veliku i zapaženu regatu. Još samo da je bilo malo više vjetra, ali i bez njega regata je uspjela na radost »Vala«, ljubitelja jedrenja i Šibenčana. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Radnicima Belvederea ipak prije otkazi, nego dolazak najavljivanog britanskog investitora?</p>
<p>DUBROVNIK, 10. prosinca</p>
<p> - Iako su šestorici djelatnika dubrovačkog Hotela »Belvedere«, koji s, prosvjedujući protiv najavljenih otkaza 62 djelatnika, prije tridesetak dana lancima zapriječili ulaz u hotel, povučeni izvanredni otkazi, po svemu sudeći sudbina predviđenih za otkaz socijalnim programom o zbrinjavanju viška zaposlenika i dalje je neizvjesna. Preostalo je, naime, manje od mjesec dana do 8. siječnja 2001., kada taj program stupa na snagu a, kako doznajemo, taj je rok prekratak da bi neimenovani britanski investitor, za kojeg su sindikalci za nedavna boravka u Dubrovniku tvrdili da kupuje i hotel i djelatnike, krenuo s planiranim ulaganjima, koja zasad jedina mogu spasiti belvederovce od odlaska na Zavod za zapošljavanje. </p>
<p>Kako tvrde radnici, na čelu s predsjednikom belvedereova Sindikata i Zaposleničkog vijeća Ivom Frankovićem a podržava ih i ne mali broj gradskih i županijskih političara i ovdašnjih saborskih zastupnika, socijalni program nije sastavljen »po zakonu«. Pogotovo stoga što je, ističu, do danas nepoznato kojim se to kriterijima vodio njegov autor, direktor hotela Luka Radović, kada je sastavljao ljestvicu prema kojoj bi samo devetoro zaposlenika, uključujući i njega, sačuvalo svoja radna mjesta. Spornim su se pokazale i smiješno male otpremnine, samo 8.000 kuna.</p>
<p>Osim spašavanja radnih mjesta, sindikalci na čelu s Frankovićem traže i smjenu Upravnog i Nadzornog obora. O svemu su, kao što je poznato, izvijestili i financijsku i kriminalističku policiju koja bi, vjeruju, trebala »utvrditi pravo stanje stvari«, odnosno, uz ostalo, utvrditi kako je većinski vlasnik »Dom fond« upravljao nekretninama nekada jednog od najluksuznijih hotela na Jadranu. </p>
<p>I dok se oko sudbine »Belvederea« i njegovih zaposlenika, prema informacijama kojima raspolažemo, angažirala i ministrica turizma Pave Župan Rusković, od »Dom fonda«, poznatog još iz slučaja Babina kuka, gdje se također pojavljuje kao vlasnik, zasad stižu tek škrte informacije. Jedna od njih je i ta da je predsjednik Nadzornog odbora Vicko Ferić »na službenom putu«, i to u Dubrovniku. Isti je izvor potvrdio da bi se Ferić trebao sastati s direktorom Radovićem. Zasad jedino doznajemo da će njih dvojica raspravljati isključivo o - sudbini »Belvederea«. </p>
<p>Što se tiče britanskog partnera koji bi navodno investirao u hotel, u Hrvatskom fondu za privatizaciju nam je potvrđeno postojanje pisma namjere »jedne poznate engleske tvrtke«. Riječ je doista o kupnji hotela, i to na predjelu sv. Jakova, no, i u Fondu izražavaju sumnju da je prodaju moguće izvesti u tako kratkom roku, do 8. siječnja iduće godine. S druge strane, i u njihovoj se Službi za odnose s javnošću govori o prodaji »Belvederea«, ali, najvjerojatnije, putem - javne dražbe. Budući da tome prethodi pribavljanje određenih suglasnosti, znači i od »Dom fonda« i drugih vlasnika, a u ovom se slučaju pojavljuju i Ina i Zavod za mirovinsko osiguranje, te Državna agencija za sanaciju banaka, nakon čega slijedi i natječaj, doista je malo vjerojatno da se sve navedeno obavi do 8. siječnja. </p>
<p>»Otkaze što nam se nude poslije 8. siječnja pokušat ćemo na sve moguće načine spriječiti«, najavljuje Franković uime svih zaposlenika. Činjenica je, dodaje, da se pri izradi socijalnog programa direktor nije konzultirao sa Zaposleničkim vijećem, što mu je zakonska obveza. Međutim, uz spašavanje radnih mjesta, inzistirat će i da čelnici »Belvederea« odgovaraju za, kako tvrdi, propuste u poslovanju te hotelske kuće zbog kojih je nekadašnji visokokategornik i nadalje devastiran i izvan funkcije, i to u vrijeme kada se turizam naveliko vratio na dubrovačko područje. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>J. Lovrić: Ne znam kako je moja izjava u Republici pretvorena u autorski tekst</p>
<p>»Ja sam u Novom listu, a ne u Republici«, rekla je za Vjesnik Jelena Lovrić dodajući da je Republika tražila njezinu izjavu vezanu uz tekst »Vještice iz Rija« / »Prašina se diže bez veze. Nema tu nikakve zle krvi«, tvrdi glavni urednik Republike Ivo Pukanić</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - U listu Republika od nedjelje na trećoj je stranici objavljen tekst Jelene Lovrić pod naslovom »Već četiri godine Pavić odbija isplatiti odštetu«. Tekst je zbunio javnost, ne zbog tematike, nego zbog autorice jer je poznato da se Jelena Lovrić, kolumnistica Novog lista, nakon potpisanog ugovora s Republikom ipak vratila u svoj matični list. </p>
<p>»Ja sam u Novom listu, a ne u Republici«, rekla je u nedjelju za Vjesnik Jelena Lovrić dodajući da je Republika tražila njezinu izjavu vezanu uz tekst »Vještice iz Rija«. »Sve bivše 'vještice', zajedno sa mnom, zamoljene su da prokomentiraju sadašnju situaciju s Ninoslavom Pavićem koji je zbog tog teksta bio i osuđen«, objasnila je Lovrić dometnuvši da je »prije dva dana izjava Vesne Kesić objavljena na stranici kulture«, gdje se trebala naći i njezina izjava. (No, izjava V. Kesić tiskana je na stranici koja se bavi unutarnjom politikom.) </p>
<p>»Napisala sam tu izjavu jer mi je bilo stalo da ona bude prenesena precizno. Kako se dogodilo da je ta izjava pretvorena u moj vlastiti tekst, zaista ne znam«, tvrdi novinarka. »Pišem i dalje za Novi list i neću ništa poduzimati oko tog slučaja jer svakoga ide njegov dio odgovornosti«, kaže Lovrić i zaključuje da je taj slučaj možda malo zbunio javnost, ali je zapravo beznačajan. </p>
<p>»Vrlo je nekorektno što je izjava Jelene Lovrić plasirana kao novinarski članak u listu Republika. Cijeli taj neprofesionalni postupak zahtijeva ispriku onoga tko je za to odgovoran, a to je uredništvo Republike«, kazao je za Vjesnik Denis Romac, šef zagrebačkog dopisništva Novog lista. </p>
<p>»Prašina se diže bez veze. Nema tu nikakve zle krvi«, tvrdi glavni urednik Republike Ivo Pukanić. On kaže da ne razumije u čemu je problem jer je Jelena Lovrić elektronskom poštom poslala tekst Republici. »Ne znam kako bih drukčije trebao prezentirati njezin tekst, neću ga valjda staviti među pisma čitatelja«, ističe Pukanić. Prema njegovu mišljenju, očito je da tekst nije plasiran u obliku kolumne Jelene Lovrić. »To je njezin autorski tekst, jer nam ga je poslala elektronskom poštom, a nije ga, primjerice, diktirala jednoj od naših novinarki«, kaže Pukanić. »Lovrić je naša kolegica iz Novog lista, i ne vidim nikakav problem u tome što je, kao takva, iznijela svoje mišljenje u vezi s Pavićem i 'Vješticama iz Rija'«, izjavio je Pukanić dodavši da bi isto tako i netko iz Republike to učinio za Novi list. Na isti je način, nastavlja glavni urednik, u petak objavljen tekst Vesne Kesić. </p>
<p>Inače, u tekstu se Lovrić osvrće na »osebujno« shvaćanje »novinarske slobode« Ninoslava Pavića, koji je osuđen zbog teksta »Vještice iz Rija«. Navodi da, iako već četiri godine ima pravomoćnu presudu kojom je Pavić osuđen zbog 'vještičjeg' teksta, »on sve do danas vješto eskivira plaćanje presuđene odštete«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HRW: Siječanjski izbori prekretnica u poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj </p>
<p>WASHINGTON/NEW YORK, 10. prosinca</p>
<p> - Izbori održani u Hrvatskoj početkom godine bili su prekretnica kad je riječ o poštivanju ljudskih prava, ocjena je godišnjeg izvještaja humanitarne organizacije Human Rights Watch (HRW), objavljenog u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca.</p>
<p> U razmjerno kratkom dijelu izvještaja posvećenom prilikama u Hrvatskoj, HRW piše da je »nova Vlada (...) brzo pokazala svoju odlučnost kad su u pitanju ljudska prava i ispunjavanje međunarodnih obveza«. U prilog takvoj ocjeni navodi se priznavanje nadležnosti Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) nad operacijom »Oluja«, kao i poziv hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića srpskim izbjeglicama da se vrate u Hrvatsku. Predizborna i kasnija obećanja »slijedili su konkretni potezi osobito kad je riječ o operacijama 'Bljesak' i 'Oluja', zatim prebacivanje Mladena Naletitilića - Tute u Den Haag, dozvole haaškim istražiteljima da pregledaju lokaciju na području Gospića gdje je 1991. navodno bio pokolj srpskih civila, kao i uhićenja osumnjičenih za ubojstvo Milana Levara«, stoji u izvještaju HRW-a.</p>
<p> Ta međunarodna organizacija čije je sjedište u New Yorku, izrazila je priznanje Hrvatskom saboru zbog reformi u zakonodavstvu, ograničavanja ovlasti policije, novog zakona o jezicima manjina, te zbog pozitivnih promjena u Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i pravima manjina. U izvještaju se prenose podaci UNHCR-a o znatnom povećanju broja zahtjeva hrvatskih Srba da se vrate. Uz to, upozorava se da je, protivno nastojanjima nove Vlade, bilo slučajeva diskriminacije, a spominje se i nekoliko ubojstava Srba povratnika.</p>
<p> HRW izvješćuje i o položaju Roma u Hrvatskoj napominjući da »mnogi od 30 do 40 tisuća Roma (...) nemaju dovoljno pristupa obrazovnim ustanovama i zapošljavanju, imaju poteškoća u dobivanju državne pomoći i državljanstva«. Stanje u selu Strmcu Podravskom navodi se kao primjer da su Romi izloženi »rasističkim napadima«.</p>
<p>U povodu Dana ljudskih prava, Ujedinjeni narodi optužili su vlade širom svijeta da ne rade dovoljno kako bi njihovi građani postali svjesniji važnosti poštivanja ljudskih prava. U svom govoru glavni tajnik UN-a Kofi Annan rekao je da još postoji velik jaz između obećanja vlada da će promovirati edukaciju o ljudskim pravima i novca koji su spremne potrošiti na to. Što je više ljudi svjesno vlastitih prava, to će više uvažavati prava drugih i živjeti s njima u miru, naglasio je Annan. (R. I., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Obitelji nestalih i nasilno odvedenih branitelja traže da SRJ izruči 300 tijela </p>
<p>OSIJEK, 10. prosica</p>
<p> - Molitvom za sve poginule i nestale branitelje Domovinskoga rata i paljenjem svijeća započeo je u nedjelju na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića mirni skup upozorenja koji je organizirala Udruga obitelji nestalih i nasilno odvedenih branitelja kako bi međunarodnoj zajednici skrenula pozornost da se nikada ne može zaboraviti činjenica da se u Hrvatskoj još uvijek traže osobe koje su nestale i nasilno odvedene tijekom proteklih deset godina. </p>
<p>Mirni skup po nazivom »Gdje su naši najmiliji - nestali ne smiju biti zaboravljeni!« okupio je roditelje i obitelji nestalih i zatočenih, a predsjednica Udruge Štefica Krstić je istaknula da se upravo na Dan ljudskih prava traži istina ma kako teška bila. </p>
<p>Na području Osječko-baranjske županije još uvijek se navodi broj od 134 nestala a, kako upozorava Krstić, istinu o njihovoj sudbini traži se i od predsjednika SRJ Vojislava Koštunice koji, kako je dodala, »može pokazati dobru volju jer na području SRJ ima još oko 300 hrvatskih žrtava«. </p>
<p>Predsjednica osječko baranjske udruge obitelji nestalih i zatočenih izrazila je nezadovoljstvo stoga što vrijeme ne ide u prilog obiteljima koje već deset godina traže i mole da im se pomogne. Mnogi od njih nikada neće saznati gdje su im djeca jer polako umiru u svojoj tuzi i boli. </p>
<p>Sa skupa je upućen apel posebnom izaslaniku glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, Europskoj komisiji te Europskom sudu za ljudska prava radi većeg, bržeg i učinkovitijeg angažman sviha relevantnih tijela koja se bave ovom problematikom i mogu pridonijeti okončanju muka brojnih obitelji. »Apeliramo da nam se iz SRJ izruči pokopanih 300 tijela za koja postoji kompletna dokumentacija, da se puste svi zatočenici osuđeni za 'špijunažu' i da se uključe sve države koje imaju razvijene sustave za obavljanje DNA analize i svojim doniranjem opreme pomognu identifikacijama ekshumiranih osoba«, stoji među ostalim u ovom apelu.</p>
<p>Fotografije majki sa slikama sinova koje još uvijek traže, ističu u Udruzi, u ponedjeljak, 11. prosinca, uputit će se Predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću i predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kraljević protiv smanjenja plaća javnim i državnim službama za deset posto</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Prijedlog zakona o inspekciji u visokom školstvu bit će upućen u saborsku proceduru tek u siječnju iduće godine. Što se tiče Zakona o visokim učilištima, zasad će se glasovati tek o predloženim izmjenama i dopunama onih članaka kojima odlukom Ustavnog suda prestaje pravomoćnost 1. siječnja 2001. godine. Rekao je to, među ostalim, ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, koji je u nedjelju bio domaćinom građanima u obilasku Banskih dvora. Budući da je bilo relativno malo posjetitelja, ministar je kratio vrijeme u razgovoru s novinarima. Prema najavama protokola hrvatske Vlade, zbog slabijeg zanimanja građana Banski dvori bit će otvoreni za posjet još iduće nedjelje, a zatim ponovo na proljeće.</p>
<p>Kraljević je priznao da je predloženi zakon o inspekciji u visokom školstvu izazvao prilično kontroverzi, dodajući da i dalje ostaje otvoren za argumentirane primjedbe. Kad je riječ o donošenju novog zakona o visokim učilištima, istaknuo je da ne traži odgodu i da se zasad slaže s manjim izmjenama i dopunama postojećeg zakona. Ministar je obećao da će prihvatiti primjedbe i dopuniti Prijedlog zakona o visokim učilištima, obećavši da bi on do siječnja 2001. godine mogao biti dovršen. »Nažalost, dio visokoškolskih nastavnika pokazao je da je protiv promjena koje se predlažu, ali nije dostavio konkretne primjedbe. Pritom mislim na dobar dio Zagrebačkog sveučilišta«, rekao je Kraljević.</p>
<p> Osvrćući se na primjedbe stručnjaka Europske akademije da »cjepkanje« Zagrebačkog sveučilišta ne bi dalo pozitivne pomake, ministar znanosti istaknuo je da ne planira cijepati Sveučilište već ujediniti 34 pravne osobe - fakultete kako bi Sveučilište postalo jedinstveno kao pravna osoba. Ustrajao je na tome da se ujedinjenje mora provesti, jer sadašnja rascjepkanost sprečava razvoj Sveučilišta, ali je izrazio sumnju u mogućnost efikasne provedbe te zamisli na tako glomaznom sveučilištu kao što je Zagrebačko. </p>
<p>Kad je riječ o proračunskim izdvajanjima za visoko školstvo u idućoj godini, ministar Kraljević zadovoljan je s obzirom na trenutačne mogućnosti hrvatskog društva. »No, ono što je problematično i upitno jest prijedlog da se za deset posto smanji ukupna masa plaća za sve javne i državne službe, u što je izravno uključen i moj sektor s 12.000 zaposlenika u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima«, naglasio je Kraljević dodajući da, kad se izuzmu plaće, ostaju 30 posto veća izdvajanja za ostale izdatke.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Preporod«: Plaću dužnosnika svesti na iznos dviju prosječnih u državi </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - »Hrvatski školski sindikat Preporod razumije potrebu štednje, ali drži da aktualna vlast to pravedno i dosljedno ne provodi. Za Sindikat »Preporod« nije prihvatljiva štednja smanjivanjem porodiljnih naknada, dječjeg doplatka, naknada invalidima i ostalim socijalnim kategorijama«, priopćeno je u nedjelju iz tog sindikata. </p>
<p>Dok se štedi na ovim socijalno najosjetljivijim kategorijama istodobno se uz već od ranije visoke dužnosničke plaće povećavaju sredstva za Sabor (66 posto), Vladu (26 posto), reprezentaciju i nabavlja novi namještaj što svakako nije primjereno u ovakvim socijalnim i gospodarskim prilikama, ocjenjuju u »Preporodu«. »Ako svemu tome pridodamo 370.000 nezaposlenih, 120.000 radnika koji rade, ali ne primaju plaću, jednu trećinu građana koji žive ispod granice siromaštva, te neispunjavanje ugovornih obveza prema zaposlenim u javnim službama onda je ovakva rastrošnost vlasti doista nerazumljiva i neprihvatljiva«, zaključuje se u priopćenju koje je potpisao predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović. </p>
<p>»Preporod« zato predlaže, navodi se u priopćenju, da se kao znak solidarnosti s građanima Hrvatske u ovim teškim socijalnim i gospodarskim prilikama u kojima se nalazi država, svi ministri, saborski zastupnici i drugi državni dužnosnici, te menadžeri u državnim poduzećima čije se plaće kreću od 10 do 20.000 kuna pa i više vrate na plaće koje su imali na radnim mjestima prije stupanja na te dužnosti, ili da one budu u visini dviju prosječnih plaća u državi sve dok se socijalne i gospodarske prilike ne poboljšaju.</p>
<p>Dobivati visoke plaće i brojne druge privilegije, a istodobno pozivati građane na odricanje je krajnje cinično i licemjerno, poručuje se vladajućima iz »Preporoda«. (N.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vladi za najteži štrajkaški ispit do sada ne treba petica, već prolazna ocjena</p>
<p>Vlada istodobno mora gasiti dva štrajkaška požara - u javnom sektoru i u javnim poduzećima / U javnim poduzećima zasad ga je uspjela prigasiti, nakon što je povukla zaključak o smanjivanju plaća na lanjski prosjek / Očito je ocijenila da joj iz javnih poduzeća prijeti veća šteta u slučaju štrajka, nego kad masovno štrajkaju učitelji, glumci, carinici, državni službenici, znanstvenici, socijalni i zdravstveni radnici / Smanji li Vlada plaće u državnim i javnim službama za još deset posto u 2001., one bi zaostajale za plaćama u državnim poduzećima za više od 30 posto</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Vlada i sindikati javnih i državnih službi sjest će za pregovore u ponedjeljak iza podneva kako bi pokušali riješiti spor oko plaća, koji nakon cjelodnevnog štrajka upozorenja, održanog u petak, prijeti eskalacijom socijalnog bunta. Ne postigne li se dogovor, sindikati su već najavili stalni štrajk od 14. prosinca sve do ispunjenja njihovih zahtjeva a Vlada je u slučaju kontinuiranog štrajka zaprijetila uvođenjem radne obveze i raskidom kolektivnih ugovora.</p>
<p>Sindikatima je poziv za pregovore stigao u petak poslije podne u vrijeme dok je trajao jednodnevni štrajk. Isto tako za ponedjeljak je zakazan i postupak mirenja, koji je po zakonu obvezan uoči štrajka. Iako su se odnosi Vlade i sindikati zaoštrili do krajnjih granica, Vladin poziv na pregovore logičan je potez. Na kraju se mora pregovarati ili bar pokušati, a hoće li se postići kompromis teško je nazrijeti, jer su i Vlada i sindikati tvrdi u nastupu i neodmjereni u izjavama.</p>
<p>Braneći princip poštivanja potpisanih kolektivnih ugovora i jednakog odricanja svih u državi, sindikati govore kako su proljetos pristali na petpostotno smanjivanje plaća u javnim i državnim službama, pa traže da i Vlada provede ono što je potpisala - poveća plaće onoliko koliko su rasle i u državnim poduzećima. Traže da se osnovica za plaće poveća za 8,5 posto, te isplati božićnica i dar za djecu, jer bi plaće, smanji li ih Vlada za još deset posto u 2001. godini, zaostajale za plaćama u državnim poduzećima za više od 30 posto.</p>
<p>I nakon provedenog štrajka Vlada ne popušta, niti zasad izlazi s novom ponudom. Vlada će poštivati kolektivni ugovor i spremna je isplatiti jednokratnu naknadu (oko 765 kuna) za listopad, studeni i prosinac ali tako uvećanu osnovicu ne prihvaća kao element za izradu kolektivnog ugovora za 2001. godinu. Sindikalni zahtjev za povećanjem plaća u sljedećoj godini za 8,5 posto smatra nerealnim, jer bi to državni proračun stajalo 1,2 milijarde kuna, a Vlada kao dobar gospodar ne može dijeliti ono čega nema. </p>
<p>Vlada je u nezavidnoj situaciji jer istodobno gasi dva štrajkaška požara - u javnom sektoru i u javnim poduzećima. U javnim i državnim poduzećima zasad ga je uspjela prigasiti nakon što je povukla zaključak o smanjivanju plaća na prosjek iz prošle godine. Vlada je donijela novu odluku kojom zamrzava plaće u državnim i javnim poduzećima na razini ovogodišnjih te uprave i nadzorne odbore obvezala da ne smiju isplatiti božićnicu, dar za djecu, niti zaostatke za ovu godinu.</p>
<p>Novi kolektivni ugovori u javnim i državnim poduzećima za iduću godinu neće se zaključivati dok se sa sindikatima ne postigne dogovor o jedinstvenim kriterijima za sva poduzeća. Predstavnici 22 sindikata u tim poduzećima, u kojima je zaposleno oko 90.000 radnika, osnovali su ovih dana koordinaciju te i oni prijete Vladi generalnim štrajkom, protiveći se ujednačavanju plaća te kršenju kolektivnih ugovora zbog neisplate božićnice.</p>
<p>Vlada je očito ocijenila da joj iz javnih poduzeća dolazi jača štrajkaška prijetnja i veća šteta u slučaju štrajka nego kad masovno, ali ne i tako da se paralizira život, štrajkaju učitelji, glumci, carinici, državni službenici, znanstvenici, socijalni i zdravstveni radnici, pa je zato prvo pokrpala socijalni mir sa sindikatima državnih poduzeća. Na gašenje štrajkaškog požara kojim 14. prosinca ponovo prijete javni i državni službenici odlučila se i za snažni »šmrk«, bude li potrebno.</p>
<p>Još dok je u petak trajao štrajk, vicepremijer dr. Goran Granić najavio je da bi Vlada, ako se situacija sa sindikatima zaoštri, mogla uvesti i radnu obvezu te raskinuti postojeće kolektivne ugovore i u javnom sektoru i u javnim poduzećima. U Vladi još nije donesena odluka o radnoj obvezi u slučaju permanentnog štrajka, no nakon pregovora u ponedjeljak i to je moguće. Spor je izniknuo i oko plaćanja štrajka. Vlada će prošli štrajk platiti, a sljedeći neće, a sindikati prijete da onda neće niti odraditi dane u štrajku.</p>
<p>Sindikati su na Vladinu prijetnju odmah poručili da im je radnom obvezom mahala i HDZ-ova vlast. Optužili su koalicijsku Vladu da je pokazala manjak socijalne i demokratske kulture u odnosima sa sindikatima, a poneseni uspjehom štrajka i potporom članstva uvjereni su da mogu smekšati Vladu i izboriti se za bolju poziciju javnog sektora. Za Vladu je sukob s javnim službenicima prvi veliki štrajkaški ispit, a za rješenje tog sukoba ne treba joj petica. Dovoljna je i prolazna ocjena.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>DC neće podržati proračun za iduću godinu jer je socijalan, a ne razvojni</p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Naš prioritet je gospodarski razvitak, borba protiv nezaposlenosti, rad na izgradnji poštene i snažne pravne države, te izgradnja transparentne javne uprave, kako ne bi bilo mita, korupcije i nezakonitog bogaćenja. Borit ćemo se za udvostručenje domaćeg bruto proizvoda, vođenje široke društvene akcije protiv društvenih bolesti - narkomanije, alkoholizma i rastućeg kriminala, stvaranje sigurnosti i povećanje standarda svih građana. Istaknuli su to u nedjelju predstavnici Demokratskog centra (DC) na tematskoj sjednici proširenoga Glavnog odbora stranke, na kojoj se raspravljalo o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj.</p>
<p> Osvrćući se na gospodarsku situaciju koju obilježava najveći broj nezaposlenih do sada, predsjednik DC-a dr. Mate Granić napomenuo je da u 11 mjeseci nove vlasti nije riješen niti jedan otvoreni gospodaarski problem. </p>
<p>»Bez odlučnih gospodarskih reformi, funkcioniranja pravne države, u aferaškoj atmosferi i bez socijalne osjetljivosti i solidarnosti, te jasne gospodarske vizije, Hrvatska ne može biti stabilna država, a još manje ozbiljni kandidat za europske integracije«, istaknuo je Granić, osvrćući se i na neriješene probleme sa Slovenijom, BiH i SRJ.</p>
<p>Potpredsjednik DC-a Đuro Njavro istaknuo je da stranka neće podržati prijedlog državnog proračuna za iduću godinu jer on nije razvojan već socijalan. Također je istaknuo da DC nije zadovoljan time što se o proračunu raspravljalo samo jedan dan. Potrebno je, kaže Njavro, smanjiti udio javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, ali to treba učiniti postupo. »Proračunska štednja provodi se smanjivanjem plaća u javnim službama, a to znači niža primanja učitelja, liječnika, policije , vojnika i drugih«, što je nedopustivo, smatra on.</p>
<p>Njavro drži da su nedovoljna proračunska sredstva za poticanje obrta, malog i srednjeg poduzetništva, zapošljavanje mladih te subvencioniranje kredita za mlade obitelji. DC također drži da nedavno prihvaćena porezna reforma pogoršava položaj tvrtki jer će hrvatski gospodarstvenivci plaćati najveće poreze na svijetu.</p>
<p>Potpredsjednica Vesna Škare-Ožbolt je istaknula da 70 posto mladih ne vidi svoju perspektivu u Hrvatskoj. »Na prvoj sjednici Glavnog odbora sam tvrdila da je otvaranje novih 200.000 radnih mjesta izvjesno kao spuštanje čovjeka na Mars, a danas nakon što smo vidjeli prijedlog državnog proračuna kao i projekcije za naredne tri godine, tvrdim da je izvjesnije spuštanje na Mars nego ispunjavanje ovog prepredizbornog obećanja«, konstatirala je. (A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Školski knjižni fondovi ne zadovoljavaju ni minimum standarda </p>
<p>ZAGREB, 10. prosinca</p>
<p> - Hrvatske osnovne i srednje škole te učenički domovi svojim knjižnim fondom ne mogu zadovoljiti ni minimum propisanih standarda za školske knjižnice. Na to upućuje objavljena analiza stanja u školskim knjižnicama rezultati koje, uspoređeni s propisanim standardima, upozoravaju na kritične točke školskog knjižničarstva. </p>
<p> Svjesne porazne činjenice da su školske knjižnice u sustavu školstva na rubu razvoja, autorice studije »Školske knjižnice danas« Mira Zovko i Veronika Čelić-Tica počele su »snimati« stanje po knjižnicama, što je prva faza projekta dugoročna unaprjeđivanja rada školskih knjižnica.</p>
<p> U učeničkom fondu osnovnoškolskih knjižnica nalazi se oko 7,8 svezaka po učeniku, što je 2,2 sveska manje od standarda koji propisuje deset svezaka. Prema rezultatima istraživanja samo u dvjema županijama, Primorsko-goranskoj i Istarskoj, broj svezaka zadovoljava. U srednjoškolskim knjižnicama standard od 12 svezaka zadovoljava samo trećina knjižnica.</p>
<p>Tek četiri posto djelatnika u osnovnim školama ima studij bibliotekarstva, a u srednjim školama pet posto. Dodiplomski studij završilo je pet posto osnovnoškolskih, odnosno devet posto srednjoškolskih djelatnika. Stručni ispit iz knjižničarstva položilo je 18 posto djelatnika u osnovnim i 34 posto u srednjim školama. </p>
<p> Osim nestručnosti osoblja otegotna je okolnost radno vrijeme i često neprimjeren prostor i školskih knjižnica, i čitaonica. Ne zadovoljavaju ni oprema i namještaj u većini knjižnica osim u 300 novopreuređenih škola, a većina školskih knjižnica nije opremljena računalima.</p>
<p> Koliko su, međutim, knjižnice važne govori činjenica da je razvoj hrvatskog školstva, znanosti i kulture te povezivanje s Europom i svijetom nezamislivo bez knjižnica, posebno školskih. No knjižničarstvo u Hrvatskoj, u usporedbi s općim svjetskim dostignućim, vidljivo zaostaje i u profesionalnom komuniciranju sa strukom i u informatizaciji.</p>
<p> Analiza je pokazala da se stanje u školskim knjižnicama može popraviti jedino sveobuhvatnom informatizacijom knjižnica i izobrazbom knjižničara te dugoročnim planiranjem i stvaranjem hrvatskoga informacijskog sustava.</p>
<p> Zbog dugogodišnjeg zanemarivanja i nedostatna financiranja školskog knjižničarstva i njegova razvoja uopće, potrebno je istodobno povećavati knjižni fond i nabavljati računala, školovati knjižničare i ulagati u prostor i multimedijalnu djelatnost, zaključuje se u studiji »Školske knjižnice danas« u nakladi Ministarstva prosvjete i športa i Nacionalnae i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001211].
|
