NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000811].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 236044 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šestorica predlažu da Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku i nadzire obavještajne službe</p>
<p>Budući da je cilj ustavnih promjena prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, u nacrtu prijedloga ustavnih promjena šestorica su razradili sužavanje nekih ovlasti predsjednika Republike. On ne bi mogao biti članom stranke, a ni ubuduće ne bi mogao biti biran za predsjednika više od dva puta / Predsjednik Republike tako bi ubuduće mogao povjeriti sastav Vlade osobi koja na temelju raspodjele mjesta u Zastupničkom domu i obavljenih konzultacija, ima povjerenje većine svih zastupnika u tom domu. Predsjednik Republike donosio bi odluku o imenovanju predsjednika Vlade uz supotpis predsjednika Sabora</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Potkraj kolovoza na proširenoj sjednici saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, više od stotinjak političara, pravnika, predstavnika sindikata i udruga za zaštitu ljudskih prava raspravljat će o ustavnim promjenama. Temeljne podloge za tu raspravu su prijedlog ustavnih promjena koje je sačinila radna skupina predsjednika Mesića, te nacrt prijedloga ustavnih promjena »šestorke».</p>
<p>O tom se nacrtu uvjetno može govoriti kao o »šestorkinu«, jer se nigdje pobliže ne navodi da ga je izradila njihova radna skupina. </p>
<p>Prema tom nacrtu, promjene se predviđaju u ovlastima predsjednika Republike, Vlade, Sabora, Ustavnog suda, sudbene vlasti, te lokalne uprave i samouprave.</p>
<p>Budući da je cilj ustavnih promjena prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, u nacrtu prijedloga ustavnih promjena šestorica su razradila sužavanje nekih ovlasti predsjednika Republike. On ne bi mogao biti članom stranke, a ni ubuduće ne bi mogao biti biran za predsjednika više od dva puta. </p>
<p>Predsjednik Republike tako bi ubuduće mogao povjeriti sastav Vlade osobi koja na temelju raspodjele mjesta u Zastupničkom domu i obavljenih konzultacija, ima povjerenje većine svih zastupnika u tom domu. Predsjednik Republike donosio bi odluku o imenovanju predsjednika Vlade uz supotpis predsjednika Sabora. Uvela bi se novost da bi predsjednik Republike, ako Vlada ne bude sastavljena ni nakon dva uzastopna pokušaja, imao pravo imenovati privremenu nestranačku Vladu. U tom bi se slučaju moralo bez odlaganja raspisati prijevremene izbore za Zastupnički dom. </p>
<p>Predsjednik Republike ostao bi vrhovni zapovjednik oružanih snaga, koji imenuje i razrješava zapovjednike (u sadašnjem Ustavu koristi se termin vojni dužnosnici.)</p>
<p> On bi, isto tako, nadzirao i rad vojnih sigurnosnih službi. Međutim, u slučaju ugroženosti zemlje, Predsjednik Republike mogao bi narediti uporabu oružanih snaga, iako nije proglašeno ratno stanje, samo uz supotpis predsjednika Vlade. Za vrijeme ratnog stanja, predsjednik Republike mogao bi donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju ovlasti koje je dobio od Zastupničkog doma. </p>
<p> Predsjednik Republike trebao bi pribaviti supotpis premijera za osnivanje diplomatskih i drugih predstavništava u inozemstvu. Isto tako, diplomatske i druge predstavnike, Predsjednik Republike mogao bi postaviti i razriješiti samo na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade, te uz mišljenje mjerodavnog saborskog odbora.</p>
<p>Predsjednik Republike više ne bi mogao imenovati pet zastupnika u Županijski dom, a po isteku mandata, više ne bi bio doživotni član toga doma. On bi ubuduće bio odgovoran za povredu Ustava i zloporabu položaja koje počini u obavljanju svojih dužnosti. Predsjedničko vijeće bi se ukinulo. Međutim, predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomagala bi njegova savjetodavna tijela. Njihove članove imenovao bi predsjednik Republike, no ne bi bila dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.</p>
<p>Preciznije bi se regulirala i spriječenost predsjednika Republike u obavljanju njegove dužnosti. Tako bi u slučaju dulje spriječenosti, zbog bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti, kako se kaže, svom privremenom zamjeniku, dužnost privremena predsjednika Republike preuzeo bi predsjednik Sabora. Za stupanje na snagu svih akata predsjednika Sabora, kao privremenog predsjednika Republike, bio bi potreban supotpis premijera. </p>
<p>Vlada bi ubuduće bila odgovorna samo parlamentu, a ne i Predsjedniku Republike. Predsjednik Republike mogao bi raspustiti Sabor, ali isključivo na prijedlog predsjednika Vlade. Precizirane su ovlasti Vlade, pa se tako, među ostalim navodi da ona vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave i službi sigurnosti, te brine o gospodarskom razvitku zemlje. </p>
<p>Hrvatska vojska ne bi mogla prijeći državnu granicu bez odobrenja Sabora. Iznimka je u slučaju ako je riječ o mirovnoj misiji UN-a, odnosno vježbi u sklopu međunarodne obrambene organizacije kojoj je pristupila Hrvatska. Uveo bi se i saborski povjerenik za obranu i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Šestorica su predvidjela da bi Županijski dom imao između 60 i 100 zastupnika. No Županijskom bi se domu suzilo pravo na veto. Međutim, u donošenju zakona kojima se uređuje djelokrug, ustrojstvo i financiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave, Županijski dom bi ravnopravno suodlučivao sa Zastupničkim domom. </p>
<p>Uvele bi se znatne promjene u sudstvo. Predsjednika Vrhovnog suda ubuduće bi birao Zastupnički dom, na prijedlog predsjednika Republike.</p>
<p> Sudačka dužnost bila bi stalna, ali prigodom prvog imenovanja, suci bi se imenovali na pet godina. </p>
<p>Državno sudbeno vijeće ubuduće bi birao Zastupnički dom, a većina članova toga tijela morala bi biti iz reda sudaca.</p>
<p>Povećao bi se broj članova Ustavnog suda sa 11 na 13. Ustavni sud imao bi sužene ovlasti oko ustavne tužbe, no on bi ubuduće o ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti trebao izvještavati Zastupnički dom. </p>
<p>Šestorica su predvidjela i jače ovlasti lokalne samouprave. Ona bi imala pravo na vlastite prihode kojima bi mogla slobodno raspolagati u obavljanju poslova iz svog djelokruga. Uveo bi se i saborski povjerenik za zaštitu lokalne i regionalne samouprave. </p>
<p>Uvela bi se i zabrana ispitivanja političke podobnosti kandidata za državne službenike, a posebno se napominje da oni ne smiju biti diskriminirani na temelju spola, jezika, vjere i nacionalne pripadnosti. </p>
<p>Promjena preambule Ustava nije predviđena. Ne bi se mijenjao ni tekst predsjedničke prisege, što znači da bi u prisezi ostale riječi »tako mi Bog pomogao«.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ivaniševićev prijedlog ustavnih promjena?</p>
<p>Taj je nacrt zapravo polufantomski materijal, jer nema nikakve oznake tko stoji iza njega. Na tekstu stoji samo naslov »Prijedlog nacrta izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske», ali se imena sastavljača nigdje ne navode. </p>
<p>U nekim se medijima, međutim, tvrdi da je riječ o prijedlogu ustavnih promjena šestorice, te da ga je sročio čelnik radne skupine šestorice Stjepan Ivanišević. </p>
<p>Inače, taj materijal poslan je iz Sabora, zajedno s tekstom ustavnih promjena Mesićeve radne skupine, kao i sa saborskom odlukom o pristupanju promjenama Ustava.</p>
<p>Neki od primatelja tog materijala, koji bi o ustavnim promjenama trebali raspravljati na sjednici Odbora za Ustav i poslovnik, iako pretpostavljaju da je riječ o prijedlogu šestorice, čude se tolikoj tajnovitosti. S druge strane, kako ističu, Mesićeva radna skupina nije ostavila nikakve dvojbe da stoji iza ustavnih promjena koje je izradila. Taj materijal, uostalom već nekoliko mjeseci dostupan je i na Internetu.</p>
<p>Inače, taj, uvjetno rečeno, tekst šestorice na 20 stranica, slijedi tekst aktualnog Ustava kroz 132 članka, u koji su unesene izmjene i dopune.</p>
<p>Sadašnji Ustav inače ima 139 članaka, a nacrt prijedloga ustavnih promjena predviđa njih 132. U nacrtu su izostavljene neke odredbe koje se tiču udruživanja i odcjepljenja, kao i glava o promjenama Ustava. </p>
<p>Nacrt prijedloga promjena, inače, treba sačiniti saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav. Predsjednik Odbora Mato Arlović, inače, tvrdi da oni još nisu sačinili nikakav tekst nacrta, te da će to učiniti nakon provedene rasprave.</p>
<p>Zbog toga, može se spekulirati i je li riječ o nekim političkim igrama, odnosno o ispipavanju pulsa o prihvatljivosti nekih predloženih ustavnih rješenja. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Borba protiv pedofilije u Velikoj Britaniji pretvorila se u javni linč ponekad nedužnih građana </p>
<p>Akcija jednog od najprodavanijih britanskih tabloida News of the World mogla bi, na zahtjev laburističkog zastupnika Robina Corbetta i nakon erupcije nasilja koju je izazvala na ulicama, dobiti sudski epilog / Akcija koja je zabrinutim roditeljima trebala omogućiti da budu na oprezu i zaštite svoju djecu od osuđivanih pedofila koji žive u susjedstvu rezultirala je valom nasilja čije su žrtve zasad većinom nedužni građani čija je jedina krivnja da se zovu jednako kao prozvani počinitelji / Atmosfera javnog linča dovela je i do samoubojstva dvojice optuženih za seksualno zlostavljanje djece, a policija ima pune ruke posla da od bijesa gomile zaštiti prozvane i njihove obitelji</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Akcija jednog od najprodavanijih britanskih tabloida News of the World mogla bi, na zahtjev laburističkog zastupnika Robina Corbetta i nakon erupcije nasilja koju je izazvala na ulicama, dobiti sudski epilog. Ugledni zastupnik u Donjem domu i predsjednik parlamentarnog odbora za unutarnje poslove od vlade traži da kazneno goni list, opužujući ga da je objavljivanjem imena i fotografija osuđivanih pedofila potaknuo ulične nerede i nasilje protiv osumnjičenih za seksualne zločine nad djecom. </p>
<p>Akcija, koja je zabrinutim roditeljima trebala omogućiti da budu na oprezu i zaštite svoju djecu od osuđivanih pedofila koji žive u susjedstvu, rezultirala je valom nasilja, čije su žrtve zasad većinom nedužni građani, čija je jedina krivnja da se zovu jednako kao prozvani počinitelji. Atmosfera javnog linča dovela je i do samoubojstva dvojice optuženih za seksualno zlostavljanje djece, a policija ima pune ruke posla da od bijesa gomile zaštiti prozvane i njihove obitelji. </p>
<p>Iz noći u noć, a to je - smatra Corbett - tabloid mogao predvidjeti, na ulicama, obično manjih, gradova okupljaju se organizirane skupine koje u svom rušilačkom pohodu ne prezaju ni od sukoba s policijom. Naprotiv, činjenica da policija nastoji zaustaviti nerede poput kamenovanja, izvrtanja i paljenja automobila samo dolijeva ulje na vatru, jer prosvjednici smatraju sramotnim da policija štiti »njih«. Nasilne akcije zabilježene su u Porsmouthu, Plymuthu, Whitleyu, a jedan je policajac zbog ozljeda završio u bolnici. Kao što se moglo i očekivati, ističu iz policije, među izazivačima nereda najmanje je zabrinutih roditelja, a većina samo koristi prigodu za ispoljavanje frustracija i agresije. </p>
<p>Neposredan povod za akciju tabloida bila je nedavna otmica osmogodišnje Sarah Payne, koja je nakon nekoliko dana uzaludne potrage nađena mrtva s očitim tragovima spolna zlostavljanja. News of the World, odlučio je, ne kolebajući se ni na trenutak između udovoljavanja znatiželji javnosti i zaštite ljudskih prava osuđenika, a prkoseći savjetima policije i mišljenju udruga za zaštitu djece - u nastavcima objavljivati popis osuđivanih pedofila, dopunjavajući niz imena fotografijama i adresama počinitelja. Kampanja kojom se trebalo razotkriti oko 150 zlostavljača djece, obustavljena je prošli tjedan nakon niza napada na pogrešno identificirane muškarce, no samovoljne akcije razjarene gomile su nastavljene. </p>
<p>U raspravu oko kontroverzne kampanje uključila se u srijedu i Anglikanska crkva koja je upozorila na »kolektivnu histeriju« koju je akcija izazvala, usporedivši je s progonom vještica u Salemu. Richard Harries, oxfordski biskup i predsjedatelj crkvenog odbora za društvenu odgovornost, pozvao je građane da prekinu svoje vigilantske potjere, jer se njima situacija samo pogoršava. »Riječ je o našim bližnjima, o ljudima koji trebaju ponovno živjeti u zajednici«, rekao je Harries, dodajući da prozvani »ne mogu provesti čitav život u zatvoru«.</p>
<p>A to je otprilike ono što se kampanjom htjelo postići. Strože zatvorske kazne za pedofile i donošenje zakona, već nazvana prema ubijenoj Sarah, koji će roditeljima omogućiti uvid u popis seksualnih zlostavljača djece proklamirani su ciljevi kampanje kojom je tabloid mobilizirao javnost. Iako je laburistička vlada pod pritiskom javnosti obećala razmotriti donošenje zakona o identificiranju osuđivanih pedofila, učinkovitost toga zakona, sudeći prema američkim iskustvima, krajnje je upitna. U SAD-u je, naime, već nekoliko godina na snazi »Meganin zakon«, donesen nakon ubojstva sedmogodišnje Megan Kranka i u načelu vrlo sličan onom što se sada predlaže u Britaniji. U svih pedeset saveznih država popis osuđivanih pedofila je dostupan javnosti, a oni ostaju pod policijskim nadzorom i po odsluženju zatvorske kazne. Neke su države uvele i dodatne mjere opreza, pa tako policija ili socijalne službe moraju obavijestiti zajednicu o isteku kazne i povratku osuđena pedofila na slobodu, a ovisno od države mogu biti prisiljeni na nošenje posebne odjeće ili kao sandwichmeni hodati gradom s pločama na kojima su ispisani njihovi zločini. No, sve to, kako podcrtava i britanski Guardian, ne pridonosi zaštiti djece, jer se provedba zakona vrlo lako izbjegava. Počinitelji, primjerice mogu dati krivu adresu, ili nakon izlaska na slobodu odseliti u drugi kraj zemlje, ili jednostavno promijeniti ime. Dodatni nedostatak takva zakona je to da se njime ne uzima u obzir velik broj zlostavljanja djece koji su događa unutar obitelji. Žrtve takva zlostavljanja teže se, zbog tog zakona, odlučuju na prijavljivanje počinitelja strahujući da će njihovi očevi, braća ili muževi postati izopćenici iz društva. Svjesne neučinkovitosti »Meganina zakona«, neke od saveznih država počele su u slučajevima ponavljanja istog zločina primjenjivati i radikalnije mjere, sudskim putem određujući kemijsku ili kiruršku kastraciju pedofila. </p>
<p>Svojevrsnu javnu tjeralicu, slijedeći primjer britanskog tabloida, mogli bi uskoro objavljivati i tiskani mediji u drugim državama, jer osim na veliku podršku javnosti zbog društvenog angažmana, izdavači mogu računati i na velike financijske efekte. Znakovit je slučaj jednog belgijskog magazina koji je ovaj tjedan pokušao pokrenuti sličnu akciju. No objavljivanje imena osumnjičenih ili osuđenih pedofila zabranio je sud, objašnjavajući da se time krše ljudska prava, dovode u opasnost nevini ljudi, ugrožava položaj žrtava pedofilskih napada i otežavaju napori da se počinitelji zadrže pod policijskim nadzorom. Sudeći prema odluci belgijskog suda, pouku iz britanskog slučaja nisu izvukli samo izdavači. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Za pedofiliju kazne i do 40 godina</p>
<p>Za spolni odnos ili pak s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom hrvatski Kazneni zakon predviđa kaznu od jedne do osam godina zatvora, a s najmanje tri godine zatvora kažnjava se spolni odnos s djetetom, ako se on učini uz uporabu sile ili prijetnje.</p>
<p>Kaznu od najmanje pet godina zatvora Kazneni zakon RH predviđa ako je počinitelj nastavnik, odgojitelj, roditelj, skrbnik, posvojitelj, očuh, maćeha ili bilo koja druga osoba koja koristi svoj položaj ili odnos prema maloljetnoj osobi koja mu je povjerena radi učenja, čuvanja, njege ili odgoja. </p>
<p>U slučaju kada za dijete nastupe teške i dugotrajne posljedice, u što se podrazumijeva i trudnoća, izriče se kazna dugotrajna zatvora u trajanju od 20 do 40 godina.</p>
<p>Za bludničenje i zadovoljavanje pohote pred djetetom je predviđena kazna od tri mjeseca do tri godine, dok se iskorištavanje djeca za pornografiju kažnjava zatvorom od jedne do pet godina, a novčanom se kaznom ili jednogodišnjim zatvorom kažnjava upoznavanje djece s pornografskim materijalom. Apsurdnu pak situaciju predstavlja kriminaliziranje pojedinih slučajeva. Naime, zakon kažnjava zadovoljavanje pohote pred maloljetnikom, pri čemu nema fizičkog kontakta između žrtve i počinitelja, a istodobno je, uz dobrovoljan pristanak, moguće ostvariti spolni odnos s osobom starijom od 14 godina, bez obzira na njezin spol. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić u pučkoj kuhinji: U Zagrebu nema gladnih, već onih koji nemaju dovoljno... </p>
<p>Gradonačelnik dijelio kolače u kuhinji u Branimirovoj / U dvije gradske kuhinje godišnje se podijeli 547.500 obroka, što grad stoji oko dva milijuna kuna / Na jesen centralizacija pučkih kuhinja i podjela hrane u stanovima korisnika / Bandić: Riječ je o našim sugrađanima, koji se nisu uspjeli snaći u tržišnoj utakmici. Tako će biti još neko vrijeme, dok ne dođemo u bolju situaciju. Pučke kuhinje se neće zatvoriti jer, nažalost, u njih dolazi dosta ljudi </p>
<p>- Kol'ko kolača? Dva? Sad ću ja vama umotat'. Nisam baš konobar, ali snaći ćemo se, rekao je gradonačelnik Milan Bandić starcu s lončićem u ruci, u pučkoj kuhinji u Branimirovoj 35. Gradonačelnik je kuhinju posjetio u četvrtak, kako bi onima koji nemaju ni za hranu, podijelio kolače prigodom blagdana Velike Gospe. Obučen u bijelu kutu, s lopaticom za kolače u ruci, Bandić je zamatao pite od jabuke, pozdravljajući svoje sugrađane koji se hrane zahvaljujući potvrdama Centra socijalne skrbi.</p>
<p> U Zagrebu se u dvije gradske kuhinje - u Branimirovoj i u Gavazzijevoj 3 u Dubravi (u sklopu Tvornice autobusa), dnevno podijeli oko 1500 obroka. Godišnje je to oko 547.500 obroka i oni stoje Grad nešto više od dva milijuna kuna. Oko 800 obroka podijeli se dnevno u Dubravi, a oko 600 u Branimirovoj. </p>
<p>- Riječ je o ljudima, našim sugrađanima, koji se nisu uspjeli snaći u tržišnoj utakmici, rekao je Milan Bandić. Tako će biti još neko vrijeme, dok ne dođemo u bolju situaciju, a do tada, zadatak je Grada da se solidarizira s tim ljudima i pomogne im davanjem po jednoga obroka dnevno. Iako postoji intencija da se pučke kuhinje ukinu, one će u Zagrebu morati djelovati i dalje, jer, nažalost, u njih dolazi dosta ljudi. Na pitanje novinara, ne čini li mu se da je 1500 gladnih ljudi ipak malen broj za milijunski Zagreb, odnosno da ih sigurno ima više, Bandić je odgovorio da misli kako u Zagrebu nema gladnih, već onih koji nemaju dovoljno... </p>
<p>Prema riječima Zdravka Čokića, zamjenika pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, u Zagrebu je ipak veći broj ljudi koji se nalaze u vrlo teškoj materijalnoj situaciji, no iz raznih razloga ne mogu dolaziti svakoga dana u pučke kuhinje. Osim zbog bolesti, na ručak poklonjen od grada neki ne dolaze, jer ih je sram, pretpostavlja zamjenik Čokić, što je potvrdio i prizor pred pučkom kuhinjom u Branimirovoj. Naime, prije dolaska gradonačelnika, mnogim su redovitim posjetiteljima kuhinje zasmetale televizijske kamere, zbog čega su u četvrtak jednostavno odlučili prepustiti svoj obrok nekom drugom... </p>
<p>Gradonačelnik je novinarima govorio i o planovima za jesen. Tada bi se, naime, trebalo krenuti u centralizaciju svih pučkih kuhinja u gradu, radi lakše organizacije i preraspodjele novca. Taj projekt ostvarit će se suradnjom Gradskoga poglavarstva, Caritasa i Crvenoga križa, budući da sada svaki od njih zasebno vodi i financira pučke kuhinje. Prema riječima Zdravka Čokića, na jesen će se obroci razvoziti onim korisnicima socijalne pomoći koji ne mogu doći u kuhinje, prije svega umirovljenicima i obiteljima s troje i više djece. </p>
<p>U redu za kolače: »Milane, kako žena? Pozdravite mi ju puno...«</p>
<p>Gradonačelnik, bok, dobar dan. Kako ste?, upitala je Bandića Bisera Okreša iz Velike Gorice. Svakoga je dana u Zagrebu, u pučkoj kuhinji, zajedno s kćeri, a gradonačelnika, veli, poznaje već dugo. Bila je kod njega i na razgovoru. </p>
<p>Bisera se, za razliku od desetak njenih poznanika koji su u četvrtak pobjegli pred kamerama, nije sramila, već je pitala gradonačelnika: »Kad ćemo 'izaći' na televiziji«. </p>
<p>U dugačkom redu za obroke, netko se smijao. Vidio se zlatni zub. Bilo je i mnogo djece, ali najviše staraca, a zajedničko im je bilo da su u ruci nosili bijele papiriće, potvrde o socijalnom statusu. Da bi imao »slobodne« ruke za hranu i frtalj kruha, jedan je starac svoju ceduljicu stavio između usana. Kad ju je predao, gradonačelnik mu je dao kolač. Gospođa iza starca, nasmijala se Bandiću koji je ostavio lopaticu i grabio kolače rukama samo da bi podjela išla što brže. Gospođa ga je pitala: »Milane, kako žena. Pozdravite mi ju puno...«</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sve veći broj Zagrepčana ljetuje u Americi, Dubaiju, na Kubi, Borneu, Baliju</p>
<p>Ove godine Zagrepčani su, izgleda, procijenili da im se više isplati ljetovanje negdje u širokom svijetu nego na vlastitu moru / I u agencijama kažu kako su aranžmani preko granice jeftiniji nego na Jadranu / Nema velike razlike u cijeni između sedmodnevnih i 14-dnevnih ljetnih putovanja u inozemstvo </p>
<p>Odgovor na pitanje, kamo su ovoga ljeta Zagrepčani otišli na odmor, s obzirom na to da ih je u gradu sve manje, a s obale stižu vijesti da ih tamo baš i nema, potražili smo u turističkim agencijama. Prema svemu sudeći, ove je godine porastao interes Zagrepčana za - odmor u inozemstvu.</p>
<p> Zato je i ponuda putovanja u inozemstvo u zagrebačkim turističkim agencijama znatno veća nego prošle godine. Tako je ove godine, saznajemo u turističkoj agenciji Jammark na Tomislavovu trgu, značajan broj građana otišao na Kubu, u Tajland i na Bali, u Dominikansku Republiku te u Kinu, a od sredozemnih odredišta u Tunis i Grčku. </p>
<p>- Uglavnom su to sedmodnevni i četrnaestodnevni aranžmani s polupansionom, s tim da razlika u cijeni između sedam i 14 dana boravka nije značajnija, rekao nam je voditelj poslovnice Jammark agencije, Miljenko Miščević. Kuba i kubanska glazba postali su među Zagrepčanima posebice popularni nakon gostovanja grupe Cubismo na Kubi, što je, evo, dovelo i do potražnje za putovanjima na taj otok. Paket, »Četrnaest dana Kube« košta od 7.000 do 9.000 kuna. Cijene inozemnih putovanja inače su dosta povoljne, ističe Miščević, dodajući da se već za 1.500 njemačkih maraka može boraviti na drugom kraju svijeta no, za informaciju, devet dana boravka u Kini stoji 9.700 kuna. </p>
<p>Slabiji interes Zagrepčana za odmorom na Jadranu voditeljica poslovnice turističke agencije Spektar na Zrinjevcu, Blanka Balog, tumači nestankom - srednjeg sloja građanstva.</p>
<p>- Građani traže ili vrhunsku uslugu i raznovrsne tipove zabave koje kod nas ne mogu naći, ili što povoljnije aranžmane s otplatom na rate, pa smo za predsezonu prodali sve aranžmane na našoj obali, a sličnu situaciju očekujemo i za rujan. Razloge za povećani odlazak naših građana na odmor u inozemstvo voditeljica poslovnice vidi u povoljnijim cijenama u odnosu na duljinu puta i uslugu. Tako osam dana u Lisabonu, s avionskim prijevozom i smještajem u hotelu, košta isto kao i osam dana u Dubrovniku, također s avionskim prijevozom i smještajem u sličnom hotelu. </p>
<p>Osim u Lisabon, s agencijom Spektar Zagrepčani ovoga ljeta najčešće putuju na Borneo, s posjetom Singapuru i Kualalumpuru, u Grčku, Nicu i Prag. Dvije osobe mogu ljetovati deset dana na Borneu već za 800 dolara. Za odmorom na Malti, prošle godine jako traženim, ove godine nema interesa. Od voditeljice Balog saznajemo da je Zagrepčanima u listopadu, i ove godine kao i prošlih, vrlo interesantna destinacija Dubai, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sada je tamo prevruće dok je u listopadu vrijeme idealno za ljetovanje.</p>
<p>U agencijama, Olimpturs i Banturs, koje se bave isključivo prodajom aranžmana na Jadranu, saznajemo da Zagrepčani ove godine najviše ljetuju na južnoj obali i otocima. Tako se slobodnih mjesta na Makarskoj rivijeri, u Dubrovniku, na Hvaru, u Bolu na Braču te na Korčuli može naći tek u rujnu. Međutim, u Generalturistu napominju da je ove godine, u odnosu na prošlu, porasla potražnja građana za ljetovanjem u Istri i na Kvarneru.</p>
<p>Udarne inozemne destinacije, saznajemo od voditeljice marketinga u Generalturistu Tatjane Samardžije, za kojima je općenito ove godine potražnja Zagrepčana porasla, jesu Rim i Pariz te Bali i Amerika (Havaji, New York, Los Angeles, San Francisco). Građanima je ove godine zanimljiva i Kuba, Tajland, Bangkog, Singapur, te većina europskih glavnih gradova. Dosta njih ovoga ljeta ide u inozemstvo na tečajeve stranih jezika. </p>
<p>S Atlasom Zagrepčani ovog ljeta putuju najviše u Tunis i u Grčku, za koju još ima slobodnih aranžmana. Za već tradicionalna odredišta Zagrepčana, Majorku, Ibizu, Costa del Sol, i ove godine ima interesa. Slabije se, kao i u većini ostalih agencija, prodaju aranžmani za Tursku, Maltu i Cipar. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>DOPA: Opstajemo uz sponzore i donacije</p>
<p>Kako bi poboljšalo kvalitetu života i rada osoba s tjelesnim invaliditetom na području Zagreba i okolice, više od dvadeset godina djeluje Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom - DOPA, u Gundulićevoj 21. Ova neprofitna Udruga okuplja 525 članova s oštećenjima lokomotornog sustava, najviše onih koji su stradali u prometnim nesrećama ili pak doživjeli nezgode. Redovito članstvo čine osobe s paraplegijom, koja, kako smo doznali, nastaje kod ozljeda leđne moždine u torakalnom, lumbalnom ili sakralnom dijelu. Među ostalim, okupljaju i tetraplegičare kod kojih je došlo do ozljede leđne moždine u vratnom dijelu te one s amputacijama donjih i gornjih ekstremiteta.</p>
<p>Najmlađi član DOPE je četverogodišnja Mihaela, koja je, kako su nam rekli u Društvu, rođena s paraplegijom, a natprosječne je inteligencije. Najstariji član ima osamdeset i pet godina. Prema riječima, Milana Ožegovića, predsjednika Društva, većina aktivnosti kojima se bave usmjerena je na rješavanje problema pri nabavci ortopedskih pomagala, kućanskih aparata članovima slabijeg imovnog stanja, pronalaženju posla za članove koji mogu raditi odgovarajuće poslove. Društvo se posebno bavi pitanjima građevinskih barijera, koje osobama u invalidskim kolicima u svakodnevnom životu predstavljaju - nepremostive prepreke. Članovi Društva ponosni su i na dobru suradnju s centrima za socijalni rad, koji pružaju potporu u osiguravanju jednokratnih pomoći članovima slabijeg materijalnog statusa. Prije tri godine osnovali su sekciju studenata invalida, u koju su, osim članova Društva, uključene i ostale kategorije tjelesnih invalida, pa i slijepi. Uz velike napore i pomoć državnih institucija, u studentskom domu »Cvjetno naselje« uređeno je devetnaest soba za studente s invaliditetom. Financijsku potporu Društvu osoba s paraplegijom i amputacijom pruža Gradsko poglavarstvo u mjesečnom iznosu od 6.000 kuna. To je, kažu, dostatno samo za podmirenje režija i telefonskih računa, dok se sve ostale aktivnosti provode putem donacija i sponzora. Inače, bez volontera - članova Društva ali i studenata defektologije i socijalnoga rada - mnogi zamišljeni programi ne bi bili ostvarivi. Intenzivnim radom uspjelo se, uz pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije, osigurati stipendije studentima članovima DOPE.</p>
<p>- Želimo da naša Udruga bude mjesto gdje će osobe s tjelesnim invaliditetom pronaći kutak za druženje i uzajamnu pomoć, naglasio je predsjednik Ožegović, jer samo tako možemo mijenjati društvenu svijest i pronalaziti rješenja, dodao je.</p>
<p>Kako Društvo pridaje veliku pažnju kulturnim događanjima, nerijetko se priređuju izložbe slika, crteža, skulptura - radova članova. Neki od njih studiraju na Akademiji likovnih umjetnosti, dok su drugi samouki likovni umjetnici. Kako bi se članovi upoznali s radom Društva i postignutim rezultatima, dva puta godišnje izlazi časopis »Info«. Članovi Društva plaćaju članarinu od 100 kuna, no zato ostvaruju pravo na besplatnu godišnju kartu ZET-a, sto besplatnih telefonskih impulsa i umanjenu TV pretplatu.</p>
<p> U vezi s građevinskim barijerama predsjednik Ožegović rekao je kako bi uvelike pomoglo sankcioniranje svih onih, koji ne poštuju i zakonske propise, odnosno one koji ne poštuju parkirališna mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom.</p>
<p>Dodatne probleme stvara i to, što u Hrvatskoj nema sustavne evidencije osoba s invaliditetom, pa mnogi i ne znaju za postojanje Udruge. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Manji interes za studentske domove</p>
<p>Smještaj u zagrebačkim studentskim domovima za iduću školsku godinu zatražilo je 9.699 studenata, što je za 800 manje nego prošle godine. </p>
<p> Od 7.143 slobodna mjesta u zagrebačkim studentskim domovima, oko 5000 mjesta dobit će stariji studenti. U tu su kategoriju uključeni i znanstveni novaci, studenti koji smještaj dobivaju po preporuci Ministarstva znanosti i tehnologije, Hrvatskog olimpijskog odbora i Ministarstva obrane. </p>
<p> Od 2.310 brucoša koji su podnijeli zahtjev, dom će dobiti njih oko 1100. Od 1.889 studenta prvih godina, smještaj u domu dobit će njih oko 1000, rekao je Ivan Lešković, ravnatelj Studentskoga doma »Laščina«. </p>
<p> Rezultati natječaja za brucoše bit će poznati do 15. rujna, a studenti prvih godina rezultate će doznati 21. kolovoza.</p>
<p> Dosadašnja prosječna cijena smještaja u zagrebačkim studentskim domovima iznosila je 210 kuna, polovicu od toga financira država pa se cijene smještaja kreću od 68 do 120 kuna, ovisno o kvaliteti smještaja.</p>
<p> Studenti će se u domove useljavati početkom rujna i listopada. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Radovi ometaju promet</p>
<p>Do 10. rujna bit će zatvorena za promet Ulica Gajnice na dijelu od OŠ Dragutin Domjanić do Ulice hrvatskih iseljenika, zbog radova na rekonstrukciji prometnica.</p>
<p>Do 11. kolovoza bit će otežan promet Ulicom Perjavica od Ulice Gornje padine do Ulice Lovački put zbog radova na sanaciji prijekopa. Promet će biti reguliran semaforima.</p>
<p>Do 9. rujna bit će zatvorena za promet Mikloušićeva ulica zbog radova na rekonstrukciji prometnice.</p>
<p>Do 7. rujna bit će ukinut tramvajski promet te postavljena privremena autobusna stajališta na Horvaćanskoj cesti, Ulici Hrvatskoga sokola, Ulici M. Haberlea i Selskoj cesti, zbog radova na izgradnji spoja nove i stare tramvajske pruge u sklopu produžene Horvaćanske ceste.</p>
<p>Do 7. rujna bit će zatvorene za promet Ulica Lukšići na dijelu od Gornjih Lukšića do Ulice Polanjščak, Šestinska cesta na dijelu od Lukšića do Šestinskog prilaza te ulica Gornji Lukšić na dijelu od Ulice Himper do Ulice Lukšići zbog radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda i kanalizacije.</p>
<p>Do 11. kolovoza od 18 do 6 sati bit će otežan promet Klaićevom ulicom, od Rooseveltova trga do Ulice Republike Austrije, zbog radova na sanaciji kolnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dopuštenje za izvoz brijunskog slona i slonice - ispravno je</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - U svezi s napisima u sredstvima javnog priopćavanja glede prodaje slonova iz Nacionalnog parka Brijuni, u kojima se ponovno nakon priopćenja glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Marijane Petir, tvrdi da CITES-izvozno dopuštenje kojeg izdaje rečeno Ministarstvo nije ispravno, Ministarstvo zaštite okoliša i prirodnog uređenja u četvrtak je priopćilo sljedeće: »Republika Hrvatska potvrdila je Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u lipnju ove godine. Cilj Konvencije je uspostaviti nadzor nad trgovinom ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, njihovim dijelovima i derivatima. Činjenica je da neograničeno komercijalno iskorištavanje predstavlja jednu od glavnih prijetnji opstanku više od 37.000 vrsta. Konvencija posredno štiti ugrožene vrste time što zabranjuje ili posebnim sustavom izvozno-uvoznih dopuštenja uvelike otežava međunarodnu trgovinu tim vrstama. </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nadležno je za izdavanje rečenih dopuštenja. Dakle, Ministarstvo izdaje uvozna i izvozna dopuštenja za vrste koje su posebno zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, a sada prema odredbama CITES-a izdavanje dopuštenja proširuje se i na druge vrste koje su uključene u Dodatke Konvencije. Tako je u slučaju slonova iz NP Brijuni izdano izvozno CITES dopuštenje na zahtjev gosp. Gärtnera.</p>
<p>CITES je izdan 24. 9. 1999. g., ali je na zahtjev CITES uprave iz Njemačke isti poništen zbog krivo upisanog imena u rubrici »Ime i adresa izvoznika«. 1. 10. 1999. g. ispravljen CITES proslijeđen je g. Gärtneru.</p>
<p>Također su u Zavodu za zaštitu prirode Republike Njemačke, koji je ovlaštena uprava za izdavanje CITES dopuštenja, na njihov zahtjev, 8. 3. 2000. g. proslijeđene dodatne informacije o slonu i slonici iz NP Brijuni, kako bi mogli izdati uvozno dopuštenje. 20. 6. 2000. g. ponovno je izdano CITES dopuštenje jer je staro isteklo, a 3. 8. 2000. g. izdano je novo CITES dopuštenje iz razloga što su slonovi u međuvremenu označeni mikročipom. To su jedini podaci naknadno dodani na izvozno dopuštenje, pa tako ovaj CITES vrijedi do 3. 2. 2001. g.«</p>
<p>Ministarstvo također ističe »da bi Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije, u slučaju neispravnog CITES obrasca svakako bila obaviještena od Zavoda za zaštitu prirode Republike Njemačke, nadležnog za izdavanje uvoznog CITES-a. Ministarstvo na kraju ističe kako je važno da i tijela državne uprave i nevladine udruge iznose točne i provjerene informacije.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nastavlja se akcija spašavanja kitova </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Nastavlja se akcija spašavanja kitova koji se kreću područjem između Dubca i Gradca, priopćilo je u četvrtak ujutro Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Prema dojavi Centra za obavješćivanje, kitovi su primijećeni kod Baške Vode. Policijska uprava Split dala je na raspolaganje brod koji se uputio prema mjestu gdje su kitovi primijećeni, a stručni nadzor provodi mr. sc. Melita Peharda iz Oceanografskog instituta.</p>
<p>Lučka kapetanija Split poslala je obavijest svim plovilima ispred Baške Vode da se ne približavaju kitovima na udaljenosti manjoj od 400 m.</p>
<p>Za uspjeh ove akcije presudno je ni na koji način ne ometati kitove. Stoga Ministartvo ponovo upozorava javnost da im ne prilazi kako bi se mogli nesmetano kretati.</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ujedno izražava zadovoljstvo što su ih u ovoj akciji podržali Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza te Ministarstvo turizma, a ujedno posebno zahvaljuje Policijskoj upravi Splita koja omogućava provođenje ove akcije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kućni ljubimci, poglavito psi, mogu pomoći kod stresa?</p>
<p>Jedna nova studija preporučuje da na neki način nagradite svoga kućnog ljubimca: taj vaš pitomi četveronožni ljubimac može vam pomoći da ne morate opsjedati svog doktora, dok su drugi ljudi istovremeno na to prisiljeni.</p>
<p>Istraživači su bili na pravom putu kad su intervjuirali više od 900 osoba, u dobi od 65 godina i starije, pitajući ih za njihovo zdravstveno stanje, stresove koje doživljavaju i, na koncu, da li imaju kućnog ljubimca. Ti su intervjui pokazali da su stresni događaji, kao npr. neka teža bolest ili smrtni slučaj u obitelji ili razvod braka itd., rezultirali češćim posjetima liječniku ako takve osobe nisu imale kućnih ljubimaca. Oni koji su doživljavali najveće stresove, a imali su u kući ljubimca, 16 posto su rjeđe posjećivali liječnike nego one osobe koje ih nisu imale.</p>
<p>Među različitim vrstama ljubimaca, psi su bili na top-listi. Vlasnici pasa imali su 21 posto manje kontakata sa svojim doktorom nego oni ljudi koji su doživjeli jake stresove, ali koji nisu imali kućnog ljubimca (Journal of Personality and Social Psychology). »Izgleda da prisutnost ljubimca u kući može pomoći da se stres obuzda, da ga se održava u umjerenim granicama, posebno za vrijeme velikih događaja koji imaju znatan utjecaj na život čovjeka« - kaže prof. Judith Siegel, sa Škole za javno zdravstvo, na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu.</p>
<p>Međutim, nemojte sada izjuriti van i odmah nabaviti pudlicu za nekog tko vam je blizak a koji ima određene životne probleme. U studiji koja je naprijed spomenuta ti ispitanici - vlasnici ljubimaca, sami su se odlučili imati ljubimce. Nabaviti nekome kućnu životinjicu a da je taj ne želi, može u biti prije pogoršati stres nego da ga smanjiti.</p>
<p>Ako razmišljate o jednom psu za sebe, uzmite u obzir njegovu veličinu i dob. Stručnjaci iz tog područja kažu da su neki veliki psi ustvari skloni većoj opuštenosti i mirniji nego maleni psi, koji pokazuju veću razinu aktivnosti.</p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ponovo probuđen Oyama, evakuirane 643 osobe </p>
<p>TOKIO, 10. kolovoza</p>
<p> - Vulkan Oyama smješten na malom japanskom otoku pored Tokija ponovo je u četvrtak eruptirao izbacivši kamenje i dim i prisilivši 643 osobe na evakuaciju, javlja japanska Meteorološka agencija.</p>
<p> »Oyama je ponovo eruptirala u 6 sati i 30 minuta po lokalnom vremenu, i to prvi put nakon 15. srpnja«, rekao je jedan djelatnik spomenute agencije. »Dim iz vulkana uzdiže se i do 3.000 metara«, dodao je. Vulkan je visok 813 metara, nalazi se na otoku Miyakejimi udaljenom 150 kilometara od Tokija i još je u erupciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nissan ulaže milijardu dolara u novu tvornicu</p>
<p>PARIZ, 10. kolovoza</p>
<p> - Japanski proizvođač vozila Nissan, koji odnedavno posluje u okviru strateškog saveza s francuskim koncernom Renault, tijekom iduće će četiri godine uložiti ukupno milijardu američkih dolara u razvoj tvornice motora i mjenjača u Sjedinjenim Državama, objavljeno je iz Renaulta. Novom tvornicom, koja će proizvoditi V6 i V8 motore, Nissan poboljšava iskorištenost proizvodnih kapaciteta svoje, već postojeće tvornice za sklapanje vozila u gradu Smyrni u američkoj saveznoj državi Tennessee.</p>
<p> Trenutačno se tamo sklapaju vozila Altima Berlina, Nissan Xterra te čitava gama Frontier vozila, a očekuje se kako će japanski autoproizvođač u poslovnoj 2001. godini povećati svoje proizvodne kapacitete sa sadašnjih 380 na 440 tisuća vozila. Planira se kako će ta tvornica za nekoliko godina proizvoditi i više od pola milijuna Nissanovih vozila godišnje, a do 2004. se očekuje i kako će u dva proizvodna pogona, koji danas zapošljavaju 5700 djelatnika, biti otvoreno 2000 novih radnih mjesta.</p>
<p> Prodaja vozila te japanske marke u prvih šest mjeseci ove godine povećala se u SAD-u za 20-tak posto u odnosu na isto razdoblje lani, a iz Nissana najavljuju kako će u iduće tri godine na tamošnje tržište lansirati barem deset novih modela vozila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sirimavo Bandaranaike odlazi iz politike</p>
<p>COLOMBO, 10. kolovoza </p>
<p> - Premijerka Šri Lanke Sirimavo Bandaranaike, prva žena izabrana na čelo vlade te države, odlučila se u četvrtak povući s političke scene u 84. godini života. Ova odluka omogućit će njezinoj kćerci Chandriki Kamaratungi, predsjednici Šri Lanke, da reorganizira kabinet. Bandaranaike je bila dominantna u šrilankanskoj politici puna četiri desetljeća, ali je zbog bolesti u posljednjih nekoliko godina smanjila svoje aktivnosti. Rođena 1916. godine u jednoj od bogatijih šrilankanskih obitelji pod imenom Sirimavo Ratwatte odgajana je u katoličkom samostanu i nikada nije htjela postati političarkom. U politiku ulazi tek 1960. nakon što je njezinog supruga, tadašnjeg premijera ubio rastrojeni budistički svećenik. Dobila je potporu suprugove Stranke slobode i 1960. godine nakon izbora postaje premijerka Šri Lanke. Godine 1972. Bandaranike je Šri Lanku učinila republikom, a godinu dana prije služi se vojskom da bi suzbila pobunu marksističkih pobunjenika. Procjenjuje se da je u tim sukobima do sada poginulo 20.000 osoba. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Goranovci na turneji u Sjedinjenim Državama</p>
<p>REXBURG/ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Članovi folklornog ansambla Studentskog kulturno-umjetničkoga društva »Ivan Goran Kovačić« iz Zagreba, njih oko 40, nalaze se na jednomjesečnoj turneji u SAD-u. Ovogodišnje gostovanje, od 26. srpnja do 24. kolovoza, u državama Utah, Idaho i Kalifornija novčano je poduprlo Ministarstvo kulture, Ured za kulturu Zagreba i sponzori. Osim sudjelovanja na dvama velikim festivalima u Rexburgu 8. kolovoza (Idaho) i Bountiful 11. kolovoza (Utah) predviđeni su susreti s našim iseljenicima - gostovanje u Sacramentu (14. 8.), posjet vinarskoj obitelji Grgić u Napu (16. 8.), San Franciscu (17. 8.), Los Angelesu (19. i 20. 8.) i Disneylandu (21.8.).</p>
<p> Na primanju nakon festivala u Rexburgu, koje su priredili tamošnji gradonačelnik Bruce Sutherland i predsjednica festivala Scherry Bratsman, guverner države Idaho, Dirk Kempthorn osobno je pozdravio i zaželio dobrodošlicu Goranovcima. Na prestižnim festivalima u Rexburgu i Bountiful sudjeluju i folklorni anambli iz Kine, Indije, Njemačke, Ukrajine, Perua, Izraela, Havaja .</p>
<p> Po riječima umjetničkoga voditelja Folklornog ansambla SKUD »Ivan Goran Kovačić« Gorana Matoša svi dosadašnji nastupi u SAD izazvali su veliko zanimanje publike, koja je bila oduševljena našim folklornim blagom. To se posebno odnosi na mimohode po gradskim ulicama kada je članove SKUD 'Ivan Goran Kovačić' na čelu s hrvatskim barjakom pozdravljalo i po nekoliko tisuća ljudi«, rekao je.</p>
<p> Goranovci su u dosadašnjim nastupima predstavili američkoj publici hrvatske narodne pjesme i plesove Prigorja, Posavine, Međimurja, Slavonije i otoka Korčule. Televizijski program u gradu Rexburgu bio je posve u znaku festivala i naš je ansambl predstavljen posebnim programom.</p>
<p> Goranovci su na turneji po SAD bili i prije tri godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Umjetnost na ljetovanju</p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb / Austrijski umjetnički tandem Swetlana Heger i Plamen Dejanov svoj umjetnički projekt »On Holiday« provode ljetujući u Dubrovniku</p>
<p>Zavisnost umjetnosti i ekonomske vrijednosti postala je znakovitom pojavom šezdesetih godina 20. stoljeća, razdoblju kada se promijenio način opažanja umjetnosti uvjetovan socijalnim odnosima. Tada je postalo jasno da sam proces zapažanja, kojim se pobliže određivalo pojedinačno mjesto nekog umjetničkog djela, više nije dovoljan. Tražila se vrijednost umjetničkog rada. Otada, pojam vrijednosti ostao je manje-više sastavnom odrednicom umjetničkih zbivanja, koja se vrlo često sagledavaju kroz njihovu materijalnu, odnosno ekonomsku vrijednost. </p>
<p>Umjetnički tandem Swetlana Heger i Plamen Dejanov svojim su provokativnim propitivanjem funkcioniranja umjetničkog sustava u posljednjih nekoliko godina izazvali različite reakcije, od žestokih kritika do uvrštavanja na prestižna svjetska izložbena događanja. Njihov najnoviji projekt nazvan On Holiday (Na ljetovanju) 3. 8. - 10. 8. 2000., organiziran je u sklopu programa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, odnosno zahvaljujući izuzetnoj marketinškoj potpori za koju je zaslužna kustosica Muzeja Nada Beroš. Radi se o trećem projektu u nizu On Holiday, započetom 1997. godine kada su umjetnici u organizaciji Wiener Seccesion iz Beča potrošili budžet izložbe za odlazak na ljetovanje. Godinu dana poslije budžet za berlinsku izložbu potrošili su kustos i galerist, zatvorivši galeriju "radi godišnjeg odmora". Ovoga puta, u zagrebačkom muzeju izvješeni su reklamni materijali sponzora boravka Swetlane Heger i Plamena Dejanova u Dubrovniku, fotografije avionske kompanije, video te ostali promotivni materijali tvrtki i institucija koje su pomogle ovaj umjetnički projekt. Jedini umjetnički predmet koji su dvoje umjetnika izradili za muzejski prostor je šarena ploča s natpisom On Holiday. </p>
<p>Podrijetlom iz Istočne Europe (Swetlana Heger rođena je u Češkoj, a Plamen Dejanov u Bugarskoj), umjetnici se susreću na studiju na Bečkoj likovnoj akademiji. Prvi zajednički međunarodni nastup rezultirao je iznajmljivanjem izložbenog prostora namijenjenog njihovom djelu mladim kalifornijskim umjetnicima. No, najveću medijsku pozornost, kao i oprečne reakcije kritike i kolega umjetnika, doživljavaju 1999. godine u Münchenu. Tada su tijekom međunarodne izložbe »Dream City« svoj dio izložbenog prostora iznajmili tvrtki BMW, koja je na prikladno uređenom štandu izložila i prodavala automobile. Za naknadu, umjetnici su od BMW-a dobili prestižni sportski model Z3, kojeg je pak od Hegerove i Damjanova otkupio bečki Muzej primijenjenih umjetnosti kao njihov vlastiti rad. »Auto snova« umjetnicima je ostavljen na raspolaganju kao »dio putujuće kolekcije MAK-a«.</p>
<p>Činjenica da dvoje umjetnika dolaze iz Istočne Europe zasigurno je uvjetovala nesmiljeno poigravanje s ekonomskim vrijednostima, odnosno elementima funkcioniranja umjetničkog sustava. Dok Zapad svoje »profinjene« igre uglavnom vodi iza kulisa, uvjetujući prostore u prestižnim umjetničkim časopisima ili odgovarajućim izložbenim prostorima precizno određenim sumama, pojedini umjetnici iz zemalja iza bivše Željezne zavjese očito nisu spremni uklopiti se u postojeći sustav bez da ga ozbiljno ne propitaju. Pritom je zanimljivo primijetiti da se Swetlana Heger i Plamen Dejanov ne ustežu otvoreno pokazati »obilje željenih predmeta«, koje uspijevaju kupiti zahvaljujući svojim umjetničkim postupcima iznajmljivanja izložbenih prostora, odnosno radeći različite stručne i neprofesionalne poslove (poput pranja suđa, ili pak vođenja po izložbi). </p>
<p>No, stjecanje nije konačni cilj njihovih projekata, jer nabavljene dizajnirane predmete i umjetničke radove drugih autora prodaju kolekcionarima, uvjetujući im način izlaganja. Ipak, umjetnička strategija aproprijacije nikada se nije činila beskompromisnijom i žešćom, dok je sam umjetnički postupak premetnut u marketinšku vještinu prodavanja iluzija. Izravnost postupka i kategorija razmjene usluga kao njegov sastavni dio postavljaju nas pred gotov čin, nakon kojeg nam jedino preostaje da se uputimo - na ljetovanje.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Brijanje« bez pokrića</p>
<p>Patetična ruska melodrama »Sibirski brijač« Nikite Mikhalkova bez potrebe na programu zagrebačkih kina, to prije što je isti redatelj autor znatno boljih filmova koji nikada nisu igrali u nas </p>
<p>Čini se da se serija ljetnih neuspjeha domaćih distributera nastavlja nesmanjenom žestinom. Kao da po svaku cijenu žele pokazati kako nisu pogriješili kada su pogrešno i neznalački tipovali kupujući filmove samo zato što su u programima velikih festivala. Kad, tamo - ništa! Tako se dogodilo s »Hotelom od milijun dolara« Wima Wendersa, koji je izviždan ove godine u Berlinu, bez obzira na sentiment Nijemaca prema »svom wunderkindu«, slično se ponavlja s još starijim »Sibirskim brijačem« Nikite Mikhalkova kojim je prošle godine otvoren festival u Cannesu. Ne, s manje zvižduka i loših kritika.</p>
<p> Nadajmo se da »serija« neće biti nastavljena s filmom »Vatel« koji je otvorio ovogodišnji Cannes, a čija jedina vrijednost je bila u razbuđivanju francuskih strasti prema dobroj kuhinji i raskošnim papicama koje su po svaku cijenu željeli reproducirtati pred svojim uglednim gostima. </p>
<p>Na žalost, »Sibirski brijač« nije pobudio čak ni takve hedonističke strasti, premda je zamišljen pompozno, u slavu europske kinematografije, kao jedan od najskupljih europskih filmova posljednjih godina (koštao 45 milijuna dolara). I tako to uvijek biva, što je cijena veća, a rezultat manji, to se sve »okolo« doima tužnije i neuvjerljivije, gotovo kao nervozni pokušaj forsiranja nemogućega. </p>
<p> Nekada poznati i sjajni čak po nekim svojim filmovima, rudimentarni, otkvačeni, raskalašni, ruski redatelj Nikita Mikhalkov, vješt u svojim eksplikacijama, temperamentam u svojim namjerama i bespoštedan u svojim uvjerenjima, čini se da u posljednje vrijeme najviše energije i talenta troši na promociju samoga sebe. Poput većine slavenskih duša, nikad zadovoljan, nikad do kraja opušten, počeo je miješati politiku i umjetnost, dakako na račun onoga što najbolje zna i po čemu je zaslužio sva priznanja.</p>
<p> Uz mnogobrojne funkcije koje ima u (predsjednik ruskog kulturnog fonda, predsjednik ruskih filmskih radnika, direktor Moskovskoga festivala), Mikhalkov se sa »Sibirskim brijačem« predstavio u mnogostrukoj ulozi, redatelja, koscenarista, koproducenta i glumca, miješajući sve i sva u zbrkanom ispreplitanjima vlasti i slasti, s čime je umjetnost najviše žrtvovana, baš kao nekada na primjeru njegova sunarodnjaka i filmskog »suborca« Sergeja Bondarčuka.</p>
<p> Mikhalkov tako nije ponovio uspjeh svojih ranijih filmova, prisjetimo se samo romantične umjetničke odiseje s »Crnim očima« u kojima je dominirao Marcello Mastroiani u jednoj od svojih najboljih uloga, zatim zanosnog, divljeg i neobuzdanog filma »Urga« te neponovljive i savršene priče u »Spaljen od sunca«, za koji je dobio Oscara 1995. godine za najbolji strani film. </p>
<p> Film »Sibirski brijač« glomazna je i ambiciozna priča, prepuna ruske patetike i melodramatičnog sentimenta u koji su ubačeni i Amerikaci kao mogući balans za veliku koprodukciju. Radnja se događa u dvadesetogodišnjem rasponu između 1885. i 1905. godine, većim dijelom obuhvaćajući razdoblje vladavine ruskog cara Nikolaja III. za vrijeme kojeg je Rusija bila mirna, stabilna i snažna država. </p>
<p>U takvoj atmosferi romantike i zanosa rađa se ljubavna priča mladoga ruskog vojnika, koji se slučajno zove Andrej Tolstoj (Oleg Menšikov), i slobodoumne američke avanturistice Jane Callahan (Julia Ormond) koja putuje Rusijom s ekcentričnim inženjerom koji pokušava promovirati svoj smiješni stroj, za što mu treba poprilično novca. Unutar ljubavnog četverokuta je i ljubomorni narcisoidni general Radlov, koji sve čini da ukloni svoga mladog suparnika pa ga, čim mu se ukaže prilika, po kazni šalje u Sibir... </p>
<p> Nakon deset godina Jane napokon uspijeva doći do Sibira u želji da vidi čovjeka svoga života i otkrije mu tajnu da imaju desetogodišnjeg sina, ali ga ne nalazi kod kuće, tek otkriva da Andrej živi mirnim životom siromašnog brijača u Sibiru daleko od snova o vojničkoj karijeri ili opernoj slavi Mozartova Figara. Svjesna da mu je već jednom pokvarila život, ona ovog puta odustaje od traženja i vraća se svomu sinu i Americi u neki sasvim drugi svijet i drugačiji život, tako daleko od njihovih sjećanja..</p>
<p> Iako je Nikita Mikhalkov vrlo dobar režiser, s besprijekornim emotivnim instinktom, ovoga puta kao da je izgubio kriterije, bez pomoći izvorne ruske literature na koju se često oslanjao, pa je pokušao biti istodobno univerzalan; političan i sentimentalan, nostalgičan i grub, mješajući epske pasaže s muzičkim scenama, ubacujući mnogo karikiranog kreveljenja i patetičnog prenemaganja.</p>
<p> Ukratko, vidjeli smo mnogo boljih ruskih melodrama, čak i s manje spektakularnog trošenja novca i bez pretencioznog nametanja povijesno-folklornih obilježja.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Biskup Franić o susretima s Papom </p>
<p>Crkva u svijetu, br. 2., Split, 2000.</p>
<p>Iz najnovijeg broja časopisa Crkve u svijetu, koji izdaje Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, izdvajamo tekst Frane Franića, splitskoga nadbiskupa u miru i utemeljitelja i prvog glavnog urednika CUS-a, »Uspomene na moje susrete s papom Ivanom Pavlom II.«. Svoje uspomene Franić piše u prigodi 80. obljetnice Papina života (18. 5. 1920.- 2000) i 50. obljetnice svoga biskupskog ređenja, godine 1950.</p>
<p>Franić kaže da je pomoćnoga krakovskog biskupa Karola Wojtylu, profesora etike na Katoličkome sveučilištu Filozofskog fakulteta, prvi put susreo u Mješovitoj komisiji Drugoga vatikanskog koncila 1963. g. Komisija je bila sastavljena od Komisije za apostolat laika, kojoj je član bio pomoćni biskup Wojtyla, i od Doktrinarne komisije, kojoj je član bio Franić, rezidencijalni biskup splitske i makarske biskupije. </p>
<p>Dvije su bile glavne teme njihovih razgovora: Crkva u komunističkoj Poljskoj i Jugoslaviji i Jugoslavija i njezin nacionalni sastav. Poljski je biskup Wojtyla, prisjeća se Franić, mislio da u Jugoslaviji ne vlada komunizam, nego neka vrsta socijalizma, a što se tiče pak Jugoslavije, Poljak je bio uvjeren da je Jugoslavija čista pravoslavna država sa srpskim stanovništvom. </p>
<p>Uz crnu kavu u dnevnim razgovorima, piše Franić, informirao sam Wojtylu o političkom sustavu, nacionalnom i vjerskom sastavu jugoslavenske državne tvorevine. Što se tiče odnosa marksističkog ateizma prema Katoličkoj crkvi Wojtyla je držao da istinu više znadu naša djeca u osnovnim školama nego sveučilišni profesori na Zapadu koji stoje na čelu filozofskih i političkih sveučilišnih katedra. Uspomene na susrete s Papom nastavljene su i poslije, kada je krakovski kardinal Wojtyla izabran 1978. za papu. Dvojica učenih teologa razgovarali su o položaju Crkve u totalitarnim sustavima te o njihovim prvomučenicima (Stepinac, Wyszynski i dr.). Jedno pismo u prepisci ima posebnu vrijednost, jer u njemu Papa oslobađa optuženog splitskog nadbiskupa od optužbi koje su dolazile iz redova mjesne Crkve. Radi se o tome da je Franić proglašen »crvenim« biskupom, a u papinskomu autografu piše da je dokazana trajna Franićeva vjernost apostolskoj Crkvi.</p>
<p>O Franićevoj knjizi »Crkva, stup istine« (Uspomene na moju doktrinarnu djelatnost na 2. vatikanskom saboru) piše Ljudevit Rupčić. Prikaz je usredotočen na prilog i udio biskupa Franića koncilskoj raspravi o episkopatu, a polemički je vezan za mostarskoga biskupa Ratka Perića i njegove poglede prema međugorskom ukazanju. Radi se o prigovoru koji se odnosi na Franićeve koncilske intervente, za koje Perić drži da nisu autentični, nego naknadno dodani. U završnoj misli, Rupčić kaže da je Franić svojim interventima živo utjecao na shvaćanje službe papinstva i biskupskog kolegijaaliteta (Brajčić) te da je svojim teološkim prilogom pridonio i rastu domaće Crkve i dobru opće Crkve (Perić).</p>
<p>O Crkvi u Europi nakon pada Berlinskoga zida piše Hans Maier. Na konfesionalnom zemljovidu, tradicionalno posvađene religije ne ublažavaju politička sučeljavanja, nego ih, dapače, pojačavaju (BiH i Kosovo), ističe Maier. Željko Mardešić piše o kultorološkoj krizi kršćanstva, Nedjeljko Ante Ančić o novoj evangelizaciji, Jure Bogdan o strukturi Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Ivan Pederin o iberskim putopisima. K tomu, časopis donosi prikaze i osvrte. Glavni urednik je Nedjeljko A. Ančić.</p>
<p>Josip Danolić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ispraćaj koraljara uz stihove Vesne Parun </p>
<p>ZLARIN, 10. kolovoza</p>
<p> - Ovih su dana Zlarinom odjekivali stihovi pjesme »Na postelji mojoj« Vesne Parun, rođene Zlarinke.</p>
<p>»Zlarin, mali otok brnistre i smilja,</p>
<p>još i danas stoji kraj pučine sive.</p>
<p>Reci mi, moja koljevčice sinja,</p>
<p>masline tvoje jesu li još žive?«</p>
<p>Stihovi su to jedne od najpoznatijih pjesama zlarinske pjesnikinje kojima je obilježen početak svečanosti kojima su Zlarinjani počeli oživljavanje tradicije ispraćaja koraljara na more. Zlarin je poznat kao otok koralja i koraljara, koje je opjevala i Vesna Parun, a da se stara tradicija ne zaboravi, na staroj zlarinskoj rivi rekonstruiran je stari običaj darivanja ribara.</p>
<p>A kakav bi to ispraćaj koraljara bio bez stihova njihove najpoznatije pjesnikinje, koja je godina svoga ranog djetinjstva na rodnom škoju opjevala u brojnim pjesmama?</p>
<p> U zlarinskoj privatnoj Galeriji »Adum« vlasnika Davorina Aduma Vesna Parun već je izlagala svoje radove u akvarelu, a plodonosna dosadašnja suradnja Galerije »Adum« i Vesne Parun uskoro će se nastaviti priređivanjem izložbe novih dvadesetak slika. Riječ je o radovima u tehnici akvarela, a motiv su kao i na prijašnjim slikama - more, ribe, masline...</p>
<p>- Prošle sam godine u Danskoj u kojoj već više od dva desetljeća živim s obitelji godišnje oko šest mjeseci, a ostatak godine provedem na mom Zlarinu, priredio dvije izložbe radova naše Vesne Parun, kazuje nam Davorin Adum, koji je i sam u Danskoj izlagao svoje radove-geometrijske slike i akvarele, kojima je na neki način »zarazio« i svoju sumještanku Parun.</p>
<p> Izložbe su priređene u Kopenhagenu i Aalborgu, a uskoro će se i u danskom listu »Poet«, koji izlazi uz potporu Danskog društva pisaca i Književnog vijeća danskoga Ministarstva za kulturu, objaviti nekoliko Vesninih pjesama. Vesna Parun je, naime, vezana uz Dansku, i to na neobičan način. U svojoj šestoj godini pročitala je jednu Andersenovu knjigu i to svoje prvo iskustvo pretočila u stihove pjesme »Odrastoh s Andersenom« koju je napisala u listopadu prošle godine.</p>
<p>Davorin Adum priprema se za izložbu novih slika Vesne Parun, a razmišlja i o tome kako bi se Zlarin svojoj najvećoj pjesnikinji trebao odužiti, primjerice postavljanjem obilježja na kući u kojoj je ona živjela, a kuća se nalazi na Rudini.</p>
<p> O tome će se još razgovarati u Zlarinu koji je itekako ponosan što je s njegova tvrda kamena ponikla jedna tako ugledna pjesnikinja kao što je Vesna Parun, o kojoj je na Zlarinu snimljen i dokumentarni film »Kad bi se moglo otputovati«. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Veliki festival u malom gradu</p>
<p>LONDON, 10. kolovoza</p>
<p> - Iako je do početka 26. filmskog festivala u sjevernofrancuskom gradiću Deauville, koji broji oko 5.000 stanovnika, ostalo još dosta vremena (počinje 1. rujna), lista najavljenih gostiju je takva da bi joj sigurno mogao pozavidjeti i Cannes i Venecija i bilo koji drugi svjetski festival. Lista filmova je također impresivna.</p>
<p>Gradić Deauville u poslijednjih nekoliko godina ulaže iznimno puno sredstava kako bi uhvatio korak s većim i starijim bratom na rivijeri - Cannesom. Mnogi će reći da u tome zasigurno i uspjevaju. Deauville je uspješno pojačao svoju listu najpoznatijih holywoodskih glumaca, a ponajviše je riječ o imenima koja je veliki brat Cannes odbio.</p>
<p>Najavljeni gosti su: Clint Eastwood, Harrison Ford, Nick Nolte, Morgan Freeman, Samuel L. Jackson, Jessica Lange, James Garner, Donald Sutherland, John Singelton, Paul Verhoven i Tommy Lee Jones, a to su samo neka od najzvučnijih imena. Festival će trajati od 1. do 10. rujna, a projekcije će obuhvatiti izdanja najvećih američkih studija. Uz njih će se moći pogledati i bogat izbor iz američke nezavisne i niskobudžetne kinematografije. Tom prilikom će europske premijere doživjeti filmovi poput »Hollow man«, »Space Cowboys«,»What Lies Beneath« i »Scary Movie«. U sklopu spomenutog festivala, Clintu Eastwoodu, Semuelu L. Jacksonu, Suan Saraddon i talijanskom producentu Dinu de Laurentiisu, bit će uručene posebne nagrade. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Paljetkova »Bijela knjiga« </p>
<p>DUBROVNIK, 10. kolovoza</p>
<p> - U Atriju Kneževa dvora u Dubrovniku je u srijedu na večer predstavljena knjiga poezije akademika Luke Paljetka pod naslovom »Bijela knjiga«. </p>
<p>U knjizi, koju je priredio Tonko Maroević, a objavila Matica hrvatska, sadržan je izbor pjesama iz 20-ak do sada objavljenih Paljetkovih zbirki. Uz autora u predstavljanju knjige sudjelovali su i predsjednik Matice hrvatske Dubrovnik Vlaho Benković, ravnateljica Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta Ivana Burđeles te Slobodan Prosperov Novak i Nikica Petrak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Kvaka 22« u Modernim vremenima</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Zahvaljujući stalnoj akcijskoj prodaji novih naslova knjiga pod nazivom »Kvaka 22«, ovaj tjedan knjižara »Moderna vremena« gnjev čitatelja zbog preskupih hrvatskih knjiga ublažuje bogatom ponudom. Na popstu od znakovitih 22 postotka nalaze se naslovi: »Vaginalni Monolozi« Eve Ensler, »Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila« Adele Fabera, »Umijeće pripovijedanja: Ogledi o hrvatskoj prozi« Velimira Viskovića, »60 načina za iscjeljivanje života« Lynde Field, »Uvod u društvene znanosti« Johna Elstera, »Roman u zrcalu: Suvremena talijanska proza između samosvijesti i pripovijesti« Tatjane Peruško i »najlirskija knjiga u ponudi »Čagalj: zabavne melodije« Arsena Dedića.</p>
<p>Ako nekome kojim slučajem nije dovoljno sniženje od 22 posto, može putem Interneta na stranici »Modernih vremena« u okviru posebne ponude pronaći velik broj zanimljivih naslova s popustom od 25 i više posto. (G. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Policija sa šljemovima i palicama smirivala je pomahnitale Balkance«</p>
<p>RIM, 10. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sve talijanske tv postaje i novine su objavile kao udarnu vijest sukob Dinamovih navijača i talijanskih policajaca koji je izbio u srijedu popodne pred utakmicu Dinamo-Milano. Prema njihovoj verziji sve je počelo izuzetno banalno. Jedan od Dinamovih navijača, obučen u majicu svog tima, odbio je platiti račun u milanskom lokalu. Prodavač je pozvao u pomoć ljude iz osiguranja da riješi nastali problem. I tada počinje sukob.</p>
<p>»Reakcija navijača je bila neočekivana. Počeli su uništavati vitrine sa sendvičima i fizički se obračunavati s pet osoba iz osiguranja. U pomoć stiže desetina policajaca. Navijači ih dočekuju s dimnom zavjesom koja se koristi na utakmicama. Bacaju na agente flaše, po zraku lete stolci, stolovi... </p>
<p>Turisti koji su se našli ispred Duoma u strogom centru Milana pobjegli su u crkvu ili se sklonili u obližnoj Galeriji... U međuvremenu je došlo policijsko pojačanje od četrdesetak agenata. Svi sa šljemovima na glavi i palicama u rukama koji su pokušali smiriti pomahnitale Balkance«, dio je teksta koji je objavljen u četvrtak na 1. i 5. stranici uglednog lista Corriere della Sera. Scene prikazane na televiziji s Trga Duoma iz Milana su opisane kao »gerila« između navijača Dinama i policijskih snaga. Sve se dešava usred dana oko 14 sati, a krajnji rezultat sukoba je osam talijanskih policajaca povrijeđenih,jedna slučajna prolaznica pogođena flašom.</p>
<p> Među povrijeđenim je i zamjenik šega policijske stanice Milana, Matteo Turillo. On je završio u bolnici s pet šavova na čelu pogođen flašom i dva šava pored kralježnice od ozljede nožem. Od Dinamovih navijača, šest je uhićenih, tri pod istragom i 70 zadržanih u policiji. </p>
<p>Šef milanske policije tvrdi da policija ni na koji način nije isprovocirala sukob. »Radilo se o pravoj agresiji navijača protiv redova policije. Iznenadnoj i ne motiviranoj«, bila je njegova izjava data listu Corriere della Sera.</p>
<p>Sukob je trajao 45 minuta. Proširio se i na susjedni lokal s druge strane ulice. Policijske snage su uspjele uhvatiti šestoricu navijača protiv kojih je u četvrtak pokrenut postupak na sudu pod ozbiljnom optužbom pružanja otpora i napada na policijske snage, uništavanja imovine,uznemiravanja javnog reda... </p>
<p>Na sudu za maloljetnike su se našla trojica navijača ispod 18 godina. Dinamove navijače su svi talijanski mediji opisali kao »kompletno pijane, a poneki i drogirani«.</p>
<p>Bilo je i kritika građana Milana koje su uputili na malobrojnu prisutnost policajaca tog dana. Upravnik policije Milana tvrdi suprotno: »Policijske kontrole nisu bile u malom broju. Ponašanje navijača je bilo bez opravdanja. Očekivao se prijateljski susret dvije momčadi,koji se pretvorio u sramni sukob sa policijom i postao glavna vijest crne kronake«. Talijanski list Corriere della Sera završava svoj dugi članak riječima jednog od Dinamovih navijača, koji na pitanje da li mu je jasno kakav su kaos napravili u Milanu, odgovara: »Mi smo huligani i došli smo zbog toga«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hingis i Martinez se namučile</p>
<p>LOS ANGELES, 10. kolovoza</p>
<p> - Švicarka Martina Hingis, »broj 1« na WTA-listi, uz dosta se problema plasirala u četvrtfinale jakog WTA Tour turnir u Los Angelesu, svladavši sa 5-7, 7-5, 6-1 Chandu Rubin. »Tek kod 4-3 u drugom setu počela sam igrati bolje«, rekla je Hingis nakon dvoboja s Amerikankom koja je na startu turnira lakoćom (6-2, 6-1) izbacila lanjsku finalisticu, Francuskinju Halard-Decugis.</p>
<p>Uz Hingis, velikih problema u 2. kolu imala je i Španjolka Conchita Martinez, koja je sa svladala 6-4, 7-6 (2) pobijedila Amerikanku Alexandru Stevenson, iako je ova u prvom setu vodila 3-1, a u drugom 5-2. U četvrtfinalu će Martinez igrati s braniteljicom naslova, Amerikankom Serenom Williams, koja je sa 6-2, 6-2 bila bolja od Tajlanđanke Tanasugarn, no unatoč toj uvjerljivoj pobjedi svoju je igru, na skali od deset, ocijenila trojkom.</p>
<p>• Rezultati osmine finala: Hingis (1) - Rubin 5-7, 7-5, 6-1, Martinez (4) - Stevenson 6-4, 7-6 (2), S. Williams (5) - Tanasugarn 6-2, 6-2, Testud (8) - Van Roost 6-2, 3-6, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Možda bi Cvitanović jednom pobjegao</p>
<p>Dinamov vezni red u Milanu je bio anemičan i mlitav, tek je Pavlović pokazao da zna i želi igrati nogomet. »Rekao sam sebi prije utakmice 'pa nisu oni izvanzemaljci, driblaj ih', to sam pokušao činiti, ali sâm nisam više mogao«, govorio je Pavlović, Dinamo nema klasnoga igrača, ne treba više ništa dodati. Napokon, gdje je bio Igor Cvitanović? Na klupi, ljutit što nije dobio minutažu. Čini nam se, opravdano ljutit. Možda bi jednom pobjegao...</p>
<p>MILANO (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 10. kolovoza</p>
<p> - Ostala je, eto, tek tanka nada... Milanski 1-3 (1-1) poraz u prvoj kvalifikacijskoj utakmici trećega pretkola za ulazak u Ligu prvaka doveo je Dinamove nogometaše u poziciju praktičnog autsajdera i talijanska je momčad doista korak do ostvarenja cilja. Maksimirski uzvrat, koji je na rasporedu 22. kolovoza, trebao bi ponuditi spektakularni rezultat (Dinamove pobjede 2-0, 4-1, 5-2...) da bi »modri« opet, treći put uzastopno, vidjeli Ligu prvaka, međutim malo tko i u »plavome« taboru razmišlja na taj senzacionalistički način. Realnost je zakucala na vrata i stoga se posve možemo složiti s razmišljanjem Dinamova kapetana Igora Bišćana, koji je poslije utakmice govorio:</p>
<p> - Ovih 3-1 njima jamči miran uzvrat, a nama - ništa! Milan je bio bolji za ta dva gola i tu će veliku prednost oni vjerojatno i znati sačuvati u Zagrebu. Istina je da nismo baš morali primiti taj treći gol, ali ljudi, budimo realni: pa nismo pošteno ni zapucali prema golu, a pričamo o nekim ravnopravnim šansama. Oni su bolji, oni su Milan i to se vidjelo na terenu, pa je i rezultat konačni odraz svega što se događalo, dobro je i smireno rezonirao Bišćan.</p>
<p> Spoznaja da je treći gol primljen u sučevom vremenu ponajviše je utjecala na razočaranje »modre« ekspedicije. Jer, da je taj gol pao, recimo, 20 minuta prije kraja, nitko ne bi spominjao nekakav peh ili nesreću. Ovako, kad je već u džepu bio 1-2 poraz, koji bi jamčio spektakl u sigurno prepunom Maksimiru, primljeni treći gol kad je na »štoperici« stajalo da se igra 90 minuta i 30 sekundi, još kako je srušio raspoloženje. Dekoncentracija najiskusnijeg »plavog« nogometaša, Edina Mujčina, omogućila je mladome Comandiniu da svojim prvim golom za Milan na službenoj utakmici postane junakom noći, a trener Alberto Zaccheroni zaradio je dva mirna tjedna...</p>
<p> Zašto je, dakle, Dinamo izgubio? Jednostavno: bio je lošiji, baš kao što kaže Bišćan, za ta dva Milanova gola viška. Iako se opet pokazalo da Milan ima problema s fizičkom pripremljenošću (zadnjih 20-ak minuta, od 70. do trećega gola, nisu ni jednom ozbiljnije zaprijetili!), Zagrepčani nisu znali iskoristiti taj očiti hendikep talijanskoga sastava, niti su isprovocirali Milanove slabosti. Poglavito zbog anemičnog i mlitavog veznog reda, u kojem je tek Pavlović pokazao da zna i želi igrati nogomet. No, u Šabiću, Agiću i Mujčinu nije imao adekvatne suradnike, oni su se više bavili pariranjem (neuspjelo!) Milanu, odnosno promatranjem Milanove, nego što su razmišljali o organizaciji vlastite igre. Zato se i dogodilo da je Dinamo još i dobro taktički izgledao kad je Milan imao loptu, međutim nastajali su silni problemi kad je lopta bila u »plavim« nogama. Osim Pavlovića, nitko nije znao »stati« na tu loptu, sačuvati je, pametno odigrati. Svi su je se pokušavali što prije riješiti, kao da je imala odlike vrućega krumpira. A kad se tako igra, onda je to znak da su igrači prestrašeni, da nemaju samopouzdanja, niti vjeruju u svoju kvalitetu. Uostalom, i Pavlović kaže:</p>
<p> - Nisam sve mogao sam. I ne znam zašto su moji suigrači u vezi podbacili. Protiv Milana je trebalo igrati mirno, trebalo je čuvati i držati loptu, živcirati ih time. I rekao sam sebi prije utakmice »pa nisu oni izvanzemaljci, driblaj ih«, to sam pokušao činiti, ali sâm nisam više mogao, govorio je Pavlović, kojega će Gattuso dugo pamtiti zbog onog vrtuljka uoči Dinamova vodećeg gola.</p>
<p> Utakmica se sjajno otvorila za Zagrepčane, nakon početnoga pritiska Milana stigao je Pilipovićev vodeći pogodak u 20. minuti. Međutim, manje od dvije minute trajalo je to vodstvo, Ševčenko je brzo izjednačio, svi Dinamovi nogometaši govore kako bi sve bilo drukčije da su barem desetak minuta sačuvali prednost. No, nikad to nećemo znati, što bi bilo kad bi bilo i da je bilo... Nastavak je donio definitivni slom, ako su naši nogometaši još kako-tako parirali domaćinu u prvom dijelu, u drugome poluvremenu jednostavno su zaboravili da je nogomet igra u kojoj postoje dva gola. Zaboravili su na Milanov gol. Ova Dinamova momčad, to je očito, nije za velike evropske domete. Iako Milan nije iskazao tko zna kako dobru igru, iako Talijani imaju silnih problema (nema igrača s pravim dodavanjem, nedostaju Boban i Redondo), ipak su bolji od Zagrepčana i to je na kraju pokazao i rezultat.</p>
<p> Uglavnom, dolazi vrijeme u kojem će se potanko analizirati što je i je li dobro učinjeno u Maksimiru u ovome prijelaznom roku. Je li normalno da nema pravoga rješenja za poziciju zadnjega braniča, posebno kad se ozlijedi, i inače sklon ozljedama, Mario Tokić, koji i nije po vokaciji zadnji branič? U Milanu je Bišćan solidno odradio tu ulogu (osim nespretnog igranja rukom uoči drugoga gola), međutim postavljanjem Bišćana na zadnjega čovjeka obrane, Dinamo je praktički izgubio igrača koji bi mogao razbiti Milanov ritam! Dakle, Bišćan je bio žrtvovan... Nadalje, postoje očiti problemi i s prednjim braničima, pa dva mladića (Polovanec i Drpić) jednostavno moraju u prejaku vatru uz veliku opasnost da u njoj izgore. Ovoljetne defenzivne akvizicije, Sesar i Antolić, nisu bili ni među kandidatima za nastup, i to govori o njihovoj kvaliteti. Samo, zašto su onda dovedeni? O veznome redu smo već sve rekli, vezni je red uvijek motor i duša momčadi, no možda će u domaćem prvenstvu taj motor dobro raditi, ali sve je to tanko za Evropu. Nema klasnoga igrača, ne treba više ništa dodati. Napokon, gdje je bio Igor Cvitanović? Na klupi, ljutit što nije dobio minutažu. Čini nam se, opravdano ljutit. Možda bi jednom pobjegao...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Boban: Još ništa nije gotovo</p>
<p>MILANO, 10. kolovoza</p>
<p> - Milanov ozlijeđeni nogometaš, Zvonimir Boban, bio je uoči utakmice veliki optimist. Nije dvojio oko pobjednika, rekao nam je ovo:</p>
<p>- Bit će dva-tri razlike za Milan! Bolja smo momčad, a dečki su »napaljeni«, ozbiljno su shvatili Dinamo i neće biti nikakvih problema...</p>
<p> Rezultat je, eto, pokazao da je Boban bio dobar prognozer, međutim kad smo se sreli poslije dvoboja, nije iskazivao pretjerano zadovoljstvo Milanovom igrom.</p>
<p>- Rezultat je izvrstan za Milan, znatno bolji od igre. Bila je to solidna utakmica, a čini mi se da bi bilo realnije da je ostalo 2-1. Dinamo je pokazao čvrstinu, riječ je o mladoj i ambicioznoj momčadi koja zna igrati nogomet i drago mi je da je hrvatski nogomet opet ostavio dobar dojam na evropskoj sceni. Milanova 3-1 prednost je velika, no još ništa nije gotovo, u Zagrebu ćemo morati biti koncentrirani svih 90 minuta, ne smijemo dopustiti iznenađenje, pričao je Boban, hvaleći Bišćana kao najboljeg Dinamova pojedinca.</p>
<p> U službenoj delegaciji Milana, koja je bila na usluzi Dinamovoj ekspediciji, bili su i hrvatski menedžeri Predrag i Marko Naletilić iz agencije »Tomarex Sport Trade«. Njihove su veze s Milanom nevjerojatno bliske, spoznaja da ista tajnica u klupskim prostorijama opslužuje Milanova glavnog direktora Arieda Braidu i Naletiliće, dostatno govori o njihovu odnosu s velikim talijanskim klubom. Nakon utakmice nam je Marko Naletilić rekao:</p>
<p> - Žao mi je zbog trećega gola, primljen je na izdisaju utakmice. Šteta, poraz 1-2 bi Dinamu davao velike šanse, atmosfera bi u Maksimiru bila fantastična. No, ništa još nije izgubljeno, treba se boriti do kraja, iako je Milan u opipljivoj prednosti. Taj je treći gol sve srušio. Kod Dinama su mi se najviše svidjeli Butina, Bišćan i Pavlović, viđenje je mlađeg Naletilića. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Dinamo je dobar, ali Milan ne treba strahovati«</p>
<p>MILANO, 10. kolovoza</p>
<p> - Talijanski su mediji napokon prestali pucati po Milanovu treneru Albertu Zaccheroniu. Pobjeda 3-1 zadovoljila je i dežurne kritizere, rezultat je uvijek najvažniji i nitko ne traži dlaku u jajetu. Sukus napisa u talijanskim novinama bio bi da je Milan napravio veliki posao, pa iako još sve nije gotovo, Liga prvaka je vrlo blizu.</p>
<p> Naglašava se da je to bila teška utakmica, poglavito zbog već spominjanih Milanovih problema s fizičkom pripremljenošću i ozlijeđenim igračima. Dinamo, prema talijanskim novinarima, nije djelovao neodoljivo lijepo, ali iskazali su Zagrepčani taktičku discipliniranost. Upozorava se da će uzvrat u Zagrebu biti također težak, jer će Dinamo napasti uz potporu svojih glasnih navijača, koji su i u Milanu iskazali silnu ljubav prema svome klubu.</p>
<p> Ipak, svi se slažu da je 3-1 golema prednost koju Milan nikako ne bi smio ispustiti. Jer, pišu Talijani, Dinamo ipak nije klasa jednog Reala, Dinamo je dobar, ali ne toliko dobar da bi trebalo strahovati uoči uzvrata, kad već u džepu stoji 3-1 kapital.</p>
<p> Mediji veličaju Albertinia, koji je sudjelovao kod sva tri domaća pogotka, te dvostrukog strijelca Ševčenka. Usput, ovo je prva evropska utakmica na kojoj je Ševčenko zabio dva gola za Milan! Mnogo je pohvala dobio i mladi Comandini, strijelac trećega, po svemu sudeći, odlučujućega pogotka, gola koji je Milanu odškrinuo vrata Lige prvaka. I tako, predsjednik i vlasnik kluba Silvio Berlusconi mirno može uživati na godišnjem odmoru na Bermudima. Trener Zaccheroni nije mu upropastio idilu... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rijeci minimalna prednost za uzvrat</p>
<p>RIJEKA, 10. kolovoza</p>
<p> – Nogometaši Rijeke ostvarili su 3-2 (1-1) pobjedu u prvoj utakmici pretkola Kupa Uefe protiv malteške ekipe La Vallette, te će u uzvratnoj utakmici za 14 dana na Malti braniti minimalnu prednost. Malo je nedostajalo da uporni i borbeni gosti ostvare neodlučan rezultat, kojim se niti u najvećem snu nisu mogli nadati. Tek ih je tri minute dijelilo od povijesnog uspjeha u nekom od europskih kupova. Razlog minimalnom porazu gosti mogu najviše zahvaliti nespretnosti domaćih napadača u posljednjim trenucima susreta, kada su Riječani u dvije minute tri puta bili u stopostotnoj prigodi da povećaju svoje vodstvo.</p>
<p>U prvom dijelu utakmice riječki nogometaši već od samog početka krenuli su agresivno tražeći pozitivan rezultat. Riječani su u tom periodu dominirali terenom, dok su gosti prijetili brzim protuudarima. Nakon jednog takvog protuudara u 19. minuti gosti dolaze u vodstvo zgoditkom Giglia, koji je iskoristio jednu od grešaka domaće obrane te sam krenuo prema vrataru Tafri i oštrim prizemnim udarcem doveo goste u 1-0 vodstvo.</p>
<p>Vodstvo gostiju bilo je pravi šok za igrače Rijeke, koji su potom svim silama nastojali izjednačiti rezultat što im i uspijeva u 29. minuti. Riječani su po lijevoj strani preko Viškovića izveli brzi protuudar da bi isti bio srušen na rubu kaznenog prostora. Slobodan udarac izvodi Kremenović, koji nabacuje u 16-terac gostiju gdje je u skoku najviši Mijatović udarcem glavom sa 5 metara izjednačava rezultat na 1-1.</p>
<p>Već od početka drugog poluvremena, odnosno od 48. minute gosti igraju sa igračem manje, jer je jedan od ponajboljih igrača obrane gostiju, Debono, preoštro zaustavio Miličića i dobio drugi žuti, tj. isključujući crveni karton. Brojčanu premoć Riječani su iskoristili u 54. minuti kada je Mijatović, opet udarcem glavom, nakon ubačene lopte Viškovića, doveo domaće u 2-1 vodstvo. </p>
<p>Pred sam kraj susreta, u 87. minuti, Maltežani uspjevaju izjednačiti pogotkom Oretana, a nakon greške te velike naivnosti kompletnog obrambenog reda domaćih, koje su gosti izigrali u tri poteza. I kada su svi mislili da će susret završiti neodlučnim ishodom, dvije minute prije kraja, Burčul je srušen s leđa u 16-tercu gostiju, što vrlo dobar sudac Sowa kažnjava najstrožom kaznom. Siguran realizator kaznenog udarca bio je Hasančić, osiguravši tako minimalnu prednost uoči uzvrata u La Valletti.</p>
<p>Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA – LA VALLETTA 3-2 (1-1)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6, Skočibušić 5.5, Weiss 5.5, Mijatović 7 (od 78. Tomišić – ), Višković 6, Matulović 6.5, Brajković 6, Maroslavac – (od 19. Miličić 6.5), Hasančić 6.5, Kremenović 6.5, Klič 6 (od 64. Burčul – ).</p>
<p>LA VALLETTA: Cini 6, Debono 5.5, Chetuiti 5.5, Buttigieg 6, Carabott 6.5, Giglio 6.5, La Ferla 5.5 (od 54. Mraz 5.5), Agius 5.5 (od 89. Bonici – ), Oretan 6.5,(od 88. Vesilji – ), Theuma 5.5, Dvoržak 6.</p>
<p>SUDAC: Wolfgang Sowa (Austrija) 7. GLEDATELJA: 6.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Giglio (19.), 1-1 Mijatović (29.), 2-1 Mijatović (54.), 2-2 Oretan (87.), 3-2 Hasančić (88. – 11 m).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Debono, Giglio, Buttigieg, Hasančić, Višković, Skočibušić. CRVENI KARTONI: Debono.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrej MIJATOVIĆ.</p>
<p>Ostali rezultati: Neftči (Aze) – HIT Gorica (Slo) 1-0, Napredak (Jug) – Tulevik (Est) 5-1, HJK Helsinki (Fin) – Gravenmacher (Lux) 4-1, WIT Gruzija (Gru) – Beitar Jeruzalem (Izr) 0-3, Slavija Mozir (Bje) – Maccabi Haifa (Izr) 1-1 , Slovan Bratislava (Svk) – Lokomotiva Tbilisi (Gru) 2-0, Universitatea Craiova (Rum) – Pobeda (Mak) 1-1, Žalgiris Vilnius (Lit) – Ruch Chorzow (Polj) 2-1, Constructorul (Rum) – CSKA Sofija (Bug) 2-3, Ekranes (Lit) – Lierse SK (Bel) 0-3, Ararat Jerevan (Arm) – Košice (Svk) 2-3, Šerif Tiraspol (Mol) – Olimpija (Slo) 0-0, Tomorri Berat (Alb) – APOEL Nikozija (Cip) 2-3, Metalurgs Liepaja (Lat) – Brann Bergen (Nor) 1-1, Ventspils (Lat) – Vasas (Mađ) 2-1, Rapid Beč (Aut) – Teuta Durres (Alb) 2-0, Worskla Poltava (Polj) – Rabotnički (Mak) 2-0, Petra Drnovice (Češ) – Budućnost Banovići (BiH) 3-0, Sliema Wanderers (Mal) – Partizan (Jug) 2-1, Rapid Bukurešt (Rum) – Mika Aštarak (Arm) 3-0, Omonia Nikozija (Cip) – Neftočimik (Bug) 0-0, AIK Stockholm (Šve) – Gomel (Bje) 1-0, Lausanne Sports (Švi) – Cork City (Irs) 1-0, Amica Wronki (Polj) – Vaduz (Lux) 3-0, Club Brugge (Bel) – Flora (Est) 4-1, MTK Budimpešta (Mađ) – Jokerit (Fin) 1-0, GI Gotu (F.Ot.) – IFK Norrkoping (Šve) 0-1, Željezničar (BiH) – Wisla Krakow (Polj) 0-0, AB Copenhagen (Dan) – B36 Torshavn (F.Ot.) 8-0, Folgore (S.Ma.) – Basel (Švi) 1-5, Constellacio (And) – Rayo Vallecano (Špa) 0-10, Glentoran (S.Ir.)– Lillestrom (Nor) 0-3, Jeunesse Esch (Lux) – Celtic (Ško) 0-4. (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blažević pozvao Roberta Prosinečkog</p>
<p>Među kandidatima za prijateljsku utakmicu protiv Slovačke, 16. kolovoza u Bratislavi, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Miroslav Blažević, između ostalih je pozvao i mlade igrače kao što su Mate Bilić, Bošnjak, Vranješ i Balaban</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Kao što je i najavio, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Miroslav Blažević, uvrstio je Roberta Prosinečkog na popis od 23 kandidata za nastup u prijateljskoj utakmici 16. kolovoza u Bratislavi protiv Slovačke. Učinio je to bez da je posebno razgovarao s Prosinečkim:</p>
<p>- Ja sam svoje obavio uvrštavajući ga na popis, što je znak da izuzetno cijenim njegovu veliku volju da se nogometno opet uzdigne, komentira Blažević i dodaje: - Čujem od vas da je pred Robertom idući tjedan prepun opterećenja. Kažete da ga u ponedjeljak čeka utakmica s Rijekom, a već u petak u Maksimiru se brusi na susret s Dinamom. Stoga, sve u nadi da se odazove pozivu, poštedjet ću ga treninga, bude li to želio. A treninzi su inače obavezni za sve pozvane reprezentativce. Bit ću u Bratislavi zadovoljan jednim njegovim poluvremenom, tako da mislim da se neće isuviše istrošiti za klupske obaveze do kojih mu je, što je za svaku pohvalu, posebno stalo.</p>
<p>Na izbornikovu je popisu za ovu utakmicu dosta igrača koji bi mogli biti u konkurenciji mlade reprezentacije, koja također 16. kolovoza u Bratislavi ima oglad sa svojim vršnjacima - Pletikosa, Vranješ, M. Bilić, Bošnjak. Od donedavnih »mladih« tu je i Boško Balaban, jedan od dvojice pozvanih »dinamovca«. Bio bi tu i Banović da nije ozlijeđen. Dakako, i Aljoša Asanović, koji jeg također muči ozljeda.</p>
<p>- Želim demantirati sve one vječne sumnjičavce koji žele osporiti sustavni rad u hrvatskom nogometu i reprezentaciji. Valja pravodobno početi aklimatizirati mlade, raspričao se Blažević i izdiktirao slijedeća imena: Pavlović, Pletikosa, Štimac, D. Šimić, R. Kovač, N. Kovač, Stanić, Jarni, Tomas, Tudor, M. Cvitanović, Živković, Soldo, Prosinečki, Jurčić, Bišćan, Rapaić, Bokšić, Šuker, Balaban, Vranješ, M. Bilić i Bošnjak.</p>
<p>Raspoložen, jer svi pozvani su uglavnom već u natjecateljskom pogonu odnosno punom trenažnom procesu, Blažević je naglasio što misli o utakmici protiv Slovačke, koja je uzgred glavna i jedina službena provjera »vatrenih« uoči prve kvalifikacijske utakmice za EP, protiv Belgije u Bruxellesu 2. rujna:</p>
<p> - Mi kao treći na svijetu imamo objektivni autoritet kojega moramo nastojati manifestirati u svakoj prigodi, tako i u Bratislavi. Slovaci su nas pobijedili neposredno uoči odlaska na SP, moramo im uzvratiti.</p>
<p>Raspoložen za razgovor s brojnim izvjestiteljima, Blažević je iskoristio prigodu za još jedno javno obraćanje, zapravo demantij:</p>
<p>- Neopravdano se Hrvatski nogometni savez stavlja na stup srama time što se govori da se nogometni reprezentativci plaćaju novcem poreznih obveznika. Neka se zna da je nogometna reprezentacija donijela HNS-u 45 milijuna, te sve Savez plaća sam.</p>
<p>Radi li se o 45 milijuna kuna ili maraka, glasilo je podpitanje, budući da predsjednik HNS-a, Vlatko Marković, stalno govori da je o kunama riječ:</p>
<p>- Kakve kune!? Marke!, zagrmio je Ćiro, na čije će se riječi bez sumnje repezentativci i te kako pozvati. U Bratislavi naime, kao što su najavili, žele na čelu sa Šukerom konačno saznati sve detalje o premijama za nastup na SP, o opremi, dnevnicama i sličnim temama o kojima u Savezu izbjegavaju govoriti, jer navodno »velika je stiska s novcem«.</p>
<p>U ulozi v.d. izbornika mlade reprezentacije (godište 1.1. 1979. i mlađi), samo za utakmicu u Bratislavi, Martin Novoselac je pozvao slijedeće igrače: Sunaru, Sabolčkog, Šerića, Skočibušića, Mijatovića, Miladina, Andrića, Gondžića, Budana, Olića, Marića, Mikića, Puljiza, Sablića, Petričevića, Lovreka, Balatinca i Gulića.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk - Marsonia 2-0</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nogometaši Hajduka pobijedili su u zaostaloj utakmici 1. kola Marsoniju 2-0 (2-0) i tako u prva dva kola osvojili svih šest bodova. Utakmica s Marsonijom je igrana bez gledatelja i tako su Splićani odradili kaznu igranja pred praznim tribinama koju su imali od lani. Hajduk je brzo poveo, već u petoj minuti Leko je zatresao mrežu vratara Jozića. Njemu je idealno loptu dodao Miše, a Leko je bez razmišljanja iz prve, ne čekajući da lopta padne na zemlju postigao pogodak. Nogometaši iz Slavonskog Broda pokušali su ugroziti Splićane, ali, iako su igrali široko s lijeva na desno, nisu ozbiljnije ugrožavali Pletikosu. U 42. minuti Musa je iz kornera pogodio Matu Bilića u glavu, a ovaj loptu proslijedio u mrežu. Mladi Hajdukov napadač tako je i u drugoj utakmici prvenstva Hrvatske postigao pogodak i pokazao kako se rad isplati. Njegove igre su konstantne, prisjetimo se i u mađarskom Györu u susretu s Dunaferrom postigao dva pogotka. </p>
<p>U drugom poluvremenu Marsonija je više držala loptu u svojim nogama, trudila se promijeniti rezultat, ali su upadali iz pogreške u pogrešku. Takvoj igri punoj grešaka prilagodili su se i nogometaši Hajduka te pravih ozbiljnijih akcija na Poljudu nije bilo. Jedina prava akcija bila je kada je Bošnjak izmakao zaleđu sjurio se prema vrataru Joziću, ali je bio sebičan, nije dodao Musi koji je bio na metar od praznih vratiju.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - MARSONIA 2-0 (2-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa -, Miladin 5.5 (od 82. Bubalo -), Puljiz 6.5, Lalić 6, Božac 6, Bjažić 5.5, Miše 6 (od 75. Andrić-), Musa 6.5, Leko 6.5, Bošnjak 6, Bilić 6.5</p>
<p>MARSONIA: Jozić 6, Petrović 5.5, Pinturić 5.5, Rosandić 5.5, Tadić 5.5, Bijelić 5, (od 60. Ostojić -), Tomas 6, Brnjić 5, Regvar 6, Markovinović 5, (od 67. Kopić -), Olić 5.5</p>
<p>SUDAC: Komar (Brdovački Zdenci) 6. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Leko (5), 2-0 M. Bilić (42)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Božac, Jažić, Petrović, Bijelić, Olić, Markovinović, Rosandić, Musa</p>
<p>CRVENI KARTONI: Petrović (dva žuta kartona)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor MUSA (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>I Iva Majoli na Olimpijskim igrama u Sydneyu</p>
<p>Uz otprije sigurne Gorana Ivaniševića i Silviju Talaju, u Sydneyu će igrati i Iva Majoli / Pozivnice za turnire parova Ivaniševiću i Mariju Ančiću, te Talaji i Majoli</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Iva Majoli ipak će igrati na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Sydneyu, unatoč tome što njezin plasman na rang-listi nije bio dovoljno dobar da se na turnir plasira izravno. Naime, Međunarodni teniski savez (ITF) je nekadašnjoj osvajačici »French Opena« u Roland Garrosu dodijelio jednu od pozivnica, pa će Iva Majoli ipak zaigrati u Sydneyu.</p>
<p>Popis dobitnika pozivnica ITF je objavio u četvrtak, a na adresu Hrvatskog teniskog saveza otišle su čak tri. Preostale dvije namijenjene su natjecanju parova, pa će tako u Sydneyu u konkurenciji muškaraca igrati Goran Ivanišević i Mario Ančić, dok će kod tenisačica u paru nastupiti Majoli i Silvija Talaja.</p>
<p>Podsjetimo, još od sredine srpnja se zna da su Ivanišević i Talaja stekli izravno pravo nastupa u pojedinačnoj konkurenciji, a u međuvremenu, nakon nekih otkaza, ta se prilika ukazala i Jeleni Kostanić. No, ona je odustala zbog ozljede ramena.</p>
<p>U kombinacijama za odlazak u Sydney bio je i Ivan Ljubičić, no on zbog preniskog plasmana na ATP-listi objavljenoj 10. srpnja (bio je deset mjesta lošiji od Ivaniševića koji je tada bio posljednji koji je izravno ušao) nije dobio pravo nastupa. Iako su u međuvremenu neki tenisači odustali od putovanja u Sydney - najzvučnija imena su Amerikanci Sampras i Gambill - Ljubičić je i dalje »iza crte«, a prema neslužbenim informacijama, on je trenutno drugi vani za nastup u pojedinačnoj konkurenciji. ITF još ima na raspolaganju dvije pozivnice, koje će podijeliti 15. kolovoza, pa je teoretski moguće da u Sydney ode i Ljubičić. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Agassi predao zbog ozljede</p>
<p>CINCINNATI, 10. kolovoza</p>
<p> - Amerikanac Andre Agassi, koji je prije mjesec dana doživio manju prometnu nezgodu u kojoj je zaradio ozljedu ruke i ramena, opet je ozlijeđen. Ovaj put time se okoristio Španjolac Fernando Vicente, kojam je Agassi zbog bolova u leđima predao susret 2. kola na vrlo jakom ATP Tour turniru u Cincinnatiju.</p>
<p>U trenutku prekida, rezultat je bio 3-6, 6-3, 1-0 za Španjolca. Agassi je na »break« loptu u prvom gemu trećeg seta napravio dvostruku servis-grešku, te potom objavio da predaje susret.</p>
<p>- Osjetio sam da s tom ozljedom više ne mogu pobijediti. Kad je došlo dotle, shvatio sam da je bolje da predam nego da riskiram da se ozljeda i pogorša, rekao je Agassi, koji je, eto, mnogo lošije nego što je očekivao započeo s pripremnim turnirima za »U.S. Open«, koji počinje krajem kolovoza u New Yorku. Naime, prošlog tjedna Agassi je izgubio već u 1. kolu u Torontu, na još jednom turniru iz »Masters« serije, koji se također igrao na betonu za nagradni fond od 2,950.000 USD.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Agassi (1) - W. Ferreira 7-6, 6-1, Mirni - Vinciguerra 7-6, 6-4, Levy - Ilie 3-6, 6-3, 6-4, Enqvist (7) - Pavel 7-5, 2-6, 7-6, Damm - Spadea 7-6, 3-6, 6-2, Kafeljnikov (5) - Krajicek 6-3, 1-6, 6-3, Pozzi - Roddick 7-6, 6-1, Safin (8) - Godwin 7-5, 6-3, F. Santoro - Hewitt (9) 4-6, 6-4, 6-4, Sampras (2) - Zabaleta 6-4, 6-2;</p>
<p>2. kolo: Vicente - Agassi 3-6, 6-3, 1-0, predaja. (ir)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Povećava se vojna pomoć SAD-a Hrvatskoj</p>
<p>Za radnog doručka u Američkoj trgovinskoj komori više od 60 tvrtki pokazalo izravan interes za poslove u Hrvatskoj/ Veliko zanimanje za novinsku konferenciju predsjednika Mesića i premijera Račana - najviše pitanja odnosilo se na stanje u Srbiji i Crnoj Gori/ Srbijanska oporba mora pokazati prihvaća li miroljubivu politiku prema susjedima</p>
<p>WASHINGTON, 10. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na kraju boravka u Washingtonu, hrvatski predsjednik i premijer Stjepan Mesić i Ivica Račan razgovarali su u četvrtak s novinarima u National Press Clubu. Zbog velikog zanimanja novinara, razgovor je održan u većoj dvorani od predviđene, a najviše pitanja odnosilo se na stanje u Srbiji i Crnoj Gori!</p>
<p>Hrvatsko državno izaslanstvo sastalo se u četvrtak s američkim gospodarstvenicima na radnom doručku u Američkoj trgovinskoj komori. Najmanje 60 tvrtki pokazalo je izravno zanimanje za poslove u Hrvatskoj i s hrvatskim partnerima</p>
<p> Novčani pokazatelji vojne pomoći SAD-a Hrvatskoj nisu impresivni, ali će se znatnije povećati, a predsjednik Bill Clinton je u srijedu s predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom u Bijeloj kući razgovarao i o četiri milijuna dolara vrijednom programu inozemnog vojnog financiranja, prvog u sklopu Partnerstva za mir. Glasnogovornik Pentagona Kenneth Bacon u četvrtak je iznio neke podatke o dosadašnjoj vojnoj pomoći SAD-a. »U ovoj fiskalnoj godini dajemo 40.000 dolara za udio u programu NATO-a, a sljedeće godine to ćemo povećati na 117.000«, rekao je Bacon. SAD plaća i osposobljavanje 10 do 20 ljudi iz Hrvatske u vojnom obrazovnom središtu Marshall u Njemačkoj, a dogodine bi tim tečajevima bilo obuhvaćeno tridesetak osoba. Oni stječu znanja o vojnom upravljanju pod civilnim nadzorom. </p>
<p>SAD su lani s oko 425.000 dolara plaćale vojno obrazovanje i osposobljavanje hrvatskih kadeta i časnika u SAD-u, a ove godine za istu namjenu plaća 600.000 dolara. Dogodine bi se za to osiguralo 650.000 dolara, najavio je Bacon.</p>
<p>»Kad se sve zbroji, vojna pomoć SAD-a Hrvatskoj sada je ispod milijun dolara, ali će rasti, a ne zaboravite da je samo godinu dana ranije bila gotovo ravna nuli«, rekao je Bacon. </p>
<p> Od konkretnih dogovora, kazao je dužnosnik Bijele kuće koji je želio ostati anonoman, predsjednik Clinton sa svojim gostima razgovarao je tri američka financijska paketa za Hrvatsku. Prvi, vrijedan 21 milijun dolara namijenjen je obnovi. SAD će sa 4,5 milijuna dolara pomoći izgradnju kuća za povratnike a 4 milijuna dolara Hrvatska bi dobila u prvom paketu tzv. inozemnog vojnog financiranja. Riječ je o novcu koji Hrvatska ima mogućnost koristiti na temelju članstva u NATO-vu programu Partnerstvo za mir.</p>
<p>Na pitanje kako procjenjuje opasnost od nove krize u Crnoj Gori koje mu je u National Press Clubu postavio novinar Reutersa, predsjednik Mesić je odgovorio da je dosad Milošević izazvao četiri rata i da će nastojati izazvati krizu u Crnoj Gori. Zato međunarodna zajednica mora poslati jasnu poruku Miloševiću da odustane od te namjere. Prema Mesićevu mišljenju, na kraju će se Milošević suočiti s krizom u vlastitoj zemlji, ali nju neće moći kontrolirati. Novinara AFP-a zanimalo je hoće li na kraju Crna Gora postati samostalna i kakvo je hrvatsko stajalište o tome. Predsjednik Mesić je odgovorio da je Miloševićev režim jedini remetilački faktor u Europi, pa zbog toga Hrvatska podržava demokratsku orijentaciju Crne Gore s nadom da će se to preliti i u Srbiju. Na pitanje kakav savjet daju srbijanskoj oporbi i predsjednik Mesić i Račan su odgovorili kako nije dovoljno da se srbijanska oporba okupi samo na rušenju Miloševića, ona mora kazati kakve ciljeve ima poslije njega i prihvaća li miroljubivu politikuj prema susjedima. </p>
<p>Novinara Neue Zürcher Zeitunga zanimalo je koliko se Srba dosad vratilo u »Krajinu«, pa mu je predsjednik Mesić odgovorio da su Srbi u Hrvatskoj poslužili Miloševiću kao sredstvo da se širi prema Bosni i Hercegovini, a njih je namjeravao naseliti na Kosovu s kojeg je želio otjerati Albance ali je na sreću vojnom akcijom NATO-a to zaustavljeno. Što se tiče povratka izbjeglih Srba vratilo ih se 60.000, a u posljednjih šest mjeseci 10.000. »Srbi u Hrvatskoj su hrvatski građani i oni se moraju uvjeriti da su prevareni, jer nije moguće da žive u Velikoj Srbiji kakvu je zamislio Milošević«, rekao je Stipe Mesić.</p>
<p>Govoreći o trodnevnim razgovorima u Washingtonu predsjednik Mesić i premijer Račan ponovili su ocjene koje su dosad dali hrvatskim novinarima o susretima s predsjednikom Clintonom, Madeleine Albright i Williamom Cohenom. Oni su istakli da će kao konkretni rezultat dogovora idućeg mjeseca jedna reprezentativna delegacija hrvatskih privrednika i Vladinih dužnosnika doputovati u Sjedinjene Američke Države i predstaviti povoljne mogućnosti za američka ulaganja u Hrvatsku. Premijer Račan je naveo da u Hrvatskoj već sada djeluje 80 američkih kompanija koje u stranim ulaganjima sudjeluju sa 28 posto i izrazio uvjerenje da će se taj odnos još povećati. Ukazao je da je novim mjerama što ih je usvojila Vlada otvoren put za privatizaciju i ulaz stranog kapitala u energetiku, željeznice, brodogradnju i turizam. Izražavajući optimizam u unapređenju gospodarskih odnosa sa Sjedinjenim Državama premijer Račan je izrazio uvjerenje da će neovisno od ishoda sljedećih izbora Sjedinjene Države zadržati trend unapređenja odnosa na svim poljima sa Hrvatskom. </p>
<p>Koliko se o Hrvatskoj relativno malo zna može poslužiti i pitanje jednog novinara o tome kad će Hrvatska postati članica WTO-a što očekuje od toga, na što mu je Račan odgovorio da je Hrvatska već primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju i da očekuje povoljne učinke članstva u njoj.</p>
<p>Predsjednik Mesić odgovorio je na jedno pitanje o vojnoj suradnji između Hrvatske i SAD-a, ocjenjujući da će se ona poboljšati, pri čemu je već sada zahvaljujući američkim instruktorima Hrvatska vojska usvojila mnoge standarde NATO-a koji će ubrzati njezin put za članstvo u toj vojnoj organizaciji. Mesić je podsjetio da je Hrvatska vojska u akcijama za oslobođenje zemlje postigla blistave pobjede, što joj daje dodatnu legitimaciju za usvajanje NATO standarda.</p>
<p>Posebna tema bio je i posjet Mesića i Račana Nacionalnom muzeju holokausta. Mesić je izjavio da bi bilo jako poučno da muzej posjete oni koji ne razumiju što se dogodilo za vrijeme Drugoga svjetskog rata i što znači ideja da jedna rasa superiornija drugim i da jedna nacija vlada nad drugima. Podsjetio je novinare da je Hrvatska bila na strani antifašističke koalicije i kao takva među pobjednicima, te da je u Hrvatskoj postojao najveći pokret protiv okupatora u Europi, ali i da je dio hrvatskog naroda odgovoran za zločine u Drugom svjetskom ratu. »Zato sam iskoristio priliku da se u Muzeju javno ispričam za te zločine protiv Židova«, naglasio je.</p>
<p> Premijer Račan je podsjetio da je možda koincidencija da su članovi hrvatskog izaslanstva u posjetu Washingtonu i sami potekli iz kruga žrtava ustaškog režima, a »neki od nas su čak i rođeni u logorima.« On je zaključio da je Hrvatska upravo zbog toga demokratska što počiva na antifašističkim temeljima.</p>
<p> Višednevni posjet hrvatskog državnog izaslanstva Washingtonu završen je radnim objedom s članovima Američko-hrvatskog društva. Uz članove Društva, među gostima su zapaženi američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery, bivši američki veleposlanik a danas potpredsjednik tvrtke Bechtel Charles Redmann te predsjednik i izvršni direktor tvrtke MPRI, general Carl Vuono.</p>
<p> Hrvatsko državno izaslanstvo u petak se oko podneva vraća u Zagreb.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nijemci se svađaju zbog novog pravopisa</p>
<p>BERLIN, 10. kolovoza</p>
<p> - Dobitnik Nobelove nagrade i najveći živući njemački književnik Günter Grass aktivno se uključio u burnu raspravu oko novog pravopisa njemačkog jezika tražeći povratak starim pravilima. Grass je time podržao predsjednika njemačkog udruženja nastavnika Josefa Krausa koji je zatražio barem djelomični povratak starom pravopisu. Nova pravopisna reforma ima prvenstveno za cilj prilagođivanje posuđenica njemačkim normama i uvođenje reda u većini Nijemaca nerazumljivom pravilu umetanja zareza. Kraus je objasnio da su učenicima neka pravila jednostavna, ali da je većina novih pravila potpuno nerazumljiva i teško objašnjiva. Njemačka je, naime, prije godinu dana, poštujući zajedničku odluku ministarstava kulture triju zemalja u kojima je službeni jezik njemački, Austrije, Njemačke i Švicarske, prešla na novi pravopis koji je odmah primijenjen u osnovnim i srednjim školama.</p>
<p>Prije nekoliko dana je i vodeći njemački intelektualni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung pokrenuo svojevrsnu kontrarevoluciju vrativši se pravilima pravopisa koja već godinu dana nisu u svakodnevnoj upotrebi. Frankfurtski je dnevnik, koji za razliku od blago lijevo orijentiranog intelektualnog Süddeutsche Zeitunga zastupa konzervativnije stavove, naišao na potporu intelektualca svih boja kojima je zajedničko nezadovoljstvo novim i »nenarodnim« pravilima. </p>
<p>Tako Grass objašnjava da djeca danas u školama ne uče lakši pravopis, što je jedan od glavnih argumenata zagovornika reforme, nego krivi pravopis. Grass je reformu označio kao »pseudoreformu« koja osim toga ne nailazi na podršku narodnih masa i pozvao i ostale njemačke izdavače da slijede primjer Frankfurter Allgemeine Zeitunga. </p>
<p>I jedan drugi vodeći autoritet kad je u pitanju pisana riječ, književni kritičar Marcel Reich Ranicki je za povratak starom pravopisu. Ranicki, inače Grassov ljuti protivnik, tvrdi da je velika većina Nijemaca i njemačkih književnika protiv reforme, te u potpunosti podržava Frankfurter Allgemeine. Tvrdnje Recha Ranickog podržavaju i najnovija ispitivanja javnog mišljenja prema kojima čak dvije trećine građana traži povratak starom pravopisu. </p>
<p>No neki lijevo orijentirani mediji, poput tiražnog Der Spiegela, bacili su drvlje i kamenje na kontrarevolucionarne tendencije Frankfurter Allgemeine Zeitunga. U nekoliko udarnih eseja, Spiegelova vodeća pera su frankfurtskog konkurenta optužili za populizam i »jeftino popunjavanje ljetne medijske rupe«. Prema Der Spiegelu, najvažnije je ono što su zaključili jezikoslovci a oni su mišljenja da su njemačkom pravopisu nužne promjene. Osim toga, povratak na stari pravopis, sada kada su rječnici i udžbenici već odavno izišli iz tiska, samo bi dodatno opteretio ionako prazne blagajne ministarstava prosvjete i kulture. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kina pomaže pakistanski, a Rusija iranski raketni program, tvrdi CIA</p>
<p>Sjeverna Koreja također je pomogla Pakistanu na području projektila, dok je s druge strane nastojala nabaviti opremu za nuklearno naoružanje iz izvora u Zapadnoj Europi / Kina odbacila optužbe CIA-e o transferu tehnologije Sjevernoj Koreji, Libiji i Iranu </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - U drugoj polovici prošle godine, Kina je povećala pomoć pakistanskom programu proizvodnje projektila, a Rusija dostavila »osnovnu« projektilnu tehnologiju Iranu, navodi se u polugodišnjem izvješću CIA-e što je u srijedu objavljeno u američkom Kongresu. Sjeverna Koreja također je pomogla Pakistanu na području projektila, dok je s druge strane nastojala nabaviti opremu za nuklearno naoružanje iz izvora u Zapadnoj Europi, navodi se u izvješću. </p>
<p>CIA u tom izvješću također optužuje Peking da je Sjevernoj Koreji, Libiji i Iranu isporučila materijale koji se mogu uporabiti u balističkim programima. Kina je već u četvrtak odbacila američke optužbe o transferu vojne tehnologije tim zemljama. »Te su optužbe neutemeljene i imaju prikrivene motive«, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova odgovarajući na objavljivanje CIA-inog izvješća u Kongresu. </p>
<p> »Kineskoj vladi više puta smo izrazili zabrinutost zbog toga što kineski entiteti izvoze raketnu tehnologiju i pružaju pomoć razvoju pakistanskog raketnog programa«, rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. »Sjedinjene države nastavile su pregovore o neširenju nuklearnog naoružanja u srpnju, i dok su oni u uzlaznoj putanji, pitanja vezana uz projektile ostala su neriješena«, rekao je glasnogovornik na redovitom brifingu za novinare. Porter Goss, predsjednik Kongresnog odbora za obavještajnu djelatnost optužio je Clintonovu administraciju da zanemaruje problem širenja nuklearnog naoružanja u želji da poboljša odnose s Kinom i Sjevernom Korejom. </p>
<p>Izvješće o kineskoj pomoći Pakistanu bio je ključni faktor što su senatori poduprli zakon kojim bi se nametnule sankcije Kini i tvrtkama optuženim da sudjeluju u širenju nuklearnog naoružanja. Prema riječima senatora Freda Thompsona CIA-ino izvješće pokazuje da je potrebno donijeti takav zakon jer je iz njega vidljivo da Kina pojačava aktivnosti širenja nuklearnog naoružanja. </p>
<p>U međuvremenu, Rusija je pomogla Iranu u njegovom raketnom programu i isporučila stručnu i tehničku pomoć vezanu uz projektile Iranu, Indiji i Libiji, navodi se također u izvješću. Loše stanje u gospodarstvima natjeralo je ruske tvrtke da pokušaju zaobići kontrole izvoza, pa Rusija i dalje opskrbljuje Iran s nuklearnom tehnologijom koja bi se mogla upotrijebiti u njegovom vojnom programu. »Ruski entiteti su tijekom druge polovice 1999. godine isporučile stručnu pomoć i osnovnu tehnologiju za izradu projektila koji će gotovo sigurno ubrzati iranska nastojanja da razviju novi balistički raketni sustav«, stoji u izvješću CIA-e. Iran je ujedno i jedna od najaktivnijih zemalja koje nastojanje nabaviti novo naoružanje. Komentari iranskih dužnosnika i iranska suradnja s Rusijom, Sjevernom Korejom i Kinom »snažno upućuju na zaključak da Teheran namjerava razviti sustav balističkih projektila dugog dometa u bliskoj budućnosti«, ističe se u izvješću. »Sjeverna Koreja pokušala je nabaviti tehnologiju za razvoj svojeg nuklearnog programa, »ali mi ne znamo za bilo kakvo posredovanje koje bi izravno bio u vezi s time«, stoji u izvješću CIA-e, te se naglašava da Sjeverna Koreja ima dovoljno plutonija za razvoj najmanje jedne nuklearne bombe. Američki dužnosnici često su u posljednje vrijeme isticali da su nastojanja spomenutih zemalja da razviju sustave dugog dometa razlog što Sjedinjene Države ozbiljno razmišljaju o razvoju nacionalne obrane od projektila. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>I Urugvaj otvara istragu o nestalima</p>
<p>MONTEVIDEO, 10. kolovoza</p>
<p> - Urugvajska vlada odlučila je istražiti što se dogodilo sa 160 osoba koje su nestale u vrijeme vojne diktature 1973.-1985. Predsjednik Jorge Batlle rekao je kako je cilj te istrage, prve takve vrste u Urugvaju, da se naciji pruži etički i moralni odgovor na tajnu koja još obavija nestale. Istragu će voditi posebno povjerenstvo, a svoje prvo izvješće trebalo bi podnijeti za četiri mjeseca.</p>
<p>Urugvaj se, poput Argentine i Čilea, suočava sa svojim razdobljem vojne diktature za kojega su protivnici režima odvođeni u nepoznato, zatvarani i mučeni, a neki od njih su i nestali. Zanimljivo je da je ta odluka donesena samo dan nakon što je čileanski Vrhovni sud ukinuo imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinochetu te da sada može biti izveden pred sud zbog više od 3000 mrtvih i nestalih.</p>
<p>U Urugvaju je 1986. usvojen zakon kojim se odbacuju tužbe protiv vojnika i policajaca osumnjičenih za kršenje ljudskih prava, ali dopuštaju istrage o sudbini nestalih na zahtjev njihovih obitelji ili udruga za zaštitu ljudskih prava. No bivši predsjednici Julio Sanguinetti i Luis Lacalle, koji su naslijedili vojne vlastodršce, odbijali su dopustiti takve istrage. Stupivši na vlast 1. ožujka, Batlle je prekinuo s tom tradicijom, obećavši da će istinom o nestalima za vrijeme diktature »uspostaviti konačni mir urugvajskoga naroda«. </p>
<p>Među članovima novo uspostavljenoga povjerenstva su i katolički nadbiskup Nicolás Cotugno, jedan predsjednikov savjetnik, te ugledni urugvajski odvjetnici, sindikalisti i profesori. Povjerenstvo je dobilo u zadatak da »prikupi, analizira i klasificira informacije koje se odnose na nasilna odvođenja i nestanke ljudi« u vrijeme diktature. Članovi povjerenstva priznaju da njihov posao neće biti lak, te da se moraju ponašati »nepristrano i s velikom odgovornošću«. Oni očekuju posvemašnju suradnju urugvajskoga društva kako bi se, riječima svećenika Péreza Aguirrea, omogućio legitimni odgovor obiteljima žrtava te »stvorio temelj za istinsko Nikad više u našoj kolektivnoj svijesti«. (G. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Federalni MUP raspisao tjeralicu za petoricom mostarskih Hrvata </p>
<p>MOSTAR, 10. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH raspisalo je tjeralicu kojom se od svih policijskih uprava na području Federacije BiH traži da uhite petoricu mostarskih Hrvata protiv kojih je, uz odobrenje Haaškog suda za ratne zločine, podignuta optužnica Županijskoga hercegovačkoneretvanskog suda još u ožujku ove godine, potvrdio je predsjednik Sudskog vijeća u tom kaznenom postupku Mladen Jurišić.</p>
<p>»Smatra se da su ova petorica osumnjičenika u bijegu, ali nema podataka jesu li napustili područje Federacije BiH pa se za njima ne može raspisati međunarodna tjeralica«, kazao je Jurišić.</p>
<p> On objašnjava kako su dvojica iz ove skupine optuženika (Erhard Poznić i Zoran Soldo) posredstvom branitelja tražili da im se sudi odvojeno navodeći kako u tijeku rata s ostalom trojicom optuženika nisu bili ni u kakvoj vezi - niti po zapovjednoj niti po formacijskoj strukturi postrojbi. »Pod uvjetom da im se sudi odvojeno ta su dvojica osumnjičenika bila voljna predati se«, kaže Jurišić. Županijsko tužiteljstvo, po Jurišićevim riječima, usprotivilo se razdvajanju postupka jer se u optužnici tvrdi da su djela (ratni zločin) za koje ih se tereti počinili skupa. »Izvanpravno vijeće odbilo je taj zahtjev za razdvajanjem sudskog postupka«, rekao je Jurišić, dodavši kako Sudskom vijeću, kojem je on na čelu, ne preostaje ništa drugo nego čekati uhićenje petorice osumnjičenika kako bi počeo sudski proces. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>OESS o novim slučajevima ugrožavanja novinara u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 10. kolovoza</p>
<p> - Misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Bosni i Hercegovini od kraja lipnja do početka kolovoza prijavljeno je novih petnaest slučajeva kršenja prava novinara u toj zemlji. Glasnogovornik misije OESS-a Luke Zahner izjavio je u četvrtak u Sarajevu kako je ovime ukupni broj registriranih slučajeva ugrožavanja prava novinara povećan na 101.</p>
<p> Riječ je o slučajevima prijavljenim OESS-u posebnom telefonskom linijom uspostavljenom u studenom 1999. godine. Među novoprijavljenim slučajevima sedam ih se odnosi na otvorene prijetnje novinarima, zabilježena su dva fizička napada kao i dvije tužbe za klevetu te jedan slučaj onemogućavanja pristupa informacijama.</p>
<p> Dvanaest slučajeva dogodilo se u Federaciji BiH a tri u Republici Srpskoj.</p>
<p> Glasnogovornik OESS-a istaknuo je kako objavljeni broj slučajeva ugrožavanja novinara vjerojatno ne predstavlja stvarnu sliku stanja u ovom području jer je rječ samo o onim izgredima koji su prijavljeni. »OESS-ova linija za pomoć samo je jedno od sredstava koje se koristi kako bi se pratilo stanje slobode medija u BiH«, kazao je Zahner. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbima u Brčkom podijeljena zemlja Hrvata</p>
<p>BRČKO, 10. kolovoza</p>
<p> - Nova hrvatska inicijativa uputila je pismo Visokom predstavniku za BiH g. Wolgangu Petritschu i supervizoru za Distrikt Brčko g. Mathewsu u kojem su, na temelju izjava i dokumenata stanovnika MZ Gredice 2. (Distrikt Brčko), navedene nezakonitosti u radu Upravnog odbora Poljoprivrednog dobra »Posavina« i Odjeljenja za urbanizam, imovinske odnose i privredni razvoj Vlade Distrikta Brčko. Naime, PD »Posavina« izvršilo je neovlaštenu raspodjelu zemljišta i parcela na području MZ Gredice 2 stanovništvu srpske nacionalnosti sa područja Distrikta Brčko, iako je zemljište prije izvršene nacionalizacije bilo u vlasništvu domicilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti. Unatoč tome, uz urbanističku suglasnost Odjeljenja za urbanizam, imovinske odnose i privredni razvoj Vlade Distrikta Brčko, započela je izgradnja individualnih objekata raseljenih Srba s područja F BiH na zemljištu čiji su pravni sljednici građani MZ Gredica 2. hrvatske nacionalnosti. Držeći da su ovi postupci usmjereni ka nezakonitom legaliziranju zatečenog stanja i onemogućavanja započetog procesa povratka u Gredice i na područje Distrikta građana drugih nacionalnosti, Nova hrvatska inicijativa zatražila je od visokog predstavnika i supervizora za Distrikt Brčko da ponište nezakonite odluke i vrate nadu raseljenim i izbjeglim u odlučnost Međunarodne zajednice da istraje u provedbi Aneksa 7 Mirovnog sporazuma. (Zoran Matkić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sud u New Yorku sudi Karadžiću za ratne zločine</p>
<p>NEW YORK, 10. kolovoza</p>
<p> - Američka porota u srijedu poslijepodne u saveznom sudu u New Yorku započela je razmatrati koliku bi odštetu trebao platiti bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić žrtvama zločina koje su počinili njegovi vojnici tijekom rata u BiH. Deset silovanih i mučenih žena tužilo je Karadžića temeljem američkog zakona starog 221 godinu koji omogućava stranim državljanima podnošenje tužbe protiv stranih dužnosnika i državljana zbog povrede Zakona o zaštiti prava naroda. Odvjetnici tužiteljica pozvali su porotnike da pošalju poruku svijetu da se takvi užasi ne smiju ponoviti. »Kad uništavate žene u zajednici uništavate samu zajednicu«, rekla je braniteljica Catharine MacKinno. Završne riječi zaokružile su tjedan dana svjedočenja u procesu koji bi mogao donijeti ogromnu odštetu za čiju naplatu postoje mali izgledi. Karadžić je pismom izvijestio sud da se nema namjeru braniti. »Da li doista vjerujete da su isprazne presude, u postupcima u kojima se ne čuje druga strana i kojima se prikači dolarski iznos ljudskim tragedijama širom svijeta, korak prema miru i pravdi?«, napisao je Karadžić. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Britanski izaslanik u Beogradu posjetio uhićene Britance</p>
<p>BEOGRAD/OTTAWA, 10. kolovoza</p>
<p> - Visoki britanski izaslanik u Beogradu Robert Gordon posjetio je u četvrtak dvojicu Britanaca uhićenih u SRJ prije tjedan dana koji su u srijedu prvi put saslušani pred vojnim sudom. »Bilo mi je omogućeno da se sretnemo, oni izgledaju dobro i zdravo. Raduju se što su mogli dobiti nešto za čitanje«, rekao je Gordon, šef odjela za britanske interese u brazilskom veleposlanstvu. »I dalje ću biti s njima u vezi«, dodao je. Branitelj Đorđe Đurišić rekao je da je Gordon s dvojicom Britanaca - Adrianom Prangellom i Johnom Yoreom - razgovarao 40-ak minuta. »Teoretski, tužitelj će se o krivici četvorce osumnjičenih izjasniti tek za tri tjedna«, napomenuo je odvjetnik. Istovremeno je zapovjednik stožera jugoslavenske vojske Nebojša Pavković izjavio da uhićenje četvorice zapadnjaka - dvojice Britanaca i dvojice Kanađana (Shaun Going i Liam Hall) - »ne znači automatski da su oni teroristi«. »Istina će biti otkrivena tijekom istrage koja je upravo započela«, dodao je. Prema njegovim riječima dvojica Britanaca i dvojica Kanađana, koji su uhićeni između 1. i 2. kolovoza u Crnoj Gori u blizini granice s Kosovom, pod sumnjom da su »teroristi sa sobom nisu imali potrebne dokumente i posjedovali su pirotehničku opremu«. »Posjedovanje te opreme«, smatra general, »bio je dovoljan razlog za vojsku da ih uhiti«.</p>
<p>Kanadski ministar vanjskih poslova Lloyd Axworthy izjavio je u srijedu da je uspio dobiti pomoć Moskve u slučaju dva Kanađana i dva Britanca koji su zatvoreni u SRJ zbog navodnog »terorističkog djelovanja«. Rusija koja ima dobre odnose sa SRJ, pristala je omogućiti diplomatsku pomoć Kanadi u Beogradu, rekao je Axworthy na konferenciji za novinare. Pritom je dodao da se na dvojici Kanađana, koji su se u srijedu pojavili pred sudom u Beogradu, ne vide nikakvi znaci »lošeg zdravstvenog stanja ili lošeg postupanja prema njima«. Sean Going (45) i njegov nećak Liam Hall (19) te dva britanska policijska instruktora zaposleni na Kosovu uhićeni su prošli tjedan u Crnoj Gori zbog posjedovanja »oružja, vojne opreme i eksploziva« koji mogu biti upotrijebljeni u »terorističkim djelatnostima«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mesić u sjedištu B'nai B'ritha o povratu imovine žrtava holokausta</p>
<p>WASHINGTON, 10. kolovoza</p>
<p> - Nema sumnje da Hrvatska »želi ispraviti brojne ranije počinjene nepravde«, kazao je u srijedu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru s vodstvom B'nai B'ritha u njihovu sjedištu u Washingtonu.</p>
<p> Prema službenom priopćenju koje je u srijedu navečer objavila ta najveća svjetska židovska udruga, Mesić je kazao da »ne bi trebalo sumnjati« u namjere hrvatske vlade kad je riječ o povratu imovine žrtava holokausta.</p>
<p> Hrvatski predsjednik je, kako se navodi, rekao da su počinjene dvije nepravde - prva u vrijeme II. svjetskog rata kad je ljudima zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti oduzimana njihova imovina i druga, nakon što su im u neovisnoj Hrvatskoj postavljane zapreke da ne mogu ostvariti svoje pravo na povrat oduzetog.</p>
<p>»Učinit ćemo sve što možemo« da riješimo to pitanje, obećao je Mesić.</p>
<p> Predsjednik B'nai B'ritha Richard Heideman i drugi dužnosnici, kao i direktor europskog odjela Američkog židovskog odbora, rabin Andrew Baker, zahvalili su sadašnjim vlastima u Hrvatskoj što su prekinuli s ranijom politikom koja je Hrvatsku odvajala od Zapada. Zadovoljni su i zbog jačanja vladavine prava u Hrvatskoj i približavanja i suradnje s Izraelom i SAD-om. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SAD nudile Arafatu fond od 30 milijardi dolara?</p>
<p>GAZA, 10. kolovoza</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države bile su prošlog mjeseca u Camp Davidu pripravne kreirati fond za kompenzaciju izbjeglica u vrijednosti od 30 milijardi dolara pod uvjetom da palestinski vođa Jaser Arafat pristane na kompromis oko ključnih pitanja, kazao je visoki dužnosnik PLO-a u četvrtak.</p>
<p> Selim al Zanoun, koji vodi parlament u egzilu PLO-a, kazao je da je Arafat odbio tu ponudu. Američko veleposlanstvo u Tel Avivu odbila je komentirati tu izjavu.</p>
<p> »Amerikanci su ponudili Palestincima 30 milijardi dolara za kompenzacijski fond kako bi nas namamili da prepustimo prava izbjeglica«, kazao je Zanoun na konferenciji za novinare. </p>
<p> Rekao je da bi se kompenzacija razdijelila među palestinskim izbjeglicama koji su bježali ili bili prisiljeni napustiti svoje domove u 1948. kad je stvorena država Izrael.</p>
<p> Prema njegovim riječima, drugi uvjet za tu ponudu bio je da se Arafat složi s kompromisom u pitanju Jeruzalema.</p>
<p> Američki predsjednik neizravno je okrivio Arafata za neuspjeh bliskoistočnog summita, kazavši da je palestinski čelnik pokazao manje fleksibilnosti od izraelskog premijera Baraka, što je izazvalo kritike nekih palestinskih dužnosnika na račun Clintona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rim se užurbano priprema za Svjetski dan mladosti</p>
<p>RIM, 10. kolovoza</p>
<p> - Odbrojavaju se sati do početka slavlja. Ostalo je samo pet dana pred petnaesti rođendan Svjetskog dana mladosti. Očekuje se dolazak mladih iz 160 zemalja svijeta. Pripremljen je bogati program za tjedan od 15. do 20. kolovoza. Do sada je rezerviranih 500.000 mjesta za spavanje. Prva genaralna proba pred veliki Jubilej će biti u subotu 12. kolovoza na Trgu Svetog Petra gdje će držati misu kardinal Camillo Ruini pred 25.000 dobrovoljaca koji su već stigli u Rim da pomognu organizacionom komitetu. Za finalnu misu 20. kolovoza, koju će držati papa Ivan Pavao II. na Tor Vergati, ogromnom terenu, specijalno pripremljenom za tu manifestaciju, očekuje se prisustvo više od 1.200.000 mladih. </p>
<p>U tjednu od 14. do 21. kolovoza sva prijevozna sredstva unutar grada su besplatna. To znači da se može voziti autobusima, tramvajima, metroom, pa čak i regionalnom željeznicom koja povezuje provinciju Rima sa centrom grada. Organizacija prevoza gratis je stajala 7 milijardi i 100 milijuna lira.Od toga je Organizacioni komitet Svjetskog dana mladosti platio 3 milijarde i 100 milijuna,a općina 4 milijarde .Spremna su mjesta za 14 000 privatnih autobusa ,od kojih 2400 stranih ,koji će dovesti mlade iz raznih krajeva svijeta. Pripremljeno je sve i za prihvat nepokretnih osoba, kojih će biti oko 5000.Veliki broj mladih je rezervirao mjesta u blizini Tor Vergate,tako da mogu pješke da dođu na misu i druge manifestacije koje će se održavati na tom prostoru.Medicinske usluge i hitna pomoć će raditi 24 sata bez prestanka.Bit će angažirano osoblje poliklinike Casilino.Program manifestacija će mladi moći pratiti i na displayu svojih mobilnih telefona.Pripremljene su velike količine vode koja će se takođe besplatno davati mladima.</p>
<p>Za dobrodošlicu mladosti svijeta Rim će razviti više od 1.500 zastava koje će biti postavljene najviše u centru grada.</p>
<p>Najviši križ koji je do sada postavljen u Rimu, para nebo iznad Tor Vergate.Visok je 35 metara ,kao zgrada od 12 katova i težak 50 tona masivnog čelika.Oko njega će se za svoj petnaesti rođendan okupiti mladi svih boja koža ,vjeroispovijesti i nacija da bi proslavili ono što im je svima zajedničko, a to je njihova mladost (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Emanuelle di Savoia izjavo da bi pristao biti kraljem Italije!</p>
<p>RIM, 10. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Intervju koji je prije nekoliko dana dao najmlađi muški potomak talijanske kraljevske loze Emanuele Filiberto di Savoia novinarki Alexandri Stanley iz New York Timesa, pobudio je veliko zanimanje i digao veliku prašinu u javnom mnijenju Italije. O čemu se u stvari radi? Američka novinarka ga je u polusatnom telefonskom razgovoru upitala: »Ako Vas jednog dana Italija poželi kao kralja, biste li bili spremni postati?« Mladi Emanuele je bez oklijevanja odgovorio: »Da, spreman sam«. </p>
<p>U daljnjem razgovoru je rekao da potiče iz stare kraljevske obitelji i naglasio da kralj daje izvor sigurnosti jednoj zemlji. Te riječi su izazvale burne polemike u talijanskim medijima. Oglasili su se i mnogi političari.</p>
<p>Među prvima ga je napao i na izvjestan način opravdao odluku talijanskog parlamenta da odbije njegov zahtjev da dođe u Italiju za Svjetski dan mladih bio je tajnik Udružene demokratske stranke za Europu Clemente Mastella: »Ako je doista to rekao, onda je bolje da ostane tamo gdje je sada«. Javio se i Paolo Cento iz Zelenih:»Intervju koji je izašao u New York Timesu je dovoljna potvrda stajališta da nema potrebe mijenjati postojeći Ustav, i da obitelj Savoia treba ostati izvan Italije</p>
<p>Riječi potpore po običaju dolaze sa strane oporbe. Musolinijeva unuka i članica oporbene stranke Nacionalni savez Alessandra Mussolini pokušava braniti Emanuela Filiberta: »Sigurna sam da inkrimiranu frazu mladi princ nije uopće rekao. Stavili su mu je u usta američki novinari čiju sam malicioznost dobro osjetila na vlastitoj koži«. I članovi Sjeverne Lige su na strani Emanuela. »Princ želi postati kralj? U Europi, za razliku od Italije, postoji sloboda mišljenja. Kao europski građanin, on se može vratiti u našu zemlju«, izjavio je Mario Borghezio. Pozitivna reakcija na Emanuelovu izjavu dolazi i iz redova Naprijed Italijo: To je sigurno bila neka provokacija podmetnuta Emanuelu Filibertu. Taj isti princ je uvijek izjavljivao da se želi vratiti u Italiju kao građanin postojeće republike, a ne obnavljati monarhiju«, objašnjava Stefania Prestigiacomo.</p>
<p>A što na sve to kaže dvadesetosmogodišnji Emanuele Filiberto di Savoia? »Normalno da sam odgovorio da sam spreman. Što sam trebao reći: 'Ne nisam spreman' ili 'Ne bih to prihvatio'. Dao sam najlogičniji mogući odgovor. Druga stvar je što su talijanski mediji to izvukli iz konteksta napuhali po novinama«, pravda se Emanuele. Na provokativno pitanje novinara Fabia Ismana iz lista Il Messaggero, zašto je produbio temu o kralju i monarhiji, Emanuele Filiberto je objasnio: »Oprostite, ali moje ime je Savoia i ponosan sam na to. Pripadam obitelji koja je više od 70 godina vladala Italijom i koja je ujedinila zemlju. O greškama koje je počinila moja obitelj sam u više navrata rekao kako se ja osjećam, ali kad se to događalo nisam bio ni rođen. Glede izjave o kralju koji daje stabilnost zemlji nisam mislio na Italiju, već na Veliku Britaniju, Španjolsku«, donekle iznervirano je odgovorio Emanuele.</p>
<p>Ponovio je da su i on i njegov otac spremni pod zakletvom prihvatiti sadašnji Ustav Italije samo da bi se mogli vratiti u svoju domovinu. Još uvijek nije izgubio nadu da će moći tijekom Svete godine ostvariti svoj san. Parlament je odbio njegov zahtjev, ali Emanuele se nada da će se poslije ljetnih odmora omekšati srce parlamentaraca i da će moći da po prvi put vidi svoju domovinu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kwasniewski nije bio doušnik</p>
<p>Presuda znači da se poljski predsjednik može kandidirati na predsjedničkim izborima koji će se održati 8. listopada ove godine / Kwasniewski i njegov izborni štab optužili su vladajući desni blok Izborna akcija Solidarnost (AWS) da stoji iza iznenadnog pojavljivanja kompromitirajućih dokumenata uoči izbora</p>
<p>VARŠAVA, 10. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski nije bio doušnik komunističkih tajnih službi, konstatirali su u četvrtak popodne suci lustracijskog suda u Varšavi. Presuda znači da se Kwasniewski može kandidirati na predsjedničkim izborima koji će se održati 8. listopada ove godine. </p>
<p>Lustracijski sud oslobodio je Kwasniewskog od sumnji da je za vrijeme komunizma održavao kontakte s agentima zloglasne Službe sigurnosti (SB). Presuda je donesena nakon gotovo desetosatnog preslušavanja sedmorice svjedoka dan ranije, među njima četvorice bivših časnika SB-a. Od ključnog značenja bilo je svjedočenje bivšeg agenta Zygmunta Wytrwala, koji je osamdesetih godina u dnevnom listu Zycie Warszawy vodio tajnog suradnika pod pseudonimom Alek. To nije bio Aleksander Kwasniewski, izjavio je na sudu Wytrwal. On je priznao da se nekoliko puta po dužnosti sastao s Kwasniewskim dok je ovaj uređivao studentski časopis, no budući da su kontakti bili javni, u redakciji, te da se predstavljao imenom i prezimenom, ne može biti riječi o tajnoj suradnji, tvrdi.</p>
<p>Presuda suda nije zadovoljila lustracijskog tužioca Boguslawa Nizienskog koji je, nakon izjava svjedoka u korist Kwasniewskog, predložio da se slučaj jednostavno zatvori uz konstataciju kako ne postoje dovoljni dokazi koji bi omogućili donošenje meritorne presude o tome je li Kwasniewski surađivao s tajnim službama ili ne. Takva presuda također bi omogućila sadašnjem predsjedniku da se natječe za ponovni izbor.</p>
<p>Iako je lustracija Kwasniewskog regularna procedura kroz koju, prema novom zakonu donesenom prije dvije godine, mora proći svaki kandidat za predsjednika države, Kwasniewski i njegov izborni štab u više su navrata optuživali vladajući desni blok Izborna akcija Solidarnost (AWS) da stoji iza iznenadnog pojavljivanja kompromitirajućih dokumenata uoči izbora. Predizborne ankete daju Kwasniewskom 60 posto glasova, dok njegovog najljućeg konkurenta Krzaklewskog, šefa Solidarnosti, podržava ne više od deset posto građana.</p>
<p>Lustracijski sud je dosada oslobodio sumnji većinu od 15 predsjedničkih kandidata. Presude još nema, međutim, u slučaju bivšeg poljskog predsjednika i osnivača Solidarnosti Lecha Walese kojega lustracijski tužilac sumnjiči da je 1970. godine potpisao izjavu da će surađivati sa specijalnim službama. Walesa tvrdi da se radi o falsificiranim materijalima kojima ga je SB pokušao diskvalificirati u očima njegovih ondašnjih suradnika. Presuda u tom procesu mogla bi pasti u petak. </p>
<p>Iako danas Walesa ima u Poljskoj neveliku političku podršku, prizori s njegovog lustracijskog postupka uzdrmali su poljsku javnost. Mnogi u Poljskoj upozoravaju da je više nego apsurdno da se Walesu, najpoznatijeg poljskog borca protiv komunizma, optužuje za kolaboraciju s komunističkom tajnom policijom.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Puna iranska potpora Arafatu za Jeruzalem kao glavni grad Palestine</p>
<p>ANKARA, 10. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat dobio je u četvrtak, nakon dan ranije kairskog posjeta egipatskom predsjedniku Hosni Mubaraku, i punu iransku potporu glede napora da se istočni arapski dio Jeruzalema (Al-Qudusa) proglasi glavnim gradom buduće nezavisne palestinske države. Riječ je praktički o dvostrukoj podršci službenog Teherana, budući da je Iran istodobno i zemlja koja trenutno predsjedava Organizacijom islamske konferencije (OIC).</p>
<p>Na taj način želi se, kako prenose iranski elektronski mediji, dati širi međunarodni legitimitet ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti 242 i 338. Tim dokumentima se nalaže hitno i bezuvjetno povlačenje izraelskih okupacijskih postrojbi na granice utvrđene prije izbijanja rata s Arapima 1967. Iranski predsjednik Mohammad Khatami, koji predsjedava vrlo šarolikom i nedovoljno jedinstvenom 56-članom islamskom skupinom, istaknuo je bezrezervnu solidarnost s, kako je rekao, miroljubivim, pravednim i zakonitom palestinskim težnjama i zahtjevima.</p>
<p>U tom sklopu, suglasio se s potrebom sazivanja posebnog komiteta OIC-a koji bi se isključivo trebao usredotočiti na to prijeporno pitanje. Naglasio je da se rješavanje problema »svetoga grada«, gdje se nalazi i treća po redu islamska svetinja, džamija Al-Aqsa, pravo i obveza svih islamskih država i više od milijardu vjernika. Zamjetno je, međutim, da retorika šefa iranske države nije bila uobičajeno oštra i netrpeljiva.</p>
<p>Arafat je u znakovitom, vrlo oštrom tonu, osudio prekid razgovora na vrhu koji je u nazočnosti američkog predsjednika Billa Clintona vodio s izraelskim premijerom Ehudom Barakom u Camp Davidu. »Palestinci su žrtve cionističke agresije i njihovih destruktivnih akcija protiv 'svetog Qudusa'«, rekao je. Pritom je označio srednjoistočni mirovni proces »mrtvim«. Ponovio je da će nezavisna palestinska država biti proglašena u rujnu ove godine.</p>
<p>Bitku za međunarodno priznanje palestinske države te proglašenje istočnog Jeruzalema njenim glavnim gradom Arafat će u četvrtak nastaviti u Moskvi. Očekuje se da će se tom prilikom susresti i razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim dužnosnicima. Neposredno prije polijetanja za rusku metropolu, palestinski čelnik je rekao da očekuje aktivniju ulogu Kremlja u cjelokupnom srednjoistočnom mirovnom procesu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Agca tvrdi kako mu je bilo ponuđeno da postane kardinal </p>
<p>ANKARA, 10. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Atentator na papu Ivana Pavla II., međunarodni terorist Mehmet Ali Agca ustvrdio je kako je odbio prestižnu svećeničku dužnost kardinala i 50 milijuna dolara. U pismu koje je uputio iz svoje zatvorske ćelije u najbolje čuvanom istanbulskom zatvoru Kartal (Orao), najpoznatiji čovjek turskog podzemlja ističe da je za to trebao ispuniti samo jedan preduvjet prijeći na katoličanstvo. Prema Agci, prelazak na katoličanstvo trebao se obaviti javno na rimskom trgu gdje je ispalio hitac na Svetog Oca. Dakako, sve to bi se obavilo u nazočnosti vodećih svjetskih medija. »Nisam htio izdati Boga. Nisam htio djelovati protiv časti i povijesti ljudskog roda. Radije bih bio majmun u džungli nego li kralj u Vatikanu«, ističe u pismu. Najnoviji Agcin »vatikanski show«, koji je nastavio na nastavku suđenja u srijedu, mogao bi, kako se vjeruje, biti naznaka njegove umne poremećenosti ili nastojanja da pridobije simpatije najšire turske javnosti. Pored izrečene zatvorske kazne od 10 godina za ubojstvo glavnog i odgovornog urednika istanbulskog lista Millyet (u veljači 1979), njega čeka i nova kazna od 15 godina za razna druga zlodjela. Zanimljivo je da je Agca prije nekoliko dana uputio i osobno pismo na smrt osuđenom vođi zabranjene Kurdske radničke stranke (PKK) Abdullahu Öcalanu. (Salih Konjhodžić)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lažne dojave o postavljenim bombama u Moskvi</p>
<p>MOSKVA, 10. kolovoza </p>
<p> - Više dojava o bombama izazvale su provjere i evakuaciju jedne željezničke postaje u Moskvi u noći na četvrtak, javlja agencija Itar Tass pozivajući se na izvore u gradskoj upravi. Policija je, naime, primila 12 dojava o postavljenim bombama, međutim niti jedna eksplozivna naprava nije pronađena. Nakon jedne dojave, željeznička postaja Kursk u Moskvi evakuirana je oko ponoći radi provjere, ali također nije pronađena bomba. No, dogodila se jedna eksplozija nepoznata porijekla u kojoj na sreću nije počininjena nikakva šteta niti je bilo žrtava, ali su stanari okolnih zgrada napustili svoje domove u strahu od novih atentata. </p>
<p>Nagrada u iznosu 100.000 američkih dolara bit će ponuđena za podatke koji će pomoći u otkrivanju počinitelja atentata u kojem je u utorak u središtu Moskve poginulo osmero ljudi, a 97 ih je ozlijeđeno, izjavio je u četvrtak čečenski proruski dužnosnik Malik Sadulajev. »Dosta nam je da se za svaku eksploziju, bilo da je ona slučajna ili djelo kriminalaca, Čečeni budu smatrani odgovornima«, rekao je Sadulajev. »Nedopustivo je da ruski političari sustavno osuđuju čečenski narod«, dodao je. Moskovski gradonačelnik Jurij Lužkov izjavio je u utorak navečer kako je »skoro 100 posto« uvjeren da iza atentata stoje čečenski pobunjenici. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je pak u srijedu na pokušaje da se svi Čečeni proglase kriminalcima, pozivajući da se ne etiketira cijeli narod. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Quo vadis hrvatska elito (2): intelektualci zakazuju sa svojim sitnim svađicama u trenutku kada svoju energiju i angažman trebaju usmjeriti na što brže promjene</p>
<p>Naša nova vlada preže pred radikalnijim</p>
<p> - ali nužnim - zahvatima. I to nije nikakvo čudo niti je u tome neka iznimka u tranzicijskim zemljama. Ona - kao i predsjednik, uostalom, isto može tu muku strukturnih reformi iznijeti, ako ima stabilnu podršku koja dolazi iz politički pluralizirane javnosti koja bi ipak bila složna u obavljanju nekoliko fundamentalnih zadataka koji su sine qua non za Hrvatsku. Zajedno s takvom podrškom usmjerenom na demokratsku obnovu društva, njegovo stabiliziranje, gradnju i učvršćivanje državnih institucija (njihovih osnovnih nadstranačkih funkcija) treba razvijati jasno strukturirani kritički pritisak, pa tako ni establishment ne bi došao na pomisao da mu se povlađuje i da može raditi što hoće. Taj javni pritisak u korist stvari koje su u interesu svih je iz niza razloga itekako potreban. Recimo nedavno su se mogli pročitati takvi konstruktivno-kritički prijedlozi i sugestije predsjednika Gospodarske komore. Bojim se da će oni nezasluženo ostati visjeti u zraku kao neko izolirano privatno mišljenje, a i dalje će se javnosti nametati »revolucionarne« teme a la fašizam/antifašizam, novi izbori, stranačka gloženja i lične nesnošljivosti pod krinkom tobože načelnih pitanja i podrivati komplicirani ekvilibrij šestorice. Naša intelektualna elita zakazuje sa svojim sitnim svađicama i taštim partikularizmima u odlučnom trenutku, kada je potrebno da artikulira osnovna očekivanja i zahtjeve velike većine stanovništva, kada svoju energiju i angažman treba usmjeriti na što brže provođenje promjena čija agenda je vrlo jasna: 1) politička i institucionalna stabilizacija zemlje, u prvom redu istinska uspostava pravne države, da bi se 2) kao temeljni zadatak mogla izvršiti temeljita ekonomska i strukturna reforma i mogao otvoriti put gospodarskom oporavku; tu bi svakako trebalo uključiti i jedan lobi za brzu reformu školstva, učahurenih visokoškolskih institucija, i otvaranje dodatnih modernih obrazovnih mogućnosti za mlade kao i za doškolovanje (koristeći uostalom mnoge izglede koje pružaju projekti i fondovi EU-a; 3) treba pasivnu pro-europsku politiku obogatiti aktivnim uključivanjem u europsku/zapadnu kulturno-idejnu tematiku da bismo u tom diskursu odredili svoje mjesto i identitet, te postali prepoznatljivi, i postavši ravnopravnim članom u europskom dijalogu mogli zaštiti svoje interese i suprotstaviti se, kada treba, štetnim prijedlozima i projektima koje arogantni europski shematizam često želi nametnuti našoj zemlji i uopće manjim zemljama koje se zapadno-europski političari ne trude upoznati; 4) određivanje tog identiteta treba napokon započeti ozbiljnim i promišljenim kritičkim razračunavanjem s hrvatskom prošlošću u 20. stoljeću. U aktualnom trenutku jedno od sigurnih i neupitnih polazišta za takvo (samo)kritičko razračunavanje bi moralo biti u uvidu da je desetljeće hrvatskog nacionalizma također i produkt više od četiri desetljeća socijalističkog totalitarizma. Lapidarno zgusnuto: Tuđman je bio - na hrvatskoj razini - produkt Šuvara i njegovih prethodnika, na jugoslavenskom Miloševića i njegovih prethodnika. Da nije bilo onoga što je predstavljao, ali i provodio Šuvar, e tutti quanti i da nema onoga što još i danas Milošević predvodi i što je kao neposredna opasnost predstavljao tada teško da bi u Hrvatskoj pobijedile one snage koje su s Tuđmanom 1991. došle na vlast. Mjesto da tuđmanovštinu gledaju u takvu povijesnu sklopu - taj Tuđmanov nacionalizam i njegov antieuropski, protuzapadni stav su toliko obilježeni titovsko-boljševističkim naslijeđem i predožbama, da se to uopće ne može previdjeti! - naši »Meinungsmacheri« su podijeljeni u - slikovito rečeno - »tuđmanovce« i »šuvarovce«. Ovi potonji nam hoće bajati da su Tuđman etc. izravni sljednici ustaštva i time, dakako, preskočiti desetljeća komunističke strahovlade. Ta konstelacija zapravo upućuje na to da kod nas u tragovima još vlada ideološki građanski rat čiji frontovi potječu iz vremena od prije dobrih pedeset godina. </p>
<p>Ono što najprije upada u oči kod tih nevjerojatno dosadnih, anakronih i neinventivnih svađa oko fašizma-antifašizma je potpun nedostatak povijesnog europskog konteksta. Ta se epoha u raspravama po našim medijima pojavljuju svedena na ustaše i partizane. Dođe mu kao igra lopova i žandara - bez ikakve povijesno-političke kontekstualizacije. I tako, dakako, staljinizam i uopće lijev totalitarizam gotovo ispadaju iz igre ili se samo sramežljivo spominju kao neka negativna pojava. Istodobno zapadni historičari i teoretičari totalitarizma na to razdoblje gledaju kao na »epohu europskog građanskog rata«, prihvaćajući tako termin Ernsta Noltea i kada inače kritiziraju njegove teze. Nitko ozbiljan u europskoj, zapadnoj historiografiji ne niječe više kontekst nastanka fašizma u Italiji i nacionalsocijalizma u Njemačkoj vezan za boljševističku revoluciju te strah od komunizma. Rasprave koje se u vezi s tom prošlošću u Hrvatskoj vode kao da ništa ne znaju o burnim debatama koje su se vodile u Zapadnoj Europi (pa njemački naziv »Historikerstreit« je ušao kao termin u svjetske jezike!), o mnogim istraživanjima tih dvaju svjetsko-povijesnih fenomena koja su odredila tragediju 20. stoljeća i u čijem krilu su se iznjedrili ustaštvo kao hrvatsku formu desnog totalitarizma i titoizam i samoupravljanje kao hrvatsko-jugoslavenska forma staljinizma. Tko u ozbiljnim medijima piše o tim fenomenima ne može to činiti bez poznavanja standarnih djela o Hitleru, nacionalsocijalizmu s jedne i o komunizmu, Staljinu s druge strane. Nakon izlaska Le livre noire Stephana Courtoisa - koja je uostalom u prijevodu izašla i u Sarajevu -- polako se recimo za Gulag etablira izraz »crveni Holokaust« (ne ulazim u to pitanje, samo želim istaknuti dimenziju trenutačne diskusije). Ti masovni nedostaci, to potpuno odsutsvo recepcije bitnih europskih rasprava u našim aktualnim polemikama - i to iako su posljednjih godina na hrvatskom ipak postala dostupna neka kapitalna djela o čitavoj toj problematici, znak su nepostojanja osnovne orijentacije u vremenu i prostoru koje se odražava i na percepciju aktualnih zbivanja u zemlji. Već površna uporedba prisutnosti i snage desnog ekstremizma u Hrvatskoj sa sličnim pojavama u (zapadno)europskom susjedstvu pokazuje npr. da je riječ o znatno marginalnijem problemu nego, recimo, u Francuskoj ili Njemačkoj, gdje svakih nekoliko dana ima brutalnih ekscesa od kojih nemali broj završava za žrtve letalno. (Naravno ne smije se tu zaboraviti okolnost da niti jedna novina ili tv postaja u Njemačkoj ne bi omogućila pristup javnosti takvim spodobama kao što su Mladen Schwarz i slični. No to bi bila tema za sebe - u koju, da ipak spomenem, bi spadalo i pitanje brzometna širenja desničarske i rasističke propagande putem Interneta u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama, koji ne podliježe redakcijskim cenzurama.) </p>
<p>No komparacija nije sredstvo unaprijed opravdano slatkim ciljem oslikavanja Hrvatske kao »čuda« demokracije i uljuđenosti kako ju je naročito rado zloupotrebljavala Maja Freundlich, ima smisla kada služi spoznaji i boljem prepoznavanju, recimo kao diferencijalna dijagnoza u medicini. U ovom slučaju se može reći da postoji tendencija napuhivanja opasnosti desnog ekstremizma u Hrvatskoj i da je naravno logično pitati u čiju svrhu i s kojim ciljem. Opis samo jednog dijela aktivnosti i propagande neonacističke stranke NPD (Nationaldemokratische Partei Deutschlands) - o čijoj se zabrani trenutačno raspravlja - omogućio bi predodžbu o tomu što zaista znači desni ekstremizam i koliku podršku za razliku od neoustaštva ima, recimo, baš kod mladih ljudi.</p>
<p>Jedan je učinak pak jasan: takvo napuhivanje marginalnih problema ometa suočavanje sa još virulantnim naslijeđem višedesetljetnog oktroiranog ideološkog mišljenja komunističkih dogmata. Vrlo je neprecizno to zvati »lijevim ekstremizmom« - kako se u posljednje vrijeme moglo čuti. »Lijevi ekstremizam« to su bili npr. RAF (Rote-Armee-Fraktion) ili Crvene brigade u svom terorističkom obliku (zajedno s nizom manjih srodnih grupica, npr. danas još aktivnih »Autonome«). Ono što mi u Hrvatskoj imamo to je lijevi dogmatizam, koji krasi mnoge aktere na javnoj sceni te veliki broj uredništva i medija i koji je - za razliku od ekstremizma kao manjinske - kao dugogodišnja taložina u glavama i mentalitetima prilično rasprostranjena pojava. To autističko ljevičarstvo zatvoreno je u svoj sustav. U komparaciji s temeljnim zbivanjima na zapadno-europskoj ljevičarskoj sceni posljednjih trideset godina (od pojave nouveau philosophesa u Francuskoj) moglo bi se zvati nereformiranom ideološki radikalnom ljevicom za razliku od one koju ekscentrični britanski dogmatski marksist Terry Eagelton prezrivo naziva: »postideološka ljevica«, a riječ je o plejadi poznatih europskih intelektualaca koji su se manje ili više intenzivno i iskreno razračunavali s lijevim totalitarizmom, sa Staljinizmom, s lijevom utopijom i njenim ozbiljenjima u Gulazima, Lubjanki itd. ukratko s ideologijom svoje mladosti - o smjeru razmišljanja koji je kod nas još sedamdesetih godina zastupao Danilo Kiš, iako on nikad nije pripadao lijevom projektu, pa je valjda stoga njegov angažman bio mnogo čistiji i iskreniji, a bogme i hrabriji od onoga recimo francuskih majstora mišljenja. Ali otkad njega nema nema, čini se, nikog više tko bi znao reći: onog tko spominje Auschwitz, a prešućuje Kolimu ne želim uopće slušati. Mjesto kritičkog diskursa o povijesnom naslijeđu mi, dakle, imamo jednu raspravu koja se vodi kao u vrijeme prije Složenjicinova »Arhipelaga Gulaga«, jer to kao ne pogađa »našu« varijantu socijalizma. Kao da nije prvo izdanje »Grobnice za Borisa Davidoviča« 1976. izašlo u Zagrebu! Tu se krije i razlog napuhivanju opasnosti desnog ekstremizma, dok je jedno javno pišanje neke vulgarače vjerojatno dovoljno da prepolovi broj ionako malobrojnih sljedbenika agresivnog, militantnog nacionalizma. </p>
<p>Ono što je Hrvatskoj prijeko potrebno je duh slobodarskog antitotalitarizma, treba joj obnova u liberalnom duhu i snažan odgovorajući lobi. Ja ne mogu vjerovati da nema više takvih snaga u zemlji te pretpostavljam da oni koji bi u tom smislu mogli djelovati nemaju odgovarajućeg pristupa medijima. Ali ne mogu se baš riješiti ni skepse koju nameće činjenica da u Hrvatskoj ne postoji nikakav izraziti forum liberalno-kritičkog mišljenja; zapravo otkako je ugašen »Erasmus« nemamo uopće nekog programatskog kritički-intelektualnog časopisa s liberalnim akcentom na promoviranju političke i demokratske kulture. To tjera na zaključak da su odgovarajuće snage, ako ih i ima, ipak zakržljale.</p>
<p>DUNJA MELČIĆFrankfurt, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Redakcijski ekumenizam (1)</p>
<p>Poštovano uredništvo,</p>
<p>zgranut sam postupkom, ostavkom urednika, novinara vašeg lista. Dva su temeljna razloga: najprije me je zatekla žestina i brzina reakcije na komentar koji nimalo ne zaostaje za umotovrinama koje je vaš list redovito objavljivao posljednjih nekoliko godina u rubrici komentari (vidi Freundlich, Barišić i prijatelji) pa se tada nitko nije bunio, a ne sjećam se ni da su promptno padale ostavke.</p>
<p>Drugo, ovakav postupak urednika sjajno ilustrira kaos u novinarskim glavama: nije na vama gospodo novinari da nam nudite svoje mišljenje o bilo čemu, jer tada ste u apsolutnoj ničim zasluženoj prednosti pred ostalim građanima koji nemaju mogućnost pristupa mediju - a zapravo ste tada jedan od nas (netko koji nešto o nečemu misli), na vama je da nas točno i na vrijeme izvjestite o događajima koji su važni za naše prosudbe i živote. Nekad su vlasinici listova zapošljavali komentatore i nitko od čitatelja nije brkao neki stav iz komentara sa izvještavanjem u istim novinama (često na suprotstavljenim stranama) tek su komunisti omogućili da se izbriše svaka razlika između komentara/komentatora i novinskog napisa/novinara. Iz redova novinara se često novače komentatori. Iz redova komentatora rijetko se pređe u novinare, ali ta dva svijeta žive odvojenim životom.</p>
<p>Stoga ste vi gospodo novinari u odnosu na »opinion columns« u vlastitoj novini u istoj poziciji kao i svi ostali građani. Ti vam se napisi mogu svidjeti, mogu vam se gaditi, ali to je sve. Ovakvim svojim postupkom još ste jednom dodali zrnce općeg kaosa u vlastitoj profesiji.</p>
<p>Jednostavnije rečeno: vlasnik si zaposli komentatore na koje ima utjecaj i koje može kontrolirati, ali na redakciju i na ono što i kako redakcija izvješćuje javnost, nema nikakvog utjecaja.</p>
<p>Stoga, natrag na (urednički) posao: vi ste novinari i s ponosom i odgovornošću radite taj posao. Pustite komentatore da ih mi čitatelji ismijavamo.</p>
<p>Hvala na uvrštenju.</p>
<p>IVAN BIRTIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Redakcijski ekumenizam (2)</p>
<p>Iznimno cijenim Vaš list, pa čak ga ocjenjujem kvalitetnim i u razdoblju prethodnih urednika bez obzira na neke tada objavljene političke tekstove u službi tada vladajućih struktura.</p>
<p>Pitanje glasi: Biste li primjerice meni dali da na istom mjestu i u istom opsegu napišem afirmativni tekst o ekumenskim nastojanjima Katoličke crkve kao drukčije motrište vezano uz tekst objavljen 9. kolovoza u rubrici Gledišta. Tekst kojeg je napisao Krešimir Dujmović odiše tolikom netolerancijom, a i nepoznavanjem materije. </p>
<p>Čija su to gledišta? Mogu li ja u Vjesniku uopće iznijeti svoje gledište mimo rubrike Pisma čitatelja? Ponajprije problematika ekumenizma se ne može sabiti u tako mali prostor kao što je to učinjeno u spornom članku. Tekst inače vrvi od niza tvrdnji (tobožnjih činjenica), može se kazati aksioma, koje se ničim ne dokazuje. Primjerice, da su protestantske crkve nudile ekumenski pristup Katoličkoj crkvi, a ona je to odbijala u razdoblju prije Koncila. Činjenica je da se primjerice nisu mogle međusobno još do danas ekumenski međusobno naći (dogovoriti) ni sve luteranske opcije. Nema sloge još uvijek ni među protestantskim crkvama, a anglikanska crkva je više puta naglašavala da se u nekim stvarima bolje može dogovoriti s Katoličkom crkvom nego sa svojim sestrinskim crkvama. Ne bih htio ovu važnu temu rastezati preko Pisama čitatelja, gdje se povremeno javljam (ove godine dvaput). Pretpostavljam da Vaša uređivačka politika nije antivjerska. Osobno nisam ni konzervativnih, a još manje fundamentalističkih, nazora što mogu dokazati objavljenim tekstovima. Smatram se što više kršćanskim socijaldemokratom. No, mislim da tekst o kojem govorim je potpuni uređivački promašaj i dobija se dojam da je autor nečim ogorčen generalno na Katoličku crkvu. I ja sam kritičan prema mnogim stvarima u Crkvi, ali ipak treba podvući crtu i pogledati sve pozitivne i negativne stavke da bi se donio konačni zaključak. </p>
<p>KREŠIMIR CEROVACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Redakcijski ekumenizam (3)</p>
<p>Poštovani gospodine Mandiću,</p>
<p>Čestitam Vam na izuzetno uspješnom uređivanju našeg najvažnijeg dnevnika, na intelektualnoj neovisnosti, na moralnoj vertikali (u smislu Blockovog uspravnog hoda, a ne Krležine metafore), na političkoj mudrosti, na pedagoškom odnosu spram šest patuljaka-urednika. Gdje li se sedmi skrio? S najboljim željama za što dulji ostanak na čelu »Vjesnika«.</p>
<p>P. S. Dok sam tipkao ispalo je »gladnom uredniku«, što se nadam da se ipak neće dogoditi. No, ne bih se iznenadio da nekome »ispadne« »gadnom uredniku«</p>
<p>LUCIANO LUKŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uvrstite kolumnu o F. Nietzscheu na stotu godišnjicu smrti</p>
<p>Prvi se put obraćam listu »Vjesnik«. Izbjeći ću tirade i floskule kako je »Vjesnik« moj omiljeni list i kako ga svakodnevno kupujem, to je daleko od istine, ipak, jedino što cijenim jest poštenje, znanje i hrabrost gospodina Igora Mandića, poznavajući ga ponajviše s TV-a.</p>
<p> No, da prijeđem na stvar: Riječ je o prijedlogu za Vjesnikovu rubriku Kultura, a taj je: uvrstiti jednu kolumnu o Friedrichu Nietzscheu na 100 godišnjicu njegove smrti (25. kolovoza 1900). Držim da ne bi smjelo proći nezapaženo sjećanje na Nietzschea, revolucionara duha, filozofa i pjesnika, profete o kojem je do sada napisano preko 4000 studija. Ubermensch koji nam i danas progovara o Istini.</p>
<p>ROBERT iz Karlovca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Odluka o pritvoru Ljerke Ercegović i Vinka Hrkaća u roku od 24 sata</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Svih deset osumnjičenih koji se terete da su zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju oštetili Hrvatsku poštansku banku za više od 34,6 milijuna kuna, ispitani su na prvom istražnom ročištu u četvrtak na Županijskom sudu.</p>
<p> Nakon što su svi osumnjičeni dali svoju obranu, istražna sutkinja Mirjana Rigljan ima zakonski rok od 24 sata da donese rješenje o provođenju istrage te da odluči o zahtjevu za pritvor, koji je za bivšu predsjednicu Uprave HPB-a Ljerku Ercegović i predsjednika Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije, te voditelja pravne službe u HPB-u Vinka Hrkaća zatražilo Općinsko državno odvjetništvo.</p>
<p>Svoju obranu u prijepodnevnim satima dalo je devetoro osumnjičenih, dok je istražna sutkinja za Ljerku Ercegović dobila potvrdu da se nalazi na liječenju na neuropsihijatrijskom odjelu u bolnici Sestara Milosrdnica. Međutim istražna je sutkinja naknadno, u razgovoru s liječnikom, saznala da se Ercegović osjeća dobro, te je i nju u ranim poslijepodnevnim satima ispitala u bolnici.</p>
<p>»Nakon što sam ispitala sve osumnjičene, u tijeku današnjeg ili najkasnije do sutra ujutro donijeti ću rješenje o provođenju istrage i o zahtjevu za pritvaranje prvoosumnjičene Ercegović i osmoosumnjičenog Hrkaća«, rekla je sutkinja Rigljan, obrazloživši da je u svom zahtjevu za pritvor, Općinsko državno odvjetništvo navelo mogućnost da Ercegović i Hrkać utječu na svjedoke.</p>
<p>Nakon što je ispitan, bivši predsjednik Nadzornog odbora Solituda i dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović, izjavio je novinarima da se osjeća odgovornim, ali ne i krivim. »Ma ovo je još samo jedan u nizu postupaka koji su preplavili Hrvatsku u posljednje vrijeme«. Na pitanje novinara hoće li još biti ispitivan, Bogdanović je odgovorio kako daljnji razvoj situacije ponajprije ovisi o odlukama suda.</p>
<p>Po izlasku iz suda, Vinko Hrkać je na upit novinara što misli o prijedlogu za njegovo pritvaranje u prolazu odgovorio »mato je glupost, za pritvor nema šanse«.</p>
<p>Podsjetimo, desetoro osumnjičenih u slučaju Hrvatske poštanske banke, terete se za pet kaznenih djela i to za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabu položaja, poticanje i pomaganje u ta dva kaznena djela, te za krivotvorenje službenih isprava. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za Lončarićem raspisana tjeralica, zastara kazne - medijska patka</p>
<p>ČAKOVEC, 10. kolovoza</p>
<p> - Nisu se obistinila medijska nagađanja da će se u četvrtak, 10. kolovoza, Čakovcem prošetati javnosti poznati Josip Lončarić (45), poduzetnik iz sela Pleškovca u međimurskoj općini Sv. Juraj na Bregu. Riječ je o osobi koju talijansko pravosuđe smatra šefom organiziranog međunarodnog šverca ljudima, a koji je za protuzakonito prebacivanje preko granice pravomoćno kažnjen u Čakovcu. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu podnijelo je Općinskom sudu u Čakovcu kaznenu prijavu, povodom koje je i donesena presuda 7. studenoga 1997. godine. Na tu presudu žalio se općinski državni odvjetnik, ali i osuđeni Josip Lončarić. Vijeće Županijskog suda u Čakovcu djelomično je preinačilo presudu i Lončarić je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam mjeseci i to zbog protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice, kao i zbog podmićivanja službene osobe.</p>
<p>Sud je utvrdio da je Lončarić, kojem je pomagao Miljenko Lacko (28) iz Čakovca, u vremenu od 2. ožujka 1996. do 5. travnja 1996., u Hrvatsku iz Mađarske prebacio sedam skupina s ukupno 56 egipatskih državljana. Hrvatskom policajcu na graničnom prijelazu Murakeresztur - Kotoriba, za svakog propuštenog Egipćana plaćali su po 100 DEM. Bila je to u općinskom, odnosno županijskom sudu u Čakovcu prva zatvorska kazna za ilegalno prebacivanje preko državne granice, a odjeknula je i širom Hrvatske, budući da je Josip Lončarić vrlo imućan čovjek, čiji posjed pod nazivom »Venera« u Pleškovcu vrijedi više milijuna kuna. </p>
<p>Temeljem uputnice koju je u Sudu preuzeo Lončarićev odvjetnik Miroslav Kožić, Josip Lončarić se 10. travnja 1999. g. trebao javiti u Centar za psihosocijalnu dijagnostiku Okružnog zatvora u Zagrebu,no, iz Zagreba je stigla obavijest da se nije javio, pa je Općinski sud u Čakovcu 15. travnja izdao naredbu za Lončarićevo privođenje. Policajci nisu, međutim, Josipa Lončarića pronašli na njegovoj kućnoj adresi u Pleškovcu, o čemu su obavijestili sud, javivši da je operativnim radom utvrđeno da više ne boravi u Pleškovcu, te da se najvjerojatnije nalazi u Sloveniji.</p>
<p>Zbog toga je Općinski sud Čakovec, 21. travnja prošle godine izdao za Lončarića tjeralicu čija provedba je povjerena PU međimurskoj. </p>
<p>Kako smo nedavno pisali u Vjesniku za Josipom Lončarićem intenzivno traga talijansko pravosuđe. Apsolutna zastara kazne zatvora od sedam mjeseci, na koju ga je osudio Županijski sud u Čakovcu, nastupa 3. travnja 2002. Relativna zastara već je nastupila 3. travnja ove godine, ali ona ne utječe na postupak izvršenja zatvorske kazne, odnosno mjere koje poduzima Općinski sud u Čakovcu. </p>
<p>Ispada tako da je sve ono što se pisalo o zastari Lončarićeve zatvorske kazne, ipak, bila samo medijska patka.</p>
<p>Možebitno je na takve vijesti utjecalo i pojavljivanje u Čakovcu Lončarićeve supruge, Kineskinje Xuemei, koja je također zbog sumnje za međunarodni šverc s ljudima bila u pritvoru u Sloveniji.</p>
<p>Upućeni tvrde da Josip Lončarić, uz hrvatsko ima i slovensko državljanstvo, te da u Sloveniji ima moćne zaštitnike koji sprečavaju njegovu predaju hrvatskom pravosuđu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Podignuta optužnica protiv osumnjičenih za pljačku banke u Podstrani</p>
<p>SPLIT, 10. kolovoza</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv Imoćana Velimira Bruna Jonjića (37) i Suzane Madunić (33) te Iris Vukelić (19) iz Splita zbog oružane pljačke Zagrebačke banke - Pomorske banke Split, poslovnice u Podstrani, u prosincu prošle godine. Osim za pljačku Zagrebačke banke, Jonjić se tereti i za pokušaj ubojstva, dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, neovlašteno držanje oružja, prijetnju te za razbojstvo koje je u sinjskoj mjenjačnici počinio nekoliko dana prije pljačke banke. Prema optužnici trojka je zajednički, prema unaprijed razrađenom planu Jonjićevim »mercedesom« njemačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljala Suzana, došla pred banku. Suzana je ostala u »mercedesu«, s automobilom spremnim za bijeg, dok su u banku maskirani i naoružani ušli Velimir i Iris. Jonjić je imao pancirnu košulju i platnenu kapu, kao i četiri ručne bombe, automatsku pušku te pištolj s prigušivačem. Iris, pak, imala je kapu s prorezima za oči, dvije ručne bombe i omamljujući sprej. U trenutku pljačke u banci su bile dvije stranke i dva zaposlenika kojima je Jonjić naredio da legnu na tlo. Pošto je zatražio novac zaposlenica Ivana Jovanović dodala mu je nekoliko vreća sitnog novca. Nezadovoljni Jonjić potom je ispalio nekoliko rafala iz automata prisilivši službenicu banke da mu otvori trezor iz kojeg mu je predala dvije metalne kutije s gotovo 52.000 kuna, više od 5.000 dolara, 14.000 maraka i više od tri milijuna lira. U bijegu iz banke Jonjić je ponovno ispalio nekoliko rafala, a Iris je sprejem po glavi poprskala Zvonka Filipovića. No, kada su izašli pred banku, uvidjeli su da je Suzana pogrešno protumačila pucnjavu, te je u strahu od policije pobjegla. Uspaničeni pljačkaš ponovno je zapucao te započeo zaustavljati automobile kako bi pobjegao. U jednom trenutku, upravljajući fiatom poduzeća »Naprijed« naišao je Antiša Knezović koji se unatoč pucnjavi nije htio zaustaviti. Jonjić je naposljetku uspio zaustaviti »fiat uno«, HEP-ovo vlasništvo, te iz njega izbacio vozača Lorenca Banovića. Jonjić se tereti i da je policajcima Jošku Leckoviću i Nikoli Mladinovu, koji su ga pokušali zaustaviti zaprijetio smrću. Pljačkaše banke nakon nekoliko sati na područja Vrila zatekli su specijaci i pritvorili. Suzana Madunić prema rješenju Vrhovnog suda ove godine je puštena da se brani sa slobode, a Iris Vukelić je 20. srpnja puštena iz pritvora, ali je nedavno stiglo rješenje o njezinom ponovnom pritvaranju. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Policija upozorava: Prostitutke koriste omamljujuća sredstva i pljačkaju žrtve</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Ocjenivši stanje sigurnosti na području Policijske uprave zagrebačke za mjesec lipanj povoljnijim nego u istom mjesecu prošle godine, zamjenik načelnika PUZ-a Zdravko Šeničnjak, načelnik Sektora kriminalističke policije Robert Kralj, te načelnik Odjela policije Damir Koletić okupljenim su novinarima u četvrtak predočili statističke podatke o kriminalitetu u Zagrebu za prošli lipanj.</p>
<p>Naime, prema policijskim statistikama iz lipnja, lagani porast bilježe organizirani kriminal, zatim neka kaznena djela iz općeg kriminaliteta te požari, za koje je Šeničnjak naveo da su na njih utjecale objektivne okolnosti poput sezone ljetnih vrućina. Pad pak bilježe kaznena djela počinjena u gospodarskom kriminalitetu, zatim prometni prekršaji, prekršaji protiv javnog reda i mira, teške krađe provaljivanjem, kao i kaznena djela zlouporabe opojnih droga, gdje se uglavnom radilo o pojedinačnim zapljenama ukupno 314 grama marihuane, 85 stabiljka marihuane, 2 grama heroina, 4 grama kokaina i 25 grama amfetamina.</p>
<p>No, u organiziranom kriminalu PU zagrebačka zabilježila je prošlog mjeseca povećanje otuđenja i oduzimanja motornih vozila za 3 posto nego prošle godine. Prema policijskim podacima uglavnom se organizirano kradu i potom preprodaju u susjednim zemljama automobili viših klasa poput »BMW«, »audija« i »mercedesa«, dok nije zanemariv ni broj otuđenja automobila nižih klasa, koji se pak prema policijskom izvješću češće pronađu.</p>
<p>Osvrnuvši se na novinarsko pitanje o neriješenosti nekih ubojstava proteklih mjeseci poput ubojstva Perice Sedlića i Mladena Muzlera, Šeničnjak je naveo kako su u tijeku kriminalističke obrade s ciljem pronalaska počinitelja ta dva ubojstva, uputivši potom i jedno upozorenje koje se odnosi na osobe koje koriste usluge prostitutki. Naime, kako je pojasnio Robert Kralj, osvrnuvši se pritom na riješeno ubojstvo Mladena Horvata, kojeg su nakon ubojstva spalili devetnaestogodišnja prostitutka i njen svodnik, zagrebačka policija je zabilježila kako se na mjestima poput Glavnog kolodvora osobama koje koriste usluge prostitutki često u piće stavljaju omamljujuća sredstva koja mogu biti štetna za osobe sa srčanim tegobama, nakon čega ih se potom najčešće opljačka. Takav »modus operandi« počinitelja je kod nas zabilježen sredinom osamdesmdesetih godina, nakon čega je uslijedio lagani pad, da bi se nedavno ponovo pojavio. No, načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a Robert Kralj potom nije otkrio da li je na sličan način ubijen i nedavno spaljeni mladić koji je bio u društvu s prostitutkom koja »operira« na Glavnom kolodvoru.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Provalnici uhićeni pri provali u videoteku »Shakespeare«</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Tijekom srijede zagrebačka policija je zabilježila četiri teške krađe provaljivanjem, i to u dva stana, zatim u jedan bistro te u samoposluživanje.</p>
<p>Naime, u srijedu u vremenskom razdoblju između 10.30 i 11 sati, zasad nepoznati provalnik je obio ulazna vrata stana Reze S. (48) u susedgradskoj Batušićevoj 8. Ušavši u stan, provalnik je ispreturao predmete i potom ukrao 2.300 DEM i 200.000 ITL, oštetivši vlasnicu za 10.000 kuna.</p>
<p>Istovremeno, zasad nepoznati provalnik se popeo do balkona koji vodi u stan Zlate A. (68) u Nazorovoj 30. Popevši se do balkona, provalnik je razbio donji dio balkonskih vrata, uvukao se u stan i ukrao videorekorder marke »hitachi«, oštetivši vlasnicu za oko 3.000 kuna.</p>
<p>U noći na srijedu nepoznati provalnik je obio ulazna vrata trgovine »Primorac« u Ulici grada Vukovara 239. Iz trgovine je ukraden skener za čitanje cijena marke »metrologic« i 20 kilograma kave Ukupna šteta iznosi 4.000 kuna.</p>
<p>Također u noći na srijedu zasad nepoznati provalnik je obio prozor na bistrou »Borovina« u susedgradskom Orešju 25, gdje je iz blagajne uzeo 2.000 kuna.</p>
<p> Pri provali u videoteku »Shakespeare« u Ulici Vile Velebita 1 D, policajci Treće policijske postaje uhitili su u srijedu oko 5.20 sati Maria P. (20) i Predraga R. (19).</p>
<p>Naime, prilikom provale policajci su uočili dvojicu počinitelja kako s ukradenim kamerama izlaze kroz razbijena stakla videoteke. Vidjevši policajce, provalnici su počeli bježati, pa su policajci krenuli u potjeru, te su sustigli provalnike i vezali nakon čega su privedeni u policijsku postaju na daljnju kriminalističku obradu.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade policija je došla do saznanja da su provalnici koristili ranije otuđeni osobni automobil marke »zastava 850«, kojeg su policajci kasnije pronašli u blizini videoteke i prevezli ga na službeno parkiralište. Nakon dovršene kriminalističke obrade Mario P. (20) i Predrag R. (19) su uz kaznenu prijavu privedeni u Istražni centar Županijskog suda u zagrebu. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bugari s »posuđenim« džipom pokušali pobjeći preko granice</p>
<p>ŠIBENIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Dvojica državljana Bugarske P.G. (38) i D.R. (32) uhićeni su na graničnom prijelazu Strmica kod Knina u pokušaju da s ukradenim terenskim vozilom marke Jeep Grand Cherokee prijeđu granicu između Hrvatske i BiH, a granični prijelaz pokušao je sat kasnije s osobnim vozilom marke »opel kadett« prijeći, također bugarski državljanin A.D. (29).</p>
<p>Dok su bugarski državljani pokušavali prijeći međunarodni granični prijelaz Strmica, policajci su posumnjali da nešto nije u redu, iako su papiri bugarskih državljana bili uredni. Nakon detaljne provjere vozila utvrđeno je da je vlasnica terenskog vozila J. G. (77) iz Varaždina te da je vozilo ukradeno 7. kolovoza ove godine u Biogradu, uz pomoć provalničkog alata. Na ukradeni auto stavili su bugarske tablice i izradili krivotvorenu dokumentaciju kako bi ga mogli izvesti iz Hrvatske. Vozilo Jeep Grand Cherokee je oduzeto uz potvrdu o privremenom oduzimanju i ono će biti vraćeno vlasnici. Sva su trojica bugarskih državljana, uz kaznenu prijavu privedeni u istražni centar Županijskog suda u Šibeniku. Terete se za kaznena djela teške krađe, zatim za krivotvorenje isprave te za izradbu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje i provalničkog alata. Alat za provale u automobile policija je pronašla u »opel kadettu«, u kojem su pronašli i jedan pisaći stroj. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Iz Hrvatske protjeran 21 strani ilegalac zatečen u Švaljkovcu</p>
<p>ZABOK, 10. kolovoza</p>
<p> - Protiv 21 stranog državljana, odnosno 15 turskih i 6 iranskih, koji su zatečeni u Švaljkovcu u utorak, dovršena je kriminalistička obrada nakon koje su privedeni Prekršajnom sudu u Zaboku koji im je izrekao novčane kazne uz protjerivanje iz Hrvatske u roku od 24 sata, nakon čega se neće smjeti vratiti godinu dana. Obradom je utvrđeno da je cijela grupa doputovala u Sarajevo avionom iz Istanbula. Tu su ih prihvatile nepoznate osobe koje su ih sprovele do granice s Hrvatskom koju su prešli pješice i raznim prijevoznim sredstvima doputovali do Zagreba, odakle su trebali nastaviti put prema Italiji. Na tom putu u Švaljkovcu, pokraj Svetog Križa Začretja, zaustavio ih je kvar na kombiju. U Sarajevu turski državljani za put do Italije plaćali su po osobi 500, a iranski 700 do 800 DEM. S obzirom na organizaciju puta od Sarajeva do Švaljkovca može se pretpostaviti da se radi o organiziranoj djelatnosti grupe o kojoj će se još zasigurno čuti. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uhićena »humanitarka« iz Beograda</p>
<p>ŠIBENIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku proveo je istražni postupak protiv Z. N. (44) iz Beograda, koja je uz kaznenu prijavu privedena, pod sumnjom da je u razdoblju od ožujka do srpnja ove godine počinila više kaznenih djela.
Ona je, kako stoji u policijskom priopćenju, krivotvoreći isprave i nadripisarstvom počinila čak devet kaznenih djela prijevare. Građanima Knina, Strmice, Polače, Cetine i Zrmanje ona se lažno predstavljala kao predstavnica različitih međunarodnih humanitarnih organizacija, te im je obećavala različite potpore za dobivanje kredita i obnovu kuća, a zauzvrat je tražila različite novčane iznose kao taksu za takav zahtjev. Ona je na taj način sebi pribavila imovinsku korist od 4.700 kuna. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mrtav muškarac nađen u rijeci Krapini</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - U rijeci Krapini pored mjesta Pojatnog, tri metra od obale građanin Franjo I. (51) primijetio je u srijedu oko 19 sati mrtvo tijelo.</p>
<p>Nakon što je Franjo I. obavijestio policiju, obavljenim očevidom utvrđeno je kako se radi o Z. V. (58). Na mrtvom tijelu nisu pronađene ozljede koje bi ukazivale na nasilnu smrt. Tijelo je potom prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati radi daljnjeg utvrđivanja okolnosti i uzroka smrti. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Ledinski: Štete od šumskih požara veće od 220 milijuna kuna</p>
<p>Zabrinjava što su »Hrvatske šume« ove godine izdvojile više novca za protupožarnu zaštitu nego državni proračun / Prvi će korak u restrukturiranju Hrvatskih šuma biti transformacija javnog poduzeća u trgovačko društvo / Poduzeće će nastaviti poslovati pozitivno, iako smo ove godine prisiljeni državi platiti 10 milijuna kuna akontacije u ime dobiti / Nije interes hrvatske države da izvozi trupce, već finalne proizvode/Što se tiče prigovora na drastičan izvoz sirovog drveta, on se odvija mimo »Hrvatskih šuma«, jer mi izvozimo samo one proizvode koji nemaju prođe na domaćem tržištu, kaže direktor »Hrvatskih šuma« Željko Ledinski</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - »Hrvatske šume« nalaze se pred restrukturiranjem iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. O promjenama u poduzeću koje gospodari sa gotovo dva milijuna hektara šumskih površina, odnosno 35 posto državnog teritorija, o drvnoj industriji nakon ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), o šumskim požarima, zaštiti prirode te o paradoksu domaće drvne industrije da, primjerice, uglavnom propadaju pilane na području od posebne državne skrbi, razgovarali smo s direktorom »Hrvatskih šuma« inž. Željkom Ledinskim.</p>
<p>• Kakvo ste stanje zatekli u »Hrvatskim šumama«?</p>
<p>- Na dužnost direktora imenovan sam 15. ožujka, odlukom Vlade, te sam funkciju saborskog zastupnika stavio u mirovanje. »Hrvatske šume« su poduzeće sa 10.200 uposlenih. Uz to, još 24.000 uposlenih ima u domaćoj drvnoj industriji, koja trenutno sa 330 do 350 milijuna dolara izvoza godišnje predstavlja najvećeg pojedinačnog izvoznika Hrvatske.</p>
<p> Što se tiče financijskih pokazatelja u odnosu na poslovanje u 1998. godini, kad je poduzeće završilo s gubitkom od oko 250 milijuna kuna, prošla je godina završena s dobitkom od nešto više od 31 milijuna kuna. No kako je većina naših d.o.o. (njih 18) poslovala s gubitkom, pa kad se prebije taj gubitak, dobit iznosi skoro 13 milijuna kuna. Držim da će poduzeće nastaviti poslovati pozitivno iako smo ove godine prisiljeni državi platiti 10 milijuna kuna akontacije u ime dobiti. </p>
<p>• Što donosi transformacija »Hrvatskih šume« u trgovačko društvo?</p>
<p>- Upoznali smo se s transformacijom šumarskih poduzeća, koja je završena u većini europskih zemalja. Mogu reći da će proces restrukturiranja »Hrvatski šuma« potrajati dvije-tri godine te da je u nj uključen širok krug šumarskih stručnjaka. Dosad prikupljena iskustva pokazuju da mora postojati jedno poduzeće koje će ostati u većinskom državnom vlasništvu i koje će gospodariti svim šumama u zemlji. Uz to, mora doći do decentralizacije određenih ovlasti, odnosno njihova prenošenja na niže razine. Dio djelatnosti koji se dosad obavljao u sklopu javnog poduzeća »Hrvatske šume«, kao što je primjerice transport drveta, ostat će izvan naše osnovne djelatnosti, a to je šumarstvo.</p>
<p>• Hoće li doći do nekih pomaka u načinu poslovanja poduzeća?</p>
<p>- »Hrvatske šume« morat će se okrenuti nalaženju novih izvora prihoda, koji su dosad bili u drugom planu. Primjerice, za austrijske savezne šume, kada je riječ o prihodu, prodaja drveta je na sedmom ili osmom mjestu. Statistika pokazuje da drvo u zemljama u kojima je šumarstvo subvencionirano čini svega jednu desetinu vrijednosti šuma. To znači da opće korisne funkcije šuma, koje su mnogo važnije od drvne mase, moraju doći u prvi plan. Konkretno postoji državni projekt izgradnje 20-ak golf igrališta na jadranskoj obali gdje se na naš teren nastoje ubaciti oni koji ne gospodare šumama. Jedan od značajnih izvora prihoda »Hrvatskih šuma« mogao bi biti i od lovnog turizma, gdje ove godine očekujemo prihod od 12,4 milijuna kuna. </p>
<p>• Na koji će način drvna industrija prebroditi ulazak Hrvatske u WTO?</p>
<p>- Domaća drvna industrija najveći je kupac naših proizvoda. Sigurno je kako bi drvna industrija trebala biti okosnica izvoza u budućnosti, jer postoje objektivne mogućnosti da se taj izvoz dvostruko poveća za tri do četiri godine. Vjerujem kako sama drvna industrija to ne može sama ostvariti, ali uz pomoć Vladinih mjera (subvencija kamatnih stopa) drvna industrija može prevladati sadašnje poteškoće. Naša je tvrtka sa 28 finalnih drvnih prerađivača sklopili višegodišnje ugovore o nabavi drvnih sortimenata. Primjerice, petogodišnji ugovori sadrže odgodu plaćanja sirovine između 60 i 90 dana, a u praksi je to i 120 dana. S druge strane, na taj smo način osigurali plasman svojih proizvoda iako bismo za kvalitetno drvo na stranom tržištu mogli dobiti više.</p>
<p>• Hoće li povećani izvoz uništiti domaće šume?</p>
<p>- Iako je poslije svakog rata drvo bilo ono što je gospodarski spašavalo države, držim da nije interes hrvatske države da izvozi trupce, već finalne proizvode. Godišnji prirast iznosi osam milijuna hektara drvne mase; budući da »Hrvatske šume« sijeku četiri milijuna hektara, nema bojazni da će povećan izvoz uništiti naše šume. Što se tiče prigovora na drastičan izvoz sirovog drveta, on se odvija mimo »Hrvatskih šuma«, je mi izvozimo samo one proizvode koji nemaju prođe na domaćem tržištu. To su trupci topole, hrasta i bukve. Preračunato u brojke naš izvoz iznosi 70.000 kubika drvne mase ili pet do šest posto ukupne proizvodnje.</p>
<p>• Kako objašnjavate pojavu da se zatvaraju pilane na području Like, a otvaraju oko Zagreba?</p>
<p>- Hrvatska im četiri puta više pilana nego što ima drveta. Naime, jedno je vrijeme bila moda otvaranja pilana, pa i u tradicionalnim brdskim područjima pilane teško opstaju ako nemaju zaokruženu proizvodnju. Propale su pilane kupljene na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, odnosno u sumnjivoj privatizaciji. Držim da je ispravan put »Česme« koja na području Bjelovara uz pomoć Ministarstva obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva nastoji stimulirati kooperante da ulažu u proizvodnju, a ona se bavi plasmanom finalnih proizvoda. Moram napomenuti da su »Hrvatske šume« u područja od posebne državne skrbi od 1995. godine uložile 480 milijuna kuna vlastitog novca. Na taj je način u šumarijama otvoreno 926 novih radnih mjesta. </p>
<p> • Kako ste riješili spor s bivšom Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša? </p>
<p>- Držim da do spora nije trebalo ni doći, jer Hrvatska kao rijetko koja zemlja u svijetu ima 95 posto prirodnih šuma. To znači da su se šumari u prošlih 200 godina dobro skrbili o tom nacionalnom bogatstvu. DUZPO-a je predlagao da se šumari izuzmu od gospodarenja sa 15 posto nacionalnog teritorija koji je stavljen pod različite oblike zaštite. Nadam se da će se ta nepravda ispraviti i šumarima vratiti dio zaštićenih područja na sjevernom Velebitu. Zbog pogrešnog poslovanja doveden je u pitanje opstanak NP Plitvička jezera. Ukratko, s kvalitetnom se šumom mora stručno gospodariti.</p>
<p>• Koliko iznose štete od velikih šumskih požara u ovoj godini?</p>
<p> - I pored svih poduzetih mjera protupožarne zaštite, štete od požara su goleme. Preračunato u novac štete su krajem srpnja iznosile oko 220 milijuna kuna. Moram reći da zabrinjava što su »Hrvatske šume« ove godine izdvojile više sredstava za protupožarnu zaštitu (72 milijun kuna) nego državni proračun - 55 milijuna. </p>
<p> • Koliko se šuma nalazi pod minama?</p>
<p>- Pod minama je još 250.000 hektara šuma. Imamo ugovor s Hrvatskim centrom za razminiranje najkvalitetnijih šuma, ali s tim ćemo problemom morati živjeti još 10 do 15 godina.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U srpnju 12 milijuna noćenja </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Na području sedam hrvatskih jadranskih županija te grada Zagreba tijekom srpnja ove godine ostvareno je gotovo 12 milijuna noćenja, 43 posto više nego lanjskog srpnja. Od toga čak 10,6 milijuna noćenja otpada na strane goste, a to je za punih 56 posto više od ostvarenja iz prošlogodišnjeg srpnja. S druge strane, domaći su turisti u srpnju u jadranskim ljetovalištima ostvarili tek nešto više od 1,3 milijuna noćenja, što je za 12 posto manje nego u istom mjesecu lani, podaci su Hrvatske turističke zajednice.</p>
<p> U tom mjesecu najviše ostvarenih noćenja bilježe Istarska (više od 4,5 milijuna) i Primorsko goranska Županija (gotovo tri milijuna). Najveći porast noćenja u usporedbi s srpnjem 1999. godine zabilježen je, pak, u Šibensko-kninskoj županiji, i to od 98 posto, na oko 670 tisuća. Od ukupnog broja ostvarenih stranih noćenja, najveći se broj - gotov dva milijuna - odnosi na turiste iz Slovenije, a nešto manje (oko 1,8 milijuna) na goste iz Njemačke i Češke (1,6 milijuna). </p>
<p> Za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ukupno je zabilježeno 19,8 milijuna noćenja ili 47 posto više nego u istom razdoblju 1999. godine, objavila je Hrvatska turistička zajednica. Na strana se noćenja od tog broja odnosi čak 17,03 milijuna, a samo 2,4 milijuna na domaća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ledić: Ministarstvo poljoprivrede ne lobira za uvoznike voća </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložit će Vladi da se dodatna carinska zaštita za uvoz jabuka pomakne za 15 dana, odnosno vrati sa 15. rujna na 1. rujan, rekao je u četvrtak zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić na konferenciji za novinare reagirajući na protest Odbora voćara Hrvatskoga seljačkog saveza. </p>
<p>Ledić je dodao da će ovaj prijedlog Vlada najvjerojatnije prihvatiti na prvoj sjednici nakon ljetne stanke (24. kolovoza) i nakon objave u Narodnim novinama ta odluka može stupiti na snagu 1. rujna. Nadalje, kažu u ministarstvu, uobičajeno je bilo svih ranijih godina da se carinska zaštita u vidu prelevmana odobrava od 15. rujna, ali kako su ove godine jabuke zbog povoljnih klimatskih uvjeta ranije dozrele, protest voćara je opravdan. Drugim riječima, prelevmani su zakasnili i više od 15 dana. </p>
<p>Prema Ledićevim riječima, nema mjesta politikantstvu u rješavanju problema u agraru. Ministrov je zamjenik odbacio sumnje o navodnom lobiranju u ministarstvu što se tiče »uvoznog lobija«. Uz to, napomenuo je da nije točno da se u ministarstvu nisu dogovarali s voćarima te pokazao odgovor ministarstva Hrvatskoj voćarskoj zajednici koji je upućen sredinom srpnja ove godine. Tako će osim stalne carinske zaštite jabuka od 20 posto, od 1. rujna ta zaštita biti još 1,50 kunu po kilogramu. Ukupno domaći proizvođači jabuka bit će zaštićeni s oko 60 posto carine na uvoz jabuka. </p>
<p>Kako se čulo, Hrvatska se ne može odreći uvoza jabuka jer domaća proizvodnja pokriva oko 50 posto naše potrošnje. Nadalje, što se tiče ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), proizvođači jabuka neće ostati bez zaštite jer će carina iznositi 15 posto, a količinska carina će postojati kao i sada (pet mjeseci u godini između rujna i veljače naredne godine). (M.Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Može li dogodine turistička sezona trajati sedam mjeseci?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Turistički djelatnici predviđaju da će u idućoj godini rast turističkog prometa u Hrvatskoj iznositi od 10 do 15 posto, ili čak do 20 posto u odnosu na ovu godinu. Do kraja ove turističke godine, očekuje se ostvarenje 6,5 milijuna turističkih dolazaka, što je 37 posto više nego lani a za 19 posto više nego najbolje poratne 1998. godine.</p>
<p>Istodobno, procjenjuje se da će u ovogodišnjoj sezoni biti ostvareno 37,8 milijuna noćenja, odnosno 43 posto više nego u godini prije, a 19 posto više nego 1998. Pritom se procjenjuje da će strani gosti ove godine u Hrvatskoj ostvariti više od 32,5 milijuna noćenja (ili gotovo 86 posto od ukupnog broja), što bi predstavljalo rast od čak 52 posto prema godini prije. Kod domaćih se pak turista očekuje skroman rast broja noćenja za 2 posto - na 5,3 milijuna. </p>
<p> Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u svojim je polaznim odrednicama, prema kojima će napraviti Program rada HTZ-a za iduću godinu, navela i osnovne ciljeve kojima hrvatski turizam treba težiti u 2001. godini.</p>
<p> Osnovni je cilj povećanje prihoda iz aktivnosti vezanih za turistički promet. Drugi važan cilj integralnog koncepta hrvatskog turističkog nastupa na međunarodnom tržištu u idućoj godini je i objedinjavanje sredstava cjelokupnog sustava HTZ-a, dok je produljenje turističke sezone treći cilj realizacije prijedloga integralnog nastupa. Hoteli, ali i ukupna turistička infrastruktura već u 2001. godini trebali bi raditi najmanje sedam mjeseci, odnosno od travnja do listopada.</p>
<p> HTZ je temeljem turističkih rezultata u prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj te obujma knjiženja turističkih aranžmana kod inozemnih turoperatora (stanje prodaje na dan 30. lipnja) simulirao turistički promet u Hrvatskoj za iduću godinu.</p>
<p> Po toj bi procjeni u idućoj godini Nijemci mogli ostvariti nešto više od milijun turističkih dolazaka i u strukturi dolazaka svih turista sudjelovati s 18,4 posto. Na drugom bi mjestu mogli biti Talijani s 920.000 dolazaka (15,5 posto od ukupnih dolazaka), a potom Slovenci, koji bi mogli zabilježiti 862.500 dolazaka (14,5 posto od ukupnog broja).</p>
<p> Ukoliko HTZ od Državnog proračuna za program promocije turizma za 2001. dobije dodatnih 20 milijuna kuna (ukupni bi prihod HTZ-a tada iznosio 65 milijuna kuna), više bi se sredstava moglo uložiti u obradu stranih tržišta, od čega se očekuje i povećani broj inozemnih turističkih dolazaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U potrazi za poslom nije dobro biti inženjer kontrole okoline ni - papučar!</p>
<p>Kad je riječ o zanimanjima s kojima se najmanje čeka posao, čini se da najbolje prolaze oni koji su se opredijelili za poučavanje djece/ Osim profesora matematike, posao u struci brzo će dobiti i brodski strojarski inženjeri</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Dok će profesor matematike i informatike ili matematike i fizike zaposlenje čekati u prosjeku samo mjesec i pol dana, inženjer kontrole okoline čekat će ga 95,5 mjeseci, odnosno čak osam godina! Za njim gotovo nimalo ne zaostaje ćilimar (90 mjeseci prosječnoga čekanja), ali, zanimljivo je, ni novinski fotoreporter. Naime, osam novinskih fotoreportera čeka posao u prosjeku 71 mjesec ili gotovo šest godina! </p>
<p> Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku, zaključno sa 30. lipnja 2000. godine. Zanimljivo je također da je tog dana na evidenciji nezaposlenih bilo čak 28 profesora matematike i informatike i 26 profesora matematike i fizike, a samo pet inženjera kontrole okoline. I drugih je naprijed spomenutih »čekača« malo: posao preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čeka »samo« šest ćilimara i osam fotoreportera.</p>
<p>Kad je riječ o zanimanjima s kojima se najmanje čeka posao, raspon čekanja nije tako velik - od 1,5 do 3,8 mjeseci - a čini se da najbolje prolaze oni koji su se opredijelili za poučavanje djece. Osim profesora matematike, posao u struci brzo će dobiti i brodski strojarski inženjeri. Deset evidentiranih strojarskih inženjera, prema statistici, posao će čekati manje od dva mjeseca, koliko pokazuje prosjek. Nešto više od dva mjeseca posao u prosjeku čekaju profesori odgajatelji, diplomirani elektroinženjeri za računalsku tehniku, pomoćni slikari stakla te niz profesora: engleskoga i njemačkog jezika u kombinaciji), kemije i biologije, zemljopisa i povijesti te fizike. Diplomirani elektroinženjer za radio i profesor elektrotehnike posao će u prosjeku čekati oko tri mjeseca, a za manje od četiri mjeseca na posao mogu računati pomorski strojari prve klase, profesori njemačkoga, geologije, tjelesnog odgoja (smjer kineziterapija) i profesor glazbene kulture. Slično će proći i diplomirani defektolozi, smjer poremećaja u ponašanju i mentalne retardacije, sastavljači elektrovodova, diplomirani inženjeri za telekomunikacije te profesori fizike i politehnike.</p>
<p>U nizu onih koji posao čekaju godinama, nakon inženjera kontrole okoline, ćilimara i fotoreportera, slijede rukovoditelji transportne mehanizacije (55 prosječnih mjeseci čekanja), rukovoditelji transportnim postrojenjima i uređajima (53 mjeseca) te strojni pletači (također 53 mjeseca čekanja). Isto toliko posao čekaju i proizvođači žarulja, nešto manje bravari modelari, a 50 mjeseci u prosjeku posao čekaju i - navlačioci gornjeg dijela obuće, dakle obućari »specijalisti«. Slično prolaze i papučari (profesionalni!), kao i inženjeri organizacije rada, pomoćni građevinski mineri i proizvođači čamaca. Potkraj lipnja na evidenciji Zavoda za zapošljavanje posao je čekao 21 papučar, 17 inženjera organizacije rada, sedam pomoćnih građevinskih minera i osam proizvođača čamaca. Zanimljivo je da i šumari posao čekaju dugo, 45 mjeseci, odnosno 3,7 godina. Inače, potkraj lipnja bilo je sedam evidentiranih nezaposlenih šumara. Raspon čekanja posla kod onih zanimanja kod kojih se to mjeri godinama kreće se od već spomenutih osam do 3,6 godina, koliko posao u prosjeku čekaju čistači brodskih strojeva. Krajem lipnja posao je, prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, čekala njih osmorica. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Posustali i mali poduzetnici </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Malom se poduzetništvu u Hrvatskoj pridaje sve veća pažnja, o čemu uz ostalo govore i programi o poticanju malog i srednjeg poduzetništva i ugovori o kreditiranju koje je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo upravo proteklih dana potpisalo s predstavnicima više županija i poslovnih banaka. A da su toj djelatnosti više nego potrebni poticaji, upozoravaju i podaci o financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika u prošloj godini. Mali su poduzetnici, naime, za razliku od prijašnjih godina, iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat od 663 milijuna kuna, što otvara i pitanje jesu li i mali poduzetnici posustali u tržišnoj utakmici.</p>
<p>Prijašnjih se godina uobičajilo da veliki i srednji poduzetnici kao cjelina posluju negativno, dok su mali poduzetnici, kao cjelina, poslovali s pozitivnim financijskim rezultatom. U 1998. konsolidirani je financijski rezultat malih poduzetnika bio pozitivan, sa doduše skromnih 17 milijuna kuna. U 1999. godini, međutim, u grupaciji malih poduzetnika iskazani su gubici veći od dobiti za 663 milijuna kuna. </p>
<p> Po podacima ZAP-a, kojima su obuhvaćena 57.323 mala poduzetnika, koji zapošljavaju ukupno 241 tisuću radnika, u toj je grupaciji dobit iz prošlogodišnjeg poslovanja prije oporezivanja iznosila nešto više od četiri milijarde kuna, a nakon oporezivanja 2,88 milijardi kuna. Istodobno su gubici u grupaciji malih poduzetnika premašili iznos od 3,5 milijarde kuna.</p>
<p> Dok se udjel malih poduzetnika u ukupnim prihodima (34,6 posto) i rashodima (33,9 posto) svih poduzetnika nije izmijenio, smanjio se njihov udio u neto dobiti (sa 36,9 posto u 1998. na 34,5 posto u 1999. godini) te istodobno povećao onaj u gubicima (sa 20,4 na 23,5 posto).</p>
<p> Iskazivanje većih gubitaka od dobiti u grupaciji malih poduzetnika, po ocjenama iz ZAP-a, pokazuje da su, zasad, istrošene njihove prednosti, u prvom redu prilagodljivosti tržišnim uvjetima poslovanja, te da su i oni, u danim uvjetima, znatno posustali.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Viktor Lenac« sklopio ugovore vrijedne 25 milijuna dolara </p>
<p>RIJEKA, 10. kolovoza</p>
<p> - Riječko remontno brodogradilište »Viktor Lenac« sklopilo je dva ugovora, ukupno vrijedna 25 milijuna američkih dolara, za preinaku brodova za prijevoz općih tereta (ro-ro brodova) u brodove za polaganje optičkih kablova, priopćeno je iz Uprave tog brodogradilišta.</p>
<p>Kako ističu u riječkom brodogradilištu, riječ je o vrlo zahtjevnim preinakama kojima će se brodovi opće namjene preinačiti u visokosofticirane brodove za polaganje kablova, za kojima, zbog brzog razvoja globalnih telekomunikacija, vlada velika potražnja na svjetskom tržištu. Oba broda, čije će preinake biti dovršene do kraja listopada, odnosno do kraja godine, njihovi će vlasnici, kompanije iz SAD-a i Engleske, iznajmiti International Telecom USA kompaniji koja se uz ostalo bavi i polaganjem telekomunikacijskih kablova.</p>
<p> Iz Uprave »Viktora Lenca« također se najavljuje kako je to brodogradilište u vrlo izglednim pregovorima za sklapanje ugovora o izvršenju još jednoga sličnog projekta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Cijene nafte na svjetskom tržištu prešle 30 dolara </p>
<p>LONDON, 10. kolovoza</p>
<p> - Cijena sirove nafte na svjetskom je tržištu premašila 30 američkih dolara po barelu nakon što su nova izvješća, drugi tjedan zaredom, pokazala smanjenje zaliha u Sjedinjenim Državama. U srijedu je u Londonu cijena barela sirove nafte marke Brent dosegnula 30,15 dolara, a jednako tako su u SAD-u terminske cijene nafte, za isporuku u rujnu, probile granicu od 30 dolara.</p>
<p>Posljedica je to najnovijega tjednog izvješća Američkog instituta za naftu (API) koje je pokazalo smanjenje američkih zaliha sirove nafte za 2,1 milijuna barela u tjednu zaključno s 4. kolovozom. Tjedan dana ranije neočekivani je pad zaliha, prema prijašnjem izvješću API-a, iznosio devet milijuna barela, što je rezultiralo skokom cijena za dva dolara po barelu.</p>
<p> Te podatke potvrdila je Agencija za statistiku američkog Ministarstva energetike, koja je snizila svoje procjene zaliha sirove nafte u SAD-u za kraj trećeg i četvrtog tromjesečja.</p>
<p> Najnoviji podaci o stanju zaliha iznenadili su većinu analitičara budući da zemlje članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) povećavaju proizvodnju kako bi se cijene spustile ispod gornje, prihvatljive granice od 28 dolara.</p>
<p> U kartelu napominju da žele naftne cijene u rasponu između 22 i 28 dolara te da će povećati proizvodnju kako bi se udovoljilo potražnji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Čak 13 požara na šibensko-kninskom području</p>
<p>ŠIBENIK/SINJ/DUBROVNIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Samo u posljednja 24 sata na šibensko-kninskom području, prema informacijama Vatrogasne zajednice, izbilo je čak 13 požara od kojih neki i dalje plamte i nanose velike materijalne štete. Najprije je gorjelo kod Polače i taj je požar brzo ugašen, potom kod Čvrljaka gdje je opožareno oko tridesetak hektara površine pod hrastovom šumom, niskim raslinjem i travom. Vatra je izbila i kod Ripišta nedaleko Vrpolja pa kod Žitnića, pa opet kod Vrpolja, zatim kod Ljubostinja, pa kod Goriša i Brnjice, a vatra je izbila i u selu Golubić kod Knina. Još uvijek gori kod Nakića Gromile na brdu Umac, a gašenje ovog požara je otežano zbog nepristupačnosti terena. Na Umcu je već opožareno oko 250 hektara površine, a vatru gase kanaderi, te JVP Šibenik, DVD Šibenik, DVD Brodarica, Zablaće i Vodice. U četvrtak ujutro požar je izbio kod Ervenika i zahvatio manju površinu. Taj je požar brzo ugašen kao i onaj koji je u četvrtak ujutro izbio nedaleko tvornice Bramac u Drnišu gdje se zapalio smeće. JVP Drniš ugasila je požar kod Brištana, a gasitelji su uspjeli brzo ugasiti i požar kod Sedramića koji je izbio oko 10 sati. Sinjski su vatrogasci uz pomoć zračnih snaga u srijedu navečer i u četvrtak u jutarnjim satima ugasili dva velika šumska požara: na predjelu brda Derven između Peručkog jezera i državne ceste D1 Zagreb-Split te kod sinjskog naselja Gljeva na padinama Kamešnice.</p>
<p>U gašenju požara na Peruči, gdje je vatrena stihija progutala dvadesetak hektara borove šume i gustog niskog raslinja, te ugrožavala i skladište HE Peruča iznimno značajnu potporu dala su tri kanadera. </p>
<p>Zbog požara žitelji vrličkog područja nekoliko sati bili su bez struje. </p>
<p>Požarište je bilo nedostupno gasiteljima zbog mina od kojih su se neke i aktivirale tijekom požara.</p>
<p>U gašenju velikog požara koji je u srijedu oko 11 sati buknuo kod naselja Gljeva na padinama Kamešnice, također su sudjelovali članovi DVD-a Sinj kojima su pomagali jedan kanader i jedan helikopter. Ondje je opožareno više od 70 hektara hrastove i bukove šume te niskog raslinja. </p>
<p>Materijalne štete su velike, a o uzrocima tih požara zasad se još ništa ne zna. </p>
<p>U četvrtak ujutro u sedam sati lokaliziran je požar koji je izbio dan ranije u općini Ston, na predjelu Borova glavica, samo kilometar udaljenom od skretanja za auto-kamp Prapratno. Vatra je izbila uz samu cestu oko 11.50 sati, a u gašenje su se odmah uključili pripadnici DVU-a Ston, Kuna, Putnikovići, JVP-a Dubrovnik, Interventna postrojba MUP-a, a iza podneva priključio im se i protupožarni zrakoplov »air tractor«, tri kanadera, helikopter HV-a i pripadnici HV-a. Kako se požar s južne strane proširio na sjevernu promet je bio zaustavljen između 12.10 i 12.45 sati te od 13.35 do 16.30 sati. </p>
<p>Opožareno je oko 150 hektara borove šume i niskoga raslinja te zasad neutvrđeni broj maslina i vinove loze. Nakon očevida bit će poznat uzrok požara i visina pričinjene materijalne štete, priopćila je policija. Požar je izbio i u Župi dubrovačkoj, i to u četvrtak u ranim jutarnjim sati. Vatra se pojavila oko 1.20 sati u neposrednoj blizini ceste koja vodi kroz Srebreno, te se nošena vjetrom proširila na brdo »Goričen« iznad Srebrena, u pravcu vojarne Kupari. </p>
<p>U jednom trenutku požar je zaprijetio i hotelu »Goričani« u krugu vojarni, ali su ga pripadnici JVP-a Dubrovnik, DVU-a Župa, djelatnici HV-a i mještani lokalizirali u 6.40 sati. Opožareno je oko 35 hektara niskoga raslinja i brove šume. (J.K./N.M./K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Šibenski ribari prijete prosvjedima, ako ne krene prodaja plavog dizela na crpkama </p>
<p>ŠIBENIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Ribari sa šibenskoga područja ogorčeni su razvojem situacije oko distribucije tzv. plavoga goriva te prijete prosvjedima i blokadama, ako se do jeseni stanje ne promijeni. »Turistička sezona je u punom jeku. Imamo razumijevanja za turističku djelatnost i zbog toga smo strpljivi i do jeseni ćemo izdržati, a poslije ćemo reagirati, ako se do tada stanje ne promijeni«, kažu nam ribari iz Tribunja koji javnost upozoravaju na problematiku dovoženja tzv. plave nafte cisternama do svojih koča. </p>
<p>»Nismo specijalizirani za takav posao. Angažirali smo privatne cisterne, a stalno nam nad glavom visi opasnost da se, ne daj Bože, nešto desi na cesti. Tko bi u tom slučaju odgovarao«, pita se jedan privatnik koji ribarima dovozi plavo gorivo.</p>
<p>»Država nas drži ka' pasa na lancu. Daju nam lanac, ali prekratak«, kaže Branko Ferara, predsjednik Ceha ribara pri Obrtničkoj komori u Šibeniku, opisujući što im se sve događa oko distribucije plave nafte. On podsjeća da je Lučka kapetanija dala odobrenje da se gorivo za ribare dostavlja na četiri punkta u županiji i to u Tribunju, u Rogoznici, na gatu Vrulje u Šibeniku i u Murteru. Međutim, od realizacije tog dogovora nije bilo ništa, već im je omogućeno da po gorivo s petim virmanom dođu u skladište goriva na Ražinama, a otuda se ono cisternama prevozi do ribara. »To je opasan posao i nije u redu da se tako s nama postupa. Uz to, država ima mehanizme kako kontrolirati distribuciju i prodaju plavoga goriva i nije mi jasno zašto nas se ovako voza. Za nas ribare jedino je pravo rješenje - nafta na benzinskim crpkama. Sve ostalo samo su neprimjerena i privremena rješenja jer može doći do velikog zagađenja okoliša, ističe Ferara. On također navodi da nedorečeni zakonski propisi uvelike otežavaju rad ribara. Ministarstvo financija ne dopušta prodaju plavog dizela zajedno s ostalim energentima, kako bi se izbjegla eventualna ilegalna prodaja, a, s druge strane, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja traži, pak, da se poštuju propisi koji su toliko rigorozni da im nitko ne može udovoljiti. I u Ini nam kažu da postojeći način opskrbe gorivom za ribare nije najbolji, te dodaju da u ovome trenutku za bolji ne znaju. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ma nema tog novca za koji bismo prodali svoje imanje na Kornatima!</p>
<p>Najava ministra zaštite okoliša i prostornoga uređenja Bože Kovačevića da će vlasnici kornatskih otoka morati ih prodati državi izazvala burne reakcije Murterina/ Nitko od njih i ne pomišlja na prodaju svojih imanja, tvrdeći da Kornati imaju dušu upravo zbog ljudi na njima te da je ta škrta zemlja othranila čitave naraštaje/ Dodaju kako su imali niz ponuda da prodaju svoju zemlju ali su odbili jer bi ih »stigla kletva«/ Imanja se prenose s koljena na koljeno </p>
<p>ZAGREB/MURTER, 10. kolovoza</p>
<p> - Najava ministra zaštite okoliša i prostornoga uređenja Bože Kovačevića da će država novim zakonom o zaštiti prirode, vratiti stanje u Nacionalnom parku Kornati na onu razinu kakva je bila prije 20 godina, u trenutku proglašenja parka izazvala je burne reakcije Murterina, koji su pretežiti vlasnici kornatskog otočja. Naime, prema Kovačavićevim riječima oni bi svoje otoke morali prodati državi ili, zaprijetio je ministar, tog nacionalnog parka neće biti.</p>
<p>U javnosti se tim povodom oglasio i dr. Petar Vidaković, stručnjak za nacionalne parkove i predsjednik Društva za zaštitu Plitvičkih jezera koji je Večernjem listu ustvrdio da »da bi neko područje dobilo status nacionalnog parka, nigdje u svijetu nije uvjet ima li ili nema u njemu ljudi i privatnih posjeda«. Dodaje i kako se u svijetu potiče da autohtono stanovništvo ostane u okvirima nacionalnoga parka jer je i ono njegovo bogatstvo. No, napominje on ako vlasnici Kornata žele razvijati veći u tom parku, onda je Kovačević u pravu«. </p>
<p> Obitelj Kornelije Ježina iz Murtera vlasnik je uvale Vela Lučica na Kornatu, najvećem otoku u arhipelagu. »Ma ni govora, kakva prodaja, kakav otkup, to je apsurd«, kazala nam je ona. </p>
<p>»Posjedi se prenose s koljena na koljeno. Oni se ne prodaju, barem nisu do sada, a vjerujem da neće biti prodaje ni ubuduće. Ma nema tog novca za koji bismo prodali svoje imanje koje je othranilo moju porodicu«, kaže, dodajući da je na Kornatima stanovala i školovala svoje sinove. </p>
<p>Ističući da su svi posebno vezani uz Kornate »i sada, kada je došao turizam, ali i prije kada smo do imanja plovili i po dva tri dana veslajući u malenim barkama«, prisjeća se branja maslina i sušenja smokava... Ostajalo se i po 20 dana, kaže ona. »Bio je to mukotrpan život, svaki kamen je prešao preko naših ruku, za posaditi maslinu, lozu ili smokvu valjalo nam je odmicati kamenje, pa onda kopati, zalijevati, čuvati ovce...«. Napominje i da njezin mlađi sin koji je završio ugostiteljsku školu i vratio se iz Zagreba jer nije mogao naći posao, sada živi od iznajmljivanja apartmana na Kornatima. Bivša nam je država tamo rušila kuće, nastavlja Ježina, a sada time prijeti i ova, govoreći o nekakvu otkupu otoka. »Mi smo glasovali za ministra Kovačevića, a on sada naveliko prijeti«, zaključuje ona.</p>
<p>Miodrag Šikić i njegova obitelj vlasnici su imanja na Kornatu gdje imaju oko 150 stabala maslina, oveći pašnjak, nešto smokava i malu ribarsku kolibu. »Danas moja obitelj ne živi od Kornata, no svejedno ne bih prodavao ono što sam dobio u nasljedstvo. To sam dužan ostaviti mlađima. Tako su činili naši stari i tako će, što se mene tiče, biti i ubuduće«, kazao nam je on, podsjetivši da njihovi stari nisu imanja i otoke prodavali ni onda kada se jedva sastavljao kraj s krajem. Da su prodali samo jednu manju parcelu mogli su »cilindar na glavu staviti« i riješiti sve svoje probleme. </p>
<p>Šikić drži da u novi zakon o zaštiti prirode treba ugraditi suživot između države i vlasnika otoka na, kako kaže, dobrobit obiju strana. Kornati su ostali takvi kakvi su danas zahvaljujući upravo čovjeku i njegovu znoju. »Imamo mi blizu Murtera mnogo malih otoka, ali na njima nema čovjeka i oni nisu postali ono što su Kornati, jer nemaju dušu kao Kornati. Kornati su je dobili upravo zbog čovjeka koji je naučio živjeti s otočjem i ono s njim«, kaže. Dodaje da su njihovi stari prije smrti imanja dijelili tako da netko dobije otok na Kornatima, a drugi imanje na Murteru, što znači da onaj tko dobije Kornate ostaje bez ičega ako ga proda. </p>
<p>Iva Ježina na otoku Kornatu ima imanje u Lučici kod Levrnake, također, danas ne živi od Kornata, ali ne dolazi u obzir nikakva prodaja, nikakav otkup. »Da su naši stari prodavali, što bi mi danas imali. Ja vjerujem da nema onoga vlasnika koji bi pristao prodati svoj otok ili imanje«, kaže nam Iva, od koje doznajemo da je Drago Skračić iz Murtera najveći vlasnik Kornatskog otočja. On ima čitav otok Manu i još dva manja otočića te golemu »particelu«. Njemu su nudili tisuće i tisuće maraka, ali ih je sve odbio.</p>
<p>Ivo Šikić na Kornatima živi 360 dana u godini i vlasnik je otoka Purara. »Sve me ove priče oko Kornata vraćaju u vrijeme kada se imovina otimala, a to nije dobro. Na mene bi bila bačena kletva da sam prodao otok u Kornatima, a imao sam stotine prigoda za to. Moji su preci živjeli od Kornata i danas ja živim od njih, a eto ispada da mi to što imam vlasništvo na području Nacionalnog parka, dođe kao nekakvo zlo«, kaže nam Ivo koji ne krije da ga je strah da će im država oteti vlasništvo, a Kornati su, podsjeća on, u stopostotnom privatnom vlasništvu.</p>
<p>Anuška Fjorović i Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U »Nacionalu« neugodno iznenađeni komentarom Željke Antunović</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Redakcija Nacionala priopćila je u četvrtak kako je »neugodno iznenađena« komentarima potpredsjednice Vlade Željke Antunović u vezi s člankom objavljenim u posljednjem broju tog tjednika, pod naslovom »Ivica Račan osobno je dogovorio prodaju Večernjeg lista 'Styriji'«. </p>
<p>Naime, u ovotjednom broju Nacional piše kako je na sastanku prošloga petka, 4. kolovoza, predsjednik Vlade Ivica Račan osobno dogovorio s direktorom »Styrie« Horstom Pirkerom prodaju Večerenjeg lista toj austrijskoj kompaniji. </p>
<p>Na novinarski upit o tomu, potpredsjednica Vlade Željka Antunović u srijedu je i izjavila Hini kako je premijer Račan doista razgovarao s predstavnicima »Styrie« na njihov zahtjev, no da sastanak nije bio tajan, kako su pisala neka javna glasila, te da ništa nije potpisano. Nacional u priopćenju ističe da je neugodno iznenađen Antunovićkinim komentarima. </p>
<p> »Gospođa Antunović u komentaru tvrdi kako sastanak nije bio tajan i kako Račan ništa nije potpisao. Na taj način potpredsjednica Vlade insinuira da je Nacional objavio kako je sastanak bio tajan i kako je na njemu nešto potpisano«, kaže se u priopćenju koje je potpisao glavni urednik Nacionala Ivo Pukanić. </p>
<p>»Da je gospođa Antunović malo bolje pročitala tekst koji komentira, vidjela bi kako niti na jednom mjestu u tekstu ne stoji da je to bio tajni sastanak, te da nigdje nije bilo napisano da je premijer Račan potpisao bilo kakav dokument«, napominje glavni urednik Nacionala. </p>
<p>Nacional je, naime, objavio vijest da je premijer Račan prošloga petka osobno dogovorio s direktorom »Styrie« Pirkerom prodaju Večernjeg lista i time djelomično riješio krizu unutar tog dnevnika, zaključuje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ministarstvo obrane i Glavni stožer vratili 807 od 1.824 automobila</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Dosad je Ministarstvo obrane (MORH), zajedno sa Glavnim stožerom, vratilo samo 807 od ukupno 1.824 automobila koje je potrebno povući iz uporabe. </p>
<p>»Svi ustroji Ministarstsva obrane i Glavnoga stožera vraćaju automobile prema jedinstvenom postupku, uvažavajući propisani brojčani kriterij«, rekao je za Vjesnik brigadir Dušan Viro, načelnik sektora za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva obrane. Eventualne teškoće pri povratu, tvrdi Viro, uzrokovane su objektivnim problemima kao što su tehnička neispravnost vozila. </p>
<p>Naime, cilj je povrata službenih automobila MORH-a i Glavnoga stožera usklađivanje broja automobila koji su u upotrebi, s odredbama i kriterijima Pravilnika o uporabi službenih osobnih automobila Ministarstva i Glavnog stožera. Valja napomenuti da se su se u posljednje vrijeme čule tvrdnje da Glavni stožer kasni s vraćanjem automobila. U Ministarstvu obrane to opovrgavaju, navodeći da se povrat obavlja prema jedinstvenom postupku. »Postupak se obavlja planiranom dinamikom, ne dovodeći u pitanje pokretljivost Oružanih snaga«, ističu u Ministarstvu. </p>
<p>Podsjetimo, MORH je u srpnju počeo s provedbom Pravilnika, prema kojemu je u glavnu logističku bazu Hrvatske vojske u vojarni Borongaj trebalo biti vraćeno 1.824 od ukupno 2.485 službenih automobila, koliko ih je bilo u voznome parku. Od toga broja, 920 automobila koristilo je Ministarstvo obrane, a 900 glavni stožer. Razlog kašnjenja predavanja automobila je to što oko 35 posto predanih vozila nije u voznome stanju, a njihov transport traje dulje nego što je planirano. </p>
<p>Također, od 1. srpnja se visoka i srednja gornja klasa vozila u vlasništvu Ministarstva obrane i Glavnoga stožera ne koristi, osim ako djelatnik ima valjanu dozvolu. To znači da se automobili više ne mogu neograničeno koristiti, nego se, prema potrebi, i uz dopuštenje iznajmljuju u servisu Ministarstva obrane, no nakon korištenja se vraćaju. Nakon zaprimanja automobila i provjere vjerodostojnosti dokumenata, procijenit će se njihovo tehničko stanje i vrijednost, nakon čega će Vlada, kao njihov pravi vlasnik, odlučiti što će s njima. (A.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Paraga tvrdi da postoji stenogram razgovora Tuđmana i Budiše </p>
<p>VINKOVCI, 10. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava 1861. (HSP 1861.), Dobroslav Paraga, izjavio je u četvrtak u Vinkovcima da ta stranka raspolaže saznanjima o postojanju stenograma tajnog sastanka i razgovora pokojnog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana i predsjednika Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), Dražena Budiše »o zajedničkoj suradnji HDZ-a i HSLS-a na opstruiranju suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu«. Prema Paraginim riječima, do saznanja o postojanju stenograma HSP 1861. došao je zahvaljujući »provjerenim izvorima iz Ureda Predsjednika Republike«. </p>
<p> Predsjednik HSP-a 1861. ujedno je zatražio da se spomenuti stenogram objavi.</p>
<p> Prema Paraginu mišljenju Budišine izjave o navodnoj osumnjičenosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, generala zbora Petra Stipetića, za ratne zločine, »vode ka svjesnom Budišinom izazivanju političke krize u državi«. On je dodao da je predsjednik HSLS-a pokušao je »dovesti u pitanje vjerodostojnost Hrvatske spram preuzetih obveza prema Haaškom sudu« te »minirati odlazak predsjednika Hrvatske Stipe Mesića i premijera Ivice Račana u Sjedinjene Američke Države«. »U tom naumu«, kazao je Paraga, »Budiši se na Dan domovinske zahvalnosti pridružio i potpredsjednik Sabora dr. Zdravko Tomac, kojemu zbog počinjenih zlouporaba itekako odgovara da Hrvatska ne bude pravna država«.</p>
<p> Uz to Paraga je ustvrdio kako je potpredsjednik Sabora Tomac na zadarskom području bespravno sagradio vilu koju ilegalno iznajmljuje turistima. Svoju tvrdnju potkrijepio je isječkom teksta i fotografije iz Zadarskog lista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sezonsko zapošljavanje u lipnju smanjilo broj nezaposlenih </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u lipnju bilo ukupno 1.329.647 zaposlenih. Nakon blagog rasta u svibnju, broj zaposlenih tijekom lipnja je povećan za 0,6 posto, što je uglavnom posljedica sezonskog zapošljavanja u turizmu. Zbog sezonskog zapošljavanja u lipnju se smanjio i broj nezaposlenih za 2,5 posto. Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentirao je 342.098 nezaposlenih, a stopa nezaposlenosti sa svibanjskih 21 posto smanjila se u lipnju na 20,5 posto.</p>
<p> U lipnju je u pravnim osobama (svih vrsta vlasništva) bilo 1.039.669 zaposlenih, odnosno 0,5 posto više nego u svibnju. Najveći rast zaposlenosti, zbog sezonskog zapošljavanja, bilježe hoteli i restorani - čak 13,6 posto. U ostalim djelatnostima broj zaposlenih uglavnom se nije mijenjao ili je blago padao, kao u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju za 0,4 posto. </p>
<p>U obrtu i slobodnim profesijama, a prema podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u lipnju je bilo 206.572 zaposlenih, ili za 1,7 posto više nego u svibnju. Pad zaposlenosti, i to za 1,1 posto u lipnju je zabilježen samo među individualnim poljoprivrednicima, kojih je ukupno bilo 83.406.</p>
<p> Usporede li se podaci za prvih šest mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje, broj zaposlenih u pravnim osobama (svi oblici vlasništva) i dalje je u padu za 2,3 posto. Najveći pad broja zaposlenih od 7,2 posto bilježi ribarstvo. Manje je zaposlenih i u građevinarstvu (5,2 posto), financijskom posredovanju (4,1 posto), zdravstvu i socijalnoj skrbi (3,4 posto), te prerađivačkoj industriji (3,1 posto).</p>
<p>U prvih šest mjeseci zaposlenost je rasla u oprskrbi električnom energijom, plinom i vodom (jedan posto), u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju (1,3 posto), obrazovanju (1,1 posto), te u raznim uslužnim djelatnostima (1,7 posto). Javna uprava i obrana gdje je u šest mjeseci zaposlenost rasla, u lipnju ipak počinje bilježiti pad za 0,4 posto, što će se, nastavi li se trend, statistički uočiti do kraja godine. (Lj.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Splitski branitelji poručuju da neće dopustiti izručenje hrvatskih vojnika i časnika Haagu </p>
<p>SPLIT, 10. kolovoza</p>
<p> - Koordinacija 14 udruga proizašlih iz Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije najoštrije osuđuje »politička prepucavanja i prizemne igre na račun hrvatskih branitelja«. Naglasio je to u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Koordinacije Ivan Protrka. </p>
<p>Čelnici Koordinacije poručuju kako neće dopustiti izručenje hrvatskih časnika i vojnika Haaškom sudu, naglašavajući pritom da je Domovinski rat bio obrambeni i oslobodilački, za razliku od rata, »koji su vodili jugoslavenski i srpski fašisti«. </p>
<p>»U Haag neće ići hrvatski časnici i vojnici, kao ni general Petar Stipetić. To je naš stav i spremni smo ga braniti do kraja«, kazao je Joško Čaleta iz Hvidre, poručivši haaškoj tužiteljici Carli del Ponte da su hrvatski branitelji krvlju platili slobodu svoje zemlje.</p>
<p> Osvrnuvši se na obilježavanje Dana Domovinske zahvalnosti, čelnici Koordinacije upozorili su na propuste koji su se dogodili na središnjoj proslavi u Kninu, kada prilikom podizanja hrvatske zastave nije intonirana državna himna. »Strašnija od toga je samo činjenica da državno izaslanstvo nije smatralo potrebnim održati i minutu šutnje za poginule hrvatske branitelje«, kazao je Hari Ninčević iz UHBDDR-a, zamjerivši zamjeniku premijera Goranu Graniću podizanje državne zastave bez intoniranja himne. »Iako branitelji poštuju Granića«, nastavio je Ninčević, »smatramo da je, zbog važnosti Dana Domovinske zahvalnosti, državnu zastavu trebao podići Predsjednik Republike ili, pak, netko od ratnih generala koji su sudjelovali u oslobađanju Knina«.</p>
<p> »Nakon podizanja državne zastave, splitski su branitelji prema protokolu pozvani da nazoče dodjeli počasne plakete obitelji prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je Granić, kao izaslanik Vlade, izbjegao na opće zaprepaštenje čime je uvrijedio građane Knina, branitelje, te nazočne goste, pokazavši krajnju nekulturu kojom dokazuje da ne može premostiti političko neslaganje s pokojnim predsjednikom. Poručujemo zamjeniku premijera da takvo ponašanje ne može izgraditi hrvatsku demokraciju i sačuvati dostojanstvo čitavoga naroda«, ustvrdio je Ninčević.</p>
<p> Čelnici Koordinacije istaknuli su kako neće dopustiti odlazak hrvatske vojske iz Knina, a one koji zagovaraju takvu ideju, nazvali su »šačicom nostalgičara koja se povlači po stožerima Hrvatske vojske«.</p>
<p> Koordinacija 14 udruga proizašlih iz Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije također je osudila i susret predsjednika Stipe Mesića s bivšim premijerom Jugoslavije Milanom Panićem. </p>
<p>Također, branitelji su zamjerili Hrvatskoj televiziji što nije poslala novinarsku ekipu na njihovu konferenciju, »ali je zato poslala svoje novinare da prate putešestvije izgubljenog kita«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Dubrovački dragovoljci: Haaški sud dovodi u sumnju cijeli Domovinski rat</p>
<p>DUBROVNIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Povodom svakodnevnog objavljivanja novih imena osoba koje bi se, po pisanju tiska, trebale pojaviti pred Haaškim sudom, dubrovački dragovoljci Domovinskog rata uputili su u četvrtak otvoreno pismo hrvatskoj Vladi u kojem, između ostaloga, pitaju jesu li agresori bili oni ili Srbi i Crnogorci »pod zapovjedništvom bolesnih političkih umova i JNA«. Treba li hrvatski vojnik koji je vodio obrambeni rat biti proglašen genocidnim, pitaju dragovoljci.</p>
<p>»Ciljajući na određene osobe koje treba izvesti pred Haaški sud, dovodi se u sumnju cijeli Domovinski rat. Optužnice pljušte sa svih strana, imamo dojam da se zbog političkih interesa izmišljaju lažne optužbe, a na taj se način kriminalizira čestit hrvatski branitelj koji je nesebično stao u obranu svoje domovine«, poručju dragovoljci u pismu Vladi. Srpsko-crnogorski agresor je taj koji je htio genocid, stoji u pismu u kojem sedodaje kako je moguće da je i na hrvatskoj strani bilo zločina, ali pojedinačnih, zbog čega se ne mogu svi izjednačavati s agresorom. No, drže dragovoljci, sve se to radi zato što Europi treba obostrana krivica, odnosno opravdanje za ono što se dogodilo u njezinu srcu, a što nije spriječila. Stoga, kažu oni, ne žele surađivati ni s jednim sudom na svijetu koji od žrtve sustavno stvara krivca. Dragovoljci također pitaju premijera i članove Vlade pitaju što će reći roditeljima poginulih branitelja, invalidima i dragovoljcima. </p>
<p> »Izabrani ste demokratskim putem i mi dragovoljci hrvatskoga juga tražimo od vas da nas ni po kakvu cijenu ne izjednačavate s divljim hordama istoka, da stanete iza našega imena, braneći naše dostojanstvo i poštujući to što smo upravo mi stvorili slobodnu i neovisnu državu u obrambenome Domovinskom ratu«, zaključuju dubrovački dragovoljci. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Na Pelješcu počela obnova kuća izgorjelih u velikom požaru '98. </p>
<p>DUBROVNIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Na poluotoku je Pelješcu, dvije godine nakon vatrene stihije koja je uz materijalnu štetu od 33 milijuna kuna odnijela i dva ljudska života, započela obnova stambenih objekata.</p>
<p>Tri milijuna kuna osiguralo je Ministarstvo javnih radova, graditeljstva i obnove, a radovi su započeli na zapadnome dijelu poluotoka. </p>
<p>Zbog nedostatka novca, do sada se na srušenim objektima, ponajprije u Vignju i Orebiću, nije mnogo učinilo osim rekonstrukcije elektrifikacijskog sustava kao i javne rasvjete i vodova. Zahvaljujući potpori Ministarstva prosvjete i športa, u potpunosti je do sada obnovljena jedino tamošnja osnovna škola.</p>
<p>Inače, obnavljat će se isključivo objekti u kojima su njihovi vlasnici, odnosno stanari na dan požara imali prijavljeno boravište, a u petoj su ili šestoj kategoriji oštećenja. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Urednik Herljević povukao ostavku </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Povlačim ostavku na mjesto urednika vanjske politike. Činim to zbog toga što je moja ostavka motivirana jedino časnom namjerom da se ne složim s jednim Vjesniku neprimjerenim tekstom. I ni zbog čega drugog. Neke me novine sada smještaju u kontekst »pobunjeničke šestorke« koja ruši Mandića ili još gore »šestorke« koju je bivši urednik Ivanković navodno nekim »džentlmenskim dogovorom« prepustio Mandiću uz obvezu da oni ostanu na uredničkim mjestima (Novi list).</p>
<p>Novi list ide čak tako daleko da mi pripisuje da kao član kolegija nisam reagirao na uređivačku politiku bivšeg urednika Nenada Ivankovića koji je na »naslovnici optuživao Ivana Zvonimira Čička da je suradnik UDBE«.</p>
<p>Oni koji su bili u tadašnjem kolegiju sjetit će se što sam o objavljivanju teksta o Čičku rekao Ivankoviću, a sjetit će se da sam u dva-tri navrata bio »na ledu« jer nisam htio odraditi neku narudžbu koja se koristila u dnevno političkim obračunima. No nije moje da se sada pravim generalom nakon bitke, niti je moj običaj da se nabacujem kamenjem po bivšim urednicima. Proizvodnja novina je u krajnjoj liniji posao pun trzavica i sučeljavanja! Sigurno je jedino da niti sam bio Ivankovićev a niti sam Mandićev čovjek, pa stoga ne želim da mi se sada »pakira«. Želim samo raditi posao koji najbolje znam, a o vanjskoj Vjesnika ipak sam čuo više pohvala nego pokuda, te bih volio da to tako i ostane.</p>
<p>Iako ovo pišem u vlastito ime, moram naglasiti da sam uvjeren da nitko od urednika koji su dali ostavke nije imao ni na kraju pameti »rušenje« Mandića, što su im neki listovi zlurado pripisali. Dakle, nije bilo nikakve »šestorke«, »petorke« ili »četvorke« </p>
<p>Zlatko Herljević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Ako je duhanskoj industriji svejedno kome prodaje cigarete, država ne bi trebala biti ravnodušna spram izgubljenih milijuna </p>
<p>Dosjetka s off shore tvrtkama koje uvoze cigarete za nepoznatog kupca i nepoznato tržište sjajan je alibi za šverc / U Poljskoj je gotovo 20 posto cigareta stiglo nelegalno na tržište, a u Italiji više od 15 posto </p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Odmak Tvornice duhana Rovinj od očitog šverca njezinim cigaretama na hrvatskom ilegalnom tržištu poprilično su kurtoazne i uglavnom se svode na zaključak kako je njihovo prodavati, a ne provjeravati gdje završava ono što legalno izađe iz tvorničkog kruga. Naime, proizvođačima duhanskih proizvoda važno je da se - dimi i to baš njihov proizvod. Da tome nije tako sigurno je da bi velike svjetske kompanije poduzele značajnije korake da gotovo trećina njihovog izvoza ne završi na crnom tržištu. Dosjetka s off shore tvrtkama koje uvoze za nepoznatog kupca i nepoznato tržište sjajan su alibi za šverc-komerc, a što očito nije mimoišlo ni Hrvatsku. Cigarete Tvornice duhana Rovinj zato i mogu »šetati« iz Jugoslavije ili Republike Srpske po hrvatskim tržnicama i ulicama, s urednim markicama tih država, a da to ne izaziva snažniju reakciju. </p>
<p>Dokaza za to ima na sve strane. Primjerice, u Podunavlju se u džepu gotovo ni »ne nose« druge cigarete osim onih s jugoslavenskim markicama. Prema nekim podatcima, u Poljskoj je gotovo 20 posto cigareta stiglo nelegalnim putem na tržište, a u Italiji više od 15 posto. Za sad su hrvatski podatci po tom pitanju nepoznati, ali je očito vrijeme da se i o tome povede više računa. Naime, ako je duhanskoj industriji svejedno kome prodaje cigarete, država ne bi trebala ostati ravnodušna na činjenicu da su izgubljeni milijuni od mogućeg poreza i da je zbog toga znatno »kraći« državni proračun.</p>
<p>Još je u sjećanju jedno državno financijskog izvješće od prije tri ili četiri godine o kojem se raspravljalo u Hrvatskom državnom saboru, a koje je pokazalo da naglo pada prihod od poreza na duhanske proizvode, pa je zaključak bio kako je to posljedica antipušačke kampanje. Međutim, onim bistrijima bilo je jasno (to su potvrđivali i podatci o broju pušača u Hrvatskoj) da se očekivani porez samo preselio u nečiji, ali ne državni džep. No, s takvom se praksom očito nastavlja.</p>
<p>Koliko je duhanski lobi snažan, potvrđuje i najnovije izvješće UN-a o korupciji u toj djelatnosti. Naime, prema tom izvješću UN-a duhanska je industrija godinama otežavala Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji otkrivanje štetnosti pušenja čuvajući tako svoj profit na vrlo visokoj razini. To izvješće otkriva kako su proizvođači cigareta ubacivali svoje špijune i podmićivali zaposlene u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji što najbolje potvrđuje kako je riječ o vrlo unosnom poslu kojeg se duhanska industrija neće lako odreći, odnosno neće prezati ni pred čim kako bi sačuvala stare i dobila nove pušače. </p>
<p>U razvijenim europskim zemljama i SAD-u odavno je jasno da duhanski dim znatno više smanjuje prihode države nego li ga povećava porez od cigareta. Zato se svim sredstvima pokušava smanjiti broj pušača i ograničiti prostor na kojem je dopušteno pušenje. Dakako i u Hrvatskoj bi osim antipušačkih kampanja nedvojbeno bilo nužno učiniti i korak više u sprečavanju šverca cigareta, jer je očito da je šteta mnogostruka kako za proračun, tako, prije svega, za zdravlje pučanstva. Ne treba zaboraviti da godišnje od posljedica pušenja u Hrvatskoj umire oko 12.000 osoba. (Goranka Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Izraelci bi zgradu splitske Banovine pretvorili u vrhunski hotel!</p>
<p>SPLIT, 10. kolovoza</p>
<p> - Splitski gradonačelnik Ivan Škarić i član Gradskoga poglavarstva zadužen za urbanizam Robert Plejić izvijestili su u četvrtak novinare o pregovorima što ih je izaslanstvo Grada Splita vodilo u Tel Avivu s izraelskom grupacijom »The Moshkovitz Group«. Naime, splitsko izaslanstvo vratilo se u četvrtak iz Tel Aviva gdje je Škarić, uime Grada Splita, potpisao s tom grupacijom memorandum o suglasnosti za ulaganje u gradnju modernih komercijalnih građevina, hotela i poslovno-stambenih zgrada u Splitu.</p>
<p>Gradonačelnik Škarić je istaknuo da »senzacionalnih vijesti zapravo nema«, ali da pregovori s izraelskom grupacijom predstavljaju »korak dalje u dosadašnjoj suradnji«. To znači, pojasnio je, da su Izraelci posebno zainteresirani za zgradu Banovine, koju namjeravaju prenamijeniti u hotel visoke kategorije, najvjerojatnije s pet zvjezdica. </p>
<p>Budući da je u zgradi Banovine smještena gradska uprava, izraelska bi grupacija sagradila Gradu Splitu novu zgradu, a prema Škarićevim riječima, realizacija toga projekta uopće nije upitna. Osim toga, Izraelci su zainteresirani i za program gradnje na starom Hajdukovu placu, te za kupnju Hotelskog centra »Lav«. S obzirom na to da je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Zlatko Uzelac nedavno izjavio da se na starom Hajdukovu placu ne smije ništa graditi, jer je ta lokacija, prema važećem Gradskom urbanističkom planu zona zelenila, novinare je zanimalo kako splitski čelnici mogu pregovarati mimo konzultacija s mjerodavnim ministarstvom. I dok je Plejić kazao da je »vjerojatno riječ o nesporazumu«, Škarić je zamjerio novinarima što »bombastičnim naslovima zbunjuju javnost«, ustvrdivši da su urbanistički problemi u Splitu »sto puta manji od onih u Zagrebu«.</p>
<p>Škarić je pročitao i napise iz novina, koji su objavljeni za vrijeme njegova boravka u Izraelu, a u kojima se govori o »carstvu urbanističke mafije u Splitu«. Gradonačelnik je opovrgnuo optužbe da je zbog nemara i nedjelotvornosti gradske uprave Split postao »žrtvom urbicida«, ističući da urbanistička mafija caruje zahvaljujući nefunkcioniranju pravne države.</p>
<p> Također je vrlo oštro odgovorio na pitanje novinara o visini ulaganja izraelskog kapitala u Split, kazavši da se o tome ne može govoriti u ovoj fazi pregovora. »Splitsko izaslanstvo nije otišlo u Izrael kako bi molilo, nego su Izraelci odavno spremni na ulaganja u naš grad«, rekao je Škarić.</p>
<p>Budući da novinarima ni nakon jednosatna izlaganja nije bilo jasno je li u Izraelu potpisan ugovor o sigurnim ili tek mogućim ulaganjima »The Moshkovitz group« u Split, Plejić je pojasnio da potpisani dokument nije sporazum nego ugovor. Drugim riječima, splitsko se izaslanstvo obvezalo osnovati ekipu, u kojoj bi se našli urbanisti, arhitekti, pravnici i ekonomisti, koji bi u roku tri mjeseca izraelskoj grupaciji i Gradu Splitu dostavili stručnu analizu o modalitetima gradnje na tim projektima. (Dobrila Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>U Vukovarsko-srijemsku županiju do sada se vratilo 51,5 posto prognanih </p>
<p>VUKOVAR, 10. kolovoza</p>
<p> - U svoje domove na području Vukovarsko-srijemske županije do kraja srpnja vratilo se 26.634 prognanika odnosno 51,5 posto osoba prognanih s tog područja 1991. godine.</p>
<p>U usporedbi s podacima vinkovačkog Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice iz veljače broj povratnika je povećan za 1.889 osoba, što je za oko 300 osoba mjesečno i što je manje nego u prijašnjim razdobljima kada se u prosjeku mjesečno vraćalo petstotinjak prognanika. Razlog usporenom povratku treba tražiti u lošim gospodarskim prilikama u Podunavlju te oslabljenom tijeku obnove. Najbolji povratak zabilježen je u ruralnim područjima gdje je obnova i najprije počela kao i u područjima u kojima se većina povratnika i prije rata bavila zemljoradnjom. Tako se, primjerice, u sela tzv. srijemskog trokuta Nijemce, Apševce, Donje Novo Selo, Lipovac i Podgrađe do sada vratilo oko 90 posto mještana tih sela.</p>
<p> U općinu Lovas vratilo se 72,1 posto osoba prognanih 1991. godine, u općinu Tomopojevci 62,3, Tordince 71,6, Nuštar 91,5, Tovarnik 61,9 Bogdanovce 63,8, dok se na područje grada Iloka do sada vratilo 68,4 posto povratnika. </p>
<p> Najslabiji povratak bilježi se i dalje u općinama s pretežito srpskim stanovništvom, te Gradu Vukovaru. Tako se primjerice u općinu Borovo vratilo tek 25,5 posto prognanih Hrvata, u Markušicu 31,6 posto a u Trpinju 43,6 posto.</p>
<p>Od 494 prognanih stanovnika Mirkovaca, u svoje domove vratilo se 227 osoba odnosno, 45,8 posto, dok povratnika još nema u Boboti, Negoslavcima, Karadžićevu, Podrinju i Šidskim Banovcima iz kojih je 1991. godine prognano ukupno 50 osoba nesrpske nacionalnosti.</p>
<p>S područja Grada Vukovara 1991. je prognano 22.061 osoba. Prema podacima Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Vinkovci do sada se u Vukovar vratilo 6.526 povratnika odnosno vratio se svaki treći Vukovarac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Kompanović: Umjesto da prizna svoju pogrešku, Čačić sve svaljuje na Zajednicu povratnika </p>
<p>Kako komentirate izjave ministra javnih radova, graditeljstva i obnove Radimira Čačića da Zajednica povratnika iznosi neistine o tijeku obnove, pitali smo Josipa Kompanovića, predsjednika Zajednice povratnika Hrvatske.</p>
<p>- On je kazao da mi lažemo, jer smo iz liste prioriteta objekata predviđenih za obnovu i koju je objavilo njegovo Ministarstvo ustanovili da postoji velik broj objekata koji ne bi trebali biti na toj listi. Riječ je o objektima čija je obnova odavno završena, radovi su u tijeku ili su pak ljudi s liste u međuvremenu umrli. Tu listu prioriteta nisam objavio ja, niti Zajednica povratnika, nego Ministarstvo obnove. </p>
<p>• Kakvo je stanje kada je riječ o prioritetima u Osječko-baranjskoj županiji?</p>
<p>- Obnova je završena ili je u tijeku na više od 100 objekata, Dakle, nije riječ o jednom objektu, kako je rekao ministar Čačić. Prema tome, umjesto da ministar kaže da je došlo do ozbiljne pogreške i da će se pročistiti lista prioriteta, on se neprimjereno i, najblaže, rečeno nepristojno obrušio na Zajednicu povratnika.</p>
<p>• Ministar Čačić vas je optužio za politikantstvo?</p>
<p>- Čačić nije ni jednom riječju pojasnio kako se to mi petljamo u politiku. Samo smo upozorili na probleme u obnovi kuća iz programa za ovu godinu. Uostalom to je i zadaća Zajednice povratnika, prema našem Statutu i prema dugu prognanicima i povratnicima. Nismo se bavili politikom, niti tražili bilo čiju ostavku. </p>
<p> • Ministarstvu obnove zamjerili ste i neodržavanje donatorske konferencije kao i nedostatak financijske pomoći izvana. </p>
<p>- Ministar obnove najprije je rekao da se računa na sredstva za obnovu još 500 kuća. Onda je novinarima kazao da su za 1.000 kuća već osigurana sredstva, a prije nekoliko dana sâmo je Ministarstvo u svojem biltenu objavilo da se na najavljenih 55 milijuna dolara iz Pakta o stabilnosti ove godine uopće ne može računati, nego tek iduće. Ja se u svemu tome stvarno ne snalazim.</p>
<p>• Tko onda širi dezinformacije i laži?</p>
<p>- Rekao bih ovako, Zajednica povratnika ne laže, ali isto tako, ministar obnove ne govori istinu. </p>
<p>• I što sada nakon svega? </p>
<p>- Prije toga Čačićeva istupa dogovarao sam s njegovim pomoćnicima i suradnicima, dr. Ljudevitom Hercegom, Markom Brajkom i Radoslavom Mlinarićem sastanak i oni su obećali doći u Osječko-baranjsku županiju sljedeći tjedan kako bismo raščistili to pitanje. Oni, naime, tvrde da u njihovoj bazi podataka postoji pogreška, i to golema, te uistinu jamče da će umjesto kuća, čija je obnova završena ili je u tijeku, doći na red one koje čekaju na obnovu. U svakom slučaju, ubrzo ćemo doznati je li Čačičeva konferencija za novinare u srijedu nešto promijenila ili nije. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Novi požar u TLM-u još jedan dokaz da valjaonicu treba modernizirati</p>
<p>ŠIBENIK, 10. kolovoza</p>
<p> - Do požara, koji je u srijedu oko 13 sati i 25 minuta izbio u pogonu Trake - I. Valjaonicama Tvornice lakih metala na Ražinama i to na elektroupravljačkom postrojenju valjka V-12, došlo je zbog kratkog spoja na elektroinstalacijama u prostoru razvodnih ormara, kažu u policiji. U požaru koji je gasilo devetoro ljudi i to četiri radnika koji su se u vrijeme izbijanja požara zatekli u pogonu, te pet tvorničkih vatrogasaca, stradale su električne instalacije u šest razvodnih ormara, a djelomično su nagorjele u devet ormara. </p>
<p>Pričinjena materijalna šteta za sada se neslužbeno procjenjuje na 100.000 kuna. Međutim, veliki valjaonički stan V-12 ostat će najmanje mjesec dana izvan funkcije, kaže Ivo Koštan, direktor Valjaonica, jer će trebati sačekati nabavku nove instalacijske opreme i njezinu montažu. Do tada će stroj biti izvan pogona, a proizvodnja, odnosno prerada aluminija preusmjeravat će se na druge tehnološke linije u okviru valjaoničkoga postrojenja.</p>
<p>I ovaj najnoviji požar u TLM-u potvrda je nužnosti modernizacije valjaoničkih kapaciteta u koje se do sada nije ulagalo. Primjerice stroj V-12 star je skoro pedesetak godina kao i instalacije na kojima je, najvjerojatnije zbog starosti i dotrajalosti, izbio požar, Ta vatra samo zahvaljujući brzoj intervenciji prisutnih radnika i tvorničkih vatrogasaca, nije poprimila katastrofalne razmjere kao ona od prije pola godine koji je tvornici pričinila višemilijunsku štetu, a stroj V-22 na kojem je tada izbio požar, bio je izvan funkcije oko dva mjeseca.</p>
<p>Zbog teškoća u kojima se nalazi ovaj gospodarski stup Šibenika - Tvornica aluminija, neki su proteklih mjeseci u pitanje dovodili projekt modernizacije i rekonstrukcije valjaoničkih kapaciteta za što je bivša Vlada dala državno jamstvo »teško« oko 80 milijuna njemačkih maraka. Nakon dvaju požara u Valjaonicama, svi su svjesni da se takvo što ne smije dogoditi jer bez modernizirane valjaoničke proizvodnje ni TLM kao sustav nema budućnost. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Posebnim ministarstvom do učinkovitije pomorske politike?</p>
<p>Izdvajanje pomorstva u zasebno ministarstvo ne bi bilo loše, dapače, moglo bi povećati efikasnost u rješavanju problema pomorskoga gospodarstva, smatra zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza prof. dr. Pavao Komadina / U ovako glomaznome ministarstvu pomorstvo, uvjetno rečeno trpi, a za rješavanje brojnih problema potrebna je puna mobilnost i operabilnost, brzina reakcije, snažna organizacija, kaže Komadina</p>
<p>ZAGREB, 10. kolovoza</p>
<p> - Može li se do boljitka u državnoj upravi tako da se određeni resori ipak smanje i put k većoj efikasnosti potraži kroz specijalizaciju? Tako nešto sigurno zahtijeva pomnije analize iako, za takvo što, možda i nema previše vremena. U svakom slučaju, u javnosti su posljednjih dana sve glasnije ideje o izdvajanju pomorstva u zasebno ministarstvo. Te ideje nisu od jučer, međutim, zasad nisu realizirane iako ih je stručna javnost uvijek podupirala.</p>
<p>To je bio i povod za razgovor s prof. dr. Pavlom Komadinom, zamjenikom ministra pomorstva, prometa i veza. On je na ovu poziciju došao kao dekan Visoke pomorske škole i bivši dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci. Usto je i gost profesor na Svjetskoj pomorskoj akademiji u Malmöu, devet je godina plovio kao pripravnik u svim časničkim zvanjima. Plovidbenu karijeru završio je u zvanju zapovjednika broda.</p>
<p>»Pomorstvo je u sklopu ovoga ministarstva i tako će i ostati, ako Vlada jednog dana ne odluči drukčije. Međutim, moje je osobno mišljenje da izdvajanje pomorstva u zasebno ministarstvo ne bi bilo loše, dapače, moglo bi povećati efikasnost u rješavanju problema pomorskog gospodarstva. Već i takvo, izdvojeno, ministarstvo pomorstva vrlo je raznovrsno, a sada se nalazi još i u sklopu dodatno interdisciplinarno golemog ministarstva«, ističe prof. Komadina.</p>
<p>»Mislim, a ponavljam da je riječ o mom osobnom stavu, da bi unutar takvoga ministarstva pomorstva posebnu pažnju, unutar jedne Uprave, trebalo posvetiti lukama i pomorskom dobru. Pomorskom dobru se, ionako, poklanja premalo pažnje, a na tome se može graditi dobra i bogatija budućnost. U Italiji se, primjerice, u sklopu Obalne straže tisuće ljudi bavi osmišljavanjem različitih sadržaja i aktivnosti te nadzorom i inspekcijom pomorskog dobra, a nije potrebno isticati kakva je razvedenost naše obale, koliki je broj otoka i koliko je to bogatstvo naše zemlje. Ta uprava, uza sve ono čime se i danas bavi, vodila bi brigu i nadzirala luke nautičkog turizma.</p>
<p> Druga važna uprava bila bi za sigurnost plovidbe koja bi uz postojeće poslove mogla uključiti i ribarsku inspekciju te pojačati ekološku inspekciju zaštite mora od onečišćenja s brodova. U trećoj upravi brodarstva vodila bi se politika i briga o brodarima, feeder uslugama, ali i o osmišljanju ribarske flote te posebno o povezivanju otoka i kopna, posebno na brzobrodske linije. </p>
<p>Također, preko ovog ministarstva mogla bi se uspostaviti bolja veza između brodarstva i brodogradnje, kako na planu eksploatacije brodova tako i na osmišljavanju gradnje putničkih brodova za obalni linijski promet. Tako bi se na bolji način valorizirala sredstva koja država osigurava za potporu kroz proračun brodogradilištima za gradnju brodova«, pojašnjava dr. Komadina.</p>
<p>Kako ističe, za novo ministarstvo ne bi trebala nova sredstva i dodatni troškovi budući da se mogu koristiti postojeći prostori, a ne bi trebalo povećati ni broj zaposlenih. </p>
<p>»Mogli bismo se zapitati, a zašto onda uopće posebno ministarstvo ako bismo ostali u istim prostorijama s istim ili gotovo istim ljudima i u gotovo jednakom broju. Odgovor je jednostavan. Zato što bi u novome ministarstvu mogli efikasnije voditi brigu o pomorstvu kao potencijalno snažnoj i za Hrvatsku izuzetno značajnoj gospodarskoj grani. Neupitno je da su ljudi na našoj obali i otocima od pamtivijeka bili upućeni da žive s morem, uz more i od mora. Međutim, dok se ovako glomazno i po sadržaju poslova raznovrsno ministarstvo bavi željeznicom i njenim problemima, zračnim prometom, unutarnjom plovidbom, telekomunikacijama ili cestama, što su češći slučajevi, pomorstvo, uvjetno rečeno trpi, a za rješavanje brojnih problema potrebna je puna mobilnost i operabilnost, brzina reakcije, snažna organizacija«, ističe prof. Komadina.</p>
<p>Jedan od osnovnih uvjeta za boljitak pomorstva je donošenje zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, gdje se predlažu značajne izmjene u čak tristotinjak od 1.300 članaka, i to prema dosad zaprimljenim primjedbama i zahtjevima. Potrebno je, također, izmijeniti i Zakon o otocima jer se u životu pokazalo da mnoge odredbe nemaju prevelike veze s realnošću, te ih treba prilagoditi stvarnim potrebama, ali i mogućnostima.</p>
<p>»U pomorskom sektoru su i sada napravljeni određeni pomaci unatoč restriktivnom proračunu. Dijelom je to zasluga promjena na svjetskom tržištu brodskog prostora i laganog oporavka vozarina, posebno kod prijevoza sirove nafte morem i u tankerskom brodarstvu, a dijelom uloženog napora i novca iz proračuna pri subvencioniranju feeder servisa i brzobrodskih linija. Međutim, sigurno je da bi se aktivnijom pomorskom politikom na gospodarskom planu moglo ostvariti mnogo, mnogo više nego što danas ostvarujemo«, naglašava zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000811].
|
