NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000311].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232459 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vlada za tri tjedna donosi platformu o suradnji s Haagom</p>
<p>Na proširenoj sjednici obaju saborskih odbora za nacionalnu sigurnost bili i Račan, Žunec i Agotić / Tomčić: Upravo je Haaški sud inicirao da se preciznije definiraju odnosi </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U roku od tri tjedna Vlada mora izraditi platformu o odnosima Hrvatske s Haaškim sudom koju će potom razmotriti Županijski i Zastupnički dom Sabora, a time Klub HDZ-a povlači svoj prijedlog za hitnim sazivanjem sjednice Zastupničkog doma Sabora na kojoj bi se razmotrili odnosi Hrvatske sa Sudom. To je konsenzusom u petak zaključeno na četverosatnoj proširenoj sjednici odbora za nacionalnu sigurnost obaju saborskih domova. Na sjednici iza čvrsto zatvorenih vrata velike saborske vijećnice, sudjelovali su i premijer Ivica Račan sa svojim užim kabinetom, šef HIS-a Ozren Žunec i Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja Imra Agotić, kao i predsjednici parlamentarnih klubova i stranaka.</p>
<p> Hrvatski državni vrh u petak se sastao kako bi, nakon drastične presude Tihomiru Blaškiću, raspravio o odnosima s Haagom. Odmah nakon presude Klub zastupnika HDZ-a je, naime, inzistirao na hitnom sazivanju Zastupničkog doma Sabora, no Predsjedništvo Sabora u ponedjeljak je na svojoj sjednici, uz pristanak HDZ-ovih članova, odlučilo otvoriti tu temu na zatvorenoj sjednici saborskih odbora za nacionalnu sigurnost.</p>
<p> Kako je nakon sjednice novinare izvijestio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, inicijativa o izradi nove platforme koja će preciznije definirati odnose s Haaškim sudom došla je upravo iz Haaga. Naime, objasnio je, Hrvatska je bila vrlo blizu toga da s Haagom postigne dogovor o početku suđenja Mladenu Naletiliću Tuti u Zagrebu, kao i o mogućnosti da general Tihomir Blaškić žalbeni postupak i ponovljeno suđenje čeka u Hrvatskoj. No, zbog neprimjerenih i neprincipijelnih reakcija i rasprava koje su se ovih dana vodile u hrvatskoj javnosti o Haaškom sudu, ta je mogućnost manja nego prije nekoliko dana, rekao je Tomčić. Iako nije potvrdio koja su to zbivanja, pretpostavlja se da je na promjenu mišljenja Haaškog suda glede Naletilića i Blaškića utjecao i nedavni prosvjed ispred američke ambasade u Zagrebu. Premda predsjednik Sabora nije htio odgovoriti na pitanje što bi točno trebala sadržavati platforma, pretpostavlja se da će se u dokumentu, u kojem Vlada treba precizirati suradnju s Haaškim sudom, razraditi prijedlozi o početku suđenja Tuti u Zagrebu, kao i o Blaškićevu dolasku u hrvatski zatvor. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odboru nisu predočeni dokumenti, a nisu ni spominjana imena onih koji su ih prikrivali!</p>
<p>Tomčić potvrdio da su glavne teme bile pitanje ingerencije Haaškog suda nad »Bljeskom« i »Olujom«, pravednosti presude Tihomiru Blaškiću te pitanje je li se u BiH dogodio međunarodni sukob ili ne / Nitko u raspravi nije zatražio prekid suradnje s Haagom, ali je bilo izlaganja da Sud izlazi iz svoje nadležnosti jer može suditi samo za individualnu odgovornost, a ne donositi vrijednosne procjene kao što je, primjerice, ona da je u BiH vođen međunarodni sukob</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Nakon završetka proširene sjednice Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nije htio iznositi detalje o sadržaju sjednice, ali je potvrdio da su glavne teme bile pitanje ingerencije Haaškog suda nad »Bljeskom« i »Olujom«, pravednosti presude Tihomiru Blaškiću te pitanje je li se u BiH dogodio međunarodni sukob ili ne. Što se tiče dokumentacije koja je nedavno otkrivena u HIS-u, a za koju je premijer Ivica Račan rekao da će baciti sasvim novo svjetlo na sukobe u BiH i otkriti prave počinitelje zločina u Ahmićima te tako utjecati i na konačnu presudu generalu Blaškiću, sudionici sjednice nisu ih dobili na uvid, niti ih je premijer Račan izvijestio o njima. No, kako je rekao Tomčić, u raspravi su izneseni pojedini detalji iz tih dokumenata, ali oni nisu posve otkriveni, već su iznesene naznake o tome što pojedini dokumenti sadrže. Uz to, samo u naznakama bilo je i govora tko je iz redova bivše HDZ-ove vlasti znao za te dokumente, a nije ih dao Blaškićevoj obrani, no, kako kaže Tomčić, nije se govorilo o imenima tih ljudi. Predsjednik Sabora Tomčić na kraju je sjednicu Odbora ocijenio vrlo korisnom, a četverosatnu raspravu - dobrom i dinamičnom te tolerantnom, usprkos povremenim iskricama među diskutantima. »Rasprava se pokazala opravdanom i postupili smo vrlo racionalno u smislu zaštite državnih i nacionalnih interesa i smanjenja nepotrebnih tenzija u javnosti oko suradnje s Haagom«, zaključio je Tomčić. </p>
<p>Inače, iako su za vrijeme višesatne sjednice brojni sudionici izlazili iz dvorane, novinari od njih nisu mogli puno saznati o tijeku sjednice jer su svi na samom početku upozoreni na Zakon o zaštiti tajnosti podataka, a time i svoju obvezu da ne otkrivaju detalje. No, od nekih smo mogli čuti kako na sjednici nije rečeno ništa novo i nepoznato te da po njima sjednica uopće nije morala biti zatvorena za javnost. </p>
<p>Doznajemo da su uvodno govorili premijer Račan, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević i šef HIS-a Ozren Žunec, a zatim i predsjednici parlamentarnih klubova. Nitko u raspravi nije zatražio prekid suradnje s Haaškim sudom, ali je bilo izlaganja da Sud izlazi iz svoje nadležnosti jer, kako je rečeno, taj sud može suditi samo za individualnu odgovornost, a ne donositi vrijednosne procjene kao što je, primjerice, ona da je u BiH vođen međunarodni sukob.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šeks i Miljavac osporavaju Račanu da su se dokumenti skrivali</p>
<p>Izjavu novinarima dao je i premijer Ivica Račan, koji je ponovio da se pronađeni dokumenti odnose isključivo na ratna zbivanja u BiH od 1992. do 1994. godine, da se ne mogu povezivati s Domovinskim ratom i da ukazuju na prave počinitelje zločina u Ahmićima. Njemu je neshvatljivo da ti dokumetni nisu prije stavljeni na raspolaganje Blaškićevoj obrani te se nada da će se to sada učiniti u žalbenom postupku. Upitan o tome ima li novih spoznaja o tome hoće li se Tuti suditi u Haagu, rekao je da to ne ovisi o njemu, već o Sudu u Haagu, ali i da o ukupnoj atmosferi koja se stvara u Hrvatskoj ovisi hoće li Haaški sud prihvatiti pojedine prijedloge hrvatske Vlade te da svi koji podržavaju ovakvu politiku Vlade prema Haagu pomažu tome da sud bude skloniji prihvaćanju hrvatskih zahthjeva.</p>
<p>Za razliku od Račana, Vladimir Šeks je ustvrdio da u dokumentima koje premijer spominje nema ništa spektakularnoga i da ih nitko nije prikrivao da se sakrije prave zločince, a žrtvuje generala Blaškića. S njim se složio i bivši ministar obrane Pavao Miljavac, koji je istaknuo da su svi dokumenti koji su mogli koristiti generalu Blaškiću dostavljeni njegovoj obrani.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Petković: Ako se objavi moje haaško svjedočenje, svi će pasti na glavu!</p>
<p>U povodu zahtjeva za ukidanje tajnosti na iskaz dan u Haagu, poslanog Vladi RH, razgovarali smo s general pukovnikom Milivojem Petkovićem, svjedokom suda u procesu protiv generala Tihomira Blaškića.</p>
<p>• Kako komentirate tvrdnje koje se ovih dana pojavljuju u tisku o tome da je Tihomir Blaškić zbog Vašeg iskaza osuđen na 45 godina zatvora?</p>
<p>- Organiziran je pravi napada na mene zbog moga svjedočenja u Haagu, a to ima svoje zašto i sve što u prošla tri-četiri dana pišu novine - laž je. Sada se ide na to da se pripreme građani da je presuda rezultat moga svjedočenja. Onda će se možda objaviti presuda, no ja ću dokazati da su sve optužbe protiv mene neutemeljene. Hoće li se sada odvjetniku Nobilu postaviti pitanje o tome je li znao kakav će utjecaj imati na presudu pobijenja moga iskaza. Hrvatskoj je poručio da je uklonio mogućnost optužbe za međunarodni sukob, a dogodilo se što se dogodilo. Nakon izricanja presude ipak je prizno da je dokazana krivnja za zapovjednu odgovornost. Je li izgubio bitku, a sada se opravdava pred javnošću? Nitko se nikad nije zapitao zašto ja nisam bio svjedok obrane, jer, kao nadređeni Blaškiću, tko je bolje od mene poznavao tadašnju situaciju. Zar nije bilo logično da sve nejasnoće s Vojnom policijom, koja je bila u Ahmićima, iznese načelnik Uprave Vojne policije, a također s problemom SIS-a te navodne dvostruke ili čak trostruke linije zapovijedanja? Zašto ti ljudi nisu svjedoci obrane? Svjedoci su bili oni ispod, a ne iznad Blaškića. Zašto? Kažem, ako se objavi moje svjedočenje, svi će pasti na glavu!</p>
<p>• U čemu je onda problem glede Vašeg svjedočenja?</p>
<p>- Zlo je u tome što nisam htio optužiti Kordića ili Stojića, jer oni tada nisu izdali nijednu zapovjed ni nešto slično. Vidite završnu riječ, Kordića se optužuje čak i za zapovijedanje. Ja to nisam htio uraditi i zato sam svjedok kakvoga se sada predstavlja. Sada su pronađeni dokumenti za čije sređivanje saborskom odboru trebaju dva-tri dana, a neki su novinari na toj hrpi našli baš moje ime. No, nitko se nije zapitao što znači ratni dnevnik. Tvrdi se da ga je obrana koristila, i to je istina. No, pitam, što će biti, ako ratni dnevnik zatraži sud, a mi smo ga imenom i prezimenom spomenuli. Tvrdim da je u ovome sreća, ako je ratni dnevnik sudu poslužio u donošenju presude generalu Blaškiću, a ako nije, neka se netko zamisli što će se dogoditi, ako ga zatraži Haag. Ako obrana misli da u njemu nema podataka koji nisu zanimljivi, pozivam ih da hrvatskoj javnosti predoče njegov dio od 15. travnja 1993. od 17,30 sati do 18. travnja te godine. No, to se ne smije, jer svi koji su imali prigodu voditi takav dnevnik znaju što se u njega upisuje. Ja znam što u njemu piše.</p>
<p>• Je li zaista bilo dvostruke ili trostruke linije zapovijedanja?</p>
<p>- Toga nema ni u jednoj vojsci, a ako je netko nekome nešto naturao, to je onda slabost da se tome odupre, a ne dvostruko zapovijedanje. U ovom slučaju, bila je isključivo vojna linija zapovijedanja i od nje se ne mogu praviti dvije. Nitko iz Glavnog stožera nikad nije uputio nikakvu zapovjed Dariju Kordiću, jer on nije bio u sustavu vojske. Blaškić je izvršavao isključivo vojne zapovjedi i sve su evidentirane. Čije je savjete slušao, to neka oni među sobom rasprave.</p>
<p>• Recite nešto o Ahmićima?</p>
<p>- Dobivao sam izvješća o borbama u srednjoj Bosni, o konkretnim borbama u Ahmićima, brojnim žrtvama, porušenim objektima... To je bila tema mog iskaza, pa sada o tome ne smijem ništa govoriti. Što se tiče izvješća SIS-a, ta služba nikad nije meni slala izvješća takvog karaktera. Činjenica je da se u Ahmićima dogodio zločin, no, on nije zapovijeđen i to je činjenica. Blaškić to nije zapovijedio.</p>
<p>• Znate li što piše u pronađenim dokumentima, koje spominje premijer Ivica Račan?</p>
<p>- Otkud ja mogu znati što se u njima nalazi. Da znam, ispalo bi da sam ih ja uzeo i sakrio. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hoće li Dodik ispuniti dogovor i omogućiti povratak Hrvata u Republiku Srpsku?</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i premijer Republike Srpske Milorad Dodik potvrdili su da će vlade u Zagrebu i Banjoj Luci usklađeno ubrzati i olakšati dvosmjerni povratak prognanika i izbjeglica, povrat imovine te obnovu njihovih domova / U to su uključene i mjere deložacije te osiguranje alternativnog smještaja za one koji privremeno koriste tuđu imovinu / U Bruxellesu će se 29. i 30. ožujka održati međunarodna donatorska konferencija o pomoći Hrvatskoj radi bržeg zbrinjavanja prognanika i izbjeglica</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Ove će godine, predviđeno je, u državnom proračunu biti 530 milijuna kuna za troškove obnove ratom opustošenih područja, a 161 milijun za obnovu će se dodatno namaknuti obveznicama. Za taj novac, među inim, Hrvatska će do kraja godine obnoviti i za useljenje osposobiti oko 2000 obiteljskih kuća, a obnovit će i izgraditi oko 45 škola. No, dio novca za obnovu škola, Hrvatskoj će dati Vijeće Europe.</p>
<p>Sve se to odnosi uglavnom na prognane Hrvate, koji se još ne mogu vratiti svojim domovima. Takvih u Podunavlju ima oko 36.000, a još ih 10.000 čeka povratak u druge dijelove Hrvatske. Međutim, na povratak u Hrvatsku čeka i nekoliko desetaka tisuća hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, koji se sada nalaze na području Republike BiH, SR Jugoslavije ili u trećim zemljama. I njima valja obnoviti srušene kuće, osigurati potrebnu infrastrukturu i radna mjesta. Za taj opsežan zahvat Hrvatska nema dovoljno novca. Osim materijalnog problema povratka, valja platiti i političku cijenu tog procesa. U prvom redu, to se odnosi na donošenje niza zakona i podzakonskih akata, kojima bi se jamčilo povratnicima sigurnost, jednakost pred zakonom i pravo na povrat imovine.</p>
<p>Prošlog su četvrtka u Banjoj Luci prvi korak na tome dugom i složenom putu učinili hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Zajedničkom izjavom su obvezali vlade u Zagrebu i Banjoj Luci da će usklađivati postupke radi ostvarenja povratka i obnove te donošenje rješenja kojima će se olakšati izbjeglicama koje traže povratak svojim kućama da ponovno dođu u posjed svojih nekretnina. U to su uključene i mjere deložacije te osiguranje alternativnog smještaja za one koji privremeno koriste tuđu imovinu. Zajednička izjava sadrži još niz konkretnih obveza Zagreba i Banje Luke, ali naglašava i potrebu širega gospodarskog povezivanja dvaju područja, jer će se samo gospodarskim jačanjem uspostaviti uvjeti za povratak svih koji to žele.</p>
<p>U dugoročnom smislu, povratak prognanih i izbjeglih na područjima bivše Jugoslavije temeljni je ključ uspostave trajne vojne, političke i svake druge stabilnosti. U arhitekturi nove Europe, područje Balkana i jugoistoka Staroga kontinenta ne mogu biti potencijalna žarišta novih etničkih, vjerskih i drugih sukoba. Istodobno, međunarodna zajednica procjenjuje da bez trajnog povratka nema trajnoga gašenja potencijalnih žarišta novih sukoba.</p>
<p>Vjerojatno u tom svjetlu valja gledati i čvrsto nastojanje međunarodne zajednice, osobito SAD-a, na dosljednom provođenju Daytonskog sporazuma i odbacivanju svake pomisli o stvaranju trećeg entiteta u BiH ili pak uređenja cijele Bosne i Hercegovine po kantonalnom principu. Osim toga, od Hrvatske se očekuje da što prije omogući masovniji povratak svima koji se žele vratiti u Hrvatsku i u njoj nastaviti živjeti. Naravno, cijena tog procesa nije mala i međunarodna zajednica zato obećava znatnu novčanu pomoć Hrvatskoj. U Bruxellesu će se 29. i 30. ožujka održati međunarodna konferencija na kojoj bi zemlje donatori trebale odlučiti koliko su spremne pomoći Hrvatskoj radi bržeg zbrinjavanja prognanika i izbjeglica. Govori se o svoti od 55 milijuna dolara. Tim novcem bi se mogao ubrzati povratak oko 16.500 hrvatskih građana mahom srpske nacionalnosti, koji su već zatražili dozvolu za povratak ili u konzularno-diplomatskim predstavništvima Hrvatske ili u uredima UNHCR-a i drugih međunarodnih organizacija.</p>
<p>Međutim, ono što je manje poznato jest činjenica da se taj novac neće trošiti isključivo za obnovu kuća i stanova hrvatskih državljana srpske nacionalnosti. Dio novca potrošit će se za izgradnju i obnovu cesta, vodovoda, niskonaponske električne mreže i trajni smještaj Hrvata, mahom iz BiH, koji su u kućama Srba izbjeglih iz Hrvatske. Sigurno je, naime, da se svi prognanici i izbjeglice neće više nikad vratiti na svoja stara ognjišta. U novim sredinama osigurali su si radna mjesta, pustili nove korijene. Za sve njih, međutim, valja osigurati trajna rješenja glede ostanka i socijalne sigurnosti. Dio novca međunarodne zajednice Hrvatska će potrošiti i za rješavanje tih pitanja. Međutim, da bi se u Hrvatsku mogli vratiti svi koji to žele, proces povratka mora biti višesmjeran. To znači da se Hrvati prognani s područja SR Jugoslavije ili BiH mogu, ako žele, mirno vratiti svojim kućama ili dobiti u trajno vlasništvo svoju imovinu kako bi je prodali i sami riješili svoj smještaj u Hrvatskoj ili negdje drugdje, gdje odaberu. Mora se također omogućiti povratak Bošnjacima u njihove domove u kojima se danas nalaze Srbi, a također je važno kako će se i kada riješiti pitanje povratka dvadesetak tisuća Hrvata u Sarajevu. Za njih se još ne vidi rješenje.</p>
<p>Materijalnu cijenu rasplitanja gordijskog čvora povratka prognanih i izbjeglih na područjima bivše Jugoslavije u najvećem dijelu trebala bi platiti međunarodna zajednica zato što ni Hrvatska, ni BiH niti SRJ nemaju za to dosta novca. Od 55 milijuna dolara, koliko Hrvatska očekuje na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu, oko 15 milijuna platio bi SAD, a ostalo uglavnom zemlje EU-a te neke države iz Azije i islamskog svijeta. Istodobno, u američkom Kongresu je u tijeku rasprava u kojoj dio zastupnika traži da SAD odobri Hrvatskoj dodatnih 35,7 milijuna dolara kao potporu za ubrzanje povratka prognanika i izbjeglica.</p>
<p>Povratak prognanih značio bi doprinos Hrvatske stabilizaciji ovog područja, kažu američki kongresmeni, te bi potvrdio trajnu opredijeljenost Zagreba za mir i demokratski razvoj regije. Bez obzira na to kakva će se rješenja naći, očito je da se ništa ne može dogoditi preko noći, pa zato zajednička izjava i jasne nakane Zagreba i Banje Luke pokazuju da se obostranim razumijevanjem i iskrenim željama stvari mogu pomaknuti s mrtve točke.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Odlazak hrvatskog Sinatre</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Doajen hrvatske zabavne glazbe Ivo Robić preminuo je u Rijeci, 9. ožujka, u 78. godini života. Popularni »Mister Morgen« doista je nezaobilazna figura domaće i strane glazbe. Iako Ivo Robić nije dočekao zlatni jubilej, 50-godišnjicu aktivnog diskografskog staža (pjevačku karijeru počeo je 1945.), planirani opsežni box-set »Croatia Recordsa« na nekoliko će CD-a podsjetiti sve zainteresirane na više nego zanimljivu karijeru izvođača koji do danas ostaje jedinim hrvatskim glazbenikom čija je diskografska izdanja moguće pronaći u svim europskim prodavaonicama ploča. Međunarodnu karijeru, koju nije dostigao nijedan drugi domaći konkurent, počeo je pedesetih godina, a evergreenom »Morgen« upisao se na top-liste europskih zemalja takvom brzinom i uvjerljivošću da je jedno vrijeme tamo nastupao »kao doma«.</p>
<p>Sve to zajedno upućuje na trajnost Robićeve karijere tijekom koje je postizao milijunske naklade ploča, aktivno izdavao za njemačku diskografsku kuću »Polydor«, održao brojne domaće i strane turneje i u svijesti poklonika postao sinonimom za zlatne dane domaće zabavne glazbe: u fazi kad je lakoglazbena scena bila takva prije svega zbog lakoće u pristupu, a ne lakog sadržaja. I na terasama hotela u Opatiji, Robić je nastupao s dignitetom najvećeg imena domaće zabavne glazbe, kao jedan od prvih koji je pjevao vlastite pjesme u vrijeme kada je »skidanje« s Radija Luxemburga bio prečac i utabani put do slave. Učinivši šlagere, poput »Ta tvoja ruka mala«, »Morgen«, »Samo jednom se ljubi«, »Tiho plove moje čežnje« i druge nezaobilaznim biljegom vremena u kojem su nastajali, Ivo Robić je zlatne ploče osvojene u »Jugotonu« i druge trofeje nedavno uokvirio i »Porinom« za životno djelo.</p>
<p>Iako rođen u Bjelovaru, Ivo Robić je bio, po vlastitu izboru, Zagrepčanin. Ne samo zemljopisno, već duhom: četrdesetih godina počeo je prve pjevačke korake, a nastupi u »Tucmanu«, »Kolu« i drugim plesnjacima bili su predstraža i uvod u kasniju najezdu elektrifikacije. Početkom pedesetih počinje nastupati u Njemačkoj, za koju je poslije, ne baš igrom slučaja, postao vezan kao malo koje domaće estradno ime. Postigavši međunarodnu karijeru dotad nezapamćenih razmjera pjesmom »Morgen« - i time donekle postavši odgovornim za onu »malo morgen« - Ivo Robić je na stranim pozornicama bio zvijezda velikog formata.</p>
<p>Nije išao na ruske turneje s trapericama za prodaju u prtljagu, a izlazak iz do tada uvriježenih okvira uslijedio je vjerojatno i zato, jer su mu domaće granice bile preuske, a uspjeh kojim je to učinio postao je zahtjevna, ako ne i nemoguća »špranca« za slijediti. Ukratko, single »Morgen« iz 1960. izbacio ga je u orbitu u kojoj ni nadimak »hrvatski Sinatra« nije bio preteška kvalifikacija, čemu je Robićeva verzija »Strangers In The Night« samo još više pomogla. Nije nepoznata ni Robićeva suradnja s njemačkim skladateljom Bertom Kaempfertom, za kojega se sumnjalo da je Robiću »skinuo« nekoliko pjesama s kojima je došao u Njemačku. Neslužbeno, u legendama se spominju i Robićeve ideje koje su poslije, u prepjevima na engleski, dospjele i do samoga Sinatre.</p>
<p>U razdoblju profesionalizacije domaće esrtrade, Robić je odigrao ulogu lakmus papira i svojevrsnog katalizatora za kvalitetu, a procesi koji su tekli bez njega ne bi bili isti ili bi svakako bili manje elegantni. U nastupima na festivalima često je deklasirao konkurenciju, ali je između pobjede na »Zagrebačkom festivalu« s »Ta tvoja ruka mala« 1956. i redovitih posjeta splitskom, na prvom »Opatijskom festivalu«, 1958., s antologijskom »Tata, kupi mi auto« nastupio s tada 15-godišnjom Zdenkom Vučković. Svi Robićevi suvremenici i konkurenti slažu se da je pomagao kad god je mogao, što je u izabranom poslu kuriozitet sam po sebi. Tek je lani, zbog zdravstvenih problema, odustao od nastupa na »Krapinskom festivalu«, čiji je zaštitni znak bio podjednako kao i čitave domaće estrade u nastajanju.</p>
<p>Zato Robićevi pothvati u pionirskim godinama čine zasluge još većima, a posljednja suradnja sa skoro četiri puta mlađom skupinom Destroyers i Pikom Stančićem, na skorašnjem albumu »Anubis Recordsa«, dokumentirat će posljednje Robićeve aktivnosti u tonskom studiju.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Raspuštena zagrebačka Gradska skupština! </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka </p>
<p> - Hrvatska je Vlada u petak, na temelju pisanih ostavki 26 vijećnika, donijela Odluku o raspuštanju zagrebačke Gradske skupštine, a za povjerenika je imenovala dr. Josipa Kregara, profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu. On će zamjenjivati Gradsku skupštinu i poglavarstvo, s tim da gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić i njezini zamjenici i dalje obavljaju poslove državne uprave, izvijestio je nakon zatvorene Vladine sjednice ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević. </p>
<p> Ostavke je dalo 26 vijećnika, odnosno 24 iz redova oporbenih stranaka te dva iz redova skupštinske većine predvođene HDZ-om. Ostavke su u jednom primjerku deponirane u Ministarstvu pravosuđa, a u drugom u Gradskoj skupštini. Nakon što protekne rok od 15 dana u kojem se mogu pobijati ove odluke, Vlada ima rok od 60 dana za raspisivanje i provođenje prijevremenih lokalnih izbora u Zagrebu, podsjetio je ministar Ivanišević. </p>
<p>HDZ je, s dvojicom »prebjega« iz HSS-a, imao 26 od ukupno 50 vijećničkih glasova. Oporba je sada pridobila i dva vijećnika vladajuće većine, pa zbog 26 ostavki Skupština ne može raditi, te ju je Vlada temeljem zakona raspustila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad moga dječaštva, odrastanja, učenja i zrenja, strahova i nadanja, trajanja</p>
<p>PERO GOTOVAC, skladatelj i dirigent</p>
<p>Ljubaznost šarmantne novinarske rubrike dovela me u pomalo nezavidnu situaciju, bolje rečeno ja sam nju doveo, odgađajući obećani tekst. Nikako da »krene« rečenica. Tražim inicijalnu misao. Pa naravno da volim svoj rodni grad, grad moje mladosti, dječaštva, odrastanja u zrelog mladića, prve ljubavi, prvih strahova i prvih nadanja. </p>
<p>Grad pamtim još iz najranijeg doba, kad sam kao dijete promatrao Kazališni trg s impozantnom zgradom Hrvatskog narodnog kazališta, smještenog nasuprot Sveučilišnoj zagradi. Stanovali smo na početku Deželićeve ulice, odmah iza »Ferimportove« zgrade, koja sada sakriva pogled s moga tadašnjeg kuhinjskog prozora. To su bili prvi dojmovi ljepote Grada u dječačkoj glavi, a šetnja i igra oko Zdenca života bila je za mene posebno uzbuđenje. Rukama sam gladio i dodirivao skulpture, a kad sam ožednio u igri, mogao sam - uz mali napor da se podignem na prste - s površine kristalno čiste vode - piti. Cijeli trg bio je vrlo uredan i posebno ukrašen tulipanima.</p>
<p> Selili smo nekoliko puta, već kako je i dozvoljavao standard moga oca. Pamtim Krajišku gdje je opseg »dozvoljenog dječjeg kretanja« bio omeđen Ilicom i Deželićevom, zatim Medulićevu 18 a, veliku žutu zgradu »Croatia osiguranja«, odakle sam pošao i u prvi razred osnovne u »preparandiju«, a veliko dvorište ulične i dvorišne zgrade pružalo je obilje prostora za sve moguće dječačke nestašluke. Pikulanje, nogomet, igre Indijanaca, »ratova« sa susjednom zgradom broj 16, kada smo uzajamno preskakivali zidane dvorišne ograde zamišljajući se u osvajačkim pohodima. Najuzbudljiviji pothvat bio je kratki izlet u susjedni Gerersdorferov voćnjak, gdje bismo znali pobrstiti zrele šljive, breskve i kruške.</p>
<p> Gimnazija je vezana uz Vukotinovićevu i Pierottijevu. Svih osam razreda, sve do mature. Prebogato razdoblje a da bi se moglo u nekoliko rečenica izreći sve što budi nostalgične uspomene u kojima sam odrastao zajedno sa svojim Gradom. I kupanja na Savi, i vožnje biciklom do Samobora i natrag po jedinoj »pravoj« cesti što ju je Antun Res, graditelj, izgradio kao promidžbeni uzorak svoje graditeljske firme. </p>
<p> Rat što je ostavio čudne tragove u dušama nas maturanata, već obilno nadojenih mnogim spoznajama, znanjima i otkrivenim osobnim sklonostima, uveo nas je u neki novi svijet prvomajskih parada, radnih akcija, KUD-ova, folklornih grupa, i sličnih događanja. Živjeli smo s tim zbivanjima zajedno s Gradom, odrastali i rasli zajedno. Studij na Muzičkoj akademiji prošao je još brže i intenzivnije. Premala dvorana Glazbenog zavoda uvijek je bila prepuna. </p>
<p> I ja sam, poput mojih kolega, napisao pjesmu svome gradu. »Tebi, grade moj« i danas živi u srcima mnogih, a sročio ju je stihovno stari »purger« pokojni Pavao Cindrić. Zagrebački »kaj« urodio je i prvom poslijeratnom kajkavskom pjesmom »Mesec, seno i noć«, čije stihove mi je Dragec (Britvić) jednoga prijepodneva u »trinajstici« (buffet kraj Radio-stanice u Jurišićevoj) turnuo u ruku dok smo pili loš i jeftin konjak. »Daj, napravimo nekaj za naš zagrebački kaj...«, rekao je kratko. Danas je Zagreb obilato opjevan i uglazbljen, da i ne spominjemo 35. godišnjicu Kajkavskog krapinskog festivala, što je niknuo na spomenutoj Britvićevoj ideji, s impozantnim brojem relevantnih glazbenih radova.</p>
<p>Listam svaki dan dnevni tisak i nailazim na naslove: ubio, okrao, napao, silovao, pregazio... i svašta ružno i žalosno. Pomalo me sve to deprimira i sili da počinjem ne voljeti takva stanja. No jutrom kad se dignem, te ponovno uz mlijeko i kruh iz Dione, donesem novine, ipak s velikom znatiželjom tražim sve o mome Gradu. Kroz prozor, posebno kada prodre sunce s dvorišne strane zgrade na Medveščaku, gdje danas stanujem, bilo da snježi ili se u proljeće zazelene vrtovi, uz obvezatne simpatične mačke iz susjedstva što dolaze na svoj jutarnji obrok (svi ih hranimo!), ponovno volim svoj Grad.</p>
<p>Grad moga dječaštva, odrastanja, učenja i zrenja, Grad prvih ljubavi, strahova i nadanja, uspona, padova i trajanja. Zbog toga i volim Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Otvoren Sajam kućnih ljubimaca i peti po redu »Vrt i dom«</p>
<p>Sajmove na Zagrebačkom velesajmu otvorio Matko Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva/Središnja priredba - izložba i ocjenjivanje pasa</p>
<p>- Zagrebački velesajam ima sve više poklonika, a krug izlagača i posjetitelja ovih sajmova sve je brojniji. Zbog toga smatram da ljudima, koji su uložili izvjestan napor i novac u ostvarenje ovih projekata, treba omogućiti da izložbe nađu primjereno mjesto i na tržištu. Podupirat ćemo ovakve manifestacije i u sklopu njih bit će i konkretnih financijskih pomaka. Imam ugodnu dužnost i čast da u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva otvorim ovaj sajam, rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, Matko Brstilo povodom svečanog otvorenja dviju sajamskih priredaba - četvrtog Međunarodnog sajma kućnih ljubimaca i petog sajma »Vrt i dom« - koje se je u petak održalo u prostorijama Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Sajmovi će trajati od petka, 10. ožujka, do nedjelje, 12. ožujka.</p>
<p>Nakon otvorenja upriličena je plesna točka s belgijskim ovčarom, a Športski klub vučnih pasa »Croatia« izveo je točku s pasjom zapregom.</p>
<p>Iako je ove godine zbog premalog interesa sponzora otkazana priredba Konji i konjički sportovi, izložbeni prostor sajma kućnih ljubimaca povećao se za četiri posto. Sve je veće zanimanje i za sajam »Vrt i dom«. </p>
<p>U sklopu sajma kućnih ljubimaca središnja je priredba C.A.C.I.B. Zagreb 2000, međunarodna izložba i ocjenjivanje pasa svih pasmina, a održavat će se u subotu i nedjelju. U sklopu sajma biti će i stalne izložbe životinja, revije uljepšanih životinja, zabavni programi te stručna predavanja o njezi, prehrani, smještaju i pravilnom odgoju životinja.</p>
<p>Na sajmu »Vrt i dom« izlagat će više od 40 izlagača. Između ostaloga, na sajamskom prostoru davat će se i stručni savjeti o povrtlarstvu, pčelarstvu, gljivarstvu, ljekovitom bilju i zdravoj prehrani. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dr. Branimir Molak: Struja i plin mogu biti jeftiniji</p>
<p>»Struja i plin mogu biti jeftiniji« naziv je predavanja što ga je u srijedu navečer u klubu Zadrana, a u organizaciji Zelene akcije, održao dr. Branimir Molak, energetski znanstvenik i, kako je rečeno, oštar kritičar tzv. energetskog establišmenta u Hrvatskoj.</p>
<p> Dr. Molak kritizira gigantske sustave poput Ine i HEP-a zbog neracionalnog poslovanja i stalnih zahtjeva za povećanjem cijena, a svoje teze o (pre)velikim gubicima navedenih tvrtki potkrepljuje rezultatima istraživanja koje sustavno provodi dugi niz godina. U nedostatku inicijative koja bi spriječila trend slabog gospodarenja hrvatskim energetskim potencijalima, dr. Molak, je, »za početak«, pozdravio smjenu Damira Begovića, generalnog direktora HEP-a, jer kako je rekao, »to je najbolji potez za hrvatsku energetiku u posljednjih deset godina«. </p>
<p> - Gotovo dvije milijarde ljudi u svijetu i dan-danas živi bez energenata poput struje i plina. Moja istraživanja pokazuju da i građani Hrvatske polako ulaze u taj krug. Naš najveći problem su stalni energetski gubici koji se amortiziraju skupom naplatom energije. Cijene, međutim, ne mogu pratiti građani čija je kupovna moć sve manja. Primjerice, kad im se isključi struja zbog neplaćanja računa, oni je više ne žele natrag nego se okreću drugim energentima. Griju se na zastarjeli način i, tako, ne svojom krivicom, zagađuju okoliš. Sve moje studije pokazuju kako to ne mora biti slučaj, objašnjava dr. Molak.</p>
<p> Dodaje, kako se neracionalnom politikom dogodilo da građani Hrvatske troše dvaput manje energije u odnosu na građane razvijenih zemalja, ali i onih iz istočne Europe. Ispred nas su tako Bugarska, Albanija ili Slovačka - zemlje, koje se smatraju manje razvijenima u usporedbi s Hrvatskom. </p>
<p>Tema o kojoj se razgovaralo i o kojoj je dr. Branimir Molak u srijedu održao predavanje, nije, zapravo, dala odgovor kako cijene energenata smanjiti i u praksi. To joj, međutim, i nije bio cilj.</p>
<p> Dr. Molak, naime, smatra, da bi njegovo izlaganje trebalo privući širi krug znanstvenika. Oni bi - financirani od države, samim time i neovisni od HEP-a i Ine - mogli razraditi plan, koji bi mogao zaustaviti posrtanje Hrvatske, kad je riječ o energentima i njihovu korištenju. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Plaće radnika Končar SUS-a mogle bi biti isplaćene mjenicama MORH-a</p>
<p>Da bi se proglasio stečaj u Končar SUS-u, potrebno je očitovanje MORH-a o tome želi li dalje surađivati ili ne/Radnici spremni nastaviti preseljenje opreme na novu lokaciju na Borongaju, gdje bi se za dva mjeseca mogla nastaviti proizvodnja</p>
<p>Dok je predsjednik Uprave »Končar Elektroindustrije d.d.« Darinko Bago u petak, na konferenciji za novinare, konstatirao kako je »Končar«, usprkos lošoj gospodarskoj situaciji u zemlji, prošle godine ostvario zadovoljavajuće poslovne rezultate, radnici »Končar-SUS-a« mogu se tek upitati kakva je budućnost njihove firme. Prema dosadašnjem slijedu događaja - jako loša.</p>
<p>No, »Končar-SUS« samo je jedna od brojnih hrvatskih tvrtki koje grcaju u poslovnim poteškoćama, tako da se u tom slučaju kao jedini alternativni izlaz nudi stečaj. Taj postupak vjerojatno će se provesti i u SUS-u, ali ne prije, poručuju susovci, nego što im se isplate zaostale plaće. Jer Ministarstvo obrane duguje SUS-u oko šest milijuna kuna za proizvodnju i servis vojne opreme i borbenih sredstava.</p>
<p>- MORH nam može platiti dug putem mjenica koje bi dospjele u Fond za privatizaciju. Fond bi u tom slučaju osigurao novac za isplatu deset zaostalih plaća. Nakon toga MORH bi se morao očitovati želi li s nama dalje surađivati, ili ne, da bi se mogao proglasiti stečaj, ustvrdio je Boris Gvozden, inače voditelj stručnog tima u »Končar-SUS-u«. Gvozden je sa svojim kolegama od utorka u zgradi SUS-a, u kojoj danonoćno dežuraju, ne bi li ishodili isplatu deset zaostalih plaća.</p>
<p>Od njega saznajemo da je MORH u posljednje četiri godine uvijek kasnio s plaćanjem računa, a prije dvije godine MORH i SUS završili su na sudu zbog MORH-ova kašnjenja u ispunjavanju financijskih obveza. Gvozden je još napomenuo da je MORH i prije plaćao SUS-ove usluge mjenicama, tako da ne vidi razlog zbog čega se i sadašnja potraživanja ne bi mogla podmiriti na taj način. </p>
<p>Usprkos teškoj situaciji i trenutku kada se moraju iseliti iz radnih prostora u sklopu »Končarevog« koncerna na Fallerovom šetalištu, radnike SUS-a ne napušta optimizam. Oni su ovoga tjedna premijeru Ivici Račanu i predsjedniku »Končarove« Uprave Darinku Bagi poslali dopis u kojem predlažu rješenje problema. Kao prvo, susovci smatraju da u tvrtci treba provesti programirani stečaj. Radnici su spremni nastaviti preseljenje opreme na novu lokaciju na Borongaju, kako bi se za dva mjeseca mogla nastaviti proizvodnja.</p>
<p>Svoj optimizam susovci temelje na činjenici da su jedini stručni tim u Hrvatskoj koji može proizvoditi sofisticiranu vojnu tehniku (protuzrakoplovni raketni sustavi, radari, projektili, minotragači,...), ali i na tendenciji promjene vodećih ljudi u Ministarstvu obrane. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Klub Zagrepčana o tradiciji zagrebačke kuhinje</p>
<p>U Klubu Zagrepčana u petak je, u sklopu novog projekta Kluba pod nazivom »Tradicija zagrebačke kuhinje«, predstavljena »kremviršla« ili danas poznatija hrenovka. Naziv »krem viršla« iskrivljeni je germanizam toliko karakterističan za zagrebački govor. Riječ krem dolazi od riječi kren što na njemačkom znači hren, jer su se hrenovke nekada posluživale posute ribanim hrenom, a riječ viršla od njemačke riječi würstel, što znači malu, finu kobasicu ispunjenu mesom. </p>
<p>Tradicionalno se »kremviršla« radila od telećeg mesa koje se još toplo tuklo batovima i mljelo. Stoga su i hrenovke koje su se u petak jele u Klubu Zagrepčana bile od teletine, naručene posebno za tu prigodu kod jednog samoborskog mesara. Uz njih je bio poslužen hren, samoborska muštarda i današnji najčešći prilog hrenovkama - senf.</p>
<p>Viršla je jelo starih zagrebačkih gostionica i kavana, a jela se uglavnom u vrijeme male užine. Od začina su se telećem mesu za vrišle dodavali papar, sol, češnjak, a katkad i crvena mljevena paprika. »Može i bez češnjaka«, naglasio je ovom prigodom Silvije Degen, dopredsjednik Kluba Zagrepčana. </p>
<p>- Nekada siromašna hrana danas postaje specijalitet i nalazi se i na najprofinjenijim stolovima, rekao je Silvije Degen, s užitkom jedući viršlu. </p>
<p>»Druženje s hrenovkama« iskoristila je i viša kustosica u Muzeju grada Zagreba Vjeročka Rukavina, predstavivši »spomenik zagrebačke gastronomske kulture« - Šokačku knjigu. To je prva kuharica, izašla 1813. godine, na hrvatskom jeziku - kajkavštini. Svaki recept u njoj počinjao je sa »Vzemi ranjglu...« </p>
<p>- Jedina i prava ljubav je ljubav prema jelu, rekao je Silvije Degen uz najavu skorog izlaska knjige »Zagrebački stol« kao i njezina predstavljanja u Klubu Zagrepčana. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Inspektor rada Lenki Zorić iz ZUC-a: Zaštitite svoja prava na sudu</p>
<p>Na pitanje Hrvatskog radničkog saveza o mogućim neredovitim uplatama doprinosa Zagrebačkog uslužnog centra (ZUC), koje je, kako kažu, »inicirao veliki broj poziva djelatnika ZUC-a«, u petak se priopćenjem očitovao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).</p>
<p>»Vezano za vaš upit o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje od strane poduzeća Zagrebački uslužni centar, uvidom u analitičku evidenciju Zavoda možemo konstatirati da se doprinosi plaćaju kontinuirano.«</p>
<p>Iz HZMO-a, međutim, dodaju da se pravilnost obračuna i uplate doprinosa, te mirovinskih osnovica, nije kontrolirala za poslovnu 1997, 1998 i 1999. godinu, no da se to planira već tijekom ožujka.</p>
<p>Osim HZMO-a, a povodom prijave djelatnice Lenke Zorić protiv poslodavca ZUC-a, očitovao se i Državni inspektorat. U privremenoj obavijesti inspektorica rada Živka Bubalo piše kako je utvrđeno da je ta ZUC-ova djelatnica sklopila za mjesec listopad sa ZUC-om Ugovor o djelu, koji su 6. listopada 1999. potpisali i naručitelj i izvršitelj.</p>
<p>No, Živka Bubalo pojašnjava da je »u radnom nalogu broj 214, Inspekcija utvrdila da je Lenka Zorić za ZUC, osim u listopadu, radila i u prosincu 1998., i siječnju naredne godine«. Međutim,»dva ugovora o djelu za to razdoblje potpisao je samo poslodavac, odnosno ZUC d.d. Tako je u prosincu i siječnju ostvaren radni odnos bez prijave tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.«</p>
<p>Inspektor rada piše kako se u slučaju ove ZUC-ove djelatnice, umjesto Ugovora o djelu, trebao sklopiti Ugovor o radu, te da se u roku od 15 dana trebala podnijeti prijava HZMO-u i HZZO-u. </p>
<p>»Ukoliko nije došlo do sklapanja takvog ugovora, poslodavac je dužan, u roku od 15 dana od početka rada, uručiti zaposleniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. U protivnom, smatra se da je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme, ukoliko poslodavac u roku od godine dana ne dokaže suprotno«, piše Živka Bubalo. </p>
<p>Kako Državni inspektorat nije nadležno državno tijelo za rješavanje sporova između poslodavca i zaposlenika, inspektorica Bubalo uputila je ZUC-ovu djelatnicu da zaštitu svojih prava zatraži od nadležnog suda. (mf)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Filmski festival na Internetu prvi put i iz Hrvatske</p>
<p>Hrvatska uskoro dobiva još jedan međunarodni filmski festival čije je mjesto održavanja - Internet/Festival radnog naziva »Web movie fest Y2K« ugostit će između 500 i tisuću kratkometražnih filmova</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Do lipnja ove godine Hrvatska će dobiti još jedan međunarodni filmski festival, no mjesto održavanja neće biti neki od hrvatskih gradova, već Internet. Na festivalu radnog naslova »Web movie fest Y2K« sudjelovat će, kako se očekuje, između 500 i tisuću kratkometražnih filmova.</p>
<p> Na adresi www.webmoviefest.com uskoro bi se, oko 15. ožujka, trebale naći uvodne obavijesti o festivalu, uvjeti i obrasci za prijave filmova, rekao je inicijator i osnivač festivala Hrvoje Maleković. Kako je napomenuo, prva faza festivala, prijava filmova, trajat će do 1. lipnja, nakon čega će početi prikazivanje filmova, koje će, ovisno o broju prijavljenih radova, trajati između četiri i šest tjedana. Žiri i publika (svaki posjetitelj stranice) proglasit će tijekom prve polovine srpnja pobjednike i dobitnike nagrada, kojih vrijednost ovisi o sponzorima.</p>
<p> Filmovi će biti podijeljeni u tri kategorije - produkciju neprofesijskih autora, kino-klubova i Akademije dramskih umjetnika (u sklopu kojih će biti razni filmski žanrovi), glazbeni spotovi te reklame (i antireklame), najavio je Maleković.</p>
<p> Maleković je festival pokušao pokrenuti još prije dvije godine, ali nije bilo dovoljno interesa ni sponzora, pa »Web movie fest Y2K« neće biti prvo filmsko okupljanje na Internetu jer je u međuvremenu ostvareno nekoliko sličnih projekata.</p>
<p> Organizaciju festivala u velikoj su mjeri omogućile Hrvatske telekomunikacije, od kojih je Maleković dobio besplatnu Internet vezu brzine 64 KB/sek. Malekovićev projekt podupiru još Foto-kino video-klub Zaprešić, udruga za promicanje urbane kulture »Sjeverna strana« i Centar za istraživanje medija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>CARNet uveo sustav poslužitelja točnog vremena</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - CARNet je za svoje korisnike, ustanove članice i pojedince, ali i za sve ustanove, sustave i sve građane Hrvatske, uspostavio sustav poslužitelja točnog vremena, javnu uslugu koja je svima dostupna prema uputama i pod uvjetima opisanim na web stranicama (www.carnet.hr/NTP). Sustav omogućuje svakom korisniku da na računalu spojenom na CARNet, odnosno na Internet, automatski podešava točno vrijeme internog sata. Pritom je točnost sustava veća od jedne desetinke sekunde.</p>
<p>CARNet preporučuje svim korisnicima računala u Hrvatskoj da, ako su spojeni na Internet, ili se povremeno spajaju, koriste sustav poslužitelja točnog vremena za podešavanje vremena na svim svojim računalima, bez obzira na njihovu vrstu i namjenu. Usklađeno točno vrijeme smanjuje broj problema koji mogu nastati neusklađenošču vremena na računalima koja komuniciraju putem računalnih mreža.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U požaru u školi izgorjelo 17 djevojaka </p>
<p>NUI, 10. ožujka</p>
<p> - U velikom požaru koji je zahvatio spavaonicu u srednjoj školi Motufoua na otoku Nuiju u južnom Pacifiku smrtno je stradalo 17 djevojaka i predstojnica škole. Veliku tragediju naroda Tuvalu i pravi pakao u zaključanim spavaćim odajama škole izazvala je svijeća. Djevojkama je bilo između 14 i 17 godina. »Kada je vatra buknula, djevojke su pokušale napustiti spavaonicu, no vrata su bila zaključana«, kazala je Diana Semi, novinarka Radio-Tuvalu, koja je prva objavila vijest na australskim nacionalnim vijestima. Tuvalu su jedan od najmanjih naroda na svijetu. </p>
<p>Na devet koraljnih atola, 620 milja udaljenih od Fijia, živi 9.000 pripadnika tog naroda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Stidljivoj djeci pomaže društvo otvorenijih vršnjaka </p>
<p>NEW YORK, 10. ožujka</p>
<p> - Vrlo stidljiva djeca često mogu tjeskobu nadvladati kombinacijom programa socijalizacije i druženja s otvorenijim vršnjacima, izvješćuju istraživači. </p>
<p> Obje su komponente dio tromjesečnoga programa koji su osmislili dr. Deborah C. Beidel sa sveučilišta Maryland u College Parku i njezine kolege pod nazivom »Social Effectiveness Therapy for Children (SET-C)« (Snalaženje u društvu, terapija za djecu).</p>
<p> U sklopu terapije stručne osobe najprije procijene razinu i vrstu tjeskobe pojedinog djeteta, a zatim djecu svrstavaju u male skupine u kojima ih uče snalaziti se u društvu. Istraživači zatim povezuju male skupine stidljive i otvorene djece, koje zatim sudjeluju u javnim društvenim aktivnostima poput kuglanja ili odlaska na plažu. Na kraju istraživači proučavaju »specifične probleme svakog djeteta«, rekla je dr. Beidel. Svakom se djetetu pruža prilika da čita naglas, izvede neku točku pred članovima grupe ili razgovara s odraslim osobama i tako se koristi naučenim vještinama.</p>
<p> Dr. Beidel i njezine kolege ispitali su 67 djece koja su bila tako stidljiva da su ispunjavala kriterije društvene fobije: poremećaja od kojeg pati 5 posto djece i 8 posto odraslih osoba. Iako se većina stidljive djece na kraju u društvu otvori, djeca s društvenom fobijom i dalje osjećaju ekstremnu tjeskobu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Opasno je voziti pod utjecajem antihistaminika </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Pacijenti koji uzimaju antihistaminike voze lošije od vozača pod utjecajem alkohola, prenosi BBC. Znanstvenici sveučilišta Iowa ističu opasnost od pospanosti i nedostatka pažnje koju izaziva »prva generacija« lijekova. </p>
<p>Novija vrsta lijekova protiv alergije donosi mnogo manje problema, pokazuje istraživanje. Stariji lijek koji se koristio bio je difenhidramin, koji se još koristi u popularnim antihistaminicima. </p>
<p> Istraživanje je obuhvatilo pacijente na uobičajenoj dozi antihistaminika i pacijente koji su uzimali novi lijek, ljude koji su uzeli određenu količinu alkohola i one koji nisu konzumirali ništa od navedenoga. Najlošije su vozili ispitanici koji su uzimali difenhidramin. </p>
<p>Ispitanici koji su uzeli novi lijek, feksofenadin, vozili su usporedivo s onima koji nisu bili ni pod kakvim utjecajem. Svi su ispitanici bili vozači alergični na pelud. Na simulatoru je ispitana njihova sposobnost da slijede automobil koji nasumce mijenja <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Vozači koji su konzumirali alkohol, iako u granicama koje dopušta zakon, dobro su vozili, ali su se više približavali automobilu i imali su manju kontrolu nad upravljačem. Pacijenti koji su uzeli starije vrste antihistaminika imali su veće probleme u upravljanju i češće su prelazili bijelu traku na sredini ceste.</p>
<p> Dr. John Weiler, voditelj istraživanja, izjavio je: »Iznenadilo nas je što je antihistaminik imao više utjecaja na vožnju od alkohola.«</p>
<p> Druga generacija antihistaminika izaziva manje problema jer njezini aktivni sastojci ne mogu prijeći iz krvi u mozak, dok stariji antihistaminici to mogu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Shizofrenija teže pogađa muškarce</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Mozak shizofreničara razlikuje se s obzirom na spol, piše »American Journal of Psychiatry« od ožujka, izvješćujući o istraživanju provedenom u istraživačkom centru »Hopkins«. </p>
<p> Psihijatri već dugo znaju da shizofrenija žene pogađa kasnije i da na njih ne ostavlja tako teške posljedice kao na muškarce, a često se manifestira simptomima koje je lakše liječiti. Uz to, žene bolje reagiraju na lijekove.</p>
<p> Novo istraživanje provedeno u istraživačkom centru »Hopkins« to objašnjava različitim načinom na koji bolest mijenja mozak kod muškaraca i žena.</p>
<p> Kod žena se shizofrenija pojavljuje gotovo 10 godina kasnije nego kod muškaraca. »To znači da donosi manje oštećenja«, kaže Pearlson. Žene sa shizofrenijom također imaju manje »simptoma deficita« od muškaraca s istom dijagnozom. </p>
<p>»Osobe sa simptomima deficita nemaju ono što nam pomaže da ujutro ustanemo i odemo na posao, naučimo nešto novo, da budemo usmjereni prema nekom cilju i poletni. To je nedostatak usmjerene energije.« (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Svemoćni režiseri i prekrojeni tekstovi</p>
<p>Matica hrvatska / Međunarodno znanstveno savjetovanje o suvremenoj hrvatskoj drami / Novi tematski krugovi u tekstovima mladih dramatičara</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama, tema je trodnevnog znanstvenog savjetovanja što se od 9. do 11. ožujka održava u organizaciji Matičina Odjela za kazalište i film. U petak je uvodno o prijelomu koji se u dramskom rukopisu najmlađe generacije hrvatskih dramatičara dogodio, govorila kazališna kritičarka Dubravka Vrgoč. Desetljećima je hrvatsku dramu, njezina kretanja od 50-ih do 80-ih bitno određivala recentna politika postajući središnjom opsesijom ili dominantnim motivom prema kojem se nužno uspostavljao kritički odnos, o čemu je svjedočila plejada dramatičara počevši od Krleže, Ivanca, Šoljana, Kušana, Fabria, Šnajdera i drugih, ustvrdila je Dubravka Vrgoč. Ona je potom na primjerima mladih dramatičara kakvi su Asja Srnec Todorović, Mislav Brumec, Ivan Vidić i Pavo Marinković, upozorila na nove tematske krugove, motive, simbole, figure, značenja te strategije u oblikovanju dramskih likova, radnji i odnosa koji aktualiziraju topose suvremene europske dramaturgije.</p>
<p>Ponajprije riječ je o tekstovima koje ne zaokružuju koherentne ideje što bi vodile cjelovitosti radnje, već o tekstovima zasnovanim na prostornom i vremenskom diskontinuitetu što nesigurnim čine dramaske situacije i likove koji su sastavljeni iz krhotina zbiljnosti. Namjesto uspona te drame nude putanju pada, a rascijepljeni fragmenti dramskih zbivanja i rastrgani govor upućuju na otvoreni završetak. Tako bi u najkraćem glasio sukus današnjeg dramskog kazališnog trenutka što ga je analitički razložila Dubravka Vrgoč.</p>
<p>Već idući referent pristupio je naslovnoj temi iz posve drukčijeg očišta, a sam naslov njegova referata »Žalibože ili kako se dva desetljeća mimoilaze hrvatski dramatičari i njihovo glumište« upućuje i na njegov stav. Igor Mrduljaš pokazao je, naime, ignorantski odnos hrvatskih kazališta prema dramskom piscu i uopće respektiranju autorskog teksta. Pisac se u ime tzv. svekolike slobode nastoji na svaki način zaobići, a njega i dramaturga sada zamjenjuje sveznajuća i sveprisutna uloga režisera kao glavnog moderatora kome dramski tekst sve manje služi i kao predložak. Jer, nakon svih prekrajanja i masakriranja od njega ionako ništa više od izvornosti i ne ostaje. Tako posve obescijenjeni ostaju dramatičari i pisci, jer takav je novi roditelj zavladao sam kazališnom scenom.</p>
<p>Gošća iz Sarajeva Gordana Muzaferija pozabavila se analizom »Kreontove Antigone« Mire Gavrana u kontekstu preobražaja mita od Sofokla do Glowackog. Gavran je svoju Antiganu oslobodio mitskog značenja, pa razlog njezina umiranja više nije samo pokopati brata već pobijediti krvnika. Izlaz je dakle u otporu, pa makar bio i apsurdan. Što se više udaljava od mita, Antigonina smrt postaje uzaludnijom. Gavran je svoju Antigonu unaprijed osudio na smrt, a da ništa nije učinila, tako se ona približava kafkijanskoj atmosferi koju oličava Josef K, postajući svojevrsnom Antigonom K. suvremenog svijeta, da bi se na kraju pretopila u Antigonu Glowackog koju je on objesio na ulazu u Tompkins Square Park. Svaki je, dakle, pisac od Sofokla do Glowackog napravio svoj korak s Antigonom i uveo ju kao Bahtinovu »tuđu riječ« u svoje djelo, gdje je dobivala nova značenja. U tom kontekstu Miri Gavranu pripada značajno mjesto, jer je on svojoj mladenačkom dramom replicirao drevnoj svjetskoj temi iz neočekivane vizure, zaključila je Gordana Muzaferija. Katja Bakija pozabavila se dramama Luke Paljetka, Denis Perčić Senkerovom dramom »Pinta« i njezinim kajkavskim ishodištima, Jagna Pogačnik postmodernošću dramskog rukopisa Pave Marinkovića. Svoja su izlaganja podnijeli i Milovan Tatarin i Marin Carić. U pauzi su simpozija Željka Turčinović i Sanja Nikčević predstavile izložbu teatroloških izdanja i novitete iz biblioteke »Mansioni«, što ih tiska Hrvatski centar IT. Skup završava u subotu. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Povjerenstvo za Hrvatske studije</p>
<p>Tribina o Hrvatskim studijima na kojoj su profesori, studenti i roditelji dali potporu tom fakultetu / Rektor Zagrebačkog sveučilišta dr. Branko Jeren zamjerio otvorenim raspravama o kvaliteti studija jer to daje lošu sliku o cijelom Sveučilištu </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Središnja dvorana Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu bila je u četvrtak popodne premalena za sve studente, profesore i roditelje koji su na javnoj tribini željeli dati potporu svome fakultetu i čuti protuargumente voditelja pojedinih nastavnih grupa brojnim kritičkim tekstovima u kojima se posljednjih tjedana piše o Hrvatskim studijima. Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren bio je jedini vanjski gost tribine. Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević nedolazak je ispričao sjednicom Vlade. Prethodni je dan primio izaslanstvo studenata HS-a i, kako je priopćeno okupljenima, poručio da nasilnoga gašenja studija i ukidanja upisnih kvota neće biti. Upozorio je da nigdje u svijetu ne postoji slučaj da se unutar jednoga sveučilišta proučavaju iste nastavne grupe, ali i da bi rješenje moglo biti osnivanje novoga sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Rektor Jeren, napominjući kako je zbog problema Hrvatskih studija dva puta smijenjen i da to treći put neće dopustiti, najviše je zamjerio otvorenim raspravama o kvaliteti studija. To daje lošu sliku o čitavom sveučilištu, čije indekse imaju i studenti Hrvatskih studija. Jeren je više puta zajamčio svim upisanim da će program pod istim uvjetima pod kojim su ga upisali i završiti. Otvaranje još jednoga sveučilišta u Zagrebu ne smatra realnim i zato ga ne zagovara. Kako će Senat Sveučilišta u travnju raspravljati o pravnoj osobnosti HS-a, Jeren je imenovao tročlano povjerenstvo koje će pribaviti svu relevantnu dokumentaciju. Njega čine jedan od osnivača HS-a dr. Ante Čović te dr. Vladimir Kolesarić i dr. Marko Samardžija. Nezadovoljstvo prisutnih izazvala je činjenica što su oni nastavnici na Filozofskom fakultetu, iako poneki predaju i na Hrvatskim studijima. Jeren je odgovorio kako i šest tisuća studenata Filozofskog fakulteta očekuje da on bude i njihov rektor, navodeći da će odluku ionako donijeti svi dekani svih zagrebačkih fakulteta na temelju istine i argumenata.</p>
<p>Dr. Tihomil Maštrović, jedan od voditelja Hrvatskih studija, za njih želi isto ono što imaju drugi. Smatra nedostojnim prema svih 2000 studenata to što predstavnik HS-a u Senatu nema i pravo glasa. Maštrović je nezadovoljan sastavom povjerenstva Senata koje treba prikupiti podatke o okolnostima nastanka Studija. On ne vjeruje u njihovu pravednost i objektivnost i zato iza toga tijela HS ne stoje. Po stručnosti i strukturi zaposlenih HS su već sada među najboljima na Sveučilištu. Na razredbeni se postupak javlja i po 10 kandidata na jedno mjesto. Hrvatski su studiji po svemu ponos Zagrebačkoga sveučilišta, i to treba njegovati. Njihovim postojanjem uplašeni su dosadašnji monopolisti koji se boje za ugodne sinekure, rekao je Maštrović.</p>
<p>Prisutnima su se kratko obratili svi voditelji studijskih grupa HS-a ili njihovi predstavnici. Dr. Josip Talanga s Filozofije napomenuo je kako su oni ustrojeni na drugačiji način i previše dobra konkurencija Filozofskom fakultetu. Slično je zaključio i povjesničar dr. Zlatko Matijević, ustvrdivši da ovolike vike nikada ne bi bilo da i studenti i studiji nisu kvalitetni. Voditelj studija kroatologije dr. Željko Tomičić smatra da stvorena nepovoljna klima ne ide na čast onima koji »lupaju« po HS-u. Voditelj studija psihologije dr. Vlado Šakić podsjetio je na inicijativu šezdesetak znanstvenika iz 1992. g. koji su i inicijatori pokretanja studija. Smatra da je postojeća medijska kampanja protiv HS-a promišljena, dirigirana i ciljana.Bivši pomoćnik ministra znanosti dr. Jure Zovko, koji je za sebe rekao kako je zasigurno bio najnapadniji nastavnik HS-a, podsjetio je kako je Ministarstvo znanosti i tehnologije do sada podupiralo ovaj konkurentski fakultet Filozofskom fakultetu, kojega se boje, zato jer je bolji.</p>
<p>Više je puta bilo ponovljeno kako Hrvatski studiji nisu bili politička ekspozitura HDZ-a. Da jesu, sada bi se vjerojatno širili na Pantovčaku i imali vlastitu zgradu, koje danas nemaju. Potporu studentima dali su i roditelji. Sindikalni dužnosnik Niko Gunjina, otac dviju studentica, predložio je, bude li trebalo, utemeljenje Udruge roditelja studenata Hrvatskih studija. </p>
<p>Tvrtko Jakovina</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Priznanje Stanku Horvatu</p>
<p>U subotu u Preporodnoj dvorani, uz 70-obljetnicu života i prijam u HAZU, održat će se autorska večer Stanka Horvata </p>
<p>U starijoj generaciji hrvatskih skladatelja nezaobilazno je ime Stanka Horvata, autora 60-ak djela iznimnog značenja.Svako njegovo novo djelo obilježeno je misaono produbljenim tragalaštvom u propitkivanju suvremenog glazbenog sadržaja i izraza u odnosu prema klasičnoj tradiciji, pa i folklornim elementima. </p>
<p>U njegovu, danas zaokruženom stvaralaštvu veoma osobnog pečata, iznenađuju mnoge velike, posebno vokalno-orkestralne forme, iako se Horvat dotakao i svih drugih skladateljskih područja s posebnom sklonošću za glasovir.</p>
<p> Za svoje visoke skladateljske dosege primio je niz najviših priznanja: Nagradu grada Zagreba 1967., dvije godišnje nagrade »Vladimir Nazor« 1971. i 1980., dvije »Vjesnikove« nagrade »Josip Slavenski« 1970. i 1972., između ostalog i dvije nagrade Radiotelevizije i Nagradu za životno djelo »Josip Slavenski« godine 1990. Nedavno je izabran za redovitog člana HAZU. </p>
<p>To priznanje, kao i životna obljetnica, bili su povod da HAZU, Hrvatsko društvo skladatelja i Koncertna direkcija Zagreb prirede u subotu, 11. ožujka, akademiku Stanku Horvatu autorsku večer u gornjogradskoj Preporodnoj dvorani.</p>
<p>Stanko Horvat je rođen 12. ožujka 1930. u Zagrebu, diplomirao je 1956. na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u klasi glasovitog skladatelja i pedagoga Stjepana Šuleka. </p>
<p>Usavršavao se kod poznatih skladatelja T. Aubina i R. Leibomitza te na studijskom boravku u elektronskom studiju u Berlinu. Već 1957. postaje profesor na glazbenoj školi »Vatroslav Lisinski«, a 1961. profesor na Muzičkoj akademiji kojoj je četiri godine bio i dekan. </p>
<p>Od godine 1974. do 1979. predsjednik je Hrvatskog društva skladatelja, a sve to vrijeme angažiran je oko Zagrebačkog biennala suvremene glazbe, aktivan i u raznim drugim društvenim djelatnostima, kao što su festivalske priredbe Dani hrvatske glazbe i Opatijska glazbena tribina, od prošle godine Pulska glazbena tribina.</p>
<p>Iz Horvatova glazbenog stvaralaštva dovoljno je ovdje navesti njegove vrhunske opuse, a to su kantata »Jama«, nadahnuta istoimenim spjevom Ivana Gorana Kovačića, nastala 1971., djelo potresne snage, nošeno uzbudljivim iskazom. Zatim jedinstvena zborska skladba »Kolo bola« na stihove Maka Dizdara, djelo koje je skladatelja mnogobrojnim izvedbama učinilo poznatim i u svijetu, te avangardna opera »Preobražaj« po motivima Franza Kafke, izvedena u Zagrebačkoj operi na Biennalu 1997.</p>
<p> U programu autorske večeri, u kojoj će nastupiti pijanisti Žanina Carić, Damir Gregurić, Darko Domitrović i Pavica Gvozdić, klarinetist Ratko Vojtek, udarljkaš Igor Lešnik, bariton Josip Lešaja i Gudački kvartet Rucner, najavljena je i praizvedba duhovite skladbe Rocambole koju će izvesti Zagrebački kvartet saksofona. (N. Turkalj)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Struku uključiti u odlučivanja</p>
<p>Hrvatski kulturni klub / Na godišnjoj skupštini Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja kritičara likovnih umjetnosti najavljen Kongres AICA-e 2001. u Zagrebu / Predloženo sudjelovanje članova AICA-e u tijelima Ministarstva kulture pri odlučivanju o izboru hrvatskih selektora za međunarodne izložbe</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Imenovanje hrvatskih selektora za velike međunarodne izložbe, što je dosad bilo u nadležnosti Ministarstva kulture, odnosno samoga ministra, te najava velikog međunarodnog Kongresa AICA-a u Zagrebu 2001. godine, bile su glavne točke dnevnog reda godišnje skupštine Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja kritičara likovnih umjetnosti AICA (sa središtem u Parizu), što je u petak pod predsjedanjem Berislava Valušeka održana u Hrvatskom kulturnom klubu.</p>
<p> Nova (decentralizirajuća) kuluturna politika, kako su istaknuli hrvatski članovi AICA-e, vjerojatno će omogućiti značajniju participaciju struke u novoformirajućim tijelima Ministarstva kulture, što će odlučivati o izboru selektora za velike međunarodne izložbe. Stoga su sudionici skupštine, nakon burne rasprave, odlučili Ministarstvu kulture uputiti prijedlog da se u najavljene stručne komisije, kad je riječ o likovnosti, uključe predstavnici udruženja Hrvatske sekcije AICA-e, u kojoj su okupljeni najmeritorniji kritičari čija bi riječ imala potrebnu težinu. Pri tom su spremni ponijeti teret odgovornosti budućega mogućeg izbora. Međutim, prisutni članovi nisu se usuglasili u prijedlogu da bi se budući izbori selektora trebali temeljiti na natječajima, ponajprije zbog brojnosti takovih izložbi i količine natječaja i komisija. Dovoljno je, smatrala je većina, što je i prihvaćeno, da struka počinje participirati u sugestijama i prijedlozima na kojima će se temeljiti odluke o imenovanju. Ova rasprava nije, međutim, vođena u smislu dokidanja već postojeće odluke o hrvatskom selektoru Venecijanskog biennala, jer je Izvršni odbor Hrvatske sekcije AICA-e prethodno zauzeo stav da štiti sve svoje članove. Stoga je uprilićena diskusija htjela rasvijetlili stavove oko svih mogućih budućih izbora.</p>
<p>U rujnu 2000., kako je rečeno, održat će se Godišnji kongres AICE u Londonu i Edinburghu pod nazivom »Transmisija vizualne kulture«. Tom će prigodom pet članova Hrvatske sekcije koji će aktivno sudjelovati na tom skupu, najaviti sljedeći Kongres 2001. godine u Zagrebu, na kojem će tema biti »Strategije moći«. U radu kongresa sudjelovati će mnogi domaći stručnjaci, a predloženo je da se primjerenim izložbenim programom za to pripreme i svi zagrebački muzeji i galerije. (M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bečki pogled na umjetnost</p>
<p>Novinarski dom / Predstavljena knjiga »Bečka škola povijesti umjetnosti« u izdanju zagrebačkog »Barbata«</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Knjiga »Bečka škola povijesti umjetnosti« predstavlja nastavak kulturološkog programa izdavačke kuće »Barbat« u biblioteci »Civitas«, rekao je dr. Damir Grubiša na predstavljanju te knjige u petak u Novinarskom domu. Izdanje se sastoji od dva dijela. Prvi donosi izbor tekstova protagonista bečke škole povijesti umjetnosti koje je priredila i prevela dr. Snješka Knežević, a drugi članke Juliusa von Schlossera, Artura Rosenauera i prof. dr. Radovana Ivančevića o povijesti bečke škole povijesti umjetnosti. To vrijedno izdanje ističe korijene našeg kulturnog identiteta i značajna je poveznica našeg i bečkog kulturnog života, istaknuo je dr. Grubiša. Ujedno to je i hommage austrijskom utjecaju na našu sredinu. Ta knjiga predstavlja i prvi dio svojevrsne trilogije jer »Barbat« još planira izdavanje »Bečke škole politologije« i »Bečke škole psihoanalize«. Prof. dr. Viktor Žmegač je istaknuo da je Beč između 1890. i 1925. godine bio centar koji je u ostale zemlje plasirao važne poruke s područja filozofije, književosti, likovnih umjetnosti i glazbe. Dugo smo o Beču imali jednostrano i pogrešno mišljenje, a za to postoje objektivni i subjektivni razlozi, kazao je dr. Žmegač. Jedan od »krivaca« je i Miroslav Krleža čiji tekstovi o Beču su vrlo slabi, a njegov odnos spram te kulture najbolje opisuje njemačka riječ »hastliebe« koj je neprevodiva na hrvatski, a u sebi sjedinjava pojam mržnje i ljubavi. Uz mnoga novija izdanja, knjiga »Bečka škola povijesti umjetnosti« širi poruku da taj grad nije samo grad čuvenih torti i valcera, već središte koje je izrazito utjecalo na svjetska kulturna previranja u 20. stoljeću, zaključio je dr. Žmegač.</p>
<p>Povijest bečke škole povijesti umjetnost se ne može zamisliti bez našeg istaknutog znanstvenika Ljube Karamana, kazao je prof. dr. Radovan Ivančević koji je i autor jednog članka u drugom djelu knjige pod naslovom »Bečka škola povijesti umjetnosti i Hrvatska: Utjecaji i kontinuitet«. Za dr. Ivančevića Ljubo Karaman je važan jer se argumentirano suprotstavio jednom od najvećih tadašnjih autoriteta na području srednjovjekovne umjetnosti i njegovoj teoriji »barbarstava« u predromaničkoj umjetnosti. Karaman je ujedno bio učenik Maxa Dvoraka, sljedbenik Aloisa Rigela i tako nastavljač tradicije Bečke škole.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Jesus Christ Superstar« u »Lisinskom«</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Rock opera »Jesus Christ Superstar«, začetnik suvremenog svjetskog glazbenog kazališta, priča koja govori o sedam posljednjih dana života Isusa iz Nazareta, britanskih autora sir Andrewa Lloyda Webbera i sir Tima Ricea, napokon će zaživjeti i na glazbenoj pozornici koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>U produkciji zagrebačkog kazališta »Komedija« zajedno s londonskim producentom »Two Knights Rights Limited«, taj će musical obilježiti 50 godina postojanja »Komedije«, kao i godinu u kojoj se nalazimo - 2000, rečeno je u petak ma konferenciji za tisak održanoj u »Komediji«. </p>
<p>Audicija za ovu rock operu, koju ćemo gledati u režiji Vlade Štefančića, objavljena je još prošle godine, no tek su se prije nekoliko dana saznali svi kandidati za uloge Isusa (Ivan Mikulić, Đani Stipaničev, Giuliano, Josip Katalenić), Jude (Ervin Baučić, Dejan Cvijetić, Papageno), Marije Magdalene (Jasna Bilušić, Nikita, Mila Elegović, Martina Matić) i ostalih likova. </p>
<p>Premijera »Jesus Christ Superstara« održat će se 1. travnja u »Lisinskom«, a za sada su poznati još neki datumi održavanja: 2., 3., 5., 6., 17. i 18. travnja. </p>
<p>Uz poznate estradne i kazališne izvođače, u musicalu nastupaju balet, zbor i orkestar kazališta »Komedija«, te Mješoviti zbor IV. gimnazije. Hrvatska izvedba ove rock opere gostovat će u Ljubljani na međunarodnom festivalu u kolovozu, te u pulskoj Areni tijekom ljeta. Londonski producenti zahtijevaju originalnost u potpunosti, što znači da se opera mora izvesti na engleskom jeziku.</p>
<p> Ipak, ekipa predstave se pobrinula da publika u »Lisinskom« ne ostane zakinuta, te su napravili prijevod svakog songa. </p>
<p>»Jesus Christ Superstar« nakon dužeg vremena, poslije »Gubec bega« i »Crne kraljice«, vraća rock operu na hrvatsku pozornicu. (P. Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nezadovoljni istarski umjetnici</p>
<p>PULA, 10. ožujka</p>
<p> - Članovi istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre te Društva arhitekata Istre nezadovoljni su raspodjelom sredstava namijenjenih kulturi. Stoga su istarskom županu Stevi Žufiću poslali dopis u kojemu traže reviziju prijedloga proračuna za programe javnih potreba u kulturi Istarske županije prije nego ga potvrdi Skupština.</p>
<p> Čelnici ogranaka na konferenciji za novinare u petak rekli su da smatraju da se na taj način provodi represija prema istarskim umjetnicima. Udruženja traže da se prijedlog javnih potreba u kulturi vrati na raspravu povjerenstvima i savjetodavnom odboru i da se na osnovi njihovih odluka raspodjeli novac. </p>
<p> »Tražimo ispravak nepravilnosti i disproporcija te transparentnost rada jer se Upravni odjel za kulturu treba brinuti o izvornim kreativnim kulturnim vrijednostima i stvarateljima s istarskog područja«, napominju čelnici istarskih ogranaka. Smatraju nelogičnim da su tri udruge dobile samo 175 tisuća kuna dok, primjerice, dokumentarni film o Edi Murtiću, autor kojeg je, kako su rekli, njima nepoznat, dobio 180 tisuća kuna. Po njima, te tri udruge dobivenim sredstvima ne mogu pokriti ni materijalne troškove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Gustl, moj Gustl!</p>
<p>Uz 100. obljetnicu rođenja kazališnog umjetnika Jose Martinčevića / U bogatoj karijeri nastupao je ne samo na hrvatskim nego i na slovenskim kazališnim daskama igrajući golem repertoar, od operete do Krležinih protagonista </p>
<p>Malo je koji dramski umjetnik za svog polustoljetnog djelovanja bio toliko povezan s hrvatskim teatrom kao Joso Martinčević, svestran glumac pa i redatelj i ravnatelj kazališta. Rođen u Varaždinu 12. ožujka 1900., u svojoj karijeri obreo se ne samo na hrvatskim nego i na slovenskim kazališnim daskama igrajući golem repertoar, od operete do Krležinih protagonista. Godinama je i s prekidima bio član kazališta u Varaždinu, Trstu, Ljubljani, Osijeku, Rijeci, Puli i dakako Zagrebu. Od teatra se oprostio na proslavi 50. obljetnice umjetničkog rada 1965. u Varaždinu ulogom Lenbacha u Krežinoj drami »U agoniji«. Joso Martinčević doživio je duboku starost, umro je u Zagrebu 1991.</p>
<p>Prvi nastup na kazališnim daskama imao je 1915. u rodnom Varaždinu u opereti »Vjerni drug«. Očito već tada iznimno nadaren, nastupa dalje u operetama i nekim komadima. Iznenađujući je podatak da je 1918. u Varaždinskom kazalištu gostovala legendarna hrvatska dramska prvakinja Marija Ružička-Strozzi, u naslovnoj ulozi drame »Debora«. Imala je tada 67 godina, a Martinčević je igrao njezina oca - bilo mu je jedva 18 godina! Dalja karijera vodi ga uzduž i poprijeko ovih europskih prostora. Već u visokoj dobi Joso Martinčević je u opširnijem razgovoru za splitsku reviju »Marulić« godine 1988. na prisan i duhovit način iznio svjedočenja iz prve ruke ne samo o vlastitom djelovanju nego i o svojim kazališnim suvremenicima i kazališnim prilikama i neprilikama pojedinih naših kazališnih kuća i sredina. Djelujući u raznim kazalištima i manjim kulturnim sredinama, nastupao je na gostovanjima u zapanjujuće mnogim mjestima sjeverne Hrvatske, Slavonije, Like, Dalmacije i otoka, igrajući golem broj od oko 150 uloga. Ujedno je, »po potrebi«, i režirao tridesetak kazališnih komada.</p>
<p>Sticajem okolnosti Joso Martinčević je iz Varaždina krenuo najprije u Trst gdje je ubrzo postao istaknutim članom tamošnjeg Slovenskog gledališča igrajući, između ostalog, gotovo kompletan repertoar Cankarevih drama. Odanle prelazi u Kraljevsko slovensko gledališče u Ljubljani, a 1919. povremeno gostuje u rodnome Varaždinu gdje godinu dana kasnije i prvi put režira, Čehovljeva »Medvjeda«. Paradoksalno je da prvi put nastupa u Zagrebu sa Slovenskim gledališčem, u sklopu kongresa kazališnih umjetnika. Jednu sezonu radi u Varaždinskom teatru, a zatim dugi niz godina, od 1922. do 1937., djeluje - s prekidom samo jedne sezone (1934/35.) u Sarajevu - kao prvak i redatelj Drame u Osječkom kazalištu gdje između ostalog igra Johanna u Wildeovoj »Salomi«, Higginsa u Shawu »Pigmalionu«, Kralja u »Hamletu«, Othella i Vronskog u Tolstojevoj »Ani Karenjini«.</p>
<p> U Osijeku Joso Martinčević se susreo s Krležinim teatrom pa je igrao glavnu ulogu Horvata u »Vučjaku«. Ondje je igrao i privlačnu ulogu pjesnika Antuna Gustava Matoša u komadu »A.G.M.« Gene Senečića, koji komad tada također igra i u Zagrebu. Pa kada je zagrebačka predstava obnovljena 1937. za dobrotvornu izvedbu, za prikupljanja sredstava za podizanje spomenika pjesniku, poznati zagrebački glumac i redatelj Ivo Badalić pozvao je Martinčevića da odigra ulogu Matoša. Evo kako je sam Martinčević opisao zgodu s početka te predstave: »Dvorana dupkom puna, u prvom redu uzvanici, među njima Matoševa majka i braća. Zastor se diže, scena prikazuje unutrašnjost glasovite gornjogradske gostionice Matejne. Ja kao Matoš ulazim, širim ruke prema gostioničarki (igrala ju je Milica Mihičić) i zanosno kličem: »Mamica, draga mamica!« U tom času Matoševa je majka iz publike potresno zavapila: 'Gustl, moj Gustl!' Tada se prolomio orkanski, dugotrajni aplauz cijeloga gledališta. Svladalo me ganuće i oblile su me suze.«</p>
<p>Iste godine Joso Martinčević angažiran je u Drami Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i ostaje redovitim članom HNK do 1948. U tom razdoblju igra sedamdesetak uloga ističući se posebno u dramama Miroslava Krleže. Najviše u karijeri igra Lenbacha u drami »U agoniji«, i to i s proslavljenim prvacima hrvatskog teatra Vikom Podgorskom, Dubravkom Dujšinom i Titom Strozzijem. U proljeće 1942. na sceni zagrebačkog HNK slavi 25. obljetnicu rada u naslovnoj ulozi »Karijere Joška Pučika« J. Stodole. Godine 1949. poslan je u Pulu da otvori i organizira rad tamošnjeg kazališta, a godinu dana poslije preuzima vodstvo kazališta u rodnom Varaždinu. Još nekoliko desetljeće nastupa povremeno i u Rijeci i Zagrebu, u vodećim ulogama poput Marka u Begovićevu »Bez trećega«, Hermana u Kreftovim »Celjskim grofovima«, Načelnika u Gogoljevu »Revizoru« i kralja Filipa u Schillerovu »Don Carlosu«, a nastupa i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Umirovljen 1959., povremeno još igra u Zagrebu i Karlovcu, a 1965. u Varaždinu se oprostio s kazalištem svojom najdražom ulogom, Krležinim Lenbachom.</p>
<p>U svojoj svestranoj djelatnosti Joso Martinčević ostvario je ukupno pedesetak režija u Varaždinu, Osijeku, Zagrebu i Rijeci, a nastupio je i u pedesetak filmova i televizijskih drama odnosno nizu filmskih koprodukcija, uvijek cijenjen zbog solidnosti rada i izražajne interpretacije najraznovrsnijih likova i glumačkih žanrova. Obilježavajući stotu obljetnicu rođenja Jose Martinčevića, odajemo poštovanje jednom značajnom posleniku u povijesnom razvoju hrvatskog teatra.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Jesu li od derbija ostale samo uspomene?</p>
<p>U što se to pretvorilo nadmetanje Dinama i Hajduka? Ako ćemo prije svakog derbija biti svjedoci apela i poziva upomoć kao što su to učinili ovih dana Robert Prosinečki i Slaven Bilić onda derbije ne treba ni igrati. Igrači smiruju navijače, suigrače, uprave, pa gdje toga ima? / Dinamo - Hajduk, utakmica 22. kola hrvatskoga prvenstva igra se u subotu u Maksimiru s početkom u 15.30 sati</p>
<p>Ne pamtimo kada se nogometni derbi Dinamo i Hajduka iščekivao u ovako sumornom raspoloženju. Melankoliju koju osjećamo prisjećajući se bivših derbija u Zagrebu i Splitu nikako ne možemo otkloniti. </p>
<p>Uostalom, mnogi navijači ne bježe od činjenica da ovaj dvoboj Zagrepčana i Splićana dočekuju s gnušanjem, a ne sa ushitom. </p>
<p>Doista, u što se to pretvorilo nadmetanje Dinama i Hajduka? Ako ćemo prije svakog derbija biti svjedoci apela i poziva upomoć kao što su to učinili ovih dana Robert Prosinečki i Slaven Bilić onda derbije ne treba ni igrati. Igrači smiruju navijače, suigrače, uprave, pa gdje toga ima?</p>
<p>Prijeti se napuštanjem terena, prekidima utakmica, Uefom, sudovima, komisijama...</p>
<p>Dosta! Doista dosta! Cijelo okruženje koje je obavilo iščekivanje derbija ne zaslužuje više ni riječ. Ubijmo melankoliju i prisjetimo se barem kojeg lijepog detalja s prethodnih derbija. </p>
<p>Eto, Dinamo je usred Splita pobijedio Hajduka čak sa 4-0 1987. godine. Nikome tada u Hajduku nije padalo na pamet napustiti teren nakon rezultatske sramote. Isto kao ni davne 1956. godine kada je Hajduk u Maksimiru slavio 6-1 pobjedu. </p>
<p>Isto kao što se u Dinamu nisu žalili na pogodak Šurjaka u finalu jugoslavenskog kupa u produžetku, pogodak koji je Hajduku donio trofej. </p>
<p>Nije se Hajduk libio priznati slabosti ni nakon poraza 1-2 u najbitnijoj utakmici cijelog prvenstva 1979. godine pred prepunim Starim placom. Kakve su to utakmice bile, o njima očevi pričaju sinovima, djedovi unucima. </p>
<p>O čemu ćemo mi pričati. Hajduk nije htio igrati zbog »slučaja Andrić«, Dinamo je bio privilegiran zbog Canjuge... Ma, 'ajte molim vas, mislit će da smo ludi.</p>
<p>Možda i jesmo, no još uvijek imamo dovoljno godina da se sjećamo pravih derbija. Koje smo čekali s nestrpljenjem, a ne sa strahom.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk nema nikakve šanse!</p>
<p>U derbiju se nikad, baš nikad ništa ne zna! Ali, ako napravimo pojedinačnu analizu naših i splitskih nogometaša, onda sigurno dolazimo do zaključka da smo mi kvalitetniji / Jedva čekam utakmicu, uživat ćemo u derbiju, poručuje Dinamov kapetan Robert Prosinečki </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U svekolikom cirkusu oko »slučaja Andrić«, zadnjih su dana nogometaši imali vrlo malo prilike i prostora za iskazivanje svojih razmišljanja. Tek je sredinom tjedna Slaven Bilić odaslao putem medija apel svom prijatelju u Dinamu Robertu Prosinečkom da »smire tenzije i utječu na publiku kako se ne bi dogodili incidenti«. Kakvog li apsurda! </p>
<p>Ni krivi ni dužni nogometaši moraju vaditi nečije kestenje iz vatre, dva velika sportaša, dva gospodina u kopačkama, Bilić i Prosinečki, moraju gasiti požar kojeg su upalili oni kojima nije mjesto u sportu! Dokle je sve došlo... Užasna je spoznaja da subotnji derbi Dinama i Hajduka (Maksimir, 15.30 sati) iščekujemo sa zebnjom i strahom, umjesto da se veselimo svetkovini hrvatskoga nogometa...</p>
<p>- Normalno je kako svi ponajprije želimo da utakmica bude istinsko sportsko nadmetanje, kako na travnjaku, tako i na tribinama. Neka naši navijači navijaju za nas, Hajdukovi za Hajduk, pa tko bude bude bolji neka pobijedi. Znam da zvuči kao fraza, ali u životu uvijek postoje pobjede i porazi, niti se može stalno pobjeđivati, niti stalno gubiti, sport uvijek nudi neizvjesnost, započeo je razgovor Prosinečki i nastavio:</p>
<p>- Iznimno mi je drago što se Slaven vratio u naš nogomet, on je veliki igrač, ima karizmu, sjajan je čovjek i svi moramo biti sretni što je opet s nama. I ovaj derbi svakako dobiva na težini s Bilićem! </p>
<p>• Ne pamti se kad je uvertira derbiju bila tako siva, najmanje se govorilo o nogometu. Kako vi kao igrač proživljavate ovu nenormalnu situaciju?</p>
<p>- Nije mi svejedno, ujutro mi se ponekad gadi otvoriti novine. Stoga, pustimo još ovih nekoliko sati sve te ružne stvari, pričajmo o nogometu, o derbiju, o svemu lijepome što nogomet pruža. U svlačionici se osjeća dah derbija, iznimno smo motivirani jer smo željni velikih utakmica. Od Marseillea nismo igrali veliku utakmicu, to nam svima nedostaje, najgore mi je sad utorkom i srijedom sjediti pred malim ekranom i gledati utakmice Lige prvaka. Odmah pomislim »uh, pa i mi smo još mogli biti tamo«... K tome, svjesni smo da bi nas subotnja pobjeda još kako primaknula naslovu prvaka, što bi nas opet dovelo do Lige prvaka, do velikih utakmica... I ne podcjenjujem našu ligu, štoviše, pokazalo se kako više nikoga ne možeš pobjediti bez maksimalnog angažmana. Ali, Evropa je ipak - Evropa...</p>
<p>• Izjavili ste da »Hajduk nema nikakve šanse«! Mislite li uistinu tako?</p>
<p>- Gledajte, u derbiju se nikad, baš nikad ništa ne zna! Ali, ako napravimo pojedinačnu analizu naših i splitskih nogometaša, onda sigurno dolazimo do zaključka da smo mi kvalitetniji i na osnovi te analize Hajduk nema nikakve šanse! Međutim, mnogo toga utječe, posebno u ovakvim utakmicama, na konačni rezultat, mnogi detalji utječu na izdanje jedne ili druge momčadi. Uostalom, nije li Juventus, pojedinačno ocjenjujući, kudikamo kvalitetniji od Celte i bio je apsolutni favorit? A Španjolci su im utrpali četiri »komada«! Dakle, to je nogomet... No, sudeći po raspoloženju u svlačionici, osjećam da smo svjesni važnosti dvoboja i da ćemo odigrati pravu utakmicu. A onda bi ta naša opipljivija kvaliteta trebala doći do izražaja, onda ni rezultat ne bi smio izostati. Uložit ćemo maksimum, to je jedino sigurno...</p>
<p>• Ovoga proljeća opet imate 12. igrača, Bad Blue Boysi su se vratili na tribine. Osjećate li se jači na travnjaku?</p>
<p>- Kako ne! Stvarno nam ta potpora s tribina mnogo znači, posebno kad nam baš ne ide na terenu. Onda nas huk s tribina natjera i na dodatni napor, a to obično donese i rezultat. Vjerujem u paklenu, ali i maksimalno korektnu atmosferu u subotu...</p>
<p>• Plaća nije stigla, iako je bilo najavljivano da će doći do petka, sve je prolongirano za sljedeći tjedan. Može li to negativno utjecati na momčad?</p>
<p>- Eto, sad ćemo pričati o plaći, pa ćemo opet zaboraviti derbi! Svi znamo da živimo u teškim vremenima, država nam je u velikim problemima, ali očekujemo da će se sve postepeno srediti. </p>
<p>• Na zadnje četiri utakmice zabili ste 14 golova, problem realizacije više ne postoji. Tko će zabiti Hajduku?</p>
<p>- Ladić, ha, ha...</p>
<p>• Usput, strahujete li od Ladićevih »kikseva«, čini se da je zakoračio u krizu?</p>
<p>- Nema straha! Ladićevo nam iskustvo mnogo znači. A ovo što se dogodilo na zadnje dvije utakmice, može se svakome dogoditi, nitko nije imun od pogrešaka. A najvažnije je da smo, unatoč njegovim »kiksevima«, pobijedili na obje utakmice! Dakle, o tome uopće ne treba pričati, a ja stvarno vjerujem da će »Ladara« opet biti pravi, kao što je uvijek pravi na velikim utakmicama. I neće derbi odlučiti pojedinac, nego momčad. A dobar će kolektiv onda izbaciti nekog pojedinca! I jedva čekam utakmicu, uživat ćemo u derbiju, i mi igrači i navijači, nada se Prosinečki.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Slučaj Andrić« važniji od Dinama!</p>
<p>Mislim da dvoboj s Dinamom ipak nije najvažnija utakmica, za nas je važnije kako će se riješiti »slučaj Andrić« / Dinamo je favorit, u posljednja tri susreta je pobijedio, kriza je iza njega, a nas je ščepala, kaže povratnik u Hajduk Slaven Bilić</p>
<p>SPLIT, 10. ožujka</p>
<p> - Povratak Slavena Bilića na teren obilježit će derbi susret u Maksimiru Dinama i Hajduka. Već dugo, predugo se očekuje da jedan od ključnih igrača »vatrenih« ponovo iskaže svoje nogometno znanje. Godinu i pol dana od Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj Slaven Bilić se oporavljao od ozljede kuka. </p>
<p>Nakon što je započeo s treninzima i priključio se »bijelima« , vodio je Bilić na kraju uspješnu borbu s engleskim Evertonom i osiguravajućim društvom glede dobijanja dokumenata kako bi se mogao registrirati za Hajduk. </p>
<p>Splićani su naposljetku dočekali povratak velikog nogometaša koji je okusio i njemački i engleski nogomet, a Bilić bi trebao mladoj splitskoj momčadi donjeti staloženost i iskustvo. Ipak, njegova pauza bez utakmica je preduga, a derbi u Zagrebu zahtijeva maksimalno spremne igrače. </p>
<p>• Osjećate li tremu prije maksimirske utakmice? </p>
<p>- Ne, nikad nisam imao tremu. Uzbuđen jesam. Dugo očekujem da ponovo istrčim na travnjak, a eto dogodit će se to u susretu s našim najvećim rivalom Dinamom. Volio bih da sam odigrao koju utakmicu prije ove subotnje, no što je tu je, kaže Slaven Bilić.
• Hajduk je u samo tjedan dana izgubio prvo mjesto i bodovnu prednost od četiri boda, a »slučaj Andrić« prijeti da Dinamo već sada bitno odmakne na prvoligaškoj ljestvici. Nije li ovo ključna utakmica da bi zadražali korak sa Zagrepčanima? </p>
<p> - Mislim da dvoboj s Dinamom ipak nije najvažnija utakmica, za nas je važnije kako će se riješiti »slučaj Andrić«. Ako se naša žalba odbije i izgubimo tri boda, razlika je u tom slučaju, prije subote četiri. Takvim raspletom i te kako bi bio važan maksimirski susret. Naime, ako bi izgubili u subotu Dinamo bi imao prednost od sedam bodova, a to je ipak, puno. </p>
<p>Mislim da će Dinamo do kraja prvenstva izgubiti sedam bodova, ali bi bilo presmiono očekivati da mi do kraja prenstva nećemo izgubiti nijednu utakmicu. Zato je važan rezultat susreta s Hrvatskim dragovoljcem. Hajduk ne može pobjeći da je učinio pogrešku, ali su pravilnici na našoj strani i mislim da će se susret registrirati rezultatom kojeg smo izborili na travnjaku. Ja sam pravnik po struci i učili su me da se treba pridržavati napisanoga... kaže Bilić.</p>
<p>• Slabije igre »bijelih« pretvorile su euforično raspoloženje sa starta proljetnog dijela prvenstva dijelom i u defetizam. Tko je favorit subotnjeg ogleda?</p>
<p>- Dinamo.Zašto? U posljednja tri susreta Zagrepčani su pobijedili, kriza je iza njih, a nas je ščepala. Osim toga iskusniji su, igrali su Zagrepčani u Ligi prvaka, više su godina zajedno i to su nijanse koje mogu odlučiti dvoboj.</p>
<p>• Kojeg igrača »modrih« se pribojavate? </p>
<p>- Prosinečkog! Imaju oni niz kvalitetnih igrača, ali jedan je »Žuti«. Odigrat će neočekivano, nepredviđeno, što nećete naučiti i vidjeti na treningu.</p>
<p>• Kako će Hajduk igrati u Maksimiru?</p>
<p>- Mislim da moramo zaigrati opreznije, smireno sačekati našu prigodu. Vjerojatno ćemo zaigrati 3-5-2, što smo igrali u posljednjim utakmicama. Važno je sačuvati mir, koncentraciju, ne smijemo biti euforični. Na treninzima sam dobro upoznao ove mladiće, znam koliko im znači susret s Dinamom i kako se pripremaju za njega. Nisu kvarni, razmišljaju samo o nogometu i zadovoljan sam što ću im moći pomoći.</p>
<p>• Kako objašnjavate slabije igre Hajduka u posljednje vrijeme? </p>
<p>- Ne znam točno što se dogodilo, pomalo je sve neobjašnjivo. I ja sam se poslije susreta sa Cibalijom zapitao zašto djelujemo nemoćno. Znam da svi ulažu maksimum, ali nije išlo. </p>
<p>Valjda smo ispucali naše prazne metke. </p>
<p>A i dosta igrača nam je ozlijeđeno. Pogotovo nam nedostaje Vučko koji je veliki igrač. Osim toga od prve utakmice u Varaždinu je igrao ozlijeđen, a ne znam puno igrača koji bi se tako žrtvovali.</p>
<p>• Može li Hajduk prekinuti četvorogodišnju dominaciju Dinama?</p>
<p>- Sigurno da imamo šanse, da nemamo ne bih se ni vraćao. Ista je situacija i s mojom igrom. Nisam se ovdje došao šlepati. Ne budem li mogao igrati kako je mislim da bih trebao, bez puno razmišljanja ću prekinuti s igranjem. Ali ja sam uvjeren da ću igrati dobro i da se možemo dokopati trofeja.</p>
<p>• Što je s igranjem za reprezentaciju?</p>
<p>- Reprezentaciji sam dao sve, čak i zdravlje. Zadovoljan sam postignutim, stvarno sam uživao igrajući među tako kvalitetnim igračima. Neke stvari su me na kraju zabolile, ali nitko nema pravo odbiti nastup za svoju zemlju, pa ako izbornik bude smatrao da bi mogao pomoći u kojoj utakmici, a ja budem dobro igrao, sigurno ću se odazvati.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Usvojena žalba Hajduka, opet na potezu povjerenik Prve lige Ante Martinac</p>
<p>Komisija za žalbe HNS-a usvojila žalbu Hajduka pa će se nakon Martinčeva uvida u zapisnike sa svih utakmica Hajduka i Mosora u ovoj sezoni odlučiti novi sastanak, najvjerojatnije u utorak</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Zadovoljni smo, ne mislimo da nam je takvom odlukom podgrijana nada nego dapače da svi naši napori nisu uopće bez temelja«. </p>
<p>Tim je riječima Fredi Fiorentini direktor Hajduka prokomentirao odluku Komisije za Žalbe HNS-a da se usvoji žalba Splićana na 0-3 bez borbe protiv Hrvatskog dragovoljca u svezi »slučaja Andrić«, te da se predmet vraća na preispitivanje i dopunu onom tko je prije dva dana tako odlučio: Anti Martincu povjereniku Prve HNL. Do nove odluke vodi se 1-0 za Hajduk.</p>
<p>Ovu solomonsku odluku koja praktički ništa ne odlučuje nego zapravo samo kupuje vrijeme i mir za subotnju utakmicu Dinamo - Hajduk, priopćio je nakon dva stata vijećanja Ernest Gnjidić, predsjednik kompletne petoročlane Komisije za žalbe HNS-a. Obrazložio je to riječima:</p>
<p>- Pred nama se našao slučaj kojega moramo rješiti a da nemamo fizički uvid u postojeće stanje. Od predstavnika oba kluba iz spora dobili smo izjave. </p>
<p>Nedostaju nam zapisnici sa spornih utakmica na kojima je u ovoj natjecateljskoj godini Srđan Andrić zaradio kartone. Stoga, nalažemo Martincu neka ih pronađe, i ne samo s tih utakmica, nego svih onih u kojima je do 15 . kola Andrić igrao za drugoligaša Mosor, nakon toga za Hajduk. </p>
<p>Ne zanima nas materijalna pravna strana slučaja, nego samo kruta činjenica jesu li zavedeni kartoni ili nisu.</p>
<p>Martinca, pak, kaže da će posao obaviti bez teškoća, jer sve to što traži Komisija za žalbe, posjeduje Krešimir Vlajčević disciplinski sudac. </p>
<p>Na temelju Vlajčevićevih uvida u sve te zapisnike Martinac je uostalom u srijedu i presudio 3-0 za Hrvatski dragovoljac. Hoće li se do utorka, kad će se Komisija za žalbe ponovno sastati, nešto bitnije promijeniti u cjelokupnoj dokuimentaciji a na temelju koje je Martinac odlučio u prvom stupnju?</p>
<p>- Nismo zadovoljni ovakvim ishodom da je u pitanju neki manji klub kao naš, ne bi bilo ovakve gungule, sastanaka, preinačavanja odluka. </p>
<p>Za sve je kriv Ante Martinac što nije odmah slijedeći dan registrirao utakmicu 3-0 za nas, pa bi on i takvi ljudi trebali otići s tih funkcija, kaže Ivan Perković direktor Hrvatskog dragovoljca. </p>
<p>Dakako, Zorislav Srebrić glavni tajnik HNS-a odluku nije ni pokušao komentirati, ističući kako ga je iskustvo naučilo da je tako najbolje. Uzgred, upravo je Srebrić prvi zaustavio Martinca da nikamo ne žuri poručujući: </p>
<p>- Nemojmo ništa prejudicirati.</p>
<p>Zanimljivo je i okružje u Ilici 31 u kojoj je održan sastanak. Prvi je došao Fredi Fiorentini direktor Hajduka, u pratnji odvjetnice Doris Košte. Na naš upit: kad će momčad krenuti za Zagreb samo je mudro uzvratio: </p>
<p>- Pitanje je hoće li uopće krenuti za Zagreb, ili će put sjedišta Uefe krenuti takva dokumentacija zbog koje bi mnoge mogla zaboliti glava.</p>
<p>U međuvremenu je u HNS navratila i skupina kršnih muškaraca na čelu s Markom Perkovićem - Bosnom, znanim kao jednim od lidera splitske Torcide. </p>
<p>Propitivali su se za mogući ishod sastanka, i da li u šali ili zbilji, nagovjestili mogućnost da bi se lako moglo desiti da nitko današnjeg dana ne napusti prostorije HNS-a. Nakon što su doznali za ishod sastanka, udarili su si dlanom o dlan, zamolivši da sve što su rekli shvatimo kao najobičniju šalu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Subotnji rezultati kroje daljnji raspored prvenstva</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U sjeni najvećeg derbija hrvatskog nogometa, dvoboja Dinama i Hajduka, u subotu će se odigrati i preostalih pet susreta 22. kola prvenstva Hrvatske s kojim završava drugi krug natjecanja, tako da je vrlo bitno koje pozicije će klubovi zauzeti pošto o tome ovisi i raspored odigravanja utakmica u trećem krugu prvenstva.</p>
<p>U maksimirski derbi još će četiri dvoboja započeti u 15.30 sati, dok će Rijeka i Slaven Belupo svoju utakmicu započeti dva sata kasnije (17.30). Riječani ove sezone pokazuju dva lica, na domaćem terenu su goropadni i pobjeđuju gotovo sve redom, dok na gostovanjima gube susrete bez pravoga otpora. Ambicije Koprivničana se svode na pokušaj osvajanja jednoga boda, ali teško da će im to poći za nogom na Kantridi gdje Riječani znaju pronaći put do suparničke mreže.</p>
<p>Gledatelji u Varaždinu bi mogli vidjeti vrlo dobru utakmicu pošto u goste Varteksu dolazi sastav Hrvatskog dragovoljca koji je odlično započeo proljetni dio prvenstva. No, i Varaždinci su povratkom Luke Bonačića na mjesto trenera ponovno postali respektabilan sastav koji ima visoke ciljeve.</p>
<p>Istra je u prvih pet proljetnih kola osvojila gotovo isti broj bodova kao i u svih 16 jesenskih tako da sastav Rajka Magića s pravom možemo nazvati proljetnih hitom, a u subotu će Puljani na svom terenu protiv Zagreba pokušati još povećati svoj položaj na ljestvici. S druge strane, bijeli iz Kranjčevićeve su u posljednjem kolu uvjerljivo na svom terenu svladali Rijeku tako da i oni s optimizmom kreću na put u Istru, ali problem »zagrebaša« su igre na gostovanjima, što je pokazalo i gostovanje u Šibeniku kada su uvjerljivo poraženi.</p>
<p>I 22. kolo donosi jedan susjedski derbi, u Vinkovcima će snage odmjeriti Cibalia i Vukovar '91. Vinkovčani su osokoljeni osvojenim bodom u Splitu, dok su Vukovarci u očitoj krizi, tako da velikih dvojbi u ovom susretu ne bi trebalo biti, ali u takvim susjedskim derbijima sve je moguće.</p>
<p>Šibenčani pod vodstvom novog trenera Vjekoslava Lokice još ne znaju za poraz, ali pravi test za novoga trenera će biti utakmica protiv Osijeka na Šubićevcu. Osječani ovoga proljeća igraju u ritmu »toplo-hladno«, tako da je nemoguće predvidjeti kako će odigrati u Šibeniku. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sjajna večer Prkačina i velika pobjeda Cibone</p>
<p>Rekordom Nikole Prkačina, koji je zabio čak 27 poena, Cibona-VIP je u Moskvi, u odlučujućoj utakmici osmine finala, svladala CSKA 78-69 (36-41) i tako izborila prvi plasman u četvrtfinale otkako se Europska liga igra po ovom formatu / Cibonu u četvrtfinalu očekuje Panathinaikos koji je pobijedio Budućnost 78-61</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Sjajni Nikola Prkačin, koji nikad dosad u nekoj europskoj utakmici nije bio efikasan kao sad, donio je Ciboni najveći uspjeh u posljednjih nekoliko sezona u Europskoj ligi! Naime, u trećoj i odlučujućoj utakmici osmine finala Cibona je na krilima svog centra pobijedila CSKA u Moskvi 78-69 (36-41) i tako prvi put otkako se igra ovakav format Europske lige izborila plasman u četvrtfinale. </p>
<p> Prkačin je bio jednostavno nezaustavljiv za suparničku obranu, jer je zabio čak 27 koševa, te je nevjerojatno uvjerljivo nadmašio svoj dosadašnji rekord po broju poena u nekoj Ciboninoj službenoj europskoj utakmici - po onome što je pokazao u Moskvi, 16 koševa koliko je preklani zabio TDK-Manresi doista je golema razlika. Uz to, Prkačin je dodao i 14 skokova, a kako ga je »išlo« protiv CSKA, možda je najbolje pokazao jedan detalj minutu i pol prije kraja: gađao je prema košu, promašio, onda se okrenuo prema sucu tražeći prekršaj, a potom se bacio na pod i svejedno uhvatio loptu prije svih ostalih! To je stvarno bila sjajna večer 25-godišnjeg Dubrovčanina... </p>
<p> - Još jednom se pokazalo da kad Cibona ima dovoljno dana za pripremu teško može od istog protivnika izgubiti dvije utakmice zaredom. Sve čestitke igračima na sjajno provedenoj taktici, mislim da je ovo bila najdiscipliniranija naša igra nakon dugo vremena.</p>
<p> Također, pokazalo se da možemo pobjeđivati i kad nas ne ide šut izvana, rekao je trener Cibone Neven Spahija poslije utakmice koja po strukturi postignutih poena nimalo nije nalikovala prvoj utakmici u Moksvi, kad su centri do 34. minute imali samo jedan ubačaj iz igre. Sad su igru nosili...</p>
<p>Spahija je počeo utakmicu s neuobičajenom postavom, s Josipom Sesarom umjesto Gordana Giričeka, vjerojatno se vodeći činjenicom da je Sesar bio sjajan u prvom dvoboju, a da Giriček protiv CSKA nije dosad pokazao što može. Sam start za Cibonu nije bio loš, jer ne samo što nije dopustila domaćinu da se odvoji, nego je ubrzo baš hrvatski prvak preuzeo kontrolu i u 10. minuti dohvatio najveću prednost u prvom poluvremenu, 20-16, a nakon što je Krstić zabio dvije »trice« u nizu. Moskovljani su se, međutim, odmah vratili, pa je do kraja poluvremena borba bila sasvim ravnopravna, sve dok se u samoj završnici CSKA nije odvojio na +5.</p>
<p>Tek što je počelo drugo poluvrijeme, ruski prvak došao je i do najvećeg vodstva na utakmici, a onda je krenula Cibonina serija koja je hrvatski sastav definitivno vratila u utakmicu: jer, sa 10-0 Cibona se sa 39-46 odvojila na 49-46. Ipak, nova kriza u igri hrvatskog prvaka, gotovo pet minuta bez pogotka iz igre, omogućila je CSKA da još jednom dođe do prednosti, kad je 50-55 okrenuo u 58-56, no nezaustavljivi Nikola Prkačin nije dozvolio domaćinima da se predugo raduju: od 27. do 39. minute zabio je 15 od Ciboninog 21 koša. I već je minutu i pol prije kraja Cibonina pobjeda bila sasvim izvjesna...</p>
<p> Tako je Cibona i ovog tjedna, a nakon što je to već učinila prošlog utorka, svladala CSKA u Moskvi, i sad joj ostaje da se što bolje pripremi za četvrtfinale, u kojem će za dva tjedna igrati protiv grčkog Panathinaikosa, koji je u trećoj utakmici osmine finala pobijedio podgoričku Budućnost 78-61 (41-30).</p>
<p>• Dvorana USK</p>
<p>CSKA - Cibona-VIP 69-78 (41-36)</p>
<p>CSKA: Vetra, Panov 16 (6-7), Kudeljin 10 (2-2), Skelin 9 (1-2), Tihonenko, Karasjev 10 (4-5), Einikis 6 (4-4), Alanović 5 (1-2), Kiriljenko 9 (4-5), Daineko 4</p>
<p>CIBONA-VIP: Vranković 10, Krstić 10 (2-2), Sesar 12 (2-4), Baker, Prkačin 27 (5-6), Giriček 4, Marcelić 2, Žurić 5 (3-5), Nicević 8 (2-2), Alihodžić</p>
<p>SUCI: Colucci (Italija), Tošev (Bugarska). GLEDATELJA: 5.500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: CSKA 22-51 (43 %), Cibona-VIP 29-58 (50 %); »TRICE«: CSKA 3-13 (23 %), Cibona-VIP 6-17 (35%); SKOK: CSKA 27 (16+11); Cibona-VIP 29 (19+10)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola PRKAČIN (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slaven Letica novi predsjednik HTS-a</p>
<p>Ispričavam se Ivaniševiću i Franuloviću, bit će mi drago da se vrate, rekao je Letica</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Slaven Letica novi je predsjednik Hrvatskog teniskog saveza - najvažnija je vijest sa sastanka Skupštine HTS-a, održane u petak u Zagrebu. Od 29 glasova prisutnih skupštinara Letici je pripalo 19, a Varaždincu Davorinu Prpiću deset; njih su dvojica, naime, bili jedini istaknuti kandidati.</p>
<p>- Od srca se zahvaljujem. Ovu priliku bih odmah iskoristio da se Goranu Ivaniševiću i Željku Franuloviću ispričam za neugodnosti na njihov račun izrečene iz HTS-a dosad, a i danas. Bit će mi drago da se opet pojave, rekao je u nastupnom govoru Letica, pozvavši na toleranciju. Naime, uoči samog glasanja, a prilikom predstavljanja kandidata, bio je rekao da se bez obzira na njihove nesporazume želi zahvaliti dosadašnjem predsjedniku Suadu Rizvanbegoviću za sve dobro što je napravio za Savez.</p>
<p>Također, odmah potom izglasan je i novi Upravni odbor, u koji su ušli Boro Jovanović, Božo Prka, Ninoslav Pavić, Niko Bulić, Saša Hiršzon, Slavko rasberger, Tea Vukušić i Marijan Marunić. Automatizmom su u UO Jozo Ivičević (Zagrebački teniski savez) i Vuleta (Savez splitsko-dalmatinske županije). Letica je predložio i Davorina Prpića, no to (za sada?) nije riješeno jer bi Prpić bio deveti, dakle prekobrojni član.</p>
<p>Prethodno, u izvještaju o radu u prošlom razdoblju, dosadašnji predsjednik HTS-a Suad Rizvanbegović naglasio je kako su »četiri godine bile burne, uspješne, ali i pune kritika«:</p>
<p>- Kad sam prije četiri godine došao, neki su ljudi otišli. Željko Franulović je otišao zato što je bio nezainteresiran, te zato što je živio u inozemstvu, zbog čega je bilo nemoguće voditi momčad. Što se tiče Srđana Ivaniševića, on je bio predsjednik Stručne komisije, iako je bio sasvim nekompetentan. Kad se govori o mom sukobu s njima, ističe se »Croatian Indoors«, kojeg sam prestao financirati, jer nisam želio sudjelovati u njihovim financijskim manipulacijama kojima su prikazivali gubitak. Rješenje Financijske policije i danas leži u nekoj ladici u Ministarstvu, a ja se nadam da će profunkcionirati pravna država. Što se tiče Gorana Ivaniševića, ja ne poričem da je odličan tenisač, ali postoji i nešportska i amoralna strana medalje. On je nagovarao igrače iz reprezentacije da potpišu peticiju za moje smjenjivanje, no oni su to odbili. Odlazim visoko uzdignutog čela i čistog obraza, rekao je Rizvanbegović.</p>
<p>Na njegov izvještaj replicirao je Stipe Ančić, otac mladog tenisača Marija Ančića, ustvrdivši da »Goran Ivanišević od njega nikad nije tražio da potpiše ikakvu peticiju za Rizvanbegovićevom smjenom«. U nastavku sjednice, usvojene su izmjene Statuta, a prihvaćen je i izvještaj Nadzornog odbora. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibona protiv Panathinaikosa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvrtfinalu Europske lige košarkaša sastat će se Cibona - Panathinaikos, ASVEL - Efes Pilsen, Union-Olimpija - Barcelona i Maccabi - PAF Bologna.</p>
<p> Francuski ASVEL, turski Efes Pilsen i talijanski PAF nastup u četvrtfinalu izborili su još prošlog tjedna, s obzirom na to da su u dvije utakmice oba puta svladali svoje suparnike. Preostali četvrtfinalisti prolaz dalje morali su tražiti u trećim, odlučujućim utakmicama, koje su bile na rasporedu u četvrtak.</p>
<p> Cibonin slijedeći suparnik, grčki Panathinaikos, u Ateni je u trećoj utakmici pobijedio Budućnost iz Podgorice 78-61. Slovenska Union-Olimpija u Ljubljani je svladala drugog grčkog predstavnika, Olympiakos iz Pireja, 85-67. Slovenci će se u četvrtfinalu ogledati s Barcelonom, koja je bila bolja od turskog Ülkera 86-65. Maccabi iz Tel Aviva na svom je parketu u odlučujućoj utakmici pobijedio grčki PAOK iz Soluna 78-62.</p>
<p>• Rezultati trećih, odlučujućih utakmica osmine finala Europske lige košarkaša; Moskva: CSKA - Cibona-VIP 69-78 (41-36); Atena: Panathinaikos - Budućnost 78-61 (41-30); Ljubljana: Union-Olimpija - Olympiakos 85-67 (45-35); Barcelona: Barcelona - Ülker 86-65 (40-37); Tel Aviv: Maccabi - PAOK 78-62 (48-25);</p>
<p> četvrtfinalni parovi (prve utakmice na rasporedu su 21. ožujka, uzvrati 23. ožujka, a eventualne treće utakmice 30. istog mjeseca): Cibona-VIP - Panathinaikos, ASVEL - Efes Pilsen, Union-Olimpija - Barcelona, Maccabi - PAF Bologna. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Najneizvjesnije u Brodu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Pet susreta 19. kola hrvatskog košarkaškog prvenstva odigrat će se u subotu, dok će Karlovac i Cibona VIP svoju utakmicu odigrati u nedjelju (17.30 sati, Školsko-športska dvorana u Karlovcu).</p>
<p>Od pet subotnjih susreta najvažniji i najneizvjesniji bi trebao biti onaj u Slavonskom Brodu gdje će domaća Svjetlost-Brod dočekati zagrebački Benston (ŠD »Brod«, 20 sati). Brođani imaju šest pobjeda, odnosno samo jednu više od posljednjeg Europatrade Samsunga, pa im se pobjeda u susretu s Benstonom nameće kao imperativ kako bi izbjegli posljednje mjesto koje vodi u drugu ligu. S druge strane, niti Benston još uvijek nije izborio opstanak, a u posljednja tri kola ima vrlo neugodan raspored tako da možemo očekivati izrazito borbenu utakmicu.</p>
<p>Europatrade Samsung je trenutno u najnezavidnijoj situaciji i samo ih pobjeda u susretu s riječkom Sava osiguranjem (Dvorana Ekonomskog fakulteta, 17.30 sati) ostavlja u borbi za izbjegavanje posljednjeg mjesta. Riječani se još uvijek nadaju da bi mogli do četvrtog mjesta nakon 22. kola, a za to im treba pobjeda u Zagrebu.</p>
<p>U susretima Zagreb - Jadransko osiguranje (SD Trnsko, 19 sati), Zadar - Zrinjevac (Jazine 20 sati) i Split-Croatia osiguranje - Kandit Olimpija (Gripe, 20 sati) domaćini ne bi smjeli imati problema na putu do osvajanja novih bodova. (Z. Matić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Tuta pred sud u Haag, prijedlog o suđenju u Zagrebu nije ni razmatran!</p>
<p>DEN HAAG, 10. ožujka</p>
<p> - Haaški sud u petak je kazao da će se Mladen Naletilić Tuta prvi put pred sudskim vijećem pojaviti u haškom sjedištu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). »Sada radimo na dovođenju gospodina Naletilića u Haag na njegovo prvo pojavljivanje što je moguće prije«, rekao je u Haagu glasnogovornik Suda Jim Landale. Time je isključena mogućnost Naletilićeva izlaska pred haško sudsko vijeće u Zagrebu, što je bila jedna od mogućnosti o kojima je Haag razmišljao. Upitan o hrvatskim idejama o suđenju Naletiliću u Hrvatskoj kao i vođenju žalbenog postupka protiv bivšeg zapovjednika OZ Središnja Bosna Tihomira Blaškića u Hrvatskoj, Landale je kazao da Sud taj prijedlog nije razmatrao. »To nikad nije bilo na stolu«, rekao je Landale.</p>
<p> Ponovio je da Sud namjerava suditi sve koje je Ured tužiteljstva optužio jedino pred Međunarodnim sudom u Haagu. »Namjera je da se svakome koga je Haag optužio ovdje i sudi«, rekao je Landale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Željezni« Putin uvodi u Čečeniji predsjedničku upravu</p>
<p>Putin preuzeo na sebe odgovornost za drugi čečenski rat/ Kritičari upozoravaju da je Putinova vlast u kojoj sve značajniju ulogu imaju pripadnici bivšeg KGB-a počela kontrolirati sveukupni život u Rusiji</p>
<p>MOSKVA, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U petak su raspršene i posljednje iluzije zapadnih političara koji su se još nadali da će radi mirnog rješavanja kavkaske krize ruske vlasti ipak pristati na političke pregovore sa čečenskim separatistima. Raspršio ih je osobno ruski v.d. predsjednik Vladimir Putin u intervjuu moskovskom listu Kommersant kategorički izjavljujući da svi naoružani čečenski pobunjenici moraju biti »rastjerani i uništeni«.</p>
<p>Poslije ruskih predsjedničkih izbora koji su zakazani za 26. ožujka (i na kojima očekuje svoju pobjedu), Putin namjerava uvesti u Čečeniji svoju neposrednu predsjedničku upravu. »Prekidanje vojne operacije sada, uoči likvidacije preostalih naoružanih čečenskih bandi bilo bi čista izdaja«, rekao je Putin i radi te izjave moskovski su ga novinari već prozvali »željeznim Putinom«. Na izravno pitanje kakva sudbina čeka čečenski narod nakon završetka borbi, Putin je izjavio: »Mi ih nećemo raseljavati kao Staljin. Maksimalno ćemo uvažavati čečenske interese i tražiti kompromisna rješenja za zajednički život. Obnoviti ćemo gospodarstvo Čečenije i dokazati da se može normalno živjeti. Radi toga moramo stvarati i mjesnu elitu koja će shvatiti da je za Čečeniju koristan ostanak u sastavu Rusije. Ukratko, danas ne može biti više nikakvog razgovora o statusu Čečenije izvan Rusije, a one koji će se tamo hvatati za oružje mi ćemo uništiti«.</p>
<p>U interjuu Kommersantu Putin je prvi puta javno preuzeo na sebe odgovornost za donošenje odluke o započinjanju i vođenju novog čecenskog rata. »Da, ja sam se u to vrijeme kao premijer redovito konzultirao s predsjednikom Jeljcinom i imao sam stalno njegovu punu podršku«, rekao je Putin objašanjavajući razloge za početak novog čečenskog rata: »Mi nismo započeli. Mi smo se branili jer su čečnski banditi izvršili agresiju, napali na Dagestan. Kad su tamo dobili po zubima, izvršili su nekoliko terorističkih akata rušeći stanbene višekatnice u Moskvi, Bujnaksku Volgodonsku. Tada sam sebi rekao: kao novi premijer imam nekoliko mjeseci vremena da te bandite razbijem, a onda neka me smjenjuju«.</p>
<p>Dakako, Putin je u intervjuu odbacio i sumnje, koje postoje u ruskoj i svjetskoj javnosti, da su kremaljske tajne službe u rujnu prošle godine organizirale te, do danas nerasvijetljene, terorističke akte u Moskvi i ostalim gradovima kako bi se dobilo opravdanje i podrška naroda za započinjanje novog čečenskog rata. »Te su optužbe element informacijskog rata protiv Rusije«, rekao je Putin nazivajući pritom pogrdnim riječima sve one koji pokušavaju njegove tajne službe okriviti za te terorističke akte u kojima je poginulo na spavanju više od 200 stanara.</p>
<p>Objavljivanje inervjuua u kojemu Putin preuzima na sebe odgovornost za čečenski rat i u kojemu pukovnik bivšeg KGB-a često koristi tvrde »muške izraze« promatrači u Moskvi objašnjavaju dijelom njegove predizborne kampanje. Stoviše, vjerojatno je u Kremlju smišljen i njegov novi nadimak »željezni Putin«, bez obzira što on asocira na osnivača KGB-a Feliksa Dzeržinskog zvanog »željezni Feliks«. Naime, nakon Jeljcinove »anarhije« većina ruskih birača, čini se, doista priželjkuje »čvrstu ruku« u Kremlju, i ne obazire se na stalna upozorenja najrazličitijih demokratskih stranaka da je posljednjih mjeseci Putin vješto oganičio slobodu medija (posebno kad je riječ o čečenskom ratu) i da njegova pobjeda na predstojećim predsjedničkim izborima otvara vrata uvođenju autoritarnog , ako već ne povratka totalitarnog režima. S takvim upozorenjem javnosti u petak je istupio i Lav Ponamarjov, jedan od lidera Demokratskog pokreta Rusije. »Putinova vlast u kojoj sve značajniju ulogu imaju pripadnici bivšeg KGB-a počela je gotovo neosjetno kontrolu svih pora našeg života«, izjavio je Lav Ponamarjov.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Poljska slavi tisućitu obljetnicu ulaska u »europsku uniju«</p>
<p>Sedmorica predsjednika država Srednje i Istočne Europe bit će će u Gnieznu na obljetnici susreta rimsko-njemačkog cara Otona III. i poljskoga vladara Boleslawa Hrabroga, što se smatra presudnim za ulazak Poljske u krug latinske civilizacije </p>
<p>VARŠAVA, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Grad Gniezno u središnjoj Poljskoj okupit će u nedjelju sedmoricu predsjednika država Srednje i Istočne Europe koji će onamo stići na proslavu tisućite obljetnice susreta rimsko-njemačkog cara Otona III. i poljskog vladara Boleslawa Hrabrog. </p>
<p>Taj događaj kojeg se smatra presudnim za ulazak Poljske u krug latinske civilizacije i za kojeg se može reći da je predstavljao svojevrsno širenje tadašnje europske unije, predsjednici Poljske, Njemačke, Češke, Slovačke, Mađarske, Litve i Ukrajine iskoristit će, kako se očekuje, za podsjećanje na potrebu europske solidarnosti. Proslava obljetnice imat će, osim političke, i religioznu dimenziju, kao što je i dolazak Otona III. 1000. godine u Gniezno bio motiviran posjetom grobu sv. Vojtjeha, biskupa-misionara koji je pokrštavao narode tada još poganskog dijela srednje Europe. Predsjednici sedam država, u kojima je sv. Vojtjeh provodio svoju misiju, bit će u Gnieznu nazočni na ekumenskoj liturgiji koja je zamišljena kao susret tri velike Crkve, katoličke, pravoslavne i protestantske, a vodit će ju osobni papin izaslanik, vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano. Susret u Gnieznom bit će također prilika da predsjednici zemalja Srednje i Istočne Europe, koje žele ući u Europsku uniju, te Njemačke - koja je u EU-u uzela na sebe ulogu njihovog svojevrsnog zagovaratelja - svojom nazočnošću demonstriraju zajedničke interese tog dijela Europe. Za Poljake simbolika je izuzetno snažna: događaj otprije tisuću godina značio je njihovo definitivno opredjeljenje za približavanje zapadnoeuropskom, latinskom civilizacijskom krugu, što uopće nije bilo samo po sebi razumljivo budući da je, za razliku od slabog Rimskog carstva, Bizant tada bio na vrhuncu moći. Povezanost Slavena i Zapada trebalo je omogućiti ostvarenje tada raširene vizije - pred očima su ju imali i car Oton III. i papa Silvestar II. - ujedinjenja svih kršćana u jednoj univerzalnoj državi. Do zamišljenog proširenja europske unije nije tada došlo zbog spleta povijesnih okolnosti, ponajprije zbog smrti cara-vizionara. Danas u Poljskoj nemalen broj političara i intelektualaca upozorava da se s procesom europske integracije ne bi smjelo previše odugovlačiti - neki, poput Adama Michnika, poznatog publicista i urednika najtiražnijeg dnevnog lista Gazeta Wyborcza, govore o opasnosti »balkanizacije«. Pozivanje na europsku solidarnost bit će stoga vjerojatno jedna od glavnih poruka sa susreta sedmorice predsjednika u Gnieznu. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush i Gore iščekuju druge »velike predizbore« 14. ožujka</p>
<p>John McCain je suspendirao svoju predizbornu kampanju, ali ipak ostaje u utrci za Bijelu kuću / Slijedeći skupni pohod na glasove stranačkih delegata održat će se u šest južnih država: Texasu, Floridi, Teneseeju, Louisiani, Mississippiju i Oklahomi </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - John McCain, jedan od trojice preostalih republikanskih kandidata za američke predsjedničke izbore, objavio je u četvrtak da je privremeno suspendirao predizbornu kampanju zaželjevši svom stranačkom rivalu Georgeu W. Bushu »svako dobro«, ali mu nije dao i svoju potporu u nastavku kampanje.</p>
<p>Rekavši kako više nije aktivni kandidat McCain je pojasnio da to u stvarnosti znači da neće dalje sudjelovati u predizbornim aktivnostima, ali se njegovo ime neće brisati s glasačkih listića na predstojećim stranačkim predizborima. Na taj način McCain namjerava zadržati delegatske glasove koje je dosad osvojio i bez dodatnih troškova osvojiti što više delegata u saveznim državama u kojima će se stranački predizbori tek održati. Dosad je uz sedam pobjeda i 36 milijuna dolara izdataka dobio 231 delegatski glas. To mu omogućuje da na konvenciji republikanaca u Philadelphiji Bushu nametne kompromis o političkim pitanjima koja smatra važnima, poput reforme financiranja predizborne kampanje. </p>
<p>Osim delegatskih glasova, McCainu ide u prilog što je u predizbornoj kampanji na svoju stranu privukao mnoge stranački neopredijeljene birače i neke nezadovoljne demokrate. Njihovi bi glasovi mogli biti presudni republikancima na predsjedničkim izborima u studenome. Međutim, iako je rekao da se privremeno povlači, McCainova odluka u javnosti je shvaćena kao pravi kraj njegove kampanje. McCainov glasnogovornik Howard Opinsky rekao je da je prekretnica u kampanji bila Bushova pobjeda u ključnim državama Californiji, New Yorku i državi Ohio.</p>
<p>McCain, bivši pilot američke mornarice, zatvorenik iz vijetnamskog rata i tri puta izabrani senator iz države Arizone, nije bio voljan davati izjave. Ipak je rekao da će zajedno sa suprugom Cindy uzeti sedam dana odmora i razmišljati o drugim načinima za provedbu reformi u vladi, što je bila glavna točka njegove kampanje. »Svoju borbu nastavit ću u Senatu i dalje ću nastojati vladu približiti narodu«, rekao je McCain spomenuvši pitanja socijalnog i zdravstvenog osiguranja i reformi poreznih zakona. </p>
<p> Bush je nazvao McCaina nakon objave o odustajanju poručivši mu da se u kampanji dobro borio za svoje političke ciljeve, ali je ubrzo potom svoju pozornost usmjerio na svog glavnog suparnika iz Demokratske stranke Ala Gorea. Optužio ga je za nedosljednost u pitanjima financiranja kampanje, odnosno da govori kako u kampanji neće koristiti nelegalno prikupljen novac (neograničeni iznosi donatora za medijsku promidžbu stranačkih kandidata), dok s druge strane predvodi u nastojanjima svoje stranke da istim tim putem prikupi 35 milijuna dolara. »Gore mora znati da ne patimo od gubitka pamćenja. Nismo zaboravili budističke hramove i afere oko prikupljanja novca«, poručio je Bush. Gore mu je odgovorio da pristaje na izazov ali bez bilo kakvih iznimaka. Njegov glasnogovornik Chris Lehane bio je izravniji rekavši da je Bush na televizijske promidžbene poruke potrošio dva i pol milijuna dolara prikupljenih od samo dvojice donatora. </p>
<p>Gore i Bush sada se moraju pripremati za slijedeće »velike izbore« što će se održati 14. ožujka kada će se boriti za delegatske glasove u šest južnih država - Texasu, Floridi, Teneseeju, Louisiani, Mississippiju i Oklahomi. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Talijanski industrijalci agresivniji spram sindikata i države</p>
<p>RIM, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izabravši za predsjednika Antonija D'Amata (43) talijanska Konfederacija industrijalaca (Confindustria) odlučno je okrenula stranicu i najavila agresivniju politiku kako spram sindikata tako i spram države.</p>
<p> Prvi put u povijesti te glavne udruge talijanskog patronata potučen je kandidat industrijskog Sjeverozapada. Izabran je kandidat s Juga, iz Napulja, uz podršku prodornoga Sjeveroistoka i Mladih industrijalaca, pa je D'Amato dobio dvostruko glasova više nego Carlo Callieri (59), bivši Fiatov direktor, iza kojega su se svrstala vodeća imena talijanske krupne industrije: Giovanni Agnelli (Fiat), Carlo De Benedetti (Espresso), Marco Tronchetti Provera (Pirelli), Pietro Marzotto (Marzotto) itd. D'Amato je izabran zato što je glasnije i odlučnije kritizirao državu, kako zbog previsokog poreza na dodanu vrijednost (nepodnošljivih 20 posto), tako i zbog prevelikih izdvajanja za mirovine. Njegov izbor istodobno znači jasan jaz između male i srednje privrede (kojoj pripada i D'Amato), u prosjeku bitno uspješnije i manje protežirane od već zastarjelih industrijskih kolosa. Confindustria će odsad vjerojatno biti bliža Silviju Berlusconiju i njegovoj oporbenoj desničarskoj koaliciji, a udaljiti se od lijevog središta s kojim je velika industrija nalazila unosne kompromise.( I. Bešker)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Na jugu Srbije sve napetije</p>
<p>BEOGRAD, 10. ožujka</p>
<p> - Beogradski mediji ovih dana prenose da su tri mjesta na jugu Srbije, Preševo, Medveđa i Bujanovac, novo žarište krize zbog sukoba Albanaca, koji čine većinu stanovništva, i srbijanske policije. Informacije o događajima na jugu Srbije su kontradiktorne. Državni mediji čas optužuju KFOR da propušta pripadnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) da prenose oružje u tri pogranična mjesta i organiziraju napade na Srbe i policiju, a čas donose izvješća po kojima je situacija mirna, bez ikakvih sukoba.</p>
<p> Predsjednik Skupštine općine Preševo i predsjednik Partije za demokratsko djelovanje (PDD) Riza Halimi izjavio je za agenciju Beta, da se od 21. listopada u općinama Preševo, Medveđa i Bujanovac dogodilo više od deset oružanih incidenata u kojima je ubijeno desetak i ranjeno isto toliko ljudi.</p>
<p> Sukobi naoružanih Albanaca i policije počeli su u selu Dobrosin, u sigurnosnoj zoni od pet kilometara na administrativnoj granici Srbije i Kosova, i ono se smatra središtem OVK-a Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB).</p>
<p> Halimi je izjavio da za sada »nema indicija« o postojanju OVPMB i da je o tome saznao iz novina. Govoreći o represiji policije i vojske, Halimi je rekao da je u vrijeme ratnog stanja ubijeno šest civila, spaljeno 50 i oštećeno 200 albanskih kuća, zbog čega se od ljeta prošle godine iselilo oko 10.000 Albanaca i to na Kosovo i u Makedoniju. Iz 20 sela iselili su se svi Albanci, dodao je Halili i rekao da ne zna za slučajeve pritisaka Albanaca na Srbe, o čemu svjedoče ovih dana neki pravoslavni svećenici. Po njegovim riječima, na teritoriju općine Preševo živi oko 46.000 ljudi, a Albanci čine 92 posto stanovništva, a u gradu ima još oko 70 srpskih domaćinstava.</p>
<p> Bez pouzdanih informacija o tome što se događa na jugu Srbije, neki političari i analitičari pišu da se tamo sprema nova »zamka« Srbiji. Naoružani Albanci s Kosova, koji žele pripojiti pogranična mjesta Kosovu, izazivaju incidente, napadaju policiju i Srbe, da bi izazvali »prekomjernu« reakciju policije, što bi tada bio povod za intervenciju KFOR-a na srpskom teritoriju izvan Kosova. Zbog takve mogućnosti, s juga Srbije bježe i Srbi i Albanci, a mogućnost novog sukoba izaziva strah i u preostalom dijelu Srbije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Više od 40.000 Kineza s jugoslavenskim državljanstvom</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Koalicija Vojvodina tražit će od jugoslavenske skupštine objašnjenje tko je i temeljem kojeg propisa dodijelio 40.000 državljanstava kineskim imigrantima, stoji u pisanoj izjavi predsjednika stranke Dragana Veselinova objavljenoj u beogradskom dnevniku Glas javnosti. Da bi dokazao dramatičnost broja Kineza koji su navodno dobili državljanstvo, Veselinov kaže da isto toliko ljudi živi primjerice u Somboru te da će svi oni, ako izađu na izbore, sigurno glasovati za režim Slobodana Miloševića. Upozorio je i da s jugoslavenskim državljanstvom Kinezi mogu postati predsjednici općina, direktori, načelnici policije i upravnici zatvora.</p>
<p> Po Veselinovljevim saznanjima većina Kineza naselila se u Vojvodini, čime se mijenja etnička struktura u pokrajini. Isti dnevnik navodi »bizarnu priču« o mogućnosti da se Kinezi koji su dobili državljanstvo kao »lojalni građani s interesom u jugoslavenskoj ekonomiji« kakvih je sve više, pojave na nekim izborima i pojačaju glasački stroj socijalista, udružene ljevice i radikala. Pored ostalih kriterija za dobivanje državljanstva u slučaju Kineza je najzanimljivija odredba o osnivanju tvrtke sa stranim ulaganjima u SRJ temeljem koje se prvo dobiva dozvola boravka, a potom i državljanstvo. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lagos počinje mandat s teretom slučaja Pinochet</p>
<p>Novi čileanski predsjednik obećava otvaranje 150.000 novih radnih mjesta, zalet čileanskog gospodarstva i borbu protiv siromaštva</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Svi zajedno stvorit ćemo državu ujedinjenu u demokraciji«, obećao je socijalist Ricardo Lagos Čileancima, pobijedivši na predsjedničkim izborima u siječnju. On ove subote preuzima vlast od dosadašnjega predsjednika, demokršćanina Eduarda Freia, usred uzavrele atmosfere zbog povratka bivšega diktatora Augusta Pinocheta iz Londona.</p>
<p>Dok se odlazeći Frei ovih dana hvali kako je ispunio svoje obećanje i vratio ostarjelog generala u zemlju prije isteka svoga mandata, Lagosa već na početku njegove vladavine čeka suočavanje s najbolnijim razdobljem čileanske novije povijesti. Čileanci su još strasno podijeljeni oko slučaja Pinochet: njegovi ga pristaše slave kao »spasitelja od komunizma«, dok njegovi politički protivnici te obitelji i prijatelji tisuća njegovih žrtava zahtijevaju da pred sudom odgovara zbog zločina iz vremena vojne diktature. Stoga se mnogi pitaju kako će Lagos, u tako podijeljenoj zemlji, održati obećanje koje je dao svojim biračima - da će »biti predsjednik svih Čileanaca«.</p>
<p>Lagosu je, prema ocjenama analitičara, upravo »efekt Pinochet« pomogao da pobijedi na predsjedničkim izborima. On je, naime, poznat kao protivnik i javni kritičar bivšega diktatora još u vrijeme vojne vladavine, što ga je moglo stajati života, dok je njegov protukandidat na izborima, desničar Joaquín Lavín, Pinochetov poklonik. I premda je novi predsjednik jasno dao do znanja da se ne namjerava baviti prošlošću već posvetiti sadašnjosti i budućnosti Čilea, ipak će prvi mjeseci njegova šestogodišnjega mandata biti očito obilježeni upravo slučajem Pinochet. Lagos, koji se ne ustručava reći da nikada neće oprostiti Pinochetu, zalaže se da se pravda traži na sudu, te da svi poštuju odluke suda. »Za moju vladu svi će biti jednaki pred zakonom i pravdom«, tvrdi on, ali i poručuje podijeljenim Čileancima da u njihovoj zemlji ima mjesta za sve, da nitko nije suvišan.</p>
<p>Zalažući se za dijalog i toleranciju među svojim sunarodnjacima, ali ne za oprost zločincima, umjereni socijalist Lagos, u subotu se useljava u predsjedničku palaču La Moneda 26 godina i nekoliko mjeseci nakon što je u njoj svoju smrt našao socijalistički predsjednik Salvador Allende, žrtva krvavoga Pinochetova puča.</p>
<p>Novi šef države, 61-godišnji ekonomist i pravnik, zagovara jačanje tržišne ekonomije i »ekonomski rast preko jednakosti svih građana«. Obećava otvaranje 150.000 novih radnih mjesta i novi zalet čileanskoga gospodarstva, koje je prošle godine bilo u recesiji. Iako je broj onih koji žive u bijedi posljednjih desetak godina sa 45 pao na oko 22 posto, borba sa siromaštvom ostaje prioritet i njegove vlade. »Sada je vrijeme da oblikujemo našu budućnost«, poručuje Lagos Čileancima, očito još opterećenima prošlošću. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jospinu i Blairu pada, Schröderu raste popularnost</p>
<p>PARIZ, 10. ožujka</p>
<p> - Francuskom premijeru Lionelu Jospinu i britanskom premijeru Tonyu Blairu pada popularnost, koja je do sada bila velika, dok do sada niska popularnost njemačkog kancelara Gerharda Schrödera raste, prema tromjesečnom barometru popularnosti objavljenom u petak.</p>
<p> Slika eura je u očima građana pet glavnih europskih zemalja pala tijekom posljednja tri mjeseca, prema ovoj anketi ostvarenoj istovremeno u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji u veljači.</p>
<p> Prosječno je 39 posto ispitanih Europljana kazalo kako vjeruje da će se njihove vlade »znati suočiti s glavnim problemima u zemlji«, dok njih 54 posto ima suprotno mišljenje. Francuzi, koji su u studenome bili jedini koji su u velikoj većini vjerovali svojoj vladi, sada su podijeljeni na dva jednaka dijela: 47 posto vjeruje svojoj vladi, dok ih jednako toliko i ne vjeruje. Pada također i povjerenje u vlade Tonya Blaira i Massima D'Aleme. Nijemci, nasuprot tome, sve više vjeruju vladi Gerharda Schrödera, a vlada španjolskog premijera Jose Marie Aznara, pred izbore koji će se održati 12. ožujka, ima stabilno povjerenje Španjolaca (njih 45 posto).</p>
<p> Pozitivno stajalište prema euru ima 53 posto ispitanika, dok njih 39 posto ima negativan stav. Ispitani Europljani vjeruju da će njihov životni standard rasti, ali su prilično pesimistični što se tiče opće situacije. Šezdeset i osam posto ispitanika izjavilo je da su optimistični »što se tiče razine njihova života«, dok je njih 30 posto zabrinuto. </p>
<p> Međutim, samo 41 posto ispitanika ocijenjuje »uglavnom dobrom« treutačnu situaciju u njihovom zemljama, dok njih 48 posto situaciju ocjenjuje »uglavnom lošom«. Četrdeset posto ispitanika izjavilo je da vjeruje u »gospodarsku i socijalnu situaciju« u njihovim zemljama, dok je njih 57 posto izjavilo da su zabrinuti zbog situacije. </p>
<p> Ova je anketa izvršena telefonom od 15. do 16. veljače. Istraživanje je provedeno na pet reprezentativnih uzoraka od kojih je svaki imao po tisuću ispitanika, odnosno na globalnom uzorku od 4.694 osobe starije od 18 godina. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Status Jeruzalema uzdrmao Barakovu koaliciju</p>
<p>JERUZALEM, 10. ožujka</p>
<p> - Koalicija izraelskog premijera Ehuda Baraka u petak je uzdrmana prijetnjama dviju vjerskih stranaka da će napustiti koaliciju ako kontrola nad tri arapska mjesta koja graniče s istočnim Jeruzalemom budu predana Palestinskoj samoupravi. Buru je pokrenuo Barakov savjetnik za unutarnja pitanja, Danny Yatom, koji je u četvrtak govorio o mogućoj predaji tih mjesta Palestincima u sklopu trećeg i posljednjeg izraelskog povlačenja sa Zapadne obale predviđenog sporazumima iz Osla iz 1993. godine. Do tog bi povlačenja trebalo doći u lipnju ili srpnju ili u sklopu sporazuma o konačnom statusu palestinskih područja, koji bi trebao biti potpisan do rujna. Ultra-ortodoksna stranka Shass (17 zastupnika) i Nacionalna vjerska stranka (pet zastupnika) odmah su zaprijetile da će izaći iz koalicije, čime bi Barak izgubio parlamentarnu većinu. Koalicija ima 68 od 120 zastupnika, ali uglavnom može računati i na vanjsku potporu 10 arapskih zastupnika u Knessetu. Tri mjesta koja se nalaze u središtu polemike - Al-Ram, Al-Azahria i Abu Dis - nalaze se izvan granica grada Jeruzalema. Uz to, palestinska samouprava u tim mjestima vodi civilne poslove, dok ovlasti nad sigurnosnim pitanjima ima Izrael. Do tog je spora došlo iako pitanje istočnog (arapskog) dijela Jeruzalema, kojeg je Izrael osvojio i anektirao 1967., još nije stavljeno na pregovorački stol.</p>
<p> »Mir ne opravdava sva sredstva«, rekao je rabin Ovadia Yossef, duhovni vođa stranke Shass, koji se smatra jednim od najmoćnijih osoba Izraela. Vođa Nacionalne vjerske stranke Yitzhak Levy također je upozorio da njegova stranka »neće moći prihvatiti da Jeruzalem postane grad pod opsadom kojem prijeti terorizam«.</p>
<p> Levy je zatražio od Baraka da »javno obeća u parlamentu« da o sudbini tih triju mjesta neće razgovarati sve dok se ne postavi pitanje statusa Jeruzalema. Palestinci su prošlog mjeseca prekinuli pregovore s Izraelom zbog toga što je Barak odbio uključiti arapska mjesta koja graniče s istočnim Jeruzalemom u zemljovide o povlačenju sa Zapadne obale. Barak i predsjednik palestinske samouprave Yasser Arafat u srijedu su se dogovorili o nastavku pregovora, ali nije objavljeno je li to sporno pitanje riješeno.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Albright zabrinuta stanjem na Balkanu </p>
<p>BRUXELLES, 10. ožujka </p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright izjavila je u petak u Bruxellesu da je zabrinuta zbog stanja na Balkanu i pozvala je međunarodnu zajednicu da ispuni svoje obveze prema Kosovu. </p>
<p>»Proljeće nije nikada bilo dobro na Balkanu«, rekla je Albright u izjavi za novinare nakon susreta s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem. Ona je pozvala »sve zemlje da ispune svoje obveze« prema multinacionalnim snagama na Kosovu, civilnom upravitelju UN-a na Kosovu Bernardu Kouchneru i misiji UN-a u toj pokrajini. </p>
<p>Prodi je sa svoje strane potvrdio da su Amerikanci, kao i Europljani, »zabrinuti zbog sigurnosti u cijeloj regiji« i posebice je spomenuo rastuće napetosti u Crnoj Gori. Stanje na Balkanu je jedna od glavnih tema razgovora koje Albright vodi u petak u Bruxellesu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mozambik: Kiša prestala padati, pomoć krenula </p>
<p>MAPUTO, 10. ožujka</p>
<p> - Međunarodnim zrakoplovima koji prevoze pomoć za žrtve poplava u Mozambiku dopušteno je uzlijetanje nakon što je u petak poslije podne nakon 36 sati prestala padati jaka kiša. »Imamo dopuštenje da krenemo«, rekao je neimenovani časnik Royal Air Forca dok su zrakoplovi iz Velike Britanije, Južnoafičke Republike, Belgije i Španjolske počeli utovarivati namirnice i pomoć za pojedine dijelove Mozambika zahvaćene već gotovo četiri tjedna jakim kišama i poplavama. Humanitarni dužnosnici, međutim, procjenjuju da će unatoč prestanku kiše u petak uspjeti poletjeti samo nekoliko helikoptera s medicinskim potrepštinama i logističkom opremom jer je tlo premekano za isporuku hrane. Stotinama tisuća osoba pogođenih poplavama u Mozambiku prijeti nestašica hrane, a svi s humanitarni letovi bili blokirani zbog dugotrajnih kiša. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Završio tužiteljski dio postupka Kordiću i Čerkezu</p>
<p>DEN HAAG, 10. ožujka</p>
<p> - Svjedočenjem pripadnika 4. bojne vojne policije HVO-a i postrojbe za specijalne namjene HVO-a »Jokeri« haški su tužitelji ovoga tjedna završili svoj dio postupka na suđenju Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu ponudivši sudskom vijeću sliku dvojice bosanskih Hrvata koji su, svaki na svojoj razini odgovornosti, sudjelovali u organiziranom etničkom progonu Muslimana, prvi na cijelom području tadašnje Herceg-Bosne, a drugi na području općine Vitez. Obrana bivšeg potpredsjednika Herceg-Bosne i bivšeg zapovjednika viteške brigade 10. će travnja, nakon jednomjesečnih priprema, krenuti u osporavanje dokaza i svjedoka koje je u proteklih 11 mjeseci dovelo tužiteljstvo. Dario Kordić, po svjedocima tužitelja, bio je jedna od najmoćnijih osoba u Srednjoj Bosni, politički vođa bez čijeg se znanja etničko čišćenje nije moglo odvijati na tom području i koji je preko Blaškića, ali i izravno, provodio političke odluke Mostara te demonstrirao svoj utjecaj i na pregovorima i u kontaktima s nizom međunarodnih svjedoka koji su u Bosni boravili 1992. i 1993. Tužitelji su opisali Marija Čerkeza kao zapovjednika koji je izdavao naloge i prijetio napadima na muslimanska sela, te propuštao kažnjavati podređene za zločine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Jelavić: Otkud Zagrebu dokumenti o Blaškiću, kad ih nemaju Mostar i Sarajevo?</p>
<p>MOSTAR, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ante Jelavić, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH, komentirajući Račanovu objavu o pronalasku novih dokumenata o ratnim zbivanjima u BiH od 1992. do 1994. čiji bi sadržaj mogao pomoći generalu Blaškiću, kazao je u intervjuu Slobodnoj Bosni da nema nikakvih informacija o tim dokumentima, niti je upoznat s njihovim sadržajem. »Ako će pronađena dokumentacija poboljšati Blaškićevu poziciju, ja ću biti vrlo sretan jer general Blaškić je nevin čovjek i on je, po meni, trebao biti oslobođen«, kazao je Jelavić, dodavši kako bi »postavio jedno pitanje - otkuda ti dokumenti u Zagrebu, ako ih nema u Mostaru i Sarajevu«?</p>
<p>Jelavić se osvrnuo i na izjavu Vesne Pusić o HVO-u kao paravojnoj formaciji, kazavši kako bi ju »trebalo podsjetiti na vatrene govore koje je Stjepan Mesić držao na Širokome Brijegu 1991. godine i kada je od Hrvata iz Hercegovine tražio da se uključe u obranu Hrvatske i spriječe agresiju JNA na BiH«. »Zna li gospođa Pusić koliki je doprinos Hrvata, ne samo u oslobađanju BiH, nego i u obrani Hrvatske te - je li HVO bio paravojska kada smo zaustavili agresiju JNA kod Čepikuća i spriječili blokadu Dubrovnika i stvarali pretpostavke za uspješno izvođenje operacije 'Oluja'?«, zapitao je član Predsjedništva BiH. Zanijekavši da je dosad imao službene kontakate s predstavnicima nove vlasti u RH, kazao je kako očekuje da će prvi službeni susret s hrvatskim predsjednikom Mesićem imati 24. ožujka, za vrijeme Mesićeva posjeta BiH. (M. Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odbor američkog kongresa: Hrvatska zaslužuje hitnu pomoć</p>
<p>WASHINGTON, 10. ožujka</p>
<p> - Hrvatska ima sve izglede da se razvije u oslonac stabilnosti i pokretač gospodarskog razvoja cijele regije ali, u prevladavanju sadašnjih teškoća Vlada u Zagrebu mora imati odgovarajuću američku pomoć, kazao je u četvrtak veleposlanik James Pardew, zamjenik posebnog izaslanika američkog predsjednika. On je, uz veleposlanika Larryja Nappera, koordinatora programa pomoći za jugoistočnu Europu i Daniela Hamiltona, posebnog koordinatora za Pakt o stabilnosti, sudjelovao u radu sjednice kongresnog Odbora za međunarodne odnose na kojem su obrazlagali prijedlog rebalansa dijela ovogodišnjeg proračuna za pomoć zemljama jugoistočne Europe. Pardew je istaknuo da SAD mora novoj hrvatskoj vladi pomoći u ostvarenju gospodarskih, trgovinskih i zakonskih promjena, kao i u programu povratka izbjeglica. Za te namjene američka vlada traži dodatnih 35,7 milijuna dolara kako bi ukupna ovogodišnja pomoć dosegla 55,7 milijuna. »Hrvatska zaslužuje našu hitnu pomoć«, kazao je veleposlanik Napper. Uz potporu SAD-a i EU-a ona može postati »ravnopravni partner u ostvarenju regionalne stabilnosti«, što je, kaže, povijesna prilika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Haag podiže optužnice protiv bošnjačkih generala za zločine nad Hrvatima?</p>
<p>Haaški će sud neposredno pred općinske izbore u BiH (8. travnja) podići optužnice protiv odgovornih za bošnjačke zločine nad Hrvatima u Grabovici, a odgovorni Bošnjaci za sarajevske zločine bit će procesuirani na jesen, uoči općih izbora u BiH! To tvrdi Slobodna Bosna, »vezujući« podizanje prvih optužnica protiv Bošnjaka za zločine nad Hrvatima u BiH uz »sastavni dio strategije svijeta u rušenju Izetbegovićeve vlasti«, istodobno i niječući kako je bošnjački lider nedavne velike promjene u bošnjačkoj komponenti Vojske Federacije proveo tek kao »redovno kadrovsko čišćenje«. </p>
<p>Naime, Izetbegović je, tvrdi list, udaljio generala Rasima Delića s mjesta zapovjednika Vojske Federacije zbog zahtjeva i ultimatuma međunarodnih autoriteta, a iz istih razloga je umirovio generala Fikreta Muslimovića, »jednoga od vojnih 'bezbjednjaka' koji su od početka rata širom zatvorenih očiju promatrali zločine vlastitih vojnika«.</p>
<p>Izetbegovićevo lutanje od isprike Hrvatima i Srbima zbog zločina koje su u BiH počinili Bošnjaci, pa do, odmah sutradan, označavanja »ustaša« i »četnika« kao najvećih neprijatelja Stranke demokratske akcije (dok su SDP i ostala oporba tek puki politički protivnici!), samo potvrđuje, ističe se nadalje, u kolikoj su panici Izetbegović i njegova stranka mjesec dana prije održavanja općinski izbora. Javna je tajna kako međunarodna zajednica (uostalom i slogan pod kojim će se održati izbori je »Glasujte za promjene!«) želi vidjeti promjenu vlasti u BiH te da će, kako bi ostvarila taj svoj cilj, približavanjem izbora »iz rukava«, izvlačiti svakodnevno sve jače adute. Čak je, navodno, američki veleposlanik u BiH Thomas Miller za nedavnoga susreta s liderom SDA otvoreno kazao Izetbegoviću da »SAD i međunarodna zajednica podupire SDP i promjenu vlasti u BiH«.</p>
<p>Time je, zapravo, sve izvjesnije da bi zaista vrlo brzo mogla biti podignuta haaška optužnica protiv nekolicine Izetbegovićevih generala, prije svih protiv Rasima Delića i Fikreta Muslimovića. Operaciju »Neretva '93« zapovjedio je i odobrio upravo general Rasim Delić i glavni je krivac za ratni zločin koji je počinila bošnjačka vojska u Grabovici, tvrdi Slobodna Bosna uspoređujući Delićevu odgovornost za smrt 35 Hrvata u Grabovici s načelima rada Haaškoga suda po kojima je hrvatski general Tihomir Blaškić proglašen krivim za Ahmiće i osuđen na drakonsku kaznu od 45 godina zatvora.</p>
<p> Posljednjih dana Sarajevom iznova »krstare« haaški istražitelji iako to i nije neka novost, s obzirom da su dolazili i ranijih godina. Postojeće okolnosti i ozračje pred izbore u BiH naprosto navode na zaključak da su istrage protiv Bošnjaka (koje, očito, sežu vrlo visoko, a i sam je Haag najavio da se više neće baviti »sitnim ribama«!) definitivno u završnoj fazi i da se svakoga dana može očekivati podizanje optužnica s konkretnim imenima. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Carla del Ponte: Mir u BiH nezamisliv sve dok je Karadžić na slobodi </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 10. ožujka</p>
<p> - Za Haški tribunal je posebno važna zadaća uhićenje Miloševića, Karadžića i Mladića, jer njih tereti najveća odgovornost za ratne zločine učinjene 1991. i nakon toga rekla je za današnji broj najtiražnijeg mađarskog dnevnog lista »Nepszabadsag« glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte.</p>
<p>Ona smatra da je mir u Bosni i Hercegovini nezamisliv sve dok je Karadžić na slobodi. Glavna tužiteljica prilikom svog dvodnevnog boravka u Mađarskoj, prigodom kojeg se sastala sa mađarskom ministricom pravde, Ibolyom David, ministrom vanjskih poslova, Janosom Martonyijem i državnim odvjetnikom Kalmanom Gyoergyijem, razgovarala je o uhićenju osoba za kojima je raspisana tjeralica zbog ratnih zločina učinjenih na prostoru bivše Jugoslavije. U izjavi za mađarski list glavna tužiteljica međunarodnog suda UN-a je istakla kako sud ne raspolaže podacima, da se bilo tko od okrivljenih skriva na teritoriju Mađarske. Carla del Ponte drži kako prilikom uhićenja osumnjičenih osoba i onih za kojim je raspisana tjeralica, snage SFOR-a mogu imati važnu ulogu, ali da je to prvenstveno posao država u kojma se te osobe nalaze. Del Ponte je domaćinima naglasila da je izuzetno važno da se eventualni bankovni računi i vlasništvo optuženih za ratne zločine blokiraju. </p>
<p> Mađarska ministrica pravde Ibolya David je za mađarske medije izjavila, kako ne postoje naznake da je netko od osumnjičenih prenosio svoju imovinu u Mađarsku. Prema neslužbenim informacijama, dobivenim od ministarstva vanjskih poslova »Nepszabadsag« doznaje, da su se iz Haga i ranije već raspitivali o eventualnim bankovnim računima Miloševića, Karadžića i Mladića u Mađarskoj.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Crkva poručuje da se ne treba bojati Interneta</p>
<p>RIM, 10. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Boga ima na Internetu. Riječ God, kako glasi Njegovo ime na engleskome, nalazi se na 4.461.325 stranica koje pokriva AltaVista, dok drugi motor za istraživanje, Yahoo, prikazuje više od 17 tisuća internetskih adresa posvećenih religiji, od kojih više od 3700 barataju i pojmom katoličkoga. Ako ništa drugo, to pokazuje interes kybernauta za onostrani pojam Boga i ovostrane religijske fenomene, što nije moglo promaknuti Katoličkoj crkvi, desetljećima već nazočnoj u Internetu (počev od adrese www.vatican.va na kojoj svoje podatke nudi Sveta Stolica). Nije čudno onda da talijanski episkopat želi i tu svjetsku Mrežu koristiti slijedeći Isusov poziv apostolima da budu ribari ljudskih duša. </p>
<p>Upravo time je nadahnut i naslov »www.Crkva u mreži« pod kojim je Talijanska biskupska konferencija održala vjersko-znanstveni skup o Crkvi i Internetu, na kojemu su izloženi i navedeni podaci. Skup je organiziran u Assisiju, rodnom mjestu i svetištu svetoga Franje.</p>
<p>»Ne znam je li Isus imao u vidu Internet kad je pozvao obeshrabrene apostole da bace mrežu«, kaže glasonoša tog skupa don Claudio Giuliodori, ali »kako ne vidjeti u novim i izvanrednim mogućnostima koje nude telematske mreže odjek čežnje za univerzalnošću koja označava Crkvino poslanje?« </p>
<p>»Dok se biskupi pitaju: možemo li kontrolirati uporabu katoličkih termina na Mreži, svjesni smo da je odgovor: ne. Kyberprostor nema granica ni vlasti kojoj se uteći«, kaže sestra Angela Ann Zukowski, i ocjenjuje: »Možemo birati hoćemo li biti čuvari u borbi protiv demona u kyberprostoru, ili ćemo se preobraziti u majstore i kipare nove kulture koja se rađa.« </p>
<p>To je i glavni akcent s assiškog skupa: ne bojati se Interneta, nego u njemu djelovati evangeliziranjem, iskoristiti i taj prostor za propagandu vjere. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Radi dobrobiti Hrvatske treba se prestati ponašati »nojevski« i priznati - postojao je grijeh struktura u hrvatskome društvu, bila bi farizejština to ne priznati </p>
<p>Već duže vremena nije u Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja objavljen jedan tako kvalitetan tekst kao što je tekst dr. Branimira Lokina objavljen 4. ožujka 2000. pod naslovom »U Hrvatskoj se na nedavnim izborima dogodio etički plebiscit, jer vjera u pravedno društvo i sada postoji«. </p>
<p>Držim da je taj tekst na neki način i odgovor autorima raznih morbidnih i uvredljivih napisa koji se upućuju na adresu zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića, ali i na adresu nekih, navodno lijevih, teologa.</p>
<p> Ponajprije, još jednom valja citirati jedan mali dio iz napisa dr. Lokina: »Tiranija jedne oligarhije, zakonito povezana s moralnim padom članova njene vladajuće elite, povratnom je spregom izazvala erupciju etičnosti, što su izbori u Hrvatskoj svojim rezultatima isključivo potvrdili.« I time je sve rečeno!</p>
<p> Zanimljivo je da se optužbama izrečenim nadbiskupu Josipu Bozaniću da je doveo (!) komuniste na vlast, a što je besmislica, uopće ne pokušava dokumentirano opovrgavati istinitost njegovih stavova, primjerice onih glede grijeha struktura, već mu se zapravo zamjera, koje li farizejštine, zašto sve to nije prešutio.</p>
<p> Grijeh struktura je, na žalost, itekako postojao u hrvatskom društvu, a što li će dalje biti - vidjet ćemo. Većina onih koji to osporavaju, nisu ni pročitali točnu definiciju toga pojma, primjerice u fusnotama enciklike »Socijalna skrb«.</p>
<p>Smatram da nisu nadbiskup Bozanić svojim izjavama, a niti je Hrvatska biskupska konferencija svojim proglasom vjernicima glede izbora utjecali znatnije na rezultate izbora. Promjenu vlasti izazvala je isključivo stranka koja je, na žalost, svojim ponašanjem, slikovito rečeno, slijevala neviđene bujice vode na mlin tadašnje opozicije.</p>
<p> Uostalom, i neki ugledni članovi dosad vladajuće stranke i sami priznaju da su počinjene poznate pogrješke, koje je omogućila okoštalost političkog života unutar stranke, poneki loši gospodarski i novčani potezi te učestala pojava bezakonja i gospodarskoga kriminala.</p>
<p> I da su bilo što drugo kazali biskupi, ili da su šutjeli, rezultat izbora bio bi opet isti. Uostalom, što je i trebalo kazati? Umjesto onoga: »Glasujte po savjesti« ispada trebalo je kazati: »Glasujte za stranku na vlasti«, a onda bi se lijepo crkve samo još više ispraznile. </p>
<p>Ne želim idealizirati i zagovarati ovu novu vlast, već samo ukazati na to da se već jednom zbog dobrobiti Hrvatske treba prestati ponašati »nojevski« i ne vidjeti i ne priznavati što se je stvarno događalo. »I istina će vas osloboditi« (Iv, 8:33) </p>
<p>Napade doživljavaju i pojedini teolozi, te bivaju proglašavani »crvenim popovima« i lijevim (što je tu loše?) teolozima, samo zato što vrednuju hrvatsko gospodarstvo s motrišta društvenog nauka Crkve, a hrvatsko gospodarstvo zaista ni po jednom mjerilu nije s njim usklađeno.</p>
<p> Doduše, sličnu je kvalifikaciju (»crveni papa«) dobio svojedobno i Ivan XXIII. kad je objavio encikliku »Majka i učiteljica«, a i današnji veliki papa Ivan Pavao II. zbog svojih socijalnih enciklika ponekad dobiva slične kvalifikacije iz nekih »katoličkih« krugova u svijetu. </p>
<p>Govori se da će ova nova vlast uništiti vjeru. Kako to, da i želi, može učiniti? Čime? Zašto se stalnim naglašavanjem opasnosti od komunizma stvara nered u glavama ljudi? </p>
<p>Ta vjeru nisu uspjeli uništiti ni ortodoksni komunisti 1945. Te je godine, primjerice, moj otac imao hrabrosti, po povratku s Križnog puta, raditi kao profesor na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i ništa ga u tim iznimno teškim vremenima nije pokolebalo. Postavlja se pitanje: »A tko je to uništio vjeru na Zapadu?« </p>
<p>Treba se samo malo prisjetiti Papinih riječi iz enciklike »Sjaj istine«, a koje je ponovio i u poslanici »Crkva u Americi« te u više govora, da su cijeli narodi koji su nekad bili kršćanski, postali nekršćanskima! A ponajprije je mislio na razvijeni svijet.</p>
<p> Jesu li tamo vjeru uništili komunisti, koji usput govoreći danas još postoje samo na Kubi i u Sjevernoj Koreji te donekle u Kini? </p>
<p>Nitko nije tako slijep kao onaj tko ne želi vidjeti! Samozavaravanje, koje je i dalje prisutno kod mnogih, a ponajprije zbog toga što se pokušava svjesno i podsvjesno naći umirenje savjesti i samoopravdanje za vlastitu neaktivnost, nekritičnost i šutnju, nikamo ne vodi. </p>
<p> Lijepo je netko kazao: »Sve što potrebno za trijumf zla je da dobri ljudi ne čine ništa!« I od tuda, zapravo, sve počinje!</p>
<p> Zagrebački nadbiskup je institucija koja je simbol hrvatstva, poput institucije predsjednika Republike, i na te se institucije, bez obzira na to koja i kakva osoba obavljala tu dužnost, ne smiju adresirati javni prostački napisi, koji iskazuju nepoštivanje i osobe i institucije.</p>
<p>mr. KREŠIMIR CEROVACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U mojem slučaju postupak nije proveden u skladu sa zakonom </p>
<p>Ovih dana je ministar pravosuđa dr. Stjepan Ivanišević kao jedan od najznačajnijih problema hrvatske sudbene vlasti naznačio kadrovsku politiku u pravosuđu i mjesto i ulogu Državnoga sudbenog vijeća u provođenju postupka imenovanja sudaca i državnih odvjetnika.</p>
<p> Ministrova razmišljanja o odgovornosti predsjednika i članova DSV-a za teško stanje u pravosuđu, koja i osobno držim posve primjerenim, izazvala su oštru reakciju Ante Potrebice, predsjednika DSV-a, koja, sama po sebi, neovisno o njezinu obranaškom stavu, ne bi zasluživala moju intervenciju da Ante Potrebica nije, na sebi svojstven način, zloupotrijebio i »slučaj Olujić«, odnosno disciplinski postupak u kojemu sam razriješen dužnosti predsjednika Vrhovnoga suda.</p>
<p>Ante Potrebica obmanjuje javnost tvrdnjom da je taj postupak proveden u skladu sa zakonom, jer se u konkretnom slučaju, najblaže rečeno, radilo o klasičnom staljinističkom postupku i politički motiviranoj i montiranoj optužnici iza koje je stajao tadašnji državni i HDZ-ov stranački vrh na čelu s dr. Franjom Tuđmanom.</p>
<p> Kao njihova produljena ruka, Ante Potrebica i većina članova DSV-a, uz isključenje javnosti, sustavno su kršili moja prava na obranu i pravično suđenje, koja su, opet, u sebi uključivala i pravo da mi sudi neovisni sud i nepristrani suci.</p>
<p> Uostalom, drastičnu povredu mojih prava i sloboda u postupku utvrdio je i Ustavni sud, koji je na taj način samo potvrdio stajalište da će svaka odluka DSV-a o mojoj disciplinskoj odgovornosti, neovisno o tome koliko će govoriti o meni, još više govoriti o njenim donositeljima i svjedočiti o vremenu u kojem je nastala.</p>
<p> Ma koliko tvrdio da je za njega »slučaj Olujić« stvar prošlosti, Ante Potrebica itekako je svjestan da taj slučaj nije konačan i da postaje njegovom sadašnjošću i budućnošću.</p>
<p> Potrebica namjerno prešućuje reakcije Predstavničkog doma američkog Kongresa i Ministarstva vanjskih poslova, OESS-a i posebnog izvjestitelja UN za ljudska prava, koji su, beziznimno, u tom postupku prepoznali sve ono pred čim predsjednik DSV-a zatvara oči i stavovima iz svog otvorenog pisma zamagljuje prave razloge zbog kojih je pozvan na podnošenje ostavke.</p>
<p> Pri tomu, očito, zaboravlja da je jedan od najdosljednijih zagovornika koncepta stranačkog pravosuđa i sustava jedinstva vlasti, instrumentalizacije pravosuđa u dnevno-političke svrhe, obveze sudova da provode državnu politiku i uvođenje kriterija poslušnosti i osobnih svojstava kandidata kao presudnih u kadrovskoj politici, nasuprot zakonskim kriterijima o njihovoj stručnosti, neovisnosti i dostojnosti.</p>
<p>U svoj pobjedonosni hod bespućima hrvatskoga pravosuđa Potrebica, ipak, kao da ni sam ne vjeruje. Pati od potrebe dokazivanja onoga što objektivno ne postoji i što nijednim dokazom nije utvrđeno u disciplinskom postupku protiv mene, ali još više pati od straha mog eventualnog povratka na dužnost predsjednika Vrhovnog suda.</p>
<p> Otuda i Potrebičino pitanje postavljeno ministru o njegovoj želji da me, kraj svih utvrđenih činjenica, ponovno vidi na toj dužnosti. Potrebica ne dopušta mogućnost da ima ljudi kojima je borba za vlastiti ugled i čast važnija od bilo koje funkcije. </p>
<p>To je, očito, protivno njegovu vrijednosnom sustavu, proizašlom iz HDZ-ova svjetonazora, koji je bezrezervno prihvaćao, kao i mentalnom sklopu, komplementarnom većini HDZ-ovih vlastodržaca kojima je revno služio.</p>
<p> Tomu je logična posljedica neobjektivnost u prosuđivanju vlastite pozicije, kao i pomanjkanje bilo kakove svijesti o izgledima da u doglednoj budućnosti ostane na dužnosti predsjednika DSV-a.</p>
<p> Zbog toga mu jedino preostaje da u završnom činu vlastite drame razmišlja o mogućnosti izbijanja građanskog rata kao dijelu scenarija kojim su opravdani zahtjev za njegovim smjenjivanjem popratili upravo oni politički gubitnici koji su se, kao njegovi bivši mentori, s veličinom »malog« Ante već jednom grubo poigrali.</p>
<p>dr. KRUNISLAV OLUJIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ne činimo krive korake u graničnim sporovima </p>
<p>Osvrćem se na nedavni posjet izaslanstva Hrvatskoga državnog sabora u Ljubljani, a koje je dalo nagovijestiti da se slaže s mogućom zamjenom hrvatskoga teritorija kod Sv. Martina na Muri za neko drugo pogranično zemljište koje sada pripada Slovencima.</p>
<p> Koliko sam shvatio, mi Hrvati učinili bismo to radi naše tzv. kooperativnosti. Držim da smo u posljednjih deset godina imali samo veliku štetu, a nikakovu korist od te kooperativnosti, bez obzira na to radilo se o susjednim nam državama ili o nesklonoj nam Europi.</p>
<p>Potpredsjedniku Hrvatskoga državnog sabora dr. Zdravku Tomcu rekao bih da se naš seljak svoje djedovine neće odreći niti pod koju cijenu. Znana je uzrečica poštenog hrvatskog seljaka: »Ne diraj mi crkvu, zemlju i obitelj, a o ostalome ćemo se dogovoriti«.</p>
<p>Zato dajem punu podršku Matici hrvatskoj Čakovec, na čelu s njenim dugogodišnjim predsjednikom dr. Zvonimirom Bartolićem, koja je prva ustala i prigovorila na zamjenu djedovine međimurskog seljaka, kojeg prema ustaljenoj praksi nitko nije niti pitao da li se slaže ili ne.</p>
<p> Ako bi se takvo nešto dogodilo (zamjena), onda možemo očekivati da će takovih nazovimo ih spornih područja naši susjedi još pronaći i stalno ćemo morati s njima dogovarati i pregovarati, i to uglavnom o svojem teritoriju, koji oni svojataju na samo njima znan način.</p>
<p>Sasma je razumljivo da se je prva oglasila Matica hrvatske iz Čakovca, članica najstarije kulturne institucije hrvatskoga naroda. Istina je, brojno Matičino članstvo je u zadnjih nekoliko godina dosta toga prešutjelo, nije se javljalo tamo gdje bi se trebalo čuti glas i stav Matice hrvatske, te me je odlučan istup Matice hrvatske Čakovec tim više oduševio.</p>
<p>Kod tzv. spornih područja na sjeveru i zapadu Republike Hrvatske moramo biti itekako oprezni i ne činiti krive korake, koji bi nam se itekako mogli osvetiti na krajnjem jugu, na poluotoku Prevlaci.</p>
<p> Kako sam član udruge za povratak otete zemlje Vitaljčana, znam kao bi reagirao njezin predsjednik Ive Bratičević, koji se uporno bori da se njegovim sumještanima vrati ono što im je bivša Jugoslavija na silu otela.</p>
<p> Ne bi valjalo da si opet stvorimo takav problem koji bismo dugo, dugo trebali poslije rješavati.</p>
<p> Treba našim susjedima, bez obzira na to o kome se radi, pokazati i dokazati da nam je itekako stalo do naše hrvatske grude, bez obzira na to bila on primorski kamenjar, plodna ravnica, trenutno »sporna« međimurska šuma ili pak dio našega plavog Jadrana. Time će nas više cijeniti susjedi, a i mi sami sebe.</p>
<p>STJEPAN BUČAR Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>OdličanTurkaljev članak o Josipu Gostiču </p>
<p>Prolazeći zavičajnim Zagrebom kao svakogodišnji turist naiđoh i na Vjesnik, moje najdopadljivije novine. Iznenadi me »plava traka« na vrhu u obranu svoga opstanka, jer se Vjesnik ponosno distancira od prašumskog šarenila na kioscima.</p>
<p>Crno-bijeli Vjesnik otvaram s neskrivenim zadovoljstvom. Čitam članak g. Nenada Turkalja u kojem doziva u sjećanje Josipa Gostiča, ljubljanskog tenora, koji je u istoj mjeri bio naš operni prvak. Jest, jednako drag, odan i naplaćivan aplauzom.</p>
<p>I nikad ne bijasmo u svađi kod tog prisvajanja. I Ljubljana bijaše sretna kad njezino dijete prima toliko cjelova na našoj pozornici; zahvalna i ponosna na zagrebačka priznanja, i davaše ga do neizmjernosti, da otpjeva našeg Eru i Porina sa svojom milinom i zanosom.</p>
<p> Da, to bijaše jedan kulturni dodir kakav uzvisuje prijateljstvo Hrvata sa Slovencima, kakvo smo trebali njegovati i na svim drugim poljima. </p>
<p>Zagreb i Ljubljana bijahu za Gostiča dva sinonima povezana jednim srcem: odande mu struji biološka krv, odavde ga nuka trostruki urnebesni pljesak; a to dvoje razvi osnovni afinitet toga glasovita pjevača. Gostičevom je smrću više izgubio Zagreb nego Ljubljana.</p>
<p> Sve sam to osjetio čitajući Turkaljev članak i gledajući Jožu Gostiča na dnu teksta, koji je uvršten među evropske velikane, ne slučajno, već zasluženo, provjereno, doživljeno.</p>
<p>Kakav nas ushit obiđe i kako se divno slažemo s Nenadom Turkaljem, koji zna preliti svoj tadašnji zanos u današnja srca. Ne možemo se otrgnuti od članka, toliko je istinit, autentičan i - pravedan.</p>
<p> Dragi g. Turkalj, živnuo si za naš nenadmašivi užitak; znamo da te resi srebro duboke starosti, ali i mlado srce, kojim želiš dodirnuti i vjerne i nevjerne (iskvarene) kako bi pobudio osamljene tražitelje humanizma, tj. kulture.</p>
<p>dr. MAKS MILANEZZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nisam rekao »komunizam staljinističkog tipa«</p>
<p>Molim da u skladu sa Zakonom objavite ispravak na izvješće pod naslovom »Sindikati najavili štrajk i prosvjed zbog Vladinog kresanja plaća« (Vjesnik, 8. ožujka, str. 5).</p>
<p>Nisam istup potpredsjednika Vlade Linića usporedio s »najcrnjim komunizmom, staljinističkog tipa« kako ste napisali. </p>
<p>Povodom njegove izjave da javne službe traže previše i jedu kapitalne vrijednosti, rekao sam da se »radi o interpretaciji društveno-ekonomskih odnosa, koju ne pamtimo još od marksističkih vremena«. </p>
<p>Takva interpretacija stvaranja nacionalnog bogatstva ne odgovara čak ni Marxu. Naime, iz povijesti ekonomske misli takva stajališta o bazi i nadgradnji više odgovaraju Staljinovoj reviziji marksizma. Dakle, gospodin Linić se upleo u jedan način mišljenja koji ne odgovara istini i suvremenim doktrinama.</p>
<p> Dakle, nije bilo riječi »najcrnji«, niti sintagme »komunizam staljinističkog tip. Razlika je velika. Sve drugo dovoljno je precizno preneseno.</p>
<p>VILIM RIBIĆ, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="60">
<p>Saslušavaju se svjedoci ubojstava Ivana Šakote i Špejtima Tačija</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Istražni sudac Radovan Ortinsky u petak se oglasio na tiskovnoj konferenciji u vezi s istragom koja se provodi nad osumnjičenima za pripadništvo zločinačkoj organizaciji, koje se tereti da su počinili niz najtežih kaznenih djela.</p>
<p>Ortinsky je u vezi s istragom rekao da se trenutno saslušavaju svjedoci ubojstava Ivana Šakote i Špejtima Tačija, počinjenih 1997. godine, pa je tako u dosadašnjem dijelu istrage, saslušano oko stotinu svjedoka.</p>
<p>Što se tiče osumnjičenih, koji još nisu privedeni ili uhvaćeni, istražni sudac je rekao da se za Zoranom Pripuzom i Zoranom Crnojevićem još uvijek traga. Za Zorana Petrovića, pak, Ortinsky je istakao da se rješenje njemačkog pravosuđa o izručenju očekuje uskoro, te da će tada putem dogovora njemačkog i hrvatskog Interpola, Petrović biti izručen hrvatskim vlastima.</p>
<p>Ortinsky se osvrnuo i na osumnjičene sa zdravstvenim problemima, pa je u vezi njih rekao da je Miljenko Žaja- Krojf , zbog rehabilitacije, zatražio premještaj iz zatvorske bolnice u toplice, te da je njegov zahtjev još uvijek u razmatranju, jer postoje bliža mjesta gdje bi ga se moglo smjestiti. Uz Krojfa i Miroslav Vuković Olio je zatražio prmještaj iz Remetinca ponovno u zatvorsku bolnicu, zbog visokog šećera i problema s očima. Obavljeno je i vještačenje Nikice Jelavića, no rezultati još nisu dostavljeni odvjetnicima.</p>
<p>Na kraju se, odgovarajući na novinarska pitanja, Ortinsky osvrnuo i na odnedavna podignutu prašinu oko svjedoka pokajnika Zorana Miletića. Naime, istražni sudac je obajsnio da svjedok pokajnik nije, kako se to misli, zaštićen svjedok, nego je to osoba koja je sudjelovala u nekom kaznenom djelu, te za informacije koje daje tijekom pravosudnog postupka zauzvrat dobiva oprost od daljnjeg kaznenog progona. Kako, pak, Miletić nije sudjelovao u kaznenim djelima za koje se sumnjiče osobe u istrazi koju vodi Ortynski, Miletić je zapravo običan svjedok. No, Ortinsky je napomenuo da je njegov zahtjev za tajnošću identiteta Zorana Miletića odobren, odnosno njegov identitet je, sve donedavna, bio poznat isključivo sucu i odvjetnicima, a bilo kakvo iznošenje podataka o tajnom svjedoku, kazneno je djelo.</p>
<p>U vezi s odavanjem identiteta tog svjedoka, na novinarsko pitanje hoće li se što poduzeti protiv zamjenice državnog odvjetnika, koja je navodno na jednom od suđenja Davorinu Sobjeslavskom, odala identitet Zorana Miletića zatraživši, punim imenom i prezimenom, njegovo svjedočenje u vezi tog predmeta, Ortinsky je odgovorio da neće reći ništa, jer je to u nadležnosti državnog odvjetništva.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Slavoniji misteriozno nestao još jedan mladić</p>
<p>OSIJEK, 10. ožujka</p>
<p> - Jurica Grahovac, petnaestogodišnji mladić iz Đurđenovca, nestao je u noći na nedjelju i do danas nema niti jednog traga o tome gdje bi se mogao nalaziti. Naime, ovaj je mladić od kuće otišao u subotu oko 18 sati, rekavši roditeljima da ide na rođendan kod prijatelja. Cijelu večer proveo je u našičkoj diskoteci »Dance« u našičkom hotelu »Park«.</p>
<p>Oko jedan sat iza ponoći rekao je prijateljima da ide kući. Kada su ga upitali kako će sam do Đurđenovca, koji je desetak kilometara udaljen od Našica, Jurica je odgovorio da nema problema i da će kući stići auto-stopom. Otad mu se neobjašnjivo gubi svaki trag. Kako je kazao njegov otac Stjepan, Jurica nikada nije bio problematičan, nije se previše volio isticati, u školi je (pohađao je srednju školu za šumarskog tehničara) bio vrlo dobar učenik i uvijek im se javljao ako bi se negdje zadržao.</p>
<p>Očajni su roditelji u ponedjeljak u Đurđenovcu, Našicama i okolici oblijepili plakate sa slikom nestaloga sina, međutim još se nitko nije javio s informacijama koje bi mogle rasvjetliti ovaj misteriozan nestanak. Prema jednoj od kuloarskih priča, Jurica je nakon odlaska iz disko-kluba viđen kako sjeda u bijeli automobil osječkih registracijskih oznaka, kojim je navodno upravljala ženska osoba. Nestali mladić ima svijetlu kosu, smeđe oči, te kao posebno obilježje, ožiljak od opekline na lijevoj ruci. Toga dana kada je nestao, na sebi je imao plavu jeans jaknu s podstavom od umjetnog bijelog krzna, crne traperice, plavo-crvenu »Nike« trenirku, te crne cipele s debelim potplatom. Na glavi je imao crvenu šiltericu s oznakom Karlovačke pivovare.</p>
<p>Zabrinuti roditelji još jednom mole sve one koji imaju bilo kakvu informaciju da jave policiji na 92 čiji djelatnici intenzivno tragaju za Juricom.</p>
<p>Na isto tako misterozan način, bez traga i glasa, prije tri mjeseca nestao je i dvadesettrogodišnji Osječanin Danijel Papratović-Papra o kojemu niti danas nema nikakvih informacija. Podsjetimo, u ponedjeljak 13. prosinca prošle godine oko 18 sati, Danijel je otišao od kuće, rekavši roditeljima da ide prošetati i od tada mu se gubi svaki trag. Unatoč oblijepljenim plakatima po cijelome gradu i tome što su u potragu za ovim mladićem uz zabrinutu obitelj krenuli osječki policajci, niti danas nema konkretnog podatka gdje je, što mu se dogodilo i da li je živ.</p>
<p>Očajni otac Ivan Papratović, iako uvjeren da njegov sin nikada ne bi digao ruku na sebe, organizirao je i ronilačke ekipe koje su doslovce pročešljale svaki dio rijeke Drave na širem području Osijeka, ali je i ovaj pokušaj prošao bezuspješno.</p>
<p>No, njegovi roditelji Ivan i Eva te dugogodišnja djevojka Gordana Vic uporno tragaju za njim i ne gube nadu. Čak su potražili mišljenja nekoliko vidovnjaka. Svi su im rekli isto-Danijel je živ, ali zatočen protiv svoje volje. Roditelji još jednom mole sve građane koji znaju gdje bi Danijel mogao biti da se jave na telefone 031/301-966 ili 031/302-374, a za svaku informaciju koja bi ih dovela do Danijela nude i nagradu. Podsjetimo, mladić je visok 190 cm, vrlo je mršav, kratke smeđe kose, a od kuće je otišao odjeven u tamno plavu »Nike« jaknu i trenirku iste marke i boje, te crvenim »Nike« tenisicama. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Optuženi za preprodaju droge sumnjaju na podvalu, ali ne znaju čiju</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U srijedu su na Županijskom sudu svoje obrane iznosili trojica optuženih za zloporabu droga, Ivan M., Robert M. i Roberto P.</p>
<p>Podsjetimo, optužnica tereti prvo i drugooptuženog da su nabavljali veće količine heroina s namjerom da ga kasnije preprodaju. Trećeoptuženog se tereti za posjedovanje heroina, koji je , prema navodima optužnice u nekoliko navrata kupovao po gram heroina, od prvooptuženog, koji mu je jednom prilikom nudio i 100 grama.</p>
<p>»U potpunosti sam svjestan teških djela koja mi se stavljaju na teret. No, poričem da sam ih ikad počinio. Jedino što mogu priznati jest da poznajem optuženike, a sve ostalo su čiste podvale i insinuacije«, rekao je prvooptuženi, da bi potom, na pitanje člana vijeća zna li čije su to podvale, odgovorio da ne zna. O večeri kada su se našli s trećeoptuženim, u kojoj je prema optužnici došlo do preprodaje heroina, Ivan M. je izjavio, »Roberto je meni i Robertu dugovao novac, a kako sam ja morao ići na ljetovanje, ja sam ga nazvao da se nađemo u kafiću. Kada je došao rekao je da nema novac i da se nađemo s njim na tržnici kada obavi jedan posao. U nadi da će tada imati novac mi smo krenuli do tržnice«. Na tržnici su pronašli automobil trećeoptuženog, dok od njega nije bilo ni traga. Robert M. je otišao pogledati automobil, a prvooptuženi po cigarete, da bi potom ubrzo otišli.</p>
<p>Obrana, drugooptuženog, Roberta M. se nije razlikovala od one prvooptuženog. I Robert M. je naveo iste razloge odlaska na tržnicu te večeri, te kao i prvooptuženi istaknuo da nije znao da je Roberto P. narkoman, te da ga nije nikada vidio u nekakvom abnormalnom stanju. Drugooptuženi je, također aludirao da je cijela optužnica nekakva vrst podvale ili namještaljke, protiv njega, rekavši na početku svoje obrane: »Ne znam na osnovu čega i kojih dokaza je podignuta ova monstruozna optužnica«, dok je na pitanje tužiteljice, Dubravke Melite Šagi, kakvo je njegovo mišljenje o cijelom postupku, uključujući i sudsku raspravu, odgovorio, »Kad bih ja rekao svoje mišljenje, to bi bilo strahota. Zato ću radije šutjeti«. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Slučaj Težački« pred Upravni ili Ustavni sud?</p>
<p>VARAŽDIN, 10. ožujka</p>
<p> - O slučaju Milivoja Težačkog, bivšeg vladinog povjerenika za općinu Gornji Kneginec, vjerojatno će raspravljati Upravni sud u Zagrebu, jer se Općinski sud u Varaždinu proglasio nenadležnim i predmet ustupio Upravnom sudu.</p>
<p> Težački je, pak, izrazio bojazan da bi se i Upravni sud u tom slučaju mogao proglasiti nenadležnim, pa bi o tome trebao odlučivati Ustavni sud, što bi bilo dodatno odugovlačenje postupka.</p>
<p>Težački je još u rujnu prošle godine protiv općine Gornji Kneginec podnio tužbu, tražeći poništenje odluke o razrješenju pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, koju je donijelo tamošnje Općinsko poglavarstvo, smatrajući da nije bilo nikakvih valjanih razloga za donošenje takve odluke, Težački je, najavljujući tužbu, rekao da je sve to osobni obračun zbog njegovog članstva u HDZ-u, budući da vlast u toj općini sada obnaša koalicija stranaka. Držeći da je Poglavarstvo, donošenjem takve odluke, prekršilo svoje ovlasti jer je za to nadležno Općinsko vijeće, Težački je Općinskom vijeću podnio i zahtjev za zaštitu prava, no vijećnici ga većinom glasova nisu ni uvrstili na dnevni red.</p>
<p>Među razlozima za pobijanje sporne odluke, Težački je naveo i kršenje ugovora o zaštiti određenih prava vezanih uz radni odnos, koji je općina sklopila s njim prilikom zasnivanja radnog odnosa 1996. godine. Ugovorom su određena njegova prava u situacijama kad bi mu radni odnos u općini prestao protiv njegove volje i bez stvarnih razloga, poput nerada ili nediscipline. Jedan od razloga za pobijanje odluke je i činjenica da je Težački u trenutku donošenja spomenute odluke bio glavni sindikalni povjerenik, pa mu se u vrijeme obavljanja te dužnosti, kao i šest mjeseci nakon toga, prema Zakonu o radu, ne može utvrditi prestanak radnog odnosa.</p>
<p>Općina, pak, tvrdi, da Težački, kao općinski dužnosnik nije mogao biti povjerenik Sindikata, zbog nespojivosti dužnosti zamjenika načelnika i povjerenika, te da je na mjesto načelnika izabran odlukom Općinskog vijeća kao dužnosnik, a ne kao djelatnik.</p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pronađena vreća puna eksploziva</p>
<p>DESINIĆ, 10. ožujka</p>
<p> - U četvrtak navečer, u mjestu Velika Horvatska pokraj Desinića, kod vikendice za sada nepoznatog vlasnika pronađena je velika vreća, koja je služila za odlaganje smeća, a sada puna raznovrsnog eksploziva. Priopćila je PU krapinsko-zagorska.</p>
<p>U vreći su se nalazili trotilski meci, ručne bombe, tromblonske kumulativne mine, tromblonske trenutne mine, satni upaljači, sporogoreći štapin, elektrodetonatorska kapisla, elektrodetonatorka kapisla žarna, upaljač za protupješadijske mine, žica za električno paljenje, streljivo za pušku 7,62 mm i plastični eksploziv PEP 500.</p>
<p>Očevid je obavljen u suradnji pirotehničara PU Krapinsko-zagorske, koji je izuzeo pronađena minsko-eksplozivna sredstva, a kriminalistička obrada kojom se traži odlagatelj tog eksplozivnog materijala je u tijeku.( D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dvojici direktora zatvorske kazne, trećem uvjetna</p>
<p>ZADAR, 10. ožujka</p>
<p> - Odlukom Sudskog vijeća Županijskog suda u Zadru Veseljko Kurta, bivši direktor Liburnije, osuđen je nepravomoćno na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 16 mjeseci, u što se uračunava i mjesec dana, koliko je 1992. godine bio u pritvoru.</p>
<p>Kurta je proglašen krivim za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, s namjerom stjecanje protupravne imovinske koristi. Sudsko je vijeće, naime, utvrdilo da je Kurta, kao direktor Liburnije, u vrijeme izgradnje Autobusnog kolodvora prodajom poslovnog prostora s većom površinom od ugovorene, protupravno stekao 28.793 DEM.</p>
<p>Kurta je zajedno s Jagom Kozinom, bivšim direktorom poslovnice Splitske banke u Zadru i Jagom Soldom, bivšim direktorom poduzeća IDASSA, bio optužen, te je proglašen krivim, i za zloporabu položaja i ovlasti pri omogućavanju privatnom poduzeću MAC da dođe do kredita kojeg prema pravilima poslovanja Banke ono ne bi moglo ostvariti.</p>
<p> Naime, Sud je utvrdio da su sva trojica sudjelovali u kreditnoj transakciji koja počinje sa Splitskom bankom, gdje je direktor Kozina odobrio kredit Liburniji, odakle je dio kreditnih sredstava preko Kurte i Solde uplaćen privatnom poduzeću MAC preko IDASSE. Veseljku Kurti odmjerena je i kazna oduzimanja imovine u vrijednosti od 12.862 kune koje je, po mišljenju suda, protupravno stekao.</p>
<p>Jago Kozina je osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci, a Jago Soldo na kaznu zatvora od šest mjeseci, uvjetno na tri godine. U obrazloženju presude predsjednik Sudskog vrijeća Branko Brkić je istaknuo kako je Soldi odmjerena najblaža kazna zbog toga što je kao direktor IDASSE bio podređen Kurti, koji je obnašao dužnost predsjednika Uprave IDASSE, koja je Soldu i postavila za direktora. (Nives Rogoznica)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Znaor ostaje u pritvoru, a Božidaru Denžiću je ponovno određen</p>
<p>ZLATAR, 10. ožujka</p>
<p> - U Županijskom sudu u Zlataru sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Ljubica Magdalenić, u nazočnosti pomoćnika županijskog državnog odvjetnika Igora Cišpera i braniteljice trećeosumnjičenog u slučaju Tehnomehanike, Zvonka Srebačića, saslušala je je u petak pet svjedoka koji su svjedočili o svojim saznanjima o poslovanju Tehnomehanike iz Marije Bistrice.</p>
<p>Saslušavanje je bilo zatvoreno za javnost, a ni nakon saslušanja nisu se mogle dobiti nikakve izjave. No, prema riječima pomoćnika županijskog državnog odvjetnika, Igora Cišpera, izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu djelomično je prihvatilo žalbu Županijskog državnog odvjetništva i prema tom rješenju u pritvoru će biti zadržan Nedjiljko Znaor, a ponovno će biti pritvoren i Božidar Denžić. Izvanraspravno vijeće tog županijskog suda nije prihvatilo zahtjev prema kojem je u pritvoru trebao završiti i Zvonko Srebačić. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Trojica u automobilu poginuli prije naleta vlaka?</p>
<p>GOSPIĆ, 10. veljače</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći na ličkoj pruzi u mjestu Janjče, općina Perušić, u petak u 2,20 sati smrtno su stradala tri muškarca. </p>
<p>Županijski državni odvjetnik Pave Rukavina, koji je sa sucem Istražnog centra Županijskog suda u Gospiću Brankom Milanovićem obavio očevid, izjavio je da je na osobno vozilo, koje je zbog neprilagođene brzine sletjelo s kolnika, udarilo u usjek i palo na prugu, naletio vlak Marjan-expres. Pretpostavlja se da su sva trojica putnika u osobnom vozilu smrtno stradali od ozljeda dobivenih prije nego li je na njih naletio vlak.</p>
<p>Osobno vozilo »jugo 45« vlak je potpuno smrskao, a na mjestu nesreće pronađene su za sada osobne isprave od S. D. (26) i D. S. (19). Automobil »jugo 45« vlasništvo je Đ. Š. i registriran je koncem 1999. godine.</p>
<p>Povodom te nesreće u redakciju je stiglo i priopćenje iz Ureda za odnose s javnošću HŽ-a, u kojem se također navode podaci o nesreći, uz napomenu da je osobno vozilo sletjelo na prugu sa cestovnog nadvožnjaka. Navodi se i registracija automobila, GS 157-M.</p>
<p>U toj nesreći nije bilo ozlijeđenih željezničara ni putnika, ali je zbog očevida promet bio u prekidu do 6.00 sati ujutro. Zbog toga su vlakovi »Mosor« iz Splita i iz Zagreba kasnili u dolasku na odredišta oko tri sata.(Hina, R.I.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Do hrvatskih državnih obveznica i preko Interneta </p>
<p>LONDON, 10. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac predstavili su u petak u londonskom Cityju novu emisiju hrvatskih državnih obveznica, čija će vrijednost biti izražena u euru. Londonska prezentacija bila je posljednja u nizu sličnih održanih u svim važnijim financijskim središtima Europe. </p>
<p>Linić i Crkvenac posjetili su tako prije Londona Zürich, Milano, Madrid, Frankfurt, Beč i Amsterdam, u organizaciji britanske investicijske banke Dresdner Kleinwort Benson. U pozivu koji je ta banka uputila za londonsku prezentaciju navodi se da RH »ima tradiciju stabilnog makroekonomskog ozračja«, te da se »pojavljuje kao privlačna istočnoeuropska zemlja koja obećava. Nedavni izbori potvrdili su da je RH odlučna graditi demokratsku i tržišno usmjerenu državu, integriranu u EU«. To je potvrdila i hrvatska delegacija u Londonu, obavijestivši nazočne da Hrvatska od svih tranzicijskih zemalja ima najnižu stopu inflacije i drugu po veličini stopu gospodarskog rasta, te da je to ostvarila u izuzetno teškim uvjetima. U svom izlaganju za investitore, Mato Crkvenac je istaknuo da su glavni ciljevi nove hrvatske Vlade održanje gospodarske stabilnosti, ubrzanje gospodarskog rasta i smanjenje javne potrošnje. »Mi smo Vlada lijevo od centra, ali krećemo konzervativnom gospodarskom politikom«, rekao je Crkvenac. Hrvatska ekipa izvijestila je potencijalne ulagače da će Hrvatska već ove godine biti primljena u organizaciju WTO, u koju dosad nismo bili uključeni zbog političkih razloga, te da će zaključiti pregovore s partnerima iz CEFTA-e. Najavljeno je i da će ove, ili do početka sljedeće godine, RH s EU-om potpisati ugovor o pridruženom statusu. Vrijednosnice koje se sada plasiraju, jedina su emisija hrvatskih euroobveznica u 2000. godini. Moguće će ih biti nabaviti i preko Interneta, a prispijevaju za pet godina. To je dosad najveća emisija, ali pojedinosti cijeni obveznica bit će objavljene početkom idućeg tjedna. U izjavama za Vjesnik Linić i Crkvenac izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim prezentacijama. »Naišli smo svagdje na dobar prijem i vrlo smo zadovoljni stanjem u knjigama predbilježbi«, izjavio je Linić. Crkvenac je naglasio stabilnost novog političkog ozračja u RH, kao činjenicu važnu stranim ulagačima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Končar 1999. završio sa 26 milijuna kuna dobiti</p>
<p>Od 1,29 milijardi kuna ukupne Končareve prodaje, oko 47,7 posto ostvareno je na inozemnom tržištu/ Za ovu godinu planirano povećanje prihoda s domaćeg tržištu i smanjenje vrijednosti izvoza </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Koncern Končar-Elektroindustrija poslovnu je 1999. godinu završio s dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 26,4 milijuna kuna, što je oko pet milijuna više od dobiti ostvarene u 1998. godini, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik uprave koncerna Darinko Bago ocjenjujući ove rezultate zadovoljavajućim. </p>
<p> Končareva su društva (ukupno ih je 27 te još šest pridruženih društava) u prošloj godini prodala proizvoda i usluga u vrijednosti od 1,29 milijardi kuna, što je oko 15 posto više nego godinu ranije, a oko 9 posto više od plana. Od ukupnog iznosa prodaje, 47,7 posto (616 milijuna kuna) ostvareno je na inozemnom tržištu, a u odnosu na 1998. izvoz je povećan 28,4 posto. Najznačajnije je Končarevo inozemno tržište BiH, na koje otpada 138 milijuna kuna ukupne prodaje u inozemstvu, te Grčka, Slovenija i Njemačka. U ovoj godini planirana je manja prodaja u inozemstvu, u vrijednosti od oko 560 milijuna kuna.</p>
<p> Prodaja na domaćem tržištu bila je na razini planirane i iznosila je 676,4 milijuna kuna ili 6 posto više nego godinu ranije. Najznačajniji je Končarev partner HEP, na koji otpada 37,6 posto prodaje na domaćem tržištu, a potom trgovina s udjelom od 28 posto. U ovoj je godini planirana veća prodaja na domaćem tržištu, u vrijednosti 734,82 milijuna kuna.</p>
<p> Končareva je vanjskotrgovinska bilanca pozitivna, odnosno izvoz je dvostruko veći od uvoza. Kratkotrajna je imovina 20 posto veća od ukupnih obveza, što ukazuje na financijsku stabilnost koncerna. Novčani tijek od poslovnih i ulagateljskih aktivnosti u prošloj je godini bio pozitivan, pri čemu su novac i novčani ekvivalenti na kraju godine iznosili 91,6 milijuna kuna. Prosječna plaća u Končaru danas iznosi 6250 kuna.</p>
<p> Nekoliko Končarevih društava još posluje s gubitkom, procjenjujemo da će se gubitak prenijeti i u ovu godinu jer restrukturiranje tih društava i tehnološka inovacija proizvodnje zahtijevaju određeno vrijeme. Zapravo su samo tri društva veći gubitaši, a ostala su se našla u gubicima zato što smo njihove zalihe svodili na realnu mjeru, a i otpisali smo potraživanja starija od 12 mjeseci. Što se, pak, tiče Končareva izlaska na inozemnu burzu, Bago je rekao da, s obzirom na neizvjesnu situaciju u hrvatskom gospodarstvu, sada nije vrijeme za to.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Bago: »Podržavamo radnike Končar SUS-a, ali trebaju se preseliti« </p>
<p>Govoreći o situaciji u Končar-SUS-u (Specijalni uređaji i sistemi), koji proizvodi vojnu opremu isključivo za potrebe Ministarstva obrane, Bago je pojasnio da je temeljem odluke skupštine Končar-Elektroindustrije od 8. prosinca 1997. godine te ugovora o razmjeni dionica Končar-SUS s Hrvatskim fondom za privatizaciju to društvo prešlo u stopostotno vlasništvo HFP-a tako da se već dvije godine ne vodi u portfelju Končara. Objekt Posebne namjene postao je pritom vlasništvo Končara. Dogovorom HFP-a kao vlasnika, MORH-a kao jedinog korisnika i Končara kao najmodavca usuglašeno je da će konačno preseljenje Končar-SUS-a u Sesvetski Kraljevec biti do kraja prošle godine. Preseljenje je dogovoreno još 1998. godine, a s tim su se suglasili i sindikat i zaposleničko vijeće Končar-SUS-a. Istodobno su se iz sigurnosnih razloga trebale prekinuti sve operativne aktivnosti na lokaciji Fallerovo šetalište. Preseljenje se oduljilo do danas, pa je time, rekao je Bago, dodatno ugrožena sigurnost radnika i imovine Končara kao i stanovnika susjednih naselja. Dodatni je rizik i doprema dvaju novih vozila strijele (CRO-10) na popravak. Stoga smo uvažavajući dogovor i faktore sigurnosti odlučili sami financirati i dovršiti preseljenje. No radnici su se pobunili protiv preseljenja i od početka ovog tjedna neprekidno borave u poduzeću. Inače, zaposleni u Končar-SUS-u, njih sedamdesetak, nisu već deset mjeseci dobili plaću, a od MORH-a potražuju oko šest milijuna kuna. Bago je rekao da podržava njihove zahtjeve da im MORH namiri potraživanja, ali i da se trebaju iseliti jer blokiraju oko 12.000 četvornih metara Končareva poslovnog prostora u koji se treba useliti Končarevo poduzeće Elektronika i informatika. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Više od polovice proračunskih rashoda u siječnju otišlo za plaće </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Državni je proračun u siječnju ove godine prikupio 4,355 milijardi kuna prihoda ili 88,4 posto više nego u siječnju prošle godine, a najviši je rast zabilježen kod prihoda od privatizacije. Istodobno su rashodi porasli za 9,6 posto i iznosili su 3,244 milijarde kuna, podaci su mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija.</p>
<p>Najveći porast prihoda zabilježen je kod kapitalnih prihoda, od kojih je ostvareno ukupno 1,786 milijardi kuna. Ponajviše je to rezultat 1,772 milijarde kuna koje su se u proračun slile od privatizacije Privredne banke Zagreb.</p>
<p> Porezni su prihodi u siječnju iznosili 2,518 milijardi kuna, što je međugodišnji rast od 12,6 posto. Pritom su prihodi od PDV-a iznosili 1,4 milijarde kuna i viši su za 29,5 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj. Međutim, taj porast zapravo je posljedica promjene obračunskog razdoblja sa 15 na 30 dana, odnosno u siječnju ove godine PDV je prikupljen za cijeli prosinac prošle godine, dok je u prošlogodišnjem siječnju prihod od PDV-a bio samo za posljednjih 15 dana prosinca 1998. Stoga podaci o prikupljenom PDV-u zapravo upozoravaju »na snažan pad porezne discipline«, ističu u Ministarstvu financija. </p>
<p> Na problem naplate poreza upozoravaju i podaci o prihodima od trošarina, koji su sa 385,9 milijuna kuna za 6,2 posto manji od lanjskoga siječnja. Primjer su posebice trošarine na naftne derivate koje, iako su povećane prošle godine, državnom proračunu u siječnju donose 181,9 milijuna kuna, što je čak 28,8 posto manje novca nego u istom mjesecu lani.</p>
<p> Na rashodnoj strani proračuna u ovogodišnjem siječnju najviše je, gotovo polovinu ukupnih rashoda, otišlo za izdatke za plaće, za koje je utrošeno 1,341 milijarde kuna ili 15,6 posto više nego u siječnju 1999., a posljedica je to prošlogodišnjega rasta plaća. </p>
<p> Rashodi za ostale kupovine dobara i usluga sa 309,5 milijuna kuna na međugodišnjoj su razini za 2,02 posto manji, dok su transferi povećani za 2,4 posto i iznosili su ukupno 773,3 milijuna kuna. Od toga iznosa 704,7 milijuna usmjereno je izvanproračunskim fondovima, od čega Mirovinskom 500,96 milijuna, ili čak 61,2 posto više nego u siječnju 1999, a Zdravstvenom 77,97 milijuna, odnosno 59,3 posto manje nego u siječnju 1999. </p>
<p> Državni je proračun u siječnju platio i ukupno 592,8 milijuna kuna kamata te podmirio sve obveze prema domaćim i stranim vjerovnicima koje tradicionalno dospijevaju krajem prvog mjeseca u godini. </p>
<p> S obzirom na ukupne prihode i rashode, proračun je u siječnju ostvario višak od 1,111 milijardu kuna. No kada se u obzir uzmu samo tekući prihodi i rashodi, a ne i kapitalni, proračun je u siječnju zabilježio tekući manjak od 573,47 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Prosječna plaća u prosincu 3.168 kuna </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U razdoblju siječanj - prosinac 1999. za neto plaće zaposlenih isplaćeno je 28,8 milijardi kuna, što je nominalno 8,6 posto više u odnosu prema prethodnoj 1998. godini. Kako je u istom razdoblju rast troškova života bio znatno sporiji, bilježi se i realan rast isplaćenih sredstava za neto plaće 4,9 posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Inače, prosječna isplaćena neto plaća u prosincu 1999. iznosila je 3.168 kuna. </p>
<p>U1999. godini prosječne neto plaće po zaposleniku kretale su se u rasponu od 4.418 kuna (odnosno 51,5 posto više od republičkog prosjeka) u grupaciji financijsko posredovanje do 2.159 kuna (26 posto manje od prosjeka u RH) u grupaciji ribarstvo.</p>
<p>Prosjek neto plaća po zaposleniku viši od republičkoga (2.916 kuna) bilježi se u osam djelatnosti: financijsko posredovanje (51,5 posto), javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje (35,2 posto), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (22,7 posto), opskrba električnom energijom, plinom i vodom (19,3 posto), prijevoz, skladištenje i veze (7,4 posto), ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (6,5 posto), obrazovanje (4,9 posto) te rudarstvo (1,3 posto). Zaposlenici u privatnome sektoru imali su u 1999. godini niže plaće od onih u neprivatiziranom. U neprivatiziranom (državnom) sektoru mjesečni je prosjek neto plaća po zaposleniku u prošloj godini bio 3.311 kuna. Na neprivatizirani sektor odnosi se 47,2 posto zaposlenika, 53,8 posto ukupno isplaćene mase sredstava za bruto plaće te 11,2 posto pravnih osoba. Prosječne neto plaće po zaposleniku u prošloj godini po županijama bile su od 3.312 kuna (grad Zagreb) do 2.303 kune (Međimurska županija). (G. Smiljanić)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U siječnju zaustavljen rast nelikvidnosti</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U siječnju ove godine zaustavljen je rast nelikvidnosti. Naime, posljednjeg su dana siječnja nepodmireni dospjeli nalozi, evidentirani kod ZAP-a, iznosili 25,7 milijardi kuna, što je za 856,5 milijuna kuna ili 3,2 posto manje nego posljednjeg dana prošle godine, stoji u Biltenu ZAP-a. Više od polovine nepodmirenih dospjelih naloga otpada na veleprodaju, maloprodaju, proizvodnju hrane i pića te na graditeljstvo. No unatoč zaustavljenom rastu nelikvidnosti, insolventnost i dalje raste. Tijekom siječnja u ZAP-u je zabilježeno novih 1.197 nesolventnih tvrtki ili četiri posto više nego posljednjega dana 1999., pa je od nesolventnosti bolovalo ukupno 31.475 poduzeća, stoji u ZAP-ovu izvješću.</p>
<p>Iznosi nepodmirenih naloga, evidentiranih na računima ZAP-a, u godinu dana porasli su sa 15,6 milijardi na 25,7 milijardi kuna, što znači da rješenje problema nelikvidnosti ipak još nije na vidiku. Sličnu dinamiku rasta pokazuje i insolventnost jer je broj insolventnih pravnih subjekata porastao sa 26.482 na 31.475 tvrtki, što je 18,8 posto više nego godinu dana ranije. </p>
<p>Broj zaposlenih u blokiranim je poduzećima smanjen za 13.500 u odnosu na kraj 1998. godine, što znači da se insolventnost osobito brzo širi u skupini malih poduzeća. No ove podatke treba uzeti s oprezom zato što se odnose samo na tvrtke i nepodmirene obveze registrirane na ZAP-ovim računima.</p>
<p>Insolventnost je u posljednju godinu dana pogoršana i u fizičkih osoba - potkraj siječnja ZAP je zabilježio 29.834 insolventnih, što je 32,4 posto više nego godinu ranije. I kod fizičkih je osoba zabilježen rast nelikvidnosti, jer je svota nepodmirenih dospjelih naloga iznosila 2,1 milijardu kuna ili 62,7 posto više nego prije godinu dana. </p>
<p>U strukturi insolventnih poduzeća smanjen je jedino broj tvrtki blokiranih zbog nepodmirenih dospjelih akceptnih naloga, i to sa 14.733 krajem siječnja 1999. na 13.194 tvrtke potkraj siječnja ove godine. Međutim, povećan je broj insolventnih tvrtki zbog neplaćanja poreza (za 3.914 ili 69,7 posto) te zbog neplaćanja doprinosa iz plaća i zbog sudskih i drugih ovršnih rješenja. Među blokiranim tvrtkama sve je više onih čiji je račun blokiran više od godine dana. Po broju nepodmirenih obveza prednjači Grad Zagreb, na koji otpada 31,7 posto nepodmirenih dospjelih obveza registriranih u ZAP-u. Slijede Primorsko-goranska (9,3 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (9,3 posto). (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Na sajmu obrta u Münchenu izlaže 56 hrvatski obrtnika</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Na 52. Međunarodnom sajmu obrta koji će se od 16. do 22. ožujka održavati u Münchenu, među 2.478 izlagača iz 43 zemlje, nastupit će 56 hrvatskih obrtnika i malih poduzetnika, na oko 200 četvornih metara izložbene površine. Uz kooperante koji sudjeluju u proizvodnji, broj izlagača zapravo je oko stotinjak. To je dosad najveći prostor Hrvatske obrtničke komore (HOK) na jednom od najvećih obrtničkih sajmova na svijetu, istaknuto je na konferenciji za novinare HOK-a u petak.Otvorenju sajma 15. ožujka, bit će uz predsjednika HOK-a Stjepana Šafrana nazočan i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Ministar Pecek i predsjednik HOK-a Šafran 17. će ožujka na Sajmu predstaviti mogućnosti hrvatskog obrtništva i poduzetništva.Predsjednik Odbora za organizaciju sajmova HOK-a Rudolf Benček istaknuo je da je većina hrvatskih izlagača iz proizvodnih obrta, a obrtnici će i ove godine imati svoga kandidata za Bavarsku državnu nagradu za inovaciju, koju je lani osvojila tvrtka Alfa iz Zagreba. Ove godine kandidira se patent »motika za uspravno i lako kopanje«, inovatora Klaudija Vinkerlića. Na izložbenom prostoru HOK-a po prvi će puta biti i predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji će potencijalnim ulagačima dati informacije o kreditiranju zajedničkih bavarsko-hrvatskih programa, te o kreditima za povratnike iz Njemačke. (G. Smiljanić)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Berlinu se otvara najveći svjetski turistički sajam</p>
<p>BERLIN, 10. ožujka (Od posebnoga Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »ITB Berlin 2000«, najveći svjetski turistički sajam, koji će trajati od 11. do 15. ožujka, odgovorit će i na pitanje trenutne pozicije hrvatskog turizma spram inozemnog tržišta, ali i kakvi se globalno turistički trendovi mogu očekivati u iduću godinu dana. ITB (International Tourism Exchange) otvorit će njemački ministar ekonomije i tehnologije Werner Müller, a na otvorenju se očekuje više od 5000 turističkih profesionalaca iz cijelog svijeta.
Inače, prema analizama turoperatora početakom veljače, hrvatske su se destinacije dobro prodavale, odnosno uočen je porast prometa od 17 posto u odnosu na 1999. godinu (tada još nisu bili počeli napadi na Jugoslaviju). Tijekom münchenskoga sajma (CBR) hrvatski su turistički operatori najavljivali da bi nas ove godine moglo posjetiti 800 tisuća Nijemaca, što je 70-ak tisuća više nego 1998. Usput, 1990. se u Hrvatskoj odmaralo oko 1,5 milijuna njemačkih turista. Inače, broj putnika iz ove zemlje raste iz godine u godinu - više od 63,5 milijuna Nijemaca jedanput godišnje putuje nekamo na odmor, a glavne su im destinacije Španjolska, Italija, Austrija, Francuska i Turska. Motiv odlaska i odabira mjesta odmora posljednjih se godina promijenio - od 1992. u padu su motivi koji bi ih mogli privući u Hrvatsku - svjež zrak i čista voda, odmoriti se i ne raditi ništa. Ove godine ITB slavi 20 godina od prvog kongresa »Elektronika u turizmu«, a po drugi se put kao zasebna cjelina organizira cjelokupna ponuda za mlade putnike. Jedna od važnijih tema ITB-a posvećena je sprječavanju iskorištavanja djece za potrebe turizma. (D. Verković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="76">
<p>Stipetić novi načelnik Glavnog stožera, Domazetu čin admirala</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Stjepan Mesić donio je odluku o promjeni na čelu Glavnog stožera OS RH. Novi načelnik je general pukovnik Petar Stipetić, a dosadašnji načelnik Davor Domazet Lošo promaknut je u čin admirala i stavljen na raspolaganje, a njegov status bit će riješen tijekom sljedećeg tjedna« rekao je u petak savjetnik predsjednika za vojna pitanja i obranu Imra Agotić, nakon sastanka Predsjednika sa bivšim i novim načelnikom.</p>
<p>Savjetnik Agotić je dodao da je predsjednik Mesić odao priznanje Domazetu za postignute rezultate u preustroju, opremanju i uvježbavanju oružanih snaga, ali je istaknuo i da je došlo vrijeme za rad na novom ustroju, za što su potrebni i novi ljudi s drukčijim idejama i stavovima. »Izbor je pao na jedinog mogućeg i izvanrednog kandidata general pukovnika Stipetića. U svoje ime kao dugogodišnji suradnik na zajedničkim poslovima čestitam i želim mu puno uspjeha i rezultata u ovom vrlo značajnom vremenu za Hrvatsku vojsku. Admiralu Domazetu čestitam na promaknuću i želim još puno doprinosa na dužnosti na koju će biti imenovan«, zaključio je Agotić.</p>
<p>Admiral Domazet istaknuo je da je njegov put kroz oružane snage koji je završio promaknućem u najviši mornarički čin, veliko priznanje njemu kao čovjeku i njegovom radu. »Novi načelnik, moj dosadašnji pomoćnik, je osoba koja će sigurno ispuniti sve zadaće koje se traže. Ja ne odlazim iz OS-a, ali ću se sada moći više baviti strategijom, koja nam izuzetno treba«, naglasio je Domazet poželjevši Stipetiću sreću u zajedničkom radu.</p>
<p>Načelnik Stipetić je naglasio kako dužnost preuzima u trenutku koji je izuzetno važan na daljnjem putu razvoja Hrvatske vojske, pri čemu je Vlada predvidjela velike promjene u sastavu, organizaciji i strukturi Oružanih snaga. »Naša osnovna zadaća i obveza je ustrajati na provođenju tog programa u djelo. Predstoji nam reorganizacija stožera i postrojbi, smanjenje zbornih područja i profesionalnog sastava, te smanjenje vojnog roka. Približavamo se Partnerstvu za mir i zapadnim integracijama, i na tom putu modernizacija i napredak koji trebamo postići su vrlo bitni. Najveći problem vidim u reorganizaciji vojnog školovanja, jer bez dobrih kadrova teško ćemo realizirati postavljene zadaće. Zato ćemo tom pitanju odmah u početku pokloniti izuzetnu pažnju. Taj proces jedino u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu ide normalnim tijekom, dok je u ostale dvije grane - mornarici i kopnenoj vojsci - u zastoju. U svemu ovome najveći ograničavajući faktor bit će nedostatna financijska sredstva koja zahtijevaju bržu modernizaciju Oružanih snaga«, zaključio je Stipetić. </p>
<p>Na upit o promjeni njegovog zamjenika general bojnika Damira Krstičevića, Stipetić je odgovorio da će vjerojatno u procesu reorganizacije Stožera od lipnja nadalje, doći i do drugih kadrovskih promjena, ali da ne zna ima li potrebe mijenjati zamjenika. »Ako bude bit će, ako ne radit će ono što radi i do sada«, odgovorio je Stipetić. (V.Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kunst najavio radničke prosvjede upozorenja novoj Vladi </p>
<p>PULA, 10. ožujka</p>
<p> - »Ultimativno tražimo da Vlada ozbiljno odgovorno krene u rješavanje nagomilanih socijalnih i gospodarskih problema koje je iza sebe ostavila privilegirana i politički podobna bivša vlast. Ako ova Vlada nije sposobna uskoro donijeti takva rješenja, neka razmišlja o raspisivanju prijevremenih izbora«, poručio je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst na konferenciji za novinare u Puli.Rekao je da će URSH organizirati radničke demonstracije s ciljem da upozore Vladu kako treba što prije ponuditi rješenja za zaustavlanje rasta nezaposlenosti i sprječavanje daljnje bijede. </p>
<p> Kunst smatra da nova Vlada nema ekonomskog programa ni jasnu viziju razvoja države te da nastavlja istim ekonomskim stranputicama kojima je išao HDZ. Govoreći o dosadašnjim potezima Vlade, ocijenio je da je ona prekratko na vlasti da bi učinila tolike propuste. »Nova je Vlada nepripremljeno preuzela vlast, a ozbiljnost gospodarske i socijalne situacije nalagala je da vođenje države preuzmu stručni i sposobni ljudi, a ne politički poslušnici«, rekao je Kunst, dodajući da nova Vlada nema vremena ni prava ostaviti osiromašene radnike i građane bez rješenja.</p>
<p>Kunst je osudio postupak Vlade kojim se odgađa donošenje zakona o reviziji privatizacije i onog o izmjeni PDV-a, držeći da je Vlada imala vremena da se pripremi za preuzimanje vlasti. Stoga argumenti određenih ministara da nisu znali u kojoj je mjeri gospodarski uništena država ne mogu biti prihvatljivi, jer je većina sadašnjih državnih dužnosnika sjedila zajedno s HDZ-ovcima u brojnim nadzornim i upravnim odborima, kaže Kunst. Na upit jesu li svjesni da takve sindikalne metode pritiska na novu vlast idu na ruku HDZ-u, Kunst se složio s time, ali je istaknuo da URSH nije HDZ-ov sindikat i da je njima sasvim svejedno tko je na vlasti, jer ih zanima samo rješavanje problema radništva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Strugar: Hrvatski obrazovni sustav neprimjeren je informatičkom dobu </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu Županijskog doma Sabora podržao je predloženi proračun za ovu godinu, zatraživši da se opet razmotri problem značajnog smanjenja kapitalnih ulaganja u školstvo. Odbor je podržao program rada Ministarstva prosvjete i športa u 2000., koji je iznio Vladimir Strugar, ministar prosvjete i športa. Govoreći o izdvajanjima za školstvo u ovoj godini koja su za 8,85 posto veća od prošlogodišnjih, Strugar je rekao da se, unatoč većem izdvanjanju, povećanje ne može vidjeti u brojnim stavkama, primjerice u materijalnim troškovima škola i kapitalnim ulaganjima. </p>
<p>Prema Strugarovim riječima, lani je potpisano ugovora u vrijednosti od 407 milijuna kuna. Time su stvorene velike obveze koje realno nije moguće ostvariti, rekao je i dodao da će novac odvojen za informatizaciju zadovoljiti minimum potreba škola. Predstavljajući program rada Ministarstva za ovu godinu, ministar je rekao da se promjene ne mogu sada dogoditi. »One se tek naziru i ovise o strategiji razvoja Hrvatske, o tome koliko će škole biti decentralizirane«, rekao je, ocijenivši da je sadašnji odgojno-obrazovni sustav primjereniji paradigmi tradicionalnog i industrijskog doba, nego informatičkog i nadolazećeg. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Predstavnici OESS-a na sjednicama saborskih tijela? </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Misija OESS-a želi dobiti nacrte zakona koje će ubuduće donositi Hrvatski sabor kako bi mogla utjecati na njihovu kvalitetu, kao i na to da budu u skladu sa zahtjevima međunarodne zajednice i odredbama ugovora kojih je Hrvatska potpisnica, rekao je u petak u Zagrebu šef misije OESS-a u Zagrebu Bernard Poncet, a prenosi saborska služba za odnose s javnošću. Kako je priopćio taj izvor, potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović razgovarao je s Poncetom koji je izrazio spremnost da OESS pruži Hrvatskoj stručnu pomoć u ispunjavanju međunarodnih obveza na putu u europske i euroatlanske integracije.</p>
<p>Dvije strane su se također usuglasile da će ubuduće raditi na jačanju suradnje pri donošenju zakona koji su vezani uz djelovanje misije OESS-a u Hrvatskoj. To znači da bi predstavnici OESS-a bili nazočni sjednicama određenih saborskih radnih tijela, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Arlović je zahvalio misiji na pomoći oko povratka izbjeglica, ali smatra da se stvari moraju rješavati na terenu. On je ukazao na dalje poteškoće koje Hrvatska ima u ostvarivanju međunarodnih ugovora, te na činjenicu da OESS svoje obveze još nije ispunio, kaže se u priopćenju i dodaje da su se sugovornici složili da je povratak prognanika od nacionalnog interesa za Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sindikati odbili smanjenje plaća u javnim i državnim službama </p>
<p>Na sastanku s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović sindikati javnih i državnih službi nisu prihvatili predloženo smanjenje plaća za pet posto / Nastavak pregovora sindikata i Vlade u utorak / U ponedjeljak ministar prosvjete i športa Strugar počinje pregovore sa školskim sindikatima, najavila </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Na nastavku pregovora o plaćama u državnim i javnim službama održanim u petak, Vlada je sindikatima predložila šestmjesečni sporazum o smanjivanju bruto osnovice za plaće za pet posto. »S obzirom da Vlada planira kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak povećati neoporezivi dio plaća sa 1.000 na 1.200 kuna, neto plaće smanjile bi se samo za 1,6 do 2,1 posto ili oko 30 kuna«, pojasnila je nakon pregovora potpredsjednica Vlade Željka Antunović.</p>
<p>Sporazum bi vrijedio od 1. travnja do 30. rujna, a potkraj ljeta započeli bi pregovori o eventualnoj povišici te o božićnici i daru za djecu. »Taj prijedlog omogućuje Vladi dodatno vrijeme za pokretanje nekih mjera u stabiliziranju države, kako bi se onda mogli nastaviti pregovori sa sindikatima«, naglasila je Antunović. </p>
<p>Predstavnici sedam sindikata javnih i državnih službi nisu zasad prihvatili prijedlog o smanjivanju plaća, a pregovori se nastavljaju u utorak. Kako je rekao Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, sindikati ne mogu prihvatiti prijedlog dok se o politici plaća ne otvore pregovori s gospodarskim sindikatima. »I Vlada se slaže da prvo treba, u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća, pregovarati o plaćama s gospodarskim sindikatima«, kazala je Antunović. Ona je naglasila kako će Vlada iste čvrste pozicije zastupati i prema javnim poduzećima i prema poduzećima u vlasništvu države, u kojima će tražiti racionalizaciju ponašanja i podnošenje žrtve. </p>
<p>Antunović nije htjela komentirati najavu štrajka za 21. ožujka jer je, kaže, uvjerena da će sa sindikatima postići sporazum. Istaknula je da unatoč predloženom smanjenju bruto osnovice ukupna sredstva za proračunske plaće u ovoj godini rastu za deset posto. Na upit što će biti s dodatnom povišicom plaća u osnovnim školama od 1. travnja, koja je ugovorena aneksom kolektivnog ugovora, Antunović je rekla da je to još otvoreno pitanje te da ovisi o provedbenim aktima. </p>
<p> l Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, koji je na čelu Vladina pregovaračkog tima, u ponedjeljak će početi pregovore sa svim sindikatima koji žele »ozbiljno pregovarati«, a oni koji žele nešto drugo - mogu nastaviti kako su i započeli. Istaknula je to Željka Antunović nakon sastanka s predsjednicima triju školskih sindikata, kojima je u prošli utorak onemogućena nazočnost pregovorima s predstavnicima sindikata javnih i državnih službenika.</p>
<p>Cilj sastanka, na kojem su bili čelnici Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović, Saveza školskih sindikata Željko Stipić i Sindikata zaposlenih u osnovnim i srednjim školama Anita Car, bio je, istaknula je Antunović, »uklanjanje postojećih nesporazuma i sudjelovanje školskih sindikata u daljnjim pregovorima o osnovici i materijalnim pravima u 2000. godini«. »Nesporazumi sa tri sindikata su raščišćeni i pregovori počinju u ponedjeljak«, napomenula je. Dodala je da se sindikate zbog međusobne netrpeljivosti ne može posjesti za jedan stol te je zato Vlada osnovala tri pregovaračka tima, koji imaju iste ovlasti za pregovore o visini osnovice i drugim materijalnim pravima zaposlenika u javnim službama. </p>
<p>»Četiri sindikata koja su trebala nazočiti sastanku prigovorili su tom Vladinom pristupu, osjetivši se diskriminiranim«, kazala je Antunović, ustvrdivši da nema riječi o bilo kakvoj diskriminaciji. »Budući da se Vesna Kanižaj nije htjela priključiti razgovorima u normalnim uvjetima, mi smo se dogovorili s ova tri sindikata«, zaključila je Antunović. </p>
<p>Anuška Fjorović i Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vladajuća koalicija je podcijenila problem Haaga, kaže Mate Granić</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Dosadašnji zastupnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Županijskom domu Sabora Stjepan Brolich i Zlatko Vitez novi su članovi Hrvatskog demokratskog centra (DC) u osnivanju. Proteklih dana stranci se javilo više od 1.500 građana iz cijele Hrvatske koji žele postati njezini članovi, a prvi inicijativni odbor osnovan je u Metkoviću, naglasio je u petak na konferenciji za novinare dr. Mate Granić. Vesna Škare-Ožbolt najavila je da će im idućega tjedna pristupiti još neki članovi, koji će biti »veliko iznenađenje«. Naglasila je da u oba doma Sabora imaju desetak političkih istomišljenika, kojima će prepustiti da sami javnosti obznane odluku o pristupanju novoj stranci. </p>
<p>Naglasili su da će se njihova stranka razlikovati i od HDZ-a i od vladajuće koalicije, te da će to biti stranka umjerenoga centra. Inače, DC izaći će na lokalne izbore u Zagrebu, na kojima očekuje više od deset posto glasova što je više od HDZ-a, kojem ankete daju oko osam posto glasova. </p>
<p> Brolich je najavio da HDZ-u neće vratiti ni vijećnički mandat u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, niti zastupnički mandat u Županijskome domu. Vitez je kazao da su oni i u HDZ-u pripadali demokratskom centru, kao i Andrija Hebrang, Miroslav Šeparović i Hrvoje Šarinić, dodavši da se nada da će se i oni priključiti DC-u. Na upit koliko im je naškodila Šeksova izjava da će im učiniti život nepodnošljivim, Granić je kazao da se on i Škare-Ožbolt nisu bojali četnika, pa se ne boje ni Šeksa.</p>
<p> Granić je ocijenio da je vladajuća koalicija podcijenila problem Haaga, naglasivši da bi prekid suradnje sa Sudom izolirao Hrvatsku. Dodao je da ispred veleposlanstva SAD-a prosvjedovali i oni koji su pridonijeli zaoštravanju odnosa s Tribunalom. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Uzelac optužio Potrebicu da je sudjelovao u lustraciji sudaca</p>
<p>Lustracija sudaca je bila prilagođena zamislima Milana Vukovića, izjavio je profesor na Pravnom fakultetu Alan Uzelac / Tužiteljstvo zna biti i pretjerano efikasno kada u odsutnosti okrivljenika vodi tisuće postupaka za ratne zločine, smatra Čedo Prodanović / Medijski eksponirane slučajeve navodnoga kriminala uglavnom ne prate prijave građana, rekao je državni odvjetnik Berislav Živković </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Drugoga dana okrugloga stola o pravosuđu u petak veliko zanimanje izazvalo je izlaganje dr. Alana Uzelca, profesora na zagrebačkome Pravnom fakultetu, o položaju sudaca u Hrvatskoj proteklih deset godina. Uzelac se pri tome posebno okomio na rad Državnoga sudbenog vijeća u imenovanju sudaca. Optužio je predsjednika DSV-a Antu Potrebicu da je »sudjelovao u lustraciji sudaca prilagođenoj zamislima Milana Vukovića, tadašnjega predsjednika Vrhovnoga suda«. Uzelac je izrekao i niz oštrih opaski na račun predsjednika sudova, tvrdeći da se »od njih očekivala samozatajnost i lojalnost Vukoviću«.</p>
<p> Pritom je spomenuo da su neki od tih predsjednika sudova (Ante Šarić, bivši predsjednik Općinskog suda u Splitu, Petar Kljajić, bivši predsjednik osječkoga Županijskog suda) bili »protagonisti nečuvenih skandala koji su punili novinske stranice, a bili su prisiljeni dati ostavke tek kada je javna sramota prevršila svaku mjeru«. </p>
<p>U sličnome tonu Uzelac je govorio i o postupanju DSV-a u slučaju Krunislava Olujića, podsjećajući da je svjedok protiv Olujića u tome slučaju bio član DSV-a. Uzelac je ustvrdio i da je postojala »umjerena struja u pravosuđu«, koju je u jednome trenutku predvodio bivši ministar pravosuđa Milan Ramljak, ali i ona je naposljetku »bila poražena od radikala«.</p>
<p>O problemima u radu Državnoga odvjetništva govorio je državni odvjetnik Berislav Živković. Podsjetio je da u hrvatskome zakonodavstvu već postoji odredba koju snažno podupire Vijeće Europe, a prema kojoj državni odvjetnik ima pravo na odbijanje nezakonitih pisanih instrukcija. Živković se založio i za promjene u radu Državnoga odvjetništva, kako bi ono bilo učinkovitije. </p>
<p>Polemike je izazvalo izlaganje odvjetnika Čede Prodanovića, inače bivšega javnog tužitelja. On smatra da »glavni problem nije samo u neefikasnosti državnoga odvjetništva, nego u pretjeranoj efikasnosti u nekim slučajevima«. Prema njegovome mišljenju, to se odnosi na to da se »u odsutnosti okrivljenika vodi tisuće postupaka za ratne zločine«. Dodao je i kako se »tek nedavno« odustalo od kaznenoga progona političkih neistomišljenika, apostrofirajući tu Ankicu Lepej, Dobroslava Paragu i Milu Dedakovića-Jastreba.</p>
<p>Na Prodanovićev istup reagirao je Damir Kos, potpredsjednik zagrebačkoga Županijskog suda, kazavši kako, zbog neovisnosti sudbene vlasti, smatra neprimjerenim da se u tome kontekstu aludira na suce. Uzvratio je i Živković, posebno se osvrnuvši na Prodanovićeve tvrdnje da bi državno odvjetništvo trebalo reagirati svaki put kada do njega »dopre glas« o sumnji na kazneno djelo. </p>
<p>Živković je pri tome kazao kako je lani zatražio provjeru za 20 medijski eksponiranih slučajeva navodnoga kriminala. Upozorio je i kako iza takvih tekstova u medijima, uglavnom ne slijede prijave građana, pa niti anonimne. </p>
<p>Više govornika upozorilo je na zatrpanost sudova predmetima. Tako je Đuro Sessa, predsjednik zagrebačkoga Općinskog suda, upozorio da se na tome sudu svake godine pojavljuje 38.000 novih parničnih predmeta. Rečeno je i kako bi za Hrvatsku bio koristan austrijski primjer. Tamo je, primjerice, 1998. godine 3,5 milijuna sudskih postupaka vođeno elektroničkim putem. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Dubrovnik očekuje uplovljavanje 165 brodova na proputovanjima </p>
<p>DUBROVNIK, 10. ožujka</p>
<p> - Sudeći prema najavama za ovu godinu dubrovački »Jadroagent«, koji zastupa sedamnaest brodskih kompanija, trebao bi nakon ovoga ljeta krenuti s mrtve točke uzrokovane prošlogodišnjom krizom na Kosovu.</p>
<p> Podsjetimo, lani su se očekivala (toliko je i bilo najavljeno) 142 uplovljavanja u Dubrovnik brodova na kružnim putovanjima (Grčka-Dubrovnik-Venecija) koji su trebali dovesti 113.000 putnika i zaradu od 1,278 milijuna američkih dolara. No, zbog zbivanja u SRJ u najjužniji je hrvatski grad uplovilo 26 brodova, gostiju je bilo 156.000 tisuća, dok je gubitak bio i više nego očit: zarađeno je samo 156.000 dolara. </p>
<p>Odnosno, kako je za Vjesnik kazao Viktor Bongi, direktor »Jadroagenta«, zbog zbivanja na Kosovu dubrovački se brodar vratio na pozicije poslije Domovinskog rata, točnije na 1997. godinu. </p>
<p> No, najavljuje Bongi, osim obećane pomoći Grada i Županije dubrovačko-neretvanske, nakon prošlogodišnjega mrtvila ovogodišnja očekivanja najvaljuju pomak nabolje. </p>
<p>Naime, očekuje se 165 brodova na proputovanjima, tzv. plovećih hotela sa po 1.300 do 1.400 putnika, a što se, pak, »financijskog efekta« tiče svakim bi novim uplovljavanjem »uplovilo« i novih 8.000 do 10.000 dolara.</p>
<p> S obzirom da će, primjerice, »Costacrociere« iz Genove ovoga ljeta pedesetak puta posjetiti Dubrovnik, sezona bi uistinu mogla, kazao je Bongi, prekinuti mrtvilo u Dubrovniku. </p>
<p>Međutim, da bi se dosegle predratne zlatne godine, kada su primjerice trajekti na relaciji Bari-Ancona vozili svakodnevno, valja barem prve godine spustiti i neke cijene, naglasio je on. </p>
<p>Stoga je na potezu - Luka Dubrovnik. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Novinari »Slobodne Dalmacije« pokrenuli mjesečnik »Vox«</p>
<p>SPLIT, 10. ožujka</p>
<p> - »Vox-glas poduzetne Hrvatske« naziv je novopokrenutog mjesečnog magazina, koji u Splitu priprema uredničko-novinarska ekipa Slobodne Dalmacije. »Doista, živimo u vremenu velikih promjena. Ono zbog čega ste do jučer mogli navaliti sebi na leđa pola SIS-a, danas postaje moguće i normalno. Vjerujemo da ćemo uspješno surfati na valu promjena u Hrvatskoj«, kaže se u uvodniku prvog broja, koji je od četvrtka u prodaji po cijeni od 25 kuna.</p>
<p>Glavni urednik Voxa je Krunoslav Kljaković, a njegov zamjenik Sandro Pogutz, obojica dugogodišnji novinari i urednici u izdanjima Slobodne Dalmacije. Vlasnici lista su poduzetnik i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Branko Roglić sa 65 posto i Slobodna Dalmacija sa 35 posto udjela. Kljaković smatra da su ovo izvrsna vremena za novinarstvo, koja podsjećaju na kraj osamdesetih. »Uređivački smo potpuno autonomni i kanimo afirmirati ono poduzetno u Hrvatskoj, te kritizirati sve što takvu atmosferu otežava«, ističe Kljaković.</p>
<p>U prvom broju Voxa novinar nezavisne agencije STINA Zdravko Gracin objavljuje opsežnu reportažu o »jednom od najdužih novinarskih štrajkova u Europi«, održanom u Slobodnoj Dalmaciji 1993. u znak prosvjeda protiv »kutlizacije« te kuće. Objavljen je i »rat argumentima« dvojice ideološki suprotstavljenih komentatora Slobodne Dalmacije, Jurice Pavičića i Zorana Vukmana, razgovor braće Mate i Gorana Granića, kao i intervju sa članovima Foruma 21 o budućnosti HRT-a.</p>
<p>Prvi broj mjesečnika objavljuje i ekskluzivne osobne zapise predsjednika Stipe Mesića te razgovor s Tihomirom Vinkovićem, donedavnim glasnogovornikom prvog hrvatskog predsjednika, o njegovu radnom iskustvu s Franjom Tuđmanom. Poznati dramatičar Ivo Brešan, pak, piše o svojem rodnom Šibeniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Mesić s vodećim gospodarstvenicima</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U Uredu predsjednika Republike održan je u petak radni ručak predsjednika Republike Stjepana Mesića s vodećim hrvatskim gospodarstvenicima, izvijestio je Predsjednikov ured. Na ručku su bili Nina Oberiter-Gluhak, direktorica PBZ-American Expressa, Željko Čović, predsjednik Plivine uprave, Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskih telekomunikacija, Dragutin Biondić, predsjednik Uprave Heruca, te Thomas Kofler i Ante Ramljak, predsjednik i član Uprave investicijske banke CAIB. Predsjednik Mesić pokrenuo je tu inicijativu radi boljeg razumijevanja gospodarskih izazova pred kojima se nalazi Hrvatska te želje za uspostavom aktivnog dijaloga i izravne razmjene mišljenja Predsjednika s vodećim hrvatskim gospodarstvenicima. Stoga će predsjednik Mesić pozivati jednom na mjesec na radni ručak predstavnike svih segmenata gospodarstva iz svih hrvatskih regija. Na taj način u neposrednoj razmjeni mišljenja oni bi Predsjedniku mogli predstaviti probleme s kojima se susreću u poslovanju, te iznijeti svoje vizije gospodarskog razvoja Hrvatske, navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednika Republike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ratni veterani u Puli</p>
<p>PULA, 10. ožujka</p>
<p> - Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, od 13. do 19. ožujka će se u Puli održati 17. sjednica Stalnoga odbora za europska pitanja Svjetske veteranske federacije i međunarodna sjednica o Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi i njegovu izvršenju. Najavili su to u petak na konferenciji za novinare u Puli predsjednik Svjetske veteranske federacije Serge Wourgaft te član Organizacijskog odbora i glasnogovornik dr. Branko Bošnjak.</p>
<p>Organizatori očekuju da će na sjednici sudjelovati oko 150 predstavnika ratnih veterana i vojno-diplomatskih dužnosnika iz četrdesetak zemalja.</p>
<p>»Susret predstavnika ratnih veterana dat će veliki doprinos uspostavi stabilnosti i mira po načelima povelje UN-a i Opće deklaracije o ljudskim pravima«, istaknuo je Wourgaft i dodao da se prvobitno taj skup trebao održati u Mostaru.</p>
<p>Bošnjak je podsjetio da je Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata (UHVDR) primljena u punopravno članstvo Svjetske veteranske federacije 11. studenoga 1997. kao jedina udruga proistekla iz Domovinskog rata te da su u punopravnom članstvu, iz Hrvatske, još Savez antifašističkih boraca i Udruga ratnih veterana.</p>
<p>»Od prijama u Svjetsku veteransku federaciju, UHVDR-a je djelatno sudjelovao u radu federacije pridonoseći promicanju ugleda i interesa hrvatske državne politike te istine o Domovinskom ratu«, rekao je Bošnjak.</p>
<p>Kako su u petak izviješteni novinari, konferenciju će, očekuje se, osobno otvoriti predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, a dolazak je potvrdio i osobni izaslanik glavnoga tajnika UN-a general Jacques Klein te američki veleposlanik u RH William Montgomery. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Cook, Petersen, i Robertson idućeg tjedna u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - Britanski šef diplomacije Robin Cook doputovat će u ponedjeljak u jednodnevni službeni posjet Hrvatskoj. Tom prilikom razgovarat će sa svojim hrvatskim kolegom Toninom Piculom, a očekuje se da će se Cook sastati i s premijerom Ivicom Račanom te predsjednikom Stjepanom Mesićem. Cookov boravak u Zagrebu i razgovori koje će tom prigodom voditi bit će dobra prilika da se sadašnji hrvatsko-britanski odnosi pomaknu s mrtve točke. Visoki vladini predstavnici iz Londona u nekoliko navrata su upozoravali kako je za Britaniju neprihvatljivo da svi veliki poslovi što su ih strane tvrtke u posljednjih nekoliko godina dobivale u Hrvatskoj zaobilaze britansko gospodarstvo. Nedostatak čvrstih i trajnih ekonomskih veza imao je za posljedicu i zahlađenje političkih odnosa. Dan nakon britanskog u dvodnevni posjet Zagrebu stiže danski ministar vanjskih poslova Niels Helvig Petersen. Između Hrvatske i Danske nema otvorenih političkih pitanja i nesporazuma a iskustva ove male zemlje u razvoju gospodarstva, posebice poljoprivrede mogu biti od velike koristi za Hrvatsku. Glavni tajnik NATO-a Georg Robertson dolazi u Zagreb u četvrtak. Znak je to da ova vojnopolitička asocijacija želi unaprijediti svoje odnose s Hrvatskom a službeni zahtjev Hrvatske za ulazak u Partnerstvo za mir bit će nezaobilazna tema razgovora Robertsona s ministrom Piculom, ministrom obrane Jozom Radošem i drugim najvišim predstavnicima Vlade i RH. U petak, pak, u Zagreb stiže Doris Pack predsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu. Ona će s predstavnicima Sabora razmotriti razvoj slobode medija u RH, ljudskih i građanskih prava, položaj manjina, suradnju s Haagom, povratak prognanih i izbjeglih. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Radnici Vupika opet blokirali prometnice</p>
<p>VUKOVAR / TOVARNIK, 10. ožujka</p>
<p> - Vupikovi radnici povratnici, njih oko 400, u petak su ponovo blokirali granični prijelaz Tovarnik i križanja cesta Vukovar-Ilok i Vukovar-Tovarnik u Sotinu traktorima i drugom poljoprivrednom mehanizacijom. Blokada je trajala od 7 sati ujutro do podneva. Oko 400 zaposlenika, članova Sindikata uposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV), time je opet upozorilo Vladu i resorna ministarstva na teško stanje u tom nekad najvećem poljoprivrednom kombinatu u vukovarskom području. Nešto manje od polovice od ukupno tisuću Vupikovih zaposlenika od 15. siječnja ove godine štrajka zbog šest neisplaćenih plaća, neprovođenja sanacijskog programa i nepostojanja dobrog razvojnog programa tvrtke. </p>
<p>O rješenjima za Vupik u petak su vođeni razgovori u Hrvatskom fondu za privatizaciju s Upravom i sindikatima tog poduzeća. Prijedlozi će, kako je priopćeno iz Fonda, biti proslijeđeni Ministarstvu poljoprivrede koje će ih dostaviti Vladi. </p>
<p>Povjerenik Sindikata PPDIV-a, Zdenko Lovrić izjavio je da Vupikovi radnici traže od Uprave isplatu šest plaća, a od Vlade i Sabora da se Vukovar proglasi gradom od posebne državne skrbi. Također, traže da Vladina ekspertna skupina dođe u njihovo poduzeće kako bi sagledala stanje i razvojne mogućnosti. Od predstavnika resornih ministarstava radnici zahtijevaju istinu o budućnosti svoje firme. </p>
<p> »Nije nam cilj biti na državnim jaslama, niti nam je cilj izlazak na prometnice, već u polja, gdje nam je i mjesto u vrijeme proljetne sjetve«, rekao je Lovrić dodavši da predstavnici Sindikata žele da ih primi predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Od njega će u razgovoru zatražiti da potakne donošenje zakona kojim bi se hrvatskim povratnicima u Podunavlje znatno olakšao svakodnevni život. Lovrić je istaknuo da će zaposlenici ustrajati u ostvarenju svojih prava, pri čemu nisu isključene ni radničke straže pred Saborom i Vladom na Markovu trgu u Zagrebu. I prije tjedan dana Vupikovi su radnici blokirale iste ceste i granični prijelaz u nadi da će im se obratiti predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju, dakle vlasnika, ali i čelnici hrvatske Vlade. Ali dosad, naglašavaju u Vupiku, nitko nije imao sluha za njihove probleme pa su ponovili blokadu, premda je predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković ovih dana štrajkaše pismeno zamolio za više strpljenja. Vojković je ustvrdio da će im se 13,8 milijuna kuna, odnosno dio zaostalih plaća isplatiti sukladno priljevu novca na račun Fonda. No, radnici govore kako više nemaju strpljenja za takve riječi, te da od njih nisu ni siti, ni zadovoljni. Početkom idućeg tjedna na vukovarskom području počinje sjetva šećerne repe koju će, kaže predsjednik Uprave Vupika Zoran Mudri, čini se obaviti 600 djelatnika. Oni ne štrajkaju, a članovi su Slavonsko-baranjskog sindikata.</p>
<p>ZVO: Štrajk ima političku pozadinu </p>
<p>»Članovi Slavonsko-baranjskog sindikata (SBS) koji u VUPIK-u okupljaju više od polovice uposlenih nisu prihvatili štrajk polazeći od činjenice da se sadašnja teška i složena situacija u tom poduzeću može prevladati jedino radom i suradnjom s novom Vladom. Prema mišljenju članova Sindikata, štrajk u ovom trenutku predstavlja neprihvatljiv oblik pritiska na novu Vladu, vodi obezvrjeđivanju imovine, očigledno radi pogodovanja pojedincima u procesu privatizacije i otpuštanja radnika srpske nacionalnosti«, stoji u priopćenju predsjednika Zajedničkog vijeća općina Miloša Vojnovića i čelnika iz SDSS-a dr. Vojislava Stanimirovića. O toj temi raspravljala je i Koordinacija srpskih organizacija u Vukovaru. Njeni sudionici smatraju da sadašnji štrajk ima političku pozadinu i da je sračunati oblik pritiska na novu Vladu i Upravu VUPIK-a.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Neprihvatljivo je iz proračuna izdvojiti tako malo za prognanike i obnovu </p>
<p>Rekao je to ministar Čačić na sjednici Zajednice povratnika Hrvatske / Iz proračuna se za obnovu ove godine planira samo 530 milijuna kuna / Povratnici upozorili ministra da su spremni i na ulične prosvjede / O novcu za povratak koji pošalje međunarodna zajednica treba odlučivati hrvatska Vlada, smatra Biga-Friganović / HDZ-ova Vlada je mnogo učinila na povratku i obnovi, izjavio Čačić</p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - U ovoj godini neće biti obnove prognaničkih kuća, jer je u državnom proračunu za to namijenjeno samo 530 milijuna kuna. Zbog toga je Zajednica povratnika Hrvatske na čelu s Matom Šimićem u petak održala burnu sjednicu Upravnog odbora, kojoj su se odazvali ministar razvitka, useljeništva i obnove Radimir Čačić i njegovi pomoćnici koji izravno rade na poslovima obnove i povratka Ljudevit Herceg, Lovre Pejković, Željko Grzunov, kao i predstavnici Klubova zastupnika SDP-a, HDZ-a i HSS-a Snježana Biga-Friganović, Jadranka Kosor i Marjan Maršić. </p>
<p>Oni su u ime klubova zastupnika svojih stranaka prognanicima obećali da će na idućoj sjednici Sabora podržati ministra Čačića u zahtjevu da se za obnovu i povratak osigura više proračunskih kuna. Ljudevit Herceg jasno je rekao da će sa 300 milijuna kuna iz ovogodišnjeg proračuna moći do početka školske godine završiti oko 1.200 kuća čija je gradnja započela novcem iz lanjskog proračuna. Sa preostalih 180 milijuna kuna može se početi gradnja 1.500 do 2.000 kuća, koje mogu biti završene samo do krovišta i time neuseljive ove godine. Drugim riječima, s obzirom da je u ovom trenutku za obnovu izdano 5.400 rješenja, a to nije sve, program obnove za ovu godinu ne može ni početi. Ministar i njegovi pomoćnici mogu samo obećati da će završiti kuće čija je gradnja počela ranije. </p>
<p>Prognanici su upozorili ministra Čačića da su prognanici spremni i na ulične prosvjede. Upozorili su i na opasnost da će međunarodna zajednica financirati samo povratak Srba. Ali, Snježana Biga-Friganović, koja je zastupala i SDP i saborski odbor za zdravstvo, rad i socijalnu skrb kojem je na čelu, odgovorila im je da »to ne dolazi u obzir«. »Novac koji pošalje međunarodna zajednica treba ujediniti, ali o prioritetima njegova trošenja mora odlučivati hrvatska Vlada«, rekla je.</p>
<p>»Ako ne prihvatimo princip - građani Hrvatske, sami sebi stavljamo omču oko vrata. Moramo otvoriti pristup međunarodnim financijama, a osnovni način za to je - građani Hrvatske«, naglasio je Čačić i dodao da će Vlada učiniti sve da se ubrza povratak Hrvata, ali da država mora stvoriti uvjete i za povratak Srba koji to žele. Ministar Čačić je bio rezolutan u stavu da skromnim sredstvima za obnovu neće biti podmirivani nikakvi dugovi države dospjeli od mjenica. Čačić je siguran i da će međunarodna zajednica konkretno pomoći povratak. Što se tiče pitanja kada će se svi prognanici konačno vratiti svojim kućama - a prognanici se boje da će to trajati još 10 godina - Čačić je rekao kako povratak svih mora biti okončan za mandata ove Vlade.</p>
<p>Neosporno je, naglasio je Čačić, da je HDZ-ova Vlada, »a zna se što ja mislim o njoj«, učinila mnogo na povratku i na obnovi. Ali, dodao je, bilo je propusta, zbog kojih je sada potrebna revizija obnove. Primjerice, još se ne zna koliko ljudi ima pravo na obnovu, pa će Čačić predložiti Vladi da se to sazna u roku od 60 dana. Nadalje, nekoliko tisuća kuća je obnovljeno, ali one sada zjape prazne, a nekima je nepravedno obnovljeno i više objekata u kojima ne žive.</p>
<p>Upravo je to ministru Čačiću »servirano iz Ministarstva financija«. Stoga je za njega potpuno neprihvatljivo da se u cjelini državni proračun smanjuje za dva posto, a da se za prognanike i za obnovu novac prepolovi«. Ministar Čačić je obećao da će učiniti sve da tako ne ostane, o čemu će u konačnici odlučiti saborski zastupnici. S obzirom na podršku klubova zastupnika SDP-a, HDZ-a i HSS-a, takav prijedlog proračuna, bar što se tiče novca za obnovu, najvjerojatnije neće proći. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Kramarić: Herman je uvijek bio samo jedan spretan intrigant i ništa više!</p>
<p>»Kramarić će postupno kliziti prema HDZ-u i to je prirodno«, izjavio je potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman. Što Vi na to kažete, pitali smo Potpredsjednika LS-a Zlatka Kramarića.</p>
<p>- Gospodin Herman bi volio da se to dogodi. Ali, niti sam klizio, niti ću kliziti prema HDZ-u. Bilo bi pametnije da se on kao potpredsjednik HSLS-a bavi čitavim nizom koalicija koje još HSLS ima s HDZ-om, pa čak i jednom koja se dogodila nakon izbora, u Perušiću. Neka se bavi sudbinom svoje stranke, a ne jeftinim špekuliranjem što ću ja raditi.</p>
<p>• Herman je kazao da su kontakti između Vas i Glavaša bili stalni, a da su se javno »demonstrirale navodne napetosti i sukobi«. </p>
<p>- Bilo bi jako lijepo kad bi Herman to govorio da mu se događalo sve ono što se događalo meni, posebno u novinama. Jedno vrijeme sam bio stalna meta Glasa Slavonije. Ja nisam bolestan čovjek, ponajmanje mazohist, da bih na takav način vodio politiku. Čekiranje nečijih susreta pripada totalitarnoj, da ne kažem fašističkoj i boljševičkoj svijesti. Kad se ne susrećete, ne valja, kad se susrećete, opet nije dobro!. </p>
<p>• Što je onda istina o Vašem odnosu sa županom Glavašem?</p>
<p>- Ja sam gradonačelnik svih građana Osijeka, pa i građanina Glavaša. Moj kućni odgoj je takav da odzdravim onome tko me pozdravi i da popijem piće s onim tko me pozove. Iz toga ne treba izvlačiti nikakve političke zaključke. Ne želim da svaki moj susret bude krimen, a nečiji drugi da bude stvar nekakve mudre politike. S mnogim sam se ljudima susretao i prije no što sam postao političar, a susretat ću se i dalje. Život je mnogo kompleksniji od relativno kratkog političkog vijeka.</p>
<p>• Nazvao Vas je i političarem tuđmanovske ere, od kojeg se mogu očekivati nervozni postupci. Kako biste Vi njega opisali?</p>
<p>- Gospodin Herman po svaku cijenu nastoji biti duhovit, iako mu to najčešće ne polazi za rukom. On je uvijek bio jedan spretan i dobar intrigant, i ništa više.</p>
<p>• Kaže i da Vas u Osijeku stalno prate afere.</p>
<p>- On bi morao i sam nešto reći o tome, jer se te afere vuku iz vremena dok je on bio dogradonačelnik. Nisu te afere prestale kad je on prestao biti dogradonačelnik, ako su to uopće afere.</p>
<p>• Jeste li ljuti na Hermana zato što su tri vijećnika Gradskog vijeća u Osijeku iz LS-a prešli u HSLS?</p>
<p>- Ne, dapače. Uvijek kažem da su političke trampe normalna stvar, samo je pitanje timinga i objašnjenja. Objašnjenje koje su ti ljudi dali više je nego politički nepismeno, pa mislim da se radi o ljudima koji su nervozno reagirali. Nemam razloga za ljutnju, jer takve postupke najbolje sankcioniraju birači.</p>
<p>• Jeste li doista rekli da su izbori 3. siječnja donijeli napetosti?</p>
<p>- Nisam to izjavio, samo sam rekao da će biti zanimljivo vidjeti kako će se obećanja ispunjavati. Pokazuje se da sam, nažalost, dobro rekao, jer stvari ne idu jednostavno. Gospodarski i socijalni problemi su toliki da ih ni najbolja politička volja ne uspijeva rješavati. Građani su nestrpljivi, mnogi od njih ne rade, a oni koji rade mjesecima ne primaju plaću. Uostalom, LS je dio pobjedničke koalicije i bilo bi čudno da govorim protiv sebe. </p>
<p>• Gdje leže uzroci sukoba između Vas i Hermana? </p>
<p>- Radi se o kompleksu manje vrijednosti, jer sam ja sve ono što Herman nije. Tu je glavni problem. On zna da ja, za razliku od mnogih političara, nisam egocentrik i egoist, da sam sve svoje veze, politički rejting i autoritet stavljao na raspolaganje drugima. Herman je jedan od ljudi koji je, zahvaljujući mom imageu, ušao u politiku, ali on to olako zaboravlja. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Pašalić: Nisam peti ortak, Barač je sam dopisao moje ime u ugovoru! </p>
<p>ZAGREB, 10. ožujka</p>
<p> - »Odbacujem sve optužbe Nevena Barača o tome da sam peti ortak u slučaju Dubrovačke banke te tvrdnje tjednika Nacional da je moja obitelj dobila kredit PBZ-a od 12 milijuna maraka«, rekao je potpredsjednik Sabora i potpredsjednik HDZ-a Ivić Pašalić na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>On je dodao da bilo kakav ortakluk nema nikakve veze s njim, te je novinarima podijelio ortački ugovor iz kojeg se, po Pašalićevim riječima, vidi da je to »Baračeva rukotvorina«, jer na ugovoru nema Pašalićeva imena, a nedostaju i potpisi ostalih navedenih ortaka. S tim u vezi Pašalić je rekao da nikada nije u javnosti objavljena zadnja stranica ugovora, koja dokazuje njegove riječi o nedostatku potpisa ostalih osoba i činjenicu da je Barač Pašalićevo ime sam dopisivao u ugovoru. </p>
<p>Pašalić je istaknuo da su sudska rješenja donesena temeljem njegove privatne tužbe protiv Barača nedvojbeno dokazala da je ugovor kojim Barač maše - neistinit. Dodao je i da u prilog njegove nevinosti govori činjenica da mu se Barač želio ispričati tokom sudskih procesa. Također je rekao da Barač optužujući njega želi skrenuti pažnju s niza procesa, koji se za ozbiljna krivična djela protiv njega vode pred hrvatskim sudovima. »U tome mu pomaže Nacional kojeg on financira«, naglasio je Pašalić i dodao da je Barač i u prošlom sistemu optuživan za slična djela.</p>
<p>Na pitanje kako tumači činjenicu da je Barač neposredno poslije izbora stigao u Hrvatsku nakon godinu dana izbivanja, Pašalić je odgovorio da način Baračeva povratka puno govori jer, naglasio je, u sličnim bi slučajevima - da netko godinu dana izbjegava hrvatsko sudstvo - bio spektakularno uhićen na granici. Umjesto toga, Barač se preko medija javlja sudu u Dubrovniku i gotovo poručuje »strpite se, doći ću kad ja hoću«. </p>
<p>Govoreći o napisima o njemu u Nacionalu, Pašalić je rekao da se u posljednjem broju namjerno lažira njegova imovinska kartica jer se, primjerice, nigdje ne spominje zamjena stanarskog prava za stan u Klenovniku radi stjecanja istog prava u Zagrebu. Na upit je li moguće da se nekoga toliko sotonizira, a da ništa od toga nije istina, Pašalić je odgovorio protupitanjem: »Zar je moguće da se nekoga toliko kleveće i da mu se podmeće bez i jednog argumenta«. Podsjetio je kako je tražio da se osnuje istražno povjerenstvo za slučaj SIS i Dubrovačka banka, ali da je odbijeno. »Pitanje je što bi trebalo učiniti i koje argumente ponuditi da bi se dokazalo nevinost«, rekao je Pašalić i poručio javnosti da je o svemu što je dosad radio spreman javno odgovarati. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Dekriminalizacija lakih droga ne znači i legalizaciju, tvrde u HSLS-u</p>
<p>VARAŽDIN, 10. ožujka</p>
<p> - Prijedlog HSLS-a o dekriminalizaciji lakih droga neke su stranke šestorice namjerno krivo interpretirale kao prijedlog za njihovom legalizacijom, a to nije točno. HSLS se zalaže za prekršajno sankcioniranje konzumenata lakih droga koji su zatečeni s količinom lake droge za osobnu uporabu. Prijedlog je sačinjen na temelju europskih iskustava, rekao je na konferenciji za novinare u petak Ivan Čehok, saborski zastupnik i predsjednik varaždinskog ogranka HSLS-a.</p>
<p>Veći dio konferencije bio je posvećen tumačenju HSLS-ovoga prijedloga nove nacionalne strategije za suzbijanje proizvodnje, prodaje i zlouporabe droga u Hrvatskoj. Prof. Andrea Russo, koordinatorica nacionalne strategije za suzbijanje proizvodnje, prometa i zlouporabe droga u Hrvatskoj, govorila je o bitnim razlikama između HSLS-ove strategije i one donijete na razini Hrvatske 1996. godine, za koju je rekla da je već zastarjela. </p>
<p>HSLS-ov prijedlog predviđa uspostavljanje horizontalne i vertikalne komunikacije koje sada nema, a koja bi trebala dati točan odgovor na pitanje o broju ovisnika. Prijedlog HSLS-a predviđa i osnivanje Vladinoga ureda te utemeljenje županijskih centara za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti tamo gdje još nisu osnovani. Također, izvješća Vladinoga ureda trebaju postati javna, a strategiju je potrebno mijenjati svake dvije godine.</p>
<p>S obzirom na to da i među djelatnim i ročnim sastavom HV-a ima ovisnika, potrebno je izraditi načine njihova praćenja i liječenja.</p>
<p>Prijedlog HSLS-a, koji je rađen na nekim postavkama stare nacionalne strategije i uz pomoć dvadesetak stručnjaka iz zemlje i svijeta, temelj je za pokretanjem javne rasprave, nakon čega bi slijedila rasprava u Hrvatskom državom saboru. U javnu raspravu bi se uključili Vlada, Crkva i mediji.</p>
<p>Kad je riječ o ovisnosti, Čehok je upozorio na ovisnost vrlo rasprostranjenu posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na alkoholizam. (K. G.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000311].
|
