NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000211].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232576 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iako su bile glavna tema kampanje, šestorica još ne znaju koje ovlasti smanjiti Predsjedniku</p>
<p>SDP i HSLS zalažu se za veliko smanjenje predsjedničkih ovlasti/ Četvorica se slažu, ali ne tako da predsjednik države postane »samo lutka« / Stipe Mesić najavio je rekonstrukciju tajnih službi, no čini se da ubuduće želi konzumirati pravo da kao predsjednik države imenuje i razrješuje šefove tajnih službi u dogovoru s premijerom / U redovima SDP-a i HSLS-a drže da će upravo tajne službe biti test demokratičnosti novog predsjednika - cilj pobjedničkog dvojca je predsjedniku oduzeti upravo tu ovlast</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Jedno od najjačih predizbornih obećanja bivše oporbene, a sad vladajuće koalicije šest stranaka jest obećanje o promjenama Ustava i smanjenju vrlo širokih ovlasti predsjednika Republike, koje proizlaze iz 24 ustavne točke, ali i vrlo ekstenzivnog tumačenja tih, kao i brojnih zakonskih normi. Stranke pobjedničke koalicije na izmjene Ustava i uvođenje parlamentarne demokracije obvezale su se i u svojoj deklaraciji, a predsjedničke ovlasti bile su i jedna od glavnih tema kampanje za izbor novoga hrvatskog predsjednika. Jer, njegova će uloga u razdoblju do Ustavnih promjena biti vrlo bitna, pa i presudna, budući da mu i dalje ostaju sve ovlasti kojima se služio dr. Franjo Tuđman, pa i ona o razrješenju premijera i njegovih ministara. </p>
<p> Novi hrvatski predsjednik Stipe Mesić nekim je svojim izjavama o ulozi predsjednika izazvao pravu sablazan pobjedničke koalicije. Riječ je naravno o onoj izjavi kako će on biti korektiv vlasti, te je kontrolirati. S druge strane, Mesić je obećao da će se založiti za smanjenje predsjedničkih ovlasti, iako ne želi da se njegov mandat svede na razinu simbolike i protokolarnih obveza. U izbornoj, pak, je noći najavio da će inicijativa o smanjenju predsjedničkih ovlasti krenuti od njega, a on će se založiti za javnu raspravu i to na prijedlog ekipe stručnjaka. No, predsjednik Mesić još nije precizirao kojih se ovlasti kani odreći. Nisu to u četvrtak mogli učiniti ni predstavnici njegova Izbornog stožer koji upućuju na njegove stavove izrečene prije nego li je izabran za hrvatskog predsjednika. </p>
<p>Tada je, podsjetimo, govorio da predsjednik države treba zadržati poziciju predstavljanja države, primati i otpremati veleposlanike, postavljati i razrješavati diplomatske predstavnike, zajedno s Vladom kreirati vanjsku politiku, brinuti se o provođenju Ustava.... Izjavljivao je u intervjuima da ne bi zadržao ustavnu odredbu koja mu daje mogućnost da imenuje i razrješuje premijera. Mesić je najavio i rekonstrukciju tajnih službi, no čini se da novi predsjednik želi ubuduće konzumirati pravo da kao predsjednik države imenuje i razrješuje šefove tajnih službi u dogovoru s premijerom.</p>
<p>U redovima pobjedničkog dvojca drže kako će upravo tajne službe biti ispit demokratičnosti novoga predsjednika. Cilj je ovih stranaka, kako saznajemo, predsjedniku države oduzeti ovlast imenovanja šefova tajnih službi, što bi bio posao saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost kojemu bi šefovi službi izravno odgovarali i slali sva izvješća. U SDP-u i HSLS-u, naime, smatraju kako će se na taj način osigurati prava parlamentarna kontrola i izbjeći stvaranje posebnih veza predsjednika države i tajnih službi koje bi on štitio. </p>
<p>Takav stav nije dalek ni HSS-ovcu Luki Trconiću koji smatra kako tajne službe ne bi trebale biti isključivo u nadležnosti predsjednika države, već bi ih trebali nadzirati i predsjednik Republike i parlament, pri čemu bi Sabor ipak trebao imati glavnu riječ.</p>
<p>Ipak, u službenim se izjavama vladajući političari suzdržavaju od iznošenja konkretnih planova glede predsjedničkih ovlasti, osim onih vezanih uz odnos prema Vladi, koja će odgovarati Saboru, a ne predsjedniku države. Jer, kako ističe i potpredsjednik Sabora i SDP-a prof. dr. Zdravko Tomac, izmjene Ustava bit će rezultat ozbiljnih i stručnih rasprava, »pa nitko nema pravo reći promijeniti ćemo ovo ili ono«. </p>
<p>Dok su trenutačno u tijeku tek neslužbene i općenite konzultacije, početak pravih razgovora, konzultiranja stručnjaka i višemjesečnog rada na izmjenama Ustava očekuju se nakon prisege predsjednika Mesića.</p>
<p>»Glavna stvar je da se Vlada bira i razrješava u Saboru i da odgovora zakonodavnoj vlasti, a ne predsjedniku države. Koje će se još ovlasti mijenjati, to će biti stvar rasprave, jer Ustav želimo mijenjati na demokratski način. Usporedit ćemo kakva je uloga predsjednika države u drugim parlamentarnim državama i u raspravi naći rješenja koja najviše odgovaraju Hrvatskoj«, rekao nam je prof. Tomac ističući kako će se ukupne predsjedničke ovlasti preispitati, a što će na kraju ostati, ovisi o volji građana, dvotrećinskoj većini u Saboru i postignutom konsenzusu. Tomac pritom ističe kako ne treba zaboraviti da su mnoge predsjedničke ovlasti u praksi i zakonodavstvu već bile izvan Ustava. Tako već i napravljene promjene - ukidanje državnih ministarstava, da zamjenike i pomoćnike ministara imenuje Vlada, a ne predsjednik Republike - znače vraćanje u ustavne ovlasti. »U Ustavu piše da se sve funkcije predsjednika države određuju Ustavom, no bivša vlast je zakonima bitno povećavala te ovlasti i mimo Ustava, uključujući njegove ovlasti u odnosu na tajne službe, državna ministarstva, imenovanje zamjenika i pomoćnike i druge stvari. Očekujemo da će novi predsjednik funkcionirati onako kako je obećao i da neće koristiti neke ovlasti. On ima ovlasti predsjedavati Vladom i imenovati i smjenjivati ministre. Ako bi to bila praksa, brzo bi došlo do sukoba, pa se nadam da se to neće dogoditi«, zaključio je Tomac.</p>
<p>Čelnik LS-a Vlado Gotovac ističe kako predsjedniku države treba ukinuti sve one ovlasti koje je imao u odnosu na Vladu, ali da on ipak ne bi smio biti »samo lutka«. »Predsjednik bi trebao biti regulativni faktor jer, kad je u pitanju parlamentarni sustav, vrlo često međustranačka borba izaziva i nestabilnost Vlade. U takvim slučajevima predsjednik može biti onaj kohezivni i stabilizirajući faktor i te ovlasti mu treba ostaviti«, smatra Gotovac.</p>
<p>Marija Pulić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Po sadašnjem Ustavu, Mesić može smijeniti Račana</p>
<p>U Hrvatskoj je trenutačno na snazi polupredsjednički sustav u kojem Predsjednik ima presudnu ulogu u izvršnoj vlasti. Donosimo popis 24 ovlasti koje, po sadašnjem Ustavu, ima šef države:</p>
<p>1. Predsjednik zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine za poštivanje Ustava, osigurava opstojnost i jedinstvenost RH i redovito djelovanje državne vlasti;</p>
<p>2. Raspisuje izbore za saborske domove i saziva ih za prvo zasjedanje;</p>
<p>3. Raspisuje referendum u skladu s Ustavom;</p>
<p>4. Imenuje i razrješuje premijera;</p>
<p>5. Na prijedlog premijera imenuje i razrješuje njegove potpisnike i ministre;</p>
<p>6. Daje pomilovanja;</p>
<p>7. Dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom;</p>
<p>8. Na prijedlog Vlade osniva diplomatska i druga predstavništva RH u inozemstvu te postavlja i razrješuje predstavnike RH i prima vjerodajnice stranih diplomatskih predstavnika;</p>
<p>9. Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga;</p>
<p>10. Imenuje i razrješuje vojne dužnosnike;</p>
<p>11. Predsjedava Vijeću obrane i nacionalne sigurnosti te imenuje njegove članove;</p>
<p>12. Donosi uredbe sa zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti države ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju ustavne dužnosti;</p>
<p>13. Može sazvati sjednicu Vlade i staviti na njezin dnevni red pitanje koje želi. Sjednicom Vlade, na kojoj je nazočan, Predsjednik predsjedava;</p>
<p>14. Jednom godišnje Saboru podnosi izvješće o stanju države i nacije;</p>
<p>15. Može na prijedlog Vlade i supotpis premijera raspustiti Zastupnički dom, ako on izglasa nepovjerenje Vladi ili ako se u roku mjesec dana od dana predlaganja ne prihvati državni proračun;</p>
<p>16. Imenuje i razrješuje članove Predsjedničkog vijeća i drugih savjetodavnih i pomoćnih tijela koja mu pomažu u obavljanju njegovih ovlasti;</p>
<p>17. Objavljuje rat i zaključuje mir;</p>
<p>18. Može imenovati do pet osobito zaslužnih građana u Županijski dom;</p>
<p>19. Može raspustiti Zastupnički dom u skladu s Ustavom;</p>
<p>20. Proglašava zakone u roku osam dana od kada su doneseni u Zastupničkom domu Sabora;</p>
<p>21. Sklapa međunarodne ugovore;</p>
<p>22. Ima pravo promjene Ustava;</p>
<p>23. Ima pravo pokretanja postupka udruživanja RH u saveze s drugim državama;</p>
<p>24. Potvrđuje i razrješuje gradonačelnika i župane na prijedlog Vlade.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Milardović: Parlament treba predsjednika Republike držati »na uzdi«</p>
<p>»Hrvatska ne treba izmišljati toplu vodu, no iskustva zemalja zapadne demokracije, kad je riječ o parlamentarnom sustavu i smanjenju predsjedničkih ovlasti, ne možemo tek preslikati na naše prilike. </p>
<p>To znači da treba voditi računa i o povijesnoj tradiciji i političkoj kulturi u našoj zemlji, kao i o činjenici da smo u ovom stoljeću prošli kroz tri diktature i jedan autoritarno-populistički tip vladavine«, tvrdi politički analitičar dr. Anđelko Milardović.</p>
<p>Milardović smatra da bi Hrvatska kod uvođenja parlamentarnog sustava umjesto polupredsjedničkog, trebala sublimirati iskustva Njemačke, Austrije i Velike Britanije. </p>
<p>Odnosno, ističe, za Hrvatsku bi, s obzirom na nabujalu parlamentarnu svijest, bio dobar sustav parlamentarne demokracije kancelarskog tipa. </p>
<p>U tom tipu vladavine, kakav je primjerice u Njemačkoj, predsjednik države ima protokolarnu ulogu, odnosno nešto suženije ovlasti nego u Austriji. Milardović smatra da bi predsjedniku Republike i u tom slučaju trebala ostati ovlast vrhovnog zapovijedanja Oružanim snagama.</p>
<p>Po njegovu mišljenju su interpretacije, po kojima se o parlamentarnom sustavu ne može govoriti ako se predsjednik bira na neposrednim izborima, netočne. Ne znači da je, ako se predsjednik Republike bira neposredno, riječ o prezidencijalizmu, a ne o parlamentarizmu. </p>
<p>»U Hrvatskoj bi, međutim, do određenih komplikacija moglo dovesti to što Stipe Mesić nije član pobjedničke koalicije SDP-a i HSLS-a. To znači da se na određeni način može govoriti o kohabitaciji sa zasad nepredvidljivim ishodom«, naglašava Milardović i pojašnjava da Mesićeve interpretacije kako je on odgovoran »građanima i svojoj savjesti« mogu izazvati razne nedoumice. Što, primjerice, ako dođe do konflikata u vladajućoj koaliciji šest stranaka? Na koga će se u toj pretpostavljenoj situaciji moći osloniti predsjednik Republike? »Ne znači da će oslonac na 'građane' i 'savjest' u tim okolnostima predsjedniku biti dovoljno čvrst da bi mogao izdržati taj sukob«, naglašava Milardović.</p>
<p>On je zaključio da je neprijeporno to da, bez obzira na opseg ukidanja predsjedničkih ovlasti, parlament treba predsjednika Republike držati »na uzdi«. To je, naime, pozitivno iskustvo zapadnih demokracija, kojima i Hrvatska želi pripadati. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nogalo najbogatiji, Linić najsiromašniji, a 40 zastupnika »zaboravilo« prijaviti imovinu</p>
<p>Slavko Linić je dio svoje imovine rasprodao, a dio ostavio bivšoj supruzi, pa nema ništa/ I sâm predsjednik Vlade Ivica Račan zaboravio je predati svoju imovinsku karticu, a među »zaboravnima« je i velik broj HDZ-ovaca</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Unatoč zakonskim obvezama i brojnim upozorenjima, više od 40 zastupnika još uvijek nije predalo svoje imovinske kartice! Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na sjednici Predsjedništva Sabora, održanoj u ponedjeljak, dao je dodatni rok od dva tjedna onima koji zbog zaboravnosti ili iz nekih drugih razloga nisu javnosti predočili svoje imovinsko stanje. </p>
<p>Prema podacima koje smo u četvrtak dobili u saborskoj Službi za odnose s javnošću, među njima su novi ministri Radimir Čačić (HNS), Ivan Jakovčić (IDS), Antun Vujić (SDP), Hrvoje Kraljević (HSLS), kao i sâm predsjednik Vlade Ivica Račan! Među zaboravnima se nalazi i veliki broj HDZ-ovaca, poput Zlatka Canjuge, Antuna Vrdoljaka, Franje Gregurića, Žarka Domljana... Od bivših oporbenjaka kartice nisu predali predsjednik LS-a Vlado Gotovac, potpredsjednica SDP-a Željka Antunović, predsjednik HČSP-a Ivan Gabelica, bivši savjetnik predsjednika Republike Nedjeljko Mihanović i što je posebno zanimljivo, nedavno privedeni bivši ministar turizma Ivan Herak.</p>
<p>Imovinske kartice još od dolaska u Sabor nisu predali Snježana Biga-Friganović (SDP) i predsjednik SNS-a Milan Đukić, koji je Vjesniku kazao da je licemjerno tražiti od njega popis imovinskog stanja jer mu je u Donjem Lapcu spaljeno i opljačkano cijelo imanje. Đukić osim skromne vikendice u Donjem Lapcu sada posjeduje i dvosobni stan u Zagrebu koji je dobio od Vlade, a otkupljuje ga na rok od 25 godina.</p>
<p>Imovinska kartica koju mora ispuniti svaki zastupnik sastoji se od tri izjave. Zastupnici moraju ispuniti formulare o svojoj imovini, imovini bračnog partnera te djece koja žive u zajedničkom kućanstvu. Prva izjava se odnosi na imovinu prilikom stupanja na dosadašnju dužnost, druga na imovinu na početku obnašanja zastupničke dužnosti do ovoga saziva Sabora i treća na imovinu na dan prestanka zastupničkog mandata. Među onima koji su to na vrijeme učinili je i novi potpredsjednik Vlade Slavko Linić (SDP). On je 1995. godine, kada je izabran u Zastupnički dom, bio vlasnik obiteljske kuće u Malinskoj (ne navodi četvorne metre) i automobila »alfa romeo« starog 16 godina, dok su mu djeca posjedovala »fiat 126« star sedam godina. U proteklih pet godina Linić je prodao automobil, a obiteljsku kuću nakon razvoda ostavio bivšoj supruzi, pa sada ne raspolaže nikakvom imovinom.</p>
<p>Ivić Pašalić (HDZ) 1990. godine, zajedno sa suprugom, između ostalog, posjedovao je obiteljsku kuću u izgradnji u Sesvetama, kuću pokraj Karlobaga površine 380 četvornih metara, stanarsko pravo na stan nedaleko od Ivanca (90 četvornih metara), te automobil »zastava 128«. U međuvremenu je prodao kuću u Karlobagu, vratio stanarsko pravo na stan u Ivancu, počeo s otkupom stana od 90 četvornih metara u Zagrebu, sukladno Zakonu kupio 20.000 DEM dionica Društva Hoteli »Argentina«, koliko obročnom otplatom kupuje i njegova supruga, dovršio i prodao kuću u Sesvetama i darovao automobil. Mato Arlović (SDP) je kao jedinu promjenu naveo supruginu kupnju na kredit automobila »polo«, a 1995., naveo je da je preuzimanjem kredita u visini od 350.000 DEM kupio peterosobni stan u Zagrebu i s popustom kupio 26.000 DEM dionica u »Arenaturistu«.</p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš navodi da je prestankom zastupničkog mandata 1999. posjedovao samo automobil »golf«, a u međuvremenu je uložio i oko 100.000 kuna u obnovu kuće koja je u posjedu roditelja. Zlatko Canjuga (HDZ) prijavio je da je sa suprugom vlasnik dva stana i dva automobila. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, prema kompjutoru saborske Službe za odnose s javnošću, do 9. veljače također nije predao novu karticu, ali kako kažu u Saboru, postoji mogućnost da je karticu predao, a da ona još uvijek nije uknjižena. Prema prijavi 1995. godine, između ostalog, posjedovao je stan u Zagrebu (110 četvornih metara), stambeno-poslovni objekt u Poreču (120 četvornih metara), 16.000 DEM dionica u Novogradnji i 22 posto udjela u poduzeću »Capitaling«. Bivši potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, također mora dostaviti novu karticu. Prema onoj iz 1995. vlasnik je stana u Zagrebu od 161 četvornih metara, koji je »pribavljen od prodaje stana - vlasništvo supruge u Osijeku i otkupljen nakon dobivanja na korištenje pod istim uvjetima kao i svi građani«, stoji u kartici (sin mu je suvlasnik pola stana 42 četvornih metara u Osijeku), a Šeks posjeduje i automobil »renault 11«. Dužnik je i Žarko Domljan (HDZ) koji je do 1990. godine bio vlasnik tri stana (Zagreb 41, Split 80 i Omiš 42 četvorna metra) i kuće na Silbi (85 četvorna metra), a sebi je priskrbio i primjerenu ušteđevinu. Godine 1992. kupio je još jedan stan u Zagrebu veličine 87 četvornih metara. Jedan od bogatijih zastupnika u starom sazivu Sabora bio je iseljenik Ivan Nogalo (HDZ), koji je 1995. godine bio vlasnik kuće i poslovne zgrade u Clevlandu (SAD), u posjedu je imao i četiri automobila (dva »chevroleta«, »mercedes« i »cadillac«), stopostotni vlasnik tvrtke s godišnjim prometom od oko milijun DEM te vlasnik 600.000 DEM dionica u zagrebačkom hotelu »Dubrovnik«. Imovinsku karticu mora predati i bivši ministar turizma Ivan Herak koji je prije pet godina upisao ovakvo stanje: obiteljska kuća (110 četvornih metara) procijenjena na 350.000 DEM, automobil »BMW 316«, dok mu je supruga vlasnica javnosti poznatog poduzeća s ograničenom odgovornošću. </p>
<p>U Saboru navode da su zaboravnim zastupnicima nedavno ponovno poslani formulari koji se vraćaju ispunjeni, te da od slučaja imovinskih kartica ne treba raditi gužvu. Tome u prilog govori i činjenica da su zastupnici dužni prijaviti samo ono što uz njih osobno posjeduju i članovi zajedničkog kućanstva, tako da bi teoretski bilo moguće imovinu prepisati na djecu koja žive odvojeno, pa da je nisu dužni zakonski prijaviti. Vjerojatno bi bilo zanimljivije pogledati njihove porezne kartice.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrebačke medicinske sestre na dodatnoj edukaciji u inozemstvu</p>
<p>Nekoliko sestara Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj po nekoliko su mjeseci boravile, radile i učile u eminentnim zdravstvenim ustanovama u Manchesteru, Londonu, Birminghamu.../ Iskustvo stečeno u inozemstvu uspješno se primjenjuje u liječenju mališana u Klaićevoj</p>
<p>S obzirom na to da medicinska struka neprestano napreduje, zahtijevajući tako i neprestano usavršavanje medicinskih djelatnika, i od medicinskih se sestara traži stjecanje dodatnih znanja i vještina.</p>
<p>- Prije nekoliko godina shvatili smo da se, poput liječnika, i sestre, u svom dijelu rada, moraju dalje usavršavati. S tim smo ciljem organizirali i dodatno obrazovanje naših djelatnica, rekla je glavna sestra Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, Milka Valpotić. Medicinske sestre dodatno se obrazuju na raznim stručnim skupovima kod nas i u inozemstvu, u zagrebačkim ali i u inozemnim bolnicama. Tako je do sada nekoliko sestara Dječje bolnice u Klaićevoj (u kojoj je zaposleno oko 270 sestara od kojih su 35 visoke medicinske sestre), boravilo i radilo dva do tri mjeseca u nekim od najcjenjenijih zdravstvenih ustanova u svijetu, poput Nursing Collegea u Londonu, Christi Hospital u Manchesteru i drugima. Značenje takvog načina stjecanja novih znanja jest i u tome, što medicinske sestre dobivaju detaljan uvid u način funkcioniranja stranih medicinskih ustanova, te u tome što novonaučene metode zatim primjenjuju kod nas i tako pridonose liječenju (u ovom slučaju) djece. </p>
<p>Glavna sestra Gastroenterološkog odjela Irena Mršić prošle je godine boravila u Diane, Princess of Wales Children's Hospital u Birminghamu. U okviru odjela Nutritional Care Nursing Team stjecala je nova znanja o specijalnim metodama prehrane. Posebno se obučavala za primjenu posebne tehniku hranjenja pomoću gastrostome, cjevčice provedene do želuca kroz trbušnu stijenku. Takav oblik hranjenja posebno je važan za onu djecu kojoj je potrebno dugotrajno specijalno hranjenje - kronično bolesnu djecu, onkološke pacijente i retardiranu djeca, kod koje hranjenje traje čak sedam puta duže nego kod druge djece. Gastrostome je po prvi put u Hrvatskoj primijenjena upravo u Klaićevoj bolnici prije godinu i pol, što je i potaknulo odlazak Irene Mršić u Englesku.</p>
<p>- Sistem rada u engleskim bolnicama znatno se razlikuje od našega, pa je drugačiji i posao medicinske sestre, ali i sâmo obrazovanje za to zvanje, rekla je Irena Mršić. U Engleskoj se nakon stručnoga srednjoškolskog obrazovanja stječe titula diplomirane sestre, a s obzirom na to da postoji više stupnjeva obrazovanja, iz sestrinskih se znanosti može i doktorirati.</p>
<p>Osim što pomno nadgleda terapiju, sestra ondje upoznaje i roditelje s bolešću i njegom njihova djeteta, a uobičajen je i njezin odlazak u kuću bolesnika. Broj sestara u bolnici veći je nego kod nas, tako da jedna sestra brine o samo dvoje djece. U engleskim bolnicama roditelji borave s djetetom sva 24 sata.</p>
<p>Velika se pažnja posvećuje i djetetovoj boli - za bilo koji bolni postupak, od vađenja krvi do nekog većega zahvata, dijete se prethodno psihofizički priprema. Zapravo, cjelokupni pristup djetetu je specifičan: za cijelo vrijeme boravka djeteta u bolnici netko provodi vrijeme s njim, ono je uvijek animirano. </p>
<p>Iako je većina stvari uvjetovana i visokim standardom, postoje metode koje bi se mogle primijeniti i pri liječenju djece kod nas i prilagoditi našim uvjetima. Nedavno je tako pokrenut projekt »Humanizacija liječenja djeteta u bolnici« u okviru kojega je i program »Bolnica bez boli« koji bi, nadaju se u Klaićevoj, uskoro trebao zaživjeti i bolnicama diljem Hrvatske. </p>
<p>Željka Frelih</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Postizborna zagrebačka slika: Plakati po tramvajskim nadstrešnicama i drvoredima</p>
<p>Završen višemjesečni »rat« predizbornim plakatima - na potezu Komunalno redarstvo/ Koliko je zahtjeva za skidanje plakata upućeno na adrese prekršitelja i koliko je njih platilo troškove uklanjanja ili prekršajne kazne?/ Zašto Komunalno redarstvo nije odmah pokrenulo niti jedan upravni postupak protiv plakatera?</p>
<p>Tisuće predizbornih letaka, jumbo i klasičnih plakata političkih stranaka, nevladinih udruga za praćenje izbora, te predsjedničkih kandidata doslovce je promijenilo izgled nekih zagrebačkih pročelja. Baš kao i tijekom zgusnute kampanje uoči posljednjih izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, jednakim intenzitetom plakatima se »ratovalo« i u dva kruga predsjedničkih izbora. Ponovila se priča o novom ruhu zagrebačkih javnih površina, priča o unakaženim nadstrešnicama tramvajskih stajališta,...
Opet je nemilosrdni politički marketing »nasrnuo« na stupove javne rasvjete i fasade zgrada. Kako mnoštvo volontera doista nije žalilo truda u promociji neke od političkih stranaka ili nekoga od predsjedničkih kandidata, većina je izbornih aktera, aktivistima svojih stranaka i članovima svojih izbornih stožera upućivala opširne javne zahvale. </p>
<p>Neki su, međutim, u njima zaboravili istaći da je obveza tih istih aktivista da, ako su ih već nalijepili na mjesta nedopuštena za plakatiranje, te plakate i uklone. Može se na to reći kako je riječ o nečemu što svojim opsegom ne prelazi granice alarmantnoga, s čime bi se vjerojatno netko i složio. S druge strane, Zagrepčani se opravdano pitaju do kakvih je spoznaja o narušavanju izgleda javnih površina tijekom prošlih predizbornih kampanja došlo agrebačkog Ureda za prostorno uređenje, komunalne i stambene poslove i promet. Naime, upravo su kontrolori toga redarstva pratili tijek prošlih kampanja, sastavljajući zapisnike o svim nepravilnostima i prekršiteljima pri plakatiranju. </p>
<p>Taj je ured već nakon parlamentarnih izbora, putem medija, uputio blagu prijetnju političkim strankama o mogućem pokretanju upravnog postupka zbog narušavanja izgleda zaštićenih javnih površina. Na pitanje zašto Komunalno redarstvo grada Zagreba nije odmah pokrenulo ni jedan upravni postupak protiv neke političke stranke, nezavisnog kandidata ili neke nevladine organizacije za praćenje prošlih parlamentarnih izbora, kontrolori su diplomatski odgovorili kako se praćenje nepravilnosti u svezi s plakatiranjem nastavlja i tijekom predsjedničkih izbora. Sada su i oni prošli. </p>
<p>Naravno, bilo bi lijepo vidjeti koliko je zahtjeva za skidanje plakata upućeno na adrese prekršitelja i koliko je njih platilo troškove uklanjanja plakata ili prekršajne kazne. Zasad se, međutim, još uvijek samo pišu zapisnici...</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zaprešićki političari u subotu čiste grad od predizbornih plakata!</p>
<p>Predstavnici mnogih zaprešićkih stranaka nemalo su se iznenadili kada im je potkraj ovoga tjedna stigao poziv na ekološku akciju koja će se održati u subotu, 12. veljače u 9.30 sati. </p>
<p>Naime, Gradski odbor Foruma mladih SDP-a Zaprešića pozvao je sve političke stranke grada Zaprešića i njihove podmlatke na sastanak pod vurom na autobusnom terminalu, kako bi svi zajedno očistili grad od predizbornih plakata.</p>
<p> »Svi zajedno sudjelovali smo u predizbornoj kampanji naših stranaka«, rekao je Denis Begić, predsjednik Foruma, »pa je red i da zajedničkim snagama vratimo gradu staro lice. </p>
<p>Na taj način ne samo da ćemo izbjeći troškove za uklanjanje plakata, već ćemo i našim sugrađanima dati dobar primjer građanske inicijative za očuvanje vlastitog okoliša«.</p>
<p>Ova eko-akcija dio je opsežnog ekološkog programa Foruma mladih grada Zaprešića i predstavlja svojevrsni test ekološke zrelosti zaprešićkih političara i njihovih stranaka. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>GO HNS-a: Mesićeva pobjeda nije ni slučajna niti neobjašnjiva</p>
<p>Zagrebačka organizacija Hrvatske narodne stranke (HNS) ocijenila je u četvrtak da pobjeda njezina predsjednika Stjepana Mesića na izborima za predsjednika države nije nikakav neobjašnjivi fenomen, već plod Mesićeve višegodišnje javne aktivnosti tijekom koje je dosljedno i jasno iznosio svoje stavove. </p>
<p> U izbornoj kampanji Mesić je te stavove ponovio i jasno artikulirao, ali je kao predsjednički kandidat imao osiguran i ravnopravan pristup javnim glasilima, što je također pridonijelo njegovoj pobjedi, rekao je na konferenciji za novinare dopredsjednik zagrebačkog HNS-a Stipe Tojčić. </p>
<p> Uz to, Mesić je sebe učinio svakom dostupnim i pristupačnim, a birači su njegovim izborom odlučili vratiti vlastito dostojanstvo, očekujući ekonomski rast i euroafirmaciju Hrvatske, dodao je.</p>
<p> Ideja o kandidiranju Mesića za predsjednika Republike pojavila se sredinom ožujka prošle godine, a iznijele su je HNS-ove podružnice Medveščak i Podsused, izvijestio je dopredsjednik zagrebačkog HNS-a za Novi Zagreb Krešimir Franjić. Zagrebački je HNS, rekao je, osmislio i poznate »kave s Mesićem«, na kojima je novoizabrani predsjednik u izravnom kontaktu s biračima promicao svoj program. Na tu se taktiku zagrebački HNS odlučio smatrajući da mu je većina javnih glasila zatvorena, rekao je Franjić.</p>
<p> Novoizabrani predsjednik Republike Stipe Mesić, koji je najavio izlazak iz HNS-a, uskoro bi trebao, do izbora novoga predsjednika zagrebačke podružnice, postaviti obnašatelja dužnosti. Novi predsjednik zagrebačkog HNS-a birat će se između trojice sadašnjih dopredsjednika - Stipe Tojčića, Krešimira Franjića i Marka Pušića, rečeno je na konferenciji za novinare.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Centar Kaptol otvara vrata u ponedjeljak, kino tek u ožujku</p>
<p>Centar Kaptol bit će otvoren u ponedjeljak u 9 sati/Prva dva sata besplatno parkiranje/ Besplatna vožnja vlakićem od Trga bana Jelačića do Centra/ Uloženo 70 milijuna maraka</p>
<p>Centar Kaptol otvara svoja vrata na Valentinovo, 14. veljače, i to u prisustvu predstavnika Grada i Vlade, investitora, projektanata, izvođača radova te zakupaca prostora, naglasio je u četvrtak direktor projekta Ratko Alujević na konferenciji za novinare, održanoj u prostorijama Centra.</p>
<p>- Od ranih jutarnjih sati posjetitelji će u Centru naići na obilje zanimljivosti i razonode, a zabavljati će ih Jasna Bilušić i Band Cool Date, Bambi Molesters, Tango Appassionato i M.G. Taylor. U 19 sati započinju svirati Jinxi, dok će u 20 sati početi veličanstveni vatromet, dodala je Olivera Delić, voditeljica marketinga Centra Kaptol.</p>
<p>U izgradnju Centra uloženo je 70 milijuna njemačkih maraka, a na hrvatsko su tržište u sklopu ovoga projekta po prvi puta došle neke stane tvrtke. Firma »Intercom« pobrinula se za opremu velikog multipleks kina pod nazivom »Broadway- Tkalča«, koje se sastoji od 3 dvorane sa 800 sjedećih mjesta. Direktor Alujević naglašava kao bi kino trebalo početi s radom otprilike mjesec dana nakon otvorenja Centra, te da će cijena ulaznica biti standardna. </p>
<p> - Trenutno se pregovara s jednim od lanaca svjetskih robnih kuća čiji bi se poslovni prostor trebao prostirati na 1000 četvornih metara, dodao je.</p>
<p>- Prva dva sata na dan otvorenja parkiranje će biti besplatno za sve korisnike garaže Centra, a od 14. do 20. veljače na rasporedu imamo besplatnu vožnju vlakićem od Trga bana Jelačića do Centra Kaptol, rekla je Olivera Delić.</p>
<p>Novi trgovačko-poslovni centar prostire se na 40.000 četvornih metara. Dosad je zakupljeno 80 posto poslovnoga prostora a 50 posto toga prostora svoja će vrata otvoriti već prvi dan. Učinit će tako i neka ugledna svjetska imena poput tvrtke Sony, British American Tobaco, KPMG-a, ...</p>
<p>U Centru će biti trgovine i nekih svjetski poznatih modnih imena, ako što su to Kenzo, Nina Ricci, Nike, Samsonite, Jacady, Palmers, Estee Lauder i druga. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sukob oporbenih vijećnika sa županom Branimirom Paseckym</p>
<p>Skupština Zagrebačke županije: Oporbeni vijećnici tražili županovu odgovornost zbog projekta podsusedske hidrocentrale, osnivanja »TV Zagreb«, kupovanja poduzeća Zagreb, kao i smjene pročelnika bez konzultacije sa Skupštinom </p>
<p>Već je aktualni sat na početku sjednice Skupštine Zagrebačke županije, održane u četvrtak u hotelu »International«, izazvao verbalni sukob župana Branimira Paseckog i nekolicine vijećnika iz oporbenih stranaka. Stjepan Blažak (HSS) i Anton Miletić (HSLS) pozvali su, naime, Paseckog da pred Skupštinom podnese izvješće o radu Županijskog poglavarstva. Miletić se posebno osvrnuo na zatvorene sjednice Poglavarstva na kojima se donose važne izvršne odluke.</p>
<p>- Provokacije odbijam, a izvješće o radu Poglavarstva dobit ćete na sljedećoj sjednici Skupštine. Kad tako reagirate, vjerojatno mislite da je došlo vrijeme promjena, ali mogu vam samo reći da HDZ i dalje čvrsto drži vlast u svojim rukama, odgovorio je Pasecky oporbenjacima.</p>
<p>Oporbeni vijećnici tražili su županovu odgovornost, kako su rekli, zbog pitanja vezanih uz projekt podsusedske hidrocentrale, osnivanje »TV Zagreb«, kupovanje Građevinskog poduzeća Zagreb, kao i smjenu županijskih pročelnika bez konzultacije s skupštinom. Pasecky je obećao da će na sljedećoj sjednici biti razgovora o radu Poglavarstva i nekim za Županiju važnim projektima.</p>
<p>Skupština je odobrila odluke o izmjenama i dopunama prostornih planova za općine Jastrebarsko, Stupnik, Ivanić Grad i Dugo Selo. Na lokaciji Desinec, na trasi autoceste Zagreb-Karlovac (prema novom prostornom planu za općinu Jastrebarsko) sagradit će se motel s restoranom i drugim uslužnim objektima. Stupnik, Dugo Selo i Ivanić Grad također očekuju promjene u prostornom planu, a one su uglavnom vezane za korekciju nekih urbanističkih detalja u tim općinama.</p>
<p>Na kraju sjednice Skupštine, a na osobni zahtjev, dužnosti je razriješen dožupan Ivan Šuker koji je početkom veljače postao zastupnikom u Hrvatskom državnom saboru. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zeleni u akciji protiv automobila parkiranih na Zrinjevcu</p>
<p>Akciju »Automobili van« Zeleni su održali u četvrtak na Zrinjevcu, stavljajući na krivo parkirane automobile naljepnice i letke upozorenja/ Akcija organizirana na inicijativu građana/ Očekuju se konkretne akcije komunalaca i inspekcije</p>
<p>Zeleni nastavljaju sa svojim akcijama zaštite okoliša i ljudi. Prvu nakon predsjedničkih izbora, pod nazivom »Automobili van«, održali su u četvrtak na Zrinjevcu. Nekolicina djevojaka i mladića u bijelim kombinezonima stavljala je na automobile parkirane na površini parka Zrinjevac naljepnice u obliku hrastova lista i letke s upozorenjima o štetnosti prijevoza automobilima. </p>
<p>Toga je jutra bilo samo šest automobila parkiranih na nedozvoljenim površinama parka, što su aktivisti Zelene akcije popratili riječima: »Kao da su znali da ćemo doći«.</p>
<p>Veliki broj poziva građana na Zeleni telefon kao i njihov direktni angažman oko bilježenja registarskih oznaka automobila parkiranih na površinama parka Zrinjevac, čak i oko samoga Paviljona, potakli su Zelene na ovakvu akciju, budući da uobičajeni načini prijavljivanja takvih slučajeva nisu urodili plodom. </p>
<p>- Želimo istaknuti i kako problem predstavljaju zagušenost grada automobilima, nedostatak parkirnih mjesta kao i zagađenost grada uzrokovana premalim korištenjem javnog gradskog prijevoza ili bicikla, rekao je tom prigodom voditelj Sekcije mladih Zelene akcije, Damjan Bogdanović, želeći akcijom i medijski promovirati ovaj problem. Akcijom »Automobili van« Zeleni se žele priključiti i europskim inicijativama kao što je In Town without my Car (»U gradu bez vlastita automobila), za gradove bez automobila. Osim direktnoga cilja - sprečavanja zloporabe javne površine parka Zrinjevac za parkiranje vozila - akcijom se žele potaknuti građani da se i ubuduće javljaju na Zeleni telefon i da govore i o ostalim problemima vezanim uz okoliš.</p>
<p> Idućega tjedna Zeleni očekuju prve konkretne akcije nadležnih službi - komunalnih inspektora i policijske uprave - glede vlasnika nedozvoljeno parkiranih automobila. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez plina u četvrtak ostala samo dva poduzeća</p>
<p>Akcija iskapčanja Gradske plinare ovih je dana dobro prodrmala one potrošača koji ne podmiruju svoje račune na vrijeme. Tako je bilo i u četvrtak, kada je bez plina trebalo ostati dvadesetak velikih potrošača. Među ostalima, »Ferimport«, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, NK »Zagreb«, »Končar-štednjaci«, »Vinko Bek«, »Metro Holding« i tvrtka »ACM«.</p>
<p>Ipak, na račun Gradske plinare u posljednji su čas stigle uplatnice od većine utuženih potrošača, tako da su bez plina u četvrtak ostali tek »Ortopedija Zagreb« s 30.000, i firma »JG-d.o.o« s 47 tisuća kuna duga. Mladen Brzović iz plinarine Uprave, nam je rekao da je samo u četvrtak uplaćeno oko 250.000 kuna.</p>
<p>- S nekim smo se potrošačima dogovorili odgodu plaćanja na nekoliko dana. Većina je platila računa u zadnji čas, tako da ni ovaj puta nismo puno iskapčali, ističe Brzović. Od njega saznajemo da se akcija iskapčanja nastavlja, i to po istom sistemu. Utuženi potrošač dobije dvije opomene, nakon čega dispečeri dolaze iskopčati plin.</p>
<p> U Gradskoj plinari naglašavaju da se zaostali računi mogu platiti u dva dijela, ili se može dogovoriti kratka odgoda plaćanja. U svakom slučaju, slijedećih dana očekuju se nove akcije iskapčanja, a na red će, nakon velikih, doći i mali potrošači. (dn)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Uhićen i pušten liječnik koji je kirurškim rezom upisao svoje inicijale </p>
<p>Žrtva gospođa Gedz tuži dr. Zarkina za pet milijuna dolara odštete, a bolnica u kojoj je dr. Zarkin radio kažnjena je sa 14 tisuća dolara kazne</p>
<p>NEW YORK, 10. veljače</p>
<p> - Liječnik koji je sadistički ispisao svoje inicijale izvodeći carski rez nad jednom trudnicom uhićen je nedavno i u četvrtak pušten bez jamčevine. Monstruozni liječnik dr. Alan Zarkin upotrijebio je svoj kirurški skalpel kako bi upisao svoje inicijale na trbuh pacijentice Liane Gedz. </p>
<p>U jednoj svojoj izjavi nakon zločina kazao je kako »vjeruje da je carski rez koji je izveo na trudnici pravo umjetničko djelo«. »Učinio sam tako lijepu stvar. Potpisao sam se«, bile su riječi koje je dr. Zarkin uputio svojim asistenticama i asistentima odmah nakon zahvata.</p>
<p>Donese li porota nakon predstojećeg suđenja odluku da je dr. Zarkin kriv, čeka ga najmanje 25 godina zatvora. Njegov je odvjetnik Barry Fallick potvrdio medijima da je njegov klijent na abdomenu pacijentice ispisao slova A i Z. No isto taklo odvjetnik drži da njegov klijent nije nimalo odgovoran jer »boluje od bolesti mozga« koja isključuje njegovu krivnju. »On je nikada ne bi povrijedio«, dodao je odvjetnik.</p>
<p>U cijelom slučaju najveća žrtva gospođa Gedz tuži dr. Zarkina za pet milijuna dolara odštete.</p>
<p>Istražitelj Robert Morgenthau pak smatra da slučaj Zarkin ne spada samo u područje privatne tužbe. »Ovo je javna istraga. Kada netko počini ozbiljan zločin, to je stvar države New York, ne pojedinaca«, kazao je istražitelj Morgenthau. Navodno će se istraga proširiti i na druge pacijente dr. Zarkina, kako bi se ustanovilo postoji li još koje skriveno kriminalno djelo.</p>
<p>Bolnica u kojoj je dr. Zarkin radio, Medicinski centar »Beth Israel«, kažnjena je sa 14 tisuća dolara kazne. (BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mlijuni se ljudi okreće organskoj hrani</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Svaka četvrta osoba danas se hrani nekom vrstom organske hrane, izvješćuje časopis Health Which?. Ipak, ista je anketa pokazala da mnoge odbija visoka cijena organske hrane, prenosi BBC.</p>
<p> Časopis Health Which? otkrio je da ljudi organsku hranu drže zdravijom, bezopasnijom i ukusnijom od proizvoda koji se uzgajaju uobičajenim metodama. Takav način uzgoja obilježili su skandali koje je izazvala kriza nastala zbog goveđe spongiformne ensefalopatije (BSE) te zbog straha povezana s mogućom opasnošću genetskih izmjena. Anketa je pokazala da se 29 posto ispitanih odlučuje za jedan od organskih proizvoda. Najpopularniji su voće i povrće: kupuje ih 18 posto ispitanika. Svaka deseta osoba povremeno kupi organski uzgojeno meso, mliječne proizvode i kruh, pokazala je anketa.</p>
<p> Od onih koji se odlučuju za organsku alternativu, 60 posto kao glavni razlog navodi svoje zdravlje, dok polovica tvrdi kako su privučeni činjenicom da u tim proizvodima nema pesticida.</p>
<p> Samo nešto manje od polovice ispitanih (46 posto) misli da organska hrana sadrži više vitamina i minerala, dok je devet posto zabrinuto zbog genetske modifikacije, a šest posto zbog povezanosti BSE-a i CJD-a, oblika kravljeg ludila od kojeg obolijevaju ljudi.</p>
<p>Časopis Health Which? za potrebe ispitivanja anketirao je 2.000 osoba u Velikoj Britaniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Švedska: uskoro mjuzikl o životu Grete Garbo </p>
<p>STOCKHOLM, 10. veljače</p>
<p> - Rad na mjuziklu o životu švedske glumačke ikone Grete Garbo bit će, prema navodima švedskoga dnevnog lista Svenska Dagbladet u četvrtak, završen sljedeće godine. »Bit će to neka vrsta zamišljene igre sa tri Gretina životna razdoblja; djevojke koja počinje raditi u štokholmskom dućanu, zvijezde koja osvaja Hollywood poput oluje, i postarije Grete koja živi u New Yorku«, izjavio je autor mjuzikla Leif Janzon.»Bila je privatna osoba. Čim je stigla u Hollywood poslušala je savjet svojeg mentora Mauritza Stillera: budi mistična, to će te učiniti zanimljivom«, rekao je Janzon. </p>
<p> Producent Mikael Hellquist rekao je kako glazba još nije napisana, ali kako su u igri tri skladatelja, uključujući dva Šveđanina, pišu novine. </p>
<p> Hellquist je rekao kako je Scott Faris, koji je ravnao hitom »Chicago«, određen da ravna mjuziklom o Garbo, koji će uključivati prizore iz nekih njezinih filmova. </p>
<p> Jedna od pjesama, »Queen without a Country« (Kraljica bez domovine), podsjeća na Gretinu naslovnu ulogu u švedskom filmu o »Kraljici Kristini«. </p>
<p>Rođena 1905. godine kao Greta Gustafsson dvadeset godina kasnije Greta je postala zaštitni znak Hollywooda i pojam zagonetne ljepote. Njezini najpoznatiji filmovi su »Bujica«, »Anna Christie«, »Mata Hari« i »Ana Karenjina«, </p>
<p>Svi se slažu da je njezina rečenica iz filma Grand Hotel »I want to be alone« (Želim biti sama) okarakterizirala njen život.</p>
<p>Garbo se iz svijeta filma povukla već 1941. i živjela je u izolaciji od javnosti u New Yorku sve do svoje smrti 1990. godine. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Manijak Robert Hoskins Madonni prijeti ubojstvom</p>
<p>LOS ANGELES,</p>
<p> - Madonnina uhoda Robert Hoskins i dalje, pa bilo to i iz izatvorske ćelije, prijeti ubojstvom slavne pjevačice.</p>
<p>Hoskins se trenutno nalazi na izdržavanju 10-godišnje kazne zatvora u koji je dospio upravo zbog prijetnji ubojstvom upućenih Madonni.</p>
<p>U najnovijoj prijetnji spominje kako »neće biti miran dok popularnu pjevačicu ne stavi u lijes«.</p>
<p>Inače, Madonna je ovih dana vidjela video snimku zatvorske ćelije Roberta Hoskinsa, čiji je zid ispisan crvenom bojom s porukama »Madoninna uhoda« i »Madonna, voli me!«.</p>
<p>Hoskinsov psihijatar, dr. Kris Mohandie u izjavi za losanđelesku policiju je izjavio kako je »Robert vrlo neuračunljiva osoba te kako trenutno nema adekvatnog načina za njegovo liječenje«.</p>
<p>» On i dalje vjeruje kako Madonnin duh prelazi s jedne osobe na drugu i sukladno s time svatko to prekine njegovu putanju nalazi se u ozbiljnoj opasnosti«, dodao je Mohandie. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Adolescenti piju pod utjecajem televizije?</p>
<p>NEW YORK, 10. veljače</p>
<p> - Način prikazivanja opijanja na televiziji može utjecati na odnos adolescenata prema alkoholu, ali roditeljska kritika medija može ublažiti poruku, tvrde istraživači. </p>
<p> »Otkrili smo da je izravan utjecaj medija na ponašanje slab, ali smo također otkrili da su bitni utjecaji većinom možda suptilniji, a roditelji mogu pojačati ili umanjiti utjecaj, ovisno o tome što će sami reći djeci o televizijskim porukama«, ističe autorica studije dr. Ericca Weintraub Austin iz Škole za komunikaciju »Edward R. Murrow« na Sveučilištu am. drž. Washington u Pullmanu.</p>
<p> U proljeće 1998. dr. Austin i njezini suradnici proučavali su koliko piju i gledaju televiziju 252 učenika prvoga i 326 učenika drugoga razreda srednje škole u dvije državne srednje škole. Istraživači su otkrili velike razlike između dviju dobnih skupina. Mlađi su adolescenti više gledali TV u udarnim terminima, sapunice, kasne talk-show emisije te glazbene spotove, a bila je i veća vjerojatnost da će ono što gledaju na televiziji doživjeti kao stvarnost. Uz to, među njima je primijećena veća vjerojatnost da će željeti alkoholne proizvode. Stariji adolescenti misle da je prikazivanje opijanja na TV poželjno pa su češće i pili.</p>
<p> Ipak, istraživači su otkrili da se razina adolescentskih očekivanja da će ih alkohol učiniti sretnijima i pomoći im da se uklope u društvo bitno ne mijenja između prvoga i četvrtoga razreda srednje škole iako se sklonost piću u tom razdoblju povećala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Globalno zagrijavanje korisno za neke vrste životinja</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Zagrijavanje bi moglo biti korisno za neke životinje, izvješćuju znanstvenici s norveškog Sveučilišta za znanost i tehnologiju u Trondheimu. Oni su otkrili očite dokaze o načinu na koji pojedine vrste odgovaraju na klimatske promjene, prenosi BBC.</p>
<p> Izvješće o istraživanju objavljeno je u časopisu Science. Znanstvenici su proučavali populaciju vodenih kosova na jugu Norveške. Otkrili su da je poslije razdoblja (između 1978. i 1997.) u kojemu se broj ptica mijenjao, nastupilo razdoblje povećanja broja tih ptica, a trend je usko povezan sa sjevernoatlantskim oscilacijama. Sjevernoatlantske oscilacije su sustav atmosferskoga pritiska koji pogađa većinu sjeverne hemisfere. Na najvišoj razini u sjevernu Europu donose tople, vlažne zime, a na najnižoj hladne i oštre. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Postfestum o FEST-u: Trijumf hrvatskog filma u Beogradu</p>
<p>Hrvatski filmovi prikazani na FEST-u izazvali oduševljenje publike i iznimno zanimanje medija / Što o beogradskom izletu kažu Ogresta, Sviličić i Šorak, čiji filmovi kreću u redovitu jugoslavensku kinodistribuciju </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Od kulturne produkcije »Made in Yugoslavia« u Hrvatskoj smo definitivno najzainteresiraniji, a i najupoznatiji s filmovima. Još prije nego što su se počeli prikazivati u kinima, i time izazvali različite rasprave, od moralnih do jezičnih, srpski filmovi na gusarskim videovrpcama kružili su Hrvatskom i uglavnom oduševljavali gledatelje koji su poznatim mitemom o Srbima koji znaju raditi filmove, opetovano »nabijali« komplekse hrvatskim filmašima. Kako su u Hrvatskoj dočekani filmovi kao što su »Bure baruta« i »Rane« dobro je poznato, a nedavni je beogradski filmski festival »FEST 2000«, što je održan od 28. siječnja do 6. veljače, bio prilika da se vidi kako Srbija reagira na hrvatske filmove. </p>
<p>Sudeći po natpisima u hrvatskim novinama, kojih i nije bilo previše jer neki novinari nisu mogli dobiti jugoslavensku vizu, iako su imali akreditaciju FEST-a, hrvatski filmovi prikazani u Beogradu, a to su Ogrestina »Crvena prašina«, Sviličićev »Da mi je biti morski pas« i »Garcia« Dejana Šorka, dočekani su s iznenađujućim zanimanjem. Tako je hrvatski film na velika vrata došao na FEST, kojeg sve manje posjećuju nekoć često viđane svjetske filmske zvijezde.</p>
<p> Najbolje kritike u srpskim novinama, bilo državnim ili opozicijskim, dobila je »Crvena prašina«, a redatelj Zrinko Ogresta, glumci Slaven Knezović i Mirta Takač te producent filma Ivan Maloča izazvali su veliki novinarski interes. Gotovo je nevjerojatan podatak da je samo Zrinko Ogresta u dva dana dao 25 intervjua te je s ekipom gostovao na svim TV postajama. Ogrestin film je odlično primljen vjerojatno i zato što je njegova socijalna tematika prepoznatljiva i u beogradskoj svakodnevici. Iako su upoznati s Ogrestinim simpatizerstvom spram HDZ-a, novinare je ipak zanimalo je li imao problema zbog kritike negativnih društvenih pojava u Hrvatskoj. Zanimljivo je da se na jednoj od projekcija filma publika digla na noge i pljeskala i ne znajući da je u kinodvorani Ogresta s malom filmskom ekipom. Čak je i državna televizija RTS u slučaju Ogreste prekinula svojevrsno cenzuriranje FEST-a i snimila prilog o gostovanju »Crvene prašine«.</p>
<p> »Reakcije u Beogradu su bile izuzetne, dočekani smo iznad svih očekivanja, a projekcije su bile iznimno dobro posjećene«, kaže Ogresta čiji se film upravo ovih dana počinje prikazivati u Beogradu kao prvi hrvatski film koji se nakon desetogodišnjeg prekida našao u jugoslavenskoj kinodistribuciji. Upravo zbog dobrog prijema na FEST-u odlučeno je da se »Crvena prašina« prikazuje u dvama beogradskim kinima, umjesto u jednom, kao što je prvotno bilo dogovoreno, a istovremeno će se prikazivati i u Novom Sadu.
Na FEST-u se predstavio i mladi redatelj Ognjen Sviličić filmom »Da mi je biti morski pas«, koji je, sudeći po reakcijama publike, očito probudio beogradsku nostalgiju za Dalmacijom, ljetnim provodima na Jadranu i zgodnim Splićankama. »U Beogradu smo nevjerojatno primljeni. Odmah nakon konferencije za novine dali smo petnaestak intervjua i izazvali smo veće zanimanje nego nakon zagrebačke premijere filma. Toliki interes je vjerojatno rezultat toga što u Beogradu dugo nije bilo hrvatskog filma, a i činjenice da FEST nisu baš posjetili strani gosti, tako da su se svi 'okomili' na nas. Neki kritičari su mi rekli da im se film svidio, ali o pravoj recepciji još ne mogu govoriti jer se sve događalo više u nefilmskoj, opuštenoj atmosferi«, kaže Sviličić, potvrđujući da nije bilo nikakvih problematičnih situacija, za što su se pobrinuli i organizatori FEST-a, koji su ih svugdje pratili. </p>
<p>Trećeg redatelja koji se »ukazao« u Beogradu, Dejana Šorka beogradska publika dobro poznaje zahvaljujući filmovima »Oficir s ružom« i »Mala pljačka vlaka«, što su svojedobno prikazivani na jugoslavenskim TV postajama. Zbog toga ga je publika dočekala kao dobrog i dragog znanca i pozdravila ga pljeskom prije projekcije filma. »Pljesak nakon projekcije me razveselio. Publika je primila 'Garciju' s istom vrstom simpatija kao i 'Oficira s ružom'. To mi je bilo drago pogotovo zato što je glavni junak 'Garcije' junak Domovinskog rata i ta se publika emocionalno identificirala s njegovom sudbinom i bez ikakve dvojbe ga je voljela kao filmskog junaka«, kaže Šorak, čiji film također kreće u jugoslavensku distribuciju, ali tek nakon hrvatske. </p>
<p>Iako nije prikazan na FEST-u, i duh »Maršala« Vinka Brešana je prisutan u Beogradu, i to na ovim prostorima dobro poznatom pjesmom »Druže Tito mi ti se kunemo«, što odjekuje u centru Beograda. Time distributer VANS reklamira Brešanov film koji će se uskoro prikazivati u Jugoslaviji i očekuje se da bi mogao biti veliki hit.</p>
<p>Odlaskom hrvatskih filmova na FEST samo se razmahala već uspostavljena razmjena filmskih dosega dviju susjednih kinematografija. Nakon što smo se navikli na plakate srpskih filmova u hrvatskim kinima, uskoro nećemo procjenjivati ni opravdanost odlaska hrvatskih filmova u Beograd.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Raspletanje slučaja Katunarić</p>
<p>Ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih Leo Katunarić potpisao ostavku nakon što su u teatru pronađeni dokumenti koji svjedoče o financijskim malverzacijama / Ostavka neće utjecati na daljni rad ZKM-a </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Nakon što se vratio iz Bogote ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih Leo Katunarić potpisao je u noći s nedjelje na ponedjeljak u očito dramatičnim okolnostima svoju ostavku. U kuloarskim pričama navodi se da je Katunarić bio prisiljen potpisati neopozivu ostavku nakon što su u teatru pronađeni dokumenti koji svjedoče o financijskim malverzacijama. Također se spominje da su zaposlenici obećali Katunariću da s kompromitirajućim dokumentima neće izlaziti u javnost.</p>
<p>Slučaj Katunarić već neko vrijeme provlači se po tisku i u kazališnoj javnosti. Još 1997. godine Zaposleničko vijeće, predvođeno glumicom Maricom Vidušić, upozoravalo je na navodne kriminalne radnje Lea Katunarića. Prilikom Katunarićeva ponovnog izbora za ravnatelja ZKM-a prošle godine Zaposleničko vijeće dijelilo je letke vijećnicima Gradske skupštine s podatcima o financijskim malverzacijama, naglašavajući kako je razlog njihove akcije bila obrana časti, morala i istine. Tada su se glumci ZKM-a peticijom ogradili od optužbi Zaposleničkog vijeća i podržali Lea Katunarića. Iako Katunarića u prvom krugu izbora za ravnatelja nisu potvrdili vijećnici Skupštine, na ponovljenom natječaju prošlog ljeta izabran je za ravnatelja ZKM-a. </p>
<p>Prisilna ostavka Lea Katunarića uslijedila je nakon što je kako se neslužbeno saznaje, poslovni ravnatelj ZKM-a Ivan Vuković tijekom Katunarićeva boravka u Bogoti pronašao dokumente o pronevjerama i predočio ih ansamblu. »Ostavka koju pojedinac daje iz osobnih razloga uistinu je činjenica koja je potpuno privatna stvar osobe koja je podnosi. Svako daljnje kalkuliranje, došaptavanje, osluhivanje eha iz garderobe, posljedica je ljudske znatiželje, zlobe, zavisti, ljutnje ili bilo kakve druge emocije koja pojedince veže uz nečije ime. U tom smislu naglašavam da ni u jednom svom istupu nisam komentirao ostavku ravnatelja ZKM-a, već sam samo dao objašnjenje koje je imalo za cilj razjasniti trenutnu situaciju u kazalištu i to iz jednostavnog razloga što sam u njemu zaposlen kao poslovni ravnatelj, i to mi je dužnost. Budući nam je svima u interesu daljnji normalni rad Zagrebačkog kazališta mladih, nadam se da ćete shvatiti da ovakva nagađanja nisu u najboljem interesu kazališta«, izjavljuje Ivan Vuković u priopćenju za javnost.</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih od 6. do 24. travnja najavljuje svoj nastup na VII. Festivalu Iberoamericano de Teatro de Bogota u Kolumbiji. »Nakon ostavke ravnatelja Lea Katunarića, Zagrebačko kazalište i dalje normalno radi. U tijeku je rad na predstavi 'Kraljevo' Miroslava Krleže, u režiji Paola Magellija te obnova predstave 'Tri sestre' također u Magellijevoj režiji, u kojoj će Ksenija Ugrina zamijeniti Anju Šovagović«, stoji u priopćenju ZKM-a gdje se navodi kako te predstave, koje će biti izvedene u Bogoti, trenutačno imaju prioritet u djelatnosti kazališta. »Kraljevo« će u svibnju biti premijerno izvedeno na velikoj sceni ZKM-a čija je rekonstrukcija u završnoj fazi. »Planovi su kazališta do konca lipnja oformiti umjetničko vijeće koje će donijeti plan i program rada za 2001. godinu, a prema kojem će se izraditi produkcijski budžeti i potpisati ugovori s autorima. Dakle, ostavka ravnatelja Lea Katunarića neće utjecati na daljnji planirani i dogovoreni rad ZKM-a i do očitovanja Gradskog ureda za kulturu i imenovanja novog ravnatelja, kazalište će uredno obavljati sve svoje dožnosti«.</p>
<p>Na pitanje kako komentira recentna zbivanja u Zagrebačkom kazalištu mladih redatelj Paolo Magelli, čije će uprizorenje Krležina »Kraljeva« premijerno biti prikazano na kazališnom festivalu u Bogoti odgovara: »Ne mogu komentirati slučaj Lea Katunarića, jer nemam dovoljno informacija. Na predstavi 'Kraljevo' i dalje radim, moram poštivati obaveze koje sam preuzeo i što se mene tiče sve ide po programu. Nije nam potrebno blamiranje i na međunarodnom planu« </p>
<p>»Naše je mišljenje kako kazalište i dalje normalno funkcionira i ima svog ravnatelja, a što se tiče navodnih financijskih malverzacija o tome se brinu mjerodavne ustanove«, izjavio je Davor Žagar, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za kulturu.</p>
<p>Slučaj Katunarić očito još nije završen. Ostaju mnoga pitanja koja čekaju odgovore svih onih uključenih u »aferu ZKM«. (S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Gadamerov misaoni put</p>
<p>Uz 100. obljetnicu rođenja Hans-Georga Gadamera/ Heideggerovo nastojanje da filozofiju oslobodi od apstraktne refleksije i formalističke analize upravo je Gadamer vješto ostvario</p>
<p>Hans-Georg Gadamer, jedan od najutjecajnijih suvremenih filozofa, rođen je na današnji dan prije 100 godina. U rodnom gradu Marburgu stekao je zavidnu naobrazbu studirajući germanistiku, povijest, povijest umjetnosti i filozofiju. Pošto je doktorirao filozofiju kod najpoznatijeg novokantovaca Paula Natorpa, nastavlja studij klasične filologije kod čuvenog platoničara Paula Friedlaendera. Habilitira 1929. kod Martina Heideggera izvrsnom studijom o Platonovu dijalogu Fileb. Heideggerov utjecaj i oduševljenje Platonom odredit će njegovu znanstvenu karijeru. U svojim »Samoprikazima« (1975.) objašnjava svoje interpretacijsko načelo: filozofirati s Platonom, a ne kritizirati Platona. Platonovo promišljanje dijaloga i umijeće dijalektike ostat će paradigma Gadamerova filozofiranja. Heideggerove refleksije o egzistenciji, vremenu i jeziku odredile su Gadamerov misaoni put tako da se nikada nije uspio potpuno osloboditi Heideggerova utjecaja. Priznaje kako mu je pisanje predstavljalo nesavladiv napor jer je imao neki »prokleti osjećaj« kao da mu Heidegger cijelo vrijeme stoji iza ramena i nadzire njegov rad. </p>
<p>Redovitim profesorom postaje 1939. u Leipzigu, gdje je u vrijeme sovjetske okupacije bio rektor sveučilišta od 1946. do 1947. Nakon dvogodišnjeg boravka u Frankfurtu na Majni pozvan je 1949. u Heidelberg za Jaspersova nasljednika, gdje ostaje do odlaska u mirovinu 1969. godine. Član je brojnih akademija i dobitnik nagrada od kojih su najznačajnije Freudova nagrada Njemačke akademije i Hegelova nagrada grada Stuttgarta.</p>
<p>Svoje glavno djelo Istinu i metodu objavljuje tek u šezdesetoj godini života. Zahvaljujući živoj raspravi najprije s Habermasom o odnosu hermeneutike i kritike (1971.), a kasnije s Derridaom o problemu dekonstruktivizma, Gadamerova filozofijska hermeneutika doživljava intenzivnu recepciju i postaje zaštitnim znakom duhovnih znanosti. Osnovna nakana Istine i metode jest pokazati kako se iskustvo istine u duhovnim znanostima bitno razlikuje od metode prirodnih i tehničkih znanosti. Razumijevanje u duhovnim znanostima slično je iskustvu istine u umjetničkom djelu te kao takva nikada ne smije podleći izazovu egzaktnosti i stringentnosti. Predmet izučavanja duhovnih znanosti nije nešto apstraktno i neodređeno, nego ono čemu mi pripadamo: kulturna i misaona tradicija kao plod ostvarenja ljudskoga duha. Razumijevanje je zapravo neprestani dijalog s tradicijom, pri čemu je svaka nova interpretacija individualni prinos razumijevanju, novo stvaralaštvo razumijevanja. Gadamer se odlučno protivi da je u interpretaciji potrebno ostvariti tzv. načelo »boljeg razumijevanja«. Dovoljno je reći da se drugačije razumije ako se uopće razumije. Svaki novi pokušaj razumijevanja teksta, odnosno svaki dijalog s umjetničkim djelom, odražava nešto od duha vremena u kojemu živi interpret. Razumijevanje kao proces u kojem dolazi do spoznaje nama nepoznatoga i stranoga, u kojemu se razvijaju i nameću nova pitanja, po Gadameru nužno implicira aplikaciju na konkretnu situaciju u kojoj se nalazimo, slično kao što liječnik na konkretnom pacijentu treba pokazati svoje znanje i uspostaviti ispravnu dijagnozu ili kao što pravnik na konkretan slučaj treba primijeniti općevažeće zakonske propise.</p>
<p>Gadameru se često prigovara da je pod Heideggerovim utjecajem relativirao pojam istine i zapostavio kriterij razlikovanja istine od neistine odnosno lažnosti. Nadalje, spočitava mu se nekritički odnos prema tradiciji i autoritetu, odnosno nedovoljno distanciranje od ideoloških segmenata tradicije. Koliko god ovi prigovori zavrjeđivali da ih se ozbiljno razmotri, oni nimalo ne umanjuju Gadamerovu neospornu zaslugu u vraćanju poljuljanoga dostojanstva duhovnim znanostima u vremenu modernoga tehnološkog i informatičkog razvoja. Heideggerovo nastojanje da filozofiju oslobodi od apstraktne refleksije i formalističke analize upravo je Gadamer vješto ostvario. Filozof koji je smatrao da je pojam klasičnoga ono što u razumijevanju povezuje prošlost i sadašnjost, neočekivano je brzo postao dijelom klasike. A klasične će ostati i njegove interpretacije Platona, Aristotela, Hegela i Heideggera.</p>
<p>Jure Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Moderno Štivo O Glazbi</p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ</p>
<p>Koncem prošle i početkom ove godine objavljene su četiri nove knjige u izdanju Matice hrvatske, pojavio se novopokrenut niz »Glazbena knjižnica«, što ga kao urednik potpisuje Nedjeljko Fabrio. Svatko tko je imalo upućen u stanje našega glazbenoga nakladništva znat će da su četiri nova knjižna glazbenička naslova nesvakidašnji događaj. Iznimna važnost Matičine »Glazbene knjižnice«, međutim, nipošto se ne iscrpljuje samo u kvantitativnom doprinosu našoj oskudnoj glazbenoj sceni.</p>
<p>Ne jednom imao sam priliku sudjelovati u manje ili više stručnim razgovorima o problemima glazbenoga nakladništva. I kao što to kod nas obično biva, u takvim se prigodama možda i mogu čuti zanimljive ideje, dobri prijedlozi, no niti nakon dugotrajnih disputa nikako da se iznađu konkretni načini izlaska iz dugogodišnje dogovorne ekonomike i izađe iz začaranoga kruga privatnih interesa, nikako da se u lancu proizvodnje glazbenoga nakladništva (dakle, od uredničke politike pa do distribucije) već jednom usustave čvrsti i konzistentni profesionalni parametri.</p>
<p>Da nešto ozbiljno s našim glazbenim nakladništvom i distributerstvom ne štima, vrlo dobro znaju čak djeca u osnovnim glazbenim školama i njihovi roditelji, koji početkom svake školske godine troše vrijeme i novac na fotokopiranje pedagoških priručnika, jer tih nota i knjiga u knjižarama već godinama naprosto nema. To što nedostaje temeljnih školskih i visokoškolskih priručnika nije od jučer. Tek je to vršak sante, od koje nas pravih dimenzija gdjekad zazebe.</p>
<p>No, ima tu još nešto. Jasno je da stručna literatura, ne samo glazbena i ne samo kod nas, ne računa s velikom potražnjom. Kod nas su ipak tržišni odnosi između tzv. »stručne« i tzv. »popularne« knjige drastičniji. A što se knjiga o glazbi tiče, posljedice getoizacije stručnih publikacija sve su evidentnije i iz godine u godinu sve pogubnije. Jer sve da postoje moderni priručnici domaćih autora o sviranju violine, iz glazbene paleografije, dirigiranja ili orkestracije (da spomenem samo neke od očitih pedagoških lakuna), teško je za vjerovati da bi se u kratkom roku mogli prodati u profitabilnom broju primjeraka. Ulagati u takve pedagoške publikacije značilo bi ulagati u budućnost, no mi živimo u vrijeme, čini se, preopterećeno prezentom.</p>
<p>Ako naši najpopularniji pisci krimića teško dolaze do publike, a resorna ministarstva ne nalaze interesa (ili nisu sposobna prepoznati interes) u sustavnoj promociji naših književnih klasika i mlađih pisaca na inozemnom tržištu, zar treba čuditi što je oskudno glazbeno nakladništvo upućeno samo na sebe, što je gotovo u potpunosti usmjereno na malobrojnu domaću publiku i na uske, domaće probleme? Treba li čuditi što je knjižna muzikološka produkcija, valjda iz straha od vlastite nestručnosti, postala zamalo posve nekomunikativna, pa i široj kulturnoj javnosti dobrim dijelom nezanimljiva i nepoznata?</p>
<p>Matičina »Glazbena knjižnica«, valja to odmah reći, našla je u Nedjeljku Fabriju upravo idealnoga urednika. Oni koji Fabrija poznaju kao pisca romana, pripovijedaka i drama, kao jednog od naših potvrđenih suvremenih klasika, možda nisu uvijek u mogućnosti razaznati neke njegove književne postupke posuđene iz glazbe (npr. kontrapunktiku u većim romanesknim formama). S druge strane, u esejima, člancima i kritikama o glazbi, od kojih je neke skupio u knjigama Kazalištarije (1987.) i Maestro i njegov šegrt (1997.), Fabrio se potvrdio kao vrstan connaisseur, štoviše, kao jedan od ponajboljih glazbenih esejista što smo ih na ovim našim prostorima ikada imali. I tako se dogodilo, nimalo slučajno, da ono što glazbenim poslenicima već godinama ne uspijeva niti domisliti niti ostvariti, Fabrio, eto, inicira sam: pokrenuo je niz publikacija o glazbi, koje su stručne i istodobno komunikativne, upućene širem čitateljstvu.</p>
<p>Prva su četiri naslova - Janko Car - Dimitrija Demeter: libreti opera Vatroslava Lisinskog (priredili Vladan Švacov, Nikola Batušić, Martina Aničić); Leonardo Pinzauti: Giacomo Puccini (preveo N. Fabrio), Francis Toye: Gioachino Rossini, studija tragikomedije (prevela Mia Pervan), Rene Chalupt: George Gershwin, skladatelj »Rapsodije u plavom« (prevela Ksenija Jančin). Decentna i primjerena likovna i tehnička oprema (Luka Gusić) te sve odreda znalački prijevodi, zalog su visoko postavljenim standardima i u idućim knjigama iz »Glazbene knjižnice«.</p>
<p>Prvo kolo donosi u obzorje naše glazbene svakodnevice naslove najvećim dijelom posvećene kazalištu. Glazbeni pisci kao Toye i Chalupt naraciju i argumentaciju crpe ponajviše iz životopisa i osjećaja za kulturni milieu. Toyev Rossini nastoji proniknuti u razloge »skladateljeva radnog odricanja od aktivna glazbenog života« dok je Chaluptov Gershwin vješto napisana biografija, u kojoj će recimo ljubitelji jazza moći pronaći zanimljivih stranica. Pinzauti, pak, renomiran talijanski muzikolog i kritičar, u monografiji o Pucciniju donosi britku procjenu operistike velikoga majstora i analizu jednog razdoblja, kada je klasična forma opere doživljavala svoj apogej. Zajednički nazivnik svim tim trima prijevodnim naslovima jest neopterećenost diskursa znanstvenim metajezikom, fus-notama i dokumentacijom. Nema dvojbe da je takav komunikativan stil (na talijanskome bi se reklo »alto divulgativo«) jedna od onih važnih karika koja nedostaje domaćoj glazbenoj knjižnoj produkciji.</p>
<p>Knjiga o libretima V. Lisinskog rijedak je ozbiljan prinos domaćoj libretologiji, znanstvenoj disciplini koja je kod nas tek u začetcima. Libreta opera Ljubav i zloba i Porin ovdje su kritički filološki objavljena, uz pripadajuće komentare i teatrološke studije. Švacovljeva razmjerno opsežna uvodna studija »Operni libreto u Hrvata« nema, začudo, informacija o hrvatskom klasicističkom glazbenom kazalištu i recepciji talijanske libretistike tijekom 18. stoljeća, što se moglo prenijeti iz novije muzikološke literature, no posjeduje zato vrijednih i poticajnih dramatoloških prosudbi. </p>
<p>»Glazbena knjižnica« Matice hrvatske donosi mnogo više nego samo četiri nova naslova. Urednik serije Nedjeljko Fabrio kulturnoj je javnosti ponudio štivo o glazbi kakvoga dosad na policama naših knjižara nije bilo, štivo kompetentno i zanimljivo, pouzdano i moderno. Kada znamo za Scile i Haribde koje bdiju nad našim izdavalaštvom, valja stisnuti palčeve i »Glazbenoj knjižnici« poželjeti dobro more.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Borghesovski pristup umjetnosti</p>
<p>Institut Otvoreno društvo Hrvatska i Moderna galerija, Zagreb / Argentinski kustos i kritičar Carlos Basualdo održao predavanje predstavivši izložbu koju je prošli tjedan postavio u Modernoj galeriji u Ljubljani</p>
<p>Carlos Basualdo, argentinski povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos koji trenutačno živi u New Yorku, prošlog je tjedna u Modernoj galeriji u Ljubljani postavio izložbu »Bezvrijedno« ('Neprocjenjivo'). Njegova kustoska aktivnost bila je zamijećena prilikom prošle Documente X, a i Okwui Enwezor, nigerijski kustos odabran za umjetničkog direktora iduće Documente, uvrstio ga je u svoj tim. Carlos Basualdo, rođen 1964. godine, stalni je suradnik uglednog časopisa Artforum, a s jednim od kritičarskih zvijezda Hansom Ulrichom Obristom suosnovao je međunarodnu strukovnu organizaciju foruma kustosa »Union of Imaginary«. U organizaciji Instituta Otvoreno društva Hrvatska i Moderne galerije iz Zagreba, Basualdo je u srijedu održao predavanje na kojem je predstavio svoj posljednji izložbeni projekt, a u razgovoru s posjetiocima pojasnio je neka od temeljnih pitanja koja ga kao kritičara zanimaju.</p>
<p>Carlosu Basualdu, kojeg je u Ljubljanu prije godinu dana pozvala ravnateljica Moderne galerije Zdenka Badovinac, je važno prepoznati i odgovoriti na specifični kontekst u kojem radi izložbu. Pritom je svjestan činjenice da ne postoje univerzalni i konačni odgovori, te da svoje djelovanje može usmjeriti na jedan određeni dio u kojem se nastoji konfrontirati i pobliže odrediti prema onome što ga zanima. Već pri prvom susretu sa Slovenijom uočio je izvjesne sličnosti s Argentinom u kojoj je živio do kraja studija. Mješavina različitih kulturnih elemenata u Sloveniji se održala bez obzira što nije postojala dovoljna društvena, državna ni privatna potpora umjetničkim događanjima u proteklom razdbolju. To se posebno tiče tržišta i državne potpore kulturi, u kojoj Basualdo prepoznaje elemente zajedničke tranzicijskim društvima.</p>
<p>Nepostojanje umjetničkog tržišta Carlosu Basualdu se u vrijeme dok je živio u Argentini činilo nečim uobičajenim, no prelaskom u New York uvjerio se u kolikoj mjeri tržište određuje umjetničku scenu. U nehegemonijskim zemljama, kako Basualdo voli nazivati ostatak svijeta neopterećen tržišnim vrijednostima, nedostatak strukture jedan je od glavnih razloga zašto produkcija suvremene povijesti umjetnosti nije bila opisana i arhivirana. U visoko razvijenim ekonoskim sustavima svi navedeni procesi imaju vrijednost, čak nezamislivu u našim trenutačnim uvjetima. </p>
<p>Pitanje vrijednosti u različitim se sredinama različito tumači, i pritom ne treba zapostaviti važnost pitanja globalnog i lokalnog. Basualdo se zalaže za lokalni pristup, smatrajući da tendencija globalizacije ne donosi nužno kvalitete i prepoznavanje kako to često mislimo. Treba naravno spomenuti da se kvalitetan projekt zasnovan na lokalnim temeljima prepoznaje na široj razini, dok želja za globalizacijom često pretjerano ujednačava stavove, pa se tada ne prepozaju specifičnosti koje pridonose živosti scene suvremene umjetnosti. Osvrćući se na filozofiju 19. i 20. stoljeća, Basualdo je podsjetio koliko je pitanje vrijednosti važno za suvremeno mišljenje. Umjetnost je duboko ukorijenjena u gotovo sve segmente dnevnog života, pa tako i ekonomije, i to ne u literarnom smislu. Jer, ekonomija sudjeluje u produkciji, pa time i u određivanju vrijednosti.</p>
<p>Lista umjetnika uključenih u ljubljansku izložbu prilično je široka, u geografskom kao i povijesnom smislu. U trenutku kada je odlučio baviti se temom vrijednosti, Basualdo je počeo istraživati radove i arhive umjetnika s jasno izraženim vrijednosnim stavovima, odnosno onih autora kod kojih je vrijednost jedan od strukturalnih elemenata. Uključivanje lokalnog konteksta, ali i odnos prema povijesti umjetnosti važan mu je kao kustosu, u što ubraja i konkretan prostor u kojem realizira izložbu i odjeke ustanove u kojoj radi. </p>
<p>Carlos Baualdo smatra povijest umjetnosti disciplinom koja posjeduje svoju logiku, ali koja istovremeno pokazuje vrlo duboke veze sa životom, odražava život. U nastojanju da prevlada ideju autonomnosti i autoreferentnosti (koju zamjera američkoj povjesničarsko-umjetničkoj praksi), Carlos Basualdo se zalaže za što snažniji odgovor lokalne publike, kao i borghezijanski pristup kojemu ne nedostaje zabave, duhovitosti, ali i duhovnosti. Za njegovu kritičarsko-kustosku praksu znakovito je razmišljanje da ne postoji opozicija autorefleksivnosti i prevladavanja autonomnosti umjetnosti, odnosno opozicija lokalnog i globalnog. Iako se usredotočava na povijest umjetnosti i njene strukovne mehanizme, Basualdo svoj pristup ne ograničava linearnošću povjesničarsko-umjetničke prakse, što potvrđuje i ljubljanska izložba.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Početak bez strasti </p>
<p>50. međunarodni filmski festival u Berlinu / Na otvorenju prikazan »Hotel od milijun dolara» Wima Wendersa /Film bez snage koja se očekivala od tog redatelja, vječnog analizatora sudbina pojedinaca, izbjeglica iz društva koje ih okružuje </p>
<p>BERLIN, 10. veljače (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Svečanost otvorenja Berlinskoga festivala uz film »Hotel od milijun dolara« Wima Wendersa na Podsdamer Platzu, nekadašnjoj političkoj raskrsnici ideja i ideologija Istoka i Zapada, bila je simbolična slika pomirenja, ali i svježeg, novog duha i sluha ovog grada kao stvorenog za nepredvidljivosti i užitke 21. stoljeća. Istodobno bila je to i prigoda da jedan od najstarijih i najuglednijih svjetskih filmskih festivala pruži ruku pomirenja i pokaže vlastitim primjerom kako je možda moguć sklad europske umjetničke tradicije s američkom komercijalnom inventivnošću. Upravo Wendersov film izabran je za svečanost otvorenja kao primjer jednog takvog kombiniranog »interesa« u kojem je ugledni njemački redatelj udružio svoje kreativne snove s američkim kapitalom, pokušavajući zadržati vlastite umjetničke kriterije i ideale.</p>
<p> Premda protokolarno idealan kao osoba s kojom doista može završiti jedno razdoblje i započeti nova era ne samo berlinskog festivala nego i njemačke, europske, pa i svjetske kinematografije, Wim Wenders je u konkretnom slučaju mnogo manje pokazao nego što se od njega očekivalo. Redatelj koji je inaugurirao »Nebo nad Berlinom« u mnogo težim vremenima opsade Zidom, Hladnim ratom i razdvojenim gradom, umjetnik koji je uspio svojim filmom »Pariz, Teksas« razobličiti američku dvoličnost, predstavljajući otuđenost i usamljenost individue kao jednu od najvećih opasnosti modernog društva, okrenuo se u svom dvadesetom filmu - ponovno onim starim, vječnim temama istražujući i registrirajući reakcije ljudi u potrazi za ljubavlju, baveći se uvijek aktualnim problemom izbjeglica od sadašnjosti i zamki modernog društva. Na žalost, s mnogo manje strasti i uvjerljivosti nego prije, kao da se »Hotel od milijun dolara« razvodnio u prevelikim ambicijama i još većim očekivanjima. Nastao je tako film koji tek u blicevima daje naslutiti nesumnjivu genijalnost Wendersova redateljskog umijeća, ali koji se u cjelini gubi u pretencioznom gomilanju svega i svačega, karikirajući život, ali i umjetnost, u ritmički i emotivno neusklađenim kontrastima. Zanimljivo da je ideju za ovaj scenarij dao Bono, glasoviti frontman grupe U2 koji je i sudjelovao u pisanju scenarija zajedno s Nicholasom Kleinom, pokušavajući napraviti univerzalnu priču o prijateljstvu, izdaji i neostvarenoj ljubavi smještenu u neuobičajenu atmosferu ruiniranog hotela u Los Angelesu.</p>
<p> Središte radnje je Tom Tom, mladi, djetinjasti, neiskusni mladić koji se zaljubljuje u Eloise, djevojku s ulice. Usporedo s rađenjem ovog neobičnog, ali prisnog, iskrenog odnosa, stanovnici hotela stavljeni su u središte policijske istrage nakon što je jedan od njih skočio, ili je bačen s njihovog krova. Kako je nesretnik bio sin bogatog, moćnog medijskog mogula, hotel postaje središtem zanimanja javnosti i meta policijskih sumnjičavaca koje predvodi detektiv FBI-a, neka vrst modernog Quasimoda našeg doba, izranjavanog, fizički deformiranog, ali ljudski duboko emotivnog i humanog individualca koji slijedi vlastite instinkte, ne nasjedajući moćnim utjecajima. No, scenaristi i glumci nisu bili dorasli ovakvim teškim zadacima. Tako se Mel Gibson uopće nije snašao u ulozi detektiva FBI-a, potpuno suprotnoj njegovim dosadašnjim akcijskim supermanima, postajući karikatura vlastitog imagea. Jeremy Davies ispunio je zadatak u točno određenim odnosima simpatične nesnalažljivosti i neuvjerljive ograničenosti bez vlastita udjela u svemu tome, dok je Mila Jovovich tek upotrebljena kao objekt za žensku ulogu oko koje se sve vrti, ali koja u svemu tome nema prevelikog udjela. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Coelho u Splitu?</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Roman »Veronika je odlučila umrijeti« brazilskog pisca Paula Coelha mogao bi iduće godine biti postavljen na pozornicu splitskoga HNK. Tijekom boravka u Zagrebu Coelho se susreo s mladom redateljicom Sanjom Bilić koja će dramatizirati njegovu knjigu. »Coelho je pokazao veliko zanimanje da se to njegovo djelo dramatizira u Hrvatskoj i zanimalo ga je kako bismo to ostvarili«, rekla je redateljica Sanja Bilić koja je do sada u HNK režirala predstavu »Sartrove muhe«. Po njezinim riječima kad obradi Coelhov roman, tekst će mu poslati na autoriziranje i tada bi mogli početi pregovori o kupnji autorskih prava. Kako ocjenjuje, rad na predstavi, koju bi ona i režirala, mogao bi početi ujesen.</p>
<p> Još prije nekoliko godina, dok je vodila zagrebački Teatar ITD, sadašnja intendantica HNK Mani Gotovac bila je zainteresirana za dramatizaciju Coelhova »Alkemičara« i tada je s piscem uspostavljena dobra suradnja, no zbog odlaska na novo radno mjesto taj projekt nije bio nastavljen. Coelho je u Hrvatskoj boravio od 6. do 9. veljače, u sklopu turneje na kojoj promiče svoju najnoviju knjigu »Veronika je odlučila umrijeti«. Intendantica splitskoga HNK Mani Gotovac potvrdila je u četvrtak da će to kazalište u sljedeće dvije sezone izvesti jedno od djela svjetski popularnoga brazilskog pisca Paula Coelha. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Prva liga ipak sa 16 klubova?</p>
<p>Članovi IO HNS-a prihvatili izviješće predsjednika Vlatka Markovića / Izbornik Miroslav Blažević želio iznesti prave podatke oko svog ugovora sa Savezom, ali ga je prekinuo Đuro Brodarac </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Sudi li se temeljem razine suglasnosti članova Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza na njihovoj sjednici u četvrtak, rušitelji sadašnjeg predsjednika Saveza, ali i Izvršnog odbora, neće »doći na svoje«.</p>
<p> Točnije, i izvješće predsjednika Vlatka Markovića, kao i financijsko izvješće za razdoblje od prošle skupštine do danas upopunjeno je na tako prihvatljiv način da će samo oni najzagriženiji uspjeti na skupštini 17. veljače pronaći neku slabu točku. Prije no što je započela rasprava o spornim izvješćima postojalo je pitanje hoće li novinari nazočiti ovoj sjednici ili ne. Jedan od članova IO, Mladen Jakopec, nezadovoljan načinom kako je u nekim novinama predstavljena njegova diskusija na prošloj sjednici IO, predložio je izopćenje novinara sa sjednice. Članovi IO, među kojima nismo zapazili predstavnike Hajduka, jednoglasno su odbili takav prijedlog.</p>
<p> Već se u prvoj »rundi« rasplamsala diskusija o Markovićevom izvješću, posebice o onom o financijama. No, ovoga puta s mnogo više dobre volje, budući da su izvješća, kako su pokazale diskusije nazočnih, bila mnogo sadržajnija nego prošli put. Novinari se, dakako, samo marginalno mogli saznati o čemu je riječ, budući da nisu imali uvid u sve ono što i Marković kao predsjednik, ali i IO kao nogometna vlada, žele da bude razumljivo i svima jasno. Pod pojmom »svima« misli se, dakako, na pedesetak članova Skupštine, dočim će svi ostali to saznati iz medija.</p>
<p>Posebice se diskusija odnosila na financijsko izvješće. Ovog su se puta, u odnosu na prijašnji tekst, nudile različite cifre, koje su uglavnom govorile o miru i spokoju HNS-a sve do 2003. godine. Riječ je o 35 milijuna kuna pozitive Saveza. No, nešto je raspoloženje bilo drugačije kad su se počele raščlanjivati stavke o načinu trošenja novca, ponajprije onog zarađenog 1998. na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>U svezi s brojkama oglasio se u jednom trenutku i izbornik Miroslav Blažević. Njemu kao da su dozlogrdila sva moguća proizvoljna prozivanja zbog njegovog ugovora sa Savezom, pa je zamolio da se iznesu pravi podaci. No, taman kad su novinari upregnuli svu pažnju, oglasio se Đuro Brodarac jednom sasvim drugom temom. Tako je taj podatak ostao tajnom do jedne druge prigode, a saznali smo da se ona čuva kao poslastica za skupštinare na skupštini 17. veljače.</p>
<p>O izvješćima, poglavito financijskom, neki su članovi IO, poput Antuna Novalića, predsjednik Osijeka, primijetili::</p>
<p> - Ovo je izvješće, u odnosu na ono prethodno, koje je bilo potcjenjivačko i smiješno, ipak znatno bolje i preciznije. No, nedostaju precizni podaci o trošenju.</p>
<p>Đuro Brodarac je napomenuo:</p>
<p> - Mislim da je na prošloj Skupštini bilo opravdano što su delegati bili revoltirani škrtošću izvješća. Ako se danas za 500 dužnosnika u Hrvatskoj želi točno saznati svaki podatak - od automobila do kupaonice, a kako bi se sačinila njegova imovinska kartica, onda ne vidimo razloga da i mi u ovoj organizaciji ne govorimo sebi istinu. Ništa ne smije biti ni tajna, ni tabu tema.</p>
<p>Anđelko Herjavec je primijetio kako je na sastanku kao što je IO vrlo teško detaljno razgovarati o jednom takvom izvješću, ali mu je ipak dao prolaznu ocjenu, a u svezi podataka i stavaka koji se nude kroz izvješće oglasio se i Zlatko Canjuga:</p>
<p>- Zaključujemo li temeljem iznešenih podataka, onda vidimo da nogometna organizacija vrlo dobro stoji. U ovom izvješću vidimo velike pozitivne pomake, ali kako bismo neke stavke ipak mogli bolje tumačiti, predlažem da se u onom dijelu o nagradama i premijama više ne predlažu nikakvi stožeri, izbornik ili igrači, nego da bude u domeni IO-a. Neka se također jasno kaže da je igrati u reprezentaciji čast i obaveza i, sve u svemu, dajem potporu ovom izvješću uz naglasak da valja obaviti u Savezu sistematizaciju radnih mjesta, upotpuniti ga, kompletirati.</p>
<p> U daljnjem tijeku sastanka, a sve s pozicija priprema za Skupštinu, ocijenjeno je i dokle se stiglo, i s kakvim će se prijedlogom ići u svezi sustava natjecanja. U svezi toga su svoje odluke donijele i određene komisije i tijela (Stručna i Natjecateljska komisija,Udruženje II. lige...). Iz svega proizlazi da je najbolji prijedlog, kojeg između ostalog zagovara i 17 županijskih saveza, onaj koji vidi Prvu ligu sa 16 članova, te tri druge lige, također sa po 16, i pet trećih liga, također sa po 16 članova. Jedino ostaje upitno kada bi takav sustav trebao ući u primjenu. Izbornik Blažević se primjerice osjetio pozvanim da kaže:</p>
<p> - Klubovi i narod žele Prvu ligu sa 16 klubova, neka bude kako narod želi.</p>
<p>No, sve bi to bilo tako da ne postoje i objektivne zakonske prepreke, koje proizlaze iz slova Zakona o športu. Radi toga je u planu već u ponedjeljak posjet Ministarstvu prosvjete i športa, kako bi se porazgovaralo, ne samo o tome da se nastoji promijeniti onaj uglavak koji predviđa kada se mora najaviti promjena sustava natjecanja (godinu dana unaprijed), nego i općenito da se vidi koje pogodnosti se mogu dobiti za sport, poglavito za nogomet, ako se u Zakon o športu zagrabi na jedan krupniji način i nastoji ga se prilagoditi današnjim potrebama.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Koga je Hercegovina izbacila u prvi plan, a koga je »zaledila«?</p>
<p>Najveći dobitak hercegovačkih priprema nogometaša Croatije je Zoran Pavlović igrač koji, gdje god ga se postavi, maksimalno profesionalno odradi zadaću, a uz to zna i zabiti gol</p>
<p>MOSTAR (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 10. veljače</p>
<p> - Ovaj put 9. veljače nije bio crni datum za Croatiju prilikom gostovanja u Hercegovini. Za razliku od istoga datuma prije 20 godina i inkasirane devetke protiv Veleža u Mostaru, zagrebački su nogometaši u Širokom Brijegu osvojili Memorijalni turnir »Gojko Šušak« i pobrali gotovo sve pojedinačne nagrade (Mujčin najbolji igrač, Ladić najbolji vratar). Za spomenuti uspjeh trebale su im dvije pobjede (Široki Brijeg 10-9 poslije 11-eraca, Osijek 1-0).
Croatia je osvojila Široki Brijeg poput Manchester Uniteda! Lani je, sjetimo se, engleska momčad do mnoštva pobjeda i konačnoga trijumfa u Kupu prvaka stizala praktički u izdisajima utakmica. Tako su i »modri« već bili prežaljeni u startnome dvoboju protiv domaćina, gubili su od 2. minute 0-1, no zagrebački Feniks bio je Miljenko Mumlek i u 91. minuti osigurao je svome sastavu 11-erce, prilikom kojih je briljirao Dražen Ladić (tri obranio, jedan zabio). U finalu protiv Osijeka pobjedu je dohvatio Mihael Mikić u 89. minuti, Osječani nisu izdržali još tih 100-tinjak sekundi koliko ih je dijelilo od 11-eraca...</p>
<p>Što je Marijanu Vlaku donijela hercegovačka turneja? Je li se iskristalizirala momčad, zna li Vlak imena 20-ak nogometaša kojima će na proljeće pokloniti povjerenje, tko nije iskoristio priliku? Odigrali su »plavi« četiri utakmice i upisali četiri pobjede (osim spomenutih, svladali su Zrinjski 2-0 i Čapljinu 5-1), svakako su najbolje izgledali protiv Čapljine, suparnika koji se nadobudno pokušao nadigravati. U tri utakmice protiv hercegovačkih klubova Vlak je na travnjak poslao momčad u 3-4-3 formaciji, u sustavu koji bi trebao biti oslonac maksimirskog kluba na većini proljetnih utakmica. Protiv Osijeka je ipak odigrao »ziheraški« držeći se uhodane 3-5-2 varijante, iako smatramo da je i na toj utakmici trebao forsirati novi sustav, kojeg su njegovi nogometaši, unatoč logičnim početnim pogreškama, ipak prihvatili i dobro ga provode. No, težak, blatnjav teren, ali i respekt prema Osječanima, nije Vlaku dopustio nastavak provedbe zacrtanoga plana...</p>
<p>Kapetan Robert Prosinečki odigrao je samo jednu utakmicu, onu startnu protiv Zrinjskog. I bio je uvjerljivo najbolji igrač, međutim osim pohvala i kristalne vaze (poklon organizatora najboljem igraču utakmice), zaradio je i neugodnu ozljedu gležnja. Na lošem je terenu nezgodno stao, morao je mirovati nekoliko dana i preskočiti ostale dvoboje. Bio je to svakako hendikep za Vlakovu koncepciju uigravanja sastava, međutim vrijednosti i značenje Roberta Prosinečkog za ovu momčad nisu nepoznanica. S njim na terenu sve ipak izgleda drukčije i logično je zašto Vlak stalno naglašava kako očekuje da će mu »Žuti« biti ključni igrač u prvenstvu.</p>
<p>Najveći dobitak ovih priprema svakako je - Zoran Pavlović! Mladić pristigao ljetos iz Velenja, slovenski reprezentativac koji je još prije mjesec dana želio u Maribor, u najmanju je ruku - Vlakov 12. igrač, »joker«! Iako smo bliži dojmu da će mu trener nekako pronaći mjesto u udarnoj postavi. Iskoristiv je na više pozicija u veznom redu, a gdje god ga se postavi maksimalno profesionalno odradi zadaću, uz to zna i zabiti gol, to mu bolje ide nego nekim klasičnim napadačima. Igrač kakve treneri vole...</p>
<p>Kako bi, dakle, mogao izgledati »modri« sastav? U formaciji 3-4-3 bilo bi to otprilike ovako: Ladić - Jurić; Tokić, Tomas - Bišćan; Šarić (Pavlović), Mujčin; Prosinečki - Mikić, Šimić (I. Cvitanović); Šokota. Uz pričuvnog vratara Butinu, stalno će među kandidatima za sastav biti Pilipović, Krznar (opet se ozlijedio, protiv Osijeka mu je stradao mišić), M. Cvitanović, Sedloski, Mumlek, Bazina, Bjelanović. Uz trećeg vratara Vasilja, te Koznikua koji je »zaleđen«, čini se da na proljeće baš nećemo previše vidjeti ni Šabića, Jeličića i Abramovića. No, »modra« je klupa ionako dugačka i to će svakako biti jedan od najjačih Croatijinih aduta u nastavku prvenstva. Uostalom, i na utakmici protiv Osijeka preokret zbivanja na travnjaku uslijedio je zadnjih pola sata, kad je Vlak aktivirao klupu. Mujčin, Bjelanović i Mikić odveli su Zagrepčane do pobjede...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Poljudska borba za (pre)vlast</p>
<p>Za razliku od svlačionice koja je u zimskom razdoblju odisala mirom i ambicijom, u poljudskim se salonima razbuktala borba za (pre)vlast</p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Nogometaši Hajduka jesenski dio prvenstva završili su izjednačeni s Croatijom i budni snivaju naslov, jer smatraju da imaju mogućnosti, znanja, kvalitete da prekinu četverogodišnju dominaciju Zagrepčana. I dok je svlačionica odisala mirnoćom i ambicioznošću, ipak je bila marginalizirana zbog događaja na katu poljudskog stadiona, gdje nikako nema mira.</p>
<p>Tijekom jesenskog dijela smijenjen je direktor Ivan Maršić, kako su čelnici kluba kazali, zbog pucanja komunikacije između Upravnog odbora i direktora, iako se na kraju uspostavilo da mu je otkaz uručen jer su UO i Maršić različito tumačili kompetencije direktora. Odlaskom Ivana Maršića utihnuo je rad uspješnog sportskog direktora Ivice Šurjaka. Iako su ga čelnici kluba pokušavali nagovoriti, čak su ga molili da završi posao do kraja, Šurjak se 31. siječnja povukao, a svoje povlačenje je objasnio sljedećim riječima: </p>
<p>- Više nije situacija kao na početku mog mandata, sad ga vode ljudi koji ga ne znaju voditi. Prije je klub vodila Županija, a sad Grad.</p>
<p>Šurjak se povukao u trenutku kad su u klubu vjerovali da će preskočiti Croatiju. Zapravo se povukao u neočekivanom trerenutku, kad mu je UO opetovano pružio jednoglasnu podršku i kada je izgledalo da će svi zajedno (premda bez direktora Maršića, a s Matkovićem umjesto Katalinića) krenuti u bitku za naslov hrvatskoga prvaka. Razlozi Šurjakovog odlaska ostali su magloviti, osim ako se ne radi o Šurjakovoj principjelnosti, pa i nerazumnoj tvrdoglavosti da siđe s palube bijelog broda samo zato što ne može zapovijedati i sam određivati smjer plovidbe. Samo se tako može objasniti samovoljni odlazak Hajdukove legende. </p>
<p>Svi sporni ugovori (Baturina, Musa, Grdić, oprema Umbro, pa i Skoko) koji opet, kao u kakvoj melodrami, izlaze na vidjelo razlog su smjene direktora Maršića, pri čemu je Upravni odbor Šurjaka oslobodio krivnje. No, nakon svih ovih događaja Upravni odbor je promijenio način rada, pa sad svaki član upravljačke strukture ima svoj zadatak koji mora obaviti. Formiraju se komisije s jasnim i preciznim odrednicam rada.</p>
<p>Iako osnivanje komisija djeluje birokratski, čelnici kluba se neće odnositi kao u socijalizmu, kad je vrijedila izreka »formiraj komisiju da na posao zaboraviš«. A da je tako potvdila je prošlotjedna prodaja Josipa Skoke u belgijski Genk, kad je nekoliko članova UO nakon teških pregovora, cjenkanjem izvuklo 1,250.000 DEM i napunilo Hajdukovu blagajnu. Nakon obavljenog posla, Šime Luketin, član Stručne komisije koja zajedno s Fredijem Fiorentinijem i Ivicom Matkovićem zamjenjuje Šurjaka, kazao je: </p>
<p>- Dobro da smo išta dobili. Skokin ugovor je jedan od štetnih ugovora po Hajduk.</p>
<p>Kao moguća zamjena za Šurjaka spominjao se i Slaven Bilić, koji se sa Splićanima priprema za nastavak prvenstva. No, još nema dokumente iz engleskog Evertona, a do zadnjeg dana registracijskog roka ostalo je još 17 dana.</p>
<p> - Bilić je naše dugoročno kadrovsko rješenje i naša ideja je da naslijedi Šurjaka. No, on nam je i bitan kao igrač, neopterećen drugim zadacima i problemima, kazao je Željko Kovačević, predsjednik Hajduka.</p>
<p>Svjesna gospodarske situacije u Hrvatskoj, Uprava Hajduka priprema se za promjenu načina funkcioniranja kluba. Hajduk je danas Udruga građana, a pretvorio bi se u neprofitno dioničko društvo. No, da bi se to moglo ostvariti treba izglasati novi Statut na Skupštini, koji bi bio usklađen sa Zakonom o športu. Kad se obave sve konzultacije, a obavljale su se i sa AC Milanom, i pripremi kompletna dokumentacija sazvat će se Skupština, koju trinaestorica članova Skupštine zahtijevaju još od 2. studenoga prošle godine. Sve ove pripreme za promjenu strukture upravljanja klubom ukazuju da sadašnji Upravni odbor neće odstupiti iako se svako malo najavljuje i takva mogućnost:</p>
<p>- Umorio sam se, izgubio onaj zanos s početka. No, naumio sam izdržati i zaključiti posao instaliranjem nove organizacije, neprofitno dioničko društvo koje će se kontrolirati da Hajduk ne padne u ruke pojedinaca. Istaknut ću da je ovaj UO radio skladno i odnos Grad - Županija se zloupotrebljavao. Bilo je dosta lomova, smjena i promjena, no one su posljedica rada i odnosa, pojasnio je Željko Kovačević.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Igrači su pokazali dobar karakter«</p>
<p>Dokazali smo da imamo karakter za pobjeđivanje u »tijesnim« završnicama, što je za mene vrlo bitno, jer su sve dosadašnje pobjede od mog dolaska u klub bile »prekomotne«, rekao je trener Cibone Neven Spahija nakon 72-71 pobjede u 15. kolu skupine H Europske lige</p>
<p>ISTANBUL, 10. veljače (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Prvi put nakon tri godine i nekoliko neuspjeha u nizu u utakmicama protiv Efes Pilsena i Ülkera, košarkaši Cibone VIP vraćaju se iz Istanbula s pobjedom. Istina, s minimalnom, no i tih 72-71 (38-29), s koliko su svladali domaći Ülker u 15. kolu skupine H Europske lige, vrijedi itekako mnogo. Jer, ne dogodi li se idućeg tjedna senzacija u Zagrebu pa da u posljednjem kolu izgube od Pivovarne Laško, »cibosi« će natjecanje u skupini završiti na drugom ili trećem mjestu, što znači da će u osmini finala u ožujku izbjeći Barcelonu, nakon Panathinaikosa vjerojatno najjaču momčad Europe.</p>
<p>- Zadovoljan sam ovim rezultatom već i stoga što smo dokazali da imamo karakter za pobjeđivanje u »tijesnim« završnicama, što je za mene vrlo bitno, jer su sve dosadašnje pobjede od mog dolaska u klub bile »prekomotne«. Istina, i ovaj put je moglo biti bez ovako napete završnice, trebali smo sve odlučiti i ranije. U prvom poluvremenu sve je išlo kao nacrtano, pa smo dogovoreno ispunili u velikom postotku, pogotovo obranu na Amerikancu Allenu koji nam je dao samo pet koševa, a i skok je bio dobar. U drugom poluvremenu krenulo je naopako, što zbog fenomenalne igre Allena u napadu, što zbog nekih naših smušenih odluka. I dalje imamo problema s pogreškama na postavljeni napad, ne više zbog same kvalitete napada koliko zbog individualnih pogrešaka poput dodavanja iz skoka. Da bismo to riješili očito će trebati vremena, rekao je Cibonin trener Neven Spahija.</p>
<p>Cibona je u 21. minuti utakmice vodila 40-29, a u 34. minuti 59-50, no svejedno je došla u situaciju da mora čupati pobjedu. Naime, Zagrepčani su do bodova stigli tek kad je, šest sekundi prije kraja, Josip Sesar pogodio poslije prodora pod koš za konačnih 72-71. U preostalom vremenu domaćin više nije uspio poentirati, iako je u posljednjim trenucima Ufuk Sarica gađao »tricu« i promašio. Domaćini su tada tražili od sudaca da dosude prekršaj Vladimira Krstića (on pak kaže da Saricu nije ni taknuo), no odluka nije promijenjena. To je izazvalo bijes Ülkerovih navijača, pa su na teren doletjele mnoge plastične boce i kovanice. Nakon susreta, međutim, trener Ülkera Murat Didin ni jednom riječju nije spomenuo suđenje:</p>
<p>- Izgubili smo utakmicu u skoku, na poziciji »petice«, a strahovito nam je nedostajao Harun Erdenay odnosno njegovi koševi. U važnim trenucima Cibona je precizno pogađala, rekao je Didin. </p>
<p>Doista, Cibona je nadmašila Ülker u skoku (25-20), pri čemu je prednjačio Nikola Prkačin sa 13 uhvaćenih lopti, od čega čak 11 u prvom poluvremenu. Odličan posao obavio je i Sesar sa 16 koševa uz šut 6-7 te šest asistencija, a vrlo zapaženu ulogu imao je i Davor Marcelić, koji je u pravim trenucima zabijao »trice« (gađao ih je 4-6). </p>
<p>Da Sesar nije pogodio, za najboljeg igrača utakmice bio bi proglašen Jerome Allen, Ülkerov Amerikanac koji je u iznimno nadahnutoj večeri postigao 36 poena uz šut iz igre 13-18, od čega za »tricu« 5-9. U drugom poluvremenu bio je neuhvatljiv za sve igrače Cibone koji su ga čuvali, postigao je čak 31 koš uz ukupan šut 11-13 (!) te 4-6 za »tricu« i praktično je bio jedini raspoloženi igrač domaćina; uostalom, sam je postigao više od polovice Ülkerovih koševa. No, nije bio dovoljan za pobjedu, pa je Ülker, prvi put otkako igra u ovoj maloj dvorani (a bila je ovo 10. utakmica) doživio poraz. Inače, Allen je jedan od igrača koji je uoči ove sezone bio i na Ciboninoj listi želja, nakon što je Michael Anderson javio da neće doći. No, samo dva dana prije negoli ga je kontaktirao hrvatski prvak, Allen je potpisao za Ülker...</p>
<p>Nakon utakmice, po dolasku u hotel, Cibonini igrači napeto su slušali telefonski prijenos završnice utakmice iz Laškog, gdje je Pivovarna samo 1.6 desetinki sekunde prije kraja, nakon što je Carlton Myers uhvatio odbijenu loptu i spremio ju u koš, izgubila protiv PAF Bologne. Kako je nešto kasnije Efes Pilsen bio bolji od Varesea, bilo je jasno da Cibona više ne može biti prva u skupini nego će, svlada li Slovence, biti druga ili treća. Na drugo mjesto vodi ju bilo kakav poraz PAF Bologne protiv Varesea ili, što je druga solucija, ako se zatvori »krug« triju momčadi s jednakim brojem bodova (Efes Pilsen, Cibona, PAF). Treća će biti ako Efes bude bolji od Ülkera, a PAF od Varesea, jer je u međusobnim susretima s Bolonjezima lošija. Ukoliko, pak, izgubi od Laškog, Cibona će pasti na četvrto mjesto bude li Ülker u posljednjem kolu bolji od Efes Pilsena.</p>
<p>- Nikakve kalkulacija nas uoči ove utakmice nisu zanimale. Dogovorili smo se, zbog ugleda Cibone, da sve utakmice odigramo na pobjedu. Doduše, nitko nam drukčije nije ni predložio, nego su nam se te kombinacije nametale sa strane. Želimo da serija pobjeda traje što duže, rekao je Spahija.</p>
<p>• Dvorana »Ahmet Comert«</p>
<p>ÜLKER - CIBONA VIP 71-72 (29-38)</p>
<p>ÜLKER: Bekir, Gunlum, Koturović 9 (3-4), Aydin, Allen 36 (5-5), Topsakal 5 (0-2), Pope 9 (2-4), Ozturk 1 (1-2), Yildirim 5, Sarica 6 (1-2)</p>
<p>CIBONA VIP: Vranković 3, Krstić 2, Sesar 15 (1-2), Baker, Prkačin 18 (4-8), Giriček 12 (4-4), Marcelić 14 (2-2), Žurić 3, Nicević 2, Alihodžić 2 (0-2)</p>
<p>SUCI: Zanchanella (Italija), Pilipauskas (Litva). GLEDATELJA: 2.500</p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Ulker 25-49 (51%), Cibona VIP 26-52 (50%); »TRICE«: Ülker 9-26 (34%), Cibona VIP 9-20 (45%); SKOK: Ülker 20 (19+1), Cibona VIP 25 (19+6)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola PRKAČIN</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Giriček produžuje ugovor</p>
<p>Iako sve još nije završeno, pregovori Cibone VIP i Gordana Giričeka o priduljenju ugovora ušli su u završnu fazu i on će, ne dogodi li se nešto nepredviđeno, potpisati aneks ugovora po kojem bi član Cibone bio do isteka sezone 2001/2002. Trenutno, ugovor mu prestaje vrijediti krajem iduće sezone, a prije nepuna tri mjeseca Giriček je čak tražio raskid, »nezadovoljan statusom«. Po svemu sudeći, novi ugovor će mu biti poboljšan - trenutačno samo dvojica igrača u klubu zarađuju manje! - pa će Cibona u nastavku natjecanja imati jednog zadovoljnog košarkaša više. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blistavi Zadar do +19</p>
<p>U prvoj utakmici osmine finala Saporta Kupa košarkaši Zadra nadvisili PSG Racing 76-57 (51-36)</p>
<p>ZADAR </p>
<p> - Košarkaši Zadra su lovili, i na koncu ulovili zavidnu razliku u poenima u prvom dvoboju osmine finala Saporta kupa. Nadvisili su momčad PSG Racing sa 76-57 (51-36). Na taj način sebi su osigurali znatno mirniji put u Pariz za tjedan dana.</p>
<p> Na otvaranju susreta previše grešaka s obje strane što se odrazilo na realizaciju. No, ipak Zadar je u 7. minuti prvi put stigao do osjetnije razlike 18-6. Zanimljivo u tim trenucima izostala je realizacija ubačaja Dina Rađe, ali je zato zadarski centar u obrani bio pravi. Zabilježio je velik broj skokova i blokada. Dugo su domaći držali taj višak da bi Parižani serijom lakih poena te s dvije »trice« došli do povoljnijeg omjera (36-30) u 17. minuti. No, Rađa, Jurica Ružić i Komazec ubacili su u petu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> što se obilato odrazilo na rezultatu, a Krunić je potvrdio mirniji odlazak na odmor. Nepotrebna je nervoza kod šuta obilježila je početak drugoga dijela kod Zadrana. Na svu sreću gosti nisu iskoristili silne promašaje Burićeve momčadi koja je i dalje držala prednost od 15-ak poena viška. Boljom obranom u nastavku smanjio se i broj ubačaja, ali se Zadar »tricama« Jurice Ružića koji je u pravo vrijeme namjestio ruku ponovno odlijepio na 63-45. </p>
<p> Zanimljivo koliko je gostima teško pao ovaj poraz pa se čak ni njihov trener Didier Dobbels nije pojavio na konferenciji za novinare niti se ispričao za takav svoj postupak.</p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - PSG RACING 76-57 (51-36)</p>
<p>ZADAR: Komazec 19, Stewart, Popović, Perinčić, Žuža, Krunić 13 (1-2), J. Ružić 17 (0-2), Ercegović, T. Ružić 2 (2-2), Rađa 25 (7-11)</p>
<p>PARIZ PSG RACING: Aščerić 5, Howard 11 (4-6), Sciarra 10 (2-2), Julian 5 (1-2), Darase, Parker, Harris 12 (2-2), Rippert, Zig, King 14 (1-1)</p>
<p>SUCI: Resser (Njemačka) i Šulga (Ukrajina). Gledatelja: 4.000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dino RAĐA (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lavrov na treningu, ali u odijelu!</p>
<p>Jedan od najbolji svjetskih rukometnih vratara Andrej Lavrov ne želi trenirati dok mu Badel 1862 zagreb ne ispuni ugovorne obveze </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Tromjesečno kašnjenje plaća u RK Badel 1862 Zagrebu najteže podnosi ruski reprezentativac Andrej Lavrov. Jedan od najboljih svjetskih vratara nakon nedavnog Europskog prvenstva jedva da je odradio nekoliko treninga u dresu hrvatskog prvaka. Razočaran neispunjavanjem financijskih obveza 38-godišnji Lavrov je u ponedjeljak prestao trenirati. I dalje uredno dolazi na svaki trening, ali bez sportske odjeće stoji sa strane i prati rad svojih suigrača. Nitko u klubu, pa ni direktor Bartol Kaleb, nije se usudio prigovoriti mu zbog štrajka.</p>
<p>- Nakon svih neispunjenih obećanja, sada bih trebao vjerovati da će barem dvije plaće biti isplaćene u utorak. Nadam se da će klupski čelnici ovog puta održati riječ, ali znam da mi nitko ne može jamčiti da ću zaista dobiti zaradeni novac. Prestao sam trenirati jer se u ovoj situaciji ne mogu normalno posvetiti rukometu, utakmicama i suparnicima. Muči me previše problema i nedoumica, pa ne želim da momčad trpi zbog mojih frustracija, rekao je Lavrov nakon još jednog prekršenog roka za isplatu plaća. </p>
<p>Iako je nekoliko puta prijetio odlaskom, čini se da je Lavrov zapravo samo pokušao pritisnuti upravu Badel 1862 Zagreba i tako ishoditi svoj novac. Kao i ostali »zagrebaši« Lavrov također cijeli ugovoreni iznos za ovu sezonu prima u mjesečnim obrocima, pa se u njegovom slučaju radi o pozamašnom dugovanju. Budući da mu ugovor sa Zagrebom omogućava da napusti klub ukoliko ne primi dvije plaće zaredom, Lavrov je prije nekoliko dana pregovarao s predstavnicima ukrajinskog prvaka Zaporožja (koji su ga bili spremni angažirati do ljeta ove godine), ali je na kraju ipak odlučio da bez obzira na probleme sezonu završi u hrvatskom prvaku. </p>
<p>- Ni sam ne znam što da radim. Možda bih i otišao iz Zagreba, ali što da radim s djecom? U koju školu da ih upišem sada usred godine? Nije mi lako, imam obitelj o kojoj moram brinuti, imam roditelje u Rusiji koji takoder ovise o meni. Prošle sezone u njemačkom Niederwürzbachu osam mjeseci nisam primio plaću. Na kraju se klub raspao, a ja sam ostao na cesti. Mislio sam da će u Zagrebu sve biti u redu, a ispalo je da ponovno moram proživljavati njemačka iskustva, kazao je Lavrov uoči puta u Metković na prvu službenu utakmicu Zagreba u nastavku sezone, nakon koje do kraja ove sezone više neće moći mijenjati klub.</p>
<p>Lavrova su posebno zaboljele priče o dovodenju makedonskog reprezentativca Kire Lazarova, jer smatra da nije u redu kupovati nove rukometaše u stiuaciji kad momčad nije plaćena za studeni, prosinac i siječanj. Osim toga, smatra ruski reprezentativac, nema rukometaša na svijetu koji svojom pojavom na terenu može jamčiti ostvarivanje nekog rezultata.</p>
<p>- Lazarov ce biti još jedan igrač kojeg treba uigrati s postojećom još uvijek ne sasvim uigranom momčadi Zagreba. Nisam siguran kako će se Lazarov u ovoj neugodnoj atmosferi uklopiti u momčad. Mislim da će Zovko imati dosta posla, njemu je sada najteže, zaključio je Lavrov.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Metković ostaje bez Jamba</p>
<p>METKOVIĆ, 10. veljače</p>
<p> - Prije godinu i pol na domaćem rukometnom nebu zasjala je zvijezda RK Metković Jamba i njegova sponzora i predsjednika Stipe Gabrića Jamba, kojega su poznati klubovi i njihovi čelnici optužili za narušavanje svih do tada poznatih limita u plaćanju igrača.</p>
<p>Prve sezone Metković Jambo osvojio je treće mjesto u hrvatskom prvenstvu, plasirao se u Kup EHF-a, ali nije prošao u drugo kolo, da bi trenutačno u domaćem natjecanju bio drugi, nastavio je natjecanje u domaćem kupu i plasirao se u treće kolo Kupa EHF-a u kojemu uskoro očekuje španjolsku momčad Real Sociedad u Metkoviću.</p>
<p>Još prije kraja prošle godine iznenada je smijenjen trener Puljević, još je prije dužnost »tehnika« napustio Mihovil Štimac, a u međuvremenu su zahladnjeli odnosi između direktora kluba Zdenka Dragovića i predsjednika uprave Stipe Gabrića, pa od početka godine Dragović nije svraćao u klub.</p>
<p>U razgovoru s predsjednikom Stipom Gabrićem doznali smo da će se skupština kluba održati 19. veljače te da će tom zgodom klub ostati bez dodatka u imenu, Jambo, jer su mnogi, prema Gabrićevim riječima, izbjegavali pomagati klubu misleći da taj dodatak donosi samo korisnu promidžbu tvrtki Jambo.</p>
<p>Gabrić je najavio i povlačenje s čelne funkcije kako bi ju preuzeo netko drugi. Iz klupske administracije mora otići tajnik Mate Čupić, a svi ugovori s igračima bit će revidirani. Na ljeto će ostati samo oni koji su to zaslužili, jer će se vratiti mladi Metkovci razasuti diljem zemlje.</p>
<p>No, svi će ugovori biti ispunjeni u cijelosti, u klub će se vratiti brojni bivši igrači, a administraciju kluba preuzeo je Marko Popovac. Prema Jambinim riječima nema straha za budućnost kluba s obzirom na darovite mlade igrače, pa se, tvrdi Gabrić, ne može se dogoditi da se klub u idućem prvenstvu bori za opstanak. (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>I peti sa EP na olimpijski turnir </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Trebalo je dosta vremena dok se nisu uskladili stavovi oko toga koliko će mladih reprezentacija s europskog nogometnog prvenstva u Slovačkoj (27. svibnja - 3. lipnja) na kojemu igra i Hrvatska, nastupiti na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u u Sydneyju. Odlučeno je da će olimpijsku vizu izvaditi prva četiri sastava, no postoji mogućnost da i petoplasirani ugleda Australiju.</p>
<p> Koješta o takvoj mogućnosti ovisi od Engleza. Točnije, kako će najprije oni proći 29. ožujka u Barceloni kad na neutralnom terenu igraju samo jednu, više već puta odgađanu kvalifikacijsku utakmicu s Jugoslavijom. Budu li Englezi u toj utakmici uspješniji i plasiraju li se na turnir osmorice zvan EP, moraju se plasirati među prva četiri a da bi petoplasirani išao na OI. Stav je, naime engeskog saveza da im nogometaši ne sudjeluju na OI bez obzira izbore li plasman ili ne. Neovisno o ishodu utakmice Engleska - Jugoslavija, sastavi skupina EP znat će se nakon ždrijeba 18. veljače u Bratislavi. Sustav natjecanja predviđa dvije skupine sa po četiri reprezentacije, s time dvije prvoplasirane iz svake skupine izboriti polufinale. Da podsjetimo: dosada su plasman na EP izborili Španjolska, Italija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Nizozemnska i Turska. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ipak Berežnaja - Siharulidze</p>
<p>Naša 16-godišnja klizačica Idora Hegel koja je dosad najsigurnijim nastupom bez neke bitne pogreške u svojoj B skupini Europskog prvenstva zauzela 11. mjesto, osigurala je nastup u obaveznim sastavima, gdje će morati biti još malo bolje plasirana da bi došla do završnih slobodnih sastava</p>
<p>BEČ </p>
<p> - Da je netko režirao ne bi mogao tako uzbudljivo napraviti završnicu prve borbe za naslov prvaka na ovogodišnjem Prvenstvu Europe u umjetničkom klizanju kao što je to ždrijeb napravio u finalu sportskih parova. Kad se već veoma uzbudljivo i neočekivano razmrslila borba za treće mjesto, dva su ruska para, bitno bolji od ostale konkurencije, odlučivala o samoj pobjedi. </p>
<p>Prvi su nastupili vodeći nakon obaveznih sastava Marija Petrova i Aleksej Tihonov, tehnički sjajni, što im je donijelo prednost. I baš se to dogodilo inače tako sigurnoj Mariji i to kod oba njezina pojedinačna skoka. To je odlučilo, iako se u kasnijem bespogrešnom nastupu Jelene Berežnaje i Antona Siharulidzea vidjela bitna razlika u umjetničkoj interpretaciji. Njihov teški, besprijekorno izvedeni sastav bio je vrhunsko umjetničko djelo njihove trenerke Tamare Moskvine. </p>
<p>To je u tom pogledu bio cjelovito najveći domet dosad viđen. Ipak su neki suci (Nijemac i Kanađanin) više cijenili snagu od umjetnosti. No, Berežnaja i Siharulidze dobili su za umjetnički dojam jedinstvenih 9 puta 5.9, što je ravno nekadašnjim šesticama koje se više ne preporučuju.</p>
<p>Iznenada, ali posve zasluženo treći su postali Poljaci Dorota Zagorska i Mariusz Siudek, cjelovitim i izvrsnim sastavom premašivši favorizirane Francuze Sarah Abitbol i Stephane Bernardis koji nisu opravdali originalnost s kojom su se lani predstavili. Apsolutno najiskusniji njemački par Peggy Schawrtz i Mirko Müller uz dva njezina pada nisu se mogli kandidirati za treće, tako željeno mjesto. </p>
<p>U jutarnjim i popodnevnim kvalifikacijama čak 36 klizačica natjecalo se u obaveznim sastavima; izvrsno je nastupila naša 16-godišnja prvakinja Idora Hegel koja je dosad najsigurnijim nastupom bez neke bitne pogreške u svojoj B skupini zauzela 11. mjesto ostavivši iza sebe pet predstavnica i osiguravši nastup u obaveznim sastavima, gdje će morati biti još malo bolje plasirana da bi došla do završnih slobodnih sastava. </p>
<p>Inače, to je natjecanje bilo u znaku Ruskinja, od kojih se ne zna koja je bolja, da li lanjska prvakinja Butriskaja, prvakinja 1996., Slutckaja ili nadarena juniorka Viktorija Volčkova. Više će se znati poslije obaveznih sastava.</p>
<p>• Konačni poredak sportskih parova: 1. Berežnaja - Siharulidze, 2. Petrova - Tihonov (oba Rusija), 3. Zagorska - Siudek (Poljska), 4. Abitbol - Bernardis (Francuska), 5. Schwarz - Müller, 6. Totmianina - Marinin (Rusija), 7. Obertas - Palamarčuk, 8. Savčenko - Morozov (Ukrajina)...</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rodmanov povratak okupio 18.000 gledatelja </p>
<p>Dallas Denisa Rodmana, čiji je povratak na NBA parkete izazvao golemo zanimanje, izgubio od Seattlea 106-117 / Utah svladao Chicago 113-86, Kukoč je za 29 minuta postigao devet koševa uz tri skoka i pet asistencija</p>
<p>NEW YORK, 10. veljače</p>
<p> - Dennis Rodman se nakon 10 mjeseci vratio košarci, što je bilo dovoljno da u srijedu sva medijska pozornost bude usmjerena na NBA utakmicu Rodmanova Dallasa i Seattlea (slavili su gosti iz Seattlea, 117-106). »Nestašni Dennis« je u Reunion Arenu privukao rekordnih 18.000 gledatelja koji su ga dočekali natpisima »Dobrodošao Crve, čekali smo te«. Zanimljivo, na utakmici je bilo i više od 100 akreditiranih novinara. </p>
<p>Rodman je već u prvoj četvrtini »kaznio« Rubena Pattersona koji je želio pogoditi preko njega, pa je centar Seattlea odležao gotovo dvije minute na parketu. Rodman je u svoju statistiku ubilježio 13 skokova, no za 32 minute igre nije se upisao u listu strijelaca (šut 1-0). Seattle je već nakon prve četvrtine imao plus 11 (36-25) i ta je prednost do kraja utakmice ostala nedostižna za Maverickse. U momčadi Supersonicsa najefikasniji je bio Rashard Lewis sa 30 poena i 12 skokova, Gary Payton je postigao 25, uz 14 asistencija, Brent Barry 17, a Horace Grant 16. Za Maverickse, po 26 koševa postigli su Cedric Ceballos i Michael Finley. Strickland je dodao 21 koš, a Nowitzki 14. Bruno Šundov nije nastupio.</p>
<p>U medijskoj sjeni odigrane su preostale utakmice NBA lige. Kukočevi Bullsi gostovali su u Salt Lake Cityu i doživjeli još jedan težak poraz. Nakon neugodnog poraza protiv Sacramenta (80-119), Bullsi su ubilježili minus od 27 poena, 86-113, protiv Utaha. Toni Kukoč je za 29 minuta igre ubilježio devet poena (šut 3-11, slobodna bacanja 3-3, trice 0-1), uz tri skoka, pet asistencija, dvije osvojene i tri izgubljene lopte. Bullse je predvodio Elton Brand sa 13 poena, 12 je dodao Brown, a 11 Artest.</p>
<p>Los Angeles Lakersi i Portland Trail Blazersi, koji se bore za najbolji učinak u ligi, ubilježili su lake pobjede. Lakersi su pobijedili Minnesotu 114-81, a sjajan je opet bio Shaquille O'Neal koji je ubilježio 37 poena i 16 skokova (Kobe Bryant postigao je 24). U momčadi Timberwolvesa, najefikasniji je bio Kevin Garnett sa 29 poena.</p>
<p>Portland je pobijedio LA Clipperse 107-100, a njihov je bio Litavac Arvidas Sabonis sa 23 poena, 17 je dodao Smith, a po 15 Wallace i Schrempf.</p>
<p>Netsi su protiv Philadelphije ušli sa samo osam igrača i dobro su se držali sve do zadnje četvrtine, kad su gostima dopustili da preokrenu rezultat i pobijede 92-90. Philadelphiju je predvodio sjajni Allan Iverson koji je ubacio 41 poen, a u New Jerseyu je najefikasniji bio Kendall Gill sa 21 poenom.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Indiana - Boston 113-104, Philadelphia - New Jersey 92-90, Atlanta - Houston 116-100, Orlando - Washington 107-96, Miami - Golden State 115-100, Charlotte - Cleveland 103-95, New York - Milwaukee 109-103, Detroit - Toronto 115-108 (produžetak), Seattle - Dallas 117-106 (Šundov nije igrao), Utah - Chicago 113-86 (Kukoč za 29 minuta postigao 9 koševa uz 3 skoka, 5 asistencija, 2 ukradene i 3 izgubljene lopte), San Antonio - Denver 106-97, Portland - LA Clippers 107-100, LA Lakers - Minnesota 114-81. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Pariz i Bruxelles bojkotirali austrijski govor u OESS-u</p>
<p>BEČ, 10. veljače</p>
<p> - Izaslanstva Francuske i Belgije bojkotirala su u četvrtak govor nove predsjednice OESS-a, Austrijanke Benite Ferrero-Waldner pred Stalnim vijećem te međunarodne organizacije. »Francuska je odlučila ne nazočuiti tijekom govora, sukladno izjavama francuske vlasti«, rekao je neimenovani francuski diplomat. Na taj način izražavamo neodobravanje i naš odmak od austrijske vlade koalicije konzervativaca i krajnje desnice, dodao je. Austrija je trenutačna predsjedateljica OESS-a, a Benita Ferrero-Waldner, imenovana ministrica vanjskih poslova nove austrijske vlade, automatski je postala izvršna predsjednica OESS-a. U četvrtak ujutro ona je održala svoj prvi govor u OESS-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Otmica zrakoplova kao obiteljski izlet?!</p>
<p>Otimači zrakoplova obično ne kreću u svoju vratolomnu avanturu u pratnji žena, majki i sitne djece. No tog se nepisanog pravila nije držalo desetak osoba koje su u nedjelju na domaćoj liniji otele afganistanski zrakoplov. U svoj zračnu dramu, koja je u četvrtak sretno okončana na londonskom aerodromu Stansted, oni su krenuli sa oko 40 članova svoje rodbine - kako bi svi zajedno mogli potražiti azil na Zapadu. </p>
<p>Rano u četvrtak letjelicu su u dva vala napustili putnici i otmičari. No kako sada izlazi na vidjelo, ranije, tijekom leta, otmičari su bezbrižno razgovarali i šalili se sa četrdesetak svojih srodnika, koji su bili među putnicima. Kao da ide na kakav obiteljski izlet, a ne u otimačinu zrakoplova, cijela grupa ukrcala se u Kabulu, tvrdeći se da putuje na neko vjenčanje u drugi afganistanski grad, Mazar-i-Sharif.</p>
<p> Oružje za otmicu prokrijumčarile su žene iz grupe pod svojim gustim koprenama, koje moraju nositi po strogoj naredbi talibana. Na ruku im je išlo što zračna luka u Kabulu nema ni rendtgenskih aparata niti detektore metala. Velika količina prtljage koju je grupa ponijela sobom također upućuje da se radilo o unaprijed planiranom bijegu na Zapad, smišljenom radi traženja političkog azila. </p>
<p>Neki od putnika puštenih tijekom trodnevnih pregovora s policijom, vođenih na Stanstedu, već su zatražili azil. Azil bi htio i kapetan zrakoplova, koji je u srijedu pobjegao iz letjelice pomoću užeta - ignorirajući pravilo da posada mora ostati s putnicima. Azil želi i stjuard koga su - čini se udarcem u stražnjicu - otmičari u srijedu neočekivano lansirali niz stepenice aviona na asfalt sletne staze na Stanstedu.</p>
<p> Azil će, napokon, sada tražiti i svi otmičari, te sam Bog zna koliki broj od ukupno 15o putnika. Mogao bi to poželjeti i cijeli zrakoplov.</p>
<p> Britanski ministar unutarnjih poslova, Jack Straw, prijeti da će odmah natrag u Afganistan protjerati osobe umiješane u planiranje otmice, ako se pokaže da je traženje azila bilo motiv. No to neće biti sasvim jednostavno, uzevši u obzri međunarodni zakon o azilu, te činjenicu da Britanija uopće ne priznaje talibanski režim u Kabulu. </p>
<p>Nesretne Afganistance, koji u svojoj razorenoj i opustošenoj zemlji stenju pod fundamentalističkim jarmom talibana, dočekale su u Londonu čiste plahte i grijani hoteli sa zamamnim jelovnikom, o kakvom kod kuće mogu tek sanjati. Dok se ne riješi njihov slučaj (što nekada znade trajati i koju godinu) imaju pravo na socijalnu potporu, koja za bračni par s dvoje djece iznosi 126 funti (oko 1500 kuna) tjedno, na besplatno školovanje i liječenje, te na gotovo besplatno stanovanje.</p>
<p> Kada bi kojim slučajem doista svi Afganistanci iz otetog Boeinga poželjeli ostati na Otoku, Britance bi to za godinu dana stajalo više od 1.200.000 funti (gotovo 15 milijuna kuna). Prava noćna mora za ministra Strawa! </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Miloševića podržava samo 16 posto građana</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Američki State Department objavio je rezultate svojeg istraživanja javnoga mnijenja u Srbiji i iz njih je razvidan pad popularnosti Slobodana Miloševića posljednjih godina na samo 16 posto, prenose srbijanski nevladini mediji. Unatoč tomu, predsjednik SRJ je i dalje najpopularniji političar, a slijedi ga jedan od čelnika oporbenog Saveza za promjene Dragoslav Avramović koji uživa 11 posto simpatija. Miloševiću je popularnost opala za devet posto u samo 15 mjeseci, ali taj prostor nisu popunili poznati lideri oporbenih stranaka, budući da je Vuk Drašković (SPO) treći na popisu sa samo 10 posto potpore, potom slijedi radikal Vojislav Šešelj sa pet posto naklonosti, dok se Zoran Đinđić niti ne spominje. Najveći proboj je po ocjeni State Departmenta ostvario Vojislav Koštunica (predsjednik DSS-a) jer u prosjeku najbolje stoji ne samo kod članstva svoje već i drugih stranaka kao i kod neopredijeljenih ispitanika ankete. Primjerice, 62 posto anketiranih ne slaže se sa Miloševićevom, ali 46 posto podržava Koštuničinu programsku politiku. Ukupni rezultati pokazuju kako oporbeni Savez stranaka i vladajuća koalicija ljevice i radikala vode »mrtvu trku« sa 25 odnosno 27 posto povjerenja. Apsolutno najnepopularniji je srbijanski premijer Mirko Marjanović protiv kojega je 70 posto ispitanih građana, a tijesno uz njega su Miloševićeva supruga čelnica JUL-a Mira Marković sa 69 i Šešelj sa 68 posto antipatija. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mađari između Rijeke i Kopra</p>
<p>LJUBLJANA, 10. veljače</p>
<p> - Sjede li Mađari na dvije stolice, hrvatskoj i slovenskoj? Ili se jednostavno još ne mogu odlučiti koji im je najbliži i najunosniji morski izlaz u svijet, Rijeka ili Kopar? U svakome slučaju, najnovijim sporazumom, postignutim u Ljubljani, Mađarska barem može potaknuti zdravu konkurenciju između tih dviju luka u sjevernome Jadranu, vjerojatno na štetu one treće, talijanske, Trsta. Naime, mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi za svojega cijelodnevnog posjeta Ljubljani, u srijedu, među ostalim, sa slovenskim ministrom prometa i veza Antonom Bergauerom potpisao je sporazum o korištenju Koparske luke, što su ga obje strane ocijenile »povijesno važnim i iznimno korisnim«.</p>
<p>Pritom valja podsjetiti kako su prošle godine mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Arpad Göncz za svojih srdačnih i »učinkovitih« posjeta Hrvatskoj svečano izjavljivali kako je Rijeka najbliži i najvažniji morski izlaz Mađarske u svijet te da će stoga Budimpešta poticati ulaganje vlastita kapitala i sudjelovati u proširenju i razvoju Riječke luke. Sada je šef mađarske diplomacije Martonyi vrlo slično govorio u Ljubljani o Koparskoj luci, a uz to još i potpisao vrlo konkretan sporazum o njezinu korištenju za mađarske potrebe. Sada je jasno, čini se, samo to da je u mađarskoj »igri« između Rijeke i Kopra zasad deblji kraj izvukao Trst, koji je snažno poticao povezivanje sa slovenskom lukom nauštrb Rijeci.</p>
<p>Tu su »igru« ili dvojbu zapazili i slovenski novinari. Tako je kolega iz ljubljanskoga Dela pitao Martonyija »kako shvatiti sporazum o Koparskoj luci u svjetlu nedavnih najava kako Mađarskoj postaje sve zanimljivija i važnija luka u Rijeci«. Ministar je odgovorio kako je Kopar »još uvijek prva mađarska luka«. Naime, u toj se luci godišnje utovaruje i istovaruje oko 950.000 tona mađarske robe, a u Riječkoj luci gotovo upola manje, 500.000 tona. Međutim, Martonyi je naglasio kako nijednoj od tih dviju luka Mađarska ne daje »političke prednosti«, već će odlučiti samo gospodarska mjerila - koja će od njih biti konkurentnija i, dakle, unosnija ili jeftinija. Tome će, dakako, pridonijeti i tzv. prometna infrastruktura.</p>
<p>Pritom je njegov domaćin, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, koji je imao duge i »učinkovite« razgovore s mađarskim gostom, dodao kako tu težnju zacijelo odražava i dogovor o dogradnji željezničke veze između Mađarske i Slovenije, za koju je Martonyi, vrlo optimistički rekao kako bi mogla biti dovršena do kraja ove godine. Inače, šef mađarske diplomacije u razgovorima u Ljubljani, a primili su ga i predsjednik Milan Kučan i premijer Janez Drnovšek, podrobno je razmotrio sve aspekte međusobnih odnosa, osobito suradnju u pripremama za što brži ulazak u Europsku uniju (EU), u čijemu su »prvom paketu« kandidata obje susjedne zemlje, a Mađarska je obećala konkretne mjere potpore Sloveniji za ulazak u NATO. No, obje su strane izrazile i znatnu zabrinutost zbog situacije koja je nastala u susjednoj Austriji ulaskom Haiderovih slobodnjaka u vladu te izrazile potporu mjerama što ih poduzima EU.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nezakonito oružje i oprema otkriveni u Livnu</p>
<p>SARAJEVO, 10. veljače</p>
<p> - Pripadnici međunarodnih policijskih snaga u Bosni i Hercegovini (IPTF) tijekom pretrage tri zgrade lokalne policije Livnu i Glamoču pronašli su nedopušteno oružje i opremu za ilegalno prisluškivanje telefonskih razgovora, izjavio je u četvratak u Sarajevu glasnogovornik misije UN-a u BiH Douglas Coffmann. On je istaknuo kako su oružje i sporna oprema u srijedu otkrivene u zgradi MUP-a u Livnu koja je pretražena u sklopu redovitih aktivnosti što ih IPTF provodi u BiH nadzirući rad entitetskih policijskih snaga. »Iznenađeni smo onim što je pronađeno«, kazao je Coffmann dodavši kako oprema za prisluškivanje, kakvu rabe neke tajne službe, ni po kojoj osnovi ne bi smjela biti u objektu koji pripada redovitoj policiji.</p>
<p> Coffmann je odbacio svaku povezanost ove akcije s onom što su je u listopadu 1999. godine u Mostaru izveli pripadnici SFOR-a tragajući za dokazima o protuzakonitom djelovanju hrvatskih tajnih službi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prce očekuje razgovor sa Zagrebom o financiranju HVO-a</p>
<p>Ministar obrane Federacije BiH izjavio je kako je financiranje vojne komponente Hrvata u BiH obveza Hrvatske / Napomenuo je kako to financiranje nije lako prekinuti zbog mogućih socijalnih potresa</p>
<p>SARAJEVO, 10. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Miroslav Prce, ministar obrane Federacije Bosne i Hercegovine izjavio je za Radioteleviziju BiH u Sarajevu da od predstavnika nove vlasti u Zagrebu u najmanju ruku očekuje razgovore o pitanjima pomoći iz Republike Hrvatske za hrvatsku komponentu federalne vojske, odnosno naknade invalidima i obiteljima poginulih vojnika. Prce je kazao da očekuje kako bi potreba za takvom pomoći mogla prestati u roku od godinu ili godinu i pol dana, no da u ovom trenutku sredstva iz federalnog proračuna za ovu namjenu nisu dovoljna. </p>
<p>On je također izrazio nerazumijevanje za svojevrsno zadovoljstvo koje pokazuje dio medija u BiH nakon najava iz Hrvatske da bi i ta pomoć mogla biti obustavljena. »Mogli bismo poslati deset tisuća ljudi na vrata federalnoj vladi«, kazao je Prce, aludirajući na to da bi se u slučaju da plaće i naknade ne bi mogle biti isplaćene, lokalna tijela vlasti morala brinuti za vojnike i ratne stradalnike.</p>
<p>»Pomoć Republike Hrvatske je obveza hrvatske države u skladu s hrvatskim Ustavom i Splitskim sporazumom. Ona ide isključivo za plaće. Ali, ako ostanemo bez pomoći, onda ćemo ljude koji ne budu mogli primiti plaću usmjeriti k federalnoj vladi. Tada pojačavamo socijalni bunt, a Federaciji to nije potrebno, niti je to doprinos miru i stabilnosti. Potrebno je utvrditi neko tranzicijsko razdoblje u kojem će takav izvor sredstava prestati. Bit ćemo najsretniji kada Vlada Federacije BiH bude u mogućnosti financirati oružanu silu kakva joj treba. Treba postaviti pitanje parlamentu i vladi - kakvu vi to vojsku hoćete i plaćate. Ako nemate novca za toliku vojsku stavite pred parlament pitanje njezine veličine«, kazao je Prce na tiskovnoj konferenciji održanoj u Ministarstvu u srijedu.</p>
<p>Ministar je najodlučnije demantirao navode da novac ide za financiranje institucija Hrvatske Republike Herceg-Bosne koje, po njegovim riječima, i ne postoje. Prce je kazao da se po ocjenama međunarodnih službenika segment obrane i općenito realiziranje vojnih obveza iz Mirovnog sporazuma tretiraju kao jedina svijetla točka Daytona. Ta izjava može se tumačiti (i) kao odgovor na predizborne javne istupe, prije svega predsjednika Stipe Mesića. Prce u intervjuu nije želio problematizirati dodatne izvore financiranja Armije BiH, bošnjačke komponente vojske, izvan federalnog proračuna, navodeći da je dobro da ta sredstva uopće dolaze. </p>
<p>Podsjetimo, kada je riječ o proračunu za prošlu godinu, federalno Ministarstvo obrane tražilo je gotovo milijardu konvertibilnih maraka, no odobreno je samo 80 posto od tog iznosa. Stvarni vojni proračun, po riječima Vjesnikovog sugovornika, visoko pozicioniranog službenika u administraciji BiH, oko tri puta je veći u odnosu na sredstva iz proračuna federalne vlade. </p>
<p>Ukupna pomoć iz Hrvatske za sve spomenute namjene dosad je iznosila oko 960 milijuna kuna godišnje. U prošloj i ovoj godini u tijeku je proces smanjenja vojnih troškova za ukupno 30 posto. Taj projekt u okviru kojeg je predviđeno socijalno zbrinjavanje razvojačenih, poticanje novog zapošljavanje i ulaganje u razvoj gospodarstva ponuđen je Svjetskoj banci koja je obećala osigurati dio potrebnih sredstava, a očekuju se i sredstva s Radnog stola o sigurnosti Pakta o stabilnosti koji će uskoro biti održan u Sarajevu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na čelu Vijeća ministara BiH bit će predsjednik i dvojica zamjenika</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u srijedu je odlučilo uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH novi prijedlog zakona o Vijeću ministara kojim bi se ukinula dosadašnja praksa da Vijeće ministara vode dvojica supredsjedatelja. Ubuduće bi, prođe li ovaj prijedlog parlamentarnu proceduru, na čelu toga tijela trebao biti predsjedatelj i dvojica njegovih zamjenika. Priopćavajući novinarima tu informaciju, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Martin Raguž je rekao: »Predsjedništvo BiH postiglo je politički dogovor i prihvatilo odluku Ustavnog suda BiH.« Ustavni je sud, naime, 29. siječnja neustavnim proglasio više odredbi Zakona o Vijeću ministara BiH; među ostalim je konstatirano da prethodne odluke Ustavnog suda nisu provedene u predviđenom roku, koji je istekao 28. prosinca prošle godine, pa je, po mišljenju Ustavnog suda, time cijeli zakon postao sporan. To dalje znači da će danom objavljivanja ove odluke u Službenom listu BiH Vijeće ministara postati nezakonito tijelo.</p>
<p>Do sada je Vijeće ministara imalo dvojicu supredsjedatelja, jednoga zamjenika i tri ministra, ali je utvrđeno da je takav ustroj protivan Ustavu BiH. Ustav, naime, ne predviđa mogućnost da Vijeće ministara vode dvojica supredsjedatelja, ali je takvo rješenje u jednom trenutku prihvaćeno kako bi se prevladao zastoj u razgovorima o ustroju prvog postdaytonskog Vijeća ministara. Kada se i formalno utvrdilo da je takvo rješenje neustavno, trojica članova Predsjedništva se nisu mogli dogovoriti o načinu na koji će se birati predsjednik Vijeća ministara: hrvatski i srpski predstavnici u Vijeću ministara, Ante Jelavić i Živko Radišić, predlagali su da se na toj dužnosti »rotiraju« predstavnici triju konstitutivnih naroda te da se odluke u Vijeću ministara donose konsenzusom, dok je bošnjački predstavnik Alija Izetbegović zauzeo stajalište da bi Vijeće ministara trebalo funkcionirati na način na koji funkcioniraju vlade u drugim zemljama, tj. da predsjedavajući bude iz najjače parlamentarne stranke i koalicije. </p>
<p>Na sjednici Predsjedništva održanoj u srijedu, nesporazumi su napokon prevladani: na čelu Vijeća ministara predsjedavajući će se smjenjivati po sustavu rotacije, a utvrđena je i buduća struktura toga tijela. Ona bi, po riječima Martina Raguža, trebala izgledati ovako: predsjedavajući plus dva njegova zamjenika, od kojih će svaki voditi po jedan resor, i to ministarstvo za ljudska prava, izbjeglice i povratak, te ministarstvo za trezor i financijska pitanja, a ostala bi i tri dosadašnja ministarstva: ministarstvo civilnih poslova i komunikacija, ministarstvo međunarodne trgovine i ekonomskih odnosa te ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mesić Studiju B: Srpska oporba treba slijediti hrvatski primjer </p>
<p>BEOGRAD, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u telefonskom intervjuu za beogradsku televiziju Studio B da bi oporba u Srbiji trebala slijediti primjer hrvatskih demokratskih snaga. »Čim se SRJ demokratizira i kad okrene novu stranicu i okrene se Europi, moguća je suradnja. Oporba mora izvući pouke iz ovoga što smo uradili u Hrvatskoj pa ćemo s njom surađivati kao s vlastima«, rekao je Mesić. Kazao je da u Beogradu ima veliki broj prijatelja s »kojima će kontaktirati ali kao Stipe Mesić, a ne kao predsjednik Hrvatske«. Upitan za komentar o inzistiranju međunarodne zajednice na povratku srpskih izbjeglica iz Hrvatske u svoje domove, Predsjednik je izjavio da za njega postoje samo prognanici neovisno o tome koje su nacionalnosti i zauzeo se za povratak svih izbjeglica njihovim kućama. Na pitanje je li spreman pojaviti se pred Sudom u Haagu kao svjedok protiv jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, Mesić je potvrdno odgovorio i dodao da će svjedočiti i protiv vojnog vrha bivše Jugoslavije koji je izvršio vojni udar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Čehinje ogorčene »rekonstrukcijom« vlade u kojoj nema žena</p>
<p>Češki premijer Miloš Zeman smijenio je već tri ministra u svojoj vladi, a namjerava smijeniti još njih tri ili četiri. U njegovu isključivo muškom kabinetu neće se tako ni nakon rekonstrukcije vlade naći nijedna žena, iako u temeljima njegove Socijaldemokratske stranke (ČSSD) postoji odredba o najmanje 20-postotnoj zastupljenosti žena u stranačkim tijelima. </p>
<p>Pritom treba reći da je u prijašnjim vladama uvijek sjedila i poneka žena. U pokušaju da obrazloži zašto u njegovoj vladi nema nijedne žene, Zeman je u razgovoru za Lidove noviny to objasnio činjenicom da među kandidatima za ministarska mjesta nije našao stručne žene rekavši doslovce: »Tamo gdje odlučuje stručni kriterij, muški su se kandidati pokazali boljima nego ženski«. Ta je neoprezna Zemanova izjava, prema očekivanju, izazvala »eksploziju« nezadovoljstva i ogorčenja ne samo među političarkama, uključujući prvenstveno one iz Zemanova ČSSD-a, već i u stručnoj javnosti. Predsjednica Senata Libuša Benešova izjavila je kako smatra da Zeman nije ni tražio stručnjake među ženama, a zastupnica ODS-a Katerina Dostalova ocijenila je Zemanovu izjavu »arogantnom i nepristojnom«. Potpredsjednica ČSSD-a i parlamenta Petra Buzkova, inače već godinama najpopularnija političarka u Češkoj, a poznata kao oponent Zemanovoj politici, izjavila je kao je poznato da Zeman više voli surađivati s muškarcima, dok je sociolog Jiri Česal ocijenio Zemanovu izjavu »podcjenjujućim stavom«. Sociologinja Jirina Šikalova rekla je kako se radi se o »diskriminaciji i tipičnom primjeru muškog šovinizma« i dodala da bi takva premijerova izjava u zemljama zapadne Europe izazvala demonstracije. </p>
<p>Žene za svoje stajalište imaju podršku češke javnosti koja je sklona da žene sudjeluju u politici. Više od dvije trećine Čeha smatra da bi u politici trebalo biti više žena, a njihov broj je u porastu. Vera Habrlova, sociologinja agencije STEM koja provodi ankete o javnom mnijenju, kaže da i predstavnici EU-a kritiziraju Češku zbog male zastupljenosti žena na visokim položajima, iako priznaje da ankete pokazuju da se Čehinje ne žele gurati u visoku politiku te da se češće posvećuju svojim obiteljima.</p>
<p>Anketa koju su provele Lidove noviny među istaknutim ženama iz javnog života (političarkama, poduzetnicama, glumicama, sportašicama...) pokazala je da većina smatra kako su žene nedopustivo zapostavljene u politici i da bi zasigurno uspješno obnašale mnoge ministarske funkcije. Kao primjer su navedeni i podaci o zastupljenosti žena u vladama europskih zemalja, pa je ustanovljeno da su u svakoj europskoj vladi najmanje dvije žene. </p>
<p>Češki premijer Miloš Zeman, koji se prije nekoliko godina oženio svojom mnogo mlađom tajnicom, očito je dirnuo u »osinje gnijezdo«, što će ga na sljedećim izborima sigurno stajati mnogo ženskih glasova koji su ga na posljednjim izborima i doveli do izborne pobjede. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Crno-žuta koalicija u Hessenu pred raspadom?</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Prijeti li nakon šokantnog priznanja hessenskog premijera Rolanda Kocha (CDU) da je i sam upleten u aferu tajnih računa stranke, raspad demokršćansko-liberalne koalicije koja je na vlasti u Hessenu? Pitanje nije od značaja samo pokrajinu; izgubi li CDU vlast u Hessenu, promjena vlade bi dovela do gubitka relativne većine koju demokršćani imaju u Bundesratu, gornjem domu parlamenta, a time i mogućnost blokiranja Schröderove vlade.</p>
<p>Sam Koch izgleda ne misli da je crno-žuta koalicija u opasnosti jer unatoč svojoj ulozi u aferi, koja se ukratko svodi na dopuštanje krivotvorenja u stranačkom knjigovodstvu te laganje kako bi to zataškao, ne vidi razloga za odstupanje. Dovoljan razlog za povlačenje moglo bi biti podizanje optužnice protiv premijera zbog prevare, što je mjera koju državno odvjetništvo zasada samo razmatra. Na Kochovoj su strani i čelnici regionalnog ogranka liberalne stranke (FDP) mlađeg koalicijskog partnera u Hessenu. Prema riječima liberalke Ruth Wagner, zamjenice premijera, objašnjenja koja je Koch ponudio su »vjerodostojna«, dok je čelništvo regionalnog FDP-a Kocha smatra »žrtvom, a ne sudionikom Kohlovog sustava financiranja«. Hessenski liberali, dosad odlučni u potpori Kochu, odbili su pozive oporbenih socijaldemokrata i Zelenih da istupe iz koalicijske vlade sa demokršćanima, kao i neizravan poziv da zajedno sa SPD-om i Zelenima koji vladaju na saveznoj razini formiraju novu koaliciju. </p>
<p>No, reakcije saveznog predsjedništva FDP-a, uključujući i šefa stranke Wolfganga Gerhardta, daleko su rezerviranije. Gerhardt je u četvrtak izjavio da se »ovi dramatični događaji ne smiju bagatelizirati«. Iako je »konačna odluka na hessenskom ogranku FDP-a«, članica Predsjedništva stranke i bivša ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger izjasnila se, zajedno s još nekolicinom stranačkih uglednika, za povlačenje iz koalicije. Time bi socijaldemokratima bio otvoren put povratka na vlast u Hessenu, koju su izgubili na lokalnim izborima 1998. Gubitak relativne većine, kojom demokršćani sada raspolažu u Bundesratu, omogućio bi crveno-zelenoj vladi kancelara Schrödera provedbu najavljivanih reformi zdravstva, te poreznog i mirovinskog sustava. </p>
<p>No, do promjene vlade moglo bi doći čak i ako hessenski liberali odluče ostati u koaliciji sa demokršćanima. Sud naime, još uvijek razmatra treba li ponoviti izbore u Hessenu, s obzirom na činjenicu da je kampanja CDU-a bila financirana novcem s tajnih računa, koje je uz Kochovo dopuštenje tadašnji rizničar stranke prikazao kao izmišljeni kredit.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Godina zmaja miri Kinu i Indoneziju</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U sadašnjoj krizi, kada separatistički sukobi potresaju Indoneziju, a muslimansko i kršćansko nasilje podstiče strahovanja da će se rasplamsati vjerski sukobi, kineskoj etničkoj zajednici je prvi put poslije 33 godine dopušteno da javno proslavi početak svoje tradicionalne nove godine. Po kineskom lunarnom kalendaru s ciklusima od po 12 godina, upravo je nastupila Godina zmaja, a ona prema starom vjerovanju donosi značajne promjene. Kinezi vole podsjećati da su 1964. počele pripreme za tragičnu kulturnu revoluciju, 1976. umrli su Mao Zedong, premijer Zhou Enlai i maršal Chu De, a Kinu je pogodio katastrofalan potres, 1988. počela su gibanja koja su završila masakrom na Tiananmenu 1989. </p>
<p>U tom stilu, moglo bi se zaključiti da već početak sadašnje Godine zmaja najavljuje značajne promjene. Poboljšava se položaj Kineza u Indoneziji, a uz liberalnog predsjednika Abdurrahmana Wahida, izabranog 1999. na prvim doista demokratskim izborima, Indonezija postaje slobodnija i humanija. Istodobno, gesta s dopuštenjem slavlja Godine zmaja pomoći će da se poboljšaju u prošlosti poremećeni odnosi između Kine i Indonezije, po broju žitelja prve i četvrte države svijeta. </p>
<p>Među 217 milijuna stanovnika Indonezije, Kineza je svega 4 posto i tradicionalno su bili žrtveni jarci uvijek kad je vlastima trebao krivac za unutarnje nevolje. Bilo je to najočitije 1965., kad je potaknuta protukomunistička histerija i u krvavim obračunima pobijeno oko pola milijuna Kineza. Zbog toga je tada, a i desetljećima potom, u hladnome ratu, Suhartova Indonezija uživala podršku SAD-a. Kinezi su bili prinuđeni uzimati indonežanska imena i zabranjivano im je bavljenje politikom ili ulazak u vojsku i državnu službu (stoga su se uglavnom bavili trgovinom i novcem). Obilježavanje kineskih vjerskih praznika zabranjeno je od 1967., što je bio dio politike potiskivanja etničkih posebnosti. Kinezi su slično loše prošli i u neredima početkom 1998., ali bio je to »labuđi pjev« Suhartova autokratskog režima. A i odnosi u svijetu su se promijenili - komunistički sustav se raspao i okončan je hladni rat. Kina, iako i dalje komunistička, nije više protivnik kojega se mora izolirati i obuzdavati, nego poželjan partner u politici i sve krupnijim poslovima. </p>
<p> No, rane iz prošlosti teško zacjeljuju. Od mnoštva kineskih kuća spaljenih u neredima 1998., tek je poneka popravljena. Milijarde dolara koje su Kinezi prebacili u inozemstvo još se ne vraćaju, kao ni djeca bogatih obitelji koja se školuju širom svijeta. Još uvijek se iščekuje puna politička stabilnost i pamti da u svakom neredu Kinezi ponovno mogu biti žrtve. Ne zovu ih bez razloga trojnom manjinom - Kinezi su, bogati su i nisu muslimani, nego budisti i kršćani u najvećoj muslimanskoj zemlji svijeta.</p>
<p> Poučene neprijatnim iskustvima, kineske udruge su upozoravale svoje sunarodnjake da - usprkos odobrenju - Godinu zmaja ne dočekuju previše bučno, da ne izazivaju javnim paradama i da slavlje zadrže u krugu obitelji, jer da predrasude nisu nestale. Doista, na otoku Bali, kamo su prije dvije godine pobjegli mnogi Kinezi, ponovno su izbile kampanje zastrašivanja. Mjesni vojni zapovjednici potvrdili su da su se na nekim kineskim kućama i trgovinama pojavili obojeni znakovi. Dnevnik The Jakarta Post objavio je da su pronađeni anonimni leci u kojima se kaže da zgradu označenu crvenim križem treba spaliti, a ako je na njoj zeleni križ, tada je treba oštetiti i opljačkati. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U osam godina ubijena 184 dužnosnika Ujedinjenih naroda</p>
<p>NEW YORK, 10. veljače</p>
<p> - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda izrazilo je zgražanje nad brojkom od 184 smrtno stradala UN-ova službenika od siječnja 1992. godine. U izjavi pročitanoj na kraju rasprave o sigurnosti dužnosnika Ujedinjenih Naroda, Vijeće je pozvalo svoje zemlje članice da privedu i osude sve krivce za počinjena nedjela. »Od siječnja 1992. godine izgubili smo 184 službenika«, kazala je zamjenica glavnog tajnika UN-a Kanađanka Louise Frenchette na sastanku kojem je predsjedavao argentinski ministar vanjskih poslova Adalberto Rodriquez Giavarini. Čak 98 službenika je ubijeno vatrenim oružjem, 21 je stradao u zrakoplovnim nesrećama, 52 su žrtve etničkih sukoba u Ruandi i Burundiju, dok je 13 stradalo od bombi. Samo dvojica počinitelja ubojstva su privedena i osuđena. »To je zaista sramotno. Što to govori svijetu? To da se za ubojstvo službenika UN-a može proći nekažnjeno«, kazala je Frenchette. Kako bi barem donekle osigurao živote svojih službenika, glavni tajnik UN-a Kofi Annan uskoro će imenovati kordinatora za sigurnost. Izvršna direktorica svjetskog programa za hranu pri UN-u Catherine Bertini dodala je kako je zastava UN-a u posljednje vrijeme postala meta, a na štit. »U Somaliji, Sudanu i Afganistanu naši su konvoji oteti, a vozači pretučeni ili ubijeni. U Angoli i Afganistanu zrakoplovi su nam uništeni i zapaljeni. Naši su dužnosnici bili zatočeni u Sijera Leone, na Balkanu, u području Velikih jezera u Africi i na mnogim drugim mjestima,« kazala je Bertini. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ne slažem se s pomutnjom pojmova u vezi s austrijskim ultradesničarima - podsjećam što sve može biti »volja naroda«</p>
<p>Na hrvatskoj političkoj sceni jedini glas u prilog austrijskog ultradesničara Haidera dolazi iz redova naše ekstremne desnice - Đapićeva HSP-a, strančice koja je, usprkos velikoj buci i višegodišnjoj naklonosti nekih glasila i HTV-a, bila i ostala na političkoj margini, u društvu s par otvorenih filoustaša i nacista. Prošli su izbori to bjelodano pokazali.</p>
<p>U svom sljepilu Đapić je ovih dana potpisao čak pismo potpore Jörgu Haideru. »Pravašima je neshvatljivo«, piše on, »da EU, koja se zaklinje u demokratska ljudska prava, želi oduzeti austrijskom narodu njegovo suvereno pravo da demokratski odlučuje o svojoj sudbini.« Đapić, zapravo, ponavlja sličnu Haiderovu izjavu da međunarodna zajednica »pritiscima pokušava sabotirati demokraciju u Austriji«. On se pri tom oslanja na neznanje novih naraštaja o tome da se i Adolf Hitler 1931. i 1933. pozivao na demokratsku volju njemačkih birača, zavedenih populističkim parolama velikog manipulatora, koji je i njemačkom narodu i čitavoj Europi i svijetu nanio milijunske žrtve i razaranja, a svojom rasnom politikom uništio u logorima oko šest milijuna Židova.</p>
<p>I Hrvatska je prošla tu kalvariju, pa je u kolektivnom pamćenju održala, i nakon pol stoljeća, otpor prema svakom oživljavanju totalitarizma, a posebno u ustaškom obliku. Povijesni je propust Europe bio što nije odmah, 1931. i 1933., pri usponu Hitlera primjereno reagirala i spriječila golemo zlo koje je zahvatilo čitav svijet, pa i Hrvatsku u Drugome svjetskom ratu.</p>
<p>Stoga je razumljiva zabrinutost koju je izrazilo naše Ministarstvo vanjskih poslova i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić razvojem događaja u Austriji, kojima bi se mogla ugroziti i manjinska prava gradišćanskih Hrvata i prava tisuća naših građana na radu u toj zemlji. </p>
<p>Oni se solidariziraju s mjerama koje u tom smislu poduzima Europska unija i Amerika. </p>
<p>Američka državna tajnica Madeleine Albright poručila je, naime, da »u vladama zemalja koje čine euroatlantsku zajednicu i u zdravoj demokraciji nema mjesta strankama koje se nisu jasno odredile protiv užasa nacističke vladavine i politike mržnje«. Time se daje podrška dosljednosti europskih demokratskih zemalja da se i u ovom slučaju usprotive usponu nove opasnosti s ekstremne desnice, koja ugrožava temeljna načela europske sigurnosti, ljudskih prava i multikulturalnosti, kao što su se, iako sa zakašnjenjem, usprotivile, politički i vojno, Miloševićevu režimu i njegovoj ekspanzionističkoj politici.</p>
<p>Nije čudno što to ne razumije ili neće razumjeti jedan Carl Gustaf Ströhm, koji godinama u našem tisku s ultrakonzervativnih pozicija promovira Haidera u Austriji i time se solidarizira s hrvatskom krajnjom desnicom, nego je čudno što to ne shvaća ni Ivan Keglević, predsjednik stranačke skupine demokršćanskog naziva (HKDS).</p>
<p> U povodu oštrog reagiranja Europske unije na ulazak krajnje desnice u austrijsku vladu, on to naziva »hitlerovskim ponašanjem« pa veli: »Žalosno je da se snagom jačega ne priznaje volja naroda« (Novi list, 6. veljače).</p>
<p>Pravi demokršćanin, po mom sudu, ne bi se tako nepromišljeno opredijelio i ako je išta žalosno u tome slučaju, onda je upravo ta Keglevićeva izjava. Ona svjedoči o pomutnji pojmova u nekih ljudi. Pa, zaboga, i Milošević je imao na izborima očitovanu »volju naroda« u agresiji na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.</p>
<p>Pa zar je demokratski svijet trebao šutjeti na tako izraženu »volju naroda«? Austrija, dakako, nije takav slučaj i ona se s tim ne može usporediti, ali oprez pred haiderovskim snagama je nužan. Već kad su u zametku, treba im se suprotstaviti jer, kao što vidimo, pojava austrijskog Haidera poticajna je za oživljavanje njegovih klonova u drugim zemljama, pa i u nas.</p>
<p>Na žalost, pomutnja je i u nekim redakcijama. Tako, npr., Hrvatsko slovo dijeli lekcije Europskoj uniji zbog političkih pritisaka na Austriju u slučaju Haider. Izraelu poručuju »da nije Vaše pravo da, po diktatu Unclea Sama, propisujete austrijskim državljanima i austrijskoj državi što im je činiti, tj. da se miješate u unutrašnje stvari suverene Republike Austrije«.</p>
<p> I takvo i slično pisanje Hrvatskog slova stalno se već tjednima, nakon smjene umjerenog glavnog urednika Matijaševića i nastupa nove redakcije pod vodstvom Horvatića i Jindre ultradesne usmjerenosti, reklamira u programu Hrvatskog radija. Dokad?</p>
<p>Hrvatski radio, kad već o njemu govorim, nije dosad komentirao znakovitu i politički vrlo važnu izjavu novog predsjednika hrvatske Vlade Ivice Račana o »osloncu na antifašističke tekovine našeg naroda«. Račan je uz to naglasio: »Oko toga u pobjedničkoj koaliciji nema spora« (Vjesnik, 3. veljače).</p>
<p>To dosad nisu komentirali ni u Hrvatskoj televiziji ni u ostalim redakcijama. Nakon višegodišnjeg pokušaja s filoustaške desnice da se negira ili relativizira oslobodilački karakter hrvatskog ratnog antifašizma, Hrvatska sada - s dužnim poštovanjem prema svim žrtvama rata i osudom zločina počinjenih na objema stranama - ponovno s ponosom potvrđuje da se nalazi u društvu demokratskih i pobjedničkih zemalja antihitlerovske koalicije kojoj je ona (Hrvatska) dala golem prilog svojom borbom. Bez te tekovine ne bi bilo ni međunarodnog priznanja demokratske Republike Hrvatske. To se potvrđuje sada i u odnosu na aktualni slučaj u Austriji. Reagiranje hrvatske demokratske javnosti u skladu je s reagiranjem u demokratskom svijetu.</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Registarske tablice i protokolarna oznaka</p>
<p>Kao najviši predstavnik Republike i vrhovni zapovjednik Slovenske vojske, predsjednik Republike Slovenije u protokolarnim prilikama koristi se službenim vozilom, koje je registrirano u Uredu predsjednika Republike. Vozilo je marke »mercedes«, tipa 500 S, koje je upisano s reg. br. LJ H7-21C(registarska tablica vrijedi do 13. 7. 2000.).</p>
<p> Protokolarne oznake (zastava RS s grbom i napis P RS), koje su vrlo slične uobičajenim registarskim tablicama, postavljaju se neposredno iznad spometih registarskih tablica.</p>
<p> Protokolarne oznake uporabljuju se isključivo prigodom većih protokolarnih događaja (državni blagdani, posjeti stranih predsjednika - približno 15 puta godišnje), kada je funkcija predsjednika Republike posebno naglašena.</p>
<p> U takvim je prigodama vozilo smješteno između najmanje dva policijska vozila, koja su opremljena po propisima i po potrebi mogu se koristiti posebnim zvučnim i svjetlosnim znakovima. Nakon završenih protokolarnih obveza protokolarne se oznake vrlo jednostavno uklanjaju i ispod njih ostaju propisane registarske tablice.</p>
<p> Nije riječ, dakle, o registarskim tablicama, nego o protokolarnim oznakama.</p>
<p>Vozilom označenim na opisani način Ured se koristio također za putovanja u inozemstvo (Italija, Austrija, Mađarska, Njemačka, Hrvatska), i to zato što se u tim državama, kao i u drugima sličnima, uzimaju slične protokolarne oznake na predsjedničkim vozilima. S tim je oznakama Ured nastojao postići prepoznatljivost državnih simbola Republike Slovenije u inozemstvu.</p>
<p>Te se protokolarne oznake uporabljaju na temelju Zakona o grbu, zastavi i himni RS te o slovenskoj narodnoj zastavi, koji određuje da se grbom i zastavom označavaju prevozna sredstva što ih uporabljaju predsjednik Republike i drugi ondje navedeni državni dužnosnici.</p>
<p> Protokolarne oznake, međutim, ne valja zamjenjivati registarskim tablicama. Ako bismo htjeli na registarskim tablicama uporabiti te oznake, kojima se Ured sada koristi samo na protokolarnoj oznaci odnosno tablici, onda bi dakako bilo nužno promijeniti ili dopuniti Zakon o sigurnosti cestovnoga prometa.</p>
<p>Uporaba grba i zastave na protokolarnome vozilu, što ga u posebnim prilikama uporabljuje predsjednik Republike, dakle, u skladu je sa zakonom, a pritom se poštuju i odredbe Zakona o sigurnosti cestovnog prometa, jer se vozilo s protokolarnim oznakama uporabljuje isključivo s policijskom pratnjom.</p>
<p>Ured predsjednika </p>
<p>Republike Slovenije, Ljubljana</p>
<p>Vjesnik je dobio dopis Ureda predsjednika Republike Slovenije u povodu napisa s naslovom »Hoće li Kučana zbog neispravnih tablica isključiti iz prometa?«, objavljenoga 8. veljače. U tome se odgovoru objašnjavaju ili opovrgavaju navodi i zaključci iz toga napisa. Ovom prigodom smatramo svojom profesionalnom dužnošću pojasniti kako smo taj tekst napisali isključivo na temelju podataka iznesenih u izvješću ljubljanskoga Dela 7. veljače. U međuvremenu, Delo je taj dopis Ureda predsjednika Republike Slovenije istovjetna sadržaja objavilo 9. veljače.</p>
<p>MIHAILO NIČOTA, </p>
<p>Vjesnikov novinar, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rašomonska situacija u izboru novih školskih ravnatelja </p>
<p>Nakon predizbornih obećanja nekadašnjih oporbenih stranaka kako će se dokinuti praksa izbora školskih ravnatelja mimo nastavničkih vijeća - nastavnici su neugodno iznenađeni jednim od prvih poteza novog ministra prosvjete Vladimira Strugara (Naputak o imenovanjima ravnatelja, 31. siječnja 2000.).</p>
<p> Iznenađenje je tim veće jer je novi ministar u svojim prvim istupima nakon imenovanja nagovijestio kako neće iznevjeriti predizborna obećanja kako svoje stranke HSS-a tako i ostalih stranaka danas vladajuće šestorke.</p>
<p>Zašto su nove prosvjetne vlasti već na početku iskazale strah pred uključivanjem zbornice u odlučivanje o budućim ravnateljima?</p>
<p> Obrazloženje kako je uključivanje zbornice u odabir ravnatelja protuzakonito jer nastavnička vijeća nisu upravljačka, već samo stručna tijela u školama još bi i »držalo vodu« da se nije posegnulo, po već uhodanoj praksi na Trgu burze, za protuzakonitim rješenjem jer postojeći zakonski propisi u djelokrugu ovlasti školskih odbora ne predviđaju odabir ravnatelja.</p>
<p>Zašto su školski odbori »bolje« rješenje od nastavničkih vijeća? Odgovor je jednostavan. Školske odbore je lakše kontrolirati s više razina te su stoga podložniji različitim vrstama manipulacija. Postojeći ravnatelji u sprezi s lokalnim vlastima relativno lako mogu u situaciji kada je nastavnička većina slaba (tek jedan glas više) kontrolirati školske odbore.</p>
<p>U javnosti je prošao nezapaženo još jedan dvojben aspekt ministrove odluke o uključenosti školskih odbora u izbor ravnatelja. Kada su se kandidati za buduće ravnatelje javljali na natječaj, vrijedilo je pravilo kako školski odbori ne odlučuju o kandidatima, nego samo prosljeđuju izborni materijal županijskim uredima.</p>
<p>Nije se teško dosjetiti da se upravo stoga mnogi kandidati, koji nisu bili u stanju osigurati veze i vezice u županijskim uredima i(li) Ministarstvu prosvjete, nisu ni natjecali.</p>
<p> Spomenuti bi se kandidati sigurno natjecali da su u trenutku raspisivanja natječaja znali da će se odlučivati na nižoj razini, na školskim odborima, gdje, dakako, bolje poznaju njihove kvalitete i sposobnosti. </p>
<p>Da ne bi bilo ikakve dvojbe, u Savezu školskih sindikata mislimo da je i odlučivanje školskih odbora bolje rješenje od dosadašnjega, ali isto tako smatramo da je novo rješenje, uz pravnu neutemeljenost, lošije od rješenja koje bi bilo zakonski utemeljeno i temeljilo se na neposrednom odlučivanju nastavnika na nastavničkim vijećima. </p>
<p>Da su spomenuti razlozi i jedini, a nisu, novi bi ministar trebao žurno reagirati obustavom provođenja odabira novih ravnatelja i iz rašomonske situacije kojoj je dijelom i sam krivac izaći na najmanje loš način. </p>
<p>Dosadašnje bi ravnatelje do izmjena zakonski propisa trebalo imenovati vršiteljima dužnosti, što bi školama osiguralo nesmetano funkcioniranje, dok bi primjena novih zakonskih propisa osigurala izbor novih ravnatelja koji bi bio u skladu sa zakonom i predizbornim obećanjima vladajućih stranaka. </p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ, predsjednik Saveza školskih sindikata, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za svaku predstavku manje od dvije minute </p>
<p>Dana 8. veljače 2000. prisustvovao sam 23. sjednici Odbora zagrebačke Gradske skupštine za predstavke građana kao zainteresirani građanin (ali bez mogućnosti bilo kakva reagiranja). Na dnevnom redu bilo je 19 predstavki, što je Odbor odradio u roku od 35 minuta. Ukratko, za svaku predstavku manje od dvije minute.</p>
<p> Postavljaju mi se dvije pretpostavke: ili su tamo svi (od g. Bože Odaka, predsjednika, g. Petra Didaka, tajnika, nadalje) genijalci ili je sva ta problematika minorna.</p>
<p>Zašto ne prolazi prva pretpostavka? Da je tomu tako, onda ja ne bih dulje od dvije godine, uz 61 razmijenjeni dokument upućen mjerodavnim organima i pojedincima putem odbora, neuspješno pokušavao dokazati nezakonito postupanje u tijelima graditeljstva i građevinske inspekcije, koje je rezultiralo i štetom, i to ne samo meni kao pojedincu. To bi genijalci vrlo brzo riješili.</p>
<p>Zašto ne prolazi druga pretpostavka? Zato jer niti ja, a niti 18 ostalih građana čije su predstavke konačno bile na dnevnom redu ne pokušavamo dokazati ono što je očito nezakonito jer smo to izabrali kao novi hobi, nego zato jer trpimo štetu (materijalno, moralno, vremenski i financijski).</p>
<p>Nameće se zaključak da je važno zadovoljiti formu, netko će vjerojatno u tom maratonu i odustati.</p>
<p>ZDRAVKO BREKALOZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Podunavlju 700.000 mina </p>
<p>U izvještaju sa zajedničke konferencije za novinare Misije OESS-a i UNHCR-a objavljenom 10. veljače u Vjesniku potkrala se pogreška, koju ovim putem ispravljamo. U Podunavlju se, kako je istaknuo glasnogovornik Misije OESS-a Peter Palmer, nalazi 700.000, a ne 7.000 mina, kako je pogreškom objavljeno. Ispričavamo se Misiji OESS-a i čitateljima. </p>
<p>JULIJANA ŠTRBIĆ, Vjesnikova novinarka, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>U stanu u Trnskom pronađeni ubijeni muž i žena</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U stanu u Trnskom u četvrtak su pronađeni mrtvi muškarac i žena, koji su kasnije identificirani kao Mladen Ilijašević (55) i njegova supruga Vera (46).</p>
<p>Prema izjavi koju je na mjestu zločina dao donačelnik Odjela općeg kriminala PU zagrebačke, Josip Begović, nećak Ilijaševićevih, u četvrtak je otišao u VI. policijsku postaju i rekao da je u nekoliko navrata pokušao doći do svojih rođaka, ali da nitko ne otvara vrata stana. Nećak se još više zabrinuo kada je saznao da se Mladen Ilijašević nije pojavljivao na poslu zadnja tri dana. Policija je istoga dana, zajedno s vatrogascima, obila vrata stana i pronašla bračni par u spavaćoj sobi.</p>
<p>Prema prvim saznanjima očevida Mladen Ilijašević je prvo ubio suprugu, a zatim sebe. Begović je dodao da bračni par, prema policijskim saznanjima, nema djece, te da nitko od susjeda nije čuo nikakvu pucnjavu. Na upit je li možda razlog tome pucanje kroz jastuk ili neki drugi način, odgovorio da je očevid u tijeku. </p>
<p>Da nitko od susjeda nije ništa čuo potvrđuje i reakcija susjede dva kata ispod stana ubijenih, koja je izašla na prozor i primjetivši »hrpu« policije pitala: »Što se ovdje dešava?«, te još nekolicine vidno zbunjenih susjeda iz okolnih zgrada, koji su zapitkivali novinare što se dogodilo.</p>
<p>O uzrocima tragičnog čina Begović je rekao da ni policija zasad ne zna ništa. Ni nećak ubijenih, koji je želio ostati anoniman, nije znao objasniti zašto bi njegov rođak ubio sebe i svoju suprugu, »Ne znam zašto su se ubili, jer su bili u jako dobrim odnosima.«. Prema također neslužbenim informacijama, Ilijašević je navodno bio vojno lice. (D. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Svjedokinja na suđenju Krišti: »Izašla sam pužući pored njegovih nogu«</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Suđenje Ivanu Krišti (60), optuženom za ubojstvo i dva pokušaja ubojstva iz bezobzirne osvete u Osnovnoj školi »Sesvete«, nastavljeno je u četvrtak pred sudskim vijećem zagrebačkog Županijskog suda kojem je predsjedava sutkinja Dušanka Zastavniković-Duplančić.</p>
<p>Na raspravu su došli svi pozvani svjedoci, a svoja su vještačenja iznijeli vještak balističar, Gordan Mršić i sudskomedicinski vještak dr. Dušan Zečević. Siniša Turčinec, policajac koji je uhitio Krištu, na pitanje zamjenice Županijskog državnog odvjetnika, Maje Belić, odgovorio je kako je optuženi u tom trenutku rekao da je svoje učinio i da se predaje, te da je bio smiren.</p>
<p>Svjedokinja Marica Rubel, koja se 5. listopada, kada se ubojstvo dogodilo nalazila u kabinetu jer je pozvana, također, zbog sukoba dječaka Matea Čuljka i Branimira Krište, rekla je: »Branimir je prvi ispričao što se dogodilo, a onda je učiteljica Helena otišla po Matea, ali Mateo nije ništa govorio, pa je ponovo otišla po neku drugu djecu da se sve riješi. Gospodin Krišto je ušao na vrata bez kucanja i rekao 'hoću vidjeti te roditelje čija djeca olovkama bodu drugu djecu'. Rekao je i 'u kojoj mi to državi živimo, gledaju li ta djeca samo kaubojske filmove'. Spomenuo je da zna 50 ljudi iz Dervente, a kada mu je Ante Čuljak rekao da se smiri, lijevom je rukom razgrnuo sako, desnom rukom izvadio pištolj i počeo pucati. Spustila sam se na pod ispod stola i kada su Krište izašli i ja sam za njima puzeći pokraj njegovih (optuženikovih, op. a.) nogu«, iskazivala je svjedokinja.</p>
<p>Mira Grubišić iskazala je isto kao i prva svjedokinja, rekavši da je nakon pucnjave ostala u kabinetu. »Krišto je počeo pucati, a mi smo se digli na noge i vrištali. Potom sam se spustila pod stol i Ante je pao pokraj mene. Ostala sam pod stolom dok nije otišao (Krišto, op. a.). Cvita je zapomagala govoreći 'boli me ruka'«, iskazala je svjedokinja, rekavši kako je pomogla Cviti. Na pitanje branitelja optuženog, odvjetnika Ivana Kerna, kako se Krišto ponašao, svjedokinja je rekla kako je Krišto prije pucnjave šakom zamahivao u visini svoje glave, ali da nije vikao.</p>
<p>Suđenje će se nastaviti nakon provođenja neuropsihijatrijskog vještačenja optuženog.</p>
<p>C. Čuljak još se oporavlja </p>
<p>Balističar je rekao da je u kabinetu pronađeno devet čahura, a četiri u Varaždinskoj ulici, gdje je Krišto nakon masakra pucao. Riječ je o čahurama »mausera« cal. devet mm. krišti su uzete i parafinske rukavice, odnosno silikonski odljevci šaka s ostacima barutnih čestica.</p>
<p>Liječnik je izjavio da je Cvita Čuljak, koja se nalazi na rehabilitaciji, zadobila tri prostrijelne ozljede. Mateu je ozlijeđen prsni koš, no nije duboko prodrla u tijelo, zrno nije nađeno, te dr. Zečević pretpostavlja da ga je pogodio odbijeni projektil. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jesu li menadžeri Splitske banke vratili enormne stimulacije?</p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Županijsko državno dovjetništvo u Splitu podnijelo je istražni zahtjev za predsjednika uprave Splitske banke Tomu Bolotina (52), te članove uprave Peru Vrdoljaka (63), Jerislava Kušteru (51) te Stjepana Kolovrata (47), a zbog sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti.</p>
<p>Naime, osnovano se sumnja kako su 30. lipnja 1998. godine, radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, sami sebi isplatili novčane naknade na ime navodnog sudjelovanja u dobiti Splitske banke za 1997. godinu. Osumnjičenici se terete da su znali da nemaju pravo na tolike iznose, s obzirom da je dobit banke krivo prikazana, odnosno nepravedno povećana za pet milijuna kuna, te za 40 milijuna kuna, koje kao gubitak poslovanja u 1996. godini u završnom računu za 1997. nisu odbili.</p>
<p>Tako je temeljem ugovorenog postotka u menađerskom ugovoru, kako se navodi, Tomo Bolotin sebi isplatio 736.019 kuna, od kojih je za 665.398 kuna oštetio Splitsku banku. Peri Vrdoljaku i Jerislavu Kušteri isplaćeno je po 478.411 kuna, od čega je svaki protupravno prisvojio po 436.038 kuna. Na štetu Splitske banke Stjepan Kolovrat se, sumnja se, okoristio za 106.297 kuna od ukupno isplaćenih 116.636 kuna navodne bančine dobiti.</p>
<p>Jesu li članovi Uprave Splitske banke protupravno stečeni novac i vratili još se službeno ne zna. To će se, kao i ostale pojedinosti u ovom slučaju, utvrditi tijekom istrage koju bi, temeljem ovog zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva trebao otvoriti istražni sucac Županijskog suda u Splitu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Službenik SZUP-a švercao cigarete</p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Službenici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU spitsko-dalmatinske za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti te izbjegavanja carinskog nadzora prijavili su službenika SZUP-a Zlatka M. (38) iz Zagreba.</p>
<p> On je, tereti se, u »fiatu ducatu«, s pločicama ZG 6749-I, prevozio 55 baksi cigareta »ronhill« i »walter wolf« za koje ni on, a ni njegov suvozač Ilija V. (33) iz Zagreba, koji je također prijavljen za izbjegavanje carinskog nadzora, nisu imali nikakve dokumentacije. Kada je zaustavljen u Lovreću, Zlatko M. legitimirao se službenom iskaznicom SZUP- a, tvrdeći da kombijem prevozi stari namještaj.</p>
<p> Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su cigarete, u namjeri da ih preprodaju SZUP-ovac i njegov suvozač kupili u Runovićima od mještana Jakova K. (28) i Damira K. (44), plativši ih 23.000 njemačkih maraka, koji su također »zaradili« prijavu za izbjegavanja carinskog nadzora. </p>
<p>Sva četvorica osumnjičenih privedeni su istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji ih je zadržao do saslušanja. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Oteta torba s novcem za isplatu plaća</p>
<p>VINKOVCI, 10. veljače</p>
<p> - U četvrtak u jutarnjim satima, u Ulici H. D. Genschera 2, usred Vinkovaca, počinjeno je razbojništvo nad službenicima Slavonske banke i Zavoda za platni promet Vinkovci.</p>
<p>Kako je priopćeno, oni su u 8.10 sati prenosili novac namijenjen za isplatu plaća.</p>
<p> Prema daljnjem priopćenju, koje je potpisao Stipo Rimac, načelnik PU vukovarsko-srijemske, obradom podataka na terenu utvrđeno je da je došlo do fizičkog obračuna u kojem su napadači oteli crnu kožnu torbu i bijelu jutenu vreću u kojima se nalazio novac.
Prema podacima spomenute PU sa mjesta događaja počinitelji razbojništva udaljili su se osobnim automobilom »volswagen golf« sive boje, registracije VU 287-M (te tablice otuđene su s osobnog automobila »yugo 55«) na kojem se umjesto stražnjeg vjetrobranskog stakla nalazila prozirna PVC folija, preko »starog mosta« u Ulici Ružina.</p>
<p> Djelatnici PU vukovarsko-srijemske intenzivno tragaju za, zasad nepoznatim počiniteljima.</p>
<p> Policija moli sve građane koji svojim informacijama mogu pomoći policiji da se jave u PU vukovarsko-srijemsku. (Stjepan Tomić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nakon otmice u Zagrebu, policija uhvatila otmičara!?</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama, te jednoj šturoj obavijesti objavljenoj na radiju, zasad nepoznate osobe u vozilu marke BMW pobjegle su nakon otmice jedne osobe, čiji identitet također nije utvrđen. </p>
<p>Policija do zaključenja prvog izdanja lista nije dala nikakvu informaciju, osim da je »sve u tijeku i kada se nešto sazna, dati će informaciju«. U međuvremenu, također neslužbeno, došlo je do pucnjave specijalaca i otmičara, koji su savladani na Ranžirnom kolodvoru.</p>
<p>U vrijeme akcije hvatanja otmičara, policija je blokirala sve izlaze iz grada, kako je i uobičajeno u takvim situacijama, dok je specijalna policija, također prema neslužbenim informacijama pratila vozilo.</p>
<p>U vozilu se, prema riječima očevidaca, nalazio najmanje jedan otmičar naoružan bombama i automatskom puškom, što također policija nije potvrdila, pa su zbog tog razloga specijalci u početku bili prisiljeni samo pratiti vozilo. Prema izjavama nekih svjedoka, najveća koncentracija specijalaca je bila u jednoj fazi, osim oko Ranžirnog kolodvora u Dugavama, iako ih ima i po drugim dijelovima grada. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tomcu dosuđeno 50.000 kuna odštete od »Slobodne Dalmacije« </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Presudom Općinskog suda u Splitu, dr. Zdravku Tomcu koji je zbog pretrpljenih duševnih boli utužio Hrvatsku demokratsku zajednicu i nakladnika »Slobodne Dalmacije«, dosuđeno je 50.000 kuna odštete koju mu mora isplatiti nakladnik »Slobodne Dalmacije«. Tužbeni zahtjev koji se odnosi na HDZ, sud je odbio.</p>
<p>Tomac je tužio HDZ, kojeg je zastupao odvjetnik Željko Olujić, kao autora promidžbenog plakata u kojem se u formi plakata-crteža prikazuje silueta partizana koji ubija dijete u potiljak. Na tom plakatu tužitelj je prikazan kako svira harmoniku-»dugmetaru«, s tetoviranim srcem i natpisom »JNA« na podlaktici desne ruke, dok pokraj njega po njegovom diktatu plešu kolo čelnici HSLS-a, HND-a i ASH-a. Inkrimirani plakat objavljen je 10. travnja 1997. godine u »Slobodnoj Dalmaciji«, za vrijeme predizborne kampanje za izbor zastupnika u Sabor RH.</p>
<p>Sud je utvrdio da je Tomcu kao političaru i javnoj osobi prijepornim plakatom oštećen autoritet i dostojanstvo, te da je objavljivanje takvog plakata u kojem se o njemu sugeriraju neistine, bilo ciljano usmjereno na stvaranje negativne predožbe. Stoga je sud poklonio vjeru tužitelju, da mu je objava tog plakata mogla nanijeti veliku duševnu bol. Dio tužbenog zahtjeva, koji se odnosi na HDZ je odbijen, jer sud ističe da je sporan plakat objavljen isključivo u »Slobodnoj Dalmaciji«, a ne primjerice, u formi »jambo plakata«. Da »Slobodna« nije olako objavila takav plakat, ne bi ni bila prouzročena šteta tužitelju. (D.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Hotelijeri očekuju dobru sezonu, ali ne znaju hoće li je stići pripremiti </p>
<p>Hotelijeri očekuju dvadesetak posto bolju turističku sezonu, ali nemaju novca za pripremu hotela/ Čak 45 posto domaćih hotelijerskih tvrtki ima blokirane žiro-račune, a pred blokadom ih je još 23 posto/ Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, tvrdi da je hotelijerstvo pred kolapsom/ Hotelijeri, uz ostalo, očekuju da im se otpišu svi ratni krediti, a da im se za pripremu ove sezone pomogne s najmanje 500 milijuna proračunskih kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatski hotelijeri, temeljem dosadašnjih najava, očekuju dvadesetak posto bolju sezonu od prošlogodišnje, no još nisu sigurni hoće li se navrijeme stići pripremiti za kvalitetan prihvat gostiju. Presudnu pomoć, u vidu deblokade blokiranih žiro-računa te kratkoročnih pozajmica za pripremu, očekuju od države, rečeno je u četvrtak na sastanku predsjedništva Hrvatske udruge hotelijera (HUH) održanom u hotelu Inter-Continental.</p>
<p>Naime, u ovom trenutku 45 posto domaćih hotelijerskih tvrtki ima blokirane žiro-račune, pred blokadom je njih 23 posto, dok ostatak (dakle nešto više od 30 posto) relativno normalno posluje. Shodno tim podacima, procijenio je Zdenko Cerović, tajnik HUH-a, 45 posto od ukupnog broja domaćih hotelijerskih tvrtki predstojeću sezonu dočekuje bez potresa, tridesetak posto bi nekako preživjelo i bez vanjske pomoći a 25 posto najugroženijih tvrtki nema nikakve šanse da odradi ovu sezonu ukoliko im netko ne pomogne.</p>
<p>Hotelijeri, najkraće rečeno, očekuju da im se otpišu svi ratni krediti (istaknuli su da im je to glavni uteg oko vrata), a da im se za pripremu ove sezone pomogne s najmanje 500 milijuna proračunskih kuna. Isto tako, očekuju da Vlada utječe na smanjene izdataka upravi i lokalnoj samoupravi što su se proteklih godina višestruko podvostručili. Predlažu i osnivanje posebnoga Vladina tijela koje bi munjevito reagiralo na sve turističke probleme.</p>
<p>»Turizam kao gospodarska grana najbrže može vratiti svoje obveze. Stoga ćemo i ove novce koje očekujemo ne bismo li pripremili sezonu, siguran sam, moći vratiti već na jesen«, tvrdi Ivan Šorić, predsjednik HUH-a, po kojemu je hrvatsko hotelijerstvo pred kolapsom. </p>
<p>Zanimljivu »dijagnozu« uzroka propadanja hotelijerstva postavio je Anđelko Leko, direktor HUP-a Zagreb, rekavši da je 60 posto svih objekata u državnom vlasništvu, a da država loše gospodari tom imovinom. »U privatiziranim objektima uglavnom nema takvih problema pa država mora ili pokloniti ili prodati ili naprosto napraviti reda u svojem turističkom portfelju«, istaknuo je Leko.</p>
<p>Nakon što je optužio HTV i Slobodnu Dalmaciju da provode harangu protiv njega, zbog čega će »Zlatni rat« izgubiti najmanje dva milijuna DEM-a, Antun Plenković, direktor spomenutoga bolskog poduzeća, rekao je da 95 posto hrvatskih hotelskih menedžera svakodnevno rješava probleme vlasnika umjesto da se bavi svojim pravim poslom. Po njemu je 500 milijuna proračunskih kuna dovoljno tek za pokrivanje obrtnih sredstava dalmatinskih poduzeća. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Veće plaće kroz povećanje neoporezivog dijela osobnog dohotka? </p>
<p>Država kao veliki dužnik izvršit će svoje obveze, ali će Vlada od nekih svojih vjerovnika tražiti prolongiranje plaćanja zato što je naslijedila goleme dubioze i obveze, koje iznose 5,7 milijardi kuna, najavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Za privatizaciju preostalih poduzeća i tvrtki u državnom vlasništvu ubuduće neće biti nikakvih ograničenja, a zainteresiranih stranih ulagača ima. Vlada je spremna i za raspravu s ulagačima o rješavanju dubioza u brojnim poduzećima, a kako bi privukla strance, prihvaća njihove i domaće zahtjeve za smanjenjem poreza na dobit kao i prijedloge da se reinvestira na dobit potpuno oslobodi plaćanja poreza. U tom smjeru izmijenjeni zakonski propisi mogu se očekivati u sljedeća tri mjeseca - najavio je u četvrtak Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, odgovarajući na brojna pitanja predstavnika hrvatske tekstilne i kožarske industrije. </p>
<p>Tradicionalni forum Intertekstil i 54. međunarodni tjedan kože i obuće na Zagrebačkom velesajmu bila je prilika da se predstavnicima Vlade predstavi sadašnje nezavidno stanje u ovoj industrijskoj grani koja, naglašeno je, ima velike mogućnosti razvoja i jedna je od rijetkih koja puno desetljeće bilježeći suficit u poslovanju s inozemstvom. Na pitanja gospodarstvenika odgovarao je i Goranko Fižulić, ministar gospodarstva, a u radu foruma sudjelovao je i Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Upravo je HGK izrazila prijedlog mjera kojima bi Vlada omogućila uspješnije i profitnije djelovanje ove industrijske grane. </p>
<p>Govoreći o nelikvidnosti i insolventnosti u hrvatskom gospodarstvu, Slavko Linić je posebno naglasio kako će država koja je, kako se ispostavilo, i sama veliki dužnik, izvršiti svoje obveze. Ali je najavio i želju Vlade da s nekim od svojih vjerovnika razgovara o prolongiranju plaćanja s obzirom na to da je od bivše vlasti naslijedila goleme dubioze i obveze, koje iznose 5,7 milijardi kuna. Kako je rekao Linić, Vlada želi biti odgovorna za državni udio u poremećajima u platnom prometu, ali će to isto tražiti i od vlasnika poduzeća. On je ujedno naglasio kako ne vidi izlaza za tvrtke koje brine ne samo nelikvidnost nego i insolventnost! Na pitanja o mogućim sanacijama poduzeća, Linić je odgovorio kako podjelu novca iz državnog proračuna samo za neke tvrtke ne smatra tržišnom ekonomijom, posebice kad je riječ o privatnim poduzećima koja bi time povećala svoju konkuretnost pred takmacima na tržištu. </p>
<p>Na posebno pitanje tekstilaca i kožara mogu li se u ovoj industrijskoj grani povećati plaće, koje su među najnižima u zemlji, Linić je rekao da će se to vjerojatno učiniti već kroz povećanje neoporezivog dijela osobnog dohotka. A ova bi mjera u najmanju ruku obuhvatila minimalnu plaću. Hoće li neoporeziva plaća biti i veća, ovisit će o potrebama državnog proračuna.</p>
<p>U svojem obraćanju tekstilcima i kožarima Goranko Fižulić, ministar gospodarstva, podsjetio je da je Hrvatska praktično osam godina bila izvan europske zajednice i da je trenutno svojevrsna »tranzicijska zvijezda«, pa to treba iskoristiti. U tome vidi i buduće povoljnije uvjete za izvoz ove grane gospodarstva. Fižulić je najavio kako će Ministarstvo gospodarstva tražiti od Vlade da podnese i formalan zahtjev za primanje u EU, a zaostajanje u koracima prema primanju za Slovenijom ubuduće će se smanjivati u skokovima. </p>
<p>Na posebna pitanja o izmjenama u PDV-u članovi Vlade odgovorili su kako će se morati pozorno odvagnuti koliko se državni proračun može odreći novca kad se zna kolike obveze ima prema mirovinskim i zdravstvenim fondovima. Oni su potvrdili da će do izmjena svakako doći, a o kojim će se stopama raditi, Vlada će još raspraviti i s predstavnicima gospodarstva.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Raiffeisenbank: Marka će ove godine dosegnuti 4,45 kuna</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Analitičari Raiffeisenbank (RZB) Austria u svojem redovitom mjesečnom izdanju Equity Insights za veljaču donijeli su procjene kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za Hrvatsku u ovoj godini. </p>
<p>Prema tim procjenama, u 2000. godini hrvatski će GDP zabilježiti rast od 0,7 posto i iznositi 18,7 milijardi dolara. Industrijska će proizvodnja porasti za jedan posto, a stopa nezaposlenosti u ovoj će se godini kretati oko 20 posto. </p>
<p>Procjenjuje se da će godišnja inflacija u 2000. godini doseći 11,3 posto. Prema prognozama RZB-ovih analitičara, dolar će vrijediti 7,77 kuna, marka 4,45 kuna, a euro 8,70 kuna.</p>
<p>Proračunski će deficit, tvrde u RZB-u, doseći 2,4 posto GDP-a, a deficit tekućeg računa platne bilance 6,1 posto GDP-a. Izvoz će u ovoj godini porasti za 4,6 posto, a uvoz za čak 8,1 posto.</p>
<p>Službene devizne rezerve iznosit će 2,9 milijardi dolara.</p>
<p>No već u 2001. godini, tvrde RZB-ovi analitičari, GDP bi trebao rasti po stopi od 2,5 posto, a procijenjen je na 21,9 milijardi dolara. Industrijska bi proizvodnja u narednoj godini trebala zabilježiti rast od tri posto, a stopa nezaposlenih iznosila bi oko 19 posto. Prosječna godišnja inflacija u Hrvatskoj u 2001. godini prema očekivanjima RZB-a iznosit će 7 posto.</p>
<p>Analizirajući prilike u Hrvatskoj, RZB-ovi analitičari navode da su političke promjene u zemlji strani investitori ocijenili pozitivnima. Hrvatsko je tržište kapitala, kažu, izišlo iz izolacije. Očekuje se nastavak privatizacije, smanjenje stope poreza na dobit sa 35 na 20 posto, kao i smanjenje stope PDV-a. Također, nastavak privatizacije Hrvatskog telekoma trebao bi imati veliki učinak na tržište kapitala, odnosno dosadašnja slaba likvidnost tržišta popravila bi se pojavom na tržištu jedne blue chip dionice. Očekuje se da će dionice HT-a biti izlistane na burzi krajem ove godine. Ulazak Hrvatske u WTO i CEFTU dao bi, tvrde, snažan poticaj izvoznoorijentiranim tvrtkama.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>UNCTAD: Izravna strana ulaganja lani premašila 825 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Vrijednost ukupnih izravnih stranih ulaganja u svijetu u prošloj je godini porasla 25 posto, premašivši iznos od 800 milijardi američkih dolara, privremene su procjene koje je objavio UNCTAD (Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj).</p>
<p>Zemlje u razvoju lani su se, napominju, oporavile od stagnacije u prethodnoj godini po prilivu stranih izravnih investicija, dok su SAD i Velika Britanija i dalje prednjačile po visini ulaganja u svijetu. Velika Britanija prošle je godine zauzela čak mjesto najvećeg ulagatelja u svijetu, preotevši ga SAD-u, po prvi put od 1988.</p>
<p>Po procjenama UNCTAD-a, iznos izravnih stranih ulaganja bilježi kontinuirani rast u razdoblju od posljednjih gotovo deset godina, dosegnuvši u prošloj godini novu rekordnu vrijednost od 827 milijardi dolara ili 25 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Spajanja i akvizicije diljem svijeta, kaže se u izvješću, bila su pokretačka snaga tog lanjskog porasta stranih ulaganja. U industrijski razvijenome svijetu ona predstavljaju prvi korak za ulazak na strana tržišta, dok u zemljama u razvoju njihov značaj sve više raste, kaže se u izvješću.</p>
<p> Zemlje srednje i istočne Europe, čije ekonomije prelaze na tržišno gospodarstvo, uspjele su, napominju, zadržati stabilni priliv izravnih stranih ulaganja u visini oko 20 milijardi dolara u prošloj godini.</p>
<p> Nakon stagnacije u 1998., izravna strana ulaganja u zemlje u razvoju lani su uvećana za 15 posto. Od ukupno procijenjenih 198 milijardi dolara koliko je uloženo u te zemlje, u Latinskoj Americi, gdje je privatizacija bila najjači magnet, zabilježen je 32 posto veći iznos stranih izravnih investicija ili ukupno 97 milijardi dolara u prošloj godini.</p>
<p>Razvijene zemlje privukle su gotovo tri četvrtine ukupnog prošlogodišnjeg iznosa stranih izravnih ulaganja u svijetu ili 609 milijardi dolara. Uz vodeće, SAD i Veliku Britaniju, među ostalim razvijenim zemljama svijeta koje su zabilježile goleme iznose stranih ulaganja bile su Francuska i Njemačka, kako po prilivu u te zemlje tako i po njihovim izravnim ulaganjima u druge zemlje. </p>
<p> Između SAD-a i EU ukupni su tokovi stranih izravnih investicija lani značajno povećani u odnosu na prethodnu godinu kada je njihov iznos bio udvostručen. U EU je lani pristiglo 269 milijardi dolara vrijednih stranih izravnih investicija, 14 posto više nego u 1998.</p>
<p>Japan je, kaže se u izvješću UNCTAD-a, dramatičan primjer učinaka stranih ulaganja. Njihova najteža recesija od Drugog svjetskog rata dovela je do temeljitog restrukturiranja japanskog gospodarstva i liberalnijeg režima spajanja i akvizicija, koji je u prošloj godini privukao značajno veći broj stranih ulaganja i to u iznosu 14 milijardi dolara, dok je godinu ranije bio u visini 3 milijarde dolara. Japanska izravna ulaganja u svijetu istodobno su neznatno smanjena u odnosu na godinu prije na oko 23 milijarde dolara.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Dogovoreni rokovi i način Mesićeva preuzimanja Pantovčaka </p>
<p>Savjetnika će biti znatno manje, ali zasad se ne iznose imena / Premda to ovisi o njegovoj odluci, predsjednik Mesić najvjerojatnije će se useliti u kabinet pokojnog predsjednika Tuđmana / Imenovanje načelnika Glavnog stožera HV-a i šefova tajnih službi Predsjednik će dogovoriti s premijerom Račanom</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Najvjerojatnije već od ponedjeljka novoizabrani predsjednik Republike Stipe Mesić boravit će u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku. Glede stručnog osoblja zaposlenog u Uredu Predsjednika i primopredaje Ureda, u četvrtak su počeli preliminarni razgovori Stipe Mesića i zamjenice predstojnika Ureda Vesne Škare-Ožbolt, koja je preuzela obvezu tog posla i brige za zaposlenike. Bio je nazočan i Tomislav Karamarko, voditelj Izbornog stožera novoizabranog predsjednika. </p>
<p>Poslije razgovora koji je potrajao nešto više od sata u prostorijama HNS-a, Vesna Škare-Ožbolt rekla je da će primopredaja Ureda trajati idućih nekoliko dana i završiti do inauguracije predsjednika Mesića. Sljedećih dana Karamarko će boraviti u Predsjedničkim dvorima i raditi na pripremama u vezi s preuzimanjem Ureda i inauguracijom zakazanom za 18. veljače na Markovu trgu. Škare-Ožbolt istaknula je da će mu u tom poslu na raspolaganju biti cjelokupno tehničko osoblje Predsjednikova ureda, a Karamarko je izjavio kako nema razloga da se ne zadrži to osoblje. </p>
<p> Glede broja Predsjednikovih savjetnika, voditelj Izbornog stožera rekao je da će ih biti znatno manje nego dosad, ali nije želio otkriti ni jedno ime napomenuvši da će se o tome odlučivati sljedećih dana. Također se nije želio izjasniti hoće li on biti predstojnik Predsjednikova ureda ili njegov šef kabineta. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li dati ostavku, Vesna Škare-Ožbolt odgovorila je da ju je već napisala i s tim neće biti nikakvih problema, a službeno će je dati nakon primopredaje Ureda, za koju vjeruje da će se obaviti na civiliziran način.</p>
<p>Što se tiče imenovanja načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske i šefova tajnih službi, koja su u nadležnosti predsjednika Republike, novoizabrani predsjednik Stipe Mesić dogovarat će se s premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>Budući da se u ponedjeljak očekuje dolazak novoizabranog hrvatskog predsjednika Stipe Mesića u Predsjedničke dvore, sve je pripremljeno za primopredaju. Predsjednika će u Predsjedničkim dvorima dočekati 44 zaposlenika, koliko ih je ostalo nakon što su savjetnici dali ostavke i otišli. Sređen je arhiv sa svim dokumentima, što je učinio bivši predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivica Kostović. Naime, dokumenti su pohranjeni u posebnim zapečačenim sefovima i tako će dočekati novog predsjednika. Nije predviđena nikakva posebna službena ceremonija primopredaje, s obzirom na okolnost da je bivši predsjednik dr. Franjo Tuđman umro. Zbog toga će predsjednika Mesića u Uredu dočekati zamjenica predstojnika Ureda Vesna Škare-Ožbolt koja će ga upoznati s djelatnicima, uputiti ga u njihov rad, te predati ključeve arhiva Predsjednikova ureda, ali i uručiti svoju ostavku. </p>
<p>Uz službene dokumente, u Uredu Predsjednika arhivirani su i darovi koje je dr. Franjo Tuđman službeno primao tijekom svoga predsjedničkog mandata. Sljedećeg tjedna u Dvorima će se pripremati svečanost inauguracije predsjednika Mesića, te obavljati tekući poslovi. Zbog toga je ovih dana u Predsjedničke dvore već dolazio i šef Mesićeva izbornog stožera Karamarko. Zanimljivo je i da na adresu Ureda na Pantovčaku već dolazi pošta naslovljena na novog hrvatskog predsjednika.</p>
<p>Premda ta odluka ovisi o predsjedniku Stipi Mesiću, najvjerojatnije će se nakon dolaska u Predsjedničke dvore useliti u kabinet pokojnoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Stjepan Mesić odlučno bez lente</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Novi hrvatski predsjednik Stipe Mesić rekao je u izbornoj noći da neće nositi lentu na inauguraciji 18. veljače. Objasnio je da ga na to ne obvezuje zakon, a neformalno, novi hrvatski predsjednik i tim činom želi pokazati da će se po mnogo čemu razlikovati od prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Zakonom o grbu, zastavi i himni te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, koji je na snazi od 21. prosinca 1990. godine, propisani su izgled i nošenje predsjedničke lente.</p>
<p> U članku 26. toga zakona piše da predsjednik Republike nosi lentu u posebnim, svečanim prigodama koje se tiču predstavljanja države - i to na Dan državnosti, pri predaji priznanja, akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika te u drugim svečanim prigodama. Dakle, kako tumače pravni stručnjaci, u zakonu jedino piše da hrvatski predsjednik nosi lentu, ali nije propisano da je ona obvezna pri inauguraciji i prisezi.</p>
<p>Pravni stručnjaci tvrde da je jasno da se nošenje lente odnosi na razdoblje nakon inauguracije, 18. veljače, jer tek tada voljom naroda izabrani predsjednik to zapravo i postaje. Oni kojima se bilo što iz Zakona o grbu, zastavi i himni te izgledu i nošenju lente čini spornim, mogu potaknuti promjene zakona ili njegovih dijelova, ako hoće i po hitnom postupku. Ipak, to mogu učiniti tek nakon što svečano prisegne novi hrvatski predsjednik.</p>
<p>S obzirom na to da do hrvatskog predsjednika u četvrtak nismo uspjeli doći, potvrdu o nenošenju lente zatražili smo u njegovu Izbornom stožeru, koji još nije raspušten, a čini se da i neće biti sve dok se Predsjednik ne ustoliči u svojoj novoj radnoj okolini. Mesićeva glasnogovornica Ivana Šikić jasno je ponovila u izjavi »Vjesniku«: »Predsjednik Stjepan Mesić na inauguraciji 18. veljače neće nositi lentu«.</p>
<p>I, dok sigurno zna da lentu neće nositi, sâm predsjednik Stjepan Mesić još ne zna gdje će stolovati. Izjavio je, doduše, da to neće biti na Pantovčaku, jer će, kako je obećao svojim biračima, biti drukčiji predsjednik od dr. Franje Tuđmana. Ipak, u izbornoj noći je rekao da će 18. veljače, nakon svečane prisege, ipak krenuti upravo put Pantovčaka. </p>
<p>U njegovu stožeru je to objašnjeno činjenicom da je tamo sada sva predsjednička logistika, pa je, po prirodi stvari, logično da tamo počne svoj državnički posao. Mesić je to obrazložio riječima: »Ne mogu valjda spise nositi pod rukom dok mi se netko ne smiluje dati ured«.</p>
<p>Po obavijestima iz Mesićeva stožera, s predstavnicima Vlade se razgovara o Predsjednikovu uredu.</p>
<p>Hrvatski predsjednik se u četvrtak, kako »Vjesnik« doznaje, trebao sastati s predstavnicima iranskoga veleposlanstva u zagrebačkom hotelu »Intercontinental«, a očekuje se i njegov dolazak na večeru Hrvatsko-američkog društva u hotelu »Sheraton«. (Miroslava Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jakovčić: Ministarstvo je od Ureda naslijedilo sjajnu momčad! </p>
<p>Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić je naglasio da će pomoć EU-a već ove godine biti znatna / Ministarstvo je od Ureda naslijedilo i kvalitetan plan integracijskih aktivnosti, rekao je Jakovčić i zahvalio bivšoj ministrici za europske integracije Ljerki Mintas Hodak na »dobrim temeljima«/ Postojanje Ministarstva pokazuje važnost koju Hrvatska pridaje europskim integracijama, kazala je Mintas Hodak</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Očekujemo da će pomoć Europske unije Hrvatskoj već ove godine biti znatna i konkretna. Uz to, na jesen očekujemo otvaranje pregovora o potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU koji će, kada se potpiše, otvoriti Hrvatskoj put prema punopravnom članstvu u EU. Istaknuo je to Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije, u četvrtak na svojoj prvoj konferenciji za novinare od preuzimanja te funkcije. </p>
<p>»Da bismo mogli odgovoriti na sve izazove prilagodbe i zadovoljiti velike potrebe koje Hrvatska ima, treba nam znatna pomoć EU-a«, rekao je Jakovčić, dodavši da, prema novom ustrojstvu Ministarstva, Uprava za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU-om u tome ima vodeću ulogu. »Osnutkom Ministarstva za europske integracije ukinut je Ured, čiji ćemo posao mi nastaviti na njihovim čvrstim temeljima«, pojasnio je ministar, izloživši novi ustroj. »Uz tajništvo i kabinet ministra te Upravu za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU-om, tu su još i Uprava za pravne prilagodbe, Uprava za gospodarske prilagodbe te Uprava za informiranje, obrazovanje i prevođenje koje će voditi pomoćnici ministra«, rekao je Jakovčić. </p>
<p>»Ovo ministarstvo samo ne može učiniti ništa u približavanju Hrvatske EU, stoga nam je potrebna pomoć i svih ključnih Vladinih resora i građana Hrvatske«, istaknuo je ministar, dodajući da je Ministarstvo naslijedilo od Ureda »sjajnu momčad« i vrlo kvalitetno izrađeni plan integracijskih aktivnosti. »Taj će nam plan već sada, na prvim pregovorima u Bruxellesu 14. i 15. veljače, pomoći da uvjerljivo predstavimo Hrvatsku u prvoj fazi pregovora«, naglasio je Jakovčić, zahvalivši ujedno bivšoj ministrici za europske integracije Ljerki Mintas Hodak na »dobrim temeljima«. </p>
<p>Mintas Hodak, koja je nazočila konferenciji, čestitala je Jakovčiću na imenovanju i prerastanju Ureda u Ministarstvo. »Iako je to anakronizam u zemljama članicama, postojanje Ministarstva pokazuje važnost koju Hrvatska pridaje europskim integracijama«, istaknula je Mintas Hodak, dodajući da vjeruje da će susretom u Bruxellesu i formalno započeti približavanje Hrvatske EU. »Ured je stvorio podlogu za provođenje nužnih reformi koje je potrebno provesti da bi se približili EU, a Ministarstvo će preuzeti stožernu ulogu u sljedećem razdoblju odricanja i provođenju reformi«, rekla je bivša ministrica, istaknuvši kako se nada da će i Ministarstvo nastaviti s važnim procesom obrazovanja mladih ljudi u državnoj upravi. </p>
<p>»Ključni dokument za pravne i gospodarske prilagodbe bit će nacionalna strategija Hrvatske u procesu integracijskih aktivnosti«, kazao je Jakovčić, naglasivši da će Uprava za obrazovanje samo nastaviti svoj rad. »Trenutačno imamo 40 studenata na prestižnim europskim sveučilištima, a svi će se oni vratiti u Hrvatsku da bi radili dijelom u ovom, a dijelom u drugim ministarstvima«, rekao je Jakovčić, dodajući da će Ministarstvo ove godine organizirati i niz seminara. </p>
<p>Govoreći konkretnije o sastancima koje će premijer Ivica Račan i ministar vanjskih polova Tonino Picula održati u Bruxellesu s europskim dužnosnicima, Jakovčić je rekao da će se osnovati zajednička konzultativna skupina, poznatija kao »Task Force«. »Ministarstvo za europske integracije će u Bruxellesu preuzeti onaj dio poslova koji se tiču konkretnog prilagođavanja uvjetima EU, dok će Ministarstvo vanjskih poslova razgovarati o političkim uvjetima«, najavio je Jakovčić, dodavši da će u ožujku u Hrvatsku doći »fact-finding« misija koja će vidjeti stanje u Hrvatskoj. </p>
<p>»Na proljeće će Ministarstvo, zajedno s Europskom komisijom, izraditi studiju o spremnosti za nastavak pregovora«, rekao je ministar, dodavši da bi na jesen mogli početi pregovori o potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi se potpisao nekoliko mjeseci kasnije. Put prema punopravnom članstvu nakon toga je otvoren. »Hrvatska bi u EU morala biti do 2006., a u cijelom bi procesu mogla imati i poseban status«, istaknuo je Jakovčić, zaključivši kako je važno projicirati rokove da bi se partnerima ukazalo da što prije želimo ispuniti sve uvjete za ulazak u EU.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Omejec: Zastrašuju izjave da suci Ustavnoga suda moraju dati ostavke! </p>
<p>Sa sutkinjom Ustavnog suda dr. Jasnom Omejec kratko smo razgovarali o nekim aktualnim dvojbama o radu Ustavnog suda. </p>
<p>• Kako ocjenjujete rad Ustavnog suda? Imenovanje novih osam sudaca u listopadu 1999. izazvalo je velike sumnje zbog načina na koji ste izabrani?</p>
<p>- Što se tiče mog dosadašnjeg iskustva u Ustavnom sudu, moram reći da je on u sadašnjem sastavu donio nekoliko odluka s kojima bi se mogle ponositi i demokratski puno razvijenije zemlje. Raduje me činjenica da smo zagrizli u ustavnopravne probleme civilnog društva u Hrvatskoj. To što smo u prvom mjesecu svog mandata ukinuli odredbe zakona o visokim učilištima, o udrugama i o javnom priopćavanju - velika je stvar za Hrvatsku.</p>
<p>• Kako komentirate to što je u javnosti bilo dosta nerazumijevanja zbog odluke Ustavnog suda vezane uz Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda? </p>
<p>- U tom smo predmetu u cijelosti prihvatili praksu Europskog suda za ljudska prava. Na žalost, neki su tu odluku napali. Ustavni sud svojom odlukom ni u snu nije odrekao pravo zakonodavcu da propiše zabranu prodaje cigareta putem automata zbog zaštite zdravlja ljudi. Dapače, istaknuto je da je to legitimno pravo parlamenta. No, ono što nije valjalo jest rok u kojem je zakonodavac propisao da ta poduzetnička djelatnost, koja je dosad u Hrvatskoj bila dopuštena i zakonita, postaje zabranjena. To je bio rok od 20-tak dana. Mi smo neustavnim proglasili samo taj nerazumni rok i ništa više.</p>
<p>• Koje se odluke Ustavnog suda mogu očekivati u sljedećem razdoblju?</p>
<p>- Sigurno je da ćemo sve ustavne tužbe protiv odluka o neimenovanju sudaca, koje je donijelo Državno sudbeno vijeće, nastojati riješiti do sredine ožujka. Pri rješavanju tih predmeta vodit ćemo se stajalištima koje je Sud zauzeo u javnosti o najpoznatijem slučaju neimenovanja bivših sudaca Vrhovnog suda Vladimira Primorca i drugih. Pred nama je i ocjena ustavnosti Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti.</p>
<p>• U javnosti se mogu čuti i mišljenja da bi suci Ustavnog suda trebali staviti svoj mandat na raspolaganje novoj vlasti?</p>
<p>- Što reći o tome? Nasmijati se ili se, naprotiv, prestrašiti? S obzirom na moju iskrenu vjeru u demokratski karakter nove vlasti mogu samo reći da takve izjave odražavaju duboko nerazumijevanje strukture državne vlasti, kao i položaj Ustavnog suda te cjelokupnog sudstva u demokratskom društvu. Možete li zamisliti zemlju u kojoj svaka nova vlast, kad pobijedi na izborima, mijenja suce Ustavnog suda i drugih sudova po svojoj volji? Što bi to značilo za, ustavom zajamčenu, duljinu njihovih mandata, njihovu neovisnost od utjecaja bilo koje aktualne vlasti te za nepristrano i objektivno suđenje? Hrvatska za tim doslovno vapi.</p>
<p>• Kako se može protumačiti odluka Ustavnog suda kojom ste ukinuli odredbu Zakona o vlasništvu i presudili da je suglasnost ministra, kojom on odlučuje o pravu stranaca na stjecanje vlasništva na nekretninama u Hrvatskoj, upravni akt? Stekao se dojam da ste ukinuli pravo nepostojećem ministru useljeništva.</p>
<p>- To znači da u Hrvatskoj o tome nadležni ministar više neće moći donositi diskrecijski, odnosno samovoljni akt. Sad smo sve podveli pod normalnu sudsku kontrolu. To je vraćanje vjere u pravnu sigurnost, gdje će svaki čovjek biti zaštićen na Ustavom zajamčen način, neovisno o tome je li hrvatski državljanin ili stranac.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Picula: Primjena Daytona temelj je posjeta Sarajevu</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvati u BiH su preduvjet opstanka Bosne i Hercegovine i oni u uređenju države moraju imati jamstvo opstanka kako bi oni sami mogli biti jamac opstanka BiH, rekao je ministar vanjskih poslova Tonino Picula na susretu s novinarima u Ministarstvu vanjskih poslova održanom povodom njegovog posjeta Sarajevu 11. veljače i posjeta predsjednika Vlade Ivice Račana Lisabonu, Bruxellesu i Berlinu 14. i 15. veljače. </p>
<p> Govoreći o porukama koje će prenijeti Sarajevu, Picula je rekao da će nova Vlada u odnosu prema BiH voditi načelima dobrosusjedstva i suradnje s cijelom BiH i svim entitetima. Daytonski sporazum »još uvijek je temeljni dokument za održavanje BiH« i »njegova potpuna primjena je temelj posjeta Sarajevu«, naglasio je. Što se tiče financiranja vojne komponente u BiH, hrvatska Vlada će nastojati da svaka pomoć bude »transparentna građanima Hrvatske, jer se radi o njihovom novcu«, a o točnom iznosu i namjeni tih sredstava odlučit će Sabor. Govoreći o predstojećoj turneji premijera Račana tijekom koje će posjetiti Lisabon, Bruxelles i Berilin, Picula je rekao da je ovo »period posebno važne dinamike na vanjskopolitičkom planu«. Posjet Bruxellesu »izuzetna je »prilika da se prezentira program Vlade« i »započnu odnosi s EU-om«. Europske dužnosnike premijer će upoznati s mjerema koje su poduzeli za ukidanje diskriminirajućih zakona, promjeni zakona o HRT-u i povratku Srba. »Hrvatska će u Bruxellesu potvrditi da je spremna ispuniti međunarodne obveze«, rekao je Picula napomenuvši da će neke od njih biti teže ispuniti jer ovise o financijama i stranoj pomoći, kao što je povratak izbjeglica. (M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tisak ponovo blokiran!</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Račun Tiska od srijede je ponovo blokiran! Ovaj put »krivci« su Riječka banka, koja od tog poduzeća potražuje otprilike 15 milijuna kuna, i - što je vrlo zanimljivo - Diona za koju je Tisak, kao i za još neke tvrtke u Globus grupi, svojedobno izdao jamstva od 105 milijuna kuna. Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti, kojega smo telefonski zatekli u Bruxellesu, izjavio je da će nakon povratka u Zagreb »poduzeti odgovarajuće aktivnosti u svezi s rješenjem problema«. Ovaj put Kolarić nije spomenuo štrajk, ali je upozorio da će sljedeći tjedan »Vlada konačno morati stati na kraj Tiskovim nedaćama. Uostalom, Goranko Fižulić, novi ministar gospodarstva, sâm je izjavio da mu je Tisak jedan od prioriteta«. (Ž. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesićevi »opanci« za Srbe su bili najbezbolniji, tvrdi Đukić</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - »Opanci« Stipe Mesića bili su u ukupnom stradanju srpskog naroda najbezbolniji, rekao je u četvrtak Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke (SNS). Bio je to Đukićev odgovar na novinarsko pitanje je li zaboravio na Mesićevu izjavu da »Srbi nisu donijeli ni grumen srpske zemlje na svojim opancima«, s obzirom da je na predsjedničkim izborima podržao upravo Mesića. </p>
<p>»Kamo sreće da su nam udarci bili samo 'opanci', pa makar i od ostalih političara hrvatske političke scene«, opravdao je Đukić razloge svoje političke podrške Mesiću. Dodao je da ni Mesić, kao dužnosnik bivše vlasti, nije bez suodgovornosti za stradanja Srba u Hrvatskoj, ali je u odnosu na svoje protukandidate, Matu Granića i Dražena Budišu, bio najmanje zlo, jer se jasno odredio prema hrvatskoj politici prema BiH, nadležnosti Haaškog suda za »Bljesak« i »Oluju« te povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku.</p>
<p>Izbor Granića bi bio »politička deformacija, jer je Granić bio sluga promašene političke opcije«, iako mu Đukić priznaje ljudske kvalitete. Draženu Budiši, koji je Đukića nazvao »nesretnim slučajem srpske politike u Hrvatskoj«, uzvratio je protupitanjem: »Ako sam ja kao izabrani zastupnik srpskog naroda 'nesretan slučaj', što je tek Budiša kojeg hrvatski narod nije izabrao?«. </p>
<p>Đukić tvrdi da je Budiša kao bivši član hrvatske Vlade morao znati za pogubljenja srpskih civila u Gospiću, Pakračkoj poljani i Sisku, ali da ništa nije poduzeo. </p>
<p>»Moramo li reći da nitko ne treba odgovarati za to u novoj vlasti, iako nas nitko tada nije podržavao, a svi su bili opozicija u parlamentu. Po toj logici ni Ivica Račan ne zaslužuje našu podršku. Ali, mi nismo u poziciji da biramo vlast, već samo da participiramo«, pojasnio je Đukić. Za Budišu je još dodao da je bio suzdržan i prema Haagu i prema povratku Srba te da se držao poruka pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana. </p>
<p>Ipak, Đukić je izbor nove Vlade i novoga predsjednika države ocijenio kao »pobjedu pune odgovornosti hrvatskih građana i dolazak istinski demokratske političke strukture, koja neće demokraciju promovirati samo na deklarativan, nego na civilizirani način, prema standardima naprednoga svijeta«. No, nije moguće, nastavio je, funkcioniranje pravnoga sustava dok se ne ukinu diskriminirajući zakoni. »Nije moguć ni povratak izbjeglih građana dok se ne provede postupak ravnopravne obnove i hitan povratak privatne imovine«, zaključio je Đukić.</p>
<p>On je također najavio da će tijekom sljedeća dva tjedna razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice o položaju Srba u Hrvatskoj, ali nije htio otkriti teme razgovora. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HKDU podržava Vladu i poziva na stvaranje demokršćanskog bloka </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) podržava Vladin gospodarski program, iako u predizbornoj kampanji nije bilo govora o godini dana odricanja, rekao je saborski zastupnik i potpredsjednik HKDU-a Anto Kovačević u četvrtak na konferenciji za novinare. On je ujedno čestitao Stipi Mesiću na izboru za hrvatskog predsjednika. HKDU, kazao je Kovačević, želi voditi konstruktivnu politiku. Iako postoje neke nedorečenosti, Kovačević je rekao da će ta stranka pustiti Vladu prvih 100 dana da radi. On također smatra da će novi Vladin program donijeti nadu da će Hrvatskoj biti bolje, ali i da se Vlada nalazi pred velikim zadatkom. </p>
<p>Kovačević je naglasio da je potrebno pronaći novac skriven u »off shore« zonama te je najavio da će HKDU tražiti osnivanje saborskog povjerenstva kako bi se istražilo gdje je novac završio. Navodeći da je bivši ministar policije Ivan Penić izjavljivao da su se znali kanali izvlačenja novca, Kovačević od novog ministra Šime Lučina očekuje da će pronaći kanale da se ti novci vrate u Hrvatsku. </p>
<p>HKDU, međutim, novoj Vladi zamjera pitanje vanjske politike. Konkretno, istaknuto je, riječ je o Paktu o stabilnosti jugoistočne Europe. Kovačević je naveo da bi se po tom dokumentu Hrvatska do 2003. trebala udružiti i sa Srbijom u carinsku i monetarnu uniju, što je, po Kovačeviću, neprihvatljivo zbog Domovinskog rata. Dodao je da Hrvatska ne bi trebala ulaziti u integracije bez Slovenije i očekuje od Vlade očitovanje o tom pitanju. U HKDU također smatraju da se sa SRJ ne bi trebali normalizirati odnosi dok se Hrvatskoj ne isplati ratna odšteta.</p>
<p>Ilija Rkman, glavni tajnik stranke, kazao je da je HKDU izgubio deset mandata, jer je oko 100.000 glasova raspršeno zbog razjedinjenosti pravaško-demokršćanskih stranaka. Rkman je u ime HKDU-a pozvao sve stranke pravaškog i demokršćanskog profila na razgovor o stvaranju jakog demokršćanskog bloka. Na pitanje bi li u tom bloku bilo mjesta i za HDZ, Rkman je kazao da je »sve moguće«, a Kovačević je dodao da će više znati nakon Općeg sabora HDZ-a. (I. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Već se 400 Zagrepčana prijavilo GONG-u radi praćenja Sabora</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Nevladina udruga GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje) odlučila je prisustvovati sjednicama Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora kako bi na taj način poticala zastupnike na što otvoreniji odnos prema građanima te pratila pridržavaju li se i ispunjuju li predizborna obećanja, najavila je u četvrtak novinarima izvršna direktorica GONG-a Suzana Jašić. </p>
<p> Za praćenje saborskih sjednica GONG-u se već prijavilo više od 400 zainteresiranih građana Zagreba, a ta nevladina udruga angažirala je i neke sveučilišne profesore koji će s tih promatranja izrađivati tromjesečna izvješća, rekla je Jašić. Ta izvješća pomoći će građanima da lakše odluče zaslužuje li svaki pojedini zastupnik da nakon isteka mandata bude ponovo izabran u Sabor. Osim projekta »Otvoreni sabor«, predstavnice GONG-a Suzana Jašić i glasnogovornica Aleksandra Kuratko, novinarima su predstavile i projekt »Javno zagovaranje«, kojim će od ožujka svojim aktivnostima kod ministarstava i drugih bitnih državnih čimbenika nastojati utjecati da poduzmu neke mjere, primjerice za promjene pojedinih zakona - o izborima, o javnom okupljanju i o donacijama. </p>
<p>Opća je ocjena GONG-a, koji je od 1997. pratio izbore, a ovogodfišnje parlamentarne i oba kruga predsjedničkih izbora s više od 4000 stalnih promatrača i stotinjak mobilnih ekipa, da su hrvatski građani svojim velikim odazivom na izbore pokazali zainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu, a samim tijekom priprema i održavanja izbora Hrvatska se pridružuje zemljama visoke demokracije. </p>
<p> Najveća zamjerka GONG-a upućena je nekim medijima zbog kršenja izborne šutnje, pa su rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora objavljeni prije isteka izborne šutnje, a time su i rezultati GONG-ova predviđanja izbornih rezultata izgubila svaku vrijednost. GONG se zauzima za jasnije određenja pojma izborne šutnje i njezina trajanja. Zamjera i nekim novinama koje su pisale o predsjedničkom kandidatu, sugerirajući kako su to mogli učiniti u prikladnije vrijeme, a ne neposredno pred izbornu šutnju. Napomenuto je kako je GONG uspješno intervenirao u MUP-u pa se policajcima omogućilo da izađu s posla i odu na glasovanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Tus: Vanceov plan je bio srbijanska ideja koju je Hrvatska prihvatila! </p>
<p>Čudi me da general Bobetko problematizira demobilizaciju iz 1992., pogotovo kad zna da nisam bio suglasan s Vanceovim planom / Namjeravao sam 1. siječnja 1992. početi s »kninskom operacijom« i tako do istočne Slavonije, ali je politika tražila demobilizaciju / Pacifikacija prostora bila je srbijanska ideja koju je Hrvatska prihvatila, da bi potom zajedno išli u BiH radi zna se kojih ciljeva</p>
<p>• Što je dovelo do pasiviziranja HV-a od 1992. do 1995. na području Hrvatske? Jesu li razlozi u demobilizaciji vojnog sastava 1992., što tvrdi general Bobetko, ili u podjeli BiH, što se implicira u knjizi »Rat u Hrvatskoj i BiH 1991-1995«?</p>
<p>- General Bobetko bi trebao govoriti istinu. Čudi me da problematizira tadašnju demobilizaciju, pogotovo kad zna da je naše političko vodstvo bilo prihvatilo Vanceov plan s kojim ja kao načelnik Glavnog stožera nisam bio suglasan. Tad sam predsjedniku Tuđmanu predložio zamisao o četiri operacije. Jednu od njih je kasnije Bobetko, nakon što je u veljači došao u HV, dobio kao zadaću. Dakle, prije Vanceova plana namjeravao sam 1. siječnja 1992. početi s »kninskom operacijom« i tako sve do istočne Slavonije. No, politika je odlučila i tražila da pola vojske od tadašnjeg sastava koji je brojao 240.000 ljudi demobiliziramo i da budu spremni za kasnije moguće uključivanje. Što nam je onda bilo raditi? Jednu trećinu smo demobilizirali, ali ih nismo sasvim raspustili. Zašto to govorim? Jednostavno, ako su dvije trećine vojničkog sastava HV-a ostale na svojim položajima, a jednu trećinu smo demobilizirali, onda ne stoji teza da je tadašnjom demobilizacijom Hrvatska praktički bila razoružana.</p>
<p>• A topovi kalibra 130 mm, koji su s gospićkog ratišta premješteni u Rijeku? General Bobetko takav postupak naziva sabotažom.</p>
<p>- Vanceovim planom i razgraničenjem dana je jedna linija uz koju je mogla stajati tek minimalna koncentracija naših snaga, dok smo u aktivnu pričuvu morali dati i aktivne gardijske brigade koje su trebale služiti za eventualne protuudare. Ugovor je bio potpisan i morali smo ga ispuniti. Da smo doista razoružali Hrvatsku, što se imputira, onda bismo tada demobilizirali kompletnu Hrvatsku vojsku.</p>
<p>• Vaše najveće zamjerke djelovanju HV-a odnose se na dvostruki sustav zapovijedanja?</p>
<p>- Točno. Linija zapovijedanja je bila osobna - linija Predsjednika Republike. On je preskakao sustav zapovijedanja, što je neprihvatljivo, ili je izravno nekom zapovjedniku brigade, kad bi dobio informaciju da se nešto dogodilo, osobno nešto odobrio ili zabranio.</p>
<p>• Možete li navesti najdrastičnije primjere takvog preskakanja sustava zapovijedanja?</p>
<p>- Primjerice, zapovijeđen je prekid zauzimanja vojarne u Bjelovaru. Zamislite da je oklopna brigada od 150 tenkova i transportera tad uistinu izašla iz vojarne! Pa, bila bi nam presječena zapadna Slavonija i podravska magistrala, a odsječena cijela Slavonija. Predsjedniku sam kasnije objasnio da smo tu vojarnu morali zauzeti, iako je bilo žrtava. I u zapadnoj Slavoniji je bio preskočen sustav zapovijedanja. Zbog nekoliko žrtava u njegovoj brigadi, Dečak je linijom HDZ-a referirao Predsjedniku koji mu, pak, zapovijeda da zaustavi prodor. No, to je bila tek jedna od grupacija koja je išla od sjevera, kao što su iz smjerova Novske i Gradiške išle još dvije grupacije HV-a. Ta četiri dana što je Dečak bio zaustavljen i nije uspio stići do Bijelih stijena, utjecalo je na neuspjeh operacije, pa u planiranom roku ipak nismo uspjeli, do potpisivanja Vanceova plana, stići na Savu.</p>
<p>• Je li HV tada imao snage za stratešku inicijativu na toj fronti? General Bobetko je operaciju u zapadnoj Slavoniji krajem 1991. nazvao tek »glumljenjem sile«.</p>
<p>- U tome i jest problem! JNA je bila razbijena u istočnoj Slavoniji. Vukovar jest pao, ali je srbijanskim postrojbama razbijena napadna moć i oni više nisu imali snage za daljnje napade između Vinkovaca i Osijeka. Oni su tad provodili mobilizaciju radi prodora u dubinu hrvatskog teritorija, a u zapadnoj Slavoniji mi počinjemo našu operaciju. Dakle, u takvoj situaciji je strateška inicijativa bila na našoj strani. I što se tada događalo? Vanceov plan, odnosno pacifikacija prostora, bila je srbijanska ideja koju je Hrvatska prihvatila da bi, potom, zajedno išli u BiH radi zna se kojih ciljeva.</p>
<p>• Kad će biti dostupni dokumenti o sudjelovanju HV-a u BiH? Kad će se napokon saznati istina o razlozima angažmana u susjednoj državi?</p>
<p>- Nakon deset godina!</p>
<p>• Ali, general Bobetko u svojoj je knjizi već objavio dokumente o operacijama koje je vodio ni dvije godine prije toga?</p>
<p>- Sva dokumentacija postoji u Glavnom stožeru, odnosno u Ministarstvu obrane. Ponavljam, zbog nejedinstva političkih i vojnih ciljeva neke bitke koje smo trebali voditi - nismo vodili, a neke bitke smo vodili bez suglasnosti politike. A da nismo to radili, bilo bi loše.</p>
<p>• Koje ste bitke vodili bez političke suglasnosti?</p>
<p>- Bez političke suglasnosti smo zauzimali vojarne. Nije odobrena operacija u zapadnoj Slavoniji, kao ni naše sudjelovanje u bosanskoj Posavini, odakle su drugom zapovjednom linijom povučene postrojbe, iako smo dva dana držali pod vatrom njihov koridor i praktički ga već bili prekinuli.</p>
<p>Potpisali smo primirje, a trebali smo napasti</p>
<p>• Koje je događaje iz Domovinskog rata, po Vašem mišljenju, potrebno pozorno preispitati i nakon vremenske distance sagledati u jednom drugom svijetlu?</p>
<p>- Zašto se tek s agresijom na Sloveniju otkrila ratna opcija Srbije? Odnosno, ako se znalo za skori rat, zašto pripreme nisu bile onakve kakve su trebale biti, pogotovo u uvjetima kada smo imali svoju državu. Drugo, zašto - kada smo bili najjači krajem 1991. godine, kada smo trebali ići u ofenzivu i oslobađati svoj teritorij - prihvaćamo Vanceov plan i zaustavljamo se potpisivanjem nekog primirja? A tada je 28 posto našeg teritorija bilo okupirano.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Montgomery se nada boljoj suradnji hrvatskih i američkih veteranskih udruga </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Američki veleposlanik William Montgomery posjetio je u četvrtak Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata na poziv predsjednika Udruge, generala pukovnika Đure Dečaka. Tamo se upoznao s međunarodnim radom Udruge, njezinim programima promicanja istine o Domovinskom ratu, potpore izobrazbi i zapošljavanju branitelja, rješavanju njihovih stambenih, socijalnih, statusnih i drugih problema te s održavanjem sjednice Veteranskog savjeta za Europu Svjetske veteranske federacije, koja će se održati u Puli polovinom ožujka.</p>
<p>»Veterane posebno cijenim i imam poseban senzibilitet prema njihovim problemima«, kazao je Montgomery, dodavši da je i sâm na neki način korisnik pogodnosti koje su proizašle iz njegove uloge vijetnamskog veterana. S obzirom na nedavni rat u Hrvatskoj te njegovo vlastito iskustvo, američki je veleposlanik izrazio nadu da će biti prilike za tješnju suradnju ovdašnjih veteranskih udruga s onima u SAD-u. </p>
<p>»Drago mi je što sam čuo planove o konferenciji koja će se održati u Puli«, dodao je Montgomery, naglasivši da će, ako bude u mogućnosti, osobno sudjelovati u njezinu radu.</p>
<p>Na novinarski upit o ulozi hrvatskih veterana u Svjetskoj veteranskoj federaciji te daje li ta udruga financijsku potporu hrvatskoj federaciji, predsjednik UHVDR-a Đuro Dečak istaknuo je da je ta udruga, uz hrvatske antifašiste, jedina iz Hrvatske koja je primljena u punopravno članstvo Svjetske veteranske federacije.</p>
<p> »Naš prijam u Federaciju je dokaz usklađivanja hrvatskih zakona sa svjetskim veteranskim zakonodavstvom. Što se, pak, financiranja tiče, Svjetska veteranska federacija ne pomaže financijski hrvatske veterane, jer je to udruga koja nema vlastitih izvora prihoda, već se financira putem članarina«, istaknuo je on.</p>
<p>Dečak je istaknuo da je počašćen time što je UHVDR-u dvaput u dvije godine ukazana čast da bude domaćin vetaranskim konferencijama. Prvi put, podsjetio je, bilo je to u Dubrovniku 1998. godine na temu posttraumatskog stresnog poremećaja, dok će se ovoga ožujka održati redovna sjednica Savjeta za Europu. Izrazivši zadovoljstvo posjetom veleposlanika Montgomeryija, Dečak ga je pozvao da bude gost konferencije u Puli, te da osobno pozdravi skup na kojem se očekuje nazočnost predstavnika iz oko 70 zemalja.</p>
<p>Valja istaknuti da će se na toj konferenciji, osim o veteranskim pitanjima, posebice razgovarati o ulozi veteranskih organizacija u provedbi Pakta o stabilnosti. </p>
<p>Vedran Kosović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nobilo: Policija i Odvjetništvo Kutlinim slučajem peru svoju nečistu savjest </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - »Miroslav Kutle je putem medija postao metafora sveg hrvatskog zla. Ispada da je već osuđen, ali on ima pravo na pošteno suđenje«, izjavila je Branka Bolković, glasnogovornica Miroslava Kutle, na konferenciji za novinare u četvrtak, održanoj u velikoj dvorani Chromosova nebodera u Zagrebu.</p>
<p>Kutle, osumnjičen da je poticao na zloupotrebu ovlasti u gospodarskom poslovanju u vezi s poduzećem Tisak, nedavno je uhićen i pritvoren, o čemu je objavljen niz napisa u medijima. U povodu toga njegova glasnogovornica i branitelj, odvjetnik Anto Nobilo, sazvali su konferenciju za novinare, na kojoj je bila i predstavnica Hrvatskog helsinškog odbora.</p>
<p>Odvjetnik Nobilo rekao je kako se prihvatio te obrane jer je njegov posao braniti ugrožene, a smatra da su prava Miroslava Kutle ugrožena budući da ga je javnost već osudila. Svaki građanin treba imati barem minimalna prava tijekom kaznenog postupka, istaknuo je. Nobilo je napomenuo da će Kutle, ako je kriv, biti osuđen, a ako nije, bit će pušten pa zbog toga ne treba činiti nikakav pritisak u javnosti. Mediji bi zato, smatra, trebali pisati o činjenicama jer i pravosudna tijela prate medije. Istaknuo je i da »Kutle nije simbol sustava koji je vladao u hrvatskoj državi, već žrtva antihercegovačke histerije«.</p>
<p>Glasnogovornica je opovrgnula da je Kutle bio uhićen na hrvatsko-slovenskoj granici, ustvrdivši da on nije bio u bijegu nego stalno u kontaktu s policijom. Potvrdila je da je ona bila s njim dok je razgovarao s policijom. Međutim, napomenula je da je načelnik Sektora općeg kriminala Policijske uprave zagrebačke Zdravko Šeničnjak tvrdio da Kutle nikad nije bio u kontaktu s policijom. </p>
<p>Objasnila je da je Kutle prešao granicu na malom prijelazu blizu Bregane jer su na glavnom već bili predstavnici medija, zatim je mirno izašao iz svoga automobila i ušao u civilno policijsko vozilo kojim je dovezen u Zagreb, u Đorđićevu ulicu. »Znači, nije bilo riječi ni o kakvom spektakularnom uhićenju, već je to bio dogovoreni susret, bez upotrebe sile i bez otpora«, istaknula je Branka Bolković poručivši ministru Šimi Lučinu da smijeni načelnika Šeničnjaka. </p>
<p>Što se tiče same obrane, Nobilo je rekao kako ima neke ideje, ali smatra da je sada prerano govoriti o njima jer zašto bi ukazao na greške u optužnici i pružio Državnom odvjetništvu priliku da se to ispravi. No, dodao je da je pozvano 13 svjedoka te članovi Nadzornog odbora Tiska. Komentirajući pritvor koji je određen Kutli zbog mogućeg utjecanja na svjedoke, odvjetnik je izjavio da je njegov klijent već odavno mogao utjecati na njih jer je znao da ga godinama provjeravaju. Nobilo je rekao da ne zna je li njegov branjenik žrtva politike budući da još nije proučio cijeli spis. Ali, dodao je, Kutlu se smatra simbolom »hadezeovske tajkunizacije«, a policija i Državno odvjetništvo tim slučajem »peru svoju nečistu savjest«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Konzilij: Tutu bi prijevoz u Haag mogao stajati života!</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Liječnički konzilij koji brine o zdravlju Mladena Naletilića Tute, mišljenja je da se njegova bolest razvija nepovoljno i da su moguće komplikacije pa čak i iznenadna smrt. Takav završetak njegove bolesti može biti potenciran dodatnim stresom kojem bi bio izložen tijekom prijevoza u haaški zatvor ili za eventualnog sudskog procesa. Stoji to u zaključnom mišljenju o Naletilićevu stanju koje je, uz suglasnost pacijenta da o tome izvijesti javnost, potpisao prof. dr. Ivo Čikeš, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rebro u Zagrebu. Priopćenje, kao i zaključno mišljenje, stav je cijelog liječničkog konzilija u kojem su i prof. dr. Vladimir Goldner, prof. dr. Anton Šmalcelj, doc. dr. Davor Miličić i dr. Maja Strozzi.</p>
<p>Završno mišljenje sastavljeno je na zahtjev ministra pravosuđa prof. dr. Stjepana Ivaniševića. Liječnički konzilij je, podsjećamo, kateterizacijom srca najprije ustanovio da Naletilić boluje od teške, raspršene bolesti srčanih (koronarnih) arterija, a nakon toga su mu, u dva navrata, izvedena dva intervencijska zahvata. Unatoč terapiji kojom su liječnici zalječivali, a ne izliječili Tutino stanje (što i nije ostvarivo s obzirom na karakter bolesti), moguća je nagla smrt zbog maligne aritmije ili akutni srčani udar, kao posljedica organskog začepljenja aterosklerotski promijenjene koronarne žile. Te komplikacije mogu biti potencirane Tutinim transportom u Haag. »Ne ulazeći u sudsku praksu u slučajevima ovako dobro dokumentirane bolesti, kardiološki konzilij ne može preuzeti medicinsku odgovornost za moguće navedene posljedice pri izlaganju povećanom stresu«, piše prof. Čikeš. (Tanja Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Danas isplata mirovina, radničke idućeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Mirovine za siječanj krenut će u petak, 11. veljače, kad počinje isplata hrvatskim braniteljima i Hrvatskoj vojsci, saznajemo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). </p>
<p>Informaciju o tome kad će biti isplaćene ostale mirovine, među kojima su i radničke, Zavod će naknadno objaviti. »U dogovoru s bankama pokušavamo pronaći rješenje za to da isplata ostalih mirovina za siječanj krene što prije. Očekujemo da će to biti početkom idućega tjedna«, kazao je za Vjesnik ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. U HZMO-u objedinjuju podatke o pristiglim uplatama doprinosa koji, kako kažu, još nisu optimistični.</p>
<p> No, značajniji priljev novca očekuje se u iduća dva dana budući da je u međuvremenu krenula isplata plaća državnim službenicima. </p>
<p>Za isplatu mirovina u veljači bit će potrebno oko 1,65 milijardi kuna, kažu u Zavodu, a od toga je sigurno jedino 400 milijuna kuna koje Zavod mora dobiti iz proračuna, za mirovine po posebnim zakonima. Oko 1,01 milijardu kuna dosad se prikupljalo naplatom doprinosa, ali taj će novac nešto brže pristizati tek u drugoj polovici mjeseca kad bi mirovine već trebale biti isplaćene. Zavodu će trebati barem 300 milijuna kuna dodatnog kredita, uz uobičajenih 500 milijuna, kako bi mirovine u veljači bile isplaćene ranije. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Isplata mirovina iz BiH zasad nezakonita</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Iako je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) dao nalog da se nastavi isplaćivati oko 1000 mirovina zarađenih u BiH, što je u studenom prošle godine obustavljeno, još se ne zna kad bi te mirovine mogle krenuti. Za to, upozoravaju u HZMO-u, više ne postoje zakonski uvjeti pa bi Hrvatski državni sabor morao donijeti novi zakon.</p>
<p>Riječ je o mirovinama čiju je isplatu Hrvatska preuzela nakon osamostaljenja. Zakon o preuzimanju mirovina donesen je, prije svega, zbog umirovljenika iz BiH koji su godinama prije toga živjeli u Hrvatskoj. No, pravo na mirovinu iz hrvatskog Mirovinskog zavoda u međuvremenu je ostvario i velik broj izbjeglica iz BiH. Danas ima oko 22.000 takvih umirovljenika. Ukupno se za te mirovine isplaćuje oko 20 milijuna kuna mjesečno, odnosno 250 milijuna godišnje.</p>
<p>Zakon o preuzimanju isplate mirovina odredio je da će se one isplaćivati »do uspostave platnoga prometa između dviju država«. Iako još nisu potpisani svi aneksi Ugovora o posebnoj suradnji Hrvatske i BiH, među kojima je i Ugovor o uzajamnoj isplati mirovina, danas postoje uvjeti da mirovine zarađene u toj državi isplaćuje Mirovinski zavod u Sarajevu, kaže Marijan Žižanović, pomoćnik ravnateljice Zavoda, zadužen za provedbu prava iz mirovinskog osiguranja. Naime, prema informacijama iz hrvatskih banaka, one danas štedišama isplaćuju novac koji se na njihov račun uplati u BiH. Na taj se način, ističe, mogu isplaćivati i mirovine.</p>
<p>»Štoviše, većina umirovljenika koje smo uputili na sarajevski Mirovinski zavod ostvarila je već pravo na mirovinu. No, ona je za mnoge znatno niža od mirovine koju su primali u Hrvatskoj, pa je logično da je ne žele prihvatiti«, govori pomoćnik ravnateljice Zavoda.</p>
<p> No, Žižanović naglašava kako isplata oko 1000 mirovina iz BiH nije obustavljena samo zbog uspostave platnoga prometa između dviju država, nego slijedom istrage u povodu sumnje da ti umirovljenici više ne žive u Hrvatskoj. Tako se može dogoditi da dio tih umirovljenika u BiH ostvari pravo i na mirovinu iz sarajevskog Zavoda te da ih prima iz dva izvora.</p>
<p>»Isplata oko 1000 mirovina obustavljena je na temelju popisa umirovljenika s prebivalištem u BiH, koje je HZMO-u dostavilo hrvatsko veleposlanstvo u toj državi, a ne s političkim konotacijama, kako se sada tvrdi«, odgovara Žižanović na tvrdnje nekoliko Vjesnikovih čitatelja da su mirovine obustavljene samo Muslimanima, te da će to ugledu Hrvatske nanijeti štetu.Osim što se zasad ne zna hoće li Zavod nastaviti s isplatom tih mirovina, upitno je i hoće li se umrovljenicima isplatiti i zaostale mirovine od studenoga, kažu u Zavodu. Odluka o načinu na koji će taj problem biti riješen, kako saznajemo u Ministarstvu rada, mogla bi biti poznata uskoro.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Bit će zanimljivo saznati tko je platio Murtićeve »Grafike slobode«, kaže Nadzorni odbor »Večernjaka« </p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - U povodu inicijative Kluba zastupnika Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS) za osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva o privatizaciji Večernjega lista, predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke Marijan Kostrenčić reagirao je u četvrtak priopćenjem, ističući kako je »legitimno pravo svake vlasti da ispituje okolnosti privatizacije, te da nemaju ništa protiv da se ta revizija provede i za Večernji list«. </p>
<p>»U tome će smislu Večernji list i njegova upravljačka struktura postupiti u skladu sa zakonskim propisima«, najavio je Kostrenčić. Po njegovoj ocjeni, u cijelom medijsko-političkom pritisku na taj nezavisni medij zabrinjavajuća je simultanost izjava pojedinih dužnosnika s napadima koji su inicirani iz konkurentskoga lista, koji je očito shvatio da ne može dostići Večernji list u tiraži i utjecaju.</p>
<p>S druge strane, dobro poznatom konstrukcijom »drž'te lopova« odmiče fokus politike i javnosti od svojih prošlih sprega s danas inkriminiranim sustavom Globus grupe, smatra Kostrenčić. »Zanimljivo je da su gospoda Nino Pavić i Miroslav Kutle, odnosno njihove tvrtke, bili partneri u velikome broju medijskih projekata, pa me čudi kako se nitko nije zapitao nisu li, možda, u nekome trenutku dijelili vlasništvo nad EPH«, navodi Kostrenčić. </p>
<p>Na kraju cijele priče javnosti će biti najzanimljivije saznati tko je stvarno platio »grafike slobode« Ede Murtića, zaključuje Kostrenčić.</p>
<p>To saborsko istražno povjerenstvo trebalo bi utvrditi na koji je način prodan Večernji list, zašto su rokovi dospijeća ponuda bili kratki, zašto je prekršen zakon koji propisuje da vlasnik medija mora biti poznat javnosti, itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zaklada hrvatskog državnog zavjeta nije vlasnik Caritas funda, tvrdi Pašalić</p>
<p>ZAGREB, 10. veljače</p>
<p> - Ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Ivić Pašalić demantirao je u četvrtak napise pojedinih medija da je Zaklada vlasnik Caritas Funda s Djevičanskih otoka. Zaklada nije ni na koji način povezana s tom tvrtkom koja je većinski vlasnik Večernjeg lista, navodi se u priopćenju koje je Zaklada uputila u povodu sve češćih napisa u medijima u kojima se često spominje u posve neistinitom kontekstu, osobito u tjedniku Nacional od 9. veljače 2000«.</p>
<p>Ističući da je »potpuno netočna tvrdnja da je vlasnik Caritas Funda s Djevičanskih otoka Zaklada hrvatskog državnog zavjeta«, u priopćenju se navodi da je isto tako »potpuno netočna i tvrdnja da je Zaklada na bilo koji način umiješana u pregovore oko prodaje Večernjeg lista njemačkoj tvrtki WAZ, suvlasniku Europapress holdinga«.</p>
<p> Te su tvrdnje, usmjerene ugrožavanju ugleda i postignuća Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, stoji u priopćenju. O aktivnostima Zaklade, od stipendiranja studenata do organiziranja različitih seminara, javnost je redovito obavještavana, a isto tako Zaklada u svojim publikacijama redovito objavljuje i financijska izvješća, odnosno proračun u kojem su iskazani svi prihodi i rashodi, navodi se u priopćenju koje je potpisao ravnatelj Zaklade Ivić Pašalić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Štrajk novinara »Slavonije danas«</p>
<p>OSIJEK, 10. veljače</p>
<p> - Djelatnici nedavno pokrenutih osječkih dnevnih novina Slavonija danas započeli su u četvrtak štrajk nezadovoljni zbog neisplaćenih plaća i nezainteresiranosti Uprave i Nadzornog odbora da zajednički riješe probleme koji su doveli i do toga da dnevnik od ovoga tjedna postane istoimeni tjednik. Novinari kažu da stalno zaposleni nisu dobili plaće od prosinca prošle godine, a honorarni suradnici od studenoga.</p>
<p>Od Uprave su dobili odgovor da novca nema i da se ne zna kad će ga biti, a na poziv za hitnim sastankom poručeno im je da čelni ljudi tjednika nemaju vremena. I to je razlog što su se novinari odlučili prekinuti rad. Nisu riješena, kažu, tehnička i kadrovska pitanja, a još se ne zna ni tko će biti glavni urednik. Naime, u siječnju je tadašnji glavni urednik Davor Špišić dao ostavku zato što nije, kako je izjavio, sposoban boriti se s problemima koji su već na stratu pritisnuli Slavoniju danas. </p>
<p>Na njegovo je mjesto tada kao v.d. glavnog urednika postavljen Dragutin Koričančić, ali natječaj za novog glavnog urednika još nije raspisan. Uz to, većina novinara urednika radila je bez potpisanog ugovora. Urednici tjednika čiji bi prvi broj trebao izaći u petak još ne znaju njegovu koncepciju, niti koliko stranica trebaju pripremiti za tisak. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Lukšić: Nikada nisam dao nalog da se nekoga prisluškuje! </p>
<p>Splitsko-dalmatinski župan demantirao tvrdnje »Nacionala« prema kojima je dao nalog za prisluškivanje desetak osoba / Odbacio je i optužbe da prima goleme iznose novca iz različitih izvora / Lukšić razmišlja o tužbi protiv autora teksta Željka Rogošića i »Nacionala« zbog klevete </p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić izjavio je u četvrtak novinarima da članak Željka Rogošića pod naslovom »SZUP-ovci su Lukšiću redovito u ured donosili kazete sa snimljenim razgovorima«, objavljen u zadnjem broju Nacionala, »vrvi lažima i poluistinama«. Dodao je i da »ozbiljno razmišlja o podizanju sudske tužbe protiv Rogošića i Nacionala zbog teške klevete«. </p>
<p>»Odgovorno tvrdim da nikad nisam dao nalog za prisluškivanje niti imam uvid u SZUP-ovu dokumentaciju. To je ispod mog dostojanstva«, rekao je Lukšić, naglasivši da ima pametnijeg i važnijeg posla od prisluškivanja gradonačelnika Splita Ivana Škarića ili čelnika splitskog SDP-a Marina Jurjevića. Rekavši da je Rogošić naveo desetak osoba koje je dao prisluškivati, Lukšić je istaknuo da ga ne zanima o čemu oni govore ni s kim uopće razgovaraju. »Da sam preslušao te kazete sa snimljenim razgovorima, kao što tvrdi Rogošić, moj bi se kvocijent inteligencije sigurno prepolovio«, kazao je župan, istaknuvši da je o svemu izvijestio ministra policije Šimu Lučina, od kojeg je zatražio očitovanje o tom slučaju. Izrazio je i uvjerenje da se nitko od političara ne prisluškuje, »a, iskreno govoreći, to nije moj problem, niti se želim time baviti«. </p>
<p>Na žalost, nastavlja župan, »marksistički ideolog Rogošić, koji je bio i direktor marksističkog centra SK Hrvatske, smatra se pozvanim baviti mojom prošlošću«. Lukšić napominje da Rogošića poznaje 20 godina te da bi Rogošiću kao dužnosniku tadašnjeg SK trebali biti poznati svi informativni razgovori na koje je Lukšić bio pozivan. Župan je novinarima predočio i tekst političke rehabilitacije od 9. travnja 1991., u kojem se navodi i da je Lukšić zbog svojih političkih stajališta, koja su bila suprotna jugoslavenskoj službenoj politici, bio diskreditiran. »Rogošić tvrdi da sam se prije nekoliko godina nudio Tomcu moleći ga da me primi u SDP. Gledajte koliko je to samo plitko! Pa, ja nisam htio biti član SK ni u Jugoslaviji, a kamoli da bi to poželio u neovisnoj Hrvatskoj«, rekao je Lukšić.</p>
<p>Odbacio je i optužbe o tome da iz različitih izvora prima goleme iznose novca, naglasivši da se zajedno s dožupanima »dragovoljno odrekao samoupravnog dodatka«. Što se tiče autorskih honorara, Lukšić je kazao da je on kao sveučilišni profesor zadržao ugovor o djelu s Ekonomskim fakultetom te da njegova primanja ovise o broju održanih predavanja i ispita. No, najviše su ga zaboljele optužbe na račun njegove obitelji. »Moji su sinovi dobili ono što im pripada na osnovi javnog natječaja i odličnih ocjena na fakultetu. Jedna je snaha otpuštena iz 'Dalme' i već je pet i pol godina na čekanju, dok se druga zaposlila tri godine prije no što sam postao župan, i njezina su mjesečna primanja 2.100 kuna«, rekao je, komentirajući Rogošićevu optužbu da je Lukšić dobro uhljebio svoju obitelj. </p>
<p>»Gadljivo mi je uopće osvrtati se na takve izmišljotine, ali me uistinu začuđuje činjenica da još uvijek postoji socijalističko-samoupravni mentalitet«, naglasio je Lukšić, dodavši da je predočio svoju imovinsku karticu te da mu je jedina imovina stan naslijeđen od pokojnog oca. »A da sam rastrošan, kako tvrdi Rogošić, onda me ne bi zvali 'škrti župan'«, dodao je Lukšić, zaključivši: »Rogošić i ja poznajemo se 20 godina i oduvijek smo bili, kao što ćemo i biti, na ideološki suprotnim stranama«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sindikati Diokoma pitaju Vladu ide li 2.400 radnika na ulicu </p>
<p>SPLIT, 10. veljače</p>
<p> - Čelnici triju sindikata splitskoga »Diokoma« uputili su pismo premijeru Ivici Račanu, u kojem zahtijevaju od hrvatske Vlade da se najkasnije do 14. veljače očituje o sudbini toga poduzeća. Na konferenciji za novinare u četvrtak, sindikalisti su poručili Vladi da jasno kaže ide li tvrtka u stečaj, a 2.400 radnika na ulicu.</p>
<p>»Od nove Vlade očekujemo da nam, u skladu sa svojim predizbornim obećanjima, pomogne sačuvati poduzeće i omogući radnicima da žive od svoga rada«, kazala je povjerenica Samostalnog sindikata Katja Bašić. »Mi smo vam dali svoje povjerenje na izborima, a vi sada ispunite svoja obećanja«, poručili su sindikalisti. </p>
<p>Osvrnuvši se na ostavku predsjednika Uprave »Diokoma« Mladena Ćurkovića, sindikalisti su istaknuli da je njegova odgovornost za stanje u poduzeću neupitna, ali da nije smio podnijeti ostavku »u trenutku kada brod, polako, ali sigurno tone«. Sindikalisti su istaknuli da zasad odustaju od štrajka. »Ako se nakon 14. veljače ukaže potreba za sindikalnim akcijama, što ovisi samo o hrvatskoj Vladi, radnici će o tome odlučiti referendumom«, rečeno je na konferenciji. </p>
<p>»Vlasnik naše tvrtke je država, a upravljanje tvrtkom prepušteno je Nadzornom odboru, kojemu smo se i dosad bezuspješno obraćali za pomoć«, kazali su sindikalisti, zatraživši od vlasnika (države) da poduzme odgovarajuće mjere prema Nadzornom odboru, te da donese program oživljavanja proizvodnje ili strateški plan i da pruži pomoć u pronalaženju novih poslovnih partnera. </p>
<p>»Držimo da je svako u budućnosti izgubljeno radno mjesto zločin za koji bi trebalo odgovarati«, upozorili su sindikalisti. Na upit novinara je li splitski gradonačelnik Ivan Škarić održao svoje obećanje da će učiniti sve za spas »Diokoma«, sindikalisti su rekli kako im je Škarić iz Zagreba poručio telefonom da se »još malo strpe«. (D.S.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000211].
|
