NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000310].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 233380 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Haaški sud nije prihvatio, ali ni odbio Račanov prijedlog da se Tuti i Blaškiću sudi u Zagrebu!</p>
<p>Račan: Kako sada stoji stvar, na žalost naši prijedlozi nisu prihvaćeni, ali ćemo nastaviti razgovore o tim i drugim stvarima - naš interes branit ćemo kroz dijalog i razgovore / Glasnogovornik Haaškog suda: Postoji mogućnost da se tzv. početno pojavljivanje Mladena Naletilića Tute pred sudom obavi u Zagrebu, a odluka o tome trebala bi biti donesena krajem ovoga ili početkom idućega tjedna</p>
<p>ZAGREB, 10. siječnja</p>
<p> - »Hrvatski prijedlog da se sudski postupak protiv bolesnog Mladena Naletilića Tute i žalbeni postupak na presudu generalu Tihomiru Blaškiću vode u Zagrebu, nije zasad prihvaćen na Haaškom sudu, ali će hrvatska Vlada s tim međunarodnim tijelom nastaviti suradnju kroz dijalog«, kazao je u četvrtak premijer Ivica Račan novinarima u Zračnoj luci Zagreb po povratku iz Berlina. </p>
<p>»Kako sada stoji stvar, naši prijedlozi na žalost nisu prihvaćeni, ali ćemo nastaviti razgovore o tim i drugim stvarima. Naš interes branit ćemo kroz dijalog i razgovore«, dodao je premijer Račan. </p>
<p>Premijer je, naime, u srijedu najavio da će suđenje Naletiliću vjerojatno početi u Zagrebu. Iako je u četvrtak glasnogovornik Međunarodnoga kaznenog suda Jim Landale potvrdio da se u Haagu obavljaju pripreme za dolazak optuženoga, on je u izjavi za Vjesnik rekao da u Haagu razmatraju i mogućnost da se prvi Tutin izlazak pred sud obavi u Zagrebu, te da bi konačna odluka o tomu trebala biti donesena krajem ovoga ili početkom idućega tjedna.</p>
<p>Landale je ipak dodao da je konačni cilj Haaškog suda da se Naletiliću ipak sudski postupak provede u Haagu: »Dobili smo pismeno izvješće o njegovu zdravstvenom stanju i na temelju toga zaključili da on može putovati u Haag, dakako, uz dobar nadzor medicinskih stručnjaka. O tome što je najbolje poduzeti u tom specifičnom slučaju mnogo se razgovaralo, i u samom Sudu i sa službenicima hrvatskoga veleposlanstva u Haagu te s dužnosnicima hrvatske Vlade«, nastavio je glasnogovornik Haaškoga suda. On je još dodao kako nipošto ne želi prouzročiti pomutnju te da se zasad može raspravljati o mnogo opcija i ideja. Ako se, pak, rekao je, postigne dogovor o tome da se Naletilić o optužnici očituje pred hrvatskim sudom, bit će to prvi put da neki haaški optuženik to čini izvan haaškoga Tribunala. </p>
<p>Landale je rekao da ideje o procesuiranju Naletilića u Zagrebu nemaju veze s nedavnom izrazito visokom sudskom presudom o kazni generalu Tihomiru Blaškiću. »Posrijedi su potpuno zasebne optužnice i optužba za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj dolini nema ništa sa zločinima za koje se terete Naletilić i Martinović«, pojasnio je.</p>
<p>Zamoljen za komentar izjave premijera Račana o mogućem suđenju Mladenu Naletiliću Tuti u Hrvatskoj, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević je kazao da je ta mogućnost - hipotetična. »Nemamo nikakvu potvrdu iz Haaga o tome da bi se Tuti moglo suditi u Hrvatskoj«, rekao je Ivanišević, dodavši da će se o svemu tome više znati idućih dana. Na zamolbu o tome da pojasni znači li to da bi Tuti mogli suditi hrvatski sudovi ili da će mu u Hrvatskoj suditi Haaški sud, Ivanišević je kazao da se priželjkuje da to budu hrvatski sudovi. No, istaknuo je da ne bi došlo do povrede suvereniteta ni kad bi Tuti u Hrvatskoj sudilo sudsko vijeće Haaškog suda. To bi značilo da bi se pred Haaškim sudom, ali u Hrvatskoj, održalo prvo ročište, pročitala optužnica i zatražilo izjašnjenje o krivnji, objasnio je Ivanišević. Kad je riječ o Vinku Martinoviću Šteli, stanje glede njegova suđenja u Hrvatskoj je kompliciranije, jer se on nalazi u Haagu, kazao je Ivanišević. »O svemu tome se razgovara diplomatskim putem, poslali smo neke prijedloge i očekujemo da će predsjednik Haaškog suda na njih odgovoriti«, zaključio je Ivanišević.</p>
<p>Govoreći o procesuiranju ostalih zločina, premijer Ivica Račan je ustvrdio da se hrvatska neovisnost, Domovinski rat, akcije »Bljesak« i »Oluja« mogu i moraju obraniti jedino jasnim odvajanjem zajedničke nacionalne obrane od počinjenih individualnih zločina. Premijer drži da je prethodna vlast počinila tešku grešku što te dvije strane nije razgraničila. Kazavši da te zločine nije trebalo skrivati iza veličine domovinske borbe, Račan je istaknuo da su učinjene pogreške išle na štetu Hrvatskoj. »To se nije smjelo raditi, a ova Vlada, ova vlast to neće raditi«, obećao je. </p>
<p>Premijer je kazao i da Hrvatska više neće dopustiti da počinitelji zločina mirno šeću Hrvatskom jer bi time bila bačena ljaga na ono što i ova vlada brani kao Domovinski rat. Premijer Račan je izrazio uvjerenje da je upravo to najbolja obrana hrvatske neovisnosti te da većina građana Hrvatske to razumije i podržava. »Sve ostalo je protiv Hrvatske, sve ostalo je sukob s Hrvatskom, sve ostalo je protiv naše želje da živimo normalno«, bio je odlučan premijer. </p>
<p>Govoreći, pak, o dokumentima koje je pronašla Vlada, a prethodna vlast očito uskratila Blaškićevim braniteljima, premijer Račan je rekao kako krivci za to već snose političke konzekvence - poraz pretrpljen na prošlim izborima. Moguće druge konzekvence su, kazao je, u nadležnosti pravosuđa, a ne politike i Vlade, ali će se nastojati utvrditi pojedinačna odgovornost.</p>
<p>Premijer je još istaknuo da je hrvatski nacionalni interes suradnja s Europom, ali će on, rekao je, inzistirati na tome da to ne bude jednostrani interes. »Zbog toga dužnosnici hrvatske Vlade danas unose novu vrijednost u svaki dijalog s predstavnicima europskih zemalja. Ne tražimo pomoć, već suradnju«, kazao je na kraju premijer.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Račanovi koalicijski partneri iznenađeni njegovom izjavom</p>
<p>Iznenađenje izjavom premijera Ivice Račana prema kojoj će suđenje Mladenu Naletiliću Tuti vjerojatno biti u Hrvatskoj, nisu skrivali ni potpredsjednici HNS-a i IDS-a, Vesna Pusić i Damir Kajin. »Ni meni nije sasvim jasno, ali zasad još ne mogu ništa o tome reći«, kazala je Vesna Pusić, objašnjavajući da će stvari biti jasnije nakon što se u petak u Saboru održi rasprava o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom i dokumentima o kojima je govorio premijer. »Ministar pravosuđa Ivanišević je rekao da, osim zdravstvenog izvještaja o Tuti, ništa ne sprječava njegov odlazak«, kazala je Pusić. </p>
<p>I Damir Kajin također je bio vrlo oprezan objasnivši da nema dovoljno informacija o tom slučaju: »Koliko mi je poznato, hrvatska javnost je očekivala Tutino izručenje, shodno Statutu Haaškoga suda i najavama ministra Ivaniševića te haaških istražitelja. Je li u međuvremenu došlo do nekakvog dogovora Haaga i hrvatske Vlade, ne mogu komentirati, ali ističem da u Haagu do današnjeg dana nema ni jednoga građanina, državljanina RH s prebivalištem u RH. Možda bi ubuduće te odnose s Haagom trebalo prepustiti Federaciji BiH«. Je li iznenađen Račanovom izjavom? »Nisam očekivao takav rasplet događaja«, priznaje Kajin.</p>
<p>»Apsolutno podržavam Račanovu inicijativu da se Tuti sudi u Zagrebu«, rekao je čelnik LS-a Vlado Gotovac, istakavši da je od početka bio za to da nacionalni sudovi u skladu s međunarodnim sudom budu ti koji će suditi. Također ističe da se, s obzirom na opće stanje na ovom području u doba osnivanja Haaškog suda - bespravlje, ratne operacije, itd. - suđenje u Haagu činilo najprikladnijim, jer se samo na eksteritorijalnom području moglo osigurati tehničke uvjete za mirno i objektivno suđenje. »Sada je stanje potpuno drukčije, pa je moguće organizirati regularno i objektivno suđenje i u Zagrebu«, tvrdi Gotovac.</p>
<p>»Premijerova poruka je iznenađujuća, ali dobrodošla i razumna. Suđenje Tuti u Hrvatskoj, ne samo zbog njegova zdravlja, bilo bi uputno. Zagovarao sam potrebu ostvarenja načela da, uvijek kad je to moguće, domaći sud sudi optuženicima« kazao je Vjesniku bivši ministar pravosuđa dr. Zvonimir Šeparović, te dodao da će se vidjeti hoće li premijer Račan održati obećanje. »Prijetnje domaćih političkih poltrona i veliki medijski pritisak s najavom sankcija koje prijete Hrvatskoj, kao što se sada vidi, bili su običan blef, sračunat na zadovoljavanje interesa nekih stranih sila«, rekao je Šeparović, dodavši da je on sam tražio da se kazneni postupak protiv Tute dovrši u zemlji.</p>
<p> »Izručenje je ovisilo o mom potpisu, ali se pokazalo opravdanim da se najprije riješe dvojbe glede njegova zdravstvenog stanja«, rekao je.»Mislim da je suđenje Tuti u Hrvatskoj u suprotnosti s onim što je rekao Haaški sud, koji jedini može o tome odlučiti«, rekao za Vjesnik Ivan Zvonimir Čičak, dodavši da je, ako se to i dogodi, pitanje ima li Hrvatska tehničkih mogućnosti za to suđenje.</p>
<p>Predsjednik GOLJP-a Zoran Pusić je kazao da ne zna je li ta najava kompatibilna s odlukom Haaškog suda, koji je objavio da završavaju pripreme za Tutin prijevoz u Haag.</p>
<p> »Dokumenti koje je potpisala tadašnja Vlada potvrđuju da Haaški sud ima prioritet u odnosu na sve domaće sudove«, istaknuo je Pusić i dodao: »Ne znam na osnovi čega je Račan to rekao, ali se nadam da to znači da će mnogi slučajevi, koji se neće stići procesuirati u Haagu, biti procesuirani u Hrvatskoj. To bi olakšalo rad Haaškog suda«.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dokumenti o kojima je govorio Račan neće biti predočeni saborskim odborima</p>
<p>Zajednička, proširena sjednica parlamentarnih odbora za nacionalnu sigurnost Zastupničkog i Županijskog doma Sabora, na kojoj će se iza čvrsto zatvorenih vrata analizirati odnosi s Haaškim sudom, ipak bi, unatoč najavi o višednevnom zasjedanju, mogla završiti već u petak. To je Vjesniku u četvrtak rekla predsjednica Odbora za nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Đurđa Adlešić, koja već dva dana intenzivno, s obzirom na važnost i delikatnost teme, priprema tu sjednicu.</p>
<p>»Cilj nam je da sjednicu završimo već u petak i da na njoj nađemo dobro rješenje, odnosno donesemo zaključke koji će zadovoljiti i jednu i drugu stranu, jer je to u interesu naših građana«, kaže Đurđa Adlešić. Upravo je priprema sjednice bila povod sastanku koji je u srijedu održala sa šefom HIS-a Ozrenom Žuncem i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, ističe Adlešić demantirajući informacije u nekim medijima da je sa šefom HIS-a pregledala dokumente o čijem je postojanju javnost prije nekoliko dana izvijestio premijer Ivica Račan, a koji bi mogli utjecati na konačnu presudu Tihomiru Blaškiću.</p>
<p>Dokumenti, među kojima je i ratni dnevnik Tihomira Blaškića, koji su pronađeni u HIS-u i za koje je premijer Račan rekao da bacaju posve novo svjetlo na zločine u Ahmićima, neće u petak biti predočeni članovima odbora i gostima na sjednici, nego će svi nazočni o toj opširnoj dokumentaciji biti izvješteni, i to vjerojatno od šefa HIS-a Žunca. Na sjednici sigurnosnih odbora u petak će osim njihovih članova biti nazočni i šefovi parlamentarnih klubova i stranaka, premijer Račan i članovi njegova užega kabineta - ministar policije Šime Lučin, obrane Jozo Radoš, vanjskih poslova Tonino Picula i pravosuđa Stjepan Ivanišević. Uz njih, na sjednici će sudjelovati i šefovi obavještajnih službi - predstojnik UNS-a Tomislav Karamarko, ravnatelj HIS-a Ozren Žunec, šefovi SIS-a Mladen Ružman i SZUP-a Franjo Turek. Impozantnom broju političara i dužnosnika koji će se u petak u 11 sati okupiti u velikoj saborskoj vijećnici pridružit će se i Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja Imra Agotić. Agotić je, naime, na sjednicu pozvan na izričit zahtjev predsjednika Stipe Mesića koji će, budući da predsjednik države ne može sudjelovati u radu saborskih tijela, biti njegov izaslanik.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tuta ostaje u Hrvatskoj još najmanje godinu dana?</p>
<p>Ako »prvo pojavljivanje« Mladena Naletilića Tute bude u Hrvatskoj, onda će on do početka suđenja biti u Hrvatskoj, a ako, pak, prvo pojavljivanje bude u Haagu, Tuta će do početka suđenja biti tamo. Tim je riječima odvjetnik Krešimir Krsnik kratko komentirao činjenicu da je u dosadašnjim predmetima pred Haaškim sudom od »prvog pojavljivanja« na kojem se optuženik izjašnjava o tome osjeća li se krivim, do početka suđenja znalo proći i po godinu dana. </p>
<p>Naime, u tom razdoblju provodi se predraspravni postupak u kojem se branitelji upoznaju s dokazima na kojima je tužiteljstvo izgradilo optužnicu, te se pripremaju za samo suđenje. U praksi Haaškog suda, institut Prvog pojavljivanja pripada krugu tzv. preliminarnih postupaka (branitelji se upoznaju s dokazima na kojima je tužiteljstvo izgradilo optužnicu, te se pripremaju za samo suđenje) koji prethode samom suđenju, odnosno, do njega dolazi odmah nakon što optuženog preuzme Haaški sud. </p>
<p>U dosadašnjim predmetima pred Haaškim sudom od »prvog pojavljivanja« do početka suđenja znalo je proći i više od godinu dana. </p>
<p>Primjerice, Tihomir Blaškić je od prvog pojavljivanja do početka suđenja čekao 14 mjeseci, Dario Kordić i Mario Čerkez 17 mjeseci, a Vinko Martinović Štela se o svojoj optužnici izjasnio u kolovozu 1999., od kada čeka u pritvoru u Shevennigenu na dolazak Mladena Naletilića Tute s kojim je optužen u istoj optužnici za zločine na području Mostara. Sud namjerava njih dvojicu zajedno suditi.</p>
<p>»Odvojeni procesi Tuti u Zagrebu, a Šteli u Haagu bez sumnje bi prouzročili poteškoće Haaškome sudu«, upozorava Jim Landale, glasnogovornik Haaškog suda. »U donošenju odluke o načinu na koji će se Naletilić prvi put pojaviti pred sudskim vijećem važnu će ulogu imati njegovo zdravstveno stanje«, kazao je Landale.</p>
<p> Za Martinovića je već određeno sudsko vijeće na čelu sa sadašnjim predsjednikom Suda, francuskim sucem Claudeom Jordom. Uz njega, Martinoviću i Naletiliću sudit će i egipatski sudac Fouad Riad i Portugalac Almiro Rodrigues.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nesuradnja s Haagom odmah aktivira sankcije SAD-a i EU-a</p>
<p>Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne uputile su u utorak na prosvjednom skupu u Mostaru zahtjeve da Hrvatska prekine suradnju s Haaškim sudom, pa čak i s međunarodnom zajednicom. Međutim, stajalište hrvatske Vlade o tome sasvim je jasno. Premijer Ivica Račan je rekao nekoliko puta da će Hrvatska ispuniti sve međunarodne obveze među kojima je i suradnja s Haaškim sudom. Presuda Haaškog suda Tihomilu Blaškiću od 45 godina zatvora neće utjecati na odnose Suda i Hrvatske, a konačno stajalište prema Sudu, rekao je Račan, Vlada će donijeti kad se vidi hoće li u Haag biti privedeni i najveći zločinci iz BiH.</p>
<p>Poznato je da je bivša hrvatska vlast lani dovela zemlju na rub uvođenja međunarodnih sankcija zbog odbijanja da izruči optužene bosanskohercegovačke Hrvate Mladena Naletilića-Tutu i Vinka Martinovića-Štelu. Iz SAD-a joj je zaprijećeno primjenom Lautenbergovog amandmana po kojemu je SAD obvezan uvesti bilateralne i multilateralne sankcije zemljama koje odbijaju Haaškom tribunalu izručiti osobe osumnjičene za ratne zločine. Bilateralnim sankcijama bi se ukinula američka pomoć Hrvatskoj, a multirateralne sankcije donose američki veto na potporu Hrvatskoj u međunarodnim organizacijama i institucijama.</p>
<p>Po riječima autora amandmana, senatora Franka Lautenberga, svrha tog amandmana nije kažnjavanje pojedine zemlje, nego pokušaj da ju se »motivira da ispuni međunarodne obveze i podupre međunarodno pravosuđe«. Kako Vjesnik doznaje od dužnosnika Ureda posebnog predstavnika Europske komisije u Zagrebu, u slučaju da Hrvatska prekine suradnju s Haagom, sankcije bi joj uvela i Europska unija uskraćivanjem trgovinskih preferencijala, jer je to jedini institucionalni odnos koji sada ima s Hrvatskom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska nije imala strategiju prema Haagu</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Kakva bi trebala biti nova strategija Hrvatske spram Haaškoga suda? Uoči važne sjednice saborskih odbora za politiku i nacionalnu sigurnost, najavljene za petak, premijer Ivica Račan upozorava da Vlada ubuduće neće biti »pasivna spram Tribunala«. Pravni se stručnjaci uglavnom slažu u ocjeni da bi Vlada trebala ustanoviti konzistentnu i produktivnu državnu strategiju za odnose s Haaškim sudom. Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo ističe da nova strategija mora »inzistirati na tome da se ratni zločinci svakako procesuiraju pred nacionalnim sudištem. Suverenoj državi je interes, a zatim pravo i obveza, da se tim pitanjem pozabavi najprije sama i bez prethodnog poticaja, odnosno pritiska iz Haaga«.</p>
<p>Dr. Ivo Josipović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, iznio je prijedlog o osnivanju komisije koja bi se bavila svim vidovima odnosa Hrvatske s Haaškim sudom. Ta bi komisija trebala pomoći u onemogućavanju politizacije odnosa s Haaškim sudom. Njezinim članovima bi trebale biti dostupne sve relevantne informacije, uključujući arhive, koje se odnose na Domovinski rat. Komisiju bi trebalo osnovati i radi sprječavanja kriminalizacije Domovinskog rata i manipulacije ratnim žrtvama, dodavši da bi to »onemogućilo i žuti tisak da piše povijest«. »Dnevnu politiku treba rasteretiti od toga da se stalno bavi Haaškim sudom, jer ju to blokira u rješavanju teških gospodarskih problema. No, nužno je da hrvatski sudovi pokažu učinkovitost u procesuiranju ratnih zločina«, rekao je Josipović. Što se Međunarodnoga tribunala tiče, ni u jednoj od 34 točke njegova statuta ne razrađuju se temeljito odnosi nacionalnih spram Haaškoga suda. Ističe se samo da se optuženome, kojemu je postupak počeo pred domaćim sudom, može nastaviti suđenje u Haagu, a osobito kad se procijeni da ga nacionalni sud štiti od međunarodne kaznene odgovornosti. Ne precizira se tko procjenjuje nepristranost nacionalnih sudova. </p>
<p>Takvih nedorečenosti spram Tribunala nije nedostajalo ni s hrvatske strane. Prethodna je Vlada osnovala Ured za suradnju s Haaškim sudom, ali nije utvrdila temeljna načela, a kamoli strategiju suradnje. Odnosi Zagreb - Haag su funkcionirali po načelu toplo-hladno, od slučaja do slučaja. Svojevrstan ad hoc pristup je stvarao dojam nedoraslosti i nespretnosti vlasti prema haaškim zahtjevima. Suradnja s Tribunalom se svodila uglavnom na pritiske iz Haaga te migoljenje Zagreba da izruči optužene, odnosno isporuči tražene dokumente. To nedoraslo taktiziranje i dobivanje na vremenu u pravilu je rezultiralo pokoravanjem haaškim zahtjevima, dakako, uz pritiske glavnih međunarodnih centara moći, osobito SAD-a. Vrhunac toga ad hoc pristupa zbio se u jesen 1997. Službeni Zagreb je tada, snažno politički ucijenjen, izručio 10 bosanskih Hrvata.</p>
<p>Zbog nedorečenosti u haaškom statutu, Tribunal je zahtijevao i svjedočenje hrvatskih dužnosnika, ministra Šuška prije svih, i to pod prijetnjom kazne. Uspješnim posredovanjem domaćih stručnjka, dr. Ivana Šimonovića te pravnog zastupnika Davida Rivkina, ta je ideja više puta argumentirano odbijena. Dokumenti o hrvatskih vojnim akcijama »Bljesku« i »Oluji«, međutim, najvrući su krumpir, kojim će Vlada uskoro testirati novu haašku strategiju.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Mještani Ivanca traktorima blokirali ulaz u kamenolom, tražeći njegovo zatvaranje</p>
<p>Mještani sela Ivanec Bistranski pokraj Zaprešića održali u četvrtak prosvjed zahtijevajući sanaciju i zatvaranje »Viaduktovog« kamenoloma do 2004. godine/ Zbog miniranja u kamenolomu, pucaju zidovi kuća/ Voćnjaci, vinogradi i livade prekriveni prašinom/ Do 14. ožujka smanjiti količine eksploziva pri miniranju </p>
<p>Stanovnici Ivanca Bistranskog u četvrtak su organizirali prosvjed, zahtijevajući sanaciju i zatvaranje kamenoloma, koji već 25 godina iskorištava poduzeće »Viadukt« d.d.. Traktorima su zapriječili ulaz u kamenolom, koji se nalazi neposredno iznad njihova sela, a na probleme koje im stvara kamenolom ukazali su mnoštvom parola. </p>
<p>- Zidovi i stropovi naših kuća pucaju zbog svakodnevnih miniranja, otpada žbuka, curi nam voda, a vrtovi, kuće, voćnjaci, vinogradi i livade pokriveni su prašinom, objašnjavali su nam uzbuđeni mještani. Ni nakon mnogih dosadašnjih pritužbi i razgovora s nadležnim institucijama nije napravljeno ništa kako bi se sveo na minimum loš utjecaj što ga iskorištavanje kamenoloma ima na okoliš i zdravlje ljudi koji ondje žive.</p>
<p> Veliki problem mještanima predstavlja i svakodnevni transport kamena iz kamenoloma cestom koja je sagrađena između samih kuća, ali i otkup šuma i širenje kamenoloma na područje općine Susedgrad. U svojim zahtjevima mještani se pozivaju i na Ugovor o koncesiji iz 1996. godine koji »Viadukt« ne poštuje. Naime, Ured za gospodarstvo dao je 1996. godine »Viaduktu« koncesiju za izvođenje rudarskih radova, s tim da se Ugovor o koncesiji obnavlja svake godine, uz prikaz dokaza da kamenolom radi u skladu s propisima i bez štete po okolinu. Prema riječima građana, Gradu Zaprešiću »Viadukt« takve dokaze nije podnosio. </p>
<p>Predsjednik »Viadukta« Milan Kralj, prisutan na prosvjedu, slaže se da eksploatacija kamenoloma bitno utječe na uvjete života i rada mještana Ivanca Bistranskog, no sve opravdava naknadom koju njegovo poduzeće plaća Gradu Zaprešiću, a koja, tvrdi, pridonosi razvoju mjesta. Prema riječima što ih je direktor potkrijepio dokumentima, »Viadukt« isplaćuje Zaprešiću naknadu dvostruko veću od zakonom propisane, nazivajući to nekom vrstom ekološke rente. Tako je za 1999. godinu naknada što ju je »Viadukt« isplatio Zaprešiću iznosila 2,27 milijuna kuna, dok bi ona zakonom propisana bila 1,37 milijuna kuna. </p>
<p>Mještani, međutim, ništa od toga novca nisu dobili za popravak svojih kuća. Gradonačelnik Zaprešića, Vinko Morović, prisutan na prosvjedu, dao je mještanima za pravo, stavljajući kvalitetu života ljudi iznad ekonomije. No nije oduševljen tolikim publicitetom, jer »svatko bi svoje dvorište trebao sam očistiti«, što je i razumljivo, kad se zna koliki novac od kamenoloma stiže na gradski račun.</p>
<p>Podršku mještanima u njihovim zahtjevima u četvrtak su pružili i aktivisti Zelene akcije, pozivajući na hitno djelovanje inspektora zaštite prirode i okoliša te rudarskog i financijskog inspektora. </p>
<p>Uvjet koji su u četvrtak mještani postavili predstavnicima »Viadukta« kako bi uklonili traktore postavljene na ulazu u kamenolom, bio je da se do sljedećega utorka, 14. ožujka, smanji količina eksploziva pri miniranju, da se počnu popravljati šahtovi, da se smanji transport kamena cestom kroz mjesto te da se ponudi prihvatljiv prijedlog izgradnje nove ceste kojom bi se kamen odvozio. Od dugoročnih zahtjeva mještani traže sanaciju i zatvaranje kamenoloma u 2004. godini. Ukoliko se do utorka traženi zahtjevi ne ispune i ne održi traženi sastanak mještana s Gradskim poglavarstvom Zaprešića, svim državnim inspekcijskim službama i županijskim Odjelom za gospodarstvo, mještani će, kažu, trajno traktorima blokirati ulaz u kamenolom. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pasecky više ne želi Đuru Turka u poglavarstvu Zagrebačke županije</p>
<p>Župan Zagrebačke županije Branimir Pasecky u četvrtak je, na sjednici županijskog Poglavarstva, najavio izbacivanje vrbovečkog gradonačelnika Đure Turka iz sastava toga tijela. Kao razlog za takav potez Pasecky naveo je neslaganje s Turkom oko nedavnih događaja u PIK-u Vrbovec.</p>
<p>- Ne mogu ga više trpjeti u Poglavarstvu. On je anatema koje se trebamo riješiti. Valjda imam pravo birati s kakvim ću ljudima surađivati, bio je nakon sjednice oštar župan Pasecky. On je, osim toga, najavio rekonstrukciju županijskog Poglavarstva, te imenovanje novog dožupana. Dosadašnji dožupan, Ivan Šuker, prešao je u Hrvatski državni sabor gdje je zastupnik HDZ-a.</p>
<p>Druga važna vijest tiče se Građevinskog poduzeća »Zagreb« od čije je kupnje, nakon brojnih kritika županijskih oporbenjaka, Zagrebačka županija - odustala.</p>
<p>Na sjednici poglavarstva najviše vremena potrošilo se na izvješće o stanju županijskih prometnica. Ravnatelj županijske Uprave za ceste Stjepan Kožić, tom je prilikom naglasio da su ceste na području Zagrebačke županije u katastrofalnom stanju, pune udarnih rupa i s velikim postotkom nesaniranih ispuha.</p>
<p>Budu li sredstva odobrena iz županijskog proračuna na prošlogodišnjoj razini, dakle nedovoljna, Kožić je najavio da će županijske Uprava za ceste zbog lošeg stanja kolničke konstrukcije biti prisiljena određene prometnice zatvoriti za promet teškim kamionima. To se najviše odnosi na staru karlovačku cestu koju teška vozila koriste umjesto autoceste Zagreb-Karlovac. Pasecky je podržao Kožićev prijedlog o zatvaranju prometa po najoštećenijim prometnicama za određene kategorije vozila.</p>
<p>- Moguće rješenje je u smanjenju cestarine za autocestu za kamione i teška vozila, napominje Kožić.</p>
<p>Poglavarstvo je nakon toga odobrilo dotacije za pojedine gradove i općine. Kravarsko će tako za asfaltiranje ceste Gvozdanić-Barbarić-Stara Gora dobiti 250, a Pokupsko 200 tisuća kuna za sanaciju klizišta i cesta. Za drugu etapu izgradnje magistralnog i sekundarnog cjevovoda Pisarovini je namijenjeno 200, a Klinči Selu 150 tisuća kuna za projekt vodovodne mreže. Pušći pripada najmanji dio kolača - tek 100.000 kuna za asfaltiranje cesta. Te dotacije Pasecky je nazvao vatrogasnim intervencijama.(Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ipak održane sve najavljene sjednice u Gradskoj skupštini</p>
<p>Pod predsjedanjem Jurice Pavelića, skupštinski Odbor za financije prihvatio je u četvrtak prijedloge zaključaka o davanju jamstava Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i Zagrebačkoj banci, za kredite trgovačkim društvima Zrinjevac te Vodoopskrba i odvodnja. Prijedloge su obrazložili direktori društava Ante Ledić i Željko Ivaniš. </p>
<p>Vodoopskrbi je kredit potreban, rečeno je, zbog sanacije i očuvanja zagrebačkih vodocrpilišta, pri čemu posebnu stavku zauzimaju nužno potreban uređaj za demanganizaciju Petruševca te projekt sanacije vodocrpilišta Strmec. Zrinjevac, pak, kreditom namjerava pokrenuti projekt vrtnog centra u kojemu bi se ubuduće na jednome mjestu mogli nabavljati svi potrebni biljni proizvodi.</p>
<p> Istoga dana održana je i sjednica Odbora Gradske skupštine za dodjelu javnih priznanja, na kojoj je jednoglasno prihvaćen novi prijedlog Odluke o javnim priznanjima grada Zagreba. Prema obrazloženju članice Odbora, gradonačelnice Marine Matulović Dropulić, novu je odluku potrebno donijeti radi usklađivanja s novim statutom grada Zagreba. Dan Grada po tom se dokumentu obilježava 31. svibnja pa uskoro treba obaviti odabir kandidata za nagrade. Novom se odlukom, naglasila je gradonačelnica, nagrade grada Zagreba dodjeljuju za različite rezultate koji više ne moraju biti postignuti u protekloj godini. »Mnogi su Zagrepčani zaslužili nagradu, ali ju nikad nisu dobili, jer je odabir bio ograničen na jednogodišnje razdoblje. Zahvaljujući novoj odluci, taj smo problem riješili«, rekao je predsjednik Odbora Zlatko Canjuga.</p>
<p>Komisija za Statut, poslovnik i propise, pod predsjedanjem Ivana Božićevića, jednoglasno je prihvatila prijedlog odluke o javnim priznanjima, zaključak o dodjeli koncesija za dimnjačarske službe u Zagrebu, zaključak o davanju prethodne suglasnosti za pripajanje Grada mladih Granešina i Omladinskog turističkog centra trgovačkom društvu »Vladimir Nazor«. Članovi komisije prihvatili su i prijedloge zaključaka o davanju jamstava HBOR-u i Zagrebačkoj banci za kredite Zrinjevcu i Vodoopskrbi. Prihvaćen je i prijedlog odluke o držanju pasa te prijedlozi o prethodnoj suglasnosti na statut muzeja Prigorja, Muzeja za umjetnost i obrt i Javne ustanove galerije Klovićevi dvori. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>ASH pozvao vijećnike HDZ-a da u roku od 48 sati podnesu ostavke </p>
<p>Gradska organizacija ASH: Nužni prijevremeni izbori za Gradsku skupštinu/ Silvije Degen kao kandidat za gradonačelnika dobiva 10 posto glasova više nego Milan Bandić</p>
<p>- Prijevremeni izbori za zagrebačku Gradsku skupštinu nužni su, jer je HDZ manipulacijama prigrabio vlast iako je na siječanjskim parlamentarnim izborima dobio u gradu samo 22 posto, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare zamjenik predsjednika Gradske organizacije Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) Lino Veljak.</p>
<p> - HDZ-ova vladavina u Zagrebu obilježena je cvjetanjem korupcije, elementima kriminala, nesavjesnim poslovanjem, ukratko - bezočnom pljačkom stanovnika Zagreba, rekao je Veljak, spomenuvši i »promašene investicije poput izgradnje maksimirskog stadiona i tramvajske pruge do Dupca«. </p>
<p> Kao još jedan od razloga za prijevremene izbore Veljak je spomenuo zapošljavanje u Gradskom poglavarstvu nakon siječanjskih izbora. To ukazuje na namjere HDZ-ova čelništva da na račun poreznih obveznika pretvori Grad u tvrđavu otpora demokratskim promjenama, ocijenio je Veljak. Zbog svega toga GO ASH poziva HDZ-ove vijećnike u Skupštini grada da podnesu ostavke u roku od 48 sati.</p>
<p> Potpredsjednik zagrebačkog ASH Dragutin Palašek istaknuo je da će ta stranka na izbore za Gradsku skupštinu izaći u dogovoru s ostalim strankama Zagrebačke alternative (SDP, LS, HSS, HSLS, HNS, HSU). Smatra i kako je nužno da se Alternativa dogovori o zajedničkim kandidatima koji se u izbornim jedinicama biraju većinskim sustavom. </p>
<p> Istaknuvši kako će se ASH zalagati za donošenje novog Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi se gradonačelnik birao na neposrednim izborima, Palašek je napomenuo da predsjednik stranke Silvije Degen kao kandidat za gradonačelnika Zagreba, dobiva, prema anketi Slobodne Dalmacije, 10 posto glasova više nego prvi čovjek zagrebačkog SDP-a Milan Bandić. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Samo u jednoj noći ribokradice na Savici ulove tonu ribe </p>
<p>U prirodnom rezervatu na Savici svaki ribič smije dnevno uloviti do 1,5 kg plemenite i 3 kg bijele ribe/ Svaka se riba bilježi i kontrolira/Ribokradice djeluju noću/ Nedavno spaljena mreža samolovka duga 50 a široka 2,2 metra!</p>
<p>Kako bi očuvali bogati biljni i životinjski svijet prirodnoga rezervata na Savici, ribočuvari Športskoga ribolovnog društva »Peščenica« ovih su dana spalili osam ribarskih mreža koje su tamo postavili ribokradice. Prema riječima ribočuvara Zdenka Šuteja, »da su namjere ovih nesavjesnih Zagrepčana kojim slučajem uspjele, u ribarske bi se mreže - tzv. samolovke, duljine 50 i širine 2,20 metara - moglo uloviti više od jedne tone ribe«. Kako bi spriječili sugrađane željne lake i brze zarade, na Savici su organizirana dnevna i noćna ribočuvarska dežurstva. Nadzor nad prirodnim ljepotama dvanaest jezera Savice, koja se protežu na 22 hektara vodene površine, provode četiri ribočuvara ŠRD-a »Peščenica« dok ih je osmero u pričuvi. </p>
<p>- Za sve one koji prekrše pravila i dođu loviti ribu u vrijeme lovostaja (ovisno o vrsti ribe, od veljače do lipnja), kada je to izričito zabranjeno, provodimo kaznene mjere, rekao nam je tajnik ŠRD-a »Peščenica« Milan Gudelj. Ukoliko se radi o krivolovcima, članovima ŠRD-a »Peščenica«, a imali smo i takvih slučajeva, kazneni postupak provodi se na disciplinskom sudu Društva. Ostali se građani prijavljuju inspekcijskoj službi za slatkovodno ribarstvo, odnosno Sudu za prekršaje grada Zagreba.</p>
<p>U vodama Savice nalaze se, uz bijelu, i plemenite vrste ribe, od amura, soma, šarana do štuka i smuđeva. Dnevno se smije uloviti 1,5 kilogram plemenite odnosno 3 kilograma bijele ribe. Svaki ribič pri lovu mora u mali notes zapisati koju je vrstu ribe ulovio te ribu dati na kontrolu dežurnome ribočuvaru. Isto tako, postoje pravila prema kojima se ne smije loviti riba ispod zaštićene mjere odnosno duljine.</p>
<p>Iako po danu sustavno obilaze teren, ribočuvari najviše prekršitelja uhvate noću. Ribokradice postavljaju mreže od 23 do 4 sata ujutro. Za razliku od dnevnoga, noćno dežurstvo, prema riječima ribočuvara Zdenka Šuteja, nije nimalo lako i bezopasno. Događalo se da su ribokradice uhvaćeni u krivolovu pucali na njih. Na Savici u noćnim satima posla ima i za policiju. To je područje omiljeno okupljalište gradskih narkomana i skitnica. Da se nepredviđeni posjetitelji ne bi previše udomaćili u ovome rezervatu, ribočuvarska služba ŠRD-a »Peščenica« u stalnome je kontaktu s policijom. U noćnu ophodnju po jezerima uvijek odlaze dva ili više ribočuvara koji su naoružani kratkocijevnim oružjem </p>
<p>- Osim što smo uvijek naoružani, u ovome poslu moramo biti i psiholozi, rekao nam je Boris Telišman, također ribočuvar na Savici. To je zato, dodao je, jer nikad ne znamo što se kuha u glavi prekršitelja.</p>
<p>No i pored svih opasnosti koje vrebaju iz raslinja, ribočuvari posao ne bi mijenjali, kako su nam rekli, i to zbog ljepote prirode koja je »najbolji lijek za živce«. Kada se tome doda i fiš paprikaš kojega tamo često spravljaju kad nije lovostaj, nije im teško vjerovati... </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pet tisuća potpisa potpore za Muzičku akademiju</p>
<p>- Pomoću sveučilišne, kao i peticije građana koje su, za izgradnju nove zgrade Muzičke akademije nedavno organizirali Studentski zbor i Hrvatska akademska zajednica, uspjeli smo sakupiti pet tisuća potpisa potpore. Borbu smo nastavili razgovorima s ministrima kulture, prosvjete i športa, te graditeljstva, a predstoji nam i razgovor s Hrvojem Kraljevićem, ministrom znanosti i tehnologije, nakon čega ćemo ujediniti rješenja koja pruža grad i ono što može ponuditi država, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak u prostorijama Gradske organizacije HNS-a, prof. Tonko Ninić, dekan Muzičke akademije. </p>
<p>Prof. Ninić je naglasio kako je dolaskom nove vlasti Muzička akademija napokon u prilici da joj se obeća nešto djelotvorno, te je izrazio zahvalnost HNS-u koji je naglasio problem u političkom smislu, dopustivši Akademiji da u potpunosti iznese što ju muči. </p>
<p>- Muzičkoj akademiji, na kojoj sada studira 414 studenata, potrebna je zgrada od barem deset tisuća četvornih metara, a ne samo 2207 četvornih metara, rascjepkanih na pet lokacija na kojima sada djeluje, naglasio je Haris Nonveiller, prodekan Muzičke akademije. Prema njegovim riječima, svaka je vlast dužna imati uvid u potrebe društva i u ono što mu nedostaje. </p>
<p>- Nismo išli u štrajk kao oblik rješavanja situacije, već smo se odlučili za rad. Nadamo se da će on biti i nagrađen, jer pedesetogodišnja borba za zgradu poprilično nas je iscrpila, rekao je na kraju prof. Ninić. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Rat automobilima na Gornjem gradu </p>
<p>Pripreme za sljedeći, drugi po redu, zagrebački, gornjogradski karneval počinju već ovih dana, makar je ovogodišnji karneval tek završio, rekao nam je izvršni producent karnevala Nenad Jandrić. Dobro raspoloženje građana koji su u velikom broju i maskirani izašli na ulice Gornjega grada glavni su nam poticaj, da već danas krenemo u osmišljavanje i realizaciju sljedećeg karnevala, naglasio je Jandrić. </p>
<p>- Pripremajući prvi zagrebački karneval stekli smo novo i golemo iskustvo koje ćemo iskoristiti pri organizaciji sljedećeg karnevala koji mora biti bogatiji sadržajima i originalnim maskama. Specifičnost zagrebačkog karnevala, koja se mora održati, jest u oživljavanju gornjogradskih interijera - muzeja, arhiva, galerija i gostionica u kojima su održani tematski i »otkvačeni« balovi, prikladne izložbe, maskiranjem osoba iz javnog života oživljene su i muzejske slike. </p>
<p>Večere, poput one u gostionici Stari Puntijar, na kojoj se kopun spravljen prema srednjovjekovnom receptu jeo prstima, pokušat će se učiniti tradicionalnima. Osim građanima, uspješnost ovogodišnjeg karnevala organizatori duguju i brojnim žonglerima, sviračima i pjevačima, a nadasve zagrebačkim kazalištima koja su se uključila u priredbe karnevala kako predstavama, tako i kostimima, šminkom i savjetima.</p>
<p> Sljedeće godine organizatori namjeravaju karnevalske priredbe proširiti na više gornjogradskih ulica i trgova, još više afirmirati interijere, a automobilima najavljuju »totalni rat«. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Centru za dijalizu doniran aparat vrijedan 14.000 maraka</p>
<p>Aparat za automatsku peritonejsku dijalizu poklonile tvrtke Baxter i Agmar/ Dijaliza se izvodi kod kuće, a za razliku od hemodijalize, bolesniku omogućuje normalno radno vrijeme ili pohađanje škole</p>
<p>U utorak je Centru za dijalizu Klinike za urologiju KBC-a Rebro poklonjen aparat za automatsku peritonejsku dijalizu, vrijedan 14 tisuća njemačkih maraka. Donatori su tvrtke »Baxter« i »Agmar«.</p>
<p>- Ovom donacijom Hrvatska prvi put dobiva mogućnost primjene nove metode liječenja bubrežnih bolesnika. Aparat je jednostavan za korištenje, pa se dijaliza može izvoditi i kod kuće, noću, za vrijeme spavanja, naglasila je dr. Snježana Glavaš Baras, voditeljica programa peritonejske dijalize odraslih u Centru za dijalizu Klinike za urologiju.</p>
<p> Automatska peritonejska dijaliza omogućuje bolesniku da, za razliku od hemodijalize, radi s punim radnim vremenom ili pohađa školu. Budući da bolesnik sâm provodi liječenje, može, također, puno lakše planirati sve ostale životne aktivnosti.</p>
<p> - Od 2000 kroničnih bubrežnih bolesnika u Hrvatskoj, veći dio njih liječi se hemodijalizom, metodom liječenja koja zahtjeva da bolesnik tri puta tjedno dolazi u centar za hemodijalizu, koji je najčešće smješten u bolničkim ustanovama. Primjenom hemodijalize bolesniku je onemogućen normalan život jer se tri puta tjedno liječi u bolničkim uvjetima, objasnila je dr. Baras. Dodala je i to, kako se kombinacijom uspješne transplantacije bubrega, uspješne hemodijalize i automatske peritonejske dijalize i najtežim bolesnicima omogućuje viša kvaliteta života. (ag)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Talijani otkrili zaštitu od Aidsa</p>
<p>RIM, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Protutijelo koje štiti stanicu od prodora virusa ljuske imunodeficijencije (HIV), a time i od AIDS-a, izdvojili su medicinski istraživači u milanskoj Bolnici svetog Rafaela. </p>
<p>Istražujući četiri godine 90 osoba koje nisu oboljele od AIDS-a (sindroma stečene imunodeficijencije) iako su održavale odnose s bolesnicima od te bolesti, izdvojili su tvar koja se nalazi u svih zaštićenih, a nema je ni u jednoga oboljeloga. To se protutijelo - objasnila je u četvrtak Lucia Lopalco, biolog u Biotehnološkom odsjeku Bolnice svetog Rafaela - vezuje uz protein CCR5 u opni stanice i time čini opnu nepropusnom za HIV, koji inače prolazi baš preko te bjelančevine. </p>
<p>Upravo na tim staničnim dverima već godinama rade istraživači u mnogim zapadnim državama i u Rusiji. I prije se znalo da je CCR5 ključan za prolaz virusa AIDS-a, ali je sada prvi put da je identificirana tvar koja stanicu čini nepropusnom.</p>
<p> Ta tvar još nema ni ime. </p>
<p>Lopalco je naglasila da je tek otkriven mehanizam, te da je još daleko do pronalaska i proizvodnje lijeka koji bi stimulirao proizvodnju te tvari u svim organizmima, štiteći njihove stanice od HIV-a. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Virus bjesnoće pomaže u borbi protiv HIV-a</p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka</p>
<p> - U okviru novog i jedinstvenog pristupa borbi protiv AIDS-a, istraživači su proizveli eksperimentalno cjepivo protiv HIV-a uz pomoć oslabljenog soja virusa bjesnoće. </p>
<p>Zasad se čini da cjepivo izaziva snažnu imunoreakciju u miševa, ali se ne zna hoće li biti sigurno i djelotvorno za ljude, kažu istraživači sa sveučilišta »Thomas Jefferson« u Philadelphiji. </p>
<p>Iako taj pristup možda neće biti uspješan kod ljudi, istraživači izražavaju »oprezni optimizam«, rekao je viši istraživač dr. Roger J. Pomerantz.</p>
<p> U novoj studiji Pomerantz i njegovi kolege genetički su promijenili oslabljen soj virusa bjesnoće koji se rabi za izradu cjepiva i ne može izazvati bjesnoću kako bi proizveli proteine HIV-a. Virus bjesnoće dopušten je za uporabu u izradi životinjskih cjepiva, ali ne i onih namijenjenih ljudima.</p>
<p> Poslije injekcije modificiranoga virusa u miševa se pojavila snažna imunoreakcija na protein HIV-a.</p>
<p> Miševi su proizveli antitijela (što izaziva većina cjepiva), ali su proizveli i razorne T-stanice koje su prepoznale HIV. Budući da su antitijela uglavnom nedovoljna zaštita od HIV-a, pretpostavlja se da uspješno cjepivo mora izazvati i proizvodnju tih T-stanica koje uništavaju virus.</p>
<p> O rezultatima istraživanja izvijestit će časopis »Proceedings of the National Academy of Sciences« u broju od 28. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Veza u krizi? Probajte nešto novo! </p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka</p>
<p> - Promjena je začin života, a za parove kojima postaje dosadno promjena može značiti poboljšanje odnosa, izvješćuju istraživači. </p>
<p> Upozoravajući na »dokazanu pojavu naglog smanjenja zadovoljstva u vezi nakon prvih godina«, istraživačka ekipa izvješćuje kako obostrano sudjelovanje u »novim i uzbudljivim aktivnostima« može poboljšati kvalitetu veze. Istraživači predvođeni dr. Arthurom Aronom s newyorškoga državnog Sveučilišta u Stony Brooku željeli su ispitati hoće li zanimljivi događaji povećati zadovoljstvo u vezi više nego nezanimljive aktivnosti. Najprije su proveli niz anketa u kojima su sudionici morali ocijeniti koliko su aktivnosti u kojima sudjeluju s partnerom uzbudljive i koliko su zadovoljni svojim odnosom. Dva odvojena istraživanja pokazala su da su najčešće vezom bili zadovoljni oni koji tvrde kako su s partnerom sudjelovali u zanimljivim i uzbudljivim aktivnostima.</p>
<p> Aron i kolege proveli su i tri pokusa u sklopu kojih su parovi odgovorili na niz pitanja prije i nakon određene aktivnosti. Oni koji su sudjelovali u nečem uzbudljivom poslije su osjećali veće zadovoljstvo vezom i jaču ljubav prema partneru nego prije. Parovi koji su se bavili nečim što nije bilo tako zanimljivo nisu se osjećali drukčije nego na početku, kao ni oni koji nisu radili ništa.</p>
<p> A što sve to, zapravo, znači?</p>
<p> Aron i njegove kolege u časopisu Journal of Personality and Social Psychology tumače da je sudjelovanje u nečem novom i uzbudljivom bitno za zadovoljstvo u vezi. Oni misle da se rezultati njihova istraživanja u stvarnom životu mogu primijeniti na dva načina.</p>
<p> Prvo: informacije se može uključiti u program pripreme za brak. Zahvaljujući njima, parovi bi mogli izbjeći zahlađenje odnosa koje se u vezi često javlja nakon početne faze »medenog mjeseca«.</p>
<p> Drugo: rezultati istraživanja mogli bi se uključiti u programe savjetovanja namijenjene parovima s problemima u vezi, i to kao način jačanja pozitivnih osjećaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gimnastika privremeno odgađa pubertet</p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka</p>
<p> - Mlade gimnastičarke mogle bi svoje vršnjakinje dostići u rastu i ulasku u pubertet tek kad se prestanu baviti tim sportom, pokazalo je istraživanje. </p>
<p>Iako aktivno bavljenje gimnastikom, kako se čini, doista odgađa pubertet i smanjuje visinu gornjega dijela tijela, kralježnica tih djevojaka produljit će se i dobit će redovitu menstruaciju kad prestanu naporno vježbati, izvješćuje The Journal of Pediatrics.</p>
<p> Iznenađuje činjenica da kratke noge karakteristične za gimnastičare ne uzrokuje bavljenje tim sportom, nego selekcija. Naime, veća je vjerojatnost da će za taj sport biti izabrane mlade osobe kraćih nogu jer imaju više izgleda postati dobri gimnastičari, otkrivaju autori istraživanja.</p>
<p> Istraživači su mjerili visinu trupa i duljinu nogu 83 aktivne gimnastičarke, 42 bivša gimnastičara i 154 zdrava pripadnika kontrolne skupine. Djevojčice su bile u dobi od 5 do 16 godina, a bivši gimnastičari u dobi od 20 do 35 godina. Aktivni gimnastičari vježbali su 8 do 36 sati tjedno, a članovi kontrolne skupine dva sata tjedno. Pokazalo se da su gimnastičari koji su se povukli osam godina prije istraživanja normalne visine. Mnogi su ušli u pubertet dok su se još bavili gimnastikom, iako je taj početak bio kasniji. Kad se to dogodilo, produljio se gornji dio tijela, što je umanjilo vještinu gimnastičara i možda dovelo do njihova povlačenja, primijetili su istraživači. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Štite li kućni ljubimci djecu od alergija?</p>
<p>CHICAGO, 9. ožujka</p>
<p> - Suprotno uobičajenom mišljenju alergologa (koji gotovo jednoglasno osuđuju držanje bilo kakvoga kućnog ljubimca u kući), najnovije istraživanje pokazalo je da pas ili mačka dijete mogu zaštititi od alergija na kućne ljubimce, grinje, travu i pelud. </p>
<p>Ipak, nemojte odmah potrčati u najbližu prodavaonicu kućnih ljubimaca jer se ove kontroverzne rezultate tek mora potvrditi dodatnim istraživanjima.</p>
<p> Ispitivanje je obuhvatilo više od 700 djece. Pokazalo se da je 38,7 posto djece imalo jednoga ili više pasa, 23,1 posto mačku, 48 posto nije imalo kućnoga ljubimca, a oko 10 posto imalo je najmanje jednu mačku i jednoga psa.</p>
<p> Do dobi od sedam godina među djecom koja su u najranijem djetinjstvu imala kućnoga ljubimca nije otkrivena veća vjerojatnost alergije ili astme nego među onom djecom koja nisu imala kućnoga ljubimca, izvijestili su istraživači na godišnjem sastanku Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju. Zapravo, istraživanje pokazuje da je za djecu koja su u najranijem djetinjstvu bila u dodiru s kućnim ljubimcima manje vjerojatno da će poslije biti alergična na kućne životinje.</p>
<p> »Ispitivanja u Europi pokazala su da je dijete, čija je obitelj imala kućnoga ljubimca dok je ono bilo još jako malo, poslije zaštićeno od alergija«, kazala je dr. Christine Cole Johnson iz "Henry Ford Health System« u Detroitu (Michigan). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Belgijanci pretvaraju garaže u ćelije</p>
<p>BRUXELLES, 9. ožujka</p>
<p> - Belgijska vlada ozbiljno razmatra preuređenje policijskih garaža u ćelije, u očekivanju vala nogometnih huligana pred skorašnje Europsko prvenstvo. Belgijanci se posebice boje susreta između Njemačke i Engleske 17. lipnja u Charleroiu, budući da s navijačima obiju reprezentacija redovito putuju i huligani. </p>
<p>Šef žandarmerije Michel Rompen kazao je kako očekuje dolazak barem 20.000 engleskih navijača, a njegova pretpostavka da će policija privesti najmanje tisuću huligana uvjetovala je proširenje uzničkih kapaciteta ne samo u Charleroiu već i u Brugesu, Liegeu i Bruxellesu. </p>
<p>Charleroi je označen kao najopasnije mjesto jer lokalni stadion ima samo 30.000 mjesta, a samo 16 posto ulaznica su dobili savezi Njemačke i Engleske, pa će policija morati paziti na veliki broj onih koji neće imati ulaznicu. Zanimljivo je da policija ne predviđa zabranu točenja alkohola u gradovima za vrijeme EURA 2000, no zato najavljuje da neće tolerirati ni najmanje pokušaje remećenja javnog reda i mira. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Policijska akademija</p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ</p>
<p>Iza nas je doba karnevala, fašnika, mesopusta, pokladnih svečanosti. Pojavile su se neke drevne, dobro znane, arhetipske maske. Bilo je i novih maski i protagonista, novih organizatora. Valjda tako mora biti: svako doba ima pravo na svoj karneval, svaka nova vlast ima svoje nove zabavljače. Pitanje je, međutim, što će od sveg ovogodišnjeg karnevalskog slavlja ostati zabilježeno, pa da bi i budući naraštaji mogli uživati u današnjim karnevalskim ludorijama.</p>
<p>Povijest uči da su na našim prostorima karnevale isuviše olako shvaćali i oni koji su ih organizirali i oni koji su u njima sudjelovali. Karnevalska tradicija seže do duboko u srednji vijek, a prvi ozbiljniji notni zapis - jer, oduvijek se pod maskama u sav glas pjevalo i sviralo - potječe tek iz 1621., iz godine kada je u Veneciji franjevac Gabriello Puliti, rodom iz Toskane, tiskao zbirku »Ghirlanda odorifera, cioe mascherate a tre voci«.</p>
<p> Zbirka troglasnih raspojasanih ranobaroknih pjesama nastala je za Pulitijeva boravka u Labinu i bila je posvećena, kako čitamo na prvim stranicama te unikatno sačuvane tiskovine, plemićkoj obitelji Negri iz Labina. Da nema Pultijeve zbirke o glazbenoj dimenziji baroknih maskerata na našem tlu, ne bismo znali gotovo ništa. Znali bismo tek ono što o karnevalskim dogodovštinama, kao u kakvu iskrivljenom ogledalu, možemo pročitati u onodobnim sudbenim, policijskim spisima.</p>
<p>Danas smo skloni zanemariti važnost prigodno sastavljene tekstovne dokumentacije kojom su popraćeni glazbeni događaji. Svima je poznat običaj da se pri ulazu u koncertne dvorane ili kazališta nude tzv. »programi«. Tekstovi su to nejednake dužine iz kojih saznajemo o glazbenim djelima, protagonistima, umjetnicima, ponešto o svima koji sudjeluju u produkciji. Nađe se ponekad i više ili manje ambiciozno sročen kritičarski komentar. Na »programe« se najčešće gleda kao na potrošnu robu, pa neki takvu priručnu literaturu redovito ne kupuju, nego vas za vrijeme predstave svako malo vuku za rukav i traže da nešto zagledaju u vaše papire. Ima i strastvenih skupljača »programa«, koji u privatnim kolekcijama čuvaju sjećanja na svoja glazbena hodočašća, stara i po nekoliko desetljeća. Neke obiteljske ostavštine sačuvale su koncertne »programe«, kojih nigdje drugdje više nije moguće naći.</p>
<p>Običaj verbalnoga komentiranja glazbenog događaja, i to na posebno prigodno otisnutim preklopljenim papirićima ili omanjim knjižicama, star je tek nešto više od dva stoljeća. Naraštaj skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta i Josepha Haydna polako se i u početku s neskrivenim antipatijama privikavao na kraće popratne »cedulje«. Te »cedulje« kao da su izazivale nelagodu izlažući pred javnost nešto od glazbene intime, od onoga što je dotad bilo tek sladateljskom svojinom i glazbeničkom cehovskom tajnom. Pravu su poplavu literatiziranja glazbe provocirali istom romantičarski skladatelji, osobito oni nadahnuti raznim izvanglazbenim sadržajima. Oni su čak osjećali, primjerice Berlioz ili Liszt, da recepcija njihovih djela u tolikoj mjeri ovisi o popratnim pisanim programima, da su njihova glazbena djela nazivali »programima«.</p>
<p> Kasnije se nije bilo lako riješiti romantičarskog balasta, pa je Igor Stravinski održao ciklus predavanja o autonomnosti glazbe, dakle, o nemogućnosti da glazba bude bilo unaprijed (skladateljski) ili naknadno (kritičarski, estetički) »uprogramirana«. No da bi pokazao nemoć pisane riječi prema autonomnosti glazbene ekspresije, Stravinski je morao napisati čitavu knjigu.</p>
<p>U današnje vrijeme, sklono intelektualnom skepticizmu, na koncertne programe kao da svi gledaju s rezigracijom, kao na kakvo nužno zlo koje se uobičajilo. Toga su, dakako, svjesni i oni koji se brinu o produkciji »programa«, pa stručna razina informacija koje se nude postaje sve slabijom. Takav je opći trend, no ima uvijek izuzetaka (primjerice, knjižica uz prošlogodišnji ciklus Beethovenovih simfonija u »Lisinskom« u Zagrebu, ili knjižice za poneke baletne i operne predstave u zagrebačkom HNK). U tom smislu ističu se dobro opremljeni programi što ih Zlatko Madžar uređuje za agenciju »Aplauz«, agenciju koja sveukupnom svojom djelatnošću promiče novu filozofiju koncertnoga poslovanja na našim prostorima. </p>
<p>Čini se da su dovoljna dva minimalna uvjeta za pisanje nekog komentara: ili glazba prati kakav »sadržaj«, koji iziskuje tumačenje (npr. kod svih vrsta glazbenoga kazališta), ili sama društvena ozbiljnost glazbenoga događaja traži dodatni komentar. Tako se podrazumijeva da uz, recimo, recital klavirskih skladbi Johna Cagea držimo u ruci određen »program« s podatcima o autoru, djelima i interpretima (iako se sam Cage uvijek grozio nad akademskom recepcijom Nove glazbe), a ništa slično ne očekujemo na koncertu Pink Floyda, Stinga ili Santane. Po istoj logici rijetko su tijekom povijesti, ne samo kod nas, koncertni »programi« pratili glazbu uz karnevalske svečanosti, ma koliko ta glazba mogla biti kvalitetna. Bilo kako bilo, Stravinskijev je liberalizam ostavio danas toliko trajan trag da svi pomalo sumnjaju u neizbježnost popratnoga kritičarskoga komentara uz glazbu. Glazbu koja nije sposobna izravno komunicirati s publikom ne može od zaborava spasiti nikakvo kritičarsko posredništvo.</p>
<p>To što kod nas ne postoji uhodana tradicija visokostručnog pripremanja tiskanih koncertnih »programa« ima svoju povijest i svoje razloge. Ima, međutim, i prednosti. Možemo žaliti što velik dio naše glazbene prošlosti nije dokumentiran, što posjedujemo vrlo oskudne podatke o nekim krucijalnim djelima starije glazbe. No, zato o jednom čitavom sloju glazbenoga života, o prigodnom i najčešće improviziranom muziciranju uz karnevale i razne bučne obiteljske domjenke, o svemu tome što je hotice ili nehotice iritiralo vlast, saznajemo ne iz uredno tiskanih koncertnih »programa«, već iz slabo čitljivih, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sročenih policijskih arhiva. A s uzbudljivošću policijskog štiva teško da se mogu mjeriti stručni kritičarski tekstovi.</p>
<p>Tako uči povijest, pa se valja nadati policijskoj ažurnosti i danas. Ako, dakle, tekuću glazbenu produkciju slabo pratimo tiskanim komentarima, ako off-produkciju (bila ona rock, pop ili karnevalska) još rjeđe nalazimo na koncertnim »programima«, ostaje utjeha da pažnji policijskih kroničara ne promiče ništa. Uostalom, neće valjda biti slučajno da su među novim najuređenijim zgradama one policijskih i sudbenih struktura. Muzička akademija u Zagrebu, znano je, nema uopće svoju zgradu.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dramski govor suvremenosti</p>
<p>Matica hrvatska / Međunarodno znanstveno savjetovanje »Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama« / Što se dogodilo s hrvatskom dramom u posljednjih 20 godina?</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Međunarodno znanstveno savjetovanje »Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama« koje je okupilo tridesetak teatrologa, kazališnih kritičara, dramaturga i redatelja iz Slovenije, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske započelo je u četvrtak ujutro u Matici hrvatskoj. »Drama je oduvijek bila živa na ovim prostorima, još od Homerovih vremena, grčke tragedije i komedije, ona je znala progovoriti pravim riječima svojim suvremenicima i ostaviti nešto za budućnost. Ona je uspjela odgovoriti na goruća i prijeporna pitanja našeg vremena«, rekao je otvarajući skup predsjednik Matice hrvatske prof. dr. Josip Bratulić istaknuvši kako je upravo Matica uvijek otvarala vrata onima koji promišljaju svoje vrijeme.</p>
<p>»Namjera je savjetovanja ukazati na to što se dogodilo s hrvatskom dramom u posljednjih 20 godina, kroz dijalog između onih koji se njome teoretski i praktično bave«, rekao je Miro Gavran, pročelnik Odjela za kazalište i film Matice hrvatske, organizatora savjetovanja. O mladoj hrvatskoj drami u kontekstu hrvatske književnosti govorila je Adriana Car Mihec navodeći primjere teoretskih promišljana suvremene hrvatske dramske riječi te naglašavajući potrebu periodizacije hrvatske dramske književnosti.</p>
<p>Dramsku poetiku Mire Gavrana istražila je Sanja Nikčević govoreći o karakterima, tematskim ciklusima, priči i emocijama u njegovim dramama. »Odluke koje moraju donijeti Gavranovi likovi dijele i današnji ljudi - odlučiti se za ljubav, prijateljstvo, oprostiti, ispraviti nepravdu, odoljeti iskušenju, izabrati i podnijeti posljedice izbora«, kazala je Sanja Nikčević. U svom izlaganju slovenski teatrolog Blaž Lukan govorio je o suvremenim hrvatskim dramama na slovenskim pozornicama u osamdesetim i devedesetim godinama. On je navodeći hrvatske autore koji su u tom vremenu bili prisutni u slovenskom teatru ukazao i na činjenicu da su se nakon raspada Jugoslavije smanjile kazališne veze između Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>Borislav Pavlovski govorio je o slengu kao jezičnoj strategiji na primjeru drame »Dobro došli u plavi pakao« Borivoja Radakovića ukazavši na jezičnu heterogenost Radakovićeva dramskog prvijenca. Povijesni pregled hrvatske drame u Slovačkoj iznio je slovački teatrolog Jan Janković podsjećajući na kontinuitet slovačko-hrvatskih kazališnih veza. Godine 1927. u slovačkom je teatru prvi put izvedena hrvatska drama - »Božji čovjek« Milana Begovića, a od tada na slovačkim su pozornicama uprizorena djela Miroslava Krleže, Ranka Marinkovića, Marijana Matkovića, Antuna Šoljana, Ivana Kušana i Ive Brešana. Završni referat prvog dana savjetovanja, kojeg je koordinirala teatrolog Željka Turčinović, bavio se interpretacijama hrvatske drame na bosanskohercegovačkim scenama. Gradimir Gojer ukazao je na trendove interpretacija suvremene hrvatske dramske riječi u Bosni i Hercegovini u pradratno, ratno i postratno vrijeme. Usredotočio se na tekstove Mire Gavrana, najprisutnijeg hrvatskog dramatičara u bosanskohercegovačkom teatru, i Lade Kaštelan, naglasivši da je kazalište u BiH uvijek bilo otvorena prema hrvatskoj drami.</p>
<p>U Matici hrvatskoj postavljena je izložba hrvatskih teatroloških i dramskih izdanja iz osamdesetih i devedesetih godina, a 10. ožujka promovirat će se biblioteka »Mansioni« Hrvatskog centra ITI.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Gluma koja život znači</p>
<p>Film »Čovjek na Mjesecu« Miloša Formana stiže u zagrebačka kina ovjenčan hvalospjevima kritičara i Srebrnim medvjedom za režiju iz Berlina / Skandalozno ignoriranje Američke filmske akademije koja je film izbacila iz utrke za Oscare</p>
<p>Miloš Forman postigao je gotovo sve u karijeri. Uspio je od slavnog češkog redatelja, čiji filmovi su nominirani za Oscare, postati još slavniji američki redatelj Oscarovac (»Let iznad kukavičjeg gnijezda«, »Amadeus«), respektiran autor koji se nije odrekao europskih korijena i kritičkog stila kojim s mnogo duha i invencije progovara o »običnim« životima neobičnih ljudi. U zadnje vrijeme okrenut je američkim junacima, ljudima što su svojim nekonvencionalnim biografijama rušili uobičajene standarde ponašanja i odupirali se društvenom sivilu, utopljenom u malograđanštinu i licemjerje. Nakon filma o Larryju Flyntu, glasovitom porno izdavaču, Forman kao da je naljutio prosječne Amerikance izazivajući ih njima samima, labostima koje nikako ne žele priznati, pogotovo ne javno. Uzalud se Forman trudio objasniti da njegov film nije obrana Larrya Flynta i njegova načina života, nego tek kritička slika stanja jednog dijela američkag društva, ogrezlog u nemoralu i drogi čiji je život prava pornografija, veća i opasnija od one doslovne u Flyntovim izdanjima.</p>
<p> Kada se u filmu »Čovjek na Mjesecu« okrenuo Andyju Kaufmanu, kontroverznom zabavljaču sedamdesetih godina, bilo je jasno da će Forman izazvati još više negodovanja, ovaj put iz krugova showbusinessa. Upravo to se i dogodilo. Većina Amerikanaca nije željela prihvatiti tužnu sliku vlastite industrije zabave kojom se Kaufman toliko poigravao. Nekonvencionalan, nepredvidiv, agresivan, zabavan, Kaufman nije priznavao glumu kao zanat, umijeće, sposobnost. Gluma je za njega bila život, baš kao što je život bio gluma. Njegove improvizacije nisu bile planirane, kao što ni njegovi ekscesi nisu bili scenarističke namještaljke. On je igrao vlastiti život na sceni, baš kao što je u privatnom životu bio najbolji tumač i propagator svojih uloga i likova, koje nije napuštao ni poslije ugašenih reflektora.</p>
<p> Zato se Miloš Forman ni jednog trenutka ne pokušava zapitati, tko je zapravo bio Andy Kaufman, svjestan da je to nemoguće odgonetnuti i njegovim najbližim prijateljima i obitelji. Formana mnogo više intrigira okružje u kojem je stvarao Kaufman i svijet showbusinessa sa svom svojom okrutnošću i ograničenošću, koji mu je davao mnogo materijala za ekshibicionističke seanse. Forman je ovim filmom opet iskazao svoju neobičnu sposobnost da snimi zabavnu i duhovitu, no istodobno oštru, nemilosrdnu analizu američkog društva. Sjajnih redateljskih dosjetki, pun autorskih provokacija, silovitih montažnih poteza, furioznog ritma, Forman je sav u ciničkim opaskama prema industriji zabave, koju kroz lik i djelo Andyja Kaufmana maksimalno razobličuje u manipulacijama i korupciji.</p>
<p> Jim Carrey u filmu »Čovjeku na Mjesecu« jednostavno je savršen u ulozi poznatog zabavljača, on kao da ne glumi nego je cijelog sebe podredio ovom ekscentričnom čovjeku, njegovim likovima i načinu razmišljanja, kao i dramatičnoj borbi za život - Kaufman je, naime, umro od raka pluća 1984. u 35. godini. Zbog svega toga, a bez obzira na to što je Andy Kaufman manje poznat našoj i europskoj javnosti, treba pogledati ovaj izvanredan film.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Najveći povjesničar medicine</p>
<p>»Le Monde« i »Liberation« objavili nekrološke osvrte o dr. Mirku Draženu Grmeku / Njegovom smrću nastaje praznina u znanstvenoj disciplini koja se bavi poviješću i metodologijom eksperimentalnih znanosti, osobito medicine i biologije</p>
<p>PARIZ, 9. ožujka</p>
<p> - Pariški dnevni listovi »Le Monde« i »Liberation« objavili su nekrološke osvrte u povodu nedavne smrti istaknutog hrvatskog i francuskog znanstvenika prof. dr. Mirka Dražena Grmeka. Smrću dr. Mirka Grmeka »nastaje praznina u znanstvenoj disciplini koja se bavi poviješću i metodologijom eksperimentalnih znanosti, osobito medicine i biologije«, piše »Le Monde« u svom izdanju za četvrtak. »Liberation« na početku svog osvrta prenosi izjavu urednika pariške nakladničke kuće »Fayard« Denisa Maravala da je dr. Mirko Grmek bio »najveći povjesničar medicine.« Uz šire podatke iz životopisa i o njegovu znanstvenom djelovanju najprije u Zagrebu, a od godine 1963. u Parizu, te na drugim europskim i američkim sveučilištima, »Le Monde« ističe da je dr. Mirko Grmek bio »međunarodno priznat znanstveni stručnjak za povijest francuske znanosti medicine i biologije«. Dr. Grmek je bio međunarodno priznat, vrstan poznavatelj i istraživač djela dr. Clauda Bernarda, posebno ističe »Le Monde«. Liječnik i akademik Claude Bernarde (1813. - 1878.) ubraja se među »očeve« francuske medicine, koji je još u drugoj polovici 19. stoljeća formulirao osnovne postavke opće teorije moderne biologije. </p>
<p> »Djela Mirka Grmeka izdvajaju se po povezanosti nečega što je inače općenito odvojeno: s jedne strane, po krajnjoj preciznosti spoznaja i nepogrešivoj erudiciji, a s druge, po sposobnosti za uočavanje cjeline, orginalnosti sinteza, smislu za redefiniranje«, piše »Le Monde«. Dr. Grmeka, kako navodi »Liberation«, povijest medicine nije zanimala »ni u anegdotskom ni u čisto socijalnom smislu«. Ono što je on htio istražiti bio je »rad na povijesti znanosti i praksi medicine iz ranijih vremena, uz uporabu spoznaja iz suvremene znanosti«, citirao je »Liberation« Grmekove riječi iz jednog od njegovih posljednjih većih intervjua godine 1996. za pariški znanstveni časopis »Eureka«. </p>
<p> Prof. dr. znanosti Mirko Dražen Grmek umro je u 77. godini 6. ožujka u Parizu, nakon duže i teške bolesti. Rođen je u Krapini godine 1924. Znanstvenu djelatnost počeo je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Umirovljen je, kao svjetski priznat povjesničar medicine i biologijskih znanosti, 1995. u Parizu gdje je bio dugogodišnji profesor sveučilišta Sorbonne i ravnatelj istraživanja Visokih studija društvenih znanosti. Pokopan je u četvrtak poslijepodne na pariškom groblju Montparnasse. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stiglo već 565 filmova</p>
<p>Pripreme za Svjetski festival animiranog filma koji će se održati od 21. do 25. lipnja u Zagrebu / Zašto je Zlatko Bourek odustao od mjesta umjetničkog direktora / Pavao Štalter odriče se nagrade za životno djelo</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - U povodu skorog održavanja 14. svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu, u četvrtak prije podne održana je tiskovna konferencija u Hrvatskom društvu filmskih djelatnika na kojoj su se predstavili novi-stari organizatori toga festivala, prije svega »Zagreb film« i direktor Dragan Švaco, zatim Vesna Dovniković, tajnica Festivala, Borivoje Dovniković, umjetnički savjetnik, Mladen Cernjak, organizacijski direktor, i Zlatko Domić, tehnički direktor Festivala. </p>
<p>Vesna Dovniković izvijestila je kako je do sada pristiglo 565 filmova koje će pregledati međunarodna selekcijska komisija (Clare Kitson, Steve Montal i Hrvoje Turković) od 15. do 25. ožujka i izabrati najbolja djela za konkurenciju i ostale prateće programe. Kako filmovi još uvijek pristižu, kao i prijave, očekuje se da će ih biti više od 650 do krajnjeg roka, a među njima već sada je izuzetno ostvarenje »Starac i more« Aleksandra Petrova u kanadskoj produkciji, koje je osvojilo niz nagrada na festivalima. Borivoj Dovniković objasnio je »tajnu« svoje funkcije na Festivalu (savjetnik, a ne direktor). On se svojedobno kandidirao za mjesto direktora zajedno sa Zlatkom Bourekom koji je dobio premoćno povjerenje svih sedmero članova Vijeća festivala (Mladen Čutura, Milan Blažeković, Ivan Ladislav Galeta, Marija Nemčić, Pavao Štalter, Dragan Švaco i Krešimir Zimonjić). No, Zlatko Bourek odmah je angažirao Dovnikovića za umjetničkog savjetnika, svjestan da nije u toku zbivanja u suvremenoj animaciji budući da je posljednjih godina bio više angažiran u likovnoj umjetnosti i na poslovima u teatru. Na kraju je Bourek podnio ostavku na mjesto direktora Festivala pod izlikom, kako kaže Dovniković, što je »on, Dovniković bio protiv odluke Vijeća da Pavao Štalter dobije nagradu za životno djelo uz Jana Švasnkmajera«. Sam Štalter također je vrlo odlučno odbio nagradu kao član Vijeća i profesionalac svjestan da je tradicija Zagrebačkog festivala bila da se za životno djelo nagrađuju velika imena svjetske animacije, od Normana McLarena nadalje, s izuzetkom Dušana Vukotića koji je doista pripadao samom vrhu svjetskog animiranog filma. </p>
<p> Što se novca tiče, njega kao i uvijek ima premalo, ali Gradsko poglavarstvo obećalo je izdvojiti 650. 000 kuna, dok se Ministarstvo kulture prilično nezainteresirano odnosi prema toj manifestaciji sa samo 50.000 kuna, koliko je do sada uplaćeno za cjelogodišnji rad, a par mjeseci prije početka Festivala. Na žalost, ovaj vrlo ugledan i u svijetu animacije vrijedan i poznat festival, čini se da je više »svjetski« nego naš - zagrebački i hrvatski. (Br. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zajednički trag pjesnika i slikara</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Pjesnička mapa Jean-Dominiquea Reya i Ivana Lackovića Croate nastala je slučajnim susretom dvoje ljudi sličnih umjetničkih senzibiliteta - rekao je dr. Žarkom Domljan na predstavljanju te mape u četvrtak u velikoj dvorani Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«. Bila je sreća, dodao je dr. Domljan, što su se tiskanja mape prihvatili entuzijasti na čelu s Boženom Hedom Magačić koja je dala prvi poticaj za nastanak tog djela. U pjesničkoj mapi, po riječima dr. Domljana, sjedinjuju se tri vrste umjijeća, a to su: slika, riječ i grafička izvedba. Budući da je mapa predstavljena u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, jednostavnim asocijativnim nizom valja se prisjetiti i glasovite mape iz godine 1933. pod nazivom »Podravski motivi«, za koju je Krleža napisao inspirativan tekst, a oslikao ju je Krsto Hegedušić.</p>
<p>Za radove Ivana Lackovića Croate može se reći da samo donekle ilustriraju Reyove pjesme. U prvom redu to je zato što akvarelirani crteži ne slijede doslovno tematiku pjesama. No, moglo bi se reći da su to ipak u neku ruku ilustracije jer slikar u pojedinim slučajevima slijedi zanimljiv i kompleksan pjesnikov asocijativni niz. Kvaliteta Lackovićevih radova, kazao je dr. Domljan, najviše dolazi do izraza kada se uvidi da ti crteži mogu dobro pratiti pjesme, ali i da mogu stajati kao zasebna djela. Osnovni likovni motiv je krug koji Lacković izvodi prikazima svijenih trnovitih grana što na krajevima pupaju. U unutrašnjosti se izmjenjuju različite teme, karakteristične za slikarev opus. Lacković s minimum tehničke izvedbe, naglasio je dr. Domljan, postiže maksimum likovnog izraza, i to je dokaz što ga mnogi stručnjaci svrstavaju u najbolje crtače. Njegove crteže u mapi karakteriziraju dvije značajke: izražen smisao za umjetničku interpretaciju u zatvorenom kadru i sugestivan govor senzibilno vijugave i isprekidane linije.</p>
<p>Direktor Francuskog instituta u Zagrebu Robert Horn kazao je da je mapa nastala ponajviše trudom i zalaganjem Božene Hede Magačić koja je prevela pjesme Jean-Dominiquea Reya. Ispričao je pjesnika koji nije mogao nazočiti predstavljanju mape zbog bolesti i prenio njegovu zahvalu Lackoviću i prevoditeljici Magačić. Croata je pojasnio da nije ni mogao doslovce ilustrirati poeziju koja je toliko bogata asocijacijama i višeznačnošću. Zaključio je da umjetnost ne smije imati čvrste granice, a mapa je njegov skroman pridonesak prožimanju slikarstva i poezije. Stihove Jean-Dominiquea Raya kazivao je dramski umjetnik Božidar Boban. U glazbenom dijelu programa nastupili su Vesna Matana, vokal, i Maro Market, klavir.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Matica« o izborima</p>
<p>HDZ je sišao s vlasti. U hrvatskim biračima se proteklih nekoliko godina akumuliralo toliko nezadovoljstva zbog bahatosti HDZ-ove vlasti, ali i zbog očajnog stanja u mnogim segmentima društva i države, da je želja za promjenom bila gotovo plebiscitarna. Povjerenje se dalo koaliciji lijevoga centra u kojoj dominaciju 2:1 ima socijaldemokratska opcija, inače vladajuća u 11 od 15 zemalja Europske unije. Od oko 3,8 milijuna hrvatskih građana s pravom glasa, na izbore je izišlo 2, 870.000 birača. To su podaci koje na prvim stranicama iznosi uredništvo »Matice«, časopisa Hrvatske matice iseljenika u broju 1 za siječanj 2000. </p>
<p>Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, jedna od pet hrvatskih franjevačkih provincija, ovih je dana obilježila stotu obljetnicu svoga utemeljenja velikom izložbom »Franjevci i njihova kulturna baština« u Galeriji Klovićevi dvori, o čemu piše Snježana Pavičić. U rubrici »Motrišta« Danko Plevnik upozorava da antihadezeovstvo ne smije postati nova podobnost, a don Živko Kustić u tekstu »Povijest naših dana bit će puna neugodnih otkrića«, konstatira prihvaćanje vremena u kojem više ne postoje ni velike legende ni velikani već vrijeme u kojemu se konačno trebamo prihvatiti svakodnevnog rješavanja državnih, ali i svih ostalih općezemaljskih poslova. Izdvajamo i tekst o povijesti Lovrjenca i napis »Drukčije bosansko viđenje« Ivana Lovrenovića.</p>
<p>Presjek osnovnih djelatnosti Hrvatskog kulturnog društva Napredak i njegovih podružnica od Sarajeva do New Yorka daje Srećko Paponja, a o povratku bosansko-hercegovačkih Hrvata u Bosnu piše Ivan Bubalo. »Hrvati u Srbiji između dva svjetska rata« članak je Roberta Skenderovića. Slijedi prilog iz prošlosti Boke pod naslovom »Peraški rod Bujovića« iz pera Lovorke Čoralić i tekst o nedavnom objavljivanju posljednjeg, dvadeset i petog sveska »Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga od 1835. do 1940.«. Tim smo projektom, o kojemu piše Branko Hanž, dobili nezaobilazan izvor informacija za proučavanje hrvatske književnosti, tiskarstva i nakladništva. </p>
<p> I u ovom broju »Matice« redovne kolumne pišu Tomislav Sunić, Stjepan Lice, Davor Stier i Sanja Vulić. (S. Begović)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nismo pristajali na govor mržnje </p>
<p>Žarko Paić, voditelj tribine »Kultura dijaloga« u Ivanić Gradu: Ta je tribina značajna utoliko što je stvorila rang vrijednosti u vremenu kada su sve vrijednosti bile izokrenute. Otvorila je prostor kulturne, političke i znanstvene tolerancije kada je ideološka pravovjernost postala jedinom mjerom naše svakodnevice </p>
<p>Poznat kao pisac eseja i znanstvenih studija koje je sabrao u tri knjige »Njihalo na kraju stoljeća: sumrak europskog uma A. D. 1992.«, »Postmoderna igra svijeta« i »Gotski križ« te kao autor knjige pjesama »Aura«, Žarko Paić, rođen godine 1958. u Kutini, zadnjih je godina i vrlo uspješni moderator nekih kulturnih događanja u Ivanić Gradu. Naime, u tamošnjem Narodnom sveučilištu voditelj je tribine pod naslovom »Kultura dijaloga« na kojoj su nastupili recentni autori iz područja književnosti, povijesti i politike, a koji su u proteklom destljeću intrigirali kulturnu javnost. Često ističući da stišava bijes protiv modernističke kulture i antimodernističke trendove u nas, Paić je pomno birao goste za nastup na tribini, pokušavajući kroz dijalog dati duhovnu dijagnozu vremena iz hrvatske perspektive. Ustrajno je pritom ukazivao na ambivalentnost između civilizacije i barbarstva. Tribina se ubrzo pročula sadržajnom kvalitetom jer su voditelj i njegovi gosti tražili izvoran književni i politički smisao te univerzalne poruke na koncu ovoga stoljeća u kojemu su se pomaljali nerješivi problemi. To je povod razgovoru s ovim kulturnim animatorom koji je diplomirao i magistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.</p>
<p>• Što bi sadržavala osobna karta Vaše tribine »Kultura dijaloga«, koja je od dijela kulturne javnosti bila na glasu kao koterija »prokazanih« pisaca, u najmanju ruku nezgodnih i nesklonih bivšoj vlasti? </p>
<p>- Tribina »Kultura dijaloga« pokrenuta je krajem godine 1994. Narodno sveučilište Ivanić-Grad željelo je otvoriti prostor kulturne, političke i znanstvene tolerancije u vrijeme kad je ideološka pravovjernost postala jedinom mjerom naše svakodnevice. Nismo htjeli pristati na govor mržnje, isključivosti i prokazivanja intelektualaca kao »neprijatelja« i »izdajnika« domovine. Bilo je to vrijeme kada je u hrvatskoj kulturi došlo do ideološkog sukoba između takozvanih državotvornih pisaca i članova Hrvatskoga PEN-a. Zato je »Kultura dijaloga« prepoznata kao svojevrsna »oaza« slobodnoga govora s izričitom nakanom probijanja magičnog kruga šutnje i zaborava. </p>
<p>• Što Vam se to tako snažno zamjerilo te je postalo dio Vašega radnog, bogatog, programa?</p>
<p>- U razdoblju one nakaradne hrvatske »duhovne obnove« kao legitimne hrvatske ideologije, koja je u svojem totalnome napadu na institucije civilnoga društva proklamirala konzervativizam, kič i podaništvo idolima vođe, nacije i partije, »Kultura dijaloga« jednostavno je pružala mogućnost poštovanja Drugoga.</p>
<p>• Što je dakle bila i jest ideja tribine?</p>
<p>- Ideja je tribine da istodobno predstavi knjigu koja svojom tematikom izaziva kontroverze u javnosti i da njezin autor u razgovoru s voditeljem i publikom brani svoje stavove. Ništa spektakularno, ništa posebno. Nakon tridesetak tribina u Ivanić Gradu mogu samo konstatirati da »Kultura dijaloga« ide dalje i da ne prestaje biti ono što je od početka nastojala.</p>
<p>• Koja je imena afirmirala tribina, ili obrnuto? </p>
<p>- Krenuli smo s predstavljanjem prof. dr. Ive Banca i njegovom knjigom »Cijena Bosne«, a nedavno je Igor Mandić govorio o odnosu pornografije, erotike, književnosti i društva prigodom objavljivanja svoje knjige »Prijapov problem«. U većini slučajeva »Kultura dijaloga« je bila prva u Hrvatskoj koja je promovirala nove knjige Miljenka Jergovića i Slobodana Šnajdera. Kao svojevrsni kuriozitet valja spomenuti gostovanje uglednog britanskog publicista Marka Thompsona, autora knjige »A Paper House: The Ending of Yougoslavia«. Mirko Kovač imao je u IvanićGradu svoj prvi javni nastup u Hrvatskoj. O njegovoj suptilnoj prozi iz knjige »Rastresen život« govorili su Velimir Visković i Vlaho Bogišić. Chris Cviić je upravo ovdje najavio izlaženje »Tjednika«, ubrzo blagoupokojenog, a među prvima smo progovorili o djelu Miroslava Krleže u doba kad je u Hrvatskoj proživljavao sudbinu »mrtvog psa«. Slobodan Prosperov Novak je u jeku orkestriranih napada na PEN ovdje govorio o odnosu kulture i politike i najavio svoj projekt »Povijest hrvatske književnosti«. </p>
<p>• Niste li bili jedno vrijeme izbirljivi do te mjere te Vam se mogla uputiti primjedba da ste zajedno sa svojim gostima dobrano skrenuli u lijevo?</p>
<p>- To što je tribina pružala mogućnost »prokazanim« intelektualcima da javno govore nije znak njezine isključivosti. Bilo koje, pa i lijeve. Ne kaže li Danilo Kiš u »Peščaniku« da je bolje biti među progonjenima nego progoniteljima. Vjerujem da je za analizu i dijagnozu hrvatske duhovne situacije vremena devedesetih godina bitno ne dopustiti strategiju »selektivnog pamćenja«, kad se već diskretni šarm zaborava nudi kao sedativ za nečiste savjesti. Kultura nema moć društvene preinake u liberalno-demokratskim društvima. Ali, naizgled paradoksalno, u zatvorenim društvima ona ima mobilizacijsku funkciju.</p>
<p>• Što je tribina značila i znači za Ivanić Grad? I što za Vas znači provincija koju neki osjećaju kao zatočeništvo?</p>
<p>- »Kultura dijaloga« za Ivanić Grad je svakako bila, čini mi se, značajna utoliko što je stvorila rang vrijednosti u vremenu kad su sve vrijednosti bile izokrenute. Što je značio dolazak Mirka Kovača, akademika Ivana Supeka, profesora Slobodana P. Novaka i inih u ovaj gradić gdje su svi ekstremizmi uvijek bili isključeni? Osjećaj da provincija ne postoji kao puka zemljopisna činjenica, već kao tromost i mizerija duha. Mogućnost razgovora s onima koji stvaraju kulturnu javnost ove zemlje, i to bez idolatrije i bez patetike svojstvene mnogim našim medijskim »prvoborcima«, sklonim fanatičnoj privrženosti svojim idolima. Treba li možda više očekivati?! Ne zavaravajmo se: kultura je uvijek na granici opsjenarstva i onog što »Ameri« ne zovu bez vraga - entertainment, zabave za dokone mase. Više sam sklon nekoj vrsti kritičkog opsjenarstva. Ono barem ne nudi »masama« ono što one, navodno, hoće: kič, laž i zaborav.</p>
<p>• Kako usklađujete poslove kulturnog poslenika s pisanjem, jer, znana je Vaša produktivnost glede filozofsko-književne esejistike i marljivosti koju iskazujete surađujući u brojnim publikacijama širom Hrvatske? Napokon, Vi ste i pjesnik, nedavno Vam je izišla druga zbirka »Opako ljeto«. Istom, prve Vama sklone kritike govore o esejiziranju u vašoj poeziji. Kako ćemo tu čudnu pjesničku pojavu objasniti? </p>
<p> - Pjesništvo ne smatram uzaludnim i perifernim činom spisateljske energije. Čitajući i ispisujući kritičke oglede o pjesnicima, pokušavam izboriti pravo na onu vrst razlike koja mi dopušta mogućnost govora na granici filozofijskog tumačenja i esejizma kao slobodno izabrane, hibridne forme iskazivanja neiskazivoga. To je ona vrsta traganja za izgubljenom postmodernom - uzvišenošću gdje ništa više nema svoju izvornu moć i gdje je sve »otvoreno«. Moje je pjesništvo samo »anakrono« vježbanje tog iskustva praznine konceptualnog govora i svijeta koji je postao spektakl dosade. Zato ono nosi trag esejističkoga »duha težine«. A ono što su neki prepoznali, govoreći o zbirci »Opako ljeto«, kao uviranje u prevladavajući i apokaliptički ton kraja stoljeća - to ne znači podaništvo nekom trenutnom osjećaju često povezanim s pesimizmom. Apokalipsa i ironija međusobno se ne potiru.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Irska književna nagrada</p>
<p>DUBLIN</p>
<p> - Sedam pisaca ušlo je u uži izbor za irsku književnu nagradu IMPAC najvredniju svjetsku nagradu za pojedinačno književno djelo. Britanka Nicola Barker, dobitnica Nobelove nagrade Toni Morrison i američki romanopisac Philip Roth nalaze se među sedam pisaca koji se natječu za nagradu vrijednu 122.000 dolara - rekli su organizatori IMPAC-a u Dublinu. </p>
<p>Dobitnik nagrade za najbolje djelo fikcije pisano na engleskom ili prevedeno na engleski jezik bit će objavljen 9. svibnja.</p>
<p> Nicola Barker, opisana kao »jedna od najzanimljivijih spisateljica Velike Britanije«, nominirana je za roman »Wide Open«, Toni Morrison za »Paradise«, a Roth za »I Married a Communist«. Ostali nominirani su škotska pjesnikinja i spisateljica Jackie Kay za roman »The Trumpet«, irski pisac Colum McCann za roman »The Side of Brightness« i američki pisac Michael Cunningham, čija je knjiga »The Hours« već osvojila 1999. godine Pulitzerovu nagradu.</p>
<p> Po riječima organizatora, sedam kandidata za nagradu odabrano je s popisa od 101 naslova koje su nominirale javne knjižnice u više od stotinu gradova u 34 zemlje. Peteročlani žiri čine: Irac Colm Toibin, Suzi Feay, urednica književnosti londonskog »The Independenta«, i Josyane Savigneau, urednica kulture u francuskom »Le Mondeu«.</p>
<p> Među autorima koji nisu ušli u uži izbor našla su se imena američkog pisca Johna Irvinga, britanskih autora Beryl Bainbridge, Sebastiana Faulksa i Juliana Barnesa te Irca Williama Trevora. Prošlogodišnji dobitnik nagrade je bio Britanac Andrew Miller čije je djelo »Ingenious Man« pobijedilo kandidate poput Iana McEwana i Amerikanca Dona DeLilla. Dublinsko gradsko vijeće i američka tvrtka IMPAC osnovali su ovu nagradu 1996. godine kako bi se istaknuo položaj irskog glavnog grada kao književne meke. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Olovna uvertira »slomila« predstojeći derbi Dinama i Hajduka? </p>
<p>Veliki derbi hrvatskoga nogometa, okršaj Dinama i Hajduka, koji bi trebao (?!) biti odigran u subotu u Maksimiru, zacijelo nikada nije imao takvu olovnu uvertiru kao što je slučaj ovih dana. Ako je znano da je sport zrcalo društva, imamo li uopće pravo na snivanje lažnih snova i iščekivanje dvosatne nogometne bajke kada se uopće ne priča o nogometu?</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - U vrijeme kad Nijemci priređuju veličanstveni oproštaj istinskom nogometnom velikanu Lotharu Matthäusu, u vrijeme kad nogomet doista postaje svetkovinom u većem dijelu Evrope, naš se nogometni praznik iščekuje sa strahom i zebnjom. Veliki derbi hrvatskoga nogometa, okršaj Dinama i Hajduka, koji bi trebao (?!) biti odigran u subotu u Maksimiru, zacijelo nikada nije imao takvu olovnu uvertiru kao što je slučaj ovih dana.</p>
<p>Slaven Bilić poručuje po medijima Robertu Prosinečkom da »zajedno smire tenzije i ugase uspaljenu atmosferu«, u Hajduku prijete nedolaskom na utakmicu ako Komisija za žalbe ne odluči u njihovu korist, Torcida najavljuje da utakmica neće biti završena... Bad Blue Boysi se ne oglašavaju, ali čuje se da i oni imaju svoje scenarije. A nogomet? O nogometu nitko ni slova, u ratu ovdašnjih priopćenja ili zaključaka s Izvršnih i Upravnih odbora, nogomet još zapravo izvorno živi samo na - satelitskim tv-postajama...</p>
<p>»Gospodo, pa zašto toliko prostora dajete raznim Canjugama, Mamićima, Kovačevićima? Zašto ne pišete o Banoviću, Šokoti, Mikiću, Leki, Deranji...«, upitao nas je u Zaprešiću nakon utakmice Hrvatski dragovoljac - Dinamo jedan istinski zaljubljenik u sport. I čovjek je definitivno u pravu, nerijetko i mi novinari svojim oportunističkim pristupom dajemo preveliku i lažnu važnost ljudima koji se vrte oko sporta. Jer, kad primjerice Canjuga nazove ujutro u 9 sati i veli »imam jednu izjavu uoči derbija«, gotovo sve novine objave tu izjavu, ma koliko nebulozna bila! Zašto? Jednostavno: ako ne napišem tu umotvorinu, bit će objavljena u drugome listu, pa će me urednik upitati »zašto mi to nemamo«... </p>
<p>I tu liniju manjeg otpora sjajno koriste klupski dužnosnici, menedžeri... </p>
<p>Nigdje na svijetu, ni u jednoj zemlji, novine nisu pune izjava ljudi koji ne igraju nogomet, nego se vrte oko njega. K tome, nigdje te izjave nisu tako prljave i svađalačke. Primitivna logika »što više ocrnjujem drugoga, to je moj obraz čišći« zavladala je ovim prostorima i sve je pretvoreno u osobne obračune, gdje klubovi služe samo kao paravani. Sve je užasno gadljivo, ali, na žalost, postaje i opasno...</p>
<p>Otkud pravo nekome iz Torcide da ponudi medijima bolesnu ideju o prekidu utakmice? I zašto pravna država odmah ne reagira na tu najavu nasilja? Kome je u interesu podržavati anarhiju i još više produbljavati bolesno nastalu podjelu između hrvatskoga sjevera i juga? Je li uistinu normalno da na naslovnoj stranici našeg jedinog sportskog dnevnika bombastično bude objavljeno da »Hajduk u petak popodne ipak leti u Zagreb«? Umjesto da čitamo izjave trenera i igrača uoči derbija, umjesto da se veliča nogomet, najveća se važnost daje idejama za koje bi i najveća luđačka košulja bila premala...</p>
<p>I u takvom je okruženju posve normalno da nekakav klupski činovničić baci u vjetar sav trud igrača na terenu. Što vrijedi Hajdukovim nogometašima poštena borba i zaslužena 1-0 pobjeda na terenu, kad netko iz klupskih salona nije napravio posao za koji je dobro plaćen (upravo od momčadskih pobjeda!) i prekršene su propozicije Hrvatskog nogometnog saveza. A umjesto da na Poljudu potegnu odgovornost tog činovničića, čiji bi ih propust mogao stajati desetke milijuna maraka (Liga prvaka!), opet se ponavlja stara priča s Poljuda »uvijek nam je netko drugi kriv, svi su protiv nas«. Dokle... A sve su Splićani mogli drukčije, duhovitije predstaviti. Primjerice, u korizmi se Hajduk odriče bodova protiv Hrvatskog dragovoljca...</p>
<p>Kao što se i očekivalo, Dinamova je »bijela knjiga« pomalo bačena u zavjetrinu nakon tri uzastopne pobjede momčadi. Svlačionica se ovaj put pokazala jačom od klupskih salona i u kakvom-takvom miru očekuje se subotnji derbi.</p>
<p>- Kad bi sve bilo normalno i prema očekivanjima, Hajduk nema nikakve šanse. Osjetno smo kvalitetniji, ali nikad ne zaboravite: nogomet je nerijetko čudan. Nogomet uvijek nudi sve mogućnosti i zato treba biti maksimalno oprezan, reći će Dinamov kapetan Robert Prosinečki.</p>
<p>U pravoj poplavi izjava »dužnosnika«, nekako smo se uspjeli probiti do nogometaša. Činilo nam se zanimljivijim. U ovim teškim, sivim vremenima, nemali je broj onih koji u subotnjem derbiju vide bijeg od stvarnosti, koji priželjkuju maksimirsku nogometnu bajku kako bi barem na koji sat zaboravili na neisplaćene i zakašnjele plaće, neplaćene režije... No, ako je znano da je sport zrcalo društva, imamo li uopće pravo na snivanje lažnih snova i iščekivanje dvosatne bajke?</p>
<p> Možda i nemamo. Ali, toliko željno čekamo derbi i dolazak kolega iz Splita, željno čekamo igračko sučeljavanje velikih prijatelja, nogometnih gentlemana Bilića i Prosinečkog na travnjaku, nadamo se korektnom navijanju za svoje Torcide i Bad Blue Boysa. Sanjajmo derbi...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk prijeti čak i Uefom!</p>
<p>Ne budu li na Poljudu zadovoljni odlukom Komisije za žalbe, spremni su zbog »slučaja Andrić« ići sve do Uefe! Može li se dogoditi da u natezanju sve do krovne europske nogometne organizacije hrvatski nogomet dobije pljusku pred licem Europe i Uefa zabrani nastup hrvatskim klubovima u svojim natjecanjima, kao što su prošlog ljeta zabranili klubovima iz Bosne i Hercegovine?!</p>
<p>SPLIT, 9. ožujka</p>
<p> - Na Poljudu nema refleksa velikog derbija koji će su u subotu igrati u Maksimiru. Kaznene prijave protiv neimenovanih, ali ipak otkrivenih klupskih bivših i sadašnjih dužnosnika, »slučaj Andrić«, ostavke Letice i Dolića, eminentnih članova upravljačkog mehanizma splitskog kluba, ali i slaba forma nogometaša s Poljuda, bitno utječu na ozračje prije derbija s Dinamom. Poljudska razglednica ovoj tren nije baš optimistična.</p>
<p> Stručni stožer i igrači su se povukli u sebe, izbjegavaju bombastične najave. Osim što su uznemireni svojom neočekivano neuvjerljivom igrom i gubitkom bodova, neizvjesnost raspletom Hajdukove žalbe na odluku povjerenika lige Ante Martinca da se prvenstveni susret Hajduk - Hrvatski dragovoljac registrira rezultatom 0-3, dodatno opterećuje pripreme za subotu.</p>
<p> Izjava predsjednika kluba Željka Kovačevića da očekuje razrješenje slučaja do petka u 15 sati djeluje pomalo ultimativno. No, Kovačević takva razmišljanja pripisuje novinarskoj mašti. Uostalom, na Poljudu očekuju da će Komisija za žalbe odlučiti u petak ujutro, a da će odluka biti u skladu s propisima. Čak što više uvjereni su da će se susret registrirati postignutim rezultatom na travnjaku i da neće nastradati oduzimanjem bodova disciplinskog suca Krešimira Vlajčevića zbog namjernog izigravanja pravila, jer se ni u ludilu ne radi o namjernom izigravanju propisa, a anologija je pronađena s događajem od prije godinu i pol, kada je Croatia svjesno izbjegla dopinšku kontrolu, a »dlaka s glave« joj nije pala.</p>
<p> Na Poljudu ističu da u postojećim pravilnicima nema tragova da se kartoni iz nižeg ranga prenose u viši, pa je Andrić za Splićane imao samo dva kartona. Ne budu li na Poljudu zadovoljni odlukom, spremni su ići sve do Uefe i pozivati se na postojeće pravilnike! Može li se dogoditi da u natezanju sve do krovne europske nogometne organizacije cjelokupni hrvatski nogomet dobije pljusku pred licem Europe i da, kao u nekom hororu, Uefa zabrani nastup hrvatskim klubovima u svojim natjecanjima, kao što su prošlog ljeta zabranili klubovima iz Bosne i Hercegovine?! A odgovorne u Ilici upozori da paze kako rade i da usklade svoje pravilnike. Evidentno je da pravilnici, ne da nisu usklađeni s europskim pravilnicima ili s Zakonom o športu, već su zapetljani, nedorečeni, a i ne pridržava ih se u praksi. Stoga bi Uefa naše prvenstvo mogla proglasiti neregularnim. </p>
<p>Sada je na redu Komisija za žalbe (sastat će se u petak u 12 sati) i posao im nije nimalo lak, odlučiti u skladu s pravilnicima. A da to nije lako pokazuje da su članovi Komisije za tumačenje propisa bili različitih mišljenja, pa je Martinac svojom prvostupanjskom odlukom lukavo, kao što on zna, prepustio drugima odlučivanje.</p>
<p> U Hajduku su začuđeni intonacijom nekih najava u novinama u kojima se predviđa da bi Torcida mogla izazvati nerede širih razmjera, te na Poljudu drže da baš takve najave elektriziraju ozračje i kad nema temelja da sa tako teškom optužbom manipulira. U Splitu je atmosfera posve mirna, premda je u samom klubu zamjetno uzbuđenje. I to zbog afere Andrić, dok Dinamo u četvrtak nije ni spomenut.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Što će odlučiti Komisija za žalbe</p>
<p>Hoće li već u petak biti završen Hajdukov »slučaj Andrić«, ili će se ponovno sastati Komisija za propise i procijeniti ima li elemenata za zaštitu zakonitosti o čemu konačno odlučuje Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza koji je - raspušten</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Ante Martinac, povjerenik Prve HNL sad lakše diše, a nakon četiri teška dana koja su mu urezala na lice neke nove bore, a kosu dodatno prošarala sijedima. Svoje je odradio u svezi kažnjavanja Hajduka zbog »slučaja Andrić«, a da se nikomu pritom nije stigao zamjeriti »jer je odlučivao isključivo na osnovi krutih činjenica postojanja tri kartona«. Uz bitan naglasak da odluka iz njegove domene nije bila i konačna, pa se on može smatrati pošteđen od mogućih neugodnosti. Za razliku od nekih...</p>
<p>Neće biti konačna ni ona odluka koju bi u petak 10. ožujka trebala donijeti Komisija za žalbe HNS-a u sastavu: Ernest Gnjidić predsjednik, te Josip Fak, Slobodan Stipandžija, Vlado Zec i Boris Lacković. Kako god da spomenuta Komisija odlučila, moguće je očekivati da će nezadovoljna strana: ili Hajduk, ili Hrvatski dragovoljac, posegnuti za izvanrednim pravnim lijekom zvanim - zaštita zakonitosti A to je već ona razina presuđivanja u trećem stupnju kad na scenu stupa Komisija za propise. Točnije: ona petočlana ekipa na čelu s uglednim pravnikom Stankom Hautzom koja treba točno protumačiti propis na čiju se nedorečenost hvata Hajduk, i to ne bez razloga.</p>
<p> Nade Hajduku je, naime, u ponedjeljak podgrijala upravo spomenuta »Hautzova komisija«, tada sa samo četiri člana, od kojih su dvojica (oba pravnici) nalazili elemente Hajdukovih nadanja, ostala dvojica pak ( koji uzgred s pravom nemaju apsolutno ništa) bili su otprve za 0-3 bb. Bio je to naknadno i treći član, lučki kapetan iz Pule, zadužen za male barke i sandoline, za kojega je sve kristalno jasno: Hajduk treba biti kažnjen i ništa drugo. Oni će svojim novim prevrtanjem po spornom članku Disciplinskog pravilnika tada zaključiti većinskim stavom ima li elemenata za zaštitu zakonitosti, ili ne. Ako ima, to je ono stanje koje se u HNS-u najmanje priželjkuje, budući da je IO taj koji definitivno presuđuje, a njega nema jer je - raspušten. Nanovo bi trebao biti formiran tek početkom travnja, tada će se sastati i Skupština HNS, a do tada će treći dio prvenstva već biti debelo u tijeku. Na temelju kojeg poretka, koje to rang-liste sudionika temeljem koje se određuju domaćinstva trećeg kruga?</p>
<p>U petak će se oglasiti i disciplinski sudac Vlajčević. Zatražio je izjave od kluba i igrača, a onda će zaključiti koliko je bilo svjesne ili skrivene namjere, pa će odmjeriti kaznu koja za Hajduk može značiti oduzimanje šest bodova, za Andrića pak mirovanje od dva do 12 mjeseci. Zanimljivo da Vlajčević odlučuje neovisno o tomu što će reći Komisija za žalbe, ili eventualno kasnije nepostojeći Izvršni odbor.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Letica, Bulić ili netko treći?</p>
<p>U petak će Hrvatski teniski savez dobiti novog predsjednika i novi Upravni odbor, nakon što je Suad Rizvanbegović objavio da se neće ponovno natjecati </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Slaven Letica, Niko Bulić ili netko treći? Odnosno, tko će biti novi predsjednik Hrvatskog teniskog saveza? Na to pitanje odgovor će dati 32 člana Skupštine HTS-a na sastanku u petak poslijepodne, nakon čega bi se trebalo saznati tko će, dakle, na čelnoj poziciji HTS-a zamijeniti Suada Rizvanbegovića, koji je odlučio da se neće još jednom kandidirati.</p>
<p>Izbor predsjednika bit će, sasvim sigurno, najvažnija točka dnevnog reda Skupštine, a po važnosti prva iza nje (također i prva po redoslijedu) bit će odabir novog Upravnog odbora, prema prijedlogu novoustoličenog predsjednika.</p>
<p>Iako za sada nema nijedne službeno istaknute kandidature za predsjednika, prema sadašnjoj situaciji dva su imena u najužim kombinacijama. Prvi na listi, a možda i prvi po izgledima, je Slaven Letica, nedavni kandidat za hrvatskog predsjednika, koji je posljednjih dana vodio intenzivne razgovore s poznanicima iz teniskih krugova kako bi se što bolje upoznao sa stanjem u HTS-u.</p>
<p>- Ne želim se zaletjeti, jer ne bih htio biti predsjednik kojem će savez bankrotirati, rekao je Letica, svjestan da su HTS-u za iduće razdoblje leđa okrenuli svi ključni sponzori koji su ga dosad pratili, ili bi to mogli učiniti.</p>
<p>Naime, od dosadašnjih »velikih sponzora« (800.000 kuna) ugovor za 2000. (još) nije produžio nijedan, a INA je već poručila da niti neće. Preostala dva su, inače, Privredna banka Zagreb i Croatia osiguranje. Stoga nema sumnje da će novom predsjedniku najteža zadaća biti kako namaknuti novac za ovu godinu, u kojoj se rashodi procjenjuju na oko 5,300.000 kuna.</p>
<p>Vjerojatno će baš financijski problemi biti prvo sito na kojem će se odrediti popis predsjedničkih kandidata, a to će možda biti i najgušći filter. Izgleda da se upravo iz tog razloga može protumačiti da se kandidature po svemu sudeći neće prihvatiti Jozo Ivičević-Bakulić, sadašnji dopredsjednik HTS-a te predsjednik Zagrebačkog teniskog saveza, koji kaže da se u to ne želi upustiti »ni za živu glavu«. Ipak, u teniskim kuloarima se smatra kako je moguće da se u posljednji tren predomisli, pogotovo što, po nekim procjenama, ima »podosta sigurnih glasova«.</p>
<p>Što se, pak, tiče Nike Bulića, bivšeg predsjednika HTS-a, dio glasova od skupštinskog korpusa mogao bi dobiti i on. Bulić je sada direktor Hrvatske turističke zajednice, no uz njegovo ime spominje se komentar »treba se čuvati izbora predsjednika koji bi mogao biti zamijenjen u smjeni vlasti«. Za sada, baš kao ni ostali potencijalni kandidati, ni Bulić nije službeno rekao da će ući u utrku, niti da od nje odustaje.</p>
<p>Teoretski, u petak može biti predloženo najviše šest imena, budući da svaki za punopravnu kandidaturu mora imati pet potpisa članova Skupštine.</p>
<p>Prema dnevnom redu, na sastanku u petak ne bi trebalo biti razgovora o izbornicima reprezentacija, Goranu Prpiću (Davisov kup) i Vjeranu Friščiću (Fed kup), koji su podnijeli ostavke, jer je to u nadležnosti Upravnog odbora. Međutim, ta će tema svakako biti vrlo važna za novog predsjednika i UO, a neke »križaljke« već su sastavljene, ako Prpić i Friščić doista odu. Za Davisov kup glavni je kandidat Goran Ivanišević, u opciji da istovremeno bude i izbornik i igrač, no kako to može biti dosta problematično rješenje, postoji opcija da izbornik bude njegov sadašnji trener, Nikola Pilić. Glede Fed kupa, jedna struja zastupa da Friščića zamijeni ili trener zagrebačke Mladosti Vela, ili nekad vrlo uspješna tenisačica Renata Šašak.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Lipnjak: Ivičević zna samo kako se ruši, a ne zna graditi</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Dubravko Lipnjak, glavni tajnik HTS-a, koji je na subotnjem sastanku Upravnog odbora smijenjen, u četvrtak je odlučio progovoriti o nekim stvarima o kojima je »dosad morao šutjeti«. Između ostalog, rekao je:</p>
<p>- Onaj koji me uporno rušio bio je Jozo Ivičević, dopredsjednik HTS-a, koji je zapravo bio buldožer i glasnogovornik Dragice Zovko iz Zagrebačkog teniskog saveza. Ali, Ivičević je takav, zna samo kako se ruši, a graditi ne zna, rekao je Lipnjak i dodao: - Unutar Upravnog odbora postojalo je uže tijelo u kojem su bili Suad Rizvanbegović, Fredi Kramer, Nikica Nadali i Ivičević, koji su vodili politiku. Sebi mogu zamjeriti samo dvije stvari - onaj Fed kup u Bolu prije dvije godine, kad sam i prije završetka meča s Nizozemkama otišao u Umag, i dvije avionske karte. Za Bol i nisam kriv, jer sam davno prije najavio godišnji odmor pa nisam ni trebao biti ondje, dok su za te dvije avionske karte po 700 kuna za moju suprugu ionako mnogi znali, pa nisu ni bile tajna. Za razliku od drugih, ja nisam znao igrati prljavo, rekao je Lipnjak. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Petrović nagovara Kukoča</p>
<p>Izbornik košarkaške reprezentacije Aleksandar Petrović ovih je dana u SAD-u, na razgovorima s Kukočem, Tabakom i Šundovom</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Hoće li Toni Kukoč igrati za hrvatsku košarkašku reprezentaciju na idućem Europskom prvenstvu, 2001. godine u Turskoj, moglo bi se znati već u idućih nekoliko dana. Naime, izbornik reprezentacije Aleksandar Petrović upravo je na »američkoj turneji«, na kojoj će Tonija Kukoča pokušati nagovoriti da se još jednom angažira u nacionalnoj selekciji.</p>
<p>- Petrović će se u SAD-u sastati s trojicom igrača koji su zanimljivi reprezentaciji, Tonijem Kukočem, Žanom Tabakom i Brunom Šundovom. Predočit će im plan za ljetne pripreme i EP u Turskoj, te im reći da na njih ozbiljno računa. Tabak i Šundov nisu sporni, no Kukoča će pokušati nagovoriti da se stavi na raspolaganje reprezentaciji, rekao je predsjednik HKS-a Damir Skansi.</p>
<p>Govoreći o reprezentaciji, Skansi se zahvalio Siščanima i Sisačko-moslavačkoj županiji na odličnoj organizaciji utakmice s Latvijom prije dva tjedna u kvalifikacijama za EP, a također je u ime HKS-a čestitao Zadru na ulasku u polufinale Saportinog kupa. Potom je, na novinarsko pitanje kakav je status Krešimira Lončara, mladog Splićanina kojem je Benetton iz Trevisa ponudio talijansko državljanstvo, dodao:</p>
<p>- Lončar je hrvatski košarkaš i Savez će nastojati da tako i ostane. Detaljima se bavi njegov matični klub, Split, a HKS će iskoristiti sva sredstva da njegovu košarkašku nacionalnost zadrži. On je preozbiljan za budućnost hrvatske košarke i osuđeni smo na propast ako mladi igrači u koje se ulaže budu tako rano odlazili, rekao je Skansi, dok je glavni tajnik HKS-a Željko Drakšić dodao: - Službeno, taj slučaj ne postoji, jer u HKS nije došao nikakav zahtjev, ni od igrača, ni od bilo kojeg kluba niti od FIBA-e, da se o tome očitujemo. Nama je bitno da igra za reprezentaciju, a na njemu i roditeljima je da se dogovore u kojem će klubu igrati. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Halifman svladao Leku</p>
<p>LINARES</p>
<p> - I nakon svog drugog međusobnog susreta na šahovskom Super turniru 21. kategorije u Linaresu, Gari Kasparov i Vladimir Kramnik ostali su izjednačeni. U susretu osmoga kola Kramnik i Kasparov su odigrali zanimljivu partiju koja je ipak završila podjelom boda. Tako će o pobjedniku ovoga turnira odlučivati posljednja dva kola.</p>
<p>Prvak svijeta po verziji FIDE, Aleksandar Halifman je pokazao kako spada u sam svjetski vrh, iako je njegov rejting mnogo slabiji od rejtinga ostalih igrača na ovom super jakom turniru (trenutno je Halifman 27. na ljestvici, a ostali sudionici turnira zauzimaju prvih šest mjesta na ljestvici). U osmom kolu Halifman je nanio prvi poraz mađarskom velemajstoru Peteru Leki i tako se uspeo na treće mjesto u redoslijedu.</p>
<p>• Rezultati 8. kola: Kramnik - Kasparov remis, Halifman - Leko 1-0, Širov - Anand remis. Redoslijed: Kasparov i Kramnik 5 bodova, Halifman 4, Širov i Leko 3,5, Anand 3.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjednička partija Tonija Kukoča</p>
<p>Nakon 107-90 pobjede Philadelphia 76'ersa protiv Vancouver Grizzliesa, Toni Kukoč imao je sjajnu statistiku - 20 koševa, devet dodavanja i pet skokova</p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka</p>
<p> - Philadelphia 76'ersi dobili su i 34. utakmicu u sezoni, no dvoboj s Vancouverom, unatoč uvjerljivom trijumfu (107-90), ispočetka nije obećavao ništa dobroga za Kukočevu momčad.</p>
<p>Kanađani su poveli sa 32-16, a Othello Harrington (20) i Sharref Abdul Rahim (17) činili su se nezaustavljivima. No, tada je došlo Kukočevo vrijeme, sa sedam njegovih poena ugrađenih u seriju 23-8, Sixersi dolaze na poen manje. Prednost na odmoru još uvijek su imali Grizzliesi, ali probudio se Allen Iverson i domaćini su sa novom serijom 22-4 pokopali nade Kanađana. Kukoč je nakraju susret završio s odličnom statistikom - 20 koševa (6-12), devet dodavanja i pet skokova, Iverson je također zabio 20 koševa, a odličan je bio i George Lynch (19 pogodaka, 10 skokova). Splićanin je tako dao najviše poena i dodavanja otkad je stigao u Philadelphiu, a pohvalio ga je i trener Larry Brown, kazavši kako je njegovim dolaskom momčad dobila na stabilnosti i ravnoteže koju prije nije imala.</p>
<p>Portland Trail Blazersi su nakon poraza u velikom derbiju kod kuće od Lakersa u maloj krizi. Izgubili su zadnje četiri utakmice, Toronto ih je doma nadigrao sa 19 razlike, a posljednji poraz bio je od 11. momčadi Istoka, New Jersey Netsa (103-115). Netsi su kapitalnu prednost stekli u prvom poluvremenu (61-47), a kada je najbolji igrač utakmice, Stephon Marbury, pogodio tricu sredinom treće četvrtine za 77-55 sve je bilo gotovo. Marbury je okončao dvoboj sa 24 poena, sedam skokova i 13 dodavanja, a vrlo dobar je bio i Jamie Feick (16 koševa, osam skokova), dok je Rasheed Wallace (19 pogodaka) bio najbolji strijelac Blazersa, koje očekuje dvoboj s Indianom, klubu koji već 24 susreta ne zna za domaći poraz.</p>
<p>U ostalim utakmicama, Jerry Stackhouse je sa 40 koševa u pobjedi Pistonsa protiv Denvera postavio novi osobni rekord, a trener George Irvine je tako uspješno počeo rad u Detroitu. </p>
<p>Bostonov Antoine Walker je došao do četvrtog »triple-double« u karijeri, ugradivši 30 poena, 19 skokova i 10 dodavanja u pobjedu Celticsa protiv Milwaukee Bucksa.</p>
<p>Vince Carter ponovno je bio u središtu pozornosti i još jednom je izvukao svoje Raptorse, postigavši pobjedničku tricu sa 10 metara u zadnjoj sekundi dvoboja s Clippersima. Iako je puno promašivao u dvoboju, u zadnjoj četvrtini je Carter ubacio 14 od svoja 23 koša i donio Kanađanima sedmu pobjedu zaredom, što je klupski rekord. </p>
<p>Orlando je ponizio Chicago Bulls (103-67), u dvoboju u kojem su Magicsi vodili i sa 38 razlike, a Bullsi u trećoj četvrtini jedva došli do 11 koševa.</p>
<p>Dvojac Washingtona, Mitch Richmond (32 koša) i Juwan Howard (29 pogodaka) »potopio« je New York Knickse, za koje je Latrell Sprewell postigao 33, a Patrick Ewing 23 koša, uz 16 skokova.</p>
<p>• Rezultati: Boston Celtics - Milwaukee Bucks 112-101, Philadelphia 76'ers - Vancouver Grizzlies 107-90 (Kukoč za 35 minuta 20 koševa (6-12, trice 2-4), pet skokova, osam dodavanja), Washington Wizzards - New York Knicks 118-113 (produžeci), Orlando Magic - Chicago Bulls 103-67, Detroit Pistons - Denver Nuggets 130-116, New Jersey Nets - Portland Trail Blazers 115-103, Sacramento Kings - Charlotte Hornets 105-92, Los Angeles Clippers - Toronto Raptors 94-95. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska i Republika Srpska objavile izjavu o povratku izbjeglica </p>
<p>Picula razgovarao s Dodikom u Banjoj Luci / U sljedeća tri mjeseca u oba pravca vratit će se najmanje 2000 osoba / SAD podržavaju put demokracije srpskog entiteta, izjavila M. Albright / Dodik pozvao sve izbjegle da se vrate obećavši jednostavnu proceduru i osudio Miloševićevu politiku </p>
<p>BANJA LUKA, 9. ožujka (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula objavili su u četvrtak, nakon razgovora u Banjoj Luci, zajedničku izjavu u kojoj se potvrđuje da su temeljna prava svakog čovjeka pravo na vlastiti dom, na povratak i pravo na zaštitu imovine.</p>
<p> Dalje u zajedničkoj izjavi Dodik i Picula ističu da će hrvatska Vlada i Vijeće ministara BiH u roku od tri mjeseca zaključiti međudržavni sporazum kojim će se omogućiti povratak izbjeglica. U sljedeća tri mjeseca u oba smjera vratit će se najmanje 2000 osoba, stoji u dokumentu koji je predočen novinarima. Detaljno su obrazloženi i postupci povratka izbjeglih i raseljenih osoba. Dodik i Picula suglasni su da nadležna tijela entiteta RS i Hrvatske trebaju poticati razvitak gospodarske razmjene i ukloniti prepreke koje onemogućavaju skladan razvoj suradnje na tržišnim načelima.</p>
<p>Obraćajući se novinarima prilikom predočavanja zajedničke izjave, ministar Picula istaknuo je da je razvoj dobrosusjedskih odnosa s BiH jedan od prioriteta vanjske politike nove hrvatske Vlade. Ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić naglasio je da su povratak izbjeglica i razvoj demokracije temeljna načela kojima se BiH može uključiti u euroatlantske integracije.</p>
<p>Stabilizacija političkih prilika u regiji, provedba Daytonskih sporazuma, te povratak prognanih i izbjeglih bile su glavne teme o kojima su u četvrtak u Banjoj Luci razgovarali premijer Republike Srpske, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, hrvatski šef diplomacije i američka državna tajnica. U izuzetno bogatom diplomatskom danu prvo su se sastali premijer RS Dodik i hrvatski ministar Picula. Nakon razgovora koji su trajali duže od protokolom predviđenog vremena, brojnim bosanskohercegovačkim, američkim i hrvatskim novinarima obratio se ministar Picula izjavivši da je dotaknut niz važnih pitanja. </p>
<p>»Razgovarali smo«, rekao je Picula, »o razvoju gospodarske suradnje Hrvatske i RS, o povratku imovine nekih hrvatskih tvrtki, kao i o pitanju povratka prognanika i izbjeglica. Provedba Daytonskog sporazuma nemoguća je bez povratka svih koji se žele vratiti tamo gdje su živjeli prije deset godina«. Hrvatski ministar je naglasio kako će u vremenu koje dolazi očito jačati prometne i gospodarske veze RS i RH, te da će susreti na najvišoj razini hrvatskih i predstavnika vlasti RS-a postati nužni. Nakon razgovora s premijerom Dodikom, Picula se susreo s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom. No, brojni novinari koji su htjeli biti nazočni tom susretu, na zahtjev službe osiguranja državne tajnice Albright, nisu smjeli napustiti zgradu vlade RS-a, tako da o tom razgovoru nisu mogli izvještavati s mjesta događaja. </p>
<p>Upriličen je zatim sastanak premijera Dodika, šefa BH diplomacije Jadranka Prlića i hrvatskog ministra vanjskih poslova Picule. Tom prigodom ponovo je bilo riječi o povratku prognanih i izbjeglih, a američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je posljednja stigla u Banju Luku, sastala se potom s Dodikom. Nakon službenih razgovora, Madeleine Albright i Milorad Dodik dali su izjave. »Središnje teme našeg razgovora bile su provedba Daytonskih sporazuma i povratak prognanika«, izjavila je državna tajnica. Napomenula je kako je politika razvoja demokracije koju provodi RS dobar primjer i SAD podržavaju njezin put demokratizacije. </p>
<p>Premijer Dodik pozvao je sve prognane i izbjegle da se vrate u RS istaknuvši da je procedura njihova povratka krajnje pojednostavljena. Osudio je politiku Slobodana Miloševića i Jugoslavije, rekavši da u RS te političke opcije nemaju nikakvog izgleda. </p>
<p>Albright: Tražit ću 15 milijuna dolara potpore povratku</p>
<p>Američka državna tajnica Madeleine Albright pozdravila je donošenje zajedničke izjave Hrvatske i RS-a i najavila da će američka vlada zatražiti od kongresa da odobri 15 milijuna dolara za potporu hrvatskom programu povratka koji obuhvaća 16.500 ljudi. Osim toga najavila je da će SAD u koordinaciji s UNHCR-om financirati izgradnju 100 kuća u RS-u za bosanske Hrvate trenutno smještene u hrvatskoj kao i izgradnju 100 kuća u Hrvatskoj za hrvatske Srbe koji se sada nalaze u RS-u a namjeravaju se vratiti u Hrvatsku. Taj je projekt vrijedan 2 milijuna dolara i trebao bi biti dovršen do jeseni 2000., rekla je Albright novinarima. </p>
<p>Biskup Komarica: Konačno je zasjalo sunce</p>
<p>Banjalučki biskup Franjo Komarica, ocijenio je da zajedničkom izjavom počinje proces povratka i izrazio nadu da će te riječi biti pretočene u dijela. »Konačno je sunce zasjalo i na našem prozoru«, rekao je Komarica.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Kaznom« MMF-a BiH ostaje bez 200 milijuna dolara pomoći </p>
<p>BiH u proteklih šest mjeseci nije stvorila uvjete za odobravanje druge tranše pomoći za potporu proračunima </p>
<p>MOSTAR, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina nalazi se od sredine ovoga tjedna pod međunarodnim financijskim sankcijama, nakon što je Upravni odbor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) odlučio s dnevnoga reda skinuti raspravu o produljenju stand-bay aranžmana za BiH jer u proteklih šest mjeseci nisu stvoreni uvjeti za odobravanje druge tranše pomoći.</p>
<p> Od 8. ožujka taj aranžman je »tehnički mrtav«, što znači da Bosna i Hercegovina ne može računati na oko 200 milijuna dolara kao potpore proračunima, ali ni na održavanje bilateralne donatorske konferencije najavljene za lipanj ove godine.</p>
<p>Sarajevsko »Oslobođenje« piše kako je najoštrije stajalište prigodom izricanja financijskih sankcija Bosni i Hercegovini pokazao SAD, predlažući još da se u budućim razgovorima pooštre uvjeti za potporu BiH. Amerikanci su pritom kao ključne elemente, uz one koji su doveli do odluke MMF-a o neproduljenju stand-bay aranžmana, naveli i ispunjenje uvjeta Bosne i Hercegovine kada je u pitanju transparentnost, borba protiv korupcije i kriminala te privatizacija. Inače, odluka Međunarodnog monetarnog fonda ovaj je put donesena, tvrdi sarajevski dnevnik pozivajući se na izvore u Svjetskoj banci, jer Federacija BiH nije usvojila proračun za ovu godinu u inačici kakva je bila usuglašena s MMF-om, niti je u »Službenome listu« objavila odluku o usklađivanju visine poreza s Republikom Srpskom, kao što nije usvojila ni zakon kojim se reguliraju poreska izuzeća (Republika Srpska ispunila je sve te uvjete!).</p>
<p>Kažnjavanje Bosne i Hercegovine moglo bi, gotovo su jednoglasne procjene financijskih i ekonomskih stručnjaka, imati katastrofalne posljedice po BiH, jer Europska unija u predstojećem razdoblju neće obaviti niti jednu tranšu prema važećim kreditima za pomoć proračunima (odnose se na privatizaciju), što će izazvati ozbiljne komplikacije u funkcioniranju entitetskih proračuna i proračuna BiH. Uz to, odluka MMF-a da ne raspravlja o mogućem produženju stand-bay aranžmana za BiH, kao i postavljanje još oštrijih uvjeta za eventualnu buduću financijsku pomoć BiH, na čemu je inzistirao SAD, dogodili su se zapravo u najgore moguće vrijeme jer se u ožujku i travnju usmjeravaju i kreditna sredstva za sljedeće dvije godine. BiH će nakon svega očito ostati »po strani« u tome »usmjeravanju« međunarodne financijske pomoći, a krajnje upitnima postat će i eventualna buduća inozemna ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na činjenicu da strateški investitori prije donošenja svake takve odluke analiziraju stanje programa s MMF-om.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uvjetna kazna za časnika »uvježbanog za politička ubojstva«</p>
<p>BUENOS AIRES, 9. ožujka</p>
<p> - Bivši argentinski mornarički časnik Alfredo Astiz osuđen je u srijedu na tri mjeseca uvjetne kazne zbog izjava u medijima u kojima je rekao kako ne žali zbog kršenja ljudskih prava i zloporaba počinjenih u doba vojne diktature. U intervjuu magazinu Trespuntos, objavljenom 1998., taj je bivši časnik rekao da ne osjeća nikakvo kajanje zbog zločina protiv »subverzivnih« Argentinaca u vrijeme vojne diktature između 1976. i 1983. Astiz je ponosno ustvrdio da je bio »najbolje uvježbana osoba za ubojstva političara ili novinara«. »Mornarica me naučila da uništavam, da postavljam bombe, da se infiltriram među neprijatelje i da ubijam«, rekao je tada u intervjuu. Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuje Astiza da je bio na čelu jednog od nekoliko timova osumnjičenih za otmice, mučenja i ubojstva ljevičara i ostalih protivnika vojnog režima. Francuski ga je sud 1990. osudio u odsutnosti na doživotni zatvor zbog ubojstva opatica Alice Domon i Leonie Duquet 1977.</p>
<p>Zbog imuniteta koji je predsjednik Carlos Menem 1990. zajamčio svim časnicima nižeg i srednjeg ranga, Astizu se ne može suditi u Argentini. On nije ni priznao da je nekoga ubio, nego samo da je »uvježban za politička ubojstva«. Prema službenom izvješću argentinske vlade, oko 9.000 ljudi ubijeno je ili nestalo u vrijeme »prljavoga rata«. Skupine za zaštitu ljudskih prava, pak, tvrde da se taj broj kreće oko 30.000. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svjedok koji tereti Praljka, Kordića i Bobana ponovno će svjedočiti</p>
<p>DEN HAAG, 9. ožujka</p>
<p> - Sudsko vijeće u predmetu »Kordić-Čerkez« u četvrtak je u Haagu naložilo tužiteljstvu da dovede na novo ispitivanje svjedoka koji je ovog tjedna teretio hrvatskog generala Slobodana Praljka i bivšeg predsjednika i potpredsjednika HZ Herceg-Bosne Matu Bobana i Darija Kordića za zločin u Stupnom Dolu, nakon što su utvrđene kontradikcije u odnosu na njegove ranije iskaze.</p>
<p> Obrana je tražila potpuno izuzimanje njegova svjedočenja nakon što su pronađeni njegovi iskazi Armiji BiH koji su u suprotnosti s ovotjednim svjedočenjem. »Izjave... pokazuju takvu razinu neistine koja je očita«, kazao je Kordićev odvjetnik Steven Sayers. »Kroz to što ćete vidjeti apsolutno će doći u pitanje njegov kredibilitet«, rekao je drugi Kordićev branitelj Mitko Naumovski.</p>
<p> Zaštićeni tužiteljski svjedok AO, bivši pripadnik HOS-a iz Vareša, tvrdio je ovog tjedna da je zapovjednik HVO-a Ivica Rajić, kojeg je Haaški sud optužio za pokolj Muslimana u Stupnom Dolu, po nalogu navedene trojice u Vareš stigao sa zadaćom nasilnog iniciranja iseljavanja Hrvata iz tog kraja napadima na muslimanska sela.</p>
<p> Dario Kordić optužen je za zločin u Stupnom Dolu u kojem je 23. listopada 1993. pobijeno najmanje 16 muslimanskih stanovnika.</p>
<p> Među kontradikcijama koje su branitelji izdvojili su, primjerice, da je svjedok AO ranije tvrdio da je bio pripadnik posebne postrojbe HVO-a te da je bio, radi osobnih probitaka, uključen u crno tržište. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Burzan: Crna Gora mora tražiti oproštaj </p>
<p>PODGORICA, 9. ožujka</p>
<p> - Izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije i općine Konavle u četvrtak se u Podgorici sastalo s predstavnicima crnogorske vlade. Župan Ivan Šprlje, načelnik općine Konavle Luka Korda te hrvatski generalni konzul u Crnoj Gori Pero Poljanić sastali su se s potpredsjednikom cronogorske vlade Dragišom Burzanom i Veselinom Šukovićem, zamjenikom ministra vanjskih poslova Crne Gore. U razgovorima su dotakli pitanja platnog prometa i viznog režima, te o gospodarskoj suradnji i prijevozu putnika prema Crnoj Gori. Bio je to prvi službeni posjet predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije Podgorici od 1991.. »Razgovarali smo o uređenju graničnog prijelaza Debeli Brijeg kako bi on bio ogledalo i Hrvatske i Crne Gore. Dogovorili smo se da za početak napravimo treću traku i nekoliko ugibališta. Učinit ćemo sve da turisti koji u Crnu Goru dolaze preko dubrovačke zračne luke obave sve carinske preglede u zračnoj luci kako bi prošli granicu bez zadržavanja«, istaknuo je župan Šprlje ocjenjujući razgovore u Vili »Gorica« vrlo uspješnima. Potpredsjednik crnogorske vlade Burzan istaknuo je da je to najvažniji strani posjet koji je vlada imala u posljednjih deset godina. »Crna Gora i Hrvatska trebaju razvijati suradnju na svim područjima, posebno na gospodarskom. Stoga se Crna Gora mora jasno odrediti, odnosno za sve što je napravila u službi Miloševića i nasilja koje je zbog toga počinjeno mora tražiti oproštaj«, naglasio je Burzan. On smatra da će Crna Gora i RH za koju godinu surađivati u zajedničkim euroinstitucijama, te zbog tog cilja moraju jedna drugoj pomoći na putu k europskim integracijama. »Ima samo jedna služba koja može itekako utjecati na politička zbivanja u Crnoj Gori. Nadamo se da u toj političkoj igri nećemo podleći i da ćemo iz nje izaći kao pobjednici. No, bez obzira na kojoj će relaciji ostati Podgorica i Beograd, Crna Gora ima dovoljno snage i pameti da u budućnosti ne dopusti da joj se miješa netko sa strane u odnose sa susjednim državama, posebice s Hrvatskom«, istaknuo je Burzan. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Amerikanci tvrde da su Srbi imali »krticu« u vrhu NATO-a</p>
<p>Visoko smješteni američki vojni izvori izjavili su BBC-ju, da je Beograd dobio informacije o tome koje ciljeve NATO planira bombardirati iz zraka / Nakon što je broj osoba, koje su imale pristup NATO-vom kompjutorskom sustavu »Chronos«, smanjen sa 600 na samo sto, odjednom su prestali »curiti« podaci / Iako je Wesley Clark demantirao postojanje špijuna u NATO-u, pokrenuto je nekoliko istraga protiv sumnjivih osoba</p>
<p>LONDON, 9. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U redovima NATO-a djelovao je špijun, koji je tijekom kosovske intervencije obavještavao Srbe o planiranim zračnim napadima na njihove vojne ciljeve. Do tog senzacionalnog otkrića došao je BBC, prikupljajući materijale za dokumentarnu emisiju o ratu na Kosovu, koja će biti prikazana u nedjelju. </p>
<p>Visoko smješteni američki vojni izvori izjavili su BBC-ju, da je Beograd dobio informacije o tome koje ciljeve NATO planira bombardirati iz zraka, te o točnim letnim rutama savezničkih zrakoplova. BBC je također saznao da je o svemu tome još lani bila provedena tajna istraga na navišoj američkoj vojnoj razini. Alan Little, jedan od autora predstojeće dokumentarne emisije »Moralna borba: NATO u ratu«, izjavio je u četvrtak za Četvrti radio-program BBC-a kako to tajno američko vojno izvješće »vrlo kategorički zaključuje da su Srbi morali imati pristup na dnevne zračne zadatke i zapovijesti, dakle na dnevna uputstva letačkim posadama , koja su sadržavala svu silu povjerljivih informacija, uz ostalo o ciljevima koje treba pogoditi, bombama koje će se koristiti, rutama kojima trebaju letjeti avioni i tako dalje«. Little (ugledni novinar, koautor zapažene tv-serije »Raspad Jugoslavije«) procjenjuje da se radilo o »znatnoj provali u vrlo osjetljive podatke koji su se iz sjedišta NATO-a slali zračnim posadama«. NATO-vi zapovjednici navodno su se zgranuli kada su, dva tjedna nakon početka zračne intervencije protiv Srbije, ustanovili da čak 600 osoba ima dosega na kompjutorski sustav »Chronos«, koji je sadržavao spomenute letačke naredbe. Netko od tih 600 osoba otkrivao je, čini se, Srbima tajne podatke tako da su oni na vrijeme mogli evakuirati svoje ljudstvo i vojnu opremu, ili ih seliti s jednog mjesta na drugo u vrijeme kad su znali da neće biti bombardiranja. Čim je broj osoba ovlaštenih da ulaze u kompjutorski sustav »Chronos« sa 600 sveden na samo stotinu, smjesta je primijećeno da su podaci prestali »curiti«. </p>
<p>Još na samom početku NATO-ve intervencije zapadni su izvjestitelji zapazili kako Srbi evakuiraju pojedine ciljeve samo nekoliko sati prije bombardiranja. U to se vrijeme nagađalo da ih možda sam NATO upozorava na zračnu akciju, kako bi se izbjegle civilne žrtve. Povremno se nagađalo i u postojanju špijuna, što je NATO najenergičnije demantirao. BBC međutim tvrdi da sada ima dokaze, pozivajući se na tajnu američku vojnu istragu. Kako uoči prikazivanja nedjeljne emisije najavljuje Guardian, vrhovni zapovjednik NATO-a general Wesley Clark još je pri samom početku zračne akcije počeo sumnjati da Srbi imaju »krticu« u sjedištu te organizacije u Bruxellesu. »Znam da imamo špijuna. Želim ga pronaći«, kazao je general navodno svojim kolegama. Postojanje špijuna potvrdio je i neki izvor u Pentagonu. Piloti u operativnom sjedištu NATO-a u Vicenzi žalili su se, naime, da Srbi znaju za njihove rute letenja. </p>
<p>General Clark odbio je međutim javno priznati da je u u NATO-u postojao špijun, premda je autorima BBC-jeve dokumentarne emisije potvrdio da se vodila istraga o NATO-vim unutarnjim procedurama. Glasnogovrnik NATO-a Jamie Shea izjavio je u četvrtak za BBC da on ne zna ni za kakvu tajnu američku istragu o mogućoj »krtici« u NATO-u. »Nema dokaza da je postojao špijun«, rekao je Shea. Podsjetio je da je NATO u 78 dana zračne kampanje obavio 38.000 letova , da pritom nije izgubio nijednog pilota, te da su srušena samo dva aviona. (To međutim ne dokazuje ništa, jer Srbi jednostavno nisu koristili svoju protuavionsku obranu zato da ova ne bi prilikom uporabe bila otkrivena iz zraka i uništena.) </p>
<p>Ma koliko NATO nijekao eksplozivne navode, najnovija otkrića otvaraju brojna pitanja. Do sada nije uhvaćen nitko sumnjiv, ali američki izvori čine jake aluzije da špijun nije potjecao iz samog NATO-vog stožera u Bruxellesu. Iste aluzije daju naslutiti da je »krtica« mogla pripadati jednoj od l9 nacionalnih delegacija pri NATO-u, ili da je pripadala nekoj od l9 nacionalnih vlada.</p>
<p>Zanimljivo je podsjetiti da je lani, nakon što su Srbi srušili američki lovac »stealth«, škotski list The Scotsman tvrdio da je jedan NATO-v časnik predao pojedinosti o »stealthovoj« misiji nekom ruskom obavještajcu, koji je tu informaciju proslijedio Srbima. U studenom l998.bio je pak uhapšen francuski časnik Pierre-Henri Bunel, zbog optužbi da je špijunirao za račun jugoslavenske vlade. Vjeruje se da je mjesec dana prije svog hapšenja (a pet mjeseci prije NATO-ve intervencije) Bunel predao popis mogućih ciljeva napada nekom jugoslavenskom diplomatu u Bruxellesu. Motivirala ga je, kako je tvrdio, mržnja prema Sjedinjenim Državama. Londonski Guardian, koji u četvrtak podsjeća na te prošle afere oko provaljivanja podataka Srbima, našao je također za shodno podsjetiti da su dvije od 19 članica NATO-a - Italija i Grčka - tijekom kosovskog sukoba održavale svoje diplomatske misije u Beogradu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Novinar koji je razobličio korupciju u Kremlju poginuo pod sumnjivim okolnostima </p>
<p>U padu zrakoplova u moskovskoj zračnoj luci poginuli novinar Artjom Borovik i predsjednik naftne kompanije »Njeft alijans« Zija Bažajev / Borovikov otac tvrdi da je njegov sin dobijao prijeteća pisma i telefonske pozive pa smatra da se radi o terorističkom aktu </p>
<p>MOSKVA, 9.ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)- Svih pet članova posade i četiri putnika poginuli su u četvrtak ujutro u zračnoj katastofi malog turboreaktivnog putničkog aviona JAK-40 na moskovskom aerodromu Šeremetjevo-1. Iz zasad neutvrđenih razloga Jak-40 se prilikom uzlijetanja prvo nagnuo na lijevu stranu i zatim s visine od 50 metara srušio na pistu. Budući da je među devet poginulih pronađeno je i tijelo poznatog moskovskog novinara Artjoma Borovika (38), u ruskoj javnosti munjevito se proširila sumnja da je uzrok pada zrakoplova najvjerojatnije teroristički akt.</p>
<p> Artjom Borovik bio je većinski vlasnik i direktor moskovskog izdavačkog holdinga »Soveršeno sekretno« i njegovi visokonakladni listovi i tjednici odlikovali su se člancima u kojima se posljednjih mjeseci razobličavala umješanost kremaljske vrhuške u brojne afere mita, korupcije i ilegalnog prebacivanja kapitala (»pranja novca«) na Zapad. Štoviše, njegov tjednik Versije prvi je dokumentirano, s fotokopijama, progovorio o podmićivanju švicarske tvrtke »Mabetex« (vlasnik mu je čuveni kosovski albanac Beget Pacoli) visokih kremaljskih činovnika, među ostalima i Jeljcinove mlađe kćeri Tatjane Djačenko. Versije su prve objavile i slike prekrasne vile u njemačkom zimskom izletištu Garmisch Partenkirchenu koju su Jeljcinovoj kćeri navodno kupili moskovski miljarderi Boris Berezovski i Roman Abramovič. Napokon, tjednici Artjoma Borovika, koji je i sam pisao članke, proslavili su se u ruskoj javnosti i po razobličavanju mutnih poslova samog Borisa Berezovskog, kojega u domaćoj i svjetskoj javnosti drže najutjecajnijim biznismenom u Kremlju sposbnim da smjeni čak i svakog njemu nepoćudnog premijera (Kirijenka, Primakova, Stjepašina).</p>
<p> Verziju da se iza zagonetnog pada Jaka-40 krije teroristički akt prvi je u četvrtak u javnost lansirao otac poginulog novinara Henrik Borovik. »Moj sin je u posljednje vrijeme primao brojna prijeteća pisma i telefonske pozive«, izjavio je Henrik Borovik, koji je također bio poznati vanjskopolitički novinar i komentator u vrijeme SSSR-a i koji je nedavno izjavio: » Zavidim sinu jer ja nisam kao novinar mogao tako slobodno pisati«. To je točno, kao što je nesporna i činjenica da je posljednjih godina pod zagonetnim okolnostima u Rusiji ubijeno ili poginulo desetak novinara i to u pravilu onik, koji su pisali članke o korupciji i mitu.</p>
<p> Napokon, da je u stalnoj životnoj opasnosti i da se neće odreći istraživačkog i rizičnog novinarstva u korumpiranoj državi izjavio je prije tri dana i sam Artjom Borovik u svom posljednjem jednosatnom intervju neovisnoj moskovskoj televizijskoj kompaniji NTV. Smrt ga je zatekla u iznajmljenom (od privatne kompanije »Avioteks«) malom zrakoplovu kojim je namjervao otputovati u Kijev kako bi provjerio točnost navoda da Berezovski kupuje i ukrajinsku tvornicu glinice, nakon što je nedavno taj moskovski milijarder sa svojim partnerom Romanom Abramovičem postao pod čudnim okolnostima i vlasnik nekoliko ruskih tvornica aluminija u Sibiru.</p>
<p> Međutim, sumnje da je Jak-40 u četvrtak ujutro pao na moskovskom aerdromu zbog terorističkog akta proširila je i činjenica da je zajedno s Borovikom poginuo i predsjednik ruske naftne holding kompanije »Njeft alijans« Zija Bažajev. Zbog pogibije Bažajeva ne isključuje se da bi iza zagonetnog pada zrakoplova mogli biti i ruka čečenskih separatista. Naime, Bažajev je čečenske nacionalnosti i u posljednje se vrijeme u Moskvi tvrdi da ga Kremlj želi dovesti na položaj predsjednika Čečenije umjesto Aslana Mashadova, optuženog za dizanje oružane pobune. </p>
<p> Teroristički akt ne isključuju ni zrakoplovni stručnjaci pošto je prema njima Jak-40 sa tri turboreaktivna motora izuzetno siguran za polijetanje i slijetanje u najtežim uvjetima. Međutim, istraga tvrdi da je prerano govoriti o terorističkom aktu i da uzroku padu Jaka-40 može biti prije svega tehnički kvar. Riječ je o zrakoplovu koji je u eksploataciji 24 godine i idućeg ljeta trebao je prema pravilima u »staro željezo«. Što je stvarni uzrok katastrofe vjerojatno će biti jasnije nakon što stručnjaci dešifriraju razgovor pilota snimljen u dvije »crne kutije« koje su pronađene i koje su već u rukama istražitelja.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kako Milošević sa stotinjak poslušnika privatizira Srbiju</p>
<p>Ne zna se pouzdano koliko se radnika malih dioničara proteklih godina odlučilo na »prijateljski dogovor s direktorom«, ali je sigurno da su poslodavci trljali ruke olako postajući većinskim vlasnicima</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - »Ljudi smo, dogovorit ćemo se«, temeljno je pravilo na kojem godinama počiva privatizacija u Srbiji. Tvornice, rudnici, poduzeća, pogoni ili poslovne zgrade iza zatvorenih su vrata, u četiri ili eventualno šest očiju, s veseljem su kupovani i prodavani, a da se, uz vrlo rijetke izuzetke, zaposlenike nije pitalo ništa.</p>
<p>»Vlasnička transformacija« dežurna je tema u Srbiji još od početka devedesetih, kad su razni oblici vlasništva dobili pravo građanstva. Zakoni o privatizaciji su se redovito, po pravilu nakon nekih izbora, bučno i dramatično mijenjali, ali su uvijek ostajali taman toliko nedorečeni da ostave dovoljno prostora improvizaciji. </p>
<p>Privatizacija se u Srbiji odvija na dva plana - unutarnjem i inozemnom, a objedinjava ih nezajažljiva želja države da što više zaradi prodajom onoga što se nekada, u bivšem sustavu, zvalo društvenim vlasništvom. Za podržavljenje »općenarodne imovine«, a potom i potpunu privatizaciju, oduvijek su korišteni pouzdani ljudi, partijski kadrovi iz redova socijalista i udružene ljevice. Mediji su baratali brojkom od stotinjak osoba od povjerenja koje su instalirane na čelna mjesta u poduzećima i strankama te u vladama. Poznavatelji prilika oko predsjedničkog para Milošević-Marković pak tvrde da pravo povjerenje, kad se o novcu radi, uživa samo dvoje-troje ljudi, »Slobina bankarica« Borka Vučić prije svih, a ostali su samo izvršitelji. Koji je direktor, u čije ime i za čiji račun kupio tvrtku kojoj je na čelu u Srbiji možda točno »ni policija ne zna«, u kuloarima je to vječito nedorečena tema, a pojam »tajkuna« tretira se posprdno.</p>
<p>Kolika su i kako dolazi do »sniženja« u prodaji dionica u beogradskom je tjedniku NIN anegdotalno ispričao Rade Rakočević, financijski stručnjak: »Zamislite da ste radnik u propalom društvenom poduzeću, da vam plaća kasni mjesecima, a da je proizvodnja neznatna. Odjedamput kreće priča da će se tvornica privatizirati i da svaki radnik ima pravo na svoj dio tvrtke. Za svaku godinu rada dobit ćete 400 DEM (u dinarima), a 8000 DEM u teška vremena nije za bacanje. Realno, vlasnik ste samo komada papira, a na kraju godine nećete dobiti dividende jer nema zarade. Zato vam se spasonosnom čini ponuda direktora da radnicima 'pomogne' tako što će otkupiti dionice vrijedne tisuću DEM, za stotinu. Sretni uzimate 800 DEM u gotovini i zaboravljate dionice zauvijek«.</p>
<p>Koliko se radnika malih dioničara proteklih godina odlučilo na »prijateljski dogovor s direktorom«, pouzdano se ne zna, ali je sigurno da su direktori trljali ruke olako postajući većinskim vlasnicima. Podaci govore tek da je u posljednje dvije godine 150.000 građana Srbije postalo akcionarima, a po važećem zakonu čije je provođenje izvan kontrole, u prvoj se godini može prodati samo 10, a u drugoj 20 posto dionica. Ni, o kakvoj burzi i financijskom tržištu vrijednosnica u Srbiji se zasad ne može govoriti.
Strani ulagači s pravom doživljavaju Srbiju kao zemlju nesigurnu za kupovinu i ulaganja. Njih, doduše, ionako sprječavaju sankcije, pojačane poslije rata zbog Kosova, ali logika biznisa nalaže da se za poslovne veze vrata ostavljaju barem odškrinuta. Osim toga, svi se oni nadaju da će sada, u devastiranoj i gospodarski posrnuloj Srbiji nešto jeftino kupiti što će poslije skupo prodavati. Stranci također nemaju dvojbe oko toga tko odlučuje o prodaji. Uslijed fluidne pravne i sigurnosne situacije stranih kupaca nije dosad bilo mnogo. Oni koji su dolazili igrali su samo »u krupno«, a bivali su i nasamarenima. Jedan je takav primjer srpsko-američki biznismen Milan Panić, vlasnik farmaceutske tvrtke ICN koji je mislio da je kupio beogradsku Galeniku dok je bio jugoslavenski premijer. Danas je u Srbiji nepoželjan, vodi spor pred međunarodnim sudom, trpi financijske gubitke, Galenika je vraćena »pravom« vlasniku, a Panić otišao kupiti lječilište Igalo u Crnoj Gori.</p>
<p>Prije dvije godine srbijansku su telefoniju kupili zajedno Grci i Talijani (STET i OTE) opremivši ih Siemensovom i Alcatelovom tehnologijom, a poslom su, činilo se, bile zadovoljne sve strane. Međutim, ovih se dana u Srbiji naveliko piše o dolasku Kineza na srbijansko tržište telekomunikacija, odnosno o stvaranju treće GSM mreže koja bi cijenom bila konkurentna i tako ugrozila postojeći monopol! Kinezi su sve prisutniji i privilegiraniji od strane Miloševićeva režima, a i za povoljne kredite (300 milijuna dolara prije tri mjeseca) nešto treba dati zauzvrat. Srbijanski premijer Mirko Marjanović krajem prošle godine otvoreno je kao ključne ulagače naveo Rusiju, Kinu, balkanske i nesvrstane zemlje. Naftno-plinske isporuke plaćaju se Rusima čiji je Lukoil, vlasnik brojnih rafinerija u zamljama istočne Europe, bacio oko na novosadsku rafineriju i kotorski Jugopetrol. Francuski Lafarge, koji je kupio cementaru u Beočinu, odmah je shvatio odakle odjedamput stižu poslovni problemi, Englezi o rudniku bakra u Boru samozatajno šute, a Grku Mitilineosu uzalud je sada i povlašteni položaj u Beogradu: iz Trepče su ga ovih dana potjerali Albanci tvrdeći da je rudnik njihov.</p>
<p>Unatoč sankcijama koje i za nju vrijede, crnogorska je pretvorba otišla dalje zakonski i u provedbi. Tamo poznaju kategorije vaučerske i kuponske privatizacije, na burzi se nešto i događa, a u javnosti raspravlja na tu temu. Sjenu na financijsko poslovanje te republike rado bacaju iz beogradskih kuhinja, ali i iz talijanske policije, prečesto spominjući prljavi novac od šverca.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Američko-iransko otopljavanje kavijarom, tepisima i naftom</p>
<p>ANKARA, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon po mnogo čemu simboličnih rvačkih susreta reprezentacija Irana i SAD-a, puna dva desetljeća vrlo zategnuti odnosi dvije zemlje mogli bi dobiti prve pozitivne poticaje. Kako piše ugledni američki list Christian Science Monitor, navješćuje se i novi korak naprijed: djelomično skidanje zabrane iranskog uvoza u SAD. U početku ona bi obuhvatila samo tri prepoznatljiva iranska proizvoda: čuvene tepihe, kavijar i pistacije. Iako je »uvozna lista« više nego skromna, ona bi, kako se vjeruje, mogla dovesti do prave pozitivne revolucije u odnosima dvije oštro sučeljene zemlje. Izvan je svake sumnje da Islamska Republika Iran i SAD imaju čitav niz pragmatičkih interesa da unaprijede političke, posebice gospodarske odnose. Stoga ne čudi da je vođa reformističke koalicije u Iranu, predsjednik Mohammad Khatami, potkraj veljače pozvao novi saziv parlamenta da razmotri mogućnost političkog otopljavanja odnosa prema Washingtonu. Istodobno, administracija predsjednika Billa Clintona ukazala je na nužnost otvaranja dijaloga s Teheranom.</p>
<p>Postoje sve zamjetnije naznake da bi takvi izaslani »interesni signali« na relaciji Teheran - Washington i obratno uskoro mogli nadjačati goleme prepreke koje stoje na putu normaliziranja međusobnih odnosa. Očigledno je da je dosadašnje guranje pod tepih otvorenih problema i izazova više štetilo nego koristilo objema oštro sučeljenim stranama. Potvrdilo se da je američko stavljanje golemog iranskog naftnog i plinskog diva na »terorističke« margine, te teheransko davanje imena »velike sotone« SAD, imalo utjecaja ne samo na međusobne, već i znatno šire - na međunarodne odnose.</p>
<p>No, sigurno je da se između Teherana i Washingtona ne može letjeti samo na »čarobnom tepihu«. Najkraće: mnogo je golemih prepreka, posebice iz smjera američkog Kongresa, koje se moraju savladati. Iran je za SAD još uvijek »teroristička zemlja« kojoj je nametnut gospodarski embargo. Teheranu se spočitava i potpora Hesbollahu, libanonskoj šiitskoj skupini, pokušaj proizvodnje oružja masovnog uništenja, uključujući i nuklearnog, te zadržavanje u pritvoru 13 Židova optuženih za špijunažu i tako redom.</p>
<p>Ali pobjeda iranskih reformista na parlamentarnim izborima mogla bi, uz dobru volju Teherana i Washingtona, pomaći otklone ili barem gurnuti u drugi plan međusobna trvenja. To bi moglo dovesti i do otplovljavanja iz voda Zaljeva američke ratne flote. Iran koji je dva puta veći od Turske pokazao se kao nezaobilazan čimbenik u regionalnim i svjetskim zbivanjima. Uspostava veza s »novoizbornim Iranom« mogla bi osigurati ono što je za SAD i Zapad u cjelini najvažnije: stabilne cijene nafte i plina čiji je Iran drugi proizvođač u svijetu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kučan zahtijeva javnu ispriku od Marjana Podobnika</p>
<p>LJUBLJANA, 9. ožujka</p>
<p> - Afera s ukradenim službenim automobilom »audi 6« Marjana Podobnika, kojemu još nema ni traga, dramatično se zaoštrava i ovoga je tjedna dosegla svoj vrhunac. Naime, predsjednik Slovenije Milan Kučan obratio se pismom, što su ga razglasili svi slovenski mediji, potpredsjedniku vlade i vođi koalicijske Pučke stranke (SLS), od kojega zahtijeva da povuče svoju izjavu o upletenosti Predsjednikova ureda u krađu automobila te da mu se javno ispriča. U svezi s krađom Podobnikova službenog »audija 6« Kučan je uputio pisma i premijeru Janezu Drnovšeku i ministru unutarnjih poslova Borutu Šukljeu.</p>
<p>Što se, zapravo, dogodilo - nitko točno ne zna. Mlađi je brat Podobnik prije nekoliko dana, u razgovoru s kriminalistima koji istražuju slučaj krađe njegova automobila, navodno optužio predsjednika Kučana da su ljudi iz njegova ureda povezani s tom krađom. To su objavili neki listovi na temelju informacija iz »pouzdanih izvora« policije. Međutim, potpredsjednik vlade odmah je reagirao: tumačenje njegova razgovora s kriminalistima i pismene izjave, koju je dao zamjeniku direktora policije Andreju Anžiču, posve je pogrešno. »O predsjedniku države osobno i o njegovu djelovanju nisam izrazio nikakve dvojbe«, izjavio je Podobnik.</p>
<p>Kučan je u pismu Podobniku napisao: »Nadam se da ste svjesni posljedica svojih tvrdnji, za koje nemate nikakvih dokaza. Preko Vaših neodgovornih izjava, zbog njihove očite neistinosti, mogli bismo i ovaj put mirno prijeći kada se pritom ne biste izričito pozivali na to da ste potpredsjednik Vlade Republike Slovenije«. A u pismu Drnovšeku predsjednik Kučan izrazio je očekivanje da će premijer zaštititi ugled i odgovornost vlade, kao i ugled države, tako da svojemu potpredsjedniku Podobniku »zabrani da se u svojim neodgovornim izjavama poziva na svoj visoki položaj u vladi«.</p>
<p>U pismu ministru Šukljeu Kučan je izrazio svoje očekivanje da će ministarstvo unutarnjih poslova nastojati, uz strogo poštivanje zakona o policiji i kaznenoga zakona, da se slučaj razjasni zakonitim postupcima pred nadležnim tijelima. Pritom se nada kako izjave o političkoj pozadini krađe službenoga automobila neće utjecati na tijek istražnog postupka te da će se napokon otkriti sve okolnosti povezane s tom krađom. No, i taj bi slučaj, kako komentiraju slovenski listovi, kao dodatna iskra, silno mogao raspaliti vatru na uznemirenoj predizbornoj političkoj sceni, na kojoj se gotovo sve stranke prestrojavaju i traže nove izborne partnere prije nego se u Državnome zboru (parlamentu) dvotrećinskom većinom izglasuje novi izborni sustav. U toj predizbornoj groznici ni odnosi između Kučana i Drnovšeka više nisu idilični.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>HDZ BiH: Izetbegović se treba povući s dužnosti</p>
<p>MOSTAR, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića o glavnim neprijateljima »ustašama i četnicima«, Hrvatska demokratska zajednica BiH, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare glasnogovornik HDZ-a BiH, Zoran Tomić, »oštro odbacuje i takve kvalifikacije smatra opasnima za daljnji proces u BiH«.</p>
<p> »Alija Izetbegović takvim političkim kvalifikacijama gubi politički kredibilitet kao član i predsjedavajući Predsjedništva BiH i zato HDZ drži kako se Alija Izetbegović treba povući s tih dužnosti«, dodao je Tomić. HDZ BiH je nezadovoljna i blagim reagiranjima od OESS-a i Ureda visokoga predstavnika (OHR) na Izetbegovićevu izjavu s promotivnoga skupa SDA u Sarajevu. Tekstove o »Džidiću i skupini« objavljene u »Dnevnom avazu« glasnogovornik HDZ-a BiH, ocijenio je rezultatom specijalnoga rata kojeg vode neki političari, a »HDZ odbacuje grube i opasne kvalifikacije o Džidiću i skupini kao zločincima; oni su nevini i časni ljudi sve dok im se ne dokaže suprotno«. Tomić je pripomenuo da je Džidić prije dulje vremena podnio ostavku na dužnost predsjednika Gradskog odbora HDZ-a Mostara. (Mario Marušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatsku želim vidjeti kao oazu prirodne hrane i čistoga okoliša</p>
<p>Pročitao sam dva priloga g. Josipa Kirigina iz SAD u Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja, 29. veljače i 4. ožujka 2000. Držim da u oba priloga g. Kirigin nekritično zagovara genetički inžinjering.</p>
<p>Svi koji se zalažu za genetički inženjering, navode količinu prinosa. Ali, u pitanju kakvoće, ne samo u smislu osjetilna užitka već općenito zdravlja, proizvodi genetičkog inženjeringa su slabiji od organskih odnosno tradicionalnih.</p>
<p>Same pak količine nisu odviše uvjerljiv argument s obzirom na prinose koji svojom uvećanom količinom izazivaju ljudsku agresivnost prema njima, a navažanjem većih količina s jedne na drugu stranu planeta povećava se i pokvarivost.</p>
<p>Što se pak tiče otpora prema nametnicima, genetično obrađene biljke su do sada bile slabije od tradicionalnih. Čak se i raznose dodatne bolesti uvozom sjemena iz međunarodnih inženjerinskih središta, a biljke pokazuju slabiju prilagođenost klimatskim uvjetima od tradicionalnih domaćih, npr. neotpornije su prema vjetru (žitarice bivaju povaljane) i nametnicima. </p>
<p>Hoće li genetični inženjering u budućnosti uistinu uspjeti tako obraditi biljke da će se one same suprotstaviti nametnicima, kao što je to prirodan slučaj s rajčicom, pokazat će se tek u budućnosti.</p>
<p> Ali u budućnosti će se pokazati i u kojoj mjeri su genetičari unijeli nepovratne pogreške u prehrambeni biljni i životinjski sustav.</p>
<p>Do te budućnosti u interesu je i čovječanstva i Hrvatske da ona odbije genetični inženjering na svom teritoriju.</p>
<p>Sa svjetskoga, općeljudskog stajališta Hrvatska je po svojoj veličini zanemarivo tržište za čimbenike genetičnog inženjeringa.</p>
<p>Upravo upozorenje na rizičnost se nameće iz iskustva cjelokupne, do sada znanstveno obrađene civilizacijske prošlosti čovječanstva.</p>
<p>Znanstvenici se u pravilu spekulativno odlučuju na određen pokusni korak. Pa ako pokus uspije, ne pada mu ni na pamet da svoj rezultat izvrgne provjeri opće valjanosti prema životnoj konstruktivnosti.</p>
<p>Druga pouka iz dosadašnje civilizacije ima ohrabrujući značaj. Ona govori da pojedini dijelovi čovječanstva nisu bili uvučeni u kolotečinu svjetskih i pomodnih usmjerenja. I zahvaljujući upravo toj činjenici zabludjeli dio čovječanstva je imao primjer ne samo za poticaj na iskorak iz pogubnih tokova već i za spoznaju kako je bolje.</p>
<p>Zasluga za konstruktivan poticaj i spoznaju životno potvrđene valjanosti ne pripada ljudskoj svijesti koliko komunikacijskoj nepovezanosti našeg planeta u prošlosti. Danas je pak naš planet tako povezan i globalnošću usmjeren da se jedino sviješću mogu očuvati primjeri potvrđene valjanosti na odabranim pojedinim manjim teritorijama. A Hrvatska bi mogla i trebala biti jedan od takvih malih teritorija.</p>
<p>Odlučujući se za takvu uslugu čovječanstvu, Hrvatska bi istodobno učinila i sebi golemu korist. Ona bi time sačuvala prirodnu mogućnost trajno atraktivnog turizma. Uz prirodnu ljepotu Jadrana ona bi nudila turistu miris i okus prirodne hrane, za kojom će budući čovjek žuditi više nego za bilo čim drugim. Cijena prirodne hrane će rasti sa smanjenjem njezina opsega i povećanjem neradnog dijela čovječanstva, koje će putovati da bi doživilo izgubljeni prirodnost hrane, vode i krajolika.</p>
<p>Takvim opredjeljenjem bi Hrvatska pružila jedan razlog više turistima za provođenjem godišnjeg odmora u njoj i svoj mrtvi kapital konačno oživila.</p>
<p> Dosljednjom i sustavnom odlukom za potpunu ekologiju, i u prehrani i u očuvanju čistoće okoliša, učinila bi Hrvatska sebe važnom zemljom, dok bi sudjelovanjem u genetičkom inženjeringu - i onda kada bi on bio bezgriješan - bila samo jedna beznačajna kap u moru gospodarstvenog i financijskog profiterstva.</p>
<p>Dakle, genetskom inženjeringu svjesno reći - ne! I to tako odlučno i glasno da svijet sazna, a građani Hrvatske postanu svjesni valjanosti odluke i spram čovječanstva i spram svoje zemlje.</p>
<p>VINKO KNEZOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Još o natjecanju »Janigro«, ocjenjivačkom sudu, natjecateljima i nagradi</p>
<p>Svima nama koji smo vezani uz Međunarodno natjecanje »Antonio Janigro« zapela je za oko zlonamjernost kojom prof. Ivan Marić kao »ljubitelj klasične glazbe«, kako sam za sebe veli, nastoji upozoriti (u Vjesniku od 8. ožujka o.g. - rubrika Pisma čitatelja) na nepravilnosti (tako on misli) u radu Natjecanja, iz nama nepoznatih motiva dovodeći odredbu natjecanja po kojoj za trajanja natjecanja ne smije biti komunikacije između natjecatelja i članova žirija, u vezu s podatcima o natjecateljima objavljenim u knjižici natjecanja iz kojih je vidljivo da su neki natjecatelji naveli među svojim profesorima i pojedine članove žirija.</p>
<p>Vrhunac u insinuiranju (neznanju?!) postiže I. M. kad kaže da je u finale ušao »jedan kandidat kojeg je prema knjižici pripremila prof. Dobrila Berković Magdalenić, predsjednica organizacijskog odbora natjecanja«.</p>
<p> Nikoga nije pripremala za ovo natjecanje prof. Berković, niti to u knjižici natjecanja piše.</p>
<p>Pavle Zajcev je kod iste profesorice pohađao srednju školu, a u međuvremenu je studirao i diplomirao u klasi prof. Valtera Dešpalja, i nije se u finalu natjecanja našao po »nepoznatom kriteriju« (kako tvrdi I. M.), nego prema odluci međunarodnog ocjenjivačkog suda.</p>
<p>Zbog te smo odluke svi bili itekako zadovoljni, jer se natjecanja organiziraju i zato kako bi pomogla plasmanu mladih iz vlastite sredine. To je naše zadovoljstvo očito dijelila i publika dodijelivši upravo njemu svoju nagradu.</p>
<p> Isto smo tako pred četiri godine bili itekako sretni kad je na istom natjecanju Monika Lesovar osvojila drugu nagradu (također je u srednjoj školi bila đak prof. D. Berković Magdalenić), a Jadranka Gašparović treću nagradu (diplomirala je kod prof. Valtera Dešpalja koji je u godini kada je natjecanje održano bio član žirija) smatrajući to uspjehom sredine i potvrdom smisla organizacije takvog natjecanja i nas.</p>
<p>Sad nam se želi sugerirati da znanje, rad i uspjeh naših violončelističkih pedagoga nisu poticajni element koji bi u krajnjoj crti trebao posljedovati što boljem uspjehu naših mladih umjetnika i u Hrvatskoj i u inozemstvu.</p>
<p>Ivan Marić očito ne zna ili ne želi znati da međunarodna natjecanja svuda u svijetu privlače kandidate sastavom ocjenjivačkog suda i fondom nagrada. Što je ugledniji žiri i viša nagrada, to je razina natjecatelja viša, a među njima su nerijetko i oni koji su tijekom svog školovanja radili i s nekim od članova žirija.</p>
<p> Rijetka su natjecanja koja to zabranjuju, jer se na taj način itekako smanjuje potencijalni broj natjecatelja. Ne zabranjuje to niti Međunarodno natjecanje »Antonio Janigro«, pa takva odredba u pravilima natjecanja i ne postoji.</p>
<p>Ivan Marić na kraju spominje kakve sve troškove natjecanje mora namiriti. Baš nam je drago da je tako dobro upoznat s obvezama koje terete natjecanje.</p>
<p> Da je još pritom odlučio postupiti malo časnije i zatražiti od nekoga od članova Organizacijskog odbora (stalno prisutnih na natjecanju) odgovore na pitanja koja su ga mučila, umjesto da tužaka po ministarstvima i piskara po novinama, znao bi kakvim sredstvima raspolaže natjecanje te da je, vjerujemo, postignut svjetski rekord u skromnosti sredstava uloženih u natjecanje. </p>
<p>Uostalom, struktura prihoda i troškova svake manifestacije, pa tako i ovog natjecanja, nije nikakva tajna, na uvidu je u Ministarstvu kulture RH i Gradskom uredu za kulturu grada Zagreba, pa su i institucije na tu temu potpuno neumjesne i bespredmetne.</p>
<p>Na žalost, nitko nas ni o čemu u vezi s natjecanjem nije pitao ništa, pa tako ni prof. Ivan Marić. Smatrao je valjda iz nekih razloga jednostavnijim svoje neprovjereno mišljenje obznaniti »urbi et orbi«.</p>
<p> Žalimo jedino što mu kao »ljubitelju glazbe« očito okolnosti (kako ih je on sagledao) bile važnije od glazbe. Jer da je uistinu slušao glazbu, znao bi da su nagrade pravedno podijeljene.</p>
<p> Za Organizacijski odbor Međunarodnoga natjecanja »Antonio Janigro«:</p>
<p>ERIKA KRPAN, ravnateljica Koncertne direkcije Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tvornica duhana Rovinj odbija pritiske, prijetnje i ucjene </p>
<p>Molimo da u Vjesniku objavite odgovor Tvornice duhana Rovinju na tekst »BAT ipak nastoji očuvati svoja ulaganja u Tvornici duhana Zadar«, koji je objavljen u subotu, 4. ožujka 2000.</p>
<p>U objavljenom tekstu opetuju se krive tvrdnje BAT-a, ponovno se prijeti i ucjenjuje Vlada RH i njezine institucije. Jer besmislena je tvrdnja da Tvornica duhana Rovinj ima nadzor na cijenama tuđih proizvoda, kad TDR ne nadzire ni cijenu vlastitih proizvoda - 80 posto maloprodajne cijene čine, naime, porezi i marža.</p>
<p> Jednako tako, neprihvatljivi su ultimativni zahtjevi Vladi, odnosno Fondu za privatizaciju da, kao i u prošloj godini, djeluju u korist jednog poduzetnika, a na štetu drugoga. </p>
<p>Neprihvatljivi su također zahtjevi Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja da sankcionira TDR; pa zbog čega bi trebala biti kažnjena Tvornica duhana Rovinj? Možda zbog toga što zapošljava 2.000 radnika i omogućuje egzistenciju za više tisuća obiteljskih gospodarstava? Ili pak zato što u državni proračun uplaćuje više od tri milijarde kuna godišnje?</p>
<p>Pravu bit svih tih zahtjeva, objavljenih u navedenom tekstu, otkrivamo u posve nelogičnoj činjenici da se u Zadru želi poslovati sukladno hrvatskim zakonima, a istodobno se traži kod nove vlasti da se promijeni hrvatsko zakonodavstvo, i to prema potrebama jedne kompanije!</p>
<p>Javno se, gotovo propagandistički odobravaju sve dosadašnje radnje našeg »izravnog takmaca«, tj. sto puta veće multinacionalne kompanije koja ima prevladavajući tržišni položaj u više od 30 zemalja - i čiji tržišni položaj mi tobože ugrožavamo! U tu svrhu samo se ponavljaju pritisci na hrvatsko sudstvo. </p>
<p>Unatoč svemu, Tvornica duhana Rovinj ustraje u ocjeni da je Hrvatskoj potreban gospodarski razvoj i u tu svrhu gospodarska agresivnost te mehanizmi primjerene gospodarske zaštite i poticanja domaće proizvodnje.</p>
<p>Hrvatska je gospodarski otvorena zemlja. No, očigledno će nam u tim novim uvjetima trebati znatnija zaštita domaćeg gospodarstva od nelojalne i neprimjerne svjetske konkurencije. Trebat će nam zasigurno i gospodarsko i potrošačko domoljublje, jer je i to važan gospodarski i obrambeni mehanizam. </p>
<p>TDR provodi projekt ujedinjavanja, restrukturiranja i financiranja, koji je kao značajnog i poželjnog prepoznala i odobrila bivša vlada RH. U vidu sanacije Vlada je u tom projektu sudjelovala s više od 200 milijuna kuna, a TDR je do sada uložio gotovo 170 milijuna USA, ili 24 puta više od BAT-a.</p>
<p>Svjedoci smo dnevnih vijesti o takvim koncentracijama u svijetu, pa i u našoj zemlji. To rade i naši »izravni takmaci«. I oni se stalno restrukturiraju. U posljednjih desetak godina zatvorili su dvadesetak tvornica po svijetu. Zanimljivo je istaknuti da je po ulasku u Hrvatsku, doslovce dan iza dobivene registracije, ista kompanija od hrvatske Vlade tražila reprogramiranje dugova gotovo u visini izvršnih ulaganja!</p>
<p>O tome kako mi »zloupotrebljavamo« svoj položaj i »sprječavamo pristup« tržištu trebalo bi upitati i druge velike svjetske kompanije, kao što su primjerice Philip Morris, RJR i Austrija Tabak, koje su naši poslovni ili licencni partneri. U posljednjih nekoliko godina njihove smo cigarete doveli na hrvatsko tržište, a danas njihov udio na hrvatskom tržištu cigaretama, uz stalan rast, iznosi više od 15 posto. </p>
<p> Niti jedno poduzeće u našem sustavu nije do sada zatvoreno, sva smo društva riješili poslovnih gubitaka, zaposlenicima osigurali sva materijalna prava i redovitost plaća, a proizvođače duhana financirano u cijelosti, pa čak i s dijelom poticaja koje Ministarstvo poljoprivrede ne osigurava na vrijeme.</p>
<p> Zbog svega toga mišljenja smo da postupci, i prejudiciranje sudskih odluka, Agencije i resornog ministra mogu izazvati dalekosežne gospodarske posljedice. </p>
<p>Koncentracija, restrukturiranje, investicije i razvoj hrvatskih proizvoda svjetskih obilježja i konkurentnosti - jedini je izlaz za hrvatsko duhansko gospodarstvo i njegovih 3.000 proizvođača duhana, te za zaposlene u obradi, preradi, trgovini, grafičkoj industriji, razvoju i znanosti. Koliko pak takvim naporima mogu pridonijeti kompanije kojima je cilj osvojiti tržište i odnijeti profit?</p>
<p>Na posljetku, ako Tvornica duhana Rovinj ne provede i ne dovede do kraja započeti projekt, učiniti će to netko drugi, ili će se morati ugasiti 400 godina stara tradicija proizvodnje i prerade duhana u Hrvatskoj. Iz Ureda Tvornice duhana Rovinj za odnose s javnošću: </p>
<p>PREDRAG GRUBIĆRovinj</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Lastovski karneval u Zagrebu: Spuštanje lutke na Trg bana Jelačića </p>
<p>U malom mjestu Lastovu bivše male kneževine i isto tako bivše male Republike Dubrovačke postoji jedinstven karneval na svijetu. Sadrži elemente i Rija i Venecije i Rijeke i cijelog Sredozemlja, ali i nešto što nitko nema, a to je spuštanja karnevala ili krnje po uzi ili konopu dužine oko 300 metara.</p>
<p> Poklad koji simbolizira sve zlo i naopako - izrađuje se, čuva, vodi kroz naselje na posebno uređenom magarcu, spušta po užetu tri puta (jedanput sa tri bombe praskalice, drugi s pet i treći sa sedam bombi), vraća na trg odakle je karnevalska povorka krenula i na kraju svečanosti, u sumrak, spaljuje.</p>
<p>Povorka koja kreće kroz naselje što ga Lastovci zovu selo, sastoji se od lijepih i grubih maškara, pokladara u narodnim nošnjama s drvenim sabljama i ženske pratnje u narodnim nošnjama.</p>
<p> Obilaze se ugledne obitelji i pojedinci uz šale, pjesme, recitacije, ples, pjevanje i, naravno, obilato čašćenje prošekom, vinom, fritulama i kolačima. </p>
<p>Sve svečanosti traju vjerojatno od dolaska Hrvata na taj otok, od stoljeća sedmog.</p>
<p>Lutka poklada koja se spušta po užetu simbolizira osmanlijskog osvajača - glasnika, koji je upućen na Lastova da traži predaju otoka. Lastovci koji su imali krvavih iskustava s duždom Petrom Orseolom II. koji je uz blagoslov Bizanta (Bazilija II.) i germanskog cara (Otona III) te na poziv dalmatinskih gradova krenuo u pokoravanje Dalmacije - prije ravno tisuću godina, a nakon smrti kralja Stjepana Držislava, odugovlačili su i zatezali s pregovorima pripremajući se na obranu, koja i nije bila potrebna jer je - prema legendi nevrijeme u kanalu potopilo osmanlijsku flotu, a oni zarobljenog izaslanika proveli kroz selo i navečer likvidirali.</p>
<p>Malo Lastovo na kraju svijeta i mnoštva problema s kojima se danas suočava - ne znam da li će »preživjeti« i da li će projekt spašavanja uspjeti oživiti Lastovo i njegov iskonski duh, koji još životari u nekoliko stotina preostalih - uglavnom ostarjelih stanovnika toga otoka.</p>
<p>Mogli bi, međutim, bar sačuvati taj jedinstveni karneval tako što bi ga prenijeli (makar i preinačenog) u metropolu Hrvatske, a lutku spuštali iz Gornjeg grada na Trg bana Jelačića na način na koji se to radi na Lastovu.</p>
<p>Lutka koja bi se spuštala po užetu, ne bi morala više simbolizirati Osmanliju ili ulcinjskog gusara koji je otimao čobanice i stoku. To bi mogla biti lutka najnepopularnijeg političara ili političarke u poziciji ili opoziciji u prethodnoj godini u Hrvatskoj.</p>
<p> Bilo bi to interesantno, poučno i odgojno, a bila bi to i velika turistička atrakcija za Zagreb i šire područje srednje Europe.</p>
<p>Uvjeren sam da Lastovci ne bi bili nesretni zbog toga što jedan mali dio njihove burne povijesti preuzimaju drugi i nastavlja živjeti u metropoli hrvatske države za koju su se i oni borili od vremena Domagoja.</p>
<p>Neki danas kažu kako su umorni od povijesti. Ja bih prije rekao od zloupotrebe povijesti. A od povijesti same po sebi ne možemo se umoriti, najmanje je zaboraviti i, ne daj Bože, ono loše zbog zaborava iz nje opet ponavljati, jer nas ona određuje, a trebamo se prisjetiti i one velikog romantičara Byrona koji je rekao kako je današnjica samo kćerka prošlosti i moguća majka budućnosti.</p>
<p>dr. ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Tko je otkrio ime svjedoka-pokajnika, tužitelj, odvjetnici ili novinari? </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - U četvrtak je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno suđenje prvooptuženoj Branki Živković, koju se tereti da je 5. srpnja prošle godine u blizini zgrade u kojoj stanuje na motoru primila od drugooptuženog Davorina Sobjeslavskog (33) vrećicu sa 100 tableta »ecstasyja« za preprodaju. Sobjeslavskog se, pak, tereti da je nabavio spomenuti »ecstasy« također za preprodaju.</p>
<p>Najzanimljiviji dio rasprave dogodio se kada je tužiteljica Davorka Mlinarić - Žagi zatražila od suca Ratka Ščekića isključenje javnosti s rasprave zbog zaštite sigurnosti, sada već dobro poznatog svjedoka Zorana Miletića, jednog od svjedoka u vezi israge za organizirani kriminal. Tužiteljica je to učinila, pozivajući se na članak 293., točku 4. Zakona o kaznenom postupku, u kojem stoji da radi zaštite osobnog ili obiteljskog života okrivljenika, oštećenika ili nekog drugog sudionika u postupku bilo koja od stranaka može predložiti isključenje javnosti s glavne rasprave.</p>
<p>Obrana u sastavu odvjetnika Sanje Ormuž, Zvonimira Hodaka i Marijana Pedišića usprotivila se tužiteljičinom prijedlogu. Naime, braniteljica prvooptužene je rekla da je identitet spornog svjedoka, »zahvaljujući radnjama Županijskog odvjetništva, te sredstvima inforimiranja, odavno otkriven«, dodajući da pozvani svjedok ionako nema nikakvih saznanja o samom predmetu, jer je u to doba bio na odsluženju zatvorske kazne u Lepoglavi.</p>
<p>Branitelj Sobjeslavskog, Zvonimir Hodak, je istakao da bi, kada bi se radilo o tajnom svjedoku, prihvatio prijedlog, ali kako je svjedok predstavljen kao svjedok pokajnik, mora se odlučno usprotiviti takvom zahtjevu tužiteljice, dok je Marijan Pedišić, također, branitelj drugooptuženog Sobjeslavskog, zahtijevao od tužiteljice da preciznije obrazloži takav prijedlog. </p>
<p>Tužiteljica Mlinarić -Žagi odgovorila je na braniteljičine riječi, rekavši da je Ormuž na raspravi u četvrtak, ali i na prethodnoj povezala svjedoka s »nekim drugim predmetom« , a ne ona, kako to ističu Ormuž i neke novine.</p>
<p>Javnost na kraju nije iskključena s rasprave, jer kako je obrazložio sudac Ščekić, tužiteljica svoj prijedlog nije potkrijepila s dovoljno argumenata, na što je Mlinarić- Žagi odgovorila da nije ni u poziciji davati argumente, jer bi je se u protivnom ponovno optužilo da iznosi tajne podatke, te je na kraju odustala od svjedoka Zorana Miletića.</p>
<p>Prije odvjetničkog vrlo žustrog »prepucavanja«, svoje iskaze su dali jedan od policajaca koji su sudjelovali u zasjedi postavljenoj u blizini zgrade prvooptužene, koji je potvrdio već prije dane iskaze svojih kolega, te majka prvooptužene Anica Živković, koja je pričala o odnosu između Sobjeslavskog i njegove prijateljice Branke Živković, te opisala spornu večer u kojoj je kako tvrdi vidjela spornu vrećicu s tabletama »ecstasyja«.</p>
<p>Suđenje je prekinuto kada je, prilikom iskaza, prvooptuženoj pozlilo, te će se nastaviti u travnju.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Obitelj Nakić iselila iz Šibenika zbog prijetnji? </p>
<p>ŠIBENIK, 9. ožujka</p>
<p> - Nakon brutalnog ubojstva šesnaestogodišnjeg Petra Tanfare, te nakon što je jedan odvjetnik odbio preuzeti obranu za ubojstvo osumnjičenog Darka Nakića (22), koji se zasad brani šutnjom, Šibenikom se pronijela vijest da je obranu preuzeo odvjetnik Mladen Klarić, pa smo ga upitali za mišljenje.</p>
<p>- Nakon ubojstva me nazvala policija, nakon što obranu osumnjičenog nije htio prihvatiti jedan drugi šibenski odvjetnik. Kao profesionalac sam se tome odazvao i od tada sam bio u cijelom postupku koji je obavljala policija i sudu i sve je obavljeno »lege artis« - objasnio je za Vjesnik odvjetnik Mladen Klarić, koji je punomoć dobio od samog osumnjičenog. Klarić nam je pokazao i dokumente koji potvrđuju da je bio nazočan svim istražnim radnjama, kao i policijskoj pretrazi stana osumnjičenog za ubojstvu, te u ostalom dijelu.</p>
<p>»S obzirom na sam događaj, specifičnost kaznenog djela i ostalo, rodbini sam predložio da angažiraju još jednog odvjetnik, što su i prihvatili i angažirala odvjetnika Nenada Bobana iz Splita. Zajedno ćemo braniti osumnjičenog koji, to kategorički tvrdim, nije priznao ubojstvo i time i pobijam izjavu policije datu na konferenciji za novinare. Zbog toga ćemo kolega Boban i ja poduzeti određene korake kod Ministarstva pravosuđa i kod MUP-a«, rekao je.</p>
<p>Klarić napominje da ga je zaprepastilo reagiranje Marijana Hanžekovića, predsjednika Hrvatska odvjetničke komore, u jednom dnevnom listu koje je objavilo netočnu informaciju da je on (Klarić, op. a.) odustao od obrane. »Mogao je Hanžeković nazvati moj ured ili neko iz tajništva Komore i raspitati se, a ne reagirati na novinski napis. Trebalo je provjeriti spis što bi bilo sukladno odvjetničkom kodeksu, a što očito nije bilo urađeno«, rekao je odvjetnik.</p>
<p>Klarića smo upitali opterećuje li ga činjenica da brani čovjeka kojeg se tereti za monstruozno ubojstvo. »Lagao bih kad bi rekao da me ne opterećuje. Upravo to je bio jedan od razloga što sam rodbini Nakića predložio da angažira još jednog odvjetnika, jer je to u interesu osumnjičenog. U javnosti je stvorena atmosfera linča, koju su podgrijali i novinari, a to opterećuje. Dodao ej da je točno da se u konkretnom slučaju ne brani kazneno djelo već čovjek, kojemu je sada potrebna stručna pomoć, a koji se ni u ovom, kao ni u drugim slučajevima, ne poistovjećuje s djelom.</p>
<p>Kako se u Šibeniku sve odmah dozna, tako se pročulo da je na vratima garaže Darka Nakića, osvanuo veliki crni križ što je, valjda, bila poruka obitelji Nakić, koja se nakon monstruoznog čina ubojstva iselila iz stana i iz Šibenika.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U petak presude trojici zadarskih direktora</p>
<p>ZADAR, 9. ožujka</p>
<p> - Nakon iznošenja završnih riječi optužbe i obrane predsjednik Sudskog vijeća Županijskog suda u Zadru Branko Brkić za petak je najavio donošenje presude Veseljku Kurti, Jagi Kozini i Jagi Soldi.</p>
<p>Spomenuta trojica u kaznenom su se postupku našli pod optužbom da su počinili niz kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, te zlouporabe u gospodarskom poslovanju i tako stekli, ili trećim osobama omogućili stjecanje protupravne dobiti u iznosu koji prelazi nekoliko stotina tisuća njemačkih maraka, te time oštetili poduzeća u kojima su obnašali direktorske funkcije.</p>
<p>Po navodima optužnice, temeljem protupravnih radnji u vremenu od 1990. do 1992. godine, međusobnim kreditiranjem i pozajmicama oštećene su filijala Splitske bake u Zadru, čiji je direktor bio Jago Kozina, tvrtke Liburnija na čijem je čelu bio Veseljko Kurta, te Idassa čiji je direktor bio Jago Soldo, a za koje tužitelj navodi kako je osnovano u ime Liburnije, s dvojicom fiktivnih inozemnih ulagača čiji osnivački ulozi nikad nisu uplaćeni.</p>
<p>Državni odvjetnik Ivan Galović od suda je zatražio da se Kozini, Soldi i Kurti oduzme sva protupravno stečena dobit. Odvjetnik optužene trojice Šime Pavlović, u završnoj je riječi pobio sve navode optužbe, navodeći kako ne postoji stvarna šteta, jer ni jedno od spomenutih poduzeća štetu nije registriralo, te navodi da su sve novčane transakcije zatvorene u skladu sa zakonom.</p>
<p>Pavlović je optužbi zamjerio nepoštivanje principa monetarnog normativizma, tvrdeći da se pri pretvaranju dinara i HRD-a u marke i kune iznosi inflatorno napuhavani. Optuženi Kozina je nakon završne riječi svog odvjetnika zamjerio sudu »desetgodišnje trajanje sudskog postupka na pragu 21. stoljeća«. Kozina je zbog nepoštivanja principa monetarnog normativizma tužio državnog odvjetnika Galovića, a Galović je najavio pokretanje prijave protiv odvjetnika Pavlovića, smatrajući da je on medijskim istupima, u vrijeme trajanja suđenja, pokušao utjecati na presudu. </p>
<p>Nives Rogoznica</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Miketiću duguju sedam milijuna maraka? </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Željko Miketić, zagorski poduzetnik, kojeg se, tereti da je zloupotrijebivši ovlasti u svojem poduzeću i sebi pribavio oko dva milijuna kuna, u utorak je podnio kaznene prijave protiv svojih dužnika. Riječ je o 11 kaznenih prijava, 11 tužbi, te 22 opomene, koje je Miketić podnio protiv svojih dužnika obuhvaćaju dva od ukupno sedam milijuna njemačkih maraka, koliko mu ukupno duguju njegovi dužnici.</p>
<p>Prema riječima pak Miketićeva branitelja, odvjetnika Ante Madunića, o podizanju optužnice bez provođenja daljnje istrage, kako je predložio tužitelj, može se odlučiti tek nakon Miketićeva saslušanja u istrazi. »Ovaj zahtjev je pomalo sulud, ako se ima na umu za koje kazneno djelo se tereti Miketića«.</p>
<p>Madunić je, naime, istakao, da ako se usporedi članak 337. točka 1 i 4 Kaznenog zakona, koji govori o kaznama za zloporabu ovlasti u gospodarstvu, s prijedlogom državnog odvjetnika Vladimira Terešaka za podizanje optužnice bez istrage, onda nikako nije jasno za što se tereti Miketića i na kojoj osnovi bi tužitelj podigao optužnicu.»Ovakvo suđenje (bez prethodne istrage, op.a.) bilo bi prvo takve vrste u Hrvatskoj.«. Na pitanje može li nam potvrditi informaciju da je optužnica ipak već podignuta, Madunić je rekao da takvo što nije moguće, jer za to nema nikakvih osnova, te da, najvjerojatnije županijsko odvjetništvo u Zlataru želi preuzeti cijeli slučaj, kako bi mu sami sudili. Pri tome je Miketićev odvjetnik rekao da ga zanimaju kakve to spekulacije imaju na umu u Zlataru.</p>
<p>U izjavi za Vjesnik, Teršek je pak o navodno podignutoj optužnici rekao da to »nitko pametan ne može reći prije Miketićeva ispitivnja«. S obzirom da je spis u Zagrebu, treba nekoliko dana da se pregleda i tek se tada može odlučivati o optužnici.(R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Oprostio supruzi koja ga je pokušala ubiti</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - U četvrtak je na županijskom sudu u Zagrebu, održano suđenje Ivanki Martinjak, koju s tereti da je na Badnjak 1995. godine nožem pokušala ubiti muža Ivicu, pri čemu mu je nanijela teške tjelesne ozljede, opasne po život.</p>
<p>»Bilo je teško biti s njim u braku. Često je bio pijan, a kako nije nigdje radio često me tražio novac. Vrijeđao me i tukao letvom i rukama gdje je god stigao. Čak je htio tući i djecu, no ja mu nisam dala. Djeca nisu mogla ni normalno učiti, ni živjeti«, ispričala je optuženica, opisujući sutkinji Rajki Tomerlin Almer odnos s mužem. Nastavljajući, optuženica je opisala sporni Badnjak, te rekla kako cijelu noć nije dolazio kući, da bi se konačno pojavio negdje oko 4 sata. Tada ju je, prema riječima optuženice, ponovno počeo vrijeđati, nazivajući je »kurvom« i pijanicom. Nakon salvi uvreda, Ivanka Martinjak je popila malo vina da se smiri, kada joj je kći rekla da želi okiti jelku. Muž optužene se usprotivio i tako je ponovno započela svađa, koja je završila ubodom noža.</p>
<p>Optuženica je završavajući svoj iskaz, progovorila i o povratku muža iz bolnice, »Kada se vratio iz bolnice, dva mjeseca kasnije, rekla sam mu da ću otići. Na to mi je on rekao da mi sve oprašta. Ipak, ostali smo zajedno zbog djece. Sada je dobro, i samo tu i tamo opsuje, ali me više ne tuče, jer sam ga ovim događajem prevladala«.</p>
<p>Suprug je prokomentirao iskaz svoje žene riječima da joj sve oprašta, te da ne želi ništa reći o samom događaju, jer mu je najvažnije da je živ.</p>
<p>Suđenje će se nastaviti kada će biti pozvani vještaci. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Iz optičarske radnje odnio naočala vrijednih 170.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Tijekom srijede zagrebačka policija je zabilježila četiri teške krađe provaljivanjem, i to u optičarsku radnju »Opto« u Vlaškoj 17, zatim u trgovinu tehničke robe »Sonja« u Aveniji Dubrava 194, te u stan Nade H. P. (71) koji se nalazi u Voćarskoj 28 i u obiteljsku kuću Vesne G. H. (55) koja se nalazi na Horvatovcu 27.</p>
<p>Naime, u srijedu između 20 i 21.30 sati, zasad nepoznati počinitelj je obio ulazna vrata optičarske radnje »Opto«, koja se nalazi na prvom katu u Vlaškoj 17. Nakon što je ušao u prostorije optičke radnje, provalnik je odnio oko 300 komada naočala s potpisom poznatih svjetskih kreatora kao što su »Yves Saint Laurent«, »Vogue«, »Trussardi« i »Dolce Gabbana«. Šteta se procjenjuje na oko 170.000 kuna.</p>
<p>U srijedu rano ujutro nepoznati provalnik je obivši ulazna vrata trgovine tehničke robe »Sonja« u Aveniji Dubrava otuđio veću količinu tehničke robe, televizore, videorekordere, glazbene linije i radiokazetofone. Šteta, koju je počinio nepoznati provalnik procjenjuje se na oko 26.000 kuna.</p>
<p>U srijedu predvečer, između 17.40 i 18.40 sati nepoznati provalnik je popevši se do balkona obio balkonska vrata i provalio u stan Nade H. P. (71) koji se nalazi u Voćarskoj 28. Iz stana je odnio zlatni nakit i nekoliko vlasničinih dokumenata, načinivši štetu u iznosu od 40.000 kuna.</p>
<p>Također u srijedu oko 19.30 sati, nepoznati provalnik je obio balkonska vrata stana Vesne G. H. (55) na Horvatovcu 27. odakle je odnio zlatni nakit u vrijednosti od 36.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dvije godine zatvora za dva čedomorstva</p>
<p>ČAKOVEC, 9. ožujka</p>
<p> - Vijeće Općinskog suda u Čakovcu, kojim je predsjedavao sudac Rajko Kipke, u četvrtak je objavilo presudu u kaznenom postupku protiv Davorke Kos (29), kućanice iz sela Držimurca u međimurskoj općini Mala Subotica. Zbog čedomorstva ona je nepravomoćnom presudom osuđena na skupnu kaznu od dvije godine zatvora. </p>
<p>U kaznenom postupku Davorku Kos teretilo se za tri djela čedomorstva. Za prvo, počinjeno ljeti 1993. godine, kazneni progon je odbijen zbog apsolutne zastare. Za drugi slučaj čedomorstva počinjen 1997. godine, izrečena je kazna zatvora od sedam mjeseci. Za treće kazneno djelo, čedomorstvo počinjeno 12. veljače 1998. godine, o čemu su tada opširno pisale sve novine, Davorki Kos izrečena je zatvorska kazna od 18 mjeseci. Obje kazne objedinjene su u jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. </p>
<p>Cijeli slučaj izbio je na vidjelo sredinom veljače 1998. godine. Davorka Kos je 11. veljače pretprošle godine pomagala čistiti piliće kod jednog međimurskog farmera, kad joj je puknuo vodenjak i sve nazočne žene znale su da je to početak poroda. Kako ipak ni nekoliko dana kasnije nije o porodu i novorođenčetu nitko saznao ništa, temeljem javnog pogovora 16. veljače intervenirali su djelatnici PU međimurske. </p>
<p>Temeljem kriminalističke istrage zatraženo je ispumpavanje septičke jame u dvorištu obitelji Kos u Držimurcu. Tada su i pronađeni ostaci troje djece, koje je sve nakon poroda u jamu bacila Davorka Kos. Njezin suprug, terenski građevinski radnik, s kojim ima sina od 10 godina i kćerku od 8 godina, nakon obznanjivanja događaja napustio je Davorku, vrativši se svojim roditeljima. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Oštetio Varaždinske Toplice i državu za šest milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 9. ožujka</p>
<p> - Provedenom kriminalističkom obradom nad Dragutinom Koščakom (47) (policija je dala samo inicijal prezimena op. a.) utvrđeno je da postoji osnovna sumnja da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a sumnja se i da je isto kazneno djelo počinila i Ines M., priopćeno je iz varaždinske PU. </p>
<p>Koščak je, kao upravitelj PZ »Sloga« iz Novog Marofa, na nagovor Ines M. sklopio ugovor o prodaji nekretnina koje su upisane u zemljišno-knjižnom ulošku katastarske općine Varaždinske Toplice, iako je znao da je jedno poljoprivredno zemljište državno vlasništvo, a drugo, građevinsko, u vlasništvu Varaždinskih Toplica. Takvim je radnjama Koščak pribavio Ines M. protupravnu imovinsku korist od 392 tisuće kuna, a Republici Hrvatskoj i Varaždinskim Toplicama nanio štetu od oko šest milijuna kuna. (M. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Počinje najavljeni val stečajeva? </p>
<p>Samo u dva mjeseca u Zagrebu je pokrenuto 80-ak stečajnih postupaka, više nego nekada u cijeloj godini, a slična je situacija i u drugim gradovima, kaže predsjednica zagrebačkoga Trgovačkog suda Vesna Buljan</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Samo u prva dva mjeseca ove godine u Trgovačkom je sudu u Zagrebu pokrenuto 80-ak stečajnih postupaka. Nekada toliko stečajeva nismo imali tijekom cijelih godina, kaže predsjednica toga suda Vesna Buljan. I to su, ističe, veliki stečajevi kakve dosad nismo imali, a riječ je o nekoliko banaka i štedionica, Tisku... To je samo podatak za Zagreb, a kako kaže Vesna Buljan »u stopu nas prati Split, a velik je broj stečajeva i u drugim većim gradovima Hrvatske«.</p>
<p>Broj stečajeva može se sagledavati i u kontekstu Vladine javne poruke da je »gotovo s besperspektivnim sanacijama«, što je vjerovnike natjeralo da svoje interese zaštite na sudu. No ovaj val stečajeva, mišljenja je Vesna Buljan, nije trebao zapljusnuti Hrvatsku sada, nego mnogo ranije. Pretpostavljam da sada u stečaj ide sve ono što je već odavno trebalo ići. Po zakonu je i dosada, primjerice, Državno pravobraniteljstvo trebalo pokretati stečajeve svugdje gdje je država vjerovnik. Koliko je meni poznato, imamo samo jedan takav slučaj, istaknula je. </p>
<p> Ocijenila je da su vjerovnici znatno prije mogli pokretati postupke. No nisu, »što očito pokazuje da su u igri bili neki dogovori mimo zakona«, zaključuje predsjednica Trgovačkog suda. Navodi, pritom, slučaj Tiska koji već godinama ima poteškoća. Od 1996. samo su se osnivale nove tvrtke, gomilala jamstva za kredite, prelijevao novac i, sada su u Tisku izuzetno komplicirani odnosi, koje je vrlo teško rasplesti, ustvrdila je. No dodaje i to kako sud zasigurno neće olako prihvatiti sva ta Tiskova jamstva za kredite drugim poduzećima, nego će prvo pokušati identificirati njegova izvorna zaduženja. </p>
<p> Posebna je priča, kaže, Zakon o sanaciji. Kada se nešto sanira, treba jako dobro procijeniti ima li to poduzeće perspektivu, što se, po svemu sudeći, u nekim slučajevima nije činilo. Pitanje je, nadalje, jesu li se sredstva kod sanacije nekih poduzeća primjereno koristila, s obzirom na to da imamo slučajeva da nam prije sanirano poduzeće nakon vrlo kratkog vremena dođe u stečaj, kaže Vesna Buljan.</p>
<p> Takve slučajeve uspoređuje s čišćenjem bazena. »Čistili su ga tako da su samo ispustili staru vodu. Nisu ga oprali, nego su na svu prijašnju prljavštinu jednostavno ulili novu vodu, pa je prljavština ponovo isplivala na površinu«, slikovito opisuje predsjednica suda. Dodaje i to kako, pritom, onaj koji je nekako ušao u poduzeće i njime upravljao i ne odgovara što je poduzeće odveo u stečaj.</p>
<p> Ima nadalje, kaže, mnogo ponovljenih stečajeva. Naime, po starom zakonu, moglo je biti prodano cijelo poduzeće. Međutim, nitko nije pratio provedbu ugovora o kupoprodaji u kojemu su obično bile klauzule o dokapitalizaciji, zapošljavanju, pokretanju proizvodnje... Ništa se od toga nije ostvarilo, nego je poduzeće ponovo otišlo u stečaj, i to sa još većim dubiozama, s obzirom na to da se u nj godinama nije ništa ulagalo, nego samo izvlačilo, kaže Vesna Buljan. </p>
<p>Međutim, treba reći da stečaj ne mora značiti propast poduzeća, nego možda čak i njegov spas. »Stečaj nije bauk, ako se dođe na vrijeme«, ističe predsjednica suda. Ako je, primjerice, račun poduzeća blokiran samo 50-ak dana, to znači da dugovi nisu preveliki i da poduzeće još nije palo toliko duboko da se ne bi moglo izvući. Stoga još postoji mogućnost reprogramiranja dugova, restrukturiranja poduzeća i njegovo oživljavanje. U takvim slučajevima, kaže Vesna Buljan, sve ovisi o interesima vjerovnika. Pritom se ponovo osvrće na slučaj Tiska. </p>
<p> Kada bi Tisak doista otišao sasvim u stečaj, nitko od vjerovnika ne bi dobio gotovo ništa jer, kaže, vrijednost kioska nije velika, nekretnine ne vrijede tako puno kako se misli itd. Ono što u Tisku najviše vrijedi to su njegovo tržište, koncesija, infrastruktura, njegov image, zaštitni znak... Riječju, vrijedi tvrtka Tisak. Stoga je za vjerovnike najbolje da restrukturiraju poduzeće i da ga ožive, a s vremenom će vratiti svoja potraživanja. </p>
<p> S druge strane, ima mnogo poduzeća za koja nema nade. No nije tako strašno ako takvo poduzeće ode u stečaj, kaže Vesna Buljan. Puno je gore ako poduzeće, primjerice, s blokiranim računom šest mjeseci, godinu dana, pa čak i više, i dalje živi. Jer ono vuče za sobom i mnoge druge tvrtke. Od takvih nema koristi, nego samo štete.</p>
<p> »To su opasni dužnici koji vuku sve druge«, kaže predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu. Bolje je, smatra ona, da takva poduzeća odu u stečaj, pa da se vjerovnici barem djelomice namire iz stečajne mase, da radnici dobiju, što im po zakon pripada, plaće za posljednja tri mjeseca, da se daju otpremnine onima koji su stekli uvjete za mirovinu itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Adrović: Do 15. travnja znat ćemo tko preuzima Varaždinsku banku </p>
<p>U prva dva mjeseca 2000. štednja u Raiffeisenbank porasla 13 posto/Aktiva bi se ove godine trebala povećati za najmanje 20 posto </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Raiffeisenbank nastoji ostvariti rast na hrvatskom tržištu preuzimanjem Varaždinske banke, za koju se još natječe i Zagrebačka banka. Zahtjevi za kupnju udjela većega od 10 posto dionica Varaždinske banke podneseni su HNB-u, no Nadzorni odbor Varaždinske banke želi u tom slučaju imati aktivnu ulogu naglašavajući da će se bez njihova odobrenja preuzimanje smatrati neprijateljskim. Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbank, na konferenciji za novinare u četvrtak kazao je kako se očekuje da će sve biti riješeno do 15. travnja. </p>
<p>»Ova i 2001. bit će godine pozicioniranja na hrvatskom bankovnom tržištu, a ciljevi su Raiffeisenbank dalji rast udjela sa sadašnjih 3,4 posto, rast prometa s inozemstvom te pružanje što kvalitetnije usluge klijentima«, rekao je Adrović. Ako Raiffeisenbank ne preuzme Varaždinsku banku, rast na tržištu ostvarit će se, kako je naglašeno, značajnom dokapitalizacijom. </p>
<p>S obzirom na prošlogodišnje uvjete poslovanja u Hrvatskoj, Raiffisenbank ocjenjuje iznimno dobrim rezultatom povećanje aktive za 50 posto, na tri milijarde kuna, i porast neto dobiti za 17,2 posto, na 59,3 milijuna kuna. Govoreći o 1999. godini predsjednik Uprave spomenuo je proširenje poslovne mreže, rast prometa s inozemstvom na tri milijarde DEM, rast štednje stanovništva (10 tisuća DEM je visina prosječnog uloga u banci) te ulogu lidera koju Raiffeisen ima u auto-kreditima. </p>
<p> Komentirajući smanjenje kamata na koje se odlučilo nekoliko banaka Adrović je kazao da su u Raiffeisenbank kamate iz bilance na čiste kunske kredite poduzećima 15 posto. Prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom je 10,4 posto za kratkoročne i 10,9 na dugoročne kredite. Pretpostavljam da su, kaže, kod drugih kamate više, iako se slažem da su i ovo visoke stope. </p>
<p>Raiffeisenbank je inače prva financijska institucija u Hrvatskoj koja je objavila rezultate i revidirana financijska izvješća o lanjskom poslovanju. </p>
<p>Ivan Vidaković, izvršni direktor Sektora poslovanja s građanstvom, kazao je da su u prva dva mjeseca 2000. godine imali rast štednje od 13 posto. Aktiva bi se u 2000. trebala povećati za najmanje 20 posto. </p>
<p>Adrović je najavio prijedlog drugim vlasnicima bankomatskih mreža u Hrvatskoj za objedinjavanjem ponude. Neophodna je racionalizacija, kaže, a vidjet ćemo hoće li to i drugi prihvatiti. Na konferenciji za novinare predstavljen je prvi broj dvomjesečnika Novosti Raiffeisen Grupe. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Spajanjem Deutsche Bank i Dresdber Bank nastaje najveća banka u svijetu </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Najveća njemačka i europska banka, Deutsche Bank, i treća po veličini banka u Njemačkoj, Dresdner Bank, u četvrtak su objavile da će se spojiti u jedinstvenu banku. Spajanje dvaju bankarskih divova »teško« je, procjenjuju u Reutersu, između 32 i 35,5 milijardi eura, a njihovim će spajanjem nastati najveća banka u svijetu, s imovinom vrijednom 1,2 bilijuna američkih dolara. </p>
<p>Iako pojedinosti spajanja Deutschea i Dresdnera nisu objavljeni, izvršni je direktor Deutsche Banka Rolf Breuer objavio da će dioničari njegove banke u novoj bankovnoj korporaciji imati udio od 60 do 64 posto, dok će preostale dionice držati dioničari Dresdnera. Nova će se banka zvati Deutsche Bank AG, ali će, barem u prvih nekoliko godina poslovanja, isticati i podnaslov »Deutsche Dresdner grupacija«, te će dosadašnji logo Dresdnera usvojiti kao svoj zaštitini znak. Kako pišu svjetski mediji, u prijelaznom će razdoblju bankarskom grupacijom upravljati desetoročlani Upravni odbor, sa šestoricom direktora iz Deutschea i četvoricom iz Dresdnera. U perspektivi je stvaranje 14-članog Upravnog odbora, s osmoricom direktora iz Deutschea i šestoricom iz Dresdnera. Na čelu fuzionirane Deutsche-Dresdner bankarske grupacije stajat će dosadašnji izvršni direktori dviju banaka - Rolf Breuer i Bernhard Walter.</p>
<p>Stručnjaci su već izradili plan restrukturiranja grupacije, koji predviđa dvogodišnje uštede u godišnjoj vrijednosti od 2,9 milijardi eura. Od ukupno 142 tisuće zaposlenih u dvije banke diljem svijeta, bez posla će u početnoj fazi spajanja ostati oko 16 tisuća radnika. Pored toga, u Deutscheu vjeruju da bi u naredne dvije godine, ulažući u razvoj elektronske trgovine, mogli ostvariti dodatnih pola milijarde eura ušteda.</p>
<p>»Stvorili smo europsku 'superbanku' s međunarodnim značajem«, istakao je izvršni direktor Deutschea Rolf Breuer. Pritom je odbacio glasine kako nova bankarska grupacija namjerava prodati ili zatvoriti Dresdnerovu investicijsku banku Kleinwort Benson, koju je nazvao »draguljem«.</p>
<p>Čini se da će spajanje Deutschea i Dresdnera dodatno potaknuti val bankarskih fuzija u Europi. Naime, nakon prošlogodišnjega neuspješnog spajanja triju francuskih banaka - Banque National de Paris, Société Generale i Paribas, kojima je cilj bio stvaranje najveće svjetske banke, proces koncentracije bankarskog kapitala nije zaustavljen, ali je obezglavljen.Sada, međutim, utrka za većim profitom i težnja za snižavanjem poslovnih troškova dobivaju svoje konačne obrise u spajanju Deutschea i Dresdnera, komentiraju analitičari.</p>
<p> Već su se javile i nepotvrđene glasine o mogućem spajanju bankarske grupacije HSBC s njemačkim Commerzbankom. (A.Milovan)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Austrijski »Gruber reisen« postaje novi vlasnik »Primoštena«?</p>
<p>ŠIBENIK, 9. ožujka</p>
<p> - »Od pet ponuda za kupnju 60 posto dionica turističkog poduzeća »Primošten«, vrijednih oko 29 milijuna maraka, a koje se prodaju za simboličnu jednu kunu, najbolja je ona koju je HFP-a dostavila austrijska turoperatorska kuća »Gruber reisen«. Izjavila je to na konferenciji za novinare u Šibeniku ministrica turizma Pave Župan-Rusković, koja je Vladi predložila da se ne ide u raspisivanje novoga, petoga po redu, natječaja za prodaju primoštenske hotelske kuće, već da se nakon raskida suradnje s dr. Stjepanom Varošancem, među preostalom četvoricom izabere najbolji kupac, a to je »Gruber reisen«.</p>
<p>Na taj bi se način, drži ministrica, dobilo na vremenu jer bi raspisivanje novoga natječaja oduzelo dosta vremena, kojeg »Primošten« više nema. Ona je najavila da će se pokrenuti radnje koje će imati za cilj da odgovaraju pred zakonom oni koji su Primošten doveli u sadašnje stanje. Iako ministrica nije precizirala tko je odgovoran za kaos koji je zavladao ovim nekadašnjim turističkim biserom, nije teško odgonetnuti da se radi o osobama iz HFP-a, NO te iz Uprave poduzeća, ali i iz Ministarstva gospodarstva, koje je zagovaralo izbor dr. Stjepana Varošanca kao najboljeg kupca.</p>
<p>- Ministarstvo turizma zauzelo je odmah stajalište da je ponuda austrijske turoperatorske kuće najpovoljnija, i ubuduće ćemo se zalagati da odluke ključne za turizam donosi upravo naše ministarstvo, ustvrdila je ministrica i istakla da je u vezi s Primoštenom problema bilo svagdje. Kad smo vidjeli što se sve događa oko pokušaja privatizacije ovog poduzeća, odmah smo odlučili prekinuti tu farsu. Naime, osim što ponuda dr. Varošanca nije bila najbolja, očito je da je on imao problema s pribavljanjem bankovne garancije od Raiffeisenbank, a kad je vidio da od toga nema ništa, na kraju je, nedavno, zatražio jamstvo od Privredne banke, koja ga je u startu odbila. Dakle, oni su došli kupiti »Primošten« bez lipe u džepu, konstatirala je ministrica.</p>
<p>Nakon što je Ministarstvo turizma odlučilo reći - ne dr. Varošancu, pojavio se problem odštete koju je Varošanac zatražio u ime izgubljenog novca uloženog u reviziju. »To smo odmah razriješili«, rekla je ministrica, i to na način da smo zaključili da je to bio njihov rizik, odnosno njih bi trebalo tužiti za izgubljeno vrijeme. Kako će na ovakav ministričin istup reagirati trojica ostalih ponuđača iz četvrtog natječaja - poduzeća »Ceuflin brockers«, Nautic klub Primošten iz Splita i »Biser luka« iz Splita, vidjet će se ovih dana.</p>
<p>Ministrica se u Šibeniku sastala i s predstavnicima sindikata, koje je zamolila za prekid prosvjednih akcija i razumijevanje iako se složila s ocjenom da je stanje u kojem se nalaze radnici teško, a iskazala je i razumijevanje za njihovo ogorčenje spram isplate naknada članovima NO-a, i to u vrijeme kada oni prosvjeduju i zbog neisplate više plaća. Radnici su u četvrtak ujutro nastavili s prosvjedima i blokadom upravne zgrade »Primoštena«, a hoće li i u petak nastaviti s prosvjedima, odnosno hoće li se odlučiti za prekid ili za stupanje u štrajk, odlučit će do petka ujutro. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pulski Arenaturist se prodaje još ovog tjedna?</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Brokerska kuća Erste je, čini se, našla kupca za dionice pulskog Arenaturista iz portfelja privatizacijskih investicijskih fondova (Expandia, Središnji nacionalni fond, Velebit i Slavonski PIF zajedno prodaju ukupno blizu 50 posto dionica Arenaturista, dok PIF Sunce odvojeno prodaje svoj paket). Međutim, u četvrtak nisu htjeli ni potvrditi ni demantirati da je zainteresirani investitor slovenski touroperator Kompas Holidays, zajedno Autocommerceom i Globtourom. No saznaje se da je investitor spreman platiti 20 posto od nominalne vrijednosti dionica, kojima je nominala 100 maraka, a ovih se dana njima trgovalo po cijeni od 70 kuna za dionicu. </p>
<p>PIF-ovi su, naime, još 22. veljače najavili Varaždinskom tržištu vrijednosnica ovu transakciju, a brokerska kuća Kaptol vrijednosnica otvorila je nalog za prodaju dionica Arenaturista, jer ih Pravilnik o prodaji dionica iz portfelja PIF-ova obvezuje da takve prodaje najave 14 dana ranije. Taj je rok prošao a transakcija još nije provedena, ali se očekuje da će to biti učinjeno ovoga tjedna. </p>
<p>Inače temeljni je kapital Arenaturista procijenjen na 218,25 milijuna maraka, što je podijeljeno na 2.182.500 dionica nominalne vrijednosti 100 maraka. Prije kuponske privatizacije, u koju je išlo 33,09 posto Arenaturista, najveći udio u Arenaturistu od 42,79 posto imali su mali dioničari, Istarska banka imala je 14,62 posto, Kutline Globus grupa i Diona 3,31 posto, a 1,66 posto ostalo je u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju. No, nakon kuponske privatizacije PIF-ovi su uspjeli povećati svoj udio, da bi ga sada zajednički ponudili na prodaju. </p>
<p> Arenaturist, kao i većina turističkih tvrtki već godinama posluje bez dobiti, a u 1998. godini, posljednjoj za koju su poznata financijska izvješća, ostvarila je 18,33 milijuna kuna gubitka. Tvrtka je opterećena i golemim dugovima prema bankama u iznosu od oko 40 milijuna maraka. (N. Matijević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Biračima dugujemo hitne promjene HRT-a! </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Nova vlast svojim je biračima obećala promjene u brojnim segmentima, što obuhvaća, između ostalog, i potrebu hitne preobrazbe HRT-a u javni medij koji više neće služiti nikome, pa ni sadašnjoj vladi, kazao je premijer Ivica Račan u četvrtak u Zagrebu. »Sada ćemo morati učiniti promjene (...) da postojeću televiziju i radio što brže transformiramo u javni medij koji neće služiti više nijednoj politici i vlasti, pa ni mojoj vladi«, rekao je Račan po povratku iz Berlinu. Premijer je rekao da vlada nije žurila s promjenama na HRT-u čime je nekim ljudima, koji su bili propagandisti bivše politike i HDZ-a, dala šansu da pokažu sposobnost prilagodbe javnoj televiziji. »Neki su je očito iskoristili, neki nisu«, kazao je Račan. On je podsjetio da je preobrazba radiotelevizijske kuće prvenstveno domaća potreba te su europsko zadovoljstvo ili kritike upućene Hrvatskoj oko tog pitanja manje važne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Herman: Mislim da će osječki gradonačelnik Kramarić postupno kliziti prema HDZ-u!</p>
<p>Zašto su tri vijećnika Gradskog vijeća u Osijeku prešla iz LS-a u HSLS, pitali smo Vilima Hermana, potpredsjednik HSLS-a.</p>
<p>- Osim njih trojice, još su se tri člana vratila u HSLS, a neki od njih su i utemeljitelji stranačkog ogranka iz travnja 1990. Nikako se u ovom slučaju ne može raditi o političkom transferu, jer se radi o vraćanju u svoju stranku. </p>
<p>• Jeste li ih vi »vabili« da se vrate u HSLS?</p>
<p>- Kategorično kažem ne! Mi se nikada nismo razišli kao ljudi, uvijek smo se susretali i razgovarali. Zato je ljudski moment u ovom slučaju bio bitan. Nikakvog vabljenja nije bilo, kao ni nagovaranja. To je obavljeno u prijateljskom razgovoru. Nije nevažno da je inicijativa došla s njihove strane. Ali, ja to ne bih isticao, jer se tad može potvrditi netočna teza kako je razlog prelaska osobni interes, s obzirom da LS više nema rejting koji je imao, a HSLS ima rejting.</p>
<p>• Tko potura takvu tezu?</p>
<p>- To je rekao Zlatko Kramarić, koji je bio vrlo ljut. Njegova je teza da se radi o konvertitima, ali je nakon toga rekao i da nema posebnih razlika u programima dviju stranaka. Dakle, prva teza bila je konvertitstvo, a druga je politička prostitucija. </p>
<p>• Što je s tvrdnjama da je jedan od razloga prelaska vijećnika u HSLS često susretanje Kramarića sa županom Branimirom Glavašem?</p>
<p>- Ne mogu govoriti u ime vijećnika, ali kontakti Kramarića i Glavaša bili su stalni. Ne vidim u tome ništa loše, jer se radi o gradonačelniku i o županu, ali ono što zbunjuje javnost jest da se demonstriraju navodne napetosti i sukobi između njih dvojice, dok se s druge strane preko podzemnih kanala saznaje o njihovim susretima. Bit ću sasvim otvoren: proglašavan sam liberalnim fundamentalistom, jer sam smatrao da ne smije biti tako tajanstvenih stvari i da moramo biti izuzetno čisti u odnosu s HDZ-u, u smislu da nemamo ništa s njima.</p>
<p>• Hoće li HDZ, koji sad ima relativnu većinu u Gradskom vijeću, pokušati to materijalizirati u nešto više?</p>
<p>- Bit će prirodno da gradonačelnik Kramarić postupno klizi prema HDZ-u. To potvrđuju tvrdnje iz medija da su se ovih dana Glavaš i Kramarić opet sastali. Potvrđuje se da je vlast sve, a odgovornost ništa. HDZ sa 11 vijećnika je relativno najjača stranka, ali osim jednog HSP-ovca, većinu od 14 vijećnika imaju stranke koje su u koaliciji. Problem je što Kramarić ima skeptičan odnos prema koaliciji. Nakon izbora 3. siječnja rekao je da su ti izbori donijeli napetosti. Odnosi u Gradskom vijeću ne trebaju time biti narušeni. Mi želimo potvrditi program iz 1997., a ako se on ne potvrđuje, znači da Kramarić klizi prema HDZ-u.</p>
<p>• Mislite li da će Kramarić tražiti podršku od HDZ-a?</p>
<p>- Kao političar tuđmanovske ere, mislim da to ne bi bilo čudno. Mogu se očekivati njegovi nervozni postupci, postupci političara koji, ponavljam, pripada tuđmanovskoj eri. </p>
<p>• Kramarić će se moći braniti tezom da bi sve bilo po starom da niste »ukrali« tri vijećnika?</p>
<p>- Ti vijećnici imaju pravo na vlastito stajalište. Ta tri vijećnika žele potvrditi program iz 1997., a uz to se nitko ne bi trebao osjećati ugroženim, osim ako netko želi odustati od tog programa. Program nije ostvaren u socijalnom pogledu i u odgovornosti prema obnašanju dužnosti, jer ekipu na čelu s Kramarićem stalno prate afere. Bit prelazaka vijećnika je dobrobit grada.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Međimurski župan Levačić: Spriječit ću trgovinu teritorijem ili dajem ostavku!</p>
<p>ČAKOVEC, 9. ožujka</p>
<p> - Nitko u Hrvatskoj, bez obzira na svoj politički položaj, nema pravo trgovati s hrvatskim državnim teritorijem, s obzirom na to da su granice najosjetljivije pitanje. Temeljem članka 80. hrvatskoga Ustava, o promjeni državnih granica odlučuje isključivo Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga sabora. </p>
<p>To je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Čakovcu naglasio međimurski župan Branko Levačić (HSLS), dodavši pri tome kako neodmjerene izjave s jedne ili druge strane granice između Hrvatske i Slovenije ne pridonose nikakvome razumnome rješenju. </p>
<p>Po mišljenju župana Levačića, hrvatska državna politika izložena je stalnome pritisku sa slovenske strane, kako zbog predstojećih parlamentarnim izborima u Sloveniji, tako i zbog ustupaka zahtjevima malih lokalnih političkih moćnika. Župan Levačić je ujedno upozorio slovenske susjede na to da svojim neodmjerenim zahtjevima i postupcima ne zaoštravaju stanje i odnose između dviju susjednih zemalja. </p>
<p>»Bojim se da bi sljedeći incident na pograničnome području između Hrvatzske i Slovenije mogao imati neželjene posljedice«, naglasio je međimurski župan. »Međimurska županija je najmanja hrvatska županija i ne može se njezin teritorij još smanjivati. Cjelokupno pučanstvo Međimurja oduprijet će se svakome pokušaju trgovanja državnim teritorijem. U slučaju, međutim, da to ne budem mogao nikako spriječiti, podnijet ću ostavku na mjesto međimurskoga župana«, izjavio je Levačić novinarima.</p>
<p>Župan je također naglasio da hrvatski državni organi na hrvatskome državnome teritoriju moraju dosljedno primjenjivati zakonske propise. Bez obzira na pritisak mještana slovenske Hotize i blokade hrvatskih policajaca, slovenskim prijestupnicima nije trebalo vratiti putne isprave, dodao je Levačić. </p>
<p>O razgraničenju kod Mure i o graničnim problemima raspravljat će se sljedećega tjedna i sa Zdravkom Tomcem, potpredsjednikom Hrvatskoga državnoga sabora i predsjednikom saborskoga Odbora za vanjsku politiku, koji je, inače, i saborski zastupnik izabran na nedavnim parlamentarnim izborima upravo u trećoj izbornoj jedinici, u kojoj se nalazi i Međimurska županija. </p>
<p>O pitanjima razgraničenja uskoro će se očitovati i Poglavarstvo međimurske županije, a o istim pitanjima na svojoj će prvoj sljedećoj sjednici raspravljati i Skupština Međimurske županije, najavili su u četvrtak međimurski župan Levačić i podžupan Marijan Vukšić (HSS). </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Škarić: Apeliram na Vladu da poduzme sve kako bi se spriječio socijalni bunt u Splitu! </p>
<p>SPLIT, 9. ožujka</p>
<p> - Potpredsjednik HSLS-a i splitski gradonačelnik Ivan Škarić rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare da je gospodarska situacija u Splitu i Dalmaciji, unatoč povoljnoj političkoj klimi, i dalje zabrinjavajuća. Ocijenivši Vladin prijedlog državnog proračuna kao novi udar na jedinice lokalne samouprave, Škarić je naglasio da će mu se HSLS suprotstaviti, »jer je u suprotnosti s predizbornim obećanjima pobjedničke koalicije«. </p>
<p>Dodao je da će čelnici HSLS-a tražiti sastanak s premijerom Ivicom Račanom kako bi ga upozorili na katastrofalno gospodarsko stanje u gradovima i općinama, kojima se nameću sve veće obveze, a uskraćuje novac i ovlasti. Rekavši da se postojeći Zakon o financiranju lokalne uprave i samouprave mora što prije promijeniti, Škarić je istaknuo da Vlada ne smije dodatno opterećivati ustrojstvo i funkcioniranje gradova i općina koje su pred financijskim kolapsom. </p>
<p>»Iako je HSLS dio pobjedničke koalicije, to nas neće spriječiti da ukažemo na propuste Vladine politike«, kazao je Škarić i dodao da će HSLS ispuniti svoja predizborna obećanja, prije svega ona koja se odnose na davanje većih financijskih ovlasti jedinicama lokalne samouprave. Rekavši kako je svjestan da Vlada nema toliko novaca da bi udovoljila svima, Škarić je zatražio od Vlade da pokaže veće razumijevanje za Split. »Zasad je socijalno stanje u Splitu relativno normalno. Nema većih štrajkova i prosvjeda, ali ne mogu jamčiti da do socijalnog bunta neće doći ako se uskoro ne pronađu rješenja za kritične gospodarske sustave u gradu«, upozorio je Škarić.</p>
<p>On je pri tome spomenuo »Diokom«, gdje je situacija takva da prijeti uličnim nemirima. »Borimo se za goli opstanak. Tvrtka koja uspije preživjeti idućih 100 dana, uvjeren sam, opstat će i dalje. Još jednom apeliram na Vladu da poduzme sve kako bi se spriječio socijalni bunt u Splitu«, naglasio je Škarić. </p>
<p>Na pitanje kako komentira imenovanje Ranka Ostojića (SDP) načelnikom PU splitsko-dalmatinske, Škarić je kazao da je o tome »samo informiran«, ali da osobno nema ništa protiv Ostojića koji mu se čini »dobrim izborom«. Na upit je li županijska koordinacija pobjedničke koalicije bila konzultirana oko Ostojićeva imenovanja ili je on imenovan u SDP-u mimo dogovora, Škarić je rekao da ne zna tko je o tome trebao odlučiti. »Ali, činjenica je da nas nitko nije pitao za mišljenje. Mislim da bi bilo normalno da ministri uvažavaju prijedloge s terena kod izbora ljudi za tako odgovorne dužnosti. U protivnom, ispada da se ponavlja praksa...«, kazao je, ne dovršivši misao. </p>
<p>Na kraju je naglasio da je popularnost HSLS-a nakon izbora na vrhuncu, potkrijepivši to velikim brojem novoosnovanih ogranaka i porastom članstva. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dubrovački dožupan jedini protiv autoceste Zagreb-Dubrovnik </p>
<p>Župani splitsko-dalmatinski, ličko-senjski, zadarski i šibensko-kninski potpisali izjavu kojom daju potporu izgradnji te autoceste/ Svoju odbijenicu Rosseti je obrazložio time da Dubrovčani, iako nemaju ništa protiv autoceste, ne mogu čekati još deset godina da se prometno povežu sa sjeverom Hrvatske </p>
<p>SPLIT, 9. ožujka</p>
<p> - Župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić, ličko-senjski Ante Frković, zadarski Šime Prtenjača i šibensko-kninski Gordan Baraka potpisali su u četvrtak u Splitu zajedničku izjavu kojom su dali potporu izgradnji autoceste Dubrovnik-Zagreb. Umjesto dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlje, sastanku je nazočio dožupan Rikard Rosseti koji izjavu nije htio potpisati s obrazloženjem da za takav dokument »uvijek ima vremena«.</p>
<p>On je kazao da je čelništvo Dubrovačko-neretvanske županije dobilo službeni poziv za sastanak, ali u njemu nije bilo navedeno što će se točno potpisati, pa bez dopuštenja Županijskog poglavarstva ne može staviti potpis na dokument. No, u razgovoru s novinarima, Rosseti je naglasio da Dubrovčani nemaju ništa protiv autoceste, ali da ne mogu čekati još deset godina da se prometno povežu sa sjeverom Hrvatske. »Dubrovnik je daans otok presječen Neumom. Istina je da bi nas autocesta prometno povezala sa sjeverom Hrvatske i Europom, ali Dubrovnik više ne može čekati ni jednu godinu, kamoli desetljeće, koliko je potrebno za izgradnju autoceste«, kazao je. Dodao je da mu je žao što ne može potpisati izjavu o autocesti kao prioritetnom prometnom projektu, istaknuvši da, s obzirom na dinamiku kojom će se prometnica graditi, za to još ima vremena.</p>
<p>Za razliku od njega, Lukšić, Frković, Prtenjača i Baraka dali su potporu autocesti Dubrovnik-Split-Šibenik-Zadar-Sveti Rok-Gospić-Bosiljevo-Karlovac-Zagreb. Osim toga, oni od Vlade traže da nastavi s realizacijom sporazuma s Bechtelom za dionicu Sv. Rok-Bosiljevo u dužini od 134 kilometara. Od Vlade traže da se realizira i ugovor s austrijsko-talijanskim i hrvatskim građevinskim konzorcijem za 155 kilometara dugu dionicu Sv. Rok-Dugopolje te da se nastavi s izradom projektne dokumentacije na dionici od Dugopolja do Dubrovnika. </p>
<p>Istaknuvši da je Dalmacija zaslužila modernu autocestu, Lukšić je kazao da takva prometnica nema alternative i da se brza cesta, čiju gradnju zagovaraju Dubrovnik i Split, ne može usporediti s autocestom. Govoreći o prometnoj izoliranosti Like, Frković je naglasio da su dobro proučili Strategiju prometnog razvitka i zaključili da Ličku županiju može spasiti samo autocesta. Podsjetio je da Strategija predviđa i rekonstrukciju ceste preko Plitvica »što je dobro, jer autocesta mora imati zamjensku prometnicu«.</p>
<p> Prtenjača drži da ne treba posebno navoditi argumente u korist autoceste. »Bez nje se Zadrani nemaju čemu nadati. Ona je potrebna i Zadru i Dalmaciji i Hrvatskoj, a dok se budemo međusobno svađali oko toga koja je prometna varijanta bolja, Dalmacija će sve dublje tonuti u prometnu i gospodarsku izolaciju«, rekao je. S njime se složio i Baraka, rekavši da se ne bi smjelo zaboraviti na činjenicu da je planirana autocesta Zagreb-Dubrovnik sastavni dio međunarodnog cestovnog pravca koji zemlje zapadne, sjeverne i srednje Europe spaja s jugoistočnom Europom i Sredozemljem.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Župani apelirali na Vladu da spasi »Slobodnu Dalmaciju« </p>
<p>Splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić rekao je novinarima da je od čelništva Slobodne Dalmacije dobio informaciju o tome kako postoji velika vjerojatnost da Slobodna već u utorak ne bude na prodajnim mjestima. Lukšić je kazao da Slobodna Dalmacija ne može financijski osigurati »potrebne komponente« za izlaženje novina.</p>
<p> Naime, zbog stalnih prijetnji stečajem Slobodne, banke odbijaju dati jamstvo za kupnju papira, a situacija je tim strašnija, kaže Lukšić, jer Slobodna, s postojećim zalihama papira, može izlaziti samo do ponedjeljka. »Ako se u iduća dva do tri dana nešto ne poduzme, od utorka ćemo biti bez Slobodne, a ako se ostvare najave o njezinu stečaju 1.400 ljudi ostat će bez posla«, istaknuo je on. </p>
<p> U ime nazočnih župana, Lukšić je poručio hrvatskoj Vladi da poduzme sve da se Slobodna spasi, neovisno o problemima koji je pritišću. »Poštujemo slobodu medija i ne želimo ulaziti u vlasničke i druge probleme Slobodne Dalmacije, ali s obzirom na politički i kulturni značaj te novine molimo i apeliramo da se poduzmu sve mjere da Slobodna Dalmacija opstane«, zaključili su župani.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Četiri školska sindikata traže da Vlada s njima odvojeno pregovara o plaći</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Sindikat »Preporod«, Sindikat zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama i Sindikat zaposlenih u hrvatskom školstvu u četvrtak su zbog »proceduralnih propusta i nesporazuma«, vezanih za pregovore Vlade i sindikata javnih i državnih službi, zatražili hitan prijem kod potpredsjednice Vlade Željke Antunović.</p>
<p>U otvorenim pismima premijeru Ivici Račanu i Željki Antunović, koje su potpisali sindikalni čelnici Vesna Kanižaj, Vinko Filipović, Anita Car i Željko Stipić, četiri školska sindikata upozoravaju da će, ako do petka ne dođe do tog sastanka, sindikati »biti prisiljeni na ostale zakonske i sindikalne mogućnosti u zaštiti neotuđivih prava za pregovaranjem«. </p>
<p>Naime, sindikalci protestiraju zbog toga što ih Vlada nije pozvala na pregovore koji su vođeni 7. ožujka s predstavnicima sedam sindikata zaposlenih u javnim i državnim službama. Čelnici sindikata odbijaju objašnjenje Željke Antunović, po kojem Vlada nije pozvala te sindikate »jer se nisu htjeli dovesti u situaciju da se sindikati međusobno svađaju, budući da su neki sindikati iz ovih grupacija u lošim odnosima«.</p>
<p>»Vlada se nepotrebno stavila u poziciju arbitra u međusindikalnim odnosima što nikako ne bi smjela biti, a osobito ne ako bi pritom neke sindikate stavljala u podređenu poziciju«, kaže se u priopćenju. Uz to se upozorava da je takva odluka Vlade suprotna Zakonu o radu i međunarodnim konvencijama, te pregovarački odbor nema ovlasti pregovarati o kolektivnom ugovoru i osnovici plaća u školstvu. »Vlada je morala na prvi sastanak pozvati sve sindikate koji djeluju u javnim i državnim službama i time ispuniti svoju zakonsku obvezu, a moguće nesporazume sindikata, koji bi eventualno nastali oko formiranja pregovaračkog odbora, Vlada je trebala ostaviti sindikatima neka ih oni rješavaju«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Školski sindikati tvrde da je riječ o propustu proceduralne naravi koji treba što prije ispraviti. Ti sindikati nisu željeli 1999. godine ući u pregovarački odbor, budući da bi takvom odlukom odustali od oživotvorenja saborskih zaključaka iz'97. i '98. o selektivnom povećanju plaća u školstvu. »Kako je u međuvremenu došlo do krupnih političkih promjena te kako se sada pregovara o plaći i materijalnim pravima u 2000. godini ... očekujemo od Vas (Željke Antunović) da se svojim autoritetom založite za poštovanje zakona i ispravljenje propusta«, pišu sindikalci.</p>
<p>Četiri sindikata traže od premijera Račana da posreduje kod Željke Antunović, »kako bi se barem postiglo da isti sastav Vlade, koji pregovara sa sedam sindikata javnih službi, paralelno pregovara i s ova četiri školska sindikata«. (G. Borković)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Mučnjak: Ako se ne počnu rješavati gospodarska pitanja, doći će do socijalnoga konflikta</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Početak redovne isplate plaća radnicima je preduvjet da bi gospodarski sindikati uopće počeli pregovarati s Vladom o sklapanju socijalnog pakta. Istaknuo je to u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak, naglasivši da će upravo na tom pitanju inzistirati u petak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojoj će se razgovarati o sklapanju socijalnog mira kao preduvjetu za izlazak iz krize.</p>
<p>Zatražio je i preispitivanje pojedinih stavki predloženog državnog proračuna, posebice dijela koji se odnosi na Ministarstvo gospodarstva. »Nakon što je Vlada obećala subvencioniranje brodogradnje i gospodarskih subjekata koji imaju tržišnu perspektivu, dogodilo se nešto sasvim drukčije. Vlada je u proračunu smanjila sredstva za Ministarstvo gospodarstva za 85 posto«, naglasio je. Dodao je da je HUS zainteresiran za brodogradnju, kojoj je obećano 1,2 milijarde kuna, a osigurano tek 202 milijuna kuna za restruktuiranje te 177 milijuna kuna za subvencije. »Kako Vlada misli spasiti brodogradnju sa samo trećinom predviđenih sredstava«, upitao je on.</p>
<p> Povećanje proračunskog novca za socijalnu skrb, a smanjenje za gospodarstvo i zapošljavanje, Mučnjak je nazvao pretvaranjem Hrvatske u »skrbničku državu«. Stoga je potrebno, dodao je, razdvojiti Ministarstvo rada i socijalne skrbi na ministarstvo koje bi se bavilo zapošljavanjem te ministarstvo čiji bi resor bila socijalna skrb. »Ako se uskoro ne započnu rješavati gospodarska pitanja, doći će do jačanja socijalnih tenzija, pa čak i do socijalnog konflikta«, upozorio je on. </p>
<p>Izjavu ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića o potrebi osmišljavanja koncepta zapošljavanja, Mučnjak je ocijenio »vrlo zabrinjavajućom«, budući da su izborni pobjednici upravo na obećanju o rješenju nezaposlenosti gradili svoju predizbornu kampanju.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Bolnice za lijekove samo »Medici« duguju 61,4 milijuna kuna!</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Veledrogerije bi od sutra bile spremne bolnicama isporučivati lijekova koliko žele, ako bi im one jamčile naplatu bariranim čekovima ili bi iza sebe imale čvrsto jamstvo banaka, odnosno Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Uz takvo jamstvo bi najveća hrvatska veledrogerija »Medika« isporučivala robu čak i bolnicama koje su već dužne 150 dana. Bez toga, kao i bez rješavanja dospjelih potraživanja, veletrgovci su osuđeni na primjenu restriktivnih mjera: bolnice koje duguju dulje od 150 dana dobivaju lijekova samo u vrijednosti polovice uplaćenog iznosa.</p>
<p>Zadnjeg dana veljače je dug bolnica »Medici« od 90 do 120 dana iznosio 18,7 milijuna kuna, dug od 120 do 150 dana (ne uključuje prethodni!) popeo se na 16,4 milijuna kuna, a dug preko 150 dana iznosio je 26,2 milijuna kuna! Ukupno, bolnice samo »Medici« duguju 61,4 milijuna kuna!</p>
<p>Stanje je takvo da bi se bolnice koje ne duguju dulje od 150 dana mogle nabrojati na prste jedne ruke. Preko 150 dana, najviše duguje KBC Firule - 7,2 milijuna kuna, slijedi KBC Rebro s dugom od 2,5 milijuna kuna, pa KBC Rijeka sa 2,3 milijuna kuna, varaždinska bolnica sa 1,7 milijuna kuna, zadarska s nešto više od milijardu kuna, Pula nije platila 979.000, a Dubrovnik 840.000 kuna... Dug KBC Rebro »Medika« pokušava prebiti cesijom, no hoće li joj to uspjeti, ovisi o HZZO-u. Ni ostatak zdravstvenog sustava ne stoji bolje: domovi zdravlja duguju »Medici« dulje od 150 dana čak 8,8 milijuna kuna, državne ljekarne 6,6 milijuna kuna, a privatne 30 milijuna kuna. Istodobno »Medika« ne može platiti svojim dobavljačima. </p>
<p>Član njezine Uprave Damir Požnjak kaže da trenutačno plaćaju robu uvezenu lani u kolovozu, a odgoda im je omogućena samo zahvaljujući jamstvima banaka. Domaćim dobavljačima plaćaju, pak, sa 160 dana zakašnjenja. »Kad bi HZZO redovitije plaćao, stanje u ljekarnama bi se vrlo brzo popravilo. Problem je s bolnicama to što HZZO očito ne priznaje njihov stvarni rad, odnosno što se opravdanost bolničkih faktura provjerava s nekoliko mjeseci zakašnjenja«, objašnjava Požnjak.</p>
<p>Najsvježije glasine, pak, govore da bi se dio zdravstvenog duga mogao riješiti izdavanjem državnih obveznica, no ta se ideja ne sviđa osobito onima kojima je zdravstvo dužno. U najpovoljnijoj varijanti te bi se obveznice izdavale na tri godine. Ali, što ako se izdaju na sedam ili deset godina? (T. Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada ipak odgodila prodaju aviona </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Iako se činilo da je prodaja dvaju Vladinih aviona »challenger« gotova stvar, ona se ipak odgađa do daljnjega. Na sjednici u četvrtak Vlada se izjasnila tek o namjeri da će to učiniti kako bi kupila manji avion »hawker« i »canadair«. Prihvaćeno je mišljenje da je odluka o prodaji aviona preuranjena i da ju treba dopuniti, a ministarstva obrane, policije, prometa i financija zadužena su da u što kraćem roku izvijeste Vladu kako realizirati odluku o prodaji. </p>
<p>Na sjednici je također odgođena prodaja dionica turističkog poduzeća Primošten jer je pravno nejasan ugovor o prodaji sklopljen između Hrvatskog fonda za privatizaciju i ponuđača. Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić upozorio je da je u tom poslu »štošta premutno i preprljavo« odrađeno. </p>
<p>Veći dio sjednice ipak je bio posvećen prodaji dvaju »challengera« iz 1990. i 1996. godine. Do nesporazuma je došlo stoga što nekim članovima Vlade baš i nije bilo jasno koliko je isplativa i funkcionalna ta prodaja s obzirom da nije potkrijepljena nikakvim izračunima. Postavilo se i pitanje zašto bi to trebalo učiniti posredstvom tvrtke Jet Aviation iz Basela. Na obje nelogičnosti upozorila je potredsjednica Vlade Željka Antunović. </p>
<p>Antunović je inače vrlo skeptična prema prodaji aviona posredstvom te tvrtke. Stoga je zatražila dodatne podatke ako je već riječ, kako je izjavila, o vodećoj tvrtki za te poslove. </p>
<p>Premijerov zamjenik Goran Granić u raspravi je čak u dva navrata podastro ministrima raspoložive podatke o prodaji koje je dobio u razgovoru sa stručnjacima. Prema tim podacima, tržišna vrijednost »challengera« iz 1990. iznosi oko 14 milijuna američkih dolara, a drugog aviona istog tipa, ali iz 1996., oko 21 milijun dolara. Njihovom prodajom mogao bi se kupiti manji avion te dodatna oprema, pa bi novi zrakoplov služio ne samo za prijevoz putnika iz državnog vrha, već i za potrebe hitne pomoći te za tzv. kalibriranje (testiranje opreme na aerodromima). Ostatkom novca mogao bi se kupiti i jedan »canadair« čime Vlada pomaže razvoj protupožarne zaštite. </p>
<p>Predložena je i Strategija razvitka Hrvatske u 21. stoljeću koja bi trebala biti dovršena do 31. listopada ove godine, a odvijat će se u tri faze. Dokument će u konačnici izraditi povjerenstvo sastavljeno od stručnih predstavnika svih ministarstava. </p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan-Rusković upozoravala je kolege u nekoliko navrata da su radnici Primoštena doslovce gladni i da bi Vlada trebala pronaći barem minimalna sredstva za dio njihovih plaća dok se ne riješi prodaja dionica tog poduzeća. No, Goran Granić smatra da se s tim može pričekati još tjedan dana do iduće sjednice. Oko prodaje Primoštena ispostavilo se niz nejasnoća. Među ostalim, 30. prosinca prošle godine Hrvatski fond za privatizaciju ponudio je nacrt ugovora o prodaji tog poduzeća Stjepanu Varošancu i Candidusu Corteliusu, a ministrica Župan-Rusković obaviještena je petnaestak minuta prije sjednice u četvrtak da ugovor do danas nije potpisan, te da rok za to istječe za nekoliko dana. Zato je Vlada sada u dvojbi hoće li raspisivati novi natječaj ili će između pet ponuđača u prvom natječaju izabrati najpovoljnijega.</p>
<p>Vlada je prihvatila prijedloge o unutrašnjim ustrojima ministarstava branitelja i kulture. Ministar branitelja Ivica Pančić objavio je da je broj zaposlenih u njegovu ministarstvu smanjen za čak 32 posto: s 538 na 400 osoba. Ministri su to pozdravili istaknuvši da se i oni trebaju povoditi za njegovim primjerom racionalizacije i uštede. Vlada je podržala inicijativu HDZ-ove zastupnice Jadranke Kosor da se u izmjene Kaznenog zakona uvrsti prijedlog zaštite žena i djece zlostavljanih u obitelji. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Ured za prognanike tražio 400, dobio 157,3 miljuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice u RH za svoje je potrebe u ovoj godini tražio 400, a predloženim proračunom dobio 157,3 milijuna kuna. To je i za 39 posto manje novca (254,4 milijuna kuna) nego u prošloj godini. U svom izvješću koje je nedavno raspravljeno na saborskom Odboru za rad, socijalnu politiku u zdravstvo, Ured je obrazložio da bi traženih 400 milijuna kuna bilo potrebno za »pokrivanje« dugova i uredno servisiranje obveza prema 92.000 prognanika, povratnika i izbjeglica o kojima Ured još uvijek skrbi. </p>
<p> Mjesečni trošak privatnog i organiziranog smještaja za 17.189 prognanika i izbjeglica u 286 prognaničko-izbjegličkih naselja i hotela iznosi 25 milijuna kuna, dok nepodmirene obveze Ureda iz prošle godine iznose 128 milijuna kuna, navodi se u izvješću Vladina Ureda.</p>
<p> Među 92 tisuće ljudi za koje Ured skrbi je 46.273 prognanika. Njih 36.697 je iz hrvatskog Podunavlja a 9.576 s područja oslobođenih u »Bljesku« i »Oluji« kojima još nije dovršena obnova. Ured skrbi i o 26.152 izbjeglih iz BiH te o 19.403 povratnika. </p>
<p> U Hrvatsku se od 1995. do 1. siječnja 2000. vratilo 235.028 povratnika - od toga njih se 121.665 vratilo na područja oslobođena »Bljeskom« i »Olujom«, a 46.453 vratilo se u Hrvatsko podunavlje. Iz ili preko Hrvatskog podunavlja u druga područja Hrvatske vratilo se 30.593 povratnika Srba, dok ih se 36.317 vratilo iz SRJ i BiH (iz Republike Srpske). Njih 16.982 vratilo kroz provedbu Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba od 26. lipnja 1998. Da bi se riješio problem proganika i izbjeglica mora se vratiti 38.000 prognanika u Podunavlje, 10.000 prognanika na područja oslobođena »Bljeskom« i »Olujom« koji čekaju na dovršetak obnove. Također se svojim domovima u druga područja Hrvatske treba vratiti 2.300 preostalih raseljenih Srba koji su sada u Hrvatskom podunavlju, te oko 14.000 Srba iz SRJ i BiH koliko ih je podnijelo zahtjeve za povratak.</p>
<p> Svojim domovima treba se vratiti i veliki broj izbjeglica iz BiH i s Kosova, ili one koji to ne žele treba trajno zbrinuti u Hrvatskoj. </p>
<p>U Hrvatskoj boravi oko 140.000 izbjeglih iz BiH i SRJ koji nisu više u izbjegličkom statusu zbog stjecanja hrvatskog držvaljanstva i prebivališta te više od tri tisuće izbjeglica s Kosova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Završena američko-hrvatska vojna vježba</p>
<p>PULA, 9. ožujka</p>
<p> - Slijetanjem dvaju američkih ratnih zrakoplova tipa F-18 s nosača zrakoplova Eisenhower i hrvatskih MIG-ova u Zrakoplovnoj bazi Pula završena je zajednička vježba američkih i hrvatskih zrakoplova. Ukupno je obavljeno 28 zajedničkih letova. Ujedno je to bio i prvi put nakon više od četiri desetljeća da američki ratni zrakoplov sletio na pulsku Zrakoplovnu bazu. </p>
<p>Američki veleposlanik William Montgomery izrazio je uvjerenje da hrvatski narod i vlada dijele demokratske vrijednosti koje su važni za NATO, jer je i vojni dio NATO-a temeljen na zajedničkom radu i stalnim vježbama. Vježbu je ocijenio visokom razinom, dodajući da su američki piloti vidjeli profesionalnost hrvatskih pilota kakvu su i očekivali.</p>
<p>Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić vježbu je ocijenio više nego uspješnom, zahvalivši američkim i hrvatskim pilotima i onima koji su učinili da ona bude uspješna. Kazao je da je u ovoj vježbi dokazano da Hrvatska ima osposobljen časnički i vojnički kadar i da vjeruje da će se naporima Oružanih snaga i politike vrlo skoro uključiti u Partnerstvo za mir a kasnije i u »sustav kolektivne sigurnosti«.</p>
<p>»Sama brojka od 28 zajedničkih letova američkih i hrvatskih pilota govori kako se brzo možemo uključiti u Partnerstvo za mir i u NATO. Hrvatske oružane snage, poglavito ljudi koji su pobijedili u ratu, spremni su se boriti i za mir«, naglasio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH viceadmiral Davor Domazet Lošo. Prenio je i čestitke svim pilotima u ime hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, ministra obrane Joze Radoša te oružanih snaga RH. (I. Zovko)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vidović s Poncetom: Zakoni o socijalnoj skrbi bit će sukladni europskima </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović primio je u nastupni posjet šefa OESS-ove misije veleposlanika Bernarda Ponceta. Veleposlanik Poncet ocijenio je iznimno važnim konstruktivnu ulogu nove Vlade uz želju da se Hrvatskoj pomogne u što bržem uključenju u euroatlanske integracije i organizacije. Vidović je prenio Poncetu da je isključiv vanjskopolitički prioritet nove Vlade što brže uključenje u sve europske integracije. Veleposlanika je izvijestio kako će Vlada učiniti sve da se ne smanjuje postojeća razina socijalnih prava u Hrvatskoj. Ministar je napomenuo da će problem bolje skrbi za povratnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj biti teško zadovoljavajuće riješiti bez konkretne financijske pomoći međunarodne zajednice. Šef misije OESS-a zamolio je Vidovića da se žurno riješi problem ostvarivanja prava na mirovinu i upisa radnog staža za hrvatske građane srpske nacionalnosti, te da su neprihvaljivi svi oblici diskriminacije prema njima. Ministar Vidović zajamčio je da će RH učiniti sve da bi sva zakonska rješenja u području socijalne skrbi bila sukladna europskima kako bi se uz pomoć međunarodne zajednice i nevladinih organizacija ostvarile bolje gospodarske prilike.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Bivša vlast ostavila je i praznu blagajnu i korumpirano pravosuđe!</p>
<p>Rekao je to ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević na okruglom stolu o hrvatskom pravosuđu na prijelazu u novi milenij / DSV je u nizu slučajeva odbijao prihvatiti obveznost odluka Ustavnoga suda, naglasio je Smiljko Sokol / Branko Smerdel se usprotivio brzim i radikalnim promjenama Ustava, jer to dovodi do pretvaranja najvišeg akta države u instrument dnevne politike</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Bivši režim ostavio nam je ne samo praznu blagajnu, nego i teško stanje u pravosuđu, koje karakterizira nedjelotvornost i korumpiranost. Brojni zločini nisu procesuirani, za što nema nikakvoga opravdanja, a pred sudovima se favoriziraju dužnici na račun vjerovnika. Takvo stanje ponajprije je rezultat utjecaja politike na pravosuđe, gdje je izvršna vlast utjecala na izbor sudaca i na rad pravosudnih institucija.</p>
<p>Istaknuo je to ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, otvarajući u četvrtak trodnevni okrugli stol o hrvatskom pravosuđu na prijelazu u novi milenij, a u organizaciji zagrebačkoga Pravnog fakulteta, Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatskoga pravnog centra i Hrvatske javnobilježničke komore. Na skupu sudjeluju brojni profesori pravnih fakulteta, pravosudni djelatnici, suci Ustavnoga suda, odvjetnici i bilježnici. </p>
<p>Ministar Ivanišević je naglasio da izvršna vlast mora uklanjati prepreke koje ugrožavaju neovisnost pravosuđa. S obzirom na aktualnu situaciju, to znači i stanovito uplitanje izvršne vlasti u pravosuđe što, pak, dovodi do opasnosti prekoračenja ovlasti izvršne vlasti, rekao je Ivanišević. Dodao je da neovisnost sudova ne znači i samovolju u pravosuđu. </p>
<p>Luka Trconić, predsjednik saborskoga Odbora za pravosuđe, istaknuo je da nema gospodarskoga napretka bez učinkovitoga pravosuđa. Prema riječima predsjednika Hrvatske odvjetničke komore Marijana Hanžekovića, neće biti stranih ulaganja sve dok je stanje u pravosuđu kaotično. </p>
<p>Govoreći o odnosu Ustavnoga suda i sudbene vlasti, dr. Smiljko Sokol podsjetio je da Ustavni sud u određenoj mjeri djeluje i kao sud štiteći ustavna prava i slobode. Podsjetio je na to da je Državno sudbeno vijeće u nizu slučajeva odbijalo prihvatiti obveznost odluka i pravnih stajališta Ustavnoga suda. Odnosi se to prije svega na odbijanje DSV-a da provede odluku Ustavnoga suda zbog neimenovanja sudaca Vrhovnoga suda, rekao je Sokol i izrazio očekivanje da će DSV prekinuti s takvom praksom. </p>
<p>Dr. Branko Smerdel usprotivio se brzopoteznim i radikalnim promjenama Ustava, jer to dovodi do pretvaranja najvišega akta države u instrument dnevne politike. Politička korupcija i nepotizam posebno pridonose takvim tendencijama, naglasio je Smerdel te dodao da »revolucionarne» promjene Ustava svode Ustav na prazne riječi na papiru. Ustav treba biti temelj uspostave kontinuiteta i stabilnosti demokratskoga pravnog poretka, rekao je Smerdel. </p>
<p>Napomenuo je da sve to ne znači suprotstavljanje ustavnim promjenama. Treba obnoviti originalni duh Ustava, a neke ovlasti mogu se, uz suglasnost jake parlamentarne većine, promijeniti i kroz izmjene zakona. »Ako hoćemo prekinuti s praksom da svaka nova vlast donosi novi Ustav, rad na njegovim promjenama mora biti dugotrajan, temeljit i usmjeren prema budućnosti», zaključio je Smerdel. </p>
<p>O aktualnome stanju u pravosuđu govorio je i Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, te ponovio da je situacija kritična. Sudovi su pred kolapsom, pa je krajnje vrijeme da se shvati kako oni ne trpe proračunsku kombinatoriku, naglasio je Gredelj. Prema njegovim riječima, »hrvatski građani imaju pravo na efikasno pravosuđe, a suci na poštovanje». Gredelj je podsjetio i na neispunjenje saborskih zaključaka o pravosuđu. </p>
<p>Niz govornika na okruglome stolu osvrnulo se i na djelovanje Vrhovnoga suda, na odgovornost sudaca, na problem neovisnosti sudstva...</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Krapac i Carić podnijeli ostavke na članstvo u DSV-u </p>
<p>Članovi Državnoga sudbenog vijeća dr. Davor Krapac i dr. Ante Carić objavili su na skupu o pravosuđu da podnose ostavke u DSV-u. Krapac je kazao da je ostavka »osobni čin« te da nije povezana s pozivom ministra Ivaniševića na njeno podnošenje. Carić je, pak, izjavio da se na ostavku odlučio nakon poziva ministra Ivaniševića. </p>
<p>Obrazlažući ostavku, Krapac je rekao dkako je očito da je DSV donio tridesetak pogrešnih odluka o (ne)imenovanju sudaca. Ali, naglasio je i kako je DSV imenovalo i puno dobrih sudaca,. To se odnosi uglavnom na mlade suce koji dobro obavljaju svoj posao i koji nisu krivi za pogrešne odluke DSV-a, dodao je Krapac. </p>
<p>Carić je istaknuo da nije sudjelovao u donošenju ni jedne nezakonite odluke DSV-a, ali da snosi odgovornost za njegov rad. On je izrazio očekivanje da će njegova ostavka pridonijeti sređivanju stanja u pravosuđu.</p>
<p>Prema zakonu, članovi DSV-a ostavku podnose Saboru, jer ih je on i izabrao na tu dužnost. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Višestoljetna saborska tradicija svjedoči o hrvatskom europejstvu </p>
<p>Predstavljen prvi svezak u trotomnom nizu »Hrvatski državni sabor 1848.- 2000.« autora dr. Ive Perića / Povijesne rasprave i govori, polemike i upadice čitaju se kako napeti dramski tekst / Istražujući tu temu dr. Perić je ispunio san mnogih generacija, kaže dr. Mirko Valentić </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Povijest nije samo ono što je bilo, nego i ono što nas veže s vlastitim korijenima, naglasio je dr. Ivo Perić u četvrtak na konferenciji za novinare u Hrvatskom institutu za povijest, predstavivši kao autor prvu u nizu od tri knjige pod naslovom »Hrvatski državni sabor 1848.-2000.«. To je možda najbolji priručnik za današnje saborske zastupnike. Povijest modernog hrvatskog parlamenta otkriva da suvremeni gospodarsko-politički problemi nipošto nisu i novi. I u drugoj polovini 19. stoljeća postoje rasprave o proračunu, kalkulacije o izdacima potrebnim za cestogradnju, školstvo ili sudstvo. </p>
<p>Već u ono vrijeme postoje stranački klubovi, nacrti i prijedlozi zakona, kao i otvorena pitanja odnosa prema Bosni. Na sreću, sve su te povijesne rasprave i govori, polemike i upadice zabilježene rukom ambicioznih stenografa koji su dokumentirali i činjenice poput »komentatorskog« kašlja pojedinih zastupnika. To je kao kakav napeti dramski tekst s banom, zastupnicima i prelatima kao licima, dodao je dr. Perić.</p>
<p>Nedostaju monografije središnjih državnih institucija pisane iz hrvatske perspektive, istaknuo je dr. Mirko Valentić, ravnatelj Instituta za povijest u okviru kojeg je i pokrenut cjelokupni projekt povijesti hrvatskog Sabora. Postoje, naime, monografije, ali su pisane iz austrijskog ili jugoslavenskog vidokruga. To je jedan od razloga zašto je ova knjiga izazvala velik interes, i povjesničara i političara, na predstavljanju u Hrvatskom državnom saboru prije nekoliko dana. </p>
<p>Pored povijesti modernog parlamenta koju prva knjiga prati u razdoblju od 1848.-1867., autor u uvodu daje i kratku povijest staleškog sabora koji postoji još od 13. stoljeća okupljajući crkvene prelate, grofove, barune i velike župane. U njemu plemstvo komunicira na latinskom jeziku potvrđujući time europejstvo hrvatskog naroda koji je drugi u Europi po broju produciranih latinskih tekstova, ustvrdio je dr. Valentić zahvalivši Hrvatskom državnom saboru što je svojim novcem sponzorirao tiskanje knjige.</p>
<p>»Moj kolega, dr. Ivo Perić, napravio je ogroman i vrlo zahtjevan posao intenzivno radeći posljednjih deset godina. Riječ je o čovjeku nevjerojatne energije i znanstvene erudicije s veoma izraženom ljubavlju prema istraživačkoj temi. Obradivši ju, on je ispunio san mnogih minulih generacija. I sam je Krleža u jednom razgovoru uputio na činjenicu da se nitko nije sjetio napisati knjigu o Hrvatskom saboru, o njegovoj ulozi od 1848. do 1918., o govorima koji su na njemu bili izrečeni i do kakvih se sve zaključaka dolazilo«, kazao je dr. Valentić. </p>
<p>U očekivanju drugog i trećeg sveska koji će obuhvatiti razdoblja od 1867. do 1918. i od 1918. do 2000. godine, predstavljači su izrazili nadu da će opisano historiografsko štivo biti zanimljivo ne samo za stručnjake, već i za ostale znatiželjnike. Naime, postojanje saborske tradicije i plemstva kao prethodećeg uvjeta - njega, naime, nemaju niti Srbija, niti Crna Gora - daju za pravo svakome tko hrvatske prostore historijski nerazdvojno veže za europski kontekst.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Arlović: Uskladiti naše zakone sa zakonima zemalja Europske unije </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Mato Arlović razgovarao je u četvrtak u Zagrebu s izaslanstvom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) o suradnji na području pravosuđa i zakonodavstva, priopćio je saborski ured za informiranje. Arlović i predstavnici USAID-a, pravni savjetnici Paul Scott i Keith Crawford, te stručna savjetnica Sanja Vukotić-Hodžić, izrazili su spremnost za suradnju na području zakonodavstva i pravosuđa.</p>
<p>Potpredsjednik Arlović je istaknuo potrebu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s gospodarskim i socijalnim prilikama u zemlji, kao i sa zakonodavstvom zemalja članica Europske unije, te jačanja pozicije i neovisnosti sudbene vlasti. Uvjet za to je, prema Arloviću, učinkovitije funkcioniranje općinskih sudova. </p>
<p>Suradnja Hrvatske i USAID-a odnosila bi se na novčanu pomoć i iskustvo u organizaciji rada Ministarstva pravosuđa, sudova na svim razinama, Hrvatskoga pravnog centra i znanstvenih institucija, kaže se u priopćenju. Arlović je ustvrdio kako je na hrvatskoj strani da obavi glavninu posla, i to prvenstveno izmjenama i dopunama zakona kojima bi sudstvo postalo neovisnije, a Državno sudbeno vijeće samostalnije u imenovanju sudaca, dodaje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000310].
|
