NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001209].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223021 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Padovan: Nećemo dopustiti da na HAZU utječe bilo kakva politička organizacija</p>
<p>U povijesti je i tradiciji Akademije izbjegavati dnevnu politiku, ali svatko ima pravo na svoj politički i ini stav / Akademik Supek kritizirao je Statut, koji je napravljen u doba kad je on bio na čelu HAZU / Ne možemo u ovoj teškoj situaciji tražiti od države vraćanje naše imovine; mislim da će i tada, kad se imovina vrati, to biti određenom kompenzacijom, a ne naturalnom restitucijom, ističe akademik Ivo Padovan</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Akademik Ivo Padovan još će tri godine voditi Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Za njegov je izbor bilo sedam razreda Akademije, a na izbornoj je skupštini dobio 102 glasa. Iako je bilo i nekih disonantnih tonova, velika većina članova Akademije dala je glas čovjeku za čijeg su mandata obnovljena neka kapitalna zdanja hrvatske kulture, održani mnogi znanstveni skupovi, a Akademijin rad proširen na mnoge hrvatske gradove. Razgovarali smo s njim nakon izborne skupštine.</p>
<p>• Jeste li očekivali reizbor i kako komentirate istupe akademika Silobrčića i Supeka koji su se na izbornoj skupštini kritički osvrnuli na rad Akademije. Akademik Silobrčić tvrdi, npr. da se Akademija ponaša oportunistički.</p>
<p>- Ja sam legalist, držim se Zakona i Statuta i uvijek tako postupam. Smatram da oni nisu ništa pogriješili, svatko ima pravo da se sam predlaže i kritizira, no ne može netko kritizirati dokumente, Statut i pravila koji su napravljeni u vrijeme dok je akademik Supek bio predsjednik, a ja njegov potpredsjednik. Ipak je on bio glavni »ideolog« toga. Prema tome, mi nismo ništa ukinuli. Kad sam ja došao za predsjednika, rekao sam: ništa nećemo mijenjati, sve će ostati isto. Tako je i bilo, što se tiče pravnih normi. I zato se čudim što nas pojedini ljudi, koji su te norme stvarali, danas kritiziraju zato što se držimo tih istih normi. Te su norme nastale u razdoblju između 1992. i 1997. godine. No, ne bih to previše komentirao. Izuzetno cijenim akademika Supeka. Netko može biti nezadovoljan, jer ipak smo mi u ovom razdoblju postigli mnogo što, što u prijašnjem razdoblju nije postignuto. Ne tvrdim da smo mi sposobniji, ali bili smo uporniji i postigli to, što smo postigli. Jasno da to onda izaziva ljubomoru i izvjesnu zavist...</p>
<p>• Svojedobno je pokojni akademik Željko Bujas iznio tezu da se predsjednik HAZU-a ne bi smio politički eksponirati u javnosti. Mislite li da, dok ste predsjednik Akademije, imate pravo izreći neki politički stav u svoje osobno ime?</p>
<p>- Ne sjećam se da je neki član Akademije to izjavio. Ja svakako ima svoj stav. Mi smo sastavni dio ovoga naroda, prema tome, sve što radimo treba biti u skladu sa zakonima ove države, ali isto tako i ljubav naša treba biti prema tom narodu. Mi ne zabranjujemo našim članovima da netko bude član neke stranke i da bude izabran u Sabor, dapače, mi smo ponosni na to, ali ne možemo dopustiti da unutar Akademije djeluje bilo kakva politička organizacija ili da se osjeća utjecaj bilo koje političke organizacije na Akademiju. To je u ovoj Akademiji najsvetije, i to je za vrijeme mnogih predsjednika bilo tako. U povijesti je i tradiciji Akademije izbjegavanje da se ulazi u dnevnu politiku, ali svatko ima pravo na svoj politički i ini stav. Da me netko pita, ja bih uvijek rekao samo svoj, osobni stav o nekom političkom događaju ili situaciji.</p>
<p>• Mnogo je učinjeno za vrijeme Vašeg mandata. Obnovljena je Akademijina palača na Zrinjevcu, uređen je dvorac Sorkočević u Dubrovniku, održano je stotinjak znanstvenih skupova, itd.</p>
<p>- Nisam ja zaslužan za sve to. Zaslužna je ekipa ljudi koja je radila na tome. To je radila plejada istaknutih ljudi koji su obrađivali i obavljali komad po komad. I to što smo obradili, to je ono trajno. Kad pogledamo kolik je broj knjiga pripremljen, vidim da smo napravili malu knjižaru u koju svatko može ući i vidjeti što to Akademija radi. Otvorili smo se i dopustili pristup i drugima. S nama vrlo aktivno rade razna izdavačka poduzeća. Nekad je Akademija imala svoju izdavačku kuću, sada je nemamo, ali smo pravedni prema svakom izdavaču koji se pokaže pravednim prema nama i naša se djela objavljuju. Rekao bih da postoji sklad između izdavačkih kuća i nas. Naveo bih primjer »Školske knjige«. U toj kući radimo i veliku ediciju »Hrvatska i Europa«. Mi ne želimo biti izdavačka kuća, već ćemo svoja djela, svoje proizvode plasirati u velike izdavačke kuće koje će jamačno imati od toga i financijske koristi. A svoju ćemo energiju koristiti za prave proizvode, a ne za reprodukciju tih proizvoda.</p>
<p> • Što je s vraćanjem Akademijine imovine? Ima li tu pomaka?</p>
<p>- Za sada ne. I ne možemo u ovoj teškoj situaciji tražiti od države vraćanje naše imovine. Mislim da će i tada, kad se imovina vrati, to biti određenom kompenzacijom, a ne naturalnom restitucijom. Ne možemo sada, primjerice, tražiti da nam se vrate studentski dom na Trgu hrvatskih velikana ili neka Akademijina zemljišta. Mi smo, kao što znate, imali u prošlosti mnogo toga zemljišta, npr. Prirodoslovno-matematičkom fakultetu darovali smo nekoliko gradilišta na Horvatovcu. Dosad smo uspjeli dobiti samo dio naknade. Vlada je Akademiji u zamjenu za neke stanove dala zgradu starog Kemijskog instituta i tamo će se preseliti bogata Akademijina knjižnica. Jako smo zahvalni da se to poštuje. Time ćemo mnogo toga riješiti, preselit ćemo tamo našu knjižnicu koja je sada u prostorijama zgrade na Zrinjevcu. Imamo 11 kilometara polica s knjigama i one su na četiri kata, do njih ne možete ni doći. To je silno bogatstvo.</p>
<p>• Za znanost država iz svog proračuna izdvaja 0,52 posto, od toga javni sektor daje tek nekih 0,30 posto. U zapadnim su državama ta sredstva na strani javnog sektora ili u tzv. alternativnim izvorima financiranja. Je li moguće financiranje znanosti iz privatnog sektora, npr. donacijama? Gdje bi se tu našla sredstva za rad Akademije? Što je s mladim znanstvenicima?</p>
<p>- Siguran sam da državi nije lako sve financirati. Samo bi Akademija - kad bi joj država davala sve što joj treba - bila rupa bez dna. U prošlosti se Akademija uvijek oslanjala na privatne donacije, razno izdavaštvo, koje je isto tako donosilo neki novac. I kad mi izdamo nešto što vrijedi, dobivamo neki novac. Moramo malo i državu rasteretiti. U prošlosti smo imalo dobrih donatora. Nastojat ćemo, osim toga, promicati i mladi znanstveni kadar. Posvećujemo im pozornost u raznim institutima i ustanovama gdje rade, pomagat ćemo im da postignu sve znanstvene stupnjeve i podržati vrhunske talente.</p>
<p> • U svom ste izvještaju na izbornoj skupštini spominjali i proširenje Akademije na cijelu Hrvatsku. Što ste pritom mislili?</p>
<p>- To nije samo moja ideja i teza, već se o tome govorilo još kad je prof. Štampar bio predsjednik Akademije, 1945. godine. On je proširio djelovanje Akademije na Dubrovnik i Cavtat, Split i Rijeku, Zadar i Pulu. Ono, dakle, što je započeto, želimo nastaviti. Moramo se iz centrale preseliti u mjesta i u onaj predio Kraljevstva Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, gdje su se znanost i kultura jako mnogo razvijali. Prema tome, vraćamo djelovanje Akademije tamo gdje je i počelo, kolijevci hrvatske znanosti i kulture.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Granić: Nije točno da su smanjene plaće u javnom sektoru </p>
<p>Zahtjevi štrajkaša teški su 1,2 milijarde kuna, a ionako je razlika između prihoda i rashoda u proračunu za sljedeću godinu oko 3,5 milijardi</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - O najavljenom štrajku 100.000 zaposlenih u javnom sektoru i mjerama što ih Vlada namjerava poduzeti ako se štrajkovi nastave, razgovarali smo u petak s potpredsjednikom Vlade dr. Goranom Granićem. </p>
<p>• Je li štrajk javnog sektora opravdan i što će Vlada poduzeti ako se štrajkovi nastave?</p>
<p>- Zahtjevi sindikata javnog sektora do kraja su iracionalni. Potpuno su u suprotnosti s općom slikom mogućnosti i potreba društva. Vlada jasno ostaje pri svome i nikakvi štrajkovi neće nas pokolebati. Svatko će snositi posljedice svojih poteza. Oni, koji guraju zaposlene u javnom sektoru u štrajk, moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Javni sektor najzaštićeniji je sektor u Hrvatskoj, jer plaće nisu upitne i stižu na vrijeme. </p>
<p>• Sindikati javnog sektora tvrde da su početkom godine pristali na smanjenje plaća ali uz dogovor s Vladom da će im plaće krajem godine biti usklađene s plaćama u poduzećima u državnom vlasništvu. Vlada to sada odbija.. </p>
<p>- Nije točno da su zaposlenima u javnom sektoru plaće smanjene. Smanjenje bruto iznosa za plaće kompenzirano je, naime, izmjenama zakona o dohotku, tako da su u neto plaći dobili sve povećanje koje im je obećano. Javni sektor u prosjeku je po plaćama iznad gospodarstva. Takvo stanje je neprirodno.</p>
<p>• Hoće li Vlada platiti radnicima vrijeme provedeno u štrajku? </p>
<p>- Vlada je donijela odluku da će im platiti štrajk održan u petak. Oni su, međutim, već najavili da će 14. prosinca započeti s novim, permanentnim štrajkom. No, to će raditi na svoj račun. Zakon, naime, daje mogućnost poslodavcu da radnicima ne plaća vrijeme provedeno u štrajku i mi ćemo to pravo iskoristiti. </p>
<p>• Što će biti s prosvjedima najavljenim u poduzećima u državnom vlasništvu?</p>
<p>- Svim sindikatima jasno smo rekli da se svi moramo uklopiti u mogućnosti društva. Tko misli da od toga može biti izuzet, taj je nerealan i štetit će i sebi i društvu. Mi smo u situaciji da uopće ne želimo razgovarati o bilo kakvim ucjenama. Cijena sadašnjih zahtjeva sindikata javnog sektora je 1,2 milijarde kuna. To znači da bi u slučaju da ih prihvatimo, morali za još toliko reducirati prava ostalih korisnika državnog proračuna: umirovljenika, nezaposlenih ... Jer nitko, pa ni Vlada, ne može potrošiti više novca nego što ga ima na raspolaganju. Dobro je da većina ostalih sindikata shvaća potrebu da što prije sjednemo za stol i definiramo program plaća za naredne tri godine te da ih stavimo u kontekst mogućnosti i gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Vjerojatno ćemo ih, kao što to rade u drugim zemljama, vezati uz rast bruto-društvenog proizvoda (BDP-a). Mogli bi, primjerice, koristiti i iskustva Irske, gdje je odlučeno da plaće rastu za 50 posto rasta BDP-a. Mi smo spremni potpisati s poslodavcima i sindikatima takav dogovor i poštovati ga. Do ovoga proračuna za 2001. godinu teško smo došli. On je još uvijek iznad mogućnosti Hrvatske i raskorak između tekućih prihoda i rashoda još je 3,5 milijardi kuna. Daljnja redukcija troškova čeka nas i u narednoj godini, tako da nema mogućnosti za povećavanje plaća u javnom sektoru. Tu se ne radi o nekim Vladinim inatima, nego o svijesti da država nema šansi, ako ne uskladimo tekuće prihode i rashode. Ne može se živjeti na kredit i očekivati prihode od prodaje kapitalnih investicija. Ne zato što je apsurdno da se vlastiti resursi koriste za tekuću potrošnju, nego zato što su to privremeni izvori kapitala. Kad se jednom potroše, više nema novih pa je od presudne važnosti uravnotežiti tekuće prihode i rashode. Tek to daje Hrvatskoj pravu šansu za rast i razvoj. Dok god smo u minusu, živimo preko svojih mogućnosti. Zato uporno pozivamo na razum i odgovornost da solidarno ponesemo teret i stvorimo zdrave temelje za razvoj gospodarstva. </p>
<p>• Što će Vlada poduzeti ako sindikati ostanu uporni?</p>
<p>- Sljedeća je varijanta uvođenje radnih obveza i raskid postojećih kolektivnih ugovora (ako to bude potrebno u javnom sektoru i u državnim poduzećima) pa ćemo kao vlasnici preuzeti kompletnu odgovornost. Ali dok god postoji šansa za dogovor, poticat ćemo uprave poduzeća da ga nastoje postići. U svakom slučaju, Vlada će poduzeti sve zakonom primjerene i predviđene mjere da osiguramo normalan život i funkcioniranje cijelog sustava. Jer mi nemamo alternative. Ovu zemlju želimo izvući iz dosadašnjih problema, a cijenu za to treba platiti svaki građanin i institucija. Nema povlaštenih u tom procesu. Nitko nema pravo ucjenjivati ovu zemlju zbog svoje sebičnosti. Današnji trenutak Hrvatske traži odricanje svih, a ova Vlada može odgovarati samo za ono što se događa posljednjih desetak mjeseci.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sindikati vjeruju da ih je štrajk osnažio, a Vladu upozorio da će morati pregovarati</p>
<p>Dalimir Kuba tvrdi da se štrajku odazvalo oko 80 posto učitelja, bez obzira na pokušaje ometanja / Polikliničke ambulante prestale su radom poslije 12 sati, a prazni su domovi zdravlja pokazali da su se čak i pacijenti solidarizirali sa štrajkašima / Odziv na štrajk u ustanovama i centrima socijalne skrbi te domovima umirovljenika bio je gotovo stopostotan / Carinici su štrajkali od 8 do 15 sati tako da su se strogo pridržavali propisa</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Prema podacima iz sindikalnih središnjica, jednodnevni štrajk zaposlenih u javnim i državnim službama, što je održan u petak, uspio je iznad očekivanja. Dalimir Kuba, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU), istaknuo je da se štrajku odazvalo oko 80 posto zaposlenika, bez obzira na to što su neki ravnatelji škola i predsjednici školskih odbora pokušali ometati provođenje štrajka.</p>
<p>Ljiljana Oštrić-Anić, predsjednica Sindikata zdravstva, sindikalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja, ustvrdila je da je štrajk u toj djelatnosti potpunosti uspio. Sve polikliničke ambulante prestale su s radom poslije 12 sati, a prazni su domovi zdravlja, usprkos tome što su sve hitne službe radile, pokazali da su se čak i pacijenti solidarizirali s štrajkašima, rekla je. Dražen Managić, tajnik Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu, mirovinsko-invalidskom osiguranju i socijalnoj zaštiti, također je ocijenio štrajk uspjelim, priznavši da nije bilo pokušaja ometanja. </p>
<p>Branimir Mihalinec, predsjednik Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova u Varaždinu, rekao je da je štrajkalo 14 srednjih škola u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, te dvije u Zagrebu. </p>
<p>Čelnici tih sindikata smatraju da je njih štrajk osnažio, a Vladu nedvosmisleno upozorio kako će se morati otvoriti za daljnje pregovore. </p>
<p>Odziv na štrajk u ustanovama i centrima socijalne skrbi, te domovima umirovljenika u Hrvatskoj bio je gotovo stopostotan. U štrajku je bilo oko 4300 radnika, ističe predsjednik Sindikata radnika u socijalnoj skrbi Radoslav Golac.</p>
<p>Prema riječima tajnika Sindikata kulture Ferde Bobana, od 956 članova štrajkalo je njih 798, što je izniman uspjeh. Štrajkali su državni arhivi u Zagrebu, Karlovcu, Rijeci, Varaždinu i Zadru, desetak muzeja i galerija bilo je zatvoreno, a u zagrebačkom HNK-u nije održana ni proba niti predstava »Fausta«.</p>
<p>I u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja procjenjuju da je u štrajku bilo više od 10.000 zaposlenih, među kojima ima i nečlanova sindikata. Zagrebački Filozofski, Pravni i Strojarski fakultet štrajkali su u petak, ali ipak su održani ispiti i promocije.</p>
<p>Prema procjeni predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivice Ihasa, u štrajk se uključilo između 50 i 60 posto zaposlenika, što je zbog Vladine prijetnje otkazima manje od odziva na referendum. </p>
<p>Carinici su štrajkali od 8 do 15 sati i to tako da su se strogo pridržavali propisa, pa je na granici prema BiH, Mađarskoj i SRJ nastao prometni kolaps. Na slovenskoj granici nije bilo gužvi jer je, navodno, odgovorna osoba opstruirala štrajk. Vrhovni, Trgovački i Županijski sud te sudovi u drugim gradovima nisu primali stranke i usporili su rad. </p>
<p> • SPLIT - U Splitu su štrajkali zaposlenici Županijskog i Općinskog suda, te Državnog odvjetništva, dok se u Trgovačkom sudu u petak radilo. Prema podacima SHU-a, pozivu na štrajk odazvalo se otprilike 900 splitskih učitelja i njih oko 1400 u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U petak nisu radili ni fakulteti, te oko 200 službenika u Županiji, a medicinske sestre u splitskoj Kliničkoj bolnici, njih oko 900, započele su štrajkati u podne.</p>
<p>• ŠIBENIK - Pozivu Sindikata javnih i državnih službenika na štrajk odazvalo se najviše zaposlenih u osnovnim, a nešto manji broj u srednjim školama u Šibeniku, Drnišu i Kninu, kao i zaposlenici u tijelima lokalne uprave i samouprave. U djelomičnom su štrajku bili zaposlenici u bolnici u Šibeniku, te u zdravstvenim ustanovama na šibensko-kninskom području. Liječnici nisu štrajkali jer ih Hrvatski liječnički sindikat nije pozvao na štrajk. </p>
<p> • DUBROVNIK - U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u petak se štrajkalo u većini osnovnih škola, a srednje su škole, uz iznimku Umjetničke škole »Luka Sorkočević« u Dubrovniku, radile. Kolektivno se štrajkalo na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, a na Veleučilištu nije radio dio zaposlenih. Rečeno je da u srednjim školama nije bilo razloga za štrajk jer su u međuvremenu dogovoreni koeficijenti za plaće. </p>
<p>• RIJEKA - U riječkim osnovnim školama odziv za štrajk bio je prilično velik, dok je u Gorskom kotaru bio znatno slabiji. Nastava nije održana ni na jednom riječkom fakultetu. Na graničnim prijelazima prema Sloveniji, Pasjaku i Rupi carinici su radili »po propisima«, temeljitije kontrolirajući putnike. Međutim, nije bilo dužih čekanja za prijelaz granice budući da su mnogi građani odustali od puta u inozemstvo zbog najavljenog štrajka. </p>
<p>• OSIJEK - Štrajk je uspio na svim fakultetima u gradu, osim na Ekonomskom i Pravnom, gdje su zbog izvanrednih studenata morale biti ispunjene određene obveze. Srednje škole normalno su radile, a 17 osječkih osnovnih škola pridružilo se štrajku. </p>
<p> Sindikat Kliničke bolnice Osijek održao je pak prosvjedni skup. Općinski i Županijski sud u Osijeku nije primao stranke, a održane su samo zakazane rasprave. Od sindikalnog povjerenika Stjepana Androšića doznali smo da se Carina priključila štrajku, no kako je putem medija javnost bila obaviještena o štrajku, na graničnim prijelazima nije bilo gužvi. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Vladi i Saboru radnici nosili bedževe »Ja sam u štrajku!«</p>
<p>Državni djelatnici, zaposleni u Vladi i u Saboru u petak nisu štrajkali. Premda je većina nosila crvene bedževe s natpisom »Ja sam u štrajku« u znak potpore kolegama koji traže povećanje plaća , božinicu i dar za djecu, sve saborske i Vladine stručne službe u petak su ipak radile.</p>
<p>»U parlamentu i Vladi ima 700 državnih službenika od kojih je 476 članova Sindikata. Iako se 70 posto djelatnika na referendumu izjasnilo za štrajk, većina ih se, najvjerojatnije zbog oštrog tona Vlade uplašila i odustala«, kazao nam je povjerenik Sindikata državnih i javnih službenika za Sabor i Vladu Željko Rautek. On je također naveo kako je važan razlog zašto se nije štrajkalo u parlamentu i to što je u tijeku saborska sjednica s važnim dnevnim redom i donošenjem proračuna, za što je neophodna pomoć stručnih službi .</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nove svađe oko europske obrane</p>
<p>Chiracov prijedlog da nove europske snage za brzu intervenciju budu nezavisne od NATO-a, potiče među Anglosaksoncima nove sumnje da Francuska želi oslabiti američki prestiž u Europi</p>
<p>LONDON, 8. prosinca</p>
<p> - Planirane vojne snage EU-a za brzu reakciju ubrzano se pretvaraju u moguću jabuku razdora između Europe i Sjedinjenih Država, ali i između samih Europljana. Francuski predsjednik Jacques Chirac revoltirao je tako u četvrtak Britance svojim prijedlogom da bi nove snage trebale biti nezavisne od NATO-ve zapovjedne strukture. Britanski premijer Tony Blair požurio je da spomenuto gledište smjesta kvalificira kao neispravno.</p>
<p>Chirac je svoj stav iznio na početku summita EU u Nici, kazavši da bi nove europske snage trebale, doduše, usuglašavati svoje akcije s NATO-om, ali da bi ih morale planirati i provoditi nezavisno. Ta njegova intervencija razbjesnila je Tonyja Blaira te bacila sjenu na važan europski summit, koji odlučuje o ustrojstvu koje će Europska unija imati nakon proširenja novim članicama.</p>
<p>Britanski euroskeptici dočekali su Chiracovu izjavu kao potvrdu svojih najcrnjih predviđanja. Konzervativni glasnogovornik za obranu Iain Duncan Smith, izjavio je tako: »Francuski predsjednik dao je na znanje da je cijena euro-armije isključivanje Amerikanaca iz vojnoga saveza koji je više od 50 godina uspio sačuvati mir u zapadnoj Europi.« Tony Blair je, međutim, za BBC kategorički izjavio kako ne dolazi u obzir da bi Britanija pristala na nezavisno planiranje, mimo NATO-a, kakvo predlažu Francuzi.</p>
<p>Blair je upravo summit u Nici namjeravao iskoristiti da smiri domaću britansku javnost, ali i američke saveznike. Jedne i druge htio je uvjeriti kako nove trupe ne bi bile nikakva konkurencija NATO-u. Snage EU-a za brzu reakciju trebale bi, kako je planirano, brojiti 60.000 vojnika, sastavljale bi se po potrebi, a djelovale bi jedino u humanitarnim i sigurnosnim operacijama u kojima se sam NATO ne želi angažirati. </p>
<p>No dok se Britanci trude odagnati američke strahove da bi nove snage konkurirale NATO-u, zadnje Chiracove izjave imaju upravo suprotan učinak. Strpljenje Amerikanaca ionako je već načeto, kako je to ovoga tjedna ilustrirao i nekarakteristično oštar istup Williama Cohena. Američki je državni tajnik, naime, u utorak prvi put otvoreno izrazio bojazan Clintonove administracije da bi obrambeni planovi EU-a mogli narušiti autoritet NATO-a, te ugroziti daljnji američki angažman u Europi. </p>
<p>Sjedinjene Države, a i sam vrh NATO-a, žele da vojno planiranje ostane centralizirano i onda, kad se na sceni pojave nove snage EU-a za brzu reakciju, odnosno da Europa ne razvija nikakvu samostalnu vojnu dimenziju. Tom se gledištu priklanjaju manje-više i Britanci, te još niz članica EU-a. Zbog toga je tako negativno odjeknuo Chiracov apel u Nici, koji se svodi na to da bi nove europske trupe trebale biti nezavisne od NATO-a.</p>
<p>U izjavama i brifinzima britanskih dužnosnika ističe se da je Chirac u svom nastupu skrenuo s ranije zacrtane i pomno usuglašene europske linije o obrani. Nimalo slučajno, i francuski premijer Lionel Jospin ovih je dana rekao da bi EU morao imati »autonomnu vojnu sposobnost« (opet u smislu autonomije od NATO-a). Jospinove i Chiracove izjave o obrani namijenjene su, prije svega, domaćoj, francuskoj javnosti. Pitanja obrane spadaju po tradiciji u Francuskoj u predsjedničku domenu, a novi izbori za predsjednika trebaju se održati 2002. Chirac i Jospin, kao mogući kandidati, počeli su, čini se, rano agitirati. Problem je, naravno, u tome, da njihove izjave, osim domaćih birača, slušaju i saveznici iz Unije i NATO-a. Najnoviji istupi francuskih čelnika podgrijat će stare sumnje, pogotovo među Anglosaksoncima, da Francuska promiče nove europske snage kao način da se oslabi američki prestiž u Europi.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Grad te nikad ne čini strancem, već se svija oko tebe poput biljke puzavice</p>
<p>DAVID ALBAHARI, književnik</p>
<p>»Gradovi su kao žene«, negdje sam pročitao, »neki ti se dopadaju zbog toga kako izgledaju, a druge voliš zbog onoga što nose u sebi. Ima i onih koji nisu ni jedno ni drugo, i sasvim ti je svejedno kada se u njima nađeš, kao što ti je svejedno kada se nalaziš pored nekih žena, bezbojnih kao zrak.«</p>
<p>Pomislio sam na to dok sam, u rujnu, prvi put poslije desetak godina, šetao zagrebačkim ulicama. Ako su gradovi kao žene, upitao sam se, dopuštaju li da ih volimo iz daljine, u samoći, onako kako su trubaduri, u još davnija vremena, voljeli svoje gospe? I kada se vratimo s te daljine, hoće li prepoznati našu ljubav ili će, pak, naše odsustvo tumačiti kao svojevrsno iznevjerivanje, kao nešto što nam nikad neće oprostiti?</p>
<p>Pišem, dakle, o osjećaju povratka, o tome kako sam ponovo ušao u zagrebačku tišinu i kako sam u njoj, malo po malo, ponovo pronašao one iste podsticaje koji su me, prije dvadesetak godina, naveli da jednu od mojih priča o sucu Dimitrijeviću započnem riječima: »Sudija Dimitrijević voli Zagreb«. Nije to išlo brzo, trebalo je vremena, trebalo je strpljenja, trebalo je biti oprezan poslije dugog odsustva. U početku sam, s terase stana mojih prijatelja na Vrhovcu, odakle se pruža predivan pogled na grad samo posmatrao. Upijao sam grad pod noćnim nebom, pa u jutarnjoj izmaglici, u oštrini popodnevnog svjetla. Spuštao sam se potom niz Vrhovac, produžavao Ilicom, i hodao, hodao, sve dok mi se listovi i butine ne bi počeli grčiti. To je, uzgred, jedan od razloga zbog kojih volim Zagreb: u njemu se, naime, divno hoda.</p>
<p>U prvi mah poslije dugog odsustva, hodao sam kao da se krećem ispod kakvog zvona. Hodao sam sa osjećajem da nešto pred sobom neprekidno guram, da rastvaram nešto što se iza mene odmah zatvara. Pripisao sam to povijesti, pripisao sam to jeziku koji je od mene, čim progovorim, pravio stranca, ali nisam posustajao. Ljubav se lako gubi i teško ponovo stiče, kako je i moj junak - sudac koji nikome ne sudi, ponajmanje sebi - odavno uvidio, ali baš zbog toga ne treba se odricati nijedne ljubavi, ma koliko bila skromna. Ako je moj junak, duboko u meni mogao i dalje voljeti Zagreb, zašto onda Zagreb ne bi mogao da voli njega? Stvarno, na koji način grad pokazuje nekome da ga voli?</p>
<p>U Zagrebu sam to osjetio kasno jedne noći, kada sam se, odmah nakon kiše, zatekao na malom trgu. Nigdje nije bilo nikoga. Raznobojni odbljesci skakutali su po vlažnom pločniku. Nebo je bilo crno i visoko. Krenuo sam prvo u jednom pravcu, potom u drugom, i osjetio sam kako s mene spadaju svi oklopi, sva zvona. Grad mi je darovao sigurnost, ni od čega više nisam strepio, i iako sam bio sâm, nisam osjećao nikakvu usamljenost. Uvjeren sam, grad voli tako što te nikad ne čini strancem, već se u svakom trenutku svija oko tebe poput biljke puzavice, čini te svojim, nerazlučivim od ostalih kojima pripada, kao što mu ti u tom trenu pripadaš, makar bio samo u prolazu, makar ne znao da li ćeš ikada ponovo kročiti njegovim ulicama.</p>
<p>Najlakše je o ljubavi prema gradu govoriti pozivajući se na zgrade, ulice, spomenike. Zagrebu ništa od toga ne nedostaje - lijepe zgrade, prostrani trgovi, spomenici, Gornji grad. U Zagrebu je posebno lako pronaći neki kut koji se čovjeku čini samo njegovim, neki prolaz kojim nitko osim njega, uvjeren je, nije nikad prošao. Živost tržnica, spokoj katedrale, unutrašnji sklad galerija, sve to može izražavati ljubav, ali samo ljubav nije.</p>
<p>Ne bih želio biti pogrešno shvaćen: Zagreb je, kada je riječ o zgradama, o urbanizmu i arhitekturi, svakako lijep grad, ali tako, s pogledom zadržanim na površini, grad vole samo turisti i slučajni posjetitelji. Prava mjera ljubavi mjeri se osjećajem da se u nekom gradu može boraviti, ne zbog veličine zgrada ili rasporeda zelenih površina, već zbog toga kako negdje iznutra odzvanja njegovo bilo, kako grad diše.</p>
<p>Zagreb sam, također, uvijek doživljavao kao svojevrsne vratnice između svjetova, kao posebnu membranu koja, filtrirajući utjecaje, omogućava tim svjetovima da zajednički traju. Zagreb je često imao tu ulogu u povijesti, i stoga se on rastvara i onome koji dolazi s istoka i onome koji dolazi sa zapada, s juga ili sjevera, svejedno. Takvi gradovi uvijek postoje u nekoliko usporednih likova, koji nisu svi vidljivi u isto vrijeme, tako da se svako kreće svojim područjem, svojom mapom grada, svojim dijelom mnogostrane stvarnosti.</p>
<p>Nadam se da će ovaj zapis biti jasan, jer uviđam da sam krenuo manje uobičajenim putem. Pokušavam, naime, objasniti kako volimo ono što se ne vidi - ono što, točnije rečeno, drugi ne vide - odnosno, da ljubav prema jednom gradu predstavim kao odnos prema viziji grada koji nosimo u sebi, i koji, stoga, ne postoji nigdje drugdje. Deset godina kasnije, usprkos svim zavrzlamama povijesti, ta vizija u meni pokazala se postojanom i točnom. Deset godina je puno u životu jednog grada (a o ljudima i da ne govorimo) i Zagreb se za to vrijeme nesumnjivo mijenjao, ali ostalo je ono što mi je u mojoj viziji uvijek bilo najvažnije, zbog čega sam ga uvijek volio - onaj osjećaj da se nalazim u gradu koji je, na izvjestan način, iako ne živim u njemu, i moj grad.</p>
<p>Dok to izgovaram, shvaćam kako se lako u to može posumnjati. Nisam li se i sâm često pitao, otkud u meni ta naklonost prema Zagrebu? Silazeći jednog rujanskoga prijepodneva niz Vrhovac, možda sam došao do odgovora. Naime, pri dnu padine Vrhovac se račva na dvije ulice, a jedna od njih je Nad lipom, ulica u kojoj je nekad davno, valjda krajem dvadesetih, stanovao moj otac. Tada je studirao medicinu na Zagrebačkom sveučilištu, i tu ulicu sam spomenuo u jednoj od priča u mojoj prvoj knjizi, objavljenoj još 1973. U vrijeme studija moj otac još nije bio moj otac, kao što moja majka nije bila moja majka kada se u svom prvom braku, prije Drugog svjetskog rata, također vezala za Zagreb. Ima, dakle, nešto u tome, bez obzira kuda su njih, a i mene, vodila kasnija povijesna događanja. Ljubav prema jednom gradu ne može postati dio biološkog nasljeđa, ali se može ipak naslijediti u onom tajanstvenom prijenosu duhovnih sklonosti koje čine temelj našeg poimanja svijeta. S obzirom da je jedan dio moje obiteljske povijesti upisan u Zagreb, moji osjećaji prema njemu postaju jasniji, ali ih barem sebi mogu lakše objasniti. Drugima, uostalom, uvijek uspjevamo objasniti manje nego sebi. Na kraju krajeva, kažu mudri, prava ljubav se mjeri šutnjom, ne riječima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Još veća pažnja školovanju pasa, jer »oči koje vode« ne mogu se ničim zamijeniti</p>
<p>U Gornjogradskoj vijećnici obilježena 10. obljetnica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča slijepih i mobilitet / Mira Katalenić izrazila zahvalnost svima koji su dosad pomagali / U Tkalči uskoro prvi kafić »Vau-vau« za vlasnike i njihove kućne ljubimce</p>
<p>- Do sada odškolovanih 25 pasa vodiča slijepih, susretljivost dobrih ljudi iz Hrvatskog časničkog zbora koji su nam za administrativnu djelatnost Udruge ustupili dio prostorija samo su neki od rezultata utkanih u naš desetogodišnjih rad, rekla je u petak Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet na proslavi 10. obljetnice Udruge održane u Gornjogradskoj vijećnici.</p>
<p> Pored brojnih uzvanika na svečanosti je bila prisutna i Dijana Pleština, supruga premijera Ivice Račana, osvjedočeni prijatelj osoba s dodatnim potrebama. Predstavnici Udruge naglasili su kako su njezine volonterske i druge medijske aktivnosti pripomogle senzibiliziranju hrvatske javnosti. To će, dugoročno gledano, pridonijeti boljem odnosu društva prema tim osobama. </p>
<p>Razvijanje pokreta školovanja pasa vodiča u Hrvatskoj treba dobiti još veći značaj jer »oči koje vode« ne mogu se zamijeniti. »Nitko od onih koji vide ne može nam biti pri ruci 24 sata«, istakla je Katalenić, dodajući kako školovanje jednog psa vodiča stoji 10 tisuća njemačkih maraka, a radni mu je vijek osam godina. Udruga i njezini volonteri u desetgodišnjem su radu, rečeno je, prošli mnoge bure i nevere, no uz pomoć sponzora ipak su uspjeli opstati. Posebna je zahvala s tim u vezi upućena stanovnicima njemačkog gradića Brunica na čelu s njihovim gradonačelnikom Gunterom Adangom, koji su im sustavno pomagali. Čestitajući 10. obljetnicu rada Adang je članovima Udruge rekao da je Gradsko poglavarstvo Brunica odlučilo u sljedeće tri godine svakoga travnja Udruzi donirati 10 tisuća DEM. </p>
<p>Govoreći o financiranju kao bolnoj točci ne samo njihove Udruge, Mira Katalenić istakla je kako su svi članovi i volonteri nesebičnim radom uspjeli senzibilizirati gradske i državne organe za kakav-takav dio novčanog kolača. Za ovu su godinu, naime, iz Vladinog programa za financiranje neprofitnih udruga dobili 570 tisuća kuna iako im je za sve aktivnosti bilo potrebno 1,5 milijuna kuna.</p>
<p> »Nismo nezadovoljni dobivenim novcem budući da smo svjesni teške gospodarske situacije u Hrvatskoj«, izjavila je Katalenić, dodajući da se nada da će im se iduće godine financijsko stanje poboljšati. S tim u vezi spomenula je i izgradnju Centra za školovanje pasa vodiča i mobilitet na Dotrščini koji još uvijek »stoji« zbog nedostatak novaca. Sada se školovanje pasa vodiča obavlja u mini-centru Lučko u iznajmljenoj kući s odgovarajućim okolnim prostorom. No, plaćanje najamnine za centar u budžetu Udruge dobrano se osjeti.</p>
<p> Izražavajući nadu u bolju budućnost Katalenić je najavila za idući tjedan otvaranje kafića »Vau-vau« u Tkalčićevoj 56.</p>
<p> »U popularnoj smo Tkalči unajmili prostor gdje će posjetitelji moći doći sa svojim ljubimcima. To će biti prvi kafić u Zagrebu u kojemu će se, osim vlasnika, usluživati i psi«, rekli su članovi Udruge. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Goran Hill dopustio organizatoricama peticije dolazak na Skupštinu uz - korektno vladanje </p>
<p>- Peticiju protiv promjene naziva i mjesta Trga hrvatskih velikana potpisalo je u dva tjedna 30.013 građana. Građani su se tako izjasnili i da oduzimaju pravo Gradskoj skupštini da troši njihov novac za preimenovanje. Rekla je to u petak, predsjedniku Gradske skupštine Zagreba Goranu Hillu, ispred 14 nevladinih udruga koje su potpisale apel protiv preimenovanja i organizirale potpisivanje peticije, Maja Fučkar Marasović. Dodala je da će im neuvažavanje zahtjeva dati pravo na organiziranje referenduma. </p>
<p> Razgovor s predstavnicama nevladinih udruga s predsjednikom Gradske skupštine održan je uoči sjednice Gradske skupštine zakazane za 14. prosinca, na kojoj će se donijeti konačna odluka. Hill je udovoljio njihovu zahtjevu da prisustvuju sjednici, ali ih je zamolio za korektan odnos i vladanje na sjednici, jer će ih, u slučaju nereda, morati udaljiti sa sjednice. </p>
<p>- Predlažem da upriličimo okrugli stol na kojem s mjerodavnima možete razgovarati oko imenovanja i preimenovanja ulica i trgova, predložio je na kraju Hill, što su predstavnice udruga prihvatile. </p>
<p>One su pozvale Gorana Hilla i Zagrepčane na miran prosvjed paljenjem lampaša, zbog najavljenih događanja oko Trga hrvatskih velikana, te u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava i prve godišnjice smrti Franje Tuđmana, u nedjelju, 10. prosinca, od 9 do 17 sati na - Trgu hrvatskih velikana. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Novi model prehrane je šokantan i poguban i za našeg ministra i za nas, izjavljuju studenti </p>
<p>Ministar Kraljević: Želimo uvesti red i utvrditi prava i obaveze u pružanju i korištenju usluga studentske prehrane / Studenti ne bi mogli više akumulirati novac na iksici tijekom čitave godine, već samo mjesec dana / Studentima se više neće subvencionirati obroci po njihovoj želji i u neograničenim količinama / Uvest će se glavna jela koje će sa 75 posto subvencionirati država, a ostale obroke, plaćat će studenti sami / Predviđen i vegetarijanski jelovnik</p>
<p>Ministarstvo znanosti i tehnologije upravo je izradilo prijedlog novog modela studentske prehrane, a njegov je cilj, prema riječima ministra dr. Hrvoja Kraljevića - uvesti red i točno utvrditi prava i obaveze u vezi s pružanjem i korištenjem usluga studentske prehrane. Ono što je dosad bilo regulirano nekim ili nikakvim odlukama i propisima, sada će objedinjavati ugovor izneđu Ministarstva i studentskih centara, koji bi se trebao primjenjivati od 31. siječnja 2001. godine. Da je na pragu uvođenje novog modela prehrane, saznali su i predstavnici nekih studentskih organizacija, ocjenjujući ga već sada šokantnim, odnosno pogubnim i za ministra i za studente. </p>
<p>Ministar Krljević nam je rekao da je razlog sklapanja ugovora sa Studentskim centrom u Zagrebu, ali i ostalim centrima u Hrvatskoj, uvođenje studentskih identifikacijskih kartica (iksica) na druga sveučilišta u Hrvatskoj. »Potrebno je uvesti red, jer u studentskoj prehrani postoji niz stvari koje nisu jasno propisane«, rekao je dr. Kraljević. </p>
<p>Novi ugovor zapravo se nadovezuje na ministrovu odluku koju je donio u listopadu, a odnosi se na promjenu prava akumulacije. Po toj odluci, studenti ne bi mogli više akumulirati novac na iksici tijekom čitave godine, već samo mjesec dana. Osim toga, ministar smatra nemogućim da se i dalje studentima subvencioniraju obroci po njihovoj želji i u neograničenim količinama. Umjesto toga, uvest će glavna jela (meni), koje će sa 75 posto subvencionirati država. Ostale obroke, koji nisu na meniju, država neće subvencionirati, već će ih u potpunosti plaćati studenti. </p>
<p>Prema pojašnjenju zamjenice ministra, Dubravke Jurine Alibegović, Ministarstvo znanosti plaćat će studentima 75 posto cijene onih obroka koji se točno utvrđuju ugovorom. Riječ je o 40 različitih jela za ručak i isto toliko za večeru. »Studentski centri morat će studentima nuditi i 8 vegetarijanskih jela za ručak i večeru«, kaže Jurlina Alibegović. Zamjenica ministra smatra da bi se kroz tih 88 glavnih jela studentima nudio kvalitetan obrok, a ne kao dosad 15-ak menija i dodatni prehrambeni proizvodi koji ne mogu zadovoljavati kvalitetnu prehranu. </p>
<p>To, međutim, dovodi do ukidanja određenih dodatnih jela, koja se, tvrdi Alibegović, pripajaju meniju ili ukidaju. Nije mogla navesti koja su to točno jela, no potvrdila je da primjerice, student nakon što naruči meni, može za desert dobiti još samo jedan kolač, a ne kao dosad - po nekoliko njih. Isto je i jogurtima, voćem, kompotima i ostalim što ulazi pod desert. Kako doznajemo, studentima će se nuditi i nekoliko vrsti sokova manje, no ostat će, primjerice, iso start, fanta, sprite, cola. »Sve što želimo jest promijeniti filozofiju da se jede bilo što. Stoga ćemo osnovati i povjerenstvo za kontrolu kvalitete prehrane, u kojeg će se uključiti i nekoliko studentskih predstavnika koji će moći svojim sugestijama utjecati na bolju kvalitetu prehrane«, rekla je Alibegović, koja potrebu promjene modela prehrane vidi i u sadašnjem »pretjerano izdašnom financiranju studentske prehrane«. Studentski obroci više ne mogu biti luksuzni proizvodi, rekla je zamjenica ministra. </p>
<p>U novom Ugovoru o pružanju i korištenju usluga studentske prehrane, stoji da prosječna cijena studentskoga ručka ne smije prijeći 16, odnosno večere 14 kuna. Isto tako, studenti više neće smjeti iznositi hranu iz restorana...</p>
<p>Novi je model prehrane predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Andrija Damjanović nazvao - katastrofalnim. »Svi koji se hrane u menzama znaju što znači meni. To je najgori obrok i zato su se studenti hranili dodanim jelima, koja će sada biti ograničena ili ukinuta. Ministar ide na restrikcije, bez da se konzultirao sa studentima«, kaže Damjanović, koji predlaže model po kojem bi redovitim studentima država sufinancirala obrok, a ostalima - smanjila iznos sufinanciranja ili ga čak - ukinula. </p>
<p>Još uvijek aktualni predsjednik Studentskoga zbora Mario Panjičko, rekao je da je čuo za pripremanje novog modela prehrane, te zamolio Ministarstvo da mu faksira Ugovor. </p>
<p>- Obzirom da ugovor još uvijek nisam dobio, ne mogu komentirati što stoji u njemu. Čudno mi je samo da se takvo nešto planira iza leđa studenata, rekao je Panjičko. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tin express ide dalje</p>
<p>Hrvatske željeznice i ove su godine uoči božićnih i novogodišnjih blagdana uvele su u promet poseban dječji vlak »Tin-express«, namijenjen susretu djece sa Svetim Nikolom, odnosno Djedom Mrazom. </p>
<p>Prošloga vikenda u veselom vlakiću mališane je uveseljavao Sveti Nikola s Krampusom, a prva vožnja bila je besplatna za invalidnu djecu i djecu s teškoćama u razvoju. </p>
<p> »Tin-express« vozit će na relaciji Zagreb-Glavni kolodvor - Savski Marof - Zagreb-Glavni kolodvor i slijedećih subota i nedjelja, 9. i 10., 16. i 17. te 23. prosinca. U prigodno okićenom i ozvučenom vlaku Djed Mraz će malim putnicima, uz prigodan program, dijeliti paketiće »Kraša«. Vlak polazi u 11 i 14 sati sa I. perona Glavnog kolodvora, a vožnja traje nepunih sat vremena. </p>
<p>Povratne karte, po 20 kuna za odrasle i 30 kuna s prigodnim paketićem za dijete mogu se nabaviti na blagajni 2. razreda na Glavnom kolodvoru. </p>
<p>Zainteresirana poduzeća, dječji vrtići i osnovne škole mogu unajmiti cijeli vlak sa 230 sjedala za 3.500 kn plus PDV. Informacije o unajmljivanju na telefone 378-2552 i 378-2942.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Teško do primarne zdravstvene zaštite</p>
<p>Zaraženi virusom HIV-a u Hrvatskoj još uvijek imaju više problema s pronalaženjem stomatologa koji bi im popravio zub nego s nabavom skupih lijekova za terapiju, isjavila je članica Udruge za oboljele od HIV-a Azra Čičak na današnjoj konferenciji za novinare.</p>
<p> Udruga za oboljele od HIV-a ima 38 članova, a osnovana je prije godinu dana s ciljem upozoravanja javnosti na probleme s kojima se HIV-pozitivni svakodnevno susreću. Iako je primjećen određeni pomak u informiranosti ljudi, koji su uglavnom shvatili da se virus HIV-a ne prenosi uobičajenim društvenim kontaktima, zaraženi HIV-om i dalje ne mogu dobiti odgovarajuću medicinsku i socijalnu skrb nakon što obavijeste okolinu o svojoj bolesti, kazala je Azra Čičak.</p>
<p> Udruga je nekoliko puta tražila očitovanje Ministarstva zdravstva o neprofesionalnom i nekorektnom odnosu zdravstvenih djelatnika prema HIV-pozitivnima, no nisu dobili nikakav konkretan odgovor.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Odobren rad Visokoj školi za poslovanje i financijski konzalting</p>
<p>Odlukom Ministarstva znanosti i tehnike odobren je rad zaprešićkoj Visokoj školi za poslovanje i upravljanje, čiji su pokretači Grad Zaprešić i RIFIN d.d., tvrtka za razvoj, investicije i financijski konzalting.</p>
<p> Riječ je o trogodišnjoj školi s nekoliko atraktivnih ekonomskih usmjerenja, koja bi već iduće nastavne godine mogla početi s radom na privremenoj lokaciji u sklopu Športskog centra Zaprešić.</p>
<p> Njezin rad odobren je na dvije godine, a konačnu odluku donijet će Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, koje jedino ima pravo izdati trajnu licencu. </p>
<p>Trajna lokacija škole, bit će riješena do 2003. u sklopu novog srednješkolskog centra. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Obilježavanje Dana grada od 8. do 19. prosinca</p>
<p>Petu obljetnicu grada Velike Gorice njeni stanovnici proslavit će od 8. do 19. prosinca. </p>
<p>U petak je Turistička zajednica predstavila kalendar 2001., knjigu »Stare razglednice Velike Gorice«, te proglasila pobjednike u akcijama, »Kaži to cvijećem«, »Najbolja kava«, »Najbolji restaurant«. Navečer je u Klubu »100« predstavljen album »Mungos Brothers Blues Banda«. Grupa »Turopoljski zmaj« upriličila je besplatan rock koncert.</p>
<p> U ponedjeljak, 11. prosinca u 12 sati u Gradskom poglavarstvu će se uručiti ugovori sa stipendistima Grada. U 19 sati otvorit će se izložba Zlatka Šostara, »Velika Gorica koja je nestala«.</p>
<p>Utorak, 12. prosinca u 12 sati u vijećnici Učilišta bit će predstavljen 32. broj lista »Žar«, a u 19 sati u Muzeju Turopolja otvorit će se izložba »Turopoljski album«.</p>
<p>U srijedu, 13. prosinca upriličit će se cjelodnevna središnja proslava i prava pučka veselica od 10 sati u Tržnom centru i ispred zgrade Učilišta, uz bogat kulturno-umjetnički i zabavni program. </p>
<p>U četvrtak, 14. prosinca predviđene su besplatne kino projekcije, izložbe i dodjela književne nagrade »Albatros« Darji Marczius-Ferk. </p>
<p>U petak, 15. prosinca u 12 sati otvorit će se izložba slika Nade Žiljak, izložba jabuka i održati svečana premijera kazališne predstave »Automehanika Carmen« Miljenka Muršića. </p>
<p>U subotu, 16. prosinca bit će predstavljen promidžbeni materijal Zajednice kulturno-umjetničkih udruga, a održat će se i Bal obrtnika.</p>
<p>U ponedjeljak, 18. prosinca u dvorani Gorica, predbožićni program održat će KUD »Kapela« Šiljakovina. </p>
<p>U utorak, 19. prosinca u 19 sati Galerija Galženica: Total-art projekt »Galženica 2000.«, Jelene Perić i Anta Jerkovića.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Zagrebu porasle realne neto plaće</p>
<p>Nominalne neto plaće u Gradu Zagrebu u prvih devet mjeseci 2000. zabilježile porast od 9,9 posto, dok su realne neto plaće također porasle u odnosu na razdoblje siječanj - rujan 1999. i to za 5,7 posto. </p>
<p> Cijene na malo porasle su 4,5 posto, a opći indeks troškova života pokazuje da su oni porasli za 4 posto u odnosu na razdoblje prvih devet lanjskih mjeseci. </p>
<p> Fizički obujam industrijske proizvodnje u Gradu Zagrebu u prvih devet mjeseci ove godine, manji je za 0,2 posto nego u istom razdoblju prošle godine. U isto vrijeme, u odnosu na lanjskih prvih devet mjeseci, proizvodnost rada u industriji u Zagrebu porasla je za 5,2 posto.</p>
<p> Zaposlenih djelatnika u industriji u Gradu Zagrebu u prvih devet mjeseci bilo je 5,1 posto manje nego lani u istom razdoblju.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvorena zagrebačka podružnica »Site i Equanta«</p>
<p>Nimrod Frucht, generalni manager za srednju Europu »Site i Equanta «, multinacionalne »joint venture« kompanije za prijenos podataka, u Zelinskoj 3 je otvorio nove prostorije podružnice te tvrtke u Zagrebu.</p>
<p>Novi ured, veličine 240 četvornih metara, počet će radom 1. siječnja. »Sita i Equant«, koja djeluje u 220 zemalja svijeta samo iznimno kupuje prostore za svoje podružnice, a kako nam je rekao Frucht, Hrvatska je jedina između deset zemalja, koje su pod njegovom nadležnošću, koja više nema iznajmljen ured. </p>
<p>Otvorenju su, između ostalih prisustvovali i predstavnici Zračne luke Zagreb i »Croatia airlinesa«. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stanovnici Maksimira i Peščenice-Žitnjaka birat će po 19 članova vijeća četvrti</p>
<p>Zagrebačke gradske četvrti, njih 17, izabrat će na biralištima u nedjelju, 17. prosinca, članove svojih vijeća, čime će se u grad vratiti lokalna samouprava, a o malim komunalnim akcijama i rješavanju sitnih svakodnevnih problema ubuduće će odlučivati građani. Vijeća gradskih četvrti imat će od 11 do 19 članova, ovisno o broju stanovnika - 11 će ih se birati u Brezovici i Podsljemenu, po 15 u Medveščaku, Novom Zagrebu-zapad, Črnomercu, Donjoj Dubravi, Stenjevcu, Podsusedu-Vrapču, a po 19 u Donjem Gradu, Trnju Maksimiru, Peščenici-Žitnjaku, Novom Zagrebu-istok, Trešnjevci-sjever, Trešnjevci-jug, Gornjoj Dubravi i Sesvetama. </p>
<p>IV. MAKSIMIR</p>
<p>Četvrta gradska četvrt, Maksimir, imat će sjedište koje će se nalaziti se u Petrovoj 116, a vijeće te četvrti imat će 19 članova. Kandidatske liste za predstojeće izbore predali su koalicija Akcije socijaldemokrata Hrvatske i Hrvatske stranke umirovljenika, Demokratski centar, koalicija HČSP-HOR-HRZ-DGS-HOP-NSP (Hrvatska čista stranka prava, Hrvatski obranbeni red, Hrvatska republikanska zajednica, Domovinska građanska stranka, Hrvatski oslobodilački pokret i Nezavisna stranka prava), Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Liberalna stranka, neovisna lista Rudolfa Belina, neovisna lista Mladena Brdara, Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička radnička partija. </p>
<p>Gradska četvrt Maksimir, inače, obuhvaća područje koje ide od tromeđe gradskih četvrti Donji Grad, Maksimir i Peščenica-Žitnjak (na križanju Zvonimirove i Heinzelove ulice), zapadnom stranom Heinzelove, obilazi Kvaternikov trg sa zapadne strane, Domjanićevom presijeca Petrovu, zapadnom stranom Srebrnjaka i sjeverom Bijeničke do broja 144, gdje skreće na sjever, do ulice Gorice, dalje na sjeverozapad do Fučekovog jarka i Kamenitog stola, preko potoka Blizneca i Črne vode do Jazbine. Granica dalje ide zapadnom stranom ulice Čret i sjevernom stranom Svetošimunske ceste dolazi do križanja s Avenijom Gojka Šuška, njezinom zapadnom stranom do križanja s Maksimirskom, dalje Mandlovom do sjeverne strane željezničke pruge, južnom stranom Branimirove do križanja s Budakovom, južnom stranom Kennedyjevog trga i Zvonimirove ulice do križanja s Heinzelovom.</p>
<p>V. PEŠČENICA - ŽITNJAK </p>
<p>Peta gradska četvrt, Peščenica-Žitnjak, obuhvaća područje od tromeđe gradskih četvrti Donji Grad, Maksimir i Peščenica-Žitnjak (na križanju Heinzelove i Zvonimirove), južnom stranom Zvonimirove prema istoku, dalje južnom stranom Kennedyevog trga i Budakove ulice, do željezničke pruge, uz koju se proteže sve do potoka Štefanovec. Po njegovoj zapadnoj strani dolazi do Slavonske avenije i njezinim sjevernim dijelom dolazi do granice Grada Zagreba na istoku, skreće prema jugu i prateći granicu grada, djelomičnom prolazi južnom obalom Save, dolazi do Mosta mladosti, a njegovom istočnom stranom skreće na sjever, istočnim dijelom Držićeve do Slavonske avenije, čiju južnu stranu prati do križanja s Heinzelovom, čijom zapadnom stranom nastavlja na sjever do križanja s Heinzelovom.</p>
<p>Za 19 članova vijeća ove gradske četvrti, čije se sjedište nalazi u Zapoljskoj ulici 1, natjecat će se koalicija ASH-LS, DC, HDZ, HNS, HSS, HSLS, HSP, HSU, neovisna lista Vladimira Vereša i SDP. (vf)</p>
<p>(Nastavak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dodatni izravni telefoni službi HZMO-a </p>
<p>Zbog opterećenja centrale u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (koja opslužuje Područnu službu Zagreb i Središnju službu) uveli su nove, izravne brojeve telefona za pružanje informacija.</p>
<p>Informacije o kretanju spisa u Područnoj službi mogu se dobiti na šalteru u Tvrtkovoj 5, odnosno na telefonima:</p>
<p>A-Ć 4595-473; D-I 4595-474; J-L 4595-475; LJ-P 4595-476; R-S 4595-477; Š-Ž 4595-478. Radno vrijeme, od 8 do 16 sati. </p>
<p>Informacije o dječjem doplatku mogu se dobiti na šalteru u Žajinoj 44 ili telefonima: 4595-938, 4595-939, te u Tvrtkovoj 5 ili na telefon 4595-667.</p>
<p>Informacije o kretanju spisa u Središnjoj službi mogu se dobiti na šalteru informacija u Mihanovićevoj 3, ili telefonima, 4595-158, 4595-166.</p>
<p>Naime, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u posljednje vrijeme je otežano telefoniranje između stranaka i stručne službe Zavoda. Posebice se to odnosi na Odsjek za rješavanje o pravima na dječji doplatak, te na Odsjek uredskog poslovanja u Središnjoj službi i u Područnoj službi u Zagrebu. Novi telefonski brojevi osigurani su sada zbog bolje dostupnosti službe Zavoda korisnicima mirovina i osiguranicima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>20. godišnjica smrti Johna Lennona - sjećanje Yoko Ono</p>
<p>LONDON, 8. prosinca</p>
<p> - Yoko Ono, udovica Johna Lennona, svečano je obećala u petak da nikada neće napustiti stan u kojem su živjeli kad je Lennon ubijen prije 20 godina i rekla kako je doslovno nedirnut od njegove smrti. </p>
<p> »Nije bilo nikakvih preinaka i on bi ga prepoznao. Još uvijek imam njegovu odjeću u ormaru«, rekla je Ono u interviewu za britanski tabloid Sun. </p>
<p> Lennona je ubio Mark Chapman ispred zgrade u kojoj je glazbenik stanovao u New Yorku, 8. prosinca 1980. godine. </p>
<p> »Budući da su njegove stvari još uvijek ondje i on je tamo živio, osjećam vrlo živo njegov duh«, rekla je Ono. </p>
<p> »Sve Johnove uspomene su ovdje i ne želim napustiti mjesto koje smo stvorili i stvari koje je dodirivao«. </p>
<p> Ono je rekla kako bi se Lennon nasmiješio kad bi znao da su Beatlesi još uvijek na čelu hit parada 20 godina nakon njegove smrti. </p>
<p> Band je zauzeo broj jedan u 28 zemalja s »1«, kompilacijom svih njihovih hitova koji su bili broj jedan u Britaniji i SAD-u, puštenom u prodaju prošlog mjeseca. </p>
<p> »To je band koji je on osnovao i bio mu vođa i Johnu bi bilo drago da zna da je broj jedan u Engleskoj u 2000. godini. Uspjeh je nevjerojatan«, rekla je ona. </p>
<p> Ono je progovorila i o svojim osjećajima prema Chapmanu, izjavivši za novine da će prijetnja njegovog puštanja na slobodu uvijek visjeti nad njom. </p>
<p> Chapman, sada 45-godišnjak, osuđen je na doživotni zatvor za ubojstvo Lennona. U listopadu mu je odbijen zahtjev za puštanjem na slobodu, a ponovni zahtjev može podnijeti tek za dvije godine. </p>
<p> Ono je izjavila kako se uzrujala kad se Chapman pojavio u televizijskom dokumentarcu u kojem govori kako vjeruje da bi Lennon želio da ga oslobode. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hommage Paula McCartneya </p>
<p>LONDON, 8. prosinca</p>
<p> - Paul McCartney izjavio je u četvrtak da će misliti na Johna Lennona »svim srcem« baveći se kao i obično glazbom u petak, na 20. obljetnicu ubojstva glazbenika koji je s njim dijelio veličanstveni uspjeh Beatlesa. </p>
<p> »U petak ću raditi ono što smo uvijek najviše voljeli raditi zajedno: glazbu, rekao je pjevač slavne britanske skupine. </p>
<p>Razmišljat ću o onom lijepom razdoblju koje smo proveli zajedno i sjećat ću ga se svim srcem«. </p>
<p> »Šokatno je kad pomislite da je John ubijen prije dvadeset godina«, dodao je Paul McCartney. »Da je živ, bio bih sretan da mu mogu reći da je njegov album najslušaniji u 28 zemalja.</p>
<p> Znam da bi bio oduševljen time«, dodao je on. </p>
<p> Svjetska prodaja novoobjavljenog albuma (13. studenoga) bila je munjevita s oko 3,6 milijuna prodanih primjeraka prvog tjedna i ukupno 12 milijuna, priopćila je diskografska kuća Apple. </p>
<p> Tisuće obožavatelja Johna Lennona namjerava se okupiti u petak navečer u New Yorku, obilježavajući 20. obljetnicu njegove smrti. </p>
<p> To će bdijenje, za koje organizatori žele da traje cijelu noć, biti proslavljeno u jednom od prostora Central Parka, nazvanom »Strawberry Fields« (po imenu Beatlesove pjesme), smještenom nedaleko zgrade u kojoj su živjeli John Lennon i njegova supruga u zapadnom dijelu Manhattana. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Julian Lennon obilježava uspomenu na oca</p>
<p>LONDON, 8. prosinca </p>
<p> - Britanski glazbenik Julian Lennon obilježio je uspomenu na svojeg oca Johna, bivšeg člana Beatlesa, ubijenog prije 20 godina, ne skrivajući da mu i danas zamjera što ga nikad nije bilo. </p>
<p> U poruci na svojem Internet siteu, Julian Lennon predbacuje Yoko Ono, drugoj supruzi Johna Lennona, nesretan utjecaj na bivšeg člana Beatlesa. Julian je rođen u prvom braku Johna sa Cynthijom. </p>
<p> »Jako sam bio ljut na tatu zbog njegova zanemarivanja i stava prema miru i ljubavi. Taj mir i ta ljubav nikada nisu stigli do mene«, smatra Julian Lennon. Sin bivšeg člana Beatlesa dodaje kako se »nada da neće ponoviti greške Johna Lennona, kao što je njegov otac ponovio greške svojeg oca«. </p>
<p> Julian Lennon ističe privrženost koju osjeća prema polubratu Seanu, sinu Johna i Yoko. Johna Lennona, koji bi sada imao 60 godina, ubio je 8. prosinca 1980. ispred njegove kuće u New Yorku s pet metaka u leđa Mark Chapman, dok se vraćao iz glazbenog studija. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lennonov muzej posjetilo 53.000 Japanca</p>
<p>TOKIO, 8. prosinca</p>
<p> - Više od 50.000 ljudi posjetilo je muzej pokraj Tokija posvećen Johnu Lennonu, otvoren prije dva mjeseca. </p>
<p> »Od otvorenja bilo je 53.000 posjetitelja. To je zapanjujuće i nadišlo je naša očekivanja«, rekao je jedan član uprave muzeja koji se nalazi 25 kilometara od Tokija. </p>
<p> U zgradi muzeja izloženo je više od 150 predmeta koji su nekada pripadali Lennonu, a darovala ih je Joko Ono. Posjetitelji tako, uz glazbu Beatlesa sa razglasa, mogu među ostalim vidjeti njegove obiteljske fotografije, originalne rukom pisane stihove, vozačku dozvolu i putovnicu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Giuliani ne dopušta da spomen na Lennona potraje do jutra</p>
<p>NEW YORK, 8. prosinca</p>
<p> - Gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani nije u petak prihvatio traženje tisuća ljubitelja glazbe da newyorški Central Park u petak ostane otvoren kako bi se održao spomen na Johna Lennona. Prema gradskoj uredbi, park se zatvara u jedan sat iza ponoći.</p>
<p> »Neće biti iznimki. To bi bilo suviše opasno«, kazao je Giuliani.Newyorškom gradonačelniku zbog toga je odmah dodijeljen »počasni naziv« - zlobni gospodin Mrgud. Organizatori su željeli da bdijenje u prostoru parka, nazvanom »Strawberry Fields« potraje cijelu noć.</p>
<p> Taj dio parka je nasuprot zgrade u u zapadnom dijelu Manhattana u kojoj je živio i pred kojom je John Lennon ubijen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Djed Mraz uhićen, djeca plaču</p>
<p>GREAT YARMOUTH, 8. prosinca</p>
<p> - Djeca koja su prisustvovala božićnoj procesiji u ljetovalištu Great Yarmouth, na sjeveroistoku Engleske, prisustvovala su užasnuta policijskom uhićenju Djeda Mraza, odvedenog u postaju s lisicama na rukama, objavila je u četvrtak lokalna policija. 35-godišnji muškarac, odjeven u tradicionalni crveni kostim i bijelu bradu, svađao se s mladićem tijekom mimohoda koji je organizirao grad u okviru proslava božićnih blagdana i na kraju potukli. Policija je morala intervenirati pred užasnutim očima zaplakane djece... koja su već zamišljala Božić bez poklona. </p>
<p> »Uhitili smo dvojicu osumnjičenih zbog remećenja javnog reda i odveli ih u policijsku postaju, no obitelji i djeca prisustvovali su prizoru«, objasnio je, posramljeno, glasnogovornik policije. »Djeca su očito bila uznemirena jer su mislila kako uhićujemo pravog Djeda Mraza«, dodao je on. »Zato je viši dužnosnik policije Bob Crombie osobno došao objasniti djeci da se radi o lažnom Djedu Mrazu«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zicov sin krenuo stopama slavnog oca</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 8. prosinca</p>
<p> - Sin nekadašnje brazilske nogometne zvijezde Zica pridružio se talijanskom nogometnom klubu Udineseu, čime je započeo svoj put na međunarodnoj nogometnoj sceni. Dvadesettrogodišnji »Zico Junior« 14 će dana biti na probi u talijanskom klubu, prije nego li se čelnici odluče za njegov potpis na vjernost klubu, objavio je dnevnik Jornal do Brasil. </p>
<p>- S obavljenim poslom sam zadovoljam, izjavio je najstariji među Zicovim sinovima, koji bi prema najvama trebao potpisati jednogodišnji ugovor. </p>
<p>Junior je u juniorskoj konkurenciji igrao za Fluminese, kasnije je trenirao pri trećeligašu Clube de Futebol Zico u Rio de Janeiru, kojeg je vlasnik njegov otac. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Lennonov glazbeni autogram</p>
<p>Uz 20. godišnjicu smrti Johna Lennona / Pogled na današnje top-liste dovoljan je dokaz koliko su Beatlesi i Lennon »živi« u ustima drugih glazbenika / Kao što je Lennonova medijska prisutnost obrnuto proporcionalna činjenici da više nije među živima, njegov utjecaj nastavio je poput duha lebdjeti planetarnom pop-scenom</p>
<p>Prije dvadeset godina</p>
<p> - također je bio petak - 8. prosinca 1980., metak Mikea Chapmana ispaljen u Johna Lennona ispred zgrade »Dakota« u New Yorku, u kojoj je Lennon stanovao, prekinuo je ionako nemoguća nagađanja o ponovnom reaktiviranju Beatlesa. Upravo ovih dana o mogućem Chapmanovu pomilovanju javno se izjasnila - naravno, negativno - i Lennonova supruga Yoko Ono, dok su ankete s pitanjem »gdje ste bili kada je ubijen Lennon?« ispunile novinske stupce i televizijske ekrane. No, vjerojatno je puno zanimljivije pitanje što bi se dogodilo da kobnog predvečerja Lennon nije izašao iz automobila ispred kolnog ulaza zgrade - a ne u dvorištu kao obično - gdje ga je sačekao Chapman, kojemu je Lennon istog popodneva, na izlasku, udijelio posljednji autogram na tek objavljeni album »Double Fantasy« (primjerak koji je nedavno prodan na aukciji za astronomsku sumu novca). </p>
<p> Kao što je medijska prisutnost Johna Lennona od tada pa do danas bila obrnuto proporcionalna činjenici da više nije među živima, Lennonov glazbeni autogram nastavio je poput duha lebdjeti planetarnom pop-scenom, s presudnim utjecajem pogotovo u devedesetim godinama. Pogled na današnju top-listu Velike Britanije dovoljan je dokaz koliko su Beatlesi i Lennon »živi« u ustima i gitarama drugih glazbenika. Pomalo predvidljivo, događaji nakon Lennonove pogibije posvjedočili su da diskografski život poslije smrti često ima prednost nad običnim, ovozemaljskim događanjima. Redovite ankete specijaliziranih glazbenih magazina »Mojo« ili »Uncut« svakih par godina, iz usta najautoritativnijih glazbenika današnjice, Lennona stavljaju na pijedestal »najboljeg«, »najznačajnijeg« i »najdražeg« glazbenika koji je hodao planetom. </p>
<p> Iako već amortizirani do besvijesti, The Beatlesi, kao i Lennon, neprijeporan su zlatan rudnik koji diskografska industrija svakih par godina nemilosrdno prekopava u potrazi za novim dividendama. Posljednja grupna kompilacija »1« zoran je primjer kako se glazbeni materijal star trideset i više godina može ponovno prepakirati i prodati na tržištu, dok su upravo objavljena reizdanja Lennonovih albuma »Plastic Ono Band« i »Double Fantasy« jednak primjer diskografskog djelovanja na samostalnom Lennonovu kolosjeku. </p>
<p> Sličnim postupkom izjednačavanja skupne i pojedinačne tržišne isplativosti moglo bi se nazvati i seriju »Anthology«, zbog koje su zakopane i privatne sjekire razdora koje su davno izvadili Yoko Ono s Lennonom na jednoj, a McCartney s ostatkom na drugoj strani. Nakon tri dvostruka CD-a Beatlesa i televizijske serije, groznica »antologije« zahvatila je i Lennonov opus na peterostrukom CD-boxu istog naziva. </p>
<p> Ime Johna Lennona i Beatlesa - što je ipak nerazdvojno povezano - posebna je priča u emocionalnom sklopu prosječnog konzumenta, s onu stranu činjenice da njihova lista pjesama nema premca u masovno popularnoj glazbi. S druge strane, opsjednutost Beatlesima u glavama većine ljudi koji od 1963. naovamo hodaju našim planetom ne jenjava, a davanje još jedne prilike grupnom materijalu i samostalnim projektima Lennona teško da može imati bolji alibi od pogleda na top-liste (prva mjesta s obje strane Atlantika) i od glavnog podatka: točno 20. godišnjici Lennonove pogibije. </p>
<p>»Portret čovjeka, a ne njegove glazbe«, jedan je od zaključaka koji su popratili objavljivanje Lennonovih snimaka, što dobrim dijelom upućuje na najtočniju konstataciju: u njegovom slučaju čovjeka je doista bilo nemoguće odvojiti od glazbenog proizvoda. No, znajući o kakvoj se osobi radilo ne bi trebalo biti razloga za sumnju. S onu stranu autorstva i nevjerojatne vokalne izvedbe - što je bio osnov posla - Lennon u kućnim papučama, u demo izdanju (primjerice »Real Love«, pjesmi iz 1979. kojoj su kao i »Free As Bird« kasnije dodane instrumentalne dionice preostalih Beatlesa na projektu »Anthology«), kod zagrijavanja na klaviru, ili pak kao javna svojina na pozornici, u krevetskim intervjuima ili naivnim političkim akcijama za »davanje šanse miru«, bio je jednako privlačan u svojoj naivnosti i srčanosti. </p>
<p> No, kao najizravniji dokaz nepopustljive »genijalnosti« do zadnjih dana mogla bi se navesti pjesma prijetećeg naziva »Grow Old With Me«. Snimljena na klaviru 1979., naknadnom aranžmanskom asistencijom Georgea Martina i s pridruženom gudačkom sekcijom, predstavljala je posljednju suradnju autora i producenta koji su u okvirima Beatlesa doslovno izmišljali nove pravce popularne glazbe. Lennon, naravno, nije ostario, pa, znajući za sve prije nabrojano, nimalo nije paradoks što ga i danas doživljavamo kao da je »tu«. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Slikarska izravnost Ede Murtića </p>
<p>Galerija Torbandena Gradskog muzeja Revoltella u Trstu / Otvorena retrospektivna izložba Ede Murtića / Izloženo je 150 radova iz svih slikarevih stvaralačkih razdoblja</p>
<p>TRST, 8. prosinca</p>
<p> - Izložba čiji postav čini 150 slika Ede Murtića otvorena je u četvrtak na večer u Galeriji Torbandena Gradskog muzeja Revoltella u Trstu. Riječ je o retrospektivnom pogledu na cjelokupno stvaralaštvo Ede Murtića. Zastupljena su djela od lirske apstrakcije 50-ih godina, preko gestualnog slikarstva s izraženim kolorizmom, pa do današnje nove apstrakcije. Retrospektivu je kritičkim tekstom popratio Igor Zidić. Slikar Murtić izložena djela želi darovati gradu Zagrebu, međutim, postoji uvjet, a to je da grad pokaže razumijevanje i smjesti tu iznimno vrijednu zbirku u prikladan prostor. Gradski muzej Rivoltella je vrlo ugledna muzejska ustanova, utemeljena 1872. godine u palači baruna Pasqualea Revoltelle kao gradska galerija, a danas se u njoj predstavlja moderna umjetnost. </p>
<p>Osnovni podatci o izložbi i najava njezina otvorenja su se našli na internetskim stranicama vodiča i događaja Muzeja Revoltella. Postav je najavljivan kao »Antologijska izložba Ede Murtića«. Na otvorenju okupilo se mnoštvo zainteresirane publike, ali i veći broj stručnjaka - povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara. Izložbu je pratila velika medijska pozornost, a na otvorenju je bio uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je otvorio izložbu, i njegov tršćanski kolega Ricardo Illy.</p>
<p>Stručnjaci su govorili da je ova izložba dokaz talenta i genija Ede Murtića, jer je njegovo djelo raznovrsno, a ruka i duh su mu isti već 40 godina. U djelima se uočava spontanost, izravnost slikanja i nešto što se posebno rijetko viđa, a to je da Murtića ne zanima anegdota. Murtićeve političke bitke, unutrašnji sukobi, sreća, drama i zadovoljstvo su prevedeni na slike.</p>
<p>Ipak, u sklopu ove svečanosti slikarstva zbile su se i manje ugodne stvari. Naime, dan prije kada je održana konferencija za novinare, na njoj je govorio ekscentrični talijanski kritičar Vittorio Sgarbio, koji je u svom izlaganju naglasio da je »Murtić nadahnuće za svoje stvaralaštvo pronašao u Istri koju je Italija izgubila«. To je Sgarbijevo politiziranje umjetnosti izazvalo konsternaciju među hrvatskim novinarima. Drugi je neugodan slučaj nedolazak ministra kulture dr. Antuna Vujića, koji nije bio ni na popisu uzvanika. To se tumači činjenicom da ministar Vujić nije bio zadovoljan tretmanom koji mu je bio ukazan na nekim drugim prigodama, gdje je navodno bio dočekan vrlo hladno. Murtićeva retrospektiva u muzeju Revoltella ostaje otvorena do 27. siječnja. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Čuvari duhovne glazbene baštine </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Oratorijski zbor Crkve sv. Marka proslavlja 80. obljetnicu osnutka i tomu jubileju posvećen je slavljenički program. U nedjelju 10. prosinca zbor će sudjelovati na misi u 11 sati u Crkvi sv. Marka, koju će predvoditi nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić, te će tijekom mise izvesti »Krunidbenu misu« W. A. Mozarta. U nedjelju na večer u 19, 30 sati u istoj crkvi održat će koncert članovi solisti Oratorijskoga zbora, sadašnji i bivši studenti Muzičke akademije u Zagrebu. U utorak, 12. prosinca zbor će održati koncert, s početkom u 19.30 sati, u Crkvi sv. Marka, a na rasporedu su djela K. Odaka, C, Francka, S. Rahmanjinova i A. Dvoraka (Misa u D-duru).</p>
<p>Oratorijski zbor Crkve sv. Marka ev. utemeljen je 1920. godine, te je odigrao znakovitu ulogu u suvremenom glazbenom razvoju Hrvatske. Bio je jedini pravno konstituirani katolički crkveni zbor u cijeloj Hrvatskoj, i od svog osnutka sustavno je njegovao, posebice hrvatsku, duhovnu i svjetovnu glazbenu baštinu. </p>
<p>Pod ravnanjem svojih znanih dirigenata (prof. Rikad Rosskamp, prof. Mladen Pozajić, prof. Franjo Dugan, prof. Čedomil Dugan, prof. Mladen Stahuljak, prof. Juraj Stahuljak), Zbor stvara visok ugled, imajući u tom vremenu više od 1.500 crkvenih, društvenih i koncertnih nastupa, kao i redovitih prijenosa misa iz Crkve sv. Marka na tadašnjem Radio Zagrebu.</p>
<p> Pri Crkvi sv. Marka ev. počinje 1988. godine djelovati mješoviti pjevački zbor »Cantores Sancti Marci«, na poticaj Nevena Valenta kao i nekolicine glazbenih entuzijasta, među kojima treba istaknuti ing. Borisa Janušku, dr. Mladena Tršinskog i prof. Davorina Zorka, koji 19. studenoga 1992. dozvolom Nadbiskupskog duhovnog stola, spojivši tradiciju dugu 70-ak godina, nastavlja rad slavnog Oratorijskog zbora, te se kao takav registrira pri Ministarstvu uprave i pravosuđa RH. Tada je glavni umjetnički ravnatelj i dirigent Oratorijskog zbora »Cantores Sancti Marci« postao prof. Vladimir Kranjčević, redoviti profesor Muzičke akademije u Zagrebu i ravnatelj Opere HNK u Zagrebu. Jedno kratko vrijeme Oratorijski zbor vodi prof. Igor Cecić. Godine 1994. umjetničku skrb uz maestra Kranjčevića o Oratorijskom zboru preuzima mladi dirigent Tomislav Fačini, koji je u lipnju 1996. godine u potpunosti nakon velikih uspjeha koje je postigao sa zborom u proteklom razdoblju preuzeo samostalno vođenje istoimenog ansambla, te nakon uspješne diplome na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, na redovitoj godišnjoj skupštini postao deseti po redu glavni dirigent. Danas je Tomislav Fačini, viši asistent na odsjeku za dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (u klasi Vjekoslava Šuteja). Godine 1998. Oratorijski zbor Crkve sv. Marka preuzima mladi dirigent Ivan Repušić koji je danas glavni dirigent zbora.</p>
<p> Repertoar današnjeg Zbora, koji broji 50-ak članova, seže od srednjovjekovnih do suvremenih skladatelja iz hrvatske i svjetske glazbene baštine. Posebice treba naglasiti projekte koje su članovi Oratorijskog zbora uz vodstvo njihova dugogodišnjeg prefekta Nevena Valenta izveli i predstavili hrvatskoj glazbenoj javnosti: Crkveno prikazanje ili zagrebački misterij »Majka Božja Kamenitih vrata« B. Širole i Đ. Deželića 1994., povodom dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, za čije je izvođenje Oratorijski zbor primio Nagradu grada Zagreba, te scensku izvedbu »Božićne priče« R. Matza 1996. godine.</p>
<p> Oratorijski zbor Crkve sv. Marka je 1996. osvojio prvo mjesto na Međunarodnom natjecanju zborova u Neerpeitu u Belgiji. Na državnim natjecanjima u Zadru 1994., 1996. i 1999. osvaja drugu nagradu, a na Pjevačkom natjecanju grada Zagreba 1999. osvaja prvo mjesto. Do sada je Oratorijski zbor crkve sv. Marka gostovao u Belgiji, Sloveniji, Luksemburgu, Švedskoj i Norveškoj, kao i diljem Hrvatske. Oratorijski zbor Crkve sv. Marka je nastupao i na Varaždinskim baroknim večerima u Varaždinu te Večerima sv. Donata u Zadru.</p>
<p> Bilježi nastupe i na Zagrebfestu, na Krapinskom festivalu te na »Naš kanat je lip« u Poreču. Rezidentni je ansambl »Festivala sv. Marka« u Zagrebu. Posebice treba istaknuti 20 dobrotvornih koncerata tijekom Domovinskog rata. Redovito nastupa na nedjeljnim svetim misama i blagdanima te na misi za Dan državnosti u Crkvi sv. Marka. Bilježi nastupe i na Hrvatskoj televiziji, Hrvatskom radiju i na Hrvatskom katoličkom radiju. Zborom su ravnali i prof. Stjepan Mihaljinec, prof. Igor Gjadrov, Miljenko Prohaska, prof. Mladen Tarbuk, prof. Dragan Sremec i Nikša Bareza.</p>
<p>Uz zbor su nastupali i mnogi poznati operni solisti: Ruža Pospiš Baldani, Tomislav Neralić, Ivanka Boljkovac, Francisco Walls, Miljenka Grđan, Martina Tomčić, Vitomir Marof, Milivoj Juras, Tamara Felbinger i Martina Gojčeta.</p>
<p>Uz zbor su djelovali i poznati hrvatski orguljaši Crkve sv. Marka Alen Kopunović-Legetin, Krešimir Haas, a danas je orguljaš Pavao Mašić. Dugogodišnji predsjednik Oratorijskog zbora je Neven Valent, koji je ujedno i solist - psalmist Crkve sv. Marka.</p>
<p>Pokrovitelj »Oratorijskog zbora Crkve sv. Marka« je msgr. Franjo Prstec, župnik Crkve sv. Marka.(K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Tri muškarca Melite Žganjer« u Berlinu</p>
<p>BERLIN, 8. prosinca</p>
<p> - Hrvatski film »Tri muškarca Melite Žganjer« prikazan je u četvrtak na večer u Berlinu u okviru manifestacije Drugi hrvatski filmski dani. Nakon projekcije filma u prestižnoj kino-dvorani Arsenal na Potsdamer Platzu, na tribini koju je vodio direktor Foruma Berlinale, Urlich Gregor, na pitanja publike odgovarala je redateljica Snježana Tribuson. U subotu će u Arsenalu na Potsdamer Platzu bit prikazan film »Blagajnica hoće ići na more«. U sklopu Drugih hrvatskih filmskih dana, 8. prosinca, će se u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu održati okrugli stol »Situacija i perspektiva hrvatskog filma«, na kojemu će, među ostalom sudjelovati redatelji Hrvoje Hribar i Snježana Tribuson te filmski teoretičar Ivo Škrabalo.</p>
<p> Prošle godine u studenom održani su Prvi hrvatski filmski dani u Berlinu, na kojima je publika i kritika vidjela 10 hrvatskih filmskih ostvarenja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Pariz noću« Frederica Buxina</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - »Pariz noću« naziv je izložbe fotografija slobodnog fotografa i novinara Frederica Buxina, koja je otvorena u Galeriji primijenjenih umjetnosti SC. Izloženo je četrdesetak fotografija u boji objavljenih u istoimenoj Buxinovoj knjizi. Riječ je o knjizi za koju je Buxin zapisao: »Ova je knjiga prije svega šetnja, noćna šetnja po krovovima i zvonicima odakle je grad tek svjetleći krajolik. Često sam hodao noću kad bih se kasno vraćao kući, u vrijeme kad metro više ne vozi. Volim te noći, ulice bez automobila, napuštene kolodvore i njihove nepomične vlakove, ljepotu spomenika koji svijetle samo za mene...« Upravo u tih nekoliko rečenica opisano je što se može vidjeti na izloženim fotografijama; trgovi, ulice, podzemna i nadzemna željeznica, spomenici, hoteli i drugo. Izložbu, koju su zajednički organizirali Francuski institut u Zagrebu i SC, može se razgledati do 23. prosinca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Arhitektura u tiskanom mediju</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Izložba pod nazivom »60 europskih časopisa o arhitekturi« otvorena je u četvrtak na večer u Hrvatskom muzeju arhitekture. Taj putujući postav organizirao je Regionalni centar za književnost Središnje Francuske, a osmišljen je u suradnji s časopisom »L'Architecture d'aujourd'hui« uz potporu francuskog Ministarstva kulture i Direkciju za arhitekturu i naslijeđe (AFAA). U Zagreb je izložba stigla zalaganjem Hrvatskog muzeja arhitekture, Francuskog instituta i Veleposlanstva Republike Francuske u Zagrebu.</p>
<p>Postav »60 europskih časopisa o arhitekturi« je specifičan. Naime, 60 časopisa su predstavljena podsredstvom plakata, a na stolovima se nalazi širi izbor brojeva tih izdanja te ih svaki posjetitelj može prelistati. Na taj se način nudi uvid u europske arhitektonske časopise, ali i arhitektonsko stvaralaštvo. Izložbu je otvorio francuski veleposlanik u Zagrebu Albert Turot, a kazao je da je ona zamišljena u Monpelieru gdje je i prvi put postavljena. Do sada je ta putujuća izložba obišla: Pariz, Caen, Prag, Berlin, Mayence, Varšavu, Barcelonu i Karlsruhe, a nakon Zagreba ide u Budimpeštu. rilikom svakog otvorenja organiziraju se susreti i rasprave, pa će tako i u subotu u Hrvatskom muzeju arhitekture uz sudjelovanje stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Mađarske, Francuske i Hrvatske, biti organiziran okrugli stol s temom »Stanje arhitektonske kritike i teorije«. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Pismenost, europske perspektive«</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - »Pismenost, europske perspektive« naziv je seminara koji je u petak održan u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici. Seminar su zajednički organizirali Hrvatsko čitateljsko društvo (HČD) i Knjižnice grada Zagreba, a jedna od glavnih poruka mu je da bez čitanja nema ni kulture.</p>
<p> Moderatorica seminara Ivanka Stričević istaknula je kako je jedan od razloga održavanju seminara Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca. Drugi je pak razlog taj što je i Hrvatska prije deset godina postala stalnom članicom Međunarodne čitateljske udruge (MČU) sa sjedištem u SAD-u. Udruga je to koja ističe važnost pismenosti, ne samo pojedinca, već i čitavoga društva, zatim potpomaže organiziranje seminara, dodjeljuje nagrade za programe iz područja čitanja i slično, pojasnila je Sabolović-Krajina. Na seminaru su govorili članovi Europskog odbora MČU-a iz Velike Britanije, Islanda, Švedske, Norveške, Estonije, Izraela i Bugarske. HČD je dobrovoljna udruga koja se bavi poticanjem, istraživanjem i unaprjeđenjem čitanja. Sjedište joj je u Koprivnici, a okuplja stručnjake i znanstvenike raznih profila (knjižničare, učitelje, nastavnike, sveučilišne profesore, pedagoge, psihologe, defektologe, pisce, nakladnike i druge) kako bi se organizirano i sustavno promicalo, poticalo i isticalo značenje čitanja i pismenosti uopće. HČD ima stotinjak individualnih i kolektivnih članova, a od 1992. izdaje glasilo »Hrčak«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Osječanima je Prag bio usputna stanica...</p>
<p>Nakon 2-0 Osijeka protiv Slavije, svi su vjerovali da će ta prednost biti obranjena u uzvratu 3. kola Kupa Uefe, u Pragu / No, raspad sustava u uzvratu i 1-5 poraz donio je u Gradski vrt samo tugu i nevjericu / Svaki je Osijekov igrač unaprijed odigrao uzvratni dvoboj protiv Slavije, svi su u glavama imali navodne brojne menedžere koji su došli gledati baš njih, svi su dvoboj u Pragu shvatili kao usputnu stanicu do već ostvarenog cilja / Utakmica im se nije uklapala u već razrađene planove o pojačanju ugovora ili odlasku u inozemstvo, ili pak o nastavljanju već započetih božićnih blagdana...</p>
<p>PRAG (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 8. prosinca</p>
<p> - Tužan je završetak osječke nogometne sezone... Tužan i bolan, praških 1-5 u uzvratnome dvoboju 3. kola Kupa Uefe, protiv Slavije, urezalo je još kako bolne ožiljke na dosad besprijekorno Osijekovo jesensko lice. Razarajući sudar sa Slavijinom ledenom santom potopio je sve snove osječkoga »Titanica« o prezimljavanju u Evropi, zacijelo najgora utakmica ove generacije stigla je u trenutku kad to nitko nije očekivao. </p>
<p>Nada je postojala, nada je živjela nakon osječkih 2-0, svi su vjerovali da će se ta lijepa prednost obraniti, no posvemašnji raspad sustava u uzvratu donio je u Gradski vrt samo tugu. I nevjericu... Bilo bi posve pogrešno kad bi netko sad govorio »eh, nismo imali sreće, primili smo dva gola u 90. i 93. minuti«. To jest činjenica, međutim isto je tako činjenica da je Osijek i u 60. minuti već mogao inkasirati »petardu«! U nogometu se samo broje golovi, a u četvrtak navečer bilo je doista pitanje trenutka kad će osječki uzdrmani brod definitivno biti potopljen i torpediran. Dobrih vila, na žalost, nije bilo, pa je konačni slom pristigao na izdisaju utakmice. A o pomanjkanju sreće ne može se razgovarati, jer sreća je i u Pragu jednom pomilovala našu momčad.</p>
<p>Zbilo se to na isteku prvoga dijela, u trenucima kad je Slavia držala golemih 2-0, nakon 47 minuta igre u kojima Osijek nije uspio sastaviti dva suvisla dodavanja, kamoli stići do prave zgode. I tada je, nakon prekida, nakon sjajno izvedenog slobodnog udarca Bjelice, pogodak za Osijek zabio Turković i oko 1000 navijača pristiglih autobusima i automobilima iz Osijeka započelo je feštu na sjeveru. Svi su tada bili uvjereni da je gotovo, svi su vjerovali da će se Osijek dići, a Slavia posrnuti, taj nenadani Osijekov ustanak iz mrtvih dodatno je probudio nadu. Međutim... </p>
<p>Umjesto da taj gol udahne Osijekovim igračima dodatnu snagu i volju, u nastavku su Česi još pojačali ritam i tempo, rastavljali su Osijekovu momčad na najsitnije dijelove i u završnici je definitivno pregazili. Zanimljivu je izjavu nakon dvoboja dao trener Slavije, Karel Jarolim:</p>
<p>- Kad smo već morali primiti gol, onda smo ga primili u za nas najboljem trenutku! Jer, dečki su odmah došli u svlačionicu i imao sam 15 minuta vremena da ih uvjerim kako još ništa nije izgubljeno, govorio sam im da smo bolji i da će nam se sav trud isplatiti, ali moramo biti strpljivi. Tako je i bilo, na kraju smo pobrali plodove odlične igre, likovao je Čeh.</p>
<p>Umjesto, dakle, da Osijek iskoristi sjajnu situaciju i postizanje gola uoči odlaska u svlačionicu, češki je trener iz tog minusa napravio svoj kapital! A što se u poluvremenu događalo u osječkoj svlačionici? Pokušavao je trener Stanko Mršić i verbalno nešto promijeniti kod svojih igrača, međutim ne ide to baš tako. </p>
<p>Ne može se, naime, u 15 minuta nadoknaditi sve propušteno u zadnjih 14 dana, ne može se samo tako reći »sad ćemo opet biti pravi, sad ćemo opet igrati pravi nogomet«! Loptu se, naime, ne da baš tako lako prevariti, a k tome lopta dugo pamti. Pamti i vraća...</p>
<p>A Osječanima se na najgori način vratila - bahatost i prepotencija. Kad smo ih gledali onako prpošne i bezbrižne u praškome hotelu »Piramida« večer uoči dvoboja, pomislili smo možda ta samouvjerenost i nije loša, dečki su svjesni da imaju 2-0, svjesni su svoje kvalitete i dobro je što nema nimalo straha. Međutim, trener Mršić drukčije je protumačio ponašanje svojih igrača:</p>
<p>- Napravili smo loš trening, uopće mi se ne sviđa ozračje. Kao da je već sve gotovo, svi su u mislima tko zna gdje, ne znam hoću li ih moći »vratiti« u utakmicu, žalio nam se Mršić.</p>
<p>Na žalost, nije uspio! Svaki je Osijekov igrač »već odigrao uzvratnu utakmicu protiv Slavije«, svi su u svojim glavama imali navodne brojne menedžere koji su došli gledati baš njih, svi su dvoboj u Pragu shvatili kao usputnu stanicu do već ostvarenog cilja. Dečki su, na žalost, bili »lole i bekrije« izvan travnjaka, a kad su na travnjaku trebali pokazati da su pravi, onda su zakazali! Jer, utakmica im se nikako nije uklapala u već davno razrađene planove o pojačanju ugovora ili odlasku u inozemstvo, ili pak o nastavljanju već započetih božićnih blagdana.</p>
<p>K tome, Osijek je napravio tradicionalnu pogrešku koju čine gotovo svi klubovi bez evropskoga iskustva, klubovi koji tek počinju rasti. Uz igrače i vodstvo kluba, u istome su hotelu, naime, bili smješteni i novinari, navijači te neizostavno »prateće osoblje«. Stvorena je idilična atmosfera druženja i zafrkancije, na dan utakmice stotine je navijača došlo u hotel, u cijelom se filmu samo utakmica nikako nije uklapala u scenarij. Uostalom, naše je teze nakon dvoboja potvrdio i Mršić:</p>
<p>- Ja sam pogriješio, moja je pogreška što sam doveo momčad u grad. Trebali smo otići u nekakav hotel 50 kilometara od Praga, negdje u šumi, da nitko ne zna gdje smo!</p>
<p>Na pogreškama se uči, na žalost najgore je učiti na vlastitim pogreškama. I upitno je hoće li Osijek moći i znati izvući pravu pouku, jer ova je generacija igrača ove jeseni bila na svome vrhuncu. Neminovno će uslijediti promjene u osječkoj svlačionici, plasman u osminu finala Kupa Uefe trebao je biti određenim jamstvom - poglavito financijskim - da će momčad ostati na okupu. Ovako, Osijek ostaje u svojim nemalim problemima, izostao je evropski rezultat i spuštanje na zemlju bilo je bolno. Šteta, nedostajao je zaista samo mali korak pa da Osječani budu evropski hit. No, ponekad je i taj mali korak zapravo prevelik i nemoguće ga je napraviti. Kao što se, isključivo vlastitom krivnjom, dogodilo Osijeku u Pragu.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zadar učvršćuje 1. mjesto</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja i Cibone VIP u različitom raspoloženju dočekuju derbi 9. kola hrvatskog prvenstva. Na splitskim Gripama u nedjelju u 17 sati uz izravan televizijski prijenos ogledat će se momčadi koje su u europkim kupovima ovog tjedna imale različit učinak. Osim nedjeljnog derbija u Splitu, sve ostale utakmice 9. kola košarkaša igraju se u subotu. Zadrani, trenutno vodeći u prvenstvu, imaju priliku i bez ozlijeđenog Tomislava Ružića na gostovanju u Osijeku protiv Kandit Olimpije potvrditi »jedinicu«.</p>
<p>Košarkaši Zagreba u dvorani u »Trnskom« igrat će protiv Šanac Karlovca. Bez kapetana i najboljeg igrača Maria Stojića, »mravi«su u prošlom kolu jedva izvukli pobjedu protiv »fenjeraša« Hermes Analitice. Osim u Trnskom, u subotu se u Zagrebu igra i u »Kutiji šibica«, gdje košarkaši Zrinjevca imaju laganu zadaću protiv Hermes Analitice. </p>
<p>Zagrebačka Dona gostuje na Baldekinu protiv Šibenika. Nakon kraće stanke zbog ozljede kuka u sastav se vratio Boris Gnjidić, pa momčad Ivice Burića ima veliku priliku i nakon 9. kola zadržati vodeću poziciju. U Slavonskom Brodu košarkaši Svjetlost Broda dočekuju momčad Sava osiguranja. I dok se Brođani prema očekivanjima nalaze u donjem dijelu ljestvice, košarkaši Sava osiguranja su na visokoj petoj poziciji, sa šest pobjeda i dva poraza. Novi trener Dražen Brajković preporodio je Riječane. Iako je u Cibonu otišao Davor Kus, Sava osiguranje u novoj sezoni s većinom domaćih igrača i Amerikancima Whitfieldom i Bryneom jednostavno plijeni igrom. Što potvrđuje i pobjeda protiv Split CO u prošlom kolu. (I. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prvi poraz Spursa na domaćem parketu</p>
<p>NEW YORK, 8. prosinca</p>
<p> - Najzanimljivija utakmica NBA lige, u četvrtak navečer, odigrana je u San Antoniju, gdje su New York Knicksi svladali Spurse 86-83 i nanijeli im prvi ovosezonski poraz na domaćem parketu. Spursi sad imaju 11-7 omjer pobjeda i poraza, a New York 13-8.</p>
<p>Spursi su do posljednje četvrtine imali dobar rezultat, u jednom su trenutku vodili i sa 14 koševa, no Knicksi su sjajno odigrali završnicu i pod dirigentskom palicom Latrella Sprewella ubilježili 13. pobjedu ove sezone.</p>
<p>Svoj uspjeh Knicksi mogu zahvaliti i odličnoj obrani, posebno u završnici utakmice, na centru domaćina, Timu Duncanu. Spursi su vodili veći dio utakmice, a gosti su prvi put poveli minutu prije kraja. U posljednjoj su minuti Knicksi iskoristili sva slobodna bacanja koja su, u trenucima kad se rezultat prelamao, bila ključna. Knickse je predvodio Sprewell sa 20 poena, Glen Rice je dodao 19 i 12 skokova, Allan Houston 17, a Marcus Camby 16. Tim Duncan je bio prvi čovjek Spursa sa 28 koševa i 10 skokova, a 15 je ubacio Derek Anderson.</p>
<p>Minnesota je na domaćem parketu svladala Washington 105-88, nanijevši »čarobnjacima« šesti uzastopni poraz. Momčad s najboljim postotkom šuta u NBA ligi ove sezone (52,4) sasvim je zasluženo pobijedila Washington, a zabljesnuo je domaći organizator igre Terrell Brandon, koji je ubacio 24 poena i imao 12 asistencija. </p>
<p>Jazzeri su kod kuće svladali Vancouver 98-87, a glavni igrači ne baš pretjerano kvalitetnog dvoboja bili su veterani Bryon Russell (20 poena), Karl Malone (18 poena) i John Stockton (13 poena i 13 asistencija). U sastavu kanadske momčadi, sa slabim šutom 5-13, najučinkovitiji je bio Shareef Abdur-Rahim, sa 21 poenom.</p>
<p>U dvoboju Phoenixa i Milwaukeeja, koji je završio pobjedom Sunsa 104-96, najučinkovitiji su bili Cliff Robinson (35 poena) i Rodney Rogers (25), a ključne koševe postigao je u posljednjoj četvrtini organizator igre, Jason Kidd. Kod gostiju, Glenn Robinson je ubacio 26 koševa. Svestrani košarkaš Orlanda Tracy McGrady iz dana u dan dokazuje svoje iznimne sposobnosti i sjajno iskorištava neigranje prve zvijezde momčadi, Granta Hilla. McGrady je Denveru ubacio 36 koševa (šut iz igre 15-31) i dodao 12 skokova za 103-93 pobjedu Orlanda. Kod gostiju se iskazao jedan od najboljih krilnih centara u NBA ligi Antonio McDyess, sa 28 poena.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Orlando - Denver 103-93, Milwaukee - Phoenix 96-104, Minnesota - Washington 105-88, San Antonio - New York 83-86, Utah - Vancouver 98-87. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vulić: Trener je dobar koliko mu je dobra momčad</p>
<p>Žalosno je, ali istinito da moramo nekoga prodati. Hajduk mora dovoditi igrače koji će biti pojačanja, ali sve ovisi o financijama. No, moram pohvaliti ove momke koji nisu prigovarali, iako im zbog klupske situacije nije bilo ni malo lako. Dok se situacija u klubu ne sredi, bit ćemo nesigurni, kaže trener Hajduka, Zoran Vulić</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - Zoran Vulić, 39-godišnji trener Hajduka, preuzeo je momčad u 5. kolu hrvatskog prvenstva. Posljednje četiri utakmice, u kojima su »bijeli« osvojili devet bodova i ostavili dobar dojam u Maksimiru, unatoč 2-3 porazu, djeluju obećavajuće, pa na Poljudu očekuju uspješno proljeće. Vulić se, kao igrač, iskušao na svim mjestima u momčadi, a sudjelovao je u dva najveća Hajdukova uspjeha - 1984. godine u polufinalu Kupa Uefe protiv Tottenhama i 1995. godine, u četvrtfinalu Lige prvaka protiv Ajaxa. Sad Vulić utire stazu svog trenerskog puta. O prošloj polusezoni, kaže:</p>
<p>- I zadovoljan sam i nezadovoljan. Treće mjesto je, s obzirom na okolnosti u kojima se klub nalazi, realno. U Hajduku uvijek traže rezultate preko noći, a ništa se ne može napraviti preko noći, za sve treba vremena. Trenera ocjenjuju kroz dva, tri rezultata, a po mom mišljenju, trenerov je udio u uspjehu, ali i neuspjehu, oko 30 posto. Smatram da je trener dobar koliko mu je dobra momčad.</p>
<p>Vulić je teško proživljavao Hajdukove oscilacije, prije gostujućeg dvoboja protiv Hrvatskog dragovoljca čak je najavio odlazak u slučaju poraza. O problemima njegove momčadi i teškim trenucima Vulić govori:</p>
<p>- Najteže mi je bilo u Koprivnici, protiv Slavena Belupa, morali smo odigrati bolje. Istina, nismo briljirali ni protiv Cibalije ni protiv Šibenika, ali u tim je utakmicama bilo previše ozlijeđenih igrača. Morali su igrati mlađi, a iskusne momčadi imaju kvalitetne nastupe u nizu. Najbolji je primjer Osijek, a i Slaven Belupo. Najzadovoljniji sam igrom u prvom poluvremenu protiv Rijeke. No, u nas je teško igrati jer svi uglavnom igraju »na nulu«, čuvaju svoja vrata, pa što bude. Mislim da bi za hrvatski nogomet bila najbolja manja liga, s doigravanjem. U tom bi slučaju, zbog koncentracije kvalitete, igre bile bolje, a prvenstvo zanimljivije...</p>
<p>Vulić najavljuje okupljanje momčadi 3. siječnja, kad će se obaviti testiranja, a 10. siječnja započet će pripreme. Zbog slabe financijske situacije splitskog kluba, pripreme će najvjerojatnije biti na Hvaru ili Braču. </p>
<p>Iako na Poljudu ističu da bi voljeli zadržati momčad na okupu, sasvim je izvjesno da će nekoga prodati (Pletikosa, Leko, Miladin i Musa imaju ponude). Stoga će se Splićani, žele li napasti Osijek, morati pojačati.</p>
<p>- Žalosno je, ali istinito da moramo nekoga prodati. Hajduk mora dovoditi igrače koji će biti pojačanja. Uvijek sam za to da se dovede igrač poput Sliškovića. Leutar iz Cibalije i Brajković iz Rijeke prava su pojačanja za svaki kluba, pa tako i za Hajduk, ali sve ovisi o financijama. No, moram pohvaliti ove momke koji nisu prigovarali, iako im zbog klupske situacije nije bilo ni malo lako. Dok se situacija u klubu ne sredi, bit ćemo nesigurni. Mogu reći da smo u momčadi imali mir, a to mogu zahvaliti i svojim suradnicima Praliji, Gabriću i liječničkoj ekipi, rekao je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pjesmom prizivaju plaću</p>
<p>Nogometaši Zagreba zaključili sezonu međusobnom utakmicom i pjesmom, s nadom da će doći i plaća, premije/ Dasović u Kijev, Čižmek u Španjolsku</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Nogometaši Zagreba zaključili su sezonu međusobnom utakmicom, a poslije nje zaorila se i pjesma iz svlačionice. No, nije se pjevalo zato što je stigla dvomjesečna plaća i zaostaci za premije, više nego zaslužene. To će još morati malo pričekati, jer »nije danas lako naći za plaću«, kako kazuje Drago Marić direktor kluba.</p>
<p>Kako pričekati, vole se pitati izravni proizvođači. Zar čelni ljudi kluba ne ističu u svakoj prigodi da je trenutačno Zagreb financijski bolje potkovan od većine naših prvoligaških klubova i samo da u njemu ne teče »med i mlijeko«.</p>
<p>Ipak, unatoč tomu »pala je pjesma«, jer momčad, počevši od najstarijeg pa do najmlađeg igrača, bez obzira što ih djeli i do do 20 godina razlike, osjeća se kao klapa. To ponekad nema cijenu i zaista lijepo zvuči. Poglavito, danas u svekolikom otuđenju, u kojem je nerijetko i »igrač igraču vuk«. I to često i unutar iste momčadi. Netko je valjda zaslužan za takvu atmosferu, a sve upućuje prema treneru Branku Karačiću, u prošlom prvenstvu još pomoćniku Ive Šuška. </p>
<p>No, i nadalje kako čujemo, Karačić radi bez ikakvog ugovora, na riječ. S naglaskom kako nitko od mjerodavnih o tomu s njime niti ne pokušava razgovarati. </p>
<p>Skupina od 12 igrača i to pretežito mlađih, međutim bit će još tjedan dana na okupu. Pelin, V. Jurić , Franja, Čačić, Štrok Šimić, Vrkić, te juniori Lalić, Popović i Komar zastupat će Zagreb na malonogometnom turniru u Sarajevu 15. i 16 prosinca. Cilj je pokušati i bolje od lanjskog 2. mjesta, kad su u finalu sa 2-8 pobjeđeni od Dinama, koji također dolazi u Sarajevo.</p>
<p>Definitivno je da se klub oprašta od Gorana Dasovića. Svog igrača iz tzv. drugog plana, koji je zadovoljio poslodavce iz pomalo neobičnog podneblja za naša shvaćanja. Odlazi, naime, u redove ukrajinskog prvaka CSKA iz Kijeva, ponudom su zadovoljni i Zagreb i Dasović. Pitanje je sata hoće li put Španjolske otići Mario Čižmek, navodno da je suprotna strana jako zagrizla. Čižmek, međutim, ne želi išta pričati prije nego što sve bude zgotovljeno.</p>
<p>Zabilježili smo u prostorima pored klupskog šanka i gestu Žarka Čuljka, dugogodišnjeg člana Zagrebove uprave, inače na strani trenutačno »razvlaštene« struje. Vidjevši da se klupski gosti nemaju čime poslužiti, pa ni kavom, priložio je 200 kuna. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dobrodošla uzbuna</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Istup Ivana Brlekovića, člana IO HNS-a i saborskog zastupnika, te Damira Vrbanovića, izvršnog direktora Dinama, pokazao se kao odličan potez. Njih su dvojica pozvali novinare i prozborili o zakonskoj proceduri vezanoj uz aktualni problem financiranja hrvatskog sporta, posebice nogometa. Osim što su pokazali da »vladaju materijom« i naznačili osnovne točke djelovanja, Brleković i Vrbanović su u akciju uvukli još neke važne subjekte, među njima Hrvatski olimpijski odbor, kao najmjerodavniji. Istina, priznajemo da nas je pomalo začudilo što su Brleković i Vrbanović u četvrtak pozvali novinare praktički na svoju ruku, a ne u sklopu neke koordinirane, sinkronizirane akcije, čak ni unutar svoje kuće. Uostalom, prije dva mjeseca su o istoj temi, u HOO-u, zasjeli čelnici hrvatskog sporta i Hrvatskog nogometnog saveza. S naglaskom da su nogometaše, među ostalima, predstavljali i Brleković i Vrbanović. Tom su prigodom predstavnici nogometa dobili veoma važne uloge u kreiranju teksta, posebice dijela koji tretira nejasnoće u obaveznim davanjima. S naglaskom da prema zakonodavcu, odnosno Saboru, treba istupati zajednički, jer problem nije samo nogometni, nego svesportski.</p>
<p>Kako su nam rekli Brleković i Vrbanović, cilj spomenutog sastanka s novinara bilo je zapravo podizanje prašine, jer zakoni kreću u proceduru, pa treba napraviti svojevrsni pritisak. Svaka napisana riječ može samo koristiti, »valjda će netko od mjerodavnih pročitati novine i podsjetiti se o čemu se radi«.</p>
<p>Tim se povodom, kako čujemo, oglasio Luciano Sušanj, dopredsjednik HOO-a i saborski zastupnik. Podsjetio je Brlekovića na zajedničku akciju HOO-a, HNS-a i ostalih subjekata, vezanu uz sređivanje zakonskih odnosa kad je riječ o sportu. Podsjetio ga je pritom kako cilj akcije nisu amandmani na neke točke Zakona o športu, nego revidiranja cijelog Zakona. S amaterskim sportom u glavnoj ulozi. (Z. Abamović)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Janica ponovno osvaja Sestriere?</p>
<p>Janica Kostelić ovog će vikenda voziti dvije utrke za Svjetski kup u talijanskom Sestriereu - u subotu veleslalom, a u nedjelju slalom / Naša je skijašica, sa četiri uzastopne, nadmoćne slalomske pobjede, u Sestriereu slavila i lani / Može li ponoviti taj uspjeh?</p>
<p>SESTRIERE (Posebno za Vjesnik), 8. prosinca</p>
<p> - Prva dama hrvatskog skijanja, Janica Kostelić, ovog će vikenda krenuti u lov na petu uzastopnu pobjedu u slalomu za Svjetski kup. Naporni treninzi u francuskom Val d'Isereu prošloga tjedna poslužili su Janici kao glavna priprema za nedjeljni slalom u talijanskom Sestrieru, utrku od koje cijela hrvatska reprezentacija, naravno i Janica, mnogo očekuju.</p>
<p>Uvertira u glavni događaj vikenda, nedjeljni slalom, bit će veleslalomska utrka u subotu, koja je nedavno iz Val d'Iserea premještena u Sestriere. Janica će i u subotu pokušati ući među prvih 30, kako bi povećala broj bodova u ukupnom poretku za Svjetski kup. Uostalom, ove je sezone već nastupila u dva veleslaloma. Na otvaranju sezone, u Söldenu, zauzela je 12. mjesto, a u Park Cityju se nije uspjela progurati među prvih 20. </p>
<p>No, kulminacija Sestriera, barem iz hrvatskoga kuta, bit će nedjeljni slalom. Hrvatska je skijašica u posljednje dvije utrke naznačila gotovo nevjerojatnu formu, potpuno dotukavši konkurenciju. U Park Cityju je ciljem projurila sa čak 1,73 sekunde prednosti u odnosu na drugoplasiranu, da bi taj razmak na kasnijoj utrci, u Aspenu, bio nešto manji: »samo« 0,84 sekunde... Prije teškog pada i ozljede prošle godine, zbog koje je pauzirala 10 mjeseci, Janica je upisala dvije slalomske pobjede. S dvije ovosezonske, njeni rezultati zaista pripadaju kategoriji nadnaravnih.</p>
<p>Hoće li naša skijašica i ove nedjelje u Sestrieru nastaviti istim, furioznim ritmom? S obzirom na težinu treninga, posebice u posljednjih tjedan dana u Val d'Isereu, svakako možemo očekivati potvrdan odgovor.</p>
<p>Posljednju utrku u Svjetskom kupu Janica je vozila u srijedu u Val d'Isereu. Riječ je o superveleslalomu u kojem je zauzela 22. mjesto. Nakon toga se potpuno posvetila treninzima slaloma. Štoviše, prije nastupa u Val d'Isereu, naša je skijašica nekoliko treninga odradila i u Italiji.</p>
<p>Lani, prije ozljede, Janica je slast pobjede osjetila upravo na stazi u Sestrieru, pa u nedjeljnom nastupu neće imati suviše nepoznanica. Ove je sezone propustila tri utrke u SAD kako bi se što bolje koncentrirala na »europski raspored«. Jasno, ti su izostanci uzrokovali i pad u ukupnom poretku Svjetskog kupa - s drugog je skliznula na šesto mjesto.</p>
<p>Međutim, možemo očekivati da će Sestriere sve vratiti »u normalu«. Naime, Janica čak i u subotnjem veleslalomu najavljuje zapaženi rezultat. Štoviše, želi upisati najbolji osobni rezultat ove sezone u veleslalomu, iako je teško vjerovati da će se baš upustiti u lov na osobni rekord iz prošle godine, kad je u toj disciplini u Park Cityju zauzela četvrto mjesto.</p>
<p>U ponedjeljak je na rasporedu i muški slalom, u kojem će nastupiti Ivica Kostelić. Zanimljivo je, međutim, da će u toj utrci Janica imati ulogu predvozačice. Muški slalom vozit će se u večernjim satima, tako da će Janici uloga predvozačice svakako dobro doći. Naime, naša skijašica nije naviknuta na vožnju pod reflektorima, pa će u ponedjeljak imati probu koja će joj znatno pomoći, s obzirom da je potkraj godine u Semmeringu očekuje upravo noćni slalom.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Iznenađenja neće biti«</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Početak sezone slutio je na najgoru godinu u pokalima ovjenčanoj povijesti Rukometnog kluba Zagreb. Dugogodišnji sponzor kluba, renomirani proizvođač alkoholnih pića, zagrebački Badel 18862 otkazao je suradnju s klubom i ostavio hrvatske prvake na cjedilu. No, iako je nekolicina igrača napustila klub, rukometaši Zagreba predvođeni trenerom Linom Červarom ponosno koračaju prema četvrfinalu Lige prvaka. Sigurno drugo mjesto u skupini koje vodi u daljnji krug natjecanja osigurali bi pobjedom u susretu 5. kola skupine A Lige prvaka protiv švedskog Redbergslidsa, koji se u maloj dvorani Sportskog doma igra u subotu s početkom u 18 sati.</p>
<p>- Dvoboju treba pristupiti s jednakom ozbiljnošću kao i u drugom poluvremenu u Ankari, odnosno prvenstvenom susretu s Rudarom. Ukoliko naši vratari budu branili kao inače, dakle 10 do 15 obrana, a mi realizirali prilike u napadu, ne bi trebalo biti problema, najavljivao je susret Goran Šprem.</p>
<p>Trener Zagreba Lino Červar u subotu neće moći računati na ozlijeđene Silvija Ivandiju te Vedrana Zrnića. Stoga »plitkoj«, zonskoj obrani Šveđana namjerava suprostaviti mladog makedonskog reprezentativca, 20-godišnjeg Kirila Lazarova, koji bi pogotcima s 9-10 metara trebao neutralizirati visoke Šveđane. </p>
<p>- Naravno iznenađenja su moguća, ali to se neće dogoditi u subotu. Svjesni smo koliko nam znači pobjeda protiv Redbergslidsa. Plasirali bi se među osam najboljih rukometnih momčadi u Europi, a samim time bi ispunili cilj koji smo si postavili na početku sezone, rekao je Červar.</p>
<p>Pobjeda bi donijela mir uoči posljednjeg susreta u skupini protiv slovenskog Celja, vječinog rivala »zagrebaša« u europskim natjecanjima. Razmišljalo bi se tada i o prvom mjestu, koje bi hrvatskom prvaku donijelo lakšeg protivnika u četvrtfinalu Lige prvaka. A prije samo nekoliko mjeseci mnogi su bili skeptični... (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>HOO traži očitovanje Hrvatskog košarkaškog saveza </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Nastojeći da u potpunosti bude upućen u situaciju što trenutno opterećuje našu košarkašku organizaciju, iz Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) je u Hrvatski košarkaški savez, (HKS) upućeno pismo sljedećeg sadržaja:</p>
<p> »Hrvatski olimpijski odbor pozorno prati razvoj razvoj događaja u vezi s aktivnostima Međunarodne košarkaške organizacije (FIBA) oko sudjelovanja predstavnika nacionalnih košarkaških federacija u Euroligi (ULEB. O slučaju u trokutu FIBA-ULEB-HKS, na drugoj sjednici Vijeća HOO-a, održanoj 10. studenoga 2000., izvjestio je i član Vijeće, ujedno predsjednik HKS-a Damir Skansi. Kako su u međuvremenu određeni problemi eskalirali i u otvorenu konfrontaciju predsjednika HKS-a i članova Upravnog odbora HKS-a, a kako postojeće stanje može ozbiljno opteretiti i položaj HKS-a unutar FIBA-e, molimo vas da nam, kao članica udružena u HOO, dostavite svoje očitovanje o cjelokupnoj situaciji, te namjerama što ih poduzimate. HOO-u je stalo da se na najbolji način riješi ovaj problem, uz spremnost da u tome sudjeluje, u okvirima svoje nadležnosti«. Pismo, koje je potpisao predsjednik HOO-a dr. Zdravko Hebel, upućeno je predsjedniku i Upravnom odboru HKS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Sve je bolje, sve je slađe kad nema Rađe«</p>
<p>ZADAR, 8. prosinca</p>
<p> - »Sve je bolje, sve je slađe kad nema Dina Rađe«, pjevalo se na istočnom dijelu tribina u Jazinama dok su košarkaši Zadra, na uvjerljiv način, utirali put do prve pobjede, 118-79 protiv Lugana, u Euroligi. Zadrani su čak šest kola čekali prve europske bodove i sad se tek vidi da je sve moglo biti i drukčije...</p>
<p>- Trebali su Zadrani pobijediti i u Luganu. Takva si momčad nije smjela dopustiti poraz ako misli u drugi krug natjecanja. Ovako, sami će biti krivi ukoliko dožive neuspjeh. Čudim se potezu kolege Vanjka kad je, kod uvjerljivog vodstva Zadra, tražio minutu odmora. Zašto to nije učinio u Luganu, kad su gubili s pola koša razlike, primijetio je, pomalo sarkastično, trener Lugana Zare Markovski.</p>
<p>Markovski je očito bio ljutit zbog katastrofalne igre njegove momčadi, koja je naletjela na razigrani Zadar. Gosti su se održavali na životu samo nekoliko početnih minuta. Kasnije su sve teže dolazili do zraka i nisu imali pravi odgovor za igru Darka Krunića, koji je bio gotovo nepogrešiv. Dovoljno je pogledati njegovu statistiku za 25 minuta igre: 27 koševa, šut izvana 9-10, za tricu 3-4. </p>
<p>Upravo su tricama Zadrani razorili obranu Lugana, koja je naposljetku izgledala kao njihov prepoznatljiv znak, švicarski sir. A da bi se napravile rupe u njihovoj obrani trebalo je poduzeti neke predradnje.</p>
<p>- Moglo se vidjeti da smo osujetili njihov napadački skok, čime su stvoreni uvjeti za našu kontru, koja je dobro funkcionirala. Nadalje, odličnom smo obranom bili u prigodi ostvariti još bolji napad. Naša je vanjska linija znala pronaći put do suparničkog koša. U svih 40 minuta Lugano nije imao pravi odgovor na bilo koji segment naše igre. Dovoljno je vidjeti da smo imali ukupno 29 asistencija, što dovoljno govori o stanju cijele momčadi. Zašto sam zvao minutu odmora o kojoj govori kolega Markovski. Samo zato da napravimo akciju za mladog, 16-godišnjeg Šimu Špralju, da i on postigne koš, pojašnjavao je trener Zadra Vlado Vanjak. </p>
<p>S obzirom da je Zadar igrao bez ozlijeđenog Tomislava Ružića, koji je u Jazine stigao sa štakom, mogli su se očekivati problemi u skoku. Međutim, bivši je »cibonaš« Davor Pejčinović podsjetio na svoje najbolje dane, sa 11 skokova i 18 poena. Koliko je vrijedna ova pobjeda tek će se vidjeti u novom europskom ispitu Zadrana, u 7. kolu skupine A, sljedećeg četvrtka, kad gostuju u Bologni kod PAF-a. U Jazinama su bili nadomak pobjedi, pitanje je mogu li iznenaditi kao gosti.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Cvate Split, cvate Repeša</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja uspješno guraju u Fibinoj Suproligi i pravo su osvježenje u nastupima naših klubova u europskim natjecanjima. U četvrtak navečer pokazali su pravi pobjednički mentalitet, izvarednom igrom u drugom dijelu utakmice porazili su talijansku momčad Siena rezultatom 81-61. Imponirala je borbenost Splićana, snaga kojom su lomili protivnika, a pobjeda nad Talijanima potvrdila je da su ovogodišnja blistava europska izdanja plod studioznog i predanog rada.</p>
<p> S omjerom četiri pobjede i dva poraza sve su bližu cilju plasmanu u drugi krug natjecanja, a iako do kraja nastupa u skupini imaju odigrati još puno utakmica, bliži su vrhu ljestvice nego dnu. A start sa treće ili četvrte pozicije otvorio bi im širom vrata četvrtzavršnici. Naime, skupina B je za nijansu slabija nego skupina u kojoj nastupaju Splićani. Zapravo je skupina A Suprolige, u kojoj su Panathinaikos, ALBA, Asvel, CSKA, sigurno najzanimljivija i nudi najviše uzbuđenja i kvalitetnih utakmica od svih ostalih skupina zajedno Suprolige i Eurolige. Stoga su i rezultati Splićana dojmljiviji, pogotovo kada se prisjetimo njihovih blijedih nastupa prošle godine u Saporta kupu. </p>
<p>Treću četvrtinu ogleda sa Sienom »žuti« su odigrali furiozno, pobjedili sa 29-6, oduševili gledatelje u dvorani. Čvrsta, energična obrana i protunapadi izbezumili su Talijane, koji mogu biti zadovoljni krajnjim rezultatom. Trener Split CO Jasmin Repeša je ujutro nakon utakmice kazao:</p>
<p>- Početak smo odigrali pod »ručnom«, osjećale su se posljedice riječkog poraza. Kraj druge četvrtine i nastavak utakmice odigrali smo izvaredno, pogotovo u obrani. Zadovoljan sam činjenicom da smo renomiranog protivnika uvjerljivo porazili.</p>
<p> Splićani su ponovili tjedan s početka sezone, kada su poraženi na Gripama od Zagreba, a onda su pobijedili europskog prvaka Panathinaikos. Sada su poraženi od Sava osiguranja, pa izvarednom igrom porazili Sienu. Repeša je kazao:</p>
<p>- Imam neke prioritete u životu, a način priprema je tajna koju ni ženi ne treba kazati. Sigurno da nam je važniji dvoboj bio sa Sienom nego sa Sava osiguranjem. Mislim da će se naše prvenstvo odlučivati u doigravanju, a sada se odlučuje o plasmanu u Suproligi.</p>
<p> U nedjelju Splićani na Gripama dočekuju Cibonu VIP, bit će to derbi ovogodišnjeg prvenstva, koji će sigurno napuniti dvoranu. Repeša je uspješno kormilari sa »cibosima«, a kao trener Cibone nije publici na Gripama bio omiljen. Čak i više nego Aco Petrović. Danas ga kuju u zvijezde, o njemu govore u superlativima, i ta epizoda »razbijenih naočala« kao da se nikad nije dogodila. </p>
<p>- Znam da je ovo dvoboj s posebnim nabojem, specijalna vrsta gušta. Osjeto sam to. Cibona je super kvalitetna momčad i mi smo sretni, s obzirom na predsezonske najave, da navijači misle da imamo šanse. Učinit ćemo sve da ih pobjedimo, kazao je Repeša, a uporne novinare, koji su pokušali zaviriti iza kulisa, trener Splićana dočekao je kajkavskim odgovorom:</p>
<p>- Od mene ne bute niš' izvukli!</p>
<p> OK, onda se ne bi šteli ni mešati. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Obećanja iz Nice dvanaestorici kandidata za EU</p>
<p>Vođe EU-a obećali su dvanaestorici kandidata, primarno iz istočne Europe, da će ukupne unutarnje reforme biti gotove na vrijeme kako bi ih Unija bila spremna prihvatiti </p>
<p>NICA, 8. prosinca</p>
<p> - Sudionici Europske konferencije, koja okuplja 15 članica EU-a i zemlje kanidate za punopravno članstvo, izjasnili su se u Nici da se taj forum proširi na Ukrajinu, zemlje jugoistočne Europe i zemlje Europskog ekonomskog prostora (EEE - Norveška, Island i Liechtenstein), javlja AFP pozivajući se na izvore u Europskoj uniji.Prema francuskoj zamisli, Europska konferencija je ustanovljena kako bi se Turskoj ponudio forum u kojem bi mogla izražavati svoja stajališta nakon što su na summitu u Luxembourgu 1997. europski čelnici odbili dati Ankari status kandidata za punopravno članstvo. Turska je taj status dobila dvije godine poslije, 1999. </p>
<p>Drugi dan summita EU-a u Nici počeo je mirno i bez prosvjeda, za razliku od četvrtka kada su se demonstranti koji su prosvjedovali zbog globalizacije sukobili s pripadnicima policije, objavili su službeni izvori. </p>
<p>U nastavku rasprava u Nici, europski čelnici trebaju postići sporazume o nizu socijalnih pitanja, europskoj obrani i stvaranju zajedničkog tijela za kontrolu hrane. Šefovi država ili vlada Europske unije imaju na dnevnom redu reforme institucija čiji je cilj sprečavanje paralize organizacije kada se kroz idućih deset godina Unija proširi na gotovo dvostruki broj članica. U četvrtak su vođe EU-a obećali dvanaestorici kandidata, primarno iz istočne Europe, da će ukupne unutarnje reforme biti gotove na vrijeme kako bi Unija bila spremna prihvatiti ih.</p>
<p>Zemlje kandidati koji će u najvećoj mjeri ispuniti uvjete EU-a bit će primljeni u zajednicu sadašnje Petnaestorice 2004. ili 2005. godine. Međutim, da bi se došlo do cilja Europska unija morat će riješiti velike razlike u nekim od najosjetljivijih pitanja reformi. Velike države - Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija - žele veću težinu glasova u Vijeću ministara u odnosu na male zemlje, a Njemačka usto traži još veći broj glasova u odnosu na preostale tri zemlje s obzirom na veći broj stanovnika. Postoje i neslaganja o tome koje odluke donositi kvalificiranom većinom, o područjima na kojima će se ukinuti pravo veta, i o smanjivanju broja europskih povjerenika.Francuski izvor rekao je da će Francuska kao predsjedavajuća zemlja EU-a tijekom noći sastaviti prijedlog globalnog kompromisa koji bi povezao sva ta pitanja. </p>
<p>Prijedlog zaključka summita u Nici o predmetima izvan institucionalne reforme EU-a redigiran je tijekom noći na petak. Osvrćući se na bolest kravljeg ludila, tekst ističe da sve mjere koje su poduzeli ministri poljoprivrede - šestomjesečna zabrana koštanog brašna u uzgoju sve stoke i uklanjanje goveda starijih od 30 mjeseci koji nisu testirani na bolest - trebaju biti što brže i vrlo strogo provedene kako bi se potrošačima zajamčila sigurnost. No, u prijedlogu se ne spominje produljenje šestomjesečne zabrane, iako je u četvrtak navečer donesena odluka u tom smislu.</p>
<p>Osim toga, prijedlog odobrava stvaranje zajedničkog europskog tijela za kontrolu hrane kako bi se provodile »sigurnosne mjere za svu hranu - životinjsku i ljudsku«. Što se tiče europske obrane, tekst zaključka »odobrava angažman zemalja članica u brojnom stanju budućih europskih snaga koje će imati 60.000 vojnika, kao i odluku da se stvore trajne, političke i vojne strukture tih snaga čime bi se omogućilo da one počnu djelovati od srpnja 2001. godine. »EU će imati vrlo blizak odnos sa Sjevernoatlantskim savezom. Savez i dalje ostaje temelj obrane svih njegovih članica«, dodaje se u zaključku. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Posebna sjednica Vijeća sigurnosti zbog Cipra </p>
<p>Ciparski Turci nude tzv. palestinsku formulu za svoje predstavljanje u UN-u i međunarodnim odnosima</p>
<p>ANKARA, 8. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vijeće sigurnosti UN-a priprema posebnu sjednicu na East Riveru u New Yorku na koju će biti pozvani vođe grčke i turske ciparske zajednice Glafkos Klerides i Raouf Denktas. Time se, kako zamjećuju uvodničari turskih listova, želi udahnuti »novi život« šestoj rundi međuotočkih mirovnih pregovora. Na taj, kako se ističe povijesni summit, bit će prvi put pozvani i izaslanici tri zemlje koje su 1960. svojim potpisima jamčile neovisnost Cipra: Velika Britanija, Turska i Grčka. Do sastanka u Vijeću sigurnosti ostalo je, kako otkrivaju ovdašnji mediji, da se usuglasi na koji način uputiti pozive svim zainteresiranim stranama, posebno čelniku turske etničke zajednice. Problem je utoliko veći što »Tursku Republiku Sjeverni Cipar«, od formalnog proglašenja nezavisnosti 1974., izuzevši Tursku, nije priznala nijedna zemlja stalna članica UN-a. S druge strane, pak, predsjednika južnog dijela Cipra Kleridesa međunarodna zajednica je pozvala na sastanak Vijeća sigurnosti kao legitimnog predsjednika cjelokupne otočke države. Time je, kako se upozorava u Ankari, zanemarena politička zbilja da je Cipar od invazije turskih postrojbi 1974., podijeljen 180 kilometara dugom zelenom linijom koju nadziru mirovne snage UN-a.U međuvremenu, Denktas je pred svjetsku javnost izašao s »palestinskom formulom« za tursku državnopravnu tvorevinu na sjeveru otoka. Što to praktički znači? Prema toj zamisli, turski dio Cipra dobio bi status »suverenog entiteta«. Na taj način bio bi prihvaćen kao jedan od dva ravnopravna otočka partnera. Isto kao i u slučaju PLO-a, turski otočani imali bi svog predstavnika u UN-u koji bi zastupao njihove nacionalne i druge interese. Tu bi, dakako, i dalje ostali ciparski Grci koji formalno zastupaju cjelokupni otok.
Na temelju takvog »palestinskog rješenja«, Denktas bi dobio gotovo istovjetan politički status kao i službeni ciparski predsjednik Klerides. Tijekom službenih posjeta inozemstvu, njemu bi se, kao i Arafatu, priređivao državnički doček. »Želimo da međunarodna zajednica konačno uvidi i shvati ciparsku političku zbilju«, naglasio je vođa otočkih Turaka Denktas. Poručio je kako to nalaže puno poštivanje dvije ravnopravne i suverene demokracije na Cipru.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Bruxellesu idućih dana važne rasprave za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Prvi krug pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije, novi krug pregovora o sukcesiji bivše Jugoslavije te sastanak Euroatlantskog vijeća Partnerstva za mir održat će se sljedećih desetak dana u Bruxellesu.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo 18. prosinca na pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, čiji je svečani početak potpisan prije dva tjedna, vodit će šef pregovaračkog tima Neven Mimica. Hrvatska je tijekom Zagrebačkog summita svečano potpisala početak pregovora o Sporazumu, uz najave hrvatskih dužnosnika da bi se oni mogli okončati za otprilike šest mjeseci. Nakon toga će Hrvatska formalno zatražiti pristup u Europsku uniji i dobiti status kandidata. Zasad Zagreb još nije primio nacrt pregovora o kojem će u Bruxellesu biti riječi.</p>
<p> Novi krug pregovora o sukcesiji, nakon što su bili zaleđeni u proljeće prošle godine, održat će se 18. i 19. prosinca, a hrvatsko će izaslanstvo voditi šef Ureda hrvatske Vlade za pitanja sukcesije Božo Marendić. Riječ je o obnovi pregovora, koji su bili zaleđeni u proljeće prošle godine nakon nametanja sankcija SR Jugoslaviji. U Bruxelles su pozvani predstavnici svih pet zemalja sljednica - Hrvatske, BiH, Slovenije, Makedonije i SR Jugoslavije, a sastanak će se odvijati pod pokroviteljstvom posrednika u pregovorima o sukcesiji bivše Jugoslavije Arthura Wattsa. Projekt sukcesije pomaknut je s mrtve točke primanjem SR Jugoslavije u Ujedinjene narode i OESS, a posebice odustajanjem Beograda od stajališta da nije jedini nasljednik bivše države. Režim bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića nije priznavao izvješće Badinterove komisije o raspadu Jugoslavije, nego je tvrdio da su se bivše jugoslavenske republike odcijepile te da je na osnovi SRJ jedina nasljednica bivše države, što je onemogućavalo bilo kakav pomak u pregovorima o sukcesiji.</p>
<p> Bruxelles će 15. prosinca ugostiti Euroatlantsko vijeće Partnerstva za mir, tijelo koje čine svih 19 zemalja NATO-a i 26 članica Partnerstva za mir, na kojem će Hrvatsku predstavljati ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Hrvatska je postala članicom Partnerstva za mir 25. svibnja ove godine kad je Picula potpisao okvirni dokument o pristupu. Tada je bio obećao da će Hrvatska za nekoliko tjedana dati zahtjev za prijam u punopravno članstvo NATO-a. Iako je to obećanje ponovio mjesec dana kasnije i ministar obrane Jozo Radoš rekavši da će Hrvatska na jesen predati zahtjev za prijam u članstvo Sjevernoatlantskog saveza, to se još nije dogodilo. Partnerstvo za mir omogućava članicama da uspostave modele za političku i vojnu suradnju s NATO-om kako bi se što bolje pripremile za članstvo.</p>
<p> Ministar Picula odmah nakon Bruxellesa otputovat će u Veneciju gdje će se 16. prosinca održati sastanak Komisije Vijeća Europe za demokraciju putem prava (tzv. Venecijanska komisija). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Slovenija i Jugoslavija uspostavljaju diplomatske odnose </p>
<p>LJUBLJANA, 8. prosinca</p>
<p> - Obnova gospodarske suradnje i pitanje sukcesije nekadašnje SFRJ bit će glavne teme prvog službenog posjeta jednog jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Sloveniji nakon raspada bivše zajedničke države. Očekuje se da će u subotu Dimitrij Rupel i Goran Svilanović potpisati i sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa.</p>
<p> Kako je u petak nakon zatvorenog sastanka parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose slovenskog Državnog zbora izjavio njegov predsjednik Jelko Kacin, parlament pozdravlja namjeru vlade da se s Beogradom uspostave diplomatski odnosi. Drnovšekovu se vladu poziva da inzistira da u tekstu sporazuma bude i odredba po kojoj su i Slovenija i sadašnja SRJ ravnopravne nasljednice SFRJ, dok će se pitanja pravne sukcesije i sukcesijskih prava rješavati u sklopu sporazuma svih država -nasljednica.</p>
<p> Parlament je upoznat s tekstom sporazuma o uspostavi diplomatskih odnosa i programom Svilanovićeva posjeta. Ministar Rupel najavio je da bi još prije kraja godine dvije države mogle otvoriti veleposlanstva u Ljubljani i Beogradu. Slovenski će parlament, međutim, nastaviti suradnju i s crnogorskom Skupštinom, a u Podgorici će Slovenija imati konzulat za Crnu Goru.</p>
<p> Prema Kacinovim riječima, parlament će i ubuduće pomno pratiti razvoj odnosa sa SRJ i sukcesijske problematike, a od vlade očekuje da što veći napor posveti sklapanju bilateralnih sporazuma s Beogradom, među ostalim o platnom i zrakoplovnom prometu, kako bi se omogućila ekonomska suradnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>BiH ublažila formulacije u Protokolu o uspostavi odnosa sa SRJ</p>
<p>MOSTAR, 8. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tročlano Predsjedništvo BiH jednoglasno je donijelo odluku o uspostavljanju diplomatskih odnosa BiH sa SR Jugoslavijom, a suglasnost za taj proces dali su i članovi Kolegija ministarstva vanjskih poslova u kojem su se do sada predstavnici bosanskih Srba protivili zbog spominjanja u Protokolu tužbe BiH pred Haaškim sudom protiv SR Jugoslavije za agresiju i genocid. Od službenog Beograda sada se, kako je izjavio ministar vanjskih poslova BiH dr. Jadranko Prlić, očekuje odgovor već do kraja tjedna.</p>
<p>Naime, na sjednici Predsjedništva došlo je do određenih izmjena u tekstu Protokola koje je Prlić ocijenio »korakom naprijed, pogotovo ako se ima u vidu tijek rasprave«, uz izražavanje mišljenja da se »došlo do cjelovitog rješenja«. U novoj formulaciji, u tekstu Protokola o uspostavi diplomatskih odnosa usvojenoj na predsjedništvu BiH stoji: »Uspostavljanje diplomatskih odnosa omogućit će BiH i SR Jugoslaviji da učine odlučujuće korake na ubrzavanju rješavanja pitanja sukcesije, individualizacije odgovornosti za ratne zločine, kao i rješavanje međusobnih sporova«. Prethodna formulacija glasila je: »Uspostavljanje diplomatskih odnosa omogućit će našim narodima i građanima da učine odlučujuće korake na ubrzavanju rješavanja pitanja sukcesije, indidivualizacije odgovornosti za ratne zločine, kao i prevladavanju sporova između naših država pred međunarodnim institucijama«. Iz novog ponuđenog teksta Protokola Beogradu otpale su, dakle, formulacije »našim narodima i građanima« i »između naših država pred međunarodnim institucijama«.</p>
<p>Predsjedništvo BiH istaknulo je kako te izmjene ne treba dovoditi u vezu s aktualnom tužbom koja postoji kod Međunarodnog suda u Haagu. Slično stajalište, iznio je i bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova dr. Jadranko Prlić, ustvrdivši da »tužba ostaje u fazi u kojoj je trenutačno«. Kada je riječ o povlačenju tužbe protiv Jugoslavije, ako je po tim stajalištima suditi, Bosna i Hercegovina ne želi odustati kao ustupak za uspostavu punih diplomatskih odnosa između Sarajeva i Beograda. </p>
<p>Bosanski Srbi do sada su u zajedničkim tijelima vlasti BiH o toj tužbi iznosili stajalište kako se radi o »tužbi jednog naroda podnesenoj u vrijeme preddaytonskog procesa«, pri čemu oni nisu nikada dali suglasnost za nastavak tog procesa. Upitno je, međutim, može li izmjena njihova mišljenja - ako se uopće tako može ocijeniti njihov pristanak za novi tekst Protokola - dovesti i do pozitivnog odgovora Beograda, za koji je Prlić, s obzirom na očekivanu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> odgovora i »cjelovitost rješenja«, dao naslutiti da bi mogao biti pozitivan.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vojvodina preispituje svoj ustavni položaj</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Izvršno vijeća Skupštine Vojvodine donijelo je odluku o formiranju ekspertne skupine za sagledavanje ustavnog položaja Vojvodine. U donošenju odluke koju su usuglasile sve članice DOS-a nije sudjelovala Demokratska stranka Srbije predsjednika Vojislava Koštunice jer poslanici DSS-a ne žele imati veze s izradom »znanstvene i stručne podloge za normativno osamostaljenje Vojvodine«. </p>
<p>Predsjednik Općinskog odbora DSS-a Novog Sada Arsen Kurjački izjavio je da »DSS više ne može tolerirati takve stvari« i najavio formiranje samostalnog kluba zatupnika DSS-a u Skupštini Vojvodine. Osamostaljenje i praktično izdvajanje iz DOS-a u vojvođanskom parlamentu ne znači, po riječima Kurjačkog, da će »DSS blokirati rad Skupštine, niti iskakati iz DOS-a, ali će se protiviti takvim i sličnim odlukama«. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ion Iliescu vjerojatni pobjednik drugoga kruga predsjedničkih izbora </p>
<p>Kandidat ljevice Ion Iliescu sa gotovo 70 posto ima dvostruko veću potporu birača od Corneliu Vadim Tudora, kandidata ultranacionalističke Stranke za veliku Rumunjsku </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U drugom krugu rumunjskih predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju suočit će se bivši predsjednik i kandidat ljevice Ion Iliescu i Corneliu Vadim Tudor, kandidat ultranacionalističke Stranke za Veliku Rumunjsku. Prema ispitivanjima javnog mnijenja objavljenima krajem tjedna ishod te bitke je izvjestan: Iliescu sa gotovo 70 posto ima dvostruko veću potporu birača od Tudora. Ti rezultati su značajan odmak u odnosu na prvi krug u kojem je Iliescu dobio 36, a njegov protukandidat 28 posto glasova. </p>
<p>Velika prednost Iliescua rezultat je združenih napora svih liberalnih snaga u zemlji, koje su, nakon uspjeha desnice na parlamentarnim, i dobrog rezultata Tudora na predsjedničkim izborima zbili redove oko kandidata ljevice. U pokušaju da zaustave uspon krajnje desnice, iza Iliescua su u protekla dva tjedna stale sve najvažnije stranke koje su sudjelovale na parlamentarnim izborima krajem studenoga. </p>
<p>Ostavljajući po strani svoje - katkad velike - političke razlike, rumunjski su liberali, socijaldemokrati i čelnici mađarske manjine obećali Iliescuu »bezuvjetnu potporu« i zatražili od svojih pristaša da glasuju protiv »ekstremizma, totalitarizma i šovinizma«. </p>
<p>Potporu je Iliescuu dao i predsjednik na odlasku Emil Constantinescu, koji je svojim sunarodnjacima jasnim riječima preporučio da se 10. prosinca opredijele za »demokraciju« umjesto »izolacije«, u koju bi Tudorova pobjeda bez sumnje dovela zemlju. Tihim upozorenjem, neposredno nakon prvog kruga izbora, oglasio se i američki State Department koji dao naslutiti da bi Rumunjska u slučaju Tudorove pobjede mogla biti izvrgnuta sankcijama sličnim onima koje su nametnute Austriji nakon što je u tamošnju vladu ušao desničar Jörg Haider. </p>
<p>Situacija se doista može usporediti s onom u Austriji nakon parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine. Naime, iako je na izborima 26. studenoga najviše glasova - 36 posto u donjem i 37 posto u gornjem domu parlamenta - dobila Iliescuova ljevičarska Demokratsko-socijalna stranka (PDSR), pravu pobjedu slavili su članovi Tudorove PRM-a. Oni su osvojili oko 20 posto glasova u oba doma parlamenta i time postali druga politička sila u zemlji, što je šokiralo i zabrinulo zapadne diplomate i umjerene domaće političare. Dodatni razlog za zadovoljstvo u PRM-u bila je činjenica da na izborima prije četiri godine nacionalisti nisu uspjeli dobiti ni pet posto glasova potrebnih za ulazak u parlament. </p>
<p>Ovogodišnji uspjeh nacionalisti imaju zahvaliti predizbornim obećanjima da će iskorijeniti korupciju, zaštititi postojeća i otvoriti nova radna mjesta te pomagati siromašne. Jedan dio birača Tudor je pridobio i svojim rasističkim primjedbama i ksenofobičnim stavovima. Na njegovoj su se meti, osim Roma, našli i Židovi, Mađari i Arapi. </p>
<p>PDSR je, po objavi rezultata, odbio mogućnost suradnje s Tudorovim nacionalistima i najavio osnivanje manjinske vlade s oporbenim strankama centra. No, vjerojatni premijer manjinske vlade Adrian Nastase morat će pričekati rezultate drugog kruga prije formiranja vlade jer, prema rumunjskom zakonu, predsjednik inaugurira parlament koji glasovanjem prihvaća vladu. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Italija i Njemačka zajedno u borbi protiv ilegalne imigracije</p>
<p>RIM, 8. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četvrtak su se sastali u Milanu ministri unutarnjih poslova Italije i Njemačke Enzo Bianco i Otto Schily. Tema razgovora dvojice ministara je bila borba protiv vala ulaska ilegalnih imigranata koji je preplavio cijelu Europsku uniju. Odlučeno je da će se obje zemlje zajedničkim, pojačanim policijskim snagama suprotstaviti ilegalnim ulascima preko schengenskih granica. </p>
<p>Od petka navečer počinje suradnja sigurnosnih snaga tri zemlje, Italije, Njemačke i Austrije. Od tada će putnike na vlakovima iz Brennera i na relaciji između Bolzana i Münchena provjeravati mješovite policijske patrole sastavljene od Talijana, Austrijanaca i Nijemaca. Također je dogovoreno da talijanski agenti iz sigurnosnih snaga idu na rad u Colbenz, u Njemačku, dok će njemački agenti zajedno sa talijanskim kolegama nadgledati obalu Puglie. Zadatak neće biti lak, jer je poznato da su ilegalni ulasci unosan business za glavne organizatore, zločinačke organizacije. Iza svega stoje velike mafijaške organizacije čija je internacionalna suradnja je dosad bila djelotvornija od suradnje policijskih snaga. </p>
<p>Vjerojatno je goruće pitanje ilegalnih imigranata, uz koje se najčešće veže prostitucija i raspačavanje droge, natjeralo i visoke europske dužnosnike da organiziranije pristupe rješenju tog problema. Na konferenciji za novinare, dvojica ministara su izjavili da se samo na europskom nivou zajedničkom suradnjom može stati na kraj ilegalnim ulascima imigranata. Talijanski ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco je pojasnio probleme sa kojima se susreće Italija: »Za razliku od Francuske i Njemačke, Italija ima dva dodatna problema. Imamo deset tisuća kilometara granice koju treba štititi, i suočavamo se sa brzom transformacijom zemlje emigranata u zemlju imigranata«.</p>
<p> Ministar unutarnjih poslova Njemačke Otto Schily je pokušao objasniti stav Njemačke i razloge zašto se ne želi odreći prava veta kad je u pitanju imigracija i politički azil. »Mi smo spremni odmah pristati na većinsko izglasavanje i o ta dva pitanja pod uvijetom da se odredi zajednički normativ za cijelu Europsku uniju tko ima pravo na politički azil, a isto tako da se ujednače procedure prihvata izbjeglica.«</p>
<p> U Italiji koja broji 57 milijuna stanovnika živi samo 1,270.553 imigranata sa regularnim statusom, dok u Njemačkoj sa 82 milijuna stanovnika živi 7,343.591 imigranta, što znači da na svakih deset Nijemaca dolazi jedan imigrant. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rusija dobila sovjetsku himnu, carski državni grb i zastavu</p>
<p>»Za državni grb uzmimo dvoglavog orla koji je bio simbol Rusije 500 godina, trobojnicu koja je bila naša državna zastava 300 godina i uspjelu glazbu Aleksandrova koja je bila nacionalna himna posljednjih 60 godina«, rekao je Putin</p>
<p>MOSKVA, 8. prosinca</p>
<p> - Apsolutnom većinom glasova deputata (380 »za« i 51 »protiv«) Donji dom ruskog parlamenta usvojio je u petak Ustavni zakon kojim je bivša sovjetska (staljinska) himna postala državna himna Ruske Federacije. Točnije, zastupnici su na inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina prihvatili da melodija Aleksandra Aleksandrova bude himna, a da se raspiše natječaj za nove stihove.</p>
<p>Uvjerljivom dvotrećinskom većinom ruski je parlament u petak odlučio i da dvoglavi orao bude simbol državnog grba, a trobojnica državna zastava, kao što je to bilo i u vrijeme carističke Rusije, odnosno do Oktobarske revolucije. Bivši crveni sovjetski barjak postao je sada zastava ruskih oružanih snaga. Na taj način, Rusija je napokon i službeno dobila državne simbole, pošto oporbeni Jeljcinu ruski parlament nije htio 10 godina potvrditi njegov predsjednički ukaz kojim je »Svečanu pjesmu« slavnog ruskog skladatelja Mihaila Glinke proglasio nacionalnom himnom.</p>
<p>No, unatoč uvjerljivoj većini u parlamentu, usvajanje državnih simbola nije prošlo glatko i bez političke bure u javnosti. Protiv su bili zastupnici ruske političke desnice koji su proteklih dana organizirali nezapamćenu hajku na predsjednika Putina. Skandal je počeo kada se Putin obratio naciji preko televizije i predložio kompromisno rješenje. »Za državni grb uzmimo dvoglavog orla koji je bio simbol Rusije 500 godina, trobojnicu koja je bila naša državna zastava 300 godina i uspjelu glazbu Aleksandrova koja je bila nacionalna himna posljednjih 60 godina«, rekao je Putin naglašavajući da se na taj kompromis odlučio radi političke konsolidacije u zemlji i zbog činjenice da Rusija ne smije stalno brisati svoju povijest, pa tako i 70 godina sovjetske vlasti. Uz to, za vraćanje sovjetske himne izjasnilo se više od 60 posto današnjih ruskih žitelja.</p>
<p>Iako je bila protiv vraćanja sovjetske himne, na stranu predsjednika Putina stala je i ruska Pravoslavna crkva (»najvažnije je okupljanje nacije«, rekao je patrijarh Aleksej II.), ali se s tom činjenicom nije htjela pomiriti politička desnica (bivši premijer Gajdar i vicepremijer Čubais) koja je počela organizirati javne prosvjede. Na svoju stranu Čubais je pridobio među ostalima i slavnu balerinu Maju Pliseckaju i velikog violončelista Svjatislava Rostropoviča. Protiv vraćanja sovjetske himne izjasnio se i Boris Jeljcin. Međutim, Putin je ostao nepokolebljiv pa je to prvi njegov javni politički sukob s umirovljenim predsjednikom zemlje. </p>
<p>U borbu protiv vraćanja sovjetske himne uključili su se i pobjegli u inozemstvo ruski tajkuni Boris Berezovski i Vladimir Gustinski. Oni su preko svojih medija posljednjih dana organizirali cijeli niz članaka kojima je cilj bio da destabiliziraju političku situaciju u zemlji i na taj način natjeraju Putina da se predomisli. U novine su puštene »pouzdane informacije« kako Putin namjerava smijeniti vladu premijera Kastjanova i kako će radi usvajanja državnih simbola kasnije »izigrati« komuniste. Kad komunisti izglasaju kompromisno rješenje, Putin će »iseliti« njihovog balzamiranog vođu Lenjina iz Mauzoleja na Crvenom trgu. </p>
<p>Tu tvrdnju Putin je javno demantirao, ali protivnici vraćanja himne nisu se predavali. U petak za vrijeme rasprave o novim državnim simbolima netko je telefonom javio da je zgrada Parlamenta minirana. Međutim, na tu alarmantnu vijest šef parlamenta Genadij Seleznjov odbio je evakuirati zastupnike iz parlamenta, i oni su pristupili glasovanju na kojem je lakoćom, »u paketu«, usvojena nova državna simbolika Rusije.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ruski lovci iznad američkog nosača</p>
<p>WASHINGTON, 8. prosinca</p>
<p> - Ruski lovci su u tri navrata nisko nadlijetali američki nosač zrakoplova, a zatim su fotografije snimljene iz niskog leta poslali e-mailom izravno brodu USS Kitty Hawk, objavio je u četvrtak Pentagon.</p>
<p>Međutim mornarica SAD-a tvrdi da incidenti koji su se dogodili 12. i 17. listopada a zatim 9. studenoga, kada su lovci Su-22 i Su-27 u Južnokineskom moru nadlijetali nosač USS Kitty Hawk, ni u jednom trenutku nisu predstavljali ni opasnost niti iznenađenje za posadu američkog nosača.</p>
<p> »Nemamo razloga sumnjati da ruska vlada ima bilo kakve neprijateljske namjere prema američkim brodovima koji operiraju u međunarodnim vodama.</p>
<p> Zbog toga nemamo namjeru reagirati«, izjavio je glasnogovornik mornarice admiral Steve Pietropauli. Glasnogovornik Pentagona Ken Bacon i Pietropauli rekli su da su radari nosača zrakoplova pratili ruske lovce više od pola sata, od polijetanja iz baze, pa dok nisu stigli do broda. </p>
<p>Ovakvi incidenti rijetki su u novije vrijeme, ali su tijekom hladnoratovskog razdoblja zabilježene stotine sličćnih provokacija na obje strane.</p>
<p> S druge strane dolaze vijesti da je riječ zapravo o vježbama ruskog zrakoplovstva s tehnološki novim instrumentima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zašto pojedina ministarstva ne žele ostvariti uštede na smanjenju troškova za električnu energiju?</p>
<p>U raspravi o prijedlogu proračuna za iduću godinu, čuo se i prijedlog premijera da je svaki prijedlog koji vodi štednji i racionalizaciji dobro došao, te da će ga rado prihvatiti. </p>
<p>U tom smislu, iznijet ću svoje prijedloge, koji su standardizirani i jednostavni, ali se na žalost teško provode u praksi iz neopravdanih razloga, a što će se potvrditi i na ovim primjerima: </p>
<p>- U pitanju racionalizacije i štednje govorim o aspektima potrošnje električne energije gdje imam bogato iskustvo i solidne reference, te ću navesti sljedeće mogućnosti, a koje se odnose na objekte Ministarstva prosvjete i športa (školski objekti), Ministarstva obrane (vojarne), a također se može aplicirati i na sve druge objekte za koje se plaća potrošnja električne energije iz državnog proračuna.</p>
<p>1. Kompenzacija jalove energije izgradnjom sustava za kompenzaciju u školskim objektima sa financiranjem iz ostvarenih ušteda, recimo u roku šest mjeseci, a nakon toga roka sustav i uštede pripadaju korisniku. Sa Ministarstvom prosvjete i športa tijekom ove godine ostvarena je određena aktivnost u prikupljanju i analizi podataka, ali je to stalo u realizaciji iz nepoznatih razloga i vjerojatno jer se ne može shvatiti da se financiranje može ostvariti iz ušteda u određenom periodu, tj. sa aspekta opravdanih investicijskih ulaganja u racionalnom periodu. U analizi ovih podataka može se ustvrditi da je racionalno rješenje ugradnje oko 15 sustava za automatsku kompenzaciju i oko 80 statičkih (manjih) sustava, dakle, riješiti problem 95 škola i uštede oko 1.000.000,00 kn godišnje, što nije puno u odnosu na ukupne troškove za električnu energiju od oko 85.000.000.00 kn/god., ali je značajno. Slična je situacija i sa određenim vojarnama koje su veći potrošači i sa nepovoljnim faktorom snage, tj. većim obračunskim faktorom k %, tako da je pretpostaviti najmanje uštede u iznosu oko 1,5 milijun kuna godišnje. Puno je teža situacija u zdravstvu gdje su još veći potrošači električne energije, tako da je ovdje za pretpostaviti uštedu od oko dva milijuna kuna godišnje.</p>
<p>2. Postoje i druge mogućnosti na štednji (racionalizaciji) potrošnje električne energije kao na primjer:</p>
<p>- Zamjena standardnih žarulja štednim žaruljama moguće su uštede oko 75 posto na troškovima za električnu energiju i snagu. Tako se može procijeniti da za 1400 matičnih škola zamjenom samo deset žarulja po školi uz prosječno dnevno korištenje dva sata i snagu od 100 W, prema postojećem tarifnom sustavu, moguća je ušteda na troškove električne energije i snage u iznosu oko 278.520,00 kn godišnje. Razumljivo da za veće objekte postoje sustavi za vođenje i upravljanje potrošnjom gdje su moguće znatno veće uštede.</p>
<p>3. Problemi pri realizaciji:</p>
<p> Nisam optimist u pogledu realizacije ovih rješenja, iako moram po tko zna koji put ponoviti, da se sva ova i slična rješenja mogu uz normalni natječaj za ponuđača, financirati iz ostvarenih ušteda i u vrlo kratkom roku (šest-sedam mjeseci).</p>
<p>U nastojanju da do ovih rješenja dođe, predlažem sljedeće:</p>
<p>- Da se raspiše natječaj za ponuđača (izvoditelja radova) nudeći besplatnu tehničku pomoć, naravno u koliko je to potrebno.</p>
<p>- U koliko se ne pristupi ovim ili sličnim rješenjima, da se ovim ministarstvima odbije iznos financiranja proračuna za iznos mogućih ušteda umanjen za 50 posto jer je potrebno financirati ovu realizaciju sa 50 posto godišnje uštede.</p>
<p>- Primjena ovog obračuna vrlo je jednostavna i potrebno je iz računa za potrošnju električne energije u svakom obračunskom mjesecu jednostavno i točno moguće je ustvrditi iznos koji se umanjuje iz proračuna. Tako npr. za školski objekt i/ili vojarne »x« po računu za potrošnju električne energije za mjesec siječanj 2000. god. plaćeno je za nedostatnu kompenzaciju jalove energije 2.400,00 kn, te se umanjuje financiranje iz proračuna za 2.400,00 x 50 % = 1.200,00 kn za taj objekt i tako sumarno za sve objekte u promatranom obračunskom mjesecu.</p>
<p>4. Razumljivo da su moguće znatno veće uštede na racionalnoj potrošnji toplinske energije (grijanje), vode i slično, pa neka se ide u realizaciju i na ovim resursima.</p>
<p>Doc. dr. sc. FRANJO MAJDANDŽIĆ, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Imamo sve preduvjete za gospodarski procvat: slijedi li popravak gospodarskog stroja?</p>
<p>U našim medijima teme o gospodarskoj politici znaju imati paradoksalan prizvuk.</p>
<p>Zašto naše banke drže dio naše štednje u stranim bankama, i zašto su neki naši građani štediše kod inozemnih banaka, umjesto kod domaćih? Očigledan je paradoks: mi molimo inozemne banke da nam daju kredite od tamošnjeg našeg novca, a oni pak pri tom s pravom postavljaju obvezne uvjete. Tako dolazimo do saznanja žalosne istine: mi nismo kadri upravljati i plasirati niti vlastiti kapital! Uostalom, tu se i ne nalazi glavni kurcšlus, jer je takvo stanje posljedak na drugom kraju gospodarstva.</p>
<p>Imamo sve preduvjete za gospodarski procvat: prirodne i ljudske resurse, čak i kapital, odgojeni i školovan kvalificirani proizvodni ljudski potencijal, visoku znanost i naučna postignuća, izume i patente, čak i sredstva rada i osnovna sredstva, ukratko - imamo sve što treba, a opet gospodarstvo nikako da krene. Dapače, tvrtke idu u stečaj, a broj nezaposlenih se i dalje povećava.</p>
<p>Pa, gdje je nastao kurcšlus zbog kojeg gospodarski stroj ne radi?! Čak i to znamo, ali nema prave kompetentne osobe koja će zapovijediti hitno otklanjanje kvara. Takav se nije našao niti za vrijeme HDZ-ove vladavine, a bogme ni sada u vrijeme vladavine šestorke. Doduše, takva osoba moguće se nalazi u šestorki, ali očigledno još nije stupio na scenu. Jednom kad krene glavni gospodarski stroj - svi problemi bit će postupno riješeni na sveopće zadovoljstvo. </p>
<p>Mišljenja sam, a to sam čuo i od mnogih vrhunskih stručnjaka, da se glavni kurcšlus i smetnja u radu našeg gospodarskog stroja nalazi na pokvarenom i oškrbljenom zupčaniku menadžerskog bloka, naročito u dijelu gospodarstva sa znatnijim udjelom i učešćem državnog vlasništva u njegovu sadržaju, što još uvijek čini polovinu ukupnog vlasništva. O tome se je već govorilo u raznim prigodama, ali bez potrebnog odjeka i bez ikakvih poduzetih mjera. Mi imamo čak i dovoljan broj dobrih i sposobnih menadžera - ali se oni u tvrtkama nalaze na sporednijim poslovima, jer glavna menadžerska mjesta uglavnom još uvijek zauzimaju oni politički podobni. </p>
<p>Zar u Hrvatskoj sstvarno nema političkih subjekata koji bi bili u stanju prekinuti s tim pogubnim socijalističkim sindromom političke podobnosti na krivim mjestima, od čega uvelike ovisi kvaliteta našeg ukupnog života i standarda?!¨Možemo podobnike postavljati na sva druga mjesta, ali ne u gospodarstvu, jer bi nam se to moglo obiti o glavu. Nedavno sam u ovom listu ponudio jednostavno, fleksibilno i opće prihvatljivo rješenje: neka glavnog menadžera biraju u samoj tvrtki (dioničari, zaposlenici, zaposlenička vijeća, stručni savjeti i odbori, sindikat). Pa, ako i oni pogriješe neka onda sami snose posljedice toga, a ne da dolaze opravdano prosvjedovati na Markov trg u Zagrebu, nego nek sami traže adekvatna rješenja i predlažu ih Vladi. Tako će i Vladi biti puno lakše, ali prethodno treba regulirati zakonsku podlogu. </p>
<p>Dobrim menadžerima svojstveno je među ostalim osmišljavati dobre i profitabilne proizvodne programe i činiti dobru organizaciju rada. I naše banke rado će kreditirati dobre proizvodne programe, pa neće morati plasman tražiti u inozemnom deponiranju. </p>
<p>Vlastitim oživljavanjem gospodarstva prestat će potreba rasprodaje vlastite imovine strancima (što je oduvijek bilo svojstveno nesposobnjakovića). Ne smijemo postati propalice, ako zbog ničega drugoga, a ono barem zbog naših časnih predaka koji su nam to ostavili u baštinu, a još više zbog našeg potomstva kojima smo tu baštinu dužni neokrnjenu predati u nasljedstvo. </p>
<p>Pored onih mjera koje Vlada poduzima za oživljavanje gospodarstva, predložio bih još sljedeće: </p>
<p>- davanje ovlaštenja zaposlenicima u tvrtkama sa znatnijim udjelom državnog vlasništva da sami odabiru menadžment; </p>
<p>- limitiranje bankovnih kamata do visine 15 posto godišnje, a preko toga da se smatra kažnjivo zelenašenje; </p>
<p>- ažuriranje sudstva i pravne regulative po uzoru na europske standarde (po prijedlogu, da se sucima pridodaju privremeni pomoćnici - zamjenici). </p>
<p>Potrebnih mjera još je mnogo više, ali sa spomenutim bi trebalo krenuti, jer odnekuda treba početi za dobivanje kisika - da se bolje diše. </p>
<p>IVAN MAJHERRovinj</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Naknadno dodanom odredbom u prijedlogu zakona umirovljenici i dalje ostaju zakinuti u svojim pravima utemeljenima na zakonu</p>
<p>Raspravljajući o konačnom Vladinom prijedlogu Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske na 4. sjednici 8. studenog 2000. podržao je upućivanje toga zakonskog prijedloga u drugo saborsko čitanje uz zahtjev da se u njegovu sadržaju i nazivu tvrdi kako se ovim zakonom tek djelomično povećavaju mirovine u odnosu na ustavnosudsku odluku i kako se njime ne otklanjaju sve razlike u razini mirovina nastale zbog različitih načina obračunavanja mirovina.</p>
<p>Međutim, poslije toga je stigao glas kako su predstavnici Vlade u svoj konačni zakonski prijedlog, nakon što su ga u takvom konačnom obliku predstavili javnosti, unijeli novu odredbu prema kojoj se ovim zakonom »izvršava Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine u skladu s gospodarskim mogućnostima države«.</p>
<p>Prema obrazloženju ministra rada i socijalne skrbi, objavljenom u Večernjem listu 23. studenog 2000., u tom je zakonu koji je upućen u saborsku proceduru »novost članak kojim se odriče svaka buduća druga mogućnost rješavanja dugova na osnovi Odluke Ustavnog suda iz 1998. godine. Ovim zakonom pitanje duga smatramo zatvorenim«.</p>
<p>Premda je premijer na konferenciji za novinare u Banskim dvorima 29. studenog 2000., govoreći o iznosu u državnom proračunu predviđenom za vraćanje duga umirovljenicima upotrijebio riječ »djelomično«, to ne znači kako on misli drugačije od svoga ministra nego to »djelomično« smatra on konačnim rješenjem, što je moguće zaključiti na temelju njegova prethodnog reagiranja kad je odbio prihvatiti prijedlog da sadašnji dodatak uz mirovinu (100,00 kn + 6%) postane sastavni dio mirovine.</p>
<p>Uporište da se ovim zakonom izvršava odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998., nalazi Vlada u istrgnutoj sintagmi dijela te odluke koju u tom zakonu i citira: »u skladu s gospodarskim mogućnostima države«. Uzima dakle ono što joj treba i čime krivo interpretira pravi smisao ovoga dijela odluke koja ima sasvim drugačiju, daleko širu i sveobuhvatniju dimenziju. Ustavni sud doduše kaže kako »smatra neupitnim pravo zakonodavca da razinu gospodarskih i socijalnih prava sadržanih u Ustavu (a koja nisu apsolutna) uređuje u skladu s gospodarskim mogućnostima države«, no odmah slijedi i drugi dio rečenice s jednakom važnošću: »ali korištenjem tog prava ne mogu biti dovedena u pitanje temeljna ustavna prava i načela (jednakost, socijalna pravda i vladavina prava)«. Drugim su dakle dijelom rečenice izrečeni uvjeti pod kojima zakonodavac može urediti razinu gospodarskih i socijalnih prava, a to su temeljna ustavna prava: jednakost svih ljudi u društvu gdje ne smiju biti jedni zakidani u svojim pravima dok drugi uživaju znatne povlastice, gdje vlada socijalna pravda i gdje pravda mora biti jednaka za sve, gdje oštećeni moraju biti obeštećeni.</p>
<p>U odnosu na gospodarske mogućnosti države zakonodavac dakle nema pravo umanjiti gospodarska i socijalna prava samo jednoj kategoriji ljudi dovodeći u pitanje ostvarivanje njihovih temeljnih ustavnih prava.</p>
<p>Naknadno unesena odredba u konačnom Vladinom prijedlogu Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u njihovoj razini djeluje diskriminacijski jer onemogućuje potpuno ostvarivanje ustavnih prava hrvatskih umirovljenika koji su novčano oštećeni u doba primjene Vladinih uredaba o ograničenju mase sredstava za isplatu mirovina.</p>
<p>Ako je Odluku Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. bivša vlast interpertirala tako da je negirala postojanje duga prema umirovljenicima i tek je tzv. malim zakonom omogućila porast svih mirovina za 100,00 kn + 6%, a aktualna vlast ne negira postojanje duga, ali odbija u cijelosti obeštetiti umirovljenike u skladu s ustavnosudskom odlukom, onda to znači da su posljedice zapravo gotovo jednake: ne ostvaruju se stečena umirovljenička prava utemeljena na zakonu i minulom radu.</p>
<p>NIKOLA KUSTIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Glas za mjesne zajednice </p>
<p>Sagledavajući sadašnje stanje, svakako ima i krivaca, posebice o divljim deponijima, skupovima glomaznog i drugog otpada, krupnog kućnog namještaja i bijele tehnike, vrtnog otpada i porušenih stabala i od toga stvaranja trajnog smetišta i nakon odvoženja krupnog otpada, na raznim mjestima, kojih je samo u mom susjedstvu bilo tri, najprije u Zvečajskoj ulici, nedaleko javne vodovodne pumpe, Kostelskoj ulici (gdje je sada parkiralište), a sada se formira novo na uglu slijepe i Zorkovačke ulice, na uglu parka sa zapadne strane, a oko parka uništeno je zelenilo i u parku dotrajalo drveće zasađeno još za vrijeme kraljevine Jugoslavije, pa još i kopanjem i postavljanjem cijevi za buduće vodove kablovske televizije se dokrajčilo i uništilo.</p>
<p> Neodgovorni pojedinci ne obrezuju grane drveća koje ometaju kretanje ulicom i prolaznik na tu isturenu granu može izgubiti oko ili nastradati.</p>
<p>Vrijeme bi bilo da se zapitamo kao građani grada Zagreba dokle će to tako potrajati, a da ne govorimo o uništenju ulica i uličica po kojima nerijetko voze šleperi od po 30 tona nosivosti koji po uličicama prave udarne rupe svojim teretom. </p>
<p>Za sve to postoje Zakoni koji reguliraju što se smije i što je dozvoljeno i što je kažnjivo ali prekršitelji na to ne misle ili nije ih briga. To nisu male stvari kao ni uništavanje zelenila i drvoreda od zimskog posipanja solju samo da bi se neki i zimi vozili kao i ljeti, a priroda neka ispašta i neka se netko treći za to pobrine. </p>
<p>Tih građanskih obveza ima još koje moramo poštivati i pridržavati se ih u građanskoj urbanoj sredini.</p>
<p>Mislim i uvjeren sam da nam nedostaju mjesne zajednice i kućni savjeti koje su postojale do 1992. godine i to se treba reafirmirati. </p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Haag i »Slobodna«</p>
<p>Pred nešto više od tri godine, tj. 15.svibnja 1997. godine AIM (Alternativna Informativna Mreža, Pariz) objavio je članak Marinka Čulića pod naslovom »Lovačka sezona na Mesića je otvorena« (Hunting season on Mesić opened) u kojem je novinar detaljnije objasnio razloge Mesićeve posjete Haagu i sadržaj njegovog tadašnjeg svjedočenja. </p>
<p>Srž njegove poruke, kojom je branio Mesića mogla bi se izraziti jednostavnom rečenicom: »nije važno zašto je (Mesić) rekao, nego što je rekao«.</p>
<p>Tom porukom, novinar je navodno želio istaknuti »moralnost Mesićevog postupka« i obraniti ga pred »napadom sa vrha«. Ako je S. Mesić mogao tada u 1997. godini otvoreno govoriti o razlozima svoje posjete Haagu, čemu tajiti sadržaje kasnijih svjedočenja? </p>
<p>Istraživački tim Slobodne Dalmacije postupio je u skladu sa novinarskom etikom, građani/čitaoci imaju pravo na alternativan prikaz činjenica, uostalom u Haagu sudi se i hrvatskom narodu, jer predsjednik samo je simboličan predstavnik jedne veće cjeline. U svakom drugom slučaju kršenje tajnosti izjava i otkrivanje svjedokovog identiteta bilo kršenje novinarske etike.</p>
<p>MARIJAN V. BAŠIĆHelsinki, Finska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Sve je spremno za početak suđenja Znaoru, liječnici će reći može li on pratiti postupak</p>
<p>ZLATAR, 8. prosinca</p>
<p> - U ponedjeljak u Županijskom sudu počet će suđenje Nediljku Znaoru i Božidaru Denziću koji se još uvijek nalaze u pritvoru, te Ivici Tisovcu, Zvonku Srebačiću, Josipu Odorjanu, Stjepanu Čičmaku, Josipu Šeremetu i Goranu Bunčiću koji će se braniti sa slobode.</p>
<p> Kako smo već pisali, optužnica tereti Nediljka Znaora, bivšeg većinskog vlasnika Tehnomehanike, da je kao prvooptuženi počinio 24 kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorio službene dokumente čime je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist veću od 14,5 milijuna kuna, a drugim osobama više od 17,7 milijuna kuna. Od toga prema optužnici za strane off shore kompanije pribavio je više od 9 milijuna kuna, a sve na štetu sada već bivših trgovačkih društava Tehnomehanika dd., Tehnobistrica d.o.o. i Tehnoauto d.o.o. Zbog raznih poslovnih i nezakonitih transakcija između sva tri spomenuta poduzeća Tehnomehanika je završila u stečaju, više od trećine zaposlenih je otpušteno, a u samoj proizvodnji ostalo je još devedesetak zaposlenih koji se iz mjeseca u mjesec bore za opstanak proizvodnje u dijelu Županije u kojoj gotovo da i nema nikakve industrijske djelatnosti. </p>
<p>Zbog toga za suđenje Nediljku Znaoru, te bivšim direktorima svih triju poduzeća vlada veliko zanimanje javnosti, a zbog potrebe suđenja obnovljena je najveća sudnica u Županijskom sudu u Zlataru, te je u njoj instalirano ozvučenje cijele dvorane, no ipak postoji bojazan da svi zainteresirani neće moći biti nazočni na početku glavne rasprave. Na sam tijek rasprave moglo bi utjecati i zdravstveno stanje Nediljka Znaora koji se već više mjeseci nalazi u zatvorskoj bolnici. Kakvo mu je trenutno zdravstveno stanje u petak nismo mogli doznati, ali se pretpostavlja da je stabilno, s obzirom da je početak suđenja zakazan za ponedjeljak. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lovačkim nožem branio čast uvrijeđene supruge </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U četvrtak poslijepodne oko 19,20 sati, na tržnici Jarun, odnosno u Pakoštanskoj 8, posvađali su se Franjo R. (73) i Vladimir P. (45), koji je, navodno, vrijeđao Franjinu ženu Tonku, nakon čega je Franjo »obranio« čast svoje žene ubovši Vladimira lovačkim nožem u rame i vrat.</p>
<p> Naime, kako je utvrdila policija na mjestu događaja, nakon kratkotrajne svađe i međusobnog naguravanja, </p>
<p>Franjo je, »braneći čast« svoje supruge iz jakne izvukao lovački nož oštrice duge petnaestak centimetara, kojeg je potom zario u Vladimirovo rame i prsa. Lakše ozlijeđenog Vladimira kola Hitne pomoći su prevezla u KB Sestre Milosrdnice, dok su policajci Sedme policijske postaje uhitili Franju, koji je zatim priveden u službene prostorije na daljnju kriminalističku obradu, nakon čega mu slijedi kaznena prijava zbog pokušaja ubojstva. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Metalnom šipkom udario kolegu na Božićnom sajmu</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U četvrtak oko 11.30 sati u Petrićevoj 1, na prodajnom štandu »Božićnog sajma« posvađali su se Saša R. (36) i Dragoja B. (35), nakon čega je Saša metalnom šipkom udario svog kolegu prodavača po ruci, nanijevši mu tešku tjelesnu ozljedu.</p>
<p>Dragoji je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, gdje su liječnici utvrdili da je Dragoja zadobio prijelom palčane kosti. Policajci Prve policijske postaje ubrzo su uhitili Sašu i priveli ga u službene prostorije na daljnju kriminalističku obradu. Nakon dovršee obrade Dragoja je pušten, dok je redovnim putem protiv njega podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Na ličkoj magistrali poginuo pjevač Joško Tomičić</p>
<p>UDBINA, 8. prosinca</p>
<p> - Jedna je osoba smrtno stradali, a jedna je teško ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se u petak prije podne, oko 10 sati dogodila na ličkoj magistrali, između Udbine i Johana, izvijestila je PU ličko-senjska.</p>
<p>Policija navodi da se nereća dogodila kada je Z.D. (39.) iz Zagvozda, vozeći osobno vozilo registracijskih oznaka IM-0910-MD, pri pretjecanju teretnog vozila s prikolicom, izgubio nadzor nad vozilom koje je zatim sletjelo s kolnika.</p>
<p> Smrtno je stradao suvozač u osobnom vozilu Joško Tomičić (32) iz Zagvozda, a vozač je teško ozlijeđen i prevezen u bolnicu u Gospić. Očevid su obavili djelatnici PU ličko-senjske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dvojica poginulih na Jadranskoj magistrali, izgorjela oba automobila</p>
<p>ŠIBENIK, 8. prosinca</p>
<p> - Dvije osobe smrtno su stradale u stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u noći na petak na dijelu ceste D-8 kod Šparadića na Jadranskoj turističkoj cesti.</p>
<p>Poginuli su Ivo Marinov (44) iz Rogoznice i Tonči Brnabić (28) iz Splita. Sudar se dogodio u trenutku kada se »fiat tipo« iz neutvrđenih razloga, najprije zabio u rubni kamen, a potom se od njega odbio i izravno sudario sa nadolazećim vozilom iz pravca Splita, »opel vectrom«, njemačke nacionalne oznake.</p>
<p> U »fiatu tipo« nalazili su se Ivo Marinov i Tonči Brnabić, koji su sat i pol nakon što su prevezeni u šibensku Opću bolnicu, preminuli od zadobijenih teških ozljeda. U drugom vozilu marke »opel vectra« nalazile su se tri osobe i to supružnici Marijan i Zdravka Mikuličić te Zdravkina kćer iz prvog braka Marija Čupić. Vozač »opel vectre« Marijan Mikuličić (57) iz Podstrane lakše je ozlijeđen, a s lašim ozljedama prošla je i njegova supruga Zdravka (39). Teže je ozlijeđena 15-godišnja Marija Čupić. Kako saznajemo, njen je život izvan opasnosti.</p>
<p>Tijekom sudara dvaju vozila došlo je do zapaljenja »fiata«, a potom je vatra zahvatila i drugo vozilo »opel vectru«. Oba su vozila izgorjela. Unesrećenima su najprije pomoć na mjesti nesreće pružili vozači vozila koji su se tu zatekli u vrijeme nesreće. Uzroci ove teške prometne nesreće se ispituju, a očevid je obavio istražni sudac Dalibor Dukić, uz djelatnike policije. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prometni policajac autom naletio na pješakinju</p>
<p>OSIJEK, 8. prosinca</p>
<p> - Katica B. (44) iz Ernestinova ozlijeđena je u nesreći, kada je na nju službenim automobilom naletio Robert M. (27) djelatnik prometne policije PU osječko-baranjske. Naime, do nesreće je došlo kada je Katica B. prelazila pješački prijelaz na križanju Europske Avenije i Ulice Alojzija Stepinca.</p>
<p> U tome je trenutku kroz raskršće prolazio policijski automobil sa upaljenim rotacionim svjetlom. Budući da nije vidio pješakinju, vozač Robert M. nije ju propustio, te ju je snažno udario prednjim dijelom automobila. Kako bez obzira na hitnost intervencije i upaljeno rotaciono svjetlo, policajac nije propustio pješakinju, a što je morao, protiv njega je podnesena prekršajna prijava te je proveden stegovni postupak. Katica B. prevezena je u osječku Kliničku bolnicu odakle je ubrzo i puštena jer su ozljede okvalificirane kao lakše. Materijalna šteta na automobilu cijeni se na oko 2.000 kuna.(M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jugoslavenski državljanin Medo deportiran zbog lažnih dokumenata</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - Nakon što ga je talijanska policija, zbog krivotvorenih osobnih dokumenata, brodom deportirala u Hrvatsku, kaštelanska policija kriminalističku obradu provela je nad jugoslavenskim državljaninom Medom P. (36).</p>
<p> Obradom je utemeljena sumnja kako je Medo P. u Francuskoj kupio ukradenu putovnicu hrvatskog državljanina Zlatka Braćka te u nju umetnuo vlastitu fotografiju. Osumnjičeni je prilikom uhićenja kod sebe imao i osobnu iskaznicu i vozačku dozvolu na Braćkovo ime, no za njih je utvrđeno da su potpuno krivotvorene. Uz kaznenu prijavu za krivotvorenje isprava Jugoslaven je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu koji mu je odredio zadržavanje. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Privredna komora Vojvodine otvorila predstavništvo u Zagrebu</p>
<p>Predsjednik PK Vojvodine Nikola Stojšić nada se da će se i hrvatske tvrtke uključiti u skoru vlasničku transformaciju vojvođanskoga gospodarstva/ Veliki problem daljem razvoju suradnje je nepostojanje platnoga prometa između Hrvatske i SRJ, visoka carinska opterećenja i neriješen status imovine hrvatskih tvrtki u SRJ/ HGK će najvjerojatnije dogodine otvoriti svoja predstavništva u Beogradu i Novom Sadu, a ove godine u Prištini/ Ukupni hrvatski izvoz u Jugoslaviju u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 71 milijun USD</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Privredna komora Vojvodine u petak je otvorila predstavništvo u Zagrebu, u suradnji s tvrtkom Crogimex, koja će zastupati njezine interese. Predstavništvo se nalazi u Ulici Ljudevita Posavskoga na broju 4. I Hrvatska gospodarska komora (HGK) će u skoroj budućnosti, najvjerojatnije u 2001. godini, otvoriti svoja predstavništva u Beogradu i Novom Sadu, a do kraja godine očekuje se otvaranje njezina predstavništva u Prištini. Izaslanstvo zagrebačkih i hrvatskih gospodarstvenika posjetit će početkom veljače Novi Sad i Suboticu, a očekuje se i nastup hrvatskih tvrtki na predstojećem Novosadskom sajmu, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Komori Zagreb, održanoj u povodu otvaranja predstavništva PK Vojvodine. </p>
<p>Osim s predstavnicima HGK, vojvođansko je izaslanstvo u petak imalo u planu i sastanak s predstavnicima Grada Zagreba i s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</p>
<p>Predsjednik vojvođanske vlade Đorđe Đukić poručio je hrvatskim gospodarstvenicima da je nova vlast u Vojvodini najstabilnija u Jugoslaviji jer Demokratska opozicija Srbije (DOS) u tijelima vlasti ima apsolutnu većinu. »Vojvođansko je gospodarstvo ruinirano, o čemu dovoljno svjedoči podatak da ćemo u idućoj godini, po svemu sudeći, morati uvoziti pšenicu i kukuruz«, odgovorio je Đukić na pitanje jednoga hrvatskog gospodarstvenika koji se zanimao za mogućnost uvoza vojvođanskoga žita u Hrvatsku. </p>
<p>Predsjednik PK Vojvodine Nikola Stojšić izrazio je uvjerenje da će se i hrvatske tvrtke uključiti u skoru vlasničku transformaciju vojvođanskoga gospodarstva. Kazao je da se vojvođansko i srbijansko gospodarstvo nalaze u teškoj situaciji, što je posljedica desetogodišnje izolacije Jugoslavije i rata, no istakao je da se dolaskom dosadašnje oporbe na vlast »puno lakše diše«.</p>
<p>Potpredsjednica Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i vršiteljica dužnosti predsjednika Gordana Čomić pojasnila je hrvatskoj javnosti očekivanja građana Vojvodine od nove vlasti. Riječ je, prije svega, o gospodarskim i političkim reformama, o borbi protiv korupcije i borbi za decentralizaciju Srbije, što podrazumijeva i ponovnu uspostavu veće autonomije Vojvodine. »Ne želimo biti dio politike koja se petlja u gospodarstvo, već dio politike koja otvara put gospodarstvenicima. Gospodarsku suradnju želimo najprije obnoviti s Hrvatskom i BiH, tako ćemo barem uštedjeti na prevoditeljima«, zaključila je Čomić.</p>
<p>Generalni direktor Grimex International Vienna Ivan Gros, čija je tvrtka nedavno sa PK Vojvodine potpisala ugovor o zastupanju vojvođanskoga gospodarstva u Hrvatskoj, ocijenio je ovaj događaj kao početak obnavljanja nekad vrlo razvijene robne razmjene između Hrvatske i Vojvodine. Istakao je da je i nedavno održani Zagrebački summit potencirao regionalnu suradnju, za koju je Vojvodina uvelike zainteresirana.</p>
<p>Jadranka Ivčić iz Kraša najavila je skoro osnivanje Kraševe tvrtke u SRJ, te istakla da je Kraš vrlo zainteresiran za izvoz na jugoslavensko tržište, o čemu upravo pregovara s pojedinim vojvođanskim i srbijanskim tvrtkama. Međutim, veliki je problem daljem razvoju suradnje nepostojanje platnoga prometa između Hrvatske i Jugoslavije, visoka carinska opterećenja i neriješen status imovine hrvatskih tvrtki u SRJ.</p>
<p>Prema službenim podacima, ukupan hrvatski izvoz u Jugoslaviju u prvih je devet mjeseci ove godine iznosio 71 milijun USD, od čega na Srbiju otpada 16,6 milijuna, a na Vojvodinu 4,8 milijuna. Jugoslavenski je izvoz u Hrvatsku u istom razdoblju iznosio 19 milijuna USD; od navedene brojke 10,1 milijuna USD otpada na srbijanski, a 4,8 milijuna USD na vojvođanski izvoz u našu zemlju. Riječ je o velikom porastu u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine, kada je hrvatski izvoz u SRJ »težio« 11 milijuna USD, dok je uvoz iz SRJ iznosio 15 milijuna USD. No u usporedbi s godinama prije rata, kada je, primjerice, samo razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Hrvatske i Vojvodine dosezala i do 230 milijuna USD, riječ je o znatnom padu. U vojvođanskom izvozu u našu zemlju dominiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, dok u hrvatskom izvozu u Vojvodinu primat imaju proizvodi Podravke, konditorski proizvodi, cigarete i strojevi.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Menedžeri godine Ivo Usmiani, Mirko Čalo, Dževdet Tinjić </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Hrvatsko udruženje menedžera i poduzetnika, CROMA, u petak je proglasilo pobjednike natječaja za izbor najuspješnijih menedžera i poduzetnika u hrvatskom gospodarstvu za 2000. godinu. Za menedžera godine u kategoriji velikih trgovačkih društava nagradu je dobio Ivo Usmiani, direktor Jadran-galenskog laboratorija iz Rijeke, a Mirko Čalo, direktor šibenske Vinoplod-vinarije, menedžer je godine u kategoriji srednjih trgovačkih društava. Za najboljega menedžera u kategoriji malih trgovačkih društava nagrađen je Dževdet Tinjić, osnivač i direktor poduzeća Megatti iz Zagreba.</p>
<p> Nagradu »Anton Cerin-Nino« za najuspješnijega mladog menedžera do 33 godine života ove godine dijele ravnopravno Josip Galinec, direktor tvrtke ZB Brokeri, i Damir Sobol, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke Iskon internet. Menedžer godine u kategoriji poduzeća u javnom sektoru postao je Ivan Topolnjak, direktor varaždinskog Termoplina.</p>
<p> Povelju za izuzetne poslovne rezultate namijenjenu menedžeru inozemne tvrtke u Hrvatskoj osvojili su Dragutin Špiljak, direktor tvornice stakla Vetropack-Straža i Marijan Kovačić, predsjednik Uprave umaške tvornice lakova i boja, Hempel. Za poduzetnika godine izabran je Tomislav Antunović, privatnog poduzetnika koji se bavi trgovinom naftnim derivatima. Nagrada za životno djelo dodijeljena je Ivanu Senčiću, predsjedniku Uprave Dilja iz Vinkovaca, te Anti Letici, predsjedniku NO Brodomerkura. Svečana dodjela nagrada i priznanja bit će u petak uvečer u zagrebačkom hotelu Sheratonu.</p>
<p> Prema riječima Esada Čolakovića, glavnog menedžera CROMA-e, udruženje ove godine obilježava deset godina, a nagrade i priznanja dodjeljuju se po deveti put, i to čelnim ljudima poduzeća koji zadnjih nekoliko godina postižu izuzetne rezultate. Zanimljivost je ovogodišnjeg skupa CROMA-e, kojemu je pokrovitelj hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, promoviranje ideje o osnivanju poslovne škole u Hrvatskoj za menedžere i poduzetnike. U sklopu susreta članova CROMA-a održano je i savjetovanje o Strategiji razvoja hrvatskog gospodarstva i menedžmentu promjena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>D: Potencijalni raspad koalicije loše utječe na kreditni rejting Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Iako je ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske za prosinac ostala ista, DB5a, jačanje pozicije Hrvatske u međunarodnom okružju, kontinuiran rast BDP-a, rast izravnih inozemnih investicija i priljev novca od privatizacije te značajna poboljšanja u financijskom sektoru faktori su koji pozitivno utječu na dalje formiranje kreditnog ratinga Hrvatske, navodi se u prosinačkom izvješću agencije za procjenu kreditnog rejtinga, Dun (D), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Međutim, dodaju u D, od pomicanja u razred nižeg rizika za ulagače Hrvatsku dijele i neki faktori negativnog predznaka. Među njima su »potencijalni raspad vladajuće koalicije, pritisak na proračun naslijeđen iz ranijeg poslovanja i povećani rizik od domaćih stečajeva uslijed dolaska konkurencije sa Zapada. No D stručnjaci smatraju da bi »ulaznica« za DB4 razred mogao biti potpisan aranžman sa MMF-om, iako je, procjenjuju, trenutna visina deviznih rezervi u Hrvatskoj takva da ne pokazuje potrebu za dodatnim, kreditnim sredstvima MMF-a. Inače, ocjena rejtinga DB5a najbolja je ocjena u DB5 razredu, koji obuhvaća zemlje visokog rizika za ulagače. Viši, DB4 razred uvrstio bi Hrvatsku u zemlje umjerene rizičnosti, zajedno sa, primjerice, Slovačkom, Estonijom i Litvom. Već duže vrijeme s najboljom ocjenom, DB3a, koja označava zemlju malog rizika, na prvom se mjestu nalazi Mađarska, a od ovog mjeseca pridružila joj se i Slovenija. Začelje, također već duže vrijeme, s ocjenom DB7, dijele SRJ i Albanija, označene kao zemlje najvišeg rizika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Plivina Veterina samostalna tvrtka</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Sukladno svojoj strateškoj orijentaciji na farmaceutiku kao matično poslovanje, Pliva je osnovala još jednu tvrtku kćer, Veterinu d.o.o., koja će od početka 2001. godine samostalno poslovati, objavljeno je iz Plive. Strateška orijentacija Plive na farmaceutiku razlog je odluke da se dosadašnje Poslovno područje veterina i agrar reorganizira u samostalno poduzeće u stopostotnom vlasništvu Plive. Tako će svi postojeći proizvodi iz asortimana bioloških i kemofarmaceutskih proizvoda, dodataka stočnoj hrani, sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju te sredstava za zaštitu bilja ostati u portfelju Veterine pod postojećim registriranim nazivima. U Plivi su uvjereni da će osamostaljivanje veterinarske proizvodnje dati jednako dobre rezultate kakvi su ranijih godina postignuti osamostaljivanjem kozmetičkih i prehrambenih djelatnosti. Smatraju kako će se Veterina na tržištu Hrvatske i susjednih zemalja pozicionirati jednako uspješno kao Cedevita d.o.o. i Neva d.o.o. Novom organizacijom i većom samostalnošću poslovodstva nova će tvrtka biti fleksibilnija i bolje će odgovarati na promjene u okruženju, a u budućnosti biti atraktivnija i zanimljivija potencijalnim strateškim partnerima, izjavio je dosadašnji direktor Poslovnog područja Veterina, a sada novoimenovani predsjednik Uprave Veterine d.o.o., Nenad Štiglić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Varaždinska banka uvela hipotekarne kredite </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Uprava Varaždinske banke d.d. donijela je Odluku o uvođenju hipotekarnih kredita, priopćeno je u petak. Dugoročni će se krediti na bazi hipoteke ili prijenosa prava vlasništva na nekretnini najmanje dvostruke vrijednosti iznosa odobrenoga kredita odobravati u visini do sto tisuća DEM u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita bit će pet godina, uz promjenjivu godišnju kamatu od 12 posto i depozit u iznosu od deset posto odobrenog kredita. Također, pri odobravanju stambenih kredita, posljednja dva mjeseca u Varaždinskoj banci kao uvjet plasmana kredita više nije potrebno polaganje depozita. Posljednjom su odlukom Uprave korisnici stambenih kredita koji su ugovor s bankom sklopili prije 19. rujna ove godine, a uz obvezu polaganja depozita, dovedeni u jednak položaj kao i korisnici novoodobrenih kredita. Tako oni sada mogu podići postojeći depozit ili njime smanjiti glavnicu kredita. Uz ove novosti, banka je snizila i kamatnu stopuna kredite za kupnju motornih i priključnih vozila sa 14 na 12 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Raiffeisen stambena štedionica dosad sklopila 34.000 ugovora </p>
<p>ČAKOVEC/ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Raiffeisen stambena štedionica otvorila je u petak u Čakovcu još jedan prodajni ured. Raiffeisen stambena štedionica prva je stambena štedionica u Hrvatskoj sa 44 posto tržišnog udjela, a ovih dana broj sklopljenih ugovora o stambenoj štednji dosegao 34.035 s ukupno ugovorenim iznosom od 536,5 milijuna DEM i uplaćenim 131 milijunom kuna štednih depozita. Širenje prodajne mreže zasigurno će pridonijeti još uspješnijem nastupu Raiffeisen stambene štedionice u Međimurskoj županiji, koja je i dosad bila pri samom vrhu ostvarenih prodajnih rezultata, istaknulo je poslovodstvo štedionice. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Sindikalci tvrde da je štrajk uspio, novi zakazan za 14. prosinca </p>
<p>Prema procjeni koordinatora Pregovaračkog odbora sindikata Vilima Ribića, štrajkalo je između 130.000 i 150.000 od ukupno 250.000 zaposlenih u javnim i državnim službama/ Sindikati iznimno zadovoljni uspjehom / U ponedjeljak počinje postupak mirenja </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Sindikati javnih i državnih službi u petak su proveli jednodnevni štrajk upozorenja, jer Vlada odbija njihov zahtjev o povećanju plaća za 8,5 posto te isplati tisuću kuna božićnice i 400 kuna dara za djecu. Štrajk je organiziran nakon propalih pregovora s Vladom, te neuspjelog razgovora sindikalnih čelnika s premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>Prema procjeni koordinatora Pregovaračkog odbora sindikata Vilima Ribića, štrajkalo je između 130.000 i 150.000 od ukupno 250.000 zaposlenih u javnim i državnim službama. Sindikati su premijeru poslali najavu za novi štrajk koji bi od 14. prosinca trajao sve dok Vlada ne prihvati sindikalne zahtjeve.</p>
<p>U petak su širom Hrvatske štrajkali zaposleni na fakultetima, znanstvenim ustanovama, osnovnim školama, dijelu srednjih škola, zdravstveni i socijalni radnici, policajci, zaposlenici u vojsci, carinici, vatrogasci, kulturnjaci, državni službenici te zaposleni u pravosuđu. U velikom dijelu osnovnih škola i fakulteta nije bilo nastave, zatvorena je većina muzeja i galerija, Restauratorski zavod i državni arhivi koji se financiraju iz proračuna. Otkazana je i predstava u zagrebačkom HNK. </p>
<p>Štrajk je trajao od osam do 15 sati, a u tom su vremenu carinici na graničnim prijelazima bili u »bijelom štrajku«, odnosno striktno su provodili carinske propise, što je stvorilo gužvu na brojnim graničnim prijelazima. I policajci su se specifično solidarizirali s češćim kontrolama vozača i pješaka. Namještenici u Vladi i Saboru iz solidarnosti su nosili sindikalne bedževe »Ja sam u štrajku«, a usporen je bio rad u nekim ministarstvima te sudovima. </p>
<p>U zdravstvu se štrajkalo od 12 do 16 sati, no bolnice su primale hitne slučajeve kako ne bi bili ugroženi životi i zdravlje građana. Velik broj polikliničkih ambulanti bio je zatvoren. I u domovima umirovljenika i socijalnim ustanovama štrajkalo se simbolično, s bedžem i obavljanjem samo najnužnijih poslova, pri čemu štićenici nisu bili prikraćeni. </p>
<p>Sindikati su iznimno zadovoljni uspjehom štrajka, a detaljno će o odazivu i svojim daljnjim akcijama izvijestiti na konferenciji za novinare u subotu. Ističu da štrajka ne bi ni bilo da je Vlada provela odredbe kolektivnog ugovora iz ožujka, te plaće u javnim i državnim službama povećala za 8,5 posto koliko su rasle u državnim poduzećima. </p>
<p>Vlada je spremna isplatiti jednokratnu razliku za listopad, studeni i prosinac (u prosjeku 765 kuna), no sindikati traže da se za 8,5 posto poveća osnovica za plaće. Vlada to odbija jer bi se proračun za 2001. godinu opteretio s dodatnih 1,2 milijarde kuna. Sindikati su pak odlučni u svom zahtjevu ističući da plaće javnih i državnih službenika već sad zaostaju za 8,5 posto za plaćama u državnim poduzećima, a da će u 2001. godini, zbog najave Vlade o kresanju plaća za još deset posto, zaostajati za više od 30 posto. </p>
<p>»Ovakav odaziv na štrajk pouka je starom socijaldemokratu Ivici Račanu da nisu s njim u sukobu sindikalni čelnici, nego je on u sukobu sa 130 do 150.000 ljudi u štrajku. Račanova izjava da čelnici sindikata guraju radnike u štrajk velik mu je gaf s aspekta socijaldemokracije, a drugi mu je gaf izjava da neće dopustiti ucjene i ultimatum. Štrajk i jest Ustavom i zakonom zajamčena ucjena i ultimatum, a ako Račan neće dopustiti ucjene, znači da neće dopustiti ni štrajk«, kazao je za Vjesnik Ribić.</p>
<p>Sindikati su se već obratili HHO-u, a uskoro će i Međunarodnoj organizaciji rada zbog Vladina kršenja temeljnog prava na kolektivno pregovaranje. Ribić naglašava da je Račanu krajnji čas da počne nove pregovore sa sindikatima, no nije mogao potvrditi hoće li premijer u ponedjeljak, kako se pročulo u sindikalnim krugovima, razgovarati sa sindikatima. Sigurno je, kako saznajemo, da u ponedjeljak počinje postupak mirenja Vlade i sindikata zbog novog štrajka, najavljenog za 14. prosinca. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Direktor Zračne luke Zagreb Tomislav Leko bit će smijenjen?</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Skupština Zračne luke Zagreb na sjednici u petak nije dala razrješnicu dosadašnjoj Upravi, odnosno direktoru Luke Tomislavu Leki. Zbog negativne ocjene o poslovanju u prethodnom razdoblju u zakonskom će roku na dnevni red staviti opoziv Uprave, odnosno dosadašnjeg direktora. Kako je priopćeno u petak iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza, negativnu ocjenu o poslovanju 1998. i 1999. Skupština je donijela temeljem izvješća Nadzornog odbora. </p>
<p> Prema Društvenom ugovoru, podsjeća se u priopćenju, Republika Hrvatska vlasnik je 55 posto Zračne luke Zagreb, Grad Zagreb 35 posto, a Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija imaju po pet posto udjela.</p>
<p> Na Skupštini u petak bili su ministar prometa, pomorstva i veza Alojz Tušek (predsjednik Skupštine), te članovi: zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, gradonačelnik Velike Gorice Zvonimir Šimičić, te podžupan zagrebačke županije Mirko Matić. Prema pisanju dnevnoga tiska, u igri za ispražnjeno mjesto direktora Zračne luke Zagreb kandidat je jedan od sadašnjih voditelja u Luci Zlatko Kožar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Večernjakove dionice još ne mogu u prodaju </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Trgovački sud u Zagrebu još nije primio zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za skidanjem privremene mjere raspolaganja dionicama Večernjeg lista, izjavio je Hini u petak sudac tog suda Raoul Dubravec. Glasnogovornica HZMO-a Ivona Rezo potvrdila je da Zavod još nije skinuo privremenu mjeru raspolaganja dionicama tog dnevnog lista. To će, kaže, učiniti tek kad HZMO primi zaključak hrvatske Vlade o potpisanom sporazumu između Vlade i austrijske Styrije o prodaji Večernjeg lista.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Slavko Linić, odgovarajući u utorak na zastupničko pitanje u Hrvatskom saboru, rekao je kako je Vlada potpisala sporazum sa Styrijom. Prema tom sporazumu, austrijskom se ulagaču jamči odšteta u slučaju da sudskim presudama mirovinski fond postane vlasnikom dionica koje sada ima Caritas Fund. U sporazumu također stoji da će se poštovati ulazak Styrije te da će joj biti uklonjen svaki rizik. To znači da će mirovinski fond u tom trenutku, s obzirom na to da je dobio 19 milijuna maraka kunske protuvrijednosti, biti obeštećen za ulaganja u dio vezan za kupoprodaju Caritas Funda. Također se navodi da je sporazum zaključen tako da se jamči sigurnost Styrije i njezina daljnjega ulaganja.</p>
<p> Podsjećamo, saborsko Istražno povjerenstvo zaključilo je početkom srpnja istragu o okolnostima prodaje većinskog paketa Večernjaka iz portfelja mirovinskog fonda, zaključivši kako je u tom procesu bilo nepravilnosti, ali nije dovedena u pitanje regularnost prodaje tih dionica Caritas Fundu. Povjerenstvo je utvrdilo da su suvlasnici Večernjaka Pavao Zubak i Montmotaža. </p>
<p> Austrijska Styria najavila je kupnju Večernjeg lista za 26 milijuna maraka u travnju ove godine. No, potkraj srpnja bila je objavila da odustaje od kupnje, objasnivši to činjenicom da je na snazi privremena mjera zabrane prodaje dionica tog lista koju je u svibnju, na zahtjev HZMO-a, donio Trgovački sud u Zagrebu. Međutim, u kolovozu su predstavnici Styrije posjetili premijera Račana, a potpredsjednik Vlade Linić izvijestio je potkraj tog mjeseca kako je postignut dogovor s Caritas Fundom o prodaji Večernjaka Styriji. Vlada je stoga na svojoj sjednici 31. kolovoza preporučila HZMO-u da zatraži ukidanje privremene mjere. </p>
<p> Upravno vijeće HZMO-a dalo je sredinom listopada suglasnost ravnateljici Dunji Vidošević za ukidanjem privremene mjere zabrane raspolaganja dionicama, no Trgovački sud u Zagrebu još nije primio takav zahtjev mirovinskog fonda. U HZMO-u su to obrazložili činjenicom da rok za povlačenje privremene mjere nije vremenski određen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zastupnički dom većinom glasova donio Zakon o povećanju mirovina</p>
<p>Doprinos za mirovinsko osiguranje ostaje isti i u 2001./ HDZ: To će produbiti probleme s isplatom mirovina / Linić: Upravljanje države svelo na 520 poduzeća od kojih njih 180 ima financijske i strukturne probleme a 339 ih je spremno za privatizaciju / SDP: Država je očito loš vlasnik i poduzetnik te je stoga nužno ubrzati proces privatizacije / HDZ-u smeta što izvješće o upravljanju državnim portfeljem ne sadrži precizne podatke o strukturi vlasništva u tim poduzećima</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - U prijepodnevnom dijelu sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, zastupnici su u petak većinom glasova donijeli Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različiti razdobljima te izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju.</p>
<p>U nastavku raspravljali su o izvješću Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) o upravljanju državnim portfeljem. U uvodnom izlaganju potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić je naglasio da je jedan od prvih ciljeva nove Vlade bila upravo konsolidacija državnog portfelja. Država ima udjela u 1.852 trgovačka društva od kojih je čak 613 prezaduženo a 502 su insolventna duže od godinu dana, rekao je Linić. </p>
<p>No, u čak 1.011 poduzeća, naglasio je, država ima manje od 25 posto vlasničkog udjela što znači da ne utječe bitnije na donošenje odluka. Uz to, Linić je rekao kako u oko 300 poduzeća postoji rezerviran kapital za prijašnje vlasnike kojima je imovina nacionalizirana. Istaknuo je također, u 321 poduzeću morao je biti pokrenut stečaj i to ne samo zbog likvidacije poduzeća nego i zbog pokušaja da se zaštiti 7.000 radnih mjesta. Tako se, pojasnio je Linić, upravljanje države svelo na 520 poduzeća od kojih njih 180 ima financijske i strukturne probleme a 339 poduzeća je spremno za privatizaciju te je Vlada, istaknuo je, zadužila HFP da do kraja godine pripremi modele privatizacije tih poduzeća. </p>
<p>Privatizacijom želimo postići podizanje efikasnosti čitavoga gospodarstva ali i investicijskog dijela ulaganja, zaključio je Linić, ističući da Vlada želi da to budu transparentni procesi što će osigurati javni natječaji. Ukazao je i na činjenicu da je HFP pokrenuo određene sankcije prema odgovornima za nepravilnosti u dosadašnjem dijelu privatizacije. </p>
<p>Govoreći uime Kluba HDZ-a, Dario Vukić nije prihvatio izvješće te ga je ocijenio površnim i nepotpunim jer ne sadrži precizne podatke o strukturi vlasništva u spomenutim poduzećima. Zapitao je također koliko je do sada isplaćeno plaća radnicima čije su tvrtke u stečaju, o kojim tvrtkama je riječ te po kojim kriterijima su plaće isplaćivane. </p>
<p>Uime Kluba SDP-a Dragica Zgrebec je ocijenila da izvješće pokazuje napredak u sređivanju državnog portfelja te istaknula kako je država očito loš vlasnik i poduzetnik te je stoga nužno ubrzati proces privatizacije. Prihvaćajući izvješće, rekla je kako Vladu treba zadužiti da izradi program privatizacije portfelja kojim upravlja HFP te da do kraja siječnja iduće godine Saboru dostavi prijedlog zakona o privatizaciji. </p>
<p>Uime Kluba HSLS-a, Darinka Orel je također podržala izvješće te istaknula kako se HSLS nada da će nadležne institucije odraditi svoj posao u pogledu 700 kaznenih prijava koje je podnio HFP. </p>
<p>Zastupnik Tonči Tadić uime Kluba HSP-HKDU nije prihvatio izvješće a posebno se osvrnuo na koordinacije koje su, rekao je, sastavljene od saborskih zastupnika i »pripuza nove vlasti«, što predstavlja uvlačenje politike u gospodarstvo. </p>
<p>Uime Kluba IDS-a, Valter Drandić podržao je, pak, izvješće navodeći da koordinacije ne odlučuju samo o stečajevima. No, zamjerio je što se neki od zaključaka koje donesu koordinacije ipak na kraju ne provedu. </p>
<p>Zastupnici su prihvatili Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje u sljedećoj godini i to po hitnom postupku. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović naglasio je da će stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje ostati nepromijenjena i iznosit će 19,5 posto, a za detaširane zaposlenike osnovica će se utvrditi u visini plaće koju bi ostvarili za iste odnosno slične poslove u Hrvatskoj povećane za 20 posto. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i u sljedećoj godini oslobađa se plaćanja doprinosa za naknade plaća za vrijeme bolovanja i za vrijeme korištenja obveznog porodiljskog dopusta, te za naknade plaća roditeljima djeteta kojem je potrebna pojačana njega. </p>
<p>Govoreći uime Kluba HDZ-a Ljerka Mintas-Hodak je naglasila da ta stranka ne prihvaća spomenuti zakon jer drži da će to produbiti probleme s isplatom mirovina. Navela je primjer da je ukupni iznos sredstava iz doprinosa predviđen za sljedeću godinu 14,2 milijarde kuna a da je za isplatu mirovina nužno 18,8 milijardi kuna, pa će zbog toga u Mirovinski fond biti nužni transferi iz državnog proračuna. Naglasila je također da poslije šest mjeseci primjene niže stope za mirovinsko osiguranje nije došlo do očekivanog porasta zapošljavanja zato što su poslodavci imali manje obveze. Dodala je da ni stopa od 21,5 posto koja je važila u 1999. godini također nije mogla pokriti sve potrebe za isplatu mirovina. Ljerka Mintas-Hodak je naglasila da je taj zakon suprotan međunarodnoj konvenciji koja regulira pitanje radnih odnosa, po kojoj ukupni doprinosi za socijalno osiguranje ne smiju biti viši od 50 posto na teret radnika. </p>
<p>Govoreći uime Kluba HSS-a, Zvonimir Sabati također je izrazio bojazan zbog smanjene stope doprinosa koji je nedovoljan za isplatu mirovina. Izrazio je želju da se pred saborskim zastupnicima uskoro nađe prijedlog reforme mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, s obzirom na sve dubioze koje ta dva fonda izazivaju u državnom proračunu. </p>
<p>Govoreći uime Kluba HKDU-HSP Tonči Tadić je naglasio da se zakonom krši međunarodna konvencija jer zaposlenici za mirovinsko osiguranje plaćaju više nego poslodavci.</p>
<p> Uslijedila je pojedinačna rasprava u kojoj je Ivan Milas (HDZ) zamjerio Vladi što podilazi poslodavcima a ne radnicima i ocijenio je to kao latinskoamerički put koji uvijek donosi štetu radnicima. Na problem mirovina iz BiH upozorio je Milan Kovač (HDZ) te naglasio da su državljani Republike Hrvatske koji su pravo na mirovinu ostvarili u BiH i dalje zakinuti te da je primjerice zakon koji je trebao biti pred saborskim zastupnicima, ne bi li se riješio taj problem, Vlada odbila. </p>
<p>Na kraju rasprave, Davorko Vidović je naglasio kako je potpuno izvjesno da se postojećim stopama doprinosa ne mogu u cijelosti pokriti isplate mirovina i da se ta sredstva alimentiraju iz proračuna, no razlog za to je upravo u činjenici da se želi smanjiti cijena rada a time i povećati broj zaposlenih. Drži da zakon nije povrijedio međunarodnu konvenciju jer su doprinosi iz plaća zapravo 32,1 posto ukupnih doprinosa. Odbacio je argument po kojem u zadnjih šest mjeseci nije došlo do većeg zapošljavanja ističući da će se manja cijena rada najbolje vidjeti u novim investicijama. </p>
<p>Zastupnici su prihvatili jednoglasno Zakon o izmjeni Zakona o kazalištima po kojem se ubuduće za imenovanje intendanata kazališnih kuća u Hrvatskoj neće trebati dobiti suglasnost ministra kulture, odnosno on će imenovati intendante samo četiri glavna kazališta. Ovom izmjenom Zakona također se omogućava da ministar pravilnikom određuje funkcioniranje i nadzor nad sredstvima kulturnih manifestacija koje financira država. (Goranka Jureško i Ivana Matić)</p>
<p>Krpina zamahnuo na Hermana?</p>
<p>U petak se saborskim kuloarima pronijela i informacija po kojoj je tijekom rasprave o mirovinama i umirovljenicima gotovo došlo do fizičkog obračuna. Naime, Drago Krpina (HDZ) je u svojoj raspravi ustvrdio da je šestorka prevarila umirovljenike obećanjem o idiličnom raspletu njihove dugogodišnje krize prije izbora. Na to je reagirao Vilim Herman (HSLS) koji mu je rekao da je takav karikaturalni govor mogao održati samo netko tko je karikatura. To je, čini se, razgnjevilo Krpinu, koji je nakon zaključenja sjednice došao do Hermana i, prema riječima svjedoka, htio ga udariti u glavu. Ipak, zaustavio se tek nekoliko centimetara od Hermanova čela. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Minuta šutnje za Franju Tuđmana </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić pozvao je tijekom poslijepodnevnog dijela sjednice zastupnike da minutom šutnje odaju počast prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu čija će se godišnjica smrti obilježiti 10. prosinca. »Budući da nam je danas zadnji radni dan u ovom tjednu pozivam vas da odamo dužnu počast čovjeku koji je kao prvi demokratski izabran predsjednik neosporno homogenizirao narod u obrani od agresije kojoj je Hrvatska nemilosrdno bila izložena«, rekao je Tomčić. Franjo Tuđman je izabran tri puta, podsjetio je Tomčić, i to prvi put u Saboru 30. svibnja 1990., a zatim na neposrednim izborima u kolovozu 1992. i lipnju 1997. godine, te je neosporan njegov velik doprinos u stvaranju hrvatske države i njezinoj obrani.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Od nedjelje u Splitu se stanuje i na Tuđmanovu trgu; vraćena ploča Titovoj armiji</p>
<p>SPLIT, 8. prosinca</p>
<p> - U spomen na prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i prigodom 1. obljetnice njegove smrti, u nedjelju će na splitskoj rivi biti otkrivena ploča s natpisom »Trg dr. Franje Tuđmana«. Pročelnik Županijskoga ureda za katastar Drago Butorac potvrdio je u petak da je kamena ploča s natpisom »Trg dr. Franje Tuđmana« zgotovljena, kao i pločice s kućnim brojevima. Ploča s natpisom Tuđmanova trga postavit će se kod Crkve sv. Frane, na bivšoj zgradi ZAP-a. </p>
<p>Splitsko-dalmatinski župan dr. Branimir Lukšić i čelnik županijskog HDZ-a Ilija Krišto izjavili su u petak novinarima kako im predstavnici gradske vlasti nisu uputili službeni poziv za nazočnost na svečanom postavljanju ploče s Tuđmanovim imenom. No, unatoč tomu, čini se da je rat oko preimenovanja ulica i trgova, što ga već mjesecima vode splitski SDP i njegovi koalicijski partneri iz HSLS-a, konačno završen, jer je u petak Mile Budak, nakon osam godina, izgubio svoju ulicu u Splitu. Naime, umjesto Ulice Mile Budaka, Splićani su dobili Ulicu fra Luje Marune, a u petak su zamijenjeni i kućni brojevi. </p>
<p>Ipak, svakako je važno istaknuti da će se u subotu dogoditi ono što splitski gradonačelnik Ivan Škarić (HSLS) uporno izbjegava već gotovo dvije godine. Naime, Gradsko poglavarstvo upriličit će u subotu na splitskoj Pjaci ponovo otkrivanje spomen-obilježja »Herojskoj Titovoj armiji«. Tako će se na staru gradsku vijećnicu vratiti spomen-ploča splitskim osloboditeljima, koja je skinuta 1994. godine, pod izlikom njezina nužna renoviranja. Sudeći po svemu, »nužno renoviranje« bilo je potrebno isključivo zbog samog teksta na spomen-obilježju, koji glasi: »U spomen prve godišnjice, 26. listopada 1944. godine, kad je herojska Titova armija, protjeravši okupatora, oslobodila naš grad, Splićani postaviše ovu ploču«. </p>
<p>Iz splitskoga SDP-a saznajemo da je ključnu ulogu u skidanju ploče »Herojskoj Titovoj armiji« imao sadašnji HSLS-ov ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, koji je tada bio u Gradskoj komisiji, nadležnoj za odlučivanje o takvim pitanjima. Sporna spomen-ploča izazvala je prije dvije godine dotad neviđen rat unutar vladajuće splitske koalicije, a međusobni odnosi koalicijskih partnera bili su naelektrizirani do te mjere da su splitski HSLS-ovci javno pozvali građane da više nikada ne glasuju za SDP. Istodobno, splitski su SDP-ovci, potpomognuti članovima Saveza antifašističkih boraca, pokrenuli žestoku kampanju, tražeći da se provede odluka Gradskog vijeća i da se osloboditeljima Splita oda dužno poštovanje. Gradonačelnik Škarić uporno je izbjegavao potpisati »nalog o izvršenju odluke Gradskog vijeća«, a novinarima se opravdavao da Split ima većih problema od prepucavanja oko sporne ploče. Budišini liberali, baš kao i splitski HDZ-ovci i HSS-ovci, smatrali su da se »herojska Titova armija« ni po koju cijenu ne smije »vratiti« u Split, već da joj je mjesto, eventualno, u nekom muzeju. Osim toga, nisu mogli prihvatiti ni to da se ploča osloboditeljima Splita vrati na isto mjesto gdje je postavljeno i spomen-obilježje hrvatskim braniteljima, koji su 1991. godine goloruki ustali protiv sljedbenika te iste armije. </p>
<p>Bilo kako bilo, priča o preimenovanju splitskih ulica, trgova i spomen-pločama, konačno je završila. U petak je Mile Budak definitivno »napustio« Split, u subotu se »vraćaju« osloboditelji i »herojska Titova armija«, a u nedjelju »dolazi« i Franjo Tuđman.
></p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Županijski dom ne podupire proračun ni zakon o njegovu izvršenju</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Županijski dom Hrvatskog sabora nije u petak podržao Prijedlog državnog proračuna za narednu godinu, kao ni Prijedlog zakona o njegovu izvršavanju. Iako je nekolicina zastupnika predlagala da se, uz 70 podnesenih amandmana, proračun ipak podrži, većinom glasova usvojeni su zaključci Odbora za gospodarstvo i financije kojima proračun nije dobio pozitivno mišljenje. S obzirom da će tekst zakona o izvršenju proračuna, nakon posljednjih ustavnih promjena, usuglašavati poseban odbor sastavljen od predstavnika obaju domova, Županijski je dom u petak izabrao pet članova koji bi trebali sudjelovati u radu tog odbora. </p>
<p>U nastavku 50. sjednice, zastupnici su podržali Prijedlog zakona o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojemu se ukida mogućnost rada zdravstvenih djelatnika izvan radnog vremena, osim u situacijama kada za to postoji potreba bolesnika ili zdravstvene ustanove. Govoreći o najznačajnijim izmjenama postojećeg zakona, ministrica zdravstva Ana Stavljenić - Rukavina je naglasila da je u tome napravljena iznimka samo za one liječnike koji su taj posao radili u vlastitom prostoru. Njima će se, dodala je ministrica, omogućiti da u narednih 12 mjeseci odluče žele li i dalje raditi u privatnoj ordinaciji ili samo u javnoj zdravstvenoj ustanovi. </p>
<p>Kritizirajući način prema kojem će Upravna vijeća odlučivati koji će liječnik moći raditi u poslijepodnevnim satima, Jure Burić (HDZ) je izrazio bojazan da će pri odabiru, umjesto stručnosti, prevladati kriterij političke poobnoti. Prema njegovim riječima, liječnicima koji odluče raditi privatno treba pružiti mogućnost korištenja zdravstvenih ustavnova, jer bi, ubirući adekvatnu naknadu, zdravstvo moglo doći do nužnog novca umjesto da im prostori 16 od 24 sata zjape prazni. </p>
<p>Nije podržan Prijedog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na motorna vozila, kojim se predlaže pet postotno povećanje posebnog poreza na automobile i motocikle. Govoreći uime predlagatelja, ravnatelj Porezne uprave Ivan Iveković kazao je kako se novim zakonom predlaže jača progresija u oporezivanju skupljih vozila, kao i veća trošarina na uvoz starih automobila. </p>
<p>Obrazlažući svoje neslaganje s predloženim zakonom, Dragutin Bračun (HDZ) kazao je da u njemu ne vidi ništa osim potrebe za punjenjem proračuna. On, naime, smatra da takav zakon potiče građane da varaju državu. Žarko Katić (HSLS) predložio je niže porezne stope za automobile koji su stariji od jedne godine, jer zaštita okoliša kao argument ima smisla samo u slučaju uvoza auta starijih od tri godine. </p>
<p>Županijski je dom podržao i Prijedlog konačnog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima do kojeg je došlo nakon odluke Ustavnog suda da neke točke postojećeg zakona nisu u skladu s ustavnom odredbom o autonomiji sveučilišta. Županijski dom nastavit će radom u ponedjeljak, za kada je odgođena i rasprava o zakonu o policiji.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Laslo: Poskupljenjem umjetnoga gnojiva seljake se baca na koljena</p>
<p>OSIJEK, 8. prosinca</p>
<p> - Ogorčeni odlukom tvornice za proizvodnju umjetnoga gnojiva »Petrokemija« iz Kutine o poskupljenju toga iznimno bitnoga repromaterijala u poljoprivredi, čelnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) održali su u petak konferenciju za novinare na kojoj su među ostalim upozorili i na brojne neprilike u kojima su se našli poljoprivredni proizvođači.</p>
<p>»Petrokemija je dobila odobrenje od Vlade da poveća cijenu umjetnome gnojivu, dok s druge strane ta ista Vlada uporno smanjuje cijene naših proizvoda. Nezadovoljni smo ovim nerealnim odnosom jer na taj će se način seljaci baciti na koljena, a brojna će se obiteljska gospodarstva dovesti na rub siromaštva«, istaknuo je predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo. Prema njegovim riječima, ulazak Hrvatske u WTO omogućuje uvoz jeftinih gotovih proizvoda, pa seljaci neće moći konkurirati na tržištu zbog previsoke cijene repromaterijala koja će podići cijenu njihovih proizvoda. </p>
<p>»Vlada nema razumijevanje za poljoprivrednike i seljake koji će biti doslovce potopljeni zbog njihovih nepromišljenih odluka«, kazao je Laslo dodavši kako će zbog svega proljetna sjetva biti upitna. Naime, isplaćeno je tek oko 50 posto poticaja za pšenicu, dok za druge kulture kao što su soja, kukuruz i suncokret još nije isplaćeno ništa iako je rok za to davno prošao. </p>
<p>»Umjetno gnojivo poskupjelo je između 40 i 50 posto, plavi diesel 25 posto, a najavljeno je poskupljenje i sjemenske robe za oko 30 posto. Poticaji se ne isplaćuju, a uvoz se ulaskom Hrvatske u WTO ponovo popularizira. Seljaci to neće moći izdržati«, upozorio je tajnik ZUSSB-a Stanko Zdravčević. Istaknuvši kako seljaci ne mogu vjerovati da država nema novaca za poticaje sve dok saborski zastupnici dobivaju plaće za koje običan radnik mora raditi i po nekoliko mjeseci. </p>
<p>»Imamo sve uvjete za proizvodnju prave i zdrave hrane, ali zbog neupućenosti Vlade i nerazumijevanja za poljoprivredu, očito je da ćemo uskoro svi jesti nezdravo smeće iz Europe«, ogorčeno je ustvrdio Zdravčević. Na koncu, Laslo i Zdravčević su najavili da će narednih dana održati sastanak Koordinacije udruga seljaka kako bi pronašli najbolje rješenje da prisile Vladu i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na veću pozornost i razumijevanje za domaću proizvodnju. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Čačić i Obersnel potpisali sporazum o izgradnji 93 stana u Rijeci</p>
<p>RIJEKA, 8. prosinca</p>
<p> - Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u petak su u Rijeci potpisali Sporazum o izgradnji 93 stana, koji će se realizirati u okviru programa socijalne stanogradnje. </p>
<p>Riječ je o prvom takvom ugovoru koji je Ministarstvo potpisalo s jedinicom lokalne samouprave, a prema riječima Radimira Čačića uskoro bi trebalo uslijediti potpisivanje takvih ugovora s Varaždinom, Osijekom i nekim drugim gradovima. On je pojasnio da su godišnje potrebe Hrvatske 10.000 novih stanova, a da će se po ovom modelu godišnje graditi 3.400 stanova. Obersnel je istaknuo da su potrebe Rijeke znatno veće od spomenuta 93 stana godišnje, te stoga Grad namjerava što skorije osigurati dodatna zemljišta za gradnju stanova. </p>
<p>Treba reći da će ovaj vid stanogradnje omogućiti građanima s nižim ili srednjim prihodima da dođu do stana, a u Nacrtu prijedloga zakona o socijalno poticanoj stanogradnji se navodi da je u svemu tome važna socijalna pravičnost, to jest da stan »dobije« onaj koji nema riješeno stambeno pitanje. Stanovi će se prodavati uz obročnu otplatu s kamatom od četiri posto na rok do 31 godine, s time da se uložena javna sredstva vraćaju državi i jedinici lokalne samouprave s počekom od najviše 15 godina uz kamatu od dva posto. </p>
<p>Po ovome modelu moći će se graditi i stanove za najam. U Hrvatskoj je 95 posto stambenog fonda u privatnom vlasništvu, dok se u zapadnoeuropskim zemljama taj postotak kreće od 40 do 60 posto. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Krapinsko-zagorska županija primljena u Skupštinu europskih regija</p>
<p>KRAPINA, 8. prosinca</p>
<p> - Krapinsko-zagorska županija u petak je na Generalnoj skupštini europskih regija (SER) postala ravnopravna članica asocijacije koja okuplja 340 europskih regija. </p>
<p>»Ovo znači mogućnost participacije u pojedinim programima koje financiraju europski fondovi«, rekao je za Vjesnik u petak dožupan dr. Stanko Belina, koji je bio na zasjedanju Generalne skupštine kao predstavnik Županije. On ističe da je Krapinsko-zagorska županija peta hrvatska županija koja je postala članom SER-a, što će joj omogućiti ulazak u nekoliko programa. To su Centurio program, koji promovira iskustva europskih političara i javnih službenika, te tako širi praksu europske regionalne demokracije. Drugi je program Eurodyssey kroz koji mlade osobe do 30 godina starosti mogu stjecati radna iskustva u inozemstvu. </p>
<p>Zbog provođenja tih programa, u Hrvatskom zagorju bit će otvorene dvije Euro-info točke, u Zaboku i Krapini, koje će sa 100.000 kuna financirati Ministarstvo za europske integracije. </p>
<p>»Ni sama ideja o osnivanju Savjeta za europske integracije u Županijskoj skupštini nije lako prošla, jer su HSS i SDP, iako nisu znali što znači biti član SER-a, tražili da prijedlog bude zajednički, bez obzira na Zagorsku demokratsku stranku u čijem je programu i ovaj projekt. No kako smo imali samo četiri vijećnika u Skupštini, bili smo prisiljeni pristati na ovu ucjenu samo da bi se projekt ostvario«, komentirao je Belina, koji je i predsjednik ZDS-a. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Nevenka Tuđman opovrgnula da je uvezla robu bez plaćanja carine</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Nevenka Tuđman, kći pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, opovrgnula je u petak tekst u najnovijem broju tjednika Nacional, u kojem se tvrdi da je prošle godine uvezla elektromaterijal na koji nije platila carinu, ističući da se radi o »klevetničkom, i u cijelosti na laži zasnovanom članku«. </p>
<p> Nacional je u tekstu objavio da bi protiv Nevenke Tuđman, uz nedavne kaznene prijave zbog nezakonitog primanja gotovinskog novca od zagrebačkog poduzetnika Igora Kneževića, uskoro mogla biti podnesena i prijava zbog carinskih malverzacija. </p>
<p>Ističući da se radi o »oglednom primjeru srozavanja hrvatskog novinarstva ispod svake dopuštene razine«, Nevenka Tuđman u priopćenju upozorava da, iako ne iznosi niti jednu kompromitirajuću činjenicu ili dokaz, tekst može kod čitatelja stvoriti dojam da su ona i njezina obitelj »zapravo notorni prekršitelji zakona, pače, mafijaši«.</p>
<p>Ona tvrdi da nikada nije uvezla opremu za nadzor objekata i ljudi, kako se tvrdi u članku, niti da je takvu opremu ugradila u svoju kuću. »Stoga nisam mogla zaobići plaćanje carine na tu robu, kako beskrupulozno lažu gospodin Pukanić i njegove novine«, ističe Nevenka Tuđman. Dodaje da je za dogradnju obiteljske kuće isključivo kupovala domaću opremu i materijal, te da je »za nešto sporadičnih stvari«, koje je uvezla iz inozemstva, uredno platila carinu o čemu, kako tvrdi, postoji i dokumentacija.</p>
<p>Nevenka Tuđman smatra da vlasnik Nacionala Ivo Pukanić i njegov list »jednako lažu« i kad tvrde da je bila vlasnica nekoliko duty free shopova. Ona ističe da je samo šest mjeseci bila suvlasnica jedne takve prodavaonice, odnosno do donošenja zakona o njihovoj zabrani. »Bezočnim lažima« ocijenila je i tvrdnju da je od Igora Kneževića primala mito za posredovanje u nekim poslovima. »Ništa od toga nije istina, pa to stoga ne mogu dokazati ni policija, a ni sud, kako to neupućenima sugeriraju ovaj medijski meštar i njegove novine«, tvrdi u priopćenju Nevenka Tuđman. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Lučin odgovara Đurđi Adlešić: Postupci policije u »aferi Grupo« u skladu sa zakonom</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić izjavila je u Jutarnjem listu u petak kako je nakon operacije Grupo za očekivati ili punjenje zatvora ili ostavke. </p>
<p> Đurđa Adlešić je rekla da je ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu poslala pismeni zahtjev u kojem od njega traži odgovor je li se prilikom privođenja Pavića, Grubišića i ostale petorice postupalo prema zakonu i pravilnicima, s obzirom da je u to bila uključena i postrojba specijalne policije Alfe.</p>
<p> Dodala je kako je pismo uputila i ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću od kojega je zatražila obrazloženje za privođenje i puštanje Pavića, Grubišića i ostalih. »Privođenje tih ljudi ozbiljan je čin i za njega je morao postojati ozbiljan razlog«, kazala je predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu politiku. </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je kako spektakularno uhićenje Ninoslava Pavića i Vinka Grubišića, koji su zatim pušteni radi nedostatka dokaza, nije propust MUP-a, već propust pravosudnih organa. »Nikakva odgovornost ne leži na ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu, ali ovo je slobodna i demokratska zemlja, te svatko ima pravo tužiti i tražiti ostavku, ako smatra da za to ima razloga«, prokomentirao je Mesić traženje ostavke ministra Lučina povodom »afere Grupo«, te podizanje kaznene prijave protiv njega, koju je najavila odvjetnica direktora Europapress holdinga Ninoslava Pavića, Vesna Alaburić. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin je u petak odgovorio Đurđi Adlešić. Prema riječima glasnogovornika MUP-a Slavka Rake, koji je prenio Lučinovu izjavu, sva su postupanja policije u »aferi Grupo« izvedena na zakonit način i u skladu sa zakonskim odredbama. »Sva postupanja policije u tom slučaju bila su temeljena na odredbama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku«, navodi se, prema Rakinim riječima u Lučinovu odgovoru. (V. Bobinac/ D. Dujmović/ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ukinut pritvor još jednom Baranjcu osumnjičenom za ratni zločin</p>
<p>OSIJEK, 8. prosinca</p>
<p> - Odlukom istražnog suca Županijskog suda u Osijeku Mladena Filipovića u petak je ukinut pritvor još jednome Baranjcu srpske nacionalnosti osumnjičenome da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnoga stanovništva u vrijeme Domovinskoga rata u Baranji. </p>
<p>Naime, nakon što je krajem studenoga pritvor ukinut Milanu Kovačeviću (51), Svetomiru Mihajloviću (39), Nikoli Stojanoviću (54), Predragu Stojanoviću (42) i Rodoljubu Vlaislavljeviću (35), od ovoga će se petka sa slobode braniti i Cvijetin Cvijanović (52). Kako doznajemo, razlog za njihovo zadržavanje u pritvoru bila je mogućnost utjecaja na svjedoke, a kako su saslušani oni koji su vezani uz spomenute osumnjičene, više ne postoje razlozi za njihovo zadržavanje, iako su i dalje pod istragom. </p>
<p> Preostala sedmorica osumnjičenih, Nikola Alaica (54), Mile Bekić (55), Petar Mamula (56), Đuro Opačić (62), Milan Prusac (48), Sreto Jovanović (42) i Slobodan Đurić (54), nedavnom odlukom izvaraspravnog vijeća ovoga suda bit će zadržani u pritvoru do 6. siječnja iduće godine. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Počelo postavljanje ploča na preimenovane vukovarske ulice</p>
<p>VUKOVAR, 8. prosinca</p>
<p> - Postavljanjem ploča s imenom Trga Republike Hrvatske na zgradu hotela Dunav i ploče s imenom Ulice Franje Tuđmana,vukovarske gradske vlasti u petak su počele postavljati ploče s novim imenima ulica. </p>
<p>Od 231 vukovarske ulice, od kojih je najveći broj donedavno bio s imenima iz doba okupacije grada, do danas su u gradu preimenovane 162, a za preimenovanje je ostalo njih 69.</p>
<p>Oko preimenovanja ostalih ulica već duže vrijeme ne postoji potrebna suglasnost među članovima Gradske komisije za preimenovanje ulica. Dok hrvatska strana smatra opravdanim da se nekim gradskim ulicama daju nazivi po osobama ili događajima iz Domovinskog rata, srpski članovi komisije tomu se protive i zauzimaju za općenite nazive ulica. </p>
<p> Gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl bio je nazočan postavljanju prve ploče s imenom ulice, te je izjavio novinarima kako je daljnje preimenovanje ulica u Vukovaru težak posao, ali se mora završiti. </p>
<p> U sljedećih nekoliko dana ploče s novim nazivima dobit će tridesetak vukovarskih ulica. Pokraj ploče s imenom Trga Republike Hrvatske postavljena je ploča s imenom prvog hrvatskog predsjednika pokojnog Franje Tuđmana, po kojemu je dobila ime središnja vukovarska ulica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Pukanić tvrdi da je dokumente dobio od ljudi bliskih Paviću i ostalima </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Glavni urednik Republike Ivo Pukanić izjavio je da su mu sporne dokumente u »aferi Grupo« dali ljudi bliski Ninoslavu Paviću, Vinku Grubišiću, Miroslavu Kutli i Iviću Pašaliću, za koje je njegov list ustvrdio da su se udružili radi zloupotrebe položaja i ovlasti. »Papire su mi dali ljudi vrlo bliski, čak najbliži, toj zločinačkoj skupini četvorice ortaka«, rekao je Pukanić u četvrtak navečer u HTV-ovoj emisiji »Odjeci dana«. Riječ je o osobama koje nisu mogle »trpjeti teror što su ih četvorica ortaka činila državi«, kazao je, a oni bi se trebali zapitati »tko ih je u njihovoj blizini odao i sve dao Pukaniću«. List Republika objavio je u svom prvom broju u ponedjeljak preslike ortačkog ugovora koji su sklopili Pavić, Grubišić, Kutle i Pašalić i time se udružili, prema tvrdnjama tog dnevnika, u zločinačku organizaciju namjeravajući preuzeti kontrolu nad hrvatskim medijskim prostorom.</p>
<p> Predsjednik Stjepan Mesić i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin demantirali su ovih dana medijska nagađanja da je te dokumente Pukanić dobio iz Ureda Predsjednika ili iz Ministarstva unutarnjih poslova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Prijava Pavićeve odvjetnice Alaburić je promašena, tvrdi Šumanović</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Podnošenje kaznene prijave odvjetnice Europapress holdinga Vesne Alaburić protiv suca Zorana Luburića, zbog kaznenog djela nesavjesnog rada u službi, kao i njezinu ocjenu rada suda i suca Luburića, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šumanović ocijenio je u petak promašenom.</p>
<p> Naime, odvjetnica Alaburić u četvrtak je najavila kaznenu prijavu protiv suca Luburića zbog nesavjesnog rada u službi, vezano uz njegovu odluku o 48-satnom zadržavanju u pritvoru Ninoslava Pavića i Vinka Grubišića, sudionika »afere Grupo«.</p>
<p> »Pronalaziti crimen suca u samoj činjenici donošenja odluke o zadržavanju, i to na prijedlog Državnog odvjetništva, koje naknadno ne podnosi zahtjev za provedbu istrage, nedopustivo je i suprotno civilizacijskim standardima pravne države«, ističe Šumanović u priopćenju odaslanom u petak.</p>
<p> Sudac Luburić je, navodi Šumanović, u konkretnom slučaju postupao u granicama svojih sudačkih ovlasti, sukladno odredbi Zakona o kaznenom postupku koja istražnom sucu daje ovlast da po službenoj dužnosti ili na prijedlog državnog odvjetnika uhićenika zadrži do 48 sati, u slučaju kad smatra da postoji osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela. Smisao propisa leži u potrebi da se u razdoblju privremenog zadržavanja državnom odvjetniku omogući pokretanje kaznenog postupka. U konkretnom slučaju, istražni sudac nije odredio zadržavanje po službenoj dužnosti, nego na prijedlog državnog odvjetnika, pri čemu je u obrazloženju iznio i argumente za svoju prosudbu, ističe Šumanović.</p>
<p> S takvom prosudbom istražnog suca uobičajeno se polemizira, ali ne naknadnim kaznenim prijavama, nego pravodobnim podnošenjem žalbe, naglasio je predsjednik zagrebačkog Županijskog suda, dodajući da u navedenom slučaju žalba nije podnesena.</p>
<p> »Ne mogu vjerovati da odvjetnica želi inaugurirati praksu ocjenjivanja sudačkih odluka izvan mehanizama procedure u kojoj su te odluke donesene, i to baš u okviru kaznenog postupka protiv suca - donositelja odluke«, stoji u priopćenju Miroslava Šumanovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Uskoro prve haaške optužnice protiv odgovornih za napad na Dubrovnik?</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Podizanje prvih optužnica protiv onih koji su prije devet godina planirali i sudjelovali u zločinima po Konavlima i oko Dubrovnika samo je pitanje dana, tvrdi podgorički tjednik Monitor pozivajući se na izvore bliske Sudu u Haagu. Istražitelji Suda već tjedan dana u Crnoj Gori ispituju izravne sudionike »operacije Dubrovnik«, a istraga se koncentrirala na tadašnji vojni i politički vrh SFRJ i Crne Gore. Prema procjenama lista, među mogućim su okrivljenicima, uz neposredne zapovjednike operacije, Momir Bulatović i Branko Kostić, te generali Veljko Kadijević i Blagoje Adžić. </p>
<p>Osim onih koji se terete za zapovjednu odgovornost, na haaškim bi se optužnicima mogli naći i svi koji su osobno planirali, poticali, naredili ili pomagali u ubijanju civila, ranjenika i zarobljenika, te u mučenju i nezakonitom zatvaranju, kao i u razaranju nevojnih objekata i pljački. Prema navodima lista koje haaški istražitelji iz razumljivih razloga nisu mogli potvrditi, istraga se vodi protiv generala Pavla Strugara i admirala Miodraga Jokića i Milana Zeca. Strugar je kao zapovjednik tzv. Druge operativne grupe za dubrovačko-hercegovačko ratište, uz instrukcije vrhovnog vojnog zapovjedništva u Beogradu, vodio kopnene operacije svih redovnih i dragovoljačkih jedinica na dubrovačkom ratištu. Miodrag Jokić za vrijeme napada na Dubrovnik bio je zapovjednik Vojno-pomorskog sektora u Boki, čije su snage zajedno s kopnenim jedinicama sudjelovale u borbama na dubrovačkom ratištu. Admiral Zec, danas zapovjednik Ratne mornarice VJ, u to je vrijeme bio glavni operativac Vojno-pomorskog sektora Boka, i zajedno s Jokićem vodio ratne operacije s Jadranskog mora.</p>
<p>Monitor nagađa da u istrazi ne mogu biti zaobiđeni ni glavni vojni stratezi koji su bili u Beogradu, general Veljko Kadijević, tada ministar obrane SFRJ, i Blagoje Adžić. Procjenjuje se da će Haaškom sudu biti posebno zanimljiva i dva crnogorska političara - Momir Bulatović, tadašnji predsjednik Predsjedništva Crne Gore i zapovjednik njezine Tertorijalne obrane, te Branko Kostić koji je kao predsjednik krnjeg Presjedništva SFRJ formalno bio vrhovni zapovjednik JNA. (J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Guverner HNB-a Rohatinski stavio mandat na raspolaganje Saboru </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski uputio je u petak pismo predsjedniku Hrvatskoga sabora Zlatku Tomčiću u kojem, nakon što je Vlada utvrdila Prijedlog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i poslala ga Saboru na donošenje, daje svoj mandat na raspolaganje. U skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, Kopenhaškim kriterijima Europske unije te zakonskim rješenjima u većini europskih zemalja, u Prijedlogu zakona o Hrvatskoj narodnoj banci utvrđuju se položaj, cilj i način djelovanja te odgovornost i ovlasti HNB-a na način znatno različit od odredaba postojećeg Zakona. U sklopu toga i u kontekstu jačanja neovisnosti središnje banke, predlažu se i odgovarajuće promjene položaja, odgovornosti i ovlasti guvernera Hrvatske narodne banke. </p>
<p> »Kako predstojeće razmatranje tog zakona, vrlo važnog za unapređenje financijskog sustava, povećanje učinkovitosti monetarne politike te za ukupnost usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije, ne bi bilo opterećeno pitanjima osobnog digniteta i sposobnosti sadašnjeg guvernera da rukovodi Hrvatskom narodnom bankom i u promijenjenim uvjetima, ovim stavljam svoj mandat na raspolaganje Hrvatskom saboru«, navodi guverner Rohatinski u pismu koje je na znanje upućeno i predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću te premijeru Ivici Račanu. </p>
<p>O guvernerovu potezu predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izjavio je: »Riječ je o visoko moralnom i etičkom činu Željka Rohatinskog s obzirom da zakon bitno mijenja, odnosno pojačava ulogu guvernera HNB-a. Stoga Rohatinski smatra da bi u tim izmijenjenim odnosima samo usvajanje Zakona o HNB-u trebalo biti rasterećeno bilo kakvih primisli o osobnim interesima ili pozicijama«.</p>
<p>»Držim da je dobro da u hrvatskoj politici sve više treniramo ovakve discipline. Nemam dvojbi da će Rohatinski ostati na mjestu guvernera i nakon donošenja Zakona o HNB-u«, rekao je predsjednik Sabora. (I. Matić, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Nagrade Hrvatskog helsinškog odbora Leonu Levaru i Damiru Kajinu</p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Godišnja nagrada »Aleksandra Zec« Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) za žrtve nasilja u petak je u Hrvatskom narodnom kazalištu uručena Leonu Levaru, sinu ubijenog Milana Levara. HHO-ova nagrada »Miko Tripalo« pripala je saborskom zastupniku, potpredsjeniku Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damiru Kajinu. </p>
<p>Nakon što su nazočni odali počast Vladi Gotovcu minutom šutnje, predsjednik HHO-a Žarko Puhovski istaknuo je da Odbor u svom djelovanju polazi od ideje da svi ljudi imaju jednaka prava bez obzira na boju kože, spol, nacionalnost, ljepotu ili inteligenciju. »Mi u HHO-u pokušavamo pomoći, ali često u svom radu nailazimo na prepreke«, rekao je Puhovski, upozorivši da je u modernom svijetu kršitelj ljudskih prava upravo država koja ih jedino može štititi i jamčiti. »Često u toj državi nailazimo na one sugovornike koji odbijaju svaki razgovor o ljudskim pravima, ali susrećemo i one koje žele pomoći«, ustvrdio je čelnik HHO-a i zahvalio djelatnicima Kazališta koji su, unatoč štrajku, ipak ustupili dvoranu da bi se održala svečanost.</p>
<p>Član Izvršnog odbora HHO-a Čedo Prodanović objasnio je da nagrada »Aleksandra Zec« nosi ime dvanaestogodišnje djevojčice, koja je ubijena zajedno s obitelji i čije ubojice nikad nisu privedene pravdi. »Ta je nagrada upravo uručena Leonu Levaru kojem je otac ubijen jer nije htio šutjeti o počinjenom zločinu u Gospiću. Nakon ubojstva svog oca, Leon je postao žrtva prijetnji i pritisaka ubojica«, rekao je Prodanović, izrazivši uvjerenje da taj zločin neće ostati nekažnjen, kao ubojstva Aleksandre Zec i njezine obitelji.</p>
<p>Nagrada »Miko Tripalo« uručena je Damiru Kajinu zbog njegova zauzimanja da se ostvare ljudska i manjinska prava talijanske zajednice u Istri, obrazložila je Tatjana Burjačenko-Grubiša. Naglasila je da se Kajin zalaže za načela antifašizma i borbe protiv ksenofobije, dakle za one vrijednosti koje ističe i Europska unija.</p>
<p>Na svečanoj dodjeli HHO-ovih nagrada bili su predsjednik Republike Stjepan Mesić, te brojni javni i politički djelatnici, predstavnici diplomatskog zbora i nevladinih organizacija.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Pogreb Vlade Gotovca u utorak na Mirogoju </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Minutom šutnje u petak je u Saboru Počasni odbor, utemeljen u povodu smrti Vlade Gotovca, održao prvu radnu sjednicu pod predsjedanjem Zlatka Tomčića. U Odboru je 58 članova; među njima su i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević, premijer Ivica Račan, potpredsjednici Sabora i Vlade, zastupnici, ministri, stranačke kolege i prijatelji te uglednici iz kulturnoga i javnog života Hrvatske. Tomčić je brojne nazočne članove izvijestio da je Sabor preuzeo organizaciju ceremonije ispraćaja, poštivajući želje obitelji preminulog Gotovca.</p>
<p>Lijes s tijelom saborskog zastupnika, utemeljitelja i počasnog predsjednika Liberalne stranke Vladimira Gotovca iz Rima će stići u Zagreb Vladinim zrakoplovom u subotu u 21.25 sati, odakle će biti prevezen u mrtvačnicu na Mirogoju. Organizaciju dočeka na zagrebačkom aerodromu preuzeo je LS, a očekuje se da će tamo biti prisutni brojni članovi Počasnog odbora.</p>
<p> U ponedjeljak, 11. prosinca, u 17 sati održat će se komemorativni skup LS-a u Ilirskoj dvorani u Opatičkoj 18. Komemoracija u organizaciji Ministarstva kulture održat će se u ponedjeljak u 19 sati u Hrvatskome narodnom kazalištu, a na skupu se očekuju brojni kulturni djelatnici. U ponedjeljak od 9 sati u Saboru će biti otvorena Knjiga žalosti. </p>
<p>Sutradan, u utorak, 12. prosinca, održat će se komemorativni skup u Velikoj vijećnici Hrvatskoga sabora na kojem će, uz članove obitelji preminulog Gotovca, biti nazočni predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i premijer Ivica Račan. Na tom skupu govorit će predsjednici Sabora i Vlade.</p>
<p>U utorak u 11 sati ispred središnje odarnice na zagrebačkom groblju Mirogoju građani će moći odati posljednju počast Vladi Gotovcu, pred čijim će se odrom izmjenjivati počasne straže. U 12 sati započet će posljednji ispraćaj Vlade Gotovca. Ispred kapelice od njega će se oprostiti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a obred pokopa vodit će mladi svećenik iz Vatikana Domagoj Runjić.</p>
<p> Iako su se tijekom sjednice Počasnog odbora čuli prijedlozi da se od Gotovca oprosti više govornika, Tomčić je izvijestio kako je izričita želja obitelji bila da to učini samo jedan govornik te svećenik na grobu. </p>
<p>Posljednje počivalište Vlade Gotovca bit će u središnjoj mirogojskoj aleji, točnije između Crkve Krista Kralja i središnjeg križa. Misa zadušnica služit će se u utorak u 14.30 sati u bazilici Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.</p>
<p>Na sjednici Počasnog odbora predloženo je da zbog interesa građana koji Gotovcu žele odati posljednu počast, mimohod započne dan prije pogreba, u ponedjeljak. No, Tomčić je kazao da će konačnu odluku o tome donijeti Gotovčeva obitelj.</p>
<p> Iz Ureda predsjednika Mesića najavljeno je da će obitelji preminulog Vlade Gotovca prije ispraćaja biti uručeno odličje Dmitra Zvonimira.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Havel izrazio sućut u povodu smrti Vlade Gotovca </p>
<p>ZAGREB, 8. prosinca</p>
<p> - Češki predsjednik Vaclav Havel uputio je izraze sućuti hrvatskoj javnosti i obitelji preminulog Vlade Gotovca, priopćilo je u petak u Zagrebu češko veleposlanstvo u Hrvatskoj. »S dubokim žaljenjem primio sam tužnu vijest o preminuću Vlade Gotovca s kojim me vezalo prijateljstvo. Bio je to čovjek koji mi je bio blizak svojom ljudskošću, političkom dosljednošću i stvaralačkim pogledom na svijet. Mnogo je napravio za svoju domovinu, a time istodobno i za čitav svijet i njegovu bolju budućnost. Kao takav ostat će u mom sjećanju«, kazao je Havel u povodu smrti Vlade Gotovca. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001209].
|
