NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001008].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 235562 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Lučin: Da su gospoda iz HDZ-a imala hrabrosti 1992. raąčistiti s ratnim zločinima iz Gospića, hrvatska ne bi danas imala problema s Haaąkim sudom</p>
<p>Jednom dijelu osoba koji su osumnjičenima iz Ahmića osigurali drugi identitet, kuće i stanove uąli smo u trag, neki su privedeni sudu, znamo otprilike otkuda je i novac za kupnju njihovih kuća, riječ je o oko 500.000 DEM, ali ne bih konkretnije govorio dok se ne dovrąi obrada </p>
<p>Pobuna dvanaest generala, "slučaj" Gospić, "spektakularna" uhićenja, pokretanje dijela branitelja na revolt zbog "kriminalizacije" Domovinskog rata, sigurnost u zemlji, prozivanje vlasti - sve je to bio povod za razgovor s ministrom unutarnjih poslova ©imom Lučinom.</p>
<p>¤ Za početak, ąto nam moľete reći o Vaąih "tristo dana" na čelu Ministarstva unutarnjih poslova, u kojem se razdoblju mnogo toga događalo, u jednom ste trenutku bili spremni i na ostavku?</p>
<p>- Moglo bi se mnogo toga reći. U prirodi je čovjeka da nikada nije potpuno zadovoljan s postignutim, onim i ąto napravi u jednom razdoblju. Iako mogu reći, u odnosu na situaciju koju sam zatekao u Ministarstvu, prije svega mislim na jedno uhodano pravilo i način rada u kojem su se očekivale direktive, poticaji... Mislim da je napravljano mnogo, prije svega u isticanju profesije, u davanju velikog prostora profesionalcima. Mislim da smo na planu depolitizacije Ministarstva učinili maksimum i da ćemo krajem ove godine s tim poslom biti gotovi.</p>
<p>¤ Moľete li konkretizirati kako?</p>
<p>- Danas je na Vladi Zakon o policiji i kada prođe sjednicu, bit će upućen u saborsku proceduru, na Vladu dolazi i Uredba o unutarnjem ustroju Ministarstva, čime ćemo postići novu organizaciju rada, racionalizaciju, gdje će jedino mjerilo biti profesionalnost i rezultati rada.</p>
<p>¤ Obzirom da ste kao ministar jedan od članova Vlade, političar, kako iz tog aspekta tumačite "slučaj generala", moguću eskalaciju nemira zbog burnih reakcija dijela branitelja? ©to moľete reći o sigurnosti u zemlji?</p>
<p> - ©to se tiče generala, cijela priča počinje oko različitih pogleda i odnosa pojedinih političkih grupacija prema Domovinskom ratu. Sve je kulminiralo kada je hrvatska vlast izrazila svoju spremnost da se sama uhvati u koątac i obračuna s ratnim zločinima. Apsurdna je situacija da gospoda iz HDZ-a sada prozivaju ovu Vladu, pa traľe i moju smjenu i ostavku, radi nečega ąto sam rekao ili učinio, upravo vezano uz cijelu ovu atmosferu. Zamislite, da su ta gospoda imala hrabrosti i da su imali spremnosti da 1992. godine zavrąe cijeli ovaj slučaj, i da na primjeru Gospića pokaľu da su se spremni uhvatiti u koątac sa svim oblicima ratnog zločina, uvjeravan vas da Hrvatska ne bi imala problema s Haaąkim sudom, da u Hrvatskoj, barem ąto se tiče hrvatske strane, ne bi bilo ratnih zločina. Zamislite moral, zamislite političku dimenziju osoba koje radi svojih slabosti i radi svojih gluposti traľe smjenu onih koji ispravljaju njihove greąke. Zapravo, to je sastavni dio priče oko generala, mislim da je sve očita namjera da se izmanipulira dio javnosti i pokuąa pokazati kako je ova vlast protiv dragovoljaca Domovinskog rata, kako ne ątuje ratne vojne invalide, kako ne ątuje tekovine Domovinskog rata, a onda u krajnjoj konsekvenci - kako je antihrvatska. To su toliko sulude konstrukcije, koje nikom pametnom ne mogu ići u prilog, i zato se ja ne plaąim za situaciju. Jer, čini mi se da su autori cijelu ovu priču slabo osmislili.</p>
<p>¤ Mislite da ne bi mogli povući mase, igrajući na kartu socijalnog aspekta, neimaątine?</p>
<p>- Mislim da ne. Naprotiv, mislim da se ljudi, posebno sindikati neće dati uvući u ovu priču oko politiziranja i socijalnih problema u Hrvatskoj. Ne moľe se reći da je sigurnosna situacija u Hrvatskoj idealna, obzirom da je riječ o 12 generala, ali da ima nečega ąto se moľe negdje među redovima pročitati, ili negdje među rečenicama čuti, nema ni blizu toga. Ima malo viąe pamfletića, malo viąe letaka, prijetnji i vjerojatno će toga biti. No, u ovome je cijela poanta - uzalud je trud onima koji pokuąavaju reći da ova vlast ne respektira Domovinski rat i branitelje. Mislim da bi se takav epitet mogao prije dati onima koji su vladali prije nas. Jer, kao ąto sam rekao, da su ostavili malo bolje gospodarsko stanje, da su rijeąili one stvari o kojima sam govorio, mi danas ne bi imali svih tih problema.</p>
<p>¤ Ovih je dana ministar pravosuđa izjavio da je moguće otvaranje dosjea "Pakračka Poljana". Moľete li kao član Savjeta za suradnju s Haaąkim sudom, to prokomentirati, s obzirom da je riječ o predmetu koji je na sudu, a za koji neki smatraju da bi mogao zavrąiti u Haagu?</p>
<p>- Koliko znam u posljednje vrijeme nije doąao iz Haaga nikakav poseban zahtjev za "Pakračku Poljanu". Ministar ima razloga zaąto je to rekao, jer ova je Vlada odlučna u tome da sama procesuira ratne zločine, bez obzira na Haag.</p>
<p>¤ U slučaju Gospića, u kojem je ovih dana počela istraga, po tzv. viąim kuloarima se spominje izvjesna "ľuta koverta", a koju je navodno Vama proslijedio predsjednik Mesić. U njoj su navodno joą neki dokazi o "slučaju Gospić"?</p>
<p>- Nisam dobio kovertu tog sadrľaja iz Ureda predsjednika. Znam samo ono ąto se priča i čita u novinama, da postoji neka ľuta koverta. Pitanje "slučaja Gospić" sada je u nadleľnosti suda i mi kao Ministarstvo unutarnjih poslova samo čekamo moľda neki dodatni zahtjev suda, a ono ąto je dosad bilo nije bilo vezanu uz nikakvu "ľutu kovertu".</p>
<p>¤ Ovih je pak dana u "slučaju Ahmića" na obavijesni razgovor među ostalima pozvan bio i Markica Rebić, koji je kasnije izjavio da je policija time prekoračila proceduru.</p>
<p>- Gospodin Rebić je građanin kao i svi drugi, uz tu razliku da se imao priliku upoznati sa zakonom. Od gospodina Radoąa i od predstojnika UNS-a zatraľit ću da se za tu dvojicu dotične gospode (drugi je Tomislav Druľak, op. a.) i joą neke, skine obveza čuvanja drľavne tajne, tako da oni ipak mogu u policiji obaviti obavijesni razgovor. A to hoće li davati iskaze pred saborskim odborom ili nekim drugim tijelom to je u nadleľnosti MUP-a, ali sigurno će biti ponovno pozvan na obavijesni razgovor u policiju.</p>
<p>¤ U slučaju osumnjičenih za Ahmiće, od kojih su dvojica joą u bijegu, riječ je o osobama koje su imale druge identitete, imali su dokumente, osigurane su im bile kuće, stanovi... Je li policija uąla u trag tko im je sve to osigurao, tko je financirao?</p>
<p>- Jednom dijelu osoba uąli smo u trag, neki su privedeni sudu, znamo otprilike otkuda je i novac za kupnju njihovih kuća, riječ je o oko 500.000 DEM, ali ne bih konkretnije govorio dok se ne dovrąi obrada.</p>
<p>¤ Postoje neke izjave da se dvojica odbjeglih nalaze u BiH. Jesu li za njima raspisane međunarodne tjeralice i jeste li moľda kontaktirali s MUP-om Federacije BiH?</p>
<p> - Isti dan kad su dvojica uhićena, a dvojica pobjegla dali smo sudu zahtjev za tjeralice i sud ih je raspisao. U redovnim smo kontaktima s Interpolom u Sarajevu, zasigurno se i o ovome razgovara s njima. A je li točno da su Paąko Ljubičić i Vladimir Čosić baą u BiH to ne mogu ni potvrditi ni demantirati. </p>
<p>¤ Kako objaąnjavate činjenice da su se te osobe krile u Hrvatskoj, ąto su znali neki djelatnici PU zadarske, a MUP je za njima tragao? Moľete li se u ovom, kao i u nekim drugim sličnim slučajevima, očitovati na "teoriju o dvovlaąću" u MUP-u, kako postoji miąljenje u javnosti, odnosno da na niľim razinama ima kadrova koji Vam nisu lojalni?</p>
<p>- Ne bih baą rekao da postoji dvovlaąće u MUP-u, jer, ako hoćete konkretno na primjeru Zadra, tamo su bile određene kadrovske promjene, bit će ih joą. Sigurno da je netko unutar sustava znao da ova četvorica ľive na području Zadra, isto kao ąto je to netko znao i iz drugih struktura vlasti. Ali ąto se tiče sadaąnjeg rukovodećeg kadra u PU u Zadru, ne vjerujem da su znali da ne bi rekli. Svakako da je unutar drľavne uprave, to sam već rekao, vjerojatno bilo onih osoba koje su znale, jer da ih nije bilo ova dvojica ne bi pobjegla. Kao ąto znate, mi smo to odradili i bivąi načelnik centra SZUP-a i joą neke osobe su privedene, sada su neki puąteni, jer su obavljeni potrebni razgovori.</p>
<p>¤ Naime, nedavno je odvjetnik Anto Nobilo izjavio da je policija, kada je dobila informacije o tim osobama, reagirala tek nakon dva dana.</p>
<p>- Nije točno. Ne znam otkud gospodinu Nobilu takva informacija, to je zanimljivo i volio bih da mi to kaľe. Točno je da se nije odmah reagiralo. Ali zato jer nisu svi bili na adresama za koje smo saznali. I kada se procijenilo da nema smisla viąe čekati, jer bi mogli izgubiti i ovu dvojicu, onda se iąlo u akciju. Je li se čekalo 48 sati, sat vremena.... to je ista priča oko senzacionalnih uhićenja u Gospiću. Policija i ljudi koji rade taj posao, znaju ga raditi, sve ima svoje zaąto i kako. I ne bih kalkulirao kako će, koliko i kada policajci ići u neku akciju. U ovom slučaju, da se iąlo odmah, a ne tek nakon 48 sati, kako tvrdi gospodin Nobilo, vjerujte da ne bismo naąli niti jednog.</p>
<p>¤ Moľete li u sklopu svih tih događanja reći da ipak u MUP-u imate "sve pod kontrolom", odnosno da imate uvida u rad?</p>
<p>- Moľete li odgovoriti kako se moľe imati uvida u rad 30.000 djelatnika ili kako se moľe imati sustav od 30.000 ljudi pod kontrolom, a to znači policajci, SZUP-ovci, specijalci, prometna policija, krim-policija... vatrogasci, činovnici, itd.? Kao osoba i kao ministar to ne mogu, ali postoji ekipa ljudi, moji suradnici, pomoćnici, načelnici.... kojima je obveza da svako po svojoj liniji rada prati i da je u cijelosti obavijeąten ąto se događa u njegovom djelokrugu rada.</p>
<p>¤ ©to moľete reći onda o povratnoj informaciji o radu "na terenu", koju Vam ąalju suradnici, imate li ju pravovremeno i koliko je podrobna? </p>
<p>- Kad sam izabrao suradnike rekao sam im da u njih imam puno povjerenje, ali da imaju pravo samo na jednu greąku. Mislim da su to ozbiljni ljudi i da su shvatili. I znaju da me mogu jednom ili i dvaput krivo obavijestiti, ali treći put ću to doznati i neće viąe biti to ąto su bili. Bez obzira koliko to nekome naivno izgledalo u ovom sustavu MUP-a, barem među prvim suradnicima mora postojati doza povjerenja.</p>
<p> ¤ U Vaąem odgovoru o suradnji s UNS-om, nedavno, rekli ste da je ona generalno dobra. No, neki smatraju da se u tom slučaju radi o Vaąem osobnom sukobu s Karamarkom, jer je iz UNS-a izaąla i izjava da Turek nije dovoljno istraľio zločine u Gospiću 1991. godine?</p>
<p>- Koliko znam, gospodin Karamarko nije na takav način prozivao Tureka. ©to se mene tiče mogu reći da s Karamarkom surađujem dobro, to ne znači da ne bi moglo biti bolje. I mogu samo reći da gospodin Karamarko i ja nismo ručali zajedno sa Smiljanom Reljićem. Prema tome, cijela ta priča oko UNS-a i MUP-a nekakav je pokuąaj kalkulacije oko toga da se radi o borbi tko će imati dominaciju nad obavjeątajnim sluľbama. Da to ľelim onda ne bih SZUP u novom ustroju "poslao" Vladi. Mislim da ćemo do kraja godine ipak imati definiran rad obavjeątajnih sluľbi, u sklopu novog Zakona o nacionalnoj sigurnosti. To neće biti tako jednostavan i lak posao. Ljudi koji su formirali obavjeątajnu zajednicu za vrijeme bivąe vlasti, a posebice Miroslav Tuđman, cjelokupan su sustav postavili krivo. Provodili su negativnu kadrovsku selekciju, upoąljavali pojedince s jednom ili čak i viąe kaznenih prijava, troąili novac za svoju osobnu udobnost, umjesto da su obučavali prave kadrove i izgrađivali profesionalnu obavjeątajnu mreľu. Radili su puno, ali prije svega za svoju obitelj i stranku, a ne za Hrvatsku. Čak i u kupnju namjeątaja za HIS proglasili su drľavnom tajnom, o čemu svjedoči nalaz Drľavne revizije.</p>
<p> Amaterizam bivąih obavjeątajaca ogleda se u njihovoj naknadnoj pameti. Spremnost da se priča o onome ąto su radili kao obavjeątajci mora biti i spremnost na suočenja s onim ąto su i osobno uradili. Vrlo brzo će doći vrijeme kada će se moći objaviti "papiri" koji će ovo o čemu govorim, argumentirati.</p>
<p>¤ S druge pak strane Vi ste svojevremeno izjavili da su oni koji su bili na najodgovornijim drľavnim funkcijama do 1994. godine, imali vremena rijeąiti slučaj Gospić, a nisu. Jeste li pri tome mislili na HDZ-e ili moľda i na gospodina Mesića?</p>
<p>- Ne, nisam mislio na gospodina Mesića, ali sam mislio na HDZ-e i na ranije spomenutu strukturu. Sjećate li se tko je onda bio drľavni odvjetnik? Zapravo, nije to bio problem ni drľavnog odvjetnika, već treba reći da nije bilo političke volje ni spremnosti da se to rijeąi. Činjenica je, imate pismo gospodina Karića, u kojem navodi da je najviąi drľavni vrh bio upoznat sa cijelom situacijom, a da nitko nije niąta napravio.</p>
<p>¤ Jeste li se upoznali s nalazima lanjske revizije financijskog poslovanja MUP-a, u kojoj je navedeno da su "nestajali" milijuni kuna?</p>
<p>- ©to se tiče revizije, mi smo se na nju očitovali, prihvaćamo navode, neki će nam biti putokaz da i mi ne napravimo greąku, no, 1999. godina nije bila u naąoj nadleľnosti i ne moľemo preuzeti odgovornost. Ljudi koji su vodili materijalno-financijsko poslovanje do mojeg dolaska, sada to viąe ne rade. Nekoliko je istraga koje su vezane za poslovanje MUP-a, unutar kuće i izvan nje, pokrenuto, imamo i nalaz financijske policije koji ukazuje na neke nepravilnosti. Prema ljudima koji su to radili poduzet ćemo ono ąto bi poduzeli i prema nekom drugom u takvim slučajevima.</p>
<p>¤ Hoćete li i kako rijeąiti pitanje ovlaątenja, beneficija i plaća?</p>
<p>- Sigurno je da će se dio beneficija morati dovesti na europski standard. Prije svega tu mislim na ono ąto nose ovlaątenja, beneficirani radni staľ.... Dosad je u Ustavu bilo to da su i činovnici, dakle i tajnice imale ovlaątenja. Ne sve, ali većina, a to vam je značilo da osim beneficiranog staľa, ąto je najvaľnije, uz to ide malo veća plaća, ali i pravo na značku i piątolj, ąto je stvarno bilo suludo da oruľje imaju tajnice, mehaničari, kuriri...</p>
<p>¤ Prema "nesluľbenim" podacima, beneficije navodno odnose mjesečno milijune kuna.</p>
<p>- To je velika stavka, to je jedna od najvećih stavki koje svaki mjesec moramo plaćati.</p>
<p>¤ U ovoj radnoj skupini koja radi na preustroju, imate li dovoljno dobro odabrane, stručne ljude? </p>
<p>- Prijedlog je krenuo iz ove kuće, mojih suradnika i mene. Zatim je spuątena u sve policijske uprave, konzultirali smo i sve sindikate i nadamo se da će se uskoro očitovati. Ali su uključeni i ljudi izvana, vrhunski pravnici, uključili smo i traľili miąljenje od stručnjaka Vijeća Europe. Dakle, pokuąali smo napraviti sveobuhvatan projekt, poznat u zapadnim, ali i u tranzicijskim zemljama. No, riječ je o modelu koji bi kad se uhoda trebao ostati. </p>
<p>¤ Ova tehnička promjena, u nazivlju, u preraspodjeli, znači i ono ąto ste govorili, o smanjenju broja ostalih struktura? </p>
<p>- To neminovno znači racionalizaciju. Kada ta Uredba stupi na snagu, a to je 1. siječnja 2001. godine, zajedno s novim Zakonom o policiji, mi krećemo u preustroj. Trebat će nam oko ąest mjeseci da se ustrojimo po tom modelu. To znači da će doći do spajanja nekih odjela, do ukidanja drugih, da će doći do prebacivanja ljudi manje iz odjela u odjel, iz PU u PU, ali viąe iz postaje u postaju, neke će se ugasiti, negdje otvoriti nove, itd.</p>
<p>¤ Imate li načina da sve zaposlene dobro upoznate s tim preustrojem i racionalizacijom. Naime, razmiąljanja su neminovna "ąto će biti samnom", uvučen je strah u ljude dok nema prave informacije, kreću priče, jer svatko ima ili neki interes ili jednostavno se boji?</p>
<p>- Rekao sam, sve je to otiąlo u policijske uprave i načelnici su to trebali dalje "spustiti", da se čuju miąljenja. Iąli smo među naąe djelatnike prije nego smo iąli u Vladu, bilo je i u "Halo 92", taj je dokument spuąten do svakog zapovjednika postaje. I čak, obzirom da osjećam pomalo tu nervozu, nakon sluľbenog svečanog dijela povodom Dana policije, ponovno sam svim načelnicima ukazao na potrebu da se ljudima objasni nuľnost reorganizacije.</p>
<p>Novi Zakon o policiji upravo ima tu intenciju, da sustav gradi odozdo, nositelj posla, kao i nekih odluka treba biti policijska postaja. Do sada smo radili po Zakonu o unutarnjim poslovima, koji je modificiran Zakon iz bivąe Jugoslavije. Istovremeno je 1998. donijet novi KZ, te ZKP, koji regulira dijelom i policijske ovlasti. Bilo je nuľno donijeti Zakon o policiji.</p>
<p>¤ Hoćete li ovim Zakonom i Uredbom viąe profesionalizirati postupanje policajaca na tim niľim razinama, ne samo u poslu, nego viąe u postupanju i komunikaciji s građanima? Nesporno je da nerijetko nailazimo na njihovo neprimjereno ponaąanje?</p>
<p>- Namjera je da dobijemo prave pozornike, da svaki četvrt dobije svojeg policajca i da građanin zna "tko je moj policajac", jer, dosad se policajac mogao vidjeti samo u automobilu. Činjenica je da mi unutar sustava imamo policajca koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu, moramo obučiti i dati odgovarajuću spremu svim osobama za odgovarajuća radna mjesta, kroz tečajeve, itd. Krenut ćemo u projekt i s Ministarstvom turizma, zasad je to na razini Zagreba, o tome da posebno osposobljavamo policajce koji će biti u neposrednom kontaktu sa stranim turistima. Morat će znati jedan jezik za osnovnu komunikaciju sa strancima.</p>
<p>¤ ©to se tiče PU zagrebačke, ujedno i najveće u Hrvatskoj, koja pokriva četvrtinu stanovniątva, dolaskom novog načelnika napravljene su također velike kadrovske promjene, objavljena je u međuvremenu i "predstavka" nakon koje su smijenjeni Belina i Dolački, kasnije je doąlo i do suspenzije i drugog načelnika Organiz. krim., kako to da nije bilo provjere u njegovu slučaju?</p>
<p>- Niti sam ja isisao iz prsta da Belinu i Dolačkog treba suspendirati, niti je to izvorno moj posao, a niti sam suspendirao sljedećeg načelnika. Ta priča oko suspendiranja, odnosno oko grijeha ovog drugog načelnika, joą nije zavrąena.</p>
<p>¤ Ali u toj upravi se događa većina kriminala (u odnosu na Hrvatsku), ponovno je pravi val krađa luksuznih i drugih automobila. Uz ostalo, građani imaju dojam loąeg funkcioniranja, gotovo "raspada" zagrebačke uprave. Ima li gospodin Babić i dalje vaąe povjerenje?</p>
<p>- Nemam sada ovdje podatke, ali brojkama bih mogao pokazati da nije sve baą tako crno, kao i ąto je u Zagrebu od velikih krim-obrada napravljeno. Dok gospodin Babić radi taj posao, ima moje povjerenje, a kad viąe ne bude na tom mjestu, znat ćete da viąe nema povjerenje. Teze oko raspada PUZ-a na tragu su igara i igrica onih koji su ľeljeli imati PUZ pod svojom kontrolom, a moľete pretpostaviti i zaąto.</p>
<p>¤ Navodno su po zagrebačkoj upravi opet krenule neke predstavke, jeste li neąto o tome čuli ili su moľda doąle do Vas?</p>
<p>- Tih anonimnih predstavki ima mnogo, većina ih je iz PUZ-a, ąto je zanimljivo. Svaku nastojimo provjeriti, koliko se to moľe, ali to je sastavni dio ovog posla, i dojava će uvijek biti i mi ćemo ih provjeravati. U slučaju da dođemo do nekih spoznaja, onda će se i postupati. Uvijek se događa da se netko nekome ne sviđa, pa piąe prijavu...</p>
<p>¤ Ali time se mogu ljudi unutar institucije zabrinuti, koliko su predstavke utemeljene, koliko ti ljudi rade loąe, ne samo u struci, nego zbog korumpiranosti, ili koliko je riječ o "pomodarstvu" pisanja?</p>
<p>- Raspolaľemo podacima da je utemeljenost bilo predstavki ili anonimnih dojava, između 5 i 10 posto. No, da ima i korumpiranosti i zlouporaba poloľaja, nije sporno. U prvih ąest mjeseci ove godine prijavljeno je 28 policajaca za 85 kaznenih djela, među kojima su primanje mita, zlouporaba poloľaja, sklapanje ątetnog ugovora ... riječ je u svim policijskim upravama. </p>
<p>¤ ©to moľete reći na kraju razgovora?</p>
<p>- Jedni mi predbacuju da nismo niąta smijenili, da je ostao HDZ-eov kadar, s druge strane sindikat nas proziva da smo smijenili 50 posto stručnog kadra. Dakle, jedni kaľu da smo ostavili "hadezeove" ljude, a ovi drugi da smo sve počistili, znači da dobro radimo i da je istina negdje između. No, riječ je o tome da i jedni i drugi imaju određene političke namjere i izvore - sugeriranja, ali prije svega konkretne interese. Međutim, najvaľnije je da se posao radi.</p>
<p>Neću biti policajac, ostajem političar</p>
<p>¤ Moľete li reći kako ste proveli ove dosadaąnje ąto promjene, ąto smjene, jeste li se rukovodili jedino stručnoąću, obzirom da niste poznavali sve te ljude i njihovu stručnost? Ili je bilo traga i političkih konotacija zbog prethodnog vremena?</p>
<p>- Morate znati da niti jednu odluku nisam donio sam. Manje-viąe sve odluke, pa tako i određena kadrovska rjeąenja donosio sam u konzultacijama i uz suglasnost mojih najbliľih suradnika. Ovaj sustav ima i određenu prednost, rezultati rada daju se lako provjeriti, mislim da mogu i ocijeniti čovjeka u smislu njegovih kvaliteta. No, svatko moľe pogrijeąiti i to ne treba isključiti, kao ni mogućnost da se greąka popravi.</p>
<p>¤ Znači li to da ste moľda spremni na "uzmak" u smislu vraćanja neke osobe na mjesto s kojeg je premjeątena?</p>
<p>- Kako da ne. Priznam kada pogrijeąim, da je to moglo biti i drugačije, pogotovo kada imate tako veliki sustav.</p>
<p>¤ Do sada se niste bavili policijom, ovih ste pak dana u jednom intervjuu izjavili "trudim se da ne postanem policajac, da ostanem političar". Moľete li to pojasniti obzirom da morate poznavati taj posao ?</p>
<p>- Nigdje u zapadnom demokratskom, civilnom druątvu, niti je ministar unutarnjih poslova policajac, niti je ministar obrane vojnik. Kod nas je joą uvijek percepcija ministra unutarnjih poslova kao "prvog policajca", ąto i u novinama moľete pročitati "ministar policije, prvi policajac, itd.". To ąto ne ľelim biti policajac, znači da ne ľelim voditi kriminalističke obrade, istrage...., jer to treba raditi struka. U ovom Ministarstvu samo dvije osobe mogu biti političari, moj zamjenik i ja, svi ostali moraju biti profesionalci. Ako se i ja mijeąam u posao struke, i to je politizacija. Nikada joą nisam rekao da se neka obrada prekine ili da se nekoga procesuira. I mislim da će sve to dobiti definitivni okvir nakon usvajanja Uredbe o ustroju, jer njome dobivamo ravnatelja policije.</p>
<p>Nijedan policajac neće zavrąiti "na ulici"</p>
<p>¤ U sveopćem nedostatku novca svi smanjuju plaće. No, ne mislite li da policajci, operativci imaju premale plaće s obzirom na posao koji obavljaju? </p>
<p> - Sigurno je da su ti ljudi manje plaćeni nego ąto bi trebali biti. Osim ministarskih i joą nekih plaća u Hrvatskoj, nema pristojnih plaća. No, činjenica je da ja ne mogu donijeti odluku o povećanju plaća policajcima, već jedino Vlada. Ali ni ona ne moľe donijeti tu odluku kad nema novaca. To je ona dilema da mi i dalje "jedemo svoju supstancu", ąto su radili oni prije nas, da idemo u daljnja zaduľivanja ili u tiskanje novca. Ali, ako smo se opredijelili da ćemo u godinu-dvije dana konsolidirati stanje, i sloľit taj mozaik gospodarskog ľivota u Hrvatskoj i budľetske potroąnje, onda vjerujem da su i policajci svjesni da se moraju strpjeti kao i svi drugi građani. No, uz napomenu da je kao prvi korak u ovoj besparici, ono ąto hoćemo napraviti i ovim preustrojem, da istu plaću i ovlaątenje nema činovnik u uredu i onaj na terenu, ąto će biti prvi korak.</p>
<p>¤ Kako odgovarate na tvrdnju sindikata da je premalo policajaca i da rade i do 50 sati prekovremeno, a govori se o potrebi smanjenja njihova broja?</p>
<p>- Ne razumijem neke sindikalce u MUP-u, koji nakon ąto otiđu s razgovora s najuľim rukovodstvom unutar Ministarstva, te se načelno dogovorimo neke stvari, nakon toga istupe u javnosti s nimalo sindikalnim nego političkim govorom. Neću to komentirati, ali činjenica je da nikada nisam rekao da imamo previąe policajaca, već uposlenih u MUP-u i policiji. Upravo davanje krivih informacija i stvaranje negativne atmosfere, ukazuje na to da neki pojedinci nemaju dobre namjere. To vam je isto kao priča da će u ovoj reorganizaciji slomiti i da će najveću cijenu platiti specijalci. A nijedan specijalac kao nijedan policajac, rekao sam da neće zavrąiti na ulici.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tomčić: Domovinski rat je rat svih građana Hrvatske, a ne diskreciono pravo generala!</p>
<p>Istraľivanje nepravilnosti koje su se dogodile u Domovinskom ratu, u smislu krąenja međunarodnog humanitarnog ili vojnog prava, doprinosi upravo suprotnim efektima od kriminalizacije, tome da se Domovinski rat potpuno dekriminalizira. Naravno, unaprijed se suditi ne moľe i ako se sumnja i postoje određeni podatci o krąenju zakona i zločinima, onda to mora biti urađeno na način kako pravna drľava predviđa. I svi oni koji eventualno nose određene grijehe na duąi, bit će krivi tek onog momenta kad ih sud osudi</p>
<p>Uoči saborske rasprave o ustavnim promjenama, prije nego ąto je prihvatio inicijativu svoje stranke da se na dnevni red Sabora uvrsti i točka "Dignitet Domovinskog rata i djelovanje tijela drľavne vlasti Republike Hrvatske", predsjednik Hrvatskog drľavnog sabora Zlatko Tomčić u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik prokomentirao je aktualne događaje u Hrvatskoj.</p>
<p>¤ U četvrtak su redakcije dobile pismo Krąćanskih demokrata Međimurja koji burno reagiraju na Vaąu tvrdnju da je danaąnja vlast, neposredno nakon preuzimanja vlasti, trebala smijeniti sve čelnike drľavne uprave. Je li izjava doista motivirana revanąizmom prema HDZ-ovcima?</p>
<p>- Upravo suprotno, govorim o normalnim demokratskim postupcima svih demokratskih vlasti na kugli zemaljskoj. Kad se mijenja vlast, moraju se promijeniti oni ljudi u sustavu drľavne vlasti o kojima ovisi provedba određenog programa. I to nije nikakav revanąizam. Radi se o stjecanju uvjeta da vlast moľe provesti svoj program, koji je dobio podrąku birača. Evidentno je da je, nakon provedbe parlamentarnih izbora, 3. siječnja, Hrvatska dobila novu Vladu, koja je izvrąila promjene samo u jednom malom segmentu drľavne uprave. Evidentno je i da te promjene nisu ozbiljno zahvatile carinu, policijsku upravu, poresku upravu, mirovinske fondove i slične sluľbe koje su pod drľavnom upravom i očito je da u dijelu tih sluľbi postoji opstrukcija politike nove vlasti. Dakle, vlast je sigurno pogrijeąila ąto nije provela promjene, upravo radi toga da bi izbjegla opstrukciju i osigurala provedbu svog programa, ne zato da bi se ponaąala revanąistički. Stvar je jednostavna, i tko hoće biti demokratičan, to će shvatiti. A tko hoće opstruirati, jasno da će kritizirati ovakve poteze.</p>
<p>¤ Gdje u ovome trenutku vidite primjere te opstrukcije?</p>
<p>- Dakako da se od predsjednika zakonodavnog tijela ne očekuju konkretni primjeri, iz vrlo jednostavnog razloga - to je posao Vlade i nije uobičajeno mijeąati se u njen posao. No, odgovorni ljudi i političari - ja govorim i kao predsjednik zakonodavnog tijela i kao predsjednik jedne od parlamentarnih stranaka koje obnaąaju vlast - imaju pravo upozoravati na defekte u druątvu. Po meni je to doista jedan ozbiljan defekt, o kojem sam razgovarao sa duľnosnicima izvrąne vlasti. Bez ikakvih dvojbi, dobio sam podrąku za takva razmiąljanja. Dakle, nemojte očekivati konkretan odgovor na vaąe pitanje, ali propusta ima, oni su uočeni i posve sam siguran da će izvrąna vlast naći modele kako će ih ukloniti.</p>
<p>¤ Krąćanski demokrati Vaąu izjavu komentiraju kao "dio programa SKJ iz 1974. godine". Budući da Vam je iz HDZ odaslan poziv da istupite iz Vlade ąestorice i priključite se desnim strankama u osnivanju nove Vlade, te da ste svojedobno koketirali sa HDZ-om, neću Vas pitati hoćete li to učiniti, nego kada?</p>
<p>- I jedno i drugo vaąe pitanje je iluzorno. Mislim da je Vaąa konstatacija o koketiranju potpuno deplasirana. Nije bilo nikakvog koketiranja, bilo je samo pokuąaja normalne suradnje. Koketiranje je ipak neąto drugo. Nisam čak ni zamijetio da su iz HDZ-a "sluľbeno" nudili niąta slično, pročitao sam tek jedan intervju s gospodinom Miroslavom Tuđmanom, u kojem postoji takva izjava, ali to sam shvatio kao politički faul. Mislim da se radi o prozirnoj političkoj manipulaciji, stvaranju dezorjentacije u druątvu i stvaranju nepovjerenja prema HSS-u. HSS je danas čvrst - kad bih htio biti jako pristojan, rekao bih 'jedan od najčvrąćih' - oslonaca ąestočlane koalicije i u politici HSS-a nema nikakvih promjena. Niti će ih biti tako dugo dok će ąestočlana koalicija raditi na ostvarenju svog predizbornog programa i realizaciji koalicijskog ugovora. Naą temeljni cilj, kao stranke prije svega, je potpuno stabiliziranje i razvoj demokracije u Hrvatskoj, saniranje tragičnog gospodarskog stanja, vrlo loąeg socijalnog stanja i daljnji napredak međunarodne pozicije Republike Hrvatske. Tako dugo dok ćemo se kretati u tim koridorima, HSS-u ne pada na pamet da razmiąlja o nikakvim promjenama.</p>
<p>¤ Koliko je danaąnja vlast uspjela napraviti korak u svim tim problemima?</p>
<p>- Na nekim smo područjima uspjeąniji, na nekima manje. Mislim da smo u zakonodavnoj sferi napravili značajni iskorak, da smo sanirali sve elemente "političke uvjetovanosti" međunarodne zajednice. Donijeli smo čitav niz zakona, među kojima treba istaknuti ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina. U realizaciji programa vlasti, dakako, moraju sudjelovati svi njeni elementi - prije svega mislim na zakonodavnu i izvrąnu vlast. I tu postoji vrlo korektna usklađenost i međusobno uvaľavanje, ąto je, zapravo, pretpostavka skladnog funkcioniranja koalicije.</p>
<p>Istaknuo bih bitan iskorak u međunarodnom repozicioniranju Hrvatske, usuđujem se reći neočekivanih dimenzija, radi toga ąto smo se odrekli taktike bivąe vlasti - prihvaćati i potpisivati, a ne izvrąavati ono ąto prihvatimo. Ono ąto mi obećamo, to i ispunimo. I na taj način je ugled Hrvatske i u međunarodnim okvirima bitno porastao i u tom smislu prema nama nema viąe rezerve. Hrvatskoj je, osim toga, namijenjena i posebna uloga u stabiliziranju ove regije. To je ono ąto bih istaknuo kao pozitivno. Uz zakonodavnu aktivnost i repozicioniranje u međunarodnim okvirima, mogli smo vjerojatno, a i trebali, viąe postići u sanaciji gospodarskog stanja. Koliko god će moja izjava biti krivo protumačena, ipak moram reći - stanje koje smo zatekli ipak je bilo puno teľe nego ąto smo očekivali. Moľe nas se kritizirati da smo neke stvari mogli znati, no, to nije bilo objektivno. Nailazimo na stalne opstrukcije, političkog i drugog karaktera i to usporava taj proces. No, trajno je opredjeljenje nove hrvatske vlasti, putem demokratizacije odnosa unutar zemlje i napretka u međunarodnoj poziciji, stvoriti uvjete da vrlo brzo dođe i do gospodarskog napretka. On se, zapravo, već i vidi, iako nije dovoljan.</p>
<p> Statistike ipak pokazuju da je doąlo do povećanja proizvodnje, stopa rasta proizvodnje ipak se kreće iznad tri posto, imali smo sreću da smo imali vrlo dobru turističku sezonu... Jasna stvar da taj pozitivan trend ima svoju dinamiku u prelijevanju na socijalnu sferu. To se joą uvijek ne osjeća i to je temeljni problem ove vlasti. Čovjek po svojoj naravi ne ľivi od lijepih priča ili statistika, nego ľivi od onoga ąto ima u svome dľepu, svoj kuhinji i svome ľelucu. I tu hrvatska vlast mora učiniti bitne pomake, kako bi olakąala uistinu nezavidan poloľaj hrvatskih građana.</p>
<p>¤ Koliko je nova vlast promijenila odnos prema Domovinskom ratu u odnosu na odnos prethodne vlasti, jesmo li doista suočeni s kriminalizacijom rata?</p>
<p>- Upravo je nevjerojatno da se o tome uopće moľe govoriti, jer doslovce nikome u ovoj vlasti ne pada na pamet kriminalizirati Domovinski rat. Mi samo ľelimo taj rat dići na onaj pijedestal koji mu objektivno pripada, jer su u njemu sudjelovali svi domoljubi Republike Hrvatske. Domovinski rat nije bio generalski rat, on je bio narodni rat za obranu od velikosrpske agresije i stvaranje drľave. Istraľivanje nepodopątina i nepravilnosti koje su se dogodile u Domovinskom ratu, u smislu krąenja međunarodnog humanitarnog ili vojnog prava, doprinosi upravo suprotnim efektima od kriminalizacije, tome da se Domovinski rat potpuno dekriminalizira i očisti od nepravilnosti kojih je eventualno bilo.</p>
<p> Naravno, unaprijed se suditi ne moľe i ako se sumnja i ako postoje određeni podatci o krąenju zakona i zločinima, onda to mora biti urađeno na način kako pravna drľava predviđa. Normalnim istragama i normalnim suđenjem. I svi oni koji eventualno nose određene grijehe na duąi, bit će krivi tek onog momenta kada ih sud osudi, odnosno dokaľe krivnju. Dakako da su moguće i određene greąke u izjavama, da je moguće da se u trenutku silnih pritisaka i nekorektnog tumačenja pozicije danaąnje vlasti potkradu i neke greąke u izjavama. Međutim, to nije plod sustava, ili namjere, nego potpune slučajnosti. Da zaključim: Domovinski rat je rat svih Hrvata i građana Republike Hrvatske za slobodu i stvaranje drľave. Nije diskreciono pravo bilo koje posebne grupacije, pa niti generala. I u tom smislu nitko nema pravo da se stavlja iznad svih onih koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.</p>
<p>¤ Obzirom na to da su se neki potezi mogli i tako tumačiti, koliko je Hrvatska danas sigurna drľava, obzirom i na brojne udruge branitelja ili invalida koje osnivaju stoľere i ľestoko prijete?</p>
<p>- Da, no pitanje je tko napada. Imam pravo postaviti si to pitanje: Da li se radi samo o ljudima koji su na čelu tih udruga, ili blizu čela, i je li to teľiąno raspoloľenje u tim udrugama. I mi imamo privatne kontakte, rodbinu i poznanstva... i moľemo ocjenjivati to raspoloľenje. Mislim da je teľiąno raspoloľenje dragovoljaca Domovinskog rata upravo na činjenici da se sačuva dostojanstvo Domovinskog rata i ne okalja na bilo koji način, pa ni skrivanjem onih koji su počinili greąke. Moľe se, jasna stvar, spekulirati oko toga zbog čega se onda pojavljuju javni otpor i pokuąaji da se stvori neprijateljstvo prema danaąnjoj vlasti, pod tezom da kriminalizira Domovinski rat. Vjerojatno u tome postoje ili određeni politički ciljevi, ili pokuąaj skrivanja onih koji su krivi. No, ne ľelim spekulirati oko toga, jednostavno ľelim da svi u ovoj drľavi shvate da će objektivnost istrage i suđenja biti ono ąto će definirati je li netko kriv ili nije. Sve ostalo su spekulacije koje nam u ovom trenutku nisu potrebne. Ni jedan dobronamjerni čovjek neće se baviti tim spekulacijama, jer Hrvatskoj u ovome trenutku treba mira, staloľenosti i koncentracije na troąenje energije u rjeąavanju puno značajnijih pitanja nego ąto je pitanje da li netko kriminalizira Domovinski rat. Definitivno nitko.</p>
<p>¤ Tko onda ima takav osjećaj i zaąto?</p>
<p>- Hm...</p>
<p>¤ Pitanje, zapravo, glasi: Proizlaze li tvrdnje o kriminalizaciji rata iz kriminala u Domovinskom ratu?</p>
<p>- Meni je potpuno jasno ąto je pitanje, no, ja sam svoj stav rekao. Bilo bi dobro pitati one koji stalno diľu halabuku, iz kog razloga to čine i ąto time ľele postići. Mi koji ne stojimo na strani te halabuke moľemo samo pretpostavljati. Moja je pretpostavka, rekao sam: Ili se radi o teąkoj političkoj manipulaciji, ili skrivanju krivaca. Ne mislim da je sigurnost drľave ugroľena ili da moľe doći do nekakve vojne pobune, jer sam siguran da je teľiąte raspoloľenja i u vojsci, i u policiji, i u udrugama iz Domovinskog rata, upravo na ovoj strani s koje ja govorim.</p>
<p>¤ Kako komentirate činjenicu da su i biskupi ustali u zaątitu Domovinskog rata. I, uopće, kakav je danas odnos Crkve i vlasti?</p>
<p>- Govorio sam često o tome i prvo bih neąto rekao s osobne pozicije, pozicije vjernika. Nema sumnje da je Crkva, posebno katolička, za vrijeme komunizma odigrala izuzetno pozitivnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta, pa ako hoćete i jezika i kulture, kao i permanentnog otpora prema svemu onome ąto je jugokomunistička vlast pokuąavala učiniti na zatiranju hrvatskog identiteta. Ta pozitivna uloga Crkve ne moľe biti osporena nikad. Po naravi stvari Crkva ima svoje poslanje, propovijedanje evanđelja, koje meni kao vjerniku daje poticaje u izgrađivanju moralnog i etičkog odnosa prema ľivotu i druątvu. U tom smislu je Crkva svakako jedan od vrhovnih moralnih autoriteta, osobito obzirom na sastav stanovniątva i pripadnost velikog postotka ljudi upravo toj Crkvi. Dakako, ta uloga se morala promijeniti onog momenta kad je Hrvatska postala samostalna drľava. I dalje je deklarirano da je Crkva odvojena od drľave, uz uvaľavanje potrebe međusobnog sudjelovanja. U tom smislu, očekujem da odnos drľave i Crkve bude na bazi realizacije ugovora koje smo potpisali sa Svetom Stolicom. Crkva nije uspjela zaustaviti inerciju koju je imala u proąlom sustavu u tome da neke stvari politički ocjenjuje. Ne zamjeram ni nadbiskupu Bozaniću, ni biskupima, kada daju određene ocjene, uostalom, poznate su vrlo dobre i vrlo poticajne ocjene nadbiskupa Bozanića za nas političare. Vaąe je pitanje, prije svega, koncentrirano na nedavno biskupsko priopćenje iz Poreča, iz Eufrazijeve bazilike, koje nije u potpunosti bilo u skladu s nekim ranijim izjavama nadbiskupa Bozanića. Ovog je puta biskupsko priopćenje otiąlo korak dalje u svojoj emocionalnoj opredjeljenosti u zaątiti hrvatskog narodnog korpusa i identiteta. </p>
<p>Mislim da to nije bilo neophodno, jer to danas pripada politici, danas postoje političari koji se, posve sigurno na rigorozniji način nego Crkva, bore za zaątitu nacionalnih interesa. No, u tom smislu ne očekujem bilo kakvu eskalaciju loąih odnosa između Crkve i drľave. Jasno je da i Crkva ima unutarnjih problema, kao ąto ima i politika. I Crkva se u svojoj hijerarhiji bori s tim problemima, pa je moguće da iz njenih redova iskoči poneki "falą" ton.</p>
<p>¤ Vratimo se Vaąoj svakodnevici - ustavnim promjenama. Idemo ka većoj regionalizaciji Hrvatske, moľe li to doista dovesti i do kantonizacije zemlje, kao ąto neki predviđaju?</p>
<p>- Upravo je nevjerojatno koliko se oko nekih političkih tema u javnosti plasiraju pogreąne političke teze. Odgovorit ću vam, ali dopustite digresiju. Sluąao sam jutros u automobilu vijesti i čuo da danas počinje rasprava o Vladinom prijedlogu Ustavnih promjena. A prijedlog teksta je utvrdio saborski Odbor za Ustav i poslovnik! Naravno da je i Vlada imala određeni utjecaj, pa i Predsjednik drľave, ali su svi zaboravili da su oni samo supotpisali prijedlog da se krene u ustavne promjene, a svi daljnji koraci napravljeni su u Hrvatskom drľavnom saboru. Radi li se o neznanju, ili pokuąaju stvaranja animoziteta, ne znam, ali mi je ľao kad se dogode takve pogreąne interpretacije. A to je jedan od razloga zaąto se uopće postavlja pitanje federalizacije - nikom pametnom u ovoj drľavi ne pada na pamet da drľavu sada kantonizira ili federalizira. Mi kroz nove odredbe predlaľemo da se redefinira pravo građana na samoupravu, koja bi imala tri stupnja: mjesnu samoupravu, lokalnu samoupravu i ľupanijsku, odnosno regionalnu samoupravu. Kad kaľem regija, ljudi često percipiraju taj izraz kao povijesne regije, ali to ne mora biti tako. Pitanje je, zapravo, kad bismo otvorili raspravu o povijesnim regijama, bismo li uopće dobili podrąku naroda za to. Ne trebamo se odricati stava da je Slavonija jedinstvena regija, da je Dalmacija jedinstvena, ali treba li administrativno tako funkcionirati, na to pitanje dugo nećemo moći odgovoriti. Iz vrlo jednostavnog razloga - to nije pitanje politike, nego naroda. Mislim da pitanje regionalizacije drľave u smislu regionalizacije samouprave, ne uprave, nećemo moći rijeąiti bez ozbiljne konzultacije sa svim građanima Hrvatske. Mislim pritom na referendum, da li konzultativan ili obvezujući, to se u ovom trenutku ne moľe govoriti. Dakle, efekat unoąenja tih odredbi u Ustav nije nikakva kantonizacija drľave, nego naprosto dio sadaąnjih ovlasti srediąnje drľavne vlasti seli bliľe građanima Hrvatske, kako bi o čitavom nizu aspekata svog ľivota, o kojima je dosad odlučivala vlast, mogli odlučivati sami. </p>
<p>¤ Koliko predsjednik Mesić s ustavnim promjenama gubi ovlasti koje je imao predsjednik Tuđman?</p>
<p> - Nisam spreman govoriti o predsjedniku Mesiću, ili predsjedniku Tuđmanu, nego o predsjedniku drľave. Ustav ne postoji - ni radi Mesića, ni radi Račana, ni radi Tomčića, ili bilo koga drugog. ®elimo projektirati Ustav koji će imati dugoročniji karakter nego neka dosadaąnja rjeąenja. Svi oni koji su pomno pratili predizborne programe moraju zapaziti da smo se opredijelili za transformaciju polupredsjedničkog sustava u parlamentarni i za decentralizaciju drľave. Evidentno je da će predsjednik drľave, ako promjene koje predlaľemo budu prihvaćene, imati neąto manje ovlasti. Recimo, dosad je imenovao predsjednika Vlade i ministre, mogao ih je razrijeąiti, mogao je sudjelovati u radu Vlade, imenovao je diplomate, vojne zapovjednike, ąefove obavjeątajne zajednice... To jedan parlamentarni sustav ne dopuąta. Međutim, predsjednik bi i po ovoj projekciji Ustava imao visoke ovlasti, a neke od bivąih odgovornosti bile bi ubuduće svedene na tzv. suodgovornost, odnosno zahtijevale bi supotpis predsjednika Vlade. Vlada, na prvi pogled, dobiva puno veće ovlasti i izvrąnu autonomiju. Mijenja se i poloľaj Hrvatskog drľavnog sabora koji uistinu postaje srediąnje mjesto političkih događanja i ima velike ingerencije u kontroli funkcioniranja Vlade.</p>
<p> Uzmimo za primjer odredbu prema kojoj bi Vlada pod određenim okolnostima mogla predloľiti Predsjedniku da raspusti Sabor, čime se isključuje mogućnost samovolje. </p>
<p>Osim toga, kad Vlada predlaľe raspuątanje Parlamenta, praktično predlaľe i raspuątanje Vlade, jer je ona posljedica postojeće parlamentarne većine. Logično je da postoji ovakva dvostruka kombinacija između Vlade i Predsjednika drľave jer postoje moguće - ali ovo doista pod navodnicima - situacije u kojima drľava ne moľe funkcionirati. Recimo, da Parlament iz bilo kojih razloga ne donosi zakone, ne donese ni drľavni proračun, a sam se ne raspusti, Vlada nema druge mogućnosti nego da predloľi raspuątanje Parlamenta da bi drľava mogla funkcionirati...</p>
<p>l Nedavno je gospodin Tomac kazao da će se od Jugoslavije za primanje u međunarodnu zajednicu traľiti puno manje nego od Hrvatske. Postoji li ta mogućnost i kako komentirate danaąnju situaciju?</p>
<p>- Postoje određeni strahovi da će Jugoslavija imati neąto blaľi tretman nego ąto je imala Hrvatska, ąto mogu razumjeti. Svijetu je dojadilo imati taj silni problem na Balkanu, koji se zove Srbija, Miloąević, nedemokratičnost, totalitarizam... Zapravo cijela regija jugoistočne Europe koja se nalazi u tranzicijskim procesima, ne moľe biti stabilna ako bilo koja drľava u toj regiji nije stabilna. No, svakako zabrinjava činjenica, prema informacijama koje su mi dostupne, da se sprema posebna blagonaklonost međunarodne zajednice prema novom reľimu u Beogradu. S takvim eventualnim stavom ne bih mogao biti zadovoljan. Prema tom ću pitanju biti tako dugo rezerviran dok međunarodna zajednica ne zatraľi jasno isporuku Miloąevića u Haag, a novi predsjednik Koątunica ne smogne snage da se ispriča hrvatskom narodu za sve ąto su učinili u agresiji na Hrvatsku. Pored toga, međunarodna zajednica bi morala imati kriterije prema Srbiji kao prema ostalim zemljama, uključivo i Hrvatsku. Mislim, dakako, na kriterije skidanja sankcija i pristupe integracijskim procesima.</p>
<p>¤ Kako predsjednik HSS-a komentira činjenicu da su seljaci i danas na cesti, jer im za pąenicu nije plaćeno. Hoće li o tom problemu Sabor uskoro raspravljati?</p>
<p>- Mislim da uopće nema potrebe da to ovog momenta dolazi na dnevni red Sabora, jer je evidentno da je novi ministar poljoprivrede napravio bitan zaokret u vođenju agrarne politike. Dakako, ne radi toga da bi se dodvorili seljacima, nego da bi se omogućilo prilagođavanje seljačke proizvodnje ulasku Hrvatske u sve integracije, posebno u WTO. Tu postoji samo jedna filozofija - da bi naąi seljaci bili konkurentni, a njihov dohodak zaątićen, drľava mora sve viąe subvencionirati njihovu proizvodnju. Naravno da to nije postupak od tri dana ili tri mjeseca. Mi smo vrlo ozbiljno krenuli u tu prilagodbu, no postoje i određeni defekti, koji se zovu 'neblagovremena isplata pąenice'. Po meni, to je posljedica samo jedne stvari - da u Vladi ne postoji jedinstvena ingerencija nad ugovaranjem i isplatom otkupa i nad robnim zalihama. Ne moľe se nekoliko institucija mijeąati u jedan posao, jer to rezultira situacijom kakvu danas imamo. No, obzirom da je do sada isplaćeno 98 posto otkupljenih viąkova pąenice, mislim da uistinu viąe nema razloga da očekujemo veće prosvjede seljaka, premda je njihov revolt, moram reći, opravdan. Obećano im je da će novac dobiti u roku od 30 dana, taj rok je ozbiljno "probijen" i nezadovoljstvo je opravdano.</p>
<p>¤ Izjavom pokazujete da ostajete vjerni svom biračkom tijelu.</p>
<p>- Nema sumnje, to je logičan slijed 96 godina funkcioniranja stranke u kontinuitetu, iako se nastojimo pribliľiti i drugim slojevima, prije svega onima koji ľive od vlastitoga rada i poduzetniątva, ali i onima u radničkom ili činovničkom sloju. Koliko ćemo uspjeti u tome pokazat će lokalni izbori.</p>
<p>¤ Kad već spominjete izbore - koliko, prema Vaąoj procjeni, na tim izborima ąanse ima danaąnji HDZ i postoji li u HDZ-u čovjek koji moľe povesti stranku? </p>
<p>- Mislim da su u pravu oni koji govore o određenim turbulencijama u HDZ-u, no svaka stranka ima pravo uređivati odnose prema vlastitom nahođenju. Nije moje, dakle, da to komentiram na taj način. Mogu to jedino s aspekta utjecaja svake stranke na ukupne druątvene okolnosti. Ovako disonantni stavovi i izjave u HDZ-u, ponekad i disonantna priopćenja, odnosno proglasi hrvatskom narodu, u kojima čak pokuąavaju dijeliti nacionalni korpus - s jedne strane HDZ, Crkva i generali, a s druge ostali - to je neąto ąto je krajnje druątveno neproduktivno, ne samo za druątvo, nego i za njih kao stranku.</p>
<p>Zna se za Tuđmanovu fiks-ideju o Bosni, ali Hrvatska definitivno nije bila agresor!</p>
<p>¤ U četvrtak je gospodin Kajin u Saboru govorio o politici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i o tome da smo zbog jedne famozne salvete u BiH bili agresor. Dobio je opomenu zbog toga, no, kakav je Vaą stav prema tome?</p>
<p>- Gospodin Kajin je vrlo osebujna politička ličnost, nema nikakvih dlaka na jeziku i uvijek iznosi najteľe činjenice ili hipoteze. Naľalost, u tom trenutku nisam bio u dvorani, pa sam se kasnije i naąalio da se, čim se maknem iz dvorane, dogodi nekakva glupost. No, zavrąilo je ipak poslovnički u redu. Bilo bi dobro da gospodin Kajin izbjegava tako grube ocjene, jer Hrvatska definitivno nije bila nikakav agresor na susjednu drľavu. Postojala je moralna obveza i dogovor između dva predsjednika - sporazum Izetbegović-Tuđman - da hrvatska vojska pomogne susjedu. Je li doąlo do proąirenja, odnosno deformacije tog sporazuma, to će opet utvrditi oni kojima je to duľnost. No, za vrijeme bivąeg reľima jest postojala određena deformacija vezano uz aspiracije prema Bosni i Hercegovini. Pa, nije nikakva tajna da je predsjednik Tuđman imao fiks-ideju da dio susjedne drľave postane teritorijalno u sastavu Hrvatske. O tome postoje i razni dokazi. No, ta politika je pala. BiH je definitivno samostalna drľava, Hrvati tamo imaju svoje konstitutivno pravo, i uistinu mislim da je nepotrebno generalizirati bilo kakav odnos Hrvatske prema BiH za vrijeme rata. </p>
<p>Moľemo tek konstatirati da je u jednom razdoblju Hrvatska, njeno čelniątvo, vodilo pogreąnu politiku i imalo krive aspiracije, a svi grijesi koji su se eventualno dogodili opet mogu biti samo individualne, nikako kolektivne naravi. Dakle, nema kolektivne odgovornosti Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.</p>
<p>¤ A lik i djelo zastupnika ©eksa, koji je za Kajinove tvrdnje kazao da je riječ o veleizdaji, a istodobno sam daje neukusne ocjene o liku i djelu predsjednika Mesića? Ima li tu posla za drľavnoga odvjetnika?</p>
<p>- To ćete ipak pitati njega, drľavnog odvjetnika. Vrlo je nezahvalno meni postavljati takvo pitanje, jer ja sam ipak "primus inter pares" u zastupničkom Domu. Nije mudro raspravljati o likovima i djelima bilo kojeg zastupnika, jer to stvara negativnu atmosferu među nama. Reći ću, ipak, da je gospodin ©eks vrlo često imao "leprąave" karakterizacije pojedinih događaja i ličnosti, a ljudi koji su spremni na taj način komunicirati moraju biti spremni i na to da na neki način dobiju i uzvratni udarac.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Radu na crno crno se piše</p>
<p>Prema riječima pomoćnika ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva za pravne poslove Dragutina Katalenića u Hrvatskoj između 25 i 30 posto radne snage stalno ili povremeno izvor egzistencije nalazi u 'sivoj ekonomiji', dok se u razvijenim zemljama poput Njemačke ili Italije, taj je postotak kreće u rasponu od 10 do 15 posto</p>
<p>Ako poduzeće ili obrtnik obavljaju djelatnosti za koje nisu registrirani platit će od 40.000 do čak 200.000 kuna kazne.Ulovi li ih inspektor, kaznu neće plaćati samo poduzetnik ili obrtnik koji plovi vodama 'sive ekonomije', nego i radnik koji prihvati raditi na taj način. On će, naime, platiti kaznu od 2000 do 15.000 kuna</p>
<p>Rad bez ugovora od iduće godine će, kako sada stvari stoje, biti izuzetno kažnjivo djelo. Ulovi li ih inspektor, kaznu neće plaćati samo poduzetnik ili obrtnik koji plovi vodama 'sive ekonomije', nego i radnik koji prihvati raditi na taj način. On će, naime, platiti kaznu od 2000 do 15.000 kuna, stoji u radnoj verziji zakona o sprečavanju rada i zapošljavanja na crno, rad na kojoj se, kako Nedjeljni Vjesnik doznaje, privodi kraju.</p>
<p>Ako poduzeće ili obrtnik obavljaju djelatnosti za koje nisu registrirani platit će od 40.000 do čak 200.000 kuna kazne. Kaznom od 25.000 do 100.000 kuna bit će kažnjena pravna osoba ili obrtnik koji obavljaju djelatnost za koju im je izrečena privremena zabrana. Ako je, pak, riječ o poduzećima ili obrtnicima koji nisu registrirani u Hrvatskoj, a rade ovdje, inspektor im može, 'odrezati' kaznu od 40.000 do 180.000 kuna. Kaznama će podlijegati čak i sudionici, odnosno oni koji takav rad omogućuju ili surađuju s poslodavcem za kojeg se zna da radi na crno. Takav bi im 'deal' mogao olakšati džep za 20.000 do čak 120.000 kuna kazne.</p>
<p>Spomenute su odredbe samo neke od onih koje stoje u radnoj verziji zakona o sprečavanju rada i zapošljavanja na crno, a koju je Nedjeljni Vjesnik dobio na uvid. Na spomenutom zakonu, naime, radi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u koordinaciji s drugim ministarstvima, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca. U navedenom nam Ministarstvu kažu da slijedi usklađivanje stavova s ostalim zainteresiranim državnim tijelima, nakon čega će nacrt zakona na Markov trg, gdje će o njemu raspravljati Vlada i Sabor. U Ministarstvu procjenjuju da bi zakonski prijedlog u saborsku proceduru mogao za tri do četiri mjeseca.</p>
<p>Usvoji li saborska većina zakon o sprečavanju rada na crno, odzvonit će, po svemu sudeći, i brojnim malim oglasima, koji govore o »brzoj i sigurnoj zaradi u kratkom roku«. Naime, nacrt zakona bavi se i nedozvoljenom reklamom, pod kojom podrazumijeva »naručivanje i objavljivanje oglasa u medijima« za rad na crno ili pak traženje profila radnika za posao koji navedena tvrtka ili obrtnik nisu registrirali. Takvog bi poslodavca inspektor trebao kazniti s 10.000 do 100.000 kuna kazne. Pod udar inspektora mogli bi doći i mediji koji omogućuju ovakvo reklamiranje, jer bi im inspektori mogli 'prilijepiti' etiketu sudionika rada na crno.</p>
<p>Prema riječima pomoćnika ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva za pravne poslove Dragutina Katalenića, u Hrvatskoj između 25 i 30 posto radne snage stalno ili povremeno izvor egzistencije nalazi u zoni 'sive ekonomije'. U razvijenim zemljama Europe, poput Njemačke ili Italije, taj je postotak znatno manji, te se kreće u rasponu od 10 do 15 posto. Neki analitičari tvrde da se u Hrvatskoj na crno ostvaruje više od 30 posto BDP-a.</p>
<p>»Situaciju na tržištu rada napokon treba raščistiti. Cilj nam je spriječiti nelojalnu konkurenciju, a ljudima koji rade osigurati pravni status«, kaže Katalenić. Dodaje kako nitko neće ni pokušavati iskorijeniti rad na crno, jer je to nemoguće, ali može se barem smanjiti broj sudionika. Ovakva situacija, naime, nikome ne ide u prilog. Status radnika u 'sivoj ekonomiji' nije reguliran, državni proračun i izvanproračunski fondovi ostaju bez potrebnih sredstava, a brojni poslodavci angažiranjem radnika na crno zapravo predstavljaju nelojalnu konkurenciju svojim kolegama, objašnjava naš sugovornik.</p>
<p>U ovoj je godini Inspekcija rada provela oko 11.000 kontrola diljem Hrvatske. U 3440 slučajeva naišla je na rad na crno, saznali smo u Državnom inspektoratu. Ovaj se oblik rada pojavljuje u svim djelatnostima. Prema Katalenićevim riječima, najviše ih je u trgovini, u kojoj i do 70 posto radne snage radi na crno, dok ih je najmanje u poljoprivredi, samo osam posto. Između se nalaze djelatnosti poput turizma, brodogradnje, građevinarstva i obrta. </p>
<p>Državna je inspekcija u mnogim slučajevima, osobito u brodogradnji, naišla i na strance koji u Hrvatskoj rade na crno. Uglavnom je riječ o Bosancima, Jugoslavenima, Albancima, Makedoncima i Ukrajincima, za koje prosječna hrvatska plaća predstavlja pravo bogatstvo. Mnogi od njih u hrvatskim škverovima rade kao kooperanti.</p>
<p>Koji su uzroci rada na crno u Hrvatskoj? Katalenić tvrdi da brojni poslodavci ne žele prijavljivati svoje zaposlene, jer bi na njih morali plaćati visoke poreze i doprinose. Umjesto u državni proračun i izvanproračunske fondove, oni taj novac zadržavaju u vlastitu džepu. Tome svakako doprinosi i visina poreza i doprinosa, budući da na registriranu neto plaću poslodavci moraju plaćati gotovo još toliko za poreze i doprinose. To je i razlog zašto mnogi poslodavci radnike prijavljuju na najnižu plaću, a ostatak im isplaćuju 'na ruke'. I mnogim radnicima, osobito onim mlađima, odgovara raditi na crno, jer još ne razmišljaju o tome kako će se na njihov život u budućnosti odraziti činjenica da ne uplaćuju zdravstveno i mirovinsko osiguranje. </p>
<p>Katalenić kaže da bi neke djelatnosti, koje se sada vode kao rad na crno, poput prodaje sladoleda na plažama preko ljeta, država morala legalizirati. »Država takve povremene i privremene djelatnosti može legalizirati tako da im odredi paušalno plaćanje poreza. Ona time neće biti oštećena, a čovjek će moći raditi legalno!«, kaže on. Neslužbeno smo saznali da se ovakvom rješenju problema protivi Ministarstvo financija.</p>
<p>Zakon o sprečavanju rada na crno, međutim, neće spriječiti mnoge hrvatske građane da i dalje svakodnevno odlaze neprijavljeno raditi u Italiju, Austriju ili Njemačku. Njima se, naime, odredbe radne verzije zakona ne bave. »To je problem tih država«, kaže Katalenić.</p>
<p>Jedan od problema s kojima se susreću tvorci zakona je i 'rastezljivost' pojma rad na crno. Nitko, naime, ne može sa sigurnošću reći što on sve konkretno podrazumijeva. U radnom materijalu Ministarstva rad na crno se definira kao obavljanje one djelatnosti koju poduzetnik nije registrirao ili je obavlja unatoč privremenoj zabrani. Od ove su odredbe, međutim, izuzete međusobna susjedska pomoć, obavljanje rada u vlastitoj režiji za osobne potrebe, rad na uklanjanju posljedica prirodnih i drugih nesreća i osobni dopunski rad, te humanitarni i karitativni rad. To znači da će se inspektori rada i u buduće morati 'polomiti' ne bi li poslodavcima kod kojih zateknu neprijavljene radnike dokazali da krše zakon. Pune će ruke posla, nesumnjivo, imati i Odbor za otkrivanje i sprečavanje rada i zapošljavanja na crno, kojeg će, kako piše u radnoj verziji zakona, osnovati Vlada.</p>
<p>Jurić: Kako protiv »susjedske pomoći«?</p>
<p>Nema sumnje da je Hrvatskoj potreban zakon o sprečavanju rada i zapošljavanja na crno. No, njegovo će usvajanje predstavljati samo parcijalno rješenje problema, ne bude li popraćeno promjenama i u poreznom sustavu i u Zakonu o radu, prokomentirao je za Nedjeljni Vjesnik predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić. </p>
<p>Jurić smatra da problem »sive ekonomije« neće biti moguće riješiti samo usvajanjem zakona o sprečavanju rada i zapošljavanja na crno, iako bi to predstavljalo korak naprijed u odnosu na sadašnju regulativu. Osim njega, naime, potrebno je usvojiti i razne porezne poticajne mjere koje će poslodavce stimulirati da prijavljuju svoje zaposlene. Među njima Jurić predlaže oslobađanje od plaćanja poreza u jednogodišnjem razdoblju za sve novoregistrirane obrtnike, te »poreznu amnestiju« za one koji su dosad radili na crno, a sada pristaju registrirati djelatnost.</p>
<p>Tvorcima radne verzije zakona Jurić zamjera što u rad nisu uključili sindikate. Kaže da će SSSH inzistirati da se Gospodarsko-socijalno vijeće prije saborske procedure očituje o nacrtu zakona. Prema njegovom mišljenju, sporno je i pitanje kontrole radnika na crno. Nije zadovoljan ni predloženim sastavom Vladina Odbora za otkrivanje i sprečavanje rada i zapošljavanja na crno, u kojem nema predstavnika sindikata. »Mnogi zaposleni zbog niskih primanja vikendom obavljaju ad hoc poslove, kao susjedi, prijatelji ili rođaci poslodavca. Takvih je najviše u građevinarstvu, turizmu i trgovinu, no ima ih i u drugim djelatnostima. Ne postoji inspektor koji bi njima mogao dokazati da rade na crno«, kaže Jurić. Naglašava da će se takav oblik »susjedske pomoći« iskorijeniti tek rastom životnog standarda. </p>
<p>Ivančević: Odredbe okrenute »naglavačke«</p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) već godinama upozorava na problem rada na crno. No, usvajanje posebnog zakona o tome nije potrebno. Ovu tematiku, naime, već obrađuje čitav niz drugih zakona, među kojima je i Zakon o radu, prokomentirao je za Nedjeljni Vjesnik najavu zakona o sprečavanju rada i zapošljavanja na crno glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević.</p>
<p>Ivančević kaže da je poseban zakon o sprečavanju rada na crno »neprimjenjiv« te da predstavlja skup »naglavačke okrenutih odredaba Zakona o radu«. To, međutim, ne znači da se država ne treba boriti protiv rada na crno, no odabir metoda te borbe ipak bi trebao biti ponešto drukčiji, kaže on. Prije svega, riječ je o jačanju nadzora nad zapošljavanjem i uvođenju stimulativnijih mjera pri zapošljavanju, kao i o priznavanju »porezne amnestije« za sve one poslodavce koji su dosad svoje radnike zapošljavali na crno. Preporučuje i da Sabor usvoji promjene u Zakonu o radu, koje bi stimulirale suzbijanje rada na crno. </p>
<p>Rad na crno nemoguće je iskorijeniti bez odlučnijeg »hvatanja u koštac« sa smanjenjem porezne presije. To se, prije svega, odnosi na smanjenje doprinosa na plaću i iz plaće te na niže poreze. »Svaki put kada država prevrši neku mjeru, to područje postaje pogodnim tlom za izbjegavanje zakona«, kaže on.</p>
<p>Ivančević tvrdi da su kazne koje nacrt zakona predviđa za poslodavca posve neprimjenjive. Naime, i do sada su inspektori zazirali od njihova izricanja, jer su bili svjesni da malo koji domaći poslodavac može toliko duboko zavući ruku u džep. Slaže se s uvođenjem paušalnog plaćanja poreza za određene kategorije obrtnika, ako bi njihova primjena potakla gospodarski razvoj.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Bandić - bez obzira na sve, svakako najsposobniji pojedinac aktualne gradske uprave čiji tempo nije lako pratiti</p>
<p>Bandić se u protekla tri mjeseca uistinu potrudio stvoriti imidž odlučnog, sposobnog i uvijek budnoga gradonačelnika koji u svakom trenutku zna što i kako dalje/Međutim, mnoga gradonačelnikova obećanja, poput onog o vraćanju poznatih okupljališta i kavana u najkraćem roku, još se nisu ispunila/Poznavatelji njegova načina rada mogu potvrditi da je Bandić vrlo čvrst i vrlo odlučan čovjek, koji će sigurno napraviti sve što je odlučio, ali i da se njegovi rokovi moraju uzeti s rezervom </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dočekao je stoti dan svoje vlade u nešto nepovoljnijem okruženju od onoga na koje je najvjerojatnije računao. Iako je opozicija u zagrebačkoj Skupštini još od kraja svibnja jasno dala do znanja da namjerava biti konstruktivna, ali vrlo oštra, snaga kojom su se HNS, HDZ i DC obrušili na veliki broj odluka koje je osmislilo Poglavarstvo, iznenadili su mnoge. </p>
<p>U uvjetima, uvijek nestabilne koalicijske vladavine, takav je razvoj situacije naštetio Bandiću, koji se u protekla tri mjeseca uistinu potrudio stvoriti imidž odlučnog, sposobnog i uvijek budnoga gradonačelnika koji u svakom trenutku zna što i kako dalje. Silna želja da uvijek bude u žarištu događanja potvrdila je činjenicu, da je riječ o svakako najsposobnijem pojedincu aktualne gradske uprave čiji tempo nije lako pratiti. </p>
<p>Pokušaji približavanja građanima na svim poljima i u svakom trenutku, rezultirali su isprva čuđenjem, jer se stara uprava nije mogla pohvaliti tako pristupačnim čelnicima, no smisao za fino doziranje, pokazalo se, nije Bandićeva jača strana. Njegovo pojavljivanje u javnosti pretvorilo se ubrzo u pravu jurnjavu s kraja na kraj grada, a pomalo neobične nastupe, poput onog famoznoga kupanja na Sveticama, oporba je jedva dočekala, sipajući zlurade primjedbe o tome kako smo se, eto, imali prilike nagledati gradonačelnika u svim pozama, pa i u kupaćim gaćama.</p>
<p>Mnoga Bandićeva obećanja, poput onog o vraćanju poznatih okupljališta i kavana u najkraćem roku, još se nisu ispunila. Obećao je gradonačelnik u međuvremenu još štošta, a jedan od najzornijih primjera za to je i prošlotjedno zaklinjanje da će se, ne provede li se sanacija Jakuševca u određenom roku, javno spaliti upravo na zagrebačkom smetlištu. Zanimljivo je, pritom, bilo vidjeti lica dvojice čelnika ZGOS-a, koje je Bandić fino usosio, obećavši, u njihovo ime, da će se spaliti i njih dvojica. </p>
<p>Upravo takve izjave, gradonačelnika prikazuju mnogo neozbiljnijim nego što to on ustvari jest, pa bi mu vjerojatno bilo puno lakše kada bi se bar ponekad uspio kontrolirati. Drugi njegov problem, koji će sigurno imati utjecaja na raspoloženje birača, jest ranije spomenuta činjenica da čovjek jednostavno voli obećavati točan datum kad će nešto biti napravljeno. </p>
<p>To, doduše, i bude napravljeno, ali gotovo nikad u navedenom roku. Poznavatelji njegova načina rada mogu potvrditi da je gradonačelnik vrlo čvrst i vrlo odlučan čovjek, koji će sigurno napraviti sve što je odlučio, ali i da se njegovi rokovi moraju uzeti s rezervom. Tako je bilo i u vrijeme dok je na čelu zagrebačkog SDP-a rušio Canjugu i gradonačelnicu, tako je i danas.</p>
<p>Treći problem koji gradonačelnik još uvijek, čini se, ne može sagledati je stanje u zgradi Gradskog poglavarstva. Parola, »svi smo mi jednaki, gradonačelnik je samo prvi među ravnopravnima«, ovdje jednostavno ne stoji, kolikogod se trudili da to tako bude. Osim njegovih zamjenika, Darinka Kosora i Mladena Vilfana, koji su često pokazali samostalnost u radu i donošenju odluka, stječe se prilično jak dojam da su ostali članovi Poglavarstva dobre dvije-tri stepenice ispod vodećih ljudi gradske uprave, te da baš sve odluke treba »amenovati« gradonačelnik. Sjednice Poglavarstva, treba reći, nerijetko su jednako bezlične kao i u vrijeme bivše gradonačelnice, kad su se odluke redovito donosile po principu: »Za - svi, protiv - nitko, suzdržan - nitko«. </p>
<p>I upravo kad smo mislili da smo s nabrajanjem općenitih propusta u načinu rada nove gradske uprave manje-više došli do kraja, sjednica Gradskoga poglavarstva održana u prošli četvrtak otkrila je težak, dosad možda najteži promašaj. Nakon što su novinari sami shvatili da je Poglavarstvo održalo 17 sjednica, te da nisu imali prilike sudjelovati na svakoj od njih, Bandić je potvrdio da je bilo i - zatvorenih sastanaka. Dodao je, doduše, da su oni ponekad sazivani ad hoc, isključivo zbog hitnosti donošenja nekih odluka, i da tu nema nikakvih tajni te da sve piše u Službenom glasniku. Uzmu li se u obzir sve one izjave o transparentnosti i suradnji s medijima, i uz najbolju volju, nešto tu nije kako bi trebalo biti.</p>
<p> Ako su se neke odluke, zbog hitnosti, morale donositi na zatvorenim sjednicama, valjda su bile dovoljno važne da se o njima javnost izvijesti, barem na sljedećoj otvorenoj sjednici. S druge strane, ako nije bilo tako, valjda se na njih moglo pozvati i novinare. Svi zapisnici postoje, ništa nije tajna, rekao je gradonačelnik u četvrtak, te dodao da se sve tamo može vidjeti i da će se zapisnici takvih sjednica ubuduće dijeliti predstavnicima medija.</p>
<p> No, s pravom se postavlja pitanje - bismo li ikad saznali za zatvorene sjednice, bez obzira na njihov sadržaj, da se novinari nisu sami počeli baviti računanjem?</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Što o Bandiću misle njegovi politički (ne)istomišljenici?</p>
<p>Dr. Krešimir Franjić, predsjednik zagrebačkoga HNS-a: </p>
<p> - Od kada je Bandić na vlasti u gradu je zavladala stihija i provođenje poslova bez vizije i strategije. Za razliku, mi smo oduvijek imali skrojene programe. Prvenstveno mislim na gospodarski program, jer ovaj trenutni nije ništa drugo nego modificirani, zastarjeli HDZ-ov gospodarski program. Kada nova gradska vlast kaže da je to njihov program, riječ je o čistoj demagogiji. Nismo zadovoljni gradonačelnikom.</p>
<p>Marko Bonifačić, predsjednik zagrebačkoga LS-a:</p>
<p> - Prvih sto dana svakoj novoj vlasti služi za upoznavanje situacije i uvid u problematiku. To vrijeme jednostavno moramo tolerirati i ne previše kritizirati. Sve u svemu, zadovoljan sam radom Poglavarstva.</p>
<p>Željko Mlinar, predsjednik zagrebačkoga HSS-a:</p>
<p> - Iako ne želim biti Bandićev odvjetnik, mislim da je najlakše kritizirati učinjeno, a ne sagledati činjenice. Bandić je morao načiniti velik posao u inventuri grada, ne mislim pritom na gradsko vlasništvo, već cjelokupni sistem kojega je HDZ opteretio na raznorazne načine. Zapravo, mogu reći da je Bandić tek sada povezao konce i da će budući potezi opravdati njegovo imenovanje na mjesto gradonačelnika. Sve što je dosad napravio učinio je to dobro. Bilo je, doduše, i krivih poteza, ali Bože moj, tko radi taj i griješi. Osobno mislim, da mu treba dati još kredita i da će sve veće probleme s vremenom početi rješavati. </p>
<p>Davorin Tepeš, predsjednik zagrebačkoga HDZ-a:</p>
<p> - Moj prvi komentar u novooformljenoj Gradskoj skupštini bio je taj, da ćemo kao konstruktivna opozicija pljeskati svakom dobrom potezu gradonačelnika, a kritizirati loš. Međutim, mislili smo da ćemo više pljeskati, ali to se dosad nije dogodilo. Jasno je da se na banalnim obećanjima dobivaju glasovi, ali sad se vidi da od njih nema ništa. Nema kavana, velikih poslova, poboljšanja male privrede i srednjeg poduzetništva, a prema najnovijim pokazateljima javljaju se problemi i u velikim tvrtkama poput Viadukta ili Industrogradnje, koje su računale na poslove u gradu do kojih nije došlo. Jakuševec je u zastoju, gradnja pročistača nije ni blizu rješenja, Zasad jedini dobar potez što sam ga čuo od nove vlasti, jest onaj Filipa Borca, koji je rekao da će dati ostavku na mjesto direktora Tržnuica i veletržnice ako se ne riješi problem tržnice na Kvaternikovu trgu. No, treba znati, da su svi ugovori o tome potpisani već početkom godine, dakle prije promjene vlasti u gradu. Nadalje, nezaposlenost raste, grad stagnira, završavaju se radovi koje je započeo HDZ... Imam dojam da kroz ta silna slikanja u novinama i televiziji, gradonačelnik, zapravo, provodi kampanju za predstojeće izbore, što u najmanju ruku nije pošteno od njega, pogotovo prema građanima koji sve to plaćaju. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>"Dan Ferrarija" u Zagrebu</p>
<p>U Centru Kaptol-Tkalča upriličen je u subotu "Dan Ferrarija", s parkiranih sedam automobila te marke i jednim "masserattijem". Bio je to uvod i najava proljetnih događanja, kada će u Zagrebu biti izloľeno čak 30-ak "ferrarija". </p>
<p> Iako je čitav dan sipila kiąa, to nije omelo brojne znatiľeljnike da posjete mali sajam brzih i atraktivnih automobila. Posebni gosti stigli su iz Ferrari Owner's Cluba Verona na čelu s predsjednikom i vlasnikom, Rencom Bressanellijem. "Volim vaąu zemlju i često dolazim s prijateljima. Ugodno sam iznenađen izgledom Centra Kaptol-Tkalča", rekao je Bressanelli. </p>
<p>Sponzori "Dana Ferrarija" bili su Shell Croatia, Allied Domeco Zagreb i Jamnica. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stara dama zagrebačkog Gornjeg grada slavi 110. obljetnicu</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Zagrebačka uspinjača, »stara dama«, jedan od zaštitnih znakova Grada Zagreba i prepoznatljivi simbol hrvatske metropole - u nedjelju, 8. listopada, bilježi 110. obljetnicu službenog puštanja u pogon 1890. Ta spona najužeg gradskog središta i povijesne jezgre - Gornjeg grada, turistička je atrakcija, ali i važno prijevozno sredstvo koje će još dugo prevoziti sve Zagrepčane i posjetitelje Gornjeg grada. </p>
<p> A sve je počelo daleke 1888. kada se u Bregovitoj ulici (danas Tomićevoj) zatekao osječki građevinski poduzetnik imenom D.W. Klein. U podnožju javnog stubišta što je spajalo zagrebačko poslovno središte s Gornjim gradom, počeo je brojati prolaznike i ocijenio da je pješački promet dovoljno živ da bi se na mjestu stubišta mogla izraditi uspinjača po uzoru na Budimpeštu, Zürich i druge gradove, piše u ZET-ovoj monografiji. </p>
<p> Poduzetni graditelj ponudio je iste godine zagrebačkom Gradskom poglavarstvu svoju molbu za građevnu dozvolu, koja je već za dva dana bila s oduševljenjem prihvaćena. Pri gradnji uspinjače trebalo je savladati i poneku prepreku s kojom se nije računalo o čemu svjedoči prva pokusna vožnja (s praznim kolima) pri čemu se stroj polomio. Konačno, kad se sve popravilo i uskladilo, u Bregovitoj ulici službeno je, 8. listopada 1890., puštena u pogon parna uspinjača s dvojim kolima na izmjenični pogon, a sa strojarnicom na gornjoj postaji. </p>
<p> Nakon četrdesetogodišnjeg razdoblja pravo vlasništva pripalo je gradu Zagrebu, a 1934. neracionalni parni pogon zamijenjen je električnim. U međuvremenu je izvršeno i nekoliko generalnih popravaka, no nakon 80 godina životni vijek »stare dame« polako se približavao kraju i pogon uspinjače je obustavljen 1969. </p>
<p> Odmah se počela planirati novogradnja na mjestu starog uređaja. Nova uspinjača puštena je svečano u pogon 1974. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>U Ateni ubijen prijatelj Miloševićeva sina</p>
<p>ATENA, 7. listopada</p>
<p> - Grčka je policija objavila u subotu da istražuje ubojstvo jugoslavenskog poslovnog čovjeka koji je bio povezan s dosadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Vladimir Bokan (40) ubijen je u subotu rano ujutro u atenskom predgrađu Vari. Počinitelji, a pretpostavlja se da su bila dvojica, zasad su nepoznati. Policija procjenjuje da je Bokan ubijen u obračunu podzemlja i da njegova smrt nema veze s događajima u Jugoslaviji.</p>
<p> Bokan je živio u Grčkoj od početka 90-ih. Dobio je s vremenom i grčko državljanstvo, a nagađalo se da je sudionik kriminalnih radnji, poput pranja novca i šverca cigaretama. Navodno je posjedovao oko 1500 kioska u Jugoslaviji, od čega 700 u Beogradu. U Ateni je često bio domaćin Miloševićevu sinu Marku. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gadafi: Sotona savjetovao Adamu i Evi da se obuku</p>
<p>AMAN, 7. listopada</p>
<p> - Libijski vođa Muamer Gadafi odbacio je ograničenja u odijevanju koje islam nameće ženama, ocijenivši da muškarci na Istoku »i dalje na ženu gledaju s prezirom«. »Sotona je savjetovao Adamu i Evu da se pokriju lišćem. On je taj koji je izumio odjeću«, kazao je pukovnik Gadafi prilikom susreta s jordanskim feministicama u Amanu, navodi u subotu jordanski tisak. »Odjeća nije ključni kriterij u prosudbi ljudi i njihovog štovanja vjere. Žena može biti odjevena u kratke hlačice i lijepo se ponašati dok druga može biti 'začahurena' ali lakog morala«, ocijenio je. »Nažalost, muškarci na Istoku na ženu i dalje gledaju s prezirom«, zaključio je Gadafi.</p>
<p> Okružen svojom ženskom vojnom gardom, pukovnik, odjeven u elegantno bijelo odijelo i nebesko plavu košulju, uputio je poziv za »kulturnom revolucijom« u muslimanskim zemljama kako bi se »žene oslobodilo neopravdanih ograničenja koja su im nametnuta«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Prvi spust s Himalaje</p>
<p>LJUBLJANA, 7. listopada</p>
<p> - Slovenski »ekstremni« skijaš Davo Karničar, 37-godišnji instruktor skijanja iz Jezerskoga, završava uspon na Mount Everest u pokušaju da postane prvi čovjek kojemu je uspjelo da se sa »krova svijeta« u dolinu spusti na posebno izrađenim skijama.</p>
<p>»Davo se osjeća odlično, a vrijeme je za sada dobro, pa se može očekivati da će spust uspjeti iz prvog pokušaja«, navela je u priopćenju agencija Prestige iz Ljubljane koja vodi promocijske aktivnosti u vezi s Karničarovom sportskom avanturom. </p>
<p>Karničar i njegova pratnja nalaze se trenutačno na 7950 metara nadmorske visine, a povijesni spust trebao bi početi u subotu između 5 i 7 sati ujutro po srednjeeuropskom vremenu. Spust će kako se predviđa trajati više od pet sati, a njegov početak moći će se gledati uživo na internetu na adresi www.everest.simobil.si. Riječ je o najopasnijoj tzv. Hillaryjevoj dionici.</p>
<p>Karničar je inače na skijama već savladao Mont Blanc i Anapurnu, a u prvom neuspješnom pokušaju da slalom izvede i sa Mount Everesta ostao je bez dva prsta jedne ruke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pješački pohod slijepih Našičana u Zagreb</p>
<p>NAŠICE, 7. listopada</p>
<p> - Rolando Butković i Antun Kovač, članovi našičke Udruge slijepih, uz pomoć dvojice pratitelja Našičana krenuli su jutros na put iz Savskih Pogajaca do Zagreba, želeći skrenuti pozornost javnosti na specifične probleme i položaj slijepih osoba u Hrvatskoj. Cilj je akcije - koja se provodi u okviru Međunarodnog dana bijelog štapa pod geslom: »Mi ćemo krenuti sami, a vi nam pomozite da stignemo« - prekinuti pasivnost i zajedničkim snagama stvoriti pozitivnu atmosferu u društvu. </p>
<p> Butković i Kovač su krenuli iz Savskih Podgajaca jer je u njima rođen Vinko Bek, koji je 1895. godine postavio temelje odgoja i obrazovanja slijepih u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Krajnji cilj ovog simboličnog pješačkog puta, koji bi trebao trajati do 15. listopada, jest njegov grob na Mirogoju. U svakom gradu na tom putu oni će na konferencijama za novinare upozoriti javnost da slijepe osobe nisu beskorisni članovi društva, već da se trebaju školovati, raditi i da zaslužuju priliku. Ovim pothvatom želi se pokazati da je to moguće i ostvariti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na liječenje zbog slanja 217 SMS poruka dnevno!</p>
<p>KOPENHAGEN, 7. listopada</p>
<p> - Danska klinika specijalizirana za liječenje ljudi koji boluju od ovisnosti o kockanju i Internetu, počela je pomagati i ovisnicima koji razmjenjuju SMS (kratke pisane) poruke preko mobitela.</p>
<p>Jedan od prvih takvih pacijenata je 25-godišnji noćni vozač koji je provodio i nekoliko sati dnevno razmjenjujući poruke preko mobitela, izvjestile su dnevne novine Jyillands-Posten.</p>
<p>Taj je 25-ogodišnjak u prosjeku slao 217 SMS poruka dnevno, a njegov je tromjesečni račun od mobitela bio peterostruko veći i iznosio je 12.000 danskih kruna (1412 američkih dolara), a što je bilo iznad njegovih mogućnosti.</p>
<p>Prema podacima nacionalne telekomunikacijske agencije Danska ima 2,6 milijuna registriranih pretplatnika mobitela i 1,1 milijun na Internet. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Amerikanci na škotsko sveučilište zbog princa Williama</p>
<p>LONDON, 7. listopada</p>
<p> - Američke tinejdžerice natječu se za mjesto na škotskom sveučilištu St. Andrews, gdje će studirati i mladi princ William, prenose britanske novine u subotu.</p>
<p> Interes za Sveučilište St. Andrews poraslo je među američkim studentima i doseglo vrhunac, kad je princ William objavio u kolovozu da će studirati na najstarijem škotskom Sveučilištu 2001., nakon godine dana pauziranja, javio je Daily Express. Osamnaestogodišnji princ William, sin princa Charlesa i pokojne princeze Diane, upisat će četverogodišnji studij povijesti umjetnosti u jesen 2001. »Povećan je broj zainteresiranih za St. Andrews, više nego što je to uobičajeno. Slutimo da je uzrok tome princ William«, navodi Daily Express.</p>
<p> Isti izvor ističe kako su američki studenti također bili više zainteresirani za britanska sveučilišta zbog jakog dolara, kao i glasina da bi Chelsea Clinton mogla krenuti stopama svoga oca i studirati na Sveučilištu u Oxfordu.</p>
<p> Više od 30.000 američkih studenata došlo je na studij u Veliku Britaniju 1999., navodi se u Daily Expressu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Riznica srednjovjekovnih rukopisa u muzeju Mimara</p>
<p>Sljedećeg četvrtka bit će otvorena izložba »Kulturna baština opatije Sankt Gallen«. Trinaest stoljeća pisarske tradicije prikazat će reprodukcije poznatih manuskripta, minijatura, grafika...</p>
<p>U suradnji sa švicarskim veleposlanstvom u Zagrebu sljedećeg četvrtka u Muzeju »Mimara« bit će otvorena izložba »Kulturna baština opatije Sankt Gallen«. Kulturno bogatstvo te nadasve poznate švicarske opatije, svojevrsne riznice ranosrednjovjekovne umjetnosti, u Zagrebu će biti predstavljeno fotografijama i reprodukcijama poznatih manuskripta, slikarskih minijatura, grafika, reljefa. Tekst u katalogu izložbe potpisuje arhivar opatije St. Gallen dr. Werner Vogler. Zagrebački će se postav sastojati od nekoliko dionica: Rana povijest opatije, Škola i znanost, Pismenost i pisari, Umjetnost ukrašavanja knjiga, Latinska i njemačka literatura iz Sankt Gallena, Kasnosrednjovjekovna samostanska država i Kneževska opatija u doba baroka.</p>
<p>Začetak opatije u Sankt Gallenu bio je skroman. Razvila se od ćelije jednog pustinjaka, Irca Gala koji je došao u Bregenz oko 610. godine. U Arbonskoj šumi, u divljini južno od Bodenskog jezera, Gal je oko 612. godine osnovao samostansku ćeliju gdje se nastanio zajedno sa svojim učenicima. Oko 719. godine Aleman Otmar je na mjestu Galova groba sagradio samostan, čiji su stanovnici 747. godine prihvatili pravila sv. Benedikta. Osim na prijelazu iz ranog u kasni srednji vijek (9. i 10. stoljeće), razdoblje procvata samostana u Sankt Gallenu bilo je prije svega razdoblje baroka. Poznati nacrt samostana nastao je 825. godine, a prikazuje idealan karolinški samostan. Danas posjetitelje samostana u Sankt Gallenu dočekuje svijet baroka, a samo detalji upućuju na prebogatu srednjovjekovu kulturu.</p>
<p>Sankt Gallen je bio pisarnica, koja je u vrijeme srednjeg vijeka kvantitativno i kvalitativno postizala velike uspjehe. Procvat iluminacije knjiga u Sankt Gallenu u »zlatnom dobu« 9. i 10. stoljeća imao je dugotrajnu pripremnu fazu u 8. stoljeću, kada je okupljena prva skupina pisara. Ukrašavanje knjiga u »zlatnom dobu« karakterizira bogat svijet inicijalnih oblika, koji u drugoj polovici 9. stoljeća dosežu savršenstvo. Različiti kodeksi svjedoče i dokumentiraju postupni razvoj tih oblika sve do najvćeg procvata. Danas, ime Sankt Gallen nose kanton, biskupija, rimokatolička zajednica i sam grad St. Gallen. Sve do danas je samostanska knjižnica čuvala rukopise, a arhiv povelje i upravne spise nekadašnje kneževske opatije u Sankt Gallenu, djelujući kao samostalne institucije.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U ilirskom svetištu obred se slavio uz jelo i piće, a možda i uz orgije</p>
<p>Otkrivena spilja neka je vrst netaknute »vremenske kapsule« / U svetištu obavljali su se rituali s vinom te ovčjim i kozjim mesom, a u sklopu ekstatičnih žrtvenih slavlja vjerojatno je bilo i orgija</p>
<p>Senzacionalno otkriće potpuno sačuvanog ilirskog svetišta iz predrimskih vremena na lokalitetu Spila pokraj mjesta Nakovan na poluotoku Pelješcu, koje je objavljeno početkom ovoga tjedna, rezultat je arheoloških istraživanja koja su vodili dr. Timothi Kaiser iz Royal Ontario Museuma iz Toronta i dr. Stašo Forenbaher iz zagrebačkog Instituta za antropologiju. Vijest o otkriću je i doslovno »obišla svijet«, budući da je o tome odmah javio Reuters, a posebne je priloge o ilirskom svetištu emitirao i Discovery Channel, najpoznatiji globalni program za obrazovne emisije i dokumentarce.</p>
<p>Dr. Stašo Forenbaher i njegova dvadesetpeteročlana ekipa ovoga su ljeta vršili iskapanja u spilji čiji je ulaz bio poznat odranije, ali je svetište, koje se nalazi u unutrašnjoj, skrivenoj dvorani, sve do nedavno bilo zatvoreno hrpom kamenja, vjerojatno još od ilirskih vremena. Spila je bila nastanjena još prije 8000 godina, u ranom neolitiku, ali samo svetište datira iz 4. st. p. n. e., iz doba vladavine Aleksandra Makedonskog, i bilo je korišteno do vremena rimskog osvajanja Dalmacije, dakle do 1. stoljeća p. n. e. »Prema tome, grubo rečeno, nalazište je funkcioniralo kao svetište tijekom helenističkog razdoblja«, dodaje dr. Forenbaher. »Taj dio i taj vremenski horizont nalazišta jedinstven je u nas, a koliko znam, i u široj mediteranskoj regiji.« </p>
<p>• Koje su još posebnosti otkrića ovog ilirskog svetišta na Pelješcu? </p>
<p>- Dvije su stvari bitne: prva, da se radi o jedinom netaknutom ilirskom svetištu iz predrimskog vremena koje je odlično sačuvano i potpuno istraženo. Druga, da se radi o prvoj »zapečaćenoj« spilji koju su otkrili arheolozi, a ne slučajni namjernici. To znači da je nalazište bilo neporemećeno kad smo ga otkrili, a to omogućuje neusporedivo profinjenije analize i mnogo pouzdanije zaključke o tome što se ondje događalo. Jedno s drugim u kombinaciji daje nam nadu da ćemo štošta novog saznati o duhovnom svijetu Ilira prije njihovog uklapanja u rimsku državu, o tome kako je tekla njihova akulturacija, duhovno i materijalno uklapanje u svijet Sredozemlja. </p>
<p>• U razinu s kojim lokalitetima biste stavili svetište u spilji pokraj Nakovana? </p>
<p>- Radije ne bih radio rang-listu, jer arheološka nalazišta toliko su različita da ih se ne može rangirati. Kako, na primjer, usporediti našu malu spilju sa Salonom, rimskim gradom koji se prostire ispod velikog dijela današnjeg Solina? Ali, Salona je bezbroj puta oštećivana kroz stoljeća, dok je naša mala spilja neka vrst netaknute »vremenske kapsule«. Ono što možemo saznati studirajući Salonu, ne možemo saznati iz Spile, i obratno. Oba su nalazišta od neprocjenjive važnosti, svako na svoj način - i ne samo ta, nego još i mnoga druga. Netaknuta su nalazišta iznimno rijetka. To su obično grobovi i grobnice. Pa ipak, svetišta su znatno rjeđi nalaz od grobnica, a netaknuta svetišta naročito su rijetka. Kod nas, zapravo, nema ničeg sličnog s čime bismo ga mogli usporediti.</p>
<p>• S obzirom na količinu i kvalitetu pronađenog materijala, možete li već sad procijeniti hoće li se u budućnosti moći govoriti o, recimo, nekakvoj »nakovanskoj kulturi«? Ili se otkriće svrstava u neku već poznatu kulturu?</p>
<p>- »Nakovanska kultura« već dugo postoji kao pojam u arheološkoj literaturi, ali se radi o nečem što se ne veže uz naše svetište, već je znatno starije. »Nakovanska kultura« je zapravo jedan stil izrade i ukrašavanja bakrenodobne lončarije, a datira se u vrijeme oko 3000 godina prije našeg svetišta. Zapravo, zbog nekih nejasnoća oko te bakrenodobne »nakovanske kulture« lani smo i došli raditi na Pelješac, ali smo neočekivano otkrili nešto sasvim novo. Ipak, sigurno neće biti nikakve nove »kulture« kao posljedice otkrića ovog svetišta. Radi se o aktivnostima autohtonog ilirskog življa, koji je bio u intenzivnom kontaktu s tadašnjim mediteranskim svijetom, tadašnjim glavnim »igračima«, a to su prvo bili Grci a kasnije Rimljani. Ne znamo kako su se ti pelješki Iliri nazivali, odnosno o kojem se ilirskom etniku - »plemenu« - radilo, i to možda nikad nećemo niti saznati jer su oni vrlo rijetko pisali.</p>
<p>• Kada se mogu očekivati prvi precizniji zaključci na temelju nađene keramike? </p>
<p>- Svi nalazi trenutno su pohranjeni u Arheološkom muzeju u Dubrovniku. Nastavit ćemo se baviti njima idućeg ljeta, kad ide naša sljedeća kampanja terenskih istraživanja, i nakon toga imat ćemo preciznije podatke. Ipak, već sad znamo dosta. Imamo uvid u količine i prostornu distribuciju pojedinih kategorija keramičkih nalaza. Odatle i znamo od kad do kad se svetište koristilo, te kada je korišteno intenzivnije odnosno manje intenzivno. Što se porijekla nalaza tiče, najveći dio fine helenističke robe vjerojatno je proizvođen u grčkim kolonijama u južnoj Italiji, ima nešto posuđa koje je uvezeno iz Korinta i iz Atike, zatim vjerojatno iz grčke kolonije na Visu, a manji broj potječe iz sjeverne Italije (također iz grčkih radionica). Sve ove podatke zapravo prenosim od dr. Johna Hayesa i Branka Kirigina, koji su specijalisti upravo za taj materijal i koji su radili s nama ovog ljeta. </p>
<p>• Pretpostavlja se da je svetište bilo u službi faličkog kulta - o kakvom se tu paganskom vjerovanju radi? </p>
<p>- Pošto nema pisanih podataka, možemo samo nagađati na temelju vrlo sugestivnih elemenata koje imamo. Očito, nameće se (muška) plodnost i snaga. Ako znamo da se radi o nemirnom vremenu, punom intenzivnih kontakata i ratničkih sukoba, vremenu tijekom kojeg se ilirski svijet jadranske obale u punom smislu - ekonomski, socijalno, a na kraju i politički - uključuje u mediteranski svijet, jasno je zašto su ti muški, ratnički atributi na visokoj cijeni. Možemo tražiti analogije s istovremenim grčkim božanstvima i kultovima, no kako su te iste nadnaravne sile zvali pelješački Iliri, to za sad ne znamo - jer su Iliri ostavili premalo pisanih tragova.</p>
<p>• Kako su zapravo izgledala ekstatična žrtvena slavlja faličkog kulta? </p>
<p>- Mogu komentirati, odnosno ponuditi preliminarni pokušaj rekonstrukcije, samo na temelju prikupljenih i dosad analiziranih arheoloških podataka iz Spile. Očito, radilo se o obredu koji je uključivao gozbu s jelom i pićem. Piće, pretpostavljamo vino - kemijske analize sadržaja pojedinih posuda to će provjeriti, bilo je katkad donoseno u amforama i pretakano u prednjem dijelu spilje u fine posude za piće, čaše i šalice (grčki, skifose i kantarose) različitih oblika. One su, vjerojatno pune tog istog pića, konačno ostavljane u grupama neposredno oko falusoidnog stalagmita. Uz njih su prilagane i posebne plitke posude, svojevrsni tanjuri, bogato ukrašeni i posebno oblikovani, možda s ukusnijim dijelovima ovčjeg i kozjeg mesa (sudeći po brojnim pronađenim kostima ekstremiteta tih životinja) ili nekom drugom hranom, npr. žitom. Paljenje vatre ili donošenje žara također je igralo neku ulogu, sudeći po koncentracijama drvenog ugljena na nekoliko mjesta oko stalagmita. Neke od posuda nosile su grafite - kratke zavjetne natpise na grčkom ili latinskom, ugrebene u površinu - koji obično kažu tko je žrtvovao, ili u čije ime. Tih natpisa nema mnogo, i zasad su još nepotpuno rekonstruirani. Zato nam ovog trenutka još ne govore ništa posebno, ali se nadamo da budu, kad ih u potpunosti proanaliziramo. </p>
<p>• Odgovara li predodžba o bakanalijama, kao o nesputanim orgijama, povijesnoj stvarnosti?</p>
<p>- O bakanalijama i nesputanim orgijama možemo maštati do mile volje na temelju navedenog i više-manje istovremenih opisa iz klasične Grčke, no za ovaj konkretni slučaj još nemamo naročitih elemenata koji bi nam govorili nešto konkretno. Ilirska religija vjerojatno se suštinski nije puno razlikovala od grčke religije. Ukratko, moguće je da se nešto takvo događalo, ali zasad nemamo dovoljno elemenata za cjelovitiju rekonstrukciju.</p>
<p>Dalibor Šimpraga</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ravnatelj Teatra uskoro na Broadwayu? </p>
<p>New York University u suradnji s Međunarodnim institutom za dramske pisce već pet godina raspisuje natječaj za Međunarodni festival dramskih pisaca. Na taj natječaj mogu se javljati pisci iz cijelog svijeta, s dramama na engleskom jeziku koje do sada nisu objavljene ni izvedene u kazalištu. U dvije godine, koliko traje selekcija, odabiru se najzanimljiviji tekstovi i pripremaju za dramsko čitanje, koje već i ima elemente kazališne izvedbe. Čitanje, naime, uključuje mizanscen, glazbu i svijetlo, dok se glumci odabiru audicijom na newyorškom Actors Studio. Tekst Darka Lukića, ravnatelja Teatra , književnika, dramskog pisca i teatrologa, »Važno je biti pozitivan« - od više od 260 pristiglih drama, mahom od autora iz SAD-a, odabran je među šest onih koji su newyorškim kazalištima na off-Broadwayu ponuđeni za uprizorenje. </p>
<p>»Dvije godine je dosta dug period«, govori Lukić, »ja sam već zaboravio da sam poslao tekst na taj natječaj.« U dvije godine svašta se može dogoditi, pa se čak, kako smo saznali od Lukića, ove godine selektirani pisac iz SAD-a u međuvremenu ubio, tako da mu je djelo izvedeno kao festivalski spomen, a za čitanje odabran drugi američki pisac. Svaka zemlja iz koje je selektiran autor pozvana je pomoći predstavljanju svoga pisca, kako bi se podmirili troškovi tako složenog i dugotrajnog procesa. »Cilj je da se tim čitanjem tekstovi predstave ponajprije kritičarima i producentima, kako bi se u drugoj fazi neki od tih tekstova otkupili i izveli u New Yorku«, pojašnjava Darko Lukić. </p>
<p>Dramu »Važno je biti pozitivan«, Lukić je napisao najprije na hrvatskom jeziku, a zatim ju sam, ugrubo, prevo na engleski. »Međutim, onda sam zamolio prijateljicu Amerikanku i još neke američke native-speakere da prođu kroz tekst i urede ga tako da to bude zaista jedan govorni, urbani newyorški jezik. Dakako, već u samom naslovu drama se referira na Oscara Wildea i 'Važno je zvati se Ernest', i to je dijaloška drama, pa je dijalog jako bitan. Znači, u ovom prijevodu to nije čisti književni britanski engleski jezik.« Kao svojevrsna crna komedija s elementima groteske, drama »Važno je biti pozitivan« govori o piscu kojemu je jasno da se kvalitetom svoga pisanja ne može probiti na tržištu. Međutim, uviđajući da umjetničko uvažavanje uvelike ovisi o pomodnim hit trendovima, on izmisli da ima sidu, iako je potpuno zdrav. Na taj način on pokušava dospjeti u krug privilegiranih autora, koji postaju zanimljivi »ne zbog toga što pišu, nego zbog toga što su bolesni ili nisu bolesni«. </p>
<p>»Zanimljivi je bilo slušati svoj tekst na stranom jeziku«, nastavlja naš newyorški laureat. »Osim toga i glumci su bili jako zanimljivi. Jednako je zanimljivo slušati publiku, na kojim se mjestima smije, na kojim mjestima reagira. Kako, dakle, reagira publika iz jednog posve drugog mentaliteta. Poslije predstava održavaju se razgovori uz sudjelovanje pisaca, glumaca, redatelja i svih nazočnih. U pitanju je jedan posve različit pristup dramskom tekstu, nego što smo mi navikli, što je i razumljivo jer je i mentalitet sasma različit, to je ipak druga kultura pa i civilizacija.« </p>
<p>Sudeći po tome što su mu poslije predstave govorili kritičari, producenti, profesori na katedrama dramskog pisanja i drugi koji su prisustvovali čitanju njegovog teksta, Lukić je zadovoljan predviđanjima kako »Važno je biti pozitivan« može posve dobro funkcionirati na američkim pozornicama. »Iskazali su interes za taj tekst. To je, naravno, proces u kojemu se očekuje od producenata koji su vidjeli tekst i uzeli ga ponovo pročitati, da se jave i uspostave kontakt. No, treba biti realan. U New Yorku postoji ne znam koliko stotina kazališta, a samo na Manhattanu živi ne znam koliko desetaka tisuća registriranih profesionalnih pisaca. Tu se ništa ne događa ni brzo ni lako. Upravo tu čuo sam sjajnu poslovicu kako svaki uspjeh preko noći zahtijeva barem sedam godina napornog rada«, zaključuje Darko Lukić. </p>
<p>Davor Šišmanović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dobitnici nagrada s Varaždinskih baroknih večeri</p>
<p>VARAŽDIN, 7. listopada</p>
<p> - Ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Vladimir Kranjčević objavio je u subotu, na konferenciji za novinstvo u Varaždinu, imena dobitnika ovogodišnjih nagrada. Nagrada »Ivan Lukačić« za najbolji muzikološki znanstveni rad ove je godine pripala muzikologinji Eriki Krpan za monografiju »Murai«. Za najviši domet ansambla na 30. varaždinskim baroknim večerima nagrada »Ivan Lukačić« dodijeljena je Slovenskom komornom zboru i Slovenskoj filharmoniji za izvedbu Mise u h-molu Johanna Sebastiana Bacha u varaždinskoj katedrali. Nagrada »Jurica Murai« za najbolju interpretaciju na festivalu ove je godine dodijeljena violončelistu Davidu Ceringasu za izvedbu Bachovih Šest suita za violončelo. Kranjčević je također istaknuo da su Varaždinske barokne večeri ove godine ispunile sva očekivanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jack Valenti - čovjek koji vlada Hollywoodom</p>
<p>Jack Valenti predsjednik je MPA - Motion Picture Association, moćne udruge audiovizualne industrije u SAD-u, u koju se ubrajaju i najmoćniji filmski studiji kao ąto su Columbia Tri Star, Dream Works, Warner Bross, Universal, Fox, MGM i drugi. Burne proąlosti, s teksaąkim korijenima, washingtonskim iskustvom i političkom karijerom na najviąoj razini, Valenti je posljednjih godina nedodirljivi "vladar" svijeta filmske industrije</p>
<p>Jack Valenti rado je viđen gost na dodjelama Oscara, kao i na većini najmoćnijih svjetskih festivala, poput onih u Cannesu i Veneciji. Čovjek koji je siva eminencija svijeta filmske industrije i jedan od najutjecajnijih ljudi u Hollywoodu, idealni je sugovornik ne samo zbog zanimljivosti tema o kojima se s njim uvijek moľe razgovarati, nego i zbog intrigantnosti njegove biografije koja je poput filmske izmiąljotine: bogata, nevjerojatna i savrąena slika ostvarenja američkog sna. To je čovjek od uspjeha i energije, osoba visokih kriterija i golemog iskustva koje neprekidno koristi u svojim akcijama za dobrobit i zaątitu filmske umjetnosti i autora. </p>
<p> Rođen je u Houstonu, u Teksasu, a s petnaest godina bio je najmlađi maturant u gradu. Drugi svjetski rat proveo je u Italiji, gdje je kao pilot američkog zrakoplovstva obavio viąe od pedeset borbenih akcija, za ąto je odlikovan nizom visokih vojnih odlikovanja. Poslije rata diplomirao je na Univerzitetu u Houstonu, a zatim i na Harvardu, da bi 1952. osnovao agenciju za reklame i politički marketing. Tri godine kasnije upoznao je čovjeka koji je imao najveći utjecaj na njegov ľivot, Lyndona B. Johnsona. Kada su 1963. predsjednik Kennedy i potpredsjednik Johnson posjetili Teksas, Valentijeva agencija bila je angaľirana za odnose s javnoąću, tako da je Valenti bio u pratnji za vrijeme ubojstva Kennedyja. Tako je u dramatičnim okolnostima Valentijeva "lokalna" funkcija, postala najvaľniji drľavni zadatak, pa je on preko noći postao posebni savjetnik novog predsjednika Johnsona s kojim je odmah potom otiąao u Washington, na posao u Bijeloj kući. Sredinom 1966. Valenti je napustio svoje mjesto u Bijeloj kući, postajući treći predsjednik u povijesti MPAA. Njegova duga i uspjeąna "vladavina" Motion Picture Association of America obiljeľena je nizom promjena unutar same filmske industrije, od značajnih tehnoloąkih inovacija i vaľnog proąirenja cjelokupnog svjetskog trľiąta, do odlučne borbe protiv piratstva i za zaątitu autorskih prava, ąto je sve radikalno promijenilo sliku američke filmske i televizijske industrije. </p>
<p> Jedan od Valentijevih najaktivnijih suradnika posljednjih godina je Chris Marcich, Amerikanac naąeg porijekla koji je trenutačno na visokoj funkciji potpredsjednika i menaging directora MPAA za Europu sa sjediątem u Bruxellesu. Tako smo zahvaljujući pomoći Chrisa Marcicha dogovorili ovaj razgovor s velikim Valentijem, jednog toplog prijepodneva u Veneciji, dok se aktivno odmarao prije velikih sastanaka.</p>
<p> Sitan, odlučan, prepun energije, izuzetno vitalan za svojih sedamdesetak godina, nezaustavljiv u planovima, precizan u odgovorima, Jack Valenti odaje dojam čovjeka koji je na najbolji mogući način spojio politiku i showbusiness, Washington i Hollywood, postajući "vladar Hollywooda", ili "siva eminencija filmske industrije", kako ga često nazivaju. </p>
<p>¤ Kao ąto sam mogla vidjeti iz vaąe biografije vi ste "proľivjeli" nekoliko paralelnih ľivota. No, koji je dio za vas osobno bio najvaľniji i zaąto? </p>
<p> - Mislim da je za mene najvaľnije bilo razdoblje u Bijeloj kući, kada sam bio u funkciji posebnog asistenta predsjedniku Johnsonu. Tada smo se bavili vaľnim zadacima vezanim za međuljudske odnose i to iskustvo sluľenja vlastitoj zemlji u humanim ciljevima bilo je najvaľnije u mom ľivotu. Drugo vaľno iskustvo, svakako je, biti dijelom filmske industrije. Taj je posao zabavan, očaravajući i izazovan. Ponekad frustrirajući, ali sjajan način za ostvarenje radne karijere. Spomenuo bih joą jedno veliko iskustvo koje je za mene bilo vrlo značajno i iz kojeg sam se naučio kako preľivjeti, i bez obzira na strah i opasnost od smrti, uspjeąno ispuniti sve svoje zadatke i vratiti se natrag iz rata u kojem su vas neki pokuąavali ubiti. Ukoliko uspijete to preľivjeti, onda ste sposobni svladati i preľivjeti i sve druge opasnosti i zadatke koji vam se u ľivotu nametnu. </p>
<p>¤ Koliko su vam rad u politici i iskustva iz Washingtona kasnije pomogla u showbusinessu?</p>
<p> - Apsolutno mnogo. Mislim da je politika savrąen trening za filmski posao. Zaąto? Jer i jedan i drugi su nepredvidljivi, oba su ponekad glamourozni, ljudi koji se bave politikom i filmom su uvijek na sceni, uvijek pred publikom i u srediątu paľnje javnosti, ľeljni publiciteta i aplauza. I obično čitaju tekstove koje je napisao netko drugi. </p>
<p>¤ Poslije viąe od trideset godina na čelu MPAA, ąto mislite koliko se promijenila filmska industrija u tom razdoblju? </p>
<p> - Mislim da se u osnovi filmska industrija nije mnogo promijenila, u smislu oslanjanja na dobru filmsku priču. Ako nemate dobru priču, dobar scenarij, malo je vjerojatno da ćete moći neąto veliko napraviti bez obzira na tehnologiju i novac. Ono ąto se promijenilo je tehnologija, digitalni sistemi i specijalni efekti. To sve pomaľe lakąem plasiranju filmova i njihovom predstavljanju velikom broju gledalaca, od umnoľavanja na video zapisima, do plasiranja putem Interneta, DVD-a i svega toga. Dakle, tehnologija se promijenila, ali smisao je ostala ista. Kao i prije trideset i viąe godina i dalje vladaju iste zakonitosti i motivi priče i zapleti kao ąto su ljubav, čast, poątenje, hrabrost, ľrtvovanje, osveta, ľelja...</p>
<p>¤ Koliko Internet moľe biti vaľan za distribuciju?</p>
<p> - Svakim danom sve je vaľniji. Stiľu novi kompjutori s brľim modemima, s većim mogućnostima i otvorenijim telefonskim vezama. Broadman acces donijet će velika čuda u budućnosti vizualne zabave i revolucionarne mogućnosti koje se otvaraju već slijedeće godine vlasnicima milijuna kompjutora. Kakva je opasnost od toga? Opasnost je u piratstvu, krađi materijala. No, pokuąavamo primijeniti nove tehnologije kojima se mogu zaątiti filmovi od krađe i vrlo paľljivo i naporno upravo sada radimo na organiziranju tog sistema zaątite. </p>
<p>¤ Francuska kompanija "Vivendi" kupila je Univerzal. Koje su posljedice tog ulaska europskog kapitala i navika u američku filmsku industriju?</p>
<p> - Vrlo sam sretan zbog toga. Mislim da je jako dobro to mijeąanje nacija, jer filmski business je globalni business i nema mogućnosti bilo koje vrste, geografske ili neke druge, izoliranosti. Neka se mijeąaju iskustva i znanja, tehnologije i ideje raznih nacija, Japanaca, Francuza, Amerikanaca, Australaca, Talijana, sve je to dobro za ovaj posao. Uvjeren sam da će taj brak Francuza s Universalom, biti izvanredno uspjeąan.</p>
<p>¤ Hoće li tako europske kompanije napokon zauzeti, ili čak preuzeti, vaľno mjesto u svijetu audiovizualnog businessa?</p>
<p> - Svakako, "Vivendi" će biti jedna od sedam najvećih producentskih i distributerskih kompanija za film i televiziju u svijetu. Mislim da će imati izuzetno vaľnu ulogu. A ono ąto je najvaľnije jest da proizvode dobre filmove, a ne odakle dolaze.</p>
<p>¤ Moji prijatelji, američki filmski novinari, rekli su mi kako u Americi kruľe glasine da je predsjednik Clinton zainteresiran za mjesto predsjednika MPA?</p>
<p> - Ne. Razgovarao sam s Clintonom i govorio mi je o svojim planovima, prije svega da u siječnju 2001. krene organizirati gradnju svoje biblioteke u Little Rocku, zatim ľeli napisati knjigu, a također planira i pisati govore koje moľe naplatiti sto i dvjesto tisuća dolara. Ima također i nekih planova oko diplomatskih misija po svijetu, dakako ukoliko Gore pobijedi u predsjedničkoj utrci. Mogu gotovo jamčiti da on neće uzeti posao u filmskoj industriji. A i zaąto bi, kada ima toliko atraktivnijeg posla na drugim stranama. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Trenutačno se bavim misterijem smrti, kako izići na kraj s vlastitim umiranjem</p>
<p>Ovoga je tjedna u Zagrebu boravio poznati američki pisac Neale Donald Walsch te predstavio prijevod svoje treće knjige »Razgovora s Bogom«</p>
<p>Ovoga je tjedna u Zagrebu boravio poznati američki pisac Neale Donald Walsch, pisac svjetskog bestselera »Razgovori s Bogom - jedan neobični dijalog«. U svijetu je dosad izišlo pet njegovih knjiga, a kod nas su zasad prevedene tri, s time da je posljednja predstavljena početkom ovoga tjedna, upravo prigodom Walschova posjeta Zagrebu. Na hrvatski prijevod čekaju još »Prijateljstvo s Bogom« i »Zajedništvo s Bogom« a, ako je vjerovati vrlo produktivnom Walschu, uskoro bi se u knjižarama moglo pojaviti i »Umiranje s Bogom«. »U toj se knjizi, na kojoj radim, bavim misterijem umiranja, odnosno vječitim ljudskim pitanjem zašto moramo umrijeti i kako možemo izići na kraj s vlastitom smrtnošću«, priča Walsch, s kojim smo razgovarali prilikom njegova posjeta Zagrebu i čije su dosad izdane knjige prodane u milijunima primjeraka i koje su dosad prevedene na 25 jezika.</p>
<p>Priča o tome kako su nastali »Razgovori s Bogom« postala je čak poznatija od same knjige: negdje tijekom 1992. godine, Neale Donald Walsch se suočavao s vjerojatno najtežim razdobljem u životu. Izgubio je posao, obitelj, završio je doslovno na ulici, među prosjacima - nesreće su ga pogađale na svim razinama. Nakon, kako je sam kazao, tromjesečne depresije, započeo je pisati gnjevno pismo Bogu, postavljajući pitanja na koja je, kako kaže, cijeli život želio saznati odgovore i za koja smatra da zanimaju svakog »tko misli«. </p>
<p>Bog je, na njegovo iznenađenje, počeo odgovarati, a Walsch je te razgovore, koji su mjestimično vrlo privatni, a povremeno se dotiču i važnih svjetskih gospodarskih i političkih tema - »jer sve je to povezano. Ljudi moraju naučiti da se moraju jednako ponašati prema svima; i prema ljudima koje vole i u svome poslu, donoseći političke odluke. Kad određujemo naše ekonomske istine, kad stvaramo našu političku stvarnost, kad stvaramo naš vanjski svijet, moramo to činiti kao kad vodimo ljubav. To bi promijenilo sve« - počeo objavljivati. </p>
<p> Je li bilo teško objaviti jednu tako, najblaže rečeno, neobičnu knjigu? »Nije bilo ni najmanje teško. Izdavač je pročitao knjigu, odmah mu se svidjela i odlučio ju je objaviti«, kaže Walsch i dodaje da je knjiga objavljena upravo onako kako je napisana. »Nisam očekivao da će knjiga postići takav uspjeh, niti da će biti poznata po cijelom svijetu«, priča dalje Walsch i dodaje kako mu je nevjerojatan osjećaj da svi slušaju svaku riječ koju on izgovori. »To vam dane čini zanimljivim«, smije se Walsch i napominje da je uz uspjeh naučio ne vjerovati vlastitim priopćenjima za javnost.</p>
<p>Čovjek koji razgovara s Bogom predodređen je da privlači pažnju gdje god se pojavi - mnogi su ga bili skloni proglasiti gotovo prorokom. No, Walsch se odlučno opire takvim etiketama. Za sebe će reći samo da je glasnik, da za duhovne vođe smatra da su kao i političari - bez onog pravog značenja, i da su veoma rijetki vođe koji uistinu vode ljude. Kad postanem duhovni vođa, postat ću opasan, kaže Walsch i dodaje da je najopasnije kad čovjek postane svoja vlastita doktrina.</p>
<p> »Svi smo mi glasnici. Svatko od nas šalje poruku životu o životu. Činimo to svojom životnom mudrošću, življenjem svojega života, svima koje susretnemo, svima čije živote dodirnemo šaljemo poruku o samome životu«, priča Neale Donald Walsch i dodaje kako ljudska rasa šalje poruku o životu i da je druge rase dobivaju. »Mi o životu saznajemo od samoga života, i ja se trudim drugima otvoriti vidike onako kako su otvoreni meni. A ti vidici uključuju i posebno iskustvo koje se zove Bog«, veli Walsch.</p>
<p>Walschovo tumačenje Boga umnogome se razlikuje od onog standardnog tumačenja na koje smo navikli.</p>
<p>Koliko je teško vjerovati u ono što poučava ljude u svojim knjigama, osobito kada se suoči sa stvarnošću, koja na kušnju stavlja i najčvršću vjeru? »Nije tako teško kad vidite rezultate. Danas sam sretniji nego što sam bio kad sam imao 40«, govori Walsch i naglašava da rezultati govore sami za sebe. Odnosno, kako kaže, »Bog govori sam za sebe«.</p>
<p>Nelson Mandela, Deepak Chopra, Mary Ann Williamson... duga je, kaže Neale Walsch, lista ljudi koji čine dobro. A osim toga, svijetu nikada nije nedostajalo učitelja - nije pitanje tko govori, nego tko sluša, veli poznati pisac. Njegov najbolji učitelj je, veli Neale Donald Walsch, inače otac devetoro djece, supruga Nancy, koja ga obično prati na svim njegovim putovanjima. »Ona je uzor strpljivosti, tolerancije, nježnosti, blagosti, bezuvjetne ljubavi i opraštanja. Ona mi svakoga trenutka pruža ideju kako je to živjeti život. A ona ga živi prekrasno«. Supruga Nancy je i jedina kojoj je Walsch dopustio da postavi jedno pitanje Bogu, i to se pitanje našlo u trećoj knjizi, baš kao »Nancyno pitanje«.</p>
<p>Posljednjih je godina velik broj autora, koji, baš poput Walscha, pristupaju temama duhovnosti. Paulo Coelho, koji je nedavno također posjetio Hrvatsku, jedan je među njima, baš kao i James Redfield, autor »Celestinskog proročanstva«, još jednog bestselera. Slučajno ili ne, Walsch i Redfield su susjedi i »dobri poznanici«, a Coelhova djela Walsch nije čitao. »Prije nekoliko sam godina otišao na 'čitalačku dijetu'. Nisam želio ništa čitati, jer sam se bojao da bi to moglo utjecati na mene. Ali, ovako je prekrasno: imate dvoje ljudi, koji jedno drugoga nisu čitali, a govore iste stvari. Nije li to divno?«</p>
<p>Sudeći prema velikom odazivu na Walschovo predavanje na Zagrebačkom velesajmu, njegove su ideje uistinu pronašle put do srca ljudi. »Najgore što možete reći o nekom ljudskom biću jest 'netko me iskoristio'. Ali, to je i najbolje što možemo reći o Bogu. Bog želi da ga iskoristimo. Pa, učinimo to«, poručio je Walsch.</p>
<p>Iva Ušćumlić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>I neuspjeh može donijeti olakšanje</p>
<p>Samo desetorica hrvatskih sportaša s olimpijskim medaljama, zlatni bugarski Splićanin Nikolaj Pešalov i brončani osmerac s kormilarom, neće previše opteretiti proračun kad je riječ o nagradama. A opet, dobro su došli za promociju države / Većina zemalja ima razrađen način nagrađivanja sportaša koji jamči normalne uvjete rada i omogućuje im da kraj sportske karijere dočekaju pripremljeni za običnu svakodnevicu / A u nas? O, da, ima mnogo razgovora i obećanja, ali se put do njihovih ispunjenja uglavnom ne vidi</p>
<p>Neuspješan nastup naših reprezentativaca na Olimpijskim igrama u Sydneyu je, čini se, dočekan s velikim olakšanjem! Naime, samo desetorica ljudi s medaljama, zlatni bugarski Splićanin Nikolaj Pešalov i brončani osmerac s kormilarom, neće previše opteretiti proračun kad je riječ o nagradama. A opet, dobro su došli za promociju. Tako smo još jednom u apsurdnoj situaciji - uspjeha je, istina, manje, ali je manje i briga, iako je svakoj državi važno biti na igrama (po mogućnosti i postolju) pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog odbora, organizacije koja ima više članova nego Ujedinjeni narodi.</p>
<p>Olimpijci daju poseban pečat državi, izvrsna su promidžba. Hrvatska je poznata i prepoznatljiva po Ivaniševiću, Kukoču, Rađi, Bobanu, Šukeru..., a ne po informatici, razvijenoj industriji... Još je davno nadahnuti Tin Ujević napisao: »Sport je dio zdravlja i osjećaja mladosti. </p>
<p>Ne smijemo osuđivati njegovu raskošnost, a ne čudimo se ako prema njemu škrtari onaj koji se opustio«. Sport je bitan dio društva, dakle dijeli i njegovu sudbinu, pa se ne treba čuditi što nagrade za sportaše s olimpijskim odličjima nisu adekvatne trudu uloženom u grandiozne uspjehe. Pogotovo se, u nas, ne mogu mjeriti s nagradama u bogatijim zemljama Europe, s kojima bismo rado pod ruku.</p>
<p>Priča se ponavlja nakon svakog velikog natjecanja. Nagrade su obećane, ali je dug put do ispunjenja obećanja. Zato se ne treba čuditi skepticizmu »Gusarovih« veslača po povratku iz Sydneya. </p>
<p>Naime, već su se vraćali s velikih natjecanja s medaljama, a pravog pomaka u uvjetima njihovog rada nema. Dom im je već desetak godina razrušen, a brodovi derutni. Njihova je olimpijska bronca označena kao svjetsko čudo, izveslali su je u samo tri mjeseca zajedničkog rada. </p>
<p>U nas je, istina, sve ispolitizirano, ali političari nemaju istinski osjećaj za sport niti shvaćaju njegovu pravu ulogu u društvu. Stoga su sportaši uglavnom na marginama, a otud i naša konstatacija da je neuspjeh - olakšanje.</p>
<p> Iz tog konteksta možemo izvući nogomet, i to samo do lanjske godine, a uza to, naš se nogomet nije ni plasirao na OI pa ne remeti zaključak o odnosu političara spram sportskog izloga u svijet. Prohtjevi sportaša u temeljnim sportovima (plivanje, laka i teška atletika, veslanje...) u pravilu nisu bahati. Tek, voljeli bi da se nakon dugogodišnje uspješne karijere, kad medalje stave u vitrine, mogu uključiti u normalan život.</p>
<p>Većina zemalja ima razrađen način nagrađivanja koji jamči normalne uvjete rada i omogućuje sportašima da kraj karijere dočekaju pripremljeni za običnu svakodnevicu.</p>
<p>Tako u Italiji sportaši potpisuju ugovore s matičnim savezima, pa nije čudno da se grčevito bore za državni dres. U vaterpolu im je ugovor vrijedan koliko i u klubovima, a nagrade za olimpijske medalje iznose do 100.000 maraka. </p>
<p>No, ne dobivaju sav novac odmah, već im se polovicom uplaćuje životno osiguranje. Kad napune 45 godina, mogu taj iznos uzeti odjednom ili podijeliti u mjesečne rate, dakle nešto poput sportske mirovine. Osim toga, mogu se zaposliti u državnim tvrtkama.</p>
<p>Grčka nagrađuje plasman do šestog mjesta, a sportašima su nakon karijere otvorena vrata državnih tvrtki ili mogu, ako žele, otvoriti uplatno mjesto za lutriju.</p>
<p>Španjolska je pitanje nagrada riješila poput Italije. Zlatna medalja s OI donosi sportašu oko 90.000 maraka, srebro oko 70.000, a bronca oko 50.000. Nagrade isplaćuje ministarstvo financija, a sponzori su 10 najprofitabilnijih tvrtki. No, velik dio nagrade se koristi za uplatu životnog osiguranja i to preko banke Caixa de Cataluna. Taj se novac može koristiti od pedesete godine života.</p>
<p>A u nas? Dolje potpisani novinar, osvajač zlatne vaterpolske olimpijske medalje iz Seoula u vitrini, ove retke piše kao honorarac, bez perspektive kad bi mogao biti i zaposlen. O da, razgovarao je svojedobno s Antunom Vrdoljakom da mu se pomogne kao zaslužnom olimpijcu hrvatskog sporta. U džepu ima i diplomu inženjera elektrotehnike, pa su mu obećali i neko mjesto u HEP-u, ali nije dobio priliku ni očitavati brojila. Čeka li ista sudbina Borasku, Frankovića, braću Skelin...?</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Miholjević: Pokušat ću pomrsiti račune najboljima</p>
<p>Vladimir Miholjević je već nekoliko godina naš najbolji biciklist kad su u pitanju klasične jednodnevne ili višeetapne utrke, a ove će godine napokon imati priliku nastupiti i na Svjetskom prvenstvu. Tjedan dana prije nastupa (pojedinačna cestovna utrka je na rasporedu 15. listopada), »Miha« je bio suzdržan u prognozi svoga nastupa:</p>
<p>- Na startu će biti 200 vozača, mogao bih ih sve pobijediti, a mogao bih i odustati. To je jednodnevna utrka u kojoj nema popravka, dosta toga će ovisiti i o bioritmu toga dana. Ipak, mislim da bi bilo realno da se plasiram među prvih 30, a kada si u biciklizmu u prvih 30, ni prvih 10 nije daleko. Otežavajuća okolnost će mi biti što startam sam i neću imati podršku ekipe, dok će recimo Talijana ili Španjolaca biti 14, pa će samim tim njihovim vozačima biti mnogo lakše. No, nadam se da ću im ipak uspjeti pomrsiti račune.</p>
<p>• Dobar rezultat na SP vjerojatno bi vam omogućio i povoljniji ugovor u nekoj jačoj momčadi sljedeće sezone?</p>
<p>- Što se toga tiče, ja već imam rezultate koji bi mi trebali osigurati mjesto u nekoj boljoj momčadi, ali moj problem je što dolazim iz »krive« sredine. Bio sam prvi hrvatski vozač u nekoj slovenskoj momčadi, što je bilo teško ostvariti, a iz slovenske je momčadi još teže otići u neku jaču. Smatram da imam dobre rezultate i sigurno neću nikoga vući za rukav kako bih si osigurao bolji ugovor. Jer, iako još nisam ništa potpisao, dogovorio sam se sa svojim dosadašnjim klubom, Krka-Telekomom iz Slovenije, i za sljedeću sezonu. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Čotar: Staza daje ąansu svima</p>
<p>Proąla je kalendarska godina za Martina Čotara bila rezultatski vrlo uspjeąna, postao je europski i svjetski vojni prvak u voľnji na kronometar ąto mu je omogućilo potpisivanje profesionalnog ugovora sa ąvicarskom momčadi Post-Swiss. Iako ove godine nije imao previąe utrka, to ne smatra svojom prednoąću pred konkurentima:</p>
<p>- Nisam u najboljoj formi, nisam imao dovoljan broj dobrih utrka u sezoni tako da ću plasman među prvih 20 smatrati jako dobrim. Kraj je sezone, prilično sam umoran. Umor je vjerojatno prisutan i kod ostalih vozača, ali ukoliko su dobro rasporedili snage, ponovno će favoriti biti u vrhu.</p>
<p>¤ Odgovara li vam konfiguracija staze?</p>
<p>- Staza je prilično ravna, nema velikih uspona, tek nekoliko "hupsera", ali tko moľe ići brzo na ravnom, ići će brzo i na brdu. Konfiguracija neće utjecati na redoslijed vozača.</p>
<p>¤ Tko su najveći kandidati za naslov prvaka?</p>
<p>- Ullrich brani proąlogodiąnji naslov, ali čitava mu je sezona bila prilično čudna i nisam siguran da ponovno moľe biti najbolji, iako je na Olimpijskim igrama pokazao odličnu formu. Tu je i Lance Armstrong, ali uvijek moľe iskočiti i neki "anonimac", kao ąto je to bio Jekimov u Sydneyu. Mnogo će ovisiti o tome kako je tko rasporedio snage. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>"Badel ide barem do polufinala Lige prvaka"</p>
<p>Nakon tri mjeseca treniranja i čekanja, u dresu Badel 1862 Zagreba prvi je put sluľbeno nastupio i Kiril Lazarov, mladi makedonski rukometaą / "Zagreb je dosad imao super momčad koja je dugo bila zajedno. Sad je momčad pomlađena, drukčiji je pristup. Mislim da mi je bolje u ovom sastavu, većina nas si je bliska po godinama, po načinu igre, pa i po druľenju", kaľe 20-godiąnji ljevoruki napadač Lazarov</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Konačno se i rukometnim navijačima predstavio 20-godiąnji makedonski reprezentativac Kiril Lazarov u dresu Badel 1862 Zagreba. Ubojiti ljevoruki napadač bio je vruća ľelja Zagrebove uprave posljednju godinu dana, nadali su se da će Makedonac stići polovicom proąle sezone, kao alternacija Zlatku Saračeviću, ali Pelister ga nije puątao. No, ovo je ljeto stigao u Zagreb i nakon gotovo tri mjeseca treniranja i pripremanja odigrao je prvu sluľbenu utakmicu u dresu hrvatskog prvaka.</p>
<p>- Veselim se, proąla su tri mjeseca, jedva sam dočekao. Tim viąe ąto sam sad član tako velikog kluba kao ąto je Zagreb, rekao je Kire kojeg su suigrači, primjerice Mirza Dľomba i Vedran Zrnić, prihvatili veoma dobro. To mu je, kaľe, olakąalo prilagodbu na ľivot u Zagrebu, nije se osjećao usamljenim. Na ľivot bez obitelji je navikao, jer je posljednje četiri godine igrao u Bitoli, a rodom je iz Svetog Nikole, mjesta u srediąnjoj Makedoniji.</p>
<p>Mladi je napadač iz rukometne obitelji, u rukomet ga je uveo njegov otac Blagoja koji je do prije nekoliko godina joą igrao. Tata Blagoja je bio i prvi Kirin trener koji je svog starijeg sina sa samo 11 godina uvrstio u prvu momčad, a sa 16 godina je Kire otiąao u bitolski Pelister. Mlađi Kirin brat, 15-godiąnji Filip, također igra rukomet u kadetskom sastavu Vardara.</p>
<p>Danas 20-godiąnji Makedonac polako upoznaje Zagreb, a dopao mu se "Saloon", kultna zagrebačka diskoteka. No, sezona je počela, dokumenti su rijeąeni, vremena za "Saloon" će biti manje, ali će zato Kire raditi ono ąto najviąe voli - igrati rukomet.</p>
<p>¤ Kako je čekanje zbog nesređenih dokumenata utjecalo na vas?</p>
<p>- U upravi Zagreba su mislili da će to ići mnogo lakąe, ali ja sam im govorio da se ne zavaravaju. Rekli su: "Ma, imali smo mi takvih slučajeva!", ali sam ih upozorio da dosad nisu imali posla s Makedoncima, kroz smijeh će Kire, ali se potom uozbiljio. - Na kraju se konačno sve sredilo... Bio sam nervozan, psihički sam malo "pao", ľelio sam ąto prije igrati, a ne čekati i ne znati ąto i kako dalje. Gledao sam suigrače kako igraju, a ja sam sjedio sa strane.</p>
<p>¤ Kako vam se čine momčad i trener Lino Červar?</p>
<p>- Zbilja je odlična momčad, dobro funkcioniramo, na terenu i izvan terena. Sve je OK. Trener je dobar, zasad zbilja ne mogu niąta drugo reći. Svi smo prihvatili njegov, nama novi način vođenja momčadi i treninga.</p>
<p>¤ Sljedeći bi se tjedan momčadi trebao priključiti i makedonski reprezentativac Pepi Manaskov. Koliko će vam on značiti u momčadi?</p>
<p>- Bit će mi lakąe, iz mnogo razloga. Pepi i ja se dugo znamo, dobar je igrač. Kako igra na lijevoj strani, moľemo rasterećivati jedan drugoga i napraviti si mjesta.</p>
<p>¤ Gledali ste Zagreb prijaąnjih godina, znate kakvu je imao momčad. Ove ste sezone član pomlađene momčadi, s novim trenerom. U kojoj biste se bolje snaąli, onoj prijaąnjoj momčadi ili ovoj?</p>
<p>- Zagreb je dosad imao super momčad koja je dugo bila zajedno i postizala dobre rezultate. Sad je momčad pomlađena, drukčiji je pristup, igra mnogo brľe. Mislim da mi je bolje u ovom sastavu, većina nas si je bliska po godinama, po načinu igre, pa i po druľenju.</p>
<p>¤ ©to očekujete od ove sezone?</p>
<p>- Vjerujem da ćemo obraniti oba domaća naslova. A ąto se tiče Lige prvaka, ako dođe Pepi, a trebao bi, realno bi bilo s ovom momčadi stići do polufinala Lige prvaka. Barem do polufinala.</p>
<p>¤ Imali ste dobrih ponuda iz ©panjolske, Njemačke, stabilnih klubova iz jakih liga, a izabrali ste Zagreb. Zaąto?</p>
<p>- Pa, najbliľi mi je, sličan mentalitet, slično govorno područje. ®elio bih ovdje i studirati na Fakultetu za fizičku kulturu, nadam se i zavrąiti. Imam samo 20 godina i imam vremena iskuąati se u jakim ligama. Nikud mi se ne ľuri, zadovoljan sam s ovim, van mogu otići i za četiri-pet godina, veli Lazarov.</p>
<p>Na upit opterećuje li ga ąto se od njega gotovo uvijek očekuje da rijeąi utakmicu, kaľe:</p>
<p>- Ma ne opterećuje me, ne razmiąljam o tome. Jednostavno igram.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>M. Schumacher najbrži na treningu</p>
<p>SUZUKA, 7. listopada</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher (Ferrari) startat će sa s najbolje pozicije na nedjeljnoj utrci Svjetskog prvenstva »formule 1« za Veliku nagradu Japana u Suzuki, inače predzadnjoj utrci sezone. Na stazi u Suzuki vodeći je u ukupnom poretku za sedam tisućinki sekunde bio brži od jedinog konkurenta za naslov svjetskog prvaka Finca Mike Hĺkkinena (McLaren- Mercedes).</p>
<p>• Redoslijed na treningu, 1. red: Michael Schumacher (Njem/Ferrari) 1:35,825, Mika Hĺkkinen (Fin/McLaren-Mercedes) 1:35,834, 2. red: David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) 1:36,236, Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) 1:36,330, 3. red: Jenson Button (VB/Williams-BMW) 1:36,628, Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) 1:36,788, 4. red: Eddie Irvine (Irs/Jaguar-Cosworth) 1:36,899 Heinz-Harald Frentzen (Njem/Jordan-Mugen Honda) 1:37,243, 5. red: Jacques Villeneuve (Kan/BAR-Honda) 1:37,267, Johnny Herbert (VB/Jaguar-Cosworth) 1:37,329, 6. red: Alexander Wurz (Aut/Benetton-Supertec) 1:37,348, Giancarlo Fisichella (Ita/Benetton-Supertec) 1:37,479, 7. red: Pedro de la Rosa (Bra/Arrows-Supertec) 1:37,652, Jos Verstappen (Niz/Arrows-Supertec) 1:37,674, 8. red: Jarno Trulli (Ita/Jordan-Mugen Honda) 1:37,679, Nick Heidfeld (Nem/Prost-Peugeot) 1:38,141, 9. red: Jean Alesi (Fra/Prost-Peugeot) 1:38,209, Ricardo Zonta (Bra/BAR-Honda) 1:38,269, 10. red: Mika Salo (Fin/Sauber-Petronas) 1:38,490, Pedro Paolo Diniz (Bra/Sauber-Petronas) 1:38,576, 11. red: Marc Gene (Minardi-Ford) 1:39,972, Gaston Mazzacane (Arg/Minardi-Ford) 1:40,462. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi Wembley - destrukcija uspomena</p>
<p>Nakon subotnjih kvalifikacija za SP 2002. godine, između Engleske i Njemačke, do temelja će biti srušen hram engleskog nogometa, stadion na Wembleyu / Nova će građevina koštati pola milijarde funti! / Stručnjaci tvrde da je stadionu nužna rekonstrukcija, no rušenje do temelja više nalikuje destrukciji tradicije...</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Zaokret ka modernim vremenima ili bahato ignoriranje tradicije? To su dva moguća gledišta na skorašnju akciju engleskih »poduzetnika«, koji će do temelja srušiti hram engleskog nogometa, stadion na Wembleyu, na kojem se igraju reprezentativne utakmice i finale FA kupa.</p>
<p>Jasno, ideja je da na tom istom mjestu počne gradnja novog, modernog stadiona koji će biti »pravi, dostojni sljednik« (do)sadašnjeg Wembleya. Travnjak će biti zarotiran za 90 stupnjeva, a nova će građevina koštati pola milijarde funti (!) i u funkciju bi trebala biti puštena 2004. godine. Stručnjaci tvrde kako ovaj stadion, u stanju u kakvom se trenutačno nalazi, ne zadovoljava »kriterije modernog vremena« i kako mu je nužna - rekonstrukcija. No, rušenje do temelja i uklanjanje dva tornja-blizanca, koji predstavljaju identitet Wembleya, ipak ne možemo nazvati rekonstrukcijom, već destrukcijom. I, to destrukcijom tradicije... Takav je pristup po svemu kopija američkog načina razmišjanja.</p>
<p>Tako su, primjerice, u posljednje četiri godine s lica zemlje jednostavno nestali »Boston Garden« i »Great Western Forum«, košarkaške dvorane u Bostonu i Los Angelesu, koje su označile najsjajnije i najromantičnije vrijeme američke NBA lige. No, trust mozgova procijenio je kako je nužna promjena i jednostavno ih - »zbrisao«. I nikom ništa! Nove dvorane - »Fleet Center« u Bostonu i »Staples Center« u Los Angelesu - uz sav arhitektonski glamour, nemaju, a vjerojatno nikada neće ni imati, pravu dušu.</p>
<p>U takvom ozračju engleska javnost ipak postavlja pitanje nostalgije, ali bez imalo kritike i otklona prema novim građevinskim avanturama. Najsvjetliji trenutak Wembley je sigurno doživio 1966. godine, kada su u finalu Svjetskog prvenstva Englezi pobijedili Njemačku 4-2 u produžecima. Upravo su zato otočni mediji subotnju kvalifikacijsku utakmicu za SP 2002. godine, između Engleske i Njemačke, najavljivali kao - buđenje uspomena. Englesku selekciju iz '66. godine predvodio je pokojni kapetan Bobby Moore, a posljednji kapetan engleske reprezentacije, koja je nastupila na starom Wembleyu, je David Beckham. Englezi su mu nadjenuli nadimak »Umjetnik dodavanja« ili, u originalu, »Pass Master«.</p>
<p>Engleski mediji su, tako, u čast i slavu staroga Wembleya, objavili i podsjetnik na slavne trenutke iz 77-godišnje povijesti njihovog (bivšeg) hrama:</p>
<p> 1923. - odigrana prva utakmica finala engleskog FA kupa između Bolton Wanderersa i West Ham Uniteda koju je, prema službenim podacima, uživo promatralo 126.947 gledatelja.</p>
<p>1948. - Wembley je je ugostio prve poslijeratne Olimpijske igre.</p>
<p> 1953. - reprezentacija Mađarske, predvođena Ferencom Puskasom. dotukla je Engleze sa 6-3. Engleska javnost tada je najavljivala laku pobjedu svoje selekcije, ali im je mađarska »laka konjica« na terenu održala pravo nogometno predavanje.</p>
<p> 1966. - u finalu Svjetskog prvenstva Engleska je u produžecima pobijedila Njemačku 4-2. Ova je utaklmica, među ostalim, ostala zapamćena i po tri pogotka Geoffa Hursta, no ni do danas nije sasvim jasno je li jedan od spomenutih Hurstovih pogodaka regularan. Naime, još je nejasno je li lopta, kad se odbila od prečke, prešla gol-crtu ili nije.</p>
<p> 1968. - samo godinu dana nakon što je većina nogometaša Manchester Uniteda poginula u avionskoj nesreći, ovaj je klub došao do naslova europskog prvaka. U finalnoj utakmici Manchester United je pobijedio Benficu 4-1 u produžecima.</p>
<p> 1985. - na Wembleyu je održan međunarodni humanitarni koncert pod nazivom »Live Aid«, uz nastupe najpopularnijih svjetskih rock-glazbenika tog vremena. Kocert je održan kako bi se prikupio novac za gladnu djecu Afrike.</p>
<p> 1988. - održana je proslava 70. rođendana Nelsona Mandele.</p>
<p> 1996. - u polufinalu Europskog prvenstva Njemačka je pobijedila Englesku boljim izvođenjem 11-eraca. U kasnijem finalu Oliver Bierhoff postigao je prvi »zlatni pogodak« u povijesti nogometne igre kojim je Nijemce odveo do naslova europskog prvaka, pobijedivši Češku.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nakon devet godina dosegnuta kritična masa Vrdoljakovih protivnika u HOO-u</p>
<p>Hebelu lobiranje zapravo i ne treba. Bilo je dovoljno samo okupiti sve kojima se Vrdoljak zamjerio, a takvih očito ima dovoljno za neizvjesno glasovanje o predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora na Skupątini u ponedjeljak (16. listopada) / U presudnim trenucima kampanje sljedećeg vikenda Hebel bi mogao povući i svoje najjače adute - nalaze Drľavne revizije o nizu nepravilnosti u poslovanju HOO-a i podrąku vladajuće koalicije</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Antun Vrdoljak prvi će puta imati ozbiljnog protukandidata na skoraąnjim izborima za čelnog čovjeka hrvatskog sporta. Neąto viąe od stotinjak članova Skupątine HOO-a (točan broj glasača bit će poznat tek uoči početka sjednice) sljedećeg ponedjeljka birat će između dvojice kandidata, odnosno dosadaąnjeg predsjednika i dopredsjednika - Antuna Vrdoljaka i Zdravka Hebela. Nakon viąetjednih dogovora i lobiranja, koji su kulminirali tijekom XXVII. olimpijskih igara u Sydneyu, od niza kandidata ostala su samo spomenuta dvojica, iako se nagađalo da će se u borbu uključiti i Luciano Suąanj, Mladen Vedrią, Goran Ivaniąević, Matija Ljubek...</p>
<p>Antun Vrdoljak devet je godina gotovo bez opozicije uglavnom uspjeąno, barem ako je suditi po rezultatima, vodio hrvatski sport. Doąao je kao političar i predstavnik tada vladajuće garniture (bio je potpredsjednik RH) sa zadatkom da kroz sport afirmira ciljeve i vrijednosti nove hrvatske drľave. Kao bivąi glumac i redatelj, te vjeąt govornik znao se nametnuti javnosti i sportaąima, no svoje demagoąke istupe često je okretao naglavačke kad mu je to bilo u interesu. Dok je bio blizak vlasti osuđivao je ispade BBB-a kao huliganske, a kad se politički raziąao s pokojnim predsjednikom drľave za njih je odjednom naąao puno lijepih riječi.</p>
<p>Posljednji salto izveo je kad se pokrenulo pitanje nastupa dizača utega Nikolaja Peąalova pod hrvatskom zastavom. Prvo je bio protiv njegovog dovođenja iz Bugarske, onda je ipak popustio i nakon Peąalovljevog olimpijskog zlata uzeo sve zasluge za taj veliki uspjeh hrvatskog sporta. U subotu je, pak, joą jednom sam sebi skočio u usta rekavąi u razgovoru za jedini hrvatski sportski dnevnik kako nikome ne pada na pamet da stranac nosi hrvatsku zastavu na zatvaranju OI. Pritom je mislio na Peąalova - prvog i jedinog pojedinca koji je Hrvatskoj donio olimpijsko zlato.</p>
<p>Upravo zbog takvih nepromiąljenih, često i uvredljivih istupa, s vremenom si je stvorio cijeli niz protivnika. A kad je skupina "neprijatelja" dosegla kritičnu masu, pojavio se jaki i lukavi protukandidat Zdravko Hebel. Doktor znanosti i bivąi vrhunski vaterpolist bio je godinama Vrdoljakov bliski suradnik, pa je stigao dobro proučiti njegove mane. Strogo zaobilazeći bilo kakve ruľne riječi u javnosti na račun svog dojučeraąnjeg pretpostavljenog i snaľno ističući kako nema namjeru ruąiti nego samo nastaviti i nadograditi Vrdoljakova postignuća, Hebel je jezičavog predsjednika HOO-a ostavio u nezavidnom poloľaju. Ispada da je Hebel već pobijedio svog konkurenta, te da Vrdoljak optuľujući sve i svakoga oko sebe i opravdavajući svaki svoj postupak od 1991. godine zapravo očajnički spaąava svoju poziciju.</p>
<p>Hebelu zapravo lobiranje i ne treba. Bilo je dovoljno samo okupiti sve kojima se Vrdoljak zamjerio, a takvih očito ima dovoljno za neizvjesno glasovanje na Skupątini u ponedjeljak (16. listopada). U presudnim trenucima kampanje sljedećeg vikenda Hebel bi mogao povući i svoje najjače adute - nalaze Drľavne revizije o nizu nepravilnosti u poslovanju HOO-a i podrąku vladajuće koalicije.</p>
<p>Nazočnost Petra Turkovića, voditelja radne skupine predsjednika RH Stipe Mesića za izradu prijedloga strategije razvoja hrvatskog sporta, na Hebelovoj konferenciji za novinare jasna je poruka svim njegovim protivnicima, a ponajviąe Vrdoljaku. Iako Hebel tvrdi da njegova kandidatura nema veze s politikom, Vrdoljak kao zadnji izdanak bivąe vlasti na utjecajnoj poziciji predstavlja logičnu metu i ľrtvu u demokratizaciji hrvatskog sporta, koju njegov konkurent ističe u svom programu.</p>
<p>Bez obzira na ishod glasovanja "skupątinara", jasno je da razvoj hrvatskog sporta ne ovisi ni o Vrdoljaku, ni o Hebelu, već u drugačijem vrednovanju i poziciji u druątvu, odnosno o financijskim olakąicama i potpori drľavnih tijela. Bez "debelog" sportskog budľeta europske i svjetske medalje i dalje će u Hrvatsku dolaziti samo slučajno.</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Šuker: Neka odgovornost preuzmu mlađi reprezentativci</p>
<p>Hrvatski će nogometni reprezentativci u nedjelju u Sesvetama (16 sati) odigrati trening utakmicu protiv drugoligaša Croatije, pripremajući se za dvoboj sa Škotskom u Zagrebu / Izborniku Miroslavu Blaževiću takve su utakmice iznimno važne, pa će igrati svi reprezentativci osim Davora Šukera, kojeg je nezaliječena, dugotrajna ozljeda definitivno izbrisala s popisa igrača za utakmicu u srijedu</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - U Sesvetama se u nedjelju (16 sati), protiv domaćeg drugoligaša Croatije, dijele neki dresovi za ono što je trenutno najvažnije nogometnoj Hrvatskoj - za kvalifikacijsku utakmicu za SP, sa Škotskom 11. listopada (20 sati) u Maksimiru. Po običaju, izborniku Miroslavu Blaževiću takve su trening utakmice iznimno važne, pa će igrati svi reprezentativci. Osim Davora Šukera kojeg je nezaliječena, dugotrajna ozljeda i definitivno izbrisala s popisa igrača za utakmicu u srijedu.</p>
<p>Tko će započeti utakmicu u Sesvetama, a tko zaigrati u nastavku? Još zadihani izbornik, koji se baš spustio s 10. kata hotela Intercontinental gdje je, u vježbaonici, obavio jutarnji test sa skupinom upitnih igrača, smrknuto je dočekao pitanje. On, naime, misli da istrčavanje s imenima može uvrijediti nekoga standardnog tko se nije našao u prvoj postavi. Ipak, popustio je i nevoljko izdiktirao: Pavlović - Štimac; Živković, R. Kovač - Mornar, N. Kovač, Prosinečki, ?, Jarni - Balaban, Bokšić.</p>
<p>Namjerno nije izdiktirao još jednog igrača u veznom redu, još o tome dvoji. Potom je pojasnio zašto je bio protiv objave sastava:</p>
<p>- Što će, primjerice, reći Dario Šimić kad vidi da bez njega počinje utakmica sa Sesvetama? </p>
<p>Na primjedbu kako se spomenuti igrač nema što ljutiti ako izbornik i liječnici misle da u nedjelju još neće biti 100 posto zdrav, oglasio se Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza:</p>
<p>- Znam zašto Blažević tako razmišlja. Silno poštuje svakog igrača koji je zadužio reprezentaciju i sudjelovao u nekom velikom dosegu.</p>
<p>Blažević se zahvalio Markoviću na »pomoći«, a onda ispričao što se zbivalo na 10. katu i zašto su hotelski gosti »pomislili da je potres, pa su panično istrčali na hodnike«.</p>
<p>- Baš sam Šukera i ostale natjeravao kao vrag grešnu dušu da istrče 3000 metara. Dao je sve od sebe, ali to nije bilo više od 60 posto onoga što nam treba za tako zahtjevnu utakmicu kao što je ova sa Škotskom. I sam je Davor svjestan da je za srijedu neuporabljiv. Nažalost, iz te se kože ne može.</p>
<p>Umiješao se u tom trenutku Zdravko Mamić, predsjednik Croatia Sesvete, i najprije u svom stilu zaprijetio kako će njegovi igrači (u pravom smislu njegovi) dati reprezentaciji pet komada. Pojačao je prijetnju izvjesnim Ismailom Ismailijem, 18-godišnjakom iz Vinkovaca, »čudom od igrača i neviđenim brzancem«:</p>
<p>- Je li to sin onog slastičara čija slastičarnica, kažu, ima najbržu poslugu, dometnuo je Marković, želeći ublažiti atmosferu vidjevši izbornikovo zabrinuto lice.</p>
<p>I Mamić je nakon toga omekšao i pitao izbornika želi li neku posebnu varijantu protuigre koja bi koristila reprezentaciji - zatvoreniju, s plitkom ili dubokom formacijom, s kontrama, bez:</p>
<p>- Ćiro, mi možemo sve igrati, jedini nam je hendikep što dan ranije imamo nešto zahtjevniju prvenstvenu utakmicu, pa će dečki biti možda malo umorni:</p>
<p>Blaževićev odgovor:</p>
<p>- Nemam nikakvih želja osim da igrate što bolje možete. Time ćete najviše pomoći.</p>
<p>Blažević je nakon toga iznio dojmove o nekim igračima koji, s razlogom, pobuđuju zanimanje. Primjerice, Ivica Mornar, povratniku u reprezentativni krug nakon dvije i pol godine.</p>
<p>- Sam mi je rekao da vrlo teško može odigrati desnog bočnog u skladu s onim što mi to tražimo, a to je aktivno sudjelovanje u obrambenim zadacima. No, u vršnim zadacima ide vrlo određeno.</p>
<p>Žao je Blaževiću što Damir Vugrinec osjeća toliki respekt prema njemu, što ga blokira u toj mjeri da u reprezentaciji pruža manje no što objektivno može:</p>
<p>- Zato sam ga i zvao na poseban razgovor, da mu pojasnim kako se nema čega bojati.</p>
<p>Priznaje izbornik da ga je iznenadio Giovanni Rosso, također najbliži ulozi polušpice, »ali imamo dosta igrača te vrste«. I Vugrinec je u toj kategoriji.</p>
<p>Zanimljiva je bila Blaževićeva reakcija na spomen mogućnosti da protiv Škota izostane Robert Jarni, jedna od konstanti u našoj momčadi:</p>
<p>- Što to govorite?! Da bi Jarni mogao izostati! Jest da se pomalo tuži da ga steže, ali je uvijek nakon toga bio pravi. A kad već pitate za alternativu, zna se, to je Mario Cvitanović. No, postoji jedno čudo od igrača, Boris Živković. Taj ide kao avion, kamo god da ga staviš.</p>
<p>Čini se da je uvrštavanje Pavlovića, a ne Pletikose, u uvod sesvetske utakmice odredila vratara za utakmicu u srijedu:</p>
<p>- Znam, bilo bi logično da nakon odličnih obrana protiv Belgije i protiv Škotske započne Pletikosa. No, mlad je, forma mu oscilira. Osim toga, očekujem da ćemo protiv Škota dominirati utakmicom, a Pavlović bolje igra nogom. Znajte, međutim, da o vrataru neću odlučiti ja nego će biti onako kako kaže Tonči Gabrić, trener vratara.</p>
<p>Smatrajući da je dovoljno rekao, izbornik je požurio pripremiti se za odlazak u San Marino. Posebnim zrakoplovom sa sedam mjesta otišao je na subotnju noćnu utakmicu San Marino - Škotska. No, uz Škote, Blažević će sigurno razmišljati i o trećem igraču u sredini veznog reda. Hoće li u nedjelju, u Sesvetama, u početnoj postavi biti Bišćan? Ili Soldo? Možda i Jurčić, Blaževićeva slabost...</p>
<p>Bez sumnje, izbornika najviše tišti situacija s Davorom Šukerom. Što sve Blažević prošlih dana nije poduzimao da digne najboljeg strijelca reprezentacije? Još ga je u petak gotovo proglasio supermenom nakon što je Šuker izjavio da je spreman zaigrati i pod injekcijama.... Šukeru se na trenutak izgubio trag, javila se i sumnja u njegove ozbiljne namjere, no onda je sam Šuker u subotu prijepodne epizodu zaključio riječima:</p>
<p>- Bol u predjelu prepona ne prestaje, traje već mjesec dana. Neka odgovornost preuzmu mlađi. Ja sam im pomogao da dođu ovdje gdje jesmo, trenutačno nisam u stanju ponijeti teret tako teške utakmice. Jedino što mogu reći je da ću čvrsto stiskati palčeve da uspijemo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Silvestar Sabolčki oporavljen do utorka?</p>
<p>Njih nije bilo nigdje, ni na svjetskom ni na europskom prvenstvu, a mi smo stalno tu, kaže mladi nogometni reprezentativac Mihael Mikić uoči utakmice sa Škotskom</p>
<p>KOPRIVNICA, 7. listopada</p>
<p> - Hrvatski nogometni reprezentativci do 21 godine od subote će se baviti samo nogometom i pripremom za utakmicu protiv Škotske koju će odigrati u utorak u Koprivnici.</p>
<p>- Na dva prijašnja treninga vidio sam da su moji igrači motivirani i da jedva čekaju utakmicu protiv Škota. U Virju na večernjem treningu relaksirali smo dečke, jer su svi oni imali intenzivno razdoblje u svojim klubovima. Imamo problem sa Sabolčkim koji je na pripreme došao s laganom ozljedom tetive i tek se lagano rastrčavao. Nadam se da će se do utorka oporaviti, jer na njega itekako računam. Osim toga, odbio sam zahtjev Osijeka da pustim Neretljaka i Balatinca na prvenstvenu utakmicu protiv Šibenika 48 sati prije reprezentativne utakmice, podnio je kratko izvješće trener mladih igrača Martin Novoselac. </p>
<p>Igrači su optimistički raspoloženi, a Mihael Mikić kaže:</p>
<p>- Očekujemo tri boda. Bolji smo od njih. Dokazali smo se na mnogim natjecanjima, tri godine smo zajedno i oni trebaju razmišljati o nama, a ne mi o Škotima. Njih nije bilo nigdje, ni na svjetskom ni na europskom prvenstvu, a mi smo stalno tu.</p>
<p>Sličnog je mišljenja i Anthony Šerić:</p>
<p>- Idemo na pobjedu. Imali smo nesreću što smo u Belgiji nastupili nekompletni, a ovdje je tako lijepa atmosfera, takav zajednički duh da tvrdim: kvalificirat ćemo se na Europsko prvenstvo.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamova »devetka« u Molvama, Bazina četverostruki strijelac</p>
<p>Pred više od tri tisuće gledatelja Dinamo je u Molvama sa 9-0 pobijedio domaću Mladost u šesnaestini finala hrvatskog nogometnog kupa</p>
<p>MOLVE</p>
<p> - Dinamo je protiv Mladosti iz Molva u utakmici šesnaestine finala Kupa Hrvatske za nogometaše nastupio u najjačem sastavu. Više od tri tisuće domaćih navijača oduševljeno je pozdravilo »modre«, svi su željeli dotaknuti ili dobiti potpis nekog od Dinamovih igrača. Međutim, ovoga puta u u Dinamovoj tradicionalnoj boji nastupio je domaći sastav Mladosti iz Molva, dok je Dinamo je nastupio u bijelim dresovima. Od prve minute Dinamo je imao dominaciju, razlika u kvaliteti bila je očita u korist Zagrepčana. Dinamo je tako slavio s visokih 9-0 (7-0). No, i »mladostaši« su imali izglednih prigoda za pogodak, jer su Somogy u 41. i Čilić u 77. minuti pogodili prečku Butinina gola. Kako je za 45 minuta Dinamo postigao već sedam golova, očekivao se možda i rekord Dinama u službenih utakmicama. Međutim, Marijan Vlak zakočio je svoj »vlak« pa je u drugom poluvremenu igrao bez svojih glavnih aduta Igora Cvitanovića i Igora Bišćana. Izuzetno raspoložen bio je strijelac četiri pogotka Mario Bazina koji je pokazao da u kombinaciji s Cvitanovićem može učiniti čuda u Dinamovu sastavu. Bez obzira što je protivnik bio ispod prvoligaške razine, Vlak može biti zadovoljan i mirno očekivati susret s Parmom.</p>
<p>• Igralište Krbuljin</p>
<p>MLADOST - DINAMO 0-9 (0-7)</p>
<p>MLADOST: Pepelko 6, Gazdek 6, Somogy 6, Čilić 6, Ledinski 5.5, Popec 5.5, Lukić 5.5, (od 46. Lazar 5.5), Redžep 5.5, J. Kolar 5.5, (od 56. Vršić 5.5), Horvath 5.5, M. Kolar 5.5 (od 67. Mujkić 5.5).</p>
<p>DINAMO: Butina 6, Agić 6, (od 56. Gondžić 6), Bazina 8, Čutura 6, Antolić 6, Abramović 6, Cvitanović 7, (od 46. de Oliviera 6.5), Bišćan 6.5 (od 46. Sesar 6), Bosnar 6, Drpić 6, Pilipović 6.5.</p>
<p>SUDAC: Komar (Zdenci Brdovečki) 6.5. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bazina (5.), 0-2 Abramović (18.), 0-3 Cvitanović (37.), 0-4 Bazina (38.), 0-5 Bazina (42.), 0-6 Bazina (44.), 0-7 Abramović (65.), 0-8 Pilipović (73.), 0-9 De Olivera (78.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bosnar. </p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario BAZINA. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vuka od prve minute</p>
<p>U nedjelju Osijek i Šibenik igraju zaostalu utakmicu 9. kola (16 sati) / S nedjeljna tri boda dostigli bismo Dinamo na vrhu, takva se prilika ne smije propustiti, kaže Nenad Bjelica</p>
<p>OSIJEK, 7. listopada</p>
<p> - Raspored utakmica na tri kolosijeka, u domaćem prvenstvu i Kupu te Kupu Uefe, ne dopušta osječkim nogometašima ni da proslave ostvarene uspjehe. Nakon nezapamćene serije uspjeha, »bijelo-plavi« su napokon dočekali i jednu utakmicu koja ne bi trebala biti presudna. Eliminacija Bröndbyja, pobjede protiv Dinama i Hajduka, »šestica« u igri s Dragovoljcem... zahtijevali su maksimum opreza i napora.</p>
<p>- Znam da će, poslije svih tih uzbuđenja, uoči nedjeljne utakmice prevladavati nešto opuštenija atmosfera. No, vjerujem u naše mladiće, znam da neće podcijeniti suparnika, što bi moralo uroditi novom pobjedom, priča trener Stanko Mršić uoči nedjeljne, zaostale utakmice 9. kola protiv Šibenika u Gradskom vrtu (16 sati).</p>
<p>Zanimljivo je da će nedjeljna nogometna biti čak treća utakmica sportaša Osijeka i Šibenika, jer je ždrijeb htio da se, na startu novog prvenstva Hrvatske, jedni protiv drugih nađu i košarkaši i košarkašice tih dvaju gradova. Uza to Mršić je, prije dolaska u Osijek, trenirao Šibenčane. I, da, iduće subote, na početku novog prvenstva Hrvatske za odbojkaše, igrat će Osijek i - Šibenik!</p>
<p>- S nedjeljna tri boda dostigli bismo Dinamo na vrhu. A takva se prilika jednostavno ne smije propustiti, reći će Nenad Bjelica kojeg je izbornik Miroslav Blažević opet zaobišao, uoči dvoboja sa Škotima. </p>
<p>Utakmica sa Škotima, ali ona mladih selekcija, ipak će utjecati na sastav Osijeka. Ovisno o odluci izbornika Martina Novoselca, u momčadi Osijeka (ne)će biti Neretljak i Balatinac. Osim toga, Mršića je sasvim zaokupio jedan od najmlađih osječkih profesionalaca:</p>
<p>- Da, ozbiljno razmišljam da Marijan Vuka, prvi put, počne utakmicu od prve minute..</p>
<p>Sastav Osijeka: Balić, Beljan, Vuica, Neretljak (Zebić), Prišć, Beširević, Ergović, Balatinac (Brkić), Bjelica, Turković i Mitu (M. Vuka).</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Cibona-VIP pobijedila u Tuzli</p>
<p>TUZLA</p>
<p> - Košarkaši Cibone-VIP imali su u Tuzli protiv Sloboda DITE uspješnu »generalnu probu« pred utakmicu 1. prvenstvenog kola protiv Benstona. U tvrdoj utakmici s malo koševa Cibona je pobijedila Sloboda DITU 59-56 (13-16, 29-30, 45-44) pred oko 3500 gledatelja u dvorani »Mejdan«.</p>
<p>Tuzlacima je ovo bila provjera pred utakmice 2. pretkola Kupa Radivoja Koraća protiv istanbulskog Galatasaraya. Zanimljivo je da su suci na utakmici dozvolili grublju igru, svirali su tek desetak prekršaja pa momčad Cibone nije uopće ušla u bonus. </p>
<p>Kod Cibone najefikasniji su bili Nicević i Longin sa 12 poena, uz bok njima bili su Awojobi (10 koševa), Mamić s devet i Lee s osam koševa. u igru nisu ulazili Pašalić i Planinić. Za momčad Sloboda DITE najviše su postigli Husarić (19 koševa) i Kastl (15 koševa). (ip)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sigurne pobjede Ivaniševića i Ljubičića</p>
<p>Nakon prvog dana Hrvatska protiv Obale Bjelokosti u Davisovom kupu vodi 2-0 u dvoboju 3. kola skupine 2 euroafričke zone</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Nakon prvog dana susreta Davisovog kupa euroafričke zone skupine II, Hrvatska je protiv Obale Bjelokosti povela 2-0. Sigurne pobjede ostvarili su Goran Ivanišević protiv Claude N'Gorana 6-4, 6-4, 6-3, te Ivan Ljubičić protiv Valentina Sanoma 6-3, 7-6 (6), 6-3. </p>
<p>Da Riječani znaju cijeniti prave sportske veličine bilo je vidljivo već pri izlasku naših reprezentativaca na teren kada je riječka publika, koja je gotovo do kraja ispunila Dvoranu mladosti na Trsatu, dugotrajnim pljeskom dočekala naše igrače. Inače, bilo je to prvi put da je Rijeka domaćin jednog susreta Davisovog kupa. Riječka publika je pokazala da zna i razumije teniski sport, unatoč činjenici što u Rijeci nikada nije bilo ovako atraktivnih teniskih susreta.</p>
<p> Iako u konačnim ishodima oba susreta prvog dana nije bilo rezultatske dramatičnosti i neizvjesnosti, igrači obje reprezentacije, a pogotovo naši tenisači prikazali su zavidnu igru koja nam daje nadu i budi optimizam za naredne susrete. U prvom dvoboju dana Goran Ivanišević je podsjetio na svoja najbolja izdanja i bez problema je uvjerljivo pobijedio Claudea N' Gorana, trenutno s dva boda 1245. tenisača na ATP ljestvici. Najbolju igru naš reprezentativac je pokazao u trećem setu kada je dobio čak četiri gema za redom i vodstvo protivnika od 2-0 pretvorio u svoju korist (4-2). Bio je to period izuzetno koncentrirane i dobre igre Ivaniševića kada je njegov protivnik bio potpuno nemoćan. Goran je cijeli susret odigrao mirno, s puno samopouzdanja tako da unatoč nekim sitnim greškama rezultat uopće nije dolazio u pitanje. </p>
<p>Prvi set Ivanišević je riješio za 30-tak minuta igre sa 6-4. Nakon početnog ispitivanja snaga kod rezultata 2-2, Goran je sa nekoliko efektnih paralela i dijagonala napravio »break« i preokrenuo rezultat u svoju korist. Samo u tom periodu prvog seta zabio je deset asova, a N'Goran je te lopte uglavnom samo ispraćao pogledom, ne uspjevši čak niti reagirati. </p>
<p>Drugi set bio je gotovo identičan prvom kako rezultatski (6-4) tako i igrom u korist našeg reprezentativca, samo što je Goran već prvi gem riješio u svoju korist i to na servis Claudea N'Gorana. Također, i taj set je trajao ukupno 30-tak minuta, a Goran je zabio osam asova. Zapravo, kompletna statistika najbolje je ukazivala na razliku u kvaliteti između našeg reprezentativca i njegova protivnika. Ivanišević je imao 65-postotnu iskoristivost prvog servisa, te 87-posto drugog servisa. </p>
<p>U drugom pojedinačnom Ivan Ljubičić je protiv Valentina Sanoma pokazao da se u ambijentu riječke dvorane Mladosti osjeća kao kod kuće, jer je svojevremeno nastupao, trenirao i igrao u Rijeci. Prvi set dobio je Ljubičić vrlo sigurnom igrom sa 6-3. Ljubičić je u susret ušao vrlo ozbiljno i koncentrirano te sigurnim servisom kod rezultata 2-2 poentirao na servis protivnika te do kraja uvjerljivo završio set.</p>
<p>U drugom setu došlo je do malo opuštanja, ali i odlične igre mladog Sanona i njegove fantastične borbenosti kada je požrtvovnim bacanjem po »greensetu« izvukao nekoliko poena i zaradio pljesak gledatelja. Iako je Ljubičić već u drugom gemu drugog sera napravio »break«, Sanon izjednačava rezultat, te do kraja seta koristi svoj servis i ulazi u »tiebreak«. U tiebreaku kod rezultata 2-3 Ljubičić je promašio »zicer« te Sanon prelazi u vodstvo 4-2. Umjesto da sigurnom igrom privede set kraju mladi reprezentativac Obale Bjelokosti podliježe velikom pritisku te kod vodstva 6-3 ne koristi tri set lopte. Ljubičić se vratio odličnim forhendima, servisom te izlaskom na mrežu te osvaja pet poena za redom za 8-6 u drugom setu </p>
<p>U trećem setu bila je to samo formalnost budući da je mladi Sanon »pukao« nakon propuštene velike prigode u drugom setu. Na kraju meča na konferenciji za tisak naši reprezentativci bili su vrlo zadovoljni i raspoloženi, a kapetan naše reprezentacije Goran Ivanišević je izjavio:</p>
<p>- Mislim da je ispalo puno bolje nego što smo i sami očekivali, jako sam zadovoljan. Posebno me iznenadio N'Goran koji je u pojedinim trenucima susreta odlično servirao. Dok ga nisam ulovio imao sam određenih problema, međutim, kasnije je sve došlo na svoje. U početku me počelo boljeti rame kod forhenda, pa sam u pauzi popio dvije tablete i bol se smirila. Oduševljen sam prijemom riječke publike koja nas je podržavala cijelo vrijeme.</p>
<p>Ivan Ljubičić je nakon pobjede i drugog boda za Hrvatsku kazao: </p>
<p>- Mislim da Sanom igra sasvim dobar tenis, ali se vidi se da nema dovoljno iskustva. Zadovoljam sam svojom igrom. Također kao i Goran, htio bih se zahvaliti gledateljima za podršku u presudnim trenucima dvoboja, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>l Rezultat nakon prvog dana: Hrvatska - Obala Bjelokosti 2-0; Goran Ivanišević - Claude N'Goran 6-4, 6-4, 6-3, Ivan Ljubičić - Valentin Sanom 6-3, 7-6, (6), 6-3. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Čotar može među prvih deset na Svjetskom prvenstvu«</p>
<p>Od utorka do nedjelje, francusko mjesto Plouay bit će domaćin Svjetskog prvenstva u biciklizmu / Na prvenstvu će nastupiti i 10 hrvatskih vozača, a prema riječima predsjednika HBS-a Nikole Smolića, najveće izglede za odličan plasman ima Martin Čotar u utrci na kronometar</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Francusko mjesto Plouay sljedećeg će tjedna biti u središtu pozornosti biciklističkog svijeta. Od utorka do nedjelje, tamo će se održati Svjetsko biciklističko prvenstvo, a okupljanje najboljih svjetskih biciklista bit će iskorišteno i za redovnu godišnju Skupštinu Međunarodnog biciklističkog saveza (UCI) na kojoj će sudjelovati i predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza, Nikola Smolić. </p>
<p>Smolić će, uz to što će predstavljati HBS na Skupštini UCI-ja, biti i svojevrsni vođa naše reprezentacije na SP iako će u ulozi direktora reprezentacije biti Vladimir Damjanić, a izborničku funkciju obnašat će Dražen Ćurić. Stoga smo Nikolu Smolića zamolili da prije odlaska u Francusku iznese očekivanja o nastupima hrvatskih vozača.</p>
<p>- Na SP će nastupiti po četvorica naših juniora i vozača do 23 godine, te dvojica seniora, to jest natjecatelja u tzv. elite kategoriji, rekao je Smolić. </p>
<p>Zatim se upustio u prognozu po kategorijama:</p>
<p>- Što se tiče naših juniora, na cestovnoj utrci nastupit će Zvonimir Pokupec, Ivan Sever, Alan Dumić te Zoran Pohrebny. Najveće šanse za dobar plasman imaju Pokupec i Sever, pogotovo Pokupec koji je ostvario nekoliko dobrih rezultata u utrkama Svjetskoga kupa. No, njegov bi problem mogao biti u tome što je ove sezone imao dosta nastupa, a teško je držati dobru formu čitave sezone. </p>
<p>Teško je bez podrške kolega</p>
<p>Kad je riječ o kategoriji do 23 godine, od naših je vozača u najboljoj formi Radoslav Roginam, kaže Smolić i dodaje:</p>
<p>- Ipak, to je kategorija u kojoj je najteže ostvariti dobar plasman jer će se juriti od starta do cilja. Razlog tomu je što će u konkurenciji biti mnogo odličnih vozača kojima će plasman na SP takoreći odrediti daljnju karijeru. Ukoliko ostvare zapažen rezultat na ovoj utrci, doći će u povoljniju situaciju prilikom pregovaranja o novom ugovoru. Vjerujem da će Rogina ipak ostvariti dobar plasman jer se radi o vozaču koji je dobar na usponima, a isto tako može jako dobro i sprintati. Nedostatak bi mu u završnici utrke mogao biti taj što najvjerojatnije neće imati podršku reprezentativnih kolega pa će se teško izboriti za povoljnu poziciju.</p>
<p>Od ostalih naših vozača, u kategoriji do 23 godine Smolić izdvaja Matiju Kvasinu koji iza sebe također ima dobru sezonu i njegov klupski trener (Kvasina nastupa za Perutninu-Rog-Radensku) tvrdi kako je u dobroj formi.</p>
<p>- No, on ima samo 19 godina i ovo mu je prva sezona po izlasku iz juniora tako da od njega velike stvari očekujemo u sljedeće dvije godine. Uz Roginu i Kvasinu, u toj utrci će nastupiti i Hrvoje Miholjević, te Massimo Demarin, pojašnjava Smolić.</p>
<p>U »elite kategoriji« vozit će Vladimir Miholjević i Martin Čotar.</p>
<p>»Miha« traži novi klub</p>
<p>- Za Miholjevića je veliki uspjeh već sama činjenica da je izborio nastup na SP, s obzirom da mu je ovo bila prva sezona nakon vrlo teške ozljede koljena, zbog koje mu je čak i karijera došla u pitanje. Zbog konfiguracije staze teško će moći učiniti nešto značajno, ali njegov primarni cilj je završiti utrku, jer kod profesionalaca u utrci ostaju samo oni koji imaju izgleda za dobar plasman, a ostali odustaju. »Mihin« je dodatni motiv što trenutno traži novu sredinu i dobrim bi se nastupom u Francuskoj mogao preseliti u neku jaču momčad. U tom bi mu slučaju od sljedeće sezone karijera ponovno mogla krenuti uzlazno, pa bi uskoro mogao nastupiti i na »Giru« ili »Touru«, za što je svakako sposoban.</p>
<p>Čotar u utrci na kronometar ima realne šanse za odličan plasman, tvrdi Smolić.</p>
<p>- Pod tim mislim na mjesto među prvih 15, a potajice se nadamo da bi mogao biti i među najboljih 10. Za takvo što bit će potrebno voziti prosječnom brzinom od oko 50 km/h, a Martin je sposoban za to. Prednost bi mu u odnosu na većinu konkurenata mogla biti to što nije istrošen, nije previše nastupao ove sezone. Računamo na umor njegovih konkurenata od kojih je većina nastupila na barem dvije od tri velike utrke, »Giru«, »Touru« ili »Vuelti«, ili na Olimpijskim igrama u Sydneyu, proanalizirao je Smolić izglede naših.</p>
<p>• Kako to da ni jedan od naših mladih vozača neće nastupiti u utrkama na kronometar?</p>
<p>- Za kronometar morate posebno trenirati, a pošto je Rogina na Europskom prvenstvu bio 24. na kronometru, odlučili smo da nema smisla da se i time opterećuje. To bi mu samo umanjilo šanse na cestovnoj utrci.</p>
<p>Na kraju je Smolić želio napomenuti još nešto:</p>
<p>- S obzirom na to koliko se ulaže u biciklizam kod nas, ukoliko ne računamo troškove za nastup - od Hrvatskog olimpijskog odbora smo dobili samo 16.500 kuna za pripreme - mislim da je sve što napravimo pothvat.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Koštunica prisegnuo, DOS predlaže vladu stručnjaka </p>
<p>BEOGRAD, 7. listopada</p>
<p> - Oba vijeća jugoslavenske skupštine konstituirana su u subotu navečer u Beogradu, a potom je na zajedničkoj sjednici Vojislav Koštunica dao prisegu i postao službeno predsjednikom Jugoslavije. Sjednice su održane u kongresnom centru »Sava« jer je zgrada jugoslavenske skupštine oštećena u demonstracijama. </p>
<p> Koštunica je u dvoranu ušao sa suprugom Zoricom Radović i burno su ga pozdravili zastupnici iz njegove koalicije - Demokratske oporbe Srbije (DOS). Prisegu je položio nešto poslije 21 sat. Formalno se obvezao »da će poštovati i djelovati u skladu s Ustavom SRJ i saveznim zakonima«, te »štititi suverenitet, neovisnost i integritet SRJ«. Ceremoniji je prisustvovao patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle, brojni diplomati i oko 400 novinara.</p>
<p> Koštunica je poslije čitanja i potpisivanja prisege, održao kraći govor. On je izrazio uvjerenje da će svi zastupnici, unatoč političkim razlikama, moći zajedno raditi za dobrobit države. Kao glavne zadaće naveo je - učvrstiti zajednicu Srbije i Crne Gore, uspostaviti suverenitet SRJ na Kosovu, vratiti zemlju u međunarodnu zajednicu »uspravno, dostojanstveno, poštujući i braneći naše nacionalne interese i dostojanstvo«.</p>
<p> Zajedničkoj sjednici skupštinskih vijeća prisustvovali su predstavnici diplomatskog zbora, vjerskih zajednica, vojnog vrha, te nekadašnji presjednici SRJ Dobrica Ćosić i Zoran Lilić. Nazočni su bili i ministri vanjskih poslova Grčke i Norveške, Georges Papandreu i Thorn Bjoern Jagland.</p>
<p> Vijeće građana verificiralo je 119 od 138 poslaničkih mandata, a Vijeće republika 39 od 40 mandata. Sporni su mandati poslanika izabranih na Kosovu, pa je odlučeno da se njihova verifikacija izvrši naknadno. </p>
<p>DOS će Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) Crne Gore, koja ima najviše zastupnika, ponuditi formiranje koalicije u Saveznoj skupštini i predložiti formiranje vlade stručnjaka, odlučili su u subotu čelnici ove koalicije. Kao mogući kandidat DOS-a za predsjednika savezne vlade predlaže se poznati ekonomski stručnjak, član skupine neovisnih ekonomista »G17« Miroljub Labus. Do sada se kao kandidat spominjao potpredsjednik SNP-a Predrag Bulatović. U krugovima SNP-a čuje se da su oni nezadovoljni prijedlogom DOS-a, a visoki dužnosnik Jugoslavenske ljevice Vladimir Štambuk tvrdi da nema sumnje da će lijeva koalicija s crnogorskim zastupnicima formirati vladu ljevice.</p>
<p>Građani su širom Srbije pozdravili javno priznavanje poraza Slobodana Miloševića, dok su politički čelnici Srbije s oprezom primili njegovu čestiku Koštunici. DOS je za svaki slučaj pozvao na okupljanja narednih dana radi »obrane izborne pobjede«, jer, kako je priopćeno, »nije sve gotovo«. Naime, Milošević je rekao da se namjerava prvo malo odmoriti, a onda posvetiti jačanju Socijalističke partije koja će biti »jaka oporba« i dati doprinos razvoju društva. Jedan od čelnika DOS-a Zoran Đinđić izjavio je u petak navečer da ne vjeruje izjavama Slobodana Miloševića koji je objavio da se privremeno povlači. »Mislim da želi samo osigurati zaleđe kako bi iz pozadine pripremio udar«, rekao je Đinđić. »On ima namjeru učvrstiti svoju policiju i isprovocirati nerede kako bi se na scenu vratio čvrste ruke«, dodao je. Miodrag Isakov, također jedan od čelnika DOS-a, drži da se od Miloševića mogu očekivati samo »nove pakosti, intrige, sabotaže«. </p>
<p> Nakon što je načelnik glavnog stožera general Nebojša Pavković čestitao pobjedu Koštunici, zapovjedništvo Vojske Jugoslavije priopćilo je u noći na subotu da su ispunjeni uvjeti za »radne odnose s novim predsjednikom. »Vojska će, nakon inauguracije novog predsjednika, nastaviti profesionalno i časno obavljati svoju ustavnu dužnost«, kaže se uz ostalo u tom priopćenju. </p>
<p>Veliku je buru u javnosti izazvala izjava jednog od vodećih srbijanskih ekonomista Mlađana Dinkića, inače viđenog kao budućeg guvernera Narodne banke SRJ, da će Milošević pokušati izvući zlatne rezerve iz Jugoslavije. »Jedan zrakoplov tipa DC10 koji je trebao poletjeti za Peking u 23.00 sata još uvijek se nalazi na aerodromu. Bojimo se da će pokušati iznijeti zlatne rezerve iz zemlje«, izjavio je on za Reuters u subotu navečer. Agenciji Beta je kazao da se pokušava spriječiti let tog zrakoplova i da pregovara o istovaru zlata. Dinkić je rekao da tim zrakoplovom možda treba otići i sam Milošević. Radio B92 je javio da je zrakoplov poletio oko 1 sat iza ponoći i da se kašnjenje službeno objašnjava anonimnom prijavom da je u njemu bomba. Međutim, u subotu je Kina odlučno odbacila glasine iz Beograda po kojima Milošević pokušava iznijeti zlatne rezerve iz Jugoslavije u Peking. Prema jednom svjedoku, prenosi Reuters, nakon što ga je policija pretražila, zrakoplov je poletio prema istoku, na svojoj redovnoj liniji Beograd-Peking preko Kijeva. (Redakcijsko izvješće/vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Svijet jedinstven: Milošević ne može ostati u politici</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Visoki predstavnik za vanjsku politiku EU Javier Solana rekao je u petak da bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević ne može više igrati aktivnu političku ulogu u svojoj zemlji, te da EU želi povratak Srbije u »obitelj europskih naroda«. »Ne smijemo zaboraviti da je Milošević ratni zločinac, on ne može više igrati nikakvu političku ulogu u jednoj demokratskoj zemlji«, ocijenio je Solana u interviewu za CNN. Bivši glavni tajnik NATO-a koji je organizaciji stajao na čelu za vrijeme napada na SRJ, rekao je da će EU pružiti svoju pomoć SRJ na gospodarskom i političkom planu te da će nastaviti pomagati izabranom predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici jer je Srbija »vrlo važna zemlja za Europu«.</p>
<p>Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine ocijenio je u petak »zaprepašćujućom« želju Slobodana Miloševića da i dalje igra određenu političku ulogu u svojoj zemlji. »Upravo smo svi vidjeli da je Milošević još uvijek tu, da je primio ruskog ministra, da smatra da igra određenu ulogu, što je zaprepašćujuće kad gledamo što se dogodilo«, rekao je Vedrine na televizijskoj postaji France 2. Milošević je tu želju izrazio tijekom sastanka s ruskim šefom diplomacije Igorom Ivanovim.</p>
<p>Novi beogradski režim Vojislava Koštunice neće automatski zauzeti mjesto koje je u UN-u držala bivša SFRJ, izjavio je u subotu u New Yorku glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. »Opća skupština UN-a odlučila je da SRJ ne može automatski zauzeti mjesto SFRJ«, rekao je on, podsjećajući na odluku od 22. rujna 1992. od kada je mjesto bivše Jugoslavije prazno. </p>
<p>Kineski predsjednik Jiang Zemin čestitao je u subotu na izbornoj pobjedi novoizabranom predsjedniku SRJ Vojislavu Koštunici. »Kina je u petak izrazila »ozbiljnu zabrinutost« stanjem u Jugoslaviji i ponovila svoje uobičajeno stajalište o nemiješanju u unutarnje poslove drugih zemalja. U izjavi, koju su diplomati ocijenili oklijevanjem Pekinga u slučaju da Milošević ipak ostane na vlasti, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Sun Yuxi je istaknuo kako će Kina »poštivati izbor jugoslavenskog naroda«. </p>
<p>Kanada će ukinuti ekonomske i trgovinske sankcije protiv SRJ, rekao je Kanadski premijer Jean Chretien. »Upravo sam uputio pismo novom predsjedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici, čestitao mu i rekao da ćemo » ... ukinuti sankcije i učiniti najbolje što možemo kako bi mu pomogli humanitarnom i tehničkom pomoći«, izjavio je Chretien ne davši pritom nikakve pojedinosti o tome kad će to biti i je li vezano za ispunjavanje ikakvih uvjeta.</p>
<p>Ruski tisak u subotu je pozdravio priznanje službene Moskve da je Vojislav Koštunica pobjednik predsjedničkih izbora u SRJ te ocijenio da je taj ruski potez pridonio izbjegavanju građanskog rata u Jugoslaviji. »Ruska politika na Balkanu postaje realističnija«, ističe dnevnik Kommersant te dodaje da je »moskovsko priznanje Koštuničine pobjede pridonijelo izbjegavanju građanskog rata«. Nezavisimaja gazeta pak ocjenjuje da je »sa stajališta Rusije Koštunica idealan čelnik: ne želi se pridružiti NATO-u, želi održavati dobre veze s Rusijom, a također i zaključiti novi sporazum o uniji sa Crnom Gorom što otvara šansu za očuvanje Jugoslavije«. Miloševića naziva »velikim povijesnim promašajem koji je izgubio sve što se izgubiti moglo«. Rosijskaja gazeta se nada da će se nova vlast okrenuti prema Rusiji i zaboraviti »oklijevanje Moskve da prizna Koštunicu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rusija strahuje da će izgubiti utjecaj u SRJ</p>
<p>MOSKVA, 7. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Senzacionalni susret i pregovori Vojislava Koštunice i Slobodana Miloševića rezultat su boravka ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova u Beogradu. Potvrdio je to u noći na subotu, po povratku u Moskvu, sam Ivanov izjavljujući da je svojim odvojenim razgovorima sugerirao Koštunici i Miloševiću da se radi mirnog raspleta jugoslavenske krize sretnu i da je takav susret i bio jedan od ciljeva njegovog iznenadnog leta u Beograd. </p>
<p>Ivanov je uz to dodao da je Miloševiću dao do znanja da Rusija neće podržati onu političku stranu u Jugoslaviji koja se odluči na primjenu sile. Uz to ruski je ministar priznao moskovskim novinarima da je ponudio Koštunici i Miloševiću da bude neposredni sudionik njihovog susreta i pregovora, ali su oni to odbili izjavljujući da sami imaju snage za takav susret. Ostale detalje svojih odvojenih pregovora s Koštunicom i Miloševićem, šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov u subotu nije novinarima otkrio. Međutim, moskovski novinari zaključuju da je Ivanov, uz ostalo, dogovarao sa Koštunicom uvjete mirnog povlačenja Miloševića s vlasti i da je stoga posjet njihovog ministra Beogradu završio uspješno. Tim više što je Rusija od početka jugoslavenske postizborne krize imala kolebljiv i nejasan stav koga podržati odnosno da li otkazati podršku Miloševiću i njegovom režimu. Kada je kremaljski vrh donio odluku i stao na stranu Koštunice, i Miloševiću je postalo jasno da se nikakvim vojnim protuudarom ne može vratiti na vlast. </p>
<p>Nakon mirnog raspleta jugoslavenske krize ruski su analitičari sada zaokupljeni dvojbom znači li dolazak Koštunice na vlast i kraj dosadašnjeg značajnog političkog utjecaja Rusije u Jugoslaviji i uopće na Balkanu. Dok pojedini moskovski analitičari drže da će Kremlj sačuvati svoj utjecaj i na nove vlasti u Beogradu, jer će Koštunica znati ocijeniti osobni dolazak i priznanje Ivanova njegove pobjede na izborima, drugi analitičari procjenjuju da je Putin samo privremeno odgodio slabljenje ruskog utjecaja u Jugoslaviji i da će se ona s novim vlastima nepovratno okrenuti prema Zapadu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Izrael uzvraća na napade iz Libanona</p>
<p>KFAR ŠUBA/TYRE/NABLUS, 7. listopada</p>
<p> - Izraelsko topništvo u subotu napadima na položaje Hezbolaha u južnom Libanonu uzvraća na granatiranje kojem je prethodno bila izložena izraelska vojska, tvrde očevici. Prema izvješću Reutersova dopisnika, izraelsko topništvo uz pomoć borbenih zrakoplova i helikoptera napada položaje Hezbolaha na libanonskim brdima. </p>
<p> S područja Libanona je ranije u subotu na položaje izraelske vojske ispaljeno najmanje 50 granata. Zasad nije poznato tko su napadači, ali se vjerojatno radi o gerilcima Hezbolaha, koji kontroliraju područje. Pretpostavlja se da je povod za napad ubojstvo dvojice Palestinaca, koje su izraelski vojnici nešto ranije ubili tijekom prosvjeda uz granicu. </p>
<p> Izraelski vojnici ubili su u subotu dvoje palestinskih izbjeglica i ranili 13 drugih u pucnjavi do koje je došlo na libanonsko-izraelskoj granici. Nekoliko stotina palestinskih izbjeglica sudjelovalo u prosvjedu kod nekadašnjeg graničnog prijelaza Ramieh, nasuprot židovskom naselju Zareetu, obasuvši kamenjem izraelske vojnike, našto su oni uzvratili suzavcem i vatrom. </p>
<p> Istodobno se u Nablusu na Zapadnoj obali stanje dodatno zaoštrilo prosvjedom 2.000 Palestinaca koji su okružili zdanje u kojem se nalazi Josipov grob. Uzaludni su bili pokušaji guvernera Nablusa Mahmouda al-Alola da nekoliko desetaka ljudi odgovori od rušenja i skrnavljenja grobnice, koju su izraelski vojnici ispraznili u ranu zoru. Josipov grob, omanja bijela kupola, ostala je pod izraelskom kontrolom iako se nalazi u Nablusu, autonomnom palestinskom gradu.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mirovinska reforma uzbunila njemačku oporbu i sindikate </p>
<p>Reforma rješava problem umirovljenika za buduće generacije / Usprkos taktičkom protivljenju oporbe, očekuje se da će »povijesna reforma« stupiti na snagu 1. siječnja 2001. / Schröderova vlada na polovici mandata uživa veću popularnost nego ijedna vlada dosad</p>
<p>BERLIN, 7. listopada (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Reforma mirovinskog sustava, jedan od najvećih projekata koalicijske vlade Gerharda Schrödera, prijeti da će se i prije dolaska na dnevni red Bundestaga pretvoriti u novi kamen spoticanja između vlasti i oporbe. Naime, nakon što je ovoga tjedna Schröderov ministar rada Walter Riester predstavio svoje dvjestotinjak stranica opsežno »životno djelo« koje bi trebalo temeljito promijeniti prirodu njemačkog mirovinskog osiguranja, protivnici reforme na čelu s demokršćanskim strankama unijom CDU/CSU najavili su otpor svim mogućim sredstvima. </p>
<p>Da stvar bude gora, i socijaldemokratima bliski sindikati pokazali su svoje nezadovoljstvo dugo očekivanom reformom. Iako su sve strane složne u ocijeni da je, prije svega zbog drastične promjene demografske slike Njemačke, reforma nužna, Riesterov plan očito preduboko zadire u jednu od svetinja njemačkog socijalnog sistema. Osim prilagođivanja mirovina visini prosječnog dohotka, što će se pozitivno odraziti na visinu mirovina, Riesterova reforma ne donosi previše ugodnih novosti. </p>
<p>O čemu se zapravo radi? Dok danas deset radno aktivnih građana Njemačke skrbi za to da tri umirovljenika redovito dobijaju svoje mirovine, za trideset godina će isti broj zaposlenih morati skrbiti za čak sedam umirovljenika. Poboljšani životni standard i produžetak životnog vijeka stanovništva u industrijski razvijenim zemljama učinili su klasičnu formu osiguranja zastarjelom. Socijaldemokrati su uvidjeli da današnjim mlađim generacijama treba jasno i glasno, ma koliko to bilo nepopularno, reći da bez privatne inicijative, dakle dodatnog privatnog mirovinskog osiguranja u obliku dioničkih paketa ili privatne štednje, nema ugodne i mirne starosti. I dok njemački radnik danas odlazi u mirovinu sa 70 posto svoje zadnje neto plaće, Riesterov koncept smanjuje taj postotak na 65 posto što uzrokuje šok kod svih društvenih slojeva. No rasterećivanje mirovinskog fonda osigurat će pravednu raspodjelu sredstava. Tko želi više, njemu je otvorena mogućnost dodatnog privatnog osiguranja bilo individualno ili u sklopu kolektivnog osiguranja unutar jednog poduzeća. Iako se radi o naoko malim zahvatima, u zemlji u kojoj se, kad je novac u pitanju, razmišlja u promilima a ne postocima, Riesterove promjene zaista su revolucionarne i mogle bi, uz male korekture, skinuti s dnevnog reda jednu od najvećih briga ove i sljedećih političkih garnitura. </p>
<p>Preostaju doduše mukotrpni putevi kroz Bundestag i još više kroz Bundesrat, gornji dom parlamenta gdje većinu ima oporba. No, uzimajući u obzir činjenicu da se demokršćani reformama, koje su dobrim dijelom htjeli i sami provesti u doba Kohlove vladavine, protive iz taktičkih razloga treba očekivati da će povijesna reforma ipak stupiti na snagu u siječnju 2001. Time bi Schröderova vlada dobila dodatan polet koji je ovih dana učvršćen objavom rezultata istraživanja javnog mišljenja koji pokazuju da u poslijeratnoj povijesti Njemačke niti jedna vlada na polovini svog mandata nije uživala toliku popularnost poput današnje.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Indonezija: U sukobima ubijena 21 osoba</p>
<p>JAKARTA, 7. listopada</p>
<p> - Dvadeset i jedna osoba ubijena je, a više od 40 ljudi je ranjeno u sukobima koji su izbili u indonezijskoj provinciji Irian Jaya nakon što je policija skinula tamošnju zastavu koja simbolizira želju za neovisnošću, javila je u subotu indonezijska novinska agencija Antara. Većina poginulih su useljenici iz drugih dijelova Indonezije. Oni su usmrćeni u blizini Wamene, glavnog grade pokrajine Irian Jaya, u napadu lokalnog stanovništva naoružanog lukovima i strijelama te mačetama.</p>
<p> Nasilje je izbilo u petak kad su lokalne pristaše neovisnosti podigle zastavu koja simbolizira njihove težnje. Nakon policijske intervencije započeli su neredi kad je skupina razjarenih lokalnih stanovnika napala doseljenike koji žive blizo Wamene.</p>
<p> Sukobi između indonezijskih snaga sigurnosti i lokalnog stanovništva u Irian Jayi, pokrajini bogatoj prirodnim resursima, vrlo su česti. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Ususret velikoj poreznoj reformi (1): Škegrina se porezna reforma s uvođenjem PDV-a pokazala lošom za hrvatsko gospodarstvo i jedini joj je cilj bio omogućavanje državi da što prije dođe do što više novca </p>
<p>Kako obitelj nastoji urediti stan da bi joj bilo bolje tako i građani jedne zemlje nastoje što bolje urediti državu kao zajednički javni dom.</p>
<p>Kao što se u obitelji mora raditi, zaraditi i pametno upotrebljavati novac, tako i u državi je nedvojbeno potrebno prvo radom ostvariti zaradu, a potom upotrebljavati novac.</p>
<p>Pri tom izraz »upotrebljavati novac« znači razborito utrošiti, a izraz »trošiti novac« znači nepotrebno izdvojiti za nešto.</p>
<p>Nalazimo se navodno pred značajnom poreznom reformom na koju će biti također ponovno potrošen respektabilan novac, vrijeme i trud, a da nismo odredili jasnu strategiju kamo idemo i što želimo postići - a tek tada donositi konkretne mjere (i u vidu poreznih propisa). Očito se nastavlja »vrtnja u prazno« što čine već predugo razne i slične administracije različitih stranačkih boja, a bez ozbiljnog usmjerenja i pozitivnog rezultata.</p>
<p>Hrvatskoj je nedvojbeno potrebna ozbiljna porezna reforma (između ostalog), ali istu je moguće razborito donijeti tek nakon jasnog utvrđenja objektivnih mogućnosti zemlje i jasnog usmjerenja kojim putem i na koji način se može izići na putove prosperiteta.</p>
<p>Povijest nam je jasno pokazala kako se npr. pogrešno strateško opredijeljenje komunističkog društva nije moglo popraviti niti nizom stalnih cikličkih reformi, a jednako tako smo svjedoci da pogrešna gospodarska koncepcija HDZ-a kroz 10-godišnje razdoblje nije učinila opće kvalitetne poboljšice, nego daljnju i drukčiju destrukciju gospodarstva.</p>
<p>Škegrina porezna reforma s uvođenjem PDV-a pokazala se lošom za hrvatsko gospodarstvo (osim za »bankarski« sektor) i jedini joj je stvarni cilj bio omogućavanje državi da dođe što prije do što većeg iznosa novca za TROŠENJE, bez obzira na stvarne mogućnosti privrede i građana.</p>
<p>Sadašnja administracija, koja ju slijedi, čvrsto se drži za državu dobro smišljenog »Škegrinog PDV-ovskog lonca«, svoju nesposobnost jasnih i hrabrih vizija i rješenja lako skriva opravdanim »grijesima bivše vlasti« i čini u financijskoj i poreznoj sferi opet stvarno kozmetičke reforme sa velikim riječima i velikim zvonima, a koje će se opet kroz godinu-dvije pokazati neučinkovitim.</p>
<p>I tako iz godine u godinu, već desetljećima, mijenjamo stalno porezne propise, stalno mijenjamo uvjete poslovanja, stalno se privrednici moraju prilagođavati novim »idejama« raznih »stručnjaka« koji imaju malo veze sa konkretnim gospodarskim životom i stalno se vrtimo u začaranom krugu nekih velikih makroekonomskih »papirnatih« riješenja koja nas nisu dovela na normalan gospodarski prosperitetni put.</p>
<p>Državna administracija se opet bavi nekim novim poreznim sustavom, dakle novom preraspodjelom onoga čega nema - zarade tj. novca, umjesto da joj prioritetni zadatak bude stvaranje uvjeta za omogućavanje zarade.</p>
<p>Opet imamo »podignuti prst« vladajućih administrativaca koji ukazuje (ponekad opravdano) na porezno izbjegavanje, umjesto da se shvati da je vrijeme za radikalne i izvanredne gospodarske mjere koje će, i uz pomoć poreznog sustava, zaposliti vojsku nezaposlenih, dovesti do ostvarivanja zarada, a time i do individualnog smanjenja poreza, a apsolutnog povećanja zbog većeg broja nositelja porezne obveze.</p>
<p>Najlakše, najjednostavnije i najspektakularnije je uvoditi policajce i inspektore i nalaziti razne »Pedre da vise« - no to je samo vrh ledene sante naših problema i samo njihovo prokazivanje ne vodi gotovo nimalo napretku države i blagostanju naroda, ako se ne stvaraju uvjeti za normalnije gospodarsko djelovanje.</p>
<p>Konačno, povučeni carinski Naputak je najjednostavnija slika načina funkcioniranja i gospodarskog nerazumijevanja aktualnog trenutka aktualne administracije.</p>
<p>Koliko je paušalan i nepripremljen rad ove administracije jasno govori i činjenica da ista po drugi puta u par mjeseci mijenja zakon o posebnim mirovinama, a da gđa Snježana Biga-Friganović jasno na radiju kaže da se kod donošenja prvi puta nisu konzultirali sa stručnjacima pa su izazvali kontraefekt, a sada se, ipak, prvo konzultiraju sa stručnjacima. Pa nije ova, niti ikoja, administracija izabrana da se četiri godine uči po sistemu »pokušaja i pogrešaka«.</p>
<p>Vremena su za one koji imaju jasnu viziju i konkretne razborite prijedloge s konkretnim rješenjima, a koja u osnovi moraju imati dvije stvari: »znoj i odgovornost!</p>
<p>Znoja nas se oslobađa - jer je rada sve manje, a odgovornosti nije nikada ozbiljne niti bilo!</p>
<p>Hrvatska nema vremena. Prošla su desetljeća čekanja »razvoja svijesti« u komunističkom sustavu koji je opravdano propao, prošlo je deset godina HDZ-ove »papirnate tajkunizacije« i gospodarskog »pretvaranja« sa svim negativnim posljedicama i niti jedna upravljačka administracija više nema niti vremena niti morala pozivati se na »negativnosti prošlosti«!</p>
<p>Hrvatski građani su bili spremni i devedesete u vrijeme najvećeg patriotskog zanosa, a spremni su ponovno i danas (nakon racionalnog iskustva neodgovarajućim unutarnjim uređenjem hrvatskog društva) podnijeti i ozbiljnije odgovornosti i terete ako će vidjeti da to vodi u bolja vremena i bolje dane.</p>
<p>Činjenica da Hrvatska u svijetu sada ima »prihvatljivije lice« ne znači da je promijenila i »gospodarsku dušu«. Pohvale MMF-a i Svjetske banke dobivao je svojevremeno i HDZ pa nikakve koristi od toga. MMF-u i Svjetskoj banci je nedvojbeno najvažnije da ima gdje plasirati novac i da im bude jamčeno njegovo vraćanje sa kamatama.</p>
<p> Ove institucije će pomagati svakoga tko može vratiti novac po bilo koju cijenu za sebe (ali da se ne uništi - za razliku od našh »banaka« koje ne gledaju često niti to) i ujedno vam »pomoći« da se osovite toliko na noge da uopće od njih možete i dalje »kupovati« novac.</p>
<p>Svjetska banka i MMF ne raspolažu nekim »izvanzemaljskim« novcem nego novcem građana razvijenih zemalja koji se kroz te institucije »oplođuje« na najsigurniji način - uz državna jamstva primatelja kredita! Svjetska banka i MMF su samo »nužno zlo« (i oni to dobro znaju), kao što je nužno zlo kada čovjek uzima kredit da bi si kupio kruha. Uzimanje novca od Svjetske banke i MMF-a stvarno predstavlja »socijalnu pomoć državnim komitentima« koji će vraćanje svakako »iscijediti« iz svojih grđana.</p>
<p>Nikakav ozbiljni i konstruktivni kapital, putem običnih, poduzetničkih ulaganja gospodarskih subjekata iz svijeta neće doći u Hrvatsku dok Hrvatska neće garantirati sigurnost ulaganja svojim građanima, dok neće uspostaviti zakone i sudbenu vlast tako da ista u relativno kratkom roku razrješava sporne odnose između pravnih i fizičkih osoba, dok na razboritom zakonu osnovan ugovor neće biti stvarno zakon između stranaka, a uvjeti poslovanja dok ne donose profit tom uloženom kapitalu. </p>
<p>Kapital MMF-a i Svjetske banke nikada nije imao i nema tu uobičajenu i elementarnu profitnu funkciju gospodarskog pojedinačnog ulaganja, nego samo funkciju međunarodne »socijalne pomoći«, kako bi se države i njihovi stanovnici »održali na životu« i kao kupci svjetskih roba, a što je danas posebno značajno u vremenu globalizacije i nedvojbene međupovezanost svih država i svih gospodarstava.</p>
<p>Kapital Svjetske banke i MMF-a stvarno predstavlja novi oblik »financijskog imperijalizma« koji trebaju, zovu i mole oni koji iz različitih razloga nisu sposobni uspostaviti gospodarstvo bez toga.</p>
<p>Zato svaki takav kredit kao i svaka prodaja raznih državnih obveznia nije ništa drugo nego novo i veće zaduživanje države i njezinih građana i novi predah aktualnih administracija za novo trošenje bez pokrića!</p>
<p>Na taj način svaka aktualna administracija stvara velike obveze koje mora vratiti i ima onda »pokriće« u rastu proračuna, a time i razlog za što više administriranja i »stiskanja« gospodarstva i građana i sve više razloga svog širenja i davanja sebi što većeg značaja i važnosti.</p>
<p>Administracija koja bi išla na uspostavljanje što optimalnijih uvjeta privređivanja i koja bi brinula samo o tome da gospodarski subjekti mogu poslovati temeljem razboritih i efikasnih zakona i koja bi brinula o uspostavi pravnog reda kojim gospodarski subjekti mogu brzo i lako ostvariti svoja povrijeđena im prava, stvarno bi stvorila mnogo samostalnih i gospodarski neovisnih gospodarskih subjekata na koje nema direktnog utjecaja, potpuno nepotrebnom u svom ovakvom obimu i prestala bi »gospodariti« gospodarstvom, a čega se niti jedna administracija lako ne odriče.</p>
<p>Postoje međutim vremena kada se donose i radikalne odluke, a takvo je za Hrvatsku nedvojbeno nastupilo. Naime, administrativno upravljanje gospodarstvom, nasljeđeno iz komunizma, nastavilo se drugim i sofisticiranijim metodama kroz vrijeme administracije HDZ-a, a nastavlja se i danas, bez ikakvog ozbiljnog kvalitetnog pomaka na drugačije pozicioniranje administracije i gospodarstva.</p>
<p>(nastavak u ponedjeljak)</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pojašnjenje stava OESS-a u vezi s Hrvatskom</p>
<p>Na prvoj stranici vašeg lista u broju od 29. rujna 2000. navedene su moje riječi kako slijedi: »Voditeljica austrijske misije pri OESS-u Jutta Stefan-Bastl izjavila je da OESS visoko uvažava demokratska postignuća novih hrvatskih vlasti, ali 'želi vidjeti hoće li lokalni izbori u Hrvatskoj proći u redu i hoće li se i na lokalnoj razini, kao i na državnoj, uvažavati sva ljudska prava, posebice prava manjina'. Ako lokalni izbori proteknu bez problema i situacija nakon njih bude stabilna, promatračka misija bi, prema riječima šefice austrijske misije, mogla napustiti Hrvatsku do jeseni, a najkasnije do kraja iduće godine«.</p>
<p>No, željela bih naglasiti da taj citat mora biti smješten u širi kontekst koji sam također elaborirala u razgovoru s vašim novinarom.</p>
<p>Rad Misije OESS-a usredotočen je na pomirbu, dvosmjerni povratak izbjeglica i prognanika te na zaštitu ljudskih prava i prava pripadnika nacionalnih manjina.</p>
<p> Daljnje smanjenje međunarodnog i lokalnog osoblja u Misiji, te restrukturiranje OESS-ove misije u Hrvatskoj ili čak prekid aktivnosti Misije mogu se zamisliti samo ako se postigne značajan napredak u navedenim područjima. Budući da mnoge zemlje sudionice OESS-a očekuju promjene na tom području nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj u proljeće 2001., rasprava o daljnjem smanjenju i restrukturiranju Misije te mogućem prekidu aktivnosti Misije vjerojatno će biti na dnevnom redu nakon lokalnih izbora.</p>
<p>Na kraju, htjela bih naglasiti da je OESS-ovo Stalno vijeće - kojemu pripadaju sve OESS-ove zemlje sudionice - kompetentno tijelo koje će donositi odluke što se odnose na OESS-ove misije, uvijek u suglasnosti s OESS-ovim zemljama sudionicama. </p>
<p>JUTTA STEFAN-BASTL</p>
<p>voditeljica austrijske Misije pri OESS-u, Beč</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bez proslave 140. obljetnica prve željezničke pruge u Hrvatskoj </p>
<p>Udruga željezničkih umirovljenika iz Međimurja uputila je priopćenje svim željezničarima u kojemu prosvjeduje protiv čelnika Hrvatskih željeznica zbog njihova otkazivanja središnje proslave Dana hrvatskih željezničara 5. listopada u Čakovcu. Oni smatraju da se time iskazuje podcjenjivački i uvredljiv odnos prema 140. obljetnici najstarije željezničke pruge u Hrvatskoj, onoj koja je 1860. izgrađena između Kotoribe i Čakovca te dalje u smjeru Slovenije.</p>
<p>Njenom izgradnjom poštanski i robni promet koji se obavljao poštanskim kočijama (diližansama) i teretnim konjskim zapregama preuzima željeznica.</p>
<p>Nažalost, kako izvješćuje čakovečki tjednik »Međimurje« i čelnici Međimurske županije nisu pokazali zanimanje da se takva proslava organizira u Čakovcu, makar i sužena sadržaja. Željeznički muzej iz Zagreba priređuje tek skromnu izložbu u prostorijama kolodvora u Čakovcu i Kotoribi.</p>
<p>Izgradnjom željezničke pruge Međimurje se tako prometno povezalo s jedne strane s Mađarskom na istoku, a s druge sa Slovenijom i Austrijom na zapadu. Željeznica je snažno utjecala na brzi razvoj industrije u Čakovcu, a time i gospodarski razvoj Međimurja.</p>
<p>Tisuće Međimuraca nalaze odonda posao kao »štrekari« širom Slovenije i Austrije: u Mariboru, Grazu, Leobenu, Brücku i dalje do Beča, a kasnije, izgradnjom tzv. »južne željeznice«, u Zagrebu i drugdje.</p>
<p>Međimurski željeznički radnici predstavljali su već od 70-tih godina 19. stoljeća začetak stvaranja radničke klase u sjevernoj Hrvatskoj.</p>
<p>MIHO HORVATIN</p>
<p>Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Lijepom našom: Čičarijom do Lupoglava</p>
<p>Nedjelja, 1. listopada, vrlo rano kreće skupina planinara iz Pleternice i Zagreba, te Horvata, Klinča sela i Zdenčine na XXII. Spomenski pohod na Slavnik (1028 m). Planinari iz Pleternice išli su preko Rijeke do Podgorja a ostali preko Ljubljane i Hrpelje-Kozine. Kiša nas je pratila čitavim putem. No, to nije omelo više stotina planinara iz Slovenije i nas gostiju da dođemo i sudjelujemo.</p>
<p> Domaćini, OPD-Obalno planinarsko društvo »Slavnik« iz Kopra nas je ugostilo ne samo osvježavajućim pićima, već bogatom ponduom domaćih jela. Dom zagrijan, pa je pokislim planinarima dobro došlo radi presvlačenja. Planinari iz Pleternice bili su mokri do kože. Slijedilo je dodjeljivanje priznanja uz prigodne značke (srebro i zlato) te za prvence odgovarajuća knjižica.</p>
<p> Kiša ne prestaje, povremeno lijeva. Kako vrijeme odmiče, to se mi upućujemo Ćićarijom do Lupoglava, da se snabdijemo domaćim proizvodima iz toga dijele drage Istre. </p>
<p>Kiša i dalje neumoljiva, čak povremeno jača. Najavljujemo dolazak u naše privremeno sklonište u Račju Vas, gdje u toploj zagrijanoj prostoriji ručamo. Obilna kiša na povratku nas pratila na relaciji kroz Gorski kotar do Karlovca. Neki od nas bili su na takvom izletu prvi put, te su najavili doći opet.</p>
<p>JOSIP SAKOMAN</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Čestitke na poštenoj analizi </p>
<p>U petak ujutro sam uz pomoć interneta pročitao najnovije napise u Vjesniku povodom situacije u Jugoslaviji i želim čestitati i političarima i vama novinarima na iskrenoj i poštenoj analizi ovog za Srbijance toliko očekivanog preokreta. Propast Slobodana Miloševića mora biti velika radost i za sve Hrvate jer da njega nije bilo Srbi Hrvatske nikada ne bi pravili ustanak u Hrvatskoj. On je bio zlo za sve građane bivše Jugoslavije. Mi smo uvjereni da će političari dvije zemlje naći vrlo brzo zajednički jezik i uspostaviti normalne susjedske i međunarodne odnose.</p>
<p>DRAGOSLAV NEŠKOVIĆ</p>
<p>Udruženje srpskih monarhista u Francuskoj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatski zatvori lani »ugostili« 30.000 osoba</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Više od 30.000 osoba protekle je godine prošlo kroz hrvatske kaznionice i zatvore, što je čak tri puta više nego 1990. godine. </p>
<p> Stalni porast broja osoba lišenih slobode, (1990. ih je bilo 10.000, 1997. godine - 17.000, a 1998. - 25.000), ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević jednim dijelom objašnjava činjenicom da se velik broj osoba umjesto plaćanja prekršajnih kazni odlučuje na izdržavanje kazne zatvora. Upravo takve osobe, tvrdi Ivanišević, čine velik dio onih koji su prošle godine prošli kroz zatvore.</p>
<p> Osobe lišene slobode kazne izdržavaju u šest kaznionica i 14 okružnih zatvora, u koje se može smjestiti oko 3500 osoba. Po podacima Ministarstva, ovoga kolovoza u zatvorima i kaznionicama su se nalazile 2454 osobe, od čega su tek - 102 žene. </p>
<p> Od ukupnog broja zatvorenika 40 posto ih je osuđeno zbog kaznenih djela protiv života i tijela (ubojstva, teške tjelesne ozljede), slijede kaznena djela protiv imovine, spolnih sloboda i spolnog ćudoređa, opće sigurnosti ljudi i imovine te sigurnosti prometa. Najveći broj zatvorenika osuđen je na kazne od jedne do pet godina i od pet do 10 godina zatvora. Dvadesetogodišnju kaznu služi 27 osoba, a najdužu moguću kaznu do 40 godina zatvora izdržavaju četiri osobe. Lani je kroz zatvore prošlo i oko 1200 ovisnika, od kojih 70 maloljetnika.</p>
<p> Za dnevni trošak smještaja, hrane, liječenja, osobne higijene, izobrazbe, slobodnih aktivnosti i naknade za rad po jednom zatvoreniku, hrvatski su porezni obveznici prošle godine izdvajali 40 kuna. Pridodaju li se tome i troškovi zaposlenih te održavanje objekata i opreme, taj je iznos po zatvoreniku iznosio 273 kune dnevno. </p>
<p> Uz postojećih šest kaznionica, a to su Lepoglava, Požega, Turopolje, Lipovica kod Popovače, Valtura kod Pule i Bolnica za osobe lišene slobode, Vjekoslav Jazbec, pomoćnik ministra pravosuđa zadužen za izvršenje kaznenih sankcija, najavio je skori završetak radova na novoj kaznionici u Glini. Ona bi trebala, kako tvrde u Ministarstvu, »rasteretiti« Lepoglavu kao jedinu kaznionicu zatvorenog tipa te okružne zatvore u Splitu, Zadru i Bjelovaru. Kako su, osim Lepoglave, kapaciteti ostalih kaznionica popunjeni tek 30 do 40 posto, Ministarstvo planira preustroj zatvorskog sustava koji bi osigurao ravnomjerniji raspored zatvorenika po kaznionicama.</p>
<p> Jazbec najavljuje i smanjenje broja zaposlenih zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i zatvorenika. Trenutačno je u hrvatskim zatvorima i kaznionicama zaposleno 3194 djelatnika pa u prosjeku na jednog zatvorenika dolazi jedan zaposlenik, dok je u Europi taj prosjek 1:3 u korist zatvorenika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dvadesetogodišnjak automobilom usmrtio vršnjakinju</p>
<p>VELIKA GORICA, 7. listopada</p>
<p> - U mjestu Staro Čiče nedaleko od Velike Gorice, na Velikogoričkoj se cesti u petak navečer zbila tragična prometna nesreća u kojoj je život izgubila dvadesetogodišnja Sunčana Lovreković. </p>
<p>Djevojka je, naime, oko 20.15 sati hodala uz sjevernu stranu kolnika, a uto je, kod kućnog broja 31, na nju prednjim dijelom svoga automobila »ford mondeo«, registarskih oznaka ZG 7082-M, naletio Darko Đuračić, također dvadesetogodišnjak, koji je vozio desnom stranom Velikogoričke ceste.</p>
<p>U policiji pretpostavljaju da je vozač, kako zbog neprilagođene brzine vožnje, tako i zbog mokroga kolnika, jednostavno izgubio nadzor nad upravljačem, pa je djevojčinu smrt, kako se čini, bilo gotovo nemoguće izbjeći.</p>
<p>Iako je na mjesto nesreće odmah pozvana i Hitna pomoć, djevojci se više nije moglo pomoći jer su zadobivene ozljede bile smrtonosne. Sunčana je preminula u vozilu Hitne pomoći u 20.55 sati. (A. K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U Sesvetama ga ubio putnički vlak</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Pedesetčetverogodišnji Miloš Samolov poginuo je u petak navečer, u 21.05 sati, u Sesvetama, u Selničkoj ulici iza broja 5, samo stotinjak metara istočno od pružnog prijelaza Sesvetska Selnica.</p>
<p> Nesretnog je Samolova smrt dostigla u obliku putničkoga vlaka broj 2117, koji je te večeri prometovao na liniji »Zagreb - Novska«.</p>
<p> Samolov se, kako se nagađa, vjerojatno neoprezno šetao uz južni kolnik u smjeru istoka, a tada je na njega naletio putnički vlak i usmrtio ga na licu mjesta. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kod Požege teško ozlijeđeni djevojčica i motociklist</p>
<p>POŽEGA, 7. listopada</p>
<p> - U prometnim nesrećama na cestama Požeštine, u Pleternici je teško ozlijeđena jedna dvanaestogodišnja djevojčica, dok je na cesti Požega - Brestovac teže nastradao motociklist.</p>
<p> Prema službenom priopćenju iz PU požeško-slavonske, u Pleternici, na raskrižju Školske ulice i Ulice Stjepana Radića, djevojčica J. G. (12) iz Brodskog Drenovca prelazila je kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu u neposrednoj blizini osnovne škole. Prilazeći istodobno pješačkom prijelazu, vozač Ž. V. (23) iz Vrbove, u općini Staro Petrovo Selo, koji je upravljao automobilom »yugo«, registarskih oznaka NG 831-P, nije prilagodio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vožnje pa je udario malodobnu pješakinju koja je pri padu na kolnik zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Na državnoj cesti broj 38 između Požege i Završja, motociklom »vespa«, registarskih oznaka PŽ 119-AI upravljao je Z. P. (38) iz Požege. On je pokušao pretjecati automobil marke »škoda octavia«, registarskih oznaka PŽ 499-AG, kojega je vozio Ž. V. (39) iz Požege.</p>
<p> Vozač Z. P. nije držao motocikl na dovoljnoj udaljenosti od automobila kojeg je pretjecao pa je prednjim kotačem »vespe« udario u lijevi kotač automobila. Motociklist se tada srušio na kolnik i tako zadobio teške tjelesne ozljede. (I. Fadljević)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zatišje u krađi automobila - nestao samo jedan »mercedes«</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Tijekom petka, 6. listopada, u razdoblju između 10 i 15 sati, u Radićevoj ulici ispred kućnog broja 48, netragom je nestao automobil »mercedes 300 D«, krapinske registracije KR 803-BL, vlasništvo Zijaedina I. (46). Vrijednost toga vozila procjenjuje se na 60.000 kuna.</p>
<p> Kako izvješćuju u zagrebačkoj policiji, riječ je skoro o jedinom automobilu ukradenom u posljednja dva dana.</p>
<p> Očito je, dakle, da su se, inače dobro organizirani kradljivci vozila, donekle pritajili, što svakako valja pripisati pojačanim policijskim aktivnostima. </p>
<p>Kako inače protumačiti činjenicu da su u posljednja tri dana ukradena tek četiri automobila, dok je to donedavno bio - dnevni prosjek, pri čemu su se posebno isticale skupocjene i već, na neki način, ozloglašene »audijeve« limuzine »A6«.</p>
<p> Česte policijske zasjede i mnogo veći broj nadzornih točaka po gradskim prometnicama, očito su požnjele uspjeh i, barem za neko vrijeme, vratili miran san u domove vozača. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Stjerali ih uza zid, pretražili džepove i zatim ukrali mobitele i novac</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Uz korištenje tjelesne snage, drska trojka zasad nepoznatih muškaraca, u petak je navečer, oko 23.30 sati, u Jarunskoj ulici 5, izvršila razbojstvo nad troje mladih. Riječ je o dvoje osamnaestogodišnjaka, Ivi V. i Daliboru M. te maloljetnoj N. V. (17) koji su u to doba noći pješice prolazili Jarunskom ulicom.</p>
<p>Došavši do diskoteke »The Best«, prišla su im trojica, kako su kazali policiji, starijih muškaraca od kojih im je jedan istoga časa zapovijedio da izvade sve što imaju u džepovima. Međutim, kad ga je maloljetna N. V. upitala što zapravo hoće, muškarac joj je odgovorio - snažno je pljusnuvši.</p>
<p>Sva su ih trojica potom natjerala da se okrenu prema zidu, pri čemu su dva razbojnika nastavila pretraživati džepove ustrašene mladeži, dok ih je treći nasilnik tjerao i silio da glave drže okrenute prema zidu kako ih ne bi gledali. Kada su se razbojnici dokopali osobnih dokumenata, torbica, mobitela i nešto novca, drski su nasilnici s plijenom ukupno vrijednim oko 1500 kuna, dali petama vjetra. Policija za njima, dakako, intenzivno traga. (A. K. Buterin)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Prvo na »placu« šakom po inspektorici, a zatim na sudu ugrizao policajca</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Zdravka S. (35), djelatnica Porezne uprave Županijske inspekcije, koja je u petak oko 9.20 sati, u pratnji policajca na Trešnjevačkom trgu obavljala redoviti nadzor ilegalne prodaje cigareta, lakše je ozlijeđena kad ju je napao Krešo Rajić.</p>
<p>Zdravka S. je tijekom jutra prišla i Rajiću (35) zatraživši od njega dokumente. Kako ih je on odbio dati, inspektorica i policajac posegnuli su za njegovom torbom. Ni to ga nije oduševilo, došlo je do naguravanja pa je Rajić - otišao.</p>
<p>No, kada su njih dvoje s torbom krenuli dalje, odjednom se »niotkuda« pojavio Rajić, prišao joj i s leđa je šakom udario u desno uho. Rajić je priveden, a uvečer mu je sutkinja priopćila da će ga u pritvoru držati do jutra. Iznova se oteo kontroli i negodujući protiv odluke, napao pravosudnog policajca, srušivši ga na pod. Ostali su ga policajci svladali misleći ga vezati, no - uzalud.</p>
<p> Rajić je jednog policajca ugrizao za desnu šaku, dok je drugi »zaradio« guljotinu šake. Ipak, za razliku od njih, iz tučnjave je izašao neozlijeđen, no dočekala ga je nova kaznena prijava. (A. K. Buterin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Pliva se borila s ruskim krivotvoriteljima, a domaći šverceri »dilaju« lijek protiv debljine u pola cijene!</p>
<p>Početni trošak otkrivanja nekoga lijeka iznosi od 60 do 80 milijuna dolara. U drugoj fazi, koju farmaceuti nazivaju inovativnom, otvara se prostor za krađu. Ona traje od sedam do 25 godina, lijek se tada nalazi na tržištu pod zaštićenim imenom i u to vrijeme proizvođač ostvaruje profit. Lijek se, nakon ulaganja velikih početnih sredstava, u principu proizvodi relativno jefitno, pa može zaraditi i falsifikator</p>
<p>Kada je četvrtina nacije ili gotovo milijun Hrvata predebelo, a kutija jedinog lijeka protiv debljine, koja je dostatna tek za pola mjeseca terapije koja može potrajati i nekoliko godina, košta u ljekarnama 396 kuna, onda to znači - biznis! Tako je vjerojatno mislio i anonimni poduzetnik koji je nedavno u poštanske sandučiće novozagrebačkih »limenki« ubacivao letak kojima ih je pozivao na povoljnu i prokušanu kupnju lijeka protiv debljine, Xenicala. Lijek doista postoji, proizvodi ga švicarski farmaceutski div F. Hoffmann-La Roche, ali prodaja koja se odvijala preko mobitela i u pola cijene bez sumnje je bila nezakonita i nije imala veze s legalnim distribucijskim lancem, kojim lijekovi iz inozemstva stižu u Hrvatsku. Zagrebačko predstavništvo učinilo je što je moglo: sazvalo konferenciju za novinare, upozorilo javnost da lijek koji se prodaje izvan ljekarni može biti potencijalno štetan, bez obzira na isto ime, a potom je slučaj prepustilo Ministarstvu zdravstva i policiji.</p>
<p>Ovo nije prvi zabilježeni slučaj nezakonite prodaje lijekova. Vjerojatno nije riječ o organiziranom kriminalu, jer je Hrvatska premala zemlja za tako nešto. U slučaju Xenicala, vjerojatno je bio u pitanju individualni šverc, a nepoznati lopov je cijenu mogao srušiti samo tako da nije platio PDV i carinu, odnosno da je lijek nabavio izvan lanca proizvođač-veledrogerija-ljekarna.</p>
<p>»Što je zemlja slabije razvijena, to su i veći potencijali za šverc lijekovima. Hrvatsko tržište je maleno, pa nismo toliko privlačni velikim švercerima. Više nas treba brinuti to što u Bosni i Hercegovini nema cjelovitog sustava distribucije lijekova i kontrole. U SRJ je stanje u previranju, dok Slovenija i Mađarska imaju vrlo visoke standarde, ali su im cijene lijekova niže nego u nas, pa i to omogućava jedan oblik šverca, jer su i niske cijene izazov«, objašnjava mr. Darko Takač, predsjednik Vijeća Hrvatske ljekarničke komore.</p>
<p>U svijetu je, međutim, od klasičnog šverca, mnogo popularnije falsificiranje lijekova, koje proizvođači mogu sprečavati različitim certifikatima autentičnosti, primjerice markicama, hologramima i serijskim brojevima. Ipak, budući da je riječ o vrlo sofisticiranom obliku kriminala, i tamna je strana dobro pripremljena i zna gdje može udariti.</p>
<p>Falsificiranje lijekova moguće je zahvaljujući tome što svaki lijek prolazi kroz tri faze. Prva, inovacijska, podrazumijeva najveća ulaganja farmaceutske industrije, jer se u njoj lijek tek stvara. Procjenjuje se da početni trošak otkrivanja nekoga lijeka iznosi od 60 do 80 milijuna dolara, pa ta faza nije zanimljiva organiziranom kriminalu. U drugoj fazi, koju farmaceuti nazivaju inovativnom, otvara se prostor za krađu. Ona traje od sedam do 25 godina, lijek se tada nalazi na tržištu pod zaštićenim imenom i u to vrijeme proizvođač ostvaruje profit. Lijek se, nakon ulaganja velikih početnih sredstava, u principu proizvodi relativno jefitno, pa može zaraditi i falsifikator.</p>
<p>»Falsificirani lijekovi mogu biti bez aktivne supstance, dakle izgledom oponašaju traženi lijek, no neki krivotvoritelji koriste i aktivne supstance, ali nečiste, što može biti izuzetno opasno«, kaže Takač. Najzanimljiviji su skupi lijekovi, koji se dobro prodaju, jer se kriminalcu onda isplati ulagati i u laboratorij u kojem će proizvoditi »lažnjak«.</p>
<p>S problemom falsificiranja susrela se i naša Pliva, čiji su vodeći proizvod, antibiotik azitromicin, lani krivotvorili u Rusiji. »Pliva je promptno reagirala. Njezina reakcija agresivnim protumjerama uključivala je uvođenje nove ambalaže proizvoda. Azitromicin je sada zaštićen markicom 3M, a obaviještene su i sve nadležne državne institucije i agencije, te cjelokupni lanac distribucije, koji je opremljen dodatnom opremom te dodatno educiran«, odgovorila nam je direktorica Korporativnih komunikacija u Plivi, Dijana Kobas. Poduzete mjere pokazale su se uspješnima, jer Pliva poslije njihova uvođenja bilježi stalan rast prodaje lijeka na ruskom tržištu, a i nema novih dojava o falsificiranju medikamenta.</p>
<p>Kako se pacijent može zaštititi? Prvenstveno tako da lijek kupuje ili podiže na recept u ljekarni, odgovara mr. Takač. Kupovina na bilo kojem drugom mjestu, podrazumijeva rizik na vlastitu odgovornost, jer se lijekovi, prema hrvatskom Zakonu o lijekovima, smiju prodavati isključivo u ljekarnama.</p>
<p>No, krivotvorenje lijekova nije ono što Hrvatsku brine. Individualni šverc je taj koji uvijek i svuda funkcionira i koji se teško može iskorijeniti. Njega mogu suzbiti, ako već ne iskorijeniti, inspekcijske službe i zakonom predviđene kazne. Zakon o lijekovima šverc lijekovima tretira kao privredni prijestup, pa pravna osoba može biti kažnjena iznosom do milijun kuna. Odgovorna osoba unutar pravne osobe može pak biti kažnjena iznosom do 50.000 kuna. Nažalost, Hrvatska još nema sustav farmaceutske inspekcije, a Državni inspektorat nema izravno lijekove pod svojom kontrolom.</p>
<p>»Glavni cilj takvog nadzora trebao bi biti osiguranje stalne i visoke kakvoće lijekova, ali naravno inspekcije bi se trebale baviti i nezakonitim radnjama«, naglašava predsjednik Vijeća Hrvatske ljekarničke komore. Tada bi se vjerojatno mogla suzbiti i u Hrvatskoj dobro uhodana prodaja proizvoda, koji su jednim dijelom doista dijetetski, ali su drugim dijelom lijekovi. Mr. Takač pritom misli na multivitaminske proizvode koji nas »napadaju« doslovce od svuda - iz novinama, s televizijski ekrana, na gradskim tržnicama...</p>
<p>»Visokodozirani vitaminski pripravci Zakonom o lijekovima su kategorizirani kao lijekovi, a niskodozirani se ubrajaju u dijetetske pripravke, odnosno namirnice. Postoje indicije da ti proizvodi uopće nisu prošli legalnu proceduru, odnosno da je u pitanju šverc«, naglašava Darko Takač.</p>
<p>Švercaju li i sami ljekarnici? Mr. Takač kaže da su do jeseni 1998. godine na snazi bila rješenja Ministarstva zdravstva koja su omogućavala nekim ljekarnama da same nabavljaju lijekove iz inozemstva koji nisu bili registrirani u Hrvatskoj, a bili su namijenjeni za individualne potrebe pacijenata. Ministarstvo sada daje uvozniku rješenje o uvozu takvoga lijeka, ali na temelju dokumentacije i uz recept. Uvoz je moguć i preko ljekarne, a popularno se naziva »malim uvozom«. »Ljekarnici su ipak savjesni i odgovorni. Uvijek su i među njima mogući sporadični slučajevi šverca lijekova iz inozemstva. Takve slučajeve treba prijaviti«, poručuje Takač.</p>
<p>Prisjeća se i nezakonite prodaje lijekova u vrijeme socijalne krize kada su, uglavnom umirovljenici, rasprodavali svoje kućne zalihe lijekova, kako bi nešto zaradili. Iako je to u svakom slučaju nezakonito, ne može se nazvati baš pravim švercom. Događalo se i da se nude lijekovi preko oglasnika. Inspektori iz nekog razloga nisu reagirali. Ljekarnička komora je na to upozorila Ministarstvo zdravstva koje je s prijelaza 1998. na 1999. godine upozorilo izdavačke kuće da je to nezakonito. Jednako i kao što je nezakonito oglašavati lijekove. To je moguće isključivo u stručnim časopisima, a u javnim je medijima dopušteno samo ako je u pitanju lijek koji se može nabaviti bez recepta. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Međunarodni festival turističkog filma</p>
<p>SPLIT, 7. listopada</p>
<p> - Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića u Splitu će se od 18. do 21. listopada održati međunarodni festival turističkog filma, turističkog work shopa i turističkog foruma SW ITF' 2000. Prijavljeno je 132 filma iz 26 zemalja. Pored prve nagrade za najbolji turistički film festivala posebno će biti nagrađen najbolji »Hrvatski nacionalni turistički film« i posebna nagrada za najbolji »ekološki turistički film«.</p>
<p>Počasni predsjednik je Antonio Conte, predsjednik CIFT-e i FESTE-e Europske federacije turističkih novinara, dok je počasni dopredsjednik dr. Branimir Lukšić, župan splitsko-dalmatinski, a predsjednik Festivalskog vijeća je prof. Ivan Škarić, gradonačelnik Splita. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U Hrvatskoj još 43.519 turista</p>
<p>Na području sedam jadranskih županija te grada Zagreba protekloga tjedna, prema podacima turističkih zajednica, boravilo je 43.519 gostiju, od 40.175 stranaca, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Na Jadranu je boravilo ukupno 48.008 turista, pri čemu je najveći broj zabilježen u Istarskoj županiji. U njoj se odmaralo 14.112 gostiju, što je 27 posto više u odnosu na isti dan prošle godine te 43 posto u odnosu na isti dan 1998. godine.</p>
<p> U Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno je 9052 turista (rast od 128 posto prema prošloj godini i 87 posto prema istom danu 1998.). Inače, na području pet jadranskih županija (za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku nema podataka za 1998. i 1999.) porast broja gostiju u odnosu na isti dan prošle godine iznosi 71 posto, a u odnosu na isti dan 1998. godine 70 posto.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ljenčariti na hrpama elaborata ili prihvatiti nove izazove?</p>
<p>Dojmovi nakon »Vinoforuma 2000.«? Nije bio na nekoj »elitnoj« razini, ali ipak mu treba dati dobru ocjenu jer mu je domaćin bila turistička zemlja koja je, nažalost, poznata po skromnosti izvanpansionskih sadržaja i vrlo slabim ostvarenjima u uvođenju vinogorja i vina u svoju ponudu. Dakle, poruke te priredbe su - jasne!</p>
<p>U Zagrebu na Kaptolu 5 (restoran Kaptolska klet) u nedjelju navečer završava trodnevni Zagrebački festival portugisca, već peti po redu, posvećen kultu mladog vina, a baš je portugizac u nas prvi u godini iz te kategorije! Organizatori ove priredbe (izvršni je Art-kabinet s Gornjega grada), u suradnji prije svih s Gradskom uredom za poljoprivredu i šumarstvo, iz godine u godinu pokazuju upornost u nastojanjima da se obnove rituali oko ovoga folklornog vina i da se, što je posebno važno, sačuva ova sorta loze i vina koja je stigla na rub opstanka.</p>
<p> Nije nikakva novost kad se navede da je i ovaj projekt još u fazi tzv. porođajnih muka i da (naša posla!) ima više kritičara nego navijača, ali kakav je takav je ne može se poreći da na svoj način nije pridonio inače skromnoj tzv. izvanpansionskoj ponudi naše metropole. Uostalom od toga dugim godinama boluje i turistička Hrvatska jer je i dalje primjetan i zabrinjavajući raskorak između mogućnosti i ostvarenja.</p>
<p>Ovo je, dakle, nastavak razrade »evergrin« teme o uvođenju vina (vinogorja, vinskih cesta, podruma, konoba, vinogradarsko-vinskog folklora...) u našu turističku ponudu. Uz Zagrebački festival portugisca povod je i nedavno završeni manifestacijsko-turistički dio srednjoeuropskog »Vinoforuma 2000.« na otoku Krku. Ta je gospodarstvena, turistička i kulturološka priredba utemeljena '91. godine, a ove je godine naša zemlja polagala ispit domaćinstva. Kako je bilo? Po običaju, kritičari su rekli svoje i našli »stotine« zamjerki, a navijači su, uz dobronamjerne primjedbe, pozdravili izvedbu.</p>
<p> Kako se u ovakvim prigodama tradicionalno kaže da je »istina u sredini«, onda bi, po mome sudu i mišljenju, to moglo izgledati ovako: prema onome što je viđeno u šest dana na Krku priredba dobiva prolaznu ocjenu, a ukupni je dojam ipak »drugoligaški«, ali s obzirom na žalosnu istinu da je turistička Hrvatska zemlja s vrlo skromnim izvanpansionskim sadržajima i istodobno (pre)puna elaboratske pameti (studije, prednacrti, nacrti, kratko i dugoročni planovi od kojih najveći broj nije nikad ostvaren) onda je priredba u Krku - prva liga! Uz ostalo je potvrđeno da se i u škrtim uvjetima može nešto načiniti i tako smanjiti već poslovični raskorak između mogućnosti i realizacije.</p>
<p>Trebalo nam je, eto, biti dodijeljeno jedno domaćinstvo euro-priredbe da se uvjerimo kako se vino i sve oko vina može plasirati u turističkoj ponudi!? Strani su turisti doslovno opsjedali štandove naših vinara, pijuckali su vino i žestice, kušali med i maslinovo ulje, kupovali odgovarajuće suvenire... Grad Krk i Vrbnik ostavljali su u posezoni dojam pune sezone, najkraće rečeno turistima i izletnicima puno je manje bilo dosadno nego inače u našim turističkim mjestima.</p>
<p>Prema informacijama organizatora, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ovu manifestaciju nije pomoglo niti jednom kunom, Hrvatska gospodarska komora donirala je 20.000 kuna, resor ministra Jakovčića deset, a sve ostalo su snosili sustav Hrvatske turističke zajednice, te neke regionalne komore i županijski uredi (pomogli svojim vinarima da nastupe), ali i sami sudionici su posegnuli u vlastite džepove! Eto i dokaza da ne treba čekati sve »odozgo« nego se uzdati u vlastite ideje i napore. Evo, primjerice, iskustva iz doline Neretve! Taj atraktivni kraj pripadao je u žalosnu skupinu naših turističkih mrtvih kapitala (npr. Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Dalmatinska zagora...), a onda su se »probudili« lokalni entuzijasti i poduzetnici i već se najmanje pet godina Neretva može pohvaliti s nesvakidašnjim aranžmanima u svojoj delti (starinskim plovilima kroz močvaru) i matici rijeke (natjecanja lađara), uz, naravno, plasman svojih delicija na tanjuru i u čaši!</p>
<p>Ako se prihvate poruke i pouke »Vinoforuma 2000.« (naravno, i Festivala portugisca) onda treba očekivati i nove sadržaje u uvođenju vina i domaćih delicija u turističku ponudu i to ne samo u ljetnim mjesecima. Ako se to ne dogodi onda će se i dalje počivati na hrpama elaborata i gunđati kako nam je turizam - mučenik za kojega »oni gore« nemaju razumijevanja...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Liović: Agotić je pogrešno savjetovao Mesića jer je manje pridonio u ratu </p>
<p>Trošak HVIDR-e za telefone i faksove iznosio je samo 41.000 kuna, a sedam milijuna kuna podijelili smo županijskim odborima, rekao je predsjednik Glavnog odbora HVIDR-e Ivica Perković/ Liović vratio odličje Mesiću jer ga je nazvao prevarantom</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata (HVIDR) Marinko Liović izjavio je u subotu na konferenciji za novinare da je predsjednikov savjetnik za vojna pitanja Imra Agotić, bez razgovora i konzultacija, a vjerojatno zbog svoga manjeg doprinosa Domovinskom ratu od umirovljenih generala, loše savjetovao predsjedniku Mesiću njihovo umirovljenje.</p>
<p>»Mislim da je Agotić pogrešno savjetovao Mesića«, kazao je Liović, ocijenivši da je ta odluka, iako u skladu sa zakonom, najrigoroznija mjera koja se mogla izreći umirovljenim generalima. Liović je poručio visokim vojnim časnicima da postupaju razumno, jer u sličnom slučaju neće biti umirovljenja, nego suspenzije ili vojni sud. </p>
<p>Govoreći o pismu hrvatskih generala, Liović napominje da su to pismo shvatili kao pismo osoba od autoriteta u Hrvatskoj vojsci, koja žele u mirno vrijeme stati u obranu »ukupnog hrvatskog bića, koje je sudjelovalo u Domovinskom ratu«. Liović je rekao da revizija poslovanja u HVIDR-i još nije obavljena, te da je podatke o HVIDR-i u saborskom izvješću državne revizije dostavilo Ministarstvo branitelja. Liović je demantirao te podatke, rekavši da je HVIDR-a prošle godine bila oslobođena plaćanja poštarine, pa je »nemoguće utrošiti milijun i pol kuna za poštarinu kako je to navedeno u izvješću«. Drži da je »to trebalo nekome iz vladajuće šestorke, kako bi se blatio i negirao naš rad od 1991, pa kroz rat, sve do danas«.</p>
<p>Predsjednik Glavnog odbora HVIDR-e Ivica Perković dodao je da trošak HVIDR-e za telefone i faksove iznosio samo 41.000 kuna, a sedam milijuna kuna podijelili su županijskim odborima, dok je ostatak do 11 milijuna potrošen na plaće djelatnika, tekuće poslovanje, organizaciju športskih, kulturnih i drugih priredbi, te jednokratne novčane pomoći. Liović je najavio da će HVIDR-a predložiti Saboru da se Zakon o oprostu ili ukine ili proširi na sve hrvatske građane, dakle i Srbe i Hrvate. Govoreći o neostvarenim pravima ratnih invalida, rekao je da im invalidnine i mirovine još nisu usklađene, iako je tu zakonsku obvezu trebalo provesti još u siječnju. Po njegovim riječima, i izgradnja stanova za ratne invalide je stala, pa je 25 milijuna kuna utrošeno za konzerviranje stanova.</p>
<p>Komentirajući vijest od petka, o inicijativi posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Balkan Carla Bildta da na Zagrebački summit tijekom studenoga pozove i Vojislava Koštunicu, Liović je rekao da Koštunica nije dobrodošao u Hrvatsku, jer se radi o unuku četničkog vojvode Draže Mihailovića. Liović nije precizirao koje će akcije poduzeti HVIDR-a ako Koštunica dođe.</p>
<p>Također je rekao da je u »Narodnim novinama« od 15. rujna objavljeno da mu je predsjednik Mesić dodijelio odličje za pet godina uzorne službe u MORH-u, i da to, kako je rekao, najniže odličje vraća Predsjedniku Republike. </p>
<p>Liović smatra da je to odličje trebao dobiti ranije, a ne sada, kada ga predsjednik Mesić naziva »prevarantom, manipulantom i čelnikom mafijaške kriminalne organizacije«. (Hina)</p>
<p>Agotić: Liovićeve izjave ne zaslužuju komentar</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada - »Liovićevo stajalište uopće ne zaslužuje moju pozornost«, komentirao je savjetnik predsjednika Republike za vojna pitanja general Imra Agotić. »Liović ne zna što sam i kako savjetovao predsjednika Mesića, a u stanju je donositi takve ocjene, tako da se neću uopće osvrtati na to«, rekao je Agotić u izjavi za Hrvatski radio. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hitno početi graditi drugi tunel kroz Učku</p>
<p>Kroz Učku je dosad prošao 21,5 milijun vozila i više od 60 milijuna putnika. Porast prometa je stalan, a ovoga ljeta ostvaren je rekordni dnevni prolaz od 13.000 vozila, odnosno 264.000 vozila u mjesecu. Do kraja ove godine, očekuje se prvi put promet iznad dva milijuna vozila</p>
<p>PULA, 7. listopada</p>
<p> - Zbog ubrzanog porasta prometa automobila na istarskim prometnicama, kao i zbog rigoroznijih propisa o korištenju tunela, neodložna je gradnja još jedne tunelske cijevi kroz Učku. Usporedo s dovršenjem zapadnog kraka istarskog cestovnog ipsilona, a riječ je o dionici dugoj 50 kilometara od rijeke Mirne do Kanfanara i dalje od Vodnjanja prema Puli, projektiranje i gradnja drugoga tunela jedan je od najhitnijih cestovnih projekata u funkciji turizma. </p>
<p>To je uz ostalo rekao direktor tunela Učka Aleksandar Anzul u subotu, na okruglom stolu na temu »Gospodarstvo Istre i Hrvatske na početku 21. stoljeća«. Skup je upriličen drugoga dana znanstvenog skupa »Susreti na dragom kamenu«, posvećenog akademiku Miji Mirkoviću - Mati Baloti.</p>
<p>Prema Anzulovim riječima, kroz tunel Učka, koji je pušten u redovni promet prije 19 godina, prošlo je 21,5 milijun vozila i više od 60 milijuna putnika. S izuzetkom 91. i 92. godine, porast prometa je stalan, a ovoga ljeta ostvaren je rekordni dnevni prolaz od 13.000 vozila, odnosno 264.000 vozila u mjesecu. Do kraja ove godine, očekuje se prvi put promet iznad dva milijuna vozila. </p>
<p>Zbog svega toga, a posebice imajući na umu nove propise o sigurnosti prometa u tunelima, predstoji žurna gradnja još jedne tunelske cijevi kroz Učku, što znači da bi to bio prvi dio buduće istarske autoceste, za što je preduvjet dnevni promet u ljetnim mjesecima od 16.000 vozila, koji će biti dosegnut prije 2010. godine.</p>
<p>O tim razvojnim zadacima i načinu financiranja završetka istarskog cestovnog ipsilona u Puli, s istarskim županom Stevom Žufićem istodobno su razgovarali predstavnici dioničkog društva Bina-Istra. Za sada je hrvatskoj Vladi i Istarskoj županiji ponuđen model od četiri načina naplate cestarine na budućoj prometnici, a ovisno o odabiru varijante ovisi i učešće države u investicijskim troškovima.</p>
<p>Istom prigodom u sklopu rasprave o prometnom povezivanju svih dijelova Hrvatske, posebice u smjeru mora, Branimir Mirković s osječkog Ekonomskog fakulteta aktualizirao je projekt gradnje kanala Vukovar-Šamac, čime bi se vodeni plovni put skratio za oko 600 kilometara. Međutim, zbog djelomične plovnosti Dunava, po njegovim riječima za Hrvatsku, a posebice Slavoniju trenutno je najaktualnija gradnja transferzale Budimpešta-Ploče, čime bi se Osijek Dalmaciji približio čak za 300 kilometara.</p>
<p>Raspravljalo se i o stagnaciji prometa u našoj najvećoj luci Rijeka, koju je u međuvremenu Kopar osjetno pretekao, ostvarujući trenutno i tri puta veći prihvat i otpremu tereta, dok je Rijeka spala na 2,5 do tri milijuna tona godišnje. Pred Koprom je, rekao je prof. dr. Ivo Žuvela, ubrzani razvoj, jer se upravo dovršava druga željeznička traka do Divače, a povećanju prometa pridonijet će i završetak novog autoputa prema Budimpešti.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Predsjednik Mesić primio fulbraightovce</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je izaslanstvo Hrvatskoga društva fulbraighttovaca. Nakon sastanka predsjednik toga društva Esad Prohić je izjavio kako je to drugi put da ih je primio hrvatski predsjednik, što članovima govori da »neki novi vjetrovi pušu u Hrvatskoj za Fulbraightovo društvo«. </p>
<p> »Mi smo počašćeni time, jer još nisam svjedočio primjeru da predsjednik države dva puta prima naše članove«, rekao je Prohić. Dodao je kako je to znak da cilj njihova djelovanja, a to je povezivanje Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske u znanosti, kulturi i umjetnosti ima smisao i budućnost u Hrvatskoj.</p>
<p> To društvo okuplja bivše korisnike stipendija Fulbraightove zaklade, a jedan od prvih sporazuma, koje je Hrvatska kao samostalna država potpisala 1990., bio je o nastavku Fulbraightova programa, rekao je Prohić. S obzirom na veličinu naše zemlje, možemo biti ponosni da Hrvatska ima oko 200 bivših korisnika te stipendije, dodao je Prohić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tomčić: HSS-ovi ministri u Vladi imaju punu podršku Račana</p>
<p>Naši ministri Vladimir Strugar i Željko Pecek zadovoljili su svojim radom, rekao je Zlatko Tomčić na tiskovnoj konferenciji/ Najavio da će konačni tekst ustavnih promjena biti gotov u utorak ili srijedu te da je on uglavnom za HSS prihvatljiv </p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Šire predsjedništvo Hrvatske seljačke stranke (HSS) dalo je punu potporu državnim dužnosnicima u izvršnoj vlasti koji dolaze iz redova te stranke, kazao je u pauzi sjednice na tiskovnoj konferenciji predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić. Međutim, predsjedništvo je nezadovoljno premalim angažmanom saborskih zastupnika HSS-a u oba saborska doma, kao i suradnjom između županijskih ogranaka i saborskih zastupnika.</p>
<p>»Donijeli smo jedinstvenu ocjenu da su naši ministri Vladimir Strugar i Željko Pecek zadovoljili svojim radom, ponuđenim inicijativama te da se dobro nose sa svim problemima. Ne razmišljamo o njihovoj smjeni, a i kada bi razmišljali, onda bi prvo morali čuti mišljenje premijera Račana koji je jedini mjerodavan za ocjenu njihovog rada. Međutim, pouzdano znam da oni imaju punu Račanovu podršku. Doduše, Pecek ima dosta poteškoća s obzirom da je njegovo Ministarstvo za srednji i mali obrt i poduzetništvo tek formirano. Unatoč tome on je postigao dobre rezultate, ali ih je loše prezentirao javnosti. Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar ima punu podršku stranke. </p>
<p>Kritike koje su mu upućivane, ponajviše zbog imenovanja ravnatelja nisu primjerene, a plod su parcijalnih interesa a koji dolaze iz lokalne samouprave. On se tome odupro i pripremio novi zakon po kojem će glavnu riječ u imenovanju ravnatelja imati zbornica, roditelji i jedinice lokalne samouprave. Također i program reforme osnovnog školstva ima podršku HSS-a. On je na samom začetku, pa zbog toga smatram da ga ne treba rigorozno ocjenjivati, a u tu halabuku su se uključile i neke stranke šestorice rušeći na taj način odnose u koaliciji«, rekao je Tomčić ne imenujući o kojim je strankama riječ.</p>
<p>Komentirajući odnose među strankama šestorice, Tomčić je naglasio da će se HSS i dalje zalagati za ravnotežu između globalnih interesa i pojedinačnih nesuglasica koje se pojavljuju, poput one kada je potpredsjednik Vlade na saborskoj sjednici napao klub HSS-a, pa i samu stranku, optužujući HSS-ovce da govore neistinu o problemima u privatizaciji. Njegove riječi nisu bile istinite i mi ćemo mu odgovoriti, ali bez zatezanja konopa, jer mi tražimo ravnotežu u šestorci, ali pri tom nećemo zaboraviti ni na konstruktivnu kritiku, ističe predsjednik HSS-a, dodavši da šestorica funkcioniraju skladno, unatoč nesporazumima koji su neizvjesni. »Posve sam siguran da ćemo sve nesuglasice slagati bez problema«, kazao je Tomčić.</p>
<p>Govoreći o ustavnim promjenama, Tomčić je najavio da će konačni tekst biti gotov u utorak ili srijedu te da je on uglavnom za HSS prihvatljiv, objasnio je da gotovo sve europske zemlje imaju za neke spornu odredbu po kojoj predsjednik Republike može raspustiti Sabor. Založio se da se njome sprečava samovolja kako predsjednika države, tako i Vlade, a i samog Sabora.U svakom slučaju zatražit ćemo da se uvrsti i odredba po kojoj će Sabor moći raspustiti i sam sebe.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje kako komentira posljednje događaje u SRJ, kazao je da situacija u Srbiji nije mogla završiti na drukčiji način. »Zadovoljava me što se uvažio stav birača, ali međunarodna zajednica na potpuno neselektivan način najavljuje skidanje sankcija SRJ u roku od 24 sata. Zbog toga sam i rezerviran jer sve dok se Slobodan Milošević ne izruči Haaškom sudu, dok se novi predsjednik SRJ Vojislav Koštunica ne ispriča za sve što su Srbi napravili u agresiji na Hrvatsku i druge zemlje, ne možemo govoriti o normalizaciji odnosa između SRJ i Hrvatske. Međunarodna zajednica treba imati jednak kriterij za sve zemlje«, tvrdi Tomčić, dodavši da bi sudjelovanje Koštunice na skorom summitu Europske unije i zemalja s ovog područja, mogao biti dobra prilika za razgovore o tim temama. Također je dodao da nema saznanja o navodnom neslužbenom dokumentu koji je sastavio Carl Bildt o stvaranju određenih asocijacija među zemljama zapadnog Balkana, naglasivši da je on i ako postoji za Hrvatsku potpuno neprihvatljiv. </p>
<p>Predsjedništvo HSS-a također je donijelo odluku da umjesto Željka Ledinskog koji je imenovan na mjesto direktora Hrvatskih šuma, u Sabor uđe seljak Josip Golubić iz Štefanja kod Bjelovara, kojem je glavni tajnik HSS-a Stanko Grčić prepustio to mjesto. Predsjedništvo je također razgovaralo o strategiji za predstojeće lokalne izbore.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kramarić: Vlada je odustala od socijalnih predizbornih obećanja</p>
<p>ZAGREB, 7. listopada</p>
<p> - Liberalna stranka nezadovoljna je činjenicom da u saborsku proceduru još nije upućen prijedlog zakona o lokalnoj samoupravi te da još nije određeno teritorijalno ustrojstvo Hrvatske, kazao je v.d. predsjednika LS-a Zlatko Kramarić na sjednici Glavnog odbora te stranke održanoj u subotu. Kramarić je izrazio nezadovoljstvo i načinom i brzinom transformacije HTV-a u javnu televiziju. Ustvrdio je da je tijekom predizbornih kampanja za izvanredne lokalne izbore u informativnim emisijama HTV-a LS marginaliziran, te da je HTV na vrlo nevješt način favorizirao pojedine stranke, što je posebno bilo vidljivo tijekom izbora za zagrebačku Skupštinu.</p>
<p>Ocijenio je da je Vlada odustala od socijalnih tema, na koje se odnosila većina predizbornih obećanja vladajuće koalicije. »Zbog toga su građani na kasnijim izborima za lokalne samouprave kažnjavali članice koalicije, a posebno dvije najjače stranke«, ustvrdio je Kramarić, dodajući da je LS pokazala dosljednost i socijalnu osjetljivost, zbog čega je na tim izborima polučila veći uspjeh od onoga koji su predviđale »navodno pouzdane ankete«.</p>
<p>Govoreći o prelasku članova LS-a u veće stranke, Kramarić je kazao da je malim strankama velik izazov sudjelovanje u velikim koalicijama, jer postoji mogućnost gubitka njihova identiteta. Otklonio je tvrdnje po kojima je LS oporba unutar Vlade. »LS podržava Vladu, ali zadržava pravo na kritički nastup, ako se za to ukaže potreba«, istaknuo je Kramarić, ocijenivši da politički odnosi postavljeni na siječanjskim izborima nisu i konačni.</p>
<p>Osvrćući se na aktualnu politiku hrvatske Vlade, predsjednik zagrebačkog LS-a i kandidat za predsjednika stranke Mladen Vilfan je ocijenio da je u teškoj gospodarskoj situaciji Vlada provela brojne mjere za ozdravljenje hrvatske privrede. »Unatoč pozitivnoj ukupnoj bilanci, u javnosti ipak prevladava negativna percepcija Vladinih postupaka«, ocijenio je Vilfan. Smatra da su tome pridonijeli ishitreni i nepromišljeni potezi Vlade. Javnost, dodao je, primjećuje polarizaciju stavova pojedinih ministara, a postoji i brojna skupina uglednih ekonomista koja argumentirano pokazuje da je politika Vlade nedovoljno agresivna u projekciji ubrzanog gospodarskog razvoja.</p>
<p>Članovima Središnjeg odbora LS-a obratio se i predsjednik stranke Vlado Gotovac, koji zbog bolesti u protekla tri mjeseca nije obnašao tu dužnost. </p>
<p>»Nepotrebno je raspravljati o afirmaciji Domovinskoga rata jer je taj rat afirmiran onda kad je ispunjen njegov jedini cilj, a to je uspostava hrvatske države«, ocijenio je Gotovac. Dodao je da događaji koji u posljednje vrijeme potresaju hrvatsku političku scenu pokazuju da stanje u Hrvatskoj nitko ne može do kraja kontrolirati.</p>
<p> Gotovac drži da niz pisama koja su u posljednje vrijeme upućena hrvatskom narodu, po sadržaju i po kronologiji, pokazuju kontinuirano nastojanje bivše vlasti da vlastite pogreške prikaže kao pogreške vladajuće koalicije. »Oni koji su izgubili vlast ponašaju se kao da su s tim izgubili i odgovornost, što nije točno«, kazao je Gotovac. Govoreći o odluci predsjednika Mesića da umirovi sedmoricu generala, Gotovac je ocijenio kako je od dvije mogućnosti koje mu je pružao Ustav, Mesić izabrao blaže rješenje. Za LS-ove zastupnike u Saboru Gotovac je rekao da su nedovoljno odlučni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Vesna Pusić: Ne očekujem nemire</p>
<p>ŠIBENIK, 7. listopada</p>
<p> - Ne očekujem nikakve socijalne nemire, a ako do sredine mandata nove Vlade bude opipljivih rezultata svekolikog napretka, bit ću zadovoljna, rekla je predsjednica HNS-a Vesna Pusić na Izbornoj Skupštini HNS-ove podružnice u Šibeniku.</p>
<p>Kratko se osvrnula i na aktualna pisma generala i HDZ-ov proglas. »Ne smijemo to shvatiti neozbiljno, jer je svaki takav pokušaj bitan i značajan pokazatelj, ali ne mislim da je u mogućnosti privući ozbiljnu podršku građana, pripadnika HV-a ili članova pojedinih institucija države«, rekla je Vesna Pusić. Dodala je kako »imamo veliku sreću što nam je predsjednik države čovjek koji se postavio u obranu institucija i države«.</p>
<p>Za šibenski HNS je rekla kako je zapao u krizu, jer je došlo do promjene rukovodstva, ali i da se nada da će šibenska podružnica s novim ljudima dobiti na snazi i poletu. Na Izbornoj skupštini raspravljalo se i o radu bivšeg rukovodstva. Marko Ćubrić pitao je na osnovu čega je Vesna Pusić raspustila bivši IO stranke te razriješila rukovodstvo, pa je zaključio da je ona to uradila primjenjujući »KGB-ovske metode«. Marko Kovač, razriješeni predsjednik šibenskog HNS-a, konstatirao je da on snosi moralnu odgovornost za stanje u stranci, ali i da je stranka za njegova mandata jačala. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Socijalistička internacionala za brže širenje EU-a </p>
<p>ZAGREB, 7. lipnja</p>
<p> - Zalažemo se za proširenje Europske unije i htjeli bi da se taj proces ubrza. No svaka zemlja kandidat mora poštovati propisane uvjete ulaska u EU, jer će se sposobnost pristupanja Uniji vrednovati isključivo na temelju individualnih postignuća svake zemlje, stoji u Zagrebačkoj deklaraciji koju je u subotu donio Komitet za srednju i istočnu Europu Socijalističke internacionale na čelu sa glavnim tajnikom Louisom Ayalom, a u čijem je radu sudjelovala 31 stranka iz 26 zemalja. Uz proširenje Europske unije, jedna od najvažnijih tema sastanka bili su događaji u Jugoslaviji i razvoj političke situacije na Balkanu.</p>
<p>»Zadovoljni smo zbog događaja u Beogradu jer oni znače početak demokratizacije i tranzicije u Jugoslaviji. Podržavamo Koštunicu i tražimo od međunarodne zajednice da mu politički i ekonomski pomogne. Zalažemo se, dakle, za ukidanje sankcija i uključenje Jugoslavije u Pakt o stabilnosti«, rekao je potpredsjednik SI-a Piero Fassino. Podržavamo također djelatnost Haaškog tribunala, istaknuo je, i tražimo da svi koji su odgovorni za ratne zločine budu privedeni pravdi uključujući i Slobodana Miloševića. Uz to je naglasio kako članice Socijalističke internacionale podržavaju što skoriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju i zalažu se da se odnosi između Hrvatske i Unije što više intenziviraju.</p>
<p>U ime domaćina hrvatskog SDP-a, Mirjana Ferić-Vac istaknula je važnost jasnog određenja prema individualnom pristupu prema svakoj zemlji kandidatu za EU. Upitana je li hrvatska Vlada uistinu upoznata s dokumentom Carla Bildta o prijedlozima za stabilnost Balkana, Ferić-Vac je odgovorila da ne može govoriti u ime Vlade te da Vlada ima pravo na svaki dokument odgovoriti onda kad smatra da je to potrebno. (Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Cenzus za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi od iduće godine 400 kuna?</p>
<p>Ako se najavljena mogućnost doista ostvari, bit će to prvo povećanje od 1997. godine. Iako to neće bitno povećati standard ugroženih, ipak će predstavljati određenu pomoć</p>
<p>Bude li u proračunu za iduću godinu dovoljno »prostora«, cenzus primanja za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi narast će sa sadašnjih 350 na 400 kuna, doznajemo od pomoćnika ministra rada i socijalne skrbi Željka Račkog. Ministarstvo rada, po njegovim riječima, pripremilo je prijedlog Vladi za to povećanje, na temelju kojega bi se trebala utvrđivati proračunska stavka za socijalu u idućoj godini. Ministarstvo financija još se nije »službeno« očitovalo o tome. No, očekuje se da bi prijedlog mogao proći ako se točnima pokažu procjene da će neka Ministarstva krajem ove godine iskazati višak.</p>
<p> Prema nekim procjenama, tim bi se povećanjem iznos potreban za te namjene povećao na približno milijardu kuna, iako je to u ovome trenutku gotovo nemoguće procijeniti. Ministarstvo, naime, može izračunati povećanje potreba za već postojeće korisnike, ali se ne može sa sigurnošću procijeniti za one koji bi tek trebali postati korisnici, u slučaju da su im mjesečni prihodi manji od tog iznosa.</p>
<p>Podsjetimo, cenzus u sustavu socijalne skrbi predstavlja iznos na temelju kojega se računaju iznosi pomoći za pojedine kategorije osiguranika, ali ujedno i granica prihoda po osobi iznad koje se pomoć ne može ostvariti. Tako, primjerice, samac danas ne može ostvariti pravo na socijalna davanja ako su njegovi ukupni mjesečni prihodi veći od 350 kuna. Iznos pomoći koju može primiti predstavlja razliku između prihoda i cenzusa. Tako će, primjerice, onaj tko mjesečno ima 200 kuna po nekoj drugoj osnovi, od Ministarstva rada i socijalne skrbi danas primiti tek 150 kuna. Ako se cenzus pomoći uveća, pomoć će za samca iznositi 200 kuna.</p>
<p> Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, koji je na snazi od 1998. godine, odrasle osobe koje žive u obitelji mogu ostvariti 80 posto od toga iznosa (danas 280, u slučaju povećanja cenzusa 320 kuna). Jednaki iznos dobiva se i za dijete mlađe od sedam godina, dok su minimalne potrebe djeteta do 15 godina procijenjene na 90 posto od osnovice. Danas to iznosi 315 kuna, dok će se u slučaju povećanja cenzusa taj iznos povećati na 360 kuna. Djeca starija od te dobi u sustavu socijalne skrbi vode se kao odrasli. </p>
<p>Primjera radi, jedna obitelj s dva odrasla člana i dvoje djece, od pet i 14 godina, pomoć će ostvariti jedino u slučaju da ima manje od 1.155 kuna mjesečnog prihoda i samo do toga iznosa. Povećanjem cenzusa na 400 kuna, granica prihoda za tu obitelj iznosila bi 1.320 kuna.</p>
<p>Oni koji ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi znaju da se za određene kategorije građana ti (cenzusi) iznosi uvećavaju. Tako se za radno nesposobnu osobu iznos uvećava za 50 posto od osnovice, ako živi sama, odnosno 30 posto, ako živi u obitelji. Pravo se uvećava i za trudnice, nakon 12 tjedana trudnoće i rodilju nakon poroda, također za 50 posto te 25 posto za djecu samohranih roditelja. Pravo na uvećanu pomoć imaju i samci ili obitelji čiji je jedan član invalidna osoba trajno nesposobna za rad. Pritom obitelj pomoć može ostvariti ako prihodi po članu obitelji ne prelaze 200 posto osnovice, što danas iznosi 700 kuna. Za osobu s trajnim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem koja živi sama taj je iznos veći (250 posto od cenzusa), i iznosi 875 kuna.</p>
<p> Ako se najavljena mogućnost doista ostvari, bit će to prvo povećanje od 1997. godine, od kada se taj iznos nije usklađivao. Jasno je da to neće bitno povećati standard socijalno ugroženih obitelji, no ipak će predstavljati određenu pomoć. Važno je napomenuti i to da se, kad je riječ o socijalnoj skrbi, ubuduće može računati na to da će isplate pomoći biti redovite. Naime, iako u ovome trenutku nije sigurno hoće li socijala dobiti dodatni novac u rebalansu ovogodišnjeg proračuna i tako riješiti eventualni manjak koji se očekuje u resoru, odlukom Vlade o tome da socijala postaje prioritet u isplatama iz državnoga proračuna, osigurano je da novac korisnicima stiže sigurno i na vrijeme.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001008].
|
