NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000308].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 247682 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zašto je Račan dodijelio Čačićevu ministarstvu čak četvrtinu sredstava manje u odnosu na prošlu godinu? </p>
<p>Vladinim prijedlogom proračuna najviše je otrpjela vojska (15,5 posto manje novca), ponešto i policija (1,6 posto manje), a tu su i ministarstva - za javne radove, obnovu i graditeljstvo (čak 25,49 posto manje!) te pomorstva, prometa i veza (14,02 posto) / Štedilo se i na Predsjednikovu Uredu koji je dobio čak 30,6 posto manje proračunskih kuna u odnosu na lanjskih 27,6 milijuna / Socijala će dobiti 13,17 posto više novaca, a prosvjeta i šport 8,85 posto</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Nakon podugog usuglašavanja, hrvatska Vlada je konačno izradila prijedlog proračuna. Javnosti ga je, ugrubo, predstavio premijer Ivica Račan u subotu, a ministri su »domaće zadaće« i usuglašavanja unutar dogovorenog maksimuma od 48,3 milijarde kuna odrađivali i u nedjelju. Potom je sve otišlo u Ministarstvo financija, gdje su morali uskladiti i provjeriti da, kad se sve na kraju zbroji i oduzme, rezultat bude - nula.</p>
<p>Za ovu godinu Vlada je predvidjela državne rashode za oko 1,2 posto manje nego lani, odnosno 48,3 milijarde kuna. Na prihodnoj strani, kako je objavila Hina, planirano je ostvariti 47 milijardi kuna ili 1,5 posto više nego lani. Pri tome, od tekućih se prihoda planira dobiti manje nego lani, i to čak 3,7 posto manje - 38,56 milijardi kuna. Dakle, porezna presija mogla bi biti manja, kao što je to i najavio premijer Račan. </p>
<p>U prvim informacijama nije prikazano koliko od tekućih prihoda otpada na porezne prihode, ali se može očekivati da će glavnina smanjenja biti upravo u toj proračunskoj stavci. Doduše, sigurno je da se smanjivanje neće tražiti kroz stavku poreza na dodanu vrijednost. Vidljivo je, pak, da će umanjivanja biti kod poreza na dobit budući da je planirano skoro 15 posto manje novca nego lani, odnosno 2,01 milijarde kuna. Jednako tako iz prvih brojki koje su iscurile u javnost mogao bi se iščitati i plan uvođenja više poreznih stopa poreza na dohodak, jer su planirana po toj stavci (prihodi od poreza i prireza na dohodak) čak 26,3 posto manja nego lani, u iznosu od 3,36 milijardi kuna.</p>
<p>S druge strane, država ove godine očekuje čak 34,2 posto više kroz stavku kapitalnih prihoda - 8,46 milijardi kuna - od čega bi se čak 8,2 milijarde trebale ostvariti kroz privatizaciju javnih ili državnih poduzeća. Zbrojivši tekuće i kapitalne prihode, dolazimo do najavljenih 47 milijardi kuna. Planirani deficit, odnosno razlika između rashodne i prihodne strane iznosi, dakle, 1,3 milijarde kuna, a trebao bi se pokriti neto financiranjem, odnosno kreditima. Sukladno najavama da je planirani deficit 0,84 posto bruto domaćeg proizvoda, moguće je izračunati da je planirani BDP u ovoj godini 154,7 milijardi kuna. Odnosno, državni rashodi bili bi 31 posto BDP-a. Podjela po proračunskim korisnicima je svakako zanimljiva. Kao što je i bilo najavljivano, smanjenje izdataka za ovu godinu najviše je otrpjela vojska, ponešto i policija, a tu su i ministarstva - za javne radove, obnovu i graditeljstvo te pomorstva, prometa i veza. Podosta manje dobio je i Predsjednikov Ured - čak 30,6 posto manje u odnosu na lanjskih 27,6 milijuna kuna.</p>
<p>Više bi trebali dobiti ministri koji skrbe o kulturi, poljoprivredi, prosvjeti, socijalnoj skrbi, pravosuđu i to kroz povećanja od 8,85 do 13,2 posto u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p>Ministarstvo obrane trebalo bi, tako imati na raspolaganju 4,75 milijardi kuna ili 15,5 posto manje u odnosu na lanjskih 5,6 milijardi kuna. Za MUP će ove godine biti izdvojeno 3,14 milijardi ili 1,6 posto manje od lanjskih 3,19 milijardi kuna. Manje su proračunske stavke planirane i za Ministarstvo hrvatskih branitelja koje će dobiti 2,3 milijarde kuna, odnosno 9,15 posto manje nego 1999. </p>
<p> Smanjenje kapitalnih izdataka za prometnu infrastrukturu i obnovu najviše će pogoditi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo koje će dobiti 2,58 milijardi ili čak 25,49 posto manje nego prošle godine, te Ministarstvo pomorstva, prometa i veza čiji je planirani iznos od 3,48 milijardi za 14,02 posto manji od prošlogodišnjega.</p>
<p> Znatno manje sredstava planira se za Ministarstvo gospodarstva koje je prošle godine raspolagalo s 2,7 milijardi kuna, a za ovu će iz proračuna dobiti tek 418 milijuna kuna. Pridodamo li tome i sredstva koja su otišla u Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje dobiva 126 milijuna kuna, razlika je poprilično drastična.</p>
<p>Manje sredstava, i to za 13,26 posto, planirano je i za Ministarstvo vanjskih poslova koje u ovoj godini može računati sa 323 milijuna kuna. Za Ministarstvo turizma planira se 318 milijuna kuna što je 9,41 posto manje nego u prošloj godini.</p>
<p>Kao što se i moglo očekivati sukladno najavama da će država početi vraćati i plaćati dugove, više novca, čak 53,77 posto više u odnosu na lani, predviđeno je za Ministarstvo financija. To će ministarstvo raspolagati sa 14,97 milijardi kuna, ali su u njegovim stavkama i one, u iznosu od 6,19 milijardi kuna koje se odnose na podmirenje glavnica vanjskog i unutarnjeg duga. </p>
<p> Više sredstava očekuje i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a planiranih 6,2 milijarde kuna za 13,17 posto je više nego lani, Ministarstvo prosvjete i športa koje će raspolagati sa 4,9 milijardi kuna ili 8,85 posto više nego lani. </p>
<p> Povećanje sredstava planirano je i za poljoprivredu i šumarstvo koje će dobiti 1,7 milijardi kuna (9,93 posto više nego 1999.), za pravosuđe (1,98 milijardi kuna ili 9,53 posto više), te, kao što je i najavljivano, za znanost (1,9 milijardi kuna), za zdravstvo (1,2 milijarde kuna) i za kulturu koje će s iznosom od 533,8 milijuna kuna dobiti 13,2 posto više nego lani. </p>
<p>Za neke ozbiljnije analize podataka je još uvijek premalo, a ono što je iscurilo u javnost potvrđuje najave - manje za kapitalne investicije u infrastrukturu, manje za vojsku i policiju, a više za kulturu, obrazovanje, znanost...</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Guste Santini: Prijedlog proračuna je hrabar, ali i teško ostvariv!</p>
<p>»S obzirom na raspoloživo vrijeme, neelastičnost rashodovne strane, neizvjesnost hoće li doista uspjeti ubrati toliko poreza i na dugove koji dolaze na naplatu, Vladin prijedlog proračuna ocjenjujem - hrabrim«, prokomentirao je za Vjesnik Prijedlog državnog proračuna za 2000. godinu dr. Guste Santini, upozorivši da je Hrvatska od 1994. imala stalan porast proračunske potrošnje i da predizborna obećanja o 17-postotnom smanjenju proračuna nisu bila realna. Santini upozorava da Hrvatska ima preveliku potrošnju, koju veličina našeg BDP-a teško može podnijeti. No, dodaje i da se ta potrošnja u mnogim područjima ne može smanjiti te da se Vlada mora orijentirati na smanjenje stavki koje je moguće »rezati«. </p>
<p>Na pitanje o tome kakve bi posljedice takav proračun mogao imati u hrvatskom gospodarstvu, Santini upozorava na opasnost da Vlada, u teškoj gospodarskoj situaciji, ne uspije ostvariti planirane proračunske prihode, dok na rashodovnoj strani očekuje »mnogo nezadovoljnih«. Dodaje i da će trebati zaustaviti prodaju nacionalnog bogatstva te preporučuje Vladi da emitira nove obveznice.</p>
<p>»Proračunsko je smanjenje, na kraju, ipak neznatno. No, u ovom se trenutku drugo i nije moglo očekivati jer se potrošnja države, osobito kad je riječ o fondovima, nije mogla radikalnije smanjiti. Ni socijalno stanje ne ide Vladi u prilog, što dokazuje i pretjerana osjetljivost sindikata na Vladin prijedlog smanjenja plaća korisnicima državnog proračuna, iako je jasno da svi živimo iznad realnih mogućnosti«, rekao je za Vjesnik dr. Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Lovrinović dodaje i da rast proračunske potrošnje u određenim okolnostima može poticajno djelovati na gospodarstvo. To, međutim, nije slučaj u nas budući da struktura proračuna pokazuje da je riječ o neproizvodnoj potrošnji. »Struktura proračuna nije dosad kvalitetno pridonosila rastu hrvatskog BDP-a«, naglašava.</p>
<p>»U ovom se trenutku ne mogu napraviti radikalni 'rezovi', jer se time ugrožavaju prava brojnih društvenih skupina koje ovise o proračunu. Smanjenje proračuna se može ostvariti samo na duge staze, u nekoliko godina«, zaključuje Lovrinović. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čalić: Neonacisti pobjeđuju svaki put kad zakažu demokrati!</p>
<p>Iako je historiografija nacizma objavljena u nekoliko stotina knjiga radi demokratskoga odgajanja mladih, ekstremno-desničarski krugovi u Austriji ipak su dobili 30 posto glasova, kaže politolog dr. Eduard Čalić / Goebbels, najveći dezinformator svih vremena, postao je prosvjetitelj ekstremno-desničarskih pokreta i tu je uzrok rasplamsavanju rasizma i antisemitizma</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Politolog i povjesničar dr. Eduard Čalić, jedan od najboljih hrvatskih poznavatelja povijesti Trećeg Reicha, autor je dvadesetak publicističkih i znanstvenih knjiga prevedenih na sve svjetske jezike. U povodu 55. godišnjice oslobađanja Auschwitza, dr. Čalić je u Hrvatskoj objavio knjigu »Europa gledana s Balkana« koja će biti promovirana 9. ožujka u Zagrebu. </p>
<p>• Treća međunarodna konferencija o Holokaustu održana je u Stockholmu, a uz predstavnike 46 zemalja, bili su i predstavnici iz Hrvatske. Je li taj skup dovoljno podsjetio na Holokaust, na izvore i uzore modernoga etničkog čišćenja i genocida uopće?</p>
<p>- Međunarodna konferencija u Stockholmu, u povodu 55. godišnjice oslobađanja logora Auschwitza, uputila je Europi i drugim kontinentima za spomen na Holokaust Deklaraciju kako bi se mobilizirala svjetska javnost i spriječilo ponavljanje svakoga genocida. Taj međunarodni forum navodi da je Holokaust u samoj srži protivan temeljima civilizacije te da je prouzročio neizbrisivu ranu na licu cijele Europe. Međunarodna zajednica objavljuje ozbiljnu opomenu o potrebi borbe protiv demona koji još uvijek potkopava čovječanstvo rasizmom i antisemitizmom. Stoga narodi i vlade moraju djelovati tako da u buduće naraštaje usade razumijevanje uzroka Holokausta i upozore ih na njegove posljedice. Zbog ponovljenih rasističkih i antisemitskih ispada, Konferencija poziva svjetsku javnost na rasvjetljavanje još nerazjašnjenih područja Holokausta.</p>
<p>• Kako danas promatrate ekstremno-desničarske pokrete u Europi, primjerice, objavljivanje lažnih dnevnika Josepha Goebbelsa i tobožnje Hitlerove knjige »Mein Kampf«? </p>
<p>- Njemački historijski revizionisti, koji pišu novu povijest nacističke vladavine - Hitlerov »Mein Kampf« i Goebbelsov lažni dnevnik - na pragu 21. stoljeća, predstavljaju još uvijek primarne izvore fašističkog tumačenja povijesnih događanja. Novim izdavanjem tih knjiga desničarski ideolozi svuda pokušavaju rasplamsati ksenofobiju i rasizam. Ljudi kupuju »Mein Kampf« kao Hitlerovu autobiografiju, a nemaju pojma da ta knjiga zapravo sadrži neznatne podatke o njegovu životu. »Mein Kampf« sadrži samo podatke o Hitlerovoj mladosti. Prije nego je Hitler napisao »Mein Kampf«, samo od godine 1920. do 1923. bavio se antisemitizmom i antiboljševizmom. Tada je, 1923. godine, s generalom Ludendorfom pokušao napraviti improvizirani državni udar u Münchenu. Zbog toga je 1924. osuđen na pet godina tamnice, ali je bio pušten na slobodu već potkraj te godine. Prema tekstu »Mein Kampfa« - to je zapravo biblija antisemitizma i antikomunizma, na koju se pozivaju agitatori neofašizma u svim zemljama u kojima je i Goebbelsov dnevnik u pet knjiga još uvijek aktualno štivo. Ali, u tome lažnom Goebbelsovom dnevniku nema govora o spremanju rata čitavim nizom insceniranih provokacija protiv »judeoboljševizma« i navodnoga državnog terorizma od takozvanih plutokratskih sila Engleske i Francuske. Iz »Mein Kampfa« nadošle generacije ništa ne doznaju o pravim uzrocima i posljedicama Drugog svjetskog rata. Mladež lako upada u zamke kaotičnog tumačenja fašističkih pokreta poslije rata. Čak i znanstvenici se teško snalaze u toj smutnji historijskih polemika i uljepšavanja nacizma.</p>
<p>Hitler je tri godine bio obični batinaš nacističke stranke, kad je u zatvoru preuzeo ulogu autora knjige »Mein Kampf«. Prema tome, besmisleno je govoriti da se u toj knjizi prikazuje Hitlerova biografija. U toj knjizi nema ništa o tome što je Hitler radio i poduzimao od 1924. do preuzimanja vlasti 1933., zatim do 1945., kada je uslijedila Hitlerova i Goebbelsova smrt u podzemnom bunkeru državne kancelarije. Prema službenoj verziji, Hitler je u zatvorskoj ćeliji Rudolfu Hessu, svom sekretaru, diktirao tekstove o svojoj mladosti i o izgubljenom I. svjetskom ratu, o »versajskom diktatu« i o navodnoj judeoboljševičkoj zavjeri. Čitatelj »Mein Kampfa« ništa ne doznaje o tome kako je Goebbels opčarao Hitlera poslije izlaska iz zatvora i njemu zahvalio za materijale koje mu je dobavio za pisanje »Mein Kampfa«. A ti materijali skupljeni su uglavnom iz radova ideologa antisemitizma Rosenberga i filozofiranja teoretičara »obrambene geopolitike« prof. Karla Haushofera. Hitler je bio samouk, tek s jednim razredom gimnazije, a dr. Goebbels mu se prikazao kao mudrac koji raspolaže konceptom o tome kako će vođu nacionalsocijalističke stranke pretvoriti u »izbavitelja naroda«, u »božansko biće na zemlji«, pa je svojom apokaliptičkom utopijom opčarao Hitlera, a sam je postao njegov glavni savjetodavac.</p>
<p>Iako se mnogo govori o Holokaustu, ništa se ne govori o tome kako je Goebbels, doktor dramaturgije, pisao scenarije za kriminalne provokacije, koje su inscenirane prije svakog važnijeg političkog, diplomatskog ili vojničkog pothvata. Tim provokacijama Hitler je obmanjivao njemački narod i svjetsku javnost, do samouništenja.</p>
<p>• Pred izlaskom iz tiska je Vaša knjiga »Europa gledana s Balkana«, i to u formi dijaloga s dr. Dankom Plevnikom. U njoj pojašnjavate kazališno-redateljski fenomen Josepha Goebbelsa, koji je majstorski izgrađivao sliku Adolfa Hitlera kao Mesije pangermanizma. Kada ste shvatili suštinu hitlerovih »maski« i maski na krvavim daskama života?</p>
<p>- Moja knjiga »Hitler bez maske« objavljena je na osam jezika i rezultat je mojega 60-godišnjega proučavanja uzroka i posljedica Drugoga svjetskog rata. Ali, do tih saznanja ne bih nikad došao da nisam dvije bio na postdiplomskom studiju na berlinskom sveučilištu kod čuvenih profesora - Hansa Uebersbergera, profesora za suvremenu povijesti, koji je bio diplomatski Hitlerov savjetnik, Emila Dovifata, profesora za znanstvenu publicistiku, koji se osobito bavio interpretiranjem »velikih neprijateljskih akcija« inozemnih sila, i prof. Wernera Sombarta, velikoga stručnjaka za političku ekonomiju. Tako sam rano i znanstveno upoznao planove hitlerizma.</p>
<p>• A onda ste ih upoznali i praktično, u konclogoru smrti Sachsenhausen-Oranienburgu uz same plinske komore. Vi ste bili među prvima koji je svijetu poslije II. svjetskog rata otkrio postojanje takvih krematorija za žive ljude. Vaša objavljena djela o Hitleru, Himmleru i o Heydrichu utjecala su da 1968. godine budete izabrani za glavnoga tajnika Europskoga komiteta za znanstveno proučavanje uzroka i posljedica Drugog svjetskog rata. No, osamdesetih godina je iznenada obustavljena ta djelatnost. Što se dogodilo?</p>
<p>- To je vrlo jednostavno i shvatljivo. U Njemačkoj je bilo 26 milijuna članova nacističke stranke, s pobočnim organizacijama. Nove, poslijeratne državne vlasti podržavale su Historijski institut za suvremenu povijest u Münchenu, koji još i danas zastupa verziju bivših Goebbelsovih propagandista i Heydrichovih policista da Hitler nije bio jaki diktator, jer nije imao planova. Navodno je sve ono što nazivao »nacističkim provokacijama« - historijska laž, jer to je redom bio slijed terorističkih akata čiji su počinitelji bili pojedinci protiv kojih je Hitler morao poduzimati drakonske protumjere. Proširilo se i tumačenje da u koncentracijskim logorima nisu nikad funkcionirale plinske komore za masovno ubijanje ljudi, nego da su ratne prilike obvezale pročelnike koncentracijskih logora da poduzimaju mjere protiv epidemija i partizanskih odreda. O tome su napisane knjige i navodno »znanstvene« studije koje se još i danas rado čitaju u Njemačkoj. Historiografija nacizma objavljena je u nekoliko stotina knjiga i studija radi demokratskoga odgajanja mladih, ali to ne smeta ekstremno-desničarskim krugovima u Austriji da dobiju za sebe 30 posto glasačke mase. Zbog toga se sada organiziraju demonstracije i protesti ne samo u Austriji, nego i u čitavom svijetu. U Njemačkoj je zabranjen »Mein Kampf«, ali Goebbelsovi lažni memoari čitaju se u velikoj nakladi kao glavni izvor povijesne istine. Goebbels, najveći dezinformator svih vremena postao je prosvjetitelj ekstremno-desničarskih pokreta. Evo, gdje leži uzrok rasplamsavanju profašističkih tendencija rasizma i antisemitizma. Demokratska prosvjetiteljska djelatnost u Njemačkoj i u Austriji, a i u drugim zemljama, djelomično je zatajila. To mi je pismeno potvrdio predsjednik Židovskoga direktorija u Njemačkoj. </p>
<p>• Prije 50 godina ste napisali radio-dramu o francuskom humanistu Jeanu Jauresu kao »apostolu mira«. Izvodio ju je slavni teatar Comedie francaise. Je li vrijeme da napravite nešto slično o temi Hitler-Goebels, pa i o temi rasizma i šovinizma?</p>
<p>- Upravo o tome razmišljam, a ohrabruju me i moji recenzenti. Osobito u vezi s izlaženjem ove moje nove knjige koja je u neku ruku i moja politička biografija. Na žalost, s HTV-om imam loša iskustva. Moji dragocjeni dokumentarni filmovi navodno su se izgubili. To su bili filmovi koji su ilustrirali velike nacističke provokacije, kao što je požar Reichstaga, marsejski atentat u kojemu nije bio glavna meta kralj Aleksandar Karađorđević, nego francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou. O zloglasnom duumviratu Hitler-Goebbels bi trebalo što prije ostvariti dramsku evokaciju koja bi široj gledateljskoj publici otkrila niz novih stvari, no, za to ostvarenje čekam imenovanje nove Uprave HTV-a.</p>
<p>Petar Strčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Dobio sam po glavi ali to je najniža cijena koju sam mogao platiti</p>
<p>VELIMIR ZAJEC, sportski direktor Nogometnoga kluba »Dinamo«: Povratkom imena srušena je jedna velika prepreka, navijači više nemaju razloga biti daleko od kluba</p>
<p>Pijete li kavu?</p>
<p>- Veliki sam ljubitelj kave i bez nje ne počinjem dan. Uglavnom pijem cappuccino i filter kavu jer su lagane.</p>
<p>Koju boju volite? </p>
<p>- Plavu.</p>
<p>Zbog »Dinama«?</p>
<p>- Ne, općenito.</p>
<p>Kako ste osobno doživjeli vraćanje imena »Dinamo«? Ima li suvenira sa starim simbolima?</p>
<p>- Mislim da je nepravda time ispravljena, jer se nije ugasio nacionalni duh. Poznato je da je za vrijeme bivše države jedino »Dinamo« zadržao šahovnicu i nacionalna obilježja. Promjena imena »Dinamo« u »Hašk građanski« pa u »Croatiju«, izazvala je nezadovoljstvo navijača. Nogomet se igra zbog njih, pa je logično da se glas naroda poslušao. Sa suvenirima smo komercijalno malo zakazali, nemamo ih toliko koliko se traže. </p>
<p>Hoće li se time szakazali, nemamo ih miriti navijačke strasti Bad Blue Boysa? </p>
<p>- Srušena je jedna velika prepreka. Navijači više nemaju razloga biti daleko od kluba. Ali negativan stav koji su dosada imali, neće se smiriti preko noći. Ostali navijači i Bad Blue Boysi naći će zajednički jezik i, nadam se, vratiti klubu onaj imidž koji je nekad imao.</p>
<p>Zanimljivo je da je »sveto ime Dinamo« vraćeno na Valnetinovo. Vi ste toga dana zaradili nekoliko šavova na glavi, je li to zato što ljubav često zna i boljeti?</p>
<p>- Ne znam je li za dan vraćanja imena namjerno odabran dan ljubavi. No, tada je bilo puno strasti i frustracija koje su navijači izrazili. Sve nas je to na neki način ispraznilo i emocionalno i psihički. Ja sam slučajno dobio po glavi ali to je najniža cijena koju sam mogao platiti.</p>
<p>Nogomet je bio vaš životni odabir. Koliko vam je dobroga odnosno lošega donio?</p>
<p>- Činjenica da se u životu baviš športom, osim fizičkoga zadovoljstva čovjeku donosi i unutrašnji mir. Nije slučajna izreka »Zdrav duh u zdravome tijelu«. Osobno sam uspio ostati u nogometu do danas. Povezan sam s ljudima koji su mlađi, drukčijeg mentaliteta i razmišljanja ali to i mene održava mladim. Nedostatak nogometne karijere, ako to tako mogu reći, jest odvojenost od kuće i obitelji. Pripreme su često dosadne i ubitačne. To je jedini negativni element koji bih ja mogao staviti kao dio sportske karijere.</p>
<p>Dok ste bili aktivni nogometaš, što vam je u radu najteže padalo? </p>
<p>- Karantena.</p>
<p>Jeste li imali nekoga kao uzor? </p>
<p>- Kao klinac, da. Bio je to Rudi Belin. No, kad postaneš samostalniji, ne ovisiš više o uzoru i ne gledaš što je netko nekad bio i kako se ponašao.</p>
<p>Živite li i danas sportski ili je sport posao kao i svaki drugi? </p>
<p>- U sportu je dobro to, što hobi kojim se baviš postaje posao. Hobi izabireš kada ti se nešto sviđa. To je dobar spoj zadovoljstva i posla. Takvu priliku ima malo ljudi.</p>
<p>Hoće li vas naslijediti netko iz obitelji?</p>
<p>- Ne, jer imam tri kćeri. </p>
<p>Imate li trenerskih ambicija? </p>
<p>- U ovom trenutku ne. Kada sam se prihvatio ovoga posla, te sam ambicije stavio u drugi plan. Ne razmišljam o klupi.</p>
<p>Jesu li kopačke vaša najdraža obuća?</p>
<p>- Rijetko ih obuvam. Nekad su bile najdraže. U svakom slučaju najviše volim tenisice.</p>
<p> (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić pozvao vijećnike da podnesu ostavke u Gradskoj skupštini</p>
<p>Članovi skupštinskog Povjerenstva za ispitivanje slučaja KBZ-a iz redova oporbe više se neće sastajati/Dosad prikupljeni materijali upućuju se na državnu razinu </p>
<p>Gradski vijećnici Zagrebačke alternative neće sudjelovati u radu Povjerenstvu za Komercijalnu banku Zagreb i cijeli taj slučaj stavljaju ad acta, a svi dosad prikupljeni materijali u srijedu će biti dostavljeni institucijama pravne države.</p>
<p>Objavio je to u utorak predsjednik zagrebačkog SDP-a Milan Bandić na konferenciji za novinare što su je organizirali predstavnici Zagrebačke alternative i oporbeni dio članova Povjerenstva za KBZ.</p>
<p> Dodao je, međutim, kako će najkasnije za dva mjeseca, kada dođe na vlast u Zagrebu, sadašnja opozicija, zajedno s novom vlašću koja je na prošlim parlamentarnim izborima dobila povjerenje građana, preuzeti odgovornost i odmotati klupko kriminala u KBZ-u i oko njega. Bandić je, između ostaloga, istakao da će nova gradska vlast, u okviru nove strategije upravljanja gradom i kontrole tokova gradskih financija koje se procjenjuju na oko milijardu kuna, riješiti i egzistencijalna pitanja djelatnica KBZ-a. </p>
<p>Predsjednik Gradske organizacije LS-a Mladen Vilfan rekao je kako je u slučaju KBZ-a trenutna vlast u gradu poduzela sve da zataška prljave poslove koji su vođeni u toj banci, istaknuvši kako su osnivanje Povjerenstva i njegov rad bili čista politička opstrukcija stvarnog rješavanja problema. Vilfan se ponovno založio za osnivanje gradske banke, pozivajući zagrebačke saborske zastupnike da iniciraju izmjenu zakonske regulative jer ona trenutno onemogućuje vođenje svih gradskih financija na jednom mjestu. </p>
<p>Član Povjerenstva Mario Livaja (LS) podsjetio je kako su oporbeni članovi pristali odgoditi raspravu o nestanku gradskog novca, no kako nakon parlamentarnih izbora predsjednik toga tijela nije sazvao ni jednu sjednicu, pa njihovo sudjelovanje u radu Povjerenstva više nema smisla. Predstavnici ZA istakli su kako farsu potvrđuju najnoviji podaci koje im je na uvid donijela djelatnica Doma zdravlja Novi Zagreb, a prema kojima je taj Dom zdravlja uplatio 1,7 milijuna kuna na račun banke čak devet dana nakon proglašenja njezina stečaja. </p>
<p> Na pitanje o mogućem scenariju preuzimanja vlasti u Zagrebu i konkretnim imenima vijećnika koji će pri tome pomoći, Bandić je diplomatski odgovorio kako na suradnju poziva sve vijećnike ZA pa i one iz HDZ-a, ali da ne računa na vijećenike koji su 1997. izdali svoje birače, kao niti na one koji godinu i pol dana provode lustraciju čelnih ljudi zakonodavne i izvršne vlasti u gradu.</p>
<p>- SDP će zagovarati prijeizbornu suradnju i poslijeizbornu koaliciju stranaka Zagrebačke alternative, no tko će s kim i u koliko blokova, bit će stvar naših budućih dogovora, istakao je Bandić, dodavši kako je nužno što hitnije raspustiti Skupštinu, imenovati Vladinoga povjerenika i raspisati izbore. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Novi načelnik PU zagrebačke I. Babić, a zamjenik Z. Šeničnjak</p>
<p>ZAGREB, RIJEKA, OSIJEK 7. ožujka</p>
<p> - U utorak u prostorijama Policijske uprave zagrebačke, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Zdravko Židovec i zamjenik ministra Josip Vresk okupljenim su novinarima objavili imena novih načelnika u PU zagrebačkoj, koji su se potom sami ukratko predstavili novinarima.</p>
<p>Naime, novi načelnik PUZ-a je dosadašnji načelnik Sektora policije MUP-a, Ivan Babić (koji je za vrijeme mirne reintegracije Podunavlja radio u PU vukovarsko-srijemskoj), a njegov je zamjenik dosadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a, Zdravko Šeničnjak. Dosadašnji pak načelnik Odjela za ratne zločine i terorizam u MUP-u, Robert Kralj, postao je novi načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a. Tomislav Hodak, dosadašnji zapovjednik aerodromske policije zamijenio je Juru Vrselju na poslovima načelnika za upravne poslove pri PU zagrebačkoj. </p>
<p>Kako je naglasio Vresk, imenovanje novih načelnika i razrješenje sada već bivših načelnika u skladu je s najavama ministra Šime Lučina o stanovitim promjenama, koje za cilj imaju depolitizaciju i daljnju profesionalizaciju policijskih kadrova. Prema riječima Lučinovog pomoćnika, zagrebačka policija je prva došla na red, prvenstveno zbog količine posla koju ona svakodnevno obavlja. Naime, prema policijskim procjenama, PU zagrebačka obavlja gotovo jednu trećinu ukupnih zadataka Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.</p>
<p>Vresk je na konferenciji za novinare najavio da će dosadašnji načelnik PUZ-a Jakob Bukvić i njegov zamjenik Dubravko Novak, te dosadašnji načelnik upravnih poslova Jure Vrselja ostati u policiji, no, biti će premješteni prema svome zvanju na druge poslove pri zagrebačkoj policijskoj upravi. Također, novu funkciju će obavljati i dosadašnji glasnogovornik PU zagrebačke Josip Begović, koji je odlukom kolegija Policijske uprave osječko-baranjske postao njen novi načelnik.</p>
<p>Novi je pak načelnik PU primorsko-goranske Josip Lulić (55), diplomirani upravni pravnik, dosadašnji pročelnik za poduzetništvo grada Rijeke, umjesto razriješenog Mirka Ružića. To su u utorak riječkim novinarima priopćili glasnogovornik MUP-a Slavko Rako, te pomoćnik ministra unutarnjih poslova Dragutin Cestar, napomenuvši da Lulić službeno preuzima tu dužnost u srijedu, 8. ožujka. Na molbu novinara da obrazloži Ružićev »odlazak«, Cestar je ovu promjenu nazvao »kadrovskim osvježenjem«, uz obrazloženje da, inače, uspješna PU primorsko-goranska, može biti još uspješnija vođena Lulićem. Lulić je ranije radio u pravosuđu, lokalnoj samoupravi i SZUP-u (1992./93. godine, na poslovima analitike). </p>
<p>Dosadašnji načelnik PU osječko-baranjske Dubravko Jezerčić u utorak je, odlukom ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, razriješen dužnosti. Na njegovo je mjesto imenovan Josip Begović, dosadašnji djelatnik PU zagrebačke. O tome je izvijestio, na izvanrednoj konferenciji za novinare, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, što je također objasnio kao depolitizaciju policijske uprave.</p>
<p>Faber je istaknuo da depolitizacija ne znači politizaciju u korist pobjedničke koalicije. Naime, na mjesta svih načelnika koji budu smijenjeni bit će postavljeni profesionalci koji nisu, niti su bili članovi političkih stranaka. »Ocjenjujući dosadašnji rad PU osječko-baranjske, zaključili smo kako je on zadovoljavajući. Međutim, budući da je bilo određenih propusta u radu, posebice miješanja struktura koje nisu iz redova policije, ili nekih manjih propusta u organizaciji i nepoduzimanja potrebnih mjera i radnji, MUP se odlučio za kadrovske promjene«, istaknuo je Faber. (Vanja Majetić, Damir Herceg, Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radnici »Končar-SUS-a« upali u pogon na Fallerovom šetalištu</p>
<p>Od MORH-a i HFP-a susovci potražuju oko 12 milijuna kuna /Navodno bi se SUS nakon preseljenja ugasio, a njegove bi poslove - popravak i održavanje opreme HV-a - preuzeo INEM iz »Končarova« sustava/Za srijedu najavljen novi skup zaposlenika na koji će doći predstavnici Sindikata metalaca</p>
<p>Skup 70-ak radnika tvrtke »Končar SUS« u utorak se, oko 11 sati, pretvorio u nekontrolirani prosvjed kada su radnici, usprkos zabrani, ušli u »Končarov« tvornički krug na Fallerovom šetalištu i zauzeli radni pogon koji su donedavno koristili za proizvodnju, servis i popravak vojne opreme i borbenih sredstava Hrvatske vojske. Radnici zahtijevaju da im Hrvatski fond za privatizaciju, koji je stopostotni vlasnik SUS-a, isplati 10 zaostalih plaća (oko šest milijuna kuna), a od Ministarstva obrane traže da im isplati 5,8 milijuna kuna za poslove obavljene na opremi HV-a.</p>
<p>Nakon nasilnog ulaska radnici su odbili napustiti radne prostore u koje im je od početka ovog tjedna bio zabranjen ulaz. Očito je da su susovci uzeli stvari u svoje ruke jer ne dopuštaju preseljenje opreme, a za pomoć u naplati potraživanja pozvali su i Sindikat metalaca Hrvatske.</p>
<p>Situacija oko SUS-a zaoštrila se prošli petak kada je Uprava »Končar Elektroindustrije d.d.« donijela odluku o izbacivanju SUS-ove opreme i dokumentacije iz lokacije na Fallerovom šetalištu. Toj odluci prethodio je dogovor, obavljen u studenom prošle godine između koncerna »Končar«, MORH i HFP-a, kada je odlučeno da će se iz sigurnosnih razloga »Končar SUS« preseliti u Sesvetski Kraljevec. Prema informacijama dobivenim od direktora SUS-a Juraja Miličića, do prošlog tjedna preseljeno je oko 60 posto opreme, dok je ostatak ostavljen radi završetka servisa na nekoliko HV-ovih protuzračnih oklopnih vozila. Direktor Miličić u utorak nije bio raspoložen davati izjave za medije o stanju u tvrtki, samo je napomenuo da su radnici upali u radne prostorije mimo njegove volje.</p>
<p>Pravi razlog svojevrsnog bunta susovaca leži u vjerovanju radnika da toj tvrtki nakon preseljenja prijeti zatvaranje. MORH nije zainteresiran za daljnju suradnju, a na to ukazuje i činjenica da će se na novoj lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu samo uskladištiti SUS-ova oprema, jer tamo nema mogućnosti za daljnji rad. Razlog tomu je vjerojatno financijske prirode, no od Zdravka Pavelića, načelnika MORH-ove Uprave za proizvodnju, u utorak nismo mogli doznati zašto vojska otkazuje suradnju sa SUS-om.</p>
<p>Još je jedna stvar nejasna. Radnici, naime, tvrde da će SUS zapravo naslijediti firma INEM iz Jankomira (u sastavu »Končarovog« koncerna) koja će useliti u pogone na Fallerovu šetalištu i nastaviti poslovanje s MORH-om. SUS bi u tom slučaju bio jednostavno demontiran, a radnici poslani na burzu. Hoće li do takvog scenarija doći, vidjet će se uskoro, a već za srijedu radnici su najavili novi zaposlenički skup na kojemu će im se pridružiti Sindikat metalaca.</p>
<p>Dražen Najman</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Slastičari u dvije smjene ispekli 18.000 pokladnica</p>
<p>Najpopularnije poslastice fašničkoga razdoblja radilo je 35 radnika Zagrebačkog slastičarskog poduzeća u danonoćnoj službi/ Dobrotvorna prodaja krafni za opremu učionice SUVAG-a slušnim aparatima</p>
<p>Zagrebačko slastičarsko poduzeće, Preradovićeva 22, u noći na utorak, kao i cijeloga utorka, imalo je pune ruke posla pripremajući najpopularnije slastice fašničkog razdoblja - pokladnice ili krafne. </p>
<p>- Tridesetipetero radnika našega poduzeća ispeklo je u dvije smjene oko 18.000 pokladnica. Radili smo marljivo jučer od 22 sata, a danas ćemo raditi sve do 18 sati. Kako je ovaj utorak definitivno »dan od krafni«, a i ovih se dana jedu samo krafne, druge slastice, poput onih od lisnatog tijesta, čajnog peciva, ili pak kolača s kremom pričekat će za ponovnu proizvodnju srijedu, rekla je Ankica Kraščić, šefica proizvodnje u Zagrebačkom slastičarskom poduzeću. </p>
<p>Pokladnice toga poduzeća redovito se, doznajemo, odašilju na adrese brojnih trgovačkih kuća, privatnih trgovina mješovitom robom, te trgovina »Union prehrane«, a mogu se kupiti i u Preradovićevoj 22. </p>
<p>Već tradicionalna prodaja fašničkih pokladnica, koju su u dobrotvorne svrhe članice Lions Cluba Grič organizirale u ponedjeljak i utorak ispred hotela Dubrovnik, protekla je više nego odlično.</p>
<p>- U ponedjeljak je prodano oko 1.300 pokladnica, čime smo više nego zadovoljne. Očekujemo da ćemo otprilike isti broj pokladnica prodati i u utorak, kad je i zadnji dan prodaje. Novac od ovogodišnje prodaje pokladnica namijenjen je opremanju jedne SUVAG-ove učionice slušnim aparatima, rekla nam je predsjednica LC Grič, Vera Gruden Džeba.</p>
<p> LC Grič već petu godinu prodajom poklonjenih pokladnica pokušava uljepšati život pojedinih osoba i pomoći nekim organizacijama. (Sunčica Dolušić, Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Do Sljemena moderna žičara, brdski autobusi i dvosmjerna cesta?</p>
<p>Modernizacija sljemenske žičare, uvođenje brdskih autobusa, izgradnja dvosmjerne ceste sa zagrebačke strane Medvednice i parkirališta u podnožju - prijedlozi su koje je Javna ustanova Park prirode Medvednica dala Poglavarstvu grada u cilju smanjenja broja automobila na Medvednici i njene kompletne revitalizacije.</p>
<p> - ZET-ovi autobusi nisu prilagođeni vožnji po strmim i zavojitim cestama a ne mogu im se staviti ni lanci, rekao nam je stručni voditelj Javne ustanove Park prirode Medvednica, Darko Stilinović. Uvođenje brdskih autobusa nije, međutim, ekonomski isplativo bez izgradnje dvosmjerne ceste. Kružna vožnja autobusa dugo bi trajala i previše bi koštala. Što se tiče žičare ona bi modernizacijom trebala postati brža, primati više ljudi i podnositi jači vjetar.</p>
<p>U cilju revitalizacije, koja obuhvaća turizam, ugostiteljstvo, zaštitu biljaka i životinja, održavanje te promociju Parka, razrađuje se i prostorni plan Medvednice koji bi na snagu trebao stupiti za tri do četiri mjeseca. Radi njegove uspješne provedbe u travnju prošle godine osnovana je, na inicijativu Državne uprave za zaštitu okoliša, Javna ustanova Park prirode Medvednica. </p>
<p> Ravnatelj Javne ustanove Marko Kesić navodi kao jedan od glavnih problema na području Medvednice nedozvoljenu gradnju u njezinom podnožju. Drugi velik problem je smeće. Naime, na području Bistre, Donje i Gornje Planine, Kraljevog vrha i Markuševačke Trnave velika su odlagališta smeća i raznovrsnog otpada. Problem je i s odvozom smeća korisnika (ugostitelji, planinarski domovi, hoteli, šumarija) Parka prirode te s otpadnim vodama. Kako saznajemo od ravnatelja Kesića, a jedino planinarski dom Puntijarka ima organiziran odvoz smeća.</p>
<p>U suradnji sa zagrebačkim školama, ovog će proljeća »Park prirode« organizirat i prvu akciju - akciju čišćenja smeća, a u pripremi je i promidžbeni materijal koji će biti podijeljen benzinskim crpkama i školama u cijeloj Hrvatskoj. </p>
<p>Kako na području Parka prirode Medvednica ima 38.000 vlasnika zemljišnih posjeda i korisnika, a samom području gravitira 1,5 milijuna stanovnika, pred djelatnicima Javne ustanove Park prirode Medvednica velik je posao. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Obilježavanje Dana žena</p>
<p>Međunarodni dan žena u srijedu će se obilježavati na brojnim mjestima u Zagrebu. Mjesna organizacija Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Donji grad obilježit će ovaj datum predavanjem koje će se održati u 18 sati u prostorijama kluba Hrvatsko-izraelskog prijateljstva u Vodnikovoj4. Predavanje »Žena na pragu 21. stoljeća« o povijesti proslave Dana žena, s posebnim osvrtom na ulogu žene u suvremenom društvu održat će Vinka Perasović, a nakon toga održat će se autorska modna revija dizajnerice Mirele Holy.
U organizaciji Foruma žena SDP-a Grada Velike Gorice u srijedu u 19 sati u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica otvorit će se prodajna izložba slika. U glazbenom programu nastupit će Dunja Knebl. </p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu Zaprešić u 19 sati održat će se predstava Zorana Pongrašića »Mama je kriva za sve«. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebački SSSH čestitao Međunarodni dan žena </p>
<p>Klub ženske sekcije SSSH i novoosnovani Klub sekcije invalida najavljuju stalne sastanke, savjetovanja i radionice/Što se događa u URIHO-u? Klub sekcije žena Saveza samostalnih sindikata, Klub sekcije invalida SSSH i njihovo zagrebačko županijsko povjereništvo poslali su u utorak čestitku svim pripadnicama ljepšeg spola u povodu Međunarodnoga dana žena. Prema riječima županijskog povjerenika SSSH za Grad Zagreb Damira Gašparovića, 51 posto biračkoga tijela u Hrvatskoj čine žene, pa bi one u sličnom postotku trebale sudjelovati i u upravljanju državom. </p>
<p>- Mislimo da se naše članice, kao i članovi, u Radničkom domu ne smiju osjećati tek kao stranke, nego želimo da se u toj zgradi osjećaju kao u svom drugom domu. Naš je cilj daljnje otvaranje prema članstvu, pa smo zato pokrenuli stalna druženja srijedom u sklopu naše ženske sekcije, rekao je Damir Gašparović. Koordinatorica Kluba ženske sekcije Jadranka Klekar objasnila je da će se odsad svake prve srijede u mjesecu, od 16 do 18 sati, održavati Sindikalno savjetovalište za žene, a svaka zadnja srijeda u mjesecu rezervirana je za Radionicu za sindikalistice »Žene to mogu«. </p>
<p>Ženska sekcija, rečeno je u utorak, želi osigurati stalni utjecaj »ženskog pogleda« na aktivnosti sindikata, poticati rješavanje problema zaposlene žene i njezine obitelji, djelotvornije zaštititi posebne ženske interese u kolektivnim ugovorima te postići veću socijalnu sigurnost pojedinca i obitelji borbom za pravednije radno i socijalno zakonodavstvo. Nadalje, namjera je i postići sindikalno organiziranje što većeg broja žena, te granski i teritorijalno utemeljiti žensku sindikalnu mrežu. Koordinatorica Kluba invalida SSSH Jadranka Blagus dosadašnji je odnos društva prema invalidima ocijenila prilično pasivnim, što je bio jedan od glavnih razloga za osnivanje sekcije invalida u SSSH-u.</p>
<p> - Sastanke, na koje su dobrodošli svi članovi sindikata i ostali dobronamjerni građani, održavat ćemo svakog prvog utorka u mjesecu, rekla je Jadranka Blagus, dodavši kako se već na prvom skupu očekuju inicijative i kvalitetni prijedlozi za poboljšanje njihove situacije.</p>
<p>Damir Gašparović i glavna sindikalna povjerenica za URIHO, Antonija Hudurović, objavili su na kraju kako se čini da je njihova inicijativa za rješavanje problema u URIHO-u, o čemu se dosta govorilo u zadnje vrijeme, ipak imala odjeka. Razgovori s predstavnicima Gradskog poglavarstva već su obavljeni, a dogovoren je i sastanak s odgovarajućim saborskim odborom. </p>
<p>- Pokazalo se, naime, da je iz URIHO-a nestalo oko sedam milijuna kuna, i to prije više od tri godine, rekao je Gašparović te dodao da takvi podaci potvrđuju crne slutnje radnika te zagrebačke ustanove. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Karbon pred stečajem, rukovodstvu poduzeća ulaz zabranjen</p>
<p>Oko 360 radnika ne prima plaće od studenoga prošle godine, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu uplaćivani više od godinu dana...</p>
<p>Na temelju odluke Vijeća zaposlenika od petka, 3. ožujka, radnici Karbona d.d. onemogućili su dolazak jedanaestorice rukovodećih djelatnika na njihova radna mjesta. Radnici, naime, sumnjaju da su oni, zajedno s većinskim vlasnikom Karbona Zdravkom Šparadom, protiv kojega je pokrenuta i krivična istraga, sudjelovali u višegodišnjem sustavnom uništavanju poduzeća. </p>
<p>Predstavnici rukovodećeg kadra obratili su se za pomoć gradonačelniku grada Zaprešića Vinku Moroviću, kako bi posredovao u razrješenju nastale situacije, no do konkretnih rješenja nije došlo. Privremeni upravitelj Davor Alviž, kojega je na to mjesto imenovao Trgovački sud, odlučio je poštovati odluke skupa zaposlenika. Prema riječima Olge Birko, glavne sindikalne povjerenice, situacija u Karbonu iznimno je teška, 360 radnika ne prima plaće još od studenoga prošle godine, a doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu uplaćivani više od godinu dana.</p>
<p>»Posljednjih pet godina, od kako je većinski vlasnik Zdravko Šparada, poduzeće na očigled tone. Mi, radnici, nažalost nismo imali uvid u dokumentaciju o poslovanju, ali osjećali smo da nešto nije u redu, pa smo se više puta obraćali za pomoć Vladi i resornom ministarstvu, ali nije bilo rezultata. Tek smo u siječnju ove godine, na temelju financijske i kriminalističke obrade poslovanja Karbona u proteklih pet godina, dobili podatke o opravdanoj sumnji da je poduzeće potkradano, a navodi se iznos od gotovo 17 milijuna kuna kao rezultat izravne štete od lošeg poslovanja«, rekao je predsjednik Zaposleničkog vijeća Karbona, Anđelko Jug. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prometna policija počinje kontrolu brzine vožnje oko škola i vrtića</p>
<p>Odjel prometne policije Policijske uprave zagrebačke, u četvrtak 9. ožujka od 13 do 16 sati u Grižanskoj ulici nedaleko O.Š. »Mate Lovraka«, mjerit će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> svih vozila koja se budu tamo zatekla. </p>
<p>Poštivanje ograničenja brzine od 40 kilometara na sat provjeravat će se posebnim preventivno-represivnim radarom. Akcija se održava s ciljem da se smanji broj djece koja ginu ili su ozlijeđena na cestama. Na području Policijske uprave zagrebačke tijekom cijele kalendarske godine prometna policija s tri radarska uređaja nadzire poštivanje brzine vožnje oko škola i dječjih vrtića te igrališta. To su ujedno i mjesta gdje je nužno poštivati smanjenje brzine. Ovakve su zone obično u dužini od 200 do 300 metara i označene su znakovima obaveznoga smanjenja brzine na 40/km na sat i »djeca na cesti« a kolnici su obilježeni bijelim križevima i natpisima »Škola«! Tako mala propisana brzina ne služi testiranju živaca vozača, već joj je cilj vožnja na kratkoj relaciji s tzv. zaštitnom brzinom kojom se štite dječji životi. Naime, dosadašnje analize prometnih nezgoda pokazuju da se vjerojatnost smrtnog ishoda prometne nezgode za pješaka povećava progresivno ako naletna brzina vozila raste od 40 do 60 /km na sat. Pri vožnji bržoj od 60 km na sat mala je vjerojatnost da će pri naletu pješak preživjeti. Ako je pak, brzina vozila pri naletu na pješaka 40/km na sat, smrt pješaka vjerojatna je u 10 posto slučajeva. Ako pak je, dakle, naletna brzina viša za samo 20 km na sat, vjerojatnost smrtnoga ishoda penje se na čak 90 posto. Prema statističkim podacima ovakve preventivne kontrole na zagrebačkome području urodile su plodom. Naime u prošloj godini bilo je manje nastradale djece nego prijašnjih godina. Ozlijeđena su 323 djeteta no nijedno dijete nije izgubilo život. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Radnici ZUC-a: Izloženi smo prijetnjama i šikanirani</p>
<p>Radnici Zagrebačkog uslužnog centra uputili su u utorak otvoreno pismo kojim apeliraju na nadležne organe ZUC-a i vlasti da što prije riješe nastalu situacija u poduzeću. Traže da se reguliraju njihova radna prava i da ZUC što prije nastavi s redovnim poslovanjem u skladu sa zakonskim propisima.</p>
<p>»Za razliku od nekih naših kolega, mi imamo ugovore o radu, a radni staž iznosi nam između 5 i 25 godina. Međutim, već duži niz godina nema bitne razlike u tretmanu nas koji imamo ugovore i onih koji rade »na crno«. Od 1995. kad su došli u ZUC, odnosno kad su ga preuzeli Mira i Mirko Đinkić, naša prava iz radnog odnosa permanentno se i sustavno krše«, stoji u pismu radnika ZUC-a.</p>
<p> »Izloženi smo prijetnjama i šikani zbog sindikalnog organiziranja; neto plaće su ispod zagarantiranog minimalnog iznosa; plaće se ne isplaćuju redovito (tek ovih dana primili smo plaću za prosinac 1999.) ne dobivaju svi radnici plaću za određeni mjesec istodobno; već 15 mjeseci ne primamo naknadu za prijevoz; smanjen nam je broj dana godišnjeg odmora; ne primamo nikakvu novčanu naknadu u slučaju smrti članova uže obitelji; ne isplaćuju nam se regres i božićnica; ne znamo uplaćuju li se za nas doprinosi za socijalno i mirovinsko osiguranje...«, tvrde radnici.</p>
<p>Zbog svega navedenog, kao i zbog nalaza inspekcije rada kojim je utvrđeno niz nepravilnosti i kojim se najavljuju prekršajne i kaznene prijave protiv Mire Đinkić, odgovorne osobe ZUC-a d.d., radnici su, kako kažu, zabrinuti za svoj daljnji radni status i prava. Kako stoji u pismu, naročito ih zabrinjava činjenica da je nekoliko firmi koje surađuju sa ZUC-om, zbog trenutnih zbivanja otkazalo svoje ugovore, čime jednom dijelu zaposlenika prijeti gubljenje radnog mjesta. (m)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Odrasle Talijanke abortiraju sve rjeđe, maloljetne i strankinje sve češće</p>
<p>RIM, 7. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U dva desetljeća broj se abortusa u Italiji smanjio za 40 posto, ali raste postotak pobačaja maloljetnica i useljenica, što jasno upozorava na razloge kako neželjenih trudnoća tako i pribjegavanja abortusu. </p>
<p>Sada godišnje abortira oko 138.000 Talijanki, što znači da na tisuću njih 9,3 pribjegava pobačaju. To je manje (i time bolje) od evropskog prosjeka. Mnogo je bolje nego 1980, kada su abortirale 209.144 Talijanke, tj. njih 15,3 promila. Iako Talijanke u dobi od 15 do 19 godina abortiraju razmjerno manje nego odrasle (godišnje 6,6 promila), dodatno zabrinjava što taj postotak raste: u početku devedesetih iznosio je 4,5 promila. Anketa u 11 od 20 talijanskih oblasti pokazuje da u populaciji od 13 do 17 godina 18 posto imaju kompletne spolne odnose (90 posto njih primjenjuje kontracepciju), dok ih još 45 posto ima nepotpune spolne odnose. Useljenice u Italiju pak abortiraju četiri puta češće nego žene rođene u Italiji. Postotak abortusa u strankinja porastao je u dva desetljeća sa 2 na 15 posto. </p>
<p>Ako je točno da se broj abortusa smanjio zahvaljujući tome što se u prošla dva desetljeća povećala razina spolne obaviještenosti i kontracepcije, onda je lako pretpostaviti da su upravo useljenice i mlade žene nedovoljno obaviještene, što povećava broj neželjenih trudnoća. </p>
<p>Dok je 1979. više od pola Talijana koristilo prekinuti snošaj kao glavno sredstvo kontrole začeća, taj je postotak 1995. spao na 17. Svaka peta žena rabi pilulu, njih sedam posto spiralu, dok uporaba prezervativa oscilira između 14 i 17 posto. Očito je da više od polovice pučanstva ne prihvaća crkvenu osudu kontracepcije. Napokon, i sama je Crkva prije nekoliko godina promijenila naglasak, pa prihvaća da je kontracepcija ipak grijeh manjeg ranga nego abortus. Žene su to, očito, prosudile i ranije. </p>
<p>Abortus se i dalje smatra društvenim i osobnim zlom koje se, međutim, ne iskorjenjuje kaznom nego izobrazbom i motivacijom. Od ponedjeljka je, na primjer, u Milanu na snazi općinska odluka po kojoj siromašne žene koje odustanu od abortusa dobivaju tri godine po milijun lira (oko 4000 kuna) mjesečno. Pravo na tu pomoć imaju sve žene uredno prijavljene, bez obzira na državljanstvo. </p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kina: pronađeno oruđe staro 800 tisuća godina</p>
<p>PARIZ, 7. ožujka</p>
<p> - Kameno oruđe tzv. acheuleenskog tipa, za koje se vjerovalo da ga je »patentirao« afrički Homo erectus, proizvodilo se i u Kini prije 800.000 godina, otkrili su kineski i američki istraživači u časopisu Science. </p>
<p> Taj pretpovijesni obrt duguje naziv alatu od klesanog kremena koji je 1872. pronađen u naplavinama rijeke Somme, u Saint-Acheulu nedaleko od Amiensa. Kinesko-američka ekipa koju predvodi Huang Weiwen s Instituta za paleontologiju kralježnjaka i paleoantropologiju Akademije znanosti u Pekingu pronašla je na jugu Kine dokaze koji govore suprotno.</p>
<p> Naime, iznenadili su se kad su u nanosima rijeke Yu-Jiang koja prolazi kroz bazen Bose zapadno od grada Nanninga (autonomna pokrajina Guangxi) pronašli oruđe staro 800.000 godina koje odgovara acheuleenskom razdoblju.</p>
<p>To je oruđe, dakle, izrađeno 300.000 godina prije oruđa iz spilje Choukoutien u blizini kineske prijestolnice u kojoj su pronađeni ostaci glasovitoga »pekinškog čovjeka«.</p>
<p> Prema mišljenju geologa, područje s kojeg dolazi novo otkriće bilo je opustošeno prije 800.000 godina nakon pada meteorita. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Genetska terapija za i protiv</p>
<p>WASHINGTON, 7. ožujka</p>
<p> - O genetskoj terapiji kojom bi se bolesti mogle sprječavati i liječiti uvođenjem korektivnih gena, puno se govori u Sjedinjenim Državama gdje je neki pretjerano hvale, dok drugi optužuju istraživače. </p>
<p>Drugi put u dva mjeseca, savezna je uprava za nadzor prehrambenih i farmaceutskih proizvoda (FDA) zatražila od stručnjaka da prekinu istraživanja.</p>
<p> Tako je laboratorij »Vascular Genetics« pozvan da prekine klinička istraživanja o rastu novih žila u srčanom mišiću zahvaljujući uvođenju gena.</p>
<p> Ta je odluka donijeta nakon smrti dvojice bolesnika podvrgnutih terapiji, premda nije dokazano da su umrli od posljedica liječenja. Glavni istraživači na sveučilištu »Tuft« u Medfordu i u Medicinskom centru St. Elizabeth's u Bostonu nisu odmah prijavili ta dva nesretna slučaja FDA, što su bili dužni.</p>
<p> Drugo ispitivanje genetske terapije provedeno na sveučilištu Pennsylvania prekinuto je u siječnju nakon smrti mladića Jessea Gelsingera koji nije preživio terapiju koja je trebala izliječiti genetsku bolest. Način liječenja u ova dva slučaja bio je različit: »Vascular Genetics« izravno uvodi gene u srčano tkivo, dok su se u postupku primijenjenom na sveučilištu Pennsylvania za prijenos gena rabili inaktivirani virusi.</p>
<p> Odluka FDA o tim dvama istraživanjima nije nimalo obeshrabrila promicatelje novog načina liječenja.</p>
<p> Predsjednik »Vascular Geneticsa« John Cumming istaknuo je u priopćenju da će se i ubuduće »zauzimati za promicanje novog i važnog načina terapije«. Istoga je dana časopis »Nature Genetics« objavio istraživanje o uspješnom liječenju hemofilije B. Kliničko istraživanje provedeno na troje bolesnika radi provjere neželjenih nuspojava terapije, pokazalo se uspješnim na dvoje njih, kažu istraživači u Dječjoj bolnici u Philadelphiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Roditelji djece začete in vitro nesigurniji</p>
<p>NEW YORK, 7. ožujka</p>
<p> - Osobe koje se bore protiv neplodnosti prije nego što postanu roditelji vjerojatno će se u usporedbi s drugim roditeljima osjećati nesigurnijima i doživljavati dijete krhkijim, kažu istraživači. </p>
<p>Ipak, u usporedbi s ostalim roditeljima, roditelji djece začete oplodnjom in vitro (IVF), kako se čini, nisu pretjerano zaštitnički raspoloženi niti skloniji tjeskobi ili depresiji godinu dana poslije rođenja djeteta, izvješćuju istraživači u časopisu Fertility and Sterility koji izdaje Američko društvo za reproduktivnu medicinu.</p>
<p> Istraživači su usporedili 65 parova koji su roditelji postali zahvaljujući IVF-u sa 61 parom koji se nije morao suočiti s problemom neplodnosti.</p>
<p> Pitanje kako se snalaze roditelji koji su to postali zahvaljujući IVF-u postavlja se otkako se liječenje neplodnosti razvija brže od ispitivanja takvih obitelji, tvrdi dr. Frances L. Gibson sa Sveučilišta Macquarie i iz Royal North Shore Hospital u Australiji.</p>
<p> »Najmanje je bilo studija koje bi se bavile problemom emocionalnog razvoja djeteta i psihosocijalne prilagodbe obitelji tijekom njegova djetinjstva«, rekla je dr. Gibson.</p>
<p> Istraživači su otkrili da su »majke sklone nešto nižoj razini samopoštovanja i osjećaja kompetentnosti od onih koje su to postale prirodnim putem«, rekla je dr. Gibson. »Očevi djece začete IVF metodom imali su manje samopoštovanja od ostalih i dojam da ih njihove žene više zapostavljaju.«</p>
<p> Iako su se majke djece začete IVF-om više bojale opasnosti koje bi mogle prijetiti njihovu djetetu, poput bolesti, ozljede, smrti ili neočekivanog razdvajanja nisu bile ništa strože i bile su jednako tople i poticale su neovisnost djeteta jednako kao i ostale majke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Želite li sačuvati zdravlje, ne preskačite godišnji odmor</p>
<p>NEW YORK, 7. ožujka</p>
<p> - Godišnji odmori nisu samo oporavak koji nam nude poslodavci. Istraživanje je pokazalo da je slobodno vrijeme vrlo bitno za čuvanje zdravlja, izvješćuju znanstvenici na godišnjem sastanku Američkoga psihosomatskoga društva koji se održava u Savanni (Georgia). </p>
<p>Prijašnja su istraživanja pokazala da ovisnici o poslu koji redovito izbjegavaju godišnji odmor možda rade pod pojačanim psihološkim stresom koji može dovesti do bolesti i prerane smrti.</p>
<p> Nova su otkrića rezultat proučavanja modela korištenja godišnjih odmora i uzroka smrti na uzorku od 12.000 muškaraca srednjih godina s rizikom od srčanih bolesti. Istraživači Brooks Gump i Karen Matthews s Odsjeka za psihologiju državnoga Sveučilišta u Oswegu (New York) svake su godine tijekom pet godina provjeravali jesu li prethodne godine ispitanici bili na godišnjem odmoru. Istraživači su zatim sljedećih devet godina bilježili uzroke smrti.</p>
<p> »Osobe najugroženije od koronarnih srčanih bolesti izbjegle su godišnji odmor svih pet puta«, primijetio je Gump.</p>
<p> Rezultati istraživanja pokazuju da su česti godišnji odmori korisni za muškarce srednjih godina s rizikom od srčanih bolesti jer smanjuju ukupan rizik od smrti za 20 posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Ima li Giordano Bruno što reći modernoj europi?</p>
<p>U filozofiji Giordana Bruna zrcali se sva misaona složenost renesanse, njena intelektualna energija i radoznalost, njene proturječnosti, optimizam i sumnje / Iz susreta s europskom filozofskom tradicijom koju oživljava i kao integrativni element ugrađuje u svoje učenje, Bruno će otvoriti nove putove novovjekovnom mišljenju / Pitanja koja je postavljao sebi i svom vremenu pitanja su i našem vremenu</p>
<p>Brojne svjetske manifestacije, skupovi, rasprave i tumačenja lika i djela Giordana Bruna, organizirani u povodu 400. obljetnice smrti velikog renesansnog filozofa, disidenta, heretika, maga i hermetika, mita i simbola slobodnog mislitelja, svjedoče o njegovoj sve većoj aktualnosti danas. I sa znatnim povijesnim odmakom, u mijeni stoljeća suočeni smo s fenomenom Bruno redivivus.</p>
<p>Razumijevanje Brunove filozofije i njena novuma, kao i povijesne pozicije toga, kako i sam o sebi ustvrdi, tražitelja istine, razumijevanje također značenja, dometa i zasluga, ali i granica njegovih filozofskih ideja i nastojanja, nije moguće nezavisno od razumijevanja razdoblja kojemu ona duguju i kojega su sastavnica. Riječ je o renesansi, tom plodnom razdoblju duhovne povijesti Europe, njena preporoda, traženja novih obzora mišljenja. Renesansa, u sebi prepuna disonantnih istina, pluralizma filozofema, svoju će artikulaciju naći upravo u najvišim terminima Brunove spekulacije - čovjek, priroda, Bog, univerzum - fundamentalnim pitanjima filozofije i teologije. Brunova je sveukupna vizija svijeta, njegova kozmologija, ontologija, metafizika, etika i estetika, u funkciji sveopće renesansne obnove, filozofske, duhovne, društvene, političke, magijsko-religiozne, umjetničke, te moralne i intelektualne obnove čovjeka. </p>
<p>U Brunovoj se filozofiji zrcali sva misaona složenost renesanse, njena intelektualna energija i radoznalost, njene proturječnosti, optimizam i sumnje. Iz susreta s europskom filozofskom tradicijom (najstarijom heremetičkom, magijsko-astrološkom, tradicijom kabalističke teologije, odnosno, prema Brunu, teologije filozofske kabale, te renesansnim neoplatonizmom) koju oživljava i kao integrativni element ugrađuje u svoje učenje, Bruno će otvoriti nove putove novovjekovnom mišljenju. Radeći na kritici, transformaciji i reviziji aristotelovsko-ptolomejske slike svijeta, izvore i argumente za svoju ideju ontološkog digniteta univerzuma Bruno nalazi u Cusanusu i Telesiju, u spekulativno-simboličkom mišljenju svoga doba, i najposlije u heliocentričkom Kopernikovu sustavu učitanom u hermetičkom horizontu. </p>
<p>Promišljajući totalitet bića Bruno gradi svoju novu filozofiju: beskonačnosti univerzuma, relativnosti i mnoštva svjetova, ljudskoga znanja, dobrote i ljepote (moral); prirode, kozmičkog u njenu jedinstvu (panteizam): Jedno-Svega, jedinstvene duše svijeta (monizam), stvaralačke, neuništive i božanske materije koja oblikuje svijet (dinamički naturalizam): čovjeka, Boga na zemlji koji se »herojskim« (duhovnim) beskonačno približava Bogu i svojim djelima uključuje u kozmički ciklus; povijesti (anticipirajući Kantovu filozofiju povijesti); Boga, ne teistički ni deistički pojmljenog, već unutarnjeg, imanentno kreativnog, generativnog principa homogenosti, epistemološki transcentnog; prirodne religije, antikonfesionalno usmjerene; nadasve novu ideju filozofije i misije filozofa u funkciji spomenute obnove. </p>
<p>Prema dosadašnjim rezultatima brunologa, njegovu misao određuje jedno razdoblje avanture europskog duha, ali se upisuje također i u duhovnu mapu moderne Europe. Od Schellinga do Blumenberga, Kristellera, Koyrea, Yeatsove, Garina, Blocha, Hockea, Bluma i von Mullera, Bruno se prepoznaje i tumači višestruko: kao predstavnik naturalističkog humanizma renesanse, prva figura poslije renesanse, kao antikršćanin svoga doba i antidogmatik, kao ne-moderan, štoviše reakcionaran i alternativan mislitelj, kao jedan od najmodernijih, najhamletskijih likova ondašnje Europe, napuljski Rabelais, kao preteča moderne znanosti, koji će određenim stilom znanstvenog racionaliteta pripremiti put Leibnizu, Pascalu, Spinozi, Boškoviću, najposlje i kao mislitelj moderne ideje globalizacije. </p>
<p>Unekoliko se u ovim kvalifikativima kriju i odgovori na neka temeljna pitanja koja sebi postavljamo danas, ne tek u prigodi velike obljetnice: Ima li Bruno što reći modernoj Europi? Jesmo li spoznali i kako smo razumjeli poruku mislitelja, lucidnog polemičara i kritičara lažne filozofije, oholosti, odnosno, zlorabe znanja, poruku renesansne filozofije, možemo li iz tog crpsti novu snagu? Imaju li Bruno i renesansno mišljenje kakvu implikaciju za znanstveno-tehnološku sudbu Zapada? Jesmo li razumjeli samu bit našeg odnosa spram nasljeđa i je li u tom smislu razdoblje renesanse prošlost ili je posvuda oko nas? </p>
<p>Potreba za slobodnim mišljenjem, za filozofskom i vjerskom tolerancijom, međusobnim dijalogom filozofije, znanosti i teologije, u Brunovoj optici, za propitivanjem odnosa vjere i razuma, znanja i ljudske sreće, ravnoteže čovjeka i prirode, moralne, psihološke, političke i druge ravnoteže, opasnosti i prijetnje od obrnutih vrijednosti, štoviše gubitka temeljnih ljudskih vrijednosti, ljubavi, slobode, dobrote, i one najviše, ljudskog života samog (homo absconditus), samo su neka od pitanja koja sebi i svojem vremenu (također i našem) postavlja Bruno. O njima raspravlja u svojim djelima, filozofskim dijalozima, ali i sonetima, kroz parabole, slike i alegorije (»O uzroku, počelu i Jednom«, »Večer na Pepelnicu«, »Kabala Pegaskog konja«, »O herojskim zanosima«, »Izgon pobjedničke zvijeri«, »O beskrajnosti, svemiru i svjetovima« i dr.).</p>
<p>Brunov filozofski diskurs istodobno kao da nas vraća nekim starim izvorima mišljenja. Među ostalim, to je i ona sokratovska ideja filozofa i filozofije same, ne idola čiji je čuvar filozof i koju treba staviti na sigurno mjesto, nego je u živom odnosu s čovjekom, državom i vlašću. U konačnici, život je to za ideje, za istine kojih je filozof tražitelj (nerijetko i žrtva, stvarne i one duhovne lomače) i nastojanje na njenom ozbiljenju. Svojim djelom i životom posvjedočuje to uz mnoge druge (Savonarola, Vanini, na drugi način i Campanella) i Giordano Bruno, s jasnom sviješću o čovjeku kao tvorcu vlastite povijesti i vlastite sudbine. </p>
<p>Ljerka Schiffler</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Konfliktni znanstvenik</p>
<p>Giordano Bruno je strastveno zastupao astronomske ideje koje je preuzimao od drugih i to zato što mu se činilo da se te ideje dobro uklapaju u njegov filozofski sustav mišljenja / Prije svega, Kopernikova teorija postala je okosnica Brunove slike svijeta</p>
<p>Govoreći o svom kolegi Franji Petriću, velikom renesansnom znanstveniku, Giordano Bruno piše da »govoreći jednostavno, pokazuje koliko je velika životinja i magarac«. Dalje Bruno piše da je Petrić »pedantsko govno koje je zamazalo toliko listova papira« te » ... ne bismo mogli reći da je Aristotela razumio slabo niti dobro, nego da ga je čitao i nanovo čitao, skrpao, raskrpao i uspoređivao ..., te je, na koncu, učinio prevelik trud ne samo bez ikakve koristi, nego s prevelikom štetom, ...što pokazuje u koliku se ludost i umišljenu ništavost može strovaliti i propasti pedantsko ponašanje...« Tako se Bruno obračunava s osobom koja iznosi drugačije mišljenje: za Petrića svemir je konačan, dok je za Bruna beskonačan; za Petrića Zemlja rotira oko svoje osi, a oko nje se gibaju Sunce i planeti, dok Bruno zastupa Kopernikovu teoriju u kojoj se Zemlja i planeti i rotiraju oko osi i gibaju se oko Sunca; za Petrića Bog je izvan materijalnog svijeta i povremeno može intervenirati u zbivanja u materijalnom svijetu, mimo prirodnih zakona koje je sam stvorio, dok je za Bruna materijalni svijet i Bog jedno, Bog je u svijetu, a ne izvan ili iznad njega ...</p>
<p> U obračunu sa svojim filozofskim neistomišljenikom Bruno ne pokazuje puno obzira. Kažu da je Bruno kao osoba bio ličnost snažnog integriteta, briljantan, svadljiv, razoran, samorazoran, poetičan, osjetljiv, lutalica, beskompromisan, prgav, hrabar, strastven, šarmantan, buntovan, ... </p>
<p>Znao je ulaziti u žučljive sukobe zbog beznačajnih povoda, znao je osvajati osobnošću i šarmom i ubrzo zatim nepopravljivo antagonizirati i odbijati, rušiti sve mostove osobnih kontakta iza sebe. Taj gorljivi dominikanac, odbačen od svog reda zbog svojih vjerskih sumnji u Sveto Trojstvo i zbog odbijanja poslušnosti crkvenoj hijerarhiji, na sličan je način razarao i druge svoje veze.</p>
<p> Bruno je bio veliki filozof i teolog i borac za slobodu misli, ali nije bio astronom. </p>
<p>No ipak je u povijesti čovječanstva ostao zabilježen ponajviše po astronomskim idejama. A ustvari, na području astronomije on je samo strastveno zastupao ideje koje je preuzeo od drugih, iako ih prirodoznanstveno čak i nije sasvim razumio. Njegov motiv za preuzimanje tih ideja nije bio prirodoznanstveni, nego to što mu se činilo da se te astronomske ideje dobro uklapaju u njegov filozofski sustav mišljenja. Prije svega, Kopernikova teorija postala je okosnica Brunove slike svijeta.</p>
<p> Kopernik je u okviru postojeće heliocentrične ideje napravio detaljan matematički proračun planetnih gibanja tako da bude u skladu s astronomskim opažanjima. Taj je račun u doba kad nije bilo kompjutora bio vrlo dugotrajan, obiman i mučan posao.</p>
<p>U Kopernikovo doba nebeska su se gibanja matematički izračunavala pomoću Ptolemejeve teorije iz 2. stoljeća. U toj teoriji Zemlja miruje, a Sunce i sva ostala nebeska tijela se gibaju. No da bi se objasnila astronomska opažanja, Ptolemej je morao uvesti vrlo kompliciranu sliku gibanja planeta: oko jedne zamišljene točke u svemiru, pomaknute od Zemlje, po zamišljenoj se kružnici jednoliko giba jedna zamišljena točka, pa se oko te pokretne zamišljene točke po drugoj zamišljenoj kružnici jednoliko giba planet i tako se dobije putanja planeta oko Zemlje u obliku petlje, a tako zaista astronomi vide gibanje planeta u odnosu na Zemlju. </p>
<p>Tako dobivene putanje u Ptolomejevu modelu zovu se epicikli. Sve preciznija astronomska opažanja vodila su na potrebu uvođenja sve više i više zamišljenih »međukružnica«, dakle na sve složeniju matematičku sliku gibanja. Da stvar bude gora, trebalo je uvesti i tzv. ekvant: pretpostavku da se brzina gibanja planeta po svojoj zamišljenoj kružnici mijenja i to tako da se projekcija tog gibanja na neku dodatno zamišljenu odmaknutu kružnicu giba jednolikom brzinom. No taj složeni matematički model bio je u stanju da uspješno računa i predskazuje gibanja nebeskih tijela. A to je tada bilo važno i za primjene u astrologiji i za određivanje kalendara. </p>
<p>Neki srednjovjekovni filozofi i teolozi pitali su se ne bi li se matematički proračun nebeskih gibanja mogao napraviti nekako jednostavnije, u nekoj jednostavnijoj slici. To je pitanje postavljao i sv. Toma Akvinski koji je bio otvoren za nove ideje. Kasnije su kardinal Cusanus i astronom Regiomontanus vjerovali da je takav jednostavniji matematički opis nebeskih gibanja moguć u heliocentričnom sustavu, u kojemu se Zemlja giba, a Sunce stoji. Kopernik je pak konkretnim računom pokazao da je takav matematički opis zaista moguć. No prvi računi bili su razočarajući. Pretpostavivši da se planeti gibaju oko Sunca jednoliko po kružnicama, Kopernik je dobio planetna gibanja koja su bila u slabijem slaganju s astronomskim motrenjima nego u Ptolemejevom modelu. </p>
<p>Zato je Kopernik bio prisiljen da svoju sliku planetnih gibanja znatno komplicira, morao je »pomaknuti« Sunce iz centra i uvesti epicikle. U takvoj složenoj heliocentričnoj slici Kopernik je dobio podjednako uspješan opis nebeskih gibanja kao što su dali raniji računi u Ptolemejevom modelu s mirujućom Zemljom. Jedina je matematička prednost Kopernikovog modela bila ta da nije trebao koristiti ekvant. </p>
<p>I zbog znanstvenih problema same teorije i zbog postojanja više alernativnih teorija, Kopernikov model nije potkraj 16. stoljeća privlačio pažnju niti je uziman suviše ozbiljno od znanstvenika a niti Crkva nije izražavala službeni stav o njemu. Bruno tad prihvaća Kopernikovu teoriju planetnog sustava prvenstveno zato jer ju je smatrao sukladnom svojoj filozofskoj slici svijeta. No Bruno nije bio astronom, pa svu matematičku složenost Kopernikove teorije nije razumio, ograničivši se pretežito na njezine filozofske aspekte. Kombinirajući Kopernikovu teoriju Sunčevog sustava i ogromnog prostora s idejama neoplatonizma, Bruno je zastupao stav da su zvijezde sunca poput našeg i da je svako okruženo planetima s inteligentnim bićima poput nas. Budući da se prema Kopernikovoj teoriji Zemlja vrti oko svoje osi, Bruno je pretpostavio da se i Sunce vrti oko svoje osi, što je kasnije motrenjima potvrdio Galilei. Bruno je smatrao da je svemir beskonačan i da je u trajnom razvoju, poput nekog beskonačnog organizma, čiji dijelovi su sustavi slični Sunčevom. Brunov svemir je u trajnom procesu razvoja. Bruno smatra da u prostoru nema apsolutnog položaja, već se može govoriti samo o položaju jednog tijela u odnosu na položaje drugih tijela. Posvuda u svemiru neprestano se mijenja međusobni položaj tijela. Zato svaki motritelj može smatrati da je u središtu zbivanja. No i te su ideje bile prisutne još u visokoj skolastici: U 14. stoljeću biskup Oresmius je tvrdio da motritelj može primijetiti samo relativna gibanja, tj. gibanja jednih tijela u odnosu na druga. </p>
<p>Posebno je izražen Brunov stav da je svemir beskonačan. Bruno to filozofski argumentira ovako: »Ako postoji granica svemira, postavlja se pitanje što je s druge strane«. Budući da takvo argumentiranje vodi do paradoksa, Bruno zaključuje da svemir mora biti beskonačan. Njegovi argumenti za to osnivaju se na filozofskim argumentima, a ne na znanstvenim činjenicama. No sama ideja beskonačnog svemira je starija i Bruno ju je preuzeo od drugih. O beskonačnom zvjezdanom svemiru govori kardinal Cusanus u 15. stoljeću, i definitivno je u okviru Kopernikovog modela uvodi engleski astronom Thomas Digges 1576. godine. Kasnije se ideji o beskonačnom svemiru suprotstavlja Franjo Petrić 1591. godine, a Kepler daje 1610. godine argument za to da broj zvijezda u svemiru mora biti konačan.</p>
<p>No iako su Brunove ideje o svemiru pretežito filozofske prirode i preuzete od drugih znanstvenika, Bruno se može smatrati prethodnikom modernog shvaćanja svemira, prvenstveno po idejama beskonačnog i promjenjivog svemira i postojanja mnogo svjetova.</p>
<p>Često se kaže da je Bruno osuđen na lomaču zbog svog uvjerenja u Kopernikovu teoriju i zbog vjerovanja u druge svjetove. No to nije točno. Iako je većina dokumenata s Brunovog suđenja kasnije nestala, pa se ne znaju detaljni razlozi zbog kojih je osuđen, po dosta indicija može se zaključiti da je crkvena optužba protiv Bruna bila teološkog, a ne astronomskog karaktera. Brunine teološke ideje koje su se smatrale heretičkim prije svega su se odnosile na negiranje božanskih atributa Isusa, na sumnju u djevičanstvo sv. Marije te na otvoreno suprotstavljanje crkvenoj hijerarhiji. </p>
<p>No u svjetskoj znanstvenoj povijesti Bruno je postao simbol znanstvenika i filozofa koji slobodno misli. Postao je simbol borbe za slobodu znanstvenog mišljenja, simbol znanstvenog mučeništva ali i simbol netolerancije vlasti spram novih ideja.</p>
<p>Vladimir Paar</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Osam krivovjernih teza</p>
<p>Svoj status redovnika-bjegunca Bruno je pokušao ozakoniti 1585. apeliravši na papu Hrvata Siksta V., ali je odbio sugestiju pariškog nuncija da se vrati u Dominikanski red. Isto je pokušao i 1591. pozvavši se na Hrvata Franju Petrića</p>
<p>Rođen 1548., u gradiću Nola u Napuljskom kraljevstvu, tada pod španjolskom upravom, mladi Filippo Bruno u petnaestoj godini odabire redovnički poziv. Kao dominikanac uzima ime Giordano koje će zadržati i nakon napuštanja Reda sv. Dominika. Još kao student Inkviziciji je prijavljen kao ikonoklast i protivnik Marijina štovatelja. Godine 1576. protiv njega pokrenut je istražni postupak zbog javno izraženih simpatija za arijanizam, krivovjerje koje niječe katolički nauk o trojedinom Bogu. Bojeći se zatvora, poslije kraćeg boravka u rimskom samostanu Santa Maria sopra Minerva i prijetnji da će svoje prokazatelje baciti u Tiber, Giordano Bruno zauvijek napušta Dominikanski red.</p>
<p>Tijekom svog petnaestogodišnjeg lutalaštva kratko se zadržava u Savoni, Torinu, Veneciji, Padovi, Bergamu i Milanu odakle u dominikanskom odijelu (!) preko Alpi 1579. stiže u Ženevu. Odbacivši definitivno redovničko odijelo, Filippo Bruno iz Nole nakratko postaje član reformirane Kalvinističke crkve, što će kasnije uporno nijekati pred mletačkom i rimskom Inkvizicijom. Kalvinizam mu čini se nije bio po ćudi pa je nakon nekoliko mjeseci napustio Ženevu i, poslije kratkog zadržavanja u Lyonu, skrasio se u južnoj Francuskoj. Na tuluškom sveučilištu predaje filozofiju prema Aristotelovim tekstovima De anima itd., ali već krajem 1581. pojavljuje se u Parizu. U glavnom gradu Francuske objavljuje također Cantus Circaeus (Kirkin pjev) i Candelaio (Svijećnjak). </p>
<p>Na Pariškom sveučilištu Giordano Bruno predaje aristotelizam, ali već 1583. odlazi u London, u društvu novog francuskog ambasadora, koji ga uvodi u visoko englesko društvo. Bruno posjećuje kraljicu Elizabetu I. kojoj posvećuje svoju metafizičku raspravu Della causa, principio et uno (O uzroku, počelu i jedinstvu). U engleskoj metropoli objavljuje spis De L'infinito, universo et mondi (O beskonačnom svemiru i svjetovima). Sumnja se da je dvoru potkazivao engleske katolike, pristalice škotske kraljice Marije Stuart, koji su uhićeni na temelju njegovih informacija. </p>
<p>U listopadu 1585. Bruno se vraća u Pariz. Učestali vjerski sukobi u Francuskoj upućuju njegov nemirni duh prema Njemačkoj, gdje, na Wittemberškom sveučilištu, dvije godine kao lektor filozofije tumači Aristotelov Organon. Godine 1588. odlazi u Prag, na dvor gostoljubivog i tolerantnog cara Rudolfa II., oko kojeg se okupljaju alkemičari, astrolozi i filozofi. Češku prijestolnicu 1589. zamjenjuju za protestantski Helmstadt, iz kojeg zbog vjerskih nemira odlazi u Frankfurt gdje 1591. tiska De innumerabilibus, De triplici minimo et mensura i De monade numero et figura. U gradu na Majni upoznaje mletačkog patricija Giovannija Mocenigo, koji ga u Veneciji 1592. prijavljuje Inkviziciji.</p>
<p>U mletačkom inkvizicijskom zatvoru provodi godinu dana, od ožujka 1592. do 27. veljače 1593. kada je izručen rimskom 'Svetom oficiju', čiji zatvor (na trgu Ripetta) napušta u četvrtak, 17. veljače 1600. pred zoru da bi bio spaljen na Campo de'fiori. Presuda kojom se kao okorjeli, tvrdoglavi i uporni krivovjerac isključuje iz Crkve i predaje svjetovnim vlastima da ga se spali, dok se njegovi spisi trebaju spaliti na Trgu sv. Petra i unijeti u Popis zabranjenih knjiga pročitana mu je 9. veljače. Slušajući je, navodno je uzviknuo: »Više strepite vi koji čitate moju osudu nego li ja koji je slušam!« </p>
<p>Inkvizicijski proces protiv Bruna bio je dugotrajan i pun obrata. U njemu sudjeluju ugledne crkvene ličnosti poput kardinala Bellarmina. Papa Klement VIII. (1592.-1605.), kojemu je Bruno 1591. namjeravao posvetiti svoje djelo Delle sette arti liberali (Sedam slobodnih umijeća), javno je osudio osam krivovjernih teza filozofa iz Nole. Dok u Veneciji Brunu tereti tek Giovanni Mocenigo - a »unus testis, nullus testis« - istražiteljima u Rimu u pomoć priskaču izjave njegovih suuzvanika, iznoseći protiv Bruna najnevjerojatnije optužbe. Jedan od njih, kapucin Celestino da Verona, kao 'relaps' (krivovjerac povratnik) spaljen je tri mjeseca prije Bruna. </p>
<p>Giordano Bruno tijekom istražnog postupka i cijelog procesa uporno niječe da je pripadao nekoj krivovjernoj sljedbi niti je ikada napustio Katoličku crkvu. Priznaje da je živio među krivovjercima, čitao zabranjene knjige, hvalio krivovjerne vladare, kršio crkvene propise, ali se nije nečasno odnosio prema sakramentima niti je ikada pogazio katoličku vjeru. Svoj status redovnika-bjegunca pokušao je ozakoniti 1585. apeliravši na papu Hrvata Siksta V., ali je odbio sugestiju pariškog nuncija da se vrati u Dominikanski red. Isto je pokušao i 1591. pozvavši se na Hrvata Franju Petrića, kojemu je odobren život »extra claustrum«, iako je ovaj »filozof platoničar i ne vjeruje ni u što«.</p>
<p>Da izbjegne lomaču, Bruno se morao javno odreći svojih ideja i stavova koji su, prema sudu rimskog Svetog oficija inkvizicije bili u suprotnosti s katoličkim naukom. Imputirana mu je i namjera uspostaviti sinkretističku religiju, utemeljenu na katolicizmu, neku vrst pučke republike koja će se zalagati za opće bratstvo i toleranciju među ljudima, nešto kao New Age u naše vrijeme. Zadnju priliku izmirenja s Crkvom optuženik propušta 21. studenoga 1599. otklonivši ponudu dominikanskog generala Beccarie. Osuđen je kao tvrdokorni krivovjerac, jer je svojim panteističkim stavom i poganskim hermetizmom, u spisima i javnim nastupima, nijekao katolički nauk o Trojedinom Bogu, Kristovu božanstvu i Marijinoj ulozi u Isusovu utjelovljenju, poistovjećujući Duha Svetoga s dušom svijeta, itd.</p>
<p>Stoljeća prosvjetiteljstva i liberalizma, osobito njemački romantizam i talijanski liberalni antiklerikalizam, veličaju intelektualni genij i slobodarski duh Giordana Bruna. Namjera talijanskih liberala da se podigne spomenik na mjestu Brunova smaknuća izazvala je oštre polemike diljem svijeta. Protiv njegova podizanja protestira i skupina »katolika različitih nacionalnosti iz Beograda« uz potpise koji sadrže niz prostota na srpskom jeziku, koje je L'Osservatore romano 3. srpnja 1989. bezazleno otisnuo (usp. T. Vukšić, Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u BiH, Mostar 1994., str. 21). Spomenik je svečano otkriven na blagdan Duhova 9. lipnja 1989. godine, a 29. lipnja iste godina na blagdan sv. Petra i Pavla u svim rimskim crkvama održane su molitve za zadovoljštinu protiv veličanja »dvostrukog odmetnika, okorjelog krivovjerca i buntovnika protiv autoriteta Crkve«. Sadašnji će se papa Ivan Pavao II. u ime Crkve na Pepelnicu 8. ožujka ove jubilarne 2000. godine javno ispričati zbog osuda koje je u njezino ime tijekom prošlosti izrekao rimski 'Sveti oficij inkvizicije'. Giordano Bruno, spaljen 17. veljače jubilarne 1600. godine, ostaje osuđeni krivovjerac u memoriji Crkve. </p>
<p>Franjo Šanjek</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kozerije o muško-ženskim odnosima</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište / Predstavljena knjiga proze Stanke Gjurić »Lekcija o drskosti« u izdanju »Ceresa« / O knjizi govorili Tea Benčić-Rimay i Igor Mandić</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Odlike literarnosti toga teksta treba tražiti na rubovima književnih i neknjiževnih elemenata - rekla je književna kritičarka Tea Benčić-Rimay na predstavljanju prve prozne knjige pjesnikinje Stanke Gjurić pod naslovom »Lekcija o drskosti« u utorak u predvorju Hrvatskog narodnog kazališta. Knjigu je objavio zagrebački nakladik »Ceres« u biblioteci koja nosi naziv te izdavačke kuće. »Lekcija o drskosti« sadrži 44 eseja u kojima se govori o općeljudskim temama kao što su ljubav, prijateljstvo, ljepota, seks, smrt i to na vrlo neuobičajen i zanimljiv način pristupačan široj čitalačkoj publici.</p>
<p>- Tekstovi u knjizi »Lekcija o drskosti« nisu pravi eseji, jer nemaju znanstvenu, već samo iskustvenu podlogu - rekla je kritičarka Tea Benčić-Rimay. Čitajući te tekstove očituje se jak poriv da se napiše subjektivno i osjećajno samoodređujuće štivo. Djelo karakterizira slobodna forma i odmak od tradicije, te je tako stvorena jedna nova književna vrsta koja do sada nije postojala u nas. Stilistika i sintaksa, kako je primjetila Tea Benčić-Rimay, preuzeta je iz pjesama, ali i iz kolumni koje Stanka Gjurić piše za Večernji list. Autorica je tim tekstovima uspjela stvoriti svoju specifičnu zbilju koja nekim čitateljima može biti bliska i prihvatljiva, a drugim daleka i strana. Knjiga bi bila »drska«, istaknula je Tea Benčić-Rimay, da ima visoke pretenzije. Na sreću to nije slučaj, prevladava osobni stav, te se djelo može okarakterizirati kao beletristika. Objavljivanje četiri zbirke pjesama, a potom knjige proze, u budućnosti bi mogle dovesti do nastanka zanimljivog autobiografskog romana, zaključila je Tea Benčić-Rimay.</p>
<p>Književni kritičar Igor Mandić je rekao da bi se tema ranog javljanja spolnosti u djevojčice, koja je među ostalima obrađena u ovoj knjizi, mogla razviti u samostalno djelo. To bi bilo važno tim više što se u takvoj tematici još nije okušala niti jedna naša književnica. Tekstove Stanke Gjurić u knjizi »Lekcija o drskosti«, Mandić je odredio kao kozerije, odnosno tekstove koji govore o malim svakodnevnim, ali samo naoko nebitnim stvarima. Osvrnuvši se kratko na problematiku takozvanog muškog i ženskog pisma, zaključio je da se razlike mogu uvidjeti jedino kada tekst govori o spolnosti. Izdvojivši nekoliko tema o kojima je autorica pisala, Mandić je kazao da se ne slaže s nekim njenim stavovima, ali mu se ne sviđaju ni autoričini elegantni pokušaji da zaobiđe i preskoči odgovore na neka ključna pitanja. No, vrlo je pozitivna stvar što se Stanka Gjurić odvažila pisati o »zabranjenim stvarima« i dati svoje mišljenje o njima.</p>
<p>Nekoliko izvadaka iz knjige je pročitao dramski umjetnik Tarik Filipović, a u glazbenom dijelu programa nastupila je mlada violinistica Dunja Bountek koja je izvela »Ples za violinu solo« Miroslava Miletića.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kultura bez poreza</p>
<p>SPLIT, 7. ožujka</p>
<p> - Split je prvi grad u Hrvatskoj koji sam posjetio kao ministar kulture, a to potvrđuje moje vjerovanje da je ovaj grad jedan od najvećih kulturnih centara u našoj zemlji. </p>
<p>Želim biti informiran o svim potezima na polju kulturnih zbivanja, upoznati se s ljudima koji su ključni u gradskoj kulturnoj politici, ali i protumačiti kakva je politika hrvatske Vlade prema kulturi. Kazao je to ministar kulture dr. Antun Vujić na konferenciji za novinare u utorak, u prostorijama splitskog Gradskog poglavarstva. Radni posjet kulturnim ustanovama počeo je u ranim jutarnjim satima kada je ministar Vujić, s gradonačelnikom Ivicom Škarićem, dogradonačelnicom Vesnom Podlipec, pročelnikom Upravnog odjela za kulturu Petrom Krolom i šefom Službe za staru gradsku jezgru Duškom Marasovićem, razmatrao mogućnosti što boljeg razvoja bogate splitske kulturne scene, koja će u ovoj godini živjeti s 20 posto manje novca iz gradskog proračuna.</p>
<p>Iako se splitske kulturne ustanove nalaze u nezavidnom prostornom i novčanom položaju, Vujić je optimističan glede najtežih problema. Kultura će se valorizirati, kazao je, kao što se to radi u svijetu, a neka područja će se redefinirati. Novčana sredstva koja se izdvajaju za hrvatsku kulturu bit će dovoljna da se zadrži razina kulturnih aktivnosti iz proteklih godina, uz primjenu racionalnijeg ponašanja. Vujić je nadalje istaknuo potrebu za ostvarivanjem kvalitetnih programa koji će alternativne sadržaje izjednačiti s takozvanim oficijelnim kulturnim djelatnostima.</p>
<p> Na pitanje o mogućim prioritetima u kulturi, Vujić je istaknuo glavnu zadaću novog ministarstva - vraćanja kulture kulturnim djelatnicima, primjenu Zakona o kulturnim vijećima koji bi decentralizirao neka područja i struku vratio u bitnu poziciju. »Također ističem i zakon o sponzorstvu i donacijama«, kazao je ministar, »što znači oslobađanje kulture taksa i poreza.« </p>
<p>Vujić je obećao pomoć svim poticajima u kojima se ogleda moderan senzibilitet i zaštita kulturnih vrijednosti, istaknuo je važnost projekta Grada Splita, Hrvatske i Svjetske banke u svrhu obnove stare splitske gradske jezgre te upozorio na veliku Marulićevu obljetnicu, ali i Vidovićevu ostavštinu. </p>
<p>U srijedu ministar kulture Vujić sastat će se s vodećim ljudima Multimedijalnog kulturnog centra, Književnog kruga, Centra Marulianum i Festivala novog filma i videa. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Internet u službi filma</p>
<p>Kontroverzni eksperiment »Projekt: Vještica iz Blaira« u režiji Eduarda Sancheza i Daniela Myricka primjer je kako Internetom predstaviti film i zaluditi mladu publiku izmišljenom pričom / Slična, no komercijalno manje efektna, sudbina prati i film »Klub boraca« </p>
<p>Nekada su djeca vjerovala u bajke preko kojih se mogla servirati poruka korisna njihovu mentalnom zdravlju, ali ih se moglo i lako manipuliralo s obzirom na dvosmislenosti većine takvih pričica. Danas se bajka šalje Internetom koji je po sebi dovoljno »izvanzemaljski« napredak da mu i nisu potrebna prevelika pretjerivanja. I začudo, ili je to logično, da su se na kraju tisućljeća medijski složila dva najveća globalna otkrića prošlog stoljeća, film i Internet. I to na primjeru imaginarnog projekta o vješticama što je izazvao neočekivano zanimanje, privlačeći u kino i djecu, potpuno imunu na zamke komercijalnog svijeta, osim na one koje im se plasiraju putem Interneta. </p>
<p>Krenulo je, dakle, s legendom o vještici iz Blaira, starom dvjestotinjak godina, kada su u veljači 1785. mještani u selu Blair, u Marylandu, optužili Elly Kedward da je vještica i prognali je iz sela. Poslije godinu dana svi oni koji su je napadali nestali su, a ostali stanovnici su napustili selo. Pedeset godina kasnije, na istome mjestu, osnovan je gradić Burkittsville, ali proklestvo je ostalo šireći se generacijama do današnjih dana, kada su prije šest godina troje mladih filmaša pošli u šumu Black Hills nedaleko Burkittsvillea s namjerom da snime dokumentarni film o legendi vještice iz Blaira. No, oni se nikad nisu vratili, a godinu dana iza toga u istoj šumi pronađen je paket s rolama filma za koje je utvrđeno da su pripadali njima. Redatelji Sanchez i Myrick navodno su ih iskoristili za svoj prvi filmski projekt. </p>
<p>Tipično američki, medijski domišljato i plasirano s izazovnim detaljima o još uvijek akutalnim i aktivnim vješticama. No, ništa ne bi bilo tako efektno da se dvojica mladih nisu dosjetili generacijskom pomagalu. Cijelu priču stavili su na web stranicu Interneta koja je postala jedna od »najposjećenijih« postaja uopće, a film »Projekt: Vještica iz Blaira« kultno čudo i prije nego što se uopće pojavio pred publikom. Ludilo se proširilo na cijeli svijet pa se godinu dana kasnije i u našim kinima može vidjeti dječicu, koja se inače na daju maknuti od svojih kompjutora, kako strpljivo čekaju u redovima za ulaznice. Magičnost elektronske pošte, pomiješana s intrigantnom filmskom pričom s horror elementima, pokazala se otkrićem za novo tisućljeće i modelom kako ubuduće manipulirati masama. </p>
<p> Objektivno rečeno, sam film nije vrijedan spomena. Prepun je dramaturških insinuacija, a sve u službi kvazi dokumentarizma, tehnički nečist (opet namjerno), s bombastičnim montažnim intervencijama i glumom postignutom pod pritiskom u nehumenim uvjetima kada je troje glumaca bačeno u šumu i prepušteno samima sebi. Spomena vrijedan je profit jer film je koštao 25 000 dolara, a zaradio je više od 200 milijuna.</p>
<p> Sudbina filma »Klub boraca« donekle je drukčija, no ima sličan medijski efekt. Radi se o tipičnom hollywoodskom projektu u koji je ubačeno mnogo novca, angažirani su slavni glumci (Brad Pitt, Edward Norton) i redatelj (David Fincher) da bi napravili najmračniji mogući film o nekontroliranom nasilju, problematičnom moralu i provokativnoj političnosti. Glavni junaci, oslobođeni svake iluzije, žive u potrebi za boli koja im jedina još može izazvati emocionalne reakcije pa uživaju u krvavim tučnjavama i razbijenim glavama. Teško razumljivo, ma kako inače spretno plasirano od inteligentnog redatelja kakav je David Ficher, poznat po filmovima »Sedam« s Bradom Pittom i Morganom Freemanom i »Igra« s Michaelom Douglasom i Edwardom Nortonom.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Navijače se ne može ukinuti, ali ih se može kontrolirati</p>
<p>Zašto je danas nasilje, bolje rečeno agresivnost, preseljena na stadion? Zato što je stadion mjesto gdje ima mnogo ljudi i mjesto obilježeno medijima. I to je jedan od načina da se postane vidljivim u svijetu u kojem je mladi čovjek sve više i više zanemaren / Oni koji zarađuju od nogometa, moraju izvaditi dio svog novca i učiniti stadion sigurnim. Policija ne bi smjela biti među navijačima, jer ih iritira i onda stvara nasilje, ali mora je biti prisutno u dovoljnom broju da sve ima pod kontrolom i sve zaštiti / Tim mladim ljudima treba jasno reći ako će se dogoditi to i to bit će takve i takve posljedice i onda to i provoditi. Dakle, ako razbiješ kafić, onda ćeš to i platiti, a malo ćeš ležati i u zatvoru, kaže sociolog Furio Radin </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Kad će biti Dinama, neće biti nereda«, poručivali su i Bad Blue Boysi u vrijeme dok je maksimirom »vladala« Croatia. No, obećanja su odmah zaboravljena. Ne samo da povratkom Dinama neredi nisu prestali, već su sâm dan novog Dinamovog ustoličenja obilježili krvavi sukobi policije i navijača u Maksimiru. I dok su se ti izgredi možda mogli svesti pod kratkotrajno, nekontrolirano oduševljenje, uslijedili su novi stadionski incidenti i sukobi navijača s policijom. Nedavno u Vukovaru prije i poslije Dinamove utakmice, BBB su izazivali nerede najprije u samome gradu, a potom s policijom i redarima na stadionu. Navijači Hajduka »eksplodirali« su na utakmici protiv Zagreba u Kranjčevićevoj, a samo nekoliko dana kasnije sve su to, ali u znatno žešćem obliku, prezentirali i navijači Rijeke, znani kao Armada. Nezadovljni time što je njihov klub na utakmici protiv Istre u gostima, minutu prije kraja primio pogodak i tako izgubio dvoboj, pripadnici Armade su okupirali travnjak i započeli hajku na redare. </p>
<p> O eskalaciji navijačkih nereda na hrvatskim stadionima, ali i oko njih, a uoči subotnjega velikoga derbija hrvatskoga nogometa Dinamo - Hajduk, popričali smo s našim uglednim sociologom i saborski zastupnikom Furiom Radinom, koji je svojedobno proučavao fenomen navijaštva, prativši jedno vrijeme intenzivno upravo Bad Blue Boyse.</p>
<p>• Je li moguće izgubiti život zbog jedne nogometne utakmice? Ne trebamo li se bojati da se kao društvo uskoro možemo suočiti s tom činjenicom?</p>
<p>- Na žalost, to je moguće. Moguće je da ovo nasilje, bolje rečeno agresivnost navijačkih grupa - koje je ritualne naravi, što znači da je ona uvijek samo potencijalno nasilje - moguće je da se ta agresivnost deritualizira, i to je mnogo puta dokazano, i postane stvarno nasilje. Uvijek je potencijalna opasnost da nasilje eskalira kada je mnogo energije skupljeno na jednome mjestu i kada nema dovoljno zaštite. Eskalacija se može dogoditi iz sto različitih razloga, pa i slučajnih, ili jasno - namjernih, jer uvijek u tim grupama ljudi možete naći nekoga tko nije dobronamjeran i koji tamo nije zbog navijanja, nego zato da napravi neki izgred. Moguće je da nasilje eskalira i zato što društveni problemi, svakim danom teži i ozbiljniji, zahvaćaju i jako mlade ljude, pa oni teže tome da stvore situaciju u kojoj se nasilje čini jedinim izlazom.</p>
<p>• Otkud toliko rušilačke energije u njima? Je li to zbog trenutka, zapravo vremena u kojem živimo, od svih tih godina frustracija u kojima su oni odrastali?</p>
<p>- Ne bih rekao. Normalno je da loša društvena situacija može potencirati navijačko nasilje, ali to nije uzrok. Uzrok je dob tih mladih ljudi. Adolescentska dob u sebi sadrži energiju koja se mora potrošiti. Ako moram usporediti tu vrst aresivnosti, koja je u mladim ljudima danas, s nečime što je bilo u prošlosti, onda su to tučnjave u kvartovima. Tada su navijači bili normalni, pljeskali bi, navijali bi i eventualno bi »pala« neka tučnjava, kakva šaka, ali među ozbiljnim ljudima iznerviranim zbivanjima na terenu i to je bilo više-manje sve. A zašto je danas nasilje, bolje rečeno agresivnost, preseljena na stadion? Zato što je stadion mjesto gdje ima mnogo ljudi i mjesto obilježeno medijima. I to je jedan od načina da se postane vidljivim u svijetu u kojem je mladi čovjek sve više i više zanemaren i marginaliziran, u kojem čovjek ima sve manju i manju važnost i u svijetu u kojem su odnosi među ljudima sve manje prisutni, u svijetu u kojem vlada otuđenost.</p>
<p> • Vi niste samo sociolog koji se bavi fenomenom navijaštva, već ste i zastupnik u hrvatskome Saboru, pa pokušajte odgovoriti što bi naše društvo moglo poduzeti da se rušilačka energija tih mladih ljudi kanalizira na drugi način? Kako neutralizirati, odnosno spriječiti sve češće izljeve agresije koja ugrožava imovinu i sigurnost drugih ljudi?</p>
<p>- Najlakše bi bilo odgovoriti paušalno, da se mladenačka energija mora kanalizirati na drui način, da se sposobnosti čovjeka moraju uvažiti i da se mladim ljudima mora dati prilika. No, to je jedna idealno tipska situacija do koje ne možemo tako lako i tako brzo doći. Drugo, što je bitnije, jest da su navijači međunarodni problem, ako hoćete i međunarodni pokret. I u zemljama gdje se živi dobro, recimo i u regijama u Italiji gdje se živi najbolje, opet imate nasilje na stadionima kao i u regijama gdje se živi loše. Znači, to je nešto što se u prvom redu tiče nogometa, to se ne tiče samog društva, to se ne tiče samo dobi, to se tiče nogometne predstave.</p>
<p>• Možemo li reći da se radi o izvjesnom navijačkom trendu koji u sebi utjelovljuje agresivnost do nasilja?</p>
<p>- Ne bih kazao da je to trend, to je jednostavno odlika nogometa shvaćenoga kao predstava. Nogomet je danas prije svega predstava koja donosi korist. Da bi predstava bila potpuna mora imati igrače na terenu, sponzore i ekonomsku propagandu, mora biti obilježena medijima i imati navijače koji će se čuti. Ako imate predstavu koju prenose elektronski mediji, a sve zato da se zarađuje i na nogometu i na sponzorima, onda imate i određeni rizik. Rizik je već sama činjenica da je na jednom mjestu okupljeno mnogo mladih ljudi koji su na stadionu kako bi bili dio predstave, i oni se mogu kontrolirati samo ako se u to ulaže mnogo sredstva i napora. Mi u Hrvatskoj imamo slab nogomet na stadionima, više manje slab biznis, a kod nas se u sigurnost na stadionima ništa ili vrlo malo ulaže od svih tih silnih novaca koji kolaju nogometom. Stoga je doista moguće da na stadionu padne prva žrtva, jer je sve izvan kontrole.</p>
<p>• Ali, recimo, u Njemačkoj, gdje je gotovo sve pod kontrolom, gdje je dobar nogomet, gdje su pune tribine, odličan biznis, također živi navijačko nasilje. Baš je nedavno napravljena studija o nogometnim huliganima koji dogovaraju nasilje, svoje krvave susrete protivnici dogovaraju mobitelima, ugovaraju vrijeme, mjesto i snagu momčadi, na tim zborovima njih 30-ak nasrću jedni na druge golim šakama, tako zahtijeva kodeks časti. Nakon tučnjave uzajamno si liječe rane, razmjenjuju brojeve mobitela za buduće tučnjave. Što se to događa, nije li navijaštvo preraslo danas u nešto opasnije, a to je nasilje na stadionu gdje su onda svi ugroženi?</p>
<p>- Postoje različite skupine navijača, neke daju više na predstavu, koreografiju, a neke su možda malo više huliganski usmjerene, međutim ni to nije toliko bitno koliko to da ćete u velikim brojkama ljudi uvijek naići na skupine ljudi koji su nasilni i koji cijelu situaciju iskorištavaju za nasilje. Ne možemo reći da su svi navijači primitivni zato što jedan nekoga udari šakom, ali činjenica je da to može vrlo brzo eskalirati i zato oni moraju biti pod kontrolom. </p>
<p>• Ali, mi smo odmah skloni postaviti pitanje zadiranja u građanske slobode. Pa gdje je početak zadiranja u građanske slobode, kako to izbjeći, a da se navijače ipak drži pod kontrolom kako ne bi ugrožavali ni druge ni sebe?</p>
<p>- Svatko ima svoj dio odgovornosti i ja mislim da ništa nije pretjerano kad su u pitanju navijači, od pretresa do kontrole, pa čak ako postoje neki ekstremni pojedinci za koje se zna da idu na stadion da bi izazvali nered, njima treba zabraniti ulazak na stadion, ili stvoriti takvu situaciju u klubu ili među samim navijačima da se ne dogodi da takvi pojedinci uopće dođu na stadion. No, ja ne bih toliko moralizirao, zato što nas moralizranje neće nigdje odvesti. Oni koji zarađuju od nogometa, moraju izvaditi dio svog novca i učiniti stadion sigurnim. Policija, pak, ne bi smjela biti među navijačima, jer ih iritira i onda stvara nasilje, ali mora je biti prisutno u dovoljnom broju da sve ima pod kontrolom, jer je zadatak policije da zaštiti grupu od grupe, ili eksremne od normalnih navijača, te da razdvoji navijače od terena. Svatko u toj nogometnoj predstavi ima svoju ulogu, navijači su dio predstave i vi ih ne možete zabraniti, ali morate ih moći kontrolirati. Margaret Tatcher i njezina vlada pribjegli su ekstremnim metodama kada su se počele događati ekstremne stvari među navijačima. No, kod nas još nije takva situacija kakva je svojedobno bila u Engleskoj. </p>
<p>• No, čini se da kod nas utakmice sve češće bivaju samo povod za rušilačke pohode, koji su unaprijed zacrtani i dogovoreni, a sve pod parolom navijanja, zastava, imena kluba ovakvog ili onakvog...</p>
<p>- Čini se da svi mi polazimo od idealizirane slike sporta. Sport nije ono što je nekada bio, situacija u sportu je zapravo jako prizemna. Sport je povezan s novcem, novac je povezan s predstavom, tamo gdje nema toga, nema rezultata, tamo sporta na način na koji se poima danas zapravo ni nema. Sve je napuhano, nakaradno i prizemno, danas su 18-19-godišnjaci multimilijunaši samo zato što udaraju loptu nogom. Stoga je logično da je nakaradna i prizemna i situacija među navijačima. Budući da se problem huligana ne može riješiti dekretom, kao što se dekretom ne može riješiti da mladići od 18-19 godina ne postanu multimilijarderi, budući da ne možete dekretom zabraniti transfere, onda morate napraviti takvu zakonsku regulativu, takvu kontrolu novčanih tokova, da se dobar dio tih novaca koristi za sigurnost na stadionima. Jer je nepravda da neki samo zarađuju od nogometa, a drugi snose samo negativne posljedice. Bitnu ulogu mora odigrati država preko poreznih kontrola pa do financijske policije, jer država mora naći način da primora one koji zarađuju da dio svojih novaca upotrijebe za sigurnost na stadionu.</p>
<p>• Ali navijači nerede šire izvan stadona, razbijaju kafiće, tramvaje...</p>
<p>- Klubovi imaju odgovornost za svoje navijače i kada se oni ne nalaze na stadionu.</p>
<p>• No, predstavnici klubova sami priznaju da se ne mogu sami nositi s navijačima.</p>
<p>- Kod nas će vam svatko reći da se ne može nositi ni sa čime, svatko će vam reći ni da nema novaca za to. </p>
<p>• Koja je odgovornost navijača u cijeloj toj predstavi?</p>
<p>- Ako su punoljetni, onda su i odgovorni. Ne možemo tražiti odgovornost obitelji za nekoga tko ima više od 18 godina, jer zakon kaže da su oni odgovorni i treba im jasno reći ako će se dogoditi to i to bit će takve i takve posljedice i onda to i provoditi. Dakle, ako razbiješ kafić, onda ćeš to i platiti, a malo ćeš ležati i u zatvoru. Nema druge. </p>
<p> • Ovo se nije dogodilo na nogometu, ali isto se radi o navijačima, konkretno o BBB, koji su na EP u rukometu u Zagrebu ne samo isfućkali slovensku himnu, nego su okrenuli leđa, skinuli gaće i pokazali stražnjice dok se izvodila slovenska himna. Ljudi su se zgražali i moraliziralo se mnogo oko toga, posebno je neugodno bilo predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora Antunu Vrdoljaku.</p>
<p>- Je li Vrdoljaku bilo neugodno kada je na vaterpolskoj utakmici u Trstu dobio pendrekom? Je li mu bilo neugodno kada je kazao da se dijete ne može identificirati s košarkašem zato što su oni obično crni? Normalno je da je slučaj s golim guzicama i himnom uvredljiv, to je pokazatelj i lošeg ukusa. No, Vrdoljak se uvijek zbog nečega zgraža, iako, dopuštam mu da se zgraža, ali ostajem pri onom što sam rekao prije. </p>
<p>• Kako ćemo se boriti protiv rasizma na stadionima, jer rasizam uopće ima opasnu tendenciju rasta?</p>
<p>- Rasizam je vrlo ozbiljan problem koji se tiče svih pora društva. Mišljenja sam da gdje god se pojavljuju prvi znakovi rasne i nacionalne netrpeljivosti treba reagirati oštro. Cijelo je 20. stoljeće pokazalo koliko je rasizam opasan i na koji način može eskalirati. Lako je vrijeđati Židove, ako si u totalnom neznanju što to može značiti, ali kada znate za milijune Židova koji su bili eliminirani, onda vam postaje jasno što to znači i da je to idiotski ili zlonamjerno upotrebljavati sadržaje kojima ih vrijeđate. Treba napokon u Hrvatskoj donijeti zakon po kojem je zakonski kažnjivo veličati na primjer nacizam, ustaštvo ili fašizam. Kod nas su preblago tretirane i rasne i nacionalne netrpeljivosti. Ono što se događa danas u navijačkom prostoru u Hrvatskoj možemo tumačiti i na racionalniji način, nisam primijetio velike eskalacije nasilja osim u posljednje vrijeme. Racionalno tumačenje toga bi bilo da sada, nakon vraćanja imena Dinamo, i BBB i druge navijačke skupine pokušavaju restrukturirati navijački prostor i povećati svoju važnost, jer BBB su valjda svjesni toga da povratak imena za njih znači uspjeh, ali i problem.</p>
<p>• Oni su sami lansirali parolu: »Kad će biti Dinama, neće biti nereda«, da bi je odmah sami i demantirali.</p>
<p>- Normalna stvar, oni se moraju svrstati u novom prostoru i pokušavaju se učiniti vidljivima i zato je i Armada napravila izgred u Puli. Pazite, izgredi su uvijek, ako ne motivirani, ipak popraćeni nečim što se zbiva na terenu. Armada nije mogla podnijeti da gubi u Puli, a možda se sve dogodilo i slučajno. No, činjenica je da je pulski stadion trebao biti bolje osiguran, a navijači Armade su trebali biti pod boljom kontrolom i uopće cijela je situacija trebala biti daleko sigurnija nego li je bila. Pula je bila nepripremljena.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Talaja ostala na 25. mjestu, vrh bez promjene</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Nova WTA-lista tenisačica, objavljena tek u utorak zbog toga što je kasnila završnica turnira u Scottsdaleu, nije donijela promjena u plasmanu najbolje hrvatske igračice, Silvije Talaje, koja je i dalje 25. Razlog trenutnoj stagnaciji svakako je činjenica da je Talaja u posljednje vrijeme zaredala s porazima, odnosno, nije uspjela proći kolo još otkako je sredinom siječnja osvojila turnir u Gold Coastu.</p>
<p>Ni u samom vrhu nije bilo promjena, pa su Martina Hingis i Lindsay Davenport zadržale prvo, odnosno drugo mjesto.</p>
<p>• Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Hingis 5823 boda, 2. (2.) Davenport 5450, 3. (3.) V. Williams 3706, 4. (4.) S. Williams 2741, 5. (5.) Tauziat 2549, 6. (6.) Pierce 2488, 7. (7.) Martinez 1978, 8. (9.) Seles 1969, 9. (10.) Kurnjikova 1954, 10. (8.) Halard-Decugis 1942, 11. (13.) Schett 1795, 12. (12.) Sanchez Vicario 1768, 13. (11.) Testud 1680, 14. (14.) Capriati 1592, 15. (15.) Mauresmo 1475...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 25. Talaja 1107, 47. Lučić 640, 89. Kostanić 344.5, 200. Majoli 115, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>I Niko Bulić kandidat za predsjednika HTS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Suad Rizvanbegović u subotu objavio da se neće kandidirati za novi predsjednički mandat na čelu Hrvatskog teniskog saveza i da to znači da će Skupština HTS-a 10. ožujka morati birati svog novog čelnika, počela je potraga za kandidatima za predsjedničko mjesto. Jedan od njih, Slaven Letica, već je potvrdio da postoji mogućnost da se kandidira, no osim njega to bi mogao učiniti i Niko Bulić, koji je prije Suada Rizvanbegovića već bio predsjednik HTS-a. Na pitanje hoće li se kandidirati, Bulić je odgovorio:</p>
<p>- Znam da neki ljudi žele sa mnom razgovarati o tome, a to ćemo i učiniti. No, do sada razgovora nije bilo. Moram promisliti, rekao je Bulić, te potom dodao: - Kao što se zna, ja sam s mjesta predsjednika HTS-a odstupio zbog nespojivosti funkcija. Međutim, sad nisam ministar turizma, što znači da je sve spojivo, rekao je Bulić, trenutno direktor Hrvatske turističke zajednice. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>O'Nealov 61 koš za rođendan</p>
<p>U 16. uzastopnoj pobjedi LA Lakersa (123-103 protiv LA Clippersa), Shaquille O'Neal je ubacio 61 koš, a toliki broj lopti mu je rođendanski poklon od suigrača</p>
<p>LOS ANGELES, 7. ožujka</p>
<p> - Shaquille O'Neal proslavio je svoj 28. rođendan u dvoboju protiv gradskih suparnika Clippersa sa čak 61 pogotkom! Pobjeda 123-103 je 16. uzastopna pobjeda Lakersa.</p>
<p>Neće se pamtiti rezultat, ali sigurno hoće O'Nealov učinak, jer je postao tek 16. igrač u povijesti lige sa više od 60 postignutih koševa u jednoj utakmici. Štoviše, od 71 koša Davida Robinsona, opet protiv Clippersa, prošlo je više od šest godina. Naravno da je cijela momčad Lakersa »hranila« svojeg centra loptama, poželjevši mu za rođendan obaranje osobnog rekorda (53), što mu je i uspjelo pet i pol minuta prije isteka vremena - dovoljno da ubaci još osam, uz odličan šut 24-35 iz polja, ne baš sjajnih 13-22 za slobodna bacanja, a svemu je pridodao i 23 skoka.</p>
<p>- Našem velikom djetetu nismo mogli dati za rođendan ništa što on već nema, pa smo odlučili riješiti stvar na terenu - dodavanjima, kazao je Shaqov suigrač Ron Harper, a Glen Rice je dodao:</p>
<p>- Bilo je ludo. Čak su i navijači Clippersa prihvatili igru, bodreći ga da postigne što više, a siguran sam da su uživali i igrači Clippersa, iako to nisu pokazivali.</p>
<p>O'Neal se zahvalio treneru Philu Jacksonu što je prihvatio igru i dopustio pomalo neozbiljnu košarku, ali je poslije kazao kako »želi od Shaqa 60 koševa, a od momčadi 16 zaredom i u doigravanju«. Kako igraju Lakersi, nije nemoguće - protiv Clippersa pogađali su sjajnih 61 posto, Kobe Bryant je ubacio 22, a Glen Rice 16 koševa.</p>
<p>Clippersi su se jednostavno morali zadovoljiti ulogom »momčadi koja je igrala protiv Harlema«, a na to su navikli, jer ni nakon 13 susreta nisu uspjeli pobijediti gradske rivale. Maurice Taylor (25, 10 skokova) i Lamar Odom (17, 11 skokova) ipak su postigli da barem razlika ne bude - 61. </p>
<p>Toronto Raptorsi imaju se čime dičiti, jer su slavili u Portlandu (109-90) i sada su jedina NBA momčad koja je pobijedila u gostima dvije najbolje - Lakerse i Portland. Odlučio je ponovno nadiruća zvijezda Vince Carter (35 koševa, četiri trice), uz obilatu pomoć Douga Christiea (26 koševa, pet trica) i ostatku momčadi, koja je ubacila 13 trica, a prvu je nakon tri godine pogodio i centar Kevin Willis. U poluvremenu su Kanađani gubili sa pet razlike, da bi u nastavku »slomili« Blazerse sa 62-38 za šestu pobjedu zaredom. Za Blazerse nije igrao prvi »playmaker« Damon Stoudamire i to se osjetilo u igri, gdje je braniča-pucača loše odigrao Scottie Pippen (6), a nisko krilo Detlef Schrempf (7), mada su vrlo dobri bili Rasheed Wallace (27) i Arvidas Sabonis (16, 11 skokova).</p>
<p>• Rezultati: Washington - Orlando 85-87, Milwaukee - Atlanta 111-78, Phoenix - Miami 100-92, Portland - Toronto 90-109, San Antonio - New Jersey 106-104, LA Clippers - LA Lakers 103-123, Sacramento - Dallas 130-109 (Šundov nije bio u sastavu). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Slučaj Andrić« na čekanju </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Iako Antu Martinca, povjerenika Prve HNL pritišću sa svih strana, ponajprije rokovi, utorak je za njega bio dan neplaniranog predaha u svezi »slučaja Andrić«. Kaže: i da je želio, nije mogao ništa odlučiti o statusu spornog kartona Hajdukova igrača, time i subotnje splitske utakmice Hajduk - Hrvatski dragovoljac, budući da se prije svoje autonomne odluke ipak želi osloniti na tumačenje Komisije za propise.</p>
<p> Poglavito ga zanima mišljenje spomenute Komisije, jer je nakon subotnje neopreznosti, kad je lakoćom prognozirao 3-0 za Hrvatski dragovoljac, u međuvremenu Martinac postao svjestan da se u takvim stvarima ne isplati zaletavati prije no što se odvagnu sve strane i mogućnosti. Nije stoga bez razloga Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, od prvog trenutka stalno upozoravao: </p>
<p>- Gospodo, molim vas da ništa ne prejudicirate!</p>
<p> A spomenuta Komisija, nakon što se nekompletna sastala u ponedjeljak i ishodom 2-2 (nedostajao Anton Peruška koji poručuje iz Pule da Hajduk treba izgubiti 0-3) pokazala svoju podijeljenost glede slova pravilnika, najavila je da će se sastati što prije. Po mogućnosti već slijedećeg dana. Dakako, kompletna, jer jedino takva ima smisla kad već članovi komisije, sve sami pravnici, nisu jedinstveni u tretiranju propisa za kojega jedni misle da je jasan, drugi, pak, da je apsolutno nedorečen, te da pozivanje na bivše presedane i anologije ne može Hajduku uskratiti njegovo viđenje slučaja.</p>
<p>Dan kasnije, međutim, Martinac je poručio: </p>
<p>-Danas sigurno neću donijeti nikakvu odluku! Pitate zašto. Pa, naprosto zato što se Komisija za propise neće sazvati. Želite li znati zašto. Zato što joj netko mora dati ponovni nalog da se sastane, a tog naloga trenutno nema.</p>
<p>Zanimalo nas je tko je taj tajanstveni nalogodavac, a odgovor glasi:</p>
<p>- Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić koji se trenutačno nalazi na Uefinom sastanku glavnih tajnika nacionalnih nogometnih saveza u Nyonu u Švicarskoj.Čeka se ili njegov glas, ili povratak.</p>
<p>Ipak, iako je najavljena iznimna žurba u cijelom procesu, jer u subotu završava druga runda prvenstva i mora se neizostavno sročiti rang-lista za određivanje domaćinstva u trećem, odlučujućem krugu prvenstva, proizlazi da je možda ipak bolje malo pričekati i zaista sve primjereno protumačiti i odmjeriti. Taman kako kaže Stanko Hautz, predsjednik Komisije za propise, u načelu nezadovoljan što se u delikatnim slučajevima kao što je ovaj s Andrićevim kartonima, isuviše lako barata podacima i pravilnicima. Dovoljno da se naelektrizirana javnost još više podijeli. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prva nogometna liga - rezultati i tablica</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajdukova kriza sve dublja</p>
<p>Hajduk igrao tek 1-1 (0-0) protiv Cibalije, utakmicu započeo i Srđan Andrić...</p>
<p>SPLIT, 7. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su još jednom razočarali svoje navijače, ovog puta u 21. kolu odigrali su neodlučeno 1-1 (0-0) sa Cibalijom iz Vinkovaca. Kriza koja je Hajdukove nogometaše ščepala sve više ih udaljava od borbe za prvo mjesto a osjeća se da se neizvjesnost zbog slučaja Andrić prenijela među igrače. Da po Hajdukovoj administraciji Srđan Andrić ima dva žuta kartona potvrđuje činjenica što ga je trener Ivica Matković postavio od početka susreta. Međutim, u momčadi nije bilo Mate Baturine, a na tribinama su se pitali je li na klupi zbog slabe forme ili jer ne želi potpisati priznanicu za uplaćenu ugovornu ratu.</p>
<p> Hajdukova igra je i u susretu sa Cibalijom bila identična igri u susretu sa Hravatskim Dragovoljcem od prije tri dana. Bez doze eksplozivnosti i želje za nadmetanjem i pobjedom djelovali su Splićani nemoćno pa tijekom prvog poluvremena nisu imali izglednih prigoda za postizanje pogotka. Samo u 19. minuti dosuđen je indirektan udarac u kaznenom prostoru Cibalije jer je njihov vratar u dva navrata igrao rukom. Međutim, udarac Deranje je vratar Perić nogom obranio. Početkom drugog poluvremena Cibalija je imala dvije izgledne prigode ali je Hajdukov vratar Pletikosa u dva navrata bio uspješniji od Bošnjaka i Grgića. U 60-toj minuti razbudili su se navijači Hajduka, ali ne zbog igre Splićana već zbog izjednačenja Hrvatskog Dragovoljca u susretu s Dinamom, no njihovo veselje je kratko trajalo jer je Mario Meštrović prekrasnim udarcem realizirao protuudar Vinkovčana za 0-1. Hajduk je sve dao u napad. U 68. minuti Baturina nije kaznio pogrešku vratara Perića, pogodio je okvir vratiju. Ali je zato u 85. minuti kaznio što je vrataru Periću ispala nakon Lekina kornera lopta iz ruke - 1-1. Pred sam kraj utakmice prosvjedovala je klupa Vinkovčana nakon što je u kaznenom prostoru bijelih pao M. Jurić. Posljednje minute igrala se viktorija ispred Perićevih vratiju, ali »bijeli« nisu uspjeli doći do pobjede. </p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - CIBALIA 1-1 (0-0) </p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6, - Đuzelov 5, Matić 5,5, Grdić 5, (od 81. Radeljić) - Miladin 5.5, (46. Ratković 5.5,) Andrić 5, (46. Baturina 5.5), Leko 6, Jažić 5.5 - Musa 6, - M. Bilić 5, Deranja 5</p>
<p>CIBALIA: Perić 5.5, Andričević 5.5, Raguž 5.5, Tkalčević 5.5 - Križanović 5.5, M. Meštrović 6, J. Jurić 5, Pavličić 5, (Marinčić) Ćutura 5, - Bošnjak 6, od 85. Joldić, Grgić 5.5, (od 65. M. Jurić).</p>
<p>SUDAC: Ante Kulušić 6 (Šibenik) . GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 M. Meštrović (62), 1-1 Baturina (85)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Andričević, Ćutura, Pavličić, Grgić, Grdić, Musa, Joldić</p>
<p>CRVENI KARTONI: Čutura </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan BOŠNJAK</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamov zalet za Hajduk</p>
<p>Nogometaši Dinama su u Zaprešiću protiv Hrvatskog dragovoljca slavili 4-2 (2-0), pa mirnije mogu čekati subotnji derbi protiv Hajduka u Maksimiru</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 7. ožujka</p>
<p> - I treću uzastopnu pobjedu dohvatili su Dinamovi nogometaši, svladavši u Zaprešiću Hrvatski dragovoljac 4-2 (2-0) u utakmici 21. kola hrvatskog prvenstva. Pa iako rezultat sugerira da su »modri« lako upisali bodove, istina je posve drukčija, četvrti je pogodak Mumlek zabio u 93. minuti (bio je to prekrasan gol, sa 25 metara je poslao loptu u rašlje!), a do tog trenutka na koncu je visjela i mršava 3-2 pobjeda gostiju. Jer, strahovalo se da slučajno netko ne napravi od Dinamovih nogometaša prekršaj u zoni udarca i tako ne gurne u priliku Vlatka Đolongu, majstora slobodnih udaraca, koju je zapravo ovu utakmicu iz izvjesnosti odveo u neizvjesne vode. Srećom po »dinamovce« nije bilo u završnici dvoboja takvih situacija ispred njihovih vratiju i ipak su odnijeli vrijedne bodove i sad uistinu mirno Maksimir čeka subotnji derbi s Hajdukom.</p>
<p>Urnebesni početak »dragovoljaca« donio je pogreške Tomasa i Jurića, te dvije sjajne prilike domaćina. Međutim, Bošnjak u 3. minuti i Griščenko minutu kasnije nisu u čistim situacijama ili koncentrirani (Griščenko je udarac Ladić obranio) i Dinamova je mreža ostala mirna. </p>
<p>Za neiskorištene zgode obično se plaća kazna, i taj su danak platili »dragovoljci«. Dinamo je, naime, uzimao igru u svoje ruke, a u 13. i 16. minuti s ta dva je pogotka svoju dominaciju i materijalizirao. Najprije je nakon proigravanje Šokote strijelac bio Igor Cvitanović udarcem iskosa, desnom nogom sa 12 metara, a tri minute kasnije filigransko točni centaršut kapetana Roberta Prosinečkog u pogodak je sa dva metra pretvorio Šokota. Dinamo je očito bio zadovoljan, čak i prezadovoljan rano osvojenim vodstvom i bez previše truda sačuvao je tu prednost do odmora.</p>
<p>U nastavku je domaćin nešto žešće krenuo, a »dinamovci« su i dalje snivali proljetni san, očito opijeni vodstvom. Koji su ubrzo i izgubili, zahvaljujući ponajprije Đolongi, ali bogme i Draženu Ladiću. Kod oba slobodna udarca Vlatka Đolonge, nakon kojih su pali zgodici, Ladić je loše reagirao i pomogao domaćinu da izjednači. Najprije je u 50. minuti odbio loptu koju je Đolonga opalio sa 25 metara, a Čolo je taj »otpadak« pospremio u mrežu. Trinaest minuta kasnije Đolonga je iskosa sa 20-tak metara blizu aut-crte uputio neugodnu loptu, koja je na iznenađenje, poglavito Dražena Ladića, a i cijele »plave« obrane, završila svoj put u suprotnom donjem kutu. Bilo je to 2-2, sve je opet bilo na početku, kažnjena je Dinamova igra na poteze, igra bez agresivnosti, bez dva točna dodavanja. </p>
<p>Nakon izjednačenja napokon je reagirao i Marijan Vlak, uveo je u igru Mikića, koji mu je zapravo i donio tri boda! Naime, Mario Cvitanović je u 77. minuti ubacio »svijeću« u 16-terac »dragovoljaca«, lopta je dugo putovala, Spomenko Bošnjak je bio neodlučan, a Mikić je odlučno skočio i sa osam metara glavom poslao loptu u mrežu. Dinamo je tako došao do pobjede, pazili su gosti da ne naprave nekakav prekršaj u zoni udarca do kraja utakmice, a Miljenko Mumlek je u samom smiraju dvoboja prekrasnim pogotkom postavio konačni rezultat i učvrstio pobjedu.</p>
<p>• Stadion Inkera</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - DINAMO 2-4 (0-2)</p>
<p>HR. DRAGOVOLJAC: Šimunić 5.5 - Margeta 6; Škopljanac 6, Đolonga 7 - Katulić 5 (Franja 5), Bošnjak 5, Gulić 5.5 (Puljić -), Miletić 6, Griščenko 6,5 (Bodu -) - Čalo 6.5, Petričević 5.</p>
<p>DINAMO: Ladić 5 - Jurić 5.5; Tokić 6, Tomas 5 - Šarić 6, Pavlović 5.5, Pilipović 5 (Mujčin 5.5), Prosinečki 6.5 (Mumlek 7), M. Cvitanović 6 - Šokota 7, I. Cvitanović 6 (Mikić 7).</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6.5. GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 I. Cvitanović (13), 0-2 Šokota (16), 1-2 Šalo (50), 2-2 Đolonga (63), 2-3 Mikić (77), 2-4 Mumlek (93)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šarić, Đolonga, Mujčin</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav ŠOKOTA</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb naplatio sve nevolje i promašaje</p>
<p>Nogometaši Zagreba nadigrali su indiferentnu Rijeku u dvoboju 21. kola hrvatskog prvenstva čak 4-1 (2-0), a junak je bio trostruki strijelac Joško Popović</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - S debelim kamatama Zagreb naplatio sve nevolje koje je znao imati s neugodnom Rijekom. Čak četiri pogotka u mreži Riječana nije realan pokazatelj onoga što se zbivalo na travnjaku, jer razigrani Zagreb mogao je i s dvostruko više od konačnih 4-1 (2-0) isprašiti beskrvne goste u utakmici 21. kola nogometnog prvenstva Hrvatske.</p>
<p>Dekor utakmice nije bio naročit, izostala je Armada radi koje se u Kranjčevićevoj našlo mnogo policije i redara. No, igrače su svojim posjetom »počastili« brojni menadžeri, pa čak i četiri člana Izvršnog odbora Dinama.</p>
<p>U kojoj je to mjeri utjecalo na konačni ishod, ne možemo točno znati. No, znamo da je Zagreb zrelom, upornom i naposlijetku efikasnom igrom ostvario vrijednu pobjedu i nesumnjivo stekao dodatno uvjerenje o sve većim vlastitim vrijednostima. Riječani, pak, djelovali su kao da se nalaze na svom Korzu, podosta nezainteresirani prema zbivanjima, što se vidjelo u konačnom ishodu.</p>
<p>Junak u Zagrebovoj pobjedi bio je iskusni Joško Popović sa tri pogotka, a u utakmicu nije baš ušao blistavo. U 27. minuti, naime, i on je, kako i 10-ak minuta ranije Bule, promašio takoreći stopostotnu prigodu. Zvižduci malobrojnih navijača kao da su kod Popovića probudili neki skriveni inat, tako da je ovaj 33-godišnjak bio stalna prijetnja riječkom vrataru Tafri, a na radost svojih suigrača i više nego efikasan. Nakon takvog Popovića, a potom i Banovića, Kosića, Osibova domaćin protiv neraspoložene Rijeke naprosto nije mogao ostati kratkih rukava.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - RIJEKA 4-1 (2-0)</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 6.5 - Biškup 6.5; Stavrevski 6, Osibov 7 - Šimić 7, Banović 7.5, Perić 6.5, Kosić 7, Rendulić 6 - Bule 6.5, Popović 8</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6 - Čačić 5.5; Mijatović 5.5 (od 67. Tomišić 5), Milinović 5, Višković 5.5 - Matulović 6, Brajković 5.5 (od 60. Režić 5), Hasančić 6.5, Čaval 5 - Sztipanovics 5 (od 46. Miličić 5), Balaban 5.5</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 7. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Popović (37), 2-0 Šimić (42), 3-0 Popović (51), 3-1 Hasančić (75), 4-1 Popović (78)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Višković, Rendulić</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POPOVIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Osječani uzeli bod u sudačkom vremenu</p>
<p>Iako je dvoboj nogometaša Osijeka i Varteksa u 21. kolu hrvatskog prvenstva završio sa 1-1, po prikazanoj igri pobjedu je zaslužio Varteks </p>
<p>OSIJEK, 7. ožujka</p>
<p> - Igralo se već sudačko vrijeme, a jednu od brojnih »svijeća« upućenih u veliku gužvu pred vrata Varteksa, osječki nogometaš Zrilić je smirio i gurno do Turkovića, dabi ovaj bez oklijevanja sa 12-ak metara zatresao mrežu. Tako je utakmica Osijeka i Varteksa u 21. kolu hrvatskog prvenstva završila podjelom bodova, 1-1 (0-0). Bio je to trenutak koji mnogi gledatelji i nisu vidjeli, jer su, razočarani slabom igrom Osijeka, već napustili tribine Gradskog vrta.</p>
<p>Prilično nerazumljivu formaciju izveo je na početku susreta trener domaćih Stanko Mršić, kad je umjesto Bubala (žuti kartoni) u vrh napada Turkoviću dodao organizatora igre Bjelicu. Samim tim trener domaćih utjecao je bitno na razvoj događanja na terenu. Varaždinci su u svemu bili bolji i bilo bi pravednije da su pobijedili. Ipak, i vlastitom krivicom, neopreznošću obrane u posljednjim trenucima, dopustili su da bijelo-plavi ipak osvoje bod.</p>
<p>U prvom poluvremenu dvaput se isticao osječki vratar Malovan. Prvo je obranio udarac Posavca iz blizine, u 31. minuti, kad je u nastavku akcije sve spasio i »očistio« Prišć, a pet minuta kasnije Malovan je padom u noge Težačkom spriječio siguran pogodak.</p>
<p>Varteks je poveo u početnom razdoblju drugog dijela. Sabolčki je s desne strane izvanredno uputio loptu do Karića. Iskusni napadač Varaždinaca lako je prevario Gašpara potom pretrčao istrčalog Malovana, te prisebno gađao u prazna vrata. Beljan je pokušao spriječiti egzekuciju, ali u tomu nije uspio. Domaći trener u posljednjih pola sata obavio je još nekoliko izmjena, a igra Osječana u tom razdoblju svela se na uporno ubacivanje visokih lopti u kazneni prostor Varteksa. Nakon što je u 77. minuti Turković uzdrmao desnu vratnicu, u sudačkom vremenu ipak je uspio i izjednačiti.</p>
<p>• »Gradski vrt«</p>
<p>OSIJEK - VARTEKS 1-1 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 7, Beljan 6, Zebić 5 (od 77. Grnja -), Vuica 5.5, Prišć 5, Balatinac 5.5, (od 46. Gašpar 5), Ergović 6, S. Jukić 6, (od 56. Zrilić 6), Beširević 5.5, Bjelica 5.5, Turković 6</p>
<p>VARTEKS: Solomun 6.5, Kristić 6, Kastel 6, (od 64. Hrman 6.5), Madunović 6, Sabolčki 7, Dalić 6.5, Borović 6, Težački 6.5, Posavec 6, Mukaj 6.5, (od 89. Mužek -), Karić 7, (od 75. Dobi -)</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 7. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>ŽUTI KARTONI:-</p>
<p>CRVENI KARTONI:-</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Veldin KARIĆ</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vrijedni bodovi Istre u Vukovaru</p>
<p>Puljani su sa 3-1 (1-1) pobijedili Vukovar '91 i tako osvojili bitne bodove u borbi za opstanak</p>
<p>VUKOVAR, 7. ožujka</p>
<p> - Na gostovanju u Vukovaru Istra je pobijedila 3-1 (1-1). U derbi začelju Istra je ušla sa čak četiri nova igrača u postavi, u odnosu na subotnji susret u Vinkovcima, dok trener domaćih Davor Mladina nije imao apsolutno nikakvih kadrovskih nepoznanica, pa je mogao aktivirati sve raspoložive kapacitete u ovom, za obje momčadi, važnom dvoboju.</p>
<p> Baš kao i na prethodna dva gostovanja (Šibenik 1-0, Cibalija 1-3), Puljani su prvi stigli do vodstva - u 34. minuti Žiković iz slobodnog udarca s 18 metara kažnjava loše postavljenog vratara Balića. Zanimljivo, Vukovar '91. na svom terenu nije primio zgoditak još od 25. rujna 1999. godine, odnosno 7. kola i remisa protiv Varteksa (2-2). Domaći su uspjeli poravnati u posljednjim trenucima sučeve nadoknade u prvom dijelu, kada je Bijelićev ubačaj iz kuta Dadić vješto iskoristio. Početak nastavka obilježila je rijetko viđena sebičnost Žikovića, koji je u kontranapadu »troje na jednog« predvidio odličnu Bagavčevu poziciju. Inače, Istra je u drugom dijelu igrala vrlo nadahnuto uz nekoliko stvarno sjajnih prigoda - po jednom su siguran pogodak spasili Balić i Dadić, Nosek je u 70-toj minuti pogodio gredu, da bi u 80-toj Jerković grubo pogriješio, a Fatorić zabio pogodak koji bi vrlo lako mogao odrediti daljnju prvoligašku sudbinu Vukovara '91. Utakmicu je zaključio Nosek u 87. minuti, pogotkom za krajnjih 1-3. </p>
<p>• Stadion u Borovu Naselju</p>
<p>VUKOVAR '91. - ISTRA 1-3 (1-1)</p>
<p>VUKOVAR 91: Balić 5, Jozinović 6, Knezović 5.5, (od 54. Rimac 5), Dadić 6.5, Pešić 5.5, Sesar 5.5, Jerković 5, Drnasin 5 (od 61. Ilečić 5) Bojko 5, Bijelić 6, (od 74. M. Vuka -), Zela 5</p>
<p>ISTRA: Modrušan 6.5, Ugrčić 6.5, Dobrić 6.5, Bernobić 6.5, Dvirnik 6.5, Božac 6, Živković 6.5, Jakirević 6.5, (od 75. Fatorić 7), Bagavac 6 (od 65. Župan 6), Raković 7, Žiković 6.5 (od 54. Nosek 7)</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Žiković (34), 1-1 Dadić (45), 1-2 Fatorić (80), 1-3 Nosek (87).</p>
<p>SUDAC: Šime Vukić (Rijeka) 6.5</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bijelić, Drnasin, Zela (Vukovar '91.), Jakirević, Modrušan, Živković, Bernobić (Istra)</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>GLEDATELJA: 250</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan Raković</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ako je mogao Partizan u Pireju...</p>
<p>...onda i mi možemo pobijediti u Moskvi, kaže Cibonin centar Dževad Alihodžić uoči odlučujuće utakmice osmine finala Europske lige protiv CSKA u Moskvi u četvrtak</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Prije dvije godine, također u osmini finala, Partizan je u gostima svladao Olympiakos, a onda u uzvratu izgubio kod kuće. I kad su ga svi već otpisali, opet je pobijedio u Pireju i prošao dalje. Zašto tako nešto ne bismo napravili i mi protiv CSKA u Moskvi?«</p>
<p>Tim je pitanjem (a u suštini tvrdnjom da njegov klub još uvijek može u četvrtfinale Europske lige) Cibonin centar Dževad Alihodžić opisao u kakvom raspoloženju on i njegovi suigrači čekaju odlučujuću utakmicu osmine finala protiv CSKA u četvrtak. Jer, nakon što je Cibona prošlog utorka svladala CSKA u Moskvi pa onda dva dana potom izgubila u Zagrebu, omjer je trenutno na 1-1 i o putniku u četvrtfinale odlučit će treći susret, opet u Moskvi.</p>
<p>- Mislim da su izgledi pola-pola. Ja bih mogao reći kako je CSKA praktično ruska reprezentacija pojačana s tri igrača, da je u sjajnoj formi i da je omjer u postocima 80-20, pa da budem junak ako pobijedimo. Ali, to nije moj stil, reći će trener Cibone VIP Neven Spahija, procjenjujući izglede svog sastava u Moskvi.</p>
<p>Da izbori novu pobjedu Cibona će, to je sasvim jasno, trebati odigrati mnogo bolje nego u Zagrebu, kad je CSKA dominirao u svim segmentima, pogotovo od sredine drugog poluvremena. Na pitanje može li se ponoviti scenario iz moskovske utakmice, kad je Cibona u prvom dijelu gubila sa čak 23 koša razlike a na kraju ipak pobijedila, Spahija je odgovorio:</p>
<p>- Svakako bih volio da pobijedi sastav kojeg ja vodim, pa kako god to bilo. Ali, kad neka momčad ima takve amplitude da iz -20 ode u pobjedu ili obrnuto, to ostavlja dojam o neozbiljnoj ekipi. Ne bih volio da se tako misli o Ciboni.</p>
<p>Govoreći o trećem srazu s CSKA, Spahija će upozoriti i na činjenicu da trojica igrača moskovskog sastava, sve redom prokušani reprezentativci, Karasjev, Panov i Kudeljin, još nisu igrali na očekivano visokom nivou i da s te strane prijeti velika opasnost. No, slično je i s Cibonom, koja je u dvije utakmice imala raspoloženog Sesara, Marcelića i Vrankovića u Moskvi, te Prkačina (ali tek u jednom dijelu utakmice) u Zagrebu. Kod svih ostalih još je mnogo prilike za poboljšanje...</p>
<p>Utakmica CSKA - Cibona VIP igrat će se s početkom u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu i bit će odlučujuća za plasman u četvrtfinale Europske lige, gdje će se pobjednik sastati s boljim iz susreta Panathinaikos - Budućnost. Osim okršaja u Moskvi, u četvrtak se igraju još četiri treće utakmice osmine finala, dok su ASVEL, Efes Pilsen i PAF Bologna već osigurali prolaz među osam najuspješnijih sastava.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Muljačić izvijestio Haaški sud o pronađenim dokumentima </p>
<p>DEN HAAG, 7. ožujka</p>
<p> - Hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić razgovarao je u utorak u Den Haagu s predsjednikom Haškog suda (ICTY) Claudom Jordom o presudi generalu Tihomiru Blaškiću. Glavna tema razgovora, dogovorenog na traženje hrvatske strane, bila je presuda bivšem zapovjedniku Operativne zone središnja Bosna Tihomiru Blaškiću, kazao je nakon razgovora hrvatski veleposlanik. Sudac Claude Jorda predsjednik je tročlanog sudskog vijeća koje je Blaškića proglasilo krivim za zločine u srednjoj Bosni tijekom hrvatsko-muslimanskih sukoba i osudilo na kaznu zatvora od 45 godina. Veleposlanik Muljačić kazao je da je izvijestio predsjednika Haaškog suda o tome da su hrvatske vlasti pronašle nove dokumente o ratu u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Jordanski kralj preko Turske otvara vrata za Izrael </p>
<p>Jordanski kralj Abdullah u dvodnevnom posjetu Ankari/ Dva važna pitanja u razgovorima: iscrtavanje nove srednjoistočne političke arhitekture i izgradnja vodovoda od turske rijeke Manawgat do rijeke Jordan, odnosno do Izraela i Zapadne obale</p>
<p>ANKARA, 7. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jordanski kralj Abdullah Bin al Hussein s kraljicom Raniom doputovao je u utorak u dvodnevni posjet Ankari, na poziv turskoga predsjednika Süleymana Demirela. U njegovoj su pratnji i premijer Abdurrauf Ravabdeh, šef diplomacije Abdulillah Hatib i drugi najviši jordanski dužnosnici.</p>
<p>Tijekom susreta hašemitskoga suverena i Demirela, u predsjedničkoj palači na Cankayi, u središtu pozornosti našla su se dva važna pitanja: prvo, iscrtavanje nove srednjoistočne političke arhitekture i, drugo, izgradnja vodovoda od turske rijeke Manawgat do rijeke Jordan, odnosno Izraela i Zapadne obale. Pritom je izražena zajednička ocjena da će se najavljeno povlačenje izraelskih postrojbi s juga Libanona, koje treba da se okonča do kraja srpnja ove godine, pozitivno odraziti na nastavak mirovnih pregovora u trokutu Izrael - Sirija - PLO.</p>
<p>Iz izvora bliskih kralju Abdullahu saznaje se da je Jordan zainteresiran da uspostavi vrlo tijesnu vojnu i drugu suradnju s Turskom. Ona bi bila gotovo istovjetna s dva tursko-izraelska vojna sporazuma koja su potpisna 1996. Prema istom izvoru, oprezni jordanski suveren nije, barem u sadašnjem trenutku, zainteresiran i za trojni sporazum Aman - Tel Aviv - Ankara. Tako se želi ostaviti otvorena vrata za suradnju sa Sirijom i drugim arapskim zemljama, posebice Egiptom. </p>
<p>Glede takve hašemitske strategije, računa se sa sve izvjesnijom činjenicom mogućega skorog odlaska s političke scene oboljeloga sirijskog predsjednika Hafeza al Assada. Tim više što se očekuje da će ga »naslijediti« sin Bashar s kojim kralj Abdullah ima vrlo dobre osobne donose. Izvan je svake sumnje da jordanski suveren ne želi izravnim ulaskom u savezništvo s Izraelom i Turskom izazvati gnjev ostalih arapskih država. Njegov karizmatski otac kralj Hussein, koji je preminuo u ožujku prošle godine, bio je, upravo zbog toga, čak 51 put metom neuspjelih atentata.</p>
<p>Ipak, postoje mnogi signali da će se otvoriti široki kanali suradnje između Izraela, Turske i Jordana. To potvrđuje i djelomično jordansko sudjelovanje u pomorskim vježbama »Morska nimfa«, zajedno s izraelskim i turskim postrojbama, pod američkim nadzorom. U svakom slučaju, Turska i Jordan, ali još više Izrael i SAD, zainteresirani su da se u njihovo savezništvo aktivno priključi i najveća i vojno najjača arapska zemlja - Egipat.</p>
<p>Zamjetno je i jačanje trojnih gospodarskih i trgovinskih veza, te neki drugi oblici suradnje. Kralj Abdullah potvrdio je iznimnu zainteresiranost da se njegova, vječno žedna monarhija, poveže s budućom trasom vodovoda Turska - Izrael - Zapadna obala. Dogovoreno je da se oko toga važnog pitanja, u što skorije vrijeme, održe široke konzultacije. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Fischer dogovara Khatamijev posjet Njemačkoj </p>
<p>TEHERAN, 7. ožujka</p>
<p> - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, koji se nalazi u posjetu Teheranu, čestitao je u utorak Iranu na »dobro provedenim izborima« održanima 18. veljače na kojima su pobjedili reformisti. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s iranskim ministrom vanjskih poslova Kamalom Kharazijem, Fischer je potvrdio da je jedan od ciljeva njegova boravka priprema službenog posjeta iranskog predsjednika Mohammada Khatamija Njemačkoj. </p>
<p>Prvi posjet njemačkog ministra vanjskih poslova Iranu nakon gotovo devet godina zategnutih odnosa trebao bi, kako se očekuje, poboljšati bilateralne veze dviju zemalja. To se, prema navodima vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, u prvom redu odnosi na inteziviranje trgovinskih veza, te ponovnu uspostavu kulturne i znanstvene suradnje. Izgledi za političko zbližavanje Irana i Njemačke drastično su se popravili nakon što su iranske vlasti oslobodile njemačkog biznismena Helmuta Hofera koji je prije oslobađanja bio dvaput osuđen na smrt zbog izvanbračne veze s jednom studenticom. </p>
<p>»Njemačka vlada je spremna ojačati veze s Iranom na svim područjima«, izjavio je Fischer u utorak nakon razgovora s najvišim iranskim dužnosnicima. Zainteresiranost europskih država za uspostavljanje jačih trgovinskih veza s Iranom nakon izborne pobjede reformista može se iščitati iz stava Europske unije, dok je talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini već posjetio Iran. </p>
<p>U utorak, drugog dana Fischerovog posjeta, oko 400 ljudi prosvjedovalo je ispred njemačkog veleposlanstva u Teheranu. Prosvjednici su sebe predstavili kao »žrtve kemijskog oružja koje je Njemačka prodala Iraku« tijekom sukoba Irana i Iraka od 1980. do 1988. godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cherie Blair ipak tuži dadilju zbog »odavanja privatnosti«</p>
<p>LONDON, 7. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Supruga Tonyja Blaira, Cherie, pokrenula je sudski postupak protiv svoje bivše dadilje, te protiv lista The Mail on Sunday, koji je pokušao tiskati izvatke iz dadiljinih još neobjavljenih sjećanja na život u Downing Streetu. Žena britanskog premijera, inače i sama pravnica, tužila je i književnog agenta svoje bivše namještenice, a svim tim potezima želi zaštititi privatnost svoje djece i svoje obitelji. </p>
<p>Cherie Blair prethodno je uspjela ishoditi sudsku zabranu, kojom je Mailu on Sunday zapriječila da objavi sporni napis. On je tako osvanuo samo u najranijem nedjeljnom izdanju, a oni koji su ga vidjeli kažu da se temelji na običnim tračevima iz kućanstva Blairovih. No, Cherie Blair sada želi zaustaviti i još neobjavljenu knjigu svoje bivše dadilje Ros Mark - iz čijeg je rukopisa The Mail on Sunday kondenzirao nedjeljni članak. </p>
<p>Ros Mark radila je kao dadilja za Blairove od l994.do l998. Zaposlila se kod njih dok je Tony Blair bio tek oporbeni parlamentarni zastupnik, no l997. je s njima uselila u Downing Street, kada su Blairovi laburisti pobijedili na izborima. Godinu dana kasnije napustila je svoj posao dadilje koja je brinula o troje djece Blairovih, dječacima Euanu i Nickyju, te djevojčici Kathryn, koji su danas stari između 11 i 16 godina. </p>
<p>Ros Mark se brani da nije htjela otkriti nikakve obiteljske tajne. »Knjiga je napisana iz perspektive duštvene kronike, kao prikaz života obične osobe koja se našla u neobičnom kućnom okruženju«, tvrdi dadilja. Blairovi međutim smatraju da bi njena knjiga ugrozila njihovu privatnost. Posebno im je stalo da zaštite svoje troje djece, za koju žele da odrastu što dalje od publiciteta.</p>
<p>Zaposliši se kod Blairovih, Ros Mark je potpisala sporazum o diskreciji. Navodeći da je bivša dadilja prekršila taj ugovor, Cherie Blair sada od nje traži da joj preda rukopis svoje knjiige te kompjutorski disk na kojem je knjiga također pohranjena. Ako se dadilja, njen agent i The Mail on Sunday dovoljno brzo ne ispričaju, te ukoliko dadilja uz to ne isporuči Blairovima svoj rukopis, supruga britanskog premijera mogla bi sudskim putem od njih tražiti i odštetu. Cherie Blair već je najavila da bi mogla tražiti 15.000 funti obeštećenja, ali taj bi zahtjev mogao i porasti ako strane koje je predala sudu žurno ne udovolje svim njenim zahtjevima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>CIA radi na Castrovom psihološkom profilu</p>
<p>Kreatori američke politike vrlo su znatiželjni kako proces starenja utječe na 73-godišnjeg predsjednika koji je više od polovice svojeg života na čelu Kube</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Potaknuta nekim postupcima kubanskoga predsjednika Fidela Castra, američka vlada zatražila je od CIA-e da napravi njegov psihološki profil. Zahtjev za izradom Castrove psihološke slike State Department je predao CIA-i na jesen prošle godine i njezina je analiza u tijeku. To su u ponedjeljak agenciji AP potvrdili dužnosnici američke vlade koji su htjeli ostati anonimni. Prema njihovim riječima, »normalno je da se s vremena na vrijeme izrađuju psihološki profili stranih državnika«. Kreatori američke politike vrlo su znatiželjni kako proces starenja utječe na 73-godišnjeg predsjednika koji je više od polovice svojeg života na čelu Kube. Zanima ih također i kako je na njegovu psihu utjecalo to što vlada punu 41 godinu bez političkog suparništva u zemlji. Osim toga među postupcima koji su izazvali zabrinutost kod američkih dužnosnika jest i Castrov šestosatni govor, gotovo u cijelosti posvećen borbi protiv droge, što je održan na nacionalni praznik 26. srpnja i sedam sati dugo izlaganje o migracijskim problemima vezanim uz SAD, održano nekoliko dana kasnije.</p>
<p>Castra su u nekoliko navrata pitali o mogućnosti da preda vlast, no on je uvijek odgovarao da »revolucionari ne odustaju«. List Miami Herald, koji je prvi u subotu objavio da je State Department predao CIA-i zahtjev, navodi da je cijela stvar izišla na vidjelo nakon što je prošloga mjeseca umirovljeni analitičar CIA-e Brian Lately izjavio za list da ga brine hoće li Castro starenjem postati agresivniji. Do toga zaključka došao je proučavajući ostale komunističke vođe koji su postajali nagliji i spremniji na avanturističke pothvate u starijoj dobi, što je u njihovom slučaju postajalo sredstvo za postizanje unutarnjeg jedinstva s vlastitim »revolucionarnim korijenima«. Taj fenomen Lately je nazvao »gerijatrijskom hiperaktivnošću«. </p>
<p>Kao primjer, naveo je bivšeg kineskog vođu Mao Zedonga, koji je pokrenuo Kulturnu revoluciju kada mu je bilo 73 godine. Bivši predsjednik Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov poslao je nuklearne projektile u Kubu u 68. godini života, a njegov nasljednik Leonid Brežnjev naredio je napad na Afganistan u 72. godini života. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kubanskog predsjednika pokušali ubiti 667 puta?! </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Kubanski predsjednik Fidel Castro u četrdesetak je godina svoje vlasti bio meta 667 atentata. To je svjetski rekord, tvrdi službena Havana, okrivljujući za pripremu tih atentata Sjedinjene Države. Prema svjedočenju jednog kubanskog obavještajca, najmanje sedam od tih atentata skovani su posljednjih desetak godina. Otrovane cigare, školjka koja je trebala eksplodirati, ronilačko odijelo namočeno u smrtonosnu bakteriju, te bezbroj konvencionalnijih oružja, dio su arsenala atentatora, rekao je José Pérez Fernández, kubanski pukovnik unutarnjih poslova, na prošlogodišnjem sudskom saslušanju u vezi sa zahtjevom Kube da joj SAD isplate 181 milijardu dolara za štetu koju je pretrpjela za smrti i ranjavanja njezinih građana u 40 godina američke neprijateljske politike prema Kubi. »Ubojstvo Fidela Castra postalo je bolesnom opsesijom Washingtona nakon pobjede kubanske revolucije 1959.«, rekao je tom prilikom Pérez Fernández, koji je otkrio nekoliko planova za atentate između 1959. i 1998. On drži da je za te planove odgovorna američka vlada, CIA i »terorističke organizacije« koje Washington financira i tolerira. »Te je planove kovala i organizirala svaka od devet američkih administracija u ovih 40 godina«, ustvrdio je, dodavši kako je je to dokaz američkoga »državnog terorizma«. Termin »terorističke organizacije« koristi se na Kubi za antikastrističke emigrantske grupe koje djeluju u SAD-u, poput Kubansko-američke nacionalne zaklade (CANF), koje je taj kubanski pukovnik optužio za nekoliko zavjera za ubojstvo Castra. </p>
<p>Kubanski je pukovnik u svome svjedočenju koristio američke obavještajne dokumente s kojih je prošle godine skinuta oznaka tajnosti. Među tim je dokumentima i izvješće o ubojstvima stranih političkih vođa koje je planirala CIA, a koje je 1975. pripremljeno za jedan senatski odbor. Prema tim izvorima, jedna od prijedloga za planirano ubojstvo Castra, koji je razmatrala CIA, bilo je postavljanje eksplozivne školjke na mjestu gdje bi se kubanski predsjednik, kao strasni ronilac mogao zateći, jedan od prijedloga bio je da se njegovo ronilačko odijelo natopi smrtonosnom bakterijom. U jednoj je takvoj zavjeri, za njegova posjeta Čileu 1972., trebao biti ubijen oružjem skrivenim u video-kameru. Barem se tako tvrdi u Havani.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Predsjedništvo HDZ-a BiH: Odbacujemo kriminalizaciju! </p>
<p>MOSTAR, 7. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjedništvo HDZ-a BiH na izvanrednoj sjednici održanoj u Mostaru raspravljalo je o presudi Haaškog suda generalu Tihomiru Blaškiću, priopćivši kako generala Blaškića smatra »nevinim, a kriminalizaciju hrvatskoga naroda i domovinskoga rata u BiH odbacuje«. Taj zaključak Predsjedništvo HDZ-a BiH temelji, ističe se u priopćenju, na činjenici da Haaški sud nije dokazao individualnu odgovornost generala Blaškića, a pokušaj da se kroz presudu kriminalizira legitimna obrana hrvatskoga naroda drže neutemeljenim i neprihvatljivim. Predsjedništvo HDZ-a BiH »odbacuje i kvalifikaciju sukoba u srednjoj Bosni kao međunarodnog i postavlja pitanje kako narod koji živi u jednoj zemlji četrnaest stoljeća može biti agresor na vlastitome tlu?«. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zubak: Posebna težina svjedočenja generala Petkovića</p>
<p>SARAJEVO, 7. ožujka</p>
<p> - U središnjoj Bosni u vrijeme hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993. godine nije bilo postrojba Hrvatske vojske, izjavio je u utorak u Sarajevu Krešimir Zubak, predsjednik Nove hrvatske inicijative, komentirajući izvješća iz Zagreba po kojima su pronađeni tajni dokumenti koji bacaju novo svjetlo na tragična ratna zbivanja u BiH, pa tako i na zločin u Ahmićima. »Vjerujem da će se javiti osobe koje će definirati stvarnu pravnu ali i faktičku ulogu generala Blaškića u vrijeme hrvatsko-muslimanskog sukoba u Središnjoj Bosni. Sud mora uzeti u obzir činjenicu da su to bile izolirane enklave, te da je upitno koliko je Blaškić bio povezan s postrojbama u tim enklavama«, rekao je Zubak. »Posebnu je težinu u tom haaškom procesu imalo svjedočenje generala Milivoja Petkovića, koji je u vrijeme hrvatsko-muslimanskog sukoba bio nadređeni zapovjednik generalu Blaškiću«, kazao je čelnik NHI-ja, očito aludirajući na mogućnost da je Petkovićevo svjedočenje bilo povezano s nastojanjima da se prikrije vlastita odgovornost. (A. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Svjedok povezao Praljka, Bobana i Kordića sa zločinom u Stupnom Dolu </p>
<p>DEN HAAG, 7. ožujka</p>
<p> - Bivši pripadnik HOS-a povezao je na suđenju »Kordić-Čerkez« u Den Haagu hrvatskog generala Slobodana Praljka, prve ljude Herceg-Bosne Matu Bobana i Darija Kordića sa zločinom u Stupnom Dolu, tvrdeći da je zapovjednik HVO-a Ivica Rajić po njihovu nalogu u Vareš stigao kako bi napadima na muslimanska sela nasilno potaknuo iseljavanja Hrvata iz tog kraja.</p>
<p> Zapovjednik druge operativne grupe Srednje Bosne Ivica Rajić, za kojim je Haaški sud izdao optužnicu i tjeralicu zbog zločina u Stupnom Dolu, stigao je u Vareš nekoliko dana prije pokolja u tom selu na zahtjev Darija Kordića i na temelju naloga kojeg je »potpisao general Praljak«, svjedočio je u ponedjeljak i utorak bivši pripadnik HOS-a koji se u postupku vodi kao zaštićeni svjedok A.O. iz Vareša. Bivši potpredsjednik HZ Herceg-Bosne Dario Kordić optužen je za zločin u Stupnom Dolu u kojem je 23. listopada 1993. pobijeno najmanje 16 muslimanskih stanovnika. »Ivica Rajić poslan je od Darija Kordića i generala Praljka i otud (iz Gruda) je on donio i ostale dokumente... o smjeni zapovjedništva (HVO-a) Vareša i hapšenju političkog vrha Vareša«, rekao je svjedok A. O., koji se opisao i kao osoba bliska Ivici Rajiću koji ga je primjerice ovlastio i za proizvoljna uhićenja. Ovo je prvi svjedok iz redova Hrvata o događajima u Stupnom Dolu. Svjedočenje i kasnije unakrsno ispitivanje ostavilo je nejasnu stvarnu ulogu koju je svjedok A. O. imao na sastancima čelništva HVO-a o kojima je svjedočio, kao i u organizaciji napada hrvatskih snaga na Stupni Do. Njegovo je svjedočenje bilo često neprecizno i nejasno zbog stalnog izbjegavanja konkretnih odgovora na pitanja.</p>
<p> Svjedok A. O. kazao je, odgovarajući na pitanje tužitelja Geoffreya Nicea o tome kakvu je sudbinu hrvatsko vodstvo iz Gruda namijenilo Hrvatima tog područja, da su »vareški Hrvati trebali, po odluci donesenoj iz Gruda, da se isele iz Vareša«.</p>
<p> »Oni su trebali ostaviti taj prostor. Trebalo je napraviti genocid da bi Hrvati napustili taj grad... jer Vareš nije bio u opciji Herceg-Bosne«, rekao je svjedok, koji svoja saznanja temelji na sastancima s Ivicom Rajićem i naredbama iz Gruda koje je vidio u to vrijeme u vareškom stožeru HVO-a. Temeljem dogovora Srba i Hrvata, kazao je AO, uz Vareš, Hrvati su trebali napustiti i Žepče i Kiseljak. On je posvjedočio i da je na jednom od sastanaka u stožeru HVO-a u rujnu 1993. vidio naredbu iz Gruda s potpisom Darija Kordića ispod otipkanog imena Mate Bobana kojom se nalagalo HVO-u Vareša da zatraži pomoć od snaga Republike Srpske u pružanju otpora Armiji BiH.</p>
<p> Svjedok A. O. kazao je da je Ivica Rajić prvi puta stigao u Vareš nekoliko dana prije pokolja u Stupnom Dolu, a da su za njim noću u grad stigle preko srpskog teritorija hrvatske jedinice koje su sudjelovale u napadu na Stupni Do. Izvorni plan napada koji je stigao »iz Gruda« nije sadržavao Stupni Do, kazao je A. O., već je uvršten na prijedlog lokalnog zapovjednika HVO-a Kreše Božića koji je kazao da je potrebnije napasti Muslimane u Stupnom Dolu jer su bliže gradu. Ivica Rajić je, nakon konzultacija »preko zapovjedništva veza«, dao zeleno svjetlo za nove ciljeve. Svjedok AO je posvjedočio da je Ivica Rajić uputio »puno vojske« u Stupni Do uz obećanje da sva dobra na koja naiđu vojnici mogu zadržati kao ratni plijen. »Naredio je da se uđe u Stupni Do i da se Stupni Do napadne. Poslao je puno vojske s tim da se obeća da sve što zarobe - novac, aute, da će prijeći u njihovo vlasništvo«.</p>
<p> Hrvatske snage uputile su se u Stupni Do po njegovu svjedočenju u jedan ujutro, u vrijeme kad je bio u stožeru s Ivicom Rajićem, a glavni napad odvijao se oko 4 ujutro 23. listopada. Učinak napada bio je, po njegovim riječima, da su Hrvati napustili Vareš kroz dva do tri dana i preko srpskog teritorija prešli u Kiseljak. Svjedok AO kazao je i da je tijekom rata u Bosni iz drugih kontakata, među ostalim, i sa sadašnjim predsjednikom hrvatskog Sabora Zlatkom Tomčićem, crpio informacije o ukupnoj situaciji u Bosni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Petorica mostarskih Hrvata pred uhićenjem </p>
<p>SARAJEVO, 7. ožujka</p>
<p> - Glasnogovornik misije UN-a u BiH Douglas Coffmann potvrdio je u utorak da je izdan nalog za uhićenje petorice Hrvata iz Mostara, uključujući i predsjednika Gradskog odbora HDZ-a BiH Željka Đidića Đide.</p>
<p> »U kontaktima s pravosudnim tijelima vlasti Hercegovačko-neretvanske županije misiji UN-a je potvrđeno da je 2. ožujka izdan nalog za saslušanje za pet osoba a dan kasnije PU mostarske općine Jugozapad županijsko je tužiteljstvo uputilo i nalog za njihovo uhićenje«, kazao je Coffmann. </p>
<p>On međutim nije mogao potvrditi da je uhićenje i obavljeno nazvavši takve medijske tvrdnje preuranjenima. </p>
<p>Sarajevski Dnevni avaz objavio je u utorak kako su osim Đidića u istražnom zatvoru Županijskog suda u Mostaru od ponedjeljka i Ivan Škutor, Erhad Poznić, Mate Aničić te Zoran Soldo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bošnjaci ulaze u vladu Republike Srpske</p>
<p>SARAJEVO/BANJA LUKA, 7. ožujka</p>
<p> - Trojica Bošnjaka uskoro bi trebala biti imenovana na odgovorne dužnosti u vladi Republike Srpske, izjavio je potpredsjednik SDA Sulejman Tihić koji je o tome pregovarao s premijerom Miloradom Dodikom. Kako prenosi Oslobođenje, bošnjački predstavnici bit će imenovani na dužnosti pomoćnika ministra ili savjetnika u ministarstvima za izbjeglice te urbanizam i stambeno-komunalne poslove, a jedan bi trebao preuzeti mjesto načelnika u Ministarstvu unutarnjih poslova.</p>
<p>Premijer Dodik i Tihić također su postigli dogovor da Bošnjacima pripadnu i mjesta prvog zamjenika načelnika svih regionalnih centara službi sigurnosti (policijskih uprava) u RS-u. »Ovo je rezultat prve faze pregovora a u skoroj budućnosti može se očekivati ulazak Bošnjaka, ali i Hrvata, u Ministarstvo obrazovanja, Upravu carina te Geodetsku upravu RS-a«, izjavio je Tihić. Pojasnio je kako ovaj dogovor znači i nastavak potpore Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH (CD koalicija), predvođene SDA-om, vladi Milorada Dodika. U SDA drže kako se njihova pozicija u Parlamentu RS-a značajno poboljšala nakon što je vladajuću koaliciju »Sloga« napustila Socijalistička partija Živka Radišića jer su time glasovi zastupnika CD koalicije dobili puno veću težinu. Ukoliko se realizira dogovor Tihić-Dodik to bi bilo prvi puta nakon završetka rata u BiH da se u RS-u uspostavlja multietnička vlast na entitetskoj razini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>OHR i OESS osuđuju Izetbegovićeve izjave o »četnicima i ustašama«</p>
<p>SARAJEVO, 7. ožujka</p>
<p> - Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) i misija OESS-a u toj zemlji upozorili su u utorak predsjedatelja Predsjedništva BiH, Aliju Izetbegovića, na neprimjerene istupe u dosadašnjem tijeku predizborne kampanje.</p>
<p> Glasnogovornik OHR-a, James Ferguson, izjavio je novinarima u Sarajevu kako su visoki predstavnik, Wolfgang Petritsch, i voditelj misije OESS-a, Robert Barry, zajednički odbacili i osudili »izrazito huškačke izjave« što ih je Izetbegović 3. ožujka dao na predizbornom skupu Stranke demokratske akcije (SDA) za sarajevsku općinu Centar. Izetbegović je tada rekao kako politički protivnici SDA nisu i njeni neprijatelji već su to »četnici i ustaše«. »Stereotipno nazivanje drugih političkih pokreta i stranaka ustašama i četnicima šteti perspektivama suživota, oprosta i pomirenja u BiH, istim onim vrijednostima na koje je Izetbegović ispravno pozivao kasnije u ovom istom govoru«, izjavio je Ferguson. On je istaknuo kako su veleposlanici Petritsch i Barry svjesni da će sve stranke u predizborno razdoblju pokušati moblizirati svoje istomišljenike preuveličavajući razlike među narodima i strankama no pravo na predizbornu kampanju ne može biti izjednačeno s pravom na klevetu.</p>
<p> Glasnogovornica misije OESS-a, Tanya Domi, izjavila je u povodu toga kako je krajnje vrijeme da se političke vođe u BiH prestanu baviti prošlošću i okrenu se realnim životnim pitanjima.</p>
<p> »Općinski izbori trebaju poboljšati svakodnevni život građana i predizborna kampanja morala bi se usmjeriti na to«, kazala je Domi. Visoki predstavnik i voditelj misije OESS-a u BiH pozvali su sve stranačke vođe u toj zemlji da u predstojećem razdoblju pokažu poštovanje prema svojim političkim protivnicima.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Objavljena analiza ubojstava na Kosovu u 1999. godini</p>
<p>PRIŠTINA, 7. ožujka</p>
<p> - Kosovski Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, uspio je iz različitih izvora evidentirati 7.156 osoba albanske nacionalnosti koje su tijekom 1999. ubijene na Kosovu, među kojima je 859 žena, 553 djece i 1.312 starijih osoba, stoji u podužoj analizi koju je u utorak objavio Odbor. Točan broj ubijenih na Kosovu vjerojatno je mnogo veći. Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda tvrdi da najmanje 108 masovnih grobnica u raznim dijelovima Kosova još uvijek nije otvoreno, ne uključujući tu veliki broj neidentificiranih pojedinačnih grobnica. Prvo masovno ubojstvo srpske su snage počinile u selu Račak kod Štimlja, 15. siječnja prošle godine. Tada je pogubljeno i masakrirano 48 Albanaca. Uslijedila su masovna ubojstva u selu Velika Kruša gdje su ubijena 204 albanska mještana, u Verbovcu pokraj Drenice gdje je strijeljano 350 albanskih civila, te u još nekoliko desetaka kosovskih sela. U izvješću se govori i o ubojstvima albanskih zatvorenika. Primjerice u zatvoru u Dubravi kod Istoka, strijeljana su 173 albanska zatvorenika. Odbor posebno analizira i ubojstva žena kao i ubojstva Albanaca koja su inscenirale srbijanske snage sigurnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Demokršćanski patuljci - male grupe za ucjene u talijanskom političkom »cirkusu«</p>
<p>Kršćanska koalicija (Coalizione cristiana)</p>
<p> - naziv je nove talijanske stranke, parlamentarne pri samom rođenju, jer su je osnovali dvojica sadašnjih zastupnika Demetrio Errigo i Gianfranco Saraca, sveučilišni profesori. Za ljubitelje kurioziteta treba reći da je u parlamentu bilo do tog trena već šest demokršćanskih stranaka. Među njima: Talijansku pučku stranku (PPI) vodi Castagnetti, Kršćanski demokratski centar (CCD) Casini, Kršćansku demokratsku uniju (CDU) Buttiglione, Uniju demokrata za Europu (UDEur) Mastella, Uniju za Republiku (UPR) Cossiga, a Europske kršćanske demokrate (CDE) Meluzzi. Najkrupnija od njih (i jedina u lijevom središtu) ima osam posto glasova, ostale manje, a CS i CDE ništa, jer su naprosto otpale od Berlusconijeva Pola za slobodu. Toj rukoveti bonsaija sada se pridružio i sedmi patuljak, kao u bajci.</p>
<p>Kršćanska politička inspiracija ne ograničava se samo na tih sedam stranaka. Na katolicizam se poziva Berlusconi (njegova Forza Italia je najjača pojedinačna stranka), na katoličkog svećenika Milanija pozivao se na prvom kongresu postkomunističkih Lijevih demokrata njihov tajnik Valter Veltroni, demokršćanskoga su političkog i idejnog podrijetla vođe Demokrata Romano Prodi i Arturo Parisi, na tradicijama katoličkih pučkih stranaka sazdana je Južnotirolska pučka stranka (SVP), da se dalje ne nabraja.</p>
<p>Lako bi bilo rugati se da je ta multiplikacija tipična za kršćane (Kristov poziv »da svi budu jedno« danas odjekuje u više od 100 kršćanskih crkava u svijetu, među kojima neke nisu kadre ni Boga moliti zajedno s drukčijim kršćanima). U većini zemalja, gdje se smatralo da je potrebna stranka naslovno kršćanske orijentacije - postoji samo jedna takva parlamentarna partija. Posrijedi je, dakle, tipičan talijanski fenomen. Samo u Italiji parlament sadrži više od jedne (post)fašističke stranke, samo u Italiji (i Indiji) postoje u parlamentu tri stranke komunističkih korijena, samo u Italiji (i nigdje drugdje) ima u parlamentu 45 raznih političkih denominacija.</p>
<p>Nije, doduše, vazda bilo tako. Prije šest godina u talijanskom je parlamentu bilo 10 nacionalnih stranaka, što je uz tri regionalne činilo znakovit zbir. Savršeno nezadovoljni tom množinom stranaka, Talijani su na referendumu srušili proporcionalni sustav, zauzimajući se za bipolarnost. Promijenivši sustav napola, dobili su dva pola s 45 komponenti.</p>
<p>Politička moć - kako je utvrdio još utemeljitelj politologije, firentinski državni tajnik Macchiavelli - temelji se na moći ucjene. U tzv. normalnim državama ta se moć temelji na snazi političke grupe (koja se konstituira u partiju). U njoj se manje grupe podvrgavaju vodećoj liniji da bi mogle participirati u vlasti (naravno, ne za brokve). U pat situaciji, pravilo se mijenja: mala grupa dobiva moć ucjene, jer bez nje velike ne mogu formirati većinu. Otkrili su to u francuskoj Četvrtoj republici, iskoristili u Izraelu, a razvili do neslućena umijeća u Macchiavellijevoj domovini - počev od Craxija, pa do današnjih patuljaka.</p>
<p>Na svu sreću za Italiju, u njoj napredak ne ovisi o politici, nego se već osamdesetak godina odvija mimo nje, osim u trenucima kada ona povuče zemlju u ponor (za ratova 1936.-1943.). Italija je mnogokad u povijesti prednjačila, od Rima do renesanse, od glazbe do fizike. Možda i sada najavljuje novo doba: u kojemu će politika biti cirkus za sebe, nebitan za društvo.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Pismo Ivici Pančiću: Zašto nemamo na razini države muzej Domovinskog rata?</p>
<p>Upućujemo otvoreno pismo ministru hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ivici Pančiću.</p>
<p>Ovih dana uz ostalo čitamo kako je Vaše Ministarstvo udrugama tijekom prošle godine od predviđenih 50 plasiralo 43 milijuna kuna! To znači da se hrvatska država i te kako brine o udrugama proizašlih iz Domovinskog rata.</p>
<p> Nas bi prije svega zanimalo, s obzirom da i mi imamo udrugu u koju je učlanjeno oko 1.200 branitelja, koliko je od tih novaca »spušteno« u podružnice, odnosno na što su se utrošena ta ne mala financijska sredstva, koje pojedine »velike« udruge primaju iz godine u godinu?</p>
<p> Je li to poslovna tajna? Ako jest, zbog čega se izvješća o svim tim utrošenim sredstvima barem jednom godišnje ne dostavljaju u podružnice, poput onih u Koprivnici ili Varaždinu?</p>
<p> Koliko je nama poznato, sva ta sredstva uglavnom završavaju u »centralnim« udrugama tj. u Zagrebu, a podružnice iz ostalih gradova Hrvatske primorane su se, kao kod nas u Koprivnici, oslanjati na sredstva iz proračuna Gradskog i Županijskog poglavarstva te na razne darove iz pojedinih tvrtki. </p>
<p>Možda među ovdašnjim udrugama ima i takvih koje primaju financijsku pomoć od svojih udruga iz Zagreba, a u isto vrijeme su na »platnoj listi« Grada i Županije! To nije slučaj s »Podravkinom« udrugom, koju isključivo financira ova tvrtka. Nego, gospodine ministre, vjerojatno ste i Vi uočili izjavu gđe Vesne Pusić koju je nedavno izrekla u Hrvatskom državnom saboru, a koja je uistinu naljutila hrvatske branitelje. Ona je u tome visokom domu kazala da »oni nisu dužni brinuti se o dragovoljcima i braniteljima koji su instrument pogrešne politike«! Nismo nigdje pročitali Vaše očitovanje u svezi s tom izjavom. </p>
<p>Na 3. redovnom izvještajnom Saboru Hvidre, koji je održan 25. veljače, a kojem ste i Vi bili nazočni uz ostalo se čulo od predsjednika Hvidre Marinka Liovića i ovo: »Tvrdim da danas u Hrvatskoj ima 50, a ne samo 30 posto lažnih invalida kao što sam rekao zadnji put!« Ako je to uistinu tako, što će s tim u svezi konkretno učiniti Vaše Ministarstvo?</p>
<p> Vjerojatno lažnih invalida ima i u Koprivnici, ali o tome nikada javno (imenom i prezimenom) nitko nije prozborio ni riječi, tako da ako ih i ima znaju to uglavnom samo oni koji to i jesu! Tko je uostalom lažnim invalidima izdavao prijeko potrebne papire? </p>
<p> Ako, štovani ministre, uskoro krene dugo najavljivana revizija odličja, činova i braniteljskih statusa, opet ćemo se godinama baviti »sami sa sobom«.</p>
<p>U zakonu jasno piše da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata dragovoljac i pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske (HV i MUP), koji je organizirano sudjelovao u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske, u bilo kojem razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996.!</p>
<p> Dakle, oni koji su čuvali »krizne štabove« ili svoje fotelje to ne mogu biti, a samo u Koprivničko-križevačkoj županiji ima najmanje šezdesetak »branitelja« kojima su u vojne knjižice upisali da su bili »u oružanim snagama« od svibnja 1990.! Među takvim »braniteljima« su i oni koji su 1990. i 1991. slali naše mladiće u neprijateljsku Jugoslavensku armiju!</p>
<p>Nikako se ne bi smjelo dogoditi da dođe do još većeg raskola i podjele među braniteljima. Prioritet kod rješavanja problema morali bi imati oni iz 1991. godine. To je ključna godina. Dakle, prvo treba riješiti njih, a potom sve ostale.</p>
<p> Žalosno je, štovani ministre, što se Koprivničko-križevačka 117. brigada, koja je krajem 1991. među prvima, na novljanskom bojištu, sudjelovala u napadnim djelovanjima, još se nije postrojila, baš kao ni slavna 204. brigada.</p>
<p>Također je nepojmljivo što na razini države još nemamo muzej Domovinskog rata, a još je tragičnije što djeca u školi uglavnom malo ili ništa ne uče o stvaranju hrvatske države. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, predsjednik Udruge branitelja »Podravke«, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U finalu natjecanja »Janigro« bili su učenici članova ocjenjivačkog suda, držim da to nije u skladu s pravilima </p>
<p>U subotu, 26. veljače 2000. kao ljubitelj klasične glazbe, svratio sam u Malu dvoranu »Lisinski« u Zagrebu na prvi dio finala natjecanja violončelista »Antonio Janigro«.</p>
<p>Kupio sam programsku knjižicu od organizatora na ulazu u Malu dvoranu. Upravo iz te knjižice pročitao sam na stranici 14 pravila natjecanja, koja u točki 4. određuju »da natjecatelj koji pokuša (ili u čije se ime pokuša) komunicirati s bilo kojim članom ocjenjivačkog suda može biti diskvalificiran«, a i sam član ocjenjivačkog suda u slučaju komunikacije s natjecateljem može ugroziti svoj status na natjecanju.</p>
<p>Međutim, bez obzira na takva stroga pravila, prema popisu finalnog dijela natjecanja utvrdio sam da su u finale ušli isključivo čelisti koje su pripremali i usavršavali pojedini članovi ocjenjivačkog suda. Po tom ključu u finale su ušla dva kandidata koje je pripremao prof. Muller, dva kandidata koje je pripremila prof. Šahovskaja i jedan kandidat predsjednika ocjenjivačkog suda prof. Geringasa te jedan kandidat kojeg je prema knjižici pripremila prof. Dobrila Berković Magdalenić, predsjednica organizacijskog odbora natjecanja.</p>
<p>U finalu natjecanja, među pet kandidata pripremanih po članovima ocjenjivačkog suda, koji su imali pravo glasa za svoje kandidate, našao se po nepoznatom kriteriju predstavnik Hrvatske u osobi Pavla Zajceva.</p>
<p>Napominjem da je od 27 u knjižici navedenih natjecatelja odmah odustalo od natjecanja njih deset. Jesu li zaključili da pokraj natjecatelja koje su pripremili članovi ocjenjivačkog suda, zaista nemaju nikakvih izgleda?</p>
<p>Upravo iz programske knjižice, koju svatko može i sam pregledati i usporediti sa stvarnim stanjem, držim da farsa provedenog tobožnjeg »natjecanja« za hrvatsku glazbenu kulturu postaje sramotnom.</p>
<p> Iz programske je knjižice vidljivo da se samo za nagrade natjecateljima isplaćuje 75.000 kn, a još k tomu treba platiti deset dana boravka u Zagrebu za pet članova ocjenjivačkog suda s dnevnicama i nagradom za sudjelovanje u radu ocjenjivačkog suda, troškovi korepetitora, Komornog sastava, Simfonijskog orkestra Hrvatske televizije, dviju dvorane, ali i izrade famozne programske knjižice, a možda i plaća članova organizacijskog odbora, a sve to na račun poreznih obveznika.</p>
<p>prof. IVAN MARIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kritičari suradnje s Haagom nisu izolacionisti i nedemokrati </p>
<p>U svom komentaru »Kakav odgovor Haagu« (Vjesnik, 6. ožujka) novinar Josip Antić naziva kritičare nove Vlade, glede nastavka suradnje s politiziranim međunarodnim sudom u Haagu, »izolacionistima i nedemokratima«.</p>
<p> U svojoj analizi gospodin Antić takoder navodi kako su hrvatski gradani presudili politici »linije Tudman-Šušak-Boban, koja je bila strateški promašena, ljudski mučna i politički katastrofalna«.</p>
<p> Prvo, etiketiranje u bilo kakvoj analizi ne pomaže nikomu osim što bespotrebno vrijeđa sudionike i uklanja svaku objektivnost.</p>
<p> Drugo, najvažniji je faktor nedavnih izbora bila ekonomska situacija u Hrvatskoj, a ne politika prema Bosni i Hercegovini, s kojom Zapad i sam do dan danas ne zna što će (svi planovi izgledaju impresivno na papiru, ali stvarnost, u kojoj Srbi praktički imaju svoju državu, jest nešto sasvim drugo). </p>
<p>HDZ je slabo prošao na izborima iz čisto ekonomskih razloga, uz pomoć neprestanoga (blago rečeno) »tihog ignoriranja« izvana ondašnje Vlade i našega Predsjednika, koji su nedvojbeno ponijeli strahovito težak teret kad je to bilo najpotrebnije za hrvatski narod i kad »dušobrižnika« nije nigdje bilo.</p>
<p>Gledanje budućnosti zamračivanjem i generaliziranjem svega onoga što se dogodilo - razbit će se o glavu nama samima, a Zapad će se o tome brinuti (čitaj: koristiti!) onoliko koliko mu to interesi zahtijevaju (što smo se mogli uvjeriti, ako imamo objektivno pamćenje od 1990. naovamo).</p>
<p> Isto tako, diskreditiranje kritičara nove Vlade (ovom prilikom iz HDZ-a i HSP-a), jer »zanemaruju svoju debelu odgovornost za mnoga zbivanja u BiH«, nije održivo, jer a priori isključuje sve one koji su bili dio prijašnje vlasti iz bilo kakve rasprave, što nam, nadam se, nije cilj.</p>
<p>Hrvatska Vlada je pred važnim odlukama, ali i spoznajama kako su donošenje odluka i opoziciono kritizerstvo dvije potpuno različite aktivnosti.</p>
<p> Jedno je sigurno, bez obzira na to kakve te odluke bile, bit će dio »škole« kroz koju Hrvatska mora proći da bi istodobno razvila svoju demokraciju i upoznala stvarni utjecaj zapadnih čimbenika na svoju vlastitu budućnost.</p>
<p>DUBRAVKO CEBALO New Jersey, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Što (ni)sam napisao o presudi suda u Haagu </p>
<p>Na pisma uvaženih čitatelja, u koje dakako ubrajam i gospodina Dubravka Cebala, u načelu ne odgovaramo, osim ako se ne temelje na krivoj interpretaciji. Stoga samo pojašnjenje - novinar Josip Antić nije nazvao kritičare nastavka suradnje s Haagom izolacionistima i nedemokratima. I sam sam napisao oštar tekst o presudi generalu Blaškiću nazvavši je zaprepašćujućom i mučnom i politikantskom.</p>
<p> Ono što sam ustvrdio, jest da je takva hašaka presuda još jače uzrdmala ionako tanku vjerodostojnost toga suda za Hrvate i dovela novu vlast u poziciju da će svaki njen odgovor biti - težak, dok je odgovor onih koji bi u trenu zalupili vrata Haagu - lak, premda bi u tren osujetio ostvarenje proklamiranih strateških ciljeva ne samo nove nego i stare vlasti - integracijima, Partnerstvu za mir i NATO-u. </p>
<p>S tim u vezi ne pada mi na pamet diskreditirati HDZ i HSP, niti sam to učinio. Držim samo kako je HDZ, kao nakadašnja desetogodišnja stranka na vlasti (da bude jasno, i s velikim zaslugama za Hrvatsku), hrvatskoj javnosti dužna mnoge odgovore glede poteza u BiH, prije nego li počne kritizirati novu vlast, što je njeno legitimno pravo. Nadam se da će prvaci HDZ-a imati skoru priliku u Hrvatskome državnom saboru ostvariti i svoju dužnost i obavezu.</p>
<p>Naposljetku, moje teza kako je »politika u BiH na liniji Tuđman - Šušak - Boban bila strateški promašena, ljudski mučna i politički katastrofalna« spada u elementarna prava izricanja vlastita mišljenja, jednako kao i Vaše cijenjeno pravo da se s njom ne složite. Ona, međutim, ne vrijeđa nikoga niti uklanja objektivnost.</p>
<p> Usput, da ste pažljivije osluhnuli tonove iz kampanja (parlamentarne i predsjedničke), vidjeli biste kako Vaša teza o samo ekonomskim uzrocima poraza HDZ-a i nije baš tako utemeljena kako se Vama u New Yerseyu čini. Što ćemo, primjerice, s tezom o netransparentnom financiranju Herceg-Bosne, što je jedna od glavnih teza »šestorice«?</p>
<p>Inače, slažem se s tezom o razlici između donošenja odluka i opozicionog kritizerstva kao i s onom o školi demokracije i utjecajima zapadnih čimbenika.</p>
<p> Sa štovanjem i - Dobar Vam Vjesnik</p>
<p>JOSIP ANTIĆ, novinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Odluka istražnog suca: Jambo i suradnici neće u pritvor </p>
<p>DUBROVNIK, 7. ožujka</p>
<p> - U utorak je istražni sudac Bruno Karninčić odlučio da Stipe Gabrić Jambo, Tonči Jerković i Božo Gabrić zbog počinjenog kaznenog djela protiv sigurnosti platnog prometa i zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, ipak neće biti pritvoreni. </p>
<p>Naime, Karninčić je, nakog što ih je ispitao, odlučio da je istražni zahtjev koje je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo djelomično osnovan, dok prijedlog za određivanje pritvora nije. </p>
<p>Budući da se njih trojica terete za kazneno djelo počinjeno tijekom 1994., 1995. i 1996. godine, te imajući u vidu da je kriminalistička obrada započela još 1997. godine, Karninčić smatra da nema bojazni da bi osumnjičenici mogli ometati kazneni postupak. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica tereti Jamba da je kao zamjenik generalnog direktora za komercijalne poslove poduzeća »Razvitak« iz Metkovića i direktor tvrtke »Razvitak Predolac Trade«, također iz Metkovića, u dogovoru s Božom Gabrićem, vlasnikom i direktorom poduzeća »Jambo« i Tončijem Jerkovićem, generalnim direktorom »Razvitka«, nastojao pribaviti nepripadajuću materijalnu dobit »Jambu« kupujući robu po znatno višim cijenama od »Razvitka« i »Razvitak Predolac Tradea«. Tako je »Jambo« na razlici u cijeni ostvario imovinsku korist od 17,963 milijuna kuna. Iz dokumentacije slijedi osnovana sumnja da su oni kao odgovorne osobe u tim poduzećima radi pribavljanja protupravne imovinske koristi »Jambu« prekršili zakon i pravila poslovanja što oni dosad u svojoj obrani nisu opovrgnuli. Tek će se u istrazi, izvođenjem predloženih dokaza, moći provjeriti obrana osumnjičenika i utvrditi jesu li i pod kojim okolnostima počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. (K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Presreli ga »suzavcem« ispred ZAP-a i oteli mu torbu s novcem </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - U utorak oko 9 sati u Albrechtovoj ulici ispred poslovnice ZAP-a, najvjerojatnije dvojica razbojnika opljačkala su Tihomira K., dok je nosio polog utrška s benzinske crpke OMV-a u Branimirovoj ulici.</p>
<p>Prema izjavama očevidaca i opljačkanog djelatnika OMV-a, kada je izašao iz svog automobila, primijetio je da su dva mlađa muškarca izašla iz drugog obližnjeg automobila i krenula za njim. Kada je ubrzao korak, oni su počeli trčati za njim i kada su ga dostigli pokušali su mu strgnuti torbu s novcem. No, kako nije htio popustiti, razbojnici su ga posprejali »suzavcem« i uspjeli mu istrgnuti torbu i pobjeći automobilom.</p>
<p>Opise događaja koje su iznijeli očevici, potvrdila nam je i upraviteljica ZAP-a Jasminka Plantak. Ona, doduše nije vidjela samu pljačku, ali kako je izjavila »Portir mi je rekao da je došao oštećenik i da si želi isprati oči, jer su ga lopovi 'posprejali'«. Imao je i tragove udaraca po sebi, kako je čula također portira. »Još sam čula da su mu uzeli torbu s polozima utrška.« </p>
<p>O kakvim se ozljedama radilo, nismo uspjeli saznati, jer se, kako su nam rekli u u službi za hitne liječničke intervencije, u vrijeme pisanja teksta ekipa još uvijek nalazila na terenu</p>
<p>Vrijedi spomenuti da se na istom mjestu prošle godine u svibnju dogodila slična pljačka. Tada su, naime, trojica počinitelja prišli djelatniku ZAP-a dok je, kao i žrtva iz OMV-a, izlazio iz automobila i uz prijetnju pištoljem ga opljačkali.</p>
<p>Upraviteljica ZAP-ove poslovnice nam je rekla da se sjeća još jednog prošlogodišnjeg »sitnijeg« razbojstva kod trezora poslovnice ZAP-a, kada je bila napadnuta starija gospođa, koja je tom prilikom ostala bez torbice u kojoj je držala novac.</p>
<p>Na benzinskoj crpki na kojoj radi Tihomir K., sve što smo uspjeli saznati jest da radi već 6 mjeseci i da je nosio novac od zarade benzinske crpke.</p>
<p>Također pokušali smo dobiti nekoga iz uprave tvrtke OMV, ne bi li nam dao informacije u vezi njihovih propisa o zaštiti prijevoza zarada benzinskih »pumpi«, no bez uspjeha. Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bjelovarski »hit«, šest godina stari tekst o pretvorbi »Česme«</p>
<p>BJELOVAR, 7. ožujka</p>
<p> - Puno prašine podigao je već odavno zaboravljeni tekst o pretvorbi jednog od najvećih bjelovarskih poduzeća, drvne industrije »Česma«, koji je napisan još prije šest godina. Bilo je riječi u vezi pretvorbe i navodnih zlouporaba u najvećoj hrvatskoj tvornici iverice, najviše se o tome govorilo 1994. godine, a ovih je dana ponovno gradom »kružio« letak, tada neobjavljeni novinski članak .</p>
<p>Naime, o spornoj pretvorbi je bio napisan članak namijenjen lokalnom listu »Novi Bjelovarac«, u kojem je bila zaposlena novinarka Gordana Sever, autorica toga teksta. Tadašnji direktor Informativnog centra, u čijem sastavu je Bjelovarski radio i Novi Bjelovarac, nije dopustio tiskanje tog članka, no, netko ga je umnožio, te kao plakat lijepio po drveću i oglasnim mjestima, a u obliku letaka razaslao po poštanskim sandučićima širom grada.</p>
<p>Policija je tada obavila svoje, a slučaj je predan višim organima. Od tada nije bilo nikakvih pozitivnih ili negativnih odgovora. U skraćenom obliku dio spornog članka tiskan je u Vjesniku, ali nakon sve halabuke slučaj je polako pao u zaborav. </p>
<p>Prije nekoliko dana grad je ponovo zasut istim tekstom u obliku letaka i plakata, no sada mu je netko dodao i naslov: »Pljačka«. Iz količine razdijeljenih letaka vidljivo je da je nekome još uvijek stalo da se o toj pretvorbi »razmisli«, te je ponovo policija poduzela mjere, sastavila zapisnik, obavila svoju proceduru, a slučaj predala sudu. </p>
<p>U samom tekstu autorica prepričava govorkanja o prisiljavanju radnika da upišu dionice s popustom, a za »nosioce« grupe koji su obično direktor i suradnici, sve pod prijetnjom otkaza, te da je sedam zasebnih tvornica, koje čine tvrtku DI »Česma«, maksimalno podcijenjeno. Dio radnika u to vrijeme nalazi se na čekanju, u nekim dijelovima proizvodnja stoji, a DI »Česma« uplaćuje depozit za kupnju dionica NK Croatia d.d. iz Zagreba u iznosu od 702.250 DEM.</p>
<p>Uz sve to, istoga dana, piše u neobjavljenom članku, »Česmi« je odobren kratkoročni kredit za obrtne potrebe u iznosu od milijun DEM s rokom vraćanja od 30 dana. Zanimljivo je i to da nitko nije demantirao navode letka, a nije bilo niti odgovora od viših pravosudnih organa, kojima je policija predala svoje nalaze. Hoće li ova ponovna poplava letaka u vezi sa »Česmom« uroditi nekim odgovorima, makar i demantijem, vidjet će se. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sedam godina zatvora za »kaznenu ekspediciju«</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom županijskog suca Zdravka Jambrovića, radi kaznenog djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, od kojih je preminuo Nenad Fric (29), prvooptuženi Vladimir Jurić (40), osuđen je na sedam godina zatvora, dok je drugooptuženi Krešimir Grgus (19), osuđen na dvije godine i 10 mjeseci maloljetničkog zatvora. Jurić je osuđen i zbog kaznenog djela teške krađe. Isto tako, obojici je izrečena siguronosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti.</p>
<p>»Na žalost, u posljednje su vrijeme sudovi pretrpani kaznenim slučajevima čiji su glavni akteri ovisnici o drogama. To je još jedan pokazatelj da ovisnost o drogama pridonosi narušavanju svih ljudskih i moralnih vrijednosti, pa tako i samog ljudskog života. Droga je temeljito nagrizla bitne osobine ličnosti i kod vas«, obratio se u obrazloženju svoje presude sudac Jambrović optuženicima.</p>
<p> »Optužnica vas tereti za kazneno djelo ubojstva s izravnom namjerom. Međutim, tijekom suđenja pojavila se intoksikacija kao konkurentan uzrok smrti kod pokojnog Frica (naime bio je teški ovisnik o drogama op.a.). S obzirom da se vještaci nisu mogli odlučiti koji je uzrok bio presudan, intoksikacija ili vaši višestruki udarci nogama po oštećenikovoj glavi, sud se odlučio u vašu korist, jer nije nedvojbeno utvrdio da je smrt oštećenika nastala isključivo od traume glave. Isto tako, sud nije mogao naći ni pravi motiv koji bi opravdao takvu pravnu kvalifikaciju kao što je ubojstvo s izravnom namjerom, jer krađa remena koju je počinio preminuli Fric to sigurno nije«, zaključio je sudac Jambrović.</p>
<p>Visinu izrečene zatvorske kazne (za to kazneno djelo je maksimalna kazna 8 godina zatvora, op.a.), sudac je opravdao velikom količinom nemilosrdnosti, surovosti i upornosti koju su optuženici pokazali u nanošenju ozljeda preminulom Fricu. »Kazna je veća i kao upozorenje javnosti, jer treba se čuti da zbog nemoralnog čina kao krađa remena, koju je počinio Fric, ne može se čovjeka pretući na smrt. Mogu razumjeti da je ta krađa iziritirala optuženike, i stoga su mu i mogli dati 'lekciju', ali ono što su oni učinili bila je čista kaznena ekspedicija«, pojasnio je Jambrović.</p>
<p>Kod odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir i smanjenu ubrojivost prilikom počinjenja kaznenog djela, jer su obojica optuženika teški ovisnici o drogama, a kod Jurića je dijagnosticiran težak poremećaj ličnosti s paranoidnim obilježjima, kao i oboljelost od postraumatskog stresa, (bio je sudionik Domovinskog rata). </p>
<p>Podsjetimo, Jurića i Grgosa se tereti da su 24. ožujka 1999. godine, kod psihijatrijske bolnice »Vrapče«, udarajući ga nogama po glavi, teško ozlijedili Nenada Frica, koji je nedugo zatim i preminuo. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ilegalci s vodičem sa skele skočili u Muru</p>
<p>ČAKOVEC, 7. ožujka</p>
<p> - U najnovijem slučaju pokušaja ilegalnog prelaska granice, kada su četiri muškarca skočila sa sskele u Muru, bježeći pre dpolicijom, u utorak je izvijestila PU međimurska, a dogodio se minuloga petka oko 19.30 sati.</p>
<p>Do skele, koja preko rijeke Mure prometuje između hrvatskog naselja Sv. Martin na Muri i Hotize u Sloveniji, u redovnom obilasku došla je ophodnja hrvatske granične policije. U tom trenutku sa skele su u Muru skočila četvorica muškaraca, dok se dvojica nisu usudila skočiti u hladnu vodu. Bili su to jedan državljanin SR Jugoslavije i jedan državljanin Republike Makedonije, koji su pokušali ilegalno preći iz Hrvatske u Sloveniju. </p>
<p>Kako je nepobitno utvrđeno, toga dana oko 18.30 sati je slovenski državljanin Štefan Š. (24) iz slovenskog sela Kapca kod Lendave, u Čakovcu u svoj osobni automobil uzeo pet stranaca kako bi ih ilegalno prebacio u Sloveniju. Oni su se svi i ukrcali na skelu koja s desne vozi na lijevu obalu Mure, ali su prilikom nailaska policije trojica državljana SR Jugoslavije i slovenski državljanin Štefan Š., da bi izbjegli policijski nadzor, skočili u Muru i otplivali prema lijevoj obali. Auto slovenskih registracija, marke »golf«, ostao je na skeli, na kojoj su zatečeni i jedan jugoslavenski i jedan makedonski državljan. Auto i stranci prebačeni su u PU međimursku u Čakovcu, gdje je protiv stranaca proveden upravni i prekršajni postupak. Auto pak još čeka na svog vlasnika. </p>
<p>Štefanu Š. slijedi kaznena prijava jer je tijekom postupka utvrđeno da je od državljana Makedonije za ilegalno prebacivanje uzeo 550 DEM, dok su Jugoslaveni platili 2.300 DEM. To su potvrdili državljani SRJ, koji su skočili u Muru, a uhvatila ih je slovenska policija i u ponedjeljak, na graničnom prijelazu Mursko Središće, predala hrvatskim policajcima. Njima su dodali još i trojicu Rumunja, koji su na drugi način ilegalno prešli hrvatsko-slovensku granicu. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mladići »u šali« na računalu krivotvorili novčanice </p>
<p>ČAKOVEC, 7. ožujka</p>
<p> - Sve je počelo u međimurskom selu Tunjkovec, udaljenom šest kilometara od Čakovca, gdje je mještanin u kafiću »Jula« račun platio novčanicom od 200 kuna. Novčanica je bila sumnjiva osoblju lokala, koje je onda o tome obavijestilo policiju, pa je i započela kriminalistička istraga.</p>
<p>Novinari su u o tome izviješteni u utorak u PU međimurskoj u Čakovcu, nakon što je završena kriminalistička obrada, te ustanovljeno kazneno djelo krivotvorenja novčanica. </p>
<p>Kako je priopćeno, skupina maloljetnika i mlađih punoljetnika »u šali« jekompjutorom, skenerom i printerom izrađivala domaće i strane novčanice. Kako su izjavili to su oni činili zbog šale i razonode. Jedan od njih, 19-godišnji N.L., ipak se odlučio provjeriti kako im je »posao« uspio, pa je novčanicu od 200 kuna dao poznaniku, koji nije znao o čemu se radi, pa je i s njom platio račun u kafiću. Prilikom pretrage prostorija oduzete se i dvije krivotvorene novčanice od po 100 DEM, kao i diskete kojima je na računalu obavljeno krivotvorenje. Protiv N. L. slijedi kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Direktorica prevarila državni proračun za 452.558 kuna</p>
<p>BEDEKOVČINA, 7. ožujka</p>
<p> - Djelatnici PU krapinsko-zagorske podnijeli su kaznenu prijavu protiv Biserke G. (45) iz Bedekovčine, zbog postojanja osnovne sumnje da je kao odgovorna osoba privatnog poduzeća »Boroš Bedekovčina«, počinila kazneno djelo zloporabe u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Sumnja se da je kazneno djelo počinila u vremenu od 25. listopada 1994. godine pa sve do 9. studenoga 1998. godine, kada je nad tim poduzećem u Trgovačkom sudu u Zagrebu otvoren stečajni postupak. Naime, Biserka G. je obavljala poslove direktora društva, a kazneno djelo je počinjeno tako da je Biserka G. bila prijavljena kao odgovorna osoba poreznog obveznika, koja nije plaćala porezne i druge obveze, posebno nakon blokade žiro-računa. Sastavljanjem pak ugovora o kompenzacijama, cesijama i asignacijama preusmjeravala je naplatu potraživanja poduzeća »Boroš« izravno u korist odabranih vjerovnika, čime je te pravne osobe stavila u povoljniji položaj pri dobivanju sredstava.</p>
<p>Istodobno je pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskratila sredstva koja im pripadaju i koja, zbog preusmjeravanja potraživanja na druga poduzeća, nisu mogla biti naplaćena niti prisilnim putem, na temelju rješenja o blokadi žiro-računa. Tako je Biserka G. je oštetila državni proračun za 452.558 kuna. (D. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Vlada u četvrtak odlučuje o izradi strategije razvoja </p>
<p>Uz proračun u saborsku proceduru ide i paket poreznih izmjena, koje će stupiti na snagu ove godine/Koliko god se smatralo da je neko poduzeće regionalno značajno, to neće biti prepreka za stečaj, kazao je Linić </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Dan poduzetnika nastavljen je otvorenim forumom resornih ministara i poduzetnika, a na najveći broj pitanja odgovarao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>RJEŠAVANJE NELIKVIDNOSTI: Kako se namjerava riješiti problem nelikvidnosti, bilo je prvo pitanje na koje Linić odgovara: To pitanje Vlada trenutno pokušava riješiti kroz odnose dužnika i vjerovnika, kroz raščišćavanje situacije kod onih koji su izgubili tržište te kroz rješavanje duga države prema gospodarstvu. Malo se strpite, kazao je zamjenik Granić: Vlada će u četvrtak odlučiti o izradi strategije razvitka u 21. stoljeću koja bi trebala biti završena do listopada ove godine. </p>
<p>MULTILATERALNA KOMPENZACIJA: Linić kaže da je sada najpotrebniji razgovor vjerovnika i dužnika, a takvog razgovora u Hrvatskoj nema. Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a, pitao je da li je moguća kompenzacija na relaciji država-poduzeća spominjući primjere gdje država blokira tvrtku kojoj je istodobno i dužnik. Potpredsjednik napominje da su kompenzacije opravdane u dijelu neplaćenih obveza u iznosu od devet milijardi kuna, a za dalje Vlada predlaže izdavanje vrijednosnih papira na duži rok. </p>
<p>STRANA ULAGANJA: O mogućnostima poticanja stranih ulaganja Granić je kazao da uz proračun za 2000. ide i paket poreznih promjena naglašavajući da to uključuje i smanjenje stope poreza na dobit na 20 posto. Posebne pogodnosti za strane investitore u odnosu na domaće su, kaže, neprihvatljive. Bitna je sigurnost ulaganja, za što zakonodavno i u praksi treba stvoriti uvjete. </p>
<p>POREZ NA DODANU VRIJEDNOST: U ožujku u saborsku proceduru ide proračun, a zajedno s njim izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit te Zakona o porezu na dohodak, koji će se primjenjivati već ove godine. U proceduru se šalju i izmjene Zakona o PDV-u sa dva čitanja i s primjenom od 1. siječnja 2001. godine, kazao je Linić najavljujući da će se ići s produžavanjem razdoblja plaćanja na 45 dana. </p>
<p>KOLIKO JE NOVCA IZAŠLO IZ HRVATSKE: Potpredsjednik je dao naslutiti da je riječ o iznimno velikom iznosu naglašavajući da postoje pisani materijali zemalja koje prate kretanje kapitala. </p>
<p>SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA: Proizvođači se opravdano pribojavaju takvih potpisa i dokumenata jer država nije riješila najveći dio njihovih ulaznih elemenata, zbog čega je gospodarstvo pod velikim opterećenjem, kazao je Linić o pripremama za ulazak Hrvatske u WTO. </p>
<p>NEPLAĆANJE U ZDRAVSTVU: Ana Stavljenić Rukavina, ministrica zdravstva, govoreći o problemu neplaćanja u zdravstvu napomenula je kako, promatrajući na dugi rok, reforma u punom opsegu ne može početi u ovoj godini te da će biti potrebne tri godine da se reformira zdravstveni sustav. </p>
<p>POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA: Program poznat pod nazivom »nacionalni program zapošljavanja« nije dao rezultata. Do kraja travnja krenut ćemo u osmišljavanje koncepta zapošljavanja, uključujući i ulogu Zavoda za zapošljavanje, kazao je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi. </p>
<p>CIJENE KOMUNALNIH USLUGA: Bilo je i nekoliko pitanja u vezi s cijenama komunalnih usluga, konkretno, analizira li Vlada cijene tih usluga, zna li koliko su pojedina od komunalnih poduzeća u posljednjih nekoliko godina investirala i u što te kolike su prosječne plaće, na što nije bilo i odgovora. </p>
<p>ODNOS SINDIKATA I UPRAVA: Kako Vlada gleda na odnose sindikata i uprava s obzirom na primjere sindikalnih zahtjeva u pogledu sastava uprave pojedinih poduzeća? Problem je tamo, naglašava potpredsjednik, gdje je bilo tajkunskih privatizacija. Sve se, dodao je, može riješiti samo u razgovoru između poslodavaca i sindikata. I mi razgovaramo. Najavili smo smanjenje plaća, doživjeli kritike i napade, i sada počinjemo razgovore, a koliko ćemo biti uspješni u tome, vidjet ćemo. Ministar Vidović dodao je: Doživjeli smo, nakon najave smanjenja plaća, baražnu vatru, čemu su kumovali i neki mediji. </p>
<p>BLOKIRANE TVRTKE: Koliko god se smatralo da je neko poduzeće regionalno značajno, to neće biti prepreka za stečaj, odgovara Linić, otkrivajući da se u suradnji s Pravnim fakultetom nastoje promijeniti neke odredbe Zakona o stečaju. Također je poduzetnicima najavio da u roku od 30 do 45 dana mogu očekivati novi zakon o financijskom poslovanju.(L.Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Igranje s milijunima od boravišne pristojbe</p>
<p>Malverzacije domaćina s novcem od boravišne takse koju su gosti uredno uplatitli ne jenjavaju, pa se sa zanimanjem očekuje hoće li turističko vodstvo tome zlu doskočiti</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Prema podacima svoga Glavnog ureda, Hrvatska turistička zajednica potražuje 24, 2 milijuna kuna od boravišne pristojbe za '99. godinu. Listu onih hotelskih tvrtki koje su dužne više od 400.000 kuna predvode Liburnija d.d. (Opatija) sa 1,7 milijuna kuna duga, Rabac d.d. 1,6 milijuna, ACI (Opatija) 1,3 milijuna, Jadran d.d. (Crikvenica) 1,2 milijuna i zadarski Turisthotel d.d. sa milijun kuna duga. Posljednji su na toj listi šesnaest tvrtki sa više od 400.000 kuna duga Hoteli Supetrus d.d. sa 402 tisuće. Lista onih »sitnih« i »sitnijih« dužnika znatno je dulja...</p>
<p>Ali, to su podaci tek do 31. listopada prošle godine, dok se potpuni, do kraja godine, očekuju, kažu u HTZ, za oko petnaest dana, uz napomenu da se od kraja listopada do danas onaj iznos duga od 24,2 milijuna smanjio na dvadesetak milijuna jer su stigle neke uplate. Kako i zašto toliko kasne ti podaci, nije točnije poznato, ali nije teško ni »odgonetnuti«: dužnici su jednostavno novac od boravišne pristojbe koju su naplatili od svojih gostiju protupropisno i neovlašteno zadržali za krpanje različnih rupa i tko zna kada će namiriti dugovanja. Svojedobno su u HTZ govorili kako će dugove pokušati utjerivati sudskim putem, ali kako je dobro poznato što to u našoj praksi znači, tj. koliko će se načekati pravomoćnosti presude, sve manje spominju to rješenje...</p>
<p>U čitavom tome neugodnom slučaju ponajviše su zakinuti upravo oni koji su uredno platili pristojbu za svoj boravak u turističkoj Hrvatskoj - gosti i turisti! Naime, određeni iznos boravišne pristojbe po zakonu se koristi izravno za financiranje sadržaja boravka gostiju u destinaciji, a kako sustav HTZ, inače zadužen i za organizaciju sadržaja i ugođaja, nije dobio taj novac ili ga je dobio mnogo manje od mogućega, ne može niti će u dogledno vrijeme moći ispuniti obveze prema gostima. Kad se još tome doda da smo, na žalost, poznati po skromnosti sadržaja i ugođaja, onda nije teško predočiti što će se događati u aktualnoj sezoni, odnosno kako će biti (ne)pripremljena.</p>
<p>Naplaćeni novac od boravišne pristojbe potrošen je i najvjerojatnije nema nikakva smisla nadati se da će se dužnici »pokajati« - preostaje samo da hrvatsko turističko vodstvo nađe rješenje kako da prekine te malverzacije! Valjda u (pre)glomaznom aparatu koji vodi (ili »vodi«) hrvatski turizam i turističku poslovnu politiku (resorno ministarstvo, sustav Hrvatske turističke zajednice, županijska, gradska, općinska turistička pročelništva, ista ili slična »tijela« pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od središnjice do ispostava na tzv. nižim razinama, itd.) ima netko tko bi mogao (točnije: morao) to uraditi. Ako nema, onda je nasušna temeljita rekonstrukcija preživjelog aparata.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Petrokemiji prijeti financijska blokada</p>
<p>KUTINA, 7. ožujka</p>
<p> - Kutinska je Tvornica mineralnog gnojiva spremna, uz najavljene financijske poticaje, do konca travnja opskrbiti domaću proljetnu sjetvu sa gotovo 200 tisuća tona svih vrsta traženih mineralnih gnojiva. To je izaslanstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koje je vodio zamjenik ministra Tomislav Ledić, u utorak rekao Josip Jagušt, direktor Petrokemije. </p>
<p> No uz te optimističke uslijedile su i dvije prijeteće izjave financijske naravi. Trenutačno je najaktualniji problem zahtjev za primjenu, po mišljenjima u Petrokemiji, zakonski neutemeljenog nalaza Financijske policije. Zahtjev se odnosi na uplatu PDV-a na korišteni regres za gnojivo i pripadajuću kamatu, a za minule dvije godine to iznosi 25 milijuna kuna. Uz podnesenu žalbu Petrokemiju, koja već od srijede može biti u blokadi, svojim stajalištima podupiru i resorna ministarstva gospodarstva te poljoprivrede i šumarstva kao i saborski Odbor za gospodarstvo. Na kutinskom je sastanku rečeno da je sada na potezu ministar financija, kako bi se taj problem barem stavio u stanje mirovanja do okončanja drugostupanjskog postupka.</p>
<p> Drugi ili, bolje rečeno, već stari stalni problem jest isplata duga Ini za isporučeni plin. Mada je dogovoreno da će u više navrata Vlada prenijeti Ini sredstva poticaja od 130 milijuna kuna, koja Petrokemiji duguje za isporučeno gnojivo za jesensku sjetvu, to još nije učinjeno, pa je Ina upravo u vrijeme trajanja sastanka najavila i moguće smanjenje plina za 10 posto. Praktično, uz istodobnu primjenu oba spomenuta zahvata to bi značilo zaustavljanje proizvodnje mineralnih gnojiva u najnepovoljnije vrijeme, pred proljetnu sjetvu. No izaslanstvo ministarstva iz Kutine je otišlo optimistično. Ledić je naglasio kako se javnosti može poručiti: gnojiva će za proljetnu sjetvu biti! Najavio je za koji dan mogući novi cjenovni model gnojiva s poticajima kupcima koji plaćaju gotovinom. (D. Pasarić)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Smjena na čelu Istarske banke</p>
<p>PULA, 7. ožujka</p>
<p> - Umjesto Marija Floričića, koji je čelnik Istarske banke već desetu godinu, za predsjednika nove uprave Nadzorni je odbor predložio Hrvatskoj narodnoj banci Milenka Vidulina, dosadašnjega izvršnog direktora sektora sredstava, računovodstva i računalnog centra.</p>
<p>Slijedom tog prijedloga Nadzornog odbora, kome je u utorak poslije podne predsjedao pulski gradonačelnik Giankarlo Župić, Vidulin bi nakon što dobije suglasnost Savjeta HNB predložio dva nova člana uprave koji će slijedom odredbi Zakona o bankama trebati položiti stručni ispit i također dobiti suglasnost. Kako će svi ti poslovi na relaciji Pula - Zagreb potrajati oko mjesec i pol dana, u međuvremenu banku će voditi dosadašnja uprava s Floričićem na čelu, s tim da će Vidulin neposrednije sudjelovati u donošenju strateških odluka.</p>
<p>Zanimljivo je također da je krajem prošlog ljeta Nadzorni odbor imenovao reduciranu tročlanu upravu na čelu s Floričićem u koju je od starih članova ušao samo Anton Šuran, a novi je bio upravo Milenko Vidulin. Međutim, takvom sastavu HNB nije dala suglasnost, pa je sada NO Istarske banke odlučio predložiti novog čelnika umjesto Floričića. </p>
<p>Istom prigodom Nadzorni je odbor odbio zahtjev štedno-kreditne službe Flacius da se priključi Istarskoj banci uslijed poslovnih teškoća u koje je zapala. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kovačević: Za zaštitu okoliša milijun dolara iz EU</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Novo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja neće dobiti više novca iz državnog proračuna od dosadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, ali sam uvjeren da će za zaštitu okoliša učiniti više od bivše Državne uprave, rekao je u utorak ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević na konstituirajućoj sjednici Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. </p>
<p> Govoreći o načinu financiranja zaštite okoliša u gospodarstvu Kovačević je najavio partnerski odnos. Uz to, rekao je da će usklađivanje zakonske regulative s kriterijima EU stajati mnogo, ali je obećao da njegovo ministarstvo neće predlagati nove zakonske i podzakonske akte a da oni prethodno ne budu dostavljeni Gospodarskoj komori. </p>
<p>Kovačević je naglasio da je postignut dogovor s EU da se hrvatska Vlada obrati za pomoć u vidu milijun dolara za financiranje projekata vezanih za zaštitu okoliša. Kako se moglo čuti, ovo je ministarstvo već pripremilo desetak projekata, a tvrtke s područja posebne državne skrbi mogu podnijeti svoje projekte do 20. ožujka.</p>
<p>Direktor Sektora za industriju u HGK-a, Miljenko Babić, rekao je da je Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu osnovana na zahtjev gospodarskih subjekata kako bi bolje surađivali s ministarstvima i tijelima državne uprave prilikom donošenja zakona vezanih za zaštitu okoliša.</p>
<p>No izbor 11 članova Vijeća zajednice, koje čine predstavnici naših vodećih tvrtki (Pliva, Ina rafinerija Sisak, Ericsson-Tesla, Lura d.d., OKI i dr.) nije prošao bez primjedaba da u njemu nema stručnjaka koji se bave zaštitom okoliša, odnosno da prilikom izbora nije poštovan regionalni princip zastupljenosti.</p>
<p> Za predsjednicu Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu izbrana je Vesna Kaupa iz Plive. Ona je najavila da će zajednica biti otvorena i za one koji nisu članovi HGK-a. (M.Petković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada neće biti distributer novca neuspješnima na račun uspješnih!</p>
<p>Rekao je to zamjenik premijera Goran Granić te dodao: Probleme koji su se do sada rješavali telefonskim pozivima od sada moraju rješavati institucije sistema / Hrvatska je pogriješila vodeći politiku izolacije, rekao je predsjednik Mesić u pozdravnom govoru na Danu poduzetnika 2000. koji je organizirao HUP </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska je prošlih deset godina išla krivim smjerom i sada se nalazi u velikim problemima. Na svima je nama, ali prije svega na Vladi i menedžerima, da nađemo odgovor na brojne izazove«. To je u pozdravnom govoru na Danu poduzetnika 2000, koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca, istakao predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Skupu je prisustvovao veliki broj vladinih dužnosnika.</p>
<p>Hrvatska je pogriješila vodeći politiku izolacije, rekao je Mesić. »Puno toga ljudi ne znaju a što se tek otkriva kroz afere u medijima. Primjerice, u ovo doba nezaposlenosti u nasljeđe nam je ostavljeno građenje monumentalnoga Dinamova stadiona, koji guta stotine milijuna maraka. Za vrijeme rata građena je isto toliko skupa nova zgrada HIS-a, u vrijeme dok su ljudi čučali u rovovima. Kupovani su strojevi kakvih nema nijedna vojska na svijetu, a koji su potom poklonjeni Kulturnoj zajednici Herceg Bosne, odnosno privatnom poduzeću »Monitor«, rekao je Mesić. »Te i brojne druge stvari treba priopćiti javnosti, a Vlada treba pronaći načina da sve te probleme razriješi«, zaključio je.</p>
<p>Državna je politika uvjetovala i gospodarsku, a rezultat je da Hrvatska danas nije član nijedne trgovinske organizacije. HDZ-ova je politika bila zaduživanje i dijeljenje novca za čuvanje socijalnog mira. S druge strane neefikasan pravni sustav, nerealni monetarna i drugi dijelovi gospodarske politike doveli su »iza fasade« do teških problema: nelikvidnosti, nezaposlenosti, izoliranosti od svjetskih investicijskih i trgovinskih tokova. Izgubljena su tržišta.</p>
<p>Velik je dio javne potrošnje naslijeđen i fiksan, upozorio je Mesić. Gotovo 50 posto stanovništva su umirovljenici ili ljudi bez posla, a na državnim su jaslama i javni fondovi (zdravstvo, mirovinski fond). Zbog toga u ovoj godini ne postoji prostor za smanjenje državnog proračuna. Preduvjet za promjene su što brža konsolidacija državnih financija, kako bi se vratio međunarodni kredibilitet države u financijskim krugovima. Vlada je već postavila prve temelje buduće razvojne strategije, koja bi u konačnici trebala Hrvatsku uvesti u pozitivan gospodarski ciklus i na kraju riješiti problem nezaposlenosti. No to je cilj koji možemo postići tek uz suradnju sva tri društvena partnera, zaključio je Mesić.</p>
<p>»Ljudi su 3. siječnja glasali za promjene, novu politiku i novu šansu Hrvatskoj«, istakao je Goran Granić, zamjenik hrvatskoga premijera. »No do toga neće doći bez promjena u glavi svakoga od nas«, zaključio je. Gospodarska je politika vezana uz naše poruke Europi, od odnosa prema BiH do povratka prognanih hrvatskih građana srpske nacionalnosti na njihova ognjišta, naglasio je. »Trebamo pokazati da smo podjednako odgovorni prema svima našim građanima. Bez promjene vanjske politike nećemo dobiti podršku za provođenje gospodarskih reformi. Moramo promijeniti politiku izolacionizma provođenu zbog toga da bi Hrvatskom lakše vladali«, rekao je Granić. </p>
<p>Strani kapital neće doći u nesređenu zemlju. Hrvatska je deset godina živjela iznad mogućnosti, a nova je Vlada naslijedila devet milijardi kuna neplaćenih obveza (gotovo 20 posto proračuna). Bivša je Vlada uz to u protekle tri godine izdala 18 milijardi kuna garancija. Izlaza iz ove situacije nema bez promjena u svim dijelovima društva, a Vlada će u tim promjenama prednjačiti, obećao je Granić. »Moramo priznati da smo deset godina išli krivim putem, jer bez toga od promjena neće biti ništa. Ova Vlada neće biti distributer novca neuspješnima na račun uspješnih - na to nemamo pravo«, kazao je Granić.</p>
<p>»Prva izborna godina proteći će nam najvećim dijelom u pripremanju temelja za rad u sljedećim godinama. Početak je vidljiv iz prijedloga proračuna, a uskoro će biti vidljiv i iz promjena nekih zakonskih rješenja koja ćemo uskoro predložiti Saboru«, rekao je Slavko Linić, potpredsjednik Vlade. »Na građanima je da naš rad vrednuju. No, ono što radimo sada neće biti vidljivo odmah, ali bit će jasnije u devetom mjesecu kada ćemo dati projekcije za sljedeći proračun i kada će biti jasnija uloga ovogodišnjeg proračuna u programu dugoročnih gospodarskih reformi«, objasnio je Linić. Snimka zatečenog stanja u financijama pokazala je kako je ogroman dio BDP-a ostvarivala država. Sve je to išlo kroz proračun. Naslijeđeno je dugovanje države prema gospodarstvu od devet milijardi kuna. U ovom proračunu našlo se prostora za rješavanje 3,6 milijardi, dok će ostatak (5,4 milijarde) pričekati sljedeći proračun. Linić je rekao kako se u tom dijelu može razgovarati i o prebijanju dugova države i gospodarstvenika. Tu je i 15 milijardi kuna izdanih jamstava, od čega se za 10 milijardi pretpostavlja da će pasti na teret ovogodišnjeg proračuna. Javna se potrošnja mora uskladiti s prihodima. Iako je proračun tek jedan posto manji od prethodnoga, daleko je manji u strukturi, naglasio je Linić. Naime, smanjit će se prihod od poreza na dohodak povećanjem neoporezivog dijela, no zato će se uvesti progresivno oporezivanje visokih plaća. Porez na dobit također će biti smanjen (na 20 posto), a poreznih opterećenja bit će oslobođena i reinvestirana dobit. Stopa PDV-a se za sada ne može smanjivati, no već u toku ove godine napravit će se projekcije za smanjenje stope PDV-a na 17 posto, kao i izrada selektivnih stopa za neke gospodarske grane. U ovom će se proračunu novac za pokrivanje razlike u potrošnji i prikupljenom porezu namaći kroz daljnju privatizaciju, odnosno prodaju poduzeća u državnom vlasništvu. Kapitalne investicije iz proračuna nemaju budućnosti, naglasio je Linić. Izlaz je u zajedničkim poduzećima sa zainteresiranim stranim kapitalom koji će za velike projekte morati naći poslovni interes u iskorištavanju komercijalnih potencijala projekata, zaključio je Linić.</p>
<p>Goran Smiljanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Soros: Glavne medijske kuće trebaju se same financirati </p>
<p>Hrvatska treba težiti učinkovitom civilnom društvu, kazao je novinarima George Soros / EU želi da ova regija surađuje, pa treba umanjiti važnost granica i ukinuti carine sa susjedima / Veća suradnja ne znači obnovu Jugoslavije </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »U postojećim okolnostima mediji, posebno glavne medijske kuće, moraju se same financirati, a ne ovisiti o pomoći zaklada. Ustanovili smo kreditni fond za razvoj medija iz kojeg se daju zajmovi novinama koje imaju dobre poslovne planove«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare multimilijarder i osnivač Zaklade Otvoreno društvo George Soros. Dodao je da je osobito važno što hrvatski mediji odnedavno djeluju u pluralnijem okolišu. Otvoreno društvo u Hrvatskoj usredotočilo se i na poticanje malog i srednjeg poduzetništva i otvorilo tzv. mikrokreditnu liniju u te svrhe, rekao je Soros. </p>
<p>Na pitanje je li tokom razgovora s Vladinim dužnosnicima dogovorio kakva ulaganja u Hrvatsku, Soros je kazao da o tome nije bilo riječi, jer poslovni aranžmani zaklada mogu biti etički upitni. »Osim toga, u Hrvatskoj gotovo i da nema tržišta, a osobito ne tržišta novca, što je moj glavni interes«, istaknuo je Soros. </p>
<p>Osvrnuvši se na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, Soros je rekao da nije temeljito upoznat s tim. Međutim, dodao je, nema sumnje da je stanje teško i da će zahtijevati radikalnije reforme. »Bivša je Vlada ostavila velike probleme. Teret poreza je neprihvatljivo visok, pa vaši proizvodi ne mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu. Troškovi koje prate djelovanje Otvorenog društva u Hrvatskoj daleko su najviši u usporedbi s drugim zemljama«, upozorio je Soros i dodao da je bivša vlast ostavila »velike dugove i dugove banaka, koji idu na teret državnog proračuna«. </p>
<p>Što se Otvorenog društva tiče, ta će zaklada »ubuduće pomagati da se društvo mobilizira prema otvorenom društvu te demokratskoj i učinkovitoj državi na centralnoj i lokalnoj razini. Znači, treba težiti učinkovitom civilnom društvu«, dodao je Soros. On se osvrnuo i na svoj susret s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom koji, kako je rekao, nikad neće zaboraviti, »jer mi je predsjednik Tuđman rekao da podupirem izdajnike i neprijatelje hrvatske države«. Od izbora, Hrvatska je u novoj situaciji, procjenjuje Soros, rekavši da »suosjeća s Hrvatskom«. </p>
<p>Što se tiče jugoistočne Europe, Soros zagovara Pakt o stabilnosti »koji valja učiniti uspješnim«. Približavanje Hrvatske EU-u dug je proces za koji trebaju prethodne pripreme. »EU želi ovu regiju vidjeti kako surađuje. Treba umanjiti važnost granica, pa i ukinuti carine sa susjedima i s EU-om. Veća suradnja ne znači obnovu Jugoslavije. Nakon procesa dezintegracije dolazi obrnuti proces, a magnet za to je upravo EU«, zaključio je Soros nakon dvodnevna posjeta Hrvatskoj koji je ocijenio izrazito pozitivnim. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Rebić: Nova vlast neće imati lošiji odnos prema Crkvi no što ga je imao HDZ</p>
<p>Javnost su posljednjih dana uzburkala pisma župnika ražinskog dekanata Šibenske biskupije i fra Ante Čavke, župnika iste biskupije, u kojima se zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću spočitava »krivnja za povratak komunista na vlast«. O tome razgovaramo Međutim, teolog prof. dr. Adalbert Rebić te napade smatra plodom nerazumijevanja. </p>
<p>• Kako tumačite posljednje napade u kojima se nadbiskupa Bozanića optužuje da je na vlast doveo ljevičare?</p>
<p>- Napadi na nadbiskupa Bozanića dijelom su plod nerazumijevanja onoga što je nadbiskup napisao ili govorio o društvenim problemima hrvatske države, a dijelom odraz političke situacije u kojoj žive autori tih pisama. Zanimljiva je svakako činjenica da su potpisani župnici, ako je pismo autentično, većinom iz Šibenske biskupije koja je nesumnjivo bila jako pogođena u Domovinskom ratu, ali i u zlostavljanjima komunističkog režima od 1945. do 1990. </p>
<p>• Može li se Bozanićeva kritika socijalne nepravde i »grijeha struktura« pod bilo kakvim kriterijima shvatiti kao »ljevičarska«?</p>
<p>- Ne, nipošto! Sve ono što je govorio ili pisao nadbiskup Bozanić već je prije njega napisao papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Socijalna briga Crkve i u drugim svojim dokumentima, kao što su Sto godina društvenog nauka Crkve, Otkupitelj čovjeka, Radom čovjek. Nadbiskup Bozanić je Papin društveni nauk primijenio na našu situaciju koja još nije ni blizu toga da bi bila sjajna. Te »strukture grijeha« su egoizam, politička i gospodarska kratkovidnost, krađa društvene imovine velikih razmjera, iskorištavanje i nepoštivanje čovjekova rada, nepoštivanje ljudskih prava. Kako ne progovoriti o tim problemima koji danas pogađaju društva ne samo u našoj domovini, već i drugdje u svijetu? </p>
<p>• Je li utjecaj Crkve na hrvatske birače uistinu toliki da je Bozanićev kritički stav mogao pripomoći da bivša vlast izgubi na parlamentarnim izborima?</p>
<p>- Ne, nipošto! Bivša je vlast dijelom sama kriva što ponovno nije dobila povjerenje svojih birača. Bilo je uz uspjehe i propusta: dijelom pogrešna provedba privatizacije, financijski inženjering kroz propale banke koji Hrvatska narodna banka nije smjela dopustiti, zatvaranje radničkih mjesta, premale mirovine. Sve je to obične ljude povrijedilo. A oporba je sve te propuste iskoristila i na njima gradila svoju izbornu promidžbu. To je zakon demokracije na koji se moramo priviknuti - ona stranka koja na vlasti ne zadovolji narod, narod će ju zamijeniti drugom koja više i bolje obećaje. Tu jedan nadbiskup ili jedan svećenik ne može mnogo učiniti. </p>
<p>• Smatrate li da je dolaskom socijaldemokratsko-liberalne koalicije na vlast Crkva pala u bitno nepovoljniji položaj nego što je bila za vladavine HDZ-a?</p>
<p>- Crkva nije, odnosno ne bi smjela biti u bitno nepovoljnijem položaju dolaskom koalicije SDP-HSLS i četvorice na vlast no što je bila za vladavine HDZ-a. Zašto se bojati smjene vlasti? Uostalom, u sadašnjoj koaliciji ima praktičnih vjernika katolika i drugih vjeroispovijesti, kao što je u bivšoj bilo agnostika i ateista. Ne bojim se da će sad biti lošiji odnos vlasti prema Crkvi. Više se bojim gospodarskih poteškoća koje se sporo prevladavaju. Hoće li nova vlast moći stvoriti gospodarske i društvene uvjete za bolji život nego je stvarala bivša vlast? To je sad teško znati. Treba čekati prvih sto dana. Ne bih htio biti zloguki prorok. Molim se, naprotiv, za sve ljude, molim se da oni koji su na vlasti uspiju provesti sve reforme da bolje živimo mi i djeca naša. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ideja civilnog društva nema smisla ako u tome ne sudjeluju žene, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Prije 90 godina, 8. ožujka je proglašen Danom žena radnica prema prijedlogu njemačke političarke Clare Zetkin. Na taj podatak podsjetila je saborska zastupnica HNS-a dr. Vesna Pusić, govoreći u utorak na tribini u povodu Međunarodnog dana žena. Skup su organizirali Ženska grupa TOD (Tranzicijom k otvorenom društvu) i Savez antifašističkih boraca Hrvatske, Sekcija žena antifašistkinja. Međunarodni dan žena stoji uz bok ostalim važnim datumima, a njime se ističe da ideja civilnog društva nema smisla ako u njenoj realizaciji ne sudjeluje i druga polovica čovječanstva, istaknula je Pusić. </p>
<p>Naglasila je da je još u 18. stoljeću Mary Wollstonecraft, čija je knjiga »Obrana ženskih prava« nedavno objavljena u Hrvatskoj, zastupala mišljenje da žene moraju sudjelovati u politici i da se ideja građanina koju je iznijela Francuska revolucija odnosi i na žene. Zanimljivo je da je ona to pisala prije no što je Amerikanac Thomas Paine, zagovornik Francuske revolucije, objavio »Ljudska prava«, rekla je Pusić. Ona je spomenula i rezultate parlamentarnih izbora, rekavši da su se stranke obraćale ženama počinjući shvaćati njihovu snagu. Tako je, za razliku od prijašnjih osam posto, sad u Zastupničkom domu oko 21 posto žena. Mnogo je žena u nevladinim organizacijama te u medijima koji utječu na formiranje javnog mnijenja, dodala je.</p>
<p>Pusić je podsjetila i na dva izvora ženskog političkog angažmana u Hrvatskoj. Prvo, prije 2. svjetskog rata bile su aktivne ženske građanske grupe koje su zagovarale žensko pravo glasa i zastupljenost žena u institucijama vlasti. Drugo, Antifašistički front žena bila je udruga koja je potvrdila da se oko jedne političke ideje, antifašizma, mogu okupiti predstavnici različitih orijentacija. Tu žensku organizaciju vlast je doživljavala pomalo subverzivno i nastojala ju je marginalizirati. </p>
<p>O ženama u politici emitiran je i CNN-ov dokumentarni film u kojem su o svojim političkim iskustvima govorile Benazir Bhutto, Corazon Aquino, Violeta Chamorro, Margaret Thatcher, Mary Robinson, Edith Cresson, Gro Harlem Bruntland, Sirimavo Bandaranaike i Tansu Ciller. </p>
<p>Ivan Fumić, predsjednik SABH-a, i Paula Humek, predsjednica sekcije antifašistkinja, istaknuli su golem doprinos žena u 2. svjetskom ratu, kao i to da su one u Hrvatskoj 1945. prvi put dobile pravo glasa. Žene su i u Domovinskom ratu dale svoj doprinos. Fumić je pozvao na jačanje antifašističkog pokreta »dok je raznih Haidera oko nas« i na borbu protiv isključivosti i totalitarizma. Predstavnici SABH-a i TOD-a ponovo su zatražili da se u Zagrebu Miškecovu prolazu vrati prijašnje ime Prolaz sestara Baković. Natpis sa starim imenom predstavnici su nakon skupa zalijepili u Prolaz i položili cvijeće ispred bisti dviju sestara. (R.Radovinović)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Počela utrka za HND-ove nagrade</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) objavilo je natječaj za najbolje novinarske radove HND-ovih članova za 1999. godinu. Natječaj je otvoren svim profesionalnim novinarima, ograncima, zborovima i županijskim vijećima HND-a te izbornim i radnim tijelima HND-a, a prijave treba poslati do 31. ožujka, priopćeno je iz HND-a.</p>
<p>Novinaru godine bit će dodijeljena nagrada »Veselko Tenžera«, dok će novinaru nagrađenom za životno djelo biti uručena nagrada »Otokar Keršovani«.</p>
<p>Autorima najzapaženijih novinarskih radova nastalih prošle godine HND će dodijeliti nagradu »Marija Jurić-Zagorka«, i to u 10 različitih kategorija - po jednu nagradu za svaki medij za vijest/izvještaj, za reportažu, za intervju, za komentar ili kolumnu, za istraživačko novinarstvo, zatim za pojedinačni tekst, za najbolje uređenu rubriku/emisiju, za podlistak/prilog, za talk-show te za najbolju karikaturu/ilustraciju u tisku.</p>
<p> Najbolji snimateljski rad na televiziji bit će nagrađen nagradom »Žarko Kaić«, a najbolja novinarska fotografija nagradom »Nikša Antonini«. </p>
<p>HND podsjeća da je, također do 31. ožujka, otvoren i natječaj za najbolje radove u ekološkom novinarstvu, koje će biti dodijeljene 22. travnja, na Dan planeta Zemlje. Istovremeno, ističe HND, primaju se i prijedlozi za priznanje HND-a »Milan Grlović« koje se dodjeljuje za izvanredne zasluge u radu HND-a, doprinos ugledu profesije i medijskim slobodama. </p>
<p>HND je objavio da 31. ožujka počinje proljetni ciklus šeste Novinarske radionice, a trajat će do 28. svibnja. Radionica je besplatna, a održavat će se vikendima u Novinarskom domu u Zagrebu. Rok za prijave je 20. ožujka, a ovogodišnju radionicu moći će pohađati 35 sudionika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HSLS ljut zbog samovolje SDP-a u imenovanju načelnika splitske policije </p>
<p>SPLIT, 7. ožujka</p>
<p> - Najava imenovanja Ranka Ostojića (SDP) novim načelnikom Policijske uprave splitsko-dalmatinske izazvala je burne reakcije u splitskim političkim krugovima. Iako ta informacija nije službeno potvrđena iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ostojić je izjavio za Slobodnu Dalmaciju kako je njegovo imenovanje »gotova stvar« te kako je SDP odlučio da on zasjedne na mjesto načelnika splitske policije. </p>
<p>Prema riječima jednoga od čelnika Županijske koordinacije pobjedničke koalicije (SDP, HSLS, HSS i HNS), koji nije želio biti imenovan, oni nemaju ništa protiv Ranka Ostojića, ali se protive »samovolji SDP-a, kojoj kao da nema kraja«. To što su o najavi imenovanja Ostojića saznali iz novina, Vjesnikov je sugovornik ocijenio »neoprostivim prekršajem«, koji dovodi u pitanje suvislost postojanja Županijske koordinacije pobjedničke koalicije.</p>
<p> Naime, ta koordinacija pobjedničke koalicije, koja ima zadatak predlaganja imena za popunjavanje kadrovske križaljke u Županiji, još se nije nijednom sastala. »Ako se još nismo sastali, kako je onda moguće da Ostojić bude načelnik splitske policije«, pita se Vjesnikov sugovornik te dodaje da je Ostojić »u redu«, ali da se to isto ne bi moglo reći i za njegovu stranku, »koja postupa mimo svih dogovora«.</p>
<p>Predsjednik splitsko-dalmatinskoga HSLS-a i član Županijske koordinacije Frano Garac izjavio je u utorak za Vjesnik da se ni on ne protivi Ostojićevom imenovanju, ali samo ako on stupi na dužnost načelnika splitsko.dalmatinske policije temeljem dogovora stranaka pobjedničke šestorice. »Međutim, ako je njegovo imenovanje gotova stvar, a o tome je trebala odlučiti Županijska koordinacija koja se još nije ni sastala, onda kao predstavnik HSLS-a neću dopustiti takvo ponašanje«, naglasio je Garac.</p>
<p>On je naglasio da će u tome slučaju HSLS napustiti Županijsku koordinaciju. I Garac napominje da nema ništa protiv Ostojića. »Važno je da nam se jasno kaže je li u nadležnosti Županijske koordinacije utvrđivanje imena za popunjavanje mjesta u državnim institucijama. Ako nije, onda u redu. Ali ako mi o tome odlučujemo, moram ponoviti da Koordinacija takvu odluku nije donijela«, zaključio je Garac.</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, članice Županijske koordinacije vjerojatno bi i podržale prijedlog za Ostojićevo imenovanja, »ali njegovo izlijetanje u novinama, kako je to već gotova stvar, samo je potvrdilo sumnju da SDP prvo donese odluku, a tek onda traži da se o njoj raspravlja«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Radnici traže smjene direktora u Šibenki, Primoštenu i u škveru </p>
<p>ŠIBENIK, 7. ožujka</p>
<p> - Udovolji li se zahtjevima radnika triju šibenskih poduzeća, idućih bi tjedana bez čelnih ljudi mogli ostati Primošten, Šibenka i Remontno brodogradilište. Bez sadašnjeg direktora prvo bi trebalo ostati Remontno brodogradilište, čiji su radnici na pet štrajkova, koliko ih je bilo u posljednjih godinu dana, kao jedan od uvjeta za prekid štrajka navodili smjenu Uprave. Na nedavnu sastanku ministra gospodarstva Goranka Fižulića s članovima Uprave i Sindikatom dogovoreno je da Vjerovničko vijeće prihvati ponuđenu ostavku direktora Vladimira Lipovića, kojeg radnici smatraju glavnim krivcem za krizu tvrtke, nekad usko specijalizirane za remont vojnih brodova i naoružanja. Na slobodnom tržištu to se brodogradilište nije uspjelo snaći, pa da danas radi tek sa 20 posto kapaciteta, a ono što se napravi ne uspijeva se naplatiti.</p>
<p>Radnici turističkog poduzeća Primošten, čija se privatizacija vuče poput trakavice, traže smjenu Uprave na čelu s Ivom Sožom. U ponedjeljak su radnici nastavili s blokadom poduzeća, a prosvjedujući će u srijedu dočekati i ministricu turizma Pavu Župan-Rusković. Radnici su ogorčeni neuspjelim pokušajima da se poduzeće proda za jednu kunu i brojnim malverzacijama. Posebno ih smetaju menadžerski ugovori i visoke naknade članovima Nadzornog odbora koje se uredno isplaćuju, dok se radnicima duguje šest plaća. </p>
<p>Sindikat trgovine Hrvatske i Sindikat Šibenke zatražili su, pak, ostavku direktora Šibenke Petra Rajevića, za kojeg tvrde da za godinu dana nije uspio ostvariti vlastiti sanacijski i razvojni program. Podsjetimo, ministar Fižulić je za nedavna boravka u Šibeniku izjavio da Vlada neće više sanirati tu tvrtku, jer dosadašnje sanacije nisu dale rezultata.</p>
<p>Do smjene na kormilu poduzeća moglo bi doći i u TLM-u. Petar Škender, generalni direktor TLM-a, dobio je prije dva mjeseca novi četverogodišnji mandat, ali sve govori u prilog tome da će nova Vlada na čelnu funkciju u TLM-u, koja zapošljavi 2.200 radnika, postaviti novog čovjeka. Kako neslužbeno saznajemo, ministar Fižulić je na sastanku u TLM-u oštro zamjerio Upravi velike gubitke, koji su samo lani dosegli 100 milijuna kuna. </p>
<p>Izvjesno je i da će za koji dan doći i do smjene u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj. Gorana Pauka, koji je dužnost načelnika preuzeo neposredno pred parlamentarne izbore, zamijenit će, navodno, Goran Grguričin, koji je do prije dvije godine bio zamjenik načelnika PU, a tad je poslan u mirovinu zbog objektivne odgovornosti u slučaju stradalog talijanskog turista Riccarda Cetine.</p>
<p>Jadranka KLISOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Dubrovačke hotele treba što prije privatizirati, a ne ih zatvarati </p>
<p>Kazala je ministrica turizma Pave Župan-Rusković, najavivši sniženje stope PDV-a iduće godine / Župan dubrovačko-neretvanski Ivan Šprlje istaknuo da će svi hoteli na tom području, bez obzira na njihovo stanje, biti otvoreni </p>
<p>DUBROVNIK, 7. ožujka</p>
<p> - Nije nam cilj zatvaranje hotela. Vjerujemo da ćemo postići zajednički jezik sa svim bankama koje su svjesne da im hoteli nikada neće moći vratiti kredite, pa smo s dijelom banaka razgovarali o otpisu dugova, odnosno o njihovu reprogramiranju. Kod banaka postoji određena spremnost na takvu suradnju, stoga vjerujem da ćemo na kraju iznaći rješenje. Izjavila je to u utorak na konferenciji za novinare u Dubrovniku ministrica turizma Pave Župan-Rusković, koja je sa suradnicima održala radni sastanak s predstavnicima turističkoga gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije. </p>
<p>Na tijek sastanka, održanog iza zatvorenih vrata, osvrnuo se dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje kazavši da su pokušali odgovoriti na pitanje kako započeti ovogodišnju sezonu, koja puno obećava, u sadašnjim teškim uvjetima. »S tim u vezi«, nastavio je on, »zaključili smo da svi hoteli, bez obzira na stanje, trebaju biti otvoreni za sezonu u čemu će pomoći Županija, Grad i, naravno, Ministarstvo turizma, koje je svoje obveze već dijelom i ispunilo«. Stoga će se intenzivirati privatizacija hotela, a od svih je uprava i nadzornih odbora zatraženo da u roku od deset dana daju projekcije planova o tome kako će im izgledati hotelske kuće za deset godina. Šprlje je dodao i da se govorilo o otvaranju kockarnice za ovu sezonu, potom o otklanjanju zagušenja na graničnim prijelazima te o Pelješkoj cesti, koju valja što prije sanirati. </p>
<p>Odgovarajući na novinarske upite o budućnosti ovdašnjih hotela, ministrica je naglasila da su zaduženja nekih hotela i po nekoliko puta veća od njihove sadašnje vrijednosti, ali da ima i onih koji su »još uvijek na nogama«. I dok je za prve rješenje stečaj, kako bi neopterećeni potraživanjima počeli nanovo raditi, u drugom su slučaju banke »spremne nešto napraviti«. Župan-Rusković je, također, istaknula da nova Vlada »potpuno podržava turizam«. Kada je riječ o novim zajmovima, dodala je da se s HBOR-om, zbog prezaduženosti nekih hotela, pokušava iznaći neko rješenje.</p>
<p> Inače, ministrica smatra da veliki problem leži u izjednačavanju svih poduzeća, jer je hotelima Dubrovačke banke »otpisano 39 milijuna kuna kamata«. Točno se toliki iznos, nastavila je, dao za potpore svim tvrtkama u Dalmaciji, što ona drži nepoštenim u odnosu na hotele »koji nisu u Dubrovačkoj banci«. Cilj je, naglasila je, što brža privatizacija, što će se »u novoj političkoj klimi i provesti«. Što se PDV-a tiče, zbog ogromnih opterećenja države, odnosno dosad pronađenih 15 milijardi kuna državnih jamstava, njegovo je smanjivanje moguće tek dogodine. Očekujemo, rekla je, da se odluka o tome donese za dva do tri tjedna budući da su u tijeku ugovaranja za turističku 2001. odnosno 2002. godinu.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bolnice neće ostati bez lijekova, ali će ih dobivati u manjim količinama</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Dobavljači lijekova neće u potpunosti prekinuti isporuku medikamenata, ali restrikcije svakako slijede, najnovija je informacija na tržištu lijekova, čija je ravnoteža u posljednjih mjesec dana opet opasno poljuljana. Podsjetimo, veledrogerije su upozoravale da bi krajem veljače mogla uslijediti nova kriza, jer im hrvatski proizvođači lijekova, zbog njihovih dugova, odbijaju davati lijekove. Budući da njima duguju bolnice i ljekarne, a ovima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, najavili su nove, još gore nestašice. HZZO je pokušao potres na tržištu lijekova premostiti novim izdavanjem mjenica, no to, očito, neće uroditi plodom.</p>
<p>»Iako bi, s obzirom na stanje u zdravstvu, trebali prekinuti isporuku lijekova svim bolnicama, to nećemo učiniti jer smo svjesni da bi to najviše ugrozilo pacijente. Odlučili smo da ćemo svim bolnicama, koje nam duguju dulje od 150 dana, isporučivati lijekove u vrijednosti polovice uplaćenog iznosa. Dakle, nije u pitanju potpuni prestanak isporuke robe. Vitalne lijekove i dalje isporučujemo, bez obzira na dugove«, kazao je za Vjesnik Damir Požnjak, član Uprave »Medike«.</p>
<p>Kako stanje u zdravstvu komentiraju ravnatelji zagrebačkih bolnica? »Prekoračili smo rok od 150 dana, ali nam veledrogerije još 'gledaju kroz prste'. Vjerojatno stoga što su svjesni naše važnosti za zdravstvo«, rekao nam je ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. Zdravko Brzović. Dodaje da KBC radi više nego ikada, posebno na području hitne medicine i visokospecijaliziranih zahvata, te mnogo više od onoga što dopuštaju trenutačne financijske mogućnosti.</p>
<p>»HZZO nam duguje za prošlu godinu još 123 milijuna kuna, a za veljaču nam je ostao dužan devet milijuna kuna. Stoga se i rokovi plaćanja dobavljačima lijekova produžuju«, kaže Brzović, naglasivši da je 90 posto materijala i lijekova kojima se KBC služi iz inozemstva, pa bi moglo doći do ozbiljnih problema ako inozemni proizvođači lijekova, također zbog velikih potraživanja, prestanu hrvatskim veledrogerijama isporučivati robu. »Ako se ne smisli rješenje u iduća dva mjeseca, doista bi se mogla ostvariti crna predviđanja 'Medike'«, zaključuje Brzović. </p>
<p>Teškoće osjeća i Opća bolnica »Sveti Duh«. Njezin ravnatelj prof. dr. Dragutin Košuta kaže da svaki dobavljač različito uvjetuje isporuku lijekova. Neki traže novac unaprijed, neki isporučuju robu samo u vrijednosti polovice uplaćene svote. »Sveti Duh« naručuje lijekove tjedno, i taj dio narudžbi uglavnom stiže redovito, no ako idu izvan regularnih narudžbi, sudaraju se s problemima. »Nastojimo redovito isplaćivati plaće, na koje otpada 70 posto mjesečnog budžeta. Budući da HZZO kasni, dug nam se automatski rasteže«, objašnjava Košuta, napomenuvši da HZZO »Svetom Duhu« za prošlu i ovu godinu duguje 30 milijuna kuna. (T.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Osnovan Stožer za zaštitu prava prognanika i povratnika</p>
<p>OSIJEK, 7. ožujka</p>
<p> - Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije osnovala je Stožer za zaštitu prava prognanika i povratnika, čiji je predsjednik Vlado Čerina. </p>
<p>»U državnom je proračunu za ovu godinu predviđeno samo 530 milijuna kuna za obnovu obiteljskih kuća od četvrte do šeste kategorije te 75 milijuna kuna za isplatu novčanih potpora vlasnicima kuća oštećenja od prve do treće kategorije. To je potpuno razočarenje«, naglasio je za Vjesnik Mato Šimić, predsjednik Zajednice prognanika Hrvatske, dodavši da zbog tako malo novca programa obnove za ovu godinu neće ni biti. Podsjetivši da je lani od predviđenih 984 kuća u Osječko-baranjskoj županiji obnova započela na njih 500, te na oko 800 od predviđenih 1.445 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Šimić smatra opravdanim osnivanje Stožera za zaštitu prava prognanika i povratnika. »Sredstva za obnovu, posebno kada je riječ o te dvije županije moraju se povećati«, kaže Šimić, naglasivši da se zastupnici s tog područja u saborskoj raspravi moraju »tući« za više novca. Također, podsjetio je i na drastično smanjenje sredstava za novčane potpore za osobe koje su još u progonstvu. Naime, Ured za prognanike i izbjeglice će, umjesto traženih 270 milijuna, dobiti tek 150 milijuna kuna.</p>
<p>Tajnik osječko-baranjske Zajednice prognanika Zvonko Bugarin kazao je za Vjesnik da je za srijedu sazvana konferencija za novinare na kojoj će se govoriti o procesu obnove te aktivnostima novoosnovanog stožera, dok bi se u četvrtak trebao organizirati sastanak sa saborskim zastupnicima.</p>
<p> »Izrazit ćemo svoje nezadovoljstvo zbog smanjenja proračunskoga novca jer se kuće moraju obnoviti da bi se ljudi u njih mogli vratiti i ponovno nastaviti s normalnim životom«, istaknuo je Bugarin. Napomenuo je i da nije isključeno da Stožer organizira i skupove povratnika čije se kuće još nisu počele obnavljati.</p>
<p>S obzirom da je Zajednica već dvaput tražila da premijer Ivica Račan primi njezino izaslanstvo, a da odgovora iz njegova ureda još nema, zatražit će se prijam kod predsjednika Republike Stipe Mesića. (S.Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>O Haagu prvo odbori, a onda možda i Sabor</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Zajednička proširena sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog i Županijskog doma Sabora održat će se u petak, a na njoj će se raspravljati o svim pitanjima vezanim za suradnju s Haaškim tribunalom. Zaključak je to sjednice Predsjedništva Sabora održane u utorak. O rezultatima sjednice dvaju saborskih odbora i postignutom konsenzusu ovisit će hoće li se o spomenutoj temi raspravljati na Zastupničkom i Županijskom domu. Naime, odluka da se o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom raspravlja na zajedničkoj sjednici spomenuta dva odbora, rezultat je dogovora Predsjedništva Sabora, Kluba zastupnika HDZ-a koji je podnio zahtjev za hitnom sjednicom, te Vlade, istaknuo je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Na upit novinara hoće li se nazočnima na sjednici prezentirati i dokumenti o kojima je ovih dana govorio premijer Račan, Tomčić je rekao da u ovom trenutku ne može na to odgovoriti. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Šeks: Račan treba pokazati dokumente o kojima govori, ako oni uistinu postoje! </p>
<p>Na početku razgovora Vladimira Šeksa, v.d. predsjednika HDZ-a, pitali smo: Gdje su bili dokumenti o kojima govori premijer Račan, a koji podrobnije govore o ratu u BiH i rasvjetljuju ulogu generala Blaškića? U Predsjednikovu sefu? U HIS-u?</p>
<p>- Nemam nikakvih spoznaja ni bilo kakvih informacija o postojanju dokumenata koje je spomenuo premijer Račan. Nešto je indikativno u njegovoj izjavi: ako se poziva da je pronađena dokumentacija koja bi ukazivala na nedužnost generala Blaškića, a upućivala na odgovornost drugih osoba, to bi značilo da je pregledom te dokumentacije pronađen bar jedan dokument koji bi govorio o odgovornosti drugih osoba, a nedužnosti generala Blaškića. Jer, Račan ne bi mogao govoriti o toj dokumentaciji ako takav trag i dokaz nije pronađen. Nejasno je zašto takav dokaz nije iznio javnosti.</p>
<p>• Smatrate li da se radi o Vladinu triku, ili je, pak, HDZ imao te dokumente, ali ih nije htio dati Blaškićevoj obrani?</p>
<p>- Ne mogu znati je li netko tko je bio odgovoran - a pri Vladi je postojao Savjet za suradnju s Haagom - tražio određene dokumente i jesu li oni uopće postojali. Ne znam je li riječ o blefiranju, ali bez točnog navođenja određenog dokumenta sve su špekulacije moguće. Nužno je javnosti predočiti dokumente ili dokument iz kojeg sve proistječe. Ovako sve ostaju puka nagađanja. Ako Račan kaže da dokument postoji, onda ga je trebao predočiti javnosti i reći što on konkretno sadrži.</p>
<p>• Držite li mogućim da je Hrvatska izručila generala Blaškića, a da obrani nije dala te dokumente?</p>
<p>- Špekulirati može što god tko želi. Ja nemam nikakvih informacija ni spoznaja da je dio Vlade koji je vodio politiku suradnje s Haaškim sudom imao ili uskraćivao relevantne dokumente. Po svom položaju nisam mogao znati takve stvari.</p>
<p>• Izjavili ste da su premijer i ministar Picula priznali jurisdikciju Haaškog suda za operacije »Bljesak« i »Oluja« te time prekršili rezoluciju Zastupničkog doma Sabora. Držite li da bi to moglo dodatno zakomplicirati odnose Hrvatske i Haaga?</p>
<p>- To je vrlo delikatno. Sabor je 5. ožujka 1999. donio rezoluciju kojom je odrekao jurisdikciju Haaškom sudu za moguće pojedinačne slučajeve u vezi s akcijama »Bljesak« i »Oluja«. Vlada je 26. kolovoza lani saslušala izvješće Savjeta za odnose s tim sudom te zaključila, pozivajući se na zaključke Sabora, da Tribunal nije nadležan za »Bljesak« i »Oluju«. Vlada je javno poručila da - o tome je li Sud nadležan za pojedine događaje do kojih je došlo tijekom i nakon tih operacija - meritorno može odlučiti sudsko vijeće, a ne tužiteljica ni predsjednica Suda. Također, Vlada je istaknula da će tražiti od Vijeća sigurnosti da pitanje nadležnosti za akcije »Bljesak« i »Oluja« rješava sudsko vijeće. Sad imamo situaciju da je stajalište Sabora vrlo jasno precizirano, stajalište Vlade ima uporište u saborskoj Rezoluciji, dok su premijer i šef diplomacije iznijeli suprotno stajalište.</p>
<p>• Što kažete na tvrdnje da je HDZ namjerno žrtvovao generala Blaškića da bi zaštitio prave naredbodavce i počinitelje zločina?</p>
<p>- Ne mogu u to vjerovati. Čuo sam za takve glasine, ali to nije ničim potkrijepljeno. Ne mogu i ne želim vjerovati da je to istina.</p>
<p>• U dokumentima navodno stoji da je Blaškić bio izmanipuliran, da su izvješća s terena bila falsificirana, da je Blaškić naredio istragu u vezi s Ahmićima, ali do nje nije došlo, te da mu nakon pokolja nije dopušten pristup Ahmićima. Možete li to komentirati?</p>
<p>- Budući da mi ništa od toga nije poznato, ni to ne mogu komentirati.</p>
<p>• Američki savezni tužitelj i član ekipe bivše haaške tužiteljice Arbour, Terry Bowles, za »Glas Amerike« je izjavio da bi novi dokazi mogli samo pooštriti kaznu Blaškiću.</p>
<p>- Vidite kakva je to proturječnost. S jedne strane naš premijer govori da ima dokumente koji bi trebali pomoći u dokazivanju Blaškićeve nedužnosti, a s druge strane se čuje ovakva izjava o pooštravanju kazne. Ništa se ne može reći dok se javnosti ne predoči dokument ako on postoji. Sve je drugo mašta.</p>
<p>• Damir Kajin iz IDS-a kaže da Vi prizivate aveti i spominjete građanski rat.</p>
<p>- Ne prizivam nikakav građanski rat, nego sam rekao i jasno upozorio do čega bi mogla dovesti politika revanšizma, odmazdi i otpuštanja. Ali, nisam prizivao građanski rat.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Smjene u zagrebačkoj, osječkoj i riječkoj policiji </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin smijenio je u utorak načelnike triju policijskih uprava: zagrebačke, osječko-baranjske i primorsko-goranske.</p>
<p> Dosadašnji načelnik PU zagrebačke Jakob Bukvić je smijenjen i na njegovo mjesto postavljen je Ivan Babić, dosadašnji načelnik Odjela policije u MUP-u. Osim načelnika, zagrebačka policija dobila je i novog zamjenika načelnika, načelnika Sektora kriminalističke policije i načelnika za upravne poslove. </p>
<p> Josip Lulić, diplomirani upravni pravnik, dosadašnji pročelnik za poduzetništvo grada Rijeke, novi je načelnik PU primorsko-goranske, umjesto razriješenog Mirka Ružića. Na mjestu načelnika Policijske uprave osječko-baranjske umjesto Dubravka Jezerčića sada je Josip Begović, do sada djelatnik PU zagrebačke.</p>
<p> Ove kadrovske promjene, po riječima zamjenika ministra unutarnjih poslova Josipa Vreska, obavljene su zbog najavljene profesionalizacije i depolitizacije policije.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Dekanić i Jelenović su Mesićevi savjetnici za unutarnju politiku te za obrazovanje i kulturu</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Savjetnik predsjednika Stipe Mesića za unutarnju politiku bit će prof. dr. Igor Dekanić (48), potpredsjednik HNS-a i profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Na mjesto savjetnika za obrazovanje i kulturu imenovan je prof. dr. Zdravko Jelenović (62), ugledni kroatist. Potvrdila je to u utorak predsjednikova glasnogovornica Vjera Šuman. </p>
<p>Tom objavom Mesić je, čini se, završio prvi krug imenovanja i zasad ima šest savjetnika - za unutarnju i vanjsku politiku, nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, obranu i vojna pitanja te obrazovanje i kulturu. Pretpostavlja se da se savjetničkom timu može priključiti još i savjetnik za građansko društvo i civilna pitanja, što bi mogao postati Ivan Zvonimir Čičak. </p>
<p>Igor Dekanić je u utorak za Vjesnik potvrdio da službeno o imenovanju ništa ne zna, ali je, kaže, predsjednikovu ponudu za to mjesto dobio prije nekoliko tjedana. »Smatram da se u postojećoj političkoj situaciji ponuda predsjednika Republike ne smije odbiti«, kaže Dekanić. Na upit kako će savjetovati Predsjednika, kaže da je o tome još rano govoriti. S obzirom da je Dekanić kao potpredsjednik HNS-a stranačka osoba, a Predsjednik je obećao depolitizirati Ured, pitali smo ga hoće li izaći iz stranke: »Ne znam, to ćemo se još dogovoriti«, rekao je. </p>
<p>Zdravko Jelenović u izjavi za Vjesnik je najavio da najprije treba vidjeti u kakvom su stanju djelatnosti o kojima će savjetovati Predsjednika. Ističe da mu je stalo da naša kultura i obrazovanje ne budu samo deklarativno dio Europe. »Mislim da imamo izuzetno dobar ljudski potencijal, naši su resursi po tome ravni europskima i treba im omogućiti da u europskim uvjetima mogu i djelovati. Želim vidjeti kakvi su bili prijašnji programi u tim djelatnostima, možda je bilo dobrih pokušaja koji bivšu Vladu nisu zanimali«, kaže Jelenović. </p>
<p>Dekanić je 15 godina radio u Ini, a prije toga bio je pomoćnik ministra znanosti i tehnologije. U vrijeme zagrebačke krize bio je podžupan zagrebački. Od 1976. do 1989. bio je član SKH-a. </p>
<p>Jelenović je bio lektor hrvatskog jezika u Lyonu, a od 1993. do 1997. predavač je na Fakultetu za novu filologiju u Tübingenu. Iz Francuske se javljao za Vjesnik i sarajevsko Oslobođenje, bio je i stalni kolumnist Novog lista, objavljivao u Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Nedjeljnoj Dalmaciji i Školskim novinama, te revijama i časopisima koji se bave problematikom emigranata. </p>
<p>l Proteklih se dana nagađalo da će pomoćnica Tomislava Karamarka, savjetnika predsjednika Mesića za nacionalnu sigurnost, biti Nada ALissa, dopisnica BH pressa. Sama ALissa u utorak se nasmijala na takve spekulacije i definitivno ih otklonila. Kako je izjavila za Vjesnik, s Karamarkom nikad o tome nije razgovarala. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Tomčić: Ustavne promjene u rujnu ili listopadu </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska može sama provesti demokratizaciju, ali za razvoj gospodarstva i povratak izbjeglih očekuje pomoć od međunarodne zajednice. Ustavne promjene pripremit će se temeljito i očekuje se da će biti na dnevnom redu Hrvatskog državnog Sabora u rujnu ili listopadu«. Istaknuo je to predsjednik Sabora Zlatko Tomčić u utorak u razgovoru sa šefom Promatračke misije Europske zajednice u Hrvatskoj Pedrom Montinhom de Almeideom. Predsjednik Sabora zamolio je za pomoć Europske unije u rješavanju problema Prevlake i povratka Hrvata u Republiku Srpsku. </p>
<p>U tijeku toga razgovora šef Promatračke misije istaknuo je nužnost razvoja vladavine prava u Hrvatskoj te značenje Hrvatske za stabilnost u regiji. Zanimao se i za buduću suradnju šest koalicijskih pobjedničkih stranaka te za tijek razvoja ustavnih promjena. Tomčić je pak naglasio kako usprkos političkih razlika koaliciju veže isti program - razvoj demokracije, gospodarstva i uključenje Hrvatske u eurointegracije. U kratkoj izjavi nakon razgovora Tomčić je istaknuo kako je razgovor bio korektan i plodonosan i da je imao pragmatične elemente. Taj je posjet sastavni dio ukupnog trenda približavanja Hrvatske EU-u i nastojanja nove vlasti ali i zemalja EU-a da što učinkovitije prihvate RH u integracijske procese, naglasio je Tomčić. Istaknuo je kako se razgovaralo i o nekim zakonskim promjenama koje će omogućiti bržu demokratizaciju Hrvatske, primjerice slobodi medija, razvoju ljudskih i manjinskih prava. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Budiša Schwarz - Schillingu: Hrvatska u BiH više neće voditi dvije politike</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Nakon što se u ponedjeljak susreo s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem međunarodni posrednik za Federaciju BiH i Republiku Srpsku Christian Schwarz - Schilling u utorak se susreo s čelnikom HSLS-a Draženom Budišom s kojim je u središnjici HSLS-a, iza zatvorenih vrata, razgovarao gotovo sat i pol vremena. Oba su sugovornika nakon razgovora izrazili zadovoljstvo susretom te istaknuli kako ubuduće očekuju uspješnu suradnju. Budiša je, kako je rekao, u razgovoru istaknuo kako se u BiH više neće voditi dvije politike, nego će politika RH prema BiH biti transparentna, posebice kad je riječ o financijskoj pomoći koju »treba nastaviti ali na transparentan način - kako bi porezni obveznici znali gdje ide svaka kuna«. »Iznio sam i svoj stav da BiH vidim kao federaciju triju konstitutivnih naroda, kao visoko decentraliziranu i kantoniziranu državu«, rekao je Budiša dodajući kako je uvjeren da će nakon promjena u Hrvatskoj i Schillingov posao biti olakšan, te da će Hrvatska ubuduće djelovati pozitivno na Hrvate u BiH kako bi se ostvario koncept u kojem će tri naroda zajedno dijeliti budućnost u BiH. </p>
<p>Schwarz-Schilling je pak izrazio veliko zadovoljstvo promjenama u Hrvatskoj nakon kojeg će mu, kaže, biti olakšan težak posao posredovanja u BiH, jer tamošnji Hrvati više neće slušati naputke iz Zagreba. </p>
<p>Na sastanku, kako je na novinarsko pitanje odgovorio Budiša, nije bilo razgovora o haaškog presudi Tihomiru Blaškiću, ali je čelnik HSLS-a ponovio svoj stav da je osuđen nevin čovjek. »I prije četiri godine smo znali da je Blaškić zapovijedao vojskom u BiH i da su se u to vrijeme dogodili ratni zločini, i da bismo to znali nije trebao višegodišnji proces u Haagu. No, ni nakon toga Blaškićeva odgovornost kao naredbodavca ili počinitelja tih zločina nije dokazana«, rekao je Budiša i zaključio kako će ova presuda imati negativne posljedice jer je Haaški sud pogriješio. Dodao je kako nova vlast ni na koji način nije bila involvirana u ovaj slučaj, te da će dokumenti koju su nađeni pokazati da je osuđen pogrešan čovjek. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sindikati najavili štrajk i prosvjed zbog Vladinog kresanja plaća</p>
<p>Reakcija je to na Vladin prijedlog smanjenja plaća za pet posto zaposlenima u javnim i državnim službama / Vlada vodi ultraliberalnu gospodarsku politiku kojom plaća dugove nekim poduzetnicima-ministrima za financiranje kampanje, rekao čelnik Matice hrvatskih sindikata / Ribić istup potpredsjednika Vlade Linića usporedio s »najcrnjim komunizmom, staljinističkog tipa« </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Sindikati javnih i državnih službi organizirat će 21. ožujka jednodnevni štrajk upozorenja zbog Vladinoga prijedloga o smanjenju plaća zaposlenima u javnim i državnim službama za pet posto. Rečeno je to, između ostaloga, na konferenciji za novinare održanoj u utorak nakon sastanka predstavnika devet sindikata javnih i državnih službi, a prije početka pregovora s Vladom održanih u utorak poslijepodne. »Odlučili smo se na ovakav potez prije pregovora s Vladom zato što je i Vlada - prijedlogom o smanjenju plaća - objavila ishod pregovora i prije nego što su pregovori započeli«, naglasio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić, dodavši da će sindikati pristati na smanjenje plaća samo pod jednim uvjetom - da se plaće smanje svima zaposlenima u državi, pa makar to bilo i 20 posto.</p>
<p>Devet sindikata, koji okupljaju oko 100.000 članova, uz štrajk pod geslom »Za moral u politici«, organizirat će i prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Ribić je oštro kritizirao novu Vladu, kazavši da su »dobili povjerenje na temelju laži prethodne vlasti, a sada se i oni također služe lažima«. »Hoćemo li, nakon deset godina što smo imali predatora na vlasti, sljedećih deset godina imati licemjere«, upitao je Ribić, naglasivši da će, ako se nastavi s nemoralom i lažima u politici, pozvati radnike da podržavaju isključivo sindikate koji ih, kako je rekao Ribić, nikada neće iznevjeriti. </p>
<p>Prema njegovim riječima, vladajuća koalicija je iznevjerila predizborno obećanje o tome da neće smanjivati plaće zaposlenima u javnim i državnim službama. »Umjesto toga, Vlada sada vodi ultraliberalnu gospodarsku politiku, kojom plaća dugove nekim poduzetnicima-ministrima za financiranje predizborne kampanje. Tako se poduzetnik Radimir Čačić za vrijeme rasprave o proračunu pobunio, a 'odlučni' je premijer Ivica Račan odmah promijenio mišljenje«, naglasio je Ribić, usporedivši istup potpredsjednika Vlade Slavka Linića s »najcrnjim komunizmom, staljinističkog tipa«. Ribić je najavio da će se o pitanju plaća raspravljati i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u petak, naglasivši da sindikati neće odustati od svojih zahtjeva te da će »za Vladu cijena ovog slučaja biti puno veća, no što se misli«.</p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba rekao je da je Vlada zbog »jednodušne podrške ostalih sindikata« uputila poziv na pregovore sindikatima javnih službi, naglasivši da je očito riječ o nastavku Račanove politike vrijeđanja »seoskih učitelja«. Komentirajući Vladinu najavu poreznog rasterećenja plaća, Kuba je ocijenio da bi se, u slučaju smanjenja za pet posto, plaće korisnika proračuna smanjile između 150 i 170 kuna, dok bi za pokrivanje tog minusa neoporezivi dio plaće trebalo povećati sa 1.000 na 1.300 do 1.400 kuna, rekao je Kuba, zaključivši da je »ipak riječ samo o špekulacijama«.</p>
<p>Ribić je odbacio tvrdnje Vladinih dužnosnika da su zatekli puno lošije stanje nego što su se nadali. »Još u desetom mjesecu tadašnja je oporba najavljivala snižavanje javne potrošnje, a između ostalog i smanjivanje plaća zaposlenih u javnim i državnim službama, što je, koristeći se nepotpunim podatcima, savjetovao i MMF«, naglasio je Ribić. Predsjednik Sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec najavio je da u pregovorima s Vladom, zbog nemogućnosti formiranja zajedničkog pregovaračkog odbora, neće sudjelovati nitko iz srednjeg školstva. </p>
<p>Čelnica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Vesna Kanižaj sudski je tužila ostale sindikate zahtijevajući da njezin sindikat bude jedini pregovarač u ime srednjega školstva.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Kunst: Vladina predizborna obećanja poslužila su samo osvajanju vlasti</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Ako uskoro ne vidimo konkretne učinke nove Vlade, brzo ćemo organizirati radničke demonstracije upozorenja. Najavio je to u utorak na konferenciji za novinare Boris Kunst, čelnik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH). »Ovoj Vladi očito treba šok-terapija da vidi kako povjerenje glasača nisu dobili samo zato što su davali obećanja, nego da ta obećanja moraju biti i ostvarena«, rekao je i dodao da će se ponoviti prosvjed kakav je održan veljače 1998. na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Tražimo da Vlada odmah krene ozbiljnije u rješavanje gospodarsko-socijalnih problema i svih nepravdi koje su nastale privilegijama i političkom podobnošću, a ne da se učestalo čudi i odbija odgovornost, kazao je Kunst. »Vlada hitno mora pronaći rješenje za zaustavljanje rada bez plaće i širenje nezaposlenosti«, istaknuo je i dodao da, ako Vlada »padne« na tom ispitu, mora razmisliti o raspisivanju novih izbora. »Vlada mora izmijeniti sve nemoralne radno-socijalne zakone i mora početi s procesuiranjem odgovornih za pljačku i pustošenje gospodarstva«, rekao je Kunst. On je naveo primjer visokih kredita koje su HDZ-ovci podizali uz nisku kamatu od dva posto, dok su obični građani za iste kredite morali plaćati kamate od 11 do 15 posto.</p>
<p> »Direktore tih banaka treba procesuirati, a onima koji su uspjeli doći do takvih kredita treba obračunati još 10 posto kamata više«, ustvrdio je. Ako Vlada to nije u stanju učiniti, nikakvi »dvorski« sindikati neće joj pomoći u čuvanju socijalnog mira. Govoreći o takvim sindikatima, Kunst je rekao da URSH nema ništa protiv da premijer posjećuje pojedine središnjice (misleći na SSSH, op. a.) ali »kad se govori o važnim pitanjima, s tim treba upoznati sve čelnike sindikata«. »Vlada stalno poziva na pakt o socijalnom miru, a onda nas zaobilazi«, rekao je Kunst i dodao da oni još nisu ni dobili prijedlog poračuna.</p>
<p> Stjepo Martinović, savjetnik za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju, kazao je da je Vlada stalno isticala tripartizam, a on, zapravo, još ne postoji. »Dosad su sindikati pozivani samo da čuju što je Vlada pripremila, a u slučaju proračuna ni to«, istaknuo je. Kunst je rekao da je Vlada »premalo na vlasti da bi mogla učiniti toliko propusta«, pojasnivši da je sad očito da Vlada nema ekonomski program ni suvislu viziju razvoja, već »nastavlja ekonomskom stranputicom HDZ-a«. »Vladina predizborna obećanja očito su poslužila samo osvajanju vlasti i dnevno političkim potrebama«, ustvrdio je i dodao da dužnosničke plaće nisu smanjene 40 već 27 posto, dok se sad najavljuje kresanje plaća svih korisnika proračuna za pet posto.</p>
<p> »Time Vlada licemjerno štedi na onima kojima jedno-postotno smanjenje u egzistencijalnom smislu znači više nego dužnosnicima deset-postotno smanjenje plaće«, istaknuo je Kunst. Vlada mora ispraviti dio nepravde i vratiti novac svim građanima koji su izigrani za dječji doplatak. Vlada je, nastavio je, izigrala građane i obećanjima o reformi PDV-a. »Prijedlog proračuna je prihvaćen bez konzultacija sa sindikatima i poslodavcima, a unatoč obećanjima da će on iznositi između 45 i 46 milijardi kuna, predloženi proračun iznosi 48.3 milijarde kuna, i to samo za devet mjeseci«, ustvrdio je Kunst. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000308].
|
