NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000208].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202669 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stipe Mesić novi predsjednik Republike Hrvatske!</p>
<p>Mesić je osvojio 56,21 posto glasova birača, Budiša, pak, 43,79 posto / »Pred nama je veliki posao, pred nama je europsko otvaranje«, izjavio je novoizabrani predsjednik i istaknuo da će biti predsjednik inicijative </p>
<p>ZAGREB, 8. veljače</p>
<p> - Stipe Mesić novi je hrvatski predsjednik, govore prvi nepotpuni rezultati Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Mesić je osvojio 56,21 posto, ili 1,430.907 glasova birača, izvijestio je Marijan Ramušćak, predsjednik DIP-a, u ponedjeljak u ponoć, nakon što je obrađeno 99,36 posto biračkih mjesta u Hrvatskoj. Dražen Budiša osvojio je 43,79 posto glasova, ili 1,114.540 glasova. Prema glasačkim listićima, rekao je Ramušćak, na izbore je izašlo 61,48 posto birača, a glasovanje još uvijek traje u sjevernoj i južnoj Americi. Mesić je pobijedio u 17 županija i Zagrebu, Budiša u četiri: Međimurskoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj.</p>
<p>U inozemstvu, Budiša je dobio 77,02 posto glasova, a Mesić 22,98 posto glasova, nakon što je obrađeno 145 od 159 biračkih mjesta u inozemstvu. Tim se izborima odazvalo 17,69 posto birača. »Budiša je osvojio 90,03 posto glasova u BiH, a Mesić 9,97 posto glasova«, rekao je Hrvatin, te dodao da je glasovanju u BiH pristupilo 19,20 posto osoba. </p>
<p>Konačni rezultati sa svih obrađenih biračkih mjesta bit će poznati u utorak u 12 sati. </p>
<p>»Rekao sam da ću biti predsjednik svih građana Hrvatske«, kazao je novi hrvatski predsjednik neposredno nakon objave prvih izbornih rezultata. Čestitao je i svom protukandidatu Budiši te dodao: »Pred nama je veliki posao, pred nama je europsko otvaranje. Želimo što prije u ostvarenje strateških ciljeva - EU i NATO pakt. Želimo sa svojim susjedima uspostaviti takve odnose koji će biti preduvjet da uđemo u europske integracije«. Kao prvi potez nakon polaganja prisege Mesić je najavio otvaranje Hrvatske - ide u posjete i poziva u posjet Hrvatskoj. Rekao je da će preuzeti dosadašnje predsjedničke ovlasti, ali da neće koristiti one nastale »inflacijom predsjedničkih ovlasti«. Bit ću predsjednik inicijative, istaknuo je. </p>
<p>»Čestitam Mesiću na pobjedi i želim mu puno uspjeha na toj odgovornoj dužnosti koju su mu građani povjerili. Vjerujem da će on tijesno surađivati sa Vladom i Saborom i da ćemo zajedničkim snagama ostvariti političke promjene koje smo obećali građanima«, rekao je Budiša nakon objave rezultata izbora.</p>
<p>(M. Pulić/A.Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Životopis novoga predsjednika Hrvatske Stipe Mesića</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Stipe Mesić rođen je 24. prosinca 1934. godine u Orahovici. Diplomirao je na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatske narodne stranke. Oženjen je i otac je dvoje djece. Bio je istaknuti studentski lider. Zbog sudjelovanja u Hrvatskome proljeću proveo je godinu dana na robiji u Staroj Gradiški. </p>
<p>Godine 1990. Stope Mesić bio je tajnik Hrvatske demokratske zajednice i predsjednik prve Vlade Republike Hrvatske. Odlukom Hrvatskoga državnoga sabora postaje članom Predsjedništva SFRJ, a predsjednik Predsjedništva SFRJ bio je do 5. prosinca 1991. godine, kada je dao ostavku.</p>
<p> Do drugih izbora u Republici Hrvatskoj bio je predsjednik Izvršnoga odbora HDZ-a. Za predsjednika Hrvatskog državnoga sabora izabran je 1992. godine.</p>
<p> Nezadovoljan politikom HDZ-a, Stipe Mesić 1994. godine napušta stranku i osniva stranku Hrvatski nezavisni demokrati. Smijenjen je s dužnosti predsjednika Hrvatskoga državnoga sabora.</p>
<p>S dijelom članstva Hrvatski nezavisni demokrati 1997. godine ulazi u Hrvatsku narodnu stranku i postaje izvršni potpredsjednik HNS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Suradnja s Vladom neće ovisiti samo o meni, jer su za suradnju potrebne obje strane!</p>
<p>Pred nama je veliki posao i europsko otvaranje, izjavio je Stipe Mesić uz bučno otvaranje pobjedničkog šampanjca. / Ja kao predsjednik i Vlada šest stranaka imamo zajednički program i neće biti problema u našoj suradnji, rekao je, a pojedinci iz publike su skandirali: »Hoće, hoće« / Novinari su zamijetili da se Mesić u svojim nastupima »smekšao« u odnosu na prvi krug izbora, a on je to objasnio time što je protiv njega vođena »kampanja provokacija grupe obavještajaca i jednog glavnog urednika« / Vlada i Sabor obećano u predizbornoj kampanji će i ispuniti, a ja ću kao predsjednik s njima usko surađivati, naglasio je Mesić </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Točno u ponoć, u trenutku kad je predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva proglasio prema privremenim neslužbenim rezultatima Stipu Mesića novim hrvatskim predsjednikom, prepunim Novinarskim domom zaorile su se ovacije i skandiranje: »Stipe, Stipe«. U prvom obraćanju javnosti, Mesić se zahvalio svim građanima koji su mu dali svoj glas, kao i strankama koje su ga podržale, a zahvalio je i svima koji su glasovali za njegova protukandidata Dražena Budišu. </p>
<p>»Pred nama je veliki posao i europsko otvaranje«, izjavio je Mesić uz bučno otvaranje pobjedničkog šampanjca. Zamoljen da kaže koji će biti njegov prvi potez, kazao je da će krenuti u posjete drugim državama, ali će jednako tako i pozivati u Hrvatsku. Uvjeren je da će suradnja s premijerom Ivicom Račanom i Vladom biti vrlo dobra i obostrana. Upozorio je da dosad pravna država nije funkcionirala te je pozvao sve državne institucije da rade svoj posao. U ovom trenutku Mesić još ne zna tko će mu biti najbliži suradnici jer, kako je rekao, prvo mora vidjeti strukturu Predsjedničkog ureda. Obvezao se da će kao novi predsjednik izvršavati sve obveze koje će imati prema ovlastima, a njih će odrediti Sabor. U trenutku kad se na centralnom monitoru pokazao izborni stožer Budiše te nakon Budišine čestitke Mesiću, dvoranom Novinarskog doma prolomio se pljesak upućen Mesićevu protukandidatu. </p>
<p>Najviše pitanja odnosilo se na Mesićevu buduću suradnju sa Saborom, a on je ponovio da će Vlada i Sabor obećano u predizbornoj kampanji i ispuniti, a on će kao budući predsjednik s njima usko surađivati. Ponovio je da je kampanja bila duga i oštra, da je bilo i niskih udaraca koji su započeli prozivanjem financijera njegove kampanje. Mnogo pitanja bilo je o njegovim budućim putovanjima, a Mesić je odgovorio da bi volio otići u Bruxelles, jer je »to europska opcija, a ja sam upravo s tom opcijom i ušao u kampanju«. Htio bi i da jedno od prvih putovanja bude u Sarajevo. </p>
<p>Novinare je zanimalo hoće li Mesić ostati dosljedan u svojim stavovima prema BiH, na što je on odgovorio: »Svakako, bez toga nema ni ulaska u Vijeće Europe niti u NATO, a toga je svjesna i Vlada«. Nekoliko je puta na novinarsko inzistiranje ponovio da on kao predsjednik i Vlada šest stranaka imaju zajednički program i da neće biti problema u njihovoj suradnji, iako su pojedinci iz publike skandirali: »Hoće, hoće«. Uvjeren je da će Hrvatska brzo ući u Europu, a svoju pobjedu zahvaljuje biračima koji su razumjeli njegove poruke. Najveći postotak glasova priznao je, dobio je u rodnoj Orahovici, pa je novinare zanimalo što Orahovčani mogu očekivati od svog predsjednika. »Ne znam što bi u Orahovici mogli više očekivati, ali da će se o Orahovici više čuti, to je više nego vjerojatno«, kazao je Mesić.</p>
<p>Zamoljen da kaže kako će se postaviti prema obitelji Tuđman i njihovoj imovini, Mesić je kratko odgovorio da se uvijek borio da pred zakonom svi budu isti. Novinare je zanimalo i kako će Mesić surađivati s premijerom Račanom koji ga je nazvao nasmiješenim Tuđmanom. Mesić je kazao da se nada da se njegov smiješak prijeći i na Račana. Time je ponovno digao okupljene simpatizere na noge, uz glasne uzvike: »Stipe, Stipe«. Novinari su zamijetili da se Mesić u svojim nastupima »smekšao« u odnosu na prvi krug izbora, a on je to objasnio time što je protiv njega vođena »kampanja provokacija grupe obavještajaca i jednoga glavnog urednika«. S glavnim urednikom Slobodne Dalmacije, rekao je, prekida svaku komunikaciju. Što se mene osobno tiče, taj će glavni urednik od sada biti samo problem svojih čitatelja, dodao je.</p>
<p>Hoćete li sam inicirati ustavne promjene i smanjenje ovlasti, zanimalo je novinare, a Mesić je odgovorio da inicijativa treba ići od njega, no on će se založiti za to da promjene Ustava prođu javnu raspravu i da budu takve za dugi niz godina. Gdje ćete započeti svoj predsjednički mandat, upitali su novinari, a Mesić je vješto izbjegao izravan odgovor, uz sljedeći komentar: »Tamo gdje je predsjednikova kancelarija. Pa ne mislite valjda da ću nositi spise sa sobom dok mi ne nađu prostor za kancelariju?!«. Novinare je zanimalo i hoće li uzeti Budišu za savjetnika. Mesić je na to odgovorio u svom stilu: »Prvo moram ja dobiti posao«. Prema Mesićevim riječima, trenutačno ne zna koliko će imati savjetnika, jer »mora najprije snimiti stanje u Predsjedničkom uredu koji sigurno više neće biti politički centar moći kao što je to bio prije«. »Na inauguraciji 18. veljače neću nositi lentu«, istaknuo je. </p>
<p>Bilo je i zluradih upita poput onog hoće li Budišu uzeti za šefa protokola. Mesić je na to odgovorio: »Budiša će biti zastupnik u Saboru i vjerojatno će imati određenu funkciju. Prema tome, on i dalje ostaje u politici«. Na pitanje nije li nepravedno da netko tko dobije 43 posto na predsjedničkim izborima ostane samo zastupnik u Saboru, Mesić je kazao: »Da je Ustavom drukčije riješeno, bilo bi drukčije«. Prema Mesićevim riječima, Budiša se vjerojatno nadao boljem rezultatu na predsjedničkim izborima s obzirom na rezultate svoje koalicije na parlamentarnim izborima. Mesić je ponovio kako je cijelo vrijeme upozoravao da to ne treba dovoditi u vezu, jer su parlamentarni izbori bili depersonalizirani, dok su ovo »izbori za osobu s kojom se poistovjećuju birači«.</p>
<p>Mesić je rekao i da će istupiti iz HNS-a, a strankama koje su ga podržavale zahvalio se na logističkoj potpori. »Prema nikome, osim prema građanima, svojoj savjesti i Ustavu nemam nikakvih obveza«, naglasio je. U druženju s novinarima izrazio je žaljenje što su neki kopali po njegovoj biografiji, »a neki su na to nasjeli«. Suradnja s Vladom, kako je rekao, neće ovisiti samo o njemu, jer su za suradnju potrebne obje strane. Mesić je naglasio da će do ustavnih promjena zadržati samo one ovlasti koje po Ustavu i mora zadržati.</p>
<p>Vodstvo HNS-a u najjačem sastavu, lideri stranaka četvorice osim Zlatka Tomčića, predsjednik Nove Hrvatske Ante Prkačin i mnogi drugi uglednici gurali su se pola sata iza ponoći prema Mesiću da bi mu čestitali. Čim su proglašeni prvi neslužbeni rezultati, pred Mesićem se na stolu našla plava ploča s hrvatskim državnim grbom na kojoj je pisalo »Republika Hrvatska Stipe Mesić predsjednik«. Njegova supruga izjavila je da se u njezinu životu neće puno toga mijenjati, jer ona kao supruga predsjednika kani obnašati samo protokolarne obveze. I Enver Idrizi, svjetski prvak u karateu, priključio se pobjedničkom slavlju s porukom: »Predsjedniče, ja sam donio prvu medalju u povijesti Hrvatske na sâm dan njezina priznanja, hoćete li vi biti prvi predsjednik koji će priznati Kosovo?«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Opet zakazala organizacija Mesićeva stožera </p>
<p>Organizacija izbornog stožera Stipe Mesića i ovoga je puta, unatoč najavama i isprikama da se incidentne situacije s novinarima koje su se zbivale u prvom krugu izbora neće ponoviti, zakazala.</p>
<p>Novinarima je, naime, trebalo sat vremena da uopće uđu u Novinarski dom gdje su ih čekale akreditacije. Oko tisuću ljudi guralo se u prostorijama Mesićeva stožera u Novinarskom domu, a novinarima je praktički bilo onemogućeno da uopće dođu do Mesića. Na improviziranoj konferenciji namijenjenoj predstavnicima sedme sile, novinari su se morali »boriti« da dođu do mikrofona i postave Mesiću pitanje, naguravajući se s mnoštvom preglasnih Mesićevih simpatizera, koji su svaku njegovu dosjetku pratili burnim ovacijama. </p>
<p>U Novinarskom domu skupilo se više od 250 novinara, a bili su tu i predstavnici stranaka koje su podržale Mesićevu kandidaturu (Ivan Jakovčić, Radimir Čačić, Vlado Gotovac, Silvije Degen, Savka Dapčević-Kučar). Pokazujući svoj smisao za viceve i humor, Mesić je odgovorio i na novinarski upit hoće li kao budući predsjednik »predsjedniku Republike Peščenice« Željku Malnaru omogućiti da uvede plin. Mesić je, uz burno odobravanje simpatizera, odgovorio da to nije bilateralno pitanje i da će to Malnar riješiti s Plinarom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Budiša: Nikada se više neću kandidirati za predsjednika države! </p>
<p>Čestitam Mesiću na pobjedi, izjavio Budiša / Čudan spoj lijevih i desnih glasača pridonijeli su Mesićevoj pobjedi, kaže Tomac/ Naknadne će analize pokazati zašto su građani izabrali Mesića, ustvrdila Antunović </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Više od dva sata prije objave prvih neslužbenih rezultata Dražen Budiša iz svog je stožera u zagrebačkom restoranu »Lenuci« čestitao svom protukandidatu i novom predsjedniku Hrvatske Stipi Mesiću na uvjerljivoj pobjedi. Naime, već oko 21 sat stigli su prvi rezultati s terena po kojima je bilo jasno da je Mesić s više od deset posto razlike pobijedio Budišu. Nakon što su takvi rezultati i službeno objavljeni, Budiša je ponovio čestitke. »Čestitam Mesiću na pobjedi i želim mu puno uspjeha na toj odgovornoj dužnosti koju su mu građani povjerili. Vjerujem da će on tijesno surađivati s Vladom i Saborom te da ćemo zajedničkim snagama ostvariti političke promjene koje smo obećali građanima«, rekao je Budiša, naglasivši da je Hrvatska još jednom pokazala visoku demokratsku i civilizacijsku razinu te zahvalivši svima koji su glasovali za njega. </p>
<p>Istaknuvši da je više od milijun glasova koliko je dobio veliko povjerenje i potpora koja ga obvezuje, iako nije postao predsjednikom. »Više se nikad neću kandidirati za predsjednika države, ovo je bilo dovoljno«, naglasio je. Budiša se nije htio upuštati u komentare Mesićevih prvih izjava. Samo ih je pozdravio, dodavši da će komentari biti mogući nakon Mesićeva inauguracijskog govora u kojem će izložiti osnove svoje predsjedničke politike. Na upit zašto rezultate s njime nije čekao premijer i njegov koalicijski partner Ivica Račan, Budiša je odgovorio da Račan priprema program nove Vlade. Što se tiče Budišine daljnje političke karijere, čeka ga zastupnička dužnost i mjesto predsjednika HSLS-a, ali prije svega odmor.</p>
<p>U Budišinu stožeru, nakon objave rezultata nije bilo pretjerane tuge, a među onima koji su rezultate čekali zajedno s Budišom bili su zamjenik premijera Goran Granić, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministri kulture, obrane i vanjskih poslova Antun Vujić, Jozo Radoš i Tonino Picula, kao i nekolicina saborskih zastupnika koji su se više bavili planovima Vlade i Sabora, no razlozima Budišina poraza. Ogorčene izjave poraženih bile su rijetke, tek je Zdravko Tomac, predsjednik Budišinog stožera, ustvrdio da je došlo do »čudnog spoja lijevih i desnih glasača koji su pridonijeli pobjedi Mesića«, navodeći pod lijevu opciju uvjerljivu pobjedu Mesića u Istarskoj županiji te favoriziranje Mesića u Nacionalu i Feral Tribuneu.</p>
<p>»Građani Hrvatske opredijelili su se za Mesića. </p>
<p>Čestitam mu i želim da svoj mandat i dužnost predsjednika Republike odradi na najbolji način i u korist građana Hrvatske«, izjavio je Granić. Antunović je konstatirala, pak, da su građani odlučili. A zašto, pokazat će naknadne analize. »Uvjereni smo demokrati i uvijek smo to bili, pa i ove rezultate izbora treba gledati kao volju hrvatskih birača, čestitati pobjedniku i tražiti puteve suradnje i ostvarivanja naših političkih programa u novim okolnostima«, prokomentirao je Radoš.</p>
<p> »No, mi poštujemo volju birača. Da smo dobili ove izbore, bilo bi lakše ostvariti ono što smo obećali, no i ovako ćemo pokušati napraviti što više možemo. Ostvarilo se ono što je rekao Ivić Pašalić da su glasači HDZ-a, posebno oni iz Slavonije, odlučili ove izbore, jer im više odgovara Mesić nego Budiša kao predsjednik Republike«, zaključio je Tomac.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tomčić: Očekujem dobru suradnju s predsjednikom države </p>
<p>Čestitajući Stipi Mesiću na izbornoj pobjedi, Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora i privremeni vršitelj dužnosti predsjednika države, istaknuo je želju za dobrom suradnjom između predsjednika države i predsjednika Sabora. Dodao je kako očekuje da će se ostvariti ono što su šestorica najavljivala, a to je znatno smanjenje ovlasti predsjednika Republike i ukidanje polupredsjedničkog sustava, naglasivši kako očekuje da će Mesić u tome aktivno sudjelovati. </p>
<p>Na upit novinara u kojem će roku biti provedene izmjene Ustava, Tomčić je kazao da tome treba pristupiti krajnje suptilno te da očekuje da pripreme za ustavne izmjene započnu u roku od mjesec ili mjesec i pol dana te da će postupak završiti za šest do sedam mjeseci. Tomčić je podsjetio da će svečana prisega predsjednika Republike biti 18. veljače na Trgu sv. Marka, dodavši da se očekuje oko 150 stranih uzvanika među kojima i značajan broj šefova država, pa bi brojka mogla dosegnuti i 350 uzvanika. Na upit gdje će stolovati predsjednik, Tomčić je pojasnio da je to tehničko pitanje te da predsjednik mora imati ured koji odgovara njegovu položaju. »Moja je želja da to bude na Gornjem gradu, možda u Dvercima ili u rezidenciji u Visokoj, a možda i negdje drugdje«, zaključio je Tomčić.</p>
<p>Rezultate izbora predsjednik Tomčić čekao je u svom kabinetu u Hrvatskom državnom saboru, a s njim su bili njegovi suradnici, potpredsjednici Ivić Pašalić i Vlatko Pavletić te predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Račan: Hrvatska više neće ovisiti o volji jednog čovjeka</p>
<p>»Suradnja između parlamenta, Vlade i predsjednika države je potrebna jer je Hrvatska u eri u kojoj će vladati demokratsko odlučivanje i Hrvatska više neće ovisiti o volji jednoga čovjeka, ma što on mislio o sebi«, izjavio je premijer Ivica Račan u ponedjeljak ujutro, nakon što je zajedno sa svojom suprugom glasovao na biračkome mjestu u Kranjčevićevoj ulici.</p>
<p>On je dodao kako je uvjeren da s ovime završava konstituiranje vlasti u Hrvatskoj, što je potrebno da bi se moglo prionuti na rješavanje gorućih problema Hrvatske. »Oni su teški, ali duboko vjerujem da za to imamo snage, te je bitno ne gubiti vrijeme«, dodao je Račan.</p>
<p>»Takva europska Hrvatska dobro će doći građanima, a na nama je da njezino stvaranje ubrzamo«, smatra Račan jer će »takva Hrvatska biti dobar partner Europi«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bozanić: Najvažnija je depolitizacija ljudi i društva</p>
<p>»Dobro je da Hrvatska dobije predsjednika Republike, da se završi ovo izborno razdoblje i da se ljudi vrate poslu i odgovornosti«, izjavio je nakon glasovanja na predsjedničkim izborima predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskup zagrebački Josip Bozanić.</p>
<p> On je pritom napomenuo kako je dobro da se promiče depolitizacija hrvatskoga društva i ljudi. </p>
<p>Zajedno s pomoćnim biskupom zagrebačkim msgr. Josipom Mrzljakom i osobnim tajnikom vlč. Tomislavom Markićem, nadbiskup Bozanić glasovao je na biračkome mjestu u Tkalčićevoj ulici.</p>
<p> Nešto ranije na istom mjestu glasovao je i vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Redoslijed na listićima zbunio birače</p>
<p>Malu zbunjenost dijela birača u ponedjeljak je na biralištima izazvao novi redoslijed predsjedničkih kandidata na glasačkim listićima.</p>
<p> Umjesto dosadašnjeg, abecednog redoslijeda po kojem je Dražen Budiša bio na prvom mjestu, a Stipe Mesić iza njega, što se prakticiralo i u raznim predstavljanjima kandidata, u ponedjeljak je Mesić birače naime »zaskočio« prvi na listićima, a Budiša se našao na drugome mjestu. </p>
<p>No, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Marijan Ramušćak objasnio je kako zakon predviđa da se na prvome mjestu na listiću mora nalaziti onaj kandidat koji je u prvom izbornom krugu dobio više glasova. </p>
<p>Osvojivši, dakle, najviše glasova birača u prvom krugu, Stipe Mesić osvojio je i prvo mjesto na listićima u drugom krugu, a Budiša istom logikom došao na drugo mjesto.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U BiH odziv birača veći nego u prvom krugu</p>
<p>U ponedjeljak ujutro u četrnaest gradova u BiH otvorena su biračka mjesta na kojima su hrvatski državljani glasovali za novog predsjednika Hrvatske.</p>
<p>Osim u konzularnom odjelu hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu, birališta su otvorena u generalnim konzulatima u Tuzli, Mostaru i Bihaću te u konzularnim uredima u Čapljini, Livnu, Tomislavgradu, Širokom Brijegu, Novom Travniku, Jajcu, Banjoj Luci, Brčkom, Usori i Orašju. Tijek glasovanja i prebrojavanje glasačkih listića na svim biralištima u potpunosti će nadzirati promatrači OESS-a.</p>
<p>U prvim jutarnjim satima na biralištima u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Mostaru odziv birača na izborima za predsjednika Republike Hrvatske veći je nego što je bio u prvom izbornom krugu, potvrdili su u ponedjeljak ujutro u Biračkom odboru u Mostaru.</p>
<p>Ispred Konzulata u Mostaru u ponedjeljak ujutro povremeno su se stvarali redovi dugi nekoliko desetaka metara. I na biralištima u Širokom Brijegu i Čapljini veće su gužve nego u prvom izbornom krugu, izvijestili su birački odbori. </p>
<p>Za predsjednika Hrvatske glasovalo se u ponedjeljak i u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu te u konzulatima u Subotici i Kotoru. </p>
<p>Odmah nakon otvaranja birališta u Subotici, glasovalo je 15 hrvatskih državljana. U Beogradu je do 10 sati glasovalo 180 birača.</p>
<p>Treći put u samo nešto više od mjesec dana hrvatski državljani u SAD-u i Kanadi u ponedjeljak izlišli su na birališta u sedam hrvatskih diplomatskih i konzularnih predstavništava kako bi glasovali za budućeg predsjednika države.</p>
<p>Više od 700 birača glasovalo je u Austriji na devet biračkih mjesta za predsjedničke izbore na kojima mogu glasovati hrvatski državljani koji žive i rade u Austriji i Hrvati koji su se u ponedjeljak zatekli u Austriji.</p>
<p> Glasuje se u hrvatskim diplomatskim i konzularnim predstavništvima i hrvatskim katoličkim misijama u šest gradova: Beču, Grazu, Linzu, Feldkirchu, Innsbrucku i Salzburgu.Izbore u Beču promatraju predstavnici nevladine udruge GONG i predstavnici HSLS-a. U Austriji je ponedjeljak radni dan, pa se veći odziv birača očekuje poslije podne. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>GONG uočio samo manje nepravilnosti tijekom glasovanja</p>
<p>Drugi krug predsjedničkih izbora proveden je organizacijski vrlo korektno, a izborni dan je protekao u najboljem redu s manjim nepravilnostima koje nisu utjecale na izborni tijek, rečeno je na konferenciji za novinare udruge Građani organizirano nadgledaju glasovanje (GONG), održanoj u ponedjeljak u ponoć, u zagrebačkom hotelu Intercontinental. Izbore je promatralo oko 4.000 promatrača GONG-a, a organizirano je i stotinjak mobilnih ekipa koje su obišle oko 1.200 biračkih mjesta. Izbori su promatrani i u nizu europskih zemalja, te u Južnoj Africi i Australiji. </p>
<p>GONG-ovi promatrači su uočili kršenje izborne šutnje u emisiji Hrvatske televizije »Motrišta«, u kojoj su u ponedjeljak u 22 sata »gotovo objavljeni rezultati«. Također su primijećeni plakati predsjedničkih kandidata u okolici biračkih mjesta i glasovanje bez identifikacijskih dokumenata. Promatrači GONG-a su posebno protestirali što ponovno nije organizirano glasovanje u prognaničkom naselju Blace, u kojem je smješteno 1.460 ljudi za koje nije organiziran prijevoz do najbližeg biračkog mjesta. Na konferenciji je rečeno i da je, nakon konzultacija s ministrom policije Šimom Lučinom, djelatnicima MUP-a, koji su trebali raditi od 7 do 19 sati, omogućeno glasovanje.</p>
<p>»Kao promatrači, vrlo smo zadovoljni organizacijom i provedbom izbora na svim razinama, a nadasve odzivom građana koji su već treći put u mjesec dana iskazali svoju svijest o važnosti održavanja izbora na demokratski osviješten i tolerantan način«, kazala je direktorica GONG-a Suzana Jašić. .</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Kako je izgledala informatizacija Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva?</p>
<p>Nastavak afere GSKG: Koliko je novca potrošeno na nabavku informatičke opreme, projekata i aplikacija za GSKG?/ Vlasnika četiri tvrtke, s kojima je sklopljeno šest ugovora, zaposlenici GSKG-a optužuju za pranje novca u ukupnom iznosu od oko 100 milijuna kuna/ Prema izvješću Financijske policije, čiji nadzor u GSKG-u još uvijek traje, ugovorne obveze prebacivane su na inozemne tvrtke koje također nisu obavile posao </p>
<p>Osim poslovanja s Komercijalnom bankom i avansnog plaćanja održavanja, među najzanimljivijim dijelovima anonimne dojave na kojoj je temeljena optužnica protiv bivših čelnika Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva Marijana Cerina, Josipa Grcića, Ivana Librića i Mirana Škerla, nalazi se nabavka informatičke opreme. </p>
<p>Kako se navodi u materijalu, potpisanom sa »Zaposlenici GSKG«, tijekom 1998. godine u tom je poduzeću oformljen novi odjel informatike s voditeljicom Edinom Hadžić, direktno odgovornom predsjedniku uprave. U 1998. i 1999. godini, tvrde zaposlenici, bez obveznog je natječaja sklopljeno više od 30 ugovora o izradi programa i nabavci opreme ili rekonstrukciji mreže, ukupne vrijednosti veće od pet milijuna kuna. </p>
<p>»Svi ugovori sklopljeni su ad hoc, s raznim poduzećima sumnjiva renomea, tako da je, primjerice, pet ugovora sklopljeno s pet različitih tvrtki koje imaju istu adresu i istoga vlasnika«. Bez natječaja sklopljena su dva ugovora s poduzećem »Ecom Interijeri«, ukupne vrijednosti 471.362 kune. Direktor toga poduzeća je Ilijaz Nalbantić, koji je ujedno i suprug ranije spomenute Edine Hadžić, tvrde »Zaposlenici GSKG«.</p>
<p>O nabavci informatičke opreme, projekata i aplikativnih programa za Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo krajem siječnja izjasnila se i Financijska policija, čiji nadzor u Savskoj 1 još uvijek traje. Kako se navodi u rezimeu Izvješća, sastavljenog na 17 stranica, pravna osoba, GSKG, koju je zastupao direktor Marijan Cerin, sklopila je tijekom 1999. godine devet ugovora o nabavi informatičkih usluga, projekata i aplikacija. Ukupna vrijednost tih ugovora, prema Financijskoj policiji, iznosi 1,43 milijuna kuna, a navedeni su ugovori sklopljeni s tvrtkama TPU d.o.o. (tri ugovora), Krez projekt d.o.o., Emm-Pos d.o.o., Fiz ing d.o.o., Modus Vivendi d.o.o., Raj-servis, d.o.o. i »El-Is«. Vlasnik prva četiri poduzeća (sva s adresom u Varšavskoj 16) je Božidar Denžić, čovjek kojega zaposlenici GSKG-a označavaju kao najvećeg perača novca na području Hrvatske, optužujući ga za »pranje« ukupno 100 milijuna kuna. </p>
<p>Financijska policija nadalje navodi da je pri nabavi roba i usluga, kao i pri ustupanju radova, pravna osoba (GSKG) bila dužna pridržavati se odredbi zakona o nabavi roba i usluga. Drugim riječima, morala je osnovati povjerenstvo za provedbu nabave, što nije učinjeno. Nadalje, nije postojao zakonom propisani zapisnik o postupku nabave isto kao ni oglas ili poziv na nadmetanje, koji je morao biti objavljen u javnim glasilima.</p>
<p>Zanimljivo je da su obveze ugovorene s preostale tri tvrtke (Modus Vivendi, Raj-servis i El-Is), prema izvješću policije, kasnije prenesene i plaćene drugim pravnim osobama - tvrtkama kojima je direktor također već spomenuti Božidar Denžić. No, priča ni tu nije gotova. Njegove tvrtke, naime, nisu izvršile ugovorene radove, već su za njih angažirana strana poduzeća zanimljivih imena, ali i zanimljivih adresa. Tako se »Eastcote Investments Limited« nalazi u Beču, Schubertgasse 12, dok je »Allmaster Business System Limited« također na bečkoj adresi - Schubertgasse 12. </p>
<p>Nadzor Financijske policije pokazao je, osim svega, da ni te tvrtke, do kojih su se na kraju prenosile ugovorne obveze - nisu obavile posao. Ni jedan strani državljanin, naime, tijekom prošle godine nije posjetio Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo. Posao koji je trebalo učiniti, prema mišljenju Financijske policije, zbog specifičnosti poslovanja GSKG-a mogao se realizirati jedino uz prisutnost izvoditelja u poslovnim prostorijama. </p>
<p>Zaposlenici GSKG-a u svojoj anonimnoj dojavi od 10. siječnja ove godine, upozoravaju: »Iako su dosad istekli svi rokovi o isporuci informatičkih programa, u uporabi je samo jedan, onaj vezan za plaće zaposlenika, kojega smo ionako već otprije imali u upotrebi«. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Valentinovo - običan dan ili prilika za svečanu večeru i skupe poklone?</p>
<p>U hotelu Dubrovnik veliki tulum za sve zaljubljene/Hotel Esplanade poseban meni s nešto nižim cijenama/ Hotel Intercontinental - grupa Rondo i posebna večera/ U Tvornici na Valentinovo svakoj dami ruža</p>
<p>Iako je za mnoge parove 14. veljače još samo jedan običan dan u kojemu će izmijeniti par lijepih riječi, za one koji su zaljubljeni taj će dan biti obilježen na poseban način, prigodnim poklonom ili čestitkom. Mnogi će toga dana pokušati privući pozornost i osoba prema kojima gaje simpatije.</p>
<p>Hotel »Dubrovnik« organizira u svojem restoranu »Piccolo Mondo« veliki tulum za sve zaljubljene. Program koji započinje u 20 sati, uključuje modnu reviju Minje Patra i Vesne Škodnjak Gabrovac s izborom iz kolekcija od prirodnih materijala za proljeće i ljeto. Uz program su predviđena dva posebna menija po cijeni od 195 kuna i nastup grupe »Duo Nos«. </p>
<p>Hotel »Esplanade« također priprema prigodan program. U Bistrou i Taverni hotela bit će od 11. do 14. veljače na rasporedu poseban meni s nešto nižim cijenama. Cijena kompletnog ručka po osobi iznosit će otprilike 150 kuna. U Daimond klubu koji se nalazi u sklopu hotela, 12. veljače organizirat će se za sve zaljubljene prigodna večera po cijeni od 50 kuna, a uključivat će i čašu pjenušca i pokladnice.</p>
<p>U restoranu Kaptol Hotela Intercontninental na Valentinovo će svirati grupa »Rondo«. Posebna večera za koju je potrebno predbilježiti se nekoliko dana ranije, uključit će nekoliko vrsta hladnih predjela, juha, toplih predjela, glavnih jela i deserta. Cijena večere iznosi 195 kuna po osobi.</p>
<p>U Tvornici će na Valentinovo svaka dama dobiti na poklon ružu, a dijelit će se i VIP majice i kape. Cijena ulaznice taj će dan biti 50 kuna, dok je u ostalim zagrebačkim klubovima cijena ulaznice i toga dana uobičajena. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ženski antikrist dolazi u zagrebačka kina</p>
<p>Ovoga mjeseca u zagrebačka kina posredstvom Kinematografa dolaze dva filma. Jedan je namijenjen ljubiteljima akcijskog žanra, a drugi je crna komedija s elementima satire. </p>
<p>U četvrtak, 10 veljače, na velike ekrane stiže film »Početak kraja« redatelja Petera Hyamsa koji obrađuje vječno zanimljivu temu dolaska antikrista. U ovome filmu iznenađenje je u tome što se on pojavljuje u ženskom obličju. </p>
<p>U jednoj bolnici u New Yorku, 1979. godine rađa se prekrasna djevojčica Christine (Robin Tunney). O tome je obaviješten čak i Vatikan, koji se toga događaja pribojavao stoljećima. Djevojčica nosi oznaku antikrista i čini se da se zlokobno proročanstvo počelo ispunjavati. Radnja filma prebacuje se na 1999. godinu kada se svijet približava kraju milenija. Christine je stasala u lijepu mladu ženu, koja cijeli svoj život pati od proganjajućih vizija zbog kojih redovito posjećuje psihoterapije. Da stvar bude gora, u nju se zagledao i samo naizgled običan muškarac (Gabriel Bryne) koji je ni manje ni više već oličenje samoga zla. Kako sve ipak ne bi bilo crno, u spašavanje cjelokupnog čovječanstva uključuje se policajac Jericho Cane kojeg utjelovljuje Arnold Schwarzenegger. Glavna bitka dobra i zla dogodit će se pri prelasku u novu 2000. godinu. </p>
<p>U »Vrtlog života« redatelja Sama Mendesa svi zainteresirani moći će se »ubaciti« od 24. veljače. Glavni likovi ove mračne satire američkog života su bračni par Carolyn (Annette Bening) i Leseter (Kevin Spacey) Burnham. Carolyn pati na statusne simbole pa su joj za sreću potrebni »samo« lijepa kuće, uređeni vrt, luksuzni automobil te druženje s primjerenim ljudima. Njen suprug, pak, zatrpan poslom i okružen licemjernim ljudima, zaključuje da mu se život ne odvija po putanji koju je zamišljao kao mladić. Njegov život počinje se mijenjati kad u njega uđe prijateljica njegove kćeri. »Vrtlog života« nagrađen je s tri Zlatna globusa - za najbolji film u žanru drame, najboljeg redatelja i najbolji scenarij. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obavijest pripadnicima oružanih postrojbi Narodne zaštite</p>
<p>Udruga Narodne zaštite obavještava sve pripadnike oružanih postrojbi Narodne zaštite, koji nemaju riješen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koji do sada nisu u Uredu za obranu predali i urudžbirali zahtjev za priznavanje statusa, da se jave u podružnice Udruge Narodne zaštite u svom mjestu ili direktno u središnjicu u Zagrebu gdje mogu podići obrasce zahtjeva.</p>
<p>Također, obavještavaju se svi članovi Udruge Narodne zaštite da su svi uredi za obranu dužni (po Zakonu o upravnom postupku) zaprimiti zahtjev, makar to neki uredi odbijaju.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pokvarena petica odvučena u spremište</p>
<p>Kako je izborni ponedjeljak za većinu trgovina i poduzeća bio neradni dan, i gradski je promet bio nešto slabiji. Tramvajski se promet odvijao redovito, ali prema nedjeljnome rasporedu, što znači da su tramvaji vozili svakih desetak minuta. Kako nam je rekao Šime Jurić, prometnik ZET-a u Službi za organizaciju i upravljanje prijevozom, tramvajske linije broj 3 u smjeru Ljubljanica -Žitnjak te broj 8, prema Zapruđu i Mihaljevcu, nisu vozile jer su vikendom i inače ukinute.</p>
<p> Dodao je kako je u Aveniji grada Vukovara u smjeru Držićeve zabilježen tramvajski zastoj od petnaest minuta na liniji broj 5. Do zastoja je došlo zbog kvara linijske sklopke. No interventne ekipe ZET-a brzo su izašle na teren i odvukle tramvaj u spremište na Remizi. Budući da je bio na snazi nedjeljni raspored vožnje, nisu zabilježene ni obnove tramvajskih tračnica.</p>
<p> Tračnice se, rekao je Jurić, popravljaju prema planu prioriteta ili u slučaju iznenadnoga kvara. ZET-ovi autobusi također su prometovali prema nedjeljnome rasporedu i u ovome djelu gradskoga prometa nije zabilježen niti jedan zastoj. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bez struje u srijedu</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži, u srijedu, 9. veljače, struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 16 sati: Miroševečina, Šemnička, Orehovečki breg 1-29, 2-32, Vukomerec 35-37, 41-47, Beramska, Tinjanska, Trgetska.</p>
<p>U Sesvetama: Sesvetska cesta 6-48</p>
<p>od 8 do 15 sati: D. Mandića 146 do kraja, 149 do kraja, Borčec 2-38, 1-55, Radušićev put, Kraljevec 22-54, 25-49</p>
<p>od 8.30 do 14 sati: Koprivnička 34-48, 25-29, Žurkovska, Ružičkova 52 do kraja, 53 do kraja, V i VI Vrbik</p>
<p>od 9 do 16 sati: Mramoračka 2-8, 14-18, Mimarina 13-21, II, III, V, VI Malešnica, Mošorinska, Dolovska, Malešnica odvojak, III Malešnica I odvojak, Samoborska 13, Malešnica 20-44, 7-25</p>
<p>od 10 do 13 sati: Remetinečka 13.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Beogradska tvrtka ukrala naslovnicu PC Chipa</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Beogradska tvrtka MP-Soft Group, koja se predstavlja kao ovlašteni distributer Ericssonovih, Nokijinih i Samsungovih mobitela, ukrala je ovih dana Severininu sliku s naslovnice hrvatskoga informatičkog časopisa PC Chip od studenoga prošle godine. Naslovnica hrvatskoga časopisa malo je retuširana i objavljena na jumbo plakatu usred Beograda. </p>
<p>S tim u svezi redakcija časopisa PC Chip izdala je u ponedjeljak posebno priopćenje u kojem ovakav potez beogradske tvrtke ocjenjuje »prvim velikim jugoslavenskim zahvatom u hrvatsko intelektualno vlasništvo« i »krađom uistinu velikih razmjera«.</p>
<p>»Autor jumbo plakata jednostavno je izrezao Severinin lik dodavši mu memorijsku karticu u čarapu i mobilni telefon u ruke. Također, njezin je lik iskorišten i na Web stranici tvrtke MP Soft Group. Na taj su način ozbiljno povrijeđena autorska prava Albina Uršića, koji je realizirao tu naslovnu stranicu, kao i redakcije PC Chipa, koja je vlasnik te fotografije. Time je i kriminalno iskorišten Severinin lik, jer je ova fotografija napravljena isključivo za potrebe PC Chipa«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Nadalje se dodaje »kako pravni odnosi s Jugoslavijom nisu dovoljno transparentni, o potencijalnoj tužbi protiv jugoslavenske tvrtke MP Soft Group menedžment PC Chipa, najvećega hrvatskog magazina specijaliziranoga za informatičku tehnologiju, još će razmisliti. Ali o ovom će postupku biti obaviještene korporacije Nokia, Ericsson i Samsung, kojih je MP Soft Group ovlašteni distributer za područje Srbije, kao i čelništvo Europlakata, tvrtke koja je u Beogradu oglasila inkriminiralne jumbo plakate. Ovim ne želimo reći da je posrijedi nastavak rata drugim sredstvima, ali apeliramo na novu vlast da što prije riješi međudržavne ugovore s Jugoslavijom u vezi s intelektualnim vlasništvom. Tek kad se to riješi, Severina i redakcija PC Chipa na pravni način mogu dobiti odgovarajuće obeštećenje«, zaključuje se u priopćenju koje je potpisao izvršni urednik PC Chipa, Bojan Mušćet.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tko je predodređen za milijunera?</p>
<p>ATLANTA, 7. veljače</p>
<p> - Tko je predodređen za milijunera? Konvencionalna razmišljanja dala bi odgovor; uspješni studenti koji završe neko od elitnih sveučilišta u Americi. Ili djeca iznimno bogatih roditelja sa još k tome izvrsnim vezama i poznanstvima.</p>
<p>Na žalost ili na sreću, nijedan od ta dva odgovora nije, čini se, točan. Prema najnovijoj studiji Thomasa J. Stanleya, koje je provedeno na 1300 milijunera u Sjedinjenim Državama, i rezultati kojega su objavljeni u njegovoj najnovijoj knjizi »The Millionairi Mind«, a predočeni javnosti u ponedjeljak, proizlazi da je prosječan milijuner današnjice ne baš intelektualno nadaren. To je odgovorila većina milijunera, a neki su od njih čak priznali da nisu završili fakultet.</p>
<p>Stanley je u svojem istraživanju obuhvatio bogate milijunere kojima se bogatstvo mjeri u desecima milijuna dolara i koji godišnje zarađuju oko 750 tisuća dolara. Tako je prosječan milijuner po Stanleyju 54-godišnji muškarac oženjen ženom svojom vršnjakinjom barem 28 godina, s troje djece. </p>
<p>Kako proizlazi iz istraživanja do takvog je stupnja bogatstva opisani primjer došao zahvaljujući časti, disciplini, poštenu odnosu prema ljudima i zahvaljujući svojim odličnim radnim navikama. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Otkriveni dokazi o nagloj promjeni razine mora</p>
<p>SYDNEY, 7. veljače</p>
<p> - Australski znanstvenici tvrde da su otkrili dokaze o nagloj promjeni razine mora i njezinu znatnom padu u, s geološkog gledišta, nedavnoj prošlosti - što se neizravno suprotstavlja uvriježenim vjerovanjima. </p>
<p>Dr. Robert Baker sa Sveučilišta »New England« iz gradića Armidalea u New South Walesu, otkrio je tajnu crvima prekrivenih stijena koje su nekada bile pod vodom i poljuljao uvriježenu teoriju prema kojoj je današnja razina mora ista kakva je uvijek i bila.</p>
<p> Na osnovu mjerenja visine sloja crva na stijenama koje su danas visoko iznad vode te ispitivanja stijena metodom karbonskoga datiranja koje je pokazalo da su stijene stare oko 3.500 godina, Baker tvrdi da razina mora nije stabilna još od posljednjeg ledenog doba.</p>
<p> Razina mora se, tvrdi, iznenada promijenila prije 3.000 do 5.000 godina: »To znači da je cijeli prirodni sustav nestabilan, a takav je već 130.000 godina.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Utjecaj seksa na zdravlje </p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je novi izvještaj o svjetskom problemu oboljenja koja su u vezi sa seksualnom aktivnošću i reprodukcijom. Taj izvještaj, pod naslovom »Zdravstvene dimenzije seksa i reprodukcije«, zaključuje da je pet do 15 posto ukupnih svjetskih zdravstvenih problema uzrokovano oboljenjima povezanima sa seksom i reprodukcijom. Te bolesti uzrokuju oko dva posto svih smrtnih slučajeva u svijetu. </p>
<p>Izvještaj kaže da neke bolesti podjednako pogađaju muškarce i žene, kao na primjer AIDS i hepatitis, međutim žene su te koje su u većini slučajeva žrtve seksualno prenosivih opasnosti po zdravlje. One su osjetljive na upale organa u zdjelici, rak grlića maternice, komplikacije trudnoće ili abortusa. </p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nesiguran, nezaštićen seks odgovoran za oko 12 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu kod žena u dobi za rađanje. </p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vegeterijanska prehrana u trudnoći opasna za dijete</p>
<p>NEW YORK, 7. veljače</p>
<p> - U majki koje su u trudnoći bile vegetarijanke utvrđena je pet puta veća opasnost od rađanja dječaka s hipospadijom, urođenom manom penisa, izvješćuju britanski istraživači. Oni tvrde da su za to možda krivi fitoestrogeni, sastojci slični hormonu kojih ima u soji. Osim toga, i u majki koje su u prva tri mjeseca trudnoće uzimale pripravke željeza ili preboljele gripu utvrđena je veća opasnost od rađanja dječaka s hipospadijom.</p>
<p> Autori ističu da su nužna dodatna istraživanja kako bi se ispitalo mogu li spomenuti čimbenici doista uzrokovati urođenu manu. »Ipak, moramo upozoriti na biološke dokaze da su vegetarijanci više izloženi fitoestrogenima pa je zato ta uzročno-posljedična veza biološki moguća«, pišu istraživači.</p>
<p> Hipospadija je urođena mana kod koje je otvor uretre s donje strane penisa. Riječ je o čestoj urođenoj mani koja pogađa jednog od 300 dječaka. Taj se poremećaj uklanja kirurškim zahvatom jer u protivnom uzrokuje probleme pri mokrenju i spolnom odnosu.
Liječnici K. North i J. Golding sa Sveučilišta u Bristolu (Velika Britanija) rezultate su ispitivanja objavili u siječanjskom broju časopisa BJU International. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uznemirene majke mogu izazvati anoreksiju</p>
<p>LONDON, 7. veljače</p>
<p> - Uznemirene majke koje su previše zaštitnički raspoložene prema kćerima mogle bi biti važan čimbenik koji pridonosi anoreksiji kada djevojčice ulaze u adolescentsko doba, izvješćuju britanski psihijatri. </p>
<p>Ispitivanje djevojčica s poremećajem u prehrani pokazalo je da su majke mnogih bile uznemirene u trudnoći i u prvim godinama djetetova života, a četvrtina je prije njih rodila mrtvo dijete ili je imala spontani pobačaj.</p>
<p> »Majke su toliko uznemirene i emotivno nesigurne zbog gubitka prvog djeteta da strahove vrlo snažno prenose na kasnije rođeno dijete«, kazao je dr. Philip Shoebridge.</p>
<p> Dječji psihijatar iz Državne zaklade zdravstvenih službi »North Bristol« rekao je kako je majčin strah nakon gubitka prvog djeteta razumljiv, ali je vrlo negativan za dijete koje je nakon toga došlo na svijet.</p>
<p> Shoebridge i njegov kolega dr. Simon Gowers s liverpoolskoga Sveučilišta otkrili su i da su majke anoreksičnih adolescentica često sprječavale njihovo sazrijevanje i neovisnost.</p>
<p> Istraživači su usporedili 40 anoreksičnih djevojčica u prosječnoj dobi od 17 godina s toliko zdravih djevojčica. Usporedili su zdravstvene kartone i podatke o prijašnjim majčinim trudnoćama te ispitali majke o djetinjstvu djevojčica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Žene kao središte svijeta</p>
<p>Dobitnik nagrade za režiju prošlogodišnjeg Cannesa i najveći kandidat za ovogodišnjeg Oscara film »Sve o mojoj majci« Pedra Almodovara stigao u zagrebačka kina </p>
<p>Bez obzira radilo se o ženama na rubu izdržljivosti, ili luckastim heroinama svakodnevnog života, opterećenih okolinom, emancipacijom, godinama, izgledom ili socijalizacijom, žene su uvijek u središtu zanimanja španjolskog filmskog redatelja Pedra Almodovara i najvažniji nositelji dramskih radnji kao i komičnih intriga. </p>
<p>One su istodobno muze i pjesnici, one su inspiracija i motiv, ali one su također razlog za očaj i malodušnost, one su snaga i muka, privlačnost i otpor, one su kazna i nagrada. Tako je u posljednjem Almodovarovom filmu »Sve o mojoj majci« kojim je možda više nego ikada okrenut sentimentalizmu i obiteljskim poticajima bez obzira u kakvim se kombinacijama oni manifestirali. </p>
<p>Premda gotovo svjesno izbjegavajući komične situacije i upleten u tragične okolnosti sudbina nekolicine neobičnih ženskih likova, Almodovar je ipak ostao dosljedan sebi u posljednjem filmu »Sve o mojoj majci«. </p>
<p>Kao i uvijek do sada, on i u svom trinaestom filmu poseže za krajnostima da bi potencirao običan život za kojim žude njegove junakinje premda im okolina to ne dozvoljava. Možda ovom njegovom filmu mnogo više odgovara naslov ranijeg Almodovarovog filma »Žene na rubu živčanog sloma«, jer doista se radi o likovima žena koje su na izmaku snaga, koje je životna borba s licemjerjem, nepravdama i prevarama toliko paralizirala da posustaju, dvojeći kako dalje... No, njihova slabost, kao i uvijek kod Almodovarovih junakinja je srećom samo trenutna, jer one ipak na kraju nalaze snagu u sebi ili jedna u drugoj, i kreću novim putovima ili nastavljaju starim inatima u borbi protiv muškog mačizma, tako krhkog u konkretnim situacijama, a tako eksponiranog u svakodnevnom životu. </p>
<p> U središtu radnje je Manuela (Cecilia Roth), samohrana majka koja živi sa svojim osamnaestogodišnjim sinom Estebanom (Eloy Azorin) nakon što je prije njegovog rođenja pobjegla iz Barcelone u Madrid i nikad mu nije otkrila tajnu njegova oca. Mladić je znatiželjan i emotivan, njegov uzor je Truman Capotte i on sam počinje pisati roman o svojoj majci... No jedne tragične večeri dok nakon predstave »Tramvaj zvan čežnja« trči po autogram čuvene glumice Hume Rojo (Marisa Paredes), Esteban pogiba u tragičnim okolnostima. Manuela je van sebe i tražeći utočište i utjehu ona se vraća u Barcelonu, svojim počecima, svojim starim prijeteljstvima u potrazi za Estebanovim ocem koji je u međuvremenu postao transvestit imenom Lola (Toni Canto). </p>
<p>Tu je i Manuelina najbolja prijateljica, duhoviti transeksualac La Agrado (Antonia San Juan), zatim već spomenuta glumica Huma Rojo i njezina problematična heroinu sklona mlada prijateljica Nina (Candela Pena). Posebno zanimljivi likovi su nevina sestra Rosa (Penelope Cruz) i njezina histerična majka koja se ne može pomiriti s Rosinom trudnoćom. Rosa je zadrudnjela s Manuelinim bivšim dečkom, a sadašnjom Lolom, ali nakon što djevojka umre od Aidsa, Manuela preuzima potpunu brigu o djetetu, smatrajući to sudbinskim znakom. </p>
<p>Film je pun emocija, tamnih tonova, smrti, bolesti, patnje, boli, sve se čini mračno i beznadno, no žene ipak otkrivaju izlaz iz tunela i spas za vlastiti i tuđe živote. Nema predaje i nema pristajanja i priznanja poraza ma kako neizdrživo bilo. Almodovar je doista pokazao svoje puno divljenje prema ženama, a glumice kojima je dao šansu još jednom su potvrdile koliko vole i uživaju raditi s ovim redateljem koji nikada nije krio na čijoj je strani. Neobičan, mračan i lijep film koji je i u Cannesu zaslužio više od nagrade za režiju, a nakon europske nagrade Feliks te nagrade udruženja američkih stranih novinara, Zlatnog globusa, Almodovarov film jedan je od najvećih kandidata i za ovogodišnje osvajanje Oscara za najbolji strani film. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>MIDEM: Slika glazbenog svijeta</p>
<p>MIDEM u znaku »Music on click« / Skup 12 500 profesionalaca koji se bave glazbom obilježio je sva tehnička i medijska dostignuća na prijelazu stoljeća / Značajan dio programa ozbiljne glazbe posvećen poljskom suvremenom skladatelju Krzysztofu Pendereckom / Hrvatska se predstavila štandom u organizaciji Društva hrvatskih skladatelja / Bez predstavnika najvećih hrvatskih proizvođača i izdavača diskografskih izdanja </p>
<p>CANNES</p>
<p> - Od 22. do 27. siječnja održan je u Cannesu 34. MIDEM (The Premier International Music Market) najveći glazbeni sajam na svijetu. Bio je to skup koji je ove godine okupio preko 12 500 djelatnika profesionalaca koji se bave glazbom iz cijelog svijeta. Obilježio je sva tehnička i medijska dostignuća na prijelazu stoljeća i time je njegov značaj ove godine bio određen budućnošću ove umjetnosti od skladanja i izvedbe do percepcije i popularizacije, uključujući zaštitu prava autora i izvođača. </p>
<p>Na MIDEM-u su bile prisutne sve vrste glazbe te je i njegova organizacija bila vrlo obimna. Sadržavala je koncertne žive izvedbe, izložbe, promocije, konferencije i sastanke, projekcije i još mnogo toga što se glazbom i tehničkim dostignućima može izraziti. Ono što se već na prvi pogled moglo uočiti, a što je razočaralo diskofile kolekcionare bilo je da se većina i nove i stare produkcije nije prezentirala gotovim proizvodima, već kompjutorskim ekranima sa zvučnim uređajima na kojima se preko CD Roma ili Interneta i drugih mogućnosti kompjutorskog povezivanja i komunikacije moglo čuti i vidjeti sve što se željelo prezentirati. Stoga je i moto ovogodišnjeg MIDEM-a bio »Music on click«. Izgradnjom druge faze festivalske palače u Cannesu znatno je proširen MIDEM CLASIQUE koji se isključivo bavi ozbiljnom glazbom i jazzom u čemu su glazbeni producenti uvidjeli mnogo sigurnije i dugoročno profitabilno ulaganje, što je i cijeli MIDEM diglo na jednu višu razinu. (Prije 34 godine MIDEM je utemeljen kao zabavno glazbena, diskografska i turistička manifestacija). Značajan dio programa ozbiljne glazbe (MIDEM CLASIQUE) bio je posvećen poljskom suvremenom skladatelju Kryzstofu Pendereckom koji je dirigirao izvedbom svog djela »Sedam vrata Jerusalema« s istaknutim poljskim solistima Varšavskim komornim zborom i Festivalskim orkestrom također iz Varšave. Krzysztof Penderecki dobio je na MIDEM-u nagradu za životno djelodok je Poljska je bila jedna od najbolje zastupanih zemalja na ovogodišnjem glazbenom sajmu. U nazočnosti ministra kulture i ministra kulturne baštine bio je izveden izvrstan koncert pod naslovom »Frederyk Chopin i poljska suvremena glazba«.</p>
<p> Koncertne programe MIDEM CLASIQUE obilježili su još nastupi velikih svjetskih pijanista koji su uz Simfonijski orkestar iz Cannesa nastupili na gala koncertu »Piano Night« ( Lazar Berman, Michel Berroff, Paul Badura Skoda, Brigitte Engerer, Konstantin Lifschitz i Georges Pludermacher ). Na koncertima »Classical Discoveries« predstavljen je čitav niz mladih umjetnika, pretežito Francuza, od kojih treba spomenuti flautisticu Sarah Louvion, violiniste Nicolasa Dautricourta i Svetlina Rousseva, sopranisticu Chantal Mathias i Kvartet saksofona Habanera.</p>
<p> MIDEM kao najveći svjetski diskografski skup dodjeljuje godišnje nagrade za najbolja izdanja u protekloj godini Cannes Classical Awards. Ocjenjivački sud koji čine glavni urednici najvećih svjetskih glazbenih časopisa dodjeljuje nagrade iz 25 raznih kategorija. Najveću diskografsku nagradu dobio je dirigent Sir Charles Mackeras za izvedbu I. glasovirskog koncerta F. Chopina - solist Emanuel Ax, izdavač je Sony. </p>
<p>Najboljim posebnim izdanjem proglašena je kompaktna ploča Newyjorške filharmonije s djelima Gustava Mahlera, u izdanju RCA-a.</p>
<p>Europska unija bila je velikim štandom također prisutna na ovoj značajnoj manifestaciji. Istaknuta je zadaća glazbe kao kulturne industrije koja stvara jaku dinamiku ekonomije, koja omogućuje različitost, ističe lokalne i regionalne vrijednosti, a ujedno se suprotstavlja rasizmu i netrpeljivosti. Prezentiran je program »Kultura 2000.« koji je posebno posvećen glazbi, vezan uz obljetnicu J.S. Bacha: »Bach u Leipzigu« , »Bach Kantata« i »Umjetnost fuge«. </p>
<p>Jazz glazba bila je u središtu ovogodišnjeg MIDEM-a., a organizator koncerata bio je najveći ljetni europski jazz festival u Montreuxu. Uz Big Band iz Loasanne nastupili su američki bubnjar Adam Nusbaum, pjevačica Florence Chitacumbi, trubač Franco Ambrosetti, pijanist George Gruntz, saksofonist George Robert, kontrabasisti Mike Richmond i Mark Egan, gitarist Martin Taylor, vibrafonist Kurt Weil, bubnjar Danny Gottlieb i mnogi drugi. </p>
<p>Na prijemu dobrodošlice nastupio je čuveni američki The Blues Brothers Band i kubanski ansambl Elio Reve Jr. y su Charangon. Bio je to uvod za koncert Latin Explosion na kojem su nastupili danas najbolji kubanski ansambli i solisti: Las Hermanas Ferrin, Eliades Ochoa y El Cuarteto Patria. Pod naslovom »Karibska noć« nastupili su izvrsni ansambli s Jamaike i Haitija u pravom vatrometu egzotičnih ritmova.</p>
<p>Zabavno glazbene zvijezde nastupale su u dvorani Le Grand Auditorium (4.500 sjedala) i izazivale su veliku pozornost građana Cannesa koji su se okupljali na Croisetti kako bi ih vidjeli. U tim su programima sudjelovali Tina Turner, Bono, Geri Halliwell, Lou Bega, Mariah Carey, Lauryn Hill i još mnogi drugi. Ono što treba istaknuti od glazbenih programa je i veliki spektakl predstavljanja engleske verzije musicla Luca Plamondona »Notre Dame de Paris« u produkciji Charlesa Talara. Pretpostavlja se da će taj francuski musical postići veći svjetski uspjeh od danas vrlo popularnih »Jadnika« . </p>
<p>Uz izložbe, projekcije, promocije i koncerte na MIDEMU-u su se održavale i konferencije posveće različitim temama: »Glazba na Internetu«, »Poslovni efekti od digitalizacije glazbene industrije«, » Borba protiv piratizacije u novim tehnološkim uvjetima«, »Novi modeli glazbene distribucije«, » Poboljšanje marketinga u plasmanu jazza«, »Distribucija glazbe u sistemu World On line - tržište i zakonodavna rješenja« i druge.</p>
<p>Hrvatska se na MIDEM-u predstavila štandom kojeg je organiziralo Društvo hrvatskih skladatelja s izložbom kompaktnih ploča, notnih izdanja i prospekata djela naših skladatelja i članova društva. Od ostalih hrvatskih glazbenih institucija na MIDEM-u su sudjelovali Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Hrvatska radiotelevizija, Muzički informativni centar, Fond Matačić i nekoliko manjih privatnih izdavača i distributera. Svijetu je među ostalim hrvatskim djelima ponuđena u programu zabavne glazbe vrlo dobro opremljena kompaktna ploča sa skladbom Dalibora Paulika i Davida Stoppera posvećena 2.000. godini pod naslovom »Godine nade« koju vrlo uspješno izvode Lana i tenor Janez Lotrič na engleskom jeziku, uz pratnju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, pod vodstvom Igora Kuljerića. Predstavnici najvećih naših proizvođača i izdavača diskografskih izdanja (Croatia records i Orfej ) nisu bili prisutni na MIDEM-u čak niti kao promatrači, što ukazuje da je hrvatska diskografija zaista u najdubljoj krizi. Kao zaključak i ovaj ću puta ponoviti konstataciju da sudjelovati na MIDEM-u znači biti prisutan u promjenama na početku milenija, a tko to ne prati postavlja se pitanje njegove budućnosti.</p>
<p>Dubravko Majnarić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Atraktivan spektakl</p>
<p>Slovensko narodno gledališče u Mariboru/ Uz izvedbu Puccinijeve opere »Turandot«, u režiji Giampaola Zennara</p>
<p>MARIBOR</p>
<p> - Prije osamdeset godina u Mariboru je utemeljeno stalno profesionalno kazalište. U prvoj sezoni 1919./1920. nije uprizorena niti jedna opera već samo opereta »Mam 'zelle Nitouche«. Sljedeće sezone postavljene su dvije opere i jedna opereta. Početak rada Mariborske opere vezan je uz djelovanje ravnatelja i dirigenta Andre Mitrovića i kućnoga skladatelja Viktora Parme. Prvih osam godina postavljeno je sedam slovenskih opera i trideset iz svjetskog repertoara. Trideset godina rad Opere zamire. Povremeno se daju operete i tek poneka opera. Djelatnost se uspješno nastavlja 1945. godine.</p>
<p>U prigodi 80. obljetnice, Opera i balet Slovenskoga narodnog gledališča u Mariboru uvrstila je u repertoar tri velika scenska projekta: Puccinijevu operu »Turandot« i Verdijevu »Don Carlos« te Hačaturjanov balet »Spartak«. Time će se upotpuniti doista atraktivan repertoar na kojemu su »Šišmiš«, »Aida«, »Rigoletto«, »Trubadur«, »Traviata«, »Otello«, »Seviljski brijač«, »Tosca«, »Lucia di Lmmermoor«, »Carmen«, »Zemlja smiješka«, te baleti »Ples kadeta«, »Giselle«, »Francesca da Rimini«, »Carmen«, »Labuđe jezero« i »Tango«.</p>
<p>Mariborska opera, zahvaljujući svojoj velikoj pozornici ima prave uvjete za postavljanje »Turandot«, prvi put u 80 godina. Kao pojačanje zbora angažirani su članovi Zbora Zagrebačke opere, a sudjeluje i zbor Osnovne škole braće Polančić. Dirigent Stefano Pellegrino Amato rutinirani je poznavatelj talijanskog opernog repertoara i može mu osigurati solidnu izvedbu odgovarajućih odnosa orkestra, zbora i solista. U njegovu životopisu ističu se opetovani nastupi u veronskoj areni. U Mariboru je postavio »Otella«, »Toscu« i »Aidu«, pa se suradnja sada nastavila na obostrano zadovoljstvo, a i zadovoljstvo publike. Izvedba, zadnja u prvom bloku od pet predstava, imala je monumentalnost koju partitura sadrži, draž egzotike i pravu mjeru dramatskih i lirskih potresnih trenutaka, s discipliniranim orkestrom te isto takvim zborom koji, međutim, kvalitetom tona nije dosegao glazbenu razinu.</p>
<p>Režirao je Giampaolo Zennaro, poznat iz prošlosezonske »Aide« kao redatelj i scenograf. Ponovo je iskazao standardni pristup djelu što u slučaju »Turandot« znači ugodan spektakl ispunjen lepezama i lampionima, dobro aranžiranim kretanjima masa, bez obraćanja pozornosti na stalešku hijerarhiju, pa se vojnici u defiliranju stepenicama češu o nedodirljivu osobu kineskog cara. To i nije toliko bitno u odnosu na potresan prizor Liuine smrti, posljednji koji je skladatelj napisao prije svoje smrti. Na tome mjestu odaje mu se počast kiticom cvijeća, a onda život ide dalje, a »Turandot« prema finalu koji je prema oporučnoj skladateljevoj želji dovršio Franco Alfano. Zamisao koju je redatelj razvio o obuzetosti Giacoma Puccinija filozofijom čiste, nedužne ljubavi, izražene dakako kroz lik vjerne ropkinje Liu, toliko je eksploatirana da ne znači mnogo ni u opernoj kući koja prvi put postavlja »Turandot«.</p>
<p>Scenograf Giuseppe Ranchetti zatvorio je pozornicu visokim zidovima, uz neizbježna stepeništa. Ukras scenskome uprizorenju su u toplini tamnih tonova šaroliki kostimi Ingrid Begović. Premijernu podjelu predvodila je talijanska sopranistica Maria Dragoni. Ona u scenskome smislu nije učinila gotovo ništa, a u pjevačkome za Turandot sasvim dovoljno. Unatoč nervoznome pjevačkom gardu što je budio strepnju, pjevala je suvereno, lijepim glasom sa zaobljenim, nosivim visinama.</p>
<p>Tenor Janez Lotrič, pjevajući taj tjedan Kalafa naizmjence s Manricom u koncertonome »Trubaduru« u Ljubljani, predstavio je blistavu kreaciju tatarskog kraljevića kao što je znamo iz Rijeke ili Splita. To znači da je glumački vladao scenom, a arijom iz trećeg čina izazvao ovacije. Sopranistica Natalija Biorro oduševila je s dvije Liuine arije i pianissimom koji je izvela makar ga je atakirala suvišno ravno. Scenski je izrazila sva tragičnost, kao i bas Ivica Šarić u ulozi Timura. U trojcu carskih ministara našli su se, uz Špiru Bobana (Pong), dvojica prosječnih talijanskih pjevača ni po čemu zanimljivih glasova, Ettore Cresci (Ping) i Saverio Bambi (Pang). Njima je jedinima osim nositeljice naslovne uloge Marije Dragoni u progrmaskom knjižnici predstave posvećen prostor za predstavljanje i biografije iz kojih se doista ne može razabrati čime su to zaslužili. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Filmovi Kieslowskog u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U suradnji ambasade Republike Poljske i Hrvatskog filmskog saveza, ove srijede u Multimedijalnom centru Studenskog centra počinje prikazivanje ciklusa »Dokumentarnih i igranih filmova Krzystofa Kieslowskog«. Od 9. do 19. veljače, s tim da projekcija neće biti 12. i 13. veljače, bit će prikazano 14 dokumentarnih i šest igranih filmova tog znamenitog poljskog redatelja.</p>
<p>Prva tri dana programa bit će rezervirana za dokumentarni opus Krysztofa Kieslowskog (1941-1996), dužina tih filmova je od 6 do 47 minuta. Na programu će se naći djela: »Iz grada Lodza«, »Bio sam vojnik«, »Tvornica«, »Prije relija«, »Zidar«, »Rengensko snimanje«, »Životopis«, »Bolnica«, »Klapa«, »S gledišta noćnog čuvara«, »Ne znam«, »Sedam žena različitih godina«, »Kolodvor« i »Glave koje govore«. Potom slijede igrani filmovi: »Ožiljak«, »Kinoamater«, »Slučajnost«, »Bez kraja«, »Kratki film o ubijanju« i »Kratki film o ljubavi«. Sve projekcije počinju u 20 sati.</p>
<p>Autor uvodnog komentara za taj filmski ciklus je Marijan Krivak koji ističe da je Krysztof Kieslowski jedno od onih imena u filmskom svijetu kojima neupitno pripada epitet »Autora«. Koliko god ova odrednica u duhu vremena u kojem živimo djelovala demodirano, pa čak i imala stanoviti pejorativni prizvuk, Kieslowskog valja uzimati kao redatelja koji stoji visoko na panteonu najvećih filmskih »umjetnika-autora«. Krivak nadalje kaže da je sudbina koja je zadesila europski film u devedesetima svakako povezana s negativnom recepcijom takozvanog umjetničkog filma. Stoga je i poznata testamentalna trilogija Kieslowskog, nadahnuta bojama francuske zastave i parolama francuske revolucije, »Bijelo-Plavo-Crveno« (1992-1994), dočekana sasvim ambivalentnim kritikama, a to je zbog toga što je Kieslowski film pojmio kao umjetnost.</p>
<p>Premda se počesto Kieslowskog uzimalo u kontekstu političke predodređenosti njegova filmskog djela, i to s obzirom na burna politička previranja kojima je bio svjedokom u socijalističkoj Poljskoj, Kieslovski je umjetnik pojedinca, individuuma, a ne politički profet. Politička vizura dana, primjerice, u njegovim ranim dokumentarcima, tek je refleks neizbježne socijalne predodređenosti njihovih protagonista. Filmovi Krzysztofa Kieslowskog, zaključuje Krivak, gledaju se i danas, a to umjetniku je važno posvetiti svu pozornost, unatoč duhu vremena.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>»Lov na vještice« - nova sportska disciplina u duhu »pozitivnih stremljenja« </p>
<p>»Rat svih protiv sviju« nije mimoišao ni sport / Na meti su, sad već kao konstanta za odstrel, a valjda u duhu »pozitivnih stremljenja«: Vlatko Marković, Miroslav Blažević, Antun Vrdoljak... / Kamo je sve nestalo i raspalo se sve dobro? Može li odgovor biti konstatacija da su interesi želuca i novčanika progutali svaku vrijednost? Zar je jedina zadovoljština koja nam je ostala kritizirati i ocrniti sve oko sebe? </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Ovakve dane Hrvatska već dugo nije doživjela. Kao da je sve potaknuto novim vjetrovima, pa već samo primicanje ključa Pandorinoj kutiji najavljuje rat svih protiv sviju. Upregnuli su se list protiv lista, novinar protiv novinara, medij protiv medija... No, ni ostala područja djelovanja nisu imuna na taj plimni val, pa u tom svjetlu treba promatrati i snop najotrovnijih strelica upućenih prema vrhovima i vrhovnicima našega sporta. Nogometa pogotovo.</p>
<p>Zašto je tako? U to nastoje proniknuti etičari i kroničari društvenih zaokreta koje zanima gdje je nestao i zašto se u svoju suprotnost premetnuo sav onaj kolektivno zanos, slobodarski duh i nacionalni ponos? Ukratko, opća svijest, time i pojedinačna, na kojoj se gradila duhovna i moralna obnova i polet koji nažalost nije predugo trajao. Ni u sportu.</p>
<p>Kamo je sve nestalo i raspalo se? Može li odgovor biti konstatacija da su interesi želuca i novčanika progutali svaku vrijednost, pretvarajući ljude u jedinke koje još samo sebi vjeruju? Zar je jedina zadovoljština koja im je ostala kritizirati i ocrniti sve oko sebe? Za hvalu je, gledamo li tako, ostalo vrlo malo, takoreći ništa.</p>
<p>Uglavnom, na meti su ponovno, sad već kao konstanta za odstrel, a valjda u duhu »pozitivnih stremljenja«: Vlatko Marković, Miroslav Blažević, Antun Vrdoljak....</p>
<p>Pod brojem jedan Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, iako se on nikako ne može načuditi zašto. Slušajući ga, čovjek mora povjerovati da sve što čini radi poput samaritanca, u najboljoj namjeri za nogomet u kojem više ne smiju vladati »kriminal i kriminalci«. No, za hajku koja je povedena protiv njega kad je nogometnim sucima podrezao ovlasti ima odavno arhiviran odgovor koji glasi: »Ništa ti hrvatski čovjek ne može toliko zamjeriti kao uspjeh«.</p>
<p>Vezano uz njegovo ime i poziciju, moglo bi se tom analogijom pitati o kojem je to uspjehu riječ, uspjehu na kojem mu se zavidi i zbog kojeg bi ga trebalo rušiti? Je li to uspjeh koji je stekao kao nogometaš igrajući, radeći, trenirajući ili vodeći brojne klubove čime si je, kako ističe, stvorio financijsku nezavisnost? Ili se pod uspjehom podrazumijeva način kojim je uzdignut na mjesto prvog čovjeka HNS-a? Naime, mnogi tvrde kako Marković nikad ne bi bio predsjednik Saveza da nije bio izranvo vezan uz interese NK Croatia i da na tu poziciju nije instaliran »odozgo«.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, vidjeti kojim će načelima biti imenovan novi predsjednik HNS-a ako kojim slučajem, što je sve izvjesnije, 18. veljače Marković podlegne osokoljenim jurišnicima, kojima nije stao na rep kad je bila prigoda za to. No, očito u tome nije uspio iz »objektivnih razloga«. Ostaje pitanje kakvim to argumentima (dokazima) rušitelji očito raspolažu da ih se nije moglo smlaviti kad je trebalo? </p>
<p>Izbornik Miroslav Blažević već je postao sinonim za brisanje nogu onih koji su još jučer, kao uostalom cijela nacija, u kolektivnom transu nakon francuskog čuda ponavljali: »Nemjerljivo zadovoljstvo, sreća i ponos koje nam je Blažević priuštio sa svojim 'vatrenima' osvajanjem nevjerojatnog trećeg mjesta na svijetu događa se samo jednom u povijesti jednog malog naroda. Stoga mu podignimo spomenik za sva vremena, dajmo mu zlata koliko je težak, jer takve stvari nemaju cijenu«.</p>
<p>Spomenik nije podignut, možda će biti za stotinjak godina, kad se netko prisjeti povijesti i kad bude ocjenjivao zaslužne Hrvate s vremenske distance, zanemarujući milijun više ili manje koji je u euforiji podijeljen. U ovom trenutku, upravo će oni iz prvih redova, oni koji su Blaževiću nakon Francuske nudili brda i doline, prvi nasrnuti na izbornika. Ako treba, i u zatvor s njime, što javno priziva, iako bez ikakvih indicija, frustrirani bivši tajnik HNS-a. </p>
<p>U velikom proljetnom pospremanju mira nema ni Antun Vrdoljak, prvi čovjek hrvatskog sporta. No, on je na sve to naučen još od prvih dana stolovanja u Hrvatskom olimpijskom odboru, kad se s ambicioznim Mirkom Novoselom, do tada kućnim prijateljom, zaratio na život i smrt. Najprije oko fotelje prvog čovjeka hrvatskog sporta, pa onda oko koncepcije hrvatskog sporta, potom oko koncepcije načina izgradnje bezobrazno skupocjenog maksimirskog stadiona... Pokušao je Vrdoljaka zaskočiti i general Josip Lucić, predsjednik Organizacijskog odbora Svjetskih vojnih igara lani održanih u Zagrebu. U zanosu naručenih ocjena o velikom uspjehu tog događaja povjerovao je čak da ima sva prava u konkurenciji za mjesto prvog čovjeka HOO-a i krenuo u kampanju vrlo oštro. Ring zasad ostaje navodno otvoren, iako u zadnje vrijeme od Lucića ni traga ni glasa.</p>
<p>No, riječima punim otrova na račun Vrdoljaka pozvanim se osjetio progovoriti Miroslav Finderle. Riječ je o zaslužnom veslačkom i sportskom djelatniku koji vjerojatno ne bi ni pisnuo da se pri konstituiranju prvog saziva Vijeća HOO-a, početkom devedestih, ispunila njegova gorljiva želja da i on postane članom hrvatske sportske vlade. Kako je, međutim, tada bilo evidentno da Vrdoljak ne želi oko sebe suviše jake i međunarodnim vezama bogate ljude, za Finderlea se nije našlo mjesta, a novine se baš nisu natjecale objaviti razgovor s njim o »pravom stanju stvari«. No, primjerice, za jednog Damira Škaru mjesta se našlo u HOO-u, jer se govorilo da nastupa čak u trostrukoj ulozi: tjelobranitelja, darežljivog gostioničara i čovjeka koji će jurišati na svakoga tko ne misli kao njegov šef. Zahvaljujući tome, bivši je odlični boksač ubrzo postao saborski zastupnik, a u znak hvale svom mentoru, kako to već u životu ide, izokrenuo se u jednog od njegovih većih protivnika. Budući da je sad očito vrijeme prekapanja po starim ranama, Finderle nas podučava o Vrdoljaku kao »režiseru i sukreatoru kaosa, zaslužnom za sportski nered i anarhiju «. </p>
<p>Tko će sljedeći povući obarač? I tko je nova meta?</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Leko najavljuje uspješno proljeće</p>
<p>Nakon 4-3 pobjede Hajduka protiv Maribora i tri zgoditka Ivana Leke Hajduk s optimizmom očekuje nastavak prvenstva</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Vik Lalić završio je s nogom u gipsanom ovoju nakon što je u 47. minuti prijateljske utakmice Hajduka i Maribora 4-3 na teškom travnjaku iskrenuo zglob. Već smo napominjali da će neuređen i zapušten poljudski travnjak biti veliki protivnik splitskim nogometašima u domaćim utakmicama. Iako se prošlog tjedna dosta radilo na poboljšanju travnjaka, igralište je još daleko od potreba jednog Hajduka, a pomoćni travnjaci uopće nemaju trave. Zato ćemo i ponoviti činjenicu da je za obnovu travnjaka na poljudskim igralištima utrošeno 3. 600.000 kuna. A rezultata nema...</p>
<p> Splićani su prvo poluvrijeme protiv Maribora na krilima razigranog Ivana Leke ostvarili uvjerljivu prednost od 3-0. Ponovili su dobru igru od prije sedam dana iz susreta sa »zehcigerima«, možda su tek malo igrali sporije. No, vidljiv je rad na zimskim pripremama i pretočen je u solidnu igru. U nedjelju je briljirao Ivan Leko koji osmišljava Hajdukove napade, a u susretu s Mariborom postigao je i tri pogotka. Uz njega bitna uloga je Igora Muse, a posebno upečatljivo igra Jurica Vučko. Uloga trećeg, povučenog napadača je idealna za njega, jer ima dovoljno prostora i okrenut je prsima prema protivničkim vratima, a svojom pripremljenošću, snagom i probojnošću razara protivničke obrane. </p>
<p>Ivo Šušak, trener Zagreba, inače Hajdukovog prvog protivnika u proljetnom dijelu prvenstva, pratio je igru »bijelih«:</p>
<p>- Sve konce igre su u Leke, koji je igrao iznimno dobro, a postigao je tri pogotka. Splićani su bili moćniji u prvom poluvremenu, djelovali su uigrano. I Vučko i Musa su dobro odigrali. O našem susretu za petnaest dana u Kranjčevićevoj ne bih govorio.</p>
<p> Matković se opredjelio za riskantniju formaciju sa četvoricom igrača u posljednjoj obrambenoj liniji, koja protivničke napade »hvata« u zaleđu. Zato je bitno da je obrana sastavljena od iskusnijih igrača. A problem odlaska Josipa Skoke trener Ivica Matković će pokušati riješiti s iskusnim Goranom Vučevićem, ali i mladi Srđan Andrić može preuzeti Skokinu ulogu i zadovoljiti potrebe momčadi koja razmišlja o naslovu prvaka. Ali, u ovih petnaestak dana mora se iznaći i rješenje za Lalića, jer ga sigurno neće biti na startu proljeća. A po svemu sudeći i Jasmin Mujdža će napustiti Split, naime, engleski drugoligaš Portsmoth voljan ga je otkupiti za 550.000 DEM, što čelnike splitskog kluba nije ostavilo ravnodušnim. I Stanka Mršića trenera Osijeka zanimalo je kako Hajduk igra, a svojim dojmovima je kazao: </p>
<p>- Splićani su zasluženo pobijedili solidnu momčad Maribora, ali su igrali sporo. Prvenstvo je pred vratima, Croatija i Hajduk imaju prednost u odnosu na druge momčadi, ali prvak će se odlučiti u Varaždinu, Rijeci, Osijeku, Kranjčevićevoj. Eto, osjećam da će Gradski vrt u Osijeku biti dupkom pun u drugom kolu nastavka prvenstva s Hajdukom gdje Splićanima neće biti nimalo lako.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vlak krije momčad za tribinu</p>
<p>Dvije pobjede i dvije vrlo dobre partije Croatijinih nogometaša na turneji po Hercegovini pokazuju da se na pripremama dobro radi / No, trener Vlak još uvijek ne želi izdiktirati »momčad za tribinu«</p>
<p>MOSTAR (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja), 7. veljače</p>
<p> - Val optimizma zapljusnuo je Croatijinu ekspediciju na turneji u Hercegovini. Dvije pobjede odnosno, što je još važnije u ovome trenutku, dvije vrlo dobre partije u nadmetanjima s domaćim ligašima Zrinjskim (2-0) i Čapljinom (5-1) pokazuju da se na pripremama dobro radi, plodovi tog rada već se naziru. Jasno je da ne mogu svi biti jednako zadovoljni, jer je već sad gotovo poznato 20 nogometaša na koje će se trener Marijan Vlak osloniti na proljeće, međutim ta je selekcija zapravo bila i očekivana, nema iznenađenja.</p>
<p> No, Vlak još uvijek ne želi javno kategorizirati igrače, pa je na naš upit o »momčadi za tribinu«, odnosno o onima koji lagano propuštaju svoje vlakove, prilično nervozno odgovorio:</p>
<p>- Ne želim nikoga izdvajati! Svi odlično rade na pripremama, svi su dobri, svi su me zadovoljili...</p>
<p>Iako nekad ima rezona za ovakvo trenersko razmišljanje, dojma smo da bi glasno i jasno trebalo reći da nisu svi isti. Nikad nisu ni bili, niti će biti... Tako je na utakmici protiv Čapljine, koju su »plavi« odigrali bez Prosinečkog, Jurića, Šarića i Igora Cvitanovića, još kako bila vidljiva razlika između pojedinačne kakvoće igre. Zoran Pavlović i Tomislav Šokota bili su prve perjanice momčadi, njima uz bok Mihael Mikić, Stjepan Tomas, Edin Mujčin, Igor Bišćan i Josip Šimić, a podbacili su Mario Tokić, Mario Cvitanović i Miljenko Mumlek. Međutim...</p>
<p>- Imamo dosta kvalitetnih igrača i cijela me momčad zadovoljila. Baš su svi bili dobri, uporno je ponavljao Vlak.</p>
<p> l Ali, ako nam kažete da ste jednako zadovoljni sjajnom partijom Zorana Pavlovića i Tomislava Šokote, u usporedbi s bljedilom i kiksevima Tokića, M. Cvitanovića i Mumleka, onda nešto nije u redu! Onda je to demagogija i time zapravo umanjujete vrijednost onih koji su dobro odigrali.</p>
<p>- Vi imate pravo na svoj stav i svoje razmišljanje, a ja vam ponavljam da su svi zadovoljili. Baš svi, cijela momčad je bila dobra, tvrdoglav je bio Vlak.</p>
<p>Vidjeli smo da ovakav razgovor više nema smisla i okrenuli smo temu. Činjenica, dakle, jest da su pred Vlakom slatke brige, za svaku poziciju u momčadi ima nekoliko kandidata. Prelazak na ofenzivni i za navijačko oko najljepši 3-4-3 sustav Vlakov je puni pogodak, dobro je procijenio kakve igrače ima i prema njihovim predispozicijama gradi sistem igre. Iako su tek četiri puta »modri« igrali u takvoj formaciji (dva puta na treningu te na dvije utakmice), vidljivo je da su igrači odlično prihvatili promjenu, a suparniku često nije jasno što se događa.</p>
<p>U ovome trenutku Vlak ima sigurnih osam nogometaša za udarnu postavu, otvorena su tri mjesta, u svakoj liniji po jedno. To bi ovako izgledalo: na vratima će biti Ladić, zadnji branič Jurić (u novoj formaciji nije to više klasični zadnji branič, više se igra linijski, na preuzimanje najbližeg napadača!), a za dva mjesta na prednjim braničima konkuriraju Tomas, Tokić i M.Cvitanović, prva su dvojica trenutno u prednosti.</p>
<p>U veznom je redu najveća gužva, sigurni su Bišćan (zadnji vezni) i Prosinečki (prednji), Mujčin je ispred Pilipovića na lijevoj strani, a između Šarića i Pavlovića Vlak će morati izabrati desnog veznog. I neće to biti laka odluka, Pavlović igra sve bolje i možda je najveći dobitak ovih priprema.</p>
<p>Od tri napadačka mjesta, dva su popunjena: Mikić na desnoj strani i Šokota u vrhu napada! Šimić i I. Cvitanović bore se za mjesto na lijevoj napadačkoj strani, u tu se u utrku naglo uključuje i probuđeni Bazina, a treba dodati da na tom mjestu u nekim kombinacijama Vlak vidi i - Krznara! To bi, eto, bio presjek »modre« momčadi koja dosadašnjim igrama nudi dosta razloga za optimizam. A najjača će provjera uslijediti u utorak i srijedu, kad će Croatia zaigrati na turniru »Gojko Šušak« u Širokom Brijegu.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Gračan zadovoljan turnirom u Sloveniji</p>
<p>Na međunarodnom nogometnom turniru u Kopru, nogometaši Rijeke zauzeli su posljednje, četvrto mjesto - obje su utakmice, protiv Sturma i Crvene zvezde, izgubili nakon jedanaesteraca</p>
<p>RIJEKA, 7. veljače</p>
<p> - Petnaest dana prije nastavka proljetnog dijela nogometnog prvenstva, nogometaši Rijeke nastavljaju s nizom prijateljskih utakmica. Prošlog su vikenda u Kopru sudjelovali na međunarodnom nogometnom turniru i ubilježili dva poraza, protiv austrijskog Sturma i Crvene zvezde. Nakon 90 minuta utakmice sa Sturmom bilo je 0-0, no Sturm je pobijedio nakon 11-eraca (4-2). Beogradska Crvena zvezda slavila je u utakmici za treće mjesto, nakon 1-1 uslijedili su 11-erci i poraz Rijeke 2-5. Turnir je osvojio Koper.</p>
<p>Dosadašnje pripreme komentira trener Rijeke Nenad Gračan:</p>
<p>- Zadovoljan sam sa svim dosad učinjenim, kao i turnirom u Sloveniji. Unatoč dvama porazima, u dva dana smo odigrali dvije vrlo teške utakmice protiv kvalitetnih momčadi. Iznimno sam zadovoljan odnosom i angažmanom igrača kao i kvalitetom prikazane igre u ovoj fazi priprema, a naročito bih još jednom istaknuo odgovornost, moral i htijenje koji su i ovaj put krasili moje igrače. Protiv Zvezde smo u 64. minuti ostali s igračem manje, isključen je Balaban, no moji su igrači pokazali veliku borbenost i u 85. minuti izjednačili. Jedanaesterci su uvijek lutrija...</p>
<p> Izvještaji govore da je Rijeka mnogo bolje igrala u prvoj utakmici protiv Sturma, što Gračan potvrđuje:</p>
<p>- Da, odigrali smo izvanredno, dominirali i stvorili puno više šansi, za razliku od utakmice protiv Zvezde, kad se u našoj igri osjetio umor. Međutim, obje su utakmice za nas veliko natjecateljsko iskustvo, igrali smo protiv momčadi koje svake godine sudjeluju u europskim natjecanjima. Utakmica protiv Zvezde bila je i psihološki vrlo zahtjevna.</p>
<p>Ovog tjedna »bijeli« nastavljaju s odigravanjem pripremnih utakmica. </p>
<p>- Te će nam utakmice dobro doći da damo priliku svim igračima koji konkuriraju za najbolji sastav i koji nisu imali priliku nastupiti u Kopru. Osim toga, na tim utakmicama prvenstveno ćemo uigravati momčad i neke tehničko-taktičke zamisli. Jako je važno da svi igrači osjete ritam utakmica, da što prije uđemo u natjecateljski ritam koji nas očekuje u nastavku prvenstv, zaključuje Gračan. (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sesar i Vujčić zadovoljili »špijune«</p>
<p>Nekoliko izaslanika klubova NBA-lige u nedjelju je pratilo utakmicu Cibone VIP i Split-Croatia osiguranja / »Cibosi« će već u utorak u Istanbul, gdje ih dan potom čeka Ülker, kojeg je ovog vikenda uvjerljivo pobijedio Efes Pilsen, zahvaljujući sjajnom Damiru Mulaomeroviću (22 koša, deset asistencija i sedam skokova)</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Utakmica Cibone VIP i Split-Croatia osiguranja (91-72, 39-39), tradicionalno jedan od najzanimljivijih okršaja u hrvatskom prvenstvu, zadovoljila je gledatelje, ali, čini se, i četvoricu izaslanika klubova američke NBA-lige koji su u nedjelju bili u košarkaškom centru »Dražen Petrović«. Naime, Adam Filippi (New Jersey), Tony Ronzone (Dallas), Chet Kamerer (Miami) i Jay Hillock (Vancouver) imali su što vidjeti, a pogotovo oni koji su u u Zagreb stigli kako bi pogledali što može Josip Sesar. Jer, on je bio najbolji igrač utakmice, sa 26 koševa za 21 minutu, a k tome je i odlučio pobjednika, budući da je zabio čak 17 poena od rezultata 64-63 u 31. do 85-67 u 38. minuti. Ipak, s »plusom u bilježnici« otišli su i oni koji su se željeli uvjeriti u mogućnosti košarkaša Splita Nikole Vujčića, iako je on tek preležao upalu grla, zbog koje sedam dana nije normalno trenirao.</p>
<p>No, unatoč tome što su u nedjelju imali važnu utakmicu u domaćem prvenstvu, košarkaši Cibone dan poslije nisu previše uživali u odmoru, te su dobili samo slobodno prijepodne. Razlog nije teško dokučiti: već u utorak će na put u Istanbul, gdje će dan potom (16.30 sati po srednjoeuropskom vremenu) igrati vrlo važnu utakmicu 15. kola skupine H Europske lige protiv Ülkera.</p>
<p>- Igrači su dobili slobodno dopodne, a ja sam s pomoćnikom Starčevićem secirao greške Cibone iz prve utakmice s Ülkerom u Zagrebu, kad su Turci pobijedili. Također, proučavali smo neke posebnosti iz Ülkerove igre u drugim utakmicama. Nema vremena za predah, ritam je jak i treba ga izdržati, rekao je dan nakon pobjede trener Cibone VIP Neven Spahija, poznat po tome što vrlo detaljno priprema svaku utakmicu svog sastava, proučavajući do u tančine igru suparnika.</p>
<p>Upravo kao i Cibona, i Ülker je ovog vikenda imao jak ispit u nacionalnom prvenstvu, no prošao je loše: sa 88-72 svladao ga je Efes Pilsen. Posebno je briljirao hrvatski reprezentativac Damir Mulaomerović, koji je zabio 22 koša, a imao je i deset skokova te sedam asistencija. Drobnjak je također postigao 22 koša, dok su u sastavu Ülkera, koji je igrao bez ozlijeđenog Erdenaya (neće ga biti ni protiv Cibone) najbolji strijelci bili Pope (19), Allen (13), Özturk (13), Sarica (9) i Koturović (7).</p>
<p>- Ülker je očito pao u formi u odnosu na prethodne utakmice, kad je igrao odlično. Mislim da su šanse u Istanbulu podjednake, jer sad smo mi u situaciji u kojoj su bili oni. Bili su u velikoj formi, a prošlog tjedna su uvjerljivo izgubili od PAF Bologne u Europskoj ligi. Moguće je da su u krizi. Mi ćemo morati naći rješenje za njihovu tranzicijsku igru, a ako u tome uspijemo, pa ih natjeramo da više napada igraju na postavljenu obranu, šanse će nam rasti. Tehničko-taktički smo bolji od Ülkera, kaže Spahija. </p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Splićani izlaze iz krize?</p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja u utorak s početkom u 20.15 sati dočekuju grčki Iraklis iz Soluna u prvoj utakmici osmine završnice Saporta kupa. Splićani su ove sezone vjerovali da se mogu plasirati u poluzavršnicu Saporta kupa i tako se domoći Eurolige, ali posljednji rezultati, porazi i neuvjerljive igre pomračili su ozračje na Gripama, pa je evidentan strah od svakog susreta. </p>
<p>S pretjeranim respektom se govori o budućem protivniku i traži izlaz iz labirinta neočekivano slabih igara, odnosno pozitivne naznake u sveopćem bljedilu, kako bi se pozitivno utjecalo na moral splitskih košarkaša. Tako su pronašli zrno zadovoljstva nakon nedjeljnog prvenstvog susreta sa Cibonom kojeg su izgubili s 19 koševa razlike, jer su dugo vremena održavali rezultatsku ravnotežu. U Zagreb su otputovali ne vjerujući previše u mogućnost pobjede, a ponovo je prisutna prevelika bojazan od protivnika, pa makar bio prosječan. </p>
<p>Treći solunski klub (oduvijek je u sjeni Arisa i PAOK-a) ima skor pobjeda i poraza u grčkom prvenstvu 9-10. Jesu li Grci bolji i od ove i ovakve momčadi Splićana? Zar u »žutoj sviči« više »nema ulja«, gdje se izgubio natjecateljski duh i inat splitskih košarkaša? Možda je susret sa Cibonom, pogotovo prvo poluvrijeme, ipak ukazalo Splićanima da se bez obzira na trenutačne mogućnosti i formu može parirati svakom protivniku. </p>
<p>- Pripremali smo se za Iraklis, jer je ovaj susret bitan za klub, igrače i mene kao trenera. Mislim da smo u stanju odigrati dobro, a rezultat neka proizađe iz igre. U posljednja dva susreta sa Zrinjevcem i Cibonom imali smo previše olako izgubljenih lopti, pa su nas protivnici lako iskontrirali. Od igrača ću zahtjevati maksimalnu borbenost, želju, a ako protivnik bude bolji i pobijedi, čestitat ćemo mu, kazao je Petar Bezelj trener splitskih košarkaša. </p>
<p>I Iraklis, kao i ostale grčke momčadi, ukomponiran je od igrača s različitim putovnicama. Trener im je Dragan Šakota, a ključni igrači su tri Amerikanca Dinkins, Johnson i Ellis, zatim Grk Hatsivertas, pa Jugoslaven s njemačkom putovnicom Pešić, a 211 cm visoki Nizozemac Nahar i 215 cm visoki njemački reprezentativac Hupmann dominiraju pod koševima. No, bez obzira na sastav i mogućnosti Grka, ako Splićani prevladaju psihičku krizu i zaigraju na razini prošlogodišnjih susreta sa Zadrom i Cibonom nisu bez izgleda. Utakmicu sude Resser iz Njemačke i Shulga iz Ukrajine. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kaubojski nastup oca i sina Matijevića</p>
<p>Tajnik košarkaša Europatradea, Ilija Matijević, na utakmici u Slavonskom Brodu izvadio je iz novčanika nekoliko novčanica i nudio sucima / Njegov sin, trener Robert Matijević, od početka je dizao tenzije, te se pred zapisničkim stolom protestirajući na odluke sudaca uhvatio za genitalije</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 7. veljače</p>
<p> - Susret između košarkaša Svjetlost-Broda i Europatrade-Samsunga završio je uvjerljivom pobjedom domaćih, kojom su produžili nadu u borbi za ostankom u Ligi. Prije, za vrijeme i nakon utakmice gosti su načinili nekoliko zaista ružnih postupaka i nikako se nisu mogli pomiriti s porazom. Tražili su isprike za svoju lošu igru. Košarkaši Europatradea su u Slavonski Brod doputovali - osobnim automobilima!? </p>
<p>U Brodsko-posavskoj županiji nogometni klubovi u drugoj županijskoj ligi putuju na gostovanja autobusom, a prvoligaš iz Maksimira osobnim automobilima! Zar je kod njih tolika besparica da nemaju niti za autobus, iako imaju glavnog sponzora kluba? Za vrijeme utakmice tajnik kluba Ilija Matijević izvadio je iz novčanika nekoliko novčanica i nudio sucima Krajnoviću i Urukalu pred 1800 gledatelja. Njegov sin, trener Robert Matijević, od početka je dizao tenzije, te se pred zapisničkim stolom protestirajući na odluke sudaca uhvatio za genitalije. Gosti se zaista ne mogu žaliti na suđenje, budući da je omjer u osobnim pogreškama bio isti (24), a domaća momčad je od samog početka do kraja držala rezultat između 17 i 24 koša prednosti.</p>
<p>Bolji poznavatelji obitelji Matijević već su navikli na njihove uobičajene ispade. Nisu samo otac i sin Matijević tražili »eksces«, za to se na parketu pobrinuo i centar Milan Prezanović, koji je, kao i njegova momčad, imao mizernu večer i u jednom »klinču« s Miličevićem reagirao je vrlo nesportski. U takvim situacijama trener obično nervoznog igrača povlači s parketa na klupu, ali Robertu Matijeviću to nije bilo niti na kraj pameti, već je »zadatak« Parezanovića bio stvarati gnjev domaćih navijača. U mnogim sličnim situacijama bi na parket od strane gledatelja doletjelo svega i svašta, međutim, brodska publika ostala je »hladna« na provokacije gostiju.</p>
<p> Nakon završetka utakmice Parezanović se opet želio fizički obračunati s Miličevićem. No, sve se završilo samo na pokušaju. Na žalost, prava drama tek je počela. Nakon susreta Robert Matijević je uredno potpisao zapisnik. A onda se zajedno s Parezanovićem došetao do prostorija kluba. Parezanović je došao u dresu, bez trenirke, a još uz to nije kapetan momčadi. Trener Matijević je od opunomoćenika HKS-a Miroslava Angirevića zatražio žalbu jer je u utakmici bilo materijalne povrede pravila. Zašto je Matijević u prostorije kluba sa sobom poveo Parezanovića? Valjda kao tjelohranitelja. Parezanović je stajao na ulazu, a iza njega se nalazio fizioterapeut Goran Miletić. Ničim izazvan Robert Matijević nasrnuo je na na Miletića govorivši mu »što guraš u leđa Parezanovića«. Bilo je vidljivo da Matijević i Parezanović žele izazvati nerede, međutim, zahvaljujući prisebnosti predsjednika domaćeg kluba, Markotića, i sportskog direktora Karduma izbjegnuti su veći neredi. Kako su gosti doputovali automobilima, tako su se i vratili u Zagreb. Međutim, Robert Matijević je pred dvoranom svom ocu Iliji rekao da ne želi nikoga u automobilu povesti sa sobom. Sjeo je u svoj automobil i sam otišao put Zagreb. Senior Matijević je pogledao trojicu zaprepaštenih košarkaša, pogladio brk i zapitao prolaznike: </p>
<p>- Gdje se ovdje nalazi Željeznički kolodvor!? S ovakvim ponašanjem košarkaša Europatradea trebali bi se pozabaviti i službeni organi HKS-a, jer ovo ponašanje ne vodi ničemu.</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Koprivničanke nemoćno »stajale« u Poljskoj</p>
<p>LUBLIN (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> - Najteži poraz od kad igraju u Ligi prvakinja igračice Podravke Dolcele pretrpjele su u poljskom Lublinu. Poraz od 13 pogodaka, 16-29 (6-15) u utakmici 4. kola skupine D nanio im je sastav Montexa.</p>
<p> Za veliko slavlje Poljakinjama je trebalo pola prvog poluvremena. Od 4. minute i vodstva 3-2 sljedećih se 15 minuta na terenu vidjelo raspoloženu poljsku vrataricu Magdalenu Chemicz koja je za to vrijeme obranila 9 udaraca Koprivničanki i razigrane poljske igračice koje su napravile seriju od 6 pogodaka (9-2) i odvojile se na sigurnu razliku. Hrvatske prvakinje su pak nemoćno stajale i gledale Poljakinje kako lete terenom. Tek su u 14. minuti Koprivničanke postigle svoj 3 pogodak. Trener Podravke Nedjeljko Lalić nije imao niti zdravu niti odmornu igračicu što se primijetilo na terenu. Osim mnogobrojnih promašaja koprivničke su rukometašice napravile i 17 tehničkih pogrešaka što su leteće Poljakinje iskoristile. </p>
<p>Svijetla točka u Lalićevom sastavu bila je vratarica Barbara Stančin koja je polovicom prvom poluvremena zamijenila neraspoloženu Irinu Maljko i za tih je 40-ak minuta obranila 12 udaraca. Poljakinje, nakon što su stekle sigurnih 7 pogodaka više, griješile su i promašivale, ali ni jednog trena nije im padalo na pamet Koprivničankama dati ni najmanju nadu da bi mogle se samo malo približiti.</p>
<p> Montex je ovom pobjedom još jednom pokazao svoju superiornost u skupini D. U sastavu nije bilo ozlijeđenih Sabine Soje-Wlodek i Ivone Nabožne, u 6. minuti utakmice ozlijedile se i napadačice Izabela Czapko, no to se na Montekstovoj igri uopće nije primjećivalo. I bez njih imaju brze napade i čvrste obrane, a protiv Podravke ključnu je ulogu odigrala i vratarica Chemisz. Sastav koprivničkih rukometašica slabiji je nego ikada ranije, trener Lalić je prijavio i Martinu Raguž, koja se oporavlja od ozljede samo da bi imao u zapisniku 12 igračica. Tri najjače Lalićeve igračice, Vlatka Mihoci, Renata Damjanić i Božica Palčić jednostavno su preumorne da bi iznijele sve na svojim leđima, a ostalim igračica ipak manjka iskustva u jakim utakmicama</p>
<p>Iako je Podravka Dolcela ovim porazom i sa 4 boda treća u skupini D još uvijek ima šansi za plasman u četvrtfinale Lige prvakinja. Za taj podvig treba im pobjeda protiv grčkog GAS Anagennisija za dva tjedna u Koprivnici i remis protiv mađarskog Dunaferra u fposljednjem kolu Dunaj Varošu.</p>
<p> l Gradska dovrana</p>
<p>MONTEX - PODRAVKA DOLCELA 29 -16 (15-6)</p>
<p>MONTEX: Pabich, Chemicz, Kostka 1 (1), Martinjenko 2 (1), Czapko 2, Kot 3, Mankowska 2, Marzec, Czerniecka 7, Žukiel 5, Daniecka 1, Luberecka 6 (3)</p>
<p>PODRAVKA DOLCELA: Maljko, Stančin, Vresk 5, Koljanin 1, Buković 3, Palčić 1, Damjanić 2, Raguž, Mihoci 2, Štević 2 (1), Šarić, Suljić</p>
<p>SUCI: Oie i Jorstad (oba Norveška); GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>SEDMERCI: Montex: 6 (5), Podravka Dolcela: 2 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Montex: 6 minuta (Luberecka, Czostka, Martinjenko), Podravka Dolcela: 8 minuta (Palčić 2+2, Suljić, Vresk)</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nova pobjeda Bullsa, Iversonovih 50 </p>
<p>Košarkaši Chicaga pobijedili su LA Clipperse 100-90, a prevagu su donijeli Elton Brand (21) i Toni Kukoč (20) / U pobjedi Sixersa protiv Sacramento Kingsa (119-108) Iverson je postigao 50 koševa, uz šut 20-40</p>
<p>PHILADELPHIA, 7. veljače</p>
<p> - Samo tjedan dana prije negoli će prvi put odigrati NBA »All-Stars« utakmicu, branič Philadelphia 76ersa Allen Iverson potvrdio je naslov najboljeg strijelca lige. U pobjedi Sixersa protiv Sacramento Kingsa (119-108) Iverson je postigao 50 koševa, uz šut 20-40, izjednačivši osobni rekord postignut prije tri godine u Milwaukeeu. Ovaj put je u svakoj četvrtini postigao više od 10 koševa, a u drugoj 12, koliko i cijela momčad Sacramenta.- Ne može baš puno momaka u ligi doći do 50 koševa. Puno sam šutirao još kao dječak i namjeravam tako nastaviti bez obzira na kritike, kazao je Iverson, koji i sad predvodi ligu u koševima, ali i u pokušajima. </p>
<p>Njegov trener Larry Brown uvijek ga je branio od kritika da je »najveći potrošač u državi«, pa je tako i u nedjelju izjavio:</p>
<p>- Pokušajte vi pucati 40 puta u utakmici, pravoj utakmici, kad svi paze upravo na vas. Allen je takav i ja ga svakako ne namjeravam mijenjati. </p>
<p>Sljedeći najbolji strijelac za Sixerse u ovoj utakmici bio je Theo Ratliff (15, 13 skokova), a u Iversonovoj sjeni je ostala odlična predstava Chrisa Webbera, koji je za Sacramento postigao 32 poena, 15 skokova i sedam dodavanja </p>
<p>Dvoboj posljednjih momčadi Zapada i Istoka, Los Angeles Clippersa i Chicago Bullsa, prevagnuo je na stranu Bullsa (100-90) koji su ubilježili tek 10. uspjeh u sezoni. Prevagu su donijeli Elton Brand (21) i Toni Kukoč. Naš je igrač za 38 minuta ubacio 20 koševa (7-16), imao 10 dodavanja i sedam skokova, dakle bio je blizu prvog »triple-doublea« sezone. Zahvaljujući njima, Bullsi su drugi put u sezoni imali šut iznad 50 posto (54) i drugi su put došli do100 koševa. Sve to ipak duguju bespomoćnim Clippersima, koji su u zadnjih 15 utakmica dobili jednu, a protiv Bullsa u zadnjih 10 godina imaju 17 poraza i jednu pobjedu.Utah Jazz je konačno pobijedila nakon šest uzastopnih poraza i to najjaču momčad, prvaka San Antonio, koji je iz Salt Lake Citya mogao otići i neporažen. Za konačnih 93-90 za Utah zaslužan je John Stockton (16) s ključnom oduzetom loptom i košem u zadnjim sekundama, te »vječni« Karl Malone (25). Prošlogodišnji najbolji igrač lige Tim Duncan bio je najbolji strijelac sa 32 koša, ali je »zabrljao« u završnici, prvo dopustivši da mu pola metra niži Stockton zabije pod košem, a potom i s velikim promašajem trice u zadnjim sekundama. </p>
<p>Okršaji New Yorka i Miamia bili su prava »ratnička poslastica« prošlih sezona, a zadnjim dvobojem u Madisonu potpuno su dominirali Knicksi (94-80), koji su igrali bez ozlijeđenih Larrya Johnsona i Marcusa Cambya. Ipak, Patrick Ewing (25, 14 skokova), Allan Houston (25) i Latrell Sprewell (24) pronašli su dovoljno inspiracije za Knickse u izravnom okršaju za lidera Atlantika. Tim Hardaway (23) i Jamal Mashburn (21) dali su najviše za Heatse, koji su susret izgubili zbog slabog Zoa Mourninga (12, šut 5-13, sedam skokova) i činjenice da su u drugom dijelu ubacili samo 35 koševa.</p>
<p>U ostalim susretima večeri, Grant Hill (36) se nakon pet utakmica stanke zbog ozljede kuka vratio u postavu Pistonsa i zajedno s Jerryem Stakchouseom (23), Detroit je uspio svladati Houston Rocketse (109-105). U Bostonu je Scottie Pippen (19) ubacio ključnu tricu kojom su Portland Trail Blazersi ponovno sami na vrhu lige sa 36 pobjeda i 11 poraza. </p>
<p>U Phoenixu je Jason Kidd (22, 12 dodavanja) odigrao i odličnu obranu na Garyu Paytonu (13), pa su Sunsi lako došli do pobjede protiv Seattle SuperSonicsa (105-93). </p>
<p>New Jersey je u drugoj četvrtini serijom 13-0 slomio otpor Golden State Warriorsa (110-90), a najviše koševa za Netse postigao je Kendall Gill (25). </p>
<p> l Rezultati NBA lige: New York - Miami 94-80, New Jersey - Golden State 110-90, Philadelphia - Sacramento 119-108, Utah - San Antonio 93-90, Detroit - Houston 109-105, Boston - Portland 94-100, Phoenix - Seattle 105-93, LA Clippers - Chicago 90-100 (Kukoč za 38 minuta postigao 20 koševa (šut 7-16, trice 0-3), 7 skokova, 10 dodavanja, blokada), Vancouver - Dallas 99-103 (produžetak; Šundov na klupi Dallasa bez minutaže). (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Australci i Amerikanci u četvrtfinalu Davisovog kupa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tenisači Australije, branitelji naslova, jedva su izborili plasman u četvrtfinale ovogodišnjeg natjecanja Davisovog kupa, i to nakon što su već bili vrlo blizu porazu. Naime, na gostovanju u Švicarskoj uspjeli su zaostatak 1-2 nakon subotnjeg okršaja parova pretvoriti u pobjedu 3-2, a odlučujući bod donio im je Mark Philippoussis, koji je u posljednjem dvoboju bio bolji od Georga Bastla. Okršaj je odlučen u pet setova, Bastl je vodio 2-1... U četvrtfinalu će se Australci sastati s Nijemcima, koji su lako (4-1) završili posao s Nizozemskom.</p>
<p> l Rezultati 1. kola Svjetske skupine Davisovog kupa,Harare (dvorana, beton), ZIMBABVE - SAD 2-3: W. Black - Woodruff 3-6, 7-6 (2), 2-6, 4-6; Ostrava (dvorana, zemlja), ČEŠKA - V. BRITANIJA 4-1: Novak - Henman 6-4, 6-2, 6-2, Ulihrach - J. Delgado 5-7, 7-5, 6-4; Murcia (zemlja), ŠPANJOLSKA - ITALIJA 4-1: A. Costa - Gaudenzi 7-5, 5-7, 4-6, Clavet - Santopadre 6-7 (5), 6-1, 6-3; Moskva (dvorana, supreme), RUSIJA - BELGIJA 4-1: Čerkasov - Dewulf 0-6, 6-4, 1-6; Bratislava (dvorana, taraflex), SLOVAČKA - AUSTRIJA 3-2: Krošlak - Koubek 3-6, 2-6, Švarc - Hipfl 2-6, 4-6; Florianopolis (zemlja), BRAZIL - FRANCUSKA 4-1: Kuerten - Escude 2-6, 6-7 (3), F. Costa - Clement 7-6 (5), 5-7, 6-2; Leipzig (dvorana, taraflex), NJEMAČKA - NIZOZEMSKA 4-1: Goellner, Prinosil - Haarhuis, Siemerink 4-6, 6-3, 7-6, 6-3, Haas - Schalken 6-2, 6-2, 6-3, Prinosil - Van Lottum 6-3, 6-3; Zürich (dvorana, greenset), ŠVICARSKA - AUSTRALIJA 2-3: Federer - Hewitt 2-6, 6-3, 6-7 (2), 1-6, Bastl - Philippoussis 7-6, 4-6, 6-3, 3-6, 4-6. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mali pad Talaje, četiri Francuskinje u »Top 10«</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Makaranka Silvija Talaja i dalje je uvjerljivo najbolja hrvatska tenisačica na WTA-listi, no u odnosu na prošli tjedan pokvarila je plasman za jedno mjesto i sad je 24. Preskočila ju je Amerikanka Chanda Rubin, polufinalistica Tokija. Mirjana Lučić je i dalje 48., a Jelena Kostanić napredovala je za jedno mjesto pa je sad 81., što joj je najbolji plasman u karijeri. Iva Majoli, koja će se turnirima vratiti krajem veljače ili početkom ožujka, je 163.Pobjednica Tokija, Švicarka Martina Hingis, uvećala je prednost u odnosu na drugoplasiranu Lindsay Davenport, pa sad ima 544 boda više. Finalistica iz Tokija, Francuskinja Sandrine Testud, skočila je sa 15. na čak deveto mjesto što joj je najbolji renking. Ujedno, sad su u »Top 10« čak četiri Francuskinje: Pierce, Tauziat, Halard-Decugis i Testud.</p>
<p> l Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Hingis 5734 boda, 2. (2.) Davenport 5190, 3. (3.) V. Williams 4109, 4. (4.) S. Williams 3015, 5. (5.) Pierce 2467, 6. (6.) Tauziat 2276, 7. (7.) Martinez 1981, 8. (8.) Halard-Decugis 1932, 9. (15.) Testud 1843, 10. (10.) Schett 1834, 11. (11.) Kurnjikova 1794, 12. (13.) Sanchez Vicario 1768, 13. (9.) Seles 1713, 14. (14.) Mauresmo 1611, 15. (16.) Lihovceva 1563...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 24. Talaja 1112, 48. Lučić 640, 81. Kostanić 385.5, 163. Majoli 152, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Oteti zrakoplov sletio u London, otmičari traže »Lava iz Herata« </p>
<p>Otmičari afganistanskog zrakoplova koji je u londonskoj zračnoj luci Stansted, oslobodili su u ponedjeljak petero putnika, priopćila je britanska policija dodavši da su pregovori u odlučujućoj fazi. Oslobođena su dvojica muškaraca, žena i dvoje djece, a zatočeno je još 160 osoba, putnika i članova posade. Prije toga, u nedjelju su otmičari oslobodili deset osoba. Oteti »boeing 727« u ponedjeljak rano ujutro sletio je na aerodrom na sjeveru Londona, javila je policija Essexa. Uprava zračne luke Stansted nakon toga pokušala je uspostaviti kontakt s otmičarima. »Dobro smo pripremljeni za ovakve situacije i nadamo se da ćemo vrlo brzo otpočeti mirne pregovore«, ustvrdila je glasnogovornica policije Kim White.</p>
<p> Zrakoplov afganistanske tvrtke Ariana otet je u nedjelju s redovne linije između Kabula i Mazar-i-Šarifa. Nakon otmice, zrakoplov se bio zaustavljao u Uzbekistanu, Kazahstanu i Rusiji, odakle je odletio prema Europi. Preletjevši Poljsku, Njemačku i Belgiju, sletio je u Velikoj Britaniji. </p>
<p> Talibanski vrhovni čelnik Mulah Mohammad Omar optužio je u ponedjeljak afganistanskog oporbenog čelnika Amada Shaha Masooda za otmicu zrakoplova i rekao da neće pregovarati s »teroristima«.</p>
<p> »Snažno osuđujemo terorizam i nikada nećemo prihvatiti pregovore s otmičarima niti njihove uvjete«, ustvrdio je vođa talibana koji nadziru veći dio Afganistana. No, afganistanska antitalibanska oporba ponovo je u ponedjeljak opovrgnula da je umiješana u otmicu. </p>
<p>U međuvremenu je britanska policija priopćila da se priprema za duge pregovore s otmičarima. </p>
<p> »Namjeravamo nastaviti pregovore i kontakte. Bit će to očito dug posao«, rekao je novinarima policijski dužnosnik John Broughton. Britanska policija traži »mirno rješenje bez rizika«, dodao je Broughton. Pregovori se zasad vode o dopremi hrane, lijekova i medicinske opreme u zrakoplov. </p>
<p>Afganistanski tisak pretpostavlja da otmičari, čiji se identitet i broj zasad ne zna, žele oslobađanje jednoga od vođa tamošnje oporbe iz talibanskog zatvora. Neovisna agencija Afghan Islamic Press sa sjedištem u Pakistanu, javila je ranije da šest otmičara traži oslobađanje Ismaila Khana (58). On je, kako se navodi, legendarni veteran rata protiv sovjetskih okupatora Afganistana, a trenutačno je u talibanskom zatvoru. Poznatiji kao »Lav iz Herata«, Khan je uhićen nakon što su talibani 1996. došli na vlast. On je odličan zapovjednik, koji se dobro borio protiv Rusa u vrijeme džihada, rekao je glasnogovornik talibana u New Yorku. Khan koji je od 1992. do 1995. uspješno uspostavljao mir u sjeverozapadnom Afganistanu, udaljio se od talibana tijekom njihova uspješnog pohoda na vlast u zemlji. Kao časnik u afganistanskoj vojsci, on je 1979., nakon što je vidio pokolj nad 25.000 svojih sunarodnjaka u glavnom gradu zapadnog Afganistana Heratu, pridružio borbi protiv Rusa. Sljedećih 13 godina Khan se uspinjao u hijerarhiji organizacije otpora Jamiat-e-Islami. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>EU usklađuje stajalište o Austriji </p>
<p>PARIZ, 7. veljače</p>
<p> - Portugalsko predsjedništvo EU-a u ponedjeljak je uključeno u konzultacije s trinaest partnera o budućem statusu austrijskog predstavnika na neformalnim sastancima Europske unije, objavilo je francusko Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>»Portugalsko predsjedništvo upravo se savjetuje sa svojih 13 partnera o zajedničkom stajalištu«, izjavio je glasnogovornik francuskog Ministarstva Francois Rivasseau. Dvojba je uključiti ili ne uključiti austrijske ministre u neslužbene sastanke.</p>
<p> Francuska, prema riječima glasnogovornika Rivasseaua, u tom smislu nije zauzela jasno stajalište, ali »podržava Portugal u traženju stava koji bi bio u duhu već izraženog konsenzusa četrnaestorice o ulasku krajnje desnice u austrijsku vladu«.</p>
<p> Prema ocjeni diplomata, francuska suzdržanost ima podlogu u želji Pariza da očuva jedinstvo 14 europskih partnera Austrije. Članice Unije, nakon ulaska krajnjih desničara u austrijsku vladu, odlučile su zamrznuti bilateralne kontakte s tom zemljom i ne podržavati austrijske kandidate za funkcije na međunarodnoj sceni.</p>
<p> Sljedeći neformalni sastanak ministara zemalja EU-a bit će u petak u Lisabonu, a govorit će se o socijalnim pitanjima. Austriju bi na tom sastanku predstavljala članica vodstva Haiderove Slobodarske stranke Elisabeth Sickl.</p>
<p> U međuvremenu, izraelski veleposlanik u Italiji odlučio je »odmah« prekinuti posjet svog gospodarskog savjetnika Trstu, glavnom gradu pokrajine Furlanije i Primorske nakon što je ta pokrajina pružila podršku Jörgu Haideru, saznaje se u ponedjeljak u izraelskom veleposlanstvu u Rimu. »Tu smo odluku donijeli u znak protesta zbog potpore koju je predsjednik regije dao Haideru, te ga pozvao da posjeti Trst«, objavilo je izraelsko veleposlanstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Što piše u deklaraciji »Odgovornost za Austriju - budućnost u srcu Europe«?</p>
<p>Pokušavajući smiriti zabrinute reakcije koje su pratile već i same koalicijske pregovore austrijske konzervativne Pučke stranke i desničarske Slobodarske stranke, čelnici stranaka, sadašnji kancelar Wolfgang Schüssel i premijer Koruške Jörg Haider potpisali su prošlog četvrtka deklaraciju pod naslovom »Odgovornost za Austriju - budućnost u srcu Europe«. No, tim dokumentom novi koalicijski partneri nisu razuvjerili međunarodnu zajednicu. </p>
<p> Donosimo najvažnije naglaske Deklaracije. </p>
<p>U uvodnom dijelu nova savezna vlada ističe da preuzima obvezu poštivanja i unapređenja ljudskih, osobito manjinskih prava, te promicanja tolerancije i razumijevanja među ljudima bez obzira na podrijetlo, vjeru ili svjetonazor. </p>
<p>»Savezna vlada radi za Austriju u kojoj mržnji prema strancima, antisemitizmu i rasizmu nema mjesta«, stoji u dokumentu. Koalicijski partneri »zalagat će se za potpuno poštivanje prava i osnovnih sloboda pripadnika svih nacionalnosti - bez obzira na razloge zbog kojih oni borave u Austriji. Ona priznaje posebnu odgovornost za postupanje s etničkim i vjerskim manjinama koje će se temeljiti na poštovanju prema njima.« </p>
<p>U ostvarivanju ljudskih prava ne samo na nacionalnoj nego i na međunarodnoj razini, nova savezna vlada vidi »doprinos sprečavanju ratova i unutarnjih sukoba«. Austrijska je vlada preuzela odgovornost za prošlost i zločine nacionalsocijalističkog režima. »Naša zemlja priznaje svijetle i tamne strane svoje prošlosti te sva djela i nedjela Austrijanaca kao svoj dio odgovornosti. Nacionalizam, diktatura i netolerancija donijeli su rat, mržnju prema strancima, neslobodu, rasizam i masovna ubojstva. Jedinstvenost i neusporedivost holokausta opomene su nam na stalnu budnost prema svim vidovima diktature i totalitarizma«, stoji u Deklaraciji. </p>
<p>Koalicijski partneri priznaju obvezu kritičkog osvrta na nacionalsocijalističku prošlost, te prenošenja tih spoznaja na buduća pokoljenja, kao opomenu. »Što se tiče prisilnih radnika nacionalsocijalističkog režima, savezna će vlada na temelju prijevremenog izvješća austrijske Komisije povjesničara tražiti primjerena rješenja, s time da će se imati na umu primarna odgovornost poduzeća koja su se koristila prisilnim radnicima.«</p>
<p>U drugom dijelu dokumenta u kojem se definiraju odnosi Austrije s europskim partnerima naglašava se da vlada prihvaća načela zajednička svim zemljama članicama Europske unije, a to su načela pluralističke demokracije i pravne države, koja su sadržana i u austrijskome Ustavu i preduvjet su za članstvo u Vijeću Europe. U trećem dijelu Deklaracije vladajuća koalicija zauzima se za Austriju kao socijalnu državu koja će osigurati pomoć svakom građaninu. »Austrija će kao stabilna, pouzdana i partnerska zemlja doprinositi miroljubivom i sigurnom suživotu u Europi i u svijetu«, stoji u zaključku Deklaracije. (J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bugarska traži od Austrije da joj ne blokira pristup EU</p>
<p>SOFIJA, 7. veljače</p>
<p> - Bugarska je u ponedjeljak zatražila od Austrije da ne blokira njene napore za ulazak u Europsku uniju, nakon što je u novu austrijsku koalicijsku vladu ušla krajnje desničarska Slobodarska stranka Joerga Haidera. »Obraćam vam s nadom da vaša vlada neće sprječavati širenje EU prema istoku«, stoji u pismu bugarske ministrice vanjskih poslova Nadedže Mihajlove austrijskom kancelaru Wolfgangu Schusselu. Ministrica traži i jamstva da se neće kršiti prava tisuća Bugara koji žive u Austriji, te da Austrija neće odbaciti bugarske napore za ublažavanje ograničenja putovanja Europom za bugarske državljane. Nova austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner izjavila je u interviewu objavljenom u ponedjeljak da Austrija ne namjerava koristiti svoje pravo na veto u EU kako bi se osvetila za svoju izolaciju.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>NATO prekršio međunarodno humanitarno pravo?</p>
<p>BRUXELLES, 7. veljače</p>
<p> - Oko 500 civila poginulo je u proljeće prošle godine u 90 različitih incidenata tijekom zračnih napada NATO-a na SRJ, pokazala je istraga koju je provela humanitarna organizacija Human Rights Watch (HRW). »To je više od broja incidenata koje priznaje američko Ministarstvo obrane i vlade zemalja članica NATO-a. Također je i manje od brojki koje iznosi jugoslavenska vlada«, ističe humanitarna organizacija u priopćenju od ponedjeljka.</p>
<p> »Prema Pentagonu, broj incidenata u kojima je bilo smrtnih slučajeva kreće se između dvadeset i trideset. S druge strane, jugoslavenska vlada tvrdi da je u napadima poginulo između 1200 i 5000 civila«, dodaje se u priopćenju. Human Rights Watch proveo je i detaljnu istragu tijekom koje su istraživačke ekipe u razdoblju od tri tjedna u kolovozu 1999. godine posjetile 91 selo i grad na prostoru bivše Jugoslavije i ispitale 42 lokacije na kojima su poginuli civili. »Ta je istraga došla do zaključka da je NATO prekršio međunarodno humanitarno pravo«, navodi se u priopćenju HRW-a. »Mete koje je izabrao NATO, prečesto su izlagale civilno stanovništvo neprihvatljivim rizicima.« HRW poziva vlade zemalja članica NATO-a da uspostave neovisno i nepristrano povjerenstvo koje će biti zaduženo za istraživanje tih kršenja. Humanitarna udruga smatra da bi zemlje članice Sjevernoatlantskog saveza trebale »isto tako modificirati doktrinu zračnih napada i biranja meta kako bi to bilo u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tarja Halonen dobila izbore na pravima žena</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Finci su u nedjelju prekinuli 80-godišnju dominaciju muškaraca na predsjedničkoj dužnosti. Za svoju prvu predsjednicu izabrali su profesoricu umjetnosti, samohranu majku, bivšu radikalnu ljevičarku i dosadašnju ministricu vanjskih poslova 56-godišnju Tarju Halonen. Halonen je tijesno pobijedila svoga protukandidata, bivšeg premijera Eska Ahua u omjeru 51,6 : 48,4 posto, s razlikom od oko 100.000 glasova. </p>
<p>Nova predsjednica u idućih šest godina zamijenit će na dužnosti dosadašnjeg predsjednika Marttija Ahtisaarija, koji se nije ponovno kandidirao. Oko 77 posto od ukupno 4,2 milijuna Finaca s pravom glasa, u nedjelju je izravno biralo predsjednika.</p>
<p>Kako u predsjedničkoj kampanji, u kojoj se u prvom krugu natjecalo osam kandidata, od čega čak četiri žene, nije bilo »pravih tema«, birači su odluku donijeli na temelju procjena osobnosti kandidata, a ne političkih poruka. Nova finska predsjednica u ispitivanjima javnog mišljenja vodila je i s 14 posto prednosti, a tek je zadnjih dana kampanje njezin protivnik Esko Aho uspio s borbe spolova, na čemu je insistirala Halonen, prijeći na politiku i nametnuti pitanje europskoga pritiska na novu austrijsku vladu. Dok je Aho govorio da se Europska Unija ne bi smjela miješati u unutarnje poslove zemlje članice, usporedivši njeno miješanje u austrijska unutarnja pitanja sa sovjetskim petljanjem u finska pitanja tijekom Hladnog rata, Halonen je branila stajališta »četrnaestorice«. </p>
<p>U jednoj raspravi s Ahom, Tarja Halonen je, braneći pravo EU-a na miješanje rekla: »Ne tvrdim da je Haider Hitler, ali već se pedeset godina u Europi postavlja pitanje kada intervenirati«. Ipak, pokazalo se da to nije bila tema koja je odlučila o ishodu izbora. </p>
<p>Kod birača, ili, možda je bolje reći biračica, prevladala su ženska pitanja, pa je tako i jedna od njezinih prvih izjava nakon proglašenja rezultata bila da je njezinim izborom učinjen velik korak u borbi za ravnopravnost spolova. O svom protukandidatu Ahou, kojega su mediji nazivali »finskim Kennedyjem«, rekla je da je previše uglađen, da se ponaša superiorno prema ljudima, što je on i sam jednom prilikom priznao rekavši da mu je vrlo teško »staviti se u cipele običnih ljudi«.</p>
<p>Tijekom kampanje Halonen je uživala važnu potporu vodećih sindikata, no zbog nekih radikalnih stavova - na tragu svoje nekadašnje zanesenosti revolucionarnim idolom Che Guevarom - neki su procjenjivali da su joj šanse smanjene. No, ona je uspjela pa čak i nakon što se nedvosmisleno suprotstavila crkvenom porezu i založila za zaređivanje žena u zemlji u kojoj je 85 posto građana pripada Evangeličkoj luteranskoj crkvi iz koje je u znak prosvjeda istupila. </p>
<p>Svojim životnim stilom Halonen pokazuje da ne pravi razliku između javnog i privatnog života. Već duže vrijeme živi sa svojim »dečkom«, gradskim službenikom Penttijem Arajarvijem, kojemu je na početku veze rekla da se ne želi vjenčati. Iz svog stana u radničkoj četvrti Helsinkija, gdje je i odrasla, 1. ožujka, kada stupa na novu dužnost, zajedno će preseliti u predsjedničku rezidenciju rekavši kako zbog toga neće mijenjati svoj dosadašnji stil života.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stefanopoulosu još jedan predsjednički mandat</p>
<p>ATENA, 7. veljače</p>
<p> - Jednodomni grčki parlament Vouli u utorak će najvjerojatnije produljiti na još pet godina mandat predsjednika Kostisa Stefanopoulosa. U Grčkoj, koja ima parlamentarni režim, predsjednik ima manje važnu ulogu na političkoj sceni: on simbolizira jedinstvo zemlje i osigurava zastupanje zemlje u inozemstvu, a stvarna vlast pripada premijeru, trenutačno socijalistu Kostasu Simitisu od 1996. Izabran prvi put 1995. na prijedlog pokojnoga premijera Andreasa Papandreoua, Stefanopoulos (74) bivši je konzervativni ministar u vladama (1974-1980.) pokojnoga Konstantina Karamanlisa. Stefanopoulos uživa potporu dviju glavnih stranaka u parlamentu - PASOK-a (socijalisti na vlasti) i Nove demokracije (ND, desnica, oporba). »On je vrlo dobar i učinkovit«, rekao je Simitis, najavljujući još prije godinu dana da će poduprijeti novu kandidaturu Stefanopoulosa. Nova demokracija pristala ga je podržati tek nešto prije Božića, nakon što je dugo tvrdila da će podržati drugoga kandidata. PASOK i ND imaju 270 zastupnika od ukupno 300 u jednodomnome parlamentu. Za izbor predsjednika države nužna je dvotrećinska većina ili 200 glasova. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Indonezijski predsjednik posjetit će Istočni Timor</p>
<p>MANILA, 7. veljače</p>
<p> - Indonezija još ovaj mjesec kani otvoriti diplomatsku misiju u Istočnom Timoru, a taj će se potez poklopiti s posjetom predsjednika Abdurrahmana Wahida tom bivšem indonezijskom teritoriju, priopćio je u ponedjeljak istočnotimorski čelnik Jose Ramos-Horta. »Wahid će nas posjetiti 24. veljače. On će otvoriti diplomatsku misiju u Istočnom Timoru«, rekao je Ramos-Horta za ručkom s filipinskim poslovnim ljudima i crkvenim velikodostojnicima. Nobelovac Ramos-Horta i njegov suborac za istočnotimorsku neovisnost Xanana Gusmao u posjetu su Filipinima, u sklopu azijske turneje kojom žele potaknuti međunarodnu financijsku i političku potporu svojoj zemlji. Wahidov posjet bit će prvi posjet nekoga indonezijskoga dužnosnika otkad se Istočni Timor na referendumu u kolovozu prošle godine odlučio za nezavisnost nakon 24 godine vladavine Džakarte. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prva dama Amerike odsad i službeno kandidatkinja Clinton</p>
<p>Hillary Rodham Clinton objavila kandidaturu za Senat / Prikazan je i 18-minutni video spot u kojem se ne spominje ime njezina supruga, iako se on nakratko pojavljuje, izgovarajući jednu rečenicu / Upadljivi neangažman predsjednika objašnjava se odlukom njezina izbornog stožera koji smatra da birači od nje očekuju distaniciranje od Bijele kuće</p>
<p>PURCHASE, 7. veljače</p>
<p> - Hillary Rodham Clinton prva dama SAD-a postala je u nedjelju, nakon dugo očekivane službene objave svoje kandidature za mjesto u Senatu, prva predsjednička supruga koja se natječe za javnu dužnost. </p>
<p>»Počašćena sam što mogu objaviti svoju kandidaturu za američku senatoricu iz države New York«, izjavila je Hillary pred dvije tisuće okupljenih pristaša. Objašnjavajući zašto se kao osoba koja nikad nije obnašala javnu dužnost odlučila okušati upravo u Senatu, i to kao senatorica iz savezne države u kojoj živi tek mjesec dana, Hillary je rekla da, iako je »nova u četvrti« nije neupućena u probleme New Yorka.</p>
<p>Billu Clintonu je tijekom objave kandidature pripala uloga promatrača. Zajedno sa kćeri Chelsea i punicom Dorothy, američki je predsjednik sjedio na stražnjem dijelu pozornice pažljivo slušajući govornike koji su pokušali predstaviti Hillary Clinton kao samosvojnu političku ličnost, a ne samo proizvod uspjeha njezina supruga. Prikazan je i 18-minutni video spot nazvan samo »Hillary« koji daje kratki presjek njezina života, a svojevrsna zanimljivost filma je da se nijednom ne spominje ime njezina supruga, iako se on nakratko pojavljuje, izgovarajući jednu rečenicu. Upadljivi neangažman predsjednika u Hillarynoj kampanji objašnjava se odlukom njezina izborna stožera koji smatra da birači od nje očekuju distaniciranje od Bijele kuće.</p>
<p>Politički program Hillary Clinton je u mnogome nalik na platformu kojom je njezin suprug 1992 ušao u Bijelu kuću. Kao senatorica i »nova demokratkinja« ona će se zauzeti za bolje i sigurnije škole, poboljšanje zdravstvene zaštite, očuvanje okoliša i restriktivne mjere pri prodaji oružja. U svom je obraćanju naznačila i potporu u rješavanju vanjskopolitičkih pitanja poput mirovnih pregovora u Sjevernoj Irskoj i Izraelu. Svog vjerojatnog protukandidata u senatskoj utrci, newyorškog gradonačelnika Rudolpha Giulianija, Hillary nije poimence spomenula, no obvezala se da će raditi »protiv politike revanšizma i kažnjavanja«, u čemu su mnogi prepoznali Giulianiev način djelovanja. Među nazočnima na ceremoniji, osim velikog broja novinara, primijećeno je i dosta demokrata iz oba doma Kongresa koji su time izrazili svoju podršku Hillary Clinton. </p>
<p>Iako je nepisano pravilo da na dan formalnog objavljivanja kandidature politički rivali ostaju po strani, prepuštajući svjetla pozornice svojim protivnicima, Giuliani, koji prema ispitivanjima javnog mnijenja ima nešto veću podršku birača od Hillary, u nedjelju je gostovao na čak pet različitih tv i radio postaja, gdje je birače nastojao uvjeriti u svoje prednosti u odnosu na gospođu Clinton. Njegova kandidatura vjerojatno će biti službeno objavljena ovih dana, nakon čega će početi predizborna kampanja od koje američki mediji, s obzirom na kandidate, očekuju da će žestinom i borbenošću premašiti dosadašnje senatske utrke. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hoće li Kučana zbog neispravnih tablica isključiti iz prometa?</p>
<p>LJUBLJANA, 7. veljače</p>
<p> - Predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan vozi se u automobilu koji bi, prema važećim propisima, morao biti uklonjen iz prometa. Kako otkriva ljubljansko Delo u ponedjeljak, na temelju snimke svojega fotoreportera, službeni »mercedes S« predsjednika Republike nosi neispravne registarske tablice. Kada bi običan slovenski građanin vozio vozilo s takvim tablicama bio bi kažnjen sa 25.000 tolara (250 njemačkih maraka), a kada bi vlasnik takva automobila bila pravna osoba, kazna bi iznosila najmanje 500.000 tolara (5000 DEM). »Mercedes« predsjednika Kučana s novim, nepropisnim registarskim tablicama bio je prvi put zapažen na slovenskim cestama prije oko dva mjeseca.</p>
<p>Riječ je o vozilu koje, kako se vidi na fotografiji Dela, ima registarsku tablicu na kojoj je nacrtana slovenska zastava, koju slijedi natpis P RS, a prema zakonskim prometnim propisima taj bi natpis trebao biti - LJ PR 1. No, taj je slučaj izazvao neočekivane reakcije u slovenskoj javnosti i nametnuo pitanja: tko je kriv za to »kršenje zakona« te je li predsjednik države iznimka?</p>
<p> Novinar je Dela otkrio kako je ta priča počela zahtjevom iz Predsjednikova ureda Ministarstvu unutarnjih poslova (MNZ) neka izrade prijedlog za registarsku tablicu kojom bi bilo označeno vozilo kojim se vozi šef države. Službeni krugovi u Ljubljani sada tvrde kako ta želja nije nikakva iznimka, jer su i u nekim drugim europskim državama vozila predsjednika ili kraljeva označena posebnim tablicama. </p>
<p>Tako je MNZ izradilo tu tablicu i, kaže se, »isključivo kao prijedlog« dostavilo Uredu predsjednika Kučana, a ondje su je odmah pričvrstili na vozilo, iako za to nisu imali nikakve pravne podloge. To više što je MNZ predalo samo jednu tablicu, a sada predsjednikov »mercedes« ima ih dvije, sprijeda i otraga, što znači da su iz Ureda naručili, vlastitom odlukom, da se izradi još jedna.</p>
<p>Međutim, kako piše Delo, »ako bismo željeli koristiti takve tablice na vozilu, onda bi se prethodno morao promijeniti zakon o sigurnosti cestnoga prometa«, koji točno propisuje kakvi moraju biti natpisi na registarskim tablicama. Stoga novinar Rok Praprotnik zaključuje: »Vozilo predsjednika države nije nikakva iznimka. S tablicama koje nisu propisane takvo je vozilo na cestama nelegalno. Stoga bi svaki policajac, koji vidi predsjednikov 'mercedes' s nepropisnim tablicama, morao kazniti vozača sa 25.000 tolara i vozilo isključiti iz prometa.« (Mihailo Ničota)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Lista želja Hrvata iz Kanade: Cjelovit program za povratnike </p>
<p>Hrvati u Kanadi očekuju od nove vlasti u Hrvatskoj da promijeni način poslovanja u inozemstvu i da angažira Hrvate u dijaspori za vođenje diplomatskih i poslovnih djelatnosti - businessa.</p>
<p>Dijaspora očekuje od novoizabrane vlasti u Hrvatskoj i sljedeće:</p>
<p>• da postane stvarna vlast hrvatskog naroda ili bolje rečeno vlast građana Hrvatske;</p>
<p>• da se ne ugleda na bivšu vladajuću stranku koja je privilegirala svoje članstvo i stvorila »podobne« i nepodobne;</p>
<p>• da se depolitiziraju ustanove opće narodne važnosti, posebice Hrvatska matica iseljenika, i da se na čelo iste postave ljudi iz dijaspore koji su poznati po svome organizacijskom i javnom radu;</p>
<p>• da se zaustavi bogaćenje pojedinca kroz tzv. »nevladine« organizacije, koje su dosad bile filijale vladajuće stranke i pojedinaca;</p>
<p>• da se provjere »pretvorbe«, a posebice novostečena vlasništva ljudi iz dijaspore, jer se u većini slučajeva radi o zakulisnim transakcijama gdje su ljudi iz iseljeništva i tzv. »dijaspore« bili pravno pokriće za pljačku narodne imovine po vladajućoj stranci;</p>
<p>• da se postavi javni upit o vlasništvu i bogatstvu onih koji su navodno ulagali u Hrvatsku, a žive među nama u iseljeništvu. Mi ih zasigurno znamo i možemo odgovoriti na to pitanje, pa ako treba i uz pomoć vlasti pojedinih država odakle dolaze;</p>
<p>• da se dokine privilegiranost davanja državnih koncesija za unosne businesse bez javih natjecanja;</p>
<p>• da se otvore mogućnosti upisa na sveučilišta djeci iz iseljeništva, te na prikladnu pomoć u smještaju takvih studenata;</p>
<p>• da se ukinu ograničenja u uvozu kućne opreme pri povratku u domovinu, te da se ukinu carine i svi porezi za povratnike;</p>
<p>• da se pojednostavi registracije poslovnih tvrtki i da to bude uz minimalne administrativne zapreke i novčane naknade;</p>
<p>• da se podrže građanske organizacije odnosno udruženja u iseljeništvu, a ne političke stranke, te da se i u tom smislu ukazuje moralna i financijska pomoć takvim korisnim udrugama;</p>
<p>• da se depolitizira i dereligionizira Hrvatski svjetski kongres i da to bude slobodna udruga slobodnih građana koji priznaju Hrvatsku kao svoju domovinu;</p>
<p>• da se Bosnu i Hercegovinu tretira u svim odnosima kao zajedničku državu triju naroda i da Hrvati u toj državi ostvaruju svoje narodno pravo;</p>
<p>• da se odrede nove i odlučnije smjernice u smislu ostvarenja Daytonskog sporazuma o međunacionalnim odnosima u BiH i odnosima Federacije BiH s Hrvatskom;</p>
<p>• da svaka financijska pomoć BiH bude u razvitku i obnovi kulturno povijesnih tradicija Hrvata BiH;</p>
<p>• da se u BiH s hrvatske strane pomaže gospodarski razvitak i stabilizacija hrvatskog pučanstva na tom prostoru putem gospodarske alternative (razvitak poslovnosti) itd.;</p>
<p>• da se sa svih funkcija u BiH uklone ljudi koji su neskloni mirnim i humanitarnim odnosima među narodima, posebice partnerima u Federaciji; </p>
<p>• da se napravi plan i program za povratak Hrvata iz iseljeništva u kojem bi bili ponuđeni tereni za naseljavanje s cjelovitim planovima za izgradnju novih naselja itd.;</p>
<p>• da se svim Hrvatima u dijaspori podijeli hrvatska domovnica bez novčane nadoknade, čime bi se konačno odalo priznanje ljudima koji su bili izgnani iz svoje domovine.</p>
<p> Ova lista stvorena je nakon dužih razmišljanja i savjetovanja s hrvatskim političkim, gospodarskim, intelektualnim i vjerskim prvacima u dijaspori. Ova će lista biti objavljena u tisku u Hrvatskoj i iseljeništvu, pa će s ovom listom biti suočeni svi oni koji budu dolazili iz Hrvatske u hrvatske zajednice u dijaspori.</p>
<p>Dakle, početak je u vlasti, u njezinim rukama, a o svršetku će odlučiti vrijeme, razum, upornost i sreća!</p>
<p>Želimo mnogo uspjeha svim izabranim zastupnicima u Hrvatskome saboru, dužnosnicima u Vladi i budućem predsjedniku.</p>
<p>RUDI TOMIĆ,direktor Toronto Press Cluba, Toronto, Kanada</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pismo Vladimiru Šeksu: Nije iskazano poštovanje dr. Franji Tuđmanu</p>
<p>Upućujemo otvoreno pismo g. Vladimiru Šeksu. Štovani gospodine Šeks, potaknuti razornom viješću o razbijanju stranke, to jest formiranju nove stranke u okvirima HDZ-a, objavljenom u Nacionalu od 2. veljače 2000. godine, slobodni smo na crti zaštite jedinstva stranke, reagirati i takovo djelovanje označiti štetnim i razornim, a od Vas zatražiti primjerenu i hitnu reakciju.</p>
<p>Vama i Tajništvu stranke pisali smo u posljednje vrijeme nekoliko puta: </p>
<p>1. Najprije je pozornost kruga članova Glavnog odbora bila usmjerena na svu defektnost naših izbornih lista kod parlamentarnih izbora koje su sa časnim izuzetcima ocijenjenje narodu kao neprihvatljive »interesne grupacije« i kao takve izazvale negodovanje i revolt, koji je kasnije, prema našem očekivanju, rezultirao poraznim izbornim rezultatom.</p>
<p>2. Potom smo otvoreno reagirali na krivi pristup izboru kandidata naše stranke u predsjedničkim izborima; ukazujući također na svu štetnost takovog, krivog pristupa (nakon odmjerenog i generalnog čvrstog predsjednika, tihi i dobrodušni HDZ-ov kandidat!?), ali ponovo bez odjeka, s točnom procjenom debakla. </p>
<p>3. Ovdje se ujedno koristimo prilikom da kao članovi Glavnog odbora stavimo zamjerku Predsjedništvu što je u ovako delikatnom trenutku izmijenilo odluku o nadnevku održavanja Sabora stranke, s 15. 3. 2000. na kraj travnja ove godine. </p>
<p>Izmjena odluke Glavnog odbora je u najmanju ruku statutarno upitna, a sigurno će imati svoje štetne, erozijske posljedice na jedinstvo stranke.</p>
<p>4. Također energično protestiramo na mlakost naših saborskih zastupnika kod velikog uljudbenog propusta prilikom konstituirajuće sjednice Hrvatskoga državnog sabora, 2. veljače 2000. </p>
<p>Oni su šutke prešli preko neprimjerene geste-propusta saborske većine, neodavanja minute šutnje prvom predsjedniku i utemeljitelju hrvatske države dr. Franji Tuđmanu.</p>
<p>Možda bi bilo moguće razumjeti stav naših zastupnika da bi svojim traženjem odavanja poštovanja pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu, od, očito, neuviđavne pobjedničke većine, učinili remećenje svečane konstituirajuće sjednice Hrvatskoga državnog sabora i možda suprotan, opor, efekt, ali mora se kazati što im nije moguće oprostiti: što nisu, bilo kolektivno, bilo u delegaciji (u takvoj situaciji) istoga dana otišli položiti vijenac na grob pokojnom Predsjedniku.</p>
<p>Ovako je na sveukupni svečani saborski čin konstituiranja Hrvatskoga dražvnog sabora 2000. pala dalekosežna i tmurna sjena pred našom, a i pred svjetskom javnošću.</p>
<p>Vjerujemo, štovani gospodine v.d. predsjedniče, da ćete naći načina da se ova neugodnost, barem post festum, koliko-toliko (ili barem stranački) popravi.</p>
<p>5. Jednako Vam, štovani gospodine v.d. predsjedniče, stavljamo na dušu, što niste konzekventno Vašem obećanju, javno prokomentirali posljednje događaje vezane na odlučnost nove pravne države u rasvjetljavanju otvorenih pitanja iz gospodarskog kriminaliteta. </p>
<p>Stav je ovoga državotvornog kruga naše stranke da će katarza i vraćenje povjerenja stranci biti moguće ako ostvari nedvosmislenu podršku funkcioniranju pravne države sudovima, organima gonjenja, civilne i financijske policije i dr., prema svakom, a naročito drskim i beskrupuloznim počiniteljima kriminaliteta, iz koje god stranke dolazili ti počinitelji.</p>
<p>6. U posljednjem našem pismu mi smo Vas, štovani gospodine Šeks, zamolili da radi sveobuhvatnijeg razmatranja određenih područja društvenog života dozvolite ustanovljene zasebne organizacijske cjeline »hrvatske državotvorne zajednice« kakva organizacijska cjelina je sa zapaženim rezultatima djelovala od 1994. do 1996. godine, a sada je moguća u smislu čl. 58 Statuta HDZ-a, kroz koju Zajednicu bi se moglo organiziranje njegovati hrvatska državotvorna linija.</p>
<p>Uz postojanje ostalih zajednica u stranci, postoji posebna potreba i mjesto za ustanovljenjem te (zajednice) u sastavu naše stranke. </p>
<p>Izvještavajući Vas o prednjem, ovim poluotvorenim pismom šaljemo Vam, štovani gospodine Šeks, izraze pozdrava i osobitog štovanja. </p>
<p>dr. iur. PETAR BADOVINAC, odvjetnikprof. VLADIMIR GELO</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bina Istra nastavlja gradnju »ipsilona«</p>
<p>Povodom teksta »IDS i dalje protiv cestarine, Bina Istra obustavlja gradnju 'ipsilona'« objavljenog u Vjesniku 4. veljače 2000. godine, autora Vedrana Kosovića, želimo izvijestiti cijenjeno čitateljstvo kako bismo ispravili netočne informacije o sljedećemu.</p>
<p>Bina-Istra d.d. uspješno je završila izgradnju i tri mjeseca prije roka pustila u promet dionicu Jadranske autoceste Rogovići-Vodnjan 3. prosinca 1999. godine. Nakon toga Bina-Istra je nastavila pripremne radnje nužne za početak izgradnje ostalih dionica ipsilona. Ovime želimo demantirati navode objavljene u navedenom tekstu kako smo »obustavili gradnju ipsilona«.</p>
<p>Isto tako, u tekstu je navedena »odluka čelnika Bina-Istre o uvjetovanju daljnje izgradnje naplatom cestarine na dovršenoj dionici«. Prvo, takva odluka nikada nije donesena te, drugo, odluku o naplati cestarine može donijeti isključivo Vlada RH, sukladno izmjenama i dopunama koncesijskog ugovora.</p>
<p>Prema izjavi pročelnika Odjela pomorstva, prometa i veza Istarske županije, »IDS se protivi naplati cestarine«, ali je isto tako »IDS-ov stav da treba iznaći takav model financiranja u kojem se troškovi neće svaliti na državni proračun«. Bili bismo vrlo zahvalni kada bi nam se ponudio neki treći način financiranja.</p>
<p>Svuda u svijetu cestovni projekti se financiraju bilo izravno - putem cestarine koju plaćaju korisnici, bilo neizravno - kroz proračun ili pak na način da se povrat uloženog kapitala osigura dijelom kroz cestarinu, a dijelom sudjelovanjem države.</p>
<p>Moramo istaknuti i drugu stranu problema financiranja: bilo bi teško privući interes stranih kreditora za financiranje faze 1B projekta bez primjene barem minimalne cestarine, kako dugoročno povrat kreditnih sredstava ne bi ovisio isključivo o državnom proračunu. Bina-Istra ostaje i dalje na raspolaganju svim subjektima za pružanje traženih informacija, budući da je naš projekt transparentan koncesijski projekt.</p>
<p>EMMANUEL DE BOUTRAY,generalni direktor Bina Istre, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sprovodi koji ulaze u povijest - harnost Starčeviću, Radiću i Tuđmanu </p>
<p>Nedavna smrt predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana (umro 10. prosinca prošle godine ) i njegov veličanstveni pogreb 13. prosinca pobuđuje u nama prisjećanja na slične velike sprovode u Zagrebu.</p>
<p> Nismo daleko od istine, ako ustvrdimo, da su tri najveća sprovoda u gradu Zagrebu bila: dr. Anti Starčeviću (1896.), Stjepanu Radiću (1928.) i dr. Franji Tuđmanu (1999.).</p>
<p>Dr. Ante Starčević umro je 28. veljače 1896. godine. Nije dočekao 5. ožujka 1896. godine, za kada je najavio »opći sabor« svoje stranke, Stranke prava, a ne »Čiste stranke prava«, koja je već postojala, jer je dr. Ante Starčević uvidio da je s »Čistom strankom prava« zabludio. Starčević je mislio još i to da za Uskrs te - 1896. godine napiše »Uskrsnu poslanicu«, radi izmirenja među pravašima. A Uskrs je te godine bio 5. travnja. No, smrt je u svemu tome Starčevića spriječila.</p>
<p>Stjepan Radić je umro 8. kolovoza 1928. godine od posljedica teškoga ranjavanja u Beogradu, u Narodnoj skupštini 20. lipnja te godine. Radić je umro u svome domu u Zagrebu, u Hercegovačkoj ulici, ali je njegovo mrtvo tijelo dva dana prije pogreba dopremljeno u Hrvatski seljački dom, današnja Moderna galerija, gdje su mu se došle pokloniti doista bezbrojne kolone Hrvata i dati zadnji pozdrav kao »vođi hrvatskoga naroda«.</p>
<p>Radićev sprovod bio je 12. kolovoza 1928. godine i bila je nedjelja, kao što je bila nedjelja i sprovodu dr. Ante Starčevića (1. ožujka 1896. godine).</p>
<p>Međutim, kada je riječ o Stjepanu Radiću, neće biti na odmet navesti jednu posebnu činjenicu. Ni jedan hrvatski političar ili hrvatski značajnik uopće nije se, da se tako izrazimo, »okoristio« Trgom bana Jelačića kao i fenomenom bana Jelačića, kao što se »okoristio« tim pojmovima upravo Stjepan Radić (1871. -1928.).</p>
<p> Stjepanu je Radiću bilo deset godina, kada ga je majka prvi put dovela u Zagreb. Bilo je to godine 1881. I prve tri riječi koje je dijete Stjepan Radić pročitalo, kada je prvi put došlo u Zagreb, bile su: Ban-Jelačić -1848.! To nam sam Radić donosi u svojim Uspomenama. Radić bi se još bio kod spomenika banu Jelačiću zadržao, ali majci mu se žurilo i ona je prosto otrgla svoga maloga sina od Jelačićeva spomenika.</p>
<p>Ovo napominjemo iz povijesne činjenice što će 14 godina kasnije - 1895. Stjepan Radić predvoditi onu skupinu zagrebačkih i hrvatskih »djakah« odnos no studenata koji će 16. listopada 1895. godine pod spomenikom bana Jelačića spaliti ne službenu mađarsku zastavu, nego »tri krpe« (crvenu-bijelu i zelenu), koje simboliziraju boje mađarske zastave. Zbog toga je Stjepan Radić najviše bio kažnjen (šest mjeseci zatvora).</p>
<p>Do toga događaja i toga dana Radić je bio malo poznat i zapažen, ali poslije 16. listopada 1895. godine Radićevo je ime postati slavno u cijelom hrvatskome narodu.</p>
<p> I kada je bio Radićev sprovod 12. kolovoza 1928. godine, njegov lijes iz Hrvatskoga seljačkoga doma pošao je Zrinjevcem, zatim Strossmayerovom, danas Praškom ulicom i kada je posmrtna povorka došla na Trg bana Jelačića, ona se uputila prema Ilici, što znači da je posmrtna povorka prošla oko spomenika banu Josipu Jelačiću, po našem mišljenju, ne slučajno i ne nepromišljeno.</p>
<p>Jer ime Stjepana Radića je, kako smo vidjeli, usko vezano i za Trg bana Jelačića i za ime samoga bana Jelačića. Šesnaestoga listopada 1895. godine Stjepan se Radić popeo na hrvatski politički olimp s kojega više nikada neće sići.</p>
<p>Treba napomenuti i to da kod sprovoda dr. Ante Starčevića nije smjelo sudjelovati hrvatsko činovništvo, odnosno svi oni čija je plaća ovisila o »državnom proračunu«, po onoj Dostojevskoga: Tko ti je dao kruh - oduzeo ti je slobodu! Kruh i sloboda, po Dostojevskome, ne idu skupa.</p>
<p> No, zato na Starčevićev sprovod došle su »čitave kolone« Hrvata i Muhamedanacah, kako je sam Starčević nazivao bosanskohercegovačke Muslimane, iz Bosne i Hercegovine. A onako veličanstven sprovod Stjepanu Radiću treba tražiti i u tome da su Hrvati na taj način odgovorili diktaturi kralja Aleksandra i njegovoj hegemoniji nad Hrvatima.</p>
<p> I dr. Franjo Tuđman kao predsjednik Hrvatske Republike, koliko se sjećamo, svake je godine na Novu godinu došao na Trg bana Jelačića s narodom proslaviti i građanima Novu godinu čestitati. Trg bana Jelačića je doista - povijesni trg.</p>
<p>I na kraju još nešto. Mrtvo tijelo Stjepana Radića iz njegova doma u Hercegovačkoj ulici prošlo je gotovo isti put od Pantovčaka, Britanskoga trga, Ilicom i Trgom bana Jelačića, kuda je prošlo i mrtvo tijelo dr. Franje Tuđmana.</p>
<p> Isto tako su nepregledne kolone ljudi stajale nijeme uz rubove ulica i trgova da u miru i tišini i uz suzu koju iskažu zadnje »Zbogom« svojim nacionalnim velikanima i političarima.</p>
<p>Za razliku od sprovoda dr. Anti Starčeviću (1896.) i Stjepanu Radiću (1928.), gdje je bio nacionalnoga prkosa i inata ondašnjim tuđim režimima i državnim sustavima, sprovod dr. Franji Tuđmanu nije ni od koga bio sprječavan i ometan.</p>
<p> Taj sprovod je u svojoj slobodnoj zemlji, čijoj je slobodi dr. Franjo Tuđman neizmjeren i neizmjerljiv obol pridonio, bio je doista spontan, slobodan i zbog toga onako veličanstven. Sprovod o kojemu će unuci svojim unucima pripovijedati i kazivati. Takovi sprovodi ulaze u povijest naroda, jer takovi ljudi i stvaraju povijest naroda svoga.</p>
<p>Doista, držim da su navedena tri sprovoda, u različitim okolnostima i povijesnim okruženjima, tri najveća politička sprovoda i grada Zagreba i hrvatskoga naroda.</p>
<p> To su tri i najmnogoljudnija sprovoda koje je grad Zagreb vidio i na njima hrvatski narod najveću svoju harnost tim ljudima iskazao.</p>
<p> Pjesnik bi rekao: Rod bo samo koji mrtve štuje. </p>
<p>Ne samo dobri pjesnici, nego i političari su čuđenje u svijetu. Mislimo na dobre političare, kao i dobre pjesnike!</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>U Njemačkoj uhićen Zoran Petrović, policija još traga za Pripuzom </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je zagrebački ured Interpola primio službenu obavijest njemačkog Interpola da je na temelju međunarodne tjeralice u petak na području Wiesbadena, uhićen Zoran Petrović zvan Ivica. Međunarodnu tjeralicu raspisao je, na temelju naloga istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu, Ured Interpola Zagreb. Osnovano se sumnja da je Zoran Petrović član zločinačke organizacije i zajedno je, sa skupinom od deset osoba koje se nalaze u Istražnom zatvoru Županijskog suda u Zagrebu, prijavljen za kazneno djelo udruživanja za počinjenje kaznenog djela opisanog u članku 333. Kaznenog zakona.</p>
<p> Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova zatražit će da Ministarstvo pravosuđa ishodi od nadležnih tijela u Saveznoj Republici Njemačkoj Petrovićevo izručenje Hrvatskoj zbog sumnje da je počinio kazneno djelo udruživanja zbog počinjenja kaznenog djela te da je 12. listopada 1990. ubio Niku Mioča.</p>
<p> Nakon odobrenja njemačkog Ministarstva pravosuđa, djelatnici Ureda Interpola Zagreb otputovat će u Njemačku gdje će preuzeti Zorana Petrovića, dopratiti ga u Hrvatsku i predati u Istražni zatvor Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Sektor kriminalističke policije hrvatskog MUP-a, posredstvom zagrebačkog Interpola, u stalnom je kontaktu s predstavnicima policije više europskih zemalja radi uhićenja Zorana Pripuza kao člana spomenute zločinačke organizacije, za kojim je također raspisana tjeralica, priopćilo je u ponedjeljak hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>J. Perković svjedočit će na raspravi o »slučaju Marinov«</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Saslušavanjem svjedoka, Stjepana M. i Damira M., policajaca Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, te Ivana P. (44) i Božidara I. (60), svjedoka pretrage stana i automobila optuženog, na zagrebačkom Županijskom sudu zbog preprodaje droge nastavljeno je suđenje Veselinu Marinovu (31).</p>
<p>Inače, optuženi Marinov je časnik HVO-a na skrbi, sa završenom Kontraobavještajnom akademijom u Sofiji, a bio je i osobni tjelohranitelj Mladena Naletilića-Tute.</p>
<p>Naime, kako stoji u optužnici, Marinov je na ilegalnom narkotržištu nabavio veću količinu heroina kojeg je namjeravao »pustiti u promet«. No, optuženi je »pao« 15. svibnja prošle godine, kada su policajci zagrebačkog Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga prilikom pretrage Marinovog »grand cherokeeja« pronašli 11 plastičnih vrećica u kojima je bilo ukupno 250,39 grama heroina.</p>
<p>Stjepan M., policajac koji je vodio psa prilikom pretrage Marinovog stana i džipa, u svom svjedočenju je istakao kako su prilikom pretrage stana bili nazočni optuženi, njegova odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, dva svjedoka i policajci. Opisujući tijek pretrage, prvi svjedok je istakao da policijski pas nije ništa otkrio u stanu optuženog, no prilikom pretrage automobila labrador je na zadnjem desnom sjedištu nanjušio paketiće s heroinom. No, Marinova braniteljica je nakon završenog svjedočenja Stjepana M. stavila primjedbu na istinitost iskaza, tvrdeći kako nije bila prisutna prilikom pregleda automobila.</p>
<p>Drugi policajac koji je ispod sjedišta pronašao drogu, Damir M., kazao je da je u vrijeme pretrage padala kiša, te kako su zapečatili stan i vrata na automobilu. Također, svjedok je naveo da su se vratili drugo jutro s dva svjedoka, skinuvši pečate, pretraživši stan pred svjedocima. Kako je nadalje kazao, prilikom pretrage automobila optuženog bili su svjedok, optuženi, braniteljica i policajci. No, nakon upita sutkinje Jasne Pavičić je li posve siguran da je odvjetnica bila pored automobila, Damir M. je kazao kako misli da je, ali da nije u potpunosti siguran.</p>
<p>Ivan P. je u svom iskazu kazao da je pretraga stana trajala sat i pol, te da su, pored njega bili nazočni braniteljica, optuženi i policajci, nadodavši da automobil nije bio zapečaćen. Braniteljica optuženog Marinova je zatim i na iskaz drugog svjedoka stavila primjedbu na istinitost, tvrdivši kako nije bila prisutna prilikom pronalaska droge.</p>
<p>Tvrdnju braniteljice je potvrdio četvrti svjedok Božidar I. »Netko je došao po odvjetnicu, jer je nešto nađeno u automobilu, siguran sam u to i mogu prisegnuti«, dodao je svjedok, nakon čega se Damir M. složio s takvom mogućnošću.</p>
<p>Odvjetnica Višnja Drenški-Lasan je na kraju predložila da se saslušaju kao svjedoci Miroslav Šeparović i Josip Perković, priloživši i Perkovićevu izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika u kojoj stoji da on raspolaže s podacima i saznanjima o cijelom slučaju koju je spreman iznijeti na slijedećoj raspravi zatvorenoj za javnost koja će biti održana 17. veljače ove godine.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Iz Irana na zapad avionom do BiH, a potom do Hrvatske splavom</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak su kriminalistički službenici Odjela za imigracije i policajci granične postaje Bregana završili obradu nad Zlatkom Ž. (45), zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ilegalnog prebacivanja preko državne granice.</p>
<p>Naime, kako doznajemo u PU zagrebačkoj, u petak 4. veljače oko 21 sat, u blizini graničnog prijelaza Bregana, uhićeno je 27 iranskih, turskih i bosanskih državljana. S njima je zatečen i osumnjičeni, kod kojeg je tijekom uhićenja pronađeno 14 putovnica.
Daljom obradom je utvrđeno da su Iranski državljani 30. siječnja avionom iz Irana preko Istanbula stigli u Sarajevo, gdje ih je dočekala osoba po imenu Alji. On im je potom omogućio tri kombija s kojima su imigranti prevezeni do Bihaća. Iz Bihaća su, pak, 1. veljače krenuli prema hrvatsko-bosanskoj granici, gdje su pomoću splavi napravljenom od zračnica kamionskih guma i dasaka prešli rijeku na granici. Prema pretpostavkama policije, najvjerojatnije su »splavarili« preko Korane. Nakon prelaska rijeke pješačili su četiri sata do nepoznatog mjesta, gdje su ih dočekala tri kombija koji su ih odvezli u Zagreb. Iz Zagreba su 4. veljače kombijem BiH registracijskih oznaka prevezeni do Bregane, gdje su prilikom pokušaja bijega na zapad i uhićeni.</p>
<p>Sličnu rutu su imali i državljani Turske, kako je priopćila policija. Oni su avionom iz Turske stigli u Sarajevo, odakle ih je nepoznata osoba kombijem odvezla do nepoznatog mjesta u BiH. Od tamo su u večernjim satima 3. veljače prevezeni do istog mjesta na kojem su i iranski državljani prešli granicu, da bi kao i njihovi iranske »kolege« pješačili 4 sata do istog nepoznatog mjesta, odakle su ih ponovno kombijima prevezli do Bregane.</p>
<p>Policija je tijekom obrade utvrdila identitet jedinog državljana BiH u cijeloj skupini. Naime, prema riječima Relje Đ. (34), on je legalno prešao granicu s BiH legalno na graničnom prijelazu Slavonski Brod, gdje ga je dočekala osoba po imenu Caki. Caki ga je dalje, prema njegovim riječima, smjestio s ostalom ilegalnom »svitom« u predgrađe Zagreba, gdje su čekali da budu prebačeni u Sloveniju.</p>
<p>U PU zagrebačkoj nisu znali reći koliki su iznosi bili predviđeni za uslugu prebacivanja, te koje im je bilo krajnje odredište, iako je donačelnik Odjela općeg kriminala PU zagrebačke Josip Begović istaknuo da je policija kod imigranata našla veće količine njemačkih maraka i američkih dolara.</p>
<p>Protiv ilegalaca su podnijete prekršajne prijave zbog ilegalnog prelaska i boravka u Republici Hrvatskoj, dok je ilegalcima s djecom otkazan boravak u Hrvatskoj.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U razbojstvima plijen 1500, a u provalama 200.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U nedjelju oko 20 sati u Jurinovačkoj ulici dvojica nepoznatih razbojnika opljačkala su Jasnu G. (55). Dok se žena šetala ulicom, dvojica pljačkaša prišla su joj s leđa, srušili je na pod i istrgnuli torbicu. Razbojnici su pobjegli s 200 kuna. Jasna G. je prilikom napada zadobila lakše tjelesne ozljede, ali je odbila liječničku pomoć.</p>
<p>U subotu oko 13 sati u Miramarskoj 13 opljačkan je trgovina »Union«. Jedan iz razbojničkog dvojca je ušao u trgovinu i kupio kutiju cigareta. Kada je prodavačica Marija L. (23) otvorila blagajnu, ušao je i drugi razbojnik koji ju je uhvatio rukom za vrat i odvukao od blagajne, dok je prvi uzeo novac iz blagajne. Bogatiji za 600 kuna razbojnicisu nestali u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Istoga dana oko 18 sati na Trgu maršala Tita b.b. dvojica maloljetnika, T. M. (14) i M.B. (15) imali su bliski susret s razbojnicima. Njima su prišla dvojica nepoznatih muškaraca i zatražila novac. Kada je T. M. izvadio novčanik, jedan od dvojice napadača mu je strgnuo sat s ruke, dok mu je drugi pljačkaš uzeo ZET-ovu markicu. Šteta se procjenjuje na 700 kuna.</p>
<p>I provalnici su tijekom vikenda imali svoj dan. U Podrebnici broj 4, tijekom nedjelje provalnici su, obivši vrata na balkonu obiteljske kuće R. K. (38) ukrali novac i zlatni nakit u vrijednosti od 95.000 kuna.</p>
<p>Istoga dana je opljačkan i stan Z. K. (47) u Ulici Vinka Jeđuta broj 1. Provalnici su obili vrata stana i ukrali nakit, putovnicu vlasnika i njegov pištolj. Krađa se procjenjuje na 90.000 kuna.</p>
<p>Tijekom vikenda na području grada Zagreba zabilježeno je 68 kaznenih djela. Od toga su razbojnici »operirali« u tri slučaja, dok su provalnici »djelovali« 37 puta. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Alkohol i lani uzrok svakoj trećoj prometnoj nesreći</p>
<p>ČAKOVEC, 7. veljače</p>
<p> - Unatoč opsežnim preventivnim akcijama djelatnika Policijske uprave međimurske, a poglavito Postaje prometne policije, u prošloj se godini na međimurskim cestama dogodilo 957 prometnih nesreća, što je za 11 posto više nego u prethodnoj godini. No, kao što smo već u Vjesniku objavili, na cestama Međimurske županije u prošloj godini smrtno je stradalo 13 osoba, koliko i 1998. godine. Svima je još u sjećanju 1997. godina s gotovo dvostruko više poginulih na međimurskim cestama. </p>
<p>Istina je da su na međimurskim cestama u uporabi motorna vozila, čiji prosjek starosti je 10 godina, a i da su prometnice u trošnom stanju, unatoč svim nastojanjima Županijske uprave za ceste da ih što bolje održava. Zabrinjava, pak, podatak kojeg je novinarima iznio načelnik Odjela policije u PU međimurskoj, Franjo Zadravec, prema kojem su 32 posto prometnih nesreća prouzročili vozači koji su motornim vozilom upravljali pod utjecajem alkohola. </p>
<p>Od ukupno 957 prometnih nesreća u prošloj godini, u njih 221 bilo je lakše ili teže ozlijeđenih. Prema kaznenoj evidenciji PU međimurske u prošloj je godini počinjeno 77 kaznenih djela u oblasti prometa, koja su opisana u člancima 272. i 273. Kaznenog zakona. To je za 38 posto više nego u 1998. godini. Od toga u 70 slučajeva bilo je izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, ili teže ozlijeđenim osobama, a u sedam slučajeva ne pružanje pomoći osobi ozlijeđenoj u prometu.</p>
<p>O djelotvornosti službenika PU međimurske govori i podatak da samo u jednom jedinom slučaju nije utvrđen počinitelj prometne nesreće, iako je u čak 15 slučajeva počinitelj bio nepoznat, otkriven je naknadnom istragom.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pronašli mu heroin i marihuanu, te odredili pritvor </p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> - Službenici Odjela za suzbijanje zlouporaba droge Policijske uprave splitsko-dalmatinske, podnijeli su protiv Ivice M. (30) kaznenu prijavu zbog zloporabe droga, a nakon što su kod njega pronašli i izuzeli ukupno 5,4 grama heroina, te 4,9 grama marihuane. </p>
<p>Zatekavši ga u Mosečkoj ulici u Splitu, policija je kod osumnjičenog pronašla tri plastične vrećice s 0,5 grama heroina. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Splitu, policija je pretražila njegov stan u Mosečkoj 81, te druge prostorije kojima se koristio, a u kojima je pronađeno još 4,9 grama heroina i marihuane. Uz kaznenu prijavu Ivica M. je priveden istražnom sucu koji mu je odredio četrdeseosmosatno zadržavanje u splitskom okružnom zatvoru na Bilicama, do saslušanja. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Neizvjesna sudbina 42 tisuće ljudi zaposlenih u turizmu </p>
<p>Situacija u hrvatskom hotelijerstvu nikada nije bila kritičnija jer je gotovo devedeset posto turističkih tvrtki pred stečajem, upozorava Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata ugostiteljstva i turizma/Za normalno funkcioniranje tzv. hladnog pogona ugroženih turističkih poduzeća potrebno je 1,2 milijarde kuna/Ne nađe li se rješenje ubrzo, sudbina će zaposlenih u njima biti će itekako neizvjesna </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - »Situacija u hrvatskom hotelijerstvu nikada nije bila kritičnija jer je trenutno devedesetak posto turističkih tvrtki gotovo pred stečajem. U tih devedesetak posto turističkih tvrtki, prema našim spoznajama, radi blizu 42 tisuće ljudi. Ne učini li se nešto na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, njihova će sudbina biti itekako neizvjesna«, tvrdi Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske.</p>
<p>Tek desetak posto relativno zdravih domaćih turističkih poduzeća na vrijeme isplaćuje plaće. Svima ostalima plaće kasne od dva do četrnaest mjeseci. Za normalno funkcioniranje tzv. hladnog pogona ugroženih turističkih poduzeća (najminimalniji troškovi za rad nekog turističkog objekta) potrebno je 1,2 milijarde kuna. </p>
<p> Zbog svega toga hrvatski se turizam nalazi u prilično čudnoj situaciji: na »krilima« političkih promjena i aktualnih najava mogli bi imati zaista dobar posjet i sezonu, no zbog mogućnosti da se gosti dočekaju u nepripremljenim objektima, Hrvatskoj prijeti prava turistička sramota. Drugim riječima, moglo bi se dogoditi da nam dođe više turista nego što to hrvatska turistička operativa predviđa, a da, s druge strane, ti gosti dobiju potpuno neadekvatan smještaj (dotrajali objekti) i lošu uslugu (manjak kvalitetnog kadra koji nije imao živaca mjesecima čekati plaću).</p>
<p>Gdje je rješenje budući da požar tinja i treba ga gasiti po svaku cijenu, pogotovo što je turizam »živi novac«, odnosno najbrža moguća zarada? Dio hotelijera, pogotovo onih uspješnijih, snaći će se i sami, a možda im je čak i (pre)ostalo nešto novca od prošlih godina. Drugi dio branše već se avansno zadužuje kod svojih inozemnih partnera ne bi li koliko-toliko pripremili sezonu. No većina turističkih tvrtki stoji pred provalijom i ne pomažu im nikakve (kratkoročne) pozajmice prijateljski raspoloženih inozemnih turoperatora koji na taj način stječu ili zadržavaju privilegiranu poziciju kod hrvatskih partnera. </p>
<p> Iako hrvatski turizam vapi za dugoročnim kvalitetnim rješenjima, sada samo hitne i kratkoročne odluke pomažu. Istinabog, turističke su tvrtke već godinama u strašnoj krizi i iz sezone u sezonu sve se ponavlja - nema novca, pripreme kasne, plaće se ne isplaćuju... Ipak, predstojeća je sezona definitivno presudna da se sve skupa postavi na neke zdravije temelje. Tko garantira da radnici u poduzećima pred bankrotom (s pravom) neće štrajkati i ovoga ljeta?</p>
<p> S druge strane, ukoliko im nova Vlada pomogne i obeća da se još malo strpe jer se uskoro okreću nove stranice hrvatskog turizma, teško je vjerovati da će radnici ponovo pribjegavati najradikalnijim metodama. Oči turističkog sektora uprte su u novu Vladu kao što su godinama bile uprte u staru. Očekuje se da Vlada »blagoslovi« novac kojim bi se pripremila sezona i dostojno dočekali i ugostili turisti.</p>
<p>Vjerujemo da novoizabrani financijski stručnjaci već smišljaju najprikladniji način pomoći bankrotiranom turizmu, odnosno ne vjerujemo da će nova Vlada dignuti ruke od svega i pustiti da brojne turističke tvrtke propadnu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zagrebačke tvrtke udvostručile svoja dugovanja u 1999. </p>
<p>Prema podacima ZAP-a krajem 1999. zagrebačke su pravne osobe imale 8,96 milijardi kuna nenaplaćenih naloga, što je 95,9 posto više nego krajem 1998./Krajem prosinca prošle godine na području Zagreba 9.455 pravnih osoba, u kojima je 29.667 zaposlenika, nije na računima imalo sredstava za podmirenje svojih obveza/Od ukupnog broja blokiranih tvrtki njih čak 64,1 posto ili 6.066 bilo u neprekidnoj blokadi više od 360 dana!</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Problem insolventnosti u prošloj je godini postao sve izraženiji, a podaci za tvrtke s područja Zagreba pokazuju da se iznos nenaplaćenih naloga za plaćanje tijekom 1999. gotovo udvostručio u odnosu na 1998.</p>
<p>Naime, prema podacima kojima raspolaže Zavod za platni promet posljednjega dana prošle godine zagrebačke su pravne osobe imale oko 8,96 milijardi kuna nenaplaćenih naloga, što je 95,9 posto više nego 31. prosinca 1998. kada su nenaplaćeni nalozi iznosili oko 4,6 milijardi kuna. </p>
<p>Prema podacima zagrebačke podružnice ZAP-a koji se temelje na podnesenim nalozima za plaćanje, krajem prosinca prošle godine na području Zagreba 9.455 pravnih osoba, u kojima je 29.667 zaposlenika, nije na računima imalo sredstava za podmirenje svojih obveza. </p>
<p> Broj insolventnih pravnih osoba prošle je godine, uz izuzetak jedino svibanja, rastao iz mjeseca u mjesec. Tako je od prosinca 1998. i 7.464 blokirane tvrtke taj broj do kraja 1999. porastao za 26,7 posto (9.455). Mjesečni se porast broja insolventnih poduzeća kretao od 0,4 posto (ožujak/veljača) do 6,8 posto (travanj/ožujak), dok je jedino u svibnju u odnosu na travanj zabilježen pad broja insolventih poduzeća, i to za 3,2 posto. </p>
<p> I iznos nenaplaćenih potraživanja najveći je dio godine rastao, a na mjesečnoj je razini pao tek tri puta - u veljači u odnosu na siječanj (za 3,6 posto), u svibnju u odnosu na travanj (za 0,2 posto), te u kolovozu u odnosu na srpanj (za 9,9 posto). Najveći rast iznosa zabilježen je krajem godine, kada je povećan za 19,4 posto, odnosno od studenoga i 7,57 milijardi kuna narastao na 8,96 milijardi krajem prosinca. </p>
<p> Prošle je godine rastao i udio nenaplaćenih potraživanja tvrtki koje su blokirane duže od godinu dana. Tako je od ukupnog broja blokiranih tvrtki njih čak 64,1 posto ili 6.066 bilo u neprekidnoj blokadi više od 360 dana. Na te se tvrtke odnosi 75,9 posto iznosa nenaplaćenih naloga.</p>
<p> Prema Stečajnom zakonu, insolventnost (nesposobnost plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana) jedan je od osnovnih razloga za pokretanje stečaja. Od ukupnog broja insolventnih takvih je tvrtki u Zagrebu krajem prošle godine bilo čak 92 posto. Naime, u blokadi dužoj od 30 dana bilo je 8.699 zagrebačkih tvrtki s više od 7,75 milijardi nenaplaćenih naloga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Končar: Nastupom na sajmovima do većeg izvoza</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Končar-Elektroindustrija u ovoj godini namjerava nastupiti na barem desetak inozemnih sajmova i na dva u zemlji. Uz koncern Končar na nekima će od njih nastupiti pojedina društva iz njegova sastava, ovisno o specijalizaciji i njihovu interesu, objavili su iz Končara. </p>
<p>Ove su godine pojedina Končareva društva izrazila interes i za nastupima u zemljama u kojima dosad nisu imali prilike predstaviti asortiman na sajamskim manifestacijama. Tako su u ovogodišnjoj ponudi, a prema iskazanom interesu Končarevih poduzeća, estonski Međunarodni sajam energetike, distribucije električne energije, industrije, elektronike i automatike, koji će se održati početkom ožujka u Tallinnu, talijanski Međunarodni sajam za pogone i konstrukcijsku tehniku od 8. do 11. ožujka u Milanu te mađarski Međunarodni sajam industrije, koji će se održati u Budimpešti od 23. do 26 svibnja. Najviše društava Grupe zainteresirano je i za najveći svjetski sajam industrije u Hannoveru, koji se održava od 20. do 25. ožujka. </p>
<p> Nastupi na sajmovima, ističu u tom koncernu, od posebne su važnosti zbog unapređenja i proširenja poslovne suradnje, ponajprije sa stranim partnerima. Naime, navode, nema boljeg mjesta od nastupa na sajmu, gdje se vidi što i uz koje uvjete nudi konkurencija i gdje se realno može ocijeniti Končareva pozicija kao i pozicija konkurencije.</p>
<p> U ukupnoj prodaji društava koncerna Končar u prošloj su godini izvozni poslovi činili 47,5 posto. Ukupna prodaja proizvoda i usluga lani je iznosila 1,32 milijarde kuna, od čega je na Končarevim izvoznim tržištima ostvareno 628,5 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Izraelski ulagači se više zainteresirani za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Među stranim ulagačima postoji interes za ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, ali relativno je mali broj projekata uistinu realiziran. U posljednje vrijeme osobit interes za ulaganja u Hrvatsku pokazuju gospodarski subjekti iz Izraela. </p>
<p>Slaven Aljinović iz Hrvatske agencije za promicanje ulaganja (HAPU) tvrdi da su brojni poslovni ljudi iz Izraela dosad pokazivali interes za ulaganjima u hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju. Međutim, uspješno su dosad realizirana samo dva projekta. Riječ je o ulaganju izraelske tvrtke Strauss-Elite u pržionicu kave u Podravki te o zajedničkom pothvatu slavonskobrodskog Argusa d.o.o. i izraelskog Anak Breedersa u peradarstvo.</p>
<p>»Hrvatski su 'tajkuni', kada je riječ o suradnji s Izraelcima, bili zainteresirani samo za dobivanje kredita, a ni PIK-ovi nisu pokazali osobitu želju za suradnjom s njima. Takav stav tjera od nas strane poslovne ljude koji poslovno okruženje u Hrvatskoj počinju ocjenjivati kao negativno«, rekao je Aljinović za Vjesnik. Dodao je i da je gradonačelnik najveće izraelske luke Ashdod, Samuel Schlesinger, zainteresiran za ulaganja u pilane u Otočcu i Perušiću. Također, tvrdi on, Inina tvrtka Crossco pregovara s izraelskim biznismenom Ramijem el-Benephraimom o pokretanju proizvodnje janjećega mesa na području Knina. Vrijednost te investicije, naglašava Aljinović, iznosila bi oko pola milijuna DEM.</p>
<p>Podsjetimo, nedavno je i grupacija Anglo-Saxon iz Tel Aviva obznanila da želi ulagati u hrvatsko gospodarstvo, i to u stanogradnju, turizam i komunalne objekte na zagrebačkom i dubrovačkom području. Predstavnici Anglo-Saxona tada su se susreli i s čelnicima Ine. Dosad, međutim, nijedan od planiranih projekata nije ostvaren. Neslužbeno smo saznali da su Izraelci čekali ishod izbora u našoj zemlji, ali i da kao jedan od problema spominju »nepovoljno okruženje« za strana ulaganja u Hrvatskoj.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Povećanje bescarinske kvote povećalo konkurentnost Kraša na slovenskom tržištu </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Povećanje bescarinske kvote za izvoz konditorskih proizvoda u Sloveniju od približno 42 posto u 2000. najvećem će hrvatskom izvozniku konditorskih proizvoda na slovensko tržište, zagrebačkom Krašu, omogućiti dodatno učvršćivanje konkurentske pozicije na tom tržištu.</p>
<p>Ipak u Krašu napominju da bi Hrvatska pri zaključivanju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini s pojedinim državama trebala voditi više računa o razvoju i značenju pojedine proizvodne djelatnosti, u ovom slučaju konditorske industrije, koja je u Hrvatskoj dobro razvijena, kao i vrednovanju domaćih proizvoda.</p>
<p> Ugovor o slobodnoj trgovini Hrvatska i Slovenija potpisale su 1997, a do 1. siječnja 2000, kada je počela druga faza implementacije tog ugovora, ukinute su carine u međusobnoj razmjeni za približno 97 posto industrijskih proizvoda. Dogovorom dviju zemalja u ugovoru su povećane i koncesije u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odnosno kvote za proizvode na koje se neće primjenjivati carina. </p>
<p> U prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvoz Kraša ostvaren je u iznosu od 5.341 tone, od čega je, kažu u Krašu, u Sloveniju izvezena približno četvrtina ukupnoga izvoza tvrtke. Pritom je manji dio izvezen korištenjem kvota, dok je na ostale količine uvoznik platio redovitu carinu.</p>
<p> Prema Kraševim podacima, uvoz konditorskih proizvoda iz Slovenije u Hrvatsku kreće se na razini trećine ukupnoga hrvatskog izvoza u Sloveniju i ispod je predviđene kvote razmjene, koje su jednake za obje zemlje (1.800 tona). Tako su cijele prošle godine slovenski konditori plasirali proizvode na hrvatsko tržište bez carinskih opterećenja, čime su mogli biti konkurentniji na hrvatskom tržištu u odnosu na izvoz hrvatskih konditorskih proizvođača u Sloveniju, a ta okolnost, drže u Krašu, dobrim dijelom utječe na položaj proizvođača konditorskih proizvoda na hrvatskom tržištu.</p>
<p>U Krašu također napominju da su cijene Kraševih proizvoda pri izvozu u Sloveniju već tri godine prilagođene mješovitom modelu carinskog opterećenja budući da je ukupni izvoz konditorskih proizvoda iz Hrvatske u Sloveniju veći od kvotama predviđenoga. </p>
<p>Pozitivne carinske učinke Ugovora o slobodnoj trgovini u Krašu će, kako najavljuju, iskoristiti za ulaganje u promidžbu i druge aktivnosti unapređenja prodaje s ciljem povećanja opsega izvoza na slovensko tržište tijekom ove godine.</p>
<p> U ukupnoj Kraševoj prodaji prošle godine 30 posto odnosilo se na izvoz, koji je u prošloj godini povećan na svim inozemnim tržištima osim u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Belje« duguje 3,4 milijuna kuna, kooperanti prijete prosvjedima </p>
<p>OSIJEK, 7. veljače</p>
<p> - Baranjski kombinat »Belje« posljednjih mjeseci potresaju nagomilani dugovi, nezadovoljstvo radnika i sindikata, a ovih dana prosvjedima prijete i seljaci kooperanti »Belja«. </p>
<p>Naime, to poduzeće još uvijek nije isplatilo oko 200 baranjskih vinogradara za urod koji su predali beljskoj vinariji nakon berbe 1998. godine. Iako je početkom prošlogodišnjega srpnja isplata započela, od ukupnoga iznosa duga od 2,9 milijuna kuna isplaćeno je samo 1,1 milijuna, tako da se vinogradarima za preklanjsku berbu duguje još 1,8 milijuna kuna, a o isplati berbe iz prošle godine još nije bilo niti riječi.</p>
<p>Nezadovoljni su i proizvođači mlijeka kojima »Belje« za razdoblje od lipnja do prosinca prošle godine za predanih 1,2 milijuna litara mlijeka duguje 1,6 milijuna kuna. Iako je predsjednik Uprave »Belja« Drago Tadić i jednima i drugima obećao isplatu dugova u kratkome roku, to se još nije dogodilo. Mljekarima je ponuđena kompenzacija po kojoj bi im dio duga bio vraćen u novcu, dok im za drugi dio beljska Uprava nudi - sir.</p>
<p>Međutim, mljekarima je teško prihvatiti takvu ponudu, jer ih je većina podigla kredite za kupnju junica, pa im zbog nedostatka novca prijeti oduzimanje krava. Osim toga, zbog nedostatka novca za sjeme proizvođači mlijeka mogli bi odustati od ovogodišnje proljetne sjetve, što znači i bez hrane za junice, a što bi ih dovelo u gotovo bezizlaznu situaciju. I vinogradari bi zbog besparice mogli biti prisiljeni na prekid proizvodnje. </p>
<p>Dugovi su veliki, a bez novca većina vinogradara ovoga proljeća neće moći sebi priuštiti osnovna zaštitna sredstva, čime će urod biti višestruko smanjen. Osim toga, podizanje novih nasada čini im se gotovo nemogućim, što će, ako se stanje uubrzo ne promijeni, u potpunosti ugroziti baranjsko vinogradarstvo. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kreditima HBOR-a do gospodarske obnove Lipika i Pakraca</p>
<p>POŽEGA, 7. veljače</p>
<p> - Na području Požeško-slavonske županije tijekom Domovinskoga rata najviše su razorena i stradala područja Pakraca i Lipika. Danas su to područja od posebne državne skrbi, pa se tako stambena i gospodarska obnova može ostvariti samo zajedničkim naporima. Na projektu obnove, ponajviše gospodarske, našli su se Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), jedinice lokalne uprave i samouprave te Županijska poljoprivredno-savjetodavna služba.</p>
<p>Tako su na posljednju sjednicu Županijskoga poglavarstva s tih područja pristigla 22 zahtjeva kojima se traži HBOR-ov zajam, od kojih se 18 zahtjeva odnosi na kreditiranje poljoprivredne proizvodnje i na kupnju poljoprivredne mehanizacije. Prema riječima požeško-slavonskoga župana Ante Bagarića, ti će krediti dodatno utjecati na smanjenje nezaposlenosti.</p>
<p>Dosad podneseni zahtjevi ukupno su »teški« 2,7 milijuna kuna, a mogu se podnositi i dalje. Inače, HBOR-ovi krediti dodjeljuju se u iznosima od 26.000 do 350.000 tisuća kuna, uz rok otplate od osam godina i poček od dvije, odnosno tri godine kod višegodišnjih nasada.</p>
<p>Zajmove HBOR-a obiteljska gospodarstva mogu dobiti za kupnju traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije, za izgradnju staja, za kupnju junica i krava te za podizanje voćnjaka. (I.F.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>HDZ će na travanjskom Općem saboru osnovati vladu u sjeni?</p>
<p>Jedan od boljih načina da se radi u opoziciji je da se okupi širok krug HDZ-ovih stručnjaka koji će parirati Vladi, kaže Pašalić / Vlade u sjeni funkcioniraju kao konstruktivni i kritički faktor, ističe Šeks / Stranka koja pretendira zadavati glavobolje vladajućima mora imati vladu u sjeni, smatra Škare-Ožbolt </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Iako je prošlo tek desetak dana od konstituiranja nove hrvatske Vlade, u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), doduše na mala vrata, već najavljuju osnivanje vlade u sjeni. Takva je ideja, doznaje Vjesnik, već »pala« na jednome od prvih sjednica Kluba zastupnika donedavno vladajućega, a sada u parlamentu pojedinačno najjačega HDZ-a. </p>
<p>Međutim, na realizaciju te ideje moglo bi se pričekati još nekoliko mjeseci. Točnije, do petoga Općeg sabora stranke, na kojemu bi se, prema očekivanjima, mnoge stvari i problemi unutar HDZ-a trebali (pod svaku cijenu) raščistiti. Upravo je to i razlog zbog kojega se, još uvijek, ne može govoriti o konkretnim imenima članova moguće vlade u sjeni. </p>
<p>Za osnivanje vlade u sjeni HDZ ima i nekoliko dodatnih argumenta. Naime, većina nekadašnjih HDZ-ovih ministara, koji su itekako upućeni u stanje stvari, preselili su se u Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga sabora. Osim toga, i mnogi (bivši i sadašnji) HDZ-ovi zastupnici tijekom prijašnjega mandata isprofilirali su se kao stručnjaci za određene resore ili tematska područja.</p>
<p>Potpredsjednik HDZ-a i potpredsjednik Zastupničkoga doma Sabora Ivić Pašalić potvrdio je za Vjesnik da se u njegovoj stranci »samo načelno« razgovaralo o osnivanju vlade u sjeni. On sâm, kako je naglasio, taj prijedlog podržava i smatra ga dobrim. »To je jedan od boljih načina da se radi u opoziciji, da se okupi širok krug HDZ-ovih stručnjaka, koji će kvalitetno parirati sadašnjoj Vladi i koji će pratiti ukupni rad i Vlade i parlamenta«, kazao je Ivić Pašalić. </p>
<p>I predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika i v.d. predsjednika stranke Vladimir Šeks potvrdio je za Vjesnik da je na jednoj od sjednica Kluba zastupnika »lansirana takva ideja«, ali rasprava o njoj trebala bi se održati naknadno. »Dok smo bili vladajuća stranka, imali smo u Klubu zastupnike koji su se angažirali i, ovisno o svojoj stručnosti i afinitetima, pratili određenu tematiku. Oni su bili svojevrsni glasnogovornici«, podsjetio je Vladimir Šeks.</p>
<p>Pojasnio je i da je vlada u sjeni institut kojega primjenjuju oporbene stranke u anglosaksonskim zemljama. Na naše pitanje hoće li se taj institut ubrzo »presaditi« i u Hrvatsku, Šeks odgovara kako je za to potrebna »ozbiljna rasprava«. U svakome slučaju, vlade u sjeni funkcioniraju kao konstruktivni i kritički faktor, istaknuo je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a. </p>
<p>»HDZ je, bez obzira na to što je u oporbi, pojedinačno najjača parlamentarna stranka. A svaka stranka koja ima namjeru zadavati ozbiljne glavobolje vladajućim stranka, mora imati vladu u sjeni«, naglašava HDZ-ova potpredsjednica i saborska zastupnica Vesna Škare-Ožbolt. U tome kontekstu ona podsjeća i na najavu stranke, izrečenu nakon nedavnih parlamentarnih izbora, kako će biti »konstruktivna oporba«, što znači da će poduprijeti sve prijedloge vladajućih stranaka koji su u interesu Hrvatske i hrvatskoga čovjeka, ali i da će isto tako biti kritični prema svemu onome što ocvijene da je loše. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt nije mogla ni potvrditi, ali niti demantirati najave o osnivanju vlade u sjeni, »jer o tome nije bilo ozbiljnih rasprava«. Međutim, također je kazala kako je to »nešto što se očekuje«. »Bilo bi logično da se oformi grupa ljudi koja će znati parirati novoj hrvatskoj Vladi«, kazala nam je, među ostalim, Vesna Škare-Ožbolt.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lučin opovrgava Večernjakov tekst o smanjenju broja specijalaca</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin odbacio je sve navode iz članka u Večernjem listu, objavljenom u broju od ponedjeljka, 7. siječnja, pod naslovom »2000 Markačevih specijalaca Lučin smanjuje na 500«. U priopćenju MUP-a stoji da autor članka i njegovi dezinformatori grubo obmanjuju javnost i olako se poigravaju sa sudbinom specijalaca MUP-a. </p>
<p> »U sklopu reorganizacije MUP-a Republike Hrvatske doći će do reorganizacije svih sektora pa tako i Sektora specijalne policije, ali ne na štetu niti jednog uposlenika, niti na način da se omalovaže zasluge specijalaca u Domovinskom ratu«, navodi se u priopćenju. Kaže se da iz MUP-a nitko neće biti otpušten, te da su članci, kao taj u Večernjem listu, »zlonamjerno podmetanje ministru Lučinu koji će ustrajati na depolitizaciji i daljnjoj demokratizaciji MUP-a, vodeći prije svega računa o racionalizaciji trošenja novca poreznih obveznika, ali ne na štetu sigurnosti svih građana Hrvatske«.</p>
<p> »Kako bi se izbjegle ovakve informacije i dezinformacije javnosti, podsjećamo predstavnike javnih glasila na otvorenost MUP-a i ministra Lučina prema javnosti, te da sve informacije mogu provjeriti u Uredu za odnose s javnošću MUP-a. O svojim odlukama ministar Lučin će pravodobno obavijestiti javnost«, stoji u MUP-ovu priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nova vlast još ne zna što znači imati za vratom nezadovoljne nevladine organizacije! </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nova vlast, kao ni stara, očito ne razumije da je za izgradnju stabilnog i suvremenog demokratskog društva neophodna participacija nevladinih udruga, koje su temeljni čimbenik napredovanja civilnoga društva. Kazao je to u ponedjeljak za Vjesnik Vjekoslav Magaš, stručni suradnik Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO), osvrnuvši se na odbijanje saborskih službi da predstavnici nevladinih udruga prate rad konstituirajuće sjednice Zastupničkoga doma sa saborske galerije. </p>
<p>»Inzistirat ćemo na otvaranju galerije sabornice kod saborskoga vodstva, ali postoje i drugi mehanizmi kojima ćemo djelovati«, rekao je Magaš, pojasnivši da je Hrvatska trenutačno pod povećalom međunarodnih institucija i organizacija u koje namjerava ući.
»Te organizacije neće imati razumijevanja za takve postupke vlasti«, naglašava Magaš. »Naizgled trivijalne stvari imaju zapravo suštinsko značenje«, ističe on i dodaje da nova vlast još nije svjesna što znači imati »za vratom« nezadovoljne nevladine organizacije. »Svakako ćemo uspjeti u namjeri da prisilimo vlast na bolji odnos«, kaže Magaš, dodajući da je nova vlast »korektna na riječima, dok je u praksi drukčije«. </p>
<p>Magaš se osvrnuo i na činjenicu da izborni pobjednici nakon svoga trijumfa ni jednom riječju nisu pohvalili enormnu energiju i napor koji su uložile nevladine organizacije kako bi izbori protekli regularno. »Tek nakon našeg upozorenja, premijer Ivica Račan je napisao priopćenje u kojem nam se zahvalio«, tvrdi Magaš. »Vlast mora shvatiti da uloga građana nije iscrpljena zaokruživanjem imena na papiru, koja su poslije zaštićena. Mi moramo utjecati na razvoj demokracije i kontrolirati one kojima smo dali vlast u ruke«, kazao je Magaš, naglasivši da HHO odbija da ga vlast disciplinira. </p>
<p>Još jedan pritisak na nevladine organizacije može se iščitati iz ograničenja prava na rad u prostorijama HHO-a na Iblerovu trgu, nastavlja Magaš. »Direktor tih prostorija, 'novopečeni' saborski zastupnik, SDP-ovac Ivan Leko, vremenski nam je ograničio pravo na rad«, istaknuo je Magaš, pojašnjavajući da je prirodu njihova posla nemoguće prilagoditi satnici. »On nam, naime, sada kaže da možemo doći i izvan tog ograničenog vremena, ali uz prethodnu najavu«, kaže Magaš, te dodaje kako se njima teško prilagoditi volji jednog »birokratskog stila i mentaliteta«.</p>
<p>»Taj se postupak može vrlo neugodno tumačiti, jer je SDP stranka koja je osvojila vlast, a mi smo zainteresirani za nadziranje vlasti«, ističe. »Ako vlast ne može poštovati ugovor o zakupu prostorija koji smo mi potpisali, kako će onda poštivati krupne političke dokumente«, pita na kraju Magaš. (A. Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vitaljani traže od predsjednika države da im odgovori što se događa s Prevlakom </p>
<p>Vitaljani očekuju skori sastanak s novim predsjednikom Hrvatske te ministrima pravosuđa i obrane, na kojem bi im se napokon odgovorilo kad će se riješiti njihov višegodišnji zahtjev za povratom zemlje na Prevlaci</p>
<p>DUBROVNIK, 7. veljače</p>
<p> - Hoće li stanovnicima Vitaljine, najjužnijega hrvatskog naselja, nova hrvatska Vlada te posebice novi predsjednik Republike napokon riješiti višegodišnji zahtjev za povratom njihove zemlje na poluotoku Prevlaci? </p>
<p>Kako je u ponedjeljak za Vjesnik izjavio predsjednik Udruge za zaštitu vlasničkih prava na poluotoku Oštro Ivo Bratičević, ovih će dana predstavnici Udruge pokušati dogovoriti sastanak s novim predsjednikom Republike te ministrima pravosuđa i obrane, na kojem bi se Vitaljanima napokon odgovorilo što se događa s Prevlakom. </p>
<p>Poznato je, naime, da 151 vlasnik poljoprivrednih površina na Prevlaci (oko 10.000 četvornih metara) više od dvije godine bezuspješno pokušavaju riješiti taj problem, te da su se u nekoliko navrata pismenim putem obraćali bivšemu premijeru Zlatku Mateši i pojedinim ministrima. </p>
<p>Ovoga puta, ne čekajući da se promatrači UN-a na Prevlaci u konačnici i povuku nakon nedavnoga »tehničkog« produljenja mandata, vlasnici zemljišta na poluotoku Prevlaci očekuju da će nova vlast reagirati pozitivno, omogućivši im upis u zemljišne knjige. </p>
<p>Povrat zemljišta je, naime, dijelom usporen i zbog Ureda za imovinske odnose u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje, kažu u Udruzi, cijeli poluotok tretiraju kao kompleks vojarne, te shodno tome traže dogovor s Ministarstvom obrane. S obzirom na to da je, naglašava Bratičević, »riječ samo o dijelu gdje su sagrađeni objekti vojarne«, a koje zapravo vlasnici zemljišta i ne traže, prije će biti da su se, kaže on, u županijskome uredu u dokazivanju vlasništva nad zemljom i sami zapetljali.</p>
<p>Inače, vlasnici spornoga zemljišta brojnim dokumentima pokušavaju dokazati svoje, kako kažu, izvorno vlasništvo. Tako postoji i dokument kojim se dokazuje da neke čestice zemlje još od 1828. godine nisu nikada bile oduzimane, odnosno da su uvijek bile u vlasništvu stanovnika Vitaljine.</p>
<p> Na žalost, a to i vlasnici tamošnjih poljoprivrednih površina često ponavljaju, zemljište je pogrešno proknjiženo »neprihvatljivim automatizmom s bivše jugoslavenske države na Republiku Hrvatsku«. No, ako je suditi prema nekim predizbornim obećanjima, »dobre volje« za povratom imovine stvarnim vlasnicima ne bi smjelo manjkati. </p>
<p>Kad je, pak, riječ o promatračima UN-a, koji su, podsjećamo, još donedavno izričito zabranjivali pristup »njihovoj zoni«, da bi u posljednje vrijeme postali nešto liberalniji u odnosu na ranije zabrane, stanovnici Vitaljine i dalje poručuju da ih zanima samo povrat imovine. Promatrači UN-a, kažu, mogu ostati koliko im to god vlasti dopuste i - promatrati.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ideja o udruživanju IDS-a, HNS-a i LS-a kruži među pojedincima, kaže Kajin </p>
<p>Blisko ćemo surađivati, ali u kojoj formi, to se još ne zna, kaže Vesna Pusić komentirajući Jakovčićevu najavu o ujedinjenju triju stranaka do kraja proljeća / Hrvatskoj treba nova stranka političkog centra, smatra Kramarić / Pozdravio bih takav čin, jer bi time politička scena mogla biti stabilnija, tvrdi Tomčić</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Iako predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić ovih dana u jednim dnevnim novinama najavljuje ujedinjenje IDS-a s HNS-om i LS-om do kraja proljeća, predstavnici narodnjaka i liberala tvrde da o tom roku zasad ništa ne znaju. »Mi smo o tome razgovarali i ranije. Svakako ćemo blisko surađivati, ali u kojoj mjeri i u kojoj formi, o tome još nismo razgovarali«, kaže Vesna Pusić, potpredsjednica HNS-a. Vrijeme mogućeg ujedinjenja nije određeno, a što se HNS-a tiče, o tome će se moći razgovarati tek nakon sabora stranke koji je u pripremi.</p>
<p>O interesima HNS-a u ujedinjenoj stranci ili udruzi Pusić kaže: »Nama je u interesu da se konsolidira građanski centar, liberalno-demokratska, narodnjačka opcija kao jedina liberalna tradicija u Hrvatskoj. No, u stranci se trebamo o tome dogovoriti«. Ona ponavlja da ideja o udruživanju triju stranaka četvorice datira iz vremena njihova dogovaranja o zajedničkom nastupu na izborima. Podsjeća i da je eventualno ujedinjenje tehnički proces za koji je potrebno određeno vrijeme i donošenje odluka na stranačkim tijelima. </p>
<p>To je u izjavi za Vjesnik potvrdio i Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a. Dodaje da je uoči dogovora o izbornoj suradnji »nabačena ideja« o udruživanju triju stranaka. Ujedinjenjem bi se odgovorilo na izazov novog političkog vremena, pogotovo zato što je HDZ prešao u oporbu, pa je potrebna stranka političkog centra liberalne orijentacije. Kramarić drži da je u novom vremenu jedan od uvjeta za modernu građansku Hrvatsku baš nova stranka političkog centra. Što je zajedničko trima strankama koje bi se trebale ujediniti? Prema Kramariću, slični su im programi, a »ni regionalizam im nije stran«. Liberalna doktrina je trenutačno u krizi jer, kaže, »sve liberalne teme vrlo vješto uzimaju socijaldemokrati i prodaju ih kao svoje«.</p>
<p>Ipak, dodaje, ujedinjenje načelno nije dogovoreno, a potaknuto je u vrijeme kad se nagađalo da bi cijela Hrvatska mogla biti jedna izborna jedinica. Istraživanja javnog mnijenja ukazivala su tad da bi LS samostalno teško prešao izborni prag. Zasad, tvrdi Kramarić, nisu odmaknuli dalje od ideje. Ako do ujedinjenje i dođe, potvrdili su naši sugovornici, ono će biti utemeljeno na stranačkoj samostalnosti, odnosno svaka od stranaka zadržat će dio autonomnosti.</p>
<p> »Što se IDS-a tiče, ne radi se ni o kakvom gubitku identiteta, programskih osnova stranke ili imena, niti o odustajanju od Kluba zastupnika IDS-a u Saboru. Radi se o punom zadržavanju subjektiviteta i želji da se na drukčiji način poveže s nekim srodnim političkim grupacijama i IDS nudi suradnju ostalim strankama«, kaže Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a. Tvrdi da bi takva udruga sa snažnom programskom osnovom i prepoznatljivim pojedincima trebala političkoj pozornici Hrvatske. Dođe li do udruživanja, IDS će se založiti za tip odnosa kakav postoji, primjerice, između njemačkog CDU-a i CSU-a. Kad se može očekivati novi politički projekt triju stranaka, Kajin ne može prognozirati. Ideje o udruživanju, prema njegovim riječima, kruže među vodstvima i pojedinim ljudima triju stranaka. </p>
<p>Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, pak, potvrdio je za Vjesnik da je upoznat s inicijativama »određenog približavanja« triju stranaka četvorice. »Pozdravio bih takav čin, ako do njega dođe, jer smatram da bi time politička scena mogla biti stabilnija«, kaže Tomčić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Granić: Ne osnivam demokršćansku stranku, ali želim radikalno transformirati HDZ! </p>
<p>Koliko ima istine u tome da osnivate novu stranku demokršćanskoga usmjerenja, pitali smo dr. Matu Granića, člana Predsjedništva HDZ-a.</p>
<p>- Kada bih i osnovao stranku, ona ne bi bila demokršćanska. Međutim, isto je tako činjenica da nisam zadovoljan sadašnjim stanjem u HDZ-u. Nisam se htio kandidirati ni za kakvu funkciju u Hrvatskome državnom saboru upravo zato što se želim posvetiti radikalnoj transformaciji HDZ-a.</p>
<p>• Zašto to ne bi bila demokršćanski orijentirana stranka?</p>
<p>- Vrijeme klasičnih demokršćanskih stranaka je prošlo. Međutim, to ne znači da se socijalni nauk Crkve ne može uzeti kao vrlo zanimljiv što se tiče socijalne pravde i kao dio programa, ali ništa drugo.</p>
<p>• Možete li reći nešto o ljudima koji bi, uz Vas, trebali biti jezgra moguće nove stranke, ili o onima koji također razmišljaju o transformaciji HDZ-a? Spominju se Škare-Ožbolt, Pavletić, Valentić, Miljavac, Kovačev, Jarnjak...</p>
<p>- Razgovarao sam s mnogim ljudima, i u Predsjedništvu HDZ-a i izvan njega, i to o novome budućem programu, o Statutu i o orijentaciji HDZ-a.</p>
<p>• Što je s Kostovićem, Radićem i Sanaderom, koji se također navode kao Vaši simpatizeri?</p>
<p>- Kostović. Radić i Sanader sigurno žele HDZ kao modernu, europsku, demokratsku stranku centra.</p>
<p>• Vjerujete li Vi još uvijek u mogućnost opstanka HDZ-a?</p>
<p>- HDZ je još uvijek pokret koji treba transformirati u europsku stranku centra. To me sada najviše zaokuplja. Svoju ću energiju i dalje usmjeravati prema transformaciji HDZ-a. To neće biti lako i to ne znači da ću u tome potpuno uspjeti. Jer, postoje različite tendencije unutar HDZ-a - od onih da se ništa ne mijenja do onih da se čeka na zaborav vremena i pogreške nove Vlade.</p>
<p>• Hoćete li imati potporu članstva HDZ-a za promjenu stranke iznutra?</p>
<p>- Još uvijek vjerujem da se HDZ može i treba pripremiti za novo vrijeme. Hoću li za takvo što imati i potporu članstva, u ovome trenutku ne znam i ne mogu vam reći. Ali, potrebna je apsolutna promjena HDZ-a, počevši od Statuta, preko programa do percepcije ljudi. Oko promjene Statuta u stranci i nema dvojbi, dok oko programa stranke ima dosta dvojbi, ali smatram da ga treba radikalno osvježiti i modernizirati te riješiti ideoloških predznaka. Potrebne su i promjene percepcije ljudi koji će to predstavljati, a to je najteže.</p>
<p>• Znači li to da Vi, zapravo, ne želite jasno ni demantirati, ali ni potvrditi nagađanja o osnutku nove stranke centra?</p>
<p>- I dalje ću snažno pokušati transformirati HDZ, što ne znači da ću u tome uspjeti. A ako ne uspijem, već sam rekao da sadašnje stanje ne mogu prihvatiti. Svoja stajališta nisam promijenio niti za milimetar. Ako uspijem u onome što želim, bit ću sretan. A ako ne uspijem, onda ću barem biti psihički miran, jer ću znati da sam sve pokušao.</p>
<p>• Priznajete li da u novinarskim nagađanjima u vezi s novom strankom ipak ima nešto istine?</p>
<p>- Istina je da u HDZ-u mnogi ljudi legitimno traže najbolji put i za stranku i za sebe.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska akademija tehničkih znanosti želi pomoći gospodarstvu </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Ako se pojam nacionalna svijest koristi u pozitivnom značenju građanske svijesti o međuzavisnosti vlastite i opstojnosti svoje zemlje i naroda, o vlastitoj radnoj i životnoj odgovornosti za samosvojnost zemlje i naroda, kako onda definirati gospodarski nacionalizam? Po riječima dr. Jurja Božičevića, predsjednika Hrvatske akademije tehničkih znanosti, pojam »gospodarski nacionalizam« je građanska svijest o važnosti vlastite skrbi o nacionalnom gospodarstvu, o gospodarskoj opstojnosti zemlje i naroda te je i pokretačka ideja razvitka koja se suprotstavlja ideji političkog vođe i nacionalizma. </p>
<p>U svijetu su poznati japanski i njemački gospodarski nacionalizam, ali i nizozemski, norveški, danski, francuski, navodi dr. Božičević, dodajući da je i europski gospodarski nacionalizam u nastajanju. Ima li Hrvatska svoj gospodarski nacionalizam? Za malu zemlju poput Hrvatske, ističe dr. Božičević, valjalo bi danas kao najvrjedniji resurs gajiti nacionalnu svijest građana i smišljenim ju radom pretvarati u gospodarski nacionalizam kao najvažniji uvjet održanja u svijetu otvorenih komunikacija i poslovanja. Obrazovani ljudi, sveučilišni nastavnici i vrhunski znalci iz industrije i kulture najodgovorniji su za taj proces jer on znači promišljanje vizije razvitka i bitku za gospodarski napredak Hrvatske. </p>
<p>Poznato je i to, podsjeća dr. Božičević, da 2000. započinjemo u krajnje nepovoljnim gospodarskim uvjetima i da nam jedino znanje, odanost učenju i učinkovit proizvodni rad mogu pomoći u svladavanju teškoća, u postizanju tržišne prepoznatljivosti i konkurentnosti proizvoda. Članovi HATZ-a, redom znanstvenici i stručnjaci, trebali bi udruženim znanjem i iskustvom pridonijeti spoznaji hrvatskog gospodarskog razvitka, ističe dr. Božičević. On poziva znanstvenike da prisustvuju Skupštini HATZ-a u ožujku, gdje će se na temelju prijedloga razvojnih projekata zaključivati o spremnosti Akademije za savjetodavnu pomoć gospodarstvu te tijelima političkog i gospodarskog odlučivanja, kojima bi HATZ trebao postati partner. Da bi se moglo razmišljati o razvoju hrvatskog gospodarstva i utjecati na napredak, potrebna su vrlo široka znanja i spremnost za timski rad.</p>
<p>Za Akademiju je posebno važno pitanje uloge znanosti i znanstvene politike u gospodarskom razvitku Hrvatske. Naime, osjetni pad proizvodnje, stagnacija i prestanak djelovanja mnogih proizvodnih tvrtki, zanemarivanje razvitka, krajnje ograničena ulaganja u proizvodnju te nedostatak vizija, ciljeva i strategije razvitka smanjili su potrebu za znanjem te ozbiljno ugrožavaju napredak tehničkih znanosti, zaključuje predsjednik HATZ-a dr. Božičević. (Vedran Kosović)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tko će Liniću čuvati Rijeku, a tko će IDS-u vratiti Liburniju?</p>
<p>RIJEKA, 7. veljače</p>
<p> - Da je donedavni riječki gradonačelnik Slavko Linić imao namjeru »ići u Zagreb«, sigurno bi ozbiljno poradio na pronalaženju nasljednika koji bi mu »čuvao grad« dok se on ne vrati s mjesta dopredsjednika Vlade. Ovako, o Linićevu nasljedniku se tek nagađa. Većina Riječana je uvjerena da nitko neće moći obnašati dužnost gradonačelnika bolje od Linića, a mnogima se čini da je u proteklih desetak dana, od kada je Linić preselio u Zagreb, prilično popustila stega, čak i na gradskom parkiralištu kroz koje se dolazi do stražnjeg ulaza u zgradu Grada Rijeke. Na sreću, čak i lažna dojava da Linić dolazi u Rijeku u trenutku izaziva »paniku i pospremanje« u svim gradskim službama, počevši od parkirališta. </p>
<p>S obzirom na to da će novi riječki gradonačelnik službeno moći preuzeti tu dužnost tek u ožujku (kad se održava sljedeća sjednica Gradskog vijeća), u riječkom SDP-u nisu previše žurili s otkrivanjem imena novog prvog čovjeka. Doduše, možda to učine već 8. veljače, za kada je konferenciju za novinare sazvao predsjednik riječkog SDP-a Vladimir Šepčić. Neslužbeno saznajemo da će najvjerojatnije novi gradonačelnik biti dosadašnji gradski ministar za zdravstvo i socijalnu skrb Vojko Obersnel. On se, inače, odlično slaže s Linićem, ali za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi koalicije SDP-HSLS-PGS, pa ga SDP sada sigurno želi promovirati kao kadar za buduća vremena. </p>
<p>Uz Obersnela, bez šanse (i ambicija) nisu ni još neki SDP-ovci i PGS-ovci. Prvenstveno se to odnosi na dogradonačelnicu Branku Renko Silov, dogradonačelnika Luciana Sušnja, dožupana primorsko-goranskog Luku Denonu, a tu je i Nikola Ivaniš, uz Linića zasigurno najjači riječki političar. Oni koji smatraju da Obersnel možda ipak »nije taj«, tvrde to jer im se čini da je on preozbiljan SDP-ovac da bi Liniću »čuvao mjesto«. </p>
<p>Nakon što je IDS na parlamentarnim izborima doživio težak poraz na Libuniji, predsjednik stranke Ivan Jakovčić je za debakl neizravno okrivio čelnike liburnijskog IDS-a, prije svega opatijskog gradonačelnika i dopredsjednika IDS-a Axela Luttenbergera te načelnike Lovrana i Matulja, Srećka Šobota i Radivoja Marmilića. Njih trojica već se duže javno svađaju oko ulaganja u komunalnu infrastrukturu liburnijskog kraja, a ta nesloga je i uzrokovala težak izborni poraz IDS-a. Sad je svima jasno da bi krivci za poraz morali položiti račune i otići, a na njihovo mjesto doći novi ljudi. </p>
<p>I dok je gotovo sigurno da će ministar za europske integracije Jakovčić pronaći mjesto u hrvatskoj diplomaciji za prijatelja Luttenbergera, ostaje otvoreno pitanje tko bi mogao biti novi opatijski gradonačelnik. Istina, zasad se još ne spominje mogući odlazak Luttenbergera, čija je najveća zasluga u tome što je spasio opatijske hotele od tajkunizacije. Ali, »zbog mira u kući« i vraćanja povjerenja birača, IDS će najvjerojatnije »ukloniti« Luttenbergera. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Đakovački dragovoljci podržavaju ministra Pančića</p>
<p>ĐAKOVO, 7. veljače</p>
<p> - Ponukani primjedbama koje iz nekih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata stižu na račun novoga ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića, čelnici Udruge dragovoljaca Đakovšine 1990./91. daju podršku novome ministru. Ističe se to, među ostalim, u priopćenju od ponedjeljka što ga je potpisao predsjednik Udruge Slavko Raić.</p>
<p>Đakovački dragovoljci nude, kaže se u priopćenju, svoju punu suradnju novome ministru, s kojim su razgovarali tijekom njegova nedavnog boravka u Đakovu. Tijekom toga susreta, dodaje se u priopćenju, bilo je riječi i o aktualnim problemima, posebice o zapošljavanju i rješavanju drugih egzistencijalnih pitanja hrvatskih branitelja. Komentirajući napade na novoga ministra, Slavko Raić posebno naglašava da se protiv ministra »najviše bune oni koji se plaše istine o Vukovaru«.</p>
<p>Osim podrške novom ministru branitelja, čelnici Udruge dragovoljaca Đakovštine daju podršku i sadašnjem čelništvu đakovačke Hvidre i direktoru poduzeća »Hvidrak«, »koje nezadovoljni pojedinci sumnjiče za nepravilnosti u radu«. »Hvidrak« radi u skladu s propisima, ističe se u priopćenju, a nezadovoljni pojedinci se bune zato što nisu dobili jednokratnu novčanu pomoć od 500 maraka, što je dosad bila praksa. »Sada kada nema novca, bune se oni koji to nisu dobili«, zaključuje Raić, ističući da su upravo najglasniji oni čiji je invaliditet najsumnjiviji. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Elektronika i dalje u štrajku, Bagat se nada Vladinoj pozajmici</p>
<p>ZADAR, 7. veljače</p>
<p> - Štrajk u zadarskoj Elektronici, koji je započeo 27. siječnja, nastavlja se do usklađivanja imena stvarnog vlasnika poduzeća. Također, radnici tog poduzeća i Sindikat metalaca očekuju da će se Financijska i Kriminalistička policija, temeljem njihove prijave, već ovoga tjedna pozabaviti upravo pitanjem vlasnika Elektronike. Kazao je to u ponedjeljak za Vjesnik regionalni povjerenik Sindikata metalaca za Dalmaciju Vedran Dragičević, istaknuvši da u Elektronici još uvijek očekuju odgovor Hrvatskoga fonda za privatizaciju koji bi trebao potvrditi ili demantirati tvrdnju Joze Grbića po kojoj je on većinski vlasnik toga zadarskog poduzeća. </p>
<p>Dragičević je naglasio i kako očekuje da će konkretnija saznanja o budućnosti Elektronike, ali i Bagata i SAS-a imati do kraja veljače jer bi se do tada trebali održati, načelno dogovoreni, sastanci u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Bagatu, koji je od nove Vlade tražio da potvrdi odluku Matešine Vlade, koja je toj tvrtki pred kraj svojega mandata odobrila sedam milijuna kuna kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak, prema Dragičevićevim riječima Račanov kabinet je obećao pozajmicu od tri milijuna kuna kako bi se održala proizvodnja. (N.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Uprava »Belja« optužila sindikalce za korumpiranost, radnici prijete blokadom </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Očekujemo da Koordinacija sindikata kombinata »Belje « u utorak donese jasne zaključke o nužnosti razrješenja Uprave i Nadzornoga odbora toga poduzeća, istaknuo je u ponedjeljak za Vjesnik Josip Pavić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). </p>
<p>Što se tiče otvorenoga pisma Sindikata, u kojem se od Vlade traži da do 8. veljače naloži Hrvatskome fondu za privatizaciju da odmah smijeni sadašnji Nadzorni odbor i imenuje novi koji bi potom trebao razriješiti Upravu »Belja«, taj bi rok mogao biti produljen do kraja veljače, pojašnjava Pavić. On dodaje da sindikalci »Belja« prijete da će još ovoga tjedna zabraniti ulazak Upravi u tvrtku. </p>
<p>Pavić kaže da razumije ogorčenost sindikalaca u »Belju«, jer je Uprava, nakon što joj je propao pokušaj da za teško stanje u kombinatu okrivi bivšu Vladu, pokušala sve svaliti na sindikalna leđa. Tako je optužila sindikalce za korumpiranost i izbor na temelju političke podobnosti, te zatražila od radnika da u roku od pet dana izaberu nove sindikalne predstavnike. </p>
<p>Kako bi to zaustavio, PPDIV je pozvao sve demokratske snage da ga osude, a o tom je slučaju izvijestio i Međunarodnu organizaciju rada. Sindikat je s problemima »Belja« upoznao i Željku Antunović, potpredsjednicu Vlade, koja je obećala pomoć. U PPDIV-u vjeruju da će nova hrvatska vlast, nakon smjene Stipe Hrkaća, predsjednika HFP-a, koji je većinski vlasnik »Belja«, učiniti više za spas 2.150 radnih mjesta u tom baranjskom kombinatu. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Stanovi za socijalno ugrožene Osječane prioritet Gradske uprave</p>
<p>OSIJEK, 7. veljače</p>
<p> - Gradnja stanova za socijalno ugrožene ove će godine biti prioritet osječke Gradske uprave. Naime, u prosincu prošle godine Gradska je uprava na 20.000 adresa poslala anketne listiće u kojima je bilo ponuđeno pet projekata - nastavak gradnje tramvajske pruge, gradnja stanova za socijalno ugrožene, proširenje biciklističke staze, gradnja malih tržnica i gradnja sportske dvorane. </p>
<p>Na građanima je bilo da odaberu jedan i da anketni listić vrate u Gradsku upravu. No, njihov je odaziv bio prilično slab, jer je od 20.000 listića Gradu vraćeno tek 1.250. Bez obzira na to, listići su pregledani, a iz njih je proizišlo da je građanima ove godine najvažnije izgraditi stanove za socijalno ugrožene osobe. Usporedbe radi, prije nekoliko godina, u sličnom anketnom upitniku, Osječani su odabrali izgradnju zatvorenih bazena.</p>
<p>»Želje građana zadatak su Gradske uprave, koji ćemo što prije pokušati realizirati«, istaknuo je osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić. Prema njegovim riječima, iz gradskog će se proračuna ove godine za izgradnju stanova za socijalno ugrožene izdvojiti 11,6 milijuna kuna. Naime, Gradsko poglavarstvo već je usvojilo program gradnje takvih stanova. Na jednoj lokaciji već je počela gradnja 15 stanova, a ove će godine započeti izgradnja 30 stanova na drugoj lokaciji. Od izgrađenih stanova, 60 posto bit će jednosobni, a preostalih 40 posto bit će dvosobni.</p>
<p>U Gradskom poglavarstvu smatraju da je lokacija na Uskim njivama, na kojoj kreće izgradnja 30 stanova, vrlo pogodna za izgradnju. Ima dovoljno mjesta, pa bi stoga mogla poslužiti i u sljedećim godinama za izgradnju još nekoliko takvih zgrada. Iako u vrlo teškoj proračunskoj situaciji, Gradska uprava učinit će sve da se ovi projekti u što kraćem roku ostvare. Kriteriji za dodjelu stana biti će oni propisani Zakonom o socijalnoj skrbi i odlukom o socijalnoj skrbi Grada Osijeka, a dodjeljivat će se putem natječaja. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sisačke Gradske tržnice bez direktora zbog stranačkih razmirica </p>
<p>SISAK, 7. veljače</p>
<p> - Gradske tržnice Sisak, jedno od rijetkih uspješnih javnih poduzeća u vlasništvu Grada Siska, još uvijek nemaju direktora, iako je natječaj za čelnoga čovjeka poduzeća odavno završen. Na natječaj su se javili agronom Krešimir Uzelac i ekonomist Dragoljub Jovanić, obojica magistri znanosti. Nadzorni odbor Gradskih tržnica preporučio je Skupštini poduzeća Jovanića, ali je Skupština osporila tu preporuku i poništila natječaj, uz obrazloženje da ni jedan od dvojice kandidata ne ispunjava uvjete.</p>
<p> No, o tome u zakonskom roku nije obavijestila ni jednog kandidata. Jovanić je saznao da nije direktor Gradskih tržnica tek kad je u Gradskom poglavarstvu upitao što je s rezultatima natječaja. Smatrajući da su njegova građanska i stručna prava povrijeđena te da nema ni govora o neispunjavanju uvjeta iz natječaja, Jovanić je najavio sudsku tužbu. </p>
<p>Za poznavatelje prilika u Sisku jasno je da se u ovom slučaju radi o međustranačkom prepucavanju. Naime, u Nadzornom odboru većinu čine predstavnici oporbenih stranaka na gradskoj razini, dok su predstavnici Gradskog poglavarstva u Skupštini tvrtke članovi HDZ-a, koji je na vlasti u gradu i Županiji. Već duže vrijeme u Gradskom vijeću Siska lome se koplja između HDZ-a i oporbe, jer HDZ ima većinu od dva gradska vijećnika. Ali, prema nekim nepotvrđenim najavama, oporba bi vrlo brzo mogla dobiti većinu, jer su trojica vijećnika HDZ-a najavili odlazak u nezavisne vijećnike.</p>
<p>Izbor čelnog čovjeka Gradskih tržnica bio je tako svojevrsni test odnosa političkih snaga u Sisku. Na žalost, stranačke svađe prelamaju se preko leđa zaposlenih u tom uspješnom javnom poduzeću, ali i preko leđa svih građana koji žele da Gradske tržnice što prije dobiju čelnog čovjeka i nastave uspješno poslovati. (A.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Primoštence zanima gdje je novac od boravišne pristojbe </p>
<p>PRIMOŠTEN, 7. veljače</p>
<p> - Peticijom koju je u samo nekoliko dana potpisalo 260 Primoštenaca traži se rasvjetljavanje stanja u Turističkoj zajednici. O stanju u Zajednici raspravljalo se i na sjednici Općinskog poglavarstva na kojoj je prihvaćen zahtjev potpisnika o formiranju tročlane komisije kojoj je zadatak »pročešljati« knjige poslovanja. Komisija bi to trebala učiniti zajedno s Nadzornim odborom Zajednice koji se nije sastao od konstituiranja 1998. Inicijativni odbor potpisnika peticije predložio je raspuštanje Skupštine Turističke zajednice i zatražio smjenu njezina predsjednika Ive Sože, koji je i vršitelj dužnosti direktora »Primoštena« d.d. </p>
<p>Povod peticije je, kako saznajemo, smjena prijevremenog primoštenskog predstavnika ceha ugostitelja u Skupštini Zajednice Ante Lukete, čemu je kumovala Obrtnička komora Šibensko-kninske županije. Bila je to kap koja je prelila čašu, pa se odlučilo »stvari postaviti na svoje mjesto«. To će biti moguće, ističu potpisnici peticije, tek kad se javnosti podastru dokumenti iz kojih je, tvrde, vidljivo da je poslovanje Zajednice nezakonito i da se novcem od boravišne pristojbe manipulira. Navode primjer iz 1998., kad je u financijskom izvješću navedeno da je Zajednica registrirala 22.478 noćenja, što znači da se od boravišne pristojbe trebalo prikupiti 167.420 kuna. Umjesto toga, ajednica je prihodovala svega 50.523 kune.</p>
<p>U posljednje četiri godine Zajednica je u općinski proračun uplatio samo 65.000 kuna, pa potpisnici peticije drže da je upravo ta činjenica kriva za čestu blokadu općinske blagajne. Prozvani Soža, pak, tvrdi da se u Zajednici radilo po zakonu i programu koji je odobrilo Općinsko vijeće. »Ovo što nam se danas događa pokušaj je 'skinutog' Lukete i nekih ljudi oko njega da nam zbog osvete naprave prevrat. Za sve ovo vrijeme mi smo ulagali u mjesto, pa je Primošten prošlu sezonu dočekao dotjeraniji no godinu ranije. Ove godine to nismo u stanju, jer se 'Primošten', glavna kuća koja puni proračun Zajednice, posljednjih godinu dana ne može osloboditi blokade žiro računa«, kaže Soža.</p>
<p>Po njemu, revizija poslovanja od prije dvije godine pokazala je ispravnost poslovanja, a izvješće revizije iz studenoga 1999. očekuje se svaki dan. Soža zato pita čemu interna revizija kad državna revizija radi svoje. (J. K.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000208].
|
