NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000707].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 233841 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste, pa će kraj godine više od 400.000 radnika dočekati na burzi!</p>
<p>Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u svibnju je posao na burzi čekalo 350.996 radnika / Nezaposlenost je malo opala u odnosu na rekordni ožujak (357.711 nezaposlenih), no to je tek privremeno stanje zbog sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, turizmu i graditeljstvu / Nezaposlenost će svoje trpko lice pokazati najesen kada će uz uobičajeni porast nezaposlenosti zbog većeg priljeva završenih školaraca više pristizati radnici s otkazima zbog stečajeva poduzeća / U prvih pet mjeseci, na burzi se još nije osjećao stečajni val - otkaz je zbog stečajeva ili likvidacije tvrtki dobilo samo 5.772 radnika / Tek se u svibnju priljev radnika na burzu malo povećao, što bi moglo označiti početak stečajnog stampeda</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Zbog najavljenih stečajeva u 208 poduzeća u državnom vlasništvu, sljedećih nekoliko mjeseci će ostati bez posla 11.500 radnika. Njima bi se moglo pridružiti još 31.500 radnika, jer stečaj visi i nad glavom 178 poduzeća, gdje je stečaj odgođen dok uprave do sredine srpnja ne ponude programe oporavka. Stečajevi se već sada vode u 1.000 tvrtki, svakodnevno na burzu stižu i viškovi radnika, kojima bi se ubrzo trebali pridružiti i prekobrojni državni službenici, pa ozbiljni analitačari najavljuju da ćemo kraj godine dočekati s više od 400.000 nezaposlenih.</p>
<p>U novu rundu stečajne kuge, kako sindikati nazivaju val stečajeva koji predstoje, Hrvatska već ulazi s ogromnom nezaposlenošću. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u svibnju je posao na burzi čekalo 350.996 radnika. Nezaposlenost je, doduše, malo opala u odnosu na rekordni ožujak (357.711 nezaposlenih), no to je tek privremeno stanje zbog sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, turizmu i graditeljstvu.</p>
<p>Nezaposlenost će svoje trpko lice pokazati najesen, kada će uz uobičajeni rast nezaposlenosti zbog veće prijave na burzu završenih školaraca, jačim tempom pristizati radnici s otkazima u džepu zbog stečajeva poduzeća. U prvih pet mjeseci, na burzi se još nije osjećao stečajni val. U tih pet mjeseci otkaz je zbog stečajeva ili likvidacije tvrtki dobilo samo 5.772 radnika. Tek se u svibnju priljev radnika na burzu malo povećao, što bi moglo označiti i nekakav početak stečajnog stampeda.</p>
<p>Prošlih mjeseci, pa i godina otkad je HDZ-ova vlada 1992. političkom odlukom zaustavila stečajeve, na burzu su mahom stizali radnici koji su dobili otkaz kao višak zbog smanjenja opsega posla ili sanacije poduzeća. Zato i otkazni saldo na burzi sada još i nije tako dramatičan kao što će ujesen vjerojatno biti.</p>
<p>U prvih pet mjeseci, otkaz je na ovaj ili onaj način dobilo gotovo 75.000 radnika. Riječ je, dakako, samo o onima koji su se prijavili na burzu, jer dio otpuštenih radije sam potraži neki posao na crno. Među tih 75.000 otkaza, za 27.000 se može reći da su, uvjetno rečeno, »pravi«, s gašanjem radnih mjesta, jer su radnici otpušteni kao višak ili zbog stečaja i likvidacije tvrtki. Sljedećih 13.500 otkaza dali su radnici sami ili u sporazumu s poslodavcem.</p>
<p>Osim njih, oko 35.000 radnika je dobilo otkaz, jer im je istekao ugovor na određeno vrijeme, pa su se vratili na burzu. Naime, oko 75 posto nezaposlenih dobije na burzi posao na određeno vrijeme, nakon čega opet čeka novu prigodu na kraću stazu. Poslodavcima se, ističu, ne isplati primati radnike u stalan posao, jer ni sami ne znaju dokad će poslovati, a »leteći radnici« su im jeftiniji.</p>
<p>Stečajni će val, dakle, jače zapljusnuti burzu najesen. Sigurno je ipak da stečajevi neće stizati u tajfunskim naletim kao 1990. i 1991., dvije za radnike najcrnje godine. U te je dvije godine zbog rata i masovnih stečajeva ostalo bez posla oko 250.000 radnika! Samo 1991. godine, mjesečno je na burzu stizalo i po 10.000 otpuštenih. Bivši društveni sektor se tada urušio, pomevši i trećinu radnih mjesta u državi.</p>
<p>Kad je stečajni val zaustavljen, ono što nisu uništili stečajevi, uništile su pljačke i malverzacije u pretvorbi i privatizaciji, a bivša vlast krenula je s praksom sanacije poduzeća, odnosno bacanja novca u vreće bez dna propalih poduzeća kako bi se što dulje kupovao socijalni mir. Sada se, kad je koalicijska Vlada odlučno prekinula harčenje novca poreznih obveznika za spašavanje propalih tajkuna, zapravo plaća cijena za sve što se nije pravodobno učinilo prethodnih godina.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović ovih je dana procijenio da će nezaposlenost kulminirati u idućih dva-tri mjeseca te da je ova godina posljednja u kojoj će Vlada obavljati mrtvozornički posao zatvaranja propalih poduzeća. Nakon toga, optimistički govori ministar, krajem ove ili početkom sljedeće godine počet će obrnuti ciklus, odnosno otvaranje radnih mjesta.</p>
<p>Svakako je utješno iz ustiju »socijalnog« ministra čuti da će se svjetlo na kraju mračnoga gospodarskog tunela možda pojaviti osvitom 2001. godine. No, ni ministar, jer mu to i nije »fah«, niti Vlada još nisu ničim konkretnim potkrijepili ta optimistička očekivanja. Pamti se tek izjava ministra gospodarstva Goranka Fižulića. On je proljetos u intervjuu Vjesniku rekao da će se još mjesecima trend nezaposlenosti povećavati, jer će se morati likvidirati tvrtke koje ne mogu preživjeti na tržištu. Ali, ako se do kraja godine taj trend ne zaustavi, odnosno, ako se broj nezaposlenih ne počne postupno smanjivati, Fižulić je tada najavio da će dati ostavku.</p>
<p>Ono što u najavi masovnih stečajeva neodostaje, a zbog čega ovih dana vrište sindikati, prijeteći i uličnim demonstracijama najesen, odnosi se na posao obojice ministara. I, naravno, cijele Vlade. Zasad je, naime, neizvjesno hoće li biti dovoljno novca barem za novčane naknade otpuštenim radnicima, koji će se sliti na burzu. A što je još važnije, ne nazire se program koji bi otpuštenima kad-tad, ali što prije, osigurao novo radno mjesto.</p>
<p>Sindikati ovih dana ogorčeno kritiziraju Vladu da je krenula u eutanaziju propalih poduzeća, a da o tome sa socijalnim partnerima nije ni razgovarala. Malo koji sindikat danas ne priznaje nužnost stečajeva za vegetirajuća poduzeća u kojima radnici mjesecima ili godinama ne primaju plaću, pa bi im i 900 kuna naknade na burzi bilo bolje, privremeno rješenje.</p>
<p>Zbog izostanka socijalnog dijaloga, sindikati su zatražili hitnu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (zakazana je već za ovaj petak) da dobiju čvršća jamstva za to da će Vlada pripremiti socijalne amortizere prije nego što radnike potjera na burzu. Ističu da žele sudjelovati u rješavanju problema poduzeća, koja možda i imaju izgleda preživjeti, jer u protivnom neće snositi odgovornost za posljedice.</p>
<p>Sindikati, otprilike pet do 12 nude deal Vladi i poslodavcima kako bi stečajno čistilište prošlo što bezbolnije za radnike, ali i za Vladu, kojoj sz zapravo veća prijetnja spontani radnički buntovi. Pritom inzistiraju da se najkasnije do rujna zaključi socijalnim sporazum o ključnim reformskim zahvatima. Tražimo svoj dio odgovornosti, poručio je ovih dana predsjednik GSV-a i glavni tajnik SSSH Vitomir Begović, rekavši da sindikate, ogluši li se Vlada, »nitko ne smije prozivati za mogući rast snaga otpora i kaosa, na što neki računaju već ujesen«.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Protestanti izazvali najveće sukobe u Sjevernoj Irskoj od potpisivanja mirovnog sporazuma</p>
<p>Nasilje i neredi šire se gotovo svim sjevernoirskim gradovima unatoč povijesnom mirovnom sporazumu katolika i protestanata / Stoga ni u Portadownu ne demonstriraju tako bučno samo zato što im vlasti brane marširati niz jednu katoličku ulicu. Neredi u tom gradu, kao i prateći incidenti u Belfastu i drugdje, izraz su nagomilanih protestantskih bojazni / Upravo taj sprazum budi među mnogim protestantima osjećaj ugroženosti, pa bi to mogao biti uzrok tako žestoku nasilju</p>
<p>LONDON, 6. srpnja</p>
<p> - Opet iz Sjeverne Irske stižu izvješća o gorućim automobilima, zapaljivim bombama, ratu demonstranata i policije te napetostima koje rastu. U pokrajini bi trebao vladati red - sve vodeće terorističke organizacije pridržavaju se primirja, IRA je čak nedavno dopustila inspekciju svog arsenala, a na političkom planu prvi put uspješno surađuju katolici i protestanti. No, na ulicama je ponovo vruće, neredi se šire. Što se zapravo događa?</p>
<p>Kao i prethodnih godina u doba tzv. sezone marševa, koja pada ljeti, u fokusu napetosti je grad Portadown, gdje protestanti, točnije njihov Oranski red, žele serijom parada proslaviti staru povijesnu pobjedu nad katolicima iz davne 1690. godine (kada je protestantska vojska Williama Oranskog porazila katoličke snage Jamesa II.). Slični se marševi održavaju i u drugim gradovima diljem Sjeverne Irske, no najvruće je zadnjih godina u Portadownu. Razlog napetostima je taj da vlasti već treću godinu za redom brane protestantskoj paradi da maršira niz katolicima nastanjenu ulicu Garvaghy - držeći to provokacijom. Protestanti tvrde da im se time uskraćuje pravo da iskažu svoj povijesni identitet. Zato su i ove godine na zabranu reagirali demonstracijama - čija je žestina zatekla promatrače. Val nereda, koji su počeli prošlog vikenda, sada se širi, pa je zadnjih noći vruće i na ulicama Belfasta, Carrickfergusa, Lurgana, Ballynahincha te još nekoliko sjevernoirskih gradova.</p>
<p>Šef sjevernoirske policije sir Ronnie Flanagan izjavio je da »zli ljudi na ekstremnom rubu« protestantizma planiraju napasti policijske postaje diljem pokrajine, bombama i vatrenim oružjem. Policija je prvi put nakon više godina ponovo morala koristiti i vodeni top protiv demonstranata u Portadownu. Blizu toga su grada vojni inženjerci podigli i divovsku barikadu, visoku sedam, a široku 10 metara. Načinjena od velikih čeličnih kontejnera, napunjenih betonom, ta je konstrukcija na vrhu zaštićena još i bodljikavom žicom, pa sada stoji kao opipljivi simbol rastućih napetosti uoči novih marševa, najavljenih za iduće dane.</p>
<p>Ozbiljnost stanja potvrđuje i dolazak vrhovnog zapovjednika britanskih kopnenih snaga sir Michaela Jacksona (koji je prije zapovijedao britanskim kontingentom na Kosovu) u nenajavljenu inspekciju britanskih trupa u Sjevernoj Irskoj. Tu ozbiljnost ilustrira i činjenica da je London zadnjih dana uputio u Sjevernu Irsku vojno pojačanje od 2.000 ljudi.</p>
<p>Vojska pomaže policiji, koja se ovih dana redovno nalazi na meti gnjevnih protestanata diljem pokrajine. Demonstranti bacaju cigle, zapaljive koktele i vatrometne rakete na snage reda, a služe se i zaoštrenim metalnim strelicama koje na policajce ispaljuju praćkama te injekcijama napunjenim kiselinom. U Belfastu, na čije su se ulice također proširili neredi izazvani stanjem u Portadownu, prvi put u zadnje dvije godine na ulice je izašla vojska. Samo za 24 sata između srijede i četvrtka, došlo je u tom gradu do više incidenata, nego u cijeloj prošloj godini. Maskirani protestantski mladići pale u Belfastu automobile, koje zatim koriste kao barikade i nabacuju se zapaljivim bombama. U tom je gradu do sada ranjeno nekoliko policajaca. U nekim dijelovima grada zabilježen je i povratak sektaškog nasilja između katolika i protestanata - kakvo nije viđeno zadnjih godina, otkad se sjevernoirsko političko stanje počelo smirivati.</p>
<p>Na poprištu nereda u Portadownu ponovo je viđen John Adair, teroristički vođa, koji se predstavlja novim zaštitnikom sjevernoirskih protestanata. Njegova zabranjena organizacija »Borci za slobodu Ulstera« (UVF) nominalno se pridržava primirja, ali Adiar i njegovi maskirani »borci« ovih se dana provokativno pojavljuju u javnosti, promičući se kao spasitelji ugroženog protestantizma.</p>
<p>To što se protestanti sada osjećaju pod pritiskom, također je svojevrsna novost u Sjevernoj Irskoj. Tu se tradicionalno bunila i demonstrirala katolička manjina - tvrdeći da je potiskuju i tlače protestanti, koji su u pokrajini držali svu vlast. Stvari i odnose promijenila je kompromisna politička formula, odnosno mirovni plan za Sjevernu Irsku, sklopljen na Veliki petak 1998. godine. U skladu s tim planom, britanska pokrajina je nedavno dobila vlastite regionalne političke institucije u kojima vlast prvi put ravnopravno dijele katolici i protestanti. Dio protestantske zajednice strahuje, međutim, pred kompromisima koje su u to ime morali načiniti njihovi političari. Protestanti, koji su nekoć držali moć i utjecaj u Sjevernoj Irskoj, strahuju i od budućnosti, pogotovo ako bi ona uključila slabljenje spona s Londonom i britanskom krunom.</p>
<p>Stoga ni u Portadownu ne demonstriraju tako bučno samo zato što im vlasti brane marširati niz jednu katoličku ulicu. Neredi u tom gradu, kao i prateći incidenti u Belfastu i drugdje, izraz su nagomilanih protestantskih bojazni. U demonstracijama sudjeluje dio protestantskog pučanstva koji se protivi mirovnoj nagodbi za Sjevernu Irsku i sumnjičav je prema vlastitim političarima (poput sjevernoirskog premijera Davida Trimblea) koji pristaju uz taj sporazum. Okršaji oko Portadowna i šire svojevrstan su ventil za sve te frustracije.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ni vlast niti opozicija ne vide razloga osnivanju udruge HONOS</p>
<p>U strankama vladajuće koalicije ne smatraju potrebnim osnivanje Udruge za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata, jer »dignitet toga rata nitko ne dovodi u pitanje« / Nije bilo potrebno osnivanje neke posebne udruge, parlament je taj koji o tome treba stalno voditi računa, kao i parlamentarne političke stranke, stav je HDZ-a</p>
<p>Nakon što se Udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata</p>
<p> - HONOS, na čijem je čelu bivši glavni urednik Vjesnika Nenad Ivanković, predstavila javnosti, Vjesnik je zamolio predstavnike političkih stranaka za komentar osnivanja HONOS-a te njegova zahtjeva da Ustavni sud provjeri ustavnost Ustavnog zakona i Deklaracije o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, čije posljedice, tvrdi Ivanković, »tek sada izlaze na vidjelo«. I dok se u nekim strankama čude da se »Ivanković sada toga sjetio«, drugi kažu da osnivanje takve udruge nije loše, ako zaista bude štitila vrijednosti Domovinskog rata. Dojam je da stranke vladajuće koalicije nisu previše oduševljene osnivanjem udruga te vrste, jer ne smatraju da su vrijednosti Domovinskog rata ugrožene. Osim toga, sumnjaju i u prave namjere novoosnovane udruge. Uvjetujući svoj odgovor time da ne objavljujemo bilo čije ime, u SDP-u kažu: »Smatramo da nema potrebe reagirati u vezi s osnivanjem Udruge za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata. Slobodno je pravo svakoga da osniva udruge«.</p>
<p>Upitana za komentar na osnivanje HONOS-a i Ivankovićeve ocjene da su Zakon i Deklaracija o suradnji s Haagom protuustavni, potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić odgovara protupitanjem: »Kako to da se sada toga sjetio? Pa, taj je zakon donesen za HDZ-ove vlasti, a koliko znam, Ivanković je tada bio izvan zemlje. Prvo, ne radi se ni o kakvom novom zakonu o suradnji s Haškim sudom, a drugo, Deklaracija nije iznad zakona i to Ivanković sigurno dobro zna. Pretpostavljam da se radi o politici koja baš nije čvrsto utemeljena«. Đurđa Adlešić ne smatra potrebnim osnivanje HONOS-a, jer »dignitet rata nitko ne dovodi u pitanje, a revizija invalida najmanje«. Potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman tvrdi da je osnivanje udruga uvijek dobrodošlo, a osim toga, to je i potvrda postojanja civilnog društva. Što se tiče HONOS-a, rekao je da nije jasno što se njome želi postići. »Ako je cilj čuvati vrijednosti Domovinskog rata, treba je pozdraviti, ali, ako je cilj na mala vrata uvesti politiku iz nečijih drugih usta, to nije dobrodošlo«, drži Herman.</p>
<p>Po riječima HDZ-ove zastupnice u Saboru Jadranke Kosor, HDZ nema ništa protiv osnivanja HONOS-a kao udruge za zaštitu dostojanstva i vrijednosti Domovinskog rata. Međutim, kaže Kosor, to je prvenstveno zadaća udruga proizašlih iz Domovinskog rata, »koje to svakodnevno rade na dostojanstven način. Iako nismo upoznati sa svim činjenicama u vezi s osnivanjem te udruge, mislimo da možda i nije trebalo osnivati još jednu. Parlament je taj koji o tome treba stalno voditi računa, kao i parlamentarne političke stranke«, ističe Kosor. Također podsjeća da je HDZ nekoliko puta u Saboru tražio raspravu o tom pitanju, a isto je tražio i raznim zakonskim prijedlozima. U ime HDZ-a, Jadranka Kosor nije mogla komentirati upitnost Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haagom, koju navodi HONOS, napominjući da o tome još nisu raspravljali. No, podsjetila je na naupitnost činjenice da se Hrvatska obvezala na suradnju s Haagom, ali »pritom treba paziti na dostojanstvo Domovinskog rata«.</p>
<p>»Uvijek sam ponavljao da je naš odnos s Haagom reguliran Ustavnim zakonom. Ovo je prvi put da netko traži provjeru njegove ustavnosti, ali dok je on na snazi - obvezuje nas«, ističe potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić, smatrajući čudnim to što je do pokretanja pitanja ustavnosti tog zakona prošlo toliko vremena. Možda je to zato, jer je »HDZ dugo imao većinu u parlamentu«. Suradnje Hrvatske s Haagom, napominje, donekle je ograničena nacionalnim interesom, ali unatoč svemu mora biti iskrena. »Istina je na hrvatskoj strani, a teret koji nosimo je umiješanost u rat u BiH«, kazao je Kramarić.</p>
<p>Predsjednica HNS-a Vesne Pusić, kojoj je Josip Pavičić, jedan od osnivača HONOS-a, pripisao negativan odnos prema Domovinskom ratu, rekla je Vjesniku da »predsjednik stranke ne može komentirati sve« te novinare uputila na potpredsjednike stranke. Potpredsjednik HNS-a general Martin Špegelj pak ističe: »Mišljenje udruge može biti obično građansko mišljenje. Međutim, Sabor, Vlada i Predsjednik odlučuju, a praviti njima smetnje u odlučivanju, bacanje je klipova vlasti pod noge«. Špegelj ističe da oni koji su napravili zločine ne mogu biti zaštićeni. Na primjedbu Vjesnikovih novinara da to nije istaknuto među ciljevima udruge i da takvih nema u HONOS-u, Špegelj je odgovorio: »Pa, da! To bi bio apsurd. Riječ je o ljudima koji nedovoljno misle svojom glavom. Oni misle da bi prava stvar bila to da se dade otkaz Europi i Haagu, a ne vide da bi to naše društvo dovelo do bolesti i visoke temperature«.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš i Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Poglavarstvo traži ponovno osnivanje Povjerenstva za istraživanje slučaja KBZ </p>
<p>Sjednica Gradskog poglavarstva/ Nakon postizanja dogovora s vlasnicima zemljišta gradonačelnik Milan Bandić najavio: Okretište tramvaja u Dupcu bit će dovršeno i pušteno u promet najesen, nadamo se podršci Vlade za nastavak projekta Veletržnice/ Osnovana još tri povjerenstva Gradskog poglavarstva/ Uskoro rješenje problema za URIHO?</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo donijelo je na svojoj drugoj sjednici u četvrtak prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi s poslovanjem gradskih ustanova i gradskih trgovačkih društava s Komercijalnom bankom Zagreb i drugim bankama u stečaju. Povjerenstvo će, prema prijedlogu, imati predsjednika i osam članova, a imenovat će ih skupštinski Odbor za izbor i imenovanja. Sastav povjerenstva bit će sukladan stranačkoj zastupljenosti u Gradskoj skupštini. </p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva prihvatili su i zaključke vezane uz otkup zemljišta za okretište tramvaja u Dupcu te zemljišta za Veletržnicu, kao i zaključak o raspisivanju natječaja za prodaju zemljišta predviđenog za gradnju stambenih objekata u Borovju. Prema obrazloženju pročelnika Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Hrvoja Junaševića, gradonačelnik Milan Bandić postigao je s vlasnicima zemljišta dogovor o otkupu po cijeni od 87 njemačkih maraka za četvorni metar, čime su ostvareni uvjeti za izgradnju okretišta. Radovi će moći započeti čim novac bude uplaćen, najvjerojatnije u roku od dva do tri tjedna, a kraj radova i puštanje nove linije u promet predviđaju se za jesen.</p>
<p>Dogovor je postignut i u slučaju zemljišta za izgradnju veletržnice, a dogovorena cijena ovdje iznosi 391 kunu po četvornom hvatu. Članovi poglavarstva podržali su u četvrtak i zaključak o upućivanju zatraženog mišljenja hrvatskoj Vladi o projektu Veletržnice. Prema zaključku Poglavarstva, rekao je gradonačelnik Milan Bandić, od Vlade se očekuje pružanje podrške u nastavku projekta, te mogućnost korištenja zajma EBRD-a u visini od devet milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>U nastavku sjednice članovi Poglavarstva podržali su osnivanje još tri povjerenstva - onoga za provođenje javnog nadmetanja za sanaciju fasade Zimskog plivališta »Mladost«, za provođenje javnog nadmetanja za nabavku opreme za dječji vrtić »Vedri dani«, te povjerenstva za nabavku informtičke i druge opreme. Gradonačelnik Bandić predložio je da se u sva buduća povjerenstva imenuju po dva vijećnika iz Skupštine Grada. Predviđeno formiranje još dva povjerenstva, za tehnički kulturu i provedbu nabavke informatičke opreme za dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, odgođeno je na prijedlog pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport Ferde Bušića i gradonačelnika Milana Bandića. </p>
<p>Utvrđen je i prijedlog kojim će se Gradskoj skupštini predložiti ponovno donošenje zaključka o preuzimanju sportskih objekata ŠP »Mladost« i KD »Dražen Petrović« u vlasništvo Grada Zagreba. Sličan je zaključak Skupština već donijela, ali ga je poništio Upravni sud, jer njime nije omogućeno izjašnjavanje sporstkih organizacija o tom problemu. Nakon što je grad zatim pozvao KK »Cibona« i HAŠK »Mladost« da se izjasne, oni to nisu učinili pa se sada ponovno donosi zaključak o preuzimanju.</p>
<p>Rok za vraćanje kratkoročne pozajmice od 1,5 milijuna kuna URIHO-u produžen je s 30. lipnja na 15. prosinca, a gradonačelnik Bandić najavio je i skoro donošenje prijedloga za konačno rješenje problema toga poduzeća. Prema prijedlogu pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet Maria Livaje, prihvaćeno je i oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju za šestoricu hrvatskih branitelja. </p>
<p>Članovi Poglavarstva podržali su Prijedlog Poslovnika Gradske skupštine, a odobrena je i isplata sredstava iz tekuće pričuve, u ukupnom iznosu od 1,286 milijuna kuna. Sredstva su odobrena za pokrivanje Festivala »Cest iz d'best«, gostovanje Zagrebačke filharmonije u Dubrovniku, troškove Doma umirovljenika »Park«, Kongres nastavnika matematike, unapređenje obrazovanja slijepih, HKD Napredak, HSPD »Sljeme« i Uniju Roma Hrvatske. Za privremenog zapovjednika Vatrogasne postrojbe Grada, umjesto Damira Vlahovića izabran je Mladen Malčić. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za rješenje problema Robertovog kretanja po školi potrebno 86.000 kuna</p>
<p>Održan sastanak za uklanjanje arhitektonskih prepreka koje otežavaju kretanje invalidnom učeniku Robertu Peteku po školi/Pomoć obećalo Ministarstvo prosvjete i športa/ Građevinske radove završiti do početka nove školske godine</p>
<p>Izgradnja dvije prilazne rampe i uređenje sanitarnog čvora koji će biti dostupan petnaestogodišnjem Robertu Peteku, koji je već osam godina vezan uz invalidska kolica, bila je glavna tema inicijalnog sastanka za uklanjanje arhitektonskih barijera održanog u četvrtak u srednjoj strukovnoj školi u Samoboru. Kako bi pripomogli akcijskom projektu rješavanju građevinskih prepreka u samoborskoj školi u kojoj se Robert namjerava obrazovati za zanimanje elektrotehničara, sudjelovali su pored Robertove majke i predstavnici Ministarstva prosvjete i športa, Društva osoba s paraplegijom i amputacijom, profesori i ravnatelji triju škola - ekonomske, gimnazije i strukovne koju objedinjuje ova srednja strukovna škola u Samoboru. Na sastanak su bile pozvane i Milka Mesić supruga predsjednika Stipe Mesića i Dijana Pleština supruga premijera Ivice Račana, koje su sa žaljenjem ispričale svoj nedolazak.</p>
<p>Milan Ožegović, predsjednik Društva osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA), istaknuo je novčane probleme koji koče rješavanje Robertovog kretanja po zgradi škole. Građevinski radovi koštat će rekao je Ožegović oko 86.000 kuna. Taj novac moramo prikupiti u kratkom roku jer uređenje prilaznih rampi, neadekvatnih kosina i sanitarnoga čvora valja završiti do početka nove školske godine, dodao je.</p>
<p>Kako je rekla Edita Ružić viša savjetnica za školovanje djece s posebnim potrebama u Ministarstvu prosvjete i športa, ministarstvo će zasigurno financijski poduprijeti projekt no nije mogla reći kolika će novčana pomoć biti. Ujedno je pozvala i predstavnike grada Samobora i druge ljude dobre volje da sudjeluju u ovom nužnom i nadasve humanom projektu. Rješavanje građevinskih barijera omogućit će budućim generacijama osoba s invaliditetom školovanje prema redovnom programu naglasila je.</p>
<p>S tim u vezi morat će se raditi i na promjeni nekih zakonskih akata. Naime, prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi osobe s invaliditetom koje završe redoviti program školovanja nemaju pravo dozapošljavanja i nekih drugih olakšica koje imaju osobe koje završe obrazovanje u specijaliziranim ustanovama poput centra »Goljak«. Zaključujući kako ih čeka još puno posla predsjednik DOPE Milan Ožegović naglasio je kako društvo mora širiti nacionalnu svijest i stvarati jednake mogućnosti za život i rad djece, mladeži i odraslih osoba s invaliditetom.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Danas drugi upisni krug u srednjim školama, slobodnih mjesta i u dvije ekonomske škole</p>
<p>Prijave za drugi upisni krug primaju se od 8 do 16 sati, rezultati će biti poznati već u subotu, 8. srpnja/Dovoljno mjesta u tehničkim, obrtničkim, ali i medicinskim školama/Slobodnih mjesta u šest gimnazija Učenici koji se u srednju školu nisu uspjeli upisati u prvom ljetnom upisnom krugu, mogu to pokušati danas, na drugom upisnom krugu. Prijave će primati od 8 do 16 sati, a rezultati će biti poznati već u subotu 8. srpnja. </p>
<p>Prema podacima Gradskog ureda za obrazovanje i šport, na drugom je roku ostalo mjesta u šest gimnazija: IX. gimnaziji ostala su slobodna 83 mjesta, XII. 17 mjesta, XIII. gimnaziji 11, Gimnaziji Lucijana Vranjanina 17, Klasičnoj gimnaziji 28, te Nadbiskupskoj klasičnoj - 18 slobodnih mjesta. </p>
<p>Ukupno 30 slobodnih mjesta ostalo je Školi za medicinske sestre Vinogradska, 15 Školi za medicinske sestre Vrapče, dok je 58 mjesta ostalo Drugoj ekonomskoj, a 24 Trećoj ekonomskoj školi. </p>
<p>Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića ima slobodnih mjesta u tri programa - strojarski tehničar 58 mjesta, tehničar za vozila i vozna sredstva 22, tehničar za mehatroniku 7 mjesta. I. Tehnička škola ima 11 mjesta u programu elektromonter, a Strojarska tehnička škola Frana Bošnjakovića mjesta ima u šest programa, i to: 21 mjesto u programu tehničar za obrađivačku tehniku, 50 za računalni tehničar za strojarstvo, te po 10 u programima tokar, glodač i strojobravar, odnosno 15 u programu strojarski tehničar. Tehnička škola Ruđer Bošković upisuje još 5 tehničara za očnu optiku. Graditeljska tehnička škola ima 53 slobodna mjesta u programu građevinski tehničar-visokogradnja, te 42 u građevinski tehničar-niskogradnja. Geodetska tehnička škola upisuje još 52 geodetska tehničara, a Kemijska i geološka tehnička škola ima mjesta za još 9 geoloških tehničara, 26 kemijskih tehničara, 22 kemijska tehničara procesna, 8 ekoloških tehničara, 12 kozmetičara i pet kemijskih laboranata. U Željezničkoj tehničkoj školi mjesta ima za 12 tehničara vuče-strojovođa, 4 tehničara za elektrostrojarstvo, 24 tehničara za željeznički promet, 15 mehaničara pružnih vozila, 2 željeznička prometna radnika i 40 tehničara za elektroniku.</p>
<p>Poljoprivredna škola upisuje još 20 učenika za poljoprivredne tehničare vrtlare, 45 za poljoprivredne tehničare opće, 19 za poljoprivredne tehničare-fitofarmaceue, te 8 za voćare-vinogradare-vinare. Prehrambeno tehnološka škola ima 10 mjesta u programu pekar-dvojni sustav, po 13 u programu mesar-dvojni sustav i mlinar, te 65 u programu prehrambeni tehničar. </p>
<p>Škola za tekstil, kožu i dizajn mjesta ima u 14 programa, Drvodjelska u 8, Elektrostrojarska obrtnička škola u 5, a Industrijska strojarska škola u čak 15 programa. Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija ostalo je mjesta u osam programa, a Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u 12 programa. </p>
<p>Srednja škola Sesvete nije popunila program tehničar za elektroniku, u kojem je ostalo još šest mjesta, dok je Školi za klasični balet ostalo pet mjesta u programu plesač narodnih plesova i 7 u programu plesač klasičnog baleta. </p>
<p>Mjesta nisu popunile ni glazbene škole: Škola Vatroslava Lisinskog može primiti još 62 učenika, Glazbeno učilište Elly Bašić 12, Glazbena škola Blagoja Berse 15, Škola Pavla Markovca 24 a Glazbena škola Zlatka Balokovića 15. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Nama« bi od jeseni, s 1000 radnika, mogla doseći gornju granicu uposlenih</p>
<p> - Nikome do danas nisam uručio ili potpisao otkaz. Po Zakonu o stečaju i rješenju trgovačkog suda, svi zaposleni Name moraju dobiti otkaz i na tome se doista i radi, no za tako malo vremena u kadrovskoj službi jednostavno nije moguće provesti takvu odluku. Rekao je to u četvrtak stečajni upravitelj Name d.d., Mladen Jedličko. </p>
<p>Potaknut novinskim napisima o valu otkaza u Nami, stečajni upravitelj kojega su 23. lipnja, na Trgovačkom sudu u Zagrebu izabrali predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), najveći Namin vjerovnik, Privredna banka Zagreb (PBZ), te Nadzorni odbor Name i Vijeća Trgovačkog suda, novinarima je, naime, odlučio iznijeti »egzaktne podatke o postupku stečaja u Nami, te demantirati izjave koje su neki požurili iznijeti u medije«.</p>
<p>- Moram kazati da strahoviti pritisak sindikata koji djeluju u Nami, nerijetko zna biti i vrlo nekorektan. Nije im drago što tako glasno govorim o inventurnim manjkovima i ljudima koji su ih omogućili, no upravo je to ono što pravi razliku između radnika i onih koji to nisu, smatra Jedličko. Dodaje kako je sa sindikatima od prvog dana spreman razgovarati, ali ne i prihvaćati zahtjeve koji su izvan konteksta važećeg Zakona o stečaju. Stečajni je upravitelj prošloga vikenda proveo generalnu inventuru u Nami, a prema kojoj su se, prije odlaska na burzu, sva financijska i robna zaduženja trebala razdužiti. Međutim rezultati su iznenadili i Namina upravitelja koji kaže da su se »manjkovi očito godinama prenosili, a inventure potpisivale« </p>
<p>- Manjak je, zamislite, zabilježen upravo kod onih koji mahali parolama na Markovu trgu, najglasnije uzvikujući da su protiv stečaja, kaže Jedličko. Dodaje, da robe koja je na knjigovodstvenom popisu, jednostavno nema, ali da će se manjak rješavati prijebojem vrijednosti nestale robe i zaostalih plaća onih koji su za nju bili odgovorni. Namin stečajni, međutim, upozorava da je »nemali broj onih kojima za prijeboj neće biti dovoljne samo zaostale plaće, već će dio novca morati donijeti i od kuće«.</p>
<p>Kada je riječ o 600 radnika koji će zadržati posao u stečaju Name, novoimenovani upravitelji svih 17 robnih kuća, uz Jedličkove su upute, u četvrtak dovršili prijedlog lista koji će na uvid dobiti i oba Namina sindikata.</p>
<p>- Upravitelje sam upozorio da im, umjesto poznanstava ili rodbinskih veza, kriteriji pri odabiru moraju biti odgovornost pri stvaranju inventurnih manjkova, ali i povlačenje po disciplinskim komisijama, pojašnjava stečajni Name. Prema njegovim riječima, listom će se izostaviti i one koji se već duže vrijeme »vuku po bolovanju a paralelno drže štandove ili su vlasnici i po nekoliko boutika u Zagrebu ili na moru«.</p>
<p>- Djelatnicima koji imaju ispunjen barem jedan od uvjeta za odlazak u mirovinu, ona će biti i ponuđena, a tako će se osloboditi mjesto barem za jednog člana obitelji iz koje njih više radi u Nami, ističe Mladen Jedličko, dodajući kako je to jedini način da u Nami doista ostanu oni kojima je to jedino rješenje. Istodobno s uručenjem otkaza, radnici Name dobit će jednu od tri zaostale, a obećane plaće.</p>
<p>- Političari koje dobro znate, a ja nemam ovlasti da ih imenujem, obećali su radnicima isplatiti tri zaostale plaće još prije pokretanja stečaja. Mi smo otvorili novi žiro račun, a siguran sam da će se svim radnicima do kraja mjeseca isplatiti barem jedna zaostala plaća, poručuje radnicima Jedličko. </p>
<p>Prema riječima Jedlička, za polovinu robnih kuća nad kojima PBZ ima upisanu hipoteku, uskoro će se ići na dražbu, dok će se samo u dvije robne kuče prodavati zalihe robe po sniženim cijenama. </p>
<p>- Robne kuće u Ilici 5. i na Kvaternikovu trgu u nekim su boljim vremenima sudjelovale s čak 50 posto prometa svih 17 robnih kuća. Ove dvije robne kuće, zadržat će se, stoga u vlasništvu Name, pod svaku cijenu, a u njima će raditi tih 600 ljudi«, istakao je Namin stečajni upravitelj. Dodao je kako, unatoč napadima iz sindikata na neke političare koji su svojedobno govorili da posao može zadržati 900 radnika, to je više no realan broj. Štoviše, Nama bi od jeseni mogla doseći gornju granicu uposlenih, koja, prema njegovim riječima, ne bi smjela preći brojku tisuću.</p>
<p>- Kada oduzmete one koji imaju uvjete za mirovinu, one kod kojih su zabilježeni manjkovi, više od tisuću radno sposobnih neće nam ni ostati, zaključio je Jedličko.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Konstituirajuća sjednica Gradskoga vijeća izazvala skandal u Samoboru</p>
<p>Joško Morić, potpredsjednik DC-a: Članovima samoborskog DC-a nije ponuđeno ni mjesto gradonačelnika, niti predsjednika Gradskog vijeća, a to vrijeđa demokratski standard/Hrvoje Šarinić, predsjednik DC Samobor: Samobor danas spao na niske grane</p>
<p> - Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Samobora dovela je do apsurdne situacije na razini skandala, rekao je Joško Morić, potpredsjednik Demokratskog centra i predsjednik DC-a Samobor, prilikom posjeta samoborskog Gradskog odbora u četvrtak. »Izborni pobjednik DC koji je s 30 posto glasova dobio 8 od 26 vjećnićkih mjesta, ostao je u oporbi, bez šanse da sudjeluje u gradskoj vlasti. Članovima Samoborskog DC-a nije ponuđeno ni mjesto gradonačelnika, niti mjesto predsjednika Gradskog vijeća, dok su mjesto potpredsjednika toga vijeća koje im je jedino ponuđeno odbili. Time su se povrijedili demokratski standardi. Kada bismo se malo našalili mogli bi reći da je ovaj slučaj, ne samo skandalozan, nego i hadezelozan, što znači da se ništa nije promijenilo. Takve načine ustrojavanja lokalne vlasti već smo gledali. Sadašnja vlast silnu je energiju trošila na kritiziranje tadašnje vlasti, a sada upravo isto čini«, rekao je Morić. </p>
<p>Članove Gradskog odbora DC-a Zagreb zanimalo je što je dovelo do dosad najvećeg izbornog uspjeha DC-a, u Samoboru. </p>
<p>- Ono što je dovelo do ovako briljantnog uspjeha naše stranke u Samoboru možemo povezati prije svega s našim sloganom »Novi ljudi za novo vrijeme«. Glasači su u nama prepoznali nešto novo što vodi promjenama, rekao je Hrvoje Šarinić, predsjednik Gradske organizacije DC Samobora. </p>
<p>Dr. Ljubomir Antić, podpredsjednik stranke, naglasio je da će DC ubuduće raditi i na rehabilitaciji politike za koju narod često rabi sočne izraze, a ona je ustvari veoma časno zanimanje jer radi na rješavanju konflikata. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Turopolju priznati poseban stupanj zaštite zbog zaštite 147 vrsta ptica </p>
<p>Na okruglom stolu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, održanom u četvrtak, stručnjaci su se zauzeli da se Turopolju prizna poseban stupanj zaštite. Zbog očuvanog tradicionalnog načina poljodjelstva ono, kako je rečeno, ima status međunarodno važnog područja za ptice. Malo je područja u Europi, kao što je Turopolje, na kojemu prebiva čak 147 vrsta ptica, od kojih i jedna od najugroženijih vrsta u Europi - kosac. </p>
<p> Stručnjaci su zaključili da se biološka raznolikost Turopolja može očuvati jedino ako se sačuva i tradicionalni način poljodjelstva jer su promjene u poljoprivredi ugrozile oko 120 europskih vrsta ptica.</p>
<p> Nestajanje staništa zbog isušivanja močvarnih područja i inteziviranje poljodjelstva (melioracije, upotreba pesticida i mineralnih gnojiva) te krivolov glavni su razlozi ugroženosti ptica. Močvarna i vlažna područja, kao što je Turopolje, vrijedni su životni prostori raznovrsnog živog svijeta. </p>
<p> U području Turopolja nalaze se još uvijek očuvane tradicionalno obrađivane poljodjelske površine - poplavne livade košanice i pašnjaci. Na vlažnim livadama uz Odru gnijezde se kosci. U Europi je broj kosaca u zadnjih 20 godina smanjen za polovicu. Tijekom istraživanja ptica koje je Hrvatsko ornitološko društvo provelo prošle godine na livadama uz Odru prebrojeno je 80 kosaca i utvrđena velika brojnost ševa i smeđoglavih batića. Malo je područja u Europi na kojima je zabilježena takva brojnost tih ptica.</p>
<p> Kosci se gnijezde na staništima koje je poljodjelstvom stvorio čovjek, pa su stoga vrlo osjetljivi na promjene u gospodarenju tim staništima, inteziviranjem ili zapuštanjem poljodjelske površine. Razlozi su njihova smanjenja u Europi isušivanje vlažnih i močvarnih travnjaka te korištenje livada košanica i pašnjaka kao oranica na kojima se uzgajaju žitarice.</p>
<p> U Hrvatskoj je broj kosaca procijenjen na 500 do 1000 jedinki, najviše ih je uz Savu (uključujući Turopolje, Lonjsko i Mokro polje), Dravu i Dunav, te uz Kupu. U cilju njihove zaštite sudionici okruglog stola predložili su pokretanje izrade plana zaštite njegovih staništa. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Studentski zbor traži hitnu isplatu studentskih subvencija</p>
<p>Predsjedništvo Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu zatražilo je od Ministarstva znanosti i tehnologije hitnu isplatu zaostalih subvencija studentima- podstanarima.</p>
<p>Riječ je o subvencijama za one studente koji unatoč dobrim ocjenama nisu ostvarili pravo na smještaj u domu, a koje su im nakon raspisanog natječaja Studentskog centra odobrene u studenom 1999. godine. S obzirom da sami moraju plaćati podstanarski smještaj, Ministarstvo znanosti i tehnologije bi im trebalo mjesečno isplaćivati subvenciju u iznosu od 147 kuna sa strane. Time je obuhvaćeno nekoliko studentskih centara - u Zagrebu je subvencija dodijeljena 3000 studenata, Osijeku 1384, Rijeci 2011, Splitu 449, Dubrovniku 408, Šibeniku 52, Zadru 546, Varaždinu 399, Slavonskom brodu 94 Požegi 159, što za cijelu Hrvatsku ukupno iznosi 8466 subvencija.</p>
<p>- Od početka akademske godine studentima od subvencija nije isplaćeno ništa, riječ je sad već o dva kvartala, rekao je Mario Panjičko, predsjednik Studentskoga zbora. S obzirom na formiranje nove Vlade, objasnio je dalje, pustili smo da prođe neko vrijeme da stvari dođu na svoje mjesto i nismo ranije intervenirali. No, s obzirom da je prošlo dosta vremena a po pitanju subvencija još ništa nije riješeno ministru znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoju Kraljeviću uputili smo dopis kojim tražimo hitnu isplatu subvencija do 15. srpnja - barem za prvi kvartal. Studenti ne mogu više čekati da im se ispune njihove obveze stoga se nadamo da će prije njihova odlaska kući, Ministarstvo znanosti i tehnologije, u suradnji s Ministarstvom financija, pronaći rješenje imajući razumijevanja za probleme studentske populacije, zaključio je Panjičko. (Željka Frelih)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Vjesnikove web stranice najbolje u kategoriji novosti</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Vjesnikove web stranice izabrane su među 10 »najboljih od najboljih« u ovogodišnjem izboru »HR Web Top 100« kojeg organizira informatički časopis Vidi, odnosno istoimena izdavačka kuća. </p>
<p>U konkurenciji za priznanje »HR Web Top 100« bile su 672 web stranice, a stručni žiri, sastavljan od renomiranih hrvatskih informatičkih stručnjaka te novinara i urednika hrvatskih medija, odabrao je 100 najboljih hrvatskih web stranica, te najbolju stranicu u svakoj kategoriji koje čine skupinu 10 »najboljih od najboljih«. </p>
<p>Web stranice lista Vjesnik pproglašene su najboljima u kategoriji novosti, a u preostalih devet kategorija pobjednici su Auto Web (automobilizam), ZABA - Zagrebačka banka (financije i posao), Croatia Weekly (mediji), Sport Net (sport i zdravlje), CroGuide.com (turizam), Službene stranice Predsjednika Republike (vladine organizacije), King računala (online trgovina), Midiken (zabava, moda i glazba) i Zvjezdarnica Višnjan (znanost, obrazovanje i kultura). </p>
<p>Nagrade dobitnicima dodijeljene su u četvrtak u zagrebačkom hotelu Sheraton, na prigodnoj svečanosti koju je upriličila izdavačka kuća Vidi, zajedno sa suorganizatorima, Hrvatskim telekomunikacijama (tj. njihovim Internet odjelom Hi-Net) i Hrvatskom radio-televizijom, i uz pokroviteljstvo međunarodnih investicijskih fondova Red-Stars.com i SEAF. (I.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Jedrenjak bogatog engleskog brodovlasnika oduševio Šibenčane</p>
<p>ŠIBENIK, 6. srpnja</p>
<p> - Uplovljavanje modernog jedrenjaka »Sunrise« u šibensku luku u startu je izazvalo golemo zanimanje, a njegova bijelo-crna floroscentna boja za čas je privukla velik broj znatiželjnika koji ne pamte da se uz šibensku obalu provozao tako veliki i lijep brod. Kako saznajemo, jedrenjak, izgrađen u talijanskom brodogradilištu »Perini Navi« vlasništvo je bogatog brodovlasnika Sammya Offera iz Engleske, a brod plovi pod liberijekom zastavom.</p>
<p> Vlasnika broda i njegovu suprugu pozdravio je šibensko-kninski župan Gordan Baraka koji se i privatno poznaje s bogatašem Offerom, koji sa svojim jedrenjakom moderne izgradnje dugim više od 40 metara i sa isto toliko visokim jedrima na šibenskom području ostaje tri dana, a u petak će župan za vlasnika i njegovu suprugu prirediti prijam. </p>
<p>Inače, vlasnik velikog jedrenjaka opremljenog najsuvremenijom opremom - navigacijskim sustavom, hidraulikom i ostalom vrijednom opremom, nije bio spreman razgovarati s novinarima. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Lančani sudar brodova u newyorškoj luci</p>
<p>NEW YORK, 6. srpnja</p>
<p> - U newyorškoj luci se dogodio prvi i to trostruki lančani sudar brodova!</p>
<p> Prema prvim podacima istrage objavljenima u četvrtak, luksuzni prekooceanski putnički brod »Queen Elizabeth II.« zaletio se u brod japanske ratne mornarice »Kashima« a ovaj je onda bubnuo u britanski razarač »HMS Manchester«. Nezgoda se dogodila kad je "Queen Elizabeth II.« isplovljavala iz luke smještene u rukavcu rijeke Hudson.</p>
<p> Američka Obalna straža je štetu na brodovima ocijenila neznatnom. Jedino britanski raketni razarač ima lakše oštećen trup dok su ostala dva broda prošla samo s oguljenom bojom.</p>
<p> Newyorška luka i prostor ispred nje od početka ovog tjedna prepuna je brodova - od velikih starih jedrenjaka do nosača zrakoplova američke mornarice - koji su sudjelovali u svečanostima povodom Dana neovisnosti 4. srpnja.</p>
<p> Prema službenim podacima u proslavi je sudjelovalo 26 velikih jedrenjaka (dužine trupe iznad 50 metara), stotinu manjih jedrenjaka, 24 broda američke ratne mornarice i 14 brodova mornarica prijateljskih zemalja. Procjenjuje se da je u newyorškoj luci bilo oko 30 tisuća različitih plovila koje je, poput prometne policije nadziralo 200 brodova i čamaca Obalne straže. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pokušaj otmice jordanskog zrakoplova, ubijen jedan otmičar</p>
<p>AMAN, 6. srpnja</p>
<p> - Jedan je sirijski otmičar ubijen, trojica su svladana, a 15 je putnika ranjeno tijekom sukoba četvorice napadača i jordanskih snaga sigurnosti koji su u srijedu sprječili otmicu jordanskog zrakoplova Airbus 320 na liniji Aman- Damask. </p>
<p>Naoružani Sirijci su deset minuta nakon polijetanja pokušali ući u pilotsku kabinu zrakoplova. </p>
<p>Uslijedila je intervencija jordanskih snaga sigurnosti u kojoj je jedan od otmičara bacio ručnu bombu od čije je eksplozije ranjeno 15 putnika, obznanio je novinarima pilot zrakoplova Džihad Rašad.</p>
<p> Nitko od putnika nije teže ranjen, a eksplozija je zrakoplovu pričinila neznatnu štetu, pa se bez problema vratio u Aman. </p>
<p>Trojicu otmičara je nakon slijetanja preuzela policija i odvela na ispitivanje. Njihovi motivi su zasad nepoznati.</p>
<p> Putnici koji su amanskoj zračnoj luci bili spremni dati izjave redom su preplašeni i šokirani događajem, čiju je dramatičnost pojačala činjenica da se oružani sukob u kojem su letjeli meci i ručne bombe odvijao u zraku, na samom ulazu u pilotsku kabinu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pojeo dva kilograma sladoleda i - umro</p>
<p>ANKARA, 6. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ali Cavus (70) iz turskoga grada Burse pokušao je spasiti se od nesnosnih vrućina sladoledom. No, ukusna zaleđena slastica donijela mu je umjesto osvježenja - smrt. </p>
<p>Nakon što je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pojeo dva kilograma sladoleda, Cavusu je iznenada pozlilo. Prebačen je hitno u gradsku bolnicu, ali je, na žalost, sve već bilo kasno. Liječnici su konstatirali da je smrt nastupila uslijed »šoka organizma«.</p>
<p> Unošenje velike količine sladoleda, pri vanjskoj temperaturi koja je u hladu dosezala 42 stupnja, bilo je kobno za nesretnog Turčina. Stoga ovdašnji liječnici preporučuju da se protiv sadašnjeg vala pravih tropskih vrućina koje su zahvatile Tursku bori vrućim napicima, posebice omiljenim čajem.</p>
<p>Cavus je samo jedna od nekoliko stotina osoba koje su samo za posljednja dva dana, kako se procjenjuje, umrle od nesnosnih vrućina širom Turske. Najteža je situacija, kako se tvrdi, na jugoistoku zemlje gdje se živa u termometru penje i do 45 stupnjeva iznad nule. Mnogi rješenje nalaze spavajući po krovovima. Ali ni tu ne prestaju »vruće nevolje«.</p>
<p>Kako piše istambulski list Hürriyet, svake noći u prosjeku smrtno strada po pet »krovnih osoba«. Uzrok smrti nije toplotni udar ili srčane tegobe, već pad s krova. Zbog toga se neki, kako se tvrdi, vežu konopcima prije spavanja kako, nakon buđenja, ne bi zaboravili gdje se nalaze. (Salih Konjhodžić)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najtraženije američke neženje: Clooney, Bush, Isaak..</p>
<p>WASHINGTON, 6. srpnja</p>
<p> - Američki glumac George Clooney, unuk bivšega američkog predsjednika Georgea Busha, newyorški vatrogasac ili pak pjevač Chris Isaak: ima ih za svačiji ukus na popisu 100 najpoželjnijih neženja u SAD-u, objavljenom u broju tjednika People koji nosi datum 10. srpnja. </p>
<p> Na čelu liste nailazimo na nezaobilaznog Georgea Clooneyja (39) koji trenutno hara američkim kinoblagajnama s filmom »The Perfect Storm«. Glumac je prošle godine prekinuo svoju trogodišnju ljubavnu vezu s francuskom studenticom Celine Balitran. Na drugom je mjestu newyorški baseball igrač Derek Jeter (26), slijedi Matt Damon (29), koji je napustio Winonu Ryder u travnju ove godine, piše People. Četvrti je George Prescott Bush (24), melankolični unuk bivšega američkog predsjednika Georgea Busha i sin guvernera Floride Jeba Busha. </p>
<p> Pjevač Chris Isaak (43) zauzima šesto mjesto, neposredno ispred Toma Foleyja (31), newyorškoga vatrogasca, koji je na desetom mjestu. </p>
<p> Potom dolaze, pomiješani, sinovi modnog dizajnera Ralpha Laurena - Andrew (31) i David (28), Pete Moran, 23-godišnji učitelj skijanja, glumac Ben Affleck (27), Nirav Tolia, 28-godišnji direktor Internet tvrtke ili pak Julio Iglesias junior (27), sin poznatoga španjolskog pjevača. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kuba i dalje u znaku Eliana Gonzaleza</p>
<p>HAVANA, 6. srpnja</p>
<p> - Najpoznatiji preživjeli kubanski brodolomac, šestogodišnji Elian Gonzalez trenutno se nalazi u svom rodnom mjestu, provincijskom gradiću Cardenas, gdje se, nakon sedmomjesečne drame susreo sa kubanskim dijelom svoje obitelji.</p>
<p>Naime, dječak je šest dana nakon što se s Floride vratio na Kubu, posjetio i obližnje gradove Varadero i Matanzas, gdje se također nalaze članovi njegove brojne obitelji. </p>
<p>»Ovo putovanje bilo je nužno, stoga što dječak nedovoljno dobro poznaje zemljopis Kube, te je samo dva dana nakon povratka i sam zatražio od svog oca da obiđu cijelu Kubu«, izjavio je državni glasnogovornik. </p>
<p>Elian inače stanuje sa svojim ocem u Havani, gdje je smješten u domu koji pripada kubanskoj Komunističkoj omladini, a gdje pohađa i nastavu zbog sedmomjesečnog izostanka s nastave. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Šibensko festivalsko obilje</p>
<p>Međunarodni dječji festival / U svome obljetničkom četrdesetom izdanju šibenski je festival okrenut raznovrsnim programima - ukupno ih je 115, među kojima 22 inozemna - kaže ravnatelj Šibenskog kazališta Dragan Zlatović / Izvanredno zanimanje djece za rad u deset festivalskih radionica</p>
<p>ŠIBENIK, 6. srpnja</p>
<p> - U ovogodišnji 40. međunarodni dječji festival nismo ušli s dodatnom glamuroznošću, kaže Dragan Zlatović ravnatelj Šibenskoga kazališta. Obljetnica nije popraćena tiskanjem festivalske monografije ali od toga projekta, kojega je urednik Jakša Fiamengo, a autor likovne opreme Svjetlan Junaković, ne odustaje se. Našavši se na Prokrustovoj postelji novčanih mogućnosti Šibenski je festival u svom jubilarnom izdanju pozornost okrenuo programima. A 115 različitih programa među kojima 22 inozemna, 520 izvođača samo u selektivnom dijelu Festivala ili pak 32 inozemne prijave za osam dramsko-scenskih predstavljanja - gosti iz Mađarske, Austrije, Japana, Njemačke, Egipta, Slovenije, Bugarske i Italije - rječito govore o obilnoj ponudi iza koje stoji pitanje kakva treba biti suvremena umjetnost i za kakvu umjetnost treba odgajati mladoga čovjeka. </p>
<p>U proslovu knjižice festivalskog programa Pero Mioč bilježi da je spomenuto pitanje ono koje Šibenski festival već četrdeset godina postavlja »svima nama, a mi se svim svojim snagama trudimo pronaći odgovor na njega izražavajući se rječju, crtom i bojom, plastičnim oblicima, zvukom, govorom, mimikom i pokretom, i to je element naše sustavne kreativnosti«. </p>
<p> Osobita dječja kreativnost, katkad s nepravom daleko od medijske pažnje, ostvaruje se u festivalskim radionicama koje djeluju već dvadeset godina. Ove godine djeca se okupljaju u deset radionica od novinarske, glazbene, kompjutorske do slikarske, kiparske, video-filmske, graditeljske i strip radionice, a u vrijeme boravka japanskih umjetnika u prigodnoj su se radionici mali Šibenčani okušali i u umijeću kaligrafije, ikebane i origamija. Polaznici slikarske radionice rade i na idejnom rješenju za zastor šibenskoga kazališta kojega se zgrada stradala u Domovinskom ratu još obnavlja. Izviješće urednika radioničkog programa Pavla Rocce na tiskovnoj konferenciji podcrtala je znakovita zamjedba voditelja kiparske radionice Aleksandra Ale Guberine, u čijem se ateljeu djeca susreću s tajnama kiparske umjetnosti: »Radionica počinje u devet sati a djeca stižu već u sedam da bi zauzela slobodno mjesto.« Djeca hrle i u druge festivalske radionice i kad je posrijedi taj segment Šibenskoga festivala, »kriza publike« je nepoznat pojam. </p>
<p>Ravnatelj Dragan Zlatović ističe raznovrsnost poetika, privlačnost alternativnih sadržaja, popratne programe od kviza znanja, nastupa dalmatinskih klapa, solističkih koncerata... te posebno naglašava veliki odaziv filmskim projekcijama: svaku večer okupi se gotovo 500 djece na kamenim stepenicama u starome dijelu grada i prati recentne filmove svjetske produkcije te one iz hrvatske filmske baštine. U razgovoru o festivalskom jubileju nemoguće je zaobići pantomimičara Patrica Loriota iz Avignona koji deset godina neprestance sudjeluje na šibenskom festivalu. Ni izdavaštvo nije preskočeno u festivalskom programu, kaže Dragan Zlatović. Ove godine tradicionalna pjesnička večer pripala je Titu Bilopavloviću. Tim je povodom Šibensko kazalište zajedno s Gradskom knjižnicom Juraj Šišgorić objavilo Bilopavlovićevu knjigu »Dvorska luda i ostala rodbina«. Stihove iz »Knjižice s klincima, kapice s praporcima«, kako je naslovljen nadahnuti pogovor Tonka Maroevića u Bilopavlovićevoj knjizi, na Dobriću, jednome od šibenskih prostora po ljudskoj mjeri, govorili su Pero Mioč, Mate Gulin i autor, a uglazbljene verse otpjevao je Ivica Percl. </p>
<p>Unatoč gotovo desetljeću bez svoje zgrade šibensko je kazalište izvelo dvadeset naslova i zabilježilo 620 nastupa što je svakako nezanemariva činjenica, zaključio je Dragan Zlatović. </p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kazališni Kairos Slavonije</p>
<p>»Noć duhova« Lade Martinac, predstava Kazališta iz Virovitice, izvedena u srijedu u kinu Odeon te »Badnjak u garaži« Davora Špišića i Saše Anočića prema motivima priče Josipa Kozarca »Mlinar i đavao« što ju je iste večeri na Ljetnoj pozornici odigrao ansambl Dječjeg kazališta iz Osijeka - dvije su predstave koje su zaokupile pozornost sudionika tiskovne konferencije održane u četvrtak. Nakon uvodnog slova direktora Virovitičkog kazališta Mirana Hajoša, redatelj priče o duhićima, duhovima i višoj kategoriji sablastima, Dražen Ferenčina izvijestio je o namjeri da se u Dickensovskoj atmosferi djeci pokaže kako strah zbog ugrožene ljubavi može biti plemenita pojava. </p>
<p>Urednik Dramskog programa Dubravko Jelačić-Bužimski smatra da je ta namjera teatarski uspješno realizirana i u tome nalazi razlog što je među četiri dramske predstave za Šibenski festival izabrao i tu virovitičku, a što nije bilo lako s obzirom na vrlo oskudnu ovogodišnju hrvatsku dramsku produkciju za djecu. Ivo Brešan, kojemu je zasmetalo što se duhovi u virovitičkoj predstavi ne razlikuju od ljudi, hvaleći režiju i glumačka ostvarenja, nalazi tekst Lade Martinac manjkavim što je rezultiralo oskudicom duhovitih situacija i scenskih gegova. Ne želeći arbitrirati Kosovka Kužat-Spaić ustvrdila je da je predstava ispod razine Virovitičkog kazališta, te da joj nedostaju elementi što tvore kazališno čudo. </p>
<p>Osječka predstava »Badnjak u garaži« koju je režirao mladi glumac Saša Anočić, poigrava se s raznim žanrovima od westerna, horrora, bajke do karate-filma. Iako joj je predložak klasika hrvatske novele, ona je pravi postmodernistički dječji teatar - kazao je Bužimski. Provokativna je kao sjajan refleks naše društveno-političke situacije (vrag kao otjelovljenje tajkunizacije!) a intrigira i pričom o malom čovjeku kojemu samo preostaje vlastito dostojanstvo i zato ga herojski brani. Osječku predstavu, građenu na inventivnosti glumaca i jasnom redateljskom rukopisu, koja izmiče kategorijama sviđanja i nesviđanja, Tahir Mujičić proglasio je najboljom u dramskom dijelu ovogodišnjega Šibenskog festivala. Rasprava o spomenutim predstavama okončana je u zajedničkoj spoznaji o kazališnom Kairosu Slavonije na šibenskoj smotri dramskog stvaralaštva za djecu. (Ž. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Poništavanje prostora i vremena</p>
<p>Galerija Križić Roban / U ciklusima crno-bijelih fotografija »Horizonti« - snimljenih u različitim europskim gradovima, umjetnica Edita Schubert iz usamljene pozicije promatrača eksperimetira s idejama vremena i prostora</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Eksperimentalnim postavom fotografija u posebno konstruirane »obruče» koji poput papirnatih lampiona vise sa stropa Galerije Križić Roban, intrigantno preispitujući pojmove prostora i vremena, slikarica Edita Schubert predstavila je svoja nanovija likovna istraživanja »Horizonti«.</p>
<p> Svaki fotografski obruč »zatvara« horizonte po jednog odabranog grada (Pariza, Mainza, Zagreba) ili pokrajine (Toscane), nudeći promaraču jedinstven doživljaj gradskih vizura izvana i izunutra. Posjetitelj izložbe, naime, može se podvući pod obruč »foto-lampiona« i iz središta kružno pratiti vizure određenog grada. Odabrani fragmenti, dakako, svojim kružnim postojanjem poništavaju prostorno-vremensku dimenziju grada nudeći fantastičan i u stvarnosti nepostojeći doživljaj. Ulice, kuće i pejzaži koje inače možemo doživjeti samo u njihovoj stvarnoj protežnosti, nude »cjelovitu« ideju grada iz perspektive usamljenog promatrača. Čitava »metafizika« arhitekture, ponuđena je na jednom mjestu. Svaki lampion na neki način iskaznica je identiteta jednog grada, u kojem se pojmovi prostora i vremena sažimlju u jedinstvo.</p>
<p>Ciklusom »Horizonti« baš kao i svim prijašnjim radovima koje je tijekom godina izlagala u javnim prostorima Zagreba, Edita Schubert potvrdila je svoje (u eksperimentalnom smislu) jedinstveno mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni. Štoviše, istraživanja u kojima je konfrontirala relacije privatno-javno, komponirajući mjesta »novih značenja«, (često s primjesom tragičnog) teško su, upravo zbog svoje kompleksnosti, usporediva s radovima drugih suvremenih umjetnika.</p>
<p>Podsjetimo da je za izložbu »Moj stan«, umjetnica nedavno dobila i Vjesnikovu nagradu za likovnu umjetnost »Josip Račić«. Diavizori s dijapozitivima što su prikazivali umjetničin stan, a koje je postavila na jedanest različitih punktova 1999. godine, osebujno su isprepleli vlasito postojanje s javnim prostorom.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Počinju Raosovi dani</p>
<p>IMOTSKI, 6. srpnja</p>
<p> - U Imotskom i Medovu Docu, rodnom mjestu književnika Ivana Raosa, u petak i subotu održat će se već tradicionalna kulturna manifestacija Raosovi dani. Svečano otvorenje je u petak, u 21 sat, na imotskom Gradskom trgu. Osim organizatora i domaćina nazočne će pozdraviti i predstavnici Društva hrvatskih književnika, potom će glumac Vedran Mlikota izvesti monodramu »Gospodine, ovdje mi je dobro«, dramatizaciju Raosove priče istoga naslova, njegovi kolege Sanda Krgo i Robert Pehar govorit će ulomke iz Raosovih djela, a u sklopu ove večeri bit će otvorena izložba slika Ante Paparelle.</p>
<p> Za subotu prije podne predviđeno je okupljanje pred Raosovom rodnom kućom u Medovu Docu, potom misa zadušnica u mjesnoj crkvi i polaganje vijenaca na književnikov grob, a u 12.30 Sanda Krgo i Robert Pehar govorit će stihove posvećene Ivanu Raosu. U subotu navečer u imotskoj Gradskoj vijećnici imotski glumac Ilija Zovko, koji se proslavio monodramom »I dajem ti do znanja«, izvest će monodramu »O gastarbajterima«, temeljenu na Raosovim pričama. Također će biti izvedene i dvije radio drame Ivana Raosa (»Dvije kristalne čaše« i »Treba sačuvati zelene krijesnice«), a predviđena je i književna riječ o Raosu i njegovu djelu. (I.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vuletić na francuskom, njemačkom i makedonskom</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - U nevelikom vremenskom razmaku djela hrvatskog pjesnika i romanopisca Anđelka Vuletića objavljena su na francuskom, njemačkom (točnije, dvojezično na njemačkom i hrvatskom) i makedonskom jeziku. Pod naslovom »Sarajevo, sunce spava« (»Sarajevo, et le soleil se couche«), francuski nakladnik »Maison des ecrivains etrangers«, specijaliziran za izdanja poznatih europskih pisaca, objavio je izbor iz Vuletićeva četrdesetogodišnjeg pjesničkog djela. Naslov, koji navodi na (kriv) zaključak da je riječ o nekoj ratnoj kronici, dolazi od kratke Vuletićeve pjesme u prozi napisane prije tridesetak godina i objavljene u zbirci »Kraljica puteva«. Nakon zbirke »Kad budem velik kao mrav« (»Quand je serai grand comme la fourmi«), izbor poezije »Sarajevo, sunce spava« druga je knjiga Anđelka Vuletića na francuskom.</p>
<p>Dvojezični hrvatsko-njemački izbor iz Vuletićeva pjesničkog djela, pod naslovom »Zeit der Auflehnung / Vrijeme pobune«, objavljen kod njemačkiog nakladnika Holermann, nedavno je predstavljen u Bonnu. To je druga Vuletićeva pjesnička zbirka na njemačkom jeziku, a prva je, baš kao i na francuskom, bila zbirka »Kad budem velik kao mrav«.</p>
<p>Makedonski izdavač Gurga objavio je prijevod Vuletićeva romana »Čudotvorna biljka doktora Engela« koji govori o složenim međunacionalnim odnosima u Bosni i Hercegovini između dva velika svjetska rata. Priča o liječniku, Židovu koji je bježeći iz Mađarske dospio u Bosnu »pritisnutu« zamršenim unutarnjim odnosima, na neki način, predskazuje tragične događaje koji su se u toj susjednoj državi odigrali u zadnjem desetljeću drugog milenija. (I. Šabić)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lijevi profil globalizacije</p>
<p>Atrij Klovićevih dvora / Ugledni američki marksistički teoretičar Frederic Jameson održao predavanje »Globalizacija i politička strategija« / Koje su konzekvence globalizacije i možemo li joj se oduprijeti?</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Američki komparatist književnosti i marksistički teoretičar Frederic Jameson održao je u srijedu na večer u atriju Klovićevih dvora predavanje pod nazivom »Globalizacija i politička strategija«. Riječ je o gostovanju u organizaciji Arkzina, Hrvatskog društva likovnih umjetnika i net-kulturnog kluba »Mama«.</p>
<p>Taj esejist svjetskog glasa domaćem je čitateljstvu poznat ponajprije po svojim knjigama »U tamnici jezika« i »Političko nesvjesno«, u kojima se pokazuje kao kritičar suvremene postmodernističke kulture. Svojim je pak predavanjem u Zagrebu Jameson dao obol projektu »Što, kako i za koga« kojim se želi obilježiti 152. godišnjica komunističkog manifesta.</p>
<p>Govoreći o globalizaciji Jameson je istaknuo kako se ona može promatrati s pet različitih aspekata ili razina. No, bilo da je riječ o tehnološkom, političkom, ekonomskom, kulturnom ili socijalnom sjedinjavanju svijeta, globalizacija je neizbježna i sveobuhvatna. Imajući to u vidu, svako moraliziranje o »zlu« do kojeg takvo brisanje granica dovodi, isprazno je, jer riječ je o procesu koji se autonomno odvija i na kojeg nitko ne može utjecati, smatra Jameson. </p>
<p>Dubok strah koji vlada kod svih neameričkih država zbog kulturnog imperijalizma SAD-a razumljiv je i tu se nacionalizam može pojmiti kao kulturološka kategorija u službi očuvanja lokalnih tradicija, rekao je Jameson te ukratko analizirao modernu industriju zabave, ponajprije Hollywooda: »činjenica je da je američka kinematografija nakon Drugoga svjetskog rata ugušila nacionalnu filmsku produkciju«.</p>
<p>Prvi znakovi globalizacije prema Jamesonu javljaju se u sedamdesetim godinama kada se javljaju prve multinacionalne tvrtke. Financijski kapitalizam gdje rad više ne znači ništa, već mehanizam kapitala dobiva samostalni život, prijeti na kraju uništiti strukturu svijeta koja ga je inicirala. Bilo kakva Vlada tu će biti nemoćna, upozorava Jameson te se usput pita u kojoj će mjeri kultura konzumacije uništiti društvo i njegove vrijednosti.</p>
<p>Drugi dio izlaganja Jameson je posvetio konzervativnoj kritici globalizacije. Ekonomija slobodnog tržišta inkompatibilna je s načelima demokracije, osnovni je prigovor konzervativne kritike kapitalizma. Nadalje se može govoriti i o atomizaciji društva, radikalnoj polarizaciji na bogate i siromašne te, na poslijetku, razaranju obitelji. Kao otpor tom integrirajućem procesu u kojem će sve neprilagođeno biti uništeno Jameson vidi u socijalnoj koheziji, kolektivitetu. Globalizacija, naime, nema zajednicu na koju referira.</p>
<p>S druge strane, postoje alternativni oblici otpora, na primjer, religiozni. Tu se misli, dakako, na islam koji jedini pruža otpor zapadnoj civilizaciji. Ipak, svojim fundamentalističkim svjetonazorom islam je negativni nadomjestak za globalizaciju, misli Jameson praveći ustupak jedino latinoameričkoj teologiji oslobođenja, jedinoj pravoj lijevoj orijentaciji u sveukupnoj povjesti teologije. </p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novi sjeverni vjetrovi</p>
<p>Kunsthalle u Beču / Suvremena umjetnost sjevernoeuropskih zemalja predstavljena je izborom duhovitih, melankoličnih i politički angažiranih radova / Tridesetoro umjetnika pripovijeda o specifičnom mentalitetu i komunikaciji</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Slično kao i jug Europe, i sjeverni dio kontinenta često se promatra kao neka izdvojena zona, poznata uglavnom po lijepom i surovom krajoliku, mitologiji te iscrpljujućim uvjetima života, određenima specifičnom topografijom. Klišeji, poput nacionalnog romantizma koji slavi lokalne mitove, su se zadržali izuzetno dugo, po riječima kustosica izložbe »Sjever«, u bečkoj Kunsthalle, Sabine Folie i Brigitte Kölle sve do pojave avangardnih umjetničkih stremljenja šezdesetih i sedamdesetih godina. Osobne umjetničke inicijative, kao i potpora država sjeverne Europe, promijenile su sliku o tom nekad perifernom prostoru, dok radovi tridesetoro umjetnika prikazanih na izložbi na narativan način svjedoče o specifičnom procesu transformiranja identiteta.</p>
<p>Pojavnost svijeta u dugačijem (polarnom) osvjetljenju, udaljenost, osamljenost te, barem na prvi pogled, strogost izričaja karakteristike su radova autora većinom mlađe i srednje generacije koji se ne odriču tradicije usmenog prenošenja različitih sadržaja, od općepoznatih pripovijetki do osobnih iskustava. Autorice izložbe ističu kako, nakon pojave Fluxusa i pop arta, koji su sjeverne zemlje oslobodili spomenutih klišea, univerzalni jezik i komunikacija postaju temeljima ozbiljnog, politički intoniranog, nepodmitljivog te neustrašivog načina izražavanja koji istodobno nije lišen humora, kao ni tradicije. Parodija na mitologiju u prikazanim djelima ne odriče se ozbiljnosti pristupa, kojim umjetnici nastoje nadahnuti današnjicu aktualnim događajima, oslobođenima utjecaja apstraktne teorije.</p>
<p>Povezanost umjetnika na globalnoj i lokalnoj razini tumači se, između ostalog, i utjecajem demokratskog sustava. Stalna pozornost i međusobne intervencije karakteristike su mreže koju su postavili umjetnici, a pojedinačne komunikacijske sklonosti došle su do izražaja i pri predstavljanju izložbe. Mlađe generacije umjetnika prihvatile su uvjete koje su im omogućili kolege šezdesetosmaši, koristeći ih kao polazišta osobnih stvaralačkih pretpostavki, među kojima treba izdvojiti pristajanje na političnost umjetnosti, pomicanje granica između života i umjetnosti, obnavljanje važnosti malih gesta iz svakodnevnog života, ekonomski pristup, kritičnost prema institucijama i tržištu umjetninama. No, prije no što je takav pristup postao konačnim, apsorbirala ga je i neutralizirala kulturna industrija, mijenjajući pri tom, dakako, vlastite stavove.</p>
<p>Između osjećaja napetosti i horora, fotografije Elisabet Apelmo prikazuju autoricu snimljenu u odjeći njene majke, kako nastoji preuzeti majčin identitet odričući se vlastitog. Načine na koji se stvara, mijenja i ograničava identitet pojedinačnog umjetnica razrađuje i u drugim medijima, uživljavajući se u tuđe strahove, nesputano prikazujući intimnosti koje u »stvarnome« životu nisu namijenjene drugima. Elina Brotherus svoju temeljnu usamljenost prikazuje dirljivim fotografijama, autoportretima koji se ne ustručavaju sentimentalnosti kao jednog od načina prevladavanja psiholoških traumi. Eija-Liisa Ahtila se bavi eksperimentalnim filmom, snimajući narativne teme koje naziva »ljudskim dramama«. Neugodan događaj, kojeg pojedinačno pričaju njegovi sudionici, omogućava gledateljima alternativne aspekte građenja priče prema osobnom ukusu. </p>
<p>Zvučna instalacija Ann Lislegaard načinom postava, osvjetljenjem i zidom koji dijeli slušače od ostatka publike, istodobno uključuje i otuđuje. Iskustvo koje nam prepričava svjesni je »proizvod«, svojevrsna dinamična struktura kojom nas uklapa u perceptivno polje. Knut Asdam realizirao je arhitektonsku instalaciju od tamnog stakla, pomoću kojeg je nekoliko kabina s jastucima za sjedenje odvojio od vanjskog prostora. Kompleksni odnos prema njegovom umjetničkom jeziku postiže se slušanjem tekstova koji govore o identitetu, realiziranom u odnosu prema ideji nesvjesnog poimanja strukture grada. </p>
<p>Hreinn Fridfinnsson na osobit je način prepričao novelu objavljenu tridesetih godina, koju je njen autor Thordarson posvetio čovjeku koji je podignuo kućicu zamijenivši elemente unutrašnjosti s vanjštinom. Kuća, koju je sedamdesetih godina podigao islandski umjetnik, vanjštine koja podsjeća na unutrašnjost nekog ormara, pruža utočište čitavome svijetu, osim prostoru koji joj pripada. Ta iracionalna inverzija, duhovita i nesvakidašnja, dobar je primjer suvremene reakcije na tradiciju, specifičnost prostora te odlučnost pojedinca da realizira zamišljeno, što srećemo i u ostalim radovima umjetnika s europskog sjevera.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Njemačkoj nogometno SP 2006. godine!</p>
<p>Nakon tri kruga tajnoga glasovanja, 24 člana Izvršnoga odbora Fife odlučila su da će domaćin 18. nogometnoga SP 2006. biti Njemačka / Tako će Nijemci drugi put, nakon 1974. godine, biti organizatori SP / U trećem su krugu Nijemci, omjerom glasova 12-11 (jedan član IO nije glasovao) pobijedili najozbiljnijeg suparnika, Južnoafričku Republiku / Nakon prvoga kruga glasovanja iz utrke je ispao Maroko, nakon drugoga Engleska</p>
<p>ZÜRICH, 6. srpnja</p>
<p> - Nakon 32 godine, Njemačka će opet organizirati Svjetsko prvenstvo u nogometu! U četvrtak su u Zürichu 24 člana Izvršnoga odbora Fife tajnim glasovanjem odlučila da će Njemačka biti domaćinom 18. SP 2006. godine. Bila su potrebna tri kruga glasovanja i u posljednjem su krugu Nijemci tijesno, 12-11 (jedan član IO ostao je suzdržan, nije glasovao), dobili prednost u odnosu na najozbiljnijeg suparnika, Južnoafričku Republiku.</p>
<p>Tako je, eto, uz izravni tv-prijenos kojeg je gledalo oko 300 milijuna ljudi, završena četverogodišnja kampanja u kojoj je sudjelovalo pet zemalja (Brazil, Južnoafrička Republika, Maroko, Engleska i Njemačka). Prije nekoliko je dana od kandidature odustao Brazil u korist Južnoafričke Republike (u zamjenu za afričku potporu u kampanji za domaćinstvo SP 2010. godine), koju je još od izbora za predsjednika Fife (lipanj 1998. u Parizu) otvoreno favorizirao Joseph Blatter. Tada je, naime, Blatter obećao Africi domaćinstvo SP u zamjenu za predsjedničke glasove. Rekao je »vrijeme je za Afriku«, no na kraju će skup najboljih nogometaša svijeta ipak biti održan »doma«, u Evropi!</p>
<p>Bit će to 10. put da će Evropa ugostiti SP (zadnji put, prije dvije godine, u Francuskoj), četiri su puta domaćini bili Južnoamerikanci (Urugvaj, Čile, Brazil, Argentina), dva puta Srednja Amerika (Meksiko), jednom Sjeverna Amerika (SAD). Za dvije godine Azija će prvi put ugostiti najbolje reprezentacije svijeta (Japan i Južna Koreja). Afrika će, eto, morati pričekati novu priliku...</p>
<p>Milijarde dolara u igri i četiri nade iz četiriju zemalja s dva kontinenta čekale su odluku 24 člana Izvršnog odbora Fife, odluku koja je donesena tajnim glasovanjem. Napetost je dosegla vrhunac na dan glasovanja, a evropski predstavnici, Engleska i Njemačka, bili su konsternirani odlukom Brazila, koji je odustao od kandidature u korist Južnoafričke Republike. Članovi Izvršnog odbora okupili su se u Fifinoj Kući na Sonnenbergu, elitnom dijelu Züricha, gdje je u 12 sati započela procedura glasovanja. Nekoliko kilometara dalje, u velikoj konferencijskoj dvorani na züriškom Sajmu, tisuće je novinara čekalo ishod glasovanja. Cijela je procedura bila organizirana točno u minutu, u najvećoj tajnosti, i u 14 sati je pred predstavnike medija došao predsjednik Fife, Joseph Blatter.</p>
<p>Do tada su već procurile informacije da je Maroko, očekivano, ispao u prvome krugu glasovanja. Njemačka je dobila 10, Južnoafrička Republika šest, Engleska pet, a Maroko je eliminiran nakon što je dobio samo tri glasa. Bila je to treća kandidatura Maroka za domaćinstvo SP i još jedan, očekivani, poraz.</p>
<p>U sljedećem krugu glasovanja, najgore su prošli Englezi, koji su dobili samo dva glasa, čak tri manje nego u prvome krugu! Iako već imaju 11 stadiona pripremljenih za domaćinstvo velikih priredbi, iako će i Wembley za dvije godine biti futuristički obnovljen, očito su zadnji huliganski i divljački ispadi njihovih navijača na EP u belgijskim gradovima Bruxellesu i Charleroriu utjecali na članove IO Fife, pa je 10 milijuna funti, koliko je Engleska potrošila u ovu kampanju, na kraju bačeno u vjetar.</p>
<p>Njemačka i Južnoafrička Republika dobile su u tome drugom krugu po 11 glasova, nije, eto, bilo natpolovične većine i trebalo je prići odlučujućem, trećem krugu glasovanja. Postavljalo se pitanje gdje će završiti ona dva engleska glasa, u njemačkoj ili južnoafričkoj »kutijici«...</p>
<p>Dramatičan završetak glasovanja izlučio je Njemačku kao pobjednika! Blatter je došao pred novinare i nakon desetminutne uvodne slatkorječivosti zamolio je glavnoga tajnika Fife, Michela Zen-Ruffinena, da mu donese kuvertu s rezultatima glasovanja. Potom je, teatralno kako to predobro zna, u već mnogo puta viđenoj maniri vrhunskoga show-majstora, mahao kuvertom, pokazivao da je zapečaćena službenim Fifinim pečatom. Pa ju je dugo otvarao i tražio u njoj papirić s imenom pobjednika. Kad ga je, nakon nekoliko sekundi koje su Nijemcima i Južnoafrikancima bile duge poput vječnosti, napokon pronašao, okrenuo ga je prema svima, na papiru je pisalo: »Deutschland!«</p>
<p>- Rezultat glasovanja je iznimno tijesan, tješnje nije moglo biti. Njemačka je pobijedila 12-11, jedan član IO nije glasovao, pojasnio je Blatter.</p>
<p>Zanimljivo, od dva »engleska« glasa, jedan je otišao Njemačkoj, drugi je ostao suzdržan. No, i ta je suzdržanost, pokazalo se, zapravo bila potpora Nijemcima. Njemačka je imala čvrstu potporu i sigurne glasove od osam Uefinih predstavnika u IO Fife, te na kraju i od jednoga člana koji se u dva prva kruga glasovanja opredijelio za Englesku.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dvostruka pobjeda Boldona</p>
<p>LAUSANNE</p>
<p> - Rezultati atletskog »Grand Prix« mitinga održanog u Lausannei:</p>
<p>atletičari, 100 m: 1. Boldon (Tri) 9.95, 2. Obikwelu (Ngr) 9.97, 3. Gardener (VB) 10.09..., 200 m: 1. Boldon (Tri) 19.97, 2. Obikwelu (Ngr) 20.01, 3. Thompson (Bar) 20.10..., 800 m: 1. Wachira (Ken) 1:45.25, 2. Hecini (Alž) 1:45.27, 3. Cerezo (Špa) 1:45.53..., 1500 m: 1. Ngeny (Ken) 3:31.61, 2. Maazouzi (Fra) 3:32.41, 3. Sullivan (Kan) 3:32.60..., 5000 m: 1. S. Kipketer (Ken) 13:01.93, 2. Maiyo (Ken) 13:02.28, 3. Tergat (Ken) 13:02.49..., 110 m prepone: 1. A. Johnson (SAD) 13.06, 2. Garcia (Kub) 13.07, 3. Korving (Niz) 13.33..,. 400 m prepone: 1. Herbert (JAR) 47.98, 2. Rawlinson (VB) 48.22, 3. Al-Somaily (SAR) 48.33..., motka: 1. Markov (Aus) 5,85 m, 2. Hartwig (SAD) 5,80, 3. Brits (JAR) 5,75..., dalj: 1. Pedroso (Kub) 8,33 m, 2. Streete-Thompson (Kaj) 8,24, 3. Lukaševič (Ukr) 8,24..., kugla: 1. Belonog (Ukr) 20.46, 2. Menc (Češ) 20.19, 3. Aaltonen (Fin) 19.87..., koplje: 1. Železny (Češ) 87,66 m, 2. Gatsoudis (Grč) 87,37, 3. Makarov (Rus) 84,99...</p>
<p>atletičarke, 100 m: 1. Thánou (Grč) 10.91, 2. Tarnopolskaja-Pintuševič (Ukr) 10.94, 3. Ferguson (Bah) 11.01..., 200 m: 1. Ferguson (Bah) 22.43, 2. Perec (Fra) 22.71, 3. Hurtis (Fra) 22.80..., 400 m: 1. Freeman (Aus) 49.56, 2. Graham (Jam) 50.07, 3. Kotljarova (Rus) 50.30..., 800 m: 1. Formanová (Češ) 1:59.94, 2. Graf (Aut) 2:00.12, 3. Lewis (Aus) 2:00.19..., 1500 m: 1. Dulecha (Eti) 4:03.34, 2. Mérah-Benida (Alž) 4:05.05, 3. Neljubova (Rus) 4:06.03..., 100 m prepone: 1. Devers (SAD) 12.50, 2. Alozie (Ngr) 12.56, 3. Šišigina (Kaz) 12.65..., 400 m prepone: 1. Hemmings (Jam) 54.18, 2. Urbansky (Njem) 54.70, 3. Blackett (Bar) 54.87..., vis: 1. Storbeck-Cloete (JAR) 1,97 m, 2. Zalevskaja (Kaz) 1,97, 3. Veneva (Bug) 1,94..., dalj: 1. Johansson (Šve) 7,04 m, 2. Xánthou (Grč) 6,81, 3. Gotovska (Lat) 6,78...</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Englezi za neuspjeh okrivljuju novinare</p>
<p>ZÜRICH, 6. srpnja</p>
<p> - Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. godine održat će se u Njemačkoj. Evo što su rekli gubitnici, Englezi, Marokanci i Južnoafrikanci.</p>
<p>Englezi su već prije glasovanja o domaćinu Svjetskog prvenstva 2006. godine prežalili svoju kandidaduru, a razlog neuspjehu su našli u »zlobnom i negativnom« medijskom praćenju njihove kampanje. Tako je Tony Banks, bivši britanski ministar sporta i vođa engleske ekspedicije nekoliko sati prije glasovanja rekao: </p>
<p>- Svatko tko vam kaže da zna što će se dogoditi je ili lažljivac, ili budala, što vjerojatno znači da je taj netko sportski novinar. Bilo je dosta toga što je ometalo našu kampanju, a jedna od njih bili su i zločesti, negativni napadi koji su kod ljudi stvorili uvjerenje da nismo favoriti. </p>
<p>Posljednji koji su ispali iz igre bili su Južnoafrikanci, koji su izgubili samo za jedan glas iako su bili najveći favoriti za dobivanje SP-a, što bi bilo prvi put da se jedno tako veliko natjecanje održi u Africi. </p>
<p>Veliko je bilo razočaranje u Južnoafričkoj Republici. Diljem zemlje su već pripremljena slavlja otkazana, a Južnoafrikancima je ostala nada da će 2010. godine ipak doći njihovo vrijeme. </p>
<p>- Tragično je da nismo uspjeli uvjeriti većinu Fifinih čelnika da je stiglo vrijeme da i Afrika organizira jedan ovako veliki događaj. No, ne predajemo se, sljedeći put ćemo pobijediti. Organizirat ćemo SP 2010!, rekao je južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki. (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nogomet si najprije mora sam pomoći</p>
<p>Nogometni poklisari HNS-a zadovoljno trljaju ruke nakon posjeta Zlatku Tomčiću, predsjedniku Sabora, kojemu su došli s idejom o sanaciji klubova teškoj oko 100 milijuna kuna, zaboravljajući na Tomčićevo upozorenje: »Možete očekivati razumijevanje društva ako si prije toga sami pomognete«</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Slično kao i prije nekoliko mjeseci, kad su čelnici Hrvatskog nogometnog saveza »s mnogo uspjeha« uvjeravali vlasti kako bi za hrvatski nogomet bilo jako dobro da se, mijenjanjem Zakona o športu, omogući proširenje I. HNL i umjesto jedne uvedu dvije druge lige (što, srećom, među stotinjak saborskih zastupnika nije izmamilo ni jedan glas potpore), eto još jedne akcije HNS-a koja se može označiti »punim pogotkom« već na prvom koraku.</p>
<p>Dakako, ako se pod »velikim uspjehom« smatra sama činjenica što se o gorućim problemima prezaduženog i za sva društvena zla okrivljenog nogometa - koji se bez deblokade više ne može maknuti - uopće razgovara s nekim od vlasti i utjecaja. Ovom prigodom s predsjednikom Hrvatskog državnog sabora, Zlatkom Tomčićem.</p>
<p>Zanimljivo, međutim, kojim je riječima Tomčić, »nakon ugodnog i konstruktivnog razgovora«, ispratio izaslanike HNS-a. Ponosne već stoga što su našli autoritativnog sugovornika za nogometne probleme i, što je još važnije, trijumfalno se slikali s njime. Tomčića je, naime, zanimalo koliko novca treba za sanaciju hrvatskog nogometa.</p>
<p>Vlatko Marković, predsjednika HNS-a, bez sustezanja je, kao da smo bogata Norveška, rekao »da bi 100 milijuna kuna bilo dostatno za sanaciju svih dugova, ali da je sad najvažnije omogućiti poslovanje klubova koji su zbog prezaduženosti blokirani«. Rekao i sa zanimanjem očekivao Tomčićev odgovor. A odgovor je bio nalik onoj biblijskoj, »ako si sam pomogneš i Bog će ti pomoći«. Drugim riječima, nije dosta zapomagati - treba nešto i napraviti. Tomčić je rekao još nešto bitno:</p>
<p>- Savjetovao bih vam da, umjesto posjećivanja predsjednika države, Vlade ili Sabora, sami izradite prijedlog kratkoročnog i dugoročnog izlaska iz krize koji biste predočili Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske, kako bi se računi klubova deblokirali i prvenstvo započelo kako je predviđeno, 29. srpnjana.</p>
<p>Impresioniranim predstavnicima HNS-a, prezadovoljnim zbog uspješne misije koja bi trebala primiriti ljude koji vode klubove i Savez, Tomčić je bio zapanjen spoznajom da većina nogometnih klubova već desetak godina posluje bez plaćanja državnih pristojbi. Zaključivši da optužbe na račun ljudi koji nisu prisutni neće riješiti stanje u hrvatskom nogometu »kojemu treba hitna pomoć, a svatko treba odgovarati za svoje propuste«, Tomčić je stavio »točku na i« inicijative koju provodi HNS. Spreman od prve upisati pohvale na svoj račun, očito zaboravljajući kakav je zapravo vrući krumpir uzeo u ruke.</p>
<p>Tomčićeva sugestija »da umjesto posjećivanja mjerodavnih izrade prijedloge izlaska iz krize« znači da Markovića, Srebrića, Pavlovića i ambiciozni novi saziv Izvršnog odbora Saveza čeka konkretna i hitna akcija. Nimalo jednostavna kako se možda na prvi pogled čini. Čeka ih smišljanje priče za sve osiromašenije pučanstvo i sport kojom bi trebalo opravdati nekoliko stvari. U prvom bi redu trebalo pojasniti kako je moguće da netko (bezbolno) sanira stotinjak milijuna kojima se ne može ući u trag jer su neki nemilice trošili ili punili vlastite džepove? Kako im to netko može samo tako oprostiti i otpisati? Valjda bi, u sugeriranom kratkoročnom i dugoročnom programu, trebalo predvidjeti od čega će i kako klubovi živjeti, kako će ispunjavati obaveze a da ne ulaze u nove radnje s obilježjima kriminala, pišući sebi dobit a budućnosti dugove?</p>
<p>Drugim riječima, u kratkom vremenu treba zacrtati striktna pravila ponašanja za nogometne sudionike, pravila kojih će se svi pridržavati, počev od klubova do djelatnika HNS-a, ukoliko netko očekuje »svekoliko razimijevanje društva u sanaciji nogometa«. Nije, naime, jednom zaključeno kako je izvorište mnogih nepravilnosti upravo HNS, njegovi propisi, nedosljedna i kalkulantska politika. Kao i lako pokvarljivi kadrovi koji krenu s mnogo optimizma i dobre vjere, ali ubrzo se prilagode okuženju...</p>
<p>Stoga, koliko god stoji Tomčićeva konstatacija »da se u nogometu događa isto što se događa u ostalim društvenim sferama u prošlom razdoblju te da je stvorena negativna klima«, dobro što je nogometašima sugerirao da si najprije sami pomognu. Kad se vidi da su njihove namjere prožete iskrenošću i realnošću, a ne pozom, onda neki oblik sanacije može biti shvatljiv i prihvatljiv i u nogometu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Grgić: Sportaši su, uz turizam, najbolji hrvatski izvozni proizvod</p>
<p>»Moj je prioritet otvoriti račun, da možemo legalno poslovati. Situacija jest problematična, ali se transferi mogu obaviti na papiru, bez novca, a kad nam se otvori račun, onda ćemo ih platiti. Ipak, bez obzira na probleme, nadam se da ćemo u petak realizirati transfer Josipa Šimića«, kaže Branko Grgić, predsjednik Hajduka</p>
<p>SPLIT, 6. srpnja</p>
<p> - Branko Grgić, predsjednik Hajduka, vratio se nakon dva dana iz Zagreba, gdje je sudjelovao u raspravi o načinu rada u sportu te s delegacijom HNS-a, pojačanom Hajdukom i Dinamom, razgovarao sa Zlatkom Tomčićem, predsjednikom Sabora. Grgić, koji se od ustoličenja bori za deblokadu Hajdukova računa, nakon zagrebačkih razgovora odiše optimizmom. </p>
<p>- Upoznali smo Tomčića s nogometnim problemima koji će se osjetiti i u drugim sportovima. Obećali smo mu dostaviti strategiju rješavanja problema, način sanacije klubova, odnosno reprogramiranje dugova. Zatražili smo da nam se omogući otvaranje depozitnih računa kako bismo mogli početi normalno raditi, u skladu sa zakonom. Važno je da se država odredi prema sportu - želi li profesionalizam u nekim sportovima ili kompletni amaterizam. Želi li amaterizam, možemo predati ključeve klubova kao što je Hajduk. Moje je stanovište da su sportaši, uz turizam, najbolji hrvatski izvozni proizvod i da se mora omogućiti razvoj vrhunskog sporta. Što se tiče računa, rečeno nam je da će nas o svemu izvijestiti za tjedan, najkasnije dva. Moram se posebno zahvaliti predsjedniku HNS-a Vlatku Markoviću na podršci i načinu prezentiranja Hajdukovih teškoća. Sljedeći nas tjedan očekuje razgovor s premijerom Ivicom Račanom, a ja bih volio da tom sastanku prisustvuje i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ispričao je Grgić. </p>
<p>Splitska je blagajna blokirana, a Vlada je tvrtkama u blokadi ponudila stečaj. Preveden na sportske klubove, stečaj bi značio ključ u bravu. Stoga je Grgićev prioritet borba za deblokadu računa i izbjegavanje stečaja, dakle borba za Hajdukov život. </p>
<p>U ovoj iznimno složenoj situaciji, Hajduk već za 18 dana očekuje prva utakmica 2. pretkola Lige prvaka s mađarskim Dunaferrom, a igrački kadar još nije definiran. Nedostaju napadači, a realizacija transfera je veliki problem. Ovako koncipirana momčad ne jamči igre koje očekuju i zahtijevaju navijači. Stoga je i trener Petar Nadoveza na vatri, jedina mu taktika s ovakvim kadrom može biti »pet igrača iza, a pet u obrani.«</p>
<p>- Moj je prioritet otvoriti račun, da možemo legalno poslovati. Situacija jest problematična, ali se transferi mogu obaviti na papiru, bez novca, a kad nam se otvori račun onda ćemo ih platiti. Ipak, bez obzira na probleme, nadam se da ćemo u petak realizirati transfer Josipa Šimića, a Mađara Gabora Egressyja očekujem na Poljudu u subotu, rekao je Grgić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Je li Europska liga pravi put za Zadar?</p>
<p>U Jazinama često donose zaključke koje potom vrlo brzo mijenjaju, što je slučaj i s priklanjanjem Zadra ULEB-u. No, je li to pravi put za klub koji nema trenera, a o igračima koji bi trebali doći još nema ni riječi?</p>
<p>ZADAR, 5. srpnja</p>
<p> - S Jazinama nikad niste na čisto. Kad god se čini da je gotovo, nije gotovo, bilo da je riječ o imenovanju novog trenera, dvojbama kome se priklonuti, Suproligi ili Euroligi... Uvijek zagonetke, nekako sve prolazi u magli, dobro skriveno od javnosti, što ne mora biti namjera. Prije bismo kazali kako u KK Zadar nastavljaju s improvizacijama.</p>
<p>Donose se zaključci koji potom vrlo brzo dožive izmjene. Sjetimo se kako su iz Zadra uporno tvrdili da ih Europska liga ne zanima da bi za samo 20-ak dana poletjeli u krilo ULEB-a. Štoviše, takav su stav opravdavali financijskim opterećenjima koje Zadar ne može osigurati tijekom jedne natjecateljske sezone. Nije im pritom smetalo što ih novoosnovana bogata družina u početku nije uopće zvala u svoje okrilje, Zadar im nije bio ni u planovima.</p>
<p>No, bilo je potrebno samo zamahnuti zelenim novčanicama da bi zadarski predstavnik preko noći osvanuo u Barceloni gdje se detaljno upoznao s uvjetima koje nudi ULEB u odnosu na FIBA-u. Promptno je reagirao Upravni odbor, za samo nekoliko dana donesena je povijesna odluka i Zadrani su se, ne trepnuvši okom, od »siromaha« pretvorili u bogataše. U neslužbenom razgovoru na spomenutu temu jedan je član uprave KK Zadar lakonski zaključio: »Tko ne bi prihvatio 500.000 umjesto 350.000 dolara!«</p>
<p>Slažemo se, ali su istodobno u klubu trebali biti oprezni i ne dovesti se u situaciju u koju su se mnogi, čini nam se, uživjeli, misleći da su prelaskom pod okrilje ULEB-a riješili sve probleme. Naprotiv, moramo se vratiti početku priče i improvizacijama.
Zar nešto slično nismo doživjeli i prošle sezone kad je spletom raznih okolnosti, na koje čelnici kluba nisu mnogo utjecali, Zadar postao središtem košarkaških zbivanja i senzacija? Tada se mislilo »imamo Rađu i Komazeca i tim su naši problemi riješeni«, odnosno »sad nam ni Cibona ne može ništa«. Na žalost zadarskih navijača, sezona je završila kako je završila. Zanimljivo bi danas bilo čuti razmišljanje onih koji su došli do takvih zaključaka. Isti ti ljudi i danas sjede u Upravnom odboru i smišljaju strategiju kako Zadar i dalje zadržati u krugu košarkaških zbivanja, domaćih i europskih. </p>
<p>Je li Europska liga pravi put za Zadar u trenucima kad se ne zna novi trener, a o igračima koji bi trebali doći u Jazine nema ni riječi? Nadalje, dvorana Jazine, unatoč šminkanju, i dalje je sve samo ne dvorana. Zbog svega se postavlja pitanje je li ULEB vodio računa o tim detaljima ili mu je Zadar trebao kao broj kojim bi popunio zamišljeni sustav natjecanja? U konačnici zasigurno iz ULEB-a ne računaju da će Zadar imati značajniju ulogu kad je o rezultatskim dometima riječ. Kome bi bilo zanimljivo da prvak Europske lige bude klub u čiju se dvoranu nagura 5000 gledatelja i igrači teško dolaze do zraka? A i gdje će postaviti reklamne poruke od kojih će ULEB živjeti, kao i klubovi, kad grozdovi navijača vise iznad ograde koja dijeli igrače od navijača? </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatski vaterpolski savez vratio dugove reprezentativcima</p>
<p>Evo i rijetke vijesti u našem sportu - Hrvatski vaterpolski savez ovih je dana podmirio četverogodišnje dugove prema reprezentativcima koji se pripremaju za Olimpijske igre u Sydneyu / S uplaćenim porezima i doprinosima, riječ je o milijun kuna</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Hrvatskim vaterpolistima, koji se pripremaju za Olimpijske igre, vraćeni su svi dugovi! Gotovo nevjerojatna vijest s obzirom na recentna zbivanja u hrvatskom sportu nagnala nas je da potražimo objašnjenje kod predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza, dr. Zdravka Hebela. Hebel je prije dva mjeseca, kad je postao prvi čovjek našeg vaterpola, kao prvi zadatak novog vodstva istaknuo upravo vraćanje dugova igračima.</p>
<p>- Vratili smo dugove, čak smo i porez platili. Nismo igračima posuđivali novac kako bismo zaobišli porez. Dugovi su vraćeni i pritom su uplaćeni baš svi porezi. Moramo se s time pohvaliti. O kojoj je svoti riječ? Oko milijun kuna. Moramo zahvaliti sponzorima HVS-a, Croatiji osiguranju, Metropolisu i Hrvatskim telekomunikacijama. Mi smo u ovome trenutku riješili sve, doslovce sve dugove igračima koji su u projektu za Olimpijske igre u Sydneyu. Neki su manji dugovi ostali i to prema igračima koji više nisu u aktualnim igračkim kombinacijama izbornika Kovačevića. Međutim, u sljedećih mjesec dana ćemo, uz pomoć novih sponzora, i njima isplatiti zarađeno. Tek kad pokrijemo sve dugove prema igračima, i sadašnjima i bivšima, posvetit ćemo se nabavi nove opreme, rekao je Hebel.</p>
<p>No, predsjednik vaterpolskog Saveza još je istaknuo:</p>
<p>- Eto, ovaj primjer pokazuje kako smo se savjesno i sustavno uključili u organizacijsku konsolidaciju vaterpola. Za razliku od drugih sportova, u kojima su također postizani vrhunski rezultati, ali s golemim financijskim dubiozama. Nakon tih rezultata obično bi nastao potop, svjedoci smo toga ovih dana. Mi pokazujemo da je moguće raditi planski, plaćati sve poreze i doprinose. Uvijek se u gospodarstu, a što je sport danas nego gospodarstvo, mora trezveno planirati, vidjeti s čim se raspolaže. To je jedini prihvatljiv model za naše društvo. U suprotnom radite na svojoj propasti, a to je rad s kratkim dahom. Mi sad imamo koncepciju, zadovoljne igrače i porezne inspektore. Još nešto. Moram istaknuti da su naši vaterpolisti skromni sportaši. Da su njihovi zahtjevi bili veći, mi im ne bismo mogli pomoći. Očito je da su oni razumjeli nas, a mi u Savezu smo shvatili njihovu muku. Sad smo sve riješili. </p>
<p>Dodao je još Hebel kako završne pripreme reprezentacije za OI u Sydneyu (od 15. rujna do 1. listopada) počinju 8. srpnja u Splitu. Izbornik Kovačević već je odredio 19 igrača od kojih će naposljetku izabrati 13 za Igre u Sydneyu. Na širem su popisu vratari Školneković, Vičan, Volarević, braniči Štritof, Šimenc, Sarić, Komadina, Ivaniš, centri Smodlaka, Benić, Hinić i napadači V. Kobeščak, Đogaš, Fatović, Barać, Oreb, Bošković, Kržić i Letica. </p>
<p>Reprezentacija će najprije nastupati na pripremnom turniru u Splitu od 14. do 17. srpnja, zajedno sa Španjolskom, Slovačkom i Mađarskom. Na sličnim će turnirima potom nastupati u Budimpešti (od 20. do 23. srpnja), Barceloni (d 3. do 6. kolovoza) i Košicama (od 10. do 13. kolovoza). Posljednji je dio priprema u Dubrovniku, od 20. kolovoza.</p>
<p>- Ono čega smo se najviše bojali sad je riješeno. Kako bi bilo raditi s nezadovoljnim i prevarenim igračima? Sad su igrači zadovoljni, imamo pravo vjerovati da će pripreme biti odrađene na najbolji način. Isto tako, imamo pravo vjerovati da se naša vrsta u Sydneyu može uključiti u borbu za medalje, rekao je na kraju predsjednik HVS-a dr. Zdravko Hebel.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Marinović 19., Dančević 33.</p>
<p>U četvrtak ujutro u kvalifikacijskim utrkama na plivačkom EP u Helsinkiju polufinale nisu uspjele izboriti Smiljana Marinović na 50 m prsno i Tinka Dančević na 100 m leptir</p>
<p>HELSINKI, 6. srpnja</p>
<p> - Četvrtog dana natjecanja na Europskom prvenstvu u Helsinkiju nastupile su dvije hrvatske plivačice. Smiljana Marinović je na 50 m prsno plivala 33.55 sekundi, što joj je bilo dovoljno za 19. mjesto, dok je Tinka Dančević na 100 m leptir plivala 1:05.00 i na kraju zauzela 33. mjesto. Dakle, obje naše plivačice nisu se uspjele plasirati u polufinale, no njihovi su rezultati očekivajući. </p>
<p>U srijedu navečer polufinalnu utrku na 50 metara leđno plivao je Ante Mašković. On je u toj polufinalnoj utrci isplivao isto vrijeme kao i u jutarnjim kvalifikacijama (26.77) što mu je donijelo 13. mjesto. Finale je ipak bio predaleko. No, s dosegom ovog našeg plivača ipak možemo biti veoma zadovoljni, ovo se od njega zapravo i očekivalo. </p>
<p>- Nisam baš najzadovoljniji kako sam plivao, ali eto, rezultat je dobar, veoma dobar. Mislim da mogu bolje. Zapravo, moram. Žao mi je što sa mnom u utrci nije bio i Kožulj. </p>
<p>Uistinu, iako je bio predviđen za nastup, naš najbolji leđaš Gordan Kožulj odustao je od 50 leđno kako bi se što bolje pripremio za utrku na 200 metara leđno koja je na rasporedu u petak. </p>
<p> • Rezultati, finala, 200 m mješovito: 1. Massimiliano Rosolino (Ita) 2:00.62, 2. Christian Keller (Njem) 2:02.02, 3. Xavier Marchand (Fra) 2:02.06, 4. Cezar Badita (Rum) 2:02.44, 5. Jordi Carrasco (Špa) 2:02.79, 6. Istvan Bathazi (Mađ) 2:02.81, 7. Marcel Wouda (Niz) 2:03.73, 8. James Hickman (VB) 2:05.46;</p>
<p>plivačice, 100 m slobodno: 1. Therse Alshammar (Šve) 54.41, 2. Martina Moravcova (Svk) 54.45, 3. Mette Jacobsen (Dan) 55.31, 4. Karen Pickering (VB) 55.67, 5. Louise Johnke (Šve) 56.12, 6. Elena Popčenko (Bje) 56.18, 7. Susan Rolph (VB) 56.23, 8. Antonia Macheira (Grč) 56.30, 100 m prsno: 1. Agnes Kovacs (Mađ) 1:08.38, 2. Sylvia Gerasch (Njem) 1:09.28, 3. Swetlana Bondarenko (Ukr) 1:09.81, 4. Brigitte Becue (Bel) 1:09.95, 5. Emma Igelstrom (Šve) 1:10.26, 6. Madelon Baans (Niz) 1:10.38, 7. Maria Ostling (Šve) 1:10.83, 8. Krisztina Kovacs (Mađ) 1:11.25. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vladimir Volčkov poput Johna McEnroea</p>
<p>Prvi put još od 1977. godine u Wimbledonu je kvalifikant stigao do polufinala: to je Bjelorus Vladimir Volčkov, kojeg sad čeka Amerikanac Pete Sampras / Agassi lako s Philippoussisom, Rafter s Poppom</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Amerikanci Pete Sampras i Andre Agassi igrat će u polufinalu turnira u Wimbledonu, no ovaj put u slavi uživa Vladimir Volčkov. Naime, taj 22-godišnji Bjelorus postao je u srijedu prvi kvalifikant koji je u Wimbledonu stigao do polufinala još od Johna McEnroea 1977. godine i on je već time, bez svake sumnje, najugodnije iznenađenje turnira.</p>
<p>- Mislim da još uvijek nisam svjestan što sam napravio. Ovo je kao san, a u polufinalu protiv Petea Samprasa uživat ću u svakom trenutku na centralnom terenu, rekao je Volčkov nakon pobjede 7-6 (2), 7-6 (2), 6-4 protiv Byrona Blacka iz Zimbabvea, u susretu u kojem je Black imao 5-3 te dvije lopte za izjednačenje na 1-1 u setovima.</p>
<p>Volčkov je juniorski pobjednik ovog turnira iz 1996., kad je u finalu svladao Ivana Ljubičića, no u međuvremenu je imao velikih problema s ozljedama, pa trenutno nema nijedan bod na »Listi za prvaka« ATP Toura u ovoj godini (a 237. je po rezultatima u posljednja 52 tjedna). Inače, Volčkov je protiv Blacka igrao u majici i hlačama različitih proizvođača, jer nema sponzora za odjeću. Priča je tim bizarnija kad se zna da mu je hlače posudio Rus Marat Safin, jer ih Volčkov više nije imao dovoljno...</p>
<p>U polufinalu će Volčkova čekati svakako najveće iskušenje dosad, Amerikanac Pete Sampras, kojem nedostaju još samo dvije pobjede za sedmi naslov u Wimbledonu te rekordni 13. »Grand Slam« naslov. On je u četvrtfinalu izgubio set u susretu sa sunarodnjakom Jan-Michaelom Gambillom (rezultat je bio 6-4, 6-7, 6-4, 6-4), no nije bio ozbiljnije ugrožen. </p>
<p>U drugom će polufinalu igrati Amerikanac Andre Agassi i Australac Patrick Rafter, koji su u tri seta prošli Australca Marka Philippoussisa, odnosno Nijemca Alexandera Poppa. Agassi se neočekivano lako obračunao s Philippoussisom, ne izgubivši ni jednom gem na svoj servis u cijelom meču. No, sad ga čeka drugi Australac, Rafter, koji je bez ikakvih problema svladao Nijemca Poppa, a jedinu je »pogrešku u koracima« napravio pri 5-3 u trećem setu kad je servirao za meč i propustio priliku. No, to ga nije smelo, pa je malo potom mogao upisati već 10. pojedinačnu pobjedu zaredom. U Wimbledon je, naime, stigao nakon što je osvojio Hertogenbosch.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, pojedinačno, četvrtfinale: Sampras (1) - Gambill 6-4, 6-7 (4), 6-4, 6-4, Volčkov - B. Black 7-6 (2), 7-6 (2), 6-4, Rafter (12) - Popp 6-3, 6-2, 7-6 (1), Agassi (2) - Philippoussis (10) 7-6 (4), 6-3, 6-4;</p>
<p>tenisačice, parovi, osmina finala: S. Williams, V. Williams (8) - De Swardt, Navratilova 4-6, 6-2, 6-1. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prva Wustova pobjeda na »Touru«</p>
<p>Peta etapa biciklističke Utrke kroz Francusku nije donijela bitnije promjene u ukupnom redoslijedu - i dalje je vodeći domaći vozač Laurent Jalabert</p>
<p>VITRE</p>
<p> - Nijemac Marcel Wust je u 33. godini došao do prve etapne pobjede na biciklističkoj Utrci kroz Francusku. Wust je bio najbrži u završnom sprintu 202 kilometra duge pete etape, od Vannesa do Vitrea. Drugo je mjesto zauzeo Wustov sunarodnjak Erik Zabel, treći je bio Talijan Stefano Zanini, a pobjednik druge i treće etape, Belgijanac Tom Steels, u srijedu je na cilj stigao četvrti.</p>
<p>Veliki dobitnik pete etape svakako je Wust koji je po ulasku u cilj sjao od sreće - etapna mu je pobjeda bila primarni cilj na ovoj utrci - ali peta je etapa imala i velike tragičare. To su Nijemac Jens Voigt i Nizozemac Erik Dekker, dvojica najborbenijih vozača u dosadašnjem »Touru«. Oni su se, zajedno s Nizozemcem Moerenhoutom, Belgijancem Demarbaixom te Španjolcem Mateosom, izdvojili iz glavne skupine nakon 50 prijeđenih kilometara i 45 kilometara prije cilja imali tri minute i 43 sekunde prednosti.</p>
<p>Moerenhout, Demarbaix i Mateos su posustali 20-ak kilometara prije cilja, a Voigt i Dekker su nastavili u nastojanju da prvi uđu u cilj i sami odluče etapnog pobjednika. Ipak, nisu uspjeli, »uhvaćeni« su samo 200-tinjak metara prije cilja, a zatim je uslijedio finiš u kojemu su glavne uloge imali sprinteri.</p>
<p>Peta etapa nije donijela bitnije promjene u ukupnom redoslijedu, u ukupnom redoslijedu i dalje je vodeći domaći vozač Laurent Jalabert. Tako bi trebalo ostati i nakon šeste etape, koja će se voziti od Vitrea do Toursa u dužini od 198.5 kilometara.</p>
<p>• Rezultati, peta etapa (od Vannesa do Vitrea u dužini od 202 km): 1. Marcel Wust (Njem/Festina) 4;19:05, 2. Erik Zabel (Njem/Telekom), 3. Stefano Zanini (Ita/Mapei), 4. Tom Steels (Bel/Mapei), 5. Salvatore Commesso (Ita/Saeco), 6. Robbie McEwen (Aus/Farm Frites), 7. Jans Koerts (Niz/Farm Frites), 8. Stuart O'Grady (Aus/Credit Agricole), 9. Romans Vainsteins (Lat/Vini Caldirola), 10. Emmanuel Magnien (Fra/FDJ) svi u istom vremenu... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Laurent Jalabert (Fra/ONCE) 14;28:25, 2. David Cańada (Špa/ONCE) + 12, 3. Lance Armstrong (SAD/USP) + 14, 4. Abraham Olano (Špa/ONCE) + 33, 5. Vjačeslav Jekimov (Rus/USP) + 43, 6. Nicolas Jalabert (Fra/ONCE) + 49, 7. Ivan Gutierrez (Špa/ONCE) + 49, 8. Peter Luttenberger (Aut/ONCE) + 51, 9. Marcos Serrano (Špa/ONCE) + 52, 10. Miguel Angel Peńa (Špa/ONCE) + 54... (zm)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Obavijest o tužbi pred čikaškim sudom MVP dobio još 12. lipnja </p>
<p>WASHINGTON, 6. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske trebalo bi već više od tri tjedna znati da je protiv Hrvatske podignuta tužba pred čikaškim sudom radi naplate oko pola milijuna duga odvjetničkoj tvrtki Pedersen and Houpt. Iz pouzdanih američkih izvora Hina doznaje da je sudska obavijest o tužbi te odvjetničke tvrtke predana Zrinjevcu 12. lipnja.</p>
<p>Iz Ministarstva vanjskih poslova potvrđeno je srijedu kako je Ministarstvo 12. lipnja zaprimilo tužbu protiv Republike Hrvatske i Centra za pravnu pomoć Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. »Kako je tužbom imenovana i Republika Hrvatska njezine će interese zastupati javno pravobraniteljstvo RH, sukladno zakonu. Najvjerojatnije će pravobraniteljstvo imenovati odvjetnike koji će ga predstavljati u ovome procesu. Ministarstvo vanjskih poslova RH tužbu je pravobraniteljstvu proslijedio 16. lipnja 2000», stoji u priopćenju. </p>
<p> Čikaški Okružni sud potvrdio je u srijedu postojanje te tužbe, a istodobno su hrvatski diplomatsko-konzularni predstavnici u SAD-u izjavljivali da ih nitko o tome nije službeno obavijestio. </p>
<p>Odvjetnička tvrtka Pedersen and Houpt tužila je Hrvatsku i mostarski Centar za pravnu pomoć kako bi naplatila oko 300 tisuća dolara honorara dvojice odvjetnika i oko 200 tisuća dolara troškova nastalih od ožujka prošle godine. Odvjetnici Sheldon Davidson i Luka Mišetić, na temelju ugovora potpisanog s mostarskim Centrom za pravnu pomoć, brane Furundžiju koji je pred Međunarodnim kaznenim sudom optužen za kršenja Ženevskih konvencija i ratnog prava tijekom sukoba u Lašvanskoj dolini 1993. godine.</p>
<p> U čikaškom Sudu kažu da spis ima samo dva dokumenta - tužbu i priloženi ugovor o pravnom zastupanju. Na pitanje je li moguće da hrvatske vlasti nisu obaviještene o tužbi, predstavnica čikaškog Suda odgovorila je da to drži nemogućim jer Sud po službenoj dužnosti mora obavijestiti stranu u sporu. Nije, međutim, mogla reći tko je i kada obaviješten jer u spisu o tome nema zabilješke, kao ni potvrde o primljenoj obavijesti. </p>
<p>Hrvatskoj je određen rok do 14. kolovoza da se očituje o tužbi čikaških odvjetnika. U protivnom, Sud bi mogao donijeti i odluku u odsutnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Schuster pri svijesti, slovački ministar zdravstva dao ostavku</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Slovački predsjednik Rudolf Schuster, kako javljaju agencije, koji je krajem lipnja jedva preživio komplikacije dva operativna zahvata, probudio se u četvrtak nakon više od dva tjedna besvjesnog stanja, potvrdili su njegovi liječnici. Njegovo je stanje sada stabilno.</p>
<p>Istodobno u Slovačkoj je liječnička komisija sastavljena od 16 članova (po osam iz ministarstva unutarnjih poslova i ministarstva zdravstva), koju je formirao premijer Mikulaš Dzurinda zaključila da je u prvoj fazi liječenja i pri prvoj operaciji slovačkog predsjednika Rudolfa Schustera obavljenoj u Slovačkoj bilo je pogrešaka. Komisija je došla do zaključka da »postupak pri operaciji predsjednika republike nije bio optimalan, a njegovo liječenje od 14. do 26. lipnja imalo je više stvarnih i formalnih nedostataka«.</p>
<p>Iako je premijer odbio objaviti nalaz komisije, bratislavski dnevnici »Sme« i »Pravda« dokopali su se povjerljivog izvještaja i objavili najvažnije dijelove. Liječnička komisija trebala je odgovoriti na deset pitanja, vezanih u postupak liječenja Schustera u Slovačkoj, prije njegova prebacivanja u kliniku u Innsbrucku. Komisija je utvrdila nedostatke u zdravstvenoj dokumentaciji: bila je pisana rukom, teško čitljiva, a nedostajali su i pečati liječnika iz konzilija. Također nije bila zabilježena kirurška intervencija od 19. lipnja izvedena pri punoj anesteziji. Kod prve operacije mogao je po mišljenju komisije biti izabran drugi, povoljniji pristup, a pri dijagnostici nisu primijenjene sve potrebne metode (nedostajao je CT), a liječenje antibioticima mogli su prikriti klinički nalaz na abdomenu (trbuhu).</p>
<p> Komisija je nadalje procijenila da je druga operacija trebala biti prije nego što je obavljena, ali je opovrgla sumnje da su higijenski uvjeti u bolnici Ministarstva unutarnjih poslova bili neadekvatni i da su mogli utjecati na razvoj bolesti pacijenta.
Nakon nalaza komisije, ministar zdravstva Tibor Šagat podnio je ostavku. Objavljujući to premijer Dzurinda je izjavio kako je Šagatov potez odraz političke kulture, te da bivši ministar ne smatra da je bilo gdje pogriješio. Dzurinda je također odbacio špekulacije kako je Šagat podnio ostavku pot pritiskom i ustvrdio da je to učinio na temelju vlastite odluke. </p>
<p>Slovački predsjednik Rudolf Schuster bio je u srijedu podvrgnut još jednom manjem kirurškom zahvatu u klinici u Innsbrucku. Kako je izjavio šef kirurške klinike Ernst Bodner mali operativni zahvat, koji je trajao 20 minuta, poduzet je kako bi se zaustavilo lagano krvarenje. U toku operacije nije došlo ni do kakvih komplikacija, a stanje slovačkog predsjednika je, po ocjeni prof. Bodnera, stabilno i predstavlja korak naprijed u njegovu liječenju. </p>
<p> Dok se u Innsbrucku nastavlja liječenje slovačkog predsjednika, njegove su ovlasti u ponedjeljak privremeno preuzeli predsjednik parlamenta Jozef Migaš, slovačka vlada i premijer Mikulaš Dzurinda do Schusterova ozdravljenja.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Može li Clinton završiti mandat izraelsko-palestinskom pomirbom</p>
<p>Odlučujući se na poziv Yasseru Arafatu i Ehudu Baraku da dođu u Camp David, predsjednik Clinton odigrao je pri kraju svojeg drugog predsjedničkog mandata posljednji adut koji mu u vrućem srednjoistočnom pitanju stoji na raspolaganju</p>
<p>NEW YORK, 6. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Suočen sa zastojem u izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima, američki predsjednik Bill Clinton zaigrao je na kartu susreta Ehuda Baraka i Yassera Arafata u ambijentu Camp Davida. Simbolika najavljenog susreta palestinskog i izraelskog čelnika je očigledna, jer su upravo u tom šumovitom odmaralištu prije 22 godine tadašnji izraelski premijer Menahem Begin i egipatski predsjednik Anwar el Sadat započeli proces mirovnog sporazumijevanja između Izraela i arapskog svijeta u sada već 50 godina starom političkom sporu.</p>
<p>Susret između Baraka i Arafata počet će idući utorak i s obzirom na težinu pitanja koja moraju riješiti dva čelnika može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Tri su najvažnija pitanja koje moraju riješiti, uz radno sudjelovanje Billa Clintona, izraelski premijer i palestinski vođa. Prije svega radi se o teritoriju buduće palestinske države za koju je Arafat najavio jednostrano proglašenje 13. rujna, bez obzira na dosadašnji tijek pregovora o konačnom mirovnom sporazumu. Palestinska odluka je bila jedan od važnih razloga što se predsjednik Clinton odlučio na novi potez, pozivajući dvojicu čelnika u Camp David. Navodno su se razlike oko teritorija koji bi trebao obuhvatiti 90 do 92 posto područja na Zapadnoj obali smanjile. U tom slučaju, oko 40.000 izraelskih doseljenika s tog područja trebalo bi biti evakuirano. Mnogo je teže pitanje status palestinskih izbjeglica razasutih po zemljama Srednjeg istoka, jer bi rješenje njihovog statusa, u izboru da ostanu na sadašnjim mjestima ili da se odsele u druge zemlje, zahtijevalo u idućih 20 godina 100 milijardi dolara. Taj novac trebala bi osigurati međunarodna zajednica. </p>
<p>Konačno i svakako ne najmanje važno, jer o tome postoje bitne razlike, jest pitanje statusa Jeruzalema. Prema diplomatskim izvorima, izraelski premijer razmišlja o prepuštanju predgrađa Jeruzalema naseljenog Arapima Palestincima kako bi zadovoljio njihov odlučan zahtjev da Jeruzalem bude glavni grad nove države. S time se pak palestinska strana nikako ne slaže. Jedan arapski diplomat je izjavio da je Jeruzalem za svakog Arapa i muslimana sveti grad, a »to ne može biti Abu Dis«, kako se zove predgrađe koje nudi izraelske strana.</p>
<p>Odlučujući se na poziv Yasseru Arafatu i Ehudu Baraku da dođu u Camp David, predsjednik Clinton odigrao je pri kraju svojeg drugog predsjedničkog mandata posljednji adut koji mu u vrućem srednjoistočnom pitanju stoji na raspolaganju. Pregovori na nižoj razini između Izraela i Palestinaca zapali su u slijepu ulicu, a i Barak i Arafat suočeni su s teškoćama unutar vlastitih tabora koji bi u krajnjem slučaju mogli dovesti do opasnog povećanja napetosti. Budući da je sam sudjelovao u proteklih osam godina u građenju mirovnog procesa između Palestinaca i Izraela, predsjednik Clinton se odlučio za »sad ili nikad. On je bio inicijator povijesnog stiska ruku između Arafata i pokojnog izraelskog premijera Yitzhaka Rabina na travnjaku Bijele kuće 1983. godine, i postizanja konačnog dogovora na Srednjem istoku u problemu koji već 50 godina opterećuje međunarodne odnose značilo bi krunu njegovog vanjskopolitičkih postignuća. Najavljeno je da će predsjednik Clinton radno sudjelovati u pregovorima u Camp Davidu. </p>
<p>U međuvremenu, budući da će oni trajati duže vrijeme, on će se još jednom sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prilikom susreta skupina G8 koju čine vodeće industrijske zemlje svijeta i Rusija. Taj susret je zakazan za 19. ovog mjeseca na Okinawi. U prvom komentaru nakon Clintonove odluke, New York Times je, svesrdno podržavajući ju, istaknuo da bi postizanje konačnog sporazuma između Izraela i Palestinaca okrunilo desetljeće srednjoistočne diplomacije i konačno riješilo glavni sukob između Izraela i arapskih susjeda. Iako su, prema ocjeni utjecajnog američkog dnevnika, preostala neriješena pitanja izuzetno teška, »još je teže vjerovati da bi, ostavljena vremenu ih riješi, ona postala lakša«. Zbog toga predsjednik Clinton uistinu ima priliku da se uz njegovu asistenciju Ehud Barak i Yasser Arafat dogovore o konačnom mirovnom sporazumu na Srednjem istoku.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bundestag odobrio odštetu prisilnim radnicima Trećeg Reicha</p>
<p>BERLIN, 6. srpnja</p>
<p> - Njemački je parlament u četvrtak odobrio isplatu deset milijardi DEM odštete bivšim prisilnim radnicima tijekom nacističkog režima, čime je otvoren put za realiziranje nagodbe koju je prije nekoliko mjeseci Schröderova vlada postigla u pregovorima sa SAD-om, predstavnicima prislinih radnika i židovskih organizacija. Radi se vjerojatno o posljednjoj velikoj odšteti za žrtve Trećeg Reicha, koju će u ravnomjernim iznosima financirati njemačka industrija i sama vlada. Konačna je odluka o odšteti donesena nakon višemjesečnih razmirica između pregovarača njemačke vlade, SAD-a i predstavnika prisilnih radnika. »Vaša odluka će nam pomoći da ne zaboravimo prošlost«, izjavio je nakon glasovanja glavni pregovarač njemačke vlade Otto Lambsdorff obraćajući se kancelaru Gerhardu Schröderu i zastupnicima u Bundestagu. </p>
<p>Njemačka je za žrtvama nacističkog režima u vidu kompenzacije dosad isplatila više od 51 milijardu dolara, a pitanje odštete ponovo je aktualizirano nakon pada komunizma u istočnoj Europi gdje milijuni oštećenih nisu primili kompenzaciju za svoja stradanja. Posljednjih su dana njemački demokršćani zaoštrili raspravu oko nagodbe zahtijevajući da i njemački ratni zarobljenici koji su nakon Drugog svjetskog rata bili primorani na rad u tijekom zarobljeništva u Rusiji, Čehoslovačkoj i Poljskoj dobiju odštetu. »Oni neće biti zaboravljeni«, rekao je u tom pogledu Lambsdorff, no nagodba koja je u četvrtak odobrena u Bundestagu ne pokriva zahtjeve ratnih zarobljenika ni jedne strane, što je osim Nijemaca, razočaralo i neke Britance koji su podnijeli takav zahtjev. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Predsjednički kandidati u Poljskoj morat će proći proceduru lustracije </p>
<p>Vjerovalo se da će sadašnji predsjednik Kwasniewski to izbjeći jer je već ranije dao lustracijsku izjavu / Simpatizeri desnice nikako ne mogu oprostiti Kwasniewskom njegove komunističke korijene, te ga sumnjiče da je bio u dodiru i sa sovjetskim tajnim agentima </p>
<p>VARŠAVA, 6. srpnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski lustracijski sud u četvrtak je formalno započeo proceduru lustracije predsjedničkih kandidata na izborima koji će se održati u Poljskoj u listopadu, a kroz postupak će morati proći, kako su početkom tjedna odlučili suci, i sadašnji predsjednik Aleksander Kwasniewski. Iako je svoju lustracijsku izjavu Kwasniewski potpisao još prije dvije godine, sud je odlučio da sve kandidate bez iznimke treba provjeriti, nisu li zatajili svoju suradnju s komunističkim tajnim službama. Ukoliko se nekome od njih uspije dokazati lustracijsku laž, gubi ne samo pravo na kandidiranje na izborima, nego kroz deset godina ne može obnašati određene državne i javne funkcije, poput zastupnika, odvjetnika ili suca.</p>
<p>Do ovog tjedna nije bilo jasno hoće li kroz taj postupak morati proći i Kwasniewski koji je lustracijsku izjavu potpisao još u trenutku stupanja lustracijskog zakona na snagu, ali se ne zna je li njenu istinitost dosad provjeravao lustracijski tužitelj (on pokreće postupak tek onda kad je uspio pronaći dovoljno materijalnih dokaza o kompromitirajućoj suradnji). Većina promatrača složna je u procjeni da bi jedino negativni rezultat lustracije mogao spriječiti Kwasniewskog da dobije drugi predsjednički mandat. Tome se potiho nadaju mnogi simpatizeri desnice koji nikako ne mogu oprostiti Kwasniewskom njegove komunističke korijene, te ga sumnjiče da je bio u dodiru i sa sovjetskim tajnim agentima.</p>
<p>Od početka prošle godine, kad je krenula lustracija, u Poljskoj je »lustracijskim lašcima« proglašeno dvanaest osoba, među njima dvojica doministara, jedan parlamentarni zastupnik iz redova vladajuće Izborne akcije Solidarnost (AWS), dvojica postkomuničkih parlamentaraca, jedan neovisni senator te šest odvjetnika i sudaca. Petero njih nije još iscrpilo sve mogućnosti žalbe. Trenutačno se vode, među ostalim, postupci protiv dvojice bivših premijera, Jozefa Oleksyja i Wlodzimierza Cimoszewicza (obojica pripadaju postkomunističkoj ljevici).</p>
<p>Poljski lustracijski zakon ne predviđa nikakve sankcije za one koji su u lustracijskoj izjavi sami priznali da su u prošlosti surađivali ili, štoviše, bili zaposleni u komunističkoj službi sigurnosti. Za predsjednika države može dakle biti izabran i bivši agent, ukoliko je to sam priznao. Od predsjedničkih kandidata dosad je to javno učinio jedino Andrzej Olechowski, bivši ministar vanjskih poslova i financija, koji je, kako tvrdi, surađivao kao gospodarski obavještajac. Kako govore ispitivanja javnog mnijenja, Olechowski je sa šest do deset posto glasova na drugom mjestu, iza Kwasniewskog (gotovo 70 posto), a ispred šefa Solidarnosti Krzaklewskog (4-6 posto) i bivšeg poljskog predsjednika Lecha Walese (2-3 posto).</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Walesa ponovno vadi nepostojeću diplomu Kwasniewskog </p>
<p>VARŠAVA, 6. srpnja</p>
<p> - U dokumentima koje je izborni štab poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog priložio Državnoj izbornoj komisiji, u rubrici koja se odnosi na stručnu spremu stoji »srednja«. Na prošlim predsjedničkim izborima, o stručnoj spremi Kwasniewskog morao se očitovati Vrhovni sud, nakon što se otkrilo da Kwasniewski nikad nije završio fakultet, a u predizbornoj kampanji isticalo se njegovu naobrazbu, što mu je trebalo donijeti prednost nad tadašnjim predsjednikom i glavnim konkurentom Lechom Walesom. Vrhovni sud je ustanovio da je Kwasniewski napisao neistinu jer nije obranio diplomsku radnju, no odbio je poništiti izbore na kojima je u drugom krugu Kwasniewski pobijedio nevelikom razlikom. Komentar nove stručne spreme Kwasniewskog novinari su zatražili i od Walese. »Mislio sam da se on razvija, a on se skuplja. Nadam se da će birači to uzeti u obzir«, izjavio je Walesa, istaknuvši istodobno da se on sam »pokušava razvijati, prikuplja doktorate« te uči kompjutorske programe. Walesa je također istaknuo kako je u najmanju ruku začuđen odlaskom Kwasniewskog, deklariranog ateista, na poljsko nacionalno hodočašće u Rim, gdje je u četvrtak na misu koju je služio Papa, stiglo 30.000 Poljaka. Sam Kwasniewski odbacuje optužbe da hodočašće želi iskoristi u političke svrhe. Objasnivši da bi sebe definirao kao agnostika i da ne misli promijeniti svjetonazor, istaknuo je da visoko cijeni Katoličku crkvu, te da kao šef države s dugom kršćanskom tradicijom osjeća obavezu da se na dan nacionalnog hodočašća nađe u Vatikanu. (M. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Milošević mijenja ustav da bi ostao na vlasti</p>
<p>BEOGRAD, 6. srpnja</p>
<p> - Vijeće republika, gornji dom jugoslavenskog parlamenta odobrio je u četvrtak ustavne promjene koje bi mogle omogućiti predsjedniku Slobodanu Miloševiću da i nakon isteka mandata sljedeće godine ostane na vlasti. Ako se za promjenu ustava izjasni i dvotrećniska većina zastupnika u Vijeću građana, donjem domu Skupštine, koji su u četvratak raspravljali o prijedlogu, predsjednik će se birati na neposrednim izborima, što bi otovorilo mogućnost da Milošević dobije još jedan predsjednički mandat. Dosad je predsjednika Jugoslavije birao savezni parlament, a mogao je obnašati samo jedan petogdišnji mandat. </p>
<p>Ustavne su promjene predložili zastupnici vladajuće koalicije koja osim Miloševićeve Socijalističke partije i Jugoslavenske udružene ljevice (JUL) Mirjane Marković uključuje i radikale Vojislava Šešelja.</p>
<p>Oporbeni zastupnici usprotivili su se mijenjanju Ustava, tvrdeći da se radi o »neodgovornoj želji Slobodana Miloševića da ostane na vlasti«. Zatečeni najavom ustavnih promjena, oporbeni čelnici su u četvrtak potvrdili da zasad nemaju zajedničkog kandidata za predsjednika, koji bi na izborima bio protivnik Miloševiću.</p>
<p>»Milošević se kocka na temelju činjenice da smo mi razjedinjeni«, rekao je čelnik Socijaldemokratske unije Žarko Korać. »Mi i nismo toliko podijeljeni, ali nemamo nikoga tko bi mogao predstavljati cijelu oporbu«, dodao je Korać, koji se zajedno s drugim srpskim oporbenim čelnicima nalazi u Londonu na razgovorima s britanskim dužnosnicima. Korać je rekao da je Milošević prisiljen poduzeti »očajničke« korake kako bi ostao na vlasti jer mu sadašnji mandat istječe tijekom 2001. godine. Oporbeni čelnik je međutim priznao da ustavne promjene predstavljaju veliki problem za srbijansku oporbu. Oporba je jedinstvena u svojoj želji da se Milošević svrgne s vlasti, ali je razjedinjena osobnim netrpeljivostima. U ispitivanju javnog mnijenja objavljenom prošlog mjeseca, Milošević je dobio skoro tri puta više glasova od najbližeg oporbenog rivala, Vuka Draškovića iz Srpskog pokreta obnove. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vodeće stranke u BiH najavljuju programske promjene uoči izbora</p>
<p>MOSTAR, 6. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - S kakvim će izbornim platformama izići stranke na opće izbore u studenome u Bosni i Hercegovini? Jesu li ih rezultati koje su polučili na općinskim travanjskim izborima natjerali neke od njih na promjene u razmišljanjima i drukčiji pristup biračima? </p>
<p>Kada je riječ o HDZ-u BiH, iz te stranke već je najavljen određeni zaokret promjenama u Statutu i Programskoj deklaraciji, a puno toga ovisit će, sasvim sigurno, i o novo izabranom vodstvu na Šestom saboru HDZ-a BiH 15. srpnja. »Izborna platforma HDZ-a BiH temeljit će se na novom pogledu HDZ-a na cijeli niz novih važnih pitanja« rekao je glasnogovornik te stranke Zoran Tomić, uz dodatak kako je »o njima još rano govoriti prije usvajanja platforme stranke«. Te promjene, ipak je nešto određeniji bio Tomić, »uzrokovane su novim pravilima i propisima koji reguliraju novi način izbora zastupnika te promjenama koje će se dogoditi na Šestom saboru HDZ-a BiH«. </p>
<p>Izborni (ne)uspjeh u travnju, u mnogome je odredio novu političku platformu SDA. Priznaje to i glasnogovornik SDA Sulejman Tihić, ističući kako su »rezultati prethodnih lokalnih izbora bitno utjecali na formuliranje Izborne platforme SDA za izbore u studenome«. Izborna platforma SDA sada je, kaže Tihić, konkretizirana i njome SDA »definitivno precizira i učvršćuje svoju poziciju centra«. Što se, pak, tiče nekih konkretnijih »zahvata«, SDA kao političke ciljeve za koje će se boriti najavljuje: jedinstven izbor Predsjedništva BiH, jedinstvenu putovnicu, sud na razini Bosne i Hercegovine, jednu vojsku - jednu državu, itd. K tomu, izborna platforma SDA, najavljuju iz te stranke, bit će dopunjena i aktivnostima vezanim za realizaciju odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području BiH u tom smislu da će predstavnici SDA »na svim razinama raditi na realizaciji te odluke, da svi narodi budu u punom smislu te riječi ravnopravni na cijelom teritoriju BiH«. </p>
<p>Program najjače oporbene stranke, SDP-a BiH, temelji se, prema riječima Sejfudina Tokića, na tri segmenta. SDP tako u svojoj izbornoj platformi kao prvo ističe provođenje tranzicije s elementima snažnoga socijalnog programa kako se ne bi stvarale goleme socijalne razlike te konkretne aktivnosti vezane za zakonske i druge projekte neophodne za uključivanje BiH u euroatlantske integracije. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za izbore u BiH prijavile se 52 političke stranke</p>
<p>SARAJEVO, 6. srpnja</p>
<p> - Pedeset i dvije političke stranke, jedna koalicija i dva neovisna kandidata prijavili su se za sudjelovanje na općim izborima u Bosni i Hercegovini što bi se trebali održati ove jeseni, izjavio je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornik misije OESS-a u BiH Alexander Nitzsche. Rok za prijavu političkih stranaka istekao je 5. srpnja dok se neovisni kandidati mogu nastaviti prijavljivati do 20. srpnja. »Misija OESS-a pregledat će sve zaprimljene zahtjeve i provjeriti ispunjavaju li prijavljene stranke uvjete propisane za sudjelovanje na izborima«, izjavio je Nitzsche. Ovo se posebice odnosi na osam poltičkih stranaka koje se ove godine prvi puta prijavljuju za sudjelovanje na izborima.</p>
<p>Izborna pravila i propisi koje je propisalo OESS-ovo Privremeno izborno povjerenstvo pored ostaloga određuju kako svaka stranka koja traži dopuštenje za sudjelovanje na izborima mora uplatiti novčani depozit, prikupiti određeni broj potpisa svojih simpatizera i priložiti političku platformu na kojoj temelji svoj rad. Predsjednik stranke obvezan je potpisati izjavu o pridržavanju odredbi Daytonskog sporazuma.</p>
<p>Gotovo sve značajnije političke stranke iz BiH koje su ranije sudjelovale u izborima u toj zemlji ovoga puta nastupit će samostalno. Jedina prijavljena koalicija je ona između Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu premijer Republike Srpske Milorad Dodik i nedavno utemeljene Demokratske socijalističke partije (DSP) koju čine bivši članovi Socijalističke partije srpskog entiteta (SP RS). Dio socijalista odlučio je istupiti iz stranke predvođene članom Predsjedništva BiH Živkom Radišićem, izražavajući tako nezadovoljstvo njegovom politikom usmjerenom na rušenje premijera Dodika. Među prijavljenima je i Radikalna stranka Republike Srpske (SRS RS), no već ranije je najavljeno kako ona neće moći nastupiti na izborima 11. studenoga jer su njeni istaknuti članovi djelovali protivno odredbama Daytonskog sporazuma.</p>
<p> Na općim izborima birat će se novi sazivi državnog i entitetskih parlamenata kao i županijskih skupština u Federaciji BiH. Birači će se također izjasniti o novom predsjendiku i dopredsjedniku Republike Srpske. Izbori za članove Predsjedništva BiH trebali bi se održati za dvije godine kada ističe mandat sadašnjem sastavu tog tijela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Jelinčič podržao talijansku desnicu protiv Bajuka</p>
<p>LJUBLJANA, 6. srpnja</p>
<p> - Čelnik slovenskih nacionalista Zmago Jelinčič solidarizirao se s optužbama talijanske desnice na račun ministra vanjskih poslova u Bajukovoj vladi Lojza Peterlea u vezi njegova inzistiranja na zaštiti slovenske manjine u Trstu. Jelinčič je u četvrtak zatražio posebno zasjedanje parlamentarnog odbora za vanjsku politiku i raspravu o Peterleovoj odgovornosti za njegovu izjavu da Italija mora zaštititi slovensku manjinu usvajanjem zaštitnog zakona koji predviđa uvođenje dvojezičnih tabli u mjestima gdje žive talijanski Slovenci. Zakonski prijedlog upravo je u raspravi u talijanskom parlamentu, ali ga krajnja desnica osporava. Zastupnik Finijejeva Nacionalnog saveza u srijedu je u zastupničkom domu Peterleovu izjavu o nužnosti prihvaćanja zaštitnog zakona za Slovence označio miješanjem u unutarnje poslove Italije, a slovenskog ministra podrugljivo nazvao »sovjetskim eksponentom«. »Nisam protiv zaštite slovenske manjine u Italiji, ali je zaštita manjina suverena stvar svake države, a Peterleov pritisak na Rim bio je ispod diplomatskog nivoa«, rekao je Jelinčič, stari Peterleov politički oponent. Slovenski promatrači već govore o sindromu zloporabe vanjskopolitičkih tema u unutarpolitičke svrhe, što dokazuju i zadnjim saltom mortale nacionalističkog čelnika koji je u prošlosti tražio oštrije odnose s Italijom, a u jednoj prilici čak zahtijevao da se talijanske opere skinu s repertoara slovenskih kazališta.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najavljeni referendum - autogol vladajuće koalicije u Beču?</p>
<p>BEČ, 6. srpnja</p>
<p> - Najavljeni referendum o sankcijama Europske unije koji koalicijski partneri u austrijskoj vladi namjeravaju, ako ne dođe do ukidanja diplomatske izolacije, održati na jesen naišao je negativne reakcije u zemlji i inozemstvu. Osim što je ogorčio malobrojne austrijske saveznike poput Danske i dodatno razljutio glavne kritičare Beča unutar EU-a, u samoj Austriji postavljaju se pitanja o njegovoj ustavnosti. Naime, pravni su stručnjaci smatraju upitnom činjenicu da će se građanima postaviti šest posve različitih pitanja na koja oni moraju u cijelosti odgovoriti ili ih odbaciti. Dodatne sumnje u ustavnost planiranog referenduma pobuđuje i prvo pitanje koje se odnosi na »nepravedno nametnute sankcije« EU-a, što pravnici tumače kao vrlo sugestivnu formulaciju. Takve formulacije u suprotnosti su s odlukom koju je Vrhovni sud prošlog tjedna donio u vezi s referendumom u jednom štajerskom okrugu, a prema kojoj se pri izjašnjavaju takve vrste mora isključiti svaka mogućnosti manipulacije i nesporazuma. </p>
<p>»Referendum mnogi u EU-u vide kao oblik pritiska«, objasnio je inozemne reakcije Franz Fischler, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu u razgovoru za bečki listu Kurier. Zbog toga je Francuska kao predsjedateljica Unije upozorila Austriju da ne pokušava ucjenjivati četrnaestoricu rezultatima izjašnjavanja. </p>
<p>Diplomati iz Bruxellesa smatraju da je odluka o raspisivanju referenduma najbolji dokaz utjecaja Jörga Haidera na vladu u Beču. Austrija je u diplomatsku izolaciju dospjela nakon što je desna Slobodarska stranka koju je tada vodio Haider ušla u koalicijsku vladu s narodnjacima kancelara Wolfganga Schüssela. </p>
<p>Prva ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će se pozivu na neobvezujući referendum, koji bi se mogao održati krajem listopada ili krajem studenoga, odazvati manje od 50 posto Austrijanaca. Druga polovina ispitanih smatra da referendum nema smisla. »Većina Austrijanaca je protiv sankcija, ali i protiv referenduma«, ustvrdio je Friz Karamsin iz Gallupa. »Zbog toga bi se on mogao pokazati kao težak autogol za vladajuću koaliciju«, zaključio je Karmasin. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Putin zbog Čečenije zaprijetio ministrima Sergejevu i Rušailu </p>
<p>Kako su Putinove riječi kritike ministrima obrane i unutarnjih poslova na sastanku u Mozdoku u četvrtak prikazane na televiziji, analitičari u Moskvi zaključuju da je ruski predsjednik dao posljednju priliku ministrima da sačuvaju svoje položaje </p>
<p>MOSKVA, 6. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svojim terorističkim akcijama u kojima je proteklog vikenda poginulo najmanje 50, a teže i lakše ranjeno osamdesetak ruskih vojnika, policajaca i civila, čečenski atentatori-samoubojice ozbiljno su uzdrmali položaje kremaljskih ministara obrane i unutarnjih poslova - Igora Sergejeva i Vladimira Rušaila. To je naime potvrdio svojom izjavom ruski predsjednik Vladimir Putin koji se u noći na četvrtak (na povratku iz Tadžikistana u Moskvu ) zadržao nekoliko sati u osetijskom gradu Mozdoku na granici sa Čečenijom kako bi se sastao s kremaljskim i sjeverokavkaskim vojnim, policijskim i političkim vrhom.</p>
<p>»Nedovoljna vojna disciplina omogućila je krvave terorističke napade čečenskih terorista« izjavio je Putin »ribajući« u Mozdoku ministra obrane, maršala Sergejeva i ministra policije, generala Rušaila koji su za to vrijeme stajali mirno i pokunjeno pred svojim predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom. Istodobno, Putin je ministru unutarnjih poslova generalu Rušailu oštro prigovorio što u Čečeniji presporo formira policijske postrojbe od stanovnika koji su lojalni Moskvi. »Oni bolje od nas znaju tko su teroristi, a tko mirni čečenski građani«, zaključio je Putin brojne prigovore na račun svoja dva ministra. Iz činjenice što je ukoravanje maršala Seregejva i generala Rušaila na sastanku u Mozdoku u četvrtak prikazano na ruskoj televiziji, analitičari u Moskvi zaključuju da je Putin dao posljednju priliku svojim ministrima da sačuvaju svoje položaje. Ako se ponove slične terorističke akcije čečenskih kamikaza Putin će morati smijeniti maršala Seregejeva i generala Rušaila ponajprije zbog ruske javnosti koja je još pod šokom zbog velikog broja poginulih prošlog vikenda u Čečeniji.</p>
<p> Putin je na sastanku u Mozdoku naglasio da ga terorističke akcije čečenskih kamikaza nisu pokolebale u namjeri da »antiterorističku akciju» u toj sjeverokavkaskoj republici dovede do kraja. »Tim akcijama teroristi su sami sebi izrekli smrtnu kaznu, jer su u Urus Martenu ubili i 76 godišnjeg imama«, rekao je Putin upozoravajući svoje generale da ne žure s izjavama kako je ta ruska vojno-policijska operacija u Čečeniji završena. »Mjesta euforiji nema, ne može se govoriti ni o pobjedi jer pobijeđenih i pobjednika ne smije biti. Nama treba samo normalizacija situacije u Čečeniji i eliminacija terorista« , zaključio je Putin na sasatnku u Mozdoku na kojem su uz rusku vojno policijsku elitu bili predsjednik privremene promoskovske čečenske vlade Ahmad Kadirov, te predsjednici susjdnih autonomnih repubilka Sjeverene Osetije i Dagestana . Na taj sastanak nije bio pozvan predsjednik Ingušetije Ruslan Aušev koji Putina uporno traži da radi mira pristane na pregovore sa zakonito izabranim čečenskim predsjednikom Aslanom Mashadovom. Neprisutnost Auševa još je jedna potvrda da je Putin defeinitivno otpisao Mashadova kao mogućeg pregovorača radi mira u Čečeniji.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Kako se dogodilo da Marx i Engles odlaze »na rad« u Italiju</p>
<p>Što je temeljni problem hrvatske znanosti? Koja je obveza tehničkih i biotehničkih znanosti u skladnu razvoju znanosti u našoj zemlji? Tko je potaknuo Talijane da pozovu K. Marxa da im pomogne u priključivanju najrazvijenijim zemljama?</p>
<p>To je samo dio pitanja koja su razmatrana na nedavnoj tribini »Tehničke i biotehničke znanosti i budućnost Hrvatske«. Organizator bila je Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije.</p>
<p>Sudionicima skupa bio je prihvatljiv stav da se u Hrvatskoj moraju skladno razvijati duhovne, prirodne i tehničke znanosti. Istodobno je naglašena odgovornost znanstvenika s područja tehničkih i biotehničkih u ostvarivanju tog stava. Oni moraju oko 99,9 posto svjetskog znanja sa svojih područja uvesti u Hrvatsku. Tek su tada u mogućnosti stvarati onih 0,1 posto novog znanja. Istodobno samo uspješan rad navedene skupine znanstvenika jamči stvaranje materijalne osnove za djelotvoran znanstveni rad ostalih dviju skupina znanstvenika.</p>
<p>Hoće li se to ostvariti teško je reći. U Hrvatskoj inicijative za razvoj znanosti u Hrvatskoj potpisuju isključivo prirodoznanstvenici i pokoji humanist (Vijenac 20. travnja). Čak i članovima Razreda asistenata i znanstvenih novaka pri Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja jedini kriterij prosudbe uspješnosti nekog znanstvenika je broj objavljenih radova.</p>
<p>Jedan od javno izrečenih stavova u tom smislu objavljen je u časopisu Encyclopaedia Moderna (br.49, str.249). On glasi: »Zbog komunističkog egalitarizma šezdesetih godina omogućeno je hrvatskim stručnjacima da se doktorira iz svinjogojstva, mostogradnje, prerade polimera i niza drugih društveno korisnih disciplina. To nisu znanstvene, već stručne, pragmatične discipline.«</p>
<p>Čini se da su F. Engles i K. Marx bili Hrvati (Vjesnik, 30. lipnja 2000). »Tim najvećim teoretičarima marksizma i provoditeljima komunizma tijekom njihova boravka posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj počeo se polako realizirati jedan od njihovih najvećih snova - ukidanje novca. Istina, u njihovim je teorijama novac trebao izumrijeti, dok u Hrvatskoj novac nestaje. Nema veze, cilj opravdava sredstvo, novca nema i Hrvatska je pred vratima komunističkog raja«. I upravo u tom trenutku stigao im je poziv iz Italije. Zašto iz te zemlje i odakle Talijanima ideja da u rješavanje svojih ovodobnih problema uključe Marxa i njegova prijatelja. Prvi razlog je taj da se Marx nije bavio samo s proizvodnim odnosima nego i s razvojem proizvodnih snaga. Još 1979. G. Ropohl napisao je da oni koji svode Marxa na problem raspodjele novo stvorene vrijednosti slabo razumiju tog mislitelja. Ne bez razloga. Postoje posebne knjige koje razmatraju doprinos Marxa razvoju tehnike, uključivo njegovu teoriju tehnike. Treba pridodati da je Marx anticipirao uvođenje i razvoj robota.</p>
<p>Međutim to je sporedan razlog pozivu. Temeljni je razlog činjenica da Italija tehnološki zaostaje za razvijenijim zemljama. Guverner Banco d'Italia Antonio Fazio ponudio je nekoliko razloga tom zaostajanju. Među ostalim je napisao: »..., preveliki broj malih i srednjih tvrtki koje su prilagodljivije na tržištu od velikih divova, ali istodobno i mnogo manje spremne na inovacije. Stoga je nužan udarni tehnološki razvoj i rast proizvodnje« (Vjesnik, 29. lipnja). I Talijani su se sjetili misli uglednog hrvatskog znanstvenika koji je u siječnju 1999. u radioemisiji voditelja Ante Bekića pred milijunskim slušateljstvom među ostalim rekao: » Hrvatska je seljačka zemlja. ... Osnova naših preokupacija proizlazi iz marksizma-lenjinizma. Svi su naši političari školovani na toj osnovi. Oni vjeruju u industriju, u proizvodnju, oni vjeruju u agrokombinate (veliki sustavi - divovi)«.</p>
<p>I tako će Marx i Engles »na rad« u Italiju. A što će ostati Hrvatskoj? Uništeni veliki sustavi i industrija koja je prema podacima Privrednog vjesnika u 1999. ostvarila ispod 15 posto nacionalnog bruto proizvoda. Usporedbe radi, trgovina oko 45 posto. Ostat će oko 360.000 nezaposlenih, od toga oko 150.000 mladih do 35 godina s nadom da će jednog dana ipak raditi. A ostali? Mnogi od njih više nikada. Ostat će srećom Hrvatsko društvo za sustave i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske koji već desetljeće promišljaju razvoj Hrvatske. I to o svom trošku. Nažalost ostat će nam i izvrsno financirani institut za sva vremena i sve vladare. Institut koji je »za vladare kojima služi, domišljao i iskušavao mnoge zamisli za izbavljenje nacionalnih ekonomija od nevolja i od rizika propasti. U tome su im pomagali strani savjetnici. Svoje su misli nazivali jedinstvenima, a govoreći o njima zračili su racionalnošću i mjerodavnošću, obećavali su napredovanje i bolji život.« (Glasnik HATZ, 3/2000). I ponovno se tom institutu povjerava strategija razvoja hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Zato je jedan od sudionika rekao: »zašto smo se uopće javili na natječaj za rad na strategiji Hrvatske«. Valja vjerovati da se ipak prevario i da će strategija koja posebno obrađuje područje stanogradnje, a nema industrije, ipak biti korak naprijed. Inače, vrijedit će sve više misao jednog istaknutog ekonomiste: »ne znamo zanate otaca, nemamo novaca da kupimo nove, a uskoro nećemo imati ni zemlju naših otaca«.</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Željeznicu guta već davnina</p>
<p>Mnogi su, prema svemu sudeći, već zaboravili doprinos željezničara tijekom Domovinskoga rata. Ti su ljudi dali izniman obol, poglavito u prijevozu ljudi, naoružanja, prehrambenih i drugih proizvoda. Nije to bilo ni malo lako organizirati. Često su djelatnici željeznice na kocku stavljali i svoje živote, a tome u prilog govori i činjenica da je relativno mnogo ljudi iz te branše poginulo ili su ostali invalidi.</p>
<p>Međutim, sve se češće događa da danas željezničari najavljuju štrajk ili pak usporavanje vlakova. Posebno je to opasno u vrijeme turističke sezone. Činjenica je da su Hrvatske željeznice u teškom položaju, da se kod nas unatrag dvadesetak godina malo ili ništa nije izmijenilo u njihovu načinu rada, da imamo vagone koji su već davno trebali biti otpisani itd. Pogledajte samo na što nalikuju željezničke postaje! Istina, Domovinski rat je dobrano zakočio njihov razvoj, ali na toj željeznici ima niz stvari koje se nepotrebno »vuku« godinama. Tako država sigurno nije kriva za relativno česta kašnjenja vlakova, neljubaznost pojedinih konduktera (koji putnicima nisu u mogućnosti objasniti ni obični vozni red!), a o čekanjima pred blagajnama da i ne govorimo. Na Glavnom kolodvoru u Zagrebu postoji najmanje desetak blagajni, ali obično rade jedna ili dvije! Istina, i na nekim drugim šalterima u ovoj postaji ima činovnika, ali oni bezbrižno promatraju gužvu i ne rade - ništa! Naše čekaonice su još iz doba Austro-Ugarske. A željezničari žive od putnika, a ne putnici od njih. Kakva je to investicija kupiti jedan običan radioaparat, dva zvučnika i onima koji čekaju pustiti glazbu, kako bi im vrijeme brže prošlo. Poslovni vlakovi na relaciji Osijek - Koprivnica - Zagreb više ni ne nalikuju na »poslovne« nego na one najobičnije. Prepoznajete ih samo po visokim cijenama karata!</p>
<p>Problem željeznice neće se tako brzo riješiti, jer oni nemaju konkurenciju. Uspavali su se. Vjerovali su da im je država dužna sve riješiti, a oni se nisu pobrinuli ni za edukaciju konduktera. Koliko tih ljudi govori barem jedan strani jezik? Željeznica je uvijek bila, pogotovu u vrijeme bivšeg sustava, nešto posebno, nedodirljivo. Tome su doprinijeli i partijski kadrovi, koji su dolazili na vodeća mjesta isključivo prema podobnosti, a ne stručnosti.</p>
<p>Obustavom prometa željezničari uglavnom kažnjavaju putnike. Nitko ne kaže da njihovi protesti nisu opravdani, ali i kod njih ima još dosta stvari koje bismo mogli riješiti »u hodu«, od kašnjenja vlakova, čistoće čekaonica do neljubaznosti osoblja. (Svaka čast iznimkama). Nije sve u štrajkovima i podizanju cijene karata. Kad invalidi i ostali sudionici Domovinskog rata najave javne proteste odmah se podigne sve i sva protiv njih, jer kao »ruše svoju državu«. Kad pak željezničari i drugi ostvare svoje prijetnje, naprave goleme štete ovoj državi, onda je to »normalno«! Kaj god!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>I u Americi »plijen« pripada pobjednicima</p>
<p>Među promjenama koje su po ishodu parlamentarnih izbora hrvatski građani željno iščekivali, u proteklih šest mjeseci najvidljivijim su postale promjene imena nositelja vlasti i drugih javnih funkcija. Mediji bruje žalopojkama smijenjenih HDZ-ovaca kako ih se revanšistički progoni, te da se provode čistke politički nepodobnih kadrova, kao i hladnim izjavama pripadnika pobjedničke »šestorke« kako je riječ o pozitivnim promjenama kojima se na mjesta što su ih zauzeli podobni stavljaju sposobni i stručni kadrovi.</p>
<p>Radi li se o čistkama ili o pozitivnin promjenama, pitanje je na koje je nedvosmislen odgovor dat u Vjesniku još prije mjesec dana, kada se povodom peripetija oko izbora ravnatelja KBC Zagreb, oglasila ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina. Niti su čistke, niti pozitivne promjene, kaže ministrica zdravstva, već je »svugdje u svijetu logično da se, kad se mijenja vlast, mijenjaju i čelni ljudi«. Uključujući tu i direktore bolnica, dakako. Ova medicinski precizna anamneza političkog tkiva hrvatskoga društva u vidu »pravila službe« nove vlasti, ostala je nezapažena, premda je o smislu i sadržaju bavljenja politikom u Hrvata njome rečeno sve. Naime, kadrovska politika kakvu je tako sažeto i precizno opisala ministrica, poznata je već duže od stoljeće i pol pod imenom spoils system, imenom koje duguje jednoj lapidarnoj izjavi američkog senatora Williama Marcyja iz 1832. godine. Braneći, naime, postupke predsjednika Andrewa Jacksona koji je po dolasku na vlast, da bi kaznio svoje političke protivnike, oko 20 posto javnih službenika zamijenio članovima vlastite stranke, Marcy je rekao kako ničeg lošeg nema u tome da »pobjedniku pripada sav plijen (spoils)«. Otuda naziv spoils system za praksu da s javnim službama izborni pobjednici postupaju kao s ratnim plijenom dijeleći ga članovima stranke, aktivistima, podupirateljima i drugim osobama neupitne lojalnosti, praksu koju hrvatska ministrica smatra logičnom za Hrvatsku kao i »svugdje u svijetu«.</p>
<p>A kako je to u SAD, zemlji koja je taj sustav dovela do savršenstva? Presedan koji je počinio predsjednik Jackson slijedili su i ostali američki predsjednici, tako da je za mandata Benjamina Harrisona u samo godinu dana smijenjena čak 31.000 upravnika pošta diljem SAD (koliko ravnatelja bolnica je smijenjeno, nije mi poznato). Nakon građanskog rata, u vrijeme tzv. rekonstrukcije SAD (danas bismo rekli tranzicije), za mandata predsjednika generala Ulyssesa Granta, sustav plijenidbe dosegao je vrhunac i izazvao snažnu reakciju javnosti. Ubojstvo pak predsjednika Garfielda koje je počinio jedan nezadovoljnik udjelom u podjeli plijena bilo je povod za donošenje prvoga u nizu zakona o suzbijanju takvog sustava popunjavanja javnih službi.</p>
<p>Praksa favoritizma i primjene kriterija stranačke pripadnosti, lojalnosti i osobnih odnosa u popunjavanju javnih službi dovela je do toga da se stranački interes stavljao iznad opće dobrobiti, a parcijalni interesi unutar stranke iznad interesa stranke kao cjeline. Ukratko, sebični interesi političkih bossova uprezali su državne službe u svoja kola, a na štetu efikasnosti, stručnosti i odgovornosti u tim službama.</p>
<p>Spoils system u SAD nije ni danas u potpunosti eliminiran, ali je zakonskim, političkim i institucionalnim mjerama u interesu javne dobrobiti stavljen pod kontrolu. I dok ga se tamo već odavno napušta, u nas se, sudeći po poruci iz poučka ministrice zdravstva, marljivo njeguje prema uzoru što ga je dao »hrvatski general Grant« koji je htio biti hrvatskim Washingtonom.Plijen stečen pobjedom na siječanjskim izborima pobjednici dijele na isti način kao i prethodnici - mimo institucija sistema. Ovi se služe »obvezatnim naputcima« i dogovorima unutar koordinacije šestorke, o čemu je na pomalo kriptičan način ovih dana progovorio i sam predsjednik države.</p>
<p>A što je zapravo plijen? Na prvi pogled, riječ je o javnim funkcijama, radnim mjestima i članstvu u različitim upravnim, nadzornim i drugim tijelima. No, svima im je zajedničko da se plaćaju iz jedinog sigurnog izvora - iz proračuna.</p>
<p>MARIN KEKEZ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Skandalozni blefovi umjesto općeg interesa</p>
<p>Hrvatski građani, ne bi smijeli nasjedajti na blefove političke kaste (uglavnom tvore je saborski zastupnici), koja smišljeno pravi scenarije o sukobima desničara, ljevičara ili pak centrista. Prodaju maglu, licemjerno nas uvjeravaju kako se oni međusobno razlikuju (desničari, ljevičari, centristi) i jedino je njihov svjetonazor i ideologija prava , a u biti vode suptilnu bitku kako bi se ova priveligirana politička kasta održala, svatko sa svojih pozicija (tzv. centističkih, desničarskih ili pak ljevičarskih).</p>
<p>Zajedno su sebi izglasli astronomske plaće, mimo svih pravila ljudskog poštenja i solidarnosti - za njih su apstrakcija postojeće teško socijalno i gospodarsko stanje u Hrvatskoj.</p>
<p>Ni to im nije bilo dosta, pa su okamenili i dodatne benificije i privilegije (urede, tajnice, stanove, deset dnevnica mjesečno, besplatan prijevoz, u svim smjerovima u Hrvatskoj svima prijevoznim sredstvima, plaćaju bagatelno kvalitetne obroke u saborskom restoranu itd).</p>
<p>Također, sebi osiguraše mirovine (bez limita, samo moraju odradit pola jednog saborskog mandata, dvije godine)) oko 12.000,00 do 20.000,00 kuna, 20 godina staža i 55 godina života muškarci, a 50 godina žene. Te mirovine dobivaju i oni koji su bili izabrani ili imenovani na neku dužnost zbog kojih nisu mogli biti zastupnici. </p>
<p>Zamislimo se, da u Hrvatskoj skoro pola milijuna ( 500.000) umirovljenika ima mirovinu do tisuću (1.000,00) kuna, a ova spomenuta kasta mjesečno samo za dnevnice prima 1.700,00 kuna . </p>
<p>Jasno, ova kasta živi svemirski dobro na grbači poreznih obveznika. Skandalozno.</p>
<p> Zato ne bi trebalo gubit energiju i vrijeme, te ne uključivat se naivno u njihove iscenirane sukobe (na relaciji desničar i ljevičar), nego pokušati razbiti tu homogenu kastu na izborima (uglavnom, isti krug ljudi se vrti u saborskim klupama u svim sazivima), i konačno izabrati ljude koji su »kodirani« samo za borbu od općeg interesa (na svim razinama: poduzećima, općinama, gradovima, županijama i saboru).</p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Dva dječačića izgorjela u kolibi u romskom naselju kod Čakovca</p>
<p>ČAKOVEC, 6. srpnja</p>
<p> - Nesvakidašnja tragedija, u kojoj su izgorjela dva dječačića, dogodila se u četvrtak rano ujutro, u 2,15 u Livadarskoj ulici u romskom dijelu Pribislavca, prigradskog naselja Čakovca. Tu je izgorjela koliba u kojoj nevjenčano žive Stjepan Kalanjoš (25) i Marija Ignac (24) s djecom.</p>
<p>Prema dostupnim podacima vatra je dojavljena u 2,30 sati i odmah su intervenirali pripadnici javne vatrogasne postrojbe iz Čakovca, koji su na mjesto požara došli sa dva vozila. Sve je već, međutim, bilo prekasno za dva dječačića koji su s majkom Marijom bili u kolibi. Izgorio je Grozdan star tri godina i petogodišnji Radovan, dok je majka iz kolibe uspjela iskočiti s jednogodišnjim sinčićem Jerkom. Stjecajem okolnosti izbjegnuta je još veća tragedija, budući da je najstarije dijete, devetogodišnja Biljana, bila kod bake Vere Ignac. </p>
<p>U trenutku izbijanja vatre, koja je završila tako tragičnim posljedicama, u kolibi se nije nalazio niti Stjepan Kalanjoš, koji je prema izjavama svjedoka, a što nam je i službeno potvrđeno, bio u romskom naselju. Od nazočnih Roma novinari su čuli da se Kalanjoš nije brinuo za djecu, budući da je previše bio sklon alkoholu i lutanju.</p>
<p>Očevid na mjestu požara u Livadarskoj ulici u Pribislavcu, uz djelatnike Policijske uprave međimurske, obavili su i zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Čakovcu Sonja Šraj-Slovenc, te istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu Ivan Masten. On je naredio obdukciju stradalih dječačića, kako bi se točno utvrdio uzrok njihove smrti. Kriminalistički pak službenici i stručnjaci Odjela za zaštitu od požara PU međimurske tijekom četvrtka cijeli su dan utvrđivali pojedinosti, tragajući za uzrokom ovoga požara.</p>
<p>Službenicima koji su obavljali očevid javio se svjedok, koji je izjavio da je, nakon što je opazio vatru, pokušao ući u kolibu da vidi što se događa, ali mu je snažni plamen unutra onemogućio ulazak u kolibu. To bi moglo značiti da požar nije podmetnut, već da je vatra izbila unutar kolibe, ali će dalja istraga nastojati utvrditi točne činjenice i uzrok vatre u kojoj je život izgubilo dvoje djece.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jezerčić pušten, Mikulić ostaje u pritvoru</p>
<p>OSIJEK, 6. srpnja</p>
<p> - Bivši načelnik PU osječko-baranjske Dubravko Jezerčić (45), kojega se sumnjiči za kaznena djela iznude i prijetnje, odlukom sudskog vijeća Općinskog suda u Osijeku, u četvrtak je pušten iz pritvora, te će se nadalje braniti sa slobode. Prvooptuženi u ovome slučaju, umirovljeni policajac Tomislav Mikulić (27), kojega se uz navedena kaznena djela tereti i za uspostavu ropstva i dalje ostaje pritvoren.</p>
<p>Podsjetimo, Jezerčića se tereti da je uz pomoć Mikulića prijevarom i iznudom došao do dva placa u centru grada koja su bila u vlasništvu Branka Markana i Ivana Dopsaja, na kojima je potom izgradio restoran »Grand« i parkiralište. Protekla dva dana održana je glavna rasprava na kojoj je, uz oštećenog Dopsaja, saslušano svih trinaest svjedoka, dok je oštećeni Markan saslušan 14. lipnja na prvoj raspravi.</p>
<p>Dopsaj je u svome iskazu istaknuo da mu je Mikulić u Jezerčićevo ime, 1996. godine ponudio sređivanje stanarskog prava za jedan stan u Osijeku ako se odrekne vlasništva nad svojom kućom i zemljištem u Dubrovačkoj ulici. Zatim je kazao da je nakon toga dogovora u uredu javnoga bilježnika potpisao ugovor koji nije pročitao. Dva tjedna kasnije otišao je Jezerčiću, gdje mu je njegova supruga uručila 5.000 DEM rekavši mu da je to prema potpisanom ugovoru, te da će mu pomoći oko sređivanja stanarskog prava za gradski stan za koji je plaćao najam. Iako to pravo do danas nije ostvareno, Dopsaj je rekao da se ne osjeća oštećenim i prevarenim te da se ne želi priključiti kaznenom progonu optuženika.</p>
<p>Među svjedocima su bili i Markanovi prijatelji koji su potvrdili kako je on bio preplašen, te da im je govorio kako se na njega vrši pritisak da proda kuću i plac, ali im nije navodio imena o kome je riječ. Svjedočile su i supruge optuženih. Vesela Jezerčić posvjedočila je da je u oba slučaja sudjelovala u isplati novca, te da je Markanu isplaćeno za plac dogovorenih 45.000 DEM, odnosno da je za dio toga novca njemu kupljena garsonijera na Jugu II, dok mu je ostatak ostao. Maja Mikulić je rekla kako su ona i njezin suprug Tomislav s Markanom potpisali kod javnoga bilježnika ugovor o doživotnom uzdržavanju. Obvezali su se da će mu uredno dostavljati hranu, higijenske potrepštine, odjeću i obuću što su i činili, dok je Markan njima za uzvrat dao svoj stan na Jugu II.</p>
<p>Među ostalima svjedočili su i Nikola Matijević vlasnik agencije u kojoj je potpisan kupoprodajni ugovor između Jezerčića i Markana, Tihomir Jelavić kod kojega je Markan živio neko vrijeme, te Vlado Cvitkušić vlasnik stana na Jugu II u koji je Markan uselio. Nakon saslušanja svih svjedoka, općinski državni odvjetnik je predložio da se ta tri posljednja na idućoj raspravi suoče sa Markanom jer im se razlikuju iskazi, što je i prihvaćeno, kao i da se u međuvremenu, do iduće rasprave, koja je zakazana za 22. kolovoza, obavi i psihijatrijsko vještačenje Mikulića i Markana.</p>
<p>U obrazloženju sudskog vijeća, Jezerčić je pušten iz pritvora jer više ne postoje razlozi za njegovo zadržavanje budući da su svi svjedoci saslušani, dok je Mikulić zadržan jer je Markan izjavio da ga je prepoznao kao jednog od trojice napadača, koji su mu maskirani ušli u kuću i prijetivši pištoljem, natjerali da pristane prodati kuću.</p>
<p>Jezerčić nam je pak nakon izlaska iz pritvora izjavo: »Sudskije postupak do sada bio u skladu sa zakonom i vjerujem u hravtski pravosudni sustav«. Na pitanje novinara hoće li podnijeti kaznenu prijavu protiv sadašnjeg načelnika PU, jer je prije tvrdio da mu je sve namješteno, odgovorio je da će čekati kraj suđenja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U moru se utopila dvojica muškaraca</p>
<p>PULA, 6. srpnja</p>
<p> - Dvojica muškaraca utopila su se u srijedu u Istri, izviješćeno je u Policijskoj upravi istarskoj.</p>
<p>Oko 14,15 sati u autokampu Stoja kod Pule, dva su gosta autokampa primijetila pet metara od obale tijelo kupača koje beživotno pluta na moru. Nakon što je tijelo izvučeno na obalu, pokušana je reanimacija, no bez uspjeha. Očevidom je utvrđeno da je riječ o 65-godišnjem Tajibu Devedžiću iz Pule.</p>
<p>Drugi se slučaj utapljanja dogodio u turističkom naselju »Vilas Rubin« u Rovinju, gdje je smrtno stradao 46-godišnji Ivan Kujundžić iz Tenje, čije je tijelo pronađeno desetak metara od obale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Diler u napadu na policajce ozlijeđen kada je inspektoru »pao na koljeno, ili lakat«? </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Svjedočenjem Mladena Stanekovića, službenika u Odjelu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga VIII policijske postaje PUZ, u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljena rasprava u kojem je Zoran Crnojević (35) tužen zbog napada na službene osobe tijekom obavljanja obavijesnog razgovora.</p>
<p>Naime, Staneković je u svom iskazu naveo da je Crnojević uhićen 20. svibnja 1997. godine, prilikom prodaje 5 grama heroina Zoranu Smolčiću, nakon čega je odveden u tu postaju. Prema Stanekovićevom svjedočenju, početak razgovora je protekao mirno, no, Crnojević je odjednom postao nasilan, te je počeo bacati stolice na četvoricu policajaca koji su s njim vodili razgovor.</p>
<p>»Odjednom je počeo galamiti, te je pokušao šakama udariti kolegu Eduarda Bilić-Prcića u genitalije. Ja sam pokušao blokirati njegove udarce, te me tom prilikom okrznuo šakom po licu Potom sam uspio zajedno s kolegom Željko Bertovićem primiriti Crnojevića, oborivši ga na tlo i vezavši mu lisice«, opisao je daljnji tijek događaja Staneković, navodeći da su Bilić-Prcić i on pritom zadobili lakše tjelesne ozljede, dok je pritom također ozlijeđeni Crnojević odvezen u Hitnu pomoć. Naime, kako je naveo Staneković, prilikom »smirivanja« Crnojević je »pao na Bilićevo koljeno ili lakat«.</p>
<p>Crnojević, inače poznat policiji zbog više kaznenih djela, te zbog »iznuđivačke suradnje« s Gordanom Kolarićem, pripadnikom »zločinačke organizacije«, kazao je sutkinji Renati Miličević kako je u sobi bilo pet policajaca, upitavši potom svjedoka poznaje li policajca Marekovića, koji je prema tvrdnji optuženog također bio u sobi tijekom ispitivanja, te da opiše razmještaj policajaca u sobi 204, gdje je obavljen razgovor. Staneković je rekao da ne poznaje nikakvog Marekovića, te potom odgovorio na ostalo.</p>
<p>Prema odluci sutkinje Miličević, na sljedećoj raspravi koja će se održati 5. rujna saslušat će se i ostala trojica policajaca koja su saslušavala Crnojevića.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Trojica razbojnika i iznuđivača u pritvoru, četvrti u bijegu</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela razbojništva i iznude, kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke su u ponedjeljak u Istražni centar zagrebačkog županijskog suda priveli Tomicu P. (34), Krešimira V. (28) i Josipa J. (40).</p>
<p>Naime, prema policijskom priopćenju, četvorica nepoznatih muškaraca su 8. lipnja ove godine u večernjim satima kod mjesta Brezovica presrela Željka S. (30), koji se svojim automobilom vraćao kući. Nakon što su ga presreli, četvorica muškaraca su Željka S. izvukli iz automobila i počeli ga tući. Isprebijanom Željku S., razbojnici su potom na glavu stavili najlonsku vrećicu, nakon čega su se njegovim automobilom odvezli do kanala Sava-Odra, gdje su ga ponovo pretukli. Jedan od napadača je potom s Željkovog vrata strgnuo zlatni lanac vrijedan nekoliko tisuća kuna, nakon čega su ozlijeđenog pustili, zaprijetivši mu kako im mora platiti 30.000 DEM, ukoliko želi da njega i njegovu obitelj ostave na miru. Također, iznuđivači su Željka S. obavijestili kako će ga o vremenu i mjestu primopredaje izvijestiti putem njegovog mobitela. U vremenskom razdoblju između 9. i 27. lipnja, napadači su gotovo svakodnevno nazivali Željka S., uporno tražeći da im preda novac.</p>
<p>No, dan nakon otmice i premlaćivanja, Željko S. je cijeli slučaj prijavio policiji, te su kriminalistički službenici uspjeli identificirati jednog od osumnjičenih napadača i iznuđivača. Nakon dogovora s Istražnim centrom zagrebačkog Županijskog suda, policajci su namjestili klopku s obilježenim novčanicama, koje je Željko S. prema dobivenom naputku 3. srpnja u 11.30 sati predao napadaču Tomici P (34)., koji ga je čekao u velikogoričkom kafiću »Oskar«.</p>
<p>Tomica P. je odmah nakon preuzimanja obilježenog novca uhićen, dok su ubrzo potom identificirana i ostala trojica počinitelja, s tim da se Zdenko P. (28) još nalazi u bijegu. Trojici uhićenih nasilnih iznuđivača nakon preprate u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda određen je pritvor.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog nedolaska na sud za B. Šeparović 1.000 kuna kazne </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Svjedočenjem ravnateljice Oceanografskog instituta u Splitu, dr. Ivone Marasović, u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljena rasprava u kojoj privatni poduzetnik Frane Pašalić tuži novinarku Branku Šeparović. Povod sporu je tekst objavljen u tjedniku Studio od 1. siječnja prošle godine, kjim ga je oklevetala kako je sagradivši marinu skrivio ekološku katastrofu rogozničkog akvatorija.</p>
<p>Naime, dr. Marasović je, svjedočivši pred sucem Markom Benčićem, kazala kako prema stručnim nalazima splitskog Oceanografskog instituta gradnja Pašalićeve marine u Rogoznici pored Šibenika nije ugrozila floru i faunu podmorja. Ustvrdila je da su za cvjetanje mora, koje se u tom području pojavljuje u jednakim vremenskim razmacima, krive organske tvari, što prema dr. Marasović može potvrditi i zagrebački Institut Ruđer Bošković, koji se također bavio tom problematikom.</p>
<p>Kako se na raspravi u četvrtak ponovno nije pojavila Branka Šeparović, sudac Benčić je donio odluku kojom će policija na slijedeću raspravu početkom rujna privesti tv-novinarku, koja će također zbog nepoštivanja sudskih odluka i zanemarivanja uredno poslanih sudskih poziva morati platiti 1.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Sindikat turizma Vladi predložio mjere za poticaj razvoja turizma </p>
<p>Osim smanjenja PDV-a na nultu ili najviše stopu od šest posto, te priznavanja turizmu statusa izvoznika, predlaže se i smanjenje svih opterećenja na lokalnoj razini kao i doprinosa za zaposlene, uvođenje stalnog kreditiranja putem HBOR-a, izrada globalnog plana razvoja turizma, uvođenje instituta trajnog sezonca, osmišljavanje razvojnih programa otočkog i obiteljskog turizma, donošenje zakona o poticaju razvoja turizma i ubrzavanje privatizacije </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Predsjedništvo Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH) predlaže da Vlada već na jesen donese desetak novih mjera kojima bi se domaći turizam izvukao iz gliba u kojem se godinama nalazi. Traži se da se PDV na turizam neizostavno smanji na nultu stopu ili najviše šest posto i da se toj grani prizna status izvoznika. Nadalje, traži se smanjenje svih opterećenja na razini lokalne uprave i samouprave, smanjenje doprinosa za zaposlene i da se uvede stalno kreditiranje preko HBOR-a. Uz skoro zaživljavanje instituta trajnog sezonca sindikat predlaže i fleksibilnije oblike novog zapošljavanja. </p>
<p>Zakonski propisi koji reguliraju poslovanje u ugostiteljstvu i turizmu trebaju biti po uzoru na razvijene europske države, a globalni bi plan razvoja turizma trebali pratili planovi razvoja selektivnih oblika turizma, Zakon o poticanju razvoja turizma i razvojni programi otočnoga i obiteljskoga turizma. Na kraju, predlaže se da se ubrza proces privatizacije i restrukturiranja hotelskih i drugih tvrtki. </p>
<p> Sindikat drži da bi uvođenje ovih mjera bila prekretnica u sektoru koji godinama tapka u mjestu i polako propada. Među ostalim, stekli bi se i uvjeti za velik broj novih radnih mjesta pa tako i za zapošljavanje domicilnog stanovništva (pogotovu na otocima i u seoskim domaćinstvima, koje je prisiljeno odlaziti u gradove). </p>
<p>S druge strane, aktualno je stanje u turizmu više-manje poznato, a spomenuti ga je sindikat ocijenio alarmantnim. Od studenoga prošle godine, odnosno siječnja i veljače ove blokirana je većina turističkih tvrtki (primjerice, u vrijeme početka priprema za sezonu bilo je blokirano 75 posto turističkih tvrtki. Blokade su izazvane ili od strane dobavljača ili od državnih tvrtki poput HEP-a, odnosno lokalnih uprava i samouprava. Najveći je broj problematičnih turističkih tvrtki u pretežnom vlasništvu države (HFP, MIORH, DAB). Negativno poslovanje velikim je dijelom posljedica lošeg rada nadzornih i upravnih odbora. Gotovo sve turističke tvrtke »krasi« zajednička karakteristika dugogodišnjeg zaduživanja kod banaka, koje su kreditna zaduženja opteretila enormnim kamatama. Poduzeća su tako dovedena u poziciju da te kredite ne mogu vraćati. Sve se lomi uglavnom na leđima radnika (nema plaće), što uzrokuje trajnu nestabilnost unutar tvrtki, demotiviranost osoblja i pad razine usluga. A od tih se istih radnika, koji nerijetko mjesecima ne dobivaju plaću, očekuje entuzijazam i nasmiješena lica. Ne zaboravimo da se od ovogodišnje sezone očekuju 3,5 milijarde US dolara deviznog priljeva i 25 do 35 posto veći turistički promet nego 1999. godine, a to se ne postiže smrknutim i bezvoljnim osobljem umornim već nakon početka sezone. Sadašnji pokazatelji govore o još povoljnijem stanu bukinga, no financijski rezultati ostaju i nadalje upitni. procjene upućuju na mogući doseg fizičkog prometa koji bi na kraju sezone mogao iznositi 45 posto od prometa ostvarenog 1990. godine. U svakom slučaju, kancerogenom hrvatskom turizmu potrebna je temeljita rekonstrukcija, no pitanje je kada će se i kako krenuti u tako zahtjevnu operaciju. </p>
<p>Sindikat turizma bacio je rukavicu Vladi zaključivši: »Turizam je izazov za budućnost na kojem svaka Vlada polaže ispit zrelosti. U prvom roku Vlada nije položila taj ispit, ali će možda u rujnu dugoročnim mjerama za poticaj turizma zacrtati konačni put izlaska iz krize.«</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U Sloveniji zabranjena otplata turističkih aranžmana čekovima</p>
<p>LJUBLJANA, 6. srpnja</p>
<p> - Slovenske turističke agencije boje se da bi zabrana otplate turističkih aranžmana čekovima tekućih računa mogla smanjiti njihov promet, pa već razmišljaju o novim načinima animacije turista.</p>
<p> Zbog odluke slovenske središnje banke da čekovi tekućeg računa nisu kreditni instrument, poslovne banke od 1. srpnja ne jamče za čekove bez pokrića na računu kojima agencije omogućuju otplatu ljetovanja u tri ili šest mjesečnih obroka.</p>
<p> »Na vrijeme smo se pripremili za tu mjeru, te smo se sa Magnom i Dinersom dogovorili o mogućnosti šestomjesečnog kreditiranja preko njihovih kartica«, izjavio je Bojan Meden, pomoćnik direktora ljubljanskog Emona-Globtoura koji ove godine na svoj rizik još odobrava i plaćanje čekovima tekućeg računa. Slično reagiraju i druge agencije koje će ovogodišnja iskustva iduće godine upotrijebiti pri odluci da li i dalje turističke aranžmane nuditi na rate. Kompas-Holidays, najveća turistička agencija, odlučila se već od ove godine za ponudu turističkih kredita svojim klijentima u suradnji s jednom poslovnom bankom i drže da će to, unatoč visokim kamatama, ubuduće postati glavnim načinom financiranja turističkih putovanja. Agencija još uvijek nudi i mogućnost obročne otplate, ali samo 30 posto cijene, dok ostalo treba platiti unaprijed. Neke manje agencije već od ove godine zbog opasnosti da prihvaćene čekove tekućeg računa neće moći unovčiti zahtijevaju od svojih klijenata posebne izjave da će dug moći naplatiti na neki drugi način. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hotelima Dubrovnik nedovoljno i pola milijuna noćenja</p>
<p>DUBROVNIK, 6. srpnja</p>
<p> - Do 10. kolovoza ove godine Grupacija Hoteli Dubrovnik, koju čini 17 hotelskih kuća u portfelju Dubrovačke banke, planira ostvariti pola milijuna noćenja. Kako je novinarima izjavio direktor marketinga Hotela Dubrovnik Mario Marušić, tijekom lipnja ostvareno je tri puta više noćenja nego 1999., kada je bilo samo 46.445 noćenja u kojima su prevladavali domaći gosti.</p>
<p>Dobra popunjenost kapaciteta tijekom srpnja nastavit će se i idućega mjeseca koji je, također, posve popunjen. Povećanom broju rezervacija posebice su pogodovale dodatne brodske linije između Baria i Dubrovnika. Inače je najveći skok ove godine zabilježen s tržišta Njemačke i Belgije, pa sezona odmiče prema planu. Osim spomenutih tržišta veći se skok broja noćenja očekuje i iz Italije, Austrije i Velike Britanije, ali i s novih tržišta, primjerice Izraela, Rusije i BiH. Usporedi li se buking s 1998. godinom 1998. tada će on biti dvaput bolji, a došlo je i do poboljšanja strukture gostiju, odnosno sve je više Britanaca, Nijemaca, Belgijanaca... Sudeći prema najavama za rujan i listopad, neki će hoteli očito raditi i s dužom sezonom, pa i boljom klijentelom kao i boljim operativnim rezultatom nego prije deset godina. Međutim, usprkos svemu, zaključio je Marušić, ukupni rezultati po svemu sudeći ipak neće biti zadovoljavajući, a razlozi su poznati: krediti koji su skupi ili ih nema, a tu je i problem povratka turizma na dubrovačko-neretvansko područje što je očito, i pored svih velikih (ratnih i inih) šteta, »ostavljeno samom hotelijerstvu da se snalazi u ovim teškim uvjetima«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U kampovima ostvareno 1,96 milijuna noćenja</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - U hrvatskim je kampovima u prvih šest mjeseci ove godine registrirano 1,96 milijuna noćenja, što je 26 posto više od broja noćenja u kampovima cijele prošle godine (7,57 milijuna), odnosno 43 posto više noćenja nego u prvom polugodištu 1999. godine, rekao je tajnik Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Jerko Sladoljev. Od ukupno zabilježenih noćenja tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci, 1,03 milijuna noćenja ostvareno je u kampovima u Istri, 622.000 u kampovima na Kvarneru, a 307.000 u dalmatinskim kampovima.</p>
<p> Ukoliko se trend potražnje i iskorištenosti kapaciteta kampova nastavi istom dinamikom i u idućim mjesecima, kazao je Sladoljev, do kraja godine broj noćenja u kampovima trebao bi doseći oko 10,5 milijuna, što bi bilo 40 posto više nego prošle godine i 20 posto više nego 1998.</p>
<p> U pojedinim kampovima, primjerice Pili na Krku trenutačno se bilježi čak 70 posto bolja popunjenost nego 1990. godine. S druge strane, sve je veći trend dolazaka kampera tzv. autodomovima, a sve manji sa šatorima, dok se stanovito zasićenje osjeća i u sektoru prikolica, kaže Sladoljev.</p>
<p> Kamperi s pet primarnih inozemnih tržišta za Hrvatsku još uvijek ostvaruju 82 posto ukupnih noćenja. Njemački i austrijski kamperi ostvaruju 40 posto ukupnih noćenja, slovenski 20 posto, talijanski 15 posto, a nizozemski sedam posto noćenja.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izuzetno dobri rezultati ACI-jevih marina </p>
<p>OPATIJA, 6. srpnja</p>
<p> - Generalni direktor ACI-a d.d. Ivo Markusović drži da će 21 jadranska marina koje posluju u sklopu ACi-ja (sa 6100 vezova) ostvariti ove godine 30 posto veći broj nautičkih uplovljavanja nego lani. »Približili smo se predratnim rezultatima glede uplovljavanja, odnosno najboljoj 1990«, izjavio je Markusović i ocijenio da je to rezultat dobre pripreme sezone, organiziranog promotivnog nastupa na sajmovima, velikog publiciteta koji su hrvatske marine dobile u vodećim europskim nautičkim časopisima, Svjetskog prvenstva u dvobojskom jedrenju u Splitu, ali i pozitivnog političkog ozračja. U prvih šest mjeseci 2000. ACI marine ostvarile 26.423 uplovljavanja, što je gotovo 40 posto više nego u istom razdoblju lani. Izuzetno dobri rezultati ostvareni su i glede stalnih vezova - krajem lipnja u ACI- jevim marinama bile na stalnom vezu 3.244 brodice, što je za gotovo 34 posto više nego istoga dana 1990. Inače već sada u deset marina nema slobodnoga stalnog veza (Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Opatija, Supetarska Draga, Šimuni, Jezera, Vodice i Trogir). Posebno su dobri rezultati u južnojadranskim marinama, koje su zabilježile 50 posto uplovljavanja više nego lani. Najviše uplovljavanja ostvarile su marine u Palmižani i Korčuli - sto posto veće uplovljavanje nego lani. Najviše uplovljavanja u prvih šest mjeseci ostvarile su marine u Rovinju, zatim u Skradinu, u Palmižani, Korčuli, Trogiru, Vodicama i Milni, a najčešći gosti bili su iz Njemačke, Austrije, Italije, Hrvatske i Velike Britanije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Manjinski dioničari tuže Riječku banku </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - U četvrtak su manjinski dioničari podnijeli tužbu protiv Riječke banke u vezi s nedavno provedenom dokapitalizacijom, odnosno ulaskom strateškog partnera Bayerische Landesbank u vlasničku strukturu jedne od najvećih hrvatskih banaka. Manjinskim dioničarima nije omogućemo sudjelovanje u dokapitalizaciji, a odluku da im se ne ponudi otkup dionica njihovi opunomoćenici smatraju nemoralnom. </p>
<p>»Tražimo da se ponište odluke o dokapitalizaciji Riječke banke, a s obzirom da je Trgovački sud registrirao dokapitalizaciju tek sad možemo podnijeti tužbu«, kazali su u četvrtak na konferenciji za novinare Ivan Hren (Ceufin brokers) i Denis Fudurić (Dalbank vrijednosnice), opunomoćenici manjinskih dioničara spominjući punomoći desetak dioničara. </p>
<p>Kažu da, ako nakon svega Bayerische Landesbank odustane od posla, postoje još barem tri banke zainteresirane za Riječku banku tako da se neće dugo čekati novi investitor. Opunomoćenici manjinskih dioničara spominju da je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka unaprijed željela donijeti odluku da se novi većinski vlasnik izuzme od obveze davanja javne ponude. Navode i pitanje gdje je deponirano 35 milijuna USD od dokapitalizacije, jer, kažu, postoje sumnje da su u Bayerische Landesbank München. </p>
<p>Hren i Fudurić podsjetili su da je cijena po kojoj je izvršena dokapitalizacija 17,5 USD po dionici (državi je plaćeno po 320 kuna po dionici), prije toga cijena na Burzi bila je oko 200 kuna, a knjigovodstvena cijena dionice Riječke banke je 185, odnosno 190 kuna: </p>
<p>»Zašto Bayerische Landesbank nije ponudio otkup svim dioničarima po istoj cijeni? To nije borba za Riječku banku, nego za princip i pravila koja vrijede na uređenim tržištima. Smatramo da će se nova vlast pozabaviti i privatizacijama banaka i da će dati svoj obol našem problemu. Nije nam namjera stvoriti novu krizu, nego postići kompromis. Tražimo da se strani partneri kod nas ponašaju kao i u svojoj zemlji i kao u svijetu. Pokušali smo stupiti u kontakt s Bayerische Landesbank, a njihov je usmeni odgovor bio da sve moramo rješavati s Riječkom bankom«, rečeno je novinarima uz upozorenje kako postoji opasnost da se dionice banke prodaju ispod cijene, te da postanu neatraktivne i nelikvidne. </p>
<p>Prije dokapitalizacije mali dioničari imali su 25-posto banke, a nakon dokapitalizacije njihov udjel pada na oko 15 posto. Na pitanje hoće li ustrajati na fer cijeni ako im se obeća otkup, rečeno je da se, ako prestanu biti dioničari, »gubi smisao spora, odnosno Bayerische Landesbank postaje 100-postotni vlasnik. Očekujemo javnu ponudu i dogovor, ništa ispod stola«.</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prosječna zagrebačka plaća u svibnju 3.589 kuna</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Prosječna neto plaća po zasposleniku u Zagrebu je u svibnju iznosila 3.589 kuna, što je nominalno 2,9 posto manje nego u travnju. Uzme li se u obzir kretanje troškova života proizlazi da je svibanjska zagrebačka plaća u odnosu na mjesec prije realno još manja, za 3,1 posto. </p>
<p> Istodobno, u svibnju je u Zagrebu, po podacima zagrebačke podružnice ZAP-a zabilježeno 68 pojedinačnih isplata neto plaće u iznosu većem od 27.000 kuna, s tim da je najveća takva pojedinačna isplata, od nešto više od 204 tisuće kuna, isplaćena u djelatnosti putničkih agencija i turoperatera. Slijede dvije isplate od oko 118 tisuća kuna u istraživanju tržišta i ispitivanju javnog mijenja, te u djelatnosti ostalo financijsko posredovanje, a 105 tisuća kuna isplaćeno je u nekoj banci. Na rang listi najvećih pojedinačnih isplata neto plaće potom slijedi dvadesetak isplata nešto »skromnijih« iznosa od četrdesetak- pedesetak tisuća kuna, a tridesetak je isplata u iznosima od 30 do 40 tisuća kuna.</p>
<p> No te najvećepojedinačne isplate mogu obuhvaćati i plaću za više mjeseci, različite naknade i nagrade, plaće managera po posebnim ugovorima, otpremnine i slično. Što se pak tiče prosječne plaće zaposlenih (prosječnih) Zagrepčana ona je i dalje nešto veća (u svibnju za 13,9 posto) od prosječne plaće na razini Hrvatske koja je u svibnju iznosila 3.151 kunu. Podaci o prosječnim plaćama u Zagrebu odnose se na 16.918 pravnih osoba s oko 350 tisuća zaposlenih. Promatrano po pojednim područjima prosječna svibanjska plaća u Zagrebu kretala sa od 1.386 kuna u ribarstvu, 2.708 kuna u građevinarstvu, 2.722 u hotelima i restoranima, 2.755 kuna u trgovini na veliko i malo, do 4.334 kune u javnoj upravi i 5.402 kune u financijskom posredovanju.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Reforma tajnih službi: SZUP, HIS i dvije vojne službe, koordinator Vlada </p>
<p>Način imenovanja šefova vojnih službi nije još definiran / Predstavio sam model i predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu i dobio suglasnost obojice da ga predočim javnosti, rekao je Granić / Nestaje niz nepotrebnih tijela, definira se odgovornost Vlade i izuzetno bitna uloga UNS-a u nadzoru restrukturiranja sustava i rada službi </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - »Konačan prijedlog koncepcijske reforme tajnih službi rezultat je rada stručnjaka iz Predsjednikova ureda, Vlade i Sabora. Nova koncepcija je sustav za koji vjerujemo da će u operativnom i nadzornom smislu u idućem razdoblju dati prave rezultate. U osnovi će postojati četiri tajne službe, a koordinacija poslova i radnih zadataka bit će na razini Vlade«, rekao je Goran Granić, zamjenik premijera, na konferenciji za novinare u četvrtak. Na konferenciji je sudjelovao i Tomislav Karamarko, aktualni šef Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS).</p>
<p>Prema Granićevim riječima, te četiri službe su - SZUP, HIS i dvije vojne službe. </p>
<p>Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) postaje vladina agencija, izlazi iz sastava Ministarstva unutarnjih poslova i bavi se unutarnjim poslovima. Paralelno funkcionira Hrvatska izvještajna služba (HIS) koja također postaje vladina agencija, ali sa zadaćom da prikuplja obavještajne podatke u inozemstvu. HIS će također djelovati kao samostalna agencija. Zatim su tu dvije vojne tajne službe - Vojno-sigurnosna služba i Obrambena vojno-obavještajna služba koje će djelovati u sklopu Ministarstva obrane, odnosno Glavnog stožera. Koordinaciju operativnih poslova službi pratit će Vladin ured za koordinaciju rada obavještajno-sigurnosnih službi. </p>
<p>»UNS ili Agencija, odnosno kako god će se zvati takvo tijelo nakon preimenovanja, dobiva dvije važne funkcije - izvještajnu i nadzornu. Neće se baviti operativnim poslovima, zadržat će strategijsku funkciju i da bi se osigurao kvalitetan nadzor, ravnatelja UNS-a imenovat će predsjednik države. Odbori Hrvatskog državnog sabora obavljat će nadzor kao i dosad, ali s jasnijim zadaćama nakon što se ujesen donesu svi potrebni zakoni«, razjasnio je dr. Granić.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, vicepremijer je istaknuo da način imenovanja šefova vojnih službi nije definiran, ali da to u ovom trenutku postavljanja koncepcije i nije presudno.</p>
<p>»Takva pitanja rješavat će se zakonima. Postoji mogućnost da ih imenuje predsjednik države na prijedlog ministra ili Vlade, ali osnova svega je postaviti dobar koncept, kostur koji će se moći dobro nositi sa zadaćama. Detalji su trenutačno manje važni«, rekao je Granić. Dodao je da se mogu i promijeniti nazivi tajnih službi kad budu točno definirani zakoni, a da se sada zbog jasnoće u javnosti barata dosadašnjim nazivljem.</p>
<p>»UNS ne gubi nego jača svoju ulogu nadzorom rada svih ostalih službi. Taj je nadzor posebno bitan. Mi se ne želimo baviti operativom jer mnogo će posla biti za UNS kroz funkciju središnje strateške analitike te u pojedinim situacijama i krovne, strateške koordinacije. Sve će biti vrlo čvrsto i jasno definirano zakonima i oko toga neće moći biti nikakvih nesporazuma. Ukratko, ono što je danas SONS (Savjet za obranu i nacionalnu sigurnost), u većem će dijelu preuzeti UNS koji ostaje pri predsjedniku države, a ono što je danas KOS ili koordinacija obavještajnih službi, dakle skup svih šefova tajnih službi, preselit će se na razinu Vlade. A Vladin ured bavit će se operativom, a ne analitikom i nadzorom, što ostaje u našim rukama«, objasnio je Karamarko koncepciju budućeg funkcioniranja i međusobnih odnosa službi.</p>
<p>»Na pitanje hoće li s takvim sustavom biti zadovoljan i Predsjednik, jedino što mogu reći jest da mislim da svi možemo biti zadovoljni jer je riječ o uravnoteženom sustavu i bitno racionalnijem nego dosad«, izjavio je Karamarko. »Nadodao bih samo da sam osobno predstavio predsjedniku Mesiću takav model, također i premijeru Račanu i dobio suglasnost obojice da ga predstavim javnosti«, kazao je vicepremijer.</p>
<p>»Dvadeset djelatnika HIS-a sada je na raspolaganju Vladi.</p>
<p> Zakon je to riješio tako da oni koji imaju do 15 godina radnog staža, godinu dana su na raspolaganju, a oni iznad toga dvije godine. Što će biti, kako će biti raspoređeni, sada još ne znamo. Riječ je o stvarima koje će se rješavati na operativnoj razini«, odgovorio je Karamarko na pitanje o tome što je točno od informacija koje su u javnosti krenule o preustroju HIS-a. </p>
<p>Dalje je o promjenama progovorio i vicepremijer Granić.</p>
<p> »Osnovne izmjene treba promatrati na nekoliko razina. Mijenja se koncepcija i iako je bilo raznih prijedloga, nakon pomnih analiza utvrđeno je da u ovoj prvoj fazi preustroja sustava nacionalne sigurnosti, za koju ne bih htio prognozirati koliko će trajati, ostanu četiri službe. Unutarnji preustroj službi stalna je zadaća i one moraju raditi da se prilagode zadaćama koje su im predviđene zakonima i Ustavom. </p>
<p>Druga razina je racionalizacija i uspostava lanca odgovornosti.</p>
<p> Nestaje niz nepotrebnih tijela, definira se odgovornost Vlade na razini operativnog vođenja tih službi te izuzetno bitna uloga UNS-a u nadzoru restrukturiranja sustava i rada službi«, rekao je Granić.</p>
<p> Prema Karamarkovim riječima, osjetno jača uloga saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku koji ima pravo nadzora i nad UNS-om i nad svakom od službi pojedinačno, čime se parlamentu vraća njegova prava snaga i uloga u demokratskom društvu. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sanader: HDZ će se suprotstaviti protuustavnim porukama Tomca i šestorice </p>
<p>Da je bilo koji političar neke zapadnoeuropske zemlje izjavio da oporba ne smije imati pravo predlaganja zakona, to bi bila njegova politička smrt, rekao je Šeks / Tomčeva izjava je opasna, jer negira smisao demokracije, ustvrdio Sanader</p>
<p>SPLIT, 6. srpnja</p>
<p> - Čelnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) dr. Ivo Sanader rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Splitu da je potpredsjednik Sabora i SSP-a dr. Zdravko Tomac, u intervjuu objavljenom u Vjesniku 4. srpnja, potvrdio namjeru pobjedničke koalicije koja želi da parlamentarna oporba postane fikus u Saboru. »Tomčeva izjava, kojom poručuje oporbi da neće i ne smije predlagati zakone ne samo da je zapanjujuća i opasna, nego je i protuustavna, jer negira smisao demokracije«, naglasio je Sanader i dodao da će se HDZ suprotstaviti Tomčevoj ideji onemogućavanja oporbe u predlaganju zakona. Osim toga, nastavio je, Tomčeva se izjava nadovezuje na istup premijera Ivice Račana, koji je javno kazao da je HDZ pod istragom. </p>
<p>»Suočeni smo s katastrofalnom politikom nove Vlade koja je iznevjerila građane, pa sad uporno pokušava pronaći alibi za vlastite promašaje. Nova se vlast brani glupostima i navodnim aferama iz prošlih vremena, a Hrvatska i dalje nema jasnu strategiju gospodarskog razvitka«, upozorio je Sanader, poručivši Tomcu da smisao demokracije nije u zatiranju, već u poticanju oporbe. O Tomčevoj izjavi govorio je i član Predsjedništva HDZ-a i šef Kluba zastupnika Vladimir Šeks, koji je rekao da Tomac »nastavlja ići putevima revolucije«. Detaljno govoreći o vremenu kad je HDZ imao parlamentarnu većinu, podsjetio je da je Zastupnički dom upravo na inicijativu tadašnje oporbe raspravljao o zakonskim prijedlozima šestorice. »Više od 50 zakona koje je predložila tadašnja oporba, uvršteno je u dnevni red plenarnih sjednica Sabora«, kazao je Šeks, dodavši da je HDZ samo u nekoliko slučajeva odbio raspravu o oporbenim prijedlozima.</p>
<p> »Da se bilo koji političar neke zapadnoeuropske zemlje odvažio izjaviti da oporba ne smije imati pravo predlaganja zakona, budite uvjereni da bi to bila njegova politička smrt«, rekao je Šeks, istaknuvši da se ni političari u totalitarnim režimima ne bi usudili reći ono što je kazao Tomac. »Izjaviti da Vlada mora imati ekskluzivno pravo predlaganja zakona isto je što i neuvažavanje prava trećine birača koji su na siječanjskim izborima iskazali povjerenje HDZ-u«, rekao je, poručivši Tomcu da HDZ nikad neće pristati na ulogu parlamentarnog statista.</p>
<p>Dr. Jure Radić ocijenio je politiku nove Vlade »katastrofalnom«, kazavši da će do kraja godine u Hrvatskoj biti još 200.000 nezaposlenih. Osudivši Vladin odnos prema braniteljima, rekao je da je proračunski novac za zbrinjavanje branitelja gotovo prepolovljen. Najavio je i da će se HDZ suprotstaviti izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi kojima se izjednačuju agresor i žrtva.</p>
<p>Nakon konferencije su Sanader, Šeks, Radić, Zdenka Babić-Petričević, Zvonimir Puljić, Kruno Peronja i Joso Škara razgovarali s građaniam koji su im iznijeli svoje probleme. Na razgovor sa čelnicima HDZ-a koji je potrajao oko dva sata došli su i predstavnici malih dioničara, radnici posrnulih tvrtki, branitelji te skupina umirovljenika iz BiH. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đapić: Mesićeva i Račanova vlast postat će jače od Tuđmanove</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Umjesto prelaska iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, predsjednik Stjepan Mesić i Vlada predloženim se ustavnim promjenama zauzimaju za jačanje tehnokracije i vladavinu stranaka, a ne, kako tvrde, za demokraciju. To je u četvrtak na konferenciji za novinare, kazao predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić. Prijedlog prema kojem Vlada može raspustiti Sabor je drzak, bezobrazan i nezamisliv, ocijenio je Đapić, dodavši da ovlasti premijera Račana sve više nalikuju na ovlasti njemačkog kancelara, dok se Sabor pretvara »u taoca moćnika i glasačku mašinu«. Također je ustvrdio da će prihvaćanjem ustavnih promjena, Mesićeva i Račanova vlast postati veće od one koju je imao predsjednik Tuđman.</p>
<p>Pravaši su nezadovoljni i izjavom premijera Račana prema kojoj Hrvati iz BiH više neće moći glasovati za Sabor, smatrajući takav postupak protuustavnim, jer Ustav omogućuje svim hrvatskim državljanima pravo glasa. »Ukidanje zastupnika iz dijaspore značilo bi razbijanje hrvatskog zajedništva i jedinstva, što mogu objasniti samo kao revanšizam prema hrvatskim državljanima koji žive izvan domovine«, rekao je Đapić. </p>
<p>Osvrnuvši se na intervju potpredsjednika Sabora i SDP-a Zdravka Tomca u Vjesniku, čelnik pravaša je nazvao nevjerojatnim Tomčev prijedlog prema kojem oporba u Saboru ne bi trebala imati pravo predlagati zakone, s obzirom na to da ne odgovara za njihovo provođenje. To je, prema Đapiću, dokaz da se vladajuća šestorica boje sve očitijeg jačanja oporbe i raskrinkavanja predizbornih obećanja koja se ne ispunjavaju. </p>
<p>Predsjednik HSP-a nazvao je opravdanim poziv predsjednika Mesića šestorici da se vrate u ustavne okvire, dodavši da su sjednice VONS-a »dječja igra prema sjednicama komiteta šestorice«. Đapić je pozvao ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina da što hitnije Saboru podnese izvješće o sve većem broju požara koji haraju Dalmacijom.</p>
<p>Pročelnik za promidžbu HSP-a Miroslav Rožić je predložene ustavne promjene, koje se tiču sudbene vlasti, nazvao željom nove vlasti da i dalje politički utječe na sudstvo, na što je, smatra Rožić, s pravom upozorio i predsjednik UHS-a Vladimir Gredelj. Rožić je potom pozvao Dražena Budišu i HSLS, koji su se svih ovih godina zauzimali za pravnu državu da i sada reagiraju, bez obzira na koaliciju s SDP-om. </p>
<p> l Konferencija za novinare HSP-a je prekinuta, jer je Rožić doživio blagi srčani udar. Po Rožića, koji se pri kraju presice bez riječi dignuo sa stolca i otišao u drugu sobu, ubrzo je stigla Hitna pomoć i odvela ga u bolnicu. Glasnogovornik HSP-a je i prije imao srčanih tegoba. (G.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Danas se bira novo čelništvo Hrvatskog svjetskog kongresa</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - U četvrtak, drugoga dana održavanja 4. konvencije Hrvatskog svjetskog kongresa u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici, iznesena su izvješća zemalja u kojima djeluje ta iseljenička organizacija.</p>
<p> Predsjednik Kongresa, fra Šimun Šito Ćorić, kazao je za Vjesnik kako su održani plenarni radni sastanci, te sastanci u radnim skupinama za humanitarnu pomoć, gospodarstvo i ulaganje, povrataka u domovinu... Ćorić podsjeća da Kongres objedinjuje 29 nacionalnih kongresa iz 29 zemalja u kojima u većem broju žive hrvatski iseljenici. »Mi smo jedina hrvatska nevladina organizacija koja je primljena u Ujedinjene narode«, ističe Ćorić. </p>
<p>U petak, najavio je on, posljednjega dana Konvencije, izabrat će se novi dužnosnici Kongresa, odnosno novi članovi izvršnog odbora i novi predsjednik za sljededeće četverogodišnje razdoblje. (A.F.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vdović: Prijete još uvijek i ministru Pančiću i meni, ali se više ne osvrćemo na te prijetnje! </p>
<p>O najavljenome preustoju Ministarstva hrvatskih branitelja, koji bi do jeseni trebao smanjiti broj svojih zaposlenika za gotovo jednu trećinu, odnosno sa 500 na 350, razgovarali smo sa zamjenikom ministra hrvatskih branitelja Josipom Vdovićem.</p>
<p>• Zašto se krenulo s preustrojem Ministarstva hrvatskih branitelja u ovome trenutku?</p>
<p>- Radi se prije svega o Vladinoj odluci od 23. ožujka o unutarnjemu ustroju Ministarstva hrvatskih branitelja, a koja se rukovodila odlukama državne revizije. Od jeseni se kreće s informatizacijom našega ministarstva, pa će jedan dio službenika biti na raspolaganju hrvatskoj Vladi, a ostali će biti zbrinuti prema kolektivnim ugovorima, Zakonu o radu te otpremninama. Državna uprava od 25.000 ljudi, koliko ih danas ima u Hrvatskoj, mogla bi servisirati i jednu Njemačku. Zato su racionalizacija kadrova i informatizacija nužne, a cilj im je ubrzati sporo i nedovoljno stručno rješavanje predmeta, te smanjiti troškove i racionalizirati rad državne uprave. </p>
<p>• Dokle se stiglo s revizijom invaliditeta hrvatskih branitelja? Može li javnost uskoro očekivati neke nove detalje oko toga? </p>
<p>- Ne postoji revizija invaliditeta na razini Vladinoga povjerenstva, nego revizija rješenja koje je ispostavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja Domovinskoga rata. Vlada je obvezna provjeravati rad svojih ministarstava. A ovime se očekuje ušteda u korist istinskih branitelja, funkcioniranje pravne države i razbijanje HDZ-ove mafije.</p>
<p>• Doživljavate li još uvijek prijetnje zbog te akcije oko revizije invaliditeta?</p>
<p>- Prijete i meni i ministru Ivici Pančiću. Međutim, mi se više ne osvrćemo na te prijetnje. Uostalom, meni prijete otkad sam se rodio, jer sam rođen u hrvatskoj obitelji kojoj je Hrvatska na prvome mjestu. To smo platili glavama, pa ne vidim razloga da se danas obazirem na bilo koje i bilo čije prijetnje. Sve što danas radim, radim u interesu domovine, branitelja i djece koja su zaslužila da im ostavimo uređenu Hrvatsku, sa što manje financijske i političke hipoteke.</p>
<p>• Kada bi braniteljske udruge mogle dobiti nacrt novoga zakona o braniteljima?</p>
<p>- Prema podacima Ministarstva obrane i MUP-a, danas ima oko 450.000 branitelja. Nacrt novoga zakona o hrvatskim braniteljima je gotov i, kada prođe savjetovanje unutar Ministarstva hrvatskih branitelja, mogao bi biti poslan braniteljskim udrugama. To bi se moglo dogoditi za otprilike osam dana.</p>
<p>• Možete li komentirati najavu Udruge branitelja liječenih od PTSP-a da će, ako se ne promijeni odnos države prema njima, podnijeti tužbu Međunarodnome Crvenom križu, UN-u i Veteranskoj federaciji u Parizu?</p>
<p>- Moram priznati da su mi nepoznata temeljna načela tužbe na adrese koje spominjete. Mislim da posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) može imati samo onaj branitelj s prve crte bojišnice koji je bio pod stresom, koji je liječnički obrađen u zoni djelovanja i koji je hospitaliziran kao ranjenik. To, dakako, treba liječničkom dokumentacijom i liječenjem neposredno dokumentirati od određenoga dana. Posttraumatski stresni poremećaj dobiven prema nekoj drugoj osnovi samo otvara mogućnosti manipulacija i financijskoga urušavanja Hrvatske.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska tek treba donijeti niz zakona koji bi ubrzali povratak Srba, kaže Džakula </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Očito je povećanje zanimanja Srba za povratak u Hrvatsku, ali i otežavanje njihova povratka. Najvećem broju srpskih povratnika kuće su zaposjednute, ne obnavlja se infrastruktura u selima u koja se vraćaju, a objave plakata s imenima Srba i rušenje antifašističkih spomenika na područjima u koja se vraćaju - usporavaju povratak, rečeno je na konferenciji za novinare Srpskog demokratskog foruma (SDF) u četvrtak.</p>
<p>Vlada je, rekao je predsjednik SDF-a Veljko Džakula, pokazala novi smjer u rješavanju problema povratka izbjeglica koji bi trebao biti jednak za sve. »Razumljivo je da su novu Vladu zatekle mnoge zakonske prepreke, kojima se kočio povratak, pa je pred njom bio zadatak izmijeniti te zakone. Zakon o obnovi je donesen, a niz drugih zakona, koji bi ubrzali povratak, još nije«, konstatirao je Džakula. </p>
<p>On je rekao da su od Ministarstva javnih radova, graditeljstva i obnove tražili popis zauzete imovine Srba i zahtjeva za obnovu kuća te popis izdanih rješenja, kako bi mogli pratiti promjene nastale dolaskom nove vlasti. »Nažalost, do sada nismo dobili takve podatke. Od Brodsko-posavske županije dobili smo popis samo za obnovu kuća, dok od Požeško-slavonske nema ni najava da bi se takvi materijali mogli dobiti. Još nema naznaka da će se s riječi prijeći na djela«, rekao je. </p>
<p>Prema SDF-u, neravnopravan je i odnos prema izbjeglima iz Hrvatske u Republiku Srpsku u odnosu prema onima koji su iz BiH izbjegli u Hrvatsku. »U kontaktima s raznim udruženjima Hrvata iz BiH želimo pomoći u tome procesu, kako bi ljudi shvatili da trebaju pomoći jedni drugima, a što bi pomoglo i Vladi«, rekao je Džakula. </p>
<p>O događaju u Slunju i plakatima sa slikama i imenima Srba na Baniji, Lici, Kordunu i u Podunavlju, Džakula kaže da se time želi zastrašiti povratnike i odgoditi povratak Srba u Hrvatsku. Ali, Vlada je trebala na vrijeme reagirati, a ne svoditi to na incidente, naglasio je. U SDF-u se nadaju i efikasnijem radu konzulata u SRJ. Sporo se, kažu, rješavaju domovnice i putni listovi te se nailazi na pasivan otpor. </p>
<p>Problem je i s izdavanjem punomoći za izdavanje osnovnih dokumenata. Na većem dijelu Hrvatske te se punomoći priznaju, ali u Pakracu, Gračacu i Kninu uopće ne vrijede, kazao je Džakula. Ipak, na lokalnoj razini zamijećene su i pozitivne promjene, pa i ondje gdje je na vlasti HDZ, dodao je.</p>
<p>Zbog dobrih iskustava s lokalnim vlastima Okučana, Sirača, Daruvara, SDF očekuje da će otvaranjem ureda u Slunju i Kostajnici početi rješavanje problema povrata imovine.</p>
<p> Džakula ne smatra, poput čelnika Srpske narodne stranke Milana Đukića, da je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj najgore u prošlih deset godina. »Stanje ljudskih prava nije idealno, ali vremenom postaje sve bolje«, naglasio je Džakula.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sever se protivi reformi energetskog sektora i rasprodaji javnih poduzeća </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Neprihvatljivo je da Vlada najavljuje kako će se provesti reforma energetskog sektora i predstojeća privatizacija javnih poduzeća prije rasprave u Saboru. Istaknuo je to u čevrtak Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata, na konferenciji za novinare, zatraživši hitnu uspostavu socijalnog dijaloga s Vladom. Sever je dodao da se Strategija energetskog razvoja nije trebala donositi prije ukupne gospodarske strategije. Osim toga, u njezinoj izradi su zaobiđeni svi domaći stručnjaci, osim onih iz Instituta »Hrvoje Požar«, kao i javnost te predstavnici zaposlenika u HEP-u i Ini, na koje se Strategija u prvom redu odnosi. </p>
<p>Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektroenergetskog sindikata (HES), rekao je da je prije utrđivanja Vladina prijedloga trebalo provesti javnu raspravu i odgovoriti na pitanje što se želi postići privatizacijom HEP-a koji bi se trebao podijeliti na tri nova poduzeća i tako izgubiti kreditni rejting u inozemstvu. Čorak je ustvrdio da »radnici HEP-a i građani neće imati ništa od jeftine rasprodaje javnih poduzeća, već će pored 360.000 nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje završiti još 60.000 osoba«. On drži da zamjenik premijera Goran Granić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić i predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović moraju izvjestiti što su dogovorili s predstavnicima »Enrona«. »Ni bivša vlast to nije učinila, a naknadno se pokazalo da su sklopljeni štetni ugovori«, dodao je, istaknuvši da nitko nema pravo bez znanja radnika i javnosti raspolagati imovom HEP-a. </p>
<p>Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva, napomenuo je da Vladin prijedlog energetske reforme ne utvrđuje što će se dogoditi s radnicima u tim koje će »progutati« multinacionalne kompanije. Naime, pojavit će se višak zaposlenih u Ini i HEP-u, a »prljavi posao« njihova otpuštanja obavit će Vlada. No, kako se čulo, na to sindikati ne mogu pristati. </p>
<p>Govoreći o drugoj fazi privatizacije Hrvatskih telekomunikacija (HT) Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HTP-a, rekao je da će ona biti teža od prve, ap je od Vlade zatražio dva mjesta za predstavnike Sindikata u Povjerenstvu za privatizaciju HT-a. On je istaknuo da je Ministarstvo financija već zatražilo od Uprave Hrvatske pošte da vrati plaće zaposlenih na razinu iz siječnja, dodavši da su takav dopis dobila sva poduzeća koja su u pretežnom vlasništvu države. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prinos pšenice u Varaždinskoj županiji podbacio za 30 posto</p>
<p>VARAŽDIN, 6. srpnja</p>
<p> - Iako je žetva pšenice okončana na više od 70 posto površina zasijanih minule jeseni, otkup je otpočeo tek u srijedu, a obavlja ga »Koka« za račun Agrokora, koji će pšenicu izvesti. Poljoprivrednici Varaždinske županije do sada su pšenicu vozili na otkupno mjesto Čakovečkih mlinova u Čakovcu, no zbog popunjavanja tamošnjih skladišnih prostora otkup je na tom mjestu stopiran. Sada će međimurski poljoprivrednici svoju pšenicu morati dovoziti na otkupna mjesta u varaždinsku »Koku« te ludbrešku »Bednju-novu«, kazao je u četvrtak na sastanku načelnika i gradonačelnika u Varaždinskoj županiji rekao Vladimir Kurečić, član Županijskog poglavarstva za poljoprivredu. On je zamjerio Ministarstvu poljoprivrede što je odluku o otkupu u »Koki« donijelo tako kasno. </p>
<p>Procjenjuje se da će ovogodišnji urod pšenice u Varaždinskoj županiji biti između 22.000 i 25.000 tona. Suša je smanjila prinos za trideset posto, no urod je ostao na prosječnoj razini zbog većih površina zasijanih pšenicom minule jeseni. Prema procjeni donijetoj na temelju višegodišnjih saznanja, poljoprivrednici u Varaždinskoj županiji će dati u otkup oko 11.000 tona pšenice, od čega su već 1.800 tona dali u čakovečke mlinove. U »Kokinim« silosima ima mjesta za 1.000 tona, a u ludbreškoj »Bednji-novi« za 8.000 tona, dok će se za ostatak naći mjesta u nekim manjim mlinovima, tako da bi sva ponuđena pšenica za otkup morala biti i prihvaćena. No, još je nepoznat datum isplate predanog žita, rekao je Kurečić. </p>
<p>On je gradonačelnike i načelnike obavijestio i o ovogodišnjoj pojavi smrdljive snijeti, zarazne gljivične bolesti pšeničnog zrna, koje se prenosi putem sjemena. Za razliku od prošle godine, kada je Varaždinska županija iz proračuna obeštetila poljoprivrednike čija je pšenica bila zaražena smrdljivim snijeti, ove godine novac neće biti isplaćivan, a Varaždinska će županija platiti ukapanje i uništavanje zaražene pšenice, te analizu. Na kraju sastanka Kurečić je pozvao općine da uputena teren povjerenstva za procjenu štete od suše. Ako iz izvješća budu razvidni elementi opisani zakonom, varaždinski župan će proglasiti elementarnu nepogodu. (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska će od Nizozemske dobiti milijun eura za jedan projekt zaštite okoliša</p>
<p>Članice Pakta o stabilnosti u Cavtatu utvrđuju listu projekata za zaštitu okoliša / Projekte će financirati zemlje donatori, EU, Europska banka za obnovu i razvitak te europske investicijske banke / Za projekte predviđeno 70 milijuna eura sljedećih pet godina </p>
<p>CAVTAT, 6. lipnja</p>
<p> - U Cavtatu je u četvrtak započeo dvodnevni sastanak predstavnika vlada i ministarstava zaštite okoliša zemalja članica Pakta o stabilnosti te predstavnika međunarodnih organizacija, zemalja donatora i članica Europske unije. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Makedonije i Kosova, koji će, kako je na početku dogovoreno, ubuduće biti uključeni u rad »Task forcea«. </p>
<p>Kako je naglašeno prvoga dana, svrha ovoga sastanka u Cavtatu je utvrđivanje liste projekata za zaštitu okoliša, koje će financirati zemlje donatori, Europska unija, Europska banka za obnovu i razvitak te europske investicijske banke.</p>
<p>»Projekti se odnose na jačanje institucija za zaštitu okoliša, na urgentne projekte za sanaciju ugroženih područja te na razvoj zakonodavstva u dijelu zaštite okoliša. Osobita pozornost je pri tome posvećena transgraničnim projektima. Naše ministarstvo zaštite okoliša i prostornoga uređenja predložilo je 18 projekata. Međutim, već je sada sigurno kako ćemo od Nizozemske dobiti jedan milijun eura za razradu i primjenu projekta o utjecanju javnosti i nevladinih organizacija na donošenje odluka o okolišu«, naglasio je u Cavtatu ministar zaštite okoliša i prostornoga uređenja Božo Kovačević.</p>
<p>Ministar Kovačević je također rekao da je Hrvatska predložila i neke konkretne projekte, poput izgradnje vodovoda i kanalizacijskih sustava, koji su bili razoreni tijekom Domovinskoga rata. </p>
<p>Inače, u sklopu transgraničnih projekata Hrvatska i Bosna i Hercegovina kandidirale su tri projekta, koji se tiču sliva rijeka Neretve i Cetine te Dunavskoga bazena. Također, predloženo je i nekoliko manjih projekata vezanih za upravljanje nacionalnim parkovima u Kopačkomr ritu i Lonjskome polju. </p>
<p>Za sve predložene projekte koji se usvoje predviđeno je 70 milijuna eura tijekom sljedećih pet godina, s tim da će se njihovo buduće financiranje provoditi na poslovnoj osnovi i u interesu zemalja korisnika.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zbog visokih se temperatura ne umire više nego obično, ali se treba čuvati vrućine!</p>
<p>Nismo primijetili povećanu smrtnost, niti je broj liječničkih zahvata veći nego inače, kaže dr. Vlasta Hrelec, ravnateljica Ustanove za hitnu medicinsku pomoć / I dalje vrijedi da najviše ljudi umire u zimskim mjesecima, ističe dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Zagrebačka Ustanova za hitnu medicinsku pomoć dnevno obavi između 200 i 250 liječničkih intervencija, a ako se ubroji i sanitetska pomoć, broj intervencija u jednom danu popne se i do 600. Sve to, ipak, nije razlog za paniku jer je riječ o brojkama uobičajenim za hitnu medicinu, kaže nam dr. Vlasta Hrelec, ravnateljica Ustanove za hitnu medicinsku pomoć. »Nismo primijetili niti povećanu smrtnost, niti je broj liječničkih zahvata veći nego inače. Jedino što se mijenja tijekom ljeta jesu vrste dijagnoza, ali to je potpuno normalno«, objašnjava dr. Hrelec. Napominje da je iznenađuju napisi u novinama, prema kojima ispada da ovih dana umire strahovito mnogo ljudi. »Ne znam tko daje te informacije, ali one nisu točne«, čudi se dr. Hrelec.</p>
<p>Da nema razloga za paniku, potvrdila nam je i ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu dr. Mirjana Jembrek Gostović. »Ne može se reći da mnogo više ljudi umire. U našoj Poliklinici uglavnom naručujemo pacijente, tako da ne možemo govoriti ni o većem broju intervencija, ali smo primijetili da su pacijenti, vjerojatno pod utjecajem stalnih liječničkih upozorenja u novinama, počeli otkazivati preglede ako je jako vruće«, kaže dr. Jembrek Gostović. Napominje da i zdravi ljudi teško podnose vrućine koje su posljednjih dana pogodile Hrvatsku, ali i dalje vrijedi da najviše ljudi umire u zimskim mjesecima. Ljeti se, ističe, ne bilježi povećana smrtnost.</p>
<p>Kako se zaštititi od visokih temperatura, posebice iscrpljenosti ili toplotnog udara? Tijelo se najčešće samo prilagodi vanjskim promjenama temperature, i to znojenjem, disanjem, drhtanjem i pojačavanjem protoka krvi između kože i unutarnjih organa. Rizik od iscrpljenosti ili toplotnog udara povećava se s porastom vlage u zraku, koja smanjuje hlađenje tijela nastalo znojenjem. Iscrpljenost je najčešće posljedica višesatne izloženosti vrućini, a zbog gubitka tjelesne tekućine osoba gubi i elektrolite (soli). Remeti se cirkulacija i funkcioniranje mozga, a osobi se čini da će se onesvijestiti jer joj se krv skuplja u krvnim žilama nogu, koje su proširene zbog vrućine. Srce kuca polako i slabo, koža postaje hladna i blijeda, a osoba zbunjena. Gubitak tekućine smanjuje volumen krvi, snižava krvni tlak, zbog čega osoba može kolabirati i pasti u nesvijest. Iako se takva vrsta iscrpljenosti čini opasnom, to je rijetko slučaj. Najbitnije je nadomjestiti izgubljenu tekućinu i soli. </p>
<p>Toplotni udar mnogo je ozbiljniji i često opasan po život, jer se osoba ne može dovoljno oznojiti. Toplotni udar može se dogoditi naglo, bez prethodne glavobolje, vrtoglavice ili umora. Koža je vruća, crvena i često suha. Ubrzavaju se otkucaji srca (od 160 do 180 u minuti) i disanje, kao i tjelesna temperatura. Osoba se ne može orijentirati, zbunjena je, gubi svijest ili ima grčeve. Zbog velike mogućnosti ozljede unutarnjih organa, osobu treba što prije odvesti na hitnu.</p>
<p>Takve ekstremne situacije lako se mogu izbjeći uz pojačani oprez. U vrijeme velikih vrućina, najbolje je ne izlaziti van bez zaštite, piti mnogo tekućine (i kad niste žedni!), a posebno bi se trebale čuvati starije osobe, trudnice, djeca i kronični bolesnici. Srčani bolesnici ne trebaju strahovati od infarkta, ali je dobro da se posavjetuju s liječnikom ili smanje dozu lijekova za tlak, jer oni šire krvne žile. Vrućina to čini dodatno, pa zbog toga često osjećaju povećanu slabost.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>MUP demantira, a vatrogasci tvrde: Požari su podmetnuti, našli smo i zapaljive kuglice! </p>
<p>ZAGREB, ŠIBENIK, DUBROVNIK, ZADAR, 6. srpnja</p>
<p> - Vatrogasci Novog Vinodolskog u svojoj su redovitoj ophodnji naišli na prvi put viđene tzv. kuglice koje se na mali pritisak, primjerice pri prolazu automobila, automatski pale i izazivaju požar. O kakvim je kuglicama riječ i tko ih postavlja još se ništa ne zna i slučaj se istražuje, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak Miroslav Kirinčić iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Na novinarski upit ima li u Hrvatskoj podmetnutih požara, Kirinčić je ustvrdio da je velik broj požara podmetnut. Dodao je da je riječ i o podmetanju iz političkih razloga. Na tu izjavu službenika Hrvatske vatrogasne zajednice odmah je reagiralo Ministarstvo unutarnjih poslova demantirajući je u svom priopćenju.</p>
<p> »Miroslav Kirinčić svojom izjavom grubo je dezinformirao javnost iznoseći da je zabilježeno više slučajeva podmetnutih požara povezujući to sa, kako je rekao, 'zapaljivim kuglicama' pronađenim u Novom Vinodolskom. Točno je da su na kolničkom prometnom traku u naseljenom dijelu Novog Vinodolskog 18. lipnja ove godine pronađene granule bijelog fosfora za koji je karakteristično da u određenim uvjetima dolazi do samozapaljenja. Međutim, na temelju dosad prikupljenog o uzrocima požara na otvorenim prostorima priobalja, nije utvrđeno, a niti raspolažemo saznanjima da je bilo koji požar izazvan ostavljanjem, odnosno podmetanjem bijelog fosfora«, navodi se u priopćenju MUP-a. »Jednako tako, prikupljena saznanja ne ukazuju da su navedeni požari rezultat bilo kakvog terorističkog ili drugog načina subverzivnog djelovanja osoba s područja naše zemlje ili inozemstva«, stoji u priopćenju MUP-a koje je potpisao načelnik Ureda za odnose s javnošću Slavko Rako.</p>
<p>Inače, aktivisti Hrvatske vatrogasne zajednice i Zelene akcije od subote, 8. srpnja, provodit će zajednički kampanju sprečavanja požara kako bi se spriječilo izazivanje požara nehatom ili nepažnjom. Utvrđeno je da je čak 85 posto požara na otvorenom prostoru izazvano nepažnjom, istaknuo je Miroslav Kirinčić. Na konferenciji za novinare je rečeno da projekti kasne i da je o požarima trebalo govoriti ranije. </p>
<p> Kad je riječ o akciji, u subotu ujutro kod naplatnih kućica na autocesti kod Karlovca i na graničnim prijelazima Pasjak i Rupe aktivisti će dijeliti letke »Stop šumskim požarima«. Tiskano je 300.000 letaka s porukama na hrvatskom, njemačkom i engleskom, a idućega tjedna uz ceste će biti postavljeno i 300 panoa s protupožarnim porukama. </p>
<p>Od 15. srpnja do 1. kolovoza u gradovima i na otocima u južnoj Dalmaciji bit će postavljene izložbe o preventivnoj zaštiti od požara, najavila je voditeljica projekta »SOS za Jadran - zaštita šuma od požara« Jagoda Munić. Kao razloge kašnjenja promidžbene kampanje Kirinčić je naveo nedostatak novca i to što je Vlada program zaštite od požara donijela prije mjesec i pol, a MUP prije desetak dana sklopio ugovor s Hrvatskom vatrogasnom zajednicoma o financiranju tog promidžbenog programa. Za promidžbu će Hrvatsko vatrogasno društvo dobiti milijun kuna, od čega će 600.000 utrošiti za spotove na HTV-u te 400.000 za letke i panoe. U četvrtak je u plamenu bilo područje od skradinskog zaljeva do Drniša i Vrbnika. Požar još nije ugašen na području Velike Glave u skradinskom zaleđu. Nije ugašen ni požar što je planuo u srijedu oko 11 sati na području Pokrovnika, a gorjelo je i u blizini Raškovića, kod Knina. Zahvaljujući naporima dubrovačkih gasitelja, u četvrtak prijepodne zaustavljeno je širenje požara koji je u srijedu oko 10 sati prešao iz susjedne države BiH na hrvatsku stranu ponad Osojnika, dvadesetak kilometara od Dubrovnika. (Hina, J. Klisović, K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Uskoro uz granicu mreža TV i radijskih postaja koje će emitirati informativne emisije za SRJ? </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Boraveći potkraj prošlog mjeseca u Berlinu, američka državna tajnica Madeleine Albright, govoreći o prilikama u ovom dijelu Europe, rekla je među ostalim: »Najveća je prepreka za demokratski napredak u jugoistočnoj Europi Miloševićev režim u Beogradu. Milošević je svoju zemlju gurnuo već u četvrti rat, a sada je poveo rat protiv demokratskih težnji vlastitog naroda koji zaslužuje mnogo bolje od toga... Srbiju danas u izolaciji ne drži toliko međunarodna zajednica, koliko Miloševićeva odlučnost da spriječi slobodan protok informacija do svojih građana - što je za njega smrtonosno, ali za demokraciju nužno... Ne možemo Srbiji izvana nametnuti demokratsko rješenje, no možemo Srbima pomoći da takvo rješenje nikne u okvirima njihove zemlje«.</p>
<p> Nekoliko dana kasnije, u utorak, 4. srpnja, u Kopenhagenu gdje je boravio kao član Vladinog izaslanstva, hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula izjavio je: »Hrvatska je pripremila planove kako bi, prvenstveno medijski, pomogla snage koje bi mogle izvesti demokratske promjene u SRJ... Treba prije svega učiniti da se ojača prisutnost u medijskom prostoru SRJ kako bi TV-gledatelji mogli čuti i poruku neke demokratske Srbije«.</p>
<p>Očito je da te dvije izjave nisu dane slučajno i da su dio nekih širih međunarodnih planova za promjenu političkog stanja u jugoistočnoj Europi. Kakav bi zadatak u tom smislu trebala obaviti Hrvatska i što znači najava »jačanja prisutnosti u medijskom prostoru SRJ«? O tome smo odgovor potražili u Ministarstvu vanjskih poslova. Iz Ureda glasnogovornika dobili smo sljedeće priopćenje: »U sklopu jačanja procesa stabilizacije i demokratizacije u regiji, Republika Hrvatska želi igrati aktivnu ulogu. U tom smislu Hrvatska je spremna sudjelovati u pripremi planova kako bi se pomogle demokratske snage u SR Jugoslaviji, a ponajprije u Srbiji. Ne postoje gotovi planovi koji bi ovog trenutka mogli biti realizirani. Riječ je o nastavku konzultacija kako zemlje susjedi SR Jugoslavije (pogotovo one koje uspješno savladavaju poteškoće na putu prema Europskoj uniji) mogu pomoći jačanju demokratizacije društvenih i političkih opcija u SRJ«.</p>
<p>»Od Hrvatske se očekuje da prije svega vlastitim primjerom dokaže da je demokratska transformacija moguća voljom naroda, a da bi se ona mogla provesti, potrebna je jasna demokratska alternativa. U Hrvatskoj su demokratske promjene izvršile političke stranke i udruge civilnog društva i u tom smislu Hrvatska je spremna svoja iskustva podijeliti s drugima«, kaže se u odgovoru iz Ureda glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>No, u kontaktima s drugim diplomatskim izvorima u Zagrebu u četvrtak prijepodne Vjesnik je saznao da ipak postoje konkretni planovi kako bi se napravio proboj u zatvoreni medijski prostor Srbije. Prema tim izvorima, Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrazito su nezadovoljni zatvorenošću medijskog prostora u Srbiji i udarima što ih je Miloševićev režim proteklih mjeseci izveo na neovisne elektronske i tiskane medije. Posebno su nezadovoljni terorom i sotonizacijom što ih državni mediji provode spram oporbe. Čini se da je čašu strpljenja zapadnih demokracija prelila akcija provladinih novina i državne televizije protiv približavanja Hrvatske i Crne Gore. Odlučeno je stoga da se javnosti u Srbiji, koja nema mogućnosti imati uvid u drukčije političke opcije, omogući upoznavanje s demokratskim procesima u Europi, a poglavito u neposrednoj okruženju. </p>
<p> Prema planovima koji su navodno već pripremljeni u zemljama koje okružuju Srbiju, uz neposrednu blizinu granice uspostavila bi se mreža televizijskih i radijskih postaja koja bi emitirala informativne emisije s činjenicama nedostupnim srbijanskoj javnosti. Posebna pozornost posvetila bi se aktivnostima demokratske oporbe u Srbiji. Nekoliko takvih postaja, tvrde Vjesnikovi diplomatski izvori u Zagrebu, bilo bi instalirano i u Hrvatskoj. Opremu za to isporučile bi neke zemlje članice NATO-a i Europske unije.</p>
<p>Američki planovi, navode isti izvori, idu još dalje. Preko jednog od postojećih komunikacijskih satelita emitirao bi se 24-satni program namijenjen srbijanskoj javnosti. Program bi se emitirao, prema američkim planovima, iz Hrvatske ili Mađarske, ali za te planove potrebna je suglasnost vlada tih zemalja. Zbog toga se, saznaje Vjesnik, ovih dana vodi prilično živa diplomatska aktivnost kako bi se osigurala konkretna privola vlada zemalja u neposrednom susjedstvu Srbije za takvu akciju. Izjave Madeleine Albright i Tonina Picule, dane na različitim mjestima i s različitim povodima, ali koje se tako očito nadopunjavaju, možda i nude odgovor na pitanje je li postignut makar načelni sporazum između Vijeća Europe, Europske unije i SAD-a s jedne strane, i Zagreba s druge.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šiber: Ne bi bilo ništa strašno da HNS, IDS i LS izađu iz Vlade</p>
<p>Te tri stranke bi za ključne političke odluke ionako dale podršku, a pogotovo za one odluke koje traže dvotrećinsku većinu, smatra prof. Ivan Šiber s Fakulteta političkih znanosti / Ali, ako bi te tri stranke izašle iz vlasti, njihova oporbena pozicija bi bila politika lijevog centra, pa bi teško bilo SDP-u, jer bi ostao kao stožerni nositelj vlasti zajedno s desno orijentiranim HSLS-om i HSS-om </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - »Nisam najavio raspad šestorice, no svaka stranka pokušava anticipirati svoja buduća rješenja«, kaže potpredsjednik Liberalne stranke (LS) Zlatko Kramarić, nakon što je svojim nedavnim intervjuom u Vjesniku podigao veliku prašinu i komešanje na političkoj sceni. Naime, Kramarić je, za kojeg je i sam premijer Ivica Račan javno kazao da se profilirao u oporbu unutar vladajuće koalicije, u svom posljednjem medijskom istupu ustvrdio da bi u neko dogledno vrijeme šestorica mogli biti prepolovljeni. Hrvatska narodna stranka (HNS), Istarski demokratski sabor (IDS) i LS, po Kramariću, mogle bi osnovati poseban blok, ujediniti se u zajedničko tijelo. Doduše, Kramarić još nije znao ili želio precizirati u kojoj bi formi trojka funkcionirala. Kao unija? Federacija? Koalicija?</p>
<p>Znači li to da se »Porečka skupina« izdvaja iz vladajuće koalicije? Je li riječ o još jednom »istrčavanju« kojem je LS-ov potpredsjednik u posljednje vrijeme prilično sklon, ili se radi o mogućnosti o kojoj se sve glasnije »šuška« i među šestoricom? Ili će i to, na kraju, političari »prilijepiti« novinarima, optužujući ih da im bacaju »klipove pod noge« želeći ih međusobno posvaditi? Ipak, postavlja se pitanje što bi moguće izdvajanje triju stranaka značilo za sadašnju vlast?</p>
<p> »Trend hrvatskog puta u demokraciju započeo je 3. siječnja, građani su definirali svoj put i shvatili da ništa nije za vječnost i, to je najvažnije«, objašnjava dr. Ivan Šiber sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, komentirajući nagađanja o tenzijama u koalicijskoj šestorici i najave o mogućem formiranju tzv. bloka trojice. Šiber smatra da bi bilo potrebno da postojeća koalicija do daljnjeg ostane u istom sastavu, kako bi se »neki započeti procesi doveli do kakvog-takvog funkcioniranja«. No, prof. Šiber je uvjeren i da »ne bi bilo ništa strašno da tri manje stranke, 'Porečka skupina', izađu iz Vlade, jer bi one za ključne političke odluke ionako dale podršku, a pogotovo za one odluke koje traže dvotrećinsku većinu«. Ipak, dogodilo bi se nešto drugo, što možda nije dobro - kad bi ta trojka izašla iz vlasti, morala bi definirati svoju oporbenu poziciju, a ona bi vjerojatno po logici njihovog rukovodstva, programa i biračkog tijela bila politika lijevog centra.</p>
<p> »U takvoj situaciji bi teško bilo SDP-u, jer bi on ostao kao stožerni nositelj vlasti zajedno s, objektivno rečeno, dvije desno orijentirane stranke. No, kad kažem desno orijentirane, ne mislim pritom ni na što loše, ali Budišin HSLS i Tomčićev HSS su stranke umjerenog desnog centra, a to bi dovelo u pitanje SDP-ovu daljnju profilaciju. Jer, kako surađivati sa strankama desnog centra kad u isto vrijeme postoje stranke lijevog centra koje su SDP-u objektivno programski bliže«, pita Šiber. Ipak, poznavajući Račanovu stabilnost i oportunost u obavljanju politike, on će se i u takvoj mogućoj situaciji dobro snaći, uvjeren je dr. Šiber. »Hrvatska politika bi tad vjerojatno bila nešto efikasnija u donošenju odluka, jedino što SDP više ne bi imao onu podršku za neka svoja vrijednosna opredjeljenja koja je dosad mogao uživati u HNS-u, IDS-u i LS-u«, kaže. </p>
<p>On ipak ne smatra da bi eventualnim izlaskom tih stranaka iz koalicije došlo do nekih većih »tektonskih« poremećaja na političkoj sceni. »Mislim da ključeve tektonskog poremećaja drži Budiša i HSLS. To je stranka koja je vještim manevrom u koaliciji s SDP-om postala druga stranka u vlasti i ona jedina objektivno može dovesti u pitanje većinu u Vladi. I upravo zbog te svoje pozicije HSLS može i kadrovski i programski 'ucjenjivati' SDP. Dakle, SDP i HSLS bi tad bili svojevrsna osovina, ali nisam siguran da bi lijevi i desni kotač dosta sinhrono vodili hrvatsku politiku«, zaključuje dr. Šiber.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Stipetić: Došlo je vrijeme da bar donekle ispravimo neke pogreške</p>
<p>Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga uručio odličja obiteljima poginulih, umrlih i nestalih branitelja, te umirovljenim i djelatnim pripadnicima OS-a/ Petoro odlikovanih dobilo »Red Nikole Šubića Zrinskog« koji se dodjeljuje za junaštvo/ »Redom hrvatskog trolista« i »Spomenicom domovinske zahvalnosti« posmrtno odlikovan Damir Tomljanović </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Petar Stipetić, u četvrtak je u Domu Hrvatske vojske »Zvonimir«, a na temelju odluke predsjednika Republike Stipe Mesića, svečano uručio odličja obiteljima poginulih, umrlih i nestalih branitelja, te umirovljenim i djelatnim pripadnicima Oružanih snaga.</p>
<p>Od 107 odličja, koliko ih dobilo 73 odlikovanih, petoro ih je dobilo »Red Nikole Šubića Zrinskog« koji se dodjeljuje za junaštvo. »Redom hrvatskog trolista« i »Spomenicom domovinske zahvalnosti« posmrtno je odlikovan stožerni brigadir Damir Tomljanović. </p>
<p>»Čast mi je što sam odlukom Predsjednika zadužen za uručenje odlikovanja za ratne zasluge vama koji ste dali nesebičan doprinos u stvaranju HV-a, vama koji ste 1991. godine učinili sve ono što je tražila domovina i dali na raspolaganje sve za slobodnu Hrvatsku, za perspektivu i budućnost naroda, za put u Europu i međunarodne integracije«, naglasio je general Stipetić.</p>
<p>On je dodao da ne želi komentirati zašto su pojedinci do sada bili zanemareni te nisu na vrijeme dobili što su zaslužili. »Došlo je vrijeme da bar donekle ispravimo neke pogreške. Ovim činom nismo učinili sve, ali je to pokušaj da se ljudi koji su stvarali Hrvatsku bar na neki način zadovolje. Nadam se da će vas odličja podsjetiti na slavne dane i djela koja ste učinili za svoj narod i domovinu«, rekao je general Stipetič. </p>
<p>Hrvatska vojska se danas transformira, smanjuje mirnodopski sastav i modernizira se, čime se približava standardima vojski u europskim zemljama koja su manje, dobro opremljene i visoko obučene oružane snage, zaključio je načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general zbora Petar Stipetić.</p>
<p>U ime odlikovanih generalu Stipetiću i nazočnom zamjeniku ministra obrane Zlatku Gareljiću zahvalio je general bojnik Karl Gorinšek. (V.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mogu li odluku o Istri kao euroregiji donijeti tijela lokalne uprave </p>
<p>i samouprave? </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Tumačenje najava iz IDS-a da će Istra do kraja godine postati 41. euroregija, Vjesnik je u četvrtak pokušao dobiti od pomoćnika ministra pravosuđa, uprave i samouprave Tedora Antića. No, Antić nam je samo poručio da »nema komentara«. Neslužbeno smo, pak, od upućenih izvora u Vladi saznali da bi se te namjere IDS-a mogle podvesti pod članak dopuna Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi iz 1999. U njemu stoji da općine, gradovi i županije mogu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima te poštujući opću politiku RH, surađivati s lokalnim jedinicama drugih država. Tu odluku o suradnji donose predstavnička tijela lokalnih jedinica uprave i samouprave. </p>
<p>Najavu da bi do kraja ove godine trebala biti osnovana euroregija Istra, za Vjesnik su komentirali predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. Šeks smatra da taj prijedlog nije u skladu s Ustavom. Naime, pojašnjava, sukladno Ustavu, sa srodnim jedinicama lokalne samouprave mogle bi se povezivati samo županije, ali i onda uz suglasnost središnje vlasti. »Ako se gleda ustavnopravno inicijativa koja od dijelova triju država nastoji stvoriti jednu asocijaciju, to nije u skladu s Ustavom«, tvrdi Šeks i dodaje da ga više brine politička pozadina koja se skriva iza te inicijative. »Iza te oživljene ideje stavljene u pećnicu IDS-a krije se negativni oblik regionalizma«, drži Šeks. Podsjeća i na ranije slične IDS-ove projekte (koncept »Zemlja Istra«, za kojeg kaže da nije u duhu europskog regionalizma, već je njegov smisao dezintegracija Hrvatske) te na nedavnu izjavu ministra za europske integracije Ivana Jakovčića koji je »prijetio« autonomijom Istre ako se ne riješi problem Istarske banke.</p>
<p> Šeks je podsjetio i na teze zagovornika autonomije Istre za odvojenom vojskom i policijom te financijskim sustavom. Upravo stoga, kaže, »ciljevi IDS-a su neiskreni«. Kazao je da usporedbe nove euroregije Istre s europskom regijom koju čine Slavonsko-baranjska županija i Županija Baranja u Mađarskoj ne stoje, jer je riječ o prijateljskoj suradnji dviju regija koje funkcioniraju u sklopu svojih država i iza kojih nikad nisu stajali zahtjevi za izdvajanjem iz matične zemlje, ujedinjenje ili neka traženja autonomije. »Kad je riječ o euroregiji Istri, držim da se pod maskom regionalizma skriva automaško-separatistički projekt. Stoga bi takvu ideju trebalo raspraviti na razini središnje zakonodavne i izvršne vlasti«, zaključuje Šeks.</p>
<p>»Tu nema nikakvog autonomaštva, separatizma ili neustavnosti. Riječ je samo o otvaranju prozora u Europu«, odlučan je Kajin. I on se pozvao na postojeću euroregiju županija u Baranji, »za koje se nitko nije usudio ni implicirati da razaraju Hrvatsku i da čine nešto neustavno«. Štoviše, nastavlja Kajin, Hrvatska je ratificirala Konvenciju o transgraničnoj suradnji, a sve što se događa oko regije Istre po njegovom je mišljenju u duhu te konvencije. Također je podsjetio na činjenicu da se od ove godine na hrvatskim i slovenskim granicama počinje primjenjivati »šengenski režim« koji, na svojevrsan način, sputava komunikaciju među građanima.</p>
<p> Stoga, ističe Kajin, transgranična suradnja koja će napraviti pritisak na »središnje vlasti« Hrvatske, Slovenije i Italije ima krajnji cilj stvoriti što nesputaniju komunikacija građana, ali i da se pomogne integraciji Hrvatske u Europu. »Takvu inicijativu koju prati legitimna podrška lokalnih vlasti trebalo bi pozdraviti, a ne sputavati«, zaključio je Kajin. (B. Bašić/ S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Nakon mjesec dana pregovora, i SDP odustao od stranačke osobe u Povjerenstvu za prisluškivanje </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović i ostali zastupnici i članovi stranaka definitivno neće biti članovi Državnoga povjerenstva za nadzor prisluškivanja i praćenja građana, nego će u tome tijelu sjediti stručne i nestranačke osobe. </p>
<p>Naime, parlamentarne su stranke, nakon više od mjesec dana pregovora, uspjele dogovoriti da kriterij za taj delikatan i izuzetno važan posao bude stručnost, a ne stranačka pripadnost, te do srijede šefici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost trebaju dostaviti svoje kandidate.</p>
<p>Posljednji »kamen spoticanja«, nakon što je i HDZ pristao umjesto Ivana Jarnjaka za to tročlano tijelo kandidirati bivšega suca Ustavnoga suda Antu Jelavića-Mitrovića, bio je, podsjetimo, SDP koji je inzistirao da u Povjerenstvo uđe njegova članica Ingrid Antičević-Marinović. Sama Antičević-Marinović je svoju ambiciju pravdala time što je odvjetnica, što poznaje zakone te time što i kod nestranačkih osoba postoji opasnost od stranačke opredjeljenosti. Međutinm, izgleda kako su uspjeli napori šefice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđe Adlešić da, ne ulazeći u sukobe, uvjeri koalicijskoga partnera u to da bi to tijelo trebali činiti nestranački stručnjaci.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo, u konačnu odustajanju od kandidiranja SDP-ove zastupnice u Povjerenstvo presudio je sam vrh SDP-a, a bitnu je ulogu odigrao i HSS. Ta je stranka, nakon prvotne kandidature svoga člana Slavka Kokovića, stala iza bivšega suca iz Križevaca Ante Blažinića.</p>
<p> HSLS, pak, predlaže odvjetnika iz Osijeka Branka Rabara, a DC stoji iza bivšega šefa HIS-a Miroslava Šeparovića koji, upravo zbog te funkcije, vjerojatno ne dolazi u obzir za ulazak u Povjerenstvo. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Američka vlada dala 335.000 dolara za šest hrvatskih nevladinih udruga </p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja </p>
<p> - Nevladine udruge su pokretačka snaga u društvu koja može napraviti ono što vlade same nikada ne bi mogle, rekao je u četvrtak u Zagrebu američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery prilikom svečanog uručivanja donacija američke vlade za šest hrvatskih nevladinih udruga.</p>
<p> Američka je vlada putem Agencije za međunarodni razvoj (USAID) donirala 335 tisuća dolara za programe šest nevladinih udruga u Zagrebu, Splitu i Osijeku, kako bi »promovirala razvoj nevladinih udruga i ohrabrila privatne poticaje trećem sektoru«.</p>
<p> Donaciju američke vlade dobili su Mirta - udruga za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja u Splitu, Centar za mir u Osijeku, MI - udruga za poticanje dobrovoljnog rada u Splitu, te Udruga za promicanje inkluzije, Hrvatski savez udruga invalida i Srpski demokratski forum u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Priče o desničarenju HSLS-a dolaze iz laboratorija LS-a, HNS-a i IDS-a </p>
<p>Tvrdi to potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman / Visoki dužnosnici HSLS-a kažu da u stranci nema sukoba i da Budiša ne kuje planove o uskakanju u Vladu / Napisi o lošim odnosima Granića sa strankom potpuno su promašeni, tvrdi Đurđa Adlešić / HSLS bi bio suicidalna stranka da uđe u koaliciju sa HDZ-om, jer tko bi normalan prevario ozbiljnog partnera poput SDP-a i ušao u koaliciju sa strankom na margini, dodaje Adlešić</p>
<p>ZAGREB, 6. srpnja</p>
<p> - Nakon disolucije 1997. godine, HSLS-u prijeti novi raskol, a glavni se sukob u stranci vodi oko pitanja koaliranja sa SDP-om, i to između dijela stranke vjernog svom koalicijskom partneru i desne frakcije koja bi radije ušla u brak sa HDZ-om. Slika je to koja se već mjesecima, poput puzzlea gradi u medijima, stvarajući od HSLS-a problematičnoga i nepouzdanoga koalicijskog partnera i stranku koja vrvi unutarnjim previranjima i sukobima interesa. </p>
<p>Budući da je navodni sukob sa SDP-om postao stara vijest, ovaj je tjedan obilježila nova - ona o sukobu s prvim HSLS-ovcem u Vladi Goranom Granićem kojeg Budiša, navodno, želi maknuti iz Banskih dvora kako bi zasjeo u njegovu fotelju. Nakon što je ta vijest demantirana iz vrha stranke, mediji otkrivaju i njezin izvor, dosad potpuno neeksponirana HSLS-ovca, pomoćnika ministra gospodarstva Josipa Karduna, navodno pripadnika desne frakcije u strane.</p>
<p>Čitajući te napise s jedne te razgovarajući s mnogim HSLS-ovcima različitih profila s druge strane, zaista se istinitom pokazuje ocjena Dražena Budiše o paralelnoj stvarnosti koju stvaraju mediji. Jer ili su se HSLS-ovci pod prijetnjom smrću zavjetovali na šutnju o svojim žestokim međusobnim sukobima i alternativnim planovima (što je, ako se sjetimo 1997. godine, apsolutno neizvedivo), ili ta stranka doista nije ni nalik na svoju medijsku sliku. </p>
<p>U stranci nema sukoba, vjeran smo i stabilan parter SDP-u u Vladi, Goran Granić ima apsolutnu podršku stranke, a Budiša ne kuje planove o uskakanju u Vladu i nije ljubomoran na sve one koji su dobili funkcije, sažetak je gotovo identičnih izjava visokih dužnosnika stranke s kojima smo razgovarali. Razlikuju se jedino njihove teorije o lansiranju priča o HSLS-u u medijima. Dok neki tek sad uviđaju da Budiša nije bio paranoičan kad je govorio o »posebnom« odnosu nekih medija prema njemu i HSLS-u, drugi tvrde da znaju što je posrijedi.</p>
<p>»Svi napisi i priče kojima se HSLS-u pripisuje desničarenje i figa u džepu u odnosima s SDP-om dolaze iz političkog laboratorija LS-a, HNS-a i IDS-a. To je puki pokušaj destabilizacije Vlade kako bi netko drugi, nakon što ova Vlada obavi 'prljav posao' rješavanja gospodarske situacije, kriminala i korupcije, zajašio bijelog konja. Ali, to neće ići«, tvrdi i poručuje potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman.</p>
<p>Ističe kako je stranka potpuno stabilna, jednako kao što je stabilan i odnos sa SDP-om uz uobičajene i normalne koalicijske trzavice i razlike. HSLS-u je prioritet rješavanje gospodarskih i socijalnih problema, pa se ponekad kritizira Vladu da bi to trebala žustrije i efikasnije rješavati, ali to je sve, kaže nam Herman, tvrdeći kako u HSLS-u nema nikakvih tektonskih poremećaja, dajući javnu potporu Goranu Graniću.</p>
<p>»Granić je jedan od naših najsnažnijih i najradišnijih ljudi, savršeno rješenje za Vladu i on je zadnji kojeg bismo povlačili iz Vlade. Vrlo smo zadovoljni kako radi i kako se odnosi prema stranci«, ističe pak potpredsjednica stranke Đurđa Adlešić, tvrdeći kako su napisi o lošim odnosima Granića sa strankom potpuno promašeni i kao primjer navodi da zamjenik premijera, uz to što dolazi na sva stranačka tijela, dolazi čak i na klubove zastupnika. Iako je potpredsjednica i u stalnom dodiru sa članstvom na terenu, ni Đurđa Adlešić nema pojma u kakvim je to problemima i sukobima HSLS, te da se spremaju izigrati Vladu. </p>
<p>Na teorije o koaliciji sa HDZ-om kaže kako bi HSLS bio definitivno suicidalna stranka da se to sprema napraviti, »pa tko bi normalan prevario ozbiljnog partnera poput SDP-a i ušao u koaliciju sa strankom na margini«, pita se Adlešić, ističući kako HSLS nema nikakvu alternativnu ni rezervnu politiku. Što se tiče Budišinih tajnih planova da uskoči u Vladu, ona za njih nikad nije čula niti je predsjednik stranke to ikad i natuknuo, a o navodnu predstavniku desne opcije u stranci Kardunu Adlešić kaže kako je riječ o mladom radišnom čovjeku.</p>
<p>Sukobi, nezadovoljstva i neispunjene ambicije članstva opasno su HSLS-u prijetile iz medija i uoči njihova devetog Sabora potkraj svibnja, da bi se na kraju Sabor pretvorio u gotovo dosadnu sjednicu ispunjenu međusobnim pohvalama i zadovoljstvom usponom i položajem stranke. Jednako je i sada, kada nam nitko neslužbeno, ni u naznakama nije htio »priznati« što se »stvarno« događa u HSLS-u. Možda je i to dio plana?</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000707].
|
