NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000407].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 238932 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Reakcije na izjave haaške tužiteljice: Od vladavine prava do kapitulacije i pravosudne inkvizicije </p>
<p>Ivan Supek: Slažem se s tužiteljicom da odgovornost seže do državnog vrha / Zvonimir Šeparović: Podizanje optužnica protiv nekih hrvatskih lidera zvuči kao zloguka prijetnja i znači međunarodnu političku i pravosudnu inkviziciju</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Nakon posjeta Hrvatskoj glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte u srijedu i susreta s najvišim predstavnicima vlasti, špekulacije o podizanju optužnica protiv nekih hrvatskih generala dobile su i izravnu potvrdu. Iako Del Ponte nije htjela imenovati koje su osobe obuhvaćene istragom Haaškog suda, naznačila je da su u središtu njezinih istraga vojni, policijski i politički lideri. Istaknula je da je riječ o osobama koje su bile na najvišim funkcijama, a bile su umiješane u zločine. Također je prešutjela odnosi li se to na hrvatske generale Antu Gotovinu, Ivana Čermaka, Mirka Norca i Ivana Koradea. Naznačeno je, međutim, da je sa svime time, pa i identitetom osumnjičenih, upoznat ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Podsjetimo, špekulacije o tome da se četvorica generala nalaze na tajnim optužnicama pojavile su se u nekim stranim i domaćim medijima. Najave o podizanju optužnica protiv nekih Hrvata i tješnje suradnje s Haaškim sudom, Vjesniku su u četvrtak komentirali neki djelatnici iz političkoga i društvenog života.</p>
<p>»Oni koji su se ogriješili i počinili zločine, svakako trebaju odgovarati«, naglasio je akademik Ivan Supek. Govoreći o tužiteljičinoj tvrdnji da odgovornost za zločine seže u sam vrh hrvatske politike, akademik Supek je kazao da je to sigurno tako, jer se »podjela Bosne, koja je počela od Tuđmana i Šuška, protegnula na najviše pozicionirane ljude u hrvatskoj politici«. Sam taj čin, nastavlja Supek, značio je agresiju jedne države na drugu i to mora biti kažnjeno.</p>
<p>Bivši ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović ističe da najave Carle del Ponte o podizanju optužnice protiv nekih hrvatskih lidera zvuče kao »zloguke prijetnje« te znače »međunarodnu političku i pravosudnu inkviziciju«. Bezuvjetnu i potpunu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, Šeparović ocjenjuje kapitulacijom te potpunom i bezuvjetnom predajom. Napominje da mu Del Ponte, za susreta u Haagu i Zagrebu, nije spominjala imena odgovornih dužnosnika hrvatske vlasti protiv kojih se vode istrage. No, iz Bijele knjige se može saznati da je Haag tražio informacije o nekim pojedinicima. Međutim, »mi u bivšoj Vladi nismo surađivali s Haagom ni potpuno niti bezuvjetno, nego u granicama onoga što je odredio Sabor, čuvajući državne interese«, napominje Zvonimir Šeparović. Predsjednik Demokratskog centra i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić podržava suradnju s Haaškim sudom, ali uz strogo individualiziranje krivnje. »Ta se suradnja mora oostvarivati dijalogom, jer bi svako izostajanje suradnje vodilo Hrvatsku u izolaciju«, kazao je Granić, ne želeći komentirati špekulacije o podizanju optužnica protiv četvorice hrvatskih generala, sve dok okolnosti ne bude jasnije. O odgovornosti »nekih hrvatskih lidera za zločine« i podizanju optužnica protiv njih, o čemu je govorila tužiteljica Del Ponte, Granić je kazao da nema spoznaja te da »ne vjeruje da je bilo tko od lidera naredio bilo kakav zločin«.</p>
<p>Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić ocjenjuje da je »sve što se zbiva u skladu s potpisanim sporazumima i onim što se moglo očekivati. Teško je govoriti o odgovornosti lidera i podizanju optužnica protiv generala dok se potpuno ne upoznamo sa svim pojedinostima. Ne želim komentirati i govoriti unaprijed«, ističe Trconić, naglasivši da će bilo kakvo politiziranje biti na štetu Hrvatske. »Moramo se držati pravnih principa. Da smo prije u Hrvatskoj vodili pravne postupke, za Haagom ne bi ni bilo potrebe. Treba reći da za njihovo pokretanje ni sada nije kasno. Moramo skinuti sumnju u prljavost Oluje i pravno odlučno utvrditi tko je kriv. Upravo smo zbog politiziranja bili neuvjerljivi međunarodnoj zajednici«, objasnio je Trconić. Po njegovim riječima, potrebno je vidjeti pravnu vrijednost i snagu dokaza kojima se raspolaže te ocijeniti nove elemente, poput mogućnosti suđenja u Hrvatskoj. »Do tada ne treba gurati u prvi plan nikoga. Tek nakon što točno vidimo o čemu se radi, možemo zauzeti stajalište o svim spornim pitanjima«, dodaje Trconić, kazavši da je HSS uvijek o tim pitanjima bio prinipijelan i jasan.</p>
<p>Saborska zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić također ne želi komentirati navode haaške tužiteljice dok se ne upozna sa svim dokumentima. »Ponavaljam već poznato stajalište HSLS-a da se ne smije dopustiti kriminalizacija Domovinskog rata. Treba razdvojiti oslobodilačku akciju i moguće zločine«, kazala je, tvrdeći da je HSLS »ostao na istom stajalištu«. Na pitanje o tome hoće li HSLS ipak podržati moguće izručenje četvorice generala, nakon što se prošle godine tome protivio, Nikolić odgovara da se ne bi smjele donositi paušalne ocjene o tako važnim pitanjima samo na temelju nečijih posjeta. »Mi smo suverena država i moramo se držati potpisanih dokumenata. U tom sklopu, moramo se zalagati za to da se Haaški sud pretvori u opći sud za sve zločine, a ne samo za počinjene na području bivše Jugoslavije i posebice ustrajati na individualiziranju krivnje«, zaključila je Dorica Nikolić.</p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić smatra da Vlada nije reagirala na pravi način. »Ne čudi me tužiteljica. Ona radi onako kako joj se reklo ili pak kako sama želi. Ali, čudi me ponašanje naše Vlade. Ako se osuđuje državne dužnosnike, riječ je o osudi politike koju je Hrvatska vodila. Još se može dogoditi da ispadne da je Hrvatska izvela agresiju na 'krajinu'«, ističe Đapić, naglasivši da će se »HSP svim snagama suprotstaviti izručenju generala. Pozvat ćemo građane na građanski neposluh i napraviti sve što budemo mogli, ako dođe do izručenja«, komentirao je Đapić, naglasivši da će se »mnogo više znati nakon saborske rasprave«.</p>
<p>Umirovljeni general Martin Špegelj je rekao da je, nakon posjeta glavne tužiteljice Carle del Ponte, očito da će daljnja suradnja Hrvatske s Haaškim sudom polaziti od toga da hrvatski narod i država ne samo da nisu krivi za ratne zločine nego im treba i odati priznanje za briljantne ratne operacije Bljesak i Oluju. »Ako su neki pojedinci pritom počinili zločine, za njih moraju i odgovorati«, kaže Špegelj, dodavši da je to »kao u porodici, koja ne može biti kriva za nepodopštine svojih članova«.</p>
<p>»Frapantno je Vladino stajalište o tome da će Hrvatska izručiti sve zločince, jer se tom terminologijom sugerira da su ljudi koje će Haag tražiti već unaprijed osuđeni«, kazao je general-pukovnik Đuro Dečak, predsjednik Udruge hrvatskih veterana domovinskog rata (UHVDR). »Mi to nećemo prihvatiti i žestoko ćemo se boriti protiv toga«, rekao je Dečak. »UHVDR je nekoliko puta sugerirao da smo se borili za pravnu državu, što podrazumijeva da se, ako ima naznaka krivnje, griješnici trebaju procesuirati«, kaže Dečak, naglasivši: »Ako je osuda generalu Tihomiru Blaškiću, koju energično osuđujemo, modalitet ponašanja Haaškog suda, žestoko ćemo stati u obranu drugih generala«. Dečak je najavio da će se u petak sastati Izvršni odbor UHVDR-a i zauzeti podrobnija stajališta.</p>
<p>Vladimir Šeks, v. d. predsjednika HDZ-a, kratko je kazao da će stranka o posjetu tužiteljice zauzeti službeno stajalište o kojem će obavijestiti javnost. Ivan Zvonimir Čičak napominje da je u četvrtak u 11 sati imao sastanak sa Carlom del Ponte, no, nije htio govoriti o pojedinostima tog susreta.</p>
<p>Predsjednik HVIDRA-e Marinko Liović tvrdi da tužiteljičine izjave zadiru u hrvatsku samostalnost, a ne samo u vrh hrvatske politike. »Posjet tužiteljice Hrvatskoj nije slučajan, kao što nije slučajan ni njezin posjet Sarajevu, a ni susret ministra obrane Joze Radoša i predsjednika Stipe Mesića u Ministarstvu obrane. Nastojat ćemo, ako dođe do hapšenja jednog od četiri generala s čijim se imenima barata u tisku, učiniti sve da to spriječimo. Ne bježimo od činjenice da postoje krivci, ali ovakvo razapinjanje hrvatskih generala je kriminaliziranje cijeloga Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države«, tvrdi Liović, dodavši da bi volio da se otvoreno kaže o kojim se osobama radi i kakve su zločine počinili.</p>
<p>Biljana Bašić, Goran Borković i Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Primorac: Nema se što prigovoriti Carli del Ponte</p>
<p>»Sigurno je da se Carla del Ponte ne šali kad kaže da će podići optužnice protiv hrvatskih lidera, odgovornih za rat. Tomu se nema što prigovoriti, jer svatko tko poštuje legalitet, to mora prihvatiti«, kaže bivši sudac Vrhovnog suda Vladimir Primorac. Po njegovu mišljenju, pod bezuvjetnom suradnjom s Haaškim sudom treba podrazumijevati obveze koje za Hrvatsku proizlaze iz Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, Statuta toga suda te Pravila o dokazivanju i postupcima. Nesporazumi s Haagom mogu se odnositi samo na neka pravna i činjenična pitanja, koja će trebati razriješiti taj sud. »Ne postoji kolektivna odgovornost za zločine. Hrvatskom narodu nitko ne smije zamjeriti što je u Domovinskom ratu poduzeo akcije za oslobođenje. Oni koji su pritom počinili zločine, imaju svoje ime i prezime i za njih moraju odgovarati«, ističe Primorac.</p>
<p>On pozdravlja najavu da će Hrvatska progoniti odgovorne za ratne zločine, »a da je to učinjeno prije, sigurno bi bili u boljoj situaciji u odnosu na Haaški sud. Konačno se moramo riješiti hipoteke da štitimo osumnjičene za ratne zločine. Imperativ je vladavina prava, gdje odgovornost snose pojedinci, čiju krivnju treba individualizirati«, naglašava Primorac. On također drži da Hrvatska ne treba izmišljati novu strategiju za suradnju s Haaškim sudom, jer je sve utvrđeno Ustavnim zakonom i ostalim aktima. Zato se Savjet za suradnju s Haaškim tribunalom ne bi trebao baviti strategijom, nego tehničkim pitanjima suradnje. To proizlazi iz činjenice da se, po Ustavnom zakonu, sva suradnja s Haagom ostvaruje posredstvom Vlade, zaključuje Primorac.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bobetko: Suđenje generalima je vrijeđanje hrvatskog naroda!</p>
<p>»Bio bih zadovoljan kad bi mi ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević poslao bilo kakvu izjavu koja se odnosi na njegovo čuvanje i brigu o sudbini hrvaskog naroda dok se na njim provodio najveći genocid u Europi«, kazao je general Janko Bobetko. »Dojam koji sam stekao iz njegovog razgovora sa Carlom del Ponte je kao da on misli 'evo, mojih pet minuta, sad ću suditi hrvatskim generalima'. Izjave čelnika nove vlasti kojima se potvrđuje da će Hrvatska ispunjavati sve što je potpisano, a da se pritom ne spominje kakva oganičenja i principe ima ta suradnja, ukazuju da su to principi koji vrijeđaju dostojanstvo jednog naroda, koji je dobio rat i obvezao tu vlast (koja zbog tog istog naroda sjedi na tim pozicijama!) da brani prava hrvatskog naroda«, tvrdi Bobetko. Dodao je da nigdje nije rečeno što su ti ljudi, kojima treba biti suđeno, učinili i gdje je Rubikon prijeđen. »Čini mi se da se ovdje radi o suđenjima bez argumenata, po pravilu 'neka optuženi dokaže da nije kriv'. Radi se o generalima koji se nisu savijali ni pod velikosrpskim tenkovima niti soldateskom, koji su bili vjerni svom narodu, ali nikad nam nisu rekli da ćemo morati trpjeti poniženja i uvrede«, kaže Bobetko, istakavši da ih »nitko neće baciti na koljena«.</p>
<p>Čudi ga i zamjera sadašnjim oporbenim zastupnicima u Saboru, koji među sobom vode glave rasprave o tome je li netko izabran po statutu ili nije, a šute o ovom slučaju kojim se vrijeđa dostojanstvo hrvatskog naroda. Zamjerio je i udrugama prizišlim iz Domovinskog rata što se brinu o domjencima umjesto da se skupe svi koji su stvarali ovu državu da se ne bi postavilo pitanje - tko je sljedeći? »Stvar je došla do vrlo ozbiljnih granica preko kojih ne smijemo ići«, zaključuje Bobetko.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ministar Ivanišević bez komentara</p>
<p>Vjesnik je u četvrtak pokušao od ministra Stjepana Ivaniševića dobiti pojašnjenja, pa mu je, po običajima koji vladaju u Ministarstvu, poslan fax s pitanjem o njegovim spoznajama o mogućim imenima osoba iz Hrvatske koje se sumnjiče za ratne zločine te zamolbom da komentira izjave o tome da će Hrvatska potpuno i bezuvjetno surađivati s Haaškim sudom. No, Sanja Piršl, tajnica Kabineta ministra Ivaniševića, poručila je Vjesniku da se ministar o tome ne želi dodatno izjašnjavati, jer da je sve rečeno na konferenciji za novinare, koju su održali ministar Ivanišević i glavna tužiteljica Del Ponte.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvaranje stečaja nad velikim brojem poduzeća moglo bi rezultirati općim gospodarskim krahom</p>
<p>Može li hrvatsko društvo, u situaciji kada više od 350.000 radno sposobnih građana traži posao, primiti i skrbiti o još nekoliko stotina tisuća novih nezaposlenih, kojima prijeti burza, ako bankrotira 30.000 tvrtki?/ Stečaj velikog broja poduzeća, smatra dr. Branimir Lokin, dovest će do velikog povećanja nezaposlenosti, pada plaća i smanjenja investicija</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Po nekim procjenama, oko 30.000 hrvatskih poduzeća u ovom je trenutku zrelo za stečaj. Nova Vlada, naime, više ne izdvaja novac poreznih obveznika za sanaciju poduzeća, već je njezina namjera prepustiti ih slobodnom tržištu. Zahtjeve radnika za isplatom plaća, koji je već mjesecima nisu primili, ministri u Račanovu kabinetu upućuju na adrese uprava poduzeća, poručujući im time da su vremena isplate naknada za njihov rad iz džepa poreznih obveznika - prošlost. Pritom uporno ponavljaju kako zadatak države u slobodnoj tržišnoj ekonomiji nije da intervenira u gospodarstvu, već samo da postavi i nadgleda pravila tržišne utakmice.</p>
<p>Ekonomisti već godinama upozoravaju na problem nelikvidnosti, kao na glavnu bolest hrvatskog gospodarskog krvotoka. Podaci koje je nedavno objavio ZAP govore da je u veljači zabilježen pad nelikvidnosti od 3,5 posto u odnosu na siječanj. No, do pada broja nepodmirenih naloga za plaćanje nije došlo zahvaljujući sustavnom rješavanju problema, već brisanjem s liste dužnika onih poduzeća nad kojima je otvoren stečajni postupak. U ZAP-u kažu i da je nelikvidnost od 1997. do 1999. godine povećana dva i pol puta, a u ovom trenutku »teži« oko 25 milijardi kuna. U oči bode podatak da je država i dalje glavni dužnik.</p>
<p> Je li Hrvatska, u ovom trenutku, u stanju gotovo »preko noći« prepustiti se laissez fairu? Može li hrvatsko društvo, u situaciji kada više od 350.000 radno sposobnih građana traži posao, primiti i skrbiti o još nekoliko stotina tisuća novih nezaposlenih, kojima prijeti burza, ako bankrotira 30.000 tvrtki?</p>
<p>Direktor Sektora za gospodarsku strategiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dr. Branimir Lokin misli da je otvaranje stečaja nad ovako velikim brojem poduzeća pogrešan potez. »Teško je razumjeti taj postupak, jer se bez rješenja problema nelikvidnosti ne možemo uopće pomaknuti u gospodarstvu. Naime, stečajevi mogu koristiti gospodarstvu kada ukupni gubici društvenih efektiva iznose između dva i tri posto. Međutim, kada gubici u ukupnom poslovanju iznose 15 posto, kao što je slučaj u nas, očito je riječ o teškim strukturnim problemima. Tvrdnje da će stečajevi, u takvim uvjetima, pomoći oporavku gospodarstva potpuna su iluzija. Stečajevi u ovakvim gospodarskim okolnostima, naime, samo znače 'izjedanje' ekonomske supstance zemlje«, upozorava Lokin, dodajući da nas ovakav potez »može vratiti u kameno doba«.</p>
<p>Lokin pritom upozorava da glavni problem našega gospodarstva predstavlja sveprisutna nelikvidnost, koju treba riješiti odmah. S druge strane, insolventnost pojedinih tvrtki treba rješavati u dužem razdoblju. »Poduzeća koja loše posluju treba odmah rasteretiti tereta nelikvidnosti, a zatim vidjeti može li se riješiti pitanje insolventnosti. Ako može, onda poduzeće treba sanaciju, pa tek, ako ni to ne pokaže rezultat, u stečaj«, ističe on. Dodaje, međutim, da u Hrvatskoj, u ovom trenutku, nitko zapravo ne zna koje tvrtke mogu preživjeti, a koje su toliko »bolesne« da im nema lijeka.</p>
<p> Lokin ukazuje i na činjenicu da je upravo država glavni generator nelikvidnosti, budući da, prema nekim procjenama, dugovi države gospodarstvu iznose oko 5,7 milijardi kuna. »Pa, nije li upravo država najgori poslodavac?«, pita se on. </p>
<p>Lokin smatra kako naše tvrtke još uvijek nisu spremne za otvorenu tržišnu utakmicu. Naime, hrvatske su se tvrtke u proteklom razdoblju slabo restrukturirale, što je posljedica ranije vođene politike, naglašava on. S druge strane, »ulje na vatru« najavljenim stečajevima dolijevaju banke, strahujući od »prelijevanja« gubitaka iz realnog u bankarski sektor. Banke, naime, sve više rade selekciju poduzeća kojima će odobravati kredite, a od postojećih dužnika traže povrat duga ili im stavljaju »ključ u bravu«. Problem se dodatno komplicira uzme li se u obzir da i sama poduzeća sve više postaju skeptična prema bankama. »Događa se proces koji je posve suprotan od onoga što nam treba i koji može dovesti do gospodarskog sloma«, naglašava naš sugovornik.</p>
<p>Lokin ističe da u nas, u ovom trenutku, nije moguć odnos prema tržištu kakav postoji u razvijenim zapadnim zemljama. Napominje, međutim, da su i tamošnja gospodarstva prošla kroz radikalne reforme, pri čemu spominje Rooseveltov New Deal iz 1930-ih godina.
Na pitanje koje će biti posljedice otvaranja stečaja nad velikim brojem poduzeća, Lokin kaže da će doći do velikog povećanja nezaposlenosti, pada plaća i smanjenja investicija, što bi moglo rezultirati općim gospodarskim krahom. »Društvo će se vratiti u razdoblje u kojem se bori za goli opstanak. No, do toga će doći i ako se ne napravi ništa«, upozorava on. </p>
<p>Rješenje hrvatskih gospodarskih muka Lokin vidi, prije svega, u rješavanju problema nelikvidnosti i nizu strukturnih reformi, koje će sačuvati ona poduzeća koja mogu preživjeti tržišnu utakmicu. Slaže se i s većim dotokom stranoga kapitala, no upozorava da, suprotno našim očekivanjima, među potencijalnim ulagačima ipak ne vlada tako velik interes za ulaganjem u hrvatsko gospodarstvo. Vjeruje i da bi banke trebale biti fleksibilnije prema poduzećima. Naglašava da probleme treba početi rješavati odmah, jer su godine prepuštanja stihiji uradile svoje. »Treba stvoriti novu gospodarsku paradigmu, koja će potaknuti ekonomski rast«, zaključuje dr. Lokin.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Đapićev ugovor o čuvanju gradskog stana istekao još 1994.</p>
<p>Kregar zatražio izradu plana racionalizacije gradskih troškova za 15 posto/ Još uvijek nepoznato je li s Đapićem zaključeno više ugovora i je li od njega službeno zatraženo da se iseli/ Grad protiv mogućeg poskupljenja plina</p>
<p>Otkad me Vlada imenovala Povjerenikom za Zagreb radim na iniciranju javne rasprave o svim gorućim pitanjima koja se tiču interesa Grada kao cjeline. U slučaju dodjele stana u vlasništvu Grada Zagreba Anti Đapiću, nisam siguran da bih se s njim trebao otvoreno dopisivati, jer ako neki zastupnik od Sabora želi dobiti stan, na parlamentu je da to odluči. Osim toga, ne znam da se, kako tvrdi Đapić, pod pozivanje na javni linč može svrstati moja izjava da je čudno što jedan saborski zastupnik čuva stan u vlasništvu Grada. Rekao je to novinarima u četvrtak Vladin povjerenik za Grad Zagreb, dr. Josip Kregar. Dodao je kako njegov cilj, međutim, nisu pojedinačni slučajevi već rasvjetljavanje kriterija za dodjelu stanova u vlasništvu Grada.</p>
<p>Iz Ureda za upravljanje imovinom Grada, stigao je najavljeni dopis o stanovima u vlasništvu Grada u kojem stoji da je taj Ured od Ureda za izgradnju 1997. preuzeo 584 stana od čega su 483 bila navodno neuseljena. »U svezi s navodno neuseljenim stanovima pokrenuta su 183 postupka za iseljenje, 84 stana postala su vlasništvo drugih osoba, u 60 slučajeva sklopljeni su ugovori o najmu, dok preostala 162 stana i dalje koriste prognanici, izbjeglice i osobe u svojstvu čuvara«, piše u izvještaju Ureda, te se nastavlja kako je »57 stanova u vlasništvu Grada preuzeto je zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa«. Kregar je pored ostalog dobio i Ugovor o davanju na čuvanje gradskog stana zastupniku Đapiću.</p>
<p>- U Ugovoru koji sam dobio stoji da je Đapiću stan dodijeljen na razdoblje od 1.6. do 31.12.1994., no želim vidjeti je li od njega traženo da se iseli, te je li u međuvremenu potpisan i neki drugi ugovor, što se iz izvještaja ne vidi, ističe Kregar, dodajući kako je ipak najbolje pričekati kompletno izvješće Povjerenstva.</p>
<p>Na sastanku koji je održao s pročelnicima gradskih ureda Kregar je zatražio da ga redovito obavještavaju o eventualnim poteškoćama u funkcioniranju službi, izrade plan racionalizacije troškova za 15 posto. Kregar je u srijedu razgovarao s direktorom Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada, Slavkom Dakićem, dogovorivši za ponedjeljak početak javnih tribina na temu prostornog planiranja. Obrazlažući trenutne pregovore sa udrugama za zaštitu životinja, Kregar je naglasio kako je veći dio njihovih primjedbi prihvaćen uključujući obvezan način postupanja vlasnika prema životinji, kao i strategija o traženju zakonskih rješenja o višim kaznama u slučaju napuštanja životinje. Vladin bi povjerenik u petak nešto više trebao reći o tek pristiglom izvještaju o naplati prihoda od ljetnih terasa, koji, kako ističe Kregar, sadrže oprečne teze. </p>
<p>Kada je riječ o najavljenim konzultacijama s političkim strankama, Kregar je rekao da se ne želi uplitati uz njihove dogovore kako se ne bi stvorila kriva slika o povjereniku kao njihovom kontroloru. Kregar će u petak održati i razgovor s predstavnicima nekih javnih gradskih poduzeća (ZET, Plinara, Zagrebačke ceste) kako bi se pokušalo pronaći rješenje za njihove probleme. Posebno je istaknuo da se Uprava Plinare boji da bi Ina mogla podići cijene plina, te dodao kako će u petak Ivanu Vulasu jasno iznijeti protivljenje Grada mogućem poskupljenju. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pasecky najavio smjenu svih nehadezeovih pročelnika</p>
<p>Burna sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije/ Oporbenjaci traže županovu odgovornost zbog sudjelovanja Županije u osnivanju TV »Zagreb«, kreditiranja srednjeg i malog poduzetništva i metoda rada poglavarstva</p>
<p> - Zbog prizemnih i boljševičkih metoda u pokušaju rušenja legalno izabrane vlasti te zbog sve očitijeg obezvrjeđivanja hrvatskog čovjeka, vojnih akcija »Bljeska« i »Oluje«, slanja hrvatskih generala u Haag, pa i zbog omalovažavanja i napada na utemeljitelja hrvatske države, dr. Franje Tuđmana, sutra ću zamijeniti sve županijske pročelnike koji nisu iz redova HDZ-a, rekao je, vidno iznerviran župan Branimir Pasecky, na vrhuncu verbalnog okršaja između oporbenih i HDZ-ovih vijećnika na sjednici skupštine Zagrebačke županije, održane u četvrtak, u hotelu »International«.</p>
<p>Odgovornost župana Paseckog tražila se zbog sudjelovanja Zagrebačke županije u neuspjelom projektu osnivanja TV »Zagreb«, pokušaja kupovanja Građevinskog poduzeća »Zagreb«, kreditiranja srednjeg i malog poduzetništva i poljoprivrede (također neuspješnog), i metoda rada županijskog poglavarstva.</p>
<p>Već na početku sjednice, u vrijeme aktualnog sata, Milivoj Kramarić iz SDP-a postavio je pitanja županove odgovornosti u slučaju PIK »Vrbovca«, čiji radnici ovih dana od hrvatske Vlade traže sanacijski program i isplatu zaostalih plaća. Kramarić je župana Paseckog optužio za miješanje u kadrovske križaljke (zajedno s bivšim direktorom PIK-a, Zlatkom Dominikovićem), te sprječavanje ulaska zdravog kapitala u PIK »Vrbovec«.</p>
<p>- Smatram da bi se radnici PIK-a trebali obratiti i na vašu adresu kada su u pitanju njihovi problemi, poručio je Kramarić s govornice županu Paseckom. Nakon aktualnog sata i prihvaćanja izvješća o obračunu prošlogodišnjeg proračuna i korištenja sredstava iz tekuće pričuve tog istog proračuna, vijećnici HSLS-a, SDP-a i HSS zatražili su petnaestominutnu stanku. Nju su iskoristili za kratku konferenciju na kojoj su novinarima rekli da neće prihvatiti izvješće o radu županijskog poglavarstva zbog županove samovolje. Ponovno su se dotaknuli pitanja TV »Zagreba«, potom propale kupnje GP-a »Zagreb«, zbog čega će županije izgubiti 600 tisuća kuna, potom neuspjelog kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, PIK-a »Vrbovec« i županovog potpisa na projekt izgradnje podsusedske hidrocentrale.</p>
<p>Poslije stanke, na govornici su se izmjenjivali liberal Miletić, SDP-ovac Kramarić i HSS-ovac Blažak koji su uporno prozivali župana Paseckog zbog, kako su rekli, samovoljnog i neodgovornog vođenja županije. Pasecky je na sve to mirno odgovarao, ponavljavši da mu je obraz čist, no u jednom trenutku je izletio na govornicu zaprijetivši da će maknuti sve oporbene pročelnike u županijskim uredima. Kao argument za to poslužio mu je napis u »Jutarnjem listu« u kojem se najavljuju kadrovske promjene u svim državnim tijelima na štetu bivšeg vodećeg HDZ-a. Na naš kasniji upit, misli li o tome ozbiljno, Pasecky je rekao da će pročelnike smijeniti, baš kao što će to sugeriraju i u vladajućoj šestorci. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Akcija deratizacije trenutno se provodi u 47.000 zagrebačkih kućanstava</p>
<p>»Ako primijetite štakore na prostoru vašega objekta, zovite nas odmah« jedan je od slogana tvrtke Sanitacija d.d. u Nalješkovićevoj 45, koja od ožujka provodi akciju deratizacije oko 47 .000 kućanstava u Zagrebu, ali i na njegovim rubnim dijelovima. Dosad je deratizirano oko 18.250 stambenih objekata, a akcija će trajati dok se ne posjete sva predviđena kućanstva. </p>
<p>Kako doznajemo, pet stručnih ekipa koje predvode sanitarni tehničari, trenutno obrađuju šest gradskih četvrti - Črnomerec, Maksimir, Gornja i Donja Dubrava, Trešnjevka Sjever i Novi Zagreb Zapad. </p>
<p>Za ostatak grada brine se pet sličnih poduzeća. Prema riječima Zdravka Sveteca, rukovoditelja tehničke službe Sanitacije d.d., »sanitarci deratizaciju provode postavljanjem otrova za štakore odnosno brodilon mamka i brodilon parafinskoga bloka.« Otrov se, dodao je, postavlja na mjestima gdje se ovi glodavci često pojavljuju. To su uglavnom šupe, drvarnice, podrumi, tavani i garaže. Na rubnim djelovima grada štakori se češće pojavljuju u kućanstvima koja uzgajaju svinje ili neke druge domaće životinje poput kunića i zečeva. Zanimljivo je da, iako je besplatna, tri posto građana odbija deratizaciju. Kao razlog navode bojazan da se otrovom za štakore ne zaraze kućni ljubimci ili oni sami. </p>
<p>- Otrov za štakore rekao nam je Svetec, nije opasan za ljude i domaće životinje - izuzev svinja. Njegovi su sastojci namijenjeni samo trovanju glodavaca u koje ulaze i zečevi i kunići, pa se oni nažalost, ovom smjesom mogu otrovati.</p>
<p>Kako su nam rekli djelatnici Sanitacije, u odnosu na prošlogodišnju jesensku deratizaciju na području Novoga i Zagreba i Trešnjevke izvršeni su pojačani pregledi pojave nepopularnih glodavaca. Sistematske akcije ovakvoga tipa provode se od 1998 godine i to dva puta godišnje. Sustavnim bilježenjem u Sanitaciji su nam rekli kako se od tada bitno smanjio broj štakora, koji su sada svedeni na biološki minimum. Zagreb, naime, nema ništa više štakora od, primjerice, Beča. Budući je poznato kako se ovi glodavci brzo množe, djelatnici Sanitacije, u slučaju veće najezde štakora, poručuju građanima da ih mogu nazvati na telefone 6116-380, 6116-381 i 6116-383. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sveučilištarci HSS-a za kvalitetnije studiranje</p>
<p>Ima li Ministarstvo znanosti sluha za studentski projekt »Index 2000« koji se sastoji od niza prijedloga koji imaju za svrhu omogućiti kvalitetnije studiranje, zaštititi studente slabijeg socijalnog statusa, te barem djelomično smanjiti broj nezaposlenih nakon studiranja, zapitao se na konferenciji za novinare koja se u obliku tihog prosvjeda održala ispred samog Ministarstva, Andrija Damjanović, predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a, inicijatora projekta.</p>
<p> Studentskom projektu HSS-a, koji na nivou Hrvatske obuhvaća sva hrvatska sveučilišta, podršku su dali i Liberalna studentska asocijacija (LSA), Interesni odbor mladih HNS-a, Gradski odbor mladih LS-a, Mladi ASH-a. te IDS. </p>
<p>- U ponedjeljak smo zvali Ministrastvo i razgovarali s tajnicom ministra Hrvoja Kraljevića, koja nas je pitala kako želimo da se ministar očituje na naše prijedloge, na što smo je zamolili da to uradi pismenim putem, no odgovor još nismo dobili. Kako smatramo da se radi o bitnim problemima, u petak ćemo naš projekt poslati i Odboru za znanost, kulturu i obrazovanje Sabora RH, naglasio je Damjanović. On je ujedno i pohvalio ministra što je najavio sklapanje ugovora sa studentima koje plaća država, što bi značilo motivaciju za ostanak studenata u Hrvatskoj. </p>
<p>Prema njegovim riječima važno je odrediti kvote upisa na pojedine fakultete, da ne bi mnoštvo mladih odlazilo u inozemstvo u potrazi za poslom, ili pak u velikom broju čekalo zaposlenje na burzi. Trenutno se u Hrvatskoj na burzi nalazi 1340 ekonomista, 1301 dipl. ekonomista, 1021 dipl. pravnik, 886 liječnika, 696 upravnih pravnika, te 669 nastavnika razredne nastave. Država bi, stoga, trebala odrediti, smatra Damjanović, kolika je potreba države za određenim zanimanjima, a ostali ako žele neka se upisuju na plaćanje, Sveučilišna organizacija HSS- a smatra da bi Ministarstvo trebalo izdati i publikaciju s najtraženijim i najmanje traženim visokostručnim zanimanjima, kako bi se budućim studentima pomoglo pri odabiru fakulteta. </p>
<p>- Paralelno s HSS-ovim projektom mi radimo na prijedlogu izmjene Zakona o Studentskom zboru, rekao je Branko Petrinec, predsjednik LSA. On je naglasio kako bi se svakako tražio veći broj studentskih predstavnika u Senatu Sveučilišta, određivanje jasnih kriterija za financiranje studentskih projekata, te demokratskiji Studentski izbori. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Slatke uskrsne čarolije na Zagrebačkom festivalu slastica </p>
<p>Tradicionalni, peti Zagrebački festival slastica ove će se godine održavati od srijede, 12. travnja do petka 14. travnja od 11 do 18 sati. Ovogodišnji jubilarni Festival slastica nosit će naziv »Slatke uskrsne čarolije«, a mjesto održavanja je prostorija restorana »Lenuci« te Glazbeni paviljon na Zrinjevcu, rekla je Višnja Tuškan-Krupić, članica organizacionog odbora SOS-dječjih sela Hrvatska na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak. Prihod od Festivala biti će namijenjen za podmirenje troškova ljetovanja ukupno 200 djece smještene u SOS-dječjim selima Lekenik i Ladimirevci. </p>
<p>Tijekom sva tri dana Festivala predviđeno je gostovanje Turističkih zajednica zagrebačke okolice uz prezentaciju i degustaciju uskrsnih slastica specifičnih za pojedini kraj. Osim glazbe, plesa i uskrsnih običaja, dio izložbenog prostora uljepšat će i radovi djece zagrebačkih vrtića. Također će biti upriličena retrospektiva nagrađenih slastica s protekla četiri Festivala. </p>
<p>- Osim vrtića koji su se i ove godine odazvali Zagrebačkom festivalu slastica, u akciju se uključila i prehrambena industrija. Tu su po prvi put firme »Bobis« d.d., »Lura« d.d. te »Dr. Oetker«. U degustacioni i izložbeni dio uključili su se pojedini zagrebački pekari, a s prezentacijom tradicionalnih uskrsnih kolača iz svoje domovine odazvalo se je i deset veleposlanstava u Hrvatskoj, rekao je Zdenko Sedlar, izvršni direktor SOS-dječjih sela. </p>
<p> Cijena ulaznica za Festival iznosit će 25 kuna, a uključit će kolač i piće. Svi natjecatelji Festivala biti će nagrađeni za ovu prigodu posebno izrađenom statuom Njupka, maskote festivala. U sklopu Festivala održavat će se i akcija prodaje uskrsnih čestitaka s različitim prigodnim motivima. Njome se želi pomoći djeci SOS-dječjih sela. U subotu, 22. travnja od 10 do 13 sati održavat će se akcija pod nazivom »Igračka za mog prijatelja«. U Zagrebu na Trgu Petra Preradovića igračke će se sakupljati u veliko uskršnje jaje i to za dječji vrtić »Cefferino Jimenez Malla«. Mjesto prikupljanja u Sisku biti će ulaz na gradsku tržnicu, a igračke će biti uručene dječjem vrtiću »Petrinjčica« iz Petrinje. U Osijeku mjesto gdje će se igračke moći ubaciti u veliko uskršnje jaja biti će Trg Ante Starčevića. Tu će se igračke prikupljati za dječji vrtić »Maza« iz Valpova. </p>
<p> - U ovogodišnju akciju prikupljanja igračaka po prvi put uključio se i Segro i to samoinicijativnom prodajom igračaka po akcijskim cijenama i postavljanjem košara pored blagajni (u koje se igračke mogu ubaciti), dodao je Sedlar. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hotel Dubrovnik do kraja godine u potpuno novom ruhu</p>
<p>U zagrebačkom hotelu Dubrovnik, koji ima ukupno 269 soba, u idućim će se mjesecima obnoviti i preostalih 111 soba u originalnom dijelu hotela, tako da će do konca ove godine taj hotel osvanuti u potpuno novom ruhu. Ponudom usluga smještaja hotel će moći zadovoljiti svakog zahtjevnog poslovnog gosta kao i turista koji će odsjesti u njemu, kazao je voditelj marketinga Hotela Dubrovnik Izidor Rudomino. </p>
<p> Do prije nepunih mjesec dana najveći je problem toga hotela bio prilaz i parkirališni prostor. Završetkom radova na parkiralištu u Praškoj ulici br. 5, Hotel Dubrovnik dobio je na korištenje značajan parkirališni prostor, pa je stoga od početka ovoga mjeseca u mogućnosti prihvaćati i velike turističke autobuse, istaknuo je Rudomino.</p>
<p> Svaka od 158 dosad obnovljenih soba opremljena je po najmodernijim standardima svjetskih poslovnih hotela. U sobi se, uz novi i veći krevet i moderno opremljenu kupaonicu nalazi i izravni priključak na Internet, e-mail te personalizirani sustav klimatizacije. Uvođenjem toga sustava svakom je gostu omogućeno da prilagodi temperaturu u svojoj sobi prema vlastitoj želji, neovisno o središnjem sustavu grijanja i hlađenja. Uz obnovljene sobe, izgrađeno je i šest novih salona za sastanke i prezentacije s najmodernijim audio-vizualnim pomagalima. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Autobusi umjesto tramvaja</p>
<p>Zbog radova na reviziji i održavanju kontaktne mreže u noći na subotu, 8. travnja, na raskrižju Držićeva/Ul. grada Vukovara, umjesto tramvaja noćnih linija broj 31 i 33, vozit će autobus.</p>
<p> Autobus kao nadomjestak tramvaja na noćnoj liniji broj 31, nije u mogućnosti koristiti tramvajsko stajalište »Studentski dom Stjepan Radić«, kad prometuje u smjeru Novog Zagreba, već koristi autobusno stajalište nasuprot (stajalište autobusne linije broj 109).</p>
<p>Zbog radova, na križanju Držićeva, Šubićeva, Branimirova u noći na nedjelju, 9. travnja, umjesto tramvaja noćne linije broj 31, vozit će autobusi.</p>
<p>Zbog radova na reviziji i održavanju kontakne mreže na raskrižju Branimirove, Draškovićeva, u noći na ponedjeljak, 10. travnja, umjesto tramvaja noćnih linija broj 31, 33 i 34, vozit će autobus.</p>
<p> Autobusi na noćnoj liniji 34 prometovati će izmijenjenom trasom:</p>
<p> Ljubljanica - Ozaljska - Trešnjevački trg - Nova cesta - Ul. Grada Vukovara - Savska - Frankopanska - Trg bana J. Jelačića - Glavni kolodvor - Draškovićeva - Vlaška - Dubrava;</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Francuska »Marianne«, Laetitia Casta, demantira »porezni egzil«</p>
<p>PARIZ, 6. travnja</p>
<p> - Francuska glumica i manekenka Laetitia Casta, izabrana za Marianne-2000. godine, osobno je u četvrtak u izjavi za francuski radio Europe-1 opovrgla tvrdnje da je u cilju izbjegavanja francuskih poreza na visoke zarade potražila egzil u britanskom »poreznom raju« i nastanila se stalno u Londonu. </p>
<p>To je bila prva njezina izjava francuskim elektronskim medijima od prošle subote, kada su u britanskom i francuskom tisku objavljene tvrdnje o navodnom »poreznom egzilu« te francuske Marianne u Veliku Britaniju. </p>
<p> Na pitanje zašto nije odmah osobno demantirala tvrdnje o »poreznom egzilu«, Laetitia Casta je odgovorila da »nije učinila ništa loše, pa da nije imala što demantirati«, nego je odlučila sačekati svoj povratak u Pariz, gdje je u srijedu doputovala je iz Los Angelesa. U međuvremenu su se u burna reagiranja u francuskoj javnosti bila uključila se i nekolicina visokih dužnosnika vladajuće francuske političke ljevice i oporbene desnice. Prvi su branili »pravičnu raspodjelu obveza«, na bogatije i siromašnije, u francuskom poreznom sustavu. Drugi su navodnom egzilu 21-godišnje Laetitie- Marianne uzeli za vidjeli dokaz »neuspjeha francuskog socijalizma«. </p>
<p> »Nisam kupila stan u Londonu, nego sam ga samo iznajmila, zato jer ne želim biti u hotelu kada tamo radim i zato jer tamo imam prijatelja«. </p>
<p> »Imam posao u Velikoj Britaniji. Plaćam poreze u Francuskoj, plaćam poreze u Velikoj Britaniji, plaćam poreze u SAD, plaćam poreze posvuda gdje radim(?)« Ne razumijem zašto se nisu unaprijed raspitali, ne razumijem kako je nastala ova priča, to je smiješno. Ne želim imati bništa s politikom. Pustite me na miru. Samo želim raditi svoj posao«. </p>
<p> Lik Laetitie Caste, francuski su gradonačelnici u listopadu prošle godine izabrali Marianne-2000. godine, jedan od tradicionalnih republikanskih simbola, koji vuće korijene još iz doba Francuske revolucije 1789. godine. </p>
<p> »Bila sam vrlo zadovoljna kada sam izabrana za Marianne. Ali za mene Marianne predstavlja slobodu, a ne sve ovo« (?) »Osjećam se Francuskinjom iznad svega. Nemam namjeru napuštati Francusku«, rekla je ona u izjavi za Europe-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sloj ozona nad Arktikom znatno smanjen</p>
<p>BRUXELLES, 6. travnja</p>
<p> - Najveće znanstveno ispitivanje razine ozona nad Arktikom pokazalo je da se zaštitni sloj znatno stanjio, što sjeverne Europljane izlaže većem riziku za pojavu raka kože, izvješćuje EU. </p>
<p>Veliko međunarodno istraživanje provedeno u zimi 1999./ 2000. u arktičkoj stratosferi na visini od približno 18 km pokazalo je da se sloj ozona smanjio za više od 60 posto.</p>
<p> Prošle se zime stanjio za 45 posto, kazala je predstavnica Europske komisije.</p>
<p> Sloj ozona koji Zemlju štiti od štetnog Sunčeva zračenja godinama se stanjuje zbog uporabe štetnih kemikalija.</p>
<p> Iako je istraživanjem otkrivena manja razina ozona, nije otkrivena i ozonska rupa koja je nad Antarktikom otkrivena 1985. godine.</p>
<p> U istraživanju, koje je djelomično financirala EU, sudjelovali su znanstvenici iz Europe, SAD-a, Kanade, Rusije i Japana. Većina mjerenja obavljena je u blizini Kirune u sjevernoj Švedskoj, a ostali su podaci skupljeni uporabom satelita, zrakoplova i balona.</p>
<p> Predstavnica Komisije Andrea Dahmen kazala je kako pogoršanje djelomično uzrokuju niže temperature koje smanjuju količinu ozona. Ova je zima bila jedna od najhladnijih ikad zabilježenih stratosferskih zima.</p>
<p> »Stanje se sve više pogoršava, a područje na kojem je sloj ozona stanjen sve više se širi«, kazala je Andrea Dahmen.</p>
<p> Sve tanji ozonski omotač omogućuje prodor sve veće količine štetnoga zračenja u sjevernu Europu što uzrokuje sve češću pojavu raka kože, drugih kožnih bolesti i alergija, kazala je dodajući kako je u Europi već primijećeno povećanje učestalosti raka kože.</p>
<p> Istraživanje je pojačalo zabrinutost da bi se arktički ozonski omotač mogao sve više stanjivati unatoč smanjenju razine klora u stratosferi.</p>
<p> Razina klora smanjila se zahvaljujući Montrealskom protokolu iz 1989. koji potpisnike obvezuje na izbacivanje iz uporabe kemikalija koje oštećuju ozonski sloj.</p>
<p> Znanstvenici pretpostavljaju da bi sve veća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi mogla ohladiti stratosferu i stanjiti sloj ozona unatoč smanjenju štetne razine klora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Je li DiCaprio stvarno dopisnik iz Bijele kuće?</p>
<p>WASHINGTON, 6. travnja</p>
<p> - Leonardo DiCaprio doista je postavio američkom predsjedniku Billu Clintonu pitanja o okolišu, ali treba li ga zato smatrati novinarom? Glasnogovornik Bijele kuće Jake Siewert izjavio je u utorak na tiskovnoj konferenciji da je poznati glumac »interviewirao« američkog predsjednika za televizijsku postaju ABC proteklog vikenda. </p>
<p> »Napomenuli smo da će dvojica sugovornika sjediti sučelice tijekom interviewa« i predstavljen je popis pitanja, rekao je Siewert. </p>
<p> No, izbjegao je odgovoriti na pitanje, po njemu »teološko«, tko je a tko nije novinar. Mladi junak »Titanica« (25) bio je angažiran od ABC-a da posjeti Bijelu kuću. Emisija bi se trebala emitirati, načelno, oko 22. travnja, Dana planeta Zemlja, prema ABC-u. </p>
<p> No, televizijsku postaju otada bombardira profesionalni tisak koji smatra da hollywoodske zvijezde ne bi trebale zauzimati mjesto novinara. </p>
<p> Dužnosnici »ABC News-a« opovrgavaju da je Leonardo DiCaprio bio poslan u ured predsjednika radi pravog interviewa, tvrdeći kako je dogovoren samo »neformalni posjet s predsjednikom Clintonom«, piše u srijedu na Internet stranici televizijske postaje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Slovenija uvela igle iz automata</p>
<p>LJUBLJANA, 6. travnja</p>
<p> - Dežurne apoteke i narkomani u krizi mogli bi biti spašeni neugodnih susreta ostvari li se ideja da se u Ljubljani postave automati koji umjesto cigareta izbacuju čiste injekcijske igle u svako doba dana i - što je najvažnije - noći!</p>
<p> U ljekarni Miklošič mjesečno prodaju narkomanima više od 3000 igala, u Ljekarni Tabor - blizu koje je i centar za narkomane - nešto manje. »Ima onih koji najprije uzmu metadon, a onda dođu i po iglu za heroin. Ponekad nam se čini da smo tu samo zbog narkomana, neki znaju biti neugodni i prijetiti« -žali se ravnateljica apoteke Maja Puhar.</p>
<p> Apoteke u večernjim i noćnim satima - osobito kad u grad stigne nova pošiljka - opažaju povećanu kupovinu šprica, »dileri« kupuju na veliko, narkomani samo za svoju potrebu. Zbog vlastite sigurnosti igle ne prodaju noću i zato ideju o postavljanju automata na javnim mjestima podržavaju. »Upoznati smo takvom idejom i podržavamo je iako još nije odlučeno hoćemo li u projektu i sami sudjelovati« - izjavio je glasnogovornik ministarstva za zdravstvo Franci Stanonik. Direktor vladinog ureda za droge Milan Krek ima o tome svoje mišljenje - »Želimo smanjiti broj igala koje leže na cesti i spriječiti širenje infekcija među narkomanima, zato bi automat morao djelovati tako da čistu iglu izbaci samo onome koji u njega stavi već upotrijebljenu špricu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ingmar Bergman spreman »organizirati samoubojstvo«</p>
<p>STOCKHOLM, 6. travnja</p>
<p> - Poznati švedski filmski redatelj Ingmar Bergman (81) izjavio je u srijedu navečer kako je spreman za »organiziranje svojeg samoubojstva«, u interviewu za privatnu švedsku televizijsku postaju TV4. </p>
<p>Tijekom jednosatnog interviewa, švedski redatelj izjavio je kako je bio duboko dirnut smrću svoje supruge Ingrid von Rosen, preminule od posljedica raka želuca 1995. godine. </p>
<p> Redatelj je ustanovio kako je veliki dio njegove želje za životom nestao sa smrću supruge koju je istinski volio. </p>
<p> »Postao sam vrlo indiferentan glede nastavka života«, istaknuo je on. </p>
<p> Tijekom interviewa koji je dao švedskoj novinarski Malou von Sivers, rekao je neutralnim glasom kako se »nada da će mu ostati dovoljno lucidnosti kako bi mogao isplanirati i organizirati svoje samoubojstvo«. Ingmar Bergman zahtijevao je da na interviewu bude prisutan njegov prijatelj, poznati švedski glumac Erland Josefsson (76). </p>
<p> Rođen 14. srpnja 1918. godine, Ingmar Bergman napisao je scenarije i snimio filmove poput »Sedmog pečata« (1956.), »Divljih jagoda« (1958.), »Tišine« (1963.), »Krikova i šaputanja« (1972.), »Čarobne frule« (1975.) i »Fanny i Alexandera« (1982.), između ostalih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Unicef: Godišnje 20 milijuna novorođenčadi ispod 2,5 kilograma</p>
<p>NEW YORK, 6. travnja</p>
<p> - Godišnje se u svijetu rodi oko 20 milijuna djece (posebno u zemljama trećeg svijeta) koja pri porodu teže manje od 2,5 kg, što za 40 posto povećava smrtnost kod novorođenčeta, objavila je u srijedu izvršna direktorica UNICEF-a Carol Bellamy. </p>
<p> Kod takve djece postoji i povećani rizik za moguć razvoj srčanih bolesti i dijabetesa, kazala je Bellamy. Ona je pozvala međunarodne donatore da povećaju sredstva za borbu protiv toga problema.</p>
<p>Adolescentska trudnoća, loša ishrana, teški radni uvjeti i pušenje tijekom trudnoće, samo su neki od uzroka premale težine novorođenčadi, zaključila je Bellamy. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ovacije »Isusu kristu superstaru«</p>
<p>Dvorana »Lisinski« u Zagrebu / Premijera rock-opere »Isus Krist Superstar« u režiji Vlade Štefančića i izvedbi Kazališta Komedija </p>
<p>Najslavnijoj rock-operi 20. stoljeća »Isus Krist Superstar« britanskih autora skladatelja lorda Andrewa Llyoda Webbera i pisca libreta, trostrukog oscarovca Tima Ricea trebalo je dvadeset i devet godina da stigne u Zagreb.</p>
<p> Izvedena je u produkciji Gradskoga kazališta Komedija, na tradicijom bogatom tlu uspješnih izvedaba domaćih i stranih mjuzikala i rock-opera, među kojima s ponosom možemo među najboljima istaknuti Kabiljo-Grgićevu »Jaltu« i »Gubec Bega« autorske trojke Metikoš-Krajač-Prohaska.</p>
<p>Još je jedna bitna odrednica takvih Komedijinih hitova, a to je stvaralački (i organizacijski) udio duše toga kazališta, redatelja Vlade Štefančića.</p>
<p> Ova predstava obilježava i poklapanje dvaju jubileja: Komedija je ušla u svoju pedesetu sezonu rada, a sam Štefančić obilježava istu obljetnicu svoga umjetničkog djelovanja kao glumca i redatelja.</p>
<p>Poslije tri rasprodane pretpremijere u »Lisinskome« »Superstar« je u srijedu doživio i pun uspjeh premijere. Samo djelo je opće poznato, prije svega po izvrsnoj Webberovoj glazbi, koja je predstavljena pod odličnim dirigentskim vodstvom Veseljka Barešića. No postaviti predstavu ovoga djela nije ni lako ni jednostavno.</p>
<p> Na dramaturškoj okosnici libreta se osjeća da je pisan u, rekli bismo, oratorijskom obliku, i djelo je najprije predstavljeno u diskografskom izdanju, a naknadno preneseno na scenu. Ali zato je Riceov tekst veoma sadržajan, poetski oblikovan i moderan u iznošenju smjelih misaonih formulacija koje itekako odražavaju vrijeme nastanka djela, a to je kraj po mnogo čemu revolucionarnih šezdesetih godina.</p>
<p> Redatelj Vlado Štefančić je okupio odličnu ekipu pretežno mladih suradnika i našao je najbolja rješenja za postavljanje »Superstara« na pozornicu »Lisinskoga«. </p>
<p>Scenograf Ivo Knezović poslužio se projekcijama na pozadinskom platnu i metalnim konstrukcijama stepenica, vezanima s obje strane na otvore loža iznad pozornice, čime je mizanscena dobila jednako na prozračnosti kao i na preglednosti, s time da je orkestar smješten ispred pozornice, kao u ostalom u svim takvim predstavama u »Lisinskom«. Scenograf je ujedno sjajno dizajnirao kompliciranu rasvjetu, koja je znatno pridonijela dojmu predstave.</p>
<p> Odlične nacrte kostima dala je Barbara Bourek, s duhovitim karakterizacijama pojedinih likova, a poznata koreografkinja Tihana Škrinjarić razigrala je plesne umetke na način stilski primjeren glazbi i djelu.</p>
<p>Uspjehu premijere jednako su bitno pridonijeli solisti, gotovo od reda mlade snage (predstava ima višestruku solističku postavu!). </p>
<p>U podjeli u srijedu nije bilo slabe točke, jer su svi pjevali dobro, pa i odlično i, vođeni iskusnom rukom redatelja, igrali efektni rock-teatar, opskrbljeni praktički nevidljivim prijenosnim mikrofonima.</p>
<p> Naslovnu ulogu dobro je iznio popularni Giuliano, a posebno valja istaći sjajne pjevačke i glumačke kreacije Jasne Bilušić, koja je pjevački suvereno i s mnogo topline u scenskoj igri - ostvarila lik Marije Magdalene, zatim Ervina Baučića kao Judu, Dražena Čučeka kao Pilata, Adama Končića kao Šimuna, Vida Baloga kao Heroda, Darija Štulića kao Annasa, Branka Bilaću kao Cslaphasa i Donalda Kupčinca kao Petra. Svaka od tih uloga ostvarenih na premijeri zavrijedila bi i detaljniju analizu.</p>
<p>Pohvale isto tako idu Zboru, Baletu i Orkestru Komedije, od kojih se potonji hrabro nosio s nemalim zadatcima Webberove partiture.</p>
<p>Bila je to premijera predstave koju svakako vrijedi pogledati. Svaka glazbena točka pozdravljena je burnim pljeskom, a kraj predstave ispratile su ovacije prepuna gledališta.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nepravedno optuženi je izdržao</p>
<p>Film »Uragan« Normana Jewisona s Denzelom Washingtonom u glavnoj ulozi izvanredna je oda humanosti, strpljenju, dobroti i pravdi prije svega</p>
<p>U trenutcima kada u Hrvatskoj, nakon drastične presude Tihomiru Blaškiću mnogi ljudi razmišljaju o funkciji pravde i oblicima tolerancije, izdržljivosti i strpljenja, čini se da je film »Uragan« dobrodošao kao jedna od tragičnih, doduše, ali ipak optimističkih priča sa sretnim krajem. Tema filma »Uragan« Normana Jewisona potresna je istinita priča o crnačkom boksaču Rubinu »Hurricaneu« Carteru koji je optužen za zločin koji nije učinio, a zbog čega je proveo 20 godina u zatvoru boreći se za pravdu i dokazujući nevinost.</p>
<p> Tragična Carterova sudbina godinama je izazivala pažnju javnosti i slavnih osoba koje su se zauzimale za njegovo oslobađanje poput Muhameda Alija ili Boba Dylana koji je skladao je pjesmu, a sam Carter napisao je u zatvoru knjigu »Šesnaesta runda«. No, ništa nije pomoglo, sud u New Jerseyu dva puta je odbio njegove žalbe, nakon čega se Carter potpuno povukao u sebe, razočaran i zbunjen, ne želeći ni s kim kontaktirati, prepuštajući se religioznim knjigama i rezignaciji. Snagu za novi život i nadu dalo mu je pismo Lesra, mladog Crnca koji je živio i školovao se u Kanadi zahvaljujući dobrotvornoj pomoći troje ljudi i njihove humane fundacije.</p>
<p> Dječak je Carteru priznao kako je tek u njegovoj knjizi pronašao stvarne upute za život i snagu vjerovanja u nevinost. Lesra je ubrzo svojim entuzijazmom i korespodencijom s Carterom animirao i svoje mentore, troje Kanađana koji su se brinuli o njemu i koji zajedno počinju mukotrpnu i iscrpljujuću borbu prikupljanja dokaza o Carterovoj nevinosti.</p>
<p> Unatoč nizu prijetnji i zabrana, zatvorenih vrata i šutnji, oni napokon pobjeđuju uvjeravajući u trećem pokušaju sud u stvarnu istinu o Carterovoj nevinosti, nakon čega ga sud oslobađa i pušta iz zatvora poslije punih 20 godina.</p>
<p> Ova priča toliko je nevjerojatna da djeluje filmski izmišljeno, gotovo nemoguće da čovjek provede nevino osuđen u zatvoru veliki dio svoga života samo zato što se nije sviđao nekima od svojih rasistički orijentiranih sugrađana. Isto tako prilično filmično, dakle gotovo nemoguće, djeluje i druga, humana strana ove priče, o skupini Kanađana koji tako zdušno i predano prihvaćaju istinu čovjeka kojeg su upoznali kada je već bio u zatvoru. </p>
<p> Denzel Washington briljantan je kao Carter dajući svoju životnu ulogu, a redatelj Norman Jewison znalački je i uvjerljivo odradio posao zaključujući tako svoju trilogiju američkih priča na temu rasizma, nakon što je već oduševio i potaknuo na razmišljanje filmovima »U vrelini noći» i »Vojnikova priča«.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Povelja za dokumentarac</p>
<p>Predstavnici Factuma pripremili su dokument u kojem razmatraju probleme dokumentarne proizvodnje u Hrvatskoj, što će predočiti ministru kulture Antunu Vujiću</p>
<p>ZAGREB, 6 .travnja</p>
<p> - Factum je dokumentarni filmski projekt Centra za dramsku umjetnost iz Zagreba, nevladine organizacije koja djeluje u Zagrebu i u posljednje vrijeme postiže zapažene rezultate svojim dokumentarnim filmovima, što se pokazalo i na nedavno održanim Danima hrvatskoga filma, kada je upravo Factum nagrađen kao najbolji producent. </p>
<p>Srećom za filmska zbivanja u nas, inicijativa Factuma ide dalje, tako su već pripremili Povelju za dokumentarac, koju će predstavnici Factuma predstaviti ministru kulture Antunu Vujiću, a u kojoj se ukratko analiziraju problemi dokumentarne proizvodnje u Hrvatskoj te traže uvjeti za njezinu revitalizaciju.</p>
<p>Nesumnjivo je dokumentarni film danas u svijetu jedan od najvažnijih i najvitalnijih oblika filmske produkcije, dok je u Hrvatskoj u proteklih desetak godina bio uvelike zanemaren s obzirom na to da ga Ministarstvo kulture nije sistematski financiralo, a Televizija je bila zaokupljena drugim interesima. </p>
<p>Upravo je iskustvo Factuma pokazalo kako u Hrvatskoj unatoč svemu tomu postoji velik broj izrazito darovitih autora koji s velikom strašću rade ili žele raditi dokumentarne filmove. Zato su autori skupljeni oko Factuma na godišnjoj skupštini (održana je 31. ožujka) osmislili Povelju o dokumentarcu, u kojoj između ostalog stoji sljedeće.</p>
<p> Produkcija financirana od Ministarstva kulture trebala bi se odvijati u skladu s određenim princima. Ne manje od 20 srednjometražnih i kratkometražnih dokumentaraca godišnje, promtno i elastično financiranje projekata različitih budžeta i trajanja produkcije, financiranje projekata u raznim fazama produkcije, uvažavanje jednakosti filmske, video i digitalne tehnologije te financiranje barem jednog dugometražnog dokumentarnog filma u dvije godine. U Povelji se također traži da se pri prosudbi projekata uz sinopsis prihvaćaju i video i foto istraživanja kao i ostali pripremni materijali.</p>
<p>Što se tiče televizije, Povelja utvrđuje kako je ona danas u Europi jedna od najvažnijih producenata i financijera dokumentarnog filma. A što je potrebno učiniti da bi to bila kod nas?</p>
<p>Treba odvojiti informativni od dokumentarnog programa, to jest novinarstvo od autorskog dokumentarca, obvezati HTV da najmanje šezdeset posto emitiranog dokumentarnog programa treba biti realizirano na hrvatskome jeziku, a najmanje dvadeset posto trebalo bi komisijski biti dodijeljeno za proizvodnju nezavisnim produkcijskim tvrtkama putem natječaja. Također je predloženo da redakcija dokumentarnog programa ima programsko vijeće sastavljeno od uglednih profesionalaca i javnih djelatnika koji nisu uposlenici HRT-a.</p>
<p> I na kraju vrlo važan prijedlog o organiziranju art kina, prvo u Zagrebu, a zatim i u ostalim većim gradovima, u kojima bi se redovito prikazivali domaći i inozemni dokumentarni filmovi.</p>
<p> Inicijativa Factuma vrijedna je ne samo prigodne pažnje nego i što brže akcije, kako Ministarstva kulture, tako i odgovornih na Hrvatskoj televiziji. Tim prije što su ovu akciju već potpisali i iza nje stoje autori raznih generacija, ugledni i tek pristigli, novi i nepoznati, stari i afirmirani, ali svi željni poštena i profesionalna odnosa prema dokumentarnom filmu pa samim tim i njegova statusa unutar hrvatske filmske kulture. </p>
<p>Potpisnici Povelje za sada su Ljupče Đokić, Saša Podgorelec, Zvonimir Jurić, Igor Mirković, Petar Krelja, Maja Zrnić, Aldo Tardozzi, Bruno Anković, Katarina-Zrinka Matijević, Nebojša Slijepčević, Dana Budisavljević, Mile Blažević, Stanislav Tomić, Branko Ivanda,Tomislav Fiket, Tatjana Božić, Dalibor Matanić i Nenad Puhovski.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Boje krajobraza Petra Vidića</p>
<p>DUBROVNIK, 6. travnja</p>
<p> - U galeriji Ars longa vita brevis otvorena je izložba slika fra Petra Perice Vidića. Izložba je ostvarena suradnjom te dubrovačke galerije i Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik.</p>
<p> Po svemu zanimljiv umjetnički put toga slikara, inače gvardijana Franjevačkog samostana Sveti Ante u Sarajevu, predstavljen je odabirom njegovih radova koji svjedoče o autentičnom slikarskom rukopisu potvrđenom na brojnim dosadašnjim izložbama u domaćim i inozemnim galerijama. Fra Petar Perica Vidić uči slikarstvo u atelieru Gabrijela Jurkića, usavršava ga u Ljubljani i Beču te na studijskim putovanjima po Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Od 1993. godine redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu, a od 1995. godine dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Prvom samostalnom izložbom predstavio se 1982. godine u Visokom afirmirajući, u međuvremenu, svoju slikarsku poetiku. Prepoznatljiv kolorit i tematsku posvećenost krajobrazu, čemu u prilog svjedoči i njegova samostalna izložba u Dubrovniku o kojoj, u predgovoru kataloga izložbe Lucija Orešić zapisuje: »Fra Petar Perica Vidić svojim opusom predstavlja snažno autorski obojenu sintezu europskog slikarstva posljednjeg stoljeća. Njegov likovni izričaj počinje tako kad zbog siline emocija raznih predznaka riječi više nisu moguće sredstvo komunikacije«. Izložba će u Dubrovniku biti otvorena do 10. travnja (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Odmak od tradicije</p>
<p>Muzej primijenjenih umjetnosti u Beču / Izložba Terenca Rileya »Un-Private House« Prikazani projekti i realizacije 26 obiteljskih kuća, koje propituju nove pristupe klasičnim arhitektonskim zadacima </p>
<p>Sandra Križić Roban </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Izložba »Un-Private House«, koja se održava u bečkom Muzeju primijenjenih umjetnosti, izuzetno je zanimljivo riješena prezentacija recentnih projekata i realizacija obiteljskih kuća u Europi, Americi i Japanu. Odabir arhitekata, među kojima se uvijek ističu ona najpoznatija imena poput Rema Koolhasa, Stevena Holla, Bernarda Tschumija, naslućuje kako je autor koncepcije Terence Riley, voditelj Odjela za dizajn i arhitekturu newyorškog Muzeja moderne umjetnosti, izdvojio one autore koji su izvršili odlučan utjecaj na razvoj suvremene arhitekture i posebno stila života. </p>
<p>Već i sam način postave izložbe naslućuje posebnost Rileyevog pristupa. Izložbeni prostor u bečkom MAK-u objedinjen je žutom podnom oblogom po kojoj posjetitelji hodaju obuveni u smiješne, plave plastične »papuče«, djelujući kao da se kreću po nekom dragocjenom podu po kojem nije dozvoljeno ostavljati tragove. Makete, kompjutorske simulacije, nacrti i fotografije 26 objekata postavljeni su u prostoru koji simulira prostor nekog stana, opremeljenog pomno odabranim primjercima namještaja iz različitih epoha. Makete kuća tako su postavljene na sofama, bračnim krevetima, odnosno stolovima, a neobična konfrontacija novih koncepata stanovanja (predstavljenih izabranim kućama) s kontekstom kućnog dekora najslabiji je trenutak inače vrlo zanimljive izložbe.</p>
<p>Jedinstvenost pozicije obiteljske kuće tijekom povijesti je poprimala različita značenja, od srednjovjekovnog zdanja koje je objedinjavalo radne, životne, gospodarske kao i prostore namijenjene razonodi; preko barokne koncepcije koja se zalagala za sve veću odvojenost radnih i privatnih prostora, sve do kulminacije privatne kuće koja je u 19. i velikom dijelu 20. stoljeća postala prostorom namijenjenom privatnom, obiteljskom životu u kojem nije bilo mjesta za uobičajena poslovna zbivanja. Na takvome kontekstu zasnovana je izgradnja privatnih, obiteljskih kuća Novoga svijeta, karakteristika kojih je sve donedavno bila da prvenstveno ispunjavaju preduvjet privatnosti kao takve. </p>
<p>Uobičajni obiteljski rituali često su uvjetovali klasične pristupe prostornim koncepcijama, koji se u posljednje vrijeme nastoje promijeniti. Kako upozorava Riley, u posljednjih nekoliko desetljeća promijenila se slika uobičajene obiteljske zajednice koja se odlučila graditi kuću. Obitelj danas sve češće čini par bez djece, ili pak homoseksualni par koji je spreman životni prostor »upotpuniti« prostorijama namijenjenima poslovima koji se, zahvaljujući računalima, sve jednostavnije mogu obavljati unutar jedinstvenih četiri zida. Na taj način se tipična struktura niza prostorija namijenjenih zajedničkim dnevnim aktivnostima, te odvojenih spavaćih soba, zamjenjuje slobodno koncipiranim prostornim rasporedima pri rješavanju kojih se ne inzistira na tradicionalnoj podjeli. </p>
<p>Prisustvo javnosti u obiteljskom životu također doživljava novi tretman. Do nedavno, obiteljska je kuća bila sigurno zaštićena od nepoželjnih pogleda koji su nastojali uhvatiti djelić nečije intime. Danas klijenti otvaraju svoje privatne prostore očima javnosti, poneki uz pomoć dramatične geste kao što je odmicanje golemog zastora (vidljivo na primjeru Shigeru Banove kuće u Tokyju), drugi pak postavljanjem izduženog plivališnog traka smještenog u pročelnom istaku koji podsjeća na balkon (kuća u Atlanti arhitekata Marca Scogina i Merrill Elam). </p>
<p>Slobodno tumačenje koncepta privatnosti izuzetno je utjecalo na dizajn, dok je suvremeni način života u krajnjem slučaju postao beskonačnim odrazom podređenim voajerizmu i egzibicionizmu. No taj koncept u novim društvenim odnosima ima svoje zanimljivo tumačenje, koje spominje Terence Riley u izvanrednom tekstu pratećeg kataloga. On podsjeća na značenje riječi regard (pogled), koji korijenski proizlazi iz francuskog garder (čuvati, nadzirati, paziti). U otuđenom svijetu otvorenost intimnih aspekata dnevne obiteljske rutine moguće je sagledati, barem prema predloženim primjerima, u kontekstu novog tumačenja sigurnosti.</p>
<p>Izgledi i načini na koji su strukturirane kuće predstavljene na izložbi ne tendiraju postati novim stambenim paradigmama, već su to prvenstveno odgovori na specifične potrebe koje vlasnici postavljaju pred arhitekte. A oni se, koliko je moguće suditi po viđenom, opredjeljuju za dva različita sustava, nazvana »kapljom/kuglom«, odnosno »kutijom«. Prvi oblikovni sustav temelji se na topologiji, odnosno prostoru neprekinute protočnosti, dok se »kutije« bezuvjetno referiraju na Mies van der Roheov stakleni paviljon, odjeke kojega intenzivno pratimo u recentnim ostvarenjima. Osim toga, drastične promjene koje su utjecale na »de-privatizaciju« obiteljske kuće uvjetovane su medijima koji na aktivan način sudjeluju u oblikovanju kako prostora tako i načina života. Autori pojedinih primjera prikazanih na izložbi razmišljaju o mogućnostima ostvarenja virtualnih kuća, u kojima digitalni gosti sudjeluju na večeri, razmjenjujući informacije putem video-monitora i modema. To su pripadnici virtualnih jedinki o kojima piše Paul Virilio, upozoravajući na gubitak vlastitog svijeta koji, nadajmo se, neće ubrzo uslijediti.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sporne tvrdnje o MSU</p>
<p>SUČELJAVANJA: Nada Vrkljan-Križić, nekadašnja v. d. ravnateljica i članica stručnog tima za izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti u razdoblju od 1994. do 31. ožujka 1998., reagira na tekst »Sporenja oko Muzeja suvremene umjetnosti« objavljen u »Vjesniku« 4. travnja </p>
<p>Uvažavajući svačije pravo na osobno mišljenje, a pogotovo kada se radi o visoko obrazovanim kulturnim djelatnicima i umjetnicima, za koje se iznad svega pretpostavlja da se rukovode ozbiljnošću i istinitošću u svojim iskazima te posjedovanjem nesumnjivih moralnih i etičkih kvaliteta, neću se osvrtati na pojedine osobne stavove o radu i djelatnicima zagrebačkog MSU-a iznesene u Vjesnikovoj anketi »Sporenja oko Muzeja suvremene umjetnosti« (broj od 4. travnja), već ih ostavljam njihovoj savjesti i procjeni stručne javnosti.</p>
<p>Osvrnut ću se na Vjesnikove urednice ankete koje su ipak kanalizirale raspravu po vlastitom nahođenju, s uočljivim negativnim predznakom u odnosu na zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, iznijevši ujedno i dosta netočnih podataka.</p>
<p>Bitka oko naziva - odnosno preimenovanje Galerija grada Zagreba u Muzej suvremene umjetnosti bila je mnogo dramatičnija nego što se to iščitava iz teksta gospođe Vesne Kusin. Jedine zasluge da se taj naziv konačno usvojio ima nekadašnji Muzejski savjet Hrvatske (1996. preimenovan u Muzejsko vijeće) i njegovi tada djelujući članovi na čelu s najzaslužnijom osobom za usvajanje naziva, u par navrata predsjednikom Savjeta odnosno Vijeća, prof. dr. Ivom Maroevićem, a nikako se zasluge ne mogu pripisati tadašnjem ministru kulture, gospodinu Biškupiću, koji je uporno bio protiv promjene naziva.</p>
<p> Zaključak o promjeni naziva donesen je još davne 1990. godine Zaključkom muzejskog savjeta od 22. veljače 1990., a tek je stavljen u funkciju 7. svibnja 1996. Zaključkom Muzejskog vijeća Hrvatske pod predsjedanjem prof. dr. Ive Maroevića, doduše kada je ministar kulture doista već bio gospodin Biškupić.</p>
<p> Ovo Muzejsko vijeće ubrzo je raspušteno (listopad 1996.) bez ikakva »otpusnog« pisma eventualne »zahvale na suradnji« njegovim članovima, a pojedini od tih starih članova potom su sustavno anatemizirani od strane istog ministra i njegove družbe, i to stoga jer se nisu dali manipulirati ni od koga. Budući da sam tih godina (1995.-1996.) i osobno bila član Muzejskog savjeta (vijeća) Hrvatske, to mogu odgovorno tvrditi i potkrijepiti dokumentima, a potvrditi mogu i njegovi ostali tadašnji članovi.</p>
<p>Nije Grad Zagreb »ponudio čak« (istaknula N. V. K.) »četiri lokacije« za Muzej suvremene umjetnosti zaslugom gospodina Biškupića, kako navodi V. Kusin, već je to bilo iznuđeno pri Gradskom uredu za planiranje razvoja i zaštitu okoliša upornim nastojanjem struke i pronalaženjem raznih mogućih lokacija za smještaj muzeja, posebnog volonterskog stručnog tima u kojem su se nalazili uvaženi članovi i zagovornici ideje - borci za novu zgradu muzeja (naravno bez ikakve novčane naknade za svoj nesebični rad); Ivan Kožarić, pok. Marijan Jevšovar, Igor Zidić, Zvonko Maković, Nada Vrkljan-Križić i Marijan Susovski (vidi: Informatica Museologica/1993 1/4, Zagreb, 1994.) te arhitekti Krešimir Rogina i Vinko Penezić, Tihomir Milovac, povremeno prof. dr. Ivo Maroević i Želimir Laszlo.</p>
<p> Ta je grupa već u samom startu 1993./94. uz podršku stručne javnosti i samog Muzeja suvremene umjetnosti »tražila konsenzus kulturne javnosti kako bi se konačno otklonila nesklonost gradskih vlasti Muzeju suvremene umjetnosti« i zaključila da »treba ići u zajedničku borbu ne protiv amatera i diletanata, već beskrupuloznih interesnih grupa«. Zna se da je tada na čelu kulture Grada bio upravo gospodin B. Biškupić.</p>
<p>Stoga je Muzej suvremene umjetnosti naručio od Urbanističkog zavoda grada Zagreba analizu četiriju tada razmatranih lokacija, te ju je sam i financirao, jer ti navodno tako benevolentni predstavnici vlasti nisu htjeli uopće financirati izradu takve podloge, kao ni čitav niz kasnijih daljnjih imovinsko-pravnih i stručnih (muzeoloških i konzervatorskih) podloga nužnih za izradu muzeološke koncepcije za podnošenje prijedloga o izgradnji muzeja Muzejskom vijeću Hrvatske. Nijedan od sudionika i vanjskih suradnika za taj posao ni od koga nije dobio ni kune.</p>
<p>Vrlo je zlonamjerna tvrdnja da »takvo« (misli se na sadašnje trenutačno turbulentno i uznemirujuće) »stanje odgovara samoj muzejskoj instituciji« (dakle gornjogradskom MSU, po navodima Vesne Kusin) »i njenim uposlenicima« čime se »možda prikrivaju i drugi nedostaci u funkcioniranju MSU«, kako kaže V. Kusin. Ona nadalje konstatira na doista nevjerojatan način (s obzirom na njeno dugogodišnje praćenje i poznavanje problema), »da tim ljudima« (istaknula N. V. K.) »u Muzeju zapravo nije stalo do zgrade muzeja, već samo do toga da su oni permanentno neshvaćena žrtva, te da im ta uloga najviše odgovara«.</p>
<p> Zanimljiv je taj zaokret u njenu odnosu prema ovom muzeju (vidi njezin opsežan prilog u koloru »U susret Muzeju suvremene umjetnosti« od 23. svibnja 1999.) i njegovim »uposlenicima« koji se po njoj čak više i ne nazivaju nekim stručnim nazivima, i bojim se da iza toga leže neki vrlo prizemni i osobni razlozi osobnih uvreda i osveta, koji nisu na razini stručne rasprave. </p>
<p>Nedopustivo je u tako važnu temu za grad Zagreb i Hrvatsku u cjelini upletati neke obračune pojedinaca, bez obzira o kome se radilo, a što je, na žalost, prisutno i u nekim dijelovima ankete, što je odraz doista jadnog stanja naše kulturne svijesti i odgovornosti struke prema javnosti, te odražava, na žalost, krajnje nisku razinu kulturnog dijaloga, kojeg, zapravo, i nema.</p>
<p>Kada V. Kusin konstatira u neodređenom obliku »da se sada MSU, međutim, vraća na nultu točku. Traži se nova lokacija, novi natječaj, pa i novi koncept muzeja« (!?), bilo bi dobro da također točno precizira »tko to traži« i »tko to vraća MSU na nultu točku«, jer to svakako ne čine po njoj nazvani »uposlenici« Muzeja suvremene umjetnosti! Neka onda bude i u tome jasna do kraja.</p>
<p>Iz toga proizlazi da bi nas (mislim na ukupnu kulturnu javnost Zagreba) opet netko htio vratiti na nultu poziciju!?</p>
<p>Kako se sve lako i brzo zaboravlja! A rušilački tim (uvijek negdje u zasjedi) i dalje je na djelu.</p>
<p>Stoga se anketari Vjesnika obrušavaju na posljednjih deset godina rada i djelovanja MSU-a, upravo ovih posljednjih iscrpljujućih 10 godina kada smo promijenili čak četiri ministra kulture i kada se nemilice uništavala (ratom) ili sprječavala (politikom) svaka moderna i slobodna misao okrenuta svijetu i budućnosti, pa se čak i perfidno koriste i samim umjetnicima, samo da bi se izgleda ponovno pod svaku cijenu spriječilo izgradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Doista se postavlja pitanje kome je ili nije u ovom gradu do toga muzeja stalo i na koji način?</p>
<p>Što se tiče navoda Vesne Kusin da se »pothranjuje uvjerenje da je u Zagrebu moguć 'drugi Bilbao'«, i to, kako ona kaže, »možda ponajviše iz samog MSU-a«, ona bi morala moći razlikovati ideju ili inspiraciju konceptom od samog konkretnog zdanja. Nitko ne traži »drugi Bilbao«, jer bi to bilo bespredmetno, ali se pledira za drugačijim odnosom vlasti prema umjetnosti i kulturi, za drugačijim shvaćanjem uloge i značaja jednog muzeja moderne i suvremene umjetnosti u planiranju jednoga grada koji bi htio biti europski. A u ovom našem konkretnom trenutku konca 20. stoljeća i pred ulaskom u treći milenij!</p>
<p>Osim toga Guggenheimov muzej u Bilbau ne nosi naziv Muzej suvremene umjetnosti u Bilbau, kako ona pogrešno navodi, već se on zove Guggenheim-muzej Bilbao, što je struci dobro poznato i što je u svim dosadašnjim napisima (barem koje ja potpisujem) uvijek jasno navedeno, kao što je navedena i Fundacija Salomona R. Guggenheima i njena uloga u njegovoj izgradnji, fundusu i izlagačkoj politici. (Vidi: Vijesti muzelaca i konzervatora br. 3/97; br.1-4/1999; Vijenac br. 135 od 6. svibnja 1999., Zarez 1/8 od 28. svibnja 1999., Čovjek i prostor br. 9/10 '99. itd. i sl.).</p>
<p> Ja sam čak osobno jednom predložila ministru Biškupiću da se na državnom nivou stupi u vezu s Fundacijom Guggenheim u New Yorku, koja i dalje traži mjesta po svijetu za smještaj dijelova svojih zbirki i izgradnju sličnih muzeja, kakve planira ili već ima od Venecije do Berlina i Bilbao, pa čak i u Koreji i Africi.</p>
<p>Stoga nije točno da »pri tome nitko (istaknula N. V. K.) ne spominje mogućeg mecenu, pa se lukavo preskače informacija da iza (njega) stoji Fundacija Guggenheim«. Tko se ipak bolje sjeća trenutka otvorenja toga muzeja u listopadu 1997. godine, sjetit će se prijetnji baskijske ETA-e o podmetanju bombi pod zdanje muzeja, u znak protesta zbog ulaska američkog kapitala i »američkoga kulturnog imperijalizma«, kako su to nazvali, u Baskiju. To je dobro poznata činjenica svakoj informiranoj osobi koja se bavi kulturom i suvremenom umjetnošću. A valjda se krećemo u tom okruženju!?</p>
<p>Nada Vrkljan-Križić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Krvava noć u Istanbulu, ubijena dva engleska navijača</p>
<p>Prema priopćenju policije, sukobi između skupine Engleza i Turaka izbili su u srijedu navečer ispred jednog noćnog bara na trgu Taksim. U sukobu je sudjelovalo 15 Engleza i mnogo više Turaka/ U Galatasarayu tvrde da će utakmica biti odigrana pod posebnom prismotrom policije</p>
<p>ISTANBUL, 6. travnja</p>
<p> - Dva engleska navijača su ubijena, a šest ih je ozlijeđeno u tučnjavi sa turskim huliganima u Istanbulu uoči polufinalnog dvoboja Kupa UEFA Galatasaray - Leeds United. </p>
<p> Prema priopćenju turske policije, sukob između skupine Britanaca i Turaka izbili su u srijedu navečer ispred jednog noćnog bara na trgu Taksim. U sukobu je sudjelovalo 15 Engleza i mnogo više Turaka, navodi agencija Anatolija, dodavši kako je jedan engleski navijač uboden nožem izdahnuo na mjestu sukoba, dok je drugi preminuo u bolnici. </p>
<p>Glasnogovornik Galatasaraya Tugay Vardar ispričao se za izgrede, navodeći da su ih »počinili nasilnici koji sigurno nemaju veze sa navijačima Galatarasaya«.</p>
<p>Europski nogometni savez (UEFA) je u svojem priopćenju izrazio žaljenje zbog smrti navijača, dodavši kako će procijeniti situaciju i tijekom dana odlučiti hoće li se utakmica održati. </p>
<p> - Susret polufinala UEFA Kupa između Galatasaraya i Leeds Uniteda ipak će se igrati u Istanbulu, govorio je dužnosnik turskog kluba nakon sastanka s lokalnom policijom. Mete Razlikli je kazao kako je postignut dogovor sa policijom, koja će prepratiti engleske navijače na stadion i kasnije na zrakoplove za Englesku. </p>
<p>U vrijeme dok se iščekivala utakmica, u Leedsu je tisuće navijača krenulo prema stadionu Elland Road na kojem su spontano počeli iskazivati žalost zbog pogibije dvojice njihovih kolega. Tisuće šalova i cvijetova ostavljeno je u znak počasti na ogradama i travnjaku stdiona Elland Road u Leedsu. Mnogi od njih ostat će na stadionu sve do povratka svojih prijatelja navijača koji se nalaze u Istanbulu.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U očekivanju Bečeja bez Šimenca</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti HPB, bez donedavno ponajboljeg igrača Dubravka Šimenca, očekuju susret posljednjeg kola »crvene skupine« Lige prvaka (nedjelja, 16 sati) sa jugoslavenskim prvakom Bečejom, koji ne odlučuje o konačnom poretku budući su oba kluba izborila »final four«</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Iako susret posljednjeg šestog kola »crvene skupine« vaterpolske Lige prvaka, između domaćina Mladosti HPB te jugoslavenskog prvaka Bečeja, ne odlučuje o konačnom plasmanu, budući su oba kluba već ranije izborila »final four«, pobjedu priželjkuju i jedni i drugi.</p>
<p>- Bečej puno ulaže u vaterpolo. Imaju sjajnu momčad, odlično plaćenu. A i činjenica da su se prihvatili organizacije turnira najbolje četiri europske momčadi dovoljno govori o njihovoj financijskoj moći. Prestiža i naše samopouzdanja su nam motivi, koji će, nadam se, presuditi u našu korist ove nedjelje, rekao je direktor kluba Vladimir Kobeščak.</p>
<p>Okršaj s jugoslavenskim prvakom na plivalištu Mladosti u nedjelju (16 sati) »mladostašima« će pokazati koliko zapravo vrijede u ovom trenutku, a nakon svih nedaća u klubu. Pokazat će mogu li se »mladostaši« ravnopravno mjeriti s ostalim sudionicima »final foura«. I to bez donedavno ponajboljeg »žapca«, Dubravka Šimenca.</p>
<p>- Forma momčadi je zadovoljavajuća, čak bih rekao vrlo dobra. Na posljednjim treninzima forsirao sam uigravanje obrambenog reda, te smo se u tom segmentu igre popravili, komentirao je stanje u momčadi Bonačić i najavio subotnji susret riječima:</p>
<p>- Spremni smo na dodatno opterećenje, rizik koji taj susret nosi. Jer, susreti jugoslavenskih i hrvatskih klubova uvijek će imati jedan dodatni naboj. A uz potporu navijača i igrom kakvu pružamo u zadnje vrijeme uvjeren sam u pobjedu, koja će donijeti uvijek potrebno samopouzdanje uoči turnira završne četvorice u Bečeju. </p>
<p>Ujedno je Bonačić napomenuo kako će gosti pokušati sakriti neke detalje igre, ne bi li iznenadili buduće suparnike na »final fouru«. Netko je tada duhovito dobacio kako Mladost HPB skriva - Dubravka Šimenca.</p>
<p>Najveća zvijezda jugoslavenske momčadi, koja će bez obzira na ishod zagrebačkog susreta biti prva u »crvenoj skupini«, zasigurno je reprezentativni vratar Šoštar. Ovisno o njegovu raspoloženju, odnosno broju obrana, bolje ili lošije funkcionira i obrana Bečeja, koja je vrlo jaka i čvrsta. U napadačkim redovima treba izdvojiti kvalitete Vasovića i Uskokovića, a naročito Šapića, za kojeg u Bečeju govore kako je trenutno najbolji igrač na svijetu. No, sklonost pretjerivanju uvijek je prisutna uoči ovakvih susreta.</p>
<p>- Kada smo igrali u Bečeju nismo bili u formi u kakvoj smo danas. No, i s takvom igrom vodili smo do polovice susreta, kada smo zbog pada koncentracije i nekoliko početničkih pogrešaka u obrani izgubili susret. Upravo zato sam uvjeren da u nedjelju pred domaćim navijačima ne možemo izgubiti, rekao je iskusni »mladostaš« Tomislav Rogin.</p>
<p>Sa gostujućim igračima iz Bečeja će doputovati i 100-ak navijača. Upravo iz tog razloga klub je osigurao besplatne karte, koje se mogu podignuti svaki dan u tajništvu kluba, kako bi nadglasali gostujuće ljubitelje vaterpola.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Nismo dečki, ali znamo igrati rukomet«</p>
<p>Tako kapetanica reprezentacije, Klaudija Bubalo poziva navijače na kvalifikacijsku utakmicu za EP 2000. protiv Njemačke u subotu (16.30) u dvorani II Sportskog doma / Reprezentativke odsad sa »Simpom«, a reprezentativci sa »Cronetom«</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Od četvrtka pa sljedećih godinu dana hrvatske će rukometne reprezentativke na dresovima nositi znak »Simpa«, a reprezentativci će, pak, imati znak »Cronet«. Hrvatski rukometni savez potpisao je, naime, sponzorski ugovor s Hrvatskim telekomunikacijama, kojim HT postaje generalni sponzor svih nacionalnih rukometnih vrsta.</p>
<p>- Ovim smo ugovorom pokazali da cijenimo sport i pratimo vrhunske rezultate, rekao je zamjenik predsjednika Uprave HT-a, Armin Herbert Schubert na potpisivanju ugovora s HRS-om, kojeg je predstavljao tajnik HRS-a Damir Poljak. Reprezentativke su nosile reklamne majice i kape, dijeleći ulaznice za subotnji dvoboj protiv Njemica, koji će se odigrati u 16.30 sati u dvorani II Sportskog doma.</p>
<p>Tako su igračice i njihov izbornik Josip Šojat prijepodne podarili sponzoru, ali su se odmah vratile u svoju oazu, hotel »Holliday«, jer, jednoglasni su svi, najviše im treba mir. Izbornik Šojat je rekao da ovo nije povijesna utakmica za hrvatske rukometašice, kako to mnogi ističu, ali da je svakako bitna. Pobijede li naše rukometašice Njemačku u subotnjem zagrebačkom dvoboju, a tjedan dana kasnije i u njemačkom Sindelfingenu, plasirat će se na Europsko prvenstvo, koje će biti u prosincu u Rumunjskoj. Novi njemački izbornik Dago Leukefeld unaprijedio je igru Nijemica, što se vidi na kazetama s turnira u Neubrandenburgu, koje gledaju izbornik Šojat i njegov pomoćnik Nenad Zvonarek.</p>
<p>- Igraju brže, očekujemo da će nam postaviti obranu 6-0 ili 5-1, koja bi nam više odgovarala. No, trebamo razmišljati o sebi, kaže Šojat.</p>
<p>Od 17 pozvanih i pristiglih igračica, jedna je već otpala za prvi dvoboj. Samira Hasagić ozlijedila je desni gležanj i, usprkos nadama, teško će biti spremna za subotu. No, za uzvrat će biti. Za utakmicu s Njemicama Šojat bi trebao prijaviti 12 igračica, a odabir nije baš lak. Naime, većina igračica je stigla umorna (ta, kraj je sezone), na kraju snaga i teško je procijeniti objektivno koja je u kakvoj formi. A prilika je velika - nakon nekoliko godina vratiti se na međunarodno natjecanje. Iako ne žele priznati, nije mala stvar sada braniti čast hrvatskog rukometa, a to je breme na našim rukometašicama.</p>
<p>Zato pozivaju navijače na subotnji dvoboj, kaže Klaudija Bubalo: »Nismo dečki, ali i mi znamo igrati rukomet!« Ulaznice su besplatne, a dijele se na istočnom ulazu u Sportski dom. Iz HRS-a kažu da imaju obećanje »Bad Blue Boysa« da će doći na utakmicu, u manjem broju, ali da će svakako doći. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šundov: Kakav Split, ostajem u Americi!</p>
<p>Iako je nedavno sportski direktor KK Split Croatia osiguranje Rato Tvrdić nagovarao Brunu Šundova da se vrati na Gripe, mladi košarkaš, kojem na ljeto ističe ugovor s Dallasom, odlučno poručuje da ostaje u SAD</p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - Bruno Šundov, 20-godišnji 221 cm visoki hrvatski košarkaš, član američke profesionalne momčadi Dallas Mavericks prije dvije godine neočekivano je bez da odigra jednu utakmicu, napustio KK Split Croatia osiguranje. Ovog ljeta mu ističe ugovor s Dallasom, a čelnici splitskoga kluba rado bi ga vidjeli u žutom dresu. Stoga je sa Šundovom kontaktirao Rato Tvrdić, sportski direktor splitskog kluba.</p>
<p>- Šjor Ratu sam vidio kada je Dallas gostovao kod Indiane i popričali smo nekoliko minuta. Čujem kako je pukla priča da se vraćam u Split. Kazao mi je, kako bi mi bilo najbolje dvije-tri godine odigrati za »žute«, pa da se nakon igranja na Gripama vratim u NBA. Odgovorio sam mu, a što bih drugo: »Evo me na ljeto.« Poručujem ljudima na Gripama da ću se kad-tad vratiti u Split, ali to će biti kada ja odredim. To što sam otišao prerano, pogreška je kluba s Gripa, a sada me žele vratiti. Stvarno ih ne razumijem, što oni to misle?!, kazao je Šundov. </p>
<p>Aleksandar Petrović, izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije ozbiljno računa na darovitog košarkaša koji svoje iskustvo skuplja po Americi. Petrović i Šundov su nedavno razgovarali, našli su se na istoj valnoj dužini, a Šundov je pojasnio:</p>
<p>- Razgovarao sam s Acom, i kazao mi je da slaže mladu momčad, te da najozbiljnije računa na mene. Normalno da ću igrati za Hrvatsku, prvo na Europskom prvenstvu mladih u Makedoniji, a priključit ću se i pripremama najbolje selekcije. Pauzu ću iskoristiti za nastupanje na ljetnoj američkoj ligi. Karijeru ću sigurno nastaviti u Americi, ako ne u NBA onda u nekoj drugoj ligi. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Košarkaški prvak Hrvatske bit će poznat krajem svibnja</p>
<p>Sljedeće sezone Hrvatska će opet imati osam predstavnika u europskim košarkaškim kupovima / Za sada poznati samo sudionici Kupa Radivoja Koraća, to su Benston, Sava osiguranje, Karlovac i Zrinjevac </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Susretima 22. kola prvenstva Hrvatske za košarkaše završio je prvi dio natjecanja u kojemu je sudjelovalo 12 klubova, a borbu za naslov nastavit će četiri prvoplasirana sastava. Za sve ostale momčadi ova sezona je završila.</p>
<p>Tako se već sada znaju odgovori na neka važna pitanja. Iz lige je ispao sastav Europatrade Samsunga koji je po završetku ligaškog natjecanja ostvario najlošiji omjer pobjeda i poraza. Sljedeće sezone Hrvatska će opet imati osam predstavnika u europskim kupovima, i dok se još uvijek ne zna koja dva kluba će igrati u Europskoj ligi, a koja dva u Kupu Raimonda Saporte, poznati su sudionici Kupa Radivoja Koraća. U najmasovnijem europskom košarkaškom kupu igrat će Benston, Sava osiguranje, Karlovac i Zrinjevac, odnosno sastavi koji su se plasirali između petog i osmog mjesta na ljestvici.</p>
<p>No, iako je za dvije trećine klubova sezona završila, do posljednje utakmice finala doigravanja bi moglo proteći još gotovo dva mjeseca. Naime, između »regularnog« dijela prvenstva i doigravanja ove sezone igrat će se i mini liga, odnosno Zadar, Cibona VIP, Split-Croatia osiguranje i Zagreb će odigrati još šest utakmica dvokružnim sustavom, a tek nakon toga, dakle tek u svibnju, na red će doći odlučujući susreti. U tu mini ligu klubovi prenose sve svoje rezultate iz prvoga dijela prvenstva, to jest Zadar i Cibona VIP kreću sa 42 boda, Split CO sa 37, a Zagreb sa 33.</p>
<p>I polufinala i finale ovogodišnjeg prvenstva igrat će se na tri pobjede, ali s tim da ukoliko jedna momčad u mini ligi u oba susreta pobijedi drugu momčad, a zatim se sastanu i u doigravanju, prva momčad će imati prednost od 1-0. No, još uvijek postoji mogućnost da se bilo koja dva od ovih klubova do kraja sezone sastanu čak sedam puta (dva u mini ligi i pet u doigravanju). (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dino Rađa najkorisniji, Marko Bulić najefikasniji</p>
<p>Nakon prvoga dijela natjecanja košarkaškog prvenstva po statističkim pokazateljima najkorisniji igrač lige je Dino Rađa, koji je drugi strijelac, prvi skakač, šesti asistent i drugi po postotku ubačaja za dva poena. No, Rađa je, osim što je imao najbolju statistiku, ostavio i najbolji dojam u prva 22 kola kako svojim pristupom, tako i odnosom prema suparnicima. Usto, Rađa je i svoje suigrače iz Zadra učinio boljima i nemjerljivo pridonio tome da Zadrani u mini ligu kreću sa prvoga mjesta. Najbolji strijelac nakon prvoga dijela lige je Karlovčanin Marko Bulić, skakače predvodi Dino Rađa, najviše uspješnih dodavanja je skupio Davor Kus iz riječkog Sava osiguranja, najmirniju ruku iz igre imali su Zadrani (Arijan Komazec za dva, a Hrvoje Perinčić za tri poena), dok je najprecizniji sa linije slobodnih bacanja bio Zagrebov igrač Vladimir Anzulović.</p>
<p>1. Marko Bulić Karlovac 527 (21) 25.1 </p>
<p>2. Dino Rađa Zadar 534 (22) 24.3 </p>
<p>3. Marcus Norris Svjetlost Brod 475 (22) 21.6 </p>
<p>4. Dženan Rahimić Jadransko osiguranje 458 (22) 20.8 </p>
<p>5. Arijan Komazec Zadar 394 (19) 20.7 </p>
<p>6. Gordan Giriček Cibona VIP 429 (21) 20.4 </p>
<p>7. Damir Tvrdić Split CO 403 (21) 19.2 </p>
<p>8. Zvonimir Ridl Kandit Olimpija 249 (13) 19.1 </p>
<p>9. Dalibor Bagarić Benston 403 (22) 18.3 </p>
<p>10. Marko Šamanić Zrinjevac 374 (21) 17.8 </p>
<p>1. Dino Rađa Zadar 268 (22) 12.2 </p>
<p>2. Dalibor Bagarić Benston 230 (22) 10.4 </p>
<p>3. Franjo Arapović Kandit Olimpija 98 (11) 8.9 </p>
<p>4. Dženan Rahimić Jadransko osiguranje 185 (22) 8.4 </p>
<p>5. Zvonimir Ridl Kandit Olimpija 100 (13) 7.7 </p>
<p>6. Milan Parezanović Europatrade 150 (20) 7.5 </p>
<p>7. Jakub Genjac Sava osiguranje 163 (22) 7.4 </p>
<p>8. Marko Šamanić Zrinjevac 154 (21) 7.3 </p>
<p>9. Nikola Vujčić Split CO 132 (19) 6.9 </p>
<p>10. Andrija Žižić Split CO 134 (20) 6.7 </p>
<p> Asistenti:</p>
<p>1. Davor Kus Sava osiguranje 143 (22) 6.5 </p>
<p>2. Arijan Komazec Zadar 100 (19) 5.3 </p>
<p>3. Damir Voloder Kandit Olimpija 99 (20) 5.0</p>
<p>4. Vladimir Anzulović Zagreb 93 (21) 4.4 </p>
<p>5. Rico Swanson Zrinjevac 47 (11) 4.3 </p>
<p>6. Dino Rađa Zadar 88 (22) 4.0 </p>
<p>7. Vladimir Krstić Cibona VIP 70 (22) 3.2 </p>
<p>8. Josip Sesar Cibona VIP 61 (20) 3.1 </p>
<p>9. Mark Baker Cibona VIP 34 (12) 2.8 </p>
<p>10. Franjo Arapović Kandit Olimpija 30 (11) 2.7 </p>
<p>Šut za 2 poena:</p>
<p>1. Arijan Komazec Zadar 115-163 71% </p>
<p>2. Dino Rađa Zadar 200-284 70% </p>
<p>3. Davor Marcelić Cibona VIP 69-99 70% </p>
<p>4. Zvonimir Ridl Kandit Olimpija 69-101 68% </p>
<p>5. Tomislav Ružić Zadar 83-122 68% </p>
<p>6. Dženan Rahimić Jadransko osiguranje 179-263 68% </p>
<p>7. Joško Poljak Split CO 70-105 67% </p>
<p>8. Josip Vranković Cibona VIP 58-87 67% </p>
<p>9. Vladimir Krstić Cibona VIP 50-76 66% </p>
<p>10. Nicholas Dillon Kandit Olimpija 47-72 65% </p>
<p>Šut za 3 poena:</p>
<p>1. Hrvoje Perinčić Zadar 21-35 60% </p>
<p>2. Marino Baždarić Sava osiguranje 38-69 55% </p>
<p>3. Vladimir Krstić Cibona VIP 28-51 55% </p>
<p>4. Goran Starčević Karlovac 46-87 53% </p>
<p>5. Arijan Komazec Zadar 22-43 51% </p>
<p>6. Dalibor Mezulić Sava osiguranje 15-31 48% </p>
<p>7. Ivan Perinčić Zagreb 22-46 48% </p>
<p>8. Ivan Tomeljak Split CO 13-27 48% </p>
<p>9. Vladimir Grebenar Kandit Olimpija 22-47 47% </p>
<p>10. Josip Vranković Cibona VIP 36-77 47% </p>
<p>Slobodna bacanja:</p>
<p>1. Vladimir Anzulović Zagreb 40-45 89% </p>
<p>2. Arijan Komazec Zadar 98-112 88% </p>
<p>3. Damir Voloder Kandit Olimpija 63-73 86% </p>
<p>4. Davor Kus Sava osiguranje 109-127 86% </p>
<p>5. Ticiano Mazija Karlovac 65-77 84% </p>
<p>6. Damir Tvrdić Split CO 122-145 84% </p>
<p>7. Davor Marcelić Cibona VIP 38-46 83% </p>
<p>8. Zvonimir Ridl Kandit Olimpija 57-70 81% </p>
<p>9. Marko Bulić Karlovac 115-142 81% </p>
<p>10. Goran Starčević Karlovac 42-52 81%</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U Zagrebu 600 veslača!</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Glavni grad Hrvatske će u vikendu koji slijedi ugostiti europske veslače i veslačice na tradicionalnoj 17. međunarodnoj veslačkoj regati »Croatia Open«. </p>
<p>U organizaciji VK Croatia, na ovogodišnjoj će se regati okupiti oko 480 veslačkih sastava, odnosno preko 600 veslača i veslačica iz četiri europske države. Talijanski klubovi iz Trsta, Monfalconea i Milana, kao i šest slovenskih, te jedan češki, jednako će kao i svi naši klubovi, a prijavilo ih se dvadesetak, nastupiti u najjačim sastavima.</p>
<p> Razloga za to je i previše, jer ovo je olimpijska godina, a norme treba potvrditi u srpnju na olimpijskim kvalifikacijama u Luzernu. Osim toga, Hrvatska će u kolovozu biti domaćinom juniorskog svjetskog prvenstva, kao i seniorskog u neolimpijskim disciplinama. </p>
<p>Veslačici i veslačice, od kadeta pa do juniora, mlađih seniora, seniora i veterana, na prvoj će kvalitetnijoj regati nakon zimskih baznih priprema, kako je rečeno na prigodnoj konferenciji za novinare, u dva dana koliko će trajati zagrebački skup, pred ljudima iz stručnih stožera pokazati trenutačnu formu.</p>
<p>Što se tiče hrvatskih veslača, njih sedamnaest, prema riječima direktora reprezentacije Srećka Šuka, potencijalni su kandidati za eventualne olimpijske momčadi. Saraga i Martinov još su lani osigurali nastup jednog dvojica bez kormilara u Sydneyu, a koji će to biti odlučit će čelni ljudi struke nakon prve utrke svjetskoga kupa u Münchenu u lipnju. Hrvatska reprezentacija htjela bi naravno imati svoje posade i u disciplinama četverac bez kormilara, osmerac bez kormilara, te dvojac na pariće, a tko su trenutno najspremniji kandidati pokazati će i ova regata. </p>
<p>Od imena uz Saragu i Martinova vrijedi spomenuti Francetića i Čuljka, zatim Rebića i Šindlera, Mrduljaša i Ražova, te Borasku i Frankovića. Najzanimljivija utrka bit će baš ona dvojaca bez kormilara, čije finale je na rasporedu u subotu posljepodne, dok će nedjelja ponuditi utrke četveraca i osmeraca. (A. Pavić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Aboridžini prijete nasiljem za Olimpijskih igara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Australski Aboridžini zaprijetili su nasilnim protestima tijekom rujanskih Olimpijskih igara u Sydneyu. Vođe australskih domorodaca najavom su nasilništva reagirali na postupak ministra Johna Herona (zaduženog za aboridžine), koji je u jednom izvještaju nedavno dospjelom u javnost poricao postojanje »ukradene generacije«. Tim pojmom u Australiji se označavaju tisuće djece Aboridžina koja su desetljećima (od 1910. do 1970. godine) oduzimama od roditelja protiv njihove volje, a pod izlikom da im se želi pružiti »bolja budućnost«. Aboridžine je posebno razbjesnila Heronova izjava da je oduzete djece bilo najviše »desetak posto i da su oduzimana u najboljim namjerama«.</p>
<p>- Heronova izjava ravna je nijekanju holokausta. Olimpijske igre nisu nam dosad bile ciljem, ali nakon ovakvih izjava, više nemamo što izgubiti. Heron nas je natjerao da izađemo na ulice. Igre su u opasnosti, moglo bi doći do nasilnih demonstracija koje nitko nije htio vidjeti i koje još uvijek nitko ne želi vidjeti, kazao je na australskoj televiziji jedan od vođa Aboridžina Charles Perkins.</p>
<p>Njegov kolega Lyall Munro izjavio je da će Aboridžini »pokazati svijetu koliko je Australija zapravo prožeta rasizmom«, a najavio je i veliki marš na Olimpijski stadion u Sydneyu.</p>
<p>Australski političari različito su dočekali prijetnje Aboridžina. Tako je premijer australske savezne države Zapadne Australije Richard Pound izjavio kako nije važan broj oduzete djece. </p>
<p>»Djeca su oduzimana svojim obiteljima, ukradena generacija zaista je postojala«, kazao je Pound, inače član Liberalne stranke koja je na vlasti u glavnom gradu Canberri. </p>
<p>Ministrica za obitelj Jocelyn Newman (jedina članica australske Vlade koja se oglasila na istupe aboridžinskih voda) pak drži da bi protesti za rujanskih Olimpijskih igara bili »neaustralski«, a usporedbu sudbine Aboridžina s nijekanjem holokausta nazvala je »grubo pretjeranom«. Među 19 milijuna Australaca, Aboridžini čine 2,5 posto stanovništva, odnosno 475.000. (gm)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Svi izgredi engleskih navijača</p>
<p>LONDON, 6. travnja </p>
<p> - Kronologija izgreda u kojima su bili uključeni engleski nogometni navijači od 70-ih godina: </p>
<p> 1974 - Tottenham Hotspurov travnjak White Hart Lane suspendiran nakon divljanja navijača u finalu UEFA Kupa sa Feyenoordom.</p>
<p> 1975 - Leeds Unitedu zabranjen izlazak u Europu na četiri godine nakon nereda navijača tijekom finala Kupa prvaka u Parizu.</p>
<p> 1977 - Manchester United izbačen iz Kupa pobjednika kupova zbog izgreda na susretu sa St Etienneom. </p>
<p> 1977 - Engleski navijači poharali Luxemburg, uništavajući trgovine i automobile. </p>
<p> 1980 - Na Europskom prvenstvu engleski navijači se potukli sa policijom u Torinu. West Hamovi huligani harali po Španjolskoj, zbog čega je klub protiv Castille igrao na praznom stadionu. </p>
<p> 1981 - Engleski savez kažnjen sa 94.000 USD zbog štete koju su napravili huligani prije susreta Švicarska - Engleska u Baselu. </p>
<p> 1983 - Tottenhamove pristalice izazvali nerede u Rotterdamu sa 30 ozlijeđenih. Navijači reprezentacije ponovno pustošili Luksemburgom.</p>
<p> 1984 - Englezi na EP u Parizu napravili štetu od milijun dolara. Jedan navijač Tottenhama ubijen u Bruxellesu, a dvije stotine ih zadržano u pritvoru prije finala Kupa UEFA sa Anderlechtom.</p>
<p> 1985 - Millwallove prisrtalice opuštošili stadion Luton Towna - ozlijeđen 31 policajac. </p>
<p> 1985 - Tragedija na stadionu Heysel u Bruxellesu odnijela živote 39 ljudi, mahom Talijana, prije finala Kupa prvaka između Liverpoola i Juvenstusa. Svi engleski klubovi izbačeni iz europskih kupova, a Liverpool dodatno na tri godine, što je kasnije preinačeno na samo godinu. </p>
<p> 1986 - Petorica ozlijeđena u tučnjavi noževima na trajektu preko la Manchea u kojima se vraćalo oko 150 pristalica Evertona, Manchester Uniteda i West Hama. </p>
<p> 1989 - Tragedija na stadionu Hillsborough u Sheffieldu sa 95 poginulih tijekom polufinala FA Cupa između Liverpoola i Nottingham Foresta.</p>
<p> 1990 - Leedsovi navijači divljali u Bournemouthu.</p>
<p> 1990 - SP u Italiji obilježili engleski huligani od kojih je 200 deportirano. </p>
<p> 1992 - Nasilje i destrukcija Engleza tijekom EP-a u Stockholmu dovela u pitanje i održavanje EP 1996 u Engleskoj.</p>
<p> 1993 - Policija zadržala gotovo tisuću Engleza, od koji je stotinjak i krivično gonjeno za nerede u Amsterdamu i Rotterdamu. </p>
<p> 1993 - Turska policija zatvorila 133 navijača Manchester Uniteda, koji su demolirali hotel u Istanbulu. </p>
<p> 1995 - Izbili nemiri u Dublinu, gdje su engleski huligani napali mirne irske gledatelje tijekom susreta Irska - Engleska.</p>
<p> 1996 - Dvije stotine huligana uhićeno u Londonu jer nisu dobro primili poraz protiv Nijemaca u polufinalu EP-a. </p>
<p> 1997 - 40 Engleza pritvoreno u Rimu nakon žestoke tučnjave sa Talijanima. </p>
<p> 1998 - Englezi pretvorili Marseille u bojno polje nakon serije izgreda sa Tunižanima, Francuzima i policijom. Poslije su Engleze napali francuski huligani u St. Etienneu. </p>
<p> 1998 - Po treći puta Englezi pustoše Luksemburgom, a 100 najagresivnijih je zatvoreno. </p>
<p> 1999 - Policija zatvorila 160 ljudi nakon što su se Englezi i Škoti sukobili u središtu Glasgowa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo u Vukovaru bez Pavlovića?</p>
<p>Trenutno najbolji Dinamov nogometaš, Zoran Pavlović, zbog ozljede je u četvrtak odvojeno trenirao i pod upitnikom je njegov subotnji nastup u Vukovaru / U napadu dvojac Šokota - Šimić, na desnome boku i dalje Mikić </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Preciznija dodavanja i brža rješavanja lopte - to su glavne »korektivne mjere«, kojima će trener Dinama, Marijan Vlak, pokušati razdrmati svoje nogometaše prije subotnjeg prvenstvenog dvoboja protiv Vukovara u gostima.</p>
<p> Doduše, ove korekcije više će biti kozmetičkog karaktera, jer onaj glavni, pozitivni pomak u Dinamovoj igri načinjen je u posljednje dvije utakmice, protiv Hrvatskog dragovoljca u prvenstvu i protiv Cibalije u polufinalu Kupa. Ovim dvjema pobjedama Dinamo je najavio izlazak iz (kratkotrajne?) krize.</p>
<p> - U ove zadnje dvije utakmice igrači su igrali odgovorno, disciplinirano, zadovoljili su na trkačkom planu i imali su pravi pristup, onakav kakav trebaju imati u svim utakmicama, kaže Vlak i nastavlja:</p>
<p>- Zato smo i upisali ove dvije pobjede. No, nisam niti posebno zadovoljan, niti nezadovoljan. Moramo poboljšavati našu igru, igrati još tečnije.</p>
<p> Vlak je ujedno najavio da će u Vukovaru istrčati slična postava onoj koja je igrala u Vinkovcima. No, pod upitnikom je nastup Zorana Pavlovića, po mnogima najboljeg Dinamovog pojedinca na ogledu protiv Cibalije.</p>
<p> - Pavlović se žali na probleme s mišićima i moramo vidjeti je li u pitanju samo umor ili nešto drugo. Trenirao je odvojeno od momčadi, zajedno s Mujčinom. U Vukovaru će nastupiti veći dio igrača koji su igrali u Vinkovcima. Jedino Mario Cvitanović nema pravo nastupa zbog žutih kartona.</p>
<p> Klupsko čelništvo je, inače, Mariju Cvitanoviću najavilo drastičnu kaznu zbog toga što je za vrijeme slobodnog dana samostalno trenirao pod »paskom« privatnog trenera Zdravka Jurčića »Miša«. U kuloarima se, osim novčane kazne, spominjala i - suspenzija. U tom slučaju bi, dakle, popis Dinamovih suspendiranih igrača činila dva imena - Cvitanović i Cvitanović. Naime, nakon crvenog kartona protiv Varteksa klupsku suspenziju već je zaradio Igor Cvitanović.</p>
<p> - Ma, ne! Ne znam uopće otkud »informacije« da ćemo suspendirati Marija Cvitanovića. Nećemo to učiniti! On će biti samo novčano kažnjen.</p>
<p> Zasad je nejasno hoće li u Vukovaru zaigrati Robert Prosinečki i Goran Jurić, koji se tek vraćaju nakon problema s ozljedama i pitanje je hoće li ih Vlak u vatru baciti već sada.</p>
<p> - Prosinečki i Jurić su normalno trenirali, a još ćemo vidjeti hoće li ići u Vukovar, ili ćemo ih spremati za sljedeće utakmice.</p>
<p> Prema Vlakovim riječima, Dinamo će u Vukovaru zaigrati s napadačkim dvojcem Šokota - Šimić, a Mikić će i dalje djelovati po desnome boku...</p>
<p> - To je realno. Na posljednjoj utakmici Šokota nije igrao od početka samo iz razloga što je bio umoran. Protiv Vukovara će započeti dvoboj. Budući da Mikić i na poziciji desnog bočnog igra »visoko«, praktički je i on napadač. Istina, u Vinkovcima je više vodio brigu o suparničkom igraču Čuturi, pa je igrao nešto defenzivnije. Odigrao je solidno i u toj ulozi, imao je dvije-tri greškice, ali to je normalno, jer na toj poziciji igra vrlo kratko. Vidjet ćemo u perspektivi koje je njegovo pravo mjesto.</p>
<p> Vlak je prije puta u Vukovar posebno upozorio svoje igrače na posljednje gostovanje u tom gradu. Maksimirski klub je ondje odigrao svoju prvu službenu utakmicu po povratku imena Dinamo. Susret je završen bez pogodaka, što je jasno, označeno kao neuspjeh Vlakove momčadi.</p>
<p> - Upozorio sam igrače da smo se već jednom opekli u Vukovaru, da nam je to dobra pouka i da nam se to više ne smije dogoditi.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Slavko Ištvanić potražuje 120.000 maraka od Dinama!</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Za maksimirski je klub (Dinamo, HAŠK Građanski, Croatia) Slavko Ištvanić, domaći dečko iz Čučerja, odigrao 520 utakmica u 11 godina (od 1984. do 1995. godine), osmi je po broju nastupa u klupskoj povijesti, bio je kapetan momčadi tri godine. A nakon svega, završio je s klubom - na sudu! </p>
<p>- Dužni su mi 120.000 maraka, riječ je o ugovornoj obvezi iz razdoblja od 1992. do 1995. godine. Stalno su obećavali, ali ništa nije ostvareno, zadnji je put Izvršni odbor kluba u prosincu 1999., donio odluku da se moj slučaj riješi, međutim ništa nije riješeno, veli Ištvanić i nastavlja:</p>
<p>- Tužio sam klub i dobio prvu parnicu, no klub je uložio žalbu i ta druga parnica zapravo još traje... U međuvremenu sam postao otac, a sin Luka mi je obolio i na liječenje sam potrošio svu ušteđevinu, zadužio sam se i sad ne mogu ni vratiti dugove, kamoli osigurati pravu terapiju sinu. Dijete sporo napreduje, a liječnici su rekli da bi mu terapija pomogla, da bi ozdravio i prohodao, međutim nemam novca za liječnički tretman. A klub mi je dužan 120.000 maraka, ne tražim nikakvu pomoć, želim da mi se isplati novac kojeg sam pošteno zaradio.</p>
<p>Ištvanić je došao očajan pred novinare, naglašava da bi želio sve riješiti bez suda, jer »Dinamo voli više od svega«. Ali...</p>
<p>- Na žalost, odgovorni ljudi ne žele sa mnom razgovarati, direktor Mirko Novosel me čak nije želio ni pozdraviti u srijedu! Jedino je Velimir Zajec imao razumijevanja i saslušao me, rekao mi je da ćemo nekako riješiti taj problem.</p>
<p>Potom su ga preplavile emocije, nije izdržao, rasplakao se:</p>
<p>- Dao sam sve ovom klubu. Igrao sam u Banjoj Luci 1989. godine, iako mi je dan ranije umrla kćerkica stara pet dana. Igrao sam 1993. u finalu Kupa protiv Hajduka u 20 sati, a četiri sata ranije pokopao sam oca. Igrao sam 1994. na Kantridi u finalu Kupa sa dva napuknuta rebra, poslije utakmice sam se onesvijestio... Apeliram i ovim putem na klupske čelnike da mi isplate dugovanja, jer će tako pomoći mome sinu da ozdravi, kroz suze je govorio Ištvanić.</p>
<p>Hoće li se sve riješiti dogovorom, ili će ipak sud morati reći zadnju riječ? (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tko je platio Dinamovu struju?</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Nije dugo bila isključena struja u Dinamu zbog neplaćenih računa. »Kuršlus« je potrajao dok se nije pojavio tajanstveni platiša, a taj je, kako kazuju dobro informirani krugovi, kuća hrvatskog nogometa - Hrvatski nogometni savez!?</p>
<p> Čuli smo, sustavom pokvarenog telefona, i popratnu priču zašto je HNS uskočio pomoći onom tko je inače naučen u godinu dana potrošiti 40-ak milijuna maraka, a pritom očigledno ostaviti nekomu drugom da mu plati struju. Navodno je HNS otprije bio Dinamu zbog nečega dužan, pa je požurio konačno podmiriti taj račun, kako klub predsjednika Saveza, i izbornika, i dopredsjednika, ne bi do daljnjega živio u mraku.</p>
<p>Dakako, da nas je zanimalo je li HNS zaista platio račun za struju ili ne, pa smo pokucali na vrata one osobe u Savezu kroz čije ruke prolaze svi računi. Riječ je o računopolagačici HNS-a Ruži Bajrić. No, ostali smo kratkih rukava, jer je gospođa Bajrić rekla da o tomu ništa ne zna. Točnije, znade da u utorak 4. travnja kroz njene ruke nikakav sličan račun nije prošao. Nije ni dva dana kasnije, u četvrtak, dočim za zbivanja u srijedu ne može, odnosno ne želi staviti ruku u vatru:</p>
<p>- Taj dan sam bila na službenom putu u Senju na utakmici kadeta Hrvatska - Italija (2-0 op.p.) pa ne znam je li nešto napravljeno ili ne.</p>
<p>Na naš upit: da valjda postoji knjiga ulazaka i izlazaka raznoraznih naloga i računa, pa se sve vjerojatno može saznati jednim pogledom, gospođa Bajrić lakonski je odgovorila:</p>
<p>- Ne mogu vam dati kvalitetnu informaciju, ali i ne želim ništa o tomu govoriti. A ako vas baš točno nešto zanima, priupitajte Zorislava Srebrića glavnog tajnika HNS-a, on je u sve upućen.</p>
<p>Na našu konstataciju: kako bismo prije odgovor dobili od zida nego od Srebrića, gospođa Ruža od srca se nasmijala. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kad »mačke« spavaju, »miševi« caruju</p>
<p>Je li vodstvo Dinama odlučilo kazniti svoga nogometaša Maria Cvitanovića zato što je dodatnim radom sa svojim privatnim trenerom Jurčićem-Mišom prekršio klupsku disciplinu, ili se igrača kažnjava kako bi se zapravo naudilo Miši / Umjesto da se bave »miševima«, klupskim bi stratezima bilo bolje da prouče »Vidukin poučak«</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Kad mačke spavaju, miševi caruju«, kazuje izrijeka. Koliko je ta izrijeka primjenjiva na jednog dvonožnog »miša«, valja procijeniti. No, da gospodin Zdravko Jurčić-Miš sasvim dobro koristi očigledno postojeći zrakoprazni prostor i moguće tuđe nestručnosti ili komocije, to sigurno stoji. Kao što stoji i da mu se zbog toga nastoji podmetnuti noga, gdje god se stigne, jer to je puno lakše nego udariti pravim argumentima. Odnosno studioznim radom koji bi potjerao sve »miševe« i njihov rad u začetku proglasio suvišnim.</p>
<p>Stoga nikako drukčije, nego kao napad na Zdravka Jurčića-Miša, valja ocijeniti ono zbog čega mora platiti Mario Cvitanović. A Mario Cvitanović svoj račun će platiti, kako čujemo, suspenzijom, koja mu je u međuvremenu preinačena u primjerenu novčanu kaznu. A sve zato jer je s inkriminiranim Mišom-Jurčićem, poznatim samozvanim nogometnim trenerom, obavio dodatni trening na dan kada su Dinamovi nogometaši bili oslobođeni treninga. Bio je to dan nakon utakmice u utorak u Vinkovcima, gdje je Mario Cvitanović u zadnji tren ispao iz sastava, pa se nije imao od čega umoriti.</p>
<p>Zapravo je sav problem u svezi Cvitanovićevog izvanrednog treninga usmjeren u krivom pravcu. Ne protiv Cvitanovića, nego stoga što je viđen da je trenirao s Mišom koji još uvijek postoji i mnogima je trn u oku. Jurčić, kojem su predviđali kratki rok trajanja, još je uvijek na sceni i nadalje okuplja igrače koje su treneri odbacili kao neperspektivne. Dapače, u međuvremenu je Miš postao sportski direktor trećeligaša Sesveta. Zovu ga iz različitih sportova da im iscrta shemu pripremanja za pojedine etape, a sve je češće povlačen za rukav da izrekne svoj sud o potencijalu nekog igrača. Samim time je, dakako, smetnja svima onima koji bi sami to trebali raditi, pa kad već ne postoji način da ga se obezvrijedi, kazni se onoga tko je s njime radio, u ovom slučaju Marija Cvitanovića.</p>
<p>A o tomu trebaju li sportaši dodatno raditi ili ne, postoje različite teorije. Kao što postoje teorije o tomu da li treba kontrolirati igrače kada noću idu spavati, u kakvom se miljeu kreću, žive li sportski ili ne.</p>
<p>U pogledu svega ovog prisjećamo se vremena kad je Otto Barić trenirao Dinamo, a stalno se pritom srdio na Marka Viduku što mu na jutarnji trening dolazi s velikim podočnjacima, pa nije bio ni za što. Pitao se Barić tada:</p>
<p>- Kontrolira li uopće itko u klubu život igrača kad im završi trening? Koliko znam, ne kontrolira, što znači da je sve prepušteno osobnoj svjesti i savjesti pojedinaca, a neki od njih, čujem, žive vrlo nesportski. Stoga pozdravljam i podupirem svakog onog tko ima volje dodatno raditi. Pokušao sam ja to tada s Vidukom, jer mi je bilo žao njegovog velikog potencijala. No, novinari su me tada drvljem i kamenjem napali kako neopravdano teroriziram jadnog čovjeka koji zbog toga gubi živce.</p>
<p>Epilog je poznat: zahvaljujući klupskim ljudima kojima je bitnije trenira li netko s Mišom Jurčićem, ili ne, Viduka je kao punoljetna osoba dobrano zaglibio u svijet noći, kocke i svega što ide uz to. Radi njega je prije godinu i pol u Splitu Canjuga zabranio provedbu doping-kontrole, i Viduka se spasio i ljudski i igrački tek kada je »pobjegao« iz Zagreba. A da je kojim slučajem pristao dodatno trenirati kako je htio Barić, najvjerojatnije ne bi imao u svom životu svojevrsnu crnu rupu, jer bi umjesto u noć i za kockarski stol s »prijateljima«, najvjerojatnije završio u - krevetu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šurjaku godi podrška, ali zasad šuti</p>
<p>Bivšeg sportskog direktora Ivicu Šurjaka u kandidaturi za predsjednika Hajduka podržavaju Hajdukovi veterani, Društvo prijatelja Hajduka, Torcida i županijski zastupnici u Skupštini kluba, no sam Šurjak se još ne želi izjašnjavati </p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - Ivica Šurjak, donedavni sportski direktor Hajduka, najozbiljniji je kandidat za predsjednika splitskog kluba. Abdicirajući u siječnju s funkcije šefa struke, sportskog direktora, najavio je svoj brzi povratak na Poljud, a zna se da će nakon klupske Skupštine koja je zakazana za 23. svibnja ove godine, mjesto predsjednika biti upražnjeno. Jer, Željko Kovačević aktualni predsjednik će se povući. Za Šurjaka, kao novog predsjednika Hajduka svoj potpis dalo je 20 skupštinara, a Društvo prijatelja Hajduka iz Splita i Zagreba javnim priopćenjem je podržalo njegovu kandidaturu. </p>
<p>- Ne bih želio puno govoriti i komentirati sve ovo. Istina je da podrška tolikog broja skupštinara godi i doživljavam je kao priznanje za svoj rad u klubu. No, osim što je uloga predsjednika velika čast još je i veća obaveza pa o svemu moram dobro razmisliti. Stvarno se u ovom trenutku ne želim izjašnjavati, suzdržano će Šurjak.</p>
<p> Bivšeg sportskog direktora podržavaju Hajdukovi veterani, Društvo prijatelja Hajduka, Torcida i županijski zastupnici u Skupštini. U srijedu su se neformalno sastali Hajdukovi veterani i porazgovarali o svom sudjelovanju u životu kluba. Šurjak jesve po pojasnio:</p>
<p>- Razgovor je bio neformalan, želja je veterana da budu bliže klubu, da nisu po strani. Nemamo nikakve prijedloge ni stavove. Razmjenili smo mišljenje glede uloge veterana u Hajduku.</p>
<p>Inače, Šurjak sa zanimanjem prati prvenstvo Hrvatske i borbu Hajduka i Dinama za naslov prvaka, te kaže:</p>
<p> - Očekujem da se bodovi zbog slučaja Andrić vrate Hajduku, jer je zaslužemo pobijedio Hrvatskog dragovoljca na travnjaku. Ovo preglasavanje komisija ukazuje da sve nije čisto u pravilnicima što se tiče prenošenja kartona. Uvjeren sam da će se borba za naslov prvaka voditi do posljednjeg kola, a Hajduk je u prigodi prekinuti dominaciju Dinama.</p>
<p>• Koji su vas se igrači dojmili u ovom prvenstvu a ne igraju u Hajduku?</p>
<p>- Ivan Bošnjak iz Cibalije, Nino Bule iz Zagreba i Đolonga iz Hrvatskog dragovoljca. Svojim igrama potvrdili su kvalitete što smo mi u Hajduku već znali. Imali smo mi uvida u njihove mogućnosti, a njihove igre potvrđuju da smo znali što hoćemo, zaključio je na kraju Šurjak. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Nedodirljivi« su postali »dodirljivi«</p>
<p>»Zagrebaši«, izgleda, do poraza od Metkovića 21-24 (11-13) u četvrtfinalu Kupa nisu mogli vjerovati da ih netko može pobijediti kod kuće. Poraza je bilo i prijašnjih sezona, no bile su to prolazne krize i tijesni neuspjesi u gostima, a ovaj je posrtaj u »Kutiji šibica« ozbiljan znak za uzbunu. Nikada se Zagreb nije našao u situaciji da u gostima kod najneugodnijeg suparnika spašava domaći trofej</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Naučeni na višegodišnju šetnju kroz domaća natjecanja i navikli prava iskušenja završavati s posljednjom utakmicom Kupa prvaka, rukometaši Badel 1862 Zagreba doživjeli su u srijedu navečer u »Kutiji šibica« grub i nagli povratak u realnost. Hrvatski doprvaci iz Metkovića nanijeli su Zagrebu treći ovosezonski poraz u domaćem natjecanju, 21-24 (11-13), no budući da se radilo o prvoj utakmici četvrtfinala hrvatskog Kupa, »zagrebaši« bi ovaj neuspjeh mogli platiti gubitkom prvog domaćeg trofeja otkako je hrvatskog natjecanja. Metković-Jambo je u srijedu, pak, postao »noćna mora« hrvatskog prvaka i jedina momčad s kojom Zagreb ima negativan omjer - Metkovci su, naime, ove sezone dvaput pobijedili »nedodirljive«, a izgubili samo jednom, prije tjedan dana u prvenstvenom derbiju.</p>
<p>- Rezultati Metkovića u Kupu EHF-a kao da nisu bili dovoljno upozorenje da se radi o ravnopravnom suparniku. Ako nastavimo igrati ovako nemotivirano, bit će teško pobijediti bilo koga, a kamoli Metkovce u uzvratu. Imam dojam da moji rukometaši nisu bili sasvim prisutni na terenu. Ne znam kako drugačije objasniti tolike neiskorištene stopostotne šanse, zbog koje kojih smo na kraju i izgubili utakmicu. Međutim, ovo je tek prvo poluvrijeme i Metković će se morati dobro pomučiti za plasman u polufinale. Ako su oni nas pobijedili u Zagrebu, možemo i mi njih u Metkoviću, kazao je trener Zagreba Zdravko Zovko, dodavši kako neigranje Zvonimira Bilića i Daliusa Rasikevičiusa zbog ozljeda ne može biti opravdanje da ovakav poraz.</p>
<p>Čini se da »zagrebaši« sve do ove utakmice nisu mogli vjerovati da će se u hrvatskoj ligi naći momčad koja ih može tako uvjerljivo nadigrati i to u njihovoj dvorani. Poraza u hrvatskom prvenstvu, pa i u Kupu, bilo je i prijašnjih sezona, međutim radilo se o prolaznim krizama i tijesnim neuspjesima u gostima, a posljednji posrtaj u »Kutiji šibica« ozbiljan je znak za uzbunu. Nikada se Zagreb još nije našao u situaciji da u gostima kod najneugodnijeg suparnika mora spašavati domaći trofej. Prošle sezone stariji su »zagrebaši« štrajkom utjerivali plaće, pa je u četvrtfinalu kupa juniorska postava tijesno izgubila protiv Zameta. međutim, »kaznena ekspedicija« u uzvratu je uvjerljivo nadvisila Riječane. Možemo li u Metkoviću sljedeće srijede očekivati isti scenarij?</p>
<p>- Još prije tjedan dana nakon međusobne prvenstvene utakmice najavio sam da svoju šansu vidimo u Kupu, jer sam duboko vjerovao u naše mogućnosti. Postigli smo odličan rezultat za uzvratnu utakmicu. Šteta što se uopće mora igrati revanš, jer sa Zagrebom se nikad ne zna. Možda Zagrepčani u Metkoviću uspiju nadoknaditi našu prednost i plasirati se u polufinale. Mislim da je u ovoj utakmici presudila naša veća želja za pobjedom i vrlo angažirana igra u obrani, rekao je trener i desno krilo Metkovića, Ivica Obrvan, naglasivši odličan nastup vratara Dragana Jerkovića, koji je ubilježio 16 obrana.</p>
<p>Na zagrebačkoj strani takvog raspoloženog pojedinca nije bilo, a samo su vratar Mario Kelentrić i lijevi vanjski napadač Tonči Valčić pokazivali želju da se odupru Metkovcima. Ključne minute igrale su se početkom nastavka, kada je Metković od 13-11 došao do 17-11 u 39. minuti, uz napomenu da »zagrebaši« punih devet minuta nisu zatresli suparničku mrežu.</p>
<p>U slične probleme Zovkova je momčad često zapadala posljednjih tjedana, a u dva navrata to ju koštalo poraza, protiv Kiela u Hamburgu i Zameta u Rijeci. Oscilacije obično nisu odlika iskusnih momčadi poput Zagreba, niti se one mogu racionalno objasniti. Objašnjenje je, međutim, nadohvat ruke ako se pogleda kada su »zagrebaši« posljednji puta dobili plaću...</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagreb - Metković 21-24</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Kutija šibica«</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB - METKOVIĆ-JAMBO 21-24 (11-13)</p>
<p>BADEL 1862 ZAGREB: Lavrov, Kelentrić, Jelčić 1, Kulinčenko 2 (1), Maglajlija, Zrnić 2, Jović 4, Šprem 1, Tomljanović 1, Džomba 4, Saračević 1, Valčić 5.</p>
<p>METKOVIĆ-JAMBO: Jerković, Pušnik, Kaleb 6, Bjeliš 1, Goluža 2, Medić, Dominiković 5, Markota, Zsigmond 4, Obrvan 3 (1), Jagić, Metličić 3.</p>
<p>SUCI: Josić (Zagreb) i Rudić (Biograd). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>SEDMERCI: Badel 1862 Zagreb 2 (1), Metković-Jambo 2 (1). ISKLJUČENJA: Badel 1862 Zagreb 12 minuta (Džomba 2+2, Jelčić, Maglajlija, Tomljanović, Saračević), Metković-Jambo 6 minuta (Dominiković 2+2, Kaleb).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan JERKOVIĆ</p>
<p>• Rezultati ostalih prvih četvrtfinalnih susreta Kupa Hrvatske: Karlovac - Zamet ATR 24-27 (11-15), Plomin linija - Brodomerkur 22-27 (9-16).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić: Ina može imati veliku ulogu u razvoju suradnje s Makedonijom </p>
<p>SKOPJE, 6. travnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Hrvatska i Makedonija imaju iste ambicije i zajedničke strateške ciljeve, a to je ulazak u Europsku uniju i NATO«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak u Skopju. »Suradnja s Makedonijom odvija se u najboljem redu jer mi nemamo niti jedan međusobni problem. Imamo nekoliko otvorenih pitanja koja će uskoro biti riješena, a onda ćemo se založiti za ostvarenje svojih strateških ciljeva«, istaknuo je Mesić u izjavi za novinare. Makedonija je, nastavio je, korak ispred Hrvatske budući da je započela pregovore s Bruxellesom o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ukinut je i monitoring Vijeća Europe, pa Hrvatska želi čuti njezina iskustva. Isto tako, i Zagreb može pomoći Skopju u nekim pitanjima. Kad je riječ o otvorenim pitanjima između dviju država, trenutačno je najvažnije ono imovinsko-pravno, dakle, sudbina vlasništva hrvatskih poduzeća u Makedoniji i makedonskih u RH.</p>
<p> To su bile glavne teme intenzivnih razgovora što ih je predsjednik Mesić vodio u Skopju za dvodnevnoga službenog i radnog posjeta Makedoniji. Točnije: o tim je temama razgovarao prvo u srijedu navečer sa svojim domaćinom, makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim, te u četvrtak prije podne s predsjednikom makedonskog parlamenta Savom Klimovskim i s premijerom Ljubčom Georgievskim. U četvrtak popodne Mesić je privatno posjetio i prvoga predsjednika samostalne Makedonije Kiru Gligorova, koji još tri godine ima pravo uživati neke predsjedničke privilegije, uz ostalo i stanovati u službenoj vili na Vodru iznad Skopja. </p>
<p>U svim je tim službenim razgovorima podrobno raščlanjena situacija u bližem zajedničkom okolišu i šire u Europi. Hrvatska i Makedonija imaju istovjetne poglede na europsko udruživanje te izražavaju zajedničku želju da se u taj proces što prije uključe, i to ne samo formalno nego i time što će ostvariti europske standarde i kriterije. Pritom je, kao bitna i hitna zadaća, istaknuto da se gospodarski odnosi Hrvatske i Makedonije što prije poboljšaju i uzdignu do razine na kojoj su politički odnosi. </p>
<p>Kako je rekao hrvatski predsjednik, razgovaralo se o otvaranju trgovačkih putova, trgovačkoj suradnji i robnoj razmjeni. A u tome veliku ulogu može odigrati i Ina. Zato se iznenada, ali posve logično, u dijelu hrvatsko-makedonskih razgovora u četvrtak pojavio i direktor Ina-e Tomislav Dragičević. Također, razgovaralo se o Sporazumu o vojnoj suradnji RH i Makedonije. Taj je sporazum, naime, pred završetkom, kažu upućeni izvori iz hrvatskog izaslanstva. Predviđa se da će do kraja travnja makedonski ministar obrane Nikola Kljusev doći u Zagreb i potpisati taj sporazum s hrvatskim kolegom Jozom Radošem.</p>
<p>Mesić dva sata s Markovićem </p>
<p>Mesić je u četvrtak ujutro iznenadio novinare. U hotelu »Aleksandar Pallace«, gdje su obojica odsjeli, sastao se, zajedno doručkovao i oko dva sata razgovarao s Antom Markovićem. Marković je sada u Makedoniji savjetnik Vlade za program gospodarskih reformi. Mesić je nazočnim hrvatskim novinarima otkrio kako s Markovićem i dalje gaji »osobno prijateljstvo«, iako su im se »politički putevi razišli iz razumljivih razloga«. Naime, Marković je bio premijer posljednje jugoslavenske vlade u trenutku kad je Mesić bio posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ. </p>
<p>Predsjednik prekršio dijetu?</p>
<p>I izvan službenih razgovora posjet predsjednika Mesića Skopju prolazi u izvanredno srdačnom, prijateljskom i opuštenom ozračju. Tako je u četvrtak u podne hrvatski predsjednik posjetio crkvu Sv. Spasa, glasoviti kulturni spomenik iz 18. stoljeća, gdje je položio vijenac na grob Goce Delčeva. Zatim je prošetao skopskom Starom čaršijom, glasovitom kulturno-povijesnom institucijom, i usput svratio u ćevabdžinicu »Destan« gdje su ga počastili svojim specijalitetima. Na izlasku predsjednik Mesić je rekao: »Nikad do sada nisam jeo tako dobre ćevape«!</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>CIA vratila Njemačkoj prvi dio špijunskih dosjea Stasija </p>
<p>BERLIN, 6. travnja</p>
<p> - Nakon dugogodišnjeg spora na relaciji Berlin-Washington koji je riješen sporazumom krajem prošle godine, američka obavještajna agencija CIA vratila je Njemačkoj prvu skupinu istočnonjemačkih špijunskih dosjea o agentima koji su radili u zapadnim zemljama tijekom hladnog rata. Dosjei koje Amerikanci nisu htjeli vratiti, tvrdeći da sadrže previše osjetljivih podataka za Sjedinjene Države, popunit će rupe u dosadašnjim saznanjima o radu Stasija, istočnonjemačke tajne službe. </p>
<p>CIA se tog arhiva domogla 1989., pod okolnostima koje nikad nisu službeno razjašnjene. Neslužbeno, međutim, postoje dvije teorije koje objašnjavaju kako su dokumenti dospjeli u Wasington. Prema novijem objašnjenju, američka agencija je dokumente dobila preko Moskve. Jedan od najviših dužnosnika Stasija, navodno je dosjee, potaknut događajima koji su vodili padu Berlinskog zida, predao sovjetskom KGB-u, a CIA ih je otkupila za ogroman dolarski iznos. Prema drugoj varijanti, američki su agenti dosjee uzeli iz Istočnog Berlina.</p>
<p>Nakon pada Berlinskog zida, njemačka je vlada zaplijenila oko šest milijuna Stasijevih dosjea, od kojih je veći dio sadržavao samo kodna imena agenata. Drugi set dosjea, pomoću kojeg se kodna imena mogu povezati s pravim identitetom agenata završio je međutim u sjedištu CIA-e. Smatra se da on sadržava imena više od 300.000 agenata, a njemačka vlada očekuje da će usporedbom dosjea koje već ima i onih koje će im CIA vratiti razotkriti nekih 20.000 zapadnih Nijemaca koji su kao agenti radili za Stasi. </p>
<p>Glasnogovornik njemačke vlade Uwe-Karsten Heye potvrdo je u srijedu da je prvi CD-rom stigao u ured kancelara Gerharda Schrödera u prošli petak, a kako je bio zapečaćen, smatra se da nije analiziran. Službeni Berlin očekuje da se još tisuću CD-romova biti vraćeno u sljedeće dvije godine. (AP/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Francuska ljevica »za petama« savezu desnih stranaka u Parizu </p>
<p>Rekonstrukcijom vlade premijer Jospin je zadovoljio i svoje koalicijske partnere, odnosno ojačao savez svoje većinske »pluralne ljevice«/I komunisti i Zeleni dobili su po još jedno novo ministarsko mjesto</p>
<p>PARIZ, 6. travnja</p>
<p> - Najnovija anketa pariškog France-Soirea potvrdila je da je socijalistički premijer Lionel Jospin povukao ispravan potez, kada je prije desetak dana rekonstruirao svoju vladu pluralne ljevice. Vlada Jospin-2 u kojoj su se, a što je bilo najveće iznenađenje, našla i dvojica istaknutih »mitterrandista«, Laurent Fabius i Jack Lang, prema rezultatima, te ankete uživa simpatije 59 posto Francuskinja i Francuza. Oni vjeruju da će ta vlada naći uspješna rješenja za nezaposlenost, glavni francuski ekonomsko-socijalni problem. </p>
<p> Laurent Fabius, donedavni predsjednik francuske Nacionalne skupštine, a premijer u jednoj od posljednjih vlada preminulog francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda, preuzeo je drugo po važnosti mjesto u vladi, resor ministarstva financija. A Jacku Langu, nekadašnjem Mitterrandovom ministru kulture, povjereno je vođenje ministarstva prosvjete. Iznenađenje zbog ulaska te dvojice poznatih »mitterrandista« u Jospinovu vladu, proizlazi iz činjenice da je čitava ta generacija političara bila potisnuta u stranu kada je Lionel Jospin krenuo u osvajanje parlamentarne većine na izvanrednim izborima 1997. godine.</p>
<p> »François Mitterrand je umro. Svi smo mi nekada bili mitterrandisti, ali ono što je danas važno, to je borba za sutra. A ne priče od jučer«, lakonski, ali i dovoljno jasno, prokomentirao je Lionel Jospin svoje odluke o uključivanju Fabiusa i Langa u rekonstruiranu vladu.</p>
<p>Premijer Jospin je rekonstrukcijom vlade uspio preokrenuti opasni trend gubitka popularnosti u francuskoj javnosti. Trend mu je krenuo naniže nakon izjave o »terorističkim« aktivnostima Hesbollaha prigodom nedavnog posjeta Srednjem istoku. Osim toga, na unutarnjem planu, dva Jospinova ministra, ministar financija Sauter i ministar prosvjete Allegre, gubili su rundu po rundu u sukobima sa sindikatima, njihovim štrajkovima i uličnim prosvjedima javnih službenika. </p>
<p>»Borba za sutra«, kojom je Jospin objasnio rekonstrukciju vlade, to je novi izborni ciklus u Francuskoj. On se već jasno ocrtava na francuskom političkom obzorju, iako će se prvi ispiti pred biračima polagati tek za godinu dana, kada će se održati lokalni izbori. Parlamentarni i predsjednički izbori uslijedit će zatim u 2002. godini. No, već lokalni izbori bit će, i u stvarnom i simboličkom smislu vrlo bitni za stvaranje političke atmosfere. Pariz je tradicionalno bio najjače uporište francuskih desnih stranaka, Chiracovog neogolističkog RPR-a i UDF-a, »Unije za francusku demokraciju«. </p>
<p> No, po prvi put nakon dugog niza godina ljevica je, kako pokazuju ankete, doslovno »za petama« savezu desnih stranaka u Parizu pa su joj ambicije i borbenost porasle. Desne pak stranke, u slučaju gubitka Pariza, teško bi se oporavile do parlamentarnih izbora u 2002. godini. </p>
<p> Takvi krupni politički ulozi u »bitki za Pariz« izazvali su vidljivo zbijanje redova i desnice i ljevice na francuskoj političkoj sceni u posljednjih mjesec dana. Prije dvadesetak dana, dotada stranački gotovo »nevidljivi« francuski predsjednik Jacques Chirac, (držao se striktno uloge predsjednika 'svih Francuza'), posjetio je u parlamentu samo »svoju« desnu većinu: senatore RPR-a i UDF-a. A zatim, tek koji dan poslije rekonstrukcije Jospinove vlade, Jacquesa Chiraca je u Elizejskoj palači posjetio Philippe Séguin, s kojim se bio politički oštro razišao prije godinu dana.</p>
<p> Séguin je uoči prošlogodišnjih lipanjskih europskih izbora podnio demonstrativnu ostavku na dužnost predsjednika RPR-a, kritizirajući pritom Chiraca da je zanemario vlastitu neogolističku stranku. U bitku za Pariz, kao kandidat za novog gradonačelnika, uključio se i bivši RPR-ov premijer Edouard Balladur. Balladour je tu svoju odluku objavio u srijedu. </p>
<p>Objašnjenje sadašnje političke pomirbe Chiraca i Séguina je »bitka za Pariz«. Među svim kandidatima desnih stranaka, ankete naime pobjedu nad kandidatom ljevice, za novog gradonačelnika Pariza, proriču samo Philippeu Séguinu. A i njemu vrlo tijesnu pobjedu: s 51 naspram 49 posto glasova nad kandidatom socijalista Bertrandom Delanoëom. Ovom je inače do jučer glavni protukandidat na ljevici bio Jack Lang, koji uživa osobito veliki ugled u pariškim intelektualnim i kulturnim krugovima. Privlačenjem Jacka Langa u rekonstruiranu vladu, Jospin je tako istodobno ojačao frontu ljevice u Parizu, koja sada može stati iza Delanoëa kao jedinog socijalističkog kandidata.</p>
<p>Rekonstrukcijom vlade Jospin je također zadovoljio i svoje koalicijske partnere, odnosno ojačao savez svoje većinske »pluralne ljevice«. I komunisti i Zeleni dobili su po još jedno novo ministarsko mjesto, tako da sada imaju po četiri ministara u vladi, Jospin-2. </p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Picula i Dini najavili jaču suradnju Italije i Hrvatske na svim poljima </p>
<p>RIM, 6. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poboljšanje političke i ekonomske suradnje Italije i Hrvatske te nova otvorenost i za dijalog Katoličke crkve i Hrvatske glavni su akcenti s 24-satnog posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule Italiji i Svetoj Stolici. U zajedničkoj izjavi talijanskog ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija i Tonina Picule, osim već obredne talijanske podrške hrvatskom približavanju EU te NATO-u, zanimljiva je novost najava akcijskog plana o suradnji talijanske i hrvatske vlade, koji bi se imao potpisati za susreta hrvatskog premijera Ivice Račana s njegovim talijanskim kolegom Massimom D'Alemom 8. svibnja u Rimu. Neki od naglasaka tog plana mogu se nazreti i u Piculinoj i Dinijevoj izjavi, gdje se najavljuje jačanje bilateralne suradnje na svim područjima - političkome, ekonomskome, kulturnome, sigurnosnome. Dini i Picula najavljuju i »proširenu suradnju na području ribarstva radi sprječavanja svakog mogućeg incidenta«, što je jasna auzija na zalijetanje talijanskih ribarica u hrvatske vode i na ponekad žestoku reakciju hrvatskih organa. </p>
<p>»Veoma smo zainteresirani za analizu novog poglavlja koje hrvatski narod počinje s ovom Vladom«, rekao je u četvrtak novinarima tajnik Svete Stolice za odnose s državama, Jean-Louis Tauran poslije dugog razgovora s ministrom Piculom u Vatikanu. Tauran kaže da su on i Picula konstatirali »zajedničku volju da surađujemo za dobrobit svega hrvatskog naroda.« Otvoren je novi dijalog između Hrvatske i Svete Stolice, rekao je Picula. I on i Tauran su izrazili uvjerenje da će hrvatsko-vatikanski odnosi biti sve bolji. Kako smo mogli doznati, vatikanska strana nije reagirala na nedavne izjave premijera Račana niti na polemike oko budžetskog financiranja Crkve odnosno vjeronauka u školi. (Inoslav Bešker)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Razmjena pisama uoči odlučivanja o Prevlaci</p>
<p>NEW YORK, 6. travnja</p>
<p> - Uoči skorog ponovnog odlučivanja Vijeća sigurnosti UN-a o sudbini promatračke misije na Prevlaci, u srijedu je nastavljena razmjena pisama hrvatske i jugoslavenske vlade s glavnim tajnikom Kofijem Annanom. Pritom se stajališta nisu nimalo približila. Stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović ponovio je kako »Hrvatska vjeruje da je budućnost Prevlake u normalizaciji odnosa i civilnom korištenju s obje strane međunarodne granice«. Pritom kaže da je još od 1992. godine, nakon razgovora tadašnjih predsjednika Franje Tuđmana i Dobrice Ćosića, utvrđen »pravni okvir i mandat« za razgovore o trajnom rješenju pitanja Prevlake. Izaslanstva su, ističe, trebala »riješiti ukupnu sigurnost Boke kotorske i Dubrovnika«. Hrvatska je vjerovala da dogovornom rješenju može pomoći stvaranje povjerenja među stanovnicima s obje strane granice. Zato su, u dogovoru s Crnom Gorom, otvoreni granični prijelazi i omogućeno kretanje civila. Beogradske vlasti tome se uporno protive, štoviše, predstavnike Crne Gore isključili su iz pregovaračkog izaslanstva, a odbacuju i prijedloge glavnog tajnika UN-a da se civilima dopusti ograničen pristup u tzv. plavu zonu na Prevlaci. Taj Annanov prijedlog vođa jugoslavenskih pregovarača Rodoljub Etinski u pismu VS-u naziva »načelom protivnim mirnom rješavanju sporova«. Čak tvrdi kako od druge polovice 19. stoljeća na Prevlaci nije bilo ničeg osim vojske, da mještani nisu obrađivali zemlju niti se bavili ribolovom u tom području. Etinski kaže da Hrvatska neopravdano za zastoj u pregovorima okrivljuje SRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Veleposlanik SRJ u Vatikanu nakon isteka mandata ostaje u Italiji?</p>
<p>RIM, 6. travnja</p>
<p> - Veleposlanik SR Jugoslavije pri Svetoj stolici, Dojčilo Maslovarić, čiji je mandat istekao, neće se još vratiti u Beograd i »za sada« je odlučio ostati u Italiji, prenosi AFP pozivajući se na list »La Repubblica«. </p>
<p> »Moj je veleposlanički mandat istekao prije tri dana, ali ću iz privatnih razloga za sada ostati u Rimu«, rekao je Maslovarić za »Repubblicu«, dodavši kako se njegov sin školuje u Rimu te da ne bi želio da izostane s nastave i izgubi školsku godinu. »Sada sam na godišnjem odmoru, mjesec dana, a možda i dulje. Još ću malo pričekati i razmisliti«, rekao je Maslovarić. List njegovu odluku povezuje sa slučajem veleposlanika SRJ u Italiji, Miodraga Lekića, koji je prije nekoliko mjeseci, nakon isteka mandata odlučio ostati u Italiji. Lekić je Crnogorac, blizak vlastima u Podgorici, a Maslovarić je Srbin i u diplomaciji već dvadesetak godina, piše AFP. »Moja odluka nije povezana s Lekićevom odlukom, koji nije profesionalni diplomat i koji je ujedno Crnogorac. U svakom slučaju svatko od nas ima vlastite razloge zbog kojih se ne vraća u Jugoslaviju«, rekao je Maslovarić.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Predsjednik demokršćana BiH mora dati ostavku</p>
<p>SARAJEVO, 6. travnja</p>
<p> - Predsjednik Stranke hrvatskih demokršćana BiH Petar Milić mora dati ostavku na tu dužnost i napustiti stranku zbog izjava koje je on osobno kao i njegova stranka dala u svezi s poštivanjem odredbi Daytonskog sporazuma, izjavila je glasnogovornica misije OESS-a u BiH Tanya Domi u četvrtak u Sarajevu. Ona je rekla kako je ovakvu odluku donijelo izborno prizivno potpovjerenstvo i da ona stupa na snagu odmah. Izborno prizivno potpovjerenstvo razmatralo je pritužbe na ponašanje hrvatskih demokršćana tijekom predizborne kampanja u BiH, a posebice zalaganje njenih predstavnika za uspostavu trećeg entiteta u BiH »u kojemu bi temelj bili HVO i Hrvatska policija«. Domi je podsjetila da je ova stranka u listopadu prošle godine javno poduprla ideju pok. predsjednika Tuđmana za uspostavu trećeg hrvatskog entiteta u BiH te da je tvrdila kako je Daytonski sporazum »potpuni poraz civilizacije, slobode, mira i pravde« kao i da je »postao nova tamnica za hrvatski narod u BiH«. Izborno prizivni potpovjerenstvo misije OESS-a u BiH ocijenilo je kako su hrvatski demokršćani BiH prekršili načela sadržana u Daytonskom sporazumu te izborna pravila i propise kandidatskih lista ove stranke za predstojeće općinske izbore s kojih je uklonjeno po pet imena za općinu Mostar Jugozapad, zatim za Mostar Zapad kao i 3. i 4. ime s liste za gradsko vijeće Mostara i sve bez mogućnosti njihove zamjene. Petar Milić uklonjen je također s kandidatske liste za gradsko vijeće Mostara, a u cilju sprječavanja njegovog, kako je izjavila Domi, daljnjeg negativnog utjecaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Putin prenoćio u atomskoj podmornici</p>
<p>Novi ruski predsjednik nastavlja demonstraciju svoje ljubavi prema oružju i armiji / Najnovija prigoda mu se pružila na velikim vojno-pomorskim manevrima u Barentsovom moru</p>
<p>MOSKVA, 6. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U četvrtak, na kraju dvodnevnih vojno-pomorskih vježbi u Barentsovom moru, novoizabrani ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je uspješnom podvodnom lansiranju balističke rakete prema tisućama kilometara udaljenom cilju na poluotoku Kamčatki. Riječ je o velikoj vojnoj vježbi kakve odavno u Rusiji nije bilo i u kojoj je, uz tri tisuće mornara, sudjelovalo sedam atomskih podmornica i šest ratnih brodova i razarača na nuklearni pogon među kojima je bio i nedavno porinut u more veliki nosač raketa »Petar Veliki«. </p>
<p>Dan prije Putin je proveo na ledolomcu »Rusija«, usidrenom nedaleko od Murmanska, a prenoćio je u atomskoj podmornici »Karelija« koja je također sudjelovala u vojnoj vježbi. Iako su ruske vojne vlasti unaprijed zonu vježbi u Barentsovom moru proglasile zabranjenom, tom se području ipak približio norveški izviđački brod »Marietta« ali do incidenta nije došlo. Međutim, bez incidenata nije prošlo, iako ruska strana tvrdi da incident nije povezan s vojnom vježbom. Naime, u četvrtak u zoru, u obližnjoj Muramskoj oblasti, prilikom slijetanja nedaleko grada Kotlesa razbio se ruski ratni supermoderni lovac MiG-31. Jedan je pilot poginuo, a drugi je s teškim ozljedama prevezen u bolnicu. Piloti su navodno bili na redovitoj noćnoj vježbi letenja, a neslužbeno se saznaje da je do katastrofe došlo bog otpadanja šasije razbijenog MiG-a. Za posljednjih 19 godina, koliko se MIG-31 proizvodi i nalazi u naoružanju, rusko ratno zrakoplovstvo je u različitim havarijama izgubilo 36 takvih supermodernih lovaca (maksimalna brzina 3000 kilometara na sat, maksimalna visina 20 kilometara ) u kojima je poginulo 20 pilota.</p>
<p>Promatrači zaključuju da Putin nije nimalo slučajno izabrao Barentsovo more i vježbe Sjeverne flote kako bi domaćoj i svjetskoj javnosti demonstrirao početak preporoda vojne moći svoje zemlje. Naime, u sastavu Sjeverne flote nalazi se dvije trećine svih ruskih atomskih podmornica, dok je jedna trećina u sastavu tihooceanske flote. Pritom, unatoč smanjenju nuklearnog potencijala ruskih oružanih snaga, Sjeverna flota raspolaže i dalje s velikim brojem raketa s nuklearnim glavama koje mogu nekoliko puta uništiti sve živo na Zemlji.</p>
<p>Međutim, Putinov boravak na atomskom ledolomcu »Rusija«, koji je jedan od pet najmoćnijih na svijetu, te noćenje na atomskoj podmornici »Karelija« naišli su na najrazličitije komentare i u moskovskoj javnosti. Kako je kao kopilot već dva puta letio na ruskim bombarderima SU-25 i SU-27, zatim u tvornici u Njižnjem Novgorodu isprobao novi model automobila »Volga« i vlakom se provozao po Podmoskovlju, Nezavisimaja gazeta upozorila je u četvrtak svoje čitatelje da se ne iznenade ukoliko njihov 48-godišnji šef države uskoro poleti i u svemir. Uostalom, prije dvije godine Putinov prethodnik na položaju tajnika za nacionalnu sigurnost Rusije Jurij Baturin proveo je u svemirskom brodu »Mir« tjedan dana. Komentirajući pak Putinovu ljubav prema armiji, oružju i narazličitijim prevoznim sredstvima, voditelj televizijskog dnevnika ruske neovisne tv postaje NTV zaključio je pak u četvrtak da više nikog neće iznenaditi ni vijest da se njihov predsjednik odlučio na let u letećem tanjuru.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>AID spriječio atentat na Aliju Izetbegovića?</p>
<p>Prigodom nedavnog posjeta hrvatskog predsjednika Stipe Mesića Sarajevu AID je navodno »imao posla« zbog neispunjene verbalne prijetnje«</p>
<p>MOSTAR ,6. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Muslimanska tajna policija AID spriječila je, tvrdi njezin načelnik Uprave za operativno i fizičko osiguranje državnih delegacija i manifestacija Faik Špago, atentat na Aliju Izetbegovića, predsjedatelja Predsjedništva BiH, prigodom nedavnoga proglašenja Distrikta Brčko. Agencija za istraživanje i dokumentaciju (AID) saznala je, kaže Špago u razgovoru za Oslobođenje (prvome nekoga od dužnosnika AID-a za novine), da je »jedna ekstremistička skupina pokušala poduzeti radikalne mjere protiv Alije Izetbegovića, što je u suradnji s drugim sigurnosnim subjektima spriječeno«.</p>
<p>I za vrijeme nedavnoga posjeta hrvatskog predsjednika Stipe Mesića AID je, navodno, imao posla »saznavši za neke verbalne prijetnje« upućene Mesiću, no na tomu je sve ostalo i nisu zabilježeni neki veći problemi. Američki predsjednik Bill Clinton, odnosno američko veleposlanstvo u BiH neposredno pred njegov posjet dobilo je prijeteće pismo, otkriva Špago, ali prijetnje potencijalni atentator nije pokušao ostvariti. </p>
<p>Pripadnici AID-a osiguravali su i mnoge druge državnike prigodom posjeta Sarajevu, a zanimljivo je da su zahvalnice za svoj posao dobili od američke državne tajnice Madeleine Albright i Kofija Annana, glavnog tajnika UN-a. Ta činjenica postaje još zanimljivijom ako se zna da su nakon upornih zahtjeva s hrvatske strane u BiH o nelegalnosti rada AID-a i njegova samoga postojanja upravo Amerikanci u više navrata poduprli takve zahtjeve, tražeći zajedno s drugim međunarodnim autoritetima u BiH ukidanje AID-a i rekonstrukciju obavještajno-sigurnosnog sustava u BiH.</p>
<p>AID ipak i dalje funkcionira, a Mirsad Abazović, pomoćnik direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju, tvrdi da »AID nije organizacija Stranke demokratske akcije kao što se priča«. »Mi nismo ni muslimanska organizacija jer kod nas rade i Srbi i Hrvati, mi smo multietnička organizacija«, naglašava Abazović, odbacujući na taj način stalne optužbe hrvatske i srpske strane u BiH kako je AID zapravo Izetbegovićeva stranačka tajna policija koja se mora ukinuti ukoliko se želi vratiti međusobno povjerenje i uspjeh mirovnoga procesa. A da AID, uza sva osiguranja inozemnih državnika, ipak djeluje u BiH uglavnom u korist i za potrebe samo jedne strane, neizravno je priznao i Špago, ustvrdivši kako pripadnici AID-a od članova Predsjedništva BiH štite samo muslimanskoga člana Aliju Izetbegovića, a »zbog specifične situacije u BiH« ne i hrvatskog i srpskog člana Antu Jelavića i Živka Radišića koji imaju svoje posebno osiguranje.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otac Eliána Gonzáleza doputovao u SAD</p>
<p>U raspravu o malom Kubancu Eliánu umiješao se i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan koji je u četvrtak u Rimu rekao kako »osobno smatra da je dječaku mjesto uz oca«</p>
<p>WASHINGTON, 6. travnja</p>
<p> - Otac šestogodišnjeg kubanskog dječaka Eliána Gonzáleza Juan Miguel González doputovao je u četvrtak ujutro u Washington u nadi da će uspjeti preuzeti skrb o svom sinu i vratiti se s njim na Kubu. Odmah po dolasku u zračnu luku Dulles, Juan Miguel González pročitao je kraću izjavu u kojoj se zahvaljuje »sjevernoameričkome narodu« za brigu o njegovu sinu, koji je preživio brodolom u kojemu je smrt našla njegova majka. Također se zahvalio svima onima što se zalažu za dječakov povratak u okrilje njegove »prave obitelji« na Kubi. »S nestrpljenjem očekujem da mi vrate sina i da se što prije s njim vratim na Kubu«, rekao je on, i dodao kako je svjestan mogućih novih trauma za Eliána ako ga se naglo odvoji od rođaka koji o njemu u Miamiju brinu već četiri mjeseca.</p>
<p>González je vrlo ogorčeno govorio o onima u kubanskoj izbjegličkoj zajednici u SAD koji Eliána koriste za svoje političke ciljeve i koji su dječaka »izvrgnuli okrutnom psihološkom pritisku«. Dok je on govorio, čuli su povici »Dobrodošao u slobodu« koje su izvikivali protivnici dječakova povrataka u domovinu.</p>
<p>Juan Miguel González, njegova sadašnja supruga i njihov šestomjesečni sin Gianni za svoga boravka u Washingtonu bit će smješteni u rezidenciji kubanskog predstavnika u SAD-u Fernanda Ramíreza, koje je objavio da za to vrijeme, na temelju odluke kubanskih vlasti, odriče diplomatsku eksteritorijalnost svoje rezidencije. Time želi omogućiti da se Juan Miguel i mali Elián sastanu u toj kući. Odvjetnici kažu da je González voljan otići u Miami i sastati se sa sinom i njegovim sadašnjim skrbnicima. Oni su se dosad izjašnjavali protiv susreta dječaka i njegova oca, ali su mu u srijedu preko medija poručili da je »dobrodošao« u njihovoj kući.</p>
<p>Pretpostavlja se da će González ostati u SAD najmanje do 11. svibnja, kad je zakazana sudska rasprava o zahtijevu Eliánova rođaka Lázara Gonzáleza da se poništi odluka državnog Ureda za imigraciju i naturalizaciju o povratku dječaka na Kubu.</p>
<p>U raspravu o malom Eliánu umiješao se i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan koji je u četvrtak u Rimu rekao kako »osobno smatra da je dječaku mjesto uz oca«. (Hina/Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Židovske organizacije strahuju od porasta antisemitizma u svijetu</p>
<p>WASHINGTON, 6. ožujka</p>
<p> - Preživjela žrtva holokausta i dobitnik Nobelove nagrade Elie Wiesel u srijedu je pozvao američke političare da se suprotstave novom porastu antisemitizma i drugih predrasuda diljem svijeta, rekavši pred senatskim odborom da »je mržnja još uvijek živa i zdrava«. »Pripadam traumatiziranoj generaciji koja je svjedočila porazu nacizma i komunizma, ali ne i porazu mržnje«, rekao je Wiesel, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986. godine. </p>
<p>Wiesel je svjedočio pred senatskim Odborom za vanjske odnose zajedno sa različitim skupinama svjedoka koji su govorili o »ostavštini holokausta«. Židovske skupine pozvale su američku vladu da progovori javno protiv onoga što su nazvali obnovljenim antisemitizmom na Srednjem istoku, bivšem Sovjetskom Savezu i drugdje. Dužnosnici američke vlade sazvali su sjednicu Odbora da raspravljaju o programima odštete preživjelim žrtvama holokausta što se provode diljem svijeta kao i o rezultatima povjerenstva američkog predsjednika zaduženog da istraži pitanja o holokaustu koja su se odnose na SAD. </p>
<p>»Mržnja nije umrla u Auschwitzu«, rekao je Wiesel dodajući da su tamo »nestajali Židovi, ali ne i mržnja«. »Nacisti i neonacisti su posvuda. Ne znam tko ih financira, ali oni su aktivni i glasni, i nalazimo ih posvuda«, rekao je. Postavio je pitanje što da se učini s onima koji poriču holokaust i promiču mržnju i predrasude. </p>
<p>Izvršni direktor Američkog židovskog odbora David A. Harris pozvao je Odbor da provjeri pojavu koju njegova organizacija naziva »šokantno oživljavanje oštrog antisemitizma i negiranja holokausta« diljem arapskog svijeta. »Aktivnosti islamskog antisemitizma na Srednjem istoku ne mogu više biti ignorirane ili zanemarivane ili promatrane kao ništa više nego arapska pregovaračka taktika u kompleksnim arapsko-izraelskim mirovnim pregovorima«, rekao je u svom svjedočenju. »Treba hitno bezuvjetno odbaciti takvo ponašanje«, dodao je citirajući izjave jeruzalemskog muftije koji je trivijalizirao holokaust tijekom posjeta pape Ivana Pavla II. Jeruzalemu prošloga mjeseca. </p>
<p>Članovi Nacionalnog kongresa sovjetskog židovstva rekli su američkim dužnosnicima da trebaju svojim kolegama u državama bivšeg Sovjetskog Saveza naglašavati važnost demokracije i poštivanja prava manjina. »Nikada nismo mogli zamisliti postsovjetski pejzaž prožet neonacističkim i fašistički orijentiranim ekstremistima koji očito pokušavaju obnoviti ideologiju protiv koje se ruski narod žestoko borio«, rekao je Mark Levin, izvršni direktor skupine koja je govorila u ime Židova iz Rusije, Ukrajine, Baltičkih država i Euroazije. (AP/M.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Iz dokumenta nedvojbeno proizlazi, da su zločini Muslimana počeli prije napada Hrvata na Ahmiće 16. travnja 1993.</p>
<p>U Vjesniku od 31. ožujka pod naslovom »Grabovica kuca na bošnjačku i haašku savjest« Ivan Šabić opisuje zločin koji su pripadnici Armije BiH počinili 9. rujna 1993. tj. ubojstvo nad 32 Hrvata u selu Grabovica, koje je bilo pod zapovjedništvom Sefera Halilovića, tadašnjeg načelnika Glavnog stožera, te Vehbija Karića i Bifata Bilajca. O tome piše sarajevsko Oslobođenje, kojem je Rasim Delić, zapovjednik zapovjedništva Vojske Federacije, u intervjuu izjavio »da je sva dostupna arhiva o zločinu u Grabovici predana Haaškom sudu, koji je preuzeo sve što ih je zanimalo«. Nije poznato što je ta »dostupna arhiva« sadržavala i tko ju je napisao, ali se očito izjavama Rasima Delića i ranijih Alije Izetbegovića, želi dokazati da Armija BiH, bošnjački narod i uvezeni »mudžahedini« nisu počinili veće zločine!?</p>
<p>Dok bošnjačka strana praktički ne priznaje svoje zločine, hrvatski tisak - pogotovo posljednjih dana, otkako je izrečena osuda od 45 godina Blaškiću - natječe se da se hrvatski zločini uveličaju, a pojedini novinari, izmjenjuju svoje originalne izvještaje iz 1993. godine, kad su se ti zločini događali i daju im drugo značenje, nego je to stvarno bilo!</p>
<p>Npr. Davor Butković, stari/novi urednik Globusa u svom napisu objavljenom u tom tjedniku od 11. lipnja 1993. opisao je, na dvije stranice, događaje, koji su se zbili sredinom travnja 1993., koje je prikupio na temelju autentičnih svjedočanstva s bojišta i službenih dokumenata, o strahovitom etničkom čišćenju Hrvata, a glavni naglasci su: »Muslimanske postrojbe Armije BiH, prema zapovjedi iz Sarajeva, izvršile su, pod zapovjedništvom Hase Hakalovića i Zuke Ališpage, tako stravične zločine u Travniku i Konjicu da se deset tisuća Hrvata civila i pripadnika HVO-a, moralo predati srpskim jedinicama, a preživjeli iz pokolja svjedoče: Muslimani su hrvatske vojnike ubijali mesarskom pilom. Hrvati su bježeći od Muslimana, potražili zaštitu kod Srba. Ta nevjerojatna istinska vijest najbolje govori o katastrofi koju upravo doživljavaju bosansko-hercegovački Hrvati otkako su prošlog vikenda snage Armije BiH u teškim borbama, u kojima je bilo više stotina mrtvih, istisnule HVO iz Travnika, glavnog grada jedne od triju navodnih hrvatskih provincija u BiH«.</p>
<p>Butković je dalje napisao: »Hrvatsko selo Trusina osvojila je Armija BiH sredinom travnja. Tada su Muslimani pobili 26 Hrvata, a mjesec dana kasnije spaljene su preostale hrvatske kuće. Masakr u Trusini prvi je precizno dokumentiran zločin što su ga vojnici Armije BiH počinili nad Hrvatima (masakriran leš Hrvata ubijena u selu Orlište, u konjičkoj općini). Taj se zločin dogodio 23. ožujka, prije no što su počeli otvoreni sukobi HVO-a i Armije BiH. Važno je istaknuti da se o zločinima Armije BiH, poput ubojstva u Orlištima, dugo nije htjelo glasno govoriti, kako se u javnosti ne bi izazvali sukobi s državnim vrhom Bosne i Hercegovine« (prije zločina u Trusini, koji se dogodio 16 travnja 1993., prema podacima CPD-a Sarajevo, učinjeni su ovi zločini: potkraj siječnja 1993. u selima Dusina, Brdo, Višnjica, Rajić (Zenica) masakrirano je 10 Hrvata i jedan Srbin, 23. ožujka 1993. u selu Orlište (Konjic) mučki ubijene četiri starije osobe; 14. travnja u selu Buščak (Konjic) masakrirane četiri osobe - moja dopuna).</p>
<p>Iz dokumenta nedvojbeno proizlazi, da su zločini Muslimana počeli prije napada Hrvata na Ahmiće 16. travnja 1993., i započelo etničko čišćenje istjerivanjem 10.000 Hrvata.</p>
<p>Međutim D. Butković, sada, tj. u tjedniku Globus od 31. ožujka 2000. tvrdi: »Tuđman nesumnjivo jest glavni krivac za izbijanje hrvatsko-bošnjačkog rata«, iako ne predočuje nikakve dokaze za tu sadašnju tvrdnju.</p>
<p>Da su Muslimani planirali i izveli prve napade vidi se i iz dokumenata objavljenih u Nedjeljnoj Dalmaciji, posebno onog objavljenog 21. travnja 1993. pod naslovom: »Ofenziva na Vance-Owenov plan«, koju je još 20. ožujka 1993. potpisalo pet predstavnika Armije BiH i tri Ministarstva unutarnjih poslova, kojim je dogovoren napad na snage HVO-a! Taj faksimil koji je u originalu objavljen potvrđuje da je plan Armije BiH za napad na HVO dogovoren znatno prije nego su započeli sukobi, tj. oni u Travniku, Konjicu i onaj u Ahmićima.</p>
<p>A da zločini počinjeni po Muslimanima nisu bili mali i beznačajni, pokazuje dokument Nedjeljne Dalmacije od 12. prosinca 1997., koji je objavljen nakon dvogodišnjeg istraživanja pod naslovom: »Više od 1502 Hrvata civila žrtve su zločina Armije BiH«. Dakle, potpuna je neistina i Rasima Delića i Alije Izetbegovića, da Armija BiH nije činila veće zločine, a iz domova u BiH istjerano je oko 150.000 Hrvata! Po općinama Federacije veći zločini su se zbili u: Rama/Prozor 55, Jablanica 69, Konjic 126, Mostar 80, Bugojno 119, Travnik 143, Novi Travnik 59, Zenica 129, Nova Bila 228, Busovača 136, Kiseljak 56, Fojnica 40, Žepče 44, Kakanj 79, Vareš 47. Osim tih mnogih zločina, učinjeno i veliko etničko čišćenje. Još danas se najveći dio Hrvata ne može vratiti, jer su kuće zauzeli Muslimani prognani iz područja Drine. Dok s druge strane Hrvati nisu mogli istjerati ni jednog Muslimana!</p>
<p>U mom dosta dugom životu, bližim se devedesetoj, ne sjećam se da ijedna zemlja, bila to velika, kao SAD, Engleska, Francuska ili druge, da su se samooptuživale za veće gubitke nanesene drugima nego što su stvarni, ali se ta jedinstvena osobina sve više manifestira, u našem javnom tisku. To se vidi iz uvodnika Globusa od 31. ožujka u kojem je Butković toliko opsjednut ustanovljenjem »je li dr. Franjo Tuđman 1995. doista naredio da se tijekom »Oluje« smanji postotak Srba u Hrvatskoj« da nije u stanju logično zaključiti, da ako bi Tuđman »nekim od svojih zapovjednika naredio da mu je to jedan od ciljeva« - to se tajno ne bi moglo realizirati, a da ta naredba nije prenijeta borcima, a onda to ne bi znali samo jedan ili dva zapovjednika nego stotine boraca i ne bi više bila »neistražena tajna«. Osim toga, Butković, ne spominje da je Tuđman od prvog dana »Oluje« nekoliko puta na dan na televiziji i radiju, pozivao Srbe da ostanu u Hrvatskoj! Zašto taj svima poznati Tuđmanov poziv nema kod Butkovića više uvjerljivosti, nego rekla-kazala nekih vojnih izvora, to samo on zna!</p>
<p>Dok velike zemlje uopće nisu u obvezi slanja svojih osumnjičenih podanika na sud u Haag, neki naši novinari se trude da što više objave na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prikupljenih i neprovjerenih podataka. Morali bi znati da time i oni čine zločin, jer mogu nepotrebno prouzročiti tragedije pojedinih ljudi. Prevladava senzacionalizam, a etičnost je zapostavljena. Nije važno je li istinito i objektivno za obje strane koje su bile u sukobu, nego što će trenutačno izazvati veći interes čitatelja, ne sagledavajući štetu koju se našoj zemlji nanosi. Pisanje samo o zločinima Hrvatske ne navodeći zločine drugih, stvara se nužno dugotrajno loš imidž naše zemlje u cjelini, koji se teško može ispraviti samom promjenom vlade, pa bi o tome naš tisak trebao voditi računa.</p>
<p> ing, VLADIMIR ŽERJAVIĆ,Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tko će riješiti nagomilane probleme u turizmu, za šest mjeseci?</p>
<p>Nova ministrica turizma Pave Rusković- Župan u svojih nekoliko intervjua je bez sumnje dala dosta dobru dijagnozu stanja u hrvatskom turizmu, i što je tamo zatekla, različito od onoga što je njezin prethodnik Herak, a nekoliko izjava prije odlaska, najavio da je sve obavljeno za doček uspješne sezone i sve ostavlja u najboljem redu i čeka na primopredaju. Javnost vjerojatno neće nikada ni doznati detalje kako je ta primopredaja izgledala, (ako je uopće i bilo), jer su Heraka odmah poslije razriješenja s funkcije čekala policijska kola.</p>
<p>Sjećamo se svi dobro njegova dolaska na funkciju ministra, pompoznih izjava kako je u vrijeme svojeg dolaska zatekao turizam na najnižoj točki (što je vrlo nekorektno prema g. Morsanu koji je bio vrlo kratko) da niže od toga kako reče ne može ići, nego samo boljem. Od velikih njegovih obećanja, najprije skidanja PDV-a, reprogramiranja zajmova, davanja turizmu statusa izvoznika. Kad nije bilo ništa ni od toga, onda je na kraju obećao 500 milijuna kuna bespovratne pomoći, što je kako je kazao isto kao da su smanjili PDV-za 50 posto. Sam Bog zna je li i stoti dio toga obećanja izvršen ili je išlo stilom »transakciju preko Raba«. Točno je da je stanje u turizmu posljedica pogrešno vođene politike i tretmana turizma od strane bivše Vlade. Bolje reći, politike nije ni bilo sve je bilo prepušteno resornom ministru da odlučuje, pa prema tome ministri s najduljim stažom, kao recimo Bulić, snose i najveću odgovornost za stanje u kojem je turizam našao danas.</p>
<p>Sljedeća odgovornost je na bankama koje su ionako uništeni turizam dotukle nerazumnim kreditima i visokim kamatama i na kraju, prema toj osnovi, postale većinskim vlasnicima. Banke su uglavnom bile u vlasništvu države i provodile partijsku politiku HDZ-a.</p>
<p>Uprave koje su uzimale kredite ne mogu se lišiti odgovornosti, ali opet kako je država većinski vlasnik u turističkim tvrtkama, onda je i njih postavljala Vlast ili HDZ i oni su izvršavali nečije naloge.</p>
<p>Mnogo je kredita nenamjenski potrošeno ili ne u prioritetne svrhe. Krediti su opet usmjeravani i pod utjecajem moćnika, ali nikada ne mimo konsultacija s Ministrom turizma.</p>
<p>Banke najmanje treba amnestirati njihovih pogrešaka i pohlepe. Pa zar slučaj Dubrovačke banke ne pokazuje zorno kako je bankama bio cilj da novim kreditima stave hotele pod svoju kapu, a onda kroz ortaklučke ugovore da to »privatiziraju«. Zato treba pozdraviti prijedlog ministrice Župan da se ide na »brzi stečaj« kao način oslobađanja dugova i omogućavanja normalnog rada.</p>
<p>Sličnu sam kombinaciju predlagao i do detalja razradio za Bulića 1996. za sve Bemextourse, kada INA mjesecima nije donosila nikakve odluke niti osiguravala sredstva za rad, pa su Bemextoursi bili godinu dana u »hladnom progonu«.</p>
<p>Drugi interesantan slučaj je Bol, gdje je Privredna (državna) Banka preuzima od Zagrebačke (privatne banke) većinu obveza, otpisuje veći dio kredita i smjenjuje bivšu upravu i dovodi »podobna« Plenkovića, dakako, po partijskoj HDZ liniji. Plenovića se na preporuku ministra Bulića bira kao predstavnika Dalmacije u Turističko vijeće.</p>
<p>No zato Plenković nije propustio ni jednu priliku da pohvali »mudrog i sposobnog ministra Bulića«. Turističko vijeće, koje je donosilo sve odluke kako i gdje trošiti novac, a trošen je tako dobro da za 2000. nije ostalo ništa. Za promociju kaže se da nema novaca. Valja vjerovati je da je za 2000. godinu planirano jednako ili i više sredstava kao i za 1999.</p>
<p>Zašto se onda nije osmislio i realizirao na vrijeme plan promocije hrvatskog turizma na inozemnim tržištima.</p>
<p>Herak umjesto da se uhvati rješavanja najhitnijih problema turizma, osiguranje makar i minimalnih, ali redovitih plaća, novca za pripremu sezone, posvetio je velikim projektima kao: novi strategijski plan razvoja turizma, dovođenje Formule 1 u Hrvatsku, financiranje 24 golf igrališta, privatnih teniskih turnira Plenkovića u Bolu i onog u Umagu, i da ne nabrajamo štošta drugoga, pa sve do kupovine luksuznih prostorija.</p>
<p>Ako se pogleda njegova aktivnost, onda izgleda da se najradije bavio financiranjem onoga što bi po prirodi više pripadalo Ministarstvu kulture i sporta.</p>
<p>Očito je da je Pave zatekla mnogo toga što »ni u snu nije mogla očekivati, zatečeno stanje je očajno i nada se da će netko iz svijeta pomoći da se ovo prebroji« (Sl. Dalmacija 14. 2.). Ipak ne bi trebala biti toliko začuđena, jer je i ona godinama članica Turističkog vijeća a više je puta i zastupala i nastupala u ime Ministra turizma.Mnogo toga treba preispitati otkazati i poništiti, ali i revidirati i pozvati na odgovornost one koji su trošili nenamjenski, više nego su imali i po kriterijima daleko od očiju javnosti »koristeći neograničene ministarske ovlasti«.</p>
<p>Bilo bi dovoljno samo pogledati nalaze Državne revizije o Ministarstvu turizma, 1995., 1996. i 1997. pa da se vidi kako se gospodarilo.</p>
<p>Mogu li ljudi kao Niko Bulić i dalje sjediti na čelu Hrvatske turističke zajednice, pa makar bili imenovani i od Heraka, koji je, kako netko reče, kod bivšeg predsjednika uživao veliko povjerenje. </p>
<p>BRANKO MORIĆNew Jersey, USA</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tko je koga zbrinuo u HŽ-u? Vidljiva je sprega uprave i kadrovske službe</p>
<p>Na ovo pismo potaknula me izjava Drage Šubata, generalnog direktora Hrvatskih željeznica (HŽ), objavljena u Vjesniku 31. ožujka 2000. godine.</p>
<p>Ne mogu odšutjeti na njegove prijetnje o 2600 otkaza ili, kako to na željeznici vole reći, 2600 »zbrinjavanja«. I ja sam otišao u mirovinu u HŽ-u i znam što govorim i kako me već osam godina »zbrinjavaju«.</p>
<p>Kažu ti: »Ili ćemo te 'zbrinuti' ili ćeš dobiti nogu«. Kad te »nanišane« nema ti spasa. Sprega Uprave (Anđelka Čengić) i Kadrovske službe ne promašuje nikada i nema milosti. Za javnost je sve humano i u interesu 18.000 »zbrinutih« željezničara. </p>
<p>Nakon svega, Dragi Šubatu starom 64 godine još nije dosta »zbrinjavanja«.</p>
<p>Tko je zbrinut? Primarno bijedno plaćeni radnici. Je li »zbrinut« i koji od 50 odlično plaćenih savjetnika? Je li itko ikada zatražio kakav savjet od Milke Mareković, Ivana Švaljeka i Ivana Markovića. Što oni mogu savjetovati? Željeznica ima 14 poduzeća i isto toliko upravnih odbora sa tri do pet članova. </p>
<p>Je li »zbrinut« netko od »luftbremzera« koji godinama dobivaju ekstra plaću za ništa. Dok su »zbrinjavali« druge, nisu zaboravili zaposliti svoju djecu. </p>
<p>Problem željeznice nisu »preživjeli« željezničari, nego oni koji su ih deset godina »zbrinjavali« i usput se za sebe pobrinuli. </p>
<p>STANKO VRANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Znanstvenik s prisegom ili bez prisege, isključivo radi u korist općeg dobra</p>
<p>Ugodna je spoznaja da imamo ljudi i znanstvenika kao što je voditeljica Odbora za biomedicinsku etiku Razreda za medicinske znanosti, dr. Biserka Belicza. Njezine interpretacije općeljudskih problema (vidjeti Moralno i nemoralno u znanosti, Vjesnik, 1. travnja 2000.) otvaraju nade da se problemi premostiti mogu, kad se valjano uočavaju i uoče pa predstave javnosti jasno i odgovorno.</p>
<p>S osloncem na njezin poziv da se i mi obični građani uključimo u raspravu o etičkim problemima znanosti, želim reći da su problemi znanosti problemi formiranja (zdravlja, stvaranja...) i deformiranja (bolesti, razaranja...), a posebice odgoja Čovjeka i njegove savjesti kao izraza za ljudsko savršenstvo.</p>
<p> Potom u proturječju suradnje i dominacije veliku ulogu igra zakonitost manjeg otpora, jer dominacija iziskuje daleko manje umnog napora, a privid ugode brže postižemo.</p>
<p>Naime, to je rasprava o našoj obvezi li stavu prema nekom problemu, recimo pušenju.</p>
<p>Kako je postavljanje pitanja (sumnje) već više od polovice odgovora, rasprava glasi:</p>
<p>- Mora l' prestati pušenje?</p>
<p>- Mora, jer šteti mome zdravlju.</p>
<p>- Mora, jer šteti i zdravlju drugih ljudi.</p>
<p>A je li pušenje štetno baš u svakoj mjeri, ja sa sigurnošću ne znam, ali znam da se time bave mnoge znanosti. Samo će ona istraživanja priskrbiti atribut znanstvenih istraživanja koja s univerzalnog stajališta dobra ili zla budu putokazom za ponašanje koje stvara stvaralačku i skladnu budućnost, a sadašnjost podiže na rang najviše mogućnosti.</p>
<p>Mislim da je najbolji put k moralnoj znanosti, put odgoja moralnog Čovjeka, jer moralan čovjek radi u korist općeg dobra, dakle i svakog posebno dobra, bez obzira na to što o tome govorili od ljudi doneseni zakoni i druge institucije. </p>
<p>KARLO MARKOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>O pritvoru za Jakopca i Hajnića tek će se odlučivati </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Dan nakon što su Mladen Jakopec, direktor i većinski vlasnik poduzeća Mesna industrija »Jakopec« i Stjepan Hajnić, direktor konjšćinskog Javnog poduzeća Komunalac, privedeni istražnoj sutkinji županijskog suda Mirjani Rigljan, kojoj su iznijeli svoju obranu, te su potom pušteni, razgovarali smo s odvjetnikom Rajkom Mlinarićem, braniteljem Mladena Jakopca. Rekao nam je da sada čekaju rješenje o provođenju istrage, te naveo da će tijekom istražnog postupka državno odvjetništvo iznijeti dokazne prijedloge, no, on još ne zna o kojim je dokazima riječ. </p>
<p>»Državno odvjetništvo može u roku od 24 sata, a što ističe u četvrtak oko 22 sata, uložiti žalbu na odluku istražne sutkinje Mirjane Rigljan koja osumnjičenima nije odredila pritvor«, istaknuo je odvjetnik Mlinarić i dodao da istražna sutkinja iz dokumentacije dostavljene iz PU krapinsko-zagorske nije našla temelj za određivanje pritvora Jakopcu i Hajniću. Nadalje, je istaknuo da u slučaju da zastupnica državnog odvjetništva iz Zlatara, Vitica Pavleković uloži žalbu, izvanraspravno će vijeće Županijskog suda odlučiti o pritvoru.</p>
<p>Naime, Stjepana Hajnića, tereti se za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, dok se Mladena Jakopca tereti za isto kazneno djelo, ali kao pomagača, objasnio nam je odvjetnik Mlinarić.</p>
<p>Navodno je Stjepan Hajnić od Kreditne banke Zagreb dobio kredit od 6 milijuna kuna kojim se, međutim koristio Mladen Jakopec, poznati vlasnik mesne industrije »Jakopec«, a koja je u zadnje vrijeme zapala u teškoće. Kao jamstvo je podignuta hipoteka nad imovinom mesne industrije »Jakopec«.</p>
<p>Premda je u početku taj poslovni potez prošle godine negirao, navodeći da osim distribucije plina mesnoj industriji, nikakvih drugih poslovnih aranžmana nema, kriminalistička je obrada potvrdila da je kredit dignut, što je potvrdio i član Upravnog odbora Željko Stošić. Naime, Stošić je naveo da je prema njegovom saznanju, direktor Hajnić potpisnik kredita, za što je kao garancija poslužila imovina trgovačkog poduzeća iz grupacije »Jakopec«.</p>
<p>Kako smo doznali prije zaključenja lista, tužiteljica Vitica Pavleković podnijela je žalbu na rješenje istražne sutkinje o puštanju Jakopca i Hajnića.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jakopčev dug veći od vrijednosti poduzeća</p>
<p>KRAPINA, 6. travnja</p>
<p> - »Ne mogu ništa javno govoriti prije sjednice Županijskog poglavarstva na kojoj će se razmotriti informacija iznesena u Motrištima u srijedu, kojom se aludira da je Stjepan Hajnić, direktor 'Komunalca' iz Konjščine, dobio preporuku Županijskog poglavarstva da podigne kredit za Mesnu industriju Jakopec. Odakle im takvi podaci?«, rekao je dožupan za gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije Mato Regvar. </p>
<p>Činjenica je da su Mesna industrija i »Naprijed-Jakopec« tražili preporuku Županijskog poglavarstva za dobivanje Vladine garancije za kredit što je Poglavarstvo i razmatralo, međutim, nije davalo nikakve preporuke Komunalcu u tom smislu. Nejasno je i zbog čega su oba poduzeća Mladena Jakopca ostvarila dugovanje od 128 milijuna kuna, kada ni tehnologija ni gospodarski objekti nisu značajnije unaprijeđeni, niti se ulagalo u robu, zbog čega se sumnja da je ukupna vrijednost oba poduzeća znatno manja od dugovanja. Prema riječima općinske državne odvjetnice u Zlataru, Vitice Pavleković, spis o slučaju Jakopec - Hajnić je u obradi i do daljnjega nema nikakvih službenih izjava. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Optužnica protiv HIS-ovca D. Vidovića zbog 18 kg eksploziva</p>
<p>ČAKOVEC, 6. travnja</p>
<p> - U četvrtak je čakovečki odvjetnik Ivan Ivković potvrdio Vjesniku da je od Općinskog suda u Čakovcu primio optužnicu, podignutu protiv njegovog branjenika Dražena Vidovića (29) iz Hodošana, strojarskog tehničara i djelatnika Ministarstva obrane RH. Riječ je o slučaju u kojem je Vidović, prema tadašnjim izvještajima, djelatnika HIS-a , svojedobno zatečen s 18 kilograma eksploziva.</p>
<p>Tereti ga se za kazneno djelo protiv javnog reda, počinjeno nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih tvari, koje je opisano u čl. 335. stavak 2. KZ-a. Optuženi je bio sudionik Domovinskoga rata od ljeta 1991. godine, u činu poručnika, na službi u Prvom gardijskom zdrugu. O tome da je Vidović djelatnik HIS-a, branitelj, kao ni tužitelj, rekli su da ne znaju.</p>
<p>Optužnica koju zastupa Antun Kvakan, općinski državni odvjetnik u Čakovcu, tereti Vidovića da je od druge polovice 1991. do kraja veljače 2000. godine, na nedopušten način nabavio i u svom posjedu držao velike količine minsko-eksplozivnih tvari i streljiva. Tijekom redovne kontrole prometa u mjestu Pleškovec, nedaleko od Čakovca, djelatnici PU međimurske su 28. veljače ove godine zaustavili osobni automobil marke »VW golf«, registracije ZG 3394-N, kojim je upravljao optuženi Vidović. Pretragom automobila pronašli su 17,9 kilograma plastičnog eksploziva marke »pentrit«.</p>
<p>Pretragom, pak, kuće njegova oca u Hodošanu, pronađeno je još 140 komada streljiva kalibra 5,45 mm za automatsku pušku, četiri komada dimnih uložaka, dva školska upaljača za dimne uloške, osam specijalnih upaljača bez detonatorske kapisle i dva komada trotilskih metaka TM-100 i SRB.</p>
<p>Kako nam je rekao odvjetnik Ivan Ivković, a potvrdio i državni odvjetnik Antun Kvakan, temeljem braniteljeve preporuke optuženi Vidović se dosada branio šutnjom. Pretpostavlja se da je do eksploziva došao tako da je skupljao mine na ratištu i iz njih vadio eksploziv. U istrazi nije pojašnjeno u koju svrhu je okrivljeni trebao rabiti eksploziv. Vlasnik »golfa« je inače zagrebački automehaničar Milan B., čija je radionica blizu vojarne u kojoj je Vidović na službi. On je tog dana auto posudio Vidoviću, da bi ovaj obavio posao u svezi s gradnjom svoje kuće u Prelogu. </p>
<p>»Slučaj Vidović« zaintrigirao je hrvatsku javnost, budući da su mediji objavili da je on pripadnik HIS-a, što dosad nije demantirano. Kako nam je pak rekao Kvakan, zanimanje javnosti nije utjecalo na razmjerno brzo podizanje optužnice, već nije bilo razloga za odugovlačenje, jer su prikupljeni svi potrebni dokazi. Vidovićev odvjetnik Ivan Ivković rekao nam je da će na optužnicu u zakonskom roku uložiti prigovor. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U petak presuda u »slučaju Cetina«</p>
<p>ŠIBENIK, 6. travnja</p>
<p> - U nastavku suđenja dr. Tomislavu Jurišiću za nesavjesno liječenje pokojnog talijanskog državljanina Riccarda Cetinu, iskaz je dao optuženi, a potom su završne riječi iznijeli zastupnici optužbe i obrane.</p>
<p>»Ne osjećam se krivim i smatram da sam radio po svim pravilima medicinske struke«, rekao je dr. Jurišić, izjavivši sućut obitelji Cetina. Naveo je da je 2. rujna bio dežuran na odjelu kirurgije, te da je Cetinu zaprimio oko 3 sata ujutro, a pogledao oko 4 sata, te kako mu je netko rekao da je pacijent bez svijesti jer je pijan, a da je ozlijeđen u tučnjavi s policajcima.</p>
<p>»Po njegovoj sam odjeći osjetio da je alkoholiziran«, naveo je Jurišić, te na upit državnog odvjetnika Branka Ivića o tome koliko je vremena proveo u bolnici, liječnik je odgovorio da je na odjel kirurgije došao 1. rujna u 7 ujutro, a bolnicu je napustio sljedećeg dana u 15 sati. »Vjerujem da je odmah postavljena prava dijagnoza i da je odmah napravljena operacija, pacijent bi imao šanse, iako postotak smrtnosti kod krvarenja unutar tvrdih moždanih ovojnica iznosi preko 80 posto«, dodao je.</p>
<p>Općinski državni odvjetnik Branko Ivić naveo je, da dr. Jurišića za nesavjesno i nepodesno liječenje zapravo terete sudsko-medicinski vještaci, dok je državno odvjetništvo samo pokrenulo kazneni progon. Terete ga i iskazi brojnih svjedoka, liječnika i medicinskih sestara, a o njegovom propustu govori i izvješće tadašnjeg ravnatelja bolnice, dr. Ivana Matića, izvješće Komisije za stručni nadzor, te izvješća Povjerenstva za stručni nadzor pri HLJK. Dr. Jurišić nije uočio razliku između pijanog stanja i traume glave, jer laboratorijski nalazi krvi i urina pokazali kako Cetina nije bio pijan.</p>
<p>Ustvrdio je kako je jedino liječnica Hitne službe Marsela Krenja postupila pravilno, te je izdvojio dr. Marka Stegića, kirurga koji je Cetinu primio u kiruršku ambulantu, a o čijem postupku treba utvrditi je li u pitanju moralna odgovornost, ili njegovo postupanje podliježe stegovnom gonjenju.</p>
<p>Dr. Jurišić je nakon završenog noćnog dežurstva, brigu o pacijentu trebao predati šefu odjela ili drugom kolegi, a kriv je i što nije postavio pravu dijagnozu. Snaga dokaza je takva, zaključio je Ivić, da predsjednica Sudskog vijeća može bez dileme odlučiti je li Jurišić kriv ili nije, te je na sutkinji Nives Nikolac da odredi visinu kazne.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kokain, heroin i marihuanu skrivao među crijepovima krova</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je preprodavao heroin, kokain, i marihuanu, Odjel za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PU zagrebačke, u srijedu je dovršio kriminalističku obradu nad Zlatkom D. (44).</p>
<p>Naime, pretragom obiteljske kuće u kojoj boravi Zlatko D., policija je između crjepovima na krovu kuće pronašla 42 grama kokaina, pakiranog u nekoliko plastičnih vrećica, te jedan gram heroina i 10 grama marihuane. Pored toga policija je pronašla i 33 tablete heptanona, te vagu za precizno mjerenje. Također, u kući je pronađen i pištolj »Crvena zastava« sa 40 komada pripadajućeg streljiva, kojeg je Zlatko D. posjedovao ilegalno, a za što je odlukom prekršajnog suca kažnjen s 21.600 kuna globe.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom policija je došla do saznanja da je uhićeni diler već dulje vrijeme nabavljao drogu, koju je kasnije namjeravao preprodavati na zagrebačkom narkotržištu. Nakon dovršene kriminalističke obrade Zlatko D. je uz kaznenu prijavu prepraćen u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Špegelj: Bobetkove klevete previše grube da bi ih »oprala« isprika</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Radi nedolaska umirovljenog generala Janka Bobetka, u srijedu je na Općinskom sudu odgođena rasprava u sporu u kojem, također umirovljeni general Martin Špegelj, radi pretrpljenih duševnih boli potražuje od Bobetka 500.000 kuna naknade štete.</p>
<p>Naime, Špegelj je tužio Bobetka, jer je u svom intervjuu za politički tjednik »Obzor«, objavljenom 14. prosinca 1996. godine, iznio mnogo klevetničkih i neistinitih navoda na račun tužitelja, navodi se u privatnoj tužbi. U spornom intervjuu, Bobetko je između ostalog izjavio: »Konačno je i Martin Špegelj izašao na brisani prostor, jer je već dugo u zasjedi protiv Hrvatske. I sada mu imam prigodu reći što ga ide. Jasno mi je da je bolesno ljubomoran«.</p>
<p>Branitelj Bobetka, odvjetnik Ivica Mazalin, ispričao je bolešću nedolazak svog branjenika, priloživši sudu medicinsku dokumentaciju iz Klinike za urologiju u kojoj piše da se Bobetko mora tri do četiri mjeseca strogo pridržavati određenih liječničkih naputaka. Na to je zastupnica tužitelja, odvjetnica Radmila Arko, izjavila da su oni to i očekivali, zamolivši sud da od spomenute Klinike zatraži podatke iz kojih će se moći vidjeti kakvo je točno zdravstveno stanje Bobetka.</p>
<p>Sudac Zdravko Majerović upitao je Špegelja postoji li ikakva nada za mirno rješenje spora na što je tužitelj odgovorio da ne postoji, obrazloživši da su Bobetkove klevete bile previše grube da bi ih mogla »oprati« samo isprika. Odvjetnica Arko prokomentirala je to riječima da je Bobetko vrlo čudovit general, jer je, prema njezinim riječima, »sposoban davati intervjue kojih su pune novine, a kad treba doći na sud, onda postaje nesposoban«. Na takav komentar žestoko je reagirao odvjetnik Mazalin, upitavši odvjetnicu Arko zašto bespotrebno vrijeđa njegovog klijenta. »A to radite samo zbog novinara. Nevjerojatno je kako odvjetnici u nazočnosti javnosti počinju svakojako tumačiti zakone. Takvo je ponašanje nedopustivo«, bio je kategoričan Mazalin.</p>
<p>Upozorivši odvjetnike da se ponašaju profesionalno, sudac je obavijestio stranke da će sljedeću raspravu zakazati pismenim putem i to nakon što sud dobije podatke iz Klinike za urologiju. (D. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Trojica mladića krali dijelove automobila </p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - Službenici Druge i Treće splitske policijske postaje proveli su kriminalsitičku obradu nad Splićanima D. B. (19), D. R. (19) i L. T. (18), zbog osnovane sumnje da su počinili 31 kazneno djelo teške krađe.</p>
<p>Osumnjičeni se terete da su od kraja 1999. godine do ožujka ove godine, izvijačem i porculanskim svječicama provaljivali u splitske automobile. Najčešće su krali auto radio-kasetofone, zvučnike, CD-e, naočale za sunce kao i ukrasne naplatke na kotačima, tzv. ratkape, žmigavce i štop-lampe. Ukradene predmete, sumnja se, davali su M. I. (21) iz Splita koji ih je zatim prodavao. Policija je pronašla i vratila veći broj predmeta. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Privredna banka 1999. godinu završila sa 221 milijun kuna dobiti</p>
<p>Zbog pogoršane naplate potraživanja i konzervativne politike banke nove rezervacije za banku iznose 248 milijuna kuna, a za Grupu PBZ-a 321 milijun kuna/ Članice Grupe PBZ-a Krapinsko-Zagorska i Riadria banka zabilježile gubitak, a Laguna banka i American Express poslovali s dobiti</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Privredna banka Zagreb u 1999. je godini ostvarila 221 milijun kuna neto dobiti, što je 86 posto više nego u 1998, dok je dobit na razini Grupe PBZ-a (koja uključuje banke Laguna, Krapinsko-Zagorsku i Riadria, te American Express, na koje otpada oko dva posto bilance) u odnosu na 1998. godinu povećana 120 posto i iznosi 198 milijuna kuna.</p>
<p>»Ostvaren je fantastičan rast, pogotovo na razini grupe«, rekao je u četvrtak prilikom objavljivanja nerevidiranih financijskih rezultata PBZ-a član uprave banke Davor Holjevac. Dodao je da je Krapinsko-Zagorska banka, koja će uskoro biti pripojena PBZ-u (odnosno postati podružnica), zbog politike rezerviranja zabilježila gubitak u 1999. godini. S gubitkom je lani poslovala i Riadria banka, koja bi, pak, ove godine trebala biti pozitivna. Treća, porečka Laguna banka, poslovala je s dobiti, kao i American Express, koji je zabilježio tri milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Inače, do danas je u Hrvatskoj izdato više od 205.000 kartica, plus još oko 15.000 u Sloveniji i Makedoniji. </p>
<p>Iako je prošla godina bila u znaku velikih poremećaja u hrvatskom gospodarstvu, operativna dobit PBZ-a prije rezervacija bila je 469 milijuna kuna (u 1998. godini 324 milijuna kuna), dok je na razini Grupe PBZ-a ta dobit lani iznosila 516 milijuna kuna (1998. godine 338 milijuna kuna). Zbog pogoršane naplate potraživanja i konzervativne politike banke nove rezervacije za banku iznose 248 milijuna kuna, a za Grupu PBZ-a 321 milijun kuna. Rezervacijama je pokriveno 17 posto kreditne izloženosti banke, odnosno 21 posto Grupe. Udio uvelike kontroliranih troškova poslovanja u ukupnim prihodima banke smanjio se sa 62 posto u 1998. godini na 57 posto u 1999. </p>
<p>Prividno smanjenje bilance i banke i Grupe posljedica je djelomičnog ustupanja potraživanja i obveza Ministarstvu financija iz aranžmana po Londonskom klubu, a riječ je o »seljenju« iz bilance iznosa od 2,7 milijardi kuna. Isključenjem ove stavke iz bilance stvarni rast bilance banke iznosi 14,3 posto. </p>
<p>Krediti građanima porasli su 33 posto na razini Banke, odnosno 25 posto na razini Grupe. Istodobno, ukupni depoziti banke iznose 9,14 milijardi kuna i porasli su 13 posto, dok depoziti Grupe iznose 10,11 milijardi kuna i bilježe rast od 12 posto. Značajno je porastao i povrat po kapitalu i na aktivu.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja, Holjevac je među ostalim rekao da je oko trećine bančinih prihoda vezano uz državna jamstva. Na pitanje kako banka klasificira Inu, s obzirom na njezine velike gubitke u 1999. godini, rekao je da je Ina dobar klijent koji je dosad ispunjavao obveze.</p>
<p>Holjevac je rekao i da je nadzorni odbor banke usvojio strategiju (od gotovo 200 stranica) za naredno trogodišnje razdoblje, u kojoj su postavljeni uglavnom poznati ciljevi: orijentacija na retail klijente i najprofitabilnije kompanije na hrvatskm tržištu. Strategija je usmjerena na povećanje efikasnosti poslovanja, kao i razine kvalitete usluga banke i Grupe.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o mogućem pripajanju ili preuzimanju drugih banaka, Holjevac je rekao da je o pripajanju Krapinsko-zagorske banke odlučeno kao o najboljem rješenju s aspekta troškova.</p>
<p> »Međutim, ukoliko je banka, poput Lagune, kvalitetna i profitabilna, ostat će samostalna pravna osoba. O novim akvizicijama možemo razmišljati ukaže li se dobra prilika, ali zasad to nije slučaj. U slučaju Istarske banke takva mogućnost uvijek postoji, međutim, nikakva odluka o tome nije donesena. Osim toga, preuzimanje banke je procedura koja traje najmanje šest mjeseci,« rekao je Holjevac.</p>
<p>U PBZ su također rekli da je teoretski model sanacije Istarske i Cibalae banke, koji je predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka odaslao guverneru HNB-a i premijeru, samo njegov prijedlog mogućeg rješenja kao financijskog stručnjaka, koji je krivo interpretiran kao zainteresiranost PBZ-a za Istarsku banku. O mogućem preuzimanje banaka u Slavoniji, Holjevac je rekao da je uglavnom isplativije razviti poslovanje kroz vlastitu mrežu, nego »kupiti mačka u vreći«. Osvrćući se na HNB-ovo sniženje stope obvezne rezerve i kamata, Holjevac je napomenuo da je stopa obvezne rezerve i nakon sniženja izuzetno visoka, ali da pozdravlja taj potez ukoliko je on naznaka trenda. No on neće bitno utjecati na likvidnost banke, koja je i dosad bila izuzetno visoka. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U više turističkih tvrtki spremaju se štrajkovi uoči početka sezone</p>
<p>Štrajkove zbog višemjesečnog kašnjenja plaća najavljuju radnici Hotela Haludovo, Jadrana iz Crikvenice, opatijskog Kvarner-expressa, a sličnih primjera ima i u drugim dijelovima države</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Sindikat zaposlenika »Hotela Haludovo« tvrdi da nakon četiri neisplaćene plaće, radnicima voda seže do grla pa se razmišlja o štrajku, koji će najvjerojatnije biti tempiran za Uskrsne praznike.</p>
<p> Ivica Jerčinović, predsjednik uprave »Jadrana« iz Crikvenice, poduzeća u kojem kasne »tek« tri plaće ističe da »prijeti nova eskalacija sukoba i da je već najavljen štrajk upozorenja zbog neisplate plaća«. Nije, doduše, zakazan točan datum prosvjeda, iako je za očekivati da će radnici štrajkati u vrijeme punih hotela. Ili, u vrijeme kada će njihove molbe jače odjeknuti.</p>
<p> Sindikalna podružnica nekada moćnog opatijskog »Kvarner-express Internationala« (KEI) za ovaj je petak, (7. travnja), najavila jednosatni prosvjed i blokadu prometa glavne opatijske prometnice. Radnicima KEI-a, inače, kasni petnaestak plaća, a najavljenom blokadom žele podržati projekt sanacije svojeg poduzeća koji, po njima, vodi razrješenju problema. Ne moramo ni isticati da sličnih primjera ima po cijeloj državi. </p>
<p> Istovremeno Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, tijekom sastanka s turističkim djelatnicima Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije upozorava; »Ispred nas je sezona, a svi bismo sebi dali autogol kada bismo s krive strane počeli istjerivati principe. Naši gosti moraju shvatiti da smo jedva dočekali da se vrate i mi zato turizam 2000. moramo odraditi s entuzijazmom«.</p>
<p>Postoji li, međutim, granica između entuzijazma i, recimo, petnaestak neisplaćenih plaća. Po nama ne postoji - entuzijazam se odavno istopio i potreban je drugačiji (novčani) pristup. Sve ostalo su priče za malu djecu. S druge strane, uskrsni bi štrajkovi unakazili predstojeću turističku sezonu. I ne samo to; potpuno bi odrezali i ono malo grane na kojoj se održavaju radnici najugroženijih turističkih poduzeća. Gdje je, dakle, granica nepomirljivog - potrebe za entuzijazmom i nasmiješenom i kvalitetnom uslugom o kojoj, s punim pravom, govori Bulić i potrebe da se povremeno nešto i zaradi od tog rada?</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hypo-Alpe-Adria Bank u '99. učetvorostručila dobit</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d. Hrvatska prošlu je poslovnu godinu završila s poslovnim rezultatom od 105,3 milijuna kuna, što je četiri puta više nego u 1998. godini. Dobit prije oporezivanja iznosila je 24,9 milijuna kuna, što je tu banku svrstalo među pet najvećih banaka u Hrvatskoj. </p>
<p>Ukupna je aktiva povećana s 1.096,5 milijuna kuna u 1998. na 2.242.5 milijuna kuna u prošloj godini, a uspješnom poslovanju na hrvatskom tržištu značajno je pridonio dugoročni kreditni rejting A1, koji joj je lani dodijelila bonitetna tvrtka Moddy's, objavili su u četvrtak predstavnici te banke.</p>
<p>Ukupna je štednja na računima Hypo banke posljednjeg dana prošle godine »težila« 285,5 milijuna kuna, ili 150 posto više nego u 1998. godini. No, čak 98 posto privatne štednje predstavlja štednja u stranoj valuti, prije svega u markama. Broj komitenata lani je u odnosu na 1998. godinu porastao za oko 220 posto. Pritom valja istaći da svega oko 11 posto pasive čine depoziti fizičkih osoba, istakao je član Uprave Igor Kodžoman. </p>
<p>Glavni izvor prihoda Hypo banke još uvijek su kamate, od kojih je lani »ubrano« 97,1 milijuna kuna. Prihod od provizija »težio« je 26,8 milijuna kuna, dok je prihod od financijskih transakcija iznosio 18 milijuna kuna. </p>
<p>Kreditna je aktivnost Hypo banke u prošloj godini udvostručena u odnosu na 1998. godinu. Od ukupnog iznosa kreditnih plasmana, 17 posto otpada na stambene kredite, 78 posto na izravne poslovne kredite, dok je na kredite jedinicama lokalne uprave i samouprave otpadalo pet posto ukupnog kreditnog portfelja. Inače, kažu predstavnici banke, Hypo je i u 1999. nastavila s konzervativnom politikom procjene rizika i rezervacija, te je radi potencijalnih gubitaka izdvojila 80,4 milijuna kuna, a s takvom poslovnom politikom namjerava nastaviti i ubuduće.</p>
<p>Nove je podružnice Hypo banka prošle godine otvorila u Poreču, Opatiji i na Peristilu u Splitu. Ove godine planira otvoriti još jednu podružnicu u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, zatim u Samoboru, Rijeci, Puli i Zadru, dok 2001. godine planiraju otvoriti podružnice u Varaždinu i Dubrovniku.</p>
<p>U 2000. godini Hypo banka, u suradnji sa Slavonskom bankom iz Osijeka, čiji je suvlasnik, namjerava hrvatskom tržištu ponuditi 100 tisuća VISA debitnih kartica, a potkraj godine i VISA-inu kreditnu karticu. Više pozornosti management Hypo banke namjerava posvetiti i razvoju bankomatske mreže i kućnog bankarstva, što će komitentima omogućiti 24-satni pristup gotovini. Od 17. travnja uvodi i stambene kredite, za dobivanje kojih nije uvjet status štediše, s kamatnom stopom od 8,5 do 8,75 posto. U planu je i povećanje temeljnog kapitala za 23 milijuna kuna, tvrdi Kodžoman.</p>
<p> Hypo grupacija u Hrvatskoj je prisutna od 1994. godine, kada je osnovano društvo za leasing. U 1996. osnovana je banka, 1997. konzultantska kuća, a 1998. društvo za poslovanje s vrijednosnicama. Vrijednost ukupne aktive Hypo grupe u Hrvatskoj posljednjeg je dana prošle godine iznosila 8,097 milijuna kuna.</p>
<p>Poslovni rezultat cjelokupnog Hypo koncerna, koji obuhvaća maticu u Austriji, te »sestrinska društva« u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, lani je »težio« 442,6 milijuna kuna. Bilanca koncerna posljednjeg je dana 1999. iznosila 33,6 milijardi kuna.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dovršena sanacija Dubrovačke banke, uskoro nova skupština</p>
<p>DUBROVNIK/ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Dubrovačka banka d.d. ove će godine, prvi put nakon sanacije započete 1998., održati godišnju skupštinu, doznaje se iz te banke. Uvjet za sazivanje skupštine provedba je svih radnji u postupku sanacije sadržanih u članku 10. i 12. Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka i objava nove početne bilance.</p>
<p> Revizorska kuća Deloitte & Touche obavila je reviziju nove početne bilance sa stanjem na dan 30. rujna 1998. godine, koja je ovih dana i objavljena. Po njihovom mišljenju, bilanca je sastavljena u skladu s Odlukom o sanaciji i restrukturiranju Dubrovačke banke iz 1999. godine. </p>
<p> Bančin kapital u novoj početnoj bilanci iznosi 185 milijuna kuna, dok su rezerve 9,8 milijuna kuna. Aktiva banke na razini je 4,18 milijardi kuna, a najveću stavku čine obveznice, neto vrijednosti nešto veće od dvije milijarde kuna. Utrživih vrijednosnica banka je na taj dan (30. rujna 1998.) imala u vrijednosti 4,26 milijuna kuna, a ulaganja namijenjena prodaji 104,5 milijuna kuna. Krediti, umanjeni za rezerviranje zbog mogućih gubitaka bili su u neto vrijednosti 1,31 milijardu kuna, a plasmani kod drugih banaka, također umanjeni za rezerviranja, 448,52 milijuna kuna.</p>
<p> Depoziti po viđenju iznosili su 587,7 milijuna kuna, a depoziti komitenata 1,59 milijardi kuna. Obveze banke po kreditima bile su 667,22 milijuna kuna, a po kamatama 90,19 milijuna. Obveze prema drugim bankama u tom su trenutku bile 56,8 milijuna kuna.</p>
<p>Postupak sanacije i restrukturiranja Dubrovačke banke provodi Državna agencija za sanaciju banaka, koja preko sanacijskog upravitelja Nike Koncula i upravlja bankom do dana održavanja nove skupštine.</p>
<p> Prije sanacije rizični plasmani te banke iznosili su 6,34 milijarde kuna, od čega su potencijalni gubici bili 3,5 milijardi. Iznos potencijalnih gubitaka otpisan je na teret jamstvenog kapitala u iznosu od 117,4 milijuna kuna i posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji nije sadržan u jamstvenom kapitalu, u iznosu od 1,97 milijardi kuna. Ostatak, 1,42 milijardi kuna, pokriven je obveznicama, koje je izdala Agencija, kao i 185 milijuna kuna neophodnih za početnu dokapitalizaciju banke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska udruga banaka primljena u Bankovnu federaciju EU</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Hrvatska udruga banaka (HUB), kao predstavnik hrvatskog bankarstva, primljena je kao pridruženi član u Bankovnu federaciju EU na posljednjoj sjednici Izvršnog odbora Federacije, održanoj u Bruxellesu, objavili su u četvrtak iz HUB-a.</p>
<p> Zadatak HUB-a je približavanje hrvatskih banaka standardima bankarstva zemalja EU, tako da će prijam u pridruženo članstvo Bankovne federacije EU olakšati suradnju na tom polju i ojačati kontakte sa stranim udrugama i njihovim članicama.</p>
<p> Inače, Bankovna konferencija EU osnovana je 1960. godine kao »zajednički glas banaka« tadašnje Europske ekonomske zajednice i zastupa interese banaka na razini Zajednice. Osim 15 zemalja članica EU i tri zemlje EFTA-e (Norveška, Švicarska i Island) u punopravnom su članstvu FBE-a. Zbog proširenja suradnje s nečlanicama EU, neke udruge banaka bile su uključene kao »dopisni« članovi Federacije do listopada 1998. kad je Izvršni odbor odlučio dopustiti status »pridruženog člana« i pojačati kontakte sa susjednim zemljama, pomažući time integraciju njihovih gospodarstava u EU.</p>
<p> Sada je u takvo članstvo Federacije uključena i Hrvatska udruga banaka, uz slične udruge banaka Andore, Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Turske. Za zemlje prvog kruga pregovora za ulazak u EU ustanovljen je i poseban »pripremni odbor« koji pomaže u usuglašavanju bankovnih propisa s propisima EU. Osnivanjem Europske centralne banke (ECB), uloga Federacije sve je važnija, jer ECB u pravilu ne smije razgovarati s pojedinim zemljama (udrugama), nego s tijelima EU, tako da Federacija obavlja tu ulogu u ime svih udruga zemalja članica i koordinira njihove aktivnosti na razini EU. Polja djelovanja Federacije su; EMU (europska monetarna unija), nadzor banaka, financijska tržišta, platni promet, zaštita potrošača, pravni, porezni i računovodstveni aspekti u bankarstvu, sigurnost i sprečavanje prijevara, socijalna uloga, osiguranje izvoznih kredita i ostali međunarodni poslovi.</p>
<p> Federacija je definirala i dnevno određuje EURIBOR kamatnu stopu koju jedna vrhunska banka daje drugoj na njene depozite, kao i EONIA - prekonoćnu prosječnu stopu na međubankovnom tržištu Eurolanda. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>MORH i MUP duguju državi stotine milijuna kuna poreza, a financi kreću i u kontrolu RH Alana!</p>
<p>Istraga u Dinamu, Hajduku, Rijeci i Osijeku još traje, a zasad je otkrila da su se klubovi poslužili zakonskim rupama u plaćanju mirovinskog osiguranja, kaže glavni inspektor Financijske policije Zdravko Zrinušić </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Financijska policija provodeći, po nalogu Saboru, kontrolu i u ministarstvima, otkrila je tamo brojne nepravilnosti. Prema riječima glavnog inspektra Zdravka Zrinušića, kako se i očekivalo, najviše nezakonitosti nađeno je u ministarstvima unutarnjih poslova i obrane. U MUP su, kaže Zrinušić, nađene nepravilnosti u vezi s obračunom poreza, a vjerojatno će biti potvrđeno da to ministarstvo duguje državi nekoliko stotina milijuna poreza i doprinosa. Porezne obveze MUP, naime, nije plaćao na dodatak od 320 kuna koji su zajedno s plaćom primali njegovi djelatnici. Taj se novac zakonski vodio kao dodatak na topli obrok, koji se po propisima oporezuje. </p>
<p> Na temelju podataka kojima financi trenutačno raspolažu, čini se da i Ministarstvo obrane duguji državi za razne poreze i doprinose. U tom je ministarstvu proteklih godina bilo i najviše ostalih nezakonitosti, odnosno financijskih malverzacija. Najznakovitije su prodaje jednih te istih stanova po nekoliko puta, napominje Zrinušić i najavljuje da Financijska policija ovih dana kreće i u kontrolu tvrtke RH Alan. </p>
<p> Prije desetak dana, financi su započeli istragu u četiri najveća hrvatska nogometna kluba: Dinamu, Hajduku, Rijeci i Osijeku. Otkrivene su nepravilnosti u plaćanju mirovinskog osiguranja, pri čemu su se klubovi poslužili rupama u zakonu. Budući da plaćanje poreza na dohotke igrača nije precizno zakonski regulirano, Zrinušić ističe da će to morati riješiti ministar financija.</p>
<p> Klubovi su, naime, nekim igračima prijavljivali plaću koja je, po Zakonu o porezu na dohodak, dohodak od nesamostalnog rada. S druge strani, neki igrači nisu imali takve ugovore već su poreze plaćali na samostalni rad. Proizlazi da je plaćanje poreza na prihode nogometaša funkcioniralo po sistemu dogovora između nogometnih klubova i mirovinskog fonda. Četiri nogometna kluba istodobno su prijavljena kao udruge građana i kao dionička društva putem kojih su se obavljala sva financijska poslovanja. Dio ugovora igrači su potpisali s udrugom građana, a dio je pak sklopljen između igrača i dioničkog društva. </p>
<p>Osporavat ćemo ispravnost načina uplate u mirovinski fond. Klubovi su igračima isplaćivali premije u obliku pozajmica koje igrači trebaju vratiti kad odu u drugi klub, a na pozajmice se ne plaćaju porezi i doprinosi. Hoće li protiv čelnih ljudi u klubovima biti podnesene kaznene prijave, vidjet će se na kraju istrage, ističe Zrinušić. </p>
<p>Što se tiče investicija u gradnju Dinamova stadiona, dvojbeno je prenošenje prava s Grada Zagreba, koji je investitor projekta, na dioničko društvu NK Crotia. Također još treba provjeriti utemeljenost informacija da je osiguravajuće društvo Croatija osiguranje ilegalno uplaćivalo novac na račun NK Croatije. </p>
<p>Odlukom ministra financija Mate Crkvenaca, naš sugovornik Zdravko Zrinušić od petka više neće biti glavni inspektor. Novi glavni inspektor Finacijske policije postaje Stanko Bilić, koji je, među ostalim, do 1991. bio direktor tadašnje Službe društvenog knjigovodstva (SDK). </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ponovno će se suditi osumnjičenima za ubojstva Srba tokom i nakon »Oluje« </p>
<p>Vrhovni sud ukinuo presudu zadarskog Županijskog suda kojom se Pero Perković, Nikola Rašić, Ivica Petrić i Zlatko Ladović oslobađaju optužbe da su u Gošićima iz koristoljublja ubili sedam Srba / Prihvaćena žalba državnog odvjetnika u dijelu u kojem se od optužbe oslobađaju Nikola Rašić, Ivan Jakovljević i Nediljko Mijić koji se terete da su u Varivodama iz koristoljublja ubili devet Srba </p>
<p>ŠIBENIK, 6. travnja</p>
<p> - Tokom travnja bi se na šibenskom Županijskom sudu trebalo ponoviti suđenje osumnjičenima koji se terete za ubojstva počinjena za vrijeme i nakon »Oluje« na području Šibensko-kninske županije, rekao je za Vjesnik Dalibor Dukić, sudac Županijskog suda. Neslužbeno saznajemo da je fotokopija cijelog spisa o ubojstvima počinjenim u Gošićima i Varivodama predan Ministarstvu pravosuđa, dok su originalni dokumenti i dalje u Šibeniku. No, ako Haaški sud zatraži originale, oni će biti dostavljeni. U šibenskom Okružnom zatvoru nalaze se oni kojima je presuda, nakon odluke Vrhovnog suda, postala pravomoćna, a sa slobode se brane oni kojima je presuda nepravomoćna i koje uskoro čeka obnova suđenja. </p>
<p>Podsjetimo, Vrhovni sud je lani u listopadu proslijedio zadarskom Županijskom sudu dio predmeta u kojima je ukinuta oslobađajuća presuda za kaznena djela počinjena nakon »Oluje«. Ali, zadarski Sud se proglasio nenadležnim za te predmete - pozivajući se na novo teritorijalno ustrojstvo Hrvatske, po kojem su mjesta u kojima su zločini počinjeni u Šibensko-kninskoj županiji - pa su ti su predmeti pripali šibenskom Županijskom sudu, odnosno Državnom odvjetništvu. Vrhovni sud je dio presuda zadarskog Suda potvrdio, a dio vratio na ponovno suđenje.</p>
<p>U šibenskom zatvoru nalazi se Ivica Petrić, koji je pravomoćno osuđen na šest godina zatvora, jer je u kolovozu 1995. u selu Zrmanja ubio Đurđa Čanka (84). Njega je svojim svjedočenjem teretio suborac Milenko Hrstić, koji je oslobođen optužbe za isto kazneno djelo. U Petrićevoj presudi piše da je ubojstvo počinio s tzv. direktnim umišljajem. Sud mu je kao olakotnu okolnost uzeo to što je obolio od PTSP-a, zatim smanjenu uračunljivost u kritičnom trenutku, a uvaženo je i to da je ubijeni Srbin bio u odori »milicije« bivše države. Pravomoćno je na 1,6 godina osuđen i Nikola Rašić zbog sudjelovanja u razbojništvu i pokušaja ubojstva. Oba djela su počinjena na štetu Jeke Tanjge (73) iz mjesta Očestvo. Nikola Rašić, Zvonimir Lasan i Ivan Jakovljević pravomoćno su oslobođeni optužbe da su iz koristoljublja u Očestovu ubili Savu Šolaja.</p>
<p>Po žalbi županijskog državnog odvjetnika iz Zadra, Vrhovni sud je ukinuo presudu Županijskog suda u dijelu u kojem se Pero Perković, Rašić, Ivica Petrić i Zlatko Ladović oslobađaju optužbe da su 27. kolovoza 1995. u selu Gošićima iz koristoljublja ubili sedam Srba. Vrhovni sud je prihvatio i žalbu zadarskog državnog odvjetnika u dijelu u kojem se od optužbe oslobađaju Rašić, Jakovljević i Nediljko Mijić. Oni se terete da su 28. rujna 1995. u selu Varivode iz koristoljublja ubili devet starijih Srba. Njima bi se u tokom travnja trebalo ponovo suditi u Šibeniku, ako ih ne zatraži Haag. </p>
<p>Valja reći da je oko 300 hrvatskih branitelja, koliko ih je u zatvorima, a terete se za ubojstva počinjena za vrijeme i nakon »Oluje«, zatražilo oprost od predsjednika Stipe Mesića. Petrić, koji kaznu izdržava u šibenskom zatvoru, dosad je dvaput štrajkao glađu tražeći da se i za hrvatske branitelje primjeni oprost kao što je napravljeno za Srbe. </p>
<p>Kad je riječ o predmetima koji se odnose na ubojstva civila u Gošićima, ona su tretirana kao teška ubojstva civila iz koristoljublja, a ne kao kršenje međunarodnog humanitarnog prava, kaže za Vjesnik Željko Žganjer, županijski državni odvjetnik, te dodaje da su ti predmeti dostavljeni Ministarstvu pravosuđa, odnosno Haagu. Ocijeni li Haaški sud da se ta ubojstva trebaju tretirati kao kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uputit će se zahtjev nadležnom županijskom sudu o ustupanju predmeta, što sud može i odbiti. Prema Žganjerovim riječima, dosad iz Haaga nije stigao zahtjev za ustupanje kaznenog progona i postupka. On smatra da su odredbe po kojima Haag ima takve ovlasti i može tako postupati »jahanje po hrvatskom pravosuđu i predstavljaju atak na suverenitet Hrvatske«. No, dodaje, Hrvatska je donijela Zakon o suradnji s Haagom kojeg se treba pridržavati. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Begović: Nova Vlada pokazuje da se za socijalni dijalog zalaže samo deklarativno</p>
<p>Među sindikatima je ovih dana nastala prava uzbuna zbog zaključka Vlade da osnovica za doprinose i najniža bruto plaća može biti i niža od 1.700 kuna, ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom. URSH je već najavio bojkot rada Gospodarsko-socijalnog vijeća i sudsku tužbu. Glavni tajnik SSSH i predsjednik GSV-a Vitomir Begović hitno je za petak sazvao sjednicu GSV-a na kojoj će govoriti samo o sporu s Vladom oko minimalca. </p>
<p>- Sve ostale planirane teme odgodio sam za sjednicu GSV-a 14. travnja. SSSH je u utorak poslao zahtjev Vladi da povuče svoj zaključak te donese novi o najnižoj osnovici i plaći od 1.700 kuna. Vladin zaključak protivan je odluci s izvanredne sjednice GSV-a i Kolektivnom ugovoru o visini najniže bruto plaće, sklopljenom prije dvije godine. GSV je 21. ožujka utvrdio osnovicu i najnižu plaću od 1.700 kuna. Za to su glasovali Vlada i sindikati, dok je Hrvatska udruga poslodavaca bila protiv. Samo devet dana kasnije Vlada donosi drukčiji zaključak i time dovodi u pitanje svrsishodnost tripartitnog tijela i u praksi pokazuje da se za socijalni dijalog zalaže samo deklarativno.</p>
<p>• Kako se dogodilo da je Vlada donijela zaključak suprotan odluci GSV-a?</p>
<p>- Vjerojatno je ministar gospodarstva Fižulić, kao član Predsjedništva HUP-a, zatražio na Vladi da se primjenjuje osnovica iz granskih kolektivnih ugovora. No, sindikati su takav prijedlog HUP-a odbili, a još vrijedi samo kolektivni ugovor za trgovinu. HUP je s graditeljima, tekstilcima i ugostiteljima prekinuo pregovore da bi i dalje zadržao nisku cijenu rada. No, menadžerske plaće i dalje »pojedu« 40 do 50 posto mase za plaće, a ako poslodavac ne može platiti ni tu mizernu plaću, bolje da odmah stave ključ u bravu. </p>
<p>• Kako će se Vladin zaključak, ako ga ne povuče, odraziti na plaće?</p>
<p>- Sada 35.741 radnik u državi prima nižu plaću od 1.700 kuna. Po ovom što je HUP progurao, poslodavac može isplaćivati i 500 kuna najniže plaće i na nju obračunavati doprinose. Ne promijeni li Vlada iznos na 1.700 kuna, najniža plaća kretala bi se od 1.100 do 3.000 kuna, jer je takav raspon u gotovo tisuću kolektivnih ugovora. </p>
<p>• Hoće li SSSH preispitati Ugovor za pravednu Hrvatsku, koji je prije izbora potpisao s tadašnjom oporbenom šestoricom?</p>
<p>- Da, u utorak će Predsjedništvo SSSH raspraviti o ispunjavanju odredbi Ugovora s Vladine strane. Ključnim držimo restrukturiranje gospodarstva. Vlada mora tvrtke gdje je država većinski vlasnik napraviti globalni koncept restrukturiranja. Već sad ima tvrtki-mrtvaca kojima nema pomoći. Vlada mora odvojiti ono što je zdravo i brzo pomoći tvrtkama koje se drže još na nogama, a mi predlažemo osnivanje vladine agencije za restrukturiranje poduzeća. Ako se ove godine ne zaustavi rast nezaposlenosti, pitanje je kamo će nas stečajevi odvesti.</p>
<p>• SSSH je potpis socijalnog pakta s Vladom uvjetovao rješenjem problema neisplaćenih plaća?</p>
<p>- To je i dalje naš uvjet. U javnosti je krivo interpretirano da su radnici »Belja« i PIK-a Vrbovec u srijedu došli pred Vladu po novce za plaće. To nije točno. Došli smo na dogovor o tome kada će država vratiti sedam milijuna kuna koje duguje PIK-u Vrbovec. Linić je obećao da će Vlada do kraja travnja naći rješenje za povrat devet milijardi kuna duga poduzećima, iako je u proračunu osigurano samo 3,6 milijardi, s tim da bi se novac odjednom isplatio poduzećima kako bi se stabilizirale ukupne gospodarske prilike i isplatio dio zaostalih plaća. </p>
<p>• Granski sindikati unutar SSSH počeli su pritiskati sindikalni vrh da nastupa aktivnije. Sindikat energetike predlaže izvanredni kongres SSSH.</p>
<p>- Riječ je o krivom tumačenju Statuta koji ne predviđa izvanredni kongres, već tematski sabor. Predsjedništvo će u utorak raspraviti o gospodarskom stanju u državi i aktivnostima koje treba poduzeti, a hoće li biti sazvan i sabor, stvar je zajedničke odluke. Mislim da je SSSH preaktivan. U ovoj situaciji važnija je aktivnost granskih sindikata. Oni mogu predložiti zajedničke akcije svih sindikata u SSSH. Savez je u svakom trenutku spreman za generalne prosvjede. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Smjene u 23 državne institucije nisu revanšizam šestorice </p>
<p>Tvrde potpisnici Obveznog naputka šestorice / Ako neka Vladina institucija želi nekog zamijeniti, koordinacija glavnih tajnika konzultirat će ljude na terenu, kaže Dorica Nikolić / Raspodjela se radi prema koalicijskom ugovoru šestorice, kaže Grčić / Na prvobitnom popisu bilo je 40 institucija, tvrdi Dragovan </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - To nije revanšizam ni postavljanje ljudi prema partijskom ključu. Tako glasi reakcija potpisnika dokumenta nazvanog »Obvezni napuci« na novinske naslove koji ocjenjuju tekst šestorice u kojem, između ostalog, stoji da će »raspodjelu funkcija osigurati prema izbornim rezultatima na državnoj razini, uvažavajući izborne rezultate u pojedinim županijama«. Prema objavljenom, šestorica su definirali popis od 23 državne institucije u kojima namjeravaju imenovati nove ljude. </p>
<p>Kako je za Vjesnik rekla tajnica HSLS-a i potpisnica dokumenta Dorica Nikolić, na terenu je već došlo do promjena u određenim institucijama, poput policije, a tamošnja stranačka tijela su se pobunila jer nisu bila konzultirana. »Zato je predloženo da se na razini županija naprave koordinacije šestorice, kako bi oni bili pravovremeno informirani, da ne bi došlo do pokvarenih telefona i glasina da se smjenjuju svi, pa i čistačice u poglavarstvima«, tvrdi ona. </p>
<p> Pojednostavljeno, ako neka Vladina institucija želi nekog zamijeniti, koordinacija glavnih tajnika konzultirat će ljude na terenu kako bi znali što se »dolje« događa. Nikolić tvrdi da se ne radi o smjenama onih koji su na državnom proračunu, a nisu članovi neke od šest stranaka. Podsjećajući da su se donedavna odluke koje se odnose na županije donosile na jednom mjestu, ona ističe da će se to izbjeći te da će ljudi na terenu suodlučivati o svemu. To nije »sjaši Kurta da uzjaši Murta«, kaže ona, ukazujući na točku naputka gdje piše da treba voditi računa o stručnim kriterijima i sposobnostima pojedinaca.</p>
<p>»Ne radi se o raspodjeli prema partijskom ključu, već prema koalicijskom ugovoru šest stranaka«, smatra Stanko Grčić, tajnik HSS-a. Naputak je proizašao, kaže, na temelju potreba županija i njime »dokazujemo da šest stranaka koordinirano djeluje i da nema samovolje«. Njime se žele izbjeći nesuglasice između stranaka na razini županija, objašnjava Grčić, dodavši da se tako »omogućava decentralizacija, o kojoj stalno pričamo i time dokazujemo da nema partijskog ključa«. »Partijski ključ bi bio da tog dokumenta nema i da šest tajnika u Zagrebu rješava pitanje načelnika policijskih uprava, financijske policije... u županijama«, kazao je on. »Nitko ne kaže da se treba mijenjati sve, već ono što u županijama ne funkcionira, a to najbolje znaju ljudi iz županija«, napominje Grčić, pojasnivši da će promjene biti volja birača.</p>
<p>»Nakon promjena na parlamentarnim izborima i novog programa Vlade, za očekivati je da tu politiku nose novi ljudi«, objašnjava Igor Dragovan, zamjenik SDP-ove tajnice Gordane Sobol, pa je »za očekivati da će negdje biti potrebne promjene u državnoj upravi na županijskoj razini«. Upozorava da do smjena neće doći samo zato da bi se nešto promijenilo forme radi, »već se ide na to da se posao kvalitetno obavlja, dok ministar odgovara za rad svih institucija koje su mu podređene«, a svatko tko svoj posao stručno obavlja neće imati problema. Šestorica su prvobitno imali popis od 40 institucija u kojima treba doći do promjena, pa je broj smanjen na 23, jer u mnogim institucijama Vlada i njena tijela nemaju ingerencije. »To je bila nesretna stvar«, ocijenio je Dragovan, ne želeći reći tko je predložio verziju od 40 institucija.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Magaš otkrio aparat za snimanje telefonskoh razgovora u HHO-u?</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Čemu služi ovaj aparat? Tko vas je zadužio da ga uključite?«. Tako se aktivist HHO-a Vjekoslav Magaš, u nazočnosti tv kamere i novinara »Vijesti« Nezavisne udruge televizija te novinara Slobodne Dalmacije i Vjesnika, obratio kolegici u sobi 112, pokazujući na mali crni aparat u blizini telefona. »Predsjednik Vjekoslav Vidović izričito je zabranio snimanje telefonskih razgovora, ali gospođa ga je uključila i ovaj čas isključila«, rekao je Magaš dok je njegova kolegica napuštala sobu. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, koja je potom uslijedila, Magaš je pojasnio da su uključivanjem spornog aparata prekršene odredbe članka 131. Kaznenog zakona. Rekao je da je u sobi kod navodnog prislušnog uređaja sjedila Štefica Strnar, koja je u HHO došla iz privatne tvrtke Nene Čička, brata bivšeg predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička. Konferenciju, koja je nosila naziv »Sloboda hrvatskih medija kao rat HIS-a protiv SIS-a«, Magaš je nastavio tvrdnjom da su obavještajne službe putem nekih medija i novinara destabilizirale HHO. Magaš je dalje govorio o medijskim napadima Čička na njega te zaključio da ga Čičak napada, jer zna da će se on »zalagati da HHO ne bude leglo obavještajnih službi, političkog kriminala, političkog monopola i prostora za političke diverzije protiv bilo koga«. </p>
<p>Za Čička je kazao da je zataškao brojne zločine za koje je HHO znao. Tako HHO-ov izvještaj o zločinima nakon akcija »Bljesak« i »Oluja« više od tri godine nije mogao ugledati svjetlo dana, a kad je predsjednik Vidović tražio da se on objavi, Čičak ga je, tvrdi Magaš, optužio da je četnik. Rekao je i da je Čičak štitio Tihomira Oreškovića jer je on njegov kum, iako su u HHO-u imali potvrdu da je on upleten u neke zločine. Ali, prisutni su novinari negodovali i tražili da se Magaš vrati na najavljenu temu konferencije. Tražili su i konkretne dokaze o utjecaju obavještajnih službi u rad HHO-a. Magaš ih je podsjetio na nedavni »slučaj Tot« i rekao da su »obavještajne službe na izrazito suptilan način destabilizirale HHO«. </p>
<p>• Ako je to netko radio, ja ne znam iz kojih je to razloga i po čijem zadatku, kazao je za Vjesnik predsjednik HHO-a Vidović, komentirajući Magaševu tvrdnju o pronađenom aparatu za snimanje telefonskih razgovora. »Nikad takvo što ne bih odobrio«, rekao je, pojasnivši da je takav aparat u HHO-u zaista neko vrijeme radio. »Po dolasku na mjesto predsjednika vidio sam taj aparat iz kojeg je izlazila plahta s brojevima telefonskih razgovora, a ja sam rekao da se odmah s tim prekine«, kazao je. Dodao je da je Magaš prije par dana pitao njega i izvršnog direktora Bojana Munjina jesu li dali nalog za ponovno uključivanje, ali su mu oni odgovorili da o tome ništa ne znaju. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>I Vojnić odustao od kandidature za predsjednika HHO-a</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Još se pouzdano ne zna tko će se na plenarnom skupu HHO-a, što će se održati u subotu, kandidirati za predsjednika. Naime, iako su u »igri« bila dva kandidata, akademici Vlatko Silobrčić i Dragomir Vojnić, još nije sigurno da će se oni kandidirati za predsjednika. Nakon što je akademik Silobrčić prije par dana za Vjesnik kazao da se namjeravao kandidirati, »ali sam od te namjere odustao zbog situacije u HHO-u«, upitna je i kandidatura akademika Vojnića.</p>
<p>Dugogodišnji rizničar HHO-a Vojnić za Vjesnik je rekao da se uopće ne namjerava kandidirati za predsjednika HHO-a. »Uvijek kada su krizne situacije, onda jedna grupa predloži mene za predsjednika. To se dogodilo već više puta, pa tako i prije godinu i pol dana, kada sam odustao od kandidature i podržao Vjekoslava Vidovića«, rekao na je Vojnić. Pojasnio je da se uvijek zalagao da se održi kontinuitet HHO-a, ali da je sada, s obzirom na probleme, nužno da čelna mjesta zauzmu mladi ljudi, po mogućnosti profesionalci, kojih u HHO-u ima dosta. »To ne znači da mislim da akademik Silobrčić nije veliki znalac«, zaključio je Vojnić. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Novinari »Edita« najavili štrajk</p>
<p>RIJEKA, 6. travnja</p>
<p> - S obzirom da novinari riječkog dnevnog lista na talijanskom jeziku »La Voce del Popolo«, koji izlazi pod okriljem izdavačke ustanove »Edit«, i dalje prijete štrajkom, nezadovoljni nerješavanjem problema unutar te ustanove, u četvrtak su konferenciju za novinare održale ravnateljica »Edita« Marinella Matić, predsjednica Upravnog vijeća »Edita« Melita Sciucca i članica Upravnog vijeća Ksenija Grba, koje su dale svoje viđenje (n)erješavanja problema u »Editu«. </p>
<p>Pravnica Grba smatra zakonski spornim to što je novinar »La Voce del Popola«, Erik Fabijanić, istodobno i sindikalni povjerenik novinara »Edita« i član Upravnog vijeća, te kao takav, prema njezinom mišljenju, ne može pregovarati o kolektivnom ugovoru novinara, bez obzira što za to ima punomoć sindikata HND-a. Ona tumači da ta punomoć nije pravnovaljana, a da nije ni u skladu sa Statutom HND-a. </p>
<p>Melita Sciucca je naglasila da na nedavnoj sjednici Upravnog vijeća »Edita« nije bilo »nikakvog eliminiranja Erika Fabijanića iz Upravnog vijeća«, kako su prenijeli neki dnevni listovi, već se čekalo da se Fabijanić izjasni hoće li biti sindikalni povjerenik ili član Upravnog vijeća. Ksenija Grba je napomenula da Upravno vijeće do sada nije dobilo tekst prijedloga Kolektivnog ugovora, nego da Fabijanić stalno govori kako u tom tekstu »tek treba nešto izmijeniti«, podsjećajući i na to kako novinari »Edita« mogu potvrditi da je ta izdavačka ustanova tako liberalizirala svoj statut da je dala moć novinarima. </p>
<p>Ravnateljica Matić je na to dodala da redakcija dosta mijenja stajališta, te bi novinari, prema njezinom sudu, neke stvari najprije morali riješiti - sami sa sobom. Ona se osvrnula i na neke medijske špekulacije oko izbora novog glavnog urednika »La Voce del Popola«, kazavši da je na raspisani natječaj pristigla samo molba Erola Superine, nekadašnje urednika »Editovog« mjesečnika »Panorama«. »Nema špekulacija oko procedure izbora glavnog urednika: novinari izriču svoj stav o pristigloj molbi, ravnatelj predlaže, a Upravno vijeće imenuje glavnog urednika«, pojasnila je ravnateljica Matić.(D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pulski HSLS traži ostavku gradonačelnika Župića</p>
<p>PULA, 6. travnja</p>
<p> - U vrijeme kad svijet postaje globalno selo, IDS se ponaša kao feudalac koji želi zadržati vlast manipulirajući sugrađanima, a u slučaju Istarske banke njezinim ugroženim štedišama. Zato upozoravamo Istrane da ne dopuste takvu manipulaciju bilo kojoj stranci, pa ni IDS-u, poručili su u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednica pulskog HSLS-a Radosna Bareta, potpredsjednica Biserka Lorković i predsjednik Mladeži HSLS-a Amir Hadžić. Istaknuvši da dijele sudbinu sa svim štedišama Banke, čelnice HSLS-a založile su se za realna, a ne lažna lokal-patriotska rješenja. Jedino pravo rješenje za dokapitalizaciju Banke je odabir najboljeg strateškog partnera bez miješanja politike i političkih kalkulacija, istaknule su. </p>
<p>Bareta je zatražila moralnu odgovornost svih osoba koje su obnašale ili obnašaju funkciju usko vezanu za Istarsku banku i grad Pulu, prozvavši pulskog gradonačelnika Giancarla Župića. Očekujemo da će takvi pojedinci iz IDS-a odstupiti s funkcija, i to zbog svega što su učinili ili propustili učiniti, dodala je Bareta. Unatoč predizbornim zaklinjanjima da se politika neće miješati u gospodarstvo, što znači i u bankarski sustav, IDS kao član šestorice pogazio je predizborne »zapovjedi«, i to ne bez razloga, rečeno je. »IDS, koji je u zadnje vrijeme nagodbom s HDZ-om upravljao Bankom, u trenutku kad je Banka došla u ozbiljnu krizu odlučio je angažirati ne samo Vladu u kojoj participira, već i štediše, deponente i po mogućnosti sve građane Pule i Istre u obrani svoga gospodarskog feuda«, istaknula je Bareta. </p>
<p>Na upit o naputku koordinacije šestorice da se na terenu utvrde kandidati i pripreme za smjene na čelu upravnih državnih tijela, čelnice pulskog HSLS-a su rekle da je prije mjesec dana iz Istre HSLS-ovoj središnjici upućena lista njihovih kandidata, ali bez konkretnih prijedloga. </p>
<p>Što se tiče Jakovčićeve kandidature za predsjednika Upravnog vijeća Javnog poduzeća i Nacionalnog parka Brijuni, Lorković je rekla da je upravo u vezi s Brijunima počela rasprava među članicama šestorice o participaciji u državim poduzećima. Pritom HSLS želi da se poštuje utvrđeni reciprocitet i inzistirat će da sudjeluje u upravljanju Brijunima kao dragocjenom hrvatskom turističkom destinacijom. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vlada: Obveznice za pomoć bankama </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Odlukom o izdavanju zamjenskih obveznica za restrukturiranje gospodarstva, kao izravna pomoć bankarskom sustavu u iznosu od 89,3 milijuna kuna, Vlada je na sjednici u četvrtak povukla prvi konkretan potez kojim će se interventno razriješiti problem Istarske banke. Tim bi potezom Istarska banka, kroz povećanje izvanrednih prihoda (dosadašnja amortizacija duga po obveznicama pretvara se u kamate) dobila 57,5 milijuna kuna i postala solventna. Kako je rečeno, time prestaje i potreba za privremenim upraviteljem. No, stručna radna skupina Vlade zaključila je da je to samo privremeno rješenje, uz obvezu da Istarska banka u 60 dana mora sklopiti ugovore sa strateškim partnerom o dokapitalizaciji, dioničari moraju povećati vlastiti udio u kapitalu banke, a banka mora prodati i dionice u svom portfelju koje čine imobiliziranu aktivu banke.</p>
<p>Inače, novim se obveznicama mijenjaju one izdane 1991. godine, na koje se naputkom ministra financija iz 1992. ne obračunavaju kamate. To je predstavljalo velik dio imobilizirane aktive u bilancama banaka. U 15 banaka, zamjenom tih obveznica za nove ostvarit će se njihova bolja solventnost. Sedam banaka - Cibalae, Dalmatinska, Istarska, Jadranska, Karlovačka, Požeška i Sisačka banka - ukupno bi time dobilo priznate izvanredne prihode u vrijednosti 89,3 milijuna kuna.</p>
<p> Objašnjavajući postupke Vlade, potpredsjednik Slavko Linić ističe da je time ispravljena pogreška iz 1992. kad za te vrijednosnice nisu priznate kamate.</p>
<p>Tako će se sada za nove obveznice primjenjivati kamate od pet posto, a do dospijeća 2011. godišnje kamate po tim obveznicama iznosile bi ukupno 150 milijuna kuna. Za prvu grupu od sedam banaka u kojoj je i Istarska, obveznice bi se zamijenile s datumom 1. siječnja 1997., a za preostalih osam banaka od 1. srpnja 2000. godine. U toj drugoj grupi su Bjelovarska, Istarska kreditna banka Umag, Međimurska, Podravska, Pomorska, Riadria, Varaždinska i Zagrebačka banka.</p>
<p> Zagrebačka banka, ako se uključi u rješenje problema Cibalae banke, prešla bi u prvu grupu i njezine bi obveznice bile zamijenjene s datumom 1. siječnja 1997. godine. Štediše i deponenti banke, rekao je Linić, tim su odlukama potpuno zaštićeni. </p>
<p> Prema procjenama stručne skupine čije je izvješće izneseno pred Vladu, do 2011. godine, kad obveze dospijevaju, trebat će osigurati ukupno otprilike 580 milijuna maraka pa zato u idućim proračunima treba planirati novac za postupnu otplatu tog duga. Primjenu odluke o novim obveznicama provest će Ministarstvo financija u roku 30 dana.</p>
<p>S novim obveznicama, kako je rečeno, banke će moći i na tržište.</p>
<p> Premijer Ivica Račan istaknuo je kako će se u tom duhu uskoro pred Vladom naći i dugovi prema gospodarstvu koji su opterećenje i također ih treba hitno razriješiti.</p>
<p>»Vlada želi rješavati životne probleme, a u tome joj ne pomažu ishitreni pritisci«, rekao je Račan navodeći kao primjer radnike koji dolaze pred Vladu i traže od nje žurno rješavanje problema i isplatu plaća, neovisno o tome je li to ili nije u njezinim ovlastima i mogućnostima. »Ova Vlada ne može i ne želi stvari rješavati na stari način i, ako treba, znat će se oduprijeti takvim pritiscima«, zaključio je premijer Račan. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radnici PIK-a Vrbovec blokirali državnu cestu Zagreb-Bjelovar </p>
<p>Budući da razgovori predstavnika PIK-a u Ministarstvu poljoprivrede i HFP-u ni u četvrtak nisu urodili plodom, radnici PIK-a najavili da će u petak blokirati i lokalne ceste, a u subotu i željezničku prugu / Radnici traže isplatu akontacije za plaće za siječanj i veljaču te putnih troškova </p>
<p>VRBOVEC, 6. travnja</p>
<p> - Radnici PIK-a Vrbovec u čevrtak su u sedam sati za sav cestovni promet blokirali državnu cestu Zagreb-Bjelovar, na području Vrbovca. Kako su nam rekli, blokadu će prekinuti kad im Uprava PIK-a isplati akontacije plaće za siječanj i veljaču (po 1.190 kuna) te podmiri dugovanja za putne troškove. Nakon što je iz Zagreba stigla vijest da Uprava PIK-a Vrbovec te predsjednik Nadzornog odbora PIK-a i gradonačelnik Vrbovca Đuro Turk, u razgovoru s Tomislavom Ledićem, zamjenikom ministra poljoprivrede i šumarstva, te u Hrvatskom fondu za privatizaciju, nisu uspjeli iznaći način da udovolje njihovim zahtjevima, radnici PIK-a su odlučili nastaviti blokadu. </p>
<p>Glavni sindikalni povjerenik Sindikata PPDIV-a u PIK-u Stjepan Leboš rekao nam je da će radnici u petak u Vrbovcu, uz državnu cestu, blokirati i sav lokalni cestovni promet, te u subotu, ako bude trebalo i tamošnju prugu. Iako je, kako smo čuli, policija pokušala nagovoriti radnike PIK-a da odustanu od blokade prometa, oni su u čevrtak u Vrbovec propuštali samo novinare, te vozila hitne pomoći. Sav drugi cestovni promet iz smjera Zagreba prema Bjelovaru, policija je preusmjeravala preko Kutine.</p>
<p>Nekoliko stotina okupljenih radnika uz više hladanjača i poljoprivrednih strojeva na cesti, odlučno je ustrajati u blokadi prometa, odnosno svojim zahtjevima. Prosvjed je započela prva smjena u PIK-u, kojoj se nakon odrađene treće smjene priključila i Ljubica Kolmanić, koja u PIK-u radi 23 godine. Ona ističe da je kalvarija PIK-a započela 1996. godine kad je bivša Vlada u PIK poslala Zlatka Dominikovića. To je bila »elementarna nepogoda« koja je za četiri godine poharala PIK, ali i cijeli vrbovečki kraj, kaže ona te dodaje da je na nekad uspješnom poduzeću, koje je imalo osigurano tržište »izvršen genocid«. </p>
<p>No, PIK-ovi radnici nisu zadovoljni ni odnosom nove vlasti prema nekadašnjom mesnom divu iz Vrbovca. Kako kažu, nova Vlada nije kriva za teško stanje u PIK-u, ali je, ističu, nedopustivo ono što su čuli od potpredsjednika Vlade Slavka Linića na prosvjednom skupu na Markovu trgu. Kako je poznato, Linić je nezadovoljne radnike uputio da svoje probleme rješavaju sa svojom upravom i nadzornim odborom, koji su odgovorni za neisplaćene plaće i upropaštenu proizvodnju.</p>
<p>Iako je u veljači ove godine Uprava PIK-a Vrbovec podnijela program konsolidacije poslovanja PIK-a, koji je dostavljen Vladi, do danas nije učinjeno ništa da se zaustavi daljnje propadanje tvrtke. Stoga tamošnji sindikat traži da se žurno sazove sjednica Nadzornog odbora, na kojoj bi se utvrdilo vrijeme održavanja redovite Skuštine PIK-a Vrbovec, koja je zadnji put održana prije dvije godine. U sindikatu traže i izvještaj Kriminalističke policije Policijske uprave Zagrebačke glede podnesenih kaznenih prijava, te traže kriminalističku obradu poslovanja PIK-a od 1995. do 1999. godine. </p>
<p>Voditeljica nadzorne jedinice konzervi u PIK-u Štefica Ledinski rekla nam je da neće biti rada bez plaće. Zadnju akontaciju plaće, onu za lanjski prosinac, radnici su dobili još početkom ožujka. No, osim neplaćenih režija i problema oko slanja djece u školu, 2.500 radnika PIK-a Vrbovec, te desetak tisuća njegovih kooperanata, uskoro bi se moglo suočiti i s potpunim nedostatkom sirovine.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Izbori u Zagrebu 7. svibnja </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Vlada je u četvrtak donijela odluke o izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu i Gradsko vijeće Velike Gorice, te o raspuštanjima gradskih vijeća u Vrbovcu, Samoboru, Otočcu i Ivanić-Gradu i postavljanju povjerenika za ta mjesta. Izbori su raspisani za nedjelju, 7. svibnja.</p>
<p>Prema rješenjima prihvaćenim na sjednici, povjerenici su svi odreda nestranačke osobe i nisu aktivni kao vijećnici u trenutačnim sazivima gradskih vijeća. Redom, to su Ivan Koprić za Vrbovec, Franjo Brunović za Samobor, Ivan Kranjčević za Otočac i Anita Markić za Ivanić-Grad.</p>
<p> U daljnjem radu, Vlada je donijela odluku o utvrđivanju posebnog interesa i davanju suglasnosti za ugovaranje radova izravnom pogodbom. Time se osigurava nastavak radova na započetim, a nedovršenim dionicama autoceste Zagreb-Goričan. Kako je pojasnio ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, raskidom koncesijskog ugovora s koncesionarom tvrtkom Transeuropska autocesta (TEA) u prosincu prošle godine, raskinut je i ugovor talijanskog Astaldija kao partnera u TEA-i. No, ostali su nepodmireni dugovi prema hrvatskim poduzećima koja su odradila posao na trasi. Za dovršetak radova na pet dionica ove je godine u proračunu osiguran novac (oko 60 milijuna kuna), pa je stoga Vlada prihvatila da se za zaključenje radova ugovori sklope pod istim uvjetima kao i prije (dakle, direktnom pogodbom).</p>
<p> Također, u proračunu je predviđeno oko 220 milijuna za podmirivanje duga prema tim graditeljima. </p>
<p> Predloženo je da se tvrtka Hrvatski graditelj ugasi i svi ugovori prebace natrag na Hrvatsku upravu za ceste. Kako su rekli ministri Čačić i Tušek, »takva situacija mnogo je povoljnija za izvođače, a tvrtka Hrvatski graditelj potpuno je nepotrebna pa ju treba isključiti iz cijele priče«.</p>
<p> Nadalje, Vlada je ostala kod prijedloga da se do početka iduće godine odgodi primjena novog Zakona o doplatku za djecu budući da nisu osigurani svi uvjeti za njegovu provedbu. Taj stav Vlada je iskazala u povodu zahtjeva Županijskog doma da se Zastupnički dom još jednom očituje o zakonu kojim se odgađa primjena novog Zakona o doplatku za djecu. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Europu treba zainteresirati za Jadransko-jonsku autocestu </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić i grčki veleposlanik Stavros Georges Christian Vassilopoulos razgovarali su u četvrtak o mjestu Hrvatske u EU i NATO-u suglasivši se u tome da ona mora biti stabilizirajući čimbenik šire regije. Tijekom sastanka, dvije su strane ocijenile da je projekt Jadransko-jonske autoceste iznimno važan ne samo za turizam i ostalo gospodarstvo, već i kao sredstvo političkog povezivanja u što treba uvjeriti europske države koje, zasad, ne pokazuju dovoljno razumijevanja za taj pothvat. Razmotreno je i političko stanje na Balkanu i izražena je zabrinutost zbog mogućih sukoba u Crnoj Gori i na Kosovu. Obostrano je izražena želja za unaprjeđenjem gospodarskih odnosa i uspostavom žive međuparlamentarne suradnje razmjenom izaslanstava. Grčkog veleposlanika Vassilopoulosa primio je i potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac, pa je i u tom razgovoru konstatiran visok stupanj uzajamnog razumijevanja i brojnost zajedničkih interesa, posebice za trajni mir u regiji i suradnju Hrvatske i Grčke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mateša: Bivša Vlada nije odlučivala o prodaji »Večernjega lista«</p>
<p>Nije posao premijera znati tko je vlasnik bilo kojeg medija, pa ni Večernjaka, kazao je bivši premijer Zlatko Mateša / Ako je u slučaju kupnje tog lista riječ o pranju novca, jednostavno je doći do svih podataka o transakcijama, pa tragom toga i do krajnjeg korisnika, naglasio je Neven Cirkveni, stručnjak za pranje novca</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Ne znam tko je vlasnik Večernjeg lista. Naslušao sam se različitih špekulacija o tome, ali nikad nisam vidio ni jedan dokument u kojem piše tko je pravi vlasnik. To je više puta u četvrtak pred saborskim Istražnim povjerenstvom o prodaji Večernjaka ponovio bivši premijer, sad zastupnik HDZ-a, Zlatko Mateša, prvi svjedok pred Povjerenstvom, istaknuvši da nije posao premijera znati tko je vlasnik bilo kojeg medija. Uz Matešu, u četvrtak je pred Povjerenstvom govorio i stručnjak za pranje novca, odvjetnik Neven Cirkveni.</p>
<p> Sve što je bivši premijer u kratkom svjedočenju pod prisegom rekao jest da Vlada nikad nije odlučivala o prodaji, uvjetima i rokovima prodaje bilo kojeg poduzeća iz portfelja Mirovinskog fonda, pa ni Večernjeg lista. Potvrdio je da se na sjednici Vlade 3. prosinca 1998. raspravljalo o izvješću Komisije za vrijednosne papire te da su tadašnji ministar policije Ivan Penić i on, potaknuti zastupničkim pitanjem Joška Kontića, tražili izvješće o prodaji Večernjaka. To je izvješće na Vladu došlo 29. prosinca, no Mateša nije bio na toj sjednici i ništa drugo ne može reći o toj temi.</p>
<p> Na pitanje o kratkoći roka u kojem je donesena odluka o prodaji Večernjaka (između Božića i Nove 1998.) te je li u tako kratkom roku bilo moguće na kvalitetan način utvrditi bonitet Caritas Funda, Mateša je rekao da pretpostavlja da Mirovinski fond ima svoja pravila po kojima radi. Na pitanje šefa Povjerenstva Kontića je li o prodaji Večernjaka pričao s Borislavom Škegrom i Milanom Kovačem, tadašnjim članovima Nadzornog odbora Mirovinskog fonda, Mateša je odgovorio potvrdno, ali iz tih razgovora razvidno je jedino, rekao je, da se Nadzorni odbor Mirovinskog pri prodaji Večernjaka rukovodio visinom ponude.</p>
<p>Kontića je zanimalo nije li Vladu zabrinjavalo tko je kupio taj dnevnik s obzirom da su u to vrijeme brojni novinari bili proglašeni sigurnosnim problemom i prisluškivani. Mateša je odgovorio da to nije bilo u njegovoj nadležnosti te je zaključio da je Mirovinski fond još vlasnik 30 posto dionica Večernjaka, što je dovoljno za veto na odluke, »pa nisam siguran da tu možemo govoriti o ugrozi nacionalne sigurnosti«. Ali, Kontić je rekao da je veliko pitanje kontrolira li Fond više tih 30 posto dionica, te je iznio vlasničku strukturu iz 1999., po kojoj Caritas Fund ima 59,56 posto, a Privredna banka 35,24 posto dionica Večernjaka.</p>
<p>Nakon Mateše, govorio je Cirkveni koji je, uz ogradu da nema konkretnih saznanja o slučaju Večernjaka, naglasio da će, ako zaista postoje indicije da je riječ o pranju novca, biti jednostavno otkriti kranjeg korisnika svih transakcija, jer u takvim slučajevima sve zemlje dobro surađuju. Naime, rekao je, porezne oaze poput Djevičanskih otoka postoje da bi se poduzeća rasteretila poreznih opterećenja, ali ne i da bi prikrile pranje novca. Upozorio je da Hrvatska ima Zakon o pranju novca, ali za razliku od ostalih zemalja nema stroga pravila po kojima se mora znati identitet fizičke osobe koja stoji iza pravnih osoba, vlasnika poduzeća. Cirkveni je rekao da treba ispitati i jesu li svi koji su sudjelovali u novčanim transakcijama vezanim uz prodaju Večernjaka izvršili svoje obveze, a ustvrdio je da bi Zagrebačka i Splitska banka morale znati tko je dao nalog bankama iz Londona i Frankfurta za isplatu novca na ime prodaje.</p>
<p>Povjerenstvo je u četvrtak dobilo i odgovor iz Ureda za sprječavanje pranja novca na pitanje postoji li što sumnjivo u transakcijama pri prodaji Večernjaka. Ured, piše u dopisu, ne raspolaže nikakvim podacima o tim transakcijama preko Splitske i Zagrebačke banke, jer ih te banke o njima nisu izvijestile. </p>
<p>Povjerenstvo s radom nastavlja u petak, kad će svjedočiti bivši predsjednik Nadzornog odbora Mirovinskog fonda Damir Zorić, te članovi Milan Kovač, Borislav Škegro, Ljubo Vukoja i Luka Krznarić. Tadašnji direktor Fonda Mladen Strukan ispričao se bolešću.</p>
<p>O skidanju s dnevnog reda na VONS-u svjedočit će Škare-Ožbolt</p>
<p>Na nekoliko puta ponovljeno pitanje Đurđe Adlešić (HSLS) sjeća li se sjednice VONS-a na kojoj je netko postavio pitanje vlasnika Večernjaka te koji je od Predsjednikovih savjetnika tu raspravu skinuo s dnevnog reda, Mateša je rekao da se »sjeća da je netko na VONS-u pitao tko je vlasnik Večernjaka, ali se ne mogu sjetiti tko«. Što se tiče osobe koja je to skinula s dnevnog reda, rekao je da se ne sjeća tko je to bio, ali da misli da je to bio jedan od potpredsjednika stranke. </p>
<p>Adlešić je zato predložila da se za svjedoka pozovu bivša zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare-Ožbolt ili Mate Granić »koji bi se možda mogli sjetiti tko je bio protiv rasprave o vlasniku Večernjaka«. Povjerenstvo je taj prijedlog prihvatilo.</p>
<p>Sjeća li se sporne sjednice VONS-a i osobe koja je izbjegla priču o Večernjaku, pitali smo u četvrtak Vesnu Škare-Ožbolt, koja je rekla da se ne može točno sjetiti kad je održana ta sjednica i tko je zatražio da se ne raspravlja o Večernjem listu, »ali ću pregledati svoje bilješke i pokušati se sjetiti«.</p>
<p>Cirkveni: Anonimnost u »slučaju Večernjaka« vrlo je neobična</p>
<p>Stručnjak za problematiku pranja novca Neven Cirkveni nije htio ulaziti u procjene o tome radi li se u slučaju Večernjaka o pranju novca. No, kao vrlo neobičnu pojavu je naveo anonimnost kupca, što je u slučaju kupnje medija u svijetu nepoznat pojam. Naime, događa se da se medijske kuće kupuju putem korporacija, ali se uvijek zna tko stoji iza njih, i ta anonimnost u »slučaju Večernjak« je vrlo neobična, rekao je. </p>
<p>Član Povjerenstva Mario Kovač (HSLS) na to je zaključio da indicije o pranju novca neprijeporno postoje i da Povjerenstvo definitivno treba ići tim putem u istrazi. Među glavnim su indicijama kratkoća roka u kojem je oglašena prodaja - od 24. prosinca 1997. do 2. siječnja 1998. godine, te činjenica da je Caritas Fund, koji je kupio Večernjak, registriran tek 29. prosinca 1997. . Inače, taj podatak Povjerenstvo je dobilo na temelju zahtjeva Đurđe Adlešić koja je na prošloj sjednici postavila pitanje nije li Caritas Fund osnovan samo zbog kupnje Večernjaka.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Antić traži razrješenje u Hini</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Ljubomir Antić, ravnatelj HINA-e, uputio je u četvrtak zahtjev hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću kojim traži da Predsjednik pokrene postupak njegovog razrješenja na čelu državne izvještajne novinske agencije. </p>
<p>Antić u pismu podjeća Predsjednika kako je »u povodu grubih propusta nadležnih državnih tijela prilikom izvješćivanja o smrti predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, a koji su ugrozili vjerodostojnost i ugled nacionalne agencije, stavio na raspolaganje mandat ravnatelja HINA-e« i dodaje kako Sabor o tome još nije raspravljao niti donio odluku. U međuvremenu, dodaje Antić, »unatoč uloženim naporima uprave i redakcije, uvjeti rada u HINA-i su se pogoršali, a pred njom stoji osobito teško razdoblje djelatnosti zbog netom određene nedostatne proračunske potpore. Ukupno stanje u agenciji stoga zahtijeva poduzimanje posebnih mjera u racionalizaciji poslovanja i reorganizaciji rada za koje je neprimjereno da ih provodi ravnatelj u mojem statusu«. Antić također napominje kako je u međuvremenu izabran na visoku dužnost u političkoj stranci (Demokratski centar) a to je, po njegovom »poimanju demokracije u našim uvjetima nespojivo s ravnateljstvom u medijskoj kući u vlasništvu države«. </p>
<p>»Zbog toga Vas molim da pokrenete postupak za moje razrješenje«, stoji na kraju priopćenja ravnatelja HINA-e. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hina traži od Sabora i Vlade pomoć za normalniji rad </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Ogranak Hrvatskog novinarskog društva (HND) u Hini pozvao je u četvrtak Sabor i Vladu, kao osnivače Hine, da u okviru svojih nadležnosti hitno poduzmu mjere za normalizaciju rada nacionalne informativne agencije, suočene s financijskim teškoćama i sukobima u vodstvu kuće.</p>
<p>Uvjeti za rad i poslovanje Hine dulje se vrijeme pogoršavaju, da bi nakon smanjenja ovogodišnjih proračunskih sredstava i teškoća s naplatom potraživanja »poprimili gotovo paralizirajuća obilježja i pružili povod za novinska razračunavanja članova Uprave u ostavci«, ističe ogranak HND-a u pismu upućenom predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu.</p>
<p>Pismo je upućeno na temelju zaključaka sa sastanka ogranka HND-a, održanom u srijedu, na kojem je još jednom odbačen prijedlog Uprave da, u okviru nužnih mjera štednje, prva mjera bude raskid ugovora s honorarnim suradnicima i ukidanje inozemne dopisničke mreže.</p>
<p>Budući da je ravnatelj agencije u ostavci već četiri mjeseca, a glavni urednik je stavio mandat na raspolaganje prije dva mjeseca, te da postoje problemi u komunikaciji između Uprave i Uredništva i dulje od toga, sadašnje vodstvo ne može pronaći odgovore na teškoće zbog smanjenog priljeva proračunskih i vlastitih sredstava, ocjenjuje ogranak HND-a. Pritom apelira na Sabor i Vladu da se pri imenovanju čelnih ljudi Hine rukovode dugoročnim interesima njezina tržišnog, profesionalnog i tehnološkog razvoja, kako bi se izbjeglo ponavljanje loših iskustava s kadrovskim rješenjima po principu »sinekure« te se traži što hitnija izrada novog zakona o Hini.</p>
<p>Ogranak HND-a o svojim je zahtjevima izvijestio i Ured Predsjednika Republike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Novinari se žalili pučkom pravobranitelju zbog prisluškivanja i uhođenja</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - U Ured pučkog pravobranitelja lani su pristigle 1.623 pritužbe ili obavijesti o povredama prava građana. U odnosu na godinu prije, kad je zaprimljeno 2.029 predmeta, to je smanjenje od 20 posto. Kao i ranijih godina, najveći broj pritužbi, oko trećine, odnosi se na povrede imovinskih ili stambenih prava. Najdrastičnija kršenja ljudskih prava - ugrožavanje života i slobode (u prošloj godini) u Uredu pučkog pravobranitelja nisu zabilježena, kaže zamjenica pučkog pravobranitelja Marta Vidaković.</p>
<p>Po njenim riječima, u prošloj, za razliku od prethodnih godina, nije bilo dojava da su nečiji život ili sloboda bili ugroženi. To je nasilje stavljeno pod nadzor. Iako je značajno smanjen broj pritužbi zbog neprimanja u hrvatsko državljanstvo, još ima dosta slučajeva da se bez valjanog razloga odbijaju zahtjevi za prijam. I u Izvješću za 1999. pučki pravobranitelj upozorava na povrede prava iz mirovinsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja. Stoga smatra da treba pregledati sve interne akte Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ocijeniti njihovu usklađenost sa zakonima. Vidaković pritom kaže da višegodišnje iskustvo pokazuje da su se zakonske odredbe suspendirale ili na stanovit način mijenjale internim aktima Zavoda, a pučkom pravobraniteljstvu, unatoč zahtjevima, ti akti nisu redovito dostavljani.</p>
<p>Govoreći o novim pritužbama, Vidaković je kazala da do lani nije bilo pritužbi zbog zadiranja u privatnost građana uhođenjem, prisluškivanjem, pregledom pisama. U 1999. smo primili nekoliko takvih pritužbi, a neke su podnijeli i novinari. Pokušali smo utvrditi je li bilo nezakonitog prisluškivanja i uhođenja, no punu istinu nismo mogli utvrditi. Samo jedan od prijavljenih slučajeva je riješen do kraja i utvrđeno je da je osoba bila nezakonito prisluškivana, rekla je Vidaković. O učinkovitosti preporuka pučkog pravobranitelja nadležnim tijelima, teško se može suditi, jer je malo povratnih informacija, ističe Vidaković. Najčešće se, kaže ona, oglušuju stambene komisije, osobito u Dalmatinskoj zagori i Banovini, a gotovo je pravilo da na zahtjeve ne odgovara komisija u Kninu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000407].
|
