NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000906].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 248671 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Frakcijski crv na hrvatskoj političkoj sceni: Drukčije mišljenje podrazumijeva vraćanje stranačke knjižice</p>
<p>Predsjednik Franjo Tuđman je čak poticao frakcijaštvo kako bi među zavađenim članstvom lakše vladao / S jedne strane su stajali tehnomenadžeri, koje je Tuđman postavljao u Vladu, a s druge desničari, ultranacionalisti... koje je pretežno držao u Saboru kao zastupnike / Zlatko Canjuga prvi je HDZ-ovac koji će pokušati na neki način institucionalizirati frakciju unutar HDZ-a, što će mu, čini se, teško uspjeti / Nakon razlaza Dobroslava Parage i Ante Đapića, HSP je postao strankom koja s lakoćom koalira s HDZ-om / Razlaz u HSS-u i IDS-u također je posljedica »netrpeljivosti« prema drukčijem mišljenju</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Što su to frakcije u hrvatskim političkim strankama? Prema onome što smo mogli vidjeti i čuti u prošlih deset godina to su programatski (ali ne i politički) različita mišljenja pojedinaca ili grupa unutar jedne stranke, najčešće začinjena željom za vlašću unutar stranke, što se sve skupa u javnosti definira kao pravo na - različito mišljenje. U konačnici, ta skupina ili zašuti pod pritiskom jačeg ostatka stranke i tada ili napušta stranku i stvara novu ili tavori i dalje u staroj bez većeg utjecaja. Niti jedna stranka nije do sada statutarno ili bilo kako drukčije osnažila pravo na frakcijsko djelovanje, sve do prije nekoliko dana kada se u novinama počelo pisati (iako u stvarnosti takve tvrdnje nisu bile do kraja utemeljene) da će upravo SDP to napraviti. Istodobno, da je riječ o potencijalnoj iznimci koja potvrđuje pravilo o zatiranju drukčijeg mišljenja moglo se dokučiti iz najave o tome da će Zlatko Canjuga biti izbačen iz HDZ-a zbog nakane formiranja frakcije unutar stranke.</p>
<p>Pravo na drukčije mišljenje, što se u hrvatskom političkom životu prerigorozno naziva frakcijaštvom, u SDP-ovu slučaju ima utemeljenje u stranačkom statutu gdje se navodi kako se mogu formirati interesne grupe na političko-programskim osnovama. Kako je to jedina rečenica koja će, prema svemu sudeći, u tom obliku ostati i u budućem statutu, naravno da se njeno značenje može rastezati kako to kome odgovara. Preciznije, onaj tko je unosio tu rečenicu, bez ikakva daljnjeg objašnjenja, jednostavno nije vjerovao u njeno oživotvorenje u smislu snažno izražena drukčijeg mišljenja. Dapače, Davorko Vidović, SDP-ov potpredsjednik, smatra da to funkcionira ili će funkcionirati ako, na primjer, nekoliko članova SDP-ova Glavnog odbora iz Slavonije zatraži da se neki problem oko neke rijeke riješi ovako ili onako, dok je Ivica Račan spominjao primjenu te rečenice u nešto konkretnijem smislu - različitog političkog mišljenja. Međutim, sve je to još na papiru, a dođe li do mogućega grupiranja, doznat ćemo kakve su akcije i reakcije na SDP-ove frakcije.</p>
<p>HDZ je, za vrijeme vlasti, bio stranka s gomilom tihih frakcija koje je nadzirao predsjednik Tuđman, a te tihe bi postajale glasnije onog trenutka kad bi se pojedinci zabrinuli za svoje karijere ili čak živote. Predsjednik Tuđman je čak poticao frakcijaštvo kako bi među zavađenim članstvom lakše vladao, pa se stoga ni to ne može uvrstiti u klasično pravo na drukčije mišljenje unutar jedne stranke. Uvriježeno, s jedne strane stajali su tehnomenadžeri koje je Tuđman postavljao u Vladu, a s druge desničari, ultranacionalisti, kako su ih već zvali, a koje je Tuđman pretežno držao u Saboru kao zastupnike.</p>
<p>U oba su krila frakcija postojale promjenjive potfrakcije, pa je kod desničara u kojima je bilo i onih koji su koketirali s ustaštvom, početno rigidan Vladimir Šeks s vremenom postao umjerenjakom.</p>
<p>Dakako, nikome nije padalo na pamet da ozakoni te frakcije, a kada bi se nepobitno dokazalo njihovo postojanje, u tada vladajućoj stranci skrivali su to objašnjenjima poput »opća pomirba« ili »pomirba ljevice i desnice« ili »pomirba onih koji su 1971. završili u zatvoru i onih koji su ih tamo poslali«. Stoga frakcija koju su predvodili Stipe Mesić i Josip Manolić nije ni mogla opstati drukčije, no izdvajanjem u novu stranku - HND. To, što su neki HDZ-ovci prvog dana prešli u HND, a drugog se vratili u HDZ, samo je pokazalo da je u ovim krajevima egzistencijalističko razmišljanje važnije od političkoga.</p>
<p>Zlatko Canjuga prvi je HDZ-ovac koji će pokušati na neki način institucionalizirati frakciju unutar HDZ-a, što će mu, čini se, teško uspjeti. Jednostavniji potez napravio je Mate Granić koji se, navodno, godinama nije slagao sa HDZ-om, ali ga nije htio napustiti sve do, vidi vraga, poraza na izborima i gubitka mjesta ministra vanjskih poslova. Stoga se osnivanje DC-a može nazvati svakako, samo ne izdvajanjem jedne frakcije u samostalnu stranku.</p>
<p>Drukčije mišljenje u hrvatskim strankama teško se trpi, pa je monumentalno jedinstvo stranke toliko poželjno da kada netko iskaže drukčije mišljenje, može automatski vratiti člansku knjižicu.</p>
<p>Najčešće je drukčije mišljenje pokušaj i namjera da se osvoji vlast u stranci, a HSLS je najbolji primjer za to. Nakon 1992. godine počinje pad popularnosti stranke koji je nužno morao dovesti do promjena na čelu HSLS-a. Umjesto Dražena Budiše, predsjednikom je postao Vlado Gotovac, no stranka nije vratila povjerenje onolikom broju birača. Budiša je uspio u namjeri povratka na čelo stranke, a budući da dvije različite političke vizije ne mogu funkcionirati u istoj stranci, nastao je LS na čelu s Gotovcem i određenim brojem HSLS-ovaca.</p>
<p>Prije njih, sličnu je sudbinu doživio HSP, tada na čelu s Dobroslavom Paragom, žestokim kritičarom HDZ-ove vlasti. Desno orijentiranu HDZ-u nije bilo jasno kako tako dična desna stranka poput HSP-a ne želi dijeliti isto mišljenje s njim, pa mu je dobro došlo kad je Anto Đapić počeo drukčije razmišljati od Parage. Nazovite i to frakcionaštvom u Hrvata ili možda lukavim načinom za osvajanje stranačke vlasti, ali Paraga je izbačen iz igre, izgubio je pravo na korištenje stranačkog imena (revizija tog slučaja trenutačno je na sudu), a HSP je postao strankom koja s lakoćom koalira s HDZ-om.</p>
<p>Ni HSS nije trpio različita mišljenja, naročito kad su počele pljuštati optužbe protiv Zlatka Tomčića koje bi se mogle naći i na sudu. Joško Kovač, grlati Dalmatinac, postao je predsjednikom Hrvatske seljačke narodne stranke, a sličnih slučajeva u HSS-u je bilo i prije pet do šest godina. Ni Ivan Jakovčić i Luciano Delbianco nisu mogli zajedno u IDS-u. Tko je jači, taj kvači, pa je Delbianco morao napustiti IDS i osnovati IDF, odnosno put u lako političko umiranje.</p>
<p>Prema svemu navedenom jasno je da frakcije u hrvatskim političkim strankama ne funkcioniraju zato što oni koji drukčije misle ne čine to zato da bi (i eventualnim osnivanjem frakcije) pomogli svojoj stranci bistrenjem njene politike i programa ili radeći pritisak zbog korigiranja pogrešaka nego da bi pomogli sebi, odnosno svojoj taštini i želji za osvajanjem vlasti u stranci. Čak i ako bi se i kada netko pojavio s takvim dobrohotnim namjerama (možda je Canjuga baš to), oni na vrhu stranke sumnjičavo bi ga odbacili kao opasnu konkurenciju. Sve to samo pokazuje da je stranački život na razini razmišljanja »bolje spriječiti nego liječiti« s jedne strane i grabeži za vlašću s druge. Hoće li nas HDZ i njegov odnos prema Canjugi demantirati? Hoće li nas SDP demantirati? Kamo sreće, ali u to je teško povjerovati.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Država će omogućiti mladima da i bez pomoći svojih obitelji u razumnom roku i povoljno dođu do stana</p>
<p>Ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić najavio početak primjene Programa društveno poticane stambene izgradnje u suradnji s lokalnom samoupravom, kojim bi mnogi »beskućnici« riješili pitanje vlastitog krova nad glavom / U dogovoru sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, do 15.rujna Grad će utvrditi područja na kojima će se graditi stanovi za mlade te za razne stručnjake. Po toj, do sada najpovoljnijoj varijanti, stan prosječne veličine, oko 50 četvornih metara, otplaćivao bi se 30 godina i to 350 maraka mjesečno s grace-razdobljem od godine dana / U skupoći stanova prednjači Zagreb, a slijede ga Split i Dubrovnik u kojima su cijene tek neznatno niže od metropole</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Mladom čovjeku nikad nije bilo lako osigurati vlastiti krov nad glavom bez potpore obitelji, a danas mu je to definitivno - nemoguće. Za takav zaključak dovoljan je već letimičan pogled na ono što se nudi na našem tržištu - od cijena stanova do stambenih kredita. Iako cijene stanova u posljednje vrijeme bilježe pad, prodaja stanova ne raste, dakle, našem tržištu oni su još preskupi. U skupoći prednjači Zagreb, a slijede ga Split i Dubrovnik u kojima su cijene tek neznatno niže od metropole. Tako se u Zagrebu, uz iznimku najelitnijih stanova, cijene ovisno o kvartu kreću u kunskoj protuvrijednosti od 2.000 do 4.000 maraka za četvorni metar stana u novogradnji. U Varaždinu ili Osijeku, primjerice, četvorni metar novoga stana moguće je dobiti već za 1.500 maraka. Cijena kvadrata pada što je stan veći, a plaća li se »u kešu«, obično se ostvaruje i popust od 10 do 20 posto.</p>
<p>- Gradimo manje nego ikad, prodajemo manje nego ikad, ali zato zainteresiranih ima više nego ikad - doznaje Vjesnik od referentice prodaje stanova u jednoj građevinskoj tvrtki. Ona je također potvrdila da se najbolje prodaju mali stanovi i to oni površine od 30 do 50 četvornih metara. Izuzevši gotovinsko plaćanje, postoji nekoliko mogućnosti da se dođe do stana. No, sudeći prema onom što se nudi, koji god način da se odabere, »beskućniku« neće biti lako. Ili, jednostavnije, ako nemate novca, dobra primanja i neku (vrijednu) nekretninu, od kupnje novoga stana neće biti ništa.</p>
<p>Uobičajeni način rješavanja stambenog pitanja - stambeni krediti - u posljednje su vrijeme ipak postali nešto pristupačniji. Zagrebačka banka tako odobrava stambene kredite uz promjenjivu kamatu od 8,99 posto godišnje, a kredit se odobrava na rok otplate od 10 ili 15 godina. No, za odobrenje kredita potrebna je hipoteka na nekretnini i to 15 posto vrednijoj od kredita te nezaobilazni jamci. Osim toga, mjesečna primanja tražitelja kredita moraju biti znatno veća od rate kredita tako da na primjer za iznos kredita u kunskoj protuvrijednosti 100.000 maraka na rok otplate od15 godina mjesečna rata iznosi 992,94 maraka, a neophodna su mjesečna primanja od 1.426,61 marku.</p>
<p>Privredna banka također nudi kredite za kupnju stana, a godišnja promjenjiva kamata je 9,88 posto. Mjesečni anuitet za kredit od 100.000 maraka na rok otplate od 15 godina, po toj bi računici iznosio 1.067,28 maraka. Također je potrebna hipoteka na nekretninu te od dva do četiri jamca, a mjesečna rata kredita ne smije iznositi više od jedne trećine zbirnog iznosa mjesečnih prihoda jamaca. Slične uvjete ili nešto nepovoljnije ima i nekolicina ostalih banaka koje nude stambeno kreditiranje. Na primjer, Riječka banka daje stambene kredite do 100.000 maraka na rok od 15 godina i kamatnu stopu od 10 posto godišnje. Za osiguranje kredita potrebna su dva jamca te za iznose veće od 20.000 maraka hipoteka jedan i pol puta veća od traženog iznosa kredita. I, naravno, da biste se uopće upustili u pothvat traženja kredita, u dotičnoj banci morate imati deponirana određena financijska sredstva.</p>
<p>Druga mogućnost, nešto povoljnija, ali znatno sporija, jesu stambene štedionice. To je u nas relativno novi oblik stambenog zbrinjavanja koji potiče država. Ugovori o stambenoj štednji sklapaju se na razdoblje od nekoliko godina, obično pet. Svaki ugovor se zaključuje na određenu svotu, a ušteđevina se nakon isteka ugovora uvećava za državna poticajna sredstva i kamate. Ako se na primjer odlučite za Prvu stambenu štedionicu, kredit dobivate uz fiksnu kamatu od šest posto, s tim da se i štedni ulozi ukamaćuju uz fiksnu kamatu od tri posto.</p>
<p>Ako se tijekom pet godina mjesečno uplaćuje na primjer 107,25 maraka štednje, nakon pet godina bit će ušteđeno 8.000 maraka vlastitih sredstava te pravo na 12.000 maraka kredita, dakle, sveukupno 20.000 maraka. Mjesečna rata kredita iznosit će 109,97 maraka. Jedan od načina koji je mladim ljudima trebao omogućiti rješavanje tog najvažnijeg životnog pitanja su i tzv. »Njavrini krediti«. Program kreditiranja mladih obitelji počeo je 1998. godine i pobudio veliko zanimanje javnosti, a za kredite se natjecalo čak 12.000 obitelji. No, oni koji nisu imali tu sreću da se nađu »iznad crte« rang liste tražitelja kredita, morat će po svemu sudeći pričekati neka bolja vremena, jer je država definitivno odustala od Njavrinih kredita.</p>
<p>No, sudeći prema nekim najavama, možda ta vremena i nisu tako daleko. Naime, ministar javnih radova, graditeljstva i obnove Radimir Čačić iskazao je zanimanje za tu problematiku te čak u skoro vrijeme i najavio početak Programa društveno poticane stambene izgradnje u suradnji s lokalnom samoupravom. Učinjen je i prvi korak u tom pravcu i to u Gradu Zagrebu, gdje je problem stanovanja i najizraženiji. Primjereno dogovoru sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, do 15.rujna Grad bi trebao definirati područja na kojima će se graditi stanovi za mlade te za razne stručnjake. Po toj, do sada najpovoljnijoj varijanti, stan prosječne veličine, odnosno oko 50 četvornih metara, otplaćivao bi se 30 godina i to 350 maraka mjesečno s grace-razdobljem od godine dana. Kako je najavljeno, izgradnja bi mogla početi već krajem ove godine, što je i te kako ohrabrujuća vijest za veliki broj zagrebačkih »beskućnika«.</p>
<p>Pravo ohrabrenje će uslijediti tek kad krene realizacija programa budući da još nisu utvrđeni kriteriji prema kojima će se zainteresirani moći kandidirati za stambeno kreditiranje. Hoće li se tada razveseliti svi oni koji nemaju stanove i kuće kao hipoteke, nemaju iznad prosječne plaće i mnoštvo bogatih jamaca, ako je vjerovati najavama, znat će se već za nekoliko mjeseci. Za usporedbu tek spomenimo da je u gradu-prijatelju Zagreba Mainzu, trenutačna kamatna stopa na stambeni kredit 6,5 posto i to fiksno 10 godina s tim da Grad, također 10 godina, otplaćuje dio kredita.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odgoju i obrazovanju je potrebnija sanacija, nego reforma </p>
<p>»Preporod« predložio svoj prijedlog sanacije školstva, ističući kako nije vrijeme za reforme/ Nikola Pastuović, voditelj Odbora za obrazovanje u Vladinoj Komisiji za izradu projekta »Hrvatska za 21. stoljeće«, Osnovi za ustroj hrvatskog školstva zamjerio da zahvaća samo školovanje mladeži, a zanemaruje odrasle/ Za reformu je potreban nacionalni konsenzus, kazao je Zlatko Šešelj, zamjenik predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu / Ivan Vavra zamjenik ministra prosvjete i športa izrazio je žaljenje zbog izjednačavanja Osnove sa strategijom reforme školstva</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Tribina Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« o Osnovi za ustroj školstva Republike Hrvatske, održana u utorak u Europskom domu, okupila je brojne znanstvenike, prosvjetare te predstavnike predlagatelja Osnove, Ministarstva prosvjete i športa. </p>
<p>Tribinu je otvorio predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović, navevši pitanja o kojima bi se trebalo raspravljati. To su, prema njegovu mišljenju, je li predloženi model ostvariv s obzirom na gospodarske prilike, kadrove i visok postotak nestručnih nastavnika u školama te je li prihvatljivo da negativne ocjene budu prolazne i kakvu školu hrvatska javnost zapravo želi. Prije rasprave, sudionicima je podijeljena »Preporodova« analiza stanja u osnovnim i srednjim školama, te prijedlog programa sanacije hrvatskog školstva u tri faze, u kojem se pokušava dokazati da hrvatskom školstvu u ovom trenutku ne treba reforma nego sanacija.</p>
<p>O koncepcijama obrazovnih reformi u Europi s osvrtom na Osnovu za ustroj hrvatskog školstva govorio je Nikola Pastuović, profesor na Učiteljskoj akademiji i voditelj Odbora za obrazovanje u Vladinoj Komisiji za izradu projekta »Hrvatska za 21. stoljeće«. On je predloženoj Osnovi zamjerio da zahvaća samo školovanje mladeži, dok trajno obrazovanje odraslih nije obrađeno. »Predložen je samo jedan model obveznog obrazovanja bez podrobna prikaza njegovih prednosti pred alternativnim modelima koji su prisutni u europskim zemljama«, rekao je Pastuović, dodavši da nije izrađena studija izvodljivosti, odnosno »troškovnik« promjena, pa se ne može procijeniti mogućnost ostvarenja predložene Osnove. »Koncept može biti idealan, ali ako strategija realizacije nije primjerena, reforma neće uspjeti«, istaknuo je on. </p>
<p>Ivan Vavra, zamjenik ministra prosvjete i športa izrazio je žaljenje zbog izjednačavanja Osnove sa strategijom za reformu školstva. »Osnova nije ni koncepcija ni strategija reforme, nego inicijalna rasprava tijekom koje su se htjela čuti i druga mišljenja«, rekao je Vavra, istaknuvši da je javna rasprava još u tijeku. </p>
<p>U polemiku s kritičarima i oponentima Osnove upustio se Hrvoje Vrgoč, predsjednik Prosvjetnog vijeća Ministarstva prosvjete i športa. On je istaknuo da se, zapravo, sve kritike zasnivaju na procjeni da Hrvatska nema gospodarske uvjete za reformu, te da predlagatelji Osnove nisu krivi što je stručna javnost njihov dokument zamijenila sa strategijom, koju sedam komisija Ministarstva prosvjete tek treba razraditi nakon što prikupi sve materijale s javne rasprave. Vrgoč drži da Hrvatska može i mora imati bolje školstvo, a oponentima je poručio da je to šesti pokušaj reforme školstva u posljednjih deset godina te da mu nije jasno tko i zašto svaki pokušaj reforme školstva sabotira. Stoga je pozvao kritičare Osnove da Ministarstvu dostave pismene prijedloge.</p>
<p>Potpredsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Ivan Čehok, primijetio je da je Osnova za ustroj školstva dokument velikih želja, dok »Preporodov« prijedlog sanacije hrvatskog školstva odražava surovu stvarnost.</p>
<p>Zdravko Jelenović, savjetnik predsjednika Stjepana Mesića, izrazio je sumnju u provedivost Osnove, podržavši prijedlog sanacije umjesto reforme školstva. On je naglasio da se u Ministarstvu prosvjete i športa mora izmijeniti »logistička baza«. </p>
<p>Bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić primijetila je da sudionici u raspravi ne razlikuju reformu školstva od reforme nastave. Ona je također istaknula da je irelevantna rasprava za ili protiv devetogodišnjeg obveznog obrazovanja, s obzirom na to da u sadašnji osmogodišnji školski sustav ulazi i godina predškolskog obrazovanja.</p>
<p>Zlatko Šešelj, zamjenik predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, napomenuo je da u Osnovi nema nijednog argumenta za devetogodišnji sustav obveznog obrazovanja. Upitao je i zašto Ministarstvo nije u posljednjih šest mjeseci pokrenulo pitanje revizije školskog programa. On je ustvrdio da bez nacionalnog konsenzusa nije moguće krenuti ni u kakve reforme, što ne znači da ne treba ići u promjene. Stoga je apelirao da se u sljedećih deset godina hrvatsko školstvo poštedi bilo kakvih reformi, s obzirom da se još nije potpuno oporavilo od posljednje »Šuvarove reforme«, koja je »dubinski uništila hrvatsko školstvo«. </p>
<p>Tribini, iako su bili pozvani, nisu nazočili, među ostalima, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Ante Simonić i priređivač Osnove Antun Mijatović.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>U našem društvu žene i muškarci nisu jednakopravni, posebno u svijetu rada</p>
<p>Ingrid Antičević - Marinović, predsjednica saborskoga Odbora za zakonodavstvo</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem makijato što je karakteristično za Dalmaciju. Kavu nikad ne pijem sama, jer to smatram stanovitim oblikom druženja i specifičnim ritualom.</p>
<p>• Je li saborska kava jeftinija od prosječnih cijena u kafićima?</p>
<p>- Jeftinija je. Inače, ne mislim da je kava tako strašno skupa. Naime, koliko god su ljudi u današnje vrijeme osiromašeni i nemaju novca za nekakve ručkove ili večere, mislim da se ponešto kuna za kavu uvijek pronađe. To je, po meni, oblik komunikacije.</p>
<p>• Imate li nekih poroka ili ste zagovornik zdravoga života?</p>
<p>- Povremeno zapalim koju cigaretu, ali to ne smatram nekim porokom. Ako i jest, onda je u granicama. Smatram da je termin »zdravi život« dio pomodnosti. Kod nas je dugo vladao trend vegetarijanstva, ali ni jedna isključivost nije dobra. </p>
<p>Čovjek je svejed i u tom smislu trebao bi se ponašati prema biblijskoj poruci, »Podredite prirodu sebi«. Zdravi je život, po meni, zdravi duh, otvorenost i ljubav prema ljudima, a ne što i kako jedem ili vježbam.</p>
<p>• Muški dio saborskih zastupnika smatra vas jednom od najšarmantnijih zastupnica. Kako prihvaćate njihove komplimente? Smetaju li vam, ili... </p>
<p>- To me iznenadilo. Možda se njima želi otupiti oštrica onoga što žene govore u Saboru. Mislim da žene u politici imaju puno otvoreniji i tolerantniji pristup, bez kalkulacija. U svakom slučaju, komplimente ozbiljno ne shvaćam.</p>
<p>• Jeste li feministica?</p>
<p>- Da, i ne sramim se toga izraza u smislu širenja svijesti da u našem društvu žene i muškarci još uvijek nisu jednakopravni. U tom smislu jesam feministica, ali ne u smislu amazonske isključivosti prema muškarcima. Moj je angažman da muškarcima i ženama zajedno bude lijepo na ovome svijetu. To će koristiti više njima nego ženama jer će im produljiti životni vijek.</p>
<p>• Koliko ste dugo članica SDP-a?</p>
<p>- Od njegovih početaka. Naime, ideje socijaldemokracije i zagovaranja prava slabijih u meni su usađene od najranije dobi. Sjećam se, da sam još u vrtićkim danima, kada bi odgojiteljica nekog od djece poslala u kut, ja nastupala kao glasnogovornica iza pozornice.</p>
<p>• A u Saboru? Predsjednica ste saborskoga Odbora za zakonodavstvo. Za što ćete se zalagati u tom smislu? </p>
<p>- Odbor za zakonodavstvo, gdje su žene iz SDP-a postigle poželjnu kvotu od 40 posto uz, naravno, suglasnost zastupnica iz ostalih stranaka, smatra uspjehom osnivanje Odbora za ravnopravnost spolova. Taj će odbor funkcionirati kao matično ili zainteresirano radno tijelo. Pružat će stanovitu garanciju da nijedan zakon neće biti donešen ukoliko ne bude osiguravao ravnopravnost spolova. Vodit će računa i o specifičnim ženskim pravima.</p>
<p>• Koja su to prava? </p>
<p>- Dosad je, a posebno u zadnjih deset godina, žena kroz zakone, a i u praksi bila »kažnjena« zbog svoje biologije. Ono što stoji pred ženama Hrvatske, jest ravnopravnost u svijetu rada. Malo se govori o ženskom poduzetništvu i ekonomiji...</p>
<p>• Postoje li razlike između ženske i muške ekonomije? </p>
<p>- Osnovno je pitanje položaj žene u svijetu rada. Mnoge od njih su napravile hrabre iskorake u tom pravcu i bilo im je puno teže nego muškarcima. Primjerice, nemamo cjelovite analize koliko je nezaposlenih žena na burzama rada, slabo su povezane u sindikalnim organizacijama. Kada su krize, one prve dobivaju otkaze, malo ih je na mjestima direktorica ili upraviteljica. Poduzetnice teže dobivaju kredite iako, općenito, mislim da žene znaju baratati novcem, racionalnije su...</p>
<p>• Ali neke znaju i nezasitno trošiti. Kakva su vaša iskustva s novcem, na što vi najviše trošite?</p>
<p>- Trošim prema svojim mogućnostima. Ne mogu reći da se ne volim lijepo odjenuti, kupovati kozmetiku ili dobre knjige. Ali, sve je to u određenim granicama. U patrijarhalnim sredinama muškarac je dozvoljavao ženi da troši i na taj je način manifestirao svoju moć.</p>
<p>• Imate podršku obitelji za svoj rad?</p>
<p>- Da, svakako. Imam sina koji studira pravo u Splitu, a i suprug je kao i ja odvjetnik po struci. Živim u Zadru i kada mi to obveze dopuste, vikendima odlazim doma.</p>
<p>• Gdje živite kada ste u Zagrebu?</p>
<p>- U hotelu kao i ostali saborski zastupnici koji nisu iz Zagreba. No, vidjet ćemo što će biti s tim smještajem, jer je puno »vike« da to iziskuje puno troškova pa ćemo uskoro i to racionalizirati.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Samoborček«: Velika jednoglasna verbalna podrška u premaloj zagrebačkoj gradskoj blagajni</p>
<p>Projekt »Samoborček«, naziv je sveobuhvatnog projekta koji bi riješio sve probleme javnog gradskog i prigradskog prometa, a vraćanje nekada popularnoga Samoborčeka, samo je jedan njegov dio / Što, zapravo, predviđa projekt, za koji bi Zagreb trebao platiti čak milijardu njemačkih maraka?</p>
<p>Sredinom travnja održana su u organizaciji Hrvatske socijalno liberalne stranke dva sastanka na kojima je, prvo u Zagrebu, a onda i u Samoboru, javnosti predstavljen Projekt revitalizacije Samoborčeka. Uz političare, o Samoborčeku su razgovarali profesori s Fakulteta prometnih znanosti, građevinari, ljudi iz prometnih instituta, kao i predstavnici tvrtke Copa Consulting partner iz Zagreba, koja je pripremila projekt. Sastanci su završili tako da je projekt dobio jednoglasnu podršku, a rečeno je da će se njime, čim će to moći, pozabaviti i nove gradske vlasti - u Zagrebu i Samoboru.</p>
<p>No valja odmah pojasniti, da iako projekt službeno nosi naziv nekada popularnoga vlaka koji je spajao Zagreb i Samobor, on zapravo sadrži kompletan program revitalizacije javnog gradskog i prigradskog prometa u Zagrebu. I kao takav, koštao bi čak - milijardu njemačkih maraka. Tako je vraćanje Samoborčeka na prugu Zagreb - Sveta Nedelja - Samobor - Šmidhen - Bregana, samo jedan dio tog skupog projekta, koji je po vlaku dobio samo ime, a spomenuta cijena predstavlja barijeru svim daljnjim pregovorima. </p>
<p> Naime, tvorci projekta, stručnjaci tvrtke Copa Consulting partner, smatraju da bi danas usluge Samoborčeka koristilo najmanje 100.000 putnika dnevno u oba smjera. Na relaciji Zagreb - Samobor - Bregana, u dužini od 27,8 kilometara, koristila bi se vozila slična tramvajima, no po mnogočemu modernija i s mogućnošću dvosmjernog upravljanja (upravljačke kabine na prednjem i zadnjem kraju). </p>
<p>Kompozicija kapaciteta 350 putnika i uz najveću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 100 kilometara na sat stizala bi u Samobor za 33 minute. Takva vozila, tipa »bochum«, gradila bi i održavala domaća poduzeća, okupljena u dioničko društvo. Taj dio projekta već je razrađen a u njemu bi sudjelovali »Đuro Đaković«, »Končar Elektro-lokomotiva«, TAZ, »Gredelj« i »Jedinstvo«.</p>
<p> Ako bi se, pak, projekt gledao nešto šire, u Zagrebu bi se, istodobno s izgradnjom trase Samoborčeka, izgradile nove dionice tramvajskih pruga, koje su već predviđene u generalnim urbanističkim planovima, pa ne bi bilo problema s imovinsko-pravnim odnosima.</p>
<p>Tramvaji bi vozili Jukićevom do Podsuseda, od Vrapča do Malešnice, preko Španskog do Prečkog, od Črnomerca preko Ljubljanice do Horvaćanske. Od Trga športova tramvaj bi vozio Krapinskom preko Trešnjevačkog trga do Ulice grada Vukovara, od Voltinog preko Baštijanove do Črnomerca, od Rotora preko Remetinca, od Rotora Zapruđe preko Dugava do Sloboštine. Također i od Kennedyjeva trga preko Maksimirske, od Kvaternikova trga preko Ulice grada Vukovara (po Heinzelovoj), te od Trga hrvatskih velikana preko Krešimirova trga. Rekonstruirala bi se i pruga Hanuševa - Trg Francuske Republike, kao i križanje pruga Horvaćanska-Jadranski most.</p>
<p>Nakon druge faze - nakon 2005. - putovalo bi se i dalje do Krašića i Ozlja, a postoji zainteresiranost partnera iz Slovenije da se linija produži od Bregane do Čateža.</p>
<p>Projektom, smatraju stručnjaci, bio bi prekinut odljev novca iz gradskog proračuna u ZET, a njegovim ostvarenjem, Zagreb ne bi više bio isti grad. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Građani će na vrijeme biti obavješteni o dolasku deratizatora i postavljanju otrova</p>
<p>Kako smo već javili, u ponedjeljak je na području grada počela jesenska obavezna preventivna deratizacija koja će se postupno provoditi narednih deset tjedana. Deratizacija će se provoditi u stambenim objektima, dvorištima, gradskim trgovima, u parkovima te na obalama gradskih vodotoka.</p>
<p>- Za provedbu akcije zaduženo je šest tvrtki koje, pet dana prije početka deratizacije u pojedinim gradskim naseljima, moraju postaviti obavijesti o danu i satu dolaska deratizatora kako bi građani bili pravodobno obaviješteni, rekla nam je Mirna Kontrec, načelnica Odjela za zdravstvo u Gradskom uredu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Ured je, inače, izradio plan i program mjera obvezatne preventivne deratizacije koji je objavljen u Službenom glasniku grada Zagreba od 16. veljače ove godine. </p>
<p>Osim postavljanja otrovnih »meka« - na žitnim nosačima u suhim i parafinskim u vlažnim prostorima - provoditelji deratizacije ponudit će građanima i informativni upitnik na temelju kojeg će se pratiti pojavnost štakora u pojedinim gradskim područjima. </p>
<p>- Prije tri godine, kada se započelo sa sustavnom deratizacijom kako bi se smanjila populacija štakora, zabilježena je njihova pojavnost od 28,8 posto, rekla nam je načelnica Kontrec, dodajući da se postotak iduće godine smanjio. </p>
<p>Otrovi koji se stavljaju u meke, su tzv. antikoagulanti koji izazivaju krvarenje uslijed kojega štakori ugibaju. Kao što je poznato, štakori mogu biti prenosnici raznih uzročnika bolesti - tifusa, leptospiroze, bolesti štakorskog ugriza, crijevnih infekcija. </p>
<p>Načelnica Kontrec tvrdi da nema straha za kućne ljubimce, jer zrna pšenice obavijena otrovom nisu primamljiva ni mačkama ni psima. U gradskim parkovima otrovne meke postavljat će se u rupe koje prave glodavci pa kućni ljubimci neće ni doći u dodir s njima. Uz vodotoke otrov će se postavljati također u pronađene rupe, a ukoliko ih nema, na razdaljini od svakih 500 metara. U deratizaciju se uključila i Vodoopskrba i odvodnja postavljajući otrovne meke u šahtove.</p>
<p> Dosad se pokazalo da najviše štakora ima na području Sesveta, Peščenice i Kozari boka, pa se stoga mole građani, posebno u tim dijelovima grada, da iziđu u susret deratizatorima kako bi uspješno obavili svoj posao. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić: Sve promjene isključivo po kriteriju uspješnosti poslovanja </p>
<p>»Svjesni smo da će sljedećih dana sigurno biti govora o revanšizmu. Smijeniti neodgovornost odgovornošću, neefikasnost efikasnošću, loš rezultat dobrim - ako je to revanšizam, e onda smo svakako revanšisti«, ustvrdio je Bandić / Novoizabrani direktori će »trajati« samo onoliko koliko budu zadovoljavali kriterije dobroga poslovanja </p>
<p>Devetorica direktora zagrebačkih gradskih poduzeća smijenjena su u utorak odlukom Skupštine trgovačkih društava, koju čine gradonačelnik Milan Bandić i njegovi zamjenici Darinko Kosor i Mladen Vilfan. Dugo očekivani potez objavio je, na konferenciji za novinare, gradonačelnik Bandić koji je istaknuo da su sve promjene izvršene isključivo po kriteriju uspješnosti poslovanja. </p>
<p> - Svjesni smo da će sljedećih dana sigurno biti govora o revanšizmu. Zato moram reći da smo do odluke o ovim promjenama u trgovačkim društvima došli nakon pažljive analize poslovanja svih gradskih poduzeća, te uz revizijska izvješća, naručena od strane samih poduzeća, izvješća nadzornih odbora trgovačkih društava i analize koje je izradio Gradski ured za gospodarstvo. Smijeniti neodgovornost odgovornošću, neefikasnost efikasnošću, loš rezultat dobrim - ako je to revanšizam, e onda smo svakako revanšisti, ustvrdio je Bandić, koji je direktore na odlasku pozvao na dostojanstvenu i odgovornu predaju dužnosti.</p>
<p>Pomak u poslovanju za tri, a rezultat za šest mjeseci, zahtjev je koji je novo Gradsko poglavarstvo odmah po preuzimanju vlasti stavilo pred direktore zagrebačkih trgovačkih društava. Rezultat takvog recepta su i smjene u devet gradskih poduzeća, a Bandić, Vilfan i Kosor upozoravaju da će se slična analiza poslovanja ponoviti za tri mjeseca. I od »starih« i od »novih« direktora ponovno će se tražiti isto - efikasnost kroz tri, odnosno šest mjeseci.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor istaknuo je da smjena direktora gradskih poduzeća predstavlja samo vrh piramide problema koji su danas vidljivi u zagrebačkim trgovačkim društvima.</p>
<p> - Reorganizacija poslovanja, privatizacija nekih aktivnosti društava, udruživanja i racionalizacija poslovanja i broja zaposlenih u gradskim tvrtkama tek su pred nama. Novoizabrani direktori, pak, moraju biti svjesni da nisu izabrani na mandate od pet ili deset godina, nego će trajati samo onoliko koliko budu zadovoljavali kriterije dobrog poslovanja. Tkogod ne napravi pomak u poslovanju do Nove godine, bit će smijenjen, rekao je Kosor. </p>
<p>Njegove riječi potvrdio je i dogradonačelnik Mladen Vilfan, koji je upozorio da bi, do 30. rujna, trebali biti gotovi hodogrami o povezivanju nekoliko srodnih gradskih poduzeća u dvije skupine. Prema tom projektu, jednu skupinu za udruživanje činili bi Čistoća, Prigorac, ZGOS i ZGO, a drugu Nazor, Omladinski turistički centar i Grad mladih Granešina. Pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo smatra da bi posao na pripremi ovih udruživanja u potpunosti trebao biti gotov do kraja studenoga. Prežigalo je iznio i podatak prema kojemu se, od ukupno 12 milijardi kuna godišnjeg prihoda trgovačkih društava, u gradski proračun slilo tek 20 milijuna kuna. Taj se iznos hitno mora izmjeniti, pa je plan Poglavarstva udvostručiti ga u sljedećih godinu dana.</p>
<p> Osim odluke o smjenama, Skupština trgovačkih društava donijela je u utorak i odluku o skorom proširenju svojega sastava. Umjesto tri, Skupštinu će ubuduće činiti 13 članova, među kojima će biti i predstavnici oporbe, a o tome će Poglavarstvo raspravljati na sjednici u četvrtak, koja bi se trebala održati u Kozari putevima.</p>
<p>Smijenjeni i novoimenovani direktori</p>
<p>Umjesto Vladimira Jurešića, direktorom Vodoprivrede imenovan je Branko Jelen (SDP), a umjesto Radovana Fuchsa, ZGOS-om će upravljati Zdravko Vac (SDP). S mjesta direktora Robnih terminala odlazi Rino Jurić, a zamijenit će ga Slobodan Ljubičić (SDP). U poduzeću Vodoopskrba i odvodnja smijenjen je Zlatko Ivaniš, kojega će zamijeniti Jadranko Robić (SDP), a u Zagrebačkim cestama na mjesto dosadašnjeg direktora, Zvonimira Tumbrija, dolazi Ivan Kolarić (SDP). </p>
<p>Novim direktorom Tržnica i veletržnice imenovan je Filip Borac (HSLS), koji je na tom mjestu naslijedio Tomicu Tomljenovića, a umjesto Stipana Tojčića za direktora Autobusnog kolodvora imenovan je Goran Hill (HSLS). Direktoricom Nazora, umjesto Stanka Jeha, postala je Biserka Dunda (ASH), a Danijela Žambokija, na mjestu direktora Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva, zamijenit će Stjepan Črnjak (LS). </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sanacija Jakuševca: EBRD će se do kraja tjedna očitovati o izboru za kreditiranje najboljega izvođača radova </p>
<p>Slobodan Ljubičić, predsjednik Gradskog povjerenstva za sanaciju Jakuševca, izjavio je u utorak da se očitovanje od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o izboru za kreditiranje najboljeg ponuđača za sanaciju smetlišta Jakuševec očekuje tijekom ovoga tjedna. Gradsko je povjerenstvo, uz konzultaciju sa stručnjacima Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) i Investinžinjeringa, kao prvorangiranog izvođača radova u međunarodnom natječaju predložilo belgijsku tvrtku »Jan de Nul«, drugi je austrijski »Hinteregger«, a treća je domaća tvrtka »Viadukt«. </p>
<p> - Izabrali smo najbolje i najstručnije ponuđače, kazao je Ljubičić. Međutim, odbio je govoriti o pritužbama iz austrijske i hrvatske tvrtke vezanim uz neregularnosti u natječaju, opravdavajući se izjavom koju su, kako tvrdi, potpisali svi članovi Povjerenstva i prema kojoj neće davati nikakve službene informacije dok očitovanje EBRD-a ne bude na stolu. </p>
<p> - Zbog različitih »naklapanja« mogli bi i ostati bez tog važnog kredita, ocijenio je predsjednik Gradskog povjerenstva, dodajući da će poštovati odluke EBRD-a. Naime, kredit EBRD-a za glavni projekt sanacije preko gradske tvrtke ZGOS, vrijedan je 168 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p> Predstavnici austrijske tvrtke traže poništenje međunarodnoga natječaja, jer tvrde da su uočili nepravilnosti, budući da su najprije, po nekim ocjenama, bili rangirani kao prvi, a sada su drugi. U »Viaduktu« također tvrde da je natječaj proveden neregularno, jer u natječaju nije primijenjen ni naveden nacionalni popust od sedam posto. </p>
<p> Na najveće zagrebačko smetlište i ujedno jedno od najvećih neuređenih smetlišta u Europi, dnevno se dovozi više od 2.000 tona otpada u 700 kamiona. Dovršenje sanacije odlagališta otpada na Jakuševcu planirano je do 2003. do kad bi se trebala znatno smanjiti površina od 80 hektara smetlišta.</p>
<p> Prva faza sanacije je dovršena, druga je pred dovršetkom, a treća bi trebala početi prije zime s najboljim od odabranih izvođača. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dostavljeno 1400 žalbi na prijedloge prostornoga i urbanističkoga plana</p>
<p>U Kineskom paviljonu na Zagrebačkom velesajmu, 30 dana nakon otvorenja, završila je izložba »Zagrebforum 2000+«. Riječ je o izložbi na kojoj je Zagrepčanima bio omogućen javni uvid u prijedloge Prostornoga i Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba. </p>
<p>Svoje žalbe na prijedloge planova iznijelo je oko 1400 nezadovoljnih građana, od kojih je njih čak 90 posto tražilo prenamjenu zemljišta iz poljoprivrednoga u građevinsko. Građane je najviše zanimalo kako legalizirati objekt bez građevinske ili lokacijske dozvole, komunalo uređenje i rješenja vezana uz promet. </p>
<p>Prema riječima Zlatka Peršića, pročelnika Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu čovjekova okoliša, izložba je izazvala veliku pozornost građana, a zatvaranje izložbe ne znači i kraj rasprave. Građani se, naime, mogu cijeloga rujna javljati u ured u Ulici Republike Austrije 18 i podnositi žalbe i prijedloge. Tijekom listopada, pak, svaki će građanin koji je podnio žalbu dobiti i odgovor djelatnika Zavoda.</p>
<p> U studenome će prijedlozi planova s prihvaćenim žalbama biti dostavljeni službama Ministarstva za zaštitu okoliša i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Nakon toga, o Generalnom urbanističkom i Prostornom planu raspravljat će se na sjednici Gradskoga poglavarstva, a potom i Gradske skupštine. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umjesto dr. Marka Sapunara, Ante Perković novi predsjednik NO Badela </p>
<p>Na Glavnoj skupštini dioničara u ponedjeljak, na osobni je zahtjev dužnosti predsjednika Nadzornoga odbora Badela 1862 d.d. razriješen dr. Marko Sapunar, te istodobno i članovi NO-a Boris Abramović i Žako Attias. Badelova je Skupština opozvala i člana NO-a, Zorana Kovačevića. U novi su Nadzorni odbor imenovani Danijel Buntak, Ante Perković, Jadranka Mudrovčić, te Ivana Brdar, kao predstavnica HZMO-a. </p>
<p>Na Skupštini su, među ostalim, usvojene i Izmjene i dopune statuta Badel 1862 d.d., po kojima će tvrtku ubuduće voditi tročlana Uprava, dok će se sastav NO-a birati na temelju odnosa vlasničkih prava nad dionicama Društva. </p>
<p>Odmah po završetku Skupštine, novi je Nadzorni odbor Badel 1862 za svog predsjednika izabrao Antu Perkovića.</p>
<p> Time su višegodišnje nesuglasice koje su kulminirale blokadom pogona na Žitnjaku, konačno razriješene, ističu u Badelu 1862. Održavanje Glavne skupštine tako predstavlja prekretnicu kojom su u Badelu 1862 stvorene predispozicije za cjelovitu normalizaciju i konsolidaciju stanja u tvrtki. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zaprešić: Ljepše središte grada, novo veliko parkiralište, sigurniji pješaci </p>
<p>Najkasnije do sredine rujna počet će detaljno preuređenje užeg središta Zaprešića. Postavit će se novi asfalt, nogostupi, te očistiti tamošnje zelene površine. Park koji povezuje kino dvoranu i obrtnički dom, dobit će nove popločene staze i asfaltirane prilaze, a na širokom prostoru Trga žrtava fašizma, obnovit će se uništene asfaltne površine i postaviti novi rubni kamen oko doma zdravlja.</p>
<p> Značajan zahvat za grad Zaprešić bit će i izgradnja novoga velikog parkirališta za stotinjak vozila između Malekovićeve i Petrekovićeve ulica, koje će uvelike rasteretiti svakoga dana pretrpanu i neprohodnu Tržnu ulicu, glavni prilaz zaprešićkoj tržnici. Vendl Koprivnjak, šef Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, komunalna pitanja, kaže da se vrijednost radova procjenjuje na oko 400.000 kuna, a provodit će ih zaprešićko Komunalno poduzeće u suradnji s izabranim izvođačem putem natječaja. Završetkom radova učinit će se značajni estetski pomaci u središtu i bitno povećati sigurnost, posebno pješaka, u prometu. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ukleto philadelphijsko kućno smeće luta svijetom 14 godina</p>
<p>PHILADELPHIA, 5. rujna</p>
<p> - Novinski papir, narančine kore, limenke piva, boce, pileće kosti, opušci, stare cipele, talog od kave, alu-folije. Bilo je to smeće, kao i svako drugo smeće - otpadak svakodnevnog života stanovnika Philadelphije koji se skupljao, odvozio na odlagališta i palio. Pepeo, kao i svaki drugi pepeo, odvozio bi se potom u zaborav, ili barem u susjedni New Jersey. Osim što se to ipak nije svaki puta zbilo.</p>
<p> U 1986. godini 15 tisuća tona »philadelphijskog« pepela utovareno je na brod »Khian Sea« i 14-godišnja odiseja je počela. Luka za lukom - brod nije dobijao dozvolu za vez. »Khian Sea« plovio je karipskim otočjem, putovao do Europe, Azije, Afrike, mijenjao ime, dva puta bio prodan, promijenio zastavu pod kojom je plovio, promijenio više puta opis tereta (od građevnog materijala do vrhunskog gnojiva), ali je pepeo uvijek ostajao, kao neodvojivi dio broda. Napokon, dio pepela izbačen je u ocean, a dio na plaže Haitija. Četrnaest godina poslije u Sjedinjene se Države s Haitija vratilo dvije tisuće kubičnih metara pepela u teretnjaku usidrenom uz obalu Floride i danas još uvijek čeka konačno odredište.</p>
<p> Nitko ga ne želi iako je, po riječima odvjetnika, to najprovjeravanije smeće na svijetu, i ništa opasnije od tona i tona pepela koje se dnevno deponiraju u svijetu. Kao dokaz tomu očajni predstavnik prijevoznika pred svjedocima je na Haitiju u drugoj godini lutanja broda čak i progutao manju količinu, ali bez rezultata. Brod je ponovno bio otpravljen. Ispitivanja uzoraka pokazala su da otpad sadrži olova, kadmija i drugih teških metala.</p>
<p> U posljednjih 14 godina bezbrojni Philadelphijanci koji su pridonijeli pepelu pretekli su ga na putu pod zemljinu površinu, a da nisu vidjeli ni izdaleka toliko svijeta kao njihovo smeće.</p>
<p> »To nije tipična priča«, kaže 42-godišnji borac za zaštitu okoliša Ken Bruno koji prati sudbinu pepela od mladosti.</p>
<p> Kako se može dogoditi da bacamo smeće, a ono odbija otići?</p>
<p> U 1986. danas nepostojeća kompanija »Joseph Palino and Sons« potpisala je s gradom ugovor vrijedan šest milijuna dolara o odvozu pepela. Nakon više pokušaja da pronađe prijevoznika, dogovor je postignut s vlasnikom »Khian Sea« o preuzimanju pepela i njegovu istovaru na Bahamskom otočju na kojem je sjedište brodara. </p>
<p> »Khian Sea« otisnuo se na pučinu 5. rujna 1986., ali je prije njegova dolaska vlada Bahama objavila da neće dati dozvolu za istovar. A nakon toga gotovo u beskraj se niže popis luka u koje je uplovljavalo smeće: Puerto Rico, Bermuda, Dominikanska Republika, Honduras, Gvineja-Bisao, Nizozemski Antili, Haiti, Senegal, Cape Verde, Jugoslavija u ljeto 1988. kad je brod nosio ime »Felicia«, Šri Lanka, Indonezija, Filipini... i na koncu Singapur u koji je brod uplovio praznih spremnika, očigledno ispražnjenih u ocean. Jedan od rijetkih dogovora o istovaru na području SAD-a osujećen je prije toga jer je - izgorio dok.</p>
<p> Mali izgledi da će philadelphijski pepeo konačno pronaći svoje poljednje počivalište ipak postoje - istraga je prije tri godine utvrdila sljednicu kompanije »Joseph Palino and Sons« kojoj je 1997. izdan ultimatum da zbrine smeće. Kompaniju je u međuvremenu preuzela druga - »Waste Management« koja planira smeće i pepeo uskladištiti u nekoj od saveznih država na američkom jugu. Florida je već odbila, pa Georgija, pa Louisiana... (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tjelohranitelj princeze Diane zaposlio se u Istočnom Timoru</p>
<p>LONDON, 5. rujna</p>
<p> - Tjelohranitelj Trevor Rees-Jones, jedini preživjeli u prometnoj nesreći u kojoj je smrtno stradala princeza Diana, započeo je svoj novi život u jednom od najopasnijih mjesta današnjice, priopćili su britanski dnevnici.</p>
<p>Naime, trideset dvogodišnji Rees-Jones sada radi za Ujedinjene narode u Suaiju u IstočnomTimoru, gdje je središte sukoba indonezijskih muslimana i kršćana, priopćio je britanski The Times.</p>
<p>Rees-Jones se nakon nesreće u Parizu podvrgao operaciji lica, nakon čega je neko vrijeme živio u svojoj kući u gradiću Oswestryu, blizu granice Engleske i Walesa, gdje je, kako se nadalje navodi, potpuno oporavio i čak zaigrao za lokalnu ragbi momčad.</p>
<p>Bivši član elitnih britanskih padobranskih postrojbi potpisao je jednogodišnji ugovor s Ujedinjenim narodima, a posebnu pozornost je stekao nakon čestih odlazaka i meditiranja na grobu poginule princeze, koji je smješten na otočiću na imanju njezine obitelji. Rees-Jones je također napisao i svoje viđenje kobne nesreće nazvavši je »Tjelohraniteljeva priča«.</p>
<p>Muhammad Al Fayed, otac Dodija Al Fayeda koji se nalazio u automobilu s Dianom, tvrdi kako su njegov sin i princeza poginuli zbog zavjere britanskih tajnih službi kojim je ravnao kraljičin suprug princ Philip. No, prema rezultatima francuske istrage, Al Fayedov vozač je u trenutku nesreće bio potpuno pijan. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Djeca rata« u Norveškoj korištena kao eksperimentalni zamorci</p>
<p>OSLO, 5. rujna</p>
<p> - Norveške su vlasti pedesetih i šezdesetih godina provodile medicinske eksperimente na »djeci rata« koja su imala majke Norvežanke i očeve Nijemce, a rođena su za vrijeme nacističke okupacije, piše u ponedjeljak list Dagsavisen.</p>
<p> Pod pokroviteljstvom CIA-e, norveški farmaceutski institut i norveška vojska testirali su droge LSD i meskalin na desetoro djece, objašnjava list navodeći »dobro obaviještene izvore« koji su imali pristup izvješću što su ga izradili odvjetnici »djece rata«.</p>
<p> Ta istraživanja, koja su se također provodila na pacijentima u psihijatrijskim bolnicama i na drugim »slabim skupinama« u svrhu pronalaska »metoda kontrole duha«, izravno su uzrokovala smrt troje ili četvoro djece, piše Dagsavisen.</p>
<p> Nijedan glasnogovornik norveškog ministarstva obrane nije bio u mogućnosti odmah komentirati pisanje lista.</p>
<p> Većina od devet tisuća norveške djece kojima je otac bio Nijemac a rođena su za vrijeme rata bila je nakon 1945. oduzeta obiteljima i stavljena u posebne institucije, često pod dijagnozom »duševne bolesti«.</p>
<p> Dio njih pokrenuo je sudsku proceduru protiv države i traži naknadu, a sud u Oslu treba se o tim slučajevima očitovati do kraja ljeta. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Istraga pokazala da je zrakoplov »Gulf Aira« letio prebrzo</p>
<p>MANAMA, 5. rujna</p>
<p> - Istražitelji su objavili da je airbus »Gulf Aira«, u kojem su 23. kolovoza poginule 143 osobe, pao zbog toga što piloti nisu uspjeli uspostaviti kontrolu nad zrakoplovom koji je ubrzavao unatoč sustavu upozorenja. Unatoč upozorenjima kopilota da zrakoplov prebrzo leti, pilot nije uspio usporiti u pokušajima slijetanja niti se podići nakon toga, kazali su u ponedjeljak istražitelji.</p>
<p> Posljednja zabilježena brzina zrakoplova bila je veća od 500 kilometara na sat.</p>
<p> Američki zrakoplovni stručnjak Jim Burnett, koji nije bio uključen u istragu, ocijenio je da je do nesreće došlo zbog problema u sustavima kontrole u zrakoplovu, zbog pilotske greške ili kombinacije oba faktora. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Alpinist bez ruku pokušat će uspon na Mount Everest</p>
<p>KATHMANDU, 5. rujna</p>
<p> - Korejski alpinist bez ruku pokušat će osvojiti ovog mjeseca najveći vrh svijeta, Mount Everest, priopćilo je nepalsko ministarstvo turizma.</p>
<p>Kim Hong-Bin, čije su ruke amputirane nakon smrznuća prilikom osvajanja najvećeg vrha Sjeverne Amerike, Mount McKinleya na Aljasci 1991. godine, ne može se koristiti alpinističkim »capinom« niti skijaškim štapovima, već se taj trideset petogodišnjak isključivo u penjačkim naporima koristi samo svojim zubima. Kim je za Reuters izjavio kako će bez problema savladati najveći svjetski vrh, podsjećajući pritom na primjer alpinista Toma Whitakera, koji se usprkos nedostatku jedne noge uspio 1998. godine popeti na vrh visok 8.848 metara. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Churchill i Eisenhower ipak nisu cijelo vrijeme bili u idiličnim odnosima</p>
<p>LONDON, 5. rujna</p>
<p> - Winston Churchill i general Dwight D. Eisenhower bili su najbolji prijatelji, no Churchillov unuk tvrdi kako je između dvojice lidera u Drugom svjetskom ratu izbila nesuglasica u vrijeme pripremanja planova za iskrcavanje na Normandiju tijekom lipnja 1944. godine.</p>
<p>»Eisenhower je razgovarao s mojom bakom, koja je tog jutra probudila kralja, a koji je potom uputio pismo mom djedu u kojem stoji kako mu daje punu podršku za napad te kako ga imenuje vrhovnim zapovjednikom svih britanskih postrojbi«, izjavio je potomak poznatoga britanskog premijera </p>
<p>Churchillov unuk, također Winston Churchill, i Mary Jean Eisenhower, unuka američkog generala i kasnije predsjednika SAD-a, susreli su se u ponedjeljak u britanskom glavnom zapovjedništvu smještenom u podzemlju Londona gdje su razrađene neke od najvećih vojnih akcija tijekom Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>Tijekom susreta Eisenhowerova je unuka predstavila Churchillovu unuku oproštajno pismo koje je jedan od najpoznatijih američkih generala uputio ožalošćenoj obitelji britanskog premijera neposredno pred njegov sprovod 1965. godine. Šezdesetogodišnji Churchillovov unuk, pisac i bivši odvjetnik inače je dobitnik nagrade »People to People International«, koju dodjeljuje organizacija što ju je osnovao general Eisenhower za zasluge u promoviranju međuljudske tolerancije u svijetu. Genarelova pak unuka vodi ured iste organizacije u Kansas Cityju. (AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Drama Darka Lukića u New Yorku</p>
<p>NEW YORK, 5. rujna</p>
<p> - Nakon dvogodišnje selekcije, drama Darka Lukića »Važno je biti pozitivan« bit će izvedena na Međunarodnome festivalu dramskih pisaca, koji priređuje kazališna škola Tisch School of the Arts New York University od 20. do 26. rujna 2000. Na natječaj koji oglašuje New York University mogu se prijaviti svi pisci svijeta kopijom neizvedenog teksta na engleskom jeziku i, nakon gotovo dvogodišnje selekcije i pripreme, odabrani tekstovi pripremaju se za scenska čitanja, koncertne izvedbe uz sudjelovanje profesionalnih glumaca newyorškoga Actors Studia, koji također prolaze proces audicije. Osnovna svrha i nakana festivala je traženje inozemnih tekstova za produkciju na Off-Broadwayu, a svi odabrani tekstovi bit će objavljeni u knjizi na engleskome jeziku i jeziku na kojem su izvorno napisani, kao što će i sva scenska čitanja biti profesionalno snimljena s tri kamere i umnožena na video kasetama. Program ovogodišnjega festivala čine: »Srce u krletki« argentinskog pisca Raula Brambile, »Razgovor s djetetom« talijanskog autora Francesca Randazza, »Spaljeni vrt« Španjolca Juana Mayorge, zatim drama »Ubio sam svog brata« američkog pisca Nelsona Jewella, »Staro pokućstvo« venezuelanskog autora Javiera Vidala te hrvatski tekst »Važno je biti pozitivan« autora Darka Lukića. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nagrade na festivalu filmova svijeta </p>
<p>MONTREAL, 5. rujna</p>
<p> - »Nevinost« australskog redatelja Paula Coxa i »Ukus drugih« Francuskinje Agnes Jaoui osvojili su u ponedjeljak Grand prix Amerika na festivalu filmova svijeta u Montrealu. </p>
<p> Žiri pod predsjedanjem iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija podijelio je nagradu za najbolju glumicu Francuskinji Isabelle Huppert za ulogu u filmu Claudea Chabrola »Hvala za čokoladu« i Kineskinji Gong Li, majci spremnoj na sve žrtve kako bi pomogla gluhonijemom sinu u »Prekinutoj tišini« Suna Zhoua. Nagrada za najboljeg glumca pripala je Marku Ruffalu za ulogu u filmu »You can count on me« Amerikanca Kennetha Lonergana. Nagrada za režiju pripala je Silviju Caiozziju iz Čilea za film »Krunidba«. Ovogodišnje 24. izdanje festivala odalo je počast Abbasu Kiarostamiju i talijanskom redatelju Francescu Rosiju. (Hina /AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kinezi na kraju i početku nade</p>
<p>57. međunarodni filmski festival u Veneciji / Manje poznati kineski redatelj Jia Zhang-Ke sa svojim drugim filmom »Platforma« nastavio tradiciju uspješnosti kineskoga filma na Mostri / Australija također zapažena »Božicom 1967.« Clare Law</p>
<p>VENECIJA, 5. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Prošle godine Venecijom su dominirala dva kineska redatelja s dojmljivim filmovima, legendarni Zhang Yimou i njegov film »Ni jedan manje« te Zhang Yuan s filmom »Sedamnaest godina«. Početkom ove godine u Berlinu Zhang Yimou iznova osvaja nagradu za film »Put prema kući«, dok u Cannesu Grand prix dobiva u Kini sada već zabranjeni Jiang Wen za film »Neprijatelj na kućnom pragu«. Nesumnjiva je i zaslužena dominacija kineskoga filma na svjetskim festivalima. Doduše, kineske vlasti nisu oduševljene većinom autora i djela kojima se klanjaju festivalski znalci. Ali, istina je uvijek teška, a inspiracija cvjeta u doba inata i zabrana, pa je to vjerojatno tako i s kineskim filmskim trenutkom. </p>
<p> A sudeći po najnovijem filmu koji se našao u konkurenciji Mostre, tradicija se nastavlja. Mladi i za širu publiku nepoznati redatelj Jia Zhang-Ke predstavlja tek svoj drugi film, a već je s prvim »Pickpocketom« osvojio niz priznanja na festivalima, između ostalog i Nagradu Wolfgang Staudte, berlinskoga Foruma. </p>
<p> »Platforma« Jia Zhang-Kea je vrlo zanimljiv film koji doslovno ulazi u srce Kine, razobličavajući njezinu unutrašnjost na razne načine, to je pravi kineski film on the road s mnogo primjesa rock and rolla u njihovim uvjetima. Jia Zhang-Ke nema čvrstinu Yimoua ni njegovu neponovljivu emocionalnost, on nije grub poput Wena, a ni doslovan kao Yuan. On je jednostavno biograf vlastitih doživljaja iz vremena osamdesetih kada su Kinezi, a posebno njegova generacija, bili na razmeđu, između onoga prošloga, obilježenoga krutim maoističkim zapovijedima i zabranama, što je nepovratno završavalo, i novoga, neizvjesnog doba punog nade i otvaranja prema svijetu. </p>
<p> Radnja filma događa se u deset godina između 1979. i 1989. godine u vrijeme kada započinju reforme unutar kineskoga društva, a samim tim i promjene, koje su se prvo očitovale na kulturnome planu. Počinje u malom provincijskom gradu »na kraju svijeta«, gdje skupina mladih ima svoj performance na temu tada omiljenog Maoa. Kako se događaju promjene unutar kineskog društva, tako se mijenja i njihova »predstava«, koja sve više poprima zapadnjačke sklonosti, sa zapadnjačkom pop glazbom, razbarušenim frizurama, pušenjem...</p>
<p>Istodobno, događaju se i emotivne promjene unutar međusobnih odnosa članova skupine, njihove male i velike ljubavi, zabranjeni, ali javni flertovi i tajni abortusi, sve do rakalašena hippievskog stila života bez ograničenja i zabrana. </p>
<p> Samo ime filma dolazi od velikog hita koji je vladao kineskom muzičkom scenom 1980. To je pjesma o očekivanju, kako tumači redatelj Jia Zhang-Ke, naglašavajući da je riječ o nadi, a platforma može istodobno predstavljati i završetak nečega, kao i početak novoga, važno je naći se na cesti koja vodi nekamo. </p>
<p> Mane filma su što je predugačak, traje više od tri sata, s dugim zadržanim kadrovima, s mnogo sklonosti dokumentarizmu, čak i kada nije u službi sadržaja, nego primarno slike, neiskusni, dakle ne previše uvjerljivi, glumci i pretjerano velik broj likova koji se pojavljuju i nestaju tijekom duge, razvučene radnje. </p>
<p> Dužina i usporenost mana je i inače originalna i zanimljiva australskog filma »Božica 1967.« Clare Law, još jedne iz niza australskih redateljica koje sve više osvajaju tamošnji filmski prostor. Naslov filma odnosi se na poznati model DS Citroena iz šezdesetih, koji preko Interneta otkriva mladi Japanac i stiže u Australiju da ga kupi. </p>
<p>Tamo se sudara s nepredvidivim okolnostima. Slijepa djevojka uvodi ga u svijet vlastitih obiteljskih trauma i teških grijeha predaka. Njihovo zajedničko putovanje u njezinu osjećajno neizvjesnu prošlost istodobno je i jedina prilika za njih dvoje da se napokon, očišćeni od svih trauma, pronađu i emotivno približe bez strahova, laži i ograničenja.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Ubijanje« medijskih konvencija </p>
<p>Konferencija za novinare Leta 3 u »Gavelli« / Zbog umnožavanja posljednjeg albuma »Jedina«, najavljen prestanak rada grupe / Nastavak radikalnih umjetničkih manifesta, a ne dnevnopolitički diskografski štos </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - U maniri dobro poznatih medijskih provokacija i manipulacija, riječka grupa Let 3 na konferenciji za novinare održanoj u velikoj dvorani kazališta »Gavella«, uz zvuke Albinonijeva »Adagia« i miris tamjana, najavila je prestanak rada kao protest zbog umnažanja njihova posljednjeg albuma »Jedina«. Nastup Leta 3 na predstojećem koncertu »Zagreb gori« bit će posljednji u karijeri, a grupa će u srijedu 13. rujna na zagrebačkome Trgu bana Jelačića obaviti ritualno samoubojstvo, zasigurno na tragu provokativnih i živopisnih perfomancea koje su povodom objavljivanja »Jedine« održali u Rijeci i Zagrebu. </p>
<p>Album »Jedina« prvobitno je tiskan u samo jednom primjerku, što je Let 3 - nakon »praznog« CD-a »Neslušljivo« prije tri godine, koji se našao u slobodnoj prodaji - učinilo prvacima poteza koji se opiru srednjoj struji. No, uzevši u obzir bogatu povijest grupe i liniju razvoja, sigurno je da su mogući marketinški kurioziteti u slučaju Leta 3 ipak proizvod koji više duguje radikalnim programatskim umjetničkim manifestima nego dnevnopolitičkom diskografskom štosu. </p>
<p>Hrabrost u prezentaciji novoga albuma - a kod Leta 3 »umjetničarenje« i programatski iskazi prije su dosljedna strategija nego samo ekscesi - vjerojatno su zakinuli grupu na nekome od kolosijeka diskografije kao industrije, ali je zato djelovala kao briljantno usuglašena operacija koja je dokazala da su iznenađenja još uvijek moguća. Radi li se u ovom slučaju doista o sporu s diskografskom kućom »Dallas« - teško je reći, jer je usklađena akcija oko (ne)objavljivanja »Jedine« pokazala visok stupanj razumijevanja i podrške u riskantnim potezima između grupe i šefa »Dallasa«, Gorana Lisice Foxa. </p>
<p>Dok su članovi Leta 3 - u »Gavelli« ponovno pretvoreni u prijašnju inkarnaciju bakica s brkovima - mrtvo-ozbiljni, kako i doliči ovakvoj prilici, šutke sjedili za stolom iza kojega je na crnom platnu bila izvješena fotografija omotnice »Jedine« s buketom cvijeća ispod, na pitanja novinara umjesto njih odgovarao je Sanjin Đukić iz »Dallasa«, »zadužen za Let 3«, kako glasi natpis na prigodno otisnutoj crnoj majici.</p>
<p> Mora se priznati, humoristična pitanja prisutnih pokušala su od svega napraviti igrokaz, ali i pokazala nesnalaženje u tretmanu legitimnog artističkog čina kojem dodatna pojašnjavanja, zapravo, i nisu potrebna. Nakon brojnih uspjelih pokušaja diverzija, uz recentne najave o samoukinuću, Let 3 usput su ponovno »ubili« predvidljivost i medijske konvencije, a ne treba sumnjati da se popisu još ne nazire kraj. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>O lutkama i legendama</p>
<p>33. međunarodni festival kazališta lutaka u Zagrebu / Uz predstavu »Legenda o svetom kralju Ladislavu« kazališta Hattyú-Dal iz Budimpešte</p>
<p>Po legendama, baladama i narodnim pjesmama o kralju Ladislavu Márta Tömöry napisala je tekst za lutkarsku predstavu »Legenda o svetom kralju Ladislavu« što ju je ansambl kazališta Hattyú-Dal iz Budimpešte izveo u ponedjeljak u zagrebačkom Teatru ITD. Koristeći se folklornim elementima i slijedeći narativnu strukturu predloška mađarski lutkari rekonstruirali su sliku svijeta iz 11. stoljeća kroz priču o kralju i svetcu koji je povezivao kulture, sredine i ljude.</p>
<p>»To je komad o vjeri i vjernosti, vrlinama koje se sve više doimaju kao povlastice svetih luda«, zabilježeno je u programu predstave. Ona nastoji iz perspektive kaotičnog kraja našeg tisućljeća podsjetiti na neke danas zaboravljene vrijednosti u naivnosti prikaza što odgovara zadanoj temi i onim motivima koji privlače redatelja Zsolta Szásza i četvero glumaca.</p>
<p>Dvanaest prizora iz života kralja Ladislava predstavljeni su različitim lutkama (od drvenih kipova do sićušnih lutaka), maskama, plesom i glazbom te raskošnom scenografijom koja ocrtava okvir i usmjerava scenska zbivanja. S rubova rituala »Legenda o svetom kralju Ladislavu« budimpeštanskog kazališta Hattyú-Dal, koja bi sigurno bila atraktivnija zagrebačkim gledateljima da je izvođena s titlovima, nudi uvid u onaj segment lutkarskog kazališta koji propituje povijesne iskaze u dodirima s folklornim motivima.</p>
<p>U jutarnjim satima, u ponedjeljak, najmlađoj publici Međunarodnog festivala kazališta lutaka predstavilo se Kazalište za djecu »Dani i Desi« iz bugarskog grada Haskova s izvedbom pod naslovom »Kratka kre-kre priča« što govori o žabljoj ljubavi. A Gradsko kazalište lutaka iz Splita u ponedjeljak je u Teatru ITD predočilo lutkama 24-satni život vodencvijeta u predstavi »Vodencvijetov let«, rađenoj po tekstu Zdenke Mišure. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Stefanovski na kraju sezone </p>
<p>Priredbe »Summer In the Movie« na pozornci kina »Bačvice« / Nastup gitarista Vlatka Stefanovskoga i njegova trija završava se niz uspješnih koncerata </p>
<p>SPLIT, 5. rujna</p>
<p> - Nizom koncerata »Summer In the Movie«, koji se ovoga ljeta održavao na pozornici ljetnoga kina »Bačvice«, obilježena je glazbena mala sezona tijekom koje su Splićani mogli uživati u dobrim nastupima takozvanih urbanih izvođača. Koncertna kultura, izgleda, vraća se u grad, nasuprot šundovskim veselicama uz bocu pive i komad pečene janjetine. Zatvaranje ljetne sezone, 10. rujna, obilježit će gitaristički virtuoz Vlatko Stefanovski i njegov trio. Željni dobrih koncerata, oslobođenih matrica, play backova, narodnjaka i falših festivalskih zvukova, Splićani već danima razgovaraju o dolasku Stefanovskoga. Ukratko se osvrnimo što se događalo tijekom srpnja i kolovoza na pozornici kina »Bačvice«. Nastupili su redom dobri izvođači Darko Rundek, Jinxi, Songkillersi, Let 3, The Beat Fleet, Cubismo, Šo! Mazgoon, Majke i Rambo Amadeus. Crnogorski koncertni majstor, vrsni glazbenik i showman Rambo oduševio je splitsku publiku svirajući nekoliko sati i predstavljajući svoj novi album »Čobane, vrati se«. Spektakularni, gotovo kabaretski nastup ostvarili su glazbenici iz riječke skupine Let 3. Njihov novi album »Jedina«, koji je zbog marketinških trikova ili stvarne popularnosti postao »Mnoga«, predstavljen je uz dobro scensko snalaženje članova sastava koji su, omamljeni splitskim temperamentom i gostujućim članicama skupine E. N. I., pružili više nego što se od njih očekivalo. Songkillerse je otjerala kiša, što nije znatno utjecalo na domet suhog dijela koncerta. Majke su bile standardno šokantne i nepredvidljive, Jinxi ljetno opuštajući i fluidni, dok su Cubismo, Šo! Mazgoon Rundek i T. B. F. ponovo okupili fsvoju stalnu publiku.</p>
<p> Zahvaljujući organizatorima ljetnih koncerata Splićani su puna dva mjeseca znali kako petkom i subotom sadržajno provesti večer. Priredba »Summer In the Movie« dobar je početak borbe protiv cumpa-cumpa zvukova i loših, ali skupih koncerata, kojih je, barem što se Splita tiče, ionako previše. Također su i šaka u oko i upozorenje organizatorima neslavnog propalog »Ethno-techno ambient festivala«, zbog kojih je splitska publika doživjela razočaranje, s plaćenim ulaznicama u rukama.</p>
<p> Nakon otvorenih pozornica učenje koncertne kulture trebalo bi što prije nastaviti u zatvorenim, zimskim prostorijama, kojih je u Splitu prije dvije godine i bilo, ali su, na žalost, pretvorene u automat klubove i casina.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Umjetnice mediterana za kulturu mira </p>
<p>RODOS, 5. rujna</p>
<p> - »Prvi internacionalni forum mira žena umjetnica s Mediterana« održat će se na grčkome otoku Rodosu od 6. do 10. rujna. U sklopu te manifestacije organizatori žele obraditi temu pod naslovom »Doprinos žene u kulturi mira«. Na Rodos su pozvane brojne umjetnice iz sredozemnih zemalja.</p>
<p>Kako Hrvatska spada u krug sredozemnih zemalja, na Rodos su pozvane i naše umjetnice i teoretičarke umjetnosti. U jednoj od brojnih izložbenih dionica koja nosi naziv »Gost stvaratelj« odabranim će se radovima predstaviti slikarica Nada Žiljak. Na području povijesti umjetnosti i teorije Hrvatsku će predstavljati Branka Hlevnjak. Slikarice će svoje radove izložiti u »Palais du Grand Maitre des Chevaliers«. U tome zdanju će se održavati i glavna konferecija skupa koja će biti posvećena umjetničkom staralaštvu i prinosu umjetnika svjetskomu miru. Kako bi se posebno naglasila prisutnost umjetnica na tome skupu, one će svojim biografijama i fotografijama biti predstavljene u »Kući slavnih žena umjetnica koje su pridonijele miru«. Nakana organizatora je okupiti umjetnice iz Sredozemlja i tako pridonijeti razmjeni iskustava i ideja koje bi utjecale na širi zamah kulture mira. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zavodnički svijet iz sna</p>
<p>Zlatko Đipalo: »Silazak mudraca« / Meandar / Zagreb, 2000; str. 60</p>
<p>PIŠE: SEAD BEGOVIĆ</p>
<p>Ako je osnovni problem nadrealizma ostalo pitanje slobode, san će biti najbolje i najsigurnije utočište te slobode i njene realizacije. Individualni unutrašnji konflikti pojedinih pjesnika »s onu stranu« jave, teško da u naše doba mogu preobraziti svijet i promijeniti nam živote. Između sanjati i djelovati skrila se suprotnost nadrealnog. Nostalgične i bolne želje, kročeći kroz magične šupljine, preko mostova svijesti, zapisuje i Zlatko Đipalo, pjesnik i likovni grafičar, rođen 1954. godine u Šandrovcu kod Bjelovara. I ovom svojom drugom knjigom pokazuje osjećaj za neobuzdanu i žestoku maštu. Je li to ta neka vrst apsolutne realnosti o kojoj je govorio Breton? Možda! Psihički automatizam svakako jest, »kojim se izražava stvarno djelovanje misli izražene govorom, pismom ili je to običan diktat misli bez kontrole razuma«.</p>
<p>Ne samo nadrealno (»Hodajući po zubima zvijeri«, »Pojest ću ipsilon / zeca u slonu / oploditi memoriju«), već i planetarna onomastika, dakle osjećaj za fantastično zamjetno je bilo u ovog pjesnika već kasnih 70-tih u njegovoj poeziji i u grafikama. U ovoj knjizi svaki od tri ciklusa, »Tornado«, »Trenje ispod kože« i »Paralelno disanje« započinje, tj. ilustriran je s pojedinom grafikom. Šteta što ih autor nije priložio više, jer, one su dobra ilustracija njegovih pjesama. Taj neograničen prostor fuzija galaksija, virus univerzuma, gljivasta mora i simetrije svemira, nisu čarobni prostori već pomalo oni zastrašujući. To su unutrašnji pjesnikovi modeli koji nepomirljivo stoje u opreci spram usko shvaćenih imitacija prirode, svemira i uopće djelovanja njihovih slika. </p>
<p>Prijenosna narav simbola između zbilje i sna, kod Đipala su oniričke prirode i on ih istiskuje na površinu inzistirajući na estetskom oku i poetskom nadahnuću - manje na pretjeranom iskrivljavanju naravi objekta koji upjesmljuje. Kao da njegova pjesnička koncentracija pazi i bdije nad realnim i imagenarnim, izrecivim i neizrecivim. Stoga, čitamo i neka jednostavna rješenja kao u pjesmama: »Opominje me paučina«, »Tajnovit smisao« ili posljednja pjesma »Plima oproštaja«. Ove dvije obale ili krajnosti, fantastičnog i nadrealnog, kopiraju iracionalne slike i odaju osamljenog pjesnika koji sam sebi diktira nesvjesno. Time kao da je sačuvao književničku pomodnost iz kasnih sedamdesetih godina kada su u modi bili pisci naučne fantastike poput: Isaaca Asimova, Stanislawa Lema, Arthura C. Clarkea. I stilski će se približiti tim godinama. Primjerice, rijetko će današnji mladi pjesnici, kao što to čini Đipalo, ritmizirati svoje stihove koristeći figure kao što su asonanca i aliteracija. Naprosto, to je bilo doba pojačane kinetike u poeziji, i ono je prošlo, koliko god bili uspješni ti ispjevci (»Gusta šuma uma«, »Pun ruksak Rusa«).</p>
<p>Možda bi mnogo interesantnije bilo da je pjesnik, koji »Osluškuje pucketanje svjetlosti« i »Pije vrijeme krhotina i ugriza«, iskušao neki fantastični »novogovor«, ne onaj kojim se zadovoljavaju ideološke potrebe Englsoca iz Orwellove oceanije, već neki današnji. Kao što znamo izbor takvih novogovora nije skučen, kao što ne zamiru današnje »super države«. Bilo bi to, tada, duhovito raskrinkavanje onih fraza na koje je naše uho naviklo. Naime, pretpostavljam da bi autor ovih pjesama otkrio izvor komičnog u roju besmislica, a opet, mogao bi zadržati automatizam svoga govora koji mu zaista leži. Kao baštinik najnemirnijih romantičnih duhova, barem što se tiče zanosa, Đipalo bi se time približio zbilji - danas neodvojivoj pratilji suvremene poezije. Mogao bi se poigrati s takozvanim »objektivnim humorom« i dovesti ga do otkačeno zanimljive igre, dajući mu slobodu veću od sna, a istodobno lišenu plošne realnosti. </p>
<p>To je naravno stvar ovog pjesnika i njegova motrilišta. Uostalom, njegove su pjesme njegov i samo njegov ezoterizam i njegov raspjevani fermetizam. Bit će da je san i neslućene slike Zlatka Đipala ujedno i njegov životni odušak. Energija, pak, uložena u posao jest neograničena, jer suprotstavlja različite elemente, poput vatre i vode. Tanka nit svjetlosti izlazi iz uzaludne erudicije onoga koji širi tu svjetlost. Smisao se te poezije ne može svesti samo na jednu točku već na sveukupnost svemira i pjesnikovu beskonačnu unutrašnjost. Dakle, još jedan svemir. Visoka raspjevanost pritom, ognjište je realnosti koju pjesnik iz pjesme u pjesmu razmnožava, magično opsjednut savršenom montažom kontrapunkta. Jasnih i nedvosmislenih dokaza takvoj korespondenciji misli i čula, totaliteta čovjeka i svijeta, mi danas nemamo ni u znanosti. Ali, odštampana je ova knjiga pjesnika ohrabrena ustrajnošću da zavodnički svijet nadigra fiksiranjem slika iz sna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>U Sydneyu i dalje traje borba za krevete!</p>
<p>Prilikom prvog pregleda kada smo zaprimali prostorije u olimpijskom selu nedostajalo je pet kreveta i to su organizatori ubrzo riješili. No, mi smo još prije nekoliko mjeseci naručili četrdesetak dužih kreveta, no organizatori ih nisu priredili. Dakako, mi smo prosvjedovali i evo upravo ovih trenutaka i to se sređuje, obavještavaju iz naše olimpijske misije / Najtraženija osoba među hrvatskim sportašima u Sydneyu zasad je plivač Gordan Kožulj, njega domaćini predstavljaju kao čovjeka koji u leđnom plivanju može zaustaviti dominaciju Amerikanaca i Australaca</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - »Gordan Kožulj je pod pravom medijskom opsadom«, veli Ante Drpić, glasnogovornik hrvatske olimpijske misije na Olimpijskim igrama u Sydneyu (15. rujan - 1. listopad). </p>
<p>- Od svih naših sportaša koji su stigli u Sydney, a dosad ih je stiglo šesdesetak, zacijelo najtraženija osoba jest plivač Gordan Kožulj, njega domaćini predstavljaju kao čovjeka koji u leđnom plivanju može zaustaviti dominaciju Amerikanaca i Australaca. Štoviše, snimala ga je i australska televizija za posebni sportski prilog ovdašnjeg dnevnika«, veli nam još Drpić. </p>
<p>Desetak dana prije početka Igara novinske agencije raspisale su se o vremenskim (ne)prilikama u Sydneyu , agencije pomalo dramatično javljaju o snažnom vjetru koji ovih dana »mete« Sydney. Drpić, pak, opovrgava takve dramatične činjenice.</p>
<p>- Vjetar je snažan, no nije opasan kako to već novinari vole predstaviti. U utorak su u olimpijskom selu bili predsjednik Međunarodnog olimpijskog odora Juan Antonio Samaranch i bivši predsjednik Južnoafričke republike Nelson Mendela. Naravno, pratilo je ih nekoliko stotina novinara koji su zabilježili kako je vjetar srušio ogradu olimpijskog sela. </p>
<p>No, tu ogradu i nije bilo teško srušiti, jer je bila položena u nasutom pijesku, a ne u tvrdoj zemlji. Vjetar nije slab, no mi smo na moru i stanovnici Sydneya navikli su na puhanje jačeg vjetra s pučine. </p>
<p>Zamjenik voditelja naše olimpijske misije Darko Dujmović također bez suvišne nervoze objašnjava kako je prigodom smještaja hrvatskih sportaša u olimpijskom selu dosta toga nedostajalo.</p>
<p>- Cijela hrvatska ekspedicija koja će biti smještena u selu broji 142 člana. Prilikom prvog pregleda kada smo zaprimali prostorije nedostajalo je pet kreveta i to su organizatori ubrzo riješili. No, mi smo još prije nekoliko mjeseci naručili četrdesetak dužih kreveta, no organizatori ih nisu priredili. Dakako, mi smo prosvjedovali i evo upravo ovih trenutaka i to se sređuje. Sve se reprezentacije suočavaju s tim poteškoćama, no mi to držimo uobičajenim, jer nije tako lako zadovoljiti stotine ukusa i zahtjeva. Ipak, mogu reći da se organizatori svesrdno trude ispraviti nepravilnosti u istom trenutku, rekao je Dujmović.</p>
<p>U četvrtak ujutro u 10 sati po australskom vremenu bit će svečano podignuta i hrvatska zastava u olimpijskom selu, očekuje se i dolazak hrvatskog veleposlanika iz Canberre, dr. Mladena Iblera kao i mnogih hrvatskih iseljenika koji na svakom koraku prate naše sportaše. </p>
<p>- Ovdje u selu gdje je sjedište olimpijske misije uistinu imamo odlične uvjete za rad, pridoda li se i pomoć nama raspoređenih volontera koji su sve odreda potomci hrvatskih iseljenika i koji dobro govore hrvatski, onda mogu reći da je u našem radu sve kud i kamo bolje i od najboljih očekivanje, veli Dujmović. </p>
<p>U utorak u olimpijsko selo stižu i odbojkašice, veslači i dizač utega Nikolaj Pešalov s trenerom Boškom Čavkom. </p>
<p>- Njih, kao i dosad sve naše sportaše, već na aerodromu dočekuje voditelj misije Matija Ljubek. Mislim da smo se dobro organizirali i dosad svmo sve obavili bez ijedne veće poteškoće, završio je svoj izvještaj Darko Dujmović.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Reggina nudi 17 milijuna maraka, Dinamo prihvaća, Bišćan odbija!</p>
<p>U utorak su, u pratnji menedžera Predraga Račkog, u Maksimiru bili predsjednik i direktor talijanskog prvoligaša Reggine, koja u suradnji s Juventusom nudi Dinamu 17 milijuna njemačkih maraka za Igora Bišćana / Dinamo prihvaća spomenutu ponudu, međutim kapetan »modrih« prolongirao je odluku o odlasku za dva tjedna / Bišćanu se ne ide u klub koji će se boriti za ostanak u ligi, a prelazak u Juventus nakon godine u Reggini ipak je upitan...</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Dinamov je kapetan Igor Bišćan dobio još jednu primamljivu ponudu iz inozemstva, međutim kako se sad čini, sve će ostati na - ponudi! Naime, u utorak su Maksimir pohodili predsjednik i direktor talijanskog prvoligaša Reggine, a u njihovoj je pratnji bio menedžer Predrag Rački. Talijani su došli po Bišćana i ponudili 17 milijuna njemačkih maraka, međutim sad je taj novac i potencijalni novi klub odbio Dinamov kapetan, u dogovoru sa svojim menedžerima! Maksimirski je klub, inače, voljan izdati ispisnicu Bišćanu za spomenuti novac, no čini se da od toga posla neće biti ništa...</p>
<p>Nakon dvosatnog sastanka s glavnim direktorom »modrih« Velimirom Zajecom, pokušali su predstavnici Reggine u tajnosti izbjeći novinare, no maksimirski službenici »nisu mogli pronaći ključ od sporednih vratiju«... A Talijani su pri izlasku i prolasku pokraj novinara i fotoreportera navlačili sakoe preko glave, bježeći od snimanja!? Očito je teško pobjeći od kalabreških navika...</p>
<p>Rački je ipak odvojio pola minute za novinare i prenio nam sukus razgovora:</p>
<p>- Klubovi su se dogovorili, Dinamo je prihvatio ponudu. Riječ je o 17 milijuna njemačkih maraka, dio bi platila Reggina, a dio Juventus jer bi, ukoliko se ovaj transfer realizira, Bišćan prvu godinu proveo u Reggini, potom bi se preselio u Juventus na sljedeće tri godine. Sad je sve na Bišćanu, on mora odlučiti hoće li ići ili ne. Klubovi su se dogovorili, Dinamo nema ništa protiv njegova odlaska za 17 milijuna maraka i sad čekamo Bišćanovu odluku, pričao je Rački, dok su ga nestrpljivi i nervozni Talijani čekali ispred klupskih prostorija.</p>
<p>A Bišćan? Kratko je razgovorao s Talijanima, Račkim i Zajecom, prvi je napustio stadion. I rekao nam je sljedeće:</p>
<p>- Istina je da su se Dinamo i Reggina dogovorili, ali to ništa ne znači, jer se ja nisam dogovorio s Talijanima. Još nisam ništa odlučio, još ništa nije riješeno. Zatražio sam dva tjedna za konačni odgovor, moram dobro razmisliti. A i Ajax je još uvijek zainteresiran, pričao je Bišćan.</p>
<p>• Ide li vam se u Regginu? Koji su razlozi vašega odugovlačenja s odgovorom?</p>
<p>- Još ću malo pričekati. I do sada je bilo ponuda, pa nisam žurio s odlukom. Dakle, žurba nije ni sad potrebna, ne želim se zaletavati, moram dobro razmisliti i sve odvagnuti.</p>
<p>Dojam je, eto, da se Bišćanu baš previše ne ide u redove talijanskoga prvoligaša koji će se grčevito boriti za ostanak u ligi. U Reggini je, podsjetimo, bivši Zagrebov nogometaš Erjon Bogdani, a prije desetak dana ponudu ovoga kluba odbio je i Robert Prosinečki...</p>
<p>- Ne želim pri kraju karijere stalno biti pod stresom i svakoga tjedna strijepiti zbog bodova. Ne treba mi grčevita bitka za spašavanje i nema tog novca koji bi me odvukao u takvu situaciju, rekao nam je Prosinečki.</p>
<p>A i Bišćan zacijelo slično razmišlja, očito želi otići, ako već odlazi iz Dinama, u klub zvučnijega imena i rejtinga nego što je Reggina iza koje, usput, stoji i vojska pretemperamentnih navijača. A opcija s Juventusom ipak je - golub na grani. Uglavnom, čini nam se da Bišćan još sanja o Ajaxu i odlazak u Amsterdam značio bi mu i ostvarenje snova, pa će Bišćanovi menedžeri još jednom posjetiti nizozemski klub... Iznova se aktualizirala i varijanta s odlaskom u Englesku, Liverpool je, prema dostupnim informacijama, već kontaktirao s Bišćanom i uskoro bi u Maksimir trebala doći i službena ponuda s Anfielda.</p>
<p>Razgovarali smo i sa Zajecom, evo njegova stava o možebitnom Bišćanovu odlasku:</p>
<p>- Ponuda Reggine i Juventusa je vrlo ozbiljna, riječ je o 17 milijuna maraka. U dogovoru s Bišćanom odgovorit ćemo im za deset dana. Shvaćam Bišćana, nije lako donijeti takvu odluku, koja će mu usmjeriti karijeru. Činjenica jest da mu cijena vrtoglavo raste, od onih pet-šest milijuna maraka koliko je vrijedio prije nekoliko mjeseci, sad je cijena skočila do 17 milijuna! To je pokazatelj da ima svoju vrijednost i jasna mi je njegova nakana da nakon Dinama ode u neki veliki klub, gdje će njegova nadarenost doći do punoga izražaja.</p>
<p>• Je li Ajax još zainteresiran za Bišćana?</p>
<p>- Nismo kontaktirali nakon zadnjeg sastanka, kad smo odbili njihovu ponudu od 13 milijuna maraka. Mi smo otvoreni za sve klubove, dobrodošao je svatko s ozbiljnom ponudom. Uostalom, imamo najave dolaska brojnih menedžera na našu prvenstvenu utakmicu s Osijekom u nedjelju, te za dvoboj 1. kola Kupa Uefe u Bratislavi protiv Slovana. Najviše su na meti Bišćan i Balaban...</p>
<p>• Što znate o navodnoj ponudi Reala za Balabana?</p>
<p>- Baš ništa. Postoji informacija iz novina, a u klub se izravno još nitko nije javio. Neke menedžerske tvrtke imaju kontakt sa Španjolskom, a je li riječ o Realu, mi u Dinamu zaista ne znamo. Nikakav konkretan upit nije došao na našu adresu, veli Zajec.</p>
<p>Ne bi bila loša zamjena Balaban za - McManamana, kojeg se Real grubo želi riješiti. Ili možda madridski klub, koji je dužan oko 500 milijuna maraka, ponudi Dinamu Morientesa, Savia ili Raula za Balabanovo umijeće? Bila bi to zanimljiva »trampa«. Papir, eto, trpi svakojake kombinacije...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prosinečki u srijedu u Liegeu</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Sve je bliže realizaciji prelazak Roberta Prosinečkog u Standard iz Liegea. U srijedu prije podne Prosinečki putuje u Belgiju, u Liegeu bi trebao popodne obaviti liječničke pregleda i ako sve bude u redu potpisat će dvogodišnji ugovor sa Standardom, kojem je trener Tomislav Ivić. U večernjim satima Prosinečki će biti na tribinama stadiona u Liegeu i gledat će derbi belgijskog prvenstva Standard - Club Brugge.</p>
<p>- Nadam se da će sve biti u redu, te da ću potpisati ugovor. U Liegeu ću ostati tri dana, onda se vraćam u Zagreb, a ako potpišem u srijedu mao bih pravo nastupa sljedeće subote, rekao nam je Prosinečki uoči odlaska u Liege.</p>
<p>Iako nije želio govoriti o visini transfera, u belgijskim je novinama objavljeno da će dovođenje Prosinečkog stajati Standard 2,2 milijuna dolara. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo domaćin »dragovoljcima«</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - U zaostaloj utakmici 4. kola prvenstva Hrvatske, nogometaši Dinama u srijedu će u 19 sati ugostiti Hrvatski dragovoljac. Obje će momčadi biti osjetno oslabljene, ozljede su »napale« i Maksimir i Siget. Dinamov trener Marijan Vlak ne može računati na Agića, Pavlovića, Tokića, Čuturu i Gondžića, dok trener »dragovoljaca« Milivoj Bračun neće na raspoložbi imati Prosinečkog, Lalića, Antu Petrovića...</p>
<p>Maksimirski će okršaj ujedno biti i prva službena utakmica na kojoj će Renato Pilipović zaigrati na mjestu zadnjeg Dinamova braniča, Tokićeva je ozljeda mnogo toga poremetila i »plavi« traže rješenje za tu opipljivu poziciju u sastavu. Vidjet ćemo kako će momčad funkcionirati s Pilipovićem na tom mjestu... (p. j.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kako je zapravo branio Pletikosa?</p>
<p>Iako u Belgiji nije primio pogodak i obranio je nekoliko teških lopti, ocjene igre vratara Stipe Pletikose nisu adekvatne učinku. Neki mu osporavaju klasu i ne vide da mu malo što nedostaje, da imaju posla s velikim vratarom</p>
<p>SPLIT, 5. rujna</p>
<p> - Hajdukov reprezentativac, vratar Stipe Pletikosa, u Bruxellesu je odigrao prvu utakmicu za »vatrene« koja je imala natjecateljski značaj. Reprezentacija je osvojila bod poticajan za nastavak borbe za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2002. u Japanu i Koreji, a Pletikosa je opravdao povjerenje izbornika Miroslava Blaževića.</p>
<p>No, iako nije primio pogodak i obranio je nekoliko teških lopti, čini se da ocjene njegove igre nisu bile adekvatne učinku. Neki mu osporavaju klasu i ne vide da mu malo što nedostaje, da imaju posla s velikim vratarom. Ne vide da mu nedostaje malo gimnastičke elastičnosti, što će svakako doseći s vremenom, uz pravilan trening.</p>
<p>Tri dana nakon dvoboja s Belgijom, Pletikosa nam je ponudio svoje viđenje utakmice: - Imao sam tremu, ali to je normalno prije ovakvo značajne utakmice. Mislim da smo osvojili bitan bod, ipak smo igrali na njihovom terenu. Zadovoljan sam, kako ne bih bio, i rezultatom i obranama. Pregledao sam snimku i mislim da sam opravdao odluku izbornika Blaževića.</p>
<p>U pripremama za susret u Belgiji dugo se dvojilo tko će braniti, Pletikosa ili Pavlović. Čini se da je izbornik Blažević, prije svih, prepoznao Pletikosinu klasu i nakon susreta s Karlovcem odlučio se za splitskog vratara. Pletikosa mu je zahvalio obranama, a sada kaže:</p>
<p>- Nakon susreta u Karlovcu, znao sam da branim u Bruxellesu i imao sam vremena pripremiti se za utakmicu. Teško bi se bilo pripremiti za tako zahtjevan susret da sam za odluku saznao tri-četiri sata prije dvoboja, na sastanku. Ovako sam imao vremena razmisliti o Belgijancima i koncentrirati se. Zahvalan sam Blaževiću što je imao povjerenja u mene. Nakon uspješnog izlaska na europsku reprezentativnu scenu, Pletikosu i Hajduk očekuju domaća natjecanja - u srijedu Kup u Vinkovcima s Lokomotivom, a u subotu prvenstveni dvoboj s Rijekom na Kantridi. Hoće li ovotjedni dvoboji izbrisati neugodnosti dva prošla dvoboja, s Čakovcem (poraz u gostima) i Cibalijom (neodlučeno na Poljudu)? </p>
<p>- Utakmica u Vinkovcima bi nam trebala dobro doći da se konsolidiramo, iako ne smijemo podcijeniti Lokomotivu. Moramo pokazati karakter profesionalne momčadi, koja zna što hoće i tako se postaviti od početka. Dobra igra u srijedu važna nam je i za subotnji susret s Rijekom. Očekujem u subotu vrhunsku utakmicu, na Kantridi nije lako igrati, ali bi nam pozitivan rezultat mnogo značio za nastavak hrvatskog prvenstva, pogotovo jer nam u Split dolazi Dinamo, zaključio je Pletikosa.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sampras zaustavio Leeja, »hladnog poput krastavca«</p>
<p>Amerikanac Pete Sampras prošao je u četvrtfinale »U.S. Opena«, gdje ga čeka Nizozemac Richard Krajicek, s kojim ima vrlo loš omjer pobjeda i poraza / Otpao Alex Corretja / Serena Williams se namučila, Mary Pierce predala</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Senzacionalni niz Korejca Hyung-Taik Leeja, koji je iz kvalifikacija stigao do osmine finala, zaustavio je Pete Sampras. Naime, nakon što je Lee uz tri pobjede u kvalifikacijama upisao jednako toliko na glavnom turniru, njegovu je nisku uspjeha prekinuo američki tenisač svladavši ga sa 7-6 (4), 6-2, 6-4. Idući suparnik Samprasa, osvajača rekordnih 13 pojedinačnih »Grand Slam« naslova, bit će Nizozemac Richard Krajicek i to će, sudeći po njihovim dosadašnjim mečevima, biti mnogo veće iskušenje. Jer, od devet susreta koliko su odigrali, Krajicek je bio bolji u čak šest, uključujući i onaj u četvrtfinalu Wimbledona 1996. Točnije, Krajicek je jedini tenisač u posljednjih osam godina koji je Samprasa na tom turniru uopće uspio pobijediti. - Lee uopće nije bio impresioniran situacijom. Bio je hladan poput krastavca, rekao je Sampras poslije pobjede protiv 24-godišnjeg Korejca, 182. na ATP-listi. Krajicek se u svoj drugi uzastopni četvrtfinale na »U.S. Openu« plasirao pobjedom protiv Slovaka Dominika Hrbatyja 7-6 (11), 6-4, 6-1, a poslije meča je najavio da nimalo neće mijenjati svoju napadačku taktiku koja mu je protiv Samprasa dosad donosila mnogo uspjeha. Uz njih dvojicu, pobjedu je upisao i Španjolac Carlos Moya, svladavši još jednom sunarodnjaka Alexa Corretju, od kojeg je bio bolji i prije dva tjedna na Long Islandu. Corretjinim je porazom popis nositelja smanjen za još jedno ime i sad je zajamčeno da će barem jedan polufinalist biti izvan kruga nositelja. Naime, u četvrtfinalu Moya ide na Amerikanca Todda Martina, a bolji će potom na pobjednika susreta Arthurs - Johansson.</p>
<p>U natjecanju tenisačica, u dva četvrtfinalna okršaja sastat će se igračice koje su već osvajale »U.S. Open«. Švicarka Martina Hingis, prva nositeljica i tenisačica koja je u četiri meča izgubila 10 gemova (!) ide na Amerikanku Monicu Seles, a braniteljica naslova, Amerikanka Serena Williams, igrat će sa sunarodnjakinjom Lindsay Davenport, koju je lani svladala u polufinalu. Sve su četiri osminu finala prošle bez izgubljenog seta, no Serena Williams je bila u dosta velikim problemima, jer je u prvom setu protiv Australke Dokic (završilo je 7-6, 6-0) spasila tri set-lopte. Ona druga, pri 6-5 u »tie-breaku« za Dokic, bila je vrlo sumnjiva, no odluka linijskog suca, da je Dokic loptu poslala u aut a ne na liniju, bila je možda i presudna... U preostala dva četvrtfinalna susreta sastat će se aktualna pobjednica Wimbledona, Amerikanka Venus Williams i Francuskinja Nathalie Tauziat, te Njemica Anke Huber i Ruskinja Jelena Dementijeva, jedina nepostavljena tenisačica koja je stigla do četvrtfinala. Huber je, inače, osminu finala prošla lakše nego što je vjerojatno i sam očekivala, jer je njena suparnica, Francuskinja Mary Pierce (ovogodišnja osvajačica »French Opena«) predala dvoboj poslije izgubljenog prvog seta zbog ozljede ramena s kojom duže ima problema.</p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, tenisači, osmina finala: Clement - Pavel 3-6, 6-2, 6-1, 7-6 (5), Hewitt (9) - Enqvist (7) 6-3, 6-2, 6-4, Sampras (4) - H. Lee 7-6 (4), 6-2, 6-4, Krajicek - Hrbaty 7-6 (11), 6-4, 6-1, Moya - Corretja (8) 7-6 (4), 6-3, 4-6, 6-4, T. Martin - Pioline (10) 7-6 (5), 6-3, 6-2;</p>
<p>tenisačice, osmina finala: Hingis (1) - Testud (11) 6-2, 6-1, Dementijeva - Osterloh 6-3, 6-7 (4), 7-6 (5), Huber (10) - Pierce (4) 6-4, predaja, S. Williams (5) - Dokic 7-6 (7), 6-0, Davenport (2) - Henin 6-0, 6-4;</p>
<p>mješoviti parovi, osmina finala: Kurnjikova, Mirni (4) - Navratilova, Leach 6-3, 4-6, 7-5. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona raspisuje natječaj za centra</p>
<p>U utorak je Cibona u Sloveniji počela drugu fazu priprema za novu sezonu, ali je trener Neven Spahija iznenada suočen s činjenicom da nema centara: Bagarića čeka arbitraža u Londonu, Grgat odlazi u Francusku, a Žurić nije licenciran </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Košarkaši hrvatskog prvaka Cibone VIP u utorak su započeli drugu fazu priprema za novu sezonu, koju će odraditi u slovenskim Zrečama - bit će ondje idućih osam dana - no trener Neven Spahija mogao bi biti u velikim problemima kako organizirati treninge. Jer, pokazalo se da će u Zrečama Cibona imati samo jednog centra, Sandra Nicevića, a to je kilometrima daleko od onoga što je Spahija u ovo vrijeme želio imati u svojim rukama. </p>
<p>Iako je još prije nekoliko dana Cibona prštala od atraktivnih imena na centarskim pozicijama, u posljednjih nekoliko dana situacija se upravo drastično promijenila. Jer, od dolaska Stojka Vrankovića i nadalje nema ništa, Dalibor Bagarić ustraje u odluci da će s Cibonom dalje samo ako potpiše novi ugovor, a Ivan Grgat je otišao u francuski Le Mans. Ivica Žurić pak nije na popisu igrača koje je Cibona licencirala za novu sezonu i na njega više ne može računati!</p>
<p>Po svemu sudeći, Cibonino će vodstvo u idućih nekoliko dana imati pune ruke posla ne bi li Spahija ipak dobio momčad koja će biti složena po osnovnim košarkaškim principima. Na dvojicu igrača na koje trenutno ne može računati, Bagarića i Grgata, Cibona i dalje polaže pravo, smatrajući da s njima ima valjane ugovore.</p>
<p>No, o tome će, čini se, odlučivati netko drugi. Naime, Bagarić se ni nakon sastanka svog menedžera Luciana Capicchionija s direktorom Cibone Božom Miličevićem nije predomislio te se, umjesto odlaska s drugim igračima u Sloveniju, odlučio na odlazak kod rodbine u Njemačku. O njegovom statusu odlučivat će arbitraža između FIBA-e i NBA lige, a rasplet bi se trebao znati idućeg tjedna, vjerojatno na sastanku u Londonu.</p>
<p>Grgat je pak odlučio prihvatiti ponudu francuskog Le Mansa, za koju kaže da nije osobito izdašna, ali je sigurna. Međutim, Cibona polaže pravo na još jednu godinu ugovora s Grgatom, kojeg se u sadašnjoj situaciji (on je, za razliku od Žurića, licenciran), vjerojatno neće lako odreći.</p>
<p>Po svemu sudeći, Cibonin odgovor bit će u dovođenju stranog pojačanja, a moguće je da će se raditi o »visokom brzom igraču« kojeg je prije nekoliko dana spomenuo Spahija. No, nije nemoguće da se u Ciboni iznenada sjete i broja telefona Stojka Vrankovića s kojim dosad, kako on kže, nitko nije razgovarao.</p>
<p>Na ovu rundu priprema u Sloveniji treneri Neven Spahija i Mladen Starčević poveli su jedanaestoricu igrača, od kojih će dvojica imati poseban tretman, budući da prolaze rehabilitacijski program nakon operacija gležnja (Nikola Prkačin) i koljena (Gordan Giriček). Ostala devetorica su Josip Sesar, Sandro Nicević, Davor Kus, Matej Mamić, Arthur Lee, Boris Džidić, Branimir Longin, Vlado Pašalić i Zoran Planinić.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska pobijedila Dansku</p>
<p>ZAKOPANE, 5. rujna</p>
<p> - Nakon dana odmora, Olimpijada slijepih i slabodvidnih šahista nastavljena je odigravanjem 6. kola. Reprezentacija Hrvatske je ubilježila 3-1 pobjedu protiv Danske i probila se među prvih 10. U lijepo vođenom napadu Vlatko Marendić je postigao efektnu pobjedu, a vrlo su sigrunom igrom po cijeli bod izborili Milutin Šakić i Stjepan Janković. Hinko Cajzler je već u otvaranju zapao u teškoće i nije uspio izbjeći poraz.</p>
<p>Senzaciju je priredila prva momčad Poljske pobjedom protiv vodeće Rusije sa 2,5-1,5, a iznenadila je i Engleska svladavši drugi sastav Poljske sa 3,5-0,5. Njemačka je remizirala s Rumunjskom, pa ju je dostigla Ukrajina, nakon 3-1 pobjede protiv Češke.</p>
<p>• Važniji rezultati 6. kola: Hrvtska - Danska 3-1, Poljska A - Rusija 2,5-1,5, Njemačka - Rumunjska 2-2, Ukrajina - Češka 3-1, Engleska - Poljska B 3,5-0,5, Španjolska - Makedonija 3-1, Jugoslavija - Austrija 4-0, Belgija - Slovačka 4-0, Slovenija - Estonija 3,5-0,5, Litva - Švedska 3,5-0,5, Mađarska - Finska 3,5-0,5, itd. </p>
<p>Poredak na vrhu: Rusija 18,5 bodova, Poljska A 16, Ukrajina i Njemačka 15,5, Engleska 15, Španjolska, Rumunjska i Jugoslavija 14,5, Hrvatska i Belgija 14 bodova itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Englezi se boje igrati u Beogradu</p>
<p>LONDON, 5. rujna</p>
<p> - Čelnici engleskog nogometnog kluba Leicester City sastat će se u srijedu s predstavnicima Uefe kako bi pokušali nagovoriti čelne ljude europske nogometne organizacije da promijene mjesto odigravanja utakmice 1. kola Kupa Uefe protiv Crvene zvezde. Naime, utakmica bi se trebala igrati 28. rujna u Beogradu, četiri dana nakon dugoočekivanih jugoslavenskih izbora, pa Englezi smatraju da bi moglo biti nereda u glavnom jugoslavenskom gradu.</p>
<p>U priopćenju iz Uefe piše da će se utakmica, a bit će to prvi put da neki engleski klub gostuje u Jugoslaviji nakon akcije NATO-saveza u toj zemlji, igrati prema rasporedu, dakle 28. rujna u Beogradu.</p>
<p>Međutim, britansko je Ministarstvo vanjskih poslova upozorio je Leicester da ne putuje u Beograd, zbog čega su čelnici kluba zatražili da se utakmica igra na neutralnom terenu.</p>
<p> Prošle je godine Leeds United uspio izboriti pravo da utakmicu 1. kola Kupa Uefe protiv beogradskog Partizana igra na neutralnom terenu, pa se igralo u nizozemskom Heerenveenu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Samo 250 navijača Rangersa u Istanbulu</p>
<p>GLASGOW, 5. rujna</p>
<p> - Čelnici škotskog prvaka Rangersa izjavili su kako će svojim navijačima ponuditi samo 250 ulaznica za dvoboj Lige prvaka koji igraju u Istanbulu, protiv Galatasaraya, 27. rujna.</p>
<p>Takva je odluka posljedica nemilih događaja koji su se dogodili u Turskoj kad su se u Kupu Uefa prošle sezone sastali Galatasaray i engleski Leeds United.</p>
<p> U izjavi kojom su se obratili javnosti, čelnici Rangersa ističu da su odluku donijeli nakon sastanka njihovih predstavnika s britanskim konzulom, turskom policijom i čelnicima Galatasaraya u Istanbulu.</p>
<p> - Put u Istanbul jedna je od najdaljih destinacija na kojoj gostujemo ove sezone i preporučujem našim navijačima da čuvaju novac za gostovanja u Monacu i Austriji. Ulaznice koje imamo bit će usmjerene prema vlasnicima godišnjih ulaznica našeg kluba. Nikakvi čarter letovi neće biti organizirani uoči ove utakmice, izjavio je Laurence Macintyre, izvršni direktor kluba. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Real Madrid dužan 246 milijuna dolara</p>
<p>MADRID, 5. rujna</p>
<p> - »Dugovi španjolskog nogometnog kluba Reala iz Madrida narasli su na kritičnih 246 milijuna američkih dolara. Financijske ćemo poteškoće riješiti unutar kluba u sljedeće tri godine«, izjavio je predsjednik Reala Florentino Perez. - Situacija je kritična, klub je u vrlo lošoj financijskoj situaciji. Kad bih se izrazio medicinskim riječnikom, rekao bih da smo ozbiljno bolesni, dodao je nedavno izabrani predsjednik najtrofejnijeg španjolskog kluba.</p>
<p>Krizu unutar kluba, isitče Perez, riješit će kratkoročnim kreditima - jasno, dug će se najprije još povećati, no potom bi poslovanje trebalo krenuti u pozitivnom smjeru. - Našli smo se u vrlo teškim uvjetima, no vjerujem da ćemo se izvući iz neugodnosti. Pomoću prijatelja Reala izvući ću klub iz krize, zaključio je Perez.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vjetar odgodio treninge veslača</p>
<p>Jak vjetar koji je puhao u Sydneyu zaustavio je velik dio gradskog prijevoza do olimpijskih borilišta i onemogućio treninge veslača. Zbog vjetra koji je puhao jačinom od 80 kilometara na sat evakuirano je područje oko glavne željezničke postaje, pa su se tako i veslači, koji su trenirali u tom područuju, morali vratiti u olimpijsko selo. Glasnogovornik olimpijskog veslačkog centra rekao je da je regatni centar bio zatvoren nakon što je vjetar dosegao brzinu od 90 kilometara na sat, pa su veslačke posade Italije, Meksika, Japana i Češke, koje su u tom trenu trenirale, napustile regatni centar.</p>
<p>Glasnogovornik Ureda za meteorologiju izjavio je kako je vjetar koji je puhao u Homebushu dosegao rekordnu jakost ove godine.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Novčane premije za predstavnike Azije u Sydneyu</p>
<p>Za mnoge sportaše iz azijskih zemalja osvajanje zlata na Olimpijskim igrama predstavlja jedno od najvećih priznanja u njihovim karijerama. Tako će sportaši Tajvana koji još nema olimpijsko zlato, zaraditi 333.000 američkih dolara ako u domovinu donesu najsjajniju kolajnu.</p>
<p>U Sydneyu će Tajvan predstavljati 65 sportaša koji će pokušati osvojiti zlato. Za srebrnu medalju, Olimpijski odbor Tajvana dodjeljuje nagradu od 200.000 dolara i 133.000 dolara za broncu.</p>
<p>Nakon osvajanja srebrne medalje u stolnom tenisu na OI u Atlanti prije četiri godine, čelnici Olimpijskog odbora Tajvana nadaju se da će njihovi sportaši ove godine napraviti korak više, a posebne nade polažu u svoje predstavnike u taekvondou i dizanju utega u ženskoj konkurenciji.</p>
<p>Singapur je za zlato ponudio 575.000 američkih dolara, za srebro 500.000 dolara i za broncu 250.000 USD. Filipini će olimpijska zlata svojih sportaša nagraditi sa 160.000 USD, a Malezija sa 42.100 američkih dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Samaranch i Mendela posjetili olimpijsko selo</p>
<p>Dva sata je trajao obilazak predsjednika MOO-a Juana Antonia Samarancha i bivšeg predsjednika Južnoafričke Republike Nelsona Mendele olimpijskim selom / Mendela je, odjeven u dres južnoafričke reprezentacije, svojim olimpijcima poželio da se vrate s više zlata nego iz Atlante, ali ponajprije da daju sve od sebe</p>
<p>SYDNEY, 5. rujna</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), Juan Antonio Samaranch i bivši predsjednik Južnoafirčke Republike, Nelson Mendela posjetili su olimpijsko selo u utorak ujutro.</p>
<p>- Sretan sam, jer ovo što sam vidio u olimpijskom selu je prvoklasno, rekao je Samaranch novinarima u šetnji selom.</p>
<p>Prvi čovjek svjetskog sporta Samaranch dočekao je u »rezidencijalnoj« četvrti olimpijskog sela Mendelu koji je u devetodnevnom posjetu Australiji i dva su uglednika proveli zajedno dva sata razgledavajući sportske objekte.</p>
<p>- Poznajem Nelsona Mendelu mnogo godina, dobri smo prijatelji i moram reći da je on veliki prijatelj olimpijskog pokreta. Sretni smo što je naš dragi prijatelj našao vremena za posjet olimpijskom selu, rekao je Samaranch.</p>
<p>Mandela, odjeven u sportski dres Južnoafričke Republike, obilazio je selo u autobusu na kojem je bila ispisana poruka »G'day mate» - »Dobar dan, prijatelju«.</p>
<p>- Objekti mi se čine vrlo dobrima, iako nisam uspio sve vidjeti. No, ono što sam vidio me oduševilo, rekao je Mendela.</p>
<p>Olimpijsko selo koje se rasprostire na 100 hektara trebalo bi ugostiti 10.305 olimpijaca i 5.100 članova delegacija. Nakon Olimpijskih igara to će selo postati jedan od rezidencijalnih četvrti Sydneya, a većina je stanova već rasprodana.</p>
<p>Član MOO-a, Južnoafrikanac Sam Ramsamy rekao je kako je Mandela ujedno pozdravio južnoafričke olimpijce, rekavši im:</p>
<p>- Volio bih kad biste se u domovinu vratili s više zlatnih medalja negoli prije četiri godine iz Atlante. No, najbitnije je da date sve od sebe, da se borite, bez obzira pobjedite li ili izgubite, rekao je Mendela. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vaterpolisti konačno stigli u Perth, Ljubek »dežura« u zračnoj luci</p>
<p>SYDNEY </p>
<p> - Nakon peripetija na putu, hrvatska vaterpolska reprezentacija u ponedjeljak je stigla u Perth, a izbornik Neven Kovačević je svoje igrače odmah po dolasku odveo na trening.</p>
<p>Šef hrvatske misije u Sydneyu, Matija Ljubek je imao naporan ponedjeljak. Nakon sastanka šefova svih misija, Ljubek je »dežurao« u sydneyskoj zračnoj luci, dočekujući i ispraćujući hrvatske sportaše i članove izaslanstva. Ispratio je tako stolnotenisačice Eldijanu Aganović, Andreu Bakulu i Tamaru Boroš, te njihovog trenera Nevena Cegnara na sedmodnevne pripreme u Melbourne gdje će trenirati s francuskim stolnotenisačicama, a dočekao je dio medicinskog stožera i članove misije. Utorak će biti isto takav, jer će cijelog dana iz Kuala Lumpura zrakoplovom stizati atletičari, odbojkašice, veslači te dizač utega Nikolaj Pešalov i trener Boško Čavka.</p>
<p>Inače, proces akreditiranja u sydneyskoj zračnoj luci ide veoma brzo i za sve one koji imaju »kombiniranu« kartu procedura ne traje više od minute. Niti put, od zračne luke do olimpijskog sela u Homme Bochu, nije duži od pola sata, međutim svatko tko ulazi u selo, kao i oprema, prolazi vrlo strogu kontrolu. Najprije dresirani psi onjuše svu prtljagu, koja potom prolazi kroz rendgen, a zbog svakog malo šiljastijeg predmeta (koji čak ni ne mora biti metalan), otvaraju se torbe i posebno pregledavaju.</p>
<p>Kako je u Sydneyu temperatura 12 stupnjeva, u sobama Olimpijskog sela je uključeno grijanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nogometni teren u Canberri još nije spreman</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Nedovoljno kvalitetan travnjak na Bruce Stadionu u Canberri užurbano se preuređuje za početak olimpijskog nogometnog turnira. </p>
<p>»Stara trava je skinuta i upravo počinje postavljanje novog sloja.</p>
<p> Sve će biti gotovo za nekoliko dana«, kazao je Milton Cockburn, glasnogovornik olimpijskih igara u Sydneyu, te dodao: »Već idućeg dana na njoj će se moći igrati.« </p>
<p>Stadion u glavnom australskom gradu služio je za utakmice ragbija, a trava koja je prvotno zasađena dovezena je iz Cairnsa, međutim daleko hladniji klimatski uvjeti u Canberri prisilili su organizatore da je zamijeni.</p>
<p>Prva utakmica na stadionu sa 40.000 sjedećih mjesta biti će ženski dvoboj između Australije i Njemačke, a potom će snage odmjeriti momčadi SAD-a i Češke. Od 48 olimpijskih nogometnih utakmica na »Bruceu« će ih biti odigrano jedanaest. Ostali dvoboji biti će odigrani na Brisbane Cricket Groundu, Hindmarsh Stadium u Adelaideu, te finale na olimpijskom stadionu u Sydneyu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Počeo prometni kolaps!</p>
<p>SYDNEY, 5. rujna </p>
<p> - Domaćini igara u Sydneyu znaju da je upravo transport bio noćna mora prošlih Igara u Atlanti i da baš zbog nesnosne prometne konfuzije koja je dobrim dijelom pokvarila raspoloženje sportaša i gostiju, američki organizatori nisu dobili visoku (prolaznu) ocjenu. Stoga je jedan od ključnih organizacijskih poslova Australaca upravo - transport. No, koliko se god domaćini koncentirali na jedan od presudnih segmenata u organizaciji - jer što je važnije od toga da sportaš na vrijeme stigne na borilište - predsjednik australskog olimpijskog odbora John Coates kazao je nedavno da je situacija s transportom u Sydneyu neoprostiva. Mnoštvo novinara čekalo je na autobuse za vrijeme prvog posjeta Juana Antonia Samarancha olimpijskom selu u utorak. Neki novinari već su doživjeli prave putešestvije na relativno kratkim relacijama od središta Sydneya do Olimpijskog parka (14 km), vozeći se više od 80 minuta. </p>
<p>Vozač-volonter Peter Burke pojašnjava zašto dolazi do neželjenih avantura: »Vozači su uglavnom regrutirani iz ruralnih područja u unutrašnjosti i nisu nimalo familijarni sa sydneyjskim ulicama. Znamo kakva su iskustva Altante, pa opet nemamo dovoljno ni vozača ni autobusa.« </p>
<p>Svaki vozač olimpijskih autobusa dobio je debelu knjigu s preciznim redom vožnje i planovima grada, međutim mnogi od planova su već davno izvan upotrebe. Svi volonterski i profesionalni vozači iscrpno su obaviješteni o svim olimpijskim rutama i odredištima te im je posebno naglašeno da sportaši, službeno osoblje, novinari i sponzori ne smiju čekati odnosno kasniti.</p>
<p>Pa ipak skupina kajakaša propustila je jedan trening prošli tjedan jer vozač nije uspio pronaći stazu olimpijskog slaloma. Grupa streljača, pak, čekala je (pre)dugo na povratak u selo poslije treninga budući da se njihov vozač izgubio negdje u njihovoj neposrednoj blizini.</p>
<p>Na žalost, iz iskustva možemo predvidjeti da takvih priča neće uzmanjkati ni idućih dana. No, to je tek dio prometnih problema. Drugi dio morat će podnijeti sustav sydneyjske gradske željeznice koji će, procjenjuje se, u 16 dana Igara, prevesti oko 19 milijuna putnika.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kissinger novi član MOO-a</p>
<p>SYDNEY, 5. rujna</p>
<p> - Bivši američki državni tajnik Henry Kissinger trebao bi uskoro postati član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), objavili su u utorak čelnici krvone međunarodne sportske organizacije.</p>
<p>Prema podacima koji su poznati javnosti Kissinger koji je bio jedan od ključnih osoba reformi olimpijskog pokreta prošle godine, trebao bi biti nominiran za člana Izvršnog Odbora MOO-a na slijedećoj sjednici ovog tijela.</p>
<p>Kissinger će tako postati četvrti od pet počasnih članova MOO-a koji, doduše, nemaju pravo glasa, no mogu u svakom trenutku iznijeti svoje stavove i mišljenje.</p>
<p>Harrison sanja boksačko zlato</p>
<p>SYDNEY, 5. rujna - Britanski amaterski boksački savez nije osvojio ni jednu medalju na Olimpijskim igrama od 1968. godine, kada je Chris Finnegan u poluteškoj kategoriji donio zlato iz Meksika. Njihov predstavnik u Sydneyu u superteškoj kategoriji Audley Harrison vjeruje da će prekinuti post, dodajući kako je njegova sudbina da osvoji zlato.</p>
<p>- To je nešto o čemu sam oduvijek sanjao. Na Igrama Commonwealtha osvojio sam zlato i uvjeren sam da imam talenta i snage da i u Sydneyu odem do kraja, rekao je Harrison. On je tek u trećem pokušaju uspio izboriti nastup u Sydneyu, no dodaje da taj rezultat neće nimalo utjecati na priču koju želi ispričati u Australiji.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pula je ponosna na osam olimpijaca i paraolimpijaca</p>
<p>PULA</p>
<p> - Na olimpijskim i paraolimpijskim igrama koje će se održati u Sydneyu, Pula će imati čak osam predstavnika. U sastavu Hrvatske ženske olimpijske reprezentacije koja je već otputovala u Australiju na olimpijskom odbojkaškom turniru nastupit će i Biljana Gligorović, Ingrid Siscovich te Nataša Leto koja o odrađenim pripremama kaže:</p>
<p>- U Poreču smo radile dobro. Za razliku od nekih ranijih dužih priprema, na ovim pripremama sparing-partner bila nam je reprezentacija Njemačke s kojom smo odigrale četiri kvalitetna trening susreta. Uz pokazanu solidnu tjelesnu pripremljenost s Njemicama zabilježile smo dva poraza i dvije pobjede.</p>
<p>• S kakvim ambicijama putujete na Igre?</p>
<p>- Pa mi smo svoje dokazale na kvalifikacijama u Japanu. Sada nam ostaje da i u Australiji još jednom pokažemo što znamo i koliko možemo. Gledajući imena u skupini, te vrijeme koje nam ostaje za »glazuru« i aklimatizaciju vjerujem da se četvrtfinale može smatrati realnošću. Sve ostalo bilo bi fantastično.</p>
<p>• Kakva je logistika reprezentacije?</p>
<p>- Pustite to molim vas. Za ono što smo dobile možemo biti samo ogorčene. Tri majice od kojih je jedna zelena za cijeli turnir, nekakvi kaputići umjesto trenirki te vrećice umjesto športskih torbi samo su dio onoga što se naziva olimpijska oprema. U cijelom tom jadu barem meni bez dodatnih »krojačkih« zahvata donekle dobro stoji službeno odijelo.</p>
<p>U zrakoplovu za Sydney naći će se i brzonogi Branimir Peitel i Elvis Peršić koji kraju privode pripreme za nastup u štafeti 4x400. Iako Peitela muči tetiva svi su uvjereni da će Elvis biti prvi trkač, a Branimir tri zamjena. Do odlaska na drugi kraj svijeta obojica sprintera započinju sa fazom opuštanja i snižavanja tenzije rada.</p>
<p> Nešto kasnije, ali s jednako visokim ambicijama na put će krenuti i paraolimpijci. Neuništiva već veteranka Mirjana Ružnjak koja će nastupiti na maratonu. </p>
<p>- Ovo što sada radim trebalo bi mi povećati eksplozivnost te me potpuno pripremiti za još jedan međunarodni izazov. U međuvremenu skočit ću i na maraton u Rotterdam koji mi treba osigurati džeparac za Australiju, upozorila me Mirjana Ružnjak.</p>
<p>Sličnim programom bavi se Graciano Turčinović koji u maratonu očekuje obaranje državnog rekorda.</p>
<p>Sa dozom respekta suparnici će pak dočekati svjetsku rekorderku Jelenu Vuković koja planira formu tempirati za bacačke discipline kugle, koplja i diska </p>
<p>- Iako su rezultati na treninzima ohrabrujući ja sam uvjerena da će kad bude za pravo sve to biti još duže i za suparnice neuhvatljivije, na kraju zajedničkog druženja pulskih olimpijaca i paraolimpijaca zaključila je Jelena Vuković.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nakon prijetnji, i američke službe pojačale mjere sigurnosti za Mesića</p>
<p>Hrvatski centar na Manhattanu najavio da će bojkotirati susret američkih Hrvata s predsjednikom Mesićem u Qeensu </p>
<p>NEW YORK, 5. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koji je u ponedjeljak predvečer s izaslanstvom doputovao u New York radi Milenijske sjednice UN-a, kako se saznaje, pojačane su mjere sigurnosti. Naime, to je učinjeno nakon što je prošloga tjedna bivša emigrantska organizacija, poslije atentata na haaškog svjedoka Milana Levara u Gospiću, zaprijetila da će izvršiti atentat na hrvatskog predsjednika. Mjere sigurnosti za predsjednika Mesića pojačala je i američka tajna služba što osigurava šefove država sudionika Milenijskog zasjedanja, kao i hrvatska služba osiguranja koja prati Mesića.</p>
<p>U službenom dijelu programa, hrvatski predsjednik je u utorak ujutro na molitvenom doručku u poznatom newyorškom hotelu »Waldorf Astoria«, a zatim se sastaje s jordanskim kraljem Abdullahom II. i s ukrajinskim šefom države Leonidom Kučmom. Nakon toga, u New Havenu, udaljenom dva sata vožnje, na Sveučilištu Yale Mesić će u Institutu za međunarodna istraživanja održati predavanje o hrvatskoj vanjskoj politici. Hrvatski predsjednik zatim se vraća u sjedište UN-a gdje će predstavnicima svjetske organizacije uručiti poklon Republike Hrvatske - skulpturu »Djevojka s lutnjom« Ivana Meštrovića, poznatog hrvatskog kipara koji je veći dio života proveo u SAD-u. Predviđen je i Predsjednikov kratak susret s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom.</p>
<p>U utorak navečer Mesić će biti gost američke hrvatske zajednice koja za njega priređuje svečanu večeru u predjelu Astoria u Queensu, gdje u New Yorku pretežno žive hrvatski iseljenici. </p>
<p>No, taj skup bojkotira hrvatska zajednica okupljena oko Hrvatskog centra na Manhattanu koji je pod nadzorom hercegovačkih fratara. Župnik crkve sv. Ćirila i Metoda, iako je bio pozvan na svečanu večeru, ispričao se da putuje baš tog dana. Bojkotu se pridružio i Vinko Kuzina, predsjednik Hrvatskog radio kluba u New Yorku »Glas slobodne Hrvatske« koji u svojim emisijama pretežito zastupa radikalne hercegbosanske stavove.</p>
<p>U toj crkvi ove je nedjelje svetu misu vodio zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić, a bili su nazočni predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić i predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević. Iako je zagrebački nadbiskup u svojoj propovijedi pledirao za kršćansku ljubav, misa nije prošla bez verbalnog incidenta koji je jedan vjernik uputio predsjedniku Sabora.</p>
<p> U Hrvatskom centru, koji je blizu te crkve, u posljednje doba rado su bili primljeni predsjednik HSLS-a Dražen Budiša i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Budiša je u Centru održao prvi javni nastup nakon poraza na predsjedničkim izborima u veljači. Najava Hrvatskog centra da će bojkotirati susret predsjednika Mesića s predstavnicima američkih Hrvata, ne dovodi se u izravnu vezu s upućenim prijetnjama. Ipak, takva klima sigurno ne pridonosi smanjenju napetosti koja se posljednjih dana stvorila oko hrvatskog predsjednika, pa su zato i pooštrene mjere osiguranja za njega. </p>
<p>S obzirom na velik broj visokih stranih dužnosnika koji će sudjelovati na Milenijskom zasjedanju, i inače su pooštrene mjere sigurnosti na Manhattanu. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Španjolski socijalisti traže jedinstvo protiv nasilja i terorizma ETA-e</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Glavni tajnik Socijalističke radničke stranke Španjolske (PSOE) José Luis Rodríguez Zapatero pozvao je u utorak zastupnike, senatore i europarlamentarce svoje stranke da rade na »novom velikom jedinstvu svih demokrata protiv nasilja i terorističkog divljaštva«. Također je rekao da je uloga oporbe da bude »lojalna, ali ne i da šuti«. U svom prvom nastupu pred socijalističkim plenumom, Rodríguez Zapatero je naglasio kako je njegova stranka, koja želi biti »korisna oporba«, odlučila da se u vremenima terorističke eskalacije založi za »inicijativu dijaloga među svim političkim strankama«. Socijalisti na tome rade s pozicije »lojalnosti, suradnje i osjećaja solidarnosti s vladom«, rekao je on, dodavši kako bi trebalo vidjeti što bi rekli neki od sadašnjih ministara prije nekoliko godina, kad su na vlasti bile socijalisti. </p>
<p>Činjenica da se PSOE zalaže za jedinstvo svih demokrata protiv terorizma ne znači ipak, kaže Rodríguez Zapatero, da su se socijalisti pomirili s »podčinjenom ulogom« u političkom životu zemlje. Oni samo žele pronaći put da se »neke stvari pomaknu s mjesta«. Uvjeren da je jedinstvo svih demokratskih snaga »možda jedina nada koju odgovorni za javni život zemlje mogu i trebaju dati građanima«, socijalistički je vođa rekao da je to i poruka nasilnicima da terorizam neće proći. Stoga bi španjolske snage sigurnosti trebale znati da uživaju potporu građana. </p>
<p>Pripadnicima ETA-e, koji su cijelo ljeto provodili kampanju smrti u Španjolskoj, poruku su u utorak uputili i zastupnici Europskog parlamenta okupljeni u gradu Malagi da bi odali počast vijećniku Joséu Maríji Martínu Carpeni, kojega je nedavno ubila ETA. Predsjednica Europskog parlamenta Nicole Fontaine pročitala je deklaraciju kojom Parlament osuđuje terorizam i zalaže se za mir i dijalog, kao još jedan oblik solidarnosti sa žrtvama ETA-e. Španjolci su svojim milijunskim prosvjedima posljednjih mjeseci jasno dali na znanje komandosima ETA-e da se protive njihovim nasilnim metodama kojima - navodno - žele ostvariti cilj za koji se bore već tridesetak godina - neovisnu baskijsku državu. (Gordana Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hague najavljuje da će od Britanije stvoriti »najbolju zemlju na svijetu« </p>
<p>LONDON, 5. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda do idućih općih izbora ima najmanje još devet mjeseci, britanski konzervativci objavili su u utorak nacrt svog predizbornog programa, u kome smjelo najavljuju da od Britanije žele stvoriti »najbolju zemlju na svijetu« za život i rad. Njihovi politički protivnici postavljaju međutim pitanje gdje konzervativci kane namaći novce da ispune svoja predizborna obećanja? </p>
<p>U praksi je slabo vjerojatno da bi Konzervativna stranka došla u položaj da mora izvršiti obećano, budući da u anketama dramatično zaostaje iza vladajućih laburista - za punih dvadesetak posto. No svojim mini-proglasom nastoji konzervativni vođa William Hague barem malo umanjiti taj jaz. Njegova rana predizborna obećanja sadrže standardne euroskeptične ideje iz konzervtivnog arsenala - npr. da treba zadržati nacionalnu valutu, funtu, a ne prihvatiti euro. Konzervativci će se također boriti za to da London, a ne Bruxelles, imaju zadnju riječ u pitanjima od nacionalne važnosti - kao što su porezi, obrana, socijala, zdravstvo i obrazovanje.</p>
<p>Europa je trenutačno jedino pitanje u kome su Hagueovi konzervativci više u suglasju s javnim mnijenjem na Otoku nego li laburisti. Čak 70 posto Britanaca opire se, naime, dubljoj integraciji svoje zemlje u tkivo Europske unije i prihvaćanju zajedničke valute EU.</p>
<p>U svom predizbornom proglasu - kojeg tek treba glasanjem odobriti stranačko članstvo - konzervativci također predlažu izravno financiranje britanskih škola, bez posredovanja lokalnih obrazovnih tijela. Oni tvrde da bi se na taj način svake godine moglo potrošiti 500 funti (oko 6000 kuna) više po svakom učeniku. Kako bi se vodeća britanska sveučilišta mogla nositi sa svojom mnogo bogatijom američkom braćom, te kako bi se spriječio odljev mozgova preko Atlantika, Hague predlaže drugačiji, izdašniji način njihovog financiranja. Jednako široke ruke kani biti i na polju zdravstva.</p>
<p>S druge strane, konzervativci Britancima obećavaju niže poreze. Britanski liberali i laburisti postavljaju pitanje kako to Hagueova ekipa može istovremeno najavljivati i povećanje javne potrošnje i smanjenje poreza - odnosno odakle će financirati svoja obećanja. Hague odgovara da će se sve saznati uskoro, kada konzervativci dalje razrade svoj program. Polemika o tome siguran je znak da je predizborna utrka na Otoku već počela - ovaj put nekarakteristično rano. (Jasna Zanić Nardini)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sharon odbija ulazak u moguću vladu nacionalnog jedinstva </p>
<p>JERUZALEM, 5. rujna</p>
<p> - Čelnik oporbenog Likuda (desnica) Ariel Sharon najavio je u utorak da odbija sudjelovati u mogućoj vladi nacionalnog jedinstva koju bi činio s laburističkom strankom izraelskog premijera Ehuda Baraka.</p>
<p> »Nazvao sam ured premijera i pobunio se protiv redovitih informacija da se o tome pregovara. Rekao sam da će Likud učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi srušio vladu i potaknuo prijevremene izbore«, rekao je Sharon za izraelski javni radio. Prema Sharonovim riječima nakon telefonskog razgovora Barak je nazvao iz New Yorka (gdje sudjeluje na Općoj skupštii UN-a) te rekao da će ovoga mjeseca znati je li (palestinski predsjednik) Yasser Arafat spreman prihvatiti ustupke za trajno mirovno rješenje. Za Sharona ti su ustupci »povijesna pogreška«, jer »se odnose na Jeruzalem koji pripada cijelom židovskom narodu«. »Izrael ne treba ispucati svoje adute, a da ne postigne mir«, rekao je. Ne uspije li postići trajni mirovni sporazum s Palestincima Barak razmatra sastavljanje proširene vlade koja bi obuhvaćala Likud, pišu izraleski mediji. O mogućem mirovnom sporazumu s Palestincima Barak je najavio da će dati izraelskom narodu priliku da se o tome izjasni. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Erbakan se više od dva tjedna nije pojavio u javnosti</p>
<p>ANKARA, 5. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši prvi turski islamistički premijer Necmettin Erbakan nije se pojavio u javnosti više od dva tjedna. To je u turskim medijima izazvalo nagađanja što se zapravo krije iza tog neuobičajenog poteza. Ona su posebice naglašena nakon što, na godinu dana osuđeni Erbakan, nije viđen za uobičajene molitve petkom. </p>
<p>Prema tabloidu Posta, iza Erbakanova odsustva s javne scene mogu se kriti samo dva razloga: prvo, bijeg iz zemlje i, drugo, moguća teška bolest. Nedoumice su postale još veće zbog činjenice da bivši premijer nije bio nazočan vjenčanju kćeri svog najbližeg idejnog suborca Oguzhana Asiltürka.</p>
<p>Sud državne sigurnosti u Diyarbakiru, gradu na jugoistoku Turske, početkom ove godine osudio je Erbakana na godinu dana zatvora. Njemu se spočitava da je u jednom svom predizbornom govoru u gradu Batman (1994.) propagirao vjersku i nacionalnu netrpeljivost.</p>
<p>Pod snažnim pritiskom nedodirljiva vojnog vrha, Erbakan je 1997. napustio premijerski položaj. Nakon toga, Ustavni sud mu je, kao i petorici najbližih suradnika, zabranio svaku političku aktivnost u trajanju od pet godina. Istodobno, uslijedila je zabrana njegove islamističke Stranke blagostanja (RP). Ta stranka je na općim parlamentarnim izborima, održanim u prosincu 1995., osvojila najviše zastupničkih mjesta (oko 22 posto).</p>
<p>U međuvremenu su Erbakanovi pristaše, točnije islamistički zastupnici u parlamentu (Meclisu) utemeljili novu Stranka čestitosti (FP). No, i dosje te stranke nalazi se pred najvišom sudskom instancom u zemlju. Državni tužitelj Nuh Met Yuksel zatražio je i zabranu FP, optužujući je za podrivanje sekularističkog ustroja Turske. Konačnu odluku o daljoj političkoj sudbini te stranke donijet će tijekom listopadskog zasjedanja Ustavni sud. (S. Konjhodžić)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Amato proračunski višak vraća obiteljima</p>
<p>Oporba je već nazvala taj potez predizbornom kupovanjem birača / Ima i zahtjeva da se višak i proračuna vrati poduzećima kako bi se potaknulo novo zapošljavanje</p>
<p>RIM, 5. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanski premijer Giuliano Amato se konačno izjasnio u pogledu vraćanja poreznog bonusa Talijanima. Radi se o sredstvima koja su prikupljena iz raznih izvora i koja prelaze proračunske potrebe države.</p>
<p>Ta sredstava, prema Amatu, treba vratiti talijanskim obiteljima jer su od njih na razne direktne i indirektne načine i prikupljena.</p>
<p>Na taj je prijedlog odmah reagirala oporba koja ga je nazvala »predizbornom promidžbenom igrom« kojom lijevi centar želi kupiti glasove birača. No, ni Amato nije ostao dužan oporbi: »I guverner Centralne banke Fazio misli isto kao i ja. Gospodin Fazio sigurno nije osoba kojoj se mogu pripisati političke preferencije. Radi se samo o pravičnom i razumnom prijedlogu«. Naime, premijer smatra da su u ovom trenutku najugroženije obitelji s niskim primanjima , naročito umirovljenici, te da njima treba pomoći i ovim poreznim bonusom olakšati preživljavanje. O vraćanju poreznog bonusa se raspravljalo i u Cernobiu za vrijeme susreta svih gospodarskih moćnika Italije, na kome se definiraju temelji politike za iduću godinu. Tom prilikom i tajnik jedne od najvećih sindikalnih organizacija CGIL Sergio Cofferati je insistirao na prijedlogu da se bonus vrati obiteljima. S njime se nije složio Giovani Agnelli, počasni predsjednik FIATA, koji je predložio da se bonus vrati poduzećima: »Sredstva vraćena poduzećima bi se iskoristila za investicije i smanjenje troškova radne snage, što bi rezultiralo stvaranjem novih radnih mjesta i time rješavanjem najvećeg problema - nezaposlenosti«.</p>
<p>Međutim, premijer i njegovi ministri ne misle tako. Ministar riznice Vincezo Visco predlaže smanjenje ukupnog poreznog opterećenja za poduzeća za jedan postotni poen. Tu su i prijedlozi za poticaje investicija i ulaganja na jugu Italije gdje bi poduzetnici koji zaposle novu radnu snagu bili oslobođeni plaćanja poreza na plaće u razdoblju od dvije, tri do pet godina.</p>
<p>U javnosti se ipak stječe dojam da su mnoge mjere i strategije podređene izbornoj kombinatorici. Lijevi centar mora u ovo malo vremena što mu je ostalo do izbornog sučeljavanja poduzimati korake koji će imati dvostruku funkciju. S jedne strane, smanjiti porezno opterećenje koje je među najvišima u Europi, a sa druge strane, povećati investicije i zaposlenost. Ova dva cilja nije jednostavno pomiriti. Kao dodatna prepreka svim mjerama i općoj strategiji pojavila se skupa nafta koja je u ponedjeljak dosegla 32 USD za barel, s gotovo trenutnom implikacijom na povećanje maloprodajnih cijena derivata. U prvih šest mjeseci ove godine, Italija je nakon dugo vremena zabilježila negativu u svojoj trgovinskoj bilanci. Suviše visoki rast cijena nafte i slabi euro nisu se uspjeli kompenzirati izvozom talijanskih proizvoda u svijet. To ne znači da talijansko gospodarstvo nije u dobrom stanju. Podaci govore o stalnom rastu industrijske proizvodnje i izvoza gdje slabi euro povećava kompetitivnost talijanske industrije tradicionalno izvozno orijentirane i olakšava prodor »made in Italy« u cijeli svijet.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Deset milijuna dolara za osiguranje skupa, 91 dozvola za demonstracije </p>
<p>NEW YORK, 5. rujna </p>
<p> - »Od ovako jedinstvenog skupa po broju i razini sudionika mogu se očekivati odgovarajuće odluke«, rekao je hrvatski predsjednik nakon dolaska u New York. Mesić vjeruje da će više od 150 šefova država ili vlada, koliko je najavilo svoj dolazak na East River, u završnom dokumentu skupa i zaključcima radnih sastanaka, označiti budući razvoj UN-a kako bi odgovorio izazovima novog tisućljeća.</p>
<p> Organizatori u tajništvu UN-a potvrđuju da je 155 predsjednika država ili vlada i državnih suverena potvrdilo dolazak na Milenijsko zasjedanje. To je u desetmilijunskom velegradu već stvorilo nevjerojatne gužve u prometu, a newyorška policija, američka tajna služba i osiguranja stranih državnika imaju pune ruke posla. Na zahtjev američkih službi sigurnosti, UN je promijenio mjesto održavanja radnih stolova. Umjesto lijepe dvorane Gospodarskog i socijalnog vijeća (ECOSOC), sastanci će se održavati u pomoćnoj, podrumskoj dvorani UN-a. Razlog je što se dvorana ECOSOC-a nalazi točno iznad jedne od glavnih gradskih prometnica uz obalu East Rivera pa su u osiguranju postavili uvjet - ili će se promijeniti dvorana ili oni zatvaraju prometnicu da nekome ne padne na pamet ući u tunel s automobilom-bombom.</p>
<p> Newyorške vlasti izdale su 91 dozvolu za održavanje demonstracija ispred zgrade UN-a. Većina prijavljenih prosvjednika želi svoje poruke uputiti kubanskom predsjedniku Fidelu Castru i iranskom predsjedniku Mohammedu Khatamiju. Za sigurnost njih dvojice i ostalih stranih državnika policija New Yorka osigurala je 8000 uniformiranih policajaca, a broj onih u civilu se ne spominje. Samo taj dio skupa koštat će oko 10 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Del Ponte traži podršku susjeda SRJ</p>
<p>SOFIJA, 5.rujna </p>
<p> - Tužiteljica Međunarodnog suda (ICTY) za bivšu Jugoslaviju Carla Del Ponte započela je u utorak dvodnevni posjet Bugarskoj tijekom turneje po Balkanu kojom želi dobiti podršku zemalja susjednih SRJ.</p>
<p> »Tim posjetima pokušavamo u zemljama koje graniče sa SRJ postići podršku i suradnju potrebne za naše istrage«, izjavila je Carla Del Ponte nakon susreta s bugarskom ministricom vanjskih poslova Nadeždom Mihailovom. »Odlazim u posjet svim zemljama koje graniče sa Srbijom jer nemamo pristup Srbiji niti žrtvama koje trebamo ispitati«, dodala je ona.</p>
<p> Jugoslavensko ministarstvo vanjskih poslova je izjavilo u lipnju da tužiteljica ICTY-ja nema dopuštenje dolaska na »suvereni teritorij« SRJ. ICTY je u svibnju 1999. optužio jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i njegova četiri bliska suradnika za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu.</p>
<p> Carla Del Ponte treba se u Sofiji sastati s ministrom pravosuđa Theodosijem Simeonovim i državnim tužiteljem Nikolom Filčevim prije nego u srijedu ode u Rumunjsku. Tužiteljica ICTY-a je u lipnju posjetila Hrvatsku i Crnu Goru. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Doministar Bačak i još sedam hrvatskih dužnosnika napustili federalni MUP</p>
<p>Doministar unutarnjih poslova u Vladi Federacije BiH tvrdi da mu nije poznato kako je u uhićenju Dominika Ilijaševića mogla sudjelovati Specijalna postrojba za antiterorističke aktivnosti federalnog MUP-a kada se ta postrojba ne može 'aktivirati' bez njegove suglasnosti / On je rekao da su i svi pomoćnici ministra i načelnici odjela hrvatske nacionalnosti u federalnom MUP-u zatražili sporazumni raskid radnog odnosa</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Ivan Bačak, doministar unutarnjih poslova u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, podnio neopozivu ostavku. Cijela priča o ovoj ostavci započela je uhićenjem ratnog zapovjednika posebne HVO-ove postrojbe »Maturice« Dominika Ilijaševića, protiv kojega je na Kantonalnom sudu u Zenici podignuta optužnica za ratne zločine. Hrvatski predstavnici u federalnoj administraciji ustvrdili su da pri uhićenju nije poštovana zakonom predviđena procedura. »Uopće mi nije poznato kako je u uhićenju Dominika Ilijaševića mogla sudjelovati Specijalna postrojba za antiterorističke aktivnosti federalnog MUP-a kada se ta postrojba ne može 'aktivirati' bez mog znanja i moje suglasnosti«, izjavio je nakon uhićenja Ivan Bačak, dodavši da za akciju nije znao čak ni dozapovjednik spomenute postrojbe Franjo Doko.</p>
<p>Doduše, u prvi mah je Bačak tvrdio da neće dati ostavku, međunarodni predstavnici u BiH također su tražili da ostane na dužnosti, ali je na koncu odlučio da, kako je rekao u jednom intervjuu, ne želi više biti »pokriće ovakvih akcija i demokratski ukras ministarstvu«. Potvrdivši da je federalnom premijeru i njegovu zamjeniku te predsjedniku i potpredsjedniku Federacije BiH uputio ostavku, Bačak je u izjavi agenciji Habena rekao da su i svi pomoćnici ministra i načelnici odjela hrvatske nacionalnosti u federalnom MUP-u zatražili sporazumni raskid radnog odnosa. On je također rekao: »Činjenica je da je ovo složena situacija i da ju treba shvatiti ozbiljno. Hrvati u Federaciji BiH ipak ne moraju brinuti, jer će o njihovoj sigurnosti, kao i sigurnosti svih drugih građana voditi računa županijska ministarstva unutarnjih poslova.«</p>
<p>Također je odbacio optužbe da Hrvati onemogućavaju uhićenje osoba optuženih za ratne zločine. »Uhićenje Vlade Buzuka u Odžaku potvrda je da smo mi spremni na suradnju. Ja sam znao za to uhićenje, a u akciji su sudjelovali i hrvatski policajci iz Odžaka«, rekao je.</p>
<p>Njegova ostavka, naravno, nije naišla na odobravanje u Sarajevu. Komentator Dnevnog avaza čak povlači paralelu sa odlaskom dužnosnika SDS-a i HDZ-a iz institucija BiH 1992., odnosno 1993. godine. »Čini se da HDZ-ova odluka o povlačenju sluzbenika iz MUP-a FBiH podsjeća na dio već viđenog, jeftinog ali krvavog scenarija«, piše Dnevni avaz. Srednjobosanski Kantonalni odbor HSS-a BiH, pak, drži da HDZ koristi uhićenje Ilijaševića za još jednu predizbornu manipulaciju i za homogenizaciju Hrvata srednje Bosne.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Međunarodna se zajednica snažno protivi smjenjivanju rektora Tadića</p>
<p>MOSTAR, 5. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Slučaj Sveučilište« poprimio je novu dimenziju nakon što su članovi Senata smijenili rektora dr. Marka Tadića. Ta odluka Senata izazvala je proturječne reakcije i obrazloženja. Dok je iz Rektorata Sveučilišta u Mostaru u utorak u posebnom priopćenju istaknuto kako je Senat Sveučilišta na temelju odluke Upravnog vijeća od 28. kolovoza o usvajanju ostavke rektora Tadića i prijedloga Senatu o njegovom razrješenju, »sukladno Statutu Sveučilišta, prihvatio ostavku i razriješio rektora Tadića na demokratski način«, dotle sam rektor Tadić tvrdi da »ne zna tko je i na koji način sazvao sjednicu Senata i kako je Upravno vijeće Sveučilišta prihvatilo njegovu odluku«. </p>
<p>Tadić, koji je zajedno s članovima Upravnog vijeća na sjednici Upravnog vijeća Sveučilišta 28. kolovoza podnio ostavku, kaže da je »sve napravljeno mimo Statuta i zakona u Sveučilištu«, jer, pojasnio je, Upravno vijeće ne može sazvati sjednicu, a Senat ne može smjenjivati s dužnosti rektora, već to radi Upravno vijeće.</p>
<p>Zanimljivo je da je sjednica Senata na kojoj je smijenjen (ili usvojena ostavka, ovisno s koje strane se gleda) rektor Tadić sazvana na temelju potpisa dr. Dragana Čovića, člana Upravnog vijeća Sveučilišta, umjesto potpisa dr. Jadranka Prlića, predsjednika Upravnog vijeća. Prlić je u svome komentaru najnovijih događanja na mostarskom sveučilištu kazao kako se radi o »tipičnom političkom linču«, dodajući kako ne može shvatiti da se takvo što događa u demokratskoj državi i na instituciji kao što je sveučilište. Kako je, pak, dr. Dragan Čović mogao sazvati sjednicu bez njegova znanja, nije znao objasniti ni dr. Prlić, kazavši tek: »Zaključite sami kako je moglo doći do toga«. Ništa blaže (štoviše!) od Prlićevih nisu bile ni reakcije američkog veleposlanika u BiH Thomasa Millera koji je kazao da, »ako stanje ostane ovakvo, i ako smjena rektora Tadića postane konačna, onda će Sveučilište u Mostaru dobiti sliku apartheida«.</p>
<p>Vjerojatno pritiskom međunarodnih predstavnika, koji tvrde da »Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nije institucija koja bi mogla odlučivati o tim pitanjima«, Glavno vijeće HZ HB definitivno je, kako saznajemo od njegova predsjednika Vladimira Šoljića, odustalo od miješanja u događanja na Sveučilištu u Mostaru.</p>
<p>Senat je, navodno, imenovao dr. Željka Šumana za vršitelja dužnosti rektora, a u roku od 30 dana trebao bi biti i raspisan natječaj za izbor novog rektora. Ostaje nakon svega dvojba hoće li se stvari dalje odvijati tako, posebice nakon reakcija na način Tadićeva razrješenja.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>AVNOJ se nametnuo kao predizborna slovenska tema</p>
<p>LJUBLJANA, 5. rujna</p>
<p> - Polemika oko važnosti odluka AVNOJ-a za državnost Republike Slovenije i bilateralni odnosi s Austrijom mogli bi postati središnjom temom parlamentarnih izbora kojima će 15. listopada pristupiti 1,5 milijun birača. Član Drnovšekovih liberalnih demokrata (LDS) i predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose Jelko Kacin izjavio je u utorak da će o stajalištima slovenskih stranaka o tom pitanju svoje mišljenje moći izreći birači, budući da je jasno kako nema vremena za posebno parlamentarno zasjedanje koje je predložio predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič. On je naime zatražio da parlament izrekne nepovjerenje ministru vanjskih poslova Lojzetu Peterleu, za čija je stajališta u vezi s polemikom o AVNOJ-u i odnosima s Austrijom rekao da »graniče s veleizdajom«.</p>
<p>Slovenski mediji pitanju AVNOJ-a i stajalištima Haiderovih desničara ovih dana daju veliku pozornost, objavljujući o tome cijele stranice izvješća, stajališta i komentara iz Beča i Ljubljane. Kako je u posebnoj emisiji na temu AVNOJ-a u utorak za slovenski radio izjavio Jelko Kacin, AVNOJ je bio i ostaje temelj slovenske države. O tome, po njegovim riječima, postoji konsenzus svih slovenskih političkih stranaka, s izuzetkom Janšinih socijaldemokrata (SDS) i Nove Slovenije - Kršćanske narodne stranke koju su nakon razlaza s Zagoženovim konzervativcima osnovali premijer Andrej Bajuk i ministar vanjskih poslova Lojze Peterle. »Peterle je za Sloveniju politički štetočina«, rekao je u vezi s recentnim ministrovim stajalištima prema AVNOJ-u i Austriji Kacin, dodajući kako je to njegovo osobno stajalište. Po njegovim je riječima, sadašnji ministar vanjskih poslova prije deset godina kao predsjednik prve demokratski izabrane vlade u inozemstvu »obećavao sve što je bilo potrebno i što je bilo nepotrebno« kako bi osigurao potporu međunarodnom priznanju Slovenije, i da ga danas kao ministra vanjskih poslova u inozemstvu na to podsjećaju.</p>
<p> Kacin je dodao kako pitanje odnosa s Austrijom i mogućeg slovenskog zahtjeva da joj se prizna status nasljednice Austrijskog državnog ugovora kojim je 1955. osnovana II. Austrijska Republika ima i širi međunarodni kontekst zbog politike Europe prema toj državi. Po Kacinovim riječima, Europa ne želi da prevelikim pritiscima na sadašnju austrijsku vladu izazove »Miloševićev efekt«, odnosno rast popularnosti Haiderove desnice zbog međunarodne izolacije Beča. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bush izvrijeđao novinara New York Timesa</p>
<p>NAPERVILLE, 5. rujna</p>
<p> - Unatoč tome što je obećao u politiku unijeti civiliziraniji pristup, George Bush mlađi u ponedjeljak je prošaputao psovku na račun novinara New York Timesa, koja je i zabilježena na snimci. Ubrzo nakon toga, republikanski predsjednički kandidat je javno zažalio što su mnogi imali priliku čuti njegov komentar, ali je izbjegao odgovoriti namjerava li se ispričati novinaru. </p>
<p>Nakon službenoga govora u ponedjeljak, na Praznik rada, Bush je proćaskao s republikanskim potpredsjedničkim kandidatom Dickom Cheneyem, ne znajući da je mikrofon ostao uključen, Bush je kazao Cheneyju: »Tamo je Adam Clymer, prvoklasni šupak iz New York Timesa. Na to je Cheney uzvratio: »Oh, da, on je faca.« Bush očigledno nije bio zadovoljan zbog niza tekstova u kojima je Clymer kritizirao njegov guvernerski mandat u Texasu. </p>
<p>Na stranačkom skupu u Napervilleu, predgrađu Chicaga, Bush je, između ostaloga, kazao kako je vrijeme »da u američki glavni grad dođu oni koji govore jednostavno i razumljivo«. Uz to je dodao da želi promijeniti način govora u Washingtonu prema »civiliziranom i ophođenju s poštovanjem«. </p>
<p>Odmah nakon dolaska u Allentown u Pennsylvaniji, u utorak, Busha su upitali da komentira svoju opasku na račun novinara Clymera. »Žao mi je da je privatna primjedba namijenjena potpredsjedničkom kandidatu završila u javnosti. Žao mi je da su svi čuli što sam rekao«, izjavio je Bush mlađi. Novinari su priupitali i Cheneyja, »je li davanje epiteta dio predizborne kampanje«. Cheney je na to odbio odgovoriti. </p>
<p>Bushova glasnogovornica Karen Hughes rekla je da je »primjedba na račun novinara bila prošaputana i namijenjena samo potpredsjedničkom kandidatu. Dakle, nije bila namijenjena javnosti«. Štoviše, primjedba se odnosila na »seriju novinskih članaka koje guverner ne smatra dobronamjernima«, pridodala je glasnogovornica Hughes. (Reuters/vd)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Putin završio posjet Japanu, razgovori o Kurilima će se nastaviti</p>
<p>TOKIO, 5. rujna</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je napustio Japan i otputovao u New York, gdje će sudjelovati na milenijskom zasjedanju Opće skupštine UN, a za sobom je ostavio i dalje neriješen spor oko Kurilskog otočja ali i određene pomake u rusko-japanskim bilateralnim odnosima.</p>
<p>Naime, Rusija i Japan će nastaviti razgovarati o načinu rješavanja teritorijalnog spora oko Kurilskih otoka, zajednički je zaključak nakon sastanka japanskog premijera Yoshira Morija i ruskog predsjednika Vladimira Putina u utorak u Tokiju. »Nastavit ćemo razgovarati o Kurilskim otocima. Moramo rješiti to pitanje kako bi napokon potpisali mirovni sporazum«, rekao je Mori. Nakon završetka Drugog svjetskog rata sovjetske su snage zauzele četiri mala japanska otoka sjeverno od Hokaida. Ekonomski značaj tih četiriju Kurilskih otoka je beznačajan, a strateška važnost neznatna. Japanci ih žele natrag zbog nacionalnog ponosa, istog razloga zbog kojih ih Rusija ne želi vratiti. Zbog toga pitanja dvije zemlje još uvijek nisu potpisale mirovni sporazum o okončanju neprijateljstava iz Drugog svjetskog rata. »Rusija i Japan se trude postići kompromis. Istina je da zasad nismo uspjeli, ali mislim da je vrlo važno što obje zemlje priznaju da problem postoji i što ćemo se kroz dijalog nastaviti truditi da to riješimo«, rekao je Putin.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dionice novinarima - još jedna finta Borisa Berezovskog?</p>
<p>Navodnim odricanjem od svojih akcija u korist novinara u TV kompaniji ORT, kontroverzni ruski milijarder pokušava, kako se tumači, stvoriti o sebi sliku »političkog mučenika« i tako izbjeći sudski postupak </p>
<p>MOSKVA, 5. rujna (Od Vjesnikovog dopisnika)</p>
<p> - Otvoreno pismo Borisa Berezovskog predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem se najbogatiji i politički najutjecajniji ruski tajkun »odriče« u korist novinara 49 posto svojih dionica u državnoj televizijskoj kompaniji ORT, u utorak je bila glavna tema u moskovskoj javnosti. Prvo, stoga što je Berezovski u tom otvorenom pismu ustvrdio da se na taj korak odlučio pod pritiskom, odnosno zbog ultimativnih prijetnji iz Putinove predsjedničke administracije.</p>
<p>»Jedan član vaše administracije - s visokim činom - zaprijetio mi je da ću, kao vlasnik NTV-a Vladimir Gusinski, završiti u moskovskom zatvoru ako u roku 14 dana ne vratim svoj kontrolni paket dionica u ORT«, napisao je Berezovski Putinu. Pritom je napisao: »Ja se ne potčinjavam diktatu, pa umjesto državi svoje dionice predajem na upravljanje novinarima i kreativnoj inteligenciji na ORT.« Drugi je razlog velikoj političkoj pozornosti koju je Berezovski izazvao tim otvorenim pismom činjenica što u njemu izravno optužuje predsjednika Putina da sa svojim najužim kremaljskim okruženjem pokušava vratiti Rusiju u vrijeme »totalitarnog režima« kada je država kontrolirala sva sredstva masovnog informiranja. </p>
<p>U prvim reakcijama na otvoreno pismo moskovski mediji podržali su odluku Berezovskog da svoje dionice preda novinarima, osuđujući Putinovu »tendenciju« da država postepeno preuzme kontrolu nad svim vodećim televizijskim kućama i dnevnim listovima. Međutim, komentari koji su zatim uslijedili izazvali su krajnje negativni efekt za vrlo kontroverznog milijardera. Štoviše, otvoreno pismo i najavu predaje svojih dionica ORT većina komentatora ocijenila je »lukavom igrom i fintom« Berezovskog, kojeg ne bez razloga odavna nazivaju i »zlim genijem«. </p>
<p>Naime, Berezovski nije odlučio da vrati vlasništvo dionica već samo da njihovo upravljanje povjeri novinarima. Uz to, listovi koji su u potpunom vlasništvu milijardera »Nezavisna gazeta« i »Nove izvestije«, zatim televizijski program TV6 pojasnili su u utorak da Berezovski svoje dionice predaje na upravljanje direktoru ORT Konstantinu Ernstu, članu Uprave Igoru Šabdurasulovu i uredniku i voditelju glavnih informativno-političkih emisija Sergeju Dorenjku. Pošto su Ernst, Šabdurasulov i Dorenjsko »namještenici« Berezovskog, milijarder bi na taj način preko njih i dalje upravljao ORT-om. </p>
<p>Pojedini analitičari idu i dalje pa zaključuju da je igra s dionicama ORT-a smišljena u Kremlju kako bi se Berezovskom dala »časna odstupnica«. Putinu i ruskoj vladi nije stalo da kazneno progoni i zatvara Berezovskog, već da bez velike buke dobije natrag barem dio njegovog ogromnog bogatstva koje je milijarder u pravilu stekao nezakonito najrazličitijim financijskim mućkama.</p>
<p> Prema tome, kada su prikupljeni dokazi o »mućkama«, Berezovski je doveden pred zid i rečeno mu je da vrati dionice ili će protiv njega biti podignuta kaznena optužnica, tim više što je i švicarsko tužiteljstvo prikupilo pregršt dokaza da je milijarder »prao novac« te prisvojio stotinjak milijuna dolara moskovske aviokompanije Aeroflot. I zbog međunarodne javnosti Putin pred tim činjenicama ne može zatvarati oči. Tim više što su Berezovski i njemu približeni tajkuni nagovarali Jeljcina da podnese ostavku i svoje kremaljsko kormilo preda Putinu. </p>
<p>Ako ta verzija i nije vjerodostojna, onda je jedino objašnjenje najnovije »finte« Borisa Berezovskog njegova želja da se pred očima svjetske i domaće javnosti prikaže kao »politička žrtva« i tako eventualno izbjegne sudski postupak. To je vjerojatno i razlog što je Berezovski, kada se oko njega počeo stezati obruč, ljetos demonstrativno složio svoja punomoćja u federalnom parlamentu (na zahtjev tužiteljstva Državna Duma bi sasvim sigurno velikom većinom lišila milijardera zastupničkog imuniteta). Nakon toga odmah je pristupio osnivanju svoje političke stranke kao »konstruktivne oporbe« predsjedniku Putinu. Napokon, kada je riječ o »genijalnom političkom manipulatoru« koji je u vrijeme Jeljcinove vladavine bio izuzetno moćan u Kremlju, ne treba isključiti da je najnovijim otvorenim pismom Berezovski možda predsjedniku Putinu uputio i posljednje demonstrativno upozorenje: »Mi tajkuni doveli smo te na kremaljski tron ali te možemo i maknuti«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Umjesto »glavobolje«, kao vlasnik naftnih polja i proizvodnih kapaciteta širom svijeta, uz sadašnje visoke svjetske cijene sirove nafte - INA bi trebala biti jako zadovoljna </p>
<p>Čitam u Vjesniku od 2. rujna, 2000. članak »Rast cijena sirove nafte zadaje nove glavobolje Ini«</p>
<p> - pa se sve čudim otkud te glavobolje zbog viših cijena sirove nafte!? Naime, INA je i proizvođač sirove nafte u Hrvatskoj - čija proizvodnja otprilike pokriva više od polovicu (53% - 1998 godine; vidi Ininu web stranicu: www.ina.hr) potrošnje u Hrvatskoj - pa bi trebala biti zadovoljna visokom cijenom svojeg »crnog zlata«. A, da i ne govorim o profitnosti inozemne naftne proizvodnje - kao što znamo INA ima vlasništvo i koncesije u Alžiru, Libiji, Angoli, Egiptu i Rusiji. Kao vlasnik tih proizvodnih kapaciteta, uz sadašnje visoke svjetske cijene sirove nafte - INA bi trebala (i država Hrvatska, kao vlasnik Ine!) biti jako zadovoljna ovim trendovima! Naime, u mom radnom okruženju naftnih tvrtki, ovdje u južnoj Kaliforniji, ljudi iz tih tvrtki se moraju suzdržavati da ne plešu po cesti od veselja - zbog visokih cijena sirove nafte, i time visokih zarada! Pa zašto onda spominjanje glavobolje u Ini? </p>
<p> Na temu cijena goriva i poslovanja Ine, Vjesnik je objavio (lipanj, srpanj i kolovoz 2000.) više mojih opažanja i analiza - pa ne želim zamarati ponavljanjem prije iznesenog, ali dotični članak i komentari Ininog glasnogovornika gosp. Marija Draguna - zaslužuju neke opservacije i pitanja.</p>
<p> 1. Svako povećanje svjetske cijene sirove nafte - svjedoci smo značajnih povećanja cijena zadnjih godinu dana - po prirodi posla povećava i cijenu domaće sirove nafte. Radi se, naime, o internoj prodaji sirove nafte: sa Ininih naftnih polja (Žutica, Ivanić Grad, Đeletovci - ima ih oko 25) do Ininih rafinerija - oko 1.7 milijuna tona godišnje. Time proizvodni dio Ine (nekadašnji »Naftaplin«, gdje sam ranih '70-tih »ispekao svoj naftni kruh«) postiže značajne zarade. </p>
<p> Bilo bi fer da Ina objavi te zarade; ovdje su te zarade sada ogromne: između 18 i 25 dolara po svakom barelu (zavisno, naravno, o proizvodnoj cijeni s pojedinog naftnog polja) - što je oko 60% do 80% od prodajne cijene sirove nafte! Ako je oko 8 barela u jednoj toni - svatko može lako izračunati ogromne zarade Ine ostvarene skokom cijena sirove nafte. Zbog toga, neće valjda, ne treba nikoga u Ini glava boljeti! Zato molim gosp. Željka Belošića, »glavnog« u Ini za istraživanje i proizvodnju, da u interesu Ine - prikaže proizvodnju i profitabilnost Inine proizvodnje nafte u Hrvatskoj i inozemstvu. Bilo bi mi drago da gosp. Belošić shvati to kao izvještaj Ininim vlasnicima - svekolikim stanovnicima Hrvatske! </p>
<p> 2. Za podmirenje domaćih potrošnja, dodatna sirova nafta se treba uvesti po sada visokim svjetskim cijenama (najviše jeftinija ruska nafta (oko 27 $/barel) s dosta sumpora, koje naše tržište izgleda tolerira - dokle!?). Za plaćanje te nafte i za plaćanje one domaće po istim svjetskim cijenama, Inin prvi čovjek - gosp. T. Dragičević - kazao je nedavno, da sadašnja Inina maloprodajna cijena benzina (prije dodavanja ikakovih poreza) od 2.315 kn/l je solidna i prihvatljiva baza za očekivani »automatizam formiranja cijene« (Vjesnik je o tome pisao nedavno). Ta maloprodajna cijena je sada opravdana i nužna - u usporedbi s prosječnim takovim cijenama u SAD - prema sadašnjim visokim cijenama nafte (27 $/b) i tečaju dolara (8.3 kn/$). To što iz Ine opet »izvlače« stare argumente kako je ta cijena (2.315 kn/l) na bazi stare cijene nafte od 22 $/b - o tome sam već pisao i prikazao kako je to neopravdano visoka procjena cijena vlastitog proizvoda (benzina). Tu bi mogla zaboljeti glava, ako se opet pokušava uvjeriti svekolike Inine potrošače (i Vladu!) u nužnost visoko ne-konkurentne cijene goriva na tržištu u Hrvatskoj.</p>
<p>3. Ako ta sadašnja (2.315 kn/l) cijena benzina Ine (bezolovni, 95 oktana) je usporedna s SAD cijenama, za očekivati je i usporednu, jako visoku, profitabilnost INE - kao što je to slučaj sa naftnim tvrtkama u SAD. A, jeli to tako? A ako nije tako - svekoliko stanovništvo Hrvatske bilo bi zahvalno Ini da objasni - a, zašto nije!? Najveće razlike, pretpostavljam, u poslovanju naftne tvrtke u SAD i u Hrvatskoj (da i ne govorim o sadašnjoj »dirigiranoj« cijeni benzina, totalno nepotreban ostatak iz olovne prošlosti!), su u poreznoj politici (veći porezi u Hrvatskoj!) i u broju zaposlenika, tj. produktivnosti zaposlenika (produktivnost puno niža u Hrvatskoj, zbog ogromnog broja zaposlenika). Umjesto referenci o »glavoboljama Ine« - puno bolja korporativna strategija Ine bi bila da detaljno i jasno sve to objasni svekolikom stanovništvu Hrvatske. Time će postići bolje razumijevanje za nužnost variranja cijena goriva - i kod Vlade i kod »običnih« ljudi! </p>
<p>4 . Slažem se sa gosp. M. Dragunom da je nužno da se uvede očekivani »automatizam formiranja cijene« - s jednom preinakom: potrebno je i da krajnja maloprodajna cijena goriva na pumpi odgovarajuće varira. A ne da Proračun Republike Hrvatske treba isključivo »progutati« te varijacije tržišta. Treba nam svima biti cilj da svekoliko tržišno događanje nekako ravnomjerno svi i osjetimo. Nitko tu ne treba biti »povlašten i zaštićen«! Međutim, sumnjam u točnost navoda gosp. M. Draguna da »...i u drugim državama...« postoji varijabilni sistem, gdje se krajnja maloprodajna cijena na pumpi ne mijenja!? Znam pouzdano da ovdje - ogromno tržište goriva, s Kanadom 320 milijuna ljudi/potrošača - svi podnose terete tržišnih varijacija cijena goriva. Zaista je najpravednije da svi otprilike jednoliko sudjelujemo u tržišnim zbivanjima! Uvijek se rado sjetim mudrosti jednog starog čovjeka s »mog« otoka Brača: »Nije mi za', za mali dil; puno mi je za', za krivi dil«! (eto malo i »bračkog žargona«!) </p>
<p>5. U Vjesniku od 25. kolovoza, prikazao sam analizu kako i koliko je za očekivati varijabilnost maloprodajne cijene benzina - kod, recimo, 10% promjene svjetske cijene sirove nafte ili promjene tečaja dolar/kuna. Po tome, za očekivati je promjenu od 19 lipa po litri benzina (Vjesnik je objavio pogresan iznos od 8 lipa po litri), za svaku takvu promjenu od 10% (cijena nafte ili tečaj dolar/kuna). Pri tim promjenama prizvodnih cijena, davanja državi u vidu trošarina i PDV se ne bi trebala mijenjati. Ta porezna davanja su određena prema potrebama Proračuna Republike Hrvatske i u ni u kojem slučaju ne bi trebala biti povezana s promjenama cijena sirove nafte. Jedino u krajnjim slučajevima - recimo kod drastičnih skokova cijena (većim nego sada postupno povišenim cijenama) - Vlada Hrvatske može odlučiti da umanji inflacione udare na privredu i stanovništvo Hrvatske, da smanji »svoj« dio (porezi) i time ublaži visoke skokove. Međutim, nemojmo zaboraviti - računica pokazuje da za 10% promjene cijene sirove nafte, manje od 3% je promjena krajnje maloprodajne cijene benzina (19 lipa je manje od 3% cijene benzina od 6.48 kn/l). Vjerujem, ako se sve ove stvari i računice objasne svekolikom stanovništvu - bit će više razumjevanja i manje glavobolja; vjerujem, da ljudi razumiju realnosti kad se adekvatno objasne! </p>
<p>6 . Ukupno gledajući, svekolikih »glavobolja« će biti puno manje, ako se više fer i vjerodostojno prikažu troškovi i zarade na tržištu goriva (a, i općenito!); ako »po prirodi stvari« pravedni tržišni zakoni otprilike jednoliko djeluju na sve; ako se sve ove stvari potpunije i jasno prikažu svekolikom stanovništvu Hrvatske!</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfieldKalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ipak dolazi feniksovsko dizanje</p>
<p>Iz dana u dan svjedočimo o kapitulaciji reformskih snaga u novoustoličenoj hrvatskoj vlasti na unutarnjem političkom planu. Osjetivši sve slasti i povlastice vladajuće klase, pretvorili su se u branitelje status quo-a. Početni obračun s još uvijek moćnom kriminalnom organizacijom pod imenom HDZ se izjalovio i prerasta u tragikomičnu farsu. Međutim, gledajući prepune jadranske plaže i znajući za naše ogromne gospodarske potencijale, ne treba sumnjati u feniksovsko dizanje standarda onog časa, kada rukovodeće položaje preuzmu oni, koji će provoditi svoja predizborna obećanja. Doduše, moramo se zapitati, postoje li uopće takvi na sadašnjoj političkoj pozornici.</p>
<p>Svakako je od domaćeg primirja zanimljivije pratiti vanjskopolitičke pretumbacije oko Hrvatske. Aktualne stranačke svađe nikako ne narušavaju spomenuto zatišje (najava jesenskih štrajkova ukazuje da se radi o zatišju pred buru), jer su to zapravo međuparazitske borbe na izmučenom tijelu hrvatskog naroda, čijom se sudbinom trenutno licitira na raznim briselskim summitima. Otamo nam Javier Solana, Gunnar Wiegand i ostali čelnici Europske unije šalju vrlo znakovite poruke nakon polugodišnjeg tapšanja po ramenima naših delegacija. Otvoreno priznavši, da je izgubila strpljenje, EU ultimativno od Hrvatske traži »stvaranje pozitivne atmosfere za dolazak stranog kapitala«. </p>
<p>Iz takvog vokabulara se vidi, kakvim očima gledaju na nas: mi smo za njih harlekini, koji su sposobni samo za stvaranje štimunga. Ne spominjući više demokraciju i slične floskule, zaigrali su otvorenim kartama, što dokazuje da Račanova diplomacija, na sreću, nije toliko servilna prema zapadnjačkim moćnicima, kako se to naizgled čini. Očigledno je da se radi o obračunu s tuđmanizmom na vanjskopolitičkom polju, dok su unutar zemlje recidivi tuđmanizma još uvijek suviše jaki. Naime, Tuđman se verbalno znao suprotstavljati stranim zahtjevima, ali je u praksi bio njihov odani sluga. Možemo pratiti u tisku da je stavljao potpise (svoje ili svojih poslušnika) na štetne međunarodne ugovore, te je opustošio tvornice, priredivši teren za finale - dolazak inozemnih investitora, koji bi pokupovali tvornice za šaku dolara. Ipak, konstruktivniji dio nove vlasti nepristaje na takav rasplet, te izaziva sve naglašeniju nervozu u EU, gdje se s nestrpljenjem očekuje hrvatski ulaz u WTO. Zastupnici takve politike, koju neki opravdano smatraju pogubnijom od one iz 1918. ili 1945., prešućuju pogubne obveze, koje bismo preuzeli, a beneficije se odnose samo na snažna gospodarstva, kakvo hrvatsko opet može postati i bez tobožnjeg altruizma zapadnih ulagača.</p>
<p>Napuštanje servilnosti i okretanje domaćim potencijalima jest jedini recept za prosperitet Hrvatske.</p>
<p>DALIBOR VALČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nestali novac treba vratiti</p>
<p>Svi znamo za gospodarski kriminal koji pogađa ovu državu zadnjih desetak godina. Počelo je s »financijskim inženjeringom« i onda se nastavilo s propadanjem brojnih tvrtki i poduzeća, stečajevima banaka i štedionica, itd. Ko je kriv za sve to? Očito ima i objektivnih uzroka, zatim nesnalaženja u kapitalističkim uvjetima poslovanja, nesposobnosti, ali sigurno ima i mnogo nesavjesnog poslovanja, korupcije, pronevjera i drugih protuzakonitih radnji. I sad, što je s krivcima? Tu i tamo se čuje da je netko pod istragom, u pritvoru, ali u velikom broju slučajeva postupci se razvlače u nedogled, a neki i obustave zbog »zastare«. Vrlo rijetko se čuje da je krivac pravomoćno osuđen i strpan u zatvor. Uglavnom »izio vuk magare«.</p>
<p>Svi oni koji su se protupravno okoristili tuđim novcem, ne ostavljaju ga naravno u »svom džepu«, nego ga spremaju na sigurno: u Švicarsku, Lichtenstein, Djevičanske otoke i brojne druge oaze napravljene za tu svrhu. (čitam u Vjesniku od 31. kolovoza str. 18: Iz »Badela 1862« deset milijuna kuna bivši direktori prebacili u Švicarsku). Nedavno sam čitao da je iz Hrvatske tokom zadnjih desetak godina izneseno na taj način na milijarde dolara! Iz razumljivih razloga ne zna se točno koliko niti gdje su.</p>
<p>Spomenuo sam da se vrlo rijetko čuje da je krivac pravomoćno osuđen. No još rjeđe se čuje da je i novac kojega je otuđio i iznio u inozemstvo vraćen natrag. A ja mislim da bi se oko toga trebalo jako potruditi! I manji dio tog novca bi nam dobro došao za zaostale plaće radnika, obeštećenje štediša i sl. </p>
<p>Ja mislim da bi vraćanje tog protupravno iznijetog novca bilo i važnije nego osuda krivaca na zatvor. U prvom slučaju bi od vraćenog novca bilo neke koristi, a u drugom slučaju krivac živi u zatvoru besplatno na račun poreznih obveznika.</p>
<p>Bit će slučajeva da okrivljenik nije sklonio novac u inozemstvo, nego je sagradio vilu, kupio mercedes, jahtu, itd. Onda mu to treba oduzeti, prodati i dobivenim novcem obeštetiti one koje je oštetio.</p>
<p>Posebno treba promijeniti propise o zastari. Njih se naše sudstvo voli striktno držati, jer im to smanjuje opterećenost poslom. No zašto bi netko tko je protuzakonito prisvojio tolike novce zbog zastare mirno uživao plodove svog zlodjela? U ovim slučajevima zastara je u skladu s pravom, ali ne i s pravdom. Uostalom, Rezolucija broj 1096 Vijeća Europe sugerira da se u ovakvim slučajevima provodi kriminalističko-sudski postupak i onda kad je formalno nastupila zastara (Vjesnik od 30. kolovoza str. 10).</p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pitanje i potpora I. Čatiću</p>
<p>Sa zanimanjem pročitao sam članak I. Čatića: »Javnost ne zna za nedopustivo ignoriranje prirodnih i tehničkih znanosti u radovima nekih hrvatskih jezikoslovaca« (Vjesnik, 30. kolovoza 2000.). Temeljna misao članaka sažeta je u iskazima »Temeljem takve pogrešne odrednice, piše autor, novinari mogu mirne savjesti objavljivati podatke o dalekovodima napona 110 kilovata umjesto 110 kilovolta. Druga je stvar što time i krše Zakon o mjernim jedinicama (1993.).«</p>
<p>Međutim, moju pozornost privukla je jedna druga, zastrašujuća rečenica. Ona glasi: »Valja naglasiti da taj stručni časopis ne prima potporu Ministarstva znanosti i tehnologije pa je u svojim prosudbama samostalan i neopterećen.« Molim autora da objasni tu rečenicu, koja implicira da to Ministarstvo utječe na izdavačku politiku časopisa koje financira.</p>
<p>Samo usput, čitajući tekstove tog autora pitam se je li se njegovi prilozi trebaju objavljivati praktički samo u »Pismima čitatelja«.</p>
<p>TOMISLAV VELDIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Očekujemo odgovor od ugostiteljske i sanitarne inspekcije</p>
<p>Skupina građana iz naselja Utrina pismeno se dosta puta obraćala Inspekciji za ugostiteljstvo i Sanitarnoj inspekciji Grada Zagreba, u vezi nezakonitog poslovanja pojedinih kafića koji se nalaze izvan tržnice »Utrina«, ali bez rezultata.</p>
<p>Radi se o sljedećem: izvan tržnice »Utrina« postoji šest kafića i to privatno vlasništvo, koji rade non-stop od 06 do 22 sata. Tri kafića imaju sanitarni čvor za goste i osoblje, dok druga tri kafića nemaju sanitarni čvor za goste, već samo za osoblje.</p>
<p>Na stolovima ne postoji cjenik usluga niti se gostima izdaju računi za konzumiranje alkoholnih i bezalkoholnih pića. Ovo se odnosi na kafiće koji nemaju sanitarni čvor za goste.</p>
<p>Interesira nas, da li po postojećim zakonskim propisima o ugostiteljstvu, spomenuti kafići trebaju imati sanitarni čvor za goste ili ne? Da li na stolovima trebaju imati cjenik usluga ili ne? Da li moraju izdavati gostima račune za naručenu konzumaciju ili ne? Koliko nam je poznato, sve se to - mora!</p>
<p>Smatramo da su vlasnici tih kafića privilegirani kod inspektora i zbog toga se ne pridržavaju postojećih zakonskih propisa o ugostiteljstvu.</p>
<p>Kao gosti spomenutih kafića zapazili smo da ih inspektori uopće ne kontroliraju, iako na tržnici »Utrina« imaju svoju kancelariju.</p>
<p>Molimo da se naše pismo objavi u cjelosti, kako bi od strane ugostiteljske i sanitarne inspekcije dobili odgovor.</p>
<p>Za skupinu građana naselja Utrina:</p>
<p>VLADISLAV ZADROVACumirovljenik, ZagrebMIRKO PERKOVIĆ, dipl.pravnik umirovljenik, Zagreb STIPE HORVATIĆ, ing. umirovljenik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mala zemlja za velike troškove</p>
<p>Približava se vruća i zanimljiva politička jesen. Očekivane Ustavne promjene, rješavanje zapošljavanja i socijalni problemi, počevši od isplate plaća za rad radnicima, većih mirovina, demografskih prioriteta doplatka za djecu i plaćenog statusa roditelja i majki zahtijevaju: mudrost, novac, i dakako moguće i potrebite kredite ako treba. Dobra turistička žetva od oko četiri milijarde ohrabruje.</p>
<p>Mala zemlja poput Hrvatske zahtijeva veću političku racionalizaciju i duplo manje troškove političke emisije. Za pozdraviti je prijedlog predsjednika Mesića i još nekih stranaka da se ukine Županijski dom Sabora koji je skup za ovako malu zemlju pa i nepotreban. Naravno to pitanje ima i nekih zagovornika iz interesa ali bez pokrića. Oni koji se protive ukidanju Županijskog doma nemaju prave argumente. Konačno demokratska zemlja poput Hrvatske to pitanje ukidanja Županijskog doma i još poneko oko Ustavnih promjena može i treba provjeriti pulsom naroda - referendumom. Za očekivati je da će upravo to učiniti Vlada premijera Račana na dobrobit Hrvatske.</p>
<p>ZLATA HORVAT-PULJIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="65">
<p>Sat vremena nakon nesreće mladić preminuo u bolnici</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Dvadesetpetogodišnji mladić Dario Zeman, preminuo je u bolnici, pedeset minuta nakon prometne nesreće u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Nesreća se dogodila u utorak ujutro oko 9.30 sati, u Savskoj ulici kod kućnog broja 131. Prema priopćenju zagrebačke policije, Zeman je vozeći velikom brzinom osobni automobil, crvenu »seat cordobu«, registarskih oznaka ZG 9800-P, izgubio kontrolu nad vozilom, te se najvjerojatnije zbog toga, skrenuvši s kolnika zabio u stup javne rasvijete.</p>
<p>Teško ozlijeđeni mladić ubrzo je vozilom Hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je zbog težine ozlijeda preminuo u 10.20 sati.</p>
<p>Policija je na mjestu događaja obavila očevid, a podrobniji uzroci nesreće se utvrđuju.(D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vještak tvrdi da kiropraktičar Pavlović pokazuje znakove paranoidne psihoze </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Izlaganjem sudsko medicinskih vještaka Dr. Dušana Zečevića i dr. Miroslava Gorete, u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljena rasprava u kojem Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu tereti Antu Pavlovića (39) za pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda župniku Ivanu Lovriću (45) i crkvenjaku Janku Kuharu (57), zlostavljanja njih, stavljajući ih pritom u ponižavajući položaj, zatim za nasilničko ponašanje i remećenje javnog reda i mira.</p>
<p>Naime, dr. Zečević je izjavio sudskom vijeću, kojim je predsjedao sudac Tomislav Juriša, da za udarce koje je Pavlović zadao župniku iz Dragonošca ne može sa stopostotnom sigurnošću ustvrditi mogu li ostaviti vidljive tragove ili samo bol. Sudsko medicinski vještak, dr. Zečević je kazao da za župnikovu ozljedu glave, također, ne može sa sigurnošću ustvrditi kako je nastala, od udarca ili nakon pada, no, kako kontuzijska ozljeda desnog čeonog režnja, koja se navodi u medicinskoj dokumentaciji koju je priložio pretučeni župnik, »svakako pripada u teške tjelesne ozljede«.</p>
<p>Vještak Goreta je pak iznio nalaz po kojem optuženi kiropraktičar Pavlović ima »dubok, trajan i težak« poremećaj ličnosti, te da su kod njega već ranije uočeni znakovi paranoidne psihoze, te da ima nizak prag tolerancije uzrokovan frustracijama kao i visok prag narcisoidnosti, što je Goreta potkrijepio činjenicom kako je tijekom ranijeg bezuspješnog liječenja Pavlović pokazivao ambicije postati hrvatskim predsjednikom. Pavlović se pak nije složio s takvim stručnim nalazima, smatrajući kako je on u potpunosti normalan čovjek.</p>
<p>»Ja sam normalan čovjek, samo što bi i vi slično reagirali da ste devet godina proveli po raznim franjevačkim centrima«, izjavio je Pavlović često upadajući u riječ svom branitelju, odvjetniku Dragutinu Gajskom, koji je zatražio i ukidanje pritvora za svog branjenika, što je sud odbacio kao neosnovano. Često je upadao u riječ i drugooštećeni, zvonar Janko Kolar, smatrajući kako je ovo suđenje »farsa i sprdačina« i za oštećene i za hrvatske sudove. Sljedeća rasprava je nakon davanja stručnih nalaza odgođena za 12. rujna, kada bi optuženi Pavlović trebao dati svoju obranu.</p>
<p>Podsjećamo, Pavlovića se tereti da je 30. travnja ove godine u poslijepodnevnim satima ispred Župnog ureda »Srca Isusovog« u Dragonošcu nogama, rukama i bičem brutalno pretukao župnika i zvonara, koji su odbili pokoriti se njegovim naredbama, kazavši nakon što ih je istukao »Jebala vas sveta vodica, vidite što je učinila od mene«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Međimurski policajci uhitili osumnjičenog bivšeg upravitelja Nacionalnog parka Mljet</p>
<p>ČAKOVEC, 5. rujna</p>
<p> - Kao izlazni putnik carinskoj i kontroli putovnica na Graničnom prijelazu Goričan, pristupio je K arla Renko (49) (policija dala inicijale, op. a.) iz Mljeta, koji je tom prilikom uhićen zbog toga što je PU karlovačka za njim raspisala potragu. U Policijskoj upravi međimurskoj u Čakovcu, izvijestili su o tome na redovnoj konferenciji za novinare u utorak, uz iznošenje nekih pojedinosti o samom uhićenju, koje se dogodilo još u srijedu 30. kolovoza oko četiri sata ujutro.</p>
<p>Detaljnim pregledom kojeg su obavili djelatnici policije i carine, kod uhićenog je pronađen pištolj marke »beretta« s metkom u cijevi, punim okvirom i još 56 komada streljiva. Za pištolj Renko nije posjedovao odobrenje za držanje i nošenje. Na nemalo iznenađenje policajci i carinici naišli su kada su započeli tjelesnom pretragom uhićenika. Kod njega je pronađeno 30.900 DEM, 5.600 ATS, 360 kanadskih dolara, 100.000 ITL, 1.000 švedskih kruna, 7.000 belgijskih franaka, 7.000 francuskih franaka, 1.195 USD, 460 australskih dolara i 37.700 kuna. Većinu novca imao je umotanog oko nogu i još nekih dijelova tijela. </p>
<p>Novac je oduzet, a Renko je predan djelatnicima Policijske uprave karlovačke, koja je za njim i raspisala potragu. Kako je karlovačka PU izvijestila PU međimursku, potraga za Renkom bila je raspisana zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio više kaznenih djela na širem karlovačkom području.</p>
<p>Kako smo, naime, neslužbeno saznali uhićeni je 49-godišnji Karla Renko, prijašnji upravitelj Nacionalnog parka Mljet. Na čelu ove ustanove bio je u vremenu od 1992. do 1996. godine. U međuvremenu je, kako se utemeljeno sumnja, počinio više razbojništava, krađa, krivotvorenja isprava i prijevara. Njemu se na teret stavlja i da je najprije u lipnju, a zatim krajem kolovoza, još jednom opljačkao poslovnicu Karlovačke banke u Draganiću.</p>
<p>U zadnjoj razbojničkoj pljački u Draganiču, nakon koje je i uslijedila potraga i uhićenje, osumnjičeni Renko je odnio 200.000 kuna u raznim valutama i domaćem novcu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U sporu Korade protiv Globusa obrana zatražila vraćanje tužbe na doradu</p>
<p>ZLATAR, 5. rujna</p>
<p> - U utorak je na Općinskom sudu u Zlataru nastavljena glavna rasprava u sporu Ivana Korade protiv nakladnika »Globusa International« d.o.o. zbog teksta objavljenog u Globusu 3. srpnja 1998. godine radi kojeg general Ivan Korade za naknadu štete potražuje 280 tisuća kuna.</p>
<p>Na početku je zastupnica tuženog Globusa, odvjetnica Vesna Alaburić zatražila je da se specificira tužbeni zahtjev po pojedinim točkama i za svaku da se posebno odluči o odšteti, čemu se usprotivila zastupnica Ivana Korade, vježbenica odvjetničkog ureda Željka Olujića, Željka Karlović, jer je po njezinim riječima tužbeni zahtjev postavljen u odnosu na cijeli tekst iako ima 13 točaka, a osim toga tužitelj za to nema ni zakonsku obavezu. Sudac Damir Čižmek spomenuo je da bi mu bilo draže da se odlučuje o svakom navodu posebno, no ipak je odbacio prijedlog Vesne Alaburić, jer smatra da tužba nema formalnih nedostataka.</p>
<p>Od pozvanih svjedoka ponovno nije došao Darko Petričić, koji se opravdao upalom zuba. Sudac Čižmek saslušao je Josipa Špoljara i Darija Petkovića. Špoljar iz Perša Vesi potvrdio je da je prvi započeo radove na livadi na izgradnji ribnjaka 1997. godine, na čemu su oko 15 dana bili zaposleni njegovi radnici. Riječ je bila o dimenzijama ribnjaka, koje su u Globusu objavljene mnogo uvećane.</p>
<p>»Iskop smo obavili besplatno Ivanu Koradi kao susjedu i prijatelju, ali i vojskovođi koji se borio za Hrvatsku kao i moji sinovi«, rekao je Špoljar. Također je potvrdio da nema nikakvih saznanja je li bilo kakve radove izvodila inženjerijska postrojba HV-a. Na pitanje suca potražuje li troškove za dolazak, odgovorio je da traži tisuću kuna s koliko je bio kažnjen zbog nedolaska na zadnje ročište 21. lipnja, a koji je opravdao kvarom na vozilu na radilištu ceste Karlovac - Rijeka, što je izazvalo buru smijeha u sudnici. Sudac je svjedoka oslobodio kazne, ali i naknade troškova.</p>
<p>Petković, honorarni fotograf i suradnik Globusa, potvrdio je da je snimio sporni ribnjak iako najčešće fotografira osobe, no taj posao bio mu je nametnut i morao ga je obaviti. Nakon snimanja, s autorom teksta Željkom Peratovićem bio je u gostionici u Novom Golubovcu, gdje su ih čekala četvorica ljudi, no svih detalja se više ne sjeća. Fotografija Koradea na ribnjaku, na kojoj nema desne umjesto lijeve ruke, foto-montaža je koja je nastala najvjerojatnije okretanjem filma, no za nju on nije odgovoran, jer je nije snimio. Glavna rasprava nastavit će se krajem rujna saslušavanjem Darka Petričića koji je autora spornog teksta Željka Peratovića i fotografa Darija Petkovića odveo do imanja Ivana Korade.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Paraga od države traži 368.000 kuna »jer ga nije oslobodila optužbe« </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zagrebu u utorak je održano ročište po privatnoj tužbi predsjednika Hrvatske stranke prava 1861. Dobroslava Parage protiv Republike Hrvatske zbog neosnovanih optužbi na njegov račun, a zbog kojih je pri ulasku u Kanadu i Austriju pritvoren. Paraga od države traži naknadu štete u iznosu od 368.000 kuna.</p>
<p> Naime, po izlasku iz zrakoplova, u lipnju 1996., djelatnici Kanadskog emigracijskog ureda zaustavili su Paragu i prepratili u zatvor, pri čemu su kao razlog naveli optužbe hrvatske vlasti da se bavi protuustavnom djelatnošću, odnosno terorizmom. Nakon provjere kanadske su vlasti Paragu nakon sedam dana pustile iz pritvora. Isto mu se dogodilo i u prosincu 1997., na austrijskoj granici, gdje je zadržan 14 sati.</p>
<p> Kako tvrdi Paraga, od optužbi zbog kojih je imao problema s kanadskim i austrijskim vlastima pravomoćno je oslobođen tri godine ranije. Vrhovni sud je 1993. potvrdio presudu Vojnog suda u Zagrebu, koji je Paragu oslobodio optužbi za protuustavnu djelatnost i terorizam. Stoga, Paraga tuži RH, jer s njegovog imena sve do 1998. nije skinula navedene optužbe.</p>
<p>Javno pravobraniteljstvo, koje zastupa državu, u potpunosti odbacuje Paraginu tužbu i zahtjev za odštetom.</p>
<p>Priloživši sutkinji Ljiljani Mamula preslike oslobađajućih presuda Vojnog i Vrhovnog suda, Paraga je na ročištu izrazio nezadovoljstvo odugovlačenjem postupka, koji je počeo 1996. Do danas je održano samo jedno ročište i to krajem 1997. kada je proširio tužbu i na slučaj s austrijskim vlastima.</p>
<p>Na sljedećem ročištu o svemu će svjedočiti sam Paraga, koji je u utorak došao bez odvjetnika Ante Nobila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kaznena prijava zbog izazivanja nesreće s dvoje mrtvih podnesena nakon dva tjedna</p>
<p>ZABOK, 5. rujna</p>
<p> - Postaja prometne policije Krapina u ponedjeljak, 4. rujna podnijela je Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Zagrebu, kaznenu prijavu protiv Ivane S. (20) iz Poznanovca, radi osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće, iz članka 272. stavak 3. KZ RH.</p>
<p>Priopćila je to PU krapinsko-zagorska nakon niza učestalih upita novinara, vezano uz prometnu nesreću, koja se dogodila 20. kolovoza ove godine u mjestu Zlatar, a koja je za posljedicu imala smrt Darka Brlečića (39) i njegove supruge Štefice Brlečić (33) iz Hrašćine.</p>
<p>Naime, kako smo pisali, u prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju 20. kolovoza ove godine, poginuo je djelatnik PU krapinsko-zagorske Darko Brlečić, a četiri su osobe bile teško, te tri lakše ozlijeđene. Nesreću je, kako je ustanovljeno, prouzročila Ivana S. (20) iz Poznanovca, koja je svojim vozilom BMW 720 zahvatila bankinu na desnoj strani kolnika i zbog prebrze vožnje prešla na lijevu stranu kolnika u trenutku kada je iz suprotnog smjera nailazio Darko Brlečić u »audiju 80«, u kojem je vozio suprugu, svoje dvoje djece, te susjedovo dijete. Darko Brlečić je preminuo na putu prema Općoj bolnici Zabok, gdje se samo mogla konstatirati smrt. Dva dana kasnije u bolnici Sveti Duh preminula je zbog teških ozljeda i njegova supruga Štefica Brlečić (33), za čiju smrt njezino dvoje teško ozlijeđene djece M.B. (13) i D.B. (11) nije odmah ni znalo. </p>
<p>Iako u PU krapinsko-zagorskoj u ponedjeljak nismo mogli dobiti odgovor zbog čega je toliko trebalo da se podnese kaznena prijava protiv Ivane S., odnosno pošto se čekalo 15 dana od prometne nesreće kako bi se podnijela kaznena prijava, za razliku od uobičajenog postupka u slučaju prometnih nesreća, kada se prijava podnosi u roku od nekoliko dana, javnost je zaintigrirala izjava Ivanina oca, koji je za nesreću okrivio Darka Brlečića, koji je po njegovim riječima trebao voziti oprezno kako bi nesreću mogao na vrijeme spriječiti! I ne samo to, već i da je Ivana bila ljubitelj brze vožnje zbog čega joj je obitelj oduzela brzi motocikl i kupila, zahvaljujući dobrom imovnom stanju te vlasništvu nad većim poduzećem, »sporije vozilo« BMW 740. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Naoružani razbojnici iz splitske pošte i makarskog kafića oteli 260.000 kuna</p>
<p>SPLIT, 5. rujna </p>
<p> - U Splitu i Makarskoj u proteklih 24 sata dogodila su se dva oružana razbojstva u kojima je ukradeno ukupno 260.000 kuna. Na meti dvaju maskiranih muškaraca, oboružanih pištoljima, našla se splitska poslovnica Hrvatskih pošta u Krležinoj ulici te makarski caffe bar Maestral u Donjoj luci, vlasništvo Tomislave K. (61).</p>
<p> Kako doznajemo, razbojnici u pošti bili su maskirani crnim čarapama. Nakon što su ušli u poštu jedan od njih preskočio je pult i djelatnicu V. R. (40) ugurao u stražnju prostoriju. Uz prijetnju pištoljem od zaposlenice M. Ž. (28) potom je zatražio da mu novac stavi u platnenu vreću. U tom trenutku u ured je ušla i treća djelatnica M. J. (34) kojoj je drugi razbojnik objasnio da je riječ o pljački te je odgurao u sporednu prostoriju u koju je morala ući i stranka M. B. (33). Pošto su uzeli novac pljačkaši su otišli i za njima se intenzivno traga. Dvojica maskiranih crnim kapuljačama s prorezima za oči, također naoružana pištoljima, u Makarskoj su orobila šestoro zatečenih u caffe baru Maestral. Od njih su u domaćem i stranom novcu uzeli 240.000 kuna te dva mobitela i otišli. Oko 5,30 sati policija je uhitila tri osobe osumnjičene za ovo potonje razbojstvo, nad kojima se još uvijek provodi kriminalistička obrada. Kako neslužbeno doznajemo, razbojnici su najvjerojatnije bili dobro obaviješteni te su pljačku u makarskom kafiću počinili u trenutku kada se u kartaškoj kockarskoj igri »pisanom remiju« vrtio najveći novac.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zapovjednik šibenske policije teško ozlijeđen u prometnoj nesreći</p>
<p>ŠIBENIK, 5. rujna</p>
<p> - U teškoj prometnoj nezgodi koja se dogodila u noći na utora, trideset minuta iza ponoći, teške tjelesne ozljede zadobio je Boško Kranjac (30) iz Šibenika, inače zapovjednik Prve policijske postaje u Šibeniku.</p>
<p> Službenih informacija o ovoj nesreći nema, a saznajemo da se ona dogodila na ulazu u naselje Brodaricu sa istočne strane, gdje je vozilo iz neutvrđenih razloga sletjelo sa ceste. Tom prilikom Kranjac je zadobio potres mozga, prijelom ruke i više oguljotina, a zbog zadobijenih ozljeda zadržan je na liječenju na kirurškom odjelu šibenske Opće bolnice. Kranjac je vozio osobno vozilo marke »peugeot«, registarskih oznaka ŠI-630-AL. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>Zašto uvođenje plavog goriva nije snizilo cijenu ribe?</p>
<p>Cijene će padati tek kada bude više ribe na tržištu, kaže predsjednik Ceha ribara Primorsko-goranske županije / Poslije deset sati cijene padaju i može se naći i jeftinija riba / Kvalitetnija riba obično ima i »rezervnog kupca« </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Tek uvođenje jeftinijega pogonskog goriva u vidu plavog eurodizela neće sniziti (pre)visoku cijenu ribe na domaćem tržištu, koja je odnos ponude i potražnje, već držim da će »cijene padati« samo onda kada bude više ribe na tržištu, kaže predsjednik Ceha ribara Primorsko-goranske županije, Miljenko Milohnić. </p>
<p>Kad je riječ o visokim cijenama ribe, Milohnić kaže da dobrim dijelom njima kumuju i sami ugostitelji koji se nisu na vrijeme, prije turističke sezone, valjano pripremili. Naime, nitko nije očekivao toliko turista, pa je proljetos izostala priprema za sezonu kad se kvalitetnija riba (ali i škampi) mogla nabaviti i po jeftinijoj cijeni. Iako svježa riba u ribarnici uvijek ima najveću cijenu, tvrdi Milohnić, poslije 10 sati cijene padaju i onda se može naći i »jeftinija riba«. </p>
<p>No kako u svakom pravilu ima iznimaka, na riječkoj tržnici, pa i u Zagrebu, opet ovisno o ponudi na tržištu, nabijaju se enormno visoke cijene ribe. Međutim taj se problem neće moći tako jednostavno riješiti jer kvalitetnija bijela riba obično ima »rezervnog kupca« (čitaj ugostitelja!) koji će kupiti svu neprodanu ribu.</p>
<p>Što se tiče jeftinije plave ribe, istaknuo je Milohnić, ona je i »Talijanima vrlo interesantna«, ali i domaćim ribarima. Naime, Talijani plavu ribu plaćaju dobro i, što je još važnije, na vrijeme, tako da je teško očekivati da će sigurna zarada u skoro vrijeme promijeniti smjer. Drugim riječima, Hrvatska će i dalje biti pri dnu europske ljestvice potrošnje ribe dok god drugi mogu platiti više. </p>
<p>Kad je riječ o nedavnom uvođenju jeftinijega pogonskog goriva (2.60 kuna po litri), Milohnić kaže da je ono još uvijek skuplje od goriva u drugim europskim zemljama, gdje je njegova cijena ispod 1.50 kune po litri. Osim toga, domaći ribari plaćaju nekoliko puta skuplji repromaterijal. Naime, teško je objasniti da je potrošni materijal za mreže, opremu ili elektroniku, pa i dijelove za motore, 200 do 300 posto skuplji kod nas nego primjerice u Italiji. Ribari su nezadovoljni i načinom na koji trenutno plaćaju plavi dizel. Naime, papirologija guši opskrbu izravno na benzinskim postajama. Ribari su dužni najprije izvršiti uplatu plavog dizela na ZAP-u, pa tek onda s potvrdom o plaćenoj količini mogu doći na veleprodajno mjesto u Inino skladište. Stoga traže da Ina osigura posebne rezervoare goriva na otocima gdje jer je poznato da su kočari najveći potrošači goriva. </p>
<p>Ceh ribara pozdravlja pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru, koji je 1. rujna stupio na snagu. No ima i primjedbi koje se odnose na korištenje pojedinih alata i veličinu okna mreže za pojedine vrste ribe, pri čemu se ne uvažavaju vremenske i geografske prigode pojedinih područja. Stoga u cehu drže da bi hrvatski dio Jadrana trebalo podijeliti u tri do četiri zone, a sve u smislu zaštite riba u vrijeme mrijesta jer se, primjerice, pojedine vrste ribe u zadarskom akvatoriju mrijeste čak 15 do 30 dana ranije nego na području Splitsko-dalmatinske županije. Uz to, Ceh ribara će se i dalje zalagati za potpunu zabranu podvodnog ribolova s bocama svim stranim državljanima jer je to najveća pošast za naše more, ali i ribare. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>DaimlerChrysler ne želi dati dvije milijarde dolara za Mitsubishijeve dionice </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - DaimlerChrysler, njemačko-američki koncern, odlučio je ponovo pregovarati oko visine svoga vlasničkog udjela u japanskom Mitusbishiju. Naime, krajem prošlog tjedna stigla je vijest kako je Jüergen Schrempp, predsjednik DaimlerChryslera u Tokiju, hitno poslao dvojicu starijih direktora kompanije kako bi razgovarali o vrijednosti svoga 35-postotnog udjela, a nakon pada vrijednosti dionica Mitsubishija za 32 posto u posljednja dva tjedna. Prema dogovorenome prije nekoliko mjeseci, DaimlerChrysler je za vlasnički udio od 34 posto trebao platiti oko dvije milijarde dolara. Međutim, nakon što je vrijednost Mitsubishijevih dionica smanjena za trećinu, u DaimlerChrysleru su zaključili kako je došlo vrijeme za ponovne razgovore o vrijednosti ulaganja.</p>
<p>Kako se doznaje, Schrempp je vrlo sklon »osjetnom smanjivanju dogovorene svote za isti vlasnički udio«. Mitsubishi se, inače, trenutno nalazi usred vrlo ozbiljne krize nakon što je u javnost izbilo da su se oglušili o pritužbe svojih kupaca i odbili povući iz uporabe na prepravke oko 600.000 automobila kod kojih su utvrđene konstrukcijske pogreške. Mitsubishi je trenutno i pod istragom japanskog ministarstva transporta i tokijske policije pod sumnjom za povredu državnog propisa o cestovnim vozilima i odbijanja da se utvrđeni nedostaci poprave na trošak kompanije te vozilo dovede u konstrukcijski i zakonski ispravno stanje.</p>
<p>Analitičari procjenjuju da će DaimlerChrysler tražiti, kao dodatnu polugu osiguranja svog ulaganja, više članova u upravnom odboru Mitsubishija, ali i više svojih srednjih menedžera u japanskom proizvođaču vozila, posebno u područjima kao što je kontrola kvalitete proizvoda. </p>
<p>Eckhard Cordes, DaimlerChryslerov direktor korporacijskog razvoja, i Manfred Bischoff, direktor industrijskih operacija, susrest će se ovog tjedna s predsjednikom Mitsubishija, Katsuhikom Kawasoeom. Analitičari ocjenjuju da bi upravo Bischoff, koji će postati jedan od direktora u Mitsubishiju, pritisnuti Kawasoea da pristane i na trećeg DaimlerChryslerova predstavnika u upravnom odboru japanske tvrtke.</p>
<p>Prema izvornom dogovoru, DaimlerChrysler je imao mnogo manje menedžentskog nadzora u Mitsubishiju nego što je to, primjerice, imao Renault nakon gotovo istovjetnog financijskog i vlasničkog angažmana u Nissanu. Renault je, naime, lansirao agresivnu politiku restrukturiranja tvrtke koja je uključila i uvođenje dosta Renaultovih menedžera u Nissan.</p>
<p>Japanski medij, prema pisanju agencija, vrlo lako bi mogao biti prisiljen na povlačenje, što su u DaimlerChrysleru odbili komentirati. Iz te tvrtke poručuju kako je njihov cilj što prije stabilizirati proizvodnju i operacije Mitsubishija u dnevnom ritmu budući da je riječ o strateškoj odluci jačanja pozicije na azijskom tržištu. Kako je predviđeno, dvije će tvrtke imati gotovo 11-postotni zajednički tržišni udio na japanskom odnosno 9,4-postotni udio na ukupnom azijskom tržištu.</p>
<p>DaimlerChrysler također očekuje da će moći dobro iskoristiti stručnost Mitsubishija u proizvodnji malenih automobila što će im koristiti u razvoju novoga gradskog vozila. Mitsubishi je, pak, u pokušaju da ponovo izgradi povjerenje kupaca prošlog petka uspostavio odbor za provjeru kontrole kvalitete. Glavni je cilj provjeriti proizvodni proces, utvrditi nedostatke i izmijeniti ih te zajamčiti da se ubuduće neće događati takvi problemi. U odboru su, kao što to propisuju japanski propisi, jedan umirovljeni sudac japanskoga vrhovnog suda te nekoliko stručnjaka iz automobilske industrije, a to je, naglašavaju analitičari, prvi korak Mitsubishija da problem pokuša riješiti iznutra. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Turistička posezona: Na Jadranu još 237.552 gosta</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Posezona na Jadranu doista se »dobro drži«, posebno u odnosu na lanjsku oseku gostiju u istom terminu. Pozitivne su razlike od 31 (Istra) do čak 96 posto (Šibenska županija). Prema podacima statističkih službi turističkih zajednica jadranskih županija, trenutačno na rivijeri borave 237.552 gosta, od čega 216.375 stranaca i 21.177 domaćih turista. To je za oko 95 tisuća manje nego nakon smjene početkom rujna, ali je u svakom slučaju riječ o respektabilnom broju u odnosu na naše dosadašnje kratke sezone sa još kraćim špicama.</p>
<p>U Istri trenutačno ukupno boravi 90.369 turista (87.353 stranih i 3016 domaćih), na Kvarneru 52.962 (48.691 - 4271), na području Zadarske županije 16.078 (13.388 - 2690), u Šibensko-kninskoj 12.422 (10.346 - 2076), a u Splitsko-dalmatinskoj 33.780 (30.447 - 3333), te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 31.941 gost (26.150 stranih i 5791 domaćih).</p>
<p>Prema najavama i procjenama iz više hotelskih tvrtki i kuća, u aktualnom se mjesecu očekuje solidna popunjenost kapaciteta, a posebno vrijedi naglasiti da i dalje ima gostiju u privatnom smještaju. Dakle, gužve i nesnosnih vrućina više nema, pa posluži li vrijeme i uz posezonske cijene - eto ugodnijeg odmora i (napokon!) duže sezone. (P.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Tacana Sa. Luxemburg vlasnik 35,52 posto Arenaturista </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Nadzorni odbor pulske turističke tvrtke Arenaturist ustvrdio je da postoje zakonski uvjeti po kojima tvrtka Tacana Sa. Luxemburg preuzima 35,52 posto (ukupne vrijednosti 232,5 milijuna kuna) temeljnog kapitala Arenaturista. Time je ta tvrtka postala vlasnicom 775.149 redovnih dionica Arenaturista na ime serije A, pojedinačne nominalne vrijednosti 300 kuna. </p>
<p> Istodobno je objavljen poziv malim i ostalim dioničarima za kupnjom preostalog dijela dionica, po istoj cijeni od 26 kuna po dionici. Skupina stranih ulagača specijaliziranih za hotelijerstvo i turizam (bez objave njihova imena) posredstvom brokerske kuće Investco kupila je spomenute dionice od Expandia fonda, po cijeni od 21 kune po dionici, za ukupno 16,2 milijuna kuna. </p>
<p>Nadzorni odbor Arenaturista ustvrdio je da »ponuđena cijena od 26 kuna po dionici nije niža od najniže cijene, koju je ponuđač platio za dionice istoga roda u razdoblju od prije godine dana do ponude za objavljivanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Prosječna srpanjska neto plaća u Zagrebu 3.721 kunu</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Prosječna u srpnju isplaćena neto plaća na razini grada Zagreba po zaposleniku iznosila je 3.721 kunu, što je nominalno 0,1 posto, a realno 0,2 posto manje nego mjesec prije, podaci su zagrebačke podružnice Zavoda za platni promet (ZAP). U Zagrebačkoj županiji prosječna je neto plaća iznosila 2.762 kune, a u Hrvatskoj 3.275 kuna, što pokazuje da je isplaćena neto plaća za srpanj u Zagrebu veća od prosjeka Zagrebačke županije i republičkog prosjeka.</p>
<p> Promatrano po područjima djelatnosti, najviša je prosječna neto plaća isplaćena u financijskom posredovanju, 5.077 kuna, što je 36,4 posto više od prosjeka grada Zagreba. Slijedi djelatnost rudarstva s plaćom od 4446 kuna ili 19,5 posto višom od gradskog prosjeka, te javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje s plaćom od 4405 kuna, 18,4 posto višom. </p>
<p> Istodobno, najniža prosječna neto plaća isplaćena je u djelatnosti ribarstva i iznosila je 1347 kuna, što je gotovo 64 posto manje od zagrebačkog prosjeka. Pravne osobe u privatnom vlasništvu koje su isplaćivale plaće u srpnju, u ukupno isplaćenim sredstvima za neto plaće sudjelovale su sa 43,7 posto. Prosječno isplaćena neto plaća po zaposleniku u srpnju je kod tih pravnih osoba iznosila 3298 kuna, što je 11,4 posto manje u odnosu na zagrebački prosjek. </p>
<p> Istodobno, pravne osobe u državnom i pretežito državnom vlasništvu sudjelovale su u ukupno isplaćenim sredstvima za neto plaće sa 56,3 posto. Prosječna neto plaća kod tih je pravnih osoba po zaposleniku iznosila 4050 kuna, što je 8,8 posto više od ukupnog prosjeka grada Zagreba. </p>
<p>Pravne osobe koje se financiraju iz proračuna i izvanproračunskih fondova u srpnju su isplatile prosječnu neto plaću po zaposleniku od 4122 kune, što je 10,8 posto više od gradskog prosjeka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske do kraja srpnja sedam milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci iznosila ukupno 6,9 milijardi američkih dolara, što je 2,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p> Istodobno, ukupni izvoz iz Hrvatske dosegnuo je 2,5 milijarde dolara, odnosno 6,67 posto više nego u prvih sedam mjeseci 1999., dok je u Hrvatsku uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 4,4 milijarde dolara, što predstavlja pad od 0,21 posto. Iz toga proizlazi da je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1,8 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,6 posto.</p>
<p> Podaci Državnog zavoda za statistiku o izvozu po sektorima pokazuju da je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske najviše izvezeno strojeva i transportnih uređaja, i to u vrijednosti 709,8 milijuna dolara (11,4 posto više nego u razdoblju siječanj-srpanj 1999.), a raznih gotovih proizvoda izvezeno je u vrijednosti 511 milijuna dolara (22,6 posto manje).</p>
<p> U promatranom je razdoblju najviše, za čak 63,8 posto - na 266,6 milijuna dolara, porastao izvoz mineralnih goriva i maziva, dok je izvoz ostalih, u ostalim sektorima nespomenutih proizvoda i transakcija, pao za čak 93,4 posto, na 255 tisuća dolara.</p>
<p> Gledano prema ekonomskim grupacijama zemalja, od početka godine do kraja srpnja najviše je proizvoda izvezeno u zemlje Europske unije - 1,6 milijardi dolara (19,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju), a prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj i dalje je Italija, u koju je izvezeno robe u vrijednosti 574,1 milijuna kuna (27,8 posto više). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Regent Europe povisio ponudu Istarskoj banci? </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Londonski investicijski fond Regent Europe povisio je ponudu za dokapitalizaciju pulske Istarske banke s prijašnjih 180 milijuna na nešto manje od 200 milijuna kuna. Svoju je ponudu Regent poboljšao i u nekim drugim segmentima ponude, kao što je postotak nominale po kojoj bi otkupljivao postojeće dionice, neslužbeno smo saznali iz povjerljivih izvora u vrhu Istarske banke.</p>
<p>Pojedine elemente svoje ponude za sudjelovanjem u dokapitalizaciji Istarske banke navodno je poboljšala i Nova ljubljanska banka (NLB), tvrdi naš izvor. Time se pred sam kraj pregovora, koji bi trebali završiti do kraja tjedna, »bruse« uvjeti preuzimanja Istarske banke. U petak ili najkasnije početkom idućeg tjedna javnost bi trebala saznati za kojeg su se strateškog partnera odlučile nadležne institucije Istarske banke, kažu u toj pulskoj banci.</p>
<p> Kako je iz uprave NLB-a nedavno objavljeno, ova je slovenska banka Istarskoj banci za dokapitalizaciju i de facto preuzimanje ponudila financijsku injekciju od 150 milijuna kuna. U Ljubljani, pritom, odbijaju bilo kakvo vezivanje mogućeg preuzimanja Istarske banke s pitanjem stare devizne štednje hrvatskih građana u bivšoj Ljubljanskoj banci jer tvrde da nisu »ugovorna sljednica obveza bivše Ljubljanske banke glede isplate deviznih ušteđevina hrvatskih građana«.</p>
<p>Kako su mediji već pisali, interes za sudjelovanjem u dokapitalizaciji Istarske banke iskazali su investicijski fond Regent Europe i NLB, koji su u Pulu poslali obvezujuće ponude. Regent je navodno ponudio dokapitalizaciju u vrijednosti od 180 milijuna kuna te otkup postojećih dionica za samo 25 posto njihove nominalne vrijednosti. S druge strane, NLB je, tvrde mediji, ponudila dokapitalizaciju u iznosu od 150 milijuna kuna te otkup postojećih dionica po cijeni od 75 posto vrijednosti nominale. Ministarstvo financija već je najavilo da NLB-u neće dati »zeleno svjetlo« za sudjelovanjem u dokapitalizaciji Istarske banke dok se ne razriješi pitanje 300 milijuna DEM vrijednih potraživanja hrvatskih građana od bivše Ljubljanske banke, čiji je NLB pravni sljednik. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Dobit Raiffeisen grupacije povećana 22 posto </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Raiffeisen Zentralbank Group (RZB) u prvih je šest mjeseci ove godine nastavila pozitivan trend rasta zabilježivši 25-postotno povećanje ukupne poslovne bilance u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno 17,6 posto više u odnosu na kraj prošle godine, priopćeno je iz te banke. Bilanca iznosi 34 milijarde eura, a na razini grupe u prvih šest mjeseci ove godine ostvarena je dobit od 151,4 milijuna eura, što je u odnosu na početak godine povećanje od gotovo 22 posto. U posljednjih je pet godina bilanca grupe udvostručena te pokazuje dinamički najveći razvoj među austrijskim bankama, istaknuo je predsjednik Uprave RZB Austria, Walter Rothensteinera.</p>
<p> Takav se dinamički razvoj odrazio i na povećanje broja zaposlenih za 21 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, na ukupno 6.258 osoba.</p>
<p> Na tržištima srednje i istočne Europe, koja uključuju Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku, bilanca RZB Grupe povećana je od početka ove godine za 20 posto, na 5,9 milijardi eura. Sve banke u mreži pokazuju pozitivno poslovanje te su dobitnice brojnih nagrada. Tako je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb četvrtu godinu za redom dobila priznanje Central Europeana, a treću godinu za redom proglašena je najboljom stranom bankom u Hrvatskoj, izvijestili su iz RBA .</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Na tržištu novca potražnja veća od ponude, kamate rastu!</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Nakon dužeg vremena visoke likvidnosti, prošloga tjedna na Tržištu novca Zagreb i u dnevnom i u noćnom trgovanju ponuda povremeno nije uspjela podmiriti svu potražnju. Naime, krajem tjedna u noćnom je trgovanju potražnja za čak 54 milijuna kuna bila veća od ponude, pa je prosječna tjedna kamatna stopa u noćnom trgovanju porasla za čak tri postotna boda, na 4,63 posto. U dnevnom je trgovanju pak pala za skromnih 0,12 posto, na 4,15 posto.</p>
<p> Ponuda novca u dnevnom trgovanju prošlog je tjedna na međubankarskom tržištu bila za gotovo 60 posto niža nego tjedan ranije, odnosno u prosjeku je iznosila 24,34 milijuna kuna dnevno. Istodobno, potražnja je porasla za 88 posto, odnosno dnevno je iznosila 24,54 milijuna kuna. Razlog je tome taj što banke krajem mjeseca obično imaju veće odljeve deponenata zbog plaćanja poreza, pa dio novca osiguravaju putem kredita preko tržišta novca, zbog čega raste potražnja. Promet je uvećan za 68 posto i dnevno je bio na razini od 21,94 milijuna kuna. Kamatna se stopa kretala u rasponu od 2,61 do 5,67 posto.</p>
<p> U noćnom trgovanju promet je pao za nešto više od 40 posto. U prosjeku je tijekom noći iznosio 125,42 milijuna kuna. Kamatna se stopa kretala u rasponu od 2,75 do 8,24 posto. Nedostatak novca na međubankarskom tržištu tijekom noći u petak utjecao je i na dnevno trgovanje početkom ovoga tjedna. Dio kreditora je u ponedjeljak povukao svoj novac, a dio je tražio povećanje cijena za neiskorištene kredite koji su bili u korištenju. Nije se uspjelo podmiriti čak šest milijuna kuna potražnje. Kamatna je stopa stoga narasla na 9 posto godišnje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="82">
<p>General Petković potvrdio da će svjedočiti u Haagu</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - General Milivoj Petković izjavio je u utorak za Hinu kako već nekoliko dana zna da je stigla sub poena kojom se traži njegovo svjedočenje u Haagu, ali do utorka nije dobio taj dokument. Poziv sam očekivao i na njega ću se odazvati, najavio je Petković. Izjavio je i da nije upoznat s prijedlogom o umirovljenju koji je, kako je u utorak priopćilo Ministarstvo obrane, u svibnju upućen na potvrdu predsjedniku Republike.</p>
<p>Hrvatska Vlada također je u utorak potvrdila da je primila sub poenu kojom se traži svjedočenje generala Petkovića pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu (ICTY). Sub poena je stigla početkom druge polovice kolovoza i proslijeđena je Ministarstvu obrane koje ju je trebalo fizički uručiti Petkoviću, rečeno je u utorak Hini u Vladinu Uredu za odnose s javnošću.</p>
<p> Sub poena je zahtjev za svjedočenje koji u slučaju nedolaska povlači kaznenu odgovornost. Ima sedam, osam dana da sam doznao da je sub poena stigla, ali poziv do danas nisam dobio, rekao je general Petković ne želeći otkriti tko ga je obavijestio o prispjeću. Zapovjednik Zbornog područja Ston kazao je da je očekivao poziv i da to za njega nije 'šok', kako to tvrdi jedan hrvatski tjednik. Bio sam svjestan toga jer je proces u kojem sam ranije svjedočio, htjeli mi to priznati ili ne, vezan, i normalno je da sam se morao pojaviti kao svjedok. Ne znam do kuda je došao slučaj Kordić pa nisam mogao predvidjeti vrijeme kad ću biti pozvan na svjedočenje u Haag, izjavio je Petković. »Pozivu na svjedočenje svakako ću se odazvati, jer je isti kao i u prvom slučaju (Blaškić) - obvezujući«, dodao je napominjući kako očekuje da mu netko ovih dana uruči taj poziv. General Petković bio je i svjedok Haaškog suda i tijekom suđenja bivšem zapovjedniku Operativne zone središnja Bosna Tihomiru Blaškiću.</p>
<p>Odvjetnik Darija Kordića Mitko Naumovski potvrdio je Hini da je Petković pozvan kao svjedok u sudskom procesu koji se u Haagu vodi protiv Kordića, bivšeg potpredsjednika HZ Herceg Bosne, te bivšeg zapovjednika viteške brigade Marija Čerkeza.</p>
<p>U izjavi Hini Petković je opovrgnuo napise u medijima da je 'pripreman za lažno svjedočenje u Haagu' u Blaškićevu slučaju. »Da sam pripreman, onda bi bilo logično da sam i ja trebao sjediti s onima čiji je transkript razgovora objavljen. U tom bi kontekstu bilo sasvim normalno da je netko pozvao i mene i da sam i ja izgovorio što sam trebao izgovoriti«, primijetio je general Petković. </p>
<p> Komentirao je i priopćenje Ministarstva obrane o prijedlogu da ga se u okviru preustroja Oružanih snaga umirovi zajedno s nekolicinom visokih časnika HV-a. General Petković je rekao da to prvi put čuje i da s time nije upoznat. »Neka rade po svojoj savjesti«, kazao je ističući da bi se personalna politika trebala voditi na drugi način, da ima 50 godina i da će, ako treba, pristati i na umirovljenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>DC traži nacionalni konsenzus o ekstremizmu </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Vlada mora pokazati veću odlučnost prema svim vrstama ekstremizma koji se pojavljuju u Hrvatskoj, jer, na primjer, neriješeno ubojstvo Milana Levara destabilizira političku scenu Hrvatske i sigurno će imati negativan međunarodni odjek, a Haaški tribunal može tražiti proširivanje objektivne zapovjedne odgovornosti. Oko rješavanja problema ekstremizma treba postići nacionalni konsenzus i zato predlažem da se premijer Ivica Račan sastane s predsjednicima svih parlamentarnih stranaka kako bi se to pitanje riješilo. Istaknuo je to, među ostalim, predsjednik Demokratskog centra (DC) Mate Granić na konferenciji za novinare u utorak, dodavši kako ekstremizmi nisu stimulativni za strana ulaganja u Hrvatsku.</p>
<p>Istaknuo je kako Vlada nema gospodarskog programa što je vidljivo iz istupa ministra financija Mate Crkvenca koji tvrdi da je nerealno očekivati veći rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od tri do četiri posto, dok ministri gospodarstva, europskih integracija te javnih radova, graditeljstva i obnove Goranko Fižulić, Ivan Jakovčić i Radimir Čačić očekuju rast od osam posto. »S takvim rastom BDP-a Hrvatska ne može doseći ni jednu tranzicijsku zemlju, a time se sprečava i individualni pristup pri ulasku u europske integracije. Iako nema opasnosti od nove Jugoslavije, postoji opasnost od balkanskih okvira zbog kojih ćemo morati čekati Srbiju«, rekao je Granić. On drži da je problem nastao i oko organizacije konferencije o zapadnom Balkanu za koju još nije ni objavljen datum održavanja, ni sadržaj, ni sudionici. Za DC je neprihvatljiv okvir zapadnog Balkana, a prihvatljiv je Pakt o stabilnosti, ističe Granić. </p>
<p>Potpredsjednik stranke Ljubomir Antić ocijenio je zlonamjernima konstrukcije o DC-ovu sudjelovanju u desnom bloku »jer u njemu ta stranka ne vidi sebe, to više što je DC umjereno konzervativna stranka koja želi graditi svoju budućnost na tradicionalnim vrijednostima«. U DC-u odbacuju i koaliciju na Viru uz tvrdnju da do sljedećih izbora ne žele ulaziti ni u kakvu koaliciju. Granić ocjenjuje da na sljedećim lokalnim izborima i izborima za Županijski dom šest vladajućih stranaka neće koalirati i da će zasigurno biti vrlo zanimljivih novih koalicija. </p>
<p>U vezi s ustavnim promjenama Granić ističe da DC je za promjene, ali nije za promjenu čitava Ustava. Istaknuo je da u tim promjenama treba ostaviti ovlasti predsjedniku Republike vezane uz vanjsku politiku, nacionalnu sigurnost i vojsku te da treba riješiti pitanje predstavljanja Hrvatske u svijetu te način raspuštanja parlamenta i Vlade. Nikola Obuljen, govorio je o eventualnom novom regionalnom ustroju Hrvatske, ustvrdivši da su županije zaživjele pa ih ne bi trebalo ukidati. (G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Počelo suđenje zapovjedniku Sabirnog centra ratnih zarobljenika u Bileći </p>
<p>DUBROVNIK, 5. rujna</p>
<p> - U Županijskom sudu u Dubrovniku u utorak je započela glavna sudska rasprava bivšem zapovjedniku Sabirnog centra ratnih zarobljenika u Bileći Branku Ljubišiću (39) koji je, nakon što mu je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Tomo Carić pročitao optužnicu, izjavio da se ne osjeća krivim. Ljubišića se tereti za ratni zločin prema civilnom stanovništvu te za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Optužnica ga tereti i da je prešutno odobravao svakodnevno premlaćivanje zarobljenika od siječnja do svibnja 1992., kada je bio bio zapovjednik bilećkog logora. </p>
<p>Ljubišić je govorio o tretmanu prema zarobljenicima, navodeći pritom da su zarobljenici imali zadovoljavajuću ishranu kao i ostalo što im je trebalo za normalan boravak. Također je naveo da je na mjesto zapovjednika bio postavljen baš zato što po prirodi nije nasilan te da nije zlostavljao zarobljenike, nego ih je štitio, kako to i zahtijevaju odredbe međunarodnih konvencija. Spomenuo je i slučaj kada je, po njegovim riječima, spriječio provalu u logor skupine iz Crne Gore koja je navodno željela linčovati zarobljenike. Izjavio je i da je dopuštao da zarobljenike posjećuju roditelji, da nikada nije okrvavio ruke i da je svojevoljno napustio JNA.</p>
<p> U dokaznom postupku u utorak su sudjelovala i tri svjedoka, bivših zarobljenika logora, braća Niko i Đuro Matušić te Antun Moretić, svi iz Gromače. Oni su potvrdili kako ih Ljubišić nije osobno tukao, ali da su na svoje oči vidjeli kako je to činio drugima. Također su potvrdili kako je optuženi odbio zaštititi druge zatočenike u nekim slučajevima kad su to tražili od njega kazavši im da su oni »običan broj« te da stoga nemaju što tražiti od njega. Trojica svjedoka, bivših zarobljenika, suočili su se prvoga dana rasprave s okrivljenim, ponovivši mu izrečeno tijekom dokaznoga postupka. Okrivljeni je i njima ponovio da »nije kriv«. </p>
<p>Podsjećamo, Branko Ljubišić rođen je u Varaždinu, prije rata bio je policajac i pripadnik bivše JNA u Rijeci. Uhićen je kada je u Rijeci pokušao regulirati radni staž. U pritvoru se nalazi od 17. travnja, a inače je živio u Banja Luci, gdje je bio vlasnik cvjećarnice. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Zagrebačka banka sa 100.000 kuna prvi domaći donator Arboretuma Trsteno</p>
<p>DUBROVNIK, 5. rujna</p>
<p> - Gotovo 30 godina bit će potrebno da se požarom opustošeni jedinstveni botanički park u Trstenom vrati barem približno u prvobitno stanje. Arboretum je bio nešto posebno što je Hrvatska imala, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare što su je održali glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Marijana Petir i predstavnik Zagrebačke banke Željko Trkanjec. Njegovo zgarište upozorenje je kako se protupožarna zaštita mora pripremati puno prije sezone požara, naglašeno je također tijekom konferencije, sazvane u povodu svečanog uručenja čeka Zagrebačke banke s donacijom od 100.000 kuna za obnovu Arboretuma. </p>
<p>Ček će, kako se očekuje, u utorak navečer biti uručen predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivi Padovanu, a predat će mu ga zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke Nikola Kalinić, uz nazočnost ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića. </p>
<p>Novac je namijenjen obnovi površina pod sastojinama prirodne vegetacije šume alepskoga bora i čempresa i obnovi povijesnoga romantičarskog perivoja s konca 19. stoljeća. Prvi zahvati, već započeti, odnose se na čišćenje terena i postavljanje nove i potpunije hidrantske mreže. Donacija Zagrebačke banke, istaknuto je, prvi je slučaj donacije neke domaće tvrtke u obnovu i zaštitu Arboretuma Trsteno, a prije nje još je jedino Svjetska banka donirala određena sredstva koja, potvrdila je Petir, nisu namjenski korištena što je dodatno pogodovalo katastrofi botaničkoga parka.</p>
<p>Podsjećamo, Petir je još protekloga tjedna obišla požarom uništeni Arboretum nakon čega je novinarima potvrdila, o čemu se tada već naveliko govorilo, kako se o nekoj protupožarnoj zaštiti u Arboretumu ne može niti govoriti. U parku postoji tek jedan presjek star 25 godina, žičana ograda koja ne samo da narušava sklad parka nego se u jednome trenutku pokazala i gotovo nepremostivom preprekom gasiteljima, te se iz svega može zaključiti o nenamjenskom trošenju novca Svjetske banke. Zbog očitih propusta zatražena je i smjena ravnatelja. Na novinarski upit, kada će se to dogoditi i hoće li na njegovo mjesto biti imenovana botaničarka Arboretuma dr. Maja Kovačević, nije odgovoreno. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vijeće za radio i televiziju primilo tri ponude za splitsku tv koncesiju </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Tri pristigle prijave na natječaj za dodjelu koncesije za televiziju na razini grada Splita formalno zadovoljavaju uvjete, a Vijeće za radio i televiziju će odluku o tome kome će koncesija pripasti donijeti nakon razmatranja ponuda. Kazala je to predsjednica novoga Vijeća za radio i televiziju Branka Zovko-Cihlar u utorak nakon javnog otvaranja pristiglih ponuda. Otvaranju ponuda, unatoč odaslanim pozivima nije bio nazočan niti jedan od ponuđača. Predsjednica Vijeća Zovko-Cihlar najavila je da će se iduća, odnosno treća sjednica tog tijela, na kojoj će biti izabran najpovoljniji ponuđač, održati oko 15. rujna. Stručnu pomoć Vijeću pružit će službe Zavoda za telekomunikacije.</p>
<p>Na natječaj za dodjelu koncesije za gradsku televiziju u Splitu prijavilo se i poslalo je opsežnu dokumentaciju troje ponuđača. Riječ je o tvrtkama Auto-moto šport Split d.o.o. iz Splita, Korak d.o.o. iz Splita i Hemar d.o.o. također iz Splita.</p>
<p>Iako je Vijeće za radio i televiziju još 11. veljače ove godine objavilo natječaje za dodjelu dvadesetak radijskih koncesija i to na tri razine - gradskoj, širega gradskog područja i na nižoj razini - u Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, odnosno u Vijeće za radio i televiziju nije pristigla ni jedna ponuda. Natječaj je objavljen za gradove Bakar, Belišće, Benkovac, Cres, Imotski, Kastav, Klanjec, Komižu, Lepoglavu, Lipik, Knin, Novalju, Novigrad, Novi Vinodolski, Obrovac, Omiš, Pakrac, Pregradu, Skradin, Starigrad, Umag, Varaždinske Toplice i Vrbovsko, za šire gradsko područje Opuzena i na tzv. nižoj razini za područje Ličkog Osika i Mljeta. </p>
<p>Inače, Vijeće za radio i televiziju u novome sastavu konstituirano je sredinom srpnja, a uz predsjednicu Branko Zovko-Cihlar i zamjenicu Marinu Mučalo, njegovi su članovi Zrinjka Peruško-Čulek, Ivo Josipović, don Ivan Grubišić, Nikola Gamilec, Bruno Gamulin, Ivo Mateljan i Vlasta Ramljak. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Polić: Ako »Obitelj« bude realna u svojim zahtjevima, spremni smo za suradnju u Bakru </p>
<p>Na nedavnim izvanrednim izborima u Bakru koalicija SDP-a i HSLS-a je osvojila deset vijećničkih mandata od kojih SDP osam. Tako je SDP ostvario uvjerljivu, ali i neočekivanu pobjedu. Sada Bakrani očekuju da će napokon uslijediti rješavanje dugotrajne krize vlasti u njihovu kraju. To je bio povod za razgovor s predsjednicom bakarskog SDP-a Anticom Polić, koja je ujedno jedan od SDP-ovih kandidata za novog gradonačelnika Bakra.</p>
<p>• Jeste li očekivali tako dobar izborni rezultat?</p>
<p>- Bili smo umjereni u predizbornoj kampanji, jer je biračima dosta obećanja. S obzirom na dugotrajnu krizu vlasti u Bakru bilo je upitno imaju li građani uopće želje i volje izaći na izbore, i to usred ljeta. SDP-ova politika kandidiranja novih sposobnih ljudi pokazala se ispravnom, a birači su taj naš potez nagradili povjerenjem. Sada je na koaliciji SDP-a, HSLS-a i HSS-a da u idućih osam mjeseci, do redovitih lokalnih izbora, ispuni obećano, a to je novi način rada Gradskog vijeća i Poglavarstva Bakra. </p>
<p>• Jesu li čelnici primorsko-goranskog SDP-a utjecali na odabir vašeg izbornog koalicijskih partnera te stranačkih kandidata na izbornoj listi?</p>
<p>- Imamo podršku županijskog SDP-a, koji nam ni jednog trenutka nije nametao rješenja oko bilo čijeg nastupa na izborima. Bilo je situacija kad smo možda i poželjeli da netko drugi riješi neke dvojbe, ali smo o svemu na kraju ipak odlučili sami. </p>
<p>• Što SDP najviše zamjera onima koji su dosad vodili Bakar?</p>
<p>- Pod Grad Bakar spada i sedam okolnih mjesta, od Škrljeva do Zlobina, što je ukupno oko 8.000 stanovnika. Sve te interese treba te uspostaviti bolju suradnju s okolnim općinama i gradovima, prije svega s Kraljevicom, Kostrenom i Rijekom. Industrijska zona na Kukuljanovu mora naći svoju svrhu unutar tog područja, kao i cijele Hrvatske, a ne da sve bude zatvoreno u neke uske okvire lokalnih interesa. Grad mora biti u službi građana koji u svakom trenutku trebaju znati što rade gradske vlasti. Grad Bakar je prošlih godina imao jedan od većih gradskih proračuna u Hrvatskoj, no osobno smatram da je taj novac bio najčešće loše usmjeravan što je izazivalo nezadovoljstvo građana. </p>
<p>• Na izborima je HDZ osvojio četiri vijećnička mandata, a okrnjena »Obitelj« (PGS, HNS, LS) samo tri mandata. Kako tumačite te izborne rezultate?</p>
<p>- U bakarskom kraju HDZ ima dosta postojano biračko tijelo, iako je, na neki način taj rezultat njihov neuspjeh, s obzirom na to da su ranije imali sedam vijećničkih mandata. Vjerujem da je koalicija PGS-a, HNS-a i LS-a očekivala više od tih izbora. Koalicija SDP-a, HSLS-a i HSS-a spremna je na razgovore o mogućoj poslijeizbornoj suradnji s PGS-om, HNS-om i LS-om, ali oni moraju biti realni u svojim traženjima. Ne želimo o suradnji razgovarati jedino s HDZ-om i HSP-om. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Brodovi za kružna putovanja su radni logori za »bijelo osoblje«</p>
<p>RIJEKA, 5. rujna</p>
<p> - Međunarodni sindikat transportnih radnika (ITF) osnovao je poseban ured za provedbu kampanje protiv izrabljivanja zaposlenih na brodovima za kružna putovanja. Naime, na velikom broju tih luksuznih povećih hotela, kojih u svijetu ima tristotinjak, vladaju takoreći robovski uvjeti rada. Takozvano bijelo osoblje (konobari, kuhari, sobari,...) rade deset do 13 sati dnevno, bez dana odmora u vrijeme plovidbe, za plaću od 400 do 700 dolara mjesečno.</p>
<p>Glavna svjetska luka za ukrcaj putnika i posade na te brodove je Miami (2,84 milijuna putnika godišnje). Najčešće idu na sedmodnevna krstarenja. Ti ploveći hoteli mogu primiti više tisuća gostiju, a na tri putnika dolazi jedan član posade, dok je ranije taj omjer bio 2:1, ali su gramzive brodarske kompanije, u želji da povećaju dobit, smanjile broj članova uslužnog osoblja, prisilivši one koji prihvate posao da rade po cijele dana bez posebne naknade za prekovremeni rad. </p>
<p>Treba reći da su članovi posade koji upravljaju brodom znatno bolje plaćeni od brodskoga hotelskog osoblja, koje redovito dolazi iz siromašnijih zemalja, privučeno novinskim oglasima u kojima im se nudi dobar provod i još bolje zarade, ako su lijepi, mladi i zdravi. Takvih oglasa ne manjka ni u hrvatskim novinama, a agenti traže mladiće i djevojke voljne ukrcati se na neki od tih brodova. Primjerice, Filipinci agentima plaćaju samo za ukrcaj na takve brodove 1.500 dolara, a razne ugovore potpisuju na šest do osam mjeseci.</p>
<p>Novozaposlenome se vrijednost avionske karte od njegove kuće do Miamija odbija od buduće plaće, a od njega se traži da u brodsku blagajnu položi i osigurninu od 750 dolara u slučaju da mu padne na pamet otići (pobjeći) s broda, odnosno emigrirati. Uz to, brodsko osoblje mora imati i propisanu odjeću, koju može kupiti jedino na brodu, što se također odbija od neke buduće plaće. </p>
<p>Priče o tome kako brodski gosti daju velike napojnice uslužnom osoblju i nisu baš istinite, jer gosti radije troše novac na svu silu zabave koja im se tamo nudi. Kad se zbroji sve što novozaposleni na brodu mora platiti i deponirati, dođe se do razočaravajuće spoznaje da će za osam mjeseci plovidbe u potpalublju toga radnog logora zvanog luksuzni ploveći hotel, (ne)sretnik zaraditi tek za povratnu avionsku kartu. </p>
<p>Da brodovi za kružna putovanja donose veliku dobit svojim vlasnicima najbolje svjedoči činjenica da je u minulih deset godina u svijetu najviše povećana izgradnja upravo velikih brodova za krstarenja, a tek potom slijedi izgradnja kontejnerskih i ro-ro brodova. Prije 20 godina godišnje je na krstarenja brodovima u cijelom svijetu odlazilo 1,5 milijuna turista, a danas sebi taj vid odmora godišnje priušti više od osam milijuna ljudi. To najbolje govori da se u tom poslu vrte veliki novci, a ogroman profit ostvaruje se zakidanjem radne snage na brodovima. Minule godine na brodovima za krstarenja radilo je 99.000 ljudi.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Slovenci odvezli opasan otpad s hrvatskog teritorija na obali Mure </p>
<p>ČAKOVEC, 5. rujna</p>
<p> - Kako je Vjesnik već pisao, ophodnja granične policije Poliijske uprave međimurske je 11. kolovoza na lijevoj obali Mure, na dijelu područja općine Sveti Martin na Muri pronašla divlje odlagalište otpada. Na jednome mjestu bilo je sedam velikih plastificiranih vreća, teških po tisuću kilograma svaka, u kojima su bili keramički cilindrični tuljci, dužine pet centimetara i isto tolikog promjera. </p>
<p>Na vrećama je bio ispisan naziv tvrtke »Nafta« Lendava, što je upućivalo na zaključak da je taj otpad, povredom propisa o državnoj granici, na hrvatski teritorij dovezen iz Slovenije. </p>
<p>Tada su, u duhu dobrosusjedskih odnosa, hrvatski policajci pozvali kolege iz Policijske uprave Murska Sobota, te su zajednički obavili očevid. Slijedom dogovora, slovenski policajci tražili su i pronašli osobe koje su izazvale ovaj neugodni incident, prešavši prekozakonito državnu crtu i u drugoj zemlji istovarili keramički otpad. Kako smo neslužbeno saznali od ljudi koji su bili zaposleni u »Nafti« u Lendavi, radi se o elementima katalizatora iz reaktora u proizvodnji metanola. Dodirom s vlagom i zemljom oslobađaju se na njima nakupljene štetne tvari i zagađuju tlo. Kako su izvijestili iz PU međimurske, u ponedjeljak poslije podne otpad je natovaren na dva kamiona, te uz suglasnost hrvatske policije izvan graničnog prijelaza odvezen u Republiku Sloveniju. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Ako se štrajk nastavi i proizvodnja odmah ne pokrene, »Adriachem« će u likvidaciju</p>
<p>KAŠTELA, 5. rujna</p>
<p> - Iako je Županijski sud u Splitu donio presudu prema kojoj je štrajk u »Adriachemu« proglašen nezakonitim, tvornička postrojenja i dalje miruju. Radnici koji su prošli ponedjeljak obustavili proizvodnju, ne samo da ne prihvaćaju odluku suda o prekidu štrajka, nego pritišću i druge radnike, sprečavajući ih da obavljaju svoj posao. Istaknuo je to direktor »Adriachema« Petar Čovo na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Kaštel Sućurcu. Čovo ističe da je u štrajku 56 od ukupno 460 radnika »Adriachema«, ali da se proizvodni proces svejedno ne može odvijati, jer štrajkaši namjerno ometaju one koji žele raditi. </p>
<p>Ako se proizvodnja ne pokrene, tvornica će biti zrela za likvidaciju, kazao je Čovo, dodavši da u tom slučaju nitko neće tražiti odgovornost sindikata i radnika, nego će se glavni krivci za propast tvrtke pronaći u Nadzornom odboru i direktoru poduzeća. »Štrajkaši, potpomognuti vanjskim instruktorima, traže ostavku Uprave i Nadzornog odbora, dok istodobno zaustavljaju proizvodnju i isporuku robe, koju je inozemni kupac već platio«, rekao je Čovo, ne želeći precizirati tko su »vanjski instruktori«. </p>
<p>Optužbe čelnika HUS-ova sindikata, koji su novinarima izjavili da Čovo sprečava ulazak strateškog partnera u tvornicu, on je ocijenio smiješnima. »Odgovorno tvrdim da je ulazak strateškog partnera u tvornicu, glavno opredjeljenje 'Adriachema'«, kazao je on. »Čelnu dužnost u tvornici preuzeo sam prije tri mjeseca, i za to vrijeme uspjeli smo pokrenuti proizvodnju koja je bilježila stalan rast, sve dok nije počeo štrajk. Također smo sklopili ugovor s jednom poslovnom bankom o praćenju proizvodnje, a u tijeku su pregovori s još dvije novčarske kuće. Tvornicu sam preuzeo pod uvjetom da ona ne ide u stečaj ili u likvidaciju, ali ako se sadašnje stanje ne promijeni, bojim se da tvrtka neće imati budućnost«, ustvrdio je Čovo. </p>
<p>Komentirajući izjave sindikalnih čelnika prema kojima predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković sprema njegovu smjenu, Čovo je kazao da će se on ponašati onako kako bude tražio predsjednik Fonda, koji je većinski vlasnik »Adriachema«. Dodao je da radnici »Adriachema« primaju 1.500 kuna kao i on te da sindikati vrlo dobro znaju da problematične tvrtke isplaćuju svojim zaposlenicima minimalne plaće. Čovo se posebno osvrnuo na pisanje jednog dnevnog lista koji, prema njegovu mišljenju, zajedno sa sindikalnim povjerenicima vodi negativnu kampanju protiv »Adriachema«. On je pohvalio Hrvatsku televiziju i Vjesnik, kazavši kako su te dvije medijske kuće objavile njegove izjave bez »dodatnih intervencija«. </p>
<p>Na kraju je potvrdio da će se u srijedu u HFP-u održati sastanak na kojem će sudjelovati predstavnici Uprave, Nadzornog odbora i Sindikata »Adriachema«, a očekuje i da će mu nazočiti i opunomoćenik Bože Piteše, koji se spominje kao strateški partner kaštelanske tvornice.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Tomčiću uručena peticija za obnovu pruge od Vinkovaca do Osijeka </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Peticiju za obnovu pruge od Vinkovaca do Osijeka i sprečavanje njenog ukidanja u utorak je predsjedniku Hrvatskog državnog sabora Zlatku Tomčiću predalo izaslanstvo vukovarsko-srijemske Hrvatske seljačke stranke (HSS). Peticiju za obnovu pruge čija bi rekonstrukcija omogućila ponovni gospodarski razvitak Vinkovaca i cijele županije, u tri je dana potpisalo 5.000 građana, a podržale su je i ostale političke stranke s tog područja, priopćila je saborska Služba za odnose s javnošću. </p>
<p> Pruga Osijek-Vinkovci imala je iznimnu važnost za promet putnika i tereta kao najkraći izlaz prema jadranskim lukama. Unatoč tome nije obnovljena nakon što je u Domovinskom ratu razoren jedan njen dio, već se naprotiv najavljuje njeno zatvaranje. O važnosti vinkovačkog željezničkog čvora svjedoči podatak da je 1988. godine otpremljeno više od milijun putnika, a 1999. svega 218.378 putnika. Ukidanje jeftinijeg željezničkog prometa znači daljnje urušavanje već upropaštenog gospodarstva, ističu inicijatori peticije i traže razumijevanje za svoj zahtjev, stoji u priopćenju.</p>
<p> Predsjednik Sabora podržao je peticiju, ukazao na mogućnost da se za obnovu pruga koriste sredstva Pakta o stabilnosti i predložio Ministarstvu pomorstva, prometa i veza da u planiranje željezničke veze Budimpešta-Ploče uključi i prugu Osijek- Vinkovci. Stoga je peticija upućena tom ministarstvu od kojeg se očekuje odgovor, navodi se u priopćenju saborske Službe za odnose s javnošću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Vjera Šuman: Začuđuju reakcije obitelji Tuđman, a Čehok izmišlja o Mesiću </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Glasnogovornica predsjednika Stipe Mesića komentirala je u utorak u izjavi Vjesniku reakcije obitelji predsjednika Tuđmana vezane uz Mesićevo obznanjivanje da se vodi istraga o bogaćenju članova njihove obitelji. Također, regirala je na konferenciju za novinare saborskog zastupnika HSLS-a Ivana Čehoka na kojoj je on »blatio predsjednika Mesića«. </p>
<p>»Začuđuju reakcije članova obitelji Tuđman, tim prije što upravo oni zahtijevaju da se utvrdi imovinsko stanje obitelji. Predsjednik Mesić uvijek naglašava da ga ne zanima bogaćenje bilo koje obitelji, već samo onih osoba, imenom i prezimenom, koje su se ogriješile o zakone i porezne obveze. Je li netko činio malverzacije nezakonitom privatizacijom ili pak sklapanjem unosnih poslova i ugovora bez natječaja, služeći se političkim pritiskom, je li netko primao mito da bi dobio određene poslove za određene osobe koristeći se političkim vezama - to je stvar istrage koju trebaju voditi institucije sistema. To nema nikakve veze s osobnim simpatijama ili antipatijama. Problem je samo u tome da pravna država mora funkcionirati«, izjavila je Vjera Šuman Vjesniku. </p>
<p>Podsjetimo, nakon Mesićeva intervjua američkom listu The New York Times, u kojem je on rekao da se u Hrvatskoj vodi istraga o bogaćenju obitelji Tuđman, u javnosti se oglasila i obitelj prvog hrvatskog predsjednika. U osudi Mesićeve izjave, dr. Miroslav Tuđman, stariji sin pokojnog predsjednika, istaknuo je da je novi hrvatski predsjednik ovaj put »prešao sve granice«. Tuđmanov mlađi sin Stjepan poručio je kako očekuje da će »kad-tad predsjednik Mesić snositi odgovornost za te svoje riječi«. Napomenuo je i da će ga zbog toga »netko već tužiti« te kako su priče o nezakonitom bogaćenju njihove obitelji - neutemljene. </p>
<p>Supruga pokojnog predsjednika Ankica Tuđman u telefonskoj izjavi HTV-u u ponedjeljak konstatirala je da Mesić »toliko mrzi pokojnoga predsjednika da se ne može suzdržati od toga da svakom prigodom ne kaže nešto pogrdno o njemu i njegovoj obitelji«. Gospođa Tuđman podsjetila je na činjenicu da je još u veljači ove godine zatražila od premijera da Vlada što prije utvrdi imovinsko stanje njezine obitelji. Od Vlade zahtijeva da čim prije objavi rezultate istrage o kojoj govori predsjednik Mesić; da odmah ispita imovinsko stanje obitelji i da se taj slučaj konačno riješi. Također je ustvrdila kako nijedan član Tuđmanove obitelji nije sudjelovao u privatizaciji.</p>
<p>Glasnogovornica Šuman govorila je i o konferenciji za novinare koju je HSLS-ov zastupnik dr. Ivan Čehok održao u ponedjeljak u Varaždinu. Čehok je na toj presici bio rekao da je Mesićeva izjava o Gospićanima »degutantna«. </p>
<p> Šuman je ocijenila da je ta konferencija bila sazvana radi Čehokove promocije, ne dvojeći da je to njegovo legitimno pravo. » </p>
<p>Čehok je, među ostalim, izjavio da je Milan Levar ubijen zbog onoga što se u Hrvatskoj događalo u razdoblju od 1990. do 1994. kada je predsjednik Mesić bio drugi čovjek u državi, te stoga Mesićeve tvrdnje o Levarovu ubojstvo on ocjenjuje licemjernima. </p>
<p>Predsjednikova glasnogovornica ističe: »Da se taj gospodin raspitao kod svog čelnika stranke, mogao je saznati da je u vrijeme događanja u Gospiću - zbog kojih proziva predsjednika Mesića - Predsjednik obnašao dužnost predsjednika Predsjedništva SFRJ i za Hrvatsku obavljao u to doba drugi, životno važan posao. Predsjednik Čehokove stranke bio je u to vrijeme član Vlade nacionalnog jedinstva i, ako su točne informacije u medijima, ta vlada imala je saznanja o događajima u Gospiću. O kakvom se i čijem konvertitstvu tu radi, ostaje javnosti da procijeni«. </p>
<p>Čehok je, podsjetimo, na svojoj konferenciji za novinare ustvrdio da su »opća nesigurnost i kriza« u Hrvatskoj posljedica moralne krize do koje dolazi zato što u Hrvatskoj na vlast u pravilu dolaze - konvertiti.</p>
<p> Svi navodi o predsjedniku Mesiću izrečeni na toj konferenciji za novinare su, zaključila je Šuman, »laž koja je dio Čehokova političkog habitusa«. To je, kako je kazala, iz Predsjednikova ureda jedini komentar na »neistine i nesuvisle izjave tog gospodina«. (Miroslava Rožanković)</p>
<p>Objavljeni fonogrami o Petkoviću autentični </p>
<p>Vjera Šuman potvrdila je da su fonogrami iz Predsjednikova ureda, objavljeni u posljednjem broju tjednika Nacional, autentični. Oni ukazuju na to da je u Predsjedničkim dvorima odlučeno da general Milivoj Petković lažno svjedoči protiv generala Tihomira Blaškića, te da su u tome sudjelovali general pukovnik Ante Gotovina i admiral Davor Domazet. No, Ured neće komentirati objavljene transkripte dok se predsjednik Mesić ne vrati iz New Yorka. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Nećemo potpisati kozmetički pakt samo da bi MMF dobio dojam socijalne idile </p>
<p>Gospodarstvo se ne može razvijati po napucima MMF-a koji zagovara apsolutnu štednju, smatra Sever / Njemačka i Japan nisu se poslije rata razvijali na štednji, nego na strateškim ulaganjima </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - »Socijalni mir i krotkost hrvatskih radnika ne smiju biti cilj i svrha socijalnog sporazuma, već samo rezultanta dobrog sporazuma.« </p>
<p>Rekao je to u utorak na konferenciji za novinare čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, najavivši poziciju NHS-a uoči rasprave o socijalnom paktu u srijedu na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Hrvatski sindikati, naglasio je, neće se odreći kolektivnih ugovora ni ustavnog prava na štrajk i prosvjede, ali se mogu obvezati da neće štrajkati dok nisu povrijeđena radnička prava ili iscrpljena mogućnost pregovora.</p>
<p>Da bi potpisao socijalni pakt i socijalni mir NHS postavlja niz uvjeta jer neće, kaže Sever, prihvatiti ishitreni kozmetički pakt samo da bi se prema MMF-u, Svjetskoj banci i stranim ulagačima stvorio dojam socijalne idile. NHS smatra da se zbog težine krize mora postići konsenzus svih relevantnih činitelja u društvu, a ne samo Vlade, sindikata i poslodavaca. </p>
<p>U raspravu o paktu moraju se uključiti i Sabor, predsjednik Republike, sudbena vlast, Hrvatska narodna banka, umirovljenici, nezaposleni, prognanici, branitelji i druge skupine. O sporazumu suglasje moraju postići i sve političke stranke, smatra Sever, jer se radi o strategiji koja nadilazi mandat jedne vlade. Zaključivanju socijalnog pakta mora prethoditi gospodarska strategija s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim mjerama, ističe Sever. Program koji je na Plitvicama predstavilo Ministarstvo financija nije dovoljan, jer su, drži predsjednik NHS-a, podbacila ostala resorna ministarstva koja nisu dala svoje vizije razvitka.</p>
<p>Predviđene stope rasta apsolutno su nezadovoljavajuće jer ne osiguravaju ni stagnaciju, a kamoli ozbiljniji rast. Sever pita gdje je 200.000 novih radnih mjesta obećanih prije izbora, kad je i 90.000 što se najavljuje do 2004. godine uz ponuđenu projekciju upitno.</p>
<p> Socijalni pakt, poručio je, nije moguć ako se ne definira politika plaća, odnosno njihov rast, redovitost, te isplata zaostalih plaća. U paktu, drže u NHS-u, mora se definirati i politika tečaja i cijena, jasna politika zapošljavanja, skrb o nezaposlenima, zaštita hrvatskih radnika od uvoza jeftine radne snage, porezna politika, politika stečajeva i rješavanja viška zaposlenih. NHS posebno inzistira na kolektivnim pregovorima, jer se jedino uz poštivanje kolektivnih ugovora može istinski jamčiti socijalni mir. </p>
<p>Gospodarstvo se ne može stabilizirati niti razvijati po napucima MMF-a koji zagovara apsolutnu štednju, kaže Sever, te ističe primjer poslijeratne Njemačke i Japana. Te zemlje nisu se razvijale na štednji pogotovo ne plaća, već je gospodarski rast bio ostvaren strateškim ulaganjem u određene djelatnosti. U nas se, ogorčen je Sever, svi hvale kako ima novca, ali je »čarapiran« umjesto da ga se ulaže u razvoj. </p>
<p>Prošireni socijalni pakt, kako ga naziva Sever, bio bi uporište za mobilizaciju cijelog društva. »Država je«, ističe, »na prekretnici, i neka svatko zagrize svoj metak i svoj dio odgovornosti. Poručujem Vladi neka se prihvati posla i sroči strategiju razvoja o kojoj treba postići nacionalni konsenzus. Bez toga, socijalni pakt nema smisla, naročito ne na tri godine kako predlaže Vlada«. Sever poručuje da NHS neće potpisati socijalni pakt ne postigne li se širi nacionalni konsenzus jer ne želi »služiti kao fikus za dnevnopolitičke potrebe stranaka na vlasti, koje narodu prepucavanjem u javnosti nude jeftinu zabavu, umjesto da obećano i izvrše«.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Ranko Marijan: Državnog odvjetnika treba izabrati do studenoga </p>
<p>Na taj rok obvezuje odluka Ustavnog suda, ističe zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan / Zakon o državnom odvjetništvu, koji će odrediti i način izbora novog tužitelja, pustit će se u proceduru paralelno s ustavnim promjenama / Nacrt zakona o državnom odvjetništvu pretrpjet će niz izmjena, najavljuje Marijan / Kao glavni kandidati za državnog odvjetnika spominju se Radovan Ortynski, Tihomir Rubeša i Petar Pulišelić, a neki navode i Ivana Kerna </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - »Novi državni odvjetnik trebao bi biti izabran do studenog, jer nas na to obvezuje odluka Ustavnog suda. Zakon o državnom odvjetništvu, koji će odrediti i način izbora novog tužitelja, pustit ćemo u proceduru paralelno s ustavnim promjenama jer ga nema smisla donositi prije nego budu usvojene promjene Ustava«, rekao je u utorak za Vjesnik Ranko Marijan zamjenik ministra pravosuđa. No, napomenuo je da, budu li do studenoga usvojene samo ustavne promjene koje se tiču ovlasti Predsjednika Republike, Vlade i Sabora, ali ne i pravosuđa, zakon o državnom odvjetništvu ipak će se pustiti u saborsku proceduru. </p>
<p>Marijan ističe da izbor čelnoga čovjeka u Državno odvjetništvo, sam po sebi ne znači puno za funkcioniranje te institucije. Uostalom, dodaje, Državno odvjetništvo, iako je već nekoliko mjeseci bez čelnoga čovjeka, nije obezglavljeno jer zamjenici državnog odvjetnika uspješno obavljaju sve poslove. </p>
<p>Tako do izbora novoga državnog odvjetnika preostaju tek medijske špekulacije o imenima za to mjesto. Kao najizgledniji kandidati spominju se i dalje istražni sudac Radovan Ortynski, odvjetnik Tihomir Rubeša, te zamjenik državnog odvjetnika Petar Pulišelić, a nedavno je »u igru« ubačen i odvjetnik Ivan Kern. </p>
<p>No, svi s kojima smo razgovarali tvrde da im do sada nitko, ni službeno niti neslužbeno, nije nudio mjesto državnog odvjetnika. Tako sudac Ortynski kaže da više ne želi komentirati takve najave, dodajući kako je »očito da je informacija da bi on mogao postati novi državni odvjetnik trajala samo jedno ljeto«.</p>
<p>Zamjenik državnog odvjetnika Pulišelić, kojeg bi, navodno, na mjestu državnog odvjetnika volio vidjeti ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, kaže kako mu »Ivanišević nikad nije ponudio tu funkciju». »S obzirom da smo obojica članovi Savjeta za suradnju s Haaškim sudom, nekoliko puta sam razgovarao s ministrom Ivaniševićem. No, on mi niti jednom nije ni spomenuo da bih mogao biti predložen za državnog odvjetnika», kaže Pulišelić. Dodaje, međutim, da ne zna nalazi li se ipak u nekim kombinacijama za tužitelja.</p>
<p>Pulišelić je ogorčen nekim napisima u medijima o tome da ga ministar Ivanišević zagovara za državnog odvjetnika, zbog toga što je njegov otac radio s Ivaniševićem na Pravnom fakultetu. »Kad je moj otac bio profesor na Pravnom fakultetu, Ivanišević je bio njegov asistent. No, otada je prošlo dvadesetak godina, tako da su spekulacije o bliskim vezama ministra s mojom obitelji, najobičnija naklapanja«, napominje Pulišelić. On se čudi što se u kombinacijama za državnog odvjetnika ne nalaze i neke njegove kolege u državnom odvjetništvu, te napominje da im je »očito mana to što se ne žele medijski eksponirati, nego samozatajno obavljaju svoj posao«. </p>
<p>Odvjetnik Kern također ističe da mu nitko nije spomenuo da bi mogao postati novi tužitelj. Tek je, kaže, u novinama pročitao da ga za to mjesto »kandidira« bivši državni odvjetnik Krunislav Olujić. Kern, međutim, ne poriče da bi bio zainteresiran za tužiteljsko mjesto, no ne bi bezuvjetno prihvatio tu dužnost. » Dva puta sam već bio tužitelj, odnosno državni odvjetnik, a s tih funkcija otišao sam zbog političkih pritisaka. Prvi puta bilo je to '70-ih zbog pritiska da bez dokaza optužim neke maspokovce, a drugi put '90-ih, zbog nekih nerazjašnjenih afera, nakon kojih sam otišao u odvjetnike«, kaže Kern, koji je sumnjičav da će i novi državni odvjetnik morati raditi po političkom diktatu. To je i razlog zbog kojega bi, kako kaže, dobro razmislio o prihvaćanju funkcije državnog odvjetnika, kad bi mu bila ponuđena. </p>
<p>Inače, prema nacrtu zakona o državnom odvjetništvu koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa, državnog odvjetnika (ubuduće bi se zvao glavni državni odvjetnik) imenovala bi Vlada, na prijedlog ministra pravosuđa. Ranko Marijan, međutim, kaže, kako će se kod izrade konačne verzije tog zakona, usvojiti i prijedlozi državnih odvjetnika i drugih relevantnih osoba u pravosuđu. Poznato je da su neki od njih izrazili nezadovoljstvo time što bi državnog odvjetnika predlagao ministar pravosuđa, tvrdeći da će tako glavni »kriterij» za tužitelja biti politička podobnost. Marijan napominje da će nacrt zakona o državnom odvjetništvu pretrpjeti niz izmjena, a na što će se one sve odnositi, vidjet će se tek u saborskoj proceduri. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Za prvih šest mjeseci Ministarstvu rada i socijalne skrbi - četvorka s upitnikom</p>
<p>Ministru Vidoviću, koji mora riješiti dio problema 350.000 nezaposlenih, 150.000 onih koji rade i ne primaju plaću, te pronaći formulu da se iz plaća 1,3 milijuna zaposlenih namaknu mirovine za više od milijun umirovljenika, mora se, primjerice, priznati pravo da kaže da je isplatu mirovina do petoga u mjesecu obećao za četverogodišnje, a ne šestomjesečno razdoblje...</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - S Ministarstvom rada i socijalne skrbi najbolje surađujemo. Odgovori na pitanja koje postavi Vlada uvijek stižu na vrijeme i uvijek su kvalitetna podloga za pripremu rješenja, a Ministarstvo se dosta uspješno nosi s brojnim problemima u resoru, pa se rad ministra Vidovića i njegovih suradnika može samo pohvaliti. To je, doznajemo, na susretu premijera Račana i najbližih suradnika s ministrom rada i socijalne skrbi Davorkom Vidovićem i njegovim pomoćnicima, kazala potpredsjednica Vlade Željka Antunović.</p>
<p>Takva se ocjena mogla i očekivati, ako se uzme u obzir odjek najvažnijih poteza Vlade i Ministarstva rada i socijalne skrbi prema umirovljenicima, socijalno ugroženima i nezaposlenim roditeljima i roditeljima poljoprivrednicima koji željno očekuju mogućnost da ostvare pravo na dječji doplatak. </p>
<p>Iz temelja se promijenio odnos prema Odluci Ustavnoga suda, iz koje su umirovljenici izvodili i obvezu države da im vrati dugove. Bez obzira na to što dug, kako sada stvari stoje, neće biti vraćen u cijelom iznosu na koji su računali umirovljenici, vlast ga je konačno priznala i počela pripremati modele za rješavanje tog problema. </p>
<p>Iako su svi svjesni realnih mogućnosti države, najveći su »minus« ministru Vidoviću umirovljenici i novinari ubilježili zbog činjenice da se u predstavljanju modela za vraćanje duga uporno zbrajalo »kruške i jabuke«, predstavljajući kako će 2,3 milijarde kuna, koliko će, zapravo, Vlada uložiti u povrat duga umirovljenicima u jednoj godini, u deset godina »narasti« na 23 milijarde. To se izjednačilo s visinom duga i izvelo zaključak da će dug time u cijelosti biti vraćen, iako će tim novcem, prema nekim procjenama, biti riješena tek trećina duga. No, ministar je nešto kasnije zaradio i pozitivnu ocjenu, objavivši da će se i dodatak od sto kuna i šest posto uključiti u mirovinsku osnovicu. Najprije minus, a onda i plus, Ministarstvo rada zaradilo je i kad je riječ o pravu na dječji doplatak za nezaposlene roditelje i roditelje poljoprivrednike. Naime, nova je Vlada najprije do početka iduće godine odgodila primjenu HDZ-ovog zakona kojim su i ti roditelji od ožujka trebali iskoristiti to pravo, ali je Ministarstvo rada ispunilo obvezu koju je pred njega postavio Sabor i otvorilo mogućnost za primjenu Zakona od kraja tekuće godine. Tako bi se zakon ipak trebao primijeniti i na dva posljednja mjeseca ove godine, iako je nedavno objavljeno da se još uvijek ne zna iz kojih će se izvora financirati njegova primjena.</p>
<p>Neupitno pozitivnu ocjenu Ministarstvo zaslužuje jer se uspjelo izboriti da isplata naknada socijalno ugroženim građanima dobije status prioritetne isplate među proračunskim korisnicima. No, za to, podsjećamo, podjednake zasluge ima i Željko Rački, Vidovićev pomoćnik za financije, koji je mimo ministra javno upozorio na mogućnost da socijala i ovu godinu završi s velikim manjkom. Bio je to i svojevrstan pritisak na Ministarstvo financija, s kojim se Vidović baš i nije složio. Štoviše, nije stao ni iza prijedloga za rebalans proračuna u korist socijale, koji su, kako tvrdi, pripremili njegovi suradnici. No, čini se da će manjak novca u tom resoru do kraja godine ipak biti premošten. Uprava za financiranje pripremila je i kvalitetan program prioriteta u isplati i među samim korisnicima socijalnih pomoći, »pročešljani« su financijski planovi svih institucija u socijali, pri čemu su iskorištene sve mogućnosti za štednju. Ministarstvo rada se među prvima odazvalo pozivu premijera za racionalnim trošenjem novca, što pokazuje i odluka o desetpostotnom povećanju cijena u domovima umirovljenika, koje je najavljeno kao prvi korak do postizanja stvarne cijene smještaja. Riječ je o potezu koji je izazvao priličnu buru u javnosti, ali i o dosljednoj primjeni Zakona o socijalnoj skrbi i pravila -pomozi si sam pa će ti i država pomoći. Kad bismo školskom ocjenom morali procijeniti šest mjeseci Ministarstva rada i socijalne skrbi, bila bi to - četvorka s upitnikom. No, ta je ocjena na »tankim nogama« i zbog toga što za nešto više dosad nije bilo ni vremena ni mogućnosti. Ministru Vidoviću, koji mora riješiti dio problema 350.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, 150.000 onih koji rade i ne primaju plaću, kao i stotine tisuća onih koji su prijavljeni na minimalac, te pronaći alkemijsku formulu da se iz plaća 1,3 milijuna zaposlenih namaknu mirovine za više od milijun umirovljenika, mora se, primjerice, priznati pravo da kaže da je isplatu mirovina »do petoga u mjesecu« obećao za četverogodišnje, a ne šestomjesečno razdoblje...</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Za sjednicu Zastupničkog doma već pristiglo 14 zakona i izvješća</p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Pred predstojeću sjednicu Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora najavljenu za 27. rujna u saborska radna tijela pristižu zakonski tekstovi i izvješća. Slijedom najava i predstavnika Vlade i parlamenta, jedna od najvažnijih točaka dnevnog reda vjerojatno će biti Prijedlog nacrta izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske.</p>
<p>U Tajništvu Sabora već su zaprimljena dva izvješća, ono o provedbi programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2000., te ono o požarima i stanju hrvatskog vatrogastva u prvih šest mjeseci ove godine, te od 1. do 10. srpnja ove godine. Uz to, u Tajništvo je, za sada, stiglo još 13 zakonskih prijedloga i izvješća. Među njima su izvješće o izvršenju Državnog proračuna za prvih šest mjeseci, zatim izvješće o poslovanju HRT-a za razdoblje od siječnja do svibnja 2000. te godišnje izvješće o radu Mirovinskog zavoda. </p>
<p>U dnevni red prve sjednice najvjerojatnije će biti uvršteni i prijedlozi odluka o razrješenju članova Državnog sudbenog vijeća, te konačani tekstovi zakona o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Saboru te Kaznenog zakona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Na reviziju i statusi pripadnika HVO-a koje financira Hrvatska? </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - U utorak su se u Ministarstvu hrvatskih branitelja sastali predstavnici tog ministarstva i Federalnog ministarstva za pitanje branitelja i invalida Domovinskog rata Federacije BiH. Sastanak je održan kako bi se riješili stradalnički statusi pripadnika HVO-a, koje financiraju hrvatska ministarstva branitelja i obrane.</p>
<p>»Ovaj sastanak je nastavak dogovora o suradnji i razmjeni iskustava započetih prigodom posjeta premijera Ivice Račana i članova njegove Vlade BiH, a u cilju iznalaženja trajnoga i sveobuhvatnog rješenja vezanog za pomoć koju Hrvatska pruža stradalnicima BiH«, istaknula je za Vjesnik glasnogovornica Ministarstva hrvatskih branitelja Andrea Pavlović. Ona je izjavila da su ministar Ivica Pančić i zamjenik ministra Federalnog ministarstva federacije BiH Marko Arapović iskazali spremnost da se mirovinska i invalidska prava stradalnika Domovinskog rata u Federaciji BiH reguliraju na novim osnovama. »To podrazumijeva usporedbu vjerodostojnosti dokumenata na temelju kojih pripadnici HVO-a sada primaju novčane naknade«, kazala je ona, dodavši da će se svi problemi rješavati otvorenim razgovorom i suradnjom kako bi se došlo do cjelovita rješenja kojim će se regulirati zaštita prava branitelja za koje skrbi Hrvatska</p>
<p>Na upit o koliko branitelja iz BiH danas skrbi Ministarstvo branitelja, Pavlović je, ne precizirajući točnu brojku, istaknula da se trenutačno uspoređuju podatci.</p>
<p>Također je kazala da, kada je riječ o hrvatskim braniteljima, to ministarstvo skrbi o 32.000 vojnih invalida Domovinskog rata, 9.731 obitelji poginulih, 1.388 obitelji nestalih hrvatskih branitelja, te 3.642 ranjenih ili zatočenih civila. (A.Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Strugar najavio hvatanje u koštac s problemima hrvatskoga školstva</p>
<p>PULA, 5. rujna</p>
<p> - Iako nam mnogo toga nije sklono, odlučni smo uhvatiti se u koštac s problemima hrvatskoga školstva radi ostvarenja naše vizije suvremene škole. Temeljito ćemo razraditi standarde obrazovanja i njegova financiranja do 2004. godine. Predali smo Vladi ocjenu našega rada u prvih osam mjeseci, pri čemu smo se vodili činjenicom da s posebnom ozbiljnošću sagledamo probleme kojih je bilo u izobilju, posebno kad je riječ o provedbi izbora ravnatelja i stvaranju materijalnih preduvjeta za rad i obnovu škola, rekao je ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar u utorak na radnom sastanku s pročelnicima županijskih ureda, ravnateljima osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova iz Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. </p>
<p>Govoreći o izboru novih ravnatelja, Strugar je kazao da je imenovano 668 ravnatelja u osnovnim i 311 u srednjim školama, te da se za ta mjesta natjecalo 2.700 kandidata. Dodao je da praktički i nije bilo kandidata na koje nisu stizale pritužbe s terena.
I zakonska regulativa se prilagođava intenciji suvremene škole, rekao je Strugar, izvijestivši da je upućen u saborsku proceduru, zakon o udžbenicima, te da uskoro slijede i prijedlozi izmjena i dopuna zakonâ o osnovnom i srednjem školstvu. Pri tome, istaknuo je, valja razriješiti i dosadašnje nejasnoće o načinu osnivanja i financiranja privatnih škola. Prema Strugarovim riječima, stanje u školstvu je bremenito problemima, ali zahvaljujući kadrovskim potencijalima i razumijevanju dijela županija poput Istarske, koja snosi polovicu troškova u obnavljanju i gradnji škola, sadašnje stanje moguće je postupno, ali i temeljito mijenjati. </p>
<p>»Želimo ostvariti autonomiju škole tako što će u njoj funkcionirati zajednička odgovornost, ravnopravnost i kreativnost«, zaključio je Strugar. (M.U.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Predsjedništvo HDZ-a odbilo Pašalićev prijedlog o koaliciji s desnicom </p>
<p>ZAGREB, 5. rujna</p>
<p> - Odbacujemo prijedlog člana Središnjeg odbora, dr. Ivića Pašalića za koaliciju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sa strankama desnice, a o čemu se ovih dana nagađalo i u medijima. Kazao je to predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u stanci sjednice Predsjedništva stranke u utorak. Dodao je da HDZ odbacuje navode iz Slobodne Dalmacije prema kojima je on sudjelovao u tim planovima i predložio Miroslava Tuđmana za lidera takve koalicije. </p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks istaknuo je da nema zaokreta stranke u desno, jer na to, osim zaključka Središnjeg odbora, obvezuje i program stranke i Programska deklaracija HDZ-a, prihvaćena na Petom općem saboru. Dodao je kako se u modernom svijetu desnica uvijek povezuje s autoritativnim i nedemokratskim tendencijama, a to bi udaljilo HDZ od zajednice europskih demokratskih stranaka i stoga će se ustrajati na stabilizaciji HDZ-a kao narodnjačke, demokršćanske stranke. Sanader je istaknuo da HDZ nema potrebe koalirati ni sa strankama desnice ni šestorice, nego želi biti alternativa sadašnjoj vlasti.</p>
<p>»Na eventualnu sastanku Zlatka Canjuge, na kojem bi se trebalo raspravljati o frakciji u HDZ-u, uz njega bi mogli biti jedino predstavnici medija, ali ne i zastupnici HDZ-a u Saboru«,odgovorio je Šeks na upit novinara tko će od zastupnika prihvatiti Canjugine ideje o frakcijama. Sanader je zaključio kako je razbijanje HDZ-a frakcijama nedopustivo, ali i dodao kako su dobro došli svi prijedlozi koji mogu pomoći demokratizaciji stranke. Istaknuo je kako će Postupovnik Visokog suda časti HDZ-a razriješiti i stegovni postupak koji se vodi protiv Canjuge.</p>
<p>Sanader je osudio najnovije izjave predsjednika Stjepana Mesića prema kojima se vodi istraga protiv nekih članova obitelji Tuđman. Također je komentirao i najnovije napise u Nacionalu o brifiranju haaškog svjedoka Milivoja Petkovića što se povezuje s bivšom vlašću. (G.J.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000906].
|
