NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000706].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 237004 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.07.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račanova vlada ide na rekonstrukciju, ali ne zbog želja javnosti, nego zbog stranačkih nadigravanja! </p>
<p>Kad bi površno pročitao novine i pogledao televiziju, odnosno čuo glas javnosti, Ivica Račan bi se najprije trebao odreći Slavka Linića i Ivice Pančića, ali bi u tom slučaju priznao ogromne Vladine pogreške (osobno je zatražio od Pančića objavljivanje imena invalida, kao što je inzistirao na Linićevu dolasku u Vladu), što cijelu Vladu vodi u - ostavku. To se neće dogoditi, a Linić i Pančić će otići samo na vlastito inzistiranje, čemu pak nisu skloni / Račan ne želi raskol s HSLS-om, pa mu se ne isplati smjenjivati te ministre, osim kad bi, upozorenja radi, ponudio jednog SDP-ovog ministra za jednog HSLS-ovog, ali to je još jedna preriskantna igra / Budući da se HSS drži one »šutnja je zlato«, najavljeno ovoljetno mirenje ili razračunavanje s LS-om, HNS-om i IDS-om donijet će najavu rekonstrukcije</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Vlada će najesen vjerojatno biti rekonstrirana, objavio je premijer Ivica Račan, a da pritom nije naveo ni razloge za to niti imena ljudi koje će se promijeniti. Mnogo dalje nije otišao ni predsjednik Stipe Mesić, koji je rekonstrukciju obrazložio time što su neki u Vladi bili dobri za prvih nekoliko mjeseci, a novo razdoblje traži nove ljude. Rekonstrukciju smatraju dobrom i neki istaknuti čelnici šestorice, ali ni oni ne žele javno govoriti o razlozima za to. Očito, u javnosti nema euforije zbog pozitivnih rezultata, ali to očito nije jedini povod predstojećim promjenama u Vladi. Više od polovice članova Vlade našlo se prošlih mjeseci na udaru ili raznih udruga, ili sinidata ili masa nezaposlenih. To istodobno ne znači da ministri nisu u pravu, ali to jamačno nelagodno pritišće Vladu koja ne zna kako izbjeći udarce što dolaze s različitih strana. Slavka Linića napadaju svi koji su u seriji stečajeva ostali bez posla, poput radnika »Name«, bez obzira što je SDP u predizbornoj kampanji najavljivao politiku stečajeva s preustrojem, ali valjda nitko nije očekivao takve posljedice. Ivicu Pančića napada većina čelnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata, iako je i sljepcu jasno da se na invaliditetima kralo. Davorko Vidović je ponudio način isplate pokradenih mirovina time što je ipak uveo isplatu dječjih doplataka, ali ga umirovljenici optužuju da način isplate mirovina nije dobar. Božidar Pankretić tek se našao pred prvom paljbom poljoprivrednika zbog ulaska Hrvatske u WTO i jeftinijih uvoznih poljoprivrednih proizvoda, iako se predizborno najavljivao ulazak u WTO.</p>
<p>Iako predizborno nije najavio ništa posebno, Božo Kovačević se odupire ilegalnoj gradnji, pa je protiv sebe okrenuo čak i dio vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj. Stjepana Ivaniševića napada Udruga sudaca, Hrvoja Kraljevića rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren... I, kad se sve to zbroji, Vladu napada znatan dio građanstva. Koji dio? Mnogi će reći da su to većinom (ne računa li se umirovljenike) oni, koji su za HDZ-ove vlasti nezasluženo živjeli natprosječno, ali da Vlada na čelu s Ivicom Račanom ne zna jednostavno »pomesti« kritičare, koji se protive - provođenju zakona. Dapače, novo istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) potvrđuje da se Vladi zamjera neodlučnost.</p>
<p>No, ta nedolučnost nije najvažnija podloga za stvaranje loše javne slike o Vladi, ali je vrlo indikativna za stranački razdor u vlasti, koji je izbio na površinu brže no što je itko očekivao. Pokazalo se da je gotovo svaka stranka od prvog dana Vladina djelovanja mislila na sebe i svoje interese, a ne na državne, što se odnosi i na HSLS, SDP-ovog koalicijskog partnera. Naime, kako god je nakon određenih poteza Vlada dobivala ili gubila na popularnosti, tako su se mijenjali stranački odnosi u šestorici, a kako je javnost (barem ona glasnija) većim dijelom negativno percipirala Vladine poteze, tako se i dobar dio stranaka šestorice manje ili više otvoreno suprotstavljao SDP-u ne bi li se tu stranku okrivilo za sve loše u Hrvatskoj. Zato uopće nije pitanje to hoće li iz Vlade otići ministri na koje dio javnosti pritišće, već hoće li iz nje otići oni iza kojih stoje stranke, nespremne podmetnuti leđa i zbog SDP-a i zbog Vlade, pa i u njezinim najtežim trenucima.</p>
<p>A što da SDP očekuje kad u trenucima napada na Pančića taj isti ministar riječima »to su problemi Ministarstva obrane i iz njega proizašlog Ministarstva branitelja« neizravno zove u pomoć Jozu Radoša, ali od njega nema znatnije zaštite, bez obzira što je u predizbornoj kampanji Ministarstvo obrane označeno »državom u državi« i »leglom kriminala«, koje je pokušao očistiti još Andrija Hebrang. Iako je i predsjednik Mesić podržao Pančića, to nije na pravi način učinio HSLS i njegov predsjednik Dražen Budiša, koji tim i sličnim potezima stalno oživljava svoju tezu o osvajanju glasova i simpatija nezadovoljnih HDZ-ovaca.</p>
<p>Na nezadovoljstvo Vladinim potezima, za HNS i LS odlično su se nadovezali i njihovi uspjesi, a SDP-ovi neuspjesi na lokalnim izborima od Zagreba na niže. Ti neuspjesi, naročito ako se nastave, mogu uzdrmati SDP, samim time i Vladu u kojoj te dvije stranke imaju, kao i IDS, po jednog ministra, ali čiji su članovi i te kako kritizirali Vladu. Dapače, Zlatko Kramarić najavljuje nastavak kritika, Damir Kajin podržava rekonstrukciju Vlade, a samo Vlado Gotovac u ime LS-a zauzdava takva razmišljanja, tvrdeći da se sukobima u Vladi i šestorici Hrvatska bavi sasvim nevažnim pitanjima, dok se bitna (ponekad pogubna) zanemaruju.</p>
<p>Zdravko Tomac najavljuje ovoljetno sređivanje stanja u šestorici u što očito Račan ne vjeruje previše, pa najavljuje rekonstrukciju Vlade, bez obzira blefira li pri tom ili misli ozbiljno. No, Tomac se nada nečemu još važnijem, a to je izglasavanje ustavnih promjena i nekih zakona kojima bi se popravilo Vladinu sliku u javnosti. Što, ako se to ne dogodi? Rekonstrukcija je neminovna, ali promjene će biti rezultat stranačkih nadigravanja, a ne želja javnosti. Kad bi površno pročitao novine i pogledao televiziju, odnosno čuo glas javnosti, Ivica Račan bi se najprije trebao odreći Slavka Linića i Ivice Pančića, ali bi u tom slučaju priznao ogromne Vladine pogreške (osobno je zatražio od Pančića objavljivanje imena invalida, kao što je inzistirao na Linićevu dolasku u Vladu), što cijelu Vladu vodi u - ostavku. To se neće dogoditi, a Linić i Pančić će otići samo na vlastito inzistiranje, čemu pak nisu skloni. Uostalom, sudski razvoj događaja vrlo bi lako mogao spasiti Pančića.</p>
<p>Račan ne želi raskol s HSLS-om, pa mu se ne isplati smjenjivati te ministre, osim kad bi, upozorenja radi, ponudio jednog SDP-ovog ministra za jednog HSLS-ovog, ali to je još jedna preriskantna igra u kojoj vladajući u Vladi pokazuju svoje slabosti. Budući da se HSS drži one »šutnja je zlato«, najavljeno ovoljetno mirenje ili razračunavanje s LS-om, HNS-om i IDS-om donijet će najavu rekonstrukcije. Naime, sa samo tri ministra tih triju stranaka ne kotiraju bogzna kako, a najproblematičniji u cijeloj priči je Božo Kovačević, čiji bi odlazak s mjesta ministra lako uzrokovao negativan odijum prema Vlade. Ostala dva ministra koji bi mogli otići razlazom triju jačih i triju slabijih stranaka su Ivan Jakovčić, čija početna popularnost blijedi na račun Tonina Picule, te Radimir Čačić, koji se svojski trudio da zasjedne na mjesto ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ali HNS želi postati remetilačkim faktorom SDP-u i to ne krije.</p>
<p>Dakle, smjene u Vladi ponajviše će biti rezultatom političkih obračuna među strankama šestorice. Naravno, Račanu sada nema nazad, ali ako se tijekom ljeta doista smire odnosi, vrlo lako će zahtijevati promjene na mjestima pomoćnika i zamjenika. Nakon toga će možda reći da nigdje kategorički nije najavio smjenu ministara, što je točno, već promjene u Vladi, koja se ne sastoji samo od ministara. Dakle, premijerove riječi se u ovom trenutku mogu shvatiti kao poruka. Način na koji će je druga strana protumačiti i odgovoriti, bit će važan pokazatelj promjena u Vladi.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ako Hrvati ne uspiju ostvariti svoja ustavna prava u BiH, mogli bi se početi masovno useljavati u Hrvatsku!?</p>
<p>Predsjednik Vlade Ivica Račan u utorak je u Kopenhagenu, za službenog posjeta Danskoj, izjavio da bosanskohercegovački Hrvati više neće sudjelovati na izborima u Hrvatskoj, naglašavajući da oni nisu dijaspora, već autohtoni narod / Kao najmalobrojniji i najraseljeniji narod, Hrvati u BiH su u najtežem položaju. Oni će se zato, ma koliko ih se upućivalo na to da »sreću traže u svojoj zemlji Bosni«, neprekidno osvrtati na Zagreb, očekujući pomoć ili - ako se unatoč svemu ne uspiju izboriti za položaj koji im jamči postojeći ustavnopravni okvir - tražiti utočište u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Ovih su se dana zbila dva događaja kojima se na nov način definira položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini: predsjednik Vlade Ivica Račan u utorak je u Kopenhagenu, za službenog posjeta Danskoj, izjavio da bosanskohercegovački Hrvati više neće sudjelovati na izborima u Hrvatskoj, naglašavajući da oni nisu dijaspora, već autohtoni narod, a nekoliko dana prije, potkraj prošlog tjedna, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku iz koje proizlazi da su sva tri naroda u BiH - Bošnjaci, Hrvati i Srbi - konstitutivna na cijelom teritoriju BiH.</p>
<p>Račanov istup u Danskom vanjskopolitičkom društvu posve je na tragu politike aktualne hrvatske Vlade prema susjednoj državi. On je, doduše, naglasio da ne govori u ime koalicije šest stranaka, nego u svoje, no poznato je da su se stranke sadašnje vladajuće koalicije u vrijeme dok su bile u oporbi oštro protivile postojanju lista za dijasporu, odnosno zakonskim rješenjima koja su omogućavala da na hrvatskim parlamentarnim i predsjedničkim izborima sudjeluju i vlasnici hrvatskih putovnica koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj ili, kako se često kaže, koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj. (Praktički istodobno dok je Račan u Kopenhagenu govorio o tome da Hrvati iz BiH neće više sudjelovati na izborima u Hrvatskoj, potpredsjednik njegove stranke dr. Zdravko Tomac u Zagrebu je, u Europskom domu, naglasio da je politika nove Vlade prema BiH identična politici koju je on zastupao od 1990. te da ona podrazumijeva cjelovitu BiH u kojoj će Hrvati biti jedan od triju ravnopravnih naroda.)</p>
<p>Donošenjem izbornog zakona - kad za to dođe vrijeme, a svakako prije izbora za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora, predviđenih za proljeće iduće godine - aktualna će hrvatska vlast i formalno bosanskohercegovačke Hrvatime uputiti da interese ostvaruju u svojoj zemlji. Sve teorijske pretpostavke za to postoje - Washingtonski i Daytonski sporazumi, dopunjeni odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svakog od triju naroda na cijelome teritoriju BiH čine solidan ustavnopravni okvir za ostvarivanje pune ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Problem je, međutim, u tome što s tim okvirom stvari stoje otprilike kao i s čuvenim Staljinovim ustavom, koji je bio najdemokratskiji na svijetu, ali ga se sovjetske vlasti nisu držale.</p>
<p>U skladu s odlukom Ustavnog suda, Hrvati u BiH su kosntitutivan narod na svakom dijelu teritorija, ali oni uistinu na 49 posto teritorija, u Republici Srpskoj, ne mogu ostvariti ni najelementarnija ljudska prava - ne mogu se izboriti za povratak u svoje domove iz kojih su protjerani tijekom rata, a ni na preostalih 51 posto teritorija, u Federaciji BiH, stanje nije sjajno. Osim općenito niske razine ljudskih prava i katastrofalnih gospodarskih prilika, u nekim od općina Hrvati još teško ostvaruju pravo na povrat imovine (u drugim općinama ta prava ne mogu ostvariti Bošnjaci), a o zapošljavanju, obrazovanju na svome jeziku, odgovarajućoj zastupljenosti u medijima... još je iluzorno i razmišljati. Zdravko Tomac je na predavanju u Europskom domu naglasio da »Dayton mora poništiti rezultate etničkih čišćenja« te da »bez povratka Hrvata nema demokratske, suverene i cjelovite Bosne i Hercegovine«, no pitanje je može li se etničko čišćenje poništiti, ima li međunarodna zajednica snage za to, raspolaže li odgovarajućim metodama i, na koncu, je li joj uopće stalo do rješenja problema s kojima se građani BiH suočavaju na mikroplanu. Jer, istodobno dok načelno inzistiraju na multietničkoj BiH, međunarodni predstavnici u BiH prave »trule kompromise«, bezrezervno podržavaju političke garniture u Republici Srpskoj, koje se prema povratku prognanih Hrvata i Bošnjaka odnose isto kao i SDS, utvrđuju pravila za registraciju birača primjenom kojih se omogućuju drastične promjene u nacionalnom sastavu biračkog tijela u pojedinom općinama (mnogi su u BiH skloni ustvrditi da je riječ o legalizaciji etničkog čišćenja!)... Moguće je da oni računaju s »igrom na duge staze«, ali gube iz vida da mnogi prognani i izbjegli stanovnici BiH neće dočekati kraj te igre, nego će se, suočeni s egzistencijalnim problemima, odseliti u treće zemlje ili stvoriti dom u mjestu privremenog boravka u samoj BiH.</p>
<p>U cijeloj toj priči Hrvati su, kao najmalobrojniji i najraseljeniji narod, u najtežem položaju. Oni će se zato, ma koliko ih se upućivalo da »sreću traže u svojoj zemlji«, neprekidno osvrtati na Zagreb, očekujući pomoć ili - ako se unatoč svemu ne uspiju izboriti za položaj koji im jamči postojeći ustavnopravni okvir - tražiti utočište u Hrvatskoj.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HSLS i IDS se protive tome da Hrvati iz BiH glasuju u Hrvatskoj, a HDZ i HSP su za ostanak liste za dijasporu</p>
<p>Najžešće i vjerojatno »najopasnije« pitanje za postizanje konsezusa o promjeni Ustava bit će jamačno ono, koje je u prijedlogu poslanom Saboru izostavljeno - pitanje dijaspore. Kako će se promjenama Ustava regulirati zastupljenost dijaspore u Saboru i njihovo biračko pravo, ostavljeno je otvorenim pitanjem, što će vjerojatno potaknuti žestoke saborske rasprave. Jasno je to i iz reakcija oporbenih stranaka na izjavu premijera Ivice Račana o tome da nije sklon sudjelovanju dijaspore u Zastupničkom domu te da će Hrvatska prekinuti sudjelovanje Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj.</p>
<p>»Očito je da Vlada pokušava igrati skrivenim kartama, jer Račanova izjava kojom se protivi dijaspori u Saboru nije ni natuknuta u prijedlogu promjene Ustava. Vlada očito nastoji udovoljiti zahtjevima međunarodne zajednice da se Hrvati iz BiH isključe iz glasovanja u Hrvatskoj, što je HDZ-u neprihvatljivo kao i svaka ideja o ukidanju posebne saborske zastupljenosti državljana s prebivalištem izvan zemlje«, komentirao je u srijedu parlamentarni šef najjače oporbene stranke Vladimir Šeks, pozivajući se na primjer Italije u kojoj se već godinama raspravlja o tome da se talijanskim državljanima koji ne žive u zemlji omogući određen broj zastupnika u parlamentu. Osim toga, Šeks je nezadovoljan i time kako se pristupilo promjenama Ustava, pa podsjeća da su u izradu Ustava 1990. godine bili uključeni svi relevantni politički čimbenici, pa i oporba. »Na žalost, ovoga puta oporba je svjesno i namjerno potpuno isključena i to nije demokratski, jer bi se pri izradi Ustava trebalo težiti konsenzualnim rješenjima, a ne dovoditi nas pred svršeni čin«, kaže Šeks. On drži da će glavni pravci promjena biti HDZ-u prihvatljivi. Stranka o tome tek treba raspraviti, ali Šeks smatra da će se složiti s promjenama po kojima bi Vlada odgovarala Saboru, a Predsjednik zadržao nadzor nad sigurnosnim sustavom i predstavljanjem zemlje u svijetu u sporazumu sa Vladom, kao što podržava i ostanak te jačanje uloge Županijskog doma.</p>
<p>Na primjere Italije, Irske i Portugala poziva se i prvi HSP-ovac Anto Đapić, koji Račanovu izjavu o dijaspori drži zaprepašćujućom i protuustavnom, jer svaki državljanin Hrvatske ima aktivno i pasivno pravo glasa. »Čak i nije riječ o gafu, nego o namjernoj izjavi koja, ostvari li se, znači korak nazad za Hrvatsku i što se HSP-a tiče, konsenzus o promjenama Ustava nije moguć krene li vladajuća koalicija u tom smjeru«, kaže Anto Đapić, dodavši da se može raspravljati o broju predstavnika dijaspore u Zastupničkom domu, ali o njihovu ukidanju ne, jer se to protivi hrvatskim nacionalnim interesima. HSP-u je dakle neprihvatljiva ideja o tome da državljani Hrvatske koji žive izvan zemlje imaju pravo glasovanja ili kandidiranja na stranačkim ili neovisnim listama, a čak i u tom slučaju bi im se trebalo omogućiti dopisno glasovanje, čemu se SDP protivi iz - sasvim stranačkih interesa, jer zna da u tom dijelu pučanstva nema potporu. »Šest zastupnika iz dijaspore u Saboru doista nije ključno, a mnogo znači za hrvatske interese. Ukidanje njihova predstavništva je protuustavno. Što to znači da Srbi mogu glasovati, a Hercegovci ne?« Đapić kaže da se time ruši sve dobro što je u prošlih 10 godina napravljeno. Osim toga, drži sumanutom ideju o tome da Vlada može predložiti raspuštanje Sabora, što je daleko od parlamentarizma u kojemu Vlada odgovara Saboru, a ne Sabor Vladi. Opći okvir za raspravu o promjeni Ustava je Đapiću neprihvatljiv, a konsenzus u tom slučaju nije moguć.</p>
<p>Promjene Ustava u najavljenim okvirima podržava i DC, istaknuo je Mate Granić, a što se tiče glasovanja Hrvata iz BiH, Hrvatska po Daytonskom sporazumu treba potpisati sporazum s BiH o dvojnom državljanstvu, pa DC ne smatra da su Hrvati u BiH dijaspora, nego konstitutivni narod. DC se još nije odredio o tome te smatra da to i nije predmet ustavnih promjena.</p>
<p>Potpuno drukčije mišljenje od HSP-ova i HDZ-ova o problemu glasovanja Hrvata iz BiH imaju članice vladajuće koalicije. HSLS-ovac Vilim Herman ističe da ne treba brkati pitanje biračkog prava dijaspore s pitanjem općeg prava glasa hrvatskih građana. Što se tiče prava glasovanja Hrvata iz BiH u Hrvatskoj, Herman tvrdi da su oni konstitutivan narod u BiH i svoje biračko pravo ostvaruju u toj državi. Decidiran je i stav IDS-a koji je, kaže Damir Kajin, a priori protiv toga da se građane iz BiH bez prebivališta u Hrvatskoj tretira kao dijasporu i da na parlamentarnim izborima, posredstvom posebne izborne jedinice, ulaze u Sabor i determiniraju sudbinu građana Hrvatske. No, dodaje, nije mu jasno zašto su se neke stranke vladajuće koalicije svojedobno zauzimale za taj pristup. Što se tiče državljana Republike Hrvatske na privremenom radu u inozemstvu, njima treba omogućiti sudjelovanje u javnom i političkom životu Hrvatske, jer je to uobičajeno i u većini europskih zemalja, ali se otvara pitanje izbornog zakona iz kojega treba izbaciti posebnu listu za dijasporu, zaključio je Kajin. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Trnka: Račanov logičan potez; HDZ BiH: Nismo iznenađeni</p>
<p>Kasim Trnka, savjetnik predsjedavjućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića za pravna pitanja i bivši veleposlanik BiH u Zagrebu izrazio je u srijedu u posebnoj izjavi Vjesniku zadovoljstvo stavom hrvatskoga premijera Ivice Račana o tome da hrvatski državljani s prebivalištem u BiH ne bi trebali sudjelovati na izborima za tijela vlasti u Republici Hrvatskoj.</p>
<p> »Smatram ta stajališta logičnim«, rekao je Trnka. »Takaj stav je sukladan orijentaciji na osnovi koje su vladajuća šestorica dobili povjerenje građana Republike Hrvatske na izborima, odnosno prihvaćanje BiH kao suverene i ravnopravne države s kojom Hrvatska treba graditi dobrosusjedske i prijateljske odnose. U tom je smislu logično da građani obiju zemalja ostvaruju svoja građanska, dakle i državljanska prava prema mjestu prebivališta, naravno i biračko pravo«, smatra Trnka. Dodao je da je Daytonski sporazum, doduše, ostavio mogućnost za dvojno državljanstvo, no u tom je sporazumu mogućnost dvojnog državljanstva uvjetovana postizanjem međudržavnog sporazuma o tom pitanju. Na žalost, kaže Trnka, Hrvatska i BiH toš nisu zaključili taj ugovor, iako je on još dok je bio bosanskohercegovački veleposlanik u Zagrebu radio na njegovu zaključivanju. »U ugovoru o dvojnom državljanstvu precizirali bi se međusobni odnosi, uključujući aktivno i pasivno biračko pravo. Mislim da bi trebalo ozbiljno pristupiti pripremanju tog sporazuma, kojim bi se uklonili svi nesporazumi«, napominje Trnka.</p>
<p>Glasnogovornik HDZ-a BiH Zoran Tomić tvrdi da za tu stranku spomenuta inicijativa nije iznenađenje. »Članovi tadašnje oporbene šestorice najavili su je za izborne kampanje, a i nakon izborne pobjede«, kaže Tomić. »Smatramo da, kad je riječ o tom pitanju, nova vlast mora pronaći takav modus da ne ugrožava Ustav Republike Hrvatske i prava Hrvata u BiH«. Podsjetimo, većina Hrvata u BiH glasovala je na dosadašnjim izborima za HDZ, no zabilježen je i relativno mali ukupan broj birača koji su izašli na hrvatske izbore. To se tumači i nezainteresiranošću Hrvata za glasovanje na tim izborima. No, glasnogovornik Tomić smatra da nije u pitanju nezainteresiranost Hrvata u BiH, već sasvim drugi razlozi. »Relativno loš odziv treba najprije promatrati u kontekstu krajnje loših vremenskih uvjeta kad su se održavali ti izbori i u kontekstu ograničenog broja biračkih mjesta«. Otprije se zna da su gotovo sve bošnjačke stranke protiv glasovanja Hrvata s prebivalištem u BiH na izborima u Hrvatskoj, a sličan stav ima i većina oporbenih stranaka u BiH s hrvatskim predznakom. (A. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić i Zenko otkrili bistu Hermana Bolléa, graditelja Mirogoja</p>
<p>Bista, djelo kipara Josefa Beyera, svečano otkrivena ispred crkve Krista Kralja na Mirogoju/ Bollé - rođenjem Francuz, odgojem i obrazovanjem Austrijanac, a vlastitim izborom Hrvat/ O plemenitom duhu tolerancije Zagreba svjedoče tri simbola na arkadama: katolički i pravoslavni križ, te židovska zvijezda</p>
<p>Pred brojnim uglednicima, vijećnicima Gradske skupštine, ali i predstavnicima stranih veleposlanstava, u srijedu je na zagrebačkom groblju Mirogoj, ispred crkve Krista Kralja, otkrivena bista arhitekta Hermana Bolléa, graditelja Mirogoja. Bistu, koja je djelo kipara Josefa Beyera, otkrili su gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i predsjednik Gradske skupštine dr. sc. Franjo Zenko.</p>
<p>- Herman Bollé bio je skroman čovjek, pa je tako i njegova bista ostala u gipsu, odnosno nikada nije izlivena. Sâm Bollé se na Mirogoj »potpisao« jednostavnom crnom pločicom, kazala je predstavljajući bistu dr. Željka Čorak, koja ju je i otkrila i koja je, kako je rečeno, najzaslužnija za njezino postavljanje u mirogojskim arkadama. Kako je kazala dr. Čorak, Bollé je bio rođenjem Francuz, odgojem i obrazovanjem Austrijanac, a vlastitim izborom Hrvat, jer je u Hrvatsku stigao na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera i ovdje ostao pola stoljeća, ostavivši svoj potpis na brojnim objektima u Zagrebu, ali i u drugim dijelovima Hrvatske.</p>
<p>- Mirogoj i njegove arkade svjedoče o nevjerojatnoj ambicioznosti tadašnjeg grada, jednako kao što je o tome svjedočio park Maksimir, koji je, kada je načinjen, bio veći od tadašenjeg Zagreba, kazala je dr. Čorak. No, ono što je iznimno važno jest činjenica da se na jednoj od glavnih kupola Arkada nalaze tri simbola: katolički i pravoslavni križ, te židovska zvijezda. Ta tri simbola, koja su ostala nedirnuta i tijekom Drugog svjetskog rata, svjedoče o duhu tolerancije kojeg je njegovao ovaj grad, oni su, kazala je Željka Čorak, »plemenita legitimacija Zagreba«. </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik nakon Mirogoja se uputio na Srebrnjak, u Specijalnu bolnicu za bolesti dišnog sustava djece i mladeži. U prisustvu Gertie Munro, supruge britanskog veleposlanika u Hrvatskoj, Milan Bandić je svečano otvorio obnovljeni Odjel za liječenje tuberkulozne mladeži. (Iva Ušćumlić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Završen prvi upisni krug u srednje škole, u petak predaja prijava za drugi krug </p>
<p>Nakon što su dan ranije na oglasnim pločama škola obznanjeni bodovni rezultati upisa, učenici su u srijedu pred 52 zagrebačke škole ponovo stvorili gužve. Upisi su počeli u 8 ujutro, a najveće gužve većina je škola zabilježila oko 10 sati, kada je po školskim hodnicima prolazilo i po nekoliko stotina budućih srednjoškolaca. </p>
<p>Prvi službeni rezultati o broju upisanih učenika bit će poznati u srijedu kasno navečer, do kada će se pojedinačni podaci po školama obrađivati u Gradskom uredu za obrazovanje i šport. Zasad je poznato to da je na 12.417 upisnih mjesta stiglo 11.836 prijava. Prema službenim podacima Gradskog ureda za obrazovanje i šport, obrađenim protekloga tjedna, na 3.506 mjesta koliko je Odlukom o upisu odobreno 21 zagrebačkoj gimnaziji, stiglo je 3.474 prijava. Slobodnih mjesta ima u IX., XII., XIII., Jezičnoj gimnaziji Lucijana Vranjanina, Klasičnoj gimnaziji i Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Mjesta je za drugi upisni krug ostalo i u 20 srednjih škola, ali ne u svim programima. </p>
<p>U tehničke i srodne škole koje raspolažu sa 4.423 slobodna mjesta, stiglo je 4.387 prijava, a na 1.166 mjesta u obrtničkim školama stiglo je čak 1.354 prijava. U glazbene i plesne škole koje imaju 359 mjesta, stiglo je 282 prijava, a za likovne programe u umjetničkim školama, gdje je 195 slobodnih mjesta, stiglo je 146 prijava. </p>
<p>Učenici koji se nisu uspjeli upisati na prvom ljetnom roku, imaju još šansu na drugom, odnosno na dva jesenska roka. Prijave za drugi upisni krug u ljetnome roku predavat će se već u petak, 7. srpnja. Posljednji rok za upis, na kojemu nema bodovnih ograničenja za one škole koje nisu uspjele popuniti kapacitete, je 27. kolovoza. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Studenti kroatistike za završni ispit moraju pročitati 441 knjigu!?</p>
<p>Završni ispit iz novije književnosti - noćna mora studenata kroatistike na Filozofskom fakultetu/ Apsolventi: Čovjek mora biti lud da pročita tolike knjige/ Za prolaz na pismenom potrebno 35 od ukupno 40 bodova/ Pala na usmenom zbog Krležinih »Zastava«</p>
<p>Svaki student ima svoju noćnu moru</p>
<p> - profesora koji na ispitu traži nemoguće. Ili gotovo nemoguće, jer na kraju, nakon mjeseci, pa i godina učenja, ipak se nekako prođe. No da će završni ispit nekome pretvoriti studij u »pakao«, nisu se nadali apsolventi kroatistike na Filozofskom fakultetu koji su ovoga tjedna, još jednom, po tko zna koji put, izašli na završni iz književnosti i - pali. A o razlozima zašto su pali (od njih 60-ak, sedam ih je prošlo), ili bolje - zašto nisu prošli - imaju pravi elaborat, prikupljen iz iskustva s trojicom profesora koji drže završni ispit iz novije književnosti, a s kojima su se susreli po pet do deset puta na ispitima unazad godinu dana. </p>
<p>Problem je, kažu, što profesorska trojka koja drži završni ispit - Vinko Brešić, Krešimir Nemec i Cvijetko Milana, koji je ujedno i pročelnik studija kroatistike, na pismenom, a potom i usmenom ispitu traži puno, puno previše. »Počet ćemo redom«, kažu budući kroatisti, koji su se (naravno) pozvali na anonimnost. </p>
<p> »Obavezna literatura za završni ispit iz novije književnosti uključuje oko stotinu pisaca. Za svakog od njih potrebno je pročitati po nekoliko (tri do pet, nekad sedam) djela. Riječ je o književnosti 19. i 20. stoljeća«, pojasnili su nam, »a kada se prebroje djela na popisu literature, dolazi se do brojke od 441 knjige koliko ih apsolvent mora pročitati za taj završni ispit!«</p>
<p>- Čovjek mora biti lud da pročita toliko knjiga. Godišnje mogu, ako uložim sve napore, i uz sve ostale obaveze za druge ispite, iz književnosti pročitati najviše 15 knjiga. Literaturu smo dobili na početku treće godine, a to je popis od 14 stranica A4 formata. Do sada sam prošao tridesetak knjiga. Više od toga zaista ne mogu, jadao nam se jedan od apsolvenata, koji je na ispit izašao pet puta. </p>
<p>Pismeni ispit, tijekom kojeg nad apsolventskim prepisivanjem bdiju sva tri profesora, ima 40 pitanja. Svako pitanje donosi jedan bod, a za prolaz je potrebno - 35. Ispitna pitanja vezana su uz poznavanje djela i autora, no i - godina izdanja pojedine zbirke pjesama, novele, pa i časopisa. Tako na završnom iz novije književnosti apsolventi moraju odgovoriti koje je djelo Vladan Desnica napisao 1950., koliko su puta tjedno izlazile Novine Horvatske, koje je godine počeo izlaziti Neven, koji je časopis izdan tad i tad, ali i pobrojati kronološki Krležina djela. Ako i jednom pogriješi redoslijed, student gubi bod. </p>
<p>Usmeni ispit, pričaju nam apsolventi, prava je katastrofa. Jednu grupu od tri studenta profesor zna držati po tri sata. I - sve ih srušiti. </p>
<p> »Imam osjećaj«, požalila nam se jedna 'posrnula', »da ću zbog Šenoe, Marinkovića, Krleže, Zagorke, Šimića, Novaka i ostalih, još godine prosjediti na fakultetu.«</p>
<p>Apsloventi su se pokušali požaliti »oštrom trojcu«. Jedan od njih navodno im je odgovorio: »Što bi vi?! Sve to je čista faktografija, koja se mora znati!«. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Proslava druge obljetnice Plemićke mladeži grada Zaprešića</p>
<p>U subotu, 8. srpnja, u 19.30 sati u jednom od najvrijednijih gospodarskih objekata Novih dvora bit će proslavljena druga obljetnica postojanja i djelovanja udruge Plemićka mladež grada Zaprešića. Cjelovečernja proslava drugog rođendana bit će po mnogo čemu jedinstvena, posjetitelji će moći vidjeti specijalno pripremljene kostime karakteristične za Jelačićevo vrijeme i bogat plesni program po uzoru na balet 19. stoljeća u autentičnom ambijentu Novih dvora. </p>
<p> Prema riječima Lidije Gašpar, utemeljiteljice udruge, koreografa i modne stilistice, priredbi bi osim predstavnika Poglavarstva Grada, te preostalih članova obitelji Jelačić, trebao prema najavama prisustvovati i austrijski veleposlanik Rudolf Bogner, čiju podršku Plemićka mladež ima od svojih početaka Ova je priredba sastavnica vrlo uspješnih aktivnosti udruge Plemićke mladeži u posljednjih nekoliko mjeseci, o čemu svjedoče njihova gostovanja na Balu hotelijera u zagrebačkom hotelu Sheraton, zatim u Opatiji na Balu zahvalnosti austrijskom caru Franji Josipu, kao i zapaženi nastup u sklopu kulturnog programa međunarodne biciklističke utrke također u Opatiji. Dan Plemićke mladeži koji se drugu godinu za redom odvija pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Zaprešića i Poglavarstva grada, rekla je Lidija Gašpar, zasigurno će privući veliku pažnju Zaprešićana ali i svih zagovornika očuvanja autohtone plemićke tradicije, što će biti samo još jedan u nizu poticaja udruge Plemićka mladež usmjeren ka revitalizaciji Novih dvora. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pripadnici Prometne jedinice mladeži na križanjima od konca srpnja</p>
<p>Pripadnici Prometne jedinice mladeži na zagrebačkim će se križanjima pojaviti krajem srpnja. Prijedlog za njihovo osnivanje dala je Policijska uprava zagrebačka, a sredstva je osigurao zagrebački Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. </p>
<p>Prometna jedinica mladeži sastavni je dio Policijske uprave zagrebačke, koja njime i rukovodi. Organizirana je na principu dragovoljnosti članova, a njeni članovi fizički upravljaju prometom na križanjima i pružaju informacije građanima i gostima Zagreba. </p>
<p>Na rad se primaju studenti zagrebačkih fakulteta i učenici završnog razreda srednjih škola, a koji dosad nisu kažnjavani. Za svoj rad pripadnici Prometne policije dobivaju 15 kuna po satu a u vrijeme rada obavezni su nositi službenu bijelu odoru. Rade dvosmjenski i trosmjenski, subotom i nedjeljom po potrebi. Prije početka rada polaze tečaj osposobljavanja na kojemu obrađuju teme: prometno preventivni odgoj sudionika u prometu, pravila prometa, prometni znakovi i upravljanje prometom te pružanje pomoći sudionicima u prometu. Tečaj osposobljavanja ove će se godine održati od 17. do 20 srpnja u Studentskome centru u Savskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaprešićki SRP traži iste cijene ZET-ovih karata u Zaprešiću i Zagrebu</p>
<p>Socijalistička radnička partija Hrvatske je napravila analizu gospodarskog i socijalnog stanja Zaprešića. Prema priopćenju kojega je potpisao Boris Josipović, predsjednik GO SRP-a Zaprešić, sadašnje socio gospodarsko stanje Zaprešića nije zadovoljavajuće, a kako bi se ostvario prosperitet grada i svih građana, prijeko je potrebno, napraviti slijedeće poteze: smanjiti izdvajanja za funkcioniranje gradskih vlasti sa sadašnjih 31 milijun kuna na najviše 20 milijuna kuna, te preusmjeriti tako ušteđen novac na razvojne i socijalne programe; izraditi dugoročnu strategiju razvitka grada Zaprešića koja će pokrenuti kotač razvitka i osigurati dostojanstven život svakog građanina; poticati razvoj poduzetništva i poljoprivrede. Potrebno je, stoji dalje u priopćenju, izjednačiti cijene ZET-a građana Zaprešića sa građanima Zagreba, izraditi prometnu strategiju za narednih 10 godina, valorizirati kulturnu baštinu i znamenitosti zaprešićkog kraja, te pretvaranje dijela kulturnih objekata u turističke objekte.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Badel: Marinko Zadro podnio ostavku, nova direktorica Ljerka Krpina</p>
<p>U utorak, 4. srpnja održana je sjednica Nadzornog odbora dioničkog društva Badel 1862, priopćeno je u srijedu. Pored ostalih točaka, na sjednici Nadzornog odbora dosadašnji generalni direktor Badela 1862. d.d. Marinko Zadro podnio je ostavku na mjesto generalnog direktora i ona je prihvaćena. Ostavka je podnesena iz zdravstvenih razloga, kao i iz razloga nemogućnosti uspostavljanja normalnog tijeka procesa proizvodnje, kontrole poslovne funkcije proizvodnja i proizvodnih pogona na lokaciji Ulica grada Gospića 7, na Žitnjaku.</p>
<p>Nakon konzultacija oba sindikata koja djeluju u Badelu 1862 (Samostalni sindikat Badel 1862 i Sindikat Neven), Nadzorni odbor je na mjesto generalnog direktora izabrao Ljerku Krpina, dosadašnju direktoricu Marketinga Badela 1862 d.d.</p>
<p>Na sjednici NO dogovoreno je da se Glavna skupština Dioničkog društva Badel 1862 održi 4. rujna.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez struje u četvrtak</p>
<p>Zbog redovnog godišnjeg pregleda električnih uređaja u četvrtak 6. srpnja struje neće imati: </p>
<p> od 8 do 13 sati: Radnička cesta 182b, 188-206, 167, Kuševačka 3-53, 2-16, 36-58, Galdovska, Gustenička, Žažinska, Dvorska, Pokupska, Savica 2-36a, 49-103, Matijevička 1-3a, Velikogorička 12 do kraja, 27 do kraja, Šiljakovinska, Letovanička, Bukevjanska, Čičanska, Orlanska, Rakitovečka, Farkašička, Hrastelnička, 1Trnjanski nasip, Buševačka, Miševečka 2, 6-10, 1 do kraja, Držićeva 107, Trnjanski nasip do 43, Trnjanska 111-113</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati:</p>
<p>od 7 do 16 sati: Senjska, Malinska, II i III Senjski odvojak, Resnički put 2-20, Lepetanski put, Baošički put, I i II Baošički odvojak</p>
<p>od 8 do 16 sati: Hrvatske mladeži, Goričanci, Sunekova 23, 99-131, 24-126, Hrv. mladeži odvojak, Jagodnjak 10 do kraja, 7 do kraja, Ružičnjak, Klenovac, Bijenička 16, 21-27, Alagovićeva 24-26, 37 do kraja, Javorovac, Reiznerova</p>
<p>od 8 do 15 sati: Šestinski dol 138 do kraja, 117c-137a, 145 do kraja, Zamorski breg 1-9, 2-30, Dedići 34 do kraja, 61 do kraja, Prevoj, Treščakovec 2-12, 1-31, Bijenik 32, Jaruga, Čičkovina, Šipki, Pećine, Klanac, Draga, I Podfuščak, Podfuščak 2-34, 1-17</p>
<p>od 8 do 14,30 sati: Talani, Koštacin</p>
<p>od 8 do 14 sati: Krapinska do 24, </p>
<p>u Sesvetama: Selnička 1-29, 2-18, I Gupčeva, Lovinčićeva, Neidnardtova</p>
<p>od 9 do 18 sati: Barbatska, Osorska, Povljanska, Zlobinska, Medvejska, Mejska, Jurdanska, Podvežička, Košljunska, Jurandvorska, Dragozetička, Zametska, Glavotočka, Garčinska, Sibinjska, Podgoračka, Okučanska 22 do kraja, 25 do kraja, Sopnička 1-21, 2-24a, Vinodolska 14-68a, 15a-21, 37-71, Šatorska 2-16, 1-19, Hlebinski odvojak 1-5, 13 do kraja, 8, 14 do kraja, Osječka 17, Hlebinska 2-12, 1-17</p>
<p>od 9 do 12 sati: G. Bukovac 61-135, 147 do kraja, 70-118, 122-158, 162 do kraja, Bukovac 98 do kraja, 111 do kraja, IX Bukovački ogranak, G. Bukovac III odvojak, Korana, D. Brezinščak, Bukovačka 304-318, 301-319, 323-335</p>
<p>Na području Elektre Klara struje neće imati od 7,30 do 13,30 sati: Mrkšina 1-59</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Znanstvenici na tragu drogi koja uklanja bol, a ne izaziva »euforiju«</p>
<p>LONDON, 5. srpnja</p>
<p> - Britanski su znanstvenici bliži nego ikada otkriću nove droge bazirane na kanabisu, koja bi u budućnosti pacijentima uklanjala bol, a uz to ne bi izazivala osjećaj »lebdenja«, koji dosadašnje droge izazivaju kod konzumenata. Istraživači s Kraljevskog instituta u Londonu izdvojili su kanabinoid, aktivnu komponentu u popularnoj drogi kanabis, te pokazali kako taj uzorak djeluje na moždane vijuge i leđnu moždinu. </p>
<p>Ti će nalazi omogućiti znanstvenicima da izume drogu baziranu na indijskoj konoplji, koja bi utjecala na leđnu moždinu, uklanjajući osjećaj boli, ali bi spriječila mozak da uzrokuje euforično ponašanje, specifično kod konzumiranja indijske konoplje. </p>
<p>»Dokazali smo postojanje receptora za kanabinoid u područjima boli u leđnoj moždini«, objasnio je za Reuters dr. Andrew Rice.</p>
<p>Unošenjem droge direktno u leđnu moždinu kako bi uklonili bol, znanstvenici su »premostili« mozak u proizvodnji psihoefekta od droge. Rezultati nove droge još su godinama daleko, ali su otkrića koja su objavljena u listu Molekularna i stanična neurologija važan prvi korak.</p>
<p>Dr. Rice i njegovi kolege rekli su da će novostvorena droga imati puno bolji učinak od dosadašnjih opijatnih analgetika, kao što je morfij za bolov prouzročenu ozljedoam leđne moždine, te za živčana oštećenja. </p>
<p>»Kada ozlijedite živce, gubite opijatne receptore u leđnoj moždini. To je razlog zašto morfij ne djeluje u takvim situacijama«, rekao je dr. Rice i dodao da je ono bitno što su oni napisali u svom izvještaju, podatak da kada se živce ozlijedi, kanabinoidovi receptori ostaju, a ne gube se. </p>
<p>Britanski su istraživači slijedili ideju koja se pojavila sedamdesetih godina kada su znanstvenici htjeli stvoriti sličnu drogu, ali na bazi morfija. Epiduralna je droga, koja se daje pacijenticama prilikom poroda, te osobama koje boluju od kroničnih i kancerogenih oboljenja, izumljena kada su znanstvenici otkrili opijatne receptore u leđnoj moždini. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ručna torbica M. Thatcher na dražbi za 100.000 funti</p>
<p>LONDON, 5. srpnja</p>
<p> - Ručna torbica koju je Margaret Thatcher ponudila na Internet adresi za aukcijske prodaje u dobrotvorne svrhe premašila je cijenu od 100 tisuća funti, objavljeno je na siteu 'handbag.com'. </p>
<p> Crna ručna torbica Ferragamo privukla je 50 ponuda posjetitelja te adrese, to jest više nego drugi predmeti, koje su ponudile menekenka Jerry Hall i supruga britanskog premijera Tonyja Blaira Cherie. </p>
<p> Torbica koja je pripadala gospođi Thatcher posjeduje dodatnu vrijednost zbog svoje simbolike, budući da se bivša premijerka često obraćala svojim političkim protivnicima i sugovornicima neugodnim govorima zbog čega su njezine torbe u korijenu novog glagola u engleskom jeziku: »to handbag«. </p>
<p> Samo devetnaest ponuda dobiveno je za gravuru Cherie Blair koja je postigla cijenu od samo 205 funti. </p>
<p> Margaret Thatcher željela je sama napraviti promidžbu svoje ručne torbice, ističući da je bila svjedokinja »nekoliko posebnih prilika«, ali nije objasnila u čemu su se sastojale te prilike. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Četvrti nastavak dogodovština Harryja Pottera izlazi u subotu</p>
<p>LONDON, 5. srpnja</p>
<p> - Odbrojavanje prije najavljene gužve u knjižarama počelo je, kasice prasice ispražnjene, iščekivanje milijuna obožavatelja uskoro završeno: Harry Potter vraća se u subotu u V.Britaniji i SAD-u s novim dogodovštinama u nastavku »Harry Potter and the Goblet of Fire«. </p>
<p> Četvrti nastavak koji pripovijeda o životu dječaka bez roditelja obdarena čarobnim moćima najavljuje se kao fenomen izdavaštva koji bi trebao produžiti rekordnu prodaju 35 milijuna primjeraka već objavljenih prvih triju nastavaka. </p>
<p> Prva tri dijela o dogodovštinama Harryja Pottera, koje je napisala Britanka Joanne Rowling (34), prevedena su na više od 30 jezika i postala bestseleri od Londona do Tokyja (kod nas su prevedena prva dva nastavka: »H.P. i kamen mudraca« te »H.P. i odaja tajni«). </p>
<p> Autorska prava Joanne Rowling popela su se prošle godine na 14,5 milijuna funti. </p>
<p> Njezina će najnovija knjiga biti prodavana u subotu u V. Britaniji od ponoći i jedne minute. Knjižare u Londonu već su predvidjele noćno radno vrijeme. Internet adrese očekuju rekordnu prodaju 'on line'. Tiskat će se oko 1,5 milijuna primjeraka u V. Britaniji i 3,8 milijuna u SAD-u. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Italijom bjesne požari, a visoke temperature prijete usjevima</p>
<p>RIM, 5. srpnja</p>
<p> - Veliki šumski požari bjesne u srijedu u središnjoj i južnoj Italiji, te na otocima Siciliji i Sardiniji, a val nepodnošljive vrućine ozbiljno je ugrozio talijanske usjeve.</p>
<p> Vatrogasci se bore s osam šumskih požara, koji su buknuli zbog velikih vrućina posljednjih tjedana u južnoj Kampanji i Pugliji, u blizine Ostije, te na jugu Sicilije i Sardinije, rekla je glasnogovornica civilne zaštite. Deseci ljudi su hospitalizirani zbog teškoća u disanju, nakon što je veliki požar zahvatio borovu šumu Castelfusano nedaleko Ostije, poznatu po svojim prirodnim ljepotama, rekli su dužnosnici.</p>
<p> Poljoprivredni dužnosnici su rekli da visoke temperature, koje su u cijeloj Italiji prilično iznad 30 stupnjeva - nekoliko stupnjeva više od uobičajenih za ovo doba godine, prijete normalnom rastu žitarica kao što su kukuruz i pšenica. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Na aukciji u Beču prodane tri nedavno otkrivene bukovčeve slike</p>
<p>Dvije nepoznate i jednu navodno zagubljenu sliku Vlahe Bukovca u Beču je, istražujući život i djelo spisateljice Mare Čop Berks, u rujnu 1998. otkrila Slavica Žura Vrkić / Riječ je o tri portreta članova obitelji Berks / I prije no što su stručno obrađena, sva tri portreta prodana su 25. svibnja ove godine na aukciji u bečkom Dorotheumu / Kako su novi vlasnici željeli ostati anonimni, slikama se ponovno gubi trag / Možda je tek jedan portret završio u Hrvatskoj, a ostala dva su mogla krenuti put Češke ili ostati u Austriji</p>
<p>Broj bibliografskih jedinica o Vlahi Bukovcu, ionako golem, neprestano raste. Vera Kružić Uchytil procjenjivala je, 1989. godine, da je tih jedinica oko 1200. Međutim, slika o životu i djelu tog velikog hrvatskog umjetnika nije do kraja završena. I najmanji potez kistom može je posvijetliti, učiniti drugačijom.</p>
<p>U tabelarnom prikazu Bukovčeva životopisa, u katalogu najnovije Bukovčeve izložbe u organizaciji Moderne galerije u Zagrebu, o godini 1904. ne navodi se ništa. Ali upravo iz te godine potječu dva portreta o kojima će, zajedno sa još jednim, biti ovdje riječi.</p>
<p>Jednog od njih, »Portret žene«, Vera Kružić Uchytil u svojoj doktorskoj disertaciji (objavljena kao knjiga, Matica hrvatska, Zagreb, 1968.) svrstava među izgubljena djela iz 1903. godine. Drugi portret - »Portret muškarca«, ne spominje se. Oba su, međutim, nastala 1904. godine na imanju Blagovna (njem. Schloss Reifenstein, hrv. Rifnik) nedaleko Šentjura pored Celja, gdje je to ljeto Vlaho Bukovac bio gost obitelji Berks.</p>
<p>Treći portret, »Portret dječaka«, nastao je u Beču 1903. godine, kada je Bukovac pripremao izložbu u Artinovom salonu na Stephansplatzu u Beču. U tom je gardu čekao da ga Ministerium für Unterricht (Ministarstvo prosvjete) imenuje izvanrednim profesorom Akademie Vytvarnych umeni u Pragu. To se dogodilo 14. listopada 1903. godine. Na novu dužnost nastupio je dana 3. studenog iste godine.</p>
<p>Vera Kružić Uchytil piše u spomenutoj knjizi da je Bukovac u Beču nezadovoljan zbog situacije oko izložbenog prostora, neizvjesnosti oko postavljanja u Pragu, da ne voli Nijemce i njihov jezik, da se ne može prilagoditi sredini koja nikako ne odgovara njegovu temperamentu i da se u jednom trenutku koleba da bi se vratio u domovinu. </p>
<p>U »Ljetopisu« kataloga ovogodišnje zagrebačke izložbe retrospektivnih djela Vlahe Bukovca, iz pera Igora Zidića, ravnatelja Moderne galerije u Zagrebu i autora nadahnutog teksta »Vlaho Bukovac u Pragu« istog kataloga, za godinu 1903. možemo, između ostaloga, pročitati slijedeće: »U Beču, nitko ne pokazuje ni trunke gostoljubivosti, mnogi ga saloni i galerije odbijaju, pa mora unajmiti mali i ne baš osobito prikladni Artinov salon ako želi samostalno izlagati. Bori se kao pravi Gastarbeiter i novinstvo pokazuje za nj i njegovu umjetnost više zanimanja nego bečki umjetnici.« Pa ipak, u Beču će portretirati sina svoje zemljakinje i družiti se s njom i njezinim suprugom.</p>
<p>Mara pl. Berks (Livorno, 1858. - Gorizia, 1910.), hrvatska spisateljica njemačkog jezika, koja je svoja djela potpisivala najprije djevojačkim prezimenom Čop (po ocu Karlovčanka, a po majci Njemica), a do udaje za Huga viteza Berksa (Ogulin, 1841. - Goričica, 1906.), poslanika austrijskog carevinskog vijeća, prezimenima Čop Marlet (Lenger Marlet je bilo prezime njezina prvog supruga, francuskog odvjetnika s kojim je živjela u Parizu, Bruxellessu i sjevernoj Africi), mogla je Bukovca upoznati još u Parizu, i to krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. No, nedvojbeno je da je upravo ona, uoči otvorenja Bukovčeve izložbe, u salonu Eugena Artona u Beču 1903. godine (28. veljače - 15. travnja), za Österreichs Illustrierte Zeitung (Beč) napisala biografski članak o njemu. Vera Kružić Uchytil naziva taj napis »neutralnim, simpatičnim prikazom u stilu obične novinske reportaže, u kojoj autor obilno iskorištava njegove životne avanture, bez ikakvih pretenzija da zahvati njegovu umjetničku ličnost«. »Tim više začuđuje«, kaže Kružić Uchytil, »odjek bečke štampe, jer se nikada prije niti poslije nije toliko pisalo povodom jednog njegova istupa«. Govoreći o prikazima bečke štampe, Kružić Uchytil navodi da su oni bili kritični, objektivni, čak i strogi, ali da su svi od reda pozitivni, dapače, vrlo dobri što se, kaže ona, nije moglo očekivati nakon hladnog prijema u bečkim umjetničkim krugovima.</p>
<p>Tekst članka Mare von Berks o Vlahi Bukovcu ovdje nećemo donijeti, jer će on, zajedno s ostalim napisima onovremene češke kritike i publicistike, biti predmetom jednog većeg rada, ali ćemo se zadržati na njoj, njezinom suprugu Hugu vitezu Berksu i njihovom sinu Hugu Robertu Berksu budući da se oni nalaze na portretima koje je izradio Vlaho Bukovac u Beču 1903. i na imanju Blagovna u današnjoj Sloveniji (tadašnja južna Štajerska, njem. Südsteiern).</p>
<p>Spomenuli smo da je spistateljica Mara pl. Berks mogla upoznati Bukovca u Parizu. To je moglo biti još 1886. godine. Ona je u Francusku i Belgiju pošla sa suprugom Charlom Lengerom Marletom. U njezinim pismima, upućenima raznim osobama iz svijeta književnosti, znanosti, umjetnosti i politike, nema spomena o Bukovcu. Udata po drugi put, za Huga viteza Berksa, živjela je između Blagovne i Beča. U Beču je sa svojim suprugom i sinom, Hugom Robertom Berksom (Gorizia, 1897. - Beč, 1978.), zvanim od milja »Bubi«, živjela u zimskim mjesecima. Kako piše list »Veda«, 1910. godine, ona je držala i politički salon. Njezine su se drame prikazivale u Beču, Stuttgartu, Brnu, Pragu, Olomoucu (u Zagrebu je gostovala 1892. sa igrokazom »Lugoška svatovska svadba, koji je u tadašnjim hrvatskim glasilima, Vijencu, Obzoru, Hrvatskoj itd. izazvao pravu buru), a iza sebe je imala veliki broj objavljenih pripovijedaka, novela i crtica, feljtona i priloga s područja etnografije. Uvod njezinoj zbirci novela, koju je posvetila austrijskom nadvojvodi Josipu, istraživaču ciganskog jezika i piscu gramatike tog jezika, napisao je Leopold Sacher-Masoch. U Grazu je 1892. njezinom zaslugom prikazana vesela igra »Psyche« Iva Vojnovića - prva hrvatska drama na stranoj pozornici - koju je ova spisateljica prevela na njemački jezik i priredila za njemačku kazališnu publiku.</p>
<p>Vlaho Bukovac, za vrijeme svog boravka u Beču zasigurno se viđao s obitelji Berks, jer na portretu sina Berksovih stoji slijedeće: »Gospodinu Hugu v. Berksu. Prijateljska uspomena. Vlaho Bukovac. Beč 903.« I kasnije, za boravka u Pragu, u kojem ostaje do smrti 1922. godine, Bukovac je vjerojatno navraćao kod Berksovih. Dvije godine pred smrt Huga viteza Berksa, Vlaho Bukovac boravi na njihovom imanju Blagovna. O tome svjedoči video zapis razgovora s Felicitas Berks, snimljen u rujnu 1998. godine. Ona je, naime, bila snaha Berksovih, žena njihova sina Huga Roberta. Kasnije, sa svojim suprugom često je obilazila to imanje za koje je on bio jako vezan, a koje su morali prodati nakon njegove smrti. </p>
<p>Kako je izgledao dvorac na tom imanju kojemu je pripadalo, prema pričanju Felicitas Berks, sedam jezera (po kojima su plivali labudovi), prekrasno uređeni parkovi, ružičnjaci i voćnjaci, vidljivo je iz priložene kopije pisma Mare pl. Berks. A i ruža koju je Vlaho Bukovac naslikao na reveru spisateljičinog supruga Huga viteza Berksa, vjerojatno potječe iz ružičnjaka kojeg je Berks sâm, kao zaljubljenik u poljoprivredu, cvjećarstvo i voćarstvo, održavao i njegovao. U Beču, prema priči Felicitas Berks, prodavale su se jabuke s tog imanja. Njih su zvali Berks-Äpfel. Dječak, Hugo Robert Berks, veoma je žalio za tim imanjem. Školovao se neko vrijeme u vojnom učilištu u Strassu kod Spielfelda, ali je vojnu karijeru napustio i upisao se, neposredno nakon majčine smrti 1910. u gimnaziju u Goriziji. Tamo je njegova obitelj imala kumove i prijatelje, obitelj grofa Coronini.</p>
<p>Da li je Vlaho Bukovac na imanju obitelji Berks boravio sâm ili s obitelji nije poznato. U svakom slučaju, moralo mu je biti ugodno u lijepoj i njegovanoj prirodi i družiti se sa duhovitom spisateljicom i njezinim simpatičnim suprugom.</p>
<p>Felicitas Berks, stara i slijepa žena, ali veoma bistra i elokventna, za razgovora u Beču s ponosom mi je pokazala obiteljske portrete koje je naslikao Vlaho Bukovac. U njezinom stanu nalazio se i pisaći stol kao i skupocjeni kućni oltarić njezine svekrve. Na upit raspolaže li fotografijama, dokumentima koji se odnose na njezina supruga, spisateljičina sina, odgovorila je negativno.</p>
<p>Hugo Robert, dječačić s Bukovčeve slike, studirao je u Beču i dugo je morao čekati posao. Naposljetku se zaposlio na jednoj bečkoj gimnaziji. Doktorirao je iz biologije, a zanimao ga je budizam, naučio je sanskrt i posebno bio zaokupljen metafizičkim pitanjima. Bio je posebno talentiran za jezike, što ne čudi, jer su do šeste godine za njega iz Pariza bila pozivana dva kućna učitelja, svaki na po tri godine. Njemački jezik počeo je učiti tek u sedmoj godini, a s roditeljima je u kući govorio samo francuski. Nakon majčine smrti skrbnik mu je postao ujak Anton Tschopp, ministarski savjetnik, kojemu je 1912. car Franjo Josip i Ministarstvo poljoprivrede dodijelio plemićku titulu i naslov San Maurelio. Ovaj se nije ženio pa je dječaku dodijeljena pomajka Friede von Engel, a dječaka su redovito posjećivali i nosili mu darove, za koje je novac oporukom zajamčila njegova majka, baka s majčine strane i majčina prijateljica Albertine von Partein, koja je uz njegovu majku bila do njezine smrti 1910. Dječak nije živio u neimaštini, ali mu je puno nedostajala majka i imanje Blagovna.</p>
<p>Na nedavnoj aukciji, održanoj u poznatoj bečkoj aukcijskoj kući Dorotheum, koja ima niz poslovnica širom svijeta, 25. svibnja ove godine, pojavila su se tri portreta Vlahe Bukovca i to upravo portreti Huga Roberta Berksa, Huga viteza Berksa i Mare von Berks, što znači da ih je na prodaju dala njihova dosadašnja vlasnica Felicitas Berks ili njezini nasljednici. U katalogu Dorotheuma (Klasische Moderne und Zeitgenössische Kunst / Auktion am. 25. Mai 2000. / Palais Dorotheum) navedeni su podaci o slikama: »Portret Huga Roberta Berksa«, ulje na platnu (dimenzija 165 x 85,5 centimetara), ima signaturu s posvetom na desnoj strani slike Gospodinu Hugu von Berksu. Prijteljska uspomena. Vlaho Bukovac, Beč 903.; »Portret Huga viteza Berksa«, člana austrijskog Reichsrata, c. k. natporučnika, ulje na platnu (dimenzija 85 x 63 centimetara) signiran je u desnom donjem kutu - Vlaho Bukovac, Schloss Reifenstein 1904., a »Portret Mare von Berks«, ulje na platnu (dimenzija 85 x 63 centimetara), u lijevom donjem kutu - Vlaho Bukovac, Schloss Reifenstein 1904.</p>
<p>Zanimljivo je da su u aukcijsku kuću, na drugi kat palače Dorotheum, Bukovčevi portreti stigli bez zlatnih ukrasa na okvirima - barem portreti bračnog para - koji su bili na njima kada su slike snimljene u Beču, u stanu Felicitas Berks, u ulici Strohgasse 18. Razlika je jasno vidljiva. Zlato na okvirima (križni ukrasi na sredini četiriju strana okvira, kod portreta bračnog para, i četvrtasti na uglovima okvira te manji okrugli ukrasi na sredinama četiriju stranica kod portreta dječaka) naprosto bliješti i udara u oči na video zapisu i fotografijama, načinjenima još 1998. godine. Reprodukcije u katalogu pokazuju tragove uklonjenih uresa. Bijele mrlje uzduž unutrašnjeg ruba okvira, nastale vjerojatno uslijed nemarnog odstranjivanja ukrasa, unakažuju sliku i kvare cjelokupni dojam. </p>
<p> Sve tri Bukovčeve slike su prodane. Najvišu iskličnu cijenu (70 do 90 tisuća ATS) imao je »Portret Huga Roberta Berksa«, koji je prodan za 350.000 ATS. »Portret Huga viteza Berksa« ponuđen je za 35 do 50 tisuća šilinga, ali je postigao prodajnu cijenu od 280.000. Najnižu početnu cijenu imao je »Portret Mare von Berks« (35 do 45 tisuća šilinga), koji je prodan za 200.000 ATS. </p>
<p>Gdje su završile te Bukovčeve slike, koje sam otkrila u rujnu 1998. godine u Beču kod Felicitas Berks, istražujući život i djelo spisateljice Mare Čop (Berks)? Novi vlasnici ne žele biti imenovani, kako mi je kazala nadležna službenica aukcijske kuće Dorotheum. Imam osjećaj da je barem jedan portret, možda onaj najvrijedniji, stigao u Hrvatsku, jer je među onima koji su se nadmetali za ta Bukovčeva djela bilo više interesenata iz Hrvatske. Druga dva djela mogla su otići u Češku ili ostati u Beču. Tko zna?!</p>
<p>Slavica Žura Vrkić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vrhunsko umijeće kazališta marionete</p>
<p>Međunarodni dječji festival u Šibeniku / 11. festivalski dan obilježile predstave »Vodencvjetov let« splitskog Kazališta lutaka i »Cirkus« bugarskoga Teatra pripovjetka / Rositsa Vasilova oduševila majstorstvom animiranja marionete</p>
<p>ŠIBENIK, 5. srpnja</p>
<p> - Malo je festivala kulturnoga stvaralaštva kojima prostor gradi prepoznatljiv i osebujan znak. Takav je upravo Međunarodni dječji festival što se po četrdeseti put održava u Šibeniku. Arhitektonska slika grada, koja se u festivalskim danima sažima u niz funkcionalno iskorištenih gradskih ulica i trgova, izvrsno korespondira festivalskim programima. Grad doista postaje pozornicom, a da je posrijedi autentična preobrazba, oslobođena frazeološke pohabanosti, svjedoče raznovrsna zbivanja u kojima se kreativni sadržaji poticajno prožimaju s prostornom formom. Bilo da je riječ o velikoj Ljetnoj pozornici, smještenoj na nedvojbeno najljepšemu šibenskom trgu između Jurjeve katedrale i renesansne Gradske vijećnice, ili o malim trgovima ispred crkve Svetog Duha ili ispred Medulića, o šibenskom Dobriću ili goričkim skalama, svaka predstava dobiva dodatnu dimenziju zahvaljujući upravo ambijentu u kojem se prikazuje. Vrijedi naravno i obrat po kojemu predstava omogućuje ponovno otkrivanje poznatoga ambijenta. I tu uzbudljivu »igru« kao važnu značajku šibenskoga Dječjeg festivala ne može zasjeniti ni poneki manje sretan izbor scene.</p>
<p> To se pokazalo i u utorak navečer kada je na Ljetnoj pozornici nastupio bugarski Teatar pripovijetka, bračnoga para Rositze i Angela Vasilova. U predstavi »Cirkus« animatorica dakle Rositsa Vasilova, u solističkoj ulozi pokazala je vrhunsko umijeće rada s marionetom. S glazbenom podlogom satkanom od »vječnih« tema u nizu cirkuskih točaka (medo na koturaljkama, lavić koji skače kroz obruč, psići koji plešu can-can...) osobito je zapažena neprispodobiva minijatura s trapezistom. Ta je komorna kazališna predstava izdržala rizik velike pozornice kako je na redovitoj press-konferenciji u srijedu,čiji je voditelj književnik Ivo Brešan, naglasio Pero Mioč, a takve su prosudbe izrekli i Jakša Fiamengo, Kosovka Kužat-Spaić i Tahir Mujičić koji je pridodao da bi nastup bugarske umjetnice bio još upečatljiviji na intimnijoj komornoj sceni, jer upravo na takvoj pozornici takva vrsta kazališta najbolje komunicira s publikom. </p>
<p>Sadržajnu raspravu prožetu i polemičkim tonovima izazvala je predstava »Vodencvjetov let« Kazališta lutaka iz Splita. Poetsko-liričnu priču Zdenke Mišure o kukcu koji živi samo 24 sata, uspjelo pretočenu u metaforu o ljubavi i smislu života, redateljica Dunja Adam predočila je u formi crnog teatra, kazališne tehnike koja se razvila u Češkoj. Je li danas teatar iluzionizma mrtav i može li se crni teatar smatrati cjelovitim kazališnim izričajem pitanje je što je na press-konferenciji odredilo razgovor o uspješnoj - složili su se svi sudionici - splitskoj predstavi. Izvanredni prijem splitskih lutkara publike u šibenskom kinu »Odeon« zacijelo je najbolji odgovor na načelnu raspravu o smislu crnog teatra. To potvrđuje pljesak razdragane publike na izvedbama »Vodencvjetova leta« i u drugim sredinama kako je izvijestio direktor splitskog Kazališta lutaka Ratko Glavina. </p>
<p>Spomenute dvije predstave tek su dio bogatog festivalskog programa izvedenog u utorak. Spomenimo i nastup Dječjeg zbora »Varaždinski štigleci« koji se šibenskoj publici predstavio u ponedjeljak na večer na Ljetnoj pozornici. Taj zbor koji djeluje od 1996. godine pod vodstvom Rajke i Narcisa Grabar okuplja djecu od četiri do 14 godina te izvodi program uglavnom pisan za njih. Uz brojne nastupe »Štigleci« su prošle godine predstavili svoj prvi nosač zvuka »Abeceda« koji je bio nominiran za Porina. Iako je uporaba play-backa razočarala mnogokojeg gledatelja mali pjevači iz Varaždina ipak su svojom razigranošću i sigurnim koreografskim koracima izmamili dugotrajan pljesak.</p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Draž starog oružja i odlikovanja </p>
<p>Hrvatski povijesni muzej / Dvije reprezentativne izložbe »Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara« i »Hladno lovačko oružje« otvorit će se u četvrtak, 6. srpnja u 20 sati</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Ljubitelji starih odlikovanja i hladnog lovačkog oružja konačno će doći na svoje! Čak se dvije reprezentativne izložbe »Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara« i »Hladno lovačko oružje« otvaraju u Hrvatskom povijesnom muzeju u četvrtak, 6. srpnja u 20 sati.</p>
<p> Dr. Veljko Malinar (1913. - 1990.), poznati zagrebački sudac i strasni sakupljač starih odlikovanja svoju je veliku zbirku u cijelosti poklonio Hrvatskom povijesnom muzeju 1982. godine. Riječ je o najvećoj zbirci takve vrste u Hrvatskoj i jednoj od većih europskih zbirci, pojasnio je autor izložbe i opsežnoga kataloga Boris Prister. U trenutku donatorove smrti zbirka je imala 2. 561. inventiran komad te je po svom opsegu, a napose vrijednosti, usporediva s malobrojnim svjetski poznatim muzejskim kolekcijama u Beču, Londonu, Parizu i Petersburgu.</p>
<p> Do sada je u dva kataloga znanstveno obrađeno 620 odlikovanja (Habsburške Monarhije 1991. godine i Nezavisne Države Hrvatske, 1997. godine), što čini tek četvrtinu vrijednosti zbrike dr. Malinara. Na najnovijoj izložbi u vrlo preglednim staklenim vitrinama, moći će se vidjeti povijesna odlikovanja iz Crne Gore, Srbije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, SFRJ, te Nezavisne države Hrvatske i Habsuburške Monarhije. Eksponati su objašnjeni kroz prizmu političkih prilika što su vladale u vrijeme njihova nastanka. To, dakako, ne znači da proučavanje povijesti Crne Gore, Srbije, Kraljevine SHS i bivše SFRJ, predstavlja »jugonostalgiju«, kao što ni izlaganje medalja NDH nije bila »ustašizacija«. Cilj izložbe jest predstaviti kulturno-povijesnu i umjetničku vrijednost odlikovanja koja vjerodostojno ilustriraju burna povijesna zbivanja, ističe Prister. Hrvatskom povijesnom muzeju ostalo je znanstveno obraditi još odlikovanja iz Europe i svijeta, čime će vrijedna kolekcija biti u potpunosti obrađena.</p>
<p>Hladno lovačko oružje iz zbirke hladnog oružja dio je jedne od najstarijih i najbrojnijih zbirki muzeja što broji 4000 različitih primeraka hladnog i vatrenog oružja nastalog u rasponu od 13. stoljeća do danas. Izložbom će se, kako je istaknula priređivačica i autorica kataloga Dora Bošković, predstaviti originalni primjerci hladnog lovačkog oružja, poput lovačkih noževa (Hirschfänger), lovačkih sabljica (Jagdplauti), mačeva, kopalja, samostrela, lukova i lovačkog pribora koje su lovci plemići »upotrebljavali u vrijeme kada se usmrćivanje divljači puščanim tanetom smatralo neodoljivo časnim«.</p>
<p> O zbirci hladnog oružja već je pisala muzejska savjetnica mr. sc. Marrija Šercer, a najnovija će istraživanja Dore Boškoviće pridonjeti boljem upoznavanju karakterističnog lovačkog hladnog oružja, koje je mr. Šercer obradila sumarno. Dakako, izložba i katalog pružaju i uvid u bogatu povijest lovstva u Hrvatskoj. Kako je istaknula ravnateljica muzeja Ankica Pandžić, uz katalog »Lovačke puške i pribor« Janka Jeličića iz 1997., nanovija izložba i katalog sustavno zaokružuju cjelinu lovačkog oružja u HPM-u.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hoće li »Lisinski« dobiti dva klavira?</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Posjetom Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« novoizabrani pročenik Ureda za kulturu Grada Zagreba Dragutin Palašek najavio je ljetnu »turneju« po kulturnim institucijama grada, kako bi se upoznao sa svim problemima koji muče zagrebačke kulturnjake. Dvorana Lisinski je, kazao je Palašek, odabrana kao početna točka zbog nemjerljivog značaja koji ona ima za Grad Zagreb i kulturni život Hrvatske općenito.</p>
<p>Palašeka su kroz »Lisinski« proveli ravnatelj dvorane Lovro Lisičić i tehnički direktor Darko Fijember. Kako je kazao ravnatelj Lisičić, »Lisinski« je samo u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 240 javnih predstava što je više nego planirano.</p>
<p>- Zadovoljni smo ostvarenim programom koji je solidne razine. Također smo redovito isplaćivali sve svoje obaveze prema uposlenicima i državi. Ono čime nikako nismo zadovoljni je stanje objekta, kazao je Lisičić i dodao kako je bivši Ured za kulturu s popisa zaposlenika, njih šezdesetak, skinuo 18 ljudi, što se prilično osjetilo na radu dvorane.</p>
<p>Trenutno »Lisinski« najveću muku muči s nabavkom dva koncertna Steinway klavira, za što je dvorana ovih dana dobila donaciju od 15.000 DEM od supruge američkog veleposlanika Lynn Montgomery, koja je isti iznos darovala i splitskom teatru. Postavilo se i pitanje koncertnog klavira, kojeg uz pomoć Poglavarstva, nabavlja Zagrebačka filharmonija. Palašek je kazao da su Zagrebu potrebna barem dva kvalitetna koncertna klavira, te da će se pokušati pronaći način pomoći »Lisinskom«.</p>
<p>Što se tehničke strane tiče, u najlošijem je stanju rasvjeta dvorane, kazao je ravnatelj, s time da prijeti opasnost da se čak 10 lustera, od kojih najlakši teži 200 kilograma, sruši. U iznimno su lošem stanju i garderobe za umjetnike, takozvani »umjetnički trakt«, koji nije obnavljan već godinama.</p>
<p>- Velik su nam problem i klima uređaji, koji su na izdisaju. Ako oni prestanu raditi, možemo zatvoriti dvoranu, kazao je Fijember i iznio plan po kojem bi se ugradnjom novog sustava klima uređaja riješio i problem električne energije, koju bi dvorana sama proizvodila. Također, na taj bi se sustav moglo priključiti i Gradsko poglavarstvo kao i Matica iseljenika, a strana iskustva pokazuju da je takav sustav i više nego isplativ. Također bi se morala urediti dizala za prijevoz invalida, kao i čuvarska služba, za što u »Lisinskom« traže da se angažira profesionalna zaštitarska agencija. Dragutin Palašek će u srijedu posjetiti Teatar »Žar ptica«, a potom i kazalište »Komedija«. </p>
<p>Iva Ušćumlić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nagrada »Gustlsalonu« u Crnoj Gori</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Predstava »Gustlsalon« Damira Šabana s velikim je uspjehom izvedena na Međunarodnom festivalu glumca koji se održavao od 26. lipnja do 1. srpnja u Nikšiću. Na festivalu su sudjelovala kazališta iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SAD, Rusije, Srbije i Makedonije. U konkurenciji s glumcima Branislavom Lečićem, Batom Stojkovićem, Olgom Kacjan, Mladenom Nalevićem..., Damir Šaban je dobio specijalnu nagradu stručnog žirija za autorski i glumački rad na predstavi »Gustlsalon« te posebne pohvcale za scenski govor. U stručnom žiriju su bili: Mira Banjac, Dragica Tomas i Ljudmila V. Zajceva. U predstavi »Gustsalon«, rađenoj po tekstovima Augusta Gustava Matoša, uz Damira Šabana nastupa i svirač Davorin Bogović (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>HDDU protiv ukidanja radijskog Trećeg programa </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Svekolikoj hrvatskoj javnosti, Predsjedniku Republike Hrvatske, Saboru i Vladi RH upućen je prosvjed Hrvatskog društva dramskih umjetnika zbog najave ukidanja radijskog Trećeg programa.</p>
<p>Hrvatski dramski umjetnici zapanjeni su i razočarani nastojanjima za ukladnje Trećeg programa Hrvatskog radija, jedinog hrvatskog elektronskog medija specijaliziranog za kulturu, umjetnost i znanost. Žalimo zbog ovog daljnjeg koraka u zapuštanju temeljnih kulturnih i civilizacijskih vrijednosti. Osobito žalimo što ovaj skandalozni prijedlog javno zastupa i iznosi upravo politička grupacija koja je hrvatskim biračima obećavala europeizaciju i povratak u zajednicu uljuđenih zemalja. Nadamo se da je po srijedi samo površnost pojedinaca, a ne zajednički stav Vlade. </p>
<p>U protivnom, imamo se pravo zabrinuti, ne samo za Treći program Hrvatskoga radija, već i za budućnost naše zemlje u cjelini. Treći program Hrvatskog radija svojom orijentacijom na dramsku riječ, klasičnu glazbu te obrazovnu i znanstvenu misao izražava sam smisao pojma javnog radijskog emitiranja. Namijenjen gospodarski poniženoj grupaciji koja nosi osamljeno ime hrvatska kulturna publika, uljuđen i rafiniran, ovaj program svojom koncepcijom održava samu bit javnog medijskog servisa. Tko ukida ovu instituciju, ne samo da nije prijatelj hrvatske kulture i saveznik hrvatskog civilizacijskog napretka, on je, posve izvjesno vrlo loš tumač i zastupnik nečega što se zove javna radiotelevizijska difuzija - kaže se, između sotalog, u prosvjedu Hrvatskog društva dramskih umjetnika. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bogat program Motovunskog festivala</p>
<p>Od 1. do 5. kolovoza u Motovunu će se održati 2. međunarodni filmski festival nakon što je prošlogodišnje prvo okupljanje osvojilo simpatije mnogih ljubitelja filma u zemlji i svijetu</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U Društvu novinara Hrvatske u srijedu poslije podne održana je konferencija za novinare u povodu predstojećeg Međunarodnoga filmskog festivala u Motovunu koji će se održati od 1. do 5. kolovoza. Na susretu s novinarima direktor festivala Boris T. Matić i voditelj odnosa s javnošću Igor Mirković upoznali su predstavnike medija s programom i planovima vezanim za ovaj bez sumnje perspektivan i popularan ljetni filmski festival.</p>
<p>Oni su pri tome naglasili kako je Motovunski festival »pred teškim zadatkom da opravda sve pohvale, svu dobronamjernu podršku koje smo prošle godine dobili. Glas o našem malom festivalu krenuo je prošlog kolovoza s motovunskog brda i u godinu dana stvorio prilično visoku razinu očekivanja od našeg ovogodišnjeg izdanja«.</p>
<p>Bez obzira na skromnost koja je ponekad i odlika kvalitete, možemo reći da sudeći po programu, barem među 12 filmova koji se nalaze u ovogodišnjem glavnom festivalskom rasporedu, motovunski festival će ponovno izazvati veliko zanimanje i oduševljenje iskrenih ljubitelja filma. Jer radi se o doista kvalitetnim naslovima kao što je primjerice mnogo hvaljeni i u Cannesu nagrađivani film »Ples u tami«, danskog redatelja Larsa von Triera. Tu je i sjajan japanski redatelj i glumac Takeshi Kitano koji stiže sa filmom »Kikujiro« s prošlogodišnjeg Venecijanskog festivala. Kineske boje branit će Zhang Yang s filmom »Tuširanje« te Lou Ye »Rijeka Suzhou«. Iz Butana stiže sjajan film »Kup« Khyentesea Norbua koji je bio ove godine među pet nominiranih za Oscara za strani film, kao i britanski film »Istok je istok« Damiena O'Donella. </p>
<p>Iz Amerike stiže jedna od najboljih filmova prošlogodišnje proizvodnje »Magnolia« Paula Thomasa Andersona s Tomom Cruiseom, Julianne Moore i Jasonom Robartsom u glavnim ulogama. Tu je i američki film Davida Lyncha »Straightova priča«. Iz Češke u glavnom programi bit će simpatični »Povratak idiota« Saše Gedeona. </p>
<p>Od popratnih programa festivala u Motovunu treba spomenuti novi program pod nazivom Motovun on-line, koji čine selekcija kratkih filmova iz nekoliko zemalja svijeta. Taj program neće se prikazivati u kinu nego će biti dostupan na Internet stranici festivala što bi mogao biti i jedan od načina budućih distribucija. Tako će te filmove moći gledatelji posjetitelji festivala na računalima, ali i bilo koji korisnik Interneta u svijetu. </p>
<p>Posebni program »Zlatni jubilej« ove godine posvećen je uglednom hrvatskom redatelju Vatroslavu Mimici koji slavi pola stoljeća rada na filmu. Time festival u Motovunu nastavlja dobar običaj od prošle godine kada su u čast zlatnih jubileja ugostili i posvetili dio svojih programa redatelju Branku Baueru i snimatelju Tomislavu Pinteru. U sklopu specijalne projekcije i večeri posvećene slavljeniku Vatroslavu Mimici bit će prikazan njegov film »Kaja, ubit ću te«. </p>
<p>Glavna nagrada festivala pod nazivom Propeler Motovuna bit će dodijeljena najboljem filmu u glavnom programu o čemu odlučuje međunarodni žiri. Nagrade za najbolji film u programu hrvatskog dokumentarnog filma dodijelit će Synchro studio iz Beča, a nagradu za najboljeg snimatelja u programu hrvatskog dokumentarnog filma dodijelit će Kodak. Najbolji film u programu Motovun on-line odabrat će publika, a u glasovanju mogu sudjelovati svi posjetitelji festivali kao i gledatelji s Interneta. Cijena ulaznice je između 10 i 20 kuna, a festivalski program trajat će od 0 do 24 sata, dakle svi koji vole film naći će razloga i mogućnosti uživanja u raznolikim programima. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uskoro Filmski festival u Karlovym Varyma</p>
<p>PRAG, 5. srpnja</p>
<p> - Devetnaest filmova u utrci je za »Kristalni globus«, trofej međunarodnog filmskog festivala u Karlovym Varyma, čije 35. izdanje počinje u srijedu u tom ljetovalištu u zapadnoj Češkoj, doznaje se od organizatora. »Aberdeen« Hansa Pettera Molanda i »Stvar ukusa« Bernarda Rappa otvara tu manifestaciju. Većina filmova bit će predstavljena premijerno u Karlovym Varyma - izjavila je direktorica programa Eva Zaoralova. </p>
<p> Češki film bit će zastupljen »Porukom o putovanju studenata Petra i Jakuba« Drahomire Vihanove koja progovara o sukobu kultura. Dobitnike će 15. srpnja proglasiti međunarodni žiri pod predsjedanjem iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija. I dokumentarni će filmovi biti dio festivala, jednako kao nekoliko posebnih programa među kojima onima pod naslovom Forum nezavisnih, Istočno od zapada (posvećen filmskoj produkciji zemalja istočne Europe), Blaga iz arhiva i Retrospektive. </p>
<p> Organizatori su najavili prisutnost u Karlovym Varyma redatelja Carlosa Saure i Alana Parkera, glumaca Woodyja Harrelsona, Franca Nera, Juliana Sandsa, Edwarda Nortona, Salme Hayek i Alicie Silverstone. Španjolski redatelj Carlos Saura i Čehinja Vera Chytilova bit će nagrađeni Zlatnim globusom za doprinos svjetskoj kinematografiji. Češki predsjednik Vaclav Havel bit će jedan od počasnih gostiju festivala. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Marković: Za sanaciju hrvatskog nogometa dovoljno 100 milijuna kuna</p>
<p>»Savjetovao bih vam da, umjesto posjećivanja predsjednika države, Vlade ili Sabora, izradite prijedlog kratkoročnog i dugoročnog programa izlaska iz krize koji biste predočili Ministarstvu financija i Vladi. Tako bismo mogli početi nogometno prvenstvo 29. srpnja, kako je i predviđeno, a otvaranjem privremenih računa omogućiti zakonsko djelovanje klubova do deblokiranja njihovih računa«, rekao je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na sastanku s čelnicima HNS-a</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - »U nogometu se događa isto što se događalo u svim ostalim društvenim sferama u prošlom razdoblju. Stvorena je negativna klima, kako u sportu tako i u gospodarstvu, ali i drugdje. Stoga bih vam savjetovao da umjesto posjećivanja predsjednika države, Vlade ili Sabora sami izradite prijedlog kratkoročnog i dugoročnog programa izlaska iz krize koji biste predočili Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske. Tako bismo mogli početi nogometno prvenstvo 29. srpnja, kako je i predviđeno, a otvaranjem privremenih računa omogućiti zakonsko djelovanje klubova do deblokiranja njihovih računa«.</p>
<p>To je, u srijedu, čelnicima Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) rekao predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na kraju razgovora tijekom kojega ga je izaslanstvo HNS-a upoznalo s poteškoćama u poslovanju klubova s blokiranim računima, što onemogućuje normalno poslovanje većine nogometnih klubova u Hrvatskoj, od općinskih do I. lige.</p>
<p>Zahvaljujući na prijamu, predsjednik HNS-a Vlatko Marković je istaknuo da je predsjednik Sabora prvi visoki dužnosnik nove vlasti koji je primio predstavnike HNS-a i saslušao probleme koji nisu od jučer.</p>
<p>Vlatko Marković je zamolio predsjednika Sabora za podršku u zajedničkoj organizaciji Europskog nogometnog prvenstva 2008. s Austrijom i Mađarskom, istaknuvši da bi to bilo prvi put da EP organiziraju tri države.</p>
<p>- To ne bi bio trošak, već bi svi na tom projektu zaradili, a mi bismo dobili idealnu priliku da uz stadion na Maksimiru obnovimo stadion na Poljudu i da Rijeka dobije pravi nogometni stadion, istaknuo je Marković, napominjući da su Austraija i Mađarska dale potporu ovoj inicijativi i pristanak da Hrvatska bude domaćin skupine u kojoj će, eventualno, igrati naša nogometna reprezentacija. </p>
<p>Po Markovićevim riječima, sudionici EP u Belgiji i Nizozemskoj podijelit će 50 milijuna maraka, a osim financijske koristi organizacija EP imala bi veliki promidžbeni efekt za Hrvatsku i bila bi dobar poticaj za ozdravljenje hrvatskoga nogometa.</p>
<p>Zlatko Tomčić je podržao inicijativu nogometnih djelatnika i rekao da će se založiti da Vlada i Sabor što prije donesu službeni dokument podrške organizaciji EP triju susjednih zemalja koji bi, po njegovu mišljenju, donio pozitivne financijske efekte, a ne trošak.</p>
<p>Izaslanstvo HNS-a, u kojem su bili i saborski zastupnik i član Izvršnog odbora HNS-a Ivan Brleković, član IO HNS-a Dragutin Katalenić, predsjednik Hajduka Branko Grgić, predstavnik Dinama Ivan Soviček, savjetnik u HNS-u Ante Pavlović i glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, posebno je željelo upoznati predsjednika Sabora s problemom blokiranih računa većine nogometnih klubova. </p>
<p>Predsjednik Hajduka Branko Grgić istaknuo je da su u hajduku trenutno financijska i krim-policija, da je račun blokiran i da ne postoji način za normalno poslovanje kluba. Grgić ne želi poduzimati nezakonite akcije niti želi sudjelovati u eventualnom stečaju Hajduka. Po njegovim riječima, jedno od rješenja bilo bi da Agencija za sanaciju banaka preuzme dugove Komerijalne banke u kojoj su blokirani računi šest prvoligaških klubova, te da Agencija s klubovima dogovori načine i rokove vraćanja dugova. Za to vrijeme bi klubovima trebalo omogućiti otvaranje računa putem kojih bi mogli normalno poslovati, a istodobno omogućiti državnim tijelima da dovrše započeti posao, istaknuo je Grgić.</p>
<p>Čelnici HNS-a izvijestili su predsjednika Sabora da su u utorak, 4. srpnja, održali radni dogovor s predstavnicima košarkaškog, rukometnog i odbojkaškog saveza te predstavnicima skupine vodećih klubova ovih saveza, na kojem je zaključeno da treba predložiti rješenja za nastalu financijsku situaciju, način deblokiranja računa, novi način oporezivanja transfera i drugih obveza klubova.</p>
<p>Na izričit upit predsjednika Sabora o novcu potrebnom za sanaciju hrvatskog nogometa, predsjednik HNS-a Vlatko Marković je rekao da bi 100 milijuna kuna bilo dostatno za sanaciju svih dugova, ali da je sad najvažnije omogućiti normalno poslovanje klubova. U suprotnom, igrači mogu tražiti zahtjev za raskid ugovora na štetu klubova što bi nanijelo golemu štetu ne samo klubovima, već i nogometu u cjelini.</p>
<p>Savjetnik u HNS-u Ante Pavlović rekao je da Zakon o športu nije uspješno riješio ova ključna pitanja, a posebno je nedopustivo što nisu doneseni brojni Zakonom propisani podzakonski akti, iako ih je trebalo donijeti neposredno po usvajanju Zakona.</p>
<p>Saborski zastupnik i član IO HNS-a Ivan Brleković pokušao je za stanje u nogometu okriviti i čelnika Hrvatskoga olimpijskog odbora (HOO) Antuna Vrdoljaka, ali je predsjednik Sabora odbio raspravu u tom pravcu, napominjući da stanje u nogometu nije od jučer. Tomčića je zapanjila spoznaja da većina nogometnih klubova posluje, već desetak godina, bez plaćanja državnih pristojbi, zaključivši da takve rasprave neće riješiti stanje u hrvatskom nogometu kojemu treba hitna pomoć, a svatko treba odgovarati za svoje propuste, zaključio je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. (Z. Abramović, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sestre Williams se međusobno bore za finale Wimbledona</p>
<p>Venus Williams je u sjajnom četvrtfinalnom meču u Wimbledonu sa 6-3, 4-6, 6-4 bila bolja od Švicarke Martine Hingis, a u četvrtak će igrati protiv svoje sestre Serene / Drugi polufinale Davenport - Dokic / Ekshibicionist Roberts izveo već 157. predstavu </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Sestre Venus (20 godina) i Serena (nepuna 19-godišnjakinja) Williams igrat će u četvrtak jedna protiv druge u polufinalu turnira u Wimbledonu, što znači da ondje neće biti Švicarke Martine Hingis, najbolje tenisačice svijeta. Naime, u sjajnom četvrtfinalnom okršaju u utorak, koji može konkurirati i za najbolji meč na ovogodišnjem turniru, Venus Williams je sa 6-3, 4-6, 6-4 bila bolja od Švicarke i prvi put u Wimbledonu stigla među četiri najuspješnije. Nešto potom, to je uspjelo i njezinoj sestri Sereni, koja je »pregazila« Lisu Raymond sa 6-2, 6-0, dakle jednako uvjerljivo kako je pobjeđivala i sve ostale suparnice na ovom turniru: u pet susreta izgubila je ukupno samo 13 gemova! </p>
<p>- Samo se nadam da ću u četvrtak igrati bolje od Serene, rekla je Venus poslije meča koji je bio pravo remek-djelo s obje strane. - Jedna od nas dviju bit će u finalu i to je sjajno.</p>
<p>Utorak je, i to baš na Dan državnosti, što je najveći američki praznik, bio posebno uspješan za tenisačice iz Sjedinjenih Država, jer je osim sestara Williams plasman u polufinale izborila i braniteljica naslova Lindsay Davenport. Ona je sa 6-7 (4), 6-4, 6-0 bila bolja od Monice Seles koja je, zanimljivo, u osam nastupa u Wimbledonu samo jednom prošla do polufinala.</p>
<p>- Sretna sam što sam prošla i sretna kako sam dovdje došla, rekla je Davenport.</p>
<p>Ona će se za finale boriti s Australkom Jelenom Dokic, lanjskom četvrtfinalisticom, koja je već upozorila Lindsay Davenport što ju može očekivati: </p>
<p>- Moja je suparnica ta koja se treba brinuti, rekla je Dokic, koja još uvijek nije izgubila set.</p>
<p>Kad je riječ o golom muškarcu koji je u ponedjeljak protrčao terenom broj 14 kako bi se pokazao pred Anom Kurnjikovom, policija je objavila da protiv spomenutog ekshibicionista Marka Robertsa neće podići prijavu. No, on je već poznato ime na tom području, jer mu je ovo, vjerovali ili ne, već 157. takav »nastup«!</p>
<p>Predstava je, inače, trajala nešto više od minute, a kad su ga ljudi iz osiguranja napokon uspjeli uhvatiti, on je bez otpora izašao s terena.</p>
<p>- Svi su se dobro nasmijali. Zaboravio sam pogledati prema Ani, ali njoj nisam ni namjeravao prići. Naime, nisam ju želio uznemiriti, rekao je Roberts, nezaposleni radnik iz Liverpoola, koji je na prsima imao napisano »Only the balls should bounce«. Naime, upravo je to slogan kampanje u kojoj Ana Kurnjikova reklamira grudnjake (»skakati trebaju samo lopte«). No, Roberts je, naravno, mislio na svoje »lopte«...</p>
<p>Ovakvim ispadom, međutim, najviše je razloga za nezadovoljstvo vjerojatno imala kladioničarska kuća »William Hill«, koja je uoči turnira ponudila omjer 2/1 da se za trećeg »Grand Slam« turnira sezone ni na jednom meču Kurnjikove neće pojaviti ekshibicionist. Tko je uplatio, pogodio je...</p>
<p>• Rezultati, tenisačice, pojedinačno, četvrtfinale: V. Williams (5) - Hingis (1) 6-3, 4-6, 6-4, S. Williams (8) - Raymond 6-2, 6-0, Dokic - Serna 6-3, 6-2, Davenport (2) - Seles (6) 6-7 (4), 6-4, 6-0;</p>
<p>parovi, tenisačice, osmina finala: De Swardt, Navratilova - Mauresmo, Sanchez Vicario 6-1, 6-1. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Remisi Lalića i Morovića</p>
<p>SAINT VINCENT, 5. srpnja</p>
<p> - U 2. kolu vrlo jakog Europskog prvenstva na kojemu je među 120 sudionika 45 velemajstora, hrvatski šahisti zabilježili su dva remisa. Bogdan Lalić je podijelio bod s odličnim bjeloruskim velemajstorom Aleksejem Fedorovim, a Ivan Morović nije uspio slomiti talijanskog internacionalca Fabia Bellinija. Najveći favorit Poljak Michal Krasenkow, nadigrao je Izraelca Victora Mikhalevskog, a Gruzijac Zurab Azmaiparašvili svladao je naturaliziranog Talijana Igora Efimova. Izraelac Ilia Smirin nije uspio postići više od remija protiv francuskog internacionalca Laurenta Fressineta. </p>
<p> Važniji rezultati 2. kola: Tregubov - Godena 1-0, Krasenkow - V. Mikhalevski 1-0, Fressinet - Smirin remis, Azmaiparšavili - Efimov 1-0, Lobron - Georgiev 0-1, Beljavski - Gelašvili remis, Lalić - Fedorov remis, Timman - Gershon remis, Kempinski - Kharlov remis, Milov - Solak remis, Morović - Bellini remis, David - Tivjakov remis, Malakhov - Dervishi remis, Bunzmann - Lutz remis, Aleksandrov - Van der Weide 1-0, Kuczynski - Romanišin remiS, Galkin - A. Mikhalevski 1-0, Vuković - Yakovich remis, Anastasian - Berg 1-0, Salmensuu - Markowiski 0-1, Epishin - Zhukova 1-0, Handake - Sax remis. </p>
<p> Poslije 2. kola u vodstvu je 11 igrača s maksimalnim učinkom, po dva boda imaju Krasenkow, Azmaiparašvil, Georgiev, Tregubov, Aleksnadrov, Galkin, Anastasian, Markowski, Epishin, Vallejo i MAcieja. Morović i Lalić su u velikoj skupini igrača s 1,5 bodom. Ukupno će se odigrati 11 kola, a prvo pojedinačno europsko prvenstvo završava 14. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šakić obranio naslov hrvatskog prvaka</p>
<p>PREKO</p>
<p> - Deveto prvenstvo slijepih i slabovidnih šahista Hrvatske završeno je zasluženom pobjedom zagrebačkoga profesora i majstorskoga kandidata Milutina Šakića. Mirnim remisom u posljednjem kolu s Antonom Pokrajcem, Šakić je sedmi puta osvojio naslov prvaka. U devet kola osvojio je 6.5 bodova, koliko i drugoplasirani Vlatko Marendić, ali je naslov pobjednika pripao je Šakiću zbog jačega prosjeka suparnika.</p>
<p>U borbi za treće mjesto u olimpijskoj reprezentaciji, u posljednji trenutak dogodio se veliki preokret. Dubrovčanin Ivo Didović je iz propale pozicije uspio stići do pobjede protiv Splićanina Marina Amižića, pa je na diobi trećega mjesta dostigao Jankovića. No, zbog jačega prosjeka suparnika njemu je pripalo treće, a Jankoviću četvrto mjesto. Izvrstan peti je Ivo Rajić sa 5.5 bodova. Uz Šakića i Marendića, neporažen je završio i Anton Pokrajac, kojem je pripao naslov kralja remisa s osam neodlučenih ishoda i samo jednom pobjedom.</p>
<p>Rezultati 9. kola: Pokrajac - Šakić remis, Marendić - Janković remis, Amižić - Didović 0-1, Rajić - Repušić 1-0, Bakula - Miočić remis, Muškardin - Jurčić 1-0, Desnica - Robić 1-0, Zrilić - Popović 0-1, Jurjević - Zrinšćak remis, Vujičić - Raukar 0-1, P. Pavlović - Mihaljević remis, Bebek - Ž. Pavlović remis. Slobodan je bio Milan Prpić.</p>
<p>Konačni redoslijed: Šakić 6.5 bodova, Marendić 6.5, Didović 6, Janković 6, Rajić 5.5, Bakula, Amižić, Pokrajac, Desnica, Muškardin, Miočić, Raukar i Popović po 5, Repušić, Prpić, Jurčić i Zrinšćak po 4.5, Zrilić, Robić, Ž. Pavlović i Jurjević po 4, Mihaljević i Vujičić po 3.5, P. Pavlović 3, Bebek 2.5 boda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski atletičari za ostanak u Prvoj ligi</p>
<p>Na mitingu skupine B Prve lige Europskog kupa, 8. i 9. srpnja u poljskom Bydgoszczu, hrvatska ženska i muška atletska reprezentacija pokušat će ostati u Prvoj ligi, drugom razredu Europskog kupa</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nakon nastupa na IAAF Grand Prix II mitingu »Zagreb 2000«, izbornik Žarko Martinek poveo je atletičarke i atletičare na miting skupine B Prve lige Europskog kupa, 8. i 9. srpnja u poljskom Bydgoszczu. Cilj obje naše reprezentacije je ostati u Prvoj ligi, drugom razredu Europskog kupa. </p>
<p>Naši će se atletičari ogledati s reprezentativcima Austrije, Bugarske, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Ukrajine, a atletičarke će se nadmetati s Austrijankama, Bjeloruskinjama, Bugarkama, Irkinjama, Nizozemkama, Poljakinjama i Slovenkama.</p>
<p>U konkurenciji atletičara u Poljskoj će Hrvatsku predstavljati Dejan Vojnović (100 m), Vjekoslav Oršolić (200 m), Elvis Peršić (400 m), Dalibor Balgač (800 m), Branko Zorko (1500 m), Slavko Petrović (3000 m), Perica Brkić (5000 m), Zoran Miljuš (110 m prepone), Darko Juričić (400 m prepone), Slobodan Mijolović (3000 m zapreke), Luka Brkljačić (vis), Boško Trišović (motka), Siniša Ergotić (dalj), Tomislav Šlehta (troskok), Stevimir Ercegovac (kugla), Dragan Mustapić (disk), Andras Haklits (kladivo) i Dejan Cvetković (koplje).</p>
<p>U konkurenciji atletičarki u Poljsku su otišle: Rahela Marija Markt (100 i 200 m), Kristina Perica (400 m), Biljana Juretić (800 m), Tamara Budija (1500 m), Dina Mijušković (3000 m), Irena Topalović (5000 m), Martina Makoš (100 m prepone), Sanja Hap (400 m prepone), Nevena Lenđel (vis), Ivona Jerković (motka), Sanda Petričević (dalj i troskok), Martina Lulić (kugla), Vera Begić (disk), Ivana Brkljačić (kladivo) i Ivana Bižaca (koplje).</p>
<p>Nastupit će i obje muške i ženske štafete. Za mušku štafetu 4x100 m konkuriraju Slaven Krajačić, Dejan Vojnović, Ante Bonačić, Vjekoslav Oršolić i Tihomir Buinjac. Za štafetu 4x400 m konkuriraju Elvis Peršić, Frano Bakarić, Nino Habun, Ivica Nekić, Marko Jakopović i Branimir Peitel. Za žensku štafetu 4x100 m konkuriraju Rahela Marija Markt, Ria Rukavina, Nera Lovrić, Sonja Benčić i Martina Makoš. Za nastup u štafeti 4x400 m borit će se Kristina Perica, Sanja Hap, Suzana Rubin, Anita Banović, Ivana Lažeta i Danijela Stifanić-Dorić.</p>
<p>Izbornik Martinek je uvjeren da će, unatoč jakoj konkurenciji, u tome i uspjeti. Uz to, nadmetanja u Poljskoj bit će prilika nekim našim atletičarima da pokušaju izboriti olimpijsku normu. To se ponajprije odnosi na Vojnovića, Miljuša, Balgača, Markt i mušku štafet 4x100 metara. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ivanišević ipak igra u Sydneyu?</p>
<p>Iako je nakon razočaravajućeg poraza protiv Arnauda Clementa u 1. kolu u Wimbledonu rekao da neće nastupiti na rujanskim Olimpijskim igrama u Sydneyu, Goran Ivanišević bi se ipak mogao predomisliti. Kako nam je rekao predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Slaven Letica, on će o toj temi s Ivaniševićem razgovarati idućeg tjedna u Dublinu, uoči polufinalnog susreta Druge skupine Davisovog kupa, kojeg će Hrvatska igrati protiv Republike Irske. Letica je optimist, vjeruje da će najbolji hrvatski tenisač svih vremena ipak promijeniti odluku.</p>
<p>Ukoliko nastupi u Sydneyu, Ivaniševiću bi to bile četvrte olimpijske igre zaredom, jer je bio u Seoulu 1988., Barceloni 1992. i Atlanti 1996. godine. Istina, prema sadašnjoj poziciji na rang-listi Ivanišević, po svemu sudeći, neće imati pravo izravnog ulaska na glavni turnir u Sydneyu, no ako i ne uđe izravno, vjerojatno će mu Međunarodni teniski savez (ITF) dati pozivnicu. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Barbara Jelić želi ponovno u Japan</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Iako je još prije nekoliko tjedana vodstvo brazilskog prvoligaša Vasca da Game iz Rio de Janeira objavilo kako će ponajbolja europska odbojkašica i hrvatska reprezentativka Barbara Jelić sljedeće sezone nositi dres tog kluba, čini se da će se predvodnica hrvatske reprezentacije ipak vratiti u Japan. Na njenu su adresu ovih dana pristigle ponude iz triju talijanskih prvoligaša - Romanellija iz Firence, Foppapedrettija iz Bergama i Phone Limiteda iz Modene - a još u travnju za Barbaru je bio zainteresiran i Despar iz Perugije. No, Barbara Jelić je naglasila kako japanski klubovi, ponajprije Denso iz Nagoye u kojem je provela pet sezona, uvijek imaju prednost.</p>
<p>Posljednju sezonu Barbara je nastupala za ER Volley iz Napulja (navodno za ugovor vrijedan 600.000 maraka), zajedno s reprezentativnom kolegicom Natašom Letom. Barbara Jelić sigurno neće potpisati novi ugovor prije kraja srpnja, a moguće je da to odgodi i do Olimpijskih igara u Sydneyu. Angažman u Japanu pak ovisi o odluci Japanskog odbojkaškog saveza koji razmišlja o ukidanju prošlosezonske zabrane rada inozemnim odbojkašicama. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Matutinoviću 10 mjeseci kazne!</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Dragan Matutinović, trener vaterpolista Splitske banke, teško obuzdava svoju ćud... Zadnji ispad, nakon prvog finalnog dvoboja za prvaka Hrvatske Splitska banka - Jug 99, koštao ga je zabranom obavljanja dužnosti u sljedećih 10 mjeseci plus 4000 kuna kazne!</p>
<p>Matutinović je poslije utakmice, u kojoj je njegova momčad dopustila Dubrovčanima da anuliraju tri pogotka prednosti, optužio sudačku organizaciju da je gangsterska, a posebno je otrovne strelice uputio prema sucu Željku Klariću i tajniku Udruge sudaca Josipu Joviću, optužujući ih da »su primali novac«. Istina, Matunović se dan poslije ispričao, ali disciplinski sudac Pešušić nije imao ni milosti niti razumijevanja i odrezao mu je 10 mjeseci zabrane obavljanja dužnosti i 4000 kuna. </p>
<p>Splitski trener nije želio komentirati kaznu već je najavio žalbu. I u ovom postupku će ga, kao i u parničenju s Mladosti i Solarisom, braniti odvjetnik Damir Bekavac. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zoff se nije predomislio...</p>
<p>RIM, 5. srpnja</p>
<p> - Dino Zoff je i nakon razgovora s predsjednikom Talijanskog nogometnog saveza, Lucianom Nizzolom, ostao pri odluci o ostavci na funkciju izbornika reprezentacije. U srijedu su Zoff i Nizzola razgovarali 90 minuta, a nakon toga je Zoff rekao novinarima:</p>
<p>- Želim ostati kod svoje prvotne odluke. Odlazim, smatram to časnom i dostojanstvenom odlukom. Nizzola je učinio sve kako bih promijenio mišljenje, međutim čvrsto ostajem pri svom stavu.</p>
<p>Iako iz Saveza još nije bilo komentara, kao mogući nasljednici Zoffa, koji je odstupio zbog teških kritika Silvija Berlusconija, spominju se Giovanni Trapattoni i Marco Tardelli. (pj, Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>HNS krenuo u »akciju deblokada«</p>
<p>Bez razumijevanja mjerodavnih, nogometni klubovi teško mogu isplivati iz dugova zbog kojih bi im moglo biti ugroženo djelovanje / Zasad, razumijevanja nema ni kad se klub sam želi deblokirati, kao što je slučaj s NK Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Istina, Hrvatski nogometni savez nije uspio u nastojanjima da se proširi Prva HNL, no mnogi vjeruju da bi više sreće moglo biti u »akciji deblokada«. Klubovi, naime, vrište da neće moći obavljati osnovne aktivnosti ako Savez ne pritisne »nekoga gore« tko će omekšati kriterije obaveznih davanja. S riječi na dijela, eto HNS-a prepunog entuzijazma da se upregne i pomogne onima zbog kojih postoji, čulo se na redovnoj konferenciji za novinstvo u HNS-u.</p>
<p>Zorislav Srebrić, glavni tajnik Saveza, i još trojica članova HNS-a u srijedu su išli i u Hrvatski državni sabor, sve s namjerom da se o nogometu govori drugim jezikom, a ne onim sve uobičajenijim, kroz crne kronike. Od toga malotko ima koristi, najmanje nogomet.</p>
<p>Podsjetio je Srebrić kako je već za četvrtak dogovoren sastanak na još jednom važnom mjestu, u Agenciji za saniranje banaka. U toj bi se instituciji tražilo da banke, kojima su neki prvoligaški nogometni klubovi dužni i do 30 milijuna kuna, ne budu suviše krute u traženjima. Odnosno, da ne traže sve odjednom nego u etapama, ostavljajući klubovima nešto za preživljavanje. S prikrivenom mišlju kako bi sve bilo najbolje otpisati, budući da nogomet mora ići dalje, a dugove i onako malo tko vraća...</p>
<p>Srebrić, međutim, nije djelovao uvjerljivo kad je trebao pojasniti zašto jednom klubu (Zagrebu) ne želi potpisati certifikat za već prodanog igrača (Bulu u Japan), iako je novac uplaćen na račun kluba u Zagrebačkoj banci (no nitko ga do daljnjega ne želi dirati). Valjda je Srebrić iznenađen što je netko uopće učinio nešto javno i po zakonu, pa je osjetio istinsku sumnju prema takvom činu. Dakako, uz opravdanje da ne može potpisati certifikat budući da nije siguran je li Zagrebova strana koja je prodala Bulu »legalnija« od druge, suprostavljene, koja je također imala namjeru prodati Bulu ali je u međuvremenu razvlašćena (baš zbog Bule).</p>
<p>O tomu da će ga Zagreb, kao predstavnika HNS-a, krivično goniti za nadoknadu štete propadne li Bulin transfer a Japanci zatraže penale, Srebrić je rekao:</p>
<p>- Mi smo kao Savez od Japanaca tražili razumijevanje. Osim toga, neobično je da netko putem novina prijeti Savezu.</p>
<p>Okrenuo je potom Srebrić priču na vedriju stranu i ponosno istaknuo kako je HNS u nečemu prvi:</p>
<p>- Prvi smo izdali publikaciju o kandidaturi Hrvatske za suorganizaciju nogometnog EP 2008. godine, zajedno s Austrijom i Mađarskom. Nemamo iluzija da ćemo jedini kandidirati za to natjecanje, ali morate priznati da publikacija djeluje reprezentativno i efektno.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U četvrtak »bitka za Zagreb«</p>
<p>Sukobljene strane u NK Zagreb, i tzv. Marčinkovićeva struja i tzv. Vrdoljakova i Jerkovićeva struja, dogovorile su Skupštinu kluba u četvrtak, 6. srpnja, ali na različitim mjestima i u različito vrijeme</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nogometni klub Zagreb više od mjesec dana ima dvije uprave, skupštine, dva predsjednika... No, odlukom Gradskog ureda za opću upravu ni jedna od dviju sukobljenih strana nije dobila pravo upravljanja klubom nego je preporučeno da se, sa 10 potpisa, sazove nova Skupština i na njoj sve razjasni.</p>
<p>Odmah je reagirala tzv. Marčinkovićeva struja, sa 11 potpisa, i dogovorila Skupštinu 6. srpnja predveče. Poslavši pritom suprotnoj strani pozivnice, kako i dolikuje. </p>
<p>Za isti dan, ali ne i isti sat, Skupštinu je dogovorila i tzv. Vrdoljakova i Jerkovićeva struja (koja se bavi svakodnevnom operativom). Ova je struja bila nešto efikasnija i skupila potpise 15 (od ukupno 30) članova Skupštine.</p>
<p>I jedna i druga strana obavile su sve formalnosti, registrirale skup, poslale pozivnice. </p>
<p>Nadajući se da će upravo »njihova skupština« skupiti potrebnih 16 glasova, što bi trebalo pokazati koja strana ima poštenije namjere prema klub, odnosno koja je otpočetka u pravu. </p>
<p>Obje strane, naravno, imaju čvrste argumente kako bi opravdale razloge svoje velike »bitke za Zagreb«. Tzv. Marčinkovićeva ponajprije spominje uložni novac, uz strah da bi mogla ostati bez njega ako joj izmakne mogućnost da unovči jedino što se u Zagrebu trenutačno još može unovčiti, nogometaše Bulu i Banovića.</p>
<p>Izvorniji »zagrebaši« na čelu s Jerkovićem pak misle da vode »stvarnu bitku za Zagreb«. Nikako ne bitku u kojoj je klub samo privremeno sredstvo za obrt i oplodnju novčanog uloga. Žele pritom da se točno razjasne i nemale stavke prihoda od prodaje igrača, a ne samo dugovi kluba navodno narasli na četiri milijuna maraka.</p>
<p>U svakom slučaju, četvrtak će za »zagrebaše« biti i te kako zanimljiv dan. Za nekoga, pa i klub, možda sudbonosan, budući da nije nebitno hoće li se za klub iz Kranjčevićeve govoriti kao o klubu s gotovo 100-godišnjom tradicijom ili kao o klubu »stvorenom da se u njemu okrene novac«... (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Na Poljudu ništa novo</p>
<p>Barnabas Sztipanovics, Ivan Bošnjak i Stanko Bubalo i dalje se spominju kao moguća Hajdukova pojačanja, ali se sve odužilo i pitanje je hoće li s njima uopće pregovarati</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Još se ne zna tko će naslijediti Juricu Vučka i Matu Baturinu u Hajdukovom dresu. Oni su napustili Poljud, ali još ne znaju gdje će nastaviti karijeru. Vučko bi volio zaigrati u talijanskoj ligi i njegov menedžer Naletilić pregovara s nekoliko klubova, a najbliži je Atalanti. Baturini je pak propao Izrael, što zbog dvoumljenja što zbog visokog Hajdukovog odštetnog zahtjeva (oko 1,5 milijuna maraka).</p>
<p>Na Poljudu i dalje kontaktiraju s Josipom Šimićem, koji je nakon nesporazuma i nespretnih interpretacija izjava htio odustati od »bijelih«. No, Branko Grgić, predsjednik Hajduka, nije odustao od mladog zagrebačkog nogometaša i Šimić je blizu konkretizacije dogovora. Barnabas Sztipanovics, Ivan Bošnjak i Stanko Bubalo i dalje se spominju kao moguća pojačanja, ali se sve odužilo i pitanje je hoće li uopće biti ozbiljnijih pregovora. Ivica Šurjak, zadužen za sportsku problematiku, o pojačanjima kaže:</p>
<p>- Nema ništa nova, da ima znali biste.</p>
<p>Ipak, bez obzira na Šurjakovu izjavu, na Poljudu bi se u srijedu trebao pojaviti Dalibor Božac iz Istre. Dvadesetrogodišnji nogometaš iz Pule, visok čak 189 cm, pojačat će lijevi bok, gdje od odlaska Jasmina Mujdže u Izrael i nema konkurencije, jer je jedini ljevonogi nogometaš Ante Jažić. </p>
<p>U srijedu, ili najkasnije u četvrtak, na još jednu bi probu trebao doći Mađar Gabor Egressy, koji je na dva treninga u Sloveniji zaintrigirao trenera Petra Nadovezu. , ali nije bio voljan zaigrati prijateljski susret s Mariborom. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kožulj peti, Strahija šesti na 100 m leđno</p>
<p>U finalu na 100 metara leđno, na EP u Helsinkiju, Gordan Kožulj je bio peti sa 56 sekundi, a Marko Strahija šesti sa 56.10 sekundi / S vremenom postignutim u polufinalu (55.38) Kožulj bi osvojio zlatnu medalju u finalnoj utrci / Ante Mašković u polufinalu na 50 leđno</p>
<p>HELSINKI, 5. srpnja</p>
<p> - Hrvatski plivači Gordan Kožulj i Marko Strahija ostali su bez odličja u finalnoj utrci na 100 metara leđno na Europskom prvenstvu u Helsinkiju. Kožulj je s isplivanih 56.00 sekundi zauzeo peto, a Strahija sa 56.10 sekundi šesto mjesto. Osvajači medalja su Španjolac Ortega, Ukrajinac Nikolajčuk i Turčin Buyunkuncu.</p>
<p>Iako će možda netko biti razočaran ovim dosezima naših plivača, treba reći da su ti plasmani iznimno vrijedni. Usto, i Kožulj i Strahija su priznali da su im ove godine prvi cilj Olimpijske igre, a ne Europsko prvenstvo. Rezultati Kožulja i Strahije u kvalifikacijskim i polufinalnim utrkama na 100 m leđno bili su izvanredni. Kožulj je u polufinalu isplivao osobni i hrvatski rekord, 55.38 sekundi. Da je taj rezultat isplivao u finalu, Kožulj bi postao europski prvak. Slično je i sa Strahijom - da je u finalu ponovio vrijeme iz kvalifikacija, osvojio bi brončanu medalju. No, očito je umor učinio svoje, finale je bio kudikamo slabiji od napornih kvalifikacija i polufinala.</p>
<p>- Kao da mi je ponestajalo svježine, očito da je dugi put od SAD do Europe odnio dio kondicije. Moj je cilj na svakom natjecanju isplivati osobni rekord. I ovaj sam put uspio ali, nažalost, nisam dobro rasporedio rezultate. Nema veze, zadovoljan sam, jer sam na100 m leđno isplivao najbolji rezultat EP i to u jakoj konkurenciji, što mi daje nadu za Olimpijske igre, rekao je Kožulj nakon finalne utrke. </p>
<p>Strahija je dodao:</p>
<p>- Osjećam se slično kao Kožulj. Nesretan sam što sam odmah pogriješio na startu, poslije je teško bilo nadoknaditi izgubljeno vrijeme. No, mogu bolje, osjećam to i ja, kao i moji treneri. Uvjeren sam da ću na Olimpijskim igrama plivati još bolje, što bi trebalo jamčiti plasman u finale na 100 m leđno. </p>
<p>U srijedu ujutro još je jedan naš leđaš postigao dobar rezultat. Ante Mašković plasirao se u polufinale na 50 m zahvaljujući osobnom rekordu (26.77), koji mu je donio 15. rezultat. Iako je bio predviđen za nastup, naš najbolji leđaš Gordan Kožulj odustao je od 50 leđno kako bi se što bolje pripremio za 200 leđno. U srijedu ujutro je nastupila i Smiljana Marinović, koja je na 200 mješovito plivala 2:28.69, što je bio 22. rezultat kvalifikacija.</p>
<p> • Rezultati finala, plivači, 100 m leđno: 1. Ortega (Špa) 55.50, 2. Nikolajčuk (Ukr) 55.64, 3. Buyukuncu (Tur) 55.84, 4. Urbach (Izr) 55.94, 5. GORDAN KOŽULJ (HRV) 56.00, 6. MARKO STRAHIJA (HRV) 56.10, 7. Merisi (Ita) 56.15, 8. Horvath (Mađ) 56.17; 100 m prsno: 1. Fioravanti (Ita) 1:02.02, 2. Pihlava (Fin) 1:02.07, 3. Komornikov (Rus) 1:02.11, 4. Malek (Češ) 1:02.52, 5. Duboscq (Fra) 1:02.52, 6. Schmollinger (Aut) 1:02.54, 7. Warnecke (Njem) 1:02.65, 8. Lisogor (Ukr) 1:02.93; 50 m leptir: 1. Hard (Fin) 23.88, 2. Frolander (Šve) 23.96, 3. Foster (VB) 24.02, 4. Keizer (Niz) 24.10, 5. Van den Hoogenband (Niz) 24.22, 6. Rupprath (Njem) 24.36, 7. Sei (Est) 24.45, 8. Valimaa (Fin) 24.65;</p>
<p>plivačice, 50 m leptir: 1. Kammerling (Šve) 26.40, 2. Egdal (Dan) 26.97, 3. Moravcova (Slk) 26.98, 4. Sjöberg (Šve) 27.08, 5. Borochovski (Izr) 27.24, 6. Jedrzejczak (Polj) 27.46, 7. Draxler (Aut) 27.60, 8. Sutjagina (Rus) 27.79; 200 leđno: 1. Živanevskaja (Špa) 2:09.53, 2. Mocanu (Rum) 2:11.62, 3. Buschschulte (Njem) 2:12.04, 4. Fargus (VBr) 2:13.35, 5. Ornstedt (Dan) 2:13.80, 6. Maria (Špa) 2:14.39, 7. Miciul (Pol) 2:14.69, 8. Ricardo (Fra) 2:14.77, 4x200 slobodno: 1. Rumunjska 8:03,17, 2. Italija 8:08,14, 3. Francuska 8:08,30, 4. Belgija 8:09,59, 5. Španjolska 8:12,56, 6. Švedska 8:15,09, 7. Nizozemska 8:17,00, 8. Švicarska 8:22,33</p>
<p>muški, sinkronizirani skokovi u vodu: 1. Njemačka 331.98 bodova, 2. Rusija 328.56, 3. Španjolska 293.46, 4. Italija 289.86, 5. Grčka 285.60, 6. Ukrajina 273.75, 7. Francuska 272.19, 8. Finska 263.40, 9. Poljska 258.93, 10. V. Britanija 240.66, 11. Bjelorusija 228.63;</p>
<p>ženske, visina 1 m: 1. Iljina (Rus) 275.28, 2. Fischer (Njem) 256.83, 3. Umyskova (Rus) 252.00, 4. Lindberg (Šve) 250.92, 5. Planken (Niz) 243.15, 6. Golle (Njem) 232.95. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Duet bojkotirao ekipu</p>
<p>Rezultati hrvatskih sinkroniziranih plivačica na Europskom prvenstvu u Helsinkiju pomućeni su nesuglasicama unutar reprezentacije</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Dok se hrvatski plivači na Europskom prvenstvu u Helsinkiju bore za medalje i olimpijske norme, prvi dio reprezentacije već se vratio u Zagreb. U ponedjeljak su se kući vratile hrvatske sinkronizirane plivačice i ne baš raspoložene stale pred novinare. Iako su na europskoj smotri ostvarile solidne rezultate, zadovoljstvo je pomućeno nesuglasicama unutar izabrane vrste zbog kojeg je hrvatski »osmerac« (Margareta Jakovac, Tatjana Oruč, Danijela Gošek, Angelina Halambek, Martina Juroš i Petra Ćaćić) u ekipnom natjecanju nastupio sa samo šest plivačica i zaradio kaznene bodove.</p>
<p>- Naša je ekipa na kraju zauzela 13. mjesto među 14 reprezentacija, no da nije bilo negativnih bodova ili da smo na vrijeme saznale da ćemo nastupiti u okrnjenom sastavu, vjerujem da bismo ostvarile i bolji rezultat. Naime, dvije su plivačice Mladosti, Vlatka Matić i Maja Čukelj, koje inače nastupaju u duetu, samo tri dana prije EP odustale od nastupa u ekipnom dijelu i tako nas izravno oštetile. U posljednji smo trenutak morale prilagođavati platforme za šest plivačica, kazala je hrvatska izbornica Ljiljana Špoljarić.</p>
<p>Po riječima Angeline Halambek, koja je u solo-nastupu zauzela 19. mjesto među 21 plivačicom, potez dviju spomenutih plivačica bio je krajnje nesportski. Vlatka Matić i Maja Čukelj znale su da će kao hrvatske prvakinje u duetu u Helsinkiju svakako nastupiti u toj disciplini, pa ih napori i pripreme ekipe više nisu zanimali, kaže Halabek, te dodaje kako su svoje namjere mogle otkriti i tijekom priprema, pa bi se ekipa odmah prilagodila nastupu sa šest plivačica. Matić i Čukelj u duetu su, pak, zauzele 17. mjesto u konkurenciji 19 parova.</p>
<p>- Nisam podržala put našeg dueta u Helsinki, jer kao izbornica tijekom priprema nijednom nisam imala prilike vidjeti ih na treningu. One su, naime, izbjegle svaki službeni termin reprezentacije, omalovažavajući trud ostalih reprezentativki. Međutim, ja ih ne mogu kazniti, sad je na potezu Hrvatski plivački savez, kazala je izbornica Špoljarić, kojoj je u Helsinkiju pomagala trenerica Vesna Kljaković. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vlatka Matić: Nismo krive</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Dvije hrvatske reprezentativke u sinkroniziranom plivanju optužene za bojkotiranje sastava na Europskom prvenstvu u Helsinkiju, Maja Čukelj i Vlatka Matić, odbacile su sve navode izbornice Ljiljane Špoljarić o svom nekorektnom ponašanju. Obje tvrde da su na vrijeme upozorile kako zbog fakultetskih obveza neće moći trenirati zajedno s ostalim djevojkama i da zbog toga neće nastupiti u ekipnom dijelu natjecanja.</p>
<p>- U Helsinkiju smo bile prepuštene same sebi. Izbornica Špoljarić nas je potpuno izolirala, tako da smo nastupale gotovo »privatno«, nismo imale ni opremu kao ostale reprezentativke. Što se tiče priprema, zaista nismo mogle odraditi sve obveze i na kraju smo u dogovoru sa svojim klubom Mladosti odustale od ekipnog nastupa. Zamjene su bile pronađene, ali Hrvatski plivački savez nije želio platiti njihov put u Helsinki, a za to mi nismo krive, kazala je Vlatka Matić. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Arbutina i Karpolj vode Mladost</p>
<p>Trener odbojkašica Mladosti sljedeće sezone bit će ruski izbornik Nikolaj Karpolj, dok će »mladostaše« voditi 28-godišnji stručnjak Igor Arbutina </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Ruski stručnjak Nikolaj Karpolj vodit će sljedeće sezone odbojkašice, a mladi trener Igor Arbutina odbojkaše zagrebačke Mladosti, objavljeno je na konferenciji za novinare u Domu odbojke Bojana Stranića. Karpolj će ktome biti i šef struke za sve selekcije Mladosti, odnosno pratit će rad svih trenera, pa tako i 28-godišnjeg Arbutine, trenera poniklog u Mladosti, koji je prošle sezone radio u francuskom četvrtoligašu Evreuxu (i uveo ga u treću ligu), a u prethodnim sezonama bio je pomoćnik Fredu Sturmu, Marku Jazviću i treneru reprezentacije Gordanu Šnajderu.</p>
<p>- Rusku reprezentaciju vodit ću sigurno do kraja Olimpijskih igara u Sydneyu, a potom ću odlučiti što i kako dalje. Sigurno ću ostati i u ruskom prvaku Uraločki iz Jekaterinburga, ali vjerojatno ne kao trener. »Mladostašice« su vrlo talentirane djevojke, koje će sigurno brzo napredovati, ali mislim da ćemo o nasljednicama Barbare Jelić i Nataše Leto moći govoriti tek za nekoliko godina, kazao je Karpolj, koji je i prošle sezone bio trener »mladostašica«, ali je konkretne zadatke vezane uz momčad prepustio svom zamjeniku Viktoru Bardoku.</p>
<p>Dopredsjednik AOK Mladost Darko Bobuš objasnio je kako zbog loše financijske situacije prvu momčad odbojkaša nisu povjerili nekom poznatijem stručnjaku (Latvijac Oleg Antropov odbio je ponudu iz Doma odbojke), ali i kako Arbutina, kao mlad i ambiciozan trener, ima punu podršku klupske uprave. Ciljevi obaju sastava su osvajanje domaćeg prvenstva i kupa, naglasio je Bobuš, dodavši još da će Karpolj i Arbutina ovih dana slagati momčadi za sljedeću sezonu.</p>
<p>Zasad je izvjesno da će momčad odbojkaša ostati u pomlađenom sastavu (jer će se klub financirati iz odšteta reprezentativaca koji nastupaju u inozemnim klubovima), a Karpolj će od jeseni raspolagati s dvjema reprezentativkama koje su prošlu sezonu provele u Kaštela-Kaštelanskoj rivijeri - tehničarkom Marijom Lihtenštajn i primačicom Marijom Anzulović.</p>
<p>Spomenimo i to da će »mladostašice« u studenome ugostiti kvalifikacijski turnir Kupa CEV-a s ambicijama da se plasiraju u osminu finala, dok će »mladostaši« u Top Teams kupu (u natjecanju po skupinama) uglavnom sakupljati iskustvo, jer je ocjena Arbutine da se s trenutnim sastavom teško može izboriti nastavak natjecanja. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vozači ONCE-a dominiraju »Tourom«</p>
<p>»Ovo je odlična godina za Francusku. Mary Pierce je osvojila Roland Garros, nogometaši su postali europski prvaci, zašto Francuz ne bi osvojio 'Tour de France'«, kazao je francuski biciklist Jalabert koji trenutno vodi u ukupnom poretku »Toura«</p>
<p>SAINT-NAZAIRE</p>
<p> - Španjolska momčad ONCE je, sjajnom vožnjom svih devet biciklista, ostvarila najbolje vrijeme u četvrtoj etapi Utrke kroz Francusku vožene od Nantesa do Saint-Nazairea. Tim su se momčadskim uspjehom najviše okoristili Francuz Laurent Jalabert te Španjolci David Cańada i Abraham Olano, koji su zauzeli prva tri mjesta u ukupnom redoslijedu. Zapravo, ONCE trenutačno ima čak osmoricu vozača među prvih 11!</p>
<p>Drugo je mjesto zauzela momčad USP, a treći je bio sastav Telekoma s minutom i 26 sekundi slabijim vremenom. No, budući da je u jednom trenutku automobil u kojem su bili suci bio preblizu vozača ONCE-a, španjolskoj je momčadi na ostvareno vrijeme dodano 20 sekundi, pa je zaostatak Jalabertovih i Olanovih konkurenata za ukupnu pobjedu malo smanjen.</p>
<p>- Ovo je odlična godina za Francusku. Mary Pierce je osvojila Roland Garros, nogometaši su postali europski prvaci, zašto Francuz ne bi osvojio »Tour de France«, malo se zaigrao Jalabert opijen ovim uspjehom.</p>
<p>Naime, već 15 godina ni jedan Francuz nije osvojio »Tour«, a Jalabert vjeruje da je došlo njegovo vrijeme.</p>
<p>Kao što se i očekivalo, momčadski kronometar je više koristi donio momčadima koje u sastavima imaju specijaliste za pojedinačni kronometar, a specijalisti za brdo poput Talijana Pantanija ili Španjolca Escartina sada zaostaju već više od pet minuta za vodećima. Mogu li to nadoknaditi u brdima?</p>
<p>Dojam je da je najveći gubitnik četvrte etape Švicarac Alex Zülle, inače odlični vozač na kronometar kojeg njegova momčad Banesto nije mogla pratiti, kao ni vodećeg nakon prva tri dana, Škota Davida Millara.</p>
<p>• Rezultati, četvrta etapa (od Nantesa do Saint-Nazairea u dužini od 70 km): 1. ONCE 1:05;35, 2. USP + 46, 3. Telekom + 1:26, 4. Credit Agricole + 1:32, 5. Rabobank + 2:12...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Laurent Jalabert (Fra/ONCE) 10;09:10, 2. David Cańada (Špa/ONCE) + 12, 3. Lance Armstrong (SAD/USP) + 24, 4. Abraham Olano (Špa/ONCE) + 35, 5. Vjačeslav Jekimov (Rus/USP) + 43... (zm)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Picula: Hrvatska planira medijski podržati demokratske snage u SRJ </p>
<p>»Treba prije svega učiniti da se ojača prisutnost u medijskom prostoru SRJ kako bi TV gledatelji mogli čuti i poruku neke demokratskije Srbije«, izjavio je Picula / Naglasio je da te političke planove tek treba tehnički realizirati</p>
<p>KOPENHAGEN, 5. srpnja </p>
<p> - Hrvatska je pripremila planove kako bi, prvenstveno medijski, pomogla snage koje bi mogle izvesti demokratske promjene u SRJ, rekao je u srijedu u Kopenhagenu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Od je od utorka, kao član hrvatskog izaslanstva koje vodi premijer Ivica Račan, u dvodnevnom službenom posjetu Danskoj. »Postoje izvjesni nacrti planova da Hrvatska pomogne da se u SRJ ohrabre one skupine koje će možda moći izvesti neku vrstu demokratskih promjena«, rekao je hrvatski ministar novinarima nakon susreta s predsjednikom Odbora za europska pitanja danskog parlamenta Klausom Larsenom Jensenom. </p>
<p> Prema Piculinim riječima, prvenstveno je riječ o planovima medijske potpore demokratskih snaga u Srbiji kao i o suradnji putem nevladinih organizacija i institucija civilnog društva. </p>
<p> »Treba prije svega učiniti da se ojača prisutnost u medijskom prostoru SRJ kako bi TV gledatelji mogli čuti i poruku neke demokratskije Srbije«, izjavio je Picula. Naglasio je da te političke planove tek treba tehnički realizirati. Hrvatska će poticati i demokratizaciju Crne Gore čemu je doprinos dala i nizom nedavnih susreta s crnogorskim dužnosnicima.</p>
<p> Hrvatski ministar vanjskih poslova kazao je da će ostvarenje konačnog cilja tog hrvatskog angažmana biti određeno ozbiljnošću međunarodne zajednice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pariški gradonačelnik Tiberi na sud zbog lažnih birača? </p>
<p>PARIZ, 5. srpnja</p>
<p> - Xaviere Tiberi, supruga pariškog gradonačelnika pozvana je po drugi put u nepunih godinu dana pred istražnog suca. Sada to doduše više ne može imati stvarnih posljedica za ponovni izbor Jeana Tiberija na mjesto gradonačelnika, jer ga se u međuvremenu njegova degolistička stranka odrekla i odredila drugog kandidata.</p>
<p> Teške optužbe o izbornoj prijevari, što ju je po najnovijim iskazima u istrazi, navodno organizirala osobno Xaviere u petoj pariškoj četvrti prije tri godine i u prilog svog supruga, ne samo da dovode u pitanje legalnost Tiberijeva sadašnjeg mandata na mjestu gradonačelnika nego prijete i ozbiljnim kaznenim posljedicama. Afera je u isto vrijeme politički eksplozivna, a k tome u medijskom smislu još i po mnogočemu »atraktivna«. Afere oko pariškog gradonačelnika Tiberija - u kojima on najmanje tri godine već fatalno igra samo uloge negativnog junaka, ali od kojih ni jedna od njih nije dobila i neki jasni pravosudni finale - postale su već gotovo rutina. U posljednjem od njih, prošlog ljeta Xaviere Tiberi, a preko nje i njezin suprug bila je pred istražnim sucem zbog uzimanja povećeg honorara za jednu evidentno izmišljenu i nepostojeću studiju o frankofonskoj kulturi. Međutim, na sudu je slučaj završen bez stvarne presude o činjenicama; predmet je morao biti stavljen ad acta zbog težih povreda u proceduri sudskog postupka.</p>
<p> Sada je slučaj mnogo ozbiljniji i kako proriče pariški tisak, krug oko Tiberija se zatvara. Tajnik općine pete pariške četvrti, poznatije po nazivu Latinska četvrt, Raymond Nentien, koji je pod istragom zbog »prijevara koje mogu iskrviti rezultate izbora« priznao je da je u toj pariškoj četvrti bilo organizirano »napuhavanje« popisa birača. Nentien je naime optužio Xaviere Tiberi da je - osobno rukovodila izbornom prijevarom 1997. godine kada je tu s tijesnom prednosti u glasovima pobijedio Jean Tiberi i time si otvorio i vrata za položaj pariškog gradonačelnika. </p>
<p> Lažni birači u prilog tadašnjega neogolističkog kandidata (RPR) Tiberija, prema iskazima nekolicine od njih u istrazi, regrutirani su tako što su zauzvrat dobivali rješenja za smještaj u stanovima kojima raspolažu općinske vlasti ili zapošljavani u nekim pomoćnim službama gradske uprave. Uz takve »poklone« dobivali su i iskaznice RPR-a, a što je navodno trebalo Tiberiju poslužiti i kao unutarstranački dokaz o jačanju članstva RPR-a upravo u četvrti koja je i njegovo glavno izborno uporište. Takvi lažni Tiberijevi birači mogli su sudjelovati na izborima u stilu Gogoljevih »mrtvih duša«. Korištena su imena osoba i glasački listići osoba koje su napustile tu četvrt ili promijenile adresu, ali nisu bile brisane i iz popisa birača. A neki od njih su pod svojim imenima prijavljivani i na fiktivne adrese u Latinskoj četvrti. </p>
<p> U istrazi, koja je sada proširena i na Xaviere Tiberi, kao glavnoosumnjičenu, ustanovljeno da je na popisima birača bilo više od 7.000 takvih lažnih birača. Među njima 3.300 su ubilježeni i kao aktivni sudionici izbora 1997. godine, a na kojima je Tiberiju bila priznata pobjeda nad kandidatom ljevice s prednošću od 2.725 glasova.</p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zasad samo politički uspjesi Pakta o stabilnosti</p>
<p>BERLIN, 5 srpnja</p>
<p> - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Bodo Hombach ocijenili su na konferenciji koju je u Berlinu organiziralo Društvo za jugoistočnu Europu, godinu dana postojanja ovog pakta kao izuzetno uspješnu te je okarakterizirali kao prekretnicu u razvoju ovog dijela Europe. Hombach je također ustvrdio kako se pojavila »senzacionalna volja za međusobnom suradnjom« između donedavno zaraćenih strana. </p>
<p>Fischer, koji je prije godinu dana na summitu G8 u Kölnu i pokrenuo inicijativu za stvaranje Pakta o stabilnosti, zaključio je, doduše, kako su dosad postignuti samo politički uspjesi te da može razumjeti nestrpljivost zemalja koje očekuju ostvarenje konkretnih građevinskih projekata. Kriteriji za dodjelu pomoći su isti kao i na početku: »Prvo demokracija, a potom novac«, naglasio je njemački šef diplomacije u svom pozdravnom govoru. </p>
<p>Međunarodna zajednica poklanja veliku pažnju stupnju pravne sigurnosti u regijama koje podržava. S obzirom na to, obojica političara su zaključili da Srbija s Miloševićem na čelu još uvijek predstavlja najveći sigurnosni rizik u regiji te da je to jedan od razloga zbog čega je realizacija projekata u Srbiji, u ovom trenutku, gotovo nemoguća. Pakt o stabilnosti, doduše podržava srbijansku oporbu kolikogod je to moguće, no napretka neće biti sve dok Europa ne nađe partnera na višoj razini. Hombach je naglasio kako je u Paktu o stabilnosti mjesto Srbije još uvijek nepopunjeno ali da se to stanje, ovisno o razvoju situacije, u svakom trenutku može promijeniti. </p>
<p>Pakt o stabilnosti svoju svrhu ne vidi samo u obnovi razrušenih područja nego će nastojati sveobuhvatnim gospodarskim programom podrške zemljama u regiji olakšati put prema članstvu u Europskoj uniji, istaknu je Fischer. Bodo Hombach, koji se, otkako ga je Gerhard Schröder postavio na mjesto koordinatora Pakta o stabilnosti, nekoliko puta našao na udaru kritike zbog nerazumno visokih troškova rada njegovog ureda te krive kadrovske politike, govorio je o »novom poletu punom povjerenja i nade« koji je obuhvatio zemlje u regiji. »Stanovnici jugoistočne Europe su u međuvremenu odbacili nepovjerenje u Pakt i mišljenje kako je on samo jedan od instrumenata kojim bi se balkanske zemlje držale na sigurnom rastojanju od stare Europe«, zaključio je Hombach. </p>
<p>I prilikom ovog susreta je više nego očito kako je njemačkoj vladi itekako stalo do uspjeha projekta Pakta o stabilnosti, jer se on i dalje smatra jednim od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha Schröderovog kabineta.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Promjene ustava SRJ?</p>
<p>BEOGRAD, 5. srpnja</p>
<p> - Vijeće građana i Vijeće republika jugoslavenske skupštine u četvrtak će, na izvanrednim sjednicama, razmatrati prijedlog za promjenu ustava SRJ, priopćila je informativna služba skupštine. Promjene su, po priopćenju, predložili zastupnici iz vladajućih stranaka u Srbiji: Socijalističke partije, Jugoslavenske ljevice i Srpske radikalne stranke, te iz oporbenih stranaka Crne Gore, Socijalističke narodne partije i Srpske narodne stranke. Nije priopćeno koje su odredbe ustava predložene za promjenu. Tisak u Moskvi je nedavno objavio vijest da se radi na promjenama jugoslavenskog ustava koje bi značile novu centralizaciju saveznih dužnosti na štetu državnosti Crne Gore. Predstavnici vlasti tada su negirali da je u tijeku rad na ustavnim promjenama. Može se pretpostaviti da se ustavne promjene odnose ne samo na status Crne Gore, već i na mandat predsjednika SRJ. Sadašnjem predsjedniku Slobodanu Miloševiću mandat ističe sljedeće godine i po sadašnjem ustavu on ne može više biti biran na tu dužnost. Mnogi domaći i strani analitičari ističu da predsjednik Milošević, optužen od Haaškog suda za ratne zločine, nema drugog izbora nego svim silama nastojati ostati na vlasti.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bivšem turskom premijeru Erbakanu jednogodišnji zatvor</p>
<p>ANKARA, 5. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski prizivni sud potvrdio je u srijedu jednogodišnju zatvorsku kaznu bivšem premijeru i čelniku zabranjene Stranke blagostanja (RP) Necmettinu Erbakanu (76). Njemu je tu kaznu u ožujku ove godine izrekao Sud državne sigurnosti (DGM) u Diyarbakiru, gradu na jugoistoku Turske.</p>
<p>Na temelju Krivičnog zakona, točnije njegova članka 312, Erbakanu se spočitava da je poticao vjersku netrpeljivost i mržnju. Suci su takav zaključak izvukli slijedom analize jednog njegovog predizbornog govora koji je održao u gradu Bingolu 1994. Taj grad u središnjem istočnom dijelu zemlje poglavito je nastanjen kurdskim pučanstvom. Erbakan je 1996. godine izabran za prvog islamističkog premijera u povijesti turske sekularističke republike. No, njegovi vanjskopolitički potezi usmjereni jačanju savezništva s islamskim zemljama, posebice sa susjednim Iranom, naišli su na veliki otpor u turskom vojnom vrhu. Pod prijetnjom državnim pučem, što je naviješteno izlaskom pedesetak oklopnih vozila u ankarsko predgrađe Sincan, Erbakan je 1997. godine morao odstupiti s premijerskog položaja. Ustavni sud je u siječnju 1998. zabranio aktivnost Stranke blagostanja. Istodobno, Erbakanu i petorici njegovih najbližih suradnika zabranjeno je bavljenje politikom u trajanju od pet godina. Odlaskom u zatvor bi, kako se ovdje tumači, bila praktički zapečaćena politička karijera tog kontroverznog profesora strojarstva koji je doktorirao u njemačkom gradu Aaachenu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Predstavnici manjine predložili Mesiću osnivanje hrvatsko-talijanskih tvrtki</p>
<p>RIM, 5. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu prijepodne hrvatski predsjednik Stipe Mesić nastavio je svoj službeni posjet Italiji susretima s visokim talijanskim dužnosnicima. Sastao se s predsjednikom talijanskog Senata Nicolom Mancinom, s kojim je raspravljao o odnosima dviju država. Mancino je izjavio da se odnosi Hrvatske i Italije nastavljaju u pozitivnom smjeru, te da je izuzetno zadovoljan odgovorima koje je dobio od predsjednika Mesića o poštivanju prava talijanske manjine u Hrvatskoj i velikoj pažnji koju nova hrvatska Vlada poklanja svim manjinama u državi. Razgovarali su i o ustavnim promjenama u Hrvatskoj. Rečeno je da će, ako se prihvate predložene ustavne promjene, predsjednik Italije imati veće ovlasti od hrvatskoga predsjednika. U utorak navečer na primanju u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rimu, Predsjednik je najviše vremena proveo u razgovoru s predstavnicima hrvatske manjine u Italiji. Predstavnici hrvatske manjine izrazili su želju da se jače povežu s matičnom zemljom Hrvatskom na svim planovima. Došli su s konkretnim prijedlozima o stvaranju zajedničkih hrvatsko-talijanskih firmi kao jednog od načina produbljivanja gospodarske suradnje.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mesić: Prema talijanskim ustavnim promjenama, njihov predsjednik dobiva veće ovlasti</p>
<p>Što se tiče esula, taj problem moraju riješiti bilateralno obje države. Tih problema je bilo i prije Drugog svjetskog rata, a i poslije. Nastali su kao rezultat starih totalitarnih sistema. Mi smo za to da sve detaljno razmotrimo i da se ta stvar što prije riješi, jer pojedinci ne trebaju biti žrtve totalitarnih sistema, rekao je u razgovoru predsjednik Mesić</p>
<p>RIM, 5. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon razgovora s predsjednikom Italije Carlom Azegliom Ciampijem i predsjednikom Senata Nicolom Mancinom, hrvatski predsjednik Stipe Mesić dao je kraći intervju hrvatskim novinarima. </p>
<p>• Talijanski tisak iznimno pozitivno piše o Vašem posjetu Italiji i o razgovoru s predsjednikom Ciampijem.</p>
<p>- Razgovor s talijanskim predsjednikom bio je dosta dug. Raspravljali smo o mnogim temama. S hrvatske strane, iznijeli smo strateške ciljeve nove Vlade. Govorili smo o produbljivanju dosadašnjih odnosa koji su izuzetno dobri, ali smo se zadržali na temama i konkretnim projektima koji se odnose na naše dvije zemlje. Razgovarali smo o gradnji autoceste koja bi trebala povezati talijansku granicu, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju, Grčku i Tursku. Taj projekt povezao bi taj prostor s Europom. Sve te zemlje imale bi veliku korist od toga, a posebice Hrvatska i Italija. Također sam spomenuo pitanje koje nije izravno vezano uz Italiju, ali neizravno je od velikog značenja za tu zemlju, a to je čišćenje Dunava i uspostava prometa na toj rijeci. Time bi se Vukovar i cijelo Podunavlje otvorilo prema Europi. Što se tiče problema Srbije i Jugoslavije, koji se uvijek spominje kad se priča o čišćenju Dunava, sankcije mogu i dalje ostati na snazi, ali Dunav se treba otvoriti. Raspravljali smo i o energetici, o dovođenju kaspijske nafte preko Rumunjske i Mađarske u Hrvatsku, a to znači i u Europu i Italiju, što je od velikog značaja. Taj projekt je velik i za Hrvatsku i za Italiju. Jedna od tema bila je i dovođenje plina iz Norveške preko Poljske, što bi opet vodilo do Italije. Time bi svi naši energetski problemi bili riješeni. I predsjednik Ciampi je pokazao interes za realizaciju tih projekata. </p>
<p>• Kako je tekao razgovor s predsjednikom Senata Mancinom?</p>
<p>- Izuzetno konstruktivno. I Italija priprema ustavne promjene tako da smo se međusobno informirali o promjenama koje poduzimamo, no nismo ulazili u detalje. Prema onome što je rečeno, nakon tih ustavnih promjena u Italiji njezin predsjednik imat će veće ovlasti nego što ih sada ima. Zamjenik premijera Goran Granić iznio je Vladine zadaće u pogledu gospodarske strategije. Saborski zastupnik Furio Radin govorio je o rješenju pitanja nacionalnih manjina u Hrvatskoj i o ljudskim pravima, a zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec izlagala je o planovima i programima Ministarstva vanjskih poslova i o onome što je dosad postignuto. </p>
<p>• Je li bilo govora o turizmu?</p>
<p>- O turizmu se djelomično razgovaralo, jer Hrvatska se treba prvenstveno povezati s europskim prometnicama. Turistički resursi Hrvatske su bogati, i zanimanje talijanskih turista za našu obalu ove je godine izuzetno. Najviše smo govorili o hrvatskim regulativama koje su prilagođene europskima. Hrvatska je okarakterizirana kao zona sigurnosti i pravna država. Ohrabruju se oni talijanski poduzetnici koji žele ulagati u Hrvatskoj. Znamo da je Italija ove godine prvi partner Hrvatske u gospodarstvu. Pokazano je veliko zanimanje za konkretno ulaganje u Hrvatsku. Napomenuli smo da se pripremaju velike porezne olakšice, što će biti još privlačnije za strani kapital, jer naša je želja da budemo konkurentni na svjetskom tržištu. </p>
<p>• Talijanska strana pokazala je veliko zanimanje za pitanje talijanske manjine u Hrvatskoj.</p>
<p>- S talijanske strane dobili smo pohvale za način kako smo riješili pitanje svih manjina na području naše republike. Govorili smo o pitanju dvojezičnosti, pravima manjina i naglasili da sve radimo prema europskim standardima. I talijanska strana je konačno riješila pitanje hrvatske manjine u Italiji. Što se tiče esula, taj problem moraju riješiti bilateralno obje države. Tih problema je bilo i prije Drugog svjetskog rata, a i poslije. Nastali su kao rezultat starih totalitarnih sistema. Mi smo za to da sve detaljno razmotrimo i da se ta stvar što prije riješi, jer pojedinci ne trebaju biti žrtve totalitarnih sistema. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bernabé: Konkretni programi pomoći Hrvatskoj u okviru »Quick Start Projecta«</p>
<p>Pripremljena je suma od 200 milijuna eura s talijanske strane za obnovu Balkana, navodi koordinator talijanske vlade za investicije na Balkanu / Čeka se samo na zakonsko odobrenje parlamenta i taj će novac biti distribuiran na projekte za obnovu u zemljama jugoistočne Europe</p>
<p>SANJA MIHALJINAC</p>
<p>RIM, 5. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Franco Bernabé, bivši direktor Fiata, dugogodišnji direktor ENI-ja, talijanskog Telecoma, a sadašnji predsjednik Agencije za investicije na Balkanu bio je inicijator i organizator predavanja na Sveučilištu »Luiss Guido Carli« sa temom uloge Hrvatske u novoj Europi. Na predavanju je sudjelovao i hrvatski predsjednik Stipe Mesić kao počasni gost. </p>
<p>• Dr. Bernabé, kako ste došli na ideju da organizirate predavanje na temu Hrvatske i njene uloge u novoj Europi?</p>
<p>- Moja ideja je bila da upoznam gospodarsku elitu Italije sa bogatim resursima koje ima Hrvatska i mogućnostima suradnje između naše dvije zemlje. Nakon promjena u Hrvatskoj u siječnja ove godine, kad je pokazala cijelom svijetu da podržava demokratski razvoj, mislim da joj treba pružiti šansu kao našem prvom susjedu za produbljenje već izuzetno dobrih gospodarskih odnosa između naše dvije zemlje. Moje stajalište je da Hrvatska ima ključnu ulogu i u stvaranju nove Europe. </p>
<p>• Recite nam malo više o vašoj Agenciji za investiranje na Balkanu?</p>
<p>- Prvobitni naziv je bio Task Force i osnovan je poslije rata na Kosovu. Temeljni cilj Task Forcea je bio da gospodarski poveže talijanske firme i firme iz jugoistočne Europe da bi došlo do što brže rekonstrukcije tog područja. Akcent je prvenstveno stavljen na rekonstrukciju porušenog Kosova. Godinu dana nam je trebalo da skupimo informacije potrebne za stvaranje konstruktivnog programa za investiranje i rekonstrukciju jugoistočnih zemalja. Nedavno je Task Force prerastao u Agenciju za investiranje na Balkanu. </p>
<p>• Do nedavno je Task Force kritiziran za presporo djelovanje.</p>
<p>- Ne mogu se očekivati veliki rezultati u kratkom vremenskom periodu. Istina je da je godina dana dugi period za donošenje programa. To se moglo napraviti i ranije, ali smo imali realne prepreke zbog nesigurne situacije u Srbiji i prijetnji nestabilnosti u cijeloj regiji koja graniči sa tako jednim rizičnim »susjedom«. Mi smo se kao Task Force uspjeli izboriti da druge zemlje u regiji jugoistočne Europe dobiju zeleno svjetlo za priliv stranih investicija i da se taj proces ne opstruira čekanjem promjene političkog sistema u Srbiji koja će biti isključena iz svih investicijskih programa dok ne dođe do promjene. </p>
<p>• Što ste napravili u zadnje vrijeme?</p>
<p>- Od konkretnijih stvari, tu je »Quick Start Project« u sklopu Pakta o stabilnosti u kojem će biti zastupljene sve zemlje jugoistočne Europe i u kojem je već napravljeno par konkretnih programa za Hrvatsku. Već smo imali veliki sastanak između rumunjskih i talijanskih gospodarstvenika. Sljedeći korak je susret hrvatske i talijanske gospodarske udruge. </p>
<p>• Koliko je novca određeno za zemlje jugoistočne Europe?</p>
<p>- Mogu vam pouzdano reći da je pripremljena suma od 200 milijuna eura sa talijanske strane za obnovu Balkana. Čeka se samo na zakonsko odobrenje parlamenta i taj će novac biti distribuiran na projekte za rekonstrukciju u zemljama jugoistočne Europe. </p>
<p>• Kakve su šanse Hrvatske da dobije dio tog novca?</p>
<p>- Moram vam odmah reći da sam osobno već duži period vezan za Hrvatsku u kojoj ima i dobre prijatelje. Još dok sam bio direktor ENI-ja napravili smo zajedničke poslove za INA-om. Hrvatska je naš prvi susjed i mi smo tradicionalno povezani. Stoga su i šanse i mogućnosti razvijanja odnosa kooperacije i financiranja sa strane Italije velike za Hrvatsku kao i za Sloveniju. Normalno, financiraju se projekti, i zavisno od jačine i obima projekta bit će određeno i financiranje.</p>
<p>• Vi ste i autor studije o zemljama u tranziciji? </p>
<p>- Period tranzicije je jamačno najteži period u kojem se može naći gospodarstvo jedne zemlje. I Italija je imala teške momente u svom tranzicijskom periodu. Sad je ta teška situacija u Hrvatskoj, ali i to će proći, samo se treba strpjeti i koristiti iskustva zemalja koje su već prošle tranziciju. Moje mišljenje je da razvijene europske zemlje trebaju pomoći svojim iskustvima zemljama jugoistočne Europe u tranziciji. Ta suradnja bi se temeljila razmjeni iskustava, davanju smjernica i financijske potpore da se što lakše prebrodi tranzicija. Hrvatska može računati na punu podršku i pomoć naše agencije na svakom planu gdje smo u stanju pomoći. Moja poruka hrvatskom narodu bi bila, da kako je pokazao svoju političku zrelost na izborima u siječnju, jednako pokaže i gospodarsku mudrost u ovom prijelaznom periodu gdje se treba strpjeti i pričekati bolja vremena za koja jamčim da će vrlo brzo doći za Hrvatsku.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Austrija dala europskim partnerima četiri mjeseca za ukidanje sankcija</p>
<p>Kanclelar Volfgang Schüssel najavio da bi se referendum o sankcijama mogao održati 29. listopada ili 26. studenoga / Europska komisija upozorila Austriju da ne koristi rezultate referenduma kao opravdanje za blokiranje rada EU-a</p>
<p>BEČ, 5. srpnja</p>
<p> - Neobvezujući referendum na kojem će se Austrijanci izjasniti o sankcijama koje su Beču nametnute nakon ulaska desne Slobodarske stranke u vladu, održat će se, kako je izjavio kancelar Wolfgang Schüssel, 29. listopada ili 26. studenoga ako u međuvremenu sankcije ne budu ukinute. Odluka o referendumu donesena je u utorak nakon burne šestosatne rasprave Odbora, u kojoj je osim predstavnika koalicijskih partnera - Narodne stranke kancelara Schüssela i Slobodarske stranke koju sada vodi Susanne Riess-Passer - sudjelovao i Jörg Haider, bivši predsjednik FPÖ-a, čije su pohvale nacističkom režimu doprinijele diplomatskoj izolaciji Beča. </p>
<p>Schüssel je i u utorak ponovio svoje razočarenje činjenicom da plan Europske unije, prema kojem će trojica stručnjaka Europskog suda za ljudska prava ispitati stanje u Austriji, ne sadrži jasnu vremensku perspektivu za ukidanje sankcija. Predviđeni rokovi za održavanje referenduma, međutim, ostavljaju prostora EU-u da od »trojice mudraca« iz Strasbourga zatraži da svoj izvještaj pripreme do jeseni, nakon čega će četrnaestorica ponovo razmotriti opravdanost sankcija. No, s obzirom na činjenicu da je Francuska, kao trenutni predsjedatelj EU-a, preko predsjednika Chiraca i premijera Jospina, a najnovije i preko ministra za europska pitanja Moscovicija poručila da će sankcije ostati na snazi do daljnjega, radikalniji se pomak u tom pogledu ne očekuje do kraja godine. </p>
<p>Iako se dosad ni kancelar Schüssel, ni ostali članovi vlade nisu pridružili Haideru u otvorenim prijetnjama da će blokirati rad institucija EU-a, osobito odluke koje se tiču proširenja na istok, pitanja o kojima bi se Austrijanci trebali izjasniti na referendumu daju naslutiti da vlada traži potporu birača za blokiranje EU-a. Prema izvještaju agencije APA, glavno od šest pitanja će glasiti: »Treba li savezna vlada ... upotrijebiti sva moguća sredstva kako bi nepravedne sankcije koje su Austriji nametnule druge članice EU-a bile odmah ukinute?«. Austrijanci će se dalje izjasniti imaju li članice Unije pravo da same izaberu svoju vladu bez miješanja izvana, dok se ostala četiri pitanja odnose na općenitije teme o EU-u. Četrnaest članica Unije koje su već prije upozorile da će raspisivanje referenduma smatrati provokacijom, izrazile su i zabrinutost da će takav potez raspiriti protueuropsko raspoloženje u Austriji. Europska komisija, kako je u srijedu izjavio njezin glasnogovornik Peter Guilford, »ne vidi kako bi referendum mogao riješiti spor između Beča i EU-a«, opominjući Austriju da će moguće korištenje rezultata referenduma kao opravdanja za blokiranje rada Unije imati negativne posljedice za Beč. Odlukom koalicijskih partnera nisu zadovoljne ni oporbene stranke u zemlji. »Referendumom se neće postići ništa oko sankcija, a on će porezne obveznike stajati stotine milijuna šilinga«, rekao je čelnik Socijaldemokratske stranke Alfred Gusenbauer, koji je posebno oštro kritizirao i Haiderovu nazočnost na sjednici odbora.</p>
<p>Haider, kao pokrajinski poglavar u Koruškoj, formalno nije član savezne vlade i nema pravo glasa u nacionalnim pitanjima, no smatra se da je njegov utjecaj na ministre iz FPO-a u vladi jednak onom što ga je imao i kao šef stranke. Kontroverzni političar koji je od samog početka diplomatske izolacije pozivao na referendum i blokiranje rada institucija Europske unije, odluku vlade nazvao je »poštenim rješenjem«. (Reuters/AP/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Britanski neonacisti pojačavaju protestantske ekstremiste</p>
<p> u Sjevernoj Irskoj</p>
<p>LONDON, 5. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Neredi koji zadnjih dana zahvaćaju Sjevernu Irsku pokazali su se pravim magnetom za ekstremiste. Idućih dana očekuje se organizirani dolazak britanskih neonacističkih huligana u tu pokrajinu. Još orni od uličnih borbi i divljanja tijekom nogometnog prvenstva »Euro 2000«, oni su Sjevernu Irsku izabrali kao novo poprište svojih ispada i provokacija. Na odlazak u pokrajinu spremaju se pripadnici neonacističke skupine »Combat 18«, (»Borba 18«, pri čemu 18 označava prvo i osmo slovo abecede, odnosno inicijale Adolfa Hitlera).</p>
<p>Temperatura u Sjevernoj Irskoj ionako je već povišena u jeku sezone protestantskih marševa u kojima protestanti demonstrativno slave povijesnu pobjedu nad katolicima. Zbog zabrane protestantima da marširaju katoličkom ulicom Garvaghy u gradu Portadownu, vođene su u noći na srijedu ulične bitke između policajaca i demonstranata. Prvi put u zadnja tri desetljeća, policija je morala upotrijebiti vodene topove, dok su demonstranti bacali na nju cigle, Molotovljeve koktele, vatrometne rakete i kiselinu - pri čemu je ranjeno devet policajaca. Nemirno je bilo i u sjevernom Belfastu gdje je zapaljeno nekoliko automobila, te južnom Belfastu gdje se mladež nabacivala zapaljivim bombama.</p>
<p>U Portadownu je na ulice morala izaći i britanska vojska, koja je preko jednog mosta postavila barijeru od čelika i bodljikave žice, kako bi prepriječila prolaz demonstrantima. Na poprištu je u utorak navečer osvanuo i bivši pripadnik protestantske paravojne skupine »Borci za slobodu Ulstera« (UFF), Johnny Adair poznat pod nadimkom »Ludi pas«. U njegovu čast, protestantski teroristi s crnim maskama na licu pucali su u zrak.</p>
<p>Napetosti tinjaju uoči ključnog protestantskog marša 12. srpnja. Pozivajući se na svoja povijesna prava i tradiciju, protestanti su gnjevni da im vlasti zadnjih nekoliko godina ne dopuštaju provokativno stupati po katoličkoj četvrti Portadowna. To nezadovoljstvo nastoje iskoristiti i u svoju korist kanalizirati i različiti ekstremni elementi protestantskog terorističkog podzemlja. Oni su razočarani mirovnim procesom u Sjevernoj Irskoj, odnosno kompromisima koje su u to ime morali načiniti protestantski političari. Ta ionako eksplozivna situacija privlači, prema zadnjim vijestima i neofašiste, novu vrstu ekstremista, koja se do sada nije često viđala u Sjevernoj Irskoj. Pripadnici neonacističke skupine »Combat 18« žele iduće nedjelje biti nazočni na maršu protestantskog sektaškog udruženja Oranski red u Portadownu, gdje će, zacijelo, htjeti dati i osobni doprinos incidentima. Povezan s najžešćim nogometnim huliganima, »Combat 18« u tome ima dosta iskustva. Neki pripadnici te grupe povezani su s britanskim rasistom Davidom Copelandom, koji je nedavno osuđen na šesterostruku doživotnu robiju zbog lanjskog podmetanja bombi u Londonu, u pokušaju da isprovocira rasne nerede. U tim je eksplozijama ubijeno troje a ranjeno 129 ljudi.</p>
<p>Britanski neonacisti spremaju se idućih dana neopaženo ući u Sjevernu Irsku, kamo će doputovati raspršeni u manje skupine, da budu manje upadljivi. Poznato je da oni održavaju veze s dijelovima protestantskog podzemlja, pa su neonacistički predstavnici bili lani prisutni prilikom otkrivanja spomen ploče Billyju Wrightu, osnivaču protestantske terorističke skupine »Lojalističke dobrovoljačke snage« (LVF).</p>
<p>Neonacisti, dakle, stižu u Portadown, gdje »Ludi Pas« Adair istovremeno već radi na povezivanju različitih protestantskih terorističkih skupina. Sve njih motivira želja da izazovu što ozbiljnije incidente idućih dana. Sve u svemu, nova noćna mora za napaćenu pokrajinu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nove američke sankcije prema EU</p>
<p>WASHINGTON, 5. srpnja</p>
<p> - Spor SAD-a i EU o trgovini bananama i govedini od petka ulazi u novu fazu jer će tog dana u Washingtonu biti objavljen novi popis europskih proizvoda na koje će se plaćati 100-postotne uvozne pristojbe. Američka trgovinska predstavnica, Charlene Barshefsky izjavila je u srijedu da SAD novim sankcijama žele EU prisiliti na promjenu ponašanja i otvaranje tržišta, na što obvezuje i članstvo u WTO-u.</p>
<p> Carinom i drugim uvoznim pristojbama bit će opterećeni malobrojni proizvodi i to oni koji ne čine značajniju stavku u trgovini na obje strane Atlantika. Govori se, među ostalim, o guščjoj pašteti, tartufima, škarama za kosu, mineralnoj vodi i motociklima s motorom ispod 500 ccm.</p>
<p> Sjedinjene Države su u arbitraži pred WTO-om izborile pravo na 300 milijuna dolara »kaznenih pristojbi« na europsku robu jer je ocjenjeno da EU neopravdano odbija uvoz banana nekih srednjoameričkih proizvođača, te mesa goveda u čijoj su prehrani korišteni hormoni. Prve američke sankcije, visoke carine i porezi na određenu luksuznu robu, uvedene su prije godinu dana ali nisu dale očekivane rezultate.</p>
<p> Odkako se u svibnju pročulo da će uslijediti nove kazne, Barshefsky se našla pod svakodnevnom kišom prigovora i molbi američkih tvrtki. Ako se ocarini nizozemska rajčica, bez posla će ostati 50 Amerikanaca u jednom skladištu u Bronxu. Otežani uvoz ječma zapečatio bi sudbinu 2.000 malih privatnih mlinova. A neki avio-prijevoznici pitaju se čime će puniti zrakoplove ako se 100-postotna carina uvede na rezano cvijeće. S druge strane, neke europske zemlje se žale da ih američke sankcije pogađaju neopravdano i nerazmjerno više nego druge. Najglasniji su prosvjedi Francuske jer vlada u Parizu tvrdi da je od dosad odabranih proizvoda 30 posto »Made in France«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Iako Moskva opovrgava, rat u Čečeniji se nastavlja </p>
<p>MOSKVA, 5. srpnja </p>
<p> - Ruske snage u srijedu su udvostručile napore da uspostave svoju vlast u Čečeniji nakon naredbe da pucaju bez upozorenja na svako vozilo koje krši policijski sat, te su započele zračne napade na pobunjenike. Međutim, izvješća o novim pobunjeničkim napadima, nakon koordiniranih samoubilačkih atentata na ruske vojne baze u nedjelju u kojima su poginule najmanje 33 osobe, opovrgavaju izjave Moskve da je rat završen. Čečenija je proživjela napetu noć. Ruskim snagama naređeno je da pucaju na bilo koje vozilo koje prekrši policijski sat između 21 i 7 sati ujutro, ali zasad nema izvješća o tome da je ta naredba i izvršena.</p>
<p> Glasnogovornik Kremlja rekao je da su ruski zrakoplovi izveli 18 borbenih letova, a helikopteri više od 40 u posljednja 24 sata, što je vrlo velika brojka u odnosu na one objavljene posljednjih tjedana.</p>
<p> No, ruske snage ni izdaleka ne uspijevaju osigurati nadzor nad južnim planinama Čečenije odakle navodno pobunjenički zapovjednici Šamil Basajev i Hatab kontroliraju operacije. Pobunjenici su priopćili da su napali bazu policijskih snaga u blizini sjevernog sela Šelkovsaja, te ubili osam ruskih vojnika i ranili dvadeset.</p>
<p> Pobunjenička stranica na Internetu također svjedoči da su u noći s utorka na srijedu izvršeni napadi na rusku vojsku u Gudermesu u kojima je poginulo 15 »agresora«, a uništena su tri oklopna vozila. </p>
<p> Ruski ministar unutarnjih poslova Vladimir Rušajlo, koji sudjeluje na summitu zemalja središnje Azije i Kine u Tadžikistanu rekao je za agenciju Interfax da je eksplozivna naprava eksplodirala u Čečeniji. Pritom nitko nije poginuo niti je ranjen. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Šangajski forum podržao Putinovo protivljenje proturaketnom kišobranu SAD-a</p>
<p>MOSKVA , 5. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana u srijedu je održan redoviti godišnji summit »šangajske petorke«. Glavne teme višesatnog dijaloga predsjednika Rusije, Kine, Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana bile su borba protiv međunarodnog terorizma, separatizma, ilegalne prodaje oružja i narkotika. Međutim, summit je dijelom bio posvećen i drugim globalnim međunarodnim političkim problemima, prije svega strateškoj stabilnosti u svijetu. Šangajska se petorka, kao stalno politički djelujuća već pet godina, preimenovala u »šangajski forum«.</p>
<p>Summit u Dušanbeu počeo je prvo odvojenim, »u četiri oka«, susretom ruskog predsjednika Vladimira Putina s predsjednikom Kine Jiangom Zeminom koji je trajao gotovo cijeli sat i koji je dao osnovni ton kasnijoj raspravi i završnoj deklaraciji koju je potpisala »petorka«. Tako su Kina i »šangajski forum« podržali rusko protivljenje namjeri SAD-a da istupi iz 28 godina starog sovjetsko-američkog sporazuma o proturaketnoj obrani. Istovremeno, ruska je strana izrazila zabrinutost zbog namjere Washingtona da u svoj takozvani lokalni sustav proturaketnog štita uključi Tajvan. Zajedničkom deklaracijom, »šangajski forum« u Dušanbeu osudio je miješanje u unutarnje poslove drugih zemalja pod formom humanitarne intervencije, i uopće primjenu sile bez odobrenja UN-a.
»Šangajska petorka« nastala je 1996. godine poslije posjeta tadanjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina Kini. U početku je to bio konzultativni forum radi rješavanja graničnih problema i napetosti na granici Kine s državama nastalim poslije raspada SSSR-a, Rusije, Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana. Vremenom, dnevni se red rasprave »šangajske petorke« počeo širiti i na globalne međunarodne probleme. Primjerice, na prošlogodišnjem summitu održanom u glavnom gradu Kirgistana Biškeku, »petorka« je digla glas za stvaranje višepolarnog svijeta. Upravo na tom summitu (održanom u jeku najžešće kosovske krize) Jeljcin je izjavio: »Ne ćemo dopustiti da nekoliko država stvori samo za sebe udobni svjetski poredak«. Od tada je i poraslo zanimanje svjetske javnosti za rad i susrete »šangajske petorke« koja će se slijedeće godine održati u kineskom gradu po kojem nosi i ime. </p>
<p>Na summitu u Dušanbeu, kao promatrač sudjelovao je i predsjednik Uzbekistana Islam Karimov, a tvrdi se da bi Šangajskom forumu rado pristupili Indija i Iran. »Naš će forum biti otvoren i za ostale zemlje ovog dijela svijeta«, izjavio je nakon summita u Dušanbeu ruski predsjednik Vladimir Putin, a njegov šef diplomacije Igor Ivanov posebno je naglasio da je petorka politički forum, a ne nikakva klica stvaranja bloka. Putin je kao ruski predsjednik prvi put sudjelovao u radu »šangajske petorke«, i taj summit predstavlja tek početak njegovog diplomatskog prodora na Istok. Naime, do kraja mjeseca Putin namjerava službeno posjetiti Kinu i Sjevernu Koreju, a također i Japan gdje će na Okinawi sudjelovati na sumitu G-8.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Inu treba prije privatizacije reorganizirati u više segmenata, prema načelu tehnoloških cjelina</p>
<p>U Vjesniku od 1. srpnja, 2000, glavna vijest na naslovnici govori, među ostalim, o reorganizaciji HEP-a i Ine u pripremi za privatizaciju tih velikih državnih tvrtki. Za HEP se predviđa logična podjela na: proizvodnju (svaka pojedinačna i/ili grupe elektrana), prijenos (dalekovodni sustavi) i distribuciju (maloprodaja krajnjem potrošaču).</p>
<p>Nužno je postići konkurentnost na svakom regionalnom tržištu (npr. za grad Zagreb, Istru, Dalmaciju, itd.). Tako je to svugdje, i hvala Bogu da se nitko nije sjetio »ponovno izumiti kotač«!</p>
<p>Plan u vezi Ine je toliko apsurdan, da mi je muka uopće diskutirati: »...a, zašto je to nečuvena ideja?«.</p>
<p>Ministar Fižulić, a, prema vijestima, i G. Granić ga je upotpunjavao izjavama i prikazao plan kako Inu treba reorganizirati u dvije tvrtke prema temeljnoj djelatnosti - nafta i plin! </p>
<p>I onda, valjda, naftna tvrtka i plinska tvrtka će se prodati odvojeno!?</p>
<p>Netko bi trebao kazati izumitelju ove ideje, da ugljikovodici (nafta i plin) se redovito proizvode zajedno, na istom naftnom polju, kroz iste bušotine. Nakon toga u separatorima na naftnim poljima, nafta i plin dalje nastavljaju odvojenim cjevovodima. Stručnjaci koji rade na proizvodnji nafte i plina su »jedni te isti«. Postoje, doduše, poneka isključivo plinska polja (npr. Molve, u Hrvatskoj) - ali to je izuzetak u redovitosti zajedničke proizvodnje nafte i plina (uz to dolazi još i voda, no to se tretira kao otpad i reinjektira se natrag u naftno-plinske slojeve).</p>
<p>Inu zaista treba reorganizirati u više segmenata, prije privatizacije. To treba biti prema načelu tehnoloških cjelina, i pri tome osigurati da pojedine jedinke budu samoodržive na tržištu i konkurentno sposobne drugim takvim jedinkama (veličina nije tu baš važna!), kojima se mora osigurati ravnopravan ulaz na tržište u Hrvatskoj! U svemu tome je nužno shvatiti da i male, fokusirane tvrtke mogu biti izvrsni konkurenti velikim »gigantima« (Texaco, Shell, itd.). Ne treba se tu bojati »gutanja« malih od strane velikih, ali svjetski standardi produktivnosti će stvoriti, uz tržišne zakone, da najbolji i najjeftiniji ostanu - na blagodat (najbolji, najjeftiniji proizvod) za svekoliko stanovništvo u Hrvatskoj!.</p>
<p>Najjednostavnija i logična podjela mogla bi biti: 1. Proizvodnja nafte i plina</p>
<p>- naftno-plinska polja u Hrvatskoj i inozemstvu (Angola, Rusija, itd.)</p>
<p>- gdje se sirova nafta prodaje rafinerijama (svjetske cijene!), a plin se prodaje (veleprodajno) elektranama i maloprodaji plina</p>
<p>- nakon ove »proizvodne« faze, moguće je stvoriti tvrtku samo za tržište plina </p>
<p> 2. Rafinerije (Urinj, Zagreb i Sisak)</p>
<p>- ulaz je sirova nafta iz domaćih izvora (oko 25 %) i iz uvoza (oko 75%) - obje prema svjetskim cijenama i naravno cijena zavisi o kvaliteti (postotak sumpora, API gradacija, težina, i sl.)</p>
<p>- izlaz su destilati (benzini, diesel, itd.) koji se prodaju maloprodajnim tvrtkama</p>
<p>- mazivna ulja i ostali proizvodi se plasiraju preko maloprodajne mreže</p>
<p>3. Maloprodaja (sadašnja) podijeliti barem u dva dijela:</p>
<p>- naftni derivati (benzinske pumpe i veleprodaja tekućih goriva)</p>
<p>- prodaja plina (maloprodaja plina i ukapljenog plina u bocama)</p>
<p>Svu ostalu sadašnju imovinu Ine trebalo bi posebnim javnim natječajima prodati.</p>
<p>Možda postoje još neke moguće varijacije, ali nužno je postići da se razbije sadašnji monopol Ine i osigura buduća konkuretnost na tržištu u Hrvatskoj - reorganizacija sadašnje Ine ne bi smjela biti na manje cjelina negoli je gore prikazano.</p>
<p> Zanima me reakcija mojih bivših kolega iz »Naftaplina« na ove najave podjele Ine? Ova ideja sigurno nije došla od ljudi od struke, koji znaju da takve podjele integrirane naftno/plinske tvrtke - nigdje u svijetu nema. Nadam se da ideje kako podijeliti na samostalne cjeline - »razbijanje« Ine mi pomalo pregrubo zvuči (sentimentalni razlozi - bila je to nekad davno »moja« tvrtka) - ostvarit će se s vremenom nužna tržna konkurentnost u svakom segmentu energenata. Jedino oslobađanje od sadašnjeg monopolnog sustava je jamstvo stanovništvu u Hrvatskoj za najbolji i najjeftiniji servis (energentnih proizvoda)!</p>
<p>JOSIP KIRIGIN</p>
<p>Bakersfield, Kalifornija, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Branko Salaj: Ines Šaškor blati i kleveće moje ime i ugled na RFE</p>
<p>U emisiji Radija Slobodne Europe 3. srpnja 2000. čiji je sadržaj prenio bilten Hine idućeg dana, zagrebačka dopisnica Ines Šaškor izrekla je na moj račun niz neistina. Tim povodom uputio sam uredniku sekcije Radija za jugoistočnu Europu zahtjev za objavom demantija. Moje pismo glasi:</p>
<p>Poštovani gospodine/gospođo,</p>
<p>Vaša zagrebačka dopisnica Ines Šaškor opisala me je u vašem programu od 3. srpnja 2000. kao potencijalnog podstrekača rata i inicijatora raznih zala, počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj 1991/92. Ona temelji svoju klevetu na činjenici da sam bio ratni ministar informiranja u hrvatskoj koalicijskoj Vladi demokratskog jedinstva i navodi da sam se pri kraju rata ponosio da smo »postigli da ljudi u Hrvatskoj o ovom ratu misle ono što smo mi htjeli«. Uz navod se tvrdi i da sam »radosno i slavodobitno zastupao taj gebelsovski ideal«.</p>
<p>Nikada nisam izgovorio glupost koja mi je pripisana pa sam prisiljen zatražiti da od vaše dopisnice zahtijevate da javno specificira kojom me je to prilikom čula izrečeno ili da identificira izvor na kome je zasnovala svoju priču. U odsutnosti vjerodostojnog izvora očekujem da vaša radiostanica povuče navod kao i divlje i opake tvrdnje kojima je poslužio kao povod. U mojim brojnim javnim izjavama i intervjuima domaćim i stranim novinarima uvijek sam se dosljedno zalagao za demokratske vrijednosti i za kulturu dijaloga. Blateći moje ime i ugled bez najmanjeg novinarskog pokušaja da pokaže što je to u mojim izjavama ili politici doživjela odbojnim, gđa Šaškor se otklizala u običaje »starih dobrih vremena« i čineći to, ozbiljno ugrozila vjerodostojnost RFE-a.</p>
<p>Naravno, gđa Šuškor, čija ju je pozicija vodećeg ideologa Gradskog komiteta Komunističke partije u Zagrebu kvalificirala osamdesetih godina da postane glavna urednica najvažnijeg kanala indoktrinacije, programa aktualnosti TV Zagreba, zna Goebbelsa daleko bolje od mene. Ja bih joj ipak savjetovao da ne gleda opet stranice Völkischer Beobachtera - šok da vidi svoju vlastitu sliku kako je odanle promatra mogla bi se iskazati preteškim za njeno novo usvojene demokratske senzibilnosti.</p>
<p>BRANKO SALAJ</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otvoreno pismo Vesni Kanižaj: ne zavaravajte sebe i druge nekim političkim zavjerama protiv Sindikata</p>
<p>Štovana gospođo predsjednice!</p>
<p>Kako sam u više navrata javno reagirao na napise u kojima ste napadani Vi ili naš Sindikat, osjećam se obveznim i sada javno Vam se obratiti i upozoriti na neka novija zbivanja u Sindikatu i na Vaše postupke koji naprosto prijete gašenju Sindikata. </p>
<p>Danas nas je napustilo trinaest podružnica. Vas to izgleda ne zabrinjava. Mogli ste to spriječiti. Trebalo je ispuniti zahtjev za sazivanjem izvanredne Skupštine. To je tražilo članstvo devet županija. Zašto ovu moralnu i statutarnu obvezu ne želite izvršiti? Jeste li svjesni što ste to učinili kada ste samovoljno 12. svibnja o.g. potpisali Aneks Kolektivnog ugovora. Izmjenom članka 74. Sindikat ste ustvari predali u ruke poslodavcu. Ne bi poslodavac pristao da plaća čelnike u sindikatu kad u tome ne bi vidio svoj interes. Na sjednici središnjeg odbora Sindikata, održane 29. lipnja u Splitu potpisnici zahtjeva za sazivanjem izvanredne Skupštine grubo su izvrijeđani i naprosto izbačeni sa sjednice. Oni najglasniji odabrani su da budu plaćeni čelnici u Sindikatu. Mogu li oni doista zastupati interese članstva ako ih plaća poslodavac? Kako ćete to objasniti članstvu? Neki s tim neće imati poteškoća. Na primjer gospođa J. Knezović, jer u školi u kojoj je ona zaposlena samo troje su članovi sindikata. Nedovoljno za podružnicu te ona ne može obnašati dužnost povjerenika. Kakove to zasluge ona ima da je i član Predsjedništva Sindikata? Koliko je meni poznato nije se baš istakla ni u prikupljanju potpisa za Vašu kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. I mene je zamolila za potpis, ali nisam potpisao. Ne ljutite se valjda zbog toga. Smatrao sam, naime, da će gospodin Mesić biti bolji predsjednik od Vas. </p>
<p>Gospođo Kanižaj ne zavaravajte sebe i druge nekim političkim zavjerama protiv Sindikata. Vaše zasluge ne daju Vam pravo na pogreške. Pozovite članstvo da ne napušta ovaj Sindikat, jer ga je ono kroz ovih deset godina gradilo izdvajanjem iz svoje skromne plaće. Poslušajte glas članstva a ne onih koji govore u ime članstva, a da članstvo ništa nisu pitali. Imate dovoljno razloga da podnesete neopozivu ostavku. </p>
<p>IVAN KOROTAJj, prof.</p>
<p>član Središnjeg odbora Sindikata</p>
<p>član Pregovaračkog odbora</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Naslov ne odgovara sadržaju teksta</p>
<p>U »Vjesniku« od 4. srpnja o. g. na strani 11. objavljen je tekst pod naslovom »Zbog nesnošljive buke i smrada stanari Sachsove ulice objavili rat Coca-Coli«. </p>
<p>Novinar Mile Franičević korektno je u tekstu prenio informacije koje je dobio u »Coca-Coli«. Zaboravio je doduše, spomenuti da mu je tehnički direktor tvrtke Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d., dipl. ing. Vladimir Štokić na njegov zahtjev dao uvid u svu dokumentaciju nadležnih inspektora i državnih službi koje opovrgavaju navode stanara i dokazuju da je naša tvrtka ispoštovala sve propise. </p>
<p>U ime Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d. oštro prosvjedujem zbog tendenciozne uredničke opreme koja iznosi lažnu tvrdnju, u tekstu nigdje dokazanu. Poznavajući kontekst najnovijeg medijskog pritiska na Coca-Colu u Hrvatskoj s jakim anti-američkim nabojem mogu samo požaliti što se uredništvo »Vjesnika« poslužilo takvom manipulacijom. </p>
<p>Očekujemo objavljivanje ovog reagiranja shodno važećim propisima.</p>
<p>VINKO DUMIČIĆ </p>
<p>zamjenik glavnog direktora Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Odijelo (ne) čini čovjeka: Što su za sud kratke hlače?</p>
<p>Oko devet sati ujutro, 4. srpnja, bio sam svjedokom zanimljiva događaja u Palači pravde. Kao što je poznato, na ulazu čuvari pregledavaju stranke i njihove torbe. No jednoga je gospodina čuvar upozorio da u sud ne može ući jer da ima kratke hlače. Gospodin je bio uredno odjeven, a hlače su bile bermude. Pitao je što će sada, jer mora na raspravu, pokazivao je i poziv. Čuvar mu je odgovorio da može javiti da ne može doći...</p>
<p>Što je dalje bilo s tim čovjekom, ne znam; možda se čuvar čovjeku smilovao. Jasno je, nije čuvar sam smislio taj »propis«, valjda je i njemu neugodno.</p>
<p>Moguće posljedice: čuvar je, po nečijoj odluci, spriječio stranku u dolasku na ročište (onemogućio pristup sudu!), i time je prouzročio odgodu rasprave i smanjio učinkovitost sudaca, tako opterećujući hrvatsko sudstvo...</p>
<p>Ali hajde zapitajmo se: kakvo je to društvo u kojemu se čovjek ocjenjuje po odjeći?!</p>
<p>U zgradi suda vidio sam dosta gospođa - i službenica suda i stranaka - koje su imale suknje kraće nego što su bile nakoljenske hlače zaustavljene stranke muškoga roda. Kako li su te žene ušle?</p>
<p>Imaju li čuvari kakve posebne odredbe npr. da ne puštaju u zgradu suda žene ošišane na ježeka, ili muškarce s konjskim repom? Kako je s naušnicama i drugim ukrasima ubodenima u razne dijelove tijela, vidljive i nevidljive? Što je s dekolteom - što sa ženskim, a što s razdrljenom muškom košuljom? Što je s čarapama i sandalama i uopće obućom - kako muškarci, kako žene?</p>
<p>Ima još mogućih pitanja. Ima li ikakvih suvislih odgovora?</p>
<p>ALEMKO GLUHAK</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Treći program radija proširuje opće obrazovanje</p>
<p>Dva članka izašla u Vjesniku 21. i 22. lipnja 2000. potakla su me na pisanje ovog pisma. Iako je tema različita imaju nešto zajedničko: ne slušaju Treći program radija HRT-a. Radio 101 (gospodin iz Labina ga nije mogao čuti) pokazao je da nitko nije nedostupan, ali nije naučio ljude samostalno razmisliti. To se moglo naučiti slušajući Treći program radija. Šteta samo što se najbolje emisije emitiraju u kasnim noćnim satima kad radni čovjek mora spavati. Pomoglo bi kada bi se te emisije ponovile u ranijim jutarnjim satima. Negdje oko sedam sati.</p>
<p>Da je gospodin iz Labina slušao Treći program radija mogao bi shvatiti da članci koje urednik dobije podliježu diskrecijskom pravu urednika. Ne mora to biti politička podobnost, nego osjećaj odgovornosti prema čitateljima. Baš Treći program je pokazao polivalentnost pogleda na svjetska zbivanja. Znao bi da taj program radija svojom raznolikošću proširuje opću naobrazbu ili obavješćuje ljude kratkim iznašanjem o najnovijim dostignućima raznih nauka. Program iznaša i suprotne ocjene poznatih ljudi, kako naših tako i stranih. Na tom programu se nikada nije čula propaganda za pojedine političke stranke ili ideje. O glazbi tog programa ne želim razgovarati, jer ukusi su različiti. </p>
<p>BISERKA TOMPAK</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Policija ispitala i Zajeca </p>
<p>Kriminalistička policija u utorak je u klupskim prostorijama posjetila Dinamovog direktora Velimira Zajeca, koji se potom s momčadi uputio na pripreme u Švicarsku</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Samo dva dana nakon što je postavljen na mjesto glavnog direktora Dinama, Velimir Zajec našao se pred policijskim »reflektorima«. Jasno, njegova nedavna inauguracija na direktorsku funkciju nije usko vezana za brifing s policijacima. Riječ je o informativnom razgovoru s predstavnicima kriminalističke policije, kojeg je i sâm Zajec svojedobno najavio, rekavši kako će »svi u klubu obaviti ovakve razgovore«. Novi direktor je na red došao među posljednjima, s obzirom na to da su istražni organi već popričali s gotovo svim igračima i ljudima iz Uprave.</p>
<p> - Pričali smo o svemu, a ponajviše o nogometu, rekao je Zajec dodavši kako se policijaci zaista dobro razumiju u nogomet.</p>
<p> Netko je u šali pripomenuo da se razumiju i predobro, što možda nekim ljudima ne bi bilo drago. U svakom slučaju, policajci su u klupskim prostorijama boravili cijelo prijepodne, od 9 do 13 sati i jasno je da nisu baš cijelo vrijeme zborili o nogometnim temama.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Bobiji« su isto što i »službene osobe«, upozorava splitska policija</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - U proteklih nekoliko dana službenici Policijske uprave splitsko-dalmatinske zbilježili su dva napada na pripadnike Prometne jedinice mladeži - »bobije«, koji tijekom turističke sezone splitskoj Prometnoj policiji pomažu u reguliranju prometa na važnijim gradskim čvorištima.</p>
<p> Jedan od napadača zaradio je i kaznenu prijavu, dok je drugi novčano kažnjen. Nakon nepropisnog prestrojavanja pokraj splitskog grovlja Lovrinac, bobi Zoran Č. (17) zaustavio je Žanu M. (31) koja je prekršaj napravila svojom »zastavom 850«. Nakon zaustavljanja iz automobila je izašao suvozač Mirko M. (30) te bez ikakva povoda »bobija« uhvatio rukama za vrat, odgornuo ga na metalnu ogradu i udario nogom u slabinski dio kralježnici te otišao. Nakon liječničkog pregleda utvrđeno je kako je Zoran Č. pretrpio lakše ozljede, a Mirko M. priveden je na kriminalističku obradu nakon koje je prijavljen za kaznano djelo sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. »Sve napade na 'bobij'e sankcionirat ćemo kao i napade na službene osobe«, rekao je glasnovovornik PU splitsko-dalmatinske Leo Tauber. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Izazvao sudar, projurivši« kroz znak »stop«</p>
<p>STARI MIKANOVCI, 5. srpnja</p>
<p> - Na raskrižju ulica Osječka i Vladimira Nazora u Starim Mikanovcima, u utorak u prijepodnevnim satima Goran U. (27) iz Strizivojne, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom, teretnjakom »TAM 55«, reg. oznake DD949-A, nije poštivao prometni znak »Stop« i nastavio vožnju do sudara sa osobnim automobilom »ford fiesta«, registracijske oznake VK 648-AM kojim je upravljao Mario B. (23) iz Starih Mikanovaca. U tome vozilu teško je ozlijeđena putnica Jeliba B. (45), a lakše su ozlijeđeni vozač Mario i druga putnica Zorica B. (15), svi iz Starih Mikanovaca. Materijalna šteta je velika. </p>
<p>Vozač bez dozvole, jureći mimo znakova upozorenja, zamalo je odjurio u smrt. Imao je međutim sreće - više nego nastradali u »ford fiesti«. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kolumbijska policija zaplijenila tonu i pol kokaina</p>
<p>BOGOTA, 5. srpnja</p>
<p> - Kolumbijska policija zaplijenila je u utorak 1.485 kilograma čistog kokaina navodeći pritom da je novac od prodaje tog kontingenta droge bio namijenjen financiranju aktivnosti glavne desničarske paravojne skupine u Kolumbiji. </p>
<p> Multimilijunska pošiljka kokaina, tvrdi policija, jedna je od prvih koje se mogu izravno povezati s ilegalnom paravojnom skupinom, tzv. Ujedinjene snage za samoobranu Kolumbije (AUC), koju vodi Carlos Castano.</p>
<p> Po procjenama američkih snaga za suzbijanje zloporabe droge, vrijednost kilograma kokaina u prodaji na veliko u SAD- iznosi 36.000 američkih dolara. Vrijednost zaplijenjenog kokaina u Kolumbiji prema toj računici premašuje 53 milijuna dolara.</p>
<p> Policija drži da je bivši vojni savjetnik Castano ujedinio paravojne skupine u Snage za samoobranu Kolumbije početkom 1997., a optužen je i kao glavni trgovac drogom. </p>
<p> Lokalne i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju da je 7.000 pripadnika skupine pod njegovim vodstvom krivo za niz zločina i masakra počinjenih u Kolumbiji te da su u bliskoj vezi s tamošnjom vojskom.</p>
<p> Procjenjuje se da Kolumbija proizvodi 80 posto kokaina na svjetskom tržištu i glavni je opskrbljivač SAD-a heroinom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Denacionalizacija se odvija presporo </p>
<p>Predsjednik Fonda za naknadu oduzete imovine Krešimir Starčević: od 46.309 zahtjeva za povrat imovine riješeno samo oko 5000, i to onih jednostavnijih/ Pravomoćno samo 1900 predmeta/ Razlozi sporosti su nedonošenje podzakonskih propisa, manjak kadrova i novca, nepostojanje koordinacije rada/ Prvog srpnja dospio na naplatu drugi anuitet obvezničkog udjela Globalne obveznice RH, koji se isplaćuje preko Privredne banke</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Od početka siječnja 1997. kada se počeo primjenjivati Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, županijski su uredi za imovinsko-pravne poslove zaprimili 46.309 zahtjeva za naknadu oduzete imovine, bilo naturalnim povratom ili naknadom u gotovini, obveznicama ili dionicama/udjelima. Od te je brojke 5000 predmeta prošlo kroz prethodni nadzor Ministarstva pravosuđa, na njih je izjavljeno tisuću žalbi, a samo je 1900 predmeta postalo pravomoćno.</p>
<p> FNOI inače ne vodi evidenciju svih donesenih rješenja, već samo onih u kojima je obveznik naknade. Kako do sada nije ustrojena jedinstvena statistička evidencija zahtjeva za naknadu oduzete imovine (ni na razini županija, a ni na državnoj razini), ne mogu se točno razdijeliti navedeni zahtjevi kojima se traži povrat imovine. Isto tako nije moguće, dok se većina postupaka ne privede kraju, reći koliko će se od tražene imovine vratiti, a koliki će se dio zahtjeva riješiti isplatom naknade. </p>
<p> Ove je podatke u srijedu na konferenciji za novinare iznio Krešimir Starčević, predsjednik Fonda za naknadu oduzete imovine (FNOI), koji je nadležan za isplatu naknade u novcu i obveznicama RH, kada je prijašnjem vlasniku propisana naknada u ovom obliku. </p>
<p> Fond uz isplatu naknade u novcu i obveznicama za oduzete stanove koji se ne vraćaju u posjed i vlasništvo (u ovom slučaju od visine ukupne naknade u novcu isplaćuje se 25 posto, a ostatak u obveznicama) te u obveznicama za poljoprivredno zemljište koje se ne vraća u naturalnom obliku nadležan je i za isplatu naknade u obveznicama za poslovni prostor koji se neće vratiti u naturi te za neizgrađeno građevinsko zemljište i oduzete brodove i brodice koji se ne vraćaju u vlasništvo.</p>
<p>Starčević je podsjetio da je 10. prosinca prošle godine izdana Globalna obveznica RH za naknadu oduzete imovine nominalne vrijednosti 120 milijuna njemačkih maraka (473 milijuna kuna). Globalna je obveznica podijeljena na 300.000 obvezničkih udjela Globalne obveznice od kojih se svaki sastoji od 40 anuiteta obvezničkog udjela nominalne vrijednosti 10 DEM. Anuiteti dospijevaju na naplatu dvaput godišnje (1. siječnja i 1. srpnja) tijekom dvadeset godina, s tim da je prvi dospio 1. siječnja ove godine, a posljednji dospijeva 1. srpnja 2019. godine. Globalna obveznica ne nosi kamate, uvrštena je u prvu kotaciju Zagrebačke burze te je obvezničarima omogućeno da svoje anuitete mogu prodati na Burzi i prije dospjeća, iako dosad nije bilo ovakvih transakcija. Osim alokacije obveznica na ovlaštenike, Fond je dužan amortizirati obveznicu, to jest isplaćivati anuitet u visini tri milijuna DEM u kunskoj protuvrijednosti svakoga 1. siječnja i 1. srpnja do kraja razdoblja amortizacije. Prvoga srpnja ove godine dospio je na naplatu drugi anuitet, a isplata se vrši u gotovini na šalterima Privredne banke ili doznakom na tekući račun ili štednu knjižici obvezničara. Pravo na isplatu imaju svi obvezničari koji su na dan 30. lipnja ove godine u registru Središnje depozitarne agencije bili uvedeni kao imatelji drugog anuiteta obvezničkog udjela. Prema Starčevićevim riječima, do 28. linja zaprimljena su 93 pravomoćna rješenja po kojima je iznos naknade u obveznicama 13,9 milijuna kuna i 18 pravomoćnih rješenja po kojima je iznos naknade u novcu oko 1,19 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, kako FNOI u početku nije imao svoj žiro-račun, sredstva od prodaje, odnosno otkupa nacionaliziranih i konfisciranih stanova uplaćivala su se u državni proračun. Riječ je o 224 milijuna kuna koji bi trebali biti prebačeni na račun Fonda. Do sredine svibnja ove godine od prodaje, odnosno otkupa oko 16.000 stanova prikupljeno je 770 milijuna kuna, od čega su 322 milijuna kuna namijenjena nekadašnjim vlasnici tih stanova. Ostatak naknade oni će dobiti kroz Globalnu obveznicu </p>
<p>Komentirajući činjenicu da je od 46.309 zahtjeva za povrat imovine u tri godine riješeno samo oko 5000, i to onih jednostavnijih, Starčević je naveo i razloge za sporost i nedjelotvornost rješavanja tih postupaka. To su, rekao je, nedonošenje podzakonskih propisa, kadrovska neopremljenost prvostupanjskih i drugostupanjskih tijela koja provode postupak, njihova nedovoljna ili čak nikakva koordinacija rada, te nedovoljna sredstva u državnom proračunu kojima bi se platili dodatni kadrovi u županijskim uredima i Ministarstvu pravosuđa i troškovi postupka. Istaknuo je i da na rješavanju žalbi na rješenja o povratu trenutno rade samo četiri osobe.</p>
<p>Starčević je zaključio da se postupak denacionalizacije dosad odvijao nezadovoljavajućom brzinom jer dosad nije riješena ni trećina zaprimljenih zahtjeva za povrat ili naknadu oduzete imovine.</p>
<p>Na pitanje što je s povratom imovine Crkvi, Starčević je rekao da FNOI za to nije nadležan te da je to riješeno međudržavnim ugovorom između Republike Hrvatske i Vatikana. Podsjetio je da Crkva ima pravo na povrat nekretnina, osim ukoliko one nisu ušle u temeljni kapital nekog trgovačkog društva, a u tom slučaju država Crkvi isplaćuje naknadu u novcu. To se sve odvija mimo Fonda. Starčević je na koncu istaknuo da se zalaže za to da Fond postane središnja institucija u kojoj će se moći dobiti sve informacije o procesu denacionalizacije.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Turizam: Samo jedna dobra sezona neće ništa riješiti</p>
<p>Predsjednik uprave bolskoga HP »Zlatni rat« i član Turističkog vijeća HTZ Antun Plenković upozorava da usprkos obećavajućoj sezoni, sudeći po početku uvjerljivo najboljoj u posljednjih desetak godina, nema mjesta nikakvoj euforiji jer je do preokreta došlo zahvaljujući samo pomoći stranih poslovnih partnera i strpljivim dobavljačima, a dalji turistički hod ponajviše ovisi o tome hoće li se ili neće »podvući crta pod '98.«</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Od aktualne turističke sezone i njezine špice, koje su, kad je riječ o fizičkom prometu, nadmašile očekivanja i načičkale rivijeru gostima, ne treba očekivati nikakva »financijska čuda« ili poboljšanje stanja u blagajnama hotelskih tvrtki i kuća! Financijski učinak neće niti može biti sukladan fizičkome jer su ovu sezonu financirali avansi naših poslovnih partnera, što nas je spasilo. Financijskog oporavka ili ravnoteže neće biti sve dok se, što posebno vrijedi za Dalmaciju, ne podvuče crta pod '98. godinu! Ako se to ne učini, i dalje ćemo se vrtjeti u krugu »kredita na kredit« i bivati zahvalni strpljivim dobavljačima i tolerantnim poslovnim partnerima.</p>
<p>Predsjednik uprave bolske hotelske tvrtke »Zlatni rat« i član Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice Antun Plenković nije, dakle, ushićen ili euforičan (ne)očekivanom navalom eurogostiju, nedoživljenoj u posljednjih desetak godina, ali ipak u njoj, naravno, vidi određenu olakšicu:</p>
<p> »Već je jednom moralo doći do preokreta moralo jer smo prilično posrnuli, ali nikakvu opuštanju nema mjesta, naprotiv, treba ovu pozitivnu promjenu oprezno prihvatiti! Teško je, naime, trenutačno procijeniti koliko će nam dobrih sezona trebati do stabiliziranja turističkog poslovanja, što, ponavljam, posebno vrijedi za Dalmaciju«, kaže Plenković.</p>
<p> Dakle, Dalmacija? I kao brački hotelijer i kao član Turističkog vijeća HTZ Antun Plenković, poput svoga kolege Hrvoja Urlića iz Makarske, uvijek u prvi plan stavlja Dalmaciju:</p>
<p> »Treba ponoviti da je u posljednjih desetak godina stjecajem već poznatih okolnosti turistička Dalmacija, posebno otoci i dubrovačko područje, bila u podređenu položaju, da se teško poslovalo i puno izgubilo, eto, na primjer, samo tvrtka Zlatni rat u tome je razdoblju izgubila oko devedeset milijuna maraka! Kako to nadoknaditi u ovim okolnostima kad nam pomoć dolazi jedino od poslovnih partnera i dijela dobavljača i kad se dobar dio problema rješava ili pokušava riješiti osobnim vezama«, objašnjava Plenković uz ponovni naglasak da »...pod '98. treba podvući crtu i početi s drugom računicom jer ćemo u protivnom i dalje plivati u nedorečenosti i krpanju rupa iz godine u godinu«.</p>
<p> Lako je, kaže Plenković, Istranima jer su blizu emitivnom tržištu, tamo turisti i vikend-izletnici iz Slovenije, Italije ili Austrije brzo mogu stići, a do Dalmacije i njezinih otoka prolaze »kalvariju«, što znači da bi bilo i korektno i unosno njihov dolazak stimulirati, a poznato je tko može učiniti! Ali, dodaje, treba naglasiti da je jedan od minusa turističke Dalmacije i to što (»napišite slobodno«!) određeni broj njezinih hotelskih menedžera drži glavu u pijesku i zadovoljava se samo eventualnim uspjehom ili poluuspjehom u svojoj kući, pa »...tko će takvima pomagati«.</p>
<p>Naravno, nije propuštena prilika da se direktora Plenkovića podsjeti da je dugogodišnji član Turističkog vijeća HTZ, dakle hrvatske turističke vlade, pa što misli o djelovanju i učinku toga foruma, posebno u ovoj za naš turizam nepovoljnoj situaciji?</p>
<p>»Nezadovoljan sam radom Vijeća, posebno u posljednjih blizu godinu dana. U zadnje vrijeme i osobno sam neaktivan, a niti me tko što pita niti dobivam informacije. Ukratko, od Turističkog vijeća ne može se nešto posebno očekivati. A što se tiče aktivnosti ministrice turizma gospođe Župan-Rusković, cijenim njezina nastojanja i upornost, ali ne vjerujem da će išta postići dok Vlada u odnosu na turizam ne promijeni ploču.«</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Radnici u nadzornim odborima - obrana u kriznim situacijama? </p>
<p>Istraživanje koje je vodio dr. Drago Čengić pokazuje da više od polovice menedžera prihvaća ideju da trećina članova nadzornih odbora bude iz redova uprave, no tome se protivi većina sadašnjih članova NO </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Većina se menedžera i članova nadzornih odbora ne protivi ideji radničkog nadzorništva - 41,4 posto menedžera i 44,4 posto nadzornika prihvaćaju ideju da radnici imaju predstavnika u nadzornim odborima dioničkih društava bez ikakvih uvjeta. Manjina prihvaća takvu ideju, ali ograničenu samo na državna poduzeća, odnosno na velika poduzeća s više od tisuću zaposlenih. To otkriva istraživanje koje je vodio dr. Drago Čengić iz Instituta Ivo Pilar u Zagrebu, a čiji su rezultati predstavljeni u srijedu na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca pod nazivom modernizacija i upravljanje. Anketa je na primjeru 126 poduzeća iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju provedena od rujna 1999. do siječnja 2000. godine, a upitnike je popunilo 70 menedžera i 135 članova nadzornih odbora. </p>
<p> Anketa pokazuje da više od polovice menedžera prihvaća ideju da trećina članova nadzornih odbora bude iz redova uprave, no tome se protivi 65,2 posto sadašnjih članova NO. Pretpostavlja se da je razlog protivljenju to što je riječ o posve novom konceptu upravljanja dioničkim društvima koji odudara od europske (njemačke) pravne tradicije, pa se ocjenjuje neprihvatljivim za naše prilike, ali se među zaključcima o rezultatima istraživanja navode i egoistični ekonomski razlozi sadašnjih članova nadzornih odbora koji su, naglašava se u zaključcima, u suštini protiv bilo kakvog mijenjanja sadašnjeg sustava upravljanja korporacijama. </p>
<p>Dalje, dok, primjerice, nije sporno da se učinak menedžera relativno lako mjeri kroz dobit poduzeća, pitanje je kako mjeriti učinak članova nadzornih odbora i je li opravdano vezivati vrednovanje njihova rada uz poslovni rezultat poduzeća. </p>
<p>Istraživanje, naglašeno je, otvara brojna pitanja među kojima i to »bi li radničko nadzorništvo bilo tek preventiva upravama u slučaju kriznih situacija (protiv nekontroliranih radničkih buntova) ili djelotvorno oruđe zaposlenih protiv samovoljnih vlasnika i neodgovornih uprava«. </p>
<p>Tko su zapravo menedžeri i članovi nadzornih odbora? </p>
<p>Vođenje poduzeća, pokazalo je to i ovo istraživanje, jest muški posao (među menedžerima je 5,7 posto žena). Među članovima nadzornih odbora također dominiraju muškarci. Što se tiče stručnoga i obrazovnog profila i među menedžerima i među članovima nadzornih odbora najviše je ekonomista i osoba s nekim oblikom tehničkog obrazovanja. Iz spomenutoga uzorka 98,6 posto menedžera imaju fakultetsko ili više obrazovanje, a među nadzornicima 71,9 posto. </p>
<p>Većina ispitanika, rečeno je, očekuje da će doći do koncentracije vlasništva u rukama domaćih vlasnika. </p>
<p>Odgovori upućuju na to da trećina članova NO ima funkciju nadzornika i u nekim drugim nadzornim odborima, pa se postavlja pitanje kvalitete njihova rada. </p>
<p>Zanimljivo je, primjerice, da članovi nadzornih odbora odgovaraju kako, među ostalim, nisu zadovoljni time što nedovoljno poznaju probleme poduzeća, pa se postavlja pitanje »kakvi su to stručni članovi nadzornih odbora koji ne poznaju problematiku poduzeća u kojima vrše nadzornu funkciju i kako definirati stručnost primjerenu nadzorničkim funkcijama«. (L.Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Istraga o stečaju Elana </p>
<p>LJUBLJANA, 5. srpnja</p>
<p> - Parlamentarno povjerenstvo koje se bavi istragom pozadine što je dovela do stečaja Elana zatražilo je od njemačkih sudbenih vlasti da zaplijene dokumentaciju slovenske kompanije Finex, odnosno podatke o njezinim financijskim transakcijama preko Dresdner bank AG u Münchenu. Predsjednik spomenute komisije, zastupnik socijaldemokrata Franc Pukšič inzistirao je u srijedu na sjednici istražnog povjerenstva na takvom zaključku rekavši da je to potrebno kako bi istraga o stečaju Elana krajem 1991. godine mogla biti zaključena.On se poziva na dokument prezentiran komisiji iz kojega bi se dalo razumjeti da je Elan od 1996. do 1999. godine preko Finexa uplaćivao na račun vodstva tadašnjega slovenskog Saveza komunista u iznosu ne manjem od tri milijuna njemačkih maraka. Tijekom rada istražnog povjerenstva o tom je dokumentu bilo izrečeno više kontroverznih ocjena. Predsjednik države Milan Kučan - koji je od 1996. do 1990. obnašao dužnost predsjednika slovenskoga CK SK Slovenije - nazvao ga je u svojem svjedočenju pred komisijom početkom godine očitim falsifikatom, a aluzije bivšega Elanova financijskog direktora Pavela Kodera da je primao darove iz Elana nazvao potpuno neistinitima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Deutsche Telekom preuzima 51 posto slovačke fiksne telefonije</p>
<p>BRATISLAVA, 5. srpnja</p>
<p> - Slovačko Ministarstvo za telekomunikacije objavio je da je njemačka telekomunikacijska kompanija Deutsche Telekom (DT) pobijedila na natječaju za prodaju 51- postotnog udjela u fiksnoj telefonskoj mreži tamošnje telekomunikacijske tvrtke ST u vlasništvu države. Ponuda DT-a vrijedna je milijardu eura, a odluku Ministarstva treba još potvrditi slovačka Vlada.</p>
<p> Od ukupno milijardu eura koliko je DT ponudio, 400 milijuna eura bit će uloženo u povećanje temeljnog kapitala ST-a, dok će 600 milijuna eura završiti u proračunu.</p>
<p> U svojoj ponudi, DT se obvezao i da će u razdoblju od tri godine od potpisivanja ugovora, u slovačkog operatora fiksne telefonije uložiti milijardu eura. Također DT treba digitalizirati ST-ovu mrežu, povećati penetraciju fiksnih telefona na 45 posto stanovništva Slovačke do kraja 2004. te pripremiti tvrtku za liberalizaciju telekomunikacijskog tržišta u Slovačkoj predviđenu za 2003. Novac od prodaje udjela u državnom ST-u, slovačka će vlada, kako je najavila, usmjeriti u zdravstveno osiguranje.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sindikat DIOKI-ja protiv smjene uprave </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Sindikati kemijske tvrtke DIOKI podupiru upravu poduzeća i protive se njezinu smjenjivanju, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik podružnice Sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN) u DIOKI-ju Josip Pavelić. Kako je ustvrdio, sadašnja je uprava uspješna, o čemu svjedoči redovita isplata plaća i godišnja dobit od oko 12 milijuna dolara. Stoga su neopravdani zahtjevi Nadzornog odbora za smjenom uprave, što traže privatizacijsko-investicijski fondovi (PIF-ovi), rekao je Pavelić. Po njemu, PIF-ovi nisu zainteresirani za budućnost DIOKI-ja, već im je samo važno što prije prodati njegove dionice. Problem je to veći, ocijenio je Pavelić, jer predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u NO DIOKI-ja ne reagiraju na takve namjere PIF-ova. Štoviše, rekao je Pavelić, jedan je strani ulagač izvijestio Vladu i HFP o namjeri strateške suradnje s DIOKI-jem i spreman je položiti depozit od 380 milijuna njemačkih maraka u jednu hrvatsku banku, no u Vladi zasad za to nema sluha.</p>
<p> Sindikalci ističu da se održanjem i daljim razvojem DIOKI-ja dugoročno osiguravaju radna mjesta za oko osam tisuća radnika u »vinilskom lancu«, a dio je njih u tvrtkama kojima, po aktualnim Vladinim najavama, prijeti stečaj. Stoga traže povrat dionica PIF-ova državi i sprječavanje bilo kakve trgovine DIOKI-jevim dionicama do završetka revizije njegove pretvorbe i privatizacije. Nakon toga, rekao je Pavelić, radnicima DIOKI-ja i ostalim zainteresiranim građanima koji na to imaju pravo treba omogućiti kupnju dionica pod posebnim uvjetima i dopustiti ulazak stranom strateškom partneru. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Crkvenac: Državna riznica onemogućit će lov u mutnom</p>
<p>BRIJUNI, 5. srpnja</p>
<p> - Državna riznica postat će sustav kao u svim sređenim državama - najbolji mehanizam za osiguranje racionalnog korištenja državnog novca, rekao je hrvatski ministar financija Mate Crkvenac na završetku trodnevne međunarodne konferencije o državnim riznicama u tranzicijskim zemljama, održane na Brijunima.Objašnjavajući projekt državne riznice, Crkvenac je istaknuo kako se radi o tome da se različiti računi i različita mjesta troškova svode u konačnici na jedan račun, pri čemu se onemogućuje stvaranje dugova i osigurava potpuna kontrola državnih financija. »Ali, ima nešto što želim posebno dodati«, nastavio je, »a to je da državna riznica postaje najvećim neprijateljem svih onih koji su lovili u mutnom u državnim financijama. Otuda će državnoj riznici pružati otpor oni koji su skloni trošiti više nego što je predviđeno, dopušteno i omogućeno stavljajući tako državu i Vladu pred gotov čin«. U nastavku konferencije za novinare, ministar Crkvenac odgovorio je i na pitanje o eventualnom smanjenju poreza na dodanu vrijednost. Trenutačno je nemoguće dirati u PDV, izuzev turizma. Prihvatit ćemo zahtjev turističke djelatnosti da PDV treba biti niži. Stopa se neće mijenjati, ali turizmu ćemo vraćati iz državnog proračuna dio prihoda od PDV-a, najavio je. Novac ćemo vraćati kad je turizmu najpotrebniji, u vrijeme pripreme za sezonu. ></p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Karlovac će lakše disati, obilaznica će biti gotova do svibnja sljedeće godine </p>
<p>Trasu dionice Karlovac - Vukova Gorica obišli u srijedu ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Čačić i zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza Komadina / Direktor koncesijskog društva Autocesta Rijeka - Zagreb Prgomet istaknuo je da će sve biti dovršeno do 30. svibnja 2001. te da to nije obećanje, već realan rok </p>
<p>KARLOVAC, 5. srpnja</p>
<p> - »Dionica Karlovac - Vukova Gorica bit će gotova do 30. svibnja iduće godine. Preciznije, za Dan državnosti bit će puštena u promet. To su rokovi koji nisu puko obećanje, već realnost«, istaknuo je u srijedu u Karlovcu Ivan Prgomet, direktor dioničkog društva Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), koncesionara na toj autocesti. Time bi, kako je naglasio Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, već iduće godine Karlovac mogao lakše disati budući da bi se 40 posto prometa odlijevalo novim pravcem i ne bi ulazilo u Karlovac.</p>
<p>»Kad je riječ o pripremi, projektiranju i tehničkoj izvedbi projekta, odgovornost je na Upravi tvrtke. Hrvatska država, pak, dužna je sufinancirati ga prema preuzetim obvezama, što je i predviđeno u proračunu. Treba učiniti maksimum kako bi se problemi Karlovca već iduće godine djelomično umanjili, a, kako sam čuo, u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza postoje i dodatni planovi i projekti koji mogu donijeti i dodatno olakšanje«, rekao je Čačić. Govoreći o načinu financiranja izgradnje autocesta te o koncesijskom modelu, Čačić je istaknuo da će se »sve buduće autoceste morati graditi tako da financijska aktivnost države bude svedena na minimum«. »Ništa kod koncesija nije crno ili bijelo, ali je činjenica da se hrvatska Vlada za njih opredijelila. Nažalost, malo je pravaca na kojima se to može realizirati. Zagreb - Macelj jedan je od onih na kojima je to moguće, na splitskom pravcu to je vrlo teško.</p>
<p> Kad je riječ o ovom pravcu, temelj za sve bila je postojeća autocesta Zagreb - Karlovac. U modelu izgradnje ove autoceste mnogo je toga dobroga i sve to, ako je ikako moguće, trebalo bi se primijeniti i drugdje«, pojasnio je Čačić. Na pitanje što s preostalih 60 posto prometa koji bi i dalje morao kroz grad odgovorio je pomoćnik ministra prometa Željko Vivoda. »Naše je ministarstvo svakodnevno angažirano na tom pravcu, neki planovi postoje od ranije i sada postoje dobre osnove da se oni što skorije realiziraju. Nastavkom karlovačke Brze ceste, a to je šest kilometara prema Cerovcu i formiranjem jednog unutarnjeg karlovačkog prstena, najveći dio problema mogao bi se riješiti. Za to su u proračunu i predviđena sredstva - 45 milijuna kuna za pravac prema Splitu i pet milijuna kuna za dio u Karlovcu. Inače, Karlovac nije jedini grad s prometnim problemima, tu su i Rijeka, Split, Sinj... i na svemu tome radimo u pripremi srednjoročnog plana razvoja cestovne infrastrukture«, rekao je Vivoda.</p>
<p> Zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza Pavao Komadina dodao je kako je ovaj pravac od Goričana do Rijeke izuzetno važan u turističkom i gospodarskom smislu i za jači razvoj primorske regije te da je održavanje zadanih rokova nužnost. Nakon konferencije za novinare, ministri, pomoćnici i čelni ljudi tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb obišli su trasu autoceste. Upoznali su se s činjenicom da će još ove godine, uz privođenje kraju triju najvažnijih objekata - 2,5 kilometra dugog vijadukta Drežnik, tunela Sv. Marko i mosta preko Dobre, biti dovršena i prva faza (do prvog asfaltnog sloja) trase koja povezuje objekte. Za partnera u privatizaciji, koja je u tijeku (odabir partnera na međunarodnom natječaju trebao bi biti dovršen do početka listopada), preostalo bi 45 posto posla na daljnjem pravcu do Rijeke.</p>
<p>U odnosu na prošli obilazak gradilišta, uistinu je puno učinjeno i na samoj trasi autoceste. Radi se, istaknuto je, u dvije smjene i napredak je morao biti vidljiv. Kod mosta preko rijeke Dobre, gdje je došlo do nesreće kada su pala tri betonska nosača, ministru Čačiću je rečeno kako to neće dovesti do kašnjenja radova. Štoviše, dva od tri nova nosača već su u pripremi za postavljanje. Zašto je došlo do nesreće u kojoj, srećom, nije bilo ozlijeđenih, utvrdit će istraga. Prilikom obilaska posljednjeg velikog objekta, mosta preko Dobre, novinari su upitali i što je s nastavkom od Bosiljeva prema Žutoj Lokvi iako to s ovim riječkim pravcem nema izravne veze. »Radovi su već otpočeli, a odluke donesene. Bechtel je dobio nalog da počne s radovima i već ovoga mjeseca počet će se i s fizičkim radovima. Odabir kooperanata je u tijeku i mislim da je prvi pred potpisom ugovora Tempo«, rekao je Čačić. </p>
<p>Na pitanje kako komentira riječi predsjednika Mesića da bi trebalo više angažirati inženjeriju HV-a, Čačić je rekao da je »takva predsjednikova načelna ideja o uključivanju mehanizacije HV-a dobronamjerna, ali da je riječ o suviše kompleksnom problemu koji uključuje pitanja što je to mehanizacija, gdje je, čija je, koji su ugovori, kakvi su ugovori«. »Predsjednik to ne može i ne treba znati, ali činjenica je da se Vlada zalaže za potpunu transparentnost. Kad se raščisti što je od mehanizacije HV-a u vlasništvu države i što HV želi zadržati, onda preostaje dio mehanizacije koji se može staviti u gospodarsku funkciju, prodajom ili nekako drukčije«, zaključio je Čačić. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Počela IV. konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Četvrta konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), na kojoj će se razmotriti učinjeno između dviju konvencija, otvorena je u srijedu u Zagrebu. Do petka, 7. srpnja, kad završava s radom, Konvencija bi trebala izabrati predsjednika i novi Izvršni odbor Kongresa za iduće četverogodišnje razdoblje. U tri dana koliko Konvencija traje, u radnim odborima trebalo bi se raspravljati, među ostalim, o humanitarnoj i financijskoj pomoći, gospodarstvu i obnovi, povratku i useljavanju, školstvu i kulturi.</p>
<p> Konvencija je najviše upravljačko tijelo HSK-a i čine je izaslanici hrvatskih tijela, zajednica i organizacija okupljenih u Kongresu. Redovite sjednice Konvencije održavaju se svake četiri godine. </p>
<p>HSK je dobrovoljna udruga zastupničkih hrvatskih tijela, zajednica i organizacija širom svijeta. Ciljevi su joj promicanje zajedništva među Hrvatima, ostvarenje njihovih težnji i osiguranje razvoja vjerskog, duhovnog, kulturnog i društvenog naslijeđa u Hrvata. Hrvatski svjetski kongres sada okuplja 29 nacionalnih kongresa iz 29 država u kojima u većem broju živi hrvatski iseljenici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Novinari neće u Povjerenstvo za zaštitu tajnosti podataka, jer ono nikoga ne obvezuje?</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - S obzirom na samo deklarativni karakter saborskog Povjerenstva za provedbu Zakona o zaštiti tajnosti podataka, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nema razloga imenovati svoje članove u Povjerenstvo, rekao je u srijedu za Vjesnik Mario Bošnjak, tajnik HND-a, pojašnjavajući odluku Izvršnog odbora HND-a. »Povjerenstvo je samo savjetodavno tijelo i nikoga ne obvezuje«, kaže Bošnjak i dodaje da je temeljni problem u Zakonu o zaštiti tajnosti podataka koji je restriktivan. </p>
<p>Zakon je donesen 1996., »još je uvijek HDZ-ovski i sve se u nekom trenutku može proglasiti državnom tajnom«, tvrdi Bošnjak. »Mi želimo suradnju, ali ona mora biti drukčije kreirana«, dodaje i naglašava da HND želi povjerenstvo s bitno većim ovlastima i obvezujućim odlukama, što se može dogoditi tek nakon promjene spornog zakona. »Vjerujem da će naše odbijanje imenovanja svojih ljudi u Povjerenstvo ponukati javnost i političare da zakon ode na 'remont'«, zaključuje Bošnjak. </p>
<p>Novinarka i kolumnistica Novog lista Gordana Grbić kaže da, s obzirom da Povjerenstva nema već pet godina, »očito nema ni velike štete ni koristi od njegova osnivanja«. »Simptomatično je da je HDZ dok je imao većinu izbjegavao, zapravo sabotirao, stvaranje tog povjerenstva «, ističe Grbić i dodaje da HDZ nije poštovao Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Govoreći o odbijanju HND-a da imenuje predstavnike u Povjerenstvo, kaže da je ona kao legalist sklonija drukčijem rješenju. »Ako već Povjerenstvo postoji po zakonu, i novinari bi mogli zauzeti mjesto u njemu kako bi bili informirani i znali što Povjerenstvo uopće radi«, smatra Grbić i dodaje da bi sudjelujući u radu Povjerenstva novinari mogli i utjecati na njegov rad. </p>
<p>»Mogu shvatiti apriorno odbijanje Izvršnog odbora HND-a kao oblik protesta, ali nije mi jasno protiv koga i čega se u ovom času protestira«, kaže Grbić. Jer, dodaje, »oni koji su, primjerice, prisluškivali novinare, više nisu na funkcijama, niti većinu imaju oni koji nisu htjeli ni osnovati to tijelo«. »HND puše i na hladno. Možda je dobro da novinari pokažu da nisu spremni za kompromis, ali tad bi najprije trebalo očistiti neke nezakonitosti koje se događaju u redakcijama i pred očima novinara, a o kojima HND šuti«, kaže Grbić te zaključuje da, s obzirom da je i priopćenje HND-a o Povjerenstvu »djelomična enigma, neka i ova moja konstatacija ostane enigma, ali novinari će znati o čemu se radi«. </p>
<p>Podsjetimo, u priopćenju HND-a stoji da »hrvatski novinari neće ni na koji način sudjelovati u provođenju zakona koji je suprotan temeljnom pravu javnosti da bude informirana o svemu što je od njezina interesa, Ustavu, Zakonu o javnom priopćavanju te profesionalnim normama. To više što su stajališta Povjerenstva neobvezujuća«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Roje optužio HSLS da koaliranjem s HDZ-om i HSP-om želi preuzeti splitski »Jadroplov«</p>
<p>Član splitskog SDP-a Ante Roje u pismu upućenom na više adresa, među kojima i na Račanovu, kaže da daje ostavku na dužnost u NO »Jadroplova«, čiji je sastav najbolji pokazatelj koalicije HSLS-a, HDZ-a i HSP-a / Od odgovornosti za sklapanje takvog saveza teško je osloboditi Tušeka i Filipovića, tvrdi Roje i dodaje da većina članova NO pokušava smijeniti Upravu koja je najzaslužnija za otkrivanje kriminalnih radnji u tvrtki </p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Jedno je sigurno: ni ubitačni toplotni udar nije poštedio Splićane nove političke afere. Naime, član splitskog SDP-a i bivši saborski zastupnik, kapetan Ante Roje, na više je adresa uputio pismo u kojem optužuje HSLS da, koaliranjem s HDZ-om i HSP-om, pokušava preuzeti nadzor nad splitskom brodarskom tvrtkom »Jadroplov«.</p>
<p> Vjesnik je u posjedu pisma koje je Roje 21. lipnja uputio Ivici Račanu, predsjedniku Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marinku Filipoviću, splitskom gradonačelniku Ivanu Škariću, Upravi i Nadzornom odboru »Jadroplova« te Gospodarskom forumu SDP-a. Na početku pisma Roje navodi da daje ostavku na dužnost u novom Nadzornom odboru »Jadroplova«, jer ne može mirno gledati kako većina članova odbora pokušava smijeniti Upravu koja je najzaslužnija za otkrivanje kriminalnih radnji u tvrtki. Roje naglašava da je sastav novog Nadzornog odbora »Jadroplova«, brodarske tvrtke u većinskom vlasništvu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, najbolji pokazatelj koalicije HSLS-a, HDZ-a i HSP-a. Tako su u Nadzorni odbor ušli Tihomil Rađa (HSLS) kao kandidat ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka (HSLS), zatim Tomislav Opačak (HSP) i Anđelko Katavić (HDZ) koje je predložio splitsko-dalmatinskog župan dr. Branimir Lukšić (HDZ), te Željko Raguž (HSLS) i Ante Roje (SDP) kao kandidati gradonačelnika Ivana Škarića (HSLS). Nadzorni odbor ima sedam članova, od kojih je Miki Huljić jedini član iz ranijeg sastava, a u ime malih dioničara u Nadzorni odbor je izabran i Ratomir Martinović.</p>
<p> Roje navodi da je Rađa izabran za predsjednika Nadzornog odbora na prijedlog Opačka, koji se pozvao na obavljene »konzultacije s Tušekovim ministarstvom i većinskim vlasnikom tvrtke«. HSP-ovac Opačak postaje, na Rađin prijedlog, potpredsjednik Nadzornog odbora, kojeg Roje optužuje za onemogućavanje oporavka »Jadroplova« čija je imovina procijenjena na 100 milijuna američkih dolara. Roje upozorava na opasnost koja prijeti pobjedničkoj šestorici od koaliranja HSLS-a s HDZ-om i HSP-om te ističe da je od odgovornosti za sklapanje takvog saveza teško osloboditi Tušeka i Filipovića. Roje je uvjeren da »nova koalicija« želi srušiti Upravu »Jadroplova« koja je, osim razotkrivanja kriminala u poduzeću, uspjela pronaći njemačkog partnera s kojim bi, putem »lease back« aranžmana stvorila priliku za ozdravljenje tvrtke čija je imovina pod hipotekom stranih banaka.</p>
<p> U pismu se detaljno opisuju »poslovne putešestvije« predsjednika Rađe, koje su, prema Rojinim riječima, mogle prouzročiti katastrofalne posljedice za »Jadroplov«. Tako se u pismu navodi da je Rađa, bez znanja Uprave, ali uz blagoslov »koalicijskih partnera« iz Nadzornog odbora, neovlašteno pregovarao s njemačkom bankom Harnburgische Landensbank, koja je jedna od tri hipotekarna vjerovnika. Rađin zahtjev da »prodiskutira« o problemima »Jadroplova« s predstavnicima te banke, s kojom njemački partner »Jadroplova« dogovara refinanciranje, umalo je doveo u pitanje cijeli taj posao, kaže Roje. Nadalje, Roje naglašava da je Rađa bacio tvrtku u nepotreban trošak, jer je neovlašteno zatražio od londonskih brokera valutacije za flotu »Jadroplova« koje prilično koštaju, iako takva dokumentacija već postoji u tvrtki. </p>
<p>Osim toga, Rađa i njegovi partneri iz Nadzornog odbora preuzeli su ovlasti Uprave, pa su tako neovlašteno pregovarali s čelnicima splitskog brodogradilišta o nastavku gradnje broda i njegovu financiranju, iako je Uprava, prije nekoliko mjeseci, uspjela sniziti cijenu broda za više od pet milijuna američkih dolara, ističe Roje. Da tragedija bude veća, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osnovala je »ekspertnu skupinu« za »Jadroplov«, kaže Roje i pita nije li cilj toj »ekspertnoj skupini« prikrivanje »rabota« Nadzornog odbora.</p>
<p> Prema Rojinim riječima, predsjednik Nadzornog odbora i članovi koji ga podržavaju, postupali su mimo zakona, nanoseći golemu štetu »Jadroplovu«. Roje napominje da, kao jedini član Uprave koji udovljava stručnim kriterijima, ne može dopustiti da »netko iz pozadine«, preko nestručnog i nekvalificiranog predsjednika Nadzornog odbora (Rađa je po zanimanju električar, op. a.), minira posao refinanciranja i upropaštava tvrtku. Naime, Roje smatra da će članovi Uprave popustiti pod takvim pritiscima Nadzornog odbora i podnijeti ostavke, što znači da će njemački partner, koji želi surađivati samo sa sadašnjom Upravom, prekinuti posao s »Jadroplovom«, koji će definitivno potonuti.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Đapić odbio dati izjavu državnom odvjetniku, nazvavši to političkim procesom</p>
<p>Čelnik HSP-a Anto Đapić pozvan je u općinsko Državno odvjetništvo radi davanja izjave o svome govoru u Vukovaru na Dan državnosti, kada je Srbima poručio »kad-tad ćemo i mi doći na vlast, a onda jao vama« </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić je, pozvavši se na zastupnički imunitet, odbio u srijedu općinskom Državnom odvjetništvu u Zagrebu dati izjavu o svom govoru na skupu pod nazivom »Krik s Ovčare«, kojeg je u Vukovaru na Dan državnosti ove godine organizirao Savez udruga Hrvatskih obrambenih snaga (SUHOS).</p>
<p>Đapić je novinarima ispred zagrebačkog Općinskog suda kazao da se, na prijedlog općinskog Državnog odvjetnika iz Vukovara, pokušava protiv njega pokrenuti politički proces. »Takvim glupim i besmislenim potezom, u Hrvatsku na mala vrata pokušava vratiti verbalni delikt«, ocijenio je Đapić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, radi se o pokušaju da se putem mehanizma pravosuđa kontrolira svaka izgovorena riječ hrvatskih političara. »Ni ja ni HSP kojeg predvodim nećemo pristati na to. Upravo zato sam i odbio dati izjavu, jer demokracija ne prihvaća pravnu odgovornost za izgovorenu riječ. Nadam se da će hrvatska javnost imati razumijevanja za moj postupak«, rekao je Đapić, naglasivši da je spreman dati izjavu ako mu Hrvatski državni sabor, na prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva, skine zastupnički imunitet, »iako to do sada nije bila praksa«. </p>
<p>Podsjetimo, Đapić je pred nekoliko tisuća okupljenih u Vukovaru između ostalog kazao: »I neka znaju Srbi Vukovara, može vam neka prijašnja vlast, može vam i ova, donijeti stotine zakona o oprostu i obnovi, ali kad-tad ćemo i mi doći na vlast, a onda jao vama«. </p>
<p>Đapić je u srijedu naglasio da »stoji iza svake izgovorene riječi u Vukovaru«. »Svaka riječ tamo izgovorena je potpuno potvrđena povijesnim okolnostima i, ako budem u prilici da pred Saborom branim vukovarski govor, dokazivat ću da zločine u Vukovaru nisu činili Hrvati, nego oni koji se osjećaju prozvani mojom govorom«, rekao je Đapić i dodao da je, odazivajući se na informativni razgovor u Državno odvjetništvo, pokazao da poštuje institucije države.</p>
<p>»Zamjenici općinskog državnog odvjetnika Aleksandri Holjevac odbio sam dati izjavu, jer smatram da je u pitanju pokušaj otvaranja političkog procesa, s obzirom da je riječ o političkom govoru. Rekao sam joj da nemam namjeru s njom govoriti o politici, a ako netko želi otvoriti političku raspravu o mom govoru, neka zatraži skidanje mog imuniteta. Tako bi to postala tema rasprave i na Povjerenstvu i na plenarnoj sjednici Sabora«, istaknuo je Đapić, dodavši da je razgovor bio »vrlo korektan i profesionalan«. »Imao sam osjećaj da su državni odvjetnik i njegova zamjenica i očekivali da ću ja odbiti dati izjavu«, zaključio je Đapić.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ukinute odredbe Zakona o visokim učilištima ipak će važiti do kraja ove godine </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Ustavni sud je u srijedu, na zahtjev Vlade, odredio da će ukinute odredbe Zakona o visokim učilištima važiti do 31. prosinca, umjesto do 1. kolovoza ove godine. Naime, Ustavni sud ukinuo je u siječnju je pojedine odredbe toga zakona, te Saboru odredio rok do početka kolovoza da zakonom na novi način regulira funkcioniranje visokih učilišta. </p>
<p> Međutim, Vlada je zatražila da se Saboru produlji rok za donošenje novog zakona o visokim učilištima. Obrazložila je to činjenicom da je riječ o iznimno složenom zakonu koji se ne može donijeti naprečac, jer rad visokih učilišta treba uskladiti s europskim i svjetskim standardima. Vlada je podsjetila i da je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo širu raspravu s predstavnicima visokih učilišta, kako bi se izradila nova koncepcija visokog obrazovanja i donio novi zakon. No, to zahtijeva dodatno vrijeme, pa se novi zakon ne može donijeti do početka kolovoza. Ustavni sud ocijenio je zahtjev za odgodu osnovanim i stoga što se, zbog promjena do kojih je došlo na siječanjskim parlamentarnim izborima, Vlada nije mogla dovoljno posvetiti radu na donošenju novog zakona. </p>
<p>Inače, Ustavni sud ukinuo je, između ostaloga, odredbe Zakona o visokim učilištima koje se odnose na ograničavanje autonomije sveučilišta. sveučilišta. Desetak ukinutih odredbi odnosilo se na ukidanje upravnih vijeća na visokim učilištima, te imenovanje rektora i dekana. Ukidanjem spornih odredbi, koje je zatražio Hrvatski pravni centar, prije svega bi se, obrazložio je Ustavni sud, trebala ojačati autonomija sveučilišta. </p>
<p> Ustavni sud odbio je ocjenu ustavnosti Zakona o porezu na dodanu vrijednost koju je zatražilo desetak predlagatelja. Neki od njih, primjerice, tražili su da se PDV-a, pod određenim uvjetima, oslobode poduzetnici, uvoznici i izvoznici te da se taj porez ne plaća na najam stambenih prostorija, usluge liječenja u zdravstvenim, školskim, socijalnim, kulturnim ustanovama i slično. Smatrali su i da je taj zakon sporan i stoga što se njime poduzeća obvezuju na plaćanje pretporeza, koji im država vraća kada dokažu da kupljenu robu nisu koristili za svoje potrebe, već su je prodali. Tako poduzeća zapravo pozajmljuju novac državi, a da im država ne plaća kamate, čime je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva, tvrdili su osporavatelji zakona. </p>
<p> Ustavni sud ocijenio je neosnovanim i navode osporavatelja da je cijeli Zakon o PDV-u neustavan, budući da je zakonodavac samostalan u uređivanju gospodarskih odnosa, pa tako i u oporezivanju. Ustavni sud je, kako ističe, vodio računa i o težnji zakonodavca da naš porezni sustav uskladi sa sustavom oporezivanja u Europskoj uniji. Tako je istaknuto da se PDV danas primjenjuje u više od 100 zemalja, a među njima su i sve zemlje EU-a. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Istra do kraja godine postaje 41. euroregija s posebnim statusom </p>
<p>PULA, 5. srpnja</p>
<p> - Istra će u povijesno-geografskim granicama, koje se uz pretežni dio na hrvatskom prostoru prostiru i na slovenskom i talijanskom pograničnom području, do kraja godine postat će 41. euroregija s posebnim statutom i drugim dokumentima koje će u međuvremenu prihvatiti općine i gradovi na području Istarske županije, slovenskog Primorja i na talijanskoj granici. Zaključak je to radnog sastanka čelnika Istarske županije, općina Kopar, Piran i Izola te općina Muggia i San Dorligo Della Walle, koji je u utorak održan u Puli.</p>
<p>Kako je u srijedu izjavio istarski župan Stevo Žufić, do jeseni će se pripremiti statut nove euroregije, a u međuvremenu će i sve općine i gradovi na području triju susjednih država donijeti odluke o pridruženju euroregije Istre. Već sad je otvorena mogućnost da se, osim dosadašnjih sudionika u dogovoru, i drugi uključe u euroregiju Istru, što se prvenstveno odnosi na »šire istarsko područje - općine Matulji, Lovran, Mošćenićka Draga, Cres i Mali Lošinj«, dodao je Žufić.</p>
<p>Gradonačelnik Kopra Dino Pucer rekao je da potpuno podržava projekt euroregije Istra, jer to predstavlja zajednički i širi interes. Gradonačelnik općine Muggia Roberto Dipiazza smatra da je taj dogovor na tragu činjenice da Europa potiče približavanje i priključenje Hrvatske i Slovenije. Dok se to ne ostvari, euroregija Istra bit će »prozor u Europu u sklopu osmišljene dobrosusjedske suradnje«, naglasio je. </p>
<p>Također je rečeno da je dosad akcija na osnivanju euroregije Istre bila prvenstveno politička inicijativa, a sad se ona normativno konkretizira. Novinari su saznali i da Slovenija u cjelini ima pozitivan pristup regionalizaciji, pa se očekuje da se uz Kopar, Piran i Izolu i druge susjedne općine pridruže Istarskoj euroregiji. Na pitanje oko budućih hrvatskih regija, rečeno je da te promjene, ako ih i bude, neće utjecati na stvaranje euroregije Istre, jer će se o tome izjašnjavati općine i gradovi. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ministarstvo obrane je do sada vratilo samo 400 od 920 automobila </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo obrane prošli tjedan je počelo provoditi Pravilnik o uporabi osobnih automobila u tom ministarstvu i Oružanim snagama Hrvatske. Iako je do 30. lipnja Ministarstvo obrane trebalo smanjiti svoj vozni park za 920 vozila, do srijede je u vojarnu na Borongaju, u koju se automobili dovoze, predano samo oko 400 automobila. </p>
<p>Prema tome pravilniku, u glavnu logističku bazu Hrvatske vojske u vojarni Borongaj trebalo bi biti vraćeno 1.820 od ukupno 2.485 službenih automobila, koliko ih je do sada bilo u voznome parku. Od toga broja, 920 automobila koristilo je Ministarstvo obrane, a 900 Glavni stožer Oružanih snaga. Na službenome korištenju ostat će 665 osobnih automobila.</p>
<p>Dnevno se u vojarnu na Borongaju prima oko 50 vozila Ministarstva obrane, a u srijedu je započela i predaja automobila Glavnog stožeraa, čije je prikupljanje, po zbornim područjima, započelo u ponedjeljak. Do sada ih je prikupljeno oko 500. Razlog kašnjenju predaje automobila je u tome što oko 35 posto predanih vozila nije više u voznome stanju, pa njihov transport traje dulje nego je planirano. Ali, na Borongaju misle da bi za dvadesetak dana akcija predaje vozila mogla biti okončana. </p>
<p>Inače, od 1. srpnja se visoka i srednja gornja klasa vozila u vlasništvu Ministarstva obrane i Glavnoga stožera ne koristi, osim ako djelatnik ima valjanu dozvolu. To znači da se automobili više ne mogu neograničeno koristiti, nego se prema potrebi i s dozvolom unajmljuju u servisu Ministartsva obrane, a nakon službenoga korištenja se vraćaju. Nakon zaprimanja automobila i provjeravanja vjerodostojnosti dokumenata, procijenit će se njihovo tehničko stanje i vrijednost, nakon čega će Vlada, kao njihov pravi vlasnik, odlučiti što će s njima.</p>
<p>Po Pravilniku, službena će vozila 24 sata moći koristiti samo ministar obrane Jozo Radoš i njegov zamjenik Zlatko Gareljić, dok bi ostali djelatnici Ministarstva obrane automobile vozili isključivo u radno vrijeme. Svaka bi Uprava prema novome rasporedu imala prosječno dva službena automobila na raspolaganju. Nakon vozila, na red će doći i »rezanje« službenih mobitela, koje se planira smanjiti sa 765 na 290. (V.Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Udruga dragovoljaca HRM-a na čelu s admiralom Leticom podržava Pančića</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - »Prosvjedi kojima neke interesne skupine izravno krše zakone štetni su za našu državu i njene građane, bez obzira na to radi li se o javnom i najavljenom konzumiranju tzv. lakih droga, pokušajima da se za pšenicu postigne veća cijena ili nastojanjima da se smijeni neki ministar. U demokraciji kakvoj teži golema većina ljudi u Hrvatskoj, nitko nema pravo nezakonitim sredstvima prisiljavati legalno izabranu vlast na bilo što. Takva je rabota nemoral na djelu«, navodi se u priopćenju Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice, što ga je potpisao njezin predsjednik, admiral flote u mirovini Sveto Letica Barba. </p>
<p>Blokiranjem prometnica i luka ne nanose se samo gospodarske štete, nego se zaustavlja i normalan život, stoji u priopćenju. »Mi smo se u Domovinskom ratu borili i pobijedili da bi nam svima bilo bolje, poštenije i ljudskije. Zato danas i podupiremo sve one koji su angažirani protiv kriminala, profiterstva i lopovluka svih vrsta, želeći da se to raščisti do kraja i što je moguće brže, a osobito pretvorba i privatizacija, u kojima su najviše zakinuti hrvatski branitelji i kojima je golemo društveno bogatstvo nepravedno prebačeno u džepove pojedinaca«, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Udruga dragovoljaca HRM-a snažno podupire reviziju invalidnosti i daje potporu ministru hrvatskih branitelja Ivici Pančiću u njegovu raščišćavanju nepravilnosti te poziva branitelje da se legalno bore za boljitak svih građana Hrvatske. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Crkvenac: Dajemo prednost stručnjacima bez obzira na stranku </p>
<p>PULA, 5. srpnja</p>
<p> - Pulska Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) podupire razloge zbog kojih je potpredsjednik SDP-a Istarske županije Livio Bolković podnio ostavku. Navodi se to u priopćenju pulskog SDP-a, odaslanom u srijedu, što ga je potpisao predsjednik pulskog SDP-a Denis Martinčić, a nakon sastanka te stranke održane u utorak navečer. </p>
<p> Bolković je podnio ostavku nezadovoljan odlukom ministra financija Mate Crkvenca što je za pročelnika pulske Carinarnice ponovno imenovana osoba koja je član HDZ-a isto kao i nedavno imenovani načelnik Financijske policije u Istri. </p>
<p> Pulski SDP procjenjuje da je »imenovanje čelnog čovjeka Carine u Puli pokazalo da imenovanje načelnika Financijske policije nije bio slučajan propust, već da je to barem što se tiče Ministarstva financija, pravilo«. Zato pulski SDP traži da Crkvenac preispita odluku o tim imenovanjima.</p>
<p> Pulski SDP zahtijeva i prijam njegova izaslanstva kod predsjednika stranke, Ivice Račana, kako bi »razjasnili uzroke koji dovode do takvih situacija i nezadovoljstva, kako SDP-a tako i građana«. Također, oni od čelništva SDP-a traže da se očituje o »istupu ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića o prijedlogu po kojem Istra ne bi bila regija« koji je za pulski SDP neprihvatljiv. </p>
<p> Crkvenac je, pak, izjavio u srijedu na Brijunima kako »razlozi nezadovoljstva u istarskom SDP-u ne leže u njegovim imenovanjima koji ne trebaju biti razlog ostavke potpredsjednika istarskog SDP-a Livija Bolkovića«. »Zbog visokih ambicija u lokalnim sredinama imputira nam se da kadrovske promjene u strukturi uprave nisu provedene u dovoljnoj mjeri, i da bi trebale biti veće. No, u ukupnoj politici dajemo prednost profesionalnom i stručnom kadru, ne vodeći računa kojoj stranci pripada, što možda nije uvijek mudro«, rekao je Crkvenac na konferenciji za novinstvo zamoljen da komentira Bolkovićevu ostavku. </p>
<p> Dodao je kako je u takvim slučajevima najvažnije na ključna mjesta dobiti stručne ljude, podsjetivši da su u Ministarstvu financija provedene minimalne kadrovske promjene, i to isključivo u korist struke. Također je napomenuo da neke kadrovske promjene nisu izvedene najspretnije, pa su na primjeru Istre, konzultacije s lokalnom sredinom obavljene samo djelomice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zagreb regionalno središte za potporu provedbe kontrole naoružanja </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U petak će u Berlinu biti predstavljen regionalni verifikacijski centar za provedbu kontrole naoružanja čije će sjedište biti u Zagrebu. Službeni naziv centra je Regionalno središte za potporu provedbe i kontrole naoružanja i verifikacije (RACVIAC). Riječ je o projektu Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe, prvom koji se ostvaruje u Hrvatskoj u sklopu Trećeg radnog stola o sigurnosti. Verifikacijski centar je zajednički projekt Njemačke i Hrvatske za koji je njemačka vlada odobrila šest milijuna maraka. Centar bi trebao proraditi u rujnu. Hrvatsko izaslanstvo u Berlinu vode nacionalni koordinator Pakta o stabilnosti Vladimir Drobnjak i načelnik Odjela za međunarodnu sigurnost Ministarstva vanjskih poslova Mario Horvatić. Dužnosnici Ministarstva novinarima su rekli u srijedu da će potkraj ovoga mjeseca Europska komisija prihvatiti pravila za pregovore Europske unije i Hrvatske i proslijediti ih Vijeću ministara Europske unije. Vijeće bi pak najkasnije do listopada trebalo odobriti početak pregovora Unije i Hrvatske o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Goršeta: Ne bude li više novca, nećemo moći razminirati Hrvatsku ni za 15 godina!</p>
<p>Gašenje požara koji ovih dana izbijaju u hrvatskom priobalju i zaleđu otežavaju minirana područja. Iako su pirotehničari raščistili dobar dio površine uz glavne prometnice, ti će se radovi nastaviti na jesen. No razminiranje većih šumskih površina ovisi o zajmu Svjetske banke, ali i o novcu koji daje država, a on je ove godine gotovo prepolovljen. Aktualne probleme razminiranja komentirao je ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Damir Goršeta.</p>
<p>• Koliko požari utječu na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i kvalitetu razminiranja?</p>
<p>- Svaka je opožarena površina problematična za razminiranje. Od temperature se aktivira dio mina, a drugi dio se deformira, pa postaju još opasnijima. To onda traži primjenu drugih tehnologija u sustavu razminiranja. Bit će dosta teže pirotehničarima na miniranim područjima na kojima je došlo do požara. </p>
<p>• Koliko bi moglo trajati razminiranje Hrvatske? </p>
<p>- U nacionalnom programu protuminskog djelovanja kaže se da to možemo učiniti za 10 godina, ali uz veća izdvajanja za razminiranje. Znači da nije dovoljno 225 milijuna kuna koliko je ove godine odobreno za razminiranje, već prosjek mora biti od 400 do 500 milijuna kuna na godinu. Problem je novac. Imamo i snage i metode i sredstva da to završimo za 10 godina, ali ne budemo li imali novca, onda to neće ići tom dinamikom.</p>
<p>• Najgore procjene govore da bi razminiranje ovim tempom moglo trajati i do 40 godina?</p>
<p>- Te procjene nisu utemeljene na činjenicama. Kad smo 1998. krenuli sa sustavom razminiranja kakav je sad postavljen, imali smo 13.000 četvornih kilometara sumnjive površine. Tu smo sumnjivu površinu uspjeli smanjiti na 4.500 četvornih kilometara. Ove ćemo godine sigurno doći na 3.500 četvornih kilometara sumnjive površine i stvarno minirana područja od 350 do 400 četvornih kilometara. Procjena je da je u Hrvatskoj položeno milijun mina. Ako bismo, dakle, išli tim tempom, taj bi proces razminiranja trajao 15 do 16 godina. Ali, računamo da ćemo dobivati više novca. Vjerujemo i u nove suvremene tehnologije. Osim biosenzora, imamo četiri tehnologije čija bi operativna uporaba mogla krenuti za dvije godine, a nekih i za godinu dana. </p>
<p>• Što će biti s novim tehnologijama detektiranja mina, poput raspršivanja fluorescentnih bakterija koje prionu uz minu?</p>
<p>- Tu smo odluku prepustili etičkom povjerenstvu, jer samo ono može stručno procijeniti hoće li to biti ekološki problem. Što se struke tiče, metoda je pouzdana i sigurno će ubrzati razminiranje. No, ne želimo se riješiti jednog zla da bismo imali drugo. </p>
<p> • Kakva je suradnja Centra sa Sindikatom zaposlenih na poslovima razminiranja?</p>
<p>- Suradnja je korektna. Naravno, oni imaju svoje interese, a mi svoju zadaću - napraviti učinkovit, brz i jeftin model te omogućiti državi da se što prije riješi mina.</p>
<p>• U Sindikatu nisu zadovoljni jednim dijelom zaposlenih u Centru zbog njihove navodne nestručnosti?</p>
<p>- Oni su to rekli, ali nisu dali argumente. Znam, jer sam primao te ljude, da su svi stručni, kvalitetni i korektno obavljaju svoj posao. O tome svjedoče priznanja koja smo dobili od UN-a i drugih institucija. UN je ocijenio naš centar visokom ocjenom. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Do kraja godine u Osječko-baranjskoj županiji obnovit će se 450 kuća</p>
<p>OSIJEK, 5. srpnja</p>
<p> - Osječko-baranjski župan Marko Bagarić primio je u srijedu Venka Čurlinu, zamjenika ministra javnih radova, graditeljstva i obnove. Razgovarali su o obnovi na ovom području te istaknuli da će do kraja godine biti dovršena planirana obnova 450 kuća te svi lanjski zaostaci. U pratnji zamjenika ministra bio je i Radoslav Mlinarević, koordinator za obnovu Podunavlja. Oni su tokom dana posjetili više mjesta u kojima se obnavljaju obiteljske kuće i škole. </p>
<p>Na razgovoru u sjedištu Županije, pročelnica Županijskog ureda za prosvjetu Ksenija Zbožil istaknula je kvalitetnu suradnju s Ministarstvom kao i prošlogodišnju obnovu i gradnju 15 škola u Podunavlju. U taj projekt je Ministarstvo uložilo 51 milijun kuna. Kako je istaknuto, za ovu godinu planirana je obnova osam školskih objekata u Podunavlju, kao i izgradnja nove Poljoprivredno-veterinarske škole. </p>
<p>Ksenija Zbožil napomenula je da u Županiji ima još 1.000 učenika prognanika. Uz obnovu kuća, rečeno je, obnova škola je preduvjet za povratak na to područje. Sastanku u Županiji nazočio je i pročelnik Županijskog ureda za obnovu Josip Škorić, po čijim riječima ukupna ratna šteta u Županiji iznosi 6,5 milijardi maraka. Čak 98 posto dosadašnje obnove 13.500 objekata financirano je iz državnog proračuna. Škorić je izvijestio o velikom nezadovoljstvu prognanika, koji već devet godina čekaju na povratak kućama. </p>
<p>Upozoreno je i na problem razminiranja te rečeno da je od 14.800 hektara pod minama dosad razminirano samo 623 hektara. Zato se, zaključeno je, s pravom može reći da se proces razminiranja najslabije odvija u Osječko-baranjskoj županiji. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Dubrovački HDZ predlaže da ulicu ili trg dobiju dr. Tuđman i Bratoš </p>
<p>DUBROVNIK, 5. srpnja</p>
<p> - Klub vijećnika HDZ-a predložit će dubrovačkom Gradskom vijeću na sjednici u subotu da ulice ili trgovi u Dubrovniku dobiju imena ljudi koji su Grad zadužili svojom žrtvom za slobodnu i samostalnu Hrvatsku, a to su prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i jedan od organizatora obrane Dubrovnika Miljenko Bratoš.</p>
<p> Istaknuli su to u srijedu na konferenciji za novinare gradski vijećnici i članovi Predsjedništva dubrovačkoga HDZ-a Dubravka Marunčić i Andro Rudenjak.</p>
<p>Naglašeno je da HDZ svojim prijedlogom nema namjeru uvjetovati o kojim se trgovima ili ulicama radi. Osvrćući se na sve učestalije komentare o navodnim prelascima gradskih vijećnika u Demokratski centar, Andro Rudenjak je naglasio da je »HDZ jedinstven, a takav će i ostati do kraja«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Čehok: Nećemo podržati prijedlog da Predsjednik može raspustiti parlament </p>
<p>VARAŽDIN, 5. srpnja</p>
<p> - »HSLS je iznenadila izjava predsjednika Stipe Mesića da se šestorica ne mogu sastajati i donositi odluke. U strahu su velike oči, odnosno čini mi se da su predsjedniku Mesiću u svježoj uspomeni vremena kada je on s Tuđmanom, Šuškom i Pašalićem donosio odluke koje su sve određivale«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare saborski zastupnik HSLS-a Ivan Čehok, dodajući kako nema opasnosti da će šestorica donositi odluke mimo parlamenta. </p>
<p>Govoreći o prijedlogu ustavnih promjena, Čehok je izrazio zadovoljstvo što do toga dolazi već nakon pet mjeseci od formiranja nove Vlade. »HSLS podržava sve prijedloge ustavnih promjena koji vode jačanju parlamentarne demokracije. Međutim, neki prijedlozi nisu takvi i predstavljaju korak natrag u demokratizaciji«, naglasio je Čehok.</p>
<p> Riječ je, dodao je, o mogućnosti raspuštanja parlamenta na prijedlog predsjednika države, a uz supotpis predsjednika Vlade. Čehok je naglasio da HSLS neće dati zeleno svjetlo takvim prijedlozima.</p>
<p>Čehok se osvrnuo i na pisanje jednog hrvatskog tjednika, kojim se »želi ostaviti dojam kako HSLS skreće u desno i time ga ocrniti, a sve kako bi se srušila vladajuća koalicija«. »Međutim, unutar šestorice ostaju čvrsti partnerski odnosi«, rekao je Čehok.(K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Ministar Kovačević za petak najavio rušenje pravoslavne crkve u Lovasu </p>
<p>DUBROVNIK, 5. srpnja</p>
<p> - U nazočnosti ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića i pomoćnika ministra obnove Mladena Rudeža u srijedu je održan drugi sastanak Povjerenstva za zaštitu sliva rijeke Neretve i Malostonskog zaljeva, koje je osnovano na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije. Povjerenstvo u kojem su predstavnici šest hrvatskih i bosanskohercegovačkih županija raspravljalo je o mjerama zaštite Neretve i Malostonskog zaljeva. </p>
<p>»Radi se o ekološkim projektima koji predstavljaju uspješan primjer transgranične suradnje pojedinih županija. Važnost te suradnje je tim veća što se upravo ovih dana u Cavtatu održava sastanak potpisnika Pakta o stabilnosti, u sklopu kojeg Hrvatska i BiH predlažu zajedničke ekološke projekte. Kad je riječ o slivu Neretve i Malostonskom zaljevu, ne možemo govoriti o njihovoj ugroženosti, već o brizi za njihovu budućnost donošenjem dugoročnih rješenja«, rekao je ministar Kovačević. Govoreći o ključnim ekološkim problemima na dubrovačkom području, on je izdvojio deponij otpada Grabovicu, naglasivši da je doneseno rješenje o njegovu zatvaranju do kraja iduće godine. </p>
<p>Osvrćući se na sve rušenje sve većeg broja bespravno izgrađenih objekata, ministar je rekao da zatečeni stupanj bespravne gradnje dovodi u pitanje mogućnost gospodarskog razvitka države, ugrožavajući kulturne i prirodne vrijednosti. »Radi se o poštivanju zakona. Vlast i građani se moraju odlučiti - hoćemo li biti država u kojoj zakoni vrijede jednako za sve. Akcija koju provodi Ministarstvo se nastavlja, ali se ona ne može sagledati u kontekstu rušenja, već kao uvođenje reda«, rekao je Kovačević i najavio da će u petak u Lovasu biti srušena bespravno sagrađena pravoslavna crkva. </p>
<p>»U Istri i Varaždinu su, prema podacima kojima raspolažemo, investitori sami počeli rušiti nezakonito izgrađene objekte«, kazao je Kovačević, najavljujući i skoro rušenje bespravno izgrađenih objekata na području Dubrovnika. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Povjerenstvo neće tražiti da se kupnja »Večernjaka« proglasi ništavnom, jer nije bilo financijskih malverzacija? </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Financijski tokovi kupoprodaje Večernjeg lista su čisti, odnosno nema indicija da je u čitavoj priči bilo pranja novca. Ali, još postoje neki momenti koji upućuju na to da bi se kupnja Večernjaka mogla poništiti, jer ima naznaka političkog utjecaja u procesu privatizacije o kojoj se odlučivalo u Predsjedničkim dvorima. Sažetak je to nalaza Istražnog povjerenstva o prodaji Večernjeg lista, koje će nakon tri i pol mjeseca istrage pred zastupnike izaći sa svojim izvješćem na 300 stranica. Šef Povjerenstva Joško Kontić, naime, ovih dana završava izvješće, koje će na izvanrednoj sjednici Sabora doći pred zastupnike.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, nakon svjedočenja čelnika Mirovinskog fonda u vrijeme prodaje Večernjaka, poslovodstva lista i suradnika pokojnog predsjednika Tuđmana te na temelju oko 200 stranica raznih dokumenata, Povjerenstvo nije našlo dokaze za financijske malverzacije ili čak pranje novca pri prodaji Večernjaka, u što se sumnjalo i zbog čega je Povjerenstvo i osnovano. No, MUP još provjerava i najmanje mogućnosti za to, a u izvješću se ističe problematičnost političkog utjecaja u slučaju Večernjak.</p>
<p>O prodaji najnakladnijeg dnevnika odlučivalo se u Predsjedničkim dvorima i nema gotovo ni jedne odluke koja je bila u skladu s propisima, počevši od priprema za privatizaciju Večernjaka, navodi se u izvješću te ističe primjer prikupljanja ponuda, pri čemu je ponuda Caritas Funda jedina bila bez pečata na omotnici, što otvara mogućnost da je natječaj bio namješten, a samim tim i zreo za poništavanje. Među ostalim, navodi se, nije provedena ni dokapitalizacija, na što je kupac ugovorom obvezan, pa je i to preporuka za poništenje ugovora. Ali, Povjerenstvo u zaključcima koje će predočiti Saboru vjerojatno neće tražiti da se kupnja proglasi ništavnom, već će svoje nalaze i izvješće ponuditi kao dodatnu informaciju MUP-u, Uredu za sprečavanje pranja novca, Državnom odvjetništvu te sudištu pri Gospodarskoj komori, pa će tako konačnu odluku o sudbini tog dnevnika prepustiti tim državnim institucijama.</p>
<p>U utorak će Povjerenstvo odlučiti i hoće li tražiti kažnjavanje Ivića Pašalića zato što je na prvom svjedočenju odbio odgovoriti tko su mu izvori u Uredu Predsjednika za tvrdnju da se tamo prema narudžbi printaju razni stenogrami. Naime, Odbor za zakonodavstvo je na zahtjev Povjerenstva odgovorio da je nepotrebno autentično tumačenje Zakona o istražnim povjerenstvima, jer jasno govori u kojim se slučajevima i kolika zatvorska ili novčana kazna propisuje onima koji Povjerenstvu uskrate odgovor. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Požari pustoše šibensko zaleđe </p>
<p>ŠIBENIK, 5. srpnja</p>
<p> - Već treći dan brojni požari pustoše šibensko zaleđe. U utorak je gorjelo na čak osam mjesta, a požari u blizini Velike Glave u skradinskom zaleđu, na području Vrbnika nadomak Knina, te na Promini ni u srijedu prijepodne nisu bili ugašeni. U srijedu oko podneva izbio je novi veliki požar na Pokrovniku, u šibenskom zaleđu, šireći se prema Rakovu Selu. Vatra se približila kućama izazvavši paniku među mještanima. Šibenska Vatrogasna zajednica ističe kako čini sve da angažira što više gasitelja, ali napominje da su ljudi i tehnika raspoređeni na drugim požarištima. Uz to, kažu, nužna je i stalna zračna potpora. Naime, gotovo svi požari u zaleđu izbili su na prostoru koje je u Domovinskom ratu bilo na prvoj crti bojišnice. Tamo još ima mina, što uvelike otežava posao gasiteljima. U požaru koji je u utorak izbio na području Varivoda i Kistanja izgorjela su dva stupa dalekovoda, a nagorjela četiri vinograda. Taj požar, koji je ugašen, najvjerojatnije je izazvao međufazni kratki spoj na desetkilovatnom dalekovodu Djevrske -Kistanje. Šteta iznosi oko 50 tisuća kuna. Na Promini, u blizini Drniša, požar je u srijedu gasilo 96 vatrogasaca i tri protupožarna aviona, Civilna zaštita Drniša i pedeset pripadnika HV-a. (J. Klisović, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Prosvjed HŽ-a, vlakovi usporeno vozili </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Tri sindikata Hrvatskih željeznica (HŽ) u srijedu od 6 sati usporili su vožnju svih vlakova na hrvatskim prugama za 30 kilometara na sat, osim vlakova koji ne voze brže od 50 kilometara na sat. </p>
<p>Usporavanje vlakova, koje traje 24 sata, upozorenje je Upravi HŽ-a, Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i Vladi da su sindikati spremni i na oštrije prosvjede, pa i na potpunu jednodnevnu obustavu željezničkog prometa iduće srijede, ističu organizatori prosvjeda.</p>
<p> Sindikat strojovođa, Sindikat željezničara i Sindikat infrastukture HŽ-a organizirali su prosvjed jer su, ističu, »ugrožena temeljna prava na rad i primjerenu plaću zaposlenika HŽ-a«. Sindikati također optužuju Upravu da HŽ restrukturira samo s jednim ciljem, a to je smanjiti broj zaposlenih, te zahtijevaju opoziv Uprave i Upravnog odbora HŽ-a.</p>
<p> Zbog prosvjeda usporavanjem brzine, lokalni vlakovi kasnili su do minuta, a međugradski i do punog sata, izvijestili su organizatori. Prema riječima predsjednika Sindikata infrastrukture HŽ-a Darka Pavičevića, u jednodnevnom prosvjedu sudjeluje oko 550 članova triju sindikata HŽ-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Nizozemska i Hrvatska potpisale pismo namjere o suradnji</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Predstavnici hrvatskog Ministarstva gospodarstva i Ministarstva vanjske trgovine Nizozemske potpisali su u srijedu u Banskim dvorima pismo namjere o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju o istočnoeuropskom programu suradnje (PSO). Za Memorandum, o kojem bi se razgovori nastavili u jesen i koji bi se odnosio na iduće trogodišnje razdoblje, nizozemska će vlada staviti Hrvatskoj na raspolaganje proračun od 60 milijuna kuna, izjavio je nizozemski ministar vanjske trgovine Gerrit Ybema nakon potpisivanja.</p>
<p> S hrvatske strane, pismo namjere potpisao je zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica, a potpisivanju je bio prisutan potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p> Nizozemska vlada dalje će jačati političke i gospodarske veze s Hrvatskom i to što je moguće konkretnije, rekao je Ybema. Nizozemska vlada i poslovni ljudi poseban interes iskazuju za turizam, za razvoj riječke luke, a ministar ističe i mogućnosti pomoći u poljoprivredi, financijskom sektoru, energetici i zaštiti okoliša. Hrvatska će strana na pregovorima u jesen, dodao je Mimica, predložiti usmjeravanje novca u energetiku, zaštitu okoliša, tekstilnu industriju, industriju alata i strojeva te poljoprivredu. Program suradnje i tehničke pomoći postojao i za razdoblje od 1998. do 2000., ali su sredstva predviđena za novi trogodišnji memorandum praktički upola veća. </p>
<p> Nizozemski ministar izrazio je zadovoljstvo svoje vlade politikom nove hrvatske Vlade, posebno načinom na koji se radi na daljnjoj suradnji s međunarodnom političkom i gospodarskom zajednicom. Linić je istaknuo je kako se pokazuje da će Nizozemska biti jedna od vrlo aktivnih zemalja u uključivanju Hrvatske u europske integracije i EU. ( Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Mesić, Kučan, Havel i Đukanović sastaju se u ponedjeljak u Dubrovniku</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U Dubrovniku će se u ponedjeljak, 10. srpnja, i, vjerojatno, još u utorak, 11. srpnja, održati skup četvorice šefova država: sastat će se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, češki Vaclav Havel, slovenski Milan Kučan i crnogorski Milo Đukanović. Tako će trojica predsjednika iskoristiti dolazak češkoga kolege Havela u Dubrovnik, gdje će provesti dio svojega godišnjeg odmora, kako bi razmijenili mišljenja o temama od zajedničkog interesa koje se tiču srednje i jugoistočne Europe.</p>
<p>Tu nam je informaciju prvi put, ekskluzivno, priopćio veleposlanik Republike Slovenije Boštjan Kovačič u srijedu, za vrijeme posjeta Vjesniku i razgovora s glavnim urednikom Igorom Mandićem, naglasivši kako je potvrdu te vijesti upravo dobio iz Ureda predsjednika Kučana. Povod je toga posjeta bio veliki Vjesnikov jubilej, 60. obljetnica njegova neprekidnog izlaženja. Pritom su gost i domaćin razmijenili prigodne darove. Veleposlanik Kovačič, čestitajući jubilej, poklonio je hrvatsko izdanje kapitalne monografije »Slovenija« poznatoga slovenskog novinara i publicista Stana Staniča, koju je preveo Davor Gjenero i izdao CERES u Zagrebu, a Mandić mu je uzvratio prigodnim i svečanim izdanjem knjige »Vjesnik 2000.« u kojoj je zbijeno svih 60 godina toga najstarijega hrvatskog dnevnog lista. Slovenski je diplomat glavnome uredniku također poklonio knjigu svoje supruge Melite Poler »Novinarska etika«, na što mu je Mandić predao svoje djelo »Za našu stvar«, u kome je razradio dvojbe etike novinarstva u postkomunističkim režimima. Nakon toga veleposlanik Kovačič, u pratnji glavnoga urednika, »prošetao« je prostorijama redakcije Vjesnika i pozdravio se s nekim novinarima.</p>
<p>U razgovoru je veleposlanik naglasio da se u diplomatskim krugovima u Zagrebu, a i u Ljubljani, jako čita Vjesnik, osobito na Internetu, te kako se stajališta iznesena u njegovim napisima i komentarima vrlo ozbiljno razmatraju. Mandić je pritom odgovorio kako je Vjesniku, u razdoblju kad ponovno među medijima nastoji uspostaviti ugled i zauzeti mjesto dostojno njegovih 60 godina »života«, važna i podrška Slovenije kao dobroga susjeda. Inače, u razgovorima je dotaknuto i stanje tih dobrosusjedskih odnosa, kao i problemi koji koče njihov daljnji razvoj. No, činjenica da će se predsjednici Mesić i Kučan u Dubrovniku sastati već peti put u nepunih pet mjeseci, da su između njih uspostavljeni prisni i prijateljski odnosi, dokazuje kako je u hrvatsko-slovenskim odnosima ipak dosegnuto novo ozračje srdačnosti i razumijevanja, iako se prije izbora u Sloveniji, iskreno rečeno, ne mogu očekivati veći pomaci u dogovaranju. (M. Ničota)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000706].
|
