NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000506].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229235 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Francuska u Bruxellesu neće biti protiv ulaska Hrvatske u Partnerstvo za mir!</p>
<p>Hrvatska prije izbora nije imala transparentno stajalište o europskim integracijama, a sada je pokrenuta zajednička konzultativna skupina sa stručnjacima iz Europske komisije da se otvori put pregovorima, a zatim i potpisivanju sporazuma s Hrvatskom o stabilizaciji i pridruživanju / Francuska trgovinska razmjena s Hrvatskom znatno u korist Francuske, pa nastojimo pojačati izvoz hrvatskih proizvoda u Francusku / Glavna prepreka ulasku Hrvatske u WTO je nedostatak konsenzusa u WTO-u: više od 100 od ukupno 135 zemalja članica je za učlanjenje Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatsko približavanje Partnerstvu za mir te dvojbe o francuskoj potpori službenom Zagrebu na njegovu putu do službene suradnje s NATO-om povod su razgovoru s francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Albertom Turotom. Francuska je na mnogim međunarodnim forumima više puta potvrdila da su njezini stavovi znatno drukčiji, a nerijetko protivni američkima. Kako će se to odraziti na hrvatske težnje da se priključi NATO-ovim programima, odnosno Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)? Američki je Kongres, naime, nedavno donio rezoluciju kojom snažno podržava učlanjenje Hrvatske u Partnerstvo za mire i WTO.</p>
<p>• Ministarski sastanak NATO-a u Firenzi, 25. svibnja, uzima se kao rok za učlanjenje Hrvatske u program Partnerstva za mir. Slažete li se s tim?</p>
<p>- To i je i nije krajnji rok. Ako Hrvatska i ne bude prihvaćena krajem svibnja u Partnerstvo, to ne znači da će ostati izvan toga. Mislim, međutim, da je to teoretiziranje, jer ne sumnjam da će Hrvatska biti prihvaćena u Firenzi. Sve će biti jasnije nakon posjeta premijera Ivice Račana Bruxellesu idućega tjedna, s sve će biti potvrđeno javno u Firenzi na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a. Odluku, razumljivo, treba neslužbeno donijeti prije Firenze, a službeno je potvrditi u Firenzi.</p>
<p>• Očekujete, dakle, da će Hrvatska dobiti zeleno svjetlo u utorak u Bruxellesu za premijerova posjeta sjedištu NATO-a?</p>
<p>- Razgovarat će se o tome i vjerujem da će sporazum u načelu biti postignut u Bruxellesu.</p>
<p>• Komentirajte navode o tome da je Francuska u novije doba postavljala prepreke na hrvatskom putu do Partnerstva.</p>
<p>- Teško je govoriti o tome zašto su se takve špekulacije pojavile u javnosti. Postoje dvije mogućnosti - da su neki ljudi govorili o nečemu o čemu baš mnogo ne znaju ili pak da neki imaju loše namjere. Ali, to nikad nije bila istina. Nema ni traga francuskom suprotstavljanju u ovom trenutku. Francuska nikad nije imala negativno stajalište u pogledu pristupanja Hrvatske Partnerstvu za mir.</p>
<p>• Hrvatska se barem pet godina nastoji približiti tom NATO-ovu programu suradnje. Zašto se to nije dosad postiglo?</p>
<p>- Tijekom rata u ovoj regiji bilo je teško izdvojiti jednu državu i primiti je u program Partnerstva. To, naime, ne bi polučilo rezultata. Partnerstvo za mir je program u kojemu sudjeluju zemlje koje nemaju problema u sadašnjosti, a ako je moguće ni u budućnosti. Jedan od uvjeta za Partnerstvo su i dobri odnosi sa susjedima, što je u ratu, naravno, nemoguće. Stanje je sada jasno, Hrvatska je u miru sa svim susjedima, a osobito odnos hrvatske Vlade prema BiH pokazuje da smo sada u vremenu stabilizacije. To je preduvjet za članstvo u Partnerstvu.</p>
<p>• Siječanjski se izbori već standardno uzimaju kao ključ za ubrzano približavanje Hrvatske euroatlantskim integracijama. Slažete li se s tim?</p>
<p>- Rezultati izbora su svakako ključni, kao i politika nove Vlade. Da je politika bivše Vlade bila takva, ne vidim da bi bilo problema s učlanjenjem u Partnerstvo za mir. Problem, dakako, nije bio u ljudima, već u politici koju su provodili. Sadašnja Vlada prihvaća ono što se zove »europskom uvjetovanošću«, što se u velikoj mjeri podudara i s uvjetima NATO-a. Prije izbora, Hrvatska nije imala transparentno stajalište o europskim integracijama. Sada je drukačije, pokrenuta je zajednička konzultativna skupina sa stručnjacima iz Europske komisije kako bi otvorili put pregovorima, a zatim i potpisivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Hrvatskom.</p>
<p>• Što je s ekonomskom suradnjom između Hrvatske i Francuske?</p>
<p>- Htjeli bismo biti prisutniji na ovdašnjem tržištu. Osim toga, Francuska se ne može žaliti, jer je trgovinska razmjena s Hrvatskom znatno u korist Francuske i njezina izvoza. Nastojimo pojačati izvoz hrvatskih proizvoda u Francusku.</p>
<p>• Koliko je francuski kapital prisutan u Hrvatskoj? Koliko je francuskih tvrtki prisutno na ovdašnjem tržištu?</p>
<p>- U Hrvatskoj je prisutno više od 20 francuskih tvrtki, koje ovdje imaju svoja predstavništva. Ima i nekoliko poduzeća koja su prisutna kroz druge veće kompanije. Naravno da to nije dovoljno. Nadam se da će se taj broj idućih godina učetverostručiti, odnosno upeterostručiti. Bilo bi dobro da je stotinjak ili 150 tvrtki prisutno u Hrvatskoj.</p>
<p>• Neke se francuske tvrtke upravo spremaju otići iz Hrvatske zbog ovdašnjih nepovoljnih uvjeta poslovanja.</p>
<p>- Ne vidim da se to događa, ali one tvrtke koje imaju predstavništva ovdje, vrlo dobro posluju. Naravno, one bi htjele da se tržište širi. Jedna je banka, doduše, otišla i prodala svoje predstavništvo nekoj drugoj banci. Ne znam zašto se to dogodilo, ali mislim da je ta odluka bila donesena u sklopu poslovne politike te banke u inozemstvu, odnosno u sklopu politike fuzioniranja banaka, širenja, prodaje i drugih kretanja na tržištu.</p>
<p>• Hrvatska želi i članstvo u WTO-u. Što je glavna prepreka ostvarenju toga cilja?</p>
<p>- Glavna prepreka u ovom trenutku je nedostatak konsenzusa u WTO-u. To je zapravo i jedini problem. Međutim, mislim da je preostalo dobre volje da se to prevlada i da se kandidatura konačno prihvati. Više od 100 zemalja članica, kojih je ukupno 135, je za učlanjenje Hrvatske.</p>
<p>• Koliko na hrvatsko članstvo u WTO-u utječu pregovori Europske unije i Sjedinjenih Država o audiovizualnoj produkciji?</p>
<p>- Dakako da to znatno utječe. To je jedini problem koji još valja razriješiti. Ali, teškoća ne bi trebalo više biti budući da je hrvatska ponuda u vezi s tim slična tzv. baltičkoj ponudi. Štoviše, Hrvatska je ponuda još otvorenija od baltičke. Ne vidim zašto Hrvatska, iako se nalazi na samomo početku puta u europske integracije, ne bi bila jednako tretirana kao i ostale zemlje kandidati za članstvo u Europskoj uniji.</p>
<p>Pariz se prilagodio brzom raspadu Jugoslavije </p>
<p>• Ocijenite hrvatsko-francuske odnose uoči posjeta predsjednika Stipe Mesića Parizu.</p>
<p>- Pripremamo program tog posjeta, koji je predviđen za idući tjedan. S političkoga aspekta, bilateralni su odnosi vrlo dobri. Unatoč nekim novinskim napisima, nema problema među dvjema zemljama.</p>
<p>U prošlosti je bilo nekih procjena da je Francuska naklonjenija Srbiji i Srbima.</p>
<p> Međutim, Francuska nije bila u mogućnosti temeljito pratiti što se tu događalo nakon raspada bivše Jugoslavije, jer su promjene bile vrlo brze.</p>
<p> Ali, Pariz se zatim prilagodio novonastalom stanju. Hrvatska je međunarodno priznata, neovisna država.</p>
<p> Dakle, u političkom smislu, uopće nema problema u bilateralnim odnosima.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Podružnice Hvidre ograđuju se od Liovića, činjenice demantiraju optužbe o diskriminaciji!</p>
<p>Stopostotni invalid prima mjesečno gotovo 18.500 kuna (11.967 kuna osobne invalidnine i 6.457 kuna mirovine), što je više od ministrske plaće / Branitelji i članovi njihovih obitelji uživaju povlastice od stambenog zbrinjavanja, preko prava na dionice, mirovine, uvoz automobila bez poreza i carina do prednosti pri zapošljavanju i upisu na fakultete, prava na zdravstveno osiguranje, 21-dnevno liječenje u toplicama svake godine, pravo na dječji doplatak u punom iznosu od 350 kuna za svako dijete... / Udruge branitelja i invalida s Jadrana: Lioviću, nećemo s vama na barikade, mi živimo od turizma!</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Nakon što je čelnik Hvidre Marinko Liović najavomblokade prometnica otvoreno zaprijetio turističkoj sezoni od koje zamrlo hrvatsko gospodarstvo mnogo očekuje, postavlja se pitanje - u čemu je pronašao uporište za te prijetnje? Kao razlog, navodi povratak Srba, »aboliranih neprijatelja hrvatske države« za koje Vlada ima razumijevanja, pa to traži i za hrvatske branitelje. Proizlazi da su branitelji obespravljeni i zaboravljeni, da ni prijašnja niti sadašnja vlast o njima nisu brinuli.</p>
<p>Međutim, činjenice su drukčije. Hrvatski branitelji, po Zakonu o braniteljima i članovima njihovih obitelji, uživaju mnoge, opravdane dakako, povlastice: od stambenog zbrinjavanja, preko prava na dionice, mirovine, uvoz automobila bez poreza i carina do prednosti pri zapošljavanju i upisu na fakultete, prava na zdravstveno osiguranje, 21-dnevno liječenje u toplicama svake godine, pravo na dječji doplatak u punom iznosu od 350 kuna za svako dijete... Sva se ta prava danas ostvaruju, mirovine se redovito isplaćuju u zakonom propisanim iznosima, a nema ni govora o njihovu smanjivanju. Invalidnine, osobne i obiteljske, sa zakonskim su propisima usklađene prošle godine i također se isplaćuju u punim iznosima. Ovise samo o stupnju tjelesnog oštećenja, pa 20-postotni invalid npr. u mjesečnim primanjima dobiva i invalidninu od 196 kuna.</p>
<p>Da bi se bolje razumjela možebitna ugroženost i zakinutost branitelja u pravima, Vjesnik se raspitao o tome kolika su im mjesečna primanja.</p>
<p>Primjerice, 100-postotni invalid prima mjesečno 11.967 kuna osobne invalidnine. Tome treba pribrojiti i mirovinu od 6.457 kuna, pa se dobije svota od gotovo 18.500 kuna što je, usporedbe radi, više od plaće ministra u Račanovoj vladi. Naravno da se invalidi u primanjima ne trebaju uspoređivati s ministrima i da su invalidi i barnitelji obveza tih ministara. No, spomenuta svota služi samo kao pokriće za eventualne optužbe da su hrvatski branitelji i invalidi zapostavljeni i obespravljeni. Prosječna mjesečna mirovina branitelja i invalida je oko 4.500 kuna (prosječna invalidska mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida) ili oko 5.000 kuna za obitelji poginulih.</p>
<p>Jedini koji su zasad na neki način zakinuti u pravima, po Zakonom o braniteljima, dragovoljci su Domovinskog rata. I to iz jednostavnog razloga - nema precizne evidencije o njima, a procjene zasad dosežu i 30.000 dragovoljaca. Zato će se izmjenama u Zakonu o braniteljima nastojati i njihova prava ojačati, no prije toga treba znati koliko ih je stvarno dragovoljno branilo domovinu i tko su zapravo dragovoljci Domovinskog rata.</p>
<p>Zamjetno je da su se nakon Liovićevih najava miniranja turističe sezone od toga ogradile i podružnice njegove udruge. Vjesniku je u petak potvrđeno u Ministarstvu branitelja da su im telefoni zagušeni pozivima s juga. Javljaju se Hvidrine podružnice Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, Zadarske županije... i pitaju o čemu to Marinko Liović govori i u čije ime, za čije interese? »Pa, mi i naše obitelji živimo od turizma«, poručuje mu veći dio branitelja s mora vrlo jasno, upozoravajući da se neće odazvati blokadama! Također podsjećaju Liovića da se i njegova udurga financira iz državne blagajne, koja se dobrim dijelom puni i iz prihoda od turizma.</p>
<p>Neki će danas reći za pojedine čelnike invalidskih i braniteljskih udruga da »brinu samo o sebi, puna su im usta kršenja prava branitelja i obitelji poginulih i invalida i to im služi samo u dnevno-političke svrhe«. U Ministarstvu branitelja tvrde da je Liović pobrkao kruške i jabuke, jer povratak Srba nema nikakve veze s pravima hrvatskih branitelja i invalida. Jer, podsjećaju ga, srpski povratak potiče i plaća međunarodna zajednica, pa »ne stoji optužba o tome da će zato biti manje novca za branitelje«. Osobe poput čelnika Hvidre Liovića političari kvalificiraju kao »pojedince koji su sami sebi važni«, ali i upozoravaju da će zbog njihovih nastupa i izjava štetu trpjeti »obični branitelji, tihi i samozatajni, koji su stvarali ovu državu, njihove obitelji, narod i zemlja u cjelini«.</p>
<p>Mnogi pak u javnosti neuvijeno pitaju stoji li iza najava poput Liovićeve današnja oporba, koja može mobilizirati dio branitelja i stradalnika s kojima kani krenuti u politikantsko kreiranje kaosa, podsjećajući da je narodu dosta teškoga gospodarskog stanja u zemlji kojoj bi upravo turizam mogao biti tračak svjetla na izlazu iz tunela!</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bulatović ide u Haag?</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Podgorički nezavisni dnevnik Vijesti došao je u posjed dokumenata koji dokazuju da je svojedobni predsjednik Predsjedništva Crne Gore i aktualni jugoslavenski federalni premijer Momir Bulatović bio taj koji je 1. listopada 1991. godine potpisao naredbu o »uporabi milicije za izvršenje borbenih zadataka na dubrovačkom ratištu«. Tih je sumnji, odnosno izravnog spominjanja Bulatovićevog imena bilo i prije, no sada su prvi put objavljeni i navodni materijalni dokazi pristigli u Podgoricu iz Haaga.</p>
<p>Riječ je o naredbi od četiri točke s oznakom »službena tajna - strogo povjerljivo«, izdanoj temeljem članka 3. Odluke o uporabi milicije za izvršenje borbenih zadataka u kojoj piše da »2. listopada između 15 i 17 sati treba mobilizirati Posebne postrojbe milicije snage pojačane pješačke čete s borbenim zadatkom oružanih snaga u ratnom sukobu na granici između Republike Crne Gore i Republike Hrvatske«. Nadalje se naređuje da ta postrojba samostalno i u zajedništvu s postrojbama bivše JNA i Teritorijalne obrane treba izvršavati specifične vojno-policijske zadatke po planu koji će donijeti Operativna komanda na dubrovačkome ratištu. U potpisu naredbe je ime Momira Bulatovića. Vijesti pišu da je temeljem te naredbe tadašnji republički ministar unutarnjih poslova sada pokojni Pavle Bulatović naredio mobilizaciju policijske postrojbe i njezinu logistiku, a za neposrednog zapovjednika odredio pomoćnika ministra za Službu javne sigurnosti, što je tada bio Milisav Mića Marković, sadašnji pomoćnik saveznog ministra unutarnjih poslova. Dnevnik ocjenjuje da dokument s potpisom Momira Bulatovića i akt šefa policije koji je uslijedio nedvojbeno potvrđuju to da je zapovjedništvo snagama crnogorske policije u vrijeme ratnih operacija oko Dubrovnika išlo hijerarhijski od predsjednika Predsjedništva preko ministra do pomoćnika za javnu sigurnost, dok su postrojbe JNA na dubrovačkome ratištu bile potčinjene vrhovnom zapovjedništvu u Beogradu.</p>
<p>Prigodom selidbe iz predsjedničkoga kabineta u Podgorici, nakon što je u siječnju 1998. od Mila Đukanovića izgubio predsjedničke izbore, Bulatović je odnio kompletan službeni arhiv. Međutim, primjećuju Vijesti, neki od ključnih dokumenata koji se odnose na dubrovačko ratište na nepoznat su način dospjeli u posjed nadležnih državnih organa Hrvatske koji surađuju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu. Haaški istražitelji i u Hrvatskoj prikupljaju dokaze o ratnim zločinima počinjenim na dubrovačkom ratištu, baveći se pitanjem kako su u tome sudjelovale crnogorske postrojbe i čelnici crnogorske države. Sad imaju i dokaz koji tereti saveznog premijera Momira Bulatovića, a eventualna optužnica mogla bi se temeljiti na naredbi za uporabu policije za borbene zadatke.</p>
<p>Poslije istrage u Hrvatskoj, haaški se istražitelji na čelu s glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte očekuju uskoro i u Podgorici. Dnevnik podsjeća da je početkom veljače u Haagu s njom razgovarao crnogorski premijer Filip Vujanović i tom prigodom izjavio da će Crna Gora u cijelosti surađivati s Tribunalom, bez obzira na stajalište službenog Beograda, »prenoseći tako raspoloženje državnog čelništva Crne Gore da isporuči sve osumnjičene za ratne zločine za čije uhićenje nema rizika od unutarnjega konflikta u Crnoj Gori«. Vijesti su najnovije spoznaje objavile u petak i one nisu, kako je Vjesniku izjavio zamjenik glavnog i odgovornog urednika tog dnevnika Slavoljub Šćekić, izazvale senzaciju zato što su na neki način potvrdile očekivanja javnosti. Znalo se, navodno, da dokument postoji, ali se nije točno znalo, već samo pretpostavljalo, tko ga je i potpisao. Naredba je također i krunski pisani dokaz da su, osim vojnih, na dubrovačkom ratištu protuzakonito djelovale i policijske postrojbe.</p>
<p>Po Šćekićevu mišljenju, pojavljivanje tog dokumneta iz haaških izvora u ovom je trenutku slučajnost i nema veze sa skorim lokalnim izborima u Podgorici i Herceg-Novom, gdje je vladajućoj koaliciji najjači protivnik socijalističko-julovsko-radikalska koalicija Momira Bulatovića. Možda se radi o slučajnosti, ali baš je u petak u beogradskim medijima objavljen Bulatovićev najnoviji napad na crnogorski državni vrh u kojem spominje da se »crnogorska policija povećala s 950 policajaca na oko 20.000«, što bi trebalo značiti da početkom devedesetih nije bilo dovoljno policajaca za ratne pohode.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Čačić: Građani srpske nacionalnosti su dosad gotovo sasvim bili eliminirani iz obnove</p>
<p>U izmjenama Zakona o obnovi riječ je samo o eliminiranju diskriminacijskih odredbi, pa sad svi građani imaju jednak tretman, osim ratnih zločinaca, kaže Radimir Čačić, ministar javnih radova, graditeljstva i obnove / Prioriteta je uvijek bilo i bit će ih, ali oni neće više biti po nacionalnosti / Mislim da je zakon o oprostu pretjerano široke ruke u odnosu na one koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, ali HDZ je dopustio da se oni svedu na dvadesetak imena, a sigurno se radi o stotinama, možda i tisućama ljudi</p>
<p>Prijedlog izmjena Zakona o obnovi uzbunio je stradalničke udruge, branitelje, prognanike. Očekuje se da će one uskoro biti i izglasane u Saboru, što je dobar povod za razgovar s Radimirom Čačićem, ministrom javnih radova, graditeljstva i obnove. </p>
<p>• Predloženim izmjenama najviše se zamjera što se ukidaju prioriteti, a od prava na obnovu izuzeti su samo osuđeni za ratne zločine. Zašto Hrvati koji su najviše stradali gube prioritet? Je li to zbog pritisaka međunarodne zajednice od koje Hrvatska očekuje pomoć?</p>
<p>- Radi se samo o jednoj, osnovnoj promjeni - eliminirane su diskriminacijske odredbe, pa sad svi građani Hrvatske imaju isti tretman. Sve žrtve, stradalnici, svi kojima je oštećena ili uništena imovina imaju pravo na obnovu, osim ratnih zločinaca. Nitko tko poštuje osnovne civilizacijske standarde ne može se tome suprostaviti. A što se prioriteta tiče, njih je uvijek bilo i bit će ih i ubuduće. No, prioriteti neće više biti po nacionalnosti, već po socijalnom stanju, redoslijedu dobivanja rješenja i drugim kriterijima. Postojat će i dalje cijeli niz kriterija koji su neizbježni. I u samoj organizaciji posla hijerarhija prioriteta će u Ministarstvu i dalje postojati. Ne radi se o pritiscima međunarodne zajednice, iako su imali prigovora, već o osnovnoj civilizacijskoj normi. </p>
<p>• Hoćete reći da su odredbama važećeg zakona Srbi bili eliminirani iz prava na obnovu?</p>
<p>- Da, građani srpske nacionalnosti su gotovo sasvim bili eliminirani iz obnove. Jer, iako su im kuće uništene ili oštećene miniranjem, paljenjem, pljačkom, u ratu ili nakon rata, nisu mogli realizirati pravo na obnovu, dijelom zbog Zakona, dijelom zbog prakse njegove provedbe. U praksi je postojala takva diskriminacija, a svima onima koji sad manipuliraju prognanicima i braniteljima potpuno je jasno o čemu govorim. Ali, promjene u zakonu se sad koriste radi poticanja atmosfere diskriminacije Hrvata i prikupljanja političkih bodova, bez obzira na činjenicu da osnova izmjena i jest eliminacija diskriminacije bilo koje vrste. </p>
<p>• Znači, hrvatski prognanici i branitelji ipak su prioritetni u obnovi?</p>
<p>- Hrvatski prognanici i branitelji će biti kao i dosad u svim prioritetima, samo što oni sad nemaju nacionalnu karakteristiku. Posebne prioritete za branitelje i invalide regulira Zakon o braniteljima. Mi ovog trenutka imamo 46.000 hrvatskih prognanika kojima moramo riješiti smještaj, socijalnu, tehničku i gospodarsku infrastrukturu u mjestima u koja se vraćaju. </p>
<p>• Drago Krpina tvrdi da sad pravo na obnovu imaju i oni koji nisu hrvatski državljani. Vi tvrdite da nećete ići u obnovu bez uredne dokumentacije, a zna se da mnogim Srbima povratnicima ta dokumentacija manjka? </p>
<p>- Dokumentacija će i dalje biti nužna za izdavanje rješenja o obnovi. No, drugi je problem opstrukcija koju je radila administracija u praksi. Nije nikakva tajna da je prešutno, a možda i direktnim upustvima, administracija sprečavala reguliranje dokumentacije građanima srpske nacionalnosti, ili je to u najmanju ruku usporavala.</p>
<p>• Prema predloženim izmjenama pravo na obnovu imat će i oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, ali su zahvaćeni Zakonom o oprostu. HDZ je zbog toga u saborskoj raspravi ustvrdio da donosite politički zakon. Vaš komentar?</p>
<p>- Kao što se zna, HDZ je donio Zakon o oprostu. Točno je da smo i mi glasovali za taj Zakon uz određene ograde. Zakon ne bi mogao biti donešen da ga nije donijela dvotrećinska HDZ-ova većina. U pravnoj državi svatko tko ne podliježe kaznenom gonjenju ili mu je kazneno gonjenje eliminirano Zakonom o oprostu, postaje punopravni građanin. Ako ste određenu kategoriju građana pretvorili u punopravne građane, tad im morate i njihova prava priznati. Prema tome, HDZ je posljednja stranka koja bi smjela na to imati primjedbe. </p>
<p>• Što kažete na tvrdnje da je izmijenjeni zakon o obnovi politički zakon?</p>
<p>- Ne, to nije politički zakon, već je to primjena pravne države. Ali, Zakon o oprostu koji je HDZ donio jest bio politički zakon. Pitanje je je li taj zakon trebao biti tako ekstenzivan? Osobno smatram da je on pretjerano široke ruke u odnosu na ljude koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i agresiji na Hrvatsku. HDZ je dopustio da se oni svedu na dvadesetak imena, a sigurno se radi o stotinama, možda i tisućama ljudi.</p>
<p>• Očekujete li probleme sa Zajednicom prognanika Hrvatske koja kaže da će izmjene Zakona o obnovi izazvati tenzije među prognanicima i drugim stradalnicima?</p>
<p>- Razgovarao sam s ljudima iz Zajednice povratnika i mislim da oni dobro razumiju zakon i situaciju i postupke Ministarstva. Zalagao sam se i zalažem za to da se intenzitet povratka i obnove ne smije smanjivati. Naprotiv, novom pozicijom Hrvatske u međunarodnoj zajednici dolazimo u poziciju ubrzati intenzitet povratka i Hrvata i Srba. Iako je naše gospodarstvo u tragičnoj situaciji, za prognanike se osiguralo najviše što se moglo. Ove godine ćemo s 530 milijuna kuna iz proračuna i dijelom novcem iz nominalnog portfelja od 1,6 milijuna kuna dionica dovršiti ili staviti pod krov 4.600 kuća. To je više no što je napravljeno lani. Dobili smo i donaciju Europske unije od 100 milijuna kuna, trenutačno od njih očekujemo još 80 milijuna kuna donacije, a pristupa se i realizaciji posebne kreditne linije za obnovu po izuzetno povoljnim uvjetima od 240 milijuna kuna. To su aranžmani ministarstava obnove i financija s EU samo za obnovu. Ukupno 53 milijuna ecua predstavlja dodatnih 420 milijuna kuna za obnovu. Dakle, gotovo paralelni proračun koji će ubrzati obnovu i nije vezan uz program obnove ili povratka samo za Srbe. </p>
<p>U Ministarstvu je bilo kriminala koji se mjeri milijunima maraka </p>
<p> • Izjavili ste ovih dana, u kontekstu napisa o kriminalu, da je Uprava za obnovu jedan od najtransparentnijih segmenata. Znači li to da kriminala nije bilo u samo u obnovi ili u cijelom Ministarstvu kojem ste na čelu?</p>
<p>- Kriminala je bilo svugdje i bit će ga uvijek gdje postoje vlast i novac. Ali, rekao sam da je u okviru Ministarstva upravo Uprava za obnovu vrlo transparentna. Tehnička i financijska dokumentacija pokazuje da su moguće zloporabe bile relativno beznačajne. Mora se uzeti u obzir da je budžet za obnovu samo 530 milijuna kuna, a ukupni budžet Ministarstva je 2,8 milijarde kuna. Utvrdit će se što se događalo u drugim segmentima rada Ministarstva. Dio je već sad stavljen pod upitnik, a osobno sam zatražio da se neke stvari već sad procesuiraju. Zatražio sam da se i financijski i kazneno ispita ugovor s Astaldijem, a i neka druga kriminalna ponašanja i u ovom ministarstvu. Po mom uvjerenju, bilo je kriminalnih radnji koje se mjere desetinama milijuna maraka. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Stanujem na Trešnjevci koju ne bih mijenjala ni za Pantovčak</p>
<p>CVIJETA JOB, akademska slikarica</p>
<p>Pitam se uporno zašto volim Zagreb. Znam samo da od svih gradova najviše volim Zagreb. Volim njegovu arhitekturu, spomenike, parkove. Volim njegov ritam i posebnost. Volim se voziti tramvajem i slušati kajkavski govor. Uživam doći na Trg bana Jelačića. Tamo u blizini prodaje se cvijeće, crvene i bijele ruže, žuti narcisi, u proljeće skromne kitice mirišljivih ciklama. Iako je gradska vlast za neko vrijeme otjerala prodavače cvijeće, oni su se opet malo po malo vratili na prilaze Dolcu. Kome smeta cvijeće? Svaki put kupim neko cvijeće, i onda kad imam malo novaca. Svega ću se odreći ali ću ponijeti kući barem narcise za pet kuna. </p>
<p>Tu se, na Trgu, čuju i žalosni zvuci harmonike. Ne znam zašto, ali harmonika uvijek u meni izaziva neku tugu i sjećanja na mladost. Ponekad se pojave na Trgu kraj spomenika neki tamnoputi ljudi u egzotičnim nošnjama sa čudnim instrumentima i sviraju svoju, meni nepoznatu glazbu. Neki dan neki je čovjek držao religiozni govor. Ljudi su ga slušali a on je šetao ispred spomenika i glasno vikao. Čudan je to Trg, s impozantnim zgradama, s pogledom na Gornji i Donji grad. Na njemu se tako puno događalo kroz povijest. Toliko dramatičnih, strašnih i lijepih događaja. Mijenjaju se vlasti, sistemi, ali Trg ostaje. I još će se na njemu mnogo toga zbivati u idućem mileniju.</p>
<p>Nisam se rodila u Zagrebu. Otac mi je Dubrovčanin. U Dubrovniku, stjecajem okolnosti, nisam živjela, što mi je posebno žao. Djetinjstvo sam provela na Braču i u Splitu. Bilo mi je 12 godina kad sam, 1937. godine, prvi put došla u Zagreb. Stric me je vodio »doktoru« i s njim sam u Zagrebu provela nekoliko nezaboravnih dana. Očaralo me blještavilo grada u noći i opet Trg bana Jelačića, mnoštvo svjetlećih reklama i dućana. Nije bilo ubitačnih automobila, samo plavi tramvaji i poneki stari fijaker. Drugi put sam došla nakon rata, 1946. godine, na studije. Već sam bila udana i imala kćer od godinu dana. Položila sam ispit i upisala se na Umjetničku akademiju.</p>
<p> Bili smo mladi i puni nade i iščekivanja. Moj prvi muž, Živko Jeličić napustio je pravo i upisao studij književnosti na Filozofskom fakultetu. Pisao je pjesme, budio me usred noći da mi ih pročita. Ilustrirala sam njegovu pjesmu »Mrtvu Maru«, o djevojci koju su fašisti ubili u ratu.</p>
<p>Godine 1946. osnovano je izdavačko poduzeće »Mladost« i bila sam među prvim njenim ilustratorima. Prva naslovna stranica koju sam izradila bila je za knjigu »Prosjak Luka«, Augusta Šenoe. Umjetničku redakciju vodio je Živko Jeličić a za likovnu obradu brinuo se kipar Mirko Ostoja, nakon njega naš veliki slikar Raul Goldoni. Već u drugoj godini Akademije ilustrirala sam priče i bajke za djecu: Puškina, Ljermontova, arapske pripovijetke, H.C. Andersena, Turgenjeva i »Konjića Grbonjića«. Prva moja izložba ilustracija održana je u prostorijama knjižare »Mladost« u Ilici 7. Prve nagrade za ilustracije dobila sam radeći za »Mladost« (nagrada »Vladimir Nazor« 1951., nagrada »Grigor Vitez« 1967. godine itd.). Punih 40 godina ilustrirala sam za »Mladost«, koja je tada bila na vrhuncu svoje djelatnosti i koja je kasnije sramotno propala.</p>
<p>Pripadam generaciji Akademije likovnih umjetnosti iz koje su izišli naši slavni slikari i kipari: Raul Goldoni, Miljenko Stančić, Ljubo Ivančić, Valerije Michiele, Dušan Džamonja, Đuro Seder, Dalibor Parać, Zoltan Gabor i mnogi drugi. Moji dragi kolege od kojih neki nisu više živi. Na Akademiji sam upoznala svog drugog supruga Zdenka Balabanića, slikara. </p>
<p>Neko vrijeme živjeli smo u Opatiji. Tamo sam izradila svoje najuspješnije ilustracije, šest slikovnica s pripovijetkama Ivane Brlić Mažuranić. Moj muž Zdenko Balabanić za to je vrijeme radio slike na teme »Balada Petrice Kerempuha«, za koje je od Miroslava Krleže dobio veliko priznanje. Cijela izložba bila je otkupljena. Živjeli smo u sretnom braku do 1978. g. kada se moj muž iznenada razbolio i umro u 50. godini života. Imali smo kćer Vesnu koja je također završila Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu.</p>
<p> Zadnju svoju izložba ilustracija i minijatura održala sam u ART-centru, maloj skromnoj galeriji u Bogovićevoj 7, ožujka i travnja 1996. Ponosna sam i da je u Zagrebu 1997. održana velika retrospektivna izložba mojega oca, Ignjata Joba, i zahvalna sam Zvonku Makoviću koji je prikupio njegove slike i uspio ih izložiti u Umjetničkom paviljonu.</p>
<p> Dakle, cijeli moj život i rad vezani su za Zagreb. Stanujem na Trešnjevci koju ne bih mijenjala ni za Pantovčak. Volim šetati po trešnjevačkom placu, piti kavu među trešnjevačkim švercerima, promatrati te ljude, razmišljati o njihovom životu. </p>
<p>Zato volim Zagreb.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ponuda iz Japana: U Zagrebu želi ulagati najveća svjetska banka</p>
<p>Predstavnici Industrial Bank of Japan (IBJ) ponudili svoj angažman u plasiranju zagrebačkih obveznica na svjetsko tržište i sudjelovanje u privatizaciji gradskih poduzeća/ Josip Kregar: Predizborna kampanja bila je klasična politička - s mnoštvom neostvarivih i teško ostvarivih obećanja </p>
<p>Vladin povjerenik za Grad Zagreb dr. Josip Kregar primio je u petak delegaciju najveće svjetske banke, Industrial Bank of Japan (IBJ), s kojom je razgovarao o mogućnostima suradnje. Japanci su, izjavio je Kregar na redovnom sastanku s novinarima, pokazali veliki interes za Grad Zagreb, a ponudili su i svoj angažman u plasiranju zagrebačkih obveznica na svjetsko tržište. Namjera im je, između ostaloga, pomoći u dolasku japanske industrije u Hrvatsku, ali i povećati učešće Japana na velesajamskim priredbama. </p>
<p> - Predstavnici IBJ-a izrazili su želju za ulaganje u zagrebačku komunalnu infrastrukturu, a pokazali su i veliko zanimanje za sudjelovanje u privatizaciji gradskih poduzeća, rekao je Kregar. IBJ inače, uz banke Fuji i DKB, čini veliku financijsku grupaciju Mizuho, a osim kao najveća svjetska banka poznat je i kao trenutno najjači investitor u srednjoj i istočnoj Europi. </p>
<p>Proteklom predizbornom kampanjom Kregar je zadovoljan, prvenstveno stoga što je bila kratka i što nije utjecala na normalan svakodnevni život u gradu. </p>
<p> - Liste su pokazale da među kandidatima ima mnogo kvalitetnih ljudi s političkom težinom i stručnim ugledom, i time sam zadovoljan, rekao je povjerenik, dodavši kako je ipak malo manje zadovoljan činjenicom da je kampanja bila klasična politička - s mnoštvom neostvarivih i teško ostvarivih obećanja.</p>
<p> Povjerenik Kregar osvrnuo se i na tribinu održanu u Društvu arhitekata, na kojoj se raspravljalo o prostornom uređenju Zagreba, koncepciji razvoja grada i očuvanju estetskih vrijednosti zagrebačke arhitekture. </p>
<p> - Tribina je pokazala da je izuzetno važno kontaktirati struku u raspravama o zagrebačkim problemima. Očekivao sam i neke konkretnije prijedloge, ali sam zadovoljan i općom atmosferom skupa, zaključio je Kregar. (Vedran Flajnik) </p>
<p>Kregarova čestitka Splitu</p>
<p>U povodu Dana grada Splita, povjerenik Vlade za Grad Zagreb Josip Kregar uputio je čestitku gradonačelniku Splita Ivanu Škariću.</p>
<p>»U povodu blagdana Svetog Dujma, zaštitnika Grada Splita, tradicionalne Sudamje, u ime građana Grada Zagreba i svoje osobno upućujem Vama i Vašim sugrađanima najsrdačnije čestitke i prijateljske pozdrave. Svekolika suradnja Zagreba i Splita, na novim osnovama zalog su plodonosne povezanosti hrvatskog sjevera i juga, koju će, uvjereni smo započeta auto-cesta još više učvrstiti i zbližiti. </p>
<p>Sigurni smo da će žitelji Grada Svetog Duje, na tisućsedamsto godišnjim zasadama ravnopravne otvorenosti prema svijetu, znati i umjeti usmjeriti svoj i naš Split putevima mira, napretka i blagostanja na dobrobit i sreću svih Splićana i cijele nam Lijepe naše«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Je li novi izgled središnjeg trga podijelio Samoborce?</p>
<p>Odužio se završetak radova na preuređenju Trga kralja Tomislava u Samoboru/ Arhitekti odgovaraju kritičarima: Zelenilo smeta organizaciji manifestacija/ Za građevinske radove Poglavarstvo izdvojilo 8,3 milijuna kuna</p>
<p>Prema najavama investitora i izvođača preuređenja, radovi na Trgu kralja Tomislava u Samoboru trebali bi završiti u narednih mjesec dana. Rekonstrukciju pješačke zone i obližnjeg kolnika na trgu, naime, značajno su usporili prošlogodišnji loši vremenski uvjeti, ali i otežan promet, koji se zbog preuređenja Livadićeve ulice, odvijao isključivo kroz Obrtničku ulicu.</p>
<p> Podsjetimo, krajem 1998. Samoborsko poglavarstvo i Društvo arhitekata raspisali su javni natječaj na kojem je od 21 stigloga rada prihvaćen projekt preuređenja skupine mladih arhitekata. Ivana Ergić, Vesna Milutin, Vanja Ilić i Zorislav Petrić osmislili su način betonskog i aluminijskog popločavanja trga, oblik graničnih stupića i popratne opreme, dok su u preuređenju sudjelovali lokalni obrtnici s područja Samobora.</p>
<p>- Od uklonjenog građevinskog materijala izrađene su reciklirane kocke za kolnički dio trga i obližnje ulice. Konzervatorski zavod dao nam je, osim toga, i posebne smjernice kojima smo se morali voditi pri projektiranju, rekle su za Vjesnik arhitektice Ivana Ergić i Vesna Milutin. Dodale su kako se autorski tim, uz ostalo, vodio i idejom da upotrebom suvremenih materijala - umjesto povratka u neku staru fazu samoborske arhitekture - novim izgledom trga prikaže povijesni razvoj toga grada.</p>
<p>Kako bi pročelja na Trgu kralja Tomislava u Samoboru došla što više do izražaja, autori projekta tretirali su plohe neutralno, vodeći računa da se ne naruši ljevkasti nastavak trga na okolne ulice. Investitori su od autora tražili i poštivanje postojeće tipologije i tipografije sveukupnog prostora.</p>
<p>- Premda će se na trgu još neko vrijeme odvijati gradski promet, naše će rješenje - u trenutku prometnoga preusmjeravanja na neke od okolnih ulica - omogućiti stvaranje potpune pješačke, zone bez dodatne nivelacije, kaže Ivana Ergić. Dodaje kako se dva obližnja pješačka mosta, također obuhvaćena projektom rekonstrukcije, neće obnoviti, zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa. </p>
<p>Željko Kovačić iz Gradskog poglavarstva Samobora upozorava kako je do rekonstrukcije trga došlo nakon plinofikacije, izmjene vodovodnih priključaka, postavljanja distribucijske telefonske mreže, kanalizacije, obnove nisko-naponske mreže, kao i postojeće javne rasvjete.</p>
<p>- Zbog međusobnog povezivanja infrastrukture, tijekom izvođenja radova, područje rekonstrukcije morali smo s plohe trga proširiti i na Livadićevu i Šmidhenovu ulicu, rekao je Kovačić, dodajući kako je Poglavarstvo grada Samobora samo za uređenje 8,2 tisuće četvornih metara trga izdvojilo 6,3 milijuna kuna.</p>
<p>Arhitekti i predstavnik investitora nisu iznenađeni različitim reakcijama građana Samobora na novi izgled središnjeg trga.</p>
<p>- Svatko ima pravo na svoje mišljenje, no ovaj trg ne smije biti ograničen nekakvim vertikalnim barijerama, kolikogod netko želio drugi materijal ili više zelenila, kazao je Kovačić. Dodao je kako to ne znači da neke izmjene nisu moguće, no za to treba svakako konzultirati konzervatore i autore projekta. Komentirajući neke od kritika, arhitektice, pak, ističu kako na trgu manjka zelenila jer će se na njemu održavati sve važnije gradske manifestacije, no uz jedan od rubnih dijelova ipak se planira zasaditi pet novih sadnica stabala.</p>
<p> Dok će se na potpuno preuređenje Trga pričekati još neko vrijeme, promet kroz centar Samobora kreće već ovih dana. (Mile Franičević)</p>
<p>Kad kiša padne na »bosansku kaldrmu« usred Samobora</p>
<p>- Nemojte samo njih pitati, imamo i mi nešto za reći. Od kud im, na primjer, ideja da u tlo povijesne jezgre postave neonsku rasvjetu? Godinama se borimo da rasvjetna tijela ne svijetle žarkim bijelim već blagožutim svjetlom, a sada nam u središtu grada rade arhitektonske inovacije, poručilo je u srijedu nekoliko Samoboraca, zatečenih na jutarnjoj kavi u jednom od kafića na Trgu kralja Tomislava.</p>
<p>- Jesu li se ti izvođači ikad zatekli ovdje za ljetnih pljuskova i što misle, kamo će, uz ovakav nagib, otići sva ta oborinska voda? Osim toga, napraviti pravu bosansku kaldrmu u središtu Samobora više je nego nedopustivo, tvrdi Mladen Prčić. Dodaje kako se, međutim, nada da će Društvo inženjera i tehničara Samobora uskoro pokrenuti inicijativu za izmjenu nekih upotrebljenih materijala. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>'Badelovci' smjenjuju Upravu i Nadzorni odbor tvrtke</p>
<p>U subotu, 6. svibnja, održat će se izvanredna skupština dioničara tvrtke »Badel 1862 d.d.«, na kojoj će se odlučivati o nekim bitnim pitanjima vezanim za daljnje »Badelovo« poslovanje. Kako nam je u petak rekao zamjenik direktora za proizvodnju i predsjednik Udruge malih dioničara »Badel badelovcima« Ante Perković, Koordinacija za obranu »Badela« tražit će na skupštini poštivanje svih točaka sporazuma o pokretanju proizvodnje, koji su predstavnici Koordinacije početkom ožujka potpisali s generalnim direktorom »Badela« Žarkom Žigićem.</p>
<p>U petak je, osim toga, tristotinjak »Badelovih« zaposlenika, okupljenih u Koordinaciji, održalo u tvorničkom pogonu na Žitnjaku skup zaposlenika, na kojem su formulirali tri zahtjeva. Prvi se odnosi, kako saznajemo od glasnogovornika Koordinacije, Danijela Buntaka, na odgovornost članova »Badelove« Uprave i Nadzornog odbora (NO) jer nisu ispunjene sve točke Sporazuma o ponovnom pokretanju proizvodnje.</p>
<p>- Na skupštini ćemo tražiti reviziju poslovanja »Badela« od studenog 1998. godine do danas. Revizija se mora provesti na Trgovačkom sudu, kako bi se vidjelo što se u »Badelu« događalo za vrijeme Golubićeve, Sherrove i Žigićeve Uprave, a pod paskom jednog čovjeka - Marinka Sulića iz Čitluka, rekao je Buntak. Treći zahtjev koji će Koordinacija postaviti na subotnjoj skupštini bit će traženje da se ispune sve točke Sporazuma o ponovnom pokretanju proizvodnje.</p>
<p>- Od deset točaka Sporazuma većina ih je provedena, no one glavne Uprava još uvijek nije ispunila. Tako nije raskinut ugovor s Mirovinskim fondom koji ima 11 posto »Badelovih« dionica, a nisu raskinuti ni ugovori o prodaji vinarija u Daruvaru i Nespešu. Nisu potpisani ni novi kolektivni ugovori, iako se direktor Žigić Sporazumom obvezao na to, objašnjava Perković.</p>
<p>U petak je, osim toga, sudac Trgovačkog suda Raul Dubravec odlučio predmet o prodaji 15,58 posto »Badelovih« dionica u vlasništvu Fonda za privatizaciju prebaciti pod ingerenciju Visokog trgovačkog suda. Taj sud će pak morati odlučiti je li prodaja fondovskih dionica Marinku Suliću bila legalna ili nije. </p>
<p>U svakom slučaju, na skupštini će Koordinacija povesti borbu za smjenu Uprave i Nadzornog odbora, dok će s druge strane Marinko Sulić pokušati ishoditi isporuku tekućine za proizvodnju alkoholnih pića iz zagrebačkog u čitlučki pogon. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Počinje akcija »Gradečak«</p>
<p>Građevinski inspektori Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša krenut će idućega tjedna u inspekcijsku akciju nazvanu »Gradečak«.</p>
<p> Riječ je o predjelu u podsljemenskoj zoni Markuševca, u kojoj je, prema ranijim izvješćima građevinskih inspektora, »evidentirana gradnja«. Kod građevinskih inspektora taj pojam znači da je riječ o građevini ili građevinama koje su bile zavedene u notese građevinskih inspektora kao sagrađene, ali da pritom nije temeljito provjereno imaju li sve potrebne dozvole. </p>
<p>Na terenu će građevinski inspektori pokušati utvrditi tko su investitori građevina, kao i to, postoje li u katastarskim uredima lokacijske i građevinske dozvole, a sve će dodatno provjeriti i u zemljišnim knjigama.</p>
<p>Kako saznajemo u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša, još uvijek nisu poznati pobjednici natječaja za rušitelje bespravno sagrađenih objekata. Podsjetimo, među potencijalnim rušenjima prednost pri izboru imat će oni, koji će moći organizirati i po nekoliko ekipa radnika kako bi u jednom danu mogli obaviti više od jednoga rušenja. Razlog tomu leži u činjenici da se Ministarstvo prihvatilo velikog i odgovornog posla koji treba obaviti u relativno kratkom roku, s početkom već od 15. svibnja, svugdje po Hrvatskoj. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Napad »skinsa« na Rome: Jučer smo bili dragovoljci, a danas prljavi 'Cigani'!</p>
<p>Unija Roma Hrvatske u petak je u zagrebačkom Plinarskom naselju Roma organizirala prosvjed upozorenja, uputivši prosvjedno pismo predsjedniku Stipi Mesiću, premijeru Ivici Račanu, te drugim nadležnim državnim institucijama</p>
<p>Ogorčena zbog posljednjeg brutalnog napada pripadnika »skinheadsa« na grupu Roma, Unija Roma Hrvatske u petak je u zagrebačkom Plinarskom naselju Roma organizirala prosvjed upozorenja, uputivši prosvjedno pismo predsjedniku Stipi Mesiću, premijeru Ivici Račanu, te drugim nadležnim državnim institucijama.</p>
<p> Naime, kod Kvaternikova trga u srijedu je, prema riječima ogorčenih Roma, ničim izazvana skupina »skinsa« baseball palicama i letvama napala skupinu Roma koji su mirno čuvali prikupljeni otpad.</p>
<p>- Ostavio sam djecu i jednog radnika da čuvaju otpad koji smo prikupili, i otišao kući. Ubrzo mi se telefonom javio desetogodišnji sin i uplakanim glasom tražio da dođem jer da će ih visoki »ćelavci« prebiti, priča ogorčeni Safet Hasanović, otac šestero djece. Dodaje kako je djecu i radnika primio u stan jedan od stanara Dobrog dola, zaštitivši ih tako od sigurnih ozljeda.</p>
<p>Na djecu su, naime, kaže Safet, nasrnula petorica »skinsa«, dovezavši se prije toga tamnim »ford escortom« zagrebačke registracije.</p>
<p>- Djeca su mi rekla da su im »skinsi«, vitlajući letvama, vikali da im j.... mater cigansku i da će nas, kad tad, sve poklati, kaže Safet.</p>
<p>Romi su u petak izrazili razočarenje i zbog neprimjerene reakcije policije. Kažu, naime, kako je jedan od djelatnika Policijske postaje Maksimir, intervenirajući u incidentu, nasrnuo na šezdesetogodišnju Romkinju, udarivši je šakom u lice. Napadnuta Meira Musić uspjela je zapamtiti službeni broj policajca koji ju je udario, pa je Unija Roma zatražila hitno pokretanje istrage protiv njega i privođenje osumnjičenih »skinsa«. </p>
<p>- Kada smo se zajedno s drugim hrvatskim građanima borili u Domovinskom ratu, nitko nas nije pitao jesmo li »Cigani« ili nismo. Onda je bilo važno samo hoćeš li uzeti pušku ili nećeš, a danas smo opet najobespravljenija manjina, ističe predsjednik URH-a, Nusret Seferović. Dodaje kako će, ako se Vlada i Sabor ne založe za zaštitu Roma, već u lipnju o svemu obavijestiti predstavnike Vijeća Europe.</p>
<p>Govoreći o problemu sve češćeg maltretiranja Roma, Seferović je naglasio da samo u Zagrebu, bez ikakve zaštite, živi između 10 i 12 tisuća Roma.</p>
<p>- Ujedinjena obitelj može napraviti više nego razjedinjena. U interesu je stoga i Roma i čitave zajednice da se ujedine sve romske udruge, kao što su to učinile udruge ostalih nacionalnih manjina, poručio je Romima saborski zastupnik Borislav Graljuk, dodavši kako će, ako se dokaže da je fizički napao ženu, policajac odgovarati za svoj nepromišljeni čin.</p>
<p>Romi su na kraju poručili kako će do ponedjeljka pričekati povratnu informaciju od nadležnih državnih institucija, te nakon toga dogovoriti buduće akcije. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebačka banka izdvojila oko 500.000 kuna za zaštitu okoliša </p>
<p>Ukupno 24 udruge i pojedinca iz različitih krajeva Hrvatske nagrađeni su u petak donacijama Zagrebačke banke u kategoriji zaštite okoliša u 2000. godini. Donacije je u Boćarskome domu uručio zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke, Nikola Kalinić. Tom je prigodom naglašeno da je Zagrebačka banka prva i jedina u Hrvatskoj odvojila sredstva za očuvanje okoliša te nagradila one koji su to u ovoj godini činili najbolje. Banka je za donacije izdvojila ukupno 499.729 kuna. </p>
<p>Na javni natječaj za dodjelu donacija stigla su je 294 projekta. Prema riječima članice komisije mr. sc. Anđelke Bedrice, prijavljeni projekti razlikovali su se po vrsti, veličini i složenosti, namjeni sredstava, trajanju i dinamici ostvarenja. Zbog toga je, rekla je mr. Bedrica, komisija imala mnogo posla da bi izdvojila one najbolje. </p>
<p>Prva na listi dobitnika donacije u kategoriji zaštita okoliša je Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma »Vuk Vrhovac«, kojoj je Zagrebačka banka dodijelila 50.000 kuna. Donacija je dodijeljena za djelomično pokrivanje troškova sanacije kanalizacije, s ciljem da se zaustavi izlijevanje otpadnih voda iz interne kanalizacije Klinike u tlo. </p>
<p>Donacija u visini od 8.640 kuna dodijeljena je dječjem vrtiću »Križevci« za projekt pod nazivom »Dijete i njegov grad«. Djeca iz Križevaca očistit će, uz pomoć Gradskog komunalnog poduzeća parkove u gradu, posaditi zelenilo, urediti travnjak. Donacija je namijenjena nabavci klupa, sadnica, vrtnih alata i slično. </p>
<p>Osnovna škola »A.M. Reljković« iz Bebrina dobila je 16.800 kuna za izradu vodene površine u vrtu škole u kojem je posađeno 200 stabala različitog drveća i voćaka. Udruzi za zaštitu magaraca »Hrvatski tovar« iz Tribunja dodijeljeno je 21.350 kuna za pomoć pri radu Udruge kojoj je glavni cilj zaštititi magarce od izumiranja. Kako je rečeno, tom se donacijom, uz direktnu pomoć njihovom opstanku, pomaže i razvoju turizma toga kraja, u kojemu je magarac turistička atrakcija. </p>
<p>Ostale nagrade dobili su: DVD Koločep (14.400 kuna), Udruga pčelara »Kadulja« (14.940 kuna), prof. dr. Jasenka Topić (20.000 kuna), Matica Hrvatska Zelina (20.000 kuna), Društvo za zaštitu prirode Hrvatske »Natura« (18.500 kuna), Hrvatski planinarski savez (12.312 kuna), Elena Patčev (16.144 kune), Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova HYLA (16.193 kune), Bios iz Splita (24.000 kuna), »Kap života« iz Gospića (25.000 kuna), Zdenko Tkalčec iz Zagreba (19.650 kuna), Udruga prijatelja modro-zelenih vrijednosti »Petar Giunio« s Korčule (6.400 kuna), Ivo Starčević iz Čazme (6.500 kuna), A.C.T iz Zagreba (40.000 kuna), Maja Cvek iz Pule (30.000 kuna), Športsko-ribolovno društvo »Klen« iz Čačinaca (4.000 kuna), Aquacity Varaždin (50.000 kuna), Agronomski fakultet iz Zagreba (23.500 kuna), Planinarski klub Split (3.600 kuna), Šandor Horvath iz Zagreba (37.800 kuna). (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Sutlini« štediše: Ili novac ili blokada cesta </p>
<p>Desetak štediša propale Poljoprivredne zadruge (PZ) »Sutla« iz Šenkovca u petak je, na konferenciji za novinare, još jednom pozvalo državne institucije da se uključe u rješavanje problema oko tri tisuće ljudi koji su u »Sutlinu« štedionicu uložili 201 milijun kuna, a potom novac i izgubili. Predsjednik Udruge štediša PZ »Sutla« Damir Štimac, naglasio je kako je važno da država prizna grešku što ju je pri registriranju »Sutline« štedionice 1994. godine napravila predsjednica zagrebačkog Trgovačkog suda, Vesne Buljan.</p>
<p>- Država je pogriješila, jer štedionicu nije smjela registrirati Vesna Buljan, već Hrvatska narodna banka. Zbog tog očitog propusta, novac »Sutlinih« štediša nije bio osiguran. Dužnost države je da nas sada uključi u sanacijski program Agencije za sanaciju banaka. Time bi se štedišama mogao isplaćivati novac u vrijednosti do sto tisuća kuna, rekao je Štimac.</p>
<p>On se, kao i ostali štediše, zalaže da se »Sutla« proglasi političkim, a ne samo pravnim problemom, te je pozvao sve štediše koji do sada nisu tužili državu za zakonski propust pri registriranju štedionice, da to učine što prije. Prema Štimčevim podacima, u zagrebački Općinski sud do sada je stiglo više od tisuću tužbi štediša »Sutle«. Ako država prizna grešku i uvede »Sutline« štediše u sanacijski program, tužbe Općinskom sudu će se povući.</p>
<p>- Ako će se naš problem i dalje odugovlačiti unedogled, organizirat ćemo javne prosvjede, blokadu prometnica i tramvajskih pruga. Uskoro će proći dvije godine od kada je otkrivena pljačka, a zbog nje nitko od odgovornih u »Sutli« nije odgovarao pred sudom. Ovim putem upućujemo kritiku i Vladi kojoj smo više puta upućivali pozive i apele, no u Vladi nas uporno ignoriraju. Tome trebamo stati na kraj. Ili novce, ili blokada prometnica, odlučan je bio Štimac. (dn)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Crveni križ: Počinje akcija »Zagrepčani Zagrepčanima«</p>
<p>Crveni križ Zagreb i Gradski ured za obrazovanje i šport provode, kao suorganizatori, organiziraju u povodu Međunarodnog tjedna Crvenog križa akciju solidarnosti »Zagrepčani - Zagrepčanima«. Prihod akcije, koja će trajati od 8. do 31. svibnja, tradicionalno je namijenjen kao pomoć učenicima zagrebačkih osnovnih škola.</p>
<p>Novcem prikupljenim u prošlogodišnjoj akciji »Zagrepčani - Zagrepčanima« omogućen je besplatan boravak 1200 učenika zagrebačkih osnovnih škola u Domu Crvenog križa na Sljemenu i Odmaralištu Crvenog križa u Novome Vinodolskom. </p>
<p>Tijekom ovogodišnje akcije »Zagrepčani - Zagrepčanima« prikupljat će se novac, prodajom bonova u apeonima od 5 i 10 kuna, zatim novčani prilozi na žiro račun Crvenog križa Zagreb: 30106-678-8724, poziv na broj 05 33941 s naznakom - prilog akciji »Zagrepčani - Zagrepčanima«, te odjeća i obuća. </p>
<p>Svako područno društvo Crvenog križa plakatima će obavijestiti građane svojega područja o mjestima na koja će donositi odjeću i obuću, a mladi i odrasli aktivisti, obilježeni iskaznicom Crvenog križa, obilazit će domaćinstva, te prikupljati novčane priloge prodajom bonova. Svi novčani bonovi zahvalnosti numerirani su i ovjereni žigom Crvenog križa.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Jarunsko ljeto« počinje u nedjelju </p>
<p>»Jarun d.o.o.« organizira u nedjelju, 7. svibnja, veliku priredbu »Jarunsko ljeto 7. svibnja</p>
<p> - 30. rujna 2000.« povodom otvaranja ovogodišnje ljetne sezone na prostoru RŠC-a »Jarun«. </p>
<p>Program se sastojati od sportsko-rekreacijskih sadržaja koji počinju u 10 sati turnirom u malom nogometu i u odbojci na pijesku.</p>
<p>U 13 sati počinje zabavni program, u kojemu sudjeluju dječji zbor »Bajka«, mažoretkinje Dječjeg vrtića »Jarun«, učenici OŠ »Bartol Kašić«, »Sineki show«, Branka Delić i Neki to vole vruće, Mladen Burnač, Zvonko Bohem i Mare i Kate bend, Nikita, Dubravko Šimek i Agramersi, Sandi, grupa SRŽ...</p>
<p>Voditelji programa su Vicko i Drele, a medijski pokrovitelji programa su Večernji list i Obiteljski radio. Završetak program planiran je za 20 sati. </p>
<p>Zbog održavanja priredbe, u nedjelju će promet na RŠC-u »Jarun« biti jednosmjeran od ulice Hrvatskog sokola prema Hrgovićima i Petrinama do Petrovaradinske, gdje je izlaz iz RŠC-a »Jarun«. Prometnica između ulice Hrvatskog sokola i Petrovaradinske (zapadni dio RŠC-a »Jarun«) bit će zatvorena za sva vozila, osim za vozila hitnih službi i akreditiranih vozila).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Love» virus ušao u računala CIA-e, Pentagona i britanskog parlamenta</p>
<p>NEW YORK, 5. svibnja</p>
<p> - Računalni virus nazvan »Ljubavni virus« poharao je u četvrtak računalne sustave rušeći e- mailove u velikim tvrtkama i prodrijevši čak u Pentagon, CIA-u i britanski parlament.</p>
<p> Istovremeno je FBI najavio pokretanje istrage o porijeklu virusa. »FBI je otvorio istragu kako bi se otkrilo porijeklo virusa«, navodi u svojem priopćenju FBI.</p>
<p> »Ljubavni virus« najbrži je virus s najvećom sposobnošću širenja ikada izmišljen koji je poharao računalne sustave diljem svijeta u brokerskim kućama, prehrambenim tvrtkama, medijima, proizvođačima automobila, na sveučilištima i u medicinskim institucijama. Računalni su stručnjaci izjavili kako je »neidentificirani uljez« poharao »desetke milijuna računala« i nanio im štete vrijedne milijune pa čak i milijarde dolara zbog izgubljenih podataka, prekida rada te popravaka štete.</p>
<p> Američki stručnjaci ocjenjuju da je 80 posto računalnih sustava u Njemačkoj i 70 posto u Velikoj Britaniji primilo štetni virus. Podaci o šteti nanesnoj računalnim sustavima u SAD-u objavljuju se u petak.</p>
<p> »Nema ničega sofisticiranoga u tome, niti je za to bila potrebna posebna vještina u programiranju, i to je ono što je strašno«, rekao je predsjednik Network Associationa, Peter Watkins. Dodao je kako su za izvođenje takvog napada bili potrebni samo vještina slanja e-maila i potrebna oprema.</p>
<p> Ovaj se virus može usporediti s prošlogodišnjim virusom Melissom, koji je pogodio računalne sustave u SAD-u. Prošlog je mjeseca 15-godišnji haker nazvan Mafiaboy iz Kanade uhićen jer je u veljači sabotirao CNN-ovu stranicu na Internetu.</p>
<p> U to su vrijeme napadnute i neke najpoznatije i najposjećenije stranice na Intrenetu poput Amazon.com. i Yahoo!Inc., a njihove su usluge onemogućene na kratko vrijeme. U vezi s tim slučajevima još traju istrage.</p>
<p> Čini se da je ovaj »Ljubavni virus« poslan s Filipina, i to od nekoga tko se koristi pseudonimom »Pauk«, objavila je pak britanska Udruga potrošača.</p>
<p> FBI također smatra da se virus prvi put pojavio u Aziji i da se nakon toga proširio u čak 20 zemalja. No u noći s četvrtka na petak, dodaje FBI, pojavile su se nove varijante tog zemljanog crva. </p>
<p> Virus dolazi u obliku e-maila naslovljenoga »I love You« i kada se otvori, šalje kopije iste poruke svima koji se nalaze u adresaru korisnika e-maila. Jednom kada virus napadne PC može uništiti određene datoteke ne samo kod korisnika računala nego i druge mreže s kojima je korisnik povezan.</p>
<p> Virus se može slati i preko Internet Relay Chats (IRC), chat -sobama koje su vrlo popularne među ovisnicima o Internetu. Virus se može prenositi i faxovima i pagerima.</p>
<p> »Ljubavni virus« poharao je Pentagon i druge vladine računalne sustave u SAD-u, ali nije pogodio nijedan tajni dokument. Glasnogovornik Bijele kuće opovrgao je da je virus pogodio sustav sjedišta američkog predsjedika.</p>
<p> Britanski je parlament isto tako među pogođenima, a Donji je dom u četvrtak na dva sata bio zatvorio e-mailove kako bi se zaštitio od virusa.</p>
<p> Stručnjaci pretpostavljaju da virus neće »umrijeti« tijekom vikenda i da će svi morati raditi na zaštiti svojih računalnih sustava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pobuna na brodu »Bounty« ključ za srčane bolesti?</p>
<p>SYDNEY, 5. svibnja</p>
<p> - Australski se znanstvenici nadaju da će im DNA potomaka pobunjeničke posade Bountyja koji žive na dalekom otočiću Norfolku dati genetski odgovor za srčane bolesti. Istraživači su počeli uzimati uzorke od 900 odraslih potomaka muškaraca koji su 1789. sudjelovali u slavnoj pobuni na brodu »Bounty«, piše New Scientist.</p>
<p>Genetičari sa Sveučilišta »Griffith« nadaju se da će DNA stanovnika izoliranoga otoka, koji se nalazi 1.600 km sjeveroistočno od Sydneya, pomoći da pronađu gene koji u ljudi uzrokuju sklonost kardiovaskularnim bolestima.</p>
<p> »Mnoge bolesti koje me zanimaju kombinacija su nekoliko gena i faktora iz okoliša«, kazala je Lyn Griffiths, direktorica odsjeka za ispitivanje genoma pri Sveučilištu »Griffith« u Queenslandu.</p>
<p> »Stanovnici tog otoka tako su izolirani da se razlike iz okoliša mogu svesti na minimum pa se možemo usredotočiti na genetske faktore«, kazala je.</p>
<p> DNA, svojevrstan genetski otisak karakterističan za svakog pojedinca, molekula je koja prenosi nasljedne osobine s roditelja na djecu.</p>
<p> Negdje oko 600-700 stanovnika otoka Norfolka ima pretke koji su sudjelovali u slavnoj pobuni na brodu »Bounty«.</p>
<p> Posada »Bountyja« i nekoliko Tahićanki naselili su se na otoku Pitcairnu, na pola puta između Australije i Južne Amerike. Njihovi su se potomci preselili na otok Norfolk 1856. godine.</p>
<p> Lyn Griffiths rekla je kako miješanje tahićanske i britanske krvi, genetska povijest i snažne obiteljske veze mogu osigurati dobar uvid u genetski sastav ljudi u kojih postoji sklonost srčanim bolestima.</p>
<p> »Polinežani često obolijevaju od srčanih bolesti, dok englesko podrijetlo može još više povećati rizik«, kazala je. »Njihova je prehrana tradicionalna engleska i bogata kolesterolom. Mnogi jedu prženu hranu i mnogo vrhnja«, kazala je Lyn Griffiths. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog sunčeve svjetlosti nevidljivo poravnanje planeta </p>
<p>LOS ANGELES, 5. svibnja</p>
<p> - Pet planeta, Sunce i Mjesec u prvoj četvrti u petak su stvorili rijetku konstelaciju na nebu, i pružili bi jedinstveni vizualni spektakl da ih u potpunosti nije prekrila jarka sunčeva svjetlost.</p>
<p> U petak su Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn i Mjesec bili najbliži jedan drugom od 1962. godine, a 17. svibnja će se još više približiti, jedino će se mjesec udaljiti. Nažalost, ta se pojava zbog Sunca nije mogla vidjeti.</p>
<p> Zaljubljenici u zvijezde tako moraju čekati naredne dvije godine kako bi mogli vidjeti istovjetnu pojavu. »U svibnju 2002. godine grupirat će se isti planeti i Mjesec, ali će se moći i vidjeti«, rekao je astronom John Mosley sa Opservatorija Griffith.</p>
<p> Stoljećima su ljudi vjerovali da će, kada se planeti poravnaju tako da se kroz njihova središta može povući ravna crta, doći do Sudnjeg dana.</p>
<p> U knjizi zlosutna naslova: »Petog svibnja 2000. - Led, Neizostavna Katastrofa« predviđa se da će sunčeva aktivnost prouzročiti pomicanje polova i zemljina kore. Richard Noone je prošlog mjeseca proročanski izjavio da će se zbiti geološki Armagedon, da će proraditi vulkani, da Richterova ljestvica neće moći izmjeriti jačinu potresa, a da će tsunami pomesti stotine milja kopna. Astronomi međutim odbacuju takva proročanstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Istraživači otkrili moždani centar za moral</p>
<p>SAN DIEGO, 5. svibnja</p>
<p> - Snimanjima mozga otkriven je centar za osjećaj morala - onaj dio mozga koji razlikuje »dobro« i »loše«, izvijestili su istraživači na 52. godišnjem sastanku Američke akademije za neurologiju. </p>
<p>Dr. Ricardo de Oliveira-Souza i dr. Jorge Moll iz Neurology and Neuroimaging Group pri LABS and Hospitais D'or u Rio de Janeiru, Brazil, uz pomoć magnetske rezonance (MRI) otkrili su koji se dijelovi mozga aktiviraju kad moramo donijeti moralnu prosudbu.</p>
<p> Deset ispitanika (šest muškaraca i četiri žene), u dobi od 24 do 43 godine, morali su donijeti niz moralnih prosudba dok su ležali u MRI skeneru.</p>
<p> Ispitanici su slušalicama slušali niz rečenica poput: »prekršit ćemo zakon, bude li potrebno«, »svatko ima pravo na život« i »borimo se za mir«. Zatim su u mislima morali ocijeniti svaku rečenicu i odrediti je li nešto »dobro« ili »loše«.</p>
<p> Zatim su slušali rečenice bez moralnoga sadržaja, poput »kamenje je izgrađeno od vode« ili »šetnja je dobra za zdravlje«, i zatim ih ocijeniti na sličan način.</p>
<p> Skeniranje mozga pokazalo je da su moralne prosudbe povezane s aktiviranjem čeonog pola mozga, odnosno 10. Brodmannova polja.</p>
<p> Znanstvenici kažu kako je njihovo istraživanje dopuna prijašnjim opažanjima da ljudi koji ozlijede taj dio mozga mogu pokazivati vrlo asocijalno ponašanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Treba li zabraniti hodalice?</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - U hodalicama se ozlijedi 4.000 djece godišnje i morale bi biti zabranjene, kažu fizioterapeuti. </p>
<p>Oni, osim toga, tvrde da hodalice ometaju razvoj hoda i vizualne sposobnosti djeteta kao i pravilno istraživanje okoline.</p>
<p> Britansko Društvo fizioterapeuta raspravljat će o zahtjevu za zabranom na godišnjoj skupštini u Eastbourneu, prenosi BBC.</p>
<p> Fizioterapeutkinja Lynda Rowe kaže: »Društvo fizioterapeuta već je upozoravalo na moguće opasnosti koje donose hodalice. Novo istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama pokazalo je da uporaba hodalica može omesti razvoj djetetovih vizualno-motoričkih vještina i oduzeti im mogućnost učenja ispitivanjem okoline.«</p>
<p> Istraživanja su pokazala da djeci koju roditelji stavljaju u hodalicu treba više vremena da nauče ravno sjediti, puzati i hodati. Nedavna je studija pokazala da djeca koja su bila u hodalici nisu postizala dobre rezultate na jednostavnim testovima mentalnih sposobnosti.</p>
<p> Lynda Rowe kaže da se u Britaniji u hodalicama ozlijedi 4.000 djece godišnje, a ozljede su u rasponu od opekotina i ogrebotina do ozljeda glave. »Roditelji kupuju hodalice jer misle da će tako zaštititi dijete i pomoći mu da lakše prohoda. Fizioterapeuti znaju da to nije točno, pa pozivamo Društvo da se poveže s drugim zdravstvenim organizacijama i pokrene kampanju za njihovo zabranjivanje«, kaže Lynda Rowe.</p>
<p> Predstavnica lanca prodavaonica dječje opreme »Mothercare« koji proizvodi hodalice kaže: »'Mothercare' je u uvijek naglašavao da je okolina u kojoj dijete koristi hodalicu osnovna za njegovu sigurnost. Hodalice se smije koristiti samo na glatkim površinama bez većih zapreka i ograničeno vrijeme jer nisu pomagalo za učenje.« (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Viskoviću nagrada »Mate Ujević« </p>
<p>Velika dvorana Leksikografskog zavoda / Velimir Visković primio godišnju nagradu »Mate Ujević« za osobnu enciklopediju »Krležijanu« / Krleža postavljen uz bok književnih velikana</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Nagrada »Mate Ujević« Lesikografskog zavoda »Miroslav Krleža« pripala je ove godine Velimiru Viskoviću, glavnom uredniku »Krležijane«, a nagrada mu je predana na svečanosti održanoj u petak u velikoj dvorani Zavoda. </p>
<p> S ovom enciklopedijom, istaknuo je akademik Dalibor Brozović, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda, Krleža se nalazi u društvu velikana svjetske književnosti - Dantea, Shakespearea i Puškina, koji već imaju svoje enciklopedije. Nagrada je to koja se dodjeljuje za poseban doprinos leksikografskoj znanosti u širem smislu i predstavlja, osobito ove godine, specifičan događaj u hrvatskoj kulturi, zaključio je Brozović te nakon toga, kako je rekao, svog »birokratskog« obrazloženja riječ prepustio piscu Igoru Mandiću.</p>
<p>Krležijanstvo je temeljni kulturološki kompleks dvadesetog stoljeća, naglasio je Mandić, prigovorivši autorima »Krležijane« što taj kompleks, na temu kojeg je Stanko Lasić svojedobno napisao šest svezaka, nije našao svoje mjesto u enciklopediji. Štoviše, nedostatak je i to što u »Krležijani« nema ni Velimira Viskovića. Uprava Zavoda trebala je voditi računa o tome, smatra Mandić. </p>
<p>Djelatnost koju je Krleža imao u ovom zavodu, Visković je ponovio u malom. Opisujući Krležin enciklopedizam, Visković daje načela svoga rada na »Krležijani«, no jedno nedostaje - to je ona stilska osobitost Krleže koja se može iščitati i iz njegovih leksikografskih radova, kazao je Mandić, te dodao:</p>
<p> »Krležijana« naginje esejističkoj uštogljenosti, jer je Visković nastojao ujednačiti pojedine natuknice, te nije dopustio - pa ni sebi - proboj stila. Pored toga, uzeo si je u zadatak, napraviti jedinice koje drugi nisu htjeli niti mogli - o Josipu Brozu, Franji Tuđmanu ili Vladimiru Bakariću.</p>
<p>Erotizam, inače toliko prisutan kod Krleže, ova je enciklopedija, na žalost, izostavila, kazao je Mandić opisujući Krležin opus kao literaturu duboko natopljenu erosom, koji je do sada izmicao svim krležolozima. Ipak, unatoč svim sporadičnim nedostatcima, napraviti abecedarij Krležina opusa koji će biti neporeciv izvor informacija, rijetko je koji književni kritičar u stanju stvoriti, zaključio je Mandić.</p>
<p>Laureat Velimir Visković istaknuo je da nagrada simbolično spaja dvojicu velikana što su se ugradili u Leksikografski zavod - Matu Ujevića i Miroslava Krležu. Dozivajući u pamćenje Krležinu intelektualnu velikodušnost i pluralizam mišljenja koji su vladali u Zavodu, Visković je zahvalio svim svojim suradnicima usporedivši sebe, a citirajući Krležu, s kapetanom na brodu koji bi bez svojih pomoćnika ostao bespomoćan.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Judita govori i mađarski</p>
<p>Vijećnica Filozofskoga fakulteta u Zagrebu / Predstavljen prepjev Marulićeve »Judite« na mađarski koji je načinio prof. dr. István Lökös</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - U godini kada slavimo 500. obljetnicu rođenja Marka Marulića dolazi nam pravi prevoditeljski pothvat: mađarski prepjev »Judite«. Prijenos slavnoga epa oca hrvatske književnosti, arhajskoga čakavskog teksta složene metrike i skladnje u mađarski idiom i versifikaciju načinio je dr. István Lökös, sveučilišni profesor komparatistike i kroatistike, plodni hungarolog, našoj javnosti poznat po mnogobrojnim radovima o hrvatskim piscima i po svojoj uzornoj zauzetosti u promicanju i istraživanju književnih veza i dodira između Hrvatske i Mađarske, rekao je prof. dr. Mirko Tomasović na predstavljanju mađarskoga prijevoda »Judite« priređenu u petak u Vijećnici Filozofskoga fakulteta , u organizaciji Katedre za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko-mađarskog društva. </p>
<p>Redoviti sudionik Marulićevih dana, prof. Lökös je prvi dobio novoutemeljenu nagradu Davidias za godinu 1996., koju na Dan hrvatske knjige 22. travnja svake godine dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika. Nagradu za najbolju inozemnu knjigu o hrvatskoj književnoj baštini prof. Lökös uistinu je zavrijedio svojom Poviješću hrvatske književnosti napisanom na mađarskom jeziku a objavljenoj 1996., naglasio je prof. Tomasović. Zanimljivo je da je Lökösov prepjev »Judite« ostvaren u dvostruko srokovanom dvanaestercu, što je zahtijevalo dodatni napor, cjelovito su sačuvani i prozni tekstovi u »Juditi«, svako pjevanje popraćeno je brojnim bilješkama i studijskim predgovorom o Maruliću, u kojem se ističe europski kontekst njegova opusa i znakovitost pjesmotvora za nacionalnu tradiciju, istaknuo je prof. Tomasović. Dodao je da je prepjevatelj razjasnio svoj traduktološki postupak, poglavito u odnosu na izvornu srokovnu shemu, koja ne postoji u mađarskoj poeziji. Leksički i stilski odnjegovan mađarski prepjev ima metričku podlogu koja je neodvojiva od Marulićeva pjeva. Podsjetivši da je nakon engleskog prijevoda Henryja R. Coopera objavljena u Americi 1991., Lökösov prijevod drugi integralni prijevod »Judite« na »žive jezike«, prof. Tomasović je pročitao prva četiri stiha iz »Judite« na talijanskom i španjolskom jeziku, a na mađarskom to je učinila Jolán Mann, profesorica sa zagrebačke Katedre za hungarologiju. Prof. Mann je u svome izlaganju među inim istaknula kulturološku pozadinu »Judite« (opasnost od Turaka) blisku mađarskom čitatelju te hungarizme u Marulićevu spjevu. </p>
<p>Mađarski prepjev »Judite« objavio je ugledni budimpeštanski nakladnik Eötvös Jószef Könyvkiadó u knjižnici klasika svjetske literature. Izvrsno ju je opremio s naslovnom ilustracijom Juditina glavosijeka Holoferna prema slici Johanna Lissa te s portretom sv. Dujma i crtežom splitske katedrale na naličju korica. Predsjednik Hrvatsko-mađarskog društva Naco Zelić govorio je o iznimu prinosu prof. Lökösa upoznavanju i razvijanju hrvatsko-mađarskih književnih i uopće kulturnih veza te o njegovu zamjetnu opusu s kroatističkim temama. Nazočne je pozdravila prof. dr. Milka Jauk Pinhak u ime Katedre za hungarologiju i zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.</p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Urbanizam bez koncepta</p>
<p>Udruženje hrvatskih arhitekata / Održan okrugli stol na temu »Estetska reprodukcija i uređenje Zagreba« / Sudjelovali predstavnici udruženja, povjesničari umjetnosti i predstavnici Gradske uprave</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Estetska reprodukcija i uređenje Zagreba, očuvanje tradicija urbane kulture i propitivanje sustava vrednovanja kulture - bile su teme okruglog stola arhitekata koji se održao u četvrtak u Udruženju hrvatskih arhitekata.</p>
<p>Skup na koji su bili pozvani arhitekti, povjesničari umjetnosti, predstavnici gradske uprave i drugi, pokušao je procijeniti posljednjih deset godina urbane izgradnje, ocrtati nepovoljan položaj arhitekata na društvenoj sceni te ponuditi koncept za godine koje slijede.</p>
<p> Svoje isprike i obrazloženja za nedolazak poslali su Marina Matulović-Dropulić i Radovan Ivančević. Prema pismu što ga je poslao, Ivančević smatra taj skup promašajem, a posebno prigovara što su arhitekti naspram povjesničara umjetnosti zastupljeni sa šest prema jedan, te što nije pozvan niti jedan predstavnik mlađe i srednje generacije arhitekata.</p>
<p>Odbijam ideju da je gradnja građevinski problem ili problem pravne prirode, rekao je na početku skupa Josip Kregar, povjerenik hrvatske Vlade za grad Zagreb, te je dodao da nas takav pogled vodi u to da glavni časopis za arhitekturu bude Oglasnik, gdje se sve mjeri tržišnim kriterijima. Često se ide na savjest arhitekata za ono što je posljednjih godina učinjeno, a zaboravlja se da su i drugi sudjelovali u tome. Kregarovo je mišljenje da bi budući gradonačelnik trebao imati arhitetske krvi.</p>
<p>Arhitektura i urbanizam jednog vremena tvore nedjeljivi amalgam vrijednosti, istaknuo je na skupu Nikola Polak, arhitekt, kojemu se čini da dijalog više nije bitan, te kritika postaje satira i lov na ljude. Smatra da arhitekti nisu anđeli, ali ne može se složiti sa životom u crno-bijelom svijetu. Arihitekti su, veli on, uvijek ovisili o tuđem novcu i nikad im nije bila zajamčena neovisnost. Polak predlaže da pokušamo vidjeti postoji li mogućnost da u javnu sferu pošaljemo poruku - što hoćemo, što možemo, ali i što tražimo.</p>
<p>U Zagrebu se u posljednjih deset godina svašta događalo, kazao je na okruglom stolu arhitekt Grozdan Knežević. Smatra da bi bilo idealno da ovaj razgovor ne bude opterećen pitanjima o političkoj podobnosti, to je apsurdno i bespotrebno. Može se govoriti o politici, ali ne treba tražiti glave. Podsjetio je na svojedobni pokušaj linča u vezi s Cvjetnim trgom ili pješačkom zonom u Centru.</p>
<p>Povjesničar umjetnosti Ivo Maroević zamjera što u proteklih deset godina nije bilo nikakva urbanog koncepta, bilo je i dobrih i loših rješenja, no treba napraviti drukčiji koncept i drukčiju pravnu podlogu za izgradnju.</p>
<p>Kroz zadnjih deset godina koncept je bio da nema koncepta - ustvrdila je arhitektica Hildegard Auf-Franić. Objašnjava da su se stavili izvan snage svi planovi vezani za neki koncept, što je vidljivo bez obzira na to kuda krenemo Zagrebom. Dogodilo se to na putu prema Velikoj Gorici, na Zelenoj potkovi i tako dalje. Smisao te divljačke izgradnje bio je jedan - da bude bez koncepta, smatra Auf-Franić.</p>
<p>Nesreća je arhitekture, za razliku od zatvorenosti izložbi, što se pored nje mora proći, ustvrdio je arhitekt Ivan Juras. Teško je pak raspravljati o senzibilitetu ljudi. Zagrepčani su u 18. stoljeću željeli srušiti Markovu crkvu i Kamenita vrata te sagraditi trgovine i dućane. Budući da živi na Iblerovu trgu, napomenuo je Juras, »ne mogu ne komentirati onu grdobinu - Importanne galeriju. To je tehnologija koja može funkcionirati u Iraku, ali ne i u centru Zagreba.«</p>
<p>Problem je u gospodarskoj reprodukciji grada, istaknuo je na skupu Slavko Dakić, pročelnik Gradskog ureda za planiranje i izgradnju. Dodaje da je sustavnim ulaganjem grad podizao cijene nekretnina. Neka su područja dobila komunalnu infrastrukturu, ali su postojale špekulacije gradskim zemljištem, što je špekulaciju sredstvima građana.</p>
<p> U sustavu također ne postoji, tvrdi Dakić, mogućnost za estetsko vrednovanje. Kuće se promatraju tehničkim parametrima. Problemi su bili i psiho-socijalne prorode. Kontakta s urbanom javnosti naprosto nije bilo. To su sve elementi koji su nas doveli do situacije u kojoj se sada nalazimo. Dakić ističe da je postojala proceduralna praznina u kojoj je bilo puno neznanja i podcjenjivanja njegova resora.</p>
<p>Pojedinci na skupu, unatoč Dakićevoj argumentaciji, nisu mogli izbjeći izravne prigovore na ono što se donedavna činilo u području urbane izgradnje. Najizravniji je bio Tomislav Prgomet, koji je istaknuo kako se mnogošta gradilo na temelju neistinitih lokacijskih dozvola. Nitko ne može dopustiti uzimanje pola hektara Zelene potkove, zaključio je Prgomet.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sve europskije, sve intimnije</p>
<p>Dvadeseti sedmi dani hvarskoga kazališta / J. P. Kamov, I. Vojnović i J. Kosor pod reflektorima znanstvene kritike - prvaci hrvatske moderne na velikoj pozornici europske književnosti našega stoljeća</p>
<p>HVAR, 5. svibnja</p>
<p> - Čini se da će osnovni ton ovogodišnjim Danima hvarskoga kazališta, tj. recepciji moderne kao bilanci stoljeća - dati mnogostruko bavljenje intimnim stranicama velikana toga razdoblja, ali i novo intrigantno čitanje njihovih djela.</p>
<p> Kod ovoga drugoga izdvajamo nastup kazališnoga kritičara Anatolija Kudrjavceva koji je uronio u svijet »Požara strasti« Josipa Kosora, s početka stoljeća, predočivši budućem redatelju, te inače folklorom opterećene drame, sasvim suvremeno iščitavanje sukoba dobra i zla u toj drami.</p>
<p> Istim pravcem i u istoj maniri pozabavila se i Cvijeta Pavlović, pripadnica najmlađe generacije književnih znanstvenica, koja u posve zaboravljenim Kosorovim dramama o i u pariškim kavanama vidi relevantan prilog današnjem hrvatskom glumištu.</p>
<p> Njezinu nastupu prethodio je neuobičajeni happening u kome su Nikola Batušić i Zoran Kravar odigrali istiniti dijaloški prizor u pariškoj kavani između Stefana Zweiga i samoga Kosora. A upravo je Zoran Kravar, uz Krešimira Nemeca, svojim izlaganjem dao pečat drugom danu hvarskoga znanstvenoga skupa. </p>
<p>Naime, govoreći o temi nostalgije i utopije u dramama Ive Vojnovića, Kravar zaključuje kako se svojim suvremenicima Vojnović približava utoliko što i u njega prošlost pokazuje nadmoć nad suvremenošću, pa postaje instrument njezine kritike, odnosno sukob modernističke estetike i moderne civilizacije inscenira se kao utopijska kritika loše zbilje. Nadmoć je i činjenična, jer su norme iščezloga društvenoga sistema žive i u suvremenosti, ali i etička jer se alternative stvarnom poretku vrijednosti što ih nudi moderno društvo - pokazuju lažnima.</p>
<p> Drugu vrstu alternativnosti istaknuo je Krešimir Nemec govoreći o »Isušenoj kaljuži« Janka Polića Kamova, koja je, po njegovu sudu, potpuni obračun sa Šenoom i njegovim u nas dugotrajnom prihvaćenim načinom pisanja romana.</p>
<p> Taj prvi hrvatski antiroman (pisan 1906. - 1909.) donosi posve novu narativnu gramatiku koje su odlike segmentiranje, kolažiranje, montaža, odnosno potpuna destrukcija fabule, temporalnosti i kauzalnosti. Sve to dobiva na globalnoj vrijednosti kad se to djelo usporedi s njegovim istodobnicima. Naime, Rilkeovi »Zapisi Maltea Lauridsa Briggea« i Joyceov »Portret mladog umjetnika«, a pogotovu Proustov »Put k Swanu« daleko zaostaju za našim Kamovom u destrukciji i razaranju tradicionalnih (realističkih) pripovijednih konvencija. Na žalost, »Isušena kaljuža« ležala je 50 godina neobjavljena, što je bitno utjecalo na tijekove hrvatske književnosti.</p>
<p>I Miroslav Šicel pridružio se onim izlaganjima koja su se okrenula spomenutoj intimi naših velikih pisaca, u ovom slučaju memoaristici i prepisci Dragutina Domjanića. Podlogom za novo čitanje Domjanićeva štokavskog pjesništva iz prvog desetljeća 20. stoljeća Šicel smatra pjesnikova pisma (u kojima se bavi spiritizmom kao jedinom mogućnošću ljudske vječnosti i misticizmom, pa s Vidrićem vodi spiritističke seanse), bilježnice i dnevničke zapise. U njima poznati pjesnik govori o duši kao o srži čovjekova identiteta i o misli kao otjelovljenju duše u riječi. Pa, ipak, nema u tome usustavljenosti, nego je sve na razini, kako kaže Šicel, iverja.</p>
<p> Nikica Kolumbić bavi se recepcijom Marulićeve »Judite« u kontekstu jubilarne godine 1901., Branka Brlenić-Vujić na njoj svojstven razložan način ulazi u složeni svijet Matoševa fin de sieclea, a Miljenko Buljac založio se za mnogo zahtjevniji pristup Matoševim putopisima.</p>
<p> Uz Zorana Kravara, neiscrpno inspirativnim Vojnovićevim opusom pozabavili su se Branko Hećimović, koji je u svjetlu aktualizacije »Ekvinocija« govorio o suodnosa Vojnovićeva djela s glazbom i likovnošću, te Mira Muhoberac, koja je analizirala Vojnovićev modernistički rukopis, dok je Milo Foretić predočio kronologiju uprizorenja »Ekvinocija« i »Dubrovačke trilogije«, pri čemu je akcent stavio na redateljskim inovacijama velike trojke - Gavele, Spajića i Juvančića. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Na izvoru književnosti</p>
<p>Sajam knjiga »Libera« u Zagrebu / Multimedijalni centar Muzeja Mimara / Predstavljena knjiga izabranih eseja prof. dr. Milivoja Solara »Granice znanosti o književnosti« </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Kada se propitkuje dokle seže struka, odnosno granice proučavanja u književnosti, tada možemo reći da prof. dr. Milivoj Solar ulazi u same temelje filološke struke i da odgovora na pitanje što književnost jest i što ona uopće znači. Njegova temeljna teza je da književnost u društvu radi samo ono što hoće, odnosno, samo ono što je njoj svojstveno, te ni jedna druga djelatnost ne može nadomjestiti njenu funkciju.</p>
<p> Tim je riječima u petak na Sajmu knjiga »Libera«u Zagrebu, u Multimedijalnom centru Muzeja Mimara, akademik Pavao Pavličić započeo predstavljanje izabranih ogleda prof. dr. Milivoja Solara pod naslovom »Granice znanosti o književnost«. </p>
<p>U knjigu su, nastavio je akademik Pavličić, uvršteni radovi napisani u razdoblju od 35 godina. Važno je istaći da Solar u tekst ulazi na esejistički način, s većom dozom argumentacije. Njegov najpopularniji naslov »Smrt Sancha Panze« povezuje njegov način mišljenja. Knjigu, nadalje, cjelinom čini tematika i argumenti značenja u kontekstu proučavanja književnosti. Solarov tip razmišljanja blizak je filozofiji, a sama knjiga je neka vrsta antologijskog odabira, zaključio je akademik Pavličić.</p>
<p>Pokušao sam tu knjigu gledati objektivistički, a napisao sam je na nagovornakladnika Josipa Pavičića, rekao je na predstavljanju prof. dr. Solar. U ponovnom čitanju, primjerice, ogleda »Filozofija i roman«, vidio sam da su neki problemi ostali isti. I sad, ili u 35. godina nisam napredovao, ili su u tom razdoblju problemi ostali isti te tekstovi nisu izgubili na aktualnosti. Mijenjao sam stajališta, dakako, i stjecao nove uvide, ali su pitanja ostala ista. Mogu reći, nastavio je prof. dr. Solar, da ogledi u knjizi imaju prozne kvalitete te su blizu književnosti, metaforama, a završavaju s nekim filozofskim mišljenjem. Knjiga je složena po logici komentara, ali, uglavnom sam htio sačuvati osjećaj izravnog dodira s književnim djelom. </p>
<p>Smatram, zaključio je prof dr. Solar, da nije potrebno prelaziti u metajezik, jer će se tada znanost o književnosti pretopiti u ezoteričnost. Nadalje, bolje je da se ne održava granica između filozofije i književnosti, nego, neka se održava identitet, autonomija. Moje mišljenje, kada je vrlo apstraktno, ima ishodište na samom izvoru književnosti.</p>
<p> U ime nakladnika, na predstavljanju je govorio Josip Pavičić, naglasivši da »Naklada Pavičić« ne tiska karakteristične knjige za male nakladnike, knjige koje bismo ukratko mogli nazvati »tantramantra«.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stvaralac iskonske ljepote</p>
<p>Galerija Antuna Augustinčića Klanjec / Održan svečani skup povodom 100. obljetnice rođenja Antuna Augustinčića i 30. obljetnice zasnutka galerije</p>
<p>KLANJEC, 5. svibnja</p>
<p> - U snovitu okruženju zagorskih brežuljaka, punih pitoresknih drvenih kućica, klanječka galerija »Antun Augustinčić« ugostila je u četvrtak ugledne zagrebačke goste i članove Augustinčićeve obitelji u povodu stote obljetnice majstorova rođenja i 30. obljetnice osnutka galerije.</p>
<p> Nakon akademika Andre Mohorovičića, koji je kipareva djela proglasio »iskonskom ljepotom i harmonijom oblika u kojima je sublimirana emocija«, topla sjećanja na svoga profesora iznio je dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Stjepan Gračan. Augustinčić je bio Valdecov, Frangešov i Meštrovićev đak, podsjetio je Gračan. Nakon diplome na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt 1924. kao stipendist francuske Vlade usavršavao se na glasovitoj pariškoj Ecole des Arts decoratifs u klasi J. A. Injalberta. Po vlastitom priznanju, duhovni učitelji su mu bili Donatello, Michelangelo i Bourdell. U Salonu francuskih umjetnika i Salonu nezavisnih izlagao je tijekom 1925. i 1926. Po povratku u Zagreb sudjelovao je na izložbama grafike 1926. te 1927. u Lavovui Zagrebu. Kao jedan od osnivača i potpredsjednik grupe »Zemlja« sudjelovao je na izložbama grupe početkom 30-ih u Zagrebu i Parizu. Usporedno se njegovi radovi predstavljaju u Barceloni, Londonu i Beogradu. Od tridestih je pojačao svoje bavljenje javnim spomenicima, započeto 1928. Sudjelujući na javnim natječajima širom svijeta, stekao je međunarodni ugled. Štoviše, konjanički spomenici u konačnici će mu donijeti i status prvoga državnog kipara.</p>
<p>Godine 1940. postao je dopisnim članom JAZU, a 1946. profesor (te kasnije i rektor) Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kršinić, Augustinčić i Radauš su bili tri »kamena temeljca« studija kiparstva, istaknuo je Gračan. Studenti su mogli birati među tri velikana u skladu s vlastitim željama i htijenjima. »Augustinčić je rijetko dolazio u klasu, žurno bi ušao, obišao djela studenata te kratko rekao 'Više života'!«, sjetio se Gračan. Asisistent mu je u to vrijeme bio Valerije Michielli. Iz Augustinčićeve su klase potekli vrsni kiparski majstori, danas redom renomirani umjetnici. I kasnije, usavršavajući se u Augustinčićevoj majstorskoj radionici, u kojoj su se izvodili veliki projekti, Gračan se sjetio »renesansnog« ozračja koje je tamo vladalo.</p>
<p> »Augustinčić je uspješno prošao povijesno čistilište«, kazao je dr. Tonko Maroević. S povijesne distance, danas je moguće njegov opus istraživati bez mogućih političkih konotacija. Doduše, i prije su Augustinčićevi »antipodi« poput dr. Grge Gamulina pronašli u njegovu opusu vrhunske kreativne domete koji ga svrstavaju u europske majstore. Kao najznačajniji dio opusa, dr. Maroević je izdvojio radove iz tridesetih godina u kojima je kipar dosegao punu »sočnost oblika«. Među rijetkima je Augustinčić uspio podnijeti »rizik velikog volumena«, istaknuo je Maroević. To potvrđuju sjajne konjaničke skulpture od kojih je načuvenija osmo metarski spomenik »Mir« postavljen 1954. ispred zgrade UN u New Yorku. Među remek-djelima izdvajaju se spomenik »Rudara« iz 1939. rađen za Međunarodni ured rada u Ženevi, »Pieta« iz 1939. te spomenik šleskom ustanku u Katovicama.</p>
<p> Današnji voditelj galerije »Antun Augustinčić« Božidar Pejković podsjetio je na bogatu povijest galerijske ustanove, ali i naveo niz problema. Galerija je osnovana 1970., kada je Augustinčić rodnom Klanjcu darovao velik opus svojih radova, koji se s vremenom povećavao, što će dovesti do najakutnijeg problema smještaja umjetnina.</p>
<p> Zgrada je otvorena 1976. godine izložbom radova u izboru samoga majstora. Prvi postavnačinila je Zrnka Novak. Nakon kratkog »ravnateljskog rada« Nikole Bolčevića potom galerija zvjezdane trenutke doživljava pod ravnanjem mr. Slavice Marković, koja pokreće bogatu izdavačku djelatnost te prostor spremišta širi u obližnji Franjevački samostan. U vrijeme njezina ravnateljstva, održavaju se brojne izložbe te izlaze »Anali galerije Antun Augustinčić« koji od 19. broja dobivaju status znanstvenog časopisa. Nakon mr. Marković, galeriju uspješno vodi Snježana Pintarić.</p>
<p> Nakon što galerija ostaje bez prostora spremišta u Franjevačkom samostanu, problem smještaja umjetnina postaje akutan. Danas se stalni postav neprekidno osvježuje radovima iz skučenog spremišta. U nevelikom prostoru izložena je tzv. »intimna plastika«, blistava ženska torza, ciklus portreta suvremenika, skice za spomenike te veliki gipsani modeli glasovitih konjaničkih skulptura.</p>
<p> Galeriju okružuje reprezentativan park s fontanama »Dječak« i »Dječak s ribom«, u kojem je nedavno postavljen brončani odljev konjaničke skulpture maršala Pilsudskoga (ali bez jahača). Original je poslan u Krakov, na zahtjev Poljaka. Božidar Pejković potom je izrazi veliko nezadovoljstvo odlukom hrvatske Vlade koja je, bez znanja muzejskog Vijeća, galeriju »Antun Augustinčić« pripojila Muzejima Hrvatskoga zagorja.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Katunarić tuži Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Nedavno je u jednom dnevnom listu objavljen intervju s Leom Katunarićem koji se tako prvi put oglasio nakon što potpisao svoju ostavku na mjesto ravnatelja Zagrebačkog kazališta mladih u noći 6. veljače nakon povratka iz Bogote. »Nisam nikamo pobjegao, u Zagrebu sam, jednostavno, nisam jako dugo mogao povjerovati u ono što mi se dogodilo... Ja jesam ravnatelj ZKM-a, jer nikakvu ostavku nisam poslao Skupštini grada, ali ipak nemam namjeru inzistirati na svojem povratku na to mjesto«, izjavio je tada Katunarić.</p>
<p>Leo Katunarić, kojeg zastupa odvjetnica Vesna Alaburić, ovih je dana na Općinskom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv Grada Zagreba i Zagrebačkoga kazališta mladih radi poništenja »izjave« kojom daje neopozivu ostavku na mjesto ravnatelja ZKM-a i otkazuje ugovor o radu, odričući se bilo kakvih daljnjih potraživanja s osnove ugovora o radu i radnog odnosa.</p>
<p> Obrazlažući svoju odluku, Katunarić navodi da su ga 6. veljače u zračnoj luci dočekali glumci Maro Martinović, Kristijan Ugrina i Damir Šaban, koji su ga odveli u prostorije ZKM-a, gdje su ga u nazočnosti Ivana Vukovića, poslovnog ravnatelja kazališta i skupine zaposlenika, uvjeravali da potpiše ostavku koju su oni pripremili, te ju poslije dostavili Skupštini grada Zagreba. </p>
<p>U tužbi Katunarić niječe da je znao sadržaj »izjave«, napose da ona sadrži i otkaz ugovora o radu, te da »izjavu« nije potpisao dragovoljno, nego pod prisilom. On ne inzistira na obnašanju dužnosti ravnatelja ZKM-a, ako glumci i ostali zaposlenici to ne žele, ali da ne dopušta da njegova funkcija prestane pod sumnjivim okolnostima, uz uskraćivanje ostvarivanja prava koja su mu zajamčena Zakonom o radu.</p>
<p> Do okončanja parničkog postupka kao privremenu mjeru Općinskom sudu odvjetnica Vesna Alaburić predlaže da zabrani tuženiku Gradu Zagrebu da opozove Lea Katunarića s funkcije ravnatelja ZKM-a temeljem spomenute »izjave«, te da se Zagrebačkomu kazalištu mladih zabrani da temeljem iste »izjave« raskine ugovor o radu s Leom Katunarićem. Katunarić i njegova odvjetnica najavili su, ako im se sudskim postupkom ne dokaže traženo, podizanje pojedinačnih kaznenih prijava.</p>
<p>Tako je »slučaj Katunarić« ponovno došao u središte pažnje javnosti, u još jednom nastavku kazališne afere koja je započela još godine 1997., kada je Zaposleničko vijeće, predvođeno glumicom Maricom Vidušić, upozorovalo na navodne kriminalne radnje Lea Katunarića. Prilikom Katunarićeva ponovnog izbora za ravnatelja ZKM-a prošle godine Zaposleničko vijeće je dijelilo letke vijećnicima Gradske skupštine s podatcima o financijskim malverzacijama, naglašavajući da je razlog njihove akcije bila obrana časti, morala i istine. Tada su se glumci ZKM-a peticijom ogradili od optužbi Zaposleničkog vijeća i podržali Lea Katunarića, koji je na ponovljenom natječaju prošlog ljeta izabran za ravnatelja ZKM-a.</p>
<p> Potom je nekoliko mjeseci kasnije uslijedio neobičan rasplet - nakon što su ga glumci dočekali u zagrebačkoj zračnoj luci, Katunarić je u dramatičnim okolnostima dao ostavku. Katunarićevom tužbom nastavljaju se skandalozna događanja oko jednog od najatraktivnijih zagrebačkih kazališta.</p>
<p> U međuvremenu glumci ZKM-a s velikim su uspjehom nastupili na kazališnom festivalu u Bogoti s uprizorenjima Čehovljevih »Triju sestara« i Krležina »Kraljeva« čija je premijera najavljena u Zagrebu 10. svibnja. Teatar oko teatra, umjesto teatra u teatru - svjedoči o razlomljenoj slici hrvatskoga kazališta opterećenoj mnogo više aferama, skandalima i nerazjašnjenim slučajevima nego stvarnim pitanjima uloge i mjesta našega kazališta u upitnostima ove suvremenosti.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo - Rijeka, zanima li to još koga?</p>
<p>Kako napisati najavu utakmice, kako pozvati ljude na sportsku priredbu kad im organizator ne može jamčiti sigurnost? I kad, k tome, jedan od protagonista utakmice nepromišljenim izjavama na ionako razbuktali požar strasti dolijeva ulje i praktički poziva na osvetnički linč? Igor Bišćan je neprijeporno nadaren nogometaš, međutim nije baš više tako mlad da ne bi trebao snositi odgovornost za izgovorenu riječ. Netko bi se u Dinamu trebao i time pozabaviti...</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Kako napisati najobičniju najavu utakmice Dinamo - Rijeka (Maksimir, subota, 17 sati), kako pozvati ljude na sportsku priredbu? Kako, kad je svaki dolazak na nogometni stadion postao prava pustolovina i kad organizatori utakmica ne mogu posjetiteljima, koji plaćaju ulaznice, osigurati ni ono najosnovnije, dakle red i mir na tribini. Hoće li se netko u klubovima možda dosjetiti da na ulaznicama otiska i upozorenje otprilike ovakvoga sadržaja: »dolazak na utakmicu na osobnu odgovornost«...</p>
<p>Kako, dakle, napisati normalnu najavu utakmice kad jedan od protagonista sportske priredbe nepromišljenim izjavama na ionako razbuktali požar strasti dolijeva ulje i praktički poziva na osvetnički linč? Igor Bišćan je neprijeporno nadaren nogometaš, međutim nije baš više tako mlad i balav da ne bi trebao snositi odgovornost za izgovorenu riječ. Kad je odmah nakon splitske utakmice, onako vruć, ispalio osvetničku rečenicu »treba im u Zagrebu uzvratiti i na tribinama i na terenu«, ta je reakcija bila pripisana njegovoj mladosti i nezrelosti, ozračju u kojem je stao pred novinare.</p>
<p>Međutim, kad su mu novinari prišli dan kasnije i praktički ponudili prostor da ublaži svoje riječi, ispriča se javnosti za, u najmanju ruku, neprimjerene izjave, Bišćan je bez imalo zadrške sve to ponovio! Čak začuđeno upitavši predstavnike medija »zašto se uopće toliko uzbuđujete zbog te moje izjave«?</p>
<p>Zašto!? Igor Bišćan, to je definitivno, živi u nekom drugom svijetu. Očito je posve nesvjestan težine vlastitih riječi i odgovornosti za izricanje tih riječi koju, kao medijski eksponirana nogometna zvijezda, neprijeporno ima. I nevjerojatno je da mu ni dan kasnije nitko malo pametniji nije pokušao objasniti što je zapravo rekao i sugerirati mu da »povuče kočnicu«. Ili barem stavi »flaster na usta«...</p>
<p>I ovako nas prolaze trnci od same pomisli na 13. svibnja i maksimirsku utakmicu Dinamo - Hajduk. Utakmicu koja bi trebala biti odigrana - ma gle sudbine! - istoga datuma, 10 godina kasnije, kao i ona nikad odigrana između Dinama i Zvezde, kad su Zvezdini navijači divljačkim ponašanjem inicirali reakciju Bad Blue Boysa koji su toga dana, za njih prvoga dana Domovinskoga rata, doista branili čast Zagreba i Hrvatske. Očekivali smo da ćemo tu obljetnicu dočekati u posve drukčijem ozračju, međutim okolnosti su dovele do toga da se sljedeća subota dočekuje sa strahom. I onda još Bišćan, zasad nekažnjeno, svojim lupetanjem u medijima potiče agresiju i divljanje na stadionima.</p>
<p>Reći će neki »ma pustite Bišćana, sad se dodvorava Bad Blue Boysima, pa dva tjedna nije mogao izaći iz stana...«. Možda u tome i ima istine, ali Bišćan nije dao izjavu kao privatna osoba, nego kao Dinamov nogometaš! I time bi se netko u klubu morao pozabaviti...</p>
<p>Dinamo će, eto, ugostiti Rijeku. Armadi se ne preporučuje dolazak u Zagreb, strahuje se od njena obračuna s Bad Blue Boysima. Tko će u subotu doći na maksimirski stadion? Hoće li se netko usuditi dovesti - dijete? Sigurno neće. Ma koga sve to još zanima, kome sve to još treba...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski odbojkaši bez konkurencije na Proljetnom kupu</p>
<p>Od 7. do 13. svibnja u Poreču će se igrati tradicionalni odbojkaški Proljetni kup / Među 12 reprezentacija nastupit će i dvije hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Porečka dvorana »Intersport« u Plavoj laguni od nedjelje će biti domaćin najvećeg međunarodnog odbojkaškog turnira ikad održanog u Hrvatskoj - tradicionalnog Proljetnog kupa (»Spring kup«). Od 7. do 13. svibnja, 12 reprezentacija (među kojima i dvije hrvatske selekcije), uglavnom iz europske odbojkaške »druge lige«, borit će se za naslov što ga je na prošlom Proljetnom kupu u češkom Brnu osvojila Finska (naša B reprezentacija bila je peta). I ove će godine većina reprezentacija doći u juniorskim ili oslabljenim sastavima, a sudjelovat će: Slovenija, Danska, Rumunjska, Cipar, Austrija, Engleska, Norveška, Turska, Švedska, Slovačka te Hrvatska A i B.</p>
<p>- Na Proljetnom kupu rezultat nije u prvom planu. Vjerujem da će trener Gordan Šnajder iskušavati taktičke kombinacije s različitim reprezentativcima, kako bismo u zaista najboljem sastavu dočekali predstojeće kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo. Nije loše ni to što je Poljska odustala, pa će priliku za novo dokazivanje dobiti naši B reprezentativci. Što se tiče konkurencije, mislim da naša A selekcija ne bi trebala imati posebnih problema u pohodu na prvo mjesto, kazao je izbornik hrvatskih odbojkaša Vinko Dobrić.</p>
<p>Nakon natjecanja po skupinama, dvije najbolje selekcije iz skupine C, te po tri iz skupina A i B odigrat će 11. svibnja četvrtfinale, a ostale će reprezentacije razigravati za plasman od devetog do 12. mjesta. Finale je na rasporedu u subotu, 13. svibnja. Trener Gordan Šnajder je u A reprezentaciju pozvao Osmokrovića, Šimunčića, Ćoškovića, Laninovića, Jevtuhoviča, Boriskijeviča, Omrčena, Periškića, Celana, Zimakijevića, Juričića i Brozića, a za B vrstu će nastupiti: Kvesić, Demirović, Polgar, Ruban, Jurić, Staradanov, Rodin, Ružić, Hirš, Rančić, Miletić i Rastovčan.</p>
<p>Nekoliko hrvatskih reprezentativaca, poput Marića, Jakovčevića i Inoslava Krnića, još uvijek imaju obveze prema svojim europskim klubovima, pa će se ostalima priključiti tek nakon Proljetnog kupa, ali dovoljno rano da se uigraju za kvalifikacijske utakmice za plasman na Europsko prvenstvo protiv Mađarske (27. svibnja), Finske (3. lipnja) i Grčke (10. lipnja).</p>
<p>Dodajmo i da će u isto vrijeme na Proljetnom kupu u Brnu nastupiti hrvatske odbojkašice koje će igrati u kombiniranom juniorsko-seniorskom sastavu. Najbolje hrvatske odbojkašice pak okupit će se u Poreču u nedjelju i pod vodstvom izbornika Ivice Jelića trenirati za međunarodni turnir u švicarskom Montreuxu (od 30. svibnja do 4. lipnja) i posljednji olimpijskih kvalifikacijski turnir u Tokyju (od 17. do 25. lipnja).</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šobot nema pravo na poraz</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatski boksački profesionalac Branko Šobot ogledat će se u subotu navečer na priredbi u Frankfurtu s njemačkim prvakom u supersrednjoj kategoriji Danilom Hausslerom. Bit će to vjerojatno presudna borba za nastavak Šobotove karijere, jer u slučaju novog neuspjeha (drugog zaredom) naš će borac teško ponovno zadobiti povjerenje svog menedžera Eberhardta Thusta. Posljednji put Šobot je boksao u rujnu prošle godine u Kölnu i izgubio na bodove protiv Nijemca Norberta Nierobe.</p>
<p>- Haussler je boksač u kojeg Nijemci polažu velike nade. Profesionalac je nešto više od dvije godine, a pobijedio je u svih 14 dosadašnjih dvoboja. Među njegovim suparnicima nije bilo poznatih imena, ali Haussler je svakako favorit zbog domaće publike. Međutim, navikao sam boksati u suparničkom okružju i ne razmišljam o novom porazu, rekao je Šobot, koji je završne pripreme za 22. profesionalni dvoboj odradio u hamburškom kampu menedžera Klaus-Petera Kohla, zajedno s našim poluteškašem Stipom Drvišem.</p>
<p>Iako je neporažen, Haussler se nema čime pohvaliti u dosadašnjoj karijeri, jer je pobjeđivao uglavnom anonimce. Takvih boraca ima i među Šobotovim suparnicima (17 profesionalnih pobjeda i četiri poraza), ali među njima su i dvojica svjetskih prvaka (Velšanin Joe Calzaghe i Francuz Hassine Cherifi), čime se malo koji europski supersrednjaš može pohvaliti.</p>
<p>Glavne zvijezde frankfurtske priredbe bit će svjetski prvak u supersrednjoj kategoriji po verziji Svjetskog boksačkog vijeća (WBC) Nijemac Markus Beyer (branit će titulu protiv Britanca Glenna Catleya) i mladi njemački teškaš Timo Hoffmann, koji će za njemačku titulu boksati protiv Willija Fischera. Dodajmo i da će u Frankfurtu, u jednoj od predborbi, profesionalnu karijeru nastaviti naš srednjaš Vedran Akrap, koji je posljednji put boksao u veljači 1998. godine. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibona kompletna, Zagreb bez Marija Stojića</p>
<p>Košarkaši Cibone i Zagreba u subotu će u dvorani »Draženovog doma« (20 sati) odigrati prvi polufinalni dvoboj doigravanja za prvaka Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - »Evidentno je da smo jača momčad. Važno je da nam pristup obrambenim zadacima bude bolji nego na posljednjem dvoboju u Trnskom i bit će sve u redu.« Ovako je trener košarkaša Cibone VIP, Neven Spahija, najavio prvu u nizu utakmica protiv Zagreba u polufinalu doigravanja za prvaka Hrvatske, koja je na rasporedu u subotu (20 sati) u dvorani »Draženovog doma«.</p>
<p> Polufinalni i finalni dvoboji igraju se na tri pobjede, a zahvaljujući tome što je u mini-ligi oba puta svladala »zagrebaše«, Cibona VIP je automatski stekla prednost 1-0 uoči polufinala. Najveći problem Zagrebu predstavlja neigranje njihovog ponajboljeg igrača, Marija Stojića, zbog ozljede koljena. Stojić je izostao i s posljednjeg dvoboja protiv Cibone u posljednjem kolu mini-lige, odigranog u srijedu (91-90 za Cibonu).</p>
<p> - Ta utakmica bila je odraz naše potrošnje protiv Zadra. Mislim na mentalnu potrošnju, a ne fizičku. Uostalom, da smo fizički potrošeni, ne bismo postigli čak 91 poen. Nismo imali dovoljno koncentracije u defanzivnoj igri protiv Zagrebovih pokretljivih centara Vukičevića i Maziquea. Već sam rekao da je Zagreb momčad koja može svakoga pobijediti. Sviđa mi se njihova napadačka igra, koja je zaista na razini europske, rekao je Spahija.</p>
<p> Zagreb je u prvom dijelu sezone uspio svladati Cibonu, ubacivši joj čak 104 poena. Ove sezone niti jedna momčad, osim Zagreba, nije »vukovima« ubacila više od 100 koševa.</p>
<p> - Na tome im čestitam. No, oni su Zadru na posljednjoj utakmici dali 47 koševa, nama 90... Dakle, to više ovisi o nama, nego o igračima Zagreba, ustvrdio je Spahija.</p>
<p> Neposredno nakon posljednjeg okršaja Zagreba i Cibone u Trnskom, novinari su Zagrebovog trenera Poljaka upitali je li on osjetio da je Cibona imala podršku sudaca, kao što je to nedavno ustvrdio Dino Rađa.</p>
<p> - Svatko ima tretman kakav zaslužuje, kratko je dometnuo Poljak. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Tvrdnje Zadrana su proizvoljne«</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih košarkaških sudaca reagirala je na optužbe čelnika KK Zadar, koji tvrde da je »sudačka Udruga nositelj prepoznatljivog scenarija režiranja završnice Hrvatskog košarkaškog prvenstva«. U priopćenju kojim se sudačka Udruga obratila javnosti, uz napomenu kako su tvrdnje Zadrana grube i neutemljene, između ostalog stoji:</p>
<p> »Takva konstatacija ne samo da je potpuno proizvoljna, nego je uvredljiva i klevetnička za Udrugu i njezine članove. Navedene neutemeljene i ničim argumentirane tvrdnje KK Zadar predstavljaju nedopuštena sredstva pritiska na sudačku organizaciju i njezine članove, pa ih stoga s indignacijom odbacujemo...«</p>
<p> Priopćenje je potpisao predsjednik Udruge, Ivica Slipčević. (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zagreb u Đakovo po bodove</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Stari i vrlo vjerojatno novi hrvatski rukometni prvaci, igrači Badel 1862 Zagreba, u subotu će u Đakovu (19 sati), protiv Wienerberger Cetere, igrati dvoboj 5. kola Lige za prvaka. »Zagrebaši« imaju pet bodova prednosti ispred drugoplasiranog Metković-Jamba i čak 13 više od trećeplasiranog splitskog Brodomerkura, a u Đakovu računaju na još dva boda.</p>
<p>Iako je do završetka prvenstva ostalo još šest kola (uključujući subotnje), teško neka momčad može ugroziti Zagreb na putu do devetog domaćeg naslova. No, s druge strane, »zagrebaši« se posljednjih mjeseci više brinu o svojim neisplaćenim plaćama negoli o rukometu. Tako je obavijest prije puta u Đakovo, da će plaća biti sljedećeg tjedna, popraćena smijehom, jer su svi do jednog postali »nevjerni Tome«. Stoga nije čudno da većina igrača priča samo o odlasku iz Zagreba.</p>
<p>Poznato je da mađarski Fotex iz Veszprema želi »u paketu« Božidara Jovića i Zlatka Saračevića, Zvonimir Bilić, čini se, odlazi u Španjolsku, Andrej Lavrov razmišlja o odlasku, još je uvijek nejasno ostaje li Tonči Valčić ili ide u Grosswallstadt, Senjanin Maglajlija je dogovorio s klubom ostanak, ali ako ne bude novca, otići će... No, ipak svi još čekaju novac, pa će tek onda vidjeti hoće li otići ili ostati.</p>
<p>• Parovi 5. kola Lige za prvaka, subota: Brodomerkur - Varteks-Tivar (dvorana »Gripe«, 17.30 sati), Metković Jambo - RKM Osiguranje Zagreb (Sportski dom, 18);</p>
<p>rukometašice, 5. kolo Lige za prvakinje, subota: Kaltenberg - Osijek (dvorana »Gripe«, 19.30). (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Norvežani i Slovaci iznenađenje, Česi ipak najuvjerljiviji</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu skupine A, koje se do 14. svibnja igra u Sankt Peterburgu, stiglo je do drugog kruga. Formirane su nove dvije skupine, E i F, s po šest reprezentacija (tri prvoplasirane momčadi iz svake skupine).</p>
<p> Te reprezentacije prenijele su bodove iz prve faze natjecanja, osvojene u susretima s reprezentacijama koje su se također plasirale u razigravanje. U skupini E, u koju su ušle momčadi iz A i D, trenutni poredak je Švedska 4 boda, SAD 3, Švicarska 3, Latvija 2, Rusija i Bjelorusija nemaju bodova. U skupini F Češka ima 4 boda, Finska 3, Slovačka 3, Norveška 2, a Kanada i Italija su bez bodova.</p>
<p>Zanimljivo je da je domaćin Rusija pretposljednja u skupini E, a želi li se plasirati u završnicu, treba biti barem četvrta. Lošija od očekivanog je Kanada, koja će svoju priliku tražiti protiv Norvežana i Slovaka. Oni su i najveće iznenađenje dosadašnjeg djela prvenstva, uz Češku, koja se pokazala kao najuvjerljivija. Sve će momčadi odigrati još tri susreta s reprezentacijama protiv kojih još nisu igrale.</p>
<p>Formirana je i skupina G u kojoj će se četiri posljednjeplasirane reprezentacije (Francuska, Austrija, Japan i Ukrajina), u tri kola, boriti za ostanak u elitnom razredu. To je zanimljivo i Hrvatskoj jer će s dvije najlošije momčadi dogodine igrati u Diviziji I (dosadašnje SP skupine B). </p>
<p>• Rezultati 3. kola: Ukrajina - Latvija 1-2, Švedska - Bjelorusija 7-0, Austrija - Italija 0-3, Finska - Slovačka 2-2. (A. Pavić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ladićeva 800. utakmica</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - U subotu bi Dražen Ladić trebao odigrati 800. utakmicu u Dinamovu dresu! Jubilej vrijedan divljenja, jedan od najboljih svjetskih vratara prije 14 je godina prvi put branio za »modre«, nije se micao iz Maksimira čak ni kad su ga tjerali, kad je zbog dvije-tri lošije obrane bio pribijan na križ. Svoju je zadovoljštinu Ladić dobio pri kraju karijere, klupskim obranama u Ligi prvaka, a kulminacija je stigla na SP u Francuskoj, kad je bio među najzaslužnijima za čudesnu hrvatsku broncu.</p>
<p>I umjesto da se danima, Ladiću u čast, priprema svetkovina, u klubu to nitko ni ne spominje. Štoviše, odgovorni se bave razmišljanjem kako se na kraju sezone riješiti »staraca« Ladića, Jurića, Prosinečkog... Da, i Prosinečki je na neslužbenom popisu onih navodno nepotrebnih za dolazeću sezonu! Pa kakva su to vremena stvarno došla, kako se netko tako olako može poigravati istinskim hrvatskim nogometnim ikonama? I dok brojčano veći narodi od nas u pomanjkanju pravih vrijednosti umjetno stvaraju svoje - ne samo sportske - veličine, kod nas neprestano traje utrka u podcjenjivanju objektivnih svjetskih vrijednosti. Dokle?</p>
<p>Hoće li se netko u Maksimiru ipak sjetiti Ladićeva jubileja i uručiti mu barem buket cvijeća? Pa makar i s kiselim, jalnim izrazom lica, koji se neće vidjeti s tribina. Ladićevih 800 utakmica, rekord kojeg zacijelo nitko neće nadmašiti. Čestitamo! (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>BBB-ovcima i Torcidi zabraniti dolazak na Kantridu</p>
<p>RIJEKA, 5. svibnja</p>
<p> - Nogomet je, očito, svuda u drugome planu... Tjedan su obilježili splitski neredi, koji su samo nastavak divljanja na našim stadionom, pa se i na uobičajenoj konferenciji za novinare u HNK Rijeka najmanje govorilo o subotnjem gostovanju Rijeke u Maksimiru, a najviše o prekršajnoj prijavi koju je Disciplinska komisija HNS-a podnijela protiv direktora kluba Nikole Tomca zbog incidenata na utakmici protiv splitskog Hajduka, prošle subote na Kantridi. Direktor Tomac »proglašen« je glavnim i odgovornim za petminutni prekid susreta, kad je nekoliko gostujućih navijača preskočilo ogradu i krenulo u obračun s navijačima domaćeg kluba.</p>
<p>- Ni najmanje se ne osjećam krivim za nastali incident, ističe Tomac. - Mi smo u klubu poduzeli sve mjere sigurnosti i za tu utakmicu osigurali 140 redara-zaštitara što je, u odnosu na broj gledatelja, daleko više nego što ih je bilo na utakmici u Splitu. U povodu posljednjih događaja na hrvatskim stadionima, direktor Tomac najavio je da će predstavnici NK Rijeka na idućem sastanku u Hrvatskom nogometnom savezu iznijeti neke nove prijedloge kako bi se saniralo stanje na našim stadionima. </p>
<p>- Na izvanrednoj sjednici Izvršnog odbora, u subotu, predložit ćemo da se pripadnicima Torcide i Bad Blue Boysa ubuduće, dok se situacija na stadionima ne smiri, zabrani dolazak na na riječku Kantridu, kaže Tomac.(iv)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Osijek na praznom Poljudu želi pobjedu</p>
<p>I treći put uzastopce Osječani su osigurali nastup na europskoj sceni, a sad su apetiti još veći jer bi im tri boda, u subotu u Poljudu, mogla osigurati i najveći klupski doseg u povijesti, borbu za Ligu za prvaka / Osječani su očekivali odigravanje susreta na neutralnom terenu</p>
<p>OSIJEK, 5. svibnja</p>
<p> - Nanizali su osječki nogometni profesionalci impozantnu seriju. U čak 10 utakmica uzastopce nisu osjetili gorčinu poraza, što je odagnalo sve crne oblake koji su se, ne tako davno, nadvili nad Gradski vrt. U pravom trenutku »bijelo-plavi«, koje je ispadanje u četvrtfinalu Kupa Hrvatske dobro uzdrmalo, pokazali su svoje pravo lice i tri kola prije kraja prvenstva ostvarili planirano. Naime, uoči početka prvenstva najveća je želja bilo treće uzastopno osiguranje igranja u Europi.</p>
<p>»Bijelo-plavi« su toliko odmakli pratiteljima da im više - ni »uz pomoć trikova« - nitko ne može preoteti treće mjesto. U međuvremenu su apetiti i porasli, jer se Osječanima ukazala mogućnost osvajanja naslova viceprvaka države, što ni jednoj prethodnoj generaciji nije uspjelo. Usprkos prošlosubotnjem »kiksu«, kad nisu svladali Varteks na svom stadionu (0-0), novousađene želje i dalje traju. A raspored je takav da im nudi svrgavanje trenutno drugoplasiranog Hajduka u izravnom sudaru. U subotu u 17 sati na Poljudu...</p>
<p>Dakako, posljednji događaji na Poljudu pozorno su registrirani i u Gradskom vrtu. Očekivalo se da će disciplinske mjere biti oštrije, pa direktor Milan Španjić ne skriva razočaranje:</p>
<p>- Odluka Disciplinske komisije je nakaradna, posebice ako se ima u vidu da je drugi put uzastopce prekinuta utakmica u Poljudu. Ma zamislite, utakmica koja može odlučiti o drugom hrvatskom predstavniku u kvalifikacijama za Ligu prvaka igrat će se bez gledatelja! Mi sami sebi zabijamo nož u leđa.</p>
<p>Glavni organizator igre »bijelo-plavih«, međutim, reagira posve sportski:</p>
<p>- Žalosno je što moramo biti okupirani i s takvim, nemilim događajima, tragično je da nam i suparnikove nevolje idu na ruku. Posebice jer smatram da Hajduk nije isključivo krivac koji je, ipak, nakon svega zaslužio rigorozniju kaznu, priča Nenad Bjelica, glavni organizator igre »bijelo-plavih«.</p>
<p>• U Poljudu vam sada »igra« samo pobjeda ako želite prestići subotnjeg domaćina?</p>
<p>- Mislim da smo, po kvaliteti igrača i momčadi u cjelini, »tu negdje« s Hajdukom, pa će o ishodu odlučivati nijanse. Splićani su, posije svih tih događaja, i tjelesno i psihički ispražnjeni, što bismo mi mogli iskoristiti. Bude li suđenje korektno, uz osmijeh sportske sreće, možemo pobijediti, dodaje Bjelica.</p>
<p>Uz tvrdnju da je »bilo prirodno da je određeno neko drugo mjesto za odigravanje utakmica«, i trener Stanko Mršić uglavnom se okrenuo sportskim temama. Grozničavo, već danima, razmišlja kako iznenaditi Nadovezine mladiće.</p>
<p>- Držim da će naši nogometaši »eksplodirati« u Poljudu, da će dati 120 posto svojih mogućnosti i dokazati da se znaju iskazati i na velikim, najznačajim utakmicama. Nama bi, istina, i bod bio dobar, ali razmišljamo samo kako pobijediti Hajduk i posve zakomplicirati situaciju u borbi za drugo mjesto! Osobno, mislim da su izgledi »pola-pola«, kaže Mršić, koji ima na raspolaganju kompletan kadar, a jedina je dvojba hoće li u srednjem redu dati priliku Josipu Salatincu ili Ronaldu Grnji.</p>
<p>Igrat će: Malovan, Beljan, Vuica, Gašpar, Prišć, Balatinac (Grnja), Frgović, Baširević, Bubalo i Mitu.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nije Hajduk žarište problema</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - Šime Luketin, upravitelj Hajdukova kriznog stožera i predsjednik Skupštine kluba, u petak ujutro je smireno komentirao posljednje nemile događaje i odluke Disciplinske i Natjecateljske komisije HNS-a. O odlukama da se prva utakmica finala Kupa Hajduk - Dinamo, prekinuta u 87. minuti, registrira rezultatom 2-0 i da splitski klub tri utakmice igra pred praznim tribinama, Luketin kaže: - Apsolutno smo za uvođenje reda jer bi nastavak i toleriranje ovakvih ekscesa vodili u potpuni kaos i smrt nogometa. Prihvaćamo da sređivanje stanja hrvatskog nogometa počne od našeg kluba, Hajduk će podnijeti najveći teret, ali bi bilo pogrešno ocijeniti da je Hajduk žarište problema. Svjedoci smo stanja i na drugim stadionima, nisu ekscesi samo splitski sindrom, iako je ovdje najžešće. Mislimo da su posljednji događaji odraz stanja u društvu, a posljedica su akumuliranog nezadovoljstva i nesređenih odnosa. Stajališta smo da je vrijeme za sređivanje stanja kako bi se spasio sport.</p>
<p>• Za neke je kazna Hajduku preblaga, za neke realna. Čulo se i da bi bilo bolje da su Splićani kažnjeni igranjem na neutralnom terenu?</p>
<p>- Da se igra izvan Splita, navijači bi prisustvovali utakmici i splitski klub bi opet bio u problemima. Za uvođenje reda na tribinama važnije je da se izgrednici, umjesto blagim prekršajnim kaznama, sankcioniraju u skladu s kaznenim zakonom. Nažalost, ovakvom drastičnom kaznom nisu kažnjeni samo izazivači nereda nego i svi ljubitelji nogometa koji dolaze na stadion zbog Hajduka i igre. Tužni smo jer su se, unatoč dobroj igri i rezultatu, dogodili ekscesi i proradili rušilački nagoni, koji su u suprotnosti s prirodom sporta kao plemenite vještine, rekao je Luketin. Nakon prekinute utakmice pljuštale su svakakve izjave a pojedini sportaši, reprezentativci, u prvom redu Bišćan i Šokota, svojim su istupima samo dolili ulje na vatru. Kao da ne shvaćaju svoju ulogu i utjecaj na mladež, niti uzroke problema. Zapravo je evidentno da žive u pamuku, bez dodira s realnim životom.</p>
<p>- Nezadovoljni smo interpretacijama događaja, a izjavu Milana Španjića, direktora Osijeka, doživljavamo kao nekorektnu. Uglavnom su izjave zlonamjerene i klubaški obojene, čini se da svi žele poboljšati rejting na osnovi kazne Hajduku, a ne u nadmetanju. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Vraćen jedan bod Hajduku</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Boreći se na dvije bojišnice za povrat oduzetog, na prvoj je Hajduk profitirao. Vraćen mu je dodatno oduzeti bod kao kazna na ona predhodno oduzeta tri, a kao posljedica »slučaja Andrić«. Odluka je to Komisije za žalbe koja je Hajduku izašla ususret. Splićani su, naime, tražili povrat boda, pristajući na novčanu kaznu, a tražili su i preinačenje Andrićeve kazne od 8.000 kuna u ukor. Bod im je vraćen, no, zauzvrat im je odmjereno paprenih 50.000 kuna kazne. Andriću kazna nije preinačena. Nakon ovakvog raspleta Splićanima ostaje realna nada da će im Arbitražna komisija vratiti preostala tri. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hajduk se boji umora i ozljeda</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - Nakon burne, prekinute utakmice finala Kupa protiv Dinama, nogometaši Hajduka u subotu (17 sati) igraju prvenstveni susret s Osijekom. Igrat će se u tišini, jer su Splićani kažnjeni sa tri utakmice bez prisustva gledatelja. Utakmica s Osječanima nije Hajduku manje važna od finalnih kup-dvoboja s Dinamom, jer odlučuje o drugom mjestu koje vodi u kvalifikacije za Ligu prvaka. Izmoreni dvobojem u utorak i načeti ozljedama ključnih igrača - Miše, Slavena Bilića, Vučka i Muse - Splićani dočekuju ključni prvenstveni dvoboj. Stoga je prioritet Hajdukovog trenera Petra Nadoveza bio osvježiti momčad.</p>
<p>- Osvježili smo se i odmorili koliko je to moguće u ovako kratkom razdoblju. Miše, Vučko, Slaven Bilić i Musa su bili pošteđeni treninga. Moramo odraditi kaznu igranja bez publike i ma koliko se željeli izolirati od ovih problema, živimo svi zajedno s njima. Igrači će sigurno dati sve od sebe, uostalom i igraju za sebe. Osijek je dobra momčad, sigurno je odmornija od nas. Očekujem da će nas napasti, jer iako im odgovara neodlučeni rezultat, teško ga je ostvariti samo obranom. No, i mi ćemo pokazati svoje zubiće... Nadoveza je najavio isti sastav koji je započeo dvoboj s Dinamom, ali će vjerojatno tijekom utakmice mijenjati vezni red i napad jer je teško očekivati da će ozlijeđeni Vučko, Miše i Musa moći izdržati cijelu utakmicu. Splićani će u poljudsku tišinu istrčati u sastavu: Pletikosa, Miladin, Đuzelov, Slaven Bilić, Grdić, Jažić, Musa, Miše, Leko, Vučko i Baturina. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Ivana je buduća svjetska prvakinja«</p>
<p>»Ona ni sama nije svjesna koliko može postići«, kaže trener Ivan Ivančić opisujući Ivanu Brkljačić, olimpijku i novu juniorsku svjetsku rekorderku u bacanju kladiva</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatski atletski savez je u petak - predstavljajući dobiveno domaćinstvo SPAR Europskog prvenstva u krosu 2002. u Medulinu - najviše pozornosti posvetio novoj zvijezdi hrvatske atletike, bacačici kladiva Ivani Brkljačić.</p>
<p>Na konferenciji za novinare je rečeno kako je Europski atletski savez na sastanku u Beču Medulinu dodijelio domaćinstvo EP u krosu, što je velik uspjeh. Veliku podršku u dobivanju tog EP, jednog od četiri atletska natjecanja koja su sponzorirana, HAS je dobio iz Medulina i Pule, jer Istra to natjecanje želi iskoristiti u turističke svrhe.</p>
<p>Ivana Brkljačić je nedavno oduševila hrvatsku javnost nevjerojatnim rezultatom u Puli, na kvalifikacijama za Kup. Bacila je kladivo sjajnih 68,18 metara, što je novi svjetski juniorski rekord, i ispunila A normu za OI u Sydneyu.</p>
<p>- Očekivala sam da ću baciti oko 65 metara, ali tog dana sam se zbilja dobro osjećala i bacila više, skromno je rekla 17-godišnja Ivana.</p>
<p>Uz nju je bio i trener Ivan Ivančić, i danas vrlo uspješan bacač kugle u veteranskoj konkurenciji (prije dvije godine bio je svjetski prvak), čovjek zaslužan za nagli uspon mladih hrvatskih bacača. On je je vjerovao da je njegova atletičarka spremna boriti se za sam svjetski juniorski vrh.</p>
<p>- Govorio sam joj da baca na razini svjetskog rekorda, ali mi nije vjerovala. Ivana i dalje sebe gleda kao općinsku prvakinju, a ne buduću svjetsku rekorderku. Ona ni sama nije svjesna koliko zapravo može postići. Ivana je juniorka još dvije godine i koliko god da se rekord pomiče, ona ga može »juriti«, kaže trener Ivančić, koji priprema još dvoje olimpijaca, kladivaša Andrasa Haklitsa i kuglača Stevimira Ercegovca (kad se vrate sa studija u SAD) te bacača kugle Nedžada Mulabegovića i diskaša Edisa Elkasovića.</p>
<p>I dok mlada Ivana od nastupa na OI u Sydneyu ne očekuje ništa, trener Ivančić je optimističniji.</p>
<p>- Ako bude zdrava, ne bojim se za njezine nastupe u Sydneyu i na juniorskom SP, u listopadu u Čileu. Kladivo, kao nova disciplina atletičarki, ide naprijed jako brzo, a Ivana se može nositi s time. Za četiri godine, na OI 2004. u Ateni, Ivana će se boriti za sam vrh, uvjeren je Ivančić.</p>
<p>Izbornik hrvatskih atletičara Žarko Martinek svjedočio je Ivaninom svjetskom rekordu i opisao ga čudesnim hicem.</p>
<p>- Ivana će nastupiti u Sydneyu, ali njezini glavni ciljevi su juniorsko SP u Čileu, a sljedeće godine i juniorsko EP i SP i na to se treba koncentrirati. Bitno je da polako prestajemo biti samo sudionici natjecanja. Sad smo se počeli s velikih natjecanja vraćati s medaljama. Zbog rezultata koji postižu našim su atletičarima postala dostupna i najjača atletska natjecanja.</p>
<p>Četvero hrvatskih atletičara sigurni putuju u Sydney - Brkljačić, Haklits, Ercegovac i visašica Nevena Lenđel. No, Martinek vjeruje da bi OI mogli izboriti i Dejan Vojnović (100 m), Kristina Perica (400 m), Darko Juričić (400 m prepone), Branko Zorko (1500 m), a ni Rahela Marija Markt (100 m) nije bez izgleda. Potencijalni kanidadati su i dvije muške štafete, 4x400 m i 4x100 m, a blizu plasmana na OI je i ženska štafeta 4x400 m.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bol ostao bez hrvatskih tenisačica</p>
<p>Silvija Talaja, najbolja hrvatska tenisačica, eliminirana je u Bolu u osmini finala, poslije mnogo propuštenih prilika, posebno u drugom setu: sa 6-4, 6-4 svladala ju je Slovenka Pisnik / Ispala i prva nositeljica, Francuskinja Halard-Decugis</p>
<p>BOL</p>
<p> - Teniski turnir u Bolu ostao je već u osmini finala bez hrvatskih tenisačica u pojedinačnoj konkurenciji - nakon Jelene Kostanić, eliminirana je i Silvija Talaja. U 2. kolu »Croatian Bol Ladies Opena« od najbolje je hrvatske tenisačice bolja bila Slovenka Tina Pisnik, 81. na WTA-listi, pobijedivši 6-4, 6-4 u meču u kojem je Talaja imala pregršt prilika, no premalo ih je iskoristila.</p>
<p>- Sa 47 neforsiranih pogrešaka ne možeš ni očekivati pobjedu.</p>
<p> U nekoliko gemova sam vodila 40-0 ili 40-15, a na kraju bi Pisnik osvojila gem.</p>
<p> Mnogo sam griješila, svoj servis neću ni spominjati, no Pisnik nikad nisam vidjela da je igrala bolje od ovoga.</p>
<p> Držala je loptu u igri bolje od ijedne Španjolke s kojom sam dosad igrala i imala sam dojam da igram protiv zida, rekla je Talaja, koja je i prošle godine u Bolu eliminirana u 2. kolu.</p>
<p>Ipak, da je imala više koncentracije, pogotovo u izlascima na mrežu, Talaja je mogla osvojiti i prvi i drugi set.</p>
<p> U prvom je imala 4-3 uz servis, no do kraja je od 14 poena osvojila samo dva, a u drugoj je dionici imala i više prilika. Primjerice, vodila je 2-0, 0-40, imala je i 4-3, servis te 40-0 uz još jednu prednost, a i pri 4-5 je propustila 40-15. Definitivno previše za Pisnik, koja je izluđivala suparnicu bekhend »sliceom« i dugim izmjenama u kojima Slovenki očito nimalo nije smetala rasjekotina između palca i kažiprsta, koju je zaradila za večerom, kad se do krvi uštipnula škampom...</p>
<p>Uz Talaju, još je jedna nositeljica eliminirana - to je Francuskinja Julie Halard-Decugis, deveta na WTA-listi, lanjska finalistica Bola i najbolje rangirana igračica na turniru. S glatkih 6-3, 6-1 svladala ju je Španjolka Gala Leon Garcia, što možda i nije iznenađenje s obzirom da je Halard u Bol stigla izravno s Fed kupa u Moskvi i da joj je to bio prvi susret na zemlji još od »French Opena« u lipnju prošle godine. </p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, osmina finala: Leon Garcia - Halard-Decugis (1) 6-3, 6-1, Mauresmo (3) - Srebotnik 6-3, 6-2, Pisnik - Talaja (4) 6-4, 6-4, Sanchez Lorenzo - Razzano 7-6 (7), 5-7, 6-1;</p>
<p>parovi, polufinale: Halard-Decugis, Morariu (1) - Boogert, Oremans (4) 6-2, 6-1</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Tomčić potpredsjednik Konferencije čelnika europskih parlamenata </p>
<p>STRASBOURG, 5. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Lord Russell-Johnston otvorio je u petak Konferenciju predsjednika parlamenata 41 zemlje članice Vijeća Europe. Konferencija će razmotriti jačanje suradnje u daljnjoj izgradnji europskog pravnog sustava i primjeni europskih normi, kao i ulogu parlamenata u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Na početku zasjedanja, za jednog od dvoje potpredsjednika Konferencije, na prijedlog Lorda Russell-Johnstona, izabran je predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. Istodobno je aklamacijom prihvaćena kandidatura Hrvatske za domaćina iduće Konferencije 2002. godine. Za drugog potpredsjednika izabrana je Šveđanka Brigitta Dahl, kao predsjednica parlamenta zemlje domaćina prethodne Konferencije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sudac Ahmet Necdet Sezer novi turski predsjednik</p>
<p>ANKARA, 5. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turska je u petak dobila novog šefa države. To je dosadašnji predsjednik Ustavnog suda Ahmet Necdet Sezer (57), koji je u trećem krugu tajnog glasovanja u parlamentu dobio 330 glasova. </p>
<p>Za osiguranje sedmogodišnjeg stanarskog prava u ankarskoj predsjedničkoj palači na Cankayi bilo je nužno pridobiti natpolovičnu potporu 276 od ukupno 550 zastupnika.</p>
<p> Tako uvjerljiva izborna pobjeda jedinog višestranačkog kandidata ne iznenađuje osobito, budući da je on još u drugom krugu, kad se tražila dvotrećinska većina, osvojio 314 glasova. U svakom slučaju, svoju pobjedu Sezer može zahvaliti i činjenici što je njegov najozbiljniji protukandidat, predsjednik parlament Yildirim Akbulut, pod pritiskom stožera svoje Domoljubne stranke (Anavatan) odustao od daljnje predsjedničke utrke. To je učinio i umirovljeni general Dogar Gureš, zastupnik Stranke pravog puta (DYP).</p>
<p>Zanimljivo je da je drugi po broju glasova bio zastupnik proislamističke Stranke čestitosti Nevzet Yaleintas dobivši 113 glasova. To najvjerojatnije znači da su svi proislamisti glasovali za svog kandidata, iako je njihova stranka s ostalim stranačkim skupinama ranije postigla konzensus o Sezerovu izboru.</p>
<p>Taj potez tumači se činjenicom da je upravo Sezer, kad je postao predsjednikom najviše sudske institucije u zemlji, prije dvije godine, zabranio političku djelatnost islamističke Stranke blagostanja. Istodobno, predsjedniku te stranke Necmettinu Erbakanu i još petorici njegovih najbližih suradnika izrekao je petogodišnju kaznu zabrane političkih aktivnosti.</p>
<p>Sezer je postao deseti turski predsjednik. Dužnost preuzima 16. svibnja kad istječe sedmogodišnji mandat još aktualnom predsjedniku Süleymanu Demirelu.</p>
<p> Pred novim šefom države stoje nimalo laki zadaci u pogledu sređivanja socijalnih i gospodarskih prilika u zemlji, te snažnijeg okretanja Turske prema Europskoj uniji, čiji je kandidat od sredine prosinca prošle godine. (Salih Konjhodžić)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pobjeda Livingstonea uzdrmala Blairove laburiste </p>
<p>Uz gubitak političkog vodstva u Londonu, sjedištu najveće europske burze i najvećeg trgovinskom centru u svijetu, Blair se u petak morao suočiti i s pobjedom konzervativaca na lokalnim izborima u Velikoj Britaniji</p>
<p>LONDON, 5. svibnja</p>
<p> - »Crveni Ken« Livingstone, bivši vođa ljevičara i nekad član vladajuće Laurističke stranke, postao je u petak, sa 38 posto osvojenih glasova, prvi izravno izabrani gradonačelnik Londona. Livingstone je kao nezavisni kandidat već u prvom krugu uvjerljivo pobijedio ostalih 11 kandidata, među njima i Blairovog favorita i bivšeg ministra zdravstva Franka Dobsona, koji je osvojio 13 posto, te drugoplasiranog konzervativnog kandidata Stevea Norrisa koji je dobio 26.5 posto. </p>
<p>Uz gubitak političkog vodstva u Londonu, sjedištu najveće europske burze i najvećeg trgovinskom centru u svijetu, Blair se u petak morao suočiti i s pobjedom konzervativaca na lokalnim izborima u Velikoj Britaniji.</p>
<p>»Stanovnici Londona su odlučili i mi moramo poštovati njihov izbor«, izjavio je Blair po objavljivanju rezultata, dodavši da se njegovo mišljenje o Livingstoneu nije promijenilo. Još prije dva mjeseca, kada je Livingstone izbačen iz Laburističke stranke jer se odlučio natjecati za gradonačelnika kao samostalan kandidat, premijer je izjavio da bi Livingstone bio »katastrofa« za London. Blair se brinuo da će Livingstone, poznat po svojim bombastičnim izjavama, naštetiti statusu Londona kao financijske prijestolnice Europe. </p>
<p>U svojoj je pak izjavi Livingstone obećao da će tijesno surađivati s laburističkom vladom, iako je, kako tvrdi, bio žrtva »apsolutno opake predizborne kampanje« Blairove stranke. »Ljudi tijekom kampanje izreknu puno glupih stvari, a onda se poslije moraju pomiriti s odlukom birača«, dodao je novi londonski gradonačelnik. </p>
<p>Sukob između Blairove stranke i Livingstonea, koji gradi image drskog autsajdera, uvelike je naštetio popularnosti laburista i doveo Crvenog Kena do pobjede, smatraju analitičari. </p>
<p>»Čini se da je disidentstvo još uvijek najprivlačnija stranka za birače«, prokomentirao je izborne rezultate konzervativni kandidat Norris. »Svaki je normalni čovjek nakon kampanje simpatizirao Kena, a laburisti će to osjetiti«, smatra Norris. </p>
<p>Livingstone (54), koji sebe naziva i Građanin Ken, bio je na čelu londonske skupštine koju je 1986. raspustila konzervativna vlada Margaret Thatcher. Pod Livingstoneovim vodstom skupština je, između ostalog, proglasila Londona zonom bez nuklearne energije, pojeftinila gradski prijevoz, podržavala prava homoseksualaca i rasnu jednakost. Kao gradonačelnik glavnog grada, Livingstone će predstavljati 7.2 milijuna stanovnika Londona i raspolagati proračunom većim od pet milijardi dolara. </p>
<p>Nakon gubitka na londonskim i regionalnim izborima Blairu je, zasad, jedina utjeha velika parlamentarna većina i činjenica da je potpora njegovoj stranci i njemu 20 posto veća od one koju uživa Konzervativna stranka. No i tu laburisti polako, čini se, gube tlo pod nogama. Godinu dana prije mogućeg raspisivanja prijevremenih općih izbora, oporbena Konzervativna stranka pobijedila je u lokalnim izborima za sastav savjetodavnih vijeća.</p>
<p>Nakon što su prebrojani gotovo svi glasački listići osim u tri općine, Laburistička stranka je izgubila skoro 562 mjesta dok su konzervativci osvojili čak 588 mjesta u 3.300 lokalnih vijeća.</p>
<p>Konzervativna stranka je dobila sedam posto više glasova, a laburisti 15 posto manje za razliku do 1996. godine.</p>
<p>»To je more promjena. To nam daje izglede za pobjedu na sljedećim izborima«, rekao je glasnogovornik konzervativaca Archie Norman. (Reuters/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Predsjednička uprava u Čečeniji </p>
<p>Predsjednička uprava na dvije do tri godine / Priprema se novi zakon koji će to omogućiti / Usprkos zabrani dva moskovska lista objavila intervjue s Mashadovom</p>
<p>MOSKVA, 5. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Vladimir Putin ipak će uvesti svoju direktnu predsjedničku upravu u Čečeniji. Potvrdio je to u petak tajnik za nacionalnu sigurnost Rusije Sergej Ivanov izjavljujući novinarima da je tekst Ukaza o uvođenju predsjedničke uprave za Čečeniju već gotov, i da će ga Putin vrlo brzo potpisati. U svakom slučaju, do kraja svibnja.</p>
<p>S idejom o uvođenju predsjedničke uprave za Čečeniju kremaljska administracija istupila je u javnosti još 27. ožujka, dan nakon Putinove pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima. Međutim, uvođenju predsjedničke uprave usprotivio se ruski parlament upozoravajući novog šefa države da takav oblik vlasti za pojedine federalne oblasti ili republike ustav ne predviđa. Ustav predviđa jedino uvođenje izvanrednog stanja, ali takvu odluku šefa države mora potvrditi parlament. To je i razlog što je za proteklih pet godina Kremlj započeo i vodio dva rata u Čečeniji bez objave izvanrednog stanja u toj republici. Da bi se sada stvorili pravni uvjeti za uvođenje direktne predsjedničke uprave u Čečeniji, Putinova vlada je već pripremila nacrt zakona koji treba usvojiti parlament i kojim će se praktički dopuniti ustav. Sudeći po najnovijoj izjavi tajnika za nacionalnu sigurnost Rusije Sergeja Ivanova, Vladimir Putin namjerava svoju izravnu predsjedničku vlast u Čečeniji uvesti na dvije do tri godine. U Kremlju pretpostavljaju da je to rok u kojem će uspjeti prigušiti ne samo separatističke strasti (i oružani otpor) Čečena, već i potpuno stabilizirati političku situaciju u toj kavkaskoj republici. To je i rok u kojem Kremlj planira formirati novu čečensku elitu koja bi postepeno preuzela vlast u toj republici usuglašavajući se da ona ostane u sastavu Ruske Federacije. </p>
<p>Napokon, najava skorog uvođenja Putinove predsjedničke uprave znak je da Kremlj unatoč upornim sugestijama vodećih zapadnih država ne namjerava započeti pregovore o miru sa zakonito izabranim sadašnjim predsjednikom Čečenije Aslanom Mashadovom. </p>
<p>Štoviše, ruske vlasti uputile su ozbiljno upozorenje glavnim urednicima moskovskih listova Komersant i Komsomolska pravda koji su unatoč njihovoj zabrani u posljednjih deset dana objavili intervjue s Aslanom Mashadovom. Istovremeno, vrhovno tužiteljstvo Rusije pozvalo je novinare koji su napravili intervjue (telefonom) s Mashadovom na saslušanje kako bi im otkrili mjesto gdje se predsjednik Čečenije nalazi. To znači da Kremlj i dalje ne odustaje od kaznenog gonjenja i suđenja Aslanu Mashadovu. Uostalom, ruska je ambasada u Ankari posljednjih dana dva puta službeno zatražila od turske vlade izručenje čečenskog lidera Malvadija Udugova, koji se prema tvrdnji Moskve sada nalazi na teritoriju te države. Udugov je u vladi predsjednika Mashadova jedno vrijeme bio ministar informacija a zatim i ministar vanjskih poslova, a ruske vlasti traže od Ankare njegovo izručenje kako bi mu se sudilo za organiziranje oružane pobune. </p>
<p>Bijeg Udugova u Tursku u Moskvi se tumači i kao znak skorog kraja čečenskog oružanog otpora iako u toj republici borbe i dalje traju. U petak je rusko ratno zrakoplovstvo bombardiralo nekoliko čečenskih planinskih sela pod pretpostavkom da se tamo nalaze baze naoružanih separatista. Istovremeno i čečenski borci ne prestaju sa svojim povremenim iznenadnim partizanskim napadima po kolonama i bazama ruske armije i policije. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mbeki poziva Mugabea na mirno rješenje krize u Zimbabveu </p>
<p>BULAWAYO, 5. svibnja</p>
<p> - Južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki, koji se nalazi u posjetu Zimbabveu, zatražio je u petak od predsjednika te zemlje Roberta Mugabea da pokuša krizu oko bjelačkih farmi riješiti sporazumno i bez sukoba. »Uvjeren sam da bi krizu najbolje bilo riješiti suradnjom i bez sukoba ljudi ove zemlje, i bijelih i crnih«, rekao je Mbeki.</p>
<p> Međunarodna zajednica osuđuje Mugabeovo stajalište u krizi i njegovu nesposobnost da privede redu ratne »veterane« koji otimaju zemlju bijelim farmerima, u čemu je od siječnja poginulo najmanje 18 ljudi. Mugabe je objavio da namjerava bez naknade oduzeti polovicu bjelačkih farmi u zemlji.</p>
<p> Suprotno pobornicima odlučnih mjera koji predlažu uvođenje sankcija koje vode izolaciji Hararea, južnoafrički predsjednik Mbeki želi diskretnim diplomatskim pokušajima uvjeriti Mugabea na okončanje krize u Zimbabaveu. Međunarodni pritisci zasad nisu imali nikakva učinka na Mugabea. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nakon Hesbollahovih »kaćuša«, Izrael razorio dvije libanonske elektrane </p>
<p>BEIRUT, 5. svibnja</p>
<p> - Gerilci militantne islamističke skupine Hesbollah napali su raketama granično područje sjevernog Izraela, ubivši jednog izraelskog vojnika. Bio je to najteži napad Hesbollaha »kaćušama« u zadnjih godinu dana, a Izrael je odmah odgovorio zračnim udarima na položaje gerilaca oko Bejruta.</p>
<p>Prema izjavama očevidaca, izraelski zrakoplovi pogodili su elektranu pokraj Bejruta, gdje je ranjen jedan civil, te elektranu nedaleko od palestinskog izbjegličkog kampa Beddawi. Gađani su i položaji Hesbollaha na autocesti Bejrut -Damask, pokraj sela Tenayel, deset kilometara od sirijske granice, dok se u glavnom gradu Libanona više puta čulo probijanje zvučnog zida. U izjavi za tisak izraelska je vlada potvrdila da će na svaki napad odgovoriti vrlo brzom odmazdom. U napadu izraelskih zrakoplova na Libanon pogođene su dvije elektrane, jedno gerilsko skladište oružja, a na autocesi Bejrut-Damask načinjen je krater kraj granice sa Sirijom, saznaje se iz izjava očevidaca i izvora snaga sigurnosti. U napadima je ranjen samo jedan civil i to kod elektrane Bsalim u predgrađu Bejruta. </p>
<p> Izraelski lovci bombarderi nadlijetali su i Bejrut probijajući zvučni zid, a napali su i ciljeve u blizini Khirbit Slema, uporišta Hesbollaha u zapadnom dijelu okupirane zone, pri čemu je pogođeno skladište oružja. </p>
<p> Zamjenik izraelskog ministra obrane Ephrad'm Sneh zaprijetio je u petak Libanonu s još silovitijim zračnim udarima ako se izraelska naselja na sjeveru zemlje ponovo nađu na udaru Hesbollaha. Libanonski premijer Salim Hoss osudio je u petak izraelski zračni napad na infastrukturu Libanona kao »barbarsku agresiju«. Prema njegovim riječima, do napada je došlo »u trenutku kada se izraelska vojska navodno sprema na povlačenje iz Libanona, što pokazuje svu dvoličnost« izraelske politike i nepoštivanje međunarodnih rezolucija i humanitarnih načela. Vijeće Arapske lige održat će u subotu u Kairu hitan sastanak na razini veleposlanika kako bi raspravljali o stanju u Libanonu nakon izraelskih zračnih napada, priopćio je u petak glavni tajnik lige Abdel Meguid.
SAD su osudili napade na civilske ciljeve te kazali kako je od iznimne važnost da obje strane spriječe daljnju eskalaciju nasilja. Francuska je također u petak zatražila okončanje vojnih operacija u Libanonu posebice onih koje ugrožavaju civilno stanovništvo. Posebni izaslanik UN-a Terje Roed-Larsen, koji od srijede boravi u Bejrutu, izraelske je zračne napade na libanonske ciljeve ocijenio »neprihvatljivima«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na likvidaciju talaca otmičari će pozvati novinare?</p>
<p>ZAMBOANGA, 5. svibnja</p>
<p> - Pripadnik gerilskog muslimanskog pokreta ponovio je u petak tvrdnju da će likvidirati dvojicu od 21 taoca ako vojska nastavi s napadima. Abu Escobar je za lokalnu radijsku postaju izjavio da će pobunjenici Abu Sayyafa, koji taoce drže na otoku Jolo na jugu Filipina, pogubiti dvojicu, te da će na likvidaciju možda pozvati i novinare. Escobar tvrdi da pobunjenički vođe procjenjuju stanje u Basilanu, otoku kod Zamboange gdje je vojska u srijedu napala drugu skupinu gerilaca koji već 45 dana drže zatočene 28 Filipinaca. U međuvremenu se nastavljaju pokušaji da se pregovorima s gerilcima riješi pitanje talaca. Izvori bliski pregovaračkom timu tvrde da taoci, koje drži skupina Abu Sayyafa, nisu podijeljeni u više skupina već se zajedno sa otmičarima nalaze na skrivenom mjestu izvan vojnog okruženja. U skupini talaca na otoku Jolo nalaze se turisti iz Njemačke, Francuske, Južne Afrike, Finske i Libanona te sezonski radnici s Filipina i Malezije. Pregovarač filipinske vlade u petak je izjavio da je izgubio kontakt s muslimanskim pobunjenicima koji na otoku Jolo na jugu zemlje drže 21 taoca. Od filipinske je vojske zatražio da ne dopusti vojnicima da se približe gerilcima »jer bi to moglo ugroziti živote talaca«. Inače, glavni filipinski separatistički pokret, Islamski Front za oslobođenje (MILF), objavio je u petak jednostrani dvodnevni prekid vatre, priopćio je dužnosnik MILF-a. Prekid borbi, koji stupa na snagu u subotu ujutro, trebao bi »omogućiti miroljubivo razriješenje problema Mindanaoa«, naglašava se u izjavi potpredsjednika MILF-a za vojna pitanja Mohameda Murada. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Crni tajni agenti tuže američku vladu</p>
<p>WASHINGTON, 5. svibnja</p>
<p> - Crni pripadnici američke tajne službe, kojima je, uz ostalo, dužnost da štite život predsjednika, tuže američku vladu za navodni rasizam. Sadašnji i bivši tajni agenti traže milijune dolara odštete, tvrdeći kako im je onemogućeno napredovanje i kako su izvrgnuti rasističkom zlostavljanju. </p>
<p>»Mi smo dovoljno dobri kad treba štititi predsjednika i potpredsjednika, prvu damu i Chelsea, ali nismo dovoljno dobri da upravljamo ljudima«, kažu oni. Jedan od njihovih odvjetnika izjavio je kako se od tajnih agenata očekuje da daju svoj život za predsjednika, ako je potrebno, ali je odnos prema njima ponižavajući. Tajna se služba, pak, brani argumentom da mnogi Afroamerikanci zauzimaju visoke položaje u službi.</p>
<p>Američka tajna služba štiti predsjednika, potpredsjednika i njihove obitelji, te bivše predsjednike deset godina nakon isteka njihova mandata i djecu bivših predsjednika ispod 16 godina. Uz to, agenti te službe štite strane šefove vlada i država koji su u posjetu SAD-u, te glavne predsjedničke kandidate. </p>
<p>Na konferenciji za novinare na kojoj je najavljena tužba, agentica Cheryl Tyler rekla je: »Učila sam mnoge ljude kako da postanu agenti i kako da prime metak umjesto osobe koju štite, a sad se moram boriti zato da me se poštuje«. Ona je napustila službu 1999., ogorčena zbog, kako tvrdi, dugotrajnog obrasca diskriminacije prema njoj i ostalim Afroamerikancima, unatoč njihovoj dugogodišnjoj predanoj službi</p>
<p>Agent Robert Moore kaže kako, unatoč 16 godina koje je posvetio svome poslu i najviših ocjena koje je za to dobio, nije predložen za unapređenje. Jedna službena studija iz 1999. pokazala je da je samo 4,2 posto crnih agenata dobilo visoke šefovske položaje u tajnoj službi. (R. I.)</p>
<p>Beogradski režim prijeti Krajišniku »krajnjim mjerama«</p>
<p>Kao najpouzdanije »sredstvo za smirenje« pokazalo se ucjenjivanje haaških optuženika prijetnjom da će im biti likvidirani članovi najuže obitelji, koje im prenose njihovi odvjetnici, u pravilu usko povezani s beogradskim režimom </p>
<p>MOSTAR, 5. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Lista beogradskih odvjetnika, branitelja Srba pred sudom u Haagu optuženih za ratni zločin, sastavljena je u zgradi srbijanske Službe državne sigurnosti uz izravne konsultacije s predsjednikom SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem! To tvrdi sarajevska Slobodna Bosna, pozivajući se na izjave neimenovanoga uglednoga beogradskog odvjetnika. »U Haag u ulozi branitelja Srba optuženih za ratne zločine mogu iz Srbije ići samo 'provjereni kadrovi' koji će strogo kontrolirati i sugerirati što optuženi sudu trebaju reći, odnosno pobrinuti se da optuženici ne kažu 'neku riječ više' kojom se mogu optužiti i ključni ljudi režima po čijim su direktivama i izvršili zločine za koje im se sudi«, kazao je.</p>
<p>U slučaju da optuženi ima namjeru u svojim iskazima pred Haaškim sudom otići »predaleko«, protiv njega Miloševićev režim primjenjuje onda i »krajnje mjere«. Pritom se kao najpouzdanije »sredstvo za smirenje« pokazalo ucjenjivanje optuženika prijetnjom da će mu biti likvidirani članovi najuže obitelji. Navodno je posljednju »beogradsku poruku« primio Momčilo Krajišnik, kojemu je pored dvojice dobojskih odvjetnika jednostavno nametnuta i obrana beogradskoga režimskog odvjetnika Igora Pantelića. Miloševićev »igrač« već je Krajišniku u Haaškom zatvoru, tvrdi se, prenio poruku jugoslavenskoga predsjednika da, ukoliko bude spominjao bilo kakvu povezanost njegova djelovanja za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini s beogradskim režimom, može očekivati ono najgore - likvidaciju članova najuže obitelji, koji žive u Srbiji. Nekoliko dana nakon toga događaja Krajišnik je bio vrlo uplašen i nije želio ni s kime razgovarati, a ohrabrili su ga ostali srpski zatvorenici s istim iskustvom.</p>
<p>Slične poruke kao i Krajišnik dobivao je Dušan Tadić preko odvjetnika Milana Vujina, navodno također provjerenoga suradnika srbijanskih tajnih službi. Jednom je prigodom Vujin svome klijentu Tadiću kazao da ne smije ništa govoriti o Simi Drljači, niti o masovnim likvidacijama Bošnjaka u logorima Keraterm i Omarska.</p>
<p>S druge strane, svaki odvjetnik koji je angažiran od srpskih optuženika u Haagu, a ne nalazi se na »beogradskom spisku odabranih« (koji su, dakle, sastavljali srbijanski SDS i Milošević!), biva podvrgnut raznim pritiscima i ucjenama ukoliko ne želi odustati od predmeta, tvrdi beogradski odvjetnik Vladimir Božović. On je imao i osobno iskustvo po tom pitanju, kada ga je u završnoj fazi procesa angažirala obitelj Dušana Tadića, a »Miloševićev odvjetnik« Milan Vujin nije htio predati predmet. Vujin je predao predmet Božoviću tek nakon mjesec i pol dana, kad je presuda Tadiću već donesena, a u međuvremenu je Božović, po vlastitim tvrdnjama, bio podvrgnut nevjerojatnim pritiscima i prijetnjama.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Da bi se izvukla iz krize, Hini treba pomoći da naplati svoja potraživanja a vodstvu agencije dati slobodne ruke </p>
<p>Čelnicima stranaka parlamentarne većine, Draženu Budiši, Vladi Gotovcu, dr. Vesni Pusić, Ivici Račanu, Zlatku Tomčiću i Ivanu Jakovčiću. </p>
<p>Kako se moje ime, kao i ono Vladimira Pavlinića, pojavilo u raspravama o mjestu ravnatelja Hine, a to dalo povoda Večernjem listu da 3. 5. 2000. o nama obojici napiše niz bezobraština i laži želio bih vas informirati o činjenicama.</p>
<p>Za Vladimira Pavlinića se kaže da »ima u biografiji novinarsko iskustvo stečeno u emigraciji«. Riječ je o čovjeku koji je stvorio Glas koncila i bio njegov glavni urednik prvih devet teških godina. Nakon sloma Hrvatskog proljeća zaista je otišao u emigraciju i tamo napravio nemjerljiv doprinos u dvama bitnim publikacijama demokratskog opredjeljenja, naime, Novoj Hrvatskoj (London) i Poruci slobodne Hrvatske (London - Stockholm). Radio je i na vrlo odgovornom mjestu u jednoj velikoj stranoj novinskoj kući u Londonu. Godine 1990. ponuđeno mu je da postane prvi glavni urednik Hine, ali to tada iz obiteljskih razloga nije mogao prihvatiti. Riječ je o čovjeku koji govori pola tuceta stranih jezika, koji je diplomirao teologiju i filozofiju, nadaren je slikar i savršeno vlada kompjutorskom tehnologijom.</p>
<p>Za Pavlinića (»čije ime nije toliko poznato u javnosti«) se nadalje kaže da su se (neki anonimni) novinari Hine prisjetili (!!!) da je on već radio u agenciji kao »voditelj inovacija, za što je navodno primao honorar od otprilike 12.000 kuna mjesečno a njegov rad se spominje na razini anegdota, kao što su, primjerice, traženje odgovora na pitanje je li pravilno napisati Litva i Litvanija«.</p>
<p>Istina je da je Pavlinić kao pomoćnik direktora bio voditelj interne novinarske radionice (Hina Worskhops) kroz čiju su prvu fazu, jednotjedni tečaj, prošli svi u Hini djelatni novinari. U okviru radionice stvorio je i uređivao interni website u kome su dnevno analizirani propusti u emitiranom materijalu s pedagoškim povezivanjem s ranije razrađenim materijalom uz paralelnu razradu suvremenih pravila agencijsko-novinarskog »zanata« u svijetu. To je vjerojatno najbolje zaokružena cjelina o praktičnim aspektima agencijskog i općenito novinarskog izraza koja postoji u nas. Za sav taj rad Pavlinić je primao naknadu od oko 7.000 kuna, odnosno nešto više od polovice one, koja mu se pripisuje u članku.</p>
<p>Time na žalost nisu iscrpljene laži i bolesne insinuacije Večernjakove novinarke. Ona je u Hini pronašla »profesionalce koji su posebno skeptični prema bivšem dugogodišnjem emigrantu Pavliniću, jer je riječ o čovjeku koji ima više od 70 godina, što, smatra se, može biti velika zapreka dinamičnom, ponekad agresivnom i zahtjevnom poslu ustrojavanja informativne agencije kao javne ustanove«. Treba pogledati Pavlinićevo djelovanje, kako je ono obilato dokumentirano upravo u dnevnim sadržajnim i stilskim komentarima internog websita Hine, da bi se shvatilo koliko je ova kritika daleko od stvarnosti. Upravo obratno, Pavlinić je bio ne samo jedan od najenergičnijih zagovornika novinarstva kakvo dolikuje javnoj ustanovi već je i na konkretnim primjerima uvijek iznova pokazivao kako bi se trebalo ponašati suvislo novinarstvo.</p>
<p>No možda je najveća Pavlinićeva nesreća da je u mladosti kao politički zatvorenik odležao tri godine u Nišu i Staroj Gradiški, a da je nakon Hrvatskog proljeća bio prisiljen boraviti dvadeset godina u inozemstvu. Da mu se to ne bi moralo otvoreno predbaciti, VL povezuje Pavlinića s pokojnim predsjednikom države kome da je pomogao da prije višestranačkih izbora s krivotvorenom putovnicom posjeti Kanadu. Tu se onda lijepo uklapa Pavlinića u sada tako aktualna naklapanja i konstrukcije o ustašoidnoj, alternativno udbaškoj »norvalskoj vezi«.</p>
<p>Novinarka koja piše po zadatku, a nažalost nema pojma o materiji, tu je sve pomiješala. Poznato je, naime, da je Tuđman posjetio Kanadu 1989. s jugoslavenskim pasošem. Pomoć, koju mu je emigracija pružila da dođe u Švedsku i da se sretne s vodećim političarima u trenutku kada mu je bio zabranjen izlaz iz Jugoslavije, zbio se ravno dvanaest godina ranije.</p>
<p>No kada se već spominje neka veza između Pavlinića i Tuđmana bio bi minimalni zahtjev poštenog novinarstva reći i to da pokojni predsjednik Pavlinića prije par godina poimence javno ubrojio među stoku sitnog zuba i osobu koja živi od Judinih škuda. Poznat je i Pavlinićev javni obračun sa svim negativnostima prošlog režima na stranicama Vijenca.</p>
<p>Točno je da sam ja doveo Pavlinića u Hinu, ali možda nije na odmet istodobno razjasniti da sam to učinio kao jasan izazov vrhovnoj vlasti, koja ga tamo izričito nije htjela vidjeti. Pavlinić je došao kao profesionalac - usudim se reći jedan od najkvalificiranijih - i otišao je iz nje kao profesionalac. Sadašnji mu je glavni urednik, u čijem je postavljanju važnu ulogu odigrao Pašalić, uskratio čak povjerenje da između gotovih vijesti u Hininoj emisiji odabire one koje agencija promotivno pokazuje i nepretplaćenoj javnosti.</p>
<p>Večernjakov pamflet sadrži i niz potpuno proizvoljnih tvrdnji o mojoj djelatnosti kao direktora. Kaže se tako da je »malo tko među zaposlenima bio zadovoljan mojim radom, pa se čak insinuira da sam zapravo smijenjen (!!?) zato što nisam bio dorastao vođenju Hine«, a ne zato »što nisam bio podoban HDZ-ovoj vlasti«. O razlozima moje ostavke svojedobno sam obavijestio Sabor i stranačke čelnike i tu su stvari potpuno jasne te obilato dokumentirane i kroz dnevno i tjedno novinstvo.</p>
<p>Jednako su tako dokumentirana i moja nastojanja da od Hine stvorim javnu ustanovu, odnosno da ojačam proces koji je u Hini započet i prije moga dolaska. No ne treba tajiti da sam došao u instituciju, koja je već tada prolazila kroz duboku krizu i koja je u javnosti i među svojim pretplatnicima slovila kao spora i neučinkovita. Anketa koju sam tada napravio među svim novinarima jasno svjedoči da su toga bili svjesni i sami novinari.</p>
<p>Što sam poduzeo? Predlagao sam razne tekstove novog zakona o Hini koji bi učvrstio njeno značenje kao javna ustanova. Oslobodio sam Hininu emisiju najgorih protokolarnih gluposti i tražio kritičnost prema javnim ustanovama koje odbijaju pružiti novinarima potrebne informacije. Još prvih dana 1998. nametnuo sam pravilo da se službena priopćenja moraju smatrati samo radnim materijalima, a da je stvar novinarske prosudbe što i kako treba doći u konačnu vijest. Niz najpoznatijih publicista čestitali su mi na »Deset zapovijedi Hininih«.</p>
<p>U osjetljivim trenucima, kao npr. prilikom velikih radničkih demonstracija 1998., pobrinuo sam se ne samo za punu slobodu izvješćivanja nego i stvorio uvjete za vrlo intenzivno i brzo praćenje događaja. Poboljšao sam uvjete rada moderniziranjem radnih prostora. Osjetno sam smanjio plaće upravi, a povećao plaće novinara usmjerujući ih prema učinku. Počeo sam s provedbom vrlo ambicioznog programa doškolovanja itd. Unatoč tim zahtjevnim inicijativama imao sam tijekom cijeloga mandata uzorne odnose sa sindikatima. Bilo je, kao i svagda u doba značajnih promjena, pojedinaca koji su rogoborili. Neke ozbiljnije kritike nisu mi, međutim, upućene - naprotiv čuo sam niz vrlo pozitivnih ocjena i u kući i izvan nje, uključujući tu i strane medijske specijaliste.</p>
<p>No da bi se održao tempo dinamičnih promjena, povišenja profesionalnih zahtjeva i prijelaza u status javne institucije, vodstvo je trebalo čvrstu potporu i razumijevanje vlasnika-države, materijalnu i drugu. Dogodilo se upravo suprotno. Nakon velikih zaostajanja u naplatama usluga naročito proračunski ovisnih korisnika i ozbiljnom smanjenju proračunskih sredstava (više od 35 posto u dvije godine) Hinina se kriza uz nestručno vođenje uredništva i kasnije manjak dinamičnih inicijativa postupno produbila i materijalno i moralno.</p>
<p>Da bi se iz te krize izvukla, Hini treba pomoći da naplati svoja potraživanja a vodstvu agencije dati slobodne ruke da pokrene brod iz sadašnje mentalne žabokrečine. Ako u krugu »šestorice« nema takve jasne volje, molim da se moje ime ne uzima u obzir pri izboru ravnatelja.</p>
<p>BRANKO SALAJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Što će biti s umjetničkom zbirkom dr. Antuna Bauera?</p>
<p>Prvog svibnja ove godine u jutarnjim satima (6 sati) slušao sam preko londonskoga radija (BBC) »povijest sudbine« umjetničke zbirke poznatoga i uglednoga, nedavno preminuloga hrvatskog kolekcionara i muzealca dr. Antuna Bauera.</p>
<p>Kada je godine 1991. hrvatski grad Vukovar u doslovnom smislu riječi bio »sravnjen sa zemljom«, istu sudbinu doživjela je i bogata umjetnička kolekcija Vukovarca dr. Antuna Bauera. Njegova se bogata zbirka poslije pada Vukovara našla negdje u Srbiji, a kasnije se doznalo da je u Novom Sadu, o čijoj je sudbini, u dosta skraćenom izviješću govorio i londonski BBC navedenoga dana. Međutim, sudeći po riječima, koje sam i kako sam ih ja razumio, neće biti ni malo lak možebitni njen povratak u Hrvatsku, gdje ta Bauerova zbirka i pripada. Po riječima toga radija, Srbija će za Bauerovu zbirku tražiti neke protuusluge od Hrvatske, nešto »svoje«, srpsko, za »naše« hrvatsko. Ja sam to tako toga jutra razumio. Vjerojatno je taj osvrt Radio Londona, odnosno BBC-a bio u povodu nedavne smrti ovoga uglednoga »suvremenog hrvatskog Mimare«.</p>
<p>Godine 1977. bio sam u ondašnjem Lenjingradu, današnjemu Petrogradu i posjetio sam glasoviti Ermitaž. Bio sam tada dakako u društvenoj, odnosno u kolektivnoj posjeti tom slavnom muzeju. Reče nam voditeljica, da su taj, u svijetu poznati muzej, stvorili uglavnom ruski antikvari, ruski trgovci antikvitetima, ruski diplomati i ruski zaljubljenici u umjetnine i starine, koji su putujući po svijetu nabavljali te izloške. Koliko sam zapamtio našu voditeljicu, prvih šesnaest radova, odnosno slika Pabla Picassa (1881.-1973.) nalazi se upravo u Ermitažu. Dakle, ne u Španjolskoj, u zemlji rođenja slavnog slikara, nego daleko od nje... Što znači da su ruski trgovci umjetninama »imali nosa« tko je i što će jednoga dana biti Pablo Picasso...</p>
<p>Usuđujem se reći da je zagrebački antikvar Mirko Breyer (1863.-1946.) nabavio više vrijednih starih knjiga zagrebačkoj Nacionalnoj knjižnici, nego mnogi književnici i sveučilišni profesori kojima je knjiga »kruh svagdašnji«.</p>
<p>Ukratko: Breyeri, Mimare, dr. Antuni Baueri i njima slični »kulturni i umjetnički hrčci« u mnogome su zadužili kulturne ustanove, knjižnice i slične »hiže« u svome narodu, da se na njih mogu primijeniti riječi velikog rimskog pjesnika Horacija, koji među inim reče: Podigoše sebi u narodu svome spomenik trajniji od mjedi...</p>
<p>Dr. Antun Bauer bez sumnje u takve spada i pripada.. Samo je sada pitanje kako do njegovih umjetnina. Na pozvanima je da se bore da se umjetnička zbirka dr. Antuna Bauera vrati gradu Vukovaru, odnosno državi Hrvatskoj...</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Lijepom našom: Lika i Dalmacija</p>
<p>Još u petak, 28. travnja skupina od 15-ro ljubitelja prirode uputilo se do Bajnica podno Monte Grazo iznad hotela »Lav«. Na putu smo posjetili Brinje, potom Ličkom cestom do Gračaca, da bi na Gackom polju vidjeli stari dvomotorac (zrakoplov) još iz II Svjetskog rata). Zadržali smo se u Gračacu, te do naše prvog cilja.</p>
<p> Tijesnom cestom uvidjeli smo potrebu izgradnju šetališta od hotela »Lav« do Krila Jesenice, kako bi gosti i mještani imali sigurno šetnju uz predivnu obalu Jadrana. U mjestu je crkva Svetog Nikole, koju domaćini i gosti posjećuju, vrlo je lijepo uređena. Naš boravak kod obitelji Rakuljić bio je na veliko zadovoljstvo.</p>
<p> Na povratku posjetiti smo prijevoj Malačku, gdje se nalaze dva planinarska skloništa (PK »Split« i HPD »Kaštela«). Domaćini gostoljubivi, a pogledi na more i otoke te na Vučevicu su nezaboravni. U smjeru Opora postavljen je veliki Križ, posvećen poginulim braniteljima Domovinskog rata. Cijene u skloništima su vrlo povoljne.</p>
<p>U Donjim Kelemima, posjetili smo obitelj Ivana Kelama, gdje smo bili vrlo lijepo primljeni i ugošćeni. Putujući preko Lečevice do Drniša vrlo je ugodno, nije gust promet, pa to još više zadovoljava putujuće ljude u vozilima. Prolaz kroz Zvonimirov grad i prelazeći rijeku Krku još više privlači, posebno turiste i ljubitelje prirodnih ljepota.</p>
<p>Dakle, Lika i Dalmacija, posebno unutrašnjost je izazov, pa to treba vidjeti i posjetiti, tim više jer su domaćini vrlo gostoljubivi.</p>
<p>Usput i nešto o alterantivnoj cesti Slunj-Tržic-Kukača: može u špicama dobro poslužiti, jedino ima 4-5 km neasfaltirane ceste, ali je krajolik izazovan. Iza nas su neki krenuli spomenutom cestom, pa smo stigli u Karlovac prije i bez krkljanca.</p>
<p>JOSIP SAKOMANZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Još o Medvedgradu</p>
<p>U rubrici Pisma čitatelja 27. travnja objavljeno je pismo Ive Maroevića iz Zagreba o Medvedgradu. Na zahtjev autora, koji u svom novom pismu navodi da su prethodnoga »izostavljene dvije misli u dvije rečenice koje se tiču pisca uvodnika na koji se osvrćem, preciznije na gđu. Vesnu Kusin«, te pretpostavlja da je riječ o »stanovitom obliku cenzure mojega teksta u cilju zaštite Vašeg novinara od nekih mojih opravdanih tvrdnji«, objavljujemo spomenuti odlomak u cijelosti:</p>
<p>»Tom je krugu svojevremeno i Vesna Kusin, autor Vjesnikovog uvodnog komentara od 20. travnja 2000., dala svoj obol. Šteta je tek što Vesna Kusin i danas jedino službu zaštite spomenika kulture smatra strukom, koja je Medvedgrad sramotno izručila politici. Ja bih u struku uvrstio i novinare, među kojima je u jednoj fazi bila i potpisnica toga komentara, kao i stručnu radnu grupu koja je vodila i pratila radove na Medvedgradu, a u kojoj su bili istaknuti stručnjaci i izvan službe zaštite spomenika«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>U sporu Pašalić-Barač ispitat će se Kutle, ostali »ortaci« i A. Hukelj</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Iznošenjem dokaznih prijedloga u petak je na zagrebačkom Općinskom sudu, nakon nekoliko odgoda i nedolazaka Nevena Barača, zbog liječenja zubobolje u Njemačkoj, nastavljena rasprava u sudskom sporu koji je protiv Barača pokrenuo Ivić Pašalić. Naime, prema usvojenim dokaznim prijedlozima, na idućoj raspravi saslušat će se Miroslav Kutle, Vinko Brnadić, Petar Luburić, Ante Ilinčić, te Anica Hukelj.</p>
<p>Na početku rasprave, optuženi Neven Barač je izjavio da je razumio navode optužnice, te da se ne osjeća krivim, dok je sutkinja Rina Busti utvrdila kako od posljednje rasprave, koja je održana 26. veljače ove godine, nije postignut pokušaj mirenja preko odvjetničkih kancelarija, jer Baračev i Pašalićev odvjetnik nisu ni kontaktirali, navodeći pritom da pokušaj mirenja nije moguć.</p>
<p>Tužiteljev zastupnik, odvjetnik Ante Vukorepa zatim je predložio da se na idućoj raspravi saslušaju »ortaci« Miroslav Kutle, Vinko Brnadić, Petar Luburić i Ante Ilinčić, s čime su se složili i Baračevi odvjetnici, Čedo Prodanović i Ivica Mazalin, naglasivši kako je »bitno da u zapisnik uđe i sadašnja Kutlina adresa u Okružnom zatvoru u Remetincu u Ulici Luje Naletilića bb«, što je potaklo nazočne u sudu na smijeh. Odvjetnik Prodanović predložio je pak da se na iduću raspravu pozovu i Anica Hukelj, Marko Marčinko, te Miroslav Šeparović, koji bi trebali svjedočiti na okolnosti svih pet točaka optužbi za »Ortačke ugovore«, te o podacima »tko je peti ortak«.</p>
<p>Sutkinja Busti je potom donijela rješenje kako će se na idućoj raspravi, koja je zakazana za 29. lipnja, saslušati Kutle, Brnadić, Luburić i Ilinčić, te Ankica Hukelj, s tim da će »ortaci« biti saslušani ukoliko Pašalićev odvjetnik Vukorepa u zakonskom roku od osam dana dostavi sudu njihove kućne adrese</p>
<p>Podsjećamo, Pašalić je podnio tužbu protiv Barača zbog članka objavljenog u Nacionalu, 1. travnja 1998. godine, pod naslovom »Ekskluzivno: Ivić pašalić tajni je peti član Ortačkog ugovora: Ugovor je osmislio Miroslav Kutle da bi ortaci, bez ijedne uložene vlastite kune, zavladali Dubrovačkom bankom«. U tužbi se nadalje navodi kako je tuženi Neven Barač glavnom uredniku spomenutog tjednika Ivi Pukaniću, koji je sporni članak i napisao, dao neistinite izjave koje mogu naštetiti tužiteljevoj časti i ugledu, te da je time Pašaliću nanesena uvreda koji za naknadu štete potražuje 100.000 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Čeka li Flauder zastaru Glavaševe tužbe?</p>
<p>OSIJEK, 5. svibnja</p>
<p> - Suđenje na osječkom Općinskom sudu u kojem Osječko-baranjski župan Branimir Glavaš tuži novinara Gorana Flaudera nastavljeno je u petak, izvanraspravnim saslušanjem svjedoka, novinara tjednika Feral Tribune Drage Hedla. Svjedokinja Smiljka Tankosić ponovno se nije odazvala.</p>
<p>Svoj je nedolazak opravdala nemogućnošću da dođe, budući da trenutno živi u Ukrajini u Kijevu gdje joj suprug, Mirko Tankosić radi u Hrvatskom veleposlanstvu. Podsjetimo, Glavaš je tužio Flaudera zbog članka objavljenog 23. listopada 1996.godine u međuvremenu ugaslom listu Bumerang pod naslovom »Zašto policija skriva identitet Nikole Jamana koji je večer uoči pokušaja ubojstva Mirka Tankosića proveo u društvu Branimira Glavaša i Želimira Meštrovića?«.</p>
<p>Prije saslušanja svjedoka Hedla, u sudnici je došlo do »prepucavanja« odvjetnika. Najprije je Glavašev odvjetnik Dražen Matijević rekao kako nema smisla čekati saslušanje svjedokinje Tankosić, jer je ona već jednom saslušana u svibnju prošle godine. »Uostalom«, istaknuo je Matijević, »njeni nedolasci odgovaraju Flauderu jer se tako odugovlači suđenje, a apsolutna zastara ovoga slučaja nastupa u listopadu ove godine«. Ustvrdio je da je stoga svjedokinja Tankosić »Flauderova slamka spasa«.</p>
<p>Potom je Flauderov odvjetnik Davor Krtić upitao Glavaša ima li kod sebe oružje, jer je jedini koji na ulazu u sud nije pregledan. Matijević je ustvrdio kako je to »čista provokacija i klasični udarac ispod pojasa«. Krtić mu je uzvratio kako bi prava provokacija bila da zatraže pregled Glavaša, no oni samo traže njegov odgovor. No, sudac Ninoslav Ljubojević smirio je obje strane, te je pozvao svjedoka Hedla.</p>
<p>»Kada se dogodio napad na Tankosića bio sam na osječkom Gradskom radiju gdje sam od kolega čuo za taj događaj. Otišao sam k Smiljki Tankosić, koja je tada radila u Gradskoj banci, jer smo dobri prijatelji. Bila je vrlo uzrujana i gotovo u stanju šoka. Upitao sam je li Mirko živ. Drugih detalja razgovora ne mogu se sjetiti. Jedino što mi je rekla za Glavaša je to da ga je vidjela neposredno nakon atentata, te da je i on bio prilično uznemiren«, kazao je svjedok Hedl.</p>
<p> Također je dodao kako se ne može sjetiti da li mu je Smiljka ili neka druga osoba rekla da je riječ o tome da je Glavaš nagovorio Jamana da napadne Tankosića. No, kako je istaknuo, takva je priča kružila gradom. Poslije se susreo sa Flauderom, kojemu je prepričao svoj razgovor sa S. Tankosić. Hedl je također ustvrdio kako je pročitao sporni tekst, te da on ne odudara u pogledu informacija kojima je tada raspolagao. Matijević je na to kazao da je riječ o svjedokovu mišljenju, a ne o iznošenju činjenica.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Govorila da će se ubiti, pa skočila sa sedmog kata </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Iz svog stana sa sedmog kata zgrade u Aleji pomoraca 7, u petak se oko 10 sati bacila Danica I. (56). Na mjesto nesreće stigla je policija i hitna pomoć koja je samo mogla ustvrditi smrt.</p>
<p>Kako doznajemo od prve susjede Agate Španiček, nesretna je Danica I.a danima već govorila da će se baciti sa balkona. Također smo doznali od susjede kako se Danica prije otprilike pet godina već jednom pokušala ubiti, bacivši se u Savu, no, bila je spašena te je nakon toga bila na liječenju u psihijatrijskoj bolnici Jankomir, iz koje je otpuštena prije tri godine.</p>
<p>Prošle nedjelje nesretna žena je susjedi rekla kako joj nije dobro i kako će se baciti s balkona, nakon čega je susjeda Agata pozvala hitnu pomoć. </p>
<p>Međutim, kada je hitna pomoć stigla Danica I. je rekla kako se ne namjerava baciti, no, dobila je injekciju i unatoč što je susjeda Španiček molila da ju se ne ostavlja samu, hitna pomoć je otišla. Noć na ponedjeljak, Danica je provela kod susjede Agate, a od nje ju je ujutro odveo nećak. I njega je susjeda molila da Danicu ne ostavljaju samu. No budući da je i nećake uvjerila da joj je dobro, oni su je ostavili samu i otišli u Pokupsko. (Mladen Bokulić)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Porazbijao inventar u nekoliko kafića, pa tek potom uhićen</p>
<p>ZADAR, 5. svibnja</p>
<p> - Nakon što je prethodno porazbijao inventar u dva kafića, P. Z. (38) u četvrtak oko 22 sata upao je u prostorije zaštitarske firme »Zadar Security« u vlasništvu Rena Sinovčića, te je porazbijao izložna stakla i inventar.</p>
<p>Istog je dana oko 19 sati P. Z. s terase kafića »Kalelarga« u samom centru grada potjerao goste, te porazbijao inventar, nakon čega je isto učinio i u kafiću »Basket«, u sklopu košarkaške dvorane, koji je također u vlasništvu Jadre Lisice, koji je vlasnik i kafića »Kalelarga«. P. Z. je uhićen nešto iza 22 sata, te po informacijama iz PU zadarske još traje utvrđivanje motiva. (N.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ugušili novorođenče i bacili ga među stijene</p>
<p>DUBROVNIK, 5. svibnja</p>
<p> - Zbog sumnje da su počinili čedomorstvo, odnosno ubojstvo u petak su u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku privedeni supružnici J. B. (35) i I. B. (41) iz Lovorja, općina Slivno. </p>
<p>Kriminalističkom je obradom provedenom u četvrtak oko 11.30 sati, a nakon što su djelatnici Šeste policijske postaje Metković zaprimili anonimnu dojavu, utvrđeno da je 22. travnja ove godine J. B. u njihovoj kući, u mjestu Lovorje, uz pomoć supruga rodila žensko dijete. Nakon poroda dijete je potom ugušila i odnijela u brdo zvano Maslaćuša, oko 800 metara od kuće, gdje ga je bacila između stijena. </p>
<p> Pronađeno tijelo djeteta prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice Dubrovnik gdje će biti obavljena obdukcija.</p>
<p> Nakon provedene kriminalističke obrade protiv J. B. podnesena je kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela čedomorstva, a protiv njezina supruga I. B. zbog pomaganja u ubojstvu. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jarnjak i Miljavac trebali bi reći otkud je procurila informacija</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Zbog nedolaska šefa tajnih službi federacije Bosne i Hercegovine, Ivice Primorca, koji je svoj izostanak ispričao neodgodivim poslovnim obvezama, u petak je na zagrebačkom Općinskom sudu odgođena rasprava u postupku u kojem je Primorac tužio tužio odvjetnika Antu Nobila.</p>
<p>Nobilov branitelj, odvjetnik Rajko Minarić zatražio je na početku rasprave od suca Marjana Bertalaniča obustavu postupka, navevši kako tužitelj ničim nije dokumentirao svoj nedolazak na raspravu u petak.</p>
<p> No, sudac Bertalanič nije udovoljio Mlinarićevom zahtjevu, obvezavši pritom Primorčevu opunomoćenicu, odvjetnicu Željku Karlović da ispriča njegovu odsutnost u roku od osam dana.</p>
<p>Također, sudac Bertalanič obavijestio je odvjetnike kako je njegov zahtjev, upućen Predsjednikovom uredu, u kojem traži da se Ivan Jarnjak i Pavao Miljavac oslobode obveze čuvanja tajne, proslijeđen predstojniku UNS-a Tomislavu Karamarku, te ministru obrane Jozi Radošu. Tuženi Nobilo je, naime, predložio da sud zatraži kopije spornog pisma od Ureda za nacionalnu sigurnost i Ministarstva obrane, čime bi se otkrilo »odkud je informacija procurila u javnost, budući da UNS-ova kopija ima pogrešku, koja je nastala prilikom faksiranja«, naglasio je na kraju Nobilo.</p>
<p>Podsjećamo, Ivica Primorac je tužio odvjetnika Nobila, smatrajući da ga je Nobilo teško oklevetao u svom pismu koje je poslao 8. ravnja prošle godine MORH-u i UNS-u. U inkrimiranom pismu Nobilo je optužio Primorca da je izveo medijsku akciju uperenu protiv obrane generala Tihomira Blaškića, kao i da pripema konkretne akcije uperene protiv interesa obrane. Kako nadalje stoji u Primorčevoj tužbi, Nobilo je zatražio pružanje adekvatne zaštite obitelji generala Blaškića, jer bi Primorac vrlo lako mogao isplanirati i organizirati atentat na generala Blaškića. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Maloljetnici na računalu krivotvorili novčanice od 100 i 1000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 5. svibnja</p>
<p> - Početkom travnja ove godine, djelatnici osječkog Zavoda za platni promet prijavili su policiji da im je 3. travnja predana, kako sumnjaju, krivotvorena novčanica u apoenu od 1000 kuna. Utvrđeno je da je sporna novčanica potječe iz utrška trgovačkog i ugostiteljskog poduzeća »Frios« iz Osijeka.</p>
<p>Novčanica je poslana u Hrvatsku narodnu banku Zagreb na vještačenje, gdje je utvrđeno da se radi o krivotvorini, pa je policija provela detaljnu istragu. Sumnja je pala na pet šesnaestogodišnjaka i jednog petnaestogodišnjaka iz Osijeka (policija ne navodi njihove inicijale). Nakon što su osumnjičeni mladi krivotvoritelji privedeni, brzo su i priznali da su to počinili. Naime, utvrđeno je kako je jedan od šesnaestogodišnjaka na svom osobnom računalu, uz pomoć skenera izradio novčanice u apoenima od 100 i 1000 kuna. Nakon toga, krivotvoreni novac podijelio je prijateljima da bi ih što prije stavili u opticaj i došli do pravih novčanica.</p>
<p>Kako smo doznali u PU osječko-baranjskoj istraga je još uvijek u tijeku, budući da nije utvrđeno o koliko je krivotvorina riječ i je li u ovu »igru« bio umiješan i još netko. U međuvremenu pretraženi su domovi osumnjičenih, kojima su uz nalog oduzeta računala. Budući da se još uvijek ne zna točan broj lažnih novčanica, policija moli građane, posebice trgovce i ugostitelje da budu na oprezu, te ako primijete bilo kakvu sumnjivu novčanicu da se jave u najbližu policijsku postaju. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U četiri nesreće ozlijeđeno četvero djece</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Tijekom četvrtka na zagrebačkom području dogodile su se četiri prometne nesreće u kojima je teže ozlijeđeno četvero djece.</p>
<p>Prva nesreća dogodila se oko 12.30 sati u Magovčevoj ulici kod broja 62, kada je Nataša M. S. (41) neoprezno upravljajući svojim osobnim automobilom, ZG 3592 -D, naletjela na djevojčicu M. S. (9), koja je prelazila kolnik na pješačkom prijelazu. Djevojčica je zadobila teške tjelesne ozljede, te joj je liječnička pomoć pružena u Dječjoj bolnici u Klaićevoj.</p>
<p>Druga nesreća se dogodila oko 14 sati na raskrižju Seisselove i Podharskove ulice, kada je Neven P. (35) upravljajući automobilom registracije ZG 338-UI, neprilagođenom brzinom okrznuo osmogodišnju biciklisticu M. M., koja se neoprezno kretala kolnikom Seisselove. Djevojčica je zadobila teške tjelesne ozljede, te joj je pomoć pružena u klinici Rebro.</p>
<p>Treća prometna nesreća dogodila se oko 17 sati u Dubečkoj ulici u Sesvetama, kada je Dejan B. (18), zbog neprilagođene brzine teretnim automobilom, ZG 8187-G, naletio na djevojčicu L. K. (9), a koja je na rolama prelazila kolnik Dubečke ulice. Djevojčica je zadobila teške tjelesne ozljede, te joj je pomoć pružena na Rebru.</p>
<p>Četvrta prometna nesreća dogodila se pak oko 20.30 sati u Sigetu, kada je Nataša D. (32), neprilagodivši <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pogazila dječaka M. K. (12), koji je neoprezno pretrčavao kolnik u Ulici ing. Frouda. Liječnička pomoć dječaku je pružena u Dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Belje će se organizirati kao koncern</p>
<p>DARDA, 5. svibnja</p>
<p> - Na sjednici Nadzornog odbora Belja d.d. u petak raspravljalo se o programu sanacije i restrukturiranja ovog poduzeća koji je ponudila Uprava Belja. Nakon zatvorene sjednice, predsjednik Nadzornog odbora Željko Švedl pojasnio je novinarima vši da program ima dva dijela, prvi koji se kreće u okviru odobrenih 81 milijun kuna, te drugi o unutarnjem ustrojstvu Belja. </p>
<p>Razmatrajući ponuđeni program sanacije i restrukturiranja Nadzorni je odbor odlučio, kako je izvijestio Švedl, da se on globalno i uvjetno prihvaća, a Upravi je naložio da doradi dio o dinamici korištenja novca te da odgovori kakvi će biti učinci za Belje od Vladina ulaganja. Rok za doradu je 20 dana pa će se treća sjednica Nadzornog odbora održati krajem mjeseca. </p>
<p>Upozorivši kako, u okviru spomenutih sredstava od kojih je 22.4 milijuna kuna već isplaćeno, i nadalje ostaje pitanje neisplaćenih plaća, Švedl je napomenuo da je na sjednici bilo riječi i o unutarnjoj organizaciji Belja. »Nadzorni odbor prihvatio je da se Belje organizira kao koncern s profitnim centrima tipa dioničkih društava«, dodao je predsjednik Nadzornog odbora.</p>
<p>Govoreći o trenutačnom stanju u Belju, Švedl je zaključio kako zaposlenici rade, da nema nikakovih incidentnih situacija i aktivnosti koje bi upućivale na probleme. Na koncu Nadzorni odbor donio je i odluku o opozivu člana Uprave Ivice Završkog na čije je mjesto imenovam Ivan Guljaš. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sindikat turizma: 70 posto poslodavaca je potpuno nesposobno</p>
<p>Vlada je napravila svoje, pa ćemo kod eventualnih štrajkova prvo tražiti smjenu uprava, kaže Vesna Dejanović, predsjednica Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske/ Sve ćemo napraviti da ne dođe do štrajkova, ali nemamo nikakva moralnog prava odgovarati ljude od prekida rada ako u međuvremenu ne budu dobivali plaću/ Najkritičnija situacija je u turističkim poduzećima: Jadran Crikvenica, Turist Zadar, Dalma hoteli Split i dubrovačkim poduzećima Lopud, Maestral i Mlini/ Na jesen će se donijeti dugoročne mjere oporavka turizma </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - »Nadam se da ove sezone neće biti štrajkova u turističkim poduzećima, odnosno mi ćemo učiniti sve da do štrajkova ne dođe. Međutim, nemamo nikakva moralnog prava odgovarati ljude od prekida rada ako u međuvremenu ne budu dobivali plaću. Najgore što bi se moglo dogoditi jest da ljudi jednostavno prestanu raditi. To je najgora varijanta, koja izmiče kontroli organiziranog štrajka, i hrvatski se turizam još nije susreo s takvom vrstom prosvjeda«, izjavila je za Vjesnik Vesna Dejanović, predsjednica Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske.</p>
<p> Iako se i Vesna Dejanović slaže da su Vlada i posebice Ministarstvo turizma omogućili maksimalnu moguću potporu kako bi sezona prošla u redu, postoji mogućnost da se potencijalni štrajkaši, prije svega zbog nesposobnih uprava (poslodavaca), odmetnu u »samostalne - nekontrolirane strijelce«. Stoga će i Sindikat turizma najviše »pucati« po inertnim upravama turističkih poduzeća. »Vršiti ćemo pritisak na poslodavce, i mislim da neće biti štrajkova ako poslodavci odrade svoj dio posla. Nažalost, problem je u tome što je 70-ak posto poslodavaca potpuno nesposobno i ne znaju se ni okrenuti oko svoje osi«, tvrdi predsjednica turističkog sindikata dodajući da će pri eventualnoj najavi štrajka prvi zahtjev sindikata biti revizija poslovanja, preispitivanje odgovornosti nadzornih i upravnih odbora i njihova smjena. »To je prvo što tražimo, odnosno to je jedini način da se inertni i nesposobni direktori počnu buditi«.</p>
<p>Ove će se sezone izbjegavati i saniranje alarmantnih firmi novcem poreznih obveznika jer je , tvrdi Vesna Dejanović, Vlada donijela generalne mjere da spasi sezonu, i ne postoji moralno pravo i opravdanje da se ponovo, kao i prošle godine, na takav način iznuđuju novci. </p>
<p>Inače, zasad je najkritičnija situacija (najveća mogućnost za štrajk) u slijedećim turističkim poduzećima: Jadran Crikvenica, Turist Zadar, Dalma hoteli Split, dubrovačka poduzeća Lopud, Maestral i Mlini. Nadalje, doznajemo da će se nakon kratkoročnih mjera kojima će Vlada (ne ostvare se sulude i zlonamjerne najave o blokadi graničnih prijelaza) već u rujnu raspravljati o dugoročnim potezima koji bi turizam zauvijek izvele na pravi put.</p>
<p> Najavljeni jednodnevni stečajevi turističkih poduzeća već uznemiravaju turističke radnike, a dodatni bi se problem mogao izroditi i zbog nedostatka kvalitetnih stečajnih upravitelja. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Devizne rezerve HNB-a 2,8 milijarde dolara </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj veljače iznosile su 2,808 milijarde dolara, podatak je iz travanjskog Biltena HNB-a. Istodobno su devizne pričuve poslovnih banaka iznosile 1,661 milijardi dolara. Međunarodne su pričuve središnje banke krajem veljače bile za 217 milijuna dolara ili za 7,1 posto manje nego na kraju prošle godine. Devizne pak rezerve poslovnih banaka krajem veljače bile su za 52,8 milijuna dolara ili 3,3 posto veće nego koncem prošlogodišnjega prosinca. </p>
<p>Podaci o strukturi deviznih rezervi HNB-a pokazuju da se 184 milijuna USD odnose na specijalna prava vučenja, rezervnu poziciju u MMF-u 0,2 milijuna dolara te 2.623 milijuna USD na devize, u čemu na valute i depozite 2.185 milijuna dolara a obveznice i zadužnice nešto malo manje od 439 milijuna USD.</p>
<p> Međunarodne pričuve Republike Hrvatske, koje inače čine samo devizne rezerve HNB-a, iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu (Međunarodni monetarni fond, 1993) i uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica.</p>
<p> Devizne pak pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne rezerve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Neto dobit Podravke 70 posto manja, a grupe 51 posto veća </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Koprivnička je prehrambena industrija Podravka prošle godine ostvarila ukupan prihod od 2,49 milijardi kuna, što je 1,61 posto manje nego 1998. Neto dobit tvrtke u prošloj je godini iznosila 21 milijun kuna, što je gotovo 70 posto manje nego prethodne godine. Neto pak dobit grupe iz redovnoga poslovanja lani je porasla 51 posto, na 104 milijuna kuna, objavljeno je iz Podravke.</p>
<p>Poslovanje se grupe u prošloj godini, kao i prethodnih, odvijalo u vrlo složenim uvjetima, kažu u Podravci, a dalji nastavak rasta nelikvidnosti, uključujući i državne institucije, financiran je dodatnim kratkoročnim zaduživanjem. Navodeći brojne razloge i probleme u ukupnom gospodarstvu, u Podravci ističu kako su na konačne ukupne rezultate značajno utjecale ugrađene rezervacije u iznosu od 83 milijuna kuna (konsolidirano) za nastavak procesa restrukturiranja, usklađenje knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine subjekata grupe i smanjenje kapitala Mesne industrije Danica d.o.o., što je u konačnici rezultiralo ostvarenjem manje neto-dobiti nego 1998. godine.</p>
<p> Ukupna je prodaja lani iznosila 2,42 milijuna kuna (2,47 posto manje). Pritom su prihodi od prodaje u zemlji u odnosu na 1998. bili manji 2,75 posto (1,35 milijuna kuna), dok je na inozemnim tržištima ostvaren prihod od 1,07 milijuna kuna (2,12 posto manje).</p>
<p> Prošla je godina za Podravku bila godina nastavka i završetka velikih investicija. Tako je puštena u pogon nova tvornica lijekova u Koprivnici gdje je dovršena i nova tvornica vegete, uspješno je primijenjen integrirani poslovno informacijski sustav, započeta je i velikim dijelom završena tvornica vegete, juha i slastica u Poljskoj. Izgradnja novih proizvodnih pogona omogućit će u narednim godinama jeftiniju proizvodnju i veći profit, kažu u Podravci.</p>
<p> Proces restrukturiranja, prisutan već nekoliko godina, nastavljen je lani kao i ove godine, pojašnjavaju iz Podravke, a njegovi efekti postaju sve vidljiviji kroz smanjenje troškova poslovanja.</p>
<p> U sklopu tog procesa nastavljen je i proces fokusiranja proizvoda i tržišta te inovativni ciklus, pa je tako lani razvijeno ili inovirano čak 259 proizvoda.</p>
<p> Sredinom godine obavljeno je i dodatno ulaganje Europske banke za obnovu i razvoj, čime je temeljni kapital povećan za 78,9 milijuna kuna, a ta su sredstva korištena isključivo za financiranje strateških ulaganja. Navodeći i druge uspjehe koji su ostvareni u prošloj godini poslovodstvo ocjenjuje kako se postupno stvaraju uvjeti za budući izlazak »Podravke« na međunarodno tržište kapitala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U pulskoj luci otvorena slobodna zona </p>
<p>PULA, 5. svibnja</p>
<p> - Povjerenstvo za slobodne zone, vođeno pomoćnikom ministra gospodarstva Josipom Kardunom, boravilo je u petak u Puli gdje je obavilo pregled i utvrdilo kako je dokumentacija potpuna i odgovara standardima Ministarstva gospodarstva. Time je zapravo dana suglasnost za otvaranje i početak rada slobodne zone u pulskoj luci. </p>
<p> Nakon pregleda i utvrđivanja uvjeta rada Kardun je istaknuo da je tako Luka Pula, kao posljednja Lučka uprava izuzme li se Split, stvorila i ozakonila uvjete za rad inozemnim i domaćim poduzećima pod posebnim i povoljnim uvjetima u slobodnoj lučkoj zoni. Uvjete za takav rad u pulskoj slobodnoj zoni već su osigurali pogoni »Benettona«, brodogradilište »Heliyachts« i poduzeće za montažu talijanskih bicikala, koji već djeluju u toj slobodnoj zoni gdje su trenutačno ukupno zaposlena 423 zaposlenika. Razvojem slobodne zone, kako se čulo, broj zaposlenika mogao bi znatno porasti. </p>
<p> »Ovom je odlukom formaliziran sustav koji je već počeo funkcionirati u slobodnoj zoni u Luci Pula, u kojoj već postoje proizvodni pogoni koji isključivo proizvode za izvoz i upravo oni mogu biti generator razvoja privrede u Puli i cijeloj Istarskoj županiji«, kazao je Kardun. Posebno se osvrnuo na prednosti koje slobodne zone nude inozemnim ulagačima. Naime, inozemni ulagač ili mješovito poduzeće koje djeluje na tom prostoru ne mora biti registrirano kao hrvatsko trgovačko društvo, već može djelovati kao inozemno društvo, nije u sustavu PDV-a s obzirom na to da uvozi repromaterijal koji prerađuje za ponovni izvoz. Pogodnost je to koja znatno pojeftinjuje investiciju, zaključio je Kardun koji će u subotu sa suradnicima biti nazočan i svečanom otvaranju brodogradilišta za gradnju i popravak jahti »Heliyachts«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Soros: Američke su burze u stanju opadanja </p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 5. svibnja</p>
<p> - Svjetski poznati financijski mešetar George Soros upozorio je u četvrtak kako nedavni pad vrijednosti američkih dionica sugerira da se burzovno tržište SAD već nalazi u stanju opadanja.</p>
<p> Soros, koji je stekao bogatstvo špekulirajući fluktuacijama tečajeva, također je kritizirao Europsku središnju banku jer nije intervenirala na deviznim tržištima kako bi ojačala euro, koji je pao na rekordno nisku razinu u odnosu na dolar.</p>
<p> »Mi smo vjerojatno u 'bear marketu' (u kojem se špekulira da će tržište dugoročnije opadati), samo toga još nismo svjesni. Mislimo da se svatko za sebe treba prikladno postaviti«, rekao je Soros skupini američkih novinara u Londonu. On je ipak ponudio nadu promućurnim ulagačima rekavši da je, i unatoč ukupnom padu vrijednosti dionica, moguće ostvariti dobit. </p>
<p> »U svakom 'bear' tržištu... imate 'struje' koje idu protiv tržišta. Zaradio sam prilično novaca... na 'bear' tržištima, u posebnim područjima«, kazao je Soros. Također je sugerirao da bi američka ekonomija mogla biti u opasnosti jer mnogi brokeri i trgovci jednostavno nisu dovoljno stari kako bi se sjećali teških financijskih padova i dugih razdoblja recesije. »Tržištima danas dominiraju puno mlađi ljudi, koji nisu iskusili 'bear' tržište«, dodao je.</p>
<p> Europsku je središnju banku pozvao da odmah intervenira i ojača euro. »Osjećam veliko odbijanje monetarnih vlasti da interveniraju na tržištu i ne slažem se s tim«, rekao je Soros. U četvrtak je euro potonuo na najnižu razinu od svoga uvođenja - 0,8845 USD. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Šibenski Poliplast bez sirovina za proizvodnju</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Šibenski proizvođač plastičnih proizvoda Poliplast nalazi se pred ozbiljnim poslovnim poteškoćama, jer nema dovoljno vlastitih sredstava za nabavku sirovine za proizvodnju, a poslovne banke više ga ne žele kreditno pratiti.</p>
<p> »Ove smo godine planirali 20 posto više prihode nego lani, ali prva četiri mjeseca poslovanja nisu poduprla naša očekivanja, budući da ne možemo nabaviti obrtna sredstva«, rekao je predsjednik Uprave Poliplasta Ivan Nimac uoči glavne skupštine dioničara. Upitno je i daljnje uredno podmirivanje poreza i doprinosa na plaće, jer tvrtka loše posluje.</p>
<p> Lani je ostvaren gubitak od približno sedam milijuna kuna, pa iako je bio za 1,1 milijun kuna niži nego godinu ranije, nastavlja se trend višegodišnjeg lošeg poslovanja. Ukupni je prihod istodobno dosegnuo 40 milijuna kuna, pri čemu je izvozom, ponajviše na talijansko tržište, ostvareno dva milijuna njemačkih maraka.</p>
<p> U pogonu za proizvodnju PP i HDP ambalaže, godišnjeg kapaciteta tisuću tona, predviđa se ove godine provesti restrukturiranje. Za modernizaciju i automatizaciju proizvodnje bit će potrebno pribaviti 1,6 milijuna maraka kredita. Dio neprofitabilne proizvodnje, koja zahtjeva velik udio rada, poput šivanja, vjerojatno će se morati izdvojiti iz Poliplasta i organizirati kao vanjske usluge. »To je jedini način da ta radna jedinica ponovno počne profitabilno poslovati«, rekao je Nimac.</p>
<p> Druga radna jedinica, za proizvodnju LDP ambalaže, s godišnjom proizvodnjom od 1,5 tisuća tona, posluje uspješno. Poliplast zapošljava 220 radnika, a po Nimčevim riječima, trebat će smanjiti njihov broj za 30-tak, uglavnom slanjem u starosnu mirovinu.</p>
<p> Na glavnoj skupštini promijenit će se sastav Nadzornog odbora, sukladno nedavno izmijenjenoj vlasničkoj strukturi zbog prijenosa dionica tvrtke iz vlasništva PIF-ova Hrvatskom fondu za privatizaciju. Fond sada posjeduje više od 70 posto dionica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Arhiv HIS-a od ponedjeljka otvoren odvjetnicima haaških optuženika </p>
<p>Granić: Vlada će pomno razmotriti prijedloge predsjednika Mesića da se njemu dodijeljena rezidencija daruje Sveučilištu u Zagrebu i da se prigodom dolaska stranih delegacija vijenci više ne polažu na Oltar domovine, već ispred Meštrovićeve skulpture »Povijest Hrvata« kod zgrade Rektorata</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Već od ponedjeljka odvjetnici hrvatskih optuženika u Haagu moći će dogovoriti pristup dokumentaciji HIS-a pod istim uvjetima pod kojima to mogu učiniti i istražitelji, odnosno tužiteljstvo Haaškog suda. Rekao je to nakon sjednice Vlade u petak dr. Goran Granić, zamjenik premijera i predsjednik Savjeta za suradnju s međunarodnim sudovima u Haagu.</p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao je da je »upozorio gospodina Nobila na čudan način komuniciranja posredstvom medija«.</p>
<p> »Čim smo u medijima vidjeli da postoji problem, održali smo sjednicu Savjeta i odlučeno je da odvjetnici mogu dobiti sve što je u arhivu HIS-a na jednak način kao i istražitelji Haaškog suda«, kazao je Granić i dodao: »Problem je više medijski nego stvarni, ali je činjenica da su dosad postojale određene tehničke prepreke da se pristupi arhivu HIS-a. Naime, to je nemoguće učiniti u prostorijama HIS-a već treba pronaći poseban prostor. Zatim, nije bilo dovoljno ljudi koji znaju proceduru postupanja s vrlo osjetljivim dokumentima (...) Sada je dogovorena procedura za sve korisnike koji bi pristupili arhivu, koja uključuje specificiranje zahtjeva, uvid te na kraju kopiranje određenih dokumenata i materijala za korisnika. Svi zainteresirani će od ponedjeljka, u suradnji s ravnateljem HIS-a u ostavci Ozrenom Žunecom, moći definirati način i brzinu pristupa arhivu«.</p>
<p>Očito je kako je potrebno da se svi dokumenti objedine, naglasio je zamjenik premijera. Načelno je razrađena ideja za uspostavu posebnog dokumentacijskog centra koji bi objedinio sve dokumente vezane uz rat, žrtve... To bi se trebalo odraditi u dvije faze. </p>
<p>»Prvo je rješavanje problema na razini upravljanja dokumentacijom, a u drugom koraku pronašao bi se prostor za smještaj dokumentacije. Pod okriljem tog centra okupili bi se dokumenti MUP-a, MORH-a, HIS-a te predsjednika države«, objasnio je vicepremijer.</p>
<p>Upitan je i za komentar prijedloga predsjednika Stjepana Mesića da se njemu dodijeljena rezidencija daruje Sveučilištu u Zagrebu za sveučilišni klub ili neke druge potrebe, te da se prigodom dolaska stranih delegacija vijenci više ne polažu na Oltar domovine već ispred Meštrovićeve skulpture »Povijest Hrvata« pred zgradom Rektorata. Dr. Granić je istaknuo da će »Vlada pomno razmotriti te dvije inicijative. Uistinu bi bilo prerano da sada ocjenjujem nešto o čemu Vlada tek treba raspravljati«. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Državnim udarom prijete oni koji su ogrezli u kriminalu, tvrdi IDS</p>
<p>PULA, 5. svibnja</p>
<p> - IDS je zabrinut zbog najava o državnim udarima, blokadama granica i sličnih aktivnosti pojedinaca i udruga koji, koristeći teško stanje u pojedinim socijalnim strukturama, žele dovesti Hrvatsku u kaos, stoji u priopćenju s konstituirajuće sjednice predsjedništva IDS-a održane u Puli pod predsjedanjem Ivana Jakovčića. </p>
<p>Te ideje dolaze iz onih krugova i od onih pojedinaca koji su u prošlih deset godina bili dijelom vladajućih struktura koje su ogrezle u kriminalu, nezakonitim povlasticama i koje su odgovorne za sadašnje stanje u Hrvatskoj, tvrde u IDS-u. Prijetnje su pogotovu opasne sada kada je očito da se turistička djelatnost oporavlja nakon višegodišnje krize i kada je pred nama uspješna turistička sezona, dodaje se u priopćenju. </p>
<p>Konstituirajuća sjednica Predsjedništva IDS održana je nakon nedavne izborne sjednice stranke održane u Umagu, kada su za potpredsjednike i u Predsjedništvo izabrani novi stranački aktivisti. U istom priopćenju, koje je potpisao glavni tajnik IDS-a Valter Drandić, navodi se da će vodeća stranka u Istri poduprijeti Vladu i druge državne institucije u poduzimanju potrebnih zakonskih mjera, uslijede li najavljene nasilničke prijetnje. </p>
<p>Na sjednici se raspravljalo i o gospodarskoj i socijalnoj situaciji u zemlji, za koju je rečeno da je izuzetno teška. Tome pridonosi porast nezaposlenosti i val stečajeva, a prema ocjeni čelnika IDS-a, to je posljedica katastrofalne gospodarske politike HDZ-a, čiji rezultati tek sada izlaze na vidjelo. Podržane su aktivnosti Vlade u kojima sudjeluje i IDS, a tiču se poticanja stranih ulaganja, razvoja turizma i obrtništva. </p>
<p>Razmotrena je i kadrovska politika Vlade, posebno u dijelu koji se tiče preraspodjele ključnih funkcija u Istri. Prema ocjeni Predsjedništva IDS-a, promjene su nužne u većem dijelu državnih institucija gdje su imenovanja obavljena prema stranačkom ključu. Kadrovska rješenja, kaže se, ipak treba tražiti u pojedinim institucijama slijedom racionalizacije državne uprave, a i zato što u takvim institucijama postoje stručni kadrovi koji se dosad nisu mogli iskazati. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HDZ se oštro protivi bilo kakvoj opstrukciji turističke sezone</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Vrlo žestoko protivimo se bilo kakvoj opstrukciji turističke sezone, ali razumijemo probleme stradalnika Domovinskog rata, jer Vlada ne ispunjava svoje zakonske obveze«, rekla je u petak na konferenciji za novinare nakon prve konstituirajuće sjednice Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Jadranka Kosor. Novi predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je dodao da HDZ neće prihvatiti antidemokratski instrumentarij za rješavanje problema. </p>
<p>Na upit novinara hoće li zbog svih afera koje su se pojavile u javnosti dr. Ivić Pašalić dati ostavku na mjesto potpredsjednika Sabora, Sanader je rekao da se to, koliko je njemu poznato, neće dogoditi. Komentirajući zbivanja u Zakladi Hrvatskog državnog zavjeta, on je istaknuo da je Pašalić član Središnjeg odbora HDZ-a po položaju, kao ravnatelj Zaklade. Također je najavio da će Predsjedništvo tražiti izvješće o dosadašnjem radu Zaklade. </p>
<p>Novinare je zanimalo hoće li Jadranka Kosor ostati na čelu Zajednice žena HDZ-a »Katarina Zrinska«. Sanader je odgovorio da je izborna skupština Zajednice tek sljedeće godine te da mu nije poznato da bi Kosor na tom mjestu, mimo izbora, trebala naslijediti Ljerka Mintas-Hodak. Odgovarajući na upit kako će surađivati s Majom Freundlich, koja za razliku od njega ne želi otvorenost prema Europi, on je kazao da prihvaćena Programska deklaracija stranke na 5. općem saboru govori da će svi članovi HDZ-a podržavati proeuropsku politiku stranke. </p>
<p>Najavio je otvorenost HDZ-a za suradnju s drugim strankama, dodavši da nema na umu ni jednu od konkretnih stranaka, »nego je riječ o novome putu HDZ-a u kojem više neće biti samodopadnosti i samodostatnosti kao do sada«. Kosor je dodala da će HDZ biti konstruktivna, a ne cendrava i cmizdrava oporba u Saboru. Već na sljedećoj sjednici Predsjedništva imenovat će se glasnogovornik stranke, a na Središnjem odboru koji će se održati ubrzo izabrat će se i glavni tajnik HDZ-a. Sanader je rekao da je Joso Škara, sadašnji tajnik, dobro obavio svoj dosadašnji posao. </p>
<p>Inače, HDZ će u Saboru ustrojiti radne skupine za pojedina pitanja, što ne znači da će to biti vlada u sjeni, nego da će svaki od HDZ-ova zastupnika raspravljati i govoriti o onome što najbolje poznaje. Komentirajući prvih 100 dana Vlade, Ivan Šuker je rekao da se pokazuje kako Vlada nema jasnu strategiju gospodarskoga razvitka Hrvatske. </p>
<p>Oltar domovine treba ostati mjesto za odavanje počasti </p>
<p>»Nije dobro da se sa svakom promjenom vlasti mijenjaju grb, himna, zastava i druge državne insignije. Nisam čuo za inicijativu predsjednika Republike Stipe Mesića da se ubuduće umjesto na Oltaru domovine na Medvedgradu, počast poginulima odaje pred Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu«, rekao je Ivo Sanader. No, dodao je, HDZ je za to da Oltar domovine i dalje ostane mjesto odavanja počasti. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Liović poziva na stvaranje kaosa, tvrde riječki ASH, IDS i HSS </p>
<p>RIJEKA, 5. svibnja</p>
<p> - Čelnici riječkih ogranaka Istarskoga demokratskog sabora, Akcije socijaldemokrata i Hrvatske seljačke stranke ocijenili su u petak da je najava predsjednika Hvidre Marinka Liovića o mogućim blokadama cesta tijekom turističke sezone »otvoreni poziv na stvaranje kaosa, ali također i na podrivanje gospodarskog sustava«. »Liović svojim najavama unosi nemir i strah među hrvatske građane, a posebice među one koji još uvijek osjećaju posljedice ratnih trauma«, naglasili su čelnici triju stranka na zajedničkoj konferenciji za novinare u Rijeci.</p>
<p>Oni su upozorili na to da Liovićeve prijetnje ponajviše štete hrvatskome turizmu jer, kazali su, inozemni turisti će dobro promisliti isplati li im se putovati u zemlju u kojoj im se prijeti, a postoji i sumnja da će neki nezadovoljnici blokirati granicu ili prouzročiti državni udar. Zbog svega toga smatramo da u Liovićevim izjavama ima elemenata za pokretanje kaznenoga postupka. Međutim, odluku o tome trebaju donijeti nadležna državna tijela, zaključio je predsjednik riječkoga ASH Damir Konestra. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Šibenska Hvidra: Nismo za barikade, već za mirne prosvjede </p>
<p>ŠIBENIK, 5. svibnja</p>
<p> - Nismo za nikakve barikade na cestama, ali jesmo za mirne prosvjede kad se organiziraju zbog toga da se upozori na nepoštivanje zakona o pravima braniteljam, rekao je na konferenciji za novinare Josip Periša, predsjednik Zajednice udruga Hvidre šibensko-kninske županije, koja je sazvana da bi se prokomentirao istup čelnika Hvidre Marinka Liovića.</p>
<p>»Hoćemo li 10. svibnja ići u Split i pridružiti se prosvjedu Hvidre, to još ne znamo, jer mi nije poznato koji je razlog sazivanju prosvjeda«, rekao je Periša. On je podsjetio na zaključke njihove Skupštine od prije dva mjeseca, prema kojem će se u Kninu krajem svibnja održati mirni prosvjed. Povod mu je teško stanje u kojem je 150 kninskih invalida, a na istom području živi i 120 invalida HVO-a čije interese također zastupaju. Od Predsjednika Stipe Mesića, premijera Ivice Račana i Sabora tražit ćemo da se očituju o našim zahtjevima za poštivanjem Zakona o braniteljima, a ne odgovore li do kraja mjeseca na naše upite ili odgovore negativno, u Kninu ćemo prirediti mirni prosvjed, rekao je Periša. </p>
<p>Periša je govorio i o »neodrživoj politici vlasti prema povratku Srba«. »Tek kad se riješe problemi stradalnika Domovinskog rata, tek onda se može govoriti o povratku Srba«, rekao je Periša, dodajući da se ne slažu s nekim izjavama ministra Jakovčića o autonomiji Istre i izjavama premijera Račana nakon skupa u Gospiću. »Premijeru Račanu poručujemo da mi nismo šačice ekstremista, nego oni koji su zaslužni za pobjedu u ratu i stvaranje hrvatske države. Protivimo se izručenju hrvatskih generala Haagu, a od političara tražimo da budu odmjereniji prema nama i našim zahtjevima«, rekao je. Periša je podsjetio i na stav Skupštine Hvidre od prije dva mjeseca da se zatraži ostavka Liovića, o čemu se nije raspravljalo. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ministarstvo financija duguje školstvu 117 milijuna kuna! </p>
<p>Predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić tvrdi da su premijer Račan i ministar Strugar grubo obmanuli javnost izjavama da će ove godine školstvo dobiti više proračunskog novca / U sindikatu strahuju da će se nastojati uštedjeti povećanjem nastavničke norme, što vodi otpuštanju zaposlenika </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Savez školskih sindikata očekuje od ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara da na prvoj sljedećoj sjednici Vlade svoj ostanak na mjestu ministra uvjetuje podmirenjem većeg dijela duga koje Ministarstvo financija ima prema školama, rekao je u petak za Vjesnik predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić. </p>
<p>Riječ je o dugu od 37,5 milijuna kuna za nepodmirene putne troškove od ožujka do svibnja te o 79,5 milijuna kuna koliko se duguje osnovnim i srednjim školama za tekuće materijalne troškove od veljače do svibnja. Koliko ti dugovi opterećuju školstvo i dovode ga na rub kaosa, Stipić ilustrira podatkom prema kojem je nova Vlada od stare naslijedila dug od 74, 5 milijuna kuna prema školstvu. Od preuzimanja mandata, Račanova Vlada ne samo što taj dug nije podmirila, nego ga je uvećala za 42,6 milijuna kuna, tako da Ministarstvo financija trenutačno osnovnim i srednjim školama duguje oko 117,1 milijun kuna.</p>
<p>U Savezu školskih sindikata tvrde da Strugar nije ništa učinio kako bi zaštitio školstvo. Štoviše ocjenjuju da su on i premijer Ivica Račan grubo obmanuli javnost izjavama da će ove godine školstvo dobiti više proračunskog novca. »Prvih 100 dana nove vlasti prosvjetari će zapamtiti jedino po udvostručenim dugovima prema školama i uposlenicima, kakve hrvatsko školstvo ne pamti«, dodaje Stipić.</p>
<p>Stanje se pokušava olakšati redukcijom materijalnih troškova, odnosno ukidanjem mjesečnog paušala od 2.500 kuna za škole, potom smanjenjem troškova za rasvjetu i grijanje za deset te putnih troškova za 20 posto. »No to neće bitno olakšati situaciju, jer je riječ o zanemarivim iznosima«, drži Stipić i dodaje da se ukidanjem paušala od 2.500 kuna na mjesec može uštedjeti samo neznatna tri milijuna kuna </p>
<p>Uzmemo li u obzir da na materijalne troškove ionako otpada samo 15 posto proračunskog novca te da je za njih ove godine predviđeno oko 200 milijuna manje nego lani, u tom sindikatu pitaju kako i do kada škole mogu funkcionirati u takvim uvjetima. Od ministra Strugara nema odgovora, tvrdi Stipić. Napominje da je Sindikat ministru uputio četiri službena zahtjeva za razgovor, »ali se on nije udostojao odgovoriti ni na jedan«. »Kako se stvarna ušteda može ostvariti samo daljnjim smanjenjem plaća prosvjetara, na što nitko neće pristati, strahujemo da će se nastojati uštedjeti povećanjem nastavničke norme. A svako povećanje norme vodi tehnološkom višku i otpuštanju zaposlenika«, naglašava Stipić i izražava strah da su najavljene izmjene zakona o osnovnom i srednjem školstvu istodobno i najava »proguravanja« većih normi na mala vrata.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jurić: Sindikat nema legitimno pravo organizirati masovne javne prosvjede!</p>
<p>Kako SSSH ocjenjuje prvih 100 dana rada Vlade, pitali smo Davora Jurića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. </p>
<p>- Kao najveća sindikalna središnjica, smatramo da vanjskopolitička aktivnost Vlade zaslužuje odličnu ocjenu, jer je image Hrvatske u svijetu promijenjen gotovo 100 posto nabolje, što vidimo i iz naše međunarodne sindikalne suradnje. Iako znamo da je gospodarstvo u potpunu rasulu, a bruto domaći proizvod nije rastao već godinama, Vlada bi brže trebala rješavati gospodarsko-socijalno stanje. Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije još nije ugledao svjetlo dana, a dosta je vremena izgubljeno u nesuglasicama između šestorice. Neće biti socijalnog mira samo potpisom na papiru, dok se ne riješi pitanje rada bez plaća i isplate zarađenih plaća. </p>
<p>• Neki vam zamjeraju da samo podsjećate Vladu na predizborna obećanja zbog Ugovora za pravednu Hrvatsku kojeg ste potpisali sa šestoricom?</p>
<p>- Tim ugovorom nismo dali bianco potporu Vladi, jer ćemo pozorno pratiti kako Vlada gradi socijalni dijalog i kako rješava odredbe ugovora. Prvi smo rekli da ne damo Vladi 100 dana mira. Ipak, sindikalni čelnici previše govore o Vladi, zaboravljajući pritom da su poslodavci jednako, a u nekim slučajevima i više, odgovorni za sadašnji socijalni položaj radnika. Pohvalna je uspostava Gospodarsko-socijalnog vijeća kao tripartitnog tijela, čime su pokrenuti važni procesi u poboljšanju položaja radnika. Na primjer, izmjenama Zakona o radu učvrstit će se socijalni položaj radnika, jer će im se omogućiti štrajk kad poslodavci ne budu isplaćivali plaće. </p>
<p>• Predsjednik URSH-a Boris Kunst kazao je da SSSH ima otupljenu oštricu prema izvršnoj vlasti upravo zbog Ugovora za pravednu Hrvatsku?</p>
<p>- Taj ugovor nema veze s oštrinom ili tupošću. Ja želim biti razuman i odgovoran čovjek, koji nema političkih prijatelja. Potpisali smo ugovor jer želimo napredak za čitavu državu. To obvezuje Vladu da ispunjava odredbe, jer će o tome ovisiti i naše ponašanje prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Naša oštrica nije otupjela, niti je samo na tragu upozorenja. Mi moramo razmišljati o dobrobiti čitave zemlje. Kunst stalno proziva SSSH, jer mu je to opsesija. Dakle, nije istina da samo podsjećamo Vladu, jer SSSH organizira industrijske akcije, što ćemo činiti i dalje. Sjetite se Vupika, Belja, Vrbovca ... </p>
<p>• Hoće li i SSSH organizirati masovne prosvjede, kao što su najavili Kunst i njegov URSH?</p>
<p>- Sindikat nema legitimno pravo organizirati masovne javne prosvjede, jer to zalazi u sferu demokracije. Mi ćemo, kada to bude potrebno, organizirati provođenje industrijskih akcija u sklopu sindikalne borbe, s raznim oblicima pritisaka, a najžešći je štrajk. SSSH je deset puta veći od URSH-a i deset puta odgovorniji, pa mi ne pada na pamet nikoga pozivati na masovne prosvjede. </p>
<p>• Kako ocjenjujete maksimirske proslave Praznika rada i promidžbe stranaka koje, očito, nisu poslušale sindikalne apele?</p>
<p>- Moj je osjećaj da je Praznik rada oduzet radnicima. Kao što je to u Italiji učinio Papa, tako su ovdje premijer i Predsjednik to shvatili kao dan koji treba dodatno politizirati, u čemu su im pomogli i mediji. Stranke imaju pravo na svoju promidžbu na javnom dobru kao što je Maksimir. Ipak, ističem da je osim SDP-a, promidžbene materijale dijelili su i DC, LS, HDZ, a ASH i Degen su imali najduži štand u Maksimiru. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pirotehničari koji rade na razminiranju dobivaju status hrvatskih branitelja? </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić primio je u petak predstavnike Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja, obitelji stradalih na tim poslovima, ranjenih pirotehničara koji su prosvjedovali u petak ispred zgrade Vlade, te je obećao rješavanje prava stradalih hrvatskih pirotehničara u roku 30 dana. </p>
<p>Naime, Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja organizirao je prosvjedni skup na Markovu trgu u petak, na treću obljetnicu pogibije pirotehničara Zdenka Franjičevića, a od 9 do 10 sati pirotehničari na poslovima razminiranja diljem Hrvatske obustavili su rad u znak upozorenja. Razlozi su rješavanje njihova zahtjeva za priznavanje prava hrvatskih branitelja i pirotehničarima koji stradaju na svom poslu, jer se njihova stradavanja sada vode kao povrede na radu. </p>
<p> »Upoznali smo zamjenika premijera sa zaključkom sjednice Hrvatskog državnog sabora iz lipnja 1998., koji nalaže provedbu članka 18. Zakona o razminiranju. Rekli smo da je prošlo previše vremena, a stradali nisu ostvarili svoja prava. Zamjenik premijera nam je obećao da će Vlada za 30 dana riješiti prijedlog tumačenja članka 18. Vladin ured za zakonodavstvo kontaktirat će pritom ministarstva branitelja, unutarnjih poslova, obrane i druga«, kazao je predsjednik Sindikata Antun Vincetić nakon razgovora. </p>
<p>Podsjetimo, pirotehničari traže autentično tumačenje i provođenje članka 18. iz Zakona o razminiranju, po kojem bi prava hrvatskih branitelja stekli svi koji su do lipnja 1998. stradali na poslovima razminiranja, na što obvezuje i spomenuti saborski zaključak. Međutim, taj je članak izmjenama Zakona o razminiranju prestao važiti, a spor je nastao jer u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja stoji da je rat završio 30. lipnja 1996. i da su branitelji osobe koje su u ratu sudjelovale do tog datuma. Pirotehničari koji su nakon tog datuma stradali, nemaju nikakvih prava.</p>
<p>Inače, Granićevi sugovornici, među kojima su bili i predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje, izrazili su zadovoljstvo što je zamjenik premijera »očito proučio i detaljno se upoznao s problemima razminiranja«. </p>
<p>Stručni savjetnik Sindikata Ilija Rkman kazao je da bi se prijedlog novog zakona o razminiranju mogao na saborskim klupama naći u drugoj polovici lipnja. Najavio je da će u tom zakonu pirotehničari tražiti vraćanje članka 18., priznavanje profesije pirotehničar, vraćanje beneficiranog radnog staža (godina za godinu) i uvrštavanje poslova humanitarnog razminiranja kao borbene zadaće.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dvojba Hrvata doseljenih iz BiH: Ostati u Hrvatskoj ili tražiti papire za treće zemlje </p>
<p>KNIN, 5. svibnja</p>
<p> - Problemi Hrvata doseljenih iz Bosne i Hercegovine iz dana u dan su sve veći. Iako su svjesni nezavidnoga gospodarskog stanja u kojem je Hrvatska, oko 10.000 Hrvata koliko ih se doselilo na područje Knina, sve glasnije upozorava javnost na svoj neriješen status i na stambene probleme. S obzirom na to da se najavljuje povratak oko 16.000 Srba na šire kninsko područje, doseljeni Hrvati koji žive u njihovim kućama sve su nesigurniji. </p>
<p>Drago Janković sa suprugom i troje male djece napustio je rodni Travnik i naselio se u Knin. »Živimo od 1.600 kuna socijalne pomoći i nešto doplatka, a kako bi smo dobili veći doplatak, odlučili smo se na četvrto dijete«, kaže on i dodaje da već mjesecima ne dobivaju humanitarnu pomoć. Ipak, odlučan je da ostane u Hrvatskoj. </p>
<p>»U Bosnu se ne želimo vratiti. Kuću su nam zapalili susjedi Muslimani, a i da je čitava, ne bih mogao tamo živjeti. Tko me može natjerati da se vratim? Nitko. Ne želim živjeti s onima s kojima ne mogu lijepo živjeti«, ističe. No, osvrćući se na svoj sadašnji status pita: »Tko smo mi danas? Izbjeglice? Useljenici? Nešto treće? Podsjećam predsjednika Stipu Mesića na obećanje koje je nama invalidima dao još 1993. u lječilištu Krvavice. Tada nam je rekao da ćemo mi Hrvati iz BiH imati ista prava kao i branitelji iz Hrvatske. Ja sam 60-postotni invalid i ne mogu se seljakati. Želim živjeti ovdje«, naglašava Janković, što potvrđuje i njegova supruga Dragica.</p>
<p>Za razliku od Jankovićevih, Marko Džilo kaže da njegov sin s obitelji želi otići u tzv. treće zemlje. »Iako mi je sin stopostotni invalid i ima socijalnu skrb, zbog djece želi otići van«, pojašnjava Džilo. U zadnje vrijeme sve više doseljenih Hrvata traži papire za prekooceanske zemlje. Potvrđuje nam to i Džilo, navodeći kao razlog sve veću nesigurnost. Isto misli i njegov susjed Petar Brečić, rodom iz Bugojna. On se sa suprugom, kćeri, sinom i njegovom obitelji uselio u srpsku kuću koju je uredio svojom ušteđevinom, a sada bi se trebao iseliti.</p>
<p>»Ja i žena zajedno imamo 68 godina radnog staža, a sad živimo od socijale. Vjerovao sam da će hrvatska država više brinuti o nama. Ali, prevareni smo. Znam da je gospodarstvo u kolapsu, ali nas boli što se i ono malo radnih mjesta koja se otvaraju daju onima koji žive u Splitu, Kijevu, Šibeniku, Zadru...., a na nas se zaboravlja. Zašto nitko neće riješiti naš status? Vrijeme je da tražimo zemlja u kojoj ćemo moći raditi i normalno živjeti«, tugaljivo će Brečić. </p>
<p>Ivica Barišić, rodom iz Zenice, priča nam da je oko 5.000 maraka, zarađenih na crno u Njemačkoj kao izbjeglica, utrošio u kuću u kojoj privremeno živim. »Kako da je sad napustim? Znam da moram, jer je privatno vlasništvo svetinja. Ali, gdje ćemo mi«, pita Barišić, dodajući da je iz Njemačke mogao otići u zemlju u koju je htio, a on je izabrao Hrvatsku. »Kud sad sa ženom, dvoje djece i starom majkom? Otac mi je u Kninu umro«, naglašava Barišić, koji kao i ostali doseljeni Hrvati čeka da se njihovi problemi počnu rješavati. U suprotnom, krenut će u potragu za formularima i otići preko »velike bare« za kruhom.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sljedeće godine popis stanovništva, pokusni popis u lipnju ove godine </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je u petak utvrdila da će se popis stanovništva, kućanstva i stanova provesti sljedeće, 2001. godine, a pokusni popis u lipnju ove godine. Vlada je prihvatila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi kojemu je svrha ukloniti posljedice rata u područjima zahvaćenim ratnim djelovanjima, stvoriti uvjete za brži povratak prijeratnog pučanstva, te potaknuti demografski i gospodarski oporavak i razvoj tih područja. Donesena je odluka o prodaji dionica Hotelskog centra Lav d.d. Split iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pod posebnim uvjetima. Usvojen je prijedlog za isplatu naknade zbog smrti odvjetnice Hajre Prohić, stradale u sudnici Općinskoga suda u Zagrebu. Vlada je prihvatila prijedlog o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj kojim će se financirati projekt tehničke pomoći pri stečajnom postupku, priopćeno je iz Vlade.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada o promjenama Ustavnog zakona o pravima manjina </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Poslije 23. svibnja kad bi hrvatski i mađarski premijer u Budimpešti trebali potpisati Sporazum o ukidanju viza, hrvatski i mađarski državljani moći će prelaziti zajedničku granicu samo uz predočenje osobne iskaznice. Rečeno je to, među ostalim, na sjednici u petak, točno sto dana od imenovanja ove Vlade. U brzinskom zasjedanju na kojem je bilo praktički više pomoćnika nego ministara, Vlada je prihvatila prijedloge i iznijela pozitivno mišljenje o dopunama i izmjenama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, Zakona o ravnopravnoj službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.</p>
<p> Predloženim promjenama Ustavnog zakona o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, u njemu bi poimence bilo navedeno 16 manjina, među njima i Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci i Makedonci. Predlaže se i da pripadnici manjina s udjelom manjim od osam posto u ukupnom stanovništvu imaju pravo na najmanje pet saborskih zastupnika.</p>
<p>Usvojena je i finalna verzija Zakona o obnovi, s tim da je ministar Čačić naglasio kako prijedlozi da se u tom zakonu definiraju prioriteti vezani uz branitelje i ratne invalide ne stoje. »Ovo je krovni zakon koji ne može rješavati takve stvari, već se to morati učiniti posebnim propisima, a Zakon o obnovi tome neće biti smetnja«, rekao je Čačić.</p>
<p>Uz brojne brzo odrađene proceduralne poslove, Vlada je donijela i Program aktivnosti u zaštiti od požara za ovu godinu te izvješće za prošlu.</p>
<p>»Uz postojeću flotu od dva 'canadaira 215' i dva 'canadaira 415', sada je na testiranju kod nas još jedan novonabavljeni protupožarni zrakoplov tipa 'canadair 415'. Stižu i još dva izviđačko navalna zrakplova. Sve pripreme idu u skladu s programom rada na koji ni jedno mjerodavo tijelo nije imalo nikakvih primjedbi«, izvijestio je Vladu Josip Vresk, zamjenik ministra unutarnjih poslova. Da bi se program uspješno proveo, Ministarstvo financija obvezano je da do kraja lipnja doznači MUP-u 70 posto od 11 milijuna kuna, koliko je u proračunu predviđeno za zaštitu od požara</p>
<p>U izvješću o požarima u prošloj godini navodi se da ih je bilo 18 posto manje nego 1998. Ukupna materijalna šteta od svih požara procijenjena je na 199,2 milijuna kuna, što je za 68,4 posto realno manje nego 1998. godine. Pri tome nešto više od polovice tog iznosa otpada na požare na otvorenim prostorima (101,9 milijuna kuna), dok je ostalo šteta na objektima. U požarima su poginule 34 osoba, a 124 ih je lakše ili teže ozlijeđeno (što je u oba slučaja oko 20 posto manje u odnosu na godinu prije).</p>
<p>Lani je na otvorenom prostoru bilo 3832 požara u odnosu na 5408 godinu prije, u šumama je planulo 386 puta (711 u 1998. godini), a prosječno spaljena površina šuma po požaru smanjena je sa 24,9 hektara 1998. na 10,1 hektar lani.</p>
<p>Također, Vlada je dala potporu hrvatsko-talijanskim projektima koje bi trebalo financirati putem talijanskog Ministarstva vanjske trgovine i industrije. Većina tih projekata vezana je uz Hrvatske željeznice. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pupovac: Ključna manjina u Hrvatskoj je srpska </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Zalagat ćemo se da pravo na razmjernu zastupljenost manjina u Saboru dobiju manjine s pet posto udjela u ukupnom stanovništvu umjesto sadašnjih osam posto, rekao je u petak novinarima Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća. Time je izrazio svoje slaganje s odbijenim amandmanom Milana Đukića i Srpske narodne stranke na prijedlog promjena Ustavnog zakona o pravima manjina. Na proširenoj sjednici SNV-a u petak razmatran je prijedlog promjena Ustavnog zakona koje će SNV početkom tjedna uputiti Vladi i Saboru. </p>
<p>»Zalažem se za priznavanje instituta manjinske samouprave u pitanjima manjinskih i etničkih prava po uzoru na druge europske zemlje, primjerice Sloveniju i Mađarsku. Treba prihvatiti da novonastala srpska manjina traži participaciju u skladu sa svojom zastupljenošću«, istaknuo je Pupovac. Osvrćući se na izmjene Ustavnog zakona, čije je izmjene ovih dana potaknuo Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na čelu s Matom Arlovićem, Pupovac je podržao stav Odbora da odredba o kotarevima s posebnim statusom (Glina i Knin) više nema realnog uporišta. Pupovac kotareve smatra nemogućim s obzirom na promjenu demografske strukture.</p>
<p>»Naš prijedlog ide za tim da Srbima u Hrvatskoj osigura mogućnost etničke samouprave koju im jamči i Erdutski sporazum. Ključna manjina u Hrvatskoj je srpska«, dodao je Pupovac. »Podržavamo prava ostalih nacionalnih manjina i njihovo poimenično navođenje u Ustavnom zakonu, ali se ne smije zaboraviti da je srpska manjina u Hrvatskoj najbrojnija, a da ostale ne čine ni petinu ukupnog manjinskog stanovništva u Hrvatskoj«, naglasio je.</p>
<p>Pupovac je također istaknuo da će manjinska prava, ako se usvoji ovakav prijedlog zakona, biti svedena na nekoliko općih deklaracija o pravu na jezik i informiranje. Dodao je da Srbi očekuju da budu integrirani u društvo na ispravan način, te da po pitanju manjina ne treba žuriti i zakone donositi ishitreno. (A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić: Ne smije se popustiti prijetnjama nikakvih Liovića o državnom udaru! </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je u petak kako se »ne smije dopustiti masakriranje Hrvatske od strane onih koji žive od državnog proračuna«, te da se »ne smije popustiti nikakvim Liovićima pred prijetnjama o državnom udaru«.</p>
<p>Predsjednik je to rekao za vrijeme posjeta Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u petak.</p>
<p> U Hrvatskoj je potrebno provesti reviziju pretvorbe kako bi se popravilo ono što je moguće popraviti nakon sustavne desetgodišnje pogrešne politike, vođene »suludom idejom da hrvatskim kapitalom treba vladati 200 obitelji«, istaknuo je Mesić. </p>
<p> Od svih zemalja u tranziciji, Hrvatska je bila u najboljem položaju da utemelji gospodarstvo na titularu vlasništva, izjavio je Predsjednik. No, dodao je, zbog pogrešne politike to nije ostvareno pa je u Hrvatskoj bilo moguće da onaj koji prije nije mogao kupiti ni bicikl, dođe u mogućnost da kupi 176 poduzeća. </p>
<p>Prema Mesićevim riječima, to se može ispraviti, ali za to su potrebne snaga i volja kritične mase ljudi koja mora natjerati one što odlučuju na nagle i učinkovite promjene. Uz to, rekao je da Hrvatska ne može očekivati gospodarski razvoj bude li slijedila sadašnju koncepciju tog razvoja.</p>
<p> Strateški je cilj Hrvatske ulazak u europske integracije, a Mesić se nada da će za njegova predsjedničkoga mandata Hrvatska postati članicom Europske unije. </p>
<p> Rekavši da bi Hrvatska ove godine trebala biti primljena u Partnerstvo za mir, najavio je da će za skorog posjeta Francuskoj razgovarati i o prevladavanju prepreka ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). »Bivša vlast bila je ksenofobična prema Europi i SAD-u, a griješila je i u politici prema Bosni i Hercegovini, nastojeći izgraditi 'Veliku Hrvatsku'«, kazao je predsjednik Mesić. Nužan »zaokret« prema europskim integracijma moguć je samo ako Hrvatska bude pravna država. To pak, istaknuo je, uključuje individualizaciju krivnje za ratne zločine i suradnju s Haaškim sudom. Na tome putu, ustvrdio je, »Hrvatska ne smije biti talac onih koji su počinili ratne zločine«.</p>
<p> Konstruktivan dijalog sa susjedima za Mesića je jedini način rješavanja postojećih problema. Što se tiče odnosa sa susjednom Srbijom, suradnja nije moguća dok je na vlasti Miloševićev režim koji nema političku budućnost.</p>
<p> Suradnja sa Srbijom bit će moguća tek onda kad nestane taj režim koji je krivac za brutalni rat na ovim prostorima te kad Srbija doživi svoju katarzu i nacionalne manjine prihvati kao most suradnje, naglasio je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Uz gospodarske i političke teme, studente su zanimala Predsjednikova stajališta o autonomiji Sveučilišta, kompatibilnosti diploma hrvatskih sveučilišta s onima u inozemstvu, te o sportu na Sveučilištu.</p>
<p> Sveučilišta, istaknuo je Mesić, trebaju postati pravne osobe, a sustav visokog obrazovanja treba decentralizirati. Istodobno, primijetio je, ne treba tražiti da sva četiri hrvatska sveučilišta imaju baš sve fakultete. </p>
<p>Moderni menedžment ne smije biti vezan uz politiku, odnosno ne može biti predmet političke podobnosti već kompetentnosti. Vezu menedžmenta i politike u Hrvatskoj još i danas možemo ponegdje prepoznati, ali tu povezanost treba potpuno izbaciti, ustvrdio je Predsjednik u razgovoru sa studentima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posjet predsjednika Mesića organizirao je Klub poslovnoga poslijediplomskog studija - MBA klub (Master of Bussines Administration) tog fakulteta. U spomen na prvi posjet jednoga hrvatskog državnika zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, dekan Boris Vukonić darovao je Stjepanu Mesiću znak Fakulteta u zlatnoj opremi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Državna cesta bila zatvorena dva sata zbog pokušaja samoubojstva branitelja </p>
<p>SLUNJ, 5. svibnja</p>
<p> - Zbog toga što je razvojačeni branitelj najavio da će se ubiti, u petak je između 11.10 i 13.15 sati za sav promet bila zatvorena državna cesta broj 1 Karlovac - Slunj - Plitvička jezera, na potezu od Grabovca, nedaleko Rakovice, do Prijeboja. </p>
<p>Prema priopćenju karlovačke policije, cesta je bila zatvorena gotovo dva sata zato što su djelatnici 5. policijske postaje u Slunju primili dojavu da će se Anton Š. (37) iz Rakovice ubiti skokom s mosta u Koranu u Selištu Drežničkom u 11 sati. Anton Š. razvojačeni je hrvatski branitelj ranjen 1995. u Slunju, a na samoubojstvo se odlučio zbog toga što, tvrdi, ne može ostvariti svoja prava. U priopćenju se navodi da je kod sebe imao ručnu bombu i prijetio je da će je aktivirati ako mu se netko približi. </p>
<p> Nakon učestalih nagovora od suboraca, prijatelja iz Domovinskog rata i slunjskih policajaca, branitelj je odustao od svoje namjere. Potom je odvezen u karlovačku Opću bolnicu. Inače, promet je bio preusmjeren na alternativni pravac Grabovac - Ličko Petrovo Selo - Prijeboj. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Čulo propješačio prvih 400 km puta od Haaga do Viteza </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Vitežanin Branko Čulo, koji je na Uskrs, 23. travnja, u znak prosvjeda protiv presude generalu Tihomiru Blaškiću iz Den Haaga pješice krenuo na put prema Vitezu, do petka je prešao oko 400 kilometara puta. Sada je između Düsseldorfa i Frankfurta, izvijestio je jedan od organizatora Čulina hodočašća Slobodan Lang. Do blagdana Duhova, 11. lipnja, Čulo bi trebao prijeći put od 1700 kilometara, a dnevno propješačiti 42 kilometra, rekao je Lang na konferenciji za novinare, održanoj u petak u prostorijama Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata. U putovanju Čuli pomažu brojni hrvatski iseljenici, koji povremeno pješače s njim. Sve češće mu se obraćaju i njemački novinari, što je dokaz da njegov put nije uzaludan, rekao je Lang. Dodao je da Čulu u njegovu putovanju podržavaju i udruge proistekle iz Domovinskoga rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Bob Dole darovao uređaj za analizu DNK vrijedan četiri milijuna dolara</p>
<p>Zamjenik premijera Granić razgovarao s predsjednikom Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe Doleom / Pukovnik Grujić, voditelj Vladine komisije za zatočene i nestale, podsjetio da je u agresiji na Hrvatsku evidentirano 18.000 nestalih, čija se sudbina rješava ekshumacijom masovnih grobnica / Iz 125 grobnica dosad ekshumirano 3.200 žrtava, od čega je neidentificirano još oko 600</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić razgovarao je u petak u Zagrebu s predsjednikom Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), američkim senatorom Bobom Doleom, o nastavku suradnje na pronalaženju nestalih osoba iz razdoblja Domovinskog rata. »Vjerujem da će hrvatska Vlada dati punu potporu aktivnostima u pronalaženju nestalih, kako bi u što kraćemu vremenu obitelji nestalih dobile informacije o sudbini svojih najbližih«, izjavio je Granić nakon sastanka, zahvalivši Doleu za sve što je do sada učinio za Hrvatsku u pronalaženju nestalih osoba. </p>
<p> »Drago nam je što ćemo surađivati s novom hrvatskom Vladom«, rekao je Dole. »Naš cilj je isključivo humanitaran - pomoći pri rješavanju tisuća još nerazriješenih slučajeva. Ne zanima nas politika. Cijenimo vašu spremnost za pomoć«, dodao je američki senator, koji je, kao predsjednik ICMP-a, od studenoga 1997. više puta posjetio Hrvatsku. U petak je Dole predao uređaj za analizu DNK, vrijedan četiri milijuna dolara, Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta na Šalati. Uređaj će omogućiti bržu i lakšu identifikaciju ekshumiranih žrtava Domovinskog rata. </p>
<p>Nakon što se sastao s obiteljima nestalih, obišao Patologiju i Zavod za sudsku medicinu, senator Dole se obratio novinarima, rekavši da njegov posjet nije stvar politike, već želje da se pomogne obiteljima i zaštiti njihovo dostojanstvo. »Opremu je darovala PE korporacija iz Foster Cityja u Kaliforniji, a nadam se da će, zahvaljujući njoj, identifikacija žrtava biti brža i lakša«, rekao je Dole. Dodao je da američki predsjednik Bill Clinton, državna tajnica Madeleine Albright i ICMP žele i dalje biti suradnici Hrvatske u tom zadatku, kako bi pomogli obiteljima, posebno majkama. </p>
<p>Pukovnik Ivan Grujić, voditelj Vladine komisije za zatočene i nestale, podsjetio je da je u agresiji na Hrvatsku evidentirano 18.000 nestalih osoba, a u ovom trenutku ih je još 1620. »Sudbine nestalih rješavaju se ekshumacijom masovnih grobnica, a dosad smo iz 125 grobnica ekshumirali 3.200 žrtava, od čega je neidentificirano još oko 600«, istaknuo je pukovnik Grujić.</p>
<p>Ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina rekla je da vrijednu donaciju prati i edukacija osoblja za rad u DNK laboratorijima. Hrvatska ima tri vrhunski opremljena DNK laboratorija, na medicinskim fakultetima u Zagrebu te Splitu i Osijeku, a oni će, kad se završi taj tužan posao, biti na usluzi bolesnicima, posebno djeci.</p>
<p>Senatoru Doleu na donaciji su zahvalili američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery, pročelnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku prof. dr. Davor Strinović, te majke nestalih osoba.</p>
<p>Tanja Tolić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Špegelj zatražio da država spriječi istupe nekih čelnika udruga branitelja</p>
<p>Čelnica HNS-a Vesna Pusić zadovoljna je s prvih 100 dana nove Vlade / U ožujku je prvi put došlo do pada unutarnjega duga, a nakon tri i pol godine pada prvi put je porasla industrijska proizvodnja </p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Predsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) Vesna Pusić u petak je na konferenciji za novinare ocijenila nedopustivim izjave predsjednika Hvidre Marinka Liovića i njegove pozive na blokiranje prometnica u vrijeme turističke sezone. »Svako ima pravo na prosvjed, ali ne i na prijetnje terorizmom. Tako nešto ne bi smjelo nikome pasti na pamet, a posebno ideja o blokiranju prometnica usred turističke sezone, što bi značilo smrt za turizam i destrukciju pokušaja izlaska Hrvatske iz gospodarske krize«, kazala je Pusić i dodala da nijedna skupina građana, pa ni branitelji, nema pravo na takav način rješavati svoje probleme.</p>
<p>Na Liovićeve izjave se osvrnuo i potpredsjednik HNS-a Martin Špegelj, istaknuvši da nekoliko pojedinaca, koji su u vodstvu udruga iz Domovinskog rata, vrlo često nastupaju destruktivno, onemogućujući oporavak Hrvatske. »Vrlo brzo će se otkriti da to i nisu pravi branitelji. U rat je na različite načine, od dobrovoljaca do mobiliziranih vojnika, krenulo oko 250.000 ljudi, koji su se mirno povukli kad je bilo vrijeme za povlačenje«, istaknuo je Špegelj, osudivši bivši režim što nije riješio problem pravih invalida, iako je bilo novca za njihovo zbrinjavanje. Špegelj je zatražio da država reagira i spriječi često ponavljane istupe pojedinih čelnika udruga branitelja.</p>
<p>Vesna Pusić je izrazila zadovoljstvo rezultatima koje je postigla Vlada u prvih sto dana. »Posebno smo zadovoljni gospodarskim dijelom rada Vlade, koji je funkcionirao znatno uspješnije od načina na koji je Vlada vodila svoje odnose s javnošću«, istaknula je Pusić, ustvrdivši da je u ožujku prvi put došlo do pada unutarnjeg duga, te da je nakon tri i pol godine pada, prvi put porasla industrijska proizvodnja. »I to je znak da se nešto ipak kreće«, ocjenjuje Pusić. Ona se zauzela za odrešitiji i brži stil vođenja države, iako joj je, kaže, jasno da u koalicijskoj Vladi nema i ne smije biti jednoznačnih naredbi, jer se o svakoj odluci članovi Vlade moraju unaprijed dogovoriti.</p>
<p>HNS-ovci su, govoreći o dnevnom redu predstojeće sjednice Zastupničkog doma Sabora, najavili da će posebnu pozornost dati promjenama Ustavnog zakona o manjinama koji je važan za međunarodni položaj Hrvatske i za profiliranje države iznutra, kako je to rekla Pusić, jer se ljudska prava trebaju definirati upravo prema manjinama. »Mjera slobode u društvu upravo se mjeri slobodom manjina, a svaki je čovjek prema nekim kategorijama manjina. Zato je taj, kao i Zakon o unutarnjim poslovima, za HNS izuzetno važan«, zaključila je Vesna Pusić.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000506].
|
