NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000406].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193132 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li srpski i talijanski u nekim županijama postati službeni jezici?</p>
<p>Vlada će, nakon šest godina zastoja, uputiti u saborski postupak prijedlog zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kao jedan od ključnih u ostvarenju manjinskih prava / Za izglasavanje tog zakona, kao i za svaki s manjinskom problematikom, potrebna je dvotrećinska većina (101 glas), zbog čega će vladajuća šestorica trebati pronaći dodatnu podršku zastupnika drugih stranaka</p>
<p>GORAN BORKOVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, koji je još od 1994. godine u saborskom postupku, uskoro će se naći na dnevnom redu, ove ili iduće, sjednice Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora.</p>
<p>Time bi se nakon gotovo šest godina napokon trebalo regulirati pitanje upotrebe jezika nacionalnih manjina kao jedno od ključnih u ostvarenju manjinskih prava. Prijedlog zakona će u postupak uputiti Vlada, ali, kako je Vjesniku kazao član Kluba zastupnika autohtonih nacionalnih manjina i predsjednik parlamentarnog Odbora za zaštitu ljudskih prava i prava nacionalnih manjina i etničkih zajednica Furio Radin, njegov sadržaj će po svemu sudeći podržati i manjinski zastupnici.</p>
<p>U srijedu je održan i posljednji sastanak ministra pravosuđa i uprave Stjepana Ivaniševića s manjinskim zastupnicima. Sastanak nije trajao dugo, rekao je Radin, naglasivši da su nesuglasice prevladane na prethodnom susretu. »Sudeći po dosadašnjoj suradnji, vjerujem da ćemo postići dogovor te da će i članovi Kluba zastupnika nacionalnih manjina podržati Vladin prijedlog«, rekao je Radin.</p>
<p>Prijedlog zakona se prvi put na saborskim klupama našao 1994. godine u prvom čitanju kad su ga, uz niz kompromisa, podržali i manjinski zastupnici. Do novog čitanja su prošle čak četiri godine, kada se o njemu raspravljalo u trećem čitanju, poslije čega je Prijedlog zakona, obogaćen zastupničkim amandmanima, opet »zaboravljen« u saborskim ladicama. Radin kaže da je Vladin prijedlog svakim pojavljivanjem pred zastupnicima bio sve gori i nepovoljniji za nacionalne manjine. »Očito je da nije bilo volje da se taj zakon donese. Ideologija HDZ-a, koji je tada imao većinu u Saboru, bila je etnocentrična. Takav je bio i odnos prema Srbima, a time i prema ostalim manjinama«, ističe Radin, izrazivši nadu da će »nova atmosfera poslije izbora« pomoći i boljem odnosu prema manjinama.</p>
<p>Za izglasavanje tog zakona, kao i za svaki s manjinskom problematikom, potrebna je dvotrećinska većina (101 glas), zbog čega će vladajuća šestorica trebati pronaći dodatnu podršku zastupnika drugih stranaka. Zakon će, kao novi prijedlog, vjerojatno morati proći cijeli saborski postupak bez obzira što je već bio pred zastupnicima prošlog saziva Zastupničkog doma.</p>
<p>Radin naglašava da je osnovni problem, zbog kojega se prijedlog zakona toliko »kiselio« u Saboru, bio mogućnost korištenja manjinskog jezika kao službenog u radu županijskih tijela, što je u Istri, unatoč nepostajanju zakona, ipak bio slučaj. »Posljednjih šest godina, u organima Istarske županije i nekim općinama normalno se rabi talijanski jezik i nitko nema ništa protiv. Njegova upotreba je legitimna, ali ne i legalna. Nadamo se da će se i to uskoro promijeniti«, ustvrdio je Radin, dodavši da bi se novim zakonom trebalo omogućiti županijskim skupštinama da samostalno odluče hoće li koristiti manjinski jezik kao službeni (uz hrvatski) u radu županijskih tijela i tijela lokalne samouprave i uprave.</p>
<p>Teško je vjerovati da će se po sadašnjem teritorijalnom ustroju manjinski jezik koristiti u nekoj drugoj županiji, osim Istarskoj, a talijanski jezik se već šest godina koristi ravnopravno s hrvatskim. Na službenu upotrebu svog jezika računaju i Srbi. Međutim, pitanje je u kojoj županiji bi mogli privoljeti dovoljan broj vijećnika da dignu ruku za srpski jezik. Srpski predstavnici računaju na vraćanje kotareva Knin i Glina, čime bi se toj manjini omogućilo legalno korištenje jezika.</p>
<p>Predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac, kao i Radin, nada se da će se uvažiti prijedlozi manjinskih zastupnika te da će zakon biti »prihvaćen što je moguće prije«. »Manjinski jezik bi trebao biti službeni ne samo u tijelima lokalne samouprave nego i uprave kako bi se i manjinski jezik i pismo mogli normalno koristiti«, zaključio je Pupovac.</p>
<p>Budući da Hrvatskoj predstoje i promjene Ustava, manjinski predstavnici posebno su zainteresirani za proširenje kruga manjina koje se navode u Ustavu. Furio Radin predlaže da se uz odredbu Hrvatske kao građanske države poimenično navedu sve nacionalne manjine, koje u njoj žive budući da »još nije vrijeme da se Hrvatska definira samo kao građanska država«. Za to su naročito zainteresirani Bošnjaci i Slovenci, čiji predstavnici traže da se i te manjine uvrste u Ustav.</p>
<p>Nije manje važno ni pitanje broja manjinskih zastupnika te ponovnog uvođenja tzv. pozitivne diskriminacije pri glasovanju. U novom sazivu Zastupničkog doma sjede tek petorica manjinskih zastupnika, što je najmanji broj od osamostaljenja Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Srbi opet traže kotare</p>
<p>Prošloga je tjedna veliku pozoronost javnosti pobudio zahtjev saborskog zastupnika i predsjednika Srpske narodne stranke Milana Đukića o vraćanju u život odredbi Ustavnog zakona o pravima manjina u Republici Hrvatskoj, suspendiranih u listopadu 1995. godine. On predlaže da se formiraju kotari Knin (područja bivših općina Knin, Obrovac, Benkovac, Gračac, Korenica i Donji Lapac) i Glina (Glina, Vrginmost, Hrvatska Kostajnica, Dvor na Uni i Vojnić) te opet uvede proporcionalna zastupljenost u Saboru i tijelima lokalne samouprave i uprave onih manjina, zastupljenih s više od osam posto u stanovništvu Hrvatske.</p>
<p>Za donošenje novog ustavnog zakona složio se i predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac, ali nije htio izravno komentirati Đukićev prijedlog. »Hrvatska se nesumnjivo nalazi pred izazovima nove manjinske politike, koja će donijeti i novi položaj srpskoj nacionalnoj manjini. Pritom će se morati voditi računa o participaciji srpske zajednice na razini lokalne samouprave i uprave, kao i o ponovnom uvođenju tzv. pozitivne diskriminacije pri korištenju biračkog prava - na nacionalnoj i na lokalnoj razini«, naglasio je Pupovac, istakavši da je jedno od temeljnih prava - pravo na proporcionalno predstavništvo u vlasti, kako je i određeno u Pismu namjere, koje će uz druge potpisane sporazume, rekao je, nedvojbeno biti osnova za definiranje nove manjinske politike.</p>
<p>Vjesnik doznaje da je radna skupina Ministarstva pravosuđa i uprave, u suradnji s predstavnicima Vijeća Europe i Vencijanske komisije, počela izradu novoga ustavnog zakona o manjinama.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jure Radić: Za Vladimira Šeksa i Ivića Pašalića nema mjesta u vrhu HDZ-a</p>
<p>U novom vodstvu stranke trebaju biti Anton Kovačev, Marija Bajt, Nansi Ivanišević, Hrvoje Vojvoda, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Božidar Kalmeta, Zvonimir Puljić, Dubravka Šuica..., ljudi dovoljno poznati, a koji ne nose teret HDZ-ovih negativnosti, tvrdi potpredsjednik HDZ-a dr. Jure Radić </p>
<p>GORANKA JUREŠKO</p>
<p>• Gospodine Radiću, ostajete li ili odlazite iz HDZ-a?</p>
<p>- Zatvorit ću vrata HDZ-a, ako ih netko bude zatvarao, jer ću biti zadnji koji će otići iz stranke. HDZ je jedina stranka u kojoj sam dosad bio. Razlog moga ostanka je u tome to što mislim da je HDZ, predvođen predsjednikom Tuđmanom, dobro atrikulirao osnovne interese hrvatskog naroda i države i postigao mnogo u prošlih 10 godina, iako mnogi to danas omalovažavaju. U tih 10 godina bilo je i pogrešaka, ali danas se namjerno izvlače samo pogreške. Govori se - svi smo zaslužni za pozitivno, a HDZ-u se pripisuje sve što je bilo negativno. Ponosan sam na postignuto i zato ostajem u HDZ-u da bih zajedno s velikom brojem HDZ-ovaca pridonosio izgradnji konstruktivne oporbe i pripremao razdoblje demokratskih procesa koji su pred nama.</p>
<p>• Kako komentirate osnivanje Demokratskog centra Mate Granića i Vesne Škare-Ožbolt?</p>
<p>- Mislim da je Mate Granić prenaglio. Predlagao sam mu da pričeka sabor stranke i bude dio onih koji će stvoriti kritičnu masu u HDZ-u za usmjeravanje stranke prema centru. Ali, poštujem tu odluku dojučerašnjih kolega i nadam se da će u budućnosti toliko ojačati da će biti dobar koalicijski partner HDZ-u. Zamjeram nekima od njih koji se odriču HDZ-a, jer se tako odriču sebe budući da su 10 godina bili dio stranke i kao svaki od nas, netko više, netko manje, pridonosili uspjesima i neuspjesima. Gledam to iz svoje pozicije i kažem - može se čovjek posvađati s roditeljima, ali ne smije na njih pljunuti i odreći ih se.</p>
<p>• Na čemu temeljite optimizam da će HDZ opstati i ponovno postati respektabilnom strankom?</p>
<p>- Nadam se da će na Petom općem saboru krajem travnja u HDZ- u prevladati razum, a to znači snage spremna odraditi bitne promjene u stranci.</p>
<p>• Što to konkretno znači?</p>
<p>- HDZ nije i neće biti stranka političkog centra samo ako to upiše u program i statut, već će to postati kad ju kao takvu prihvati hrvatski narod i međunarodna zajednica. Da bi se to postiglo, HDZ treba prerasti iz pokreta u stranku, prihvatiti program i statut koji će biti, primjerice, sličan bavarskoj demokršćanskoj stranci, a u vodstvo treba izabrati ljude koji će svojim radom ulijevati povjerenje. Osim toga, dio HDZ-ovaca mora promijeniti ponašanje, mora zaboraviti na bahatost i nedemokratsko ponašanje. Moramo biti otvorena stranka, stranka dijaloga. Činjenica je da nismo nikad bili stranka centra, iako smo govorili da jesmo. Stvarno smo bili desno od centra, jer je to u prošlim vremenima bilo nužno.</p>
<p>• Znači li to i promjenu vodstva HDZ-a?</p>
<p>- Već sam nekoliko puta javno rekao da nitko iz sadašnjeg vodstva HDZ-a ne bi trebao biti u novom vodstvu, pa ni ja. Također, u užem vodstvu ne bi smjeli biti ni Ivić Pašalić i Vladimir Šeks. U vodstvu trebaju biti novi i neopterećeni ljudi.</p>
<p>• Koji?</p>
<p>- To bi mogli biti Anton Kovačev, Marija Bajt, Nansi Ivanišević, Hrvoje Vojvoda, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Božidar Kalmeta, Zvonimir Puljić, Dubravka Šuica... Riječ je o ljudima koji su dovoljno poznati, a ne nose teret HDZ-ovih negativnosti.</p>
<p>• Hoće li ipak neki morati otići iz HDZ, ako stranka ne želi postati rigidno desna kako joj se prognozira?</p>
<p>- Uvijek je u politici prisutan proces u kojem pojedinci otpadaju, bilo da odlaze iz stranke ili da žive na stranačkoj margini. Znatno je bitnije tko daje pečat stranci i tko su ti koji vode stranački brod. O tome ovisi i sudbina HDZ-a.</p>
<p>• Kako komentirate novoosnovanu zajednicu osnivača HDZ-a?</p>
<p>- Nastojim se ponašati legalistički i poštivati statut stranke. Ako se ta zajednica uklopi u statut HDZ-a kao inicijativa za promjene, treba je poštivati, jer su ti ljudi u teškim vremenima, prije 10 godina, imali snage javno biti dijelom novog pokreta i ne može im se zalupiti vrata. No, ne bi bilo dobro kad bi ta inicijativa dobila prevagu u HDZ-u, jer to ne bi bilo dobro za image stranke.</p>
<p>• Što mislite o inicijativi da Andrija Hebrang bude predsjednik HDZ-a?</p>
<p>- Ne bih govorio o pojedincima koji bi trebali voditi stranku. Neka se to iznjedri u dogovoru odgovornih ljudi. </p>
<p> • Čuju se i mišljenja da bi Ivo Sanader, kao jedan od kandidata za čelnika HDZ-a, zapravo trebao biti paravan iza kojeg će konce vući neki drugi, svjesni svog negativnog imagea u javnosti?</p>
<p>- Ne bih bio za to da na čelu stranke bude osoba koja bi dopustila da njome netko upravlja. Mislim da Sanader nije osoba kojom bi netko mogao upravljati ni vući konce iz zavjetrine. Najveće zlo bi bilo kad bismo upali u borbe klanova i spletkarske igre. Bila bi velika opasnost kad bi u HDZ-u prevagnula struja koju bi javnost prepoznala kao ekstremnu. To bi vodilo u propast HDZ-a.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sukobi u novoj vlasti su očekivani</p>
<p>• Kako procjenjujete poteze nove vlasti i trenutne sukobe Vlade i Ureda Predsjednika?</p>
<p>- Za mene je sve što se događa očekivano. I HDZ je bio pokret koji je sadržao konglomerat vrlo različitih mišljenja, snaga, struktura, pogleda... Ali, na čelu je bio dr. Tuđman, koji je imao snage narediti i svi su morali slušali. I sadašnja vlast je skup silnih različitosti, ali nema snažnu osobu koja bi mogla nešto narediti. Zato je njoj znatno teže definirati stavove, pa procjenjujem da će imati dosta problema. Očekujem da se nova vlast napokon počne baviti životnim problemima. Mislim da je previše usmjerena na jučer, a premalo na ono što hitno treba rješavati.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ragbijaš na čelu japanske vlade</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Politički veteran Yoshiro Mori izabran je u srijedu za japanskog premijera solidnom većinom u oba doma japanskog parlamenta (u donjem domu od 488 prisutnih dobio je 335 glasova). Nekoliko sati prije toga postao je i prvi čovjek Liberalno-demokratske stranke. Time je okončana kratkotrajna politička kriza izazvana nenadanim srčanim i moždanim udarima koji su u nedjelju pogodili dosadašnjeg šefa LDS-a i premijera Keiza Obuchija. U svom nastupnom govoru - kako je to već uobičajeno - Mori je obećao da neće biti promjene u japanskoj politici, nastavit će gospodarske i političke reforme koje je potakao Obuchi kako bi izvukao Japan iz desetljeće dugog zastoja. Osim promjene na premijerskoj dužnosti, drugih promjena u vladi zasad neće biti.</p>
<p>Nekadašnji ragbijaš, novinar, parlamentarac i ministar, Mori (62) je po političkim uvjerenjima konzervativac, kažu u pozitivnom smislu te riječi. Fizički je jedan od najsnažnijih među japanskim političarima, ali mu zlobnici pripisuju da posjeduje »srce muhe i mozak morskog psa«. Njegovi dobri poznavatelji kažu da je rođen za politiku. Djed i otac bili su gradonačelnici. U mladosti Mori je bio aktivni sportaš, ragbijaš, do povrede. Potom se priključio debatnom klubu na Waseda sveučilištu koje »stvara političare«. Tu je, kažu, usavršio sposobnost da osjeti raspoloženje slušatelja i govorom ponese mase. Na sveučilištu su ga uočili stariji političari i pozvali u LDS. Stalno je napredovao u stranačkoj hijerarhiji i od 1969. devet puta je biran u parlament. Bio je ministar obrazovanja 1983.-84., ministar međunarodne trgovine i industrije 1992.-93. te ministar građevinarstva 1995.-96. Kako bi povećao popularnost, javno se druži s poznatim ličnostima iz svijeta sporta i estrade.</p>
<p>Kad je Obuchi potkraj srpnja 1998. godine postao premijer, Mori je preuzeo dužnost glavnog tajnika LDS-a, što je drugi položaj u stranci. Tako je zapravo najprirodniji nasljednik na oba položaja - i premijera i šefa stranke. Ali i, što u japanskoj politici nije neobično, nosi dosta mrlja iz prošlosti. Bio je npr. jedan od mnogih političara umiješanih 1988. u skandal s kupnjom dionica prije nego su stavljene u javnu prodaju. Prigovaraju mu brojne nedovoljno kontrolirane izjave, prave gafove koje je oporba znala koristiti kako bi podgrijavala ogorčenje javnosti protiv njega. Pripisali su mu npr. da ružno misli o Amerikancima, jer je govoreći o zabrinutosti SAD-a zbog kompjuterskog buga Y2K, rekao: »Uvijek kad nastane pomračenje, ubojice izlaze. To je takvo društvo«. Mori odgovara uvjeravanjima da u Amerikancima vidi ne samo političke i vojne saveznike nego i najvažnije gospodarske partnere.</p>
<p>Kritičari mu spominju i nedovoljno iskustvo u međunarodnim poslovima, gdje će vrlo brzo biti na kušnji. Jedan od prvih poslova bit će mu neslužbeni posjet Rusiji i susret s novoizabranim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je ranije bilo dogovoreno za kraj travnja. Moskva i Tokio još se spore o sudbini četiri mala otoka koje su sovjetske trupe okupirale na kraju Drugoga svjetskog rata, a Japanci ih traže natrag i time uvjetuju normalizaciju odnosa s Rusijom. To je najvažnija zapreka potpisivanju mirovnog sporazuma kojim bi se završilo ratno stanje između dviju zemalja koje formalno još traje. U srpnju, Japan, odnosno Mori, bit će domaćin summita Grupe 7 vodećih industrijskih zemalja i Rusije, koji bi se trebao održati na najjužnijem otoku japanskog arhipelaga Okinawi. (I s Okinawom je povezan jedan od Morijevih poslovičnih gafova. Optužio je nastavničke sindikate Okinawe da su uvijek protiv vlade, da obrazovanje kontroliraju komunisti te da nisu domoljubi, jer se u školama ne uči »Kimigayo«, nacionalna himna. Pritom je zaboravio da je Okinawa bila jedino područje Japana koje je doživjelo prave i vrlo krvave borbe na kraju Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>No, najozbiljnija iskušenja čekaju Morija u unutarnjoj politici. Vladajuća koalicija pod vodstvom Liberalno-demokratske stranke počela se raspadati nekoliko dana prije oboljenja bivšeg premijera Obuchija. Oporbene stranke traže da se što hitnije, možda već u svibnju ili lipnju, održe parlamentarni izbori kako bi se odmjerile političke snage i provjerilo Morijev utjecaj. Izbori za donji dom parlamenta morali bi se - da nije bilo sadašnje krize - održati do 19. listopada.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>U ZET-u zaposleno još 15 kontrolora</p>
<p>Od početka travnja pooštrena je kontrola putničkih karata na svim gradskim i prigradskim tramvajskim i autobusnim linijama. U ZET-u je u posljednja dva tjedna doškolovano, pa i zaposleno 15 novih kontrolora karata, pa ih sada, prema podacima dobivenima u ZET-u, ima blizu 180. Ta brojka već sada predstavlja respektabilan kadar, koji je sasvim dovoljan da na užem i širem području grada pokrije sve sive zone u kojima dosad nije bilo kontrole. </p>
<p>Prema riječima Stjepana Grdana, šefa Odjela za prodaju karata u ZET-u, riječ je o dosadašnjim djelatnicima ZET-a, uglavnom vozačima, koji iz zdravstvenih, ili nekih drugih razloga nisu više mogli obavljati svoj posao.</p>
<p>»Svi oni završili su posebnu školu koja se temelji na psihološkoj pripremi budućih kontrolora. U svemu tome najbitniji je njihov pristup i ophođenje s putnicima«, objasnio je Grdan. Dodao je kako to i nije konačni broj kontrolora, koji bi do kraja godine trebali profunkcionirati u ZET-u. Razlog više što su se u ZET-u odlučili na pojačavanje kontrolorskog kadra leži i u činjenici da se zbog poskupljenja karata, koje vrijedi od 1. travnja, na gradskim i prigradskim trasama očekuje veći broj švercera. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Baletna grupa »Croatia« ovog vikenda nastupa u Milenijskoj kupoli u Londonu</p>
<p>Ovog vikenda u Milenijskoj kupoli u Londonu, održat će se dosad najatraktivnije gostovanje hrvatske baletne trupe »Croatia« u inozemstvu. U teatru najveće kupole na svijetu izvest će, u sklopu projekta »World Stage« klasični balet pod nazivom »Licitarsko srce«, Krešimira Baranovića. Balet je to u tri slike, a radnja sadrži ljubavnu priču momka i djevojke, rekao je Svebor Sečak, prvak baleta HNK-a u čijem sklopu djeluje »Croatia«, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu.</p>
<p>Baletani Hrvatskog narodnog kazališta nastupit će u teatru s 500 sjedala, u kojemu se svakodnevno predstavljju gradovi iz Velike Britanije, dok je vikendom dvorana rezervirana za goste iz inozemstva.</p>
<p>Hrvatska je tako sa svojim kulturnim programom ušla među tridesetak zemalja koje će se ovog vikenda u sklopu programa »My town story« predstaviti na pozornici Milenijske kupole. Dvanaest članova baletne trupe »Croatia« nastupat će četiri puta dnevno sa polusatnim programom. </p>
<p>Za vrijeme predstava, ispred teatra biti će izloženi prigodni turistički plakati i fotografije o Hrvatskoj, Zagrebu i Hrvatskom narodnom kazalištu. Dio projekta financira hrvatsko Ministarstvo kulture, dok drugi dio sredstava osiguravaju domaćini. Hrvatsko veleposlanstvo u Engleskoj također je baletnoj trupi »Croatia« izašlo u susret. Osim Hrvatske, na »pozornici umjetnosti« ove će se godine predstaviti i Rusija, Brazil, Finska, te Kazahstan i Kina. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrepčani doniraju igralište za djecu Zaprešića</p>
<p>Zahvaljujući vrijednoj donaciji Kluba Zagrepčana od idućeg tjedna grad Zaprešić će konačno dobiti pravo dječje igralište - veliki vrtni centar za zaprešićke mališane. Realizacija projekta u finalnoj je fazi, rekao je predstojnik ureda gradonačelnika grada Zaprešića Željko Mlinarić. U srijedu nas je posjetio predstavnik Kluba Zagrepčana kako bi dogovorio s djelatnicima Komunalnog poduzeća Zaprešić, lokaciju i uvjete postavljanja vrtnoga centra, pa se može do kraj idućeg tjedna očekivati i njegovo postavljanje. Vrijednost igrališta procjenjuje se na oko 40 tisuća kuna, no stvarni je značaj mnogo veći, jer će pružiti najmlađima ovoga grada potrebne uvjete za igru, a time i razvoj. </p>
<p>Riječ je o inicijativi predsjednika Silvija Degena, nekoć stanovnika Zaprešića, koji je u razgovoru s predstavnicima grada shvatio potrebe i ponudio pomoć u realizaciji projekta. »Mi smo se rado odazvali ponudi, Kluba Zagrepčana«, rekao je Mlinarić, »jer još uvijek imamo odjeljke zaprešićkih vrtića smještene u stanovima, bez pravog popratnog sadržaja i igrališta u blizini, pa je donirani vrtni centar koji se sastoji od pješčanika, ljuljački, ljestvi, kućice i drugih sadržaja bio pravo rješenje za potrebe djece«. Zbog toga je odlučeno da se igralište smjesti u centru grada, možda u parku između Doma obrtnika i zaprešićke tržnice prostoru ograđenom od prometne vreve. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko je potpisnik Ugovora o dodjeli gradskog stana Anti Đapiću?</p>
<p>Povjerenik za Zagreb, dr. Josip Kregar od Gradskog ureda za upravljanje imovinom, uz Ugovor o dodjeli gradskog stana saborskom zastupniku, traži odgovor je li se od Đapića ikad službeno zatražilo iseljenje/Kregar: Smisao osnivanja Povjerenstva je analiza Pravilnika o dodjeli stanova</p>
<p>Povod za analizu dosadašnje dodjele gradskih stanova su ljudi koji zbog strašnih socijalnim prilika nemaju ili nisu imali mogućnost dobiti stan na zakonit način. Rekao je to u srijedu na redovitom susretu s novinarima Vladin povjerenik za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Dodao je kako nije točno da će on od saborskog zastupnika Ante Đapića zatražiti da se iseli iz stana u gradskom vlasništvu.</p>
<p> Kregar smatra da tako nešto ne odgovara sadržaju dopisu Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada u kojem stoji da je Đapić od Gradskog zavoda za izgradnju Grada i uređenje u lipnju 1994, na čuvanje i privremenu uporabu dobio stan iz fonda za pripreme građevinskog zemljišta. »Stan površine 81 četvorna metra u stambenoj zgradi Borovje 13a, Đapić do danas nije vratio Gradu«, piše, naime, u dopisu kojeg je potpisao pročelnik Ureda za upravljanje imovinom Grada, Nikica Milas. »Premda je moja namjera mijenjati Pravilnik, a ne stvarati slučaj, zanimljivo je da saborski zastupnik čuva stan napravljen za potrebe pripreme građevinskog zemljišta. Od pročelnika Milasa zatražit ću, stoga, potpunu informaciju o tome je li od Đapića ikad itko zatražio da se iseli iz stana, ali i uvid u sklopljeni Ugovor koji bi trebao razjasniti detalje koji nedostaju u obrazloženju«, rekao je Kregar.</p>
<p> Dodao je kako je za svog mandata obustavio dodjelu triju gradskih stanova jer kandidati s liste za dodjelu nisu ispunjavali potrebne pravne preduvjete. To, a ne »slučaj Đapić«, bio je po Kregaru osnovni razlog zbog kojeg će se u četvrtak imenovati Povjerenstvo za istraživanje kriterija Pravilnika za dodjelu stanova i analizu njegove dosadašnje primjene. Ekspeditivnost Povjerenstva u mnogome će ovisiti i o izvješću Službe za dodjelu gradskih stanova. Kregar je stoga zatražio da mu se najkasnije do četvrtka dostavi popis svih onih kojima su na čuvanje dodijeljeni gradski stanovi.</p>
<p>Ukoliko Vlada u četvrtak raspiše izbore za Grad Zagreb, Kregar bi se idući tjedan trebao sastati s predstavnicima zagrebačkih političkih stranaka. Naime, tema tog susreta trebao bi biti dogovor modela stalne veze između Povjerenika i političara za trajanja predizborne kampanje. Posebno zanimljive teze Vladin povjerenik iznio je u odgovoru na navode donedavne čelnice zagrebačkog HSLS–a koja je Kregara okarakterizirala kao »stranačku osobu«.</p>
<p>– Uz duboko uvažavanje gospođe Nikolić i njene stranke moram istaći da nisam »stranački čovjek«, a kako se ne mislim aktivirati u stranačkom životu, komentari takve vrste zasigurno ne spadaju u najbolje tumačenje mojih poteza, rekao je Kregar, dodajući kako je barem u tri slučaja pokazao zelju za jednakim kriterijem prema svim političkim strankama. Naime, kako kaže, predstojnicima Ureda zabranio je sudjelovanje u izbornoj kampanji, svoje najbliže suradnike nikada nije pitao za njihovo političko uvjerenje, a sva pisma koja u kojima su mu neki slali, obrazlažući navodne tajne dogovore među pojedinim zagrebačkim strankama, redovito je bacao u koš. Kregar je upozorio da će, ukoliko se to pokaže potrebnim, Dorici Nikolić poslati upravo završeni članak o tome da ne postoje razlike u ideologijama socijaldemokrata i liberala, već su one proizvod razlika u osobnim tezama i karakteristikama ličnosti. </p>
<p> Kregar je najavio i obradu poslovanja pojedinih komunalnih poduzeća, sastanak s pročelnicima Gradskih ureda, te nastavak pregovora oko određivanja lokacije koju bi Grad trebao dodijeliti Društvu za zaštitu životinja »Noina Arka«. S direktorom Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada, Slavkom Dakićem dogovorit će se koncepcija budućih javnih rasprava i tribina na temu urbanističkog planiranja i upravljanja prostorima u vlasništvu Grada. </p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ivekovićeva Nezavisna lista ovog tjedna započinje s kampanjom</p>
<p>Kandidati predvođeni Mariom Ivekovićem u subotu će početi skupljati potpise/Potpora Sindikata željezničara te udruga narodne zaštite, nezaposlenih, obrtnika i navijača Dinama/Predstavljanje programa sljedećeg tjedna </p>
<p>U subotu će na više gradskih punktova kandidati Nezavisne liste, predvođeni nositeljem liste Mariom Ivekovićem, skupljati potpise za gradske izbore. Time će početi predizborna kampanja Nezavisne liste čijih će 50 kandidata pokušati ući u Gradsku skupštinu. Do sada je, kako saznajemo, Nezavisnoj listi potporu dala Udruga narodne zaštite, Sindikat željezničara Hrvatske, Udruga nezaposlenih, Udruga obrtnika, i posljednja među njima, Udruga navijača Dinama.</p>
<p>Predsjednik Udruge narodne zaštite, Ivan Posilović, ujedno i treći kandidat s liste, rekao nam je da će Nezavisne liste predizbornu kampanju provesti na jedan sasvim novi promidžbeni oblik.</p>
<p>– Neposredan kontakt s biračima na ulici, bit će način upoznavanja naših kandidata s građanima. Uostalom, i Iveković je na predstavljanju Nezavisne liste naglasio da je najvažnija otvorena borba za građane koji moraju znati tko ih predstavlja u Gradskoj skupštini, naglasio je Posilović, ujedno i predsjednika Izbornog stožera. Tako je primjerice, Juraj Hrnčević, kandidat Nezavisne liste za desetu izbornu jedinicu - Trešnjevka jug, najavio da će svoj program tijekom predizborne kampanje predstavljati u tramvaju i na tržnici.</p>
<p>Lista će, inače, predizborni program u cijelosti predstaviti sljedeći tjedan, a njihovi glavni projekti bit će usmjereni na socijalne i gospodarske probleme Zagrepčana.</p>
<p>– U Gradskoj skupštini trebaju sjediti nezavisni kandidati koji mogu ponuditi novi oblik demokratske borbe, a bez stranačke stege. To će se pokazati korisnim kada nezavisni vijećnici donose samostalne odluke koje moraju biti korisne građanima. Posljednjih godina građani nisu ni znali tko ih predstavlja u Skupštini, pa ćemo takvu praksu pokušati promijeniti. Nezavisna lista je otvorena za sve interesne grupe, a to se najbolje vidi po potpori koju smo dobili od Udruge nezaposlenih, a s druge strane i od Udruge obrtnika, zaključio je Posilović. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Liječnici iz Cincinnatija u posjetu Dječjoj bolnici </p>
<p>S gostima iz bolnice Child and Family Center iz Cincinnatija razgovarali su prof. dr. Branko Jeren, prof. dr. Zvonko Kusić i prim.dr. Ivan Fattorini</p>
<p>Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Branko Jeren, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Zvonko Kusić i ravnatelj Klinike za dječje bolesti prim.dr. Ivan Fattorini u srijedu su u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održali sastanak s gostima, liječnicima iz bolnice Child and Family Center iz Cincinnatija. Riječ je o bolnici s kojom je Dječja bolnica iz Klaićeve i do sada surađivala, a dodatni povod za njihov dolazak u Zagreb jest i obilježavanje 50. obljetnice Dječje bolnice koje će se, kroz raznim stručna i svečana događanja, održavati tijekom čitavoga tjedna.</p>
<p>Nakon što je prof. dr. Jeren goste ukratko upoznao s tradicijom Zagrebačkog Sveučilišta, istaknuo je važnost suradnje bolnice iz Cincinnatija s Dječjom bolnicom u Klaićevoj, koja je kao središnja medicinska ustanova za liječenje djece u Hrvatskoj, važan dio Medicinskog fakulteta. </p>
<p>Tijekom boravka liječnika iz inozemstva trebala bi se definirati i daljnja suradnja, kojom će stručnjaci razmjenjivati znanje i iskustva. Takvi programi razmjene na svim razinama donose obostranu korist, a kako su istaknuli prof. dr. Kusić i prim. dr. Fattorini, unatoč slabim ekonomskih mogućnostima medicina je u Hrvatskoj na visokom stupnju razvoja. Stoga je važno da i liječnici iz inozemstva steknu u to uvid i prenesu tu poruku dalje. (žf)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Sunčeve pjege posljedica različite brzine plinova </p>
<p>WASHINGTON, 5. travnja</p>
<p> - Usporedni slojevi plina u Suncu okreću se različitom brzinom, što možda objašnjava nastanak Sunčevih pjega i bljeskova. </p>
<p>Koristeći podatke prikupljene satelitom i iz šest solarnih opservatorija, znanstvenici sa sveučilišta Stanford primijetili su duboko unutar Sunca dva sloja plina, koji usporavaju ili ubrzavaju u suprotnom, ali sinhroniziranom obrascu.</p>
<p> »To uopće nismo očekivali«, rekao je fizičar sa Stanforda Jesper Schou. »To je potpuno iznenađenje«.</p>
<p>Istraživači kažu da se razlika u brzini rotacije događa iznad i ispod sloja koji odvaja dva glavna plinska područja Sunca, zonu konvekcije u blizini površine i radijacijsku zonu, koja uključuje jezgru. Na temelju podataka prikupljenih tijekom četiri godine, znanstvenici su utvrdili da je zona konvekcije povećala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> rotacije za 18,29 metara u sekundi od srpnja 1996. do veljače 1997., da bi zatim tijekom sljedećih osam mjeseci usporila i vratila se na prvotnu brzinu.</p>
<p> Istovremeno, zona radijacije ponašala se potpuno suprotno, najprije usporavajući, a zatim ubrzavajući.</p>
<p> Ciklus se ponavljao svakih 16 mjeseci, odnosno 1,3 godine na solarnom ekvatoru, ali se ponavljao tek svakih 12 mjeseci u srednjem pojasu Sunca. </p>
<p> Za razliku od Zemlje, Sunce je sastavljeno od plina. To dijelovima solarne sfere omogućava da se okreću različitom brzinom.</p>
<p> Neobičan ciklus može se povezati sa silama koje stvaraju golemo magnetsko polje Sunca i jedanaestogodišnji ciklus Sunčevih pjega, no istraživači nisu sigurni. Sunčeve pjege izbacuju magnetske impulse i ionizirane čestice koje, ako su usmjerene prema Zemlji, mogu ometati komunikacije i električne sustave. Spoznaja da je rotacijski period jednak jedanaestogodišnjem solarnom periodu »ima smisla« rekao je Schou. »No period od 1,3 godine bio je neočekivan«, rekao je. »Ne znamo što to znači.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Washington: »Kad mrtvi zapjevaju« na »Filmfestu 2000«</p>
<p>WASHINGTON, 5. travnja</p>
<p> - Prikazivanjem sjajne britanske komedije »Istok je istok« (East is East) u Washingtonu se u srijedu otvara 14. Filmfest, smotra 60 igranih filmova, nekoliko desetaka dokumantaraca, dječjih i animiranih filmova.</p>
<p>Na festivalu će biti prikazan i film Krste Papića »Kad mrtvi zapjevaju«, snimljen po kazališnom predlošku Mate Matišića. Na filmskom festivalu na Floridi dobio je Grand Prix, lani je prikazan na filmskom festivalu u Montrealu u sekciji »Svjetski velikani«, a sudjelovao je i na festivalu u Aspenu gdje je Papić proglašen najboljim redateljem filmske komedije.</p>
<p> »Kad mrtvi zapjevaju« će nakon Washingtona biti prikazan u San Franciscu, najstarijem filmskom festivalu u SAD i u Seattleu. Poslije američke »turneje« filmu slijedi predstavljanje na filmskim smotrama u Kopenhagenu i Jeruzalemu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Opravdanost antibiotika u respiratornih bolesti upitna?</p>
<p>CHICAGO, 5. travnja</p>
<p> - Skupina pedijatara zabrinuta zbog pretjerane uporabe antibiotika otkrila je da djeci s respiratornim infekcijama nije naškodilo što nisu uzimali antibiotik. </p>
<p>Istraživači kažu kako mnogi liječnici pod pritiskom roditelja i škole prepisuju antibiotike za gotovo sve respiratorne infekcije. No, pretjerana uporaba antibiotika stvara i bakterije otporne na antibiotike što je dugoročan i vrlo ozbiljan problem.</p>
<p>U istraživanju koje je trajalo godinu dana pedijatri iz Rochestera, New York, liječili su 383 djece, kako su sami rekli, »razumnim dozama antibiotika«. Rezultati istraživanja objavljeni su u travanjskom broju časopisa Američke pedijatrijske akademije »Pediatrics«.</p>
<p>Budući da većinu respiratornih infekcija izazivaju virusi, a antibiotici uništavaju samo bakterije, antibiotike su dobivala samo djeca kod koje su infekcije izazvale bakterije.</p>
<p> U istraživanje su uključena djeca do 12 godina, a antibioticima je liječena otprilike četvrtina djece.</p>
<p> Liječnici su zatim usporedili učestalost ponovnih posjeta u roku od mjesec dana nakon prvog posjeta. Radi dodatnog liječenja javilo se samo 29 posto djece iz skupine koja nije dobivala antibiotike, za razliku od 44 posto djece koja su ih dobivala.</p>
<p> Autori studije pod vodstvom dr. Michaela Pichichera napisali su da neki liječnici prepisuju antibiotike gotovo svim pacijentima s respiratornim infekcijama makar »ne postoje znanstveni razlozi za takvu uporabu tih lijekova«.</p>
<p> Anketa koju su proveli Centri za prevenciju i kontrolu bolesti, a koja je u prosincu objavljena u časopisu »Pediatrics«, pokazala je da 86 posto pedijatara anketiranih u Georgiji redovito prepisuje antibiotike za bronhitis, iako je to rijetko opravdano, a 42 posto ih prepisuje za prehladu koju uzrokuje virus. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Thora Birch iz »Vrtloga života«, počinje ozbiljnu karijeru</p>
<p>LOS ANGELES, 5. travnja</p>
<p> - Uloga u filmu »Vrtlog života« možda Thori Birch nije donijela nominaciju za Oscara, ali joj je omogućila potpisivanje prvog sedmerobrojčanog ugovora.</p>
<p>Birch, koja u »Vrtlogu života« igra ulogu Jane, kćeri Kevina Spaceyja i Annette Bening, glumit će u filmu »The Hole«. To je priča o četvero studenata koji otkriju kako tri dana bez roditeljskog nadzora imaju ozbiljne, po život važne posljedice. Snimanje filma počet će u lipnju u Velikoj Britaniji, a režirat će ga Nick Hamm.</p>
<p>Thora Birch i njezini kolege iz »Vrtloga života« - Mena Suvari i Wes Bentley - nominirani su za sporedne uloge za britanske filmske nagrade BAFTA, čija će se dodjela održati 18. travnja u Londonu. Thora Birch je dosad snimila »Now and Then«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Baltimore domaćin izložbi djece stradalnika rata</p>
<p>WASHINGTON, 5. travnja</p>
<p> - U Luteranskom centru u Baltimoreu otvara se u četvrtak potresna izložba slika djece žrtava rata iz BiH, Hrvatske, s Kosova, iz Iraka, Irana, Turske, Sirije i Zapadne Sahare. Njihova su djela dio postava londonske Galerije dječjeg slikarstva koja se prvi put prikazuju izvan Velike Britanije a prije službenog otvaranja upriličen je posjet novinarima.</p>
<p> »Želja nam je kroz radove djece omogućiti bolje razumjevanje među ljudima i promicati kulturu nenasilja«, kazala je direktorica međunarodnih programa londonske galerije Amy Bartow-Melia.</p>
<p>Manon Kanaroglou, koja je organizator izložbe u Baltimoreu vidi i drugu namjenu izložbe. </p>
<p>Kanaroglou vjeruje da je likovno stvaralaštvo omogućilo djeci žrtvama rata da prevladaju strahote s kojima su bila suočena.</p>
<p> Među 60 izloženih radova je i slika »Drvo rata« 11-godišnje Ane Čondić. U katalogu izložbe se kaže da ta djevojčica sada kao izbjeglica živi u Makarskoj. Izložba nazvana »Daleko od domovine« bit će otvorena do kraja svibnja. Zamišljeno je da za to vrijeme i djeca koja su kao izbjeglice došla u SAD svojim slikama obogate zbirku. U samom Luteranskom centru u Baltimoreu, gdje su našli privremeno utočište, takvu će mogućnost imati 6-godišnja Merima i njezin godinu dana mlađi brat Emir koji su s majkom Zinetom Omerhodžić tek prije dva tjedna došli u SAD. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Matica hrvatska pred ispitom vremena</p>
<p>Nakon što joj je Vlada desetkovala davanja iz budžeta, Matica hrvatska našla se u žarištu javnosti / Ponovo su aktivirana pitanja njezina ustroja i budućeg djelovanja / Jesu li njezinih 100 podružnica kapital ili anakroni izdanak? / Treba li ona biti poput Goetheova instituta ili najmoćniji nacionalni nakladnik koji knjigama i simpozijima podiže puk? / Sve su glasniji i oni koji Maticu hrvatsku vide kao treći parlament u čijim bi se klupama postavljali i rješavali svi aktualni društveni problemi</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Ma koliki bio broj onih intelektualaca koji promišljaju i procesuiraju Maticu hrvatsku u ime njene nadiđenosti vremenom, ipak je nedvojbeno da je Matica hrvatska u našoj javnosti jedna od najčešće apostrofiranih nacionalnih institucija, kako po svojim zaslugama, tako i po aferama koje se uz nju, na ovaj ili onaj način, vežu i vuku. Ovih dana javnost je uzburkala odluka Vlade koja je Matici više nego osjetno smanjila proračunska sredstva ugrožavajući neke od njezinih vitalnih funkcija. To je, opet, bilo povodom da se postavi pitanje njezina tradicionalnog ustrojstva kao i opravdanost financiranja njezinih brojnih programa, a o svemu tome, s promjenjivim rezultatima, raspravlja se već gotovo deset godina. </p>
<p> Naime, nakon dvadesetogodišnje zabrane djelovanja, Matica hrvatska obnovljena je početkom prosinca 1990. godine, kada i počinju kontroverze o njezinu ustroju i smislu postojanja. Postavši prvim predsjednikom MH u samostalnoj državi, Vlado Gotovac kormilo najstarijega hrvatskog kulturnog broda okrenut će prema »identitetu modernoga čovjeka koji točno shvaća da je ovaj svijet po svojoj definiciji svijet liberalne demokracije«, ograđujući se javno od opasnosti folkloriziranja i etnologiziranja, a zagovorajući postupno pretvaranje Matice u instituciju koja bi bila sukladna Goetheovu institutu, Francuskom kulturnom institutu ili Talijanskom Danteu Alighieriju. Dakle, društvima koja istodobno rade na revitalizaciji nacionalnih vrijednosti, ali i na uspostavi dinamičnog odnosa prema drugim nacionalnim vrijednostima u svijetu.</p>
<p> Ne slažući se tada s Gotovčevom vizijom, iz Matice su istupili Dubravko Horvatić i Dubravko Jelčić. Bivajući, međutim, prisiljen birati između predsjednika jedne političke stranke (HSLS) i predsjednika MH (jer po Pravilima MH predsjednikom ne smije biti stranački angažirana osoba), Vlado Gotovac izabrao je mjesto dotične političke stranke. Međutim, Gotovčevu koncepciju posve će napustiti (1997.) novoizabrani predsjednik prof. dr. Josip Bratulić, tako da će do danas ta koncepcija ostati na razini ideje.</p>
<p> Bratulić će se, naprotiv, izjasniti za MH kao kulturnu ustanovu hrvatskoga naroda koja građane podiže knjigama, časopisima i predavanjima. Vrhunac toga opredjeljenja dr. Bratulić iskazat će prosvjedom protiv diskriminatorske uloge PDV-a u kulturi knjige, kada će se na tvorce toga zakona obrušiti riječima koje su malo kada takvom žestinom bile izrečene u povijesti Matice hrvatske. U skladu s tim Matica ubrzo, uz obilnu potporu državnog proračuna, postaje najmoćnijom nakladničkom kućom u nas. Takva nova Matica bira apolitičnost odnosno nadstranačje umjesto i političkoga angažmana, što više nije odgovaralo koncepciji mladih intelektualaca okupljenih oko antituđmanovski opredijeljenoga Vijenca.</p>
<p> Tako dolazi do glasovitog sukoba između »starih« i »mladih«, tj. između izdavača i uredništva glasila. Spor se nakon burnih afera rješava istupom tzv. mlađih i njihovim pokretanjem novoga kulturno-političkoga lista Zarez, koji će odigrati vidljivu ulogu u stvaranju atmosfere kraha HDZ-a. Matica je tako bila prisiljena potražiti novo uredništvo koje će Vijenac vratiti u isključivo kulturne vode.</p>
<p> I tek što se situacija bar prividno smirila, na vidjelo dana isplivao je kriminal vezan za Nakladni zavod Matice hrvatske, u koju su, uz tadašnjeg direktora Hrvoja Božičevića, bili upleteni i neki politički moćnici bivše vladajuće stranke. Nemali dug koje je olako proizvelo bivše vodstvo Nakladnog zavoda, prebačen je na Matičina leđa tako da ga ona sve do danas otplaćuje. </p>
<p> Uza sve to, temeljno pitanje ustroja i smisla Matice hrvatske ostaje i dalje otvoreno. I dok jedni (Z. Kravar) duhovito poistovjećuju Maticu hrvatsku sa švicarskim džepnim nožem koji u jednom okviru sadržava bezbroj alatljika ( a to u ovom slučaju znači i kulturne i prosvjetne i informacijske i političke zadaće), drugi, naprotiv, žele pojednostavljenje Matice do razine »obične izdavačke kuće« lišene proračunskih privilegija, dok bi je treći vratili na prosvjetiteljsko-političko odgajanje naroda u najširem smislu.</p>
<p> Sve su glasniji i oni koji Maticu hrvatsku vide kao treći parlament u čijim bi se klupama postavljali i rješavali svi aktualni društveni problemi (od kulturnih, prosvjetnih, socijalnih do zdravstvenih).</p>
<p> »Politiku se iz MH ne može izbaciti, niti MH sasvim izvući iz politike«, drži Trpimir Macan. Danas, kad je hrvatski narod, napokon, stekao vlastitu državu, po sudu Slavena Letice »misija Matice nije više puko čuvanje i promicanje nacionalnog kulturnog naslijeđa, već djelatno sudjelovanje u stvaranju ili barem redefiniranju njegova nacionalnog i kulturnog identiteta«.</p>
<p> Kako je na prijelazu stoljeća u tisućljeće kriza kulturnog identiteta temeljno obilježje, Matica bi baš na tome području tebala potražiti prostor za redefiniranje svoje društvene uloge, ne zanemarujući senzibilitet i tehnologijske prioritete novoga doba. To su samo neki od mogućih viđenja uloge i ustrojstva današnje Matice hrvatske.</p>
<p> Međutim, sedam tisuća članova MH, koji broj raste i dalje, otvara, pak, uvijek provokativno pitanje opredjeljenja između populizma i elitizma. I dok se naša Matica opredijelila za populizam i masovnost, Matica slovenska odabrala je akademski elitizam! Njenih 1.900 članova ljudi su od imena koji uredno plaćaju godišnju članarinu, a njihova institucija nije se opredijelila za tiskanje 20 biblioteka godišnje, već za nekoliko reprezentativnih i temeljnih djela slovenske kulture, smišljajući stotine načina da se te knjige i što uspješnije prodaju. Dakako, da takvo ustrojstvo ne podrazumijeva podružnice izvan Ljubljane. </p>
<p>Naprotiv, broj ogranaka naše Matice popeo se do danas na 100, koji broj raste i dalje. Prema mišljenju elitista to je najspornije i najmanje plauzibilno u radu Matice hrvatske, jer po njima, vuče u prošlostoljetno narodno prosvjećivanje koje nije daleko od folkloriziranja i deseterca, kao zaštitnog znaka pučke kulture. Prema mišljenju, pak, populista 100 podružnica Matice hrvatske ono su posljednje što se suprotstavlja fizičkoj i intelektualnoj osami ljudi u brdskim, gorskim, ravničarskim, seoskim i otočkim naseobinama u kojima ne samo da više nema proračunskog novca za kulturne programe, nego je i nekadašnja civilizacijska uloga tzv. narodnih sveučilišta posve napuštena. Paradoksalno je da i danas u punom zamahu elektroničkih medija – uloga ma kako malih matičinih podružnica na terenu jest toliko nezamjenjiva da bi , kako kaže Josip Cvenić, Maticu tu trebalo ponovo izmisliti kad je već ne bi bilo. </p>
<p>S druge strane, mnoštvo podružnica, posebice onih u većim urbanim sredinama, koje su posve konkuretne zagrebačkoj središnjiici, svjedoči o policentričnosti i nemonopoliziranosti kulture, za što se svesrdno zalaže novi koncept kulture u viđenju koalicijske Vlade. No tu već leži zametak moguće nove afere koja se veže uz decimirani proračunski novac dodijeljen Matici, a što je unutar kuće shvaćeno kao »davljenje Matice bodljikavom žicom«, jer su u prvoj varijanti bili drastično zakinuti Matičini časopisi, posebno Vijenac i svekolika izdavačka djelatnost. Kako je novac u međuvremenu preraspodijeljen među korisnicima, Matičini prosvjedi djelomice su uvaženi. To što je nova vlast skresala davanja iz budžeta ne znači da ne želi u svojim redovima tu staru hrvatsku damu, već ju želi samom upozoriti da je prošlo vrijeme raskoši i rastrošnosti, te da i ona mora ponijeti teret siromašne i opljačkane zemlje, koja se tek mora izboriti za željenu budućnost. Što će to značiti u samoj Matici?</p>
<p>Možda smanjenje bezbrojnih putovanja, koja s obzirom na brojnost ogranaka ne bi trebala ni prestajati, smanjnje broja stranica preambicioznoga Kola, stanjivanje Vijenca ili skromnije izdavačke apetite? Nakon ljutnje i prvotne ojađenosti zbog ignoriranja posebnosti Matice hrvatske, njeno čelništvo je, razumijevajući nezavidanu hrvatsku gospodarsku situaciju, doista reduciralo svoj program u gotovo svim segmentima.</p>
<p>Nazivajući Maticu hrvatsku demodiranom damom što uporno vrti stare izlizane melodije, pripisivala joj se »potrošenost na tradicionalne forme« i vapilo za nedostižnim prepoznavanjem sinzibiliteta Internet vremena. Začudo, u tišini svojih prostorija, Matica je gotovo preko noći načinila taj povijesni tehnologijski iskorak i osvanula najvećim dijelom svoje tekuće produkcije i na stranicama Interneta.</p>
<p> Nadalje, za najavljenih 200 dana, zahvaljujući donaciji njena švicarskog štovatelja gosp. Petričevića, trebala bi biti svečano otvorena nova kuća Matice hrvatske koja će na brojnim multimedijskim kulturološkim programima okupiti toliko priželjkivani podmladak. A upravo na takvu donacijskom i alternativnom finanaciranju, bez potpore države, inzistira nova kulturna politika koju Matica eo ipso na ovaj samo sebi svojstven način prihvaća.</p>
<p> To je, eto, početak prireme Matice hrvatske za 21. stoljeće. Očekuje li nas i neki mogući treći koncept ustrojstva te naše najstarije kuće kulture, na to će pitanje odgovoriti članstvo na skoroj izbornoj skupštini Matice hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Odraz Kristova lica</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / U povodu sedamdesete obljetnice života i pedesete obljetnice književnog rada te sedamdesetog profesorskog semestra na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstavljena je knjiga Ivana Goluba pod naslovom »Lice prijatelja« </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Treba pisati, to je velika fraza, ali to je i ključ ove kronologije, lirskog tonaliteta bez dikcije propovijedi. Uostalom, ovdje je sažeta mirnoća i iskrena rečenica, ono čega smo deklarativno svjesni, ali se ne uzima s dovoljno ozbiljnosti. Tim je riječima književni kritičar i potpredsjednik Matice hrvatske Vlaho Bogišić započeo svoje izlaganje na predstavljanju knjige Ivana Goluba pod naslovom »Lice prijatelja«. Knjiga je predstavljena u srijedu u Društvu hrvatskih književnika o prigodi Golubove sedamdesete obljetnice života i pedesete obljetnice zapaženog književnog rada te sedamdesetog profesorskog semestra na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Golub je bio čest gost Miroslava Krleže, nastavio je Bogišić, a te je susrete najbolje opisao pokojni fra Tomislav Šagi Bunić rekavši: »Golub je Krležu razumio kao Juraj Križanić, kao lirski, tjeskobni dijalog u kojemu je sadržano sve ono što muči Hrvatsku«. Uostalom, zaključio je Bogišić, mirnoća i lirska fraza, boljeg crtičara nego pjesnika, ukazuje na uspon stilske snage od mladenaštva do zrele dobi. Golub je pritom održao stilsku kondenzaciju i duhovnu ravnotežu a njegovi zapisi nisu samo za pročitati – njih treba čitati i razumijevati.</p>
<p> U ime izdavača »Kršćanske sadašnjosti«, na predstavljanju je govorio Stjepan Pogačić istaknuvši šesnaest dosad objavljenih naslova Ivana Goluba u toj agilnoj nakladničkoj kući. </p>
<p>Došli ste pred lice prijatelja koji se iskazao radom i životom, započeo je svoj govor prof. dr. Josip Bratulić i nastavio: »Cijeli Golubov život ide zajedno s prijateljima, a u ovoj knjizi njih je gotovo tristotinjak, s imenom i prezimenom. Autor ravnopravno govori s njima, a da pritom ne ističe sebe. Naravno, najveći mu je prijatelj Isus Krist te se uvijek razgovara s licem – nikada s naličjem. Ova Golubova razmišljanja potiču nas da sa svojim licem izađemo pred sebe te će postati veliki dar čitateljskoj publici kao ispisana vjera, ufanje i ljubav.« Tog trenutka voditelj predstavljanja knjige Anđelko Novaković uskliknuo je: Ne kitite se tuđim perjem, kitite se Golubovim perjem!, aludiravši na jednu autorovu proznu minijaturu koju je pročitao dramski umjetnik Zlatko Crnković. </p>
<p>Na kraju je dr. Stjepan Kušar rekao da se osjeća kao Saul među prorocima, jer je običan teolog i školnik koji u svakom Golubovu tekstu prepoznaje Isusa, odnosno odraz Njegova lica. Knjigu doživljavam, zaključio je dr. Kušar, kao iznimno iskustvo druženja i napokon, kao otajstvo spasenja, onoliko koliko su to naši suvremenici spremni podnijeti. Knjiga je izazov za onoga tko hoće misliti ili će nas barem potaknuti da ne činimo nevolje drugima.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vujić o ostavkama</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Ministar kulture dr. Antun Vujić je u srijedu novinare izvijestio da će Ministarsvo kulture uskoro dobiti web- stranicu i pokrenuti glasilo »Kulturni razvoj« o svim aktualnim zbivanjima u kulturi. Napomenuo je da se radi na izradbi prijedloga prednacrta zakona o kulturnim vijećima, koji će biti svojevrsna sprega između ministarstva, javnosti i struke. To će, po Vujićevim riječima, potaknuti odgovornost djelatnika u kulturi, jači angažman svih koji su na bilo koji način vezani uz kulturu.</p>
<p> Ministar je istaknuo potrebu što skorijeg donošenja Zakona o filmu i Zakona o kazalištu, a prokomentirao je i pisma koja su mu upućena oko izbora povjerenika za film, dodavši kako će o tome biti još rasprava kao i o tome koje sve institucije mogu pomoći hrvatskom filmu. Jedno je od gorućih pitanja i stanje u hrvatskim kazalištima, osobito u HNK u Zagrebu, čiji je intendant Georgij Paro ponudio ostavku, izjavio je Vujić, dodavši kako Parovu ostavku nije prihvatio i da će se za mjesec dana svi problemi u tom kazalištu početi rješavati. Na prvom je mjestu, kako je rekao, pitanje dugova te kuće koja se financira sredstvima Grada Zagreba i Vlade, a postavlja se i pitanje velikog broja zaposlenih, više od 500, zatim nedovoljno iskorištenih potencijala kuće i repertoarne politike. Na upit o ostavci ravnatelja Dubrovačkog ljetnog festivala Frane Matušića, Vujić je rekao da ostavku još nije primio, ali da će ju prihvatiti. Napomenuo je kako su potrebne promjene u koncepciji festivala i proširenje Vijeća festivala.</p>
<p> Obrazlažući pitanje izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti, Vujić smatra da treba obaviti međunarodnu dokapitalizaciju cjelokupnog projekta, te bi se tako mogla očekivati međunarodna pomoć pojednih muzeja i sličnih institucija. Što se tiče ustupanja Budimpešti relikvije sv. Stjepana, koja je vlasništvo Hrvatske dominikanske provincije, odnosno samostana u Dubrovniku, Vujić je rekao da ne dolazi u obzir da se neko kulturno dobro iznosi iz zemlje, pogotovo kada se zna da je Hrvatska, kao i mnoge zemlje, potpisnica Haaške konvencije o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zlatno doba sinagoga</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – »Židovske sinagogalne gradnje druge polovine 19. stoljeća jedna su od najoriginalnijih arhitektonskih manifestacija u hrvatskom historicizmu..« Upravo je to jedna od osnovnih postavki arhitekta Zlatka Karača koji je u sklopu velike izložbe »Historicizam u Hrvatskoj« što se održava u Muzeju za umjetnost i obrt, obradio tu temu. Budući da se usporedno s tom izložbom u MUO održava ciklus predavanja koja će obuhvatiti najzanimljivije historicističke teme, arhitekt Karač je u utorak na večer govorio o toj važnoj, ali i slabo istraženoj komponenti historicističke arhitekture.</p>
<p>Sinagoge u Hrvatskoj karakterizira konfesionalna ekskluzivnost, tipološka posebnost i pomalo egzotično oblikovanje s mnogo romantičnog i orijentalnog u likovnom izričaju. Te osobitosti određuju njihov zaseban i prepoznatljiv identitet unutar ukupnog korpusa naše arhitekture 19. stoljeća. Vrijeme izgradnje sinagoga u nas (izuzimajući onih nekoliko srednjovjekovnih) gotovo se potpuno poklopilo s razdobljem historicizma jer sinagoga zbog specifičnog položaja Židova u Hrvatskoj prije nije bilo kao posebnih gradnji. U prvim desetljećima 20. stoljeća kada je proces afirmacije židovskih zajednica već bio zaključen, nastalo je tek nekoliko sinagoga, i to više kao pojedinačno dovršenje »preskočenog« nego kao sustavno trajanje tipa. »Zlatnom dobu sinagoga« prethodila je višestoljetna nazočnost Židova na našem prostoru, a postoje čvrsti arheološki dokazi da je najranija sinagoga na hrvatskom tlu izgrađena u kasnoantičkoj Mursi (Osijek) već početkom 3. stoljeća.</p>
<p>Do sada je identificirano postojanje 70 sinagoga u 42 hrvatska grada ili mjesta, a Karač pretpostavlja da bi ih se moglo otkriti još desetak. Većina sinagoga je porušena za vrijeme Drugog svjetskog rata, a potraga za dokumentima o njihovu postojanju iziskuje opsežno znanstveno istraživanje. U unutrašnjosti Hrvatske ima puno više sinagoga nego na obali, ali su ove na obali mahom nastale prije 19. stoljeća. U razdoblju ranog historicizma bilježi se tip »sinagoga - kuća«. U to vrijeme u Hrvatskoj se Židovi još nisu imali pravo na izgradnju sinagoga i vjerski obredi su se obavljali u kućama bogatijih građana. U razdoblju visokog historicizma, dakle oko 1870-80. godine počinju se graditi sinagoge kao samostalne građevine koje više nisu na periferijama gradova i u sporednim uličicama. Te građevine su u tom razdoblju bile glavni reprezentanti židovske kulture. Kod prvih sinagoga iz tog razdoblja jasno se vidi da su one nekoliko metara uvučene u parcelu. To je zbog propisa Marije Terezije koja je naredila da svi sakralni objekti osim onih katoličkih moraju biti uvučeni u parcelu. Gotovo sve naše sinagoge su takve, ali oprečan primjer je osječka sinagoga koja je čak izbačena na pločnik. Taj primjer se tumači činjenicom da je u Osijeku djelovala jaka i utjecajna židovska zajednica.</p>
<p>Prvi tip samostalne sinagoge koji se kod nas razvija je tripartitna sinagoga. Najbolji primjer za ilustraciju toga tipa je zagrebačka sinagoga Franje Kleina koja je bila izgrađena u Praškoj ulici. Taj tip podsjeća na kazališnu kulisu, a to je gotov obrazac importiran iz Beča. Sljedeći tip u razvoju sinagoga su one s tornjevima na pročelju. Taj tip predstavlja pokušaj uklapanja u katoličku sredinu. U tornjevima se nalaze stubišta koja vode na galeriju u kojoj je prostor za žene. U prizemlju je prostor za muškarce. Najveći, ali i najrjeđi tip u nas je kupolna sinagoga. Najljepši primjer takve građevine je bila sinagoga u Vukovaru.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Usamljene murterske obale</p>
<p>Europski dom Zagreb / Izložba uljanih pastela Dominique Jurić otkriva senzualnu slikaricu morskih veduta</p>
<p>U davnu legendu o besmrtnim ljepotama Meditarana, zagrebačka slikarica Dominique Jurić (1964.) upisala je svoj tihi trag. Ta vrsna poznavateljica rijetke i vrlo stare likovne tehnike vitraja, najnovijom se izložbom u Europskome domu, potvrdila i kao senzualna slikarica morskih veduta.Ciklus uljanih pastela nadahnut murterskim arhipelagom, prikazuje ljepote velike pjeskovite plaže Slanica s koje se pruža veličanstven pogled prema otvorenoj pučini. Svatko tko pozna taj komad murterske obale, zna da on uvijek priziva na usamljena maštarenja i sanjarenja. U djelima posvećenim Slanici uspjela je Dominique stvoriti »kontemplativne« morske ugođaje, obuhvativši širokim potezima pastele i mekoću neba i prozračne slojeve morske maglice, a nadasve duboko plavetnilo mora. Bilo da oslikava jutarnji, bilo podnevni ili večernji pejzaž, (prikazujući »golu« prirodu, bez prisustva čovjeka), umjetnica poštuje fine atmosferske mijene. Dok na nekim radovima prevladavaju nijanse sveprožimajuće plave boje, na nekima, protkanim namazima blijedih nijansi, živi meki i magloviti ugođaj praskozorja. Djela su to u kojima se svojstva neba, zraka i vode stapaju u jedinstvene impresije. Upravo ta sposobnost stvaranja morskih pejzaža koji (likovnim) svojstvima nameću promatraču i dublja metafizička pitanja, potvrđuje Dominique Jurić kao senzualnu slikaricu morskih veduta.</p>
<p>A riječ je o doista o svestranoj stvaralačkoj osobnosti. Nakon završetka studija povijesti umjetnosti i etnologije na Filozofskom fakultetu 1991. godine, Dominique Jurić se upisala na Akademiju likovnih umjetnosti, na kojoj je i diplomirala u klasi profesora Eugena Kokota. Zato i jest među rijetkim našim umjetnicima, koji osim praktičnih likovnih znanja, imaju i kunsthistoričarsku stručnu »spremu«. Uz slikarstvo, bavi se dizajnom i zahtjevnom tehnikom vitraja koju je usavršavala u Švicarskoj i Francuskoj. Štoviše, kao jedan od rijetkih domaćih majstora, s velikim je uspjehom ciklus vitraja izlagala u galeriji »Forum«. Sudjelovala je na ukupno šest samostalnih i dvanaest skupnih izložaba.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Maksimir u mraku ne samo zbog iskopčavanja struje</p>
<p>Zbog neplaćenih računa Hrvatska elektroprivreda u Dinamovim prostorijama isključila struju, uplatom manjeg dijela duga, struja – vraćena/ Mario Cvitanović pred kaznom zbog ilegalnog treninga, Mlinarić se žali na netalentiranost mladih, priprema se Skupština a kameleoni likuju...</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja </p>
<p> – Došao je i taj dan... Maksimir je u srijedu osvanuo, odnosno nije osvanuo, Maksimir je u srijedu bio u mraku! Hrvatska elektroprivreda više nije imala razumijevanja za Novoselove ispričnice i zbog duga većeg od milijun kuna Dinamu je isključena struja! No, nakon što je uplaćena određena svota – navodno je HNS platio Dinamu neke dugove za reprezentaciju – na ime akontacije za plaćanje nagomilanoga duga, oko 13 sati iznova se struja vratila u Maksimir, zasjalo je svjetlo! Dokle će sjati...</p>
<p>Nakon 3-0 kup pobjede u Vinkovcima, Dinamovi su nogometaši dobili slobodni dan. Međutim, tu su slobodu pojedinci shvatili na svoj način. Pa je tako, primjerice, reprezentativac Mario Cvitanović (koji je grijao klupu protiv Cibalije), na Sveticama samovoljno odradio trening sa svojim privatnim trenerom i vjerojatno duhovnim guruom, Zdravkom Jurčićem »Mišom«! Kad je čuo za to, sportski direktor Velimir Zajec »dobio je mlade«...</p>
<p>– Kakav je to način? U ovome klubu mora postojati red! Ako je slobodan dan za igrače, onda nema treninga. Sve ću još provjeriti, jer postoji mogućnost da je Mario Cvitanović u dogovoru s trenerom Marijanom Vlakom trenirao s »Mišom«, iako baš ne vjerujem u tu varijantu. Ako Vlak, dakle, nije ništa znao, budite uvjereni da će Mario Cvitanović biti drastično novčano kažnjen, dobit će maksimalnu kaznu. A bogme ni suspenzija nije nemoguća, najavljuje Zajec čišćenje svlačionice.</p>
<p>Je li, dakle, Vlak znao za Cvitanovićev samovoljni trening? Ne!</p>
<p>– Nemam pojma, ništa mi Mario nije rekao, bio je Vlakov odgovor na novinarski upit.</p>
<p>Nakon svega, nameće se zaključak kako je sva sreća što u Dinamovoj svlačionici nema još nekog Cvitanovića, brzo bi se, naime, prorijedili igrački redovi. Nakon Igora, sad će zbog nediscipline nastradati i Mario...</p>
<p>A na Sveticama je ogorčenje sipao Marko Mlinarić, trener druge Dinamove momčadi.</p>
<p>– Pa što je ovo, tko je radio ovu selekciju? Nikad u povijesti ovoga kluba u Dinamovoj drugoj momčadi (poglavito dojučerašnji juniori, op. a.) nije bilo toliko anti-talenata! Radim s 15-20 ljudi koji ne mogu spojiti dva suvisla dodavanja, plakao je nad svojom teškom sudbinom Mlinarić.</p>
<p> A definitivno je »poludio« kad je došao do informacije kako je Dinamovoj Omladinskoj školi za sezonu 1999./2000. bilo u klupskome budžetu namijenjeno čak milijun i 600.000 maraka, a od te svote navodno ništa nije došlo u Omladinsku školu!</p>
<p>– Ili je netragom »nestalo« (!?), ili je prebačeno u seniorski pogon, u ugovore, nagađalo se na Sveticama.</p>
<p>Klupska je administracija, inače, odaslala pozive zastupnicima za izvanrednu sjednicu Skupštine, koju je predsjednik toga tijela, Stjepan Brolich, zakazao za nedjelju u 10 sati. U međuvremenu će, barem je tako najavio, konferenciju za novinare odžati i klupski predsjednik Zlatko Canjuga, očekuje se da će dio prljavoga rublja i na toj »pressici« ugledati svjetlo dana. A dobili smo i informaciju da će svlačionica dati maksimalnu potporu Canjugi u borbi sa skupštinarskim kameleonima, koji su prije mjesec i pol dana poput najvećih licemjera dali maksimalnu potporu Canjugi, kad je svoj mandat stavio pred njih!</p>
<p>Međutim, nije to ništa čudno, ako znamo da u toj Skupštini još uvijek sjede ljudi koji su od 1991. godine do danas tri puta dizali ruke u zrak za tri različita imena kluba, u tri su navrata dokazivali svoju moralnu ništavnost. I nije više uopće važan Canjuga, svakome je jasno da je njegov odlazak neizbježan, samo je pitanje dana i načina na koji će otići. Ali, svi oni zastupnici koji u nedjelju podignu ruku protiv Canjuge, a 14. veljače veselo su glasovali za njega, također moraju odmah napustiti Maksimir! Bilo kako, samovoljno, ili da ih netko potjera. Vrijeme je da Velimir Zajec pokaže svoje ovlasti i izabere ljude s kojima će raditi... </p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sudac Vitković Matkoviću: »Da ti nije bilo mene...«</p>
<p>Nakon zanimljive i uzbudljive prve polufinalne utakmice Kupa u kojoj je Hajduk pobijedio Zagreb sa 2-1 (0-1) obojica trenera bila nezadovoljna, no kud i kamo veći razlog za ljutnju imao je strateg Zagreba Ivo Šušak zbog nedosuđenog jedanaesterca nakon prekršaja Slavena Bilića nad Banovićem kod 1-0 za goste</p>
<p>SPLIT, 5. travnja</p>
<p> – Obojica trenera, i Ivica Matković iz Hajduka te Ivo Šušak, iz Zagreba bili su nezadovoljni nakon prvog, dramatičnog i kvalitetnog polufinalnog susreta Kupa Hrvatske u kojem su nogometaši Hajduka pobijedili Zagreb 2-1 (0-1). </p>
<p>Naime, dok su se Splićani svojski trudili i zapinjali, ali bez prave kreativnosti djelovali nemoćno, Zagrepčani su lako organizirali napade, imali pregršt prigoda, ali i promašivali. Popović, Banović i Bule su se poigravali s Hajdukovom obranom, ali nisu znali zgodicima kapitalizirati svoju uvjerljiviju igru. Šušak je nakon susreta kazao. </p>
<p>– Žalostan sam jer smo bili bolji, a nismo pobijedili. Draž nogometa je da uvijek ne trijumfira bolji, samo što smo u posljednje vrijeme mi ta bolja momčad koja ne zna pobijediti. Stigla nas je kazna za promašaje, ali rezultat je intrigantan. U uzvratu ćemo biti jači za Kosića i Perića i vjerujem da ćemo sigurnom igrom uspjeti ne primiti pogodak, a postići jedan.</p>
<p> Matković je sigurno očekivao bolju igru i uvjerljiviju pobjedu. No, sreća je Splićane poljubila, pa sa prednošću odlaze na uzvrat u Kranjčevićevu. Sve nesigurnosti u obrambenoj liniji nadomjestili su borbenošću, željom i na kraju su bili zadovoljniji od Zagrepčana.</p>
<p>– Bila je ovo junačka bitka i zasluženo smo pobijedili. U Kranjčevićevoj će biti sasvim drugačija bitka i ja sam uvjeren da ćemo mi igrati u finalu. Zagreb je potvrdio svoju kvalitetu, Bule, Popović i Banović su bili raspoloženi, a nas je šokirao početak susreta i promašeni jedanaesterac Leke. Promašeni jedanaesterac posebno je utjecao na njega. Izmjenama u drugom poluvremenu zaigrali smo življe i uspjeli preokrenuti rezultat. Mislim da je želja prevladala razum i imperativ pobjede sputao igrače…</p>
<p> Dobroj utakmici pečat je dao i sudac Miroslav Vitković, kojem se nakon susreta u hodniku ispred svlačionice obratio Matković: </p>
<p>– Vi sudite zločesto!</p>
<p> No, navodno mu ni Vitković nije ostao dužan:</p>
<p>– Da ti nije mene već bi pakirao kofere! </p>
<p> Međutim, i nogometaši Zagreba bili su ljuti na Vitkovića, zbog nedosuđenog jedanaesterca u 53. minuti, kada je Slaven Bilić srušio Banovića u kaznenom prostoru. Vinkovački sudac je krenuo hrabro u utakmicu, isključio Ratkovića u drugoj minuti utakmice, zbog dva žuta kartona, a u 8. minuti Osibova, također, zbog dva žuta kartona. I vjerojatno bi dobio visoku ocjenu za dobro suđenje da nije propustio Bilićev prekršaj. Kako se sporni događaj zbio kod vodstva gostiju od 0-1, njegov propust je bitno utjecao na rezultat i delagat Stolnik neće moći izbjeći negativnu ocjenu. U srijedu ujutro Matković je kazao: </p>
<p>–Ne bih pričao o sucu. Bio sam ljut, pod dojmom Ratkovićeva isključenja. Samo sam ga pozdravio onako usput. Nitko nije mogao predvidjeti onakav početak. Izgubili smo Ratkovića, a oni Osibova. Tako je nama u napadu ostao Radeljić, a njima je Verhas preuzeo ulogu Osibova, pa mislim da je ovaj poremećaj više odgovarao Zagrebu. Nisam odmah htio mijenjati Vučevića, jer momak stvarno izvaredno trenira, pa sam ga nagradio. S jednim napadačem nismo bili opasni, tek kada smo zarotirali momčad uspostavili smo bolju igru. Ratković? Što ću mu kazati, dao sam mu prigodu i uvjeren sam da je htio najbolje….</p>
<p> Hajdukova pobjeda 2-1 ostavlja mogućnosti za prolaz u finale i splitskim i zagrebačkim »bijelima«, a dramatičnost splitskog dvoboja najava je uzbudljivog uzvrata, 18. travnja u Kranjčevićevoj.</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Samira Hasagić ozlijeđena</p>
<p>Izbornik Josip Šojat vjeruje da će se Samira Hasagić oporaviti za subotnji dvoboj (16.30 sati) protiv Njemica, u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo rukometašica u Rumunjskoj</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Prvi put otkako se okupila ženska rukometna reprezentacija, lice izbornika Josipa Šojata se smrknulo. Na jutarnjem treningu u srijedu, Samira Hasagić je iščašila gležanj desne noge. Ipak, Šojat vjeruje da će se koliko-toliko oporaviti za subotnji dvoboj (16.30 sati, dvorana II Sportskog doma) protiv Njemica, u kvalifikacijama za prosinačko Europsko prvenstvu u Rumunjskoj. Budu li Hrvatice bolje u oba dvoboja, napravit će sjajan uspjeh plasmanom nakon što su propustile i EP prije dvije godine i lanjsko SP.</p>
<p>– Ovo je drukčija reprezentacija, pomlađena, ali kvalitetna. Meni je dosta neuspjeha, curama isto tako i vjerujem da nakon toliko godina neuspjeha moramo uspjeti. Otkad igram u Metzu pronašla sam nove motive. Za reprezentaciju igram i igrat ću dok mogu jer to istinski želim, a ne zato što se moram prodavati, rekla je kapetanica reprezentacije Klaudija Bubalo.</p>
<p>O njemačkoj reprezentaciji izbornik Šojat ne želi previše razmišljati, »radije razmišljamo kako ćemo mi odigrati«.</p>
<p>– Zna se da nova metla dobro mete, pa tako njemačke reprezentativke igraju mnogo bolje otkako je stigao novi izbornik, Dago Leukefeld. Izvrsna im je Litvanka, Ingrida Radzevičiute, veli Šojat.</p>
<p>Ulaznice za subotnji dvoboj dijelit će se na istočnom ulazu u Sportski dom, nasuprot kafića »Point«, gdje su se prodavale i ulaznice za EP.</p>
<p>Ima novosti i u Hrvatskom rukometnom savezu. Naime, u četvrtak će predstavnici HRS-a potpisati sponzorski ugovor s Hrvatskim telekomunikacijama, koje će tako postati generalni sponzor svih rukometnih selekcija. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ipak otkazana utakmica Turska - SRJ </p>
<p>BEOGRAD, 5. travnja</p>
<p> – Prijateljska nogometna utakmica između reprezentacija Jugoslavije i Turske, koja se trebala igrati 26. travnja u Izmitu, otkazana je na prijedlog Turske.</p>
<p> Glavni tajnik Nogometnog saveza Jugoslavije Branko Bulatović izjavio je kako su predstavnici turskog Saveza u svom priopćenje naveli da im je kalendar natjecanja pretrpan, posebice sad kad je Galatasaray izborio nastup u poluzavršnici Kupa Uefe te da ih mole za razumijevanje. (Reuter/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>I Kretzschmar se divio Smajlagiću</p>
<p>Staffan Olsson nije zaslužio poziv u europsku reprezentaciju, kazao je nakon utakmice Slovenije i Europe (31-35) ruski reprezentativni vratar Andrej Lavrov</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Hrvatski reprezentativci Zlatko Saračević i Irfan Smajlagić dostojno su predstavljali hrvatski rukomet na svečanosti u povodu 50. obljetnice Slovenskog rukometnog saveza, čiji je vrhunac bila revijalna utakmica selekcija Slovenije i Europe. U neobaveznoj igri Europljani su na kraju slavili 35-31 (17-15), ponajviše zahvaljujući dvojici izvrsnih vratara – »zagrebašu« Andreju Lavrovu i jugoslavenskom reprezentativcu Dejanu Periću, koji su zajedno obranili 28 suparničkih udaraca. Slovencima je bilo stalo da svoju svečanost obilježe barem jednom pobjedom (u subotu su izgubili protiv selekcije stranaca iz slovenskih klubova), ali strogi europski izbornik Vladimir Maksimov nije dopustio pretjerano opuštanje svoje »All Stars« momčadi.</p>
<p>– Znam da sam imao 15 obrana, ali u ovakvoj opuštenoj utakmici to i nije posebna umjetnost. Drago mi je što sam se još jednom našao u selekciji najboljih europskih rukometaša. Mislite da su nedostajali Šveđani? Pa dobro, možda je trebalo pozvati Magnusa Wislandera i Stefana Lövgrena, ali ispod njihovih imena treba podvući crtu. Nitko drugi nije zaslužio da se nađe u ovoj momčadi. Ne, Staffan Olsson nije zaslužio poziv u europsku reprezentaciju, kazao je nakon utakmice ruski reprezentativni vratar Andrej Lavrov.</p>
<p>Vladimir Maksimov vjerojatno se »osvećivao« Šveđanima za posljednje utakmice reprezentacije Svijeta, kad je švedski izbornik Bengt Johansson pozvao čak sedam svojih sunarodnjaka, a samo dvojicu Rusa. Maksimov je nakon utakmice naglasio kako je uputio pozive vrataru Peteru Gentzelu i Pierreu Thorssonu, no njihovi ih klubovi (Caja Cantabria i Bad Schwartau) nisu pustili u Ljubljanu. Ruski je stručnjak nakon utakmice posebno pohvalio svoje hrvatske izabranike:</p>
<p>– Atmosfera u mojoj momčadi bilo je zaista sjajna i drago mi je što sam sudjelovao u ovom rukometnom spektaklu. Vrlo sam zadovoljan igrom Saračevića i Smajlagića, zato sam im pružao priliku tijekom cijele utakmice, a ni »privremeni Hrvat« Lavrov nije bio loš.</p>
<p>Hrvatski reprezentativac Irfan Smajlagić naglasio je da uživa igrati u kontinentalnoj i svjetskoj selekciji (za koju je nastupio četiri puta) te predložio da se godišnje u Europi održe barem tri slične revije. </p>
<p>Smajlagić je postigao tri pogotka za Europu, a posebnu pažnju suigrača izazvao je zgodicima s krila. Kad smo mu napomenuli da se i njemačka zvijezda Stefan Kretzschmar vidljivo divio njegovim potezima, skromno je napomenuo: </p>
<p>– Trebali ste vidjeti kako izgledaju treninzi, na kojima svatko pokazuje ono što najbolje zna. Bila je to prava uživancija, jer gotovo sve što vrijedi u europskom rukometu našlo se u Ljubljani.</p>
<p>SLOBODAN MUFIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mijačika: Do Sydneya podržavamo akcije HOO, nakon Igara - promjene</p>
<p>Glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Andrija Mijačika ne poriče da je jedan od autora »Prijedloga reorganizacije športa na državnoj razini« o kojoj se toliko govorilo na Vijeću Hrvatskog olimpijskog odbora</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – »Ne vidim smisao i razloge tolike hajke na 'Prijedlog reorganizacije športa na državnoj razini' i držim da je dotični materijal potpuno neprimjereno predstavljen na sjednici Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora«, rekao je glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Andrija Mijačika koji ni u jednom trenutku ne poriče da je, zajedno sa skupinom ljudi iz ZŠS-a, autor Prijedloga.</p>
<p>»Prijedlog reorganizacije športa na državnoj razini«, nepotpisan i – kako autori tvrde – nedovršen, pojavio se kao službena točka dnevnog reda na sjednici Vijeća HOO-a. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak taj je pisani tekst okvalificirao kao pokušaj »rušenja ustrojstva hrvatskog sporta koji se kosi s Poveljom Međunarodnog olimpijskog odbora«.</p>
<p>– Bilo bi nelogično da kao glavni tajnik ZŠS-a, organizacije koja je i dio HOO-a, ne razmišljam o situaciji u hrvatskom sportu, rekao je na konferenciji za novinare Andrija Mijačika. – Sa suradnicima sam razgovarao o modelima organizacije sporta i taj smo materijal napisali sa željom da predložimo određene promjene za boljitak našeg sporta. Mi smo u tom napisu istaknuli kako je potrebno decentralizirati HOO čime bi se otklonila evidentna neučinkovitost te udruge. Reorganizacija HOO-a uz kadrovske promjene bi zapravo i omogućila da HOO bude krovno sportsko tijelo. Moja je želja da vodstvo HOO-a shvati da nam nisu potrebne prepirke i da se zapravo napravi svojevrsno primirje, pomirba, kako bismo se i mi u ZŠS-u i ljudi u HOO-u potpuno posvetili pripremama za Igre u Sydneyu. A poslije Igara, da zajedno potaknemo i obavimo promjene, kazao je Mijačika.</p>
<p>Na pitanje kosi li se Prijedlog s Poveljom MOO, kako to tvrdi Antun Vrdoljak, Mijačika odlučno odgovara:</p>
<p>– Ni u kojem slučaju. Uostalom, Povelja MOO ne zabranjuje sportskim udrugama kontakt s politikom, zašto bi se inače olimpijska odlikovanja davala političkim djelatnicima? K tome, zamjeram Vrdoljaku što o cijelom problemu nismo međusobno komunicirali prije nego je postavljen na dnevni red sjednice Vijeća HOO-a. Naš materijal nikoga ne vrijeđa niti ruši. Što je opasno u tom Prijedlogu? A to što nije bio potpisan može se objasniti time što je to tek radna verzija. Ja sam Prijedlog podijelio desetorici uglednih sportskih radnika sa željom da mi vele što misle o njemu. Da je to postao stav šire skupine ljudi, mi bismo sami otišli do HOO-a da predložimo rješenja. Ovako, materijal je preko nekoga tko ga je dobio našao put do dužnosnika HOO-a. Kažem, mi nemamo što kriti i ne želimo se prepirati. Treba nam moratorij na sve pričice do Olimpijskih igara, a poslije toga trebali bismo svi biti spremni na promjene. Do tada, podržavat ćemo sve akcije HOO za Olimpijske igre, završio je Mijačika.</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Picula u Rimu otvara teme za Račanove svibanjske posjete</p>
<p>Uoči puta u Rim, hrvatski ministar vanjskih poslova je u Zagrebu razgovarao s vođama Talijanske unije Giuseppeom Rotom i Mauriziom Tremulom te hrvatskim manjinskim zastupnikom Furiom Radinom / Oni su od njega zahtijevali da se ukine nadležnost države nad manjinskim organizacijama, da se dopusti upis u hrvatske škole na talijanskom jeziku i netalijanima, te da se osigura šira primjena dvojezičnosti na područjima gdje je manjina u manjini</p>
<p>RIM, 5. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tonino Picula, hrvatski ministar vanjskih poslova, otvara u četvrtak svojim rimskim razgovorima s talijanskim ministrom vanjskih poslova Lambertom Dinijem i s tajnikom za odnose s državama Svete Stolice nadbiskupom Jeanom-Louisom Tauranom kontakte nove hrvatske vlade s Italijom i Vatikanom na visokoj razini. Na najvišoj razini, razgovori će se nastaviti u svibnju, kada predsjednik Vlade Ivica Račan planira triput doći u Italiju: 8. svibnja na razgovore s talijanskim premijerom Massimom D'Alemom i kardinalom državnim tajnikom Svete Stolice Angelom Sodanom, 19. i 20. u Anconu gdje će biti Jadransko-jonska konferencija o razvitku i sigurnosti, a 24. i 25. u Firenzu, na NATO-ovu konferenciju o sigurnosti na europskom jugoistoku. Picula će u Rimu načeti manje-više sva pitanja koja u svibnju čekaju Račana, kako bilateralna, tako i stanje u Hrvatskoj te u balkanskom susjedstvu: od skorih izbora u Bosni i Hercegovini do tanahnih rezultata Pakta o stabilnosti te djelovanja haaškoga Međunarodnog sudišta za zločine u bivšoj Jugoslaviji. Hrvatska se nada konkretnoj talijanskoj ekonomskoj podršci novom hrvatskom kursu nakon zastupničkih i predsjedničkih izbora 2000.</p>
<p>Baza za to je u već postojećim dobrim ekonomskim odnosima: s ukupno dvije milijarde dolara robne razmjene lani je Italija skliznula na drugo mjesto među hrvatskim partnericama (iza Njemačke s 2,1 milijarde dolara), ali je struktura razmjenske bilance (u oba slučaja negativne za Hrvatsku koja više uvozi negoli izvozi) ipak povoljnija s Italijom (izvoz za 771 milijun dolara) nego s Njemačkom (izvoz za 673 milijuna dolara). Nema sumnje da će Hrvatska insistirati na uravnoteženju te razmjene povećanjem izvoza, ali glavni poticaj u tom smjeru može doći tek od novog ugovora s Europskom unijom, koji se još pripravlja. </p>
<p>Posebna tema razgovora bit će opet manjine. Prije rimskog sastanka s predstavnicima hrvatske manjine u Moliseu i Hrvatske zajednice u Rimu, Milanu i Trstu u subotu, Picula je u utorak u Zagrebu razgovarao kako s predsjednikom Oblasnog vijeća Furlanije i Primorske Robertom Antonioneom, tako i s predstavnicima talijanske manjine u Hrvatskoj i Sloveniji, vođama Talijanske unije Giuseppeom Rotom i Mauriziom Tremulom te hrvatskim manjinskim zastupnikom Furiom Radinom. Picula je, kako prenose talijanska (osobito tršćanski Il Piccolo) i slovenska glasila (poput Radio Kopra), koristio korjenito drukčiju retoriku nego Tuđmanova vlast, nazvavši manjinu »hrvatskim bogatstvom«, te zahtijevajući od talijanske manjine (a i od Furlanije i Primorske) da se zauzme za jačanje talijansko-hrvatske ekonomske suradnje kao valjan posrednik. Picula je, po tim izvorima, najavio da će Račanova vlada uskoro predložiti bitne izmjene cjelokupnoga zakonskog tretmana manjina u Hrvatskoj, ne zato što to zahtijeva Europa, nego stoga što je to dio programa vladajuće koalicije lijevog centra. Picula je najavio da će se Vlada zauzeti i za ukidanje goleme globe koju je Hrvatska dosudila riječkom Novom listu zbog korištenja tiskare (talijanskog poklona) i za komercijalno tiskanje za potrebe hrvatskih naručilaca izvan redova talijanske manjine. Izmjena manjinskih zakona i ukidanje te megaglobe samo su dio zahtjevâ koje je talijanska manjina podastrla Piculi. Rota, Tremul i Radin zahtijevaju da se ukine nadležnost države nad manjinskim organizacijama, da se dopusti upis u hrvatske škole na talijanskom jeziku i netalijanima, te da se osigura šira primjena dvojezičnosti na područjima gdje je manjina u manjini. Za sve te zahtjeve, Talijanska unija ima čvrstu podršku Rima, pa nema sumnje da će to Dini reći Piculi a D'Alema Račanu. U Vatikanu će, pored multilateralnih tema (poput Balkana), glavna točka dnevnog reda biti provedba četiriju konkordatskih ugovora između Hrvatske i Svete Stolice. Vlada u Zagrebu naglašava da će poštovati te međunarodne ugovore, ali njezin premijer i još neki eksponenti ne kriju da bi proračunsko sufinanciranje Crkve rado zamijenili nekim oblikom poreza. Račanova Vlada bi prihvatila i talijanski sustav, u kojemu građani određuju hoće li dio njihova poreza (8 promila) otići nekoj vjerskoj organizaciji ili državnim karitativnim fondovima; a sada treba vidjeti hoće li Kaptol i Vatikan pristati da siguran budžetski izvor zamijene nesigurnim građanskim. </p>
<p>Prilično je vjerojatno da ta i ina otvorena bilateralna pitanja s Italijom ili Svetom Stolicom neće biti riješena za Piculina kratkog rimskog boravka, nego će razmjena gledišta poslužiti za eventualan svibanjski dogovor Račana bilo s D'Alemom, bilo sa Sodanom. Ostaje još otvoreno hoće li se hrvatski premijer tada sastati s papom Ivanom Pavlom II. Poglavar Katoličke crkve načelno prima u audijenciju svakoga državnog ili vladinog poglavara koji to zatraži, pa samo o procjeni hrvatske Vlade ovisi hoće li Račan tražiti audijenciju i sastati se s Papom. </p>
<p>INOSLAV BEŠKER</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Drnovšek u sporu s parlamentom</p>
<p>LJUBLJANA, 5. travnja</p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek u novom je pismu predsjedniku parlamenta Janezu Podobniku danas ponovio zahtjev da se izvanredna sjednica parlamenta na kojoj bi se glasovalo o povjerenju njegovoj rekonstruiranoj vladi održi već u petak. Drnovšekovi liberalni demokrati (LDS) najavili su da će u suprotnom zahtijevati opoziv predsjednika parlamenta Janeza Podobnika. Podobnik je - pozivajući se na proceduralne razloge - zatražio više vremena za sazivanje sjednice. Drnovšek je u razgovoru za Delo rekao da će njegova stranka u slučaju da rekonstruiranoj vladi ne bude izglasovano povjerenje na izbore vjerojatno izaći sama kako bi na njima pobijedila. »Mješovite koalicije - kakva je bila ova s Pučkom strankom - su potrošene i državi ne mogu dati razvojni poticaj«, izjavio je Drnovšek. Po njegovim riječima, Slovenija, unatoč upozorenjima o sve većem trgovinskom debalansu i rastućoj inflaciji, ubuduće ne može graditi razvoj na tvrdom monetarizmu i niskim plaćama nego na otvaranju prema stranom kapitalu i deregulaciji. »U slučaju pobjede na izborima, bili bismo spremni surađivati sa svakom strankom koja je za brži razvoj, a ne za to da stojimo na mjestu i bavimo se sami sobom«, izjavio je predsjednik liberalnih demokrata Janez Drnovšek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>I »mrtve duše« glasovale za Putina</p>
<p>Genadij Zjuganov predao Glavnoj izbornoj komisiji cijeli snop pismenih dokaza o krivotvorenju rezultata nedavnih predsjedničkih izbora</p>
<p>MOSKVA, 5. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč informacijskoj blokadi u vodećim moskovskim medijima, skandal zbog sumnji da su izborni rezultati nedavnih predsjedničkih izbora »montirani« poprima u ruskoj javnosti sve veće dimenzije. Sumnju u falsificiranje izbornih rezultata prema kojima je Vladimir Putin osvojio 52,9 posto glasova birača i tako pobijedio već u prvom izbornom krugu javno su izrazili njegovi glavni predsjednički protukandidati Genadij Zjuganov i Grigorij Javlinski. Međutim, za razliku od Javlinskog, Zjuganov i njegov predizborni stožer predali su u srijedu Glavnoj izbornoj komisiji (i Vrhovnom tužiteljstvu zemlje) cijeli snop pismenih dokaza koji govore da su izborni rezultati u velikoj mjeri krivotvoreni, i stavljaju pod sumnju pobjedu Vladimira Putina.</p>
<p>Sudeći prema tim pismenim dokumentima, u sprezi s vlašću, pristaše Vladimira Putina »montirale« su izborne na tri načina: tiskanjem i ubacivanjem u biračke kutije velikog broja dopunskih izbornih listića na kojima je unaprijed bilo zaokruženo Putinovo ime, organiziranjem glasovanja »mrtvih duša«, te izravnim falsificiranjem zapisnika o prebrojanim glasovima na biračkim mjestima. Pritom je od 26. ožujka kada su izbori održani pa do 3. travnja, izborni stožer Genadija Zjuganova uspio prikupiti dokaze iz kojih proizlazi da su izborni rezultati izravno krivotvoreni ili je grubo narušena izborna procedura na čak 3724 biračka mjesta.</p>
<p>Masovno i potpuno falsificiranje izbornih rezultata provedeno je prema tim dokumentima u sedam ruskih autonomnih republika , Tatarstanu, Baškortostanu, Ingušetiji, Mordoviji, Dagestanu, Kabardino-Balkariji i Sjevernoj Osetiji, te u tri velike i mnogoljudne gubernije: Samarskoj, Kurskoj i Kalinjingradskoj. Najviše dopunskih izbornih listića tiskano je u Tatarstanu. Čak šest milijuna, iako ta autonomna republika ukupno ima tek 2,7 milijuna birača. Štoviše, takvo masovno tiskanje dopunskih listića u noći na 21. ožujka izborni stožer Zjuganova odmah je prijavio Glavnoj izbornoj komisiji i tužiteljstvu, ali je dobio odgovor da će provjera te činjenice biti izvršena nakon izbora.</p>
<p>Međutim, o toj činjenici dopunskog tiskanja izbornih listića Glavna izborna komisija nije se do danas očitovala, kao i na druge brojne prijave narušavanja izborne procedure u Tatarstanu. Primjerice, u glavnom gradu Tatarstana Kazanju promatrači su registrirali mnogo slučajeva gdje su birači dobivali po 50 rubalja ukoliko uzmu i u biračku kutiju ubace unaprijed pripremljeni izborni listić na kojem je zaokruženo Putinovo ime. Očevici su u tom gradu prijavili ne samo slučajeve masovnog ubacivanja izbornih listića (po 400 i više) u biračke kutije, već i glasovanje »mrtvih duša«, odnosno birača koji su odavno umrli. Istina, glasovanja mrtvih duša bilo je i u drugim dijelovima Rusije. Tako su na biračkom mjestu broj 734. u sibirskom gradu Novokuznjecku u popis birača bila unesena imena 34 umrla i 11 koji su odavno odselili.</p>
<p>I u Kabardino-balkarskoj republici otkriveno je desetak biračkih mjesta gdje je u biračkim kutijama bilo više izbornih listića nego upisani birača. Međutim, nakon Tatarstana, izborni stožer Zjuganova pronašao je najviše dokaza o krivotvorenju izbornih rezultata u Dagestanu. Na biračkim mjestima u glavnom gradu te kavkaske republike Mahačkali naknadno su u biračke kutije ubacivani dopunski izborni listići, a u gradiću Kiziljurt glasovi za Zjuganova pripisivani su Putinu. Prema prvom zapisniku o rezultatima glasovanja, u tom je gradiću Zjuganov dobio 10.712, a Putin 7290 glasova birača. No, Republička izborna komisija izmijenila je rezultate pa je prema novom zapisniku Zjuganov u tom gradiću dobio 4270, a Putin čak 23.364 glasova birača.</p>
<p>Popis takvih pripisivanja glasova i prekrajanja rezultata koje su pristaše Zjuganova prikupile doista je dug, a od svih se ipak razlikuje Saratovska gubernija. Dan uoči izbora, u Saratovskoj guberniji bilo je ukupno 1,8 milijuna birača, a na dan glasovanja već preko dva milijuna što znači da je samo u jednoj noći broj stanovnika u toj guberniji porastao za 143 tisuće ljudi. Unatoč predanim dokazima i osporavanju rezultata, Glavna izborna komisija nema namjeru odgoditi objavljivanje konačnih službenih rezultata i pobjedu Vladimira Putina. Prema tim rezultatima, koji će biti objavljeni u petak, Putin je na predsjedničkim izborima osvojio 52,9 posto glasova birača, Zjuganov 29,2, a Javlinski 5,8 posto. Preostalih osam predsjedničkih kandidata koji su dobili manje od 3 posto glasova birača morat će pak u skladu s izbornim zakonom vratiti Glavnoj izbornoj komisiji 400.000 rubalja (oko 13.500 dolara) koje su dobili od države za organiziranje svoje predizborne kampanje</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Federacija BiH pred valom štrajkova?</p>
<p>Mnogi poriču pravo sarajevskom Savezu samostalnih sindikata da zastupa većinu radnika u BiH / On je svakako bez utjecaja u RS i u dijelovima s hrvatskom većinom</p>
<p>SARAJEVO, 5. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Federacija Bosne i Hercegovine mogla bi se suočiti s valom radničkih prosvjeda ukoliko se obistine prijetnje Saveza samostalnih sindikata BiH sa sjedištem u Sarajevu. Već za 17. travnja najavljen je opći štrajk upozorenja, a do još masovnijih prosvjeda moglo bi doći 1. svibnja, što bi, s obzirom na blagdan koji pada na taj dan trebalo imati i simboličko značenje.</p>
<p>Bit spora između federalne vlade i Saveza samostalnih sindikata je u potpisivanju tzv. Općeg kolektivnog ugovora kojim bi s obje strane trebala biti regulirana temeljna prava radnika. Vlada Federacije BiH odbila je dati suglasnost za potpisivanje toga ugovora, zapravo cijela stvar je prolongirana zbog dvojbi oko toga ima li sarajevski sindikat legitimitet zastupati radnike s cijelog područja većeg bosansko-hercegovačkog entiteta.</p>
<p>Naime, Savez samostalnih sindikata BiH koji vodi Sulejman Hrle praktički je nedaytonska institucija. Jasno je da ta udruga ne predstavlja radnike s cijelog područja zemlje što sugerira njezin naziv, a najjači sindikat u Republici Srpskoj čak je de facto prekinuo kontakte sa sarajevskim sindikatom. Također je jasno da Savez samostalnih sindikata BiH, ovakav kakav je sada, ne može biti čak niti federalni sindikat, jer ima razmjerno malu podršku u većinski hrvatskim dijelovima toga entiteta, a brojne njegove postupke ne podržavaju ni bošnjački strukovni sindikati.</p>
<p>Na te činjenice upozorili su ministri i zamjenici ministara u federalnoj vladi, posebno je izravan bio Davor Čordaš, zamjenik ministra raseljenih osoba i izbjeglica. Ogorčeni su i Hrletovi oponenti u sindikalnim redovima, primjerice Ramiz Uzunović, predsjednik Udruženog radničkog sindikata Federacije BiH. Upozorava se i na snažan utjecaj politike na sarajevski Savez samostalnih sindikata za koji se tvrdi da je »produžena ruka SDA« i da izravno radi u interesu Izetbegovićeve stranke i vladajuće bošnjačke politike. Dokaz za takve tvrdnji mogao bi biti neobično oštar stav toga sindikata o pitanju prava na rad nehrvata u tvrtkama poput »Aluminija« ili »Sokola«, ali i znatno blaži pristup problemu povratka na posao nebošnjačkih radnika u većinski bošnjačkim dijelovima zemlje. </p>
<p>U priopćenju nakon hitne sjednice održane u utorak, Savez samostalnih sindikata je odbacio optužbe o vlastitoj nelegitimnosti. »U Savez samostalnih sindikata BiH učlanjeni su zaposlenici dobrovoljno u skladu s vlastitim interesima bez obzira na nacionalnu i drugu pripadnost. Legitimitet Saveza i njegovih članica priznat je od svjetske i europske konfederacije sindikata«, naveli su u svom priopćenju, podsjećajući vladu na obveze iz konvencija Međunarodne organizacije rada i članak 116. Zakona o radu. Očito, u pitanju je »igra živaca« između vlade i najjačeg sindikata na većinski bošnjačkom dijelu zemlje, ali i pokušaj sarajevskog sindikata da za sebe osigura pravo zastupanja radnika tamo gdje je njegova snaga objektivno slaba. U svakom slučaju, štrajkovi, bez obzira hoće li doista biti masovni ili ne, i hoće li do njih uopće doći, teško da su put kojim gospodarstvo može izaći iz krize.</p>
<p>ALENKO ZORNIJAFederacija BiH pred valom štrajkova?</p>
<p>Mnogi poriču pravo sarajevskom Savezu samostalnih sindikata da zastupa većinu radnika u BiH / On je svakako bez utjecaja u RS i u dijelovima s hrvatskom većinom</p>
<p>SARAJEVO, 5. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Federacija Bosne i Hercegovine mogla bi se suočiti s valom radničkih prosvjeda ukoliko se obistine prijetnje Saveza samostalnih sindikata BiH sa sjedištem u Sarajevu. Već za 17. travnja najavljen je opći štrajk upozorenja, a do još masovnijih prosvjeda moglo bi doći 1. svibnja, što bi, s obzirom na blagdan koji pada na taj dan trebalo imati i simboličko značenje.</p>
<p>Bit spora između federalne vlade i Saveza samostalnih sindikata je u potpisivanju tzv. Općeg kolektivnog ugovora kojim bi s obje strane trebala biti regulirana temeljna prava radnika. Vlada Federacije BiH odbila je dati suglasnost za potpisivanje toga ugovora, zapravo cijela stvar je prolongirana zbog dvojbi oko toga ima li sarajevski sindikat legitimitet zastupati radnike s cijelog područja većeg bosansko-hercegovačkog entiteta.</p>
<p>Naime, Savez samostalnih sindikata BiH koji vodi Sulejman Hrle praktički je nedaytonska institucija. Jasno je da ta udruga ne predstavlja radnike s cijelog područja zemlje što sugerira njezin naziv, a najjači sindikat u Republici Srpskoj čak je de facto prekinuo kontakte sa sarajevskim sindikatom. Također je jasno da Savez samostalnih sindikata BiH, ovakav kakav je sada, ne može biti čak niti federalni sindikat, jer ima razmjerno malu podršku u većinski hrvatskim dijelovima toga entiteta, a brojne njegove postupke ne podržavaju ni bošnjački strukovni sindikati.</p>
<p>Na te činjenice upozorili su ministri i zamjenici ministara u federalnoj vladi, posebno je izravan bio Davor Čordaš, zamjenik ministra raseljenih osoba i izbjeglica. Ogorčeni su i Hrletovi oponenti u sindikalnim redovima, primjerice Ramiz Uzunović, predsjednik Udruženog radničkog sindikata Federacije BiH. Upozorava se i na snažan utjecaj politike na sarajevski Savez samostalnih sindikata za koji se tvrdi da je »produžena ruka SDA« i da izravno radi u interesu Izetbegovićeve stranke i vladajuće bošnjačke politike. Dokaz za takve tvrdnji mogao bi biti neobično oštar stav toga sindikata o pitanju prava na rad nehrvata u tvrtkama poput »Aluminija« ili »Sokola«, ali i znatno blaži pristup problemu povratka na posao nebošnjačkih radnika u većinski bošnjačkim dijelovima zemlje. </p>
<p>U priopćenju nakon hitne sjednice održane u utorak, Savez samostalnih sindikata je odbacio optužbe o vlastitoj nelegitimnosti. »U Savez samostalnih sindikata BiH učlanjeni su zaposlenici dobrovoljno u skladu s vlastitim interesima bez obzira na nacionalnu i drugu pripadnost. Legitimitet Saveza i njegovih članica priznat je od svjetske i europske konfederacije sindikata«, naveli su u svom priopćenju, podsjećajući vladu na obveze iz konvencija Međunarodne organizacije rada i članak 116. Zakona o radu. Očito, u pitanju je »igra živaca« između vlade i najjačeg sindikata na većinski bošnjačkom dijelu zemlje, ali i pokušaj sarajevskog sindikata da za sebe osigura pravo zastupanja radnika tamo gdje je njegova snaga objektivno slaba. U svakom slučaju, štrajkovi, bez obzira hoće li doista biti masovni ili ne, i hoće li do njih uopće doći, teško da su put kojim gospodarstvo može izaći iz krize.</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hoće li Bob Geldof pokrenuti novi »Live Aid« za Etiopiju</p>
<p>Etiopija ponovno na rubu biblijske gladi /Hoće li u slučaju Etiopije, gdje hijene već proždiru djecu oslabjelu od gladi, opet biti potrebne dramatične tv slike, pa da svijet življe počne slati humanitarnu pomoć?/Bila bi dobrodošla makar mala gesta i od Hrvatske </p>
<p>LONDON, 5. travnja (Od Vjesnikove dopisnice) </p>
<p> - Petnaest godina nakon što je milijun ljudi u Etiopiji pomrlo zbog nedostatka hrane, spomenutoj zemlji ponovo prijeti biblijska glad. Sir Bob Geldof upozorio je tako u srijedu kako je preostalo samo još četiri tjedna da se spriječi nova katastrofa. Iz Etiopije, međutim, već pristižu izvješća o tome kako hijene proždiru djecu koja su oslabila od gladi, te da se polja pune stokom uginulom od žeđi. </p>
<p>Tragedija se događa zbog toga što u Etiopiji tri godine - a u nekim dijelovima i četiri - gotovo uopće nije pala kiša. Ugroženo je osam milijuna ljudi, a suša prijeti i Sudanu, Ugandi, Eritreji i Tanzaniji. No, najteže je upravo u Etiopiji, gdje u sušom najpogođenijim dijelovima dnevno od teške pothranjenosti već umire prosječno šestoro djece mlađe od pet godina. Britanske i druge humanitarne agencije izvještavaju da je najdramatičnije u gradu Godeu, u najteže pogođenoj regiji Ogaden na jugoistoku Etiopije, gdje je, nakon četverogodišnje suše, cijeli grad spržen i nalik pustinji. Narod u Ogadenu inače živi od stočarstva, no tamo je sada zbog suše uginulo već 95 posto stoke. Uskoro prijeti smrt i najotpornijim životinjama, devama, što je najsigurniji dokaz da je nakon toga na redu - čovjek. </p>
<p>Čini se da je svaki put potrebno da drama preraste u krizu kako bi se svijet pokrenuo. Tako će vjerojatno biti i ovaj put. No, dopremi hrane u Etiopiju ispriječile su se i mnoge logističke prepreke; od slabe cestovne mreže, preko pobunjeničkih pokreta i bandita, pa do pograničnog rata te zemlje s Eritrejom. Sve su to razlozi zbog kojih međunarodna zajednica reagira sporo i polako. </p>
<p>Veleposlanik Etiopije u Velikoj Britaniji, dr. Beyene Negewo, tvrdi tako da Britanci koriste etiopsko-eritrejski rat kao ispriku da odgode slanje pomoći. Claire Short, britanska ministrica za razvoj i međunarodnu pomoć, drži međutim da je ta tvrdnja »malo čudna«, te da »ljudi nikada ne bi smjeli ispaštati zato što njihove vlade troše sredstva na rat«. Ona tvrdi da se britanska pomoć u iznosu od 2,4 milijuna funti, već razdjeljuje najugroženijim regijama Etiopije - ali veleposlanik Beyene kaže da ona još nije ni stigla. Dr. Beyene upozorava da vrijeme istječe i da umiruća djeca ne mogu čekati.</p>
<p>Vlada Etiopije zatražila je više od 800.000 tona pomoći u hrani, a američka humanitarna agencija USAID već je obećala dati polovinu te količine. No stanje je već tako kritično da je potrebno najhitnija dostava. Stoga se govori o skorom humanitarnom zračnom mostu za Etiopiju, ali stvari se sporo pokreću s mjesta. Direktorica UN-ovog Svjetskog programa za hranu, Judith Lewis, drži kako je pretjerano reći da Zapad odugovlači. No, riječima uvijenim u diplomatski staniol, ipak je priznala kako »postoje problemi s dostavom hrane do nekih najugroženijih područja Etiopije«. </p>
<p>Prije 15 godina savjest svijeta uspio je podbosti Bob Geldof, irski punk rocker, koga je britanska kraljica kasnije odlikovala za zasluge oko organiziranja humanitarnog koncerta »Live Aid« 1985. Televizijski prijenos tog maratonskog rock događaja koji se paralelno održavao u Londonu i Americi, pratili su milijuni ljudi u cijelom svijetu. Muziciranje i apeli zvijezda poput Micka Jaggera, Davida Bowieja, Eltona Johna, Boba Geldofa, sastava »Status Quo«, »Queen« i još mnogih drugih, potakli su globalni auditorij da se maši za svoje kreditne kartice i čekovne knjižice, te uplati pomoć za gladne u Etiopiji.</p>
<p>No Geldof (ili sir Bob, kako ga neki zovu otkako mu je Elizabeta II. uručila odličje) mora sada, nakon 15 godina, iznova urgirati zbog Etiopije. Rat te zemlje s Eritrejom koristi se kao isprika za nedostavu humanitarne pomoći, kazao je on tako u srijedu ujutro u radio-intervjuu za BBC. »Kako ja shvaćam, u tom se području ne vode bitke. Ako oni spominju rat, to je samo radi mazanja očiju«, tvrdi tako Geldof, danas uspješni londonski medijski mogul, čija humanitarna savjest još radi.</p>
<p>Prilikom nedavnih poplava u Mozambiku, većina afričkih zemalja (s Južnom Afrikom kao jednom od rijetkih iznimki), bila je nesposobna poslati ikakvu pomoć, a mnoge zapadne zemlje sramotno su kasnile. Ljudi i djeca proveli su dane u krošnjama stabala, opkoljeni nepreglednom vodom, jer je bilo premalo helikoptera da ih odatle žurno izvuku. Britanska pomoć stigla je tako kasno, da su poslani gumeni čamci do tada postali nepotrebni jer se voda već povukla.</p>
<p>U Mozambiku su tek potresne televizijske slike nesretnika koji čuče po drveću, potaknule savjest svijeta. Hoće li i u slučaju Etiopije, kao i 1985., ponovno biti potrebne dramatične snimke mršave dječice na umoru, pa da svijet malo življe krene sa svojom pomoći. Makar i mala gesta od strane Hrvatske također bi bila dobrodošla i na mjestu. Neka stupi naprijed hrvatski Geldof!</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Francuzi će pomoći u uhićenju Karadžića </p>
<p>PARIZ, 5. travnja</p>
<p> - Francuska je u srijedu izrazila odlučnost da će pomoći u uhićenju Radovana Karadžića nakon što su njezini vojnici u ponedjeljak uhitili njegovog najbližeg suradnika Momčila Krajišnika. Ministar obrane, Alain Richard, izjavio je na sjednici vlade da je Karadžićevo uhićenje, koji je optužen za genocid, prvi prioritet za francuske vojnike u sastavu SFOR-a. »Francuska vjeruje da je Karadžićevo uhićenje glavni cilj i odlučna je tome pridonijeti«, prenio je Richardove riječi glasnogovornik francuske vlade Daniel Vaillant. Richard je odbacio prijašnje kritike da se francuski vojnici nisu baš trudili u lovu na optužene ratne zločine u njihovoj zoni odgovornosti u istočnoj Bosni. »Francuzi aktivno sudjeluju u tim uhićenjima, ne bez poteškoća, ali barem onoliko koliko Britanci i Amerikanci«, rekao je. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Glavni tajnik Vijeća Europe protiv sankcija Rusiji</p>
<p>STRASBOURG, 5. travnja</p>
<p> - Glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer izrazio je u srijedu u Strasbourgu protivljenje sankcijama protiv Rusije, istovremeno priznavši da je napredak o stanju u Čečeniji nedovoljan. »Stvari se u Čečeniji odvijaju presporo, na pitanju ljudskih prava treba učiniti što više«, izjavio je. »Odboru ministara ću predložiti druge mjere pomoći Rusiji kako bi se ljudska prava u Čečeniji poštivala«, dodao je. Na upit o pozivu Human Rights Watcha zemljama-članicama Vijeća Europe da podnesu tužbu protiv Rusije na Europskom sudu za ljudska prava, pozivu koji će u četvrtak biti ponuđen Parlamentarnoj skupštini na glasovanje, Schwimmer je rekao da nije sklon dati takav savjet Odboru ministra. Vijeće Europe će unutar dva tjedna u Čečeniju poslati tri stručnjaka koji će istraživati optužbe vezane za krešnje ljudskih prava, rekao je u srijedu glavni tajnik vijeća Walter Schwimmer. </p>
<p>Suspenzija Rusije iz Vijeća Europe značila bi ponovno spuštanje »željezne zavjese«, upozorio je u srijedu ruski posrednik zadužen za ljudska prava Oleg Mironov dan uoči glasovanja o tome pitanju u Strasbourgu. »Nadam se da Vijeće Europe neće suspendirati Rusiju. Time bi Europa ponovo spustila željeznu zajvesu i lišila se mogućnosti nadziranja poštivanja ljudskih prava u Rusiji«, rekao je Mironov na konferenciji za novinare. On je priznao da Rusija nije ispunila zahtjeve Vijeća Europe poglavito zahtjev o povlačenju ruskih postrojbi iz Čečenije. »Povlačenje ruskih vojnika nije primjereno jer bi njihovo mjesto zauzeli čečenski banditi«, istaknuo je. Iz izvora Vijeća Europe saznaje se da je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov dao zeleno svijetlo posjetu europskih stručnjaka. Odobrenje Ivanova stiglo je u utorak, u trenutku kada je politički odbor od Parlamentarne skupštine zatražio da razmotri suspenziju Rusije iz Vijeća Europe ako smjesta ne proglasi prekid vatre i započne otvoreni razgovore sa čečenskim vođama. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Sramna uloga petero »suzdržanih« u slamanju Kosovčeve medijske tvrđave HTV-a – valja zapamtiti njihova imena zbog povijesti</p>
<p>Visoke dužnosnice HDZ-a Ljerka Mintas-Hodak i Jadranka Kosor zacijelo su slavodobitno napustile sjednicu Vijeća HRT-a 31. ožujka, na kojoj, kao prema dobro odigranom scenariju, nije smijenjen Obrad Kosovac, personifikacija njihova glavnog medijskog stožera. </p>
<p>Dogodilo se to usprkos izgubljenim izborima 3. siječnja, usprkos rasapu u vodstvu donedavno vladajuće stranke, usprkos tome što je Sabor gotovo jednoglasno izabrao Mirka Galića za glavnog direktora te medijske kuće, usprkos čak tome što je Vijeće HR na toj sjednici jednoglasno odobrilo Galićev program svih promjena na putu pretvaranja HRT-a u nezavisan, nestranački medij. Prema tome, trebalo je smijeniti dosadašnje programsko vodstvo na čelu s Kosovcem. No našlo se pet ruku koje su, na zaprepaštenje javnosti, zaustavile smjenu, a time i pretvorbu HRT u ustanovu u službi demokratske javnosti, a ne bilo koje stranke i Vlade.</p>
<p>Valjalo bi zapamtiti imena tih »suzdržanih« predstavnika javnih institucija, od akademika do jedne činovnice, ako ni za što drugo a ono da uđu u povijest naših medijskih sramota kao pojedinci koji nisu dorasli ulogama što ih imaju u vremenu korjenitih demokratskih promjena. To su: Stjepan Lice (Katolička crkva), Branko Lovrec (ostale vjerske zajednice), Vladimir Paar (HAZU), Nada Gačešić-Livaković (Udruga glumaca) i Silvija Letica (Matica iseljenika). Angažirani katolički novinar Drago Pilsel s pravom pita: »Da li Licino apstiniranje znači i to da su nadbiskup Bozanić i ostali biskupi zadovoljni Kosovcem?!« (Novi list, 2. IV)</p>
<p>Jedinstvenu šansu da se HRT najzad riješi nosilaca starog stranačkog programa oni su olako prokockali pozivajući se na nekakvu proceduru, jer to formalno nije bilo na dnevnom redu. Pali su u zamku koju su postavile nazočne hadezeovke. Čitavoj je naciji jasno da su kadrovske promjene na HRT nužne, na to se čeka već tri mjeseca, a oni, njih petero »suzdržanih«, izbjegava da ih provede, pa su se tako svrstali u red onih koji su otvoreno, a ne suzdržano, glasali protiv. Kakva je to igra bila odigrana, jednom će se otkriti.</p>
<p>Kosovac je pobijedio. Poziva fotoreportere uz riječi: »Evo slikajte pobjedničku fotografiju«, a o sljedećoj sjednici Vijeća sazvanoj za 10. travnja na kojoj će se ponovno glasovati o njegovoj smjeni, kaže prkosno i arogantno: »Ovo s pet suzdržanih je sitnica! Idući put za mene će glasati većina«.</p>
<p>Kakav je sastav Vijeća, u kojemu su i ovi »suzdržani«, i hoće, bude li se civilne članove, koji čine dvotrećinsku većinu, prepustilo obradama hadezeovskog lobija koji se ne miri s tim da izgubi vodeću kadrovsku bazu u HRT-u, kako na Televiziji tako i na Radiju (gdje i dalje vlada stranački postavljena glavna urednica Ivanka Lučev, tiho u sjeni buke oko Kosovaca).</p>
<p>Što radi Forum 21 da se takav skandal, koji je odjeknuo Europom, mogao dogoditi? Zašto sa svoje strane ne uzburkaju javno mnijenje?</p>
<p>Što radi tzv. Inicijativa za pretvorbu Hrvatskog radija u javnu ustanovu? Političke se bitke biju, a oni se bave »načelnim« pitanjima. I HDZ je »načelno« za javni HRT, čak su u Saboru glasovali za to, ali urednička mjesta, ne daju iz ruku. I zato kormila programa još drži hadezeovska stranačka garnitura, ne samo na Televiziji, nego i na Radiju.</p>
<p>Na Hrvatskom radiju Inicijativa još nije progovorila o inerciji starih programskih sadržaja: od vanjskih izvještaja i povijesnih tema od marketinga, nije progovorila o nametnutoj šutnji (u DDD i drugdje) prema temama hrvatskog antifašizma za Drugog svjetskog rata, o šutnji prema preporodnim godinama »hrvatskog proljeća« i ulozi Radio Zagreba u tome, o zabavnoj glazbi blokiranoj prema europskom stvaralaštvu, o tome da je Hrvatski radio, usprkos prosvjedima, postao i ostao najglasnijim kolporterom ekstremno desnog glasila u Hrvatskoj u svom marketinškom programu (Schwartz & comp.). Još se nisu usudili progovoriti ni o kadrovskim promjenama. Zašto se sve čeka od Galića i od Vijeća? Za demokratske se promjene valja boriti u svojoj sredini.</p>
<p>Premijer Račan, u povodu skandala s nedostupanjem Kosovca i Galićeva stavljanja mandata Saboru na raspolaganje, najavljuje da će »zahtijevati energičniji odgovor«. Kakav odgovor? Javnost na to čeka već puna tri mjeseca.</p>
<p>Da se takvo što dogodilo u nekoj od demokratskih zemalja Europe s osjetljivom i aktivnom javnošću, pošte bi bile pune telegrama prosvjeda predsjednicima Vlade i države. A kod nas još vlada letargija, naslijeđena iz bivšeg režima. Javljaju se pojedini listovi, a inteligencija šuti.</p>
<p>Sram me je što se to s neuspjelom smjenom kadrova događa u ustanovi u kojoj sam na raznim programskim dužnostima – u dobru i u zlu – proveo gotovo čitav svoj radni vijek od 1946.</p>
<p>IVO HORVAT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cijene Internet usluga u Hrvatskoj mnogo su više nego u Kanadi</p>
<p>Osvrćem se na tekst gospodina Posarića o Internetu. Nije jedini koji se tuži na previsoke cijene tih usluga. O cijenama u telefoniji je stalno neki tekst na ovim stranicama. Šaljem mali prilog na tu temu. Mnogo uspjeha Vjesniku pod ravnateljskim štapićem gospodina I. Mandića. Premda mi se ne sviđa novost da je ova rubrika potisnuta negdje »unutra«.</p>
<p>U tekstu »Skup EU u Portugalu kaže da Internet potiče sve više gospodarski razvoj u svijetu« (29. ožujka 2000.), L. Posarić uputio je na važnost Interneta i njegovu previsoku cijenu u našoj zemlji. Umjesto mojih misli, prepisujem tekst prijateljskog pisma iz strane zemlje. Relativno nedavno započela sam komunicirati s mojom prijateljicom u Kanadi putem e-pošte. U jednom trenutku postavila mi je pitanje koja je cijena Internet usluga u našoj zemlji. Kada sam joj to objasnila, napisala mi je sljedeći odgovor.</p>
<p>»Mjesečne usluge za Internet su od 20 do 40 kanadskih dolara i ovise o kompaniji. AOL je računao 20 dolara na mjesec za neograničenu upotrebu. Međutim odabrali smo kabelsku vezu, jer je brža, pa sada izabranoj kompaniji plaćamo 40 kanadskih dolara na mjesec za neograničenu upotrebu. To praktički znači da možeš za taj iznos upotrebljavati Internet 24 sata na dan, svaki dan u mjesecu. Mislim da više ne postoje kompanije koje računaju po satu ili minutama, a računanje po dobu dana ili noći mislim da nije nikada ni postojalo. Zato sam bila tako zaprepaštena kada sam pročitala koliko vi plaćate.«</p>
<p>Svaki komentar je suvišan.</p>
<p>ANKA HERJANIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Predsjednički je sustav za Republiku Hrvatsku najadekvatniji s obzirom na iskustvo</p>
<p>Najzad su i Hrvati u svom civilizacijskom razvoju dostigli demokratski stupanj u kojem na čelo države može doći samo onaj koji na predsjedničkim izborima dobije najveći broj glasova svih građana Republike Hrvatske. To je već uhodana praksa od nastanka Republike Hrvatske 1990. g. i što je najvažnije neće biti prigode da bude drukčije, jer višestranačje i politički pluralizam onemogućuju jednoumlje, te vladavinu jedne stranke ako vladavina nije u interesu većine. Poraz HDZ-a je najbolji dokaz da politika vladajuće stranke, a od sad i koalicije, mora zadovoljiti ona osnovna priželjkivanja narodne većine, jer drukčije nema izgleda da ostane na vlasti. Isto se to tiče i predsjednika države, s tim što on odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika mora stranački biti neopredjeljen, jer ne smije biti pristran. Dakle, izbor i ustoličenje predsjednika Republike Hrvatske obavljen je korektno i analogan je zemljama civilizirana svijeta. Hrvati su to svesrdno prihvatili, a posljednji predsjednički izbori potvrđuju da su i u praksi potvrđeni i tu, dakle, nema dvojbe, međutim, kad su u pitanju ovlasti predsjednika države tu ima dvojbe. Razlike su počele u parlamentarnom natjecanju, ali nastavile su se i potparlamentarno.</p>
<p>Da je to zaista tako potvrđuju riječi našeg predsjednika g. Stjepana Mesića, kojega smo slušali u Motrištima 28. ožujka 2000. On govori, parafrazirat ću ga, da se u predizbornoj kampanji govorilo »o smanjenju ovlasti predsjednika države«, ali nitko nije govorio o »ukidanju ovlasti predsjednika«, a sad se, eto, pojavila retorika u ime demokracije da treba razvlastiti predsjednika.</p>
<p>U posljednje vrijeme neusporedivo više nego u predizborno govori se o razvlašćivanju predsjednika države, međutim, ne kaže se tko bi bio taj koji bi preuzeo ovlasti predsjednika države, zato pitam, tko je taj? Je li to parlament ili, možda, premijer? Ima li biračku potporu onaj tko bi to bio?</p>
<p>Ako u izboru predsjednika države primjenjujemo demokratske metode zapadne civilizacije, zašto to isto ne bi primijenili i u ovlastima predsjednika?</p>
<p>Znamo da u svijetu postoje tri demokratska sustava: predsjednički, polupredsjednički i parlamentarni. Zna se kakve su ovlasti predsjednika države u tim sustavima.</p>
<p>Koji je od ta tri sustava najprikladniji je za građane Republike Hrvatske? </p>
<p>Da bismo mogli dati pravi odgovor, naš predsjednik Stjepan Mesić osnovao je povjerenstvo od poznatih ljudi da pripreme prijedlog promjena Ustava, jer njime je određen polupredsjednički sustav 1990. i još je na snazi, ali prigovara mu se da predsjednik ima velike, a parlament premale ovlasti.</p>
<p>Znamo da naš Ustav nije samo politički dokument, nego i pravni, zato ustavne tako važne promjene kao što su brisanje polupredsjedničkoga, a uvođenje parlamentarnog sustava moraju se obaviti tako, a da ne budu povodom konflikata. Da bismo izbjegli nepoželjne konotacije, jamstvo je jedino izjašnjavanje građana putem referenduma. Zato mi se sviđa Mesićeva izjava da će se građani Hrvatske »o tome odlučiti referendumom«. To je zaista najnarodskija, a prema tome i najdemokratskija metoda odlučivanja o ovlastima predsjednika države. Nije riječ o izmjenama i dopunama zakona, nego o Ustavu, jer tako hoće stranka na vlasti. Da to ne bi postala praksa novih vlasti mislim da to ne može bez referenduma. Ako im referendum odobri neka ga mijenjaju, jer to želi većina građana.</p>
<p>Mnogi veličaju parlamentarni sustav u odnosu prema predsjedničkom ili polupredsjedničkom, zaboravljaju, na primjer, Francusku u doba dolaska de Gaullea kad je vladao parlamentarni sustav, a koji se pokazao kao primjer parlamentarne lakrdije. Zato je de Gaulle tražio i uveo predsjednički sustav i ne pada im na pamet da ga mijenjaju.</p>
<p>Spekulacije oko smanjenih ovlasti našega parlamenta su, čini se, nelogične, jer zna se da je parlament zakonodavno tijelo, ali i nadzorno jer ima nadzor nad izvršnom vlasti. Ako nešto ne »štima« na relaciji predsjednik – predsjednik Vlade – parlament znači da netko nije obavio svoj posao kako je trebao. To se lako otkrije i, dakako, sankcionira.</p>
<p>Predsjednik države je taj koji izvršnu vlast ima u svojim rukama i odgovoran je za njeno funkcioniranje. Nije zakonodavac, ali brižno prati njihovo donošenje i provođenje. I to je ono što ga najviše veže uz birače. Zato nitko drugi ne može zamijeniti predsjednika u njegovim ovlastima, a da nije biran poput predsjednika. Neke parlamentarne zemlje ovlasti predsjednika države prenose na premijera, ali to ne može bez izbora za predsjednika poput, na primjer, nedavno u Španjolskoj.</p>
<p>MATE DRMIĆ, prof, Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Djevičanski otoci nije pogrješan naziv, ali je dobro da se čuju razlozi zašto g. Raos nema pravo</p>
<p>Predrag Raos u Vjesniku od 29. ožujka, a sutradan i u Večernjem listu piše da prijevod Djevičanski otoci za Virgin Islands nije u duhu hrvatskoga jezika, nego da bi ispravno bilo Djevice ili Djevičji otoci. Da je u duhu jezika, rekao je dr. M. Andričević u Vjesniku 1. travnja, ali je dobro da se čuju i razlozi zašto g. Raos nema pravo.</p>
<p>Pridjev djevičanski, 'koji se tiče djevica i djevičanstva, postoji u hrvatskome jeziku od 16. stoljeća (u drugim oblicima još je stariji), veoma je proširen, a djevičji, koji predlaže Raos, ne upotrebljava se od polovice 18. st. jer se ne uklapa u suvremeni jezični sustav. U današnjem se jeziku sufiksom -ji tvore pridjevi od imenica koje označuju životinje, kokošji, mačji, mišji..., a tim sufiksom od imenica za osobe upotrebljava se samo šest pridjeva koji su zbog velike učestalosti ostali od davnine iz nekadašnjega sustava: bablji, božji, čovječji, dječji, đavolji i vražji, a novi se ne tvore već najmanje dva stoljeća. Jedino je kepečji noviji, ali nisam uspio naći hrvatsku upotrebnu potvrdu, a i da jesam, i taj bi se mogao protumačiti posebnim značenjem osnovne imenice. Pridjev djevički, koji Raos ne spominje, sustavniji je, ali je rijedak, nekad i danas. On bi bio dobar da danas dajemo naziv tim otocima. Ali ne dajemo jer zbog proširenosti pridjeva djevičanski, javio se i naziv Djevičanski otoci i ima najmanje dvadesetogodišnju tradiciju samo u tome obliku. Koliko sam mogao naći u priručnicima, Virgin Islands prevedeno je s Djevičanski otoci u 8. sv. Opće enciklopedije LZ iz 1982., u Pomorskome leksikonu iz 1990., u Hrvatskome općem leksikonu iz 1996. Tako je i u Narodnim novinama od 20. lipnja 1994. Narodna banka Hrvatske izdala Uputu o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za zemlje i novčane jedinice u platnome prometu s inozemstvom i tu su navedeni Američki Djevičanski otoci (str. 1693.) i Britanski Djevičanski otoci (str. 1964.), a Mijo Lončarić na zahtjev Državnoga zavoda za normizaciju popisao je službene likove hrvatskih imena država svijeta za Hrvatsku Američki Djevičanski Otoci i Britanski Djevičanski Otoci, sve s velikim početnim slovima jer su to države ili bar samoupravna područja u rangu države. Dakle dovoljno prihvaćeno i prošireno da ne treba mijenjati i kad s jezičnoga gledišta ne bi bilo najbolje, a kamoli kad je dobro, a pridjev djevičji s jezičnoga gledišta sporan.</p>
<p>STJEPAN BABIĆ, dr, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sateliti mogu najbrže dojaviti izbijanje požara</p>
<p>Pročitavši u Vjesniku od 24. ožujka o šumskom požaru kod Omiša, pomislio sam: zar je već počelo? Približava se ljeto, a s njime nažalost i požari. Sjećam se da je godina 1998. bila upravo katastrofalna u tom pogledu.</p>
<p>Ja sam u Pismima čitatelja (Vjesnik od 11. kolovoza 1998.) napisao člančić pod naslovom: »Sateliti mogu najbrže dojaviti izbijanje požara«, gdje sam obrazložio, prema mom mišljenju, vrlo izglednu uporabu satelita u borbi protiv požara. Nakon toga sam od Ministarstva unutrašnjih poslova, Odjel zaštite od požara i eksploziva, dobio dopis kojim me obavještavaju da je »u tijeku izrada studije o daljinskom nadzoru i otkrivanju požara od strane Instituta Ruđer Bošković«, i da će ta studija »promišljati i rješenja naznačena mojim prijedlogom (s pomoću satelita)«. Ne znam je li R. Bošković tu studiju završio. </p>
<p>Nedavno sam dobio od mog rođaka iz Italije nešto literature, na talijanskom i engleskom, o metodama borbe protiv šumskih požara u Italiji, Wisconsinu (SAD), Indiji, Japanu, Sibiru i Indoneziji, u kojoj se na više mjesta navodi i uporaba satelita u toj borbi. U toj literaturi ima dosta adresa, običnih i Internetskih, na kojima se mogu dobiti i daljnje informacije. Ako neku našu ustanovu ta literatura zanima, rado ću im to dati. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Nakon nekih novina, o zapljeni 661 kg kokaina oglasila se i policija</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – U povodu uspješne akcije kriminalističke policije MUP-a pod nazivom »Salmonida«, u kojoj je u riječkoj luci zaplijenjeno 661 kg i 132 grama kokaina, u srijedu je u Ministarstvu unutarnjih poslova održana konferencija za novinstvo.</p>
<p>Naime, o samom tijeku akcije »Salmonida«, te o njenim rezulatima govorili su pomoćnik ministra unutarnjih poslova Dragutin Cestar, zatim zamjenik veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj, Charles L. English, načelnik PU primorsko–goranske Josip Lulić, službenik Drug Enforcment Administration (DEA, organizacija suzbijanje droga pri američkom ministrarstvu pravosuđa, op.a.) iz Beča Kevin Scully, načelnik Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga u MUP-u Darko Dundović, te službenik Regionalnog obavještajnog ureda za sprečavanje krijumčarenja droge Hrvatskih carina Mario Šušak.</p>
<p>Cestar je naglasio da je ova, dosad najveća zapljena kokaina u Hrvatskoj, čija bi vrijednost na tržištu dosegla iznos od 130 milijuna DEM, »upravo pravi pokazatelj koliki je doprinos Republike Hrvatske u suzbijanju zlouporabe opojnih droga«, što je, prema Cestarovim riječima rezultiralo da hrvatska policija postaje respektabilan borac protiv droge i na međunarodnom planu.</p>
<p>Ni zamjenik veleposlanika SAD-a u RH nije krio zadovoljstvo uspjehom ove akcije, čestitavši pritom Odjelu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, koji su prema Englishevim riječima pokazali zavidan profesionalizam. Također, English je najavio da će SAD i nadalje nastaviti suradnji s Hrvatskom i njenom Vladom pri suzbijanju međunarodnih narkolanaca.</p>
<p>Načelnik Dundović je, pak, novinarima detaljnije opisao sam tijek akcije. »Salmonida« je naime započela stupanjem u kontakt sa službenicima DEA-e, nakon što je na terminalu Brajdica u riječkoj luci krajem prosinca prošle godine, u kontejneru među pakiranom tunom pronađen kokain. Droga je, prema saznanjima došla iz Ekvadora kao brodski teret do belgijske luke Antwerpen, a potom vlakom do Ljubljane. Iz Slovenije kokain je također vlakom stigao do Rijeke, gdje je otkriveno 600 paketa s vakumiranim kokainom. Policija je tada zaplijenila veću količinu droge, dok je u kontejnerima ostavila samo četiri paketa, da bi se pri međunarodnoj kontroli isporuke došlo do vlasnika, odnosno kupca. Četiri paketa su tada putovala preko Italije i Grčke do Španjolske, odakle je kokain devedesetpototne čistoće nastavio do gambijske luke Banjol u Africi.</p>
<p>U Gambiji je međunarodni kontrolirani nadzor preuzela DEA, koja je prema riječima Scullyja, 15. ožujka ove godine, prilikom preuzimanja kontejnera uhitila britanskog državljanina P. F. (40), koji je posjedovao dokumentaciju vezanu s nabavkom robe u kontejneru.</p>
<p>VANJA MAJETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zbog curenja informacija istraga u riječkoj policiji!? </p>
<p>S obzirom na činjenicu da su informaciju o toj velikoj akciji policiji, na dan konferencije vrlo opsežno već objavile dvije dnevne novine, na pitanje novinara o curenju informacija iz PU primorsko–goranske, načelnik Lulić je rekao da je počela istraga u PU primorsko-goranskoj, da bi se utvrdilo tko je novinarima davao informacije. Također, Lulić je rekao da su podnijete kaznene prijave protiv jedne poznate i tri zasad nepoznate osobe.</p>
<p>Cestar je, pak, odgovarajući na pitanje kako je moguće da novine »prisile policiju da održi konferenciju ranije nego su planirali«, kazao da je da je ta njegova izjava u jednim drugim dnevnim novinama nespretno formulirana, jer »moja namjera nije bila da pojedine novine dobiju ekskluzivu«. Dodao je da ga zapravo nijedna novina objavom informacija oko tijeka akcije nije prisilila da konferenciju održe u srijedu, jer »na svu sreću akcija je već bila gotova«. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vukovarka u stanu imala ilegalnu »upravnu referadu« </p>
<p>VUKOVAR, 5. travnja</p>
<p> – Djelatnici kriminalističke policije PU Vukovarsko-srijemske, nakon polugodišnjeg prikupljanja podataka, okončali su kriminalističku obradu nad hrvatskom državljankom srpske nacionalnosti Snježanom A., radi osnovane sumnje da je počinila niz kaznenih djela iz oblasti organiziranog kriminaliteta.</p>
<p>U njenom stanu u središtu Vukovara pronašli su ilegalnu »referadu upravnih poslova«, gdje su izdavani krivotvoreni dokumenti. Pretragom stana kod Cvijana B. iz Borova pronađena su sredstva za izradu pečata, filmovi otiska pečata s natpisima »VISA« SRJ, »Opštinski sud Zrenjanin«, »Opštinski sud Novi Sad«, te materijal za tiskanje. </p>
<p>U stanu pak Snježane A. pronađene su 292 bianco svjedodžbe o završenom razredu, 32 krajinske jedinstvene carinske isprave, potvrde SUP-a Beli Manastir, obrasci osiguranja Novi Sad, izvodi iz matične knjige rođenih, vozačke dozvole, potom 596 komada švicarskih prometnih dozvola, itd. Među tisućama pronađenih krivotvorenina, za koje su, kazao je načelnik kriminalističke policije Tomislav Iljić, hrvatski Srbi plaćali od 1.000, pa i više tisuća DEM, nalazi se niz drugih obrazaca, od polica osiguranja DDOR-a Novi Sad pa do domovnica.</p>
<p>Donačelnik PU Vukovarsko-srijemske, Željko Šimundić podsjetio je da je Republika Hrvatska od mirne reintegracije Podunavlja do danas, u skladu s potpisanim Sporazumima o reintegraciji, bila obvezna priznavati mnogobrojne dokumente, iako su znali da su krivotvoreni. Dokaz tomu je i sudski postupak kojega Hrvatske šume od 1997. vode s jednim svojim djelatnikom srpske nacionalnosti koji je tvrdio kako ima visoku stručnu spremu, a čija je krivotvorena diploma pronađena u navedenoj akciji vukovarsko-srijemske policije.</p>
<p>Po završetku kriminalističke obrade istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru, uz kaznenu prijavu, bit će privedeni Snježana A. zbog počinjenih kaznenih djela. Uz nju će biti priveden i državljanin BiH (Republika Srpska) Damir B. iz Banja Luke, Leposava Lj. iz Vukovara i djelatnik PU Vukovarsko- srijemske Rudika P. iz Vukovara, kojeg se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, te druga kaznena djela. </p>
<p>LJILJANA PANDŽA</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dvoje izgorjelo u požaru kuće</p>
<p>LIČKA KALDRMA, 5. travnja</p>
<p> – Dvije su osobe smrtno stradale u požaru, koji je u utorak navečer buknuo u obiteljskoj kući u Ličkoj Kaldrmi, priopćeno je u srijedu u PU zadarskoj. </p>
<p>Odmah nakon dojave na mjesto požara poslani su pripadnici profesionalne vatrogasne postrojbe iz Gračaca koji su počeli gasiti požar, a zatim je Hitna pomoć prevezla u kninsku bolnicu Dragicu Bursač (61) koja je zadobila opekline po rukama i tijelu. Iz Knina je prevezena u KBC Split gdje je, navodi se u priopćenju PU, zbog težine opeklina umrla. Prilikom gašenja požara u gornjem dijelu obiteljske kuće pronađeno je i izgoreno tijelo kojemu identitet nije bilo moguće utvrditi, ali se pretpostavlja da je riječ o 27-godišnjem Predragu Bursaču, sinu preminule žene, koji je živio u toj kući. </p>
<p>Požar je ugašen u srijedu rano ujutro, oko 2 sata, nakon čega su djelatnici PU počeli očevid. O uzrocima požara još se ništa ne zna, a dojava o požaru primljena je nešto prije ponoći. Prvu informaciju o požaru javio je Nikola Bursač (62), suprug preminule žene i otac stradalog mladića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Identificirano tijelo muškarca pronađenog kod Labina</p>
<p>LABIN, 5. travnja</p>
<p> – Policia je identificirala mrtvo tijelo muškarca, pronađeno u raspadanju u šatoru, prošlog petka u šumici Crkveno. Riječ je o Laslu Bočkaju (40), iz Đakova, priopćila je u srijedu PU istarska. </p>
<p>Kako je tom prigodom glasnogovornica PU izjavila novinarima, nakon opsežnih operativnih radnji, uz suradnju patologa pulske Opće bolnice i policije iz Đakova, utvrđen je identitet muškarca, koji je još 2. srpnja ove godine otišao od kuće. Prema nalazima obducenta pulske bolnice tijelo pokojnog Lasla Bočkaja bilo je toliko raspadnuto da je bilo nemoguće utvrditi uzrok smrti. Međutim, napominju u PUI, sigurni su da Laslo Bočkaj nije umro nasilnom smrću. (V. N.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Osumnjiičen za silovanje 12-godišnje pokćerke</p>
<p>VARAŽDIN, 5. travnja</p>
<p> – Četrdesetgodišnji D. S. uhićen je i priveden u Istražni centar varaždinskog Županijskog suda, zbog osnovane sumnje da je silovao 12-godišnju pokćerku. D. S. zadržan je u pritvoru, a istraga je u tijeku. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Razbijen »lanac« kradljivaca automobila</p>
<p>DUBROVNIK, 5. travnja</p>
<p> – Djelatnici za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU dubrovačko-neretvanske, nakon dugotrajne kriminalističke obrade, ušli su u trag organiziranoj kriminalnoj skupini kradljivaca i preprodavača automobila, kojoj se zasad na teret stavlja 56 teških krađa.</p>
<p>Tako je utvrđeno da su R.M. (35), A.M. (25), D.J. (21), I.M. (43), V.G. (34) svi iz Župe Dubrovačke, L.Š. (24) iz Metkovića, B.Š. (46) iz Draganića, S.I. (27) iz Zagreba, M.Š. (32) iz Doboja BiH, Đ.R. (29) iz Dubrovnika, D.B. (36) , Ž.K. (35) i S.M. svi iz Nikšića SRJ, u razdoblju od 1997. do konca ožujka 2000. počinili ukupno 56 kaznenih djela, teških krađa svih vrsta motornih vozila više klase, prijevara, krivotvorenja isprava te kaznenih djela udruživanja u činjenju kaznenih djela.</p>
<p> »Mozak« kriminalne skupine bio je po svemu sudeći R.M., s višegodišnjim stažem u kriminalu, a ukradeni automobili završavali su u pravilu na ilegalnom tržištu BiH i Crne Gore. Do vozila je spomenuta skupina dolazila na različite načine, a dosadašnjom kriminalističkom obradom utvrđeno je da su najčešće automobili unajmljivani u poslovnicama rent a car ureda u zemljama zapadne Europe. Nakon što bi automobile preprodali na području BiH ili Crne Gore, lažno bi prijavili da su im ukradeni u Italiji. Do vozila su dolazili i klasičnim krađama i to najčešće u zemljama zapadne Europe. Zadnjih dana ožujka uhićeni su R.M i I.M. te su uz kaznenu prijavu privedeni Istražnom sucu Županijskog suda u Dubrovniku koji im je odredio pritvor. Kriminalistička obrada se nastavlja. (K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hoće li Željku Krušlinu Kruški dokazati očinstvo? </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Poznati pjevač grupe »Latino«, Željko Krušlin Kruška (44), došao je u srijedu na Općinski sud da bi svjedočio u parnici za utvrđivanje očinstva. Naime Ivana Hušidić (21) iz Zagreba, podigla je privatnu tužbu protiv Kruške, jer tvrdi da je poznati pjevač njezin otac.</p>
<p>U privatnoj tužbi, Ivana Hušidić navodi je njezina majka Zlatka, devet mjeseci prije Ivanina rođenja imala intimne odnose sa Željkom Krušlinom. U tužbi se dalje tvrdi da je Ivanina majka o svojoj trudnoći obavijestila Krušku, ali da ga u prijavi rođenja nije označila ga oca djeteta. Prije osam godina tužiteljica je saznala od svoje majke da joj je Željko Krušlin otac, a dvije godine kasnije ga je i upoznala. Tužiteljica tvrdi da joj je tom prilikom Kruška obećao da će priznati očinstvo, te da ju je znancima i prijateljima predstavljao kao svoju kćer. No, ipak je sve dospjelo do suda. </p>
<p>S obzirom da su rasprave zatvorene za javnost, od zastupnika tužiteljice smo uspjeli saznati da su svoj iskaz već dale tužiteljica i njezina majka Zlatka, te da će se od suda zatražiti provođenje laboratorijskih testova, čime bi se dokazalo je li Krušlin uistinu Ivanin otac.</p>
<p>Naime, Krušlin je svojevremeno zbog informacije da je lijepa frizerka iz salona »Berny« u Zagrebu njegova kći, objavljene u tjedniku »Globus«, tužio njegovog nakladnika i zbog pretrpljene štete zatražio 165.000 kuna. Međutim, sudac Goran Škugor iako nije saslušao Ivanu Hušidić, koju je odvjetnik »Globus internationala« predložio kao svjedoka, presudio je 50.000 kuna u korist Kruške. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Globus« tekst o Koradeu objavio vjerujući svom novinaru </p>
<p>ZLATAR, 5. travnja</p>
<p> – U srijedu u Općinskom sudu u Zlataru sudac Damir Čižmek saslušao je još dvojicu svjedoka u sporu generala Ivana Korade i nakladnika Globusa, zbog teksta objavljenog u tom tjedniku 3. srpnja 1998. godine, radi kojeg za naknadu štete Korade traži odštetu od 280.000 kuna.</p>
<p>Fotoreporter Globusa Hrvoje Dominić negirao je tvrdnju novinara Željka Peratovića, koji je na prethodnom ročištu tvrdio da je Hrvoje Dominić bio s njim u Novom Golubovcu, kad su razgovarali s Borisom Tušekom i Zlatkom Žvigačem o izgradnji ribnjaka, kojeg je navodno gradila Inženjerijska postrojba 7. gardijske brigade. Naime, Dominić je rekao da nije bio s Peratovićem 1998. godine, već samo 1997., kada se razgovaralo o uhićenju Ivana Koradea, ali ne i o ribnjaku.</p>
<p>Tom prilikom netko im je pokazao Koradeovu kuću, a posjed i ribnjak koji se spominje u spornom tekstu, nisu vidjeli. Osim toga, u istom tekstu najvjerojatnije je kao fotoreporter potpisan on, iako nije snimio fotografije objavljene uz tekst, već ih je snimio Darije Petković, što se doznalo tek nedavno, ustvrdio je Dominić.</p>
<p>Svjedočila je i Đurđica Klancir iz Globusa, koja je opisala metodu rada te načine kontrole točnosti podataka. Prema njenim riječima, redakcija ima veliko povjerenje prema svojim novinarima, a je li Peratović kontaktirao s Koradom prije objavljivanja teksta, nije znala odgovoriti. »Sam sporni tekst nije pisan u lošoj namjeri«, rekla je Klancir, te dodala da treba uvažiti okolnosti u kojima je tekst nastao, odnosno novinari Globusa u to vrijeme nisu mogli dobiti nikakve informacije od pojedinih državnih institucija, posebice Ministarstva obrane i Ureda Predsjednika.</p>
<p>Sudac Damir Čižmek donio je odluku da se na slijedećem ročištu saslušaju poduzetnici Ivan Večković i Stjepan Špoljarić, koje je Ivan Korade naveo kao izvođače radova na njegovom ribnjaku, dok je braniteljica Globusa Vesna Alaburić zatražila da se saslušaju suradnik Globusa Darko Petričić i fotoreporter Darijo Petković. Ovisno pak o iskazu poduzetnika, obrana će tražiti i vještačenje na terenu. Odvjetnica je ujedno i izjavila da u MO ne postoji evidencija korištenja vojne mehanizacije na privatnim posjedima, pa je obrana s te strane uskraćena za pismene dokaze. </p>
<p>DARKO GOLUBAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Većina tranzicijskih zemalja zabilježit će rast u ovoj godini </p>
<p>Hrvatska, unatoč porastu vanjske zaduženosti, ne bi trebala biti nezadovoljna, smatraju u Svjetskoj banci </p>
<p>WASHINGTON, 5. travnja</p>
<p> – Većina tranzicijskih i zemalja u razvoju ove godine ostvarit će veći nacionalni dohodak po stanovniku nego lani, ali 41 zemlja bit će i dalje u ozbiljnim teškoćama, na granici pozitivnog rezultata, procjenjuju stručnjaci Svjetske banke u svom godišnjem izvješću o financisjkim kretanjima u svijetu u ovoj godini.</p>
<p> Izvješće je predstavljeno u utorak u sjedištu Banke u Washingtonu. Svjetska banka očekuje da će prosječni gospodarski rast zemalja u razvoju i onih koje prolaze kroz gospodarsku pretvorbu u ovoj godini biti oko 4,6 posto a za 2001. godinu najavljuju 4,8 postotni gospodarski rast. »Bit će to rezultat oporavka od globalne financijske krize 1997.-1999. godine«, stoji u izvješću.</p>
<p> Zasluge za sadašnju relativnu stabilnost svjetskih financija Banka pripisuje neočekivano visokom gospodarskom rastu u industrijski razvijenim zemljama, »izuzetnom porastu« svjetske trgovine i višim cijenama sirovina.</p>
<p> »Ipak, 41 zemlja s ukupno oko milijardu stanovnika jedva će prijeći granicu pozitivnog rasta BND-a po stanovniku«, upozoravaju u Svjetskoj banci. Ovaj jaz između najsiromašnijih i ostatka svijeta smatraju najvećom prijetnjom ukupnoj gospodarskoj i političkoj stabilnosti.</p>
<p> Hrvatska prema nekim pokazateljima Svjetske banke ne bi trebala biti nezadovoljna. Iako su službeno objavljeni podaci iz 1998. godine vidljiv je blagi porast BDP-a koji je iznosio 21,587 milijardi dolara. Smanjen je i vanjskotrgovinski deficit. U 1997. godini on je bio 2,4 milijarde a 1998. godine iznosio je milijardu i po dolara. Lošija je slika vanjske zaduženosti. Ona je sa 6,846 milijardi dolara u 1997. godini povećana na 8,297 milijardi na kraju 1998. godine. Time je Hrvatska došla do nezavidne zaduženosti od 38,4 posto svoga BDP-a.</p>
<p>Prema podacima za razdoblje do rujna 1999. godine ( koji još nisu konačni) »vanjska zaduženost središnje vlade iznosila je 42,1 milijardu kuna (...), 6 posto iznad zaduženja na kraju 1998. godine, što je posljedica novog zaduživanja u inozemstvu i deprecijacije kune«. U MMF-u kažu da je 31 posto hrvatskog vanjskog duga Londonskom i Pariškom klubu. Istodobno je procjenjeno da je BDP u 1999. godini realno smanjen za oko 2,1 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Najveća prošlogodišnja plaća 556.378 kuna!</p>
<p>Najveća plaća je, prema podacima Zavoda za platni promet, isplaćena u proizvodnji duhanskih proizvoda u lipnju prošle godine/Gledajući po djelatnostima, u 1999. godini prednjačile su plaće u industriji ostalih duhanskih proizvoda, pomorskom prijevozu, brodogradnji, trgovini na veliko farmaceutskim proizvodima i trgovini na malo u specijaliziranim prodavaonicama</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Najveća plaća u 1999. godini isplaćena je u proizvodnji ostalih duhanskih proizvoda, u visini od 556.378 kuna, u lipnju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za platni promet. Zaposlenik u toj industriji prednjačio je po visini plaće već u siječnju prošle godine, primivši 288.357 kuna. Taj je zaposlenik po plaći vodio i u ožujku, primivši 482.111 kuna, a jednako je bilo i u prosincu (279.579 kuna), listopadu (273.533 kuna), rujnu (201.824 kuna) i studenome (199.197 kuna).</p>
<p>Osim u duhanskoj industriji, prošle godine »isplatio« se i rad u putničkim agencijama. Jedna od njih, naime, u lipnju je svome djelatniku isplatila 325.838 kuna neto plaće. Dobro je prošao i zaposlenik u farmaceutskoj industriji, u kojoj je u lipnju isplaćeno 287.897 kuna plaće. Među najvišim plaća u državi bila je i jedna isplaćena u pomorskome prijevozu (256.118 kuna) te u bankarstvu, u visini od 200.555 kuna.</p>
<p> Gledajući po djelatnostima, u 1999. godini prednjačile su plaće u industriji ostalih duhanskih proizvoda, pomorskom prijevozu, brodogradnji, trgovini na veliko farmaceutskim proizvodima i trgovini na malo u specijaliziranim prodavaonicama. Mjesečne liste najvećih plaća predvodili su prošle godine i zaposleni u djelatnostima istraživanja tržišta i ispitivanja javnoga mnijenja, trgovine na malo kozmetičkim i tekstilnim proizvodima, te u računovodstvenim i revizijskim poslovima i poslovima poreznoga savjetovanja. No, te su brojke nešto manje impresivne, iako se kreću između 100 i 200 tisuća kuna.</p>
<p>Inače, prema podacima koje prati ZAP, lipanj je u prošlo godini bio »najsretniji« mjesec za zaposlene, jer su u tome mjesecu općenito isplaćene najviše plaće gotovo u svim djelatnostima.</p>
<p>Uspoređujući te podatke s podacima o plaćama isplaćenim u siječnju 2000. godine, zaključak je da su iznosi više od 60 posto manji. Naime, zaposlenik iz proizvodnje ostalih duhanskih proizvoda i dalje je na prvome mjestu, ali sa »samo« 288.357 kuna neto plaće. Na drugome je mjestu plaća od 192.368 kuna u djelatnosti ostalih članskih organizacija, na trećem plaća u putničkoj agenciji od 167.096 kuna. Slijedi 129.555 kuna isplaćenih u brodogradnji, 117.983 kune u računovodstvenim i revizijskim poslovima, 114.540 kuna za održavanje uredskih strojeva i računala i 113.335 kuna u trgovini na veliko motornim vozilima. Upola manje primio je jedan zaposlenik u industriji proizvodnje piva (61.924 kune), preradi mlijeka i proizvodnji sira, djelatnosti radija i televizije, farmaceutskoj proizvodnji, te u trgovini na veliko.(M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lani prvi put od 1993. zabilježen realni pad BDP-a</p>
<p>Prošlogodišnji realni pad bruto domaćeg proizvoda ublažen je u posljednjem tromjesečju 1999.</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), na temelju tromjesečnih procjena, u prošloj je godini bio realno manji za 0,3 posto u odnosu na 1998. To je prvi put od 1993. godine da je zabilježen realni pad BDP-a, objavio je Državni zavod za statistiku.</p>
<p>Prošlogodišnji realni pad bruto domaćeg proizvoda ublažen je u posljednjem tromjesečju 1999. u kojem je BDP bio za 1,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje 1998. Time je prekinut pad BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja (u zadnjem kvartalu 1998. godine za 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto, drugom za 0,6 posto te trećem tromjesečju 1999. za 0,8 posto).</p>
<p> Po procjenama statistike, hrvatski BDP, izražen u tekućim cijenama, za 1999. godinu iznosi 143,5 milijardi kuna, a obračunat u stalnim cijenama (1997. godine) 126,53 milijardi kuna. </p>
<p> Procjene BDP-a za četvrto tromjesečje 1999. za Republiku Hrvatsku Državni zavod za statistiku objavio je prema osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti, a rezultati su dostupni u tekućim i stalnim cijenama (cijene 1997. godine). Gledano po kategorijama potrošnje (prema rashodnoj metodi), po preliminarnim tromjesečnim podatcima obračuna BDP-a u stalnim cijenama (1997.) u prošloj se godini bilježi pad po svim kategorijama potrošnje - najmanji kod potrošnje države 0,1 posto, a kod osobne potrošnje za 3 posto, 5,9 posto investicija u kapital, 0,2 posto izvoza roba i usluga.</p>
<p> Po proizvodnoj metodi obračuna bruto dodane vrijednosti (u stalnim cijenama), iz iskazanih stopa po pojednim djelatnostima, uočava se da je najveći pad zabilježen u građavinarstvu - 7,7 posto, potom u hotelima i restoranima 4,4 posto, dok je u trgovini na veliko i malo to smanjenje 4,2 posto, u prijevozu, skladištenju i vezama 3,4 posto te u uslugama financijskog posredovanja (indirektno mjerene) 2,6 posto. Stopa rasta od 1,7 posto iskazana je u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva, 1,2 posto u rudarstvu, vađenju, prerađivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 1,8 posto u financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama te 2,7 posto u djelatnostima javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i privatna kućanstva. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>ZAP: Dugovi smanjeni - broj blokiranih tvrtki povećan</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Najnoviji podaci o iznosu prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u ZAP-u pokazuju da je u prva dva mjeseca ove godine zabilježeno smanjenje nepodmirenih obveza u usporedbi sa stanjem potkraj 1999. godine. Na kraju veljače evidentirano je dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje u iznosu 24,8 milijardi kuna, što je za 912,4 milijuna kuna ili 3,5 posto manje nego mjesec dana prije. Za razliku od iznosa blokade, broj insolventnih pravnih osoba i dalje raste. U veljači je, naime, broj blokiranih tvrtki povećan za 555 ili 1,8 posto u odnosu prema kraju siječnja.</p>
<p>Smanjenje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje rezultat je pokrenutih stečaja određenog broja tvrtki, većih dužnika potkraj siječnja 2000. Danom otvaranja stečajnog postupka, naime, ZAP vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje uvedene u svoje evidencije blokiranih pravnih osoba. </p>
<p>Među blokiranim tvrtkama ima sve više onih koje su u blokadi neprekidno dulje od godinu dana. To pokazuje da problemi plaćanja nisu samo trenutačni problem tih pravnih osoba. Takvo stanje zahtijeva poseban oprez i provjeravanje dužnika prilikom ulaženja u poslovne odnose. Prema podacima ZAP-a, potkraj veljače ove godine na takve pravne osobe odnosilo se oko dvije trećine ukupnog broja blokiranih pravnih osoba koje su imale evidentirane dospjele obveze od 22 milijarde kuna ili čak 88,7 posto ukupnog prijavljenog iznosa. (Ž.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nove usluge HT-a u Cronet mreži</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Hrvatske telekomunikacije (HT) omogućile su korisnicima Croneta, slanje SMS alfanumeričkih poruka na paginig mrežu BIP (097) te samostalno aktiviranje, po potrebama korisnika, CLIR usluge koja omogućava zabranu slanja vlastitog pretplatničkog broja. Objavljeno je to u HT-u u srijedu na susretu s novinarima. Najavljena je i usluga slanja SMS poruka sa mobilnog uređaja Croneta na Internet e-mail adrese, odnosno obrnuto, a ta je usluga još u fazi testiranja.</p>
<p>Slanje alfanumeričkih poruka sa Croneta na BIP paging mrežu obavlja se u obliku SMS poruka s tim da korisnik mobilnog uređaja sam upisuje broj BIP pretplatnika, a cijena slanja jedne takve poruke iznosi 0,20 kuna (plus PDV).</p>
<p>Uslugu zabrane slanja vlastitog broja pretplatnici Croneta odsad mogu kontrolirati sa svojeg mobilnog uređaja, odnosno isključiti je ili uključiti po želji. Moguće je i služiti se tom uslugom jednokratno, na način da se prije utipkavanja telefonskog broja unesu znakovi #31# čime se jednokratno blokira ispis pretplatničkog broja. Ta se usluga može koristiti samo u slučaju telefonskih razgovora, dok se pri slanju alfanumeričkih poruka ne može zabraniti slanje broja mobilnog uređaja s kojeg se te poruke šalju.</p>
<p> Iz HT-a su objavili da testiraju i uslugu slanja SMS poruka na e-mail, odnosno slanje e-maila u SMS obliku na Cronet mobitel. Svaki pretplatnik Croneta moći će imati i svoju e-mail adresu.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Potpisani ugovori između Ine i kotorskog Jugopetrola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu je Ina potpisala dva ugovora o suradnji s Jugopetrolom iz Kotora: jednogodišnji ugovor o isporuci derivata (oko 200 tisuća tona godišnje) i ugovor o isporuci Ininih motornih ulja i maziva do 1.500 tona maziva na crnogorsko tržište. Nekada je Inin godišnji izvoz u ovu državu iznosio oko 4000 tona, priopćeno je iz Ine.</p>
<p>Ugovore su potpisali dr. Tomislav Dragičević, generalni direktor Ine i Nikola Dragomanović, generalni direktor Jugopetrola, Kotor. Poslovni je susret iskorišten i za najavu potpisivanja ugovora Ininog plina u bocama kroz maloprodajnu mrežu (33 benzinske postaje) Jugopetrola, Kotor. Za potrebe koordinacije poslovanja i plasmana robe na tržište Crne Gore, Ina je ovih dana osnovala poduzeće Ina-Crna Gora, d.o.o. Kotor. Ina, svjesna činjenice da je hrvatsko tržište premalo za njene poslovne mogućnosti realizacijom ovih ugovora će potvrditi najave generalnog direktora Tomislava Dragičevića o nužnosti intenzivnijeg okretanja tržištima susjednih država te bolje iskoristiti sve prednosti koje takva suradnja može pružiti, priopćeno je iz Ine. (Ž.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vrijednost Microsofta u jednom danu pala za 80 milijardi dolara</p>
<p>NEW YORK, 5. travnja</p>
<p> – Microsoft po tržišnoj vrijednosti više nije najveća svjetska kompanija. Budući da su cijene njihovih dionica naglo počele padati uoči donošenja odluke američkog saveznog suda o Microsoftovoj krivnji za kršenje zakonskih propisa o zabrani monopola, druge dvije američke tvrtke prestigle su softverskog diva po tržišnoj vrijednosti. Samo u ponedjeljak tržišna je vrijednost Microsofta (broj izdanih dionica pomnožen s njihovom trenutačnom jediničnom cijenom na burzi) pala za 80 milijardi dolara, odnosno na 470,5 milijardi dolara ili na mjesto treće tvrtke u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.</p>
<p> Microsoft su tako prestigle tvrtke General Electric (GE), koji trenutačno na tržištu vrijedi 526,7 milijardi dolara, te Cisco Systems s tržišnom vrijednošću od 499 milijardi dolara.</p>
<p> Cijene dionica GE-a, tvrtke koja najviše kotira na Newjorškoj burzi, snažno su porasle, dosegnuvši 161 dolar, kao rezultat povlačenja ulagatelja iz sektora visoke tehnologije.</p>
<p> General Electric, trenutačno najveća kompanija u svijetu, industrijski je div koji proizvodi sve - od tostera do avionskih motora. Ima prihode u visini 110 milijardi dolara i 340.000 zaposlenih diljem svijeta. Gotovo polovinu prihoda ostvaruje njegova financijska tvrtka-kćer, GE Capital Services. Vlasnikom je američke televizijske mreže NBC i njihove tvrtke-kćeri za financijske vijesti CNBC, a ironija je njihov joint venture s Microsoftom za vijesti na internetu - MSNBC.</p>
<p> Sada drugi najveći po tržišnoj vrijednosti, Cisco Systems tjednima se borio s Microsoftom za titulu najveće tehnološke kompanije. Tijekom prošle godine vrijednost dionica Microsofta kretala se između najniže cijene od 75 dolara do najviše - 120 dolara po dionici, a sada iznose oko 90 dolara. Budućnost cijena Microsoftovih dionica neizvjesna je zbog nastavka njegove bitke na sudovima. Microsoft bi mogao naići na poteškoće u pridobivanju i zadržavanju zaposlenika, a mogao bi i trpjeti daljnje gubitke zbog sudskih tužbi koje su protiv njega podigle konkurentske tvrtke. (BBC/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Potpisan ugovor o informatizaciji Hrvatskih željeznica</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Ugovor o suradnji na području telekomunikacija i informatike između Hrvatskih željeznica i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) potpisali su u srijedu direktor HŽ-a mr. Dragutin Šubat, dekan FER-a prof dr. Slavko Krajcar i predstojnik FER-ovog Zavoda za telekomunikacije prof. dr. Mladen Kos. </p>
<p>S obzirom da se restrukturiranje i modernizacija HŽ-a temelji na širokoj primjeni informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija u poslovanju i automatizaciji upravljanja prometom, HŽ treba osmisliti novi informatički sustav za svoj razvoj. To će se ostvariti kroz suradnju s FER-ovim Zavodom za telekomunikacije, a suradnja će obuhvatiti izradu generalnog plana razvoja informacijsko-komunikacijskog sustava HŽ-a, pripremu uvođenja novih računalnih aplikacija, kao i elektroničkog ureda i sustava za upravljanje dokumentima, te obrazovanje stručnjaka u području telekomunikacija i informatike. </p>
<p> Iako će suradnja HŽ-a i FER-a biti dugoročna, ugovor se odnosi na jednu godinu (potom će se odlučiti o nastavku), a cijena predloženih studijskih i istraživačkih radova iznosi 1,26 milijuna kuna. FER je, rečeno je, jedina institucija u Hrvatskoj koja može pružiti ovakvu uslugu, kako u znanstveno-stručnom, tako i na području kadrovskog osposobljavanja HŽ-a, pa je donesena odluka o izravnoj pogodbi s FER-om. Direktor Šubat je istaknuo da HŽ ne mogu same provesti informatizaciju, te da su se zato obratili FER-u, kao najkompetentnijoj instituciji, za pomoć u stvaranju inteligentnog transportnog sustava, kojem prethodi informatizacija. Dodao je i da se nada da će ovaj pilot-projekt biti uzor za informatizaciju drugih velikih sustava u Hrvatskoj. (N. Matijević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Del Ponte: Neki hrvatski lideri možda su odgovorni za zločine i podići ću optužnice!</p>
<p>Haaški sud ima zapečaćene omotnice s imenima optuženih, a sve službene informacije dobit ćete na vrijeme, odgovorila je Del Ponte na upit može li potvrditi da u Haagu postoje optužnice protiv hrvatskih generala / Račan: Pomoći ćemo da na optuženičku klupu dođu pojedinačni zločinci, a ne nacija, odnosno država </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - »Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević zna sve što treba znati, ali ja nemam komentara, niti želim ulaziti u detalje istraga koje su u tijeku«, rekla je haaška tužiteljica Carla del Ponte u srijedu nakon susreta s ministrom Ivaniševićem. »Haaški sud ima zapečaćene omotnice s imenima optuženih, a sve službene informacije dobit ćete na vrijeme«, odgovorila je Del Ponte na novinarski upit može li potvrditi da u Haagu postoje optužnice protiv generala Čermaka, Gotovine, Norca i Koradea. »Izvijestila sam ministra Ivaniševića i hrvatsku Vladu o istragama koje su u tijeku i o imenima u zapečaćenim omotnicama, jer, ako želimo suradnju, moramo razmjenjivati informacije«, kazala je Del Ponte.</p>
<p>»Koliko je god ljudima u Hrvatskoj teško shvatiti da su neki hrvatski lideri možda odgovorni za zločine, to proizlazi iz mojih istraga, i dužnost mi je podići optužnice«, ustvrdila je tužiteljica, te dodala da će podići i optužnice protiv Muslimana i Srba odgovornih za zločine u Dubrovniku i Vukovaru. Glavni fokus istrage, nastavila je, su osobe koje su se nalazile na najvećem stupnju odgovornosti i oni koji su omogućili zločine, ili ih nisu spriječili, rekla je Del Ponte, zaključivši kako je iz svojih susreta s hrvatskim dužnosnicima vidjela da može računati na potpunu i bezuvjetnu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom. </p>
<p> Na upit o mogućnosti suđenja u Hrvatskoj, tužiteljica je odgovorila da je s hrvatskim dužnosnicima razgovarala i o tome, naglasivši da u tom slučaju mora postojati odabir, jer se svi optuženici ne mogu dovesti u Haag. »Vrlo smo zadovoljni s razvojem situacije u Hrvatskoj. Vlada je već dokazala spremnost za suradnju s Haaškim sudom, izručenjem Naletilića, a isto tako i dostavljanjem određenog broja dokumenata u vezi s istragom koju vodim o operaciji Oluja«, rekla je Del Ponte. </p>
<p> Ministar Ivanišević koji je, zajedno s tužiteljicom bio na konferenciji za novinare, kratko je kazao da je njegova reakcija na informacije koje je dobio – zadovoljavajuća.Ministar Ivanišević je razgovore ocijenio iscrpnim, korisnim i iznenađujuće dobrim. »Dogovorili smo se do u detalje oko suradnje Ministarstva pravosuđa i Ureda za suradnju s Haaškim sudom, a razgovori su bili iznad naših očekivanja«, zaključio je ministar, te dometnuo da suradnja s Haaškim sudom više neće biti samo politička deklaracija, nego i operativni program Hrvatske. </p>
<p>Glavnu tužiteljicu Haaškoga suda Carlu del Ponte primio je i premijer Ivica Račan. Dvoipolsatni razgovor premijer je ocijenio uspješnim i punim razumijevanja. Hrvatska prihvaća međunarodne obveze koje je preuzela, a sastavni dio toga je i suradnja s Haaškim sudom, upozorio je Račan, dodavši da će nova hrvatska vlast nastojati pokazati da znatno više provodi pravnu državu nego prethodna. »Procesuirat ćemo svaki zločin počinjen u Hrvatskoj, kao i one koje su počinili hrvatski državljani. Pomoći ćemo da na optuženičku klupu dođu pojedinačni zločinci bilo u Hrvatskoj ili u Haagu, a ne nacija, odnosno država«, istaknuo je premijer. »Bilo bi bolje da ta suradnja s Haagom nije nužna. Međutim, to je interes Hrvatske i učinit ćemo sve što je u skladu s hrvatskim interesima«, dodao je Račan, istaknuvši da će Haagu ponuditi sve raspoložive dokumente. Izražavajući zadovoljstvo novim odnosom Hrvatske prema ICTY-ju, Carla del Ponte rekla je: »Istražujemo i analiziramo u svim smjerovima slučajeve ratnih zločina u kojima su žrtve Hrvati, kao i one u kojima su počinitelji Muslimani i Hrvati. Idemo, naime, za individualizacijom odgovornosti«. Osvrnuvši se na slučaj Tihomira Blaškića, istaknula je da u Haagu očekuju nove dokumente koji su pronađeni u svezi s tim slučajem kako bi Prizivno vijeće na temelju njih moglo izreći pravičnu kaznu. Upozorila je da Haaški sud ne može sudskim postupkom obuhvatiti sve slučajeve te da je upravo zbog toga potrebna suradnja s lokalnim vlastima u regiji kako bi se postigao glavni cilj, a taj je »raditi zajedno kako bi svi ratni zločinci bili pred sudom«. Na pitanje hoće li nakon Momčila Krajišnika ubrzo uslijediti nova uhićenja, haaška tužiteljica je naglasila da nova hapšenja, što se nje tiče, mogu uslijediti već večeras. (A. Fjorović, V. Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>I ministar Ivanišević bi mogao dati ostavku zbog »slučaja Koprivnica«, smatraju u HSLS-u </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Ako pomoćnik ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Teodor Antić ne podnese ostavku zbog svoga postupka u Koprivnici, morat će ju podnijeti sâm ministar Stjepan Ivanišević, jer se u ovome slučaju radi o čistom udaru na izborni sustav. Stajalište je to HSLS-a, što ga je u srijedu na hitno sazvanoj konferenciji za novinare iznijela glavna tajnica stranke Dorica Nikolić. </p>
<p>Konferencija je, naime, sazvana nakon što je predsjednik Gradskoga vijeća Koprivnice, a na temelju mišljenja koje je dobio od pomoćnika ministra Antića, sam odredio pet novih vijećnika Gradskoga vijeća, umjesto vijećnika SDP-a i HSLS-a koji su prije godinu dana dali ostavke. Da je takvo mišljenje protuzakonito i da je presedan koji ugrožava sâm izborni sustav i dovodi u pitanje smisao postojanja političkih stranaka, HSLS je upozorio na konferenciji za novinare u utorak, tražeći od ministra Ivaniševića da povuče to mišljenje.</p>
<p> Jer, naglašavaju u HSLS-u, u zakonu jasno piše da o zamjenama vijećnika koji daju ostavku odlučuje politička stranka koja je predložila listu, a ne predsjednici gradskih vijeća. </p>
<p>Osim očitoga kršenja zakona, doministar Antić je svojim mišljenjem dezavuirao i presudu Županijskoga suda u Koprivnici koja potvrđuje zakon, istaknula je Dorica Nikolić, dodajući da sada postaje posve upitno i što se dogodilo u Zagrebu, koji je zbog ostavki vijećnika HDZ-a dobio Vladinoga povjerenika. »Tko je tu u pravu, ministar Ivanišević, koji je postavio povjerenika u Zagrebu i Velikoj Gorici, ili, pak, njegov pomoćnik Antić, koji u Koprivnici uvodi posve novu praksu«, upitala je Dorica Nikolić, ističući da ovaj slučaj nadilazi sve rasprave i sukobe između HSLS-a i LS-a, jer je riječ o funkcioniranju političkoga sustava.</p>
<p>Potpredsjednik koprivničkoga HSLS-a mr. Zdravko Mihevc najavio je da će HSLS poduzeti sve pravne mjere protiv ovoga što se dogodilo i pri tome ih neće opterećivati odnosi unutar šestorice. Paradoksalnim je on ocijenio činjenicu da su u Gradsko vijeće, na mjesta HSLS-ovaca koji su dali ostavke, ušli LS-ovci s liste HSLS-a. Ista je stvar i s mjestima vijećnika SDP-a koji su dali ostavke, umjesto kojih su u vijeće ušli članovi HNS-a i HKDU-a, sa zajedničke liste SDP-a, HNS-a i HKDU-a. (M. Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Umirovljenici zatražili od Vidovića da ih uključi u izradu zakona o povratu duga </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Uz program rada Matice umirovljenika Hrvatske za 2000., na redovnoj sjednici skupštine Matice u srijedu, usvojen je zaključak da se od ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića traži uključivanje i trojice predstavnika Matice u radnu skupinu koja će raditi na zakonu o povratu duga umirovljenicima. Matica će i dalje nastojati da se ispoštuje predizborni socijalni ugovor, u kojem stoji da će se mirovine isplaćivati do petog u mjesecu.</p>
<p>Kako je istaknuo predsjednik Matice umirovljenika Alojz Malogorski, stranke potpisnice su se na to obvezale, što znači da su prije izbora vjerojatno pretpostavljale da će biti moguće osigurati isplatu mirovina do petoga. Jedan od prijeldoga Matice umiroljenika za rješenje tog problema je da HNB odobri pozajmicu za pričuvu Mirovinskog zavoda za što, rečeno je, u pregovorima ministra rada s guvernerom HNB-a Markom Škrebom nije bilo razumijevanja.</p>
<p>Skupština Matice usvojila je i prijedlog prema kojem bi Matica mogla krenuti u osnivanje umirovljeničke zaklade za izgradnju novih domova umirovljenika. Iako prijedlog nije razrađen, jedna od mogućnosti bilo bi izdvajanje jedne kune mjesečno od mirovine svakog umiroljenika, uz udruživanje sa županijama i gradovima koji bi imali obvezu izdvajanja sličnog iznosa, čime bi se, u skladu s potrebama svake županije, gradili novi domovi.</p>
<p>Malogorski je izvijestio članove skupštine o radu Matice u prošloj godini, podsjetivši da su nastojanja za usklađivanjem mirovina s odlukom Ustavnog suda aktualna još od 1993., iako je zakidanje umirovljenika počelo i ranije. Podsjetio je na neizvršenu preindeksaciju mirovina iz 1991., na neprovedeno usklađivanje mirovina s rastom plaća od srpnja 1993. do kraja 1994., te na činjenicu da su se mirovine od tog datuma do lipnja 1998. nezakonito usklađivale isključivo s kretanjem troškova života. Rezultat takve politike prema umirovljenicima bio je pad životnog standarda i razine mirovine sa 75 na 42 posto od prosječne plaće, rekao je. </p>
<p>Umirovljenici su zato prihvatili socijalni ugovor i suradnju s tad oporbenom šestoricom, u nadi da će to biti temelj za poštivanje njihovih prava, kazao je Malogorski i dodao da očekuju da vlast ispuni ono što je potpisala.</p>
<p>Savjetnik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Ante Škember umirovljenike je podsjetio da postoje dva moguća pristupa odluci Ustavnog suda. Jedan je maksimalistički, a drugi realističan, uz uvažavanje svih teškoća koje ima nova Vlada. Kazao je da danas postoji politička volja za vraćanje duga, ali su mogućnosti ograničene. Dodao je da će u toj situaciji biti umijeće održati mirovine i na današnjoj razini. Složio se s tvrdnjom da redovite isplate mirovina, ili isplate do petog u mjesecu, neće biti dok se ne osigura pričuva novca. Umirovljenike je pozvao da imaju u vidu taj drugi pristup, no članovi skupštine Matice umirovljenika nisu to pozdravili s odobravanjem. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Umirovljenicima dug samo za razdoblje od srpnja '93. nadalje </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Radna skupina koja treba izraditi zakon o načinu i rokovima povrata duga umirovljenicima, na prvom je sastanku u srijedu zaključila da će se ograničiti na vraćanje duga za razdoblje koje je »pokriveno« odlukom Ustavnoga suda, kazala je za Vjesnik pomoćnica ministra rada iz Uprave za mirovinsko i invalidsko osiguranje Ružica Terze. To znači da u povrat duga neće ući razdoblje prije 1993., odnosno da umirovljenici ne mogu računati na povrat novca zbog neprovedene preindeksacije mirovina iz 1991. godine.</p>
<p>Uz Ivana Nahtigala, u skupini su i predstavnici Vijeća sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca, Pravnoga fakulteta, te četiri viša savjetnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prema riječima Ružice Terze, dogovoreno je da pravni stručnjaci utvrde pravne posljedice Odluke, a tek će se potom raditi izračun novca potrebnog za provedbu odluke. Podsjetimo, odlukom Ustavnoga suda od 12. lipnja 1998. ukinut je Zakon o usklađivanju mirovina, temeljem kojeg je Mirovinski je zavod umirovljenicima vraćao dug za neprovedeno usklađivanje mirovina s plaćama za razdoblje od veljače 1995. godine. Ustavni sud utvrdio je da postoji dug prema umirovljenicima i prije tog razdoblja, za vrijeme »pokriveno« uredbama Valentićeve vlade o ograničavanju novca za isplatu mirovina. Mirovine za to razdoblje treba uskladiti s plaćama, a na isti način treba uskladiti i mirovine od veljače 1995. do lipnja 1996. godine, ističu umirovljenici, jer je tek tada stupio na snagu Zakon o prenošenju novca mirovinskim fondovima i novi način usklađivanja mirovina. Umirovljenici naglašavaju da usklađivanjima nanovo treba utvrditi mirovinu za lipanj 1998. za svakog umirovljenika posebno. Zatim, tu mirovinu treba uskladiti prema novoj formuli do 2000. godine, odnosno do datuma kad se počne provoditi usklađivanje.</p>
<p> Ružica Terze u izjavi za Vjesnik kaže kako se zasad ne može procjenjivati visina mirovine ili duga koji pripada umirovljenicima. No, Nahtigal je u razgovoru za Vjesnik istaknuo da bi, prema procjenama SUH-a, oni koji su umirovljeni prije srpnja 1993. i odradili su puni radni staž, danas u prosjeku trebali primati dvostruko od iznosa koji dobivaju. Dug prema tim umirovljenicima procjenjuje se na 50 mirovina, kazao je Nahtigal.</p>
<p> Umirovljenici i dalje smatraju da se mirovine mogu uskladiti na pripadajuću razinu u roku od dvije godine od početka primjene zakona o vraćanju duga, dok bi se dug za proteklo razdoblje mogao vratiti putem državnih obveznica. Pritom naglašavaju da bi one trebale biti naplative u »razumnom« roku, za pet do deset godina.</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kunst: Tužit ćemo Vladu ako najniža bruto plaća ne bude 1.700 kuna</p>
<p>Vlada je poništila odluku GSV-a da se najniža osnovica za obračun i uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje poveća sa 1.500 na 1.700 kuna, kazao je predsjednik URSH-a Boris Kunst / Ako Vlada hitno ne promijeni svoj zaključak, pozvat ćemo sindikate na bojkot rada GSV-a / Nakon 60 dana rada, očito je da će Vlada morati doživjeti rekonstrukciju / Kunst traži hitan sastanak s Račanom</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Udruga radničkih sindikata (URSH) zahtijeva da hrvatska Vlada prospava još koju noć i promijeni svoj zaključak, jer ćemo u suprotnome tužiti Vladu sudu, rekao je Boris Kunst, predsjednik URSH, na konferenciji za novinare u srijedu. Naime, dodao je, URSH se protivi Vladinome zaključku da najniža osnovica za doprinos za mirovinsko osiguranje, koja je povećana sa 1.500 kuna na 1.700, može biti i niža, »ako je takva osnovica utvrđena kolektivnim ugovorom«. </p>
<p>Podsjetimo, na sjednici GSV-a održanoj 21. ožujka, utvrđen je prijedlog da se najniža osnovica za obračun i uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje poveća sa 1.500 na 1.700 kuna. Za taj su prijedlog glasovali i predstavnici Vlade i sindikata, dok su protiv bili predstavnici poslodavaca. </p>
<p>»Devet dana kasnije, Vlada je na svoju ruku donijela zaključak kojim se izigrava većinsko opredjeljenje GSV-a, kao i samo načelo tripartizma«, istaknuo je Kunst. »Ustraje li Vlada na svojem zaključku, najniža bi se plaća kretala između 1.100 i 1.300 kuna, što se izravno kosi sa zakonskom osnovom i praksom kolektivnoga ugovaranja, kao i s definicijom najniže plaće kao socijalne kategorije«, naglasio je predsjednik URSH. </p>
<p>»Tražit ćemo od GSV-a da osudi neodgovornost predstavnika Vlade u GSV-u«, kazao je Kunst, dodavši da u tome vijeću sjede potpredsjednici Vlade i ključni ministri. »Ako će se tako odlučivati, postojanje GSV-a nema svrhe«, ustvrdio je Kunst. Naglasio je da će tražiti od Upravnoga vijeća Mirovinskoga zavoda da ostane dosljedno svojoj odluci o osnovici od 1.700 kuna. </p>
<p>»Ako Vlada hitno ne promijeni svoj zaključak, pozvat ćemo sindikate na bojkot rada u GSV-u«, najavio je Kunst, dodajući da od poslodavaca traže da se solidariziraju s njima u smislu poštivanja pravne države, iako su na GSV-u glasovali protiv te odluke. »Vlada ne može jednostrano kršiti zakone i dogovor socijalnih partnera«, zaključio je Kunst. </p>
<p>On također zahtijeva da premijer Ivica Račan što prije primi na sastanak predstavnike URSH, na kojem bi izrazili svoje stavove o aktualnim ekonomskim teškoćama, te posebno o udaru na životni standard građana. »Vlada mora hitno donijeti mjere zaštite cijena proizvoda za osnovne životne potrebe«, ustvrdio je Kunst, dodajući kako je nedopustivo da cijene »luduju«, a plaće se smanjuju pod pritiskom Međunarodnoga monetarnoga fonda. »U ovoj Vladi prevladava liberalna struja koja više štiti kapital, nego rad i radnike«, naglasio je Kunst, dodajući da je to ples po žici, s obzirom na opće siromaštvo u zemlji. </p>
<p>Prvih 60 dana nove Vlade, dodao je Kunst, pokazalo je da bi svrsishodnije bilo sastaviti Vladu prema stručnosti i sposobnosti, umjesto po političkoj podobnosti, tako da će ovaj Vladin sastav ubrzo morati doživjeti rekonstrukciju</p>
<p>Kunst je, među ostalim, upoznao novinare sa sastankom predstavnika URSH s predsjednikom Hrvatske Stipom Mesićem u utorak, na kojem su sindikalci Predsjednika upoznali s problemom Istarske banke i radnika »Belja«.</p>
<p> »Mesićeva stručna ekipa nam je dala ideju prema kojoj bi se problem Istarske banke mogao riješiti kao slučaj Dubrovačke banke«, kazao je Kunst, pojasnivši da bi Hrvatska narodna banka trebala tražiti dvije milijarde kuna od Ministarstva financija za spas Banke, a država tako ne bi izgubila novac. Na sastanku je bio i Bruno Bulić, predsjednik Sindikata Istre, izvijestio je Kunst. »Na sastanku je još dogovoreno da će predstavnici stručne Mesićeve ekipe sljedeći tjedan primiti predsjednika uprave Belja«, rekao je na kraju Boris Kunst. </p>
<p>ANUŠKA FJOROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vlada nema novca za vaše plaće </p>
<p>Uskoro odluka Vlade o vraćanju državnog duga gospodarstvu, kazao je Slavko Linić radnicima PIK-a Vrbovec i Belja / SSSH će preispitati Ugovor potpisan s novom vlasti, rekao je Josip Pavić, čelnik Sindikata PPDIV-a</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Hrvatska Vlada će tijekom travnja donijeti odluku o vraćanju devet milijardi kuna državnog duga prema hrvatskom gospodarstvu. Vlada u proračunu nema novca za isplatu zaostalih plaća, a radnici ih trebaju tražiti od uprava i nadzornih odbora svojih poduzeća, rekao je u srijedu Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, pred 1.500 radnika PIK-a Vrbovec i Belja koji su prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu. </p>
<p>Što se tiče PIK-a Vrbovec, Linić je rekao da, kad bi hrvatska država podmirila svoje obveze prema PIK-u (dug iznosi sedam milijuna kuna), on bi mogao isplatiti minimalne plaće. Linić je dodao da su najveći problem PIK-a ogromne financijske obveze koje moraju razrješiti Uprava PIK-a i njegovi vjerovnici. </p>
<p>Prema riječima Slavka Linića, PIK Vrbovec neće propasti, ali se isto tako mora okončati i započeta kriminalistička obrada u PIK-u Vrbovec. Naime, kaže Linić, osiromašeni ljudu u spomenu tim poduzećima s pravom žele vidjeti pravnu državu na djelu, kad je riječ o evidentnom kršenju zakona. </p>
<p>Kako se čulo, država se suočava i s neučinkovitim zakonima jer rješavanja gospodarskog kriminala »predugo traje«. Uz to, nova vlast mora iznaći efikasan model za podmirenje neizvršenih obveza, jer je strpljenje nezadovoljnih ljudi pri kraju. </p>
<p>Kad je riječ o Belju, Linić je rekao da bivša Vlada i odgovorni ljudi u Belju nisu učinili ništa kako bi financijskim instrumentima smanjili dugovanja Belja i učinili ga profitabilnim poduzećem. No, kako je Belje u stopostotnom vlasništvu države (Hrvatski fond za privatizaciju), nova Vlada je već poduzela niz koraka da bi to poduzeće financijski stalo na vlastite noge. </p>
<p>Nezadovoljan razgovorima u Vladi, Josip Pavić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) rekao je da nema rada bez plaće i da će ovaj sindikat prosvjedovati protiv svake vlade koja ne osigura takve uvjete. On je dodao da će sindikalne podružnice PPDIV-a u Belju i PIK-u Vrbovec, te Vijeće SSSH-a u čevrtak održati sastanke na kojima će preispitati svoj Ugovor s Vladom za pravednu Hrvatsku.</p>
<p>Radnici PIK-a Vrbovec i Belja, te predstavnici sindikata Kraša, Leda i Zvijezde, noseći transparente »Prognanik, Povratnik, Prokletnik«, »Proglasite stečaj moje obitelji«, »SOS za PIK«, »Nije samo Zagreb Hrvatska«, ali i »Ruski vojnici idu u Grozni, a hrvatski radnici u krasni ...«, mirno su se razišli nakon višesatnog prosvjeda ispred Vlade. </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mintas Hodak: Neka ministar Ivanišević pokaže moje navodne naloge za isplatu Rivkinu</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – »Ministar pravosuđa Ivanišević zabavlja narod aferama, poput ove s Rivkinom i visokim računima kako bi skrenuo pozornost sa stvarnih problema. Naime, očito je da se nova vlast obvezala na bespogovornu suradnju s Haaškim sudom, pa čak ako to znači i izručenje hrvatskih vojnika i generala iz akcija Bljesak i Oluja. To je suđenje cijelom Domovinskom ratu kako bi se na kraju konačno kriminalizirala Tuđmanova politika kao etničko čišćenje Srba u spomenutim akcijama«, kazala je u srijedu na konferenciji za novinare potpredsjednica HDZ-a i bivša potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak. Ona je demantirala navode ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića koji je nedavno izjavio kako je ona »angažirala Rivkina i odigrala glavnu ulogu u plaćanju njegovih računa«. Pojasnila je i da se nju napada jer se u »režimskim novinama« nastoji sotonizirati HDZ, a istodobno se Matu Granića podržava unatoč očitoj involviranosti u »trakavicu Rivkin«.</p>
<p>Rivkina i njegovu odvjetničku kuću Hunton & Williams, kao što je izričito rekao i sam Rivkin, angažirao je Mate Granić i Ministarstvo vanjskih poslova. Ta je odvjetnička kuća angažirana da zastupa Hrvatsku u predmetu subpoena koji je Vlada vodila protiv Haaškog tribunala početkom 1997. godine, kazala je Mintas-Hodak pojasnivši da tada ni ona, a valjda niti drugi članovi Savjeta za suradnju s Haaškim sudom, nisu poznavali ili čuli za tu odvjetničku kuću. U to vrijeme s Rivkinom, koji je radio i na poslovima lobiranja za Hrvatsku (za što je s Granićem potpisao četiri ugovora) komuniciralo je jedino Ministarstvo vanjskih poslova. Mintas-Hodak je pojasnila da je s njime, uostalom kao i drugi članovi Savjeta, počela komunicirati tek kada je dobio posao obrane. Što se tiče Ivaniševićevih navoda da ga je upravo ona i angažirala, odgovorila je da se ne može angažirati odvjetnik koji već zastupa Vladu pred Haaškim sudom. </p>
<p>Isto tako demantirala je tvrdnje ministra Ivaniševića da u Vladi nije bilo nikakve formalne odluke o angažiranju Rivkina i njegovu tvrtke i da je cijeli posao bio zasnovan na dogovorima s njom. »Gospodin ministar doista potcjenjuje i vrijeđa Vladu premijera Mateše, ako misli da bi Ured za suradnju s Haaškim sudom koji je djelovao u sklopu Ministarstva pravosuđa, Ministarstvo financija i svi ministri članovi Savjeta, njihova ministarstva i sama Vlada, pristali surađivati s odvjetnikom Rivkinom i plaćati račune kuće Hunton & Williams, da je cijeli posao bio zasnovan na mojim osobnim kontaktima i dogovorima«, rekla je. Izrazila je i čuđenje ministrovom »zbunjenošću« time što su dopisi bili, među ostalim, naslovljavani na članove Savjeta, pa tako i na nju. Rekla je stoga da se »u civiliziranom svijetu obraća osobama koje obnašaju određene funkcije u tijelima vlasti, a ne funkcijama i tijelima«.</p>
<p>Ministra Ivaniševića, koji je tvrdio da su računi plaćani na temelju njezinog odobrenja, pozvala je da pokaže njezine navodne pisane naloge ili odobrenja za isplatu upućene Uredu. Na novinarsko pitanje boji li se eventualnog sudskog procesa, Mintas-Hodak je odgovorila da se ne boji jer je radila pošteno. »Ako do toga dođe, nadam se da će mi suditi pošteni suci«, rekla je aludirajući na ministrove riječi kako su suci korumpirani. (Silvana Oruč-Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Otkaz novinarkama Radio Ritma koje su otkrile prisluškivanje </p>
<p>ŠIBENIK, 5. travnja</p>
<p> – Vlasnik i direktor šibenske privatne radio-postaje Radio Ritam Mišo Bijelić donio je odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu dviju novinarki Marine Radić-Belamarić i Dijane Ferić, koje su 16. ožujka u nazočnosti novinara i snimatelja otkrile prisluškivač na telefonskom uređaju kojim se u Ritmu prisluškivalo novinare. Bijelić se branio da nije riječ o prisluškivanju, već nakani da se stane na kraj velikim iznosima za telefonske račune, što su svojim potpisima potvrdili i honorarci zaposleni na Radio Ritmu.</p>
<p>U obrazloženju odluke o izvanrednom otkazu bez prava na otkazni rok i i otpremninu, stoji kako su obje djelatnice odbijale raditi poslove i radne zadatke na koje ih obvezuje ugovor o radu, te kako su odnosi između poslodavca i novinarki već neko vrijeme poremećeni. Bijelić novinarkama spočitava i to što su, kako navodi, bez pisane suglasnosti surađivale s drugim medijima. Bijelić je u obrazloženja naveo kako je zaposlenice 15. ožujka izvijestio da će im ponuditi na potpis izmijenjeni ugovor o radu. One su dan kasnije, iskoristivši odsutnost poslodavca i ostalih zaposlenika, u Radio Ritam dovele nekoliko novinara i snimatelja i preturale po stvarima u jednoj od prostorija, podigavši veliku medijsku prašina zbog navodnog prisluškivanja novinara. »Zbog toga sam ja kao poslodavacpretrpio veliku materijalnu i nematerijalnu štetu«, napisao je Bijelić </p>
<p>Dijana Ferić i Marina Radić-Belamarić namjeravaju pokrenuti radni spor jer smatraju da im je otkaz uručen nezakonito. Inače, obje će novinarke 12. travnja biti saslušane pred istražnim sucem Županijskog suda u Šibeniku Saniborom Vuletinom, koji je proteklih dana ispitao Mišu Bijelića na okolnost prisluškivanja u Radio Ritmu. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Otkaz novinarkama Radio Ritma koje su otkrile prisluškivanje </p>
<p>ŠIBENIK, 5. travnja</p>
<p> – Vlasnik i direktor šibenske privatne radio-postaje Radio Ritam Mišo Bijelić donio je odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu dviju novinarki Marine Radić-Belamarić i Dijane Ferić, koje su 16. ožujka u nazočnosti novinara i snimatelja otkrile prisluškivač na telefonskom uređaju kojim se u Ritmu prisluškivalo novinare. Bijelić se branio da nije riječ o prisluškivanju, već nakani da se stane na kraj velikim iznosima za telefonske račune, što su svojim potpisima potvrdili i honorarci zaposleni na Radio Ritmu.</p>
<p>U obrazloženju odluke o izvanrednom otkazu bez prava na otkazni rok i i otpremninu, stoji kako su obje djelatnice odbijale raditi poslove i radne zadatke na koje ih obvezuje ugovor o radu, te kako su odnosi između poslodavca i novinarki već neko vrijeme poremećeni. Bijelić novinarkama spočitava i to što su, kako navodi, bez pisane suglasnosti surađivale s drugim medijima. Bijelić je u obrazloženja naveo kako je zaposlenice 15. ožujka izvijestio da će im ponuditi na potpis izmijenjeni ugovor o radu. One su dan kasnije, iskoristivši odsutnost poslodavca i ostalih zaposlenika, u Radio Ritam dovele nekoliko novinara i snimatelja i preturale po stvarima u jednoj od prostorija, podigavši veliku medijsku prašina zbog navodnog prisluškivanja novinara. »Zbog toga sam ja kao poslodavacpretrpio veliku materijalnu i nematerijalnu štetu«, napisao je Bijelić </p>
<p>Dijana Ferić i Marina Radić-Belamarić namjeravaju pokrenuti radni spor jer smatraju da im je otkaz uručen nezakonito. Inače, obje će novinarke 12. travnja biti saslušane pred istražnim sucem Županijskog suda u Šibeniku Saniborom Vuletinom, koji je proteklih dana ispitao Mišu Bijelića na okolnost prisluškivanja u Radio Ritmu. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić: Nema spora o imenovanju načelnika uprava Ministarstva obrane</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću u srijedu je službeno predočena prezentacija preustroja Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH u Domu Hrvatske vojske »Zvonimir«. Nakon prezentacije kojoj novinari, iako pozvani, nisu smjeli nazočiti, predsjednik Mesić izjavio je da je dobio detaljne informacije što poduzimaju Oružane snage, MORH i Glavni stožer na modernizaciji i reorganizaciji Oružanih snaga kako bi one mogle biti upotrijebljene u korist mira i za zaštitu teritorijalnog integriteta i interesa hrvatske države. »Čuli smo što je sve potrebno učiniti da se do kraja provede kompatibilnost Hrvatske vojske sa standardima NATO pakta, jer je naš strateški cilj ulazak u tu sigurnosnu asocijaciju« naglasio je Mesić.</p>
<p> Na upit je li bilo riječi o promjeni zakonskih rješenja koja reguliraju pitanja obrane zemlje i zapovijedanja Oružanim snagama, Predsjednik je rekao da se razgovaralo o zakonima koji su sada na snazi i moraju se provoditi. Upitan je li zadovoljan predloženim promjenama, odgovorio je kako ne samo da je zadovoljan, nego i impresioniran predviđenom modernizacijom HV-a. »Mislim da je dovoljno ako kažemo da će Hrvatska vojska vrlo brzo biti na razini vojski zemalja članica NATO-a, a to je sigurno najviše što vojska jedne zemlje može biti«, zaključio je Mesić.</p>
<p>Dodao je i da će vrlo brzo biti riješeno imenovanje načelnika uprava u Ministarstvu obrane i da oko toga nema spora. »Prema Zakonu, predsjednik Republike imenuje vojne osobe, a to su šefovi uprava, a Vlada pomoćnike, na prijedlog ministra, pa proizlazi da postoji spor o tome. Nema spora jer dok god su načelnici vojnici, imenuje ih predsjednik Republike. Mislim da ćemo vrlo brzo riješiti taj problem, a za početak treba potpisati sve ono što je predloženo i raditi na novoj regulativi«, istaknuo je Mesić. Kazao je da prijedlog izmjena Zakona o obrani i Oružanim snagama koji bi bio prihvaćen, u Vladi ne postoji, već samo radni materijal. Saznajemo da je bilo govora i o plaćama koje u MORH-u i Oružanim snagama nisu rasle već pet godina. Nakon prezentacije, održan je prigodni domjenak svih časnika i dužnosnika s predsjednikom Republike. Na prezentaciji su bili i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, predsjednik Vlade Ivica Račan, predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, predstojnik UNS-a Tomislav Karamako, ministar obrane Jozo Radoš, načelnik GS-a general pukovnik Petar Stipetić te gotovi svi visoki časnici MORH-a, Glavnog stožera i Hrvatske vojske. Premijer Račan otišao je ranije s prezentacije zbog susreta s haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte, ali i, rekao je, »zbog prosvjeda velikog broja radnika Belja i PIK-a Vrbovec, koji me čekaju pred Vladom pa ću s njima prije toga razgovarati«. (V. Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Predsjednik Mesić u Skopje </p>
<p>SKOPJE, 5. travnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić doputovat će u srijedu poslije podne u dvodnevni službeni posjet Makedoniji. Prvog dana posjeta Mesić će održati razgovore u četiri oka sa svojim makedonskim kolegom Borisom Trajkovskim. Predviđeno je da će se u četvrtak hrvatski Predsjednik sastati s predsjednikom Sobranja, Savom Klimovskim, premijerom Ljupčom Georijevskim, kao i s bivšim predsjednikom Kirom Gligorovim. Nakon toga Mesić i Trajkovski će održati zajedničku konferenciju za novinare. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Radoš: Prijedlozi o nadležnostima ovise o političkim programima </p>
<p>Ministar Jozo Radoš, iako zamoljen, nije želio ništa reći novinarima neposredno nakon prezentacije, no naknadno je dao izjavu samo Hini.</p>
<p>Prezentaciju ustroja MORH-a i Oružanih snaga u nazočnosti najviših hrvatskih dužnosnika ocijenio je korisnim i dobrodošlim susretom. »Pokazana je spremnost da se Ministarstvo obrane i Oružane snage RH cjelovito definiraju u hrvatskom političkom sustavu«, rekao je ministar i dodao da na tom susretu nije bilo drugih sadržaja. »Mislim da treba postići trajan i stabilan dogovor u definiranju pozicije Oružanih snaga i nadležnosti prema njima, mjesta Ministarstva obrane, Vlade, predsjednika Republike i parlamenta«, rekao je Radoš. »Postoje razni prijedlozi ovisno o tome koji je politički program pojedinih predlagatelja. Prije nego što se postigne neko minimalno usklađivanje tih prijedloga ne bi imalo smisla izlaziti u javnost.« Prijedlozi će ići u redovitu proceduru preko Vlade i parlamenta i nakon toga će biti jasno kakvi su konačni rezultati dogovora, zaključio je ministar obrane.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sokol: Neprihvatljivo je da Vrhovni sud ne provodi odluke Ustavnoga </p>
<p>Usvojena ustavna tužba Marice Šćepanović, koju je DSV odbio imenovati sutkinjom, jer je nogometnom navijaču zbog izvikivanja »nacionalističkih« parola izrekla kaznu od dvije godine maloljetničkog zatvora / Država izjednačena s ostalim poslodavcima kod ovrhe, zaključio Ustavni sud</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Ustavni sud je u srijedu sa sedam glasova za, jednim protiv (Vice Vukojević) i dva suzdržana (Milan Vuković i Marijan Hranjski) usvojio ustavnu tužbu Marice Šćepanović, bivše sutkinje Županijskog suda u Splitu. Slučaj je vraćen Državnom sudbenom vijeću (DSV) na ponovno odlučivanje. Šćepanović je, zbog neimenovanja na sudačko mjesto, podnijela ustavnu tužbu 1997., a Ustavni sud ju je usvojio. Međutim, DSV je ignorirao tu odluku Ustavnog suda te je Maricu Šćepanović uskoro ponovno odbio imenovati u Županijski sud. </p>
<p>Zanimljiv je razlog zbog kojeg Šćepanović nije »prošla« u DSV-u, iako se za njezino imenovanje založio i predsjednik splitskog Županijskog suda Igor Benzon. Neki članovi DSV-a su ocijenili da je ona sudjelovala u političkim procesima. Radilo se o slučaju kada je Šćepanović svojevremeno jednom navijaču, zbog izvikivanja »nacionalističkih« parola nakon utakmice »Crvena zvezda« - »Hajduk«, izrekla kaznu od dvije godine maloljetničkog zatvora. Na to se nadovezala i priča o njezinu podrijetlu, što je sve rezultiralo negativnom odlukom DSV-a. </p>
<p>Ustavni sud usvojio je i tužbu V.B.Š. iz Zagreba zbog prestanka radnog odnosa. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu, koji također nije proveo odluku Ustavnog suda (iz 1996. godine) u korist tužiteljice. Inače, tu tužbu je trebalo riješiti vijeće petorice Ustavnoga suda, ali zbog izuzeća Milana Vukovića, ono je prebačeno na opću sjednicu. </p>
<p>Kod rješavanja te tužbe, predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol upozorio je na neprihvatljivost prakse gdje Vrhovni sud ne provodi odluke Ustavnoga suda. Sva tijela državne vlasti, pa tako i Vrhovni sud, dužni su provoditi odluke i uvažavati pravna stajališta Ustavnoga suda, zaključio je Sokol.</p>
<p>Republika Hrvatska te jedinice lokalne samouprave kao poslodavci ubuduće će plaćati novčane kazne, a njihovim odgovornim osobama moći će se izreći zatvorska kazna u slučaju provođenja ovrhe zbog nevraćanja zaposlenika na posao. Proizlazi to iz odluke Ustavnog suda, kojom je ukinuta odredba Ovršnog zakona prema kojoj država i njezine lokalne jedinice, nisu snosile sankcije kod provođenja ovrhe u takvim slučajevima. Ustavni sud zaključio je da su na taj način država i lokalna samouprava bile u privilegiranom položaju u odnosu na ostale poslodavce.</p>
<p> Činjenica da nisu bile zapriječene nikakve kazne za nepridržavanje sudskih odluka o vraćanju zaposlenika na posao, državi je omogućavala nepoštivanje odluka sudbene vlasti, napomenuo je Ustavni sud. Ukidajući spornu odredbu, Ustavni sud je zaključio da je ona bila u nesuglasju s ustavnim načelima o jednakosti i vladavini prava. </p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Posljednja redovna konferencija OESS-a </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Obveze koje je preuzela hrvatska Vlada u vezi s poticanjem povratka moraju se provoditi na terenu. Najavljena međunarodna pomoć bit će od velike koristi, iako ne može biti zamjena za inicijative same Vlade, rekao je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik misije OESS-a Peter Palmer. To pretpostavlja prevladavanje prepreka na terenu koje su dosad onemogućavale povratak, za što su nužne jasne upute središnjih vlasti. Povratnici i dalje imaju problema prilikom pokušaja povrata imovine, a neravnopravna je i podjela pomoći za obnovu kuća. Pravo na osobnu imovinu jedno je od temeljnih ljudskih prava, podsjetio je Palmer na konferenciji misija OESS-a i UNHCR-a, »i činjenica da neki ljudi u RH to pravo ne mogu ostvariti, trebala bi zabrinuti svakoga«. Zato je potrebno izmijeniti zakonsku regulativu kako bi ona štitila imovinu, i onda ustrajno provoditi te zakone. Što se obnove tiče, ustvrdio je da su domovi povratnika često neuseljivi jer u njima nema osnovnih uvjeta za život. Zato bi se olakšavanje procesa povratka i obnove domova trebalo smatrati humanitarnim a ne političkim problemom, iako se pomak na terenu može postići samo političkom voljom Vlade. »Jasno je da ne treba zaboraviti ni probleme ljudi koji su privremeno zaposjeli tuđe domove, jer su i oni vrlo ranjivi, pa im treba naći odgovarajući smještaj«, u slučaju da se ne žele vratiti u svoje predratne domove. »No, to ne smije značiti ostanak u tuđoj kući«, kazao je Palmer. On je govorio i o rezultatima prošlotjedne regionalne financijske konferencije u Bruxellesu, u sklopu Pakta o stabilnosti. »Osobito je ohrabrujuće potvrđivanje 55 milijuna dolara vrijednog projekta Vlade o povratku 16.500 izbjeglica u Hrvatsku«, kazao je naglasivši da će takva potpora biti važan doprinos naporima Vlade u poticanju povratka. No to »ne može biti zamjena za obveze koje je pruzela sama Vlada oko promicanja povratka.« Sigurnosno stanje u Podunavlju u ožujku je bilo razmjerno stabilno, a djelovanje lokalne policije prihvatljivo. Palmer je na kraju objavio da je zbog promijenjenih okolnosti u RH to bila posljednja redovna konferencija za novinare misija OESS-a i UNHCR-a. Također je kazao da on sredinom svibnja napušta položaj glasnogovornika misije; još se ne zna tko će ga naslijediti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Papa s Asimom Kurjakom i Sanjom Kupešić o liječenju fetusa </p>
<p>RIM, 5. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oko 150 bolesti mogu se dijagnosticirati na fetusu u majčinoj utrobi, a dobar dio njih može se izliječiti, pa i operacijom, prije negoli je taj pacijent rođen - objasnili su, među inim, članovi Upravnog odbora Medicinske udruge Fetus kao pacijent papi Ivanu Pavlu II., koji ih je u ponedjeljak u Rimu primio u posebnu audijenciju. Trodimenzionalni kompjuterski prikaz odjeka uz Dopplerov učinak (3D Power Doppler) može prikazati sve krvne žile ploda još u ranoj fazi trudnoći, što omogućuje da se dijagnosticiraju sve eventualne abnormalnosti u radu srca i ožilja, čak i da se ustanove faktori koji mogu kasnije dovesti do raznih bolesti, poput dijabetesa. Važnost koju Crkva pridaje zaštiti života i, poglavito, nerođene djece objašnjava zašto se Papa zadržao s Upravnim odborom udruge puna dva sata, daleko više nego s državnim poglavarima, i zašto je dobrih dvadesetak minuta razgovarao sa zagrebačkom docenticom Sanjom Kupešić, raspitujući se za pojedinosti metode dijagnosticiranja uz trodimenzionalni Power Doppler, koja je razvijena u Zagrebu. </p>
<p>Uostalom, još 1985. je Fetus kao pacijent ilustrirao Papi kako je na plodu u 20. tjednu trudnoće tumor dijagnosticiran i operiran u maternici, omogućivši da se to dijete naknadno rodi živo i zdravo. Poglavar Katoličke crkve i dosad je u mnogo navrata davao načelnu podršku liječničkim nastojanjima da spašavaju zametak i plod, ali ovaj put sadašnji predsjednik Frank Cervenak, bivši predsjednik Asim Kurjak i ostali članovi Upravnog odbora osobito naglašavaju da je u svom govoru Papa izrijekom podržao napore te udruge. Fetus kao pacijent dobrim je dijelom rezultat hrvatske medicinske znanosti: ta međunarodna udruga osnovana je 1984. u Dubrovniku na inicijativu zagrebačkog ginekologa Asima Kurjaka, a sada joj je tajnica Sanja Kupešić, koja je s Kurjakom suautor ne samo istraživanja, nego i zagrebačke metode dijagnosticiranja u fetusa (prvo obojenim, a onda trodimenzionalnim Dopplerom).</p>
<p> Kongresi te međunarodne medicinske udruge održavaju se svake dvije godine, pa se ovih dana u talijanskom lječilištu Fiuggiju održava 16. takav skup koji je okupio oko 650 ginekologa, pedijatara, anestetičara i bazičnih medicinskih stručnjaka. Na kongresu u Fiuggiju sudjelovali su i predstavnici petorih među najbrojnijim svjetskim religijama (budisti, hinduisti, katolici, muslimani, židovi), nastavljajući i s religijskog i filozofskog stanovišta raspravu o početku čovjeka. Naime, iako nema sumnje da život čovjeka počinje začećem, te da već i zametak ima tisućljećima priznata prava (poput nasljedstva) - još je otvorena rasprava o tome od kada taj začeti život prerasta u ličnost. Upravo na tom pitanju prelamaju se mnoge etičke dvojbe, na primjer oko opravdanosti abortusa. </p>
<p>INOSLAV BEŠKER</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Uhićeni Jakopec i Hajnić </p>
<p>ZABOK, 5. travnja</p>
<p> - Mladen Jakopec, većinski vlasnik poduzeća Naprijed - Jakopec u stečaju i vlasnik Mesne industrije u Zlatar-Bistrici, te Stjepan Hajnić, direktor Javnog poduzeća Komunalac u Konjščini, u srijedu su pozvani na informativni razgovor u PU krapinsko-zagorsku u Zaboku. Doznaje se da su osumnjičeni za zloupotrebu ovlasti, zbog čega je Komunalac oštećen za više od sedam milijuna kuna. Dvojica osumnjičenika trebala bi biti uhićena i odvedena u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Istarski HSLS napustio šestoricu, tražeći da IDS objasni »svoju autonomiju«</p>
<p>Istarski HSLS traži od IDS-a da javno pojasni svoj stav o autonomiji »za kojom posiže u kriznim trenucima« / Od Dražena Budiše traži se da to pitanje pokrene na koordinaciji šestorice na državnoj razini </p>
<p>PULA, 5. travnja</p>
<p> – Dok čelnici Istarskoga demokratskog sabora (IDS) javno ne obrazlože i pojasne svoj stav o autonomiji za kojom posižu u kriznim trenucima, kakav je sadašnji oko Istarske banke, istarska Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) zamrzava sve aktivnosti na razini koalicije stranaka šestorice u Istarskoj županiji, rekla je među ostalim, u srijedu na konferenciji za novinare predsjednica istarskoga HSLS-a i saborska zastupnica Jadranka Katarinčić-Škrlj.</p>
<p>Tražimo i od predsjednika stranke Dražena Budiše da to pitanje pokrene na koordinaciji šestorice na državnoj razini, dodala je Jadranka Katarinčić-Škrlj. Novinarima su o upletenosti politike u klupko oko Istarske banke govorili i Eligio Rudan iz Poreča i Veljko Ivančić iz Umaga. </p>
<p> Jadranka Katarinčić-Škrlj je u vezi s IDS-ovim zahtjevom za višim stupnjem autonomije Istre kazala kako ta stranka nikada do sada nije do kraja pojasnila što u stvari time želi. Osim toga, istaknula je ona, ta se stranka nikada nije jasno ogradila od svoga člana Ivana Paulette, autora projekta »Zemlja Istra«. U vezi s time, Katarinčić-Škrlj je spomenula i da je iz Istarskoga statuta izbačeno 18 članaka, a da Statut nije još uvijek revidiran. </p>
<p>U vezi sa stanjem u Istarskoj banci i »umiješanosti« IDS-a, Jadranka Katarinčić-Škrlj je kazala kako je posve jasno da je IDS znao za sve što se zbiva oko Banke, uključivši i suradnju s HDZ-om u njezinoj Upravi i Nadzornom odboru. Članovi istarskoga HSLS-a posebno su kritizirali čelništvo IDS-a, koje je putem lokalne uprave i samouprave »umiješalo komunalna poduzeća u otkup dionica Istarske banke«, što je, istaknuto je, krajnje bezrazložno. Na taj način postiže se jedino poskupljenje komunalnih usluga, pa i vode, jer je i Istarski vodovod po istoj instrukciji bio prinuđen kupiti dionice Istarske banke. Da se razjasni cjelokupna situacija oko Istarske banke, istarski HSLS također traži od IDS-a i Županije popis trgovačkih društava u kojima lokalna uprava i samouprava imaju suvlasnički udio, kao i informaciju o tzv. rizičnim kreditima koji su dodjeljivani u Istarskoj banci. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000406].
|
