NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000505].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225301 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Na komemoraciji u Kumrovcu više tisuća ljudi klicalo Josipu Brozu Titu i plesalo »Kozaračko kolo«!</p>
<p>Iz Zagreba je u organizaciji SABH-a došlo pedesetak autobusa, 10 ih je došlo iz Slovenije, a veliki broj njegovih poštovatelja stigao je i osobnim automobilima / Zanimljivo je da unatoč pozivu na skup nije došao nitko od predstavnika vlasti / Predsjednik SABH-a Ivan Fumić je rekao da je Tito ostvario većinu naših ideala, a Tomislav Badovinac, predsjednik Društva »Josip Broz Tito«, da Titove pozitivne tekovine i sada vrijede</p>
<p>KUMROVEC, 4. svibnja</p>
<p> - »Po šumama i gorama« i »Kozaračko kolo« - pjesme su koje su se mogle čuti u četvrtak u Kumrovcu na komemorativnom skupu u povodu 20. obljetnice smrti predsjednika bivše SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita.</p>
<p>U malome zagorskom selu okupilo se više tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske te Italije, Slovenije i BiH. Na komemorativnom skupu je predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Ivan Fumić naglasio važnost uloge Josipa Broza Tita u borbi protiv fašizma. »Bio je nepokolebljiv borac, koji nije napuštao svoj put. Oštro se suprotstavio kukavici Paveliću i poslije rata Staljinu. Bio je voljen i pošten, drug i prijatelj, čija će djela nadživjeti sve nas«, kazao je Fumić, istaknuvši da je Tito ostvario gotovo sve svoje ideale, a time i većinu naših.</p>
<p>Predsjednik Društva »Josip Broz Tito« Tomislav Badovinac je podsjetio na veliki broj delegacija (209), koje su došle na Titov pokop, naglasivši da je to dokaz da je on bio simbol tolerancije, suživota i antifašizma. Po njegovim riječima, uzrok raspada Jugoslavije, 10 godina poslije Titove smrti, su nacionalistički porivi i imperijalističke težnje koje su se manifestirale u osvajačkim ratnim pohodima. »No, time nisu nestale Titove pozitivne tekovine, već su samo odgođene dok se imerijalističke strasti ne umire. Najbolji dokaz tome je to da splašnjava nacionalizam i suživot među zavađenim narodima opet postaje osnovicom prosperiteta«, rekao je Badovinac, uzviknuvši: »Neka i dalje žive djela našeg Tita, za sreću čovječanstva«.</p>
<p>Nazočnima se obratio i predstavnik slovenskih boraca Ivan Dolničar, nazvavši Tita »velikim čovjekom, kojem oni koji se šire po Balkanu nisu ni do gležnja«. Božo Novaković, član boračkog udruženja BiH, također je pozdravio Titove poštovatelje, u ime boraca i SDP-a BiH, kazavši da su mu posebno zahvalni za to što je učinio za BiH, jer bez njega ona ne bi bila država. Posebno je pljeskom bio pozdravljen Arturo Carabria, potpresjednik Nacionalnog saveza partizana Italije. »Tito je svojom borbom protiv fašizma uspio ujediniti sve narode Jugoslavije«, ustvrdio, naglasivši da je ponosan što se borio u partizanima pod Titovim zapovjedništvom.</p>
<p>Kumrovec je u četvrtak bio potpuno u znaku Tita. Iz Zagreba je u organizaciji SABH-a došlo pedesetak autobusa, 10 ih je došlo iz Slovenije, a veliki broj njegovih poštovatelja stigao je i osobnim automobilima tako da je Kumrovec, a posebno etnoselo, bio prepun kao i novootvorena gostionica »Kod staroga«, čiji su zidovi ukrašeni fotografijama Titovih susreta s Kumrovčanima. Prepuna je bila i Titova rodna kuća, gdje smo zatekli istarsku partizanku Sonju Zbačnik, koja je Đapiću poručila da bi danas nosio putovnicu u Istru da nije bilo partizana i Tita.</p>
<p>Njezina prijateljica Ivka se kroz suze prisjetila svoga odrastanja u ličkom Divoselu, gdje su ustaše, po njenom svjedočanstvu, pobile stotine i stotine ljudi. U Kumrovcu se našao i nešto mlađi, od većine starijih poštovatelja, uglavnom umirovljenika, hvarski galerist Toni Politeo, koji je Titu godinu dana prije smrti donio na dar njemački portret po kojem je napravljena potjernica u Drugom svjetskom ratu. Tamo su bili i predstavnici Roma, koji se nadaju da će predsjednik Stipe Mesić prekinuti povratak endehazije i ustaštva u Hrvatsku. Došlo je i nekoliko mladih iz Zagreba, koji svojim dolaskom, kako su rekli, protestiraju protiv nacionalizma i šovinizma.</p>
<p>Vijence pred Titov spomenik položile su brojne boračke organizacije. Za četvrtak je predviđeno da u Beogradu predstavnici Društva za istinu polože vijenac na Titov grob na Dedinju. Zanimljivo je da unatoč pozivu na skup nije došao nitko od predstavnika vlasti.</p>
<p>Bio je to najposjećeniji komemorativni skup od osamostaljenja Hrvatske, ocjena je svih koji godinama dolaze u Kumrovec.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tito - kontroverzni komunistički diktator, šarmantan, ali nemilosrdan i brutalan </p>
<p>Kako ocjenjujete »lik i djelo« Josipa Broza Tita i jeste li promijenili mišljenje o njemu u prošlih dvadeset godina, upitali smo neke istaknute hrvatske političare i intelektualce. </p>
<p>»Pustite me s Titom, ne bih o njemu«, kratko je Vjesnikova novinara odbio čelnik HSLS-a Dražen Budiša.</p>
<p>Predsjednik LS-a Vlado Gotovac kaže da je Tito bio u svojim postupcima vrlo podijeljena osoba. »U politici je imao iznimno uspješnih pothvata i na unutarnjem i na međunarodnom planu. Znao je biti vrlo privlačna i šarmantna osoba, ali je istodobno znao biti nemilosrdan i bezobziran, nepopustljiv, gotovo brutalan. Nije štedio svoje protivnike i nije uzimao u obzir nikakve isprike. Dakle, bio je tipična osoba suvremenog čovjeka totalitarizma, koji je ispunjavao sve svoje prohtjeve, a ta dvojnost ga čini čovjekom o kojem će se uvijek mnogo govoriti«, rekao je Gotovac. I država koju je stvorio bila je dvostruka, poput njega: s jedne strane su joj se divili, a s druge je iz nje kuljalo nezadovoljstvo nacija, pa se za Tita može reći da je istodobno gradio i rušio svoje djelo, zaključuje Gotovac.</p>
<p>»Prije 20 godina, točno u tri sata i petnaest minuta dogodila se odlična vijest za mene i moju obitelj. Bilo bi bolje da ga nikad nije ni bilo kao političara na ovim prostorima«, komentira obljetnicu Titove smrti šef pravaša Anto Đapić, koji o njemu ne želi reći ništa dobro, jer »sve što je radio bilo je okrenuto protiv interesa hrvatskog naroda. »Iza njega je ostala politika koja nam je ostavila u naslijeđe rat, a tzv. bratstvo-jedinstvo i danas neki ponovno pokušavaju oživjeti kao i sve ideje o zajedništvu na jugoistoku Europe«, kaže Đapić, zaključujući da u političkom smislu o Titu nema nijedne lijepe riječi, a o ljudskom ne može govoriti, jer ga nije poznavao.</p>
<p>Svoje mišljenje o Josipu Brozu Titu je predsjednik Nove Hrvatske Ante Prkačin iskazao kratkom doskočicom: »Ne znam ni da je živio, pa kako bih se onda sjetio obljetnice smrti«. Ipak, Prkačin je Titov lik i djelo komentirao rekavši da je za njega Tito, »unatoč šarmu, spretnosti i sposobnosti, dojmljivu izgledu i sposobnosti da se izvuče iz teških situacija i karizmatičnosti koje je zaista imao u golemim količinama, bio apsolutno negativna povijesna ličnost. On je u jednom vremenu krojio i kreirao sudbinu hrvatskog naroda, i to tako da nas je pobio i složio u južnoslavensku zajednicu, tzv. drugu Jugoslaviju, koja je njegovo životno i političko remek-djelo«. Unatoč tome da je Tuđmanov korumpirani i diktatorski režim poljuljao i sam smisao hrvatske države, pa naveo i dobar dio ispravnih i časnih Hrvata da se s dozom nostalgije sjećaju ponečega iz Titove Jugoslavije, to nimalo ne mijenja činjenice o Titu kao negativnoj političkoj osobi, a i povijesno promašenoj. »Jer njegova je država bila krvava i povijesno promašena avantura koja se, ako bude sreće, nikad neće ponoviti«, zaključio je Prkačin.</p>
<p>Predsjednik SRP-a Stipe Šuvar, čija je delegacija također bila u Kumrovcu kazao je za Vjesnik da je na skup došao zbog toga što je Tito bio jedini Hrvat južni Slaven koji je ušao u svjetsku povijest i u njoj ostao. »Bio je najslavniji vođa antifašističkog ustanka u samome srcu Europe«, istaknuo je Šuvar, istaknuvši da su Titovi partizani bili pravi anđeli prema onome što su u Drugome svjetskome ratu činili ustaše, četnici i belogardejci koji danas partizane optužuju za zločine. Prema njegovim riječima, Titovo ime i djelo najviše dovode u pitanje njegovi narodi - Hrvati i Srbi, dok je njegovo ime u svjetskoj povijesti zauvijek upisano zlatnim slovima. »Zanimljivo je da se nekih navodnih velikana, a koji su umrli prije godinu dvije, nitko više ni ne sjeća. Mislim da to dovoljno govori o Titovoj veličini«, zaključio je Šuvar.</p>
<p>Čelnik HKDU-a Marko Veselica ističe da je Tito bio komunistički diktator koji je stvarao jugoslavensku državu, ali nije prihvaćao ekstremne velikosrpske i četničke programe, pa je u tom smislu zaslužan. »No za to su prije svega zaslužni Hrvati i druge snage u bivšoj Jugoslaviji koji su se borili za ravnopravnost i stvaranje samostalne hrvatske države zbog čega sam i ja u Hrvatskom proljeću bio optužen kao šef kontrarevolucije i dobio sedam godina zatvora, a trebao sam zato biti i ubijen«, kaže Veselica. Ističe da je Tito htio stvoriti Jugoslaviju na kontraproduktivan način, pa je odgovoran i za Bleiburg, za Križni put i masovne zatvore u Jugoslaviji u koje su zatvarani svi koji nisu prihvaćali velikosrpsku komunističku strategiju.</p>
<p>Branimir Donat, književnik, tvrdi da je Tito bio vrlo kontroverzna osoba. Nije bio ono što o njemu misle oni koji su i dalje njegovi pristaše, a ni ono što o njemu misle njegovi protivnici. On je povijesna činjenica koju treba motriti s dva područja. Kao aktivan sudionik svjetske politike, bio je velik igrač. Kad gledamo iz tuzemne perspektive, ta je slika mnogo mutnija i kontradiktornija, smatra Donat. Tito je bio diktator, ali ono što je njegovu diktaturu činilo ponekad snošljivom bilo je posljedicom njegova neskrivena hedonizma. Nije se odricao ničega i nije živio kao asket. U tome se bitno razlikuje od Hitlera i Staljina. </p>
<p>Poznati povjesničar Dušan Bilandžić, koji je također prisustvovao komemoraciji, nazvao je Tita »svojim političkim vođom i vrhovnim komandantom partizanske vojske Jugoslavije«. On je, kaže Bilandžić, čovjek koji je imao viziju, bez obzira na to koliko je uspio ili ne, da ljude i narode izvuče iz pakla i uvede ih u svijet međusobna poštovanja i snošljivosti. Bilandžić tvrdi da je HDZ bio u osnovi antititovska stranka, osim kada im je Tito trebao iz čistog oportunizma, dok Bilandžić prema SDP-u ima blaže mišljenje te smatra da ta stranka želi dobiti legitimitet moderne demokratske stranke koja ne želi nositi ni desno, a pogotovo lijevo naslijeđe. »Hrvatska je dobila vlast koja se želi distancirati od svih oblika totalitarizma, što je zapravo politički pragmatizam«, zaključio je Bilandžić.</p>
<p> Politolog i publicist Anđelko Milardović kaže da se Tita može svrstati u red državnika koji su oblikovali specifičan tip lijeve populističke totalitarne diktature. »Tito je bio na čelu države kao jedne nemoguće političke sinteze, koja se nije mogla održati drukčije, osim diktaturom. Jer najveći Titov protivnik zapravo je bila demokracija«, pojašnjava Milardović, argumentirajući to time da u Titovu režimu nije bilo slobodnih demokratskih izbora, da su se kršila ljudska prava, da se vlast zasnivala na sili i ideologiji. (G.B.,M.P.,G.P.,S.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Izjava zamjenika premijera Gorana Granića o »rezovima u državnoj upravi« uspaničila zaposlene</p>
<p>Oko 23.000 zaposlenih u upravi na državnoj razini, 11.000 državnih službenika i namještenika na lokalnoj razini te zaposleni u vojsci i policiji zabrinuti su za svoja radna mjesta </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - »Ovo je godina odricanja, ali i stvaranja zdravih temelja za razvoj. Svjesni smo toga da u prvom razdoblju ne možemo donositi popularne mjere na kojima će nam svi pljeskati, jer imamo previsoku državnu potrošnju. Morat ćemo ići u teške rezove državne uprave, a to će obuhvatiti desetke tisuća ljudi«, izjavio je zamjenik premijera Goran Granić na otvorenju proljetnih sajmova na Zagrebačkom velesajmu prošloga tjedna.</p>
<p>Ta je neugodna Granićeva izjava odmah izazvala paniku među 23.000 zaposlenih u upravi na državnoj razini, kao i 11.000 državnih službenika i namještenika na lokalnoj razini, ali i zaposlenima u vojsci i policiji. »U ovom trenutku mogu samo poručiti Vladi da najprije smanji broj zakona i propisa, pa tek onda i broj službenika koji ih trebaju provoditi«, izjavit će tim povodom predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas.</p>
<p>Po podacima kojima Vjesnik raspolaže, u Uredu predsjednika Vlade, Koordinacije Vlade, tajništvu i radnim tijelima, dakle, u Vladi u užem smislu, zaposleno je 68 djelatnika. Što se tiče zaposlenih u Vladinim uredima, dakle, u Vladi u širem smislu, gdje je 507 uposlenika, stanje je sljedeće: Ured za nacionalne manjine - pet zaposlenih; Ured za granice - dva; Ured za suradnju s OESS-om - 18; Ured za rezidencijalne potrebe -112; Državni protokol -23; Ured za udruge - tri; Ured za opće poslove Vlade i Hrvatskoga državnog sabora - 321; Ured za zakonodavstvo - osam, a u Uredu za odnose s javnošću - 15 zaposlenih.</p>
<p>A kakvo je stanje u ministarstvima? U MORH-u je zaposleno 8.843 časnika (1.022 u MORH-u i 7.821 u Oružanim snagama (OSRH)); 10.129 dočasnika (267 u MORH-u i 9.862 u OSRH-u) te 14.691 vojnika (183 u MORH-u i 4.508 u OSRH-u). Djelatnih vojnih osoba ukupno je 33.663 (1.472 u MORH-u i 32.191 u OSRH-u); vojnih službenika je 1.022 (713 u MORH-u i 309 u OSRH-u), a vojnih namještenika 9.098 (3.438 u MORH-u i 5.660 u OSRH-u). Vojnih službenika i namještenika ima 10.120, od čega 4.151 u MORH-u i 6.969 u OSRH-u. Kad se to zbroji, to najglomaznije ministarstvo zapošljava 43.783 ljudi, odnosno u djelatnom je sastavu 5.623 u MORH-u i 38.160 u OSRH-u.</p>
<p>Još je bivši ministar obrane Pavao Miljavac nekoliko puta javno isticao potrebu za racionalizacijom toga ministarstva. Slično govori i sadašnji ministar Jozo Radoš, no, zapravo nitko ne želi reći o kojem se konkretno broju radi.</p>
<p>Nakon MORH-a, po broju zaposlenih slijedi MUP, a grubi podaci upućuju na to da je u njemu zaposleno 30.648 ljudi. No, broj ipak nije realan, jer je u njega uključen dio vatrogastva, koji još nije prešao u nadležnost lokalne uprave i samouprave. Slične najave o predstojećem smanjenju broja zaposlenih isticao je još bivši, HDZ-ov ministar Ivan Penić, a i aktualni je Šime Lučin nedavno govorio o potrebi racionalizacije u MUP-u. No, o pojedinostima se još ne govori.</p>
<p>U Ministarstvu financija radi 7.669 zaposlenih, od kojih je 7.429 stalno zaposlenih te 240 na određeno vrijeme. </p>
<p>Velik je broj zaposlenih i u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave - 3.442. U samome Ministarstvu je zaposleno 218, a u Upravi za izvršenje sankcija 3.224 djelatnika.</p>
<p>Slijedi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza s 1.085 zaposlenih - 269 u Ministarstvu, 537 u Upravi kontrole leta te 279 u Lučkoj kapetaniji.</p>
<p>Zanimljivi su i podaci iz Ministarstva vanjskih poslova. Tamo su zaposlena 1.063 djelatnika, od kojih 511 u Zagrebu -489 radi, dok su 22 zaposlenika u »mirovanju«, odnosno na raznim stipendijama u inozemstvu te su »zamrznuli« svoje radno mjesto u MVP-u. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima je zaposleno 552 ljudi, od kojih je 70 veleposlanika i generalnih konzula, a 482 su namještenici, diplomatsko osoblje, djelatnici sigurnosti. No, hoće li broj od 1.063 zaposlenika i ostati nakon Vladine odluke o racionalizaciji te izjave ministra Tonina Picule da će se neka konzularna predstavništva uskoro ukinuti, znat će se vjerojatno tek za nekoliko mjeseci.</p>
<p>»Najmlađe« ministarstvo hrvatske Vlade, ono za europske integracije, zapošljava 52 ljudi, a unatoč činjenici da je svojedobno bilo spora o tome treba li Hrvatskoj uopće to ministarstvo budući da se mnoge njegove djelatnosti »preklapaju« s MVP-om - ipak je osnovano.</p>
<p>Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditelsjtvo zapošljava 173 djelatnika; Ministarstvo gospodarstva 203; Ministarstvo kulture 324, a Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 373. U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja su 439 zaposlena, Ministarstvu prosvjete i športa 243, Ministarstvu rada i socijalne skrbi 199, Ministarstvu turizma 62, Ministarstvu zdravstva 91, Ministarstvu znanosti i tehnologije 149, Ministarstvu hrvatskih branitelja 520 te u Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo 17.</p>
<p>Valja se prisjetiti i neugodnih podataka o broju nezaposlenih, koji zorno svjedoče o bolnoj svakidašnjici Hrvatske. Tako je u prva tri mjeseca, po službenim podacima, broj nezaposlenih porastao za 16.000 osoba, pa ih je ukupno krajem ožujka skoro 358.000! Pribroje li se tome pesimistične najave o »rezanju« državne uprave i stalna Vladina upozorenja o valu očekivanih stečajeva, čini se da Hrvatsku doista očekuje vruće ljeto, ali i sumorna jesen i zima. Hoće li rastuća nezaposlenost doista biti potencijalna »bomba« na kojoj sjedi Hrvatska, kako već upozoravaju pojedinci čak i iz vladajuće koalicije?</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U MUP-u ove godine 1.000 djelatnika manje</p>
<p>U MUP-u je zaposleno 30.648 osoba. U tom broju iskazani su i djelatnici Sektora zaštite od požara i civilne zaštite, koji po Zakonu o vatrogastvu pripadaju lokalnoj upravi i samoupravi, a još se vode u evidenciji MUP-a. Reorganizacijom i novim ustrojem smanjit će se potrebe za tolikim brojem djelatnika, prije svega u neoperativnim sektorima. Važno je istaknuti da neće biti otpuštanja, nego će se višak zaposlenih riješiti prirodnim putem - umirovljenjem, odlaskom u druge ustanove i tvrtke, smanjenim upisom u Srednju policijsku školu, a na snazi je i Vladina odluka o zabrani novih zapošljavanja.</p>
<p>Po sadašnjim prosudbama, MUP će ovu godinu završiti s oko 1.000 djelatnika manje. Prosuđuje se da Ministarstvo može obavljati svoje zadaće s 23.000-24.000 djelatnika, do kojeg će se broja doći u četverogodišnjem razdoblju vođenjem kadrovske politike na već spomenuti način, odgovorio je na Vjesnikovo pitanje načelnik Ureda za odnose s javnošću MUP-a Slavko Rako.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ministarstvo branitelja »lakše« za 150 radnih mjesta!</p>
<p>Ministar za hrvatske branitelje Ivica Pančić potvrdio je u četvrtak Vjesniku podatak da će se to ministarstvo smanjiti za 150 radnih mjesta. »Točno je. Krenuli smo u te rezove«, rekao je Pančić, pojašnjavajući da će se dio od 150 djelatnika umiroviti, a ostali, primjereno stručnoj spremi, staviti na raspolaganje drugim ministarstvima i državnoj upravi. Pančić nije mogao reći točne brojke te Vjesnikova novinara uputio na svoga pomoćnika Peru Kovačevića.</p>
<p>»Vlada je 15. ožujka u Narodnim novinama objavila Propis o unutarnjem redu Ministarstva hrvatskih branitelja. U dijelu tog pravilnika spominju se reorganizacija i racionalizacija troškova, pa i djelatnika. Okvirno, Ministarstvo može imati najviše 400 djelatnika, a prije je moglo imati najviše 583 zaposlenika. Od tih 150 djelatnika, više od 30 ispunjava uvjete za mirovinu. Ostali većinom nemaju odgovarajuću stručnu spremu, propisanu Pravilnikom o unutarnjem redu, pa će biti na raspolaganju ostalim ministarstvima i, bude li potrebe, biti premješteni na druga radna mjesta«, pojasnio je Kovačević, rekavši da će oni za čijim radom ne bude potrebe završiti na burzi. (I. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Joško Morić: Vrlo je upitno koliko je bio zakonit postupak policije na Poljudu </p>
<p>Suzavcem se ljude na stadionu može rastjerati samo tako da se izazove nekontrolirani bijeg i stampedo, što podrazumijeva i ozljeđivanje ljudi, kaže Joško Morić, bivši pomoćnik ministra policije zadužen za sigurnost na nogometnim stadionima / Hajduk bi u Engleskoj bio isključen iz lige, a svi koji su izazvali nerede završili bi u zatvoru / Da smo u Engleskoj, Dinamov nogometaš Igor Bišćan više ne bi igrao u svome klubu zbog poziva Dinamovim navijačima na nasilje na zagrebačkim utakmicama </p>
<p>U bivšem državnom aparatu Joško Morić je bio jedan od ključnih ljudi Ministarstva unutarnjih poslova i bavio se sigurnošću na nogometnim stadionima. Kao pomoćnik ministra, godinama je bio MUP-ova spona s Hrvatskim nogometnim savezom i svakako je u ovom času - kad je nasilje na stadionima eskaliralo - među najupućenijima za razgovor o toj temi. </p>
<p>- Ovaj novi val nasilja na sportskim priredbama nije slučajan, jer razne okolnosti koje su se stvorile u zadnje vrijeme pogoduju porastu nasilja. O tome treba reći nešto i s europskog stajališta. Vijeće Europe je još 1985. donijelo Konvenciju o sprječavanju nasilja na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama. Dakle, prije 15 godina Europa je shvatila o kakvom se problemu radi. Hrvatska je već nekoliko godina članica VE-a i jasno je da bismo i s pravno-formalnog stajališta trebali provoditi tu konvenciju. Na žalost, kod nas se očito ne razumije značaj problema nasilja na stadionima.</p>
<p>• Znači li to da se kod nas podcjenjuje problem tog navijačkog nasilja?</p>
<p>- Naravno, i zato nije slučajno što nasilje na stadionima raste. Kad govorim o tom podcjenjivanju, aludiram na politiku nove Vlade na osnovi koje se ide u racionalizaciju zbog racionalizacije. Primjer za to je i racionalizacija sustava sigurnosti na nogometnim utakmicama, što bi nas moglo skupo stajati. Jer, takvim se pristupom stvara ozračje slobode nasilja i otvara prostor za jačanje nasilja. Svojedobno sam bio zagovornik sustavnog smanjivanja broja policajaca na utakmicama. No, manjak policajaca trebao se postupno kompenzirati drugim činiteljima sigurnosti. Treba, dakle, izraditi jasan sustav i pravila ponašanja gledatelja na utakmicama, ali i utvrditi i povećati odgovornost organizatora utakmica u kazneno-pravnom smislu, pa tek onda smanjivati broj policije. Samim smanjivanjem broja policajaca došli smo do toga da više nema tko dovoljno skrbiti o redu i sigurnosti na stadionima.</p>
<p>• Kolika je krivnja Hrvatskog nogometnog saveza za eskalaciju nasilja?</p>
<p>- Velika! Treba mijenjati propise o sigurnosti na nogometnim stadionima, jer su ti propisi, kad smo dobili svoju državu, samo kozmetički promijenjeni na način da je »bezbednost na fudbalskim stadionima« pretvorena u sigurnost na nogometnim stadionima. Valjda su sad u HNS-u shvatili da moraju inicirati donošenje novog zakona ili promjene Zakona o sportu i Kaznenog zakona kojima bi se sankcionirala gruba kršenja pravila ponašanja na stadionima. Rješavanje problema mora ići dvostrano - nužno je zajedničko djelovanje HNS-a i Vlade, konkretno policije i pravosuđa. Ovako je policija u Splitu bila dovedena do toga da postupi netaktično i neprofesionalno, a vrlo je upitno koliko je zakonit bio policijski postupak.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Malo je primjera u svijetu da je negdje policija upotrijebila suzavac na stadionu. Smisao bacanja suzavca je rastjerivanje mase kad se ljude ne može drukčije maknuti. A kako suzavcem rastjerati ljude na stadionskoj površini koja ima nagib čak i 50 posto? Kako, kad se na toj površini nalaze stepenice i sjedalice? Nikako drukčije no da se izazove nekontrolirani bijeg i stampedo, što podrazumijeva i ozljeđivanje i samoozljeđivanje ljudi! Osim toga, tu intervenciju suzavcem možemo dovesti u vezu i s nedavnom izjavom potpredsjednika Vlade o prosvjedu radnika PIK-a Vrbovec. Kad su radnici zaprijetili blokiranjem pruge ako ne dobiju plaće, on je rekao da će specijalna policija uspostaviti red na pruzi! Eto, ni mjesec dana kasnije bačen je suzavac na javnom okupljalištu. To treba biti razlog za zabrinutost i u političkom kontekstu. Nije dobro ni kad se s visokih državnih razina šalje poruka da je zapravo sve vic, da je sve što nam se događa zgodna zafrkancija. Zanimljivo je da je u predizborno vrijeme bivšoj oporbi bilo jako važno funkcioniranje pravne države.A sad kad su preuzeli vlast, to im više nije važno, već se pravosudne probleme politizira i njima se politički opterećuje javnost. Sve to pomalo stvara klimu idealnu za eskalaciju nasilja. </p>
<p>• Jesu li silne frustracije razlog pojačana nasilja na sportskim priredbama?</p>
<p>- Treba znati da mladi ljudi koji sudjeluju u tom nasilju, zapravo, kroz identitet svoje navijačke grupe iskazuju svoju subkulturu. Ali, mi ne slijedimo europska mjerila na osnovi kojih je utvrđena nužna veza između klubova i navijačkih grupa. A klubovi se ponašaju licemjerno - kad im navijači trebaju, onda su njihov 12. igrač, a kad navijači naprave nerede, onda ih se odriču. Pa nije nekoliko stotina Bad Blue Boysa došlo na izlet u Split, već su došli zato jer je igrao njihov klub. Tko iz klubova pomaže u organizaciji takvih putovanja, tko razgovara s navijačima? Nitko! A u Europi se zna da, ako su navijači nekog kluba napravili nered, onda klub snosi sankcije. Time se primoravaju klubovi na stalni rad i kontakt s navijačima.</p>
<p>• Je li engleski model, kojim se »čelična dama« Thatcher obračunala s huliganizmom na stadionima, primjenjiv u našim uvjetima?</p>
<p>- Taj nam model doista može poslužiti kao primjer. S jedne strane postoji reakcija države, koja zakonski prijeti kaznenim progonom za svaki pokušaj nasilja na stadionima. A taj je progon istodobno i preventivne naravi, jer onaj tko je već nešto učinio, najmanje što mu se može dogoditi je da mu država zabrani neko vrijeme odlazak na utakmice. A sve je usklađeno s nogometnim savezom koji donosi sankcije klubovima u sportskom smislu. Znate li što bi se dogodilo Hajduku u Engleskoj? Za ono što se dogodilo na njegovu stadionu u utorak Hajduk bi u Engleskoj bio isključen iz lige. To bi bila nogometna sankcija. A svi koji su izazvali nerede završili bi u zatvoru, to bi bila sankcija države. </p>
<p>Dakle, sve dok ne budemo imali usklađene reakcije države i Nogometnog saveza, neće biti reda na stadionima. Uostalom, najbolji primjer o funkcionalnosti engleskog modela su engleski navijači. Na utakmicama na Otoku su »bebe«, uživaju u nogometu, pjevaju, nema žičanih ograda, nema tučnjava. Ali, čim se maknu iz Engleske i dođu u zemlje u kojima nema takvih zakona, onda su uzročnici nereda, jer to je dio njihove sub-kulture. Ali, sve se to može kontrolirati.</p>
<p>• Je li dobra ideja Zajeca da se navijačima Hajduka preporuči nedolazak na preostale dvije utakmice Dinama i Hajduka u Zagrebu?</p>
<p>- Nije! Kako se to misli ljudima zabraniti dolazak na stadion? A još će gore biti ako ih se ne pusti na stadion, a oni dođu u Zagreb. Tad će divljati po gradu. No, možda je Zajec htio smiriti napetost koju je i dodatno izazvao Dinamov nogometaš Bišćan pozivom na nasilje Dinamovih navijača na zagrebačkim utakmicama. U Engleskoj takav igrač više ne bi igrao u svom klubu. Mora se znati da organizator utakmice ima interes da mu ljudi dođu na stadion. I kad on mene zove i ja dođem i platim svoj dolazak, onda imam pravo mirno gledati utakmicu. Nisam platio 50 kuna da bi me netko lupio letvom. A organizator mi poslije kaže »čujte, što ja tu mogu«. Pa, moraš mi osigurati mir, jer si me pozvao i ja sam platio taj dolazak!</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić najavio referendum o dovršetku Sveučilišne bolnice </p>
<p>Skupina stručnjaka predvođena ministricom zdravstva dr. Anom Stavljenić Rukavina u organizaciji SDP-a Zagreba posjetila kompleks bolnice/ Dovršetak, za koji treba 300 milijuna maraka, moguć u roku od četiri godine, tvrdi Bandić </p>
<p>Zagrebačka Sveučilišna bolnica, u koju je dosad utrošeno više od 350 milijuna njemačkih maraka, mora se dovršiti kao globalni medicinski centar za 21. stoljeće, jedinstveni je stav skupine stručnjaka koja je u četvrtak posjetila nikad dovršenu građevinu. </p>
<p>Ministricu zdravstva dr. Anu Stavljenić Rukavina, predsjednicu saborskog Odbora za zdravstvo Snježanu Biga-Friganović, dr. Asima Kurjaka, dr. Slobodana Vukičevića, predsjednika HZZO-a Zdravka Lončareca, zagrebačkog povjerenika Josipa Kregara, akademika Marka Šarića, Zvonimira Milčeca i druge goste, u razgledanje kompleksa poveo je predsjednik zagrebačkog SDP-a Milan Bandić, koji je na taj način želio pokazati da će nova gradska vlast voditi računa o mišljenjima i prijedlozima struke, kao i željama građana, »koji će donijeti konačnu odluku o nastavku i dovršetku izgradnje«. Procjene govore da će dovršetak bolnice, smještene na zemljišnom kompleksu od 500.000 četvornih metara, Zagrepčane stajati dodatnih 300 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Ministrica zdravstva izjavila je tijekom kratke konferencije za novinare da je Zagrebu potrebna Sveučilišna bolnica, budući da ona ima sve razvojne potencijale, iako nakon deset godina propadanja zahtijeva i neke tehnološke prilagodbe.</p>
<p> - Problem predstavlja i činjenica da je bolnicu potrebno nekako uklopiti i u reformu hrvatskog zdravstva, odnosno zagrebačkog bolničkog sustava. Ne vjerujem, međutim, da bi Zagrepčani, koji su u ovu građevinu ugradili veliki dio svojih prihoda, tek tako pristali na njezino propadanje, jer ona ima budućnost, rekla je ministrica. </p>
<p>Dr. Asim Kurjak odlučan je u svojoj tvrdnji: bolnica se mora dovršiti, i to uz nužne preinake u zagrebačkom bolničkom sustavu. Neke djelatnosti gradskih bolnica i zdravstvenih ustanova, poput »Svetog Duha«, Instituta za tumore, Traumatologije, pa i hitne službe, tvrdi Kurjak, moraju se preoblikovati i preseliti u Sveučilišnu bolnicu. </p>
<p>Svi okupljeni stručnjaci ocijenili su da bi bolnica trebala biti vrhunska zdravstvena i medicinska ustanova, u kojoj bi trebali raditi vrhunski domaći medicinski stručnjaci, posebice mladi, pa više ne bi bilo potrebe da bolesnici odlaze u »Walter Reed« i druge prekooceanske medicinske centre. S tvrdnjom da je kompleks smješten predaleko od grada, te da je do njega teško doći javnim gradskim prijevozom, okupljeni se nisu složili.</p>
<p> - Prometna povezanost s gradom može se riješiti vrlo jednostavno, a nakon toga i gradskim će se prijevozom relativno brzo dolaziti do bolnice, rečeno je. A Bandić je izrazio zadovoljstvo što se »mišljenje stručnjaka poklapa sa željama SDP-a«.</p>
<p> - Uvjeren sam da ćemo, dobijemo li podršku Zagrepčana na predstojećim izborima, ali i njihov pozitivan odgovor na pitanje žele li bolnicu, kompleks dovršiti u roku od četiri godine, rekao je Bandić, ne propustivši podsjetiti da je bivša, HDZ-ova vlast, tamo namjeravala otvoriti i trgovačke centre. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kregar: Turističke organizacije Zagreba i Budimpešte zajednički u Japanu</p>
<p>U četvrtak počela kontrola rada i mjerenje ljetnih terasa u gradu/ Osim cvjetnih sadnica, koje će Zagreb u nedjelju poslati u Split u znak dobre volje, taj će grad iz zagrebačkog proračuna, u povodu njegova Dana, dobiti i simboličnu svotu (50.000 kuna), namijenjenu obnovi crkve Sv. Duje</p>
<p>Povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar primio je u četvrtak delegaciju Grada Budimpešte, s kojom je razgovarao o mogućnostima proširivanja gospodarske i kulturne suradnje dvaju gradova. Poseban dio razgovora posvećen je mogućnostima povezivanja turističkih organizacija Zagreba i Budimpešte - one bi uskoro mogle zajednički nastupati u Japanu i na ostalim dalekoistočnim tržištima.</p>
<p>Osim s Mađarima, Kregar je u četvrtak razgovarao i sa skupinom talijanskih poduzetnika, koji u Zagrebu namjeravaju izgraditi dva velika robna centra, od kojih će se jedan, koliko je zasad poznato, nalaziti u Jankomiru. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 200 milijuna njemačkih maraka. Kregar je obećao da će talijanskim ulagačima Grad pomoći kod dobivanja svih potrebnih suglasnosti.</p>
<p> - Otvaranje Zagreba na takav način od velikog je interesa za talijansko gospodarstvo, ali i za Hrvatsku, kojoj je Italija trenutno drugi trgovinski partner. Osim toga, računamo da će ova ulaganja omogućiti otvaranje oko 500 novih radnih mjesta, pa je jasno da je ovdje riječ o obostranom interesu, obrazložio je Kregar.</p>
<p>Zagrebački povjerenik izvijestio je da je u četvrtak započela provedba kontrole rada i mjerenje ljetnih terasa u gradu, budući da je na adresu Gradskog poglavarstva stigao veliki broj pritužbi na njihovo nekontrolirano širenje. Kregarova je namjera vrlo jednostavna: na asfaltu iscrtati granice prostora na kojemu određeni lokal smije postaviti svoju terasu, kako se ona ne bi mogla nekontrolirano širiti. </p>
<p>Osim cvjetnih sadnica, koje će Zagreb u nedjelju poslati u Split u znak dobre volje, taj će grad iz zagrebačkog proračuna, u povodu njegova Dana, dobiti i simboličnu svotu (50.000 kuna), namijenjenu obnovi tamošnje crkve Sv. Duje. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Crkvenac: Novim postrojenjem u Zaprešiću Hrvatska bliže Europi</p>
<p>Nakon razdoblja pretežito kratkoročnih poticajnih mjera za strane ulagače, Crkvenac je najavio snažniji Vladin angažman prema stranim investitorima/ Novootvoreno postrojenje vrijedno 25 milijuna njemačkih maraka proizvodit će ukapljene tehničke plinove kisika, dušika i argona</p>
<p>Stranim investitorima moramo omogućiti da Hrvatsku prepoznaju kao zemlju u kojoj se provodi europska ekonomska politika, zemlju u kojoj se za nabavu preuzimaju obveze, a kupljeno plaća na vrijeme i uredno. Korektnim odnosom prema stranom ulagaču u naše gospodarstvo unesena je dimenzija europskog poslovanja. Rekao je to u četvrtak na svečanom otvorenju novog postrojenja za proizvodnju tehničkih plinova u Zaprešiću Mato Crkvenac, ministar financija. Nakon razdoblja pretežito kratkoročnih poticajnih ekonomskih mjera za strane ulagače, Crkvenac je najavio snažniji Vladin angažman prema stranim investitorima i to putem gospodarske politike usmjerene na stabilizaciju stanja u domaćem gospodarstvu.</p>
<p>- Ovo je primjer kako se, posredstvom međunarodnog koncerna, može uspostaviti vrlo dobra suradnja između Slovenije i Hrvatske. Osim toga, vjerujem da snažnija poslovna suradnja između dviju država značajno može umanjiti pritiske u rješavanju političkih problema, istakao je Crkvenac. Dodao je kako se to odnosi i na suradnju s Bosnom i Hercegovinom i ostalim susjedima, s kojima se Hrvatska - kroz zajedničke programe - može približiti Europskoj uniji.</p>
<p>Pozdravljajući otvorenje novog postrojenja, financiranog zajedničkim ulaganjem sestrinskih tvrtki »Messer Croatia« i »Messer Slovenia«, predsjednik Gospodarske komore Slovenije Joško Čuk, upozorio je kako je riječ o najvećoj slovenskoj investiciji u Hrvatsku nakon osamostaljenja dviju država, te izrazio nadu da će i politički odnosi pratiti opseg i dinamiku gospodarske suradnje.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević u zaprešičkom postrojenju vidi primjer kako se i u teškim gospodarskim uvjetima može investirati u Hrvatsku. Naime, prema njegovim riječima, postrojenje koje kapacitetom značajno premašuje potrebe domaćeg tržišta, pokazuje da strani i domaći investitori imaju neophodnu dozu optimizma u bolju budućnost hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Inače, novootvoreno postrojenje, vrijedno 25 milijuna njemačkih maraka, proizvodit će ukapljene tehničke plinove - kisik, dušik i argon - namijenjene zdravstvu, kemijskoj, metalnoj i prehrambenoj industriji, biotehnologiji, zaštiti okoliša,... </p>
<p>Prema riječima predsjednika Uprave »Messer Croatie«, Eduarda Nöthinga, zamjenom 22 godine starog zaprešičkog pogona novom, ekološki potpuno bezopasnom opremom, omogućit će se, uz značajno smanjenje potrošnje energije i primjereniju zvučnu izolaciju, i proizvodnja dvostruko više tekućih plinova, namijenjenih za potrebe hrvatskog, slovenskog i bosansko-hercegovačkog tržišta. (Alan Labus, Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Još se ne zna kojih će se 20 bespravno sagrađenih objekata rušiti 15. svibnja </p>
<p> - Od ponedjeljka, 15. svibnja, počinje na području čitave Hrvatske rušenje 20 bespravno izgrađenih objekata. Radove će nadgledati građevinski inspektori Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša, a radit će se tako, da se u istom trenutku ruši jednak broj građevina u svakom gradu, odnosno županiji, rekla nam je u četvrtak Josipa Blažević-Perušić, pomoćnica ministra Bože Kovačevića.</p>
<p> Na naše pitanje o kojim je građevinama riječ, pomoćnica ministra odgovorila je kako »zbog toga, što su u tijeku posljednje provjere statusa građevina predviđenih za rušenje«, o njima ne može govoriti. Dodala je također, kako informacije o građevinama koje su navodno predviđene za rušenje nakon 15. svibnja, a koje je uz dosta buke objavio jedan dnevni list - nisu točne. </p>
<p> - Riječ je o zastarjelom popisu građevina. Točno je da su one svojedobno bile pod nadzorom građevinskih inspektora, no do danas su neki sporovi riješeni pa za neke objekte postoji uredna dokumentacija. Objavljivanje takvih popisa samo je uzbudilo vlasnike koji su u međuvremenu nabavili sve dozvole, a nama su iskrsnuli novi problemi, rekla je Josipa Blažević-Perušić.</p>
<p>Zbog svega toga, rekla nam je pomoćnica ministra, »originalni« popis ostat će do daljnjega tajnom, odnosno sve dok ga na jednoj od budućih konferencija za novinare ne pročita ministar Božo Kovačević. A sve drugo »spekulantski su i zastarjeli popisi«.</p>
<p> Kako saznajemo, natječaj za rušitelje bespravno sagrađenih objekata je pri kraju, a u ministarstvu već dva dana razgovaraju o kvaliteti pristiglih ponuda.</p>
<p>Što se izvođača tiče, pomoćnica ministra rekla je da će za posao biti izabrani oni, koji će moći organizirati i po nekoliko ekipa radnika za rušenje.</p>
<p> Razlog tomu je, kako tvrdi, velika količina posla, pa će zato neki izvođači morati biti u stanju obaviti i po nekoliko rušenja u jednom danu.</p>
<p> - Nema smisla da se u pojedinim gradovima posao oteže i više nego što je to potrebno. Jer nisu sve građevine velike kao ova u Gračanima, na kojoj je bilo puno posla. Sada, kad smo počeli, moramo biti mobilni, zaključila je Josipa Blažević-Perušić, pomoćnica ministra Bože Kovačevića. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Deset tisuća kuna za obitelji veterana Domovinskog rata </p>
<p>- Nedopustivo je da se pet godina nakon Bljeska i Oluje zaboravlja na razvojačene branitelje Domovinskog rata i njihove obitelji, rekao je Davorin Tepeš, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a na konferenciji za novinare, održanoj prigodom novčane donacije te stranke socijalno najugroženijim obiteljima članova Udruge hrvatskih veterana domovinskog rata. Donacija je vrijedna deset tisuća kuna a primit će je deset obitelji sa troje i više djece, mnoge i bez riješenog stambenog pitanja. </p>
<p>- Simboličnom gestom želimo pokazati da nismo zaboravili na mladiće koji su bili spremni položiti svoje živote za dobrobit ove države, istakao je Tepeš. </p>
<p>Inače, iz Gradskog proračuna za ovu je godinu, za financiranje raznih udruga izdvojeno dva milijuna kuna. Između 190 raznih programa udruga koje su se registrirale nalazi se i Udruga hrvatskih veterana domovinskog rata. S druge strane, prema riječima čelnika UHVDR-a, od Ministarstva hrvatskih branitelja do sada nije stigla »ni kuna«.</p>
<p>- Sve ovo dovodi hrvatske branitelje u jako teški socijalni položaj. Mnogi od njih pate od PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja), a samo od siječnja ove godine naša socijalna služba imala je sedam intervencija kod branitelja koji su se pokušali ubiti, rekao je Krunoslav Samošćanec, predsjednik UHVDR-a, podružnice grada Zagreba.</p>
<p>Kako bi se pomoglo socijalno najugroženijim hrvatskim braniteljima, Udruga je, kako ističu, pozvala i ostale stranke da na neki način pomognu, no nijedna od njih nije se odazvala. Davorinu Tepešu na kraju je, u ime UHVDR-a uručena zahvalnica.(ag)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>GONG: Izaći na izbore i glasovati na demokratski i civiliziran način</p>
<p>Prema riječima glasnogovornice GONG-a, Aleksandre Kuratko, GONG-ovi promatrači nalazit će se na 10 posto biračkih mjesta u Zagrebu i 20 posto njih u Velikoj Gorici. Dodala je, kako se GONG-u za promatranje predstojećih izbora dosad prijavilo 400 građana Zagreba i njih 60 u Velikoj Gorici. Kako je namjera da se što kvalitetnije pokrije 625 biračkih mjesta u Zagrebu i 63 u Velikoj Gorici, rok za prijave građana zainteresiranih za promatranje produžen je do 5. svibnja do 18 sati. Svi oni, dakle, koji nestranački žele pratiti izbore, mogu se javiti na telefon broj 0800-600-800 i u petak, od 9 do 20 sati.</p>
<p>U vezi s paralelnim prikupljanjem i obradom izbornih rezultata izvršna direktorica GONG-a, Suzana Jašić istakla je, kako je to projekt kojega gongovci u Hrvatskoj provode već četvrti put. »Namjera toga postupka, rekla je Suzana Jašić, jest potvrđivanje službenih rezultata izbora od strane GONG-a kao nestranačke i nezavisne udruge«. </p>
<p> Kao nedostatak parlamentarnih i predsjedničkih izbora predstavnici ove udruge spomenuli su nedovoljno sudjelovanje starih, nemoćnih, bolesnih i invalida. »Apeliramo na ove osobe da nam se jave do petka do 12 sati kako bi ih pravovremeno registrirali i kako bi ih se posjetilo na dan izbora«, rekli su aktivisti GONG-a. Oni su ujedno osudili i predizborno stranačko diskreditiranje i vrijeđanje onih koji porijeklom nisu Zagrepčani, kao i druge negativnosti u predizbornoj kampanji. »Naša je poruka - izaći na izbore i glasovati na demokratski i civiliziran način«, zaključili su aktivisti GONG-a. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagreb kao kulturno-političko ili industrijsko središte Hrvatske?</p>
<p>Danas grad nije ni jedno, niti drugo, a upravo je njegovo točno određenje ključna pretpostavka za daljnji razvoj, smatraju stručnjaci HSLS-ova Odbora za urbanizam, graditeljstvo i prometProblemi u graditeljstvu i kršenje urbanističkih smjernica, a posebice alarmantno stanje u prometu grada Zagreba neće se moći riješiti ako se ne utvrdi temeljno načelo funkcioniranja grada. Odnosno, ako se ne odredi hoće li milijunski Zagreb biti kulturno-političko ili industrijsko središte Hrvatske. Riječ je o tome, da Zagreb još uvijek nema jasnu definiciju svojega budućega razvoja, a to bi moglo dovesti do toga da »proguta« okolne gradove i da se centralizacija pojača, čulo se u četvrtak na tribini na kojoj su sudjelovali članovi HSLS-ova Odbora za Urbanizam, graditeljstvo i promet. Tribina je održana u Kulturno informativnom centru u Preradovićevoj, u organizaciji Mladih hrvatskih liberala grada Zagreba. </p>
<p> - Smatramo da bi za Zagreb bilo dobro da više ne raste, štoviše neke studije pokazuju kako bi bilo idealno da ima oko 200.000 stanovnika manje, rekao je prof. Grozdan Knežević (HSLS). Kad bi središte tzv. zagrebačkog prstena bilo u Samoboru ili Velikoj Gorici, Zagreb ne bi više bio »magnet koji na sebe privlači druge gradove i pojačava centralizaciju«, smatra on. Dodao je i kako Zagrebu nije potreban metro, nego moderan javni prijevoz.</p>
<p>Prof. dr. Marko Branica smatra da Zagreb nije adekvatno zaštićen od ekoloških katastrofa. Podsjetio je na nuklearnu opasnost što mu prijeti od NE Krško.</p>
<p> - Ta nuklearka koja se nalazi na Savi samo 30 kilometara uzvodno od Zagreba, sprema otpad koji potencijalno može zračiti i do tisuću puta jače nego što je zračio Černobil kad je došlo do havarije. Prof. Branica zalaže se za osnivanje odbora za sigurnost u Zagrebu, koji bi bio javan i potpuno neovisan od HEP-a, kao eksploatatora NE Krško. </p>
<p>I ostali članovi HSLS-ova Odbora za urbanizam graditeljstvo i promet - inž. Tito Kosty, prof. Tomislav Mlinarić, inž. Mirko Orešković i mr. Zvonko Pećanić - kao i gost Odbora, inž. Ivan Franić iz Urbanističkog instituta Hrvatske, složili su se kako Zagrebu ne treba metro, već modernizirani javni gradski promet, te sustav prometnih obilaznica i sličnih rješenja koja bi rasteretila grad. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>ZET-ov sindikat vozača pristupio Savezu samostalnih sindikata </p>
<p>Zagrebačko povjereništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvalo je u četvrtak Zagrepčane da u nedjelju u što većem broju izađu na izbore za Gradsku skupštinu.</p>
<p>- Nakon pet godina nedemokratske vlasti, za Zagrepčane je 7. svibnja jednako važan kao što je 3. siječnja bio za cijelu Hrvatsku, rekao je glavni zagrebački povjerenik SSSH Damir Gašparović na konferenciji za novinare.</p>
<p> Gradski SSSH potpisao je predizborne sporazume »Za pravedniji Zagreb« s gradskim organizacijama SDP-a, ASH-a, LS-a i HSS-a. Sporazum su ponudili i HSLS-u i HNS-u, no te dvije stranke nisu odgovorile na ponudu. Stoga zagrebački SSSH preporuča svojim članovima da se na izborima odluče za neku od četiri stranke potpisnice sporazuma, kazao je Gašparović.</p>
<p> Na konferenciji je izvješćeno da je Sindikat vozača tramvaja, autobusa i servisa ZET-a, koji okuplja tisuću članova, napustio Udrugu radničkih sindikata Hrvatske (URSH) i pristupio SSSH-u.</p>
<p> Predsjednik toga sindikata Ante Harni kazao je da su napustili URSH jer ih nije dovoljno čvrsto podupro kada su prije mjesec dana pripremali neke sindikalne akcije, uključujući i štrajk. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>HNS: Najprije rješavati prometne, komunalne i građevinske probleme </p>
<p>Na Cvjetnom trgu održan je u četvrtak posljednji skup HNS-a pred predstojeće izbore za Zagrebačku skupštinu. Čelnici HNS-a tom su prilikom predstavili deset kandidata svoje stranke s izborne liste za Gradsku skupštinu i nekoliko kandidata u pojedinim izbornim jedinicama. </p>
<p>Zagrepčanima koji su prema vlasti uvijek bili skeptični, kako se izrazila, predsjednica i nositeljica liste HNS-a Vesna Pusić poručila je da svoje povjerenje daju njenoj stranci, jer da će se ona truditi opravdati to povjerenje i učiniti život u Zagrebu što kvalitetnijim. Nakon što uđe u Gradsku skupštinu, najprije će imenovati stručne timove koji će ponuditi rješenje za prometne, komunalne, građevinske i zaštitarske probleme Zagreba. Gradsko zemljište, komunalna infrastruktura i promet, naime, najvažnije su stvari s kojima se nova gradska skupština treba odmah pozabaviti. Od dugoročnih projekata Vesna Pusić najavljuje organiziranje velikog umjetničkog festivala kako bi se Zagreb uvrstio u kartu međunarodnih kulturnih događanja. </p>
<p>Na skupu HNS-a koji je trajao od 10 do 14 sati, s pozornice na Cvjetnom trgu Zagrepčane su zabavljale grupe Atomsko sklonište i Virusi. (Ž. F.) (G. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Škare-Ožbolt: Na projektima bi radili kvalificirani, a ne podobni</p>
<p>Predsjednik Demokratskog centra dr. Mate Granić u četvrtak je na konferenciji za novinare, održanoj u prostorijama DC-a, predstavio kandidatkinju te stranke za gradonačelnicu Grada Zagreba - Vesnu Škare-Ožbolt. Prema njegovim riječima Vesna Škare-Ožbolt sposobna je brzo odlučivati i odvajati bitno od nebitnoga. Ona može, smatra on, Zagrebu dati i potreban srednjoeuropski štih. </p>
<p> I kandidatkinja za gradonačelnicu istaknula je nekoliko programskih poruka. </p>
<p>- Na projektima za razvitak Grada moramo okupiti kvalificirane, a ne podobne ljude. Gospodarski razvoj Zagreba mora značiti novu proizvodnju i zapošljavanje, posebice mladih ljudi, a ne prazne hale. Informatizacija Zagreba mora postati temelj i gospodarskog i kulturnog razvoja. Škole i fakulteti moraju se hitno odgovarajuće opremiti, jer informatizacija predstavlja temelj u radu i zapošljavanju, naglasila je Škare-Ožbolt. Kandidatkinja je istaknula i potrebu smanjenja i preraspodjele gradskog proračuna, ponajviše u korist najsiromašnijih slojeva, te dovođenje investitora u naš glavni grad. </p>
<p>Predsjednik Izbornog stožera DC-a, Joško Morić, rekao je da su ovi izbori prvi ozbiljan politički ispit za stranku koja je osnovana prije samo 35 dana. Naglasio je da je ovo bila niskobudžetna kampanja, jer je za nju izdvojeno samo 400 tisuća kuna. Morić je iznio i podatak da najmlađi na izbornoj listi te stranke ima 18, a najstariji 73 godine.(Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Proglašeni svjetski heroji slobode medija</p>
<p>BOSTON, 4. svibnja</p>
<p> - Svjetski kongres Međunarodnog novinarskog instituta (IPI) proglasio je u srijedu 50 novinara »Svjetskim herojima slobode medija« za predanost koju su pokazali u borbi za slobodu izražavanja i informiranja.</p>
<p>Neki su zbog tih nastojanja likvidirani, drugi mučeni, a mnogi su na kocku stavili svoj ugled - sve zbog toga da bi po svaku cijenu priopćili istinu.</p>
<p> Gotovo polovica nagrađenih nije mogla stići na proglašenje u Boston jer su ubijeni, zatočeni ili teško bolesni.</p>
<p> Devet od nagrađenih novinara je iz Afrike, 13 iz obje Amerike, 15 iz Azije i 13 iz Europe. Sveukupno je pet novinara ubijeno.</p>
<p> Christiana Chamorro stigla je iz Nikaragve umjesto svog oca Padra Joaquina Chamorra, bivšeg urednika i izdavača La Prense koji je likvidiran 1978. godine nakon što mu je zamjereno da prečesto dovodi u pitanje rad vlade.</p>
<p> »Ova je nagrada dodijeljena u ime svih onih ljudi koji se u mojoj zemlji bore za slobodu i mir«, rekla je Christiana Chamorro.</p>
<p> I dok neki novinari za svoj rad nisu možda bili priznati, ipak nisu prošli nezapaženo, kazala je zamjenica glavnog tajnika UN-a Louise Frechette.</p>
<p> »Promičući ideju slobode medija u vašim zemljama, vi činite onu neprocjenjivu razliku koja stvari čini drukčijim«, rekla je Frechette okupljenima na svečanosti.</p>
<p> »Jedini način na koji možemo odati počast žrtvama sukoba jest osigurati da njihove priče budu ispričane«, dodala je.</p>
<p> Među nagrađenim novinarima su:</p>
<p>Urednik Kemal Kurspahić, koji je danonoćno radio u atomskom skloništu tijekom trogodišnje srpske opsade Sarajeva kako bi Oslobođenje svakodnevno izlazilo. Zatim Nizar Nayyouf, sirijski novinar koji je od 1992. godine zatočen u Damasku zbog pisanja o ljudskim pravima. Veronica Guerin, bivša novinarka za irski The Sunday Independent, ubijena 1996. godine kada je nastojala razotkriti podzemlje Dublina. Katharine Graham, vlasnica i bivša izdavačica Washington Posta koja je, usprkos pritiscima vlade, objavila prve priče o skandalu Watergate, jedina je iz Sjedinjenih država koja je dobila to priznanje.</p>
<p> Graham je izjavila da gaji strahopoštovanje prema ostalim dobitnicima priznanja zbog onoga što su postigli u znatno okrutnijim uvjetima, i pozvala novinare da preuzimaju rizike, zalažu se za istinsku slobodu medija i prihvate načelo da »potraga za vijestima ne postane pristojna stvar«.</p>
<p> »Novinarstvo može postati nepopularno, čak omraženo, ali to je cijena slobode koju slobodna društva moraju naučiti prihvaćati«, zaključila je Graham. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Otkriveni najstariji dokazi o umjetnosti</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Arheolozi su u Zambiji otkrili dokaze da su prvi ljudi boju koristili u estetske svrhe mnogo prije nego što se dosad mislilo, izvješćuje BBC. Ekipa je otkrila pigmente i opremu za miješanje boje za koje se pretpostavlja da su stari između 350.000 i 400.000 godina. Najstariji dosad pronađeni pigmenti bili su stari 120.000 godina, a najstarije slike stare su samo 35.000 godina. </p>
<p>U špilji u Twin Riversu u okolici Lusake u Zambiji pronađeno je više od 300 komadića pigmenta, koji su prikupljeni na okolnom području. To se područje često povezuje s pojavom modernog čovjeka. Najnovija otkrića pokazuju da su se korijeni modernog ljudskog ponašanja pojavili u Africi mnogo ranije nego što se prije mislilo.</p>
<p> Ljudi iz kamenoga doba vjerojatno su rabili boje, od žute do ljubičaste, kako bi oslikali tijela u ritualima prije lova, ceremonija i društvenih događaja.</p>
<p> Pronađeni ostaci pripadaju razdoblju prije pojave Homo Sapiensa.</p>
<p> Jedan od članova ekipe koja je došla do otkrića, dr. Lawrence Barham s bristolskoga sveučilišta, kaže: »Posrijedi su ljudi koji su simbole koristili možda mnogo prije nego što smo mi očekivali. To podrazumijeva i uporabu jezika pa je posrijedi veliko otkriće bitno za razvoj novih vrsta ponašanja.«</p>
<p> Prvi umjetnički pokušaji čovjeka iz kamenog doba vremenski se poklapaju s razvojem bolje opreme za lov, uključujući alat koji je imao i drvene drške i kamene dijelove. Najnovije otkriće potvrđuje dokaze da je razvoj nove tehnologije, umjetnosti i rituala igrao ključnu ulogu u evoluciji čovjeka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sardinija: maltretiranje zatočenika zatvora u Sassariju </p>
<p>RIM, 4. svibnja</p>
<p> - Sve osoblje koje je radilo u zatvoru Sassariju na Sardinji, njih 82, od čuvara do viših funkcionara prošlog se tjedna našlo u pritvoru. Istraga je otvorena na temelju optužbi podnesenih od strane članove obitelji zatočenika. </p>
<p>Njihove su priče nevjerojatne, zatočenici su bili ostavljeni više dana bez hrane i vode, tukli su ih bez razloga...o tom skandaloznom slučaju, bez presedana u Italiji, već su dali izjave senator Nanni Campus i Franco Meloni, tražeći oštre mjere kažnjavanja za sve one za koje se dokaže krivica. </p>
<p>Prvi su rezultati istrage pokazali da su direktorica zatvora i bivši zapovjednik čuvara bili prisutni prilikom fizičkih maltretiranja zatočenika.</p>
<p> Novoizabrani ministar pravosuđa Piero Fassini izjavio je da se ne treba generalizirati i zbog jednog usamljenog slučaja kao što je ovaj iz Sassarija stvoriti negativan imidž prema svim redovima kaznenopopravne policije. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Američki znanstvenici otkrili »izvor pomlađivanja«?</p>
<p>LOS ANGELES, 4. svibnja</p>
<p> - Američki su istraživači možda otkrili tajnu »izvora pomlađivanja« zahvaljujući novom postupku kloniranja životinja koji omogućuje pomlađivanje starijih stanica resetiranjem mehanizma koji upravlja njihovim starenjem. </p>
<p>Skupina znanstvenika iz instituta Advanced Cell Technologies (ACT) iz Worcestera (Massachusetts) klonirala je šest krava iz stanica koje su bile blizu odumiranja.</p>
<p> Mlade krave su izvrsna zdravlja i ne pokazuju znakove prijevremenog starenja primijećene kod ovce Dolly koju je 1997. klonirao Britanac Ian Wilmut, kaže se u istraživanju objavljenom u časopisu »Science«.</p>
<p> Naprotiv, čini se da se kloniranjem vremenski sat stanica vratio unatrag i učinio ih mlađima od stanica normalnih krava iste dobi, kažu istraživači iz ACT-a na čelu s Robertom Lanzom, jednim od autora napisa. </p>
<p> Kloniranjem bi se, kažu Lanza i njegovi kolege, mogle uzgojiti mlade stanice za različite svrhe: prvo u medicini, proizvodnjom i presađivanjem zamjenskog tkiva za ljudski organizam i u poljodjelstvu radi produljenja reprodukcijske dobi u stoke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Uhićen hrvatski kapetan norveškoga tankera</p>
<p>BALTIMORE, 4. svibnja</p>
<p> - Kapetan norveškoga tankera Freja Jutlandic, Davor Marić iz Hrvatske, optužen je zbog propusta jer nije prijavio oštećenje na brodu. Marić je uhićen u ponedjeljak i sutradan pušten uz 30.000 dolara jamčevine. Zaplijenjena mu je putovnica, a kretanje ograničeno na područje grada Baltimora i hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu.</p>
<p>Optužbe protiv Marića posljedica su incidenta koji se dogodio 22. ožujka kad je Marić pokušao istovariti u Baltimoru dio tereta s broda koji je prevozio tekući amonijakov nitrat za luku Tampu na Floridi. Amonijakov nitrat koristi se među ostalim kao gnojivo.</p>
<p> Kad se posada obalne straže popela na brod toga dana, jedan je član posade dostavio istražitelju rukom pisanu poruku u kojoj ga upozorava da se u trupu broda nalazi pukotina. Drugi je član posade upozorio istražitelja da brod isplovljava i da mu prijeti opasnost od potonuća. </p>
<p> Istražitelji su pronašli u strojarnici široku, na brzinu zakrpanu, rupu veličine 30x45 cm. Optužbe terete Marića da je ne prijavivši oštećenje na brodu ugrozio sigurnost broda i posade. Tanker je kasnije popravljen, nakon čega je nastavio put za Tampu. Prilikom ponovnog pretresa 25. travnja pronađeni su dokumenti na osnovu kojih je Marić uhićen. Zbog kršenja američkih saveznih zakona Mariću prijeti pet godina zatvora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ginko smanjuje rizik od moždanog udara</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Biljni pripravak ginka bilobe može spriječiti oštećenja mozga koja nastaju kao posljedica kapi, prenosi BBC. </p>
<p>No znanstvenici upozoravaju kako je još prerano preporučiti pripravak osobama koje su pretrpjele moždanu kap. Većinu oštećenja mozga poslije moždane kapi uzrokuje otpuštanje molekula slobodnih radikala.</p>
<p> Pripravak koji se izrađuje od ginkovih plodova i lišća bogat je izvor antioksidanata (tvari koje navodno neutraliziraju slobodne radikale), potiče pamćenje, a prodaje se u mnogim prodavaonicama zdrave hrane.</p>
<p> Istraživači su pripravak proizveden u Njemačkoj ispitali na miševima u kojih je izazvan moždani udar. Niske doze djelomično su štitile od oštećenja koja je uzrokovala moždana kap smanjujući oštećeno područje mozga za 30 posto. Veće doze, međutim, nisu bile korisne.</p>
<p> Ta činjenica i mogućnost negativnih pratećih pojava navele su istraživače na oprez u preporučivanju ginka osobama koje su imale moždanu kap.</p>
<p> Ginko sadrži brojne sastojke koji mogu djelovati na organizam, a relativne koncentracije tih sastojaka variraju među različitim tipovima pripravaka ginka koji se prodaju u trgovinama. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Moderna u bilanci stoljeća </p>
<p>Počeli 27. dani hvarskoga kazališta / Hrvatska moderna se iznova pokazuje kao bogato i živodajno spremište i danas aktualnih ideja i pokreta </p>
<p>HVAR, 4. svibnja</p>
<p> - Bez obzira na to računa li se ova 2000. godina kao posljednja godina 20. stoljeća ili kao prva godina 21. stoljeća, opća je pojava da se i u nas i u svijetu mnogi znanstveni i umjetnički skupovi, kao i odgovarajući časopisi, koriste ovom godinom kao prilikom da zbroje »učinak« na svome području ne samo u 20. stoljeću nego i cijelom tisućljeću.</p>
<p> Tu priliku nije propustio ni naš najstariji znanstveno-umjetnički skup koji se pod nazivom Dani hvarskoga kazališta ove godine od 4. do 6. svibnja po 27. put održava u Hvaru, jednom od krunskih mjesta starije hrvatske književnosti. Naime, okvirna tema Dana okupila je 30-ak uglednih znanstvenika i umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u širokom generacijskom luku koji će književnost i kazalište hrvatske moderne promišljati kao bilancu stoljeća. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Organizacijskog odbora Dana, u četvrtak, prvoga dana savjetovanja, skup je otvorio akademik Nikola Batušić, a pozdravio ga je u ime Poglavarstva grada Hvara i Hrvatskoga pučkog kazališta gradonačelnik Milan Lakuš, bez kojega ta tradicionalna manifestacija poglavito u njezinim pratećim aktivnostima ne bi tako dobro funkcionirala. Nevenka Bezić-Bozanić najavila je i skori izlazak prošlogodišnjeg zbornika (koji zbog financijskih nedaća nešto kasni) što ga tiska Književni krug Split, također jedan od organizatora Dana. U protokolarnom dijelu nazočnima se pozdravnom riječi obratio i hvarski biskup msgr Slobodan Štambuk. </p>
<p>Odnosom moderne spram tradicije pozabavio se Antun Pavešković, u radnom dijelu simpozija. To je izložio na znakovitoj polemici muzikologa Franje Kuhača, koji je u svojoj brošuri »Anarhija u hrvatskoj književnosti i umjetnosti« 1898. napao sve ideje mladih upravo u ime tradicije. Za njega je tako narodni guslar temelj tradicije i tradicionalnog i zaštitni znak starih. </p>
<p>Publicist Ivo Pilar bespoštedno će mu odgovoriti u ime mladih i takvo shvaćanje tradicionalnoga nazvati diletantskim. Međutim, Branko Vodnik bit će svojim tekstovima označen kao početak odbacivanja ideologija baštine i signal novoga mladima.</p>
<p> Iz imaginarija hrvatske moderne - čest gost naših znanstvenih skupova Poljakinja Joanna Rapacka izdvojila je pojmove željeznica,. vlak i kolodvor te provela analizu njihove učestalosti u djelima Domjanića, Begovića, Nehajeva, Polića Kamova, Matoša i Krleže. Prema njenoj prosudbi spomenuti pojmovi javljaju se u književnosti hrvatske moderne u dva značenjska kompleksa.</p>
<p> Prvi je vezan za smrt (individualnu, skupnu, nacionalnu), za ludilo i za mračnu stranu čovjekove naravi, a drugi je vezan uz osjećaj prolaznosti i slučajnosti ljubavnog susreta, što će se eksploatirati posebice u trivijalnoj književnosti i u filmovima od 30-ih godina našeg stoljeća naovamo. </p>
<p>Nedjeljko Fabrio upozorio je na postojanje malo znanoga intimnoga dnevnika velikana hrvatske glazbe Blagoja Berse i iz njega iščitao potpuno nepoznate stranice koje govore o znamenitim skladateljevim suputnicima kao što su Matoš, Kranjčević, Vojnović i Nazor. Vrlo je zanimljivo da je Bersa na tekstove Vojnovića ili Nazora htio skladati grandioznu opernu tetralogiju slavenskih bogova po uzoru na Wagnera, no do toga nije došlo. </p>
<p>Stanislav Marijanović govorio je o najmlađim mladima u fin de siecleu hrvatske moderne, gimnazijalcima koji nisu imali pravo na javnost, nego su objelodanjivali svoje tekstove u litografiranim listovima, časopisima i zbornicima.</p>
<p> Kao ogledni uzorak poslužio mu je almanah Kraljevskoga plemićkog konvikta u Zagrebu. Na velikom broju primjera pokazan je suodnos najmlađega književnoga naraštaja s europskom književnosti i piscima od klasika i Dantea do reprezentanata suvremenika u romanskim, slavenskim, germanskim i drugim literaturama. Kao najugodnije otkriće spomenuo je prijevode trećeg pjevanja Danteova Pakla. </p>
<p> Naracija u stihu u doba moderne bila je tema Dunje Fališevac, koja je podsjetila da su u to doba još prisutni mitološko-narativni epski ciklusi kakve ispisuje Vladimir Nazor (Slavenske legende i Živana) ili životinjski ep poput Medvjeda Brunde, odnosno religijsko-filozofski spjevovi Tresića Pavičića.</p>
<p> Kuriozum je prvi hrvatski roman u stihovima (a takav je bio i Evgenij Onjegin Puškinov) iz pera Franje Cirakija pod naslovom »Jankovo ljetovanje«, tiskan početkom stoljeća, a kao oštra reakcija na svjetonazore moderne.</p>
<p> Helena Sablić-Tomić podijelila je ženske likove iz novela slavonskih autora (Bertić, Kozarac, Kosor i Ivakić) s prijelaza stoljeća na dva modela: mitski tipovi, koji karakteriziraju slabe osobnosti, i individualni tipovi, koji oličuju pak jake osobnosti, a oni se upisuju u poetičku paradigmu moderne ostvarujući se na ontološkoj razini narativnog teksta.</p>
<p> Izneseni referati pokazali su tako da se moderna ponovo pokazuje kao začuđujuće bogato i živodajno spremište i danas aktualnih ideja i pokreta. Skup nastavlja s radom u petak. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Apostol ljepote i sklada</p>
<p>Muzej Hrvatskog zagorja u Klanjcu /Galerija Antuna Augustinčića / Održan svečani skup povodom 100. obljetnice rođenja Antuna Augustinčića i 30. obljetnice osnutka Galerije Augustinčić</p>
<p>KLANJEC, 4. svibnja</p>
<p> - Među putenim Augustinčićevim ženskim torzima koje je čarobna majstorova ruka isklesala iz kamena održan je u četvrtak svečani skup u povodu 100. obljetnice kipareva rođenja i 30. obljetnice osnutka Galerije »Antun Augustinčić« u Klanjcu. Reprezentativni galerijski prostor, kako je podsjetila ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Kovačić, osnovan je 1970. godine kada je Augustinčić darovao rodnome mjestu svoj izvanredni skulptorski opus što je nastajao tijekom 50 godina stvaralaštva. Zgrada Galerije arhitekta Lozice otvorena je za javnost 1976. godine izložbom radova u izboru samoga kipara. Nov postav dopunjen drugim majstorovim radovima te proširen parkom skulptura otvoren je 1990. Osim muzejske, podsjetio je današnji agilni voditelj Božidar Pejković, Galerija ima i bogatu izdavačku i izlagačku djelatnost premda već dugo godina i problem adekvatnog smještaja velikog broja skulptura. </p>
<p>U ime Ministarstva kulture skup je pozdravila Arijana Kralj istaknuvši da Augustinčićev opus omogućuje konstantno znanstvena istraživanja iz kojih se uvijek iznalaze nove vrijednosti. Uz Bezredijevu zbirku u Čakovcu, Ružićevu u Slavonskom Brodu i Džamonjinu u Vrsaru, Galerija Antun Augustinčić predstavlja značajno kulturno odredište u Hrvatskoj. Kako je pak kazao akademik Andre Mohorovičić, djela Augustinčićeva fokus su naše umjetnosti koja nas određuju u europskom kontekstu. Od najstarijih umjetničkih istraživanja Vilendorske Venere, grčkih i rimskih majstora pa sve do Rodina, umjetnici su u obliku kondenzirali viđeno. Augustinčić je kroz svoje glasovite cikluse od sasvim malih radova pa sve do monumentalnih skulptura znao sublimirati osjećaj u materijalu, istaknuo je Mohorovičić. To je umjetnički izraz u kojem je emotivnost sažeta u dijelu iskonske harmonije. Dubok humanizam u kojem se zrcalila misao i unutarnja snaga kreacije, dobrota i ljepota temeljne su odrednice Augustinčićeva djela te ga je Mohorovičić poetski prozvao apostolom ljepote i sklada.</p>
<p> Popodne su o Augustičinću izlagali Stjepan Gračan, dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, dr. Tonko Maroević i Božidar Pejković. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Eastermanova pustolovina</p>
<p>Prvi »Zagrebački sajam knjiga - Libera, proljeće 2000«/ Multimedijalni centar Muzeja Mimara / Predstavljene knjige Danijela Eastermana »Deveti Buda« i »Dan gnjeva«</p>
<p>ZAGREB ,4. svibnja</p>
<p> - Prvi zagrebački sajam knjige - Libera, proljeće 2000., koji se u cijelosti održava u Muzeju Mimara, uz povoljne uvjete kupnje knjiga posjetiteljima se nude i drugi sadržaji: koncerti, predavanja, okrugli stolovi i predstavljanja knjiga, u sklopu Multimedijalnog centra Muzeja Mimara. Izlaže 60-ak izdavača koji predstavalju svoje primarne naslove. </p>
<p>Na žalost, primjećuje se nespretna organizacija. Prije svega to se odnosi na štandove koje je trebalo preseliti izvan atraktivnog, ali hladnog unutrašnjeg prostora koji ne trpi zadivljujući kolorit knjiga. </p>
<p>Po kazivanju suorganizatora sajma Zdravka Cikuše iz nakladničke kuće »Stari grad«, na žalost, dobivena je tek naknadno dozvola da se izađe iz prostora koji je očigledno zatočio knjigu te će, kako kaže suorganizator, neke greške uskoro biti ispravljene.</p>
<p>U četvrtak su predstavljeni naslovi engleskog spisatelja Danijela Eastermana »Dan gnjeva« i »Deveti Buda« u izdanju riječkog izdavača Andromeda. Nakladnik ih je ciljano ponudio korisnicima knjižnica. </p>
<p>To su pustolovni romani specifičnog stila koji uz istaknutu dominaciju priče iskusnijeg čitatelja potiču da traži i prikrivene slojeve teksta, rekla je knjižničarka Jadranka Fogec. </p>
<p>Autor je kontroverzna ličnost, nastavila je, kao egiptolog koji je doktorirao arapski i perzijski jezik začudno je iskoristio svoja znanja o azijskim prostorima. Objavio je 18 romana, a poznata je njegova knjiga eseja pod naslovom »Novi Jeruzalem: Razmišanje o islamskom fundamentalizmu i aferi Rushdi«. </p>
<p>Vrlo je važno otkriti podatak što je uložio ovaj famozni beletrist da bi postigao tako veliku nakladu i zadobio neskrivene simpatije čitalačke publike, rekao je na predstavljanju knjiga autor ovih redaka. </p>
<p>Po svemu sudeći Easterman je objedinio sve aspekte života koji danas muče suvremena čovjeka, svakodnevnicu, ljubav, moral i etičnost, a tu su i religija, filozofija i smrt. Easterman pobuđuje u čitaču religiozni bigotizam. Radi se o romanu zbivanja s elementima pustolovnog i s detekcijom kriminalističkog romana. Glavni junak ne prezentira fizičku i umnu sposobnost i snagu, s kojim bi rješavao sve prepreke. </p>
<p>Danijel Easterman je mudriji, on u glavnom liku objedinjuje sve te aspekte stvarajući engleskog džentlemena. Religiozni aspekt je očit, no dominiraju budistički rekviziti i teološki pojmovi - iako roman počinje s katoličkom misom uoči Adventa. Ipak, konačno oslobođenje kao suštinski smisao života, budizma i svake vjere jest temeljna poruka romana. Kada bismo se zapitali da li roman pripada visokom ili niskom stilu, zapali bismo u glib, jer to ovisi o subjektivnom ukusu. Knjiga je svakako zabavna, jer ima razvijenu fikcionalnost, njena je istina u što potpunijoj iluziji.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Knjige za zabavu</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljeno pet novih naslova izdavačke kuće Algoritam / Zabavna literatura za predstojeće ljeto</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Zabavnu literaturu za predstojeće ljeto s pet novih naslova predstavila je u srijedu na večer u Društvu hrvatskih književnika izdavačka kuća Algoritam. Riječ je o napetim pričama koji će vas držati budnima cijelu noć, kazao je na predstavljanju Algoritmov urednik Neven Antičević. </p>
<p>»Muško blago« prvi je roman književnice Laure Zigman i prati agenticu koja pribavlja goste za večernji talk-show pri čemu nailazi na savršeno rijedak primjerak muškog roda, istaknula je prevoditeljica Božica Jakovlev. </p>
<p>»Muško blago« trideseti je roman u izdanju Algoritma koji je poslužio kao predložak za film.</p>
<p>Druga knjiga nosi naslov »Sve zbog jednog dječaka« autora Nicka Hornbya. To je malo remek djelo urbane subkulture, smatra njegov prevoditelj Damir Biličić, i odudara od očekivane razine trivijalne književnosti. Radnja se koncentrira oko Willa, tridesetšestogodišnjeg pomodnog čovjeka s dječjom psihom.</p>
<p>»Vatra i led« dojmljiva je, vjerodostojna i uzbudljiva priča, smatra Biličić, o ustrajnosti, domišljtosti i ljubavi čovjeka koji je suočen s gubitkom svega što je u životu smatrao najdragocjenijim. Uskoro će dobiti poziv u pomoć s tajanstvenog tankera koji će spletom okolnosti odvesti sa sobom njegovu ženu i kćer.</p>
<p>U nizu novih naslova Algoritma našao se i »Harry Potter i kamen mudraca« J. K. Rowlinga u prijevodu Zlatka Crnkovića. »Harry Potter« prva je knjiga u novoj ediciji za mlade, biblioteci »Arboretum«. Knjiga koja je, prema riječima izdavača, prevedena na dvadeset osam jezika, tiskana u više od dvadeset milijuna primjeraka, okušat će se i na filmskom platnu. J. K. Rowling obećala je najmanje sedam nastavaka, za svaku Harryevu školsku godinu pojedan. Izvorna likovna oprema američke ilustratorice Mary GrandPré krasit će sva hrvatska izdanja.</p>
<p>»Slučaj smjerokaza« priča je o ubojstvu sveučilišnog profesora na oksfordskom Novom koledžu u 17. stoljeću, koju pripovijedaju četiri njegova suvremenika i moguća svjedoka zločina. </p>
<p>Svaki od njih iznijet će svoju varijantu događaja, istaknuo je Neven Antičević, uplićući vlastite interese, predrasude i pobude. To je bio razlog zašto smo se odlučili za četiri prevoditelja - htjeli smo naglasiti tu različitost perspektiva, zaključio je Antičević. (K. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>ICOMOS: o financiranju zaštite spomenika </p>
<p>BRIJUNI, 4. svibnja</p>
<p> - Treća sjednica Međunarodnog odbora za pravna, administrativna i financijska pitanja Međunarodnog savjeta za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) svečano je u četvrtak otvorena na Brijunima. U radu trodnevne sjednice stručnjaci iz petnaestak zemalja svijeta, među ostalima iz Meksika, Japana, SAD-a, Izraela i Venezuele, razmatrat će ekonomske učinke financiranja zaštite i restauracije graditeljske baštine. Hrvatska iskustva u financiranju zaštite i očuvanja graditeljske baštine na skupu je iznio redovni član toga odbora Jadran Antolović.</p>
<p> »Za hrvatski odbor ima veliko značenje što mu je povjerena organizacija toga međunarodnog skupa, s obzirom na to da je ICOMOS tijekom Domovinskog rata pomagao hrvatskim konzervatorima u spašavanju kulturne baštine«, istaknuo je Antolović i dodao kako je tema važna jer su sredstva za zaštitu i očuvanje graditeljska baštine uvijek potrebna, a sve zemlje se, na žalost, u posljednje vrijeme suočavaju s tim problemom. Govorio je i o mogućnostima i načinu kako uporabom kulturnih dobara u turizmu te uopće u gospodarstvu osigurati sredstva za njihovo očuvanje. »Prije godinu dana donijeli smo Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u kojem smo prvi put predvidjeli i ubiranje odgovarajućih prihoda od uporabe kulturnih spomenika, tzv. spomeničku rentu. Tim smo rješenjem već koncem prošle godine na glavnoj skupštini ICOMOS-a u Meksiku pobudili veliko zanimanje stručnjaka svih zemalja pa je upravo to jedan od razloga što je ova sjednica posvećena toj temi«, ustvrdio je Jadran Antolović. Za vrijeme zasjedanja članovi Međunarodnog odbora obići će najvažnije spomenike i spomeničke cjeline Pule, Rovinja i Poreča s posebnim osvrtom na njihovu upotrebu i uklopljenost u turističku ponudu Istre. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zaboravljene stare mise </p>
<p>ENNIO STIPČEVIĆ</p>
<p>Prošli, eto, i ovi uskršnji blagdani, nakon čega je uslijedilo još i prvosvibanjsko pučko veselje. Mediji su pratili crkvene i političke manifestacije, bilježili tko je na čemu i na koji način prisustvovao, a tko i zašto nije. Bilo je, čini se, dosta materijala za novinarsko žutilo.</p>
<p> Meni, pak, koji crkvene običaje znam i pratim od dječačke dobi, posljednjih je desetak godina nekako čudno vidjeti vjerske obrede na TV ekranima.</p>
<p>Znam da takvoj profanaciji i popularizaciji ima viših i valjda valjanih razloga. Iz skučene strukovne perspektive, međutim, osobito upada u oči (da ne reknem uši) nevjerojatna jednoobraznost i neinventivnost u odabiru onoga što se u takvim svečanim misnim prilikama ima pjevati.</p>
<p> Mogao bi netko pomisliti da tradicija pjevanih misa u Hrvatskoj ne seže dalje od pedesetih godina našeg stoljeća, da sve što je prije napisano ili je slabo dostupno, pohranjeno i nesignirano u arhivima ili da je naprosto manje vrijedno, pa onda i zavređuje zaborav. A to nije točno.</p>
<p> Ako se u ijednom glazbenom obliku može prepoznati kontinuitet višestoljetne i k tomu visokokvalitetne crkvene glazbe na hrvatskome tlu, onda je to prije svega upravo pjevana misa.</p>
<p>Neće biti nikako slučajno da dvoglasni Sanctus (Svet), pribilježen u Evanđelistaru sv. Marije u Zadru (Većeneginom) iz 11. stoljeća, stoji na samom početku jednostavnoga višeglasja u Hrvatskoj.</p>
<p> Štoviše, dvoglasni ranosrednjovjekovni zadarski napjev prepoznat je u međunarodnoj stručnoj javnosti, pa danas služi kao važna karika u rekonstruiranju drevnoga ciklusa pjevane mise u zapadnome bogoslužju. </p>
<p>Uopće je cjelokupni korpus hrvatske srednjovjekovne glazbe obilježen liturgijskim kontekstom, a notni su zapisi svi na latinskome jeziku, pa bi već stoga ta glazba - kada bi se netko tomu dosjetio - mogla lakše komunicirati s međunarodnom recepcijom.</p>
<p> No pravo obilje pjevanih misa i pojedinih misnih stavaka dugujemo tek skladateljskom naraštaju s početka 17. stoljeća, ranobaroknim majstorima.</p>
<p>Prije desetak godina akademik Lovro Županović pripremio je za suvremenu izvedbu na Varaždinskim baroknim večerima zbirku Psalmi, missa, et alia cantica (Venecija, 1619.) Tomasa Cecchinija. Taj Veronežanin, inače najplodniji barokni skladatelj koji je živio i djelovao u Hrvatskoj (bio je kapelnikom stolnih crkava u Splitu i Hvaru), objavio je golemi opus od najmanje 27 samostalnih zbirki, a do danas se sačuvalo čak pet zbirki misa (od dvoglasnih do osmeroglasnih, sve uz orguljsku pratnju), sačuvanih u toj mjeri da se mogu transkribirati i pripremiti za izvedbu.</p>
<p> Valja reći da su se Varaždinske barokne večeri potrudile oko izdavanja LP-a (nije, doduše, objavljene Županovićeva redaktura). Međutim, skladbe iz zbirke Psalmi, missa..., makar svojedobno prihvaćene s iskrenim odobravanjem, vrlo se rijetko sada stavljaju na repertoar.</p>
<p> Slučaj s Cecchinijevim baroknim misama, o kojima se već godinama više piše nego što se pouzdano zna, samo je signal da s manje poznatim skladateljima i njihovim misama stvari stoje još i gore.</p>
<p>Tijekom 70-ih i 80-ih godina domaća je muzikologinja, najviše zahvaljujući Županovićevim naporima, prvi put došla u situaciju da suvremenoj programskoj politici može ponuditi djela iz starije hrvatske glazbene baštine, da u ruke pruža kritičke notne edicije.</p>
<p> Postignuća Dragana Plamenca 1935. oko prezentacije djela hrvatskih majstora iz 16. i 17. stoljeća u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda, pa zatim vrijedna paleografska notna izdanja Albe Vidakovića, usmjerena na opus Vinka Jelića - sve su to bile važne epizode, ali ipak samo epizode, rijetke svijetle točke u općem sivilu nesustavnih i slabo usklađenih napora za oživljavanjem glazbene baštine.</p>
<p>Tih godina, 70-ih i 80-ih, kao promotori starije hrvatske glazbe (i svjetovne i duhovne) pojavile su se neke festivalske institucije, kao što su Varaždinske barokne večeri, Osorske glazbene večeri i Dubrovačke ljetne igre. Te su prigodne manifestacije uspijevale potaknuti muzikološka istraživanja i barem dijelom ih usmjeriti prema pripremanju notnih materijala.</p>
<p> Začudo, podrška je bila slaba ondje gdje bi se to najmanje očekivalo. Samo je neznatni dio nanovo oživljenih djela starije baštine dospijevao u crkvene prostore, ali ne samo prigodice, tijekom festivalskih medijskih događanja, nego istinski, za redovitoga bogoslužja.</p>
<p> Ako je tada, tijekom 70-ih i 80-ih još i postojala opravdana bojazan od »struktura«, takva je suzdržanost, barem u crkvenim krugovima, odleđena prije desetak godina.</p>
<p> Zašto onda danas nikako da zaživi taj toliko bogati hrvatski repertoar pjevanih misa, repertoar koji svoje prirodno okružje ima samo u crkvi? Zašto taj repertoar, koji se posljednjih deset godina opetovano suvremeno promovirao na domaćim festivalima (a najviše na Varaždinskim baroknim večerima) nikako ne dospijeva, barem u odabranim fragmentima, do svoje izvorne liturgijske funkcije?</p>
<p>Sve mi se nekako čini da su razlozi banalni. Rekao bih da je ovdje, kao u tolikim drugim segmentima hrvatskoga kulturnog života, ponajprije riječ o pokidanoj komunikaciji. Starija hrvatska glazbena baština nije ničijom svojinom, a najmanje bi mogla biti svojinom jedne struke.</p>
<p> Nije uopće ni potrebna pomoć muzikološka struke, pa da bi se s polica knjižnca ili crkvenih korova skinule i na notni stalak stavile muzikalije, kao što su mise Leopolda Ebnera, Jakoba Haibela, Ferda Livadića, Ivana Zajca ili pak oratorij Julija Bajamontija - da spomenem samo neka od poznatijih imena skladatelja, čiji su svi rukopisi, suvremeni prijepisi ili kritička notna izdanja lako dohvatljivi.</p>
<p>Tada bi bilo manje posla i za naše TV urednike, koji svake godine muku muče koju bi svečanu pjevanu misu prenosili od kakve europske TV postaje. A i novinarskom bi žutilu valjda bilo manje važno da se bavi prebrojavanjima političkih moćnika u prvim redovima.</p>
<p> Jer, kada se na misnome euharistijskome slavlju zapjeva početni Kyrie, tada u crkvi ionako nestaje svjetovne društvene hijerarhije. Dobro je imati na umu da je dobar dio višestoljetne hrvatske duhovne glazbe bio namijenjen upravo brisanju te hijerarhije. I da ta glazba još uvijek čeka da profunkcionira u svom prvotnom crkvenom okružju.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nađeno prapovijesno naselje</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 4. svibnja</p>
<p> - Ekipa djelatnika Muzeja brodskog Posavlja potpomognuta apsolventima i arheolozima iz Zagreba, Križevaca, Opatije, Bjelovara, Hvara i Sinja uz pedesetak pomoćnih radnika iz Broda i okolice obavlja sustavna arheološka istraživanja na trasi autoceste od Velike Kopanice do Županje.</p>
<p> »Cilj tih arheoloških istraživanja je da se pokretni materijal koji pronađemo prikupi i zaštiti, a nepokretni konzervira, što je nužno obaviti kako trasa autoceste u gradnji ne bi »prekrila« povijest. »Dosad smo na lokalitetu Godjevo otkrili ostatke dijela srednjovjekovnog naselja, koje po nalazima potječe iz 14. stoljeća. Pronađeni su novčići, brončane igle, strelice, peć i dosta keramičkog posuđa. Na drugom lokalitetu Godjevo-Berava, otkriveno je prapovijesno naselje koje vjerojatno pripada sopotskoj kulturi«, rekao je ravnatelj Muzeja brodskog Posavlja i voditelj istraživanja Josip Lozuk. (M. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Uspjeh hrvatskih violinista</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Učenica zagrebačkoga Glazbenog učilišta »Elly Bašić« Ana Marija Milić osvojila je prvo mjesto u A kategoriji do 11 godina na međunarodnom natjecanju violinista u talijanskom gradu Goriziji. Učenici iste škole Ivi Mrčeli pripala je u toj kategoriji posebna nagrada grada Gorizije, priopćeno je danas iz Glazbenog učilišta »Elly Bašić«. Natjecanje violinista Alpe Adria pod nazivom »Alfredo i Wanda Marcosig« održano je od 26. do 29. travnja u Goriziji, a prethodilo mu je natjecanje violončelista na kojemu su hrvatske učenice osvojile više nagrada. Učenice Glazbene škole »Dešpalj« Petra Kušan i Kajan Pačko te Glazbenog učilišta »Elly Bašić« Dorotea Ratz na natjecanju violončelista u kategorijama do 14 godina osvojile su prve nagrade. Dorotea Ratz istaknula se i na Međunarodnom natjecanju u austrijskom Liezenu od 26. do 27. travnja, gdje je među 120 vilončelista iz cijele Europe osvojila drugu nagradu u A kategoriji do 11 godina.</p>
<p> Na natjecanju violončelista u Goriziji polaznik Glazbenog učilišta »Elly Bašić« Vinko Rucner u C kategoriji do 18 godina osvojio je treću nagradu kao i Branimir Pustički, student Muzičke akademije, u D kategoriji do 24 godine. Sara Minemoto u D kategoriji dobila je počasnu diplomu. Učenica varaždinske Glazbene škole Zita Varga dobila je specijalnu nagradu predsjednice Ocjenjivačkoga suda Margit Spirk, a diplome su pripale Klari Romac iz Glazbene škole »Lisinski« i Lani Beraković iz Glazbene škole »Dešpalj«.</p>
<p> Talijanski list »Il Piccolo« donio je širi članak o natjecanju u Goriziji pod naslovom »Gudači na pozornici, dominira Hrvatska«. Dobitnici nagrada nakon natjecanja u Goriziji svake godine sudjeluju na koncertnoj turneji po više gradova regija i država Alpe Adria. Tako je bilo i ove godine, ali unatoč mnoštvu nagrada koje su dobili hrvatski glazbenici, koncertna turneja zaobišla je Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk - Dinamo 2-0, na Poljudu tri utakmice bez gledatelja </p>
<p>Natjecateljska komisija HNS-a odlučila da se prekinuta utakmica finala Kupa Hajduk - Dinamo registrira rezultatom u trenutku prekida, dakle 2-0 za Hajduk, uz obrazloženje da su Hajduk, Dinamo i HNS učinili sve da utakmica prođe bez incidenata / Hajduk je još kažnjen s tri utakmice igranja bez gledatelja / Direktor Hajduka Fredi Fiorentini nezadovoljan odlukom o igranju pred praznim tribinama, a direktor Osijeka Milan Španjić, čija momčad u subotu igra s Hajdukom, nezadovoljan odlukom da se ipak igra na Poljudu</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Natjecateljska komisija Hrvatskog nogometnog saveza donijela je dvije odluke u vezi s prekinutom prvom finalnom utakmicom Kupa, Hajduk - Dinamo. Najprije je Komisija registrirala utakmicu s postignutih 2-0 do trenutka prekida u 87. minuti, a onda automatizmom suspendirala Hajdukovo igralište. Na tragu tih odluka odmah je djelovala i Disciplinska komisija HNS-a i presudila da se Hajduk kažnjava s tri utakmice igranja na svom travnjaku bez gledatelja. </p>
<p>Najprije je, gotovo dva sata, vijećala Natjecateljska komisija pod predsjedanjem Ante Čilića i sve odluke donijela jednoglasno. Pretresli su članovi Komisije sva izvješća vezana uz spomenutu utakmicu i onda presudili: utakmica se registrira sa 2-0 na temelju članka 59, stavak 2 Pravilnika o nogometnim natjecanjima.</p>
<p> U obrazloženju je uzeto u obzir da su i Hajduk i Dinamo poduzeli sve da se ta utakmica visokog rizika odigra u normalnim okolnostima. Angažirano je 450 zaštitara i 800 policajaca. Kakav-takav red održavan je do same završnice, kad su navijači Dinama inicirali incident bacanjem baklji i dijelova sjedalica - na to je reagirala Torcida sveopćim napadom policija je bacila suzavac, a utakmica je ubrzo prekinuta.</p>
<p>Suspenzija Hajdukovog igrališta posljedica je svojevrsnog automatizma, uz objašnjenje da ipak, unatoč svemu poduzetom, domaćin Hajduk snosi dio odgovornosti. U svemu tome je u prvi plan isplivala neobičnost - u korist Splićana - da dio Hajdukovih navijača djeluje protiv splitskog kluba, pa mu zato treba i pomoći. U tom je pogledu donesena »sportska odluka u smislu rezultata, ali je takva i zato što su oba kluba pridonijela prekidu«. Domaćin je pritom ipak osuđen kao veći krivac i zato je njegov teren suspendiran.</p>
<p>Zbog takvih odluka i obrazloženja Natjecateljske komisije, Disciplinska komisija nije imala razloga za posebno pretresanje spomenutog slučaja. Ante Tomaž, predsjednik Disciplinske komisije, je rekao:</p>
<p>- Procijenili smo da bi igranje Hajduka izvan Splita, ali s gledateljima, bio blaži oblik kazne, dobrim dijelom njemu u korist. Novčana kazna nije dolazila u obzir, bila bi smiješna. Procijenili smo kako je Hajduk, kao i HNS, ali i Dinamo, poduzeo sve da se spriječe neredi koji su se na određeni način i mogli očekivati.</p>
<p> Stoga kazna igranja bez gledatelja najviše kažnjava navijače koji su se u velikoj većini ponašali primitivno. Procijenili smo također da će dolazeća stanka u prvenstvu donijeti dovoljno vremena Hajduku, da u klubu povuku odgovarajuće poteze kako im se ubuduće slično ne bi ponovilo.</p>
<p>Reakcije direktora Hajduka i Osijeka, koji je subotnji suparnik Splićana, bile su očekivane. Fredi Fiorentini, direktor Hajduka, odlučno je istupio:</p>
<p>- Odluka je prestroga, tri utakmice bez gledatelja ipak je previše. Pogotovo što su nam gledatelji na određeni način treći igrač, a igramo bitnu utakmicu s Osijekom.</p>
<p>Milan Španjić, direktor Osijeka, bio je još srditiji što će njegova momčad igrati na Poljudu:</p>
<p>- Ovakva odluka je nakaradna i prepuna uobičajenog kompromisa, pa nije ni čudno što nam se ovakve stvari događaju. Ja sam prvi spreman povući se iz nogometa, a to tražim i od cjelokupne rukovodeće garniture hrvatskog nogometa. Revoltiran sam jer igramo odlučujuću utakmicu koja vodi u Ligu prvaka, a igranjem u Splitu ide se na ruku Hajduku. Umjesto da kaznimo izgrednike kako valja! Samo oštrim kaznama možemo postići željeni red, zaključio je Španjić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Seattle izborio odlučujući susret</p>
<p>SEATTLE, 4. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Seattle SuperSonicsa uspjeli su izjednačiti omjer pobjeda i poraza protiv Utah Jazza na 2-2 pobjedom 104-93 u četvrtoj utakmici prvoga kruga doigravanja te tako odluku o suparniku Portlanda u polufinalu Zapadne konferencije odgoditi za još dva dana.</p>
<p>Junak pobjede Sonicsa bio je Gary Payton koji je upisao svoj prvi »triple-double« učinak u doigravanju ostvarivši 35 koševa, 11 asistencija i 10 skokova. Uz Paytona odlično su odigrali i Rashard Lewis koji je ubacio 20 koševa, te Vin Baker sa 18 ubačaja i devet skokova. Kod Jazza, čiji su igrači i trener Sloan bili vrlo nervozni, te skupili čak šest tehničkih pogrešaka, najučinkoviti je bio Bryon Russell sa 26 koševa, 23 je dodao Karl Malone koji je imao i 14 skokova, ali i dvije tehničke greške zbog kojih je isključen iz igre.</p>
<p>Inače, Seattle je uspostavio kontrolu nad rezultatom u drugoj četvrtini koju su dobili sa 24-7, a zatim je u drugom poluvremenu održavao tu prednost iako se gosti iz Salt Lake Cityja sredinom posljednje četvrtine došli na samo dva koša zaostatka (80-82).</p>
<p>• Seattle - Utah 104-93 (u seriji na tri pobjede rezultat je 2-2). (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zvonimir Bilić najavio odlazak u Španjolsku</p>
<p>Kako je isplata zaostalih plaća opet odgođena, rukometaši Badel 1862 Zagreba sve su glasniji u najavama da odlaze iz kluba</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - U Badel 1862 Zagrebu nikad mira. Baš kad se činilo da se sve sleglo, nakon sukoba s Metkovićem, ponovno je počela izmjena loptica, bez obzira na neke umirujuće poruke koje s vremena na vrijeme šalje uprava kluba.</p>
<p>Rukometaši i dalje čekaju zaostale plaće, a isplata je ponovno prolongirana. Direktor Bartol Kaleb opet tvrdi da će sve biti sređeno sljedećeg tjedna, ali to igračima malo znači. Stoga nije čudno da su sve glasniji u najavama da odlaze iz kluba. Najbliži odlasku je Zvonimir Bilić, čija je destinacija najvjerojatnije Španjolska.</p>
<p>- Idem, vrijeme je, dosta mi je ovoga. Najsretniji bih bio da mogu ostati u Zagrebu, ali sve mi se čini besmislenim, veli Bilić.</p>
<p>Na upit o kojem se klubu radi, neodređeno odgovara:</p>
<p>- Ma, lijep grad, dobra klima, more... Trebao bih potpisati najkasnije sljedeći tjedan, onda će se znati o kojem je klubu riječ, kaže napadač Zagreba.</p>
<p>Što se tiče dugovanja, Bilić kaže da mu klub dosta duguje.</p>
<p>- Osim plaća, klub mi duguje i ugovorne rate. Mislim da sam dosta dugo produživao rok isplate, ali sad nemam izbora nego to dati na sud.</p>
<p>Direktor Kaleb je, čini se, prekrižio Bilića s popisa igrača, a još bi neki mogli za njim.</p>
<p>- Sad će iz kluba otići, pretpostavljam, trojica igrača. Ponudili smo im koliko možemo, na njima je da prihvate ili ne. Nisam siguran, ali neki nisu voljni ostati pod takvim uvjetima, pa je onda bolje da odu. Sigurno je da ćemo mi dovesti maksimalno petoricu novih i mlađih igrača. Naši su ciljevi isti kao i dosad i za to nam trebaju igrači koji će se boriti, kaže Kaleb.</p>
<p>Iako odlazak najavljuje više igrača, Kaleba to ne brine previše:</p>
<p>- Neka pričaju što hoće, većina će ostati. Otići će, kažem, trojica, možda samo dvojica, ali ostali će ipak na kraju ostati u Zagrebu, tvrdi Kaleb. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janica Kostelić: U nedjelju odlazim na skijanje </p>
<p>Ukoliko ne bude komplikacija, Janica Kostelić je sigurna da će se, nakon teške ozljede 15. prosinca prošle godine, vratiti natjecanjima na samom startu nove alpske sezone / Sljedeće dvije godine, HT glavni sponzor Hrvatskog skijaškog saveza </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Hrvatski skijaški savez od četvrtka ima novog generalnog sponora. Sljedeće dvije godine to će biti Hrvatske telekomunikacije. Ugovor su potpisali Armin Schubert, zamjenik predsjednika Uprave HT-a i Vedran Pavlek, direktor Hrvatskog alpskog ski poola.</p>
<p>Nakon potpisivanja ugovora obje su strane bile zadovoljne.</p>
<p>- Cilj nam je stvoriti jaki ski pool, jaku pozadinu reprezentacije, a ovo je veliki korak prema tom cilju. O visini ugovora ne mogu govoriti jer to je poslovna tajna, ali iznos je mnogo veći od onoga kojega smo dobili od Jamnice prošle sezone, rekao je Pavlek. - Nismo tražili previše i zato smo dobili koliko smo i tražili. Fiksirani su iznosi koji se odnose na sponzorstvo i telefonske račune, a oni sami su ponudili financirati Ivičin i Janičin oporavak, odnosno ono što nije pokriveno osiguranjem. Premije za plasmane, naravno, ovise o uspjesima naših skijaša.</p>
<p>Osim Hrvatskih telekomunikacija, sponori Hrvatskog skijaškog saveza će biti OMV Istrabenz, Gorenje te vjerojatno Barilla, što znači da će naša skijaška reprezentacija sigurno imati dovoljno novca kako bi se najbolje pripremila za natjecanja u Svjetskom kupu.</p>
<p>- Ako realiziramo sve ugovore koje planiramo, za dvije godine ćemo vjerojatno biti jedini sportski savez u državi koji nema dugova, rekao je Pavlek.</p>
<p>Oporavak Janice Kostelić, koja je također prisustvovala potpisivanju ugovora, ide po planu. </p>
<p>- Već u nedjelju idemo na ledenjak Hintertux, gdje ćemo ostati do 18. lipnja. Tada odlazim u Basel, gdje će mi izvaditi vijke iz koljena. Tako ću sljedećih mjesec i pol trenirati pod manjim opterećenjem jer, iako ne osjećam bol, rekli su mi da pateralnom ligamentu treba dosta vremena da zacijeli. Nakon operacije ću se početi ozbiljnije pripremati.</p>
<p>Ukoliko ne bude komplikacija, Janica je sigurna da će se vratiti natjecanjima na samom startu nove alpske sezone:</p>
<p>- Ponovno ću nastupati u sve četiri discipline, iako u spustu neću odmah ći svom snagom. Ipak, nisam sigurna da ću nastupati i u Sankt Moritzu, na stazi na kojoj sam se ozlijedila.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Brkljačić i Lenđel evidentne olimpijske kandidatkinje</p>
<p>Na popisu evidentnih i potencijalnih olimpijskih kandidata za Sydney sad ima 116 sportaša, od kojih je 56 osiguralo put na OI</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvije darovite mlade hrvatske atletičarke, Ivana Brkljačić i Nevena Lenđel, uvrštene su na popis evidentnih olimpijskih kandidata za nastup na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Bacačica kladiva Ivana Brkljačić zbog rezultata 68,18 m koji je čak 318 cm bolji od olimpijske A norme, a skakačica uvis Nevena Lenđel zbog »stalnog rezultatskog uspona« koji, po riječima izbornika Žarka Martineka »jamči solidno mjesto na Igrama«. I dizač utega Atila Šebešćen (do 85 kg) sad je evidentni kandidat za Sydney.</p>
<p>To je odlučeno na 24. sjednici Odbora za unapređenje športa i olimpijske pripreme Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), koji je pod predsjedanjem Zdravka Hebela raspravljao o popisu evidentnih i potencijalnih olimpijskih kandidata, na kojem je sad 116 sportaša, od kojih je 56 osiguralo put u Sydney.</p>
<p>Članovi Odbora izrazili su žaljenje što veoma uspješni trener hrvatske stolnoteniske reprezentacije Zlatko Novaković nije prihvatio ponudu za produženje ugovora o treniranju naših najboljih stolnotenisača i za sljedeći olimpijski krug. Naime, Zlatko Novaković prihvatio je bolji ugovor s njemačkim klubom ali je, po riječima člana Odbora Hermana Vukušića, i dalje spreman surađivati s našim stolnotenisačima s kojima će biti do kraja OI u Sydneyu, a i nakon toga će se uključivati u sve reprezentativne akcije.</p>
<p>Goran Ivanišević nije potpisao Ugovor o stipendiranju, s obrazloženjem da novac koji mu pripada kao mogućem kandidatu za OI u Sydneyu prepušta onomu komu je potrebniji. Međutim, po riječima mr. Darka Dujmovića, Ugovor o stipendiranju ne sadrži samo odredbu o novcu, već i izjavu da prihvaća sva prava i obveze za priprema i nastupa na Olimpijskim igrama. Zato će takav ugovor morati potpisati i Goran Ivanišević, jedini naš sportaš koji je osvojio olimpijsku medalju u pojedinačnoj konkurenciji, i kojemu će Sydney biti četvrte olimpijske igre.</p>
<p>Po Hebelovim riječima, pravodobna isplata stipendija evindentnim i potencijalnim olimpijskim kandidatima trebala bi biti prioritet HOO-a. Po najavama izvršnog direktora Josipa Čopa, HOO bi trebao do početka Igara olimpijcima redovito isplaćivati stipendije. </p>
<p>Kad je riječ o 14 sigurnih putnika za nastup na Paraolimpijskim igrama, ugovore o stipendiranju postpisalo je samo troje paraolimpijaca.</p>
<p>Članovi Odbora će od Vijeća HOO-a zatražiti da zaštiti naše najbolje veslače i evidentne olimpijske kanditate Ninoslava Saragu i Olivera Martinova, koji su ispunili olimpijsku normu za nastup u Sydneyu. Međutim, sad još najmanje tri posade »jurišaju« na mjesto koje su za Hrvatsku u kategoriji dvojaca bez kormilara osigurali Saraga i Martinov, umjesto da pripremaju i uveslavaju posade za izbornu regatu u Luzernu na kojoj i četverac i osmerac imaju izgleda za odlazak na Olimpijske igre u Sydneyu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>MUP i HNS traže oštrije zakonske mjere protiv huligana </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - »Sastanak je bio kratak i konstruktivan«!</p>
<p>Tim je riječima Zorislav Srebrić, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, ocrtao ishod sastanka izaslanstava Ministarstva unutarnjih poslova i predstavnika Hrvatskog nogometnog saveza o aktualnim događanjima na nogometnim travnjacima i tribinama.</p>
<p>Razgovaralo se o sve tri lige, u prvom redu imajući u vidu još dvije utakmice koje u sljedećih 10 dana u Zagrebu igraju Dinamo i Hajduk.</p>
<p> Jednu prvenstvenu, drugu uzvratnu finala Kupa. </p>
<p>Četveročlano izaslanstvo MUP-a predvodio je doministar Vladimir Faber, a Vlatko Marković bio je na čelu predstavnika Saveza.</p>
<p> Sastanak je trajao nepun sat i, kako nas je informirao Zorislav Srebrić, obje su strane usuglasile nekoliko bitnih detalja i akcija.</p>
<p> Prva je vezana uz zajednički istup prema zakonodavcu da se određeni zakoni dopune prijedlozima na temelju iskustava zemalja koje su suzbile huliganske ispade navijača.</p>
<p> Iskustva iz tih zemalja trebala bi pomoći u traženju rješenja koja će na stadione donijeti mir. </p>
<p>Zaključeno je i da će se primjenjivati međunarodni propisi Uefe i Fife koji posebno tretiraju utakmice visokog rizika.</p>
<p> Evidentno je da praktične spoznaje postoje i na našem tlu, primijenjene za utakmice Hrvatska - Jugoslavija.</p>
<p>Predstavnici MUP-a će napraviti sve da se preostale utakmice u sva tri ranga nogometnih natjecanja u nas privedu kraju, a posebne će snage biti usmjerene na uzvratnu utakmicu finala Kupa, kako bi se svakako odigrala.</p>
<p>Rečeno je kako je dodatna mobilizacija ljudstva i pameti skupa, ali neovisno o tome, MUP je taj dio tereta preuzeo na sebe, želeći pridonijeti okončanju natjecanja.</p>
<p> Taj je detalj bez sumnje posebice značajan, budući da je većina klubova u teškoj materijalnoj situaciji i ne može izdvojiti dodatna sredstva za povećanje razine sigurnosti. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Igor Bišćan: Ljudi vole ovakvu atmosferu</p>
<p>U Splitu se osjetila atmosfera pravog derbija, bila je naelektrizirana i napeta, ne vjerujem da takvu atmosferu ljudi ne vole, sve je bilo u redu osim suzavca i tučnjave, kaže Igor Bišćan, nogometaš Dinama ne bježeći od svoje retorike koja je već uznemirila javnost</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Igor Bišćan, jedan od boljih pojedinaca u sastavu Dinama na utakmici u Splitu, neposredno nakon susreta izazvao je prilično iznenađenje javnosti.</p>
<p> Izjavio je da bi Dinamovi navijači u Zagrebu trebali Splićanima uzvratiti istom mjerom. Mnogi su to shvatili kao »poziv na linč«. To je bila »vruća« reakcija neposredno nakon utakmice. No, Bišćanova retorika je i u četvrtak, dva dana nakon utakmice, bila - ista!? </p>
<p> - Ponovit ću što sam rekao i u Splitu. Trebamo Splićanima uzvratiti istom atmosferom kakva je bila i na Poljudu. Možda i ne bismo smjeli, ali onda nisu niti oni smjeli tamo.</p>
<p> Dobro, možda sam to nakon utakmice u Splitu nespretno rekao, ispalo je nezgodno. Sve treba napraviti da se osigura normalno igranje nogometa.</p>
<p>• Nije li ovo što pričate kontraditkorno? S jedne strane pozivate istu atmosferu kao u Splitu, a sad kažete da treba osigurati normalno igranje nogometa!?</p>
<p> - Nisam pozivao na nešto što bi moglo izravno utjecati na igru. Želim samo reći da se u Splitu osjetila atmosfera pravog derbija, bila je naelektriziran i napeta. Ne vjerujem da takvu atmosferu ljudi ne vole.</p>
<p> Sve je bilo OK, osim suzavca i tučnjave. Mali pritisak publike treba biti, iako je ovo u Splitu bilo prejako. Nitko ne želi kazališnu atmosferu.</p>
<p> Da želim, išao bih u kazalište. Što poručiti Bad Blue Boysima? Ništa posebno. Sigurno je da Hajdukovim navijačima neće biti lako, kao što našima nije bilo u Splitu. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zbog Bišćana i u Savezu zvone telefoni</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - »Razbit ćemo Hajduk i na terenu i na tribinama«. Uzavrela izjava Dinamovog mladog reprezentativca Igora Bišćana, izrečena nakon splitske utakmice, očito još pod dojmovima događanja, razlog je stalne zvonjave telefona. Kako u Hrvatskom nogometnom savezu, tako i telefona povjerenika I. hrvatske nogometne lige Ante Martinca. Javljaju se brojni ogorčeni prijatelji nogometa, neovisno čiji su navijači. Uporno traže telefonsku vezu s prvim čovjekom HHS-a Vlatkom Markovićem kao i Martincem. Svi žele čuti njihov komentar o toj izjavi, žele saznati hoće li mjerodavni ljudi Saveza reagirati i što će poduzeti protiv Bišćanove huškačke izjave koja zapravo poziv ana linč. Savjetovanje o tom »slučaju« je u - tijeku. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vlak: Uvijek smo mi mirotvorci</p>
<p>Naš sportski direktor je rekao da se klub neće žaliti na rezultat u Splitu. Ja imam svoje mišljenje o tome, rekao je Dinamov trener Marijan Vlak uoči subotnje prvenstvene utakmice protiv Rijeke u Zagrebu / Bez Prosinečkog do kraja sezone</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Dinamov kapetan Robert Prosinečki završio je svoje nastupe ove sezone. U pitanju je istegnuće mišića, zbog čega će propustiti četiri završne utakmice sezone - protiv Rijeke i Hajduka u Zagrebu, Osijeka u gostima i potom ponovno protiv Splićana u Zagrebu, u uzvratnom dvoboju finala Kupa.</p>
<p> - Još smo pod dojmovima zbivanja od utorka. Ali, nema vremena za plakanje, napomenuo je Dinamov trener Marijan Vlak uoči subotnjeg dvoboja protiv Rijeke u Zagrebu (17 sati). - Moramo se okrenuti Riječanima, jer oni sigurno imaju svoje ciljeve i svoju računicu u ovom susretu. Osim toga, bore se za ulazak u Kup Uefa. Mi ćemo se maksimalno mobilizirati. Pobjedom bismo definitivno zaključili prvenstvo i Hajduku više ne bi pomoglo ni da mu vrate bodove iz »slučaja Andrić«.</p>
<p>Opći je dojam da Dinamova igra u posljednje vrijeme nije suviše dopadljiva. No, maksimirski trener ima svoje mišljenje o tome.</p>
<p>- Ovog smo proljeća napravili sjajan rezultat i u ovakvim uvjetima teško smo mogli učiniti nešto više. U nekim smo utakmicama mogli igrati kvalitetnije, ali i ovako smo napravili puno. Uvijek se može reći da je moglo i bolje. Uostalom, posljednja tri-četiri mjeseca bile su stalne borbe između uprave, igrača, navijača... Dakle, bilo je vrlo teško raditi, kako meni, tako i stručnom stožeru i igračima. Bilo je i prijetnji, ucjena... Nekim igračima telefonski prijete da će ih pretući, ubiti... Na žalost, u sadašnjoj situaciji igrači ne razmišljaju o igri, već o osobnoj sigurnosti, ne znaš kako će se ljudi ponašati prema tebi izvan stadiona. Došlo je ružno vrijeme. Što je uzrok? Ne znam. Rješenje? Ne znam. U svakom slučaju, ovo je vrhunac, nadam se da će se sve smiriti kad završi sezona.</p>
<p>Na upit kako komentira izjave Bišćana i Šokote, koji pozivaju Dinamove navijače da Splićanima u Zagrebu uzvrate istom mjerom, kratko je odgovorio.</p>
<p>- Mladi su, te su izjave rezultat njihove ljutnje. Treba sada spustiti tenzije, koliko je moguće. Ma, uvijek smo mi neki mirotvroci, stalno mi moramo smirivati situaciju, a oko nas se stvari drukčije razuvijaju. Ne znači da mi sad trebamo tražiti incidente, ali moramo imati jasan stav.</p>
<p>Dinamova je uprava nakon prekinute splitske utakmice naglasila: Dinamo se neće žaliti na rezultat (2-0 za Hajduk). Ali...</p>
<p>- Sportski direktor je rekao svoje mišljenje, a ja imam svoje... Međutim, ne želim ga reći. Ima ljudi koji se brinu o tome, rezignirano je ustvrdio Vlak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Navijači ne mogu do igrača pa prijete novinarima</p>
<p>Kako je trener Hajduka Pero Nadoveza savjetovao igračima da izlaze samo na treninge, navijači nemaju prilike razgovorati s njima, pa su se na meti našli novinari / Navijači im zamjeraju način pisanja o incidentima na prekinutoj, prvoj finalnoj utakmici Kupa Hajduk - Dinamo</p>
<p>SPLIT, 4. svibnja</p>
<p> - U »plavom salonu« poljudskog stadiona, gdje se okupljaju novinari s trenerima, igračima i čelnicima Hajduka, nastoji se u vedrom raspoloženju potencirati dobra igra i rezultat nogometaša Hajduka u prvom susretu finala Kupa Hrvatske. No, koliko god se razgovor usmjerava prema nogometu, još se osjeća napetost nakon nemilih događaja za i poslije utakmice Hajduka i Dinama (2-0). </p>
<p>Bijes navijača koji je nekontrolirano izbijao i na kraju prekinuo utakmicu marginalizirao je nogomet, analizirati dvoboj Hajduka i Dinama u ovome trenutku nema smisla. Stoga se i na Poljudu, unatoč trudu da se razgovara nogometu, prepričavao sukoba navijača s policijom, uz pitanje što je uzrok juriša splitske mladosti na policiju.</p>
<p>Malo olakšanja u eruptivno ozračje Poljuda donijela je odluka Natjecateljske i Disciplinske komisije HNS-a da susret registrira 2-0, dakle rezultatom izborenom na terenu.</p>
<p> No, ozbiljnost i napetost situacije potvrđuju riječi trenera Hajduka Petra Nadoveze, koji je igračima rekao da ne izlaze nikud osim na trening i da se kod kuće odmaraju, kako ne bi došli u nezgodne situacije.</p>
<p>Kad ne mogu do igrača, navijači dobacuju i prijete novinarima jer su nezadovoljnih njihovim pisanjem... U takvom ozračju Nadoveza pokušava pripremiti, zapravo osvježiti momčad za subotnji dvoboj protiv Osijeka, koji odlučuje o drugom mjestu u prvenstvu Hrvatske.</p>
<p>- Treniramo samo popodne jer momčad treba odmoriti, pogotovo Vučka, Mišu, Musu i Slavena Bilića. Odigrali su izvanredno susret s Dinamom, ali su se iscrpili. Vjerujem da će se do subote oporaviti i nastupiti protiv Osijeka. Ne treba objašnjavati koliko nam je važna subotnja utakmica, zaključuje Nadoveza. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Senzacija trajala do 4-1 </p>
<p>U osmini finala WTA Tour turnira u Bolu, Francuskinja Testud svladala Jelenu Kostanić 7-5, 6-2 unatoč 4-1 vodstvu naše tenisačice u prvom setu / Kostanić: Ivina odluka o neigranju je očekivana </p>
<p>BOL</p>
<p> - Jelena Kostanić je i ovaj put dobro počela, kao što običava gotovo svaki put u posljednje vrijeme, ali joj to ni ovaj put, što je također često u posljednje vrijeme, nije bilo dovoljno za pobjedu. Jer, unatoč tome što je protiv Sandrine Testud u osmini finala u Bolu povela 4-1, na kraju je doživjela poraz 5-7, 2-6, pa se u daljnje natjecanje plasirala Francuskinja, 10. tenisačica svijeta koja je 1991. igrala i na inauguralnom izdanju ovog turnira.</p>
<p>Jelena Kostanić, koja će uskoro napuniti 19 godina, nakon susreta je rekla:</p>
<p>- Nisam odigrala posebno dobro, ali sam dosta dugo bila »u igri«. Mislim da mogu igrati ravnopravno s najboljim tenisačicama svijeta, ali za pobjedu protiv njih treba cijeli meč izdržati u tempu, s visokom koncentracijom. Vrhunske igračice su iskusnije, znaju kad treba odigrati koji poen. A ja tražim rješenja koja nisu efikasna u datoj situaciji, kao one dvije skraćene lopte kod 5-5, dodala je Splićanka.</p>
<p>Kostanićka je sjajno otvorila susret, povevši 4-1 uz diktiranje tempa, no u nastavku je Testud podigla razinu igre, a velike probleme zadavala je suparnici dugim loptama blizu linija. Splićanka je počela griješiti, a na kraju je skupila čak 32 neforsirane pogreške.</p>
<p>- Na početku sam ja napadala, a ona je trčala. Kasnije se to promijenilo, a na kraju sam »crkla«, rekla je Kostanićka.</p>
<p>Nakon dvoboja Splićanka nije mogla izbjeći pitanje što misli o izjavi Ive Majoli da neće više igrati za reprezentaciju dok je Saša Hiršzon izbornik. Odgovorila je:</p>
<p>- To se moglo očekivati. Situacija u reprezentaciji nije bila ni približno kao kad je izbornik bio Friščić - sad je bila mnogo bolja. Dok sam ja bila treća igračica mene se omalovažavalo, a sad je Iva kao treća ipak dobila pravo glasa. Nije u redu da jedna igračica odlučuje o sudbini cijele reprezentacije, pogotovo s onakvim ponašanjem. Na treninzima smo svi jednaki, rekla je Kostanićka.</p>
<p>Ispadanjem Jelene Kostanić, od hrvatskih je tenisačica u glavnom turniru ostala samo Silvija Talaja, koja je nakon zaključenja ovog izdanja Vjesnika igrala u osmini finala protiv Slovenke Tine Pisnik. Pobijedi li, u četvrtfinalu u petak (vjerojatno u 16 sati) igrat će sa Španjolkom Angeles Montolio.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Mauresmo (3) - Kuti Kis 7-5, 6-7 (2), 6-2, Sanchez Lorenzo - Farina (6) 6-2, 6-4;</p>
<p>osmina finala: Suarez (7) - Ostrovskaja 6-2, 6-3, Morariu (5) - Gagliardi 7-6 (6), 6-2, Montolio - Black (8) 7-5, 6-3, Testud (2) - Kostanić 7-5, 6-2;</p>
<p>parovi, četvrtfinale: Halard-Decugis, Morariu (1) - Kulikovskaja, Mandula bez borbe, Boogert, Oremans (4) - Leon-Garcia, Sanchez Lorenzo 6-3, 2-6, 7-5, Kostanić, Pisnik - Krivenčeva, Matevžič 7-5, 6-2, Križan, Srebotnik (2) - Andres, Martinez-Granados 7-5, 1-6, 6-4. </p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Ako Ivu muči red, to je njezin problem«</p>
<p>Iva Majoli je u srijedu objavila da neće igrati za reprezentaciju u Fed kupu dok je izbornik Saša Hiršzon. Na pitanje da to prokomentira, Hiršzon je rekao:</p>
<p>g- Ja tu ne mogu mnogo učiniti, no poslije svega vjerojatno će se i Hrvatski teniski savez trebati angažirati i reći što dalje. Svoj sam posao u Bariju radio kvalitetno, što su potvrdile druge igračice, a ako Ivu muči red u reprezentaciji, to je njezin problem. Mislim da Iva treba reprezentaciji, no samo ako je prava i ako prihvati normalne odnose. Ali, treba igrati onaj tko želi, a ne onaj kojeg se natjera, rekao je Hiršzon. (I. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>HKS-ova ekshibicija ulazi u završnicu </p>
<p>Nespretna vratolomija Hrvatskog košarkaškog saveza s ekshibicijskim modelom natjecanja ulazi u završnicu, napokon je završila mini-liga i u subotu počinje doigravanje za naslov prvaka</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Rasplet hrvatskog košarkaškog prvenstva ove sezone zasad se odvija prema prognozama. Glavni kandidati za naslov prvaka, Cibona-VIP i Zadar, već su osigurali vodstvo 1-0 u svojim polufinalnim ogledima. Cibona u polufinalu dočekuje Zagreb, dok će se Zadrani sastati sa Split-Croatia osiguranjem.</p>
<p>Tako je nespretna vratolomija Hrvatskog košarkaškog saveza (HKS) s ekshibicijskim modelom natjecanja ušla u završnicu. Naime, hrvatsko košarkaško prvenstvo ove se sezone prvi put odvija po ovakvom modelu u kojem većina naših klubova gotovo pola godine ne odigra niti jednu službenu utakmicu!?</p>
<p>Nakon prvog dijela sezone, sastavljenog od 22 prvenstvena kola, slijedi mini-liga, koje je zapravo svojevrsno međunatjecanje uoči samog doigravanja za prvaka. U mini-ligi su nastupile četiri momčadi, po sistemu »svatko sa svakim«. Nakon šest kola mini-lige slijedi doigravanje.</p>
<p>U srijedu su odigrane utakmice posljednjeg kola mini-lige, a sastale su se upravo one momčadi koje će se međusobno ogledati i u polufinalu doigravanja.</p>
<p>Polufinale i finale igra se na tri pobjede, a predost od 1-0 u pobjedama uoči polufinalnih dvoboja izborili su Cibona-VIP i Zadar. »Vukovi« su u u oba susreta mini-lige pobijedili Zagreb, što im je, prema novom sustavu natjecanja, automatski osiguralo vodstvo 1-0. Da je Zagreb uspio izboriti barem jednu pobjedu u mini-ligi, momčadi bi u polufinalne dvoboje zakoračile s omjerom 1-1. Zadar je po istom »ključu« već sad poveo protiv Splita 1-0. </p>
<p>Jasno, favoriti za ulazak u finale doigravanja su Cibona-VIP i Zadar. Ukoliko se oni zaista i nađu u finalu, tada će prednost 1-0 imati Cibona, koja je Zadrane svladala u oba ogleda mini-lige.</p>
<p> Dojam je da je ovaj model zaista nespretan i da ne znači nikakav pomak naprijed. Naprotiv. Veliko je pitanje što je s klubovima koji gube više od pola godine, jer u tom razdoblju neće odigrati niti jednu službenu utakmicu. Kao svojevrsna kompenzacija za to stvorena je Zagrebačka ljetna liga u kojoj će nastupiti A-1 ligaši Benston i Zrinjevac, zatim Europatrade-Samsung, koji je ove sezone ispao iz prvog razreda naše košarke, te Šanac, Hiron-Botinec i Auctor. Utakmice će se igrati po dvostrukom bod-sustavu, uz primjenu novih Fibinih pravila, što znači da će utakmica trajati četiri puta po 10 minuta, uz ograničenje napada na 24 sekunde. Liga će započeti 16. svibnja.</p>
<p> Nejasno je koliko ova Liga može kompenzirati nedostatak utakmica spomenutim klubovima. Što je, naposlijetku, s A-1 ligašima izvan Zagreba? Jedna od teza koje zastupa dio hrvatske košarkaške struke jest ta da bi broj klubova A-1 lige trebalo smanjiti zbog koncentracije kvalitete, ali bi pritom, prema tom mišljenju, trebalo skratiti i sezonu. Kao glavni primjer navodi se NBA liga, gdje klubovi nakon završetka sezone također imaju oko šest mjeseci pauze. No, Amerikanci u sezoni odigraju čak 82 utakmice, ne računajući doigravanje. Hrvatski klubovi odigraju 22 kola.</p>
<p> Prve utakmice polufinala doigravanja na rasporedu su već u subotu, 6. svibnja.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Račan u Londonu najavio: Uskoro novi uvjeti ulaganja u Hrvatsku </p>
<p>Za svog posjeta Velikoj Britaniji, hrvatski premijer pokrenuo i pitanje ukidanja europskog embarga na izvoz oružja u Hrvatsku, odnosno opreme za razminiranje </p>
<p>LONDON, 4. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četvrtak, drugog dana svog službenog posjeta Velikoj Britaniji, predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan imao je na svom rasporedu sastanak s britanskim ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom. Tema tog susreta bili su bilateralni odnosi i hrvatsko članstvo u međunarodnim asocijacijama. Kao vrlo važan sastanak toga dana najavljeni su i razgovori hrvatskog premijera s britanskim ministrom obrane Geoffom Hoonom. </p>
<p>Račan se u četvrtak sastao i s britanskim ministrom trgovine Stephenom Byersom. Ostali članovi hrvatskog izaslanstva - potpredsjednik Vlade Slavko Linić te ministar gospodarstva Goranko Fižulić - imali su odvojene programe u Cityju, Europskoj banci za obnovu i razvoj te u drugim institucijama važnim za gospodarsku suradnju Britanije i Hrvatske.</p>
<p>U razgovoru s britanskim ministrom trgovine i industrije Stephenom Byersom premijer Račan najavio je da će za četiri do šest tjedana biti prihvaćen novi zakon o ulaganjima koji će bitno olakšati put stranim investicijama na hrvatsko tržište. </p>
<p> Prema riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, koji je također sudjelovao na sastanku, britanskoj su strani predstavljena nova zakonska rješenja o oporezivanju dobiti. Hrvatska Vlada posebno je zainteresirana za ulaganja u nove proizvodne kapacitete, što bi pomoglo izvozu i otvorilo nova radna mjesta. Britanski poslovni krugovi, kazao je Fižulić, još su pod dojmom politike prethodne Vlade za koju smatraju da je u nekim situacijama čak i namjerno odvraćala od ulaganja u Hrvatsku. Britanska strana nije imenovala konkretne primjere, no poznato je da su britanski investitori bili zainteresirani za ulaganja u termoelektranu u Lukovu Šugarju, dubrovački hotel »Argentina«, igralište golfa u Dubrovniku te u hotel »Primošten« u istoimenom gradu. </p>
<p> Prethodna hrvatska vlast nije pokazivala sklonost tim namjerama pa su britanski ulagači stekli dojam da je britanski kapital u Hrvatskoj nepoželjan, izjavio je Fižulić. </p>
<p> Na sastanku je britanska strana iskazala interes za ulaganje u područje energetike, zatim u hrvatske luke i turizam, te u osiguravateljski i bankarski sektor. </p>
<p>Hrvatska ima britansku potporu za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a znak praktične potpore je i britansko obećanje da će poduprijeti hrvatski zahtjev za povećanjem izvozne kvote na tržište Europske unije. </p>
<p> Na programu za četvrtak bio je i Račanov ručak sa svestranačkom parlamentarnom grupom za Hrvatsku, te večera Britansko-Hrvatske privredne komore u čast hrvatskog premijera.</p>
<p>U srijedu, prvoga dana trodnevnog posjeta Londonu na poziv britanske vlade, Ivica Račan sreo se s Tonyjem Blairom. U tim razgovorima britanski premijer podržao je napore nove Vlade u Zagrebu za normalizaciju stanja u Hrvatskoj, te njena nastojanja na približavanju europskim standardima. Račan je Blairu zahvalio na britanskoj podršci za što skoriji ulazak u NATO-ovo Partnerstvo za mir, Svjetsku trgovinsku organizaciju, te približavanje Europskoj unij.</p>
<p>»Do primanja Hrvatske u Partnerstvo za mir doći će u Bruxellesu ili Firenci ovoga mjeseca«, prognozirao je nakon susreta s Blairom Račan koji će 9. svibnja govoriti u Bruxellesu pred NATO-ovim Vijećem ministara. Izvori u Foreign Officeu odbijaju komentirati nagađanja da bi rivalstvo Francuske s Amerikom, koja snažno podupire Hrvatsku, mogli malo usporiti primanje u Partnerstvo, ali su potvrdili da u toj stvari Zagreb uživa jaku potporu Londona.</p>
<p>Račan se u srijedu sastao i s britanskim ministrom unutarnjih poslova Jackom Strawom, pokrenuvši pritom pitanje lani uvedenih britanskih viza za hrvatske građane. Zbog velikog pritiska doseljenika i azilanata iz cijelog svijeta, »Britanija želi pričekati da se stanje u Hrvatskoj popravi« prije nego li ukine režim viza, tvrde diplomatski izvori u Londonu. Tijekom boravka u Londonu hrvatski premijer je od svojih sugovornika zatražio i ukidanje embarga Unije na izvoz oružja u Hrvatsku. Problem nije toliko u zabrani nabavke oružja, koliko opreme za razminiravanje koja je Hrvatskoj prijeko potrebna, rekao je Račan hrvatskim novinarima. Britanski diplomatski izvori priznaju kako je apsurdno da na pragu primanja u Partnerstvo za mir Hrvatska i dalje bude podložna takvom embargu.</p>
<p>Tijekom boravka hrvatskog premijera u Londonu, zapaženo je bilo i njegovo predavanje koje je u srijedu navečer održao u uglednom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose. Kao važne ciljeve naveo je što brže priključenje Uniji i NATO-u. Dodao je da je Hrvatska prvenstveno sredozemna i srednjoeuropska zemlja, ali i dio Balkana. »No, mi ne želimo prihvatiti ideju da jednostavno moramo dijeliti sudbinu regije, kojoj će biti potrebno mnogo vremena da se stabilizira i sredi. Mi želimo biti aktivni činilac«, kazao je Račan. To je prilično podudarno s vizijom nekih zapadnih prijestolnica, koje Hrvatsku počinju smatrati mogućim oglednim primjerom za druge države u regiji.</p>
<p>Na pitanje kani li se netko iz Hrvatske javno ispričati zbog ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu, hrvatski premijer je odgovorio: »Taj dio hrvatske povijesti ne obilježava samo NDH kao fašistička tvorevina, nego još snažnije velik doprinos hrvatskog naroda antifašističkoj borbi«. Ivica Račan je dodao: »To vam govori čovjek koji je rođen u logoru i koji nije antifašist samo spoznajno«. Također je izrazio svesrdnu spremnost Hrvatske da surađuje s Haaškim sudom, ali pazeći da se pred taj sud izvedu pojedinačni zločinci, a ne nacija kao cjelina, te da budu kažnjeni svi počinitelji ratnih zločina iz bivše Jugoslavije. »Suradnja s Haaškim sudom u našem je nacionalnom interesu«, istaknuo je Račan u Londonu.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ubijen vođa filipinskih otmičara </p>
<p>MANILA, 4. svibnja</p>
<p> - Vođa skupine muslimanskih ekstremista koji u zatočeništvu na jugu Filipina drže dvadeset i jednog taoca, Galib Mujid ubijen je u srijedu navečer u sukobima s pripadnicima vladinih snaga, objavio je u četvrtak vojni glasnogovornik u Manili. </p>
<p> Vlasti ne znaju u kakvom su stanju taoci, među kojima je deset stranih turista, nakon sukoba, izjavio je novinarima pukovnik Rafael Romero. Vojni glasnogovornik izjavio je da je do sukoba došlo kada su pripadnici vojnih snaga odgovorili vatrom na pokušaj pobunjenika da probiju njihov kordon oko mjesta gdje drže taoce na jugu otoka. Dva bijelca koji su se nalazili među 21 taocem muslimanskih pobunjenika, pobjegla su svojim otmičarima koji su se zatim sukobili s filipinskim vojnicima, priopćio je lokalni radio u četvrtak. Indonezija će idućeg tjedna potpisati prekid vatre s gerilcima koji se bore za nezavisnost pokrajine Aceh, najavio je u četvrtak indonezijski ministar za ljudska prava Hasballah Saad. Taj potez otvara nadu u postizanje mirnog rješenja dugogodišnjeg sukoba koji otežava iskorištavanje bogatih prirodnih resursa Aceha i uvećava strahovanja od domino efekta koji bi vodio raspadu Indonezije. Ministar Saad je rekao da će vlada i pobunjenici iz Pokreta za slobodni Aceh potpisati memorandum o razumijevanju u Ženevi 12. svibnja. Stanovnici Aceha izloženi su brojnim kršenjima ljudskih prava, a u sukobu je do sada poginulo više tisuća ljudi, uglavnom civila.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Austrija obilježava obljetnicu pada nacizma </p>
<p>BEČ, 4. svibnja</p>
<p> - Predsjednik austrijskog parlamenta Heinz Fischer osudio je u četvrtak, na svečanoj sjednici parlamenta kojom je obilježena 55. obljetnica pada nacizma, ulogu koju su Austrijanci imali u progonima za vrijeme Hitlerove vlasti. Fischer je zatražio i »bezuvjetnu osudu nacionalsocijalizma u svim njegovim oblicima«. »Posebno smo pogođeni i posramljeni činjenicom da je značajan broj Austrijanaca sudjelovao u zločinima i strahotama nacističkog režima«, istaknuo je Fischer. Austrijanci su gorljivo podržavali zemljaka Adolfa Hitlera, a prema dokumentima Židovskog centra kojeg vodi poznati lovac na naciste Simon Wiesenthal, Austrijanci se mogu smatrati odgovornima za smrt oko tri milijuna Židova, što je polovica svih ubijenih u holokaustu. </p>
<p>Austrijski su političari tek osamdesetih godina prvi put otvoreno priznali da Austrija nije bila samo žrtva nego i počinitelj nacističkih zločina. Javna rasprava o odnosu prema tom dijelu austrijske povijesti zaoštrila se posljednjih mjeseci, najvećim dijelom zbog ulaska desničarske Slobodarske stranke u novu koalicijsku vladu, zbog čega je Europska unija uvela Austriji diplomatske sankcije. Fischer je, osvrnuvši se na dvosmisleni odnos prema nacizmu, istaknuo potrebu da se pronađe način suočavanja s »neizmjernom političkom i ljudskom katastrofom« Hitlerove ere. </p>
<p>Datum obljetnice, 4. svibnja, izabran je jer se radi o danu kada su, 1945., savezničke snage oslobodile koncentracijski logor Mauthausen u kojem je ubijeno gotovo 100.000 Židova. Zbog toga će proslava obljetnice završiti u nedjelju u Mauthausenu, nastupom Bečke filharmonije koja će na tom mjestu »zločina, rasizma i mržnje« odsvirati Beethovenovu Devetu simfoniju. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kartografi iscrtavaju buduću izraelsko-libanonsku granicu</p>
<p>ANKARA, 4. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posebna ekipa kartografa Ujedinjenih naroda (UN) sastala se u četvrtak s libanonskim predsjednikom Emile Lahoudom i premijerom Salim Hossom kako bi utvrdila »političke koordinate« tijekom utvrđivanja buduće izraelsko-libanonske granice. Nešto ranije, oni su zajedno sa svojim libanonskim kolegama pristupili »čitavnju« preciznih zemljopisnih karata koje će, potom, razraditi i s izraelskim kartografskim stručnjacima.</p>
<p>Dolazak kartografa UN je, kako se tvrdi, prvi jasan znak da je vlada izraelskog premijera Ehuda Baraka odlučna obaviti najavljeno povlačenje svojih postrojbi s okupiranog juga Libanona. Očekuje se da će taj jednostrani izraelski iskorak u smjeru srednjoistočnog mira uslijediti 7. srpnja ove godine. U međuvremenu, u posjet Libanonu i Izraelu trebao bi uskoro stići posebni emisar UN, Terje Larsen. On će imati niz kontakata i konzultacija s regionalnim čelnicima oko utvrđivanja detaljnog plana povlačenja izraelskih snaga. </p>
<p>Židovski doseljenici koji se trenutačno nalaze na okupiranom dijelu Libanona sada strahuju da bi iscrtavanje nove granice s Izraelom mogle dovesti do »fizičkog« odvajanja pojedinih obitelji. Pritom se polazi od pretpostavke da bi kartografi UN, koji se pojavljuju u ulozi arbitra, mogli prihvatiti granice iz 1923. Njih su svojedobno utvrdili engleski i francuski kolonizatori. Tvrdi se da bi ta granica bila na štetu Izraela. </p>
<p>Zaposjednuto područje juga Libanona ima oko 850 četvornih kilometara, što čini oko sedam posto cjelokupnog teritorija te male arapske zemlje. Izraelci su ga zauzeli početkom osamdeseth godina. Time se, prema izraelskim vojnim stratezima, željela stvoriti »zaštitna zona« koja bi udaljila domet hezbollahovih »kaćuša« od sjevernih granica židovske države. Očekuje se da će »vruću« libanonsku-izraelsku granicu ubuduće kontrolirati mirovne snage UN.</p>
<p>Hoće li utvrđivanje nove crte razgraničenja ukloniti hesbollahove »kaćuše« na sjevernoj izraelskoj granici, teško je pouzdano reći. U svakom slučaju Hesbollah, kojeg libanonska vlada i arapski svijet smatraju legitimnim pokretom otpora, povlačenjem izraelskih postrojbi s tog neuralgičnog područja izgubit će dosadašnje »napadačke argumente«. Time će, na određeni način, biti otežana i pozicija oko 35.000 sirijskih postrojbi koje se nalaze na libanonskom teritoriju. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Odgođeno suđenje bivšem malezijskom ministru Anwaru</p>
<p>KUALA LUMPUR, 4. svibnja</p>
<p> - Šesto suđenje bivšem malezijskom ministru financija Anwaru Ibrahimu odgođeno je u četvrtak na neodređeno vrijeme kako bi Anwar mogao uložiti žalbu zbog presude kojom se onemogućuje obrani da pozove premijera za svjedoka. Dužnosnici Vrhovnog suda priopćili su da će datum suđenja biti određen nakon što Prizivni sud donese odluku o žalbi obrane na odluku suca da izostavi premijera Mahathira Mohamada sa svjedočenja. Protiv Anwara, koji trenutačno izdržava šestogodišnju zatvorsku kaznu zbog korupcije, traje suđenje zbog sodomije koja se kažnjava zatvorskom kaznom do 20 godina i bičevanjem. Anwar tvrdi da je svjedočenje premijera Mahathira ključno kako bi se dokazalo da je Anwar žrtva urote premijera i njegovih suradnika. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kongresni odbor o rezoluciji za prijam Hrvatske u Partnerstvo</p>
<p>WASHINGTON, 4. svibnja</p>
<p> - Odbor za međunarodne odnose Predstavničkog doma američkog Kongresa u četvrtak raspravlja o prijedlogu rezolucije kojom bi se izrazila potpora Hrvatskoj za prijam u Partnerstvo za mir. Predlagatelj rezolucije, kongresmen George Radanovich, kako se doznaje, ima potporu 19 svojih kolega pa je vjerojatno da će se rezolucija uskoro naći na dnevnom redu Predstavničkog doma. Radanovicheva rezolucija obvezuje američku vladu da odlučno podrži pristup Hrvatske NATO-ovu programu Partnerstvo za mir i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).</p>
<p> U ožujku, kad je pred kongresnim odborima počela rasprava o proračunu za sljedeću godinu, Radanovich je dobio potporu visokih dužnosnika State Departmenta a njegov prijedlog podržava i predsjednik kongresnog Odbora za međunarodne odnose Benjamin Gilman. On je, štoviše, najavio da će Predstavničkom domu predložiti određivanje »fleksibilnog maksimuma« američke novčane pomoći za multilateralne programe u jugoistočnoj Europi u sljedećih pet godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pobunjenici u Sijera Leoneu ponizili mirovnjake i ugrozili hrvatske časnike!</p>
<p>Najnoviji sukobi mirovnih snaga UN-a u Sijera Leoneu (UNOMSIL) pokazali su koliko su takve misije opasne u uvjetima kad u nekoj zemlji bjesni građanski rat i kad se ne zna tko je zapravo zaraćena strana. Unatoč činjenici da mirovne snage UN-a tamo pod oružjem drže više od 6.000 vojnika i promatrača, to je nedovoljno za obuzdavanje sukoba niskog intenziteta kakvi se svaki dan događaju u četvrtima Freetowna, glavnoga grada Sijera Leonea. Nedostaci vojnih formacija UN-a su brojni. Jaz između vojnika koji dolaze iz afričkih zemalja (Gane, Gvineje, Nigerije, Malija) i europskih očit je na svim razinama: od discipline i organiziranosti do shvaćanja važnosti misije i odgovornosti obavljanja postavljenih zadaća. To uzrokuje niz problema, osobito kad su u pitanju poštivanje zapovjednog lanca, mještovite patrole i odnos prema lokalnom stanovništvu.</p>
<p>Trupe UN-a protiv sebe nemaju protivnika koji se bori po pravilima, pogotovo kad je riječ o poznavanju Ženevskih konvencija, odnosu prema civilnom stanovništvu i ratnim zarobljenicima. U Sijera Leoneu vrijedi pravilo da nikakvih pravila nema. Pobunjenički redovi su rascjepkani, ali su sve manje skupine organizirane po uzoru na klasične ulične bande kojima nikad ne manjka oružja, mržnje i krvoločnosti. Te banditske formacije čvrsto drže svoj teritorij i maksimalno koriste mlake reakcije mirovnih snaga UN-a. Mirovni sporazum u Sijera Leoneu može u djelo provesti samo 10.000-20.000 visokouvježbanih profesionalnih vojnika NATO tipa, koji će bez milosti udariti po pobunjeničkim stožerima, razoružati ključne paravojne skupine (mahom djecu u dobi od osam do 15 godina), odvojiti gerilce od dijela stanovništva koje simpatizira pobunu i u svim zauzetim područjima uvesti policijski sat, koji će se doista održavati pravim streljivom.</p>
<p>No, u UN-u, a osobito u zapadnim zemljama više nema volje za žrtvovanjem svoje skupe vojske za ciljeve koje je teško dohvatiti. Sindrom Somalije, gdje su krvavih košulja ostali čak i najelitniji američki rangeri, odvraća najjače vojne države od dubljeg upuštanja u probleme Sijera Leonea. Osim toga, nijedna zapadna vlada ne želi da se domaće i svjetsko javno mnijenje uzbuđuje zbog scena u kojima njihovi padobranci ubijaju djecu (makar naoružanu do zuba) te se naganjaju u borbi na život i smrt po slamovima s pubertetskim klipanima od kojih je svaki već u 14. godini pravi serijski ubojica (takvi »gerilci« s ponosom ističu koliko su svojom mačetom ili sjekirom odsjekli glava, ruku, nogu, itd. - nudeći na uvid materijalne dokaze u svježem ili suhom stanju).</p>
<p>Čak i sami Afrikanci priznaju da se tu ne može mnogo učiniti civiliziranim metodama. Časnici nigerijske vojske (do sada u Sijera Leoneu služilo je 10.000-20.000 vojnika iz Nigerije) gorko su iskreni: »Pobunjenike treba ograditi bodljikavom žicom i spaliti napalmom«. Građanski rat u Sijera Leoneu kao da je zadnja rupetina prije ulaska u pakao. Čak se i jurišaje pijanih ratnih veterana na bjelačke farme u Zimbabveu (gdje bijelce većinom samo prebijaju, a njihove pse i ostale domaće životinje okrutno ubijaju) čini manje strašnim kad se upozna svakodnevica Sijera Leonea. Na žalost, tom je riziku izloženo i 10 časnika Hrvatske vojske, koji čine hrvatsku misiju u sklopu UNOMSIL-a.</p>
<p>Krajnji je trenutak da UN i vodeće zemlje ili osnuju svoju pretorijansku gardu za hitne intervencije kad pravila ponašanja više neće određivati opskurni pobunjenički vođe, poput Foday Sankoha (kontrolira najveći broj dječjih bandi u Freetownu), nego svjetska organizacija ili pak da otvoreno priznaju da u Africi ima regija (Somalija i Sijera Leone, npr.) u kojima se mirovni recepti iz BiH i Kosova ne mogu provoditi. Bilo bi to i poštenije i jeftinije. Ipak, reakciju UN-ove birokracije moguće je predvidjeti: u Sijera Leone će se najvjerojatnije poslati pojačanja sastavljena mahom od nepripremljenih novaka slaba želuca, unaprijed zastrašenih time da im kakav šmrkavac doslovno može doći glave.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Livingston osvojio Londončane prijedlogom o besplatnom prijevozu</p>
<p>Izbori za gradonačelnika Londona u četvrtak zasjenili druge lokalne izbore u Britaniji/ Pobjeda »Crvenog Kena« u izborima za gradonačelnika Londona bio bi težak udarac Blairovoj vladi </p>
<p>LONDON, 4. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Finale velike utrke za prvog biranog gradonačelnika Londona bacio je u četvrtak u zasjenak druge lokalne izbore u Britaniji, na koje su istoga dana izašli milijuni birača. Makar su na lokalnim izborima britanski birači obično apatični, te ih se na biralištima rijetko kada pojavi više od trećine, ti se izbori, zajedno s biranjem londonskog gradonačelnika, smatraju do sada najvećim testom javnog raspoloženja otkako su 1997. u Britaniji na vlast došli laburisti Tonyja Blaira.</p>
<p>Oko 20 od ukupno 59 milijuna britanskih birača imalo je pravo izaći na izbore za 152 vijeća lokalne uprave koja su prispjela za reizbor u četvorogodišnjem ciklusu smjenjivanja vijećnika. Određeni ispit javnog raspoloženja su i dopunski izbori u okrugu Romsey, također održani u četvrtak, nakon smrti konzervativnog zastupnika. No daleko najveću pažnju izazvala je upravo utrka za mjesto londonskog radonačelnika.</p>
<p>Već danima prije izbora za prvog građanina Londona, britanske kladionice ukinule su klađenje na ishod, smatrajući da je pobjeda nezavisnog kandidata Kena Livingstonea gotova stvar. Natpolovične šanse Livingstoneu dale su i ankete, što je loša vijest za vladajuće laburiste, u čijem je krilu ponikao taj disident. On je kandidat izraženo ljevičarskog ideološkog predznaka, koji odudara od umjereničke orijentacije Blairovih »novih laburista«. Zbog toga se Blairova administracija svim snagama željela distancirati od »Crvenog Kena«.</p>
<p>Osamdesetih godina Livingstone je predsjedavao gradskom upravom Londona - dok konzervativna premijerka Margaret Thatcher nije ukinula to tijelo. Prije ukidanja, on je svoj položaj jako ispolitizirao, a izgubio je i kontrolu nad trošenjem. No, mnogim Londončanima - koji danas plaćaju preračunato više od 15 kuna za jednosmjernu vožnju samo u prvoj zoni podzemne željeznice - »Crveni Ken« ostao je svejedno u dobroj uspomeni zbog svojih nastojanja da osigura jeftin ili besplatan javni promet. To je i sada pri vrhu njegove liste prioriteta.</p>
<p>Kako bi zakočilo Livingstonea, vodstvo Laburističke stranke praktički je nametnulo drugog službenog kandidata za gradonačelnika - bivšeg ministra zdravlja Kena Dobsona. Izgubivši laburističku nominaciju, Livingstone je izašao iz stranke kojoj je pripadao dugo godina, te ušao u utrku kao slobodni strijelac. Ocjenjuje se da ni Frank Dobson, ni ostali kandidati - konzervativac Steven Norris i liberalka Susan Kramer - nemaju u utakmici s njime gotovo nikakve šanse.</p>
<p>Londončani su u četvrtak birali i članove nove gradske skupštine - tijela koje će nadzirati rad gradonačelnika britanske prijestolnice i donekle suzbijati njegove ovlasti. Najavljivana pobjeda Kena Livingstonea svejedno bi bila težak udarac vladi Tonyja Blaira. Britanski premijer do sada nije tajio da je on jak vođa, koji uzde vlasti voli držati u svojoj ruci. No, draže mu je bilo živjeti s etiketom čovjeka koji voli imati kontrolu, nego s etiketom čovjeka koji gubi kontrolu, kakvu mu sada nastoje prišiti oporbeni protivnici.</p>
<p>Za britanskog premijera i laburističkog vođu utješnije su prognoze da će u novoj londonskoj skupštini njegova stranka osvojiti više mjesta od ijedne druge. Tim zastupnicima, kako se vjeruje, Tony Blair neće narediti nastavak gerilskog rata s Livingstoneom, već im predložiti da, koliko mogu, surađuju s razmetnim sinom Laburističke stranke.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jorda: Sud sporo sudi, a pred nama su najveća uhićenja</p>
<p>PARIZ, 4. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) Claude Jorda izjavio je u četvrtak da namjerava predstaviti plan reformi koje bi omogućile ubrzanje sudskog procesa kako bi se Sud mogao suočiti s mogućim izručenjem bivšeg srpskog čelnika Radovana Karadžića. »Treba donijeti plan koji će ovome sudu, čiji je sudski i logistički sustav djelovanja dogovoren 1993., omogućiti da ne bude nemoćan u određenim situacijama«, rekao je Jorda za francuski list La Croix. »Mi smo u paradoksalnoj situaciji. Pred nama su najveća uhićenja. Što će činiti ovaj sud ako, primjerice, tijekom iduće noći javna tužiteljica izda zahtjev za 32 uhićenja? To je, naravno, zasad nestvarna želja, ali kao predsjednik Suda moram biti spreman za eventualni Karadžićev dolazak već noćas. U tom slučaju, ne bih mogao reći da će proces početi za tri godine«, istaknuo je Jorda. </p>
<p> On drži da je ritam rada ICTY-ja prespor i da su sudski postupci predugi: »Postupak ne bi trebao trajati dulje od godinu dana«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Različiti standardi američkog pravosuđa za različite rase</p>
<p>WASHINGTON, 4. svibnja</p>
<p> - Najnovije izvješće o rasnim razlikama u američkom pravosuđu, koje je objavila Konferencija za civilna prava, pokazuje da za manjine postoje posebni i nejednaki standardi, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare. »Rezultati izvješća zapanjujući su u svojoj jasnoći«, izjavila je izvršna direktorica koalicije koja se bavi društvenim pravima, istaknuvši da njezina udruga ne traži blaže kriterije za manjine kada se radi o zakonima ali da »traži poštenje«.</p>
<p>Iz izvješća, naslovljenog »Pravosuđe na sudu«, doznaje se da Meksikanci čine gotovo 74 posto deportiranih, iako čine manje od polovice svih neregistriranih useljenika u SAD-u, doznaje se iz Ureda za useljenje. Prema podacima američkog Ureda za statistiku u pravosuđu, Hispanoamerikanci u tek 26 posto sudskih slučajeva bivaju pušteni prije suđenja, dok bijelci u 66 posto slučajeva ne dospiju na suđenje.</p>
<p>Crnci koji ubiju bijelca, 22 su puta češće osuđivani na smrtnu kaznu nego crnci koji ubiju crnca, i sedam puta češće nego bijelci koji ubiju crnca, priopćio je kriminolog David C. Baldus.</p>
<p>I dok se spomenuto izvješće odnosi na odrasle, iz nacionalnog izvješća vodeće ekspertne institucije, Centra o zakonu za maloljetnike, vidljivo je da rasne nejednakosti pogađaju i mlađe Amerikance. Šest puta je veća vjerojatnost da će policija za isto krivično djelo, čak i kada počinitelj nije prethodno suđen, prije pritvoriti mladog crnca nego mladog bijelca.</p>
<p> Kritičari izvješća tvrde, međutim, da se radi o iskrivljenim brojkama, te da one naprosto mogu značiti da mladi pripadnici manjina češće čine krivična djela ili da su ogrezli u ozbiljnijim krivičnim radnjama. Pravni stučnjak konzervativne Zaklade Heritage Todd Gaziano vjeruje da statistički podaci korišteni u brojnim izvješćima upućuju na krivi zaključak. »Ako Meksikanci češće od drugih skupina ilegalno prelaze granicu, onda je vjerojatnije da će ih se više i uhititi i deportirati«, rekao je Gaziano. »Statistike ne mogu dokazati nikakvu pristranost službenika u useljeničkom uredu«, zaključio je Gaziano. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Srbiju zabrinjava približavanje Hrvatske Partnerstvu za mir?!</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Približavanje Hrvatske NATO-u objektivno predstavlja vojni pritisak na SR Jugoslaviju koja je sada okružena isključivo državama koje su ili članice zapadnoga Saveza, ili njezini pridruženi članovi, ili su pak u njezinoj čekaonici, procjenjuje u četvrtak beogradski privatni dnevnik Glas javnosti u povodu najava o ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir.</p>
<p>Procjenjujući da se za jugoslavensku geopolitičku situaciju nazire »neugodno okruženje«, postavlja se pitanje što će zapravo NATO učiniti na Balkanu u godinama koje dolaze - hoće li širenje NATO-a biti okončana »unificiranjem najvrelijeg poluotoka u Europi« ili »tu još ima posla za trening ambicioznih militarista«. Odmah se konstatira kako nema preciznog odgovora na ta pitanja »čak ni temeljem saznanja da je Hrvatska prečicom dospjela u Partnerstvo za mir uz nagovještaje da će već 2003. biti punopravnim članom«. </p>
<p>Komentator, inače nekadašnji vojni glasnogovornik, tvrdi da je NATO, našavši u Srbiji (makar i slabačkog) protivnika, ne samo odgodio realnu mogućnost raspada već našao i valjano opravdanje za »kreativnu vojničku hipertrofiju«, odnosno širenje i rast. Budući da Zapad nema razloga žuriti prema Istoku - jer Istok žuri k njemu, Balkan bi mogao postati ako ne središte, onda barem »točka kočenja« globalnoga nastupanja, procjenjuje se u analizi i dodaje kako je politika NATO-a na Balkanu dugi proces, a neovisno od nepravdi i mnoštva taktičkih nespretnostii, oni to rade uspješno. »Hrvati su dobro razumjeli ono što su prije njih učinili Mađari, Rumunji, Bugari, Albanci, Grci su već bili tamo, Slovenci su blizu; Bosna i Hercegovina je poligon za uvježbavanje mješovite koncepcije formiranja država pod stražom, a Srbija je najtragičniji primjer nerazumijevanja važnih kategorija, posebno relacija između neizbježnosti i nezavisnosti«, ocjenjuje se u komentaru i upozorava kako su »i jači od nas razumjeli da je suludo ne priznati liderstvo najmoćnijih u svijetu gdje se takvo stanje mora poštivati«.</p>
<p>Srbija se nalazi u okruženju više od 1,600.000 vojnika čije države ne pokazuju pretjeranu susjedsku pažnju prema njoj, a tome treba dodati i ekspedicije SFOR-a i KFOR-a te aktualne paravojne formacije i druge divlje vojske koje »špartaju Balkanom«, tvrdi Glas javnosti podsjećajući da su »susjedska dvorišta bila platformom za napad na SRJ«. List zaključuje da je Srbija bez saveznika, bez mogućnosti tehnološkog napretka, i bez spoznaje o vojnoj i obrambenoj doktrini. Takva je onda i projekcija prema superiornoj vojnoj sili u okruženju, zbog čega »približavanje Hrvatske NATO-u objektivno predstavlja nepotrebni vojni pritisak jer je inferiornost Srbije i bez toga jasna kao dan«.</p>
<p>Stručnjak za međunarodne odnose i savjetnik Vuka Draškovića Predrag Simić povodom hrvatskoga pristupanja programu Partnerstva za mir izjavio je za agenciju Beta kako je to dodatni pritisak na Jugoslaviju i da je pobjeda oporbe u Hrvatskoj otklonila ranije prepreke povezivanju s NATO-om te se sada može očekivati i njezin aranžman s Europskom unijom. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Može li SDA smijeniti Ganića?</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Dr. Ejup Ganić, predsjednik Federacije BiH, ne kani postupiti po »uputama« Glavnog odbora Stranke demokratske akcije i podnijeti ostavku. Nakon lošeg rezultata SDA na lokalnim izborima, Glavni odbor ove stranke prošloga je tjedna izglasao nepovjerenje dr. Ejupu Ganiću i trojici predsjednika kantona, proglašavajući ih odgovornim za izborni neuspjeh, a predsjednik SDA Alija Izetbegović je pojasnio da to podrazumijeva i Ganićevu ostavku na dužnost predsjednika Federacije. Ganić je, međutim, objavio da »apsolutno« ne kani postupiti po tom zahtjevu. Očitujući se o tome hoće li podnijeti ostavku, on je rekao: »Apsolutno ne. Podnošenje ostavke značilo bi da prihvaćam da sam radio protiv Ustava i zakona Federacije BiH i države BiH, naroda i građana Federacije BiH koje predstavljam.« On je naglasio da se njegovi »pogledi i mišljenja o sadašnjem stanju u državi i o budućem profilu i programu SDA razlikuju od stavova jednog dijela Glavnog odbora SDA«, ali da »te razlike treba rješavati demokratizacijom unutar SDA«.</p>
<p>Od početka je bilo jasno da Ganić vjerojatno neće prihvatiti zahtjev Glavnog odbora SDA, odnosno da će SDA, želi li ga doista prisliti na ostavku, morati pokrenuti odgovarajuću proceduru u federalnom Parlamentu, s tim da konačan ishod ne mora nužno biti nepovoljan za Ganića, što bi bio dodatni udarac vodstvu te stranke. Naime, sukladno Ustavu Federacije BiH, da bi Ganić bio smijenjen, zahtjev za smjenom mora dobiti dvotrećinsku podršku zastupnika u obadva doma federalnog Parlamenta, a da bi to postigao, SDA za »svoju stvar« mora pridobiti zastupnike drugih stranaka koji u načelu ne moraju biti zainteresirani za previranja u SDA. Dužnosnici SDA, unatoč tome, ne isključuju mogućnost pokretanja procedure, a neki analitičari, računajući da će inicijativu kluba zastupnika SDA podržati Stranka za BiH i HDZ BiH, drže da bi njezin ishod mogao biti nepovoljan za Ganića.</p>
<p>No, i u slučaju da se to dogodi, Ganić nije smijenjen dok odluku obadvaju domova Parlamenta ne potvrdi Ustavni sud Federacije BiH. No, budući da je mandat aktualnog sastava Ustavnog suda sporan (po nekim tumačenjima, mandat ustavnih sudaca istekao je u veljači), na potvrdu bi se moglo počekati. Pogotovo što imenovanje novih sudaca Ustavnog suda može predložiti samo predsjednik Federacije BiH, dakle upravo dr. Ejup Ganić, čiju bi smjenu Ustavni sud trebao potvrditi. Logično je, dakle, očekivati da Ganić neće žuriti s predlaganjem ustavnih sudaca kako bi na sadašnjoj funkciji »preživio« do općih izbora koji bi se po »redu vožnje« trebali održati na jesen.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U SAD-u uhićen crnogorski gospodarski savjetnik </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Američki biznismen i profesor Steve Hanke, poznat i kao idejni tvorac dvovalutnog monetarnog sustava u Crnoj Gori i savjetnik predsjednika Mila Đukanovića, uhićen je u Baltimoreu zbog sumnje da je pronevjerio 1,5 milijuna dolara, javila je jugoslavenska državna agencija Tanjug. Hanke je profesor ekonomije na sveučilištu John Hopkins u Baltimoreu u saveznoj državi Maryland, a lišen je slobode u ponedeljak ispred svoje vile. </p>
<p>Ovaj je američki ekonomist stekao impozantan imetak vještim korištenjem ekonomskih kriza širom svijeta, tvrdi agencija, i imao je svojedobno navodno odlučujuću ulogu u upravljanju osobnim bogatstvom zairskog diktatora Mobutua Sese Sekoa procijenjeno na više od sedam milijardi dolara. U vezu s Mobutuom doveli su ga visoki jugoslavenski dužnosnici, što je Hanke u cjelosti opovrgnuo. Na listi »korisnika« Hankeovih financijskih savjeta bili su, navodi dalje isti izvor, i čileanski diktator Augusto Pinochet, bivši američki predsjednik Ronald Reagan, ekspertski tim bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, te bugarski predsjednik Petar Stojanov. Sofijski politički dnevnik Monitor je, kako podsjeća Tanjug, nedavno decidirano tvrdio da je Hanke na Balkanu bio posrednikom špijunsko-terorističke grupe Pauk koja je kovala planove o atentatu na predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, no prvi izvor te informacije također je bio u jugoslavenskom državnom vrhu. (vfp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Nasrtaj na sveučilišnu autonomiju: Ministar znanosti trebao bi se barem uzdržavati od javnog izjašnjavanja o problemima u koje nije do kraja upućen</p>
<p>U posljednje su se vrijeme u hrvatskoj javnosti pojavile mnoge informacije, ali i dezinformacije, pa time i nesporazumi, u vezi s odlukama sveučilišnih tijela o Hrvatskim studijima. Možda sve to i ne bi trebalo zabrinjavati da glavnina nesporazuma nije izazvana javnim istupima ministra znanosti i tehnologije, dakle sa službenog mjesta, odakle ih se najmanje moglo očekivati.</p>
<p>Brojne ocjene o Hrvatskim studijima koje je prof. dr. Hrvoje Kraljević iznosio od nastupanja na dužnost ministra kontinuirano su stvarale zabune u sveučilišnoj i široj javnosti. Međutim, intervju koji je u tom trendu objavio u Vjesniku od 27. travnja 2000. zaslužuje poseban osvrt zbog neshvatljive ministrove površnosti i neupućenosti u probleme o kojima želi meritorno suditi.</p>
<p>Ministar znanosti kao visoki državni dužnosnik ne bi smio javno iznositi negativne ocjene o postupcima i odlukama sveučilišnih tijela, istodobno zasnivajući te ocjene na argmentima »izgleda«, »čini mi se« ili »nisu ništa napravili«. Komentirajući odluku o imenovanju v.d. voditelja Hrvatskih studij i v.d. predsjednika Stručnog vijeća, ministar tako kaže: »U odluci izgleda stoji da Upravno vijeće podržava odluke rektora, a čini mi se da odluke rektora nisu u skladu s propisima«. Zatim nastavlja: »Čini mi se da prema odluci kojom su imenovani njima nije istekao mandat«.</p>
<p>Čudno je da ministar zastupa pravnu besmislicu koju je inače bivši v.d. predsjednika Stručnog vijeća naveo u svojoj žalbi, naime da je on na tu dužnost imenovan bez vremenskog ograničenja, sve »dok se ne provedu izbori u znanstveno-nastavna zvanja«. Krivnju za neprovođenje izbora u znanstveno-nastavna zvanja ministar potom svaljuje na matična povjerenstva »koja nisu ništa napravila«. Stvar je, međutim, sasvim drukčija. </p>
<p>Stručno vijeće Hrvatskih studija nema ovlaštenje za provođenje izbora u znanstveno-nastavna zvanja, a da apsurd bude veći, izbore u znanstveno-nastavna zvanja na Hrvatskim studijima uopće nije ni provodilo Stručno vijeće, nego tzv. Stručni kolegij, neformalno tijelo koje nije predviđeno Pravilnikom o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija. </p>
<p>Ti su podaci s pripadajućim dokumentima već duže vremena dostupni najširoj javnosti na www stranicama Sveučilišta u Zagrebu (www.unizg. hr). Ministar znanosti trebao bi ih i službeno znati ili bi se barem trebao uzdržavati od javnog izjašnjavanja o problemima u koje nije do kraja upućen.</p>
<p>U sklopu svojih čestih izjava kojima redovito izvješćuje javnost »što hoće a što neće dopustiti« ministar se odmah, nakon što je Senat donio odluku da se iduće akademske godine neće upisivati studenti na studijskim smjerovima Povijesti, Novinarstva i Psihologije, izvolio izjasniti kako »neće biti smanjivanja upisnih kvota« i kako on osobno neće »pristati na nultu kvotu za tri smjera Hrvatskih studija« (Večernji list, 15. travnja 2000.) Time se ministar stavio u poziciju nadustavnog arbitra jer je ustavno pravo sveučilišta na slobodno unutrašnje ustrojavanje naumio ograničiti svojom ministarskom samovoljom.</p>
<p>Teško je razumjeti razloge nasrtaja na autonomiju sveučilišta i odluke Senata, no ovdje treba kazati da će, ako ministar pokuša ostvariti svoje prijetnje i zaista naruši autonomiju sveučilišta, sveučilišna tijela i sveučilišni djelatnici znati, kroz domaće i međunarodne institucije, obraniti tu duhovnu vrijednost zapadne civilizacije i važnu zasadu hrvatskog Ustava. </p>
<p>prof. dr. BRANKO JERENrektor Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Bolero« nije prikladan za izvođenje u crkvama</p>
<p>U »Vjesniku« od 28. travnja 2000. (str. 4) pročitao sam Vaš članak »Ljubit ću te uz Bolero«, u povodu zabrane biskupa Ratka Perića iz Mostara da se u tamošnjoj crkvi izvede poznato Ravelovo djelo »Bolero«. Dopustite mi da primijetim kako pišete vrlo samouvjereno, ironično i nedovoljno obzirno. Čitajući i Vaše druge članke često stječem dojam da znate »sve« (čak i više) o stvarima o kojima raspravljate. Mislim da bi Vam mnogi redoviti čitatelji »Vjesnika« (među koje i sam spadam) bili zahvalni da s većim uvažavanjem i finoćom pišete o stvarima, institucijama i osobama koje ne simpatizirate ili ne pripadaju Vašem svjetonazoru.</p>
<p>Čudi me da ne uvažavate razlikovanje između duhovne i svjetovne glazbe, odnosno između sakralnog i profanog arhitektonskog prostora. O potrebnom diferenciranju pojmova »duhovna (religiozna) glazba«, »crkvena glazba«, te »liturgijska (sveta)« glazba kod katolika, kao i drugih kršćana, da i ne govorim. Osim »crkvenih« estetičara glazbe o tome su pisali i naši uvaženi »svjetovni« muzikolozi, primjerice akademici Josip Andreis (»Vječni Orfej«) i Ivan Supičić (»Sociologija muzike« i »Estetika europske glazbe«), čijih se predavanja rado sjećam iz vremena svoga studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.</p>
<p>Šaljem Vam fotokopiju dokumenta rimske Kongregacije za božanski kult »Koncerti u crkvama« iz 1987. god. koju je potpisao prefekt kardinal Paul Augustin Mayer (hrvatski prijevod iz časopisa »Sveta Cecilija«). Iz njega ćete moći vidjeti da je biskup Perić, koji dobro poznaje crkveno zakonodavstvo, imao razloga za svoj postupak. Vjerujem da ćete pozorno pročitati čitav tekst, a ovdje ću istaknuti samo br. 8:</p>
<p>»Propis o upotrebi crkve donosi kan. 1210 Kodeksa kanonskog prava: Neka se u sveto mjesto pripusti samo ono što služi vršenju ili promicanju kulta, pobožnosti i vjere, a neka se zabrani što nije u skladu sa svetošću mjesta... Načelo da upotreba crkve ne smije biti protivna svetosti mjesta određuje i kriterij prema kojemu se vrata crkve trebaju otvoriti koncertu svete ili religiozne glazbe, ali i zatvoriti svakoj drugoj vrsti glazbe. Npr. i najljepša simfonijska glazba nije po sebi odmah i religiozna. Da je religiozna - to treba izričito proizlaziti iz izvorne namjene glazbenih komada ili pjesama i iz njihovog sadržaja. Nije u skladu sa zakonom programirati u nekoj crkvi izvedbu glazbe koja nije religioznog nadahnuća i koja je sastavljena da bi bila izvođena u određenim profanim prigodama, i to bez obzira na to je li posrijedi klasična ili suvremena glazba, visoke umjetničke vrijednosti ili pak narodna: to ne bi bilo poštivanje svetog obilježja crkve, a sama glazba bi bila izvedena u okolnostima koje joj nisu konaturalne. Crkvenoj vlasti pripada slobodno vršenje svojih ovlasti u svetim mjestima (usp. kan. 1213) a to znači i određivati upotrebu crkava kojom će se čuvati njihovo sakralno obilježje.«</p>
<p>Budući da je Ravelova kompozicija »Bolero« potpuno svjetovnog obilježja (već sam naslov upućuje na španjolski ples), nije prikladna za izvođenje u crkvama. Ako se ponegdje dogodi da se u njima izvedu izrazito profana djela, onda to nije u skladu s crkvenim propisima ni s karakterom sakralnog prostora. Nadam se da ćete se ipak složiti da Katolička crkva i druge kršćanske crkve imaju pravo odrediti što će se izvoditi u njihovim bogoslužnim građevinama (naglašavam: bogoslužnim!) i da im nitko sa strane ne može reži što je za njih same sakralno, a što nije.</p>
<p>Pozdrav i svako dobro.</p>
<p>doc. dr. sc. MARIJAN STEINER SJFilozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu</p>
<p>(Op. I. M.: Uvažavam primjedbu cij. dr. M. Steinera, ali primjećujem da sam je preduhitrio u problematičnom članku. Zar nisam jasno napisao: »Vjerojatno je biskup mjerodavan za određivanje kriterija u tom smislu« - koja će se vrsta glazbe izvoditi u posvećenim prostorima - »samo što je u objašnjenju ove svoje zabrane on moguće posrnuo«? Odbijanje izvođenja »profanih« djela nije trebalo kompromitirati neumjesnom spolnom diskriminacijom).</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Još jedan ispravak mita o hrvatskoj himni </p>
<p>Povremeno u našem se tisku ponavlja povijesno neutemeljena tvrdnja o 1891. godini kao onoj u kojoj je popijevka »Lijepa naša domovino« izabrana za hrvatsku himnu. U nedalekoj prošlosti učinila je to gđa Ljubica Štefan (Himna za neprijatelja, Hrvatsko slovo, 25. veljače 2000., str. 23) pozivajući se na Enciklopediju Jugoslavije, a mjesec dana poslije i g. Živko Strižić (Mihanovićeva pjesma postala je hrvatskom himnom koncem 19. stoljeća, bile su to godine nacionalnog zanosa, Vjesnik, 27. ožujka 2000., str. 16) pozivajući se na »studiju« (navodnici su zbog toga što je riječ o tek lirski-patetično intoniranom članku feljtonskog tipa, a ne o znanstvenom radu) Ljubomira Marakovića (Lijepa naša domovina, Hrvatska revija, 1935., br. 12., str. 634-636).</p>
<p>Gđu Štefan pismom sam upozorio na netočnost u tekstu na koji se poziva, a članak g. Strižića mi je promakao, pa se, upozoren, na njega tek sada osvrćem. Premda nisam osobno spomenut ili prozvan, činim to iz želje, potrebe pa i nužnosti da javnost upozorim i obavijestim o pravom stanju stvari.</p>
<p>Još prije deset godina podrobno sam prikazao sve što se odnosi na vrijeme i način izbora »Lijepe naše« najprije za nacionalnu, a potom i hrvatsku državnu himnu i dokazao da se to nije zbilo 1891. godine. Premda je knjiga u kojoj to piše (Lijepa naša - Pripovijest o hrvatskoj himni, MIC, 1990.) feljtonizirana u Vjesniku i premda ju je Ministarstvo prosvjete RH preporučio za uporabu u školama, čini se da se moj prikaz tih zbivanja ili ne uvažava ili je ostao nepoznat.</p>
<p>I tako se i dalje ponavlja i prepričava u javnosti, a možda i u školama, jedna romantična priča ispunjena netočnostima. Jer, ponavljam, 1891. Lijepa naša nije izabrana za hrvatsku himnu, takvog izbora tada uopće nije bilo, status himne nije joj priznao ban Khuen-Hedervary tako što je, navodno, ustao kad je intonirana i odslušao je stojeći otkrivene glave, nije pjevana pri otkrivanju spomenika fra A. Kačiću Miošiću u Makarskoj, ni godinu dana poslije u Zagrebu, u ono je vrijeme bila samo jedna od četiriju narodnih himni koliko su ih Hrvati, prema Kuhaču, tada imali, bila je samo jedna od onovremenih popijevki koje su uz naslov imale oznaku »hrvatska himna«.</p>
<p>Istina je, u onim je »godinama nacionalnog zanosa« pjevana u nekim svečanim zgodama, ali samo kao jedna od tada omiljenih patriotskih pjesama. Istina je, također, da su devedesetih godina prošloga stoljeća pravaši tražili da je se sluša stojećki i otkrivene glave, ali to nije bio čin izbora i njena ustoličenja za hrvatsku himnu, o čemu najbolje svjedoči prijedlog Hrvatskog pjevačkog saveza upućen 1906. godine Hrvatskom saboru sa zamolbom da je proglasi hrvatskom himnom, na što se Sabor uopće nije osvrnuo. </p>
<p>I premda je »Lijepa naša« u međuratnoj Jugoslaviji, pa za 2. svjetskog rata i poslije njega funkcionirala kao hrvatska himna, taj joj je status ustavno-pravno prvi put u njenoj povijesti priznat tek 1972. godine točkom 4. prvog amandmana na Ustav tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske.</p>
<p>To je povijesno utvrđena činjenica, koja možda nekomu (nekima) nije po volji. Sve ostalo je svojevrsni mit, a poznato je da mitovi, osim što ponešto iskrivljuju povijest, mogu biti i pogubni.</p>
<p>ANDRIJA TOMAŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Reagiramo kako bismo zaštitili kiropraktiku kao profesiju</p>
<p>U povodu napisa u vašim novinama o samozvanome kiropraktičaru koji je pretukao i teško ozlijedio župnika i zvonara, prsiljeni smo reagirati da bismo zaštitili kiropraktiku kao profesiju.</p>
<p>Naime, radi se o tomu da Ante Pavlović nije kiropraktičar, niti je ikada završio kakvu školu koja bi mu dala pravo korištenja naslova doktora kiropraktike. Kao i za svaku drugu profesiju, da bi se postiglo zvanje doktora kiropraktike, potrebno je višegodišnje školovanje na nekoj od akreditiranih ustanova širom svijeta (u Hrvatskoj za sada nema studija kiropraktike), što Ante Pavlović nikada nije obavio. To argumentirano tvrdimo, jer je Udruženje kiropraktičara Hrvatske blisko povezano i surađuje sa Svjetskim udruženjem kiropraktičara, i takvi su nam podaci dostupni.</p>
<p>Ponašanje Ante Pavlovića, ne samo ovaj brutalni ispad, već i njegovo nepodobno ponašanje otprije, takvo je da smatramo teškom uvredom bilo kakvo povezivanje njegova imena s ovom plemenitom profesijom.</p>
<p>Isključivo radi cjelovitoga obaviještavanja javnosti, ističemo činjenicu da bi netko mogao nositi naslov doktora kiropraktike, potrebno je da nakon završene visoke škole upiše petogodišnji studij kiropraktike. Tek nakon završetka studija i diplomiranja, stječe se pravo korištenja titule DC, odnosno doktora kiropraktike.</p>
<p>Svi školovani doktori kiropraktike koji sada rade u Hrvatskoj, članovi su Udruženja kiropraktičara Hrvatske i sve podatke o njima možete dobiti u Američkome kiropraktičkome centru u Puli gdje radi dr. Ronald Carter, predsjednik udruženja kiropraktičara Hrvatske.</p>
<p>dr. RONALD CARTER,</p>
<p>predsjednik Udruženja kiropraktičara Hrvatske, Pula</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Trostruki ubojica iz zagrebačke sudnice ne osjeća se krivim!?</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Optužen za trostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva iz bezobzirne osvete i niskih pobuda, koje se dogodilo prošle godine u Općinskom sudu u Zagrebu, Mato Oraškić (28) je nakon čitanja optužnice i odgovarajući na upit osjeća li se krivim, rekao: »Ovo je montirani proces, a ja se ne osjećam krivim za tuđe prljavštine«. Dodao je kako ima svjedoke koji će reći gdje je on bio u tom trenutku. </p>
<p>Naime, u četvrtak je na Županijskom sudu pred vijećem kojem predsjedava sutkinja Jasna Pavičić, počelo suđenje Oraškiću, nakon što je Vrhovni sud RH odbio prijedlog Oraškićeva odvjetnika po službenoj dužnosti, Silvija Degena, za izuzećem sudaca i predsjednika Županijskog suda. Oraškića se tereti za ubojstvo bivše supruge Gordane, sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić te pokušaj ubojstva zapisničarke Stanke Cvetković. </p>
<p>Na početku suđenja predsjednica vijeća sutkinja Jasna Pavičić pročitala je rješenje po kojem je medijima dozvoljeno praćenje suđenja, na što je Oraškić skriven iza fascikla pitao: »a kaj se mene ništa ne pita?«.</p>
<p>Prilikom uzimanja osobnih podataka, Oraškić ih nije htio reći, a na pitanje sutkinje jesu li pročitani podaci točni, odgovorio je kako on nije ništa izjavio.</p>
<p>»Vi čitate ono što ste sastavili vi i vaši kolege«, rekao je Oraškić i dodao da njegov prvi branitelj, bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić, nije bio prisutan kod saslušavanja kod istražnog suca. Iako u spisu stoji da je Vekić bio na tom saslušanju. </p>
<p>Na upit sutkinje o imovinsko pravnim zahtjevima, opunomoćenik obitelji Vuk, inače obitelji ubijene Gordane Oraškić, odvjetnik Dragan Baltić je rekao kako su podnijeli zahtjev i to u visini 700.000 kuna. Opunomoćenik Stanke Cvetković, odvjetnik Josip Bilić, rekao je da je zahtjev podnesen u građanskoj parnici, dok suprug ubijene sutkinje Mario Hvalec nije podnio takav zahtjev.</p>
<p>Zamjenica županijskog državnog odvjetnika Branka Pivščević-Nady pročitala je optužnicu u kojoj se navodi da je Oraškić, nakon što je supruga Gordana pokrenula brakorazvodnu parnicu, 22. rujna u namjeri da joj se osveti otišao na raspravu na Općinski sud ponijevši sa sobom pištolj »Valter«, kalibra 9 mm. Na završetku ročišta oko 9,55 sati, Oraškić je repetirao pištolj i usmjerivši ga prema supruzi ispalio joj u glavu hitac od kojeg je i umrla. Nakon toga je, želeći se osvetiti svima u sudnici zbog sudjelovanja u brakorazvodnoj parnici, ispalio hitac u glavu odvjetnice Prohić, dok je u sutkinju Hvalec ispalio dva hica, ubivši ih obje. U zapisničarku Cvetković ispalio je najmanje dva hica teško je ozlijedivši. </p>
<p>Na upit sutkinje je li razumio što mu se stavlja na teret, Oraškić je odgovorio kako ne razumije, te da samo može maštati o tome, te kako on to nikada neće i ne može razumjeti.</p>
<p>»Mogu li ja nešto reći, čekam preko sedam mjeseci da nešto kažem« pitao je Oraškić, a kada mu je sutkinja rekla kako će u svom iznošenju obrane moći reći što želi, odgovorio je »hvala Bogu da ću i ja moći nešto reći«.</p>
<p>Zastupnica optužbe je predložila nekoliko svjedoka i vještake dr. Josipa Škavića i dipl. inž. Damir Čatipovića, dok zamjenik Oraškićeva branitelja Mario Poljak u četvrtak nije iznio dokazne prijedloge. </p>
<p>Na kraju je Oraškić rekao da ne vjeruje ni sutkinji, a niti policiji, jer radi što suci žele, zatražio je sudski spis na uvid, i izuzeće medija, a o čemu, kako mu je objasnila sutkinja, ne odlučuje ona, već predsjednik Vrhovnog i predsjednik Županijskog suda.</p>
<p>Suđenje se nastavlja 1. lipnja. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Umjesto lake zarade, od VIP-neta dobili račun na oko 320.000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 4. svibnja</p>
<p> - Kriminalistički službenici PU osječko-baranjske podnijeli su kaznene prijave protiv S. V. (39) i D. T. (38) iz Kneževa, zbog počinjenog kaznenog djela prijevare, dok je protiv D.A. (28) podnesena kaznena prijava zbog poticanja prijevare.</p>
<p>Naime, provedenom istragom je utvrđeno da je S. V., na poticaj D. A., otišao u osječku poslovnicu VIP-neta, gdje je kupio 3 Sim kartice za mobilne telefone. Budući da je riječ o pretplati na mrežu 091, S. V. je za tri pretplatnička broja na svoje ime potpisao ugovor. </p>
<p>Nakon toga, sve tri pretplatničke kartice prodao je D. A., koji ih je potom dalje preprodao. Osobe kojima su kartice prodane nisu plaćale račune za potrošene impulse i pretplatu, pa su se svote sa tri kartice popele na oko 129.000 kuna, a VIP-net je cijelu stvar prijavio policiji.</p>
<p>Međutim, račune za potrošene impulse i pretplatu ne plaćaju oni koji su od preprodavača kupili kartice, već onaj koji je u VIP-netu potpisao ugovor. Stoga, nakon što ga je D. A. nagovorio da ode u VIP-net i potpiše ugovore, naivni S. V. je to i učinio misleći da će na taj način doći do lake zarade. No, nakon što su računi počeli pristizati na njegovu adresu, jer je tako zaključeno ugovorom, S. V. je shvatio da je obmanut, međutim ništa nije mogao učiniti.</p>
<p>Samo nekoliko dana kasnije D. A. je još jednog svog lakovjernog sumještanina na isti način uvukao u zamku. Naime, na njegov nagovor i D. T. je otišao u VIP-net, te na svoje ime potpisao ugovor za tri pretplatnička broja. Nakon toga, kartice je predao D.A., koji mu je za to isplatio novčanu naknadu. Budući da računi nisu plaćani, nagomilali su se te dosegli iznos od oko 191.000 kuna za koje se sada tereti D.T.</p>
<p>Policija još jednom upozorava građane da ne nasjedaju na ovakve ponude, jer čim potpišu ugovor, pretplata se svakako vodi na njihovo ime, bez obzira kome potom prodali kartice. Računi će pristizati na njihova imena, a ne budu li ih plaćali kazneno će odgovarati.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Petra Tarle najavila tužbu protiv policije »zbog nesavjesnog rada«</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Predsjednica Uprave »Zagreb osiguranja« Petra Tarle (53), u četvrtak je održala konferenciju za novinare, na kojoj je odlučno demantirala tvrdnje da je u poduzeću bilo ikakvih malverzacija na temelju kojih je protiv njih Općinsko i županijsko državno odvjetništvo podnijelo nekoliko kaznenih prijava, kao i središnji ured Financijske policije. </p>
<p>Naime, novinari su pozvani nakon što su djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke, početkom ovog tjedna dovršili kriminalističku obradu nad Petrom Tarle, te drugim odgovornim osobama u Upravi spomenutog poduzeća, a koji su navodno, zlouporabivši položaj oštetili poduzeće za 7,5 milijuna kuna, </p>
<p>Predsjednica Uprave je, podastirući novinarima cjelokupnu dokumentaciju iz koje bi trebalo biti vidljivo da u poslovanju nije bilo nezakonitosti, sa zaprepaštenjem naglasila »proglašena sam krivom prije bilo kakvog istražnog ili sudskog postupka, a policijsko priopćenje je trebalo poslužiti da se metodom javnog linča naškodi meni osobno i cijelom osiguravajućem društvu«, što je prema riječima Petre Tarle izazvalo nepovjerenje kod njihovih osiguranika, a potom i golemu materijalnu štetu.</p>
<p>Dodala je da policijsko priopćenje, koje su novinari dobili 2. svibnja, sadrži nestručan opis kaznenih djela, te da se ne navodi pritom niti jedan materijalan dokaz.</p>
<p>Kao glavnog »krivca« za podnošenje kaznenih prijava, nakon čega je provedena kriminalistička obrada u »Zagreb osiguranju d.d.«, Petra Tarle je navela svog brata Slavka Karduma. </p>
<p>Ustvrdila je da je njezin brat »građevinski poduzetnik bez završene škole«, koji je na zlonamjeran način, od trenutka kada nije uspio postati većinski dioničar u »Zagreb osiguranju d.d,« započeo slati desetke kaznenih prijava u kojima navodi nezakonitu dokapitalizaciju i trošenje novca osiguranika na privatne izlete. </p>
<p>Naime, Petra Tarle je, osvrnuvši se na nerazriješene obiteljske odnose, navela da njezin brat »to može jer ima novaca, pa može utjecati na policiju«.</p>
<p>Također, članovi Uprave najavili su pokretanje kaznenog postupka protiv odgovornih i službenih osoba iz Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PUZ-a, zatraživši u četvrtak pismenim putem od donačelnika PUZ-a Zdravka Šeničnjaka da Upravi dostavi imena osoba koje su provele kriminalističku obradu, tijekom koje su, prema mišljenju Upravnog odbora »Zagreb osiguranja« počinili kazneno djelo nesavjesnog rada u službi.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>BMW prepolovio »zastavu«, četiri osobe teško ozlijeđene</p>
<p>ČAKOVEC, 4. svibnja</p>
<p> - U srijedu navečer oko 20,30 sati dogodila se teška prometna nesreća na raskrižju Ulice Globetka i Zrinsko-Frankopanske, u kojoj je ozlijeđeno pet osoba, od kojih četiri teško.</p>
<p>Vozač osobnog automobila »zastava« čakovečke registracije, Miljenko Kajba (32) iz Pušćina, kod pokušaja skretanja u lijevo nije propustio vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera i zadržavalo pravac kretanja prema Nedelišću. Zbog toga je u »zastavu« prednjim dijelom, unatoč kočenju, udario osobni automobil BMW njemačkih nacionalnih oznaka, kojim je nepropisnom brzinom upravljao Dalibor Flajpan (31) iz Varaždina. Udar BMW-a bio je tako silovit da je doslovno prepolovio »zastavu« a dva su dijela poslije sudara bila međusobno udaljena više od 200 metara.</p>
<p>U »zastavi« su teške tjelesne ozljede, višestruke prijelome potkoljenica i druge ozljede, zadobili vozač Miljenko Kajba i njegova supruga Suzana (28), a njihova dvogodišnja kćerka Ana Marija zadobila je potres mozga. U BMW-u teške tjelesne ozljede zadobio je Ivan Baumgartner (40) iz Jurovca, vlasnik tvrtke za prodaju automobila koja zastupa BMW. Vozač Dalibor Flajpman, privatni poduzetnik u Varaždinu, javnosti poznat i kao test-vozač osobnih automobila koji radi za nekoliko medija, zadobio je lakše tjelesne ozljede, kao i putnik u BMW-u J. F. (16) iz Mihovljana. </p>
<p>U priopćenju PU Međimurske mole se mediji da izvjeste o ovom događaju, upravo zbog toga što je u tijeku tjedan sigurnosti na našim cestama. Policija upozorava građane i vozače na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kao jedan od glavnih uzroka teških prometnih nesreća. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mladić smrtno stradao na nogometnom igralištu</p>
<p>ČAKOVEC, 4. svibnja</p>
<p> - Kako je priopćila PU međimurska u srijedu uvečer, oko 18,40 sati, na nogometnom igralištu NK Omladinac u Mačkovcu, kod Čakovca, smrtno je stradao 16-godišnji Ivan Borić iz Mačkovca, učenik osmog razreda Osnovne škole u obližnjem Šenkovcu.</p>
<p>Na jednoj strani nogometnog igrališta trenirali su veterani Omladinca, dok je na drugom kraju terena bio sam 16-godišnjak. On se rukama i nogama vješao za prijenosnu metalnu konstrukciju gola, koja se pri tome nagnula i srušila i prilikom pada udarila ga u glavu. Ozljede su bile tako teške naravi, te je Ivan Borić preminuo na mjestu događaja.</p>
<p>U priopćenju policija iskazuje žaljenje i sućut roditeljima nesretno preminulog dječaka, te još jednom upozorava na opasnosti koje prijete od ovakvih nepričvršćenih golnih konstrukcija. »Kako ovo nije prvi takav slučaj na području Međimurske županije upućujemo apel svim nadležnim institucijama i vlasnicima sportskih terena da otklone sve tehničke nedostatke«, stoji u priopćenju koje je potpisao Branko Sušec, donačelnik Odsjeka za analitičke poslove u PU međimurskoj.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kaznena prijava protiv bivšeg direktora Komusa</p>
<p>ZABOK, 4. svibnja</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, nakon završene kriminalističke obrade djelatnici kriminalističke policije podnijeli su Županijskom državnom odvjetništvu u Zlataru kaznenu prijavu protiv Josipa Hrena (49) iz Oroslavlja ( policija navodi samo inicijale, op. a).</p>
<p>Kaznena prijava podnijeta je radi osnovane sumnje da je Josip Hren, kao v.d. direktora, a nakon toga i predsjednik Uprave poduzeća Komus iz Donje Stubice, počinio kazneno djelo nesavjesnog gospodarskog poslovanja opisano i kažnjivo po čl. 291 KZ RH. Naime, sumnjiči ga se da je nesavjesno obavljao službu i oštetio poduzeće za iznos od najmanje 786.573 kune.</p>
<p>Osim toga, Hrena se tereti da je pribavljanjem protupravne imovinske koristi za sebe i druge fizičke i pravne osobe u iznosu od 123.783 kune počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, opisano i kažnjivo po članku 337. stavak 1 i 4 KZ RH i kazneno djelo zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju, opisano i kažnjivo po članku 292. stavak 1. i 2. KZ RH.</p>
<p>Za vrijeme dok je Hren bio direktor Komusa poduzeće je nagomilalo dugove od oko 21 milijun kuna, od čega je najveći dug prema Ini za isporučeni plin. Iako Komus ima i potraživanja od oko 10 do 11 milijuna kuna, još nije razjašnjeno tko su Komusovi dužnici, kao ni tko je omogućio da se ta potraživanja nagomilaju, jer je nakon dolaska novog predsjednika Uprave Petra Grljača, analiza poslovanja još u tijeku.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Uskoro izmjene Zakona o privatizaciji </p>
<p>Unatoč nekim problemima koji su uzrokovali zastoj u procesu objedinjavanja državnog portfelja, ne sumnjam da ćemo taj projekt provesti, kaže predsjednik HFP-a/ Za dva ili tri tjedna bit će poznati detalji vezani uz drugu fazu privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, najavljuje Ivan Mijatović/ Zagrebačka burza priželjkuje da veći dio javne ponude ide na domaće tržište kapitala </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju do kraja sljedećeg tjedna pripremit će izmjene i dopune Zakona o privatizaciji i to u smislu ubrzavanja prodaje, najavio je u četvrtak Hrvoje Vojković, predsjednik Fonda, na konferenciji o pravcima privatizacije u Hrvatskoj, posebice privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija. Spomenuo je, primjerice, mogućnost odlučivanja Upravnog odbora o prodajama, bez Vlade, odnosno u dogovoru s resornim ministrima o posebnim uvjetima. Također je, govoreći o izmjenama Zakona o stečaju, spomenuo da se uvodi institut prodaje imovine dužnika u stečaju. </p>
<p>Vojković je podsjetio da se priprema objedinjavanje državnog portfelja, odnosno da se unatoč nekim problemima koji su uzrokovali zastoj u tom poslu, ne odustaje od spomenutog projekta. Hrvatskom zavodu mirovinskog osiguranja i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ponuđeni su ugovori na temelju kojih bi HFP preuzeo upravljanje kompletnim portfeljom. Uopće ne sumnjam, kazao je Vojković, da ćemo projekt objedinjavanja provesti. </p>
<p>Predsjednik Fonda kazao je da će Upravnom odboru u ponedjeljak biti prezentirana detaljna analiza portfelja HFP-a, što dalje može biti pravac u odgovoru na pitanje kako upravljati s time. </p>
<p>O drugoj fazi privatizacije Hrvatskih telekomunikacija koju je Vlada najavila prošloga tjedna Ivan Mijatović, predsjednik Nadzornog odbora, kaže da su u tijeku pripreme za javnu ponudu te da bi se u sljedeća dva ili tri tjedna trebali znati detalji te transakcije uključujući naravno i 'kalendar'. </p>
<p>»Nakon Vladine odluke sljedeći je korak izbor financijskih i pravnih savjetnika, odnosno revizora. Poznato je da je riječ o kompleksnoj transakciji. Dionice HT-a bit će najvjerojatnije uvrštene na Zagrebačku burzu i na jednu stranu burzu«, kazao je Mijatović. </p>
<p>Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, napominje da privatizacija telekoma ne predstavlja samo privatizaciju jedne kompanije, nego s obzirom na veličinu i privlačnost te kompanije, ima veliki utjecaj na ukupno hrvatsko tržište kapitala. </p>
<p>»Mislim da su se stekli uvjeti da se najveći dio ili čak cijela ponuda izvede u Hrvatskoj i za naše tržište i za strance. Svi uvjeti za to postoje. U vrijeme kada se slično događalo s Plivom, infrastrukture nije bilo, nije bilo ni Središnje depoziratne agencije, tržište je bilo nerazvijeno, likvidnost nije bila dovoljno velika. Sada je situacija potpuno drugačija«, kaže Kadrum objašnjavajući da bi to bila dobra promocija hrvatskog tržišta kapitala, ali i napominjući da shvaća da je HT kompanija koja traži svoje reference i na stranim tržištima. </p>
<p>Po riječima Karduma, najavu o javnoj ponudi HT-a u trećem ili četvrtom tromjesečju ove godine bit će teško realizirati. Ostaje, kaže, vrlo malo vremena za to i podsjeća da je Plivi kada je išla s javnom ponudom 1996. godine trebalo za tehnički dio priprema oko šest mjeseci. </p>
<p>Mijatović je na Kardumove riječi dodao kako bi trebalo izračunati kolika bi potražnja bila u Hrvatskoj te upozorio na neka ograničenja kod vanjskih ulagatelja u slučaju kupnje u Hrvatskoj. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>ZAP: Manje nepodmirenih naloga, ali više blokiranih tvrtki</p>
<p>Na kraju ožujka evidentirane 24,4 milijarde kuna dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, što je za 393 milijuna kuna ili 1,6 posto manje nego mjesec dana ranije</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Najnoviji podaci o iznosu prijavljenih a nepodmirenih naloga za plaćanje u Zavodu za platni promet (ZAP) pokazuju da su na kraju ožujka ove godine evidentirane 24,4 milijarde kuna dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, što je za 393 milijuna kuna ili 1,6 posto manje nego mjesec dana ranije. Tako se iznos nepodmirenih naloga nastavio smanjivati treći mjesec zaredom, s tim da je u ta tri mjeseca smanjen za ukupno 2,1 milijarde kuna.</p>
<p> Za razliku od iznosa blokade, broj insolventnih pravnih osoba i dalje je u porastu, kažu u ZAP-u. U ožujku je, naime, broj blokiranih tvrtki povećan je za 0,2 posto, na 32.086.</p>
<p> Smanjivanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje rezultat je pokrenutih stečajeva kod većih dužnika tijekom ožujka. Prema podacima ZAP-a, tijekom ožujka otvoreni su stečajevi nad 39 pravnih osoba. Među njima su četiri veća dužnika, koji su u evidenciji ZAP-a potkraj veljače imali prijavljene nepodmirene obveze veće od 700 milijuna kuna. Međutim, danom otvaranja stečajnoga postupka, pojašnjavaju u ZAP-u, Zavod vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje uvedene u svoje evidencije, a takva pravna osoba briše se iz evidencije blokiranih pravnih osoba te je automatski za navedeni iznos u ožujku smanjen iznos nepodmirenih naloga.</p>
<p> Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjio se i zbog ukidanja akceptnog naloga kao instrumenta plaćanja potkraj travnja prošle godine, a u evidencijama ZAP-a nalaze se još nepodmireni dospjeli nalozi primljeni prije tog roka.</p>
<p> Za razliku od pravnih osoba, insolventnost fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i dalje se pogoršava. Takvih je potkraj ožujka bilo 30.695 ili 1,6 posto više nego u veljači, a iznos evidentiranih naloga za plaćanje porastao je 2,1 posto, na 2,2 milijarde kuna.</p>
<p> Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga na nepodmirene naloge za plaćanje poreza i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor odnosilo se 13,7 posto, na naloge za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće 4,7 posto. Te dvije vrste plaćanja, istaknuli su u ZAP-u, imaju prednost i izvršavaju se prije ostalih prijavljenih naloga. Među blokiranim tvrtkama sve je više onih koje su u blokadi dulje od godine dana. Potkraj ožujka na takve su se pravne osobe odnosile čak dvije trećine ukupnog broja blokiranih pravnih osoba koje su imale evidentirane dospjele obveze u iznosu od 22,1 milijarde kuna ili 90,4 posto ukupnoga prijavljenog iznosa. O značenju najvećih dužnika u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza govori podatak da se na prvih 300 insolventnih pravnih osoba najvećih dužnika koji imaju evidentirane nepodmirene naloge u iznosima između 13 i 522 milijuna kuna odnosi 13,2 milijardi kuna ili 54,1 posto ukupnog iznosa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U Croatia Lineu u radnom odnosu još samo direktor! </p>
<p>RIJEKA, 4. svibnja</p>
<p> - Stečajni upravitelj riječkog »Croatia Linea« pomorski kapetan Teodor Čandrlić, u četvrtak je na konferenciji za novinare istaknuo da bi do 11. srpnja svi vjerovnici trebali prijaviti svoja potraživanja prema tom potonulom brodaru. Naglasio je da je žiro-račun »Croatia Linea« blokiran već 683 dana, dok je evidentirano 250 milijuna kuna nepodmirenih naloga. </p>
<p> Preostali 71 radnik tog poduzeća nedavno je dobio otkaz, a u radnom odnosu je ostao još jedino direktor Davor Tijan. </p>
<p>Na stečajnom upravitelju je da utvrdi stečajnu masu »Croatia Linea« iz koje bi se trebali namiriti brojni vjerovnici. Veliki problem u provođenju stečaja, bit će poduzeća koja je »Croatia Line« osnovala u inozemstvu i čija je sudbina, trenutačno, neizvjesna. Čandrlić je upoznat s inicijativom malih dioničara »Croatia Linea« i Sindikata pomoraca Hrvatske da se osnuje saborsko istražno povjerenstvo koje bi trebalo ispitati uzroke i način potpune propasti te tvrtke. No, kazao je da o tomu, za sada, ne može ništa reći, a ponajmanje o imenima mogućih krivaca. Čandrlić je na mjesto stečajnog upravitelja došao je iz vlastite tvrtke, a sada ga očekuje složen posao u kojemu će mu, jamačno, dobro doći pomoć stručnjaka za pomorstvo, posebice kada je riječ o »Croatia Lineovim« »off shore« kompanijama. S obzirom da je ta brodarska tvrtka ostala bez brodova, Riječane najviše zanima sudbina poslovne zgrade »Croatia Linea« na koju hipoteku imaju Privredna banka i Croatia osiguranje i u kojoj je dio poslovnog prostora iznajmljen drugim poduzećima. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Turistički sajam ITTF i Vinovita od 10 do 13. svibnja na ZV-u </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvanaesti međunarodni turistički sajam ITTF i šesti međunarodni sajam vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo VINOVITA, oba u organizaciji Zagrebačkog velesajma, održat će se od 10. do 13. svibnja u paviljonima 8a, 9 i 10 ZV-a, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Na turističkom poslovnom sajmu pojavit će se 140 izlagača iz šest zemalja i 106 ovlaštenih predstavnika iz 70-ak agencija iz petnaest zemalja, a na vinskom će se sajmu predstaviti 182 izlagača (137 domaćih i 45 iz devet stranih zemalja). Oni su u konkurenciju poslali ukupno 463 uzorka vina , a najviše ih je iz Hrvatske (258) i Slovenije (122), te Španjolske (25). Ocjenjivačka je komisija sastavljena od enologa iz deset zemalja dodijelila 153 medalje, od čega 24 zlatne i 129 srebrnih. Što se tiče hrvatskih vina, stručnjaci su ocijenili da se i dalje u cjelini bilježi postupan rast kakvoće! Organizatori su se, po običaju, pobrinuli za program stručno popratnih aktivnosti na obje revije, koji se uglavnom sastoji od aktualnih tema i odgovarajućih promocija iz vinskoga i turističkog izloga.Organizator nije propustio prigodu da naglasi kako i dalje, već šestu godinu uzastopno, ne odustaje od nakane da praktično približi vinare i turističke operativce (posebno hotelijere i ugostitelje) radi što boljega i što raznovrsnijega uvođenja vina i svega oko vina (vinske ceste, podrumi, konobe, vinogorja...) u turističku ponudu, u čemu mi još uvijek zaostajemo za našom sredozemnom konkurencijom. Upravo se stoga vinski i turistički sajam održavaju u istom terminu i u susjednim paviljonima. (P. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bayerische Hypo-und Vereinsbank počela s radom u Zagrebu</p>
<p>Bayerische Hypo-und Vereinsbank-grupa je, s ukupnom bilančnom svotom od 503,3 milijarde eura i kreditnim portfeljom od 349,6 milijardi eura, kao i vlastitim sredstvima od 12,4 milijardi eura, druga najveća banka u Njemačkoj i među najvećima u Europi </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Potkraj prošle godine njemačka je Hypo Vereinsbanka potpisala Ugovor o preuzimanju francuske podružnice Societé generale u Zagrebu, a 28. travnja 2000. ta je transakcija i službeno provedena. Od 2. svibnja, kako se navodi u priopćenju, Hypo Vereinsbanka je i službeno počela svoje poslovanje preko vlastite podružnice u Hrvatskoj nastavljajući tako posao koji je dosad vođen iz Münchena.</p>
<p>Bayerische Hypo-und Vereinsbank-grupa je, s ukupnom bilančnom svotom od 503,3 milijarde eura,te kreditnim portfeljom od 349,6 milijardi eura i vlastitim sredstvima od 12,4 milijardi eura, druga najveća banka u Njemačkoj i među najvećima u Europi. Hypo Vereinsbanka ima 46.170 zaposlenih u cijelom svijetu i pruža bankarske usluge preko vlastite mreže od 1.417 poslovnih jedinica. Mada je banka prisutna na svim međunarodnim financijskim tržištima, posebno je težište stavljeno na tržišta središnje i istočne Europe. Banka ima razvijenu poslovnu mrežu u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj. U Poljskoj je Hypo Vereinsbanka preuzela Bank Przemyslowo-Handlowy (šesta najveća banka u Poljskoj), a u Rusiji je većinski vlasnik International Moscow Banke. Kako se navodi u priopćenju, banka planira postati vodeća u centralnoj i istočnoj Europi. Za otvaranje podružnice u Zagrebu odlučila se zato što Hrvatsku ocjenjuje kao zemlju u tranziciji s natprosječnim potencijalima. </p>
<p>Hrvatsko je tržište poznato Hypo Vereinsbanci još od 1996. od kada je banka počela odobravati zajmove hrvatskim poduzećima. Odobreni zajmovi od nekoliko stotina milijuna DEM stvorili su dobre poslovne odnose sa svim vodećim hrvatskim poduzećima. Prema vlastitim podacima banka je već sada jedan do pet najvećih zajmodavaca u Hrvatskoj. Strategija je Hypo Vereinsbanke u Hrvatskoj pružanje usluga, u prvom redu pravnim osobama. Poslovi s građanima će se, u skladu s politikom matične kuće iz Münchena, razvijati naknadno. Hypo Vereinsbanka je preuzela sve zaposlene nekadašnje zagrebačke podružnice Societé Generale iz Pariza. Dosadašnja zamjenica generalnog direktora Societé generale Zagreb, Anđelka Čavlek, imeovana je za generalnog direktora filijale Hypo Vereinsbanke u Zagrebu. Na mjesto zamjenika generalnog direktora filijale, iz matične kuće iz Münchena, dolazi Vesna Garapić. (G. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dioničarima Riječke banke šest posto dividende </p>
<p>RIJEKA, 4. svibnja</p>
<p> - »Treću godinu za redom Riječka je banka iz poslovnih aktivnosti ostvarila dobit, koja je u '99. iznosila 90,2 milijuna kuna, što je tri posto više nego u prethodnoj godini. Skupštini se banke predlaže raspoređivanje 71,9 milijuna kuna za jačanje kapitala osnovice banke i 18,3 milijuna kuna za isplatu šest posto dividende na nominalnu vrijednost dionice«.</p>
<p> To je predložio predsjednik Uprave Riječke banke mr. Ivan Štokić na glavnoj skupštini Riječke banke za minulu godinu, održanoj u četvrtak u Rijeci. Skupština je prihvatila prijedlog i izvješće Uprave o poslovanju banke u prošloj godini, a Štokić je još napomenuo kako će se upravo potpisana privatizacija i dokapitalizacija banke od strane Bayerische Landesbank pozitivno odraziti na dodatno jačanje pozicije Riječke banke u zemlji i svijetu. </p>
<p>Potencijal je banke u 1999. godini dosegao 6,1 milijardi kuna, što je za 636 milijuna kuna (12 posto) više nego 1998. U odnosu prema toj godini banka je ostvarila kvalitetan pomak u strukturi ukupnih izvora. Udio je primarnih izvora i kapitalne osnovice povećan od 78 posto na 80 posto, a kreditne su obveze smanjene od 19,6 na 18,6 posto. Na kraju minule godine devizna je pozicija banke iznosila 225,3 milijuna američkih dolara. </p>
<p>Magistar Štokić najavio je da će se izvanredna skupština Riječke banke održati u lipnju ove godine i tada će se izabrati novi Nadzorni odbor, u kojemu će Bayerische Landesbank imati tri člana, a dva hrvatska strana. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Iako se plan sjetve neće ispuniti šećera i ulja bit će dovoljno </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Iako se ovogodišnji plan sjetve šećerne repe, na 30.000 hektara, i suncokreta na 34.000 hektara, neće ispuniti, šećera i ulja bit će dovoljno do iduće zbog sadašnjih zaliha, kaže zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić. </p>
<p>Što se tiče zaliha šećera, Ledić napominje da od 140.000 tona, koliko iznose jednogodišnje domaće potrebe za šećerom, na zalihama sad ima 80.000 tona. Od planiranih 30.000 hektara šećerne repe, prema podacima županijskih Ureda za gospodarstvo, u travnju je bilo zasijano oko 20.000 hektara. To znači da bi uz očekivani prinos od 43 tone po hektaru proizvodnja šećerne repe trebala biti na razini od oko milijun tona. Uz prosječnu digresiju (postotak šećera u repi) od 14 posto na taj bi se način osigurala proizvodnja oko 100.000 tona šećera. </p>
<p>Kad je riječ o proizvodnji suncokreta, zbog povećanja poticaja po hektaru sa 1.270 na 1.720 kuna (35 posto), ove se godine s pravom očekivala njegova veća proizvodnja. No seljaci su zbog nepodmirenih obveza za predanu robu šećeranama još od prošlogodišnje žetve ove godine odustali od sjetve suncokreta i okrenuli se kukuruzu, koji je ove godine prvi put ušao u sustav novčanih poticaja. </p>
<p>Ledić ističe da zbog 30.000 tona ulja na zalihama neće biti potrebe za njegovim uvozom. Naime, domaće su potrebe za sirovim uljem blizu 60.000 tona, te se može očekivati da će se od ovogodišnje sjetve suncokreta, odnosno uljane repice dobiti dovoljno ulja za pokrivanje domaćih potreba. Prema njegovim riječima, što se tiče poticanja proizvodnje kukuruza na 280.000 hekata (800 kuna po hektaru), može se očekivati prinos od 1,3 milijuna tona kukuruza, što je dovoljno za domaće potrebe. No već se sada zna da će njegova zaštitna cijena, koja nije određena, biti niža kao i većine poljoprivrednih kultura koje se nalaze u sustavu državnih poticaja, koji su ove godine povećani za 80 posto u odnosu na lani. (M. Petković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić bi zgradu, ponuđenu za njegovu rezidenciju, prepustio rektoratu </p>
<p>Mesić: Umjesto na Medvedgradu, vijenci pred Meštrovićevu »Povijest Hrvata« </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je u četvrtak Sveučilište u Zagrebu, gdje je s rektorom Brankom Jerenom razgovarao o prilagodbi naših sveučilišnih i znanstvenih standarda europskima te o što bržoj integraciji u europske procese i programe. </p>
<p> »Glavna tema razgovora bilo je uključivanje hrvatskih sveučilišta u Europu«, izjavio je rektor Jeren, dodavši da je zagrebačko Sveučilište posjetom predsjednika Mesića naročito počašćeno. Naime, u posljednjih sedam godina nitko nije došao u posjet Sveučilištu - ni predsjednici, ni premijeri, ni gradonačelnici. Zagrebačko Sveučilište prepoznato je kao važno europsko sveučilište, rekao je rektor i istaknuo da je Predsjedniku prenio stajališta »o legislativi i harmonizaciji nastavnih programa« kako bi ubuduće studenti lako mogli prelaziti s jednoga sveučilišta na drugo.</p>
<p> Naglasivši da je Hrvatska uvijek bila europska, predsjednik Mesić je kazao da je »naša znanost uvijek bila na razini europske i nikad nismo zaostajali. Sada smo na određen način isključeni, što je hendikep za naše stručnjake, jer naše diplome ne priznaju u Europi«. Predsjednik je dodao da moramo »imati europske standarde jer u udruženoj Europi granice neće zaustavljati naše stručnjake. Na tome treba raditi«. Istaknuo je kako su u razgovoru došli do nekoliko prijedloga, među ostalima da zgrada koju mu je Vlada ponudila za rezidenciju, postane sveučilišni klub profesora. »Ta zgrada mogla bi se prepustiti rektoratu i taj prijedlog mi se sviđa«, izjavio je Mesić. </p>
<p>Govoreći o praksi polaganja vijenaca i cvijeća na povijesnim mjestima u svijetu, Predsjednik je rekao kako je kod nas bio »jedno vrijeme običaj« da se to radi na Medvedgradu, ali bez nekog posebnog utemeljenja. »Medvedgrad je trebao služiti kao Oltar domovine iako moramo povijesno priznati da on nije bio od nekog značenja za hrvatski narod i državu«, ustvrdio je dodavši kako »'Povijest Hrvata' ispred Sveučilišta znači puno više, za to treba najmanje troškova, a ima najviše simbolike«.</p>
<p> Predsjednik je upitan je li se govorilo o problemima smještaja studenata. Tih problema ima, kazao je Mesić, ali postoji dovoljno prostora kojim se nekad služila vojska, a i neke zgrade MUP-a mogle bi biti iskorištene kao studentski domovi.</p>
<p>U vezi s autonomijom Sveučilišta Jeren je ustvrdio da njome nisu zadovoljni: »Za naše napore imamo potporu europskih udruženja i to daje nadu da će se situacija bitno popraviti«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>O imenu Trga odlučit će novi vijećnici na svoju čast ili sramotu</p>
<p>Naglasio je to Zoran Pusić, tajnik Odbora za Trg žrtava fašizma uoči desetoga okupljanja na Trgu hrvatskih velikana, bivšem Trgu žrtava fašizma / Na ovogodišnjemu skupu govorit će i predsjednik Republike Stipe Mesić </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Odbor za trg žrtava fašizma organizira 9. svibnja, na Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, okupljanje na Trgu hrvatskih velikana, bivšemu Trgu žrtava fašizma. »Bit naših nastojanja nije samo vraćanje ploča s imenom Trga žrtava fašizma i odavanje dužnog pijeteta jednom tragičnom događaju, nego upozoriti današnju generaciju na pojave koje se danas ne nazivaju fašizmom, ali su jednako tako društveno opasne«, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare Zoran Pusić, tajnik Odbora za Trg žrtava fašizma. </p>
<p>»Ljude se može zaluditi vjerom ili praznovjerjem, ugroženošću njihove rase, nacije ili etničke skupine. A kad se to postigne i homogenizira ljude na strahu i mržnji, do nasilja je samo mali korak«, rekao je Pusić, te dodao da hrvatsko društvo ni u kojem slučaju nije izvan tih patoloških zbivanja. »Žrtve fašizma samo su logična i krajnja posljedica takvih društvenih bolesti«, ustvrdio je Pusić. On je kazao da, primjerice, zastupnici u Hrvatskom državnom saboru govore da Srbi nisu političko nego ekološko pitanje, a da predstavnici veteranskih udruga izjavljuju da je kod njih zabranjen ulaz psima, Srbima, ženama i Židovima. »Oni zajedno prijete miniranjem turističke sezone i bacanjem ove napaćene zemlje u kaos«, rekao je Pusić, dodajući kako »ne treba imati previše mašte da se prepozna kako su zloćudne ideje i patološka društvena ponašanja prisutna i danas«. </p>
<p>Slučajno je, nastavio je Pusić, da se Dan pobjede nad fašizmom ove godine poklapa s Danom Europe, ali »ta se dva događaja dobro upotpunjuju«. »Vrijednosti u čiju je obranu nastao antifašizam, vrijednosti su na kojima se temelji cijela Europa i te ju vrijednosti čine tako privlačnom«, rekao je Pusić. </p>
<p>»Nadam se da će staro ime trgu biti vraćeno nakon izbora za zagrebačku Gradsku skupštinu«, kazao je Pusić, dodajući da će novu skupštinu čekati njihov zahtjev. »Vijećnici će odlučiti o zahtjevu za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma na svoju čast ili sramotu«, ustvrdio je Pusić. </p>
<p>Okupljanje na bivšemu Trgu žrtava fašizma već je tradicionalno, odnosno, obilježava se već devet godina. Sudionici će se okupiti ispred Meštrovićeva paviljona 9. svibnja u 18 sati.</p>
<p> »Predsjednik Republike Stipe Mesić govorit će na skupu uz brojne druge govornike iz javnog i političkog života«, najavio je Pusić. On je izrazio i nadu da se na ovom skupu neće ponoviti neki »nemili događaji koji se zbivaju u zadnje tri godine, a kulminirali su lani«, misleći pritom na napad skupine desničara na sudionike skupa. »Dan prije proslave, 8. svibnja, u 'Lisinskom' će se održati svečana akademija u povodu 55. obljetnice Pobjede nad fašizmom, na kojoj će glavni govornik biti Stipe Mesić«, najavio je Vinko Šunjara, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, koji je suorganizator proslave. </p>
<p>Na Dan pobjede, rekao je Šunjara, izaslanstvo Odbora za trg žrtava fašizma i Saveza antifašističkih boraca Hrvatske položit će vijence na Mirogoju za sve pale u Narodnooslobodilačkom ratu, ali i Domovinskom ratu. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Tomčić koristi gužvu i lobira da na čelo HIS-a dođe HSS-ov čovjek?</p>
<p>DUBROVNIK, 4. svibnja</p>
<p> - Nedavno neočekivano imenovanje člana HSLS-a Davora Bišćana za ravnatelja SIS-a unijelo je laganu pomutnju među liberale Dražena Budiše te ugrozilo izglede dubrovačko-neretvanskoga podžupana Pere Cvjetovića da zasjedne u fotelju ravnatelja HIS-a. </p>
<p>Naime, Bišćana je predsjedniku Hrvatske Stipi Mesiću, bez stranačkih konzultacija, predložio ministar obrane Jozo Radoš (HSLS), i to, kako saznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora, samo dan prije nego što je Dražen Budiša za nasljednika Ozrena Žuneca u HIS-u kandidirao Peru Cvjetovića. </p>
<p> Osim »gluhoga« telefona - jer, prema dostupnim informacijama, ne radi se o nikakvim unutarstranačkim ubacivanjima »klinova«, već o običnome nesporazumu - HSLS-ovce je iznenadila i brzina kojom je hrvatski predsjednik Mesić potvrdio Radošev izbor za čelnoga čovjeka SIS-a. </p>
<p>Predsjednikova potvrda Davora Bišćana, kao i još uvijek aktualna kandidatura Pere Cvjetovića, zabrinula je i SDP. Također, dobro upoznati izvori tvrde da je tim potezom otvoren i dovoljan manevarski prostor HSS-u. </p>
<p>Naime, prema neslužbenim informacijama, predsjednik Hrvatskoga državnog Sabora i čelnik HSS-a Zlatko Tomčić je protekloga tjedna započeo lobiranje, kako bi kandidat njegove stranke sjeo na upražnjeno mjesto ravnatelja HIS-a. </p>
<p>Rasplet događaja, prema Vjesnikovu izvoru, bit će poznat za najviše četiri dana, kada će se znati i je li kandidatura Pere Cvjetovića i dalje aktualna. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Gradonačelnik Bogdanović želi znati uživa li povjerenje vijećnika</p>
<p>DUBROVNIK, 4. svibnja</p>
<p> - Hoće li nakon 9. svibnja Dubrovnik ostati bez gradonačelnika? Za utorak je, naime, sazvana sjednica Gradskoga vijeća Dubrovnika, a na dnevnome je redu i prijedlog zaključka o iskazivanju povjerenja gradonačelniku i predsjedniku Gradskoga vijeća Vidu Bogdanoviću, i to na njegov zahtjev. </p>
<p>Svoj je zahtjev Gradskome vijeću dubrovački gradonačelnik obrazložio na čak 14 stranica. Premda u četvrtak zbog mnogih obveza, kako nam je rečeno u Uredu gradonačelnika, nismo uspjeli doći do Bogdanovića i saznati što ga je nagnalo na taj zahtjev, iz izvora bliskih dubrovačkome HSS-u čiji je on član neslužbeno doznajemo da će se predstojećim izglasavanjem povjerenja »napokon zatvoriti usta svima koji govore da gradonačelnik radi bez potpore Gradskoga vijeća«. </p>
<p>Što se tiče Bogdanovićeva pisanoga obrazloženja, nakon nizanja gradskih uspjeha i neuspjeha u posljednje tri godine njegova mandata, dubrovački gradonačelnik pri kraju 14. stranice navodi da »...u očekivanju osjetljivoga i strateški važnoga razdoblja donošenja dugoročnih odluka...« predlaže da se na dnevni red sjednice Vijeća uvrsti točka »u sklopu koje bi gradski vijećnici mogli izraziti svoj sud o povjerenju meni kao predsjedniku Gradskoga poglavarstva i dubrovačkom gradonačelniku«. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Prosvjed Račanu zbog neriješenih problema u vezi s obranom od tuče</p>
<p>ČAKOVEC, 4. svibnja</p>
<p> - Međimurski podžupan Marijan Vukšić (HSS) u četvrtak je uputio pismo premijeru Ivici Račanu, nezadovoljan što se ne rješava aktualno pitanje obrane od tuče. On je još 27. ožujka uime Međimurske županije uputio prijedlog da se hitno donese zakon o obrani od tuče. »Na moj dopis i traženje da konačno, nakon dugogodišnje nebrige o obrani od tuče, Vlada počne rješavati taj problem, do danas nismo dobili odgovor.</p>
<p> To je problem od nacionalnog interesa i on mora prioritetno doći pred Vladu«, piše međimurski podžupan, dodajući da su međimurski prijedlog podržali Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i državni Hidrometeorološki zavod. </p>
<p>U Međimurskoj su županiji samo u prošle tri godine štete od tuče premašile stotinu milijuna kuna, unatoč obrani od tuče koja je koliko-toliko djelovala. »Zbog toga vas molim da Vlada počne djelotvorno rješavati gospodarsku problematiku, a to je i obrana od tuče«, piše Vukšić i podsjeća da se samo kvalitetnom obranom od tuče može spriječiti velika gospodarska šteta. </p>
<p>Od 1. svibnja počela je službena sezona obrane od tuče, a već su se ispoljili svi problemi.</p>
<p> Najveći su problemi nedostatak novca, nedovoljno lansirnih postaja, njihovo loše stanje, problemi sa susjednim državama u vezi s područjima uz granicu te preleti zrakoplova.</p>
<p> »Bojimo se da bi ove godine ponovno sa zebnjom morali gledati olujne oblake i moliti da tuče bude što manje«, stoji u pismu Račanu. Podžupan Vukšić očekuje da će pitanje obrane od tuče biti uvršteno na prvu sljedeću sjednicu Vlade. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Neuspjeli pokušaj rušenja karlovačkoga gradonačelnika </p>
<p>KARLOVAC, 4. svibnja</p>
<p> - U četvrtak su na sjednici Gradskog vijeća Karlovca vijećnici oporbe (SDP, HSLS, HNS, HSS i LS-a) zatražili da se na dnevni red po hitnom postupku uvrsti izglasavanje povjerenja gradonačelniku Branku Vukeliću (HDZ). Kako je u ime oporbe rekao vijećnik HSLS-a Mile Sokolić, glasovanje o povjerenju gradonačelniku je potrebno zbog »njegova samovoljnog ponašanja«.</p>
<p> Karlovačkom gradonačelniku Vukeliću oporba je zamjerila i da se »ne ponaša u duhu promjena u Hrvatskoj«, a spomenut je i sudski postupak protiv člana Poglavarstva grada i jednog od Vukelićevih suradnika Ivana Rasta, koji je zbog slučaja u Tvornici plinskih turbina u pritvoru. Vijećnici HDZ-a, koji imaju većinu u Gradskom vijeću, odbili su zahtjev oporbe da se glasovanje o povjerenju gradonačelniku stavi na dnevni red po hitnom postupku. Jer, prema riječima predsjednika Kluba HDZ-a Stjepan Turković, nisu stečeni uvjeti za hitni postupak. On je stoga zatražio da se ta točka uvrsti u redovnu proceduru.</p>
<p>Nakon stanke i usuglašavanja, pred vijećnike je istupio gradonačelnik Vukelić, rekavši kako smatra da ima povjerenje vijećnika i kako se slaže da se na sjednici glasuje o njegovu povjerenju. Izjavio je i da je to još jedan u nizu pokušaja oporbe da izazove krizu vlasti u Karlovcu. »Znao sam da su oporbeni vijećnici dan prije sjednice obilazili vijećnike HDZ-a i drugih stranaka tražeći moju smjenu«, naglasio je.</p>
<p>»Priče o mome razrješenju ili smjeni trebaju prestati i zbog toga sam za glasovanje o povjerenju, ali nikako po hitnom postupku i pod pritiskom«, dodao je Vukelić. Vijećnik i čelnik karlovačkoga HSLS-a Boris Mlikan pozvao je vijećnike oporbe da napuste sjednicu, što su oni i učinili, a 19 vijećnika HDZ-a, što je dovoljno za kvorum, nastavili su s radom i glasovanjem dali povjerenje gradonačelniku Karlovca i čelniku karlovačkog HDZ-a. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Međimurske novine« ostale bez naručenih jumbo plakata </p>
<p>ČAKOVEC, 4. svibnja</p>
<p> - Hrvatski informativni tjednik Međimurske novine, nakon pet godina izlaženja, tokom kojih je našao svoje mjesto na tržištu, ubuduće će izlaziti utorkom umjesto petkom. Tim su povodom Međimurske novine organizirale reklamnu kampanju koja je obuhvatila i postavljanje dva jumbo plakata. </p>
<p>Ali, kako stoji u priopćenju Međimurskih novina odaslanom u četvrtak, taj je tjednik u srijedu naručio izradu i postavljanje tih plakata kod tvrtke »Shopping« u Nedelišću. Nakon prvotnog prihvaćanja narudžbe, nekoliko sati kasnije vlasnik i direktor »Shoppinga« odbio je postaviti plakate, s obrazloženjem da su »opasni za sigurnost prometa i da mogu izazvati prometne nesreće, za što on neće odgovarati«.</p>
<p> »Postoje, međutim, naznake da iza svega stoji neka druga 'kuhinja'«, ističe se u priopćenju. Također se naglašava da se radi o »flagrantnom kršenju slobode izražavanja, koje se dogodilo upravo na Svjetski dan slobode medija«. U priopćenju Međimurskih novina se zaključuje da »očito u Međimurju još postoje zadrške i ograničenja u vezi sa slobodom medija« te se izražava nada da se tako nešto neće ponoviti. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vukovarski HDZ iznenađen Pančićevom izjavom </p>
<p>VUKOVAR, 4. svibnja</p>
<p> - Vukovarska Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) izrazila je u četvrtak iznenađenost izjavom ministra hrvatskih branitelja i predsjednika vukovarsko-srijemskog SDP-a Ivice Pančića koji je, u srijedu, u Drugom dnevniku Hrvatske televizije, kazao da je za sadašnje stanje u Vukovaru te za probleme u obnovi, povratku i normalizaciji života isključivo kriva lokalna samouprava, koju čine (HDZ) i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS).</p>
<p> U priopćenju, koje je potpisao predsjednik vukovarskog HDZ-a Petar Mlinarić, kaže se kako su »vukovarskom HDZ-u poznati pokušaji ministra Pančića i njegovih istomišljenika iz SDP-a da sruše lokalnu vlast u Vukovaru koja je od samog početka sudjelovala u stvaranju i obrani hrvatske države i na tom putu podnijela velike žrtve«. Stoga, predsjednik vukovarskog HDZ-a, poručuje Pančiću da se »u Vukovaru cijene rad i ljubav prema domovini, što su birači znali prosuditi i prigodom nedavnih izbora, a znat će i ubuduće«. </p>
<p> Vukovarski HDZ istodobno zamjera i, kako je rečeno, »novom valu na Hrvatskoj televiziji« što »tvrdi da će televiziju osloboditi monopola politike i vlasti te ju osposobiti da djeluje kao samostalna i nezavisna institucija«. U priopćenju se pojašnjava da je objavljena izjava ministra i političara SDP-a u kojoj se iznose optužbe na račun HDZ-a te da se ni jednim primjerom ne potvrđuje istinitost takve izjave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Liović: Nisam najavio državni udar, ali su moguće blokade granica </p>
<p>Čelnik Hvidre tvrdi da je novinar »Globusa« pogrešno protumačio njegove izjave o blokiranju prometnica/ Ako do kraja svibnja ne bude dijaloga branitelja i Vlade, moguća blokada granica/Nijedna udruga branitelja nije iz proračuna dobila ni lipe/ Liović zamolio HRT da u dane obilježavanja tragičnih događaja iz Domovinskog rata, poput pogibije 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Naselju, ne emitira »Kapelske kresove« i film o Titu</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Nisam najavio državni udar i miniranje turističke sezone. S novinarom Globusa nisam razgovarao o tome da ćemo veleposlanstvima poslati dopis u kojem bi stajalo da strani državljani nisu dobrodošli u Hrvatskoj, rekao je čelnik Hvidre Marinko Liović u četvrtak na konferenciji za novinare posvećenoj napisima u Globusu. Liović je odbacio i pomisao na pozivanje na rušenje vlasti koja je, kaže, legitimno dobila povjerenje većine građana. On se ujedno ispričao braniteljima i hrvatskom narodu zato što se to iz Globusova naslova moglo shvatiti i što je »krivo interpretirano«. Izrazio je i spremnost da se odrekne zastupničkog imuniteta ako državni odvjetnik u njegovim izjavama nađe elemente kaznenog djela. </p>
<p> Liović je rekao da je Globusov novinar pogrešno protumačio njegove izjave o blokiranju prometnica. »Rekao sam da Hvidra, s obzirom na svoju teritorijalnu raspršenost, može blokirati sve ulaze u zemlju«, kazao je Liović, izrazivši nadu da do toga neće doći. Ipak, najavio je mogućnost blokade graničnih prijelaza ako se do kraja svibnja ne uspostavi dijalog između braniteljskih udruga i Vlade i ako ne dobiju jamstva da se uštedama na račun branitelja neće financirati srpski povratnici. U suprotnom ćemo međunarodnoj javnosti uputiti zahtjev da ispravi diskriminirajući položaj hrvatskih branitelja, dodao je. Liović smatra da je blokada prometnica legitimno pravo na prosvjed i dodaje da zbog istih takvih ranijih akcija nitko nije kazneno odgovarao. </p>
<p>Kad je riječ o poruci stranim gostima da nisu dobrodošli, Liović je kazao da je rekao kako će, »ne dođe li do dijaloga s Vladom, veleposlanstva upozoriti na to da će Hrvatima biti žao zbog onoga što će njihovi građani u Hrvatskoj eventualno doživjeti«. On je izrazio nezadovoljstvo time što ni jedna udruga branitelja nije dosad iz proračuna dobila nikakav novac. Ustvrdio je da se novcem namijenjenim udrugama, a riječ je o 15 milijuna kuna, »kresanjem prava hrvatskih branitelja i konzerviranjem« gradnje 1.400 stanova za branitelje provodi potpuni povratak aboliranih Srba«. »Svjesni smo međunarodnih pritisaka i potpore stranih čimbenika novoj vlasti, ali obećanja koja je vlast dala ne mora ispunjavati nauštrb branitelja, jer mi to nećemo dopustiti«, istaknuo je. </p>
<p>Osvrćući se na izradu novog zakona o braniteljima, naglasio je da bi se njime smanjile invalidnine, upitna bi bila i stanogradnja te povlastice na uvoz automobila. Napomenuo je i da branitelji neće više imati prednost u obnovi kuća. »Žalosno je da oni koji su ubijali i rušili Hrvatsku uživaju veća prava od branitelja«, kazao je. Upitan ne bi li moguća blokada graničnih prijelaza smanjila turistički prihod koji dobrim dijelom ulazi u proračun iz kojeg se financiraju i branitelji, Liović je odgovorio protupitanjem: »A kako ima novca za Srbe, a nema za nas?«. Odgovarajući na upit o prosvjedu udruga iz Domovinskog rata koji bi se trebao održati 10. svibnja u Splitu, kazao je da ne zna ništa o tome ni o njegovim organizatorima. </p>
<p>Uime invalida Domovinskog rata Liović je zamolio HRT da u dane obilježavanja tragičnih događaja iz Domovinskog rata, poput pogibije 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Naselju i branitelja u »Bljesku«, ne emitira emisije kao »Kapelski kresovi« i dokumentarni film o Josipu Brozu Titu. Upitan mora li se i može li se hrvatski narod odreći svoje povijesti, Liović je kazao da ne treba, ali da upravo to radi HTV, navevši kao primjer ukidanje »Hrvatskog spomenara«. </p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Dečak se ograđuje od poziva na blokadu prometnica</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata piopćenjem se ogradila od izjava predstavnika svih onih udruga hrvatskih branitelja koji pozivaju ili prijete nasiljem, miniranjem prometnica i ugrožavanjem turističke sezone«. Takve najave, ističe UHVDR-a, nimalo ne pridonose stabilizaciji gospodarskog života, demokratizaciji i uključivanju Hrvatske u europske integracije i suprotne su interesima većine branitelja. </p>
<p>Hrvatski branitelji, smatraju u UHVDR-i, čiji je predsjednik Đuro Dečak, trebaju dijeliti sudbinu hrvatskoga naroda i svoja prava ne bi trebali ostvarivati izvan institucija pravne države. Nužno je rasprave s ulice i iz medija pretvoriti u izravan partnerski dijalog predstavnika udruga iz Domovinskoga rata i mjerodavnih ministarstava, navodi UHVDR-a, najvjerojatnije aludirajući na izjave čelnika HVIDR-e Liovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Tomac s parlamentarcima NATO-a o povratku izbjeglica</p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Pododbor za ekonomsku suradnju Istok - Zapad Parlamentarne skupštine NATO-a razgovarao je u četvrtak, tijekom radnog posjeta Hrvatskoj, s Odborom za vanjsku politiku Zastupničkog doma Sabora o povratku izbjeglica te o uspostavi mira i stabilnosti u regiji. </p>
<p> Predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac naglasio je da glavnim rješenjem problema regije smatra opstanak BiH kao cjelovite i demokratske države, potpuno uključene u euroatlanske integracije. Rekao je kako bi to bila pobjeda ideje da razni narodi i religije mogu živjeti na jednom području. Kao prvi korak k tomu, istaknuo je povratak Hrvata i Bošnjaka u Republiku Srpsku. Naglasak je stavljen i na psihološku zapreku u rješenju povratka, za koju dr. Tomac kaže da je rezultat zanemarivanja zločina koji su se zbili u Hrvatskoj 1991. godine.</p>
<p> Pododbor NATO-a zanimao se hoće li nova hrvatska vlast u svojim nastojanjima oko povratka izbjeglica i cjelokupne politike uživati potporu građana. Na to je pitanje odgovorio član Odbora Ivo Škrabalo, rekavši da će se problemi pojaviti ne budu li vidljivi međunarodni rezultati nove hrvatske politike. Dodao je kako bi se u pogledu toga morala dati određena novčana potpora, čime bi se hrvatskoj javnosti pokazalo da međunarodna zajednica nije protiv ove države.</p>
<p> Zaključeno je da bi stabilna i europska Hrvatska bila primjer ostalim balkanskim državama i dokaz da se demokracija isplati. Predstavnici NATO-ova pododbora sastali su se potom s Odborom za financije i državni proračun Zastupničkog doma Sabora, priopćeno je iz Sabora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Vojno-diplomatski zbor posjetio Centar za razminiranje </p>
<p>SISAK, 4. svibnja</p>
<p> - Članovi vojno-diplomatskog zbora u Hrvatskoj u četvrtak su bili u Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) u Sisku stekavši uvid u sustav humanitarnog razminiranja. Posjetili su i pirotehničare koji rade kod mosta na Kupi u Brestu, u blizini Petrinje, i vidjeli metode razminiranja.</p>
<p> Vojno-diplomatski zbor, u kojem su bili vojni izaslanici Malezije, Mađarske, Irana, Italije, Belgije, Poljske, Ukrajine, Austrije, Slovačke, Rumunjske, Njemačke, Bugarske i Rusije, vodio je slovenski vojni izaslanik, brigadir Zlatko Vehovar. O sustavu humanitarnog razminiranja, ustroju Hrvatskog centra i dosadašnjoj suradnji s međunarodnom zajednicom vojne izaslanike izvijestio je ravnatelj Centra Damir Goršeta. Zahvalio je zemljama iz kojih dolaze vojni izaslanici na »nesebičnoj i solidarnoj« pomoći Hrvatskoj u uklanjanju mina. Goršeta je rekao da Centar planira razminirati oko 4,5 tisuća četvornih kilometara pod minama do 2010. godine, te je zamolio vojne izaslanike za pomoć njihovih zemalja i vojski u uvođenju novih tehnologija u razminiranje. </p>
<p> Brigadir Vehovar zahvalio je na podrobnim informacijama o radu Centra i sustavu razminiranja u Hrvatskoj, ocijenivši da su ono što su čuli i vidjeli u Sisku dragocjena iskustva za njih. Još jednom su se uvjerili u značenje HCR-a u razminiranju u cijeloj regiji, istaknuo je. U znak zahvalnosti za dosadašnju suradnju, brigadir Vehovar predao je ravnatelju Goršeti prigodnu plaketu sa znakom vojno-diplomatskog zbora.</p>
<p> Vojni izaslanici obišli su i radilište kod mosta u Brestu, nedaleko od Petrinje, gdje pirotehničari hrvatske Agencije za komercijalnu djelatnost »Mungos«, u suradnji sa švedskom tvrtkom Scan-jack, čiste to područje od mina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Kunst: Vlast će imati socijalne nemire ako ne zaustavi rad bez plaća i rast nezaposlenosti </p>
<p>Udruga radničkih sindikata (URSH) može, ocijeni li da su iscrpljena druga sredstva, organizirati masovne javne prosvjede koji će biti masovniji od onih iz veljače 1998., upozorio je Boris Kunst, predsjednik URSH-a, u svom govoru u Maksimiru prigodom proslave 1. svibnja. O tome i o aktualnoj gospodarsko-socijalnoj situaciji Kunst govori za Vjesnik. </p>
<p>• Hoćete li zaista krenuti s organizacijom radničkih prosvjeda ako se situacija u zemlji ne promijeni?</p>
<p>- Hoćemo! To sam rekao i premijeru Ivici Račanu na sastanku koji je održao sa čelnicima svih sindikalnih središnjica. Prvih smo 100 dana Vlade samo podsjećali na predizborna obećanja, oprezno i dobronamjerno kritizirali smo Vladine poteze. Sljedećih 100 dana žešće ćemo i češće kritizirati. Ljudi gube strpljenje, ne mogu stalno živjeti od obećanja. Bit ćemo spremni organizirati još veće demonstracije od onih iz 1998., kako bi upozorili vlast na njihovu pravu funkciju. Predstavnici vlasti se ne mogu beskrajno izvlačiti, krajnje je vrijeme da ponude i neka rješenja. </p>
<p>• Kako komentirate to da je URSH uvijek bio žestok u kritikama vladajuće strukture, dok Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), na primjer, samo podsjeća vlast na predizborna obećanja?</p>
<p>- SSSH je uvijek bio povezan s vladajućom strukturom, i prije 1990. i poslije 1990. i 2000. Oni su nekako sudbinski vezani uz vlast. Kad su procijenili da bi SDP mogao pobijediti, potpisali su s njima Ugovor za pravednu Hrvatsku. Dakle, normalno je da ne mogu kritizirati SDP, kao što ni Hrvatska udruga sindikata (HUS) nije mogla kritizirati HDZ. SSSH zato ima otupljene oštrice prema izvršnoj vlasti. Mi se ne želimo politički prostituirati i nikad nismo htjeli služiti politici, već isključivo članstvu i radništvu. Zato ni u medijima, uz neke izuzetke, nismo dobrodošli. To je naš hendikep, ali vlast se mora naučiti čuti i kritike. </p>
<p>• Kakva je vaša ocjena prvih 100 dana Vlade?</p>
<p>- Mi smo jedina sindikalna središnjica koja je izišla s kritičkim osvrtom. Još na sastanku s Račanom rekao sam mu da je s razgovorom o gospodarsko-socijalnoj situaciji sa sindikatima zakasnio »samo 100 dana«. Toga se trebao sjetiti na početku mandata, a sad smo trebali raspravljati o realizaciji rješenja. Rekao sam i da nemam ništa protiv toga da Račan kao čelnik stranke sklapa sporazume s jednom sindikalnom središnjicom, ali da Vlada mora imati isti odnos prema svim sindikatima. Konkretno, Vlada nije dovoljno učinkovita u rješavanju gospodarsko-socijalnih problema, još nema strategiju razvoja, a ni od od revizije pretvorbe i privatizacije nema ništa. Dvije rane koje krvare u Hrvatskoj su širenje nezaposlenosti i rad bez plaća. Ako vlast to ne riješi, imat će velikih socijalnih problema. Fitilj socijalne bombe gori sve brže.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni maksimirskom proslavom Praznika rada?</p>
<p>- Unatoč vremenu koje nije bilo idealno, proslava je pokazala koliko je ta tradicija vrijedna. Očito je i da ljudi imaju sve manje novca da bi negdje išli za praznike, pa su došli u Maksimir da barem besplatno dobiju tradicionalni grah. Jedina stranka koja nije uvažila naše apele za nestranačko obilježje proslave je SDP i Milan Bandić, koji su bahato postavili dva promidžbena štanda i stranački kombi u Maksimir. Čak ni za vrijeme prethodne vlasti takvo se nešto nije moglo dogoditi. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Ne želimo nikoga tjerati, ali želimo da u Skupštini sjede rođeni Zagrepčani! </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka i dalje stoji iza svoga tv spota o bijelim čarapama, jer cilj spota nije bio nikoga uvrijediti, već upozoriti na sociološke i političke promjene koje su se dogodile u prošlih nekoliko godina u Zagrebu, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare, na kojoj su zagrebački HSS-ovci pokušali pojasniti političke poruke svog predizbornog spota »Očistimo Zagreb«. </p>
<p>Prošlih je dana spot izazvao burne reakcije u javnosti, s obzirom na to da prikazuje pastira koji 1994. dolazi »Livno-busom« na zagrebački autobusni kolodvor, a u krupnom su planu njegove bijele čarape. Spot je proglašen rasističkim i uvredljivim za Hercegovce, što su HSS-ovci u četvrtak odlučno demantirali. »Poruka spota nema veze s rasizmom. To su najveće gluposti od koga god potjecale«, rekao je čelnik zagrebačkog HSS-a Željko Mlinar, priznajući da su se u spotu potkrale tehničke pogreške - pogreškom je »ispao« dio koji se trebao ticati ekološke problematike koju HSS ističe u predizbornom programu. Uz to, priznao je autor spota i glasnogovornik gradskog HSS-a Vladimir Novotny, »u spotu se nije trebao naći natpis 'Livno-bus', koji se potkrao kontroli prije prvog emitiranja«. </p>
<p>»Spot je rađen u jednom danu i pogrešku smo ispravili tako da je u novoj verziji spota izbrisano 'Livno' s autobusa«, rekao je Novotny i dodao da »nismo mi krivi što je na zagrebačkom kolodvoru najviše autobusa upravo s tim napisom«. Prema riječima Miše Zorenića, oko svega se podigla velika medijska galama. »Mnogi su komentirali spot na neviđeno, tražeći da se ispričamo. Ne mislimo to učiniti. Dapače, mislim da bi se nama trebali ispričati. Istina je da su u Zagreb došli neki skorojevići, neki ljudi s istoka, sjeverozapada i juga koji su napravili velik nered. Uzeli su tvornice, potjerali ljude na ulice, potkrali banke. Ne želimo nikoga tjerati, želimo samo pospremiti ovaj grad i da se oni koji dođu u Zagreb ponašaju onako kako su to činili naši djedovi. Želimo da ga prihvate i pošteno u njemu zarađuju za život«, rekao je Zorenić. HSS-ovci žele da u Gradskoj skupštini sjede ljudi rođeni u Zagrebu, te da Zagrepčanin bude i novi gradonačelnik.</p>
<p>Prema riječima dr. Ante Čovića, četvrtog kandidata HSS-a za Gradsku skupštinu, »Hercegovce nisu uvrijedili HSS-ovci, nego kritičari spota, proglašavajući ga antihercegovačkim i rasističkim. Time su proglasili Hercegovce drugom rasom«, dodao je. »Slogan 'Očistimo Zagreb' zastupa tezu da je grad potrebno očistiti od korupcije i kriminala, tj. da ga treba osloboditi HDZ-ova naslijeđa. Naslijedili smo shizofrenu državu, razdijeljenu na dva dijela - javnu i paradržavu. Nova vlast danas kontrolira samo dio te države, onu javnu, no paradržava je još tu. Ona je negativna, opasna i za ustavni poredak«, istaknuo je Čović. »Zato bijele čarape«, dodao je, »ne predstavljaju Hercegovce, već organiziran skup ljudi koji je pokrao naš novac i spremio ih u čarape koje ne moraju biti bijele...«.</p>
<p>Zato će zagrebački HSS, složili su se njegovi čelnici, nastaviti borbu protiv bijelih čarapa. Kako doznajemo, nova verzija spota »Očistimo Zagreb«, još nije dobila odobrenje za emitiranje na HTV-u. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Radin: Samouprava za Srbe ne znači i federalizaciju Hrvatske </p>
<p>Odbijen Đukićev amandman prema kojem bi manjine imale pravo na razmjernu zastupljenost u Saboru kad je njihov udjel u stanovništvu Hrvatske šest posto / Arlović odbacio sumnje da bi popis stanovništva sljedeće godine mogao biti upitan zbog 25 milijuna dolara, koliko će popis stajati </p>
<p>ZAGREB, 4. svibnja</p>
<p> - Amandman Milana Đukića (SNS), po kojem bi manjine imale pravo na razmjernu zastupljenost u Saboru kad njihov udjel u ukupnom stanovništvu Hrvatske iznosi šest posto, a ne osam kako je predviđeno Ustavnim zakonom o manjinama, saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio. O izmjenama tog zakona raspravljali su na zajedničkoj sjednici odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za zakonodavstvo i za nacionalne manjine. Izmjene Ustavnog zakona podupro je Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. </p>
<p>Govoreći o izmjenama tog zakona, predsjednik Odbora Mato Arlović istaknuo je da se njima želi ukinuti odredba o kotarevima s posebnim statusom (Knin i Glina), jer je prestala potreba za takvim osiguranjem manjinskih prava. Dodao je da bi se u kotarevima Hrvati, prema pravima, sveli na nacionalnu manjinu. Istaknuo je da je prihvaćen prijedlog da se u Ustavnom zakonu poimenice navedu pripadnici svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj: Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Česi, Mađari, Nijemci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Ukrajinci, Židovi, Crnogorci i Makedonci. Naglasio je da bi ostavljanje mogućnosti osnivanja kotareva značilo uvođenje političke autonomije u određenim dijelovima Hrvatske. Đukićev prijedlog, pak, ocijenio je neprimjerenim jer je u Europi za ostvarenje takva prava potrebno između osam i 12 posto udjela manjinskog stanovništva. </p>
<p>Đukić je, pak, ustvrdio da su Srbi diskriminirani jer ih 600.000 ima hrvatsko državljanstvo koje im se ne priznaje jer nisu upisani u knjigu državljana. Nakon uspostave hrvatske države donesen je Zakon o državljanstvu, pa oni koji, po njemu, nisu upisani u knjige državljana to i nisu, odgovorila mu je Ingrid Antičević-Marinović, predsjednica Odbora za zakonodavstvo. </p>
<p>O kotarevima je govorio i Furio Radin, rekavši da iz principijelnih razloga neće glasovati za izmjene Ustavnog zakona, jer predlagatelj nije predložio alternativu za kotareve. On drži da bi Srbi bi trebali imati jedan oblik manjinske samouprave što nikako ne znači i federalizaciju Hrvatske. </p>
<p>Na sjednici se otvorilo i pitanje popisa stanovništva koji je posljednji put proveden 1991. od kada se promijenila i etnička slika. Kazano je da do 2001., za kad je predviđen novi popis, neće biti parlamentarnih izbora, pa stoga neće biti ni problema oko ostvarivanja pojedinih odredaba Ustavnog zakona kojima se jamči razmjerna zastupljenost manjina. Arlović je odbacio sumnje prema kojima bi popis stanovništva sljedeće godine mogao biti upitan zbog 25 milijuna dolara koliko će on stajati. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Ako će se stranim donacijama obnavljati samo srpske kuće, doći će do političkih napetosti </p>
<p>OSIJEK, 4. svibnja</p>
<p> - Izaslanstvo Zajednice povratnika Hrvatske u petak će razgovarati sa zamjenikom premijera Goranom Granićem, rekao je u četvrtak za Vjesnik predsjednik Zajednice povratnika Josip Kompanović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, razgovarat će se o primjeni Zakona o područjima od posebne državne skrbi, posebno o hrvatskome Podunavlju i dijelovima oslobođenima u redarstvenim akcijama »Bljesak« i »Oluja«. </p>
<p>Kompanović naglašava da će Granića upozoriti na to da se Zakon, zapravo, nigdje i ne primjenjuje u cijelosti. Govorit će se također govoriti o izmjenama Zakona o obnovi, a povratnici će tražiti da se ne ukinu prioriteti navedeni u važećem zakonu, da se iz toga ne isključuju doseljeni iz BiH te da mlade obitelji zadrže pravo na potporu pri opremanju svojih domova.</p>
<p>Kompanović dodaje da će se na sastanku nastojati razriješiti i dvojba o tome hoće li se donatorska konferencija, najavljena za kraj lipnja tada i održati, jer se već sada najavljuje da će se održati tek početkom sljedeće godine. Osvrćući se na najave o obnovi kuća Srbima koji su tokom Domovinskog rata napustili Hrvatsku, on upozorava na to da se međunarodnoj zajednici ne može diktirati na koji će način trošiti novac kojim raspolaže.</p>
<p> »Ali, otprije je poznato da nam ona nije blagonaklona i da je ne zanimaju hrvatski prognanici u vlastitoj državi. Zajednica prognanika nema ništa protiv toga da se svatko treba vratiti svojoj kući«, kaže predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske.</p>
<p>»Međutim, strahujemo da bi - ako se Srbima stranim novcem budu obnavljale kuće, a istodobno se u proračunu ili izvan njega ne nađe novac za obnovu kuća hrvatskih prognanika - moglo doći do ozbiljnih napetosti na terenu. Bilo bi jako opasno i politički pogubno da se Srbima grade kuće, a da istovremeno prestane obnova kuća hrvatskih prognanika«, zaključuje Josip Kompanović. (S.Č.D.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000505].
|
