NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000405].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 231718 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dekanić: Mesić treba zadržati ključne ovlasti, jer je najmanje stranački obojen</p>
<p>Predsjednik Republike, s obzirom i na europsku praksu, treba zadržati zapovijedanje vojskom, biti sukreator vanjske politike i kontrolirati obavještajnu zajednicu. Da bi mogao kontrolirati obavještajnu zajednicu, mora imenovati šefove obavještajnih službi, odnosno barem ravnatelja krovne obavještajne organizacije, tvrdi Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - O smanjenju predsjedničkih ovlasti pri sukreiranju vanjske politike, zapovijedanju vojskom i nadzorom nad tajnim službama - ovih se dana lome koplja između Pantovčaka i Banskih dvora. O tome mogu li se o različitim viđenjima dogovoriti ili će to na koncu biti predmetom javne rasprave, Vjesnikovim je čitateljima govorio dr. Igor Dekanić, Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku.</p>
<p>• Predsjednik Mesić je rekao da se ne želi odreći ovlasti zapovijedanja vojskom i u miru i u ratu. Kako u tom kontekstu komentirate izjavu Zlatka Tomčića, koji drži da bi hrvatski predsjednik trebao zapovijedati vojskom samo u ratu?</p>
<p>- Ne bih komentirao izjave predsjednika Sabora. Činjenica je da je predsjednik Mesić dobio izbore upravo zato što je obećao da će smanjiti predsjedničke ovlasti i predložiti promjenu u pravcu parlamentarnog sustava. Ali, i u parlamentarnom sustavu predsjednik Republike, ako je izravno izabran, treba zadržati zapovijedanje vojskom, biti sukreator vanjske politike i imati pravu kontrolu nad obavještajnom zajednicom. Da bi mogao kontrolirati obavještajnu zajednicu, mora imenovati šefove obavještajnih službi, odnosno barem ravnatelja krovne obavještajne organizacije. U svim parlamentarnim državama, čak i u parlamentarnima s, uvjetno rečeno, »slabim predsjednikom«, gdje se predsjednik bira u parlamentu, predsjednik zapovijeda vojskom i,imenuje šefove obavještajnih službi.</p>
<p>• I sukreator je vanjske politike?</p>
<p>- Naravno, i to zato što diplomatska služba nije samo stvar stranačke politike. Diplomatsko-konzularni predstavnici su predstavnici države i tu mora nadzor i utjecaj nad tom institucijom imati, rekao bih, najčvršća točka političkog sustava u Hrvatskoj. Ona točka koja je najmanje stranački obojena, a to je predsjednik Republike. Sabor je višestranački, Vlada će vjerojatno dulje biti koalicijska, a predsjednik Republike je nestranački i izabran na pet godina. I zbog tih razloga on mora imati nadzor nad onim trima djelatnostima, koje nisu samo političke nego i državne, a to su Oružane snage, obavještajna zajednica i vanjska politika. Prema tome, radi se o principijelnom političkom stajalištu o odrednicama budućega političkog sustava RH, a ne samo eventualnom sukobu sadašnjeg predsjednika Vlade i predsjednika Republike. Radi se o principijelnom i dubokom zalaganju predsjednika Mesića za trajnije definiranje odnosa u političkom sustavu RH, koji bi vodio podjeli vlasti pri čemu neke temeljne državne ovlasti moraju biti u nadležnosti predsjedniku Republike?</p>
<p>• Ali, premijer Račan je rekao da ne želi podjelu ovlasti između Predsjednika, predsjednika Vlade i Sabora?</p>
<p>- Ne bih to komentirao. Predsjednik Mesić je za podjelu ovlasti, a dio ovlasti koji se tiče Oružanih snaga, obavještajne zajednice te sukreiranja i kontrole vanjskih poslova morao bi biti na instituciji predsjednika Republike</p>
<p>• Račan je rekao da bi tajne službe zakonski trebala urediti Vlada, s Sabor kontrolirati?</p>
<p>- Imamo vrlo jasnu kontrolu zakonitosti rada posredstvom saborskog Odbora za unutarnju politiku. Svi se slažu da taj odbor mora dobiti veću ulogu - i predsjednik Republike i ljudi iz Sabora. Taj odbor će, kao u svima ostalim zapadnoeuropskim parlamentarnim državama, jačati svoju ulogu; dobiti temeljni položaj u kontroli cijelog sustava. Taj odbor dobiva vrlo jaku funkciju i poziciju. Vjerojatno će obavještajna zajednica imati civilnu obavještajnu i protuobavještajnu službu u Ministarstvu unutarnjih poslova, a vojnu obavještajnu i protuobavještajnu komponentu u Ministarstvu obrane. Prema tome, na te službe središnji utjecaj ionako ima Vlada, jer će ona imenovati pomoćnike ministara koji će rukovoditi tim službama. Ostaje potreba za krovnom organizacijom obavještajne zajednice. Predsjednik Mesić zahtijeva da temeljni politički princip bude da predsjednik Republike imenuje ravnatelja, odnosno vodstvo te krovne obavještajne zajednice. Time će se osigurati operativno vođenje od strane Vlade za operativne obavještajne službe, Predsjednik će imati krovni utjecaj nad krovnom službom, a sve će kontrolirati Sabor.</p>
<p>• Smanjuje li se time manevarski prostor Predsjednika?</p>
<p>- To je već smanjeno u odnosu na ono što je prije bilo. Manevarski prostor predsjednika RH u situaciji koalicijske Vlade i koalicijske opozicije je smanjen mnogo više nego u jednostranačju.</p>
<p>• Unatoč Predsjednikovu možebitnom radikalnom protivljenju smanjenju nekih ovlasti, Sabor to može izglasovati dvotrećinskom većinom.</p>
<p>- Sabor, naravno, može promijeniti Ustav, ako to izglasuje dvotrećinskom većinom, pa može donijeti i odluku da potpuno promijeni instituciju predsjednika Republike. Ustavne promjene će, dakako, izglasovati Sabor, no, treba pričekati nekoliko tjedana dok se razvije rasprava o ustavnim promjenama. Raspravom o smanjenju ovlasti Predsjedniku skrećemo s mnogo važnijih problema u zemlji. Temeljni je ekonomska depresija, duboka financijska kriza, problem prenapregnutoga proračuna, problem propasti čitavih industrijskih grana, nepostojanje strategije razvoja... Prema tome, Hrvatska ima mnogo prečih zadataka, nego što su ovlasti predsjednika Republike ili Vlade, i to je mišljenje predsjednika Mesića.</p>
<p>• Na kraju, molim Vas da odgovorite, zašto ste bili na sjednici SONS-a. Ministar Radoš Vas je optužio da se ponašate kao Pašalić, jer je i on povremeno to činio.</p>
<p>- Nemam komentara.</p>
<p>Predsjednik želi imenovati veleposlanike</p>
<p>• Što će se dogoditi, ako se ipak Mesić, Račan i Tomčić ne uspiju dogovoriti o promjenama ustavnih ovlasti?</p>
<p>- U tom slučaju će se ići na javnu raspravu. No, očito je da se temeljne stvari tek moraju razjasniti, pa ako se to ne bude moglo internim dogovorima, neka temeljna politička pitanja će se javno raspraviti. To ne znači da će se razgovarati o pojedinostima funkcioniranja obavještajne zajednice. Očekujem da će se u raspravi o ustavnim promjenama iskristalizirati i stajališta o temeljnim pitanjima političkih ovlasti u zemlji i da će to pomoći da se jasnije sagledaju stvari.</p>
<p>• Predsjednik Sabora Tomčić je rekao da će se o vanjskoj politici odlučivati u Saboru, no i Predsjednik želi biti sukreator?</p>
<p>- Predsjednik želi imati utjecaj na imenovanje veleposlanika i onih dijelova diplomatsko-konzularnog predstavništva koji su u funkciji predstavljanja zemlje, a to su veleposlanici i neki generalni konzuli. To rade sve zemlje i Predsjednik želi sudjelovati u odluci o otvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništva. Ako je odluka Hrvatske da će u nekoj državi otvoriti ili zatvoriti veleposlanstvo ili će se racionalitirati veleposlanstvo za tri države, to je strateška odluka. U toj strateškoj odluci, predsjednik Republike želi imati zadnju riječ.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Krajišnik optužen za genocid nad Hrvatima i Bošnjacima i prijeti mu doživotni zatvor! </p>
<p>Krajišnik je optužen za genocid ili sudjelovanje u genocidu, odnosno za djela počinjena s namjerom da se unište, u cjelini ili djelomično, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, te za zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Optužnica protiv Momčila Krajišnika, nekadašnjega bliskog suradnika Radovana Karadžića, koji je u ponedjeljak uhićen i priveden u pritvor Haaškoga suda, više nije tajna. Budući da se osim Krajišnikova na njoj nalazi još samo ime Radovana Karadžića, za kojega se otprije zna da je na popisu optuženika, više nema nikakva razloga da se ijedan detalj iz optužnice skriva od javnosti. Krajišnik je optužen za genocid ili sudjelovanje u genocidu, odnosno za djela počinjena »s namjerom da se unište, u cjelini ili djelomično, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva«, te za zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata te za teške povrede Ženevskih konvencija.</p>
<p>U (izmijenjenoj i dopunjenoj) optužnici stoji da je Krajišnik, djelujući sam ili zajedno s Radovanom Karadžićem i drugima, sudjelovao u krivičnim djelima kako bi se osigurala srpska kontrola nad znatnim dijelom teritorija BiH (poimenice se navodi 40 općina) na kojemu je proglašena Srpska Republika Bosna i Hercegovina. (Ovoj je tvorevini kasnije naziv promijenjen u Republika Srpska, op. I.Š.) »Da bi postiglo taj cilj, vodstvo bosanskih Srba, uključujući Momčila Krajišnika i Radovana Karadžića, potaklo je i provelo način ponašanja koji je uključivao stvaranje nemogućih uvjeta za život, uključujući taktiku progona i terora čiji je efekt trebao biti poticanje Nesrba na odlazak iz tih područja, deportaciju onih koji nisu bili voljni otići i likvidaciju drugih. Takav je način ponašanja do 31. prosinca 1992. rezultirao smrću ili prisilnim odlaskom značajnog dijela bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih grupa iz tih općina«, stoji dalje u optužnici.</p>
<p>Prema optužnici, uklanjanje Hrvata i Muslimana s teritorija na kome je proglašena srpska paradržavna tvorevina provodilo se ubijanjem tijekom i nakon napada na teritorij koji se, prema srpskim planovima, trebao naći unutar granica te tvorevine, te ubijanjem u logorima i zatočeničkim objektima. Isti se cilj pokušao ostvariti »nanošenjem teških tjelesnih ili duševnih povreda« za vrijeme zatočenja u logorima i zatočeničkim objektima i tokom ispitivanja na tim lokacijama kao i u policijskim postajama, vojarnama gdje su zatočenici bili stalno izloženi nečovječnim djelima ili bili prisiljeni da ih gledaju, uključujući ubojstva, seksualno nasilje, mučenje, premlaćivanja i pljačku, kao i zatvaranjem »u logorima i zatočeničkim objektima u uvjetima života sračunatim da dovedu do fizičkog uništenja«.</p>
<p>Pojedinačno se, uz napomenu da popis nije konačan, navodi 14 općina u kojima su srpske snage poubijale veći ili manji broj osoba bošnjačke i(li) hrvatske nacionalnosti, i to: Bijeljina (otprilike 1-2. travnja 1992. ubijeno je 48 osoba); selo Crkvina u općina Bosanski Šamac (otprilike 7-8. svibnja 1992. ubijeno je 17 osoba), hotel »Posavina« u Brčkom (otprilike 4. svibnja 1992. ubijeno desetak muškaraca), selo Gornja Grapska u općini Doboj (otprilike 10. svibnja 1992. ubijena su 34 civila), selo Jeleč u općini Foča (otprilike 1. svibnja 1992. ubijeno više od šezdeset mještana), selo Lješevo u općina Ilijaš (otprilike 5. lipnja 1992. ubijeno je osamnaest mještana), sela Prhovo i Velagići u općini Ključ (otprilike 30. svibnja 1992. i 1. lipnja 1992. masovno pogubljenje, među ubijenima su bile žene i djeca), sela Dabovići i Grabovica opština u općini Kotor Varoš (otprilike 13. kolovoza 1992. i u studenome iste godine ubijeno je ukupno više od dvjesto muškaraca), sela Čarakovo u općini Prijedor (otprilike 23. srpnja 1992. ubijen je neutvrđen broj mještana), selo Hrustovo u općini Sanski Most (otprilike 25. svibnja 1992. ubijeno više od trideset žena i djece), općina Višegrad (tijekom lipnja 1992. pobijeno stotine muškaraca, žena i djece na raznim mostovima na Drini, a 14. lipnja više od 60 mještana sela Koritnik), sela Drum i Zaklopača u općini Vlasenica (u dva navrata, otprilike 2. svibnja i 16. svibnja 1992, ubijeno ukupno više od sedamdeset muškaraca, žena i djece), selo Vozuća u općini Zavidovići (otprilike 25. lipnja 1992. ubijen 21 muškarac) te Zvornik (otprilike 9. travnja 1992. ubijeno 15 muškaraca).</p>
<p> U optužnici također stoji da su SDS i državne vlasti otvorile logore i objekte za zatočenje u navedenim općinama u koje su, nakon napada, snage bosanskih Srba sakupljale »desetke tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata i prisiljavale ih da pješače do sabirališta gdje su ih okupljali za prebacivanje u logore i objekte za zatočenje«, tijekom tih marševa su ih »izdvajali iz kolone i pogubljivali«. Potom se navodi popis logora i popis žrtava, za koji se također naglašava da nije konačan.</p>
<p>Osim navedenih djela za koja se Momčilo Krajišnik tereti kao odgovorna osoba, u optužnici se navodi još čitav niz djela. Uz ostalo spominje se bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela te ubijanje tisuća Hrvata i Muslimana tijekom i nakon napada, prisilno premještanje i deportacija desetaka tisuća Nesrba, uskraćivanje osnovnih prava nesrpskog stanovništva u općinama koje su uključene u »Srpsku Republiku BiH«.U optužnici se objašnjava da je Krajišnik, »djelujući sam ili u suradnji s Radovanom Karadžićem i drugima, formalno i de facto imao ovlasti i kontrolu nad snagama bosanskih Srba i svim organima SDS-a i državnim organima koji su sudjelovali u krivičnim djelima za koja se tereti u optužnici«, nakon čega se pojedinačno navode funkcije koje je Krajišnik obnašao i ovlasti koje je zahvaljujući tome imao.</p>
<p>Imajući u vidu temeljne postavke optužnice protiv Krajišnika, osobito formulaciju »djelujući sam ili u suradnji s Radovanom Karadžićem i drugima«, očigledno je da postoje, ili će uskoro biti napisane, vrlo slične optužnice protiv čitavog niza osoba i ratnog vodstva SDS-a i Republike Srpske. (I.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Carla Del Ponte: Na redu je Karadžić</p>
<p>RIM, 4. travnja</p>
<p> - Sada je na redu Radovan Karadžić, sljedeća operacija mogla bi biti upravo uhićenje psihijatra s Pala, izjavila je glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije Carla del Ponte u razgovoru za talijanski dnevnik Repubblica od utorka.</p>
<p> Glavna tužiteljica nije krila zadovoljstvo zbog uhićenja Momčila Krajišnika, a najavila je da će se nastaviti operacije u BiH. Izjavila je da je njezin susret s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom koncem veljače bio odlučujući za promjenu držanja francuskih snaga u BiH. »Mogla sam mu izravno objasniti problem i stvari su se izmijenile. Pravi problem bio je u tome što su vojnici morali obavljati policijske poslove. Ni jedan vrhovni stožer ne želi da mu vojnik pogine u operaciji i djelovali su s mnogo opreza«, rekla je del Ponte najavivši da će već u petak u Haagu saslušati Krajišnika. </p>
<p> Za uhićenje jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i ostalih u Beogradu trebat će pričekati druga vremena, ali će se stvari promijeniti i u Srbiji, drži glavna tužiteljica ICTY-ja. »Pogledajte Hrvatsku, nova Vlada sada surađuje, dopušta izručenja. Prije ili poslije, stvari će se promijeniti i u Beogradu«, prenosi talijanski list njezinu izjavu. </p>
<p> Carla del Ponte drži da će svoj posao okončati do 2004. i nada se da će tada svi biti na procesima u Haagu: »Moramo još otvoriti 17 istraga o mogućim ratnim zločinima«. Na pitanje o otvaranju istrage protiv nekih pilota NATO-a, kaže da se zasad samo analiziraju dokumenti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>D'Alema »ukleo« Berlusconija?</p>
<p>RIM, 4. travnja</p>
<p> - Ako se talijanskome desničarskome oporbenom vođi Silviju Berlusconiju događaju nezgode dan za danom, razlog je samo jedan, objasnio je bivši talijanski predsjednik Francesco Cossiga: da mu je vladajuća koalicija lijevog središta bacila čini. Stoga je Cossiga u subotu obznanio novinarima da je prijatelju Silviju savjetovao da se »opskrbi jedinom valjanom obranom protiv smrtonosnog oružja lijevog centra«, tj. uroka: rogom, znamenitim faličkim simbolom, koji mnogi Talijani ionako već imaju kao privjesak kojekuda, od korala, plastike, ili nekoga drugoga krutog materijala. Uostalom, i sam Berlusconi je, prispjevši u Napulj, razdraganim obožavateljima doviknuo: »jači smo i od uroka!«, pokazavši da ipak uzima ozbiljno u obzir mogućnost da su mu protivnici bacili čini. </p>
<p>Napokon, mnoga talijanska glasila na papiru i na ekranu temeljno su razglobila tu temu. To je i logično: vračevi i vještice u Italiji ubroje u svoje klijente godišnje između sedam i osam milijuna (od ukupno 57 milijuna) Talijana. Zarade pritom barem 150 milijardi lira, utajivši barem 20 milijardi lira poreza. Ako se uzmu u obzir još i oni koji u čini i uroke vjeruju, ali se ne obraćaju vračima ni vješticama - očito je da u Italiji ne manjka praznovjernih. Zar je onda čudno da je rasprava o mogućem uroku umah postala mnogo zanimljivijom od Berlusconijeva izbornog programa? </p>
<p>Što se to sve dogodilo Berlusconiju? Taj najbogatiji talijanski poduzetnik i osobno najpopularniji talijanski političar odlučio je u završnicu predizborne kampanje za oblasne izbore 16. travnja krenuti luksuznim putničkim brodom Azzurrom, iz Genove oko Italije. Može se zamisliti koliko to novaca košta, a Berlusconi je htio to još začiniti preskupim spektaklom: izračunato je da će najbolji televizijski efekt imati ako brod isplovi ravno u zapad Sunca, dok će oko njega prštati vodoskoci, a nadlijetati ga mongolfijera s programskim lecima. Dogodilo se da je, nakon višemjesečne suše, prvi pljusak pogodio Genovu baš kad je Azzurra imala isploviti, ispuhavši mongolfijeru, zaklonivši Sunce koje se nije dalo ni nazrijeti i učinivši posve nezamjetnima vodoskoke posred proloma. Sljedeće jutro Berlusconi je imao visoku temperaturu, bio je bez glasa, tako da u Livornu nije mogao ni zinuti, a kamoli držati miting. U oluji po isplovljavanju iz Livorna »station wagon« jednoga Berlusconijeva suradnika oteo se i počeo haračiti po brodskoj garaži, od boka do boka. Kad su ga mornari uspjeli ukrotiti, »station wagon« bio je kraći i uži nego »city car«. Odmah zatim se Berlusconijev glasonoša Paolo Bonaiuti strmoglavio niz brodske stube. Sitnije nezgode da ne računamo. Brodom je, pisali su ukrcani novinari, ovladao strah i prije negoli je uplovio u Napulj, od svih talijanskih gradova najskloniji praznovjerju.</p>
<p>Već u Livornu je Cossiga shvatio da sve što se zbiva na Azzurri nije bez vraga i vrača, razglasivši to Berlusconiju i Italiji. Cossiga i Berlusconi su tako ostali u skladu s mnogim drugim talijanskim političarima koji su se protiv tuđega zla oka i uroka borili rogom ili rozima, najčešće ispruživši kažiprst i mali prst vodoravno (protiv osobe koju se smatra nositeljem uroka) ili prema dolje (protiv pakla). </p>
<p>Cossiga je, uostalom, prije nekoliko mjeseci, pomno objasnio da je 'jettatore' (zloguk) tko nabacuje zlo drugima, 'menagramo' (urokljivac) tko ga nosi sebi i drugima, dok je 'vindice' (osvetnik) kadar ukleti druge i kroz vjekove, poput zadnjega templarskoga velikog meštra De Molaya, koji je ukleo francuske kraljeve. Ta učena eksplikacija poslužila je Cossigi da objasni da je predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi ukletnik, »Tutanhamon iz Bruxellesa«, a ne urokljivac, kako je tome prethodnom premijeru u parlamentu predbacio postfašistički vođa Gianfranco Fini. </p>
<p>Iako marksisti na riječima osuđuju praznovjerje, barem kao i katolički svećenici, ipak Massimo D'Alema nije htio prisegnuti vladu u petak 17. prosinca (u Italiji je 17 nesretan, a 13 sretan broj, pa u talijanskim avionima i hotelima nema ni jednoga ni drugoga), jer je katolik Amintore Fanfani u petak 17. siječnja 1954. zaprisegnuo Vladu koja je potrajala samo 11 dana. </p>
<p>Pa, onda, hajde analiziraj talijansku političku scenu, ako ne znaš bacati karte, grah, čini - ili barem predrasude.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Jesus Christ Superstar ima najbolji dramaturški predložak - Bibliju</p>
<p>VLADO ŠTEFANČIĆ, glumac i redatelj: Hrvatska izvedba ima nešto što zapadnjaci nemaju - mediteransko-slavenski temperament i talent, koji je u stanju prodrijeti duboko</p>
<p>Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem nescaffe gold blend. Kao nekadašnji kavopija nekoć sam u Mostaru naučio pripremati odličnu kavu, tako da u džezvu stavim dvije žličice kave, koju zagrijem na vatri i potom ju prelijem kipućom vodom. Kada zakuha tri puta u nju, ali to nisam tamo naučio, na vrhu žličice stavim kakaa. Takvu kavu, međutim, pripremam samo gostima.</p>
<p>Kako ste došli na ideju režiranja Weberove rock opere Jesus Christ Superstar?</p>
<p>- Tu predstavu pratim od njezina nastanka 1970 godine. Te je godine ova svjetski poznata rock opera premijerno izvedena na Broadwayu. U Londonu je to bilo godinu i pol kasnije. U svakom slučaju, pratim je u svim fazama, od studentskih izvedbi do mega spektakala na stadionima. Najbolja je i stoga što ima najbolji dramaturški predložak - Bibliju. Tadašnji mladi Lloyd Weber prema libretu Tima Ricea u ovo je djelo unio trajni pulsirajući ritam rocka. Znam sve njezine dobre i loše izvedbe. No, hrvatska izvedba ima nešto što zapadnjaci nemaju a to je mediteransko-slavenski temperament i talent. On je u stanju prodrijeti duboko ispod površine. To je za mene glazbena drama u ritmu rocka.</p>
<p>Volite li vi rock?</p>
<p>- Da, moja je generacija s rockom srasla.</p>
<p>Uvježbavali ste istovremeno tri postave ansambla. Jeste li i vi prošli svojevrsne Isusove muke?</p>
<p>- To djelo raditi u našim prilikama, znači pasti nekoliko puta pred križem ali se istovremeno i dići.</p>
<p>Budući se bliži Uskrs čega ste se vi odrekli za vrijeme korizme?</p>
<p>- Zapravo sam se zahvaljujući Kristu morao odreći baš svega. Živim asketski do krajnjih granica radeći i po osamnaest sati dnevno.</p>
<p>U svijetu umjetnosti djelujete već pedeset godina. U vašem matičnom kazalištu »Komedija« namjeravaju obilježiti tu obljetnicu. Hoće li to biti nešto posebno? </p>
<p>- Apsolutno ne. Moji u teatru kažu da će to obilježiti, a ja nisam siguran da ću tome prisustvovati. Ne volim tu vrstu proslava, jer pomalo nalikuju sprovodima. Uostalom ovo je tek mojih prvih pedeset...</p>
<p>Redatelj ste i glumac. Za glumce kažu da imaju tisuću lica. Kakvo je vaše? </p>
<p>- Simbol kazališta Komedija je dvostruka, tragično-nasmiješena maska. Osobno više naginjem onoj nasmiješenoj.</p>
<p>Što biste iz vašega kazališnoga opusa izdvojili kao najdraže? </p>
<p>- Prije svega stvaranje hrvatskoga mjuzikla i rock opere. Upravo je Komedija prvi teatar koji je upriličio Weberovu rock operu. Tu su i djela za sva vremena poput »Jalta, Jalta«, »Grička vještica« i »Gubec beg«.</p>
<p>Gdje se vidite kada se jednom ugase svjetla pozornice?</p>
<p>To uopće ne mogu zamisliti. Kretat ću se po pozornici možda i sa štapom ili u kolicima. Ako treba kao šaptač i maskota, ali bit ću tamo.</p>
<p>Hoće li netko iz obitelji krenuti vašim stopama? </p>
<p>- Sin je krenuo tim stopama. Ali moj je Boris tek na početku.</p>
<p>Jeste li sretan čovjek? </p>
<p>- Sudeći po svemu jesam. Jer, vjerujem, a i nadam se, da sam svojim radom imao priliku usrećiti i druge. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Risovi nakon četiri godine ponovno u Zoološkom vrtu</p>
<p>U zagrebačkom Zoološkom vrtu odsad sve tri autohtone hrvatske zvijeri - vuk, medvjed i ris/ Risovi su došli iz zoološkog vrta u njemačkom Bochumu, a u svibnju će napuniti godinu dana/ Problemi s tek izleglim mladuncima</p>
<p>U zagrebački Zoološki vrt stigla je krajem prošlog tjedna i treća autohtona hrvatska zvijer</p>
<p> - ris. Medvjed i vuk već su duže vrijeme u ZOO-u iako ti vukovi ne pripadaju podvrsti kurjak, koji obitavaju na Balkanu, te je želja direktora Vrta, Mladena Anića, da i njih nabave. </p>
<p>- Važno je radi edukacije posjetitelja da zagrebački Zoološki vrt ima sve tri autohtone hrvatske zvijeri, vuka, medvjeda i risa, ali i druge životinje koje obitavaju na našem području, rekao nam je direktor Anić. </p>
<p>Tri pristigla risa, mužjak i dvije ženke, smješteni su u novouređenu nastambu uz onu kineskog leoparda i nastambu s tigrovima. Vanjska nastamba ispunjena je velikim kamenjem te deblima i granama drveća, a ograđena je željeznom mrežom. Risovi su došli iz zoološkog vrta u Bochumu (Njemačka), a u svibnju će napuniti godinu dana. Od profesora na katedri za biologiju Veterinarskog fakulteta, Đure Huberta, čija su uža specijalnost vukovi, medvjedi i risovi našeg područja, saznajemo da je najveća koncentracija naših autohtonih risova u Gorskom Kotaru. Međutim, zbog ratnih okolnosti došlo je do njihove migracije i miješanja s karpatskim risovima te ih moramo, kao i njihova staništa, maksimalno zaštititi.</p>
<p>U zagrebačkom ZOO-u ovih se dana izleglo mladunče patuljastog afričkog bivola. Ovog su se proljeća izlegle i dvije eland antilope, zebra i kulan-azijski polumagarac. Mladunci, osim veselja za djelatnike i posjetioce predstavljaju i veliki problem ZOO-a. Kamo s njima? Poklanjanje i zamjena s ostalim europskim vrtovima je problematična zbog administrativnih zavrzlama i carina jer nismo u EU, napominje Anić, pa će petnaestorica radije među sobom poklanjati i zamjenjivati životinje. Ove su godine tigrovi i lavovi u ZOO-u postali spolno zreli pa će djelatnici Vrta morati dobro pripaziti da ne dođe do parenja. </p>
<p>U ZOO-u se trenutno uređuje nastamba za kineske leoparde. Mužjak će dok se nastamba ne uredi, slično nastambi za risove, biti u unutarnjoj nastambi. Ženka kineskog leoparda koja prošle godine zbog komplikacija na poljskoj granici nije stigla u Zagreb, stići će krajem travnja. U Vrtu planiraju izgraditi i potpuno nove nastambe za velike mačke, te pristupiti potpunoj rekonstrukciji nastambi za medvjede. Dok se ne nađe novac za kupnju specijalnog stakla kao ograde za nastambu orangutana, orangutani će čekati u njemačkom ZOO-u, a nastamba će se ograditi mrežom i privremeno nastaniti, saznajemo od direktora Anića, afričkim hijenskim psima. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>HNS odbio još jedan poziv za povratak u Zagrebačku Alternativu</p>
<p>Vršitelj dužnosti predsjednika Gradske organizacije HNS-a, Krešimir Franjić, u utorak je potvrdio da narodnjaci u četvrtak neće doći na potpisivanje dogovora o prijeizbornoj suradnji i poslijeizbornoj koaliciji stranaka Zagrebačke alternative. To bi ukratko bio Franjićev odgovor na još jedan poziv Milana Bandića, predsjednika zagrebačkog SDP-a, za povratkom HNS-a u okrilje Alternative.</p>
<p>- Bandićev ton, kako sam čuo, bio je ponovo diktirajući, tako da ne možemo prihvatiti njegov poziv. Jedino ako dobijemo jednu izbornu jedinicu i slobodnu listu postoji mogućnost povratak, ali iskreno sumnjam da će u Alternativi udovoljiti našem zahtjevu, kaže Franjić.</p>
<p>No, u ponedjeljak su vođe zagrebačkih »alternativnih« stranaka (SDP, HSS, LS, ASH i HSU) još jednom ponovili da ne odustaju od kriterija kojim je 12 gradskih izbornih jedinica podijeljeno po modelu 6:3:3. Dakle, šest izbornih jedinica dobiva SDP, tri HSLS, dok ostale tri jedinice, prema sadašnjoj situaciji, dijele HSS, LS i ASH. To u HNS-u smatraju neprihvatljivim, pa je jasno da između narodnjake i stranaka alternative (tu za sada ne ubrajamo HSLS) stvoren duboki jaz koji će odrediti daljnji tijek preizbornih radnji. Pet stranaka Alternative, plus eventualno HSLS, u četvrtak će potpisati dogovor o zajedničkom nastupu na izborima, dok će HNS krenuti svojim putem.</p>
<p>- Nakon devet godina nedemokracije u Zagrebu, svojim ljudima moramo napokon ponuditi liste za Gradsku skupštinu. To u Alternativi ne možemo ishoditi, pa na izbore izlazimo samostalno. Za to smo spremni još jednom biti u oporbi, samo da se ne povijamo Bandićevom diktatu, spremno će Franjić. On je ponovio da na izborne liste HNS izlazi samostalno, a da kod podjele izbornih jedinica postoji mogućnost koaliranja s drugim strankama koje žele surađivati s HNS-om.</p>
<p>Što se tiče HSLS-a, njihovo očitovanje očekuje se u četvrtak, nakon završetka konstituirajuće sjednice novoizabranog vodstva njihove Gradske organizacije. Umjesto dosadašnje predsjednice Dorice Nikolić, koja je prošlog petka odbila potpisati dogovor stanaka Alternative, na čelo zagrebačkog HSLS-a izabran je, podsjetimo, Hrvoje Kraljević. Liberali će, kako se nadaju preostali predstavnici stranaka Alternative, odlučiti u korist suradnje, no, i bez obzira na to, sporazum o predizbornoj suradnji i poslijeizbornoj koaliciji trebao bi se ovjeriti već u četvrtak, u 21 sat, u prostorijama zagrebačkog SDP-a. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sanacija jakuševečkog smetišta bit će dovršena do kraja 2003. godine</p>
<p>Smetište Jakuševec obišli Joso Bičanić, direktor »Čistoće«, Stjepan Nikolić, direktor ZGO-a, Hans Rovers, glavni kozultant za sanaciju, Branimir Drnjević, glavni projektant iz Instituta građevinarstva Hrvatske i dr. Josip Kregar, povjerenik Vlade za Grad Zagreb/ Milijun Zagrepčana svakodnevno »proizvede« 2.000 tona otpada ili količinu smeća koja je dovoljna da ispuni kompoziciju vagona od Zagreba do Beča</p>
<p> - Potpuna sanacija smetišta Jakuševec na način kako je to već učinjeno u prvoj etapi, na dijelu smetišta veličine 6 hektara, može se očekivati do kraja 2003. godine. Do tada bi, naime, kompletno smetište veličine 80 hektara bilo svedeno na upola manju površinu, sanirano, renaturalizirano i spojeno u skladnu cjelinu, rekao je to u utorak dr. Zlatko Milanović, tehnički direktor ZGOS-a, prilikom obilaska smetišta Jakuševec. Osim Milanovića, novinarima su na pitanja odgovarali i Joso Bičanić, direktor »Čistoće«, Stjepan Nikolić, direktor ZGO-a, Hans Rovers, glavni kozultant za sanaciju iz tvrtke Neth Consulth, Branimir Drnjević, glavni projektant ispred Instituta građevinarstva hrvatske (IGH), kao i dr. Josip Kregar, povjerenik Vlade za Grad Zagreb.</p>
<p>Prema statističkim podacima, milijun Zagrepčana svoje sugrađane u Jakuševcu, kojih ima šestotinjak, svakodnevno »počasti« s približno 2.000 tona otpada, ili količinom smeća koja bi - prikupljena u godini dana - bila dovoljna da se ispuni kompozicija vagona od Zagreba do Beča. No, to nije sve, jer je u dubokim naslagama otpada (nitko točno ne zna koliko je duboko smetište na Jakuševcu) dosada pronađeno preko 1.200 bačvi opasnog otpada. </p>
<p>Sve to dovoljno govori s kakvim se poslom susreću projektanti, koji su upravo zbog toga smetište Jakuševac podijelili na šest ploha, a tako će ga i sanirati - dio po dio. Prvi dio, veličine šest hektara, već je saniran, a trenutno se izvode pripremni radovi na tzv. drugoj radnoj plohi, koje izvode radnici Viadukta. Kroz mjesec dana, kako je najavljeno, raspisat će se i natječaj za izvođenje sanacije tog dijela.</p>
<p>Sanirani dio, vidjeli smo, uvelike se razlikuje od smetišta na kakvo smo navikli. Radi se o potpuno modernom procesu u kojem se otpad odlaže na saniranu površinu. Tamo je sabijen, a nekoliko metara debeli slojevi gline i neporoznog tla pojačanog specijalnim folijama (čiju je upotrebu naredila EBRD prilikom davanja kredita), priječe razljevanje opasnih tekućina dublje u tlo i zagađivanje podzemnih voda.</p>
<p> Opasne vode sakupljaju se u specijalnim cijevima i kroz njih protječu u specijalni sabirni bazen gdje se takva voda pročišćava i propušta u rijeku Savu. Opasni plinovi sagorijevaju u tzv. bakljama, no u planu je i izgradnja plinske stanice koja bi sabirala plin s kompletnog smetišta i pretvarala ga u električnu energiju. Prema riječima stručnjaka bilo bi dovoljno da plin sadrži 50 posto metana, da bi se dobio kvalitetan izvor električne energije.</p>
<p>Od planiranih projekata valja spomenuti i onaj kojega je iznio dr. Milanović, a taj je »da bi u blizini odlagališta, možda još ove godine, trebao biti zasađen vrt s biljkama koje akumuliraju štetne tvari«. Na taj način bi se provjerila kvaliteta zemlje i zraka u blizini zagrebačkoga odlagališta otpada.</p>
<p>Zadovoljan viđenim bio je i glavni konzultant čitavog projekta iz tvrtke Neth Consult, Hans Rovers. Prema njegovim riječima EBRD dosad nije imao većih prigovora, a razlog tomu je poštivanje svih uvjeta i »pravila igre«, koja su bila zadana kako bi Zagreb uopće dobio kredit za sanaciju težak 177 milijuna njemačkih maraka. Glavni uvjet bio je taj da sve odluke vezane uz projekt nikada ne donosi jedan član, već trust mozgova koji bi se prethodno o svemu trebali dogovoriti.</p>
<p> Zadovoljan radom tvrtki koje brinu o Jakuševcu, bio je i vladin povjerenik za Grad Zagreb, dr. Josip Kregar. Najavio je i zanimljiv projekt u čijem bi provođenju trebala pomoći i neka ministarstva. Prijedlog je, kako saznajemo, dao direktor Čistoće, Josip Bičanić, a radi se o zbrinjavanju 400 divljih smetišta, za koja se zna da se nalaze na širem području Zagreba.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izgradnja sportskih terena u Jablanovcu i Hruševcu počinje ovoga mjeseca</p>
<p>Cijena projekta procjenjuje se na oko 200.000 kuna, a u provedbi radova sudjelovat će poduzeća Polimont i Monter/ Realizacija projekta podrazumijeva izgradnju i uređenje igrališta te uređenje okoliša i instalaciju rasvjete</p>
<p>Tijekom travnja područne škole Jablanovec i Kupljenski Hruševec nakon godina čekanja konačno će dobiti športske terene, odlučilo je Poglavarstvo grada Zaprešića. Cijena ovog projekta procjenjuje se na oko 200.000 kuna, a u provedbi radova sudjelovat će poduzeća Polimont i Monter, koja su vršila plinofikaciju na području mjesnih odbora, te Vijadukt s kojim grad Zaprešić redovno provodi kompenzacije kao naknadu za eksploataciju rudnog bogatstva sa zaprešićkog područja.</p>
<p>Prema riječima Vendla Koprivnjaka, šefa struke Odsjeka za graditeljstvo, zaštitu okoliša i komunalne poslove, riječ je o izgradnji dva višenamjenska rukometna terena, koji su već niz godina nasušna potreba za normalno provođenje nastave tjelesnog odgoja u područnim školama Jablanovec i Kupeljski Hruševec.</p>
<p> - Njihov nedostatak nije bio samo smetnja izvođenju nastave, već i prepreka razvitku rekreativnog športa na prostoru dvaju mjesnih odbora, stoga smo usprkos teškoj ekonomskoj situaciji odlučili pristupiti hitnoj provedbi Odluke Poglavarstva, naglasio je Koprivnjak.</p>
<p>Realizacija projekta podrazumijeva izgradnju i uređenje igrališta, ali i uređenje okoliša, te instalaciju potrebne rasvjete uokolo terena. Do sada smo izradili potrebnu projektnu dokumentaciju, te ishodili građevinsku dozvolu, pa je pitanje dana kada ćemo početi s izgradnjom i polaznicima tih dvaju škola konačno osigurati standardno provođenje nastave tjelesnog odgoja, zaključuje Koprivnjak. (al)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Članovi HDNU-a pokrenuli peticiju za galeriju »Mirko Virius« </p>
<p>Kako bi spriječili preuzimanje Galerije »Mirko Virius«, od strane bivšeg predsjednika Hrvatskog društva naivnih umjetnika, Ratka Vince, članovi HDNU su u utorak počeli su potpisivanjem peticije. Također su pozvali sve građane, prijatelje i štovatelje umjetnosti na javni skup podrške za očuvanje galerije od strane nelegalnog i samozvanog vodstva.</p>
<p> - Prema odluci Općinskog suda u Zagrebu ključeve galerije trebamo danas predati Ratku Vinci. Smatram da se do takve odluke došlo njegovim lažnim argumentima i dokazima. Nakon što se je prije godinu dana ustoličio kao predsjednik HDNU na nelegalnoj skupštini od samo 22 člana, te nakon što je galeriju »Čudo hrvatske naive« pretvorio u izložbeni salon, čovjek koji nije ni likovni djelatnik sada traži i predaju ključeva Galerije »Mirko Virius«, rekla nam je Željka Zdelar, voditeljica galerije HDNU-a »Mirko Virius«. Unatoč najavi o preuzimanju ključeva, Ratko Vince nije se pojavio tijekom dana, pa do preuzimanja ključeva galerije »Mirko Virius« nije došlo.</p>
<p>Inače, cijela afera započela je još 1997. godine kada je na Trgu bana Jelačića otvorena prodajna galerija »Čudo hrvatske naive«. U prosincu 1998. godine Ratko Vince postao i predsjednik HDNU. U međuvremenu, u ovom su društvu izabrana su legalna tijela upravljanja te novi predsjednik, Ivica Percl s kojim je Gradski ured za kulturu potpisao program izložbene djelatnosti HDNU-a za 2000-tu godinu. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zaprimljeno 13 samoborskih ostavki </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave zaprimilo je ostavke 13 vijećnika Gradskog vijeća Samobora, izjavila je u utorak Nives Kopajtih Škrlec iz odjela za lokalnu samoupravu u Ministarstvu. </p>
<p>Ministarstvo nije zaprimilo nikakav službeni prijedlog za imenovanje vladina povjerenika za Samobor, unatoč tome što je samoborskom Gradskom vijeću onemogućen rad nakon ostavki polovice gradskih vijećnika, kazala je Kopajtih Škrlec. </p>
<p>Pojasnila je da Ministarstvo čeka službeni prijedlog za imenovanje povjerenika, a potom će, kako nalaže procedura, uputiti Vladi zahtjev za raspuštanje Gradskog vijeća i imenovanje povjerenika za Samobor. </p>
<p> U Ministarstvu su zaprimili i upit samoborskoga gradonačelnika Ivana Bedeničića jesu li ostavke doista podnesene, kakva je daljnja procedura i mogu li se umjesto vijećnika koji su podnijeli ostavku imenovati njihovi zamjenici.</p>
<p> »Samoborskom bi gradonačelniku trebala biti jasna procedura, naročito kad se zna da u politici nije nov«, kazala je Nives Kopajtih Škrlec. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bez struje u četvrtak</p>
<p>Zbog redovnog godišnjeg pregleda u četvrtak, 6. travnja struje neće imati: od 8 do 13 sati: Bušićeva 4-22, 3-25</p>
<p>Zbog radova na nn mreži struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 16 sati: Zagorska 22-44, 48-70, 19-57 Andraševečka</p>
<p>od 8 do 14 sati: Radonjska, Koranksa 24, 26</p>
<p>od 8,30 do 14,30 sati: Šumečanski put, Majurečki put, Mestinjski put do 30, Vitoroški put, Medarska 71 do kraja, 84 do kraja</p>
<p>od 8,30 do 14 sati: Zdenački zavoj 22 do kraja, 33 do kraja, Vinkuranska</p>
<p>od 9 do 17 sati: Trnsko 20, 23, 24.</p>
<p>Na području Sv. Klare struje neće imati: </p>
<p>od 8 do 14 sati: Puškarićeva 35-65, 100-110, Ježdovečka, Gaj</p>
<p>od 8,30 do 14 sati: Drežnik, Demerje 102-112, 105-111, Karlovačka cesta 59-80, Remetinec 40-56.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Polovica Amerikanki radi i u posljednjem mjesecu trudnoće</p>
<p>NEW YORK, 4. travnja</p>
<p> - Više od tri četvrtine trudnica u SAD radi u posljednjem tromjesečju trudnoće, a gotovo polovica i u posljednjem mjesecu. Teški radni uvjeti mogu pridonijeti preranom rođenju djeteta ili komplikacijama u trudnoći, pokazala je nedavna studija. »Naše analize pokazuju veliku povezanost fizički napornoga posla, stajanja na poslu, rada u smjenama i noćnoga rada s nepovoljnim ishodom trudnoće«, pišu dr. Ellen L. Morzurkewich s medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu i njezini kolege u travanjskom izdanju časopisa Obstetrics and Gynecology.</p>
<p> Istraživači na temelju analize 29 studija koje su obuhvatile više od 160.000 zaposlenih žena izvješćuju kako je kod žena čiji je posao zahtijevao dugotrajno stajanje i fizički napor poput podizanja teških predmeta, primijećena veća vjerojatnost poroda prije termina. Uz to je primijećena i veća vjerojatnost da će djeca tih majki biti premala za gestacijsku dob.</p>
<p> Kod žena koje obavljaju fizički težak posao češće se javljaju povišen tlak i preeklampsija, poremećaj koji karakteriziraju visok tlak, oticanje, pojava bjelančevina u urinu što može ugroziti život i djeteta i majke. Iako produljeno radno vrijeme, čini se, ne utječe na ishod trudnoće, rad u smjenama i umor utječu.</p>
<p> »Ti faktori ne znače veliko povećanje rizika i imaju manje udjela u ukupnom broju prijevremenih poroda i komplikacijama od drugih medicinskih i sociodemografskih čimbenika«, primjećuju autori, ali ipak dodaju da se, za razliku od mnogih drugih faktora, radni uvjeti mogu promijeniti.</p>
<p> Dr. Morzurkewich i njezini kolege procjenjuju da se svako dvanaesto prerano rođenje može spriječiti, ako se žene manje zamaraju na poslu.</p>
<p> Iako su potrebna dodatna ispitivanja uloge tih faktora u trudnoći, istraživači pozivaju »liječnike, zaposlenike i ministarstvo zdravstva da se ozbiljno posvete proučavanju povezanosti uvjeta na poslu i neželjenih ishoda trudnoće«. U svijetu više od 120 zemalja nudi plaćeni porodiljski dopust i zdravstveno osiguranje, ali u SAD zakon o bolovanjima iz 1993. nudi samo neplaćeni dopust, a mnoge žene iz financijskih razloga moraju raditi do kraja trudnoće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Raniji pubertet kćeri deprimiranih majki</p>
<p>NEW YORK, 4. travnja</p>
<p> - Kćeri deprimiranih majki ranije ulaze u pubertet nego druge djevojčice, posebno ako žive s očuhom ili drugim muškarcem s kojim nisu rodbinski vezane, pokazalo je istraživanje. »Prisutnost očuha i stresni odnosi u obitelji dva su odvojena faktora koji utječu na raniji početak puberteta u djevojčica«, pišu dr. Bruce J. Ellis sa Sveučilišta Canterbury u Christchurchu, Novi Zeland, i dr. Judy Garber sa Sveučilišta »Vanderbilt« u Nashvilleu, Tennessee. Istraživači su proučavali faktore koji su utjecali na početak puberteta u 87 adolescentica, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Child Development.</p>
<p> Prijašnja istraživanja pokazala su da na početak puberteta u djevojčica utječu nasljedni i drugi faktori poput prehrane. U okviru istraživanja ispitan je i utjecaj stresa u obitelji na početak puberteta u djevojčica. U početku se činilo da je pojava depresije u majke dobar pokazatelj ranog početka puberteta u djevojčica, što se tumači stresnim međuljudskim odnosima u obitelji i odsutnosti oca, izvješćuju istraživači.</p>
<p> Nakon pomnijeg ispitivanja, pokazalo se da je prisutnost muškarca koji je preuzeo ulogu oca, ali nije s djevojčicom u krvnom srodstvu važniji čimbenik od same odsutnosti oca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pjevačica skupine »Aqua« brani plastičnu kirurgiju </p>
<p>OSLO, 4. travnja</p>
<p> - Norveška pjevačica Lene Nystrom, članica skupine Aqua, čiji je najnoviji hit singl »Barbie Girl«, odbila je kritike upućene na njen račun u vezi s tim da si je dala uzgraditi silikonske implantate te da se na plastičnu operaciju odlučila stoga da izgleda ženstvenije.</p>
<p>»Od djetinjstva sam bila nešto deblja i po konstituciji slična dječacima. Sada želim izgledati nešto ženstvenije«, izjavila je Lene Nystrom za najprodavaniji norveški dnevni list Verdens Gang. »Činjenica je da sam odavno željela imati silikonske implantate u grudima, ali samo pod uvjetom da ne budem u glazbenom šoubiznisu.« </p>
<p>Nystrom (27) pod stalnim je valom napada otkako je pristala na plastičnu operaciju, i to od poznatih norveških ličnosti koje su izjavljivala da je Lene loš primjer mladim obožavateljima. »Netko tko je mlad, uspješan i izgleda dobro ne treba plastičnu operaciju«, smatrali su kritičari.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zapovjednik marinaca skrivao novac zarađen švercom droge </p>
<p>WASHINGTON, 4. travnja</p>
<p> - Bivši zapovjednik američkih marinaca, koji su pomagali kolumbijskim vlastima u borbi protiv trgovaca drogom, priznao je da je pomagao svojoj ženi sakriti novac dobiven krijumčarenjem droge u SAD. Pukovnik James Hiett je u utorak preko svog odvjetnika objavio da je u sef u svom uredu u veleposlanstvu u Bogoti držao najmanje 45 tisuća dolara koje mu je povjerila na čuvanje njegova supruga Laurie. </p>
<p>Priznanje je samo djelomično, jer Hiett i dalje tvrdi da nije ništa znao o tome da mu je žena umiješana u trgovinu kokainom. Nakon što je Laurie Hiett uhićena i optužena u siječnju ove godine, James Hiett je taj novac prebacio na račune nekoliko banaka u SAD-u kako bi izbjegao postupak utvrđivanja podrijetla novca.</p>
<p> Laurie Hiett je priznala da je koristeći se diplomatskom poštom u New York prevezla kokain u vrijednosti 700 tisuća dolara. </p>
<p>Pukovnik Hiett je bio zapovjednik postrojbe sastavljene od 200 marinaca koji su radili kao instruktori kolumbijske vojske i policije za borbu protiv trgovaca drogom i osiguravali tri velike radarske baze iz kojih je nadziran zračni promet kako bi se spriječilo prevoženje droge. Budući da dosad nije bio optužen, Hiett je ostao u vojnoj službi i bio je raspoređen u bazu Fort Monroe u Virginiji, a u studenome je trebao otići u mirovinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uspješan ulazak u orbitu Sojuza TM-30 na putu prema postaji Mir</p>
<p>BAJKONUR, 4. travnja</p>
<p> - Svemirski brod Sojuz TM-30 koji prema ruskoj svemirskoj postaji Mir nosi kozmonaute Sergeja Zaljotina i Aleksandra Kalerija ušao je u utorak u orbitu, devet minuta nakon lansiranja s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, objavila je ruska svemirska agencija, a prenosi agencija France Presse.</p>
<p>Dvojica su kozmonauta navela da se sve odvija prema predviđenome i da se osjećaju dobro, navodi isti izvor.</p>
<p> Spajanje svemirskoga broda sa stanicom Mir predviđeno je za četvrtak.</p>
<p> Raketa Sojuz poletjela u utorak u 11 sati po lokalnom vremenu, kao što je bilo predviđeno, noseći 28. i možda posljednju ekspediciju na Mir, koji je bez posade od kolovoza 1999. godine.</p>
<p> Misija dvojice kozmonauta trajat će najmanje 45 dana, ali ako tvrtka Energija, zadužena za iskorištenje Mira, uspije skupiti potreban iznos, ekspedicija bi se mogla produžiti za 70 do 90 dana.</p>
<p> Glavni je zadatak zapovjednika Sergeja Zaljotina i inženjera Aleksandera Kalerija pronaći mjesto istjecanja kisika, što se pojavilo na orbitnoj stanici u proljeće prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Narančin sok zaustavlja rast stanica raka</p>
<p>SAN FRANCISCO, 4. travnja</p>
<p> - Prirodni sastojci soka mandarinke i naranče, takozvani flavonoidi, mogu, čini se, inhibirati razmnožavanje u laboratoriju uzgojenih stanica raka prostate, pluća, crijeva te melanoma. </p>
<p>Najaktivniji od 22 ispitana flavonoida bio je tangeretin, kojega ima u soku mandarinke, rekla je dr. Najla Guthrie, biokemičarka i predsjednica kanadske tvrtke »KGK Synergize, Inc.« koja se bavi medicinskim istraživanjima. Tangeretin je aktivan protiv svih vrsta stanica, a najdjelotvornije sprječava razmnožavanje stanica raka prostate, melanoma i crijeva.</p>
<p> Sintetska je verzija flavonoida, iako je bila aktivna, u tim pokusima bila slabija od prirodne supstancije. Sintetski flavonoid kvercetrin tetrametil eter aktivno je djelovao protiv stanica raka crijeva.</p>
<p> Ova su otkrića nastavak istraživanja životinjskoga modela raka dojke. U tim su istraživanjima miševima ubrizgane stanice ljudskoga raka dojke, a pokusne su životinje umjesto vode dobile sok naranče ili mandarinke dvostruke jačine. Sljedeći je korak ispitivanje mehanizama najaktivnijih supstancija kako bi se otkrilo na koji način inhibiraju rast stanica raka, dodala je dr. Guthrie. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sindikat zahtijeva da James Bond vozi britanske automobile</p>
<p>LONDON, 4. travnja</p>
<p> - Britanski sindikat inženjera i elektroničara pozvao je u utorak producente filmova o Jamesu Bondu da odustanu od korištenja njemačkih sportskih automobila te da glavni junak ubuduće isključivo vozi britanske. </p>
<p>Odluka njemačkog proizvođača automobila BMW-a da proda britanski Rover izazvala je veliko nezadovoljstvo u britanskoj javnosti i pozive da se bojkotiraju proizvodi BMW-a.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Milenijski »Isus Krist Superstar« u Zagrebu</p>
<p>Uoči premijere Lloyd-Riceova »Isusa Krista Superstara« u dvorani »Lisinski« / Uspijeva li se zagrebačka izvedba najuspješnije rock opere svih vremena odmaknuti od općih mjesta kojima su obilježene njezine prošle verzije?</p>
<p>Najuspješniji mjuzikl svih vremena, kako vole zvati »Isusa Krista Superstara«, za tridesetogodišnju obljetnicu doživljava dvije milenijske verzije, u Zagrebu i na Broadwayu. Aktivno zadržavajući poziciju fenomena popularne glazbe i mjesto u području kurioziteta nedostižno za druge - npr. jednu londonsku postavu mjuzikla, u jednom prostoru, vidjelo je čak dva milijuna posjetilaca - »Isus Krist Superstar« svojevremeno je započeo pretvorbu glazbenog kazališta u masovno prihvaćenu estradnu granu, od koje autori Andrew Lloyd Webber i Tim Rice ni kasnije nisu željeli tako lako odustati. Dapače, Webber i Rice potpisali su, zajedno ili odvojeno, još i »Evitu«, »Josip i njegov čudesno obojen kaput«, »Mačke«, »Fantoma u operi«, »Bulevar sumraka« i druga djela. Uz sve češće skladanje glazbe za slično tematski orijentirane filmove (»Alladin«, »Lion King«), praktično su »ozakonili« visokobudžetne kazališne produkcije za mase poklonika koji ih godinama obilaze po kazalištima Broadwaya ili West Enda, rušeći rekorde dugotrajnosti prikazivanja. </p>
<p>Znajući da Webberova producentska tvrtka »Really Useful Group« upravlja s više od deset kazališta londonskog West Enda, ne začuđuje da organizacijski »monopol« (naravno, uz blagoslov publike) prirodno uključuje i rekorde poput 6.500 izvedbi »Mačaka« u Londonu (najdugovječnija predstava u povijesti glazbenog kazališta), istovremeno igranje triju Webberovih predstava na Broadyaju i pet na West Endu, dok naklonjenost konzervativnim sadržajima naprosto »izaziva« dobivanje titula »Sir« ili odlikovanja viteškom čašću za služenje umjetnosti, što je za (Britance) Webbera i Ricea vjerojatno dovoljna satisfakcija. No, bez obzira na konkurenciju »iznutra«, »Isus Krist Superstar« izdvojen je slučaj, ne samo zbog teme i egzekucije, već i značenja koje neizbježno donosi svaka žanrovska novina, što je izvorni mjuzikl nedvojbeno bio. </p>
<p>Kao simboličan podatak moglo bi se navesti da »Isus Krist Superstar« uskoro stiže do 33. godine postojanja i približava se godinama u kojima je završio ovozemaljski život glavnog lika rock-opere, ali s velikom vjerojatnošću moglo bi se prognozirati da će rock-opera žilavo »preživjeti« i taj usud. Pedesetu godinu umjetničkog djelovanja, redatelj Vlado Štefančić obilježio je postavljanjem na scenu mjuzikla Webbera i Ricea, rock-opere čije su simboličke konotacije i duga povijest bogate različitim tumačenjima i atribucijama. Što može donijeti »milenijska« postava i je li možda ipak najzanimljivija zbog zanatskih, dakle scensko/pjevačkih mogućnosti koje omogućava predložak dvojbenih estetskih dosega? No, prema najavama redatelja »Isus Krist Superstar« (i ovom prilikom izvođen na engleskom jeziku, zbog striktnih copyright prava), pokušaj je odmaka od općih mjesta kojima su obilježene prošle verzije. Između ostalog, predstava u »Lisinskom« u tehničkom djelokrugu ima nekoliko novosti, među kojima je za nas najzanimljiviji stalni »titl« prevedenog teksta libreta na ekranu iza pozornice. </p>
<p>Čak tri pjevačke postave za tri praizvedbe jasno iskazuju uloženu ambicioznost: 2. travnja u »Lisinskom« su nastupili Giuliano u ulozi Isusa, Ervin Baučić kao Juda i Jasna Bilušić kao Marija Magdalena (postava za premijeru 5. travnja), dok će 6. travnja alternacija biti Ivan Mikulić (Isus) i Mila Elegović-Balić kao Marija Magdalena. Treća »reprezentacija« rezervirana je samo za treću praizvedbu (Nikita kao Marija Magdalena, Đani Stipančev u ulozi Isusa i Neven Palaček/Dejan Cvijetić kao Juda). »Jesus Christ Superstar« popeo se na pozornicu »Lisinskog« nakon »Gubec-bega« i »Jalte«, iako je upravo Webberovo djelo, nastalo 1970., bilo poticaj i izravno inspiriralo oba domaća mjuzikla/rock-opere (sam Webber bio je potaknut uspjehom mjuzikla »Kosa«, nastalog 1968.). No, već u samom startu »Jesus Christ Superstar« bolovao je od pretencioznosti, ali se nije moglo poreći da je nova ideja imala podlogu u tehničkim inovacijama s kojima je mjuzikl napravljen. </p>
<p>Pored drugačijeg rasporeda glazbe i teksta (sa stalnim pjevanjem, bez dotadašnjeg tzv. stop-start efekta), odnosa dijaloga i naracije, među prednosti mjuzikla bez govornog teksta upisalo se i »kombiniranje klasičnog i modernog, ozbiljna tema, scenarij koji nije veseo i plitak već dramatičan i potiče na razmišljanje«. Bez sumnje je istina da je »Isus Krist Superstar« pokrenuo novi val u svijetu mjuzikla i promijenio zakone suvremenog glazbenog kazališta. No, činjenica da su svi kasniji (mega)hitovi sličnog formata preuzeli njegove karakteristike ne može se smatrati isključivo prednošću. Webberov često sirupasti skladateljski rukopis i Riceov libreto kritika nikad nije štedjela. Naravno, publika je u golemom broju hodočastila na Broadway i »Superstar« se upisao na listu omiljenih ostvarenja zabavnog kazališta, bez obzira što je tada kao glavni adut navođeno brzopotezno »uozbiljavanje« žanra mjuzikla.</p>
<p> No, spoj pompoznog i patetičnog, sa scenskim masovkama u prizorima poput Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, izgona trgovaca iz hrama, posljednje večere, uhićenja, suđenja pred Pilatom i drugih, prije svega je shvaćen kao ventil za šarenu povijesnu slikovnicu, a ne prilika da se ispriča jednostavna priča. Komercijalni zahtjevi od kojih teško može pobjeći bilo koje djelo sličnih prohtjeva bili su prevelik zalogaj i dali su drugačiju intonaciju priči o Isusu. </p>
<p> Uz sve to »Isus Krist Superstar« nametnuo se kao najtrajniji tržišni dijalog između rock-opere i scensko filmske akrobacije, iako je Webber zapravo bio »drugi« (»Isusa« je potaknuo uspjeh mjuzikla »Kosa«, nastalog 1968., dakle dvije godine ranije). No, prouzročena »šteta« nastankom žanra rock-opere podjednako je zakinula sve uključene stilove i prouzročila brojne kasnije nesporazume (filmove »Tommy« i »Kosa«, pa i »Gubec-bega«). Sintagma »više je manje« u sličnim se slučajima može uzeti doslovno: miješanje nespojivog - u kojem se ne zna je li u pitanju uozbiljavanje rocka ili »olakšavanje« opere - u svojoj se srži najčešće služi mehanički shvaćenim postupkom »montaže atrakcija«, u kojem su izvanjski, površinski efekti bitniji od svega ostaloga, što nas naposljetku dovodi na teren kiča s upitnim unutarnjim razlozima. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kako je nastao »Jesus Christ Superstar« </p>
<p>Kronologija nastanka projekta možda je najpametnije rješenje za izbjegavanje neporazuma o tome što je bilo prije, mjuzikl, filmska verzija ili album. Kada su autori Andrew Lloyd Webber i Tim Rice dovršili seriju pjesama s konceptualnom temom zadnjih sedam dana Isusova života (gledanog Judinim očima), uspjeh izvornog albuma »Jesus Christ Superstar« (najprodavanijeg dvostrukog albuma u ukupnoj diskografskoj povijesti) započeo je djelo Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea pretvarati u opće mjesto popularne glazbe. No, česta, i izgleda neophodna, osuvremenjivanja i nove izvedbe ne mogu sakriti da prve verzije rock-opere danas djeluju zastarjelo, što je i osnovni pokazatelj da je »Isus Krist Superstar« prije svega bio bitan zbog forme »novog mjuzikla«.</p>
<p> Golemi uspjeh albuma »isprovocirao« je prebacivanje Krista na broadwaysku scenu i filmsko platno - što je, gledajući u retrospektivi - vjerojatno i bila namjera autora, ali originalni album, nakon gomile mitologije sakupljene kasnijim multimedijskim djelovanjem, ostaje nakonkretniji dokaz prvih namjera autora i najčišća verzija priče.</p>
<p> Nakon što je album objavljen u listopadu 1970. (s možda najboljom vokalnom postavom: Murray Head kao Juda, Ian Gillan kao Isus i »Yvonne Eliman kao Marija Magdalena), u godinu dana prodan je u više od dva milijuna primjeraka. Svjetska praizvedba (britanskog) mjuzikla održana je godinu dana poslije, na koloniziranom terenu broadwayskog kazališta »Mark Hellinger«, dok je filmska verzija Normana Jewisona uslijedila 1973., s ekipom glumaca iz broadwayske verzije (osim Teda Neeleya u ulozi Isusa).</p>
<p> Iako su se autori znali ograđivati od kasnijih scenskih uprizorenja (pozivajući se na »vulgarnost« u koju se prometnula njihova prvotna ideja), i sam pokušaj održavanja čistunstva unutar srednjostrujaškog i, prije svega, popularnog scenskog komada koji nije ni trebao biti autentičan prikaz Kristova života, u najblažu ruku činio se kao blazirano odricanje autora od masovnog uspjeha koji su neosporno željeli, ili pak kao traženje alibija za propuste u koncepciji mjuzikla, opterećenog dopadljivošću publici, a ne kazališnim artizmom. (H. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Drukčije od Broadwaya</p>
<p>Vlado Štefančić: Naš pristup »Isusu Kristu Superstaru« savim je različit od predstava koje sam vidio / Djelo shvaćamo kao glazbenu dramu, kao predstavu koja ima karizmatsku dimenziju kakvu priča o Isusu i zaslužuje</p>
<p>• S obzirom na brojne dosadašnje postave »Isusa Krista Superstara«, koju osnovnu razlika donosi Vaša predstava, pored toga što s njom obilježavate 50 godina umjetničkog rada? </p>
<p>- Nekoliko je dimenzija s kojima se susrećemo pri radu na ovoj predstavi. Kalendarskih 2000. godina puno znači, kao i 50 godina kazališta Komedije, a mojih 50 godina aktivnog rada možda znači nešto manje. Naš pristup pri realizaciji »Isusa Krista Superstara« bio je savim različit od pet, šest predstava, koje sam svojevremeno vidio na Broadwayu, u Londonu i Pečuhu, i koje su znale biti beskrajno kičaste. Mi djelo shvaćamo kao glazbenu dramu, kao predstavu koja ima karizmatsku dimenziju kakvu priča o Isusu i zaslužuje. Nikada nisam osjećao veće poštovanje prema nekom takvom djelu, nego prema »Isusu Kristu Superstaru«. Upravo sam sreo Vinka Brešana, koji je mjuzikl gledao u Londonu, a odušvljen je našom verzijom. No, kao redatelj nisam išao na spektakularnost kakvu sam vidio vani, sa svilom i zlatom, jer mi se najzanimljivijom činila priča u kojoj masa slijedi Isusa da bi ga nakon toga »pljunuli« i izdali. Takva priča morala je imati takav pristup, da ne izgubi unutarnju dramu. Još je jedna razlika između naše predstave i inozemnih verzija: tamo se orkestar uvijek »skrivao«, dok kod nas, zbog pozornice u »Lisinskom«, pored izuzetne koreografije Tihane Škrinjarić, publika cijelo vrijeme vidi i orkestar, pa se uz kazališni doživljaj i scensku dinamiku predstave dobiva i dojam koncertiranja. </p>
<p>• Poznata je tehnička zahtjevnost predstave. S kakvim ste se teškoćama susretali zbog nekoliko pjevačkih postava i tehničkih detalja, poput simultanog porijevoda teksta u dvorani?</p>
<p>- Uz uobičajene teškoće, moglo bi se čak reći da je bilo beskrajno teško: u svega tri tjedna trebalo je pripremiti tri podjele uloga, održana je samo jedna kompletna proba s kostimima, dok je rasvjeta dorađivana i kasnije. Zbog cijene dvorane »Vatroslav Lisinski« pokusi nisu održavani tamo, jer si to malo kazalište kakvo je Komedija jednostavno nije moglo priuštiti. Tek kasnije smo imali pokuse u pravom prostoru, isprobavali tehničke detalje poput prijevoda teksta koji se pojavljuje na platnu iznad pozornice. No, veći problem pravila je podjela uloga. Isprobao sam 50-60 ljudi u konkurenciji za glavne uloge, tražeći najbolje, dovodio ih na audicije, ali na kraju nam se posrećilo. Još nešto: čini mi se kao da nam je i sam Bog pomogao - uostalom, radimo predstavu o njegovu sinu. Svaki nositelj uloge sada bez ikakvih problema može stati na bilo koju svjetsku pozornicu. Spominjali su se i neki nesporazumi s Crkvom, ali o tome nema govora, čak nam je i u popratnom katalogu predstave tekst napisao fra Bonaventura Duda.</p>
<p>• Jeste li kontaktirali s Andrewom Lloydom Webberom i hoće li on doći u Zagreb?</p>
<p>- Imamo podršku Andrew Lloyd Webbera, ali zbog pridržavanja autorskog rukopisa nije bilo moguće predstavu odigrati na hrvatskom jeziku. On će sigurno doći vidjeti što smo napravili, samo ne znamo kada. Znate kako je to vani: njegov tim traži po četiri ulaznice za svaku predstavu koju igramo, bez obzira koliko ih je, a njegov dolazak je tajna. S obzirom da je premijera na Broadwayu 7. travnja, očekujemo ga tek nakon toga. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatska na »Expou 2000«</p>
<p>Muzej Mimara / Željka Antunović, nacionalna povjerenica za »Expo 2000«, predstavila cjelokupan projekt prezentacije Hrvatske na toj prestižnoj izložbi što će se od 1. lipnja do 30. listopada održati u Hannoveru</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Iako je projekt »Expo 2000« veoma rizičan, jer smo za organizaciju imali veoma malo vremena, vjerujem da će se Hrvatska na toj prestižnoj izložbi predstaviti jednako uspješno kao što je to bio slučaj s »Expom« održanim u Lisabonu, kazala je u utorak na konferenciji za novinare, u zagrebačkom Muzeju »Mimara«, Željka Antunović, potpredsjednica Vlade RH i nacionalna povjerenica za »Expo 2000«. Kako su pripreme za »Expo«, koji će se od 1. lipnja do 30. listopada održati u njemačkom gradu Hannoveru pred samim završetkom, u utorak je predstavljen cjelokupan projekt prezentacije Hrvatske na toj prestižnoj manifestaciji.</p>
<p>Kako je kazala Željka Antunović, još je prije nekoliko mjeseci bilo veliko pitanje hoće li se Hrvatska uopće pojaviti u Hannoveru, budući da se cijeli projekt suočio s velikim organizacijskim poteškoćama. No, istaknula je Antunović, izložba poput »Expoa« pružit će Hrvatskoj priliku da se predstavi svijetu i zauzme novu poziciju u međunarodnim odnosima.</p>
<p>»Expo« pruža veliku mogućnost prezentacije Hrvatske i tu mogućnost treba iskoristiti. Tema izložbe, »Čovjek - priroda - tehnologija«, također daje velike mogućnosti prezentacije, jer su znanje i ljudski resursi ono što, uz nadaleko poznate prirodne ljepote možemo ponuditi svijetu, a tehnologija bi trebala biti oružje kojim će mala i siromašna zemlja poput Hrvatske osvajati svijet«, istaknula je Željka Antunović.</p>
<p>Autorski tim zaslužan za velik uspjeh hrvatskog paviljona na »Expou 1998« u Lisabonu, Ivica Vidović i Branko Silađin, odlučili su i u Hannoveru primijeniti prokušan recept s prošle izložbe, odnosno nametljivost s kojom su nastupile druge zemlje zamijeniti opuštenijom atmosferom u kojoj se posjetitelja ne zasipa podacima, nego mu se pruža prilika da uživa u jedinstvenom vizualnom doživljaju. Ponovno će se, kazali su autori, upotrijebiti stakleni pod, kao što je to bio slučaj u Lisabonu, kao svojevrsno iznenađenje za posjetitelje, samo što ovoga puta ispod njega neće biti samo more, nego i cjelokupni krajolik Hrvatske. Tako se, kazali su, želi poručiti zalaganje Hrvatske za tehnologiju koja istovremeno čuva okoliš.</p>
<p>Hrvatska će se predstaviti i dokumentarnim filmom, u projekciji od 360 stupnjeva, kojeg režira mladi hrvatski redatelj Tomislav Rukavina. Takva, neobična, projekcija znači da slika dolazi sa svih strana, što, kazali su autori, posjetitelju gotovo oduzima tlo pod nogama. Inače, hrvatski je paviljon u Hannoveru gotovo je posve završen, a ovih su dana dovršeni i prateći programi, koji će također biti dijelom predstavljanja Hrvatske na »Expou 2000«. Tako će se, zahvaljujući pomoći grada Hannovera, održati dvije izložbe, »Čarobna Istra« i »More« Damira Fabijanića, koje će 9. lipnja u Gradskoj vijećnici Hannovera otvoriti hrvatski premijer Ivica Račan.</p>
<p>Što se tiče financiranja projekta, 25 milijuna kuna izdvojenih iz proračuna za nastup Hrvatske na »Expou« pokazalo se dovoljnim za postavljanje paviljona, a druge će troškove, poput promotivnih materijala, osoblja, održavanja i sličnog, međusobno podijeliti resorna ministarstva. U financiranju projekta pomoći će i brojni sponzori, mahom vodeće hrvatske tvrtke, s kojima su u utorak potpisani sponzorski ugovori.</p>
<p>Željka Antunović je u utorak otvorila i pozivni natječaj za preseljenje hrvatskog paviljona poslije izložbe »Expo 2000« u Hrvatsku i uputila poziv gradonačelnicima Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka da financiraju donošenje paviljona u Hrvatsku, a Vlada će im zauzvrat pokloniti paviljon i sve što se u njemu nalazi.</p>
<p>U utorak je autorskom timu Vidović-Silađin, za velik uspjeh na »Expou« u Lisabonu, predsjednik uprave »Croatia nostra« Dragomir Mađerić uručio nagrade za uspješno predstavljanje Hrvatske. </p>
<p>Iva Ušćumlić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Udžbenici na crnim listama</p>
<p>Novinarski dom / Rasprava o hrvatskim udžbenicima povijesti i književnosti / Hrvatski udžbenici su etnocentrični, ksenofobični, monoperspektivni, monokulturalni, neobjektivni i netolerantni te ih treba što prije ukloniti iz škola, čulo se u raspravi</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Hrvatski povijesni udžbenici su etnocentrični, ksenofobični, monoperspektivni, monokulturalni, neobjektivni, netolerantni i zbog toga opasni te poneke treba hitno maknuti iz upotrebe u školama. Takva zabrinjavajuća i oštra ocjena nekih udžbenika iz povijesti, pomoću kojih osnovnoškolci i srednjoškolci stječu spoznaje iz nacionalne i svjetske povijesti, mogla se čuti u ponedjeljak na večer u Novinarskom domu na raspravi o hrvatskim udžbenicima iz povijesti i književnosti, a u organizaciji Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti i Foruma za slobodu obrazovanja. </p>
<p>Porazni zaključci o hrvatskim, prvenstveno povijesnim udžbenicima dobiveni su na temelju prvoga sustavnog istraživanja, što su ga proveli sociolozi dr. Branka Baranović i Alija Hodžić te dr. Ivan Ivas s Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Opisujući najčešće manjkavosti hrvatskih udžbenika, što su još uvijek u upotrebi od petog do osmog razreda osnovnih škola i u gimnazijama u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, a radi se o identičnim udžbenicima u obje države, dr. Branka Baranović je rekla da se u njima Hrvatska tretira izrazito pozitivno, a hrvatski narod se opisuje kao miroljubiv i često ugrožen od drugih, što sputava svjetonazorski pluralizam učenika i stvara osjećaj nepovjerenja prema drugim narodima. </p>
<p>Povjesničar dr. Ivo Goldstein smatra da postojeće povijesne udžbenike, iako ne sve, treba detuđmanizirati i dehadezeirati kako se od starije hrvatske povijesti ne bi stvarala mitologija, a od novije politička propaganda. Kao primjer izrazito loših udžbenika, dr. Goldstein je naveo one Ivana Vujčića i Ivana Perića za koje je rekao da moraju doći na crne liste, jer su opasni. »Problem je u nakaradnoj kroatocentričnosti koja svaku činjenici prezentira s jednim pomakom. To nisu udžbenici koji se smiju pojaviti ove godine u školama«, rekao je dr. Goldstein navodeći mnoge primjere neobjektivnog i tendencioznog, pa čak i grotesknog tretiranja povijesnih događaja. </p>
<p>Jedan od primjera je naveo i dr. Ivan Ivas, a radi se o tendencioznom izboru leksika. Primjerice, kada se piše o seobi Hrvata onda se govori o širenju ili naseljavanju, dok se u slučaju drugih naroda govori o najezdi ili upadu. U istu svrhu se upotrebljavaju i slikovni prilozi pa su tako seobe Huna ilustrirane ratnicima u osvajačkom galopu dok je seoba Slavena prikazana mirnim hodom. </p>
<p>Usporedbu hrvatskih, bosanskih i srpskih udžbenika iz književnosti, što su u upotrebi u Bosni i Hercegovini, iznio je Alija Hodžić i po njegovim riječima hrvatske udženike karakterizira »moderni etnocentrizam«. Zanimljivo je da su u svim udžbenicima kao neprijatelji najčešće spominjani Turci, dok su Nijemci daleko na drugom mjestu. </p>
<p>Osim problema objektivnosti i tolerantnosti hrvatskih udžbenika, na raspravi su se mogli čuli i prigovori, i to od strane »onih koji trpe«, tj. profesora, na preopširnost i natrpanost suvišnim podatcima zbog čega ne ostaje vremena za korištenje alternativnih nastavnih pomagala, a i »dječje glave se pretvaraju u skladišta za nepotrebne podatke«. Također se upozorilo i na često pretežak i nerazumljiv jezik kojim su pisani udžbenici, a povrh svega i na neadekvatan nastavni plan i program po kojemu ni kvalitetni autori ne mogu dobro raditi. </p>
<p>Rasprava, što ju je moderirao dr. Gvozden Flego, a kojoj na žalost nisu nazočili autori spornih udžbenika, imenovala je neke od ključnih problema s kojima se roditelji, profesori i učenici susreću već niz godina, a za rješenje kojih će biti potrebna šira stručna rasprava i konkretni potezi Ministarstva prosvjete i športa. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dvije nagrade Tomislavu Pinteru</p>
<p>Na Trećem festivalu slovenskog filma u Portorožu hrvatski direktor fotografije Tomislav Pinter proglašen je najboljim snimateljem, a pripala mu je i nagrada Kodak</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Tomislav Pinter jedno je od najuglednijih imena hrvatske kinematografije, umjetnik fotografije koji je svojim snimateljskim radom stvarao nacionalnu filmsku povijest, zajedno s redateljima i njihovim djelima, od Ante Babaje, Zvonimira Berkovića i Vatroslava Mimice do Krste Papića, Antuna Vrdoljaka i Rajka Grlića i mnogih drugih.</p>
<p> Istodobno Pinter je bio i nezamjenjivim dijelom brojnih međunarodnih filmskih ekipa u kojima su se njegova stručnost, znanje i iskustvo pokazali kao jedini mogući kvalitetni izvozni artikl. Na žalost, posljednjih godina premda prepun iskustva, znanja, mudrosti i energije, Tomislav Pinter nestao je iz hrvatske kinematografije, iz nepoznatih razloga. Istodobno, naši susjedi Slovenci ne mogu zamisliti svoje projekte bez Pintera, koji već deset godina neprekidno radi u Sloveniji.</p>
<p> A rezultat takve aktivnosti je i nagrada za najbolju fotografiju koja je Pinteru dodijeljena u subotu na večer na Trećim danima slovenskog filma u Portorožu, kada je dobio i prestižnu nagradu posebnog žirija Kodaka. Pinteru su obje nagrade pripale za snimateljski rad na filmu »Mokuš« Andreja Mlakara.</p>
<p> U povodu svega toga zamolili smo Tomislava Pintera za komentar:</p>
<p>- Nagrade su uvijek lijepa i ugodna stvar, tako da nagrada ne može imati ružnu stranu. A ova me je posebno obradovala jer sam ju dobio za film koji je imao puno financijskih problema i koji sam radio s, uvjetno rečeno, mladim redateljem koji mi je mogao biti sin, no nije se osjećala razlika u godinama i odlično smo surađivali.</p>
<p>Što se rada u Hrvatskoj tiče, ovdje nisam imao prilike posljednjih deset godina ništa raditi, a zašto je tako, ne mogu točno objasniti. Mislim da redatelja iz moje generacije ili više nema ili ne rade filmove, a oni mlađi biraju svoje vršnjake s kojima lakše komuniciraju jer nitko ne voli imati »roditelja« ili autoritete oko sebe.</p>
<p> - Kakav je vaš komentar na stanje u kinematografiji općenito?</p>
<p>- Stanje je prilično loše, i u europskoj i u svjetskoj, a da o hrvatskoj kinematografiji ne govorim. Uzroke ne znam jer nisam prisutan u hrvatskoj kinematografiji, ali prema filmovima koje gledam, vidim da osim Ogrestina i Brešanova filma, koji su rađeni s malo više sredstava, sve drugo mi se čini slabo, očajno. Scenariji su posebno loši. Vidljivo je siromaštvo novca, ali i siromaštvo duha.</p>
<p> Ipak, mislim da ima nade, ima autorskih snaga, samo bi se moralo više pobrinuti oko scenarističkog dijela, kako se ne bi puštale svakojake stvari, a da ono što se pusti, onda bude i dobro realizirano. Evo, mislim da je u pomanjkanju sredstava film »Bogorodica« što se režije tiče dobro napravljen (Hitrec), a i kamerman je obavio lijep posao (Herceg). Dakle, ima nade.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Znalački o hrvatskim dijalektima </p>
<p>Josip Lisac: »Hrvatski govori, filolozi, pisci« / Mala knjižnica Matice hrvatske / Zagreb, 1999. / Str. 259.</p>
<p>Dr. sc. Josip Lisac, profesor povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru, najinformiraniji je hrvatski dijalektolog, najbolji poznavalac hrvatske dijalektološke literature, kako starije tako i novije. To svjedoči i njegova najnovija knjiga, treća koja donosi radove s različitim temama o hrvatskim dijalektima i povijesti hrvatskoga jezika. Prethodile su »Hrvatski jezik i njegovi proučavatelji« (Split 1994), »Hrvatski dijalekti i jezična povijest« (Zagreb 1996). Kao i prethodne dvije knjige i najnovija sadrži pretežno radove napisane različitim povodima i objavljene u raznim časopisima i zbornicima (16 od ukupno 20 radova), te četiri rada koja se u knjizi pojavljuju prvi put. </p>
<p> Knjiga je podijeljena u dva dijela, od kojih se prvi, veći dio (15 radova) odnosi na prvu imenicu u naslovu (»govori«), a pet radova u drugom dijelu na »filologe i pisce«. </p>
<p> Prva tri rada prvoga dijela bave se širom hrvatskom dijalektnom problematikom, prvi sa sociolingvističkoga gledišta općenito (Ruralno i urbano stanje hrvatskih dijalekata), drugi daje pregled važne teme hrvatskoga jezika (jat), a treći pregled štokavskih i torlačkih govora kojima govore Hrvati. S njim je povezan idući rad, koji govori o mjestu bokeljskih govora u štokavskom dijasistemu. Slijedi kratak, ali važan rad s pregledom proučavanja čakavskoga narječja, koji pokazuje suvereno poznavanje hrvatske dijalektologije. Nadovezuju se tri rada koja se bave pojedinim govorima ili područjima u Dalmaciji (zadarsko područje, Privlaka kod Zadra, Iž, Pašman). U vezi je sa zadarskim područjem još jedan rad, i to o jeziku dijalektalne poezije toga kraja. </p>
<p> Četiri rada posvećena su kajkavštini, odnosno tematici vezanoj s njome: o hrvatsko-slovenskim odnosima, prvo općenito a zatim posebno o odnosu bednjanskga poddijalekta i štajerskih govora, o sociolingvističkom stanju u Gorskom kotaru te posebno o govoru Ravne Gore. Posljednji rad u prvom dijelu knjige bavi se leksičkom normom hrvatskoga književnog jezika i hrvatskim narječjima.</p>
<p> Drugi dio knjige sadrži rad o Kazalijevu jeziku i četiri rada iz povijesti jezične kroatistike: razmatraju se radovi Tome Matića o Jakovu Pletikosi, Franje Fanceva o hrvatskim protestantskim piscima, Stjepana Ivšića o zadacima hrvatske filologije i Vinka Nikolića o dijalektalnoj književnosti. </p>
<p> Osvrnuo bih se opširnije samo na jedan rad. Prikaz najnovije Liščeve knjige služi mi također da iznesem neke misli o našoj dijalektologiji. </p>
<p> Najveći je rad u knjizi posvećen govoru Ravne Gore i njegovu mjestu u goranskom dijalektu. Prof. Lisac najbolji je poznavalac gorskokotarskih govora, o njima je u novije vrijeme najviše pisao, bitno pridonijevši da nam postane jasnije najkompliciranije dijalektno stanje u hrvatskom osnovnom jezičnom sloju. U njemu opet ravnogorski slučaj zauzima posebno mjesto, o čemu Lisaac kaže: »Goranski dijalekt dijelimo u dva poddijalekta, mnogo manji istočni (područje oko Lukovdola i Severina na Kupi) i veći zapadni (sav teren od Zaumola i Plemenitaša na zapad). Ravna Gora, dakle, u cjelini pripada zapadnom poddijalektu, ali u njem ima izdvojen, poseban položaj, i to s obzirom na osobine većinskoga ravnogorskoga govora koji znatno odstupa od prosječne fizionomije poddijalekta, dok se manjinski govor u poddijalekt uklapa - kako smo već napomenuli - osjetno bolje (....)« (str. 161). Lisac se osvrnuo na dosadašnje proučavanje toga govora, govori o vokalizmu, konzonantizmu, akcentuaciji, morfologiji, sintaksi i leksiku, te mu utvrđuje mjesto u nadređenom dijasistemu, što sam naprijed citirao. </p>
<p> Naravno, kao i uvijek i u dobrim znanstvenim tekstovima, o nekim formulacijama i stavovima moglo bi se raspravljati, izraziti neslaganje (npr. naxga u R. Gori, »dugi refleks staroga akuta (kráva, lípa)« u slovenskom jeziku, str. 107), ali se u informativnom prikazu u nelingvističkoj publikaciji ne možemo na tome zadržavati. </p>
<p> Kao što sam već spomenuo, Lisac je danas najbolji poznavatelj literature iz hrvatske dijalektologije i povijesti jezika, o čemu objavljuje svake godine znatan broj radova. Zbog toga od njega očekujemo ono što duguju naši dijalektolozi hrvatskom jezikoslovlju, hrvatskoj znanosti i kulturi uopće - kompletnu dijalektološku monografiju hrvatskog jezika. Mislili smo da će to učiniti koji od naših vodećih dijalektologa starije generacije, ali na žalost zbog mnoštva zadataka na koje su naši jezikoslovci morali odgovoriti, nisu uspjeli učiniti i to. Naime, pred proučavatelje svakog jezika stavljaju se u mnogim oblastima, osim dijalektologije i sociolingvistike, isti zadaci, a naravno, mali narod ima proporcionalno manje ljudi koji se mogu baviti određenom granom znanosti kao i manje sredstava koja može za to izdvojiti. Uz to, danas je poznavanje hrvatskih narodnih govora svih triju narječja znatno bolje nego što je to bilo još pred dvadest godina. Na žalost, još uvijek nije dostignut ni onaj minimum u istraživanju koji su drugi slavenski jezici ostvarili prije pola stoljeća. Mislim ovdje u prvom redu na istraženost narodnih govora u Hrvatskoj (dakle ne samo hrvatskih) i hrvatskih govora izvan Hrvatske po mreži punktova (izabranih mjesnih govora) za dijalektološki, jezični atlas, što još nismo završili. Osim toga, najjača generacija hrvatskih dijalektologa prestaje s aktivnim dijalektološkim radom, generacija koja ju je naslijedila, na žalost, nije tako brojna, a srednja je još manjeg broja. U razdoblju koje upravo završava također nije bilo sluha za fundamentalna znanstvena istraživanja, čak ni za takva istraživanja hrvatskoga jezika. Nadajmo se da će mladi istaživači koji ulaze u dijalektologiju biti mnogo brojniji. Nevjerojatno je da ni Lisac još nema nasljednika kojega bi obrazovao, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu isto je stanje. Izuzetno je pohvalan primjer Sveučilišta u Rijeci gdje je u toku postdiplomski studij dijalektologije. Međutim, polaznici rade u školama, gdje nemaju mogućnosti za intenzivnije bavljenje dijalektologijom. Treba stvoriti pretpostavke za intenziviranje dijalektološkoga istraživanja, kako bi se zaustavilo dalje zaostajanje hrvatske dijalektologije za drugim slavenskim jezicima i narodima, dok zaostajanje praktično ne možemo smanjiti. Treba što prije osposobiti veći broj istraživača u nadležnoj znanstvnoj ustanovi, institutu, osigurati radni prostor, sredstva za opremu, terenski rad i za rad vanjskih suradnika izvan instituta. Sada je, izgleda, jedini način za to da se izrada hrvatskoga jezičnoga atlasa zakonom odredi kao jedan od nacionalnih znanstvenih prioriteta. Svakako da su važna i mnoga druga istraživanja, ali istraživanja nacionalnih vrijednosti naša su prva obaveza. </p>
<p> Vratimo se Liscu i njegovoj knjizi. Nadam se da nećemo trebati čekati novu generaciju kako bismo dobili kompletnu hrvatsku dijalektologiju.</p>
<p>Mijo Lončarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Unatoč skidanju s popisa, Komadina, Letica i Padovan konkuriraju za OI</p>
<p>Izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Neven Kovačević je s popisa olimpijskih kandidata izbrisao Komadinu, Leticu i Padovana i umjesto njih uvrstio Fatovića, Oreba i Volarevića/ »Izbrisana trojica mogu se vratiti na popis u sljedećem tromjesečju, ako poprave formu«, kaže Kovačević </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Neven Kovačević, sukladno pravima koje mu daje Hrvatski olimpijski odbor, s popisa olimpijskih kandidata izbrisao Komadinu (Mladost HPB), Leticu (Splitska banka) i Padovana (Mladost HPB)te umjesto njih uvrstio Fatovića (Jug), Oreba (Splitska banka) i Volarevića (Jug). Znači li to da su izbrisana trojica vaterpolista izgubila prigodu za nastup na Olimpijskim igrama u rujnu u Sydneyu? Kovačević kaže:</p>
<p>- Ne, iako su maknuti s popisa olimpijskih kandidata i umjesto njih su uvrštena tri nova igrača, ne znači da će tako i ostati. Naime, meni je, kao i ostalim izbornicima i trenerima, dopušteno mijenjati popis olimpijskih kandidata svaka tri mjeseca. Znači da izbrisanu trojicu mogu vratiti na popis već u sljedećem tromjesečju. No, dok nisu olimpijski kandidati, gube stipendiju HOO-a. Na taj sam se potez odlučio stoga što smatram da Komadina, Letica i Padovan nisu u takvoj formi da zaslužuju biti olimpijskim kandidatima. Kad poprave formu, bez krzmanja ću ih vratiti među olimpijske kandidate. Dakle, oni nisu konačno skinuti s popisa. Mogu oni natrag, sve ovisi o njima...</p>
<p>Nedjeljna Skupština Hrvatskog vaterpolskog saveza označila je prekid »krize vlasti« u vaterpolu. Novi predsjednik HVS-a je dr. Zdravko Hebel. Kovačević kaže da još nije stigao porazgovarat s novim predsjednikom, osim kratko poslije Skupštine. </p>
<p>- U ovome trenutku je doista najbitnije da imamo predsjednika. Uostalom, Hebel je bio predsjednik Saveza i za prošlih OI, kad je Hrvatska osvojila srebrnu medalju u Atlanti. Sad se moramo požuriti, jer smo u odmjeravanju sa suparnicima već u debelom zaostatku. Drugi imaju financijski i organizacijski pokrivene sve pripreme, imali su već nekoliko okupljanja, a mi smo ovih mjeseci tapkali u mjestu. Prilično zaostajemo za konkurentima i malo me je i strah. Neke stvari smo čak i preskočili, kaže Kovačević.</p>
<p>Olimpijski kandidati već su se u Sisku trebali okupiti i trenirati s mađarskom reprezentacijom, no zbog gustog programa i nemogućnosti dogovora zbog stanja u Savezu višednevni trening s Mađarima je propušten. Propušteno je i testiranje reprezentativaca.</p>
<p>- Sad ćemo organizaciji morati pristupiti brže, konkretnije. Prvo okupljanje planiramo 25. travnja u Dubrovniku, gdje će se održati i jaki pripremni turnir na kojemu će uz nas sudjelovati Italija, SAD i Australija. Potom dolazi završnica prvenstva i europskih kupova, a početkom lipnja reprezentacija će na desetodnevnu turnerju po SAD, veli Kovačević.</p>
<p>No, sve je to zagrijavanje prije neprekidnih priprema koje bi trebale startati početkom srpnja. Zasad Split slovi kao glavni pripremni centar, no postoji mogućnost promjena.</p>
<p>Na kraju je Kovačević dotakao i dugove Saveza prema reprezentaciji i njemu:</p>
<p>- Novi je predsjednik Saveza već u prvom govoru rekao je da je isplata dugova, dakle nagrada igračima i trenerima, prioritet. Mi treneri i igrači ne želimo obećanja, kao što ni ja neću obećavati medalju. Ja mogu obećati samo rad, tako neka napravi i Savez. S radom će se sve riješiti, i novac i naša pripremljenost za OI. Mi ćemo u Sydney doći najbolje pripremljeni, no obećavati ili tražiti od nas medalju zvuči apsurdno. Medalja ovisi o toliko detalja...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sabor HKS-a 20. svibnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog košarkaškog saveza je na 5. sjednici, u ponedjeljak, odlučio da se Sabor Hrvatskog košarkaškog saveza održi 20. svibnja. Osim te odluke, UO HKS-a je donio zaključak da klubovi moraju ispuniti ugovorne obaveze prema igračima do 31. svibnja ove godine.</p>
<p>Upravni odbor je podržao i inicijativu za nominacijom Mirka Novosela u košarkašku »Kuću slavnih«.</p>
<p>Odlučeno je i o kalendaru natjecanja A-1 muške lige do kraja ove sezone. Tako će se šest kola u mini ligi odigrati u ovim terminima:</p>
<p>1. kolo: 8. travnja; 2. kolo: 15. travnja; 3. kolo: 19. travnja; 4. kolo: 25. travnja; 5. kolo: 29. travnja; 6. kolo: 2. svibnja; a termini polufinala doigravanja su:</p>
<p>1. utakmica: 6. svibnja; 2. utakmica: 9. svibnja; 3. utakmica: 13. svibnja (eventualno); 4. utakmica: 16. svibnja (eventualno); a finale će se igrati:</p>
<p>1. utakmica: 20. svibnja; 2. utakmica: 23. svibnja; 3. utakmica: 27. svibnja (eventualno); 4. utakmica: 30. svibnja (eventualno).</p>
<p>Ne bude li potrebe za trećom i četvrtom utakmicom polufinala doigravanja, u tim će se terminima igrati finala.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivica Šurjak predsjednik Hajduka!?</p>
<p>I u Hajduku kao i u Dinamu zauzimaju se startne pozicije za nove preraspodjele funkcija i jači utjecaj u klubu, pa će se tako najvjerojatnije Skupština Hajduka sastati prije predviđenoga 23. svibnja i izabrati novo vodstvo </p>
<p>SPLIT, 4. ožujka</p>
<p> - Ivica Šurjak ponovno na Poljudu, ali ovaj puta u ulozi predsjednika Hajduka!? Naime, kako se čuje, za Šurjaka predsjednika je 20 članova Skupštine kluba od 33. Šurjakova baza su Hajdukovi veterani, a takvim raspletom bili bi zadovoljni županijski i navijački zastupnici.</p>
<p> Veterani splitskog kluba bi po uzoru na Dinamo sazvali izvarednu Skupštinu i ne bi čekali 23. svibnja ove godine, datum kojeg je Šime Luketin, predsjednik Skupštine, odredio za sjednicu. Stoga će se u srijedu popodne neformalno sastati da bi se usaglasili, a Torcida ih tjera, kako kaže Ivica Hlevnjak, da se u ovom razdoblju i glas veterana jače čuje. </p>
<p>Po pitanju novog ustrojstva bivši igrači Hajduka su se približili, iako su u bliskoj prošlosti bili na dijametralno suprotnim stranama, pa bi mjesto u upravljačkim strukturama pronašli Ivan Buljan, Jurica Jerković, Vedran Rožić, Ivan Katalinić... No, za novi ustroj potrebno je da se izjasne 23 člana Skupštine, što znači da Šurjaku nedostaju tri glasa za formiranje Upravnog odbora po svom nahođenju. I u Hajduku kao i u Dinamu zauzimaju se startne pozicije za nove preraspodjele funkcija i jači utjecaj u klubu. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Vertikalom do horizontale« (!?)</p>
<p>Nepostojanje Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza koči normalno djelovanje / Odgovori na brojna pitanja vezana uz naš nogomet najvjerojatnije će početi stizati nakon 17. travnja, kad zasjedne nova Skupština Saveza</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - »Valja vidjeti u horizontalnim i vertikalnim odnosima kada bi proceduralni tijek mogao kulminirati.« Tim je riječima Zorislav Srebrić, glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, na redovitoj konferenciji za novinstvo pojasnio kada bi, kako i pod kojim okolnostima disciplinsku sudac HNS-a Krešimir Vlajčević mogao privesti kraju Hajdukov »slučaj Andrić«.</p>
<p>Podjednako razumljivo govorio nam je i Ante Martinac, povjerenik Prve hrvatske nogometne lige, o neprilikama koje se javljaju zbog dugovanja među klubovima. S naglaskom da svaki novi dan nudi neki novi klub kojemu prijeti suspenzija, dakle neigranje, ako ne plati:</p>
<p>- Jučer je još Zagreb bio pod suspenzijom no danas je, čujemo, namirio Segestu, pa će moći igrati. No, sutra ga čeka novi dug. Problem je i s Vukovarom, Istrom... Sreća što su neke utakmice bile u tv programu, pa se klubovima progledavalo kroz prste. Kako dalje, ne znam. Ne vidim kako će se disciplinski sudac izvući iz tog labirinta, govori Martinac.</p>
<p>Odgovor na to i ina pitanja najvjerojatnije će početi stizati nakon 17. travnja, kad zasjedne nova Skupština HNS-a, kad bi i predsjednik Vlatko Marković trebao formirati Izvršni odbor.</p>
<p>Glavnom tajniku je, međutim, bilo bitnije da podsjeti na »program A i program B« i izdeklamira niz međunarodnih obaveza različitih hrvatskih nogometnih uzrasta, uz dodatak da »vatreni« traže na sve strane. Nova je ponuda stigla iz od NS Makedonije, za nastup na turniru u Ohridu od 28. do 30. kolovoza, s još nepoznatim sudionicima. Ponuda je u razmatranju, kao i ona Slovačke za utakmicu 16. kolovoza u Bratislavi te ponuda iz Maroka. Jasno je da otpada japanski Kirin kup.</p>
<p>Podsjetio je Srebrić kako će se u ponedjeljak u Budimpešti sastati delegacije Austrije, Mađarske i Hrvatske kako bi uvrdile načine eventualne zajedničke kandidature za dobivanje EP 2008. godine. Delegacija HNS-a bila je na razgovoru u Ministarstvu prosvjete i športa, kako bi se čulo i mišljenje Vlade, želi li podržati kandidaturu ili ne. Ako ju podrži, značilo bi to i zahvate u neke objekte, prometnice...</p>
<p>Pitali smo Srebrića je li posjet Ministarstvu iskorišten i za zahvate u Zakon o športu, budući da je drugoligašima, ali i nekim prvoligašima, uoći prošle Skupštine HNS-a obećano da će se ići na proširenje I. i II lige? Je li se razgovaralo o izmjenama Zakona o športu kako bi se klubovima olakšao život, budući da nema dana a da netko ne najavi mogućnost gašenja?</p>
<p>Srebrić je, naravno, odgovorio potvrdno, rekavši da je u planu poseban tematski sastanak u svezi sa spomenutim problemima. Ne samo zbog potreba nogometa.</p>
<p>Oglasio se Srebrić i zbog protesta reprezentativca Igora Štimca koji je, u ime suigrača, izrazio nezadovoljstvo opremom u kojoj se reprezentacija pripremala za susret s Njemačkom:</p>
<p>- Otvorili smo postupak da točno utvrdimo činjenično stanje, ali i ono što je Štimac rekao. Evidentno je, međutim, da naš dosadašnji dobavljač, tvrtka Lotto, doživljava ozbiljan preobražaj. Nude nam se Adidas, Nike a i novi Lotto, pa nije čudno da nam u tom međuprostoru ponestane najkvalitetnije opreme na koju su igrači naučeni. Uglavno, kvalitetan ćete odgovor dobiti kad utvrdimo stvarno stanje.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Keegan promovira EP u Belgiji i Nizozemskoj </p>
<p>CHARLEROI</p>
<p> - Kevin Keegan, jedan od najpoznatijih nogometaša svih vremena, danas izbornik engleske reprezentacije, pokazuje belgijskim dječacima na stadionu u Charleroiu kako je on nekoć igrao. »Mickey Mouse modernog nogometa«, kako su Keegana svojedobno nazvali engleski novinari, nesumnjivo je atraktivan marketinški izbor za promoviranje nogometnog EP u Belgiji i Nizozemskoj, ove godine. </p>
<p>Keegan, koji je igračku slavu stekao u Liverpoolu, nastavio u HSV-u, a zaokružio u engleskoj reprezentaciji, i danas je miljenik otočne javnosti. Svi od njega očekuje povratak Engleza na vrh nogometne Europe. Kao igrač, Keegan je nastupio samo na EP 980. u Italiji, kad su se Englezi igrom doslovce osramotili. (a)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barceloni neće biti lako</p>
<p>U četvrtfinalu nogometne Lige prvaka, Chelsea na domaćem travnjaku (srijeda, 20.45 sati) dočekuje neporaženu Barcelonu / Sigurno da imamo manje izgleda od Barcelone, ali ponekad je to bolje zbog pritiska, kaže trener Vialli</p>
<p>LONDON, 4. travnja</p>
<p> - Trener engleskog nogometnog prvoligaša Chelsea Gianluca Vialli je, uoči četvrtfinala Lige prvaka na domaćem travnjaku (srijeda, 20.45 sati) protiv neporažene Barcelone, zadovoljan što njegova momčad nije favorit. Barcelona je četvrtfinale izborila bez izgubljene utakmice, a u prvoj fazi natjecanja već je eliminirala jedan engleski klub - na Wembleyu je pobijedila Arsenal 4-2.</p>
<p>- Sigurno ćemo ući u susret s manjim izgledima od našeg suparnika, ali ponekad je to bolje zbog pritiska, rekao je Vialli, trener kluba koji je ove sezone prvi put izborio nastup u Ligi prvaka i koji je pun stranih igrača.</p>
<p>Nogometaši Barcelone oprezni su prilikom najave londonskog okršaja, kako bi izbjegli preveliku euforiju.</p>
<p>- Neodlučen rezultat bi nam odgovarao. Istina je da nismo imali velikih problema u prva dva kruga, ali najteže tek dolazi, kazao je Nizozemac u dresu Barcelone, Phillip Cocu. - Što se nas tiče, ovo je najvažnija utakmica sezone i jasno nam je da neće biti lako. Chelsea je odlična momčad, s vrlo dobro organiziranom obranom. Rijetko kad skrivi pogodak.</p>
<p>Vratar Chelsea Ed de Goey te obrambeni red, u kojem igraju nekadašnji branič Barcelone Albert Ferrer te članovi reprezentacije svjetskog prvaka Francuske, Marcel Desailly i Franck Leboeuf, oborili su klupski rekord, ne primivši pogodak u čak 25 ovosezonskih susreta. No, u srijedu će izostati kažnjeni Leboeuf, kojeg će Vialli zamijeniti ili Brazilcem Emersonom ili Dancem Hoghom. Prvenstvenu 1-0 pobjedu u gostima prošle subote, protiv drugoplasiranog Leedsa, s klupe je odgledalo nekoliko standardnih igrača koje je Vialli odmarao za susret s Barcelonom. Ipak, nedostajat će Francuz Graeme Le Saux, koji se u međuvremenu ipak nije uspio oporaviti od ozljede. Dodatni problem je i nastup Nigerijca Celestinea Babayara, koji je pozvan u nigerijsku olimpijsku momčad. No, Babayaro je izjavio kako nikud ne namjerava dok se ne završ utakmcia s Barcelonom.</p>
<p>Barcelonina 3-0 pobjeda protiv Valencije, u nedjeljnom prvenstvenom kolu, bio je peti uzastopni uspjeh aktualnog španjolskog prvaka, čime Barcelona za prvim Deportivom zaostaje damo dva boda. No, trener Louis van Gaal prisiljen je mijenjati pobjedničku momčad uoči susreta sa Chelseom, budući da se kapetan Joseph Guardiola vjerovatno neće oporaviti od istegnuća mišića noge, »zarađenog« u nedjeljnom susretu. U konkurenciju se, nakon sedam tjedana pauze zbog ozljede tetive koljena, vraća Sergi Barjuan, no izvjesno je kako će njegovo mjesto zadržati Winston Bogarde, koji je prošlih tjedana u izvrsnoj formi. (Reuters, imi)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Milković: Neću dopustiti prepucavanja i bojkote</p>
<p>»Svima cilj mora biti zajednički, a reprezentacija iznad svega. Tko ne može prihvatiti tu vrstu discipline, neće ni igrati u reprezentaciji. Dosad se dosta toga guralo pod tepih, ali ja na tu vrstu kompromisa jednostavno nisam spreman«, kaže Josip Milković, kandidat Stručnog stožera Hrvatskog rukometnog saveza za novog izbornika hrvatskih rukometaša</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Stručni stožer Hrvatskog rukometnog saveza odlučio je, između sedam prijavljenih kandidata, dati priliku Josipu Milkoviću na kormilu hrvatske muške reprezentacije. Milković se ne može požaliti da posljednjih godina nije imao posla. Prije 10 godina bio je izbornik s Hrvojem Horvatom, potom je bio trener Medveščaka, a otprije nekoliko mjeseci radi s rukometašicama Kraša.</p>
<p>U razgovoru o izborničkom mjestu Milković ostavlja dosta upitnika, kaže da se još ništa ne zna i da nitko od članova Upravnog odbora HRS-a nije razgovarao s njim, a njihova je odluka konačna. Što se pak njegove stručne spreme i A-licence tiče - za koju stručni stožer HRS-a kaže da nedostaje - Milković odvraća:</p>
<p>- Nemam diplomu Fakulteta za fizičku kulturu ili trenerske akademije, ali A-licencu imam, ne znam otkud to da nemam A-licencu! Pa kako bih bio trener u Hrvatskoj i Njemačkoj svih ovih godina da je nemam?! Ako licenca valja u Njemačkoj, ne vidim zašto ne bi i ovdje.</p>
<p>• Otkud vam motiv da se ponovno kandidirate za izbornika?</p>
<p>- Otišao sam 1993. s mjesta izbornika jer se nisam slagao s ondašnjom filozofijom da, ako je većina reprezentativaca iz jednog kluba, onda mora biti i trener. Kao trener moram imati slobodu i izbor. Sad kad jedan klub više nema većinu reprezentativaca, mislim da se tu može nešto napraviti, stvarati novu reprezentaciju, s mlađim igračima... Zapravo, do Svjetskog prvenstva 2001. godine u Francuskoj išlo bi se s nekakvim prijelaznim rješenjem, a potom bi se uzeli mlađi, kako bismo imali reprezentaciju za Olimpijske igre 2004. u Ateni, veli Milković.</p>
<p>• Jeste li razmišljali o igračkom kadru - koga zvati, a koga ne?</p>
<p>- Nisam razmišljao previše o tome, to je prerano. Treba napraviti novi plan rada, ovaj je bio prilagođen Olimpijskim igrama u Sydneyu, tamo ne idemo i sad treba napraviti novi plan. Trebamo se pozabaviti terminima reprezentacije za pripreme za SP 2001. Ako nema termina, kako mogu uklopiti neke nove igrače u reprezentaciju? Ali, ponaprije treba pričekati da se okupi Upravni odbor HRS-a, nadam se da će biti što prije. Za mjesec dana trebalo bi početi s radom.</p>
<p>• A što je s Krašem?</p>
<p>- Duša me boli ostaviti cure sad kad se vide rezultati našeg rada, kad igraju bolje i odgovornije. Ali, ako UO ne prihvati mene kao izbornika, znam da uvijek imam mjesto u Krašu.</p>
<p>• Kakav ćete program predstaviti Stručnom stožeru HRS-a?</p>
<p>- To će biti program za sve tri kategorije; seniore, juniore i mlađe uzraste. Ti će juniori za godinu-dvije kucati na vrata A reprezentacije i mora se razmišljati o njima. Najlogičnije je da još na SP 2001. idu najbolji i najiskusniji, ali onda će se s mladima raditi u novom olimpijskom ciklusu, do 2004. Tu su i mnoge kvalifikacije, bitne jer se mladi igrači tako »kale«. U mojoj viziji, seniorsku bi reprezentaciju nosilo '71. godište, dakle Patrik Ćavar, Zvonimir Bilić, uveo bih i neke mlade igrače, za koje vjerujem da mogu igrati u reprezentaciji. Iako ne bih temeljio reprezentaciju na starijim igračima, jasno je da, ako smo deficitarni s ljevorukim igračima, treba koristiti Zlatka Saračevića dok god ima snage i želje. </p>
<p>• Upućeni ste u teškoće u muškoj reprezentaciji. Mislite li da se možete uspješno nositi s njima? Naime, vaše su prethodnike ti problemi »došli glave«.</p>
<p>- Budem li izabran, tražit ću punu suradnju klubova i Saveza. Svima nama cilj mora biti zajednički, a reprezentacija iznad svega. Igrat će samo oni kojima je to čast. Nema šanse da dopustim bilo kakva prepucavanja ili bojkote. Tko ne može prihvatiti tu vrstu discipline, neće ni igrati u reprezentaciji. Dosad se dosta toga guralo pod tepih, ali ja na tu vrstu kompromisa jednostavno nisam spreman.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Mateena Cleaves se vratio po naslov</p>
<p>Košarkaši Michigan Statea su pobjedom 89-76 (43-32) protiv Floride u finalu NCAA turnira osvojili ovogodišnji naslov prvaka </p>
<p>INDIANAPOLIS, 4. travnja</p>
<p> - Košarkaši Michigan Statea su pobjedom 89-76 (43-32) protiv Floride u finalu 62. prvenstva američkih sveučilišta odigranom u Indianapolisu postali ovogodišnji NCAA prvaci. To je drugi naslov za Spartanse u povijesti, a navijači iz East Lansinga su ovo slavlje čekali 21 godinu, još od vremena kada je za Michigan State igrao fenomenalni Magic Johnson.</p>
<p>Ako se prvi naslov Spartansa pamti po sjajnoj igri Magica, ovaj drugi je obilježen igrom Mateena Cleavesa. Cleaves je predvodio svoju momčad u prvom poluvremenu kada je postigao 13 od svojih 18 koševa za 11 koševa prednosti, ali početkom drugoga dijela je ozlijedio zglob na desnoj nozi. No, vratio na teren i iako više nije postigao niti jedan poen predvodio je svoj sastav prema pobjedi.</p>
<p>- Ovaj trofej je ono zašto sam i ove godine ostao na sveučilištu, rekao je Cleaves držeći pehar namijenjen pobjednicima nakon utakmice. </p>
<p>Mnogi su vjerovali da će Cleaves otići u NBA ligu već na kraju prošle sezone, ali on je nakon prošlogodišnjeg poraza u polufinalu odlučio ostati još jednu godinu na sveučilištu i to mu isplatilo jer je osvojio NCAA naslov.</p>
<p>- Mateen se odrekao velikog novca kojeg bi dobio da je otišao u NBA, samo da bi ponovno došao na Final four i zato mi je posebno drago što smo postali prvaci, rekao je trener Michigan Statea Tom Izzo. </p>
<p>No, bilo bi pogrešno sve zasluge za pobjedu Michigan Statea pripisati Cleavesu. Pomogla su mu još dvojica igrača kojima je ovo posljednja godina studija, Morris Peterson je ubacio 21 koš, a A. J. Granger je dodao 19. Najbolji u sastavu poraženih, koji su imali čak sedmoricu igrača koji su na prvoj ili drugoj godini studija, bili su Udonis Haslem sa 27 ubačaja i Brent Wright sa 13 koševa i 10 skokova. </p>
<p>Ipak, vrijeme radi za Gatorse i ukoliko zadrže momčad na okupu sljedeće sezone bi mogli napraviti korak dalje nego ove. toga je svjestan i njihov trener Billy Donovan:</p>
<p>- U odnosu na prošlu godinu smo napravili mnogo pomaka nabolje. Ali, za naslov moramo poduzeti još neke korake. Mislim da će nam sudjelovanje na ovogodišnjem Final fouru biti od velike koristi. </p>
<p>Magic Johnson se nalazio na tribinama RCA Domea i predvodio navijače svoga bivšeg sveučilišta, a po završetku susreta naslov je proslavio na terenu u društvu igrača. </p>
<p>- Znao sam da će pobijediti, pogotovo kada je Mateen odlučio i ovu sezonu provesti na sveučilištu. Bilo je teško čekati 21 godinu, ali u posljednjih nekoliko godina dečki su igrali odlično i jednom su morali otići do kraja, riječi su Magica Johnsona. </p>
<p>Pobjeda Spartansa izazvala je pravo oduševljenje u East Lansingu, navijači Michigan Statea preplavili su ulice slaveći naslov pet minuta prije kraja utakmica pošto su Spartansi tada imali uvjerljivo vodstvo 82-62. Oko 30.000 ljudi izašlo je na ulice i proslavljalo naslov pjesmom i vatrometom. Slavlje je proteklo mirno, ali 21 osoba je uhićena mahom zbog nedoličnog ponašanja ili alkoholizma.</p>
<p>• RCA Dome</p>
<p>MICHIGAN STATE - FLORIDA 89-76 (43-32) </p>
<p>MICHIGAN STATE: Hutson 6 (2-2), Peterson 21 (4-6), Granger 19 (2-2), Cleaves 18 (1-1), Bell 9 (2-3), Richardson 9 (1-2), Anagonye, Chappell 5, Ballinger 2, Thomas, Smith, Cherry, Ishbia. </p>
<p>FLORIDA: Wright 13 (3-5), Miller 10 (5-6), Haslem 27 (7-7), Dupay, Hamilton, Nelson 11, Bonner, Weaks 3, Harvey 9 (3-4), Parker 3. </p>
<p>SUCI: Burr, Boudreaux i Hall. GLEDATELJA: 43.116 (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zovko: Naš je problem obrana</p>
<p>Rukometaši Badel 1862 Zagreba u srijedu će odigrati prvu četvrtfinalnu utakmicu hrvatskog Kupa protiv Metković-Jamba (»Kutija šibica«, 18 sati)</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba u srijedu će u »Kutiji šibica« (18 sati) odigrati još jednu u nizu ovosezonskih utakmica (sastat će se čak šest puta) protiv hrvatskog doprvaka Metković-Jamba. Nakon dvaju prvenstvenih ogleda u kojima su »zagrebaši« ubilježili domaću pobjedu (29-26) i gostujući poraz (24-25), na redu su utakmice hrvatskog Kupa. Ždrijeb je htio da se dvije naše najbolje momčadi ogledaju već u četvrtfinalu, pa će se tako Zagreb i Metković suprotstaviti triput u samo desetak dana.</p>
<p>- Metković je uz Zagreb najbolji hrvatski klub i uvijek je dodatno motiviran u međusobnim utakmicama. Međutim, i mi imamo dovoljno razloga da u srijedu igramo punom snagom, jer svjesni smo da treba osigurati plasman u europske kupove i sljedeće sezone. Naš glavni problem trenutno je igra u obrani. U posljednje dvije prvenstvene utakmice, u Rijeci protiv Zameta i u Varaždinu protiv Varteks-Tivara, primili smo 30, odnosno 29 pogodaka, što je nedopustivo. U uzvratnoj utakmici protiv Kiela pokazali smo da znamo zaustaviti suparnika, takvu bismo igru trebali ponoviti u srijedu, kazao je trener Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko.</p>
<p>Utakmicu protiv Metkovića vjerojatno će propustiti Zagrebov lijevi vanjski napadač Zvonimir Bilić, zbog ozljede stopala. Otežavajuća okolnost za Zovka je i angažman dvojice njegovih rukometaša, Zlatka Saračevića i Andreja Lavrova, na utakmici reprezentacija Slovenije i Europe u utorak u Ljubljani. Spomenuta dvojica stoga su propustila treninge u ponedjeljak i utorak, a pitanje je i koliko će svježine odnijeti ljubljanska avantura.</p>
<p>• Parovi četvrtfinalnih utakmica hrvatskog kupa (uzvrati su na rasporedu za tjedan dana): Badel 1862 Zagreb - Metković-Jambo (»Kutija šibica«, 18 sati), RKM Osiguranje Zagreb - Dubrovnik (Sportski dom, 20 sati), Karlovac - Zamet-Autotrans (ŠSD »Karlovac«, 19.45 sati), Plomin linija - Brodomerkur (Dvorana OŠ Mate Blažine u Labinu, 20 sati). (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Šestorica hrvatskih šahista na Zonskom turniru u Puli</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatski šahovski savez stigla je konačna lista sudionika Zonskoga turnira za svjetsko prvenstvo u drugoj europskoj zoni, što će se od 11. - 22. travnja odigrati u pulskome hotelu Histria. Umjesto pet, Hrvatska će imati šest predstavnika. Otkazao je igrač iz Liechtensteina, pa Hrvatska kao domaćin daje pričuvu. Tako će pored prvaka Ivana Žaje, velemajstora Krunoslava Hulaka i Mladena Palca, te internacionalaca Branka Kutuzovića i Borisa Golubovića šansu dobiti i šestoplasirani igrač s državnoga prvenstva u Puli - osječki majstor Darko Feletar. Oni će pokušati ponoviti sjajan pothvat Roberta Zelčića i Gorana Dizdara iz Dresdena 1998., kad su osvajanjem drugoga, odnosno trećega mjesta izborili pravo nastupa na Svjetskome prvenstvu u Las Vegasu. Objektivno, izgledi su im minimalni, ako je suditi po položaju na svjetskoj rejting-listi. Naime, na Zonskome turniru u Puli će među 34 sudionika biti čak 21 velemajstor od kojih će Izraelac Ilia Smirin, Švicarac Vadim Milov i Slovenac Aleksandar Beljavski biti najveći »papirnati« favoriti za osvajanje jednog od prvih sedam mjesta, koje donosi pravo nastupa na svjetskome prvenstvu. Najbolje rangirani hrvatski predstavnik - velemajstor Mladen Palac po rejtingu je tek 15. u tom društvu, ali mu to može dati poticaj za iskazivanje stvarne vrijednosti.</p>
<p>Zonski turnir u Puli počinje 11. travnja, a ukupno će se odigrati 11 kola po švicarskome sustavu natjecanja. Turnir završava 22. travnja, kada će biti poznati svi sudionici svjetskoga prvenstva iz druge europske zone. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>U rujnu pregovori s Unijom o stabilizaciji i pridruživanju?</p>
<p>BRUXELLES, 4. travnja</p>
<p> - Dvodnevni sastanak izaslanstva Hrvatskoga državnog sabora i stalnog izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Europe završen je u utorak u Bruxellesu zajedničkim priopćenjem voditelja dvaju izaslanstava. U toj izjavi pozdravljaju se reformski napori nove hrvatske Vlade, te izražava očekivanje da će ti napori biti aktivno podržani iz Bruxellesa, a Europska komisija će do kraja ljeta završiti studiju izvedivosti za pregovore s Hrvatskom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U priopćenju što su ga objavili predsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu Doris Pack i predsjednik saborskog Pododbora za odnose s Unijom Ivo Škrabalo, iznose se stajališta o svim trima glavnim temama međuparlamentarnih razgovora u Bruxellesu: o političkim i ekonomskim prilikama u Hrvatskoj, odnosima Hrvatske i EU-a, te o stanju u regiji. »Općeniti je dojam, i jedne i druge strane, pozitivan«, izjavio je za Hinu Ivo Škrabalo. Rekao je da su u dvodnevnim razgovorima dotaknuta gotovo sva pitanja u vezi s daljnim približavanjem Hrvatske Europskoj uniji, odnosno njezinim »putom u Europu«. Razgovaralo se o tome »što oni tu očekuju od nas i mi od njih«, kaže Škrabalo. </p>
<p>Dobili smo uvjeravanja, dodao je, da će studiju izvedivosti (feasibility study) Europska komisija dovršiti do kraja lipnja, što znači da bi se pregovori s RH o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli otvoriti u rujnu. Škrabalo je vodio saborsko izaslanstvo u kojem su još bili i Petar Turčinović (IDS), potpredsjednik saborskog Pododbora, Zdravka Bušić (HDZ), Anto Đapić (HSP), Tibor Santo (manjine) i Zdravko Tomac (SDP), predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Organizator blokade poljskih cesta uhićen na granici</p>
<p>VARŠAVA, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uhićenje kontroverznog šefa poljskog seljačkog sindikata »Samoobrana« Andrzeja Leppera, do kojeg je došlo u utorak popodne na poljsko-češkom graničkom prijelazu u Kudovi, pretvorilo se u svojevrsni politički spektakl u režiji uhićenog.</p>
<p> Televizijske kamere i veliki broj novinara pratile su demonstrativni marš Leppera i grupe njegovih pristalica iz Češke u Poljsku, gdje je šefa »Samoobrane«, za kojim je krajem prošlog tjedna sud izdao tjeralicu nakon što se drugi put nije pojavio na sudskom procesu u kojem mu se sudi za vrijeđanje državnih organa - uhitila poljska granična policija. S obzirom na to kako je izgledalo uhićenje, malo tko je mogao posumnjati u to da je Lepper, saznavši za izdavanje tjeralice dok se prošlog tjedna nalazio na skupu sindikata u Indiji, do u tančine izrežirao čitav spektakl. Dan uoči povratka u Poljsku u medijima je najavio točno vrijeme i mjesto gdje namjerava prekoračiti, i to pješice, poljsku granicu. Nekoliko stotina metara, još na češkoj strani granice, organizirao je malu press-konferenciju, odakle je polaganim korakom krenuo, u povorci koju su formirali njegovi pristalice prema Poljskoj. Samo uhićenje na granici trajalo je kojih dvadesetak minuta jer je Lepper inzistirao na tome da mu se stave lisice. Nakon što je jedan par pronađen - policajci ih nisu imali pri sebi, jer su procjenjivali kako neće biti potrebne - Lepper je svezane ruke demonstrativno podignuo u zrak.</p>
<p> Lepper je postao vrlo popularan kad je prije godinu dana organizirao seljačke blokade prometnica koje su više dana paralizirale promet u Poljskoj. Poznat po oštrom jeziku i populističkoj demagogiji, deklarira se kao protivnik globalizacije i, kako to naziva, »zapadnog imperijalizma koji se širi na Poljsku«. Namjerava se, po svemu sudeći, kandidirati na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, a u ispitivanjima javnog mnijenja često prolazi bolje nego premijer Jerzy Buzek i šef Solidarnosti Marian Krzaklewski. Očito je da epizodu s uhićenjem Lepper nastoji iskoristiti za svoju, i to besplatnu, političku promociju. Odvjetnici Leppera uložili su u utorak žalbu na odluku suda o izdavanju tjeralice. Ako sud prihvati žalbu, Lepper bi već idućeg dana mogao izići iz pritvora. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rusiji prijeti isključenje iz Parlamentarne skupštine VE</p>
<p>Mary Robinson predložila kremaljskim vlastima da osnuju neovisnu komisiju koja će istražiti kršenja ljudskih prava i zločine u Čečeniji</p>
<p>MOSKVA, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vrhovna povjerenica UN za ljudska prava Mary Robinson završila je u utorak svoj višednevni posjet Rusiji i Sjevernom Kavkazu, predloživši kremaljskim vlastima da osnuju neovisnu nacionalnu komisiju koja će provesti istragu o kršenju ljudskih prava i o ratnim zločinima) u Čečeniji. »Ruska vlada snosi odgovornost za izvršavanje svojih međunarodnih obveza u oblasti ljudskih prava«, rekla je Mary Robinson, objašnjavajući na moskovskoj konferenciji za novinare motive svog prijedloga, dodajući da bi osnivanje takve komisije trebalo bilo dokaz čvrste namjere kremaljskog državnog vrha da stane na kraj zločinima ljudi u vojnim uniformama.</p>
<p>Naglašavajući da obje sukobljene strane snose odgovornost za kršenje ljudskih prava (čečenski teroristi za otmice i trgovinu ljudima), Mary Robinson je potvrdila novinarima kako je za vrijeme posjeta na Sjevernom Kavkazu dobila uvjerljive dokaze o strijeljanju, nasilju i pljačkama civilnog stanovništva. »Međunarodna zajednica mora poduzeti mjere da se to stanje ispravi«, rekla je Mary Robinson potvrđujući da će upravo s takvim zahtjevom u srijedu u Ženevi podnijeti svoj izvještaj Komisiji UN-a za ljudska prava.</p>
<p>Sudeći po moskovskoj konferenciji za novinare, Mary Robinson napustila je Rusiju pod snažnim dojmom onoga što je vidjela u Čečeniji i na Sjevernom Kavkazu, ali ne osobito zadovoljna rezultatima svojih razgovora s predstavnicima kremaljskog državnog vrha. Unatoč njezinoj molbi, ruski predsjednik Vladimir Putin nije ju primio, pa je u utorak završni dijalog imala s ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovom. Međutim, ni taj razgovor nije glatko tekao. Ivanov je u odlučnom tonu upozorio predstavnicu UN-a da zbog situacije na Sjevernom Kavkazu Rusija neće dopustiti strano miješanje u njezine unutarnje poslove, a zatim sumnjičavo postavio pitanje Mary Robinson zašto je upravo za vrijeme njezina boravka na Sjevernom Kavkazu njegova vlada bila u svjetskim medijima izložena »jakim informacijskim napadima«.</p>
<p>Ipak, u nastavku razgovora Ivanov je ublažio ton naglašavajući kako je Rusija otvorena za suradnju sa svijetom u rješavanju kavkaske krize i da je njegova vlada već odobrila misijama OESS i međunarodnog Crvenog križa da otvore svoja predstavništva u Čečeniji. Štoviše, Ivanov je pozvao Mary Robinson da opet za tri do četiri mjeseca posjeti Čečeniju i da se uvjeri što je Rusija učinila na rješavanju ljudskih prava. Promatrači zaključuju da je taj popustljiviji ton Ivanova bio rezultat spoznaje da Rusiji zbog kršenja ljudskih prava u Čečeniji doista prijeti opasnost isključenja iz Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Rasprava i glasovanje održat će se u Strasbourgu u četvrtak, a i ruski analitičari procjenjuju da su šanse za isključenje Rusije iz tog najstarijeg europskog foruma 50:50, jer u »popravnom« tromjesečnom roku Kremlj nije ispunio dva osnovna zahtjeva VE: nije prekinuo rat i nije započeo političke, mirovne pregovore s predsjednikom Čečenije Aslanom Mashadovom.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kolektivna ostavka japanske vlade </p>
<p>Nakon što je premijer Keizo Obuchi teško obolio, najveće izglede za novog šefa vlade ima Yoshiro Mori</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Japanski premijer Keizo Obuchi (62) pretrpio je u nedjelju srčani udar i ubrzo pao u komu. U utorak je bio u stanju kliničke moždane smrti - održavaju ga na životu u odjelu za intenzivnu njegu - ali bez izgleda za oporavak. Japanska javnost je ogorčena što je - manirom tipičnom za autokratska društva - o pravom stanju premijera obaviještena sa zadrškom od 22 sata.</p>
<p> Premijersku dužnost je privremeno preuzeo dosadašnji glavni tajnik kabineta Mikio Aoki, koji je - prema praksi uobičajenoj u japanskoj politici - i dosad upravljao najvišom državnom birokracijom, zapravo vladom u sjeni. Vlada je kolektivno podnijela ostavku, kako bi se lakše izabralo novog premijera. Vjeruje se da će to biti glavni tajnik Obuchijeve Liberalno-demokratske stranke Yoshiro Mori, iako su u igri još neki kandidati.</p>
<p>Keizo Obuchi bio je srčani bolesnik, s ugrađenim pejsmejkerom, uređajem za reguliranje srčanog ritma. Pretpostavlja se da je žrtva stresova koje je u posljednje vrijeme doživljavao i kao premijer i privatno. Kad je prije 20 mjeseci preuzeo premijersku dužnost, pretpostavljalo se da će tadašnji nekarizmatični vođa najveće frakcije LDS-a biti samo prijelazna ličnost. No, iznenadio je poduzetnošću, zaustavio pad zaposlenosti, povećao potrošnju. I kad se već činilo da će Japan, drugo najveće gospodarstvo svijeta, uspjeti izvući iz najveće poslijeratne krize, sve je počelo ići naopako. U veljači je progurao zakon kojim se smanjuje broj mjesta u parlamentu, a time smanjuje i broj stranaka, što bi možda vodilo u dvostranačje kakvo je u SAD-u i Britaniji. Oporba je zbog toga bojkotirala parlament, a nisu bili zadovoljni ni koalicijski partneri. </p>
<p>Istodobno, možda i kao osveta nezadovoljnika, veoma čitani list je objavio kako je Obuchijev tajnik na nedopušten način 1988. došao do dionica kojima je potom vrijednost naglo rasla. Iako je na saslušanju u parlamentu dokazivao da nije učinio ništa nezakonito, Obuchijeva je popularnost počela padati. Čak se zahtijevalo prijevremene izbore i predlagalo datume: 16. ili 23. travnja. </p>
<p> Redovni izbori morali bi se održati prije 19. listopada. Premijer Obuchi, njegova Liberalno-demokratska stranka i koalicijski partneri najavljivali su ih za kraj srpnja ili početak rujna (kolovoz ne dolazi u obzir zbog ljetnih praznika). Obuchiju je najviše odgovarao kraj ljeta. Potakao je golemu javnu potrošnju, ubrizgavši čak 325 milijardi dolara u građevinske i druge velike poslove. Bezbrojnim poticajima javni dug se strahovito povećao i na kraju prošle godine dosegao čak 128 posto BDP-a (1990. iznosio je 69 posto). Time je japanska vlada postala najveći dužnik u svijetu bogatih, veći čak i od dugogodišnjeg šampiona Italije. Ipak, računa se da Japan može izdržati čak i 150 posto, koliko će - prema predviđanju Međunarodnog monetarnog fonda - doseći 2004. godine. Rezultati tih poteza bit će službeno poznati tek u lipnju. </p>
<p>Drugi razlog za izbore potkraj ljeta je summit Grupe sedam i Rusije, koji bi se u srpnju trebao održati na najjužnijem japanskom otoku Okinawi. I kao da svi ti poslovi nisu bili dovoljno stresni, 31. ožujka proradio je vulkan Usu, prisilivši 16.000 stanovnika okolnih naselja da napuste svoje domove. Premijer Obuchi predvodio je krizni stožer. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Smijenjen ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske županije</p>
<p>Osim županijskog ministra Ante Barišića, Petritsch najavio smjene i drugih dužnosnika </p>
<p>MOSTAR, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch i Robert Barry, voditelj Misije OESS-a u BiH, iznova su posegnuli za »proširenim ovlastima«, smijenivši s dužnosti Antu Barišića, ministra unutarnjih poslova u Hercegbosanskoj županiji.</p>
<p> Prijetnje visokih međunarodnih autoriteta izrečene prigodom smjene 22 bosansko-hercegovačka dužnosnika kako neće prezati od novih uklanjanja s dužnosti onih koji, po njihovoj procjeni, ometaju provedbu Daytonskog sporazuma na taj su se način obistinile. </p>
<p>Sudeći po još nekim akcijama koje u posljednje vrijeme poduzimaju OHR-u i OESS-u, ni dodatne smjene neće predstavljati nikakvo iznenađenje. Koliko ti drastični potezi Petritscha i Barryja mogu zaista donijeti pomake u oživotvorenju Daytona i jesu li mjere koje poduzimaju zaista »pogođene«, pitanja su za sveobuhvatniju raspravu, posebice ako se zna da se i nakon višestrukih smjena ista područja u BiH, po kriterijima međunarodnih čimbenika, i dalje označavaju kriznima. </p>
<p>Kompleksna situacija, posebice kada je riječ o imovinskim zakonima i povratku Srba, odnosno nemogućnosti iznalaženja konačnoga rješenja za tamo naseljene brojne hrvatske prognanike koji se ne mogu vratiti svojim domovima u Bosni, cijelo vrijeme prijeti eksplozijom. Za sve te probleme - iako se, sasvim sigurno, ne mogu promatrati samo u toj županiji, nevezano za općenito tešku situaciju u zemlji - međunarodna zajednica krivnju nalazi u tamošnjim hrvatskom dužnosnicima. Situacija u Hercegbosanskoj županiji jest teška, ali su problemi koji je pritišću, naglašavaju hrvatski dužnosnici, odavno prerasli njezine okvire i njihovo rješavanje dobrim dijelom jednostavno nije u moći tamošnjih županijskih i općinskih vlasti. </p>
<p>Barišić je ipak smijenjen uz obrazloženje da je »zlorabio svoja ovlaštenja upornim i ozbiljnim opstruiranjem provedbe Daytonskoga sporazuma«. Konkretno, sada već bivši ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske županije optužuje se da je njegovo ministarstvo »imalo središnju ulogu u stvaranju neprijateljskog ozračja i netolerancije u Županiji br. 10«, a kao posebno zlo uzeti su mu nalazi SFOR-ove premetačine 9. veljače u Livnu, »kada je pronađeno brojno nezakonito oružje, kao i nedavno korištena oprema za prikupljanje obavještajnih podataka«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Petritsch: BiH prijeti ozbiljna ekonomska kriza </p>
<p>SARAJEVO, 4. travnja</p>
<p> - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch upozorio je u utorak da bi se ta zemlja moga suočiti s dramatičnim posljedicama rastuće ekonomske krize ukoliko se hitno ne poduzmu reformske mjere. </p>
<p>U izjavi novinarima u Sarajevu nakon sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu Daytonskog sporazuma Petritsch je istaknuo kako će rezultat tog sastanka biti ozbiljno upozorenje da je u BiH izostala očekivana promjena zakonske i druge regulative nužne za ekonomske promjene. »Posebna zabrinutost izražena je zbog toga što su vlasti u BiH propustile poduzeti odlučne mjere u borbi protiv korupcije, dereguliranju te privlačenju inozemnih investicija«, rekao je austrijski diplomat. On je istaknuo kako su sastanku Upravnog odbora kojega čine politički direktori ministarstava vanjskih poslova zemalja- članica Vijeća za provedbu Daytonskog sporazuma po prvi puta bili nazočni i dužnosnici iz BiH - ministar vanjske trgovine Mirsad Kurtović te ministri financija dva entiteta Dragan Čović i Novak Kondić. Ovime se, po Petritschevim rječima, željelo pokazati koliko je važno da tijela vlasti u BiH napokon preuzmu odgovornost za stanje u toj zemlji. Visoki je predstavnik pozvao građane BiH da iskoriste priliku koju im nude predstojeći izbori. »Izađite na izbore i glasujte za promjene«, kazao je Petritsch dodavši da primjer Hrvatske pokazuje kako građani na demokratski način mogu ishoditi nužne promjene.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Demirelov mandat ugrožava jedinstvo Ecevitove vlade</p>
<p>U slučaju da karizmatski turski predsjednik Süleyman Demirel ostane bez nužne zastupničke potpore za novi predsjednički mandat, uzdrmala bi se i sama vladajuća koalicija</p>
<p>ANKARA, 4. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turski premijer Bülent Ecevit stavio je jasno do znanja kako će ustrajati u pritisku na parlament (Meclis) kako bi se izglasovao novi petogodišnji mandat za aktualnog predsjednika Süleymana Demirela. To će biti moguće samo ako se zastupnici parlamenta dvotrećinskom većinom izjasne za formulu »pet plus pet«. Šef države bi se, naime, ubuduće birao s mandatom od pet godina s mogućnošću njegova još jednog reizbora. Dosadašnji Demirelov mandat, koji ističe 16. travnja, trajao je sedam godina.</p>
<p>Kako će proteći bitka o političkoj sudbini dosadašnjeg stanara u ankarskoj predsjedničkoj palači na Cankayi, krajnje je neizvjesno. Skupina »parlamentarnih pobunjenika« odbacila je proteklog tjedna prijedlog o izmjenama najvišeg zakonodavnog akta. Ako i tijekom drugog čitanja »slovo Ustava« ostane neizmijenjeno, Demirelovi izgledi da se zadrži na kormilu zemlje bili bi osjetno umanjeni. Zbog toga, mnogi ovdašnji listovi glasovanje u srijedu nazivaju »danom velike odluke«.</p>
<p>U slučaju da karizmatski turski predsjednik ostane bez nužne zastupničke potpore, uzdrmala bi se i sama vladajuća koalicija. Zanimljivo je da su se zastupnici tri vladajuće stranke, na čelu s Ecevitovim »ljevičarima«, pismeno obvezali za prihvaćanje »paketa zakona«. No, kada se pristupilo tajnom glasovanju, došlo je do niza vrlo ozbiljnih »iskakanja«. Pojavile su se i prijetnje unutarstranačkih nemira i pobuna. Pritom se spominje i mogućnost prebjega četrdesetak zastupnika Domoljubne stranke (Anavatan) Mesuta Yilmaza u redove Stranke nacionalističke akcije (MI IP) Devleta Bahcelija.</p>
<p>»Od velikog je značaja za jačanje povjerenja i samo uvažavanje parlamenta da zastupnici stanu iza svojih ranijih potpisa«, poručio je Ecevit neposredno nakon sastanka sa svojim koalicijskim partnerima Bahcelijem i Yilmazom. Upozorio je kako je izbor novog starog predsjednika od suštinske važnosti za političku i gospodarsku stabilnost zemlje. U tom sklopu, ukazao je na Demirelov doprinos provedbi zacrtanih reformi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vrijednih 4 milijarde dolara, posebice glede obuzdavanja još nazočne inflatorne nemani.</p>
<p>Demirel, koji ima jedan od najdužih staževa na domaćoj i međunarodnoj političkoj pozornici, ne pokazuje znakove uzbuđenja oko donošenja konačne odluke o njegovoj političkoj budućnosti. Siguran je da bi njegovim ostajanjem na »parlamentarnom ledu«, više izgubile političke stranke nego li on sam osobno. Jer, ako bi se vratio u politički život na čelu neke nove stranke, sigurno je da bi to ozbiljno pomrsilo račune mnogima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Završio prvi summit Europe i Afrike </p>
<p>KAIRO, 4. travnja</p>
<p> - Afrički i europski čelnici, koji su se sastali drugog i posljednjeg dana trajanja sastanka na vrhu Europa-Afrika, u utorak su raspravljali o oružanim sukobima, terorizmu i ljudskim pravima, usporedno s bilateralnim razgovorima. Među brojnim temama programa drugog dana sastanka nalaze se pitanja pomoći u razvoju i prevladavanju siromaštva u Africi, najsiromašnijem kontinentu.</p>
<p>Na završetku prvog ikada organiziranog summita između Europe i Afrike, koji je pokušao pokrenuti stvaranje »novog strateškog partnerstva« između dva kontinenta, oko 60 šefova država i vlada trebaju prihvatiti dva teksta - plan djelovanja i finalnu deklaraciju.</p>
<p>Libijski čelnik Moamar Gadafi zatražio je u utorak, u govoru održanom na prvom afričko-europskom summitu, od 15 zemalja članica EU-a da »ostave na miru« Afriku. »Trebate nas ostaviti na miru jer naša načela i naša kultura su drukčiji od vaših«, rekao je Gadafi europskim predstavnicima. »Ljudi u Africi trebaju hranu i lijekove. Afrika želi jesti, piti i boriti se protiv malarije«, dodao je libijski čelnik. »Vaši su režimi diktatorski, a mi odbijamo da nam Europa to nametne«, istaknuo je Gadafi. Pritom je pozdravio činjenicu da je »kolonijalistička Europa pobijeđena«, te je zahvalio Bogu što je »Europa koja je Afrikance gazila konjima i cipelama došla razumu«.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U britanskim bolnicama starijim pacijentima daju smrtonosne lijekove?</p>
<p>LONDON, 4. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Mlada liječnica bila je toliko zgranuta postupkom prema starijim pacijentima u britanskim bolnicama, da je odlučila podići prašinu. Dr. Rita Pal (28) tvrdi, naime, da se ostarjelim bolesnicima na Otoku uskraćuje liječenje i daju smrtonosni lijekovi, kako bi se ubrzala njihova smrt i kreveti oslobodili za druge pacijente. To je samo zadnji iz niza skandala vezanih uz britansko zdravstvo.</p>
<p>Kada je l948.godine Velika Britanija uvela socijalnu državu ili državu blagostanja, jedan od temeljaca tog projekta bila je uzorna i besplatna zdravstvena zaštita. No sve skuplji tretmani mnogih bolesti, sve starije i bolesnije pučanstvo, te proračunska štednja, erodirali su tu nacionalnu službu do te mjere da neki britanski listovi već karikirano govore o »bolničkim odjeljenjima iz Trećeg svijeta«. Sad se oglasila i doktorica Pal, koja će ovoga tjedna najvišem britanskom liječničkom tijelu, Općem medicnskom vijeću, podnijeti detaljni izvještaj o svim primjerima zlostavljanja starijih pacijenata, s kojima se susrela u tri različite bolnice gdje je radila. </p>
<p>Dr. Pal tvrdi da je vidjela kako jedan liječnik uskraćuje spasonosni lijek teško bolesnom ali svjesnom pacijentu, uz riječi: »Potreban nam je krevet, obustavite sve lijekove«. Radilo se o pacijentu koji je pretrpio moždani udar, a dr. Pal mu je potajno nastavila davati lijekove na svoju ruku, dok nije prebačen na drugi odio, gdje je na kraju ipak umro. U drugom slučaju, bolničarke su odbijale redovno nadzirati razinu šećera u krvi neke 90-godišnje dijabetičarke, tvrdeći da će ona »ionako umirjeti«. Pacijentima u kritičnom staniju liječnici su nepotrebno davali morfij u veoma visokim dozama, skraćujući im time namjerno život. U jednom slučaju, dr. Pal je bila uvjerena da će prepisani morfij biti smrtonosan po pacijenticu, pa je injekciju zabila i ištrcala u njezin madrac. Kada je idućeg dana drugi liječnik vidio da je pacijentica još živa, začudio se i rekao: »O, još je na životu - zar joj niste počeli davati morfij?« Ta se pacijentica, koja je bolovala od upale pluća , kasnije oporavila, te živa i zdrava napustila bolnicu. </p>
<p>To su samo neki od primjera koje je prikupila doktorica Pal. Mlada liječnica toliko je time bila šokirana da je odlučila napustiti medicinu. Njeno otkriće samo je zadnje u nizu zdravstvenih problema i skandala, koji već duže vrijeme potresaju Britaniju. I ranije su se čule optužbe da liječnici na svoju ruku provode eutanaziju nad teže bolesnim starijim pacijentima - uskraćujući im u pojedinim slučajevima čak hranu i piće, kako bi oslobodili krevete. List Sunday Times, koji je otkrio i najnoviji slučaj, nedavno je proveo tajnu istragu u dvije bolnice. Utvrdio je da pacijenti ne dobivaju odgovarajuću zdravstvenu njegu, da dugo leže nepresvučeni u odjeći umrljanoj izmetom i mokraćom, te da ih se rutinski zanemaruje.</p>
<p>Istovremeno rastu repovi za specijalističke preglede i za operacije. Na liječenje raka prostate čeka se u Britaniji u prosjeku 10 mjeseci, na liječenje raka dojke tri do četiri mjeseca, na liječenje raka maternice prosječno četiri mjeseca i tako redom - premda je u mnogim slučajevima rani početak tretmana presudno važan za konačnu prognozu. Sve veći broj pacijenata odlazi na privatne operacije, kako bi izbjegao to dugotrajno i katkad smrtonosno čekanje. </p>
<p>Pred godinu dana je Kraljevska komisija utvrdila da je dugoročna njega britanskih starijih građana »nacionalna sramota«, ali se stanje do danas nije popravilo. Predsjednik Britanskog društva za gerijatriju, dr Brian Williams, te predsjednik Kraljevskog liječničkog udruženja, profesor George Alberti, napisali su nedavno u uglednom stručnom listu British Medical Journal, da vlada još nije uspjela poboljšati njegu starijih. Jedan model koji se razmatra jest da se dugotrajna liječnička skrb takvih pacijenata financira iz nacionalnog zdravstvenog proračuna, ali da trošak boravka u zdravstvenoj instituciji (praktički stan i hranu) snosi sam pojedinac - s tim da bi kod najsiromašnijih pomogla država. </p>
<p>Došavši l997. na vlast, britanski laburisti dočekali su nezavidno stanje u britanskom zdravstvu koje je na koljena bacila dugogodišnja proračunska štednja uvedena za vrijeme tačerizma. No Britanci i danas za zdravstvo izdvajaju manje od nekih drugih europskih nacija: 6,7 posto, naspram 7,9 posto, koliko iznosi europski prosjek. Objavivši nedavno državni proračun za idućih godinu dana, ministar financija Gordon Brown najavio je transfuziju za kronično bolesno britansko zdravstvo. No veliko je pitanje hoće li laburisti uspijeti izliječiti tog pacijenta do idućih općih izbora, dakle najkasnije do 2002., te tako odagnati jedan od glavnih razloga biračkog nezadovoljstva. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SAD odobrile vize za Eliánovog oca i još pet osoba</p>
<p>WASHINGTON, 4. travnja </p>
<p> - Sjedinjene Države su u ponedjeljak priopćile da su odobrile vize za oca kubanskog dječaka Eliána Gonzáleza i još pet osoba s popisa od ukupno 28 osoba, koje su zatražile ulazak u SAD kako bi preuzele skrb o dječaku i vratile ga na Kubu. Glasnogovornik State Departmenta James Rubin rekao je da su vize odobrene Eliánovom ocu Juanu Miguelu Gonzálezu, očevoj drugoj supruzi i njenom sinu, jednom pedijatru, jednom Eliánovom rođaku i jednoj odgajateljici iz dječakove škole. Preostala 22 zahtjeva za izdavanjem viza još uvijek se razmatraju, rekao je Rubin. U utorak je dječakova rodica iz Miamija Marisleysis González u izjavi CNN-u rekla kako se dječak boji oca i ne želi se vratiti na Kubu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ovo je inicijativa za javni radio, koji broji 200 djelatnika Hrvatskog radija - za radio izvan utjecaja politike</p>
<p>Cijenjene kolege, sadržaj ovog pisma podupire Inicijativa za javni radio, koja ima oko 200 djelatnika Hrvatskog radija i kojoj je stalo do toga da ga što prije objavite, jer njegov sadržaj promiče našu ideju o radiju, izvan utjecaja politike, ali odgovornom mediju pred demokratskom hrvatskom javnošću.</p>
<p> Hrvatska bi javnost morala biti vrlo zabrinuta nakon prekinute konstituirajuće sjednice novoga saziva Vijeća HRT! Igre oko procedure izbacile su u prvi plan surovu politiku koja je, u slučaju glasovanja oko glavnog urednika televizije, dovela do apsurda ideju o javnoj radioteleviziji. I pred javnošću pokazala najbolji dokaz koliko je politika opasan neprijatelj, izmakne li nadzoru. Naravno, mnogi i u HRT-u a još više građani koji imaju manje veze s tom ustanovom i medijima, naprosto ne mogu u svojem mentalnom sklopu pojmiti da mogu postojati dva tako jaka, k tome udružena, medija na razini cijele nacije - radio i televizija - izvan dodira države i, još više, njezine vladajuće partije. </p>
<p> Kriza uopće nije programska nego politička. Dvije ključne ličnosti (novi generalni direktor i dosadašnji glavni urednik) su personifikacije dviju politika, jedne koja je u državi otišla, a druge koja pokušava stati na vlastite, još ne čvrste noge. Kriza uopće nije programska (program pokušajte shvatiti kao «proizvodnju» HRT, a «proizvodi» su programi radija i televizije!), jer, kao što je vidljivo i kao što se može čuti - svi programi i dalje idu svojom inercijom. </p>
<p>Egoizam glavnog urednika televizije prouzročio je zastoj čitava procesa direktorova pokušaja pretvorbe HRT iz državno-partijske u javnu televiziju, odgodio druga programska rješenja, neusporedivo važnija od uredničkog skalpa. Stvorio je i krizu HRT, skrenuo pozornost i prebacio težište s pravih problema kuće na iscrpljivanje o problemu koji je najlakše rješiv, ako ima malo dobre volje i poštovanja prema kući u čiju se vjernost svi zaklinju. Zasad je zbog toga egoizma zaustavljena prijeko potrebna pretvorba obaju medija. Sedam cjelodnevnih programa čeka na rješenje problema .</p>
<p> Odreći se političke, državne, stranačke vlasti i utjecaja nad HRT-om, znači pustiti je da «pliva samostalno», odustati od tutorstva; znači ne samo odreći se njezina moćna utjecaja, nego i imati kritički duh. Medijska povijest u Hrvatskoj vrednovat će sve one koji odlučuju o budućnosti HRT upravo prema tome - jesu li poticali ili kočili, jesu li pokušali spriječiti ili su širom otvorili vrata povratku HRT na poziciju njezina skromna prethodnika uoči Drugog svjetskog rata, kada je «Radio Zagreb d. d.» bio daleko od politike, a kao preteča radiofonije na jugoistoku Europe promovirao istinske civilizacijske vrijednosti hrvatskog podneblja. </p>
<p>Istina je da je u HRT-u, kao i u drugim medijima, uvijek bilo onih koji su manje ili više uspješno htjeli ostati svoji, profesionalni, i onih drugih koji su se «mazili» oko politike i umjesto novinara htjeli biti «društveno politički radnici» one političke opcije koja je na vlasti. Rijetko je koja novinarska sredina u političkim vremenima, dosad potpuno odolijevala tim iskušenjima koji donose slavu i njezin pad. No politiku zovu u pomoć prije svega oni koji su samostalno profesionalno nesigurni. Za uzvrat što dobivaju političko pokroviteljstvo, oni politici uzvraćaju javnim, uređivačkim izljevima vjernosti i postaju «društveno politički radnici u novinarstvu». </p>
<p>Dosadašnju kadrovsku politiku pogotovo na vrhu HRT vodio je predsjednik Tuđman! Kao što je politiku nekadašnje RTZ vodio CK SKH! I svi čelni ljudi koji su na ta mjesta stigli s placetom šefa države i vladajuće stranke, više ne uživaju povjerenje. To je društvena činjenica koju se u demokratskom okružju uvažava. </p>
<p>A ponašanje glavnog urednika HTV neodoljivo podsjeća na isti mentalni sklop kakva je imao posljednji direktor RTZ, kada je prije deset godina rekao otprilike: «Nemam potrebu dati ostavku, jer se ne osjećam odgovornim ni za kakav grijeh». Nekoliko dana bio je bespoštedno smijenjen! I kao kontrapunkt valja ipak podsjetiti na moralnost Ivice Vrkića koji je odmah nakon izbornog poraza HDZ-a najavio ostavku. Vrkić je pokazao da mu je stalo više do HRT-a nego do vlastita egoizma i političkog inata. Pod hrvatskim nebom ima mjesta za svakog profesionalca u skladu s njegovim sposobnostima. </p>
<p>Bitka za pretvorbu iz «parijsko-državne» u javnu radioteleviziju ima u hrvatskim uvjetima još jedan krak. To nije samo pokušaj odvajanja od svake politike, nego i bitka protiv diletantizma, a za profesionalizam u programima, jer je politika u HRT dovodila u proteklim godinama, kao što je to činila i u ranijim razdobljima (posebice nepotizmom) - podobne, bez obzira na njihovu sposobnost. Hitno podignuti razinu programa HRT na bitno višu kvalitetu je «conditio sine qua non»! </p>
<p>Čitav proces, koji daleko nadilazi eksces oko glavnog urednika HTV, zapravo je u mnogo širem kontekstu lakmus papir ne samo za HRT, nego i za čitavu Hrvatsku. Europa je (među ostalim i) zbog «državno partijskog» HRT-a dosad držala Hrvatsku u izolaciji! Europa sada testira na djelu volju Hrvatske baš u procesu odvajanja politike od HRT-a. Da se to dosadašnjem vladajućem establishmentu ne sviđa, pokazuje i prijedlog novog Zakona o HRT koji je izradila uprava kuće i u kojemu se i dalje pokušava u Vijeću, bitnom tijelu društvenog utjecaja na djelovanje kuće, ostaviti prostor za «predstavnike Sabora», što će reći i političkih stranaka. </p>
<p>Zadaća je Vijeća zato provesti načelo «Bez politike u HRT. Jedino to može biti temelj javne radiotelevizije, kakvu od Hrvatske očekuje Europa. Silno bih želio dočekati vrijeme u kojemu će radijski i TV dnevnik biti samo jedna od zanimljivih informativnih emisija. To bi trebalo biti vrijeme bez suptilna političkog «pranja mozga» slušatelja i gledatelja. Na tom tragu usporedni i identični prijedlozi novoga Zakona o HRT-u koje su ponudili Inicijativa za javni radio, uvažena odvjetnica Vesna Alaburić i Forum 21 unisono predviđaju umjesto političara (saborskih zastupnika) inaugurirati, kao članove budućega Vijeća, uvažene politologe, ekonomiste, pravnike, uz umjetnike, znanstvenike... Njih bi delegirale njihove udruge u Vijeće HRT koje bi postalo prije svega usmjeravajuće i savjetodavno tijelo, mjerodavno i korisno u profiliranju uređivačke politike prema svim bitnim segmentima hrvatskog društva. Spoj njihova znanja i profesionalne osposobljenosti programskih ljudi u HRT trebao bi biti ključ nove HRT. Odlučivanje o bitnim pitanjima HRT bilo bi u takvoj konstelaciji neusporedivo manje dramatično nego dosad kada se preko leđa namjerno onemoćale HRT zapravo lome koplja političkih sukoba.</p>
<p>Odustati, pak od toga koncepta i prikloniti se daljem utjecaju politike značilo bi nastaviti stalnu podložnost HRT-a bilo kojoj stranci koja dođe na vlast, «pranju mozga» slušateljima i gledateljima o tome kako su «bivši vladajući uništili sve», redovitim dramama na kraju njezina mandata, potraga za političkom zaštitom programskih ljudi, što je ujedno iskazivanje vlastite nemoći, te - ne na kraju - razočarati Europu! Samo hermetički mozgovi u ovoj zemlji, željini nastavka političke manipulacije još ne mogu i(li) ne žele to shvatiti!</p>
<p>ANĐELKO PERINČIĆnovinar Hrvatskog radija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sirotinja, umirovljenici su opet stradali, ovaj put oni iz BiH</p>
<p>U emisiji »Motrišta« od 28. 2. 2000. godine ministar rada i socijalne skrbi obznanio je odluku: »Prestanak isplate mirovina zaključno s ožujkom tekuće godine za umirovljenike iz BiH«. Između ostalog naveo je podatak da je tih 21.000 i nešto jadnih ljudi do sada primalo, odnosno stajalo troška Republiku Hrvatsku 21 milijun kuna na mjesec. Izlazi da je prosječna mirovina tih ljudi 1000 kuna, što je ispod egzistencijalnog minimuma življenja u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Dalje, analitički promatrajući ovu nepromišljenu izjavu (površno gledajući iznesen podatak je potpuno točan) moći će se primijetiti da to nije sve baš tako kao što na prvi pogled izgleda. Da ne elaboriram na ovom slučaju, samo ću s par crtica argumentirati sljedeće:</p>
<p>- Sirotinja je opet stradala (to su većinom umirovljenici Hrvati iz BiH koje je izmanipulirala prošla i ponovno sadašnja vlast) u Hrvatskoj. S tom odlukom ovi umirovljenici prepušteni su na milost i nemilost nesređenoj bosansko-hercegovačkoj vlasti, odnosno trima mirovinskim fondovima u državi BiH.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi obznanio je ovu izjavu koja negira socijalne aspekte, iako je on delegiran iz stranke na to ministarsko mjesto, a koja u svom programu preferira socijalna načela, između ostalog.</p>
<p>Drugi čimbenik da te mirovine potječu iz sastava bivše Jugoslavije, gdje je figurirala središnja baza u Beogradu i kategorija društvene svojine, izlazi da se ti pošteni i »pametni« Hrvati iz BiH nepravično kažnjavaju. Prijašnji i sadašnji sustavi nisu uopće usporedivi, te, prema tome, treba poštovati stečeno pravo u vašoj novoj državi Hrvatskoj. Kako će mnogi od tih, umirovljenika koji se još nisu ili se neće nikada vratiti na svoje ognjište u BiH, zbog opstrukcija sa svih strana, i stvarno moći primati te zaslužene mirovine u BiH.</p>
<p>Mogao bih navesti još niz primjera, no ako će onih 21.000 umirovljenika uskraćenih za mirovine u Hrvatskoj spasiti Hrvatsku iz kolapsa potpuno se solidariziram s ovom odlukom.</p>
<p>NINOSLAV MATIJEVIĆ, mr.,Baška Voda</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pročitavši komentar gospođe Sömen pitam se je li ona uopće čitala moj tekst?</p>
<p>Uvaženoj Vjesnikovoj filmskoj kritičarki, gospođi Branki Sömen, dogodila se mala nezgoda. Naime, dok je u svom tekstu od 4. travnja 2000. meni dijelila lekcije iz umjetnosti, zaboravila je na temeljno pravilo vlastite profesije. Napisala je, naime, komentar neobjavljena teksta - teksta od devet rečenica u kojemu sam postavio javno pitanje ministru kulture, gospodinu Vujiću i koji sam u cjelovitu obliku poslao Vjesnikovoj redakciji. Taj moj tekst gospođa Sömen je u sklopu svoga komentara, za Vjesnikove čitatelje prepričala vlastitim riječima.</p>
<p>Našao sam se tako u dosta složenoj situaciji, a pročitavši komentar gospođe Sömen počeo sam se pitati je li ona uopće čitala taj moj, neobjavljeni tekst. Nisam, naime, shvatio zašto je najviše prostora potrošila trudeći se da mi pokaže kako filmskom geniju nije potrebna nikakva škola do životne. Jer ja sam u svome neobjavljenom tekstu samo postavio pitanje o tome bi li čovjek koji će pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske raspoređivati novac za financiranje filmova - trebao imati visoku naobrazbu i kreativno iskustvo, dakle, bavio sam se vrlo prozaičnim i nimalo umjetničkim temama.</p>
<p>I na kraju, je li bila riječ o nesporazumu, o manipulaciji... tko bi to znao!</p>
<p>Sukladno Zakonu o tisku molim da moj odgovor na komentar gospođe Sömen dobije isti prostor kao i njezin tekst.</p>
<p>ZRINKO OGRESTAredatelj, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Miroljubiv Vjesnikov pristup hrvatsko-srpskim odnosima</p>
<p>Vjesnik volim zbog toga što je uvijek uspijevao unatoč različitim političkim strujanjima ostati odmjerenim hrvatskim dnevnikom s raznovrsnim i zanimljivim prilozima, posebice iz kulturnog i znanstvenog područja. Spomenut ću samo neke od autora poput Živane Morić, Vesne Kusin, Branke Sömen, Marine Tenžere, Krešimira Pavelića, Blanke Jergović i niza drugih koji su svojih tekstovima nastojali obogatiti i oplemeniti sadržaj Vjesnika i u vrijeme kada su u središtu pažnje novinara bila ratna zbivanja i sve ono što rat nosi sa sobom. Ti su prijedlozi, nedvojbeno, pridonijeli ozračju vjere u bolji i ljepši život.</p>
<p>Mislim da sam Vjesnik počela redovito pratiti 1976. kada je objavljen feljton o životu i radu Nikole Tesle i njegove doživljaje koje je opisao u vlastitoj priči pod naslovom: »Priča o mačku i gusanu« (18. ožujka).</p>
<p>Mnogo godina kasnije,1990. napisala sam svoje prvo pismo pod naslovom »Prijateljstvo Hrvata i Srba i obratno« koje je Vjesnik objavio u rubrici »Pisma čitatelja«, 18. kolovoza. Miroljubiv pristup problemu hrvatsko-srpskih odnosa podržali su svojim pismima u Vjesniku i drugi građani Republike Hrvatske bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. To me je ponukalo da nastavim pisati, zauzimajući se za miran suživot i snošljivost. Tako sam kroz Vjesnik upoznala mnoge istomišljenike s kojima i danas održavam kontakte.</p>
<p>Svoja ću sjećanja na vrijeme koje je proteklo završiti riječima Nikole Tesle, znanstvenika, humanista i rodoljuba:</p>
<p>»Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i svojom hrvatskom domovinom«. Te sam riječi uvijek nosila u svom srcu.</p>
<p>prof. dr. OLGA CAREVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Rekonstrukcija ubojstva obitelji Vajčner bez prisustva javnosti </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U sklopu suđenja Zvonku Jakopčeviću (24) i Krunoslavu Vajčneru (25), koje se tereti za trostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva članova obitelji Vajčner, u utorak je obavljena rekonstrukcija ubojstva u obiteljskoj kući Vajčnerovih na VI Bizeku 19. Rekonstrukcija koju vodi sutkinja županijskog suda Erna Dražančić, a kojoj novinari nisu mogli prisustvovati, trebala bi razjasniti neke nejasnoća vezane uz ubojstvo Jaroslava, Jane i Roberta Vajčnera, te pokušaj ubojstva Velimira Vajčnera, koji je uspio pobjeći, iako je pucano i na njega. </p>
<p>Naime, u optužnici koju je podigla zamjenica županijskog državnog odvjetnika Marinka Orlić, navodi se kako su optuženi nakon prethodnog dogovora o posudbi određene svote novaca od obitelji Vajčner, 21. travnja 1999. godine oko 23.30 sati automobilom stigli pred kuću, ponijevši automatski pištolj »scorpion« s pedesetak metaka i prigušivačem. Nakon što su im ukućani otvorili vrata, Jakopčević je otišao na toalet, gdje je namjestio prigušivač i stavio na ruke vunene rukavice. Izašavši prvo je, navodno čuvši riječi »pucaj, što čekaš«, pucao u Roberta, ispalivši tri metka, od kojih je ozljeda Robert umro pet dana kasnije. U Jaroslava je ispalio pet metaka usmrtivši ga na mjestu. </p>
<p>Drugooptuženi Vajčner je za to vrijeme navukao vunene rukavice, tvrdi optužnica, te počeo pretraživati kuću na prvom katu, tražeći novac, a ubrzo je i Jakopčević krenuo za njim. U tom je trenutku Jana Vajčner otvorila vrata sobe, a Jakopčević je u nju ispalio dva hica, usmrtivši je na mjestu. Drugooptuženi je nastavio pretraživati, te je pronašao 100 njemačkih maraka i 170 kuna. </p>
<p>Nakon obiteljskog krvoprolića optuženi su se udaljili automobilom, zaustavivši se nakratko pokraj Save u koju su bacili oružje, rukavice, otirače s poda automobila, što nije pronađeno. </p>
<p>Na sudu je svjedočio i Velimir Vajčner, koji je rekao da je vidio tko je te večeri došao u njihovu kuću. Nakon što je čuo hice, pobjegao je u potkrovlje, a u jednom je trenutku čuo žamor, lupanje i hice, te mu s ečini i majčin glas koji je rekao »spusti to«. Tada je uzeo neku polugu s klinom i sakrio se ispod kaputa. U jednom je trenutku, kako je istaknuo: »odlučio sam ići na sve ili ništa, misleći u sebi kako će me ubiti kao psa, kao i moju obitelj«. Potom je skočio kroz prozor i pobjegao. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Direktor oštetio tvrtku, državu i seljake za oko 550.000 kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 4. travnja</p>
<p> - U Policijskoj upravi međimurskoj u Čakovcu priopćeno je da je dovršena kriminalistička obrada u tvrtki »Hometra-Grozd« d.d. u Kotoribi, čiji direktor je bio Željko Matejak (50) iz Zagreba. Kriminalisti su u tvrtku ušli na osnovi kaznenih prijava koje je podnio veći broj međimurskih seljaka, koji su toj kotoribskoj tvrtki isporučili stoku za klanje. </p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je direktor Matejak novčana potraživanja tvrtke usmjeravao na svoj tekući račun ili osobno primao gotovinu na ruke. Tako pribavljeni novac unio je u blagajnu tvrtke, napravivši lažne ugovore o pozajmicama, iz kojih je proizlazilo da je on svoj privatni novac posuđivao tvrtki. Po završetku poslovanja sredstva je vratio na svoj račun, dok su novčana potraživanja kupcima namirena isporukom proizvoda tvrtke »Hometra-Grozd«. Time je, kako je utvrđeno, direktor ostvario nepripadnu imovinsku korist od 90.610 kuna.</p>
<p>Utvrđeno je, također, da je direktor usmeno ili telefonski naručivao od dobavljača raznu robu na teret tvrtke, a iz primki je vidljivo da je robu u vrijednosti od 44.308 kuna zadržao za osobne potrebe, dok je robu u vrijednosti od 58.081 preuzela odgovorna osoba jedne druge tvrtke, ali bez ispostavljanja dokumentacije. </p>
<p>Kako je izvijestila policija, direktor Matejak je tijekom 1999. godine koristeći svoj položaj, a bez ispostavljanja bilo kakve dokumentacije, uzimao robu sa skladišta, primjerice, svinjske polovice i druge klaoničke proizvode, te ih po međimurskim trgovinama prodavao za gotovinu koju je zadržao za sebe. Na taj način utvrđen je manjak sirovina na zalihi u vrijednosti od 71.255 kuna. Raščlamba poslovanja je pokazala da direktor Željko Matejak nije uplatio porez na dodanu vrijednost u visini od 119.381 kuna.
Matejakovim makinacijama se ušlo u trag tako što je tijekom prošle godine od međimurskih seljaka otkupljivao živu stoku, uz obvezu plaćanja u roku od 30 do 60 dana. No, u taj je posao ušao iako je znao da zbog blokade žiro-računa preuzetu stoku neće seljacima moći platiti. Zbog toga su seljaci i podnijeli kaznene prijave. Zanimljivo je da je Matejak, kada su u blagajni evidentirana znatna novčana sredstva, nije seljacima platio kupljenu stoku, već je prisvojio 165.109 kuna. </p>
<p>Ukupno je na taj način oštetio tvrtku, državu i međimurske seljake za 538.244 kune. Zbog toga protiv Matejaka slijedi kaznena prijava za djela zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene isprave, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju i prijevara. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Strance preko granice prebacuju i cross motociklom</p>
<p>ČAKOVEC, 4. travnja</p>
<p> - Ljudima koji su željni nedozvoljene zarade ne manjka mašte da bi zadovoljili svoju financijsku pohlepu. Proizlazi to iz činjenica iznesenih u utorak na konferenciji za novinare u PU međimurskoj u Čakovcu, a radi se o novom načinu, dosad nepoznatom, protuzakonitog prebacivanja stranaca preko državne granice - cross motociklom. </p>
<p>Sve je počelo tako da je hrvatska policija od slovenskih državnih organa preuzela osam državljana Irana, koji su tri dana ranije ilegalno prebačeni na slovenski teritorij. Utvrđeno je, naime, da su oni iz Hrvatske u Sloveniju, preko zelene granice, prevezeni cross motociklom. </p>
<p>S ovim najnovijim načinom protuzakonitog krijumčarenja stranaca preko granice policajci granične policije PU međimurske susreli su se još 1. travnja, u 4.10 sati u blizini hrvatskog naselja Banfi, a na putu prema slovenskom zaseoku Šprinc. Tu je velikom brzinom jurio motocikl na kojem su bile tri muške osobe. Da bi izbjegao izravni sudar vozač službenog policijskog automobila skrenuo je u desno i udario u ogradni zid, te oštetio policijsko vozilo. Motocikl se pak prevrnuo, pa su tom prilikom uhićena dva Iranca i hrvatski državljanin D. H. (27) iz Okruglog vrha u međimurskoj općini Sveti Juran na Bregu. Utvrđeno je da je on motociklom cross, izvedbe yamaha 600 tt, prebacivao strance preko državne crte, naravno uz novčanu naknadu. Ustanovilo se da motocikl varaždinskih registracija nije bio tehnički pregledan, osiguran, niti registriran. Protiv Iranaca proveden je prekršajni postupak, a i protiv D. H. slijedi prekršajna prijava. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Barač mora pojasniti što mu je povrijeđeno: čast, ugled...</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U utorak je na Općinskom sudu, održano prvo ročište u sporu u kojem bivši predsjednik Uprave Dubrovačke banke Neven Barač, radi pretrpljenih duševnih boli potražuje 300.00 kuna naknade od nakladnika tjednika »Globus«.</p>
<p>Barač je utužio »Europapress Holding« d.o.o. jer je u svom listu objavio četiri teksta za koje tužitelj smatra da su po njega puni neistinitih i uvredljivih informacija. U prvom se tekstu, objavljenom 27. kolovoza 1999. godine, tvrdi da tužitelj, ustrašen prijetnjama, prodaje svoju imovinu i bježi iz Hrvatske. U tekstu objavljenom 31. prosinca iste godine, tvrdi se da je Bara,č zahvaljujući podršci Petra Luburića i aparata SZUP-a, u svakom trenutku znao što kane u poslovodstvima dubrovačkih tvrtki koje se nisu slagale s Baračevim poslovnim namjerama. U tekstovima objavljenim 4. i 11. veljače 2.000 godine, navode se informacije da je na računima stranih tvrtki Miroslava Kutle, Nevena Barača i Marka Marčinka završilo 150 milijuna DEM iz Dubrovačke banke.</p>
<p>Zastupnica tuženika, odvjetnica Vesna Alaburić, zatražila je da tužitelj točno specificira koliki je strah i duševnu bol pretrpio kod svakog pojedinog članka, te da odredi pojedinačnu visinu odštete. »Smatramo da Barač ne može tražiti skupnu odštetu, jer su članci objavljeni u duljem razdoblju. Isto tako, iz tužbe nije jasno je li Baraču povrijeđena privatnost, ugled, čast ili dostojanstvo. To ističem jer se drugačije tretirati povreda nečije privatnosti od povrede vezane uz javne djelatnosti«, rekla je odvjetnica Alaburić, odlučno se usprotivivši tvrdnji da se člancima htjelo prikazati Barača kao glavnog krivca gospodarske krize koja potresa Hrvatsku.</p>
<p>»Upravo suprotno, članci su napisani u namjeri da se razotkrije jedna od najvećih gospodarskih afera u Hrvatskoj. Stoga je tuženik objavio i nekoliko intervjua s Baračem, da bi se objektivno prikazala gospodarska situacija u zemlji«, ustvrdila je Alaburić, naglasivši da su informacije iz spornih članaka 'crpljene' iz istražnih postupaka koji su se vodili protiv Barača.</p>
<p>Takvim tvrdnjama žestoko se usprotivio tužiteljev zastupnik, odvjetnik Slobodan Budak, naglasivši da su članci napisani u kratkom razmaku, te je teško razlučiti koliko je svaki pojedini tekst nanio štetu. »Povrijedili su mom klijentu čast i dostojanstvo kao čovjeku, te ugled kao gospodarstveniku. Uostalom, Barač je u prvom stupnju istražnog postupka koji se vodio protiv njega oslobođen svih optužbi«, zaključio je Budak. Sudac Damir Prišlin Krbavski zatražio je od tužitelja da u tužbi naznači koja su mu dobra povrijeđena i koliko zasebno traži za svaki objavljeni članak.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Žene ga držale, a muškarac tukao i opljačkao</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Tijekom ponedjeljka zagrebačka policija je zabilježila dva razbojstva, i to u frizerskom salonu »Apolon« u Slovenskoj 26, te u kupeu vagona na Glavnom kolodvoru.</p>
<p>Naime, u ponedjeljak oko 13 sati Franjo D. (44) je prije puta u Njemačku prilegao u kupeu vagona, koji je bez ostatka kompozicije bio na kolosijeku. U jednom trenutku u kupe su »banule« dvije ženske osobe i jedan muškarac. Nepoznate žene su ga uhvatile za ruke, a muškarac počeo udarati. Kada je Franjo D. klonuo od udaraca, razbojnici su mu otuđili jaknu, u kojoj je bilo nešto deviza i kuna, te se šteta procjenjuje na oko 1.400 kuna.</p>
<p>Drugo razbojstvo dogodilo se oko 16 sati, kada je nepoznati muškarac ušao u frizerski salon »Apolon« u Slovenskoj gdje je, zaprijetivši vlasnici salona Marijani M. (23), zatražio novac. Budući da mu Marijana nije htjela predati dnevni utržak, razbojnik je sam posegnuo za njenim novčanikom koji je bio na polici, te je potom s njim pobjegao, odnijevši domaćeg i stranog novca u protuvrijednosti od oko 12.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Reket« naplaćivali jelom i pićem</p>
<p>SPLIT, 4. travnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje organiziranog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, kriminalističku obradu proveo je nad Splićanima Tonćijem K. (29) i Borisom M. (27), za koje se osnovano sumnja da su s Mladenom P. (40) i Esadom A. (29) počinili kazneno djelo iznude.</p>
<p>Osumnjičeni su, kako doznajemo, više puta u kafiću Zorana D. (49) »Leonardo«, naručivali veće količine jela i pića, potom razbijali čaše i pepeljare, te odlazili ne plativši konzumirano. Jednom su prilikom vlasniku rekli da više neće dolaziti u njegov lokal ako im plati »reket«, što je Zoran D. odbio. Tada su razulareni mladići porazbijali inventar, počinivši 12.000 kuna štete.</p>
<p>Po okončanju kriminalističke obrade Tonći K. i Boris M. privedeni su istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, koji ih je pustio da se brane sa slobode. Za Mladenom P. i Esadom A. još se traga.(I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mladić djevojke umrle od edema pluća zadržan u pritvoru </p>
<p>SPLIT, 4. travnja</p>
<p> - Tek kada iz Zagreba stignu histološki i toksikološki nalazi uzoraka tkiva, u nedjelju preminule Tanje Jerković (27), znat će se hoće li tužitelj u slučaju njezina mladića, Jerka Mladinića (23), ostati pri kaznenoj prijavi za prouzročenje smrti iz nehaja, odustati od nje, ili ga osumnjičiti za neko teže djelo. Mladinić je odlukom istražnog suca Županijskog suda zadržan u pritvoru.</p>
<p>S obzirom da su na tijelu preminule djevojke, uz edem pluća od kojeg je, sumnja se i umrla, pronađene brojne teške tjelesne ozljede, te kako sve indicije upućuju na to da joj ih je prije smrti nanio njezin mladić, Mladinić je osumnjičen i za kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda.</p>
<p>Podsjetimo, djevojka je mrtva u nedjelju nešto prije jedan sat dovezena u Kliničku bolnicu Split iz stana u Matoševoj 7, u kojem je živjela s mladićem Jerkom Mladinićem. Vanjskim pregledom tijela patolog je pronašao niz starih i novih ozljeda glave, ušnih i očnih šupljina, nosa, spolovila, ruku i nogu, koje su upućivale na zaključak da je djevojka bila učestalo premlaćivana. Pregledom stana u kojem su živjeli policija je pronašla tragove njezine krvi.</p>
<p>Ukoliko nalazi pokažu da je smrt nastupila od edema pluća, koji je mogao biti posljedica neizlječene upale pluća, Mladinića se neće moći teretiti za smrt Jerkovićeve. Naime, iako postoji mogućnost da je učestalo premlaćivanje ubrzalo djevojčinu smrt, to je teško, ili skoro nemoguće dokazati. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Saslušan novi svjedok u istrazi protiv Žuvića i Vedriša</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Kako doznajemo u utorak je istražni sudac Krešimir Devčić saslušao novog svjedoka u istrazi koja se vodi protiv Zvonimira Vedriša i Damira Žuvića, a koje se tereti za zloporabu ovlasti u projektima izgradnje otočnih aerodroma.</p>
<p>Rudolf Sabolović, v. d. direktora odjela za planiranje i financiranje pri minstarstvu pomorstva i veza je, prema neslužbenim informacijama, istražnom sucu rekao kako su ugovori kojima su Vedriš i Žuvić, navodno, sebi neovlašteno pribavili veću materijalnu korist, bili u potpunosti ispravni, bez ikakvih neuobičajenih procedura za sklapanje nekog ugovora. Sabolović je potvrdio svoje navode rekavši kako financijska policija, nakon što je obavila reviziju poslovanja ministarstva, nije imala primjedbi, te da ni oni sami unutar ministarstva, prilikom obračunavnja prihoda i rashoda nisu uočili nikakve nepravilnosti. Sutra će, kako doznajemo, svjedočiti jedan od geodeta koji su sudjelovali u navedenom projektu. (D. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Bulić: Istra je spremna za turističku sezonu</p>
<p>Aktivnosti poduzete u Istri za ovu sezonu trebale bi kao poticaj poslužiti i u ostalim županijama, rekao je Niko Bulić na radnom sastanku s predsjednicima i direktorima istarskih turističkih zajednica te istarskim gradonačelnicima i načelnicima/ Sezona je u nekim turističkim središtima kao što su Rovinj, Poreč pa i Rabac praktički već počela/ Goste će dočekati brojne zanimljive novosti, primjerice, ključne informacije o istarskom turizmu na GSM mreži, a u Puli informativni punkt u kojemu će se gostima nuditi i besplatan Internet </p>
<p>POREČ, 4. travnja</p>
<p> - Istra je u cijelosti spremna za predstojeću turističku sezonu, od koje razložno očekujemo da će reafirmirati hrvatsku turističku ponudu. Aktivnosti poduzete u Istri trebale bi kao poticaj poslužiti i u ostalim županijama, a sustav Turističke zajednice Istarske županije kao ogledni uzorak - rekao je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić u utorak na radnom sastanku s predsjednicima i direktorima istarskih turističkih zajednica te gradonačelnicima i načelnicima s istarskoga poluotoka.</p>
<p> Središnja tema toga razgovora bile su pripreme za predstojeću sezonu i koordinacija akcija, kako bi se gosti dočekali na najbolji mogući način. Pri tome je naglašena posebna uloga sustava turističkih zajednica u poticanju i koordiniranju tih priprema. Domaćini su ugodno iznenadili Niku Bulića programima i aktivnostima za ovogodišnju sezonu, koja je u nekim središtima kao što su Rovinj, Poreč pa i Rabac praktički već počela. Među novostima koje će nedvojbeno ugodno iznenaditi i istarske goste naveden je i poticajni primjer nuđenja ključnih informacija o istarskom turizmu na GSM mreži odnosno njegovu WAP servisu. Već od 1. travnja, kako je rekao predstavnik kompjutorske tvrtke EDCOM iz Poreča prigodom prezentacije nove usluge, korisnici GSM usluga izvan Hrvatske mogu dobiti sve informacije u rasponu od kapaciteta istarskih hotela do stanja prometnica i vremenskih prilika. Do kraja svibnja, u suradnji s domaćim GSM pružateljima usluga, to će se omogućiti i našim korisnicima ovoga sustava. Inače, Istra je već godinama nazočna na Internetu svojim stranicama. Prošle je godine na taj način ostvareno više od 6000 rezervacija; istarske su stranice imale čak 537.000 posjeta, a početkom ove godine u susret sezoni dnevni je prosjek posjeta više od 3.000. </p>
<p>Iako se dosta raspravljalo i o zakonskoj regulativi koja se odnosi na organizaciju turističkih zajednica (u Hrvatskoj ih je 300, a 30 je na najnižoj razini - kao turističke zajednice mjesta) i boravišnoj pristojbi, ipak su se najviše dojmili primjeri iz aktivnosti pojedinih turističkih zajednica, koje su se praktički nadmetale u pripremi za iduću sezonu.</p>
<p>Najkrupniji zahvat na razini Istarske županije najavio je direktor Turističke zajednice grada Pule. Riječ je o skorom otvaranju reprezentativnoga informativnog punkta u središtu grada, koji uređuju zajedno s Turističkom zajednicom Istarske županije i u kojemu će gosti uz ostalo imati i besplatne usluge s Interneta. Na besplatno primanje i slanje elektronske pošte svojim gostima odlučila se i Turistička zajednica grada Labina, na području koje su i turistička naselja u Rapcu. Turistička zajednica grada Poreča, uz ostalo, priredila je za predstojeću sezonu čak 15 novih informativno promidžbenih projekata. Na razini Istre također pažnju zavređuje i projekt »Arena 2000«, kojega je cilj da pulski amfiteatar kao jedinstven scensko-glazbeni prostor uključi u turističku ponudu organizacijom atraktivnih koncerata. Prvi je na redu već 15. svibnja, kada nastupa popularni Sting, a posljednji sredinom kolovoza, kada će se u Areni izvesti operni spektakl Carmen. </p>
<p>U međuvremenu na razini Istre provodi se cijeli niz ekoloških aktivnosti, koje su objedinjene u projektu »Neka moja Istra blista«, koji je nedavno prezentiran na sličnom radnom sastanku predstavnika dalmatinskih turističkih zajednica u Splitu. Upravo zbog ove istarske poticajnosti kao i iskustava nekih drugih središta, na sljedećim će se radnim skupovima turističkih djelatnika u Opatiji već ovoga četvrtka, a zatim u Topuskom, Tuheljskim toplicama i Osijeku, na inicijativu HTZ, predstaviti istarska akcija »Neka moja Istra blista«, zatim koncept planiranja iz prakse TZ grada Poreča, dok će TZ Novog Vinodolskog predstaviti iskustva u organizaciji i programiranju rada.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vjerovnici Šibenske plovidbe ostaju bez 400 milijuna kuna? </p>
<p>ŠIBENIK/ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Vjerovnici šibenske Slobodne plovidbe do utorka su u Trgovačkom sudu u Splitu prijavili 400,46 milijuna kuna tražbina, od čega je tek 106,11 milijuna kuna osporeno. Stečajna masa pak zasad uključuje samo pokretnine, tj. uredski namještaj i uređaje, sitni inventar i radnu i zaštitnu odjeću. </p>
<p>Taj je šibenski brodar pokraj 1997. imao 14 brodova u svom vlasništvu, temeljni mu je kapital iznosio 56,62 milijuna njemačkih maraka, a većinski mu je vlasnik bio Hrvatski fond za privatizaciju, sa 80,4 posto udjela. U trenutku pokretanja stečaja žiro-račun mu je bio blokiran sa 184,58 milijuna kuna naloga za naplatu, a gubici su premašivali vrijednost temeljnog kapitala.</p>
<p> Stečajni postupak nad Slobodnom plovidbom vodi se od 15. rujna prošle godine. Razlozi su pokretanja tog postupka, po riječima stečajnog upravitelja Borisa Lambaše, nelikvidnost, preinvestiranje, prezaduženost kratkoročnim pozajmicama s lihvarskim kamatama, ali i pad cijena vozarina na svjetskom tržištu, pad potražnje u turizmu, ukidanje državne stimulacije početkom 90-ih te nedovoljna učinkovitost menedžmenta tvrtke. </p>
<p> U međuvremenu je pokrenuta prodaja imovine, a u pripremi su, najavio je Lambaša, tužbe protiv članova Nadzornoga i Upravnoga odbora zbog iskorištavanja utjecaja u društvu i povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti tvrtke za plaćanje. </p>
<p> Tužbu, po njegovim riječima, može očekivati i revizor poslovanja za 1995, 1996. i 1997. godinu, splitski List d.o.o., jer je u tom razdoblju procijenio poslovanje ovoga pomorskoga prijevoznika robe uspješnim i perspektivnim, dok je iz financijskih izvještaja i poslovne dokumentacije Slobodne plovidbe, kaže Lambaša, očito da je u tim godinama tvrtka neuspješno poslovala.</p>
<p> Kako bi povećao stečajnu masu, Lambaša je pokrenuo i sudski postupak radi povrata imovine od Adut Conzaltinga, tvrtke koja je ovrhom uoči pokretanja stečajnog postupka stekla nekretnine, čija vrijednost uvelike premašuje iznos pozajmice dane Splitskoj plovidbi. Riječ je o poništenju ovrhe nad zgradom Slobodne plovidbe te poslovnim udjelima u Školjiću i Brodogradilištu i marini. Lambaša pritom napominje da su kamate na pozajmicu bile lihvarske, isto kao i u slučaju pozajmica koje je odobrio splitski Fintšted štedno kreditna služba. Zanimljiv je njegov nalaz o osnivačima spomenutih tvrtki. U sva tri slučaja riječ je o dvjema istim osobama. </p>
<p> Slobodna plovidba u svom vlasništvu više nema nijednog broda. Sve ih je preuzeo najveći vjerovnik, poslovni čovjek iz Libanona, Nemr Diab. Po saznanjima stečajnoga upravitelja, brodovi su sada u vlasništvu jedne kanadske tvrtke. Ova šibenska tvrtka u svojem vlasništvu od nekadašnjih šest povezanih društava sada ima tek Brodoservis, s temeljnim kapitalom od 564,79 milijuna kuna, koji je također u stečaju. Ukupno je prijavljeno 2,2 milijuna kuna potraživanja Slobodne plovidbe u tom stečajnom postupku, pokrenutom 10. prosinca prošle godine pri Trgovačkom sudu u Splitu.</p>
<p> Stečajni upravitelj traži i povrat sredstava od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u ime duga od 48,17 tisuća kuna za bolovanja iznad 42 dana, u tijeku je i sudski postupak protiv bivših zaposlenika, od kojih tvrtka potražuje 875,94 tisuće kuna u ime isplaćenih predujmova plaća, još je otvorena mogućnost glede tužbi za dane kredite osobama za stipendije, ukupno 541,75 tisuća kuna, a rješava se i još nekoliko manjih potraživanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zagrebačka banka među najboljima u tranzicijskim zemljama </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Financijski časopis Global Finance u svibanjskom je broju objavio listu najboljih banaka s tranzicijskog tržišta proglašavajući Zagrebačku najboljom hrvatskom bankom u srednjoj i istočnoj Europi, priopćili su iz Zagrebačke banke.</p>
<p>Za najbolje nacionalne banke također su proglašene: Bulbank (Bugarska), AS Hansabank (Estonija), Kazkommertsbank (Kazahstan), Unibanka (Letonija), Vilniaus Bankas (Litva), OTP Bank (Mađarska), Pekao Bank (Poljska), Tatra Bank (Slovačka), Nova Ljubljanska Banka (Slovenija) i Garanti Bank (Turska). </p>
<p>Global Finance jedan je od najutjecajnijih međunarodnih časopisa s područja financija. Distribuira se u više od 300.000 primjeraka u 185 zemalja diljem svijeta, u krugovima bankara, visokog menedžmenta te utjecajnih krugova u vladama. Činjenica da ovakva titula dolazi iz New Yorka, svjetskoga financijskog tržišta, potvrda je visokoga međunarodnog rejtinga Zagrebačke banke, napominje se u priopćenju.(L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Talijani žele ulagati u hrvatsko turističko gospodarstvo</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Nastavak turističke suradnje, posebice u području izgradnje privatnog sektora u turizmu te stručnog usavršavanja turističkih djelatnika posredstvom nadležnih institucija, bile su u utorak teme razgovora hrvatske ministrice turizma Pave Župan-Rusković i talijanskog veleposlanika u Hrvatskoj Fabija Pigliapoce te tajnika talijanskog veleposlanstva Carla Perota. Ujedno su podržali i nastavak zajedničke promocije projekta 'Jadran-more mira' na trećim tržištima, izvjestili su iz Ministarstva turizma. </p>
<p>Hrvatska i Italija zainteresirane su i za intenziviranje suradnje u regionalnim inicijativama, poglavito za Jadransku inicijativu, čija se osnivačka konferencija pod sponzorstvom EU planira u svibnju u Anconi.</p>
<p> Iskazujući interes za ulaganja u hrvatsko turističko gospodarstvo, talijanska je strana, navodi se u priopćenju, izrazila spremnost davanja potpore ulasku Hrvatske u pridruženo članstvo EU-a i Partnerstvo za mir. Ustvrdivši postojanje vrlo korektnih političkih, gospodarskih i dobrosusjedskih veza između dviju zemalja u proteklom razdoblju, hrvatski i talijanski dužnosnici istaknuli su važnost turizma kao područja od velike važnosti za produbljivanje i daljnje unaprjeđenje bilateralne suradnje. </p>
<p> Inače, u 1999. godini Italija je sa 502.000 ostvarenih turističkih dolazaka bila drugo, te sa 2,5 milijuna zabilježenih noćenja četvrto po važnosti emitivno tržište za Hrvatsku.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Samo vinari Zagrebačke županije na ljubljanskom sajmu </p>
<p>LJUBLJANA, 4. travnja</p>
<p> - Na 46. međunarodnom vinskom sajmu u Ljubljani hrvatsko vinarstvo predstavlja samo Zagrebačka županija, i to vinima iz vinogradarskih podregija Plešivice (20 proizvođača) i Prigorje-Bilogore (17). Inače na sajmu, koji je po broju izlagača za najmanje trećinu slabiji od lanjskoga, ovaj put izlaže stotinjak vinara iz samo tri zemlje: Slovenije, Francuske i Hrvatske, a od spomenutoga broja tek 35 izravno.</p>
<p>Glavna je novost ovogodišnje smotre u Ljubljani u tome što su spojeni sajmovi vina i hrane (»kulinarika«), a gastronomski je dio jači od vinskoga: 262 izlagača (domaćih 146, stranih 116) iz 15 zemalja. Hrvatske proizvođače hrane izravno su predstavili Vindija iz Varaždina i Županijska gospodarska komora iz Pule, a još ih je 10-ak nastupilo posredno. Upravo prvoga dana sajma Puljani su priredili službenu degustaciju bioproizvoda i uspjeli privući zapaženu pozornost. </p>
<p>Spajanje sajmova hrane i vina, što je uslijedilo nakon 2-3 godine ispitivanja, domaćini će posebno označiti projektom »Slovenska kulinarika i vino u turizmu«, koji se već provodi drugu godinu i od kojega se ovdje dosta očekuje.</p>
<p>Što se tiče nastupa hrvatskih vinara na ovome sajmu, a i na prošlotjednom u Veroni (Italija), zaslužuje poseban osvrt i raspravu, podjednako na razini komorskih i turističkih foruma. Ova eno-gastro priredba u Ljubljani traje do 8. travnja. (P. Gabrić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić i Račan dva sata o novinskom tekstu koji najavljuje da je predsjednik spreman smijeniti premijera! </p>
<p>U javnost je izišlo nekoliko naslova koji ne odgovaraju niti mojoj volji, niti mojim porukama, kaže Mesić / Račan tvrdi da je pokušaj stvaranja »personalnih sukoba na razini inokosnih organa u ovoj zemlji« naprosto rat sa zakonskim činjenicama, u čemu on i njegova Vlada »ne žele sudjelovati« </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Šefovi države, Vlade i Sabora, Stipe Mesić, Ivica Račan i Zlatko Tomčić, ponovo su se u utorak sastali na radnom ručku u Predsjednikovu uredu na Pantovčaku koji je trajao puna dva sata. Njihova je poruka i nakon tog sastanka ista kao i prije: sva trojica žele parlamentarnu demokraciju i provođenje svih obećanja danih u izbornoj kampanji. </p>
<p>Vidljivo je, međutim, iz njihovih izjava danih poslije razgovora u Predsjednikovu kabinetu, a ne na ručku kako se planiralo, da su veći dio razgovora posvetili napisu u najnovijem broju Nacionala, koji najavljuje da je Mesić spreman smijeniti Račana bude li inzistirao na zakonima koji ukidaju sve predsjedničke ovlasti. Sâm premijer, vidno ljut, novinarima je uoči sastanka najavio: »Ovo je trebao biti normalan susret, dogovoren prije nekoliko dana. O potrebi suradnje treba razgovarati, a što se mene tiče, valja raspraviti i neke stvari među nama, posebno nakon uzvikivanja kolportera u Zagrebu da predsjednik Mesić smjenjuje premijera«.</p>
<p>Poslije sastanka, Mesić je potvrdio da je o tome bilo riječi rekavši: »Razgovarali smo i o našoj suradnji i o modifikaciji suradnje s Haaškim sudom. Međutim, u javnosti je objavljeno nekoliko naslova koji ne odgovaraju niti mojoj volji, niti mojim porukama. Ono što je izašlo u Nacionalu, nema uopće potrebe komentirati jer ja nisam nikoga namjeravao smijeniti, niti sam pomišljao na to«.</p>
<p> Prema Mesićevim riječima, u razgovoru su zaključili i da se neki napisi u medijima ne slažu s izjavama i mišljenjima premijera i predsjednika parlamenta o nekim zakonskim prijedlozima. Mesić pojašnjava: »Sada je sigurno da ni Vlada, niti premijer nisu utjecali na izradu nekih tekstova koji su ugledali svjetlo dana i doživjeli određenu interpretaciju. Zbog toga nema potrebe da Vlada smatra kako je to pritisak na nju. Dogovorili smo se da ćemo ubuduće o zakonskim tekstovima koji se tiču ili Predsjednika ili Vlade, unaprijed dogovarati gabarite ili koordinate u njihovoj izradi«. </p>
<p>Predsjednik je ponovo istaknuo da on želi surađivati i na izmjeni Ustava i na preoblikovanju Hrvatske u parlamentarnu demokraciju. </p>
<p>Premijer Račan je pak mišljenja da ova zemlja ima previše »životnih problema koje valja riješiti u interesu svoje budućnosti« i upravo sada ima »povijesnu mogućnost učiniti nešto u korist svojih građana«. </p>
<p> Zbog toga Račan poručuje: »Mislim da je silno važno da prionemo tom poslu i da se ne damo omesti perifernim problemima i kalkulacijama o međusobnim odnosima. A svatko od nas neka snosi odgovornost za svoje sudjelovanje ili ljudi oko njega u takvim situacijama, kalkulacijama, proizvodnji problema na štetu rješavanja problema ove zemlje. I o tome smo danas razgovarali«. </p>
<p>Premijer kaže da trojica predstavnika državnog vrha trebaju zajednički definirati kako promijeniti hrvatski Ustav u korist parlamentarne demokracije, te da svi upravo na tome »trebaju pokazati potrebnu razinu suradnje«.</p>
<p> Za sebe osobno, kad su ovlasti u pitanju, naglašava: »Ivica Račan osobno nema nikakvih ovlasti. Ja sam samo predsjednik Vlade koja ima neke ovlasti i koja odgovara parlamentu«. Stoga premijer misli da je pokušaj stvaranja »personalnih sukoba na razini inokosnih organa u ovoj zemlji« naprosto rat sa zakonskim činjenicama, u čemu on i njegova Vlada »ne žele sudjelovati«.</p>
<p>Na primjedbu novinara da je prema sadašnjem Ustavu on kao premijer odgovoran predsjedniku države, Račan je odgovorio: »To je točno, ali pobjednici na izborima svojim ponašanjem trebaju promijeniti odnose iz Tuđmanova vremena, u korist parlamentarne demokracije. Gospodin Mesić ne koristi Tuđmanove ovlasti u kontroli ili smjenjivanju Vlade, pa vjerujem da se ipak ne radi o toj vrsti problema«.</p>
<p>Premijer je nakon dvosatnog sastanka u kabinetu predsjednika Mesića rekao kako će razgovarati i o »drugim teškim problemima u zemlji na kraćem ručku«. </p>
<p>Novinarima, međutim, nije promaknulo da su za to predvidjeli petnaestak minuta, dok su o drugim nesporazumima, poput onog zadnjeg iz Nacionala o tome da Mesić namjerava smijeniti Račana, prethodno razgovarali puna dva sata. </p>
<p>Predsjednik Sabora Tomčić smatra da predsjednik Mesić neće upotrijebiti sve ovlasti kojima bi se u ovom trenutku, po Ustavu, mogao služiti, moli javnost za strpljenje te poručuje: »Između zakonodavne, predsjedničke i izvršne vlasti nema velikih nesuglasica. Postoje različiti pogledi, no Hrvatska će uskoro imati Ustav primjeren parlamentarnoj demokraciji pa ćemo tako spriječiti bilo kakve manipulacije«. </p>
<p>Tomčić ponovio: Predsjednik treba zapovijedati vojskom samo u ratu </p>
<p>Odnosi između predsjednika države i premijera, te institucija koje predstavljaju ne može se, prema Račanovim riječima, »svesti na personalne sukobe«, ali ne krije: »Točno je da postoje razlike koje valja raspraviti u promjeni Ustava. Od toga ne treba bježati, već o tome treba demokratski raspravljati«. I Račan misli da predsjednik Republike treba biti zapovjednik Oružanih snaga, ali o njegovim ovlastima treba razgovarati jer »ne možemo više imati situaciju da Vlada odgovara parlamentu, a da tri ključna resora nema u sebi - vanjske poslove, unutrašnje poslove i obranu«. Predsjednik Sabora Tomčić ponovio je da on misli kako u Hrvatskoj predsjednik države treba zapovijedati vojskom samo u ratu, ali i imati određen utjecaj na vojsku i u miru. No, predsjednik Mesić na to kaže: »Mislim da predsjednik države treba zapovijedati vojskom i u miru i u ratu. Jer, treba pripremiti vojsku u miru da bi mogla zadovoljiti u ratu«.</p>
<p>Ispraćaj bez tepiha i vojske </p>
<p>Predsjednik Mesić otputovat će u srijedu u dvodnevni posjet Makedoniji redovnom zrakoplovnom linijom umjesto predsjedničkim »challengerom«. Ispratit će ga samo njegov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić i pročelnik Kabineta Damir Vargek. U protokolarnom ispraćaju ovaj put neće biti crvenog tepiha niti će biti postrojena vojska, nakon što su oko toga pojedini Vladini dužnosnici digli buku u medijima.</p>
<p>Mesić mora zaboraviti omiljenu svinjetinu i zelje</p>
<p>Nakon što mu je liječničkim pregledima otkriveno da ima masnoće u krvi, predsjednik Mesić morat će na dijetu. Kako doznajemo u utorak u njegovu Uredu, uvest će mu se dijetalna prehrana, vjerojatno čak triput tjedno riba, morski plodovi i mnogo povrća. Potvrđeno nam je da će se Predsjednik do daljnjega morati odreći svog omiljenog jela - suhe svinjetine i kiselog zelja.</p>
<p>Račan: Surađujemo s Haagom i želimo djelotvornije goniti kriminalce </p>
<p>Na sastanku trojice najviših državnih dužnosnika bilo je razgovora i o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom uoči dolaska Carle del Ponte, glavne tužiteljice ICTY-ja, u Zagreb. </p>
<p>Novinari su, međutim, uspjeli samo doznati da se razgovaralo o »modificiranoj suradnji Hrvatske s Haaškim sudom«. </p>
<p>Iako se spekulira o tome da će Haag navodno tražiti još neke hrvatske generale, službeno to još nitko nije potvrdio. Premijer Račan samo je izjavio: »Hrvatska politika prema Haaškom sudu dobro je definirana. Ova vlast poštuje potpisane obveze i želi suradnju sa Sudom u Haagu, ali iznad svega želi biti učinkovitija u gonjenju kriminala i kriminalaca u vlastitoj zemlji«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Akademik Silobrčić: Neću se kandidirati za predsjednika zbog velikih problema u HHO-u! </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - U subotu, 8. travnja, Hrvatski helsinški odbor (HHO) mogao bi napokon dobiti novog predsjednika. Za taj je dan, naime, zakazano održavanje, točnije nastavak, plenarnog skupa započetog 23. studenog lani. Iako je tada dogovoreno da se taj skup održi za najkasnije mjesec dana (do kada je produžen mandat predsjedniku Vjekoslavu Vidoviću), termin za održavanje nastavka sjednice u međuvremenu je više puta pomican. </p>
<p>U početku su razlozi za njegovo odgađanje bili više proceduralne naravi, no kasnije se to odgađalo zbog frakcijskih borbi u Odboru, odnosno zbog »borbe« dvaju predsjednika HHO-a, bivšeg Ivana Zvonimira Čička i sadašnjeg Vidovića. U međuvremenu je njihov sukob postao javna stvar, a ni Čičak ni Vidović nisu štedjeli riječi na račun onog drugog. Borba za prevlast u toj nevladinoj organizaciji odrazila se i u imenima kandidata za predsjednika. Čičak, o čemu je Vjesnik već pisao, želi da to bude dugogodišnji rizničar HHO-a akademik Dragomir Vojnić, dok je Vidović predložio akademiku Vlatku Silobrčiću da se kandidira za predsjednika. </p>
<p>No, iako je akademik Silobrčić na to bio pristao, zadnjih je dana promijenio odluku. »Pristao sam se kandidirati, a onda sam odustao«, kazao je akademik Silobrčić u utorak za Vjesnik. Govoreći o razlozima, rekao je da su se »stvari u Odboru jako zakomplicirale«. »Ja bih na mjesto predsjednika došao kao čovjek izvana i nisam siguran da bih se uspio nositi sa svim tim problemima. Mislim da ih kao osoba izvana ne bih uspio riješiti«, dodao je Silobrčić. Tu je informaciju za Vjesnik potvrdio i predsjednik Vidović. »Mislim da je akademik Silobrčić najpovoljnija osoba i da bi on HHO vodio na zavidnoj visini. Ne mogu insistirati da on ostane pri svojoj kandidaturi, ali akademik Silobrčić mi je u razgovoru rekao da će konačnu odluku ipak donijeti na samoj sjednici«, kazao je Vidović. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o teškom stanju, Vidović nam je rekao da je HHO u takvoj situaciji zbog »Čička i grupe oko njega«. Po njegovu mišljenju, problemi se neće riješiti ako se ne naprave velike kadrovske promjene. »Više puta sam u HHO pokušao dovesti nove ljude i sastaviti novu ekipu, ali to nikad nije prolazilo«, rekao je, ponavljajući da »na čelna mjesta trebaju doći novi nekompromitirani ljudi«. Na naše pitanje o kandidaturi akademika Vojnića, Vidović je odgovorio da, zbog spomenutih razloga, nije suglasan s tim. »To sam rekao i u prisutnosti Vojnića«, zaključio je. </p>
<p>Komentirajući pismo grupe zaposlenih u kojem stoji da je aktivist HHO-a Vjekoslav Magaš opasan, da se sumnja u njegovo psihičko zdravlje i da je on kamen smutnje u funkcioniranju Ureda, Vidović je odgovorio: »Žalosno je da su ljudi spali na to. Ja sam 17 mjeseci ovdje i nikad nisam imao problema s Magašem. On je svoje zadatke izvršavao najbolje kako je znao. Magaš je vrlo tolerantan čovjek«. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zasjedanje HBK-a o trajnom đakonatu, vjeronauku u školi... </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Pod predsjedanjem nadbiskupa zagrebačkog msgr. Josipa Bozanića, u Zagrebu je u utorak počelo dvadeseto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. U pozdravnoj riječi nadbiskup Bozanić kazao je da se na zasjedanju nastavlja i zaključuje tema »Suradnja svećenika i laika u poslanju Crkve«. Među važnijim su točkama rasprave: »Uvođenje trajnog đakonata u Crkvu u Hrvatskoj«, »Papino slavlje Dana oproštenja« i »Katolička crkva u Hrvatskoj«, a bit će govora i o vjeronauku u školi te provedbi smjernica »Općeg direktorija za katehezu«, te neka statutarna pitanja. Na zasjedanju sudjeluje i apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi kojega je msgr. Bozanić posebno pozdravio i zamolio da papi Ivanu Pavlu II. sa skupa prenese izraze punog zajedništva i biskupske odanosti. Zasjedanju su nazočni i biskup mostarsko-duvanjski msgr. Ratko Perić, tršćanski biskup msgr. Eugenio Ravignani, nadbiskup ljubljanski i predsjednik Slovenske biskupske konferencije Franc Rode i biskup subotički msgr. Ivan Penzes. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HUP traži hitno porezno rasterećenje gospodarstva </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja </p>
<p> - U javnosti je nedostatno ocrtano stvarno nepovoljno stanje gospodarstva, kojem se pridaje nedovoljno pažnje. Uz to, nužno je donijeti strategiju razvoja, rasteretiti privredu i ojačati pravnu državu kako bi se procesuirale dosadašnje i spriječile nove nezakonitosti. Ocijenjeno je to u razgovoru predsjednika Sabora Zlatka Tomčića s izaslanstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koje je primio u utorak. Izaslanstvo je vodio predsjednik Predsjedništva HUP-a Branko Roglić. Istaknuto je da je važno očuvati socijalni mir kao preduvjet izlaska iz sadašnjih velikih teškoća, stoji u priopćenju saborske Službe za odnose s javnošću. Tomčić se suglasio s tim i napomenuo da je nova vlast zatečena neočekivano lošim stanjem pa to uvjetuje sporije korake u promjenama. One će se potaknuti hitnim zakonodavnim djelovanjem Sabora, a dogovoreno je da će predstavnici HUP-a biti na sjednicama saborskih odbora za gospodarstvo i financije. Izaslanstvo HUP-a i predsjednik Sabora složili su se da dinamika promjena u gospodarstvu nije dovoljno brza. Naime, stanje u gospodarstvu je takvo da je potrebno intenzivirati odnose vlasti prema gospodarstvu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> promjena. Roglić ističe da treba što prije rastereti gospodarstvo golemih poreza, te da se dobit koja se reinvestira oslobodi poreza jer to stvara nova radna mjesta. Upravo su, smatra, u dinamiziranju gospodarstva skrivena buduća nova radna mjesta. Bilo je riječi i o gorućem pitanju hrvatskog gospodarstva - nelikvidnosti. To je, veli Roglić, pošast kojoj se treba othrvati u najskorije vrijeme. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Vjesnik« nije dobio Marinkovićevo pismo Račanu</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - »Slobodna Dalmacija« je objavila u utorak tekst s naslovom »Marinković traži Račanovu zaštitu« u kojem pišu, na temelju razgovora s akademikom Rankom Marinkovićem, da je njegov potpis ostavke na vijećničko mjesto u Gradskoj skupštini dobiven na krajnje nemoralan način. Dapače, on se zbog toga pismom obratio i premijeru Ivici Račanu koji, tvrdi Marinković, nije na njega reagirao, kao što ni zagrebački dnevni listovi nisu objavili to pismo, koje im je on poslao prošloga tjedna.Uvažavajući akademika Marinkovića, moramo reći da »Vjesnik« nije dobio to pismo, jer da je, svakako bi ga i objavio. Da je tako, dokazuje to što je »Vjesnik« samo nekoliko dana po raspuštanju Gradske skupštine objavio riječi neimenovanog HDZ-ova vijećnika Gradske skupštine, koji je rekao isto što Marinković tvrdi u »Slobodnoj Dalmaciji«, ali i mnogo više.Ukratko, radi se o tome da je podmetnutu ostavku potpisao u trenucima dok je igrao šah, a da ju nije pozornije ni pročitao. Točnije, nije ni znao što potpisuje. »Vjesnik« je objavio mnogo podrobniji opis događaja koji su prethodili Marinkovićevu potpisu i tada nitko nije reagirao na njega, vjerojatno ne vjerujući da je moguće dobiti ostavku na takav način. Sada, kad je to potvrdio Ranko Marinković, priča je očito nešto uvjerljivija. (Dean Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Rivkin odgodio primjenu Zakona o dječjem doplatku?!</p>
<p>Odbor za zakonodavstvo nije odlučio prihvaća li suspenzivni veto Županijskog doma na odluku o odgodi Zakona o dječjem doplatku / Vidović: Za primjenu Zakona prije 2001. potreban rebalans proračuna / Antičević-Marinović: Za primjenu zakona bilo bi dovoljno da nismo imali ugovor s Rivkinom</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Zbog nedostatka kvoruma, sjednica saborskog Odbora za zakonodavstvo u utorak, na kojoj se trebalo odlučiti o tome prihvaća li Odbor suspenzivni veto Županijskog doma na odluku Zastupničkog doma o odgodi Zakona o doplatku za djecu do 1. siječnja 2001., završila je bez odluke. No, rasprava o prijedlogu 36 zastupnika Županijskog doma da se još jednom preispita odluka o odgodi Zakona upućuje na zaključak da bi suspenzivni veto mogao biti odbijen.</p>
<p>Jedan je od zaključaka, naime, da bi odluka o primjeni Zakona bila protivna članku 92. Ustava, koji propisuje da se zakoni mogu primjenjivati ako su za to osigurana sredstva u proračunu, što sa Zakonom o doplatku nije slučaj. </p>
<p>Razloge za podnošenje suspenzivnog veta u ime Županijskog odbora obrazložio je Ivan Brleković, naglasivši da je jasno da nije lako osigurati dodatnih 600 milijuna kuna za proširenje prava na djecu poljoprivrednika i nezaposlenih, ali da je riječ o duboko socijalnoj mjeri koju je trebalo provesti. Naglasio je da žali što je takav stav zastupnika Županijskog doma protumačen kao politikantstvo. »Odluka o vetu nema veze sa sitnim podmetanjima, već s uvjerenjem da su se unutarnjom preraspodjelom državnog novca mogla naći sredstva za provedbu prava. Osim toga, Vlada računa i na 8,4 milijarde kuna od prodaje dionica javnih poduzeća, a dio tog novca pripada i generaciji koja dolazi«, istaknuo je Brleković.</p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović odgodu Zakona o doplatku za djecu branio je činjenicom da za provedbu nisu bili osigurani temeljni uvjeti. Vlada ne raspolaže egzaktnim podatkom o broju djece koja bi mogla ostvariti pravo na doplatak, a nisu osigurana ni proračunska sredstva. Za to bi, kazao je, trebalo između dvije i 2,2 milijarde kuna, a osigurano je 1,2 milijarde kuna. Vidović je naglasio da je Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, koji bi trebao provoditi zakon u drugom stupnju, tek u veljači ušao u sastav Ministarstva rada i socijalne skrbi, pa nije bilo vremena za detaljniju pripremu provedbe Zakona. Dodao je da za preuzimanje posla nisu spremni ni županijski uredi za zdravstvo.</p>
<p>Prema njegovim riječima, može se ići na preispitivanje novog datuma, 1. siječnja 2001., što je zaključio i Sabor. No, za raniju bi provedbu Zakona trebalo provesti rebalans proračuna. Vidović je istaknuo i da je Vlada mogla krenuti u primjenu Zakona i s postojećim sredstvima, umanjujući cenzuse prihoda na temelju kojih se ostvaruje doplatak, no time bi se izgubila namjera Zakona. Ministar je upozorio i na činjenicu da se kod prethodne odgode Zakona, početkom 2000., nije postavljao suspenzivni veto«.</p>
<p>Nešto žustriju raspravu između Brlekovića i Vidovića prekinula je predsjednica Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević-Marinović. Ona je, odgovarajući Brlekoviću, rekla da bi »bilo dovoljno da Hrvatska nije imala ugovor s Davidom Rivkinom, pa da se ne raspravlja o odgodi Zakona«, dodavši i da »imamo i više Rivkina«. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Izdvajanje od 3,2 posto BDP-a za obrazovanje svrstava nas uz bok Čečenije </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - »Soliranje Dalimira Kube, predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja (SHU), šteti zaposlenima u osnovnome školstvu«, naglasila je u utorak na konferenciji za novinare Anita Car, predsjednica Sindikata zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama Hrvatske. </p>
<p>»Mi ne dovodimo u pitanje reprezentativnost Kubina sindikata. Međutim, loše je što u hrvatskome sindikalnom pokretu unutar obrazovnoga sustava nema sindikalne solidarnosti«, ocjenjuje Anita Car.</p>
<p>Sindikat zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, kao sudionik u svjetskoj kampanji »Obrazovanje za sve«, uputio je apel hrvatskoj Vladi, kojim traži poboljšanje kvalitete hrvatskoga obrazovnog sustava. Anita Car je također istaknula zahtjev da se u Hrvatskoj za potrebe obrazovnoga sustava izdvaja šest posto bruto domaćega proizvoda, s obzirom na to da nas sadašnje izdvajanje od 3,2 posto BDP-a svrstava uz bok država poput Albanije i Čečenije. </p>
<p>»U našoj zemlji su osnovna didaktička pomagala još uvijek kreda i ploča, što je daleko od svih europskih standarda«, dodala je Anita Car, zatraživši poboljšanje standarda u odgojnim skupinama, kao i u učionicama.</p>
<p>Ona također smatra da zakon daje legitimitet i manjim školskim sindikatima da štite i promiču interese sindikalnoga članstva. Stoga nije u redu, ističe ona, da Kubin sindikat o ključnim pitanjima za zaposlenike u školstvu pregovara s hrvatskom Vladom bez konzultacija s ostalim sindikatima. </p>
<p>Anita Car je kritizirala i Kubino odbijanje da pristupi, zajedno s ostalim školskim sindikatima, odvojenim pregovorima s Vladom, kojima bi se odredila visina plaća zaposlenika u školstvu. Umjesto toga, Kubin sindikat je, mimo ostalih školskih sindikata, potpisao Kolektivni ugovor o plaći u 2000. godini, da bi petnaest dana kasnije pokrenuo postupak raskida toga kolektivnoga ugovora, naglasila je, među ostalim, Anita Car. </p>
<p>Ona je navela primjer Makedonije i Slovenije, koje imaju jedinstvenu sindikalnu organizaciju za osnovno, srednje i visoko školstvo, dok veći broj školskih sindikata u Hrvatskoj, po njezinome mišljenju, razjedinjuje njihovu snagu u borbi za ostvarenje sindikalnih prava.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Lučin: Ljudska prava postaju sastavni dio obuke policajaca</p>
<p>Novinarima predstavljen priručnik »Ljudska prava i policija«, koji ima veliku zadaću u zemlji kao što je Hrvatska koja je u završnoj fazi tranzicije i koja mora sanirati ratne tegobe, naglasio ministar policije Lučin / Jedini način da policija djeluje u skladu sa zakonom je, uz edukaciju, njezina otvorenost prema javnosti </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Ponekad je vrlo teško povući crtu između policijske zaštite ljudskih prava jednoga građanina i narušavanja prava drugoga građanina. Zato priručnik »Ljudska prava i policija« treba postati sastavni dio obuke policajaca, naglasio je Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova, u utorak u Novinarskom domu na predstavljanju stručnog priručnika za obuku policije o ljudskim pravima. Predstavljanje su organizirali Ured visoke povjerenice UN-a za ljudska prava i Ministarstvo vanjskih poslova. Prijevod i tisak priručnika dio su projekta tehničke suradnje UN-a i hrvatske Vlade pod nazivom »Promicanje jačanja i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj«.</p>
<p>»Priručnik je dobar i stručan, ali on sam po sebi ne znači ništa«, naglasio je Lučin, dodajući da nas sada čeka iskorak u njegovoj primjeni. »Priručnik ima veliku zadaću u zemlji kao što je Hrvatska, koja je u završnoj fazi tranzicije i koja mora sanirati ratne tegobe«, kazao je Lučin. Iako je Deklaracija o ljudskim pravima usvojena prije 50 godina, podsjetio je, »ona će se uvijek kršiti, naročito u djelovanju policije«. »Funkcioniranje pravne države ključno je pitanje, jer jedino ona može garantirati zaštitu ljudskih prava, a policija je spona koja daje tu garanciju«, ustvrdio je ministar. </p>
<p>Hrvatska je policija proizišla iz Domovinskoga rata, nastavio je, i treba ju prustrojiti. »Vjerujem da će se do kraja godine normativnim regulativama i organizacijom seminara stvoriti pretpostavke da Ministarstvo unutarnjih poslova postane otvoreno prema javnosti«, kazao je Lučin, zaključivši da je jedini način da policija djeluje u skladu sa zakonom, uz edukaciju, njena otvorenost prema javnosti. </p>
<p>»U borbi između države kao jamca i građana kao nositelja ljudskih prava, policija uvijek ima ključnu ulogu«, istaknuo je šef Ureda visoke povjerenice za ljudska prava UN-a u Hrvatskoj Bayisa Wak-Woya, te dodao da ljudska prava pripadaju svim ljudima. »U funkcioniranju demokratskog društva uloga policije je čuvanje javnog reda i zaštita osnovnih sloboda i prava građana«, kazao je Wak-Woya. To zahtijeva znanje o načinu ponašanja u određenim okolnostima i poznavanje pravila, čemu će, kako je istaknuo, priručnik puno pridonijeti. »Policija je prva crta u borbi održavanja reda i zakona«, rekao je šef Ureda. </p>
<p>Priručnik je jedini te vrste koji je preveden na jedan od neslužbenih jezika UN-a, a omogućila ga je donatorska organizacija, kazao je Wak-Woya, naglasivši da se nada da će razina suradnje između MUP-a i Ureda povjerenice za ljudska prava ostati barem na istoj razini kao i dosad. »Imamo profesinalnu obvezu to učiniti, kao i bolje osposobiti policijske službenike, kako bi došlo do veće demokratizacije društva u kojem se vladavina zakona u potpunosti poštuje«, zaključio je Wak-Woya.</p>
<p> Načelnik Odjela za ljudska prava MUP-a Branko Sočanac naglasio je da je Hrvatska ratificirala veliki broj dokumenata o ljudskim pravima, »ali pravi je izazov u njihovoj provedbi, a vjerujem da će ovaj priručnik u tome biti koristan«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HSLS traži da ministar Ivanišević povuče mišljenje o određivanju novih vijećnika </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša u nedjelju je otputovao u Kanadu i Sjedinjene Američke Države, gdje će se zadržati desetak dana, izvijestila je u utorak na konferenciji za novinare glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić.</p>
<p>U posjet Torontu i New Yorku Dražena Budišu su pozvali Amerikanci hrvatskoga podrijetla, koji su pomogli u financiranju nedavne Budišine predsjedničke kampanje. Sada ga, pak, žele upoznati sa skupinom gospodarstvenika koji su zainteresirani za ulaganja u Hrvatskoj, objasnila je Dorica Nikolić, najavivši Budišin povratak u Hrvatsku za 9. travnja.</p>
<p>Glavna tajnica HSLS-a na konferenciji za novinare govorila je i o imenovanjima Vladinih povjerenika u Zagrebu i Velikoj Gorici, rekavši da se uskoro očekuje i imenovanje povjerenika u Novoj Gradišci, Ivanić Gradu i Samoboru. Stajalište je HSLS-a, naglasila je Dorica Nikolić, da Vladin povjerenik ne smije biti stranačka osoba, nego da to mora biti stručna osoba, koja će pripremiti nove izbore u lokalnoj zajednici, i to u roku 60 dana. </p>
<p>Dorica Nikolić izrazila je i nezadovoljstvo HSLS-a zbog situacije u Koprivnici, zbog čega su se obratili i ministru pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepanu Ivaniševiću. Naime, nakon što su vijećnici Gradskoga vijeća Koprivnice iz redova SDP-a i HSLS-a podnijeli ostavke, predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Fuček zatražio je mišljenje od pomoćnika ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Teodora Antića o tome može li on, kao predsjednik Vijeća, odrediti zamjenike vijećnicima koji su dali ostavke, s lista njihovih stranaka.</p>
<p>Fuček je iz Ministarstva pravosuđa dobio pozitivan odgovor, što HSLS smatra ozbiljnim presedanom i povredom zakona, s obzirom da se u zakonu navodi da o zamjenama vijećnika koji daju ostavke odlučuje njihova stranka. Zbog toga HSLS traži od ministra pravosuđa Ivaniševića da to mišljenje stavi izvan snage. Takav će zahtjev ministru u ime stranke predati zamjenik premijera Goran Granić, rekla je Dorica Nikolić. (Marija Pulić)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada nije zaboravila PIK Vrbovec i druga državna poduzeća, kaže Pankretić </p>
<p>ZAGREB, 4. ožujka</p>
<p> - Naslijeđeni dug države prema seljacima od 359 milijuna kuna Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva postupno vraća i on je sveden na 100 milijuna kuna, rekao je u utorak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, na konferenciji za novinare. Govoreći o poljoprivrednom proračunu za ovu godinu (1,7 milijardi kuna), Pankretić je rekao da je on za 70 posto veći od lanjskog, a najvažnije stavke su subvencije, čak 80 posto. Navodeći da taj iznos čini 4,3 posto ukupnog državnog proračuna, napomenuo je da od osamostaljenja Hrvatske nije zabilježen tako značajan rast izdvajanja za poljoprivredu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, država će kroz nove poticaje poticati proizvodnju kukuruza sa 800 kuna po hektaru, a sustavom poticaja će već ovog proljeća biti obuhvaćeno 280.000 hektara od 380.000 hektara koliko se planira zasijati. Uz to, tov teladi će se poticati sa 660 kuna, s tim da bi 400 kuna proizvođači koji imaju u tovu više od deset komada teladi dobili odmah, a ostatak od 260 kuna nakon prodaje utovljene teladi. Ubuduće će se poticati i tov svinja sa 90 kuna po tovljeniku.</p>
<p>Što se tiče većih novčanih poticaja poljoprivrednim proizvođačima, Pankretić je istaknuo da su u Ministarstvu svjesni da ni povećanje poljoprivrednog proračuna u društvenom bruto proizvodu sa 0,78 posto, koliko je iznosio lani, na 1,18 posto u ovoj nije dovoljno zbog nagomilanih problema. Kako se čulo, opravdan je strah domaćih poljoprivrednika od skorog ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Pankretić drži da, u slučaju da domaći proizvođači hrane dobiju jeftinije pogonsko gorivo (lož ulje) za ribarska plovila i poljoprivredne strojeve te jeftiniji repromaterijal, i oni bi mogli proizvoditi hranu po konkurentnim cijenama. Uz to, ministar je najavio i ukidanje poticaja za lov ribe, jer to nema ni jedna druga država. </p>
<p>Odgovarajući na brojne novinarske upite, Pankretić je rekao da Vlada nije zaboravila na PIK Vrbovec, jer veća ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju trebaju i likvidnog kupca. No, ministar smatra da je za vrlo teško stanje u PIK-u Vrbovec kriv bivši menadžment i Nadzorni odbor PIK-a, koji se umjesto proizvodnjom kobasica više bavio ribogojilištima i preradom drva. No, kako više nema državnih garancija za sanaciju propalih poduzeća, PIK mora u privatizaciju. Cjelovito rješenje, odnosno preustroj, traži se i za Belje te dvadesetak drugih agro poduzeća u državnom vlasništvu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zajednica povratnika: Pritisnut ćemo Vladu zbog spore obnove </p>
<p>DALJ, 4. travnja</p>
<p> - Spora obnova obiteljskih kuća, posebno onih s najvećim stupnjem oštećenja, koči povratak prognanika u općinu Erdut. Stanje je najkritičnije u Dalju, gdje nisu započeti radovi ni na jednoj kući koja je predviđena programom za obnovu za 1999. i 2000. godinu. Istaknuto je to na sjednici Upravnog odbora osječko-baranjske Zajednice povratnika, koji je redovitu sjednicu u utorak održao u Dalju. </p>
<p>Tom je prilikom istaknuto da prognaničke obitelji s rješenjima i projektima za obnovu već nekoliko mjeseci čekaju početak radova na kućama. Osim toga, predstavnici Zajednice povratnika su se sastali i s predstavnicima osječko-baranjskoga Ureda za obnovu. Kako je istaknuto, građevinsko poduzeće »Mohovo« neće sudjelovati u obnovi obiteljskih kuća u Dalju, a do danas u tom mjestu nije otpočela obnova ni jedne od 44 kuće. </p>
<p>Zbog takvih problema, Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije obvezala se da će od Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva zahtijevati pomoć za što žurnije pronalaženje novog izvođača radova. Također će se tražiti i isplata novčanih potpora za obnovu kuća koje imaju prvu, drugu i treću kategoriju oštećenja. </p>
<p>Također je najavljen i sastanak Upravnoga odbora Zajednice povratnika Hrvatske u petak, 7. travnja, u Zagrebu, kada će se, između ostalog, dogovoriti, rečeno je, i mjere pritiska prema Vladi. Naime, istaknuto je, unatoč već tri dopisa upućena premijeru Ivici Račanu, a u vezi s proračunskim novcem za obnovu, odgovor još uvijek nije stigao. (S.Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić i Del Ponte: Ni jedan krivac neće biti pušten na miru </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić primio je u utorak navečer u Predsjedničkim dvorima Carlu del Ponte, glavnu tužiteljicu Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije. Tijekom jednosatnoga razgovora predsjednik Mesić je, prema vlastitim riječima, istaknuo da Hrvatska želi nastaviti suradnju s Haaškim sudom kako bi se krivnja »individualizirala, a izbjegla kolektivna odgovornost«. To bi, dakako, i drugi trebali činiti, a Haaški će sud obaviti svoj dio posla, dodao je predsjednik Mesić.</p>
<p> Kad je riječ o odnosima s Tribunalom, »nije bilo optužbi o nesuradnji, jer je Hrvatska posredstvom odgovarajućih institucija inzistirala da se ta pitanja stave na stol«, rekao je predsjednik Mesić, dodavši da upravo posjet glavne haške tužiteljice nakon uhićenja Momčila Krajišnika svjedoči o tome da nijedan krivac neće »biti pušten na miru«. </p>
<p>Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte izjavila je novinarima da je za svojega drugog posjeta Zagrebu zadovoljna, jer je u »novom predsjedniku našla velikog prijatelja«. Suradnja s Hrvatskom »vrlo je plodna, a razgovarali smo o budućim programima«, naglasila je del Ponte. »Odgovornost leži na pojedincima i stoga nastojimo sve odgovorne, uključujući i one u Hrvatskoj dovesti pred lice pravde u Haag«, zaključila je glavna tužiteljica Haaškoga suda del Ponte. Na pitanje Vjesnikove novinarke je li tijekom razgovora bilo riječi o hrvatskim generalima koji su rukovodili operacijom Oluja 1995. godine, del Ponte je odgovorila: »O konkretnim slučajevima razgovarat ćemo sutra (u srijedu) prilikom susreta s nekima od ministara.Međutim, nemojte me pitati o tome, jer o pojedinostima neću govoriti.« I predsjednik Mesić je kazao da s tužiteljicom Carlom del Ponte nije razgovarao o pojedinačnim slučajevima ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pola novca za obnovu u 2000. usmjeriti u Vukovar, traži SDP</p>
<p>VUKOVAR, 4. travnja</p>
<p> - Budući da ovogodišnji proračun predviđa znatno manje novca za obnovu u Podunavlju, prije sezone radova nužno je donijeti zakon o Vukovaru, naglasili su u utorak na konferenciji za novinare čelnici vukovarskog SDP-a, predsjednik Nikola Sila, dopredsjednik Hrvoje Sabo i član Gradskog i Županijskog odbora stranke Petar Bošnjaković. </p>
<p>Sila je kazao da će SDP Vladi i Saboru uputiti prijedlog tog zakona za čije je donošenje bitno ispuniti neke preduvjete. SDP predlaže da se 50 posto novca izdvojenog za obnovu namijeni za Vukovar te da se na Dan sjećanja na Vukovar, 18. studenog, svi zaposleni u Hrvatskoj odreknu svoje dnevnice u korist grada. To bi značilo, rečeno je, dodatnih 270 milijuna kuna za gradnju porušenih kuća. SDP traži i oslobođenje svih gospodarskih subjekata s tog područja od plaćanja poreza u narednih osam do deset godina, te da poduzeća koja uvoze nove tehnologije ne plaćaju carinske pristojbe. </p>
<p>Jedan od većih problema Vukovara je i nepostojanje domicilne banke koja bi, nakon sloma Vukovarske banke, pratila gospodarstvo, jer poslovnica Slavonske banke u tom gradu ne kreditira Vukovarce. Sila se osvrnuo i na probleme vinkovačke Cibalae banke pri čemu je podržao prijedlog o davanju ostavki Županijskog poglavarstva koje na čelu sa županom Rudolfom Königom, smatra on, nije uložilo dovoljno napora za obnavljanje gospodarstva u Podunavlju. Isto, po njemu, vrijedi i za gradonačelnika Vukovara Vladimira Štengla.</p>
<p>Govoreći o katastrofi podunavskog gospodarstva, Bošnjaković se osvrnuo na dug Borova od 4,5 milijuna kuna i vukovarske bolnice od 10 do 15 milijuna kuna. »Sve je to bomba koja će kad-tad eksplodirati«, upozorio je Bošnjaković. Dodao je da je bivša HDZ-ova vlast manipulirala prijedlogom zakona o poticajima i razvitku slabije razvijenih područja Hrvatske i Vukovara, te da ga ni prijašnji saziv Sabora ne bi prihvatio, jer je lošiji od Zakona o područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p>Na upit novinara Sila je demantirao da se SDP užurbano priprema za preuzimanje vlasti u Vukovaru na prijevremenim izborima, iako smatra da bi za sve građane bilo bolje da se vlast promijeni. On je uvjeren da bi SDP u Vukovaru, unatoč tome što ima samo 60 članova, odnio pobjedu. Na Vjesnikov upit o sprezi sa SDSS-om, Sila je negativno odgovorio, dodavši da će njegova stranka u svoje redove primati građane srpske nacionalnosti, ali pod uvjetom da se nisu kompromitirali. (Lj.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Što će gospodarski opustošenoj Rijeci silni novi trgovački centri?</p>
<p>RIJEKA, 4. travnja</p>
<p> - Kad se govori o stranim ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta u Rijeci, onda se uglavnom misli na trgovinu. Oko toga Rijeka se trudi oponašati Zagreb, pa se u gradu i oko njega već podižu, ili su u planu, novi trgovački centri. </p>
<p>Što će Rijeci ti silni novi trgovački prostori? Prije desetak godina Rijeka je imala pet robnih kuća na 90.000 zaposlenih, a danas, uz te robne kuće, otvorilo se još nekoliko robnih centara, a broj zaposlenih je upola manji. Štoviše, za petnaestak dana u Rijeci se otvara »Getro« sa 105 radnih mjesta, a vjerojatno vrlo skoro i »Billa« (50 radnih mjesta) te Konzum (60 radnih mjesta).</p>
<p> K tomu, u budućem riječkom Word Trade Centru, koji će dovršiti Talijani, također će biti otvoren niz prodajnih prostora. Uz to, još nekoliko lokacija u Rijeci predviđeno je za gradnju (uređenje) prodajnih prostora, a jedan je predviđen i u Vodovodnoj ulici, u središtu Rijeke, gdje bi na mjestu bivšeg pogona tvornice »Rade Končar« trebao niknuti novi poslovni trgovački centar naziva »Romeo« (po uzoru na tršćansku »Giuliu«). </p>
<p>Međutim, na natječaj za kupnju tog bivšeg industrijskog kompleksa, koji je raspisao Grad Rijeka, nije pristigla niti jedna ponuda. Početna cijena zemljišta, postojećih objekata i projektne dokumentacije iznosi 3,7 milijuna njemačkih maraka. Cijena je izgleda previsoka, a riječ je i o građevnom sklopu koji predstavlja povijesno naslijeđe, što dodatno povisuje troškove izgradnje. </p>
<p>S obzirom da otvaranje velikih trgovačkih centara vrlo brzo zatvori na desetke malih trgovačkih radnji, obično se na taj način zatvori više radnih mjesta nego što ih se otvori. Međutim, veliki centri u velikoj mjeri sprječavaju odlazak naših ljudi u »shopping« preko granice. Kad je minule godine preuređena riječka robna kuća »RI«, a poslovni prostori razgrabljeni po prosječnoj cijeni od oko 4.000 maraka za četvorni metar, mnogi su ocijenili da je to pravo ulaganje. No, vrlo su brzo pojedini kupci tih prostora požalili, jer ni izdaleka ne ostvaruju očekivani promet. To ne čudi jer u gospodarski opustošenoj Rijeci kupaca je sve manje, a nesreća riječkih trgovaca je i blizina Trsta, koji je još uvijek »zakon« za Riječane kad je u pitanju kupnja odjeće i obuće, ali i hrane. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U Domovinskome ratu je od mina stradalo 1.500 ljudi </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - »Priručni katalog prava za žrtve mina«, brošura namijenjena žrtvama mina i onima koji o njima odlučuju, predstavljena je u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu. Predstavljanje brošure organizirala je Sekcija žrtava mina koja djeluje pri Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invalida, a tiskanje brošure pomogao je Međunarodni odbor Crvenog križa. </p>
<p>Predsjednik Sekcije žrtava mina Antun Vincetić rekao je da je jedna od glavnih zadaća stvoriti baze podataka o ljudima koji su stradali od mina u Domovinskom ratu, dodajući da je od osnutka Sekcije, 31. svibnja 1999., dosad u bazu uneseno 800 žrtava mina, a procjenjuju da je od mina stradalo oko 1.500 ljudi. On je napomenuo da civilni invalidi i pirotehničari, koji su stradali od mina, teško ostvaruju svoja prava, iako bi trebali biti u istom položaju kao i ratni vojni invalidi stradali od mina.</p>
<p> Istraživanje je pokazalo da trećina žrtava mina ne zna kako ostvariti svoja prava, rekla je predsjednica Saveza udruga tjelesnih invalida Mirjana Dobranović. Izrazila je nadu da će brošura potaknuti i druge udruge na slična izdanja, jer u Hrvatskoj nema registra invalidnih osoba. </p>
<p>Vincetić je pak rekao da u pozitivnim zakonskim propisima, a naročito u Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, stradavanje od zaostalog ratnog materijala ili eksplozije, nakon obrade zahtjeva za utvrđivanjem statusa invalidnosti stječe se status civilnog invalida rata. Upravo to, kazao je, predstavlja poseban problem. »Analizom životopisa žrtava mina uočili smo da većina nije adekvatno materijalno zbrinuta, a to ukazuje na nejednak pristup odgovornih ljudi na razini lokalne uprave«, rekao je Vincetić.</p>
<p>Damir Goršeta, ravnatelj Hrvatskog centra za mine, najavio je da će Centar darovati Sekciji 2.000 dolara od novaca namijenjenih otkrivanju novih načina razminiranja. Brošura nudi korisne podatke i prvi je znak nastojanja da se pomogne osobama koje su stradale od mina, kazao je. Saborska zastupnica Jadranka Kosor (HDZ) rekla je da bi pitanje žrtava mina i razminiranja trebao biti politički konsenzus svih stranaka. Predstavljanju su nazočili saborski zastupnici Darinka Orel (HSLS) i Slobodan Lang (DC) te predstavnici raznih udruga iz Domovinskog rata. (I. Zovko)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Stipe Baranović novi v.d. urednika »Šibenskoga tjednika« </p>
<p>ŠIBENIK, 4. travnja</p>
<p> - Upravno vijeće tjednika Šibenski list u utorak je, na sjednici zatvorenoj za novinare, donijelo odluku o poništenju natječaja za izbor glavnoga urednika toga šibenskoga informativnog glasila.</p>
<p>Kako se saznaje, Upravno vijeće Šibenskoga lista nije prihvatilo prijedlog redakcije da se na to mjesto izabere Branimir Periša, novinar lista koji je dužnost v.d. glavnoga i odgovornoga urednika obnašao u proteklih mjesec dana. Bilo je to nakon što je Upravno vijeće odlučilo prekinuti suradnju s Joškom Čelarom, koji je do tada obnašao dužnost prvoga čovjeka Šibenskoga lista, i to kao honorarac. Za novoga v.d. urednika, Upravno vijeće postavilo je Stipu Baranovića.</p>
<p>S obzirom na najnoviju burna događanja u lokalnome tjedniku, Sindikat novinara toga lista, na čijem je čelu novinarka Marija Lončar, održat će u srijedu konferenciju za novinare. Kako neslužbeno saznajemo, Branimir Periša »nije prošao« kod Upravnoga vijeća, jer mu se zamjeraju neki kritički intonirani uvodnici, u kojima je bez dlake na jeziku progovorio o bivšem uredniku lista, ali i o nekim lokalnim moćnicima. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Perović kod Mesića: Đukanović ne želi samostalnost Crne Gore </p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić razgovarao je u utorak s izaslanstvom Liberalnog saveza Crne Gore na čelu sa Slavkom Perovićem, o stanju u regiji, posebice u Crnoj Gori. »Izrazili smo zadovoljstvo pobjedom predsjednika Mesića na nedavnim predsjedničkim izborima u RH«, rekao je Perović novinarima nakon sastanka. Naglasio je da s predsjednikom Mesićem LS Crne Gore ima potpuno suglasno stajalište o svim pitanjima u regiji, o budućoj suradnji Hrvatske i Crne Gore, te o otvaranju graničnih prijelaza. Napomenuo je da je bilo riječi i o nekim zajedničkim projektima, primjerice gradnji Jadransko-jonske autoceste za koju postoji vrlo velik obostrani interes. Stanje u Crnoj Gori ocijenio je vrlo kompliciranim s više aspekata, rekavši da više od 60 posto građana želi nezavisnost te republike. »Na sadašnju vlast činimo pritisak da do osamostaljenja dođe što prije, ali nismo uvjereni da ova vlast s predsjednikom Đukanovićem želi samostalnost za Crnu Goru«, upozorio je Perović. Držimo da bez osamostaljenja Crne Gore nema njezine budućnosti niti dokidanja velikosrpske ideje na ovom prostoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Preko MORH-a Rivkinu 7 milijuna dolara!</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - »Preko Ministarstva obrane, u što su bila uključene i tvrtke RH Alan i Monitor M d.o.o. Grude isplaćeno je sedam milijuna dolara za potrebe obrane i zastupanje interesa Hrvatske na Haaškom sudu. Dio je isplaćen Davidu Rivkinu, a ostalo je išlo za obranu generala Blašića«, rekao je u utorak na ručku s novinarima ministar obrane Jozo Radoš. Napomenuo je da se on neće sastati s haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte koja dolazi u Zagreb, jer on treba odraditi samo tehnički dio posla koji treba odraditi, prema odluci Vlade.</p>
<p>Radoš je kazao da je na prvoj sjednici Stožernog odbora za nacionalnu sigurnost (SONS) u novom sastavu u ponedjeljak - na kojoj se raspravljalo o stanju u obavještajnoj zajednici i nepravilnostima, posebice vezano uz operativnu akciju »Kameleon« - bio i Igor Dekanić, savjetnik predsjednika Republike za unutarnju politiku. »Prema Zakonu, savjetnik ne treba biti u SONS-u. Tako se pojavljivao i Ivić Pašalić koji je to kasnije pokušavao demantirati. No, nelogično je da se pojavljuje Predsjednikov savjetnik kad su tamo druga dva čovjeka koja je imenovao Mesić, a to su predstojnik UNS-a i ravnatelj HIS-a« kaže ministar obrane. Prema Zakonu o SONS-u, to tijelo ima osam članova, među kojima su predstojnik UNS-a, ravnatelj HIS-a, šef Nadzorne službe UNS-a, te ministri obrane, vanjskih poslova i policije. Radoš je odbio odgovoriti na pitanja o detaljima provedene istrage, kao i o imenima osoba protiv kojih će MORH poduzeti vojno-stegovne postupke. »Nelogično je da vam govorim imena operativaca. Nije njihova krivnja, što je izmjenama Zakona o obrani Pravilnik o radu Sigurnosno-informativne službe ostao izvan okvira tog zakona. Tu su odgovorni i nekad njima nadređeni, kao Ivan Jarnjak ili Miroslav Tuđman, a tada ni saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije funkcionirao pa ja kao član tadašnjeg Odbora nisam mogao vidjeti Pravilnik. Da je neki od operativaca odbio zadatak, vjerojatno bi dobio otkaz«, zaključuje ministar. Što se tiče famozne vojne inženjerije generala Ljube Ćesića Rojsa, odnosno 66. bojne HV-a, ministar kaže da nije vidio nikakvu darovnicu, već samo »neke papire o kupnji strojeva. Vladi ću u srijedu predložiti što bi trebalo poduzeti oko te mehanizacije«. </p>
<p>Radoš je rekao i da je izvješće o poslovanju poduzeća RH Alan za 1997, 1998. i 1999, uz neke podatke za 1993, kao i izvješće Državne revizije za MORH za 1998. samo primljeno na znanje. To znači da nije prihvaćeno, već da jednostavno ne znaju što bi s tim izvješćima. (V. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U ponedjeljak potpuna deblokada Istarske banke?</p>
<p>PULA, 4. travnja</p>
<p> - Radna skupina Vlade, u kojoj su potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministri Mato Crkvenac, Goranko Fižulić, Radimir Čačić i Ivan Jakovčić, odlučila je u utorak predložiti Vladi da se od 10. travnja potpuno deblokira Istarska banka i nastavi proces dokapitalizacije. To je na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Pula u utorak iznio saborski zastupnik, predsjednik Županijske skupštine i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. </p>
<p> Istarska banka stup je gospodarstva Istre. Nakon svih poduzetih mjera u protekla dva tjedna i posebice poslije sastanka radne skupine Vlade, uvjeren sam da će banka konačno biti deblokirana sljedećeg ponedjeljka, rekao je saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin na sjednici Gospodarskog vijeća. On očekuje da će s deblokadom banke otpočeti i proces dokapitalizacije, te da će početkom narednog tjedna HNB povući privremenog upravitelja.</p>
<p>Odluka privremenog upravitelja banke Boris Bušca da se od utorka, 4. travnja, isplaćuju svi priljevi uplaćeni od 25. ožujka nadalje, primljena je u Istri s velikim olakšanjem, jer će tako biti isplaćene plaće zaposlenicima, te sredstva obrtnicima pristigla na tekuće i žiro-račune. U povodu toga, na sjednici Županijskog poglavarstva izražen je optimizam u pogledu daljnje sudbine banke. Poglavarstvo Županije istarske prihvatilo je zaključak kojim je osnovan Fond solidarnosti pri Udruzi štediša Istarske banke. Iz proračunskih sredstava - pričuve Poglavarstva - izdvojit će se 200.000 kuna za pomoć najugroženijim štedišama. (A. Latinović/M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Bušac: Nisam ja kriv za stanje u Istarskoj banci, već njezina uprava i nadzorni odbor </p>
<p>Što znači najnovija odluka kojom Istarska banka isplaćuje priljeve pristigle nakon 25. ožujka, pitali smo Borisa Bušca, privremenog upravitelja Istarske banke.</p>
<p>- Dolaskom privremenog upravitelja zamrzavaju se svi ulozi u Banku, odnosno imovina, štednja i depoziti. Ali, radi funkcioniranja Banke i gospodarstva u regiji omogućeno je da se priljevi koji se sada upućuju u Banku isplate. Radi se samo o onome što se vodi u Banci, ali ne i na ZAP-u, dakle o sredstvima građana i obrtnika. </p>
<p>• Kako je došlo do te odluke? Je li bilo političkih pritisaka?</p>
<p>- Napravili smo to zato da se mogu isplatiti plaće, jer bi to bilo tehnički teže preko blagajni poduzeća. Nije bilo političkih pritisaka, ali smo kontaktirali s Udrugom štediša. </p>
<p>• Jesu li za dokapitalizaciju Istarske banke još zainteresirane Zagrebačka, Privredna i Riječka banka?</p>
<p>- Ima ih i više, a tu su i neke strane banke. No, jasno je da su te tri banke najzainteresiranije.</p>
<p>• Kad će biti poznat kupac Istarske banke? Na temelju čega će HNB odlučiti koja je najbolja ponuda?</p>
<p>- Najkvalitetnija ponuda bit će ona koja će omogućiti zaštitu imovine, štednje, radnika i poslova, a i imena Istarske banke. </p>
<p>• Tko snosi najveću odgovornost za »slučaj Istarske banke«, koji je naškodio i HNB-u i Vladi i lokalnim političarima, a najviše štedišama?</p>
<p>- Nije u nadležnosti HNB-a da vodi poslovnu politiku banaka. Samo uprava i nadzorni odbor odlučuju o plasmanima i kapitalu banke. Dakle, tijela banke odlučuju o razini rizika u koji se upuštaju, ponajprije kreditnom riziku. Budući da se u slučaju Istarske banke često spominju i čimbenici izvan Banke koji su utjecali na poslovanje, moram reći da ta tijela odlučuju i o veličini zaštite od rizika, tj. o visini kapitala kao »zaštitnog jastuka« od gubitaka. Jednostavno, kapital je »siguran« novac dioničara, dok se novac vjerovnika, deponenata i štediša mora vratiti. Pojavljivanjem bilo kakvih rizika u banci i u okruženju, tijela banke moraju reagirati povećanom zaštitom u vidu povećanja kapitalne osnovice. Ne može se upravljanje bankom svesti na podjelu mjesta po političkoj osnovi.</p>
<p>• Kako je došlo do eskalacije problema?</p>
<p>- Zbog smanjenja nelikvidnosti Banka je početkom 1999. bila prisiljena zatražiti kredit za likvidnost od HNB-a. Rješenje koje je dao HNB sadržavalo je odredbu o dokapitalizaciji Banke. Spomenuo sam poslovnu obvezu tijela banke da zaštite banku adekvatnom razinom kapitala, a u bankovnom zakonodavstvu je minimalna razina adekvatnosti kapitala banaka i propisana. Dakle, Banka je kršila i zakonsku obvezu. HNB je poslao povjerenika koji je utvrdio da je Banka kršila i druge odredbe vezane za kapital Banke. Nije riječ o tome da su plasmani zabranjeni, ali kad banka ulazi u velike aranžmane mora povećati i kapital.</p>
<p>• Hoće li više od 460 zaposlenih u Istarskoj banci dobiti plaće?</p>
<p>- Da, jer mogu raspolagati priljevom na žiro-računu Istarske banke.</p>
<p>• Jeste li razgovarali s istarskim privrednicima koji tvrde da će gospodarstvo doživjeti kolaps?</p>
<p>- Imao sam kontakte i s njima i sa štedišama. Nisam ja kriv zbog stanja u Banci, ja sam samo posljedica onoga što se u njoj događalo zadnjih 10 godina.</p>
<p>• Na koliko je procijenjena vrijednost Istarske banke?</p>
<p>- Vrijednost Banke je njezin kapital, koji je negativan. Vrijednost bilo kojeg gospodarskog subjekta je razlika između imovine i onoga koliko se taj subjekt zadužio. A sredstva dioničara jede gubitak. Dakle, kapital Banke nije nula, već je negativan.</p>
<p>• Znate li koliko ćete ostati u Puli?</p>
<p>- Do rješenja problema.</p>
<p>• A ono može biti i prije tri mjeseca, na koliko je proglašena blokada?</p>
<p>- Da, može biti i znatno prije.</p>
<p>• O Vama kruže razne priče - od one da ste, navodno, nezadovoljni ishranom napustili luksuzni hotel »Histria«.</p>
<p>- Iz hotela sam otišao iz razloga koji nemaju veze s ishranom. Svi su znali gdje sam smješten, i novinari i štediše, i nije bilo ugodno. A šaltere smo prvi dan zatvorili zbog procjene da bi moglo doći do fizičkih obračuna.</p>
<p>• Jesu li Vam zaista prijetili kad ste proglasili blokadu Banke?</p>
<p>- Da, čulo se to na lokalnom radiju. Ivan Jakovčić je rekao da se poigravam živcima Istrana i da sam šerif kojeg treba otjerati. Poslije su se javljali neki koji su rekli da me treba »ukokati«. </p>
<p>• Jakovčić se ispričao zbog izjava. </p>
<p>- Da, lijepo je da se ispričao Račanu, ali ja očito nisam tako važan da bi se meni ispričao. On je takvim izjavama dolijevao ulje na vatru. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mesić s njemačkim gospodarstvenicima i izaslanstvom ILBAU-a</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak u Zagrebu izaslanstva njemačkih gospodarstvenika iz Tönissteinskog kruga i austrijske grupacije ILBAU, priopćila je pročelnica Odjela za informiranje Ureda predsjednika Vjera Šuman. Tönissteinski krug vrlo je ugledna neformalna udruga njemačkih gospodarstvenika i intelektualaca koja nastoji poboljšati međunarodnu znanstvenu i ekonomsku suradnju Njemačke s pojedinim zemljama. Jednom na godinu, izaslanstvo, uz pomoć njemačkog veleposlanstva i MVP-a, posjećuje neku zemlju za koju procijeni da ima potencijale za unapređenje suradnje, a ove godine to je Hrvatska. Njemački gospodarstvenici prepoznali su velike, ali još nedovoljno iskorištene mogućnosti za ulaganja i ekonomsku suradnju s Hrvatskom, kaže se u priopćenju. Predsjednik Mesić je njemačkim gospodarstvenicima predstavio temeljne hrvatske strateške ciljeve na vanjskopolitičkom, unutarnjopolitičkom i gospodarskom planu, a to su: ubrzano pridruživanje euroatlantskim integracijama, demokratizacija i vladavina prava, te ubrzanje ekonomskog rasta radi smanjenja nezaposlenosti i podizanja životnog standarda hrvatskih građana.</p>
<p>Mesić je primio i predstavnike austrijskog ILBAU-a. Sa 22 milijarde maraka ukupnog godišnjeg prometa ILBAU je najveća građevinska korporacija u srednjoj Europi, a šesta u Europi. Predstavnici ILBAU-a iznijeli su Mesiću svoje poslovne planove u Hrvatskoj: ulaganja u poslove s nekretninama, planiranu kupnju hrvatskog građevinskog poduzeća, te angažiranje zajedno s hrvatskom građevinskom operativom na gradnji krupnih infrastrukturnih projekata. ILBAU planira u kratkom roku povećati broj zaposlenih hrvatskih radnika s 200 na oko 1500, nastavlja se u priopćenju. Zajednički je zaključeno da će predstojeće mjere nove hrvatske vlasti, usmjerene na poticanje stranih ulaganja u Hrvatsku, stvoriti stimulativan okvir za brži ekonomski rast u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Hrvatska ukida 10 konzulata, a u veleposlanike bi najviše HNS-ovci!?</p>
<p>Prijedlog reorganizacije Ministarstva vanjskih poslova (MVP) dostavit će se Vladi idućega tjedna. To je Vjesnik saznao u utorak u Uredu glasnogovornika MVP-a. Osim organizacijskih promjena, predviđeni su racionalizacija i smanjenje troškova MVP-a. Budući da 80 posto troškova čine diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske diljem svijeta, najveći potezi štednje upravo će se obaviti u tim predstavništvima. Po sadašnjem planu racionalizacije, Vladi će se predložiti ukidanje 10 konzulata, no njihov popis još nije gotov, saznao je Vjesnik u dobro obaviještenim izvorima bliskima MVP-u. Završava se i lista veleposlanika koje će se povući s dosadašnjih mjesta te priprema lista novih. No, o imenima u Uredu glasnogovornika nisu za sada htjeli govoriti. Iz dobro obaviještenih izvora bliskih Vladi Republike Hrvatske, Vjesnik je doznao da je ozbiljan kandidat za novog veleposlanika Republike Hrvatske u Italiji mr. Drago Kraljević, sada zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Sabora i dugogodišnji član Komisije za međunarodne odnose SDP-a. Kraljević se smatra i dobrim poznavateljem integracijskih procesa u Europi, pa se spominje i kao mogući veleposlanik u Bruxellesu.</p>
<p>Isti izvori, bliski Vladi, tvrde da će vrlo skoro iz Sarajeva, u suglasnosti s predsjednikom Stipom Mesićem, biti povučen veleposlanik Damir Zorić, a da imenovanje Ivice Vrkića za veleposlanika u SR Jugoslaviji nije gotova stvar kako se ovih dana moglo pročitati u nekim medijima. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula trebao bi se do kraja mjeseca sastati s predsjednikom Stipom Mesićem i podnijeti mu preliminarnu listu s imenima dvadesetak novih veleposlanika. No, Vjesnik saznaje da su stranke vladajuće koalicije istaknule četrdesetak imena za koja stranačka vodstva vjeruju da bi s uspjehom predstavljala Hrvatsku u svijetu. Najviše imena nije, kako se moglo očekivati, predložio SDP, nego HNS. Iz te je stranke navodno kandidirano 15 imena, ali nijedno nije poznato široj javnosti.</p>
<p>Hrvatska socijalno-liberalna stranka je, tvrde dobro obaviješteni izvori, među potencijalne veleposlanike uvrstila mr. Hrvoja Zorića, saborskog zastupnika i predsjednika Županijske organizacije HSLS-a u Sisačko-moslavačkoj županiji. Među potencijalne veleposlanike, HSLS je navodno uvrstio i Doricu Nikolić, a SDP računa da bi veleposlanička čast mogla pripasti i dvojici gospodarstvenika - Damiru Vrhovniku, direktoru Brodogradilišta »Viktor Lenac« te mr. Milanu Stojanoviću, vlasniku i menadžeru Modne konfekcije »Zlatna igla« iz Siska. Po nekim najavama, ministar Picula je zatražio i od HDZ-a da dostavi imena nekih kandidata za veleposlanička mjesta, ali s Trga hrvatskih velikana još nema odgovora.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Hrvatska mora postati Europa, a ne samo deklarativno govoriti o promjenama</p>
<p>Strategija razvitka Hrvatske je početak trajnijeg odnosa Hrvatske prema budućnosti, rekao je zamjenik premijera Goran Granić / Ovaj tjedan svako ministarstvo započinje s analizom postojećeg stanja / Vlada za strategiju osigurala 4,2 milijuna kuna / Strategija mora biti stvarni iskorak, stvarna želja za promjenom koje nema, kazao je Branko Jeren</p>
<p>ZAGREB, 4. travnja</p>
<p> - Strategija razvitka Hrvatske pod nazivom »Hrvatska u 21. stoljeću«, čija je izrada započeta odlukom Vlade, okupila je u utorak u Starogradskoj vijećnici osamdesetak uglednih znanstvenika koji bi mogli pridonijeti stvaranju strategije. Koordinator izrade strategije je zamjenik premijera dr. Goran Granić, njegov zamjenik ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, dok radnu ekipu Vlade za izradu strategije čine zamjenici ministara. »Ovo je početak trajnijeg odnosa Hrvatske prema budućnosti«, odnosno »ovo je ideja kako promišljati Hrvatsku u 21. stoljeću«, rekao je Granić.</p>
<p>»Ako smo u stanju stvoriti pozitivnu klimu, onda imamo šanse da zamislimo i ostvarimo prosperitet Hrvatske kao civilizirane zemlje«, dodao je Granić. Naglasio je i da je ovaj sastanak zamislio kao raspravu o glavnim okvirima strategije, a ne o meritumu stvari. Zato su sastanku nazočili dekani fakulteta, rektori, ravnatelji znanstvenih vijeća i javnih instituta, članovi nacionalno-znanstvenih vijeća, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Matice sindikata i velikih tvrtki.</p>
<p>Princip rada i stvaranja strategije, objasnio je Granić, odvijat će se u tri faze. U prvoj fazi u medijima će se pojaviti oglasi kojima će se pozvati svi oni koji imaju ideju kako rješavati pojedine probleme u Hrvatskoj. Svi materijali koji će biti dobiveni će se zaprimiti, podijeliti prema područjima i u drugoj fazi predati institucijama koje će se uključiti u rad. U drugoj fazi, radit će se u institutima, fakultetima, akademijama, sindikatima i velikim tvrtkama.</p>
<p>Zamjenik premijera je najavio i da će u drugoj fazi biti preklapanja u radu, jer će se neka ista pitanja obrađivati u različitim institucijama. Po njemu je dobro što će se pojedini problemi analizirati na raznim stranama. Treća faza je završni rad na dokumentu, kada će biti stvoreno vijeće projekta s članovima Vlade i institucija koji će stvoriti završni dokument iz svih znanstvenih radova. Na kraju, taj će dokument biti osnova za saborsku i javnu raspravu. »Treba realno oslikati stanje u kojem se nalazimo i odrediti koje su to barijere koje nas sprječavaju da idemo u želejnom pravcu«, rekao je Granić, upozorivši da ovaj tjedan svako ministarstvo treba započeti s kvalitetnom analizom postojećeg stanja. Cilj je da se u roku od šest do sedam mjeseci »izađe s prvim razmišljanjima«, kaže Granić, dodavši da je Vlada osigurala 4,2 milijuna kuna za taj projekt.</p>
<p>Mnogi uglednici su se pohvalno izrazili u vezi s tom inicijativom. Andro Mohorovičić, član HAZU-a, smatra kako je ovo šansa da se iz deklarativnog priđe realnom. On predlaže da se u HAZU-u na okruglom stolu s predsjednicima 12 vijeća Akademije povede rasprava o tome kako bi se znanost trebala uključiti u metodu rada na projektu.</p>
<p> Međutim, bilo je i onih kritički raspoloženih, pa je tako Branko Horvat pozdravio inicijativu, ali smatra da način realizacije diskreditira svaki pokušaj. On drži da bi se projekt trebao institucionalno riješiti kroz zavod za planiranje kakav je nekad davno postojao, a taj bi zavod bio most s Vladom. »Ne trebaju nam elaborati, već rješenja koja se provode«, nastavio je Horvat, koji je predložio i stvaranje vijeća od deset članova koji bi radili na makroekonomskim planovima, jer »nam treba konstruktivan, a ne deklarativan pristup«. </p>
<p>Daleko od njega nije bio ni Branko Jeren, rektor Sveučilišta u Zagrebu, koji smatra da »strategija mora biti stvarni iskorak, stvarna želja za promjenom koje nema, što je šokantno«. On također ocjenjuje da smo »previše zatvoreni, uporno stojimo na starim pozicijama i tek smo deklarativno za promjene«, zaključujući da »moramo postati Europa, a ne se adaptirati na Europu«.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000405].
|
