NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000404].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 244267 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.04.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dimitrij Rupel: Slovenija ne može ostvariti svoje interese tako da bi naštetila Hrvatskoj</p>
<p>Mi ne želimo biti zadnjom postajom Zapada, već želimo da se Zapad preseli što istočnije od nas, ističe ministar vanjskih poslova Republike Slovenije dr. Dimitrij Rupel / Što se tiče otvorenih problema, od granice do Ljubljanske banke, itd., to su stvari koje će se jedna za drugom riješiti / Slovenija je pripravna biti fleksibilna glede hrvatskih komunikacija prema Zapadu, pa se u pregovorima možemo dogovoriti o cijelome nizu pitanja</p>
<p>LJUBLJANA, 3. travnja</p>
<p> - Dr. Dimitrij Rupel (54) sada je drugi put ministar vanjskih poslova Republike Slovenije. Prvi je put na tome položaju bio od 1990. do 1993., u prvoj vladi nakon prvih slobodnih izbora, koju je na čelu koalicije Demos sastavio Lojze Peterle i koja je Sloveniju dovela do osamostaljenja. Zatim je od 1994. do 1997. godine, kao rođeni Ljubljančanin, na neposrednim izborima bio izabran za gradonačelnika (»župana«) Ljubljane. U jesen 1997. je postao veleposlanikom u SAD-u, u Washingtonu, a od početka 2000. ponovno je šef diplomacije u vladi premijera dr. Janeza Drnovšeka, kao član njegove stranke, Liberalne demokracije Slovenije (LDS).</p>
<p>• Kako ocjenjujete trenutno stanje hrvatsko-slovenskih odnosa i njihovu bližu perspektivu?</p>
<p>- Najprije moram reći da mi se čini da je u hrvatskome javnom mnijenju proširena neka bojazan u svezi s političkim stanjem u Sloveniji. No, ja vas uvjeravam da je u Sloveniji političko stanje vrlo stabilno. Upravo smo prošlih dana imali sastanak predstavnika svih parlamentarnih stranaka, a vodio ga je g. Janša, koji je predsjednik oporbenoga SDS-a, i na njemu smo se svi nazočni suglasili o tome da vanjski poslovi i odnosi s drugim državama moraju biti izdvojeni od naših unutarnjih kretanja koja se tiču izbora. Zato mogu potvrditi da će slovenska vanjska politika i dalje ostati kakva je danas. Do izbora, dakle, ne predviđamo nikakve promjene. A i nakon izbora, ako budu druge stranke na vlasti, vjerujem da neće biti bitnih promjena ni u slovenskoj politici prema Hrvatskoj. Ukratko, stvari se ne mijenjaju, osobito kad je riječ o strateškim nacionalnim ciljevima i interesima.</p>
<p>• Zašto se onda tako teško rješavaju ili uopće ne rješavaju neka otvorena pitanja?</p>
<p>- Slažem se s predsjednikom Mesićem, koji je rekao da obje države imaju svoje interese i da ih trebaju pokušati uskladiti. I to je usklađivanje ponekad nešto teže, ponekad lakše. Dakle, riječ je o usklađivanju interesa, a ne o sporu, pogotovo ne o sukobu. I sami ste dobro rekli da među nama nikad nije bilo posebnih velikih problema i neće ih ni biti. Inače, tu i tamo, u svojim službenim kontaktima u inozemstvu, slušam slična pitanja u svezi s odnosima Slovenije i Hrvatske, slušam i priče o tome što Hrvati kažu o nama.</p>
<p>• Kako tada reagirate, što odgovarate?</p>
<p>- Odat ću vam jednu tajnu. Mi Slovenci, sa mnom na čelu, kad se god pojavi prilika, na bilo kojim međunarodnim forumima ili u kontaktima s ministrima i veleposlanicima, govorimo lijepo o Hrvatima, i to zbog naših sličnosti i zato što zaista vjerujemo da nam je u interesu imati dobre odnose s Hrvatskom. Nadam se da će naši prijatelji Hrvati razumjeti tu dobru volju koju iskazujemo u međunarodnim odnosima. Bitno je pritom: mi ne želimo biti zadnjom postajom Zapada, već želimo da se Zapad preseli što istočnije od nas. Želim naglasiti da će Slovenija i dalje koristiti svaku priliku da iznosi i stvari koje su u interesu i Hrvatske. Nemamo interesa štetiti Hrvatskoj, a uvjeren sam da ni Hrvatska nema interesa štetiti Sloveniji.</p>
<p>• Što u tome slučaju Slovenija, koja je nekoliko koraka ispred na putu prema euroatlantskim integracijama, može učiniti za Hrvatsku, kako joj može pomoći?</p>
<p>- Slovenija se u ovom trenutku, rekao bih, probija kroz sve moguće prepreke na putu prema NATO-u i Europskoj uniji (EU). Slikovito rečeno, mi se probijamo mačetom kroz gustu prašumu, a Hrvatska će ići za nama putem što ćemo joj ga mi raskrčiti, očistiti. I ja sam, kao ministar vanjskih poslova, dakako, zainteresiran pridonijeti pozitivnim signalima što nam dolaze te se nadam da će se oni nastaviti. Ne želimo da se Sloveniju, kako možda žele neki u Hrvatskoj, možda i zbog nekakve ljubomore zato što je nešto prije krenula na put prema europskim integracijama, prikazuje u nekome drugom svjetlu, nego što je stvarno. Ukratko, vjerujem u zdrav i dobar sud svojih prijatelja u Hrvatskoj, vjerujem da će znati procijeniti naš položaj i ono što Slovenija može učiniti za Hrvatsku. A što se tiče otvorenih problema, od granice do Ljubljanske banke, itd., to su stvari koje će se jedna za drugom riješiti.</p>
<p>• Zašto, ipak, dosad nema dogovora? Kako se on može postići?</p>
<p>- Ne može se očekivati da će doći do dogovora, do međusobnog sporazuma Slovenije i Hrvatske bez poštovanja interesa obiju država. Slovenija ne može očekivati da će ostvariti svoje interese tako da našteti Hrvatskoj, kao što ni Hrvatska ne može očekivati da ostvari svoje interese na štetu Slovenije. Oboje moramo ponešto dobiti.</p>
<p>• I, što sada možemo očekivati? Ima li na vidiku brzih i dobrih rješenja?</p>
<p>- Sada zaista očekujem, a to smo rekli i predsjedniku Mesiću i kolegi Piculi, da ćemo ponajprije o granici na moru, ali i o drugim stvarima što prije ozbiljno početi pregovarati. Slovenija razumije položaj Hrvatske, čak i što se tiče komunikacija prema Zapadu, u smjeru Italije i Austrije. Slovenija je pripravna biti fleksibilna i mi se u pregovorima s Hrvatskom možemo dogovoriti o cijelome nizu pitanja. Mi smo odlučni da stvari rješavamo jednu za drugom, ako se pritom poštuju naši interesi. To je naš premijer izravno rekao g. Mesiću. Jednom mi je g. Perry rekao da mi moramo početi razmišljati prilično nekonvencionalno kako bismo došli do modernih rješenja. No, ne bih želio forsirati ni neka pretjerana očekivanja, koja su velika i na hrvatskoj i na slovenskoj strani. Moramo uzeti dovoljno vremena, pritom moramo biti mirni i razumni, moramo znati gdje su nam granice koje ne smijemo prijeći. Zato moramo pregovarati o tome kako uskladiti naše interese, a da pritom nijedna država ne bude oštećena i ne može očekivati da nešto dobije na račun druge. Ako vjerujemo da smo moderni ljudi i da možemo razumno razgovarati, možemo doći i do rješenja. Slovenci i Hrvati, osuđeni smo na to da budemo prijatelji.</p>
<p>Hrvatskoj granica s Italijom, a Sloveniji izlaz na otvoreno more</p>
<p>• Što je, konkretno, s pitanjem granice na moru, s Piranskim zaljevom? Kako se može riješiti to pitanje kad se zna: ako Slovenija dobije teritorijalni izlaz na otvoreno more, što želi i na što ima pravo, Hrvatska će izgubiti izravnu granicu s Italijom?</p>
<p>- Ne, neće, neće. Mi smo već o tome razgovarali u Ljubljani. Mi razumijemo, poštujemo i podupiremo interes Hrvatske da sačuva na moru granicu s Italijom. No, također želimo da Hrvatska poštuje interes, pravo i tradiciju Slovenije da ima teritorijalni izlaz na otvoreno more. Ta se dva interesa, uvjeren sam, mogu uskladiti, zapravo ta dva zahtjeva tehnički je moguće uskladiti. I hrvatskoj je strani, kao i našoj, jasno kako se mogu zadovoljiti oba interesa, kako se može zadovoljiti pravo Slovenije i zaštititi interes Hrvatske. Pogledajte zemljovid i to će vam biti jasno. U biti, mi se s Hrvatskom moramo dogovoriti o tehničkim pojedinostima rješenja toga problema. Nema drugih zapreka, osim tehničkih. Treba samo precizno ucrtati granicu na moru tako da Hrvatska ostaje izravna susjeda Italije, a da Slovenija sačuva slobodan pristup otvorenome moru. To zna i William Perry i on je to već predlagao objema stranama. No, stanje je lani bilo takvo da se, na žalost, nije mogao učiniti sljedeći korak u dogovaranju, zaustavili smo se na pola puta.</p>
<p>• Spomenuli ste Perrya. Što je s njim? Zašto je nestao bez traga i glasa kad je dobio posredničku misiju u svezi s granicom na moru? Vi ste bili veleposlanik u Washingtonu i sigurno ste bili u kontaktu s njim...</p>
<p>- U svezi s Perryem, očekivanja su, možda, bila prevelika. On je meni i hrvatskome kolegi veleposlaniku Žužulu vrlo jasno rekao da ne želi biti sudac, ne želi suditi, nikome ništa dati ili uzeti. Rekao je: »Ako ste vi, Slovenci i Hrvati, pripravni pregovarati i dogovoriti se, mogu vam pomoći da nađete primjerena rješenja. Ako se u načelu niste spremni dogovoriti, moja uloga nema smisla.« Zato vjerujem da će Perry biti naš zajednički gost u trenutku kad se budemo načelno dogovorili da stvar želimo riješiti. Perry je, rekao bih, posrednik dobre volje, a nije čovjek koji će reći: »Ovako mora biti«. Inače, Amerikanci svo vrijeme i nama i vašima stalno govore da žele da dođe do sporazuma i da su spremni pomoći da se zapleti riješe. Vjerujem da nam Amerikanci mogu pomoći ponajprije da shvatimo da su to naši problemi, da je naša dužnost riješiti ih.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rupel o Igoru Mandiću: Dostojanstvo, vitalnost i humor</p>
<p>Dr. Dimitrij Rupel, prije nego se počeo baviti politikom, bio je ugledni, vrhunski slovenski intelektualac. Doktor sociologije, književnik, književni kritičar i publicist, napisao je četiri romana i četiri znanstveno-esejističke knjige. Zbog svojih slobodoumnih i kritičkih ideja, nakon 1970. je bio progonjen u tadašnjoj Jugoslaviji i proglašen disidentom i neprijateljem. </p>
<p>U tim se vremenima zbližio i surađivao sa sadašnjim glavnim urednikom Vjesnika Igorom Mandićem. Kad mu je prije razgovora ovaj novinar prenio Mandićeve srdačne pozdrave, Rupel je toplo zahvalio i pritom rekao:</p>
<p>- Gospodina Igora Mandića nosim u iznimno pozitivnom sjećanju. On je bio jedan od onih, koji su u doba socijalizma imali teških trenutaka. Shvaćao je glavne probleme Jugoslavije, pogotovu međunacionalnih odnosa, probleme demokracije i osobito kulture u socijalizmu. Nas smo se dvojica tada često sastajali kao dvojica u tome trenutku neovisna, slobodnomisleća intelektualca. Mandić je pisao kolumne u mnogim novinama, koliko se sjećam, u Startu i Studiju, također u Vjesniku. Moram priznati da sam tada uživao čitajući njegove kolumne. Zato mi je sada velika čast što mogu dati intervju listu koji vodi tako ugledna osoba, takva osobnost hrvatske kulture, pa i politike, jer je bio sposoban preživjeti sve burne trenutke kad je bio na neki način politički potisnut, ali je uvijek znao zadržati dostojanstvo, vitalnost i humor, na čemu mu treba čestitati.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Momčilo Krajišnik i njegov mentor Radovan Karadžić najodgovorniji su za etničko čišćenje u BiH</p>
<p>Godine 1990., nakon prvih višestranačkih izbora u BiH, Krajišnik je izabran na dužnost predsjednika Skupštine BiH / Po svjedočenjima tadašnjih članova najužeg vodstva SDS-a, on se te dužnosti dokopao na inzistiranje Radovana Karadžića / Karadžić je dao prednost Krajišniku zato što su se njih dvojica poznavali i surađivali godinama prije osnivanja SDS-a, a zbog nekih poslova kojima su se u to »predesdeesovsko« doba bavili našli su se, zajedno, s druge strane brave</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Od ponedjeljka, pritvor Haaškog suda ima novog stanara - Momčila Krajišnika, koji je bio najbliži suradnik bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića. U ranim jutarnjim satima uhitili su ga pripadnici SFOR-a - u pidžami i papučama, tvrdi Krajišnikova obitelj - i po kratkom postupku ga otpremili u Den Haag, čime je on postao najkrupnijom ribom među svim haaškim zatvorenicima.</p>
<p>U trenutku uhićenja, Krajišnik nije obnašao nijednu odgovornu političku dužnost - bio je tek član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke. Godine 1990., nakon prvih višestranačkih izbora u BiH, Krajišnik je izabran na dužnost predsjednika Skupštine BiH, koja je u međustranačkom dogovoru triju nacionalnih stranaka pripala SDS-u (SDA-u je pripalo mjesto predsjednika Predsjedništva BiH, a HDZ-u mjesto premijera), što je bio njegov prvi iskorak u visoku politiku. Po svjedočenjima tadašnjih članova najužeg vodstva SDS-a, on se te dužnosti dokopao na inzistiranje Radovana Karadžića, tadašnjeg predsjednika SDS-a. Karadžić je pri odluci o osobi koja će obnašati tako odgovornu političku dužnost dao prednost Krajišniku zato što su se njih dvojica poznavali i surađivali godinama prije osnivanja SDS-a, a zbog nekih poslova kojima su se u to »predesdeesovsko« vrijeme bavili našli su se, zajedno, s druge strane brave.</p>
<p>Naime, 1982. su Karadžićevu kuću na Palama gradili radnici poduzeća »Građenje«, koje je poslovalo u sastavu »Energoinvesta«, ali troškove izgradnje nije snosio Karadžić, nego »Energoinvestov« OOUR TAT, za što se pobrinuo Momčilo Krajišnik, koji je tada u spomenutom OOUR-u bio na dužnosti pomoćnika financijskog direktora. Poslije se otkrilo da je na sličan način građena i Krajišnikova kuća u selu Zabrđu, u blizini Sarajeva. Krajišnik i Karadžić su uhićeni potkraj 1984. godine, a nepunu godinu poslije izrečena im je presuda: Krajišnik je dobio četiri, a Karadžić tri godine zatvora. No, nakon žalbenog postupka su oslobođeni zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>Nakon toga, Krajišnik i Karadžić su nastavili surađivati na drugim poslovima. Prvi s položaja predsjednika Skupštine, a drugi kao predsjednik SDS-a, pripremali su teren za pripajanje BiH ili njezina najvećeg dijela velikoj Srbiji. Kad se s faze pripremanja prešlo u fazu realizacije, Krajišnik se, kao i ostali srpski predstavnici u institucijama BiH, angažirao na uspostavi tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine, koju su poslije preimenovali u Republiku Srpsku. Krajišnik je u toj tvorevini, od 1992. do 1996., obnašao dužnost predsjednika parlamenta. Kao član izaslanstva bosanskih Srba, sudjelovao je u mirovnim pregovorima o BiH, u mnogim njihovim fazama, uključujući pregovore u zrakoplovnoj bazi Wright Patterson u blizini Daytona.</p>
<p>Na prvim postdaytonskim izborima, održanim u rujnu 1996., izabran je za srpskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu BiH. Na toj je dužnosti ostao dvije godine: u rujnu 1998. nije se uspio izboriti za još jedan mandat, pretekao ga je Živko Radišić, kandidat koalicije »Sloga«, predvođene odmetnutom SDS-ovkom Biljanom Plavšić.</p>
<p>Izbornom porazu prethodio je Krajišnikov debakl u sukobu s Biljanom Plavšić, osobito u pokušaju da pohodom na Banju Luku skrši njezinu pobunu usmjerenu na ukidanje SDS-ova monopola. Krajišnik je, zajedno s pratnjom, u rujnu 1997. u Banjoj Luci dočekan žestokim prosvjedima, od razjarene mase spasio se bijegom u banjolučki hotel »Bosnu«, a njegovi biografi drže da je to bio prvi korak njegova odlaska s političke scene.</p>
<p>Njegov su odlazak snažno podupirali međunarodni predstavnici u BiH i to ne samo potporom Biljani Plavšić u doba raskola u vrhu SDS-a nego i pritiskom na vrh te stranke da se distancira od Krajišnika, posljednjeg člana Karadžićeve ekipe.</p>
<p>Doduše, razvoj događaja je SDS-u, pa i samom Krajišniku, vratio dio izgubljene važnosti: kad je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp smijenio predsjednika RS-a Nikolu Poplašena, SDS-ovci su počeli raditi na tome da se njegove ovlasti prenesu na potpredsjednika Mirka Šarovića posredstvom kojega bi ostvarili veći utjecaj na politička zbovanja u RS-u. Također su se pojavila mišljenja o tome da bi SDS - prije svega zbog nesuglasica u koaliciji »Sloga« i njezina djelomičnog raspada te zato što, odlukom Misije OESS-a u BiH, radikalima nije dopušteno istaknuti kandidate - na predstojećim lokalnim izborima, koji će se održati 8. travnja, mogao ostvariti solidan rezultat, čime bi i Krajišnik povećao svoj utjecaj na ukupna politička zbivanja u RS-u. Možda su baš ta nagađanja kriva što se zapovjedništvo SFOR-a i oni koji imaju utjecaj na njegove odluke upravo sada sjetili Krajišnikove adrese i njegove haaške optužnice.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Mesić: »Može puknuti u svakom trenutku«</p>
<p>Hamburški tjednik »Der Spiegel« objavljuje intervju s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. Teme razgovora: opasnost novog rata na Balkanu, obveze Zapada da intervenira protiv Miloševića i ulazak Hrvatske u EU i NATO.</p>
<p>• Gospodine Predsjedniče, kada će i gdje početi sljedeći rat na Balkanu?</p>
<p>- Vrlo je vjerojatno da će na Balkanu doći do novog rata. Svi su dovoljno rano upozoreni kroz tragična zbivanja iz proteklih godina. Međunarodna zajednica i Europljani još bi mogli poduzeti preventivne mjere i pravodobno otkloniti opasnost novog rata. No, puknuti može svakog trena.</p>
<p>• Mnogi strahuju da će srpski despot Milošević zapodjenuti svoj peti balkanski rat protiv reformatora u jugoslavenskoj republici Crnoj Gori.</p>
<p>- Crnogorska bačva baruta može eksplodirati jako brzo, a nije teško potpaliti fitilj ni u Makedoniji. Jugoslavenski predsjednik već je to jednom pokušao učiniti. No, i dalje je glavno žarište sukoba Kosovo i doline na jugu Srbije, u kojima živi albansko stanovništvo. Nitko ne zna u kakvu će se pustolovinu Milošević ovaj put upustiti...</p>
<p>• ...ali Vi polazite od pretpostavke da planira još jednu ratnu pustolovinu?</p>
<p>- Milošević poznaje samo jedan cilj: ostati na vlasti. Netko uvijek mora poslužiti kao izvor navodne ugroženosti srpskog naroda. Ta je uloga čas dodijeljena Hrvatima, čas Albancima - potom je zlotvorom proglašena međunarodna zajednica, a u najnovijem primjeru krivnju za srpsku bijedu snose Crnogorci. Milošević je poput biciklista koji može održavati ravnotežu samo dok vozi u smjeru rata.</p>
<p>• Što bi u tom slučaju Crna Gora trebala učiniti - i dalje živjeti u federaciji sa Srbijom i čekati da tamo bukne demokracija ili prihvatiti rizik odcjepljenja i krenuti samostalnim putem?</p>
<p>- Veliko iščekivanje demokracije u Srbiji bilo bi puko traćenje vremena. Crna Gora mora bez obzira na prijetnje Beograda nastaviti s demokratizacijom svog društva, osoviti se na svoje noge i uz međunarodnu pomoć prerasti u model gospodarskog uspjeha. Takav razvoj događaja prodrmao bi potom i ljude u Srbiji.</p>
<p>• Prethodno će Milošević vjerojatno pokušati suzbiti reformsku sablast u Crnoj Gori.</p>
<p>- U tom pogledu Zapad mora uputiti sasvim jasan signal: Miloševiću, interveniraš li vojno u Crnoj Gori, tvoji su dani odbrojani. Više se ne može tolerirati da čovjek, koji je proteklih godina potkopavao Daytonski mirovni sporazum o Bosni, koji snosi odgovornost za kosovsku tragediju i još na Kosovu podbada srpsko stanovništvo protiv Albanaca, jednostavno mirno nastavi po starom.</p>
<p>• Dosad pokušaji međunarodne zajednice da na Kosovu osigura suživot Srba i Albanaca nisu urodili plodom. Zašto bi u slučaju sukoba u Crnoj Gori ponovno opekla prste još jednom intervencijom?</p>
<p>- Zapadu ne preostaje ništa drugo nego da ponovno intervenira - ako ne želi izgubiti čast. U protivnom bi Milošević mogao ponovno trijumfirati, a s njim i svi oni luđaci koji rat smatraju sredstvom za ostvarivanje svojih ciljeva. Njih pak ima dosta.</p>
<p>• Što je na Kosovu pošlo po zlu - je li mirovna postrojba KFOR trebala oštrije nastupiti?</p>
<p>- Nedvojbeno jest. Mirovna postrojba trebala je prvo dokinuti prikriveni Miloševićev utjecaj na kosovske Srbe. Činjenica da Beograd još može manipulirati dijelom stanovništva u toj pokrajini te da po miloj volji potpiruje mržnju iritira albansku većinu. Fanatici u njezinim redovima nalaze tako uvijek nove povode za protjerivanje srpskih civila.</p>
<p>• No, ne možete ni prisiliti dvije etničke skupine da vole jedna drugu niti možete pred svaku kuću postaviti jednog vojnika iz sastava mirovnih postrojbi.</p>
<p>- To je točno, ali to ionako nije cilj. Mirovne postrojbe trebale bi rigorozno zatvoriti granicu između Kosova i Srbije. Naime, Milošević trenutno može preko te granice tajno prebacivati štogod poželi - oružje, agente, sve. I može po volji provocirati - kao što je bio slučaj u Kosovskoj Mitrovici. U protivnom bi dobro pazio da ne napadne izravno mirovne postrojbe jer još nije umoran od života. No, već 1991., prilikom raspada bivše Jugoslavije, tijekom hrvatsko-srpskog sukoba, Ujedinjenim narodima nedostajalo je hrabrosti da takvim vojnim tamponom zaštite mir.</p>
<p>• U to ste vrijeme kao posljednji predsjednik Jugoslavije održali nekrolog titoističkoj multinacionalnoj državi.</p>
<p>- Da, rekao sam da Jugoslavija više ne postoji. Tako je i bilo.</p>
<p>• Gledano iz perspektive međunarodnog prava, Kosovo je još sastavni dio Jugoslavije. Hoće li i takav status uskoro biti prošlost?</p>
<p>- Zašto se ne možemo jednostavno usredotočiti na gospodarsku obnovu Kosova i ostaviti status te pokrajine neriješenim u sljedećih 10 ili 15 godina?</p>
<p>• To neće dopustiti već sami Kosovari. Ne straši Vas sablast velike Albanije?</p>
<p>- Ne, mislim da nema povoda za takvu bojazan. U Njemačkoj i Austriji govori se njemački, ali nitko ne pomišlja na veliku Njemačku. Zašto bi nužno nastala velika Albanija - i to u uvjetima srastanja Europe? Ideja velike Albanije mogla je stjecati pristaše samo dok je matična Albanija bila staljinistička ubožnica te dok su na drugoj strani Albanci bili podvrgnuti tlačenju Beograda. Bez srpske prijetnje ta ideja pada u vodu. Albanija će doživjeti procvat a Kosovari će se osjećati slobodnima i riješit će se svoje ratne traume.</p>
<p>• Usprkos tome, poznati albanski intelektualci tvrde da je već Bismarck kao posrednik na Balkanu zanemarivao albansko pitanje, Tito im je uskratio veliku Albaniju, a staljinist Enver Hodža pretvorio je tu temu u tabu. Sada je po njihovim riječima kucnuo trenutak za stvaranje nove nacije.</p>
<p>- Naravno da takva raspoloženja i razmišljanja postoje. No, za takve državotvorne ideje više nema mjesta u brzom procesu europskog ujedinjenja. Narodi će u ujedinjenoj Europi moći ostvarivati još samo regionalnu kulturnu suverenost; političke odluke i potezi bit će temeljeni na europskom konsenzusu a ne više na razini nacionalnih država. Pitanje granica postat će jednostavno suvišno. Pogledajte samo odnos Njemačke i Francuske. U razdoblju kraćem od 100 godina te su dvije države tri puta ratovale a danas...</p>
<p>• Doduše, promjena svijesti na obje strane trajala je dvije generacije.</p>
<p>- Ali sada je njihov odnos uzoran, a tako će, nadajmo se, jednog dana i Hrvati i Srbi živjeti zajedno razumno i bez granica. U slučaju Srba i Albanaca taj će proces pomirenja vjerojatno dulje trajati baš kao i u slučaju tri etničke skupine u Bosni. U međuvremenu pak međunarodna zajednica mora u tim regijama biti nazočna s mirovnim postrojbama...</p>
<p>• ... i pretvoriti ih u međunarodni protektorat?</p>
<p>- Neko će vrijeme biti tako - dok vlade ne budu zrele za referendum o budućem statusu.</p>
<p>• Gospodine Predsjedniče, Hrvatska je prevladala proces odvajanja od bivše Jugoslavije, ali je za vladavine Vašeg autokratskog prethodnika Tuđmana dospjela u izolaciju na međunarodnoj pozornici. Kako će Vaša zemlja pronaći izlaz iz te izolacije?</p>
<p>- Milošević ne zna što je Europa, a ni Tuđman to nikada nije znao. U glavi je živio u srednjem vijeku, kao što se Milošević još i danas naslađuje povijesnom veličinom Srbije u srednjem vijeku. Tuđman je prebrojavao brodovlje mornarice hrvatskih kraljeva u ranom srednjem vijeku, ne primjećujući uopće da je njegova ratna mašinerija slabija od srpske vojske. Milošević traži da se izračuna koliko je Srba poginulo u povijesnoj bitci protiv Turaka na Kosovu 1389., kako bi time istaknuo pravo na veliku Srbiju...</p>
<p>• ... a Tuđman je potom u suradnji s Miloševićem istaknuo pravo na veliku Hrvatsku.</p>
<p>- To je bila naša zla kob i podrazumijevala je rat za Bosnu...</p>
<p>• ... koju su Srbi i Hrvati željeli međusobno podijeliti na račun muslimanske etničke skupine.</p>
<p>- Rusija je objavila da nema ništa protiv podjele Bosne; Velika Britanija i Francuska kazale su da ako baš tako mora biti, onda Bosna mora biti podijeljena. Tri su godine te sile tolerirale srpsku opsadu i gušenje Sarajeva.</p>
<p>• Srpsko osvajanje Sarajeva označilo bi kraj bosanske države?</p>
<p>- Tako je. No, Amerika, Njemačka i Austrija bile su protiv takvih planova. Shvatile su da će takvo mijenjanje granica na Balkanu poslužiti kao primjer. U tom bi slučaju jednog dana slovačkim Mađarima pala na pamet ideja o uspostavi velike Mađarske; taj bi bacil izazvao lančanu reakciju.</p>
<p>• Želite da Hrvatska poput Mađarske i Slovenije bude uključena u euroatlantske strukture - do kada?</p>
<p>- Naša je privreda bankrotirala, u tom pogledu šepamo za našim susjedima Slovenijom i Mađarskom. Osim toga, imamo u svojoj zemlji mafiju koja se širi u svim institucijama. Amerikanci su nas uvjeravali da će pristup NATO-u uslijediti uskoro - radikalno ćemo preustrojiti strukturu naše vojske. Nadamo se da ćemo do kraja mog mandata za pet godina ući i u strukture EU.</p>
<p>• Bude li se sve tako odvijalo, Balkan će ponovno dobiti kulturnu razdjelnicu i granicu blagostanja koja siromašne dijeli od bogatih, napredak od despocije - baš kao što je bio slučaj i tijekom višestoljetne osmanske vladavine.</p>
<p>- Ne, ne, u Europi više neće biti otočja despocije. I Srbija će jednog dana postati članicom EU - kada Milošević nestane a Srbija dobije svog Willyja Brandta ili Ludwiga Erharda (tvorac njemačkog gospodarskog čuda nakon Drugog svjetskog rata - op. prev.). Koliko god to ludo zvučalo, i mi Hrvati možemo pridonijeti demokratskoj obnovi u Srbiji...</p>
<p>• Kao uzrok demokratske promjene vlasti?</p>
<p>- I time - između ostalog. No, možemo također naše nekadašnje srpske sugrađane, koji su izbjegli tijekom previranja u srpsko-hrvatskom ratu...</p>
<p>• ... riječ je o 200 tisuća Srba u krajini...</p>
<p>- ...ohrabriti da se vrate u svoja matična mjesta, priznati im manjinska prava, zajamčiti im jezik i udio u gospodarskom bogatstvu naše zemlje...</p>
<p>• Zasad u Europi nema uzora za takvu velikodušnost.</p>
<p>- Tuđmanov režim vješto je nacionalno homogenizirao hrvatski narod, što Milošević još uspješno čini sa srpskim narodom. No, kada bi se deseci tisuća srpskih izbjeglica mogli vratiti u Hrvatsku i ispričati svojim sunarodnjacima u Srbiji da u Hrvatskoj bolje žive kao manjina nego u matičnoj zemlji, režim u Beogradu više se ne bi mogao održati. Takva će politika postići veće rezultate od bilo kakvog vojnog angažmana NATO-a.</p>
<p>• To zvuči jako plemenito i svjetski, ali Vaši sunarodnjaci misle drugačije. Srbi koji se vraćaju u krajinu nailaze tamo na neprijateljski doček.</p>
<p>- To su relikti Tuđmanova režima čije pristaše u nekim općinama još uvijek obavljaju svoje funkcije. No, na sljedećim lokalnim izborima oni će biti smijenjeni. Proces preustrojavanja čitavog našeg društvenog sustava, započet parlamentarnim i predsjedničkim izborima, više ne može biti poništen.</p>
<p>• Vrijedi li to i za suradnju s Haaškim sudom za ratne zločince?</p>
<p>- Sud UN jest institucija koja individualizira ratne zločine a ne osuđuje paušalno narod. Utvrđuje se tko je počinio ratne zločine a tko je bio pošten. Moderna Europa, čiji su Hrvati, Albanci, Bosanci i Srbi sastavni dio, ne dopušta kolektivnu krivnju.</p>
<p>• Ni u tom pitanju Vaši sunarodnjaci ne prihvaćaju Vaša načela. Podigla se velika vika kada je nedavno hrvatski general Tihomir Blaškić osuđen na 45 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti.</p>
<p>- Te su prosvjede organizirali Tuđmanovi pristaše, ali nigdje nisu uspjeli dići na noge više od 3000 demonstranata. Autobusima su dovoženi u Zagreb kako bi diskreditirali mene kao novog predsjednika. No, ta se računica izjalovila.</p>
<p>• Treba li ukinuti međunarodne sankcije protiv Srbije?</p>
<p>- Bilo bi bolje ne maltretirati više Srbiju sankcijama jer se i tamošnja privreda mora ponovno osoviti na svoje noge. Doduše, Zapad bi trebao strogo paziti da nijedan narod na Balkanu ne izgradi do zuba naoružanu vojsku. Sankcije bi se trebale odnositi samo na trgovinu oružjem, a za krijumčarenje oružja trebale bi biti uvedene drakonske kazne. Što se tiče ostaloga, Hrvati, Albanci i Srbi trebali bi sudjelovati u procesu uključivanja u europske strukture.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kregar nezadovoljan izvješćima o poslovanju javnih poduzeća </p>
<p>Vladin povjerenik dr. Josip Kregar izvijestio novinare o detaljima razgovora s ministrima Crkvencem i Vujićem/ Grupa građana Jakuševca povjerenika Kregara upozorila na sporost sanacije smetlišta/ Zbog nesrazmjera sredstava u proračunu realizacija nekih projekata tek u drugom dijelu godine/ Plasman obveznica Grada Zagreba na tržište na ljeto? </p>
<p>Grad Zagreb je iznenađujuće malo zadužen. Naime, postotak učešća kredita i jamstava u otplatama iznosi oko 10 posto, a visina zaduženja može se popeti i na 20 posto iznosa proračuna, rekao je u ponedjeljak povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Dodao je kako je riječ o starim kreditima te, u manjoj mjeri, jamstvima. Kada je riječ o zahtjevima koji su upućeni Skupštini za odobrenje dodatnih jamstava, oni će se prema Kregarovim riječima, morati odgoditi za neka bolja vremena. Osim toga, kao aktualan problem Kregar je posebice naglasio postojanje nesrazmjera između proračunom predviđenih sredstava i potreba koje postoje, a njime su predviđene.</p>
<p>- Promjenom zakona o porezima smanjen je prihod Grada, a očekuje se i daljnje smanjenje. Pored toga, i prije mog stupanja na dužnost, došlo je do zaustavljanja akcija za dobivanje dopunskih sredstava kroz emitiranje obveznica Grad, ističe Kregar. Dodaje kako će njegov osnovni zadatak u takvim uvjetima biti da s nedovoljnim sredstvima osigura funkcioniranje Grada. To bi, prema riječima Vladina povjerenika trebalo značiti da će se realizacija nekih fleksibilnijih projekta odgoditi za drugi dio godine kako bi se na taj način prevladala trenutna kriza. Novinari su od Kregara mogli čuti i detalje vezane sastanke održane u ponedjeljak s ministrom financija Matom Crkvencom i ministrom kulture Antunom Vujićem. Naime, Crkvenac je Kregaru obećao razumijevanje Vlade i Ministarstva financija u pripremama za emitiranje obveznica kao i u traženju dopunskih prihoda.</p>
<p>- Kako je Grad planirao zaduženje u iznosu od 250 milijuna kuna, s ministrom Crkvencem razgovarao sam isključivo o državnoj pomoći da se ono izvede uz što manje pripremnih troškova, rekao je Kregar, dodavši kako očekuje da do ljeta, legitimno izabrana tijela vlasti, najvjerojatnije plasirati obveznice na tržištu. Kada je riječ o susretu s ministrom kulture, Kregar je pojasnio kako se razgovaralo o potrebi što bolje koordinacije između Grada i Ministarstva u financiranju brojnih kulturnih programa. </p>
<p>- U četvrtak i petak imat ću razgovore s predstavnicima nekih javnih gradskih poduzeća s čijim izvješćima o trošenju sredstava nisam zadovoljan. Nerazumljivo mi je da me neka gradska poduzeća tako olako izvješćuju da nisu u stanju zadovoljavati preuzete kreditne obveze, tražeći aktiviranje jamstava Grada, kazao je Kregar. Dodao je da je riječ o inertnom sustavu u kojem ne prevladava ekonomska racionalnost, pa što prije treba poduzeti mjere štednje. Konkretno, Kregar je kao ogledni primjer naveo poslovanje Zagrebačkih cesta, podsjetivši kako je najavio čvršću kontrolu nad poslovanjem ZET-a. Kada je riječ o predstojećim izborima, Kregar je izvijestio kako su u toku tehničke pripreme za kontrolu biračkih popisa, za prijave kandidata i lista te tiskanje listića. Kako bi se izbjegla zabuna jedan izborni listić bit će bijele, a drugi plave. Na novinarsko pitanje je li se bivša gradonačelnica vratila s bolovanja, Kregar je najavio potvrdno najavivši prvi sastanak već za utorak. U ponedjeljak je Vladin povjerenik za Grad Zagreb primio skupinu građana Jakuševca koji su ga upozorili na neriješena pitanja sanacije smetlišta. </p>
<p>- Od predstavnika ZGOS-a koji su zaduženi za sanaciju Jakuševca zahtijevao sam da se, umjesto najavljene konferencije za novinare, u utorak posjeti smetlište. Kako je direktor ZGOS-a, Radovan Fuchs izabran za potpredsjednika nove političke stranke, tražio sam da organizaciju preuzme njegov pomoćnik jer ne želim sudjelovati u predstojećoj izbornoj kampanji, istakao je Kregar. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HNS: Neka Bandić pokaže da mu je uistinu stalo do Zagrebačke alternative</p>
<p>- Ne želimo spekulirati o tome tko bi se trebao odreći jedne izborne jedinice jer ne želimo koristiti metodu diktata koja je dominirala tijekom posljednjih pregovora među strankama Zagrebačke alternative. Da je diktat, a ne konsenzus bio osnovni model traženja rješenja, pokazuje različit odnos prema strankama »Dvojke« i »Četvorke«. Istakao je to u ponedjeljak za Vjesnik predsjednik Gradske organizacije HNS-a Krešimir Franjić. Dodao je kako je upravo konsenzus jedan od preduvjeta za optimalnu podjelu izbornih jedinica u razmjernom dijelu zagrebačkih izbora. Franjić, osim toga, izdvajanje SDP-a i HSLS-a iz »Dvojke«, te istodobno grupno tretiranje »Četvorke« plus ASH u podjeli 12 izbornih jedinica smatra neprimjerenim, te traži podjelu osam naprema četiri.</p>
<p>- Oba kriterija koja se uzimaju kao polazište kod podjele izbornih jedinica zapravo su iluzorna. S jedne strane, premda se i HNS složio s njim, kriterij izbornog rezultata iz 1997. teško se može povezati s trenutnom situacijom koju u potpunosti određuje promjena vlasti i novo političko ozračje, kaže Franjić. Dodaje kako sudjelovanje u borbi za rušenje HDZ-ove vlasti u Zagrebu kao kriterij za raspodjelu također »pada u vodu«, jer nagrađeni bivaju HSS (dvojica vijećnika omogućila Zagrebačku krizu) i HSLS (mjesto dogradonačelnice za HDZ-ova mandata). Čelni gradski haesenesovac ipak smatra da je dogovor moguć, no u njegovoj realizaciji prvi korak trebao bi navodno povući Milan Bandić.</p>
<p>- Smatramo da svaka stranka ima pravo boriti se za ostvarenje vlastitih interesa kako kroz profiliranje tako i kroz okretanje u budućnost. Naime, kada, s obzirom na trenutni rejting stranke, ne bismo tražili barem jednu izbornu jedinicu birači bi nas, s pravom, mogli okarakterizirati kao političke diletante, istakao je Franjić. Mogućnost koaliranja s HSLS-om koji je također na pragu izlaska iz ZA, Franjić nije odbacio kao nerealnu, upozorivši kako se do sada o tome nije razgovaralo. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Koliko mladići znaju o mogućnostima služenja civilnog vojnog roka?</p>
<p>S mogućnošću civilne službe novaci trebaju biti upoznati prilikom upisa u vojnu evidenciju te prilikom novačenja/ Prošle godine svega 126 zahtjeva za civilnu službu/ Civilna služba traje 15 mjeseci, a o mogućem skraćenju još nema govora </p>
<p>Jesu li mladići prilikom upisa u vojnu evidenciju upoznati s mogućnošću civilnog služenja vojnog roka? Od pukovnika Ivana Karla, načelnika Odjela za informiranje Ministarstva obrane saznajemo da se novaci sa svim pravima i obvezama, kao i s mogućnošću civilne službe, upoznaju prilikom upisa u vojnu evidenciju te prilikom novačenja. Međutim, ni od jednog mladića kojeg smo upitali da potvrdi tu izjavu nismo dobili potvrdan odgovor. Mladić koji je početkom prošle godine dobio rješenje za civilnu službu rekao nam je da za tu mogućnosti ne bi znao da u poštanskom sandučiću nije našao letak Antiratne kampanje Hrvatske«.</p>
<p>- Kako smatram da je veća korist u tome da pomažem ljudima nego da držim pušku u ruci, prema uputama u letku napisao sam zahtjev u kojem se pozivam na prigovor savjesti. Zahtjev sam odnio Povjerenstvu za civilnu službu pri Ministarstvu pravosuđa, pojasnio nam je mladić ne želeći da mu objavimo ime. Tjedan dana nakon podnošenja zahtjeva poštom je dobio službeni papir u kojem je trebao ispisati osobne podatke, a nakon dva mjeseca dobio je rješenje za civilnu službu. Za one koji misle da su zakasnili s podnošenjem zahtjeva objavljujemo da je u letku naznačeno da se prema odluci Ustavnog suda od 18. veljače 1998. godine ukida rok za podnošenje zahtjeva za civilnu službu tako da novaci i pričuvnici mogu zahtjev podnijeti u bilo koje doba. </p>
<p>Broj mladića koji podnesu zahtjev za civilnu službu različit je iz godine u godinu. Tako je 1992. podneseno osam, a 1998. godine 126 zahtjeva. Prema podacima Ministarstva obrane do 1999. godine prihvaćeno je 395 takvih zahtjeva od kojih ni jedan nije odbijen. Državi je u interesu da što više muških članova bude sposobno za vojnu službu, rekao nam je general bojnik HV-a u pričuvi, Karl Gorinšek, pa prema tome regulira pravila po kojima oslobađa neke muškarce od služenja vojnog roka, a u slučaju rata i od sudjelovanja u borbi. Stoga je i civilno služenje vojnog roka duže od vojnog, traje 15 mjeseci, jer veliki broj interesenata za civilno služenje vojnog roka predstavlja problem za svaku državu. </p>
<p>Civilna se služba obavlja u oružanim snagama bez nošenja i uporabe oružja, u humanitarnim organizacijama, vojnim bolnicama, Crvenom križu, ustanovama za skrb o starim i nemoćnim osobama, invalidima i retardiranima. </p>
<p>- Osobno sam protiv civilnog služenja vojnog roka, jer zadaje dodatne troškove državi, rekao nam je general bojnik Gorinšek. Naime, Povjerenstvo za civilnu službu sastoji se od socijalnog radnika, psihologa, liječnika, predstavnika Ministarstva obrane i Ministarstva prosvjete i športa te teologa. Na način na koji se od služenja vojnog roka oslobađaju bolesni i retardirani oslobađao bi i one koji se pozivaju na prigovor savjesti, nastavlja Gorinšek. Međutim, za zlouporabu uveo bi kontrole i visoke kazne. </p>
<p>Prigovor savjesti dopušten je onima, stoji u Zakonu o obrani, koji zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Hoće li se nakon najavljenog skraćenja vojnog roka na šest mjeseci, smanjiti i rok civilne službe, još nema saznanja. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U Centru Kaptol uskoro i »Marks and Spencer« </p>
<p>Povodom potpisivanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora između firme »Marks & Spencer« i Centra Kaptol u ponedjeljak je održana konferencija za novinare. Najpoznatiji maloprodajni lanac u Europi potpisom ovog značajnog ugovora prvi put ulazi na hrvatsko tržište. </p>
<p>- Trgovina u Centru Kaptol otvara se krajem svibnja i to na prostoru većem od 1000 četvornih metara, a vrijednost investicije je otprilike milijun funti. Cijena proizvoda tvrtke »Marks & Spencer« bit će nešto niže od cijena u susjednim zemljama, ali isto tako i nešto više nego u Velikoj Britaniji. Trgovina u Centru Kaptol svojom će ponudom pratiti zbivanja na europskom tržištu pa će se proizvodi voziti direktno iz Velike Britanije, rekao je Adrian A. Woolford, generalni manager kompanije »Marks & Spencer« za Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Dodao je također kako su tri ključne stvari u poslovanju ove tvrtke briga za zaposlenike, kvaliteta proizvoda te harmonija okruženja u kojem se treba odvijati kupovina. Budući da su zaposlenici ove renomirane kuće jedna od ključnih stvari u poslovanju tvrtke, velika će se pažnja posvetiti upravo obrazovanju osoblja. U skladu s tim ova će tvrtka zaposliti i više od 30 hrvatskih ljudi. Tvrtka »Marks & Spencer« je svjesna potražnje za kvalitetnom odjećom i ponude poslovnog prostora koja postoji u Hrvatskoj. </p>
<p>- Do takvog smo zaključka došli detaljnim proučavanjem hrvatskom tržišta. U Sloveniji sličnu trgovinu namjeravamo otvoriti tek na jesen ove godine, rekao je Woolford. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izložba radova odraslih osoba s mentalnim poteškoćama</p>
<p>U podružnici Crvenoga križa u Dubravi osmišljeno slobodno vrijeme provodi dvanaest polaznika lake, umjerene i teške mentalne retardacije </p>
<p>U suradnji s Crvenim križem Zagreb i Centrom za rehabilitaciju »Zagreb« u podružnici Crvenoga križa u Dubravi, Grižanska 19, već godinu dana djeluje radionica u kojoj osmišljeno slobodno vrijeme provode odrasle osobe s lakom, umjerenom i težom mentalnom retardacijom. Ovih se dana, doznajemo, dvanaestero polaznika od 25 do 40 godina, užurbano priprema za otvaranje uskršnje prodajne izložbe koja će se održati u prostorijama Crvenoga križa.</p>
<p>- Budući da se prodajni izlošci naših polaznika još uvijek izrađuju, izložbu ćemo otvoriti najvjerovatnije sredinom travnja, rekla nam je jedna od voditeljica radionice, defektologinja Svjetlana Kopčinović. Dodala je, kako će njihovi polaznici za Uskrs izrađivati košarice s cvjetnim aranžmanima te tradicionalno bojati jaja.</p>
<p>Likovnu kreativnost i maštovitost polaznici svakodnevno izražavaju uz pomoć voditeljica - defektologinja. Tako se, u njihovu programu izrade nalaze predmeti od gline, kaširane vaze, kutije za olovke koje oni maštovito oslikavaju. Izrađuju i zanimljive narukvice od vune ili neke druge otpadne tkanine. Kako doznajemo, u Zagrebu postoji pet ovakvih radionica - Centar, Gajnice, Novi Zagreb, Dubrava i Črnomerec koje dijelom financira Ministarsvo rada i socijalne skrbi.</p>
<p> - Osnovni je cilj našega rada, rekla nam je defektologinja Kopčinović, poboljšati socijalizaciju ovih osoba. Naime, veliki broj mentalno hendikepiranih živi u obiteljima od kojih su mnoge socijalno ugrožene. Radionice su zato pravo rješenje jer pomažu u njihovom osamostaljivanju, razvijanju osjećaja vlastite vrijednosti i bolje komunikacije. Tu se u prvome redu misli na suzbijanje poremećaja u ponašanju poput agresije, depresije ili čak pojave alkoholizma. Praktičnim radom, predavanjima i video projekcijama polaznici radionice Dubrava, ali i ostalih, nadopunjuju svoja znanja i vještine. Pored likovnoga izričaja vode brigu o okolišu Crvenoga križa, s voditeljicama posjećuju muzeje, a priprremaju i različite vrste igrokaza. Ovih dana aktivno rade na adaptiranom igrokazu Svjetlane Kopčinović »Rep«. No, problem je, kažu, što im nedostaje novčanih sredstava za nabavku kostima. Stoga mole sve one koji im žele pomoći da se jave u Crveni križ Dubrava, na broj telefona 253 -910. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Investiranje u razvoj je ključna strategija svakog društva</p>
<p>U organizaciji Hrvatskog liječkičkog zbora i Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu održan stručni skup »Reproduktivno zdravlje adolescenata«/ Predstavljen četvrti zdravstveno-odgojni priručnik za adolescente</p>
<p>U ponedjeljak je u hotelu Sheraton povodom 50. obljetnice Klinike za dječje bolesti održan stručni skup »Reproduktivno zdravlje adolescenata« koji su organizirali Hrvatski liječnički zbor i Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu.</p>
<p>Skup je bio namijenjen stručnjacima koji rade na području promicanja općeg i reproduktivnog zdravlja adolescenata, tako se na njemu okupilo 500-tinjak liječnika, učitelja, psihologa, pedagoga, socijalnih radnika i drugih stručnjaka. </p>
<p>Prema riječima mr. dr. Vlaste Hiršl-Hečej, voditeljice Službe za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti, cilj ovoga okupljanja je poticanje stručnog dijela zdravstvene zajednice, ali i šire javnosti, kako bi se problematici reproduktivnog zdravlja adolescenata dao veći značaj i potaknuo zdravstveni odgoj i edukacija. </p>
<p>»Investiranje u razvoj, zaštita zdravlja ključna je investicijska strategija svakoga društva, a Ministarstvo zdravstva i dalje će podupirati rad svih ustanova i udruga koje djeluju u cilju unapređenja i očuvanja zdravlja«, rekao je dr. Rajko Ostojić, zamjenik ministrice zdravstva. </p>
<p>Ovom je prilikom predstavljen četvrti po redu zdravstveno-odgojni priručnik za adolescente »Reproduktivno zdravlje«. Riječ je o knjižici koja je nakon sličnih - o opasnostima koje nosi pušenje, alkohol i o AIDS-u, nastala u suradnji Klinike za dječje bolesti, UNICEF-a i srednjih škola. Izdana je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Ministarstva prosvjete i športa, i Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Klinika za djecu u Klaićevoj slavi 50. rođendan</p>
<p>Razdoblje od 3. do 7. travnja posvećeno je različitim stručnim događanjima organiziranima povodom obilježavanja 50. obljetnice postojanja Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, a obilježavanje se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog državnog sabora. </p>
<p>»Zadovoljstvo mi je što u svom mandatu imam čast ali i obvezu obilježavanja ove značajne obljetnice«, rekao je ravnatelj Klinike prim. dr. Ivan Fattorini prilikom konferencije za novinare sazvane tim povodom. Podsjetio je na sam osnutak ustanove 1950. godine kada se kao Dječja bolnica sastojala samo od dva odjela - Pedijatrije i Dječje kirurgije. Bolnica se tijekom godina razvijala te postala Klinikom za dječje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravstva RH imenovalo je u okviru Klinike tri referentna centra: referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, referentni centar za dječju traumatologiju i referentni centar za solidne tumore djece. </p>
<p>Povodom obilježavanja obljetnice osim stručnih sastanaka i predavanja na kojima će sudjelovati i stručnjaci iz inozemstva (gosti iz Child Family Center, Cincinnati) na kojima bi trebalo doći i do važnih definiranja buduće suradnje, u četvrtak 6. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu započinje svečani dio obilježavanja obljetnice. Ondje će premijerno biti prikazan film Petra Krelje »Djeca iz Klaićeve« koji prikazuje rad Klinike kroz tri priče pacijenata. U petak 7. travnja u Muzeju Mimara slijedi stručni dio uz prikaz rada Klinike, Zavoda i službi, te izdavačke djelatnosti Klinike. Povodom 50. godišnjice bit ćeizdana prigodna informativna knjižica o bolnici na hrvatskom i engleskom jeziku, prigodni broj časopisa »Paediatria Croatica« i prigodni broj časopisa »Medix«. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sindikat predškolskog odgoja proslavio desetu obljetnicu</p>
<p>Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske u ponedjeljak je u dvorani hotela Internacional, pred brojnim uzvanicima, proslavio svoju desetu obljetnicu. Svečanoj sjednici Skupštine Sindikata prisustvovali su povjerenici brojnih zagrebačkih i hrvatskih sindikata, predstavnici Grada Zagreba i ostalih gradova, izaslanica predsjednika Republike, Sandra Krvavica, te svega jedan stranački predstavnik, Ivan Oršolić, pročelnik sekcije za prosvjetu i kulturu HČSP-a. Predstavnici Ministarstva prosvjete i športa radi drugih obaveza ovaj put su izostali. </p>
<p>- U ovih deset godina postojanja naš Sindikat je surađivao s mnogim ravnateljima iz cijele Hrvatske, saborskim odborima, Vladom, Ministarstvom prosvjete i športa, te Gradom Zagrebom. Jedino je 1993. narušena suradnja s Gradom zbog nepoštivanja povećanja plaća, no štrajkom smo postigli povećanje plaća za 30 posto, rekla je Božena Strugar, predsjednica Sindikata predškolskog odgoja. Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske čestitao je »slavljeniku« što se uspio na našoj sindikalnoj sceni isprofilirati u jedan jaki Sindikat. </p>
<p> - To je bilo jako teško postići u uvjetima kada je bivša vlast sijala sjeme razdora među sindikatima. To ni ovoj vlasti nije strano, rekao je Kunst. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Proljetni radovi na pojačanom održavanju zaprešićkih prometnica </p>
<p>Na redu su Pintarićeva ulica, Bregovita ulica i Gorica u Ivancu, a u Jablanovcu - I i II odvojak ulice Kameniti svatovi, te Brezinska ulica/ Na užem gradskom prostoru Zaprešića bit će uređene Gregurićeva i Bosakova ulica</p>
<p>Projekt pojačanog održavanja cesta započet tijekom prošle godine s ciljem poboljšavanja sigurnosti zaprešićkih cesta i njihove prohodnosti u težim vremenskim uvjetima na čitavom području grada Zaprešića nastavljen je ovoga tjedna. Na redu su Pintarićeva ulica, Bregovita ulica i Gorica u Ivancu, a u Jablanovcu I i II odvojak ulice Kameniti svatovi, te Brezinska ulica, dok će na užem gradskom prostoru Zaprešića biti uređene Gregurićeva i Bosakova ulica.</p>
<p> Radove izvan užeg gradskog prostora čija vrijednost se procjenjuje na 550.000 kuna vršit će poduzeće Vijadukt, a na urbanom području Zaprešića prometnice će uređivati Hidroelektra, cijena radova procjenjuje se na oko 300.000 kuna. Način financiranja uređenja ulica izvan užeg gradskog prostora bit će identičan prvoj etapi koja je izvršena tijekom prošle godine, pa će stanovnici uređivanih ulica participirati preko mjesnih odbora s 30 posto učešća od ukupne procijenjene vrijednosti radova.</p>
<p>Prema riječima Vendla Koprivnjaka, šefa Odsjeka za graditeljstvo, zaštitu okoliša i komunalna pitanja, program pojačanog održavanja cesta sastavnica je procesa konkretnog i definitivnog uređenja cesta na području grada Zaprešića. Dosadašnje krpanje oštećenih dijelova prometnica nije trajno rješavalo problem adekvatnog funkcioniranja cesta, odnosno zadovoljilo zahtjev za primjerenu prohodnost i sigurnost, pa je nakon svake kišne i snježne sezone, nužno bilo iznova vršiti iste korekture na cestama.</p>
<p> - Stoga smo odlučili u programu pojačanog održavanja cesta osigurati kompletni tretman cesta, što podrazumijeva postavljanje novog asfaltnog sloja, uređenje kanala, te polaganje novog rubnog kamena, radi sprječavanja daljnjeg propadanja asfaltnog sloja. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>I samoborski vijećnici zatražili imenovanje povjerenika</p>
<p>Predstavnici samoborskog LS-a, HSS-a i SDP-a izvijestili su u ponedjeljak da je 11 vijećnika Gradskog vijeća Samobora iz tih stranaka podnijelo ostavke, te da su ostavke potpisali i dvojica vijećnika iz HDZ-a. Ostavke su u petak, 31. ožujka, ovjerene kod javnog bilježnika i sutradan preporučeno poslane u Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave sa zahtjevom Vladi da za Samobor hitno imenuje povjerenika, budući je samoborskom Gradskom vijeću onemogućen rad. Od Vlade očekuju da početkom ovoga tjedna imenuje povjerenika za Samobor, kako bi se u roku od 30 do 60 dana raspisali lokalni izbori.</p>
<p> Oporbeni vijećnici su istaknuli da je do ostavki došlo nakon prošlotjednog javnog poziva dopredsjednika samoborskog HSS-a Tome Jandričića putem Radio Samobora da »svi pošteni HDZ-ovci« davanjem ostavki na dužnosti gradskih vijećnika, odnosno članova Gradskog poglavarstva olakšaju tešku situaciju u Samoboru. Tom pozivu, uz 11 oporbenih vijećnika, odazvala su se i dvojica HDZ-ovih vijećnika, što čini polovicu od ukupno 26 gradskih vijećnika. (h)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Hoće li Velika Britanija uskoro dopustiti kloniranje ljudskog embrija?</p>
<p>Vladini dužnosnici nisu željeli opovrći niti potvrditi izvješće »Daily Telegrapha« da je komisija stručnjaka spremna predložiti vladi zeleno svjetlo za »terapeutsko kloniranje« embrija</p>
<p>LONDON, 3. travnja</p>
<p> - Britanski znanstvenici mogli bi uskoro opet biti u mogućnosti poraditi na kloniranju ljudskog embrija, a nakon što vlada odluči ukloniti zabranu kloniranja zametka za upotrebu u medicinske svrhe, izvijestili su u ponedjeljak britanski mediji.</p>
<p>Vladini dužnosnici u ponedjeljak nisu željeli opovrći niti potvrditi izvješće lista »Daily Telegraph« da je komisija stručnjaka spremna predložiti vladi zeleno svjetlo za »terapeutsko kloniranje« embrija.</p>
<p>Glasnogovornik britanskog Ministarstva zdravstva, izjavio je da su navodi medija »čiste spekulacije«. No, isto tako odbio ih je opovrgnuti.</p>
<p>Vijesti iz medija odmah su otvorile stalni rat između zagovornika i protivnika kloniranja ljudskog zametka. zagovornici kloniranja mišljenja su kako bi ono itekako pomoglo u liječenju najtežih bolesti, dok protivnici misle da je kloniranje postupak stvaranja, ali i ubijanja ljudskog bića.</p>
<p>Zastupnik Laburista u britanskom parlamentu Lord Winston, jedan od najutjecajnijih medicinskih stručnjaka i osobni prijatelj premijera Tonyja Blaira, izjavio je kako bi ukidanje zabrane »bio važan korak ka ispravnom putu«.</p>
<p>No, istovremeno, Lord Winston, strahuje da bi nakon toga moglo doći i do kloniranja ljudskog bića.</p>
<p>»To nije intencija niti kloniranja ljudskog zametka«, izjavio je Lord Winston za BBC radio.</p>
<p>Kloniranje ljudskog embrija u reproduktivne ili znanstvene svrhe, u Britaniji je zabranjeno Zakonom iz 1990. godine. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hrvati na milenijskom hodočašću u Izrael</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Hrvatsko-izraelsko društvo prijateljstva i ovoga proljeća pred Uskrs organizira već tradicionalno hodočašće u svetu zemlju. Više od stotinu hodočasnika iz Hrvatske različnih konfesija - kršćani, židovi, muslimani, među njima i nekolicina teologa, pod vodstvom Mihaela Montilja, od 5. do 12. travnja u Izraelu će obilaziti sveta mjesta triju glavnih monoteističkih religija. Ubrzo nakon slijetanja zrakoplova u telavivsku zračnu luku hrvatski će hodočasnici posjetiti Betlehem, danas mjesto pod palestinskom upravom, u kojemu se prije 2000. godina rodio Isus. Obilazak ostataka Jerihona, najstarijega (9000 godina) grada na svijetu, danas također uključenoga u palestinsku autonomiju, iduća je točka hodočasničkoga itinerara. </p>
<p>Višednevni obilazak Jeruzalema središnji je dio toga milenijskog hodočašća. Maslinska gora s Getsemanskim vrtom i Crkvom agonije gdje je Krist, prema kršćanskoj tradiciji, proveo svoje posljednje dane, nezaobilazne su točke prilikom obilaska svetoga grada, kao uostalom i Zid plača, Židovska četvrt te dvije središnje islamske bogomolje - Omarova đžamija i džamija Al Axa. Muzej holokausta Yad Vashem te Brdo streljiva (na kojemu su se žestoko sukobili Izraelci i Jordanci 1948), koji obilježavaju noviju povijest Židova obvezne su točke koje će obići i hrvatska hodočasnička ekspedicija. Prirodni fenomen Mrtvo more, Judejska pustinja, znamenita utvrda Masada, Galilejsko jezero, Nazaret, rimska Cesarea te Golanska visoravan samo su neka od odredišta u sklopu bogatoga programa koje je u Izraelu za hrvatske hodočasnike pripremilo Društvo hrvatsko-izraelskoga prijateljstva.(V.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Čari napuljske kuhinje u »Sheratonu«</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - U sklopu ponude laganih obroka za poslovne ručkove, u zagrebačkom će se hotelu Sheraton od ponedjeljka svakodnevno nuditi i jela pod nazivom »Napuljska jela« sa sirevima mozzarellom i ricottom.</p>
<p>Jela su specifična za napuljsku regiju, a sastojci - mozzarella i ricotta proizvedeni su u Hrvatskoj, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Sirevi mozzarella i ricotta proizvedeni su u jedinom pogonu u Hrvatskoj (u Svetoj Nedjelji), koji proizvodi tu vrstu sira na autentičan južno-talijanski način, rekao je proizvođač toga sira u Hrvatskoj Etore Tamajo. </p>
<p> Ideja za proizvodnjom talijanskog sira potekla je nakon ispitivanja hrvatskog tržišta, a nastavlja se na obiteljsku tradiciju izrade sira. Braća blizanci Etore i Dario (otac im je iz Napulja) počeli su s proizvodnjom tih vrsta sira prije mjesec i pol, a u pogon su uložili 350.000 njemačkih maraka. </p>
<p> Naglasili su, kako u proizvodnji sira koriste isključivo sirovine iz Hrvatske, jer to više nije samo talijanski proizvod.</p>
<p>Zasad, obitelj Tamajo svojim sirevima opskrbljuje samo restorane i ugostiteljske objekte, a nadaju se da će se njihova mozzarella i ricotta uskoro naći i u slobodnoj prodaji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Erin Brockovich« i dalje najgledaniji u Americi</p>
<p>LOS ANGELES, 3. travnja</p>
<p> - Film »Erin Brockovich« s Juliom Roberts u glavnoj ulozi i treći je vikend za redom prvi po ostvarenim prihodima na američkim kinoblagajnama koji iznose 14,2 milijuna dolara, procijenjeno je u ponedjeljak. </p>
<p>Zasnovan na istinitoj priči, film pripovijeda o borbi majke obitelji koja upornošću uspijeva osuditi tvrtku odgovornu za ekološki skandal.</p>
<p> Od premijere 17. ožujka, film je zaradio 76,2 milijuna dolara. </p>
<p> Na drugom mjestu nalazi se »The Road to El Dorado« kojemu je to prvi tjedan na velikim ekranima.</p>
<p> Taj animirani film studija »DreamWorks« zaradio je 12,5 milijuna dolara proteklog vikenda. Glasove su crtanim likovima posudili glumci Armand Assante, Kenneth Branagh i Kevin Kline, između ostalih</p>
<p> »The Skulls«, triler u kojem dvojica studenata pristupaju tajnom društvu na Yaleu, zaradio je 11,4 milijuna dolara. </p>
<p> »Romeo Must Die«, akcijski film o ratu azijatskih i afroameričkih bandi, zauzeo je četvrto mjesto s 9,7 milijuna, ispred »High Fidelity«, najnovije komedije Stephena Frearsa s Johnom Cusackom, Catherine Zeta-Jones, Joan Cusack i Timom Robbinsom, koji je zaradio 6,4 milijuna dolara. </p>
<p> Što se tiče »Vrtloga života«, velikog pobjednika na Oscarima prije tjedan dana, on je zauzeo šesto mjesto s dodatnih 5,8 milijuna dolara, čime njegovi ukupni prihod od premijere u rujnu prošle godine iznosi 114 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vulkan Usu ponovo prijeti još jačom erupcijom </p>
<p>DATE, 3. travnja</p>
<p> - Vulkan Usu, na sjeveru Japana, ponovo pokazuje predznake erupcije, koja bi mogla biti mnogo jača od erupcija u petak, objavili su stručnjaci u ponedjeljak.</p>
<p> »Vulkan je u fazi stvaranja velike kupole magme«, objasnio je Hiromu Okada, jedan od vulkanologa zaduženih za vulkan Usu, koji se probudilo prošlog tjedna nakon 22 godine mirovanja. »Od sada možemo očekivati eksplozivnu erupciju popraćenu izbacivanjem lave, plina i kamenja«, dodao je, »jer smo sada u kritičnom trenutku eruptivne faze, koja je počela u petak nizom od pet erupcija pare i pepela po dvjema padinama masiva kojim dominira 732 metara visoki vrh Usu.</p>
<p>Više desetaka tisuća ljudi evakuirano je iz tog područja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ubijena njemačka obitelj u Kini</p>
<p>ŠANGAJ, 3. travnja</p>
<p> - Njemačkog poslovnog čovjeka, njegovu suprugu i njihovo dvoje djece ubili su pljačkaši koji su provalili u njihov stan u kineskom gradu Nanjingu, objavili su u ponedjeljak policija i mediji. Tijela 51-godišnjeg Jürgena Pfranga, zaposlenoga u Daimler Benzu, i ostalih članova njegove obitelji pronađena su u okrvavljenoj sobi na drugom katu njihove vile u Nanjingu, izjavila je policija.</p>
<p> Glasnogovornik policije identificirao je djecu kao 12-godišnju djevojčicu i 14-godišnjeg dječaka. Majka je imala 39 godina. Cijela je obitelj izbodena na smrt u napadu u nedjelju ujutro, 45 centimetara dugim noževima za rezanje lubenica.</p>
<p> Četiri farmera iz susjednoga sela odmah su uhićena pod optužbom da su krivi za ubojstvo, piše list Jiangan. Kako piše list, stražar je primijetio jednog je od pljačkaša kako pokušava pobjeći iz kuće. Policija je odmah pozvana i kada je opkolila kuću, ostala su trojica plajčakaša izišla s rukama u zraku. Kina je smatrana sigurnom zemljom za turiste i strane državljane iako je kriminal u porastu, posebice među brojnim nezaposlenim seoskim stanovništvom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Je li ministar Vujić pogriješio imenujući svoje povjerenike za film?</p>
<p>Filsmki režiser Zrinko Ogresta, ovih je dana izazvao žustre reakcije među filmašima svojim »otvorenim pitanjem« ministru kulture Antunu Vujiću u svezi s imenovanjem dvojice povjerenika za film pri Ministarstvu kulture - Nenada Polimca za igrani i Vinka Brešana za kratkometražni film? »Reagirao sam samo na stručnost izabranih osoba«, rekao je Vjesniku Zrinko Ogresta. »Smatram da osobe koje su izabrane na tako važnu i odgovornu dužnost, kao što su povjerenici u Ministarstvu kulture za dugometražni i kratkometražni film, moraju imati visoku stručnu spremu iz područja srodnih filmu. To je potpuno logično i to se traži na svakom natječaju za slična mjesta. U 'Hrvatskom leksikonu' i 'Filmskoj encikolopediji' sam našao da je Polimac studirao povijest, ali nigdje ne piše i da je završio taj studij, pa pretpostavljam da nema visoku stručnu spremu. Vinko Brešan još nije završio studij režije, pa ni on nema visoku stručnu spremu.«</p>
<p>Doista, začuđujuća izjava umjetnika i čovjeka koji odgaja buduće naraštaje filmaša budući da u svakoj, a posebno u filmskoj umjetnosti koja ujedinjuje nekoliko različitih umjetnosti,ponekad važniju ulogu od pukog školskog znanja imaju senzibilitet, duh, osjećaj i talent, pa tek onda dobrodošla akademska obrazovanost ili tzv. stručnost na koju se poziva Ogresta. Jer, po njegovim bi kriterijima »stručnosti« jamačno loše prošli ili uopće ne bi prošli mnogi velikani filmske režije, da se ministar Vujić kojim slučajem pozove na njih i njihovo znanje, umijeće, djelo... Listajući istu »Filmsku enciklopediju« po kojoj se Ogresta poziva (i proziva) na stručnost, mogu se npr. pronaći zanimljivi podaci o nekim velikim filmskim imenima, genijima koji su bili akademski neobrazovani, filmski neškolovani i, jednostavno, nestručni za baviti se onim čemu su posvetili svoj život i cjelokupni umjetnički opus svjetski vrijednih i nezaboravnih djela.</p>
<p>Charlie Chaplin je bio prodavač cvijeća, drvosječa, puhač stakla... Federico Fellini je počeo u cirkusu koji mu je bio, uvijek je tvrdio, najvećom školom života, umjetnosti i kreativnosti, a poslije je »samo« studirao pravo. Baš kao i Peter Weir, koji je napustio studij prava i bavio se nekretninama, dok je Robert Altman nakon zadaća ratnog pilota bombardera krenuo studirati tehniku. François Truffaut je bio na rubu delinkvencije, a Vittorio De Sica činovnik. Erich von Stroheim pak radio je kod oca trgovca u Beču, a kad je došao u Ameriku, bavio se svim i svačim - od pranja suđa do čišćenja staja. I tako dalje, i tako redom, mnogo je sličnih biografija u svijetu umjetnosti, posebno u svijetu filma i nikad nikoga od njih nije bilo sram priznati svoju prošlost, dakle i svoju »nestručnost«. A, zašto i bi kad su imali iza sebe djelo i cilj koji su u umjetnosti važniji i vrjedniji od stotina filmskih škola ili »stručnih«, štreberskih mjerila vrijednosti.</p>
<p> Uostalom, svaki bi umjetnik, bez obzira na diplomu, trebao štititi profesiju, a ne pozivati se (isključivo) na akademsko obrazovanje kao Ogresta, za razliku od ministra Vujića kojemu su ugled i profesionalnost bili glavni kriterij pri izboru povjerenika. Jer, imena filmskog redatelja Vinka Brešana i filmskog kritičara Nenada Polimca doista su neupitna - od iskustva, znanja, ugleda i stručnosti do autoriteta, a sve to ne postiže se samo diplomama nego i djelima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sporenja oko Muzeja suvremene umjetnosti</p>
<p>Ponovno rasplamsane polemike o lokaciji, natječaju i gradnji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu / Stvara se iluzija da je u Zagrebu moguć drugi »Bilbao«, ali se ne spominje njegov mecena / Odgovara li stručnjacima u MSU uloga permanenetno neshvaćene žrtve ili im je stvarno stalo do nove zgrade muzeja? </p>
<p>Polemike oko zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) na dnevnom su redu već gotovo 40 godina. Najnoviju je na svojstven način inicirao i sam ministar kulture dr. Antun Vujić, nagovjestivši mogućnost (da li i stvarnu odluku?) ponavljanja natječaja za gradnju MSU-a, unatoč tome što je prilična suma novca dosad već utrošena u natječaj na kojem je izabran i nagrađeni projekt mladog arhitekta Igora Franića. Brojnim istupima pojedinih stručnjaka, možda ponajviše iz samog MSU-a, stvorena je klima koja podhranjuje uvjerenje da je u Zagrebu moguć drugi »Bilbao«. Pri tome nitko ne spominje mogućeg mecenu, pa se lukavo preskače informacija da iza Muzeja suvremene umjetnosti u Bilbaou financijski stoji Fundacija Guggenheim. Otvaranje novoga natječaja i to, kako je najavljeno, međunarodnog znači ponovno odvajanje znatno veće sume novca. I to u trenutku kada je državni proračun premalen i za tekuće poslove, cjelokupna hrvatska privreda pred totalnim kolapsom, a država možda i pred bankrotom.</p>
<p>No, važno je da se polemizira i ponovno oštre koplja kao i desetljećima prije. Ranije su se, doduše, vodile borbe za lokaciju. Početak pada u godinu 1961. Bio je to pokušaj osvajanja zgrade u Ćirilometodskoj ulici u koju se umjesto muzeja uselio Pravni fakultet. Nakon toga nizale su su se i druge lokacije: Vranicanijeva poljana, Novi Zagreb, Paromlin, Trnje, južna obala Save, kompleks uz Muzej Mimara, Cvjetno naselje-istok, ponovno Paromlin, Vila Zagorje, zgrada Pučkog otvorenog učilišta, studentski dom »Ivan Meštrović« na Trgu Velikana te napokon prihvaćena lokacija na sjeveroistočnoj strani križanja Avenije Većeslava Holjevca i Dubrovačke avenije. Čudno je, međutim, da se sada ponovno raspravlja i o toj lokaciji koju su, između četiri ponuđene, izabrali sami stručnjaci Muzeja suvremene umjetnosti. Osim spomenute nudila se na istom istom raskrižju parcela na jugozapadnoj strani, te ponovno Paromlin kao i teren uz lijevu obalu Save na Trnju. Premda se o svima dugo raspravljalo, nakon izbora sada sporne, nije bilo javnih primjedbi sve do raspisa natječaja na kojem je sudjelovalo 88 ekipa arhitekata. Polemika koja se razvila u tom trenutku dala je naslutiti da se želi minirati natječaj, možda ne samo zbog lokacije (koja pruža mogućnosti širenja muzeja na otvorenom prema Bundeku), već kao protest zbog toga što natječaj nije bio međunarodni. A za takav novaca nije bilo, kao uostalom ni sada.</p>
<p>Naravno, u boljim okolnostima međunarodni bi natječaj bio poželjniji. Istina, izigran bi bio arh. Igor Franić, vjerojatno s pravom na odštetu. Ali, on ne bi bio prvi, čiji projekt Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu ne bi bio izveden. Prvi projekt, naime, izradio je arh. Grujo Golijan za lokaciju na Vranicanijevoj poljani, drugi arh. Vjenceslav Richter za Muzej u Novom Zagrebu, treći arh. Ivan Crnković za adaptaciju Paromlina, potom su arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina razradili program prenamjene zgrade Pučkog otvorenog učilišta, da bi na kraju arh. Igor Franić pobjedio na javno raspisanom natječaju. Spomenimo još da se svojevremeno spominjalo da je Mario Botta kao dar Zagrebu nudio svoj projekt Muzeja suvremene umjetnosti, što iz nepoznatih razloga nije ostvareno.</p>
<p> Pričalo se, doduše, da je razlog tome bila nikada do kraja razrađena koncepcija Muzeja. Za obavljeni natječaj ona je konačno razrađena, ali i sada se govori da će morati ponovno biti mijenjanja. Nakon toliko godina borbe za muzej! Time teme oko MSU-a nisu iscrpljene. Mnogi su, naravno, izvan same institucije, tvrdili da MSU nema dovoljno velik, pa ni suvremenom umjetnošću zastupljen fundus, bez obzira na činjenicu što se unutar njega nalaze i brojna djela uglednih svjetskih umjenika. Prigovaralo se također jednostranom shvaćanju suvremene umjetnosti, koje proklamira MSU ne uvažavajući paralelnost određenih likovnih pojava. U seriji naznačenih zamjerki ekipi koja radi u MSU istican je uskogrudni krug odabranih umjetnika koji imaju pravo na taj izlagački prostor. Jednako tako isticano je da su se nove likovne pojave promovirale u nastajanju izvan MSU- a, u tada (sedamdesete) alternativnim prostorima kao što su bili »Podroom« u Mesničkoj ili »Haustor« u Frankopanskoj ulici. Time se željelo podcrtati da se u MSU te pojave nisu prepoznavale već su, nakon što su se afirmirale, tek dobivale ulaz u prostor tada još Galerije suvremene umjetnosti, kao što se i danas mladi umjetnici prvo prepoznaju i predstavljaju u Galeriji Proširenih medija HDLU-a, a tek dugo nakon toga možda i u MSU. Time se, dakako, željelo naglasiti da je MSU izgubio onu ulogu koju je imao šezdestih godina s Novim tendencijama s kojima se afirmirao u svijetu i stekao potrebne veze, koje nisu uvijek bile iskorištene. Nije li se taj zalet koji se bilježi u doba Galerije suvremene umjetnosti, što su djelovale u okviru Galerija grada Zagreba, ispuhao u borbama za lokacije i gradnju same zgrade muzeja, te dugogodišnjim nastojanjima za preimenovanje Galerije u Muzej? </p>
<p>Nije na odmet sada se prisjetiti da je te bitke nastojao okončati bivši ministar kulture mr. Božo Biškupić kojega danas, jer je to jako in, mnogi nastoje okarakterizirati kao najgoreg ministra kulture. Tek je u njegovu mandatu 1998. godine Galerija (GSU) službeno preimenovana u Muzej suvremene umjetnosti (MSU) čime su se stvorili i preduvjeti za stvarnu gradnju muzeja. Na njegovu inicijativu Grad je ponudio čak četiri lokacije za novi muzej, a nakon njena izbora raspisan je i natječaj. O rezultatima natječaja i prvonagrađenom radu odmah su se vodile polemike, kao uostalom nakon svakog natječaja. Je li bilo boljih radova? Vjerojatno je, ali i nakon svakog drugog izbora bilo bi nezadovoljnih i opet žučnih rasprava. Sada kada bi se već trebali iscrtavati izvedbeni nacrti, međutim MSU se vraća na nultu točku. Traži se nova lokacija, novi natječaj, pa i novi koncept muzeja.</p>
<p>Odgovara li takvo stanje samoj muzejskoj instituciji i njezinim uposlenicima? Možda, jer im preostaje dalje se iscrpljivati oko buduće zgrade, dok im fundus stoji u pomoćnim prostorijama Kulmerove palače, neprimjerene galeriji, a kamo li muzeju. Time se možda prikrivaju i drugi nedostaci u funkcioniranju MSU-a, na koje postoje brojne primjedbe drugih stručnjaka, a i samih umjetnika. Stoga se sve više stvara uvjerenje da tim ljudima u Muzeju zapravo nije stalo do zgrade muzeja već samo do toga da su oni permanentno neshvaćena žrtva, te da im ta uloga najviše odgovara.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Amerikanizirana Ivana Orleanska</p>
<p>Film »Ivana Orleanska« Luca Bessona počeo igrati u novom tripleks kinu na Kaptolu / Bessonova filmska verzija ostat će zapamćena kao najslabiji od svih pokušaja, neka vrst mješavine ambicija i pretencioznosti / Mila Jovović nije se uspjela približiti slavnim prethodnicama Ingrid Berman i Jean Seberg</p>
<p>Film Luca Bessona »Ivana Orleanska« jedan je od tri nova filma s kojima su otvarene tri kinodvorane na Kaptolu. Riječ je o dugo najavljivanom tripleksu kojim sasvim sigurno započinje novo razdoblje u kinodistribuciji Zagreba i Hrvatske. Tako zagrebačka publika ima priliku vidjeti sasvim novu i drukčiju verziju rečenoga filma. </p>
<p> Iako su Francuzi poznati u filmskim krugovima po oštroj borbi protiv američke komercijalne industrije, što gotovo vlada europskim kiniodvoranama, televizijskim programima i medijima, u praksi je situacija uvelike drugačija. Naime, isti ti Francuzi vrlo brzo odstupaju od nacionalnog principa kada su u pitanju njihovi vlastiti interesi</p>
<p> Tako se dogodilo da je legendarnu nacionalnu priču o Ivani Orleanskoj francuski redatelj Luc Besson snimo na engleskom jeziku, prilagodio je komercijalnom tržištu, blago rečeno tako amerikanizirao, pa sa stvarnim francuskim povijesnim činjenicama i tradicijom više nema mnogo veze. A upravo ta nova verzija razočarala je i jednu i drugu stranu. Francuzi su nezadovoljni jer film nije dovoljno »njihov«, a Amerikanci se nisu mogli zagrijati za priču koja im ne daje ni najmanje povoda za nacionalni ponos.</p>
<p>Luc Besson, koji je stvorio image kultnog redatelja filmovima »Nikita« i »Peti element«, na žalost nije se dokazao niti uklopio sa svojim viđenjem priče o Joan D'Arc, glasovitoj junakinji koja je predvodila francusku pobjedu nad Englezima u 15. stoljeću. Bessonova verzija niti je dovoljno klasična da zadovolji konzervativne nostalgičare, niti je dovoljno moderna da se iskupi za sve druge nedostatke. A nije ni, poput »Hrabrog srca« Mela Gibsona, provokativno spektakularan da bi privukao mase gledalaca, čak i onih koji o povijesnom značaju Ivane Orleanske nemaju previše znanja. Na žalost, Bessonova opcija ostat će zapamćena tek kao najslabiji od svih pokušaja, neka vrst mješavine ambicija i pretencioznosti, masovke i povijesti, prenemaganja i glumačkog šmiranja. I to počevši od Mile Jovović, koja se ni djelićem sebe nije mogla uklopiti u priču, ostajući tek muškobanjasto ošišani fotomodel što urla i utrkuje se okolo naokolo, do Faye Dunaway i Dustina Hoffmana, koji su se prepustili općoj stihiji glumatanja, ili uvijek intrigantnog Johna Malkovicha, koji se nije mogao osloboditi ciničnih parodija na vlastiti lik. </p>
<p>Ostaju tako i dalje u povijesti filma nezaboravni stariji uzori, od prve filmovane nijeme verzije Carla Dryera iz 1928. godine (The Passion of Joan of Arc) s Mariom Falconetti, preko Victora Fleminga, koji je 1948. s Ingrid Bergman ostvario nezaboravno djelo (Joan of Arc) kao i Otto Preminger koji je 1957. »Svetu Ivanu« radio prema kazališnom djelu Georgea Bernarda Showa, a s Jean Seberg u glavnoj ulozi. </p>
<p>Zanimljivo da je u međuvremenu američka televizija CBS producirala miniseriju od četiri epizode o Ivani Orleanskoj sa šesnaestogodišnjom Leelee Sobieski u glavnoj ulozi koja je postigla znatno veći uspjeh od Bessonova filma.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Staroiransko podrijetlo Hrvata</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Znanstveno proučavanje prapovijesti i podrijetla Hrvata s obzirom na staroiransko podrijetlo traje već preko dva stoljeća i o toj problematici je dosad objavljeno oko 250 znanstveno-stručnih tekstova, koji su više-manje dokumentirani objektivnim podacima i poredbenim analizama. Da je stvarni iskon Hrvata stariji od srednjovjekovnih Slavena potvrđuju međunarodno priznati arheonalazi. Prošla su već puna dva stoljeća otkako je prof. dr. Josip Mikoczy-Blumenthal, pionir naše iranistike, započeo sa znanstvenim proučavanjem ranohrvatske etnogeneze s tezom o podrijetlu današnjih Hrvata od iranskih Medijaca. Napokon, postalo je jasno da se ta znanstvena problematika ubuduće više ne može zaobići. To je sažetak i tema znanstvenog viđenja u knjizi »Staroiransko podrijetlo Hrvata« koja je portkraj minula tjedna predstavljena u Staroj gradskoj vijećnici na priredbi koju su organizirali Kulturni centar pri Veleposlanstvu Islamske Republike Iran u Zagrebu i Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata iz Zagreba. </p>
<p>Prigodnu riječ održao je veleposlanik Irana u Zagrebu Keyvan Imani, a zatim prof. dr. Nedjeljko Kujundžić, predsjednik ZDPPH. Knjigu su predstavili prof. dr. Ivan Biondić, Antun Abramović te urednici i autori dr. Andrija-Željko Lovrić i književnik Zlatko Tomičić. Činjenica je da su redom poubijani svi važniji domaći znanstvenici koji su na tom planu radili, primjerice: prof. dr. Milan Šufflay, dr. Kerubin Šegvić, dr. Ivo Pilar i prof. Mihovil Lovrić , a drugi su zatvoreni u kaznene logore zbog krivice zabranjenog mišljenja, rečeno je na predstavljanju. </p>
<p>Krug spoznaje se zatvara s godinom 1998./1999. održavanjem prvog simpozija o staroiranskom podrijetlu Hrvata i istodobnim arheonalazima naših prapovijesnih imena Haraxvati-Haraquati u Pakistanu i 62 zapisa na glagoljici u srednjovjekoj Americi. Predstavljači knjige-zbornika radova sa spomenutog simpozija knjige ističu još i starohrvatske pradijalekte, niz hrvatskih antičkih legendi sa Starog istoka, primjerice, »Veyske Povede« na Krku. </p>
<p>Većina Hrvata još ostaju slavenskog podrijetla, bio je zaključak na predstavljanju knjige, ali realniji slavisti već prihvaćaju da su bar hrvatsko ime i simbolika neslavenski, da je preko antičkog Tanaisa mogla stići tek neka manja grupa iranskih ratnika hrvatskog imena, koja se asimilirala među brojnijim Slavenima i nametnula im tek etničko ime i simbole. U rečenoj knjizi prvi put pobliže je razrađeno i bogato jezično naslijeđe hrvatskog indoiranskog podrijetla u starohrvatskim dijalektima, dakle od hrvatske prapovijesti pa sve do nametanja »kolonijalnog vukopisa« u 20. stoljeću, koji se sada najviše zlorabi kao glavni dokaz za jugoslavenstvo Hrvata. (S. Begović)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Barešić dirigira »Nabuccom«</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Izvedbom Vedijeva »Nabucca« u utorak, 4. travnja, ravnat će skladatelj, pjevač i dirigent Veseljko Barešić</p>
<p>Verdijevom operom »Nabucco« u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u utorak, 4. travnja prvi put dirigirat će Veseljko Barešić.</p>
<p>Veseljko Barešić upravo je s ansamblom kazališta Komedija, kojega je stalni dirigent od 1981. godine, pripremio hrvatsku praizvedbu rock opere »Jesus Christ Superstar« Andrewa Lloyda Webbera. U Komediji je postavio niz opereta, komičnih opera i mjuzikla. U matičnom kazalištu okušao se također kao pjevač i autor glazbeno-scenskih djela. Prvi nastup na sceni 1975. godine imao je u ulozi Tončija u Tijardovićevoj opereti »Splitski akvarel« u režiji Richarda Simonellija i pod dirigentskim vodstvom Vjekoslava Šuteja.</p>
<p>Njegov scenski prvijenac bila je pop opera »Romeo i Julija«, za koju je osim glazbe libreto napisao prema Shakespeareovoj drami. S tom predstavom otvoreno je kazalište Komedija 1988., nakon dvije godine preuređenja. Uslijedilo je 1997. godine mjuzikl »Priča s južne strane«, još danas na repertoaru. I u tome je komadu, za koji je također napisao vlastiti libreto, Barešić iskazao izraziti smisao za scenu, glazbenu dramaturgiju i orkestraciju, uz raspjevanost vokalnih dionica, uz duhovitu parafrazu motiva iz Puccinijeve »Toske«. Ne začuđuje što glazba ovoga rođenog Riječanina odiše ugođajem Mediterana. U pripremi ima novi mjuzikl »Nosonja« i »Operetu za sjećanje«.</p>
<p>Veseljko Barešić nastupao je uz Simfonijski orkestar HRT, Zagrebačku filharmoniju, Dubrovački simfonijski orkestar i Simfonijski orkestar Riječke opere, te snimao za Hrvatski radio. Gostovao je u osječkoj Operi. U Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dirigirao je »Traviatu«, »Figarov pir« i nekoliko baletnih predstava.</p>
<p>O suradnji na predstavi »Nabucca« Veseljko Barešić kaže: »To je po cjelovitom dojmu jedna od najboljih predstava zagrebačke Opere. Nedavno je obnovljena poslije tri godine stanke. Ponovo je odlično nastudirana i kompaktna. 'Nabucco' je prava ansambl-predstava, tipična belkantistička opera s mnogo zborskih prizora. U kazalištu je svaka predstava stvar trenutka i kao živa izvedba zato je neponovljiva. Nadam se da će sve proteći u redu, jer imam dobru solističku podjelu«, ističe Veseljko Barešić.</p>
<p>U »Nabuccu« nastupaju Vitomir Marof u naslovnoj ulozi, Veneta Janeva Iveljić kao Abigailla, Ivica Čikeš kao Zacaria, Diana Hilje kao Fenena i Damir Fatović kao Ismaele.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Splitska premijera Pirandellove drame </p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - Izabrao sam Pirandella, jer sam u Splitu želio prikazati dramu 20. stoljeća, iako to i nije problematika predloženoga komada. Želio sam osmisliti predstavu u kojoj ima puno glumaca, jer se najveći dio moga rada vrti oko problema kolektivnosti i ljudskog bića. Posao koji smo obavili nije bit komada kakvog je zamislio Pirandello, to je više prikazivanje drame u ovom trenutku, u trajanju. Drama govori o ljudima koji žele postojati, koji glasno govore o svojoj nedovršenosti. Pripovijeda o osobama koje iskazuju svoje patnje i koje svojim pričama ukazuju na trenutke, odnosno vlastite drame koje žele proživjeti. Kazao je to na konferenciji za novinare francuski redatelj, pionir kazališnog ikonoklazma Francois-Michel Pesenti koji u splitskom HNK priprema premijeru Pirandellove drame »Šest lica traži autore« što će biti izvedena u petak, 7. travnja. </p>
<p>Šesnaest glumaca splitskog dramskog ansambla u pirandellovskom svijetu nose svoja stvarna imena što izražava tek djelić njihove osobnosti, ali ne i intime. Ljude ne zanimaju tuđe drame, važne su samo one vlastite i to je prava slika današnjice, kazao je glumac Josip Genda naglasivši da je Pirandello Pesentiju bio samo podloga za kreiranje surovijeg svijeta od onoga kakvog ga u svom književnom predlošku nudi nobelovac i jedan od najvećih dramatičara 20. stoljeća Luigi Pirandello. Njegovu dramu, koja je u rimskom teatru Valle praizvedena 1921. godine, prevela je Snježana Husić, a kostime je osmislila Marija Žarak. Generalni pokrovitelj predstave je Zagrebačka banka. (M. Jurković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Započeo udar i na Hrvatski olimpijski odbor</p>
<p>Anonimni materijal koji je našao put do HOO-a nastavak je serije »bijelih knjiga«, nepotpisanih ideja, dojava i mišljenja kojima je Hrvatska ovih dana zatrpana / »Sadržaj pisma kojeg smo dobili može se protumačiti kao pokušaj ideje da se u nas legalizira ono što uništava sport. Znate zašto? Sad su nova lica u ložama. Svi sad oblijeću oko tih novih lica i za sebe traže dio kolača, potežu za rukav... Inicijative za oduzimanje ingerencija HOO-u nisu od jučer, sad se pokušava i anonimnim pismima«, rekao je predsjednik HOO Antun Vrdoljak</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - »Ovaj anonimni materijal, koji je našao put do Hrvatskog olimpijskog odbora, nije ništa drugo nego kleveta sadašnjeg ustrojstva hrvatskog sporta«, rekao je Antun Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, nakon što je članovima Vijeća krovnog sportskog tijela u Hrvatskoj predočeno nekoliko nepotpisanih stranica - »Prijedlog reorganizacije športa na državnoj razini« - na kojima se promiču nove ideje za novu hijerarhiju u hrvatskom sportu. Predsjednik HOO predstavio je taj materijal na 87. sjednici Vijeća HOO-a, čak ga uvrstio i u dnevni red. </p>
<p>Tako se, eto, i u HOO-u dogodilo ono što se u Hrvatskoj događa svakodnevno. Možda je usporedba s učestalim anonimnim »bijelim knjigama« u hrvatskom sportu, gospodarstvu, općenito javnom životu za ovaj slučaj pretjerana, no anonimni materijal koji je našao put do HOO-a doista se može protumačiti kao nastavak serije anonimnih ideja, dojava i mišljenja kojima je Hrvatska ovih dana praktički zatrpana. </p>
<p>- Dobili smo nepotpisani materijal, u uvodu sjednice Vijeća HOO rekao je Vrdoljak. - U tom napisu mnoge stvari odudaraju od Povelje Međunarodnog olimpijskog odbora koja izričito brani uplitanje politike u sportske udruge građana, što HOO u svakom slučaju jest! Očito je da se tim napisom u hrvatskom sportu želi pojačati uloga Ministarstva prosvjete i športa na uštrb Hrvatskog olimpijskog odbora. Naš Zakon o športu proizlazi iz Povelje MOO koja je strogo definirana i ne trpi različita tumačenja. Ali, da vam kažem. U Europi samo Jugoslavija nema svoj olimpijski odbor kao vrhovno sportsko tijelo i zbog toga ima velikih problema s MOO, kazao je Vrdoljak.</p>
<p>Iako je spomenuti materijal anoniman - a novinarima su na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pročitana tek dva-tri odlomka - Vrdoljak ga je »bez okolišanja« odlučio uvrstiti u dnevni red Vijeća.</p>
<p>- Iz jednostavnog razloga. Mi nemamo što kriti. Zar da nas optužuju da smo primili neke materijale koje smo htjeli sakriti?! A to što je pisac anoniman, možda je zbog njegove skromnosti, ironičan je bio Vrdoljak. </p>
<p>Dopredsjednik HOO i novi predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza, dr. Zdravko Hebel (predsjednik Zagrebačkog športskog saveza), potom je rekao: </p>
<p>- Saznao sam da su stručne službe ZŠS-a pod pritiskom određenih krugova sudjelovale u pisanju materijala kojeg smo dobili. Manji dio materijala pisao je i glavni tajnik ZŠS-a (Andrija Mijačika, op.), koji mi je rekao da navedeno nema namjeru rušenja postojećeg sustava.</p>
<p>Odmah se nadovezao Vrdoljak:</p>
<p>- Znate li čije je to maslo, čiji je to problem? Onih nekoliko profesionalnih klubova koji sami sebi žele pronaći novac za uzdržavanje! Oni viču da je hrvatski sport u krizi. Ma nije naš sport u krizi, u krizi su klub iz Maksimira i nogometna liga. Pogledajte naše veslanje, plivanje, pa i atletiku s desetak potencijalnih kandidata za Olimpijske igre. Tu su i odbojkašice, najbolje koje smo ikada imali. Sav sadržaj pisma kojeg smo dobili može se protumačiti kao pokušaj ideje da se u nas legalizira ono što uništava sport. Znate zašto? Sad su nova lica u ložama, zato je to. Svi sada oblijeću oko tih novih lica i za sebe traže dio kolača, potežu za rukav, objašnjavaju... Inicijative za oduzimanjem ingerencija HOO-u nisu od jučer, to duže traje, sad se to pokušava i anonimnim pismima.</p>
<p>Većinu dvosatnog zasjedanja Vijeća HOO govorilo se upravo o (polu)anonimnim idejama o novom ustroju hrvatskog sporta, da bi u preostalom vremenu vijećnici ekspeditivno prihvatili informacije o najvažnijim zbivanjima od posljednje sjednice Vijeća koje je iznio tajnik HOO Slavko Podgorelec. On je istaknuo da je HOO kod Zagrebačke banke dignuo četiri milijuna kuna kredita kojeg će u cijelosti prijevremeno vratiti, čim stigne novac od lanjskog državnog proračuna i Hrvatske lutrije, koja duže duguje HOO-u. </p>
<p>- Taj kredit je samo sredstvo premošćivanja sadašnje nezgodne financijske situacije, mi s novcem koji trebamo dobiti rješavamo i vraćamo kredit za jedan dan. Novac od kredita potrošit ćemo za lanjske nepodmirene obaveze i prioritetne pripreme olimpijaca, rekao je Vrdoljak. </p>
<p>Usvojeno je i Programsko i financijsko izvješće HOO-a za prošlu godinu, a objavljene su i promjene u popisu olimpijskih kandidata koje su inicirali izbornici ženske odbojkaške i vaterpolske reprezentacije. Tako su olimpijske kandidatkinje postale Čebukina, Kirilova i Anzulović umjesto Stipanović, Trohe i Kuzmić. S olimpijskog popisa u vaterpolu izbrisani su Komadina, Letica i Padovan, a umjesto njih uvršteni Fatović, Oreb i Volarević. </p>
<p>- Izbornici imaju pravo svaka tri mjeseca mijenjati popis, objasnio je dopredsjednik HOO Zdravko Hebel odluke Ivice Jelića i Nevena Kovačevića.</p>
<p>Naposljetku su usvojena izvješća s Rezolucije II. svjetske konferencije o ženama i sportu iz Pariza, a odobrena su i pokroviteljstva HOO-a za nekoliko priredbi u Hrvatskoj, među ostalim za 4. utrku hrvatski nacionalni parkovi, za međunarodni nogometni juniorski turnir u Velikoj Gorici i za 27. Ina Croatia reli.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ostala su samo sjećanja...</p>
<p>Prije 20 godina, košarkašice Montmontaže osvojile su Kup Liliane Ronchetti, što je još uvijek najveći klupski uspjeh hrvatske ženske košarke / Miroslav Soboćan, tadašnji trener »zelenih«, prisjeća se slavnih dana i govori o ženskoj košarci danas</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije 20 godina, sjajna generacija košarkašica Montmontaže osvojila je Kup Liliane Ronchetti, prvi i jedini europski trofej hrvatske ženske košarke. U bugarskom Perniku, tadašnji Monting je, 1980. godine, pobijedio u finalu Maricu iz Plovdiva 82-76. »Zelene« je tada vodio Miroslav Soboćan, a igrale su: Sanja Ožegović-Gobac, Jasna Pepeunik, Marijana Bušljeta, Mira Bjedov-Nikolić, Marina Mučalo, Ida Kokeza, Marija Jajac, Gordana Barić, Jasenka Bilić i Gordana Slatković.</p>
<p>Zanimljivo je da su košarkšice Montmontaže još dva puta došle korak do osvajanja Kupa Liliane Ronchetti. Pod vodstvom Marijana Pasarića »zelene« su 1976. izgubile u finalu protiv Slavije iz Praga, a 1981. Miroslav Soboćan nije ponovio uspjeh iz Pernika, u završnici je bio bolji moskovski Spartak. Tako je, do danas, trofej Montmontaže ostao najveći klupski uspjeh naših košarkašica u Europi. </p>
<p>- Sjećanja su već počela polako blijedjeti, drugih europskih trofeja još, nažalost, nemamo. Tada je Montmontaža bila zaista jaka, u sastavu smo imali nekoliko reprezentativki. Moj prethodnik Marijan Pasarić odlično je selekcionirao igračice pa mi nije bilo teško nastaviti rad s odličnim sastavom koji je u moje vrijeme dosegao najveću zrelost, kaže Miroslav Soboćan, danas stručni tajnik u Zagrebačkom košarkaškom savezu.</p>
<p>Pomalo je čudno što se nitko iz sadašnjeg vodstva Montmontaže nije sjetio obljetnice osvajanja Kupa Liliane Ronchetti i pronašao način da se taj uspjeh adekvatno obilježi...</p>
<p>Klubovi u Hrvatskoj danas mogu samo sanjati o europskim trofejima. Zbog nedovoljnog koeficijenta već godinama nemamo predstvnice u Ligi prvakinja. U Kupu Liliane Ronchetti, od moguća četiri mjesta, zbog financijskih problema nastupaju samo jedan ili dva kluba. Najviši domet tih klubova uglavnom je šestnaestina finala, sve više od toga smatra se pravim čudom.</p>
<p>- Teško je danas stvoriti dobar sastav i zadržati igračice četiri, pet godina na okupu. Igračice odlaze u SAD na školovanje ili, zbog boljih ugovora, mijenjaju klubove i odlaze u inozemstvo. U našoj ligi danas igraju praktički juniorke, a u Europi se ne može pobjeđivati samo s mladim igračicama, komentirao je sadašnju situaciju Miroslav Soboćan.</p>
<p>Godine 1994. u Centar banci, današnjoj Croatiji, pokušali su stvoriti respektabilan klub koji će u Europi ostaviti traga. Tadašnji je sastav Centar banke okupio gotovo cijelu hrvatsku reprezentaciju, za »bankarke« su nastupale Danira Nakić, Žana Lelas, Slavica Preterger, Korana Longin, Vanda Baranović, Linda Antić.... Nažalost, taj sastav nije do kraja iskoristio svoje mogućnosti, dvije godine uzastopce Centar banka je ispadala u četvrtfinalu. Protiv francuskog Challes Savoia u Kupu Liliane Ronchetti u sezoni 94/95 »bankarke« su u dvije utakmice bile slabije za četiri poena (tada je trener Centar banke bio Soboćan). Godinu kasnije, u Ligi prvakinja, u četvrtfinalu su nakon produžetka slavile košarkašice njemačkog Wuppertala, koje su kasnije postale europske prvakinje. </p>
<p>Nakon tih poraza hrvatski »dream team« se počeo osipati. Interes i publicitet koji je tada imala ženska košarka nije iskorišten, a na vidiku se još nije pojavio klub ozbiljnijih europskih ambicija. Montmontaža je prošle sezonevratila Koraljku Hlede, ali samo za doigravanje, kao kratkotrajno rješenje.</p>
<p>Stanje u klubovima preslikalo se na reprezentaciju. Na EP u Brnu 1995. hrvatske su košarkašice s Danirom Nakić, Koraljkom Hlede, Žanom Lelas i Vedranom Grgin u sastavu bile na razočaravajućem osmom mjestu. Četiri godine kasnije, osmo mjesto osvojeno na EP u Poljskoj ocijenjeno je realnim, a sada ćemo biti presretni plasiramo li se uopće na EP 2001. u Francusku. </p>
<p>- Nismo se najbolje prilagodili novom sustavu kvalifikacija. Prije se igrao turnir, a sada u tjedan dana tri utakmice, pa nemamo dovoljno vremena za pripreme. U jakoj smo skupini i nakon dva poraza bit će teško izboriti plasman na Europsko prvenstvo. Trebamo razmišljti dugoročno i gledati kako se plasirati na EP 2003., 2005. i olimpijske igre 2004. i 2008. godine. Mlađim generacijama trebamo dati punu pažnju, s njima raditi tri, četiri godine, iskoristiti svako ljeto za kampove. Danas svi maksimalno treniraju, nema suparnica koje možete »uništiti«, kazao je Miroslav Soboćan, neosporan autoritet u hrvatskoj ženskoj košarci.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivanišević 50., Sampras na trećem mjestu</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Goran Ivanišević ipak je profitirao od nastupa u Miamiju te se, sa sedam osvojenih bodova, spustio za dva mjesta i sada je 50. tenisač na ATP ljestvici. </p>
<p>Ivanišević je tako od ponedjeljka ponovno prvi hrvatski reket jer je prestigao Ivana Ljubičića, koji je izgubio četiri mjesta i sad je 55. sa 35 bodova. </p>
<p>Na vrhu je Andre Agassi (249) na prvom mjestu smijenio Jevgenija Kafeljnikova (223), a najveći pomak napravio pobjednik Miamia Pete Sampras (218), koji se s novih 100 bodova probio sa osmog na treće mjesto.</p>
<p>Na staroj, »Entry« listi, također vodi Agassi, ali je Sampras drugi, a Kafeljnikov treći. Ivanišević je napredovao za tri mjesta i sad je 66., a Ivan Ljubičić je ostao 74.</p>
<p>Poredak: 1. Andre Agassi (SAD) 249, 2. Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 223, 3. Pete Sampras (SAD) 218, 4. Lleyton Hewitt (Aus) 187, 5. Magnus Norman (Šve) 185, 6. Nicolas Kiefer (Njem) 137, 7. Thomas Enqvist (Šve) 136, 8. Gustavo Kuerten (Bra) 134, 9. Alex Corretja (Špa) 131, 10. Mark Philippoussis (Aus) 130, 10. Tim Henman (VB) 130, 12. Nicolas Lapentti (Ekv) 111, 12. Younes El Aynaoui (Mar) 111, 14. Marc Rosset (Švi) 102, 15. Fabrice Santoro (Fra) 99, 16. Mariano Puerta (Arg) 96, 17. Wayne Ferreira (JA) 93, 18. Hicham Arazi (Mar) 90, 19. Cedric Pioline (Fra) 87, 20. Stefan Koubek (Aut) 83, 20. Magnus Larsson (Šve) 83...</p>
<p>Poredak hrvatskih tenisača: 50. Goran Ivanišević 40, 55. Ivan Ljubičić 35.</p>
<p>Lista zarada: 1. Agassi 628.970 dolara, 2. Sampras 599.866, 3. Kafeljnikov 471.544... 47. Ivanišević 108.723... (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Saračević: Netko ipak cijeni moj rad</p>
<p>Na utakmici reprezentacija Slovenije i Europe, koja se u povodu 50. obljetnice Slovenskog rukometnog saveza igra u utorak u Ljubljani (19 sati), za Europu će nastupiti i dvojica hrvatskih reprezentativaca, Irfan Smajlagić i Zlatko Saračević, te vratar Badel 1862 Zagreba, Andrej Lavrov</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Hrvatski rukomet imat će dvojicu predstavnika na utakmici reprezentacija Slovenije i Europe, koja će se u povodu 50. obljetnice Slovenskog rukometnog saveza odigrati u utorak u Ljubljani. Europski izbornik Vladimir Maksimov (inače izbornik Rusije) uvrstio je među 16 najboljih europskih rukometaša i naše reprezentativce Irfana Smajlagića (trenutno igra u francuskom Livry Garganu) i »zagrebaša« Zlatka Saračevića. Hrvatski prvak Badel 1862 Zagreba imat će još u Ljubljani još jednog predstavnika - ruskog reprezentativnog vratara Andreja Lavrova.</p>
<p>- Maksimovljev poziv znači da netko ipak cijeni moj rad, a došao je baš u vrijeme kad su krenuli razni komentari na moje godine i igru. Igrao sam već za reprezentaciju Svijeta, zajedno s Patrikom Ćavarom prije nekoliko godina na proslavi nekog jubileja španjolskog Granollersa, a u Ljubljani ću zaigrati za Europu i tako na neki način zaokružiti svoje reprezentativne nastupe. Bit će to lijepa »feštica« i ugodno rukometno druženje, utakmica i rezultat su drugom planu, rekao je Saračević.</p>
<p>Osim spomenute trojice iz Hrvatske Maksimov je u Ljubljanu pozvao sljedeće rukometaše: Dejana Perića (Jugoslavija, Celje Pivovarna Laško), Eduarda Kokšarova (Rusija, Celje Pivovarna Laško), Stefana Kretzschmara (Njemačka, Magdeburg), Pepija Manaskova (Makedonija, Celje Pivovarna Laško), Carlosa Resendea (Portugal, Braga), Patricka Cazala (Francuska, Elgorriaga Bidasoa Irun), Jacksona Richardsona (Francuska, Grosswallstadt), Olega Velikog (Ukrajina, Zaporožje), Gregorya Anquetila (Francuska, Montpellier), Dragana Škrbića (Jugoslavija, Celje Pivovarna Laško), Eduarda Moskaljenka (Rusija, Stjarnan) te dvojicu Slovenaca, Romana Pungartnika i Aleša Pajoviča, koji će dio utakmice igrati i u dresu svoje nacionalne vrste. </p>
<p>- Mislim da sam u raznim europskim i svjetskim selekcijama odigrao petnaestak utakmica. Međutim, u Ljubljani će se po mom mišljenu prvi put na okupu naći zaista najbolja kontinentalna reprezentacija. Nakon Svjetskog prvenstva na Islandu 1995. igrao sam u selekciji Svijeta protiv Francuske na Reunionu, ali tadašnji izbornik Bengt Johansson pozvao je u reprezentaciju sedam Šveđana! To ne može biti realno. Pri odabiru rukometaša ne treba se voditi principima ravnopravnosti, nego pozivati zaista najbolje igrače. Zato mislim da je, primjerice, pozivanje Olega Velikog pravi potez, iako je Ukrajina bila zadnja na Europskom prvenstvu u Zagrebu, riječi su Andreja Lavrova.</p>
<p>U slovenskoj reprezentaciji, koju će voditi izbornik Leppold Jeras, za utakmicu protiv Europe našli su se: Pušnik (Metković-Jambo), Šavrić, Likavec (oba Trebnje), Šerbec, Vugrinec, Banfro, Pungartnik, Bedekovič, Tomšič, Pajovič (svi Celje Pivovarna Laško), Jovičič (Prevent Slovenj Gradec), Kastelic, Imperl (oba Slovan), Cvijič (Valencia), Puc, Lapajne, Lubej (svi Prule). Slovenska je reprezentacija u spomenutom sastavu u subotu izgubila u revijalnoj utakmici protiv selekcije stranaca u slovenskoj prvoj ligi, 24-29 (13-15). Dodajmo i da je europska reprezentacija dosad nastupila samo tri put i to u utakmicama protiv Austrija (1993.), Njemačke (1994.) i Francuske (1995.).</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Saračević će odigrati četiri utakmice u tjedan dana</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba u ponedjeljak prijepodne trebali su analizirati video-snimke svojih utakmica protiv Metković-Jamba, suparnika u četvrtfinalnim utakmicama hrvatskog Kupa, no umjesto toga otvoreno su raspravljali o neočekivanom prvenstvenom porazu u subotu u Rijeci, protiv Zamet-Autotransa.</p>
<p>Pričalo se o međusobnim odnosima unutar momčadi i zaključeno je kako u nastavku prvenstva treba poboljšati atmosferu i unijeti živost u treninge. Igra Metkovića na dnevnom će redu biti u utorak, a prva međusobna kup-utakmica igra se u srijedu (vjerojatno u 17.30 sati) u »Kutiji šibica«.</p>
<p>Zbog nastupa za reprezentaciju Europe u Ljubljani, Zlatko Saračević će odigrati četiri utakmice u tjedan dana. No, on sam kaže da to neće biti problem, jer će u Ljubljani svaki pozvani rukometaš odigrati tek po petnaestak minuta. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Može li Europatrade napraviti čudo na Gripama?</p>
<p>Košarkaši Europatrade Samsunga mogu zadržati prvoligaški status i u sljedećoj sezoni samo ukoliko pobijede Split-Croatia osiguranje na Gripama</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Čak sedam hrvatskih košarkaških prvoligaša će u utorak završiti sezonu, a igrači Zrinjevca će posljednju službenu utakmicu ove sezone odigrati u srijedu. Naime, u utorak s početkom u 18 sati igra se pet utakmica posljednjeg, 22. kola, a Cibona VIP i Zrinjevac će igrati u srijedu (20 sati, KC »Dražen Petrović«). Nakon tih utakmica, samo će četiri prvoplasirane momčadi nastaviti utrku za naslov prvaka. </p>
<p>To ujedno znači da čak dvije trećine naših prvoligaških klubova neće imati službene utakmice punih pet mjeseci, jer sljedeća sezona počinje tek u rujnu. Pa kako se onda može govoriti o ozbiljnom natjecanju? Kakvi su to profesionalci koji gotovo pola godine ne rade?</p>
<p>Već odavno se zna koja će četiri sastava zauzeti pozicije koje osiguravaju nastavak sezone, tako da posljednje kolo odlučuje samo o tome koji sastav će sezonu završiti na posljednjem, 12. mjestu i tako izgubiti status prvoligaša.</p>
<p>Najveće izglede za selidbu u A-2 ligu ima momčad Europatrade Samsunga. Igrači iz Maksimira imaju isti broj pobjeda kao i šibensko Jadransko osiguranje i Svjetlost Brod iz Slavonskog Broda, ali Zagrepčani imaju najslabiji omjer pobjeda i poraza u međusobnim susretima (izgubili su oba puta od Jadranskog osiguranja), tako da im treba pobjeda na Gripama protiv Split-Croatia osiguranja. Realno, to će se vrlo teško dogoditi, jer Splićani, iako im ta utakmica ne znači gotovo ništa, neće dopustiti rasipanje ugleda.</p>
<p>Ukoliko se na Gripama ipak dogodi čudo, tada će se u neugodnoj situaciji naći Šibenčani i Brođani. Šibenski igrači, koji jedva čekaju da se završi ova za njih neuspješna sezona, teško da na svom Baldekinu mogu pružiti ozbiljniji otpor Zadru koji, predvođen Dinom Rađom, juriša prema svom prvom naslovu prvaka Hrvatske. Brođani bi pak mogli uhvatiti bodove spasa u riječkoj Dvorani mladosti, gdje će ih ugostiti Sava osiguranje koje se plasiralo u Kup Radivoja Koraća i svejedno mu je osvoji li peto ili osmo mjesto. </p>
<p>U preostale dvije utakmice Benston će u malom gradskom derbiju ugostiti Zagreb (KC »Dražen Petrović«). Zagreb je osigurao četvrto mjesto, a igrači Benstona, nakon vrlo lošeg ulaska u sezonu, pobjedom u posljednjem kolu mogu na kraju zauzeti odlično peto mjesto, što bi bio veliki uspjeh za njih.</p>
<p>Nakon osam pobjeda u prvih 11 kola, u osječkom prvoligašu su odlučili pustiti Franju Arapovića, Zvonimira Ridla i Amerikanca Nicholasa Dillona i u idućih su 10 nastupa ubilježili isto toliko poraza. Susret s Karlovcem (ŠD »Zrinjevac«) je posljednja prilika za košarkaše Kandit Olimpije da ipak pobijede u jednom susretu u ovoj sezoni nakon Nove godine. No, i Karlovčani imaju veliki motiv: pobijede li, izborit će igranje u Kupu Koraća sljedeće sezone.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prilika za povratak na europsku scenu</p>
<p>U ponedjeljak se okupilo svih 17 rukometnih reprezentativki koje je izbornik Josip Šojat pozvao na pripreme za dva kvalifikacijska dvoboja za EP 2000. protiv Njemačke (u Zagrebu 8. travnja i Sindelfinagenu 15. travnja)</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - Za predstojeće kvalifikacijske dvoboje za Europsko prvenstvo 2000. u Rumunjskoj, hrvatske su se rukometne reprezentativke počele okupljati u nedjelju, a posljednja igračica, Marina Kevo iz Švedske, stigla je u ponedjeljak popodne. Izabranice Josipa Šojata u Zagrebu će trenirati do subote kad će (u 16.15 sati) u dvorani II Sportskog doma odigrati prvu utakmicu protiv Njemačke. Uzvrat će biti tjedan dana kasnije, u Sindelfingenu. Bolja reprezentacija iz ta dva dvoboja nastupit će u prosincu na Europskom prvenstvu u Rumunjskoj.</p>
<p>Šojat je odmah u nedjelju navečer na prvom okupljanju priredio trening utakmicu između reprezentativki kako bi vidio čime raspolaže, budući da neke igračice duže nije vidio.</p>
<p>- Izbornik Šojat je zadovljan, vidjelo se da su djevojke u dobroj formi. Posebno su ga zanimale Horaček, Hasagić, Mihoci, Palčić..., govorio je direktor ženske reprezentacije, Danijel Kocijančić.</p>
<p>Ohrabrujuće je što Šojatu nije otkazala nijedna od 17 igračica koje je pozvao, a ni jedna se ne žali ni na ozljedu.</p>
<p>- Dobro je što su sve zdrave i u dobroj formi, pa se ovih nekoliko dana što će reprezentacija biti zajedno mogu posvetiti samo taktici, veli Kocijančić.</p>
<p>Rukometašice su stacionirane u hotelu na kraju grada, »Hollidayu«, gdje imaju svoj mir, trenirat će dvaput dnevno, a u srijedu u 19 sati u dvorani II Sportskog doma odigrat će prijateljsku utakmicu protiv Kraša.</p>
<p>Šojat i njegov stručni stožer opskrbili su se video-kasetama njemačke reprzentacije s turnira na kojem su igrale protiv Norveške, Danske i Poljske. Šojat je primijetio da Njemice igraju mnogo bolje negoli u listopadu, na »Koka Croatia kupu« u Varaždinu. Odmah nakon tog turnira, Njemački rukometni savez smijenio je izbornika, doveo novog (Dago Leukefeld) i pomaci su vidljivi. Sad igraju nešto mlađe rukometašice, pretežno iz Leipziga i Borussije Dortmund, uz dvije-tri iskusnije.</p>
<p>Direktor Kocijančić veli da bi bilo sjajno kad bi naše rukometašice u Zagrebu pobijedile sa šest do osam pogodaka razlike, jer bi tada uzvrat u Sindelfingenu bio mnogo ugodniji i sigurniji. Na upit mogu li to napraviti Šojatove igračice, Kocijančić odgovara:</p>
<p>- U sastavu je sve što valja u hrvatskom ženskom rukometu, uvjeren sam da to Šojat i cure mogu napraviti. Sada, kad nam je muški rukomet u padu, moramo se vratiti na scenu i plasirati se na EP u prosincu. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zašto se krije identitet dopingiranih?</p>
<p>Na sjednici Vijeća HOO-a prihvaćeno je i Izvješće o dopinškoj kontroli hrvatskih sportaša u 1999. godini. Najkraće rečeno, doping kontrola provela se na 95 uzoraka, nađena su tek dva pozitivna nalaza. Kod jednog sportaša u body buildingu i kod jednog atletičara. Iskreno smo očekivali da će nam se podastrijeti i imena dopingiranih - ostali smo kratkih rukava. </p>
<p>Naime, iako je predsjednik HOO-a, Antun Vrdoljak bio za objavljivanje imena (»Ako mene mogu svaki dan pljuvati po novinama, mogu se i navesti imena dopingiranih u hrvatskom sportu«) nismo stigli ni do inicijala inkriminiranih sportaša. Uputio nas je predsjednik HOO-a s punom ovlašću na članove liječničke komisije HOO-a, dr. Fućkara i dr. Topića, no i kod njih smo naišli na zid šutnje. </p>
<p> Iako smo prigodom rasprave o dopingiranima čuli »kako je i objavljivanje njihovih imena svojevrsna kazna« zasad su ta dva sportaša koja su koristila doping kažnjena tek interno. Da nitko ne zna. Zašto se uopće krije identitet dopingiranih!? (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mijačika: Da, i ja sam to pisao!</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Andrija Mijačika, tajnik Zagrebačkog športskog saveza, ne krije da je sudjelovao u pisanju materijala koji se našao na dnevnom redu Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora. </p>
<p>- Jeste li vi vidjeli i pročitali cijeli materijal? Ja ću vam ga dati. Nije to nikakav tajni dokument, to je otvoreni stav nekoliko ljudi koji smatraju da se u hrvatskom sportu nešto mora mijenjati. Nitko se u tom materijalu ne napada i nitko nije protiv nekoga.</p>
<p>• Ali, zašto je materijal nepotpisan, čime je nalik na mnogobrojne »bijele knjige« koje kruže Hrvatskom?</p>
<p>- To je radni, nedovršeni materijal koji se dijelio ljudima koji slično razmišljaju. Sve je rađeno sa željom da se sustav promijeni, ljudi koji su to napisali ne žele više autoriteta u sportu. Oni podržavaju da Hrvatski olimpijski odbor i dalje ostane na vrhu sporta u Hrvatskoj, ali ne HOO kao dosad - elitni - već reorganiziran, bolji, uspješniji, autoritativniji, kazao je Mijačika. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Brolich sazvao izvanrednu Skupštinu Dinama!</p>
<p>Predsjednik Skupštine NK Dinamo Stjepan Brolich prikupio je u peticiji za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine potpise više od trećine članova ovoga tijela i za nedjelju, 9. travnja u 10 sati, sazvao izvanrednu sjednicu / Jedina točka dnevnog reda: »Rješavanje krizne situacije u klubu« / »Vrijeme je da klub počne normalno funkcionirati. Mrzim međusobna prepucavanja po medijima i nadam se da ćemo sve probleme riješiti u nedjelju«, kaže Brolich</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Broje li se Zlatku Canjugi posljednji sati predsjednikovanja u Dinamu, hoće li u nedjelju ostati i bez svoga zadnjeg uporišta? Naime, predsjednik Skupštine maksimirskog kluba Stjepan Brolich sazvao je izvanrednu Skupštinu NK Dinamo, koja bi se trebala održati u nedjelju, 9. travnja u 10 sati, u loži »Maksimir« istoimenoga stadiona! Dakle, informacija koju smo ponudili javnosti prošloga tjedna o prikupljanju potpisa na peticiji za sazivanje izvanredne Skupštine bila je točna, iako su neki članovi Izvršnog odbora pokušali demantirati te aktivnosti. Brolich je u ponedjeljak došao pred novinare u Maksimiru i uzbuđeno rekao:</p>
<p>- Prije nekoliko sam minuta uručio glavnome direktoru Mirku Novoselu pismenu obavijest o sazivanju izvanredne sjednice Skupštine NK Dinamo za nedjelju, 9. travnja u 10 sati. Očekujem da će klupska administracija do utorka u podne odaslati pismene pozive svim zastupnicima Skupštine, rekao je u uvodu Brolich.</p>
<p>Prema klupskome Statutu, za sazivanje izvanredne Skupštine treba prikupiti potpise barem trećine članova toga tijela. Dinamova Skupština ima 49 članova (bilo ih je donedavno 50, no Dean Bauer je podnio pismenu ostavku) i u peticiji je trebalo prikupiti barem 17 potpisa...</p>
<p>- Od trećine zastupnika primio sam potpisane zahtjeve za sazivanje Skupštine. Time su ispunjeni svi pravni uvjeti, a mogu vam reći da imam i više od trećine potpisa...</p>
<p>• Možete li nam pokazati popis, tko je sve potpisao zahtjev?</p>
<p>- Na žalost, nemam to kod sebe. Ali, sve je ovjereno kod javnog bilježnika. A budući da će ti zahtjevi biti sastavni dio zapisnika Skupštine, javnost će biti upoznata i s imenima potpisnika, rekao je Brolich i dodao:</p>
<p>- Dnevni će red imati samo jednu točku: »Rješavanje krizne situacije u klubu«. Pod time se podrazumijeva rasprava o svim zbivanjima u i oko kluba u zadnje vrijeme, jasno je da može biti i dopune dnevnog reda. A na početku sjednice tražit ću od svih zastupnika da se javnim glasovanjem izjasne hoće li sjednica biti otvorena ili zatvorena za javnost.</p>
<p>• Oprostite, ali do sada su sve Dinamove Skupštine bile - otvorene!?</p>
<p>- Točno, i ja ću dati svoj glas za otvorenu sjednicu. Ali, moramo poštivati proceduru. Inače, za kvorum će biti potrebna nazočnost više od pola ukupnog broja članova Skupštine, dakle ako je Bauer podnio ostavku, trebalo bi doći barem 25 zastupnika. A za pravovaljanost odluka potrebna je natpolovična većina glasova broja nazočnih. Dakle, ako bude 25 zastupnika, odluke su pravovaljane ako ih izglasa barem 13 zastupnika. Nadam se da će klupska administracija obaviti svoj posao i poslati na vrijeme pozive svim zastupnicima, da ja ne bih u zadnji trenutak morao slati brzojave.</p>
<p>• Čemu sumnja ako je sve legalno i legitimno, ako imate dovoljan broj potpisanih zahtjeva?</p>
<p>- Svakakvi su scenariji mogući u ovome klubu! Svašta je moguće... Na kraju bih dodao kako mi je žao što predsjednik Canjuga nije sazvao sjednicu Izvršnog odbora, nego se za rješavanje krize na ovakav način mora sazivati izvanredna Skupština. Mnogo se toga moglo riješiti na IO... </p>
<p>No, kad smo već došli u ovu mučnu situaciju, vrijeme je i za okončanje krize, vrijeme je da klub počne normalno funkcionirati. Mrzim međusobna prepucavanja po medijima i nadam se da ćemo sve probleme riješiti u nedjelju, govorio je Brolich.</p>
<p>Novinarima se pridružio i sportski direktor Velimir Zajec, koji je u zadnje vrijeme često isticao da ne bi trebalo sazivati nikakve sastanke do 13. svibnja i završetka prvenstva! Međutim, u petak navečer, poslije sastanka s Canjugom, ponudio je naznake promjene toga stava, a ovako je prokomentirao Brolichovo sazivanje izvanredne Skupštine:</p>
<p>- To je stvar zastupnika, očito su procijenili da je sjednica neophodna. Bilo bi mi draže da se sve riješilo na sastanku Izvršnog odbora, ali kako se taj IO ne saziva, a problemi postoje, možda je ovo pravo rješenje. Skupština je ipak najviše klupsko tijelo, održat će se nešto ranije nego sam mislio, ali problemi nas tjeraju na brzo rješavanje.</p>
<p>• Jeste li i vi, kao zastupnik u Skupštini, potpisali peticiju?</p>
<p>- Nema veze... Ja sam za sazivanje Skupštine i za legalan rad. Svi se problemi moraju rješavati kroz klupske institucije, a ne na nekakvim sastancima po kojekakvim »rupama«, očito je aludirao Zajec na radni ručak i neuspjeli sastanak najužega klupskoga vodstva u jednome zagrebačkom restoranu prije desetak dana.</p>
<p>Onda je žrtvom sastanka bilo janje. Sad će jedno janje preživjeti, barem što se tiče Dinamovih čelnika. A vidjet ćemo tko će »nastradati« na Skupštini, vidjet ćemo koliko života ima Canjuga. I bit će zanimljivo vidjeti hoće li isti oni ljudi, koji su Canjugi 14. veljače dali bezrezervnu potporu, sad glasovati protiv njega...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Canjuga: Brolich uništava klub! </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Iako je znao za potpisivanje peticije, iako je svjestan da zadnja tri mjeseca pleše na žici, Dinamov predsjednik Zlatko Canjuga nije uspio zadržati bijes kad je doznao za za Brolichovo sazivanje izvanredne Skupštine.</p>
<p>- To je maksimalno uništavanje kluba! Zamislite, Brolich saziva Skupštinu, a nije priložio trećinu potpisa! Tvrdi da sve ima ovjereno, a ne kaže gdje, kod kojeg javnog bilježnika? Mogao je priložiti kopije tih potpisa, bjesnio je Canjuga i nastavio u istome tonu:</p>
<p>- Ovo je definitivno uništavanje kluba. A ovoga ću tjedna sazvati konferenciju za novinare i javnosti predočiti dokumente koji će pokazati svrhu ove Brlichove igre, bit će vidljivo koga to on(i) podržava(ju). Ovo što se događa je nevjerojatno, svi mi se oni gade...</p>
<p>• Hoćete li možda na toj konferenciji za novinare najaviti i podnošenje ostavke?</p>
<p>- Kome? Neću dopustiti da me takvi tipovi smjenjuju, oni ne zaslužuju da sjednem s njima za isti stol i razgovaram, zato nije bila ni sazivana sjednica Izvršnog odbora. Nikome neću nuditi ostavku, ponajmanje ne Brolichu i Mamiću! Sve što su učinili kad su vladali Maksimirom bilo je pogubno za klub. Ovaj je klub, usput, potrošio na Brolicha 50.000 maraka, na njegova zimovanja i ljetovanja po Čileu i Španjolskoj. Nikome ja neću nuditi ostavke, mogu se samo mirno povući s funkcije, ali vidjet ćemo kome će Skupština na kraju dati povjerenje, najavljuje Canjuga borbu do kraja.</p>
<p>Član Dinamova Izvršnog odbora i Skupštine, Miroslav Blažević, koji sve ovo vrijeme stoji čvrsto uz Canjugu, nije ništa znao o sazivanju izvanredne sjednice Skupštine. Kad smo ga informirali, rekao je:</p>
<p>- O kakvoj to krizi u klubu govori Brolich? Pa uvijek je takva situacija početkom godine, tako je bilo i lani i preklani... Sve mi je ovo nalik umjetnom stvaranju krize i pokušaju rušenja kluba! Kome i zašto treba sve ovo? Samo, neki zaboravljaju krucijalnu stvar: u svemu su najvažniji - igrači! A igrači su za Canjugu, znakovito veli Ćiro. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Matković ne bi ništa mijenjao</p>
<p>Hajduk u utorak (18.15 sati), u prvoj polufinalnoj utakmici Kupa, dočekuju Zagreb, šokiran subotnjim porazom protiv Cibalije / Na pitanje hoće li što mijenjati u odnosu na subotu, kad su Splićani pobijedili Vukovar 4-0, trener Hajduka Ivica Matković je odgovorio: »Najradije ne bih mijenjao ništa, pa ni rezultat«</p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - U prvoj polufinalnoj utakmici Kupa Hrvatske nogometaši Hajduka u utorak (18.15 sati) dočekuju Zagreb, šokiran subotnjim domaćim porazom protiv Cibalije. Splićani su dobrom igrom »pregazili« Vukovar 91 (4-0), djelovali su sigurno, igrali bez grča. Utakmica sa Zagrebom, svjesni su u Hajduku, bit će iznimno zahtjevna, jer moraju potvrditi sve što su pokazali u subotu. A Kup je opasno natjecanje, ne priznaje papirnate favoriti. Jedan pogrešni korak i gotovo je. Tako su splitski »bijeli« šest puta ispadali iz Kupa i to igrajući uzvratni dvoboj na Poljudu, a od 1995. nisu igrali u finalu. Možda im se obrnuti raspored posreći, pa se iz Kranjčevićeve vratite zadovoljni...</p>
<p>Ivica Matković, trener Hajduka, zadovoljan je igrom i pobjedom u susretu s Vukovarom 91 i u vedrijem ozračju dočekuje Zagreb, koji je trenirao od studenoga 1995. do studenoga 1996.</p>
<p>- Nezaboravna je bila suradnja sa sportskim direktorom Dražanom Jerkovićem, stvorili smo pravu momčad, doveli Baturinu, Osibova, Rukavinu, Duru, bio je tu Čeko, Biškup, Rosso... Spojili smo dvije grupe igrača, zagrebačku i splitsku. Zaista smo dobro igrali, a onda su nam, sedam dana prije utakmice s Dinamom, uzeli Gorana Jurića, Jurčeca i Rukavinu. Nakon toga sam izgubio volju i napustio Kranjčevićevu.</p>
<p>Kad se prisjetio povijesti, Matković je svoje misli usmjerio na utorak i polufinalni dvoboj:</p>
<p>- Zagreb je dobra momčad, samo mislim da ga je Cibalia uzdrmala. Po mom mišljenju, za nas je dobro što su Zagrepčani izgubili i to u sučevom vremenu. Kad igrači dožive takav šok, sigurno ostanu »zarezići«.</p>
<p>Matković je zadovoljan subotnjom igrom, no nogometaši su ga oduševili radom na nedjeljnom treningu. Iako je zamišljen kao relaksacija igrači su ga, potaknuti dobrom igrom, odradili kao da su se u subotu odmarali.</p>
<p>- Momčad je na zemlji, ne veselimo se, jer se nemamo pravo opustiti do kraja ovosezonskih natjecanja. Oduševljavaju me momci pristupom. Evo, »rezervisti« su nakon utakmice u subotu samostalno trenirali, a uživao sam, zbog pristupa igrača radu, na nedjeljnom treningu. Sa Zagrebom očekujem ozbiljnost i zrelost, igrat ćemo bez ikakvih kalkulacija, kao da je ovo prvenstveni dvoboj. Moramo pružiti dobru igru i zbog naših navijača, kaže Matković.</p>
<p>Hoće li što mijenjati u odnosu na subotu?</p>
<p>- Najradije ne bih mijenjao ništa, pa ni rezultat...</p>
<p>Sigurno je da će mjesto na lijevoj strani zauzeti Jažić, pa će »bijeli« vjerojatno istrčati u slijedećem sastavu: Pletikosa, Miladin, Lalić, Slaven Bilić, Vuković, Jažić, Musa, Vučević, Leko, Baturina, Radeljić. Sudi Miroslav Vitković.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zagreb sanja pogodak u Splitu</p>
<p>Postojala je opasnost da nogometaši Zagreba zbog nepodmirenih dugovanja ne otputuju u Split na prvu polufinalnu utakmicu kupa, ali je i u ovoj prigodi na scenu stupila »dosljedna nedosljednost« zbog koje HNS-u još malo tko vjeruje</p>
<p>ZAGREBA, 3. travnja</p>
<p> - Sretna je okolnost za nogometaše Zagreba što njihovu prvu utakmicu polufinala kupa u utorka u Splitu protiv Hajduka prenosi televizija. Samom tom činjenicom pronađen je modus kako da Zagreb ipak zaigra, makar ga koči »stroga i nepromjenjiva« odluka disciplinskog suca Hrvatskoga nogometnoga saveza da više nikako ne može nastupiti, ako ne isplati svoje dužničke obaveze, prvo prema Šibeniku, pa onda i prema Segesti. Zapravo po najnovijemu, najprije - Siščanima.</p>
<p>Tim sjajnim primjerom samo je osvježena teorija kako se sve može, ako postoji neki viši interes HNS-a. Jer, ako je primjerice moguće da se već mjesec dana u raznoraznim ladicama »paca« »slučaj Andrić«, za kojega je uzgred u svim dosadašnjim instancama HNS utvrđeno da je »jasan kao dan«, zašto bi se sve lomilo na Zagrebu? Stoga, ako je disciplinski sudac HNS-a Krešimir Vlajćević mirne savjesti mogao izjaviti da »slučaj Andrić« ne okončava »jer se nada nekim novim momentima« pa je najbolje da »slučaj fermentira« (!?), onda je mogao progurtati i takvu nečiju (?) sugestiju, da trenutačno ne pritišće Zagreb. Bez obzira što za sebe hrabro tvrdi da je apsolutno autonoman, te da sve svoje odluke donosi isključivo temeljem svoje savjesti. Jer, ako se pritisne Zagreb, može se tada dogoditi da prvenstvo ili kup postanu neregularni, budući da s druge strane, Zagreb ima svoje velike dužnike itd.</p>
<p>Kako bilo, ali Zagreb je otputovao u Split. I to, kako kazuje njegov učitelj Ivo Šušak, »već u znatno boljem psihološkom stanju no što je bio nakon nesretno izgubljnene utakmice protiv Cibalije kad su svi djelovali poput mrtvaca«.</p>
<p>- Dan nakon subote, kad smo u sučevom vremenu primili dva pogotka i s igračem manje proigrali vrijednu pobjedu, zaista je stanje bilo deprimirajuće. Novi dan, međutim, a nakon relaksirajućeg treninga, učinio je svoje, govori Ivo Šušak.</p>
<p>Stoga se među »zagrebaše« ipak pomalo počelo vraćati njihovo karakteristično samopouzdanje kojega im od prvog dana Šušak nastoji imperativno usaditi. Samim time odmah su osvanula i iščekivanja iz splitske utakmice, koja je Šušak oblikovao ovako:</p>
<p>- Ni u kojem se slučaju nemamo namjeru braniti. Dapače, cilj nam je postići pogodak, samo u tomu vidimo svoje izglede za uzvrat. Jest, dolazimo Hajduku u trenutku kad je napokon uz ambiciju spojio i efikasnost, a mislim da je dobro da su se »hajdukovci« ispucali na nekomu drugomu, ne na nama.</p>
<p>Zbog viška kartona Zagreb će biti oslabljen u redu za vezu neigranjem Kosića i Perića, pa je za očekivati da će momčad započeti utakmicu u sastavu: Mihačić - Biškup; Stavrevski, Osibov - Šimić, Banović, Verhas, Čižmek, Rendulić - Bule, Popović.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Zagrepčani se više boje nas« </p>
<p>Dinamu ova utakmica mnogo znači pa će naša mirnoća možda biti i presudni faktor. Odigrat ćemo napadački, bilo kakav pozitivan rezultat daje nam pravo na optimizam u maksimirskom uzvratu, kaže trener Cibalije Srećko Lušić uoči prve utakmica Kupa, u utorak (16.30 sati)</p>
<p>VINKOVCI, 3. travnja</p>
<p> - Posljednji, iznimno uspješni rezultati podigli su atmosferu u vinkovačkom nogometnom prvoligašu na vrlo visoku razinu. Iako nitko ne poriče da je Dinamo favorit u polufinalnim ogledima Kupa (prva se utakmica igra u Vinkovcima u utorak, u 16.30 sati), iz Cibalije poručuju: »Respekt svakako, strah nikako!« Trener Srećko Lušić još je određeniji:</p>
<p>- Zagrepčani se više boje nas. Njima ova utakmica mnogo znači, a naša će mirnoća, možda, biti i presudni faktor. Utakmicu ćemo odigrati u napadačkom ritmu, a svaka će nam pobjeda dobro doći uoči zagrebačkog uzvrata. Ne, nije u pitanju hoćemo li primiti gol ili nećemo - bilo kakav pozitivan rezultat daje nam pravo na optimizam u maksimirskom uzvratu. Vinkovački trener priželjkuje pun stadion, ozračje kakvog u Vinkovcima nije bilo od početka osamdesetih, razdoblja koje je obilježila sjajna generacija odličnim, lepršavim igrama i plasmanom u nekadašnju prvu jugoslavensku ligu.</p>
<p>- Imajući u vidu sve što je Cibalijina mlada momčad napravila ove sezone, mislim da smo zaslužili glasnu potporu s tribina. Pa mi smo četvrti na ljestvici, k tome i polufinalisti Kupa! Očekujem zaista vatrenu podršku, moji će nogometaši to znati cijeniti i prepoznati te na pravi način uzvratiti navijačima odličnom igrom.</p>
<p>• Imate li kakvih problema sa sastavom momčadi koju ćete suprotstaviti Vlakovoj kompoziciji?</p>
<p>- Generalno, nemam. Osim vratara Perića svi su zdravi, nemamo kažnjenih igrača. Izostanak Perića, vjerujem, neće se osjetiti, jer je pričuvni vratar Marić odličnu formu potvrdio i protiv Zagreba, u subotu. Međutim, za početnih 11 još se nisam odlučio, učinit ću to neposredno uoči susreta. Moram reći da ovo za nas nije utakmica sezone, nego samo logičan slijed svega lijepoga što nam se dogodilo posljednjih mjeseci, kaže trener Cibalije Srećko Lušić.</p>
<p>Damir Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vlak: Zabiti gol u Vinkovcima</p>
<p>Zadovoljio bi me i remis, uz uvjet da zatresemo suparničku mrežu, kaže Dinamov trener Marijan Vlak uoči prve polufinalne utakmice hrvatskoga Kupa protiv Cibalije u Vinkovcima</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Može li lanjski finalist Kupa i svakako najveće iznenađenje ovoga prvenstva, vinkovačka Cibalia, ugroziti Dinamove ambicije u Kupu? Svakako može, svjesni su toga i u Maksimiru uoči prve polufinalne utakmice u Vinkovcima. Međutim, subotnja 3-0 pobjeda protiv Hrvatskog dragovoljca udahnula je pomalo izgubljeno samopouzdanje i optimizam u »modru« svlačionicu, koju je već počela zahvaćati letargija, očito uvjetovana zbivanjima u i oko kluba. Trener Marijan Vlak kaže:</p>
<p>- Nitko nije pobijedio »dragovoljce« tako uvjerljivo kao mi! Svakako možemo biti zadovoljni, igralo se dobro pola sata. A kad sam u nedjelju pogledao talijanski derbi Parma - Milan, zapitao sam se nakon tog nogometnog siromaštva nismo li svi mi, i treneri i novinari, a i gledatelji, možda malo prekritični kad ocjenjujemo naš nogomet? Bila je to lošija utakmica od naše, a ne treba spominjati koliko Parma i Milam godišnje troše na igrače...</p>
<p>Vlak je, djelimice, u pravu. No, vratimo se Kupu, kakvu Cibaliju očekuje Dinamov trener?</p>
<p>- Ne vjerujem da će nas napasti, iako će sigurno biti agresivni poput osica. Vinkovčanima općenito, čini mi se, više leži igra u gostima, imaju sjajan protunapad, to su pokazali i u Kranjčevićevoj u subotu. Cibalia je dohvatila formu i sigurno ima ambicije i u Kupu, a mi bismo morali u Vinkovcima ostvariti rezultat koji bi nas doveo u lijepu poziciju uoči zagrebačkoga uzvrata. Bio bih, dakle, zadovoljan i neodlučenim rezultatom, uz uvjet da zatresemo suparničku mrežu. Mi smo favoriti, od toga ne bježimo, ali znano je da Kup nosi iznenađenja, stoga moramo biti maksimalno oprezni, upozorava trener »modrih«. Dinamo je u Vinkovce otputovao u ponedjeljak popodne, u Zagrebu su ostali ozlijeđeni Vasilj, Jeličić, Mumlek, Prosinečki, Jurić i Mujčin. Očekuje se da će Vlak Cibaliji sučeliti ovu postavu: Ladić - Tokić; Sedloski, Tomas - Mikić, Šarić, Bišćan, Pavlović, M. Cvitanović (Krznar) - Šokota, Šimić. Na klupi će biti Butina, Kozniku, Šabić, Krznar (M. Cvitanović), Bazina, Abramović i Koretić. (P. Jurišić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Uhićen Momčilo Krajišnik! </p>
<p>Krajišnik je najviše rangirana politička figura koja će biti izvedena pred Sud u Den Haagu / Hrvatski MVP uhićenje ocjenjuje kao početak procesa kažnjavanja najodgovornijih za agresiju u BiH i na prostorima bivše Jugoslavije u cjelini </p>
<p>PALE, 3. travnja</p>
<p> - Pripadnici mirovnih snaga u BiH (SFOR) uhitili su ponedjeljak ujutro na Palama Momčila Krajišnika, bliskog suradnika bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, protiv kojega je Međunarodni sud za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji u Den Haagu (ICTY) podigao optužnicu zbog ratnih zločina. </p>
<p> Uhićenje je potvrdio glavni tajnik NATO-a George Robertson. Momčilo Krajišnik, protiv kojeg je ICTY objavio tajnu optužnicu, uhićen je u svojoj kući na Palama u ponedjeljak rano ujutro, rekao je Roberston u svom priopćenju. »On je trenutačno na putu prema Den Haagu«, dodao je. »To je dosad prvo SFOR-ovo uhićenje jedne tako visoko rangirane osobe ili dužnosnika s prostora bivše Jugoslavije«, dodaje se u priopćenju glavnog tajnika NATO-a.</p>
<p> Uhićenje je potvrdio u ponedjeljak i glasnogovornik SFOR-a u Sarajevu Yvon des Jardins. Prema riječima glasnogovornika SFOR-a, tijekom operacije uhićenja nije bilo ozlijeđenih.</p>
<p> Zapovjedništo SFOR-a priopćilo je kako je Krajišnik uhićen na temelju tajne optužnice Međunarodnog suda za ratne zločine koja ga tereti za sudjelovanje u genocidu, kršenju običaja rata, zločine protiv humanosti i ozbiljna kršenja Ženevske konvencije. U priopćenju se potvrđuje da su Krajišnika uhitili pripadnici SFOR-ove Višenacionalne divizije »Jugoistok« čije je zapovjedništvo u Mostaru. Ova divizija nalazi se pod francuskim zapovjedništvom. </p>
<p> U priopćenju se pojašnjava kako je nekadašnji član Predsjedništva BiH i predsjednik ratnog parlamenta Republike Srpske obnašajući tijekom rata visoke dužnosti »planirao ili zapovjedio uništavanje etničkih skupina bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u brojnim općinama BiH«.</p>
<p> Uhićenje je pozdravio posebni američki izaslanik za provedbu Daytonskog sporazuma Robert Frowick koji boravi u posjetu Sarajevu. Američki veleposlanik u BiH Thomas Miller također je zadovoljan što je Krajišnik priveden u Den Haag.</p>
<p> Obitelj Momčila Krajišnika potvrdila je beogradskoj agenciji BETA da je on rano ujutro u »pidžami i bos odveden u nepoznatom pravcu«. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske uhićenje Momčila Krajišnika ocjenjuje kao početak procesa kažnjavanja najodgovornijih za agresiju u BiH i na prostorima bivše Jugoslavije u cjelini. </p>
<p> Glavna tužiteljica ICTY-ja u Den Haagu pozdravlja uhićenje. Carla del Ponte priznala je da SFOR »ima ključnu ulogu u privođenju optuženih pred lice pravde«. U optužnici stoji da je »Krajišnik između 1. srpnja 1991. godine i 31. prosinca 1992. zajedno s Radovanom Karadžićem i drugima bio odgovoran za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, kršenja ratnih običaja i prava te teška kršenja Ženevskih konvencija koji su počinjeni u BiH tijekom tog razdoblja«. Del Ponte poziva međunarodnu zajednicu da inzistira na uhićenju i predaji ostalih optuženika. Glavna tužiteljica posebno poziva na uhićenje Radovana Karadžića kojem bi se trebalo suditi zajedno s Krajišnikom, zaključuje se u priopćenju ICTY-ja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>ICTY: Uhićena 41 osoba od 69 javno optuženih </p>
<p>HAAG, 3. travnja</p>
<p> - Uhićenjem bosanskog Srbina Momčila Krajišnika u ponedjeljak, broj osoba protiv kojih je podignuta javna optužnica pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu popeo se na 69. Od tih 69 osoba, 41 se nalazi u pritvoru Haaškog suda. Osim Radovana Karadžića i bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, glavni optuženici su jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević i srpski predsjednik Milan Milutinović, jugoslavenski ministar obrane Dragoljub Ojdanić koji su još uvijek na slobodi. Slijedi popis 69 optuženih osoba.</p>
<p>Osuđeni: (14 osoba): Dražen Erdemović (5 godina zatvora), Dušan »Duško« Tadić (20 godina zatvora), Zlatko Aleksovski (7 godina zatvora). Većina osuđenih predala je i žalbu: Hazim Delić (20 godina zatvora), Esad Landžo (15 godina zatvora), Anto Furundžija (10 godina zatvora), Zdravko Mucić (7 godna zatvora), Goran Jelisić (40 godina zatvora), Vladimir Šantić (25 godina zatvora), Drago Josipović (15 godina zatvora), Zoran Kupreškić (10 godina zatvora), Mirjan Kupreškić (8 godina zatvora), Tihomir Blaškić (45 godina zatvora).</p>
<p>Oslobođeni: (2 osobe): Zejnil Delalić (nakon prvostupanjskog postupka žalba tužitelja) i Dragan Papić.</p>
<p> Procesi u tijeku: (10 osoba): Radislav Krstić, Mario Čerkez, Dario Kordić, Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Mladen Radić, Zoran Žigić, Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač, Zoran Vuković.</p>
<p>Čekaju na početak suđenja: (15 osoba): Momčilo Krajišnik, Radoslav Brđanin, Damir Došen, Stanislav Galić, Milorad Krnojelac, Dragan Kulundžija, Mladen Naletilić, Vinko Martinović, Milan Simić, Miroslav Tadić, Momir Talić, Stevan Todorović, Mitar Vasiljević, Simo Zarić, Dragoljub Prcač.</p>
<p>Još uvijek se traže: (28 osoba): Slobodan Milošević, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić, Vlajko Stojiljković, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Dragan Nikolić, Željko Meakić, Momčilo Gruban, Dušan Knežević, Goran Borovnica, Duško Sikirica, Dragan Fuštar, Nenad Banović, Predrag Banović, Blagoje Simić, Ranko Česić, Milan Martić, Ivica Rajić, Mile Mrkšić, Miroslav Radić, Veselin Šljivančanin, Zoran Marinić, Gojko Janković, Janko Janjić, Dragan Zelenović, Radovan Stanković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hoće li rusko izaslanstvo u Strasbourgu dobiti »crveni karton«?</p>
<p>Nakon posjeta Čečeniji, gdje joj je onemogućen ulazak u neke logore, visoka povjerenica UN za ljudska prava Mary Robinson nezadovoljna stanjem ljudskih prava u Čečniji / Zbog neispunjenja obaveza, 36-članom ruskom izaslanstvu prijeti opasnost da bude suspendirano iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe </p>
<p>MOSKVA, 3. travnja ( Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Zapanjena sam onim što sam vidjela i stoga bi o stanju u Čečeniji željela osobno razgovarati s predsjednikom Putinom«, izjavila je u ponedjeljak po povratku iz sjevernog Kavkaza u Moskvu visoka povjerenica UN za ljudska prava Mary Robinson. U subotu i nedjelju Mary Robinson obišla je izbjegličke logore u Ingušetiji, te posjetila porušeni čečenski glavni grad Grozni i susjedni Dagestan gdje je prošlog ljeta i planuo novi ruski kavkaski rat. Međutim, objašnjavajući to »razlozima njene sigurnosti« ruske vojne vlasti nisu gospođi Robinson dopustile da posjeti i vidi sve što je željela i što je bilo planirano. Tako se u Groznom Mary Robinson mogla zadržati samo 2,5 sata, a potpuno su otpali njezini posjeti tzv. filtracijskim logorima u kojima se prema nekim tvrdnjama čečenski zatvorenici i zarobljenici podvrgavaju psihičkim i fizičkim mučenjima. Ipak, na temelju onog što je vidjela i čula na sjevernom Kavkazu gospođa Robinson je u Moskvi izrekla jasnu kritiku na račun ruskog rukovodstva naglašavajući da je nedopustivo da zbog čečenskih terorista strada jedan cijeli narod.</p>
<p>Promatrači u Moskvi ne isključuju da bi Putin mogao primiti Mary Robinson jer od njezina stava i stava lorda Francka Judda, koji je posjetio Čečeniju početkom ožujka, uveliko ovisi dalji status Rusije u Vijeću Europe. Tim više što je nakon posjeta Groznome lord Judd izjavio kako mu je nezamislivo da je netko mogao na kraju 20. stoljeća potpuno uništiti jedan europski grad i to na vlastitu teritoriju. Naime, u ponedjeljak poslije podne u Starsbourgu je počelo proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja nakon izvještaja Mary Robinson (u srijedu ) i lorda Francka Judda treba u četvrtak glasovati o sankcijama, odnosno o eventualnom isključenju Rusije iz tog najstarijeg političkog foruma na Starom kontinentu.</p>
<p>O isključenju Rusije iz članstva Parlamantarna skupština Vijeća Europe već je raspravljala potkraj siječnja. Tada je nedostajalo 12 glasova pa da Rusija bude isključenja, ali je Moskva ipak dobila dvomjesečni »popravni rok« u kojemu je trebala prekinuti (ili završiti?) rat i bez prethodnih uvjeta započeti mirovne pregovore sa zakonito izabranim predsjednikom Čečenije Aslanom Mashadovom. Ni jedan od ta dva glavna uvjeta Moskva nije ispunila pa je u ponedjeljak, neposredno prije otvaranja proljetnog zasjedanja, predsjedavajući Parlamentarne skupštine VE u Starsbourgu lord Russel Johnston najavio i mogućnost isključenja Rusije. Štoviše, lord Johnston je izjavio da će ruskom izaslanstvu u Strasbourgu (36 zastupnika) najverojatnije biti oduzeto pravo glasa i prije četvrtka kako tog dana ne bi moglo sudjelovati u raspravi i glasanju.</p>
<p>Ipak u moskovskim političkim kuloarima i dalje vjeruju da se Paralemntarna skupština VE neće odlučiti na krajnji korak protiv Rusije, jer Zapad nije zainetersiran a zaoštravanje odnosa s Rusijom i njezinim novim predsjednikom Putinom. Prije leta za Strasbourg od 36 članova ruskog parlamentarnog izaslanstva jedini je bio pesimist Vladimir Lukin, potpredsjednik demokratske stranke Jabuka. »Sad su veliki izgledi da naše punomći u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope doista budu suspendirana«, rekao je Lukin. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Od 40 uvjeta za prijam u Vijeće Europe, BiH ostvarila samo četiri!</p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch smatra da za ostvarenje Daytonskog sporazuma nedostaje volje i kompromisa</p>
<p>MOSTAR, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Od četrdeset predviđenih uvjeta za prijam u Vijeće Europe Bosna i Hercegovina ispunila ih je samo sedam, međunarodna zajednica mora razmotriti pristup i izvršiti novu procjenu zbog zabrinjavajućega smjera kojim je krenula privatizacija, a strpljenje koje se u BiH iskazuje prema nedjelotvornosti Vijeća ministara, odnosno spram činjenice da BiH od 10. veljače nema svoju vladu jednostavno je nerazumljivo. To je samo dio ocjena koje je na tribini neovisnih intelektualaca »Krug 99« iznio visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch govoreći o aktualnome trenutku BiH, manje od tjedan dana do nadnevka održavanja općinskih izbora (8. travnja), »Tražimo osnovnu identifikaciju građana BiH sa svojom zemljom«, poručio je razočarani Petritisch, uz dodatak kako je u svojim posljednjim kontaktima s europskim vladama osjetio da »međunarodna zajednica postaje sve nervoznijom spram BiH«, što bi u konačnici moglo rezultirati poražavajućom činjenicom o »gubitku kontakta BiH s Europom, odnosno s europskim integracijskim procesima.«</p>
<p>Od 40 uvjeta koje se Bosna i Hercegovina obvezala ispuniti kako bi bila primljena u Vijeće Europe, do sada ih je ispunjeno samo sedam, a i od tih sedam četiri je morao nametnuti visoki predstavnik. Petritsch će na to skrenuti pozornost i u svome ovotjednom obraćanju Vijeću Europe i, istaknuo je, još jednom naglasiti stajalište da »BiH bez jakih zajedničkih institucija ne može biti dijelom Vijeća Europe«.</p>
<p>Bosna i Hercegovina skoro dva mjeseca nema vladu, a ta činjenica u svakoj bi drugoj zemlji, tvrdi visoki predstavnik, dovela do revolta, a osobe koje su dovele do toga nestale bi sa scene. Umjesto toga, oko Vijeća ministara »igraju se političke igre«, a neki prijedlozi koji se mogu čuti, posebice onaj o rotaciji u Vijeću ministara »politička su neodgovornost.«</p>
<p>Kad je riječ o Daytonskom sporazumu Petritisch smatra kako on nije nikakva sveta knjiga, nije Biblija, to se može i izmijeniti, ali da to neće učiniti međunarodna zajednica. »Vi to trebate učiniti«, kazao je on, uz dodatak da »ako političari nisu u stanju provesti ga, onda se trebaju povući«. Nema smisla govoriti da Dayton nije uspio pored toliko praznoga prostora za njegovo ostvarivanje, ali, zaključio je visoki predstavnik, očito »nedostaje volje i osjećaja za kompromis.«</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Drnovšek smijenio devet Podobnikovih ministara</p>
<p>U novome tehničkom kabinetu, nema mjesta potpredsjednika vlade niti ministra bez lisnice za lokalnu samoupravu</p>
<p>LJUBLJANA, 3. travnja</p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek smijenio je devet ministara koalicijske Pučke stranke (SLS) u svojoj vladi i Državnom zboru (parlamentu) poslao imena kandidata koji će ministarske poslove obavljati do redovitih izbora. Riječ je uglavnom o nepolitičkim imenima, odnosno o tzv. tehničkim rješenjima, među kojima je poznatije ime Antona Grizolda, analitičara i profesora na Fakultetu političkih znanosti, kojega se predlaže za novoga ministra obrane.</p>
<p> Drnovšek je u pismu političkim strankama pojasnio kako je svojim potezom pokušao izbjeći krizu vlade, najavljenu istupom SLS-a iz njegove koalicijske vlade sredinom mjeseca. Ako u parlamentu potkraj ovoga tjedna ne dobije podršku za svoje ministarske kandidate, izbori bi mogli biti prijevremeni, već u lipnju ove godine - upozorio je Drnovšek stranke. To vjerojatno znači da bi se oni održali po postojećem razmjernom sustavu koji najviše odgovara Drnovšekovoj stranci - liberalnim demokratima (LDS) - a ne po većinskome sustavu. Na konferenciji za novinare Drnovšek je izjavio kako su za Sloveniju prijevremeni izbori jedina alternativa, ako osam kandidata za ministre - koje je predložio kako bi izbjegao krizu nastalu raspadom sadašnje koalicije svojih liberalnih demokrata i »pučana« - ne dobije većinsku potporu u parlamentu. »Ako moji kandidati ne dobiju potporu, shvatit ću to kao nepovjerenje meni kao predsjedniku vlade«, izjavio je Drnovšek na konferenciji za novinare. »U tom bi slučaju realan rok za prijevremene izbore bio 18. lipnja«. </p>
<p> Pučka stranka već je prije najavila da će se 15. travnja, nakon udruživanja s kršćanskim demokratima (SKD), povući u oporbu. </p>
<p> Drnovšek je pritom zanijekao da bi njegov potez mogao biti rezultat stranačkoga dogovora ili računice. Ustvrdio je kako mu je glavni motiv za traženje povjerenja u parlamentu bio da se »što više ubrza rasplet krize vlade i dođe do jasne situacije«. Čekanje na 15. travanj, kada su ministri SLS-a namjeravali dati ostavke, značilo bi samo produljenje nesigurnosti koja bi trajala još neko vrijeme, pojasnio je Drnovšek. U novoj tehničkoj vladi, što ju je Drnovšek u ponedjeljak predložio, nema mjesta potpredsjednika vlade, što da je sada obnašao Marjan Podobnik, niti ministra bez lisnice za lokalnu samoupravu. </p>
<p>Predsjednik Slovenskih kršćanskih demokrata (SKD) Lojze Peterle reagirajući na Drnovšekovo obrazloženje da je potez motiviran željom za stabilizacijom prilika i da su ponuđene kandidati stručnjaci bez stranačkih veza, na konferenciji za novinare rekao da takva vlada ne bi bila tehnička nego izrazito politička. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Đukanoviću prešli nezadovoljni Miloševićevi generali</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Ovih su dana vlasti u Podgorici kadrovski snažno ekipirale svoju vojno - policijsku logistiku dovevši na mjesto posebnog savjetnika premijera za pitanja obrane i sigurnosti bivšeg zapovjednika Druge armije Vojske Jugoslavije generala Radoslava Martinovića. Prije njega je bivši zamjenik zapovjednika ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane VJ general Blagoje Grahovac imenovan savjetnikom predsjednika Mila Đukanovića, a još ranije je bivši šef KOS-a general Nedjeljko Bošković počeo savjetovati ministra unutarnjih poslova Vukašina Maraša. </p>
<p>Sva trojica profesionalnih umirovljenika odnosno pričuvnih časnika imaju zanimljive biografije, naročito u segmentu koji ih veže za Beograd, Slobodana Miloševića i rat na prostorima bivše Jugoslavije. General-potpukovnik Radoslav Martinović doživio je strelovit uspon u vrijeme dok je njegov prijatelj Momčilo Perišić bio načelnikom Generalštaba, a kao mladog i ambicioznog, tvrdi beogradski nezavisni tisak, već su ga vidjeli kao njegova nasljednika. Kad je na najviše zapovjedno mjesto došao Dragoljub Ojdanić »počistio« je miljenike svoga prethodnika pa tako i Martinovića postavivši ga savjetnikom sada pokojnog ministra obrane Pavla Bulatovića. Nekadašnji pukovnik i vojni glasnogovornik, a danas publicist Ljubodrag Stojadinović navodi da su ocjene o Martinoviću proturječne i u rasponu od sposobnog profesionalca do sitničavog mediokriteta.</p>
<p>Za buduća vremena od njega se čini zanimljivijim zrakoplovni general Grahovac o kojemu se u javnosti malo zna. U krugovima vojske ima mišljenja da je mjesto prvog čovjeka jugo-zrakoplovstva svojim sposobnostima bio zaslužio prije Ljubiše Veličkovića (koji je poginuo tijekom NATO-napada), ali ga nije dobio jer, spekuliralo se, Veličković je ipak bio iz Požarevca, rodnoga mjesta predsjedničkog para Milošević - Marković. Analitičari tvrde da se nije mogao pomiriti sa napredovanjem inferiornijih, ali i da je »teško izmjeriti njegove ambicije u crnogorskome čelništvu osim ako ne očekuje svoje mjesto u RV i PVO nekakve srpsko-crnogorske vojske pod novim režimom«, piše Glas javnosti. </p>
<p>Najzanimljivija osoba u generalskome trokutu, dobro poznata i hrvatskoj javnosti, je Nedjeljko Bošković. On iza sebe ima već dva umirovljenja, dvije, a sada i treću karijeru, drastične promjene političke orijentacije, neobjašnjenu financijsku aferu kad je u zračnoj luci Beograd uhvaćen sa torbom punom novaca, špijunsku aferu Opera i nikad dovoljno utažene ambicije. U mirovinu je otišao 91., a već početkom 92. pozvao ga je tadašnji predsjednik »krnjeg« Predsjedništva Branko Kostić (iz Crne Gore), unaprijedio u generala i poslao da na mjestu šefa kontraobavještajne službe zamijeni generala Aleksandra Vasiljevića. (Vasiljević je tada otpremljen u mirovinu, ali je i on reaktiviran uoči bombardiranja SRJ). Zlobni analitičari tvrde da opet ima istu želju - da iz kabineta još jedamput izbaci Vasiljevića.</p>
<p>Sva trojica generala imaju što reći i savjetovati crnogorskome čelništvu. Publicist Stojadinović pretpostavlja da bi mogli preporučiti »kako da crnogorska policija postane pravom vojskom«, da imaju gdje otići ako se srpsko-crnogorska federacija održi jer nisu porušili mostove sa Beogradom, a imaju gdje i ostati i napredovati ako se ta federacija raspadne. Pored toga, najnoviji događaji u Crnoj Gori daju privid smirivanja odnosa između vojske i vlasti. Ostvarena je naime zajednička kontrola granice prema Kosovu i Albaniji, a savezni premijer Momir Bulatović ozjavio je kako VJ »nikada neće napasti legitimno izabranu Vladu Crne Gore, čak i u slučaju njezina otcjepljenja«, samo nije rekao da li i Đukanovićevu smatra legitimnom.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Haider na karnevalu u Italiji najavio skori službeni posjet</p>
<p>RIM, 3. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jörg Haider, koruški zemaljski poglavar i političar koji je na Austriju navukao prijezir demokratskih zemalja, iskoristio je karneval u furlanskome morskom ljetovalištu Lignanu da posjeti Italiju i najavi svoj službeni posjet Trstu, glavnom gradu talijanske oblasti Furlanije i Primorske (koju je iredentizam preimenovao, zajedno s Istrom, u Julijsku Veneciju).</p>
<p>Predsjednik furlanskoprimorskoga Oblasnog vijeća Roberto Antonione zanijekao je da je uputio poziv zemaljskom poglavaru susjedne Koruške. Haider je lani službeno posjetio Trst i Antonionea, ali to je bilo prije negoli je njegova desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) ušla u bečku Saveznu vladu.</p>
<p>Tršćanski gradonačelnik Riccardo Illy (industrijalac koga je ponudilo</p>
<p>lijevo središte) požurio se torinskoj Stampi najaviti da će se svakako sastati s Haiderom u Trstu, kao i lani, bez ikakva zazora, jerbo u političkim programima bečke Savezne odnosno celovečke Zemaljske vlade ne vidi nikakvu ksenofobiju. »Haidera su demokratski izabrali Korušci. S poglavarom zemlje koja graniči s mojom oblašću moram imati normalne institucionalne odnose. Ništa više i ništa manje«, objasnio je vlasnik »Kaffe Illy« i prvi Tršćanin.</p>
<p>Haider je u Lignano prispio na kolima punima piva, te je odande dijelio prospekte, ali isključivo turističke. Talijanima u Lignanu dijelio je i svoje snimke s posvetom, ali ih je ubrzo potrošio _ očito nije očekivao da će biti u tolikoj mjeri okupan popularnošću na furlanskoj jadranskoj obali. Dijelio je i osmijehe s 32 zuba televizijskim i fotografskim kamerama, svjestan da je postigao propagandni uspjeh. A na pitanja o evropskim sankcijama Austriji uvjeravao je talijanske sugovornike, ne umanjujući osmijeh, da će biti dokinute »za par mjeseci«.</p>
<p>Inoslav Bešker</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Stasi je svakodnevno prisluškivao telefone Kohla, Kinkela, Scheublea...</p>
<p>U arhivima bivše istočnonjemačke obavještajne zajednice pronađeno je toliko dodatnih kompromitirajućih podataka o bivšem kancelaru da ga se njegova stranka (CDU) po svoj prilici definitivno odrekla/ Bez puno objašnjenja otkazana je i proslava Kohlovog 70. rođendana kojeg je on proveo politički usamljen i napušten, uz skromnu svečanost u vlastitom obiteljskom krugu</p>
<p>Helmut Kohl, bivši njemački kancelar koji je 16 godina uspješno vodio SR Njemačku, pao je u potpunu nemilost. Arhitekt ponovnog ujedinjenja Njemačke definitivno se stropoštao u blato kada je netko zavirio u arhive bivše istočnonjemačke obavještajne zajednice. Tamo je pronađeno toliko dodatnih kompromitirajućih podataka o bivšem kancelaru da ga se njegova stranka (CDU) po svoj prilici definitivno odrekla. Bez puno objašnjenja otkazana je i proslava Kohlovog 70. rođendana kojeg je on proveo politički usamljen i napušten, uz skromnu svečanost u vlastitom obiteljskom krugu.</p>
<p>I dok je rođendanska torta vjerojatno prisjela Kohlu, razloga za zabrinutost i tjeskobu imaju i drugi političari u Njemačkoj, osobito oni iz nekadašnje vladajuće kršćansko-liberalne koalicije. Naime, i Stasi (istočnonjemačka državna sigurnost) i HVA (Glavna obavještajna uprava DDR-a) znali su da CDU ima tajne fondove, te da prima novčane priloge koje ne prijavljuje poreznom uredu.</p>
<p>Još do 1980. godine HVA i Stasi započeli su program sveobuhvatnog prisluškivanja i praćenja 200 najvažnijih zapadnonjemačkih političara. Godišnje te su službe snimale i obrađivale čak 40.000 telefonskih razgovora, među njima i svakodnevno komuniciranje Helmuta Kohla, Kinkela, Scheublea itd. Špijuni iz DDR-a koji su u tehnici i operativnim zahvatima često nadmašivali i sam KGB (svoga glavnog učitelja) točno su znali gdje CDU čuva tajne račune sa sumnjivim (nelegalnim i polulegalnim) donacijama, bez obzira da li se radilo o SR Njemačkoj ili Švicarskoj. Taj nadzor potrajao je sve do jeseni 1989. godine i prestao tek uoči sloma DDR-a i pada Berlinskog zida.</p>
<p>Najzaslužniji za takav prodor bio je Markus Johannes Wolf, šef obavještajne zajednice DDR-a (umirovljen u činu general-potpukovnika). Wolfova djelatnost nesumnjivo je bila rezultat promišljene politike koja je provođena pruskim smislom za organizaciju i disciplinu. Wolf nije bio »šef bez lica«. Od svojih ljudi tražio je veliku radinost, visok stupanj opće naobrazbe i kulture. Neizmjerno talentiran, izoštrenih opažanja i prvoklasni psiholog on je znao što treba njegovim ljudima: za neposluh i aljkavost čelična šaka, za primjeran rad i uspješnost pohvale i nagrade i to neštedimice.</p>
<p>Iako na »nebeskoj« i nedodirljivoj funkciji, nije propuštao priliku da svom, čak i najnižem podređenom službeniku, osobno čestita rođendan i uz prigodan poklon uputi i nekoliko toplih riječi njegovoj obitelji uz obvezatni rukoljub službenikovoj majci ili supruzi. Wolf je također temeljito proučio bogata iskustva francuske škole špijuniranja, spojivši je s načinima operiranja KGB-a i GRU-a (sovjetske vojno-obavještajne službe).</p>
<p>Najprije je odredio motive zbog kojih netko postaje špijun. Na prvo mjestu stavio je patriotizam, zatim novac, status i privilegije, a potom slijede rangirani - ucjena, mržnja i osveta, ljubav, strah, avanturizam. Svoje obavještajne časnike koje je slao na Zapad, uvijek je opskrbljivao fenomenalno maštovitim »legendama« (izmišljenim ali uvjerljivim biografijama; oni su na zadatke odlazili s falsificiranim osobnim ispravama i izvodima iz matičnih knjiga s imenima umrlih ljudi iz zemalja u koje su putovali, savršeno izrađenim lažnim putovnicama, vozačkim dozvolama, zdravstvenim kartonima, diplomama, vjenčanim listovima itd.</p>
<p>Markus Wolf je svoje agente razvrstavao u nekoliko klasa, premda je tvrdio da »kao otac voli svu svoju djecu podjednako«. Prva i najniža klasa bili su tzv. »varalice« - obavještajci određeni da se infiltriraju u radnička i sindikalna udruženja na Zapadu. Drugu kategoriju predstavljali su špijuni pod nazivom »ovce«; njihov zadatak bio je da se normalnim kanalima uvuku u velika industrijska poduzeća u SR Njemačkoj i drugim zemljama, te da u pogodnom trenutku, sasvim nevino, dostave DDR-u važne privredne tajne o visokoj tehnologiji Zapada. Treća klasa bili su »vrbovčiki« (čisti sovjetski uzor i izraz) koji su s pomoću novca, ucjene, ljubavi, dezinformacije i sl. trebali vrbovati nove agente za HVA ili Stasi.</p>
<p>Četvrta kategorija su »agenti-šetači« koji nisu imali određeni zadatak, nego su držani u prvoj rezervi i slani kao zamjena, ukoliko se radilo o nekoj izuzetno značajnoj misiji. Peta kategorija bili su »stalni agenti« - nastanjeni trajno u jednom gradu i državi, zaduženi da izvještavaju centralu baš o svemu što se oko njih zbiva. Šesta klasa bili su »podvaljivači«, agenti zaduženi da putuju od mjesta do mjesta; stalno u pokretu, oni su imali zadatak da preuzimaju važne informacije, tajne dokumente, planove i sl. od nižih veza i kurira.</p>
<p>Sedma i najviša kategorija agenata bili su tzv. »krtice« i »spavači« - najbolje izvježbani obavještajni časnici koji su se npr. u SR Njemačku ugrađivali u mladoj dobi (sa 25-28 godina starosti), a potom se reaktivirali (dvadesetak godina kasnije) kao ugledni članovi vojnog, političkog, privrednog i kulturnog života zemlje (tipičan je slučaj Günthera Guillaumea i njegove supruge).</p>
<p>Sređene arhive Stasija i HVA pokazuju da te službe u zadnjih deset godina svog postojanja u ničemu nisu zaostajale za zapadnim obavještajnim sustavima. Bila je to totalna špijunaža koja doduše nije spriječila pad komunističkog sustava u DDR-u, ali je za sobom ostavila duge repove.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Amerikanci nezadovoljni utjecajem novca na politiku </p>
<p>WASHINGTON, 3. travnja</p>
<p> - Većina Amerikanaca nezadovoljna je što novac odlučujuće utječe na izborne izglede pojedinih kandidata i stoga žele promjene zakona o financiranju predizbornih aktivnosti, pokazalo je veliko ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo washingtonski Centar za javnu kampanju.</p>
<p> Prema podacima objavljenim u ponedjeljak, skoro tri četvrtine ispitanika smatra pretjeranim što je republikanski predsjednički kandidat George Bush imao na raspolaganju više od 70 milijuna dolara. Na anketnom listiću oni su zaokružili ponuđeni odgovor da je to »pretjerano i pokazatelj slabosti sadašnjih propisa«. Na istom tragu, 40 posto Amerikanaca misli da je Bush postao kandidat samo zahvaljujući novcu kojim je raspolagao.</p>
<p> Skoro 60 posto ispitanih uvjereno je da su političari potkupljivi i da zastupaju interese onih koji im daju najviše novca. Isti postotak ljudi misli da sadašnje propise o financiranju predizborne kampanje treba promijeniti. Pritom većina, njih 67 posto, misli da bi bilo najpoštenije svim kandidatima davati jednaku svotu novca iz posebnog saveznog fonda.</p>
<p> Prijedlog vodstva Republikanske stranke da se poveća zakonom iz 1974. godine dopušteni iznos pojedinačnog dobrovoljnog priloga kandidatima sa sadašnjih 1000 dolara, nema potporu javnosti. Taj prijedlog smatra prihvatljivim samo 3,5 posto Amerikanaca.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Kanadski Hrvati žele ulagati u Hrvatsku, to se vidjelo na sastanku četrdesetak velepoduzetnika - traže prije svega sigurnost banaka i druge uvjete </p>
<p>Poslovni ljudi iz Hrvatske zajednice u Torontu nadali su se da će jednog dana Hrvatska biti izazov za njihove investicije. U restoranu »Croatia« (Mississauga) 30. ožujka 2000. na svečanoj »Very Important Person« večeri članova i gostiju Kanadsko-hrvatske gospodarstvene komore, bilo je servirano dovoljno razloga za ozbiljne poglede na hrvatsko tržište.</p>
<p>Četrdeset izabranih velepoduzetnika iz Toronta i okolice sastalo se te večeri s političkim predstavnicima iz Hrvatske: veleposlanikom Andrijom Jakovčevićem, konzulom Ivanom Picukarićem, gospodarskim savjetnikom u veleposlanstvu Josipom Starčevićem i zastupnikom u kanadskom parlamentu Jankom Perićem. Veleposlanik Jakovčević pozdravio je skup i rekao: »U Hrvatskoj su nastale velike promjene. Početak je bio izbor nove Vlade i Predsjednika. Nova je Vlada u Hrvatskoj otvorila nove mogućnosti. Najkarakterističnije je to što će doći do potpune otvorenosti. Država je svjesna svojih mogućnosti. Ljudi iz domovine počeli su govoriti poslovnim jezikom kojeg razumijem«.</p>
<p>U nastavku, u svom kratkom poticajnom govoru, veleposlanik je također naglasio da se ove godine slavi 10. obljetnica stvaranja države Hrvatske »... što bismo trebali proslaviti u ozračju novih početaka, novih gledišta i uvjerenja za bolju budućnost«.</p>
<p>Vodila se živa rasprava o uvjetima za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo te o načinu prilaženja tržištu koje su politički eksploatirali ljudi pogodni režimu. Preduvjet za bilo kakvo poslovanje jest sigurnost banaka u Hrvatskoj, koje treba postaviti na čvrste noge, a (ne)odgovorne dužnosnike i kradljivce koji su opljačkali Gluminu, Istarsku i druge banke strpati u tamnice. </p>
<p>Zanimljivo je ustvrditi da tijekom večeri nitko od nazočnih nije nijednom spomenuo povratak Hrvata iz dijaspore! Što to znači? Sudeći po riječima političkih predstavnika iz Hrvatske i poslovnih Hrvata iz Toronta, u Hrvatskoj su otvorene nove mogućnosti za ulaganja, slanje pomoći, dolazak izaslanstava i turista, ali nema novih izgleda i mogućnosti za povratak iseljenika!</p>
<p>Hrvatska godišnje iz Kanade uvozi oko 50 milijuna dolara vrijednosti u materijalu, a izvozi u Kanadu oko devet milijuna dolara vrijednosti. Većinom su to proizvodi »Podravke«, »Kraša« i vina.</p>
<p>Kanadska vlada je prije nekoliko dana obećala dva milijuna dolara pomoći Hrvatskoj za čišćenje minskih polja i za druge nužne potrebe. Pomoć je bila više simbolična i njom su se tek otvorila vrata za ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Kanada traži od hrvatske Vlade ponude konkretnih projekata za izgradnju i investicije.</p>
<p>Kanadske zračne linije nude sniženje cijena za ovogodišnja ljetna putovanja u Hrvatsku. Očekuje se odlazak velikog broja turista (Hrvata) iz Kanade na obale Jadrana, što će znatno pomoći turizmu u Hrvatskoj, gdje je bilo velikih problema u prošlosti.</p>
<p>Kanadska vlada je odlučila otvoriti sveučilište u Kumrovcu. U zgradi u kojoj je nekada bila politička-komunistička-marksistička škola predviđeno je sveučilište za gospodarstvene znanosti (business), gdje bi studenti mogli dobiti diplome »Master of Business Administration«. Priprave za otvaranje sveučilišta bi trebale početi već ove jeseni. Zahvalni smo kanadskoj vladi za otvaranje takva prijeko potrebnog sveučilišta u našoj domovini, ali smo svjesni da će odabir lokacije - rodnog mjesta Josipa Broza - imati političke posljedice i za samo sveučilište/studente i za sadašnju vlast u Hrvatskoj.</p>
<p>Dakle, večer i večera u »Croatia« restoranu donijeli su nove nade i razloge za buduća susretanja s naglaskom na što većim i češćim ulaganjima u Hrvatsku. </p>
<p>RUDI TOMIĆToronto, Kanada</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Čijim se novcem, bivši ministre, plaćalo liječenje Tute Naletilića?</p>
<p>U Vjesniku od 28. ožujka 2000. objavili ste pismo dr. Andrije Hebranga, koje je on poslao kao predsjednik Udruge liječnika dragovoljaca Domovinskog rata od 1990 do 1991. godine.</p>
<p>Prof. Hebrang se »s nevjericom« pita je li moguće da se itko izvan liječničke profesije usuđuje prosuđivati ili ocjenjivati kakvo je zdravstveno stanje nekog čovjeka, u ovom slučaju Tute Naletilića. Naravno, dr. Hebrang nas je godinama, zajedno sa članovima liječničkog konzilija dr. Tuđmana, po istoj toj logici uvjeravao da je predsjednik Tuđman zdrav i u odličnoj kondiciji, i tko smo mi laici da smo se usudili posumnjati u »istinite« ocjene i procjene naših vrhunskih liječnika. </p>
<p>Nije se javio, kao vrhunski medicinski stručnjak, da posumnja u izvještaje konzilija, koji su nas lagali sve do smrti dr. Tuđmana, pa i iza nje, a znao je istinu.</p>
<p>Ne branim ministra Ivaniševića, koji je meta dr. Hebranga. Gospodin Ivanišević se u ovih par mjeseci u svojim javnim istupima i svojim djelovanjem u Ministarstvu pravosuđa predstavio kao odmjeren i seriozan čovjek, pa mu obrana ne treba.</p>
<p>Činjenica da je Tuta Naletilić otputovao u Haag i »preživio« putovanje govori da je ministar Ivanišević bio u pravu.</p>
<p>Pitam dr. Hebranga, bivšeg ministra zdravstva, otkud mu briga oko mogućnosti uskrate prava na liječenje optuženoga?</p>
<p>Čijim se novcem, gosp. bivši ministre, plaćalo skupo i dugotrajno liječenje Tute Naletilića u Zagrebu, u našoj vrhunskoj klinici Rebro, i uz vrhunske stručnjake, kao što su prof. dr. Čikeš i prof. dr. Gruden? Koliko je Tuta Naletilić, a znamo da je imućan čovjek, uplatio svoga novca u zdravstveno osiguranje Hrvatske? Dok mi po Zagrebu skupljamo dobrovoljne priloge za kupnju pelena djeci oštećenoj u razvoju, koja žive u teškim prilikama u neadekvatnom domu u Bistri - skupa sa medicinskim osobljem koje ima etike i ljubavi da se žrtvuje i tamo radi. Dok se organiziraju akcije skupljanja pomoći za operacije djece, koje naše zdravstvo, dovedeno na prosjački štap u eri ministra Hebranga, ne može financirati, njega muče neke druge brige i boli. </p>
<p>MARIJA KNEŽEVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stanarima bi trebalo dati zamjenske stanove, a ne raditi novu nacionalizaciju - u demokraciji je privatno vlasništvo neotuđivo</p>
<p>Stanari u društvenim stanovima stekli su pravo otkupa stana po cijenama i do deset puta nižim (jedinstveno u demokratskom svijetu) od moguće njihove tržne vrijednosti s pravom da ga mogu odmah prodati po tržnoj cijeni.</p>
<p>Gospodin Bartulica predsjednik Samostalne udruge stanara traži isti tretman za zaštićene stanare u privatnim stanovima, ali s time da država pravedno vlasnicima nadoknadi štetu po tržnim cijenama.</p>
<p>Voditeljica »Cedre« mr. Semina Lončar zapravo diskriminirajuće traži neustavnu nacionalizaciju kakvu nije provela ni jugokomunistička vlast 1958. izuzimajući iz nacionaliziranog stan ili stanove od ukupno maksimalno četiri sobe za vlasnika oduzetih nekretnina ma koliko ih bilo.</p>
<p>Gospođa Semina Lončar ni kao voditeljica »Cedre« ne zna da je u demokraciji privatno vlasništvo neotuđivo.</p>
<p>Ja si dopuštam da kao vlasnik stana sa zaštićenim stanarom također predložim rješenje: stanarima dati zamjenske stanove, a vlasnicima ostaju njihovi. Taj moj prijedlog bio bi za državu mnogo jeftiniji. Po Zakonu o zamjenskim stanovima stanaru se dodjeljuje stan s toliko soba koliko je osoba živjelo u tom zaštićenom stanarstvu. U tim starim stanovima ima velik broj onih u kojima živi jedna do dvije osobe u više soba velikih kvadratura. Država bi mnogo jeftinije prošla da, primjerice, dodijeli novi dvosobni stan od 55 kvadrata nego da nadoknađuje vlasniku po tržnim cijenama kvadraturu dvostruku ili nešto manju ili čak i veću. Ako je stan, što nije rijetkost, od tri, četiri, pa i više soba, po prijedlogu gosp. Bartulice, država bi trebala nadoknaditi po tržišnoj cijeni, umjesto dodjele 55 kvadrata i trostruko, a možda i više. Ovim sam prijedlogom htio pokazati da je moja tvrdnja o »špekulaciji« u prijedlogu gosp. Bartulice točna.</p>
<p>Ako ova nova vlast želi biti poštena, kako je to gospodin Račan govorio, a i štedljiva, trebala bi utemeljiti komisiju koja će vrlo jednostavno ustanoviti i cijenu zamjenskih stanova usporedno s »pravednom odštetom u tržišnoj vrijednosti«, po prijedlogu gosp. Bartulice.</p>
<p>Na kraju ovog mog dopisa zgranuto, ali i rezignirano se pitam: »Hoće li gospođa Semina Lončar zatražiti potporu međunarodnih institucija i udruga za ljudska prava, kako to ona najavljuje, tražeći novu nacionalizaciju«?</p>
<p>Dopustite i još jedno pitanje: »Nije li Hrvatska, uz obveze prema Europi i pitanju Haaga, izbjeglica i ostaloga, obvezna očuvati i privatno vlasništvo«?</p>
<p>ŽELJKO ROČIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ne treba jadikovati što nam skupni sportovi nisu ovih godina briljirali </p>
<p>Ovih dana, pa i mjeseci, mnogo se priča o razlazu hrvatskih zlatnih olimpijaca u rukometu, a najveći povod tomu su godine. Kao da igraju godine, a ne igrači. Slično je i s našim najvećim rukometnim rasadnikom i istovremeno okupljalištem najvećih rukometnih talenata - RK Zagrebom. </p>
<p>RK Zagreb, čiji je službeni sponzor i čije ime uz vlastito nosi jedna od najtrofejnijih europskih klubova, tvornica pića Badel, našao se u posebno teškoj situaciji već i zbog poznatih okolnosti oko te tvornice i višemjesečnog štrajka njezinih radnika. Naravno da od podrške sponzora ovisi i sportska, takmičarska snaga tog kluba. Zahvaljujući tom sponzoru, igrači Badel Zagreba 1862 nisu više mjeseci dobivali plaću, što je posebno ružno izgledalo prema novopridošlim sjajnim igračima Lavrovu, Rasikievičiusu i Kulinčenku, velikim sportašima koji su i mimo svih tih problema dali uistinu veliki doprinos da Zagrebaši i u ovoj godini budu u europskom vrhu. </p>
<p>Istina, nije im se ostvario san biti prvacima Europe, ali s novim sponzorom, ili ako stari iznova nađe interesa i logistički podrži Zagreb u njegovoj najtežoj godini, to će jamačno doživjeti. Naime, više igrača Badel Zagreba 1862 ove godine ima završetak ugovorne obveze a očito je da radišna i doista uspješna Uprava Zagreba želi zadržati tu momčad i pojačati ju s još nekim igračima, kao, primjerice, Lazarovim, sjajnim vanjskim makedonskim igračem. Toliko Zagrebu treba i toliko mu treba pomoći. Jer je više nego jasno svima koliko je sport dobar izvozni hrvatski proizvod, koji je vrlo uporabljiv i u turističko-reklamne svrhe.</p>
<p>Bilo je logično očekivati da nakon pet godina ratnih stresova i de facto stvaranja sportskih organizacija i posebno organiziranja državnih liga, hrvatski sport, navlastice onaj skupni, dođe u određenu krizu. Ništa čudno i ništa neočekivano, pogotovo kada se uzme u obzir financijsko i gospodarsko stanje u zemlji. Ipak su hrvatski skupni sportovi donosili medalje i kupove s najuglednijih natjecanja. Košarkaši, vaterpolisti i rukometaši to su okrunili i olimpijskim medaljama, a upravo su rukometaši zaslužni za sviranje Lijepe naše, prvi put u povijesti olimpijskih igara. Hrvatski skupni sportovi imaju klubove i cijele gradove koji su ponos Hrvatske u europskim i svjetskim okvirima. To ne smijemo zanemariti i zapustiti, jer bi to bilo kobno za hrvatski sport. Cibona, Zadar, Split u muškoj i Šibenka i Lokomotiva u ženskoj košarci, vaterpolisti Mladosti, Jadrana, Juga i POŠK-a (sada Splitska banka), odbojkaši Mladosti, odbojkašice Mladosti i Dubrovnika (šteta za taj prekinuti dubrovački projekt), rukometaši Zagreba, Medveščaka, Splita, iz vremena sjajnog golmana Nina Toamšića, i najmanjeg rukometnog velegrada u svijetu, Metkovića, koji je hrvatskom rukometu dao plejadu vrhunskih imena, potom rukometašice Lokomotive, Podravke i Osijeka institucije su koje moraju trajati. Moramo sve učiniti da slavu hrvatskog rukometa iz Bjelovara vratimo na staze slave iz vremena Cvebe Horvata, Ranana Pribanića, Serdarušića, Nimša i ostalih velikana toga sporta. RK Zagreb Badel 1862 u toj niski velikih sportskih društava zauzima jedno od najvidljivijih mjesta, mjesto kvalitete i središnje »lokomotive« koja vuče, za ovako malu zemlju, nepojmljivo jaku ligu kakva je hrvatska rukometna liga. RK Zagreb Badel 1862 hrvatski je ponos već samim onim što su njegovi igrači postigli u klupskom i reprezentativnom natjecanju i doista, ako ikad onda sada, zavrjeđuje podršku cijele hrvatske sportske javnosti.</p>
<p>Na koncu, ne treba jadikovati što nam skupni sportovi nisu ovih godina briljirali na reprezentativnoj razini. Razlozi se znaju, samo treba reći i to da je jedna zajednička boljka sviju zajedno, na klupskom i reprezentativnom planu. Prečesto su naši sportaši gubili utakmice od objektivno slabijih od sebe u zadnjim četvrtima utakmice. To znači da se u hrvatskim ligama najčešće ne trenira i ne radi na europskoj razini, i ta činjenica može dugoročno biti puno opasnija od činjenice što smo na jedan olimpijski period stagnirali.</p>
<p>MARKO IBRIŠMakarska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Počelo suđenje za pljačku 4,8 milijuna DEM u Njemačkoj</p>
<p>ZAGREB, 3. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu u Zagrebu počelo suđenje Jozi Jazvi (32), Željku Periću (46) i Branku Salapiću (34), koje se tereti za teško razbojstvo, krivotvorenje isprava i tešku krađu dva automobila, počinjene lani u Njemačkoj.</p>
<p>Nakon čitanja optužnice koju je podigao tužitelj Ivica Ovčar, prešlo se na dokazne prijedloge. Tužiteljev prijedlog da se pročita ovjeren prijevod iskaza Željka Perića, danog u Njemačkoj, je prihvaćen, dok su prijedlozi obrane, koju vode odvjetnici Ante Madunić, u ime prvooptuženog, Saša Novak, u ime drugooptuženog, te Mate Matić u ime trećeoptuženog, odbijeni.</p>
<p>Naime, obrana je predložila izdvajanje dva zapisnika saslušanja Željka Perića, jer, prema riječima Madunića, nisu u skladu s hrvatskim Zakonom o kaznenom postupku, a kako vjeruje Madunić, niti s njemačkim, jer je optuženik saslušan bez prisustva branitelja. Također, obrana je zatražila da se izdvoje zapisnici sa saslušanja svjedoka Dragana H. zato što mu je, prema Madunićevim riječima, istražni sudac Radovan Ortynski ponudio nagodbu da se protiv njega neće voditi kazneno gonjenje, ako bude svjedočio.</p>
<p>Prema mišljenju obrane, za takvo što Ortynski nije imao ovlaštenja, jer status svjedoka pokajnika može davati isključivo Državno odvjetništvo. A da bi se uopće dobio status svjedoka-pokajnikom, mora se biti suučesnik u počinjenju kaznenog djela, što Dragan H. nije bio u ovom slučaju. Tako da je, prema zaključcima branitelja, svjedok doveden u zabludu. Branitelji su zatražili i izdvajanje zapisnika o vještačenju, jer je ponovno istražni sudac Ortynski, prema njihovom mišljenju, izašao izvan okvira svojih ovlasti, kada je dao nalog za vještačenje, nakon što je podignuta optužnica.</p>
<p>Tužitelj Ovčar je takve zahtjeve nazvao neosnovanima , jer se naš kazneni zakon od 1997. vodi prema njemačkom modelu, dok su iskazi Željka Perića i Damira H., koje je obrana nastojala izdvojiti, prema tužiteljevim riječima jednaki i kod njemačke policije i kod onih koje je dao hrvatskim pravosudnim organima.</p>
<p>U optužnici se pak navodi da su trojica optuženih, s još jednom nepoznatom osobom, po nadimku Mikele, nabavili više automobila, pri čemu su Jozo Jazve, Željko Perić i Mikele ukrali dva automobila i pod lažnim imenima dva iznajmili. Drugooptuženi je, kako se dalje navodi u optužnici, nabavio oružje, tako da je Jazve imao pištolj, Perić »pumpericu«, a Salapić »kalašnjikov«.</p>
<p>Krenuli su potom, 29. prosinca prošle godine, u prepad na blindirana kola, koja su prevozila novac u jednu od njemačkih štedionica. Kada je čuvar otvorio vrata, optuženi su ga, kako navodi optužnica, presreli s pištoljima i zaprijetili mu smrću ako ne otvori pregradna vrata. Kako ih je čuvar poslušao, Mikele je uzeo četiri kovčega s novcem u vrijednosti od 4,8 milijuna njemačkih maraka. Nakon što je vezao čuvare, probušio je pištoljem prednje gume blindiranih kola i pobjegao sa svojim suučesnicima prema obližnjoj šumi, gdje je svaki sjeo u novi auto. Potom su se našli u Salapićevom stanu, gdje su raspodijelili novac, tako da je Mikeleu pripalo 600 tisuća njemačkih maraka, a ostalima po 1,2 milijuna.</p>
<p>Salapića se još tereti da je krivotvorio službene isprave, jer je pokušao stvoriti svoj alibi putem krivotvorene liječničke potvrde zagrebačke Bolnice za infektivne bolesti, dok se prvo i drugooptuženog terete da su 1. prosinca iz njemačke tvrtke, koja se bavi prodajom automobila, ukrali dva auta marke »ford«, pri čemu je drugooptuženi na jedan od »fordova« stavio ukradene tablice.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Liječnik u »u slučaju Cetina« nije bio svjesno, nego nesvjesno nehajan</p>
<p>ŠIBENIK, 3. travnja</p>
<p> - Općinski državni odvjetnik Branko Ivić, zastupnik optužbe u slučaju dr. Tomislava Jurišića, kirurga šibenske Opće bolnice, na raspravi održanoj u ponedjeljak je promijenio pravnu kvalifikaciju djela u optužnom prijedlogu.</p>
<p>Naime, nakon izvedenih dokaza državni odvjetnik Ivić promijenio je opis kaznenog djela u kojem sada stoji da je dr. Jurišić počinio kazneno djelo protiv zdravlja ljudi, odnosno nesavjesna liječenja protivno medicinskoj struci, koje je počinio iz nesvjesnog nehaja. Do sada je u optužnom prijedlogu stajalo da je to teško kazneno djelo počinio iz svjesnog nehaja.</p>
<p>Nakon toga, braniteljica optuženog, odvjetnica Vera Rego Macura zatražila je nekoliko dana stanke, te će nastavak suđenja biti u četvrtak kada će se, kako se očekuje, ispitati optuženi, kojeg se tereti za nesavjesno liječenje u slučaju talijanskog državljanina Riccarda Cetine. koji je preminuo u splitskoj bolnici od posljedica ozljeda glave i mozga. Nakon toga slijede završne riječi stranaka u postupku.</p>
<p>Prije nego je tužitelj Ivić izmijenio kvalifikaciju kaznenog djela, do čega je došlo nakon prošlotjednog svjedočenja dvojice sudsko-medicinskih vještaka iz Zagreba, prof. dr. Josipa Paladina i prof. dr. Davora Strinovića, sutkinja Nives Nikolac, pregledala je niz dokaza priloženih spisu. Riječ je o preslikama originalne prijave o ozljedama, koje je u sukobu s policajcima zadobio Cetina, nalazu analize krvi i urina na alkohol i droge, preslike DNA vještačenja krvi i izvješće Hrvatske liječničke komore i potkomisije za stručni nadzor o slučaju dr. Jurišića.</p>
<p>Kao što je poznato, Cetina je u šibensku bolnicu dopremljen nešto prije jedan sat ujutro 2. rujna i sve do 17,30 bio bez odgovarajuće liječničke pomoći. Tada mu je učinjen CT glave i saznalo se da je pacijent imao krvarenje unutar tvrdih moždanih ovojnica i oteknuće mozga, zbog čega je bio prebačen u splitsku bolnicu. Tamo su neurokirurzi ocijenili da je pacijent u tako teškom stanju da operacija ne bi donijela nikakvo poboljšanje.</p>
<p>Dr. Jurišić se branio da je pacijenta »vodio« samo od tri sata ujutro, kada je dopremljen iz hitne kirurške ambulante na kirurški odjel, pa do 7 sati ujutro, kada je otišao na operaciju. U razdoblju od 7 ujutro pa sve do 14 sati istog dana, pacijent je bio bez odgovarajuće liječničke pomoći, gotovo zaboravljen, jer ga se tretiralo kao pijanca, koji se treba otrijezniti. U slučaju Cetine, naime, liječnici koji su ga pregledavali, nisu uočili razliku između alkoholizma, na što se sumnjalo i teške ozljede glave koja je, po iskazima vještaka, bila vidljiva već na prvi pogled.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Veselin Marinov oslobođen optužbe u nedostatku dokaza</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Kako neslužbeno doznajemo, Veselin Marinov oslobođen je optužbe da je kanio preprodati 250 grama heroina koji su mu nađeni u njegovom »jeepu«, prilikom policijske pretrage. No, rasprava je u cijelosti bila zatvorena za javnost. </p>
<p>Kako doznajemo, Marinov, inače bivši Tutin tjelohranitelj, oslobođen je optužbe zbog nedostatka dokaza, a oslobađajućoj presudi prethodilo je svjedočenje bivšeg predstojnika UNS-a, Ivana Jarnjaka, te završne riječi odvjetnika i tužitelja. Na žalost, zbog tajnosti suđenja, koje je obrazloženo zaštitom tajni koje su od značenja za nacionalnu sigurnost (naime, na prethodnoj su raspravi svjedočili neki od djelatnika HIS-a i SZUP-a, op. a.), sadržaje iskaza svjedoka Jarnjaka i završnih riječi tužiteljice Ane Marije Lončar i braniteljice Višnje Drenški-Lasan nismo uspjeli saznati.</p>
<p>Podsjetimo, u svibnju prošle godine policija je u, kako smo već naveli, Marinovljevom »jeepu« pronašla 250 grama heroina, za koje je državno odvjetništvo smatralo da je kupljen s namjerom da bude kasnije preprodan. Veselin Marinov se, pak, branio tvrdnjom da mu je policija podmetnula drogu. Marinovljevu obranu potvrdio je kasnije i tajni svjedok, koji je poznavao Marinova, ali i Damira Đebu, poznatog po »auto-promenadi« na cvjetnjacima zagrebačkog Trga maršala Tita, inače ubijenog u jednom od mafijaških obračuna prošle godine. Naime, Džeba mu se, prema riječima tajnog svjedoka, hvalio da je Marinovu podmetnuo heroin koji je dobio od policije. No, imena policajaca koji su predali Đebi drogu, nije znao. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uhićen neuspješni provalnički dvojac iz »pontiaca«</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Policajci Odjela za suzbijanje općeg kriminaliteta počeli su kriminalističku obradu nad Zoranom N. (25) i Nikolom Š. (22), koji su nakon provale u obiteljsku kuću u Pisarovini, uhićeni na području Velike Gorice. Uhićeni su zahvaljujući ponajviše brzoj dojavi vlasnika kuće, koji je policiji dao osobni opis provalnika i registracijski broj »pontiaca«, kojim su pobjegli s mjesta događaja. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je provalnički par tijekom prošle godine i početkom ove počinio čitav niz provala, dok je nekoliko njih ostalo samo na pokušaju.</p>
<p>Naime, u petak oko 13.30 sati Petar M. je, otišavši u posjet k susjedu ostavio obiteljsku kuću u Pisarovini bez nadzora, što su iskoristili Zoran N. i Nikola Š. Ušavši kroz otvoreni prozor u kuću, odnijeli su 1500 DEM i 350 kanadskih dolara, no, dok su se iskradali iz kuće, provalnike je primijetio vlasnik koji je zapisao registracijski broj njihova automobila i dojavio policiji o provali.</p>
<p>Na temelju opisa policija je blokirala šire područje, te su provalnici zatečeni u jednoj obiteljskoj kući u Velikoj Gorici, gdje su uhićeni i privedeni u policijsku postaju. Kriminalističkom obradom policija je utvrdila da je ovaj provalnički par počinio još osam provala, te da je zbog teških krađa provaljivanjem za Zoranom N. raspisana tjeralica.</p>
<p>Tijekom obrade provalnici su priznali da su 1. travnja prošle godine provalili u obiteljsku kuću u Zaprešiću, odakle su otuđili devize u protuvrijednosti od 3.000 kuna. Utvrđeno je, osim toga, da je uhićeni dvojac 23. studenog provalio u obiteljsku kuću u Velikoj Mlaki, odakle su otuđili pištolj vrijedan 3.500 kuna. Potom, 11. prosinca prošle godine provalnici su pak otuđili devize iz obiteljske kuće u Velševcu 66, dok ih je 16. prosinca prilikom provale u obiteljsku kuću u Rakovcu 128 zatekao vlasnik, nakon čega su pobjegli. Tri dana kasnije, vlasnik kuće u Dedovićima je zatekao Zorana i Nikolu, te su bili opet primorani na bijeg.</p>
<p>Najveći plijen provalnički par je ostvario 22. siječnja ove godine, prilikom provale u obiteljsku kuću u Klinča Selu, odakle su otuđili oko 13.200 kuna, dok ih je vlasnik kuće na Žitnjaku, prilikom provale 5. siječnja, također zatekao, pa su ponovo bili primorani na bijeg. Kriminalistička obrada se nad provalnicima i nadalje nastavlja, jer policija pretpostavlja da su počinili još nekoliko teških krađa provaljivanjem. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Rasprava odgođena zbog izostanka zastupnika optužbe</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u ponedjeljak je odgođeno suđenje Mifailu K. (35), optuženom za ubojstvo, te Jasminu S. (27) za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, zbog neopravdanog izostanka zastupnika optužbe. Naime, kako je naveo predsjednik sudskog vijeća, sudac mr. Marin Mrčela, poziv za raspravu uredno je iskazan.</p>
<p>U optužnici Županijskog državnog odvjetništva navodi se da se prvooptuženi 4. travnja prošle godine, oko ponoći, u dnevnom boravku, posvađao s vlasnikom kuće Aslanom S., zbog novčanog duga.</p>
<p> U jednom je trenutku rasprave, vlasnik kuće iz džepa izvadio nožić duljine oštrice 8 centimetara, nakon čega je Mifail K. otišao na WC, te izvadio iz pojasa pištolj i repetirao ga. </p>
<p>Vrativši se u dnevni boravak, s udaljenosti od jednog metra ispalio je u Aslana S. jedan hitac u prsni koš, od čega je žrtva pucanja na mjestu umrla. Nakon toga je Mifail K., ispalivši još četiri hica u prazno, pobjegao iz kuće.</p>
<p>Drugooptuženog, inače sina ubijenog, tereti se da je prvooptuženog presreo u bijegu, te ga nanijevši mu niz ozljeda, teško tjelesno ozlijedio. Na posljednjoj su raspravi svjedočili Silvana K., supruga drugooptuženog, koja je navela da je prvooptuženi pri bijegu njezinog supruga udario pištoljem, te da je vidjela da suprug pada na pod.</p>
<p>Sljedeća je rasprava zakazana za srijedu. (Mladen Bokulić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pripadnik SFOR-a uhvaćen u krađi</p>
<p>DUBROVNIK, 3. travnja</p>
<p> - Dvije nepoznate osobe u subotu u 9,40 sati pokušale su u Ulici Put Republike u Dubrovniku ukrasti nezaključani automobil »fiat uno«, ali ih je u krađi zatekao, vlasnik automobila N.M. (36) iz Dubrovnika, pa su kradljivci pobjegli.
Policija je odmah po saznanju u neposrednoj blizini događaja zatekla počinitelje za koje je utvrđeno da se radi o V.P. (24) iz Dubrovnika te T.E.S. (22) pripadniku danskog bataljuna SFOR-a, te je od njih oduzeto 5 CD-a, naočale s duplim staklima i futrolom, a prema izjavi vlasnika iz vozila mu je ukraden i mobitel »Nokia«, vlasništvo poduzeća Vrtlar, koji nije pronađen. Nakon provedene kriminalističke obrade, uz prisutnost pripadnika vojne policije SFOR-a, protiv počinitelja su podnesene kaznene prijave zbog počinjenog kaznenog djela. (K.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Tri tjedna do sezone, a neki hotelijeri nemaju ni za namirnice!</p>
<p>Žiro-računi većine turističkih poduzeća blokirani su, banke koje su nekada davale kredite za pripremu sezone sada poručuju da se nikakvim novcima ne treba nadati, a državna je potpora završila na nedavno razdijeljena 42 milijuna kuna/Nije ispunjeno nijedno obećanje bivše Vlade koje je moglo olakšati situaciju (niži PDV, izvozne stimulacije i sl.)</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Iako su još samo tri tjedna do početka turističke sezone, dobar dio dalmatinskih hotelijera još ne zna kako će je pripremiti. Novca odavno nema, žiro-računi su većine turističkih poduzeća blokirani, banke koje su nekada davale kredite za pripremu sada poručuju da se nikakvim novcima ne treba nadati, a državna je potpora završila na nedavno razdijeljena 42 milijuna kuna (važno je istaknuti da je ta 42 milijuna dobila samo Dalmacija jer je u najtežem položaju, dok bi ostatak turističke Hrvatske potporu trebao dobiti tek sljedećega tjedna).</p>
<p>Nažalost, kako sada stvari stoje lako se može dogoditi da tu i završi ovogodišnja državna pomoć za pripremu sezone jer novca, istaknuo nam je Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma, jednostavno nema. S druge strane, velik dio dalmatinskih hotelijera još se nada državnoj pomoći. Kako se, dakle, sezona može pripremiti u takvim uvjetima? </p>
<p>»Sezonu pripremamo bez novca i radimo isključivo one poslove koje možemo napraviti vlastitim snagama: sami ličimo, uređujemo okoliš i, gdje možemo, interijer objekata, brinemo se o zelenilu...« izjavio je za Vjesnik Edo Bogdanović, predsjednik Uprave »Modre špilje«, turističkog poduzeća iz Komiže na Visu. Splitska banka im je poručila da se ne nadaju nikakvim kreditima, ali se rukovodstvo »Modre špilje« još nada dodatnoj pomoći resornog ministarstva. Naime, Bogdanović još ne zna kako će nabaviti nužne stvari bez kojih ne može otpočeti sezona (namirnice i sl.).</p>
<p>Poduzeće »Sunčani Hvar« još očekuje uključivanje domaćih banaka u pripremu sezone. »Sunčani Hvar« početkom travnja otvara prva tri hotela, dok će se ostatak otvoriti u svibnju ili početkom lipnja. Pero Pavičić, direktor spomenutog poduzeća, otkrio nam je da su adaptacije na devet hotela stajale 1,3 milijuna kuna. Izvođači su, naravno, radili na poček, a i nabava namirnica ići će kreditnim putem. I »Sunčanom Hvaru« pomogla bi dodatna proračunska sredstva.</p>
<p>Zadarski »Turisthotel« je likvidan pa nema problema s ukupnom pripremom sezone, rekao nam je Zdenko Mičić, direktor »Turisthotelova« marketinga. Poduzeće, inače, temeljito adaptira 200 apartmana u turističkom naselju Zaton i ujedno parcelicira 300 mjesta u kampu (svaka će parcela imati svoju vodu, struju, kanalizaciju...). Mičić kaže da se dosta poslova radi kompenzacijama i da nema velikih zaduživanja.</p>
<p>Zanimljivo je da Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, ne zna kako teku pripreme u Dalmaciji jer, kako kaže, dugo nije bio tamo. Istaknuo je, međutim, da je stanje bolje u Istri, a teško u Dalmaciji (kompletna analiza napraviti će se 12. travnja). Osvrnuo se i na činjenicu da nije ispunjeno nijedno obećanje bivše Vlade koje je moglo olakšati situaciju (niži PDV, izvozne stimulacije i sl.).</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Charter programi iz Francuske ponovo u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - U organizaciji dubrovačke turističke agencije Atlas, nakon dugo godina zatišja, od početka travnja ove godine ponovo počinje charter program francuskog turoperatora Motivaction iz Lilla za Hrvatsku. Charter letovi odvijat će se do 4. studenoga, jedanput tjedno iz Francuske, a grupe će po sedam dana organizirano boraviti na Makarskoj rivijeri, u hotelu Punta u Igranima. </p>
<p>Kako je istaknuo direktor Motivactiona, Bruno Rousseaux, hotel Punta do 1990. je godine bio na raspolaganju Francuzima, čiji je boravak u Hrvatskoj plaćalo njihovo mirovinsko osiguranje. Kada je počeo rat, Francuzi su prestali dolaziti na taj dio hrvatskog Jadrana. U travnju 1999. Rousseaux je ponovo došao u Igrane i bio zadivljen hotelom. </p>
<p> »Hotel Punta zaista je po ukusu gosta, odlično je integriran u okruženje, a ono što me najviše zadivilo jest to što su svi natpisi u hotelu bili na hrvatskom i francuskom jeziku. Uz to, najveći dio hotelskoga osoblja govori francuski, što nama Francuzima jako puno znači«, kazao je Rousseaux. Po povratku u Francusku Rousseaux je ispitao ljude iz svoje regije jesu li zainteresirani za ponovni odlazak na odmor u Hrvatsku. Nakon dobivenih potvrdnih odgovora (u tom dijelu Francuske postoji tradicija dolazaka u Hrvatsku), potpisao je ugovor s hotelom, po kojem ga zakupljuje u razdoblju od travnja do početka studenoga ove godine.</p>
<p> Program boravka u hotelu Punta u Francuskoj prodaje 60 turističkih agencija, a Rousseaux pretpostavlja da će u navedenom terminu u Hrvatsku doći oko 2000 ljudi iz sjeverne Francuske. Rousseaux se nada kako će se Francuzi u što skorije vrijeme vratiti u Hrvatsku. Njegov je moto »Pustite neka vas Hrvatska zavede«. Za iduću godinu Rousseaux planira napraviti tri programa za Hrvatsku: krstarenje po otocima, kružna putovanja autobusom i odmor u hotelu Punta te u još dva hotela. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Inovatorski prijedlozi: jahtogradnja umjesto brodogradnje? </p>
<p>Dubrovački inovator Ante Barišić predlaže da se većina ili sva hrvatska brodogradilišta orijentiraju na gradnju jahti i malih obiteljskih plovila od polimera/ Hrvatska bi mogla proizvoditi 40.000 takvih plovila godišnje i zaposliti toliko radnika</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Bitno smanjena proizvodnja, prepolovljen broj zaposlenih, golemi poslovni troškovi i kronična besparica samo su neki od problema s kojima se danas suočavaju hrvatski škverovi. »Ulje na vatru« dolijeva gubitak tržišta uslijed jačanja konkurencije u drugim zemljama, osobito na Dalekom istoku.</p>
<p>Učinci dosadašnjeg procesa sanacije, upozoravaju mnogi stručnjaci, vrlo su dvojbeni zato što problemi brodogradnje njima nisu riješeni. No nijedan od dosad iznesenih prijedloga nije išao za tako radikalnom redefinicijom koncepta brodogradnje u nas kao najnoviji prijedlog dubrovačkog inovatora Ante Barišića. On naime predlaže da se većina ili sva hrvatska brodogradilišta orijentiraju na gradnju jahti i malih obiteljskih plovila od polimera. S tim će prijedlogom, najavljuje, ovih dana upoznati i pomoćnika ministra gospodarstva Antu Rožića.</p>
<p>»Hrvatska sada ponovo ima šansu postati jedna od brodograđevnih sila, pri čemu bi država kao vlasnik pet brodogradilišta trebala potaknuti rješenja, jer tip brodogradnje kakav smo do sada imali na svjetskom tržištu više ne prolazi«, kazao je Barišić u razgovoru za Vjesnik. </p>
<p>Njegov je prijedlog da se hrvatska brodogradilišta preorijentiraju na gradnju jahti i sportskih brodova, dužine do 30 metara. Naime, državi se ne isplati održavati ovakva brodogradilišta na životu, a ne isplati joj se ni ukinuti ih, no za jahtogradnju imamo potencijala i kvalificiranu radnu snagu, tvrdi Barišić. Dodaje i da je tržište jahti i obiteljskih plovila u svijetu danas vrlo razvijeno te da rast životnog standarda na Zapadu prati i sve veća potražnja za kupnjom jahti.</p>
<p> »Samo jedna kompanija u SAD-u godišnje proizvede oko 40 tisuća takvih plovila. Pa zar cijela Hrvatska ne bi mogla proizvesti i prodati toliki broj obiteljskih brodova«, pita se Barišić. Pritom povlači paralelu s tržištem parfema, na koje ljudi u svijetu, kako tvrdi, potroše oko 400 milijardi USD godišnje. Barišić zatim tvrdi da bi se te jahte prodavale po prosječnoj cijeni od oko 300 tisuća DEM, koliko trenutno iznosi njihova cijena na svjetskom tržištu. To znači da bi ukupni godišnji prihod od proizvodnje jahti i obiteljskih brodova mogao iznositi oko 12 milijardi DEM. Kako se brodovi, u načelu, plaćaju unaprijed, Barišić smatra da ne postoji opasnost od toga da se ne prodaju. Važno je i to da, prema nekim procjenama, 15 posto prodajne cijene broda, ili oko 45 tisuća DEM po brodu, predstavlja prihod radnika, te da bi, prema njegovoj tvrdnji, u ovako temeljito redefiniranoj brodogradnji zaposlenje moglo naći oko 40 tisuća radnika. Naime, neki pokazatelji govore da na jednu takvu brodicu dolazi po jedan radnik, ističe Barišić.</p>
<p>Kad je riječ o troškovima proizvodnje, Barišić tvrdi da su oni minimalni. Prema njegovu mišljenju, troškovi materijala relativno su niski jer je cijena polimera, od kojih bi brodice bile građene, niska. Nešto bi veći izdaci bili za opremu i kadrove, koje bi trebalo doškolovati za ovakvo zanimanje. Vrijedi spomenuti da bi ovakav vid brodogradnje potaknuo i čitav niz kooperantskih djelatnosti, što znači da bi još nekoliko tisuća ljudi moglo posredno naći zaposlenje, naglašava Barišić.</p>
<p>Barišić je uvjeren da novac za jahtogradnju neće biti teško naći, ali upozorava da treba proći određeno vrijeme prije negoli Hrvatska stekne reputaciju u ovoj proizvodnji. No naglašava da u Europi konkurencije u ovoj branši gotovo i nema. »Jedini stvarni takmaci u jahtogradnji bili bi nam Amerikanci«, kaže on. Dodaje i da bi brojni proizvođači jahti i obiteljskih plovila iz skandinavskih zemalja željeli prebaciti dio proizvodnje na Jadran.</p>
<p>O Barišićevu smo prijedlogu pokušali razgovarati i s novim pomoćnikom ministra gospodarstva zaduženim za brodogradnju Antom Rožićem, no unatoč našim brojnim pokušajima, do njega nismo uspjeli doći.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Central European: Raiffeisenbank najbolja strana banka u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) najbolja je strana banka u Hrvatskoj, ocjena je specijalističke bankovno-financijske publikacije Central European iz londonske grupacije Euromoney. To priznanje RBA, prva strana banka osnovana u Hrvatskoj, dobiva već treću godinu zaredom, što najbolje govori o kvaliteti i značajnom mjestu koje joj pripada na hrvatskom financijskom tržištu, izvijestili su iz RBA. </p>
<p>Pet godina u Hrvatskoj, posebice poslovni rezultati za 1999. potvrđuju stalan trend profitabilnog poslovanja, unatoč gospodarskim i bankarskim problemima u Hrvatskoj. No, upravo u takvom okružju, RBA je ostvarila planirano i nametnula se kao sinonim za sigurnost i kvalitetan bankarski proizvod, izjavio je povodom objave nagrađenih predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović. Nagrada znači još jaču obvezu i nastojanje za nastavkom dosadašnjeg trenda, posebice zbog sve jače konkurencije inozemnih banaka na hrvatskom tržištu. Tomu će svakako pridonijeti i plan poslovanja, kojim je, među ostalim, predviđeno znatno proširenje na hrvatskom tržištu - bilo preuzimanjem jedne srednje banke ili pak organskim rastom i udvostručenjem sadašnjeg kapitala, odnosno dokapitalizacijom od strane austrijskog vlasnika, rekao je Adrović.</p>
<p> Priznanje Central Europeana dodjeljuje se bankama u pojedinoj zemlji u tranziciji s područja srednje i istočne Europe temeljem više kriterija i kategorija, a dobivaju ga banke koje su u poslovnoj godini bilježile najbolje rezultate i najveći uspjeh u razvoju bankovnog i financijskog poslovanja. Naročita pozornost posvećuje se uvođenju bankarskih proizvoda i transakcija koje su novina na pojedinom tržištu, onima koje imaju šire značenje za razvoj nacionalnog, bankovnog i financijskog sektora te nacionalnog tržišta kapitala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>MOL kupuje 36 posto Slovnafta</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 3. travnja</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija MOL i slovačka nacionalna kompanija Slovnaft potpisali su sporazum po kojemu će mađarski partner u prvoj etapi, za ukupno 262 milijuna kuna, steći 36,2 posto vlasničkog udjela u slovačkoj kompaniji, objavio je u ponedjeljak MOL, a prenijela mađarska novinska agencija MTI.</p>
<p>Prema priopćenju, obavljena transakcija neće utjecati na dividende po dionici u 2000, ali će se pozitivni učinci transakcije osjetiti u 2001. Za obavljene transakcije MOL je od svoga ekskluzivnoga financijskog konzulata J.P. Morgana dobio kratkoročnu pozajmicu od 300 milijuna dolara. Sama transakcija obavit će se gotovinskom dokapitalizacijom 150 milijuna dolara i kupnjom dionica. Sporazumom je predviđena mogućnost da MOL postane vlasnik više od 50 posto dionica Slovnafta, što će ovisiti o tome u kojoj će mjeri vlasnici sudjelovati u daljim dokapitalizacijama. </p>
<p> Predsjednik MOL-a Janos Csak izjavio je da će savez dviju velikih naftnih kompanija ojačati regionalnu ulogu tih područja u preradi nafte i trgovini, a predstavlja i veliki korak u ostvarenju prijašnje proklamirane strategije. Predsjednik i generalni direktor Slovnafta Slavomir Hatina obrazložio je izbor MOL-a tijesnom strategijskom suradnjom dviju kompanija i zajedničkim regionalnim ciljevima. Također je rekao kako će značajna iskustva MOL-a pomoći poboljšanju učinkovitosti kompanije. </p>
<p> Prema priopćenju, sporazum značajno poboljšava strukturu kapitala Slovnafta, smanjuje njegovu zaduženost i povećava financijski manevarski prostor. Zajednički udio u maloprodaji na tržištu naftnih derivata u Mađarskoj bit će 36 posto, a u Slovačkoj 38 posto, Rumunjskoj tri posto i Češkoj dva posto. Također se predviđa zauzimanje značajnih strateških pozicija za širenje na tržišta Austrije i južne Poljske. Zajednički rafinerijski kapaciteti dvaju društava bit će 330.000 barela nafte na dan, od toga 110 tisuća otpada na rafinerije u Bratislavi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Euroobveznice - dodatan poticaj domaćem tržištu kapitala</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - »Na domaćem tržištu kapitala pozitivno raspoloženje iz veljače proširilo se i na ožujak. Dobre vijesti (plasiranje euroobveznica u visini 500 milijuna eura, najave promjena u poreznom sustavu) dale su tržištu i investitorima dodatan poticaj«, stoji u najnovijem broju newslettera ZB Brokera, brokerske kuće grupe Zagrebačke banke.</p>
<p>U analizi tržišta kapitala u ožujku (mjesecu u kojem je ostvareno 219,7 milijuna kuna prometa na Zagrebačkoj burzi ili 9,6 milijuna kuna dnevno) podsjeća se među ostalim na podatak da je dionica Podravke dobitnik mjeseca s porastom cijene od 40 posto (na 168,02 kuna). Ipak, nakon (pre)naglog rasta, krajem mjeseca došlo je do korekcije cijena, koja bi, ocijenjeno je, mogla biti i nastavljena. Vodeće hrvatske dionice, Pliva i Zagrebačka banka, zabilježile su najviše cijene u posljednjih 12 mjeseci. Rezultati poslovanja Plive u 1999. godini (869 milijuna kuna neto dobiti ili 26 posto više nego u 1998) premašili su očekivanja analitičara. Dvije renomirane investicijske kuće (Merill Lynch i CAIB) za dionicu Zagrebačke banke zadržale su preporuku: kupiti! Inače, nerevidirani rezultati grupe Zagrebačke banke iskazuju dobit nakon oporezivanja u iznosu od 266 milijuna kuna, što je 41,3 posto više nego 1998.</p>
<p> Obje su dionice, ističe se, u posljednje pola godine ostvarile značajan rast vrijednosti, što je ipak prije svega rezultat smanjene percepcije rizika i ublažavanja negativnoga tržišnog sentimenta prema Hrvatskoj. Tako je primjerice zaključna vrijednost dionice Zagrebačke banke u ožujku od 1450 kuna u odnosu na 600 kuna iz listopada prošle godine veća za čak 140 posto. I vrijednost Plivine dionice u istom je razdoblju porasla za također velikih 50 posto. Bez obzira na impresivan porast cijena, analitičari vodećih svjetskih investicijskih kuća za obje hrvatske blue chip dionice i dalje preporučuju: kupiti! (N. Matijević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić u petak s prijedlogom ustavnih promjena?</p>
<p>Predsjedničko vijeće neće biti ni paralelna Vlada ni mehanizam za pripremu političkih odluka, rekao je savjetnik Dekanić</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Predsjednik Mesić razmišlja o transformaciji Predsjedničkog vijeća, savjetodavnog tijela koje 106. članku Ustava kao savjetodavno tijelo pomaže predsjedniku u obavljanju njegovih ovlasti. Najavio je to novinarima u ponedjeljak predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić. Novo, transformirano Predsjedničko vijeće trebalo bi biti ad hoc tijelo koje bi javnosti predlagalo različite ideje i inicijative. »Predsjedničko vijeće neće biti ni paralelna Vlada ni mehanizam za pripremu političkih odluka. To ne bi bio stalni organ, nego fleksibilni mehanizam različitih ekspertnih skupina i ad hoc radnih grupa za analizu i predlaganje određenih ideja«, pojasnio je Dekanić ne precizirajući ni koliko će imati članova, niti tko će biti u sastavu novog Predsjedničkog vijeća. </p>
<p> Prema sadašnjim naznakama, njegovi članovi neće biti primarno političari, Vijeće neće imati stalni postav već će, ovisno o temama kojima se bavi, biti sastavljeno od stručnih ljudi iz akademskih i intelektualnih krugova, te nezavisnih institucija. Ipak, kako je rekao Dekanić, još je za razmatranje otvorena otvorena i mogućnost malobrojnog ali stalnog članstva, dok bi se ostatak članstva rotirao i izmjenjivao po potrebama.</p>
<p>Dekanić je najavio i da će predsjednikova Radna skupina za promjenu Ustava svoje prijedloge dovršiti u idućih nekoliko dana. Očekuje se da bi predsjednik Mesić u petak, nakon povratka iz Makedonije, mogao formulirati svoj prijedlog ustavnih promjena i uputiti ga Vladi, a najavljena je i mogućnost da novinari prisustvuju prvom sastanku dviju radnih skupina koje pripremaju ustavne promjene. Sastanak je predviđen idućeg tjedna. </p>
<p>Dekanić je rekao i da je, »koliko on zna«, netočna informacija o tome da jepredsjednik već dobio Vladin prijedlog ustavnih promjena, o čemu se spekulira u nekim medijima. (M. Rožanković.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tomčić - Meron: Za moderniziranju hrvatskih vojnih zrakoplova - isporuka hrvatske robe? </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić primio je u ponedjeljak u Zagrebu izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj Nathana Merona. Tomčić i Meron izrazili su suglasnost o potrebi unapređenja suradnje između dviju država, osobito na području poljoprivrede, turizma i obrane, rekao je nakon sastanka tajnik saborske službe za odnose s javnošću Željko Sabol. Izraelski veleposlanik kazao je da su političke promjene u Hrvatskoj otvorile nove mogućnosti za suradnju te izrazio uvjerenje da Hrvatska ima sve uvjete da prebrodi postojeće gospodarske teškoće. U pogledu već započetih pregovora o moderniziranju hrvatskih vojnih zrakoplova, izraelski je veleposlanik ukazao na mogućnost da se taj posao plati isporukom hrvatske robe.</p>
<p> Dvojica veleposlanika razmatrali su i političku situaciju na Srednjem istoku te u jugoistočnoj Europi. Na sastanku je dogovoreno da se organizira međuparlamentarna suradnja Hrvatske i Izraela, a najavljeno je i osnivanje parlamentarne skupine hrvatsko-izraelskog prijateljstva. Izraelski premijer pozvao je Tomčića da posjeti Izrael. Spomenuto je i da će uskoro slijediti posjet zamjenika hrvatskog premijera Gorana Granića Izraelu, a koncem ove godine očekuje se i posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića toj zemlji, kazao je Sabol.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Čačić: Za povratak i obnovu ove godine ipak više novca nego lani</p>
<p>Ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo rekao da će Ministarstvo od donatorske konferencije dobiti 155 milijuna ecua/ Najviše novca potrošit će se na autocestu Zagreb - Goričan i na program povratka prognanika/ Ove godine treba se vratiti 50.000 prognanika i raseljenih osoba/ Za 16.500 Srba koji su zatražili povratak u Hrvatsku predviđena obnova 1.500 kuća/Hrvati iz BiH useljeni u kuće Srba neće ostati na ulici </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja </p>
<p> - Smanjenje proračunskog novca za prognanike bit će kompenzirano kroz različite oblike međunarodne pomoći, a posebno novcem s donatorske konferencije Pakta o stabilnosti, rekao je u ponedjeljak, na prvoj konferenciji za novinare Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ministar Radimir Čačić. Time će se premašiti iznos koji je lani potrošen za povratak i obnovu, a postojeći ritam povratka će se zadržati, ako ne i povećati. Čačić je izrazio zadovoljstvo što je u sklopu Pakta o stabilnosti došlo do »dramatičnog povećanja« predviđenog novca za Hrvatsku. </p>
<p>»Tako je Hrvatska umjesto 30 milijuna ecua, dobila 190 milijuna, od čega će Ministarstvo za javne radove dobiti čak 155 milijuna«, rekao je Čačić, naglasivši da je za cijelu regiju ukupno podijeljeno 2,413 milijuna ecua. Najviše od 155 milijuna ecua predviđenih za Ministarstvo potrošit će se, prema Čačićevim riječima, na dva glavna projekta: na auto-cestu Zagreb - Goričan (za čiju je izgradnju Hrvatska dobila podršku ostalih zemalja, posebno Mađarske, što je umnogome pomoglo dobivanju zelenog svjetla) i na program povratka prognanika. U taj program je, osim povratka 16.500 hrvatskih Srba, uključen i povratak Hrvata prognanih iz BiH. »Ponudili smo dobre i čvrste projekte. Zato nam je i ponuđena pomoć, jer nitko, pa ni međunarodna zajednica, ne daje novac olako«, naglasio je Čačić.</p>
<p>On je dodao da je Ministarstvo za javne radove praktički u jednom danu prikupilo nove projekte, kad je odlučeno da se Hrvatskoj ponudi više novca na donatorskoj konferenciji. »Mnogi su tada bili sumnjičavi, smatrajući da nećemo uspjeti. Naš odgovor je bio - ako ne tražimo novac, nećemo ga ni dobiti«, rekao je Čačić i dodao da bi se ugovori o početku »quick stars« programa trebali potpisati u roku od 30 dana.</p>
<p>Govoreći o provođenju Programa povratka, voditelj Ureda za prognanike Lovre Pejković je naglasio da bi ove godine u kuće trebalo vratiti ili useliti oko 50.000 prognanika, povratnika i raseljenih osoba. Od toga će se za 24.000 povratnika novac osigurati iz proračuna, 20.000 raseljenih osoba će se vratiti u Hrvatsku iz inozemstva, dok bi se 7.500 izbjeglica trebalo vratiti u BiH kroz programe Pakta o stabilnosti.</p>
<p>Za 16.500 Srba koji su zatražili povratak u Hrvatsku još 1998., predviđena je obnova 1.500 kuća, dok su u 2.500 kuća, u koje se Srbi trebaju vratiti, useljeni uglavnom Hrvati iz BiH. »Oni neće završiti na ulici. Za te ljude će se kroz različite modele pronaći alternativni smještaj. Neki će dobiti nekretnine u vlasništvu Agencije za promet nekretninama, neki građevinsko zemljište i materijal, dok će se onima koji to budu htjeli osigurati povratak u BiH«, objasnio je Pejković.</p>
<p>Ministar Čačić je istaknuo da se više neće tolerirati opstrukcija povratka o čemu je, kako je rekao, nedavno poslan dopis županijskim uredima u kojem se upozorava da se ukinu razne administrativne zapreke koje su otežavale provođenje povratka. »Ako se naš zahtjev ne uvaži, a mislim da hoće, Ministarstvo je spremno poslati i svoje službe da obave poslove umjesto županijskih«, upozorio je Čačić, dodavši da se posebna pažnja polaže i na izgradnju cjelokupne infrastrukture, a ne samo izgradnju kuća. Zato je, kazao je ministar, prije 20 dana utemeljena i posebna komisija, budući da je tokom posljednjih deset godina na području od posebne državne skrbi izgubljeno oko 184.000 radnih mjesta.</p>
<p>Čačić je na pitanje novinara rekao da će Vladina komisija ovih dana početi s rješavanjem slučaja Istarske banke, »koje mora biti brzo i efikasno«. Na kraju konferencije, Čačić je poručio novinarima Jutarnjeg lista da je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo Vladin servis te zbog toga ne donosi odluke o prometnoj strategiji, kako je napisano u Jutarnjem.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Đukić i Pupovac ne odustaju od stare retorike o povratku Srba, a ne građana Hrvatske</p>
<p>Kako je uopće došlo do toga da pređete u Liberalnu stranku Vlade Gotovca, pitali smo Veselina Pejnovića. </p>
<p>- Kontakti s LS-om postoje otkako se ta stranka pojavila na stranačkoj sceni, ali tada se nismo našli, jer je LS morao samog sebe profilirati i u stranačkom i u programskom dijelu. S druge strane, ni ja u to vrijeme nisam u Saboru odradio svoj posao onako kvalitetno kao što sam trebao, uz pretpostavku da je taj posao trebalo usmjeriti prema građanskom određenju statusa nacionalnih manjina. </p>
<p>• Zašto ste željeli odraditi cijeli mandat saborskog zastupnika, a tek onda pristupiti LS-u?</p>
<p>- Pokazivao sam interes za tu stranku, posebno u komunikaciji s liderima LS-a. Ali, nismo imali dovoljno definirane građanske uvjete, a postojali su i problemi koje je trebalo braniti s pozicije jednog lidera nacionalnih manjina, što sam bio i što jesam.</p>
<p>• LS-ova politika »novog smjera« nije baš dobro prošla na parlamentarnim izborima.</p>
<p>- Posljednji parlamentarni izbori nisu bili izbori za stranke i njihove programe. Bili su to izbori »protiv«. U takvoj situaciji birači nisu mogli jasno identificirati stranke, osim što su identificirali da više ne žele HDZ kao predvodnika političkih događanja.</p>
<p>• Mogu li u Hrvatskoj postojati optimalniji uvjeti za ostvarenje građanske države i društva, ako se, primjerice, dužnosnici nisu oglasili u povodu ubojstva Srbina na Viru?</p>
<p>- Što se tiče ubojstva, rekao sam da ono nije samo imanentan rezultat međunacionalnih odnosa u Hrvatskoj, već ukupne situacije u kojoj se nalazimo. Niz je neriješenih pitanja, ponajprije ekonomskog i socijalnog statusa svih građana. Mi smo u pretpolitičkom razdoblju ozbiljne demokracije i svaka priča o parlamentarizmu u Hrvatskoj je tek u prvoj fazi. U ovom trenutku nema ni ozbiljne opozicije i to je pitanje koje pobjednička koalicija mora sebi postaviti kao nužno - ne da bi razmišljala o sudbini HDZ-a, već zato što nema stvarnog parlamentarizma dok nema jasne profilacije stranaka. </p>
<p>• Hoće li onda i LS, poput IDS-a, kritizirati one koji sudjeluju u većem postotku u vlasti?</p>
<p>- Još nemam prava govoriti u ime LS-a, ali mislim kako nema dvojbe da će se ona pitanja koja ja pokrivam kritički analizirati. Primjerice, pozdravio sam izjavu premijera Račana da se u Hrvatsku vraćaju građani Hrvatske, dok su neki Srbi, poput Đukića ili Pupovca, nastavili prašiti staru retoriku o povratku Srba. Račanova izjava je za pozdraviti, a u kontaktima s američkom stranom istaknuo sam ju kao veoma značajnu. Ali, ne može onda bilo koji drugi dužnosnik Vlade odlaziti u svijet i govoriti da će se dobiti novac za povratak Srba. Hrvatskoj treba mnogo novaca, i ne samo za povratak Srba, čega nema dok se u Hrvatsku ne vrati socijalna, ekonomska i svaka druga sigurnost.</p>
<p>• Mislite li da je došlo vrijeme da se za prava nacionalnih manjina treba izboriti kroz nenacionalne stranke?</p>
<p>- Siguran sam da su SNS i SDSS, kao i njihovi lideri, u svojim političkim opredjeljenjima preživljeni model. Ali, ne želim negirati njihovo pravo da razmišljaju u isključivo nacionalnim okvirima. No, politički događaji i razvoj demokracije će ih pregaziti, pa im u Hrvatskoj nema velike budućnosti.</p>
<p>• Jeste li razmišljali o kandidaturi za vijećnika u zagrebačkoj Skupštini?</p>
<p>- Ne, jer ja sam novo lice u LS-u. Ne očekujem za sebe privilegije ni mogućnost da se kandidiram za Skupštinu, za koju sam se bio kandidirao 1992., ali u specifičnim uvjetima. Sad se prvo moram dokazati u novoj stranci. </p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Veselica bez vize zbog nacionalizma?</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske kršćansko-demokratske unije (HKDU) Marko Veselica izrazio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak razočaranost odbijanjem kanadskih vlasti da mu izdaju ulaznu vizu. </p>
<p>Po Veseličinim tvrdnjama, razlog tomu je to što su ga nekadašnje jugoslavenske vlasti proglasile nacionalistom, a sve velike zemlje se, ocjenjuje, boje da se na njihovu području ne dogode procesi osamostaljenja, kakvi su se dogodili devedesetih na području bivše SFRJ.</p>
<p>Veselica je od 22. ožujka, na poziv hrvatskih iseljeničkih udruga u SAD-u, sudjelovao kao počasni gost na Hrvatskim danima u Washingtonu, gdje je iznio pogled HKDU-a na sadašnje političko stanje u Hrvatskoj. </p>
<p>Nakon toga, trebao je u organizaciji Društva prijatelja HKDU-a obići nekoliko kanadskih gradova i susresti se s hrvatskim iseljenicima. Budući da mu, nakon desetak dana čekanja u Washingtonu, nije odobrena viza za ulazak u Kanadu, Veselica se u nedjelju vratio u Zagreb.</p>
<p>Istaknuvši da je hrvatska dijaspora odigrala važnu ulogu u stvaranju hrvatske države, Veselica je ocijenio da je nova hrvatska vlast zaboravila tu činjenicu.</p>
<p> Hrvatskoj vlasti zamjera i to što »mehanički prihvaća udvaranje međunarodnih čimbenika i nekritički im dopušta da prodru u hrvatske državne i nacionalne interese«. Istaknuo je da se HKDU protivi priznavanju nadležnosti Haaškoga suda nad akcijama »Bljesku« i »Oluji« te je izvijestio da će HKDU opet zatražiti raspravu u Saboru te raspisivanje referenduma o tome. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vjerske zajednice: U Komisiji su trebali biti i naši predstavnici</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Nakon što je imenovana nova osmeročlana Vladina Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, na čelu s dr. Goranom Granićem, javnost je iznenadilo što u Komisiji nema i predstavnika vjerskih zajednica. Naime, uz Granića, koji je zamjenik premijera, svi ostali članovi Komisije su zamjenici resornih ministara, te uz njih tajnik Ministarstva znanosti i tehnologije i pomoćnik ministra obrane.</p>
<p> Na prvi pogled je to uistinu neobičan izbor za komisiju koja bi se trebala baviti problemima i pravima vjerskih zajednica. No, ako i prihvatimo moguće obrazloženje da se svako od tih ministarstava bavi i pitanjima vjerskih zajednica (npr. Ministarstvo prosvjete vjeronaukom u školi, Ministarstvo obrane dušobrižjem u vojsci, Ministarstvo financija načinom financiranja vjerskih zajednica), još uvijek je neobjašnjivo zašto u Komisiji nema ni jednog stručnjaka za vjerska pitanja. A i kandidat za predsjednika Komisije, kojeg je podržavala većina vjerskih zajednica, sociolog religije dr. Božo Rudež, bivši predsjednik Komisije za vjerske zajednice Zagreba, neočekivano je otpao.</p>
<p> Kako saznajemo, predstavnici vjerskih zajednica uglavnom nisu zadovoljni takvim izborom Komisije. Giorgio Grlj, predsjednik skupštine Saveza baptističkih crkava, u izjavi za Vjesnik je rekao da je takav sastav Vladine Komisije iznenađujući. Mislim da članovi Komisije, a to su sve ljudi iz operative, kazao je, ne mogu nadomjestiti nedostatak vjerskog elementa. »Ako bivši predsjednik Komisije Jure Radić, kao graditelj mostova i ministar obnove, nije imao vremena za bavljenje s vjerskim zajednicama, bojim se da će se sa sličnim problemom suočiti i Granić kao zamjenik premijera«, rekao je Grlj. </p>
<p>Milenko Popović, paroh Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu, smatra da bi u Komisiji trebali imati udjela i predstavnici vjerskih zajednica ili da zajednice barem sudjeluju u predlaganju i izboru članova Komisije. </p>
<p>Muftija Ševko ef. Omerbašić, predsjednik Mešihata islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju, smatra upravo suprotno. »Mislim da je ovakav izbor dobar, jer se ipak radi o državnoj komisiji. Iskustva mješovitih komisija nisu se pokazala dobrima. Osim toga, u Komisiju ne mogu ući predstavnici svih vjerskih zajednica, jer bi to bio glomazan aparat«, rekao je Omerbašić i dodao da bi rad Komisije bio blokiran ako bi se svaki predstavnik primarno zalagao za interese svoje vjerske zajednice.</p>
<p>Čak i ako se Vlada odlučila za takvu Komisiju u skladu s programom smanjenja troškova državnog aparata, ostaje otvoreno pitanje hoće li se članovi Komisije, kojima je to dodatni posao, ozbiljno pozabaviti zahtjevima vjerskih zajednica. To je prije svega izrada novog zakona o vjerskim zajednicama i sklapanje ugovora s ostalim vjerskim zajednicama po uzoru na ugovore sklopljene s Katoličkom crkvom.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vidović: Socijalna sigurnost građana Vladin je prioritet</p>
<p>Za rješenje nagomilanih problema u socijali potreban je angažman cijelog društva, kaže ministar rada i socijalne skrbi / Ministarstvo će uskoro objaviti plan štednje, ali ne na štetu korisnika / Vlada još nije odlučila hoće li izdavati državna jamstva, ali projekti moraju imati budućnost </p>
<p>OSIJEK, 3. travnja</p>
<p> - Socijalna sigurnost građana je prioritet ove Vlade. S obzirom da je Ministarstvo rada i socijalne skrbi najveći proračunski korisnik, to znači da je Vlada prepoznala da se, uz oporavak gospodarstva, mora očuvati i razina socijalne sigurnosti, pa je zato i iznađen dodatni novac za socijalu, naglasio je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi, u ponedjeljak na stručnom skupu u Osijeku u povodu obilježavanja 130. obljetnice rada Doma za djecu i mladež »Klasje«.</p>
<p> Upravo smo završili preustroj Ministarstva i posao počinjemo s ekipom koja želi da naši korisnici što manje osjete gospodarske i socijalne probleme s kojima se država suočava. Ipak, da bi se riješili nagomilani problemi u socijali, potreban je angažman cijeloga društva, rekao je Vidović.</p>
<p>Skupu u Osijeku nazočili su i ravnatelji domova za djecu i mladež, centara za socijalnu skrb i centara za odgoj djece iz cijele Hrvatske. Vidović je sa suradnicima obišao dvije lokacije Doma »Klasje«, gdje je smješteno stotinjak djece. Tom je prilikom istaknuto da se radovi na izgradnji prostorija zgrade Doma u Zagrebačkoj ulici, za što je Ministarstvo rada i socijalne skrbi osiguralo 150.000 kuna, završavaju ovih dana. Tamo će biti smješteni najmlađi Osječani. </p>
<p>Ministar Vidović susreo se i s osječko-baranjskim županom Branimirom Glavašem, koji ga je izvijestio o zabrinjavajućem stanju i lošim socijalnim prilikama u Županiji. Podsjetivši da je lani pokrenuto nekoliko gospodarskih projekata, za koje je bivša Vlada obećala određena jamstva, Glavaš je rekao da se za njih očekuje potpora i nove Vlade, jer je »oslanjanje na vlastite gospodarske resurse, posebno na poljoprivredu i prehrambenu industriju, jedini način gospodarskog oporavka«.</p>
<p> Županijski pročelnik za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Marko Barišin dodao je da su im prioriteti gradnja domova za stare i nemoćne osobe u Našicama i Podravskim Podgajcima te dom za osobe s posebnim potrebama u Osijeku. Vidović je, pak, najavio da će Ministarstvo uskoro objaviti plan štednje koji neće ići na štetu korisnika. Dodao je da se planira i kategorizacija domova za umirovljenike i stare osobe, o čemu će ovisiti i cijena smještaja.</p>
<p>Osvrnuvši se na državna jamstva za projekte za Osječko-baranjsku županiju, ministar Vidović je istaknuo da Vlada još nije definitivno odlučila da neće izdavati ta jamstva, ali, istaknuo je, ti projekti moraju imati budućnost. </p>
<p>Ministar Vidović sastao se i s osječkim gradonačelnikom dr. Zlatkom Kramarićem, a posjetio je i Cenatr za društvenu brigu u Belom Manastiru i Zavod za socijalno-društvenu zaštitu u Nuštru. </p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Matković: U zadnja tri mjeseca na HRT-u se samo pokušavaju presvući kaputi </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Inzistirat ćemo da se vlast definitivno opredijeli za liberalni koncept medijske politike, za razliku od koncepta koji je imala prošla vlast, rekla je Jagoda Vukušić, bivša predsjednica Hrvatskog novinarskog društva, na okruglom stolu »Pomaci u medijskoj politici« održanom na Fakultetu političkih znanosti u ponedjeljak u sklopu Medijskog proljeća. </p>
<p>»Kriminalizacija javne riječi nije nužna«, istaknula je govoreći o ideji da se iz kaznenog zakonodavstva isključe svi mogući sporovi oko uvrede i klevete. »To ne pripada praksi europskih demokracija, pa bi Hrvatska odmah mogla isključiti kazneni progon javne riječi«, naglasila je Vukušić. Trebalo bi poraditi na zakonu koji bi osigurao jednaku dostupnost informacija svim građanima, rekla je. »Novinari ne bi smjeli imati ekskluzivno pravo na informacije od opće važnosti«, kazala je Vukušić, dodavši da Europska komisija upravo radi na zakonu koji bi jamčio svim građanima dostupnost svih relevantnih informacija. Govoreći o pokušaju da se medijska scena učini što transparentnijom, Vukušić je naglasila da je, primjerice u Njemačkoj, zakonski propisano utvrđivanje orijentacije pisanih medija.</p>
<p>Govoreći o HRT-u, predsjednik Foruma 21 Damir Matković je rekao da su oni očekivali veće i brže promjene, a jedina promjena koju su vidjeli u tri mjeseca je »pokušaj presvlačenja kaputa«. Postoji niz problema oko Zakona o HRT-u, rekao je, upitavši treba li HRT biti javna ustanova ili trgovačko poduzeće. »Televizija mora imati izvore financiranja, a ne smije se samo držati pretplate«, rekao je, podržavši ideju o Televiziji kao trgovačkom poduzeću. Postavio je i pitanje treba li HRT razdijeliti na tri poduzeća, ili stvari treba zadržati istima. Matković je rekao i da bi u Vijeću HRT-a trebalo biti do 15 ljudi, a ne 23, jer se tako pretvara u »brbljaonicu«. </p>
<p>»Hrvatski radio mora postati barem financijski neovisan od Televizije«, kazala je Nada Zgrabljić, jedna od pokretača inicijative za javni radio, rekavši da se Radio ne može promatrati u sustavu komercijalnih postaja, jer on ima svoju kulturnu i nacionalnu ulogu. »Treća frekvencija se mora privatizirati, a Televizija postati privatna na nacionalnoj razini«, rekao je Oliver Dražić iz Europa Press Produkcije, dodavši da nitko od politike ne može tražiti da se odrekne želje za vladanjem medijskim prostorom. »Tržište je jedini regulator, jer na privatiziranu televiziju politika neće moći staviti šapu«, kazao je Dražić, ustvrdivši da, primjerice, Vjesnik ne treba spašavati, već da tržište mora reći zadnju riječ. »Hloverke, Hrge, Barišići i Manjkasi trebaju se maknuti s Televizije i to nije revanšizam«, rekao je Dražić. (A.Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Marketić razriješena, Divjak novi glavni urednik »Glasa Slavonije«</p>
<p>OSIJEK, 3. travnja</p>
<p> - Predsjednk uprave medijskog centra »Glasa Slavonije« Ivan Šimić u subotu je razriješio dužnosti glavne urednice istoimenog dnevnog lista Sanju Marketić, te za novog glavnog urednika imenovao Bojana Divjaka, dosadašnjeg zamjenika glavne urednice. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik Šimić u ponedjeljak kaže da su razrješenja i imenovanja »samo kadrovske promjene radi daljnjeg razvoja projekta 'Glasa Slavonije', koji je počeo dolaskom ekipe Marketić-Divjak u listopadu 1998.«. Šimić kaže i da razrješenje Sanje Marketić nema nikakvu pozadinu, već da je to dogovoreno unutar kuće, zajednički, te da će Marketić biti raspoređana na druge poslove u vrhu redakcije.</p>
<p>No, moguće je da Sanja Marketić ode u zagrebačko dopisništvo Glasa Slavonije. Po Šimićevim riječima, promjenama na vrhu lista samo će se nastaviti uspjesi u zadnjih godinu i pol dana, kad su Marketić i Divjak zaustavili pad naklade zabilježen u 1998. Neke od posljednjih promjena u Glasu Slavonije odnose se i na povratak bivših kolumnista: bivšeg direktora HRT-a Ivice Vrkića, osječkog gradonačelnika Zlatka Kramarića a očekuje se i kolumna bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Krunislava Olujića. (S. Č.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Maršić: »Slobodna Dalmacija« treba biti u vlasništvu novinara, grafičara i trgovaca </p>
<p>SPLIT, 3. travnja</p>
<p> - Što će biti sa Slobodnom Dalmacijom znat će se u svibnju. Do tada će se rasplesti ekonomska zavrzlama, a neki vjeruju i pronaći strateški partner u priči koja neodoljivo podsjeća na onu s Ivanom Trump od prije nekoliko godina. Strateški partner bi trebao dobiti najmanje 35 posto udjela u Slobodnoj, dok bi malim dioničarima, uz zlatnu dionicu, ostalo 25 posto.</p>
<p> Silvio Berlusconi, tvrde dobro upućeni, ipak nije vjerojatni ulagatelj. Trenutačno je, nakon nekoliko posjeta čelništva Slobodne na čelu s Miroslavom Ivićem, direktorom Slobodne, mnogo vjerojatniji partner Zvonimir Boban, nogometaš talijanskog »Milana«. Na njegovu je adresu odaslano nekoliko dopisa iz te splitske novinske kuće, ali o čemu se zapravo radi, ne zna ni Ilija Maršić, predsjednik Udruge polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije.</p>
<p>Maršić je za Vjesnik kazao da ga zanima samo da novine budu u vlasništvu novinara, grafičara i trgovaca. »O Berlusconiju i mogućim ulagateljima ne želim ni govoriti. Ja sam samo redaktor u jednoj rubrici, to je posao direktora. Nama je važno da je privatizacija poništena i da se vraćamo na stanje iz 1993. godine«, istaknuo je. </p>
<p>Iako je Boban miljenik Berlusconija, predsjednika »Milana«, zvuči nevjerojatno da će taj talijanski televizijski magnat, koji ovih dana planira osnovati i četvrti tv program, »krpati rupe« i na noge postavljati jednu hrvatsku novinsku kuću opterećenu brojnim financijskim problemima. </p>
<p>S druge strane, stečaj Slobodne Dalmacije nije u interesu ni zaposlenika ni Uprave. A tko će biti strateški partner koji će u Slobodnu uložiti najmanje 50 milijuna maraka, kako bi vratio dug bankama i dobavljačima, znat će se za mjesec dana. (I.D./R.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Prtenjača: Kriterij za povratak nije nacionalnost, već dokumentacija </p>
<p>ZADAR, 3. travnja</p>
<p> - Sastanak župana zadarskog Šime Prtenjače s voditeljicom koordinacijskog centra OESS-a u Kninu Jeannie Peterson, uz nazočnost savjetnika Vladina Ureda za odnose s OESS-om Marinom Veićem, okončan je Prtenjačinim obećanjem da će koordinatoricu Peterson odvesti na teren da se uvjeri kako se obnavljaju i kuće Srba povratnika. </p>
<p>Župan je u razgovoru s Peterson rekao da su nezaposlenost, nedovršena obnova i minirano područje glavne kočnice normalizacije života i odnosa na području posebne državne skrbi. Dodao je da je u Zadarskoj županiji, iako ona prednjači u razminiranju i obnovi, od mina očišćeno svega tri posto područja, dok odobrenje Ministaratva obnove čeka oko 500 zahtjeva.</p>
<p>»Zadarska županija u zakonskom okviru izdaje rješenje o obnovi. Naš kriterij nije nacionalnost, već svatko mora imati kompletnu dokumentaciju. Ako moj otac invalid s umjetnim kukovima obilazi urede da bi skupio dokumente, kako vi očekujete da obnovimo kuću Srbinu koji dokumenata nema«, odgovorio je župan na primjedbu koordinatorice Peterson da se ne obnavljaju srpske kuće. Na inzistiranje Petersenove da od Prtenjače sazna osobno mišljenje o najavi povratka 16.000 Srba, župan je naglasio da davanje političkih procjena nije u njegovoj nadležnosti kao predstavnika izvršne vlasti.</p>
<p>»Na području od posebne državne skrbi najveći problem su zapošljavanje i stanovanje. Bez toga se ne može govoriti o pomirbi. Problemi koji nastaju između etničkih grupa nisu u mojoj nadležnosti. Za sigurnost je nadležan MUP. Zato i ne razumijem zašto sam imao pet ili deset telefonskih poziva gdje su različite osobe tražile moj komentar kad je u Viru ubijen Srbin povratnik. Zašto je važno što ja mislim«, zapitao je Prtenjača. Na kraju je, odgovarajući koordinatorici Peterson na pitanja o procesu uspostave povjerenja između Srba i Hrvata na području od posebne državne skrbi, rekao da »bismo svi bili sretniji da organizacije poput OESS-a učine nešto konkretno na poboljšanju stanja, umjesto da samo dijele lekcije«. (N. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Najavljena djelomična deblokada Istarske banke</p>
<p>PULA, 3. travnja</p>
<p> - Privremeni upravitelj Istarske banke Boris Bušac u ponedjeljak poslijepodne odlučio je da od utorka banka bude djelomično deblokirana za tzv. zatečena stanja na dan 24. ožujka, a potpuno deblokirana za nove doznake pristigle od 25. ožujka nadalje. Dakle, banka će od utorka poslovati ograničeno po tekućim i žiro-računima, te sa kunskim i deviznim štednim ulozima po viđenju. Za zatečene iznose i stanja dopuštena su bezgotovinska plaćanja za vlasnike žiro-računa ako nalogodavac i korisnik imaju račun u Istarskoj banci, kao i prijenosi s jednog računa ili štednog uloga na drugi kad je riječ o istom vlasniku. Omogućeno je i prebijanje dospjelih i nedospjelih obveza korisnika kredita sredstvima na računima ili štednim ulozima korisnika kredita, sudužnika ili jamaca u banci. </p>
<p>Najzanimljivije je da je privremeni upravitelj odlučio od utorka dopustiti neograničena bezgotovinska plaćanja i gotovinske isplate s tekućih računa i štednih uloga u kunama i stranoj valuti, a za vlasnike žiro-računa neograničena bezgotovinska plaćanja unutar i izvan banke - ako je riječ o prispjelom priljevu od 25. ožujka nadalje. Nedvojbeno, ta odluka posljedica je i upornih zahtjeva Udruge štediša, Istarske županije, kao i neformalne sjednice Skupštine dioničara Istarske banke održane u ponedjeljak. </p>
<p>Prije objave te vijesti, u ponedjeljak ujutro istarski župan Stevo Žufić za Vjesnik je rekao kako »elementarna nepogoda zbog blokade Istarske banke neće biti proglašena jer u Zakonu za to nemamo uporište, pa ćemo o tome izvijestiti vijećnike na sjednici Županijskog poglavarstva u utorak«. No, sam župan i Istarska županija dogovorili su s predsjednikom Udruge štediša Istarske banke osnivanje Fonda solidarnosti za najugroženije. To bi trebalo biti prihvaćeno na sjednici Poglavarstva u utorak, a Fond bi bio osnovan u petak, naravno, ako se stanje u Istarskoj banci do tada ne promijeni ili se ne pronađe neko rješenje. </p>
<p>»U utorak će već biti izdvojena prva sredstva, a poslat ćemo zahtjev svim gradovima i županijama, kao i donatorima za pomoć. Županija će iz proračunske rezerve izdvojiti novac, kao i svi ostali«, rekao nam je župan. On je to već dogovorio s predstavnicima Pule, Rovinja i Umaga, a razgovara se i s ostalim gradovima i općinama u Istri. </p>
<p>(A. L., M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U Primorju već 23.000 nezaposlenih, a najavljeni stečajevi Hartere, Torpeda... </p>
<p>Uskoro bi se i 308 »harteraša« moglo priključiti vojsci nezaposlenih Riječana / Petstotinjak radnika »Torpeda« već godinu dana strpljivo iščekuje odluku o (ne)sanaciji / Stečaj riječkog »Brodomaterijala« samo je pitanje dana </p>
<p>RIJEKA, 3. travnja</p>
<p> - Treutačno u Primorsko-goranskoj županiji ima nešto više od 23.000 nezaposlenih. Uzmu li se u obzir podaci za veljaču ove godine, nezaposlenih je 7,7 posto više nego u veljači '99. U veljači 2000. na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 1.439 novih osoba, a istodobno je putem Zavoda posao pronašlo 645 osoba, uglavnom KV i VKV radnika. </p>
<p>Zanimljivo je reći da je u tom razdoblju najveći porast nezaposlenosti u odnosu na siječanj zabilježen u Vrbovskom 5,1 posto, te Cresu i Lošinju 5,4 posto. Pad nezaposlenosti zabilježen je samo u tri primorsko-goranske općine i to u Čabru 3,1 posto, te u Krku i Delnicama za 0,4 posto. </p>
<p>Nažalost, broj nezaposlenih u ovoj županiji najvjerojatnije će i dalje biti u porastu, s obzirom da se samo u Rijeci u nekoliko narednih tjedana očekuje stečaj niza poduzeća. </p>
<p>Minulog petka zatražen je stečaj brodara Croatia Line, čijih je 70 preostalih djelatnika dobilo otkaz te se tako priključilo 266-orici kolega koji su otkaz dobili u rujnu '99. Prijedlog za stečaj svoje tvornice podnijeli su i radnici riječke Tvornice papira tako da bi se uskoro i 308 »harteraša« moglo priključiti vojsci nezaposlenih Riječana. </p>
<p>Na pragu stečaja je i Tvornica traktora »Torpedo«, čijih petstotinjak radnika već godinu dana strpljivo iščekuje odluku o (ne)sanaciji. Međutim, »Torpedu« je bliži stečaj nego sanacija, a dio Torpedovih radnika mogao bi ostati na proizvodnji specijalnog programa.</p>
<p> Slična je situacija i u riječkom »Rikardu Benčiću«, nekad poznatom proizvođaču pumpi za dizel-motore vozila, čijih se 190 zaposlenika već pomirilo sa stečajem. U slučaju da se »Rikard Benčić« dogovori sa talijanskim partnerom »Seven Dieselom«, oko tridesetak »benčićevaca« ima izgleda zadržati svoj posao. Ponor stečaja prijeti i proizvođaču dizalica »Vulkan DIBO« čiji stečaj bi značio gubitak posla za 120 ljudi. </p>
<p>Prema svemu sudeći, i stečaj riječkog »Brodomaterijala« samo je pitanje dana, unatoč tomu što mu se protivi direktor tog poduzeća Mile Biondić. Bez posla će ostati oko 240 preostalih djelatnika tog nekada velikog riječkog trgovačkog diva. Toj crnoj primorsko-goranskoj gospodarskoj slici treba pridodati i prošloga tjedna pokrenuti stečaj delničkog pogona Drvne industrije »Lučice« d.d., čime je bez posla ostalo stotinjak ljudi. Treba podsjetiti da je prije mjesec dana u stečaj otišlo i riječko Trgovačko poduzeće »Brodokomerc«, čijih je 1.250 radnika dobilo otkaz. Pritom im je obećano da će ih na posao biti vraćeno oko 800, ali je vrlo brzo broj povratnika smanjen na 600. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zakon onemogućio proglašenje elementarne nepogode</p>
<p>PULA, 3. travnja</p>
<p> - Unatoč najavama, zasad neće biti proglašenja elementarne nepogode u Istri. Naime, na prošlotjednoj izvanrednoj sjednici Skupštine Istarske županije bila je najavljena mogućnost da u ponedjeljak, 3. travnja, u Istri bude proglašeno stanje elementarne nepogode zbog alarmantne situacije u Istarskoj banci. Istarski župan Stevo Žufić i Županijska skupština odustali su od toga. Vijećnici su, doduše, bili prihvatili zahtjev saborskog zastupnika IDS-a Dina Debeljuha o proglašenju takve odluke, no Zakon kaže - drukčije. </p>
<p>U Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, nepogoda je definirana kao »iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje štetu većeg opsega na imovini ili njezin gubitak u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih otkloni bez pomoći«, a blokada jedne banke, pa bila ona i temelj života cijele regije, ipak se ne ubraja u elementarnu nepogodu. </p>
<p> »Elementarna nepogoda nije proglašena, iako su posljedice stanja u koje je HNB doveo Istarsku banku, uz znanje izvršne vlasti, gore no bilo koja pošast koja je pogodila Istru nakon II. svjetskog rata i velikih egzodusa«, kategoričan je i dalje potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. S Kajinom smo razgovarali u trenutku dok je pisao pismo guverneru HNB-a dr. Marku Škrebu. U tom pismu Kajin traži da mu, kao saborskom zastupniku i predsjedniku Kluba IDS-a u Saboru, zbog predstojeće rasprave o poslovanju HNB-a za 1998. i 1999. godinu, guverner dostavi sve zapisnike Savjeta HNB-a iz kojih je vidljivo kada se, i na temelju čega, odlučivalo bilo o stečaju neke banke, bilo o sanaciji ili pak o slanju privremenog upravitelja. Kajin traži da mu se materijali dostave najkasnije do petka kako bi se pripremio za saborsku raspravu o radu HNB-a. On ističe da je blokadom banke pogođeno oko 150 tisuća ljudi i približno 17 tisuća pravnih osoba, zbog čega je Županija najavila osnivanje Fonda solidarnosti. Iz tog bi se fonda isplatila pomoć onima koji primaju socijalnu pomoć, umirovljenicima ili radnicima bez plaće. </p>
<p> Na pitanje, pak, jesu li se Istrani »zaletjeli«, najavljujući proglašenje elementarne nepogode, Kajin odgovara kako se to činilo logičnim, te da su se zaletjeli oni koji su doveli banku u takvu situaciju. On naglašava da je Istarska banka jedina dobila privremenog upravitelja, a da nikad u svojoj povijesti nije bila blokirana. Zanimalo nas je i nisu li i istarski političari, ali i sami građani Istre, pretjerano radikalizirali slučaj, koketirajući istodobno s mogućnošću da regija zatraži autonomiju? Kajin se ne slaže ni s time i kratko kaže: »Opće raspoloženje u Istri je daleko radikalnije nego što ga artikuliraju pojedinci iz IDS-a!« (A. Latinović)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Dioničari osnivaju konzorcij za dokapitalizaciju Istarske banke</p>
<p>PULA, 3. travnja</p>
<p> - Dioničari suvlasnici Istarske banke na neformalnoj Skupštini u ponedjeljak odlučili su osnovati konzorcij za dokapitalizaciju banke. Taj prijedlog iznio je predsjednik IDS-a i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić. U inicijativnu grupu izabrano je sedam predstavnika najvećih dioničara suvlasnika. U ponedjeljak navečer prvi put se sastaje radna skupina Vlade koja za redovno Vladino zasjedanje u četvrtak treba predložiti mjere za ozdravljenje Istarske banke. </p>
<p>»Imam jamstvo ključnih ljudi u Vladi da će se Istarska banka ojačati u interesu štediša. Zato predlažem osnivanje konzorcija za dokapitalizaciju banke što bi budućeg strateškog partnera potaklo na prijateljsko preuzimanje banke«, rekao je Jakovčić. </p>
<p>Budući da su odlukom savjeta Hrvatske narodne banke o postavljanju privremenog upravitelja u Istarskoj banci suspendirani Uprava, Nadzorni odbor i Skupština banke, dioničari suvlasnici održali su neformalni skup. Suspendirani predsjednik Upravnog odbora, pulski gradonačelnik Giankarlo Župić rekao je da nastoje prikupiti novac iz rezervi županije, gradova i općina radi pomoći najugroženijima, koja bi se mogla početi isplaćivati potkraj tjedna. </p>
<p>Pročelnica Županijskog odjela za financije Silvana Kostešić upoznala je dioničare s nalazom revizije HNB-a provedene od 2. studenog do 3. prosinca 1999. u Istarskoj banci. Prema tim nalazima, nakon povećanja izvanrednih rashoda gubitak iznosi 138,535.000 kuna, a negativan jamstveni kapital 44405.000 kuna. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Pauletta poručuje Jakovčiću: Autonomijom se ne barata kao toljagom</p>
<p>U IDS-ovu programu ne razrađuje se pojam autonomije Istre, kaže najveći zagovornik autonomije i bivši IDS-ovac Ivan Pauletta / Jakovčić nije govorio u afektu, već se samo htio prikazati kao strašni macho u Istri / Zanimljivo je da se govori o autonomiji izvlače uvijek u kriznim situacijama ili uoči izbora</p>
<p>PULA, 3. travnja</p>
<p> - »Od prvog dana IDS je govorio o većem stupnju autonomije, ali ni nakon deset godina u stranci nema programa koji bi bio razrađen i nema ni govora o vrsti autonomije Istre.</p>
<p> Jer, u Hrvatskoj se pojam autonomije uvijek krivo tumačio. Autonomija nije i ne mora značiti otcjepljenje«, kazao je u ponedjeljak za Vjesnik Ivan Pauletta, osnivač IDS-a i najveći zagovornik autonomije Istre. </p>
<p>Nikad u stranci o tome nije bilo govora i nikad se ni na jednoj skupštini stranke o tome nije diskutiralo, napominje. »Uostalom, upravo sam ja zbog traženja autonomije marginaliziran u stranci. Dokaz da IDS nema programa za autonomiju je i Jakovčićeva isprika, jer se on ne bi mogao ispričati za nešto što stoji u programu IDS-a«, zaključuje Pauletta.</p>
<p> IDS je redovito spominjao visoku autonomiju, ali da bi netko rekao da je to u programu, to bi trebalo biti formalizirano, s jasnim određenjem kakva bi to autonomija bila i kojeg stupnja, s kojim pravima i dužnostima, s kakvim odnosima sa središnjom vlasti, a toga u programu IDS-a nema. Zanimljivo je da se govori o autonomiji ili transgraničnoj regiji, što nije isto, izvlače uvijek u kriznim situacijama ili uoči izbora, komentira Pauletta Jakovčićevo pozivanje na program IDS-a nakon što je njegova izjava o zahtjevu za autonomijom za Istru podigla prašinu. </p>
<p>Pauletta u slučaju Istarske banke ukazuje upravo na odgovornost istarskih političara: »Već godinama u Hrvatskoj slušamo, kad god netko želi preuzeti vlast, frazu da se želi preuzeti odgovornost. Još uvijek ne znam ni jednu stranku koja je takvo što učinila. IDS je upravo na tom potezu zakazao. To nije moralno, a politika bez morala je nešto grozno. Na koncu, iz IDS-a je postavljen zadnji direktor Istarske banke, a iz stranke su i dva člana Nadzornog odbora banke i sad, vidi vraga, nitko nije odgovoran ni za što«.</p>
<p>Na upit tko je je kriv za Istarsku banku, Pauletta odgovara: »Teško je to sad reći, krivci su na više strana, ali ne može ni jedna stranka, pa ni IDS, reći da nema umiješane prste. Čini se da je stvorena, i to namjerno, jedna jaka kakofonija u kojoj se ništa ne razumije ili se, pak, želi da se ništa ne razumije. Cijeli slučaj je politiziran više no što bi trebalo«. </p>
<p>Pauletta smatra i da je slučaj Istarske banke pokolebao povjerenje građana Istre u novu vlast. »Činjenica je da su se ljudi sad ohladili, iako nema te vlade koja bi mogla brzo riješiti sve probleme Hrvatske. Očekivali su da će nova vlast barem pokazati put i odlučnost da se stvari rješavaju. A sad, ne samo da građani koji su šparali u banci nemaju ni za kruh, već je blokiran i rad istarskih firmi, i to na početku turističke sezone«, upozorava Pauletta. On se slaže da je neozbiljno vezivati zahtjeve za autonomijom s Istarskom bankom. Pritom ističe da svojedobno što se tiče autonomije, on sam nije bio krivo shvaćen, već je tad trebao jedan Pedro. </p>
<p>»Ovo što se sad događa je pretjerano i ne koristi ni Istri ni građanima, ni autonomiji, ni odnosima između Istre i Zagreba. Autonomijom se ne smije baratati kao toljagom ili mačem kojim se prijeti. Autonomija može biti samo stvar dogovora i strpljenja«, zaključuje Pauletta. On je uvjeren i da Jakovčić svoje nedavne izjave u povodu blokade Istarske banke nije dao u afektu, »već je bila riječ samo o želji da se prikaže kao strašni macho u Istri«.</p>
<p>Na podsjećanje na njegovu tezu da »Hrvatska nije ekonomski prosperirala te da kao siromašna, jadna i prezadužena država, zapravo, i ne može biti samostalna«, Pauletta kaže da je ta njegova pregruba, »ali je u odnosu na stvarnost preblaga, iako ljudi to još ne shvaćaju«. »Mene to žalosti, ali trebamo razmišljati o tome kako probleme riješiti i biti u europskom i svjetskom društvu što samostalniji«, kaže Pauletta.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Euroatlantske integracije - cilj i Hrvatske i Makedonije</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Odnosi Hrvatske i Makedonije kontinuirano su dobri, a trebalo bi unaprijediti gospodarsku suradnju, kako bi dostigla visoku razinu političkih odnosa. Naglasio je to u ponedjeljak makedonski ministar vanjskih poslova Aleksandar Dimitrov nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u njegovu Uredu na Pantovčaku.Zaključeno je, među ostalim, da je članstvo u Europskoj uniji i NATO-u zajednički strateški cilj obiju država. Kako je izjavio Dimitrov nakon sastanka, Republika Makedonija će za dva dana započeti pregovore s Unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatskoj želi da i ona uskoro počne pregovarati o tome. Pritom je istaknuo da je svim sugovornicima u Hrvatskoj jasno rekao da se Hrvatska i Makedonija u tom procesu ne trebaju natjecati, nego surađivati. Dvije zemlje mogu, napomenuo je, biti primjer dobrosusjedskih odnosa i u ostvarivanju zadataka bitnih za pridruživanje Paktu o stabilnosti.</p>
<p> Jednodnevni službeni i prijateljski posjet makedonskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj počeo je razgovorom s njegovim hrvatskim kolegom Toninom Piculom. Nakon razgovora, ministar Tonino Picula je rekao da između dvije zemlje ne postoje otvorena pitanja, te da postoji zajednički cilj - što brži ulazak u euroatlantske integracije. Dodao je da je na razgovorima zaključeno da je »nedavna donatorska konferencija Pakta o stabilnosti pokazala izuzetan značaj gospodarske potpore ovoj regiji jer bez gospodarskog napretka i stabilnosti ne može biti dugoročne političke i sigurnosne stabilnosti«. Hrvatska i makedonska strana raspravljale su i o situaciji u regiji zaključivši da je nužno provesti Rezoluciju Vijeća sigurnosti 1244. o Kosovu. Dimitrov je dodao kako će skori posjet predsjednika Mesića Makedoniji značiti korak dalje u razvoju svestranih bilateralnih odnosa dviju država. (A. M., M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mesić u srijedu i četvrtak u Makedoniji </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić boravit će 5. i 6. travnja u Skopju, u dvodnevnom službenom i radnom posjetu Republici Makedoniji. Pritom će imati intenzivne razgovore s najvišim makedonskim dužnosnicima: ponajprije s domaćinom, predsjednikom Borisom Trajkovskim, zatim s predsjednikom Sobranja (parlamenta) Vladimirom Klimevskim i s premijerom Ljubčom Georgievskim, a predviđeno je da se sastane i s prvim predsjednikom Makedonije, legendarnim Kirom Gligorovim. Posjetit će također Veleposlanstvo Republike Hrvatske i sastat će se s izaslanstvom Hrvata u Makedoniji. Mesić putuje u Skopje u srijedu popodne redovitom zračnom linijom Croatia Airlinesa, a vraća se u Zagreb u petak prije podne, redovitim letom makedonske zrakoplovne kompanije Avioimpeks. U zagrebačkoj zrakoplovnoj luci tom je prigodom predviđen smanjen protokol ispraćaja i dočeka predsjednika Mesića. U hrvatskome izaslanstvu koje s Predsjednikom putuje u Skopju, bit će i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić i zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku dr. Stanko Nick, kazao je da se od posjeta očekuje da će tradicionalno dobri politički i prijateljski odnosi dobiti konkretnije dimenzije u gospodarskoj, kulturnoj i turističkoj suradnji. (M. Ničota)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Prce Radošu: Već treći mjesec ne dobivamo pomoć iz hrvatskog proračuna</p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Usuglašavanje stajališta o vojnoj suradnji i dogovor o potpisivanju aneksa Sporazuma bile su glavne teme sastanka u ponedjeljak između hrvatskog ministra obrane Joze Radoša i izaslanstva Ministarstva obrane Federacije BiH na čelu s federalnim ministarom obrane Miroslavom Prcom. </p>
<p>»Razgovarali smo o potpisivanju Sporazuma o vojnoj suradnji i aneksa Sporazuma o posebnim odnosima koji je već trebao biti potpisan. Također, dogovarali smo i Sporazum o obrambenoj pomoći Hrvatske upućenoj hrvatskoj vojnoj komponenti Vojske Federacije. Osnovane su skupine i brzo će se izraditi prijedlog tog dokumenta. To je i dio deklaracije, koji smo dogovorili zajedno s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright u Sarajevu prošlog mjeseca«, istaknuo je Radoš nakon zagrebačkog sastanka.</p>
<p>Ministar Prce napomenuo je da dio Sporazuma o vojnoj suradnji još nije završen jer su najveća zapreka načini kako će se financijska pomoć slati u Federaciju za financiranje hrvatske vojne komponente. </p>
<p>U skladu s dogovorom postignutim s tajnicom Albright, određeno je da povjerensto za vojna pitanja ima nadzor nad sredstvima i trošenjem. Sporazum i aneksi sadržavat će i druga pitanja kao što je školovanje na hrvatskom vojnom učilištu, rekao je Prce. Posebno je naglasio problem smanjenja vojnih snaga. Sada kad je u Federaciji vrlo loše stanje u gospodarstvu, otpuštanje vojnika moglo bi utjecati na socijalnu sliku. »Zabrinuti smo u hrvatskoj vojnoj komponenti jer već treći mjesec ne dobivamo pomoć iz hrvatskog proračuna. To izaziva zebnju«, kazao je Prce. </p>
<p>»Financiranje HVO-a u Vojsci Federacije odvijat će se preko Stalnog komiteta za vojna pitanja. Putem tog tijela postavljat će se zahtjevi, ali i odgovori i suglasnosti. Nismo govorili o detaljima, ali Ministarstvo obrane Federacije BiH također mora biti institucija preko koje će ići dio pomoći, naravno uz znanje Komiteta«, naglasio je ministar Radoš. Novinare je obavijestio da je formirana radna skupina koja do 15. travnja treba predložiti konačni nacrt dokumenta. Planira se da se sporazum do 8. svibnja usuglasi i potpiše. Radoš je napomenuo da taj dokument ne govori o oblicima i opsegu pomoći jer su to odvojena pitanja, i to ovisi o hrvatskoj Vladi. Oba ministra ujedno su pozdravila hapšenje Momčila Krajišnika. (V. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Sindikalci kod Tomčića: Lokalna politika više ne smije imati svoje lokalne banke </p>
<p>ZAGREB, 3. travnja</p>
<p> - Hrvatski državni sabor raspravljat će o stanju u bankarstvu na idućoj sjednici, sazvanoj za 12. travnja, najavio je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić na sastanku s predstavnicima Sindikata bankarskih i financijskih djelatnosti u ponedjeljak. Sindikalci su zatražili taj razgovor u povodu, kako su ocijenili, ekscesnih pojava u bankarstvu u koje se umiješala i politika</p>
<p> »Politika će morati izaći iz bankarstva, a lokalna politika više ne smije imati svoje lokalne banke«, ustvrdio je predsjednik Sindikata Branko Jakopec. Sindikat predlaže Saboru promjene u zakonskoj regulativi koje bi poboljšale stanje u bankarstvu i smanjile broj banaka, rekao je Jakopec upozorivši da prodaja banaka nije uređena posebnim zakonom, kao što je to slučaj s prodajom Hrvatskih telekomunikacija. Uz zakonodavne nužne su i kadrovske promjene, bez čega ne može doći do zaokreta u politici prema bankarstvu, naglasio je sindikalni čelnik dodavši da Sindikat nije posebno tražio smjenu guvernera HNB-a Marka Škreba.</p>
<p> Predsjednik Sabora podupro je sindikalne zahtjeve za zakonskim i kadrovskim promjenama ponudivši sindikalcima da svoje prijedloge iznesu saborskom Odboru za gospodarstvo i financije. U proteklom razdoblju često nije bilo dovoljno neovisnosti u djelovanju HNB-a, no posljednji potezi središnje banke u skladu su s njezinom neovisnom pozicijom i zakonskim ovlastima, ocijenio je Tomčić. Istaknuo je da Vlada treba pridonijeti promjenama u bankarstvu i izradom strategije gospodarskog razvitka Hrvatske, koja će obuhvaćati monetarnu i financijsku strategiju države. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000404].
|
