NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 252343 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Granić: Hrvatskoj nitko ne može nametnuti rješenja protivna njezinim nacionalnim interesima, neovisnosti i samostalnosti</p>
<p>Od razvoja demokracije u Srbiji i Crnoj Gori nitko ne može imati štete, pa ni Hrvatska, kojoj je vrlo važno, kao i svakoj zemlji u regiji, da se u njima razvije demokratsko i civilno društvo / Sukcesija neće ići jednostavno, bit će tu vjerojatno i opstrukcije, ali to prestaje biti političkim pitanjem / Smatram da će referendum nanijeti veliku političku štetu hrvatskom narodu u BiH / U hrvatskoj javnosti na pojedine se stvari reagira kao da smo zemlja koja ne vjeruje samoj sebi, svojoj sposobnosti da oblikuje samostalnu politiku i da je provede, ističe zamjenik predsjednika Vlade dr. Goran Granić. Iz toga proizlazi da se Hrvatskoj može nešto nametnuti, da nas netko gura u kojekakve asocijacije. Hrvatskoj se ne može ništa nametnuti!</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - O odnosima sa Srbijom, odnosno SRJ, o tome kako se Hrvatska brine za Hrvate u BiH te o tome kako teku pripreme za skorašnji Zagrebački summit, koji će, na inicijativu francuskog predsjednika Jaquesa Chiraca, EU održati sa zemljama regije, za Vjesnik govori zamjenik predsjednika Vlade dr. Goran Granić.</p>
<p>• U kakvom su stanju naši odnosi sa Srbijom?</p>
<p>- To je stanje pozitivnog očekivanja. Očekivanja da će se nastaviti promjene u Srbiji. Da će gospodin Koštunica potaknuti građane kako bi na sljedećim izborima za demokratsku Srbiju došlo do realnog pomaka u demokratizaciji društva. Srbiju čekaju veliki poslovi, osim uređenja unutarnjih odnosa uopće je pitanje hoće li se Jugoslavija održati. Osim toga, pitanje je kako demontirati Miloševićev sustav, kako stvarno te procese provesti. Za Hrvatsku je vrlo važno, kao i za svaku zemlju u regiji, da se u svakoj toj zemlji razvije demokratsko i civilno društvo. Kad je u pitanju Srbija i Crna Gora, odnosno SRJ, vrlo je važno da one u doglednoj budućnosti postanu demokratske i civilne zemlje, koje će biti jamstvo da se neće opet dočepati vlasti novi Milošević ili njemu slični. Dakle, od razvoja demokracije nitko ne može imati štete, pa ni Hrvatska.</p>
<p>• Koji su naši prioriteti u odnosu na SRJ?</p>
<p>- To je pitanje sukcesije koje je vrlo jasno i koje je od strane Jugoslavije sada i prvim međunarodnim dokumentom prihvaćeno kao načelo. Slijedi realizacija, koja neće ići jednostavno, bit će tu vjerojatno i opstrukcije. Ali, to prestaje biti političko pitanje u smislu jesmo li ravnopravni u sukcesiji ili ne.</p>
<p>• Problem koji sada Hrvatska ima posredno preko BiH je i stanje uoči izbora u BiH, gdje je međunarodna zajednica donijela zakone po kojima se Hrvatima zapravo negira njihov suverenitet i jednakopravnost u Federaciji BiH. Što će Hrvatska još poduzeti i što je poduzela u vezi s tim?</p>
<p>- Mi smo poslali naš prigovor i razgovarali s Robertom Berryjem od kojega smo dobili potrebna objašnjenja i uvjeravanja da ništa neće biti na štetu Hrvata. Ipak, treba razlučiti dio koji je stvaran od dijela koji je politički motiviran postupcima HDZ-a BiH.</p>
<p>• Berry jamči da neće biti derogiranja prava Hrvata koja proizlaze iz ustava Federacije BiH?</p>
<p>- Jamči da će se do kraja poštovati ustav Federacije, da se neće naštetiti pravima. I tamo gdje neće biti izabran ni jedan hrvatski predstavnik, neće biti ni mogućnosti da netko drugi bude iz te županije kandidiran i biran u Vijeće naroda.</p>
<p>• Ali, time se može manipulirati ljudima koji odgovaraju npr. Bošnjacima.</p>
<p>- Do sada su vrlo često koalirali HDZ i SDA, a vjerojatno će i ubuduće u svakoj kombinaciji biti određenih postizbornih dogovora. Zato ne bih spekulirao o tome tko je manji, a tko veći Hrvat i iz koje je stranke. Bitno je da Hrvati imaju pravo na 30 predstavnika, da se moraju primijeniti ista pravila, a to znači: ono što vrijedi za Bošnjake, vrijedi i za Hrvate. I, naravno da tamo gdje nema Hrvata, neće Hrvat biti ni izabran. Toga je svjestan gospodin Berry i toga neće biti.</p>
<p>• Hrvatska neće podržati referendum Hrvata u BiH?</p>
<p>- To je dio političke kampanje HDZ-a BiH. Hrvatska se neće miješati u to. Smatram da će referendum nanijeti veliku političku štetu hrvatskom narodu u BiH.</p>
<p>l Recite, kako teku pripreme za skorašnji Zagrebački summit EU-a i zemalja regije?</p>
<p>- Normalno. Spomenuo bih nešto bitno, a to je da se u hrvatskoj javnosti na pojedine stvari reagira kao da smo zemlja koja ne vjeruje samoj sebi, svojoj sposobnosti da oblikuje samostalnu politiku i da je provede. Iz toga proizlazi da se Hrvatskoj može nešto nametnuti, da nas netko gura u kojekakve asocijacije. Hrvatskoj se ne može ništa nametnuti!</p>
<p>• Hrvatska zna što hoće?</p>
<p>- Zna. Zna kojim putem treba ići i ne boji se sudjelovati ni na kakvim sastancima i ni u kojim uvjetima, jer joj nitko ne može nametnuti rješenja koja su u suprotnosti s nacionalnim interesima i s Ustavom. Moramo se osloboditi psihološkoga straha da netko Hrvatskoj može nametnuti nešto što je u suprotnosti s njezinom neovisnošću, samostalnošću i nacionalnim interesima.</p>
<p>• Pa, ipak, Hrvatskoj je nametnut Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p>- Upitno je, je li on Hrvatskoj nametnut ili nije, budući da je ona jedna od predlagača osnivanja toga suda.</p>
<p>• Međutim, uvjete je postavljala međunarodna zajednica, a ne Hrvatska.</p>
<p>- Naravno, Vijeće sigurnosti. To je dio obveza koje ima svaka zemlja kad pristupa bilo kojoj međunarodnoj asocijaciji. Svakako bi naš odnos bio drukčiji prema određenim stvarima da nismo prošli rat i da nemamo traume rata. Ali, i to je ispit zrelosti Hrvatske, ne samo političara, nego općenito države i njezinih građana.</p>
<p>• Ima li kakvih pritisaka u vezi sa Zagrebačkim summitom?</p>
<p>- Nema. I na sastanku u Skopju osjećao sam se kao predstavnik zemlje koja može vrlo jasno iznijeti svoje poglede o svim pitanjima i inzistirati na svojim stavovima.</p>
<p>l Hoće li Hrvatska na Summitu upozoriti međunarodnu zajednicu na nejednak pristup Hrvatskoj i Srbiji, kako je nedavno izjavio premijer Ivica Račan?</p>
<p>- Vjerujem da se nitko ozbiljan u EU-u ne bi založio za različit pristup, jer različiti pristup ruši pravila međunarodnog poretka. Mislim da su određeni potezi, kao što je pomoć EU-a Srbiji od 200 milijuna ekija, humanitarnog karaktera, jer ta je zemlja zaista u gospodarskom kolapsu. Posebno se to tiče energije te zakonodavnog i civilnog društva. EU je svjestan, ja sam o tome i razgovarao, da bi stvaranje presedana razorilo cijeli sustav.</p>
<p>• Razgovarali ste o tome?</p>
<p>- Naše je upozorenje vrlo jasno. Rekli smo da očekujemo da će pristup svakoj zemlji biti jednak. Ne vjerujem da bi se, osim prve pomoći koja je čisto humanitarnog karaktera, u tim odnosima s međunarodnom zajednicom moglo bilo što mijenjati i da svaka zemlja neće proći iste procese kao i Hrvatska.</p>
<p>Riješit će se pitanje granica sa SRJ</p>
<p>• A pitanje granice - Prevlaka, Bjelotina i Dunav?</p>
<p>- To su tehničke stvari koje će se, vjerujem, razriješiti, jer nema razloga da se mišljenje Hrvatske ne prihvati kad su u pitanju Prevlaka i Bjelotina i s obzirom da smo jasno definirali da je to sigurnosno pitanje. Za Dunav vjerujem da će se naći rješenja po međunarodnim standardima.</p>
<p>• A što je s odgovornošću SRJ za agresiju i za zločine počinjene u Hrvatskoj?</p>
<p>- Nema izgleda da Srbija i Jugoslavija budu demokratske zemlje, a da ne preuzmu odgovornost za zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. To je dio njihove katarze kroz koju će novo političko rukovodstvo morati proći, ako zaista želi graditi demokratsku državu. Mislim da nije bitno hoće li se to dogoditi sutra, za pet mjeseci ili godinu, ali to je test Jugoslavije, kroz to će se vidjeti ima li ona zaista snage prihvatiti demokraciju i civilno društvo u cijelosti.</p>
<p>Od Zagrebačkog summita se očekuje politička i gospodarska korist</p>
<p>• Hoće li Hrvatska materijalno profitirati od Zagrebačkog summita? Dosad samo dobivali samo obećanja, ali ne i novce.</p>
<p>- Višestruke su koristi Summita. Prije svega, Hrvatska se afirmira kao međunarodni subjekt. Održavanje tako visokog skupa je i stvar prestiža. Kroz taj skup Hrvatska će još jednom jasno definirati svoju vanjsku politiku, čime će potvrditi da želi samostalan pristup, koji joj uostalno nitko i ne osporava.</p>
<p>• Ali uvjetuje?</p>
<p>- Ne. Apsolutno ne! Jedno su pitanja suradnje u regiji, u kojoj sa svim zemljama imamo izuzetno dobre političke odnose, osim s Jugoslavijom, koji su takvi kakvi jesu, ali koji ovise o Jugoslaviji, a drugo su pitanja naših sveukupnih interesa. Regija nama znači i gospodarski prostor, ona je sve više interes naših gospodarstvenika, u njoj ostvarujemo gospodarske interese. Naš je interes uspostaviti snažne bilateralne odnose sa svakom od zemalja u regiji. Očekujemo također financijsku i drugu pomoć u tranziciji naše zemlje u pripremi za ulazak u EU. To nisu novci od kojih bi Hrvatska mogla živjeti, to su sredstva za prilagodbu institucija. Zatim, očekujemo humanitarnu pomoć pri povratku prognanika i izbjeglica. To su sve naši interesi koji će se, vjerujem, ostvareni na Zagrebačkom summitu. Ali, također moramo biti svjesni da nitko neće Hrvatsku moći učiniti prosperitetnom, osim njezinih građana. Taj dio posla nam nitko neće obaviti umjesto nas. Zato je važno činiti sve kako bi percepcija Hrvatske u smislu sigurnosti i poželjnosti za investiranje bila uočena u drugim zemljama, da bi Hrvatska bila prihvaćena kao ozbiljan poslovni partner. Nedostaje nam pozitivno agresivne politike, koja se može boriti i izboriti za svoje stavove, koja ima što poručiti i zna prenijeti svoja mišljenja.</p>
<p>• Jesmo li ustrajni u učvršćivanju svoga suvereniteta?</p>
<p>- Da, apsolutno!</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Droga kao svakodnevni stimulans za večernji izlazak, a ni alkohol nije u školi od jučer</p>
<p>Prema istraživanjima, čak 82 posto mladih u dobi do 17 godina probalo je neku vrstu droge / U Zagrebu ima danas 10.000 ovisnika, a 50 posto je zaraženo hepatitisom B ili C / Kod nas još nije razvijen cjelovit sustav zbrinjavanja ovisnika</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Zagrebački srednjoškolac Dario Galović (21) nova je žrtva heroina. Njegovo beživotno tijelo pronašao je prijatelj u podrumskim prostorijama zgrade na zagrebačkoj Malešnici. U tom se podrumu, tvrde stanari, već duže vrijeme skupljaju narkomani, grijući se na toplinskim cijevima. Prema riječima njegovih roditelja, srednjoškolac star 21 godinu bio je na liječenju, prestao je s heroinom, a zatim je ponovo pokleknuo. Drogu mu je prodao prijatelj iz škole. Roditelji umrloga znaju čak i tko, međutim... </p>
<p>Prema podacima iz istraživanja Instituta »Ivo Pilar«, koje je prošle godine naručilo Ministarstvo prosvjete i športa, 82 posto mladih u dobi od 14 godina probalo je neku vrstu droge. »Pilarova« istraživanja, provedena među srednjoškolcima (od 14 do 17 godina), pokazuju da je svaki treći učenik bio je u kontaktu s drogom. Najnovija istraživanja govore, pak, da je 1500 novih ovisnika koji se liječe, u prosjeku staro 21 godinu. Budući da iskustva s mladim ovisnicima pokazuju da od stvaranja ovisnosti do traženja pomoći proteknu najčešće dvije do tri godine, dolazi se do spoznaje da sve veći broj konzumenata postaje ovisnim upravo u završnim razredima srednje škole. </p>
<p>Istraživanja slična »Pilarovim« provodi i ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs), u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Rezultati njihova istraživanja na populaciji jedanaestgodišnjaka, pokazuju da cigarete svakodnevno puši 35 posto mladih te dobi, marihuanu je probalo 17 posto, ecstazy 4 posto, a LSD dva posto. Alkohol u kombinaciji s tabletama do jedanaeste godine probalo je šest posto ispitanika, osam posto je uzimalo neko sredstvo za smirenje, a 14 posto njih upustilo se u »eksperimentiranje« s inhalantima.</p>
<p>Podatak da 20 posto mladića i 17 posto djevojaka u dobi od 13 godina lako mogu nabaviti marihuanu, a da LSD lako može nabaviti 10 posto mladića i devet posto djevojaka, ukazuje na dostupnost sredstava ovisnosti kod nas. Možda to jest, a možda i nije, prava slika problema. Istraživanja su posljednjih godina brojna, pokušavaju obuhvatiti čim veći dio populacije, a svake godine smanjuje se dobna granica ispitanika, budući da u kontakt s bilo kojom vrstom droge mladi (ili djeca?) dolaze sve ranije. Godine 1995. primjerice, rijetko bi kome palo na pamet da o drogi ispituje zagrebačke jedanaestogodišnjake.</p>
<p>A činjenica je da je droga, pogotovo u Zagrebu, postala izvjesnom broju srednjoškolaca svakodnevnim stimulansom prije večernjeg izlaska. Ni pojava alkoholiziranja i(li) drogiranja za vrijeme školske nastave nije od jučer. No rijetko će koji ravnatelj zagrebačkih srednjih škola priznati da mu se nastavnici svakodnevno tuže na nekolicinu pijanih učenika nakon velikog školskog odmora, ili, pak, da je imao slučaj srednjoškolke pronađene u omamljenom stanju na podu školskoga WC-a. A to su samo sitni primjeri u moru sve veće prisutnosti alkohola i droga među mladima. Priča dvije srednjoškolke u tramvaju, o tome kako su taj dan u školi uzele svaka po pet leksaurina i zalile ih s »litrom crnog«, kako bi se opustile pred ispit i otjerale strah, navela je dvije gospođe (po godinama mogle bi im biti majke) da raskolače oči i izmijene zaprepaštene pogleda. »Ma, je li to moguće«, kao da su se pitale. A kada su djevojke upale u histerični smjeh, govoreći kako su s tabletama i alkoholom uspjele odgovoriti na ispitna pitanja bolje nego ikad prije - gospođe su izašle iz tramvaja! Valjda misle da je bolje takve priče uopće ne čuti.</p>
<p>Isto je i s parkovima u blizini škola. Okupi se njih po pet-šest, smotaju nekoliko jointova, (sve za 50 kuna - manje od 10 po učeniku) i lakše im je izdržati »ubitačno dosadno« predavanje iz povijesti. A doma dođu »prekrasni i odmoreni«, sa željom da što prije odu u park. Jer, tamo na večer ima svega - od marihuane do heroina, kako gdje. Lako je to zamijetiti. Velik je broj malih, zagrebačkih parkova okružen zgradama, pa oni koji navečer samo bace pogled dolje, prema klupicama, možda i ne moraju ništa vidjeti. Ali, osjete. I jedino što poduzmu je da drugo jutro prepričaju susjedu da je »opet smrdila marihuana iz parka«. »Je, je, a ja sam vidio i šprice, eno ih pored grma... A kaj možete, to vam je današnja mladež.« </p>
<p>Prema podacima iz posljednjih izvještaja, u Hrvatskoj je u trenutku kad su pravljeni, samo u tretmanima bilo 6500 ovisnika.</p>
<p>»Kod nas nije razvijen cjelovit sustav zbrinjavanja ovisnika, jer u svim županijama nisu osnovani centri, a u postojećima nije riješen ustroj. No, u Hrvatskoj je otprilike 20.000 opijatskih ovisnika«, smatra dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i predsjednik Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje ovisnosti. Povjerenstvo je osnovano na jednoj od posljednjih sjednica Gradskoga poglavarstva. Sastavljeno je od 12 članova koje su imenovali Psihijatrijska bolnica Vrapče, Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo, Županijski sud, policija, mediji, gradski zastupnici, stručnjaci na prevenciji ovisnosti... Članovi Povjerenstva i njihov predsjednik raspolažu podatkom da u Zagrebu ima oko 10.000 ovisnika te da ih je 50 posto zaraženo hepatitisom B i C.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Policija radi svoj posao, ali protiv droge ne može sama</p>
<p>U povodu nekoliko smrtnih slučajeva mladih osoba, zaredalih ovih dana u Zagrebu, a vezanih uz drogu, na Vjesnikov upit može li se Policija očitovati o tome, kao i o izjavi ogorčene majke mladića - zadnje žrtve droge, da će »majke same presuditi dilerima«, glasnogovornik PU zagrebačke, Goran Volarević rekao je sljedeć:</p>
<p>»Odgovorno možemo reći da policija kroz svoj Odjel za suzbijanje zloporabe droga, kao i preko područnih postaja, svakodnevno vodi borbu protiv zloporabe droga, podnosi prekršajne i kaznene prijave protiv svih osoba kojima uspijemo dokazati da se bave zloporabom droge, dilanjem. To se može potvrditi i podatkom da iz mjeseca u mjesec ima sve više prijava za tu vrstu kaznenih djela«.</p>
<p>Pitali smo i što Policija može reći o sveopće poznatim mjestima, inače okupljalištima mladih u slobodno vrijeme, kao što su kafići i disko klubovi i niz drugih objekata, u kojima se droga gotovo nudi, kao i o činjenici da su na meti dilera nerijetko osnovne i srednje škole. Tražili smo i očitovanje na tvrdnju građana da policija ne reagira na njihove dojava o konkretnim lokacijama (spomenuli su nam, među ostalim, dojavu o okupljanju »sumnjivih« u Ilici 10). Odgovoreno nam je ovo:</p>
<p>»Policija zna za sva mjesta gdje se okupljaju i dileri i konzumenti droge te poduzima sve zakonom raspoložive mjere i radnje da se to zlo suzbije. Nije točna konstatacija građana da se policija ne odaziva na njihove pozive, a to se odnosi i na Ilicu 10. Naprotiv, reagirajući u dva navrata na pozive, policija je bila tamo, ali nije naišla niti na jednu osobu koja bi imala veze s drogom«. Volarević je na kraju naglasio da policija radi svoj posao, ali da ona sa svojim represivnim mjerama ne može sama »izaći na kraj s tim velikim zlom«. (J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Povrat umjetničkoga blaga, otuđenoga iz Hrvatske za vrijeme</p>
<p>Domovinskog rata dio je »paketa« kojim će hrvatska Vlada krenuti prema normalizaciji odnosa sa SRJ i jedan od bitnih preduvjeta uspostave ma kakvih međudržavnih odnosa</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Povrat hrvatskog umjetničkog blaga koje su srpske paravojne formacije odnijele u Srbiju za vrijeme Domovinskog rata, mahom iz Vukovara i tzv. Srpske Krajine, kao i Spomen područja Jasenovac, aktualiziran je ovih dana, nakon svrgavanja režima Slobodana Miloševića i uspostave nove, tzv. prijelazne srpske Vlade. Tako je Vjesnik odmah nakon ustoličenja novog ministra kulture, književnika i političara Milana Komnenića, objavio razgovor s njim, u kojemu on najavljuje uspostavu kulturnih odnosa i obećava da će nove vlasti, napokon, vratiti Hrvatskoj umjetnine što se čuvaju u srpskim državnim muzejima i trezorima, ali da ne može jamčiti za ona umjetnička djela, koja su kod obitelji Miloševića i Borislava Mikelića, jednog od bivših čelnika pobunjenih Srba u Hrvatskoj.</p>
<p> Tragom tih obećanja obratili smo se ministru kulture Republike Hrvatske dr. Antunu Vujiću, ne bi li saznali što je do sada učinjeno na planu povrata hrvatske umjetničke baštine. On nam je u pauzi između dvaju sastanaka uspio reći da je povrat ukradenoga blaga dio »paketa« Vlade koji se odnosi na uređenje odnosa između dviju država, te da je to obligacija koju srpska strana, prema međunarodnim normama mora poštovati, kako bi se uopće moglo početi razgovarati o bilo čemu drugome. Uz to, naglašava ministar Vujić, nije riječ o ni o kakvu pokazivanju dobre volje, već o prestanku grubog kršenja dosadašnjih obveza. Već ovakav način razgovora novog srpskoga ministra svojevrstan je napredak u odnosu na ono što je bilo do sada, kratko je prokomentirao dr. Vujić, upućujući nas za dalji razgovor na svoju pomoćnicu mr. Branku Šulc.</p>
<p> Posljednji dopis kojim se traži povrat hrvatskog kulturnog blaga upućen je prema SR Jugoslaviji i njenom Ministarstvu kulture 1998. godine, kada je potpisan Sporazum o normalizaciji odnosa između naših dvaju zemalja, no , kako kaže mr. Šulc, s jugoslavenske strane nije stigao nikakav odgovor. Jedan od preduvjeta za uspostavu međudržavnih odnosa, međutim, bio je da se počne s pregovorima stručnih skupina dvaju ministarstava o povratu umjetničke baštine, otuđene za vrijeme rata iz Hrvatske. Takav se sastanak trebao održati tijekom rujna, no do njega nikada nije došlo. Poznato je da je 1999. bila u znaku NATO-va bombardiranja Srbije, pa do bilateralnih razgovora, koji bi povrat pokradenih umjetnina maknuli s mrtve točke, nije ni moglo doći.</p>
<p>Tek u najnovije vrijeme, nakon izbora u Srbiji i uspostave nove prijelazne vlasti, ponovo se otvaraju mogućnosti za obnovu razgovora započetih 1998. godine, no njih će trasirati ponajprije ministri vanjskih poslova i kulture, kaže mr. Branka Šulc. </p>
<p> A jedan je od zaključaka Vlade RH od 12. listopada (uz obnavljanje pregovora o sukcesiji) i nastavak pregovora o povratu ratom otuđene kulturne baštine, koja je sada u SRJ.</p>
<p>Inače, o povratu ili restituciji hrvatskih kulturnih dobara bilo je riječi na mnogim međunarodnim skupovima, od onih u organizaciji UNESCO-a do onih pod kapom UN-a, a posljednji se put o toj temi razgovaralo na 54. zasjedanju Opće skupštine UN-a, kada je konstatiran »neotopljen led« u odnosima Srbije i Hrvatske. Istodobno, normalizirani su odnosi s Crnom Gorom i obnovljene su kulturne veze s njom. Tada su potpisane i izjave o suradnji između Državnog arhiva u Dubrovniku i Državnog arhiva Crne Gore, te dogovoreno vraćanje 19 slika hrvatskih likovnih umjetnika Crnogorskom centru suvremene umjetnosti, a koje je Hrvatska posudila 1988. nekadašnjoj Galeriji nesvrstanih zemalja »Josip Broz Tito« u Podgorici. Ta je primopredaja, koja doduše nema veze s ratnim otuđenjima, obavljena u prosincu 1999. godine.</p>
<p> Radi povrata otuđene umjetničke građe iz memorijalnog muzeja u Jasenovcu, upućena je nota i Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ta se građa nalazi u Bosanskoj Dubici, u privatnom stanu nekadašnjeg kustosa jasenovačkog muzeja. Isti je zahtjev ponovljen u veljači 2000. s molbom da se od Vlade Republike Srpske zatraži povrat otuđene zbirke. Ubrzo je stigao odgovor njezina ministra za kulturu Živojina Erića, kojim se ne otvaraju nikakve mogućnosti povrata navedene građe. A na Donaufestivalu u Ulmu sastali su se u srpnju 2000. gradonačelnici Vukovara, Novog Sada i Ulma, usuglasivši se da je nužno ponovo obnoviti razgovor o vraćanju muzejske građe iz vukovarskog Gradskog muzeja, koja se danas većim dijelom nalazi u muzejima Novoga Sada, no to, naglasio je novosadski gradonačelnik, neće biti izvedivo bez odobrenja Ministarstva kulture Srbije. </p>
<p>Ako je vjerovati novom srpskom ministru kulture, sada tih prepreka više ne bi trebalo biti, pa se može očekivati da će se i o tom prijepornom pitanju uskoro početi službeno pregovarati.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>U »Močvari« nikad nisu zabilježeni incidenti vezani uz drogu ili kriminal</p>
<p>Poziv Trnjanima za okrugli stol, u petak 3. studenoga u 16 sati / Grad obećao plin do 1. studenoga, pa promijenio odluku / Uvođenjem plinskog grijanja i tamošnji dio Trnja dobio bi dugo očekivani plin / Prostor tvornice »Jedinstvo« dosad nije nikog zanimao, no kad je uređen, svi ga hoće / Kulturna ponuda »Močvare« zaslužuje financijsku pomoć Grada </p>
<p> - Glavni cilj »Močvare« je realizacija bogate multimedijske kulturne djelatnosti koja oživljava ponudu grada Zagreba. U sedam mjeseci koliko klub postoji uz Savski nasip, nije bilo nikakvog incidenta vezanog uz drogu, niti bilo kakve kriminalne radnje u ili oko kluba. Policija nije niti jednom intervenirala na traženje susjeda ili na bilo kakav drugi poziv, a u prostorijama »Močvare« nije nikad pronađen nikakav trag droge, rekao nam je Ivan Ramljak iz Udruženja za razvoj kulture. </p>
<p>Naime, nekoliko stanovnika Trnja, na čelu sa Srećkom Šukom iz Veslačkoga kluba »Croatia«, nedavno je, prosvjedujući protiv »Močvare«, izjavilo novinarima da bi klub najradije preselili negdje drugdje, povezujući problem droge u naselju Trnje s klubom. Valja napomenuti da se nisu svi okupljeni Trnjani negativno očitovali o »Močvari«, već su rekli i da ona nudi kvalitetan program za sve uzraste. </p>
<p>Iz želje da sve probleme zajedničkoga suživota riješe zajedno, URK-ovci su pozvali sve svoje susjede i Srećka Šuka, predstavnike Grada i novinare na okrugli stol na temu »Močvara u Trnju« u petak, 3. studenog u 16 sati u prostorijama kluba. Također su naglasili da im je žao što se Trnjani nisu obratili direktno njima, već su krenuli s iznošenjem neargumentiranih izjava preko novina. </p>
<p>- Vjerojatno je riječ o standardnoj predodžbi da se mladi koji posjećuju klubove drogiraju, rekao je Kornel Šeper iz URK-a. No, predstavljanje programa i načina rada na okruglome stolu idealna je prilika za razbijanje upravo takvih šablona. </p>
<p> »Močvaru«, osim toga, tište i problemi vezani uz grijanje. Nakon obećanja gradonačelnika Milana Bandića, koji je nedavno sudjelovao i u čišćenju okoliša kluba, njegovog savjetnika Marijana Marasa, dogradonačelnika Darinka Kosora i Dragutina Palašeka, pročelnika Gradskog ureda za kulturu, da će uvođenje grijanja do 1. studenoga financirati Grad, došlo je do - odgode. </p>
<p>- Iz Grada su nas tražili da im nađemo najbolju ponudu za uvođenje grijanja. To smo i učinili i našli ponudu od 198.000 kuna plus PDV. No, nakon netočnih napisa u novinama, da Gradsko poglavarstvo predviđa čak milijun kuna za potrebe »Močvare« i napisa o žalbama Trnjana, obaviješteni smo da je ponuda za ugrađivanje grijanja odbijena, uz obrazloženje da je preskupa, rekao nam je Marko Marošić iz URK-a. On nam je pokazao izjavu Duška Ljuštine, zamjenika pročelnika Gradskog ureda za kulturu, u kojoj se kaže da »Močvaru« Grad i dalje podržava, te da će uvesti grijanje, ali se ne zna kada. </p>
<p>Ljuština je dodao i da su programi »Močvare« trenutno na natječaju Gradskog ureda za kulturu, te da će ih taj ured najvjerojatnije dijelom i financirati. URK-ovci su naglasili i da bi uvođenjem plinskog grijanja u »Močvaru« i dio Trnja u neposrednoj blizini kluba također dobio dugo očekivani plin, što tamošnjim stanovnicima, vjerojatno, nije poznato. Dodaju da da prostor tvornice »Jedinstvo« uz Savu dosad nije nikog zanimao, no kad su ga sadašnji korisnici uredili, svi ga hoće. </p>
<p>Iako bez grijanja, »Močvara« neće zatvoriti vrata posjetiteljima, a kako će na programe dolaziti puno ljudi, neće im biti hladno. No, više od 300 dosad održanih koncerata i izvođača iz 28 zemalja, 50-ak kazališnih predstava, 80-ak filmskih projekcija i drugih zanimljivih sadržaja zaslužuju financijsku pomoć Zagreba, kako bi se aktivnosti kluba nesmetano mogle provoditi i tijekom zime. Naročito ako je pomoć već bila obećana. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Predizborna kampanja gradonačelnika Bandića i prijevara žitelja na rubu grada</p>
<p>Zagrebački HNS-ovci popisali sve obilaske gradonačelnika od 3. srpnja do 25. listopada i utvrdili da se gotovo ni jedno obećanje dato građanima ne može ispuniti jer za njih nema sredstava u proračunu / Bandić obilazi grad zbog vlastite promocije</p>
<p>- Gradonačelnik Milan Bandić svoje obilaske po rubnim dijelovima grada iskorištava isključivo za vlastitu promociju i tako krši osnovno demokratsko pravilo u kojem stoji da svi kandidati imaju jednaka prava i mogućnosti promidžbe, rečeno je u četvrtak na konferenciji Gradskoga HNS-a održanoj povodom skorašnjih izbora za vijeća 17 gradskih četvrti. Predstavljen je i popis svih gradonačelnikovih obilazaka od 3. srpnja do 25. listopada u kojem se navode i obećanja o izgradnji vodovoda, cesta, kanalizacije, plina... Prema tom izvještaju, sastavljenom na temelju brojnih novinskih izvješća u protekla tri mjeseca, HNS-ovci tvrde da je u više od 57 posjeta, gradonačelnik dao i gotovo isto toliko obećanja za koja, nakon temeljitog uvida u gradski proračun, smatraju - neće biti novca.</p>
<p> - Time gradonačelnik Bandić vlastite građane vara dvostruko - obećao im je što ne može ispuniti, a s druge strane njihov novac troši u vlastitoj promidžbi kako bi im se što više svidio, rekao je dr. Krešimir Franjić, predsjednik Gradskoga odbora HNS-a.</p>
<p> - Možda je gradonačelnik mislio da će se određeni radovi obaviti sljedeće godine, ali time je samog sebe postavio na to mjesto i prije izbora. Takav automatizam već smo imali, dodao je Marko Pušić, dopredsjednik Gradskog odbora HNS-a i vijećnik u Skupštini. On je rekao da je Bandić dosad obećao 12,5 kilometara novih cesta, 23 kilometra vodovoda, 17 plinovoda i pet kilometara kanalizacije.</p>
<p> O izborima na koje će Zagrepčani izaći do kraja godine, dr. Franjić kaže, da će se oni održati po starom sustavu u kojem će vijeća gradskih četvrti i nadalje biti ovisna o novcu Gradskoga poglavarstva za pojedine projekte. Izbori će koštati oko 4 milijuna kuna, što će biti bačen novac, jer će se nakon izmjena Ustava koje povlače i izmjene u načinu lokalnih izbora, ti izbori ponoviti na proljeće. Vijeća gradskih četvrti će tek nakon tih izbora dobiti svoju financijsku samostalnost, pa u HNS-u ne vide razloga da se na njih troši toliki novac. </p>
<p> - HNS se ne protivi izborima, jer se za njih i borio u sklopu Zagrebačke alternative. Međutim, ne podržavamo požurivanje izbora, jer za njih nisu stečeni pravni uvjeti. (Claudio Kramarić)</p>
<p>Franjić poziva Milana Bandića i Juliusa Pevaleka na nedjeljni sastanak </p>
<p>Nakon konferencije, dr. Krešimir Franjić pozvao je gradonačelnika Bandića i »njegovu svitu«, kojoj, kako je rekao, pripadaju i direktori gradskih poduzeća, da se sastanu u nedjelju 5. studenoga u 10 sati kod križanja Horvaćanske i Jadranskoga mosta.</p>
<p>Razlog za sastanak je taj što će stručnjaci HNS-a predložiti rješenje u racionalizaciji tramvajskoga prometa na tom velikom križanju. O čemu se točno radi, dr. Franjić nije htio govoriti, rekao je tek, da će se pokazati kako se »s jako malo novca može postići veliki posao u rješavanju tramvajskoga prometa na tom jakom prometnom čvorištu«.</p>
<p> - Osim gradonačelnika, očekujemo i inž. Juliusa Pevaleka, direktora ZET-a. Službene faksove nećemo slati, već ih zovemo, ovako, preko medija, rekao je dr. Franjić. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Izložbom slika do novca za sanaciju oštećene terase Doma umirovljenika »Maksimir«</p>
<p>Dom umirovljenika »Maksimir« pokrenuo je veliku humanitarnu akciju sa ciljem prikupljanja novca za saniranje terase Doma, koja je u lošem i derutnom stanju, a zbog procurivanja vode prijeti uništenju agregatne stanice, skladišta i glavne sklopke. Akcija je počela Kolonijom likovnih umjetnika Hrvatske »Maksimir 2000.«, nastavlja se izložbom slika u Europskom domu, Jurišićeva 1, koja ostaje otvorena do 11. studenoga, a završava glamuroznom aukcijom umjetničkih djela u »Sheratonu«, 12. studenoga u 17 sati.
Na Likovnoj koloniji »Maksimir 2000.«, u lipnju ove godine, sudjelovalo je mnogo likovnih umjetnika koji su maksimirskom domu darovali svoja djela kako bi se prikupio novac za poboljšanje životnih uvjeta njegovih korisnika. Svoj doprinos dali su i mnogi altruisti, poklonivši svoje vrijeme, stručnost i darove, a Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb pokrovitelji su te humanitarne akcije.</p>
<p>- Nadam se da ćemo sakupiti dovoljno novca kako bismo sanirali taj vitalni dio Doma, rekla je na otvorenju izložbe u Europskom domu ravnateljica Doma umirovljenika »Maksimir« Jasminka Dlesk-Božić. Na izložbi je predstavljeno 35 slika poznatih hrvatskih umjetnika i jedna skulptura, a na svečanosti otvorenja vokalni sastav »Maksimirke« izveo je program duhovnih šansona. Izložba se može razgledati svakim danom, osim nedjeljom i blagdanom, od 9 do 21 sat. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pomoć osamnaestogodišnjoj Dajani Brizić, oboljeloj od akutne leukemije </p>
<p>Članovi plesne radionice DDW iz Pule organizatori su humanitarne priredbe sa svrhom prikupljanja novčanih sredstava za operaciju njihove sugrađanke, osamnaestogodišnje Dajane Brizić, koja se već tri godine nalazi na liječenju u zagrebačkom KBC-u Rebro. </p>
<p>Dajana Brizić boluje od akutne mijeloične leukemije. Liječnici smatraju da je jedino rješenje transplantacija koštane srži od nesrodnog davatelja koji se mora potražiti u inozemstvu. No, za to su potrebna sredstva od oko 40 tisuća njemačkih maraka.</p>
<p>U tu svrhu organizirane su u Puli brojne akcije prikupljanja sredstava. Kako cjelokupan iznos još nije dostignut, mladi plesači odlučili su organizirati sličan nastup i u Zagrebu gdje im se pridružuju grupe: The Shamrock Rovers, »Tir na nog« i duo »Nos« te renesansni ansambl »Canticum«, kao i plesači plesnog studija »Koroneli«.</p>
<p>Priredba će se održati 4. studenoga u 19 sati u Centru za odgoj i obrazovanje »Vinko Bek«, Kušlanova 59a, a sav prikupljeni novac bit će uplaćen na žiro-račun Dajaninih roditelja (Mira Brizić - Istarska banka Pula: 33700-620-16-80402003-26850-8).</p>
<p>Plesna radionica DDW djeluje oko godinu dana i svojim plesovima promovira borbu protiv »bolesti« današnjice - siromaštva, zlostavljanja, ratova, droge i alkohola...</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Uklanjanje svih nepropisno parkiranih automobila, bez izuzetaka</p>
<p>Gradsko Poglavarstvo Zagreba i Policijska uprava zagrebačka u suradnji s javnim poduzećem »Zagrebparking« od subote, 4. studenoga počinju s pojačanim i stalnim uklanjanjem svih nepropisno parkiranih automobila iz najužeg središta grada, bez izuzetaka. Istodobno će se kontrolirati brzina motornih vozila, sprječavati vožnja pod utjecajem alkohola.</p>
<p>Zagreb je pretrpan motornim vozilima i osjeća se veliki nedostatak parkirališnih mjesta. Za jedno parkirno mjesto konkuriraju u prosjeku tri vozila na dan. Zbog toga je sve više nepropisno parkiranih vozila, naročito na nogostupima, koji onemogućavaju nesmetano kretanje pješaka, posebno starijih osoba, invalida i djece. Najugroženija mjesta su šire područje centra grada s pješačkom zonom, oko tržnica, mjesta gdje se okuplja mladež, posjećeniji ugostiteljski objekti, zone sportskih objekata, mjesta rezervirana za vozila invalida i dostave.</p>
<p>Zakon izričito zabranjuje parkiranje na obilježenom pješačkom prijelazu, na tramvajskim prugama ili u njihovoj blizini, na križanjima, na udaljenosti manjoj od 5 metara od najbližeg ruba kolnika, na mjestima na kojima bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili semafor, na biciklističkoj stazi, na dijelu kolnika rezerviranom kao stajalište vozila javnog prijevoza, na nogostupu odnosno na pješačkoj stazi, na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili uključivanja u promet.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vraćanje duga u obrocima: Neumjesno je pitanje, ima li Boban novac ili ne </p>
<p>Skupštinski Odbor za financije razmotrio je na sjednici u četvrtak, po drugi put, prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Zagreba za 2000. godinu i odlučio ga proslijediti Skupštini na donošenje. Odbor je, podsjetimo, o rebalansu, kojim se zagrebački budžet smanjuje za 320 milijuna kuna raspravljao prošloga tjedna, kada je odlučeno da će se s donošenjem odluke pričekati dok ne stignu mišljenja ostalih odbora i odgovori na njihova pitanja.</p>
<p>Predsjednik Odbora za financije, Stipe Tojčić (HNS) podsjetio je, tako, da su članovi Odbora za gospodarski razvoj i Odbora za poljoprivredu i šumarstvo zatražili specifikaciju stavaka vezanih uz ostale financijeske izdatke i ostale izdatke u proračunu. Pročelnik Gradskoga ureda za financije Slavko Kojić objasnio je da je riječ o izdacima koji nisu mogli biti svrstani u ostale stavke, poput troškova ovjera i deložacija, sudskih ovrha ili registracije vozila.</p>
<p> Na prijedlog Odbora za zaštitu okoliša, koji je zatražio da se dio sredstava namijenjenih izgradnji stadiona u Maksimiru i Veslačkoj ulici preusmjeri za povećanje sigurnosti u prometu, odgovorio je pročelnik Gradskoga ureda za izgradnju grada, Slobodan Jeličić. Prema njemu, ideja je pohvalna, ali se trenutno ne može provesti, jer se maksimirski stadion treba privesti svrsi i upravo u tu svrhu idu proračunska sredstva.</p>
<p> Odbor za obrazovanje i sport općenito je nezadovoljan činjenicom da su smanjena sredstva namijenjena sportskim aktivnostima građana, pogotovo ako se zna da je samo na dosad favorizirani Dinamov stadion utrošeno 360 milijuna kuna.</p>
<p>Govoreći o prihodovnoj strani proračuna Stipe Tojčić je zapitao, zašto je Marinku Bobanu, koji od zakupnina Zagrebu duguje 2,3 milijuna kuna, omogućena obročna otplata zaostalih potraživanja, »kad on novca ima«. Član Odbora Slobodan Ljubičić (SDP), koji je ujedno i član jednog od povjerenstava Poglavarstva, u čijoj je nadležnosti naplata dugova, odgovorio je da je otplata Bobanu omogućena prema istim kriterijima kao i ostalim dužnicima, a u tom slučaju pitanje, ima li ovaj novca ili ne, nije umjesno. Tojčić je na to predložio, što su prihvatili i ostali članovi, da Odbor zatraži izvješće o stanju gradske imovine i podatke o naplati potraživanja, te da ih razmotri na jednoj od sljedećih sjednica.</p>
<p> Članovi Odbora podržali su i zaključke o zaduživanju Grada Zagreba i davanju jamstva Zagrebačkoj banci za kredit Vodoopskrbi i odvodnji. (vf)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Sojuz spojen sa svemirskom postajom </p>
<p>MOSKVA, 2. studenoga</p>
<p> - Modul Sojuz, u kojem se nalaze tri astronauta, pristao je u četvrtak uz Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), a dva Rusa i jedan Amerikanac bit će prvi stalni stanovnici postaje, koja bi u budućnosti mogla poslužiti kao baza za međuplanetarna putovanja.</p>
<p> Znanstvenici u Kontroli misije, nedaleko Moskve, rekli su da su Rusi Jurij Gidzenko i Sergej Krikaljov, te Amerikanac William Shepherd, uspješno povezali modul sa 60 milijardi dolara vrijednom svemirskom postajom, u minutu točno kako je bilo predviđeno. Glasnogovornica Kontrole misije rekla je, uoči spajanja, da su prva dva dana misije protekla u najboljem redu i da se članovi posade nalaze u dobrom raspoloženju.</p>
<p> Letjelica Sojuz lansirana je u utorak iz svemirskog uzletišta u kazahstanskom Bajkonuru. Misija će trajati 118 dana. Rusko-američka posada smjestit će se u Zvezdi (Zvijezda), modulu ISS-a namijenjenom za stanovanje, koji je proizveden u Rusiji i lansiran ranije ove godine, također iz Bajkonura. Druga dva modula svemirske postaje, ruska Zarja (Zora) i američki Unity (Jedinstvo), nalaze se u orbiti oko Zemlje od 1998. godine. ISS - zajednički projekt SAD-a, Rusije, Kanade, Japana i Europske unije jedan je od najvećih inženjerskih pothvata svih vremena i jedinstven je u povijesti američko-ruske suradnje u svemirskim istraživanjima.</p>
<p> Kad bude dovršena za četiri godine, postaja će biti najsjajniji objekt na večernjem nebu i zapravo jedino umjetno svemirsko tijelo vidljivo golim okom. ISS će biti 110 metara dug, a životni prostor za stanovnike postaje iznosit će oko 1.300 kubičnih metara - približno kao putnički zrakoplov Boeing 747. (Reuters/H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zemlje EU-a zabrinute brojem »mladih umirovljenika«</p>
<p>BRUXELLES, 2. studenoga</p>
<p> - Gospodarski stručnjaci Europske unije pozvat će na povećanje propisane dobi za odlazak u mirovinu i tako pokušati spriječiti krizu oko mirovina za koje jamči država koja bi mogla nastati tijekom idućih 30 godina.</p>
<p> Taj poziv uputit će članovi savjetodavnog Odbora za gospodarsku politiku EU u izvješću koje će u utorak predstaviti na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu.</p>
<p> U izvješću se primjećuje da mnogi ljudi radni vijek okončavaju mnogo prije od propisane dobi za mirovinu, rekao je jedan dužnosnik EU.</p>
<p> »U njemu se snažno preporučuje da se povisi propisana dob za odlazak u mirovinu i da se stvarni odlazak u mirovinu približi propisanoj dobi«, dodao je.</p>
<p> Odbor procjenjuje da će se troškovi za mirovine za koje jamči država u većini zemalja do 2030. povećati za 4-5 posto brutto nacionalnog dohotka (BDP). Vlade zemalja EU već su suočene sa sve veći pritiskom za mirovinskom reformom. Francuska i Italija žele veće reforme odgoditi nakon predstojećih izbora, dok reforme koje je tijekom ove godine usvojila Njemačka još mora potvrditi tamošnji parlament.</p>
<p> U izvješću se ističe da će u nekim zemljama, poput Velike Britanije, u kojima se ljude godinama poticalo na ulaganja u privatne mirovinske sustave, udar rasta troškova mirovina za koje jamči država biti minimalan. No u najgorim slučajevima, kakav je Španjolska, povećanje troškova kojim bi se zadržalo postojeće stanje moglo bi dosegnuti čak 8 posto BDP-a. Dužnosnik EU rekao je da izgledi nisu blistavi sve ako EU i uspije ostvariti cilj, postavljen na ovogodišnjem lisabonskom summitu, o povećanju zaposlenosti i proizvodnje.</p>
<p> »Izvješće zapravo tvrdi da je ključ za rješavanje problema u strukturi mirovinskih sustava, a ne u povećanju zaposlenosti«, napomenuo je taj dužnosnik.</p>
<p> Problem je u tome što se ljude u mnogim zemljama podstiče na odlazak u mirovinu mnogo prije 65. godine, što je posvuda uobičajena propisana dob.</p>
<p> »Sasvim je jasno da se računi neće poklapati ako u mirovinu otiđete s 57 godina i živite još 30 godina nakon toga«, tvrdi isti izvor.</p>
<p> Većina sredstava državnih mirovinskih sustava prikuplja se iz poreznih davanja radno aktivnog stanovništva i u izvješću se poziva na razmatranje troškova potrebnih za održavanje sadašnjeg sustava, odnosno onih kojima bi se uveli alternativni, ali se izravno ne preporučuje ikakva promjena financiranja sadašnjeg sustava. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Četrdeset godina Valentina, »Rolls Roycea« modnih kreacija</p>
<p>RIM, 2. studenoga</p>
<p> - Jedan od najpoznatijih talijanskih modnih kreatora, Valentino, prvi promotor robe »made in Italy« u svijetu, priprema glamurozno slavlje u povodu 40. godišnjice rada. Proslava će biti održana 17. studenoga, na luksuznoj terasi »Ocean Designe Centera« u Los Angelesu, a među uzvanicima će biti Michelle Pfeiffer, Tom Hanks, Goldie Hawn, Steven Spielberg i drugi.</p>
<p>Malo tko se kao Valentino može pohvaliti s 40 godina modnih revija, svijeta estrade i VIP osoba oko njega. Valentino, kojega su mnogi opisivali kao »Rolls Roycea modnih kreatora«, oblačio je, između ostalih, Jacqueline Onasis, Farah Dibu, Ritu Hayworth, Ginger Rogers i mnoge druge. Kod Valentina, koji se čak niti fizički nije puno promijenio u ovih 40 godina, neki vide tajnu njegovog mladalačkog lica u zdravom životu. Imao je, doduše, dosta razočaranja u privatnom životu, a od mnogobrojne familije ostao je u kontaktu samo sa jednim nećakom.</p>
<p> »Volim dobru i kvalitetnu hranu, ali se discipliniram da ne jedem previše. Ne pušim, ne pijem, dosta plivam i skijam, ali prava tajna mog izgleda je mentalna uravnoteženost. Borim se protiv lošeg raspoloženja. Jako sivilo, ne kao boja, postaruje«, izjavio je za list »Corriere della Sera«. Oko sebe je uvijek imao dovoljno prijatelja, a od svih izdvaja Liz Taylor koja mu je, kako kaže, kao sestra. Odjeću s markicom »Valentino« nosile su najbogatije žene svijeta, ali poznati kreator poručuje: »Jedna žena koja ima stila može biti lijepa i elegantna bez trošenja previše novca«.</p>
<p> Ako je riječ o bojama Valentino daje apsolutno prvenstvo crvenoj. »Obožavam crvenu boju, jer nije samo obična boja, već energija u svom punom sjaju. Kakav bi bio život da nema crvene boje? Dosadan i banalan. Oni koji odbijaju crvenu boju su škrtice u osjećajima i emocijama, a oni koji je smatraju prejakom i pretjeranom, nemaju ukusa: pogledajte samo koje su boje kraljevski ćilimi ili zavjese najljepših kazališta svijeta?«, zanesenjački priča Valentino.</p>
<p>Vješto je izbjegao pitanje u kojem traže da se izjasni za koga bi glasovao, za Rutellija ili Berlusconija. »Želite me prevariti, ali ja neću upasti u vašu zamku. Bolje poznajem Francesca Rutellija, koji je pun šarma i ležernosti, no, Berlusconi bi na modnoj reviji vjerojatno bio elegantniji. U svakom slučaju želim dosta sreće obojici«, završava Valentino. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Beatlesi izdaju Internet stranicu</p>
<p>LONDON, 2. studenoga</p>
<p> - Ringo Starr, George Harrison, Sir Paul McCartney i udovica Johna Lennona, Yoko Ono pripremaju prvi oficijelni web site o legendarnim Beatlesima. Ta Internet stranica se radi u sklopu projekta objavljivanja CD-a sa 27 najvećih hitova popularne liverpoolske četvorke. Spomenta kompilacije će imati vrlo jednostavan naslov - »1«.</p>
<p>Činjenica je da na Internetu postoji nekoliko stotina stranica posvećenih Beatlesima, ali su njih izradili obožavatelji grupe. Trideset godina nakon raspada grupe, u godini kada je obilježen 60 godina od rođenja Johna Lennona i kada je izdana autobiografija Beatlesa pod nazivom »Anthology«, pojavljuje se i Internet stranica koju potpisuju Ringo, Paul, George i Yoko Ono. Iako još nije poznata adresa na kojoj će se stranica nalaziti, sigurno je da će se ona moći pogledati od 13. studenoga. (G. J)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Preminula najstarija žena na svijetu</p>
<p>LONDON, 2. studenoga</p>
<p> - Najstarija žena na svijetu, Britanka Eva Morris, preminula je u četvrtak u 114. godini života, objavio je starački dom u Velikoj Britaniji u kojem je ona živjela posljednjih osam godina. Bivša kućna pomoćnica, koja je svoju dugovječnost pripisivala svakodnevnoj konzumaciji jedne čašice viskija i kuhanom luku, 8. bi studenog napunila 115 godina, kazala je Lesley Powell, ravnateljica staračkog doma »Autumn House« u Stoneu, u grofoviji Staffordshire. </p>
<p> Eva je mirno zaspala u jutarnjim satima, a još sinoć je bila dugo budna, rekla je Powell. »Ona je bila prava stara dama«, dodala je. Kada ju je prije tjedan dana podsjetila da će uskoro navršiti 115 godina, starica je samo začuđeno kazala »Oh, stvarno?«. Eva Morris je do svoje 107. godine živjela u vlastitom stanu. Jedna njezina prijateljica kazala je da je patila samo od sve slabijeg sluha i vida. Ozbiljno bolesna nije bila nikada. Rođena je 1885. u mjestu Newcastle-under-Lyme u Staffordshireu. Već 1930. postala je udovica, a veći dio svojeg života je radila. Njezina kćerka jedinica Winnie preminula je 1975. u 62. godini od raka.</p>
<p> U studenom 1999. Eva Morris ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija Britanka. Najstarija žena na svijetu postala je nakon što se dokumentima nije mogao dokazati datum rođenja jedne njezine navodno 125-godišnje konkurentice iz Dominikanske Republike. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Neizmjerna polja ljudske djelatnost</p>
<p>Preporodna dvorana Narodnog doma / Održana svečana dodjela nagrade »Josip Juraj Strossmayer 2000.« za najuspješnija znanstvena djela i izdavački pothvat u godini 1999.</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Ove godine obilježavamo 11. obljetnicu ustanovljenja Nagrade »Josip Juraj Strossmayer«, zajedničkog projekta Zagrebačkoga velesajma i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nagrada je ustanovljena godine 1989. u svrhu poticanja znanstvenoga stvaralaštva na hrvatskom jeziku i ubrzo je postala jedna od prestižnih nagrada u Hrvatskoj. Zagrebački velesajam, jedna od najuglednijih i najstarijih sajamskih kuća u ovom dijelu Europe, nagradom se pridružuje onima koji su poticali znanost i kulturu. Tim je riječima mr. Juraj Centner, izaslanik generalnog direktora Zagrebačkog velesajma, počeo pozdravnu riječ u četvrtak u Preporodnoj dvorani Narodnog doma na svečanosti dodjele Nagrade »Josip Juraj Strossmayer 2000.« I ove godine nagrada se dodjeljuje najuspješnijim djelima iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih, tehničkih i informacijskih znanosti, kao i za najuspješnije izdavačke pothvate koji su objavljeni u prošloj godini. </p>
<p>Pozdravnu riječ održao je i predsjednik Odbora za dodjelu nagrade akademik Milan Moguš. »Na javni ovogodišnji natječaj primili smo ukupno 48 prijedloga, od toga 31 prijedlog za dodjelu nagrade za najuspješnije znanstveno djelo i 17 prijedloga za najuspješniji izdavački pothvat. Najveći broj prijavljenih djela odnosio se na društvene i humanističke znanosti, a od ukupnog broja prijavljenih djela za nagradu, 43 prijedloga je iz Republike Hrvatske te pet iz inozemstva. Odbor za dodjelu nagrade 'Josip Juraj Strossmayer' nije imao nimalo laku zadaću. Trebalo je između 48 vrlo kvalitetnih djela odabrati iz svakog znanstvenog područja prestižno djelo za nagradu. U užoj konkurenciji našlo se po nekoliko djela«, istaknuo je akademik Moguš. </p>
<p>Uvažavajući mišljenje posebno odabranih stručnih ocjenjivača i eminentnih stručnjaka iz svakoga znanstvenog područja, Odbor za dodjelu nagrade donio je odluku da se nagrada »Josip Juraj Strossmayer 2000.« za najuspješnija znanstvena djela na hrvatskom jeziku iz područja društvenih znanosti dodijeli prof. dr. Fikreti Bahtijarević-Šiber za knjigu koja raspravlja pitanja upravljanja ljudskim potencijalima pod naslovom »Management ljudskih potencijala«, u nakladi »Golden marketinga« iz Zagreba. Iz područja humanističkih znanosti nagradu je primio prof. dr. Nikša Gligo za knjigu »Zvuk - znak - glazba« u nakladi Muzičkog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb. Knjiga se usredotočuje na pitanja glazbene semiografije.</p>
<p>Akademik Smiljko Ašperger dobitnik je nagrade za prirodne znanosti za knjigu, kako je rečeno, pisanu na visokoj monografskoj razini pod naslovom »Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi«, u Nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za medicinske znanosti nagradu je primio prof. dr. Mladen Štulhofer za knjigu »Kirurgija probavnog sustava«, koja će, ocjenjuje se, zauzeti visoko mjesto u medicinskoj literaturi. Na kraju je, za tehničke znanosti, prof. dr. Ivo Alfirević primio nagradu za knjigu (udžbenik Sveučilišta u Zagrebu) pod naslovom »Linearna analiza konstrukcija«.</p>
<p>Povelju za najuspješniji izdavački pothvat dobili su, za društvene znanosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Pravni fakultet u Zagrebu za prijevod s latinskoga grupe urednika, za knjigu u dva sveska pod naslovom »Nikola Škrlec Lomnički«. Knjiga sadrži važnija djela te sigurno važne i zanimljive ličnosti hrvatskog političkog života druge polovice 18. stoljeća. Za humanističke znanosti povelju je dobio Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« za djelo »Bibliografija Miroslava Krleže« koje je glavni urednik Velimir Visković. »Školska knjiga« d. d. Zagreb za djelo grupe autora pod naslovom »Osnove analitičke kemije« primila je nagradu za prirodne znanosti, a za medicinske znanosti nagradu je preuzela urednica »Medicinske naklade« iz Zagreba Anđa Raić za djelo »Medicinska fiziologija« autora Artura C. Guytona i Johna E. Halla. Za tehničke znanosti »Graphis« iz Zagreba primio je nagradu za djelo »Abecedni indeks mjernih jedinica« autora mr. Rudolfa Buljana.</p>
<p>U ime nagrađenih zahvalio je akademik Smiljko Ašperger istaknuvši neizmjerno područje ljudske djelatnosti koje pokrivaju spomenuta djela.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Isti, a opet različiti</p>
<p>Treći tjedan češkog filma u Zagrebu / Početak s zabavnom komedijom »Topla gnijezda« Jana Hrebejka o događanjima u jednoj praškoj obitelji uoči ruske okupacije u ljeto 1968. </p>
<p>Češki film uvijek je dobrodošao pred našu publiku koja ga voli i razumije, baš kao i češku literaturu, kazališne komade i glazbu. Zadnjih godina, u nestašici europskih filmova o kojima hrvatska filmska publika gotovo uopće nije informirana, dobrodošla je inicijativa češkog Veleposlanstva u Zagrebu koje sustavno svake godine organizira Tjedan češkog filma u dvorani Kinoteke. Ove godine Tjedan češkog filma održava se od 2. do 8. studenog u organizaciji Veleposlanstva i Interfilma. Na rasporedu je osam filmova redatelja različitih generacija, stilova i sadržaja, opredjeljenja i kvalitetnih dosega. U svakom slučaju ti filmovi će pružiti uvid u stanje češkog suvremenog filma, upoznati nas s nekoliko novih autorskih imena i pokazati koje su preokupacije čeških scenarista i redatelja. </p>
<p> Prvi film s kojim je otvoren Tjedan češkog filma u četvrtak u dvorani Kinoteke (sve tri projekcije) je film »Topla gnijezda« nama manje poznatog redatelja Jana Hrebejka. Ova tipično češka komedija nastala je u koprodukciji Češke televizije i filmske kompanije Total HelpArt, a govori o događanjima u jednoj praškoj vili između dviju obitelji i triju generacija nekoliko mjeseci uoči sovjetske invazije 1968. godine. »Topla gnijezda« (originalni naziv filma je »Pelišky«) mozaično je ispričana priča s tipičnom televizijskom dramaturgijom kratkog i jednostavnog zapleta, u kojem je sve izvjesno, a napose dramatičan kraj. U rasponu od pola godine, kraj 1967. do ljeta 1968., pratimo zbivanja u vili, u kojoj žive dvije obitelji suprotnih ideoloških opredjeljenja. No, kao i uvijek kada su Česi u pitanju, nije riječ o dramatičnim različitostima nego prije svega o formalnim suprotnostima, s obzirom na poslovne i povijesne »uspomene«.</p>
<p> Gospodin Šebek je vojna osoba, čovjek koji svoj zadatak ozbiljno shvaća i služi mu bez obzira što je riječ o armiji kojom upravljaju poklonici sovjetskog režima. Šebekove »ovlasti« završavaju, pak, u vojnoj kuhinji gdje daje direktive za tjedni meni, a najortodoksniji vojnik je samo u svojoj kući gdje pokušava uvesti strahovladu pred ženom, sinom i kćerkom. U dubini duše on je tipičan švejkovski dobroćudan čovjek, domoljub, naivan u ideološkom smislu i nespretan u traženju opravdanja za svoj način preživljavanja. Potpuna suprotnost mu je gospodin Kraus, nervozan, vječno nezadovoljan i svadljiv individualaca, koji maltretira bolesnu ženu i kćerku i nikako se ne uspijevajući osloboditi ratnih trauma. Antikomunist koji sanja »oslobođenje«, Kraus je, dakako, u stalnom sukobu sa Šebekom, iako njihove obitelji ne slijede takve podjele, posebno ne teenageri koji imaju svojih problema, prije svega emotivne prirode.</p>
<p> Šebek sin druži se s kćerkom Kraus, no on je vječni treći u njezin društvu gdje glavno mjesto zauzima dečko čiji roditelji su emigrirali u Ameriku. Tako u isprepletanju ljubavi i mržnje, obiteljskih veselica i »dobrosusjedskih« svađa, smrti i romantike, snova i razočaranja, smijeha i plača, straha i nade, dvije tipične češke obitelji sudbinski se približavaju fatalnom kolovozu 1968. i jutru koje će za dugih dvadeset godina promijeniti njihove živote. Film je dovoljno romantičan i nostalgičan, sentimentalan i zabavan, za svakoga tko voli tipičan češki filmski stil, u kojem se humorom mnogo toga kaže, ponekad i više nego dramatičnim osudama i opomenama. Istodobno, to je jedan od boljih filmova u sveukupnoj ponudi ovogodišnjeg Tjedna.</p>
<p> Srećom, film »Topla gnijezda« otkupljen je za domaću distribuciju i bit će prikazan u redovitom programu kina u siječnju 2001. S obzirom da je poslije »Kolje« bio najgledaniji češki film zadnjih godina, možemo očekivati da će i u Hrvatskoj imati velik broj gledalaca. Redatelj Jan Hrebejk rođen je 1967.godine, dakle, malo prije sovjetske invazije. Studirao je scenaristiku u Pragu. Za prvi film »Big Beat« nagrađen je s više priznanja, a film govori o dolasku rock and rolla u Čehoslovačku potkraj pedesetih godina. Snimio je i dječju televizijsku seriju »Kada padaju zvijezde«, a upravo priprema nov film, komediju iz Drugog svjetskog rata »Moramo si pomagati«. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi ciklus Zagrebačke filharmonije</p>
<p>ZAGREB, 2. studenog</p>
<p> - Novi ciklus glasovirskih recitala Zagrebačke filharmonije »Boesendorfer ciklus« počinje u nedjelju, 5. studenog, s vrijednim pojačanjem iz Beča - klavirom Boesendorfer koji u petak stiže u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog. Zagrebačka filharmonija iznajmila je klavir na šest mjeseci koliko će trajati ciklus, no uvjeren sam da će i nakon toga ostati u Zagrebu, istaknuo je v.d. ravnatelja Zagrebačke filharmonije Radoslav Pilepić u četvrtak na konferenciji za novinare. Najam klavira koštat će 20 tisuća njemačkih maraka.</p>
<p> U Ministarstvu kulture i u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu pokazan je interes da grad kupi taj klavir, a tvrtka Boesendorfer izašla bi nam u susret popustom i plaćanjem u ratama na dvije ili čak tri godine, istaknuo je Pilepić. Vrijednost klavira je 160 tisuća njemačkih maraka, a Zagreb bi ga mogao dobiti za 100 tisuća maraka. Po njegovim riječima, klavir će se sjajno uključiti i u komorne večeri s mladim glazbenicima Filharmonije, kojima treba dati priliku da se predstave.</p>
<p> »Boesendorfer ciklus« održavat će se nedjeljom u podne u Velikoj dvorani, a prvi na redu je glasovirski duo Dezso Ranki i Edit Klukon. U prosincu svira Petar Donohoe, u siječnju Ana Pišpek, u veljači Christoph Berner, u ožujku Mzia Simonishvili, a u travnju Paul Badura Skoda. Na programu su djela Debussyja, Ravela, Mozarta, Scuberta, Schumanna, Chopina, Liszta, Rahmanjinova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slike Vatroslava Kuliša u Jakarti</p>
<p>ZAGREB/JAKARTA, 2. studenoga</p>
<p> - Galerija »Duta Fine Arts Foundation« u Džakarti ugostila je djela suvremenog hrvatskog slikara Vatroslava Kuliša. Izložba njegovih 38 ulja na platnu otvorena je u srijedu i bit će postavljena do 27. studenoga. Sva izložena djela su iz ovogodišnjeg Kuliševa ciklusa »Struktura površine mora«, kažu u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu koja je organizator izložbe. Izložbu je otvorio indonezijski ministar kulture, a prati je i katalog na engleskom jeziku s predgovorom Igora Zidića, ravnatelja Moderne galerije u Zagrebu. »Duta Fine Arts Foundation« privatna je galerija Francuza Didiera Hammela koji u Džakarti živi tridesetak godina. Za razliku od većine indonezijskih galerija, Hammel uglavnom izlaže suvremene američke i europske autore. Do Kuliša je došao preko hrvatskoga Veleposlanstva u Džakarti tražeći slikara modernog izričaja. Organizatori izložbe su i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova te Ministarstvo kulture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Monumentalna umjetnička oporuka</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog / Izvedba Mise u h-molu povjerena je zborovođi, orguljašu i dirigentu Davidu Hillu</p>
<p>Lijep dar zagrebačkoj publici uoči blagdana Svih svetih bio je koncert Zagrebačke filharmonije 31. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog za pretplatnike Crvene oktave. Izvedena je Misa u h-molu za sole, zbor i orkestar BWV 232 Johanna Sebastiana Bacha. Ta monumentalna Bachova umjetnička oporuka, koju je on stvarao dugo, gotovo dva desetljeća, a dovršio tek potkraj života, privukla je mnogo posjetitelja u Dvoranu »Lisinski«, kao jedan od najljepših primjera oratorijske glazbe u povijesti. </p>
<p>Izvedba je bila povjerena uglednom engleskom zborovođi, orguljašu i dirigentu Davidu Hillu. Njegova interpretacija bila je postavljena komorno, sa smanjenim sastavom orkestra i zbora, te je bila koncizna i stilski primjerena. Kao aktualni glazbeni ravnatelj Bachova zbora te ravnatelj Waynflete Singersa, David Hill često održava zborske tečajeve i radionice. Napisao je i knjigu o vježbanju zborova Giving Voice te snimio više ploča s raznim vokalnim i vokalnoinstrumentalnim ansamblima (Decca/Arg, Hyperion i Virgin Classics). Osvojio je Grammy za Becckino izdanje Händelova oratorija »Baltazar«. </p>
<p>U užem izboru članova Zagrebačke filharmonije, u kojem je bilo i istaknutih solo dionica (prva violina Sidonije Lebar, violončela Bojana Lhotke, oboista Branka Mihanovića, flautistice Renate Penezić i drugih), sudjelovao je i vrsni orguljaš Mario Penzar. Kvartet vokalnih solista bio je mlad i vrlo dobar. Uz domaće snage sopranisticu Tamaru Felbinger, mezzosopranisticu Renatu Pokupić i basa Berislava Puškarića nastupio je i engleski tenor Richard Edgar-Wilson. No, duša izvedbe i njezina najsvjetlija komponenta bio je Slovenski komorni zbor (zborovođa Mirko Cuderman). Taj vrsni ansambl koji je nedavno sudjelovao u izvedbi istoga djela u sklopu Varaždinskih baroknih večeri još jedanput je potvrdio svoj ugled. U tome zboru lijepih ujednačenih glasova i izbrušene vokalne tehnike posebnom ljepotom zračili su soprani. U djelu ima čak 15 zborskih točaka, uz šest arija i tri dvopjeva, i one su zablistale u svoj svojoj ljepoti i raznolikosti ugođaja, poput prekrasnih stavaka Crucifixus ili Hosanna. </p>
<p>Veliki Bach i ovom prigodom, kada se obilježava 250. obljetnica njegove smrti, dirnuo je srca dubokom ljudskom i svevremenskom glazbenom porukom te je ispraćen zajedno sa svojim interpretima dugotrajnim aplauzom i ovacijama. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prva izložba glagoljice u svijetu</p>
<p>Uskoro se u prestižnoj dvorani Long Room dublinske sveučilišne knjižnice Trinity College Library otvara izložba pod naslovom »Discovering the Glagolitie Script of Croatia« / Na izložbi će biti prikazano stotinjak originalnih rukopisa, pretisaka, tiskanih knjiga te odljevi Valunske i Baščanske ploče</p>
<p>ZAGREB, 2. studenog</p>
<p> - Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - u sklopu dugoročnog projekta predstavljanja najvažnijih segmenata kulture hrvatske pismenosti i knjige u inozemstvu - priređuje izložbu glagoljice u Dublinu, glavnome gradu Irske. Pod naslovom »Discovering the Glagolitie Script of Croatia«, izložba će biti otvorena u prestižnoj dvorani Long Room dublinske sveučilišne knjižnice Trinity College Library, koju godišnje posjećuje oko pola milijuna ljudi jer su u njoj, inače, izloženi najstariji i najvrjedniji irski rukopisi. To je prva izložba glagoljice u svijetu. Otvara se 20. studenoga i bit će otvorena tri mjeseca. Očekuje se da će izložbu otvoriti ministar kulture dr. Antun Vujić.</p>
<p>Autor izložbe je akademik Anica Nazor, ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu. U skladu s izloženim prostorom, u vitrinama i na panoima bit će prikazano stotinjak izložaka, od originalnih rukopisa do pretisaka i faksimila, tiskanih knjiga - u Senju, Rijeci, Veneciji, Tübingenu, Rimu i drugdje, u razdoblju od 1483. do 1893. - i odljeva dvaju glasovitih glagoljskih spomenika: Valunske ploče i Baščanske ploče u naravnoj veličini te novih snimki u boji glagoljskih spomenika koji se čuvaju u domaćim i glasovitim inozemnim knjižnicama.</p>
<p> Izložba glagoljice pruža uvid u gotovo tisućljetni razvitak ovoga pisma na hrvatskom tlu i njegove uporabe u vjerskom i mnogim svjetovnim prigodama te njezinu prisutnost u suvremenom životu zemlje (umjetničke tvorbe, edukacija i znanstvena istraživanja, aplikacije na predmetima svakodnevice i drugo). Oblikovanje i postav izložbe potpisuje Zlatko Rebernjak. Uz izložbu objavljuje se posebna publikacija koja osim kataloga izložaka sadrži i nekoliko opsežnijih tekstova uglednih hrvatskih stručnjaka Radoslava Katičića, Anice Nazor, Josipa Bratulića, Frane Para i drugih. Fotografije u publikaciji snimio je Damir Fabijanić. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nagrađeni lovranski studenti </p>
<p>LOVRAN, 2. studenog</p>
<p> - Studenti Visoke škole za glazbenu umjetnost »Ino Mirković« u Lovranu nedavno su na međunarodnim natjecanjima osvojili dvije prve nagrade. Jelena Živić, student prve godine studija harmonike u klasi prof. dr. Vladimira Balyka, 13. listopada osvojila je 1. nagradu na jednom od najpoznatijih međunarodnih natjecanja (25 po redu) harmonikaša u Castelfidardu u Italiji. Jelena Živić rođena je 1981. u Splitu, osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekla u Puli. Školske godine 2000./2001. upisuje se na Visoku školu u Lovranu u prvoj generaciji studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije.</p>
<p>Yoko Nishii, student postdiplomskog studija u klasi prof. dr. Evgenija Zarafiantsa, 26. listopada osvojila je prvu nagradu (kategorija F) na međunarodnom natjecanju »Consorso Internaczionale di Musica« u Manerbiju (Brescia) u Italiji. Yoko Nishii rođena je u gradu Ise u Japanu 1975. Godine 1998. odlazi u Mitaka City Hall u Tokyu gdje je uspješno prošla audiciju Visoke škole za glazbenu umjetnost »Ino Mirković« u Lovranu te se iste godine upisuje u tu visoku školu. U samo dvije godine završava četverogodišnji studij u klasi prof. Evgenya Zarafiantsa. Osvajala je i druge međunarodne nagrade. U Hrvatskoj je održala zapažene solo koncerte.</p>
<p>Visoka škola ove godine upisala je 85 studenata, od čega 50 hrvatskih studenata prve godine studira uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije. Na Visokoj školi u Lovranu, pored studenata iz raznih krajeva Hrvatske, studiraju i studenti iz Slovenije, Armenije, Španjolske, Australije, Japana i Uzbekistana. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Spašavanje regularnosti prvenstva? </p>
<p>U Hrvatskoj nogometnoj ligi gotovo je svaki klub nekom drugom klubu dužan, no kako je »tako i na ostalim poljima društvenoga života«, Hrvatski nogometni savez produžio je moratorij neplaćanja, odnosno nepošitvanja klupskih obveza do 10. studenoga </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Sloga kuću gradi, a zbog takvog, uvijek novog naleta humanosti i razumjevanja za bližnjeg, moratorij na plaćanja između klubova, koji je trajao 14 dana a istekao 1. studenoga, produžuje se do 10. studenoga, kad će zasjesti nogometna vlada. Trebalo bi to biti posljednje prolongiranje moratorija, jer bi navodno navedenim datumom HNS raspolagao takvim mjerodavnim saznanjima i rješenjima za sve postojeće, a aktualne dubioze, da za spomenutom mjerom - moratorijem, neće (do daljnjeg) biti potrebe.</p>
<p> Odluka je to Izvršnog odbora HNS-a, čije je članove ponaosob telefonski kontaktirao Vlatko Marković, predsjednik HNS-a. Upravo zbog toga što je Marković »tko zna koji puta ove sezone uspio spasiti regularnost prvenstva« time što je uvijek pronašao načina da se klupske obveze i propisi ne poštuju, prvi čovjek hrvatskog nogometa zalužuje posebo priznanje. Ne treba, naime, dvojiti kako bi za hrvatski nogomet ipak bilo pogubno da suspenzijom kluba zbog toga što nije mogao, ili želio platiti svoje obaveze prema drugim klubovima, svjedočimo gubitku utakmica za zelenim stolom, pa čak i eliminaciji iz prvoligaškog natjecanja.</p>
<p>Tako će Osijek primjerice, zahvaljujući Markovićevoj diplomaciji, morati ponovno pričekati da mu Hajduk isplati drugu, a od ovog četvrtka i treću ratu za Stanka Bubala, u sveukupnom iznosu od 290.000 DEM. Pritom će se u Osijeku morati ponovno zadovoljiti Hajdukovim uobičajenim pojašnjenjem kako ne želi platiti, jer bi time prekršili zakon, »ali su uskoro spremni platiti neke nešto manje iznose nekim dugim klubovima«. Strpit će se i Cibalia, i to s dvije strane svojih potraživanja: od Hajduka i Dinama, iako ni sama nije u mogućnosti igračima isplatiti plaće. Pričekat će i Šibenik da mu se smiluje Zagreb, koji je uzgred u zadnje vrijeme debelo inkasirao s raznih strana. Zagreb će, pak, do daljnjega zažmiriti na inače dubiozno potraživanje od Dinama za Rukavinu, po legalnoj varijanti skoro milijun i pol maraka, po onoj »za javnost« upola manjoj.</p>
<p> Uglavnom, nema da netko nekomu nije dužan. Zato je upravo s pozicije te podštapalice »da je tako i na svim ostalim poljima društvenog života«, produžen moratorij. I to do sjednice Izvršnoga odbora koja je trebala biti održana 7. studenoga, ponajprije kako bi se usvojili modeli izbora novog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije. No, budući da Marković kao član Uefine komisije za tahnički razvoj mora 7. i 8. studenoga biti na sjednici u Nyonu, sjednica IO HNS uglavljena je 10. studenoga. No, kako nas je uvjeravao Ante Pavlović, savjetnik u HNS-u, uskoro će doći kraj takvog povlačenja za nos vjerovnika od strane svojih dužnika, a sve u ime »humanosti, zbog koje treba braniti potrebe i svetost Lige«:</p>
<p>- Ovo je zadnji put da HNS upreže sve svoje kapacitete kako bi proglašavanjem moratorija nastojao zaštititi i sačuvati natjecanje. Na spomenutoj ćemo sjednici IO-a jasno utvrditi odgovornosti i inzistirati na njima.</p>
<p>Jedino što nam Pavlović nije mogao definirati: koje to odgovornosti, i tko će to pojedinačno biti označen odgovornim ako se klub (Hajduk) izjasni da do daljnjeg nema namjeru ispuniti svoje obavaze jer mu se, primjerice čini da igrač, kojega je kupio od dugog kluba, ne posjedije onu kvalitetu za koju je mislio da ju ima, kad ga je kupovao.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zasad ne možemo parirati rukometnom vrhu</p>
<p>Nakon »Holland kupa«, privremeni izbornik hrvatskih rukometašica Zoran Mlinarić polako priprema dva nova sastava; B-vrstu koja će od 15. do 19. studenoga nastupiti na rumunjskom »Karpatia kupu«, te A-vrstu koja će 26. studenoga i 3. prosinca u Barceloni i Kutini odigrati pretkvalifikacijske dvoboje za SP 2001. protiv Španjolske </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Jedan remis i četiri poraza - rezime su »Holland kupa«, turnira na kojem su hrvatske rukometašice nastupile prije nekoliko dana. Privremeni izbornik Zoran Mlinarić je u Rotterdam na turnir na kojem su se Njemačka, Nizozemska, Rumunjska, Švedska i Češka pripremale za nastup na EP u prosincu u Rumunjskoj poveo mlade igračice koje bi trebale iznijeti teret repreprezentacije u sljedeće četiri godine.</p>
<p>- Zadovoljni smo kako je to prošlo. Recimo, protiv Njemačke odigrali smo neodlučeno, a ta je Njemačka bila u najjačem sastavu i kasnije je i osvojila turnir. Kako je turnir odmicao, gubili smo snagu, ali, sve u svemu, bilo je dobro, ocijenjuje izbornik Mlinarić nizozemsku akciju.</p>
<p>Najveći su teret »Holland kupa« iznijele Marija Čuljak, Zdenka Krušelj, Mateja Janeš, Maja Mitrović, te Nikica Pušić i Maja Zebić. I dok su one bile više-manje ravnopravne reprezentacijama koje će u prosincu igrati na EP, njihovim zamjenama je to išlo malo slabije.</p>
<p>- Bilo je dosta pogrešaka, ali to je svima bila dobra škola. Kad bi barem bilo više takvih turnira na kojima bi se naša reprezentacija mogla uigravati, veli Mlinarić.</p>
<p>Činjenica je da se naše iskusnije igračice teže nose s modernim rukometom, brzim, s mnogo trčanja, pogrešaka, ali i pogodaka. Svi samo žele dati gol, bez mnogo filozofije i razigravanja, dobra obrana i brzi napad.</p>
<p>- Naše juniorke i kadetkinje tako igraju, navikle su na mnogo trčanja, za razliku od svih iskusnijih. No, morat će se prilagoditi tome ili neće igrati u reprezentaciji. Rukomet napreduje, a ako mi želimo raditi dugoročno, za sljedeće četiri godine, onda moramo prihvatiti taj način igre. Vidjelo se na »Holland kupu« protiv Češke i Nizozemske. Čehinje igraju slično nama i tu nije bilo problema, ali protiv Nizozemki nas nije bilo nigdje. One igraju brzo, lepršavo, niti ih se ne vidi. Zasad ne možemo parirati reprezentacijama iz europskog rukometnog vrha, ali za nekoliko godina, budemo li kvalitetno radili, mogli bismo se nositi s njima, objasnio je Mlinarić.</p>
<p>Sljedeća akcija naših reprezentativki jest »Karpatia kup« u Rumunjskoj od 15. do 19. studenoga. No, tamo će ići B reprezentacija, jer se poklapa s pretkvalifikacijskom utakmicom za SP 2001. u Italiji protiv Španjolske. Naime, povratak iz Rumunjske je taman na dan polaska za Barcelonu, gdje će se igrati prvi pretkvalifikacijski dvoboj.</p>
<p>- Prihvatili smo nastup na »Karpatia kupu« kad nismo znali da ćemo igrati taj pretkvalifikacijski dvoboj sa Španjolkama. Kako bi bilo smiješno da odmah iz Rumunjske idu u Španjolsku, to je jednostavno prenaporno. Ovako će u Rumunjsku ići B-vrsta, a 14 igračica za Španjolsku ćemo objaviti u ponedjeljak, 6. studenoga, izvijestio je Mlinarić. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Lavrov neće braniti u Metkoviću?</p>
<p>Ruski reprezentativni vratar Andrej Lavrov RK Badel 1862 Zagrebu rok od deset dana da mu isplate najmanje dvije zaostale plaće ili će napustiti klub</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Ruski reprezentativni vratar Andrej Lavrov dao je čelnicima hrvatskog rukometnog prvaka Badel 1862 Zagreba rok od deset dana da mu isplate najmanje dvije zaostale plaće. Lavrov se u utorak prvi puta ove sezone pojavio u Zagrebu i ostao vrlo suzdržan glede mogućnosti da do kraja odradi ugovor koji istječe u ljeto 2001. godine. Međutim, nakon razgovora s menedžerom Zagreba Zoranom Gopcem i direktorom Bartolom Kalebom, zlatni ruski olimpijac iz Sydneya malo je popustio i pristao sačekati isplatu.</p>
<p>- Dogovorili smo se da će mi Zagreb najkasnije za deset dana isplatiti dvije plaće, te do 31. prosinca namiriti sva dugovanja. Ispune li se ta obećanja, ostat ću u Zagrebu do kraja sezone. U suprotnom, uskoro ćete me vidjeti u nekom drugom dresu. Ponuda je još za vrijeme olimpijskog turnira u Sydneyu bilo napretek, kazao je 38-godišnji ruski reprezentativni vratar nakon prvog ovosezonskog treninga u dresu Badel 1862 Zagreba.</p>
<p>Inače, Lavrov se u Zagreb trebao vratiti još prije nekoliko tjedana, ali je znajući za financijske probleme (još uvijek se čeka plaća za veljaču) odugovlačio s dolaskom i sam trenirao kod kuće u Francuskoj. Lavrov je ostao neodređen kad je u pitanju njegov prvi nastup za zagrebački klub. U subotu (18 sati) Badel 1862 Zagreb u Metkoviću igra prvenstveni derbi protiv istoimenog prvoligaša, no Lavrov u četvrtak nije mogao potvrditi da će pomoći suigračima na najtežem gostovanju otkako je hrvatskog prvenstva.</p>
<p>Za razliku od prethodnih sezona, »zagrebaši« su prilično tihi uoči gostovanja u Metkoviću. Ulogu favorita momčad trenera Line Červara prepustila je Metkovcima, jer kako »zagrebaši« kažu - suparnici uredno dobivaju plaću. Izgleda da će hrvatski prvak prvi puta neopterećeno nastupiti u domaćem prvenstvu, budući da se od duboko nezadovoljne i nemotivirane momčadi ne mogu očekivati posebna dostignuća. Srećom po hrvatske prvake, ovosezonski sustav natjecanja nakon 22 ligaška kola predviđa i doigravanje, u kojem se može ispraviti sve dotad propušteno. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dvostruka pobjeda protiv Francuske</p>
<p>Na šahovskoj olimpijadi naši šahisti i šahistice »očerupali« galske pijetlove </p>
<p>ISTANBUL </p>
<p> - U petom kolu 34. šahovske olimpijade hrvatske selekcije sukobile su se na dvije fronte s francuskim reprezentacijama i postigle dvije iznimno vrijedne pobjede. Šahisti su poslije odlične igre »očerupali« galske pijetlove s 3-1, a šahistice su izborile pobjedu od 2-1.</p>
<p> S izuzetkom partije Hauchard - Cvitan, koja kao da se nije ni igrala, jer je sklopljen remi u 11. potezu, dvoboj s Francuzima bio je samo za ljude jakih živaca. Igrali smo sjajno i Francuzi su još dobro prošli. Naime, Ivan Morović je propustio relativno jednostavan dobitak. Ivan Žaja je u velikom stilu svladao Apicellu, a Zdenko Kožul je u vremenskom tjesnacu briljantnom taktičkom igrom nadmudrio Natafa i postigao svoju četvrtu uzastopnu pobjedu. </p>
<p>I šahistice su se sjajno borile s objektivno jačom reprezentacijom Francuske. Vlasta Maček je poslije zrele pozicijske igre postigla novu pobjedu, a Mara Jelica je uz pomoć Fortune osvojila figuru i zatim točnom igrom realizirala prednost. Snježana Bažaj-Bočkai je pretrpila prvi poraz, iako je bila izgradila vrlo perspektivnu poziciju.</p>
<p>• Važniji rezultati 5. kola, muški: Njemačka - Izrael 3-1, Rusija - Brazil 3,5-0,5, Ukrajina - Švicarska 2,5-1,5, Mađarska - Indija 2-2, Španjolska - Nizozemska 2-2, Engleska - Jugoslavija 2,5-1,5, HRVATSKA - Francuska 3-1. Redoslijed: Njemačka 16,5 bodova, Rusija 15,5, Slovačka 15, Ukrajina 14,5, Armenija 14, HRVATSKA, Engleska, Kina, Izrael, Bugarska, Češka i Španjolska po 13,5 bodova...</p>
<p>Ženske: Gruzija - Jugoslavija 2-1, Kina - Kazahstan 2,5-0,5, Nizozemska - Moldavija 2-1, Mađarska - Mongolija 2,5-0,5, HRVATSKA - Francuska 2-1. Redoslijed: Kina i Gruzija po 12 bodova, Nizozemska 11,5, Ukrajina i Grčka po 11, Rusija, Engleska i Jugoslavija po 10,5 , Poljska, Mađarska, Bugarska, Kazahstan, Moldavija i Vijetnam po 10... Hrvatska 9... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pavlović ne da Jozića za izbornika</p>
<p>Mirko Jozić nositelj je ambicioznog projekta programa unapređenja rada s mlađim uzrastima, pa je pitanje kako će se projekt provoditi u djelo ako Jozić podlegne pritiscima i prihvati se izborničke uloge umjesto Miroslava Blaževića</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Kad je glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Zorislav Srebrić na putu, kad predsjednik HNS-a Vlatko Marković ima toliko važnog posla u međunarodnim relacijama da su sva domaća goruća pitanja nebitna, onda savjetnik u HNS-u, Ante Pavlović nastoji pred novinarima iskoristiti svojih pet minuta. Dakako, odmah podsjetiti nazočne kako je prava sreća za HNS što ga vodi Vlatko Marković, »izuzetno cijenjen u međunarodnim razmjerima«. Zahvaljujući predsjedniku Markoviću, u hrvatskom nogometu samo da ne teče med i mlijeko, a regularnost i efikasnost službi Saveza gotovo da je legendarna, zaključuje se iz Pavlovićevih riječi.</p>
<p>Posebice je Pavlović nastojao pred novinarima podvući rečenicu »da se konačno možemo predati zadovoljstvu, jer se HNS vraća nogometu«. Poanta tog vraćanja je u uspostavi novih odnosa rada s mladim nogometašima u ambicioznom projektu Mirka Jozića, direktora svih reprezentacija (osim A-reprezentacije), pri čemu bi sve siromašniji klubovi, neki čak i na granici preživljavanja, trebali udovoljavati sve višim europskim organizacijskim standardima.</p>
<p>No, »sveti Ante«, koliko god vladao »srebrićevskom« retorikom zbog koje bi i mazga na kraju radije odustala od razgovora, nego čekala zob (poantu), u jednom je trenutku izgubio samokontrolu. Bilo je to u trenutku kad smo ga priupitali što će biti sa spomenutim Jozićevim projektom, ako bude izabran za novog izbornika? Jer, to o Joziću kao izborniku »vatrenih« nije nimalo priča bez temelja. No, Pavlović tvrdi da »samo Jozić može izvesti spomenuti projekt sustavnog izrastanja novih, boljih generacija hrvatskog nogometa«.</p>
<p>- On je doveden da podigne hrvatski nogomet na novu, organizacijski primjereniju razinu. S druge, pak strane, svi članovi Izvršnog odbora HNS-a usuglasili su se da se o imenima mogućih kandidata za izbornika ne govori prije vremena. Ako se mene pita, ja bih Jozića radije zadržao na spomenutom projektu zbog najvitalnijih interese hrvatskog nogometa, veli Pavlović.</p>
<p>Na naš odgovor kako se u HNS-u ipak vitalnijim pitanjem tretira rezultat A-reprezentacije, a da će sve ostalo već nekako ići samo po sebi, Pavlović je posegnuo za očekivanim odgovorom:</p>
<p>- Gospodo, nemojmo trčati pred rudo, najprije pričekajmo kako će se rasplesti pitanje izbornika. Znajte, međutim, da od Jozićevog projekta ne odstupamo ni korak. Kao ni od Nogometne akademije i koječega drugog dobrog što je uspostavljeno, za što trebamo zahvaliti predsjedniku Markoviću.</p>
<p>Pokušali smo doznati ide li u Markovićeve zasluge i to što, primjerice, disciplinski sudac Prve i Druge hrvatske nogometne lige, Krešimir Vlajčević već skoro dva mjeseca gura pod otirač prijavu protiv Zdravka Mamića i Branka Grgića. Obojica su oklevetali stanje u hrvatskom nogometu, Mamić je rekao kako se sve u našoj ligi kupuje i prodaje, »čak je i sam sudjelovao u tomu, pa jako dobro zna kako se to radi«.</p>
<p>Pavlović se, dakako, postavio kao da to zadnje pitanje nije dobro razumio, »ali da sve ipak ide svojim regularnim tijekom«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jurić: Stalno idemo u »rikverc«</p>
<p>Nisam očekivao da ljudi između 20 i 30 godina prave ovakve pogreške. Pa, ovo se niti klincima ne događa, rekao je trener-igrač nogometaša Hrvatskog dragovoljca, Predrag Jurić, nakon svoje prvenstvene premijere na klupi sigetskog kluba</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Već na samom startu svoje trenerske karijere Predrag Jurić osjetio je veliku gorčinu svog novoga posla. Nakon svoje trenerske premijere u domaćem prvenstvu, u kojoj je njegov Hrvatski dragovoljac kod kuće poražen protiv Cibalije, glas mu je bio vrlo bogat decibelima, a sukus njegovog nezadovoljstva najbolje izražava rečenica - »Pa, ovo se ne događa niti limačima!«</p>
<p> Jurić je trenutačno u statusu trenera-igrača Hrvatskog dragovoljca, gdje je naslijedio nedavno otpuštenog Milivoja Bračuna. No, nova pobjeda gostujuće momčadi u Sigetu, u ovome slučaju vinkovačke Cibalije, 2-0, sugerira samo na nastavak agonije sigetskog kluba. Doduše, prvu utakmicu koju je Jurić vodio s klupe jest ogled osmine finala domaćeg Kupa u kojem su »dragovoljci« u gostima preskočili Slaven-Belupo boljim izvođenjem 11-eraca. Ipak, domaće prvenstvo je posve drugačija priča, a ogled s Cibalijom ipak ne sugerira bolja sigetska vremena. Samo jedna utakmica, i to upravo ova protiv Vinkovčana, sasvim sigurno je premali uzorak za procjenu onoga što bi »dragovoljci« mogli učiniti pod paskom novoga trenera. U svakom slučaju, nedvojbeno je da je Jurićevo razočaranje porazom protiv Cibalije bilo ogromno.</p>
<p> - Ma, izgubili smo sasvim zasluženo, jako smo loše stajali na terenu. Cibalijini igrači ovdje su se došli braniti i svoj su cilj u potpunosti ispunili. Nisam očekivao da ljudi između 20 i 30 godina prave ovakve greške. Pa, ovo se niti klincima ne događa. Jasno je da moramo mnogo više raditi na treninzima i to je ova utakmica definitivno pokazala. Moramo poboljšati igru, a tu mislim na svakog ponaosob, dečki bi morali mnogo više trčati. Na sredini terena nismo dobili niti jedan dvoboj, a isto tako niti u obrani. Pa, jasno je da na takav način ne možemo pobijediti.</p>
<p> Na nedavni upit hoće li Jurić-trener ostaviti sebe, Jurića-igrača, u prvoj momčadi, u šali je kratko dometnuio.</p>
<p> - Moram vidjeti hoću li se uklopiti u vlastitu koncepciju.</p>
<p> Očito se nije uklopio. Naime, Jurić se nije pojavio na terenu na utakmici protiv Cibalije.</p>
<p> - Sa strane mi sve to drugačije izgleda... Dobro, možda bih drukčije razmišljao da sam bio na samom terenu. Gledajte, ponekad se i sreća okrene. Mi smo pobijedili u nekim utakmicama u kojima možda i nismo trebali. No, gledajući našu igru mi stalno idemo u »rikverc«. Umjesto da damo puni gas, da ubacimo barem u treću brzinu, mi idemo - unatrag.</p>
<p> U svakom slučaju, utakmice protiv Slaven-Belupa i Cibalije potpuno su različite »priče«.</p>
<p> - U Koprivnici smo igrali 300 posto drugačije, uopće se nismo toliko branili. Dapače, Slaven-Belupo se više branio nego mi... Moram ćemo mnogo raditi na načinu igre, na postavljanju na terenu... Ma, protiv Cibalije sam imao osjećaj da su igrači jedva čekali kraj utakmice, iako su - gubili!</p>
<p> Na Jurićeve riječi nadovezao se i sportski direktor Ivan Cvjetković.</p>
<p> - I ja sam imao upravo takav dojam. Gledajte, budemo li igrali kao protiv Cibalije, ne možemo se apsolutno ničemu nadati. No, ponovimo li igre poput one u Koprivnici možemo očekivati barem još šest-sedam bodova u sljedećih nekoliko utakmica.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo još čeka odgovor(e)</p>
<p>U maksimirskom nogometnom prvoligašu čekaju odgovor na žalbu Ministarstvu financija</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Žalba Ministarstvu financija na nalaze Financijske policije i zamolba o odgodi plaćanja duga još uvijek su glavne teme vezane uz Dinamo.</p>
<p> - Poslali smo žalbu, ali zasad još nismo dobili nikakav odgovor, naglasio je Dinamov izvršni direktor Damir Vrbanović.</p>
<p> - Uostalom, rok za odluku je 60 dana nakon primitka žalbe. S druge strane, odgovor na zamolbu o odgodi plaćanja također još čekamo.</p>
<p>Na upit kakve će korake maksimirska administracija poduzeti ukoliko Ministarstvo odgovori negativno, Vrbanović nije želio detaljnije odgovoriti.</p>
<p> - Ne znam, vidjet ćemo. O tome ćemo razmišljati naknadno...</p>
<p>• Je li se u ovaj slučaj uključila i Uefa?</p>
<p> - Uefa u ovakvim slučajevima ne arbitrira. Dakle, ne petlja se u odnose između klubova i državnih organa. Uefa se samo interesira, zanimaju je aktualni problemi i eventualno uplitanje politike u nogomet. Takav je slučaj, primjerice, bio u Albaniji, gdje je njihov ministar sporta jednostavno suspendirao predsjednika nogometnog Saveza i na to mjesto samoinicijativno postavio samoga sebe. Sličnih je problema bilo i u Poljskoj, gdje su »ratovala« dva različita nogometna Saveza. Uefa u takvim slučajevima suspendira Savez, ali ovo je nešto drugo. Ovo je ipak bio samo običan upit... (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Carević i Srna postali Hajdukovi profesionalci</p>
<p>SPLIT, 2. studenoga</p>
<p> - Mario Carević i Dario Srna, juniorski nogometni reprezentativci Hrvatske, potpisali su prve profesionalne ugovore s Hajdukom u četvrtak ujutro. Tako je višetjedno natezanje završeno, a ujedno su i ova dva mlada igrača zadržana u Hrvatskoj. Naime, Carević je imao ponudu iz Njemačke, a Srna iz Italije.</p>
<p>Dvojica su juniora potpisala ugovore na dvije godine plus još dvije, kako se spominjalo, a završavaju u lipnju 2004. godine. Iznos je uobičajen za mlade nogometaše koji potpisuju prve profesionalne ugovore s Hajdukom, a to je 20 tisuća njemačkih maraka plus 15 tisuća DEM za odigrani određeni broj utakmica. Dodana je i klauzula da ako zaigraju za A-reprezentaciju tada dobivaju od kluba dodatnih 50.000 DEM. Zanimljivo je da brigu oko Srne vodi hrvatski reprezentativac Igor Štimac kojem su ovo bili prvi menedžerski razgovori. No, Štimac kaže da je brigu o Srni preuzeo na molbu Srnine obitelji, jer su iz istog grada, Metkovića.</p>
<p>- Zadovoljni smo, jer smo zadržali dva iznimno darovita nogometaša, od kojih će Hajduk u budućnosti imati sigurno koristi, rekao je Branko Grgić, predsjednik Hajduka. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Marijo Dodik ostaje u Koprivnici do kraja jeseni</p>
<p>Šest golova Varteksu, a ukupno 11 u isto toliko prvenstvenih kola, snažno je odjeknulo i utrka za najboljim strijelcem lige je počela</p>
<p>KOPRIVNICA, 2. studenoga</p>
<p> - Dok se nogometaši Slaven Belupa pripremaju za subotnju utakmicu s Hajdukom, telefoni u klubu neprestano zvone. Stižu ponude za napadača Marija Dodika! Šest golova Varteksu, a ukupno 11 u isto toliko prvenstvenih kola, snažno je odjeknulo i utrka za najboljim strijelcem lige je počela.</p>
<p>Međutim, Marijo Dodik nije nervozan, miran je i zajedno s klubom izabrat će pravu ponudu. No, do možebitnog vlastitog bogaćenja, ali i bogaćenja klupske blagajne, Dodik će odigrati preostalih pet jesenskih kola u dresu Slaven Belupa. Klupski direktor, Robert Markulin, kaže:</p>
<p>- Nakon šest pogodaka Varteksu ne prestaje zvonjava telefona u našim klupskim prostorijama. Mnogobrojni menedžeri svakodnevno zovu, zanimaju se za mogućnost angažmana tog vrsnog strijelca, nudeći zanimljive brojke. Nas posebno raduje što je stiglo nekoliko vrlo ozbiljnih ponuda, koje nisu nikoga u klubu ostavile ravnodušnima. Ovih dana stigla je i najkonkretnija ponuda: javio se jedan ugledni europski klub koji je spreman na stol Slavena Belupa »istresti« milijun i pol dolara za prijelaz koprivničkog bombardera, veli Markulin.</p>
<p>Međutim, u Koprivnici se ne žele zaletavati. Ponude se važu, svi su svjesni da strijelac poput Dodika vrijedi pravo bogatstvo. Očekuju se još bolje ponude, jer se menedžeri stalno javljaju. A do prosinca navijači Slavena Belupa mogu biti mirni, jer će Dodik sigurno ostati u Koprivnici do kraja jeseni. (I. Čičin Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lee je bio pravo pojačanje</p>
<p>U danu kad su Josip Sesar i Nikola Prkačin zbog bolesti bili ispod očekivane razine, Amerikanac Arthur Lee napravio je veliki posao da bi Cibonu gurnuo prema drugoj pobjedi u Europskoj ligi košarkaša</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Vrlo raspoloženi Amerikanac Arthur Lee - koji je sa 20 koševa, pet asistencija i skokova, te tri osvojene lopte bio najbolji igrač utakmice - gurnuo je u srijedu Cibonu prema drugoj pobjedi u ovogodišnjoj Europskoj ligi. U danu kad su Josip Sesar i Nikola Prkačin zbog bolesti bili ispod očekivane razine, Lee je, s pogocima i odličnim razigravanjima, itekako pomogao da »vukovi« sa 75-70 (33-39) svladaju »lavove« iz Sankt Peterburga, te tako u Europskoj ligi nastave s ispunjenjem plana.</p>
<p>- Sesar nije trenirao još od susreta s Karlovcem, pa je uoči utakmice sa St. Peterburgom dobio vitaminski koktel. Slično je bilo i s Prkačinom, kojeg smo posljednja tri dana održavali bez treninga. Zato sam i krenuo s petorkom u kojoj nije bilo njih dvojice, nego mlađi igrači. Ako krene po zlu, da imamo prostora za vađenje, rekao je trener Cibone Neven Spahija.</p>
<p> Iako je Cibona i sad bila vrlo daleko od briljantnog izdanja, pa je u drugoj četvrtini gubila sa 12 koševa razlike, na kraju je uspjela pobijediti. Najviše konstatno dobrom Leeju, ali i bitno boljoj obrani u nastavku. Naime, Cibona je u prvoj četvrtini primila čak 28 koševa, što je, za momčad koja ima ambicije biti među boljima, ispod svakog kriterija.</p>
<p>- U poluvremenu sam rekao igračima da prvenstveno moramo popraviti obranu. Neoprostiva je bila samo prva četvrtina, jer da nije bilo tolikog broja primljenih koševa te prevelikog broja izgubljenih lopti, sigurno bi utakmica krenula u drugom smjeru, rekao je Spahija.</p>
<p>Uz Leeja, prilično raspoložen bio je i Sandro Nicević, koji je unatoč problemima s koljenom dosta dobro odradio napadački dio posla (prije svega šutevima s poludistance), a i Boris Džidić pokazao je da bi se njegovo dovođenje moglo isplatiti. Naime, nakon vrlo važne »trice« u završnici susreta s Tau Ceramicom, sad je zabio još dvije, a sa sedam uhvaćenih lopti bio je i najbolji skakač svog sastava.</p>
<p>Srećom po ovakvu Cibonu, opterećenu bolešću i ozljedama, s druge strane u srijedu je stajao vjerojatno najslabiji sastav skupine.</p>
<p>- Mi želimo izgledati kao momčad, ali ako netko zatraži nekog od naših igrača, on će biti prodan. Vjerujem da će u budućnosti ovaj klub biti pozornica za mlađe igrače i nadam se da ćemo se stabilizirati. Mi igramo domaće utakmice u Sankt Peterburgu, ali onamo putujemo kao i sve druge momčadi, jer treniramo u Vareseu. Zbog specifičnog statusa i putovanja igrača mi niti ne treniramo kao ostali dva puta dnevno, nego jednom po tri sata. To je zapravo eksperiment, i ja kao trener prvi put radim tako, rekao je Miodrag Vesković, trener kluba koji je nominalno ruski, jer je registriran u Sankt Peterburgu, ali je zapravo parkiralište za igrače koje pod svojom »kapom« ima menedžer Luciano Cappichioni. Podsjetimo, Sankt Peterburg igra samo u Europskoj ligi, jer mu Ruski košarkaški savez, kao prebjegu u ULEB, nije dozvolio igranje u nacionalnom prvenstvu.</p>
<p>Cibona će iduću utakmicu u Europskoj ligi odigrati idućeg tjedna u Ateni, protiv vrlo jakog AEK-a. Tada će vjerojatno i Sesar i Prkačin biti u mnogo boljem izdanju, no Cibona, po svemu sudeći, neće biti »prava« dok se u sastav ne vrati Gordan Giriček, njezin najbolji igrač.</p>
<p>- Bio sam u Americi na posljednjem pregledu operiranog koljena i sve je u redu. Uskoro ću početi trenirati sa suigračima, a očekujem da ću s utakmicama krenuti sredinom prosinca, kaže Giriček, zadovoljan oporavkom, ali i činjenicom što je njegov budući klub u NBA-ligi, sastav San Antonio Spursa, dobro krenuo. - Mogli bi biti prvaci. A igranje u klubu koji je prvak NBA lige nije mala stvar, rekao je Giriček.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ante Gregurević - »splitski Rodman«</p>
<p>Nakon pobjede protiv Albe u Fibinoj Suproligi košarkaši Split-Croatia osiguranja su najugodnije iznenađenje tog natjecanja/ Velike zasluge za odlična izdanja Splićana ima trener Jasmin Repeša</p>
<p>SPLIT, 2. studenoga</p>
<p> - Nakon europskog prvaka Panathinaikosa na Gripama je poklekla i berlinska ALBA. Košarkaši Split-Croatija osiguranja velikom borbenošću i s dovoljno smirenosti u posljednjim minutama pobijedili su njemačkog prvaka i potvrdili prošlotjedni uspjeh s Grcima. </p>
<p>Nakon trećeg kola Suprolige »žuti« imaju dvije pobjede u ogledima s visokokvalitetnim protivnicima i opravdavaju svoju pozivnicu u najelitnije Fibino natjecanje. Istina je da su Splićani u Suproligu ušli na mala vrata zahvaljujući odluci Cibone VIP i Zadra da se priklone natjecanju Uleba, ali i zahvaljujući statusu bivšeg trostrukog europskog prvaka. Ukazanu prigodu su iskoristili i sada već mogu razmišljati o plasmanu u gornji dio skupine A. </p>
<p>Utakmica s Nijemicima bila je dramatična, »žuti« su se u drugoj četvrtini blokirali i izgubili je s 24-10, pa su na odmor otišli s minusom od devet poena. U trećoj četvrtini odnosi na parketu su se izmijenili, Splićani su se razletili parketom, zaigrali agresivnije u obrani i s nekoliko brzih/lakih poena iz protunapada preokrenuli su utakmicu. Premda bi se Splićanima u samoj završnici mogla naći zamjerka što su dopustili da im se prednost od 67-58 istopi, ali ipak pobijedili su dobrog, iskusnog protivnika i više nisu iznenađenje, već kvalitetna momčad svjesna svojih mogućnosti. </p>
<p> Neiskustvo igranja teških utakmica Repešini košarkaši nadoknađuju silnom borbenošću, što se očituje na parketu u golemom broju skokova. Tako su u dvoboju s Njemcima imali čak 13 osvojenih lopti, a pečat tom načinu igre daje Ante Grgurević. Iako je visok za centra skromnih 197 cm sve ključne lopte on je uhvatio, a kraj njegovog imena u statistici je pisalo deset poena i deset skokova. Stoga nije čudno da su ga od milja prozvali »splitski Rodman«, ali ne zbog ponašanja već zbog učinkovitosti. Sasvim zasluženo je proglašen igračem utakmice, a nakod dvoboja Grgurević je kazao: </p>
<p>- Hvala na izboru za igrača utakmice, ali ovo je pobjeda momčadi. Mislim da velike zasluge za preokret ima Rencher, povukao je momčad u trećoj četvrtini, ali bez velikog zajedništva ne bismo mogli pobijediti ovako dva dobra protivnika. I dok je nadvisiti Panathinaikosa bio »gušt«, onda je ovaj trijumf za kvalitetu. Sada će nas svi ozbiljno shvaćati...</p>
<p>Uzlet Splićana ne bi bio moguć, ma koliko se uprava trudila, da za kormilo nisu uspjeli dovesti Jasmina Repešu. Bivši uspješni trener Cibone i Tofasa uspio je u kratkom razdoblju posložiti momčad i igru, a prve dva uspjeha olakšavaju mu rad u budućnosti. Repeša je jutro nakon utakmice kazao: </p>
<p>- Moramo ostati na zemlji, ne smijemo se zanositi, već nastaviti s radom. Najvažnije je ostati normalan i nakon velikih pobjeda, ali i nakon poraza. Eto, prije sezone su nam prognozirali dvije do tri pobjede. I dalje mislim da bi naš plasman među osam bio ravan senzaciji. Drago mi je da se publika vraća i vjerujem da ćemo brzo napuniti dvoranu. Grgurević je zlatan dečko, sa super naglašenom radnom komponentom.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prvaci »pali« kod kuće</p>
<p>Toni Kukoč sa svojom Philadelphijom ostvario i drugu pobjedu / Utah pobijedila LA Lakers </p>
<p>PHILADELPHIA, 2. studenoga</p>
<p> - Nakon sjajnog otvaranja NBA sezone protiv Knicksa, krilni igrač Philadelphije Toni Kukoč zadovoljavajuće je odradio i utakmicu protiv Toronta, doprinjevši novoj pobjedi Sixersa sa 11 koševa (šut 5-8), 5 skokova i 3 asistencije u 20 minuta igre.</p>
<p> Kukoč je i ovaj put dvoboj počeo s klupe, no njegovim ulaskom u igru stvari su se za Philadelphiju počele mnogo bolje razvijati nego u prvoj četvrtini, koju je Toronto, predvođen Vinceom Carterom sa 15 koševa od ukupno 25, dobio sa šest razlike. Sixersi su, međutim, sjajno odradili sljedeću dionicu, a preokret je s nekoliko vrsnih poteza inicirao baš hrvatski košarkaš, čijom je tricom domaćin poveo sa 50-45, a do kraja više nije ispuštao prednost. Ipak, ključ pobjede sixersa leži u sjajnoj obrani na Carteru, koji je poslije odličnog ulaska u utakmicu gađao tek 3-13. Prvi strijelac domaćina ponovno je bio Allen Iverson (24), svakako su zadovoljili i Eric Snow (16), te Tyrone Hill (12), dok je kod Toronta uz Cartera najviše koševa dao Antonio Davis (18, 11 skokova), a veliku partiju imao je i Mark Jackson sa 16 koševa i 12 asistencije.</p>
<p> Lakersi su nakon osvajanja NBA naslova u srijedu odradili prvu utakmicu nove sezone u Los Angelesu, no poslije prigodne ceremonije i slavljeničke atmosfere uslijedilo je - razočaranje. Utah je iznenađujuće trijumfirala sa 97-92 i dodatno potvrdilao da je većina Lakersa, izuzev Shaquillea O'Neala (34 koša, 15 skokova) i Kobea Bryanta (31), još daleko od lanjske forme. Kod Jazzera najbolji Karl Malone (26 koševa i 11 skokova), te John Stockton (21 koš i 14 asistencija).</p>
<p> Cleveland je do pobjede nad Sacramentom došao nakon dva produžetka, a junak je zacijelo bio Lamond Murray (18), koji je u drugih dodatnih pet minuta postigao svih šest koševa za Cavalierse, a k tome je zaustavio napad Kingsa kojim su mogli izboriti i treći produžetak. Kod Clevelanda je bez zamjerke odigrao i Andre Miller (17), dok je prvo ime gostiju bio Chris Webber sa 27 koševa, 8 skokova i 5 asistencija.</p>
<p> Miami je već u prvoj četvrtini zgotovio posao protiv Orlanda, nakon uvodnih 12 minuta stekao je nevjerojatnih + 23 (37:14) i omogućio Patu Rileyu da u velikom stilu uknjiži 1.000 pobjedu u trenerskoj karijeri. Tim Hardaway (17) i Eddie Jones (17) ubacili su najviše kod Miamija, a strijelce gostiju, koji su doputovali bez Granta Hilla, predvodio je Tracy McGrady (16).</p>
<p> Sličan scenarij dogodio se i u Bostonu, gdje su Detroit Pistonsi već nakon prvog poluvremena i minusa od 16 koševa razlike shvatili da ne mogu pobijediti Celticse. Antonine Walker ubacio je 33 koša, a Paul Pierce pridodao 28 za Boston, dok je kod gostiju prolaznu ocjenu jedino zaslužio Jerry Stackhouse sa 20 koševa, ali uz šut 7-21, koji je ipak mnogo bolji od onog bivšeg igrača Cibone Chuckyja Atkinsa (1-14).</p>
<p> Odlično je, pak, gađao Seattleov branič Gary Payton (šut 13-16) i sa 35 koševa bio najzaslužniji za pobjedu nad Denverom, dok je Washington sa 15 koševa Richarda Hamiltona (ukupno 23) u posljednjoj četvrtini slomio Charlotte Hornetse na njihovom parketu.</p>
<p>Rezultati: Philadelphia - Toronto 104-98 (Kukoč je za domaćina igrao 20 minuta i postigao 11 koševa uz šut 5-8, čemu je pridodao 5 skokova i 3 asistencije), Boston - Detroit 103 - 83, Cleveland - Sacramento 102 - 100 (nakon dva produžetka), Charlotte - Washington 77 - 95, Miami - Orlando 105 - 79, Seattle - Denver 112 - 99, Los Angeles Lakers - Utah 92 - 97. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Švicarska će pomoći Hrvatskoj da vrati ilegalno izneseni novac</p>
<p>ZAGREB/ZÜRICH, 2. studenoga</p>
<p> - Švicarska će pomoći Hrvatskoj u vraćanju kapitala koji je u proteklih deset godina protuzakonito iznesen iz Hrvatske, rekao je švicarski ministar vanjskih poslova Joseph Deiss u razgovoru s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u četvrtak. Švicarska je spremna zamrznuti bankovne račune građana Hrvatske koji su osumnjičeni, odnosno protiv kojih se već vode sudski procesi zbog gospodarskog kriminala, izjavio je Deiss na radnom doručku s hrvatskim predsjednikom. Naime, Predsjednik je u srijedu navečer doputovao u posjet Švicarskoj. Tijekom sastanka u četvrtak predsjednik Mesić i ministar Deiss razgovarali su u o stanju u Hrvatskoj i regiji, te razmijenili gledišta o krizi na Srednjem istoku. Deiss je istaknuo da je Švicarska s velikim zadovoljstvom primila rezultate siječanjskih izbora u Hrvatskoj i pozdravlja odluku Zagreba da ide putem demokratizacije i jačanja pravne države. Šef švicarske diplomacije pozdravio je i najnovija zbivanja u SRJ, ali je pritom naglasio da potpora međunarodne zajednice, pa tako i Švicarske, uključivanju SRJ u međunarodne institucije ni u kojem slučaju neće štetiti trećim zemljama, među kojima posebno Hrvatskoj. Odgovarajući na pitanja ministra Deissa o stanju u Hrvatskoj, predsjednik Mesić izvijestio ga je o procesu ustavnih promjena i problemima s kojima je suočeno hrvatsko gospodarstvo, naglasivši da je današnja Hrvatska sigurna za investicije stranog kapitala. Razmotreno je i stanje na Srednjem istoku koje je Mesić ocijenio zabrinjavajućim, ali smatra da se kriza još može riješiti političkim putem. </p>
<p>Šef švicarske diplomacije izrazio je zadovoljstvo razgovorom s predsjednikom Mesićem i istaknuo kako se raduje posjetu Zagrebu početkom prosinca. Hrvatski predsjednik je pak u gradiću Widenmossu nedaleko od Züricha, pred 150 članova tamošnjeg kluba i pozvanih gostiju iz političkog i gospodarskog života Švicarske, u četvrtak održao predavanje na temu »Nastanak samostalne države, Hrvatska kao demokratska država«. Mesić je podsjetio na uvjete u kojima se raspala bivša Jugoslavija i u kojima je stvorena samostalna hrvatska država. </p>
<p>Naglasio je kako je u 20. stoljeću Jugoslavija dvaput stvarana i dvaput je propala te ustvrdio da »međunarodna zajednica, na temelju stečenog iskustva, sigurno danas ne bi nikome dopustila obnavljanje Jugoslavije«.</p>
<p>Govoreći o promjenama u SRJ, hrvatski je predsjednik izrazio nadu da je riječ o početku procesa u kojem će se Srbija i srpski narod suočiti s istinom o proteklom desetljeću i iz toga izvući potrebne konzekvence. Bit je u tome da nije dovoljno što je otišao Milošević, već mora nestati i njegova velikosrpska, imperijalna i zločinačka politika, pojasnio je predsjednik Mesić.</p>
<p> U dijelu predavanja o stanju u današnjoj Hrvatskoj, Mesić je pozvao strane ulagače da »pomognu Hrvatskoj, ali ne u obliku karitativne pomoći, nego ulaganjima na profitnoj osnovi koja će omogućiti ponovno pokretanje hrvatskog gospodarstva i otvaranje radnih mjesta«. Ukratko je govorio o procesu ustavnih promjena precizirajući da funkcija predsjednika mora ostati čvrsta točka sustava koja će moći odigrati svoju ulogu u mogućim kriznim situacijama. </p>
<p> Mesić je, govoreći o povratku izbjeglih i prognanih, istaknuo da svi građani Republike Hrvatske koji su proteklih godina napustili ili morali napustiti Hrvatsku, imaju pravo na povratak. Naglasio je i odlučnost Hrvatske da istražuje i procesuira ratne zločince jer, rekao je, »zločinci uvijek imaju ime i prezime, a zločin nema nacionalnost«. </p>
<p> Osvrnuo se i na pitanje odnosa hrvatske države prema pripadnicima hrvatskoga naroda koji žive izvan Hrvatske, napominjući da su oni »element povezivanja« Hrvatske i zemalja u kojima žive. Dodao je da takvo stajalište očekuje i od drugih zemalja, a osobito od Srbije.</p>
<p> Navodeći glavne elemente hrvatskog vanjskopolitičkog usmjerenja, Mesić je ponovio da Hrvatska želi individualni pristup u priključenju Europskoj uniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Moskva i London pozdravljaju prijem SRJ u Ujedinjene narode </p>
<p>MOSKVA/LONDON, 2. studenoga </p>
<p> - Rusija je u četvrtak pozdravila odluku Opće skupštine UN-a o prijemu SRJ u članstvo te organizacije, istaknuvši da je službena Moskva uvijek bila za članstvo jugoslavenske federacije u UN-u.</p>
<p> »Uvijek smo bili najveći zagovornici članstva jugoslavenske federacije u UN-u. Rusija je bila jedna od rijetkih zemalja koja je to uvijek zastupala«, izjavio je predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Jevgenij Voronjin.</p>
<p>Prijem SRJ u UN pozdravlja i službeni London, koji od Beograda još uvijek očekuje odgovor na izraženu spremnost za ponovnom uspostavom diplomatskih odnosa.</p>
<p> »Velika Britanija pozdravlja prijem SRJ u UN. Mi smo uvijek zastupali stajalište da SRJ ne može biti jedina sljednica bivše SFRJ već da mora podnijeti zahtjev za članstvom kao i druge države nastale raspadom bivše SFRJ. Naravno, članstvo u UN-u podrazumijeva da Beograd mora preuzeti i ispuniti određene obveze prema međunarodnoj zajednici«, izjavio je za Hinu glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova Paul Fox.</p>
<p>Jugoslavija je, nakon prijema u UN, sve bliže i ponovnom uključivanju u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda, ali bi trebala naći način da podmiri zaostali dug ovoj kreditnoj instituciji od približno 130 milijuna dolara, priopćio je predstavnik MMF-a Thomas Dawson. Vijeće Europe i OESS pozdravili su demokratske promjene u SRJ i izrazili spremnost za suradnju s Beogradom u okviru Pakta o stabilnosti, a razmijenjena su i mišljenja o otvaranju ureda u Beogradu. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Oslobađanje Brovine novi »signal« u odnosima Beograda i Prištine</p>
<p>PRIŠTINA, 2. studenoga</p>
<p> - Aktivistkinja za ljudska prava, liječnica i pjesnikinja s Kosova Flora Brovina, oslobođena u srijedu iz srbijanskog zatvora u Požarevcu po nalogu predsjednika SRJ Vojislava Koštunice, stigla je navečer u Prištinu gdje je pozvala Albance da ne zaborave prošlost ali da se okrenu budućnosti. Nekoliko stotina građana Prištine i stanovnika drugih mjesta s Kosova poželjelo je dobrodošlicu albanskoj aktivistici za ljudska prava, koja je po dolasku na kosovsko tlo, nakon 19 mjeseci provedenih u zatvoru, poljubila zemlju a zatim sudjelovala u izravnoj emisiji Televizije Kosova.</p>
<p> U svome obraćanju kosovskim Albancima, istakla je da vjeruje kako će i drugi albanski zatvorenici biti oslobođeni iz srbijanskih zatvora. »Moja je želja je bila da budem posljednji kosovski politički zatvorenik u Srbiji. Ostavila sam mnoge moje drugarice i mnoge mlade i stare Kosovare u srpskim zatvorima«. Brovina je prenijela informacije da će svi ostali Kosovari zatočeni u srpskim zatvorima biti oslobođeni čim bude usvojen jugoslavenski zakon o amnestiji koji se očekuje vrlo brzo. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kouchner izrazio je radost zbog oslobađanja Brovine u posebnom priopćenju. Brovina je junakinja koja nije trebala biti uhićena, kaže se u priopćenju i napominje da je njezina kazna zatvora od 12 godina za terorizam (izrečena za režima Slobodana Miloševića) »apsurd«. Komentirajući korake koje poduzima službeni Beograd u pravcu oslobađanja Albanaca iz srpskih zatvora, civilni upravitelj je rekao kako je oslobađanje Flore Brovine signal da se odnosi Beograda i Prištine poboljšavaju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nadmetanje Busha i Gorea napetije od onog između Nixona i Kennedyja</p>
<p>Prema anketi CNN-a i Gallupa, Bush vodi sa 48 naprama 45 posto, dok je procjena televizijske mreže CBS da Bush vodi u odnosu na Gorea za samo jedan postotak </p>
<p>NEW YORK, 2.studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet dana prije američkih predsjedničkih izbora dva kandidata usredotočili su svoje izborne kampanje na savezne države koje se smatraju još neodlučnim, ali su po broju izbornika u elektorskom kolegiju ključne za konačnu pobjedu. U srijedu je demokratski kandidat i sadašnji potpredsjednik Al Gore boravio u dosad sigurnom uporištu republikanaca na Floridi, koja prema anketama pomalo naginje demokratskom taboru, dok je, s druge strane, texaški guverner i republikanski predsjednički kandidat George Bush mlađi boravio u Minnesoti koja je dosad tradicionalno glasovala za demokrate.</p>
<p>Prema anketama, samo nekoliko dana uoči izbora na nacionalnoj razini George Bush je opet prešao u minimalno vodstvo, a ako se u to uračuna i dopustiva greška od tri ili četiri posto, onda se i dalje radi o mrtvoj utrci. Prema anketi CNN-a i Gallupa, Bush vodi sa 48 naprama 45 posto, dok je procjena televizijske mreže CBS da Bush vodi u odnosu na Gorea za samo jedan postotak. </p>
<p> Zato se više pozornosti poklanja položaju dvaju kandidata u pojedinim saveznim državama. Al Gore je stoga napao Busha u Floridi, gdje je mlađi Bushov brat, Jeb guverner. Budući da na Floridi živi veliki broj umirovljenika, Al Gore je u srijedu u Tampi upozorio umirovljenike i osobe srednje dobi da Bushov program socijalnog osiguranja, kojega republikanski kandidat želi djelomično privatizirati, ugrožava njihov umirovljenički status i ekonomsku stabilnost cijele zemlje. </p>
<p>Florida u elektorskom kolegiju nosi pobjedniku 25 od potrebnih 270 glasova. Prema procjeni Reutersa, Al Gore ima dosad osiguranih 207 elektorskih glasova, jer je njegova pobjeda gotovo sigurna u Kaliforniji i državi New York, koje same, jer imaju najveći broj stanovnika, nose 87 elektorskih glasova. George Bush mlađi pak ima osigurnih 217 elektora. Neodlučena bitka vodi se u Arkansasu (6 elektora), Iowi (7), Maineu (4), Michiganu (18), Minnesoti (10), Missouriju (11), Nevadi (4), New Hampshireu (4), New Mexicu (5), Pennsylvaniji (23), Tennesseeju (11) i državi Washington (11).</p>
<p>Texaški guverner zato je u srijedu boravio u Minnesoti, gdje je kritizirao poreznu politiku demokratskog tabora upozoravajući da će veliki socijalni programi koje biračima nudi Al Gore ugroziti financijsku stabilnost države i svakog pojedinog Amerikanca. On je ocijenio da Goreov plan predviđa »potrošnju bez discipline, bez prioriteta i bez cilja«.</p>
<p>Politički analitičari procjenjuju da bi nekoliko čimbenika moglo odlučiti o konačnom ishodu jedne od najnapetijih predsjedničkih utrka u posljednjih 40 godina. Sadašnja situacija se uspoređuje s podjednako tijesnom bitkom između Johna Kennedyja i Richarda Nixona 1960. godine kad je Kennedy pobijedio s neznatnom razlikom od 49,72 prema 49,55 posto glasova na nacionalnoj razini, ali je zato u elektorskom kolegiju ta pobjeda bila izraženija i iznosila je 303 prema 219 glasova. </p>
<p> Nakon osam godina vladavine demokrata, republikanci imaju jači motiv da pobijede, baš kao što su takav motiv 1992. godine imali demokrati te je Clinton pobijedio Busha starijeg. Budući da u republikanskom taboru vlada veća predanost stranačkim ciljevima, nego među demokratima i to bi mogao biti jedan od pokazatelja koji će, kao i u nadmetanju između Kennedyja i Nixona prije 40 godina, biti odlučujući za ishod glasovanja 7. studenog.</p>
<p>Prema anketi CNN-a i Gallupa, Bush vodi sa 48 naprama 45 posto, dok je procjena televizijske mreže CBS da Bush vodi u odnosu na Gorea za samo jedan postotakPrema anketi CNN-a i Gallupa, Bush vodi sa 48 naprama 45 posto, dok je procjena televizijske mreže CBS da Bush vodi u odnosu na Gorea za samo jedan postotakPrema anketi CNN-a i Gallupa, Bush vodi sa 48 naprama 45 posto, dok je procjena televizijske mreže CBS da Bush vodi u odnosu na Gorea za samo jedan postotak.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Europska unija potajno navija za Ala Gorea? </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Koga bi europska petnaestorica radije vidjela za nasljednika Billa Clintona u Bijeloj kući - demokrata Ala Gorea ili republikanca Georgea Busha mlađeg? Do američkih je predsjedničkih izbora preostalo još manje od tjedan dana, a odnosi snaga u sjedištu Europske unije su takvi da većina ipak drži palčeve za pobjedu sadašnjem američkom potpredsjedniku. </p>
<p>Dakako, nijedan od predsjednika država ili vlada petnaest članica Europske unije, uključujući i Francusku, predsjedateljicu u ovome polugodištu, nije se jasno očitovao o svom favoritu na američkim izborima 7. studenoga. Nekoliko je razloga, međutim, zbog kojih se procjenjuje da bi (zapadna) Europa odahnula kad bi u predsjedničku palaču na Pennsylvanijskoj aveniji u Washingtonu opet zasjeo demokrat - američki potpredsjednik Al Gore. Pri i najrazgovjetniji razlog je kontinuitet politike koju je u proteklih osam godina promovirao američki predsjednik Clinton. Nema sumnje, računaju u europskim metropolama, da bi Clintonov već prepoznatljivi smjer osobito u vanjskoj, ali i ekonomskoj politici, nastavio njegov stranački kolega Al Gore. </p>
<p>S Goreom je američka politika za treće tisućljeće, dakle, predvidljivija nego u slučaju pobjede texaškoga guvernera Busha. Osim toga, Goreovih 25 godina političke prakse u Washingtonu dodatno je jamstvo za konzistentnu američku politiku prema vani na pragu 21. stoljeća. </p>
<p>Osim političkoga kontinuiteta, ne treba isključiti ni ideološki faktor zbog kojega bi Europljani, da moraju, radije izabrali Gorea za američkog predsjednika. Za razliku od republikanaca, načela američke Demokratske stranke daleko su podudarnija s ideološkim backgroundom lijevo-liberalnih vlada koje prevladavaju među petnaestoricom u Europi. Briga za opće dobro, socijalna sigurnost za sve društvene slojeve, zdravstveno osiguranje i zbrinjavanje starih i nemoćnih, neka su od temeljnih načela koja dijele američki demokrati s europskim vladama lijevoga centra. </p>
<p>U prilog Goreu ide i činjenica da su neki od sadašnjih europskih vođa, britanski premijer Tony Blair prije svih, njegovali vrlo prijateljske odnose s Clintonom. Iako nije vrstan znalac vanjskopolitičkih odnosa, Bushu i Europljani priznaju da je vrlo ležeran i duhovit u komunikaciji i u tome čak i prijemčiviji od demokratskoga protukandidata.</p>
<p> Ono što zabrinjava Bruxelles je, međutim, Bushova najava o povlačenju američkih trupa s Kosova i BiH, i uopće njegova »prijetnja« o zaokretu ka američkom izolacionizmu. Iako su Bushovi savjetnici naknadno objašnjavali da povlačenja s Balkana ne bi bilo bez konzultacija Washingtona sa saveznicima u NATO-u, EU puše i na hladno. Zajednička sigurnosna politika, naime, jedna je od najslabijih točaka Unije te je ulazak Amerikanaca na Balkan u Bruxellesu doživljen kao dar s neba. Ni njegovi planovi da ojača proturaketni američki štit nisu po ukusu europskim vođama, jer bi to neizbježno pogoršalo i europskounijske odnose s Rusijom. Najgora kombinacija koju u EU-u mogu zamisliti je da nakon 7. studenoga u Bijelu kuću uđe George Bush, a u Kongresu ostane republikanska većina. Od 1934. godine, međutim, u SAD-u funkcionira načelo raspodjele snaga: ako je u Bijeloj kući demokrat, onda većinu u Kongresu imaju republikanci, i obratno. U Bruxellesu, i ne samo tamo, nadaju se da će i nadolazeći američki izbori rezultirati sličnim odnosom političkih snaga. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Schröderovom ministru Klimmtu prijeti zatvorska kazna</p>
<p>BERLIN, 2. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ministru prometa i gradnje u Schröderovom kabinetu, socijaldemokratu Reinhardu Klimmtu prijeti uhićenje i zatvorska kazna u trajanju od devedeset dana zbog »pružanja pomoći u pronevjeri društvenog novca«. Naime, u procesu protiv menadžera Caritasa, Hansa Joachima Doerferta, koji je ovih dana završen pred okružnim sudom u Koblenzu, dokazano je da je uloga ministra Klimmta u poznatom skandalu oko pronevjere Caritasovih sredstava, koji je početkom godine uzdrmao javnost, veća nego što se očekivalo. </p>
<p>Klimmt, koji je na položaj ministra došao nakon što je izgubio izbore u saveznoj pokrajini Saarland, je kao i mnogi drugi političari s propalim sportskim ambicijama, ljubav prema nogometu i NK Saarbrücken, klubu kojem je bio predsjednik, iskazivao koristeći se političkim vezama i poznanstvima. Njegova ljubav je, međutim, poprimila opasne razmjere u trenutku kad je Klimmt od menadžera Caritasa, Hansa Joachima Doerferta primio donaciju klubu u visini od 600.000 DEM, čime je svoje ne pretjerano uspješne miljenike spasio od financijske propasti. </p>
<p>Klimmt je Doerfertu za uzvrat organizirao nekoliko razgovora u saveznom Ministarstvu zdravstva koji su okretnom menadžeru priskrbili prednosti prilikom raspodjele državnih sredstava za Caritasove bolnice. Time je Klimmt zloupotrijebio svoj politički položaj i ugrozio svoju relativno uspješnu karijeru ministra prometa i gradnje. </p>
<p>Oporba je, kao što se moglo očekivati, napokon dočekala priliku u kojem može, bar na trenutak, usmjeriti pažnju javnosti s mnogobrojnih skandala u koje je i sama upletena. Tako je Kršćansko socijalna unija (CSU) zatražila Klimmtovu neopozivu ostavku jer »je nespojivo s demokracijom da u vladi sjedi čovjek kojega čeka zatvorska kazna«, kako je objasnio glavni tajnik CSU-a Thomas Goppel u intervjuu dnevniku Die Welt. No oporba je u slučaju Klimmt ipak poprilično suzdržana, za što ima i svoje razloge. Naime, zajedno s Klimmtom sudac je optužio i drugog čovjeka u NK Saarbrückenu Klausa Meisera koji kao član Kršćansko demokratske unije (CDU) obnaša funkciju ministra unutarnjih poslova Saarlanda. Relativno mala medijska buka oko ove najnovije političko-financijske zavrzlame u kojoj je Caritasov poduzetnik Doerfert, uz blagoslov političkih moćnika, ukupno pronevjerio više od 20 milijuna DEM, pokazuje kako se njemačka javnost polako privikava na skandale u samom političkom vrhu zemlje; vijesti koje su Nijemci donedavno poznavali samo preko izvještaja iz inozemstva.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Obnovljene blokade austrijske granice </p>
<p>PRAG/BEČ, 2. studenoga</p>
<p> - Austrijski antinuklearni aktivisti obnovili su u četvrtak blokade tri granična prijelaza između Austrije i Češke prosvjedujući na taj način protiv nedavno aktivirane nuklearne centrale Temelin. Sva tri granična prijelaza nalaze se u Gornjoj Austriji, no organizatori prosvjeda najavili su da će se od petka blokade proširiti i na Donju Austriju, što znači da će tijekom predstojećeg vikenda biti blokirana cijela austrijsko-češka granica. </p>
<p>Prema podacima austrijske novinske agencije APA, prosvjednici unose svoja imena na popise kako bi organizirali sistem smjena koji će omogućiti izmjenjivanje. Njihovi su zahtjevi već poznati: od čeških vlasti traže da zaustave reaktor nuklearke na šest mjeseci tijekom kojih bi se ponovno preispitalo je li nuklearka spremna za funkcioniranje.Elektrana u Temelinu, tek šezdesetak kilometara udaljena od austrijske i nešto više od njemačke granice, stalni je izvor napetosti između službenog Beča i Praga. Višemjesečne napetosti oko puštanja Temelina u pogon nije uspio ublažiti ni ovotjedni susret kancelara Wolfganga Schüssela s češkim premijerom Milošem Zemanom koji, unatoč velikim očekivanjima, nije donio značajniji pomak. Predsjednici vlada dogovorili su se, naime, da će nuklearku podvrgnuti posebnim sigurnosnim provjerama koje će provesti stručnjaci Europske unije.Aaustrijski kancelar i češki premijer složili su se oko novog sastanka koji bi se krajem studenoga trebao održati u Beču. (AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nezaustavljivo preko slovensko-talijanske granice </p>
<p>RIM, 2. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijansku sjeveroistočnu granicu kod Tarvisija prelazi dnevno oko 400 ilegalnih imigranata sa svih strana svijeta. Isti broj prolazi preko Gorice ili Trsta. Godišnja bilanca od 35.000 ilegalnih ulazaka u Italiju natjerala je granične vlasti da organiziraju specijalne policijske grupe za otkrivanje neželjenih posjetilaca. </p>
<p>Cijena puta od Bangladeša ili Rumunjske do Italije je oko 10.000 dolara. Skupo plaćena karta za neudobni put sa neizvjesnim ishodom. Neki od tih očajnika koji se po svaku cijenu žele domoći zapadnoeuropskih zemalja, završe ugušeni u međuprostoru dvostrukog dna kamiona ili bivaju bačeni u more prije dolaska do obale. </p>
<p>U listu La Repubblica je objavljen članak u kome se navodi da »unosni biznis krijumčarenja ljudima na sjeveru Italije vode hrvatske i slovenske kriminalne organizacije, koristeći mikroorganizacije delikvenata (najčešće slovenske) koje pomažu ilegalni ulazak u Italiju«.Prema informacijama tršćanskih antimafijaških policijskih snaga, otvoreno je pet novih putova ilegalnih ulazaka, koji vode preko istarske obale, njima se dovoze ilegalni imigranti iz Kine i Bangladeša. Oni su prethodno s avionima sletjeli u Beograd, Kijev, Moskvu ili Budimpeštu, a odatle specijalnim rutama dovedeni do talijanske granice gdje čekaju pravi trenutak za tajni prelazak. Cijele obitelji Kurda, Bangladešana i Kineza su najčešće bez ikakvih dokumenata potrebnih za identifikaciju.Imena su im napisana na poplatima cipela. Rukovoditelj granične policije Giuseppe Padulano je izjavio: »Postižemo sve bolje rezultate u borbi protiv ilegalnih ulazaka u Italiju. Započela je suradnja sa slovenskom policijom s kojom zajednički djelujemo u otkrivanju i suzbijanju djelovanja kriminalnih organizacija koje pokrivaju ilegalne dolaske«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Internet natjerao Indiju da otvori novine stranim ulagačima</p>
<p>NEW DELHI, 2. studenoga</p>
<p> - Zbog sve većeg utjecaja Interneta i satelitske televizije, indijska je vlada odlučila ponovno razmotriti 45 godina stari zakon o zabrani stranih ulaganja u novine kojim se htjelo zaštiti indijski tisak od stranog utjecaja. Nova ministrica za informiranje i emitiranje Sushma Swaraj rekla je skupini ministara da će o tome razgovarati na skorom sastanku u New Delhiju. Najveće indijske novine i dvije domaće izvještajne agencije trenutačno su u vlasništvu dviju velikih indijskih industrijskih tvrtki. </p>
<p>Vlada na čelu s premijerom Atalom Biharijem Vajpayeeom već je otvorila druga područja gospodarstva za strana ulaganja, uključujući poslove osiguranja i sektor telekomunikacija. Swaraj je, govoreći na konferenciji urednika gospodarstva prošloga tjedna rekla da je široka uporaba Interneta dovela u pitanje zabranu stranih ulaganja u medije, ne rekavši međutim, što vlada kani poduzeti. »Nismo još odlučili hoćemo li dopustiti ulazak stranog kapitala u medije ili ne. O tome još razmišljamo«, rekla je Swaraj. Napomenula je da su ostale zemlje koje su dopustile ulazak stranih investicija u tiskovne medije bile krajnje oprezne. »Treba još vidjeti u kojoj mjeri će Indija otvoriti vrata«, dodala. je. </p>
<p>Strano vlasništvo nad indijskim medijima zabranjeno je vladinim dekretom 1955. godine kada je na njezinom čelu bio Jawaharlal Nehru. Godine 1994. vlada s većinom iz Kongresne stranke blokirala je prijedloge da se londonskom Financial Timesu dopusti ulaganje u indijski dnevnik Business Standard. Nakon toga časopisi Time i International Herald Tribune odustali su od planova da pokrenu indijska izdanja. </p>
<p>Protiv prošlih nastojanja da se dopuste strana ulaganja prosvjedovale su novine i domaće agencije, izražavajući strahovanja da bi strani interesi mogli smanjiti kontrolu indijskih medija i širiti pristrane vijesti. Čini se da se stanje sada promijenilo. Glavne indijske novine sada kažu da vlada ne može držati tiskovne medije u vremenskom vakuumu, posebno kada satelitske televizije odašilju signale diljem zemlje. »Zatvaranjem vrata strancima ne zatvaraju se vrata stranom sadržaju u tiskovnim medijima niti legitimnim prihodima iz stranih izvora«, objavio je Indian Express u svom uvodniku. Također se podsjeća da je dekret iz 1955. imao smisla jer je svijet tada bio ideološki podijeljen na dva bloka, a nove nezavisne zemlje pokušavale su postići stabilnost. »Biti zabrinut zbog takvih stvari u 21. stoljeću je smiješno«, piše u uvodniku. Druge vodeće novine, The Times of India piše: »Takav zakon jedino onemogućava tiskovnim medijima pristup izvorima za nova ulaganja kojima bi se moglo poboljšati proizvod«. Kolumnist Pran Chopra ne vidi problem ako se stranim ulagačima ograniči vlasništvo nad 25 do 35 posto dionica u medijskim tvrtkama, tako da »kontrolni paket i dalje ostaje u indijskim rukama«. (AP/M. Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mesić u Vatikanu na Jubileju državnika svijeta</p>
<p>RIM/ZAGREB, 2. studenoga </p>
<p> - U subotu, 4. studenoga, u povodu Jubileja državnika i parlamentaraca svijeta, koji počinje u nedjelju, u posjet Svetoj Stolici dolazi hrvatski predsjednik Stipe Mesić. Svečani dio proslave Jubileja započinje Saborom parlamentaraca svijeta u Vatikanu gdje se očekuje dolazak pape Ivana Pavla II. i njegov govor. </p>
<p>U nedjelju, 5. studenoga, na Trgu sv. Petra uz prisutnost Svetoga Oca održat će se euharistijsko slavlje u povodu Jubileja državnika i parlamentaraca.</p>
<p> S proslavom Jubileja dijelom se poklopilo održavanje europske ministarske konferencije, koja započinje u petak, te obilježavanje 50. obljetnice Europske konvencije o ljudskim pravima, zakazano za subotu. U radu konferencije sudjelovat će i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji će u petak i subotu boraviti u Rimu.</p>
<p>Kako je priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, hrvatskog šefa diplomacije primit će u audijenciju papa Ivan Pavao II., a imat će i niz bilateralnih susreta s ministrima vanjskih poslova europskih zemalja.</p>
<p>Glavne teme ministarske konferencije bit će institucionalni i funkcionalni sporazumi za zaštitu ljudskih prava na nacionalnoj i europskoj razini, te poštivanje ljudskih prava kao glavnog faktora demokratske stabilnosti i kohezije u Europi. </p>
<p>Svečanost obilježavanja 50. obljetnice Europske konvencije o ljudskim pravima započet će u subotu u Rimu, gdje je i nastala, i to neposredno nakon završetka ministarske konferencije. Dolazak u Rim najavila je većina ministara unutarnjih poslova, pravosuđa ili vanjskih poslova 41 zemlje članice Vijeća Europe koje su potpisnice Konvencije, ali i dužnosnici Kanade i Meksika. Sastanak će biti prilika da sve zemlje članice potpišu Protokol 12 Europske konvencije, koji zabranjuje svaku diskriminaciju.</p>
<p> Europska konvencija o ljudskim pravima, proglašena u Rimu 4. studenoga 1950., a na snazi od 3. rujna 1953., jedan je od najvažnijih dokumenata Vijeća Europe kojim se određuju i štite neotuđiva temeljna ljudska prava poput prava na život, na slobodu, na sigurnost, na poštovanje privatnog i obiteljskog života, na slobodu govora (uključujući i medijske slobode), misli, savjesti i vjeroispovijedi te na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja. Konvencija putem Europskog suda za ljudska prava obvezuje 41 zemlju članicu Vijeća Europe da ta prava jamči svakom građaninu u svojoj nadležnosti. (S. Mihaljinec/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rotim: Pitanje sukcesije sad je otvoreno i može se riješiti</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Rješavanje pitanja sukcesije je, nakon što je SR Jugoslavija u četvrtak primljena u UN kao nova punopravna članica, »otvoreno« i »olakšano«, rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Goran Rotim.</p>
<p> »To je pitanje činjenicom primitka SRJ kao nove punopravne članice u UN otvoreno i njegovo je rješavanje na taj način olakšano, što je Hrvatska od raspada bivše SFRJ naglašavala i tražila«, rekao je Rotim u telefonskom razgovoru za Hinu. »To je sad moguće i ostvariti«, naglasio je.</p>
<p> »Nova članica UN-a, SRJ, sada je u položaju ispuniti svoja obećanja i na taj način da će konstruktivno pristupiti rješavanju pitanja sukcesije, zajedno s drugim državama sljednicama«, rekao je Rotim. </p>
<p> Dodao je da je Jugoslavija, kao članica UN-a, obvezna poštivati Povelju UN-a i sve njezine međunarodne pravne obveze, što je u interesu same SRJ ali i susjednih zemalja, uključujući i RH i zemlje cijele regije. Na pitanje novinara kako Hrvatska gleda na činjenicu da je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u srijedu izjavio da je »Jugoslavija samo fikcija« i izrazio žaljenje što Crna Gora nije konzultirana prije odluke o primitku SRJ, Rotim je rekao da je »Hrvatska s Crnom Gorom, kao sastavnim dijelom SRJ, u posljednje vrijeme, više od godine dana, vodila vrlo konstruktivan dijlog«.</p>
<p> Ministarstvo vanjskih poslova također je potvrdilo da će se u utorak u Cavtatu održati sastanak između hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i crnogorskog ministra vanjskih poslova Branka Lukavca, ali zasad nije željelo ulaziti u detalje tog susreta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prekid nasilja dogovoren, nova bomba u Jeruzalemu!</p>
<p>Prihvaćeno američko posredovanje / Osniva se i povjerenstvo koje će istražiti uzroke izbijanja sukoba/ Od 28. rujna 163 poginulih </p>
<p>JERUZALEM, 2. studenoga</p>
<p> - Eksplozivna naprava eksplodirala je u četvrtak poslijepodne na otvorenoj tržnici u središtu Jeruzalema, a prema prvim podacima u tom su atentatu poginule dvije osobe, dok ih je više ranjeno. Izraelski radio javio je da je automobil-bomba eksplodirao u ulici koja se nalazi u blizini popularne tržnice na otvorenom u židovskom djelu zapadnog Jeruzalema. </p>
<p>Zamjenik izraelskog ministra obrane Ephraim Sneh kazao je u četvrtak da palestinske vlasti snose odgovornost za atentat. »Odgovornost (za atentat) snose palestinske vlasti koje su iz zatvora oslobodile pripadnike Hamasa«, izjavio je Sneh za izraelsku televiziju. On je aludirao na borce Pokreta islamskog otpora (Hamas), nekoliko desetaka ljudi puštenih iz zatvora 12. listopada odlukom palestinskih vlasti.</p>
<p>Izraelski, pak, premijer Ehud Barak priopćio je u četvrtak da je u pregovorima između bivšeg izraelskog premijera Shimona Peresa i palestinskog vođe Yassera Arafata postignut dogovor o mjerama za okončanje nasilja na Srednjem istoku. Nasilje je izbilo 28. rujna, a u pet tjedana sukoba poginulo je najmanje 163 ljudi, gotovo svi Palestinci i izraelski Arapi. </p>
<p> U priopćenju iz Barakova ureda ističe se da je u pregovorima postignut dogovor o američkom posredništvu u obustavi vatre, što je početkom listopada bilo dogovoreno u egipatskom gradu Sharm-el-Sheikhu. »Na tragu sporazuma iz Sharma postignut je dogovor koji vodstva Izraela i Palestinaca obvezuje na obnovu sigurnosne suradnje, te na zaustavljanje nasilja i poticanja nasilja«, navodi se u priopćenju.</p>
<p> Američki predsjednik Bill Clinton pozdravio je postignuti sporazum. »Pozdravljam takav razvoj događaja i nadam se da će to dovesti do provedbe mjera dogovorenih u Sharm-el-Sheikhu«, stoji u Clintonovoj izjavi koju je objavila Bijela kuća.</p>
<p>Izraelska vojska priopćila je da namjerava u četvrtak, nakon što je postignut dogovor Izraela i Palestinaca o prestanku nasilja, povlačiti svoje tenkove, te da će prekinuti blokadu palestinskih gradova na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. »Odgovarajuće zapovijedi već su uručene (...) da počne povlačenje tenkova i oklopnih vozila, te da se ukine blokada palestinskih zajednica«, rekao je glasnogovornik izraelske vojske general Ron Kitrey za Vojni radio.</p>
<p> Očevici su potvrdili u izjavi za AFP da su se tenkovi izraelske vojske u četvrtak ujutro počeli povlačiti s prolaza Karni, čime je omogućen normalan promet između pojasa Gaze i izraelskih teritorija. Palestinska policija intervenirala je sprečavajući palestinske prosvjednike da bacaju kamenje na izraelske položaje u pojasu Gaze u četvrtak, nekoliko sati nakon postizanja dogovora o prekidu nasilja. Unatoč tome, tvrde očevici, ranjeno je pet palestinskih prosvjednika na koje su izraelski vojnici otvorili vatru. </p>
<p> Postizanje sporazuma potvrdio je i izraelski Arap Ahmed Tibi, zastupnik u Knessetu, a potvrdio ga je i neimenovani visoki palestinski dužnosnik. »Pozive na mir« svojim zajednicama trebali bi uputiti izraelski premijer Ehud Barak i palestinski čelnik Yasser Arafat. A za dva dana trebalo bi biti uspostavljeno povjerenstvo koje će istražiti uzroke izbijanja nasilja, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>ICG: 75 ratnih zločinaca na slobodi, traži se zabrana rada SDS-a</p>
<p>Međunarodna krizna skupina tvrdi kako postoje dokazi da brojni osumnjičeni i danas održavaju kontakte s Karadžićem i predstavnicima međunarodne zajednice </p>
<p>SARAJEVO, 2. studenoga </p>
<p> - Međunarodna krizna skupina (ICG) upozorila je u četvrtak da brojne osobe osumnjičene za ratne zločine i dalje utječu na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, a posebice u Republici Srpskoj. Ta skupina pozvala je na zabranu rada Srpske demokratske stranke (SDS) zbog činjenice da Radovan Karadžić i danas ima odlučujući utjecaj na nju. </p>
<p> U opširnom izvješću te organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, koja redovito analizira provedbu Daytonskog sporazuma i stanje u BiH, precizno su navedena imena, mjesta boravka i aktivnosti kojima se trenutačno bavi 75 bosanskih Srba za koje postoje ozbiljni dokazi da su počinili ratne zločine. »Ti ljudi u isto vrijeme predstavljaju snage opstrukcije i destrukcije u BiH i oni ozbiljno usporavaju provedbu Daytonskog sporazuma. Pritom je znakovito da predstavnici međunarodne zajednice znaju za njih, a s mnogima se i sastaju«, stoji u izvješću ICG-a.</p>
<p> Ta organizacija sugerira kako se neke osobe koje su i danas u vrhovima vlasti u Republici Srpskoj vjerojatno nalaze na popisima osumnjičenih. Spomenuta su imena ministra obrane Manojla Milovanovića i predsjednika Vrhovnog suda RS Jove Rosića. ICG tvrdi kako postoje dokazi da brojni osumnjičeni i danas održavaju redovite kontakte s najtraženijim među njima - Radovanom Karadžićem.</p>
<p> Činjenica da je Karadžić i danas na slobodi, unatoč brojnim verbalnim zaklinjanjima kako će on biti uhićen, sa stajališta ICG-a veoma je opasna jer u praksi pokazuje održivost projekta etničkog čišćenja i osigurava utjecaj ekstremnih nacionalista na politička zbivanja. To je također izravno povezano s činjenicom da je SDS i dalje najutjecajnija stranka među bosanskim Srbima, unatoč njezinoj odgovornosti za stalna kršenja Daytonskog sporazuma. »To daje dovoljno razloga da se ovoj stranci zabrani rad, i to prije izbora zakazanih za 11. studenoga. Vjerojatno će to pozitivno utjecati na ishod općih izbora u BiH i poboljšati suradnju s međunarodnom zajednicom«, zaključuje ICG.</p>
<p> Komentirajući to izvješće, glasnogovornik Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) Oleg Milišić izjavio je novinarima u Sarajevu kako međunarodna zajednica nije zadovoljna načinom na koji SDS provodi svoje obveze iz Daytonskog sporazuma. Potvrdio je da su o mogućoj zabrani rada SDS-a razgovarali visoki predstavnik Wolfgang Petritsch i američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke, no nije postignuta konačna suglasnost.</p>
<p> »To je bila korisna rasprava no zasad nema planova za zabranu rada SDS-a«, kazao je Milišić, a na pitanje o tome što je s Karadžićem, odgovorio je da Ured nema informacija gdje je on.</p>
<p> Glasnogovornik OESS-ove misije u BiH Luke Zahner izjavio je kako je zabrana rada političke stranke moguća, no ona se može izreći tek nakon utvrđenih ozbiljnih kršenja izbornih pravila i propisa: »To je u svakom slučaju krajnja mjera«. Glasnogovornik OESS-a ističe kako su tvrdnje o Karadžićevu utjecaju na SDS razlog za zabrinutost, no one moraju biti potkrijepljene čvrstim dokazima kako bi se poduzele konkretne mjere. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zubak: HDZ će nestati s političke pozornice</p>
<p>SARAJEVO, 2. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Nove hrvatske inicijative (NHI) Krešimir Zubak izjavio je kako će se Hrvatska demokratska zajednica vjerojatno suočiti s vrlo ozbiljnim posljedicama zbog svoje kampanje usmjerene na organiziranje referenduma Hrvata u BiH. U intervjuu koji u četvrtak objavljuje sarajevsko Oslobođenje, Zubak je kazao kako je zamisao o referendumu »samoubilačka« za HDZ te da će ta stranka, prije ili kasnije, potpuno nestati s političke pozornice.</p>
<p>Predsjednik NHI-ja je istaknuo kako je sasvim moguće da će posljedice po HDZ biti onakve kakve je zbog svog protudaytonskog djelovanja iskusila Srpska radikalna stranka. Vođa te stranke Nikola Poplašen odlukom bivšeg Visokog predstavnika Calosa Westendropa smijenjen je s dužnosti predsjednika Republike Srpske a SRS-u je zabranjeno sudjelovanje na ovogodišnjim izborima. </p>
<p>»Mislim da se HDZ već odavno poigrava sa svojom sudbinom te da je u međunarodnoj zajednici već sazrelo uvjerenje da su svi pokušaji da se HDZ transformira i uljudi, uzaludni. Preostaje dakle samo da se posegne za (izbornim) Pravilima i propisima ... Koji će to konkretni potezi biti, ja ne znam ali mislim da moraju postupiti na identičan način kako su postupali prema drugim strankama«, kazao je Zubak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>BiH ne provodi Sporazum o subregionalnoj kontroli oružja </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - U Beču je u četvrtak završila Druga pregledna konferencija Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja (članak 4. Aneksa 1B Daytonskog sporazuma). Konferencija je prvotno bila zakazana za početak listopada, ali je na zahtjev Hrvatske, Federacije Bosne i Hercegovine te hrvatskih i bošnjačkih predstavnika u delegaciji BiH bila odgođena do daljnjega zbog postizbornih događaja u SRJ. Stranke su naglasile važnu ulogu Sporazuma kao čimbenika sigurnosti i stabilnosti u regiji. Provedba Sporazuma ocijenjena je zadovoljavajućom, s tim da je potrebna i dodatna suradnja, za što je iskazana spremnost, kako bi se Sporazum u potpunosti proveo. Konferencija je uputila preporuku strankama Sporazuma iz BiH da dogovore modalitete sudjelovanja inspekcijskih timova države BiH u provedbi Sporazuma. Zbog odsutnosti dogovora među entitetima četiri i pol godine nakon potpisivanja Sporazuma, BiH kao jedna od pet stranaka sporazuma još ne prihvaća niti provodi inspekcije. Sljedeća konferencija održat će se u lipnju 2002. godine. Hrvatsko izaslanstvo vodio je Zoran Milanović, načelnik Odjela za pitanja međunarodne sigurnosti Ministarstva vanjskih poslova RH.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Koštuničin predstavnik »preskočio« Haag</p>
<p>Sa stupa ispred zgrade na East Riveru spuštena je zastava bivše SFRJ, a podignuta je zastava SRJ </p>
<p>NEW YORK, 2. studenoga</p>
<p> - (Od Vjesnikova dopisnika) - Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu popodne aklamacijom je primila u članstvo SR Jugoslaviju -nakon što je to dan prije jednoglasno preporučilo Vijeće sigurnosti. Iako je SR Jugoslavija primljena u članstvo pod jednakim uvjetima kao i druge bivše jugoslavenske republike, predstavnik nove Vlade Vojislava Koštunice prilikom ovog svečanog čina u Ujedinjenim narodima Goran Svilanović, za kojeg se procjenjuje da bi mogao biti novi jugoslavenski ministar vanjskih poslova, propustio je u svojem govoru spomenuti obvezu Beograda u suradnji s Haaškim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. </p>
<p>Rezoluciju u Općoj skupštini, kojom je SR Jugoslavija primljena u članstvo kao nova članica a ne kao nasljednica bivše federacije na čemu je dosad ustrajavao Miloševićev režim, predložila je Francuska, a uz druge zemlje kosponzorirale su je sve četiri države nastale raspadom Jugoslavije - Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Slovenija. </p>
<p>Nakon prijama SRJ u članstvo UN-a konačno je zauvijek sa stupa ispred zgrade na East Riveru spuštena zastava bivše SFRJ, a podignuta zastava SRJ.</p>
<p>Hrvatski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović u svojem govoru pred Općom skupštinom, pozdravljajući kao i drugi prijam Jugoslavije u članstvo Svjetske organizacije podsjetio je da to članstvo obvezuje Jugoslaviju na suradnju sa sudom u Haagu, naglašavajući da »prihvaćanje odgovornosti za događaje u prološti predstavlja temelje položene za buducnost«.</p>
<p>Goran Svilanović je međutim u svojemu nastupu pred Općom skupštinom pružio uvjeravanja da će »Jugoslavija biti pouzdani susjed i odgovoran član međunarodne zajednice, te da će uložiti najveće napore da se unaprijede mir i stabilnost u regiji i u svijetu«.</p>
<p>Ocjenjujuci za Vjesnik članstvo Jugoslavije u Ujedinjenim narodima sa stajališta crnogorske politike usmjerene prema nezavisnosti predstavnik neslužbene misije Crne Gore u UN-u Željko Perović ponovio je izjavu predsjednika Đukanovića da Crna Gora nije bila upoznata sa molbom Beograda za učlanjenje u Ujedinjene narode i dodao da će misija nastaviti djelovati na East Rivderu s konačnim ciljem da i Crna Gora nakon rješenja odnosa sa Srbijomdobije svoje mjesto u Ujedinjenim narodima. </p>
<p>Vjekoislav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Brzina i potpora prijemu SRJ u UN iznenadile i najveće optimiste </p>
<p>Dimitrijević: Prijem u UN ne znači da je SRJ priznala da je bila agresor i da mora platiti ratnu odštetu / Đukanović ne odobrava ali razumije motive koji su utjecali na vlast u Beogradu da požuri </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Poslije zahtjeva predsjednika SRJ Vojislava Koštunice za obnovom članstva u UN-u, događaji su krenuli tijekom kojeg nisu očekivali ni najveći optimisti, piše u četvrtak beogradski Glas javnosti i objašnjava kako je u jugoslavenskim diplomatskim krugovima postojala bojazan i strah da bi prijem u članstvo mogao biti uvjetovan novim zahtjevima i posljedicama tužbe koju su Hrvatska i BiH podnijele Međunarodnom sudu za ratnu odštetu u Haagu. Međutim, Beograd je dobio jamstva da neće biti opstrukcije, pa su Hrvatska i BiH, zajedno s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama i vodećim svjetskim silama, »čak kosponzorirale rezoluciju za obnovu članstva SR Jugoslavije«, piše ovaj dnevnik. Odustajući od kontinuiteta bivše SFRJ, SR Jugoslavija je, ironijom sudbine, postala njezinim najmlađim članom, što bi joj trebalo odškrinuti vrata za ukidanje vanjskog zida sankcija i omogućiti pristup međunarodnim financijskim institucijama i kreditim, tumači dnevnik. Ovo podrazumijeva i poštivanje svih obveza koje proistječu iz članstva u UN-u, pa i »bolno pitanje« suradnje s Haaškim tribunalom, ocjenjuje dalje isti list.</p>
<p>Prema tumačenju dr Vojina Dimitrijevića, direktora beogradskog Centra za ljudska prava, prijem Jugoslavije u UN »jasni je znak da je država sazrela i najzad izišla iz perioda ludovanja«. Time što postaje punopravnom članicom UN-a, drži on, ne znači da je SRJ priznala da je bila agresor odnosno da će morati platiti ratnu odštetu, kako se to tvrdilo skoro deset godina. </p>
<p>Jugoslavija će, poslije prijema u UN, vrlo brzo obnoviti diplomatske odnose sa SAD-om, Velikom Britanijom, Njemačkom i Francuskom, piše Tanjug i saznaje da su započete neophodne tehničke pripreme za obnavljanje diplomatskih odnosa, kao što su predaja ključeva veleposlanstava i inspekcija diplomatskih objekata.</p>
<p>Predstavnici bivšeg režima ne komentiraju činjenicu da je propalo njihovo zauzimanje za stajalište kontinuiteta SRJ s bivšom Jugoslavijom, po kojem SRJ ima automatski pravo na članstvo u međunarodnim organizacijama. Ne čuju se oni koji su godinama govorili da SRJ neće »na šalterima međunarodne zajednice« podnositi molbe za prijem u članstvo, a nije se oglasio ni predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, koji je proteklih dana kritizirao Koštunicu zbog inicijative za ulazak u UN s ocjenom da to »šteti ugledu i dostojanstvu« zemlje.</p>
<p>Podgorički mediji prenose zamjerke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zato što Crna Gora nije konzultirana povodom inicijative za prijem SRJ u UN, ali i njegovu konstataciju da »razumije motive koji su opredijelili vlasti u Beogradu da požure«. Po Đukanovićevoj ocjeni motivi su da se osigura što djelotvorna prohodnost u zahtjevima Beograda prema međunarodnim institucijama, jer SRJ ne može ući u aranžmane s MMF-om, Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj ako ne definira svoj status u UN-u. On je rekao kao prijedlog DPS-a o »dvije stolice« u UN-u ne može biti shvaćen kao destrukcija prema Srbiji odnosno SRJ, budući da nije u interesu ni Srbije niti Crne Gore, posebno mladih generacija, da skrivaju državnost u nekoj jugoslovenskoj konstrukciji. Predstavnik Vlade Crne Gore Željko Perović, koji je u UN-u dosad djelovao pod pokroviteljstvom Slovenije, izjavio je da bi više volio da je prije prijema Jugoslavije u UN došlo do sporazuma s Beogradom o budućem uređenju odnosa u federaciji, stoga će on »do daljnjega nastaviti raditi svoj posao«. Pravni stručnjak dr Vojin Dimitrijević ističe da je SRJ u UN primljena onakva kakva trenutačno jest i da je nemoguće da jedna država u sjedištu ove organizacije ima dva mjesta. »Ako se Crna Gora odcijepi, onda će i ona postati punopravnom članicom pod uvjetom da je druge zemlje priznaju«, rekao je Dimitrijević.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Govor Dalmatina u Sent Andriji u Mađarskoj zabilježen je u posljednji trenutak - nužna su veća sredstva za istraživanja hrvatskih narodnih govora </p>
<p>Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, središnja nacionalna institucija za istraživanje i njegovanje književnog jezika i narodnih govora Hrvata u zemlji i dijaspori, ne nailazi, barem je dosad tako bilo, na puno razumijevanje nadležnih državnih faktora u financiranju fundamentalnih istraživanja i u dodjeli potrebnog prostora za rad. Nedostaju i znanstveni kadrovi, poglavito u dijalektologiji.</p>
<p>Što je takav odnos bio za bivšega režima prije 1990., moglo bi se i shvatiti s obzirom na poznate unitarističke otpore, čak samomu nazivu hrvatskoga književnog jezika, a tadašnji Zavod odlučno je stajao u njegovoj obrani, ali nakon 1990. začudo se malo što popravilo u mjeri kako se s pravom očekivalo.</p>
<p>Istina, Institutu je, uz prostorije u zgradi na Strossmayerovu trgu, dodijeljen nedavno i prostor u Jurjevskoj ulici 31, no time još nisu udovoljene sve potrebe. U tom se Institut ne može ni približno mjeriti s Leksikografskim zavodom »Miroslav Krleža«, a kamoli sa Sveučilišnom knjižnicom u novoj velebnoj zgradi.</p>
<p>Javnosti su poznata pisma koja je u tom smislu još prije godinu i više dana poslao hrvatskoj Vladi znanstveni suradnik Instituta, dr. Mijo Lončarić, upozoravajući na ozbiljne probleme koji koče ostvarivanje istraživačkih projekata od golemog nacionalnog značenja, među njima osobito izradu hrvatskogs dijalektološkog atlasa.</p>
<p> Takve atlase imaju gotovo svi evropski jezici (ili su u poodmaklom stadiju izrade). On je na zadnjem natječaju Ministarstva za znanost i tehnologiju bio prijavljen kao poseban projekt, u okviru kojeg bi se za tri godine obavila sva nužna terenska istraživanja na stotinjak mjesta u Hrvatskoj.</p>
<p>Uz to Institut se bavi istraživanjem i hrvatskih narodnih govora u dijaspori. Oni su - upozorava dr. Lončarić - veoma ugroženi, a neki su već nestali. Govor Dalmatina u Sent Andriji (Szentendre) u Mađarskoj zabilježen je u posljednji trenutak (u međuvremenu umrla su i zadnja tri govornika). Važno je istraživati i specifične hrvatske zajednice u prekomorskim zemljama, Južnoj Americi, Australiji itd.</p>
<p>Predloženi projekt bio je prihvaćen, ali je tadašnje Ministarstvo za znanost od zatraženih sredstava odobrilo samo petinu iako nisu bila zatražena sva potrebna sredstva za taj projekt, nego samo novac za najvažniji opseg poslova. Pa čak je od odobrene petine u prvoj polovici prošle godine Institut dobio samo jednu šestinu, čime se ne može obaviti ni jedno veće terensko istraživanje. Bilo je to očita diskriminacija.</p>
<p>Tako je bilo lani. Sada je aktualno pitanje: hoće li se i novo Ministarstvo za znanost i tehnologiju na čelu s novim ministrom, u okviru koalicijske Vlade, odnositi isto tako škrto prema znanstvenim projektima Instituta za hrvatski jezik ili će, u skladu s proklamiranim ministrovim namjerama, uvažiti i snažno financijski podržati istraživački rad na izradi dijalektološkoga atlasa i uopće na jezikoslovnom polju, za što su nužna i veća sredstva i stručni kadrovi?</p>
<p> Skori natječaj Ministarstva za sredstva za znanstveno-istraživački rad bjelodano će to pokazati. Teško je povjerovati da će se nastaviti maćuhinski odnos kao prije.</p>
<p>To će se pokazati i u saborskoj raspravi o državnom proračunu za 2001. godinu. Normalno bi bilo očekivati da zastupnici iz kajkavskih i čakavskih krajeva snažno podupru nastojanja Instituta za hrvatski jezik. Radi se o istraživanjima na njihovu području. To se dosad podcjenjivalo. Začudno je što i sâm Institut nije dosad našao među zastupnicima lobiste koji bi se na razne načine zalagali za njegove interese.</p>
<p>U tom je pogledu važan i stav županijskih služba pa i samih župana - da pokažu više razumijevanja za istraživanja mjesnih govora u svome kraju. Iskustva su u tome prilično loša. Primjerice, međimurski župan obećao je svojedobno dr. Lončariću pripomoć za istraživanja govora pomurskih Hrvata, onih sa sjeverne strane Mure. Ništa od toga.</p>
<p> Ne pokazuje razumijevanje ni za izradu rječnika međimurskih govora, na čemu samoinicijativno radi mr. Blažeka iz čakovečkog fakulteta - Visoke učiteljske škole. U pojedinim županijskim i gradskim službama općenito vlada svojevrsna »gluha atmosfera« prema znanstvenim potrebama, ne samo u pogledu novca, nego i odnosa uopće.</p>
<p>Nedostatak mlađih dijalektologa ozbiljan je problem u Hrvatskoj. Na prste ih se može izbrojiti. Pohvalan je stoga primjer riječkoga Sveučilišta, gdje je osnovan poseban studij dijalektologije (15 studenata). Što je s ostalim sredinama? Za studij dijalektologije trebalo bi privući mlade ljude posebnim stipendijama.</p>
<p> Tako bi se s vremenom došlo do potrebnih kadrova u lokalnim sredinama: u zavičajnim muzejima, kulturnim ustanovama i drugdje koji bi se posvetili istraživanjima jezične i književne baštine svoje sredine.</p>
<p>Trebaju nam i lektori za kajkavski izgovor da nam se u dramskim programima HRT, u kazalištima i filmskim kućama, u proizvodnji glazbenih snimaka, na festivalima i smotrama kajkavskih melodija ne događa ovo što se događa - da se kajkavski tekstovi izgovaraju ne na izvoran način, nego nakaradno, tuđe pravoj kajkavštini. Krleža je davno uopzoravao na to. Ako imamo lektore za književnost iz Dubrovnika, zašto ih nema za kajkavsku?</p>
<p>O navedenim pitanjima očekuje se i javna riječ književnika koji pišu na nestandardima. Osim par entuzijasta, malo ih se čuje. Suvremena kajkavska književnost, posljednjih godina obogaćena prijevodima Shakespearea, vinula se u jezičnom pogledu u visine, koje se prije ravno sto godina, kad je Matoš ispjevao svoj kajkavski »Hrastovečki nocturno«, nisu mogle ni naslutiti.</p>
<p> Stoga se sada s pravom očekuju i njihove rasprave o brojnim pitanjima kajkavskoga jezika koja se sada otvaraju.</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Umrla u stotoj godini Ruža Rosenberg, preživjela iz pakla Auschwitza </p>
<p>Po vlastitoj želji uoči smrti, bez ikakvih nadgrobnih govora i ceremonije, što ih je inače itekako zaslužila, ispraćena kćerkom i unukom te s par ljudi iz umirovljeničkog Doma Lavoslava Schwartza u Zagrebu, pokopana je 24. listopada Ruža Rosenberg, jedna od rijetkih preživjelih zatočenika nacističkoga logora Auschwitz-Birkenau.</p>
<p>Potječe iz građanske obitelji u mađarskom dijelu Baranje. U proljeće 1944., kada su u tadašnjoj Mađarskoj vlast preuzeli pronacistički »njilaši«, odmah je uslijedio progon Židova. Odvedeni su sredinom svibnja najprije u sabirne centre, a potom vlakovima u pakao Auschwitza i u ostale logore. Samo iz okupiranoga Međimurja odvedeno je njih 600, od djece do staraca (vratilo ih se samo stotinjak).</p>
<p> Pokojna Ruža Rosenberg bila je povijesni svjedok tragedije svoga naroda u najstrašnijem zločinačkom logoru hitlerovske Njemačke. Igrom sudbine ostala je živa, i u rujnu ove godine dočekala svoj 99. rođendan.</p>
<p>Posljednju godinu nije više izlazila iz sobe u Domu Lavoslava Schwartza. Slaba i krhka, mjesec dana prije smrti otklanjala je svaku hranu. Htjela je što prije prijeći prag tajne koju od rođenja naslućuje svaki čovjek. A još prošle jeseni sretali smo ju u sjenovitom parku Doma pod ruku s druženicom Mirjanom. Tiha glasa pozdravljala se sa svima. Svi koji su ju susretali bili su raznježeni njezinom pojavom koja je zračila blagošću i dobrotom.</p>
<p>Jedna je soba u Domu na Bukovačkoj cesti ostala pusta. Tišina. Tek na video-vrpci što se čuva u svjetskom muzeju Shoaha u Washingtonu snimljen je glas i tete Roži, kako su je svi nazivali, snimljena su njena sjećanja na trnovit životni put kojim je prošla kao pripadnica naroda koji je nacifašizam htio potpuno uništiti. </p>
<p>MIHO HORVATIN Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Netočnosti o naobrazbi Nikole Tesle i o knjigama Josipa Broza Tita </p>
<p>Ovim pismom želim reagirati na netočnosti odnosno dezinformacije koje su se pojavile u napisu M.V. Bašića »Tuđman kao povjesničar ipak - uvjerljiv« , objavljenom u Vjesniku 27. listopada u rubrici Pisma čitatelja.</p>
<p> Iako napisi u toj rubrici nisu stavovi redakcije, ipak smatram da ona treba paziti da se u njoj ne objavljuju (ne)mamjerne netočnosti i dezinformacije. U citiranom pismu se navode biografske netočnosti o dvjema od tri ličnosti s ovih prostora koje su najviše obrađivane u svim relevantnijim svjetskim leksikonima i enciklopedijama, Nikoli Tesli i Josipu Brozu Titu (treća je književnik Ivo Andrić). Pogledom na primjer u Krležinu Opću enciklopediju (a danas i brže putem elektronskih medija) te se netočnosti mogu lako i brzo demantirati i čudim se da to redakcija nije učinila.</p>
<p> Zbog toga što autor spomenutog pisma iz netočnih podataka daljnjem opisu izvodi zakljucke s određenim (političkim) implikacijama, molim vas da radi ispravna javnog informiranja objavite navedene ispravke. </p>
<p>Prva netočnost (dezinformacija) odnosi se na naobrazbu Nikole Tesle, koja je po M.V. Bašiću ostalo na oskudnoj razini. Istina je suprotna. Tesla je srednju školu pohađao u Gospiću i Karlovcu, tehničku školu u Grazu, a sveučilište u Pragu. Imao je široko opće obrazovanje i bio je poliglot.</p>
<p>M.V. Bašić ga je ovdje valjda pobrkao sa T.A. Edisonom, kod kojeg je Tesla nakratko radio po svom dolasku u Ameriku, a koji je uistinu bio self-made man neformalnog obrazovanja. </p>
<p>Druga netočnost odnosno dezinformacija odnosi se na broj knjiga (?) koje je napisao J.B. Tito i na njegovo formalno obrazovanje. Istina je da je Tito napisao velik broj političkih članaka, rasprava i govora, počevši od kasnih 1920-ih godina, ali nije napisao niti jednu jedinu knjigu, niti je imao takvih nakana. Te njegove članke i govore naknadno su kompilirali i objavljivali razni uređivači, ali to ne znači da je Tito objavio 200 (!) knjiga, kako to podrugljivo ističe M. V. Bašić. </p>
<p> Što se tiče formalnog Titova obrazovanja, M.V. Bašić ne precizira kakvo bi ono trebalo biti za političara, međutim o tome ni danas u svijetu ne postoji konsenzus. Inače u svojoj struci (metalskoj) Tito je bio cijenjeni majstor. U ostalim aspektima obrazovao se neformalno (dobrim dijelom na robiji i iskustveno u konkretnim djelovanjima), a aktivno se služio s nekoliko svjetskih jezika, što mu je omogućavalo praćenje potrebnih informacija i literature. </p>
<p>Htio bih još jedanput ponoviti da smatram da redakcija u slučajevima pisma s političkom konotacijom treba zauzeti odgovoran stav kako bi se izbjeglo da njihov list bude medij širenja podataka čija neistinitost ne doprinosi dobrom i poštenom informiranju javnosti.</p>
<p>BRANKO GUMHALTER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uz seriju »Hitlerovi pomagači« na HTV-u: Neshvatljiv propust </p>
<p>U prošli ponedjeljak HTV je počela emitirati njemačku dokumentarnu seriju »Hitlerovi pomagači«. Serija je veoma aktualna jer se ekstremna desnica širi budući da nove generacije ne znaju kakva je zla nacifašizam nanio čovječanstvu. Na rasporedu je bio Hitlerov prvi zamjenik Rudolf Hess. </p>
<p>Kako se takve dokumentarne serije rade i u ovoj su bitni direktni ili posredni sudionici povijesnih zbivanja ili stručnjaci za ta povijesna područja. Pri tome je naša televizija napravila neshvatljiv i neobjašnjiv propust ne navevši ni jedan jedini put tko i zašto baš taj sugovornik govori o tom čovjeku ili toj temi. Pojavljuje se niz sugovornika, a da gledatelj uopće ne može razabrati zašto i s kojim pravom baš on govori o tome. </p>
<p>U njemačkom originalu, očito, morali su se pri pojavi tih sugovornika pojaviti i njihovo ime i prezime, te podatak zašto je baš on pozvan da govori o tome. Kod nas je to jednostavno izostavljeno (vjerojatno im se nije dalo prevoditi i titlovati) pa je nastalo posve nerazumljivo dokumentarno prisjećanje na vremena koja su odredila mnogo toga u životu čovječanstva. Samo suvremenici tih zbivanja mogli su uočiti da su, na primjer, o tim zbivanjima govorili Hessov sin, njegova tajnica, ljudi koji su ga ispitivali u Britaniji itd., a ti su malobrojni. Velikoj većini to su potpuni anonimusi. </p>
<p>Neshvatljivo je kako se HTV-u mogao dogoditi takav neoprostiv i neobjašnjiv teški propust i promašaj. </p>
<p>Ž. S. Zagreb (podaci poznati (uredništvu)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Predlagao sam 12-13 županija, a termin »regije« nisam rabio </p>
<p>Naknadno sam saznao da je u Vjesniku od 25. listopada (str. 3) u članku Marka Barišića navedeno i moje mišljenje o upravnoj podjeli Republike Hrvatske. Pri tome ono nije prikazano posve precizno.</p>
<p> Pisalo je da sam svojedobno »predlagao uspostavu do 10 regija«. Zapravo sam predlagao podjelu od najmanje 10, a najviše 12-13 županija. Termin »regija« nisam rabio, ne sviđaju mi se konotacije što se vežu uz taj naziv, draži mi je povijesni pojam »županije«.</p>
<p> Pri tome sam županije shvaćao kao samoupravne jedinice s fizionomijom jasno određenom u svakom pogledu, nazvane po kraju ili krajevima koje obuhvaćaju, a ne po gradovima u njihovu sastavu.</p>
<p>Uz samoupravne županije predviđao sam kotare kao čisto upravne jedinice, organe vlade, s time da bi se teritorijalno manje županije poklapale s kotarem, a veće bi imale u svojem sastav 2 do 3 kotara. Sami kotari smjeli bi imati samo krajnje sužen administrativni aparat.</p>
<p> Zahvaljujem unaprijed na uvrštenju ovoga dopisa kojim je jedno mišljenje prikazano ukratko, ali točno.</p>
<p>DALIBOR BROZOVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Kutlini odvjetnici ne priznaju da je šteta od 47 milijuna kuna za »Tisak« stvarna i definitivna</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Zbog umora nakon dvosatnog ispitivanja, knjigovodstveno financijske vještakinje Mirte Tomljanović, suđenje Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih prekinuto je i nastavit će se u petak, kad će odvjetnici prvooptuženog Anto Nobilo i Rajko Mlinarić nastaviti s unakrsnim ispitivanjem stručnjakinje.</p>
<p>Odvjetnici prvooptuženog, naime, cijelo vrijeme, i to vrlo oštrim, upornim ispitivanjem insistiraju na činjenici da je vještakinja u svojem izvještaju relativizirala pojam »šteta«, govoreći »za sad šteta« i slično, no vještakinja je na ovoj raspravi, govoreći o odnosu Glumina Grupe i Globus Grupe, za razliku od prošli puta koristila samo jedan termin: stvarna i definitivna šteta. </p>
<p>Dok branitelji Nobilo i Mlinarić insistiraju na tome da se termin »šteta« zamijeni sa »dospjelo nenaplaćeno potraživanje od aktivnog dužnika, za koje nije nastupila zastara«, vještakinja ne odustaje od termina »šteta«.</p>
<p>Najzanimljivije je na ovoj raspravi zazvučala činjenica do koje je došla vještakinja: 1996. je godine na svaku kunu iz svog kapitala društvo Globus Holding (GH) koristilo 745 kuna tuđeg kapitala, a te je godine 100 posto poslovne aktive tog društva financirano iz tuđih izvora! Sve to, kako kaže vještakinja, zbog nedostatka dugoročnih izvora za financiranje, zbog kojih društvo nije imalo uvjeta za održavanje likvidnosti, jer nije moglo plaćati obveze u roku, pa se sve više zaduživalo. </p>
<p>Vještakinja Tomljanović prikazala je »shematsku genezu« knjiženja u poslovnim knjigama sudionika kreditnih odnosa, po kojoj su društva Glumina Grupe, Kraljev gambit i Pješak svoja dugovanja »Tisku« prebacila na račun GH-a. Nakon toga je GH sklopio ugovor o kreditu sa štedno-kreditnom službom KIM, prebacujući svoj dug prema »Tisku« na KIM. Kako ti krediti nisu realizirani, nema tokova novca, kao ni dužničko-vjerovničkog odnosa, »Tisak« je zamijenio stvarna s nepostojećim potraživanjima od KIM-a, koji mu nije doznačio nikakva sredstva, tvrdi vještakinja.</p>
<p>Dodala je da je nesporno utvrđeno da je novac izašao iz »Tiska«, došao na račun GH-a, pa u KIM, koji kompenzaciju tehnički nije mogao provesti, jer nije imao registriranu ni obvezu niti potraživanje. GH, koji je dobio novac, stvorio je nepostojeću obvezu da ga vrati u KIM, što nije realizirano, pri čemu je šteta koju trpi »Tisak« stvarna i definitivna, drži vještakinja. Vještakinja je prikazala i kreditne odnose između »Tiska« i Obiteljskog radija, koji je također financiran njegovim kreditima, a postupak je sličan gore opisanom. </p>
<p>Šteta »Tiska« od 3,4 milijuna kuna u ovom je slučaju također stvarna i definitivna, istaknula je. »Tisak« ni u kom slučaju ne može postati dužnik, kako je prikazano u kompenzaciji, a što je izazvalo nevaljane pravne posljedice, rekla je Mirta Tomljanović.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Predsjednik Lovne udruge »Fazan« ispričao se vlasnicima ubijenog psića </p>
<p>VARAŽDIN, 2. studenoga</p>
<p> - Prema podacima iz uviđaja djelatnika PU varaždinske, jedan ubijeni i dva ranjena psa, na koje je pucao lovac, kretali su se lovištem bez nadzora, a na udaljenosti od 400 do 500 metara od kuće vlasnika. Lovac koji je pucao na skupinu od pet pasa, a koji su iznenada istrčali iz šikare pred skupinu lovaca - turista u lovištu kod ž Marofa, postupio je samo u skladu sa odredbama Zakona o lovu, čiji članak 48. navodi da pse i mačke njihovi vlasnici ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 metara od nastambe vlasnika. </p>
<p>Isti zakon navodi još kako ovlaštenik lova ima pravo u lovištu ukloniti takve pse i mačke, a navodi još kako uzgoj i zaštita divljači podrazumijeva i uklanjanje pasa i mačaka skitnica. To je na konferenciji za novinare u četvrtak rekao Miroslav Raos, predsjednik lovne udruge »Fazan« iz Varaždina, a u povodu prošlotjednog pucanja jednog lovca iz skupine lovaca-turista u pse. Posljedica ispaljivanja tri metka bio je jedan ubijeni mali psić, teško ranjavanje drugog, te njihove majke.</p>
<p>Predsjednik lovačke udruge Miroslav Raos izrazio je žaljenje obitelji Kolenko što su ostali bez kućnog ljubimca i ne dvoji o etičkoj strani pucanja u pse. No isto tako postavlja pitanje etike vlasnika kućnih ljubimaca koji ih puštaju same tako daleko od kuće.</p>
<p> »Varaždinskoj udruzi za zaštitu životinja poručujem kako su lovci iskreni zaštitari prirode. Istovremeno pitam njenu predsjednicu, Nelu Kezelj, zašto je meni kao predsjedniku lovačke udruge i novinarima dala krive podatke, rekavši kako je 20-tak lovaca pucalo u jadne psiće na udaljenosti od 30 metara od kuće«, rekao je Raos. Nastavio je izjavom da je lovac koji je pucao, zbog novinskih napisa u kojima su navedeni ti netočni podaci u teškom psihičkom stanju. Raos je spomenuo kako je na kućnu adresu dobio razglednicu s fotografijom olinjalog psa s porukom »Sram vas bilo, krvnici«, no ne zna tko ju je poslao. Raos nije htio reći ni inicijale lovca koji je pucao, a Udruzi za zaštitu životinja poručio je neka zbrinu čopore pasa koji lutaju varaždinskom okolicom, te su tako nedavno masakrirali srnu kod ograde tvornice »Mundus«. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Kordunaš« priznao da je susjeda ubo nožem jer je on njega udario letvom</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Na zagrebačkom je Županijskom sudu počelo suđenje Stjepanu Božuriću zvanom »Kordunašu« (38), kojeg se tereti za ubojstvo susjeda Stjepana Belčića, što se dogodilo 22. rujna 1997. godine oko 19 sati u mjestu Rakitovec kraj Zagreba. </p>
<p>Naime, voćnjak iza kuće ubijenog Stjepana Belčića bio je poprište svađe i tučnjave, koji su konačno završili ubojstvom nožem. Stjepan Božurić »Kordunaš« svjedočio je o tome da je sa dva uboda nožem ubio svog susjeda, nakon što ga je ovaj isprovocirao i napao letvom, te ga nekoliko puta njome udario. Prema njegovom priznanju, popio je prije tog događaja dvije »karlovačke«, iako je toksikolog dr. Mikuličić pola sata kasnije utvrdio da je u krvi optuženik Božurić nakon ubojstva imao između 1,56 i 1,63 promila alkohola u krvi. Potom je, nakon što je ubio Belića, kako je rekao optuženi, otrčao je do kuće svog oca te tamo ostavio nož, i pričekao da dođe policija koja ga je privela. </p>
<p> Svjedoci, odnosno susjedi koji su prisustvovali događaju, nisu bili suglasni jedino u tome s koliko je uboda nožem Božurić ubio svog susjeda, koji ga je, pak, prije toga nekoliko puta udario letvom po glavi i tijelu. Susjedi se, također, nisu mogli usuglasiti o koliko se udaraca letvom radilo - jedan je susjed vidio da je pokojni Belčić svog ubojicu samo jednom udario letvom, ali je taj isti svjedok izjavio da je vidio i samo jedan ubod nožem, premda je sudskim vještačenjem patologa Dušana Zečevića dokazano da se radilo o tri ubodne rane. </p>
<p>Mira Belčić, supruga ubijenog Stjepana, prva je dotrčala do svog ubijenog supruga.</p>
<p> »Ležao je na podu. Bio je uboden i nije bio pri svijesti. Krvario je. Dok sam bila kraj njega, 'Kordunaš' je nastavio prijetiti svjedoku, rekla je potresena Mira Belčić.</p>
<p>Psihijatar Željko Marinić potvrdio je sutkinji Erni Dražančić, da je optuženi ispodprosječne inteligencije, i da ima sniženi emocionalni kapacitet. Također je utvrdio da je Stjepan Božurić alkoholičar, koji je od prosinca prošle godine u apstinenciji.</p>
<p>Prema odluci sutkinje, suđenje će se nastaviti rekonstrukcijom događaja u selu Rakitovec 14. studenoga ove godine, pod uvjetom da ne pada kiša.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Crljenak osumnjičen da je za sedam milijuna kuna oštetio Robne zalihe</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Protiv Antuna Crljenaka (52), direktora poduzeća Dastra d.o.o. iz Zagreba, nakon dovršene kriminalističke obrade djelatnici PU zagrebačke podnijeli su u ponedjeljak kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Priopćila je zagrebačka policija u četvrtak.</p>
<p>Kriminalističkom obradom koju je proveo Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke, utvrđeno je da je Crljenjak počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju, na štetu Ravnateljstva za robne zalihe. Naime, tada je temeljem ugovora između Dastre i Ravnateljstva za robne zalihe, potpisanog 3. srpnja 1998. godine, preuzeo 18.943 tone kukuruza vrijednog 8.801.452 kune, za što su mu izdani računi koje je samo djelomično podmirio u iznosu obračunatog PDV-a, odnosno 1.473.248 kuna i 270.135 kuna koje mu je priznato za robu izdanu trgovačkom društvu NaMa.</p>
<p>Preuzeti kukuruz Crlenjak je dalje prodao i u cijelosti naplatio, dok u isto vrijeme Ravnateljstvu nije ništa platio, izdavši mu u vrijeme blokade Dastre, nenaplativa sredstva plaćanja (akceptne naloge, mjenice i bankovnu garanciju koju je banka osporila). Na taj način Ravnateljstvo za robne zalihe oštećeno je za iznos od 7.058.058 kuna, plus pripadajuće kamate. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Policajci Pantalera nisu priveli na sud</p>
<p>VARAŽDIN, 2. studenoga</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u četvrtak je odgođeno suđenje Mariju Pantaleru (28) iz Varaždina, kojeg se tereti za prijevaru.</p>
<p>Njega su na sud trebali prepratiti pravosudni policajci iz zagrebačkog Okružnog zatvora, gdje se Pantaler još prošlog mjeseca nalazio u pritvoru. Okrivljeni se nije pojavio na raspravi, a Okružnom zatvoru u Zagrebu izdat će nalog za Pantalerovim privođenjem, ako se on, naravno, još nalazi u pritvoru.</p>
<p>Pantalera se, inače tereti da je kao vlasnik poduzeća »Mastral EB« u Varaždinu, uzimao pologe od osoba koje su u »Mastralu« htjele podići kredit, no većina je njih ostala i bez pologa i bez kredita. Time je Pantaler sebi ostvario protupravnu imovinsku korist od 780.000 kuna.</p>
<p>Mario Pantaler već je ranije izjavio da se za to kazneno djelo ne osjeća krivim, te da je dio novca za koji ga se tereti plasirao u kredite, a dio uložio u poslovanje poduzeća. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Slovenci vratili 18 ilegalaca iz Iraka</p>
<p>ČAKOVEC, 2. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava međimurska prvi put je izvijestila o osjetnom smanjenju broja pokušaja ilegalnog prelaženja hrvatsko-slovenske državne granice. Tako su u minulih tjedan dana međimurski policajci imali u obradi »samo« 28 stranih ilegalaca. U selu Jalšovcu, u blizini državne granice zatečena su četiri državljana Irana, a u Prhovcu, također u pograničnom području, policija je uhvatila šest državljana Iraka. Od slovenske policije pak, prihvaćeno je, temeljem međudržavnog sporazuma, 18 državljana Iraka, koje su slovenski policajci uhvatili nakon što su ilegalno s međimurske strane došli na slovenski državni teritorij. </p>
<p>Dok PU međimurska javlja o smanjenom broju uhvaćenih ilegalnih stranaca iz Slovenije dolaze prijekori i tvrdnje da hrvatska policija nedovoljno djelotvorno čuva zajedničku granicu. Zbog toga je i ravnatelj generalne direkcije slovenske policije Marko Pogorevc uputio pismo Ministarstvu unutarnjih poslova RH, temeljem kojeg je i dogovoren susret visokih policijskih dužnosnika, kako bi se pojačala suradnja u suzbijanju ilegalnih prelazaka državne granice. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Policija i Crveni križ pomogli hrvatskom branitelju</p>
<p>ZABOK, 2. studenoga</p>
<p> - Na inicijativu djelatnika policije i uz pomoć Crvenog križa grada Zaboka, načelnik PU krapinsko-zagorske Dubravko Teur i predstavnik CK-a, Rudolf Ivančić, predali su paket u kojem se nalaze osnovne životne potrepštine obitelji Zvonka Stojkovića (44) iz Orehovice.</p>
<p>Kako smo pisali, Zvonko Stojković, invalid Domovinskog rata, prije dvadesetak dana zabarikadirao se na tavanu obiteljske kuće odakle je prijetio samoubojstvom. Nakon višesatnih i teških pregovora, za čije je vrijeme dva puta pucao u zrak, Stojković je predao načelniku PU Dubravku Teuru kuburu domaće proizvodnje, cal. 16 mm, 9 patrona za kuburu i dvije ručne bombe M-75. Tada mu je ujedno obećana i pomoć pri uključivanju u skrb, na koju kao socijalno ugrožena obitelj branitelja ima pravo.</p>
<p>Nakon predaje Stojković je upućen na liječenje na odjel za psihijatriju KBC-a Rebro, a nakon dvadesetak dana je pušten. »Iako nije naša zadaća i uloga da provodimo i ovakve akcije, uključili smo se zajedno sa Crvenim križem u akciju pomoći obitelji Stojković s obzirom na stanje u kojem se nalazi«, rekao je načelnik Odjela policije PU krapinsko-zagorske, Josip Horvatin na tiskovnoj konferenciji, te istaknuo da je informacija o socijalnom statusu te obitelji upućena i Centru za socijalnu skrb Ministarstva branitelja. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mladić koji je silovao sumještanina bludničio i nad djetetom </p>
<p>ČAKOVEC, 2. studenog</p>
<p> - Kako smo već u Vjesniku objavili, PU međimurska podnijela je kaznenu prijavu protiv Ž.M. (24) iz sela Šandrovca. Kriminalističkom obradom utvrđeno je postojanje opravdane sumnje da je Ž. M. 10. listopada ove godine počinio i silovanje. Toga dana, točnije noći, oko 23 sata Ž. M. je s leđa prišao 55-godišnjem sumještaninu i odvukao ga prema obližnjoj šumi, gdje ga je i silovao. </p>
<p>Kako je u utorak izvijestila PU međimurska i nakon podnošenja kaznene prijave, nad Ž. M. je nastavljena kriminalistička obrada. Utvrđeno je da je on u ljetu 1998. godine počinio bludne radnje nad malodobnim djetetom, što je i ponovio nad istim djetetom i 8. listopada ove godine, dva dana prije nego što se okomio na svog 55-godišnjeg sumještanina.</p>
<p>Iako policija nije objavila radi li se o muškom ili ženskom djetetu, budući da se mora štititi integritet malodobnika, sudeći prema nastranosti po kojoj je Ž. M. postao poznat, očigledno je bludničio nad dječakom. Kao i prvi slučaj, tako je i sada utvrđen i objavljen događaj naišao na zgražanje i osudu međimurske javnosti. (D. O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatska u Vijetnam izvozi 100 milijuna dolara vrijedno umjetno gnojivo</p>
<p>Brodovi će u Vijetnam prevoziti gnojivo, a vraćati se s ugljenom. Time se rješava pitanje proizvodnih viškova u Kutini, a budući da je vrijednost hrvatskih isporuka veća, razlika će se podmiriti isporukama vijetnamske nafte, izjavio je Goranko Fižulić, ministar gospodarstva, nakon posjeta Vijetnamu, Tajlandu, Maleziji i Singapuru </p>
<p>ZAGREB, 2. studeni</p>
<p> - Hrvatska će Vijetnamu isporučivati umjetna gnojiva u godišnjoj vrijednosti 100 milijuna dolara, a zauzvrat će od te države uvoziti ugljen za plominsku termocentralu. Praktična provedba tog posla vrlo je jednostavna: brodovi će u jednom smjeru prevoziti gnojivo, a vraćati se s ugljenom. Time će se riješiti i pitanje proizvodnih viškova u Kutini. Budući da je vrijednost hrvatskih isporuka veća, razlika će se podmiriti isporukama vijetnamske nafte. To je samo jedna od dobrih vijesti s nedavnoga posjeta Goranka Fižulića, ministra gospodarstva, i grupe hrvatskih gospodarstvenika Vijetnamu, Tajlandu, Maleziji i Singapuru.</p>
<p>U Vijetnamu je dogovoreno i skoro sklapanje međudržavnog ugovora o trgovini i gospodarskoj suradnji te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Tu zemlju, uz uvoz umjetnih gnojiva, zanima i uvoz elektroenergetske opreme te sudjelovanje hrvatskih tvrtki (Ine, Končara i Ingre) u gradnji hidrocentrala i termocentrala, rafinerija i infrastrukturnih objekata. </p>
<p>U Tajlandu je ministar Fižulić nastavio razgovore koji su s predstavnicima te zemlje u lipnju vođeni u Hrvatskoj. Ponudio im je ulaganja u naš turizam, te korištenje Zračne luke Zagreb, kao i hrvatskih lučkih kapaciteta i slobodnih zona. Supachi Pantchapakdi, potpredsjednik vlade Kraljevine Tajlanda, ujedno ministar gospodarstva, pozvao je hrvatske gospodarstvenike da sudjeluju u natječajima za gradnju dalekovoda za prijenos električne energije iz Kine i Laosa u Tajland. Pritom je upozoreno da suradnju u turizmu i gospodarstvu ometa dugo čekanje na vize (45 dana!). I s tom zemljom uskoro će se sklopiti ugovor o slobodnoj trgovini što bi trebalo ohrabriti gospodarstvenike obiju država.</p>
<p> Uz to, tajlandski potpredsjednik uskoro će postati glavnim tajnikom Svjetske trgovinske organizacije (WTO), čijom članicom Hrvatska službeno postaje 30. studenoga.</p>
<p>U Maleziji je Ina dogovorila suradnju s tamošnjom naftnom kompanijom Patronas koja godišnje proizvede oko 40 milijuna tona nafte. Dogovoren je i nastavak razgovora o suradnji u drvnoj i metalnoj industriji. S obzirom da Malezija obnavlja flotu, bilo je najava da će u tome sudjelovati i hrvatska brodogradnja. Zasad nije ugovoren i taj posao jer hrvatski su navozi puni do 2004. godine! </p>
<p>Ministarstva gospodarstva Malezije i Hrvatske potpisala su Memorandunm o razumijevanju, a održan je poseban seminar na kojem je sudjelovalo oko 100 tvrtki iz te zemlje. Pritom su njihovi predstavnici pokazali veliko zanimanje za poslovanje s Hrvatskom. Hrvatska im nije nepoznata jer u Maleziji svoja predstavništva imaju Končar, Hidroelektra i Monting, a više godina s tom zemljom surađuju i Niva te Tekstilna industrija Duga Resa. </p>
<p>Priprema se sklapanje trgovinskog sporazuma sa Singapurom, a obostrano je pokazano zanimanje za uspostavu izravnih zračnih linija. Očito, singapursko tržište tek treba upoznati s mogućnostima hrvatskog gospodarstva. To je bila glavna svrha posjeta ovoj zemlji, a dogovoreno je posebno predstavljanje našeg gospodarstva i mogućnosti ulaganja u naš turizam.</p>
<p>Komentirajući rezulate putovanja, Fižulić je posebno naglasio da se u predstavljanju naših mogućnosti trebaju aktivnije uključiti ostala ministarstva, a u hrvatskim diplomatskim predstavništvima trebali bi u tom poslu sudjelovati stručno osposobljeni ljudi. Isto se očekuje i od Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Fižulić se kritički osvrnuo i na politiku prijašnje vlasti koja, kao da se »sramila« uloge bivše Jugoslavije, pa time i Hrvatske u Pokretu nesvrstanih, a sada bi nam poznastva iz tog razdoblja dobro došla u sklapanju novih poslova. Naime, našu delagaciju su domaćini u nekoliko zemalja podsjećali na poslove koje su u tim zemljama obavile hrvatske tvrtke, a ponuđen je i zajednički istup na trećim tržištima. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vujčić: Pratimo inflaciju, ali ne možemo reći na kojoj ćemo točki intervenirati</p>
<p>U Hrvatskoj neće biti valutne krize/HNB može braniti bilo koju razinu tečaja, samo je stvar u tome hoćemo li se na to odlučiti i uz koju cijenu, kazao je zamjenik guvernera HNB-a/Ne riješimo li nelikvidnost, predstoji lavina stečajeva, kaže dr. Lokin, a dr. Lovrinović upozorava da se u ambijentu recesije koja se po njemu nastavlja može očekivati stravičan rast kreditnog rizika u sektoru stanovništva</p>
<p>OPATIJA, 2. studenoga</p>
<p> - »Inflacija u Hrvatskoj u ovom je trenutku visoka i iznosi 7,1 posto na godišnjoj razini. HNB je vrlo oprezna i reagirat će po potrebi, odnosno ukoliko se dogodi rast temeljne inflacije«, kazao je dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a prvog dana rada Pete međunarodne bankarske konferencije koju u Opatiji organizira TEB-Poslovno savjetovanje. </p>
<p>Dr. Vujčić je naravno, odbio kazati što je inflacijska granica pri kojoj će središnja banka intervenirati, a kada je riječ o tečaju kune naglasio je da HNB dopušta fluktuacije, no, prejake promjene neće tolerirati. Iz središnje banke također napominju da je između deviznih rezervi i novčane mase upravo sada najveća razlika što daje sigurnost da u Hrvatskoj neće biti valutne krize. To, po Vujčićevim riječima, znači da HNB može braniti bilo koju razinu tečaja, samo je stvar u tome hoće li se na to odlučiti i uz koju cijenu. </p>
<p>»Realni efektivni tečaj, a on je najbitniji, konstantno je deprecirao, što znači da naša konkurentnost raste. Problem je što je u rujnu inflacija porasla i uslijedila je aprecijacija. Inflacija nije dobra za izvoz, ona je opasnost. Zato i tražimo da se u novom zakonu o HNB-u kao naš cilj definira stabilnost cijena«, kazao je zamjenik guvernera iznoseći, nasuprot nekim svojim prethodnicima na ovoj konferenciji, mišljenje da Hrvatskoj ne predstoji nikakav gospodarski slom niti da se nešto strašno događa u bankama, kako se to moglo čuti. </p>
<p>Naime, dr. Ivan Lovrinović, prof. Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naglasio je da Hrvatska zapravo ne zna gdje ide i da je gospodarski slom u našoj zemlji sasvim izvjestan. Dr. Lovrinović je u tom kontekstu spomenuo smanjenje kredita gospodarstvu, zatim povećavanje kreditnog rizika u sektoru stanovništva, te vjerojatnost da će strane banke u Hrvatskoj svoje viškove usmjeravati, ili ih već usmjeravaju, na druga tržišta. </p>
<p>Vujčić je međutim iznio očekivanja HNB-a o rastu BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto, navodeći da oporavak dolazi od izvoza, koji bilježi najznačajniji rast u zadnjih deset godina, kao i od rasta osobne potrošnje. Deficit na tekućem računu platne bilance bit će u ovoj godini smanjen na jednu milijardu dolara što je 5,5 posto BDP-a. Vujčić je kazao kako Vlada mora ustrajati na tome da se plaće u naredne tri godine ne povećavaju. Naglašavajući da su posljedice bankovne krize uglavnom sanirane te da gospodarstvo izlazi iz recesije, dodao je da očekuje rast kredita, podsjećajući da je HNB svojim odlukama (smanjenja stope obvezne rezerve i smanjenje kamatnih stopa na blagajničke zapise) napravila bitan korak u tome da banke počnu plasirati sredstva gospodarstvu. </p>
<p>U HNB-u očekuju podršku javnosti za novi zakon o središnjoj banci: »Riječ je o usklađivanju sa standardima EU, što uključuje našu neovisnost i nadamo se da će to proći u Saboru. Očekujemo podršku javnosti u sljedećim mjesecima kada o tome predstoji burna rasprava«, istaknuo je Vujčić.</p>
<p>Dr. Drago Jakovčević, član uprave Convest banke naglasio je da prvih deset banaka u Hrvatskoj predstavljaju 76 posto bankovnog sektora, a da je najveća banka, Zagrebačka, posebno ojačala posljednjih godina te da sad ima 34 posto tržišta. Dr. Jakovčević navodi kako se prema nekim najavama spominje daljnje širenje te banke čak do 50 posto tržišta te naglašava da bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u tom slučaju morala reagirati. Dr. Jakovčević također spominje kako se prema najavama novih poreznih rješenja spominje obveza prijavljivanja štednje veće od 300 tisuća kuna te upozorava da bi u tom slučaju trebalo razmisliti o posljedicama u smislu daljnjeg odlijevanja štednje iz Hrvatske u inozemstvo.</p>
<p>Dr. Branimir Lokin, direktor Sektora za gospodarsku strategiju HGK, kazao je da se u Hrvatskoj odustalo od programa rješavanja nelikvidnosti, da se pokušava s nekim parcijalnim rješenjima, te da nelikvidnost sada ponovno raste. »Ako nelikvidnost ne riješimo, i ako se ona i dalje bude predstavljala kao izmišljena tema, to će u Hrvatskoj izazvati lavinu stečajeva i dalji rast nezaposlenosti«, upozorava Lokin i iznosi podatak da, po njegovoj računici, nezaposlenost već sada dostiže 35, a ne kako to službena statistika kaže 21 posto. Lokin dodaje da je u rujnu industrijska proizvodnja ponovno pala i da je Hrvatska opet u recesiji. On podsjeća i na bijeg kapitala iz Hrvatske te upozorava na mogućnost da strani investitori koji su ušli u banke uskoro sve rasprodaju, jer kako je naglasio, možda su došli da zarade i odu, a ne da unaprijede naše bankarstvo. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Drempetić: Obračunat ćemo se s onima u HŽ-u koji su gledali osobnu, a ne korist tvrtke</p>
<p>Od 13. do 20. studenog razgovori s misijom Svjetske banke o restrukturiranju HŽ-a i rokovima za provedbu/Obveze HŽ-a iznose 633, a potraživanja 353 milijuna kuna/Ovogodišnji gubitak ne bi smio prijeći 150 milijuna kuna / Nalaz interne revizije HŽ-a na 400 stranica</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Ukupne obveze Hrvatskih željeznica trenutačno iznose 633 milijuna kuna, u što je uključeno i 150 milijuna kuna obveza prema najvećim vjerovnicima - Ini i HEP-u. S druge strane potraživanja HŽ-a, iznose 353 milijuna kuna, a najveći pojedinačni dužnici su Petrokemija, Hrvatske šume i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Do kraja godine HŽ će pokušati naći ravnotežu između svojih prihoda i rashoda, tako da ukupni gubitak ne prijeđe 150 milijuna kuna. Ove je podatke u četvrtak iznio novi generalni direktor HŽ-a Marijan Drempetić na svojoj prvoj konferenciji za novinare govoreći o stanju zatečenom na HŽ-u, koje karakteriziraju velika potraživanja i velike obveze, zbog čega je ugroženo poslovanje.</p>
<p>Očekuje se, rekao je Drempetić, da će ministar pomorstva prometa i veza Alojz Tušek, koji predstavlja skupštinu HŽ-a, ovih dana usvojiti revidirani plan poslovanja HŽ-a do kraja ove godine, koji podrazumijeva zadržavanje trenda porasta prometa putnika i roba, povećavanja mogućnosti plaćanja dugovanja i naplate potraživanja od dužnika (što će se dijelom uz pomoć Vlade provoditi prebijanjem dugova), te investicijske aktivnosti isključivo u cilju povećanja sigurnosti prometa i smanjenja broja radnika, donošenje provedivog plana poslovanja za 2001. godinu, te kadrovsko ekipiranje. </p>
<p>Drempetić je posebno istaknuo da cijeli proces restrukturiranja i modernizacije željeznica nije rezultat pritiska Svjetske banke, već nužnost i potreba. Od 13. do 20. ovoga mjeseca zajedno sa Svjetskom bankom napravit će se analiza aktivnosti na restrukturiranju i dogovoriti rokovi za provedbu. Skori razgovor s članovima misije Svjetske banke temeljit će se na pet osnovnih područja: zaposlenici, privatizacija, bussiness plan, plan investicija i gospodarenje imovinom. Svjetska banka, podsjetio je Drempetić, uvjetovala je otpuštanje 1750 zaposlenih do 15. studenoga ove godine. »Nadamo se da ćemo ishoditi vrijeme da se predloži takva organizacija i sistematizacija oko koje ćemo do Nove godine uspjeti postići minimum kompromisa, te sve zaposlene informirati o programu zbrinjavanja viška. Nije nam cilj otpustiti ljude i poslati ih na burzu, nego novcem koji je država osigurala omogućiti njihovo zapošljavanje u drugim djelatnostima u sklopu HŽ-a ili njihovo samozapošljavanje«, objasnio je. </p>
<p>Govoreći, pak, o odnosu sa sindikatima, Drempetić je rekao da je uprava ovih dana zasuta njihovim zahtjevima za razgovorima. »Sindikati su«, rekao je, »nezaobilazan partner uprave u provođenju restrukturiranja, jer je suvislo restrukturiranje nemoguće provesti bez sudjelovanja zaposlenih i sindikata. Nudimo im partnerski odnos i otvorenu komunikaciju bez prijetnji i ucjena, ali očekujemo da i oni snose odgovornost za svaku svoju javno izrečenu riječ ili obećanje«.</p>
<p>Osvrćući se na odnos javnosti, Drempetić je rekao da pažnju javnosti plijene događaji koji stvaraju ružnu sliku o zaposlenima na HŽ-u. Napravljena je, rekao je Drempetić, interna revizija na HŽ-u, a njezini rezultati, o kojima će u srijedu raspravljati nadzorni odbor HŽ-a ispisani su na čak 400 stranica. »Nijedan podatak interne revizije o nezakonitostima i nepoštivanju akata neće izbjeći sankcije. Ništa nećemo kriti od javnosti, odnosno poreznih obveznika koji imaju pravo znati što se i kako radi na HŽ-u. Većina zaposlenih u HŽ-u svoje poslove korektno obavlja, ali ima i onih koji gledaju svoju osobnu korist, a ne interes tvrtke u cjelini i s njima ćemo se obračunati. Inače, strateško je opredjeljenje nove uprave da rad interne revizije bude kontinuiran, te da ona djeluje preventivno, a ne da se samo bavi posljedicama. Dio problema koje je uočila interna revizija, a koji su podložni sankcioniranju, rezultat su načina rada ovoga sustava cijeli niz godina, odnosno uočeno je da se isti propusti nastavljaju godinama, te sad treba za sve to izvući osobnu odgovornost pojedinaca«.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje o uzrocima željezničke nesreće kod Plaškog, Drempetić je rekao da još nisu utvrđeni, te da se na tome još radi, ali da je promet na HŽ-u siguran jer su ljudi koji u HŽ-u rade dovoljno stručni i odgovorni da prilagode brzinu vožnje i uvjete prometovanja infrastrukturi koju HŽ danas ima. Inače, članovi bivše uprave HŽ-a su trenutačno na godišnjem odmoru, a njihov status riješit će se za desetak dana.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Končar-Inženjering dobio u Sloveniji posao vrijedan 72 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga </p>
<p> - Poslovodstva tvrtki Končar-Inženjering za energetiku i transport i Dravske elektrane Maribor potpisala su u četvrtak u Mariboru ugovor o suradnji vrijedan 72 milijuna kuna ili 18,5 milijuna maraka, izvijestili su iz Končara.</p>
<p> Riječ je o projektiranju i izradi tehničke dokumentacije, proizvodnji i isporuci opreme, sastavu statora na elektranama, nadzoru nad montažom, ispitivanju i puštanju u pogon šest generatora i šest uzbudnih sustava za hidroelektrane Vuhred i Ožbalt na rijeci Dravi u Sloveniji, na kojima se obavlja gotovo kompletna obnova opreme i sustava upravljanja, mjerenja i zaštite. Kompletan posao trebao bi biti realiziran u sljedeće četiri godine.</p>
<p> Kako su istaknuli u Končaru, ovaj ugovor značajan je izvozni posao jer je dobiven na međunarodnom natječaju u konkurenciji s najjačim svjetskim tvrtkama (Elin-Austria, Siemens-Austria, ABB Alstom Power-Švicarska). Dokaz je to, kažu u Končaru, da hrvatska elektroindustrija ima znanja, tehnologije i proizvode konkurentne i prihvatljive na stranim tržištima.</p>
<p> Osim Končar-Inženjeringa za energetiku i transport koji je u ime koncerna Končar ugovaratelj kompletnog posla i nositelj njegove realizacije, u poslu sudjeluju i Končarova proizvodna društva, Končar-Generatori i motori te Končar-Elektronika i informatika. Istodobno, Končarov slovenski partner u ovom poslu je tvrtka Litostroj, s kojom je Končar izgradio više desetaka hidroelektrana širom svijeta i s kojom i danas gradi ili obnavlja postojeće hidroelektrane. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Uvrđena najpovoljnija trasa naftovoda od Constanze do Omišlja</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Konferencija »Caspian Energy to Europe«, održana prošlog tjedna u Bruxellesu, utvrdila je najpovoljniju trasa prihvata nafte sa Crnog mora: od luke Constanza u Rumunjskoj, preko Pitestia do Jugoslavije, pa preko Pančeva i Novog Sada do Hrvatske (Dunav) te dalje trasom JANAF-a do Siska i naftne luke Omišalj. </p>
<p> U drugoj fazi razmatra se produljenje trase od Omišlja preko Slovenije u Italiju (Trst) sa mogućnošću spajanja na druge europske naftovodne sustave, rečeno je na konferenciji posvećenoj rješavanju pitanja transporta nafte sa vrlo bogatih nalazišta u regiji Kaspijskog mora do potrošača u Europi i u svijetu. </p>
<p> Utvrđivanje te trase, kako su izvijestili iz JANAF-a, vrlo je značajno za Hrvatsku, jer se time još jednom valorizira gospodarsko značenje JANAF-a u svjetskim tokovima nafte, a za što su bila potrebna mnoga elaboriranja i dokazivanja naših predstavnika. Prijedlog trase ne predviđa dosadašnji prijelaz preko Mađarske (koji je dulji i skuplji) već preko Jugoslavije, što je omogućeno aktualnim promjenama u Srbiji.</p>
<p> Na završnom skupu potpisan je Memorandum razumijevanja među trima naftnim transportnim kompanijama: Concordia Petroliera (CONPET) - Rumunjska, NIS-Jugopetrol - Jugoslavija i Jadranski naftovod (JANAF) - Hrvatska.</p>
<p> Vlade triju zemalja, navodi se u priopćenju, prijedlog teksta »Protokola o ostvarivanju međudržavnog sustava za transport nafte od Constanze do Jadranskog mora« trebale bi razmatrati i odobriti, kako se očekuje, u roku od 30 dana.</p>
<p> U radu konferencije, koja je održana u okviru INOGATE (Interestate Oil and Gas Transport o Europe) - programa, krovnog sporazuma za rješavanje međunarodnih energetskih puteva u Europu, sudjelovao je i direktor JANAF-a Ante Čičin-Šain. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Oporavak hrvatskog robnog izvoza </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Najnoviji podaci o izvoznim kretanjima pokazuju da se nastavlja trend laganog oporavka hrvatskog robnog izvoza. Hrvatsko je gospodarstvo u prvih devet mjeseci ove godine izvezlo na strana tržišta roba u vrijednosti od 3,28 milijardi dolara, što je 3,7 posto više nego u istom razdoblju lani.</p>
<p>I uvoz u tom razdoblju pokazuje znake oporavka, što je posljedica rasta BDP-a, te je ponovno u uzlaznom tendu. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za gotovo 5,7 milijardi dolara, što je za 1,7 posto više u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.</p>
<p> Slijedom takvih kretanja deficit robne razmjene smanjen je sa svega jedan posto u odnosu na lani i iznosi (visokih) 2,4 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 57,6 posto.</p>
<p> Zbog povećanja vrijednosti dolara prema kuni (prosječni tečaj USD u kunama u izvozu je u prvih devet mjeseci bio 15,7 posto veći nego u istom razdoblju lani) stope rasta izvoza i uvoza izražene u američkim dolarima znatno su niže od onih u kunama.</p>
<p> Tako je, izraženo u kunama, robni izvoz u devet mjeseci iznosio 26,8 milijardi kuna, što je 20 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvoz je iznosio 46,5 milijardi kuna, ili 17,7 posto više nego u devet mjeseci prošle godine.</p>
<p> Značajno je da se i dalje ostvaruje osjetan rast izvoza u zemlje Europske unije, na koje otpada 55,8 posto ukupnog robnog izvoza. U zemlje EU u prvih je devet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti većoj od 1,8 milijardi dolara, što je 20,4 posto više nego u isto vrijeme lani. </p>
<p> Pritom je vrijednost isporuka u Italiju, prvog hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, povećana za čak 35,8 posto na 745 milijuna dolara. Istodobno je izvoz u Njemačku, ostvaren u vrijednosti od oko 470 milijuna dolara, zabilježio pad za 7,9 posto. Među zemljama EU na trećem je mjestu po visini hrvatskog izvoza Austrija, u koju je izvezeno roba za 215 milijuna dolara, odnosno za 11,3 posto više nego u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.</p>
<p> Izvoz u zemlje CEFTA-e bilježi rast od 6,2 posto, pri čemu se više od 79 posto odnosi na izvoz u Sloveniju. U susjednu je državu u prvih devet mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 349 milijuna dolara, što je 6,1 posto više nego lani. I dalje se bilježi osjetan pad vrijednosti izvoza u Bosnu i Hercegovinu, za 15 posto, na 355 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Austrija namjerava prodati 140 milijuna dionica Telekoma</p>
<p>BEČ, 2. studenoga </p>
<p> - Austrijsko društvo Oesterreichische Industrieholding, koje upravlja državnim vlasništvom, objavilo je kako namjerava prodati 140 milijuna dionica najvećeg autrijskog telekomunikacijskog operatera - Telekom Austria, uz mogućnost prodaje daljnjih 21 milijun dionica. Država bi prodajom tih dionica, čija se cijena procjenjuje između devet i 12 eura po dionici, trebala prihodovati približno 1,93 milijarde eura, a ta bi sredstva trebala biti upotrebljena za popunjavanje državnog proračuna. Inače, Telekom Austria u prvih je šest mjeseci ove godine poslovo s 22,5 milijuna eura gubitaka, dok je u istom lanjskom razdoblju ostvarena dobit u iznosu od 132,2 milijuna eura. Taj podatak naveo je većinu austrijskih tržišnih analitičara da tamošnjoj vladi predlože smanjivanje cijene dionica Telekoma na devet do deset eura. (Hina/STA)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Državni inspektorat: Prekršaj HT-a potvrdilo i Ministarstvo gospodarstva </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Što se tiče odluke Državnog inspektorata da Hrvatski telekom (HT) pretplatnicima od 1. kolovoza 1997. godine mora vratiti novac za telefonsku pretplatu po cijeni od 70 kuna, na koju se HT uložio žalbu, u inspektoratu kažu da će HT-u odgovoriti najkasnije u roku od 30 dana. Nadalje, kažu u inspektoratu, prekršaj koji su utvrdili gospodarski inspektori, a koji navodno nisu nadležni za telefonsku pretplatu već samo za promet robe, potvrđen je u Ministarstvu gospodarstva. No, cijeli slučaj u konačnici bi mogao završiti i na Prekršajnom sudu.</p>
<p>U čevrtak je zamjenik predsjednika Uprave HT-a Armin Shubert na konferenciji za novinare najavio da će HT nastupiti i na ovogodišnjem sajmu Info na ZV-u. Predstavit će svoje napredne usluge prijenosa podataka: Hinet, najvećeg domaćeg davatelja uslugu pristupa Internetu, Cronet WAP-a, pristup Internet servisima preko GSM mreže, te HT ISDN, uslugu brzog prijenosa podataka preko nepokretne telefonske mreže. Posjetitelji će moći uživati u besplatnom surfanju Internetom u Cybercaffeu, te novim video igricama. </p>
<p>Najavljeno je i da će ovaj mjesec HT pustiti u rad pilot-projekt za ograničeni broj korisnia, koji će biti dopuna ISDN-a (integrirane usluge digitalne mreže). Naime, uz analogni telefonski priključak, korisnik dobiva dva telefonska broja. Ovaj projekt ocijenjen vrlo uspješnim u Deutsche telekomu, te je za očekivati je da će i biti jednano uspješan kod korisnika HT-a. (M.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Nevenka Tuđman primila više od dva milijuna kuna nezakonite provizije?</p>
<p>Zagrebačka policija izvijestila Državno odvjetništvo da je kći pokojnog hrvatskog predsjednika, iskoristivši svoj društveni položaj i ugled, omogućila Igoru Kneževiću da u Ministarstvu znanosti i tehnologije provodi natječaje za ugradnju telefonskih centrala / On je, tvrdi policija, tako zaradio više od deset milijuna kuna, a Nevenki Tuđman, navodno je isplatio 2,150.000 kuna provizije</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Protiv Nevenke Tuđman (49) i Igora Kneževića (31) policija je prošli tjedan (27. listopada) podnijela posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Tereti ih se za kaznena djela zloporabe obavljanja dužnosti državne vlasti i protuzakonitog posredovanja. Prema navodima policije, Nevenka Tuđman je, iskoristivši svoj društveni položaj i ugled, omogućila Igoru Kneževiću, vlasniku obrta za popravak kućanskih aparata i telefona, da 10. travnja 1996. bude postavljen kao glavna stručna i odgovorna osoba u Ministarstvu znanosti i tehnologije, zadužena da provodi natječaje za ugradnju telefonskih centrala. Knežević koji nema kvalifikacija za to mjesto jer ima samo srednju stručnu spremu, došao je na tu dužnost bez natječaja. </p>
<p>Na poslovima je, tvrdi policija, Knežević zaradio 10,066.473,18 kuna, a od toga je Nevenki Tuđman isplatio 2,150.000 kuna provizije. </p>
<p>Kako je izvijestila Policijska uprava zagrebačka u četvrtak, djelatnici Odjela za suzbijanja gospodarskog kriminaliteta na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske obavili su kriminalističku obradu nad Igorom Kneževićem i Nevenkom Tuđman (u prijavi se navode samo inicijali prezimena). Osnovano se sumnja da je od 1996. do 2000. godine N. Tuđman počinila četiri kaznena djela protuzakonitog posredovanja, a Knežević 15 kaznenih djela zloporabe obavljanja državne vlasti. </p>
<p>Kao odgovorna osoba u Ministarstvu, Knežević je iskoristio ovlasti prilikom provođenja natječaja da bi poduzeće Alcatel, s kojim je imao ugovor o posredovanju, dobilo posao instaliranja telefonskih centrala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, Veleučilištu u Dubrovniku, Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, Građevinskom i Ekonomskom fakultetu u Rijeci, Filozofskom fakultetu u Zadru, Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od Alcatela je, kako se sumnja, dobivao proviziju od koje je dio davao Nevenki Tuđman. Na isti način Knežević je, tvrdi se u policijskoj prijavi, omogućio poduzeću Ericsson-Nikola Tesla, za koje je njegov obrt Telecom proizvodio dijelove, da sklopi ugovore s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu, te Likovnom akademijom i Medicinskim fakultetom u Zagrebu. Također je utjecao na to da Šumarski i Filozofski fakulteti u Zagrebu zaključe ugovore s njegovim poduzećem Datanet d.o.o., kaže se u policijskoj prijavi.</p>
<p>Navodi se i da je Nevenka Tuđman iskoristila svoj društveni položaj kako bi Knežević bez natječaja dobio poslove u Privrednoj banci Zagreb, tada u vlasništvu države, te u Robnim terminalima i u Končar-Imobiliji. </p>
<p> Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu zaprimilo je 27. listopada policijsku kaznenu prijavu protiv »jedne osobe s ovlastima Ministarstva znanosti i tehnologije i druge iz obitelji pokojnog predsjednik Republike Franje Tuđmana«, potvrdio je u četvrtak općinski državni odvjetnik Davorin Budin. On nije želio komentirati nikakve daljnje postupke tužiteljstva vezane uz taj slučaj, kao ni navesti točno ime osumnjičene »osobe iz obitelji pokojnog predsjednika Republike«.</p>
<p> Odvjetnik Nevenke Tuđman Željko Olujić u telefonskom je razgovoru rekao da nije upoznat s podnošenjem kaznene prijave. Dodao je i da za njegovu stranku samo podnošenje prijave ne znači ništa dok nadležno državno odvjetništvo ne odluči o pokretanju istrage i dok slučaj ne dođe do istražnog suca. (Dragan Grdić, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Proširena istraga protiv četvorice osumnjičenih u »slučaju Ahmići« </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Zdenko Konjić proširio je istragu protiv četvorice osumnjičenih u »slučaju Ahmići« - Ante Sliškovića, Tomislava Vlajića, Vlade Ćosića i Paška Ljubičića, priopćeno je u četvrtak iz zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Odluka je donesena zbog sumnje da su osumnjičenici, osim djela za koja se terete u zahtjevu za provođenje istrage, počinili i kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava, ovjerom neistinita sadržaja. Vlajić, Ćosić i Ljubičić terete se da su počinili i produljeno kazneno djelo.</p>
<p>Istraga je proširena 31. listopada, nakon ispitivanja Sliškovića i Vlajića, koji su se pred istražnim sucem branili šutnjom.</p>
<p>Prema normativnom opisu iz Kaznenog zakona, kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava, tiče se slučaja kada počinitelj dovede u zabludu mjerodavno tijelo, tako da u javnoj ispravi ovjeri nešto neistinito, što služi kao dokaz u pravnom predmetu, te takvu krivotvorenu ispravu uporabi iako zna da je neistinita, kaže se u priopćenju Suda.</p>
<p>Slišković i Vlajić uhićeni su početkom rujna u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenom, dok su Ćosić i Ljubičić u bijegu i za njima je raspisana tjeralica. Sva četvorica se terete za zločine u bosanskohercegovačkom selu Ahmići, gdje je 16. travnja 1993. ubijeno 116 civila i razoreno mnogo civilnih objekata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Županijski dom u ponedjeljak o ustavnim promjenama</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Ustavne promjene i paket poreznih zakona središnje su teme 48. sjednice Županijskog doma koja počinje u ponedjeljak, 6. studenoga.</p>
<p> Ustavne promjene kojima će se ukinuti polupredsjednički sustav, ojačati uloga Sabora s odgovornošću Vlade parlamentu, dio su predizbornih obećanja stranaka koalicije.</p>
<p> Promjenama će se zadržati dvodomni parlamentarni sustav, ali će uloga Županijskog doma biti bitno redefinirana.</p>
<p> Prijedlog promjene Ustava formalno je podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma na temelju utvrđenog Nacrta promjene Ustava te primjedbi što su ih odbori, klubovi i zastupnici iznijeli u saborskoj raspravi.</p>
<p> Nacrt promjene Ustava Zastupnički je dom utvrdio sredinom listopada, dok je odluku da se pristupi promjeni Ustava Dom donio na sjednici 15. srpnja. </p>
<p> U poreznom paketu o kojem će Županijski dom dati mišljenje su prijedlozi zakona o porezu na dohodak, potom na dobit, o poreznom savjetništvu te Prijedlog općeg poreznog zakona. Donošenjem tog zakona, tvrdi njegov predlagatelj - Vlada, osigurava se povoljnije uvjete za razvijanje jedinstva poreznog sustava, njegovu transparentnost te učinkovitiju i pravilniju primjenu poreznih propisa. </p>
<p> Na 48. sjednici, Županijski dom treba se očitovati i o nekoliko zakonskih inicijativa svojih zastupnika, uz ostalo, o izmjenama zakona o oružju, vatrogastvu, javnim cestama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sindikat grafičara traži razdvajanje »Vjesnika« i »Tiskare«</p>
<p>Hrvatska tiskara na mjesec pokriva 3,5 milijuna kuna gubitka dnevnog lista Vjesnik, tvrdi predsjednik tog sindikata Stjepan Kolarić, ocijenivši da je u godinu dana Vjesnik d.d. nagomilao gubitak od deset milijuna njemačkih maraka/ Komentirajući te podatke predsjednik Uprave Vjesnika d. d. Mijo Paradžik rekao je da su oni »nepotpuni i proizvoljni«, dodavši da je u svojim dosadašnjim izvješćima Uprava upoznala Nadzorni odbor s cjelokupnim financijskim stanjem društva/ Aleksandar Žaja, sindikalni povjerenik u Vjesnikovoj podružnici i član Nadzornog odbora, je ustvrdio da je u listu Vjesnik oko 20 ljudi dobilo kredite s kamatom od jedan posto te da stižu na naplatu računi »Vjesnik pressa« </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Vjesnik treba odvojiti od Hrvatske tiskare, a nakon toga ta dva poduzeća moraju biti prepuštena tržištu. Zahtijevamo od Vlade konačno rješavanje toga problema, jer je nedopustivo da se produljuje agonija Vjesnika, u kojoj se gubici ne saniraju nego gomilaju. Istaknuo je to Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, na konferenciji za novinare u četvrtak u Zagrebu. </p>
<p>»Hrvatska tiskara na mjesec mora pokrivati 3,5 milijuna kuna gubitka dnevnog lista Vjesnik. U godinu dana Vjesnik d.d. nagomilao je deset milijuna njemačkih maraka gubitka«, rekao je Kolarić, dodajući da su sindikalci tražili razgovor u Fondu za privatizaciju i u Vladi, ali još nisu dobili odgovor.</p>
<p>Komentirajući te podatke iznesene na konferenciji, predsjednik Uprave Vjesnika d. d. Mijo Paradžik rekao je za Vjesnik da su oni »nepotpuni i proizvoljni«. »U svojim dosadašnjim izvješćima, Uprava je potpuno upoznala Nadzorni odbor s cjelokupnim financijskim stanjem društva«, istaknuo je Paradžik. </p>
<p>Sindikalci su na konferenciji dalje ustvrdili da su Fond i Vlada, koji nisu uspjeli pronaći rješenje za sanaciju Vjesnika, glavni krivci za ovo stanje. »Nadzorni odbor Vjesnika d.d. sastajao se sedam puta, a promjene koje se događaju samo su kozmetičke naravi; mijenja se glavni urednik lista, a novi v. d. ima samo jedan zadatak - održati postojeće stanje«, tvrdi Kolarić, a postoje naznake da će se promijeniti i Uprava. »Mi znamo da su problemi u centrima političke moći, a ceh kozmetičkih promjena na kraju će platiti zaposlenici i porezni obveznici«. </p>
<p>Osvrćući se na izjavu potpredsjednika Vlade Slavka Linića u intervjuu Nedjeljnom Vjesniku da će Vjesnik još pet godina biti u vlasništvu države, Kolarić je rekao kako to znači samo daljnje gomilanje gubitaka i da u tom slučaju »Tiskara« može »za godinu dana zatvoriti vrata«. </p>
<p> »Dvojbenom fuzijom lista Vjesnik i 'Tiskare' oštećeni su, među ostalima, i mali dioničari«, istaknuo je, navodeći da se Sindikat od početka protivio tom spajanju. »Sumnjam da će Vjesnik uspjeti u ovim konkurentskim uvjetima povećati nakladu na 30.000 do 40.000 primjeraka, što bi moglo pokriti tekuće rashode«, drži Kolarić. Stara vlast, nastavio je, kriva je za spajanje Vjesnika i »Tiskare«, a u deset mjeseci pokazalo se da je nova vlast inertna. </p>
<p>Aleksandar Žaja, sindikalni povjerenik u Vjesnikovoj podružnici i član Nadzornog odbora, naveo je da je u listu Vjesnik, prije spajanja s »Tiskarom«, dvadesetak ljudi dobilo zajmove s godišnjom kamatom od jedan posto i s počekom od godinu dana. Spomenuo je i goleme otpremnine i dvojbene menadžerske ugovore, telefonske račune Vjesnika, koji od 1995. iznose četiri milijuna kuna, te opremu koja je kupljena zajmom od deset milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>»Tražimo od Nadzornog odbora da ispita poslovanje poduzeća 'Vjesnik press', osnovanog prije dvije godine, čiji računi sada dolaze na naplatu, kao i te famozne kredite«, rekao je Žaja. Istaknuo da su se radnici Tiskare još u ožujku, kad im je kasnila plaća, referendumom izjasnili za odvajanje od lista Vjesnik.</p>
<p>Govoreći o mogućem prekidu izlaženja Vjesnika, Kolarić je rekao da je ipak riječ o medijskoj instituciji kulturne i političke tradicije, koja bi mogla naći kupca i podići nakladu. S druge strane, zaključio je, »Hrvatska tiskara« sa svojom tehnologijom može pozitivno poslovati, a uz ulaganja i proširiti poslovanje. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Reagiranje Hrvatskog fonda za privatizaciju na tiskovnu konferenciju Sindikata grafičara</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - U okviru svoje redovne komunikacije s Upravom i sindikalnim organizacijama Vjesnika d.d., Nadzorni odbor je od svog člana, gospodina Aleksandra Žaje, predsjednika Zaposleničkog vijeća, obaviješten o konferenciji za tisak koja je održana 2. studenog 2000. Prema obavijesti koju je gospodin Žaja prenio predsjedniku Nadzornog odbora Hrvoju Dusperu istoga dana, konferencija je bila posvećena problemima izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj.</p>
<p>U sadržaju vijesti koju je objavila Hina, s čuđenjem smo uočili zaključke, ocjene i prijedloge Sindikata grafičara. </p>
<p>U vezi sa stavovima iznesenim na konferenciji iznosimo sljedeće činjenice:</p>
<p>1. Od svog izbora u svibnju ove godine do danas, Nadzorni odbor je održao sedam sjednica, a na svakoj od njih je bila i dominirala točka dnevnog reda u svezi problematike tvrtke.</p>
<p>2. Evidentirani podaci o gubitcima u izvještajnom razdoblju iznose dvanaest milijuna kuna iz poslovanja lista Vjesnik te osam milijuna i dvjestotisuća kuna na razini Vjesnika d.d. (opet indirektno vezano uz poslovanje izdavaštva). U tom smislu iznos od deset milijuna njemačkih maraka je nešto o čemu Nadzorni odbor nema informacije.</p>
<p>3. Poznato je da je Nadzorni odbor već na svojoj četvrtoj sjednici zadužio Upravu da podastre precizno financijsko izvješće o poslovanju, a zaključcima svoje 5., 6. i 7. sjednice utvrdio je Program promptnih i kratkoročnih mjera, koje sadržavaju rješenja kako za područje izdavaštva tako i za područje Tiskare, pred kojom su značajni tržišni izazovi i nove mogućnosti.</p>
<p>4. Na svojoj 7. sjednici održanoj 24. listopada 2000. Nadzorni odbor je primio Zapisnik i Zaključke Zaposleničkog vijeća Vjesnika i Sindikalnog povjereništva, te ocjenjujući ih veoma ozbiljnim i sadržajnim, obvezao Upravu da se do sljedeće sjednice NO, zakazane za 10. studenoga 2000., očituje s prijedlogom daljnjih rješenja.</p>
<p>5. U svom Izvješću Uprava iznosi tvrdnju da list Vjesnik ima uvjete da pozitivno posluje, te je NO u tom smislu poduzeo odgovarajuće radnje (raspisan je natječaj za glavnog urednika, održavaju se preliminarni razgovori s potencijalnim kandidatima itd.)</p>
<p>Nadzorni odbor nastoji dosljedno provoditi smjernice dobivene prilikom imenovanja i u tom kontekstu i nadalje je osnovni zadatak Nadzornog odbora i Uprave potaknuti i ostvariti procese i ciljeve: konsolidacija tvrtke u oba segmenta poslovanja; sanacija i konsolidacija posebno izdavačke djelatnosti i obavljanje pripremnih radnji za dokapitalizaciju, odnosno privatizaciju Vjesnika d.d.</p>
<p>Hrvatski fond za privatizaciju kao vlasnik, putem svog Nadzornog odbora provodi u cijelosti glavna i strateška opredjeljenja Vlade RH koja, operativno ne ulazi u problematiku svakog društva pa tako ni Vjesnika d.d. Posredstvom institucionalnog vlasnika, dakle HFP-a, ostvaruju se strateška opredjeljenja. U tom kontekstu smatramo da se ne mogu prihvatiti ocjene da Vlada RH nije ništa poduzela i da ne reagira na postojeće stanje. Na to stanje reagira vlasnik, a NO je spreman da potpuno transparentno i otvoreno surađuje sa svima onima koji imaju dobre namjere i korisne prijedloge. Posebno cijenimo sve one poticaje i prijedloge Sindikata grafičara Hrvatske i vidimo u njima partnera za ostvarenje ambicioznih ali realnih ciljeva razvoja Vjesnika d.d. </p>
<p>Ured predsjednika HFP-a</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sanader: Protiv Hebranga još ne treba pokrenuti stegovni postupak </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - »Još nema potrebe za pokretanjem stegovnog postupka protiv dr. Andrije Hebranga, ali napominjem da bilo tko tko politički djeluje izvan stranke mora računati da je to u suprotnosti sa Statutom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare, u stanci sjednice Predsjedništva HDZ-a, predsjednik te stranke Ivo Sanader. Pojasnio je da HDZ-ovi članovi mogu djelovati u raznim udrugama, ali da je u ovom slučaju riječ o političkoj platformi pa je zato i upitan takav rad. </p>
<p>Predsjedništvo je stranke u četvrtak odredilo Odbor za obilježavanje smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 10. prosinca, a poslat će se i pismo hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu da se obljetnica smrti dr. Tuđmana obilježi i na državnoj razini. U taj su Odbor uključeni članovi Predsjedništva HDZ-a, Središnjeg odbora, predsjednici županijskih odbora i potpredsjednici Sabora.</p>
<p>Za petak je predviđeno održavanje Gospodarskog foruma HDZ-a na kojem će stranka iznijeti strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske i uputiti je u saborsku proceduru.</p>
<p>Sanader je izrazio žaljenje što na blagdan Svih svetih kad su dužnosnici te stranke polagali vijenac na Oltar domovine nije bilo predstavnika medija, ocjenjujući nedopustivim da i poslije deset mjeseci nove vlasti Hrvatska još nema svečano mjesto na kojem bi se odavala počast svima koji su dali živote za domovinu. HDZ će u saborsku proceduru uputiti Zakon o Oltaru domovine.</p>
<p>Jadranka Kosor govorila je o HDZ-ovoj akciji prikupljanja potpisa protiv dekriminalizacije droge. Izvijestila je da je produljeno potpisivanje te peticije na koju se potpisalo oko 30.000 građana. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Arlovićeva izjava o raspisivanju novih parlamentarnih izbora nije ucjena, kaže Jurjević </p>
<p>SPLIT, 2. studenoga</p>
<p> - Predsjednik splitske Socijaldemokratske partije (SDP) i saborski zastupnik Marin Jurjević rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare da se izjava potpredsjednika te stranke Mate Arlovića o mogućem raspisivanju novih parlamentarnih izbora, ne može shvatiti kao prijetnja i ucjena.</p>
<p>Iako je uvjeren u to da će se ustavne promjene donijeti konsenzusom ili, u krajnjem slučaju potrebnom većinom, Jurjević je pojasnio da se Arlovićeva izjava ticala one treće, najgore mogućnosti. »Na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav vidjelo se da postoje različita mišljenja o Nacrtu promjene Ustava. U slučaju da Sabor ne prihvati ustavne promjene, onda je logično da se raspišu novi izbori. To nije ucjena ni prijetnja, nego jedina mogućnost koja se nudi u takvoj situaciji«, kazao je Jurjević, ponovivši da Arlović nije prijetio HSLS-u. </p>
<p>Govoreći o političkom ozračju koje je stvoreno uoči saborske rasprave o ustavnim promjenama, Jurjević je istaknuo kako oporba i neki mediji nastoje prikazati vladajuću koaliciju »kao vlast koja zamara javnost nevažnim problemima, umjesto da se uhvati u koštac s nagomilanim gospodarskim i socijalnim teškoćama«. </p>
<p>Prema Jurjevićevim riječima, ustavne promjene nipošto nisu nevažan problem, nego jedini uvjet da Hrvatska ukine polupredsjednički sustav i postane zemljom parlamentarne demokracije. »Opasne su teze, kojima se minorizira rasprava o ustavnim promjenama. Takve su teze to opasnije, jer ostavljaju prostor da se Ustav, kao temeljni zakon jedne države, zamijeni nečim drugim«, kazao je Jurjević, podsjetivši da se predizborna obećanja o promjenama Ustava moraju potvrditi u stvarnosti. Na upit smatra li da su za stvaranje »opasnog političkog ozračja« ipak odgovorniji sami koalicijski partneri, koji se posljednjih dana međusobno prepucavaju baš o ustavnim promjenama, Jurjević je ponovio kako vjeruje da će vladajuća koalicija odraditi četverogodišnji mandat, te da će Sabor konsenzusom prihvatiti ustavne promjene. </p>
<p>Saborska zastupnica Vesna Podlipec osvrnula se na prošlotjednu sjednicu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, istaknuvši kako članovi Odbora iz HSLS-a nisu imali razumijevanja za prijedloge ustavnih promjena. </p>
<p>Čelnici SDP-a ustvrdili su da parlament mora postati vrhovno zakonodavno tijelo i izraz narodnog suvereniteta, te da se više nikada ne smije dogoditi da bilo koja institucija bude nadređena Saboru. </p>
<p>Jurjević se osvrnuo i na članak u Slobodnoj Dalmaciji, u kojem se navodi da »gospodarski i socijalni kaos u Splitsko-dalmatinskoj županiji demantira priče o pozitivnim učincima nove vlasti«. Rekavši da je gospodarska situacija teška, on je napomenuo da ta činjenica ne može zasjeniti pozitivne rezultate Vlade Ivice Račana. »Mi ćemo položiti račune hrvatskim građanima, koji moraju znati da je nova Vlada naslijedila gospodarski i socijalni kaos od HDZ-a«, zaključio je Jurjević.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Đapiću razgovori o ustavnim promjenama sliče trgovini </p>
<p>METKOVIĆ, 2. studenoga</p>
<p> - Razgovori o ustavnim promjenama, za Antu Đapića, »više sliče trgovini nego donošenju najvažnijeg dokumenta jednoga naroda na kojemu se temelji budućnost i demokracija čitavoga hrvatskog društva«. Kako je u četvrtak u Metkoviću rekao predsjednik HSP-a, riječ je o pokušaju »da se zadovolje pobjednici na siječanjskim izborima, Ivica Račan, Stjepan Mesić i donekle gubitnik Dražen Budiša, a hrvatski je narod potpuno u drugom planu«.</p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić, koji sa suradnicima boravi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na konferenciji za novinare u Metkoviću, osvrnuo se na izbore u BiH, rekavši je da HSP podupire Hrvatski narodni sabor u Travniku i njegove odluke. </p>
<p>Izrazio je oštar prosvjed međunarodnoj zajednici koja, kazao je, mimo volje hrvatskoga naroda, pokušava izmijeniti Daytonski sporazum i svesti Hrvate na nacionalnu manjinu. Đapić je dodao kako HSP potpuno podupire i odluku o referendumu Hrvata. </p>
<p>Osvrćući se na rezultate izbora nedavno održanih u Petrinji, Đapić je kazao kako oni pokazuju jasan trend kojima se hrvatsko biračko tijelo polako okreće udesno. »Ti rezultati koje je naša stranka postigla posljedica su deset godina vrijednoga i prepoznatljivoga našeg rada i ta je politika počela ubirati plodove«, kazao je Đapić, dodavši kako ubuduće očekuje još veću potporu birača, a prvi sljedeći test bit će lokalni izbori u Obrovcu, gdje HSP očekuje također dobre rezultate.</p>
<p>O stanju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji govorio je predsjednik Županijskog vijeća HSP-a Željko Kulišić. Upozorio je na teško stanje u dolini Neretve i probleme s kojima se susreću tamošnji poljoprivrednici koji zbog ponašanja na granici s BiH vrlo teško prodaju svoje proizvode. Upozorio je i na nepostojanje protugradne zaštite u dolini Neretve, iako je poznato da taj kraj živi od poljodjelstva. To će pitanje HSP-ovci postaviti u Saboru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Kajin: Temeljno političko pitanje je kako pomoći socijalno ugroženima </p>
<p>RIJEKA, 2. studenoga</p>
<p> - Temeljna pitanja hrvatske politike u ovom trenutku nisu ni ustavne promjene, ni Deklaracija o Domovinskom ratu, ni rasprave o BiH, ni trzavice unutar vladajuće koalicije, nego kako pomoći građanima koji žive na rubu socijalne bijede i kako smanjiti nezaposlenost, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare i dopredsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) i saborski zastupnik Damir Kajin.</p>
<p> Kajin je dodao da je od iznimna značenja i pitanje mobilizacije cjelokupnog stanovništva na programima izlaska iz opće krize. </p>
<p>Nedopustivo je, kako je rekao Kajin, da u vrijeme dok mnoštvo građana premošćuje socijalnu bijedu, ulazeći u minus na svojim tekućim računima, banke to sankcioniraju upravo lihvarskim kamatama. Takvo ponašanje banaka svakako dovodi u pitanje opravdanost njihove privatizacije i način na koji je ona obavljena, ocijenio je Kajin. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, temeljna bi svrha poreznih reformi trebala biti rasterećenje i poticanje gospodarstva.</p>
<p>Na konferenciji je dosadašnji predsjednik primorsko-goranske županijske organizacije Akcije socijaldemokrata Hrvatske Nedjeljko Tomić objavio je da prelazi u IDS. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ribić najavio štrajk upozorenja za potkraj studenoga </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Tražit ćemo od premijera Ivice Račana imena osoba iz Vlade koje su odgovorne za kršenje Kolektivnog ugovora o usklađivanju plaća u javnim i državnim službama s plaćama u državnim poduzećima. Bude li potrebno, potkraj studenoga ćemo organizirati i štrajk upozorenja. Istaknuo je to, među ostalim, predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić, na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>Podsjetimo, sedam proračunskih sindikata javnih službi, prekinulo je u utorak započete pregovore s Vladom o usklađivanju plaća u javnom sektoru, optuživši je da želi izbjeći obveze iz Kolektivnog ugovora sklopljenog u ožujku, te aneksa ugovora iz kolovoza ove godine.</p>
<p>Ribić je istaknuo da su sindikati prekinuli pregovore, jer su »osjetili jasnu manipulaciju i neiskrenost u stavu Vlade«. »U ožujku smo pristali na petpostotno smanjenje plaća u javnim službama, ali uz uvjet da nam se s listopadskim plaćama obavi usklađenje za onoliko koliko su u međuvremenu narasle plaće u javnim poduzećima«, pojasnio je Ribić, dodavši da bi se sada, prema njihovoj računici, plaće u javnim službama trebale povećati za 9,8 posto. »Stoga je ugovor o korekciji plaća, odnosno njihovo usklađivanje s kretanjem plaća u državnim poduzećima trebalo biti gotovo do 1. listopada. Umjesto toga, predstavnici Vlade su nam u utorak rekli da ne znaju kako će to napraviti«, kazao je on, zaključivši da je iz toga vidljivo da Vlada nije namjeravala ispuniti svoje obveze iz Kolektivnog ugovora.</p>
<p>Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba istaknuo je da su nakon takva neodgovorna stava Vlade, sindikati jednostavno izgubili povjerenje u nju. »Poduzet ćemo sve potrebne korake kako bismo prisilili Vladu na odgovornije ponašanje«, rekao je Kuba. Među tim su potezima, prema Kubinim riječima, iniciranje sazivanja izvanredne sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, »jer je tim postupkom Vlade ozbiljno poljuljan socijalni pakt između nje i sindikata «. Kuba je najavio i referendum na kojem bi se članovi sindikata izjasnili o štrajku, te inzistiranje na izvanrednom razgovoru s premijerom Račanom, kako bi odgovorni ljudi iz Vlade snosili posljedice za izazivanje socijalne nestabilnosti u zemlji.</p>
<p> »Vladi ćemo dati najviše tjedan dana da se prva javi. Unaprijed je upozoravamo da pod takvim uvjetima ne možemo, niti želimo pregovarati«, rekao je Ribić, izrazivši svoje razočaranje novom vlašću. »Nadali smo se da će ova vlast biti bolja. Međutim, s ovom Vladom očigledno nešto nije u redu. Stalno nešto kasni, dolazi potpuno nepripremljena na pregovore, nedostaje je joj senzibilitet za socijalne probleme u zemlji«, ocijenio je Ribić, zaključivši da će zbog nesposobnosti i nespremnosti nove Vlade opet »najprije nastradati inteligencija«.</p>
<p>Dr. Zvonimir Šikić iz Sindikata znanosti, pojasnio je da su na prekinutom sastanku u Vladi trebali pregovarati o drugim stvarima kao što je isplata božićnice i darova za djecu, dok je usklađivanje plaća trebalo biti samo usputno pitanje. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Predstavnici hrvatskih studenata žele kod Mesića i Račana, jer ih Kraljević - ignorira </p>
<p>Unatoč zamolbi da nam kao predstavničkom tijelu 100.000 studenata, proslijede podatke o tome kamo ide proračunski novac namijenjen studentima, do danas to nismo uspjeli dobiti, kaže Mario Panjičko, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora / Ministarstvo nam duguje 55 posto sredstava / Bez javne rasprave i konsenzusa svih hrvatskih studenata, nacrt zakona o studentskom zboru ne može u Sabor, kaže čelnik HSZ-a od kojega se traži hitno očitovanje</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Predstavničko tijelo hrvatskih studenata - Hrvatski studentski zbor (HSZ), na izvanrednoj sjednici održanoj u četvrtak donijelo je odluku o hitnom prijemu koji će zatražiti kod predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana. Predstavnici studenata obratit će se Mesiću i Račanu sa svojim prijedlozima i zahtjevima za poboljšanje studentskog standarda, ali i pitanjem kamo ide novac izdvojen za studente iz državnoga proračuna. Pomoć predsjednika i premijera studenti će tražiti zbog, kako su rekli, neuspjelih pokušaja komunikacije i ignorancije za njih nadležnoga ministra znanosti i tehnologije Hrvoja Kraljevića. </p>
<p>Prema riječima Marija Panjička, predsjednika HSZ-a, u posljednjih šest mjeseci niti jedan studentski problem nije riješen. »Postalo je preočito da nas Ministarstvo znanosti ignorira. Unatoč zamolbi da nam kao predstavničkom tijelu 100.000 studenata, proslijede podatke o tome kamo ide proračunski novac namijenjen studentima, do danas to nismo uspjeli dobiti«, rekao je Panjičko. </p>
<p>Iz državnog proračuna za studentske programe u ovoj je godini namijenjeno 2,8 milijuna kuna, a prema Panjičkovim riječima, Ministarstvo znanosti Studentskom je zboru dužno 1,5 milijuna. »Samo za Zagreb, duguje nam 55 posto sredstava, a jednako toliko i svim ostalim sveučilišnim i veleučilištnim podružnicama«, kaže Panjičko dodavši »stvara se privid da Zbor za studente ništa ne organizira, a kako bi i mogao kada nemamo novaca i jedva dišemo na škrge«, ističe. </p>
<p>Predsjednik hrvatskih studenata za primjer je naveo nedavno održano Sveučilišno sportsko prvenstvo, na kojem je sudjelovalo 30 zagrebačkih fakulteta. »Studentski zbor sâm je pokrio sve dugove, a sucima i tehničkom osoblju kasnili smo s isplatama, zbog čega nam se sigurno više neće odazivati na slične susrete«, ustvrdio je Panjičko, dodajući da je HSZ dosad imao razumijevanja za nadležno ministarstvo, koje je na razumijevanje odgovorilo financijskom blokadom, tajenjem dokumenata i ignorancijom. </p>
<p>S obzirom na skorašnje studentske izbore, koji bi se trebali održati tijekom studenoga, Panjičko se osvrnuo i na Zakon o Studentskom zboru, prema kojemu se izbori provode. »Zakon je u određenim segmentima loš i treba ga mijenjati, no to ne znači da na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> treba progurati nacrt novoga zakona u saborsku proceduru«, mišljenja je Panjičko. </p>
<p>Ministarstvo znanosti uputilo je, naime, HSZ-u na razmatranje Nacrt zakona o Studentskom zboru, s molbom za hitnim očitovanjem. »To je jedan od razloga zbog kojega smo i sazvali izvanrednu sjednicu. Smatramo da bez javne rasprave i konsenzusa svih hrvatskih studenata, taj nacrt ne može u Sabor«, rekao je Panjičko, naglasivši da mu nije poznato tko je predlagatelj nacrta novoga zakona. Stoga se nada da će i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić uskoro primiti predstavnike HSZ-a, kako bi ga upoznali s aktualnom studentskom problematikom. Inače, kod Tomčića su ovoga tjedna bili i predstavnici dvadesetak studentskih organizacija, na čelu sa Sveučilišnom organizacijom HSS-a, no Panjičko tvrdi da HSZ na taj sastanak nije bio pozvan te da je o njemu saznao tek na - večernjem Dnevniku HTV-a. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mesićev ured potvrdio da su britanski novinari presnimavali Tuđmanove razgovore</p>
<p>Novinari britanskog TV Channela 4 snimali su sporne materijale, ali ih nisu iznosili iz Ureda, tvrde na Pantovčaku</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Je li hrvatski predsjednik Stipe Mesić doista novinarima britanske televizije Channel 4 omogućio uvid u sto vrpci i 17.000 transkripata pronađenih u Uredu na Pantovčaku? Naime, neovisna engleska TV Channel 4 objavila je u utorak ekskluzivno, u udarnom terminu, opsežan prilog koji bi trebao javnosti dokazati da su u podjelu Bosne i Hercegovine bili umiješani prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević.</p>
<p>Kompromitirajući materijali koji su pritom poslužili britanskoj nacionalnoj televiziji pronađeni su u Uredu predsjednika Mesića, a londonski dnevnik The Independent u broju od srijede tvrdi da je hrvatski predsjednik engleskim novinarima dao spomenute vrpce i transkripte.</p>
<p>Kako doznajemo u Uredu Predsjednika, te su informacije netočne. Predsjednik MesIć nikome nije fizički dao te materijale, ali je istina da su novinari TV Channela 4 bili 13. rujna ove godine na Pantovčaku. Oni su tada puna dva sata snimali prostorije u kojima su pohranjeni snimljeni razgovori pokojnog predsjednika Tuđmana s brojnim političkim gostima Predsjedničkih dvora. Potvrđeno nam je to u četvrtak u Predsjednikovu uredu, kao i to da su britanski novinari snimali sporne materijale, ali ih nisu iznosili iz Ureda.</p>
<p>Ostaje dakle, otvorena mogućnost nagađanjima da su u ta dva sata mogli pregledati mnoge transkripte i da su imali dovoljno vremena da možda neke i presnime, a rezultat svega je materijal objavljen na nacionalnoj televiziji i u Independentu. Taj list sada tvrdi, upravo na temelju transkripata, da su bivši predsjednik Tuđman i njegovi suradnici upleteni čak i u zločine počinjene u BiH, te da su uzeli 100 milijuna dolara prilikom prodaje Hrvatskih telekomunikacija.</p>
<p>Piše i da je kopije tih transkripata predsjednik Mesić proslijedio Haaškom sudu. Zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt nakon toga je izjavio britanskoj televiziji da bi, da je Tuđman živ, oni bili dovoljan dokaz o njegovoj umiješanosti u zločine počinjene u vrijeme rata u BiH.</p>
<p>Detaljnije informacije nismo uspjeli dobiti u četvrtak u Uredu Predsjednika. Dano nam je tek do znanja da se čeka očitovanje predsjednika Mesića nakon što se vrati iz Švicarske. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Iako je tražio, ministar Kovačević nije dobio informaciju o navodnom radioaktivnom deponiju</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja do danas nije saznalo na kojim je lokacijama navodno deponiran radioaktivni otpad u Šibensko-kninskoj županiji, jer oni koji su o toj mogućnosti ljetos izvijestili ministra Božu Kovačevića ni do danas nisu dostavili bilo kakve informacije, izjavila je u četvrtak za Hinu glasnogovornica Ministarstva Marijana Petir. </p>
<p> Ministar Božo Kovačević ljetos je, nakon razgovora s tajnikom šibenske Zelene akcije Ivanom Lambašom koji ga je o tome obavijestio, zamolio da mu se dojave moguće lokacije deponija kako bi tamo mogao poslati inspekciju zaštite okoliša, međutim ni do danas ministar dojavu o toj lokaciji nije dobio, ističe Petir. </p>
<p> Ministarstvo apelira na javnost, da ako netko zna gdje je u Šibensko-kninskoj županiji deponij radioaktivnog otpada, to odmah dojavi ministru Kovačeviću. </p>
<p> Petir je podsjetila kako je Kovačević ljetos bio u Šibensko-kninskoj županiji radi dogovora o pošumljavanju opožarenih područja što se sada i provodi. </p>
<p>Tada se u Šibeniku susreo s predstavnicima nevladinih udruga te mu je tajnik šibenske Zelene akcije Ivan Lambaša rekao da se prema informacijama koje je dobio iz različitih izvora, na području Šibensko-kninske županije navodno nalazi odlagalište radioaktivnog otpada. </p>
<p>S obzirom na ozbiljnost takve izjave, Kovačević je od Lambaše zatražio da provjeri te informacije, te da mu što hitnije dojavi barem približno moguće lokacije na koje se smjera u tvrdnjama o deponiju radioaktivnog otpada. Ministar je obećao da će čim mu te lokacije budu dojavljene na teren poslati inspekciju zaštite okoliša. Međutim, od ljeta pa do danas, u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja nije zaprimljena nikakva dojava o mogućoj lokaciji deponija radioaktivnog otpada u Šibensko-kninskoj županiji, niti od Lambaše niti od bilo koga drugoga, ističe glasnogovornica Ministarstva Marijana Petir. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Prva nacionalna komercijalna televizija, OK Nova, počinje redovito emitiranje </p>
<p>Kreće se s 12 igranih serija, mnoštvom filmova, sportskim i dječjim emisijama / Pregvoori s UEFA-om još traju, ali nogomet ide srijedom i subotom, najavio direktor Miroslav Lilić </p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Poslije višemjesečnoga eksperimentalnog programa, prva nacionalna komercijalna tv postaja pod naslovom OK (Operativna kompanija) Nova u petak, 3. studenoga, počinje s redovitim emitiranjem programa. Saznali smo to u četvrtak na munjevitoj konferenciji za novinare koja je trajala jedva desetak minuta. </p>
<p>»Osnovna karakteristika naše televizije je komercijalan, opušten program, bez velike politizacije«, rekao je direktor OK Nove Miroslav Lilić, predstavljajući novu televiziju. Najavljen je vrlo raznovrstan i izuzetno bogat program. Za početak to je 12 novih igranih serija, mnoštvo filmova, dječji, te sportski program.</p>
<p>»Pregovori s UEFA-om još nisu posve završeni, no znamo da ćemo prikazivati nogomet subotom i srijedom, ali bit će i prijenosa drugih sportova, boksa, automobilizma i košarke«, izvijestio je Lilić koji bi uskoro, kako čujemo, trebao postati glavnim urednikom, a direktorsko mjesto prepustiti Tomislavu Marčinku. OK Nova će imati i informativni program, za sada to će biti vijesti CCN-a u 20 sati, a pregovara se da ista ekipa radi i specijalni informativni program samo za OK Novu. Ako ti pregovori ne urode plodom, OK Nova će organizirati vlastitu informativnu radionicu. </p>
<p>Saznali smo da je vrlo veliko zanimanje za oglašavanje na novoj televiziji, pa je i zbog toga pomaknut početak redovitog emitiranja. </p>
<p>Od 12 novih igranih serija koje će se uskoro početi predstavljamo neke: Akcijska serija »V.I.P.« prikazuje zbivanja u jednoj zaštitarskoj agenciji koju vodi Pamela Anderson. »Will & Grace« je humoristična serija u kojoj se radnja plete oko vječnog pitanja: Mogu li muškarac i žena biti prijatelji? Neće manjkati ni meksičkih sapunica, a ni kriminalističkih serija. Za početak to je serija pod naslovom »Za tvoju ljubav« otkupljena u 90 nastavaka, te »Zakon i red« koju krase čak četiri Emmyja. Raznolik je i program dječjih serija. Lutkarska serija koju je proizveo BBC »Teletubbies« predstavljaju četiri lutkarska lika koja će posve sigurno biti uskoro općepoznata. To su Tinky Winky, Dipsy, Laa-Laa i Po. Otkupljena je i animirana serija za odrasle pod naslovom »South Park«. </p>
<p>I pri kraju, ali ne manje važno. Prva naša komercijalna televizija moći će se već krajem prosinca gledati na 80 posto područja Hrvatske. Neprestano se montiraju novi i novi odašiljači. Ovih dana postavljeno ih je šest. OK Nova emitira za zagrebačko područje na kanalu br. 68 (Sljeme) i 42 (Sveta Nedjelja), za Karlovac na kanalu br. 51, Koprivnica 30, Umag 54, Buje 34, Pula 50, Poreč 48, Rovinj 62, Ugljan 46, Šibenik 67, a s odašiljača na Vidovoj Gori na kanalu broj šest. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Zamjenik guvernera upozorava na inflaciju od 7,1 posto</p>
<p>OPATIJA, 2. studenoga</p>
<p> - »Inflacija je u Hrvatskoj u ovom trenutku visoka i iznosi 7,1 posto na godišnjoj razini. Hrvatska narodna banka vrlo je oprezna i reagirat će po potrebi, odnosno ako se dogodi rast temeljne inflacije«, izjavio je dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, prvog dana rada Pete međunarodne bankarske konferencije koju u Opatiji organizira TEB-Poslovno savjetovanje. Vujčić pritom nije rekao na kojoj inflacijskoj granici HNB namjerava intervenirati.</p>
<p>Kad je riječ o tečaju kune, zamjenik guvernera tvrdi da središnja banka dopušta fluktuaciju tečaja, ali neće tolerirati prevelike promjene. U središnjoj banci odbacuju i tvrdnje kako nam prijeti valutna kriza, te kažu da HNB može braniti bilo koju razinu tečaja. Od hrvatske javnosti Vujčić očekuje potporu predloženom novom zakonu o HNB-u, koji će afirmirati neovisnost te institucije po uzoru na središnje banke u Europi. »Inflacija nije dobra za izvoz, ona je opasnost. Zato i tražimo da se u novom zakonu o HNB-u kao naš cilj definira stabilnost cijena«, kazao je zamjenik guvernera.</p>
<p>Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu dr. Ivan Lovrinović upozorio je da je gospodarski slom u našoj zemlji sasvim izvjestan. Spomenuo je pritom smanjenje kredita gospodarstvu i povećanje kreditnog rizika u sektoru stanovništva.</p>
<p>Direktor Sektora za gospodarsku strategiju HGK-a dr. Branimir Lokin kazao je da se u Hrvatskoj odustalo od programa rješavanja nelikvidnosti, pokušava se s nekim parcijalnim rješenjima, a nelikvidnost sada ponovo raste. »Ako ne riješimo nelikvidnost i ako se ona i dalje bude predstavljala kao izmišljena tema, to će u Hrvatskoj izazvati lavinu stečajeva i daljnji rast nezaposlenosti«, upozorava Lokin. Prema njegovoj računici, nezaposlenost već sada dostiže 35, a ne kako to službena statistika kaže, 21 posto. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Bivši logoraši srpskih koncentracijskih logora postavili spomen-ploču u Dalju </p>
<p>U logorima na osam mjesta u Dalju bilo je zatočeno gotovo 10.000 ljudi / Ubijeno ih je više od 80, a na širem području Dalja njih dvjestotinjak </p>
<p>DALJ, 2. studenoga</p>
<p> - Hrvatsko društvo bivših logoraša srpskih koncentracijskih logora organiziralo je u četvrtak otkrivanje spomen-ploča na dvjema lokacijama na kojima su 1991. godine JNA i srpske paravojne postrojbe zatočile, mučile i ubijale hrvatske branitelje i civile. Spomen-ploče kod poljoprivredne zadruge i mjesnog odbora otkrili su predsjednik Hrvatskog društva Danijel Rehak i bivši zatočenik Vlatko Nikolić. </p>
<p>Prema podacima Društva, kroz logore je na osam mjesta u Dalju prošlo oko 10.000 ljudi, ubijeno ih je više od 80, a na širem području Dalja njih dvjestotinjak. Najveći logor za ratne zatočenike u Europi nakon Drugoga svjetskog rata služio je kao središte iz kojega su zatočeni Hrvati premještani u zatvore i logore u Srbiji. </p>
<p>Otkrivanju spomen-ploče nazočili su i izaslanik ministra obrane Željko Margetić te predsjednik osječko-baranjske podružnice Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Tomislav Hajduković. On je izrazio uvjerenje da će osobe koje su počinile zločin u Dalju biti privedene pravdi. </p>
<p>Izaslanik predsjednika Republike, general bojnik Slavko Barić uputio je izraze divljenja i zahvalnosti svim bivšim logorašima za žrtvu i stradanja koje su podnijeli i preživjeli tijekom Domovinskog rata. »Čin koji se ovdje dogodio neće biti zaboravljen, a mučenici imaju svoje mjesto u povijesti Hrvatske«, naglasio je Barić. (S. Č. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Jezerinac: Zaboraviti poginule branitelje bila bi povijesna sramota</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - U povodu blagdana Svih svetih i Dušnog dana misu zadušnicu u spomen na sve stradale u Domovinskom ratu održao je u četvrtak u crkvi svetog Marka vojni ordinarij Juraj Jezerinac. »Prisjećajući se ovih dana naših pokojnika, u sjećanju su nam i oni koji su na početku agresije stali na branik domovine. Ne možemo ih zaboraviti, jer bi to bila neoprostiva povijesna sramota«, naglasio je u propovijedi biskup Jezerinac.</p>
<p> Na misi su bili ministar obrane Jozo Radoš, predstavnici Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, časnici i dočasnici Hrvatske vojske i policije, vojnici i redarstvenici. Istaknuvši da se u javnosti vode polemike o tome kakav spomenik valja podići palim braniteljima, biskup Jezerinac rekao je kako je najljepše sjećanje na pokojne kad se vjernici okupljaju na svetoj misi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Komemoracija poginulim pripadnicima »Tigrova«</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - U povodu desete obljetnice osnutka 1. gardijske brigade HV-a, »Tigrova«, visoko vojno izaslanstvo, predvođeno zamjenikom načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike hrvatske pukovnikom Josipom Lucićem u četvrtak je položilo vijenac kod spomen-obilježja u zagrebačkoj vojarni »Croatia« i održalo komemoraciju u znak sjećanja na 362 poginula i16 nestalih pripadnika »Tigrova«. Komemoraciji i misi zadušnici bili su nazočni roditelji i prijatelji poginulih i nestalih pripadnika 1. gardijske brigade HV-a, koji su kod spomenika zapalili svijeće i položili cvijeće.</p>
<p>U vojnom izaslanstvu koje je položilo vijenac bili su sadašnji zapovjednik 1. gardijske brigade HV-a pukovnik Ivica Krizmanić, zapovjednik 1. zbornog područja HV-a brigadni general Josip Stojković, jedan od ratnih zapovjednika brigade general bojnik Jozo Miličević i stožerni brigadir Božo Kožulj. </p>
<p>Vijenac je položilo i izaslanstvo Nogometnog kluba »Hrvatski dragovoljac«, a veliku svijeću kod spomenika zapalio je Mladen Britvec, dijete jednoga od poginulih pripadnika 1. gardijske brigade HV-a.</p>
<p>Vojni kapelan Jakov Jurendić u molitvi je zahvalio svim pripadnicima 1. gardijske brigade HV-a na domoljublju i miru te nezavisnosti i slobodi hrvatske države. »Zaslužili su da ih poštujemo«, kazao je vojni kapelan Jurendić, poželjevši da se ne izgubi ništa od ideala za koje su hrvatski vojnici dali svoj život. </p>
<p>Središnja svečanost u povodu 10. obljetnice utemeljenja 1. gardijske brigade »Tigrova« održat će se u petak svečanim postrojavanjem u vojarni »Croatia«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>U petak smjena Tomislava Leke, direktora Zračne luke Zagreb? </p>
<p>Odluka Nadzornog odbora tog poduzeća, kojom se iskazuje nepovjerenje dosadašnjoj Upravi, rezultat je nalaza Državne revizije o poslovanju Zračne luke tijekom 1998. i 1999. godine / Leko, pak, ističe da ga nitko iz Nadzornog odbora nije obavijestio da mu je izglasovano nepovjerenje, te da je tek na pozivu za Skupštinu pročitao da je na dnevnom redu i razrješenje dosadašnje Uprave</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Direktor Zračne luke Zagreb Tomislav Leko trebao bi biti smijenjen u petak na izvanrednoj Skupštini toga društva koja je sazvana nakon što je nedavno Nadzorni odbor (NO) Zračne luke Zagreb izglasovao nepovjerenje dosadašnjoj Upravi.
Odluka Nadzornog odbora rezultat je rasprave o revizijskom izvješću za 1998. i 1999. godinu koje je pokazalo niz nepravilnosti u poslovanju naše najveće i najprofitabilnije zračne luke. Struktura ukupnog poslovanja je takva da direktor više ne uživa povjerenje vlasnika Zračne luke, doznaje Vjesnik od jednog člana Nadzornog odbora. </p>
<p>»Uočena je nepovoljna dinamika zaduženja tako da su ona u odnosu prema prihodima neopravdana. Evidentiran je niz izdataka za koje je upitno jesu li bili potrebni, a među njima su i golemi izdaci za reprezentaciju, koji su u 1998. iznosili 1,6 milijuna kuna, a u 1999. 1,1 milijun kuna«, kaže naš sugovornik. On pojašnjava kako čitavu slučaju ne treba davati nepotrebne političke konotacije, jer, ističe, nema ništa neobično u tome da vlasnik, nezadovoljan poslovanjem, iskazuje nepovjerenje rukovodstvu. </p>
<p>Aktualni direktor Leko međutim smatra da je način na koji se provodi njegova smjena neprofesionalan. »Nitko iz Nadzornog odbora nije me obavijestio da mi je izglasovano nepovjerenje, nego sam o tome doznao iz kuloara. Također, novi Nadzorni odbor koji je konstituiran u srpnju, nije do sada imao ni jedan prigovor na moj rad. Tek sam u pozivu za Skupštinu pročitao da je na dnevnom redu i razrješenje dosadašnje Uprave«, ističe Leko.</p>
<p>Što se tiče nalaza Državne revizije, ustanovljeno je da je zagrebačka Zračna luka sa 840 zaposlenih u 1998. godini ostvarila dobit od 5,6 milijuna kuna, a u 1999. dobit od 1,2 milijuna kuna. Istodobno, prošle je godine ostvareno 13.346 slijetanja i nešto više od milijun putnika. </p>
<p>Revizijom za prošle dvije godine uočene su nepravilnosti koje se tiču interne reviziju, popis imovine, potraživanja i obveza, rashode te ulaganja u dugotrajnu imovinu. Nije bila ustrojena interna revizija, odnosno služba koja bi se bavila ispitivanjem i ocjenom poslovanja, načinom donošenja poslovnih odluka, načinom funkcioniranja informacijskog sustava i slično, stoji u revizijskom nalazu.</p>
<p>Kao posljedica nepostojanja interne revizije, ustanovljene su slabosti pri provođenju godišnjeg popisa imovine i obveza, davanju zajmova, prekoračenju planiranih sredstava pri ulaganju u dugotrajnu imovinu, nepoštivanje odredbi Zakona o nabavi roba, usluga i ustupanju radova pri nabavi sredstava za čišćenje i uredskog pribora, zaštitne odjeće te investicijskog održavanja. Drugim riječima, nisu bila provedena javna nadmetanja za odabir najpovoljnijeg dobavljača ili ponuđača. </p>
<p>Osim toga, lani su rashodi s planiranih 1,5 milijuna kuna narasli na čak 18,9 milijuna kuna, što se opravdava rashodima od kamata i negativnom tečajnom razlikom. Ukupna potraživanja za prošlu godinu iznose 146,1 milijun kuna, a tiču se većinom danih zajmova i vrijednosnih papira. </p>
<p>Među ostalim, 1998. je za troškove propagande potrošeno 2,6 milijuna kuna, a za honorare 1,1 milijun kuna. Lani je u propagandu utrošeno 963.000 kuna, a za honorare 1,1 milijun kuna. </p>
<p>Zračna luka Zagreb, podsjetimo, u većinskom je vlasništvu Republike Hrvatske koja ima 55 posto udjela u temeljnom kapitalu, a slijede Grad Zagreb sa 35 posto te Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica sa po pet posto udjela. </p>
<p>Bivša oporba, a današnja vlast, potaknuta činjenicom da je u propaloj Glumina banci ostalo 8,6 milijuna kuna Zračne luke, tražila je potkraj prošle godine pokretanje istraga o poslovanju Zračne luke. No to se nije dogodilo, iako su u javnost iznošeni i drugi pokazatelji nemarna poslovanja uprave zagrebačkog aerodroma. Tako je spominjan kredit od oko milijun kuna koji je Zračna luka odobrila tadašnjoj NK »Croatiji«, krediti vaterpolo klubu »Mladost« i teniskom klubu »Concordia« te kupovina luksuzne limuzine. Uz to, direktoru Leki se spočitavalo da je, od kad je postavljen na tu dužnost 1995., niz poslova ugovorio, umjesto javnim natječajima, neposrednom pogodbom. No sve do ovih dana Leko je imao podršku Nadzornog odbora, koji ga, barem koliko je javnosti poznato, nikad nije pozivao na red zbog lošeg poslovanja.</p>
<p>Zlatko Kožar kandidat za direktora Zračne luke?</p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno doznaje jedan od najozbiljnijih kandidata za novoga direktora Zračne luke Zagreb je Zlatko Kožar, sadašnji rukovoditelj Sektora za kakvoću.</p>
<p> Upućeni ističu da je prevladao stav kako na čelno mjesto najveće hrvatske zračne luke mora doći stručnjak koja dobro poznaje funkcioniranje tvrtke »iznutra«. Tim je kvalifikacijama navodno najbliži Kožar, kojega ističu kao sposobna rukovoditelja, stručnjaka i osobu koja se ne bi morala opet upoznavati s ustrojstvom Zračne luke.</p>
<p>Sâm Kožar nije želio komentirati te informacije, navodeći kako je jedino mjerodavno tijelo za imenovanje direktora Skupština društva i »kako ona odluči tako će i biti«.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Hoće li se svakom promjenom vlasti u Hrvatskoj mijenjati nazivi praznika i datumi?</p>
<p>ZAGREB, 2. studenoga</p>
<p> - Premda se očekivalo da će se na početku tekuće sjednice Zastupničkoga doma Sabora raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Hrvatskoj, što ih je predložio zastupnik HSLS-a Ivo Škrabalo, rasprava je izostala. Naime, kako je istaknuto, Odboru za zakonodavstvo nije stiglo mišljenje Vlade, pa će eventualne promjene praznika u Hrvatskoj, odnosno saborska rasprava, još neko vrijeme pričekati. </p>
<p>Škrabalo predlaže izmjenu datuma, ali i naziva nekih praznika koji su proglašeni nakon nastanka hrvatske države. Tako za 30. svibnja, Dan državnosti, Škrabalo predlaže da ubuduće bude Dan Hrvatskog sabora. On bi promijenio i naziv Dana domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, koji bi se, prema njemu, trebao zvati Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Škrabalo također ističe da bi Dan nezavisnosti trebao biti 8. listopada kada bi, prema njegovu mišljenju, trebalo obilježavati iznova uspostavljenu državnu nezavisnost i spomen na dramatičnu sjednicu u ratnim uvjetima na kojoj su raskinute državnopravne veze Republike Hrvatske sa SFRJ. Što se pak tiče njegova obrazloženja o promjeni naziva Dana domovinske zahvalnosti, Škrabalo ističe da bi se dodatkom dana pobjede u većoj mjeri izrazilo poštovanje Hrvatskoj vojsci koja je pobijedila u Domovinskom ratu. </p>
<p>U vezi s najavama o promjenama nekih praznika i njihovih naziva, u javnosti su već otvorene mnoge polemike. Naime, postavlja se pitanje hoće li se sa svakom promjenom vlasti u Hrvatskoj svake četiri godine, a bude li prijevremenih izbora i ranije, mijenjati nazivi praznika i datumi. Protivnici takvih vrsta promjena ističu da u demokratskim zemljama nije uobičajeno mijenjanje praznika, osobito ako su oni godinama opstali kao podsjetnik na neke važne događaje iz bliske ili daljnje prošlosti. Na primjer sociolog prof. dr. Josip Županov ističe kako nije uobičajeno, ali se njeguju čak i mitovi od Francuske do SAD radi čuvanja nacionalna identiteta. On ističe primjer pada Bastille na koju se, kako kaže, jurišalo u prazno, ali Francuzima ne pada na pamet da mijenjaju 14. srpnja, svoj najveći državni praznik. </p>
<p>Nema sumnje da će saborska rasprava na temu praznika biti vrlo polemična i izazvati mnoge reakcije u javnosti. No posljednju će riječ o tome imati zastupnici koji će odlučiti za ili protiv Škrabalova prijedloga. No, kako stvari za sada stoje, ni oporbeni ni vladajući političari u Saboru ne misle da su praznici tema kojom bi se trebali baviti, niti su skloni ideji mijenjanja postojećih.</p>
<p>Tako Snježana Biga Friganović (SDP) smatra da je Škrabalov prijedlog hvale vrijedan, jer u postojećim praznicima ima nekih nelogičnosti, ali nije baš za to da se previše mijenja u tom ustroju. No neka prijedlog ide u proceduru pa će se zastupnici izjasniti, poručuje. Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić poručuje pak kako uopće ne želi ulaziti u meritum tog prijedloga, jer ga, trenutačno, smatra sporednim, pa ne zaslužuje da se njime Sabor bavi. On drži da bi u Hrvatskoj napokon trebali postići konsenzus o tome da promjena vlasti ne znači i da se trebaju mijenjati praznici, jer bi bar oni trebali biti zajednički svima i trajni. O Škrabalovu i sličnim prijedlozima može se raspravljati i on kao ideja može doći u obzir, ali u nekim mirnijim vremenima.</p>
<p>Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić također smatra kako nema potrebe za novim praznicima u Hrvatskoj. Iako je Škrabalov prijedlog možda i bolji od postojećeg uređenja praznika, njih imamo već deset godina i moramo poštivati tradiciju, a ne ih mijenjati sa svakom promjenom vlasti, kaže Kramarić. » Ljude danas brinu gospodarski i socijalni problemi i problem zapošljavanja a nikako ne praznici«, zaključuje on. </p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin još je odlučniji. Prema njegovu mišljenju, uopće nije važno koji će datum biti središnji državni praznik, 30. svibnja, kao sad, ili 8. listopada, kako predlaže Škrabalo, nego je ključna stvar ne povećavati broj neradnih dana u državi, jer svaki neradni dan gospodarstvo stoji oko 150 milijuna kuna. IDS-ovci će stoga, najavljuje Kajin, sugerirati da se ostane na postojećem broju neradnih dana, pa ako se već želi 30. svibnja promijeniti u Dan Sabora, neka to bude radni dan - spomendan, a 8. listopada neka bude Dan nezavisnosti, središnji praznik i neradni dan.</p>
<p>HDZ je protiv toga da se mijenjaju datumi državnih praznika nakon svake promjene vlasti, rekao je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. On smatra da je Dan državnosti zaživio u hrvatskom narodu i da nema razloga mijenjati njegov datum. »Naravno, 8. listopada važan je datum u hrvatskoj povijesti, ali formalno pravno odcjepljenje od SFRJ proizašlo je iz odluke donesene 25. lipnja o samostalnosti hrvatske države. Smatram da promjena datuma središnjeg državnog praznika nije dobra ni s međunarodnog aspekta, jer se već deset godina u diplomatskim predstavništvima Hrvatske u svijetu diplomati okupljaju upravo taj dan pa bi promjena nedvojbeno izazvala zbunjenost«, smatra Sanader, i poziva vladajuću koaliciju da se u svim odlukama vodi politikom, a ne politikantstvom. </p>
<p>Goranka Jureško i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>»Slučaj Gospić«: Svjedok nije došao na saslušanje</p>
<p>RIJEKA, 2. studenoga</p>
<p> - U istrazi koja se pri Županijskom sudu u Rijeci vodi protiv Tihomira Oreškovića i još četvorice Gospićana okrivljenih za ratne zločine nad civilima u četvrtak je trebao biti ispitan načelnik gospićkog Ureda za obranu u vrijeme kojeg se tiče inkriminacija, Juraj Premuž, no on se nije odazvao saslušanju. </p>
<p>Premuž je četvrti od ukupno šest svjedoka za koje je, u dosadašnjem tijeku istražnog postupka, bila predložena mjera zaštite identiteta, a koji je to odbio.</p>
<p>U petak će se istražni postupak protiv Gospićana okrivljenih za ratne zločine nad civilima nastaviti saslušanjem nekoliko pripadnika Zbora narodne garde, među kojima bi trebao biti ispitan i prvi zapovjednik Dobrovoljačkoga organiziranog voda ZNG-a u Gospiću Pajo Šimić. (D. H.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001103].
|
