NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000503].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180168 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.05.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li Budiša i Vesna Pusić pomrsiti račune esdepeovcu Bandiću na zagrebačkim izborima?</p>
<p>Kad je postalo jasno da nije u pitanju to hoće li HDZ izgubiti vlast, već tko će i koliko participirati u novom Gradskom poglavarstvu, došlo je do sukoba u »Zagrebačkoj alternativi« radi što boljih budućih pozicija / Nositelj HSLS-ove liste Dražen Budiša riskira mnogo (poraz od nositelja SDP-ove liste Milana Bandića) radi utjehe za poraz na predsjedničkim izborima i pogonsko gorivo za novi politički uzlet / HSS je najtužnija, a ASH najzabavnija priča Gradske skupštine / HNS-ova snaga je u hrvatskom predsjedniku Stipi Mesiću i blagoglagoljivosti dr. Vesne Pusić, a grogirani HDZ ni nema izgleda za veći uspjeh</p>
<p>DEAN SINOVČIĆ</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Nikad manje neizvjesnosti nije bilo na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu no što je ima sada, uoči izbora koji će se održati u nedjelju, 7. svibnja. I dok se 1995. i 1997. godine udružena oporba na izborima grčevito borila za preuzimanje vlasti od HDZ-a, sada će ta oporba elegantno preuzeti vlast od ruiniranog HDZ-a. Čak je i toj donedavnoj oporbi jasno da će SDP nakon 7. svibnja postati najjačom strankom u Skupštini. Samo je pitanje kakav će se odnos snaga uspostaviti među ostalim strankama.</p>
<p>Onog trenutka kad je postalo jasno da nije u pitanju to hoće li HDZ biti smijenjen s vlasti, već tko će i koliko participirati u novom Gradskom poglavarstvu, došlo je do sukoba u »Zagrebačkoj alternativi«, skupini sedam stranaka koja je držala glave skupa kontra HDZ-u da bi zatim na tim glavama narasle kvrge od međusobnih udaraca u borbi za što bolje buduće pozicije. Kralj je mrtav, živio kralj - povikaše svi koji su ljubomorno i sa zavišću gledali kako HDZ godišnje raspolaže s gotovo milijardu maraka gradskog proračuna, što je podjednako svoti godišnjih proračuna triju dalmatinskih županija. Novac i vlast kvare ljude, pa »Zagrebačka alternativa« nije izdržala: napustio ju je HNS, nadajući se da će ga popularnost predsjednika države Stipe Mesića odvesti daleko, dalje no druženje s Milanom Bandićem i ekipom.</p>
<p>Pobjedom na ovim izborima, što najavljuje svaka izborna analiza, SDP će naplatiti svoj politički rad u Zagrebu u prošlih šest godina. Od 1995. imao je iskusnog političara dr. Zdravka Tomca, koji je lukavo kanalizirao esdepeovske ideje i koji je »zagrebačkom krizom« (za oporbu je neslavno završila) zapravo popularizirao samoga sebe i SDP, prikazujući se žrtvom HDZ-ove zavjere. Ubrzo mu se priključio Milan Bandić, čovjek koji je svojom strahovitom energijom i organizatorskim sposobnostima dogradio Tomčevu teoriju i od tada se u zagrebačkoj oporbi najčešće SDP pitalo što da se radi.</p>
<p>Da se prije šest godina pitalo tko bi mogao zamijeniti HDZ, mnogi bi rekli - HSLS. Imao je građanskiji image od SDP-a, imao je kandidate sa zagrebačkim štihom, ali nije imao mnogo više. Dapače, njegov smisao za sukobe doveo ga je do raspada, a želja za (su)vlašću do jednogodišnje koalicije s HDZ-om 1997.-1998., što birači nisu zaboravili potpisnici koalicije Dorici Nikolić. Ovoga puta, nositelj liste je Dražen Budiša, koji riskira mnogo (poraz od nositelja SDP-ove liste Milana Bandića) da bi dobio utjehu za poraz na predsjedničkim izborima i pogonsko gorivo za mogući novi politički uzlet.</p>
<p>HSS je najtužnija priča zagrebačke Gradske skupštine. Prije pet godina, na izborima mu je kandidat s liste dva dana prije izbora prešao u HDZ, ušao u Skupštinu i automatski postao HDZ-ov vijećnik. Prije tri godine, dvojac Šporer-Buković prevagnuo je na HDZ-ovu stranu i dodijelio mu vlast. Prije toga je HSS napustio oporbeni blok i odnio oporbi velik postotak glasova. Ima najpoštenijeg kandidata na vrhu liste - Mišu Zorenića - ali, HDZ odavno ne bi bio na vlasti u Zagrebu da su svi kao Zorenić. No, ako je HSS najtužnija, ASH je najzabavnija priča zagrebačke Skupštine. Osim Silvija Degena, odnosno njegova imagea, nema mnogo ponuditi, pa će doživjeti sudbinu stranke čiji je predsjednik medijski vrlo zapažen, ali samostalno teško prelaze izborni prag. Uz pomoć LS-a, to će mu vjerojatno uspjeti, ali problem LS-a je u tome što mu se nakon raskola u stranci nije priklonilo previše zagrebačkih ogranaka, a u dvije godine teško je izgraditi stranku gotovo ni iz čega.</p>
<p>Pita li se birače o tome tko je predsjednik zagrebačkog HNS-a, teško da će to znati. Dovoljno je da se shvati da je sva njegova snaga u predsjedniku Stipi Mesiću i blagoglagoljivosti dr. Vesne Pusić. S obzirom na to da se mnogi dižu na račun posrnulog HDZ-a, HNS će se također (konačno) uzdići do izbornog praga, ali je pitanje hoće li to biti više od 15 posto, koliko mu se daje u anketama.</p>
<p>Na kraju, ostaje HDZ, stranka koju je Zlatko Canjuga 1995., nakon teškog poraza na izborima, ipak uspio makinacijama vratiti na vlast, a onda je još jednom upropastiti. Canjuga je barem bio ličnost, Davorin Tepeš poprilično je bezličan, ali kamo sreće da je to jedini HDZ-ov problem. Problem je u Gradskom poglavarstvu, političkoj ženi-zmaju Marini Matulović-Dropulić. Valja se samo sjetiti njezina tihog sukoba s Canjugom ili lažnog pokušaja HDZ-ova čišćenja sumnjivih, kad se i ona našla na listi. HDZ-ovi vijećnici prijetili su svim i svačim, ako u Poglavarstvu ne bude smjena. Nije ih bilo, a prijetnje se nisu ostvarile. Da jesu, možda bi HDZ bolje stajao.</p>
<p>No, čemu sve te priče kad je jedan SDP-ovac i sam rekao: »Za koga će to birači glasovati, ako ne za nas?« Može se samo reći »da bi reč rekel«, kako kaže Milan Bandić, pokušavajući biti pravim Zagrepčaninom.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izborna utrka za »prozaičnih« milijardu maraka!</p>
<p>Iako će Zagrepčani u nedjelju izaći na birališta primjereno odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, karakter predstojećih izbora za Gradsku skupštinu daleko je od - lokalnoga. Za grad u kojem živi četvrtina stanovništva države, s najjačom industrijom i gospodarstvom u zemlji, odavno se govori - tko vlada Zagrebom, vlada cijelom državom. Priče o »prijestolnici svih Hrvata« i »belom Zagrebu gradu« dobro dođu u predizbornoj kampanji, ali je sasvim izvjesno da čak 18 stranačkih i tri nezavisne liste s ukupno 957 kandidata, koliko će ih se natjecati, ipak razmišljaju malo prozaičnije. Zagrebački proračun za ovu godinu iznosi 3,56 milijardi kuna, a i uz nužan hitni rebalans, nedostižan je svima ostalima manjim i većim gradovima u Hrvatskoj, koji su prošlih nekoliko godina samo kaskali za njim.</p>
<p>Koliko je novca zapravo u igri i kako je njime raspolagala dosadašnja vlast? Nakon okončanja zagrebačke krize, u srpnju 1997., HDZ-ova Skupština donosi za tu godinu proračun od 2,7 milijardi kuna. Već 1998., unatoč oštrom protivljenju tadašnje oporbe u Skupštini, koja je tvrdila da Grad realno ne može ostvariti toliki proračun, zagrebački budžet iznosi čak 3,25 milijardi kuna. Godinu poslije, u Starogradskoj se vijećnici ponavlja ista priča, ali je proračun za 1999. još veći, uvelike opterećen jednom od stavki koje su, smatraju mnogi, i te kako pridonijele tome da je HDZ izgubio vlast na državnoj, pa i na gradskoj razini. Te je godine, naime, zagrebački proračun prvi put prešao čarobnu svotu od milijarde maraka, a kap koja je mnogima prelila čašu bila je famozna sjeverna tribina maksimirskog stadiona, čija se prava cijena još ne zna. (V. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>To opasno zanimanje - novinar</p>
<p>GORDANA TINTOR</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Novinare ubijaju, ranjavaju, muče, zatvaraju ili im pak - kao sofisticiraniji oblik pritiska - »samo« prijete otkazima i smanjuju plaće, ako ne ispunjavaju uredničke »zadatke«. Prošle je godine, po podacima Reportera bez granica i Međunarodne federacije novinara, u 19 zemalja ubijen 71 novinar, u 18 zemalja 80 ih je u zatvoru, a cenzura i ostali oblici pritisaka na novinare postoje u 103 zemlje. S takvim obeshrabrujućim podacima, novinari i ove godine dočekuju 3. svibnja, Svjetski dan slobode medija, upozoravajući još jednom svjetsku javnost na »važnost medija i svih koji u njima rade u izgradnji i očuvanju demokracije«, kako poručuju novinarske udruge.</p>
<p>Ovisno o zemlji u kojoj rade, neki su dnevno u smrtnoj opasnosti bilo da izvještavaju iz ratnih zona ili su pod udarom političkih elita i organiziranoga kriminala. Mnogi se novinari dnevno suočavaju sa cenzurom, korupcijom, manipulacijom, a mnogi s prijetnjama otkazima, smanjenim plaćama i drugim oblicima zastrašivanja. Kad se u kontekstu potrebe slobode medija govori o pritiscima na novinare, obično se misli na one koji se trude pošteno obavljati svoj posao u skladu s njegovim temeljnim načelima i posredovati javnosti ono što istraže i saznaju, a što je u javnom interesu da se objavi. No, mnogi su od njih i sami zaboravili osnovna pravila zanata, ponekad služeći određenoj politici, ekonomskoj skupini, svojem izdavaču ili vlastitome egu.</p>
<p>Novinarstvo je u mnogim zemljama postalo unosan posao, pa se neki njime bave zbog visokih zarada i utjecaja koji imaju u društvu ili ga se nadaju imati. Profesionalci »staroga kova«, koji se još pozivaju na izvorne novinarske kriterije, na nužnost zadržavanja čistih novinarskih vrsta (izvještaj je izvještaj, a komentar - komentar), gotovo su izumrla vrsta. U novinarstvo se »ubacio« niz priučenih ambicioznih ljudi, ponekad vođenih pustolovnim duhom, ponekad obećavajućim perspektivama, ponekad samo željom za brzom zaradom, za »pojačanim« dnevnicama u ratnim zonama, što obećavaju materijalnu sigurnost...</p>
<p>Među novinarima, kao i u ostalim profesijama, ima velikih razlika. Neki se upinju zadržati nezavisni položaj makar i na vlastitu štetu, neki se ne srame javno pokazati da su konvertiti, neki žele rušiti vlade i postavljati nove... Osobito je zanimljiva profesionalna slika u tzv. tranzicijskim zemljama: neki se novinari tuže da su diskriminirani, neki da su cenzurirani, neki da su žrtve revanšizma zato što su bili istaknuti u »bivšim sustavima«. No, mnogi su se »bivši« dobro snašli i u novim uvjetima na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> okrenuvši kapute, ponekad i skupo naplativši svoj profesionalni ugled, bezuvjetno se priklonivši »novoj nomenklaturi«. To su oni, obično dobro plaćeni »društveno-politički radnici«, nenaviknuti na demokraciju i njezine mijene, koji jedanput služe jednom režimu, a drugi puta drugome.</p>
<p>Pristajući često na obavljanje »prljavih poslova« za određene političke skupine, takvi novinari, komentatori i urednici često svjesno pristaju (zbog ucjene i/ili visokih prihoda i povlastica koje idu uz to) biti novinarima za jednokratnu upotrebu. Zacijelo imaju svoje razloge za status »pampers novinara« bez obzira je li zato što su nekoć pripadali privilegiranom (političkom) sloju ili pak zato što su probitačni mladci bez obrazovanja, koji u poslušnom novinarstvu vide prigodu za brzu karijeru i relativno lagodan život uz zaštitu kakvog urednika po negativnoj selekciji.</p>
<p>A što preostaje novinarima koji još vjeruju u pravila novinarskog zanata, u »neotuđivo pravo građana na pouzdanu informaciju i pravo novinara da takvu informaciju omoguće javnosti bez straha za svoju sigurnost, slobodu ili život«? Tako su, naime, u povodu Svjetskog dana slobode medija poručili u zajedničkoj izjavi glavni tajnik UN-a Kofi Annan, glavni direktor UNESCO-a Koichiro Matsura i povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson, u kojoj se naglašava da »svako suzbijanje slobode rada novinara ima teške posljedice za društvenu koheziju i stabilnost«. A što s onima koji, poput pakistanskog novinara Razia Bhattija, vjeruju da »mi novinari moramo stalno tragati za istinom i objavljivati je, jer smo glas milijuna ljudi čije mišljenje nikad ne dopire do javnosti«? Oni se - prigodno - kao na Svjetski dan slobode medija i uz pomoć podsjetnika objavljivanih u cehovskim publikacijama, mogu pozivati na poruke poput one koju je prije petnaestak godina izrekao nigerijski pisac i nobelovac Wole Soyinka: »Najveća je prijetnja slobodi nedostatak kritičnosti«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Shoah - sjećanje na doba kad su svijetom vladali, bezumlje, mržnja i ravnodušnost! </p>
<p>Sirene su u Jeruzalemu 2. svibnja obilježile spoemn na šest milijuna žrtava Holokausta, od čega milijun i pol djece/ Na Dan sjećanja spominjemo se istrebljenje Židova, ali i Roma, Poljaka, hendikepiranih, homoseksualaca, političkih disidenata/ Washington poziva američke tvrtke da pokrenu humanitarne zaklade za naknadu štete prisilnim radnicima iz doba nacizma - od 12 milijuna »nacističkih robova« danas je preživjelo njih oko 1, 3 milijuna</p>
<p>VINKA DREZGA</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Promet je stao, mobilni telefoni su ugasnuli, pušači su odložili cigaretu, šetači su zastali kad se Jeruzalemom u utorak prijepodne prolomio zvuk sirene u spomen na šest milijuna žrtava Holokausta (Shoah). Zastave u Izraelu spuštene su na pola stijega za Dan sjećanja na žrtve Holokausta, ili hebrejski Yom Hashoah 2. svibnja. Taj je spomendan na sustavni progon i uništenje europskih Židova za nacizma od 1933. do 1945. godine posebno obilježen i u izraleskom parlamentu Knessetu. </p>
<p> Izraelski dužnosnici na čelu s premijerom Ehudom Barakom, a u nazočnosti preživjelih iz koncentracijskih logora čitali su imena djece žrtava nacističkoga istrebljenja. Procjenjuje se da je u nacističkim logorima nestalo milijun i pol djece. I zbog toga se premijer Barak u najvišem zakonodavnom tijelu »uime izraleske države obvezao da više nikad nijedan Židov neće biti bez doma i obrane«. Iskoristio je priliku da pruži »simbolično i stvarno« ruku pomirenja prema neposrednim susjedima, apostrofirajući posebno Palestince i Siriju. </p>
<p> Istodobno u Berlinu nedaleko Brandenburških vrata održana je manifestacija pod nazivom »Svako ljudsko biće ima ime«. Gradske su vlasti u prisutnosti predsjednika tamošnje židovske zajenice Andreasa Nachama iščitavale imena oko 56 tisuća žrtava shoaha. Židovska zajednica u glavnom gradu ujedinjene Njemačke danas broji oko 12 tisuća članova, dok je u zemlji još oko 70 tisuća deklariranih Židova. Prije sedamdeset godina u glavnom njemačkom gradu živjelo je 160.000 Židova, od kojih je polovica emigrirala nakon ustoličenja Hitlerove vladavine 1933. </p>
<p> Dan sjećanja na istrebljenje Židova, ali i Roma, Poljaka, hendikepiranih, homoseksualaca, političkih disidenata Washington je iskoristio da pozove američke tvrtke da pokrenu neku vrst humanitarne zaklade za naknadu štete prisilnim radnicima iz doba nacizma. Od 12 milijuna »nacističkih robova« mahom iz srednje i istočne Europe danas je, procjenuje se, preživjelo njih oko 1, 3 milijuna. Zamjenik američkoga ministra financija Stuart Eizenstat zalaže se da američke tvrtke uplaćuju novac posredstvom Američke trgovinnske komore. Ubrzo nakon dolaska na vlast nacisti su, između ostaloga, »preuzeli« vlasništvo nad pedesetak sjevernoameričkih tvrtki, poput Forda, General Motorsa i Kodaka koje su tada djelovale u Njemačkoj. Za novoosvojene su tvrtke zatim, a osobito tijekom Drugoga svjetskoga rata, prisilno novačili radnu snagu. Pribojavajući se danas tisuća sudskih tužbi, američka je vlada sama inicirala pokretanje financijskoga kompenzacijskoga fonda. Eizenstat već ima iskustva s naknadama iz doba nacizma, jer već godinama posreduje u vraćanju milijardi dolara vrijednoga židovskoga zlata nestaloga na tajnim računima u švicarskim bankama prije pedesetak godina. </p>
<p>Je li od novčanih naknada na Dan spomena na Holokaust (koji se iduće godine obilježava 19. travnja) ipak važnije promišljati o tome što se događa civiliziranim ljudima kada oholost, mržnja i ravnodušnost prevladaju? Nije li upravo Hitlerovo doba pokazalo da ravnodušnost nipošto ne može biti neutralnom kategorijom? Šutnja se upravo pokazala djelotovornim instrumentom kojim su se vješto okoristili progonitelji i provoditelji rasnih zakona. Stoga su u historiografiji 20 .stoljeća masnim slovima ucrtana imena poput »židovskoga spasitelja« Raula Wallenberga, švedskoga veleposlanika u ratnoj Budimpešti, kojemu je podignut i spomenik pred zgradom UN-a u New Yorku. Središnje mjesto komemoracije ovih je dana svakako Yad Vashem s tamošnjom Alejom pravednika. Za svakoga nežidova koji je iz Holokousta uspio iščupati makar jednoga pripadnika »izabranoga naroda« posađeno je drvo. Među njima su uklesana i imena niza Hrvat(ic)a, kao što je, s druge strane, na podu Dvorane sjećanja, uz bok Auschwitzu i još 19 logora smrti, utisnuto i ime zloglasnoga Jasenovca.</p>
<p>Dvorana svijeća s fotografijama najmlađih žrtava plinskih komora početkom četrdesetih godina 20. stoljeća najpotresniji je dio Yad Vashema. »Za mrtve i žive moramo svjedočiti«, stoji na ulazu u višekatni Memorijalni muzej Holokausta u Washingtonu s prostorijom prepunom sačuvanih čuperaka židovske kose, za kojom slijedi soba u kojoj vise originalna logoraška odijela s ostacima logoraške obuće, stočni vagon kojim su dovoženi...Sličnih je spomenika najvećem zločinu 20. stoljeća u Mechelenu, Amsterdamu, Detroitu, New Yorku, Los Angelesu, Houstonu...Kako su uopće nacisti uspjeli korumpirati društvene institucije i političke forume te manipulirati znanstvenim postignućima ishod čega je pogrom šest milijuna ljudi? Kako se demokratskim putem izabrana vlast, što je Karl Popper odavno nazvao manjkavošću demokracije, uspjela izroditi u takvu nakazu? Ta su pitanja potaknula washingtonski Muzej, utemeljen posebnim ukazom američkoga Kongresa 1980. godine, da pokrene inicijativu kako bi se uspomeni na posljedice njemačkoga »Endlösunga« posvetila čitava dva tjedna, od 20. travnja do 7. svibnja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Opasni otpad iz kruga bivšega Chromosa i dalje prijeti središtu grada i Savi</p>
<p>Koliko se još opasnog otpada krije u krugu bivšeg Chromosa, čiji je poslovni prostor Grad Zagreb bez studije utjecaja na okoliš prodao slovenskom Mercatoru koji bi na tom prostoru trebao graditi robnu kuću? Započeto čišćenje bivše tvornice za proizvodnju boja i sredstva za zaštitu bilja prekinuli su Državni zavod za toksikologiju i inspektori zaštite okoliša koji su tamo otkrili više bačava opasnog industrijskog otpada.</p>
<p>Slavko Borac, kandidat HSLS-a za Gradsku skupštinu, rekao je u utorak na predizbornoj konferenciji te stranke za novinare, održanoj u krugu Chromosa, kako se radi o prljavoj industriji u središtu grada, koja je prestala s radom prije 10 godina, ali je iza sebe ostavila više bačava opasnog industrijskog otpada. O čemu se zapravo radi znat će se tek nakon što bude gotov laboratorijski nalaz. Neslužbeno se vjeruje da se radi o formaldehidu kojega po nekim procjenama u krugu bivšeg Chromosa ima nekoliko tona.</p>
<p>Borac je dodao da ni započeta akcija čišćenja opasnog otpada nije napravljena kako bi trebalo, jer je 2200 prostornih metara opasnog otpada neodgovarajuće spremljeno na prostor bivših šljunčara uz rijeku Savu. Isto toliko opasnog otpada iz kruga bivšeg Chromosa odvezeno je na smetlište Jakuševec. U krugu Chromosa još 2000 prostornih metara opasnog otpada čeka nalaz stručnjaka. </p>
<p>Kako se čulo na sastanku s novinarima, zabrinjava da je opasni otpad završio u šljunčarama u blizini Save jer može doći i do trovanja pitke vode. Od odvoza otpada na Jakuševec ne prijeti takva opasnost, jer tamo on može biti zbrinut na uređenom dijelu smetlišta, zaštićenom od propuštanja štetnih tvari u tlo, odnosno u podzemne vode. (mp)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vlasnicima 150.000 stanova GSKG nudi etažiranje i uknjižbu </p>
<p>GSKG je spreman obaviti etažiranje stanova u zgradama kojima upravlja, te upis u zemljišne knjige za oko 500 kuna po stanu/Moguće i plaćanje u 12 mjesečnih rata/Uredan upis neke zgrade s više stanova u zemljišne knjige, obuhvaća naznaku zemljišno-knjižne čestice, njene površine i katastarske općine te vlasničke omjere </p>
<p>Je li u vrijeme sveopće besparice previše izdvojiti oko 500 kuna, koliko prosječno stoji etažiranje dvosobnog stana u zgradi s desetak stanova i njegov upis u zemljišne knjige? S takvim se pitanjem u posljednje vrijeme sve češće suočavaju stanari zagrebačkih zgrada, u pravilu neupisanih u zemljišne knjige i donedavno u društvenom vlasništvu, a koje su prodajom dobile brojne etažne vlasnike. </p>
<p>Kako bi, naime, svojim »klijentima« omogućilo etažiranje neophodno za upis u zemljišne knjige, Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo (GSKG) koje upravlja sa zgradama u Zagrebu u kojima je više od 150.000 stanova, odlučilo je stanarima odnosno vlasnicima ponuditi i tu dodatnu uslugu. Naime, krajem prošle godine GSKG je osnovao posebnu službu za etažiranje od koje je takvu uslugu do sada zatražilo 170 zagrebačkih zgrada. </p>
<p>– Pod uvjetom da se postigne dogovor, GSKG vlasnicima stanova omogućava da se etažiranje plaća iz tzv. pričuve. Naime, ukoliko se odluče za izradu elaborata etažiranja, stanarima se omogućuje da ukupne troškove otplaćuju u 12 mjesečnih rata, rekao je za Vjesnik voditelj Službe etažiranja, Stjepan Črnjak. Dodao je kako se, u slučaju da stanari izraze zanimanje, predstavniku skupa stanara upućuje ponuda za etažiranje zgrade. U ponudi se stanari obavještavaju o postojećoj i dokumentaciji koja nedostaje, predlaže se cijena za izradu elaborata te navode detalji koji će u njemu biti zastupljeni. Naime, prema Črnjakovim riječima, GSKS se obvezuje da elaboratom uredi i prikaže tehničke elemente zgrade, odredi svaki pojedinačni vlasnički udio, izradi plan posebnih i zajedničkih dijelova zgrade. Pored prijedloga za uknjižbu, GSKG izrađuje i prijedlog sporazuma o uspostavljanju vlasništva na posebnim dijelovima suvlasničke nekretnine (zemljište i zajedničke prostorije), koji prije uknjižbe trebaju potpisati svi suvlasnici zgrade.</p>
<p>– Osim toga, stanari mogu zatražiti izradu internog kućnog reda koji se prilagođava broju stanara i definira njihove posebne zahtjeve, ističe Črnjak, dodajući kako se potpisan i ovjeren sporazum kao javna isprava prilaže u gruntovnicu.</p>
<p>Od toga trenutka zgrada je uredno upisana u zemljišne knjige, što znači da je u listu »A« naznačena njena zemljišno-knjižna čestica, da je u četvornim metrima i četvornim hvatima izražena njena površina i označena katastarska općina, te da su u listu »B« omjerima označeni vlasnici uknjižene nekretnine.(Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prečko: Zašto je obustavljena gradnja tramvajske pruge?</p>
<p>Radovi na izgradnji tramvajske pruge u Prečkom privremeno su obustavljeni. Razlog tome su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vezani uz zemljišne čestice na kojima se gradi tramvajska pruga i produžetak Horvaćanske ceste, zbog čega investitori ne mogu dobiti potrebnu građevinsku dozvolu. Lokacijska je dozvola dobivena i ona je pravovaljana. Očekujemo da će se problemi riješiti za 15-ak dana kada bi se radovi trebali nastaviti, rekao nam je Drago Gradski, načelnik Odjela za ceste u Gradskom uredu za izgradnju grada. Ipak, nismo uspjeli dobiti podrobniju informaciju o kakvim je imovinsko-pravnim odnosima riječ.</p>
<p>U međuvremenu dok je još trajala izgradnja tramvajske pruge, na predviđenom okretištu u Baranovićevoj ulici, u spornom parku starom 30-ak godina posječeno je desetak stabala.</p>
<p>– Lokacijska dozvola koju imaju investitori izgradnje, napravljena je mimo unaprijed predviđenih odredbi. Osim toga prekršene su odredbe Zakona o izvođenju objekata kojima je predviđena zaštita stambenih objekata od brzih prometnica zelenim pojasom gdje god je to moguće, rekao je Melko Šafarić, jedan od stanara. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od 13. do 25. svibnja Dani dječjih vrtića</p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje i šport, od 13. do 25. svibnja održat će se manifestacija Dani dječjih vrtića Grada Zagreba 2000, pod motom »Mi smo djeca radoznala«. Toj manifestaciji, koja se održava od 1997. godine, cilj je da promovira predškolski odgoj i pokaže postignuća u stvaralaštvu djece, kao i zajednički rad djece i odgajatelja. </p>
<p>Tih dana će se, tako, u mnogim zagrebačkim vrtićima moći pogledati brojni igrokazi, ritmika i kreativni ples, te posjetiti stručne radionice. Zagrepčani će se moći upoznati i s glazbenim izražavanjem djece ili pak njihovim znanjem stranih jezika. </p>
<p>Izložbe dječjih likovnih radova u dane manifestacije moći će se razgledati u predvorju Studentskog centra, Savska 25, predvorju Gradskog kazališta »Trešnja«, Mošćenička 1, predvorju Centra za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, te na prvom katuGradskog ureda za obrazovanje i šport, Ilica 25. Izložbe stvaralaštva odgajatelja moći će se, pak, pogledati u vrtićima »Tratinčica«, »Trešnjevka«, »Krijesnice«, »Matija Gubec« i »Vladimir Nazor«. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mogu li se zaustaviti nemilosrdni »ljubitelji« cvijeća?</p>
<p>Svake se godine u Hrvatskoj ubere na tone cvijeća kojemu još nije stiglo sazoriti sjeme i pasti na zemlju. Iako prodavačice samouvjereno tvrde da cvijeća »što se više bere to ga više ima«, ono za to ipak treba sazoriti i dati sjeme za novu generaciju.</p>
<p>– Nakon što je cvijeće ubrano, biljka koja ga daje, raste još neko vrijeme iz lukovica i korijenja, ali je sjeme ipak neophodno i samo ono omogućuje potpuni ciklus razmnožavanja. Postavlja se pitanje koliko je već vrsta došlo u fazu ugroženosti. O tom problemu ne razmišljaju ni oni koji beru i prodaju cvijeće, kao niti oni koji ga kupuju. S ugroženim vrstama počelo je polako i neprimjetno, nije se uočavalo da je sve manje njihovih primjeraka. Nakon 10, 20 ili 30 godina ipak smo to primijetili, ali tada je bilo prekasno, naglašava Đenka Špralja, članica Komisije za zaštitu prirode.</p>
<p>Zakon o zaštiti prirode propisuje da se samoniklo proljetno bilje ne smije koristiti u komercijalne svrhe i za prodaju, a Hrvatski planinarski savez i Komisija za zaštitu prirode, želeći to spriječiti, šalju građanima brojne apele. Ipak, ugroženo i zaštićeno cvijeće i dalje se nemilosrdno bere i prodaje. </p>
<p>– Ljubitelji prirode uz zgražanja svakog proljeća prolaze tržnicama punim ugroženih i zaštićenih vrsta cvijeća. Mjesto toga cvijeća je u prirodi jer je ono najljepši i vrlo važan njezin dio. Jedino preko cvijeća priroda produžuje svoj život, dodaje Špralja.</p>
<p>– Budući da se ne može učiniti gotovo ništa ili vrlo malo da se spriječi prodaja samoniklih proljetnica, smatram da je edukacija kroz tisak najbolje rješenje. Pozivalo bi se na to da se na tržnicama ne kupuju zaštićene proljetnice, a krajnji nam je cilj spriječiti uništavanje staništa takvoga bilja. (Ana Gospočić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto i kako spavamo - pitanje koje i dalje zbunjuje znanstvenike</p>
<p>ŽENEVA, 2. svibnja</p>
<p> - Švicarski i francuski znanstvenici proučavali su pod mikroskopom stanice mozga zadužene za spavanje, a njihovi bi rezultati mogli pomoći ljudima koji pate od nesanice. </p>
<p> Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature. Znanstvenici tvrde da im je proučavanje mozga štakora omogućilo da razumiju kako neuroni zaduženi za san i budnost djeluju u mozgu.</p>
<p> Zagonetno pitanje - zašto i kako spavamo, već dugo zbunjuje znanstvenike. Još se ne zna kako se neuroni za spavanje aktiviraju u mozgu ni zašto se to događa. No nakon godinu dana, koliko je trajalo istraživanje, autori članka tvrde da stanice zadužene za spavanje, kad se aktiviraju, blokiraju neurone u mozgu koji vode u budno stanje.</p>
<p> Istraživanje bi moglo pomoći da se poboljšaju lijekovi protiv nesanice i drugih poremećaja sna te lijekovi za tegobe koje uzrokuje manjak sna, poput gubitka pamćenja, kažu znanstvenici. Nesanica je poremećaj koji pogađa više od 20 posto odraslih osoba.</p>
<p> »Trećinu života provedemo spavajući, no san je još velika nepoznanica. Unatoč svim godinama istraživanja, nijedan znanstvenik ne može odgovoriti na pitanje zašto spavamo«, rekao je Michel Muhlethaler, koautor istraživanja i profesor na Sveučilištu u Ženevi.</p>
<p> Znanstvenici su in vitro proučavali neurone na mozgu štakora koji potiču san. »Mogli smo promatrati te neurone pod mikroskopom, gledati kako se ponašaju i - što je najvažnije, proučavati kako reagiraju na tvari koje izlučuje sustav za buđenje u mozgu«, izjavio je Muhlethaler. </p>
<p> »Tvari koje izlučuju neuroni za budnost sprječavale su aktivnost neurona za spavanje. Djelovati na njih značilo bi zapravo potaknuti spavanje.« Na ljudsko tijelo utječe izmjena dana i noći jer su neuroni za spavanje blizu dijela mozga koji se pod sunčevim svjetlom ponaša kao sat.</p>
<p> Na ljudsko tijelo možda utječu i metabolički ili neki drugi nepoznati čimbenici, što bi moglo objasniti zašto nakon neprospavane noći moramo odrijemati. Za neurone koji su aktivni tijekom sna, a miruju dok je čovjek budan, znanstvenici znaju još od osamdesetih godina, ali nisu znali gdje su smješteni ni čemu služe.</p>
<p> Prije četiri godine američki znanstvenik Chris Saper otkrio je da su ti neuroni smješteni u ventrolateralnome predoptičkom području mozga, između nosa i stražnjeg dijela glave. No zajedničko istraživanje Švicaraca i Francuza otvara nove mogućnosti za istraživanje tih neurona, rekao je Emmanuel Eggermann, još jedan koautor istraživanja.</p>
<p> »Sad će znanstvenici nastojati što više doznati o tim neuronima«, rekao je Eggermann. »Kada pronađemo što ih potiče na djelovanje, riješit ćemo zagonetku sna«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Na vidiku cjepivo protiv AIDS-a!?</p>
<p>RIM, 2. svibnja</p>
<p> – Nakon Clintonove izjave o Aidsu koji predstavlja atak na državnu sigurnost, talijanska znanstvenica Barbara Ensoli ponovo zanima medije. Dugo najavljivano cijepivo protiv Aidsa je na vidiku. Barbara Ensoli je punih dvanaest godina radila uz poznatog američkog virusologa doktora Roberta Gallija na Sveučilištu u Baltimor. Nakon njenog otkrića anti Aids cjepiva, razišli su se.</p>
<p> Barbara Ensoli tvrdi da je njeno cjepivo efikasno u suzbijanju Aidsa i da se može koristiti za preventivno cijepljenje širokih masa. Prezentaciju djelovanja cjepiva održala je pred najjačim farmaceutskim kućama kao što su Dompe, Sigma Tau, Smit Kline, Glaxo Wellcome... Nakon toga je doktor Gallo dao intervju američkom znanstvenom listu Proceedings of National Academy of Sciences, inzistirajući da je protein Tat koji je temeljni elemenat cjepiva štetan za ljude, naročito one sa oštećenim imunološkim sistemom. </p>
<p>»Smatram da je medicinski neetički pričati o toksičnosti cjepiva, bez temeljnih dokaza. Mi smo sve naše eksperimente obavljali na visokom profesionalnom nivou. U slučaju primjene cjepiva na 35 čimpanzi nije se pojavio nijedan pokazatelj toksičnog djelovanja na organizam. Nakon što smo dobili dozvolu od talijanskog Ministarstva zdravlja za počinjanje pokusa na ljudima, u fazi smo završnih priprema,« bio je odgovor Barbare Ensoli, talijanske znanstvenice pokazujući da je nisu pogodili zlobni komentari dojučerašnjeg kolege. (S. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za višak kilograma nakon poroda krivi geni</p>
<p>LONDON, 2. svibnja</p>
<p> - Žene koje se nikako ne mogu riješiti suvišnih kilograma nagomilanih u trudnoći više za to ne moraju optuživati sebe. Njemački istraživači izvješćuju da bi sklonost zadržavanju težine nakon rođenja djeteta mogli uzrokovati geni te da se protiv toga može boriti tjelovježbom.</p>
<p> »Mnoge, iako ne sve, žene bore se sa skidanjem kilograma nakon poroda«, izvješćuje prof. Winifried Siffert iz Sveučilišne bolnice u njemačkom gradu Essenu u medicinskom časopisu The Lancet.</p>
<p> Kako bi odredili genetsku sklonost debljanju, Winifried Siffert i njezine kolege ispitali su 800 zdravih majki koje su rodile prvi put i žene koje još nisu rodile. Bilježili su podatke o njihovim prehrambenim navikama, pušenju, uzimanju alkohola, tjelovježbi i stručnoj spremi, a sve bi to mogli biti relevantni čimbenici.</p>
<p> »Istraživači su otkrili da će majke s određenim genotipom nakon poroda vjerojatnije imati povećanu tjelesnu težinu u odnosu na žene iz kontrolne skupine koje nisu rađale«, stoji u izvješću. U posebnom izvješću u istom časopisu, Berthold Hocher i istraživači sa Svučilišta »Humboldt« u Berlinu povezuju isti majčin gen s nižom porodnom težinom djeteta.</p>
<p> »Otkrili smo da se, kad nema drugog rizika za zastoj u fetalnom rastu, javlja povezanost majčina proteina G i niske tjelesne težine novorođenčeta«, kazali su. Ispitivanja su pokazala da niska tjelesna težina u porodu može dovesti do povećanog rizika za srčane bolesti i dijabetes u odrasloj dobi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Sat« u mozgu ne podnosi promjene vremenskih zona</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Pokusi provedeni na štakorima pokazuju da jetra, mišići i pluća tih životinja imaju vlastite unutarnje »satove«. To objašnjava zašto se putnicima može poremetiti san kada promijene vremensku zonu i zašto radnici koji mijenjaju smjene osjećaju bolove.</p>
<p> Ispitivanje štakora koje su znanstvenici proveli u SAD-u i u Japanu, a čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, pokazalo je da se može poremetiti usklađeni ritam unutarnjih mišića, jetre i pluća, te osnovni tjelesni ritam. Istraživači su štakorima promijenili svjetlosni ciklus, a zatim su ispitivali aktivnost tkiva koja su se pokušavala prilagoditi promjeni.</p>
<p> »Sat« u mozgu može podnijeti manje promjene broja sunčanih sati, ali ne i nagle promjene nakon prekoatlantskoga puta. Tako jetra, čak i kada je tijelo prilagođeno novoj vremenskoj zoni, može raditi prema »starom rasporedu«.</p>
<p> Ipak, još se ne zna koliko je ritam u štakora sličan ljudskome. Osim što su umorni, ljudi koji su promijenili vremensku zonu često pate od želučanih tegoba i bolova u mišićima. Istraživači su procijenili da je 20 posto američkih radnika izloženo naglim promjenama smjena. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Sajam knjiga »Libera – proljeće 2000.« </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Sajam knjiga Libera - proljeće 2000., na kojemu će svoja izdanja predstaviti 67 malih i srednjih nakladnika, otvorit će se u srijedu u Muzeju Mimara u Zagrebu. Na toj prvoj Liberi, koja će trajati do 7. svibnja, hrvatski nakladnici izložit će čitateljskoj publici oko dvije tisuće naslova.</p>
<p> Ulaz na sajam je besplatan, a knjige će se prodavati s popustom od 20 do 50 posto, rekao je Eduard Hemar, predsjednik Organizacijskoga odbora sajma, na tiskovnoj konferenciji u utorak priređenoj uoči sajma. </p>
<p> Sajam je specifičan po tomu što prvi put predstavlja male i srednje nakladnike, naglasio je Hemar dodajući kako je tiskan prigodan katalog s osnovnim informacijama o izdavačima i knjigama. </p>
<p> Sajam su pripremili Hrvatski športski muzej, koji je i pokretač projekta, te izdavačke kuće Faust Vrančić i Stari grad, a kako bi knjigu ponovno približili čitateljskoj publici. Naime, oni drže da je u Hrvatskoj knjiga danas najdalje od svojih čitatelja – skupa je, slabo promicana i nekritički primljena u medijima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Panoptikum grafičkog stvaralaštva</p>
<p>Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Drugi hrvatski trijenale grafike održat će se od 3. do 28. svibnja / Uz kalsične grafičke dicipline bit će predstavljena najnovija istraživanja u domeni kompjuterske grafike / Svečano otvorenje u Umjetničkom paviljonu</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Tradicionalna i suvremena istraživanja u širokom rasponu likovnih izraza i poetika bit će predstavljena na Drugom hrvatskom trijenalu grafike što se svečano otvara u Umjetničkom paviljonu u srijedu, 3. svibnja u 19 sati.</p>
<p>Najvažnija nacionalna manifestacija grafičkog stvaralaštva, kako je pojasnila na konferenciji za novinstvo ravnateljica Kabineta grafike HAZU mr. Slavica Marković, bit će podijeljena u pet izložbenih cjelina. Koncepciju Trijenala osim mr. Marković potpisuje Margarita Šimat, viši kustos Kabineta grafike HAZU. Odbor za izbor radova i ove je godine odredio vrlo visoke kriterije u izboru, želeći prezentirati najbolja dostignuća u hrvatskoj grafici, ali i predstaviti radove renomiranih stranih autora. Na žalost, kako su neki od cijenjenih domaćih majstora nakratko »zapustili« taj segment svoga stvaralaštva, na Trijenale nisu pozvani Dubravka Babić, Ivan Lesiak, Frane Paro, Ivan Picelj, Fadil Vejzović, Miro Vuco i Nikola Koydl, dobitnik Premije HAZU na posljednjem trijenalu. Ipak će u sekciji pozvanih biti zastupljeni grafičari svih naraštaja i likovnih poetika, predstavnici suvremenih istraživanja poput Ante Kuduza, Borisa Ljubičića, Miroslava Šuteja i Mirjane Vodopije.</p>
<p> Trijenale je koncipiran, kako je istaknula mr. Marković od poznate jezgre dvadeset i pet izabranih i pozvanih hrvatskih grafičara koji su svoje dosege mjerili na brojnim nacionalnim i međunarodnim grafičkim izložbama. Na središnjoj izložbi Trijenala u Umjetničkom paviljonu bit će izloženi radovi 77-oro pozvanih i izabranih hrvatskih umjetnika. Osim klasičnih grafičkih tehnika bit će predstavljena i najnovija umjetnička strujanja i eksperimenti (kompjutorska grafika). U isto vrijeme, U Kabinetu grafike HAZU otvoriti će se izložba gostiju trijenala »Sučeljavanja / Usporednice« na kojoj će biti izložena djela Christiana Ludwiga Atterseea iz Austrije, Bogdana Borčića iz Slovenije, Mersada Berbera iz Bosne i Hercegovine, Rafaela Canogara iz Španjolske, Georgija Lecheva iz Bugarske, Tomoya Uchidae iz Japana i Giusepea Zigaine iz Italije. Svaki od gostiju predstavit će po pet svojih radova.</p>
<p> Treću dionicu Trijenala čini prateća samostalna izložba, Modernoj zbirci darovanih grafika talijanskog umjetnika Giusepea Zigaina, što se iste večeri otvara u Talijanskom institutu za kulturu. Trijenale će predstaviti još dvije vrijedne izložbe. Kako je dobitnik Premije HAZU Nikola Koydl pismeno otkazao svoj nastup, odlučeno je da se tijekom lipnja održe samostalne izložbe grafika Josipa Butkovića i Letricije Linardić u Kabinetu grafike i Studiju Kabineta grafike HAZU. Bit će to prilika da zagrebačka publika nanovo razgleda iznimna ostvarenja riječkih umjetnika koji se kvalitetom radova posebno izdvajaju na hrvatskoj grafičkoj sceni.</p>
<p>Na posljetku posljednja, peta izložba pod nazivom »Grafičari i tradicionalne grafičke tehnike iz fundusa stare i moderne zbirke Kabineta grafike« održat će se od 25. rujna do 25. listopada u Kabinetu grafike.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Susret čovjeka i Univerzuma</p>
<p>Andrija Vučemil: »Riči s ruba vrimena« / Riječki nakladni zavod / Rijeka, 1999.</p>
<p>Pjesme Andrije Vučemila (rođenog 1939. u Oplećanima na Duvanjskom polju) u ovoj knjizi, nastajale su u razdoblju od 1967. do godine 1998., a objavljene su u časopisima ili kao zasebni ciklusu u njegovim ranijim knjigama. Neobičnost je, u toj lijepo opremljenoj knjizi, to što su pjesme objavljene u latiničnoj (ikavskoj) i primjerenoj joj glagoljičnoj verziji, u godini kada autor navršava 60 godina života i 30 godina od tiskanja prve knjige. </p>
<p>To što se kod ovoga pjesnika osjeća vidno pretapanje formalnog u sadržajno, što misaone i izražajne šeme reflektiraju zajednički topos, bit će u izravnoj vezi s pjesnikovim, prijeđenim, životnim putom. Nije, stoga, bez vraga naglasiti da Andrija iz Duvna Vučemil, nakon šestogodišnje robije u vrijeme »druge« Jugoslavije (od toga pet godina na Golom otoku) i završetka studija, nije smio javno djelovati pod pravim imenom već kao Ante Majin ili Bogumil Ljubuša. Danas se njegov kulturno javni život, ukratko, odnosi na odgovornog urednika glasila »Politički zatvorenik«, na predsjednika ogranka DHK u Rijeci, na utemeljitelja nakladničke kuće RINAZ – Riječki nakladnički zavod i na glavnog urednika časopisa »Književna Rijeka«. </p>
<p>To će ga ljudsko i posve zemaljsko iskustvo, s nacionalnim predznakom nagnati da uključi dojmovnik pamćenja, što opet podrazumijeva religijsko, a religijsko se danas određuje kao utopijsko iskustvo. </p>
<p>Moglo bi se govoriti o izražajnoj čistoći njegova pjeva, no, ona će također ovisiti o broju kulturoloških pojmova, zatim filozofskim, teološkim i povijesnim utjecajima koji se žele poetski iskazati. </p>
<p>Vučemil teži izvornoj univerzalnosti i nadređenosti, tj. konkretnim konvergencijama uvijek istih okolnosti života. S druge strane, njemu nisu strana neka bezuvjetna metafizička načela koja miruju u njegovim pjesmama. Tako se zatvara krug »značenjskog ispražnjavanja kategorijalnog pojmovnika«, kakao kaže Milorad Stojević u predgovoru knjige. Misli se, pritom, na isticanje temeljnih značenja nekih pojmova, počesto u svojoj dualnoj pojavnosti, kao što su: smrt-život, svjetlo-tama, nebo-zemlja, oproštaj (koji podrazumijeva dolazak, odlazak i povratak), zatim antejska osjećanja, rasap, mitsku uzvišenost, povijesni sraz i na kraju kršćansku, tj. biblijsko homiletsku praksu. </p>
<p>Zanemarivanje izričajnog u korist predmetno tematskog posljedica je neprestanog propitkivanja o smislu života. Vučemil će, dakle, svoje stihove izdeklamirati kao egzistencijalne dvojbe. Porijeklo kategorijalnosti u Vučemilovoj poeziji, smatra Stojević, nedvojbeno je kršćansko, na rubu transcendencije. On hoće čak i ono najmarginalnije uvući u ozbiljnost tajne, u sustav općeg pojma, kao u pjesmi iz ciklusa Brojači vremena: »U vremenu bijaše i bit će moja riječ, / u vremenu je korak i sve ono što nas zbližava / u vremenu i zamka koja nas razvremenjuje, / u vremenu prostor što se sužava, / u vremenu staze koje u korov zarastaju / a na kraju nema ruba / nego čista spoznaja / da sam ja tvoj / a ti moj smisao.«</p>
<p>Nadalje, amblematska ukazljivost, opsjednutost riječju, prelama se od kolokvijalnog do kategorijalnog značenja, ponekad s nepotrebnom tezom. Osjećamo ruralnu retoriku hrvatske narodne poezije, ali i nedvojbeni utjecaj Maka Dizdara, kojeg su pjesnici Vučemilovog podneblja uvijek uvažavali. Pedesetih, Dizdar je označio nova pjesnička strujanja, a to je i početak ulaska u književnost autora »Riči s ruba vrimena«. Retorički, deklamativni idiom, preuzet je iz »socijalne lirike«, indirektno, naravno, s obzirom na autorovu 20-godišnju šutnju (između godine 1969. i 1999.) te igre skrivača s vlašću. Možemo samo nagađati sve njegove žrtve i odricanja.</p>
<p>Treba reći da je pojam »socijalnog« u Vučemilovoj poeziji u otporu spram tadašnje izražajne socrealističke fraze, upravo zbog povijesno nacionalnog (prepoznatljivo hrvatskog domoljublja), zatim kršćanskog rekvizitarija (mističnosti) i fenomenološko-ontološkog smisla – misaonih principa u pjesnikovu panerotskom sjećanju. Osnovna sižejnost podložna je rezultatima onih vizija koje računaju samo na susret čovjeka i univerzuma. Stoga i spomenuta egzistencijalna gorčina predstavlja ishodišnu energiju koja izbija iz tvarnog (zavičajnog), tj. iz samoga sebe, ili opet, iz starih pismena. Otuda proizlazi potreba da se geografija tla i jezika podvostruči (latinica / glagoljica – ikavica / štokavica).</p>
<p>Čistotnost smisla poezije Andrije Vučemila, sugerira pak mitsku snagu i heroiku koji u svojoj protežnosti zanemaruju vrijeme. No, već u drugoj instanci moramo shvatiti alegorijske parabole napaćena pjesnika. Naravno, ne više i ogorčena. Gorke su samo njegove pjesme.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="17">
<p>Upotrebom suzavca policija prekinula utakmicu u 87. minuti i spriječila krvoproliće na tribinama</p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> – Nakon 13 godina suzavac je opet uzrokovao prekid utakmice u Splitu! Utakmica koja je trebala biti svetkovina hrvatskog nogometa, prvi finalni okršaj domaćeg Kupa između Hajduka i Dinama, prekinut je u 87. minuti nakon što je policija morala ispaliti suzavac kako bi smirila ratoborne Hajdukove navijače koji su željeli probiti ogradu na sjeverozapadnoj strani stadiona i pojuriti prema jugozapadu, gdje su bili smješteni Dinamovi navijači. Ograda je popustila, neki su navijači već projurili kroz kordon policije i organima reda nije ništa drugo preostalo nego da ispale suzavac i tako prisilno isprazne stadion i, dakako, automatski prekinu utakmicu. </p>
<p>Tako je, eto, na skandalozan način okončana utakmica koja je trebala biti svečanost, reakcija policije nije bila ishitrena, doista je postojala velika opasnost da u možebitnom nezadrživom stampedu strada mnogo, mnogo ljudi. Nogomet je umjesto pjenušca doživio suzavac, sve ono što se ove sezone događalo na našim stadionima kulminiralo je u utorak na Poljudu.</p>
<p>Odgovornost i čelnika Saveza</p>
<p>Hrvatski nogometni savez nije do sada ni jednom reagirao kako je trebalo, čelnici Saveza itekako snose odgovornost za užasno stanje u našem nogometu u kojem je definitivno ulica počela vladati.</p>
<p>Prije 13 godina već je jedna utakmica na Poljudu bila prekinuta. Bio je to okršaj Hajduka i Marseillea, nakon tog prekida Hajduk je izopćen iz europskih kup-natjecanja čak tri godine, UEFA nije imala milosti i odrezala je drakonsku kaznu splitskome klubu. Tada je suzavac ispaljen iz Torcide, ovaj je put policija u očajničkom pokušaju da smiri situaciju morala to učiniti na ovakav način. </p>
<p>Neredi od prve minute</p>
<p>Neredi na poljudskom stadionu započeli su zapravo već u prvoj minuti. Najprije je došlo do međusobnih tučnjava na sjevernom dijelu stadiona gdje je smještena Torcida, ubačeno je i desetak baklji u teren, a kako tučnjave nisu prestajale, u 9. minuti utakmice stotinjak specijalaca ušlo je na sjever među huligane. I taj policijski postupak još je više razbuktao vatru, bilo je to i pomalo protuproduktivno, budući da je ta ideja sa guranjem stotinjak policajaca u kavez među 5.000 žestokih huligana u najmanju ruku bila čudna. Sljedećih desetak minuta nitko nije gledao zbivanja na travnjaku, sve su oči bile usmjerene prema sjevernoj tribini gdje su se policajci tukli s Hajdukovim navijačima. I tek dolaskom pojačanja specijalci su uspjeli dovesti situaciju pod kontrolu, a u međuvremenu je bilo i pokušaja tučnjave u svečanoj loži Hajdukova stadiona gdje je Ivo Bego napao Dragana Holcera, oba su bivši Hajdukovi igrači.</p>
<p> Policija je pet minuta prije završetka prvoga poluvremena napustila sjevernu tribinu i stala s druge strane ograde, odande kontrolirajući situaciju. Tada su se strasti barem prividno smirile, u drugom poluvremenu navijači su se bavili više navijanjem nego huliganstvom, no eksplozija nasilja stigla je opet deset minuta prije kraja utakmice. </p>
<p>Udar Torcide na BBB</p>
<p>Ovaj put je oko 250 Bad Blue Boysa iniciralo nerede, ubacili su nekoliko baklji u teren i nekoliko sjedalica preko ograde prema gledateljima na zapadnoj tribini. Požar nasilja nepovratno je zapaljen, sa zapada su gledatelji uzvratili bacanjem sjedalica prema Bade Blue Boysima, a onda je započeo i bjesomučni i gnjevni udar Torcide sa sjevera na ogradu koja je dijelila sjevernu od zapadne tribine. I nakon pet minuta »borbe za ogradu« između policije i Torcide, znatno brojniji navijači uspjeli su srušiti dio ograde i probiti se pokraj policije, a tada je preostalo policajcima samo jedno: ispaliti suzavac kako bi se izbjegli veći neredi, kako bi se izbjeglo krvoproliće i užasno nasilje. Ispaljena su tri suzavca, igrači su, dakako, odmah pobjegli s terena u svlačionice, policija je ispraznila stadion i nastavka utakmice, dakako, više nije bilo. </p>
<p>Opasnost po živote</p>
<p>Na užasan je način, eto, okončana prva finalna utakmica hrvatskog nogometnog Kupa. U kakvom to vremenu živimo, umjesto da se veselimo sportu i nogometu, dolazak na stadion postao je prava avantura i svakoga tjedna ovoga proljeća doživljavali smo incidente na hrvatskim nogometnim stadionima. Umjesto pitanja »kakva je bila utakmica«, posjetiteljima sportskih priredbi na našim stadionima stižu telefonski upiti od obitelji i prijatelja »jesi li živ, je li ti se što dogodilo«? Sve ovo doista nema više nikakvog smisla, ovo je nogometno natjecanje trebalo prekinuti, kad već Hrvatski nogometni savez očito nema nikakvu kontrolu nad svojim natjecanjem, niti ima snage, znanja i moći voditi to natjecanje. Kad je trebalo drastično kažnjavati kazne su izostale, a svakako je velika odgovornost na klubovima za sve ovo što se događa. Jer, podilaženje navijačima sad se klubovima vraća na najgori mogući način, ulica je počela vladati Hajdukom, Dinamom, Rijekom... Može li netko sve to prekinuti?</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Viduka igrač godine u Škotskoj</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Bivši nogometaš bivše Croatije Mark Viduka proglašen je najboljim igračem škotskog prvenstva.</p>
<p>Viduka je ove sezone postigao 27 pogodaka za Celtic, što je bio glavni »argument« u izboru za nogometaša godine, kojeg je biralo Udruženje škotskih profesionalnih nogometaša.</p>
<p> Istina, Viduka je sa spomenutih 27 pogodaka prvi strijelac prvenstva, ali to mu, na njegovu žalost, nije pomoglo na putu do naslova prvaka. Prvo je mjesto na kraju ipak pripalo Glasgow Rangersima.</p>
<p>Zaista je pomalo neshvatljivo da nogometaš čiji ugled u europskom nogometu sve više raste, u Hrvatskoj jednostavno nije imao pravoga uspjeha. </p>
<p>Vidukinu zagrebačku karijeru »dotukao« je promašaj na utakmici Lige prvaka protiv Ajaxa u Zagrebu, koja je završena bez pogodaka. Tog se trenutka Viduka našao na žestokom udaru javnosti.</p>
<p>Australski Hrvat trenutačno je jedan od najzanimljivih napadača na europskom nogometnom tržištu i za njegove su usluge zainteresirani engleski Tottenham Hotspur i njemački Bayern.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uigravanje za doigravanje</p>
<p>Košarkaši Zagreba će u srijedu protiv Cibone u Trnskom (20 sati), u posljednjem kolu mini-lige, pokušati reprizirati posljednji međusobni ogled u toj dvorani, kad je momčad trenera Željka Poljaka pobijedila 104-97</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – »Mi smo svoje napravili, potpuno smo rasterećeni i cilj nam je nekoga iznenaditi, otkinuti koji bod.« Ovako je trener košarkaša Zagreba Željko Poljak najavio nastup svoje momčadi uoči početka natjecanja u mini-ligi, a isto razmišljanja i sada, uoči utakmice posljednjeg kola mini-lige u srijedu (20 sati) protiv Cibone u Trnskom.</p>
<p>»Zagrebaši« su u međuvremenu odigrali pet utakmica i dosad nisu uspjeli nikome prirediti iznenađenje. Doduše, pobijedili su Split-Croatia osiguranje u Trnskom, ali to se teško može nazvati iznenađenjem.</p>
<p>Pravi bljesak Poljakova je momčad načinila u prvom dijelu sezone. Uostalom, sam plasman u mini-ligu velikim je dijelom zadovoljio njihove apetite. U tom, prvom dijelu sezone, Zagreb je po jednom pobijedio i Cibonu i Zadar i jedina je momčad koja je uspjela svladati obje naše ponajbolje momčadi.</p>
<p>Štoviše, Zagreb je jedini ove sezone Ciboni »podario« više od 100 koševa na jednoj utakmici, što nije uspjelo ni Zadranima. A to se dogodilo upravo na posljednjoj utakmici u Trnskom. Zagreb je tada pobijedio 104-97, uz sjajan nastup organizatora igre Vladimira Anzulovića i centra M. C. Maziquea, koji su zajedno postigli 53 koša. Ciboni tada nije pomogla ni sjajna šuterska večer Gordana Giričeka, koji je ubacio 35 poena.</p>
<p>S druge strane, Cibona u Trnsko dolazi prilično iscrpljena posljednjim okršajem protiv Zadra. »Cibosi« su pobijedili, osiguravši tako prvo startno mjesto uoči doigravanja, što znači da dvoboj sa Zagrebom ipak dočekuju pomalo rasterećeni. Pitanje je, međutim, kako će momčad trenera Nevena Spahije reagirati tri dana nakon iznimno napornog okršaja protiv Zadrana. Istina, Cibonini igrači naviknuli su igrati više utakmica u malo vremena i to je na neki način njihova prednost u odnosu na »zagrebaše«. No, utakmica sa Zadrom bila je iznimno agresivna i nije nemoguće očekivati da se kod »vukova« pojavi zamor materijala. Pitanje je, također, kakvi su kapaciteti Nikole Prkačina, predvodnika Cibonine pobjede protiv Zadrana. Prkačin je, naime, neposredno prije nedjeljne utakmice povraćao, bolilo ga je grlo i gutao je tablete, ali je ipak izdržao. No, još je nejasno hoće li u potpunosti moći izdržati nove napore.</p>
<p> Izravni suparnik u »reketu« bit će mu Zagrebov Amerikanac M. C. Mazique, koji je u solidnoj formi. Naime, na posljednjoj utakmici odigranoj u Trnskom, protiv Zadra, Poljakova momčad bila je ravnopravna u skoku i utakmicu je izgubila u posljednjim trenucima. Rađa je tada ipak uspio nadmašiti Maziquea, ali nastup Zagrebovog Amerikanca ipak odaje zadovoljavajuću formu.</p>
<p>U svakom slučaju, »zagrebaši« su dokazali da su sposobni »skinuti« i Cibonu i Zadar, a uspiju li pritom reprizirati posljednji dvoboj protiv Cibone u Trnskom, napokon će se moći pohvaliti i jednim iznenađenjem u mini-ligi.</p>
<p>Uostalom, dvoboj je više »rekreativnog karaktera«, jer su parovi polufinala doigravanja već poznati – Cibona protiv Zagreba i Zadar protiv Splita. Dakle, parovi posljednjeg kola mini-lige identični su onima u polufinalu doigravanja, pa bismo posljednje kolo mogli nazvati uigravanjem za doigravanje.</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jazine obuzelo malodušje</p>
<p>U 6. kolu mini-lige, košarkaši Zadra u srijedu dočekuju Split CO (20 sati) / Na svakoj utakmici imamo dvojicu super raspoloženih igrača, ali nedostaje nam treći. Protiv Splita ćemo pokušati na sve moguće načine dobiti i taj segment, bilo rotacijama ili nekako drukčije, ali nekoga moramo probuditi, kaže trener Zadra Ivica Burić</p>
<p>ZADAR, 2. svibnja</p>
<p> – Samo dobri poznavatelji mentaliteta zadarskih košarkaških djelatnika, navijača i igrača znaju što znači treći uzastopni poraz protiv Cibone VIP, kojim su Jazine praktički dovedene u stanje malodušja. Na svakom se koraku može osjetiti tjeskoba i nesigurnost u povoljan ishod na kraju ove košarkaške sezone. U takvom ozračju dočekuje se dvoboj 6. kola mini-lige između Zadra i Split CO (Jazine, srijeda, 20 sati).</p>
<p>– Nema laganih utakmica niti Split doživljavamo kao laganog suparnika, bez obzira što smo ga nedavno pobijedili u gostima. Ovo je vrlo bitna utakmica jer pobjeda nam donosi prednost u polufinalu. Sličnu situaciju s psihološkog gledišta imali smo u prijašnjem susretu, također nakon poraza protiv Cibone. To znači da moramo imati dobar odnos prema igri, pristupiti agresivno, ratnički, muški, kaže trener Zadra Ivica Burić.</p>
<p>• Međutim, nikako ne uspijevate probuditi sve igrače. Nemate pravi odgovor s klupe ako Rađa i Komazec ne zaigraju dobro. Kako to riješiti u utakmici sa Splitom?</p>
<p>– To je problem koji nas duže muči, ni sam više nisam pametan koga gurnuti u vatru. Uvijek, na svakoj utakmici, imamo dvojicu super raspoloženih, nedostaje nam onaj treći. Protiv Splita ćemo pokušati na sve moguće načine dobiti i taj segment, bilo rotacijama u igri ili nekako drukčije, ali nekoga moramo probuditi. Naše osobne pogreške su priča za sebe, ne smije nam se dogoditi da pojedini igrači prvi prekršaj naprave tek u 36. minuti, a toga je bilo i nedavno u Splitu. Ovaj put ne smije biti takav pristup.</p>
<p>• Splićani vjerojatno vide šansu upravo u situaciji u kojoj se nalazi vaša momčad. Mogu lu vas iznenaditi u Jazinama?</p>
<p>– Ne smijemo ih podcijeniti, imaju niz kvalitetnih pojedinaca. Sjetite se samo Vujčića u Splitu, malo je nedostajalo da nam zagorča život, tu je i Poljak i još nekoliko igrača uz iskusnog Tvrdića kojeg valja respektirati. No, mi idemo na pobjedu.</p>
<p>DRAŽEN ŽURA</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Rađa: Netko je morao reagirati</p>
<p>ZADAR, 2. svibnja</p>
<p> – Na pitanje je li njegova reakcija nakon poraza u Zagrebu, izazvana događajem ili je posrijedi generirani problem, Dino Rađa kaže:</p>
<p>– I jedno i drugo. Zašto bi Zadar gledali drukčijim očima nego Cibonu ili Split?! Plaši me da će se prije Splita sve na neki način smiriti da bi opet, kad dođe Cibona, sve bilo po starom.</p>
<p>• Očekujete li sankcije za sve izrečeno?</p>
<p>– Svejedno mi je. </p>
<p>• Vidite li ovaj slučaj kao sukob i svađu s trenerom?</p>
<p>– Nema tu svađe, ali je činjenica da je moralo biti reakcije s klupe. Pitam vas hoću li ja nakon treće osobne pogreške isprovocirati još i tehničku, ili bi to trebao napraviti netko s klupe? Neće valjda Popović to učiniti. Možemo biti prijatelji, ali se zna što tko mora napraviti. (D. Ž.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nakon Rađina istupa porasle ambicije splitskih košarkaša</p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> – Posljednjim dvobojem mini-lige Zadra i Split Croatia osiguranja u srijedu u Jazinama zapravo starta doigravanje košarkaškog prvenstva. Naime, nakon srijede se Zadrani i Splićani sastaju u nedjelju u 1. kolu doigravanja, a o rezultatu utakmice u srijedu ovisi s kakvim će omjerom ova dva kluba započeti doigravanje. Pobijede li Zadrani krenut će u doigravanje sa 1-0 (u nedjelju u Jazinama), a u slučaju pobjede Splita bit će 1-1 (i opet se prva utakmica doigravanja igra u Zadru).</p>
<p>»Žuti« bi u srijedu mogli uspavati Zadrane, a u nedjelju bi ih mogli pokušati iznenaditi. Zašto je Splićanima važnija nedjeljna utakmica? Ako izgube u srijedu, u doigravanje startaju sa 0-1, pa bi nedjeljnom pobjedom u Zadru izjednačili na 1-1 i o eventualnom bi ulasku u finale (igra se na tri pobjede) mogli odlučivati na parketu Gripa. Splićani sanjaju ulazak u finale i uvjereni su da protiv Zadra imaju izgleda, a ambicije potkrepljuju dobrom formom centara Nikole Vujčića, Joška Poljaka i Andrije Žižića i napretkom u igri mladog Srđana Subotića. No, za rast splitskih ambicija zaslužna je i slabija forma Zadrana. </p>
<p>Uz to, istup Dina Rađe, koji se okomio na HKS, suce, a nije zadovoljan ni svojim trenerom Ivicom Burićem, ne analizirajući razmjere istinosti ili paranoje, otkriva nervozu u redovima Zadranima koja raste koliko je nemoć izraženija. Stoga i trener Split CO Petar Bezelj kaže: </p>
<p>– Očekujem kvalitenu igru, na posljednja dva treninga vidio sam da igrači jedva čekaju oglede sa Zadranima. Odlazimo rasterećeni, Zadranima više znače ovi susreti jer su mnogo više uložili u ovo prvenstvo. Momci moraju pokazati hrabrost i veliku borbenost u dolazećim susretima. Da imamo šanse pokazao je susret prije tjedan dana na Gripama, kojeg smo izgubili pod čudnim okolnostima, a najbolje ga ocrtava transparent u Zadru: »Krajnoviću što ti bi da nam pobjedu daš ti«. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nogomet u sjeni nereda na tribinama</p>
<p>Torcida se 20 minuta tukla sa specijalcima, malo je tko gledao nogomet, malo je koga zanimalo što to izvode Dinamovi i Hajdukovi nogometaši na terenu, suluda tučnjava na tribini izbila je u prvi plan. Kakvog to više ima smisla... A dok su se navijači i policija tukli, nogometaši obje momčadi nisu pokazali gotovo ništa! Hajduk je, istina bio agilniji, agresivniji, brži na lopti. Dinamov je sastav bio prepun loših pojedinaca</p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> – Križevački sudac Draženko Kovačić opet je dočekao svoju priliku da dokaže kako mu je Dinamova plava boja itekako iritantna za oči. Dinamovi nogometaši, naime, u prvome poluvremenu poljudskoga okršaja svojom su igrom dopustili Kovačiću da instinktom ubojice svaku potankost pretvori u neugodu za zagrebačku momčad. Dosudio je Kovačić dva jedanaestesrca za Hajduk, čak mu se ne može ni prigovoriti zbog klasifikacije prekršaja, međutim, njegova je revolveraška brzina u dosuđivanju tih jedanaesteraca protiv Zagrepčana odavno poznata i viđena...</p>
<p>Već u 57. sekundi utakmice Hajduk je došao do velike zgode. Tokić je, naime, nespretno pokušao primiriti jednu loptu, ona mu se odbila o noge, uzeo ju je Baturina, a Tokićeva je noga umjesto lopte udarila Hajdukova igrača. Dakako, Kovačić to nije previdio i odmah je pokazao na bijelu točku. A nakon žestokih i potpuno promašenih prosvjeda »modrih« loptu je uzeo Musa. Hajdukov je ćelavi nogometaš uzeo zalet, a Ladić ga je mudro sačekao, pročitao njegovu namjeru i obranio jedanaesterac! Odbijenu loptu Miladin je poslao u vanjski dio lijeve vratnice, žestoki početak na travnjaku ipak nije donio prednost Hajduku.</p>
<p>Žestoko je rekli smo počelo na terenu ali je još žešće bilo na tribinama - konkretno na Hajdukovu sjeveru. Torcida se 20 minuta tukla sa specijalcima, malo je tko gledao nogomet, malo je koga zanimalo što to izvode Dinamovi i Hajdukovi nogometaši na terenu, suluda tučnjava na tribini izbila je u prvi plan. Kakvog to više ima smisla...</p>
<p>A dok su se navijači i policija tukli, nogometaši obje momčadi nisu pokazali gotovo ništa! Hajduk je, istina bio agilniji, agresivniji, brži na lopti. Dinamov je sastav bio prepun loših pojedinaca, tako da je nakon 45 minuta epilog igre Zagrepčana bio taj da su tek jednom sramežljivo došli do splitskoga šesnaesterca!? Presiromašno, premršavo za najskuplju momčad lige. A najveća prijetnja domaćem vrataru Pletikosi bio je Pavlovićev slobodni udarac sa čak 35 metara, Pletikosa je tu loptu lagano umirio. I taj podatak dovoljno govori o Dinamovoj anemiji, bljedilu i sramotnoj igri. </p>
<p>Hajduk je pokušavao ugroziti »modre« i sve što su Splićani učinili, učinili su preko Dinamove desne strane, gdje su skupo plaćeni statisti bili Šarić i Tokić. U 23. minuti domaćini su opet tražili jedanaesterac nakon što je Vučko glavom spustio loptu na ruku Krznaru, međutim, čak je i Kovačić kojemu je antipatično sve što je vezano uz »plave«, ovaj put procijenio da je to bilo sasvim slučajno igranje rukom. Ali zato je u 36. minuti lopta opet bila postavljena na bijelu točku, opet za Hajduk...</p>
<p>Na visoko ubačenu loptu skočili su Vučko i Ladić, Hajdukov je napadač bio viši u skoku (!?), i proslijedio loptu prema Musi. Splićanin je bio u naletu, Bišćan mu je ušao u liniju kretanja i srušio ga, sasvim dovoljno za jedanaesterac. Ovaj je put Vučko bio sigurni realizator i Hajduk je na odmor otišao sa zasluženom 1-0 prednošću.</p>
<p> A do još kako opipljive 2-0 prednosti Splićani su došli u osmoj minuti nastavka. Treći korner izveo je Leko, usamljeni Miše s druge je vratnice vratio loptu glavom u sredinu, gdje ju je Vučko, također udarcem glavom, zakucao u prečku od koje se lopta odbila pola metra iza crte. Bilo je to golemih Hajdukovih 2-0, kažnjena je Dinamova bijeda i kukavičluk...</p>
<p> Tek nakon sat vremena Dinamo je nešto pokušao igrati, tada je došao i do prve prave šanse, međutim Bišćanov udarac glavom sa osam metara nije donio pogodak, lopta je otišla preko vratiju. Do kraja smo gledali ravnopravnu utakmicu u kojoj je Hajduk svoju priliku tražio u protunapadima i imao je sjajnu zgodu u 73. minuti, međutim udarac Muse Ladić je sjajno obranio. Dinamo je upisao dvije-tri poluprilike, Hajduk je mirno čekao kraj utakmice s velikom prednošću. Međutim, taj kraj nije dočekan, suzavac je prekinuo dvoboj u 87. minuti.</p>
<p> l Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK – DINAMO prekid u 87. minuti (2-0, 0-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 7 – S. Bilić 6,5; Đuzelov 6, Grdić 6 – Miladin 6, Musa 5, Miše 6,5 (Andrić -), Leko 6, Jažić 6,5 – Baturina 5,5, Vučko 7,5 (M. Bilić -)</p>
<p>DINAMO: Ladić 6,5 – Jurić 6; Tokić 5, Tomas 6 – Šarić 5, Pavlović 5,5 (Šabić -), Bišćan 7, Mujčin 5, Krznar 5,5 – Šokota 5,5 (Mikić -), Šimić 5 (I. Cvitanović 5)</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 5; GLEDATELJA: 15.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vučko (38, 11 m), 2-0 Vučko (59.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tokić, Miše, Vučko, Đuzelov, Grdić, Jažić; CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jurica VUČKO</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Napadnuti novinari Reić i Ćosić</p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> – Sat i pol uoči utakmice Hajduka i Dinama na ulazu u Hajdukove prostorije zbio se neugodan incident u kojem su nastradala dvojica novinara. Najprije je novinar »Sportskih novosti« Zdravko Reić prolazeći pokraj skupine Hajdukovih navijača bio zaliven punom čašom piva! Srećom, na tom je polijevanju ostalo, nije bilo bližih kontakata. </p>
<p>Međutim, takve sreće nije bio reporter Hrvatske televizije Drago Ćosić kojeg je jedan huligan udario šakom u glavu nekoliko metara ispred ulaza u Hajdukove službene prostorije! Odmah je reagirala policija i zaštitila Ćosića, kojem nakon liječničkog pregleda ipak nisu ustanovljene teže ozljede. Stanje je u Hajduku je uistinu alarmantno, međutim, jesu li doista novinari krivi za to? Sigurno je da nisu, međutim, zakon ulice i uličnog ponašanja ne pita za prave razloge i uzroke, krivci za sve Hajdukove nevolje ovaj put su pronađeni u predstavnicima medija. Hoće li netko zaštititi novinare? (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gradonačelnik Splita Škarić: Ovo je organiziran rad protiv Hrvatske</p>
<p>Prekid prvog finalnog susreta Kupa Hrvatske Hajduka i Dinamo Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza je prokomentirao:</p>
<p>– Ludilo, ovo je ludilo. Delegat i suci su nakon vijećanja odlučili prekinuti susret, a sada su na redu disciplinski organi hrvatskog nogometa.</p>
<p>Velimir Zajec, direktor Dinama vidno uzbuđen nakon susreta je kazao:</p>
<p>– Ovo nema veze s nogometom, sve je otišlo do dna. Politika i Hrvatski nogometni savez se trebaju odrediti prema svemu. Nećemo se žaliti na rezultat, ni na prekid, iako smo mogli lako poentirati za zelenim stolom. Ali ćemo se žaliti na suca Kovačića koji je tendenciozno sudio. </p>
<p>Slaven Bilić, kapetan Hajduka je nakon susreta kazao:</p>
<p>– Ovo je sramota. Nakon naše dobre utakmice pisat će se samo o prekidu i događajima koji nemaju veze s nogometom. Ispričao bih se Dinamu, ali mislim da ovo sve nema veze s nogometom, 2-0 je velika prednost, ali još je ovo daleko od gotovog. </p>
<p>Marijan Vlak, Dinamov trener nije želio doći na konferenciju za novinare, ali je ispred svlačionice kazao:</p>
<p>– Svaka čast igračima Hajduka, ali je sudac bio katastrofa. I nije mu ovo bilo prvi put. Zapravo je katastrofa cijela atmosfera. Ovaj incident sve je nula. Ma, gdje to mi živimo? Sramota.</p>
<p>Ivica Škarić, gradonačelnik Splita spustio se iz svečane lože u hodnik ispred svlačionice te je kazao:</p>
<p>– Treba otkriti tko je sve ovo organizirao, a od istražnih organa treba zahtijevati da pronađu krivce. Onaj tko je ovo organizirao radi direktno protiv Hrvatske. Žalosna je situacija, svi smo mi frustrirani, svi imamo razloga za gnjev, ali ovo nije način iskazivanja ljutnje. </p>
<p>Petar Nadoveza, trener Hajduka nije želio govoriti o prekidu i događajima na tribinama, već se samo držao nogometa:</p>
<p>– Pribojavali smo se Dinama, pogotovo nakon našeg sivila u Rijeci. No, od samog početka smo osjetili da možemo. Šteta što smo u samom početku promašili jedanaesterac ali to je nogomet. Dinamo je imao svoje prigode koje nije iskoristio. Iznimno sam zadovoljan našom igrom do prekida, ali ima dosta vremena još do uzvratne utakmice i treba vidjeti kako će se situacija razvijati. Dinamo je Dinamo, sigurno u njihovoj igri ima još dosta rezerve. U ovoj utakmici naši igrači dali su i više nego što smo očekivali i uspjeli smo iznenaditi Zagrepčane. </p>
<p>Igor Bišćan je kratko kazao:</p>
<p>– Znamo mi što nam je činiti u uzvratu da pobijedimo Hajduk. Kako su oni dočekali nas ovdje tako i mi trebamo njih u Zagrebu, »na nož«.</p>
<p>Tomo Šokota je dodao:</p>
<p>– Bio je rat i na terenu i na tribinama, pa se bilo nemoguće koncentrirati na utakmicu. Pogoci nisu regularni. U Zagrebu treba biti slobodan ulaz na tribine... </p>
<p>Delegat Ivan Malović je rekao:</p>
<p>Sudac je prekinuo utakmicu u 88. minuti nakon što je policija bacila suzavac na navijače hajduka koji su jurišali prema Bad Blue Boysima. (R.Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Marković saziva izvanrednu sjednicu IO HNS-a</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, Vlatko Marković, bio je vidno utučen i razočaran...</p>
<p> – Žalostan sam i tužan, ovo je sigurno moj najcrnji nogometni dan. Hajduk u svojoj slavnoj tradiciji nije zavrijedio ovakvo ponašanje publike i ovo je tragedija. Superkontrolor utakmice, dr. Damir Matovinović, i ja zajedno smo sa sucem i delegatom utakmice konstatirali da se utakmica ne može nastaviti. U ime HNS-a sazivam izvanrednu sjednicu Izvršnog odbora u četvrtak u 14 sati i na toj će se sjednici sigurno mnogo više reći. O svemu ostalom brinut će se organi koji su za to zaduženi.</p>
<p> l Pomišljate li na ostavku?</p>
<p> – Do četvrtka ću o svemu razmisliti, do četvrtka ću razmisliti o svom nogometnom životu.</p>
<p> l Koliko Savez snosi krivnje za brojne incidente na hrvatskim nogometnim stadionima ove sezone?</p>
<p> – Osobno smatram da je ovaj Savez, na kojem sam na čelu 14 mjeseci, napravio maksimum u svezi regularnosti natjecanja. Ali, ne mogu se svi problemi riješiti preko noći. Dobro, vjerojatno i u Savezu postoje neke komisije koje su nerazumnim odlukama pogoršavale stanje, ali društvena situacija je takva, moja gospodo, da bi se o svemu trebao više zabrinuti netko drugi, a ne samo HNS.</p>
<p> l Aludirate li na to da politika ima utjecaja na stadionske nerede?</p>
<p> – Ja o tome ne želim razgovarati... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stolnoteniske bronce stigle kući</p>
<p>Sa 22. europskog prvenstva iz Bremena vratili su se hrvatski stolnotenisači i stolnotenisačice / Ženskoj reprezentaciji ovjenčanoj ekipnom broncom, Tamari Boroš sa broncom u pojedinačnom dijelu i Sandri Paović, koja je s Rokom Tošićem osvojila broncu u mješovitim parovima, nedostajao je »srebrni« Zoran Primorac</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Posljednjih deset dana pisalo se i govorilo mnogo o uspjesima naših stolnotenisača i stolnotenisačica na 22. europskom prvenstvu koje je u ponedjeljak završilo u njemačkom Bremenu. Nije ni čudno, redale su se pobjede i medalje, što je poprilično iznenadilo javnost, koja, iskreno govoreći, nije očekivala takvo predstavljanje naših na europskoj smotri.</p>
<p>Stigla je u utorak poslijepodne bremenska ekspedicija ovjenčana brončanim medaljama. Nedostajao je Zoran Primorac, osvajač srebrne europske medalje, koji je iz Bremena otišao direktno u belgijski Charleroi. Na Plesu su hrvatske bronce dočekali predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora, Matija Ljubek i Josip Čop, predsjednik Zagrebačkog športskog saveza, Ante Vrdoljak te direktori stolnoteniskih reprezentacija, muške Herman Vukušić i ženske Anto Bućo.</p>
<p>Nasmješena lica naših igrača i igračica govorila su o velikom zadovoljstvu, ali ipak ni veselje nije moglo sakriti umor od 10 napornih dana. Prvo iznenađenje su priredile stolnotenisačice, koje su igrale kao u transu i stigle do ekipne bronce, iako je uoči natjecanja izbornik Neven Cegnar rekao da objektivno zaslužuju peto ili šesto mjesto. </p>
<p>– Velik je to uspjeh ove mlade generacije. Nadao se jesam, ali nisam očekivao da ćemo stići do medalje. Svoju ću medalju poslati u Mihovljan bivšoj reprezentativki Saneli Jurinec koja nije bila s nama, ali ima svog udjela u ovom. Nije mi žao, bit će još medalja, govorio je izbornik Cegnar.</p>
<p>Naša najbolja igračica Tamara Boroš bila je umorna, ali zadovoljna. Pobjeđivala je u reprezentaciji, u paru i u pojedinačnom dijelu i okrunila dobru igru s dvije bronce i četvrtfinalom.</p>
<p>Najveselija je bila najmlađa igračica i osvajačica brončane medalje u mješovitim parovima, Sandra Paović. Njezin sugigrač Roko Tošić malo je ozbiljnije primao čestitke, dok se 17-godišnja Sandra vrtjela među čestitarima.</p>
<p>– Ma, o ekipnoj medalji sam razmišljala da bismo je možda mogle osvojiti, ali u miksu nikako. To je zbilja mnogo, temperamentno je rekla Sandra.</p>
<p>– Roko i ja već dosta dugo igramo zajedno i jako nam dobro ide, slažemo se. Uvijek me bodri, skače... Zbilja mi je super igrati s njim, otkriva Sandra tajnu uspjeha našeg mladog miksa, pohvalivši usput svoje suigračice, pogotovo Aganović za koju kaže: »Nikad nisam vidjela Danu igrati tako, igrala je najbolje u karijeri«.</p>
<p>Muški izbornik Zlatko Novaković i njegovi igrači mogu biti zadovoljni; prije dvije godine bili su 22., a danas su 14. vrsta Europe. A, osim Primorca, to su igrači od samo 20-ak godina... </p>
<p>Eto, stolnoteniske su bronce stigle kući. Već sad, a kulminacija pomlađene muške i ženske reprezentacije se očekivala tek za dvije godine na EP u Zagrebu. To je zbilja krasna uvertira za zagrebačko EP. </p>
<p>IVA MARKULIN</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Marcelo Rios igra u Umagu!</p>
<p>BOL, 2. svibnja</p>
<p> – Čileanac Marcelo Rios, jedan od najboljih tenisača današnjice a svojedobno i »broj 1« na ATP-listi, igrat će na ovogodišnjem ATP Tour turniru »Croatia Open« u Umagu, koji će se održati od 17. do 23. srpnja. Tu vijest, koja se bez pretjerivanja može nazvati senzacionalnom, jer se radi o vrhunskom tenisaču, u utorak je potvrdio direktor turnira Slavko Rasberger, prezadovoljan što je uspio ostvariti dogovor s Riosovim menedžerom.</p>
<p>Tako će, eto, umaška publika, uz Gorana Ivaniševića, imati priliku vidjeti još jednog odličnog ljevorukog igrača, kojeg se već sad može proglasiti glavnim favoritom za osvajanje jedanaestog izdanja umaškog turnira. </p>
<p>– Nismo smjeli iznevjeriti tradiciju, morali smo nastaviti s dovođenjem sjajnih igrača sa zemljanih terena nakon što je postalo jasno da Carlos Moya neće moći doći zbog Davisovog kupa, rekao je Rasberger, dodavši da novac nije odigrao presudnu ulogu. Moguće je, međutim, da je vrlo važna činjenica bila ta što je Čile u tjednu Umaga trebao igrati kvalifikacije za Svjetsku skupinu Davisovog kupa, ali je zbog prekida susreta s Argentinom, kojeg su izazvali čileanski navijači, izbačen iz ovogodišnjeg natjecanja. Riosu se tada ukazao slobodan tjedan, i, eto, popunit će ga u Umagu... (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Iva Majoli ima što reći, ali čeka razgovor s Leticom</p>
<p>Iva Majoli, »prvooptužena« za ispadanje iz Svjetske skupine Fed kupa, odgovorit će izborniku Hiršzonu u srijedu / Letica: Čekam Ivinu verziju događaja / Friščić: Iva je trebala biti izbornica i igračica</p>
<p>BOL/ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Unatoč tome što je u posljednjih dan-dva bila optuživana kao jedan od glavnih - ako ne i glavni - krivaca za ispadanje reprezentacije iz Svjetske skupine Fed kupa, Iva Majoli u utorak nije željela komentirati nijedan od navoda iz optužnice. Ne zato, kaže, jer nema što reći, nego zbog toga što će prije svog istupa razgovarati s predsjednikom Hrvatskog teniskog saveza Slavenom Leticom. </p>
<p>– Način kojim me je izbornik Hiršzon izblatio nema veze s argumentima. Odgovorit ću mu u srijedu, rekla je Iva Majoli.</p>
<p>Sam predsjednik HTS-a, Slaven Letica, u prvoj je reakciji pred novinarima, kad je čuo što se događalo u Bariju, rekao da se neće miješati u struku, te da ima potpuno povjerenje u izbornika. Međutim, u utorak se suzdržao od daljnjih komentara, rekavši:</p>
<p>– Upravo sam se dogovorio s Ivom Majoli i njenim ocem Stankom da sjednemo i porazgovaramo o onome što se događalo u Bariju. Želio bih čuti i Ivinu stranu, pa bih se do tada suzdržao od komentara, rekao je Letica.</p>
<p>U svom viđenju situacije u Bariju izbornik Saša Hiršzon te tenisačice Silvija Talaja i Jelena Kostanić spomenule su i bivšeg izbornika Vjerana Friščića kao suodgovornog za postupke Ive Majoli, »jer joj je ranije previše gledao kroz prste«. Na pitanje da to prokomentira, Friščić je rekao:</p>
<p>– S obzirom na to da više nisam izbornik i da mi novi sastav HTS-a nije ponudio da i dalje vodim ženske reprezentacije, a što sam radio pet godina, ono što kažem moglo bi se nekome učiniti pretencioznim ili osvetničkim, no nije tako. U svakom slučaju, bojim se da će biti teško ponovno dohvatiti Svjetsku skupinu, do koje smo stigli nakon mnogih kvalifikacija, što nije bilo lako, a smatram da ne bismo ispali ni sad da se sve bolje pripremilo. Ne kažem da bi sa mnom kao izbornikom reprezentacija osigurala opstanak, ali ne vidim povoda za izjave »ovo je mlada i perspektivna ekipa«. Kao da to ne znamo, pa ovaj sastav nam je i donio Svjetsku skupinu, već se dokazao i trebao se u Svjetskoj skupini i održati. Ne znam kako je Saša Hiršzon vodio ekipu, jer u Bariju nisam bio, ali mi je čudan način kojim je ušao u ženski tenis, a ispadanje je rezultat pristupa »u ženski tenis sam upao ni kriv ni dužan«. Nije mi jasno da HTS nije bolje čuvao naš najvredniji rezultat i jedini sastav koji je u HTS donosio novac, rekao je Friščić.</p>
<p>Bivšem izborniku zamjereno je što je prethodnih sezona Ivi Majoli trpio sve hirove, a zbog čega su opet trpjele druge igračice. Friščić se nije složio:</p>
<p>– Govoriti da je Iva forsirana na račun drugih je glupost. Nju je samo trebalo znati motivirati da da maksimum. Ona je dosadašnjih sezona, kad sam ja bio izbornik, bila naša najbolja igračica i logično je da je imala i takav status. Ispada da tada nije ništa »štimalo«, a rezultati su bili tu. Sad, kad, navodno, sve »štima« s pristupom, nema rezultata. Mislim da je HTS-ov najbolji potez mogao biti da Ivu izabere za izbornicu i igračicu u jednoj osobi, rekao je Friščić, koji je i dalje vezan uz ženski tenis. Naime, nedavno je u teniskom centru »Alplan« u Zagrebu osnovao Akademiju za ženski tenis.</p>
<p>IGOR RAJKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Gračan vjeruje u europsku Rijeku </p>
<p>Nakon utakmice protiv Hajduka i uvjerljive 2-0 pobjede, trener Rijeke Nenad Gračan pun je optimizma i vjeruje da će njegova momčad na kraju prvenstva ipak osvojiti četvrto mjesto koje jamči plasman u Kup Uefe</p>
<p>RIJEKA, 2. svibnja</p>
<p> – Utakmica riječkih i splitskih »bijelih« u prošlom kolu nogometnog prvenstva bila je vjerojatno najbolja igra nogometaša Rijeke ovog proljeća na Kantridi. Naime, ni u jednoj utakmici riječki nogometaši nisu lakše došli do bodova i stvorili toliko prigoda. Da su napadači bili malo spretniji i koncentriraniji, rezultat bi bio i uvjerljiviji.</p>
<p>– Nama je u ovom trenutku svaka pobjeda iznimno bitna, kaže trener Rijeke Nenad Gračan. – Utakmica protiv Splićana je imala i dodatnu težinu s obzirom da su nam bodovi bili neophodni u borbi za četvrtu poziciju koja jamči Kup Uefe. Dakle, moji su igrači bili vrlo motivirani, odgovorni i na kraju su zasluženo pobijedili. Smatram da je moja momčad utakmicu odigrala odlično, agresivno i da gostima nismo dali prostora – držali smo Splićane daleko od svog gola.</p>
<p>Gračan drži da njegova momčad ima realne šanse za plasman u Kup Uefe:</p>
<p>– Posebno sam bio zadovoljan igrom svoje momčadi u prvih 45 minuta, kad smo stvorili mnoštvo prilika i kad smo mogli na samom početku odlučiti pobjednika. Moram reći da smo se pribojavali ove utakmice i vjerovali da će Hajduk ući puno agresivnije. Pretpostavljam da su Splićani u mislima bili već na finalnoj utakmici Kupa protiv Dinama. Ovo je odličan rezultat i vjerujem da nam četvrto mjesto neće pobjeći. Vjerujem da će Rijeka i dogodine igrati u Europi.</p>
<p>• Povratnici u sastav Hasančić i Sztipanovics opravdali su povjerenje, s tim da se Hasančić u dvoboju protiv Hajduka mogao i proslaviti. </p>
<p>– Spomenuta dvojica su naši standardni igrači, a u subotnjoj su utakmici bili i vrlo motivirani. Hasančić je od silne želje znao promašiti prigode, ne zamjeram mu... Mislim da smo u dosadašnjem dijelu prvenstva imali dosta nesreće, s obzirom na broj ozlijeđenih nije nam odgovarao ovaj ritam igranja utorak-subota. Moji igrači na svakoj utakmici daju sve od sebe, a kad se samo sjetim nekih zgoditaka primljenih u prijašnjim utakmicama, onda možemo samo žaliti što već nismo osigurali četvrto mjesto. Međutim, najvažnije od svega je da u sljedećim utakmicama skupimo što više bodova. </p>
<p>• Dugo Rijeka nije stvorila toliko prigoda kao na utakmici protiv Splićana.</p>
<p>– S obzirom na prilike, rezultat je mogao biti i puno uvjerljiviji. U ovome trenutku je ipak najvažnije da smo pobijedili.</p>
<p>• Prvenstvo se bliži kraju, za dva kola igrate na svom terenu s izravnim konkurentom za četvrtu poziciju, Slavenom Belupom. Kako procjenjujete rasplet do kraja prvenstva?</p>
<p>– Treba najprije vidjeti kako će igrati ostale momčadi koje kandidiraju za četvrtu poziciju. Ipak, mislim da će o raspletu odlučivati naša utakmica protiv Slavena, u utorak na našem terenu. Cibalia je, čini mi se, dosta zaostala i objektivno nema previše izgleda da se uključi u borbu za četvrtu poziciju. </p>
<p>• Kako komentirate višeminutni prekid susreta zbog upada najprije Hajdukovih, a potom i navijača Rijeke u teren, u 66. minuti?</p>
<p>– Teško je komentirati takve situacije, nelogične stoga što se nogomet, ipak, uglavnom igra zbog publike. Međutim, jedno je sigurno: takvim pojedincima nije mjesto na stadionu. Mislim da u ovom trenutku odgovorne službe trebaju rigoroznije reagirati i stvoriti uvjete za odigravanje utakmica, jer se normalni nogometni svijet koji dolazi na stadione često pita kuda to vodi i zašto uopće dolaze na stadion. Konfliktne situacije treba rješavati brzo, inače će biti ugroženi svi dobronamjerni gledatelji koji dolaze na stadione opustiti se i uživati u nogometnim predstavama.</p>
<p>IVAN VUKIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Iran, Sirija i Sjeverna Koreja opet na popisu terorističkih zemalja </p>
<p>U izvješću State Departmenta pod nazivom »Primjeri globalnog terorizma u 1999. godini« navodi se da Iran i Sirija nastavljaju s potporom regionalnih terorističkih skupina koje nastoje uništiti američku mirovnu kampanju u regiji / Vlada Fidela Castra optužena je da nastavlja pružati utočište nekolicini terorista i američkim bjeguncima</p>
<p>WASHINGTON, 2. svibnja</p>
<p> - Američka vlada je u ponedjeljak ponovo optužila Iran, Siriju i Sjevernu Koreju, s kojima u posljednje vrijeme nastoji uspostaviti bolje odnose, da podupiru terorizam, svrstavši ih zajedno u skupinu s Kubom, Irakom, Libijom i Sudanom. </p>
<p>U godišnjem izvješću State Department je ponovo istaknuo svoju zabrinutost zbog stanja u zemljama od Srednjeg istoka do južne Azije uključujući Afganistan kao »omiljeno utočište za teroriste« te Pakistan, koji »podupire skupine angažirane u nasilnim akcijama u Kašmiru«. Michael Sheehan, čelni čovjek vladinog ureda za borbu protiv terorizma rekao je da su Talibani, koji kontroliraju većinu Afganistana, javno priznali da žele dobre odnose sa Sjedinjenim Državama. Međutim, brojne terorističke skupine djeluju na području pod njihovom kontrolom, rekao je Sheehan na konferenciji za novinare održanoj u vrijeme objavljivanja izvješća. Među njima je i organizacija al-Quaida, predvođena Saudijcem Osama bin Ladenom, kojega su SAD optužile da je organizirao bombaške napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, pri čemu je poginulo 230 ljudi. S druge strane, pakistanska vlada dopušta teroristima da se slobodno kreću zemljom i podupire skupine koje potiču nasilje u Kašmiru, spornom području koje prisvajaju Indija i Pakistan, navodi se u izvješću pod naslovom »Uzorci globalnog terorizma u 1999. godini« Pakistan ipak nije označen kao sponzor terorizma. Prema američkom zakonu, protiv zemlje koja dobije takvu ocjenu mora se prekinuti svaki oblik pomoći osim humanitarne. Međutim, Kuba je ponovo istaknuta. Vlada Fidela Castra u 85 riječi optužena je da nastavlja pružati utočište nekolicini terorista i američkim bjeguncima. Dvije najveće kolumbijske terorističke organizacije, Revolucionarne oružane snage Kolumbije i Nacionalna oslobodilačka vojska, i dalje su prisutne u zemlji, navodi se u izvješću. Clintonova administracija nastavila je s politikom dugotrajnih sankcija protiv Kube i izbjegava bilo kakve diplomatske pregovore u tom smislu. Također je zadržala hladno odstojanje od Iraka i Sudana, a jedino preispituje svoj odnos prema Libiji. Sheehan je rekao da će Libija ostati na popisu sponzora terorizma, ali je dodao da su dosadašnje sankcije odvratile Libiju »od terorističkog posla« a njezine veze s terorizmom značajno su smanjene tijekom 80-ih. Državna tajnica Madeleine Albright još nije odlučila hoće li obnoviti zabranu američkih putovanja u sjevernoafričke zemlje.</p>
<p> Iran, Sirija i Sjeverna Koreja, s kojima SAD pokušavaju uspostaviti bolje odnose, optužene su u izvješću. Navodi se da Iran i Sirija nastavljaju s potporom regionalnih terorističkih skupina koje nastoje uništiti američku mirovnu kampanju u regiji. Pakistan je odbacio izvješće nazvavši ga nepoštenim te istaknuo da je terorizam globalni problem. »Terorizam je globalni problem zbog čega svi moraju biti zabrinuti i protiv čega se bore pakistanske snage reda«, rekao je Javed Jabbar, posebni savjetnik pakistanskog ministra obrane, generala Perveza Musharrafa. Izjava talibanskog ministarstva vanjskih poslova objavljena u glavnom gradu Afganistana Kabulu, ocjenjuje izvješće neizbalansiranim. »Ono pokazuje da SAD ne poznaje našu povijest i našu religiju. Islam zabranjuje terorizam«, navodi se u izjavi. (AP/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Filipinski pobunjenici prijete da će taocima odrubiti glave </p>
<p>Pobunjenici koji na jugu Filipina drže 21 taoca, u utorak su zaprijetili da će, ako vojska ne obustavi napade protiv njih, početi ubijati taoce </p>
<p>MANILA/ ZAMBOANGA/ BANDANG, 2. svibnja</p>
<p> - Muslimanski ekstremisti koji drže 21 taoca na jugu Filipina nisu dopustili evakuaciju jednog Francuza i Njemice, izjavila je u utorak liječnica koja ih je pregledala. »Hitna evakuacija Renate Wallert i Stephana Loisya predložena je zbog kardio-pulmonarnih problema i hipertenzije«, objasnila je liječnica Nelsa Amin, dodavši da Stephane Loisy također pati i od urinarne infekcije. Za ostale taoce je ustvrdila da su »iscrpljeni i pate od dehidracije«. Nelsa Amin je također kazala da od skupine »Abu Sayyef« očekuje dopuštenje da se ponovo vrati u logor.</p>
<p>Muslimanski pobunjenici, koji drže 21 taoca u južnom dijelu Filipina, sukobili su se u utorak s vladinim snagama i pritom ubili jednog i ranili četiri vojnika, izjavili su mjesni dužnosnici. Oni su rekli da su pobunjenici, pripadnici skupine Abu Sayyaf, pretrpjeli neodređen broj žrtava u sukobu na otoku Jolo. Drugi su dužnosnici rekli da trenutačno nije poznato stanje u kojem su taoci, 10 stranih turista, 10 Malezijaca i jedna Filipinka. Oni su oteti u Maleziji prije devet dana. Malezijska islamska oporbena stranka (PAS) kritizirala je u utorak vladu zbog toga što nije uspjela spriječiti otmicu. Istodobno, Francuska je imenovala svog visokog predstavnika koji će razgovarati s filipinskim vlastima i osigurati rješavanje krize taoca, među kojima su i dva francuska državljana, izjavila je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p> »Abu Sayyaf« je manja od dviju pobunjeničkih skupina koje se bore za muslimansku samoupravu na jugu pretežito katoličkih Filipina. Veća skupina, Islamska oslobodilačka fronta Moro (MILF), bila je uključena u sukobe s filipinskom vojskom na otoku Mindanau utorak ujutro. Istodobno, muslimanski pobunjenici u utorak su zaprijetili da će, ako vojska ne obustavi svoje operacije protiv njih, dvojici stranih talaca odrubiti glave. »Ako vojska ne obustavi operacije u provinciji Basilan, priredit ćemo im veliko iznenađenje. Poslat ćemo im glave dvojice stranaca«, rekao je glasnogovornik skupine »Abu Sayyaf« koji se predstavio kao Abu Escobar.</p>
<p> Izgladnjeli i bolesni, strani taoci su od filipinske vojske zatražili da povuče svoje ljude kako bi im se mogla dostaviti pomoć u hrani, saznaje se iz izvješća novinara. Za taoce, svaki pokušaj da im se pomogne vojnom akcijom vladinih postrojbi značio bi krvoproliće, izjavili su zatočenici novinarima. Zatočeni Francuz Stephane Loisy je tom prilikom izjavio da se »prema njima dobro postupa, ali im se ne može dostaviti dovoljno hrane jer je logor u okruženju filipinske vojske«. Potvrdio je da taoci »jedu samo rižu i piju kišnicu«. </p>
<p>Filipinsko vodstvo je, međutim, u utorak ponovno odbacilo mogućnost međunarodnog posredovanja u oslobađanju talaca koje gerilci drže zatočene već više od tjedan dana. Ronaldo Zamora, glavni suradnik predsjednika Josepha Estrade, odbacio je zahtjeve ekstremističke skupine koja traži da se vladin posrednik zamjeni predstavnikom Ujedinjenih naroda i predstavnicima zemalja iz kojih potječu taoci. Muslimanska separatističke skupina otela je 23. travnja na otoku Sipadan u vodama Bornea devet Malezijaca, trojicu Nijemaca, dvojicu Francuza, dva Finca, dvojicu Južnoafrikanaca, dva Filipinca i jednu Libanonku. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Irak traži da Izrael potpiše sporazum o neširenju nuklearnog oružja</p>
<p>NEW YORK, 1. svibnja</p>
<p> - Irak je u ponedjeljak od UN-a zatražio da izvrši pritisak na Izrael da potpiše sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i da prihvati međunarodni nadzor svojih nuklearnih postrojenja. »Međunarodna zajednica i njezine organizacije imaju zakonsku odgovornost da prisile Izrael da se priključi tom sporazumu i da svoja nuklearna postrojenja stavi na raspolaganje Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju« (IAEA), rekao je irački veleposlanik pri UN-u Said Hasan na konferenciji o NPT-u koja se do 19. svibnja održava u New Yorku. Istaknuo je da je potpuno nuklearno razoružanje nemoguće sve dok »Izrael, koji posjeduje nuklearno oružje ostaje pri svojem arogantnom stajalištu«. Irački je veleposlanik zatražio i provedbu rezolucije UN-a o Srednjem istoku iz 1995. koja traži da Srednji istok postane zona slobodna od nuklearnog ili bilo kakvog drugog oružja za masovno uništavanje. NPT nisu potpisale Izrael, Indija, Pakistan i Kuba. Izrael nije nikada javno priznao da posjeduje nuklearno naoružanje, a odbija i IAEA-ine inspekcije svojih nuklearnih postrojenja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Iz Švicarske se vraća 27.000 Albanaca </p>
<p>PRIŠTINA, 2. svibnja</p>
<p> - Oko 27.000 kosovskih Albanaca trebalo bi se do kraja svibnja vratiti iz Švicarske na Kosovo, piše danas prištinski tisak. Do kraja travnja švicarskim vlastima se prijavilo skoro 11.000 kosovskih izbjeglica koje se žele dobrovoljno vratiti u domovinu. Samo za ovu godinu Švicarska vlada je odvojila 37 milijuna franaka za povratak izbjeglica s Kosova. Pretpostavlja se da se gotovo 10.000 kosovskih Albanaca nije prijavilo za dobrovoljni povratak i oni će morati biti prisilno vraćeni na Kosovo, pišu albanski listovi. Pored ovoga broja još šest tisuća drugih Albanaca koji su u Švicarsku došli nakon raspoređivanje snaga NATO-a, trebaju napustiti Švicarsku.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Srbiji traže »zakon o slobodi od straha« </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja </p>
<p> - Ako Nova demokracija, relativno mala, ali ugledna stranka na srbijanskoj političkoj pozornici čiji je predsjednik Dušan Mihajlović, uspije u svojoj namjeri, Srbija bi mogla dobiti zakon o slobodi od straha.</p>
<p> Da bi prijedlog zakona ušao u skupštinsku proceduru potrebno je skupiti 15.000 potpisa i taj je posao ista stranka već jednom obavila 1993. godine. No, prijedlog zakona nikada nije ugledao svjetlo dana. Povijest je zabilježila, piše beogradski tisak, da je još 1945. uzaludan ostao istovjetni pokušaj Dragića Joksimovića, narodnog poslanika i branitelja četničkog vojvode Draže Mihajlovića. </p>
<p>Dio javnosti u Srbiji drži kako je sloboda od straha jedna od temeljnih pretpostavki za nesmetano ostvarivanje svih sloboda i prava građana koje garantira ustav. Tvrdi se da je ovakav zakon osobito zanimljiv u izbornoj godini (kakvom se očekuje da će biti 2000. premda formalnih dokaza nema), jer je tada sloboda od zastrašivanja uvjet za izjašnjavanje političkih opredjeljenja. Bit prijedloga, prema tumačenju potpredsjednika Nove demokracije Nebojše Lekovića, u tome je da se zloporaba službenoga položaja ili nesavjestan rad koji ima karakter zastrašivanja ili sadrži prijetnju, tretira kao krivično djelo protiv slobode od straha. Ovakve zakone navodno imaju i razvijene demokratske sredine, a u svakoj državi, ma koliko bila demokratska - što Srbija sigurno nije, kako tvrde u ovoj stranci, postoji opasnost da organi vlasti zloporabe svoj položaj i zastrašivanjem utječu na volju i ponašanje građana. </p>
<p>U komentaru mogućeg zakona o slobodi od straha beogradski profesor političkih znanosti, Čedomir Čupić, upozorava na znanstvenu činjenicu kako takav zakon ne bi bio potreban da nema specifičnih okolnosti života u Srbiji. </p>
<p>Kad se strah u ljudima nagomilava dobro je da postoji zakon na koji se ugroženi pojedinac može pozvati, tvrdi Čupić, i naglašava da kad bi postojala vladavina zakona i pravne države onda takav zakon ne bi bio potreban, jer se strah, ipak, ne može regulirati zakonom. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>BiH promatrač u Pokretu nesvrstanih?</p>
<p>MOSTAR, 2. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla postati dijelom Pokreta nesvrstanih zemalja!? Naime, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Husein Živalj boravio je nedavno u Kolumbiji gdje je bio nazočan Osmoj ministarskoj konferenciji Pokretna nesvrstanih zemalja, nakon koje je odlučio, piše sarajevski magazin Dani, predložiti Predsjedništvu BiH da zatraže status promatrača u tom pokretu. Bosna i Hercegovina trenutačno ima, što također vjerojatno nije poznato široj javnosti, status promatrača među nesvrstanima. Najnoviji potez Prlićeva, Živaljeva i Božanićeva ministarstva, kako bosansko-hercegovačko ministarstvo vanjskih poslova nazivaju Dani, »dovoljno govori o snazi diplomatskog aparata s kojim ova država raspolaže i zapravo je najbolja slika onoga što je aktualna trojka na čelu MVP-a u stanju napraviti u vezi s diplomatskom pozicijom Bosne i Hercegovine u svijetu«. List Živaljevo sudjelovanje na Osmoj ministarskoj konferenciji Pokreta nesvrstanih zemalja u Kolumbiji, odnosno njegov prijedlog o traženju statusa promatrača za BiH među nesvrstanima, ironično naziva »genijalnom idejom«, obrazlažući to i činjenicom da je proteklo više od deset godina od pada komunizma i da su termin »blokovska podjela svijeta« prestali koristiti i najtvrdokorniji profesori na bosanskim fakultetima. </p>
<p>Kako se ističe, »svrstavanjem među nesvrstane« - mogao bi biti katastrofalan potez po budućnost BiH, odnosno po njezin gospodarski prosperitet i, u svakom slučaju, značio bi oproštaj od euroatlantskih integracija. </p>
<p>MARIO MARUŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Osma godišnjica opsade Sarajeva</p>
<p>Sarajevo 2. svibnja računa kao početak višegodišnje opsade Sarajeva, koja je ušla u povijest po nezampamćenom teroru nad civilima, godinama ubijanja, mučenja glađu, žeđu ...</p>
<p>SARAJEVO, 2. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni bosansko-hercegovački grad u utorak je obilježio obljetnicu jednog od vjerojatno najtežih događaja u svojoj novijoj povijesti. Prije točno osam godina, 2. svibnja 1992. godine, malobrojni i loše naoružani branitelji zaustavili su pokušaj JNA i paravojnih postrojbi bosanskih Srba da zauzmu prijestolnicu, zgrade administracije i državnih medija, što je bio događaj koji je presudno utjecao na daljnji tijek rata u BIH. Istog je dana bio je zarobljen tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, u vojarni u Lukavici. </p>
<p>Dan, 2. svibnja, računa se i kao početak višegodišnje opsade Sarajeva, koja ušla u povijest je po nezampamćenom teroru nad civilima, godinama mučenima glađu, žeđu, uskraćivanjem energije. U tom je razdoblju ubijeno stradalo je oko 10.000 ljudi, među kojima i oko 1600 djece.</p>
<p>Građani Sarajeva bili su taoci secesionističke i zločinačke politike bosanskih Srba i SR Jugoslavije, ali i licemjerne politike tzv. međunarodne zajednice koja je dugo hladnokrvno promatrala užase na sarajevskim ulicama. Nažalost, loše pripremljen za obranu, glavni je grad bio žrtva i utopističke politike tadašnjeg bošnjačkoga vodstva koje je dugo uvjeravalo narod kako »rata neće biti«, jer je za nj navodno »potrebno dvoje«. Grad je bio žrtva i igara koje su, vezano uza nj, vodile praktično sve strane uključene u rat u BiH.</p>
<p>Ali, 2. svibnja 1992. ipak se našlo dovoljno odvažnih da doslovce u tenisicama i trapericama stanu pred srpske tenkove i spriječe da Sarajevo i njegovi građani dožive sudbinu kakvu je doživjela Srebrenica tri godine kasnije. </p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U New Yorku o ulaganju u jugoistočnu Europu </p>
<p>NEW YORK, 2. svibnja</p>
<p> - U New Yorku se u utorak održava jednodnevni sastanak na kojem organizator Institut Istok - Zapad želi, uz sudjelovanje visokih predstavnika SAD-a i zemalja regije, raspraviti o razvoju i mogućnostima ulaganja u jugoistočnu Europu. </p>
<p> Na skupu, uz ostale šefove država ili vlada, njihove zamjenike ili ministre vanjskih poslova sudjeluje i zamjenik hrvatskog premijera dr. Goran Granić.</p>
<p> U prijepodnevnom dijelu sjednice kojim predsjedava George Soros, raspravlja se o prioritetima u tranziciji zemalja regije. Iskustva svojih zemalja iznose makedonski premijer Ljubčo Georgievski i zamjenik bugarskog premijera Peter Žotev. U nastavku rasprave, pod predsjedanjem supredsjedatelja Instituta Georgea Russella, govori se o čimbenicima političkih i gospodarskih rizika. Glavna tema skupa - ulaganje - dominira poslijepodnevnim radom skupa. Tim dijelom sjednice predsjedava bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, a uvodno treba govoriti američka državna tajnica Madeleine Albright.</p>
<p> Tijekom dana održava se i zatvoreni sastanak na kojem se treba razgovarati o budućnosti jugoistočne Europe u jedinstvenoj Europi. Organizatori se nadaju da će dobiti cjelovitu ocjenu dosad postignutog i prijedloge za daljnji rad Pakta stabilnosti. Na sastanku sudjeluju predstavnik EU-a Javier Solana, državna tajnica Albright, zamjenik glavnog tajnika UN-a Louise Frechette, posebni izaslanik UN-a za Balkan Carl Bildt, glavni tajnik OESS-a Jan Kubis, nekoliko visokih dužnosnika State Departmenta te predstavnici država i vlada svih zemalja jugoistočne Europe osim SRJ. Na newyorški sastanak pozvani su predstavnici srbijanske oporbe. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>U Austriji nema »seoskog turizma« - cijela zemlja živi u znaku turizma!</p>
<p>Uz zanimljivo postavljeno pitanje (»U čije su džepove odlazile milijarde dolara od turizma«, Vjesnik, subota 29. travnja)) g. Kazimir Orešković je za usporedbu uzeo Austriju kao »malu zemlju bez mora, ali koja je sa seoskim turizmom zarađivala godišnje i do deset milijardi dolara«. U vezi s ovom ocjenom koja se može shvatiti i kao podcjenjivanje te zemlje, iznosim neka moja zapažanja poslije više od dvadeset godina života u Austriji.</p>
<p>Turizam je privredna grana br.1 ne samo po prihodima (više od 12 milijardi dolara godišnje), već i po općem mjestu u svijesti društva i pojedinca. Od malih nogu, od osnovne škole, mali Austrijanci uče o znamenitostima svoje općine, svoga kraja i svoje pokrajine. Svaki tečaj njemačkog jezika za strance u Beču popraćen je odgovarajućim (neobaveznim) turističkim programom: šetnje brodom, posjete muzejima, upoznavanje tipičnih bečkih kavana ili slastičarnica.</p>
<p>Prije dvije godine, na placu ispred bečkog Pratera organizirani su skokovi »snowboardima« na golemoj montiranoj skakaonici. Rezultat: Beč je u dva dana imao posjet od 40.000 turista iz inozemstva!</p>
<p>Gradske vlasti uočile su tendenciju dočeka Nove godine na ulici, pa se svake novogodišnje noći na glavnom bečkom trgu Stefan Placu nađe i do 300.000 ljudi. Hoteli su za tu priliku »prebukirani« mjesecima unaprijed, kao i u vrijeme poznate »sezone balova«.</p>
<p>U bližoj okolici Beča, kao i uostalom širom Austrije, sve vrvi od zanimljivih ponuda za turiste: revija starih lokomotiva, izložaba o mučenju - spaljivanju vještica ili izlaganje starih riterskih oklopa u zamkovima, revije starih automobila - teško je sve pobrojati. </p>
<p>Svaka bečka općina (a ima ih 23) ima svoj muzej, a o muzejima posvećenim slavnim osobama, kao i nizu specijaliziranih muzeja (od lutkarskih i dječjih igračaka do kočija i drugih vozila kojima se služila carska obitelj) ne možemo detaljnije govoriti jer ih je previše za nabrajanje na ograničenom novinskom prostoru.</p>
<p>Izrazom »seoski turizam« u Austriji se eventualno mogu označiti posebna seoska gazdinstva na kojima se uz financijsku potporu i pod kontrolom države, njeguje izvorno seosko gospodarstvo, bez upotreba kemikalija. Inače, sela u turistički atraktivnim krajevima Austrije, uz pomoć države, odavno su promijenila lik: svako takvo domaćinstvo nudi smještaj na nivou komfora hotela »A« kategorije, ima svoja plivališta, tenisko igralište, mini-golf teren, često i štalu s konjima za jahanje te nizom atraktivnih ponuda za koje se stara mjesna turistička agencija.</p>
<p>Malo je zemalja u Europi koje se po pažnji države i pučanstva prema turizmu mogu usporediti s Austrijom. </p>
<p>DRAGOSLAV PETROVIĆ, Beč</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Studij filozofije u Zagrebu je konstituiran na srednjoeuropskoj tradiciji. Zašto odustajati od nje?</p>
<p>Plauzibilnim argumentima prof. dr. Hotimir Burger opovrgava prof. dr. Josipa Talangu koji u isticanju Hrvatskih studija objescjenjuje Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Mnogima nama nekadašnjim studentima ponos je što smo studirali na tom Odsjeku i možemo svjedočiti o njegovu radu.</p>
<p>Nismo zadovoljni sa svime, uostalom, profesori su usput naglašavali kako se zbog objektivnih teškoća ne može učiniti sve što bi se htjelo. One se mogu prevladavati u afirmiranju onoga vrijednoga na čemu se može temeljiti budućnost. To bi trebalo biti načelo raspravljanja o nastavi filozofije.</p>
<p>Povijest filozofije od antike do najnovijih orijentacija bio je i jest njezin opseg. Srednjoškolski program je sukladan.</p>
<p>Inzistiranje, prije svega, na temeljnim disciplinama (logika, estetika, etika), govori i o problematskom pristupu u nastavi filozofije. Kolegiji iz filozofije jezika, filozofije, povijesti, odnosa filozofije i psihoanalize...govori o upravljenosti studija prema mnogim disciplinama. Legendarni prof. dr. Čedomil Veljačić utemeljio je studij filozofije istočnih naroda. Na tom području istaknula se i prof. dr. Rada Iveković.</p>
<p>U dobrom mi je sjećanju da nije bila, osobito u predavanjima prof. dr. Vladimira Filipovića, prof. dr. Danila Pejovića te prof. dr. Branka Bošnjaka, zaobiđena ni povijest hrvatske filozofije (u kompletu s poviješću filozofije drugih južnoslavenskih naroda)</p>
<p>Nije li nakladnički program Izdavačkog poduzeća Naprijed (u kojem su ediciju Filozofska biblioteka uređivali profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Branko Bošnjak, dr. Milan Kangrga, dr. Gajo Petrović i dr. Predrag Vranicki, te druge edicije dr. Danko Grlić, dr. Gvozden Flego, dr. Žarko Puhovski) dokaz da nijedno ime iz povijesti svjetske filozofije nije bilo prokribirano kao nepoćudno? Drugi je problem što neki »pravodobno« nisu mogli doći na red.</p>
<p>U tvrdnji da je Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta imao »granice koje su bile zacrtane marksističkom ideologijom« sam Talanga otkriva svoju diskreditaciju marksističke filozofije i njezinih protagonista. Što je po Talangi »marksističke ideologija?«</p>
<p>Kao platonizam, aristotelizam, tomizam, skotizam, hegelovstvo, novokantovstvo... i marksizam je filozofski legitiman. Po čemu Talanga misli da marksizam nema filozofsku legitimaciju?</p>
<p>Na studiju filozofije bilo je manje riječi o marksizmu nego što zaslužuje po svojemu značenju.</p>
<p>Moglo bi se reći da je opseg i sadržaj nastave bio poprilično primjeren. Studij filozofije u pojedinim sveučilišnim sredinama imprimiran je određenom središnjom temom i idejom. Studij filozofije u Zagrebu je konstituiran na srednjoeuropskoj tradiciji. Ima li smisla odustajati od nje?</p>
<p>Za sociologiju ideja bilo bi zanimljivo istraživanje pretencioznog tumačenja marksizma, u najnovije doba, čak i u kvalificiranih filozofa. Nije li riječ o političkoj heteronomiji filozofije?</p>
<p>U Povijesti filozofije Borisa Kalina, uz znatno reduciranje Marxa, isključeni su Engels, Lenjin, Lukacs, Lefebvre, Adorno! Čemu okultacija u demokratsko doba! I u najgorih tumačenja (a mišljenja spomenutih nisu takva) mnogo toga se može otkriti istraživanjem njihova razloga.</p>
<p>Mislim da bi trebalo s onu stranu ocrnjivanja bilo koje filozofije o njezinoj nastavi zapodjenuti ozbiljnu i kvalificiranu diskusiju.</p>
<p>Prof. VINKO GRGUREV, Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nelikvidnost je jedan od najvećih gospodarskih problema današnjice sa nesagledivim posljedicama po cjelokupni gospodarski život ali i sa tendencijom daljnjeg rasta</p>
<p>Hrvatska Vlada na svojoj sjednici od 20. travnja ove godine osnovala je Koordinaciju za borbu protiv gospodarskog kriminala. Kako se radi o ozbiljnom problemu – otkrivanju i suzbijanju kriminala na čelu Koordinacije. Imenovan je potpredsjednik Vlade gospodin Slavko Linić. Na prvi pogled ništa neobično ali...</p>
<p>Nije li bilo korisnije osnovati koordinaciju za poticaj i spas gospodarstva na čijem bi čelu bio potpredsjednik vlade i pokušati spasiti što se spasiti još može, jer gospodarstvo čekati više ne može, ono je na izdisaju.</p>
<p>Nisam protiv otkrivanja kriminala u proteklom vremenu, ali se bojim da od toga narod nema velike koristi, a naši gospodarski problemi su vrlo veliki i zahtijevaju brzo djelovanje. </p>
<p>Broj nezaposlenih i dalje raste, a mnogi koji i rade neredovito ili nikako ne primaju plaću mirovine i dalje kasne, vanjski i unutrašnji dugovi se gomilaju, nelikvidnost raste te potpuno paralizira gospodarstvo i...a broj umirovljenika i broj nezaposlenih već odavno je premašio broj onih koji se nalaze u radnome odnosu, iako je i struktura zaposlenih upitna jer se veliki broj uposlenih nalazi u administraciji, a ne u proizvodnji.</p>
<p>O problemu nelikvidnosti jednom od najvećih zala našeg gospodarstva bilo je govora na Okruglom stolu nedavno organiziranom na Ekonomskom institutu u Zagrebu.</p>
<p>Poznati makroekonomist dr. Branimir Lokin opširno je govorio o uzrocima i posljedicama ove gospodarske aveti koja je našu privredu u posljednjih nekoliko godina vratila u prvobitnu zajednicu kad se trgovalo robom za robu, a novce.</p>
<p>Prema izjavama sudionika ovoga skupa danas i nema poduzeća u zemlji koje je u stanju redovito podmirivati svoje dospjele obveze pa iz dana u dan sve je više onih koji završavaju u stečaju, a radnici na ulici. Oni koji još i posluju najčešće trampe robu za robu kao u prvobitnoj zajednici dok se suvremeno financijsko poslovanje odvija tek djelomično.</p>
<p>Ne samo da se do sada nije ništa učinilo na zaustavljanju nelikvidnosti između poslovnih subjekata, nego je iz dana u dan sve više poduzeća koja ulaze u krug nelikvidnih.</p>
<p>Nelikvidnost je jedan od najvećih gospodarskih problema današnjice sa nesagledivim posljedicama po cjelokupni gospodarski život ali i sa tendencijom daljnjeg rasta. Dokle?</p>
<p>Na ovo pitanje nitko od prisutnih na okruglom stolu nije mogao ponuditi konkretan odgovor, iako su na skupu govorili istaknuti ekonomisti: Dražen Kalođera, Guste Satini, Zvonimir Baletić, Dragomir Vojnić, Branko Horvat, Slavko Kulić i drugi.</p>
<p>Budući da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u izuzetno velikim teškoćama, predlažem Hrvatskoj Vladi i njenom predsjedniku da pod hitno osnuju granske Koordinacije za spas gospodarstva. Na čelu koordinacija trebaju biti istaknuti gospodarstvenici, saborski zastupnici ili članovi Vlade, a članovi koordinacije ljudi iz poduzeća koji najbolje znaju konkretne probleme svoga i način njihovog rješenja. </p>
<p>Koordinacije bi mogle u kratkome vremenu, za mjesec dana, snimiti stanje i dati prijedlog Vladi što bi i tko trebao učiniti da poduzeće što prije ozdravi i počne normalno raditi. U suprotnom, nastavili se i dalje sa otpuštanjem radnika i gomilanjem nezaposlenih može, najkasnije do jeseni doći do općeg gospodarskog kolapsa sa nesagledivim posljedicama.</p>
<p>U svakom slučaju bila bi velika šteta ne pokušati i ovaj dodatni napor jer se radi o ozbiljnom problemu.</p>
<p>Dosad su najviše štete gospodarstvu nanijela državna ministarstva, sa niskim cijenama licitiranih radova ili usluga i njihovim neplaćanjem na vrijeme, te banke sa lihvarskim kamatama čiji se trošak ne može ukalkulirati u tržišnu cijenu bez obzira što se proizvodilo.</p>
<p>Naravno da je svoj negativni obol gospodarskom padu dao i PDV te porez na dobit i ostala davanja skupoj državi.</p>
<p>Neka, manja poduzeća mogla bi preživjeti i zadržat radnike na poslu sa vrlo malom financijskom pomoći, ili npr. odgodom kreditnih obveza na dulje vrijeme, ili smanjenjem kamatne stope i slično. Veliki broj poduzeća duguju milijunske iznose za mirovinsko i socijalno osiguranje, ali ne zato što nisu htjeli platiti svoju obvezu nego zato što nisu mogli. Možda ima i iznimki ali ona ne čine pravilo. Takvim poduzećima država bi trebalo otpisati dugove i osposobiti ih za daljnji rad jer ona i tako ne mogu vratiti dug.</p>
<p>Mnoga poduzeća nisu kriva što su došla u tešku poslovnu situaciju već su sticajem okolnosti, dosadašnje državne politike dovedena u to stanje.</p>
<p>Iz osobnog iskustva znam kako su neka građevna poduzeća koja su radila na obnovi, jednom plemenitom zadatku, zbog niskih cijena i na vrijeme neplaćenih izvedenih radova došla u teškoće iz kojih se nikada nisu izvukla.</p>
<p>Sve ove probleme treba razmotriti i pomoći takvima da ponovo krenu u proizvodnju. Nije rješenje u otkazima i stečajevima, jer je to najviša društvena cijena.</p>
<p>I konačno, nije li na tragu ovih prijedloga i nedavni Poziv potpredsjednika Vlade Gorana Granića znanstveno istraživačkim pravnim osobama i pojedincima da svojim prijedlozima i sugestijama sudjeluju u izradi Strategije gospodarskog razvoja Hrvatske. Vrijeme je da svaki dobronamjeran građanin sudjeluje svojim radom i umijećem u izvlačenju zemlje iz gospodarske katastrofe. Samo tako možemo očekivati bolje dane.</p>
<p>Uvjeren sam da vrhunski stručnjaci iz svakodnevne prakse ali i teorije mogu ponuditi određena rješenja i prijedloge Vladi i drugim državnim tijelima za izlazak zemlje iz sadašnjeg recesijskog stanja.</p>
<p>Mr. GRGA JELINIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Zanemarili i zlostavljali devetero djece</p>
<p>ČAKOVEC, 2. svibnja</p>
<p> – Temeljem naloga Općinskog državnog odvjetništva službenici PU međimurske proveli su postupak protiv bračnog para Đ. Oršuš (36) i njegove supruge R. Oršuš (30) iz romskog naselja Škarje, kod Držimurca, u općini Mala Subotica.</p>
<p> Tom je prigodom utvrđeno da su grubo zanemarivali roditeljsku dužnost skrbi za djecu, tako što nisu brinuli o njihovim osnovnim potrebama kao što je prehrana, odijevanje i higijena. Đ. i R. Oršuš imaju devetoro djece, a kaznena prijava uslijedit će zbog zapuštanja i zlostavljanja. Ovo je prvi slučaj da je policija zbog takvog kaznenog djela uredovala temeljem naloga Državnog odvjetništva. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Oko ponoći provalili u »mercedes« parkiran kraj groblja</p>
<p>BJELOVAR, 2. svibnja</p>
<p> – U »mercedes« strane registracije, parkiran samo na petnaestak minuta na parkiralištu kod starog groblja u Bjelovaru, oko ponoći su provalile nepoznate osobe razbivši pomično staklo.</p>
<p> Iz vozila otuđene su tri putovnice, dvije osobne iskaznice i dvije vozačke dozvole. Uz to je ukradena jedna kožna torbica, mobilni telefon, razni sitni predmeti, nekoliko novčanika, te 250 DEM i 800 kuna. Ukupna šteta procijenjena je na 14.000 kuna.</p>
<p>Intenzivno traganje policije urodilo je plodom, te su još istog dana i dan potom ispitani sumnjivci. Radi se o četiri stranca iz Mađarske, za koje se opravdano sumnja da su počinili to kazneno djelo. Nakon privođenja dežurnom sucu Županijskog suda u Bjelovaru, određen im je pritvor. (S.B.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bacio ručne bombe u dvorišta svojih susjeda</p>
<p>ORIOLIK, 2. svibnja</p>
<p> – Djelatnici PU vukovarsko-srijemske uhitili su »bombaša« Marka Đ. (24) iz Oriolika, ubrzo nakon što je u noći na utorak, bacio ručne bombe u dvorišta obiteljskih kuća Nedjeljka P. (63) i Zorke M. (53), svojih sumještana.</p>
<p>Eksplozijama je nanesena materijalna šteta na objektima. Na sreću, nastradalih nije bilo, a protiv počinitelja tih bombaških djela podnesena je kaznena prijava. (S. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Objesio se zbog bolesti i samoće</p>
<p>OSIJEK, 2. svibnja</p>
<p> – Samoubojstvo vješanjem, u ponedjeljak ujutro počinio je J. S. (85) iz Vladislavaca.</p>
<p>Kako doznajemo, nesretni je starac živio sam, jer mu je supruga prije dva tjedna preminula. Budući da je bio teško pokretan i bolestan, posljednjih je dana najavljivao da će se ubiti jer mu je to, kako je govorio, jedini spas. Kobnoga jutra oko 10 sati, sin ga je došao posjetiti. No, zatekao je oca vezanog plastičnim užetom oko vrata. Zaprepašteni je sin, budući da je starac još davao znakove života, pozvao Hitnu pomoć. Iako su ga liječnici reanimacijom pokušali spasiti, J. S. je ipak preminuo. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Suđenje Kalebićima prekinuto, ovaj put zbog nezakonite pretrage stana?!</p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> – Nakon što je Vrhovni sud donio rješenje o odbijanju prijedloga branitelja za izuzećem sudaca splitskog Županijskog suda, u utorak je pred istim peteročlanim vijećem, na čelu sa sutkinjom Spomenkom Tonković, nastavljen postupak protiv Željka (42) i Vedrane Kalebić (39), njezina brata Ive Buzdovačića zvanog Šljiva (33), te Nikše Roglića Kruše (34). Optuženi su za kaznena djela zloporabe opojnih droga, te prikrivanja protuzakonito dobivenog novca.</p>
<p>No, glavna rasprava odmah je odgođena na neodređeno vrijeme. Naime, ponovno će se čekati rješenje Vrhovnog suda, ovog puta na žalbu sedmoro branitelja optuženika. Naime, branitelji Željka Kalebića odvjetnici Ante Madunić i Jadran Francheski sudu su predložili da iz spisa izdvoji zapisnik o pretrazi stanova i drugih prostorija, kao i potvrde o oduzimanju predmeta jer je pretraga stana, prema njihovu mišljenju bila nezakonita. Odvjetnici su također zatražili i da se iz spisa izdvoji obavijest Sektora pokretnih komunikacija Hrvatskih telekomunikacija, odnosno izlist telefonskih poziva Kalebićevih mobitela, kao nezakonita.</p>
<p>Odvjetnik Slobodan Mikulić, branitelj Vedrane Kalebić, predložio je izdvajanje potvrde o oduzimanju novca, te zapisnika o pretraživanju njezina sefa u splitskom Zavodu za platni promet. Nakon gotovo dvosatnog vijećanja sud je odlučio da zapisnike i potvrde neće izdvojiti iz spisa, na što su branitelji najavili žalbu Vrhovnom sudu.</p>
<p>»Obrana predlaže prekid postupka do donošenja pravomoćne odluke Vrhovnog suda, jer bi nastavak postupka bio prejudiciranje odluke Vrhovnog suda. Radi se o dokazima presudnim za postojanje kaznenog djela«, rekao je u ime svih branitelja odvjetnik Madunić. Odvjetnik Krešimir Krsnik, branitelj Nikše Roglića , istaknuo je da bi nastavak postupka značio zloporabu procesnih ovlaštenja, te je zatražio izdvajanje postupka protiv njegova branjenika.</p>
<p>»Moj branjenik 'umjetno' je pripojen grupi kako bi se ovoj optužnici pridao veći značaj. Njega s ostalim optuženicima ne veže nikakva zajednička radnja«, rekao je Krsnik. S njegovim prijedlogom nije se složio ni zamjenik županijskog državnog odvjetnika Mladen Bajić, kao ni sud nakon kraćeg vijećanja. »Dokazi na koje atakirate su krunski i na njima leži ovaj predmet. Vaši su argumenti opravdani, pa iako po zakonu nismo dužni prekinuti raspravu, pričekat ćemo odluku Vrhovnog suda«, naglasila je sutkinja Tonković.</p>
<p>Prema dvjema, odlukom Državnog odvjetništva, naknadno pripojenim optužnicama, Željka i Vedranu Kalebić tereti se za udruživanje u preprodaji droga i pranje novca. Prema prvotnoj optužnici, Kelebići se terete da su tijekom 1997. i 1998. godine od prodaje droge zaradili najmanje 5,6 milijuna kuna, dogovarajući se s kupcima putem mobitela. Tako stečeni novac ulagali su u različite nekretnine, te otvarali štedne knjižice.</p>
<p>Potkraj studenoga 1998. su i uhićeni, a u njihovom stanu pronađeno je 2,7 kilograma heroina. Nedugo nakon toga policija je pronašla i 500.000 njemačkih maraka u sefu Vedrane Kalebić. Nakon uhićenja, tvrdi se u drugoj optužnici, Kalebići su uz pomoć Vedranina brata Ive Buzdovačića iz zatvora organizirali prodaju oko deset kilograma preostalog heroina skrivenog u Splitu i u okolici Šibenika.</p>
<p>IRENA DRAGIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Oštetila poduzeće »Osiguranje Zagreb« za 7,5 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke, proteklog su tjedna završili kriminalističku obradu provedenu na temelju zahtjeva Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva, te kaznene prijave Središnjeg ureda Financijske policije protiv predsjednice Uprave »Osiguranje Zagreb d.d.«, Petre T. (53), te bivšeg predsjednika Uprave »Croatia banke d.d.«, Ivana T. (62), a sumnja se da su pronevjerili 7,5 milijuna kuna, zlouporabivši položaje i ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Naime, kriminalističkom obradom je utvrđeno da je Petri T. na 31. sjednici Upravnog odbora, održanoj 16. studenoga 1995. godine odobren fiktivni i namjenski kredit za uređenje obiteljske kuće u Zagrebu, na Zelenjaku 54, i to 744.000 kuna. Kredit je poslužio kao pokriće prethodnom protupravnom skidanju gotovinskog kunskog iznosa od 733.985 kuna sa žiro-računa »Osiguranje Zagreb«. Također, Petra T. je prenijela taj iznos na svoj tekući račun u »Zagrebačkoj banci«, dok je dodatnih 700.000 kuna, dala svojoj snahi Ivi G. (27). Snaha Petre T. je pak, navodi se u priopćenju, na zahtjev svoje svekrve tim novcem otkupila 1807 osnivačkih dionica tvrtke »Osiguranje Zagreb« u vlasništvu »Croatia banke«.</p>
<p>Također, tijekom obrade utvrđeno je da je bivši predsjednik Uprave »Osiguranje Zagreb« dozvolio prodaju spomenutih 1807 dionica, čime je Petra T. stekla kontrolni paket dionica tog osiguranja, čime su osiguravajuće poduzeće i »Croatia banka« oštećeni za 1.398.447 kuna.</p>
<p>Predsjednica Uprave »Osiguranje Zagreb« je također, zlouporabivši položaj i ovlasti, prema prethodnom dogovoru sa članom Uprave »Osiguranja Zagreb«, Dinkom Ž. (53), zatim s direktorom zagrebačke podružnice »Osiguranje Zagreb«, Peterom B. (58) i direktorom Sektora osiguravateljskih poslova »Osiguranje Zagreb«, Slavkom B. (52), kao i s direktorom pulske podružnice »Osiguranja Zagreb«, Dragutinom B. (57) donijela odluku o dokapitalizaciji dioničkog društva »Osiguranja Zagreb« izdavanjem dionica, s namjerom pronalaženja strateškog partnera. No, budući da strateški partner nije pronađen, dionice su pripale Dinku Ž., Slavku G., Peteru B. i Dragutinu B., čime je poslovanje tvrtke »Osiguranje Zagreb« oštećeno za 5.707.200 kuna.</p>
<p> U priopćenju policije navedeno je još niz malverzacija, vezanih uz dogovor Petre T. s financijskim direktorom »Croatia Banke« Dragom J. (45), o njegovu prelasku u »Osiguranje Zagreb«, kao i financiranje privatnih putovanja na račun tvrtke.</p>
<p>VANJA MAJETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na techno partyju zaplijenili drogu kod 21 osobe</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Djelanici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga pri PU zagrebačkoj bili su u noći na subotu »nazočni« na techno partyju, koji se održavao u Ledenoj dvorani Doma sportova. Tom prilikom je kod 21 osobe pronađena opojna droga, nakon čega su privedeni u Sedmu policijsku postaju na kriminalističku obradu.</p>
<p>Naime, kod posjetitelja techno partyja pronađeno je ukupno 3,9 grama marihuane, 0,3 grama amfetamina, 0,4 grama kokaina i 122 tablete extazyja, od kojih je 97 tableta pronađeno kod Marija A. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pojeftinjuju dizel i lož ulje, cijene benzina i struje bez promjena </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Unatoč raznih najava do daljnjega se neće mijenjati cijene benzina i struje, a dizel gorivo i lož ulje će od 24 sata u utorak pojeftiniti za prosječno pet, odnosno šest posto, objavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Tako će prema novim cijenama litra dizela D-1 koštati 4,60 kuna umjesto dosadašnjih 4,85 kuna (što je smanjenje za 5,2 posto), a dizela D-3 pojeftinit će za 5,1 posto i koštat će 4,12 kuna (do sada 4,34 kune). Cijena litre eurodizela bit će snižena za 4,9 posto pa će umjesto 4,69 kuna po novome koštati 4,46 kuna. Cijena lož ulja ekstra lakog bit će snižena za 6,1 posto pa će koštati 2,60 umjesto 2,77 kuna, a lako specijalno će se plaćati po 2,35 kuna umjesto dosadašnjih 2,50 kuna (pojeftinjenje za 6 posto). Obrazlažući takvu odluku ministar gospodarstva Goranko Fižulić je kazao da je u sadašnjoj gospodarskoj i financijskoj situaciji Hrvatske vrlo važno da Ina pokaže istu argumentaciju na temelju koje je dobila povišenje cijena ima i za snižavanja cijena. Naime, Ini je, rekao je, posljednje povećanje bilo odobreno u vrijeme kada je nafta na svjetskom tržištu bila 28 dolara po barelu, a danas je 23 do 24 dolara. Odustajanje od zahtjeva da pojeftini i benzin objasnio je podatkom da je od njihovog zahtjeva dolar dodatno ojačao te da će gospodarstvo imati više koristi od smanjivanja cijena dizela.</p>
<p>Najavio je da se radi na formuli kojom bi se uveo automatizam promjena cijena naftnih derivata (ovisno o kretanju cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i kretanju tečaja dolara) te da Ministarstvo želi veću razliku u cijenama eurosupera i eurodizela što će nastojati postići kod narednih korekcija cijena naftnih derivata. </p>
<p>Odluka da se do daljnjega ne mijena cijena električne energije je isključivo socijalna mjera, kazao je Fižulić. No, radi se na potpuno novom tarifnom sustavu za prodaju električne energije, jer ni Ministarstvo nije zadovoljno s postojećim rješenjem u kojem gospodarstvo plaća veću cijenu od kućanstava. </p>
<p>Po riječima generalnog direktora Ine dr. Tomislava Dragičevića i predsjednika uprave HEP-a Ive Čovića, te odluke o cijenama dovode te dvije tvrtke u tešku situaciju, ali su dobre za gospodarstvo. </p>
<p> Za Inu nije laka odluka o snižavanju cijena, ali su makroekonomske analize pokazale da će ona imati veću korist za zajednicu nego štetu za Inu, rekao je Dragičević, pa smo do uvođenja automatizma određivanja cijena, prihvatili tu tešku odluku. Izvijestio je također da revizija prošlogodišnjeg poslovanja pokazuje da je Ina u 1999. ostvarila gubitak. Po Čovićevim riječima, HEP će morati pronaći dodatne unutarnje rezerve i reducirati svoje poslovne aktivnosti kako bi godinu završio pozitivno. </p>
<p>Tešku situaciju u obje tvrtke koje imaju po dvije milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja, bi po Fižulićevim riječima trebala olakšati Vladina odluka da do kraja mjeseca kod poduzeća u državnom vlasništvu »zatvori krug nelikvidnosti« i izmiri svoje obveze nakon čega će sve tvrtke morati redovno plaćati struju i naftne derivate, makar uz pomoć bankarskih kredita, jer Ina i HEP nisu banke i ne trebaju financirati ili kreditirati svoje dužnike.</p>
<p>Fižulić je poslovodstvima obiju tvrtki poručio i da razmisle o smanjenju mase bruto plaća, te najavio da bi se u lipnju pred Vladom trebala naći energetska strategija, a na jesen zakonska regulativa o restrukturiranju i privatizaciji Ine i HEP-a. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o zainteresiranosti mađarskog MOL-a za spajanje s Inom, Fižulić je odgovorio da se nikakvi pregovori Ine i MOL-a ne vode od mandata nove Vlade. U vezi usklađivanja teksta zajedničke izjave HEP-a i američkog Enrona i ugovora o gradnji plinske termoelektrane Jertovec, Fižulić je objasnio da izjava predviđa mogućnost promjene ugovornih odnosa kad u Hrvatskoj dođe do deregulacije energetskog tržišta.</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svjetska banka predlaže smanjenje potrošnje, troškova obrane, socijalnog osiguranja i plaća u javnom sektoru</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Republika Hrvatska sada ima jedinstvenu priliku zaustaviti gospodarski pad i suočiti se s postojećim zaprekama k održivom rastu i pridruživanju Europskoj uniji. Nova Vlada treba iskoristiti taj trenutak i pokrenuti zakašnjele strukturne reforme, nužne za uspostavu održive razine visokih stopa rasta, većeg životnog standarda i integracije u europske strukture. To od Hrvatske zahtijeva da očuva uspješne stabilizacijske napore, smanji opseg javnog sektora strukturnim reformama i da se otvori za strane i domaće investicije. Ocjene su to iz izvješća Svjetske banke o Hrvatskoj pod nazivom »Program mjera za gospodarsku reformu i rast«. </p>
<p>Dokument naglašava tri kritična kratkoročna prioriteta: smanjenje tekuće potrošnje, osiguranje financijske stabilnosti i stvaranje pozitivnog poduzetničkog ozračja koji bi poticao ulaganja. Drugi skup mjera odnosi se na srednjoročne mjere poboljšanja učinkovitosti u alokaciji i korištenju proizvodnih faktora, zatim na povećanje dugoročnih stopa rasta poticanjem domaće štednje i investicija te promoviranjem obrazovanja i tehnoloških inovacija. </p>
<p>Nova hrvatska Vlada trebala bi se uhvatiti u koštac s nagomilanim gospodarskim problemima koji se očituju kroz slab realni sektor, visoku nezaposlenost, značajne makroekonomske neravnoteže i ranjiv bankarski sektor. Hrvatska je, ocjenjuje se, u 1993. godini uvela uspješan stabilizacijski program koji je smanjio inflaciju i stabilizirao tečaj. Međutim, do 1998. godine rast gospodarstva je usporen, a lani je zabilježen pad. To se dogodilo zato što napredak u reformi javnog sektora, kao i bankarskog sektora i sektora poduzeća nije bio odgovarajući. Osim toga, gospodarski rast temeljio se uglavnom na procesu obnove i na domaćoj potrošnji, umjesto na investicijama koje su trebale unaprijediti konkurentnost zemlje. Sve to pridonijelo je povećanju manjka na tekućem računu bilance plaćanja koji je sve više bio financiran vanjskim zaduživanjima, vodeći k ubrzanom i neodrživom rastu vanjskog duga zemlje. Istodobno je veličina javne potrošnje povećana za 15 posto BDP-a od uspostave nezavisnosti i u 1998. dosegla je izuzetno visoku razinu od oko 54 posto (ne uključujući dospjela a nenaplaćena potraživanja) - jednu od najviših razina među tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe. </p>
<p> U Svjetskoj banci predlažu hitne i srednjoročne ekonomske mjere. Hitne mjere odnose se na smanjivanje makroekonomske neravnoteže radi održanja stabilnosti te uvođenje komplementarnih reformi za uklanjanje strukturnih razloga makroekonomske neravnoteže. Pritom su prioritetne mjere za uklanjanje fiskalne neravnoteže i osiguranje financijske stabilnosti. To se ponajprije odnosi na smanjivanje tekuće potrošnje održavanjem na istoj razini ili čak smanjivanjem transfera, troškova obrane, troškova socijalnog osiguranja, plaća i zaposlenosti u javnom sektoru. Veoma je važan i nastavak mirovinske reforme i reforme zdravstvenog sustava, a trebalo bi stvoriti i učinkovitiji i transparentniji javni sektor koji bi osigurao tržišnu konkurentnost i pravednost.</p>
<p> Nužno je osigurati financijsku stabilnost koja bi ojačala povjerenje u bankarski sustav putem isplate osiguranih štednih uloga prema planu, ubrzati privatizaciju banaka u državnom vlasništvu te provesti mehanizme rješavanja problema banaka u teškoćama. Prioritetna područja fiskalnih reformi moraju biti smanjenje državnog platnog fonda, odnosno hitno zamrzavanje nominalnih plaća u državnom sektoru te racionalizacija zaposlenih. Također, u izvješću se sugerira i porezno rasterećenje plaća jer je sadašnja razina visoka s tendencijom »kažnjavanja rada«. Uz to, smatra se da Vlada ne bi trebala proširiti listu proizvoda i usluga s nultom stopom PDV-a niti uvesti smanjenu stopu za drugu robu i usluge.</p>
<p>Trebalo bi stvoriti pozitivno poduzetničko ozračje koje bi poticalo ulaganja, posebice izravna strana ulaganja. Najhitnije mjere u tom području su: striktno pridržavanje svih ugovornih obveza i provođenje stečajeva, poboljšanje imovinskih prava, pojednostavljivanje administrativnih procedura za poduzetničke aktivnosti, te privatizacija preostale državne imovine, uključujući poljoprivredu. Poboljšanje kvalitete javnih i komunalnih usluga i bolje upravljanje poduzećima također bi potaknulo poslovne aktivnosti privatnog sektora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Plitvice: Revizija poslovanja i kaznene prijave protiv Nikice Valentića i Vinke Cetinski </p>
<p>Novoimenovani v.d. ravnatelja Plitvica Anđelko Kružičević poslao je zahtjev državnom odvjetništvu u Gospiću da se izvrši revizija poslovanja u Nacionalnom parku Plitvička jezera/Na Plitvicama govore da je podnesena i kaznena prijava protiv bivšeg ravnatelja Stjepana Dujmovića</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 2. svibnja</p>
<p> - Odlukom nedavno utemeljenog Upravnog vijeća Nacionalnog parka Plitvička jezera, u kojem su i ministri zaštite okoliša Božo Kovačević, financija dr. Mato Crkvenac i turizma Pave Župan-Rusković, novoimenovani v.d. ravnatelja Plitvica Anđelko Kružičević poslao je zahtjev državnom odvjetništvu u Gospiću te mjerodavnim financijskim i pravnim institucijama da se u poznatom »slučaju Plitvice« i financijskog kraha nekad ugledne ustanove izvrši revizija poslovanja.</p>
<p> U zahtjevu se traži da se preispita i način obnove i financiranja plitvičkih hotela i motela, a i stanje u plitvičkim trgovinama i suvenirnicama koje su, kako tvrde na Plitvicama, protuzakonitim radnjama bivših upravnih vijeća i rukovodstva Plitvica ispale iz sustava poslovanja i iznajmljene privatnoj tvrtki. Zahtjev se odnosi zapravo na cjelokupno poslovanje Nacionalnog parka od rujna 1995. do veljače ove godine, kada su na čelu raznih vladinih povjerenstava za obnovu te na čelu upravnih vijeća Plitvica bili bivša doministrica turizma Vinka Cetinski, bivši ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode dr. Ante Kutle te bivši premijer Nikica Valentić. Dužnost ravnatelja gotovo četiri godine obnašao je Stjepan Dujmović.</p>
<p>Nalazom državne revizije, ispisanom na sedamdesetak stranica iz '96. i '97. godine, o obnovi hotela »Plitvice« i cjelokupnom poslovanju utvrđen je niz protuzakonitih radnji. Kao što je poznato, u obnovu je tog hotela, koja je obavljena djelomično, ali i neadekvatno, utrošeno je deset milijuna DEM odnosno 100.000 DEM po krevetu. Nalaz govori o rastrošnoj obnovi i radovima obavljenima bez natječaja, isto tako o protuzakonitim radnjama u obnovi i revitalizaciji plitvičkog turizma, napose o odabiru izvođača radova i opreme.</p>
<p>Plitvičani ovih dana govore da ništa od financijskoga prihoda ostvarenoga za uskrsne blagdane i prvomajske praznike, kada je ugošćeno oko 15.000 turista, a hoteli bili gotovo puni, neće osjetiti 700 zaposlenika »Parka«. Naime, već je prvim internim nalazima o radu bivšeg rukovodstva ustanovljeno da je ono potpisom nekoliko mjenica, ovdje kažu privilegiranim, dobavljačima i obnoviteljima prodalo 2-3 uspješne plitvičke turističke sezone. Naime, gubitak u 1999. iznosi više od 50 milijuna kuna, a samo dobavljačima Plitvičani duguju oko 13 milijuna kuna, što je godišnji prihod od ulaznica za posjet ako Plitvičani ugoste 400.000 posjetilaca. </p>
<p>Zaposlenici su nedavno primili plaću za siječanj 2000. godine, za što je iz državnog proračuna izdvojeno oko dva milijuna kuna, a ovih dana očekuju plaću za veljaču. Dosadašnjom je internom financijskom analizom poslovanja ustanovljeno da je u vrijeme mandata predsjednika Upravnog vijeća Plitvica Nikice Valentića u obnovu hotela »Jezero« utrošeno 15 milijuna DEM, a sveukupno za obnovu tog hotela 110 milijuna kuna.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo u Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička jezera da su ovih dana upućene i kaznene prijave mjerodavnim institucijama protiv bivših čelnika povjerenstava za obnovu i upravnih vijeća. To je nedavno najavio i predsjednik Upravnog vijeća Plitvica ministar Božo Kovačević govoreći o kaznenim prijavama protiv Vinke Cetinski i Nikice Valentića. Na Plitvicama govore da je podnesena i kaznena prijava protiv bivšeg ravnatelja Stjepana Dujmovića a i nekih njegovih suradnika koji su sudjelovali u procesu obnove hotela. Isto tako i protiv njegove supruge, stručnog voditelja Nacionalnog parka Antonije Dujmović, a napose povodom slučaja osiguranja dijela djelatnika Nacionalnog parka. O tome Zaposleničko vijeće »Plitvica« kao i sindikat zaposlenika zasad ne govori, ali nam je u Gospiću i Državnom županijskom odvjetništvu potvrđeno da je zahtjev iz Plitvica upućen na njihovu adresu zaprimljen.</p>
<p>Nakon ovih crnih vijesti s Plitvica ipak ohrabruje činjenica da bi ova plitvička turistička sezona mogla biti jedna od najuspješnijih poslije »Oluje«.</p>
<p>TRAJKO GRKOVSKI</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dobra predsezona u Istri i Dalmaciji</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Tijekom prvosvibanjskih praznika u Istarskoj županiji boravilo je oko 43 tisuće gostiju, što je čak za 123 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga je 28 tisuća gostiju boravilo u hotelima, a njih 14.500 u autokampovima. Po podacima marketinške agencije »Istra Adria Marketing«, najviše gostiju, 18 tisuća, boravilo je u Poreču, zatim u Umagu 7000, te u Rovinju 4000 turista, a većina ih je bila iz Slovenije.</p>
<p> Na makarskom je primorju u 13 otvorenih hotela ovih dana boravilo 3.670 gostiju, što je znatno više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina je turista u hotelima iz Njemačke, Velike Britanije, Češke, Slovenije i BiH, a domaćih je oko 1500.</p>
<p> Breljanski hotelijeri u hotelima Soline i Berulia ugošćuju 640 gostiju i ovog vikenda nisu imali slobodnih kreveta, u Horizontu u Baškoj Vodi boravi 330 turista i hotelski su kapaciteti popunjeni, a u hotelu Hrvatska u Baškom Polju ovih je dana boravilo 300 gostiju, uglavnom domaćih.</p>
<p> U četiri makarska hotela odmor provodi 1250 gostiju, pa su smještajni kapaciteti hotela Meteor, Dalmacija i Biokovo popunjeni, a poneka slobodna postelja može se dobiti jedino u hotelu Biokovka.</p>
<p> Tučepski su hotelijeri, koji u hotelu Alga i apartmanskom naselju Afrodita ugošćuju 1050 gostiju i posluju s malim brojem slobodnih soba, zadovoljni »startom« u predsezoni, dok hotelijeri Podgore, Igrana i Živogošća posluju tek s polovično popunjenim hotelskim kućama.</p>
<p> Nakon prvosvibanjskog praznika i produženog vikenda, kažu u službama prodaje hotelskih kuća, broj će gostiju biti nešto manji do druge polovine svibnja, kada su dolazak najavile veće skupine stranih turista, a u to vrijeme hotelijeri planiraju otvoriti još nekoliko hotelskih kuća.</p>
<p>Prvosvibanjski praznici napunili su i dubrovačko područje gdje se protekloga (produženoga) vikenda odmaralo 7317 registriranih turista, od toga više od tri tisuće u samom Dubrovniku. Protekle godine, podsjetimo, zabilježeno je tek 2066 gostiju, a 1998. njih 4274. (D.V., H.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ministarsvo financija vratilo kredit HNB-u</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja </p>
<p> - Ministarstvo financija u utorak je vratilo Hrvatskoj narodnoj banci kratkoročni kredit u iznosu od 300 milijuna kuna koji mu je odobren 19. travnja ove godine, priopćeno je iz HNB-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Croatia banka snizila kamate na kredite za prosječno dva posto</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Croatia banka je od 28. travnja snizila kamate na sve vrste kredita pravnim odobama za prosječno dva posto, izvijestili su iz te banke. Kamate na kredite za prvoklasne klijente smanjene su s 15 posto na 13 posto uz valutnu klauzulu ili 14 posto bez valutne klauzule. Kamate na kredite za pripremu izvoza također su smanjene s 15 posto na 13 posto uz valutnu klauzulu i 14 posto bez nje. Za ostale klijente kamate su s dosadašnjih 20 posto snižene na 18 i 19 posto. Sve navedene promjene odnose se na poslovanje s pravnim osobama. Kako se ističe u priopćenju, novost je i sniženje minimalnog iznosa depozita koji se ugovara s pravnim osobama s dosadašnjih 50.000 eura na 10.000 eura. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>MOL i dalje zainteresiran za spajanje s Inom </p>
<p>U MOL-u očekuju da se o toj mogućnosti odredi nova hrvatska Vlada u sklopu utvrđivanja hrvatske energetske strategije</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija MOL zainteresirana je za okupljanje više nacionalnih naftnih kompanija na području srednje i istočne Europe. Poslovodstvo MOL-a, na godišnjoj skupštini održanoj krajem prošlog tjedna u Budimpešti, istaknulo kako je to jedan od načina da se manje nacionalne naftne tvrtke s tog područja održe na tržištu, posebice zbog brzih promjena i globalizacije cjelokupnog svjetskog energetskog tržišta.</p>
<p>U tom je smjeru mađarski MOL prošle godine i pokrenuo inicijativu za spajanje s hrvatskom naftnom kompanijom Inom, dok je krajem ožujka ove godine objavio i svoj sporazum o zajedničkom strateškom investiranju sa slovačkom naftnom kompanijom Slovnaft.</p>
<p> Poslovodstvo MOL-a u svom godišnjem izvješću za 1999. ističe kako je kompanija i dalje zainteresirana za spajanje s Inom, iako su pregovori s hrvatskim partnerom prekinuti krajem prošle godine. U MOL-u očekuju da se o toj mogućnosti odredi nova hrvatska Vlada u sklopu utvrđivanja hrvatske energetske strategije. </p>
<p> Ako bi mogući prijedlozi za spajanje MOL-a i Ine bili prihvatljivi za obje strane, proces udruživanja mogao bi biti završen u relativno kratkom roku, rekao je predsjednik uprave MOL-a Janos Csak hrvatskim novinarima u razgovoru nakon godišnje skupštine. Pregovori MOL-a sa Slovnaftom, primjerice, završili su nakon pet mjeseci, a te su kompanije početkom ovogodišnjeg travnja potpisale sporazum prema kojem će mađarski partner u prvoj etapi steći 36,2 posto vlasničkog udjela u Slovnaftu. Zajednički udjel u maloprodaji na tržištu naftnih derivata tih dviju kompanija trebao bi u Mađarskoj iznositi 36 posto, Slovačkoj 38 posto, te u Rumunjskoj tri odnosno u Češkoj dva posto. Zajednički preradbeni rafinerijski kapaciteti dviju kompanija iznosit će 330 tisuća barela nafte dnevno, a predviđa se i zauzimanje značajnijih strateških pozicija MOL-a i Slovnafta za širenje na tržišta Austrije i južne Poljske.</p>
<p>U srednjoročnom razdoblju Ina i MOL imaju dobre šanse za stjecanje povoljnijeg položaja na tržištima regije, kažu u MOL-u. Dobru suradnju dviju kompanija potvrđuje i dio zajedničkih inicijativa poput Memoranduma o razumijevanju za transport prirodnog plina kroz Mađarsku, koji je potpisan u Zagrebu sredinom prosinca prošle godine. Tada je dogovoreno da bi se pregovori o uvjetima samog ugovora trebali završiti u roku od tri mjeseca, a tim bi se projektom za Inine potrebe transportiralo 1,2 milijarde prostornih metara prirodnog plina iz Rusije i Ukrajine počevši od 1. siječnja 2003. godine. Hrvatska ruski plin uvozi kroz teritorij Slovačke, Austrije i Slovenije, a sami troškovi tranzita čine oko 50 posto cijene plina. Izgradnjom oko 35 kilometara plinovoda i spajanjem s Mađarskom Hrvatska bi dobila još jedan dobavni pravac ruskog plina, ali kraćim i jeftinijim putem. Novim bi se plinovodom, prema grubim procjenama iz Ine, mogla smanjiti dosadašnja cijena tranzita za oko 50 posto.</p>
<p>MOL je jedna od vodećih naftnih kompanija na području srednje i istočne Europe, dok je po ukupnom prihodu od 742,6 milijardi forinti (više od 22 milijarde kuna) ostvarenih u prošloj godini najveća mađarska tvrtka. Neto dobit kompanije (prije troškova restrukturiranja i drugih izvanrednih troškova) u prošloj je godini iznosila 65,3 milijarde forinti odnosno bila je 42,6 posto veća nego prethodne godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Račan o idućih sto dana Vlade: Prioriteti su zapošljavanje i pozicija u Europi</p>
<p>U prvih sto dana bilo je nesnalaženja i propusta, priznao Račan / Za dva tjedna Vladino izvješće o učinjenom u prvih sto dana, kao i o onome što će poduzeti u sljedećih sto dana / Premijer najavio redovitije plaće u državnim poduzećima </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - »Vlada neće dozvoliti da utonemo u stihiju čistki, ali inzistira na utvrđivanju odgovornosti čak i ako nam za to treba više vremena. Nećemo ići prečicom, moramo osigurati kažnjavanje protuzakonitog djelovanja i zloupotrebe položaja, čak i ako to netko od nas napravi«, izjavio je premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan na sjednici Glavnog odbora stranke održanoj u utorak. U svom uvodnom govoru Račan je ponajviše sumirao prvih sto dana Vlade. Istaknuo je da se Vlada morala suočiti s težinom situacije i brojnim novim spoznajama do kojih je došla, pa je tako rekao kako je tog jutra saznao za nove obveze Hrvatske koje će se morati vratiti.</p>
<p>Objašnjavajući Vladinu politiku, Račan je izjavio kako se, paralelno s neminovnim restrikcijama, morao otvarati prostor za razvoj i nova ulaganja. Morali su se povlačiti strateški potezi, a kao jedan od najbitnijih ističe odluku o povratu svih unutrašnjih državnih dugova tijekom ove godine u iznosu od gotovo 10 milijardi kuna. »Taj napor se isplati jer vraćamo dugove države građanima ove zemlje, čime država svjedoči da je ozbiljna i odgovorna«, naglasio je premijer. Tim potezom, dodao je, jača se borba protiv kriminala i korupcije do kojih dolazi ako država vraća dug jednom poduzeću, a drugome ne vraća.</p>
<p>Sljedećeg tjedna obilježit će se prvih sto dana Vlade. Stoga će se za dva tjedna objaviti izvješće o učinjenom u prvih sto dana, kao i o onome što će Vlada poduzeti u sljedećih sto dana, rekao je Račan. U tom smislu najavio je stimulativne mjere za razvoj i zapošljavanje te redovitiju isplatu plaća u poduzećima u kojima je država vlasnik barem 25 posto udjela. Na vanjskopolitičkom planu premijer upozorava kako Hrvatska ne smije biti izddvojena iz europskih tokova. »U idućih sto dana moraju se dogoditi odlučujuće činjenice za poziciju Hrvatske u Europi«, zaključio je Račan dodajući kako se ovog mjeseca očekuje ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir, a zatim slijedi članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i odluka o početku razgovora s Europskom unijom oko ulaska Hrvatske u pridruženo članstvo EU-a. Ujedno, posebnim će se mjerama u sljedeća dva mjeseca potaknuti izravna ulaganja u Hrvatsku. </p>
<p>No, Račan priznaje i da je u prvih sto dana Vlade bilo nesnalaženja i propusta, »o čemu ćemo za petnaest dana progovoriti samokritički«. Račan se osvrnuo i na kadrovske poteze Vlade pri čemu ističe kako je izabrano puno stručnih ljudi pri čemu se nije vodila briga o stranačkoj podobnosti napominjući kako su i neki u SDP-u tražili veći broj stranačkih kadrova adekvatno rezultatima izbora.</p>
<p>Govoreći kao predsjednik stranke Račan je rekao kako će SDP i dalje čvrsto preuzimati obveze iz koalicijskog ugovora šestorice. Da je tako bilo i dosad pokazuje po njemu stabilnost vlasti izražena kod rješavanja teških problema. Najavljujući izbore u Zagrebu on je rekao kako stranka čvrsto stoji iza programa zagrebačkog SDP-a i njegove liste kandidata za Gradsku skupštinu. Ujedno najavljeni su i lokalni izbori koji će se održati početkom sljedeće godine pri čemu će se promijeniti izborna pravila kako bi građani direktno birali gradonačelnika. Na kraju Račan je istakao kako je ovo povijesna šansa za izlazak Hrvatske iz krize, a ako netko poklekne pred teškoćama SDP će mu reći, izjavio je Račan, »makni se i propusti drugog«.</p>
<p>Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i ministar financija Mato Crkvenac rekao je kako je Vlada u svojih prvih sto dana mandata, odnosno u prvoj petnaestini mandata, izvršila jednu dvanaestinu svog programa. Po njemu ostvareno je šest rezultata - a to je zaustavljanje uspona potrošnje države, zaustavljanje voluntarizma koji omogućuje saniranje jednih poduzeća dok druga propadaju, osiguranje likvidnosti države, izvršavanje starih obveza uz pad proračuna, promjena odnosa u fiskalnoj i monetarnoj politici te daljnje saniranje bankarskog sustava.</p>
<p>S obzirom da je sjednica Glavnog odbora održana na dan kada je prije 9 godina u Borovom Selu ubijeno 12 policajaca te kada obilježavamo petu obljetnicu akcije »Bljesak«, prisutni su minutom šutnje odali počast svim poginulima.</p>
<p>DEAN SINOVČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Račan i Fižulić zarađuju dvostruko manje od svojih supruga!? </p>
<p>Što stoji u imovinskim karticama dužnosnika Vlade?/Račan ima stan i 200 dionica Istraturista, suvlasnik je zemljišta uz Kupu i vikendice na Braču/Granić naveo i kolekciju slika, ušteđevinu i visinu zajma/Fižulić vozi »jaguar XJR«, a supruga, na koju je upisana i njihova jedrilica, upravlja »jeep cherokeejem« i »renaultom cliom 1,6«/Jakovčić je vlasnik sela Sv. Juraj, tri stana, poslovnog prostora u Poreču, kuća kod Beča i Poreča</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Zavirivši u imovinske kartice nekolicine članova Vlade mogli smo se uvjeriti što je tko dobio ili izgubio dolaskom na vlast. Svi su dužnosnici u Vladi svoje imovno stanje pri stupanju na dužnost uredno prijavili do sredine ožujka, a sada donosimo što su to prijavili premijer Ivica Račan, njegov zamjenik dr. Goran Granić te ministri gospodarstva, za europske integracije te pomorstva, prometa i veza Goranko Fižulić, Ivan Jakovčić i Alojz Tušek.</p>
<p>Hrvatski je premijer, tako, prijavio svoju plaću u visini od 18.469 kuna, što je gotovo dvostruko manje od onoga što mu zarađuje supruga u SAD - oko 4.000 dolara. Upisan je i kao vlasnik oko 150 četvornih metara stambenog prostora u Zagrebu od kojih 68 »kvadrata« otpada na stan, a 82 četvorna metra na tavan. Račan je, sa suprugom, suvlasnik 1.100 četvornih hvati zemlje uz Kupu te malene drvene kućice i još jednoipolsobne vikendice na Braču. Od vlasničkih udjela u trgovačkim društvima ili investicijskim fondovima ima 200 dionica »Istraturista«. U imovinsku karticu ubilježena je i kuća supruge u SAD-u te dionice koje ona tamo ima.</p>
<p>Dr. Goran Granić i supruga Paula mjesečno u domaćinstvo unesu oko 17.500 kuna njegove i oko 8.000 kuna njezine plaće, s time da oboje povremene primaju i honorare od predavanja, pisanja članaka... Zamjenik premijera suvlasnik je obiteljske kuće i zemlje u Baškoj Vodi te stana u Zagrebu od 100 četvornih metara. Ima kolekciju od oko 200 slika (akvareli, ulja, grafike) hrvatskih slikara te oko 47.000 njemačkih maraka ušteđevine u hrvatskim bankama. Po kreditima je zadužen oko 200.000 kuna na rok od deset godina od kojih je otplaćeno tri, i uz kamate od devet posto. Supruga, koja je i vlasnica obiteljskog vozila - »forda fieste« (1997. godište) otplaćuje zajam od 40.000 njemačkih maraka na rok od deset godina s kamatama od 11 posto.</p>
<p>Njegov stranački kolega, Goranko Fižulić, po upisanom je, uvjetno rečeno, najviše izgubio dolaskom na vlast. Sada je njegova mjesečna plaća 16.000 kuna, dok je pozicija s koje je došao bila puno bolje plaćena. Supruga koja ga je zamijenila na toj poziciji mjesečno, naime, u kuću unosi 37.000 kuna. On je vlasnik 37,6 posto, a supruga 37,8 posto tvrtke Magma d.d.. Fižulić je suvlasnik kuće u Zagrebu te stare kuće i zemljišta u Dragovama na Dugom otoku. Privatno se vozi svojim »jaguarom XJR«, dok supruga upravlja »jeep cherokeejem« i »renault cliom 1,6«. Na nju je upisana i njihova jedrilica »X-482«. Kako svima poručuje da štede u Hrvatskoj i to u kunama, ministar Fižulić to pokazuje i svojim primjerom. On u hrvatskim bankama ima 600.000 kuna, dok supruga na računu ima ušteđeno 480.000 kuna.</p>
<p> Ivan Jakovčić poznat je i kao vlasnik sela Sv. Juraj - San Giorgio kraj Grožnjana gdje ima četiri kuće ukupne površine od oko 350 četvornih metara. Pametnim ulaganjem u nekretnine on je u vlasništvo je upisao i tri stana u Poreču ukupne površine oko 250 četvornih metara, potom poslovnog prostora od oko 50 četvornih metara u Poreču, kuće pokraj Beča od 150 četvornih metara te još pola stare kuće (oko 50 četvornih metara) pokraj Poreča. Ima 50-postotni udjel u trgovačkom društvu »3J« iz Poreča, osobni automobil »BMW serije 5« i vrijednu filatelističku zbirku. Sada ima plaću od oko 17.000 kuna, a zadužen je kod Raiffeisenbank u ukupnom iznosu od 250.000 njemačkih maraka. Supruga Marija vlasnica je stana od 35 četvornih metara u Poreču, a ostvaruje prosječna mjesečna primanja u iznosu od 4.000 kuna.</p>
<p>MLADEN JAMBROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ministar pomorstva, prometa i veza ne zna kolika mu je plaća! </p>
<p>Jedini ministar koji do ožujka nije znao kolika mu je plaća je Alojz Tušek. U njegovoj imovinskoj kartici stoji kako plaću još nije primio. </p>
<p>On je sa 45 posto suvlasnik poduzeća bez prometa i zaposlenih »MIPOS-ST d.o.o.« koje je u likvidaciji, a 78-postotni je vlasnik stana od 106 četvornih metara u Splitu. Vlasnik je i brodice registarske oznake ST 3989 te korisnik osobnog vozila čiji je vlasnik njegova punica.</p>
<p> U bankama ima ušteđeno nešto novca, manje od 100.000 kuna pa ga nije bio obvezan prijaviti u imovinskoj kartici, a otplaćuje i dva zajma manja od 50.000 kuna kod Splitske banke.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Rijeka i Islamska zajednica će se nagoditi oko zemljišta za džamiju?</p>
<p>RIJEKA, 2. svibnja</p>
<p> – Iako je Medžlis Islamske zajednice u Rijeci dao najpovoljniju ponudu za kupnju zemljišta za gradnju svog centra u riječkom naselju Gornji Zamet, što je u listopadu 1999. godine potvrdilo i riječko Poglavarstvo, predugovor o kupoprodaji nije potpisan. </p>
<p>Islamska je zajednica, naime, pokrenula spor protiv Grada Rijeke, nakon što joj je sudskom presudom oduzeto pravo korištenja 4.000 četvornih metara zemljišta na Pahlinu kojeg joj je Grad dodijelio još 1992. godine za gradnju islamskog centra. Zajednica je to zemljište platila više od 83.000 njemačkih maraka. Sad predlaže da joj Rijeka vrati taj novac tako što će ga uračunati u cijenu zemljišta na Gornjem Zametu ili, pak, da joj Grad za taj iznos umanji komunalni doprinos za novu lokaciju na kojoj će se graditi džamija. U tom slučaju bi Islamska zajednica povukla žalbu protiv donesene presude. Zajednica predlaže i da svaka strana snosi svoje troškove sudskog spora. </p>
<p>U utorak je o tome raspravljalo i riječko Poglavarstvo. Po njegovoj odluci, Grad Rijeka će priznati Islamskoj zajednici ulaganje u zemljište na Pehlinu te će joj za tih 83.000 maraka umanjiti komunalni doprinos pri gradnji centra na Gornjem Zametu. No, tu svoju odluku Poglavarstvo uvjetuje povlačenjem žalbe što ju je podnijela Zajednica koja bi, po mišljenju Poglavarstva, trebala snositi troškove sudskog spora. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ramušćak: Državno sudbeno vijeće postat će lobistička arena odvjetnika i profesora </p>
<p>Po ustavnim promjenama koje predlaže radna skupina Predsjednika Republike, DSV više ne bi bilo strukovno tijelo, nego lobistička arena odvjetnika i profesora u kojoj će suci biti nadglasavani i marginalizirani, ocjenjuje predsjednik Vrhovnoga suda Marijan Ramušćak / Europska povelja o zakonima za suce nalaže da suce imenuje i razrješuje neovisno tijelo u kojemu suci moraju činiti većinu / Prijedlog po kojem bi predsjednike sudova imenovala izvršna ili zakonodavna vlast vraća nas izravno u komunističko razdoblje </p>
<p>U kojem smjeru idu ustavne promjene u sudstvu koje predlaže radna skupina predsjednika države Stipe Mesića i koliko će one utjecati na funkcioniranje sudbene vlasti? O tome razgovaramo s predsjednikom Vrhovnoga suda Marijanom Ramušćakom. </p>
<p>• Kako komentirate prijedlog ustavnih promjena radne skupine predsjwednika Mesića vezanih za pravosuđe? Čini se da je njihovo težište na izmjenama koje se tiču predsjednika Vrhovnoga suda? </p>
<p>– Težište ustavnih promjena sigurno nije na predsjedniku Vrhovnoga suda, nego na ovlastima predsjednika države, Vlade i Sabora. Pri tome nije najvažnije to što se predlaže promijeniti predlagatelja predsjednika Vrhovnoga suda. Do sada je takav prijedlog podnosila Vlada, a sada bi ga suglasno podnosili predsjednik države, Vlade i Sabora. U tome slučaju se postavlja pitanje kako riješiti situaciju kada se ti predlagatelji ne mogu suglasiti. To nije nezamislivo u situaciji gdje predlagatelji predstavljaju različite političke opcije.</p>
<p>• Prema prijedlogu, predsjednik Vrhovnoga suda ubuduće bi morao imati najmanje 15 godina radnoga staža u pravosuđu. Zadovoljavate li taj uvjet?</p>
<p>– Dakako. Imam 25 godina sudačkoga i odvjetničkoga staža od ukupno 37 godina staža.</p>
<p>• Kakvo je vaše stajalište o najavama da predsjednika Vrhovnoga suda više neće imenovati Državno sudbeno vijeće, nego Sabor?</p>
<p>– Budući da je Ustavni sud već donio odluku da je imenovanje predsjednika svih sudova suprotno Ustavu, problem se mogao riješiti na dva načina. Tako bi se u Ustavu izričito moglo navesti da predsjednike sudova imenuje DSV, jer je takva odredba u dosadašnjem Ustavu nedostajala. To bi bilo logično i normalno. Isto tako, njih bi mogla imenovati zakonodavna ili izvršna vlast.</p>
<p>• Koje bi rješenje, prema vašemu mišljenju, bilo bolje?</p>
<p>– Nesumnjivo je da bi predsjednike sudova trebao imenovati DSV. Naime, predsjednici sudova prije svega su suci koji uz sudački posao obavljaju i poslove sudske uprave.</p>
<p>• No, kada je riječ o predsjedniku Vrhovnoga suda, najvišega suda u državi, njega će ubuduće vjerojatno birati Sabor, a ne DSV... </p>
<p>– Prijedlog ustavnih promjena o imenovanju predsjednika Vrhovnoga suda upućuje na tendenciju da i ostale predsjednike sudova imenuje izvršna ili zakonodavna vlast. To je veliki korak unatrag u odnosu na dosadašnju praksu. Riječ je, zapravo, o neprikrivenoj namjeri izvršne vlasti da sudbenu vlast stavi pod svoju kontrolu.</p>
<p>• Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj negoduje i zbog najave promjena u sastavu DSV-a. Kako to komentirate? </p>
<p>– Moram istaknuti da je prijedlog prema kojemu bi u DSV ušli po trojica sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora suprotan Europskoj povelji o zakonima za suce. Prema toj povelji, naime, suce imenuje i razrješuje neovisno tijelo u kojemu suci moraju činiti većinu. I predsjednik toga tijela mora biti iz sudačkih redova. Tako da je i predloženi novi sastav DSV-a veliki korak unatrag u odnosu prema sadašnjem rješenju.</p>
<p>• Kakve to posljedice, prema vašemu mišljenju, može izazvati?</p>
<p>– Takav prijedlog novoga sastava DSV-a mogao bi dovesti do sukoba triju interesnih skupina - sudaca, odvjetnika i profesora. DSV više ne bi bio strukovno tijelo, nego lobistička arena odvjetnika i profesora, u kojoj će suci biti nadglasavani i marginalizirani.</p>
<p>• Ove ustavne promjene koje se tiču sudstva, očito, vidite samo u tamnim bojama? </p>
<p>– Takav prijedlog ustavnih promjena, gdje bi predsjednike sudova imenovala izvršna ili zakonodavna vlast, ukida neovisnost i samostalnost sudbene vlasti. On nas vraća izravno u komunističko razdoblje. </p>
<p>• S druge strane, činjenica je da je hrvatsko pravosuđe neažurno. U posljednje vrijeme ponovo se aktualizira pitanje neučinkovitosti sudstva u suzbijanju korupcije. Nije li i ono odgovorno za raširenost korupcije?</p>
<p>– Sudstvo nije toliko neučinkovito, kako tvrde neupućeni, koliko je opterećeno mnogim problemima koji se godinama ne rješavaju. Velik broj neriješenih sudskih predmeta najveći je problem sudstva. Međutim, uzroci tomu, kao i izlazak iz takva stanja, moraju se šire sagledati. Činjenica je da je zakonska regulativa neprimjerena, a općepoznato je i da postoji niz neriješenih materijalnih problema u pravosuđu. Dovoljno je spomenuti da sudovi po godinu dana ne podmiruju razne troškove. Informatizacija sudstva na nuli je zbog nedostatka novca. Isto tako, velik broj novih propisa zahtijeva dodatno obrazovanje sudaca, a za to također nema sredstava. Problema je bezbroj.</p>
<p>• No, postoje mnogi neriješeni sudski predmeti. I dalje se spominje brojka od oko milijun predmeta... </p>
<p>– Sadašnji broj sudaca ne može brzo riješiti zaostatke, jer za to nedostaju potrebni uvjeti. Niti kirurg ne može operirati bez nužnih minimalnih uvjeta. Nažalost, o osiguranju svih potrebnih uvjeta, od dovoljnoga broja sudaca pa do materijalnih sredstava, ne odlučuje sudbena vlast, nego izvršna i zakonodavna vlast. A oni onda sve prebacuju na sudstvo, koje stalno prozivaju zbog neučinkovitosti. </p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Galić će po zakonu o HRT-u imati veće ovlasti, što je suprotno preporukama Vijeća Europe </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Izrada nacrta novog zakona o Hrvatskoj radio televiziji koja je, sudeći po dugogodišnjim najavama, trebala biti lak posao za novu Vladu, ipak je zapela, i to zbog više prijedloga. Naime, pri izradi zakona nastoje se približiti prijedlozi zainteresiranih i uskladiti ih s preporukama medijskih stručnjaka Vijeća Europe. Trenutačno postoje dva prijedloga novog zakona o HRT-u. Jedan, onaj Vijeća HRT-a, već je u saborskim klupama. Drugi prijedlog je napravila Inicijativa za javni radio na čelu s odvjetnicom Vesnom Alaburić. Vladin tim, na čijem je čelu šefica Vladina Ureda za zakonodavstvo Snježana Bagić, ima zadatak »pomiriti« dva prijedloga i u najvećoj mjeri u novi zakon ugraditi već poznate preporuke Vijeća Europe, koje uglavnom idu prema depolitizaciji HRT-a.</p>
<p>U vladinoj radnoj grupi, kako neslužbeno doznajemo, osim Bagić su Agata Račan (iz Ureda za zakonodavstvo), Ivan Vivra (Ministarstvo prosvjete i športa), Biserka Cvjetičanin (Ministarstvo kulture), Biserka Oman-Tintor (Ministarstvo prometa, pomorstva i veza) te ljudi iz struke i medijski stručnjaci Nada Zgrabljić, Damir Matković i Zdenka Petruško-Čulek. Prijedlog Vijeća HRT-a koji je već u Saboru maksimalno je ugradio preporuke europskih stručnjaka. Po tom prijedlogu, Vijeće HRT-a bi imalo prilične velike ovlasti, i to kod imenovanja i razrješenja direktora te glavnih urednika Televizije i Radija, a imalo bi ingerencije i nad programom i financijama. Vijeće bi imalo 29 članova (sada ih je 23), a samo njih šest imenovao bi Ssabor, ali to ne znači da tih šest članova moraju biti zastupnici.</p>
<p>Iako to pitanje još nije riješeno, prijedlog Vladine radne grupe je da Vijeće ima samo 15 članova i da nitko od njih ne bude zastupnik. Ali, i kod tog prijedloga nije još dogovoreno hoće li članovi Vijeća dolaziti iz redova poimence nabrojenih udruga civilnog društva, ili će se o sastavu Vijeća brinuti saborski Odbor za kulturu koji će članove birati dvotrećinskom većinom. Radna grupa, naime, smatra da strukovne udruge koje su sad zastupljene u Vijeću praktički ne zastupaju interes javnosti, već interes udruga koje zastupaju (primjerice udruge filmaša, glazbenika, književnika). Nadalje, Vijeće bi imalo isključivo programske ovlasti, a financijama bi se bavio Nadzorni odbor. </p>
<p>Direktor HRT-a ne bi bio »fikus«, odnosno ne bi imao samo »dekorativnu funkciju«, kako se to ovih dana najavljuje u dijelu medija, već bi imao sve ovlasti koje ima direktor bilo koje kompanije. Taj je prijedlog dobrim dijelom oprečan s preporukama stručnjaka Vijeća Europe koji su veće ovlasti predvidjeli za depolitizirano Vijeće, a manje za Upravu. Za pretplatu ne bi bilo nadležno Vijeće HRT-a, kako se ranije predlagalo, već Sabor.</p>
<p>Kad je riječ o prijedlogu da se radio i televizija odvoje u samostalne tvrtke, čini se da se to neće dogoditi. Nije izvjesno ni hoće li se Odašiljači i veze, sukladno preporukama Vijeća Europe, ali i europskim i svjetskim trendovima, izdvojiti iz sastava HRT-a. (S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Đukićevoj stranci kažu da ih je Arlović podsjetio na jastrebove HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Srpska narodna stranka podržava predsjednika Kluba zastupnika nacionalnih manjina Furia Radina, koji je prošlog tjedna besprimjerno napadnut u Saboru zbog tobožnjih ideja o federalizaciji Hrvatske, rekao je potpredsjednik SNS-a Nedjeljko Višnjić u utorak na konferenciji za novinare. Višnjić je dodao da se tom prigodom bezrazložno apostrofirala i srpska narodna zajednica, obrazloživši da Srbi ne traže ništa do li ravnopravno sudjelovanje u lokalnoj upravi i samoupravi u skladu s ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama. Višnjić je naglasio i da ga je istup potpredsjednika Sabora Mate Arlovića »neugodno podsjetio na istupe jastrebova HDZ–a«.</p>
<p>»S druge strane, i dalje se Srbima ne izdaju rješenja o obnovi, ne vraća im se privatna imovina, zloupotrebljava se pravo jednakosti na povratak i obnovu«, rekao je čelnik SNS-a Milan Đukić govoreći o preuzetim obvezama Vlade za povratak izbjeglih Srba u Hrvatsku. Đukić je priznao Vladi dobru političku volju da se povratak provede. Ali, promjene su nezamjetne, odnosno nova vlast još ništa nije učinila oko povratka i obnove, pa 2000. neće biti godina povratka Srba, rekao je Đukić. </p>
<p>On je istakao da su lokalni službenici na područjima koji su operacijama »Bljesak« i »Oluja« vraćeni pod hrvatski pravni poredak »najvećim dijelom birani prema ključu šovinizma, mržnje prema Srbima i nepismenosti«. Đukić je dodao i da ministar policije Šime Lučin nema jasnog uvida u situaciju na lokalnim razinama »gdje još vladaju snage HDZ–a«. Đukić je nezadovoljan i radom lokalne policije zato što su »na dužnosti policajaca još mnogi koji su palili i pljačkali sela, a neki i ubijali«. »To što su pobijene čitave srpske obitelji, a počinitelji tih zločina su poznati i još na slobodi pokazuje da su Srbi građani drugog reda«, ustvrdio je.</p>
<p>Đukić i potpredsjednici SNS-a Višnjić i Dragan Hinić osvrnuli su se na položaj srpskih zatvorenika osuđenih za sudjelovanje u oružanoj pobuni koji izdržavaju kazne u Lepoglavi, Požegi i Splitu. Za čelnike SNS-a, u najvećem se broju radi o zatvorenicima na koje se može primijeniti Zakon o aboliciji. Također tvrde i da je većina tih Srba osuđena na montiranim procesima, jer su njihova priznanja iznuđena torturom, a nije im omogućeno dovođenje vlastitih svjedoka. </p>
<p>Prema Hiniću, od svih srpskih zatvorenika s kojima su razgovarali i koji traže obnovu sudskih procesa, samo je Petar Bjelobrk koji izdržava kaznu u Splitu rekao da nije bio maltretiran. Zatvorenici nemaju primjedbi na zatvorski tretman, ali traže da im se omogući novo, pravedno suđenje, kažu čelnici SNS-a. Đukić je podržao prijedlog zakona o ravnopravnoj službenoj uporabi manjinskih jezika i pisama te prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju na manjinskom jeziku i pismu, rekavši da s njima Hrvatska može poslužiti kao primjer Europi. Za izmjene Zakona o obnovi on je rekao da imaju mnogo manjkavosti, jer traže nove uvjete koji će prolongirati obnovu i povratak za još nekoliko godina.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Račan europsku turneju počinje u Londonu </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Svibanjsku europsku turneju premijer Ivica Račan počinje u srijedu službenim trodnevnim posjetom Londonu. </p>
<p> Račan i prateći trojac u Vladinu izaslanstvu (potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar gospodarstva Goranko Fižulić, zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec) u glavnom će britanskom gradu raditi na jačanju bilateralnih kontakata koji - kako politički, tako još više gospodarski - nisu u proteklim godinama bili na razini svojih potencijala.</p>
<p> Ništa manje važna tema razgovora s britanskim domaćinima bit će hrvatska težnja i napori za priključenjem Europskoj uniji i NATO-u gdje, u oba slučaja, stajalište Ujedinjenog Kraljevstva ima težinu vrijednu pozornosti. </p>
<p> Nakon Londona, planirano je da Račan posjeti Rim i Vatikan te sjedište NATO-a u Bruxellesu gdje bi, kako premijer očekuje, trebao zapečatiti hrvatski ulazak u Partnerstvo za mir. </p>
<p>Već prvog dana posjeta Londonu, u srijedu, hrvatski premijer sastat će se sa svojim domaćinom, britanskim premijerom Tonyjem Blairom. Prije razgovora u Downing Streetu, hrvatsko će izaslanstvo razgovarati s ministrom unutarnjih poslova Jackom Strawom - kako je najavila glasnogovornica hrvatske Vlade - o sigurnosnim pitanjima, suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom, te o bilateralnom ugovoru o socijalnom osiguranju i mirovinama. </p>
<p> Prvi će dan posjeta Račan završiti u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose predavanjem o hrvatskoj vanjskoj politici. Vladino izaslanstvo također će održati posebne razgovore s britanskim ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom te s ministrom obrane Geoffreyem Hoonom s kojim je hrvatski ministar obrane Jozo Radoš tijekom nedavna posjeta Londonu već počeo kontakte po tzv. outreath programu koji podrazumijeva vojnu suradnju sa zemljama uključenima u Partnerstvo za mir, kako bi se one što uspješnije približavale standardima NATO-a. </p>
<p> U gospodarskom dijelu razgovora s hrvatskom stranom bit će uključeni ministar trgovine i industrije Stepehn Byers, potpredsjednik vlade i ministar okoliša, transporta i regija John Prascott, pomoćnik ministra za međunarodni razvoj George Foulkes te predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj. </p>
<p> Britansko-hrvatski trgovinski odnosi bilježe nemali hrvatski trgovinski deficit koji je lani iznosio oko 100 milijuna dolara (Hrvatska je u Britaniju izvezla robe u vrijednosti oko 80 milijuna, a uvoz je iznosio otprilike 180 milijuna USD). Očekuje se da će se početi razgovori o postizanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te o trgovini i gospodarskoj suradnji. Ti sporazumi, uz već inicirani ugovor o zaštiti investicija i poticanju ulaganja, trebali bi olakšati put investitorima, ponajprije britanskima, na hrvatsko tržište. </p>
<p> Hrvatsko četveročlano Vladino izaslanstvo posjet Velikoj Britaniji završava u petak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Slovenski policajci kreću u nadzor desne obale Mure </p>
<p>LJUBLJANA, 2. svibnja</p>
<p> – Odmah nakon prvosvibanjskih praznika, koji su Slovencima, zbog kalendarske podudarnosti, priuštili najdulji, četverodnevni vikend, slovenski policajci kreću u provođenje akcije redovitoga i češćega nadzora »slovenskih katastarskih područja« na desnoj obali rijeke Mure, na ozemlju što ga nadzire Hrvatska, kamo se može dospjeti samo čamcima. To je ljubljanskome Delu izjavio direktor Policijske uprave Murske Sobote Aleksander Jevšek, koji nije htio reći zašto se ta akcija provodi upravo sada, kad se zna da su zadnjih sedam godina slovenski policajci samo tri puta prešli na hrvatsku stranu Mure.</p>
<p>No, dobri poznavatelji prilika tvrde kako je ta odluka posljedica tragičnoga incidenta, što se dogodio prije mjesec dana, kada je kod mjesta Hotiza neki slovenski državljanin izgorio u svojem zapaljenom automobilu na lijevoj obali Mure, na hrvatskome katarstaskom području, gdje nije smjela intervenirati slovenska policija, iako je bila znatno bliže nego hrvatska. Tada su mještani Hotize prosvjedovali i zahtijevali da se takvi incidenti - a predsjednici Kučan i Mesić za nedavnoga susreta u Ljubljani nazvali su ih »nesporazumima« - »više ne smiju ponoviti«. Sadašnjom akcijom slovenske policije, nažalost, oni se mogu ponoviti.</p>
<p> U međuvremenu, kako piše Delo, hrvatski policajci još od 1993. gotovo potpuno nadziru ozemlje hrvatskoga katastarskog područja na lijevoj obali Mure i tu katastarsku granicu smatraju graničnom crtom između Hrvatske i Slovenije, iako ona službeno još nije dogovorena. Pritom su bitne dvije činjenice. Prvo, u načelu se smatra da bi Mura trebala biti »prirodna« granica između dvije susjedne države, ali je ta rijeka dosad već nekoliko puta promijenila svoje korito, tako da su se hrvatska i slovenska »katastarska područja« našla na jednoj ili drugoj strani njezine obale. Drugo, u pregovorima o granici već je dogovoreno načelo da katastarski podaci ne mogu biti isključivi kriteriji za određivanje granične crte.</p>
<p>Mještani Hotize, a i ostalih pograničnih općina, nakon »incidenta« ili »nesporazuma« s hrvatskim policajcima u ožujku, kada je smrtno stradao slovenski državljanin, zahtijevali su od svoje vlade i parlamenta da se s hrvatskom stranom, do konačnoga određenja granice, dogovore o zajedničkome nadzoru slovenskoga i hrvatskoga katastarskog područja na objema obalama Mure. Međutim, dosad nisu dobili nikakav odgovor iz Ljubljane, a niti iz Zagreba. Štoviše, kako se zna, Državni zbor (slovenski parlament) uporno odbija ratificirati tzv. malogranični sporazum, koji je potpisan još u travnju 1997., a Hrvatski državni sabor potvrdio ga je ubrzo zatim. A pučanstvo u pograničnome području - 240.000 na slovenskoj i oko 200.000 na hrvatskoj strani - vjeruje kako bi primjena toga sporzuma onemogućila takve incidente i nesporazume. Sada se očekuje da će najavljeni skorašnji sastanak direktora slovenske i hrvatske policije barem privremeno riješiti taj problem.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Antunović: Ne želimo kriminalizirati Domovinski rat, nego ga očistiti od loših pojava koje su se događale </p>
<p>OKUČANI, 2. svibnja</p>
<p> – Kod središnjeg križa u Okučanima u utorak je, u organizaciji Ministarstva obrane, obilježena peta obljetnica vojno-redarstvene akcije »Bljesak«. Državni i Vladini dužnosnici pritom su položili vijence i zapalili svijeće. Nakon toga, bili su na svetoj misi zadušnici za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu i u operaciji »Bljesak«. Vijence su položili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general-pukovnik Imra Agotić, izaslanica Hrvatskog državnog sabora Dubravka Horvat, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, te ministri obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja Jozo Radoš, Šime Lučin i Ivan Pančić.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Picula u posjetu Norveškoj, Litvi i Švedskoj</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula otputovao je u utorak na petodnevnu turneju tijekom koje će posjetiti Norvešku, Švedsku i Litvu kako bi unaprijedio odnose Hrvatske sa sjevernoeuropskim zemljama. </p>
<p>Picula u Norveškoj boravi u utorak i u srijedu. Pritom se u Oslu sastaje s premijerom Jensom Stoltenbergom i ministrom vanjskih poslova Thorbjoernom Jaglandom. Nakon toga, putuje u Litvu gdje će u glavnom gradu Vilniusu razgovarati s ministrom vanjskih poslova Algirdasom Saudargasom s kojim će i potpisati ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Litve. Piculu će u Vilniusu primiti i litvanski predsjednik Valdas Adamkus. Posljednjeg dana turneje, 5. svibnja, Picula boravi u Stockholmu u posjetu Švedskoj, gdje će se sastati sa zamjenicom premijera Lenom Helm-Wallen i ministricom vanjskih poslova Annom Lindh. Ministar Picula će se u Stockholmu susresti i s predstavnicima hrvatskih organizacija u Švedskoj.</p>
<p> Hrvatski ministar je prošloga tjedna najavljujući novinarima svoju turneju rekao kako putuje u Norvešku i Švedsku da bi razvio bolje odnose Hrvatske s tim sjevernoeuropskim zemljama koji dosad nisu bili optimalni. Izjavio je da upravo iz te regije dolaze snažni zahtjevi za zaštitu ljudskih i manjinskih prava, što je ovoga trenutka jedan od najvažnijih kriterija prema kojemu međunarodna zajednica ocjenjuje novu hrvatsku vlast.</p>
<p> Picula je dodao da se na sastancima s litvanskim dužnosnicima želi upoznati s iskustvima Litve koja je, kao tranzicijska zemlja, velik korisnik pomoći svojih razvijenih sjevernih susjeda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Fumić: Treba vrednovati hrvatski doprinos pobjedi nad fašizmom</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – U povodu obilježavanja 55. obljetnice pobjede nad fašizmom i 20. godišnjice smrti Josipa Broza Tita treba vrednovati doprinos Hrvatske pobjedi nad fašizmom, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare Saveza antifašističkih boraca Hrvatske i Društva »Josip Broz Tito«. »Sve što radimo nije povratak unazad, već borba protiv stradanja do čega dovode mržnja, ideologija i ekstremne opcije. U Domovinskom ratu stradalo je 15.000 Hrvata, a u Drugom svjetskom ratu 195.000. Kod nas vlada nepravedan odnos prema Drugom svjetskom ratu, a Francuzi, Nijemci i Talijani obilježavaju i 11. studeni, dan svršetka Prvog svjetskog rata«, rekao je predsjednik SABH.a Ivan Fumić.</p>
<p>Što se tiče obilježavanja 20. obljetnice Titove smrti, predsjednik Društva Tomislav Badovinac istaknuo je da nitko nije za posthumni kult ličnosti, već objektivni izraz veličine jedne povijesne osobe. »Tito je znao da će se Jugoslavija raspasti, ali se zauzimao za interesnu suradnju naroda. Njegovo je djelo obilježila težnja svjetskim integracijama, miru, pokretu nesvrstanosti i ravnopravnosti naroda. Na komemoraciji želimo iskazati poštovanje suborcu i čovjeku koji je dijelom obilježio epohu otporom Staljinu i velikim blokovima. Sva naklapanja o kozaračkim kolima i Hrvatskoj kao sluzi u bivšoj Jugoslaviji su laž. U antifašističkom pokretu Hrvatska nije statirala, već je zemlja s najvećim antifašističkim pokretom u Europi«, rekao je Badovinac. </p>
<p>Osvrćući se na prošlogodišnji incident na Trgu hrvatskih velikana, mjesta s kojeg je u Drugom svjetskom ratu mnogo ljudi odvođeno na strijeljanje, Fumić je rekao da se nada da će ovogodišnji skup 9. svibnja proći bez izgreda. »Cilj nam je odati počast stradalima, ali i upozoriti vlast na vraćanje imena Trgu žrtava fašizma, jer hrvatski velikani posvuda imaju svoje ulice i trgove«, zaključio je Fumić.</p>
<p>Obilježavanje godišnjice Titove smrti održat će se u četvrtak u Kumrovcu, dok će svečana akademija obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom biti 8. svibnja u dvorani Lisinski. ( A.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada krši kolektivni ugovor, pa Kanižaj prijeti prosvjedima</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Na izvanrednoj sjednici predsjedništva Sindikata zaposlenih u srednjim školama održanoj u utorak naglašeno je da zaposlenima u školama i učeničkim domovima još nije isplaćena naknada za prijevoz za ožujak, travanj i svibanj ove godine. </p>
<p>U priopćenju Sindikata što ga je potpisala predsjednica Vesna Kanižaj - a koje je upućeno građanima, roditeljima i učenicima i u kojem se naglašava da Sindikat ne jamči socijalni mir do kraja školske godine - kaže se da nekim djelatnicima trošak putovanja na posao i s posla odnosi gotovo trećinu plaće, a troškovi za prijevoz u europskim su zemljama dio materijalnog troška. Poslodavac se, podsjeća Kanižaj, obvezao kolektivnim ugovorom poštivati ugovoreno. </p>
<p>Kako naš poslodavac nije ni obrtnik ni privatnik, nego hrvatska Vlada, to znači da najveći poslodavac u Hrvatskoj grubo krši kolektivni ugovor, tvrdi Vesna Kanižaj. Je li to prosvjetarima čestitka Vlade za 1. svibanj, a nakon 1. travnja i smanjivanja osnovnih plaća za pet posto, pita Kanižaj.</p>
<p> Predsjedništvo Sindikata je, navodi se dalje, zabrinuto zbog izostanka kolektivnoga pregovaranja Vlade, kao i uskraćivanjem niza dogovorenih prava, poput naknada za prijevoz. Za prijevoz su, podsjeća Kanižaj, planirana sredstva u proračunu, što je potvrđeno i Zakonom o izvršavanju proračuna za 2000. godinu. Potom je Ministarstvo financija trebalo redovito isplaćivati novac korisnicima, dakle i zaposlenima u srednjim školama i učeničkim domovima.</p>
<p>Na kraju priopćenja, Vesna Kanižaj javno pita - i očekuje odgovor - zašto nije plaćen prijevoz dolaska na posao i s posla srednjoškolskim djelatnicima za ožujak, travanj i svibanj 2000.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jurićev SSSH podupire petominutni prosvjed Sindikata novinara </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Savez samostalnih sindikata Hrvatske Davora Jurića podupire petominutni prosvjed koji u srijedu od 11.55 do 12 sati, zbog pogoršanog radno-materijalnog statusa svoga članstva, a u povodu Svjetskog dana slobode medija, organizira Sindikat novinara Hrvatske. U najvećoj hrvatskoj sindikalnoj središnjici ističu kako su uvjereni da će članovi Sindikata novinara tim simboličnim prekidom rada upozoriti svoje poslodavce, ali i cjelokupnu javnost, na teško stanje u hrvatskim medijima i mnoge slučajeve kršenja najosnovnijih sindikalnih i radničkih prava novinara.</p>
<p> »Svjedoci smo ugroženosti egzistencije novinara, jer su mnoge medijske kuće pogrešnom poslovnom politikom dovedene na rub propasti. Otkazuju se ugovori o radu, smanjuju se iznosi, ne isplaćuju se honorari i ne potpisuju ili ne poštuju se odredbe kolektivnih ugovora«, stoji u pismu SSSH-a.</p>
<p> Sindikat novinara Hrvatske je u povodu Međunarodnog praznika rada 1. svibnja objavio proglas u kome ističe da tisuće novinara, medijskih djelatnika i suradnika u gotovo svim većim te malim i lokalnim medijskim kućama strepe za golu egzistenciju. Zato Sindikat poziva sve članove da u srijedu, na Dan slobode medija, prosvjeduju protiv ugrožavanja egzistencije i gaženja ljudskog i profesionalnog dostojanstva novinara i medijskih djelatnika. Sindikat je pozvao članstvo da prosvjeduje na radnim mjestima tako da tih pet minuta prekinu rad i pročitaju proglas Sindikata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>SSSH prosvjeduje zbog odnosa prema sindikatu na HTV-u</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> – Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) nezadovoljan je što HTV u središnjem Dnevniku ili drugoj informativnoj emisiji nije izvijestio o svečanoj sjednici Vijeća SSSH-a 28. travnja, na kojoj je obilježena deseta godišnjica Saveza i dodijeljene tradicionalne godišnje nagrade »Srce sindikalne solidarnosti«. SSSH u priopćenju ističe da je o tom događaju dvaput izvijestio HTV koji je i poslao svoju ekipu. »Na naše čuđenje, taj događaj za urednike Dnevnika nije bio zanimljiv, pa je prilog izostao«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Dodaje se da je umjesto toga dan kasnije HTV u središnjem Dnevniku objavio višeminutni prilog o ulozi sindikata, u kome autorica iznosi niz netočnosti tvrdeći da je cijena rada u Hrvatskoj visoka, a da su sindikati neučinkoviti u borbi za radnička prava. Tome u prilog govorili su i rezultati ankete koju je autorica provela na zagrebačkim ulicama, u kojoj su ispitanici o sindikatima govorili većinom negativno. SSSH smatra da je anketa trebala biti provedena u tvornicama i drugdje gdje radi sindikalno članstvo koje je najpozvanije ocijeniti rad sindikata. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000503].
|
