NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000203].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133045 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.02.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Konstituiran Sabor, Zlatko Tomčić predsjednik </p>
<p>Za potpredsjednike Sabora izabrani su Zdravko Tomac (SDP), Baltazar Jalšovec (HSLS), Mato Arlović (SDP), te Ivić Pašalić i Vlatko Pavletić (HDZ) </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Predsjednik četvrtog saziva višestranačkog Hrvatskog državnog sabora od srijede je Zlatko Tomčić, koji će sljedećih desetak dana obnašati i dužnost privremenog predsjednika Republike, a potpredsjednici su Zdravko Tomac (SDP), Baltazar Jalšovec (HSLS), Mato Arlović (SDP) te Ivić Pašalić i Vlatko Pavletić iz HDZ-a. Novi dužnosnici izabrani su većinom glasova od 151 zastupnika, koliko ih ima novo konstituirani saziv Zastupničkog doma. </p>
<p>Većina mandata (71) pripala je koaliciji SDP-a i HSLS-a, da HDZ je pojedinačno najjača stranka sa 46 zastupnika. U četvrtom višestranačkom sazivu Zastupničkog doma sjede zastupnici iz 11 stranaka - SDP-a, HSLS-a, HDZ-a, HSS-a, LS-a, IDS-a, HNS-a, HSP-a, HKDU-a, PGS-a i SBHS-a te zastupnici nacionalnih manjina.</p>
<p>Prije glasovanja konstituirajućom sjednicom predsjedavao je dr. Josip Torbar (HSS) kao najstariji zastupnik, kako to već predviđa Poslovnik. Svečanoj sjednici bili su nazočni i brojni gosti. Uz predsjednički stol u Velikoj su vijećnici sjedili ministri u novoj Vladi na čelu s premijerom Ivicom Račanom, a bili su nazočni i predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol, donedavni predsjednik Sabora Vlatko Pavletić, predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević, predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak te predstavnici sudbene vlasti, predsjednik HAZU-a, akademik Ivo Padovan, kao i crkveni velikodostojnici među kojima i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kardinal Franjo Kuharić, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović, predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik mešihata islamske zajednice Šefko Omerbašić i dugi. Konsituiranju Zastupničkog doma nazočio je i diplomatski zbor na čelu s apostolskim nuncijem Giulijem Einaudijem. </p>
<p>Ustanovivši da je Zastupnički dom konstituiran, dr. Torbar je istaknu kako je naše povijesno mjesto prečesto u prošlosti bilo određeno osvajačima koji su nas tjerali da živimo u iluzijama, da bi nas lakše pokoravali. Poslije svih eksperimenata, naglasio je dr. Torbar, treba pomno razmotriti i pragmatički analizirati probleme koji se nameću kako bi se što prije pronašao izlaz iz zabrinjavajućeg stanja u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo. »Ono što je politički poželjno, mora biti i ekonomski izvedivo«, rekao je dodavši da ideje vodilje moraju počivati na stoljetnoj tradiciji da Hrvatska bude politički slobodna u odabiranju svoga puta u budućnost. »Na svim slobodno izabranim predstavnicima hrvatskog naroda ostaje prvi zadatak da voljom i energijom promišljenim radom te povećanom ulogom snaga, razvoj pretvorimo u napredak. Hrvatska mora biti država slobode, mira i demokracije u poštivanju ljudskih prava«, zaključio je Torbar. </p>
<p>Dosadašnji predsjednik Sabora i privremeni obnašatelj dužnosti predsjednika Republike, akademik Vlatko Pavletić u 13.30 sati predao je svoje dužnosti novoizabranom predsjedniku Zastupničkog doma Zlatku Tomčiću. </p>
<p>»S osobitim zadovoljstvom i punim povjerenjem predajem dvostruku dužnost, koju sam dosad obnašao«, naglasio je Pavletić, predavši Tomčiću i dva ključa: jedan za sva vrata u Saboru, a drugi za sef u kojem se nalaze imovinske kartice saborskih zastupnika. Pavletić je također naglasio kako je siguran da će Tomčić dobro predsjedati Saborom koristeći ona iskustva koja je stekao kao zastupnik. </p>
<p>Zahvaljujući dosadašnjem predsjedniku Sabora, Tomčić je izrazio zadovoljstvo što je primopredaja dužnosti obavljena »na izuzetno korektan način«. Kao prvu zadaću istaknuo je »snimak cijele situacije i hitno redizajniranje poslovnika Zastupničkog doma kojim će se omogućiti njegovo demokratiziranje i bolja djelotvornost«.</p>
<p>Prije polaganja prisege, mandatno-imunitetno povjerenstvo utvrdilo je kako od 151 zastupnika Zastupničkog doma, njih čak 22 obnašaju dužnosti nespojive sa zastupničkim. Stoga je 19 zastupnika svoj mandat stavilo u mirovanje, a umjesto njih u saborske su klupe sjeli njihovi zamjenici sa stranačkih lista. I dok je 15 zamjenika ušlo u Sabor, za četvero zastupnika, a riječ je o županima Đuri Brodarcu i Branimiru Glavašu, predsjedniku HBOR-a Antunu Kovačevu i zagrebačkoj gradonačelnici Marini Matulović-Dropulić, koji također zamrzavaju svoj zastupnički mandat, još nisu određeni zamjenici. Ostavke na mjesto župana dali su šibensko-kninski župan Ivo Baica i virovitičko-posavski župan Đuro Dečak, koji će ubuduće obnašati zastupničku dužnost.</p>
<p>Inače, sjednica je počela u polemičnom tonu u trenutku kad je predsjedavajući dr. Josip Torbar stavio na glasovanje dnevni red od 18 točka među kojima je dio zakona trebalo raspraviti po hitnom postupku. Za riječ su se javili HDZ-ovi zastupnici Branimir Glavaš i Ivan Milas ističući kako Zastupnički dom nije konstituiran sve do trenutka dok zastupnici ne polože prisegu, a zatražili su u skidanje hitnog postupka za neke zakone. Uslijedilo je objašnjenje Mate Arlovića, jer se ponovno pokazalo da je u tom dijelu Poslovnik nedorečen. </p>
<p>U nastavku sjednice potpredsjednik Vlade Goran Granić zamolio je zastupnike da se po hitnom postupku raspravi samo dio zakona koji se odnosi na ustrojstvo Vlade, a da se o plaćama dužnosnika raspravlja u redovitoj proceduri, što je napokon i izglasano.</p>
<p>U popodnevnom nastavku prve sjednice Zastupničkog doma u novom sastavu izabrani su predsjednici i potpredsjednici radnih tijela. Za predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav izabran je Mato Arlović (SDP), a za predsjednicu Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević-Marinović (SDP). Đurđa Adlešić (HSLS) predsjednica je Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, dok je na čelu Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Dragica Zgrebec iz SDP-a. Predsjednik Odbora za pravosuđe je Luka Trconić (HSS), Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga-Friganović (SDP), dok je Dubravka Šuica (HDZ) predsjednica Odbora za obitelj, mladež i šport. Njen stranački kolega Đuro Dečak prvi je čovjek Odbora za ratne veterane, Drago Krpina (HDZ) predsjednik je Odbora za poljoprivredu, selo i seljaštvo, a Jure Radić na čelu je Odbora za pomorstvo, promet i veze. Zlatko Kramarić (LS) predsjednik je Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, a Ante Simonić (HSS) Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu. Zbog potrebnih dodatnih međustranačkih usuglašavanja, još nisu izabrani predsjednici i potpredsjednici Odbora za turizam, ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za useljeništvo, za vanjsku politiku, za financije i državni proračun, te Odbora za predstavke i pritužbe.</p>
<p>Zastupnici su jednoglasno prihvatili prijedlog da se po hitnom postupku na dnevni red uvrsti Prijedlog zakona o preraspodjeli radnoga vremena 7. veljače 2000. godine.</p>
<p> Tim se zakonom predlaže da dan izbora hrvatskog predsjednika, 7. veljače, bude neradni, ali da se mora odraditi ili nekoga slobodnog dana ili u danu godišnjeg odmora.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tomčić: Država ne služi da bi se vlast privatizirala za svoje interese</p>
<p>Novi predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić na početku svoga inauguracijskoga govora rekao je da će Sabor i ubuduće biti jamac oživotvorenja i očuvanja narodnih i državnih interesa, a prije svega slobode. »Opće siromaštvo pogoršano je široko rasprostranjenim mišljenjem da organizacija države ne služi stvarnim ciljevima radi kojih postoji, a da je manji broj ljudi velikih apetita stavio vlast u funkciju svojih privatnih interesa. Tako su se stvarala paralelna središta moći, što je presudno utjecalo na pojedine elemente društvenih tokova i važne političke odluke«, kazao je Tomčić, pojasnivši da su nova središta moći pothranjivala i jačala autoritarnu vladavinu.</p>
<p>Novi predsjednik Sabora osvrnuo se i na mukotrpnu povijest hrvatskoga naroda, koji se borio za slobodu i imao ogromne žrtve. Sada ostaje da damo produbljeni sadržaj idealima našeg čovjeka, jer kriza nije samo ekonomska nego i moralna, a povlači se daleko u prošlost, istakao je Tomčić. Kazao je i to da su parlamentarna demokracija i tržišna ekonomija neophodni za stvaranje ideala slobode i blagostanja, ali da nisu dostatni. Zato je pozvao građane da ostvare zajedničku solidarnost koja će ispravljati nejednakosti koje uzrokuje tržište. Tomčić se založio i za socijalni zaokret u korist seljaka, koji su desetljećima izrabljivani i zapostavljani. Neophodno je, drži on, za umirovljenike naći novac i onda kad je blagajna prazna.</p>
<p>Zlatko Tomčić se osvrnuo i na ulazak Hrvatske u Europu: »Ako želimo dostići europske i svjetske vrijednosti, moramo poći od priznanja tih vrijednosti«. Na kraju je zahvalio dosadašnjem predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora akademiku Vlatku Pavletiću za to što je mogućio mirnu i demokratsku predaju vlasti, primjereno narodnoj volji.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kako ispuniti očekivanja birača?</p>
<p>»Ovo je potpuno novo iskustvo. Svaka nova stvar je izazov i provjeravanje sebe, svojih stajališta i ispravnosti onoga što zastupamo u zajedništvu četvorice, odnosno šestorice«, kazao je Vjesniku novoizabrani zastupnik HSS-a Ante Simonić, izrazivši nadu da će cijeloj zemlji uskoro biti bolje te da će i on uspješno obaviti svoj dio posla. </p>
<p>Jadranka Katarinčić-Škrlj, nova zastupnica iz redova HSLS-a, naglasila je da će njezin saborski rad biti prije svega okrenut gospodarstvu i financijama, posebice smanjenju državnog proračuna, njegovom racionalnijem trošenju te rješavanju problema nezaposlenosti. Na pitanje o tome kako se osjeća u Saboru, odgovorila je da se »od jutra orijentira po zgradi, ali da već od četvrtka kreće ozbiljan rad«.</p>
<p>Prvi saborski mandat počeo je i SDP-ovki Ingrid Antičević-Marinović: »Nije vrijeme za slavlje. Pobjeda naše koalicije je velika, ali su takva i očekivanja građana«, rekla je, dodavši da će se kao predsjedajuća Odbora za zakonodavstvo potruditi da Odbor radi uspješno, čemu će, kazala je, osim 11 zastupnika, pridonijeti i šest članova iz kruga stručnjaka.</p>
<p>Najmlađa zastupnica, 25-godišnja Sanja Kapetanović (SDP), trudi se, rekla je, zapamtiti lica i imena drugih zastupnika. »Sve mi je nepoznato i za sada učim, ali ću se potruditi da se mojim saborskim angažmanom bolje čuju mišljenja mladih te da rješenja za ta pitanja budu kvalitetnija«, istaknula je.</p>
<p>Novi zastupnik je i dosadašnji ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. »Dobro će mi doći malo odmora«, komentirao je dr. Granić svoj ulazak u saborske klupe, dodavši da će se i dalje zalagati za pravnu državu, europsku orijentaciju Hrvatske i tržišno gospodarstvo uz raščišćavanje svih u javnosti otvorenih pitanja. (G. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Arlović: Tajno elektronsko glasovanje</p>
<p>Novi potpredsjednik Sabora je i Mato Arlović. »Na izborima su pobijedili građani i to je najvažnije«, naglasio je Arlović. Najavio je promjenu saborskog Poslovnika, čime će se, kako je rekao, već ovih dana pozabaviti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. »Vjerujem da će se za deset dana formirati radna skupina koja će izraditi novi Poslovnik ili pak njegove izmjene i dopune kojima će se jamčiti demokratski rad Sabora, kao i zaštita manjine u Saboru«, kazao je Arlović, najavivši i brzo uvođenje tajnog elektronskog glasovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tomac: Za dijalog i toleranciju</p>
<p>Zdravko Tomac je također svjestan velikih očekivanja koje građani imaju prema Saboru. »Treba puno raditi i stvoriti atmosferu dijaloga i tolerancije. Sabor bi trebao biti mjesto sučeljavanja različitih ideja, otvoren svim građanima«, ustvrdio je Tomac, naglasivši da »ako naša koalicija ne uspije u tome, uvijek ostaju novi izbori«. »Nova vlast se ne boji odgovornosti. Država i narod ostaju, a vlast se mijenja. Danas jesi, sutra nisi«, kazao je Tomac.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pašalić: Podržalo me 90 posto zastupnika</p>
<p>Novi potpredsjednik Sabora Ivić Pašalić je zahvalio kolegama što su ga izabrali na to mjesto. »Nastojat ću taj posao raditi s punom savješću i znanjem«, rekao je Pašalić. »Bit ćemo konzultivna opozicija koja će biračima pokazati ostvaruju li izborni pobjednici svoja obećanja. Nećemo samo kritizirati, nego i predlagati«, istaknuo je Pašalić. Komentirajući rezultat glasovanja za mjesto potpredsjednika Sabora, Pašalić je za Vjesnik naglasio da se ne čudi što je od 151 zastupnika bilo dvoje protiv (Željko Pavlic i Ivo Lončar) te 11 suzdržanih. »Izabran sam s 90 posto glasova, što mi je jako drago. Bio sam na raznim dužnostima, na kojima sam se, po logici stvari, nekima zamjerio i to je uz nesmiljenu medijsku kampanju koja se vodila protiv mene, bilo ključno«, dodao je Pašalić.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rusi u Groznom, progon Čečena se nastavlja</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Rusi su praktično dobili bitku za Grozni. Postrojbe lojalne čečenskom predsjedniku Aslanu Mashadovu povukle su se iz grada kako bi izbjegle potpuno opkoljavanje. Od 4.000 boraca (koliko je napustilo Grozni) rijetki su oni koji su se iz ruskog ne odviše čvrstog obruča izvukli neozlijeđeni. Većina Mashadovljevih vojnika lakše su ranjeni, dok je nekoliko stotina težih ranjenika na nosilima evakuirano iz improviziranih podzemnih bolnica i stacionara.</p>
<p>Čečeni nisu izdržali žestoki ruski pritisak. Ulične borbe iscrpile su i prorijedile ljudstvo. Gubici u čečenskim redovima su znatni (poginula su dva kompletna bataljuna, uključujući gradonačelnika Groznoga i dva generala iz sastava redovne vojske, kojom zapovijeda Aslan Mashadov). Postrojbe Shamila Basajeva također su pretrpjele velike gubitke (on sam teže je ranjen i hitno operiran izvan grada). Dio tih formacija još se nije povukao iz Groznoga, pa je zajedno s izoliranim vojnicima Aslana Mashadova u razrušenom gradu ostalo još 800-1.000 naoružanih Čečena. Povlačeći se usiljenim maršem, Čečeni su trpjeli gubitke i od protupješačkih mina koje su ruski padobranci i pionirsko-diverzantske postrojbe postavile duž mogućih pravaca uzmaka.</p>
<p>Manji broj čečenskih boraca pokušava se izvući prerušavanjem u civile. No, njih ruski vojnici brzo prepoznaju: kad ih uhvate, skidaju ih do gola i prvo kontroliraju imaju li na ramenima i leđima masnice od nošenja pješačkih oružja i naprtnjača (remen od puške, strojnice ili ručnog bacača ostavlja takve tragove). Ruske specijalce čeka težak posao, jer će oni još tjednima tragati za čečenskim diverzantima u podzemnim tunelima i kanalizacijskim odvodima.</p>
<p>Ruski vojni stožer zato neće prekinuti operaciju, nego će nastaviti goniti Čečene i u brdima na jugu zemlje kako bi se spriječilo njihovo reorganiziranje i prestrojavanje. </p>
<p>Rasplet bitke za Grozni nesumnjivi je udarac inače visokom moralu čečenskih gerilaca i vojsci koju je okupio Mashadov. U čečenskim redovima tinjala je nada (a time i ogorčen otpor) da će ruska odlučnost popustiti kao i 1996. godine. Rusi su također dobili propagandni rat, jer su čečenski izvori stalno pretjerivali s ruskim gubicima, neprekidno ih prilagođavali svojima. Rusi su na informativnom planu proščlih mjeseci bili mnogo uspješniji, nego prije četiri-pet godina. Naumili su zauzeti Grozni prije nego rusko javno mnijenje počne postavljati pitanja o pravom broju mrtvih, nestalih i zarobljenih ruskih vojnika.</p>
<p>Bitka za Grozni pokazala je da Čečenima nije nedostajalo streljivo, nego lijekovi, sanitetski materijal i kvalificirano sanitetsko osoblje. Ranjenici su obrađivani u vrlo neprikladnim prostorima. Ako su i dospjeli u ruke pravog liječnika, on ih je zbog nedostatka kirurških instrumenata i sredstava za uspavljivanje obrađivao »na živo«, često koristeći i vlastite prste da bi izvadio zrno od metka ili šrapnel. To je često dovodilo do tragičnih posljedica, pa je u pojedinim gradskim četvrtima Groznog više Čečena umro od sepse, nego od ruske paljbe.</p>
<p>Za razliku od bijednih sanitetskih uvjeta u prvom ratu s Čečenima od 1994.-1996. godine, ruske oružane snage su u bitku za Grozni i čitavu »antiterorističku« kampanju ušle s kvalitetnijom logistikom, reorganiziranom sanitetskom službom i ispravnim sredstvima za brzu evakuaciju ranjenika.</p>
<p>Čečeni, okupljeni oko Mashadova, kao i oni koji su vatrene pristaše Basajeva, ovoga su puta poraženi i na unutarnjem planu. Za razliku od 1994. godine, sada je mnogo više Čečena bilo spremno na suradnju s Rusima i na vojnom i na političkom planu. Moskva će zato postavljanjem lojalnih čečenskih kadrova na vlast u svim pokrajinama Čečenije nastojati neutralizirati ono što je 1994. godine potaknuo Dudajev, a Mashadov nastavio. U međuvremenu, u Kremlju će u predsjednički stolac definitivno zasjesti Vladimir Putin - najveći dobitnik, makar i kratkoročnog slamanja čečenskog otpora.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Noina Arka: Prerasta li vapaj za spas stotinu pasa u jeftino izgubljenu ljudskost? </p>
<p>Jedino prihvatilište za napuštene pse, koje mora iseliti do konca ožujka, dobilo je nekoliko ponuda za novi smještaj/Helena Fink, voditeljica Noine Arke: Svi ponuđeni prostori nažalost su predaleko od Zagreba/Neizvjesna sudbina psećih života: eutanazija ili ulica/Volonterke Daria i Zrinka: Briga o životinjama pravi posao, faks je tek – hobi/Apel svim ljudima koji žele i mogu pomoći Noinoj Arci</p>
<p>Opasnost da oko 120 pasa jedinog hrvatskog prihvatilišta za napuštene pse bude prisilno usmrćeno, čini se da je »dirnula« u srce nekoliko dobrih ljudi pa su Noinoj arki ponudili prostor koji bi zamijenio onaj u Bukovačkoj ulici, iz kojega Arka mora iseliti najkasnije do 31. ožujka. Kako je, međutim, riječ o lokacijama poput Tuheljskih toplica ili pak Velike Gorice, koje su prilično udaljene od grada i mjesta stanovanja ljudi koji svakodnevno brinu o napuštenim životinjama, njihove ponude nisu prihvaćene pa nesretnim psima i dalje prijeti smrtonosna injekcija. A vremena je, dotle, sve manje...</p>
<p>– Novi odgovarajući prostor tražimo već više od pola godine, no vjerujte mi, u Zagrebu i u krugu od 20-ak kilometara od središta grada gotovo i ne postoji prikladna lokacija. One ponuđene su predaleko. Netko mora živjeti blizu pasa, držati ih na oku, a to naše volonterke i ja nećemo moći činiti ako Arku preselimo »na kraj svijeta«, žali nam se Helena Fink, voditeljica Noine arke.</p>
<p>Budućnost tog prihvatilišta stoga je vrlo neizvjesna. Ako se do kraja ožujka ne nađe novi prostor, Arka, koja posljednjih 16 godina pse spašava od ulice, zajedno će sa svojim štićenicima završiti upravo tamo – na ulici.</p>
<p>– Ili ulica ili eutanazija. Mi, dakako, ne bismo htjeli ni jedno niti drugo, no bez odgovarajućega prostora nećemo biti u stanju spasiti njihove pasje živote, razočarano govore studentice Daria i Zrinka, čija je isprva volonterska briga o životinjama prerasla u pravi posao, pa je »faks postao tek običan hobi«.</p>
<p>Kako spriječiti smrt ili povratak na ulicu? Odgovor je jasan – nužno je naći novi prostor veličine stotinjak četvornih metara, pri čemu je više-manje nevažno hoće li on biti posve besplatan ili će za njega biti potrebno plaćati stanovitu naknadu.</p>
<p>– Dok ne razriješimo taj problem koji nam zlokobno visi nad vratom, pozivamo sve ljude dobre volje da nam pomognu, kako bismo s našim životinjama u miru proživjeli još ova dva mjeseca, kaže Helena Fink, pozivajući ljude da, u skladu s mogućnostima, pošalju ponajprije stare deke, kartonske kutije, pseću hranu i vreće za smeće. »Ne bi naodmet bio niti novac, kojeg nam također kronično nedostaje. Ne želimo, međutim, gotov novac, već bi bilo najbolje da nam ljudi svoje dobrotvorne priloge pošalju na žiro račun Noine arke: 30107-678-89706. Tim sredstvima plaćamo apsolutno sve: od hrane, lijekova i režija, do troškova sterilizacije i kastracije te vreća za smeće i svega ostalog što je nužno za skrb o psima«.</p>
<p>Time bi se, kako se čini, čitav problem tek privremeno riješio. Bilo bi, stoga, najpoželjnije da se građani do kraja ožujka u maksimalnom broju odazovu akciji udomljavanja pasa koju zajedno s Noinom arkom već nekoliko godina organizira i Vjesnik.</p>
<p>Noina arka trenutačno skrbi o oko 120 pasa, koliko ih, ujedno, čeka i novog vlasnika. Od tog se broja u samom prihvatilištu u Bukovačkoj 220 nalazi 68 pasa, jedan je dio smješten na Veterinarskom fakultetu radi liječenja ili kastracije, dio pasa nastanjuje hotel za pse u Remetincu, a manji broj pasa živi u privatnim stanovima i dvorištima članova Noine arke.</p>
<p> – Jedna naša članica skrbi u svome stanu o čak 15, a druga o 11 pasa. Budući da objema pomažemo u nabavljanju hrane, liječenju i cijepljenju, a hotel za pse, pak, plaćamo 40 kuna dnevno po psu, očito je da nam 8.000 kuna, koliko mjesečno dobivamo od grada Zagreba, nije dovoljno ni za polovicu naših izdataka. Pomoć nam je prijeko potrebna, kaže Helena Fink. </p>
<p>Najviše brige zahtijeva velik broj štenaca jer njih treba hraniti tri puta dnevno i redovito ih čistiti od glista. U Noinoj arci uvjeravaju kako su sve životinje posve spremne za udomljavanje – cijepljene su protiv svih bolesti i očišćene od parazita, ženke su sterilizirane, a posljednjih se tjedana ubrzano obavlja i kastriranje mužjaka.</p>
<p>– Smatramo da je za grad Zagreb to jedini način smanjivanja broja pasa lutalica. U svijetu su to odavna otkrili, pa nema razloga da istom rješenju ne pribjegnemo i mi, zaključuje Helena Fink. </p>
<p>Drugi je način, dakako, masovna eutanazija, no ima li svrhe pse lutalice isprva nahraniti, cijepiti, kastrirati pa ih potom eutanazirati? A upravo im to prijeti u slučaju neuspješne selidbe Noine arke. Te životinje vape za novim prostorom, inače ćemo uskoro vapiti za jeftino izgubljenom ljudskošću. </p>
<p>ANTUN KREŠIMIR BUTERIN</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izbor novog liječnika sredinom veljače</p>
<p>Zdravstveno osigurani građani moći će novoga liječnika primarne zdravstvene zaštite, ukoliko to žele ili to do sada još nisu učinili, izabrati u razdoblju od 14. do 29. veljače. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje najavio je kao rok za zamjenu liječnika upravo za veljaču. Prema riječima dr. Lidije Hrastić-Novak, pomoćnice direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, građani će o svemu još biti pravovremeno obaviješteni – putem medija, a oko 10. veljače u zdravstvenim bi ustanovama trebali biti izvješeni i plakati sa svim potrebnim informacijama.</p>
<p>Kako je i najavljeno, postupak promjene liječnika ove je godine pojednostavljen. Provedena je, naime, informatizacija podataka, a kako bi se spriječili svi nesporazumi, u svim će se ordinacijama primarne zdravstvene zaštite moći dobiti detaljni naputci.</p>
<p>Još je jedna novost vezana za ovogodišnji izbor liječnika – uvođenje »Info-telefona«. Riječ je o telefonskom broju koji će se također moći naći na plakatima i čija je osnovna namjena olakšati pacijentima cijeli postupak. Najavljeno je uspostavljanje nekoliko telefonskih linija, zasebnih za svaki područni ured.</p>
<p>Ukoliko bude potrebno, raspisat će se i drugi rok za izbor liječnika, i to vjerojatno tijekom ožujka, rekla je dr. Hrastić-Novak. (Ž. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Upisi u Rock akademiju </p>
<p>Rock akademija objavljuje upis u novo obrazovno razdoblje školske godine 1999./2000. Upis će se održati 9., 10. i 11. veljače u Centru mladih Ribnjak, Park Ribnjak 1.</p>
<p> Nastavu gitare, bas gitare, pjevanja, bubnjeva, glasovira, synthesizera, solfeggia, skupnog muziciranja i saksofona izvode već osam godina stručni i iskusni predavači po verificiranom programu. Ovim se upisom uvode besplatne rock-vježbaonice nedjeljom za buduće polaznike bubnjeva i ostale napredne polaznike, kako bi se kvalitetno mogli pripremati za redovite koncerte polaznika Rock akademije. Audicija za pjevače i napredne polaznike održat će se u subotu, 5. i 12. veljače u 10 sati. Ostale obavijesti mogu se dobiti na telefone 4818-592 i 4814-734 ili na internetu: http://www.hgu.hr/rock-akademija.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Desetak tisuća prostitutki spremno za Olimpijske igre u Sydneyu</p>
<p>SYDNEY, 2. veljače</p>
<p> - Na desetke tisuća prostitutki spremno će dočekati posjetitelje Olimpijade 2000, koja će se u rujnu održati u Sydneyu. Prostitucija je u Sydneyu posao kao i svaki drugi, a samo u australskoj državi New South Wales egzistira oko 10.000 registriranih »seksualnih tehničarki« otkako je 1995. prostitucija ondje legalizirana</p>
<p>Mnoge javne kuće namjeravaju uskoro krenuti u veliku reklamnu kampanju po tiskanim medijima kako bi se na najbolji mogući način pripremile za dolazak nekoliko milijuna turista. »Za seks industriju ovdje u Sydneyu sada je najbolje vrijeme«, kaže Maria McMahon, voditeljica projekta »Sex Workers Outreach« koji za prostitutke u Sydneyu ima i svoju savjetodavnu ulogu. Jedan od ciljeva projekta jest pružiti posjetiteljima sve potrebne obavijesti o tome da je »trgovanje ljubavi« u Australiji posve legalno.</p>
<p>»Želimo da posjetitelji bezbrižno i sigurno uživaju. Sigurna sam da će tako i biti. Sydney posjeduje neke od najboljih prostitutki svijeta«, kazala je Maria McMahon.</p>
<p>Nakon legalizacije prostitucije 1995. u državi New South Wales posebnim je aktima uređeno na kojim točno mjestima prostitutke mogu i na kojima ne smiju raditi. Strogo je određena i kontrola djevojaka na ulicama. Većina bordela u državi smještena je daleko od škola i rezidencijalnih četvrti.</p>
<p>Madam Catherine O'Malley kaže kako je Sydney grad s najmanjom stopom zaraženosti HIV-om u usporedbi s ostalim svjetskim metropolama.Vlasnica je bordela udaljenoga oko 800 metara od olimpijskog parka. Njezina je javna kuća otvorena 18 sati dnevno i zapošljava 30 djevojaka. Prije rujna namjerava dograditi bordel odjeljkom u kojem će se nalaziti dodatnih 15 soba, fitness centar, biljar te kasino.</p>
<p>Catherine izjavljuje da nije jedina vlasnica koja se priprema za nadolazeći rujan.</p>
<p>Muška prostitutka 39-godišnji Saul na Internetu je već oglasio svoje usluge ne bi li i on dobio dio sigurno velikog kolača, koji će djelatnicama i djelatnicima najstarijeg zanata u povijesti čovječanstva omogućiti blizu devet milijuna turista čiji je jedini cilj u rujnu - najveće Olimpijske igre do sada u Australija i Sydneyu. (BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Eye of the Beholder« trenutno najgledaniji film u Americi</p>
<p>LOS ANGELES, 2. veljače</p>
<p> - Film »Eye of the Beholder« redatelja Stephana Elliotta, s Ewanom McGregorom i Ashley Judd u glavnim ulogama, zauzeo je vodeću poziciju na američkim kino blagajnama s ostvarenih 6,2 milijuna prihoda premijernog vikenda prikazivanja, po privremenim podacima agencije »Exhibitor Relations« objavljenim u ponedjeljak. </p>
<p> Njegova pozicija relativno je slaba za fim u kojem glumi Ashley Judd, piše agencija koja uspoređuje rezultate s onima zabilježenim njezinim zadnjim filmom, »Dvostruka opasnost«, koji je zaradio 23,2 milijuna dolara tijekom prvog tjedna prikazivanja. </p>
<p> Druga dva njezina novija filma »Kolekcionar« i »Vrijeme ubijanja« zaradili su svaki 13 milijuna dolara prihoda tijekom vikenda premijernog prikazivanja u SAD-u i Kanadi. »Next Friday« i »The Hurricane« zauzeli su drugo mjesto sa šest milijuna dolara prihoda svaki. </p>
<p> »Stuart Little četvrti je s 4,8 milijuna dolara, ostvarivši u sedam dana ukupno 123 milijuna dolara. Slijedi ga »Zelena milja« koja je skupila 4,1 milijun dolara, što njezine ukupne prihode povećava na 115,2 milijuna dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Žene lakše susprežu bijes</p>
<p>NEW YORK, 2. veljače</p>
<p> - Žene lakše suzbijaju ljutnju nego muškarci pa su zato kod njih rjeđi i ispadi bijesa, tvrde istraživači iz Missourija. Međutim, žene će se jednako često kao muškarci poslužiti bijesom kada moraju dokazati da imaju pravo (kada se, primjerice, susretnu s netočnim računom), pokazalo je istraživanje predstavljeno na Međunarodnom kongresu o ženskom zdravlju u San Franciscu.</p>
<p> »Vanjski znakovi ljutnje bili su vrlo slični u oba spola«, rekla je voditeljica istraživanja dr. Deborah Cox. Društvo, međutim, češće osuđuje ljutnju žene, a »žene kažu kako se srame i osjećaju krivima kada su ljute«, rekla je dr. Cox. Zbog toga će, dodala je, »žene možda naučiti nekoliko postupaka kojima mogu dobiti što žele ne izražavajući ljutnju izravno«. »Možda će se poslužiti uvjeravanjem... šutnjom ili će se radije svladati nego govoriti o svojemu bijesu«, kaže znanstvenica.</p>
<p> Dr. Cox i njezini suradnici sa Sveučilišta am. drž. Missoury u Springfieldu anketirali su 80 muškaraca i 123 žene. Ispitanici su morali odgovarati na pitanja o ljutnji, ustrajnosti, samopoštovanju, osjećaju djelotvornosti i očekivanom uspjehu. »Muškarci su istaknuli da se, kada susprežu bijes, osjećaju neustrajnima i nedjelotvornijima te da očekuju slabiji uspjeh«, rekla je dr. Cox. »U žena susprezanje bijesa nije povezano ni s jednom spomenutom osobinom.«</p>
<p> Žene su sklonije razmišljanju da im ljutnja odmaže i češće se služe drugim riječima u opisivanju osjećaja.</p>
<p> »One će taj osjećaj možda nazvati frustracijom ili uznemirenošću... Riječ ljutnja zastrašuje i u žena pobuđuje mnoge negativne slike«, kaže dr. Cox. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Eva Grlić na mađarskom </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Izdavačka kuća Múlt és jövó iz Budimpešte potpisala je ugovor s Evom Grlić o objavljivanju njezinih »Sjećanja« na mađarskom jeziku. Múlt és jövó (Prošlost i budućnost) jedna je od najstarijih izdavačkih kuća u Mađarskoj. Izdavala je istoimeni časopis od 1911. do 1944., do njemačke okupacije, a nakon pada komunizma obnovio ju je pisac i novinar János Köbányai. Godine 1994. utemeljena je i serija knjiga, među kojima se nalazi više naslova Agnes Heller. Múlt és jövó usredotočena je na tekstove iz novije židovske književnosti, o mađarsko-židovskim istraživanjima i modernom židovskom naslijeđu. Kao takva, iznimno je aktivna u mađarskim javnim debatama. </p>
<p>Urednik János Köbányai sam je autor nekoliko knjiga, između ostalog i »Balkanske kronike« (1998). Nakon izbijanja rata i raspada Jugoslavije, on je putovao između Beograda, Skopja i Sarajeva prateći predstavnika jedne organizacije koja Židove iz ugroženih dijelova Europe nastoji uputiti u Izrael.</p>
<p>»Sjećanja» (1997.) Eve Grlić je i kod publike i kod kritike jedna od najuspješnijih knjiga iz izdavačkog programa »Durieuxa«. Zajedno s »Memoarima jedne liječnice« (1997) Bronislawe Calzynske Prašek i autobiografijom Sonie Wild Bićanić »Dvije linije života« (1999.) ona dramatično svjedoči privatnu i javnu istinu o prilikama u Hrvatskoj i Jugoslaviji u 20. stoljeću. Obitelj Eve Grlić najteže je stradala u doba NDH, a nakon 1945. autorica je bila zatočena u koncentracionom logoru na Golom otoku. U »Sjećanjima« je opisala i sudbina jedne poznate obitelji zagrebačkih intelektualaca. Autoričin suprug bio je filozof Danko Grlić, a filmski redatelj Rajko Grlić njezin je sin. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kvalitetne ideje iz Rijeke</p>
<p>Društvo arhitekata Zagreb / Otvorena izložba »Društvo arhitekata Rijeka – projekti i realizacije 1995. – 1999.« / Postav oslikava stanje u riječkoj arhitektnonskoj produkciji</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – »Izložba projekata i realizacija članova Društva arhitekata Rijeke predstavlja rad njegovih članova, oslikava trenutačno stanje u arhitektonskoj produkciji te ostvaruje neke od temeljnih ciljeva aktivnosti društva«, rekao je arhitekt Idis Turato na otvorenju izložbe »Društvo arhitekata Rijeka – projekti i realizacije 1995. – 1999.« u utorak na večer u prostorijama Društva arhitekata Zagreb.</p>
<p>Aktiviranje riječkog Društva arhitekata početkom devedestih godina, istaknuo je arhitekt Turato, ujedno urednik popratnog kataloga, nije imalo za cilj tek usko i površno druženje kolega, nego ozbiljan pokušaj novog vrednovanja i pozicioniranja struke unutar društva. Izložbu u Zagrebu prati katalog koji predstavlja presjek rada članova riječkog Društva u proteklih pet godina. U katalog su uvršteni projekti i realizacije što prezentiraju sve članove, od onih uvaženih i afirmiranih arhitekata, koji djelovanjem dokazuju punu aktivnost, do najmlađih koji prikazanom jasnoćom i nesputanošću ideje zastupaju svježinu, nove pravce i mogućnosti globalnog kretanja u današnjoj arhitekturi, piše arhitekt Turato u predgovoru kataloga. Radovi se kreću od studija i projekata do realizacija javnih, gospodarskih i stambenih građevina i interijera.</p>
<p>Od urbanih studija na izložbi svakako valja izdvojiti rad grupe autora Silvije Novak, Saše Begovića, Tanje Grozdanić i Marka Dabrovića, projektiran za područje Školjić u Rijeci. Iz njega je vidljivo da je su se autori dobro prilagodili nepravilnom prirodnm reljefu i jednostavnim građevinama ostvarili zanimljivu kompoziciju. Kvalitetna je i interpolacija pokojnog Davora Lončarića – riječ je o zgradi Primorske štedionice d.d. u Ulici Matije Gupca. Taj objekt je u gradnji i dobar je pokazatelj da suvremena arhitektura može egzistirati i pokraj one iz prošlog stoljeća, a da ne naruši opći sklad.</p>
<p>Izdvajaju se i dva idejna rješenja Borisa Magaša za Gradski stadion Kantrida u Rijeci i Gradski stadion Jarun u Zagrebu. Arhitekt Magaš je Kantridu zamislio gotovo u potpunosti natkrivenu, a oko nogometnog igrališta prostire se atletska staza. Kod stadiona Jarun radi se o otvorenom tipu stadiona, na kojem je natkrivena samo jedna tribina. Krov je posebno vrijedan pažnje jer elementi te konstrukcije arhitektu služe za umjetničko oblikovanje. Na otvorenoj tribini nalaze se, pak, dva reflektora što imaju oblik atletskih kopalja. Sve to upućuje da Magaš ne shvaća stadion samo kao polifunkcionalan športski objekt, nego i kao mjesto specifičnog ugođaja. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kratak i sladak njemački film</p>
<p>Multimedijalni centar Studentskog centra / Od 31. siječnja do 4. veljače prikazuje se program »Kratko i slatko«, izbor kratkometražnih filmova iz Njemačke </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – U suradnji s Goethe-Institutom iz Zagreba i Hrvatskim filmskim savezom, u Multimedijalnom centru Studentskog centra počeo je ovog tjedna program njemačkog kratkometražnog filma pod nazivom »Kratko i slatko«. U Njemačkoj se godišnje proizvede oko 800 kratkometražnih filmova, a većina njih nastaje na visokim učilištima za film, piše Markus Schafer u popratnom katalogu što ga je tiskao Goethe-Institut. Upravo tim učilištima treba zahvalitit da je njemački kratkometražni film devedesetih godina doživio nov uzlet. Postignut je i znatan međunarodni uspjeh filmovima »Ravnoteža« braće Lauenstein, »Bez vozne karte« Pepe Danquarta, »Quest« Tyrona Montgomeryja i Thomasa Stellmacha te »Jednostavan zadatak« Raymonda Boya – to su čak četiri njemačka kratkometražna filma što su dobila Oscara.</p>
<p> Za spomenut zagrebački program izabrane su četiri različite teme, to su: animacijski filmovi (Tricky Germany), komedije (Ironija sudbine), ljubavni filmovi (Ljubav i druge okrutnosti) i politika (Politika? Politika!). U cjelini, ti filmovi daju presjek kvalitativne razine njemačkog kratkog filma i odrazuju stavove i raspoloženje Nijemaca tijekom devedesetih godina. Na žalost, taj film teško pronalazi priliku da bude dostupan širem gledateljstvu, da se prikazuje u kinima, iako to svojom kvalitetom nerijetko zaslužuje. Sjetimo se da su i slavni filmski autori, kao što su Wim Wenders, Werner Herzog, Rainer Matsutania i Tom Tykwer, počeli karijeru kao autori kratkometražnih filmova. </p>
<p>Ono, pak, što je najviše pridonijelo popularnosti tih filmova to su bili festivali kao što je Međunarodni festival kratkometražnog filma u Oberhausenu, Međunarodni kratkometražni festival u Hamburgu, ili Dresdenski filmski festival i mnogi drugi manji festivali, poput onih u Regensburgu, Bambergu i Sttutgartu. Treba naglasiti i to da je vrlo važno što se i velik i ugledan međunarodni filmski festival poput onog u Berlinu nije odrekao kratkog filma, nego ga je sve ove godine zadržao u programu. </p>
<p> Prvoga dana prikazivanja, u ponedjeljak, na programu »Tricky Germany« bio je animirani film koji je u Njemačkoj posebno kvalitetan, o čemu svjedoče i naslovi i autori kao što su »Pere Ubu« Heinricha Sabla, ili »Roots« Barbela Neubauera koji je nagrađen kao najbolji apstraktan film na Svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu 1996. Na rasporedu je bio i film »Quest« Montgomeryja i Stellmacha koji je 1997. nagrađen Oscarom. U utorak na rasporedu su bili intrigantni filmovi pod zajedničkim tematskim nazivom »Politika? Politika!«, koji pokazuju kako se u njemačkom kratkom filmu politika manifestira još samo u sučeljavanju s ratom ili u filozofskim esejima, a manje nego ikada u komentiranju dnevnopolitičkih događaja. Među naslovima je i film Zagrepčanina Damira Lukačevića »Strani zavičaj» koji je 1996. dobio njemačku nagradu za kratki film – Zlatnu filmsku vrpcu. </p>
<p>Filmovi pod zajedničkim nazivom »Ljubav i ostale okrutnosti«, koji su na programu bili u srijedu, izrazito su melankolične priče što se uglavnom bave iznevjerenim očekivanjima u ljubavnim odnosima. Posljednjeg dana prikazivanja, u četvrtak, u programu »Ironija sudbine«, naći će se filmovi iz žanra komedije. Taj žanr zbog popularnosti kod publike često nalazi svoje mjesto i u kratkim filmovima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zamke teatarskih naracija</p>
<p>Kazalište Trešnja / Uz premijeru predstave »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« Ivane Brlić Mažuranić, u režiji Aide Bukvić</p>
<p>Priču o pustolovinama jednog od najpopularnijih šegrta hrvatske književnosti za djecu uprizorila je na pozornici zagrebačkog kazališta »Trešnja« redateljica Aida Bukvić, uz dramaturšku pomoć Ivane Bakarić. Poigrale su se glasovitim predloškom Ivane Brlić Mažuranić i ocrtale na pozornici Hlapićevo putovanje kroz svijet odraslih te njegova snalaženja u neobičnim i nesklonim mu situacijama. No, upale su u zamku simplificiranih ilustrativnih prikaza čime se ukida dramska napetost u susretu literarnog predloška i kazališnog iskaza.</p>
<p>Naime, ni dramatizacija niti redateljska postavka nisu odgovorile izazovima kazališne naracije te su prizori iz romana predstavljeni usporenim ritmom, bez jasnog dramskog središta i opravdanja. </p>
<p>Šest dana i jedna noć, što ih je šegrt Hlapić proveo na putu, predstavljeni su u plošnom iskazu scenskih slika koje nastoje ponajprije očuvati nit priče kako bi dječjoj publici ponudili ključ za razumijevanje. U predstavi su izostale i neke od atraktivnih Hlapićevih avantura zbog potrebe sažimanja, ipak ne odveć artikulirane cjeline.</p>
<p>Ilustrativna scenografska rješenja Velimira Domitrovića, ponajviše zaokupljena projekcijama na stražnjem zidu pozornice, funkcionalni kostimi Barbare Bourek, što su nastojali odgovoriti poopćenim predodžbama, nenametljiva glazba Josipa Cvitanovića te koreografska rješenja Vladimira Vrhovšeka slijedili su koncept predstave koja nije pomaknula granice korektnih pristupa dječjoj lektiri.</p>
<p> Dopadljivi glumački angažmani napose Vinka Štefanca u ulozi šegrta Hlapića, Jasne Palić Picukarić kao Gite, Ivane Bakarić, Nikše Kušelja, a potom i Višnje Babić, Đure Rogine, Aleksandra Naumova (u ulozi psa Bundaša), Ranka Stojića te Božidara Koščaka pomogli su izvedbi koja ipak nije uspjela posve odgovoriti očekivanjima publike. Roman Ivane Brlić Mažuranić s kojim su odrastale generacije čitatelja nudi mnogo više izazova za scenska ičitavanja i maštovite interpretacije, nego što je to predočeno na pozornici Kazališta »Trešnja«.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Peticija za Muzičku akademiju</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Hrvatska akademska zajednica i podružnica Studentskog zbora Muzičke akademije pokrenuli su peticiju kojom se traži rješenje problema smještaja zagrebačke Muzičke akademije. Studenti zagrebačkog Sveučilišta peticiju će, počevši u srijedu, sljedeća tri dana potpisivati u prostorijama Studentskog centra. Sredinom siječnja peticiju su već potpisivali studenti Muzičke akademije, a sve prikupljene potpise HAZ i Studentski zbor predat će predstavnicima Gradskog poglavarstva, Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva kulture i Vlade, rekao je nacionalni predsjednik HAZ-a Krešimir Mihalic u rijedu na konferenciji za novinare.</p>
<p> Dekan Muzičke akademije Tonko Ninić podsjetio je da Muzička akademija već 50 godina nema riješeno pitanje smještaja i da se nastava održava na pet različitih mjesta: u Gundulićevoj i Berislavićevoj ulici, na Trgu hrvatskih velikana, na Pedagoškoj akademiji i na Fakultetu za fizičku kulturu. Za korištenje tih prostora godišnje se izdvaja 150 tisuća maraka, rekao je Ninić zapitavši se, zašto su fakulteti koji su već imali prostor, dobivali nove zgrade dok je Muzička akademija i dalje podstanar. </p>
<p> Ninić je kazao da se nekoliko puta pokušalo riješiti pitanje smještaja pa su čak izrađeni i projekti za pojedine lokacije, ali ni jedan od tih projekata nije imao stvarne osnove. Ocijenio je da bi prostor gornjogradske Vraniczanijeve poljane bio najprikladniji s obzirom na posebne zahtjeve studenata Akademije. »Samo osiguravanjem adekvatnog smještaja studentima će biti omogućen kvalitetan studij«, napomenuo je dekan Ninić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Steffi Graf donijela sreću američkim jedriličarima</p>
<p>AUCKLAND, 2. veljače</p>
<p> – Američka jedrilica AmericaOne pobijedila je i u šestoj finalnoj regati izazivača za Americas cup u Aucklandu, izjednačivši tako rezultat protiv talijanske Prade na 3-3. Jedrilica koja prva skupi pet pobjeda suprostavit će se u velikom finalu 30. americas cupa braniteljima naslova iz Novog Zelanda. </p>
<p>U šestoj utrci, koja je obilovala uzbuđenjima, talijanski je kormilar Francesco de Angelis ponovno propustio veliku priliku i prednost koju je imao tijekom većeg dijela utrke duge 18.5 nautičkih milja.</p>
<p>»Luna Rossa« je bolje startala i vodila kod prva dva okreta, da bi u drugoj etapi niz vjetar krivnjom posade njihov 60.000 dolara vrijedan »spinnaker« razderan završio u vodi ispod kobilice, čak i omotan oko kormila. Zbog toga su izgubili <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i dosta vremena dok je jedan član posade, viseći preko ruba jedrilice, oslobađao potrgano jedro, nastojeći ga izvući na palubu. Tako je iskusni Cayard preuzeo vodstvo koje nije ispuštao do kraja. Pritom je znalački odbijao talijanske napade sve do same ciljne ravnine, u koju je AmericaOne uplovila devet sekundi prije Prade.</p>
<p>Tako su Talijani izgubili utrku zbog trganja jedara, u čemu su dosad imali najmanje problema od svih izazivača. Vrlo skupo, najveće jedro »spinnaker« izrađeno je od posebnog, ultra-jakog materijala nazvanog »Spectra«, sa slojem »Mylara« debljine jedva četvrt milimetra. Talijani su već potrošili oko 50 milijuna dolara na Americas Cup i pritom nisu štedjeli na jedrima, kupivši sedam »spinnakera«, dok njihov protivnik Cayard ima samo tri, koja su se dosad trgala osam puta. </p>
<p>Kao 17. član posade, u ovoj utrci se na AmericaOne nalazila poznata tenisačica Steffi Graf, koja je poslije bila oduševljena viđenim. </p>
<p>– Nevjerovatno koliko je sve ovo uzbudljivo. Biti dio utrke je jedno od najsnažnijih iskustava koje sam ikad doživjela, rekla je Graf, koja se za cijele utrke nalazila na krmi jedrilice, bez ikakvog kontakta s posadom, kako je i propisano pravilima natjecanja.</p>
<p>Za razliku od Amerikanaca, posada Prade je odavno odlučila da ne želi žene na brodu, jer vjeruju da to donosi nesreću. Stoga kao 17. člana ukrcavaju 73-godišnjeg Renza Guidia, prijatelja vlasnika Prade, multimilijunaša Patrizia Bertellia, koji je također dvaput bio na »Luna Rossi«, ali je odustao kad je brod izgubio.</p>
<p>– Naravno da želimo žene na brodu, ali samo na krstarenju. U svakom drugom slučaju ne bi išlo, jer mi smo ipak Talijani, priznao je De Angelis. </p>
<p>Sljedeća, sedma utrka finala izazivača na rasporedu je u četvrtak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>I jedan koš razlike je pobjeda vrijedna osmine finala</p>
<p>Bilo kakva pobjeda u četvrtak (20.30 sati) protiv Varesea u 14. kolu skupine H Europske lige bila bi Ciboni VIP vrijedna poput zlata, jer vodi u osminu finala</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Bilo kakva pobjeda, čak i ona minimalna, s jednim košem razlike, bit će košarkašima Cibone VIP u četvrtak navečer jedini cilj. Jer, s tom pobjedom bi već sad skinuli s vrata problem plasmana u daljnje natjecanje Europske lige; naime, ako svladaju Varese, natjecanje u skupini završit će u najgorem slučaju na četvrtom mjestu, što će reći da ih više ni Varese ni Pivovarna Laško neće moći prestići.</p>
<p>– Varese ima odličnu petorku, vrlo opasnu sa svih pozicija. Ipak, oni su pobjediv sastav, samo ako ćemo igrati kolektivno. Po meni, Pozzecco i Meneghin su najbolji igrači, ali ne treba zanemariti Kisurina, koji može odlično skočiti u napadu, zatim Santiaga, kojem je najbolja reklama bilo ono što je odigrao protiv nas u prvoj utakmici, te Vescovi, koji može zabijati »trice«. Naša je prednost veći izbor igrača i sigurno ćemo pokušati nametnuti jači ritam, već i zbog toga što igramo kod kuće. Nadam se da će presuditi naša kvaliteta, te ono što trener procijeni da je naša prednost, kaže Gordan Giriček, najbolji strijelac »cibosa« (17.7 koševa po utakmici) u dosadašnjem natjecanju Europske lige.</p>
<p>Upravo kao Cibona, i Varese je u posljednje vrijeme u uzlaznoj formi. Nakon lošeg prvog dijela Europske lige, Varese se u nastavku prilično popravio i ponovno je kandidat za ulazak u osminu finala. </p>
<p>– Za nas je ovo utakmica »play offa«. Ako izgubimo, sve je gotovo, i preostale dvije utakmice nam ništa više neće značiti. Ali, ako pobijedimo, bit ćemo u igri sve do kraja. U Zagrebu se u četvrtak može mnogo toga odlučiti, kaže Rus Jevgenij Kisurin, bivši igrač Cibone, koji je krajem prosinca došao u Varese. – Nema ozlijeđenih, dolazimo svi. Šteta je što ovog vikenda nismo igrali nijednu utakmicu u Italiji, jer prvenstva nije bilo zbog Kupa, iz kojeg smo ranije ispali. U klubu su tražili nekog protivnika za prijateljsku utakmicu, no nisu ga našli. Mislim da smo u dobroj formi, a nadam se da ćemo zadržati nivo igre od prije dva tjedna, kad smo sa 19 razlike pobijedili PAF Bolognu, rekao je Kisurin, koji je, kao i cijela momčad, dobro informiran o promjeni na Ciboninoj klupi, odnosno, o dolasku Nevena Spahije umjesto Vinka Jelovca. Novi način igre, za kojeg kaže da i nije bitno drugačiji od dosadašnjeg, proučavali su gledajući Ciboninu utakmicu u Laškom...</p>
<p>Prije mjesec dana, Cibona je u Vareseu izgubila 77-89, a najviše joj je problema zadao centar Daniel Santiago, koji je ubacio 26 poena uz 15 skokova, i te kako pomogavši svom sastavu da dobije bitku pod obručima (omjer uhvaćenih lopti bio je 36-26 za domaćina, koji je pritom imao čak 11 napadačkih skokova). Uspiju li u četvrtak steći ravnotežu u tom segmentu, »cibosi« bi time mogli napraviti veliki korak i prema pobjedi.</p>
<p>– Ovo je za nas iznimno važna utakmica i zato još jednom pozivamo navijače da nas podrže. Ulaz s obilježjima zagrebačkih klubova je besplatan, reći će i Cibonin sportski direktor Mihovil Nakić, očekujući da dvorana još jednom bude puna. I uz želju da navijači odu zadovoljni...</p>
<p>IGOR RAJKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Znate li vi kad dolazi Zajec?«</p>
<p>Tom je rečenicom Croatijin govornik Ivan Rotim dočekivao novinare, koji su se u srijedu uzalud okupili u maksimirskim prostorijama očekujući novoga sportskog direktora Zajeca</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Iako je bio najavljen, novi sportski direktor Velimir Zajec nije se u srijedu pojavio u Croatijinim prostorijama. Novinarska je svita, eto, ostala praznih blokova, no klupski je govornik Ivan Rotim, nakon upita »znate li vi možda kad dolazi Zajec«, odmah servirao smirujuću rečenicu:</p>
<p>– U četvrtak ćemo održati konferenciju za novinare, nazočni će biti Zajec i trener Marijan Vlak.</p>
<p>Lijepo. Usput, valjda će netko u međuvremenu obavijestiti i Zajeca o spomenutom druženju s novinarima...</p>
<p>Nakon što je gotovo sat i pol držao svoje nogometaše u blatu pomoćnog terena ispod južne tribine, Vlak je svratio u klupske prostorije i održao kraći briefing. U petak će »modri« otputovati u Hercegovinu, bit će smješteni u mostarskom hotelu »Ero«, a u sklopu sedmodnevnog gostovanja odigrat će i četiri utakmice. U subotu će im suparnik biti Zrinjski, u nedjelju Čapljina, a u utorak i srijedu Zagrepčani će nastupiti na turniru u Širokom Brijegu, sudjelovat će još istoimeni domaćin, te Brotnjo i Osijek. U prvoj će utakmici suparnik »plavima« biti Široki Brijeg.</p>
<p>– Vodit ću u Hercegovinu svih 26 nogometaša. Obećao sam svakome priliku, želim da mi savjest bude mirna i najavljujem da će pravu minutažu dobiti Bazina, Kozniku i Abramović, koji su dosad bili u drugome planu. Na ozljedu mišića žali se Krznar, mirovat će nekoliko dana, međutim i on putuje na turneju i očekujem da će biti spreman do turnira u Širokom Brijegu, kaže Vlak.</p>
<p> • Hoćete li prihvatiti sugestiju glavnog direktora Mirka Novosela koji vam putem medija poručuje da Mihaela Mikića isprobate na desnom boku?</p>
<p>– Molim? Nisam zadnja dva dana čitao novine, pa ne znam o kakvoj je sugestiji riječ... No, ta je pozicija Mikiću strana, iako bi silom prilika mogao na njoj zaigrati. Znano je, naime, da nam je nakon Rukavinina odlaska samo Šarić pravo rješenje za desni bok, a Šabić i Mikić mogli bi poslužiti na toj poziciji. Usput, Mikić se smirio, ne razmišlja više o odlasku. Ta je njegova nervoza zapravo bila pozitivna, normalno je da želi igrati... </p>
<p>Najavio je trener da će financijski kazniti neke nogometaše zbog manjih incidenata na trotjednim pripremama u Španjolskoj. Konkretno, na tom su popisu Igor Cvitanović, zbog svađe s trenerom prilikom izmjene na jednoj utakmici, te Stjepan Tomas, koji je zakasnio (!?) na utakmicu. Hoće li Goran Jurić biti kažnjen zbog kašnjenja na avion u Madridu?</p>
<p>– Ne, vjerojatno ne. Dovoljno je kažnjen time što je o svome trošku morao kupiti novu kartu do Zagreba.</p>
<p>Ne treba ni sumnjati da će Jurić uskoro navratiti do financijskog direktora Branka Laljka i pokušati refundirati trošak. Uz pohvale kapetanu Prosinečkom (koji je doista znatno »tanji« nego prije priprema, i te kako se vidi gubitak šest kilograma), Vlak je najavio da će u Hercegovini poglavito testirati napadače:</p>
<p>– U tih sedam dana momčad bi se trebala iskristalizirati, a posebno će pod povećalom biti napadači. Naime, trenutno su I. Cvitanović, Mikić, Šokota i Šimić na istim startnim pozicijama, dolazeće će razdoblje odlučivati o tome tko će dobiti prednost.</p>
<p> • Budući da ćete kristalizirati momčad za proljeće, znači li to da otpada eksperiment sa 4-4-2 sustavom igre?</p>
<p>– Vjerojatno da. Ali, to ne znači da ćemo igrati u 3-5-2 rasporedu...</p>
<p>Razmišlja li Vlak o 3-4-3 formaciji, iznimno napadačkoj i gledateljima svakako najprivlačnijoj? Po svemu sudeći – da! Uostalom, ima sposobne napadače za takav sustav, a između Pilipovića, Bišćana i Pavlovića pronaći će zadnjeg veznog igrača, iznimno važnog za taj sustav igre. Pilipović je trenutno u prednosti, no nije tajna da bi Vlak najviše na toj poziciji želio vidjeti Bišćana. A za takvu je soluciju neophodno i Tokićevo dobro snalaženje na poziciji prednjega braniča. Uglavnom, turneja u Hercegovini ponudit će Vlaku prave odgovore...</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šimić darovao obitelji Pišpek 1000 maraka</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Lijep je potez povukao Croatijin reprezentativac Josip Šimić. Naime, osobno je uručio 1000 njemačkih maraka obiteli Pišpek, koja skuplja novac za operaciju svog dvogodišnjeg sina Patrika.</p>
<p> Dječak je treće dijete Maria i Ornele Pišpek, već nakon poroda imao je motoričkih problema, a nedavno je i posve oglušio. Liječnici su ustanovili da je djetetu moguće vratiti sluh ugradnjom pužnice koja stoji oko 10.000 njemačkih maraka, no roditelji nemaju novca za potrebnu operaciju. Stoga su se i mediji uključili u humanitarnu akciju prikupljanja novca za maloga Patrika, a Josip Šimić je na najkonkretniji način iskazao svoju humanost. (p. j.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Šurjak je radio bez nadzora«</p>
<p>Donedavno se sve u Hajduku odvijalo pod plaštom političkog mentora i direktor je mogao raditi što želi, bez mogućnosti nadzora ili kontrole, što je dovelo do niza propusta na štetu kluba, kaže Ivica Boljat, predstavnik Grada Splita u Hajduku </p>
<p>SPLIT, 2. veljače</p>
<p> – Ivica Šurjak, donedavno sportski direktor Hajduka, upro je prstom u trojicu predstavnika Grada Splita s kojima ne da ne želi raditi nego se ne želi ni veseliti! Jedan od trojice prozvanih je Ivica Boljat (nema veze s Ivicom Boljatom, nogometašem slavne Hajdukove generacije), predavač na Filozofskom fakultetu u Splitu, član HSLS-a. U Hajduku je poznat od srpnja 1997. godine, a u UO je ušao u siječnju 1998.</p>
<p>– Ne slažem se sa Šurjakovom podjelom Upravnog odbora na Grad i županiju u upravljanju. Ako netko odgovara, a ja odgovaram Gradu, za posao za koji je zadužen normalno je da ga zanima kako nešto funkcionira. Najlakše je pljuvati po Upravi, a kada smo već prozivani onda smo željeli imati uvid u pravo stanje stvari. Ja nisam kopao po podacima kod Zelića, kaže Boljat.</p>
<p> Šurjakov rad je podržan od svih članova UO, pa ipak Šurjak nije želio nastaviti svoj rad u splitskom klubu. U utorak su se na Poljudu susreli Šurjak i Boljat i pritom porazgovarali. Boljat je pojasnio:</p>
<p>– Šurjaka sam podržavao u većini slučajeva, osim u jednom kada je potpisao s dvanaestoricom juniora predugovore, a te igrače nisu htjeli na posudbu ni trećeligaški klubovi. Zapravo, moja zamjerka mu je da se nije previše zanimao za omladinsku školu. Šurjak je veliko ime i klub s njim ili bez njega nije isto. Ugled se gradi na mitovima, legendama, ma kakvi oni bili. Šurjak je Hajdukova legenda, a mislim da je pozitivna, riječi su Boljata. </p>
<p> l Hajduk ciklički doživljava tektonske udare. Smjene trenera i direktora neizostavni su folklor Poljuda. U čemu je problem, možda u radu Upravnog odbora Hajduka? </p>
<p>– Upravni odbor je prihvaćao svaki zahtjev sportskog direktora, ali se pitalo i trenera. No, nismo bili upoznati s papirima transfera koji se sada spominju. Saznavali smo od novinara i okolo, a na UO bi se samo odmhnulo rukom.Tako smo i za tih 150.000 DEM, treće rate za Zagreb, saznali godinu dana kasnije i nije točno da je to sponzorski novac. Sve su to Hajdukov novci. Ma, prije se sve u Hajduku odvijalo pod plaštom političkog mentora (Dolić op.p.) i direktor je mogao raditi što želi, bez mogućnosti nadzora ili kontrole, što je dovelo do niza propusta na štetu kluba. Kada su Iviću Pašaliću i drugima kola krenula nizbrdo počela se osjećat nesigurnost, pa je tako porasla mogućnost našeg aktivnijeg djelovanja. Kovačeviću i Letici su se mogućnosti djelovanja mijenjale. Prije su bili poslušnici… Svaki pokušaj da Hajduk radi kao i ostale tvrtke u kojoj se zna tko pije i tko plaća – nailazi na otpor. Ne samo od ljudi iz kluba.</p>
<p>U srijedu ujutro, prije puta nogometaša Hajduka u Metković, dojučerašnji sportski direktor Ivica Šurjak došao se pozdraviti s prvotimcima. Kada je ušao u klupski restoran, gdje su nogometaši objedovali, prolomio se pljesak. Šurjak im je kazao:</p>
<p>– Bavite se isključivo nogometom, budite disciplinirani i slušajte Matkovića. S njim možete biti prvaci, a imate veliku prigodu. Osvajanje naslova meni bi bila velika nagrada. Novinarima je Šurjak kazao glede razgovora dan ranije:</p>
<p>– Naslovi su malo bombastčni, ali znam je da to urednici rade. Nisam želio praviti velike skandale, samo tražim mir. S Boljatom sam razgovarao, dobar je čovjek, ali nije on od nogometne struke, pa nije ni za šefa komisije Omladinske škole.Nogometaši Hajduka su otputovali u Metković i Dubrovnik, ali bez Deranje i Skoke. Deranja je obolio od trbušne viroze i završio u bolnici kod liječnika Nikole Bradarića, a vjerojatno će biti hospitaliziran do petka. Skoko je boravio u Wolfsburgu, ali prema neslužbenim informacijama nije se dogovorio sa istoimenim njemačkim prvoligašem, pa je produžio za Glasgow na pregovore sa Celticom. </p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Drviš prvi puta protiv Amerikanca</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Hrvatski boksački profesionalac Stipe Drviš boksat će na subotnjoj priredbi u Duisburgu protiv 37-godišnjeg Amerikanca Rubena Ruiza. U svom sedmom profesionalnom dvoboju Drviš će se ogledati sa dosad najopasnijim i najiskusnijim suparnikom, jer unatoč godinama i ne baš impresivnom učinku – 12 pobjeda (pet nokautima) i 17 poraza – Ruiz nije iz skupine anonimnih i bezazlenih američkih boraca. Zanimljivu karijeru Ruiz je okrunio sredinom 1995. godine dvobojem protiv svjetskog prvaka u polusrednjoj kategoriji po verziji Svjetske boksačke asocijacije (WBA) Argentincem Juliom Cesarom Vasquezom.</p>
<p>– Ruiz je prvi Amerikanac među mojim suparnicima i već zbog toga treba ga se čuvati. Broj njegovih profesionalnih dvoboja govori da se radi o »iskusnom liscu«, koji bi mogao biti vrlo neugodan. Naravno, odlično se osjećam, sasvim sam spreman i uopće ne sumnjam u svoju pobjedu, rekao je naš poluteškaš, koji je u svojoj devetomjesečnoj profesionalnoj karijeri ubilježio šest pobjeda u isto toliko borbi.</p>
<p>Nakon priredbe u Duisburgu, na kojoj će u glavnoj borbi nastupiti engleska boksačica nastanjena u Zagrebu Michele Aboro, Drviš će se nakratko odmoriti kod kuće u Puli, a potom započeti pripreme za sljedeći ogled – 11. ožujka u Lübecku ili 18. ožujka u Hamburgu. (S. Mufić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="25">
<p>Haider: Komešanje u europskom kokošinjcu, a lisica još nije unutra</p>
<p>Austrijski predsjednik Thomas Klestil u intervjuu od srijede kazao je da on radije ne bi imenovao koalicijsku vladu desnoga centra u kojoj je i Slobodarska stranka krajnje desnice Jörga Haidera, ali nema mnogo izbora jer su te stranke dobile većinu u parlamentu. »Kad bih ja morao položiti prisegu u toj vladi, ja to ne bih učinio iz osobnoga uvjerenja, jer strahujem da će Austrija zbog toga međunarodno patiti«, rekao je magazinu News, ali je dodao: »U demokraciji se mora poštovati parlamentarna većina«.</p>
<p>»Iznenađujući zaokret u slučaju intervencije EU-a. Danske novine tvrde kako su austrijski kancelar Viktor Klima i predsjednik Republike Thomas Klestil sami naručili prosvjede protiv Austrije u inozemstvu.« Tim je naslovom na prvoj stranici bečki list Die Presse zapalio pravu bombu u ionako politički pregrijanoj Austriji. </p>
<p>Jörg Haider, pak, uputio je u srijedu nove zamjerke EU-u: »Došlo je do komešanja u europskom kokošinjcu, premda lisica još nije ni ušla unutra«, rekao je Haider za njemački Die Zeit od četvrtka. </p>
<p>Haider je u utorak postigao koalicijski sporazum s konzervativnom Narodnom strankom koji će, ako u srijedu predsjednik Thomas Klestil to blagoslovi, prekinuti tri desetljeća socijaldemokratske vladavine u Austriji. </p>
<p>Trenutni predsjedatelj EU-a, Portugal, priopćio je u srijedu da su austrijski partneri u Uniji odlučni provesti prijetnju o političkoj izolaciji Beča ako Haiderova stranka uđe u novu vladu. Portugalski premijer Antonio Guterres kazao je kako 14 članica EU-a neće biti neodlučne u provođenju svojih prijetnji čak i ako izolacija Austrije dovede do teškoća u funkcioniranju Unije. I Vijeće Europe pridružilo se prosvjedima. Naša vjera u pluralizam ne može se protegnuti i preko vrijednosti tolerancije i antirasizma, ističe u priopćenju VE-a. Izraelski ministar vanjskih poslova David Levy u srijedu je izjavio da »odmah« povlači svog veleposlanikla u Beču. »Zemlja u kojoj vlada simbolizira i podržava mišljenja koja bi trebala potresti svakog Židova i nežidova ne može imati veleposlanika Izraela«, kazao je Levy. Mađarska se ne namjerava pridružiti mogućim sankcijama EU-a. Mađarski premijer Viktor Orban ustvrdio je kako je EU sada označila međe koje su u izvjesnom smislu protivne slobodnoj volji austrijskih građana budući je riječ o rezultatima slobodnih i poštenih izbora. Slovenski predsjednik Milan Kučan ocijenio je za »Delo« da bi ulazak Slobodarske stranke u vladu bio opasnost za cijelu Europu. Spomenuo je i opasnu Haiderovu tezu da Slovenija mora opozvati tzv. 'Avnojske zakone' kojima je potvrđen izgon Nijemaca iz Jugoslavije nakon II. svjetskog rata i konfiscirana njihova imovina. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Adams: Uskoro prekid blokade HVO-ovih vojarni </p>
<p>KISELJAK, 2. veljače </p>
<p> - General Ronald Adams, zapovjednik SFOR-a u BiH, izjavio je u srijedu da je razjašnjen spor koji je prouzročio blokadu vojarni hrvatske komponente Vojske Federacije. General Adams, koji je 26. siječnja zapovjedio blokadu vojarni HVO- a jer su odbile dostaviti tražene informacije SFOR-u, objasnio je da su nadležne osobe odgovorile na zahtjev i »stvari se ispravljaju«. Prema njegovim riječima, blokada će prestati nakon što on pregleda tražene informacije koje su mu već dostavljene. </p>
<p> »Vjerujem da će blokade biti brzo ukinute«, rekao je Adams koji je u srijedu boravio u Kiseljaku, gdje je s općinskim čelnicima razgovarao o procesu povratka prognanika i izbjeglica. Obećao je i novčanu pomoć međunarodnih organizacija u obnovi kiseljačkog područja ako se ispune preuzete obveze u vezi s povratkom ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Savez turkofonskih zemalja unatoč protivljenju Rusije? </p>
<p>Rusija upozorila Tursku da »uspostava zajednice na bliskim etničkim temeljima, nije u duhu suradnje i međusobnog razumijevanja zemalja na području središnje Azije i Kavkaza«</p>
<p>ANKARA, 2. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Odnosi Ankare i Moskve ponovo su došli na veliki politički ispit. Do toga je došlo nakon izjave koju je Reutersu (19. siječnja) dao turski državni ministar Abdulhaluk Cay. Posredstvom te agencije, pozvao je na uspostavu zajednice turkofonskih država. U njoj bi se, kako je objasnio, našle sve zemlje turskog govornog područja srednje Azije, te kavkaski Azerbajdžan.</p>
<p>Ministar je naglasio da bi do osnutka takvog »međuturskog saveza« trebalo doći unatoč protivljenja Rusije. Cay, koji je zadužen za odnose Turske s turkofonskim republikama, rekao je da bi se takva zajednica mogla utemeljiti na sličnim principima kao i Arapska liga. Upozorio je da bi se i Rusija mogla pridružiti takvom savezu, dodavši kako ne očekuje takve signale iz Kremlja.</p>
<p>Na reagiranje službene Moskve nije se trebalo dugo čekati. Rusija je diplomatskim kanalima prenijela svoju »uznemirenost« i »nespokojstvo« Cayovom izjavom. Istodobno, rusko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je i posebnom izjavom (28. siječnja) u kojoj se skreće pozornost vladi u Ankari kako ministrova izjava nije sukladna naporima dvije susjedne države da poboljšaju međusobne odnose.</p>
<p>U izjavi se, također, naglašava kako »uspostava zajednice na bliskim etničkim temeljima, nije u duhu suradnje i međusobnog razumijevanja zemalja na području središnje Azije i Kavkaza«. Moskva je, istodobno, pozvala Ankaru da se oglasi u povodu izjave ministra Caya. »Nadamo se kako se takve ideje neće odraziti na realnu politiku turske vlade«, upozoreno je s najvišeg ruskog vrha. No, umjesto turske vlade oglasio se osobno prozvani ministar. Cay je, naime, rekao kako je rusko reagiranje nerazumno. Pritom je podsjetio na činjenicu da su turkofonske zemlje nezavisne i suverene države. Time je vrlo jasno dao do znanja novim kremaljskim upravljačima kako se moraju pomiriti s tom povijesnom istinom.</p>
<p>Potom se oglasilo i tursko ministarstvo vanjskih poslova. Upozoreno je kako »Cayove primjedbe« ne sadrže konkretan prijedlog za stvaranje zajednice turkofonskih država koje, istini za volju, vežu isti etnički, jezički, kulturni, povijesni i drugi korijeni. Znakovito je, u svakom slučaju, da je rusko reagiranje na izjavu ministra Caya došlo nakon što je turski predsjednik Süleyman Demirel predložio uspostavu pakta o stabilnosti Kavkaza.</p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Policija blokirala ukrajinski parlament</p>
<p>KIJEV, 2. veljače</p>
<p> - Ukrajinska policija je u srijedu blokirala zgradu parlamenta, u kojoj ljevičarski zastupnici prosvjeduju protiv zastupnika koje podržava predsjednik Leonid Kučma. Ljevičarski zastupnici su se razglasom obratili stotinama pristaša koje su se okupile izvan parlamenta, dok su kordoni policije blokirali zgradu, a dužnosnici snaga sigurnosti zabranili ulaz novinarima. Dužnosnici su odbili reći tko je zapovjedio blokadu parlamenta. Raskol u parlamentu se dogodio 20. siječnja, kad je gotovo 250 zastupnika centra i desnice napustilo sjednicu 450-članog parlamenta, nakon što ljevičarski predsjednik parlamenta Oleksander Tkačenko nije dopustio glasovanje o pokretanju postupka svojeg smjenjivanja. »Odmetnuti« zastupnici, kojima je predsjednik Kučma dao svoju potporu, održali su u utorak odvojenu sjednicu u jednoj drugoj zgradi. Na sjednici su izglasali nepovjerenje Tkačenku i izabrali svog predsjednika parlamenta. Ljevičarski zastupnici su za blokadu parlamenta optužili predsjednika Kučmu, koji ih je više puta optužio za blokadu neophodnih tržišnih reformi i kvarenje odnosa sa stranim ulagačima.(AFP/Hian)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>IRA ne želi predati oružje </p>
<p>IRA je priopćila da podupire mirovni proces u Sjevernoj Irskoj i podsjeća da se već pet godina pridržava primirja / Vođe protestanata, međutim, prijete istupanjem iz regionalne vlade</p>
<p>LONDON, 2. veljače</p>
<p> - London, Dublin, Washington i Belfast u stalnim su međusobnim dodirima nakon što se mirovni proces u Sjevernoj Irskoj ponovo našao na rubu sloma. Razlog najnovije krize je odbijanje IRA-e da preda svoje oružje - kako je to utvrdila i međunarodna komisija za razoružavanje paravojnih grupa. U upravo objavljen izvješću, što ga je sastavio šef komisije, kanadski general John de Chastelain, kaže se da IRA nije načinila još ni prvi korak ka razoružanju.</p>
<p>IRA je međutim izdala vlastito priopćenje, u kojem podupire mirovni proces i podsjeća da se već pet godina pridržava primirja. No premda je IRA doista prekinula sektaške obračune i umorstva, te njeno oružje doista šuti već petu godinu, sjevernoirskim protestantima to nije dovoljno. Oni zahtijevaju da se IRA razoruža. Jedino pod tim uvjetom žele protestanti dalje sudjelovati u radu novog regionalnog parlamenta Sjeverne Irske i nove regionalne vlade (uspostavljenih u okrivru mirovne formule za Sjevernu Irsku). </p>
<p>David Trimble, prvi ministar (premijer) Sjeverne Irske i ujedno vođa najveće protestatske stranke Ulsterskih Unionista, već je najavio da njegova stranka dalje ne želi dijeliti vlast s predstavnicima Sinn Feina, ako IRA ne počne predavati oružje. Sinn Fein, kao političko krilo IRA-e, govori u njeno ime, ali Sinn Feinovi politički prvaci poput Gerryja Adamsa i Martina McGuinnessa nemaju dovoljno jakog utjecaja na »jastrebove« u IRA-i. IRA pak smatra kako je dovoljno da ona svoje oružje više ne koristi, ali unionisti (protestanti) traže više.</p>
<p>Za 12.veljače zakazan je sastanak Trimbleovih unionista, da procijene je li zabilježen napredak u predaji oružja. Kada bi konstatirali da nije, Trimble bi dao ostavku na položaj regionalnog premijera. Skupa s njime bi i drugi vodeći protestski političari istupili bi iz sjevernoirske regionalne vlade, stare tek dva mjeseca, sastavljene od predstavnika svih stranaka u pokrajini. To bi dovelo do potpunog sloma novih političkih institucija Sjverne Irske. </p>
<p>Da to preduhtiri, britanski ministar za Sjevernu Irsku, Peter Mandelson, vjerojatno će prije 12.veljače suspendirati cijelu regionalnu skupštinu, čime bi se Sjverna Irska ponovo vratila u pat-poziciju. Za sada Mandelson još izražava oprezni optimizam i vjeru da do toga neće doći. Govori se i o ponovnom angažmanu američkog mirovnog posrednika, bivšeg senatora Georgea Mitchella, u potrazi za kompromisom. No promatrači ocjenjuju kako su slabi izgledi da se prevlada postojeća paraliza. IRA smatra kako je dovoljno da više ne ubija ljude u sektaškim obračunima, ali smatra kako politička situacija nije zrela za idući veliki korak - predaju i uništenje oružja. Na tome ponovo sve zapinje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatski sudovi, akcije »Bljesak« i »Oluja« i pravni propisi </p>
<p>Javljam se u povodu pitanja sudskih postupaka proti onima koji su počinili zlodjela za vrijeme i nakon akcija »Oluja« i »Bljesak«.</p>
<p>Kao mali čovjek i nekada mali sudac obratio sam se svojedobno g. Šeksu u članku upućenom Vjesniku pitajući ga zašto se ne pokrene kazneni postupak proti onima koji su počinili zločine za vrijeme i nakon akcija »Oluja« i »Bljesak«. Rekao sam da se protekom vremena gube tragovi zločina, slabi pamćenje svjedoka i na taj način umanjuju mogućnosti da se utvrdi prava istina.</p>
<p>Vidimo što se sada događa. S pravom smatra g. Račan da je šteta za Hrvatsku što se nisu ta zlodjela procesuirala pravodobno, jer bi tada bilo manje poteškoća sa sudom u Haagu.</p>
<p>Bitno bi bilo utvrditi krivnju, stupanj te krivnje, a ne inzistirati na kaznama. Pri tomu trebalo bi voditi računa da li su se počinitelji tih zlodjela nalazili u nužnoj obrani pa možda čak i u stanju krajnje nužde, što bi isključivalo njihovu kaznenu odgovornost.</p>
<p>Prema pravnim pravilima i zakonskim propisima nužna obrana postoji kada je djelo počinjeno poradi neophodnog odbijanja protupravnog napada na bilo koje pravno dobro (život, tijelo, čast, imetak), i to povredom nekog napadačeva pravnog dobra.</p>
<p> Ako se navedeni pravni propisi (zakoni) primjenjuju kad su u pitanju pojedinci i suprotne stranke u pojedinom kaznenom predmetu i postupku, to se tim više imaju primijeniti ne samo kad su u pitanju životi pojedinaca i njihova imovina nego životi i opstojnost čitavog naroda u njegovoj domovini.</p>
<p>Upravo to su Srbi iz tzv. Krajine učinili: htjeli su uništiti sve što je hrvatsko. Hrvatski sudovi su u svim ovim događanjima morali imati zadnju riječ, a to do sada, na žalost, nije učinjeno. O sudskom postupku trebala bi javnost biti detaljno informirana.</p>
<p>Zamjeram pojedinim dužnosnicima HDZ-a što nisu na vrijeme, nego tek sada osudili bahatost, aroganciju i profiterstvo i druge negativnosti u stranci. </p>
<p>Zamjeram i onima koji se sad odriču Tuđmana videći samo njegove slabe strane kao da on nije ništa dobro učinio za hrvatski narod. Kad bi to bilo tako, zašto bi ga narod dva puta izabrao za predsjednika države i masovno odao mu počast pred njegovim odrom.</p>
<p>Pjesnik Petar Preradović pjevao je: Rod bo samo koj' si mrtve štuje na prošasti budućnost si snuje.</p>
<p>MIRKO SUNIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tiskovne istine u tri primjera – nije li to slično nogometnom »slobodnom sudačkom uvjerenju«? </p>
<p>Događaji koji su slijedili jedan za drugim ovih dana, prikazni su kroz domaći tisak različito, tj. zavisno o kojim je tiskovinama riječ. Većina nas misli kako su novinska izvješća ništa drugo do vjerno prepričan događaj. A da tomu nije tako, svjedoči i cijeli niz izvješća koji nam taj isti tisak stavlja na uvid.</p>
<p> Onaj koji ima toliko novaca da si može priuštiti nekoliko dnevnih novinskih izdanja, nađe se u takvu položaju da o istom događaju bude različito obaviješten. I tada se s pravom upita – čije je izvješće vjerodostojno. Komu vjerovati? Netko će reći kako je tu riječ o slobodnim medijima, jer nam to i inače trube svih ovih godina. A onda nam sve to jednostavno postane smiješno. Zašto?</p>
<p>Primjer prvi. Prije desetak dana u tisku čitam naslov koji je navodno izjavio g. Mesić, jedan od kandidata za mjesto predsjednika Republike, koji izjavljuje – »ako budem izabran, opet ću aktivirati zatvor u Lepoglavi«.</p>
<p>Dio tiska i novinara to prezentira na način da će svi krivci zaslužni za ovakvo stanje u državi biti za svoju rabotu kažnjeni.</p>
<p>Drugi će to protumačiti tako što će naglasiti kako je g Mesić u svojoj izjavi najavio obračun s neistomišljenicima i povratak jednoumlju.</p>
<p>Primjer drugi. Dolazak na glasovanje budućeg premijera g. Ivice Račan. Kao velika vijest, objavljeno je kako je g Račan došao na glasačko mjesto bez osobne iskaznice, te se zato uputio nanovo doma, da bi nakon pola sata kasnije izvršio svoju građansku dužnost.</p>
<p>Za jedne novinare – to je potvrda kako smo konačno u pravnoj državi u kojoj su svi jednaki. Drugi će, navodeći isti događaj, to protumačiti kao još jedan u nizu jeftinih stjecanja pozitivnih poena uz opasku – kakav će nam to biti budući premijer koji je zaboravan.</p>
<p>Primjer treći. Riječki dnevni list u kolumni pod naslovom »Smetnje na vezama« donosi između ostalog i komentar o predsjedničkim kandidatima te navodi «da kampanja traje duže i da Letica ima novca, možda bi se mogao umiješati u utrku. Roditelji – mahom deklasirani pripadnici socijalističke srednje klase – znaju otprije za Leticu. Međutim, tko više ima para za kupovanje svih novina, o knjigama da ne govorimo, i publicist Letica je pomalo ispao iz vida«.</p>
<p> Novinari iz drugih medija, o istoj će temi, ne podsjećajući čitatelje na »deklasiran pripadnike socijalističke srednje klase«, davati g. Letici manje ili više izglede u kampanji. </p>
<p>U svim tim slučajevima istina je prikazana na dva potpuno oprečna načina. Zapravo, to su dvije tiskovne istine. Pitanje je koja je prava. Sve me to podsjeća na slikara koji nadahnut svojim unutarnjim porivom sunce oboji plavom bojom i pritom tvrdi kako je to njegov pogled na svijet.</p>
<p> Ako je sve to prije navedeno točno, nije li i u novinarstvu kao i u politici nečije mišljenje slično našim nogometnim sucima – djeliteljima pravde na travnjaku, koji odsviraju prekršaj (bio to jedanaesterac, nepropisan start suparničkog igrača, crveni ili žuti karton itd.) – to se i takvo mišljenje može smatrati slobodnim sudačkim uvjerenjem?</p>
<p> Publika na stadionu će odmah reagirati na tzv. »sudačko uvjerenje«, a u drugom slučaju će tek izborom za svoga kandidata zapravo odigrati svoje ne – odobravanje.</p>
<p>Ako je sve to naprijed navedeno točno, onda je sve to skupa smiješno. A još je davno Kant izrekao jednu pametnu misao: »Smijeh je efekt koji potječe iz iznenadnog preobražaja napregnuta očekivanja u ništa«.</p>
<p>Za nadati se je da neće biti tako.</p>
<p>TRPIMIR BURIĆ GORANSKI, Mali Lošinj</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Istina »maloga čovjeka« </p>
<p>Nastojeći opovrgnuti ocjenu OESS-a da se Glas 2000 uključio u stranačku političku promidžbu, dakle da je u kampanji za prvi krug predsjedničkih izbora imao navijački gard, glasnogovornik Vladimir Primorac je iznio tvrdnju na koju moram reagirati.</p>
<p> Naime, govoreći o plakatu koji tekstom zaziva »nokaut u drugoj rundi«, a urešenom odurnom slikom muškog lica izmrcvarenog udarcima šake, g. Primorac je rekao kako »mali čovjek to neće shvatiti kao prijetnju, jer on zna istinu«.</p>
<p>Osjećajući se po mnogo čemu malim čovjekom, moram reći da nakon iščitavanja poruka Glasa 2000 koje je g. Primorac supotpisao, istina koju znam nije ona g. Primorca. Poput mnogih drugih malih ljudi i ja sam uoči izbora zalazio u zagrebačke kafiće, pijuckao pivo s prijateljima, te povremeno odlazio u zahod. Tamo me iznad pisoara dočekivao poster s već spomenutim izmrcvarenim muškim licem, koje je u meni pobuđivalo sažaljenje pomiješano s bijesom prema onome tko mu je to učinio. A ja sam, kako rekoh, mali čovjek.</p>
<p> Dakle, dok apstraktni mali čovjek po mjeri g. Primorca u ovom uratku pisoarskog političkog marketinga ne vidi prijetnju, ovaj konkretni mali čovjek u porukama Glasa 2000 vidi samo divljaštvo i fizičko nasilje kao sredstvo političkog marketinga.</p>
<p>Istina je, kako kaže g. Primorac, da se svaka marketinška kreacija može tumačiti na različite načine jer se u njoj izražava putem metafora, no u svom nespretnom pokušaju da se »opere« pred međunarodnim promatračima, ovom je istinitom tvrdnjom pao u niz kontradikcija.</p>
<p> Tako na primjer, g. Primorac kaže kako »mat u drugom potezu nema veze s kandidatom Matom Granićem«, dok međutim brošura Glasa 2000 koju je g. Primorac supotpisao, u svome »Malom rječniku predsjedničkih izbora« pod slovom G sadrži tekst »Granični slučaj«, toliko sugestivan da ga i mali čovjek mora razumjeti.</p>
<p>Poruke »Nokaut u drugoj rundi«, »Mat u drugom potezu« i »Granični slučaj« pod slovom G nedvosmisleno su, neskriveno i izričito bile uperene protiv jednog od kandidata, te zapravo i nisu prave metafore.</p>
<p>Dakle, iz perspektive ovoga malog čovjeka, međunarodni promatrači su posve opravdano zaključili da je Glas 2000 provodio stranačku promidžbu, a g. Primorac to opovrgava usprkos očitom, vidljivom iz promidžbenog materijala koji je potpisao. </p>
<p>MARTIN KEKEZ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="33">
<p>Policija u dva dana zaplijenila gotovo šest kilograma marihuane </p>
<p>ZAGREB/SLAVONSKI BROD/OSIJEK, 2. veljače</p>
<p> – Djelatnici PU zagrebačke dovršili su u srijedu kriminalističku obradu nad Romeom K. (21) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zloporabe opojnih droga, stoji u policijskom priopćenju.</p>
<p>Osumnjičeni je 1. veljače oko 19 sati zatečen na autobusnom kolodvoru u Zagrebu, kada su policajci prilikom legitimiranja odlučili pretražiti njegovu odjeću i crnu putnu torbu koju je nosio sa sobom. U torbi su našli tri paketa omotana smeđom ljepljivom trakom i mobitel. Jedan od paketa je bio djelomično otvoren, te su policajci u njemu našli tvar koja je podsjećala na marihuanu. Zbog sumnje da se radi o marihuani Romeo K. je priveden u policijsku postaju na daljnju kriminalističku obradu. Utvrđeno je da se u spomenutim paketima nalazilo oko tri kilograma marihuane, koju je osumnjičeni donio u Zagreb prethodnog dana. </p>
<p>Naime, Romeo K. je 30. siječnja, prema prethodnom dogovoru s osobom za koju se jedino zna da se zove Mario, preuzeo drogu u Neumu u BiH i autobusom je prebacio u Zagreb. Po dolasku u Zagreb Mario ga je trebao nazvati na njegov mobitel da bi se dogovorili o preuzimanju triju paketa i naplati za napravljenu uslugu u iznosu od 300 njemačkih maraka. Vrijednost oduzete marihuane procjenjuje se na oko 40.000 kuna, iako se pretpostavlja da bi ta količina droge na zagrebačkom narko-tržištu postigla znatno veću cijenu da su je uspjeli prodati krajnjim korisnicima. Kriminalistička obrada se nastavlja da bi se otkrilo tko je osoba po imenu Mario, dok je osumnjičeni prepraćen u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p> Operativnim radom djelatnika za suzbijanje kriminaliteta u Slavonskom Brodu, u Gundulićevoj ulici, uhićen je 30. siječnja oko 24 sata Mario H. (21) iz Budjrovaca kod Đakova, zbog kaznenog djela zlouporabe droga.</p>
<p> Temeljem naloga istražnog suca pretražen je »mercedes«, registracijskih oznaka DJ 254-V, kojim je prilikom uhićenja upravljao Mario H., a u skrivenom dijelu karoserije pronađeno je više od dva kilograma biljne materije za koju je preliminarnim vještačenjem utvrđeno da se radi o marihuani. Mario H. je uz kaznenu prijavu predan istražnom sucu Županijskog suda u Požegi, koji mu je odredio zadržavanje do pokretanja istrage.</p>
<p>Kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PU osječko-baranjske podnijeli su kaznene prijave protiv D. U. (21) i G. Đ. iz Sarvaša, te A. Š. (33) iz Tenje zbog utemeljene sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.</p>
<p> Policajci I. osječke postaje i Postaje prometne policije primijetili su prigodom zaustavljanja njihova vozila 31. siječnja da vozač odbacuje paketić nepoznatoga sadržaja, a naknadno je utvrđeno da se radi o 515 grama marihuane. Tijekom kriminalističke obrade pretražen je dom G. Đ. te je pronađeno još 318 grama marihuane. Pretragom stana A. Š. otkriveno je 25 tableta koje su na popisu opojnih droga, 20 grama marihuane te 252 sjemenke cannabisa. </p>
<p>Nakon kriminalističke obrade protiv njih trojice podnesene su kaznene prijave, a D. U. i G. Đ privedeni su istražnom sucu Županijskoga suda u Osijeku. (D. P./V. H./M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uz heroin i heptanone pronađen i rokovnik s imenima kupaca </p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 2. veljače</p>
<p> – Službenici Odjela za suzbijanje zloporabe droga završili su kriminalističku obradu nad Srećkom F. (32), Hrvojem Z. (28) i Davorom M. (32) zbog zloporabe opojne droge heroin.</p>
<p>Naime, kako stoji u policijskom priopćenju, sredinom listopada prošle godine službenici istog odjela zatekli su Davora M. kod kojeg su osobnim pregledom našli paketić s 1 gramom heroina. Daljnjom je obradom nad uhićenim utvrđeno da je zaplijenjenu drogu kupio od Srećka F. </p>
<p>Policija je prvog veljače zatekla Srećka F. u njegovom automobilu, te su tada kod njega pronašli paketić s 0,4 grama heroina. Pretragom njegovog stana pronađene su nove količine heroina. Tada je, naime, zaplijenjeno 17 paketića s ukupno 16,5 grama heroina, te 37 tableta heptanona. Također je pronađen rokovnik s ispisanim imenima i novčanim iznosima dužnika za prodanu drogu. Prilikom pretrage u stan je došao i Hrvoje Z., kod kojeg je pretragom također nađena manja količina heroina.</p>
<p>U obradi nad Srećkom F. naknadno je utvrđeno da je on i prije bio evidentiran zbog zloporabe droga, i to tijekom siječnja 1997. godine kada je zatečen u posjedu 500 tableta ecstasya i manje količine heroina. Tada je obradom utvrđeno da se osumnjičeni udružio s još nekoliko osoba radi krijumčarenja i preprodaje droge na zagrebačkom narko-tržištu. U priopćenju se još dodaje da je u više navrata evidentiran zbog kaznenih djela s elementima nasilja. Srećko F. je priveden Istražnom sucu u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zloporabe droga, dok su protiv Hrvoja Z. i Davora M. podnijete kaznene prijave zbog posjedovanja droge.</p>
<p>Kaznene prijave za preprodaju droge zaradili su supružnici Tonći V. (25) i Anamari V. (26) iz Splita. Njih su službenici Odjela za suzbijanje zloporaba opojnih droga zatekli u Barakovićevoj ulici u Splitu kako prodaju heorin Jerku Č.</p>
<p> Kod Tonćija V., kojeg je nakon saslušanja istražni sudac Županijskog suda u Splitu pritvorio, policija je tada pronašla četiri grama heroina, elektronsku vagu, mobitel te 60 njemačkih maraka i 270 kuna. Kod Anamari V., koja se prema odluci istražnog suca brani sa slobode, pronađeno je 100 njemačkih maraka. (D. P./I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Strah kod svjedoka postoji zbog osumnjičenih, a ne zbog policije</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – U srijedu se na konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj oglasio načelnik sektora kriminalističke policije Zdravko Šeničnjak, zbog informacija koje su se pojavile u medijima o istrazi koja se vodi protiv osoba osumnjičenih za organizirani kriminal na području grada Zagreba. Riječ je, naime, o istrazi protiv »pripadnika zagrebačkog podzemlja«, koju provodi istražni sudac Radovan Ortynski.</p>
<p>Šeničnjak je u vezi s optužbama da je policija »kopala« po bankovnim računima osumnjičenih rekao da je policija djelovala isključivo po nalogu dobivenom od suca, te da su u pretrazi bankovnih računa djelovali isključivo kao tehnički izvršitelji sučevog naloga.</p>
<p> U vezi s napisima o zastrašivanju i utjecanju na svjedoke, ali i osumnjičene, ponovno je naglasio da nije bilo nikakvih prekoračenja zakonskih i ustavnih ovlasti, te da su djelovali u zakonskim okvirima policijskih ovlasti. Također je dodao da je jedini strah koji postoji kod svjedoka onaj od osumnjičenih, a ne od policije.</p>
<p> Iako Šeničnjak nije naveo na koga se točno njegova izjava odnosi, riječ je najvjerojatnije o izjavi koju je iz zatvora u Remetincu potpisao Veselin Marinov, u kojoj je naveo da su policajci od njega tražili da svjedoči protiv Nikice Jelavića, osumnjičenog za »šefovanje« skupinom. Marinov, protiv kojeg se vodi kazneni postupak zbog posjedovanja heroina, je u izjavi, upućenoj braniteljima osumnjičenih, napisao da se od njega tražilo da lažno svjedoči protiv Jelavića, a za uzvrat mu je ponuđeno povlačenje optužnice. Šeničnjak je istaknuo kako su to podmetanja medijima. Načelnik je, pak, na kraju, istaknuo da njegova izjava nema polemički, već informativni karakter, kako bi javnost bila objektivno i istinito informirana.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U slučaju »nepalsko zlato« svjedočila Dijana Šetka</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Saslušavanjem novinarke Dijane Šetke na zagrebačkom Općinskom sudu u srijedu je nastavljena rasprava u sporu u kojem Zvonko Nogolica tuži tjednik Arenu za naknadu štete u iznosu od 300.000 kuna. Naime, svjedokinja Dijana Šetka je saslušana na okolnost sudjelovanja u ekspertnom timu Arene koji je istraživao i pisao o »aferi šverca zlatom« 1992. godine, no u svom iskazu je kazala kako se, pored činjenice da je cijeli slučaj popratila televizija ne sjeća pojedinosti, s obzirom da je od objave članka prošlo osam godina. Također, svjedokinja je napomenula da je u načelu akciju istraživanja vodio pokojni novinar Srđan Španović, koji je prikupljao informacije s terena u Novoj Gradiški, te da je ona prikupljala informacije o spornom događaju od bivšeg načelnika Odjela za suzbijanje općeg kriminaliteta Zdravka Novaka.</p>
<p>Opunomoćenica tuženog tjednika, odvjetnica Vesna Alaburić, potom je predložila saslušanje Mladena Gerovca, tadašnjeg urednika crne kronike u Areni, a na okolnost istinitosti navoda u spornom članku, smatrajući pritom da se radi o javnoj stvari. No, opunomoćenica tužitelja, odvjetnica Nevenka Mrčela, usprotivila se novim dokaznim prijedlozima, smatrajući da se na taj način proces usporava i odugovlači, te da je malo vjerojatno da će se tadašnji urednik crne kronike sjetiti tko je prije osam godina bio izvor informacija.</p>
<p>Sutkinja Javorka Šikić-Slivar je potom donijela rješenje o odbijanju prijedloga da se sasluša Gerovac, te kako se neće provesti daljnji dokazni postupci. Odluka suda donijet će se pismenim putem.</p>
<p>Podsjećamo, Nogolica, bivši Predstojnik Ureda za UNPROFOR Vlade RH, tužio je Arenu koja je 28. studenog 1992. godine objavila članak na tri strane pod naslovom »Nepalci naručili zlato da bi kupili žene«, dok u podnaslovu stoji »Hrvatska policija zaplijenila 27 kg zlata i 4600 kg srebra«. Nadalje, u tekstu je navedeno kako je Nogolica uz pomoć nekih općinskih moćnika razgranao šverc zlata i srebra. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Vodovod i kanalizaciju« oštetili bivši direktori</p>
<p>SPLIT, 2. veljače</p>
<p> – Temeljem zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminala proveo je kriminalističku obradu nad umirovljenim financijskim direktorom splitskog »Vodovoda i kanalizacije«, Juroslavom Zaninovićem (64) i Ivanom Čobrnićem (64), umirovljenim direktorom istog poduzeća.</p>
<p> Po okončanju obrade uz dvojicu direktora za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju prijavljen je i vlasnik i direktor privatne tvrtke »DM-naj« d. o.o. iz Splita, Milivoj Dobrić (48). Prema kaznenoj prijavi Zaninović i Čobrnić terete se da su s računa »Vodovoda i kanalizacije«, u namjeri da tvrtki »DM-naj« pribave protupravnu imovinsku korist, isplatili gotovo 660.000 kuna, a na ime ugovora o posredovanju koji su s tom tvrtkom, bez odobrenja nadzornog odbora svog poduzeća, zaključili 2. listopada 1996. godine. »DM-naj« je temeljem te posredničke naknade trebao pronaći tvrtku koja bi bila zainteresirana za preuzimanje potraživanja koja su »Vodovod i kanalizacija« imala prema »Brodosplitu« i »Brodotrogiru«. Naime, u sklopu sanacije koju Vlada Republike Hrvatske provodi u dvama brodogradilištima vjerovnicima škverova umjesto novcem dugovi su se podmirivali njihovim dionicama. Kako se dalje navodi u prijavi, kao kupca dionica, »DM-naj« pronašao je zagrebačko poduzeće »Rimal-ZG«. Kada mu je prodalo dionice, »DM-naj« ih je od »Rimala-ZG« ponovno kupio te ih u Hrvatskom fondu za privatizaciju zamjenio za dionice Sveučilišne tiskare u Splitu. Na taj način Milivoj Dobrić postao je 98-postotnim vlasnikom Sveučilišne tiskare. Kaznena prijava ide redovitim putem. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prodavačici slomili palac i pobjegli sa 120 kuna</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Tijekom utorka na području grada Zagreba zabilježena su tri razbojstva, priopćeno je u PU zagrebačkoj.</p>
<p>Oko 19 sati u Čazmanskoj 2, dvojica nepoznatih razbojnika su opljčkali trgovinu »Union«. Naime, dvojica pljačkaša su ušla u trgovinu i uzela jedan artikal, čekajući da prodavačica Ana N. (47) otvori blagajnu. Kada je ona otvorila blagajnu, jedan od dvojice razbojnika snažno ju je udario od čega je ona pala na pod. Razbojnici su zgrabili 120 kuna iz blagajne i pobjegli, dok je Ana N. liječnički zbrinuta, jer je zadobila tešku ozljedu s prijelomom palčane kosti.</p>
<p>Oko 7 sati u Savskoj 23, u kafiću »Godot«, nepoznati je razbojnik opljačkao spremačicu Ankicu S. (46). Pljačkaš joj je uzeo torbicu i novčanik. Ukupno je uspio ukrasti 500 kuna. U Krešićevoj 32, pak, nepoznati je počinitelj oko 10 sati opljčkao kiosk »Nikol«, u kojem se nalazila Marina J. (22). Razbojnik je ušao u kiosk te joj, prijeteći da će je prebiti, uspio otuđiti oko 3.000 kuna. (D.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="39">
<p>Ina i HT zloupotrijebili monopol </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najavljena mogućnost stjecanja većinskog udjela Ine u JANAF-u mogla bi značiti ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja na tržištu uvoza i distribucije nafte i naftnih derivata. Ina je, pridržavajući si pravo da loživo ulje distribuira prvenstveno poduzetnicima koji posluju unutar Ina-sustava, zloupotrijebila svoj monopolistički položaj na tržištu. To su učinile i Hrvatske telekomunikacije utvrđivanjem visokih cijena za korištenje svojih novih optičkih TK kabela. To su neke od konstatacija Savjeta Agencije za zaštitu tržišne utakmice.</p>
<p>Raspravljajući o zahtjevu koji je tvrtka Marimpex zbog narušavanja tržišnog natjecanja podnio protiv Ine, Savjet je utvrdio da je Ina, kao najveći proizvođač i prodavatelj naftnih derivata u Hrvatskoj zlouporabio svoj monopolistički položaj na tržištu. Učinio je to time što je pridržao pravo da loživo ulje distribuira prvenstveno poduzetnicima koji posluju unutar Inina sustava, dok je izravnim tržišnim takmacima, u konkretnom slučaju Marimpexu, odbio isporuku lož-ulja, uz obrazloženje da zbog remonta rafinerijskih postrojenja nema dovoljno ulja za podmirenje potreba svih kupaca. </p>
<p> Savjet je, navodi se u priopćenju, razmatrao i najavljenu mogućnost Inina stjecanja većinskog udjela u JANAF-u. Sadašnji bi se Inin udio od 37,73 posto povećao zamjenom potraživanja koja Ina ima prema nekim poduzetnicima za dionice JANAF-a. Iako do realizacije te transakcije nije došlo, Savjet je zauzeo načelno stajalište da bi Ina, kao najveći uvoznik i prerađivač nafte i najveći distributer derivata, stjecanjem nadzora nad naftovodom, kao najekonomičnijim sustavom za transport nafte, stekla ujedno i nadzor nad uvozom i distribucijom nafte. Mogući bi učinak takve transakcije bio ograničavanje slobodnoga tržišnog natjecanja te ograničavanje broja budućih natjecatelja na tržištu uvoza i distribucije nafte i naftnih derivata. </p>
<p>U predmetu koji je splitski Fintrade zbog zlouporabe monopolističkog položaja pokrenuo protiv Hrvatskih telekomunikacija, Savjet je utvrdio da su HT, kao vlasnik TK mreže, zlouporabile svoj monopolistički položaj na tržištu utvrđivanjem visokih cijena za korištenje novih optičkih TK kabela, kojima su zamijenjeni dosadašnji kablovi, čime je teret modernizacije i investiranja u vlastitu mrežu izravno prebacio na korisnike TK mreže. </p>
<p>Razmatrajući predmet grupe izvođača štandova protiv Zagrebačkog velesajma, Savjet je utvrdio da je ZV - ne poštujući vlastite opće uvjete poslovanja niti mjere iz rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz srpnja 1998 - zlouporabio svoj monopolistički položaj sprečavajući pristup tržištu obavljanja poslova projektiranja, izvođenja i uređenja sajamskih štandova nezavisnim izvođačima štandova. ZV je, naime, sklapanje ugovora o najmu izlagačkog prostora u paviljonu 7, na posljednjem Božićnom sajmu, uvjetovao time da izlagač uređenje prostora ne može povjeriti izvođaču štandova po vlastitom izboru, već taj prostor mora unajmiti potpuno uređen i opremljen od sektora ZV koji se bavi projektiranjem i izvođenjem štandova. </p>
<p> Savjet je razmatrao više predmeta u kojima nije donesen konačni zaključak. Riječ je o predmetu vezanom uz cijenu »Narodnih novina«, kao službenog glasila Republike Hrvatske, potom o odluci ravnatelja Carinske uprave o dodjeljivanju prava na tiskanje novih carinskih obrazaca samo jednom poduzetniku (Agenciji za komercijalnu djelatnost, koju je osnovao MUP). Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u ovom će predmetu uputiti mišljenje Carinskoj upravi i Vladi. </p>
<p>Razmatran je i predmet utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja od strane koncerna Tvornice duhana Rovinja (TDR) koji je pokrenut na zahtjev Tvornice duhana Zadar (TDZD). Prema navodima podnositelja zahtjeva, koncern TDR, putem društva koncerna Ronhilla d.o.o., zlouporabljuje monopolistički položaj koncerna u prodaji cigareta. Naime, TDZD tvrdi da Ronhill d.o.o. pri sklapanju ugovora s poduzetnicima koji se bave veleprodajom i maloprodajom cigareta nameće uvjete s mogućim učinkom sprečavanja pristupa postojećoj distribucijskoj mreži svim sadašnjim i budućim uvoznicima i tržišnim takmacima TDR u proizvodnji cigareta. Savjet je donio odluku o brzoj provedbi postupka u ovom predmetu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dva od četiri sindikata HEP-a traže smjenu Begovića </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Sindikat energetike, kemije i nemetala (EKN) i Sindikat TEHNOS zatražili su u srijedu smjenu predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Damira Begovića jer je potpisivanjem nezakonitoga kolektivnog ugovora napravio državi tri milijuna kuna troškova.</p>
<p>Sindikati tvrde da je Begović u kolektivnom ugovoru za '98. godinu utvrdio iznos naknade za godišnji odmor koji je niži od zajamčenoga Zakonom o radu. Nakon toga je tisuću radnika sudskom tužbom od HEP-a ishodilo 1,5 milijun kuna odštete, a još 1,5 milijun stajali su sudski troškovi.</p>
<p>»Od nove Vlade očekujemo da uvede više reda i odgovornosti u HEP, a od Uprave polaganje računa za učinjenu štetu«, izjavio je predsjednik Sindikata EKN-a Ivan Tomac. Pritom je upozorio Vladu da je još 500 radnika podnijelo tužbe, a mogli bi to učiniti i ostali od 14.000 zaposlenih u HEP-u, pa bi na kraju šteta mogla biti golema.</p>
<p> Begović je 22. prosinca prošle godine potpisao novi kolektivni ugovor, ali samo s dvama od četiriju sindikata u HEP-u - Hrvatskim elektrogospodarskim sindikatom i Nezavisnim sindikatom radnika HEP-a. Time je prekršio odredbe Zakona o radu, a u samom kolektivnom ugovoru utvrđeno je da poslodavac može davati donacije sindikatima, čime se, osim zakona, krše i konvencije Međunarodne organizacije rada, ustvrdio je predsjednik TEHNOS-a Miljenko Prugovečki.</p>
<p>Stoga TEHNOS i Sindikat EKN-a traže od Uprave potpisivanje posebnoga kolektivnog ugovora za ta dva sindikata, inače će organizirati industrijske akcije, najavio je Prugovečki. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Turizam: Nasušna je temeljita reorganizacija vođenja resora</p>
<p>Ima više objektivnih razloga što hrvatskom turizmu posljednjih godina slabo ide, ali ima i subjektivnih, koji su poprimili zabrinjavajuće razmjere, a to iziskuje radikalna rješenja/Jedno je od njih i temeljita reorganizacija glavnih turističkih foruma </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Budući da se bivši ministar turizma nalazi u pritvoru u Puli zbog sumnje da je počinio neke malverzacije, primopredaja dužnosti nije se mogla provesti na uobičajeni način, no ipak je najvažnije da je nova ministrica Pave Župan-Rusković počela raditi svoj novi posao. Svi će »papiri«, naravno, biti pod kontrolom, ali ministrica baš neće moći naći toliko vremena za »čišćenje ladica«, nego će se, uz napore za spašavanje sezone 2000, ponajprije morati pozabaviti samom ustanovom kojoj je došla na čelo – dvojica su prethodnika (posebno posljednji) ostavili to resorno ministarstvo, bez pretjerivanja, u (polu)ruševnom stanju, ostavili su nasljednici forum bez sadržaja i autoriteta, a kao predsjednici Hrvatske turističke zajednice i njezina Turističkog vijeća ostavili su i ta tijela u naglašeno uzdrmanom stanju, u nedorečenosti.</p>
<p>To je žalosna istina i sad je prekasno pitati tko je i zašto na te položaje doveo Morsana i Heraka, koji su prije s turizmom i, pogotovu s turističkom praksom imali vrlo tanke veze. Što je, tu je, i sad naš posrnuli turizam treba spašavati, a ponajprije treba pokušati spasiti aktualnu sezonu jer se o dosad obavljenom u pripremama znade jako malo, osim što je nedvojbeno da te pripreme nedopustivo kasne i teško je predvidjeti hoće li se do Uskrsa, kad službeno počinje turistička (pred)sezona, više konkretnijega moći učiniti. Problem je utoliko veći što su iza nas (to treba ponavljati!) dvije uzastopne slabe sezone, s »rekordno« kratkim špicama (preklanjska i lanjska) i jednostavno se ne smije dopustiti da se naniže i treća!</p>
<p>Stjecajem niza okolnosti i zbivanja u posljednjih nekoliko godina došlo je i vrijeme da se ozbiljno razmisli o temeljitijoj reorganizaciji naših glavnih turističkih foruma. Naši su turistički dosezi, naime, u velikom raskoraku s mogućnostima, ponajprije s onima što nam je priroda poklonila (svi tehnički uvjeti i infrastruktura posebna su tema!), ali kako se ne bilježe pomaci, nego, naprotiv, pad fizičkoga i financijskog prometa, znači da vodeći forumi ne obavljaju svoj posao kako treba, odnosno da nisu uspjeli naći rješenja (ako su ih tražili) da naša ponuda bude »prema pokrivaču«! Ukratko, naš cjelokupni turistički pogon koji, na žalost, postiže nezadovoljavajuće rezultate vodi glomazni aparat koji se ne može pohvaliti djelotvornošću.</p>
<p>Ne treba sada misliti i pričati kako nam te ustanove (i brojne u njihovu sastavu na tzv. nižim razinama) ne trebaju, ali je bistro da ne trebaju ovakve kakve jesu, posebno nači na koji su vođene u posljednje tri godine! Ako nova ministrica u svome planu rada ima reorganizaciju, a vjeruje se da ima, onda joj treba dati punu potporu!</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Strani trgovački lanci uništavaju male trgovce</p>
<p>Mali trgovci drže da bi, nastavi li se trend širenja stranih lanaca, vrlo brzo moglo doći do propasti poslovanja malih trgovina, kao što se to dogodilo u nekim susjednim državama/U Hrvatskoj postoji 20.000 malih trgovina, koje upošljavaju oko 50.000 osoba/ Po riječima predsjednice Ceha trgovine Jadranke Drk, mali trgovci nisu protiv ulaska velikih lanaca, no zahtijevaju da se trend njihova ulaska ne potiče, već da se dade predah domaćoj trgovini i proizvodnji da stane na svoje noge</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Nakon prošlogodišnjeg otvaranja četiriju supermarketa velikih inozemnih trgovačkih lanaca, i to austrijskoga Segra i Bille te talijanskog Mercatonea, svoj je ulazak na hrvatsko tržište najavila i slovenska tvrtka Mercator. Mercator bi, naime, do kraja svibnja 2001. godine u Zagrebu trebao otvoriti svoj hipermarket na površini od 15.000 četvornih metara, po uzoru na pet već otvorenih u slovenskim gradovima.</p>
<p>Mali trgovci okupljeni u Cehu trgovine Hrvatske obrtničke komore drže da bi, nastavi li se trend širenja stranih lanaca, vrlo brzo moglo doći do propasti poslovanja malih trgovina, na način kako se to dogodilo u nekim susjednim državama.</p>
<p> U Hrvatskoj postoji 20.000 malih trgovina, koje upošljavaju oko 50.000 osoba, što je, smatraju u Cehu trgovine, snaga koja ima pravo tražiti određeno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Po riječima predsjednice toga ceha Jadranke Drk mali trgovci nisu protiv ulaska velikih lanaca, no zahtijevaju da se trend njihova ulaska ne potiče, već da se dade predah domaćoj trgovini i proizvodnji da stane na svoje noge.</p>
<p> Hrvatska će trgovina, želi li imati šansu na tržištu, morati proći razdoblje okrupnjavanja i značajnog koncentriranja i na taj način parirati »napadima« inozemne konkurencije, drže u Sektoru trgovine Hrvatske gospodarske komore. S tim u svezi mali su trgovci već u nekoliko navrata pregovarali s najjačom hrvatskom trgovačkom tvrtkom Konzumom iz sastava koncerna Agrokor, no po mišljenju Jadranke Drk, nastojanja da se domaća trgovina koncentrira još su u povojima i potrebno je poduzeti određene korake u tom smjeru.</p>
<p> Inozemni konkurenti imaju pristup jeftinim izvorima financiranja, niže nabavne cijene, koje proizlaze iz ekonomije veličine, odnosno pregovaračke moći u razgovorima s dobavljačima, modernu i razrađenu tehnologiju poslovanja i na taj način imaju mogućnost podnošenja troškova ulaska na tržište sve do iznimno niskih cijena kako bi osvojili tržište, drže u Sektoru trgovine HGK. U tom smislu hrvatski mali trgovci, koji su svjesni neminovnosti suočavanja s konkurencijom iz inozemstva, predlažu da im država omogući tretman zaštite kakav se otvoreno odobrava i proizvođačkim djelatnostima.</p>
<p>Kako bi se zaštitili od inozemne konkurencije, mali trgovci predlažu i druga rješenja koja bi ublažila snažan efekt ulaska inozemnih lanaca, primjerice urbanističko planiranje trgovine što je vrlo utjecajan proces u Europskoj uniji, kao i to da se kroz ograničavanja radnog vremena velikih lanaca u vrijeme vikenda ostavi prostor za rad malih trgovina.</p>
<p> Unatoč nastojanjima malih trgovaca za opstankom na tržištu, veliki trgovački lanci u svojim poslovnim planovima i dalje iskazuju zainteresiranost za ulaganje u hrvatsko tržište. Tako primjerice Billa planira u ovoj godini otvoriti još deset supermarketa, od čega četiri u Zagrebu, a konačni im je cilj gradnja 25-40 trgovačkih centara, što ponajprije ovisi o rezultatima poslovanja te cjelokupnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj.</p>
<p> Talijanski Mercatone najavio je za ovu godinu otvaranje još dvaju svojih centara u Hrvatskoj, a najnoviji je primjer i najava slovenskog Mercatora o otvaranju svoga hipermarketa u Zagrebu.</p>
<p> Mercator je najveće slovenska trgovačka tvrtka, koja je u 1999. godini izuzetno uspješno poslovala, a čista joj je dobit premašila 2,5 milijarde tolara (oko 65 milijuna kuna). Grupacija u 2000. godini očekuje dobit nešto veću od 3,7 milijardi tolara i konsolidiran prihod iz prodaje od 200 milijardi tolara, ponajprije zahvaljujući razvoju maloprodajne mreže u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Tijekom ove godine Mercator bi trebao u Sarajevu otvoriti svoja dva prodajna centra, vrijednost kojih doseže 21 milijun njemačkih maraka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="43">
<p>Albright:Hrvatska je na pravom putu </p>
<p>Američka državna tajnica sastala s premijerom Račanom, predsjednikom Sabora Tomčićem i s predsjedničkim kandidatima Mesićem i Budišom</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright pozvala je u srijedu u Zagrebu novu hrvatsku vlast da nastavi putem demokratskog preobražaja kako bi se integrirala u potpunosti u Europu i svjetsku zajednicu. »Put na kojem je Hrvatska je pravi put. Ustrajte i ostanite na njemu i Sjedinjene će Države pomoći na svaki način na koji mogu«, rekla je Albright na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Ivicom Račanom.</p>
<p>Madeleine Albright doputovala je u utorak u 17 sati u zagrebačku Zračnu luku, gdje joj je dobrodošlicu poželio ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a zatim se američka državna tajnica odvojeno sastala s predsjedničkim kandidatima Draženom Budišom i Stipom Mesićem i sa svakim se zadržala po 20 minuta u razgovoru. Potom se u Muzeju Mimara sastala s predstavnicima nevladine udrtuge GONG.</p>
<p> Nakon razgovora s premijerom Račanom, Madeleine Albright se na završetku kratkoga posjeta Hrvatskoj sastala i s novoizabranim predsjednikom Hrvatskoga državnog sabora Zlatkom Tomčićem, koji obnaša i dužnost privremenog predsjednika Republike. </p>
<p> Nakon razgovora s premijerom Račanom i članovima hrvatske Vlade, Američka državna tajnica je na konferenciji za novinare najavila da će se američka pomoć Hrvatskoj za ovu godinu povećati na 20 milijuna dolara. Madeleine Albright je ujedno poručila da će jasna provedba Daytonskih sporazuma, uključivši izručenje zločinaca kao i osiguravanje povratka svih izbjeglih, otkloniti zapreke ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir. Ona ipak nije željela dati vremenski okvir u kojem bi Hrvatska ušla u taj program NATO-a.</p>
<p> Hrvatski premijer Ivica Račan kazao je da je hrvatska Vlada odlučna ispuniti sve međunarodne obveze te poduzeti »najteže korake na samom početku« kako bi se Hrvatskoj otvorila vrata euroatlantskih integracija. »Hrvatska želi biti dobar partner i europskim i drugim državama, i gospodarski i politički«, kazao je Račan. </p>
<p> »Obećao sam gospođi Madeleine Albright da će Hrvatska u potpunosti poštivati sve međunarodno preuzete obveze koje do sada nije poštivala«, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Zastupničkog doma Sabora Zlatko Tomčić nakon završenog dvadesetminutnog sastanka s američkom državnom tajnicom u ponedjeljak predvečer u prostorijama Sabora. Sastanku su prisustvovali i svih pet potpredsjednika Sabora Mato Arlović, Zdravko Tomac, Baltazar Jalšovec, Ivić Pašalić i Vlatko Pavletić te ministar vanjskih poslova Tonino Picula, američki veleposlanik William Montgomerry i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Miomir Žužul. Madeleine Albright nije novinarima dala nikakve izjave ali, kako je istakao Tomčić, »ona nije mogla, bez obzira na promjene rasporeda, a da ne dođe u Sabor i da meni i mojim suradnicima na dan konstituiranja Zastupničkog doma čestita na uspješnom poslu koji smo započeli 3. siječnja«.</p>
<p>Osim kurtoaznih obraćanja »razmijenili smo misli o suradnji SAD–a i Hrvatske, uz čvrsto obećanje da SAD podržavaju demokratske procese u Hrvatskoj«, rekao je Tomčić. Jasna podrška bit će dana i u »gospodarstvenim aspektima, preko suradnje dviju zemalja, ali i preko utjecaja na određene međunarodne asocijacije«. Tema o ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir samo je spomenuta, rekao je predsjednik Sabora, jer je sastanak trajao vrlo kratko i nije bilo vremena za duže razgovore.</p>
<p>Ujedno, Tomčić joj je izrazio zadovoljstvo što je, nakon što su se prije godinu i pol dana susreli u Washingtonu, on može pozdraviti u Hrvatskom državnom saboru te je podsjetio kako su čelnici pet od šest tada oporbenih stranaka u Washingtonu rekli kako »radimo na tome da mi upravljamo ovom zemljom i ispravimo one greške prethodne vlasti s kojima nismo bili zadovoljni, u prvom redu da damo doprinos punoj demokratizaciji zemlje«, kao preduvjet za rješavanje gospodarskih i socijalnih problema.</p>
<p> U zagrebačkoj Zračnoj luci Madeleine Albright susrela se odmah po dolasku s predsjedničkim kandidatima Draženom Budišom i Stipom Mesićem. Zadovoljan razgovorom Budiša je izjavio: »Hrvatska je prepoznata kao demokratsko društvo, koje je na demokratskim izborima smjenilo staru vlast i kao takva će imati potporu Sjedinjenih Država«. Prema Budišinim riječima, Madeleine Albright je izrazila veliko zadovoljstvo s promjenama koje su nastupile u Hrvatskoj, a u razgovoru su se dotakli ključnih tema američko-hrvatskih odnosa: Daytonskog sporazuma, povratka prognanika, suradnje s haaškim sudom.</p>
<p>»Ja sam sa svoje strane istaknuo da će Hrvatskoj za obnovu trebati pomoć međunarodne zajednice, a spomenuo sam također i Prevlaku te molio državnu tajnicu i Sjedinjene Države da se angažiraju kako bismo taj problem u što skorije vrijeme riješili«, istakao je Budiša dodavši da je državna tajnica obećala podršku glede riješavanja tih problema. S druge strane, Budiša je obećao suradnju Hrvatske s haaškim sudom, te izmjenu diskriminirajućih zakona čime će se ukloniti psihološke, političke i administrativne zapreke povratku prognanika.</p>
<p>»Danas je nastala jedna pozitivna slika o našoj zemlji koju treba iskoristiti. Zadaća je naše diplomacije, sadašnje Vlade i budućeg predsjednika države da zajedničkim snagama iskoriste ovaj povoljan trenutak da učvrste međunarodnu poziciju naše zemlje«, zaključio je Budiša. Usput je novinarima spomenuo da je državna tajnica ovaj put nosila dva broša u obliku balona koji se dižu uvis: »Njeni broševi po kojima javnost tumači s kojim je znakom došla daju naslutiti optimističku poruku Hrvatskoj.« </p>
<p>Stipe Mesić je iz razgovora s Madeleine Albright istakao: »SAD će biti hrvatski partner i oni žele što skoriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO pakt.« Ali to zahtijeva drugu politiku Hrvatske prema Europi, Americi i svjetskim mehanizmima, dodao je Mesić. Što se tiče Haaga i Daytona, Mesić je naglasio da su se on i državna tajnica Albright složili da krivnju treba individualizirati, a da se svi prognanici moraju vratiti u svoja mjesta iz kojih su protjerani.</p>
<p>Iz zagrebačke Zračne luke Madeleine Albright uputila se u Muzej Mimara gdje se susrela se s promatračima GONG-a, kojima je rekla: »Moja poruka vama ista je kao ona koju sam uputila svim svojim sugovornicima u Hrvatskoj: Na pravom ste putu, ustrajte na njemu. SAD će Hrvatskoj u tome pomoći na svaki mogući način«. </p>
<p>Prisjećajući se svog posljednjeg posjeta Zagrebu u kolovozu 1998., državna tajnica je rekla da je tada demokracija za Hrvatsku bila »dugo odgađani san«. Privid demokracije, ustvrdila je Albright, bio je predugo održavan, a takvo je stanje moglo potrajati godinama da hrvatski narod nije pokazao da želi promjene glasujući na izborima koji su zahvaljujući i GONG-ovim promatračima bili pošteni i slobodni. Albrightova je naglasila da se promjenama u Hrvatskoj i osobno raduje zbog svoje »povezanosti s ovim dijelom svijeta«.</p>
<p>Američka državna tajnica je izmijenila nekoliko riječi s okupljenim promatračima, odavši im priznanje za hrabrost i upornost koju su pokazali u svom dosadašnjem radu.</p>
<p>Madeleine Albright u ime GONG-a podravila je izvršna direktorica Suzana Jakšić koja je Albrightovoj zahvalila što je pronašla vremena za susret s GONG-vim aktivistima. Iako GONG već tri godine radi na jačanju demokracije i poticanju građana na aktivno sudjelovanje u demokratizaciji zemlje, Jakšićeva je istaknula da na konstituirajućoj sjednici novog Zastupničkog doma nije bilo mjesta za GONG-ove promatrače. No, susret s Madeleine Albright znak je međunarodne potpore njihovoj organizaciji, zaključila je ona. GONG je američkoj državnoj tajnici poklonio majicu i bedž, pozvavši je da 7. veljače bude GONG-ov promatrač u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu.</p>
<p>Mladen Jambrović, Gordan Pandža, Dean Sinovčić, Juliana Štrbić, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mesić: Svi optuženi će u Haag, a vratit ćemo Srbe iz krajine!</p>
<p>Izjavio je to predsjednički kandidat četvorke Stipe Mesić u intervjuu uglednom njemačkom tjedniku Der Spiegel </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - »Suradnja s Haaškim tribunalom za ratne zločine prioritet je moje politike«, izjavio je predsjednički kandidat Stipe Mesić u intervjuu Der Spiegelu.</p>
<p> »Svaki optuženik za ratne zločine bit će izručen Sudu u Haagu, a založit ću se i za povratak Srba protjeranih iz krajine. </p>
<p>Ja se ne osjećam predsjednikom svih Hrvata poput nekad Tuđmana, nego predsjednikom svih građana Hrvatske«, zaključio je predsjednički kandidat četvorke.</p>
<p> Na pitanje njemačkog novinara kako je on kao kandidat jedne male oporbene stranke iza sebe ostavio sve druge kandidate u predsjedničkoj utrci, Mesić je odgovorio: »Jer ja jasno govorim ono što narod misli: osloboditi se mafijaških struktura Tuđmanova klana, krenuti prema NATO-u i Europskoj uniji«.</p>
<p> Upitan za procjenu kad bi se to trebalo dogoditi, izjavio je da je Hrvatska već izgubila dosta dragocjenog vremena. »Ugledu Hrvatske naštetile su prije svega Tuđmanove igre sa srpskim predsjednikom Miloševićem oko podjele Bosne«, istaknuo je predsjednički kandidat. Nakon što ga je novinar Der Spiegela podsjetio da je i sâm do 1994. sudjelovao u donošenju tih odluka, Stipe Mesić je ustvrdio da je »dugo znao da naša vladajuća stranka HDZ nije demokratska stranka i da će Hrvatska potonuti u kaos ako nam ne uspije preobraziti HDZ u modernu zapadnu stranku«. Predsjednički kandidat je dodao da je istupio iz stranke jer preobrazba nije uspjela.</p>
<p>Na konstataciju njemačkog novinara da postojeći hrvatski Ustav daje predsjedniku neuobičajeno velike ovlasti, Mesić je odgovorio: »To neće ostati tako: ubuduće neće biti predsjedničkih dekreta, a naš će se politički sustav približiti sustavima članica Europske unije«. (J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vlada: Onima koji rade na dan izbora, poslodavac mora omogućiti glasovanje</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici u srijedu kojom je predsjedao predsjednik Ivica Račan, Vlada Republike Hrvatske donijela je amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjena i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Tim amandmanima detaljnije se određuju djelokruzi i ovlasti pojedinih ministarstava te otklanjaju uočene nedorečenosti zakonskih odredaba. </p>
<p>Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o preraspodjeli radnoga vremena 7. veljače 2000. kojim se dan drugoga kruga izbora za predsjednika Republike određuje neradnim danom. Poslodavci, fizičke i pravne osobe obvezuju se preraspodjelom radnoga vremena nadoknaditi neradni dan u roku od 30 dana, a ako organizacija rada to ne dopušta, najkasnije u roku od šest mjeseci. Zakonski prijedlog dopušta mogućnost da poslodavci koji ne mogu radno vrijeme nadoknaditi preraspodjelom (npr. trgovačke tvrtke), osiguraju zaposlenicima ostvarenje ustavnoga prava na glasovanje i uz rad na dan izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Plaće iz proračuna 7., mirovine 11. veljače</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Isplate plaća iz državnog proračuna za siječanj započet će 7. veljače. Plaće se isplaćuju prije mirovina, jer doprinosi iz plaća služe za isplatu mirovina. Nakon završetka isplate plaća uslijedit će isplata mirovina s početkom 11. veljače, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva financija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Jurić: Ni govora o zamrzavanju plaća! </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Namjerava li Savez samostalnih sindikata Hrvatske zaključiti socijalni pakt s Vladom i poslodavcima, pitali smo čelnika tog sindikata Davora Jurića. »Dok ne saznamo koji su ciljevi i dometi tog socijalnog pakta, za SSSH je već potpisani Ugovor svojevrsni socijalni pakt i očekujemo da ga Vlada i realizira«, kaže Jurić. Dodaje da je SSSH voljan početi razgovor o socijalnom paktu. Ali, kad je riječ o zamrzavanju plaća, Jurić ističe: »O politici plaća može se razgovarati, ali ne i o zamrzavanju«.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mesić, Budiša i Budak pozivaju novinare da pregledaju njihove tajne dosjee! </p>
<p>Ministar odobrava uvid u dosjee iz arhiva SZUP-a i to samo one koji se odnose na građanina osobno / Mesić i Budiša pozivaju na pregled svojih dosjea sve koje to zanima / Treba donijeti zakon prema kojem se, kad kontrola neke osobe završi, nju mora ili procesuirati ili se mora priopćiti sve što se saznalo, smatra Budak</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – U prvim nastupnim intervjuima novi ministar unutarnjih poslova Šime Lučin najavio je da će svaki građanin od sada moći u arhivima Službe za zaštitu ustavnog poretka pregledati svoj tajni dosje, ako takav postoji. Hoće li to biti baš tako jednostavno i koji će postupak zainteresirani prolaziti na putu do dosjea, pokušali smo doznati od ravnatelja SZUP-a Ivana Brzovića. No, kako do njega tijekom utorka nismo uspjeli doći, na pitanje nam je pisano odgovorio glasnogovornik MUP-a Slavko Rako. </p>
<p>Kako nam je pojasnio Rako, građanima koji to budu željeli, ministar mora odobriti uvid u dosjee, i to samo one koji se odnose na njih osobno. Drugim riječima, građani ne mogu tražiti pregled dosjea »sumnjivih« susjeda ili prijatelja. Uvid u tajni dosje ministar policije odobrava po Pravilniku o načinu davanja na uvid dosjea SZUP-a. Tim je Pravilnikom propisano, pojasnio je Rako, da se osoba koja traži uvid u dosje obvezuje na čuvanje tajnosti činjenica, podataka i saznanja koja će otkriti. Građanin se i pisano na to obvezuje, a svojim potpisom potvrđuje uvid u dosje. Zanimljivo je da se podaci iz dosjea mogu samo pregledavati i pamtiti, a nikako uzimati, prepisivati ili umnožavati. Svi zainteresirani zahtjeve za uvid u tajne dosjee trebaju pisano dostaviti MUP-u koji ih je dužan u roku od 30 dana pisano obavijestiti postoji li ili ne njihov dosje te, ako postoji, kako će ga i kad moći pogledati. </p>
<p>S obzirom da su neki mediji u jeku predsjedničke kampanje spominjali i tajne dosjee kandidata, te da se Dražen Budiša i Stipe Mesić međusobno »nadmeć« i oko toga, obojicu smo zamolili za komentar o dostupnosti dosjea svima koji to žele.</p>
<p>»Apsolutno sam za to da svatko može vidjeti svoj dosje«, rekao je za Vjesnik Stipe Mesić, predsjednički kandidat stranaka četvorice za kojeg Slobodna Dalmacija tvrdi da je surađivao s Udbom, štoviše da je za tu službu bio »zavrbovan 12. rujna 1956.« »Svatko može pogledati i moj dosje ako to želi«, naglasio je Mesić, dodajući da je u njegovu dosjeu uglavnom pisalo da je »nepopravljiv i opravdano opasan«. »To što u dosjeu piše ne shvaća jedino Josip Jović, glavni urednik Slobodne Dalmacije«, zaključuje Mesić. </p>
<p>Dražen Budiša, predsjednički kandidat SDP-a i HSLS-a, ne zna u čemu je novost, jer je mislio da su takvu mogućnost građani i prije imali. »Dao sam suglasnost vašim kolegama novinarima da pogledaju moj dosje, da se utvrdi kako je registrirana moja politička djelatnost, ali uz uvjet da se iz toga izuzmu dokumenti koji se tiču trećih osoba. Jer, što ja znam tko se još spominje u mom dosjeu i kakve neugodnosti to može prouzročiti«, rekao je Budiša za Vjesnik. Ponovio je ono što je već nekoliko puta rekao - on svoj dosje neće tražiti, a koga zanima, neka izvoli.</p>
<p>»Mogućnost uvida u osobni dosje tajnih službi vrlo je dobra stvar«, izjavio je za Vjesnik odvjetnik Slobodan Budak, dodajući da će on tražiti uvid u svoj dosje iz vremena »i Titove i Tuđmanove policije«. »Uvjeren sam da o meni postoji kontinuirani dosje iz vremena SFRJ i hrvatske države«, pojasnio je. No, dodao je, kriteriji uvida u dosjee su preoštri. Odnosi se to, prema Budaku, na nemogućnost građana da dosjee iznose iz MUP-a, prepisuju ili umnožavaju. »Pravo je građanina da barem napravi bilješku o onom što je napisano o njemu«, ističe Budak i dodaje da se građaninu ne bi smjelo uskratiti pravo da reagira na ono što je netko o njemu sakupio. Trebalo bi, kaže, donijeti zakon prema kojem se, kad praćenje i kontrola određene osobe završi, tu osobu mora ili procesuirati ili se mora priopćiti sve što se saznalo. »Tim postupkom ovo osjetljivo područje neće moći postati slobodno područje lova na ljudske glave«, naglašava Budak. </p>
<p>Na upit zna li koliko bi tih dosjea moglo biti, Budak kaže da ih ima na desetine tisuća. »Sve totalitarne države su premrežile cijelu državu svojom agenturom, a išlo se i do spavaćih soba«, zaključuje. Kako neslužbeno doznajemo, prije nego se građanima omogući uvid u dosjee, slijedi studioznija analiza - od toga koliko ih uopće ima, do toga gdje su sve pohranjeni. Nije tajna da su neki pohranjeni pri MUP-u, neki u arhivi jer su »zastarjeli«, a neki u sefovima Hrvatske informativne službe. </p>
<p>ANUŠKA FJOROVIĆ / MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvati iz Amerike i Kanade dali Budiši 425.000 kuna za kampanju </p>
<p>Dražen Budiša predočio je novinarima i popis imena hrvatskih iseljenika iz Amerike i Kanade koji su sponzorirali njegovu predsjedničku kampanju dobrovoljnim prilozima. Američki iseljenici prikupili su 38.600 američkih dolara, a kanadski 23.750 kanadskih dolara, što zajedno, kad se preračuna, daje 425.000 kuna. U Americi, pretežno u New Yorku, priloge je dalo 37 Hrvata s iznosima od 500 do 10.000 dolara, a taj najveći iznos dao je Steve Bubalo iz Los Angelesa. U Kanadi su 23 Hrvata dala priloge u iznosima od 200 do 2.500 kanadskih dolara, koliko je dao Jerko Granić.</p>
<p>Ovime je, rekao je Budiša, objavljen popis imena svih donatora iz Sjeverne Amerike. Bit će objavljena imena s uplaćenim iznosima i donatora iz drugih zemalja, ali se čeka njihovo odobrenje za javno objavljivanje njihovih imena. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Budak: Mesićeva izjava je kleveta! </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Što se mene tiče, Stipe Mesić bezočno laže i zato bih htio da se on i ja na pola sata sučelimo oko tih pitanja, izjavio je u srijedu odvjetnik Slobodan Budak na konferenciji za novinare predsjedničkoga kandidata Dražena Budiše, na kojoj se reagiralo na Mesićevu tvrdnju (iznesenu u utorak na riječkoj televiziji Kanal RI) da je Budak bio šef Udbe ili Ozne, pa da ga zato nisu ni zvali na informativne razgovore. »To što je Mesić rekao, to je uvreda i kleveta pa bi se morao, ako je iole moralan, javno ispričati«, istaknuo je Budak.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dobbins obećao Pupovcu američku pomoć za povratak izbjeglica i obnovu kuća </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - ¸Posebni savjetnik američkog predsjednika za Balkan i provedbu Daytonskog sporazuma, veleposlanik James Dobbins sastao se u srijedu u Zagrebu s predstavnicima Srpskog narodnog vijeća, dr. Miloradom Pupovcem, dr. Vojislavom Stanimirovićem, Veljkom Džakulom i Jovanom Vejnovićem, priopćeno je iz SNV-a. </p>
<p>Na molbu veleposlanika Dobbinsa, predsjednik Vijeća dr. Milorad Pupovac iznio je ocjene sadašnjeg političkog trenutka u Hrvatskoj poslije izborne pobjede opozicije i konstituiranja nove vlasti, kaže se u priopćenju. Na zahtjev američke strane, posebna pažnja u razgovoru posvećena je aktualnim problemima srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj. Zajednički je ocijenjeno da je u protekloj godini nastao veliki zastoj u ostvarenju Programa povratka izbjeglica i da nije bilo nikakvog pomaka u vezi s povratkom imovine. Također, navodi se, nije ostvaren nikakav pomak u pogledu obnove srušenih kuća hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.</p>
<p>»Pobjedom opozicije u Hrvatskoj stvorene su pretpostavke za šire otvaranje procesa demokratizacije, postupni izlazak iz ekonomskih poteškoća i aktivno uključivanje u europske integracijske procese. Tako se, naravno, stvaraju i pretpostavke za rješavanje ključnih problema srpske zajednice i njezine pune reintegracije u hrvatsko društvo i njezin aktivan doprinos građenju boljeg života za sve u Hrvatskoj«, ističe se u priopćenju. Dobbins je obećao punu potporu Sjedinjenih Država ubrzanju procesa povratka izbjeglica i posebno američku pomoć za obnovu srušenih i oštećenih kuća. Izraženo je zajedničko uvjerenje da će političke promjene u Hrvatskoj pozitivno utjecati na cijelo područje, te izravno utjecati na jačanje demokratskih procesa i učvršćenje mira na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, a posebno u Republici Srbiji, navodi se u priopćenju Srpskog narodnog vijeća koje je potpisao tajnik Jovan Vejnović.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Crnić: Novac izvana nije bio namijenjen mojoj kampanji</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Predsjednik Crvenoga križa Hrvatske i bivši predsjednik Ustavnoga suda Hrvatske, Jadranko Crnić, demantirao je u srijedu za Vjesnik tvrdnje riječkoga Novoga lista, po kojima je »Mesić preuzeo neki uvozni (američki?) novac koji je bio pripremljen za nekoga jakog neovisnog kandidata (Jadranko Crnić?)«.</p>
<p>»Kada sam bio najavio svoju kandidaturu za mjesto predsjednika Republike, javno sam rekao da nemam novca za predizbornu kampanju. Neki su mi pojedinci to tada zamjerili. A ja sam smatrao da će mi građani Hrvatske osigurati novac za predsjedničku kampanju. To se pokazalo točnim, s obzirom na to da mi se u vrlo kratkome vremenu javilo mnogo ljudi, koji su mi htjeli financijski pomoći u predizbornoj predasjedničkoj kampanji«, naglasio je Crnić.</p>
<p>Jadranko Crnić je također dodao kako je očekivao i »uvozni novac« od hrvatske dijaspore. Međutim, naglasio je Crnić, o tome ni s kim nije vodio konkretne razgovore. (G. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Župniku Goreku određen pritvor zbog ignoriranja sudskih poziva</p>
<p>KOPRIVNICA, 2. veljače</p>
<p> – Predsjednik koprivničkoga Općinskog suda priopćio je u srijedu da je protiv okrivljenoga Antuna Goreka, svećenika iz Ždale, 21. siječnja određen pritvor da bi se osigurala njegova nazočnost glavnoj raspravi jer je više od tri mjeseca ignorirao sudske pozive na glavnu raspravu te se krio od policije i tako je sprječavao u provedbi prinudnog dovođenja na glavnu raspravu. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici 22. rujna 1999. dostavilo je koprivničkom Općinskom sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog kaznenog djela prijetnje, navodi se u priopćenju. Prva rasprava zakazana je za 19. listopada 1999., ali joj Gorek nije pristupio iako je uredno primio sudski poziv. Kako svoj izostanak nije opravdao, određeno je prinudno dovođenje okrivljenika na raspravu 28. listopada 1999., ali ono nije provedeno jer nije zatečen kod kuće. </p>
<p>Policija nije uspjela prinudno dovesti okrivljenika ni na sljedeće tri rasprave. Zbog toga je protiv Antuna Goreka 21. siječnja određen pritvor kao mjera osiguranja njegove prisutnosti na glavnoj raspravi. Okrivljenom Goreku odmah je, nakon određivanja pritvora, dodijeljen branitelj po službenoj dužnosti koji je na rješenje o pritvoru uložio žalbu o kojoj će odlučiti koprivnički Županijski sud.</p>
<p>Glavna rasprava bit će održana 4. veljače. Ako je Gorek shvatio da ne može ignorirati pozive suda, pritvor će odmah biti ukinut jer je i određen samo kao mjera osiguranja njegove prisutnosti na glavnoj raspravi. Sud će nakon provedenog postupka donijeti odluku o tome je li okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, stoji u priopćenju što ga je potpisao predsjednik koprivničkoga Općinskog suda Krešimir Kraljic. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Primorac: Dosadašnja predsjednička kampanja je oštra </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Glas 2000 očekuje da će se građani i u završnom krugu predsjedničkih izbora na birališta odazvati u zadovoljavajućem broju. Dosadašnju predsjedničku kampanju u Glasu 2000 ocjenjujemo oštrom, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu glasnogovornik te udruge Vladimir Primorac. On je, također, predstavio novi promotivni plakat »Misli svojom glavom - zaokruži i dobivaš«. Na plakatu se nalazi fotomontaža glave koju čine polovice lica obaju predsjedničkih kandidata. Na njemu se nalazi i upit obojici kandidata o njihovu stavu prema predsjedničkim ovlastima. Za razliku od početka kampanje, kada se nisu rado očitovali o predsjedničkim ovlastima, Primorac ocjenjuje da se u završnici kampanje Dražen Budiša i Stipe Mesić o tome jasnije izjašnjavaju. Naglasio je i potrebu da se oni očituju o tome koliko će svojim autoritetom utjecati na promjenu Ustava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zdravstveni zavod dugove za lijekove opet plaća mjenicama!</p>
<p>Direktor Zavoda Branko Malenica predložio da HZZO veledrogerijama uputi mjenice, naplative u veljači i ožujku, avalirane od Ministarstva financija u vrijednosti 50 milijuna kuna / Zbog duga Zavoda veletrgovine, pak, duguju »Plivi« i »Belupu« koji više ne žele isporučivati lijekove ako im se ne plati dulje od 120 dana </p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> – Najnoviju krizu na tržištu lijekova, drugu u šest mjeseci, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ponovno će pokušati premostiti mjenicama! Kako saznajemo, direktor HZZO-a Branko Malenica ponudio je Grupaciji veledrogerija, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, novi paket bezgotovinskog novca, no ovoga će puta u saniranju duga sudjelovati i Ministarstvo financija.</p>
<p>Prijedlog je, saznajemo, da HZZO ovih dana veledrogerijama uputi mjenica u vrijednosti 50 milijuna kuna, avalirane od Ministarstva financija i novoga ministra dr. Mate Crkvenca. Te bi mjenice bile naplative u veljači i ožujku. U petak će, pak, veletrgovci lijekovima saznati hoće li im HZZO izdati i vlastite mjenice, u vrijednosti oko stotinu milijuna kuna, koje bi dospijevale na naplatu u travnju, svibnju, lipnju i srpnju. Posebne gotovinske uplate neće biti: HZZO je tek obećao da će sljedećeg tjedna ljekarnama platiti 30. tjedan rada iz lanjske godine, a poznato je da tjedan ljekarničkog rada vrijedi oko 50 milijuna kuna. Gotovinske uplate, dakle, i dalje stižu sa zakašnjenjem od pola godine, jer je s prošlotjednom uplatom HZZO uspio tek »zatvoriti« srpanj prošle godine. Budući da HZZO kasni s plaćanjem za lijekove, najviše duguju ljekarne, no dužničkih repova nisu pošteđeni niti domovi zdravlja i bolnice. Prema podacima Grupacije veledrogerija, koja okuplja oko 18 hrvatskih veletrgovaca lijekovima, HZZO duguje za lijekove oko milijardu kuna. Polovica toga duga je tekuća, dakle može još neko vrijeme čekati, no na naplatu je odavno stiglo ukupno 520,8 milijuna kuna ili 14,5 milijuna njemačkih maraka!</p>
<p>»Potraživanja veledrogerija do 120 dana iznose 272 milijuna kuna, do 150 dana 92,7 milijuna kuna, a do 180 i više dana - 155,8 milijuna kuna«, rekao je za Vjesnik Janko Radić, direktor »Farmacije«, druge po veličini veledrogerije u Hrvatskoj, ujedno i predsjednik Grupacije veledrogerija. Veletrgovine zbog toga duguju hrvatskim proizvođačima lijekova, »Plivi« i »Belupu«, koji više ne žele isporučivati lijekove ako im veledrogerije duguju dulje od 120 dana. »Belupo«, doduše, pristaje prodati lijekove tako da daje samo količinu vrijednosti polovice uplaćenog iznosa, jer tako smanjuje dug veledrogerija. »Pliva« više ne pristaje ni na takav aranžman, a pitanje je i koliko će pristati na rješavanje dugova mjenica, s obzirom da će otkup mjenica koje je dobila od HZZO-a u prvom krugu trajati do travnja ove godine! Sve druge mjenice HZZO je, u međuvremenu, otkupio.</p>
<p>»Farmacija nije nikada tako loše stajala. Uspjeli smo prikupiti oko pet milijuna kuna, kako bi kupili 'Plivine' lijekove, no za taj iznos možemo jamčiti ljekarnama samo osam dana opskrbljenosti. Uz to smo dignuli i kredit, kao i većina veledrogerija, a oni su izrazito nepovoljni. Kamate iznose 17,5 posto, a uvjet za kredit je bila i devizna klauzula«, objašnjava Radić. Na prošlotjednom sastanku Grupacije veledrogerija zaključeno je da će veletrgovci o teškom stanju još jednom obavijestiti Ministarstvo financija, Ministarstvo zdravstva i HZZO. Nadaju se da će u novoj postavi pregovarača uspjeti konačno naći i - sugovornike.</p>
<p>TANJA TOLIĆ</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000203].
|
