NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001202].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 247520 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jelenović: Dosadašnje reforme napravile su kaos u školstvu i nisu bile primjerene materijalnim uvjetima</p>
<p>Reforme se kod nas javljaju prečesto, čak i kad nisu uspjele ili su bile samo u naznakama. Svaka garnitura u prosvjetnom vrhu ima ambicija brisati najveći dio starog i kretati »ab ovo«. To nije praksa i iskustvo razvijenih zemalja / Nemamo znatnijih zaokreta u gospodarstvu, ekonomiji, kulturi življenja ili materijalnoj osnovi koji bi mogli ponuditi obrazovnu logistiku na višoj razini / S obzirom na havariranost našega sustava, sporedno je hoće li se rabiti model »četiri plus tri« ili »jedan plus četiri plus četiri«; zazirem od kopiranja, jer obrazovni sustav mora korespondirati s društvenim kontekstom, tvrdi savjetnik u Uredu predsjednika Republike dr. Zdravko Jelenović</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Od ljeta ove godine hrvatskoj su prosvjetnoj javnosti predstavljena dva prijedloga razvojne koncepcije reforme školstva. Prvu je izradilo Prosvjetno vijeće Ministarstva prosvjete i športa, na čelu s dr. Hrvojem Vrgočem i dr. Antunom Mijatovićem, a drugu, tek djelomično izrađenu, Vladi je predočio Odbor za obrazovanje Vladine Komisije za izradu projekta - Hrvatska za 21. stoljeće, na čelu s dr. Nikolom Pastuovićem. Nerijetka su mišljenja da je Hrvatskoj u ovom trenutku potrebnija sanacija, negoli temeljita reforma školstva. Jedan od zastupnika tog stajališta je i savjetnik za kulturu i obrazovanje u Uredu predsjednika Republike Hrvatske dr. Zdravko Jelenović s kojim smo tim povodom i razgovarali.</p>
<p>• Koja je zadaća savjetnika Predsjednika u reformi školstva i zašto je, kako ste to svojedobno sami istakli, u javnosti nedovoljno poznata?</p>
<p>- Ilustrirat ću to jednom anegdotskom situacijom. Nedavno mi se obratio jedan naš djelatnik iz inozemstva pitanjem o tome što su naše ingerencije. Jer on je, reče, sugerirao neke moje stavove o kojima je saznao iz javnih medija, nekim ljudima u Ministarstvu prosvjete, ali je dobio odgovor: »Ne može se Ured predsjednika Republike miješati u naše poslove«. Dakle, jedna ignorantska situacija. A u ovaj Ured slijeva se tako široka lepeza pitanja i problema institucija i pojedinaca, da moja administrativna logistika i ja moramo biti u stanju korespondirati barem na spoznajnoj razini i pružiti ljudima nekakvu pomoć, odgovor, sugestiju ili preusmjeriti ih na institucije koje su za to nadležne. Ovamo stižu ne samo pitanja iz obrazovanja već i ona iz sporta i kulture.</p>
<p>• Je li Vaša zadaća baviti se tekućim problemima »na terenu« ili promišljati cjelovitu strategiju obrazovanja na svim razinama?</p>
<p>- Pitanje je, zapravo, srž problema koji me prate na ovom poslu. Trebao bih se, zapravo, baviti sistemskim pitanjima i pojavama u društvu koje to prate. Jer, predsjednik Mesić traži od mene stav, a ne samo reinterpretaciju tuđih mišljenja. No, ja mislim da nema ni jednog čovjeka koji se javio na ovu adresu i da je ostao bez odgovora. A prema mojim spoznajama, ljudi nam se obraćaju, jer nisu dobili odgovor od ministarstava ili drugih nadležnih institucija. Ponajčešće je to krik očajnika koji više nisu nalazili sugovornika za rješavanje svojih problema. </p>
<p>• Kakva je Vaša suradnja s ministarstvom prosvjete i športa?</p>
<p> - Suradnja s ministrom dr. Vladimirom Strugarom dobra je, ali zapinje na nižim razinama. Tu ne samo da suradnje nema, nego postoji čak i opstrukcija. Moja je preokupacija ponajprije ono, na čemu sistem zapinje. U nekoliko navrata u javnosti sam potaknuo pitanja izvandomovinske nastave, dopunske nastave, lektorata u inozemstvu, obrazovanja odraslih, obrazovanja uz rad, pitanja permanentnog obrazovanja, usavršavanja i specijalizacije nositelja obrazovnih aktivnosti, koje je vrlo loše postavljeno. To su bitna pitanja. Na to se naslanja i problem obrazovanja kadrova, jer bez praćenja novina u obrazovnom sustavu i tehnologiji, napretka ne može biti. A nama taj sustav ne funkcionira. Suštinska pitanja struke, pogotovo na metodičko-didaktičkom planu, na margini su, a po mojoj procjeni to bi trebala biti pitanja broj jedan.</p>
<p>• Nude li dvije ponuđene koncepcije reforme hrvatskog školstva kakve kvalitetne promjene?</p>
<p>- Reforme se kod nas javljaju prečesto, čak i onda kad nisu uspjele ili su bile samo u naznakama. Svaka garnitura u prosvjetnom vrhu ima ambicija brisati najveći dio starog i kretati ab ovo. To nije praksa i iskustvo razvijenih zemalja. One to rješavaju blažim zahvatima, u hodu, ne dozvoljavajući tako velike zaostatke, da bi se moralo kretati iznova, radikalnim zahvatima. Reforme u principu iziskuju velike promjene na društvenoj pozornici. Jednu reformu još bismo i mogli opravdati takvim promjenama, ali mnogima se tako zasljepljuju oči jer, de facto, promjene se na ostalim razinama nisu desile. Nemamo znatnijih zaokreta u gospodarstvu, ekonomiji, kulturi življenja ili materijalnoj osnovi koji bi mogli ponuditi obrazovnu logistiku na višoj razini. Nismo u dovoljnoj mjeri uspjeli osposobiti kadrove koji bi bili u stanju nositi se s izazovima novih programa i novih metoda programiranja. </p>
<p>• Ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar drži nužnim promjene koje bi hrvatsko školstvo uskladilo s europskim kriterijima, a dr. Nikola Pastuović govori o dugoročnoj razvojnoj koncepciji školstva. Nas zanima kakve su materijalne, financijske i kadrovske pretpostavke za te promjene.</p>
<p>- U ponuđenim koncepcijama više se radi o načelima i unutarnjim prestrojavanjima na formalnom planu. S obzirom na havariranost našega sustava, mislim da je sad sporedno pitanje hoće li se rabiti model »četiri plus tri« ili »jedan plus četiri plus četiri«. Zatim, što je europski koncept? Ne postoji europski koncept. Postoji zbir europskih iskustava. Nema univerzalnog modela. Zazirem od kopiranja, jer obrazovni sustav mora korespondirati s društvenim kontekstom. Radi se o poznatim didaktičkim principima. Hoćemo li ih ustrojiti u ovaj ili onaj sustav, više je pitanje ambalaže nego sadržaja. Što se tiče dihotomije ovih dvaju koncepata, neobično je da su se u oba tima našli neki isti ljudi. </p>
<p>• Jesu li njihove pozicije i koncepcije konkurentne ili komplementarne?</p>
<p>- To može biti simpatično, pa izgledati kao da je to potvrda da su oni komplementarni. A može biti i potvrda za nešto drugo, ako su se ti ljudi predomislili pa prešli iz jednog tima u drugi. Tu ne mogu proricati, ali u svakom slučaju pojava nije uobičajena. Kad bi se tražila rezultanta tih dviju koncepcija, mislim da bi bilo pametno ujediniti i program i ljude na dobrim postavkama obiju tih koncepcija. Istina, više mi se sviđa Pastuovićeva koncepcija, zbog širine pristupa, jer se više bavi obrazovanjem, dok se koncepcija Strugarova tima više bavi školstvom. A ne treba zaboraviti da se danas oko 50 posto ukupnih potreba na obrazovnom planu javlja na područjima neformalnih oblika. To je potonja koncepcija podosta zanemarila. Ako bi se, međutim, i radila sinteza obiju koncepcija, to ne bi smjelo ići naglo, već bi trebalo dopustiti vremenski elasticitet. Grupa iz Ministarstva prosvjete bila je za brzi zaokret, što zahtijeva angažiranje velikih sredstava. Govorilo se o milijardu dolara. Ja sad pitam javnost, koliko bi se »kaverni« u našem školskom sustavu moglo sanirati s milijardu dolara. </p>
<p>Zavod za unapređenje školstva je svojim potencijalom i kadrovima karikatura od zavoda</p>
<p>• Koji su temeljni razlozi neuspjeha svih pokušaja reformi školstva u posljednja dva desetljeća i kakvu budućnost predviđate sadašnjem pokušaju?</p>
<p>- Reforme su mnogi najavljivali, ali samo su dvije-tri išle do kraja. Izazivale su kaos i neuspjeh, ponajprije zbog toga što nisu bile društveno utemeljene, dakle nisu imale društveni kontekst koji bi bio zreo akceptirati taj teorijski koncept. Reforme uglavnom ne uspijevaju zato, što ne korespondiraju dovoljno društvenom kontekstu, nisu dovoljno materijalno utemeljene, ali temeljno je to, što kadar kojem je to namijenjeno, nije dovoljno pripremljen. Upravo zato založio sam se za sanaciju, pod kojom prije svega podrazumijevam solidnu kadrovsku platformu, koja bi se trebala bazirati na uspostavi sustava razvojnih službi, bar na razini općine ili županije. Trebalo bi imati Zavod za unapređenje školstva, ali ne ovakav kakav danas ima Ministarstvo, jer to je karikatura od zavoda, što se tiče njegovih potencijala i kadrovskih resursa. Da on funkcionira, ne bi se događale ovakve devijacije u struci, niti bi se govorilo o zasnivanju instituta za školstvo, za što bih se i ja založio. Potreban je, dakle, jedan trust mozgova, koji bi ove kardinalne, globalne stvari artikulirao i podastro te bi se onda to procesuiralo na terenu u manjim, razvojnim nukleusima. Društveni kontekst, materijalni i kadrovski resursi nisu ni jednoj reformi do sada omogućavali uspješnost. Ako je sadašnji pokušaj reforme zadržao u sebi slične defekte i nedorečenosti prijašnjih, onda su osigurani svi preduvjeti i za njenu propast. </p>
<p>• Koje mjere predlažete da bi se izbjegao takav razvoj situacije?</p>
<p>- Ja sam za dugoročni reformski koncept, ali sa sanacijom u hodu. Ja bih od dva ponuđena koncepta napravio sintezu, ujedinio timove, ponudio tu sintezu široj, prvenstveno stručnoj javnosti. Na temelju toga trebalo bi napraviti dugoročnu platformu, s tim da se prioritetno saniraju »kaverne«. I onda ćemo vjerojatno doći do susreta s europskim standardom, a ne europskim konceptom. A onda će se i naši pedagoški standardi automatski približiti europskim kriterijima.</p>
<p>Nastavnicima treba povećati plaće i riješiti se nestručnih</p>
<p>• Tijekom javne rasprave o Osnovi za ustroj školstva, koju je predložilo Ministarstvo prosvjete i športa, istakli ste da je u ovom trenutku Hrvatskoj potrebnija sanacija, nego reforma školstva. Kako biste je Vi proveli?</p>
<p>- Kad bismo imali spomenuti novac, onda bismo prvo morali stimulirati nastavnički rad povišenjem njihova životnog standarda, ponajprije plaća. To bi privuklo i one kadrove koji sad ne rade u školstvu. Poznato je da se na nekim područjima, kao što su strani jezici, dramatično smanjio broj stručnih kadrova. Stoga bi se morala provesti i eliminacija nestručnih kadrova. </p>
<p>Dalje, trebalo bi razviti efikasniji i bogatiji sustav permanentnog usavršavanja nastavnika jer je diploma kod mnogih jedini legitimitet za cijeli radni vijek. Ti ljudi nakon desetak godina postaju »invalidi rada«, ali to nitko ne priznaje. To je rutinsko otaljavanje koje zasićuje i predavače i slušatelje i ne donosi obrazovne efekte koji se očekuju od toga posla. </p>
<p>No, sve to može funkcionirati samo ako postoje razvojni nukleusi sistema, koji su se pragmatično nazivali stručno-razvojne službe, pedagoško-psihološke službe, kako gdje, a koji bi ovo prvo u školi mogli programirati, poticati, pratiti i evaluirati. Zahvaljujući siromaštvu, prije svega, te funkcije kod nas gotovo da i ne postoje.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izdavači dnevnih listova ostaju kod cijene od pet kuna, tiskanje »Republike« neizvjesno </p>
<p>Rikard Pompe, predsjednik Uprave Vjesnika d.d., poduzeća koje je vlasnik i Tiskare, istakao je za »Vjesnik« kako postoji nekoliko razloga zbog kojih Tiskara ne može tiskati »Republiku« /»Osnovni problem je nedostatak papira, a o tome sam gospodina Pukanića obavijestio i usmeno i pismeno«, kaže Pompe. Čelnik Vjesnikove uprave podsjeća kako se »Republika« trebala tiskati na stroju na kojem se trenutno tiskaju »Sportske novosti«, no predstavnici tih novina nisu prihvatili tiskanje na drugom stroju, jer i oni žele tehnički inovirati izdavanje svojega lista / »'Republika' će u ponedjeljak biti na kioscima, makar je morao osobno šapirografirati«, poručio je u petak pokretač i vlasnik tog novog dnevnog lista, Ivo Pukanić</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Večernji list, Jutarnji list, Novi list i Vjesnik i dalje će se prodavati po cijeni od 5 kuna. Odlučili su to u petak na sastanku u prostorijama Europapress holdinga, direktor Večernjeg lista Branko Lovrić, predsjednik uprave Europapress holdinga Ninoslav Pavić, te direktor i glavni urednik Novog lista Zdenko Mance. Zadržavanje iste prodajne cijene za list Vjesnik u petak je potvrdio i novoimenovani predsjednik Uprave Vjesnika d.d. Rikard Pompe. </p>
<p>Vlasnik tjednika Nacional i pokretač novog dnevnog lista Republika Ivo Pukanić najavio je, naime, u četvrtak da će se njegov dnevni list prodavati po cijeni od tri kune, čime se, kako je rekao, »želi oduprijeti sramotnom monopolu koji na domaćem tržištu imaju izdavači postojećih dnevnih novina«. Povodom Pukanićeve najave o »odricanju od super-profita koji ostvaruju drugi izdavači«, na sedmom katu Vjesnikova nebodera, u jutarnjim satima u petak sastali su se čelnici triju dnevnih listova, koji isprva nisu željeli davati nikakve izjave o mogućim razlozima sastanka i izmjeni prodajne cijene svojih listova. Vjesnik je iz izvora bliskih Večernjem listu ipak doznao kako će se »Večernjak« i dalje prodavati po staroj cijeni, a tu je informaciju kasnije službeno potvrdio i Ninoslav Pavić iz EPH, rekavši da do promjene cijene »starih« dnevnih listova neće doći, te da će se te tiskovine i dalje prodavati po 5 kuna. </p>
<p> Inače, izlazak dnevnog lista Republika koji bi se na kioscima trebao pojaviti u ponedjeljak, 4. prosinca, još je, najblaže rečeno - pod upitnikom, zbog problema s tiskanjem. U petak u poslijepodnevnim satima u Vjesniku je održan sastanak predstavnika Sportskih novosti i EPH, Tiskare i Republike.</p>
<p> Nakon sastanka, Rikard Pompe, predsjednik Uprave Vjesnika d.d., poduzeća koje je vlasnik i Tiskare, istakao je za Vjesnik kako postoji nekoliko razloga zbog kojih Tiskara ne može tiskati Republiku.</p>
<p>»Osnovni problem je nedostatak papira, a o tome sam gospodina Pukanića obavijestio i usmeno i pismeno«, kaže Pompe. Čelnik Vjesnikove uprave podsjeća kako se Republika trebala tiskati na stroju na kojem se trenutno tiskaju Sportske novosti, no predstavnici tih novina nisu prihvatili tiskanje na drugom stroju, jer i oni žele tehnički inovirati izdavanje svojega lista.</p>
<p> »Nije mi preostalo ništa drugo, nego da Republiku obavijestimo kako nismo u mogućnosti tiskati list jer imamo papira samo za sedam dana njezina izlaženja«, rekao je Pompe. Kasnije je, kaže, ipak pokušao organizirati razgovor na kojem bi se predstavnici Sportskih novosti i Pukanić neposredno dogovorili o mogućim rješenjima, no Pukanić je odbio sudjelovati u takvom traženju izlaza.</p>
<p>Pompe je podsjetio kako je odmah, čim je stupio na dužnost predsjednika Uprave Vjesnika d.d., upozorio Pukanića da nije dostavio sve podatke u vezi s tiskanjem lista te ga zamolio da ih čim prije pošalje i obavijestio da će mu tek nakon toga odgovoriti može li Tiskara, i uz koje uvjete, tiskati Republiku. Nakon što je dobio podatke, u petak ujutro predložio je Pukaniću da »do daljnjega odgodi realizaciju svog dnevnog lista, te da izmijeni njegovu koncepciju, kako bi se mogao tiskati na tzv. Haris rotaciji«. Naime, Sportske novosti, koje se, uz Jutarnji list, tiskaju na rotaciji »Geoman«, nisu pristale da ih se ubuduće tiska na rotaciji Haris. »Zbog ugovorene obveze prema Sportskim novostima, premještanje bez njihova odobrenja Tiskari bi prouzročilo materijalne obveze«, stoji u dopisu koji je predsjednik Uprave Vjesnika uputio Ivi Pukaniću. </p>
<p> Kada je riječ o propustima pri dogovaranju tiskanja Republike, čelnik Vjesnikove Uprave podsjeća kako je »cijelom projektu (u odnosu na štampariju), list Republika prišao neprofesionalno i površno«. Prema Pompeovim riječima, Republika je tiskanje počela dogovarati prekasno, jer se o takvim projektima razgovori započinju četiri do pet mjeseci prije namjeravanoga izlaska. Pompe priznaje kako je i Tiskara načinila određene pogreške jer nije dovoljno odlučno zahtijevala da joj se dostave potrebni parametri. Kako, međutim, s Republikom nije potpisan ugovor, cijeli će slučaj proći bez materijalnih posljedica, vjeruje Pompe.</p>
<p>»Republika će u ponedjeljak biti na kioscima, makar je osobno morao šapirografirati«, poručio je u petak pokretač i vlasnik tog novog dnevnog lista, Ivo Pukanić. Dopis Vjesnika u kojem se traži odustajanje od realizacije projekta »Republika«, on smatra »rezultatom pritisaka iz Europapress holdinga, koji želi imati apsolutnu kontrolu i monopol na domaćem tržištu dnevnih novina«. »Ne radi se samo o pljačkaškoj cijeni, već i o političkom monopolu, kojim Pavić i društvo žele utjecati na ukupno stvaranje javnog mnijenja«, smatra Pukanić, te dodaje kako se ubuduće »ne želi dogovarati s izdavačima koji su tri godine pljačkali građane«.</p>
<p>Komentirajući odluku čelnika ostalih dnevnih novina kako ipak neće sniziti cijenu svojim tisovinama, Pukanić je kazao da ga to ionako ne zanima. Njegova raščlamba posljednjih događaja sasvim je drugačija: »Još jučer odlučili su spustiti cijenu, da bi preko noći shvatili kako se problem može riješiti bezbolnije tako, da spriječe naše tiskanje«, ističe Pukanić. Vlasnik novog dnevnog lista zamjera inače Vjesniku što mu je obavijest o nemogućnosti tiskanja poslao samo dva dana prije izlaska novina. »Normalno je da me ne zanima rotacija Haris, ta ne mogu ići ispod standarda tiskanja Jutarnjeg lista, s kojim se želimo natjecati«, kazao je Pukanić. On misli kako bi rješenje bilo u tome da na spornu rotaciju Haris prijeđu Sportske novosti »jer njihova prodaja ne ovisi o kvaliteti tiskanja«.</p>
<p>»Hrvatskoj tiskari donosimo posao koji joj može pomoći da se izvuče iz trenutnih problema, a ako ne promijeni odluku, , netko će zbog ovoga svakako morati odgovarati«, zaključio je vlasnik Republike. </p>
<p>Na Pukanićev prijedlog Pompe je odgovorio kako je ipak činjenica da Sportske novine izlaze već nekoliko desetaka godina, da su Tiskarin solidan partner te da se, s druge strane, javlja novi poslovni projekt za koji je teško procijeniti kakve će rezultate u konačnici imati. »Ne znam, osim toga, zašto Pukanić u sve to miješa Ninoslava Pavića i EPH«, zaključio je Pompe. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vresnik odustao nakon što je izabran za glavnog urednika »Vjesnika«</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Ured za odnose s javnošću Hrvatskog fonda za privatizaciju, poslao je u petak iza 14,00 sati u redakciju Vjesnika slijedeće priopćenje za javnost:</p>
<p>»Na danas održanoj sjednici Nadzornog odbora 'Vjesnika' d.d. jednoglasno je izabran novi glavni urednik - Viktor Vresnik, kojem podršku daju, osim članova Nadzornog odbora i predsjednik Uprave Rikard Pompe i redakcija«. Predsjednik Uprave Rikard Pompe poslao je u 15,00 sati predsjedniku Nadzornog odbora Vjesnika Hrvoju Dusperu poruku u kojoj se kaže: »U 14,55 sati nazvao me gospodin Viktor Vresnik i priopćio mi da ne može prihvatiti Odluku Nadzornog odbora o njegovom imenovanju za glavnog urednika.« </p>
<p>Hina je u petak objavila Vresnikovu izjavu po kojoj je on u četvrtak povukao kandidaturu za glavnog urednika, a kao razloge je naveo neriješene probleme u Vjesniku, nepostojanje jamstva da će djelatnici te kuće dobiti plaće, te neozbiljnost cijelog postupka oko izbora glavnog urednika.</p>
<p> Vresnik, dosadašnji glavni urednik časopisa Banka, izabran je između 14 kandidata.</p>
<p> Natječaj za glavnog urednika raspisan je 24. listopada nakon što je tjedan dana ranije smijenjen Igor Mandić.</p>
<p>Kako je istaknuto pri raspisivanju natječaja, od novog glavnog urednika očekuje se nova izdavačka politika, poboljšanje poslovanja te povećanje naklade sa sadašnjih sedam na tridesetak tisuća prodanih primjeraka, koliko je potrebno za poslovanje bez gubitaka. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nadzorni odbor Vjesnika d.d. o izboru glavnog urednika »Vjesnika« i tiskanju »Republike« </p>
<p> ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Iz Hrvatskog fonda za privatizaciju poslano je u petak navečer u redakciju Vjesnika izvješće Nadtornog odbora Vjesnika d.d. o sjednici NO-a održanoj u petak. U popratnom pismu, s naslovom Priopćenje za javnost Nadtornog odbora Vjesnika d.d, koje je, kao i izvješće, potpisao predsjednik NO-a Vjesnika d.d. Hrvoje Dusper, kaže se: </p>
<p>»Povodom obavijesti o povlačenju kandidature gospodina Viktora Vresnika za glavnog urednika lista Vjesnik, te povodom obraćanja javnosti gospodina Ive Pukannića vezanih za tiskanje dnevnog lista Republika, Nadzorni odbor daje priopćenje za javnost. U prilogu Vam dostavljamo Izvješće o 10. sjednici Nadzornog odbora od 1. prosinca 2000.« </p>
<p>Izvješće o sjednici, upućeno inače potpredsjednici Vlade Željki Antunović i predsjedniku HFP-a Hrvoju Vojkoviću, glasi:</p>
<p> »Kao predstavnika većinskog vlasnika dioničkoga društva Vjesnik d.d., a imajući u vidu zaključak Vlade RH od 16. studenog 2000. godine, izvješćujemo Vas da je na današnjoj sjednici za glavnog urednika dnevnog lista Vjesnik imenovan gosp. Viktor Vresnik.</p>
<p>Prije donošenja odluke Nadzorni odbor omogućio je predsjedniku Uprave da iznese i svoje prijedloge, te je predsjednik Uprave izjavio da prednost daje kandidatu gosp. Vresniku, za kojega je izjavio da je s njim obavio prethodni razgovor. Predsjednik Uprave također je izjavio da tom kandidatu daje prednost jer u njemu vidi osobu sa kojom može ostvariti najbolju suradnju. Nadzorni odbor prilikom donošenja odluke ovu je okolnost cijenio kao odlučujuću.</p>
<p>Neposredno prije, a i tijekom sjednice nametnulo se pitanje početka tiskanja dnevnog lista Republika. Predsjednik Uprave izvijestio je članove Nadzornog odbora o aktivnostima koje su do danas učinjene u cilju stvaranja uvjeta za tiskanje tog dnevnika, te o radnjama koje je Vjesnik d.d. do sada poduzeo prema nakladniku (nakladniku je dostavljena ponuda za tiskanje lista Republika na rotaciji Geoman, na 32 stranice s cijenom tiskanja, a dana 30. 11. 2000. i rokovnik sa točnom satnicom tiskanja).</p>
<p>S druge strane izvijestio je o postojanju pravne zapreke za tiskanje toga dnevnika na rotaciji Geoman, navodeći da se na toj rotaciji tiska dnevnik Sportske novosti čiji izdavač nije voljan pristati da se tiskanje Sportskih novosti obavlja na drugoj rotaciji - Haris, te da prijeti i odštetnim zahtjevom.</p>
<p>Imajući u vidu informacije predsjednika Uprave, Nadzorni odbor je ocijenio da je između nakladnika lista Republika i društva Vjesnik d.d. postignut sporazum o bitnim elementima toga pravnoga posla, u kojem slučaju bi nakladnik imao temelja tvrditi da je Ugovor o tiskanju toga dnevnika sklopljen.</p>
<p>Slijedom navedenoga Nadzorni je odbor preporučio predsjedniku Uprave da pronađe rješenje koje je najpovoljnije za Vjesnik d.d., ističući pri tom da bi u slučaju da je ugovor između nakladnika lista Republika i lista Vjesnik d.d. Sklopljen ugovor, da bi za društvo nastupila veća šteta u slučaju povrede toga ugovora od štete koju bi društvo moglo pretrpjeti povredom obveza prema Sportskim novostima.</p>
<p>Nadzorni odbor je imao u vidu da se dnevnik Sportske novosti tiska u nakladi od c.c. 50.000 primjeraka, te da promjenom uvjeta tiskanja ne bi pretrpio pad prodaje. Nasuprot tome, nakladnik dnevnika Republika već je učinio velike reklamne troškove, dnevnik je predviđen za tiskanje u nakladi od 200.000 primjeraka, iz čega slijedi da bi njegov odštetni zahtjev bio veoma visok.</p>
<p>Predsjedniku Uprave posebno je skrenuta pažnja na to da je društvo u takvoj situaciji da ne može odbijati tako unosne poslove kao što je tiskanje novoga dnevnoga lista.</p>
<p>Nakon dovršene sjednice Nadzornog odbora predsjednik Uprave Vjesnika d.d. faxom je obavijestio NO da je gosp. Viktor Vresnik povukao kandidaturu za glavnog urednika lista Vjesnik. Nadzorni odbor provjerit će kod gosp. Vresnika točnost te informacije, te će o svojim daljnjim odlukama kao i stavu u svezi tiskanja dnevnika Republika dati svoje priopćenje za javnost.«</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>VIP net za liberalizaciju Internet tržišta, dok HT čeka »zeleno svijetlo« države</p>
<p>Pružanjem usluga pristupa Internetu na domaćem tržištu bavi se ukupno sedam specijaliziranih tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Hoće li se već od 1. siječnja iduće godine liberalizirati 70 posto telekomukacijskog tržišta, kako je to nedavno najavio ministar gospodarstva Goranko Fižulić? Naime, pred Vladom je preispitivanje ugovornih odnosa s telekomunikacijskim operaterima - Deutsche Telekomom i VIP netom.</p>
<p>Marjan Jurleka, glasnogovornik Hrvatskog telekoma (HT-a), kaže da je hrvatska država većinski vlasnik HT-a (65 posto) te smatra da je svako komentiranje vlasnikovih namjera »krajnje nepristojno«. Nadalje, kaže Jurleka, u HT-u postoje dva vlasnika. Drugi, Deutsche Telekom, ima 35 posto dionica HT-a, pa postoji mogućnost da se »dva partnera dogovore«. Naime, javna je tajna da je njemački partner najozbiljniji kandidat za kupnju većinskog paketa dionica HT-a u drugom krugu njegove privatizacije, na proljeće iduće godine.</p>
<p>HT-u bi ostao monopol na osnovne telefonske usluge do 1. siječnja 2003. godine, ali u skladu s preuzetim obvezama unutar WTO-a; već od 1. siječnja iduće godine liberalizirat će se 70 posto telekomunikacijskih usluga, odnosno sve što obuhvaća Internet.</p>
<p>Što se tiče najavljene liberalizacije domaćeg telekomunikacijskog tržišta, Josip Pupić, predsjednik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija (HSPT-a) kaže da sindikat nije za ukidanje monopola HT-a prije isteka koncesijske obveze, 1. siječnja 2003. godine, jer postoji opravda bojazan da će strateški partner HT-a, Deutsche Telekom, iskoristiti gubitak monopola na našem tržištu za otpuštanje radnika. U sindikatu se pozivaju na praksu Deutsche Telekoma u drugim tranzicijskim zemljama, gdje su se obistinila njihova zasad samo »glasna razmišljanja«.</p>
<p>Tatjana Holjevac, predsjednica Uprave VIP neta, kaže da pozdravlja ulazak Hrvatske u WTO. Nadalje, tvrdi Tatjana Holjevac, to je važno za sve tvrtke u Hrvatskoj koje se bave pružanjem Internet usluga, jer će na taj način preuzete obveze omogućiti svim tvrtkama koje se time bave ravnopravan položaj.</p>
<p>Ona ističe da su sada sve Internet tvrtke u Hrvatskoj obvezne upotrebljavati isključivo HT-ovu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje svojih usluga. Cijena uporabe te infrastrukture (uključujući HT-ove standardne uvjete za davatelje Internet usluga) predstvalja znatan trošak za sve Internet tvrtke i za sve građane koji koriste Internet u Hrvatskoj. Također HT izravno utječu na cijenu Internet usluga koje te tvrtke mogu ponuditi svojim korisnicima. Time svi korisnici plaćaju visoku cijenu za Internet, a to nije praksa na tržištima drugih zemalja.</p>
<p>U VIP netu drže da će stupanjem Hrvatske u WTO otvoriti nove mogućnosti za razvoj ne samo Internet providera već i za tvrtke koje će, kao HT dosad, iznajmljivati svoju telekomunikacijsku infrastrukturu. Isto tako, zbog uvođenja konkurencije i na tom polju, došlo bi do smanjenja cijene korištenja HT-ove infrastrukture. Profitirali bi u cijeni i korisnici, osobito domaće gospodarstvo u cjelini. Upravo e-mail poslovanje mogla bi biti nova prigod malim i srednjim poduzećima da ponude svoje proizvode i usluge i izvan granica Hrvatske.</p>
<p>Recimo, HT Hinet ima registriranih više od 135.000 korisnika Interneta u Hrvatskoj. Pružanjem usluga pristupa Internetu na domaćem tržištu bavi se ukupno sedam specijaliziranih tvrtki. Osim HT-a, nedavno se na tom polju pojavio i drugi domaći GSM operater (VIP net), pa se na taj način dodatno zaoštrila konkurencija i na tom polju. Naime, za očekivati je da će doći od eksplozije Interneta u Hrvatskoj.</p>
<p>U VIP netu drže da je ranija liberalizacija telekomunikacijske infastrukture samo jedan korak na tom putu. Promjenom u tehnologiji, koja nezaustavljivo napreduje, te nova pravila igre unutar WTO-a ukazuju na potrebu za »nekim promjenama« na relaciji odnosa između države i nas, kažu u VIP netu, te se nadaju da će te promjene biti na obostranu korist.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Želim da Zagreb bude kao velika kuća, a njegovi stanovnici velika obitelj</p>
<p>MINA PETRA, modna dizajnerica</p>
<p>Zagreb je moja ljubav na prvi pogled, ne slijepa, nego s razlogom, obostrano i nesebično davanje i uzimanje. Zagreb su najprije ljudi, prijatelji, obitelj, vlastita kuća. Zagreb je moje ostvarenje želja i snova, parkovi, spomenici, crkve, palače, muzeji i galerije, mostovi koji spajaju. Zagreb su one tajanstvene ulice i trgovi iz romana Šenoe i Zagorke, Gornji grad, Radićeva, Krvavi most, Tkalčićeva, Kaptol, Vlaška, Kamenita vrata, Katarinina i Markova crkva, zagrebačka katedrala. To su skrivena blaga muzeja, sjaj kazališta, živost športskih terena, miris jeseni kestenova na Cmroku i platana na Zrinjevcu, snježne padine Zagrebačke gore, vreva tržnice na Dolcu, dostojanstvena tišina mirogojskih arkada. Zagreb je očaravajuća filigranska čipka ograde od kovanog željeza ispred Opatičke broj 10, kao simbol rada i ljubavi prema svojem gradu starog zagrebačkog majstora obrtnika.</p>
<p>Zagreb je ostvario moju prvu veliku želju: nakon sretnog djetinjstva na selu, vezana za tradiciju i lijepo, došla sam u veliki grad da se školujem i postanem manekenka. To sam ostvarila, bila među najboljima u svojoj generaciji, puno sam putovala, radila za najpoznatije svjetske modne kreatore u Rimu, Parizu i Londonu. Svaki put kada sam se vraćala u Zagreb, bio mi je ljepši i draži. S razlogom: široka srca primao je u zagrljaj djecu Dalmacije, Istre, Podravine, Slavonije, Zagorja... Svi su tu nalazili svoju šansu, posao, školovanje, ljubav, obitelj...</p>
<p>Drugu veliku želju, ostvarila sam otvaranjem mojega modnog butika u Osijeku, kao nastavak manekenske karijere. Punih 14 godina sam živjela u Zagrebu, radila u Osijeku. Dio mojeg rada sam posvetila dizajnu umjetničkog pletiva, temeljenom na uzoru iz bogate hrvatske narodne baštine, gdje su i moji korijeni. Početkom devedesetih godina u Zagrebu sam pokrenula projekt umjetničke radionice ručnog rada i pletenja, okupila sam vrijedne i nadarene pletilje iz cijele Hrvatske, čijem radu i ljubavi za pletivo zahvaljujem nastanak i uspjeh Petrinih pletilja. Naše veste - slike s motivima krajolika, licitarskog srca, hrvatskog pletera i ornamenta, bile su slike naše domovine i originalni hrvatski suveniri.</p>
<p> Galerija Mirko Virius (Hrvatskog društva naivnih umjetnika) otvorila nam je 1992. godine svoja vrata za prvu izložbu radova. Slijede izložbe u Gospodarskoj komori Zagreba, Muzejskom prostoru na Jezuitskom trgu, Turističkoj zajednici grada Zagreba i Zagrebačkom velesajmu. Brojne pohvale i priznanja dali su nam poticaj da, od umjetničkog, naš rad preraste u gospodarski projekt, koji ostvaruje izvoz u zemlje zapadne Europe. Brojnim izložbama, uz pomoć Hrvatske gospodarske i obrtničke komore, izlagali smo po cijelom svijetu (Beč, Graz, Baden, Bern, Zürich, Basel, Salzburg, München, Frankfurt, Rim, Trst, Tokyo, Tel Aviv, Atlanta, New York, itd.) doprinosili smo promidžbi hrvatske kulture i gospodarstva. </p>
<p>Na izložbi za Međunarodnu udrugu žena pri UN u Ženevi 1999., dobila sam posebno priznanje za suradnju i zbližavanje među narodima. Ipak, najveće priznanje našem radu dale su brojne poznate i nepoznate žene koje nose naše modele, među njima jordanska princeza Haya, nadvojvotkinja Francesca von Habsburg, supruga grofa Eltza Vukovarskog, supruge diplomata i žene iz javnog života i kulture. Radovi Petrinih pletilja dobili su 1999. znak kvalitete izvorno hrvatsko od Gospodarske komore Hrvatske i nagradu za najuspješniji suvenir Zagreba - zagrebački lajbek.</p>
<p>Treću želju ostvarila sam u osobnom životu, u mojoj obitelji, u kojoj imam najveću podršku. Veliku radost i nadu imam u mojoj kćerki Petri, koja je dobro dijete, dobar učenik i odličan sportaš - u svojoj generaciji jedna je od najboljih tenisačica u Hrvatskoj. Bavljenje sportom i zdrav način života smatram jako važnim za odgoj i odrastanje mladih naraštaja, i u tom pravcu, svi bi u Zagrebu trebali učiniti još više.</p>
<p>Ostvarenje četvrte velike želje, je stvaranje u Zagrebu jedne prave, velike radionice umjetničkog obrta i starih zanata i suvenira. Kroz to želimo Zagrebu dati i reprezentativnu prodavaonicu naših izvornih proizvoda. U tome očekujemo i pomoć grada Zagreba.</p>
<p>Polažem nade u bolji život svih naših građana, sretniji i bogatiji život naše djece, želim da Zagreb bude kao velika kuća, a njegovi stanovnici velika obitelj u kojoj svaki član doprinosi svojim radom zajedničkom boljitku i boljem sutra. </p>
<p>Ljubav prema našem gradu, moje mjesto u njemu i mjesto svakog njegovog stanovnika našla sam najljepše opisano u pjesmi našeg velikog pjesnika Dobriše Cesarića, </p>
<p>Teče i teče, teče jedan slap;</p>
<p>što u njem znači moja mala kap?</p>
<p>Gle, jedna duga u vodi se stvara,</p>
<p>i sja i dršće u hiljadu šara.</p>
<p>Taj san u slapu da bi mogo sjati,</p>
<p>i moja kaplja pomaže ga tkati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Izgradnja Centra za rehabilitaciju invalida na Kajzerici počinje u lipnju</p>
<p>Izgradnja suvremenog Centra za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida na Kajzerici, trebala bi početi u lipnju iduće godine, a Grad Zagreb će za početak radova u gradskom proračunu osigurati 64 milijuna kuna, najavljeno je u Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju invalida (URIHO).</p>
<p> - Nakon dugo vremena u Hrvatskoj će se uložiti značajna sredstva u izgradnju centra za rehabilitaciju i zapošljavanje, te kulturno i sportsko okupljanje osoba s invaliditetom, rekao je ravnatelj URIHO-a, Josip Držaić. Cijeli projekt treba biti dovršen do jeseni 2003. godine, a ukupno će stajati 16,5 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p> U novom bi centru, uz sadašnjih 511 zaposlenika, od kojih su više od polovice invalidi, bilo zaposleno još 400 osoba, kazao je Držaić. Bio bi to mali, ali značajan pomak za Hrvatsku u kojoj postoje samo tri ustanove za rehabilitaciju koje zapošljavaju oko 650 invalida.</p>
<p> Centar će biti izgrađen na 28.000 četvornih metara površine kraj zapadnog dijela Zagrebačkog velesajma, gdje URIHO posjeduje 110.000 četvornih metara zemljišta. Ostatak prostora prepustit će se Gradu Zagrebu na komercijalno korištenje, najavio je Držaić.</p>
<p> Do sredine iduće godine trebalo bi donijeti i zakon o ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zakon bi trebao ustrojiti URIHO kao središnju takvu ustanovu u Hrvatskoj i omogućiti porezne olakšice za njegovo poslovanje, rekao je Držaić.</p>
<p>Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima čak 500.000 osoba s posebnim potrebama, odnosno 10 posto stanovništva.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pučka veselica, vatromet, priznanja i novi objekti za petu obljetnicu grada</p>
<p>Svečanom sjednicom Gradskog vijeća i Poglavarstva na kojoj su dodijeljena gradska priznanja i nagrade, te pučkom veselicom i vatrometom na tržnici, u četvrtak su Zaprešićani sudjelovali u središnjoj proslavi devetodnevnih manifestacija u čast 5. rođendana svog grada.</p>
<p> Ovogodišnja dobitnica Nagrade grada Zaprešića je sopranistica Mira Vlahović, prvakinja zagrebačke opere. Među brojnim nagradama i priznanjima, plaketom Gradskog poglavarstva, upućena je i zahvala ministru prosvjete i športa, Vladimiru Strugaru za doprinos u realizaciji započete izgradnje dugo očekivanog Srednjoškolskog centra »Ban Josip Jelačić«.</p>
<p>U Kupljenskom Hruševcu, simboličnom su vožnjom, gradonačelnik Vinko Morović i župan Branimir Pasecky pustili u promet novouređenu 2,2 kilometra dugu Kruševačku cestu. U Jablanovcu je otvoreno novo športsko igralište za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku, s tribinama za 240 gledatelja. </p>
<p> U petak, u 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu bit će održana projekcija nagrađenih filmova Foto kino kluba Zaprešić, a u subotu u 19 sati, na istom mjestu, prava glazbena poslastica - koncert prvakinje opere HNK, Mire Vlahović.</p>
<p> U nedjelju, 3. prosinca u 10.30 sati, na uglu Savske i Malekovićeve ulice bit će blagoslovljena obnovljena kapelica sv. Antuna, a u 12.30 sati bit će održana sveta misa i blagoslovljena zastava Zavičajnog ekološkog društva uz paljenje prve adventske svijeće. U 19.30 sati u Pučkom otvorenom učilištu, Plemićka mladež grada Zaprešića upriličit će Jalačić bal, plesni i kostimografski program. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>USAID pomaže program psihosocijalne potpore našoj djeci žrtvama mina</p>
<p>Prije godinu dana, Sekcija žrtava mina pri Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invalida (HSUTI) izradila je program psihosocijalne potpore djeci žrtvama mina i poslala ga na adrese raznih domaćih i stranih potencijalnih donatora. Ovih dana projekt je, napokon, prihvaćen i financiran od američke organizacije USAID. </p>
<p>Programom je predviđen petodnevni boravak 20-ero djece žrtava mina u Zagrebu, početkom prosinca. Tijekom petodnevnog boravka djeca bi pohađala razne radionice kroz koje bi ih pratili poznati psiholozi koji bi kod njih, pokušali dijagnosticirati i PTSP. Riječ je, zapravo, o drugoj po redu akciji Sekcije žrtava mina namijenjene djeci stradalnicima. Prva akcija bila je u travnju a inicirali su je hrvatski olimpijci, pod nazivom »Olimpijski tim za djecu žrtve mina«. Tada je u Zagrebu boravilo osmero djece žrtava mina, koja su prisustvovala raznim sportskim događajima i manifestacijama. U razgovoru s njima ustanovilo se da su im takve akcije zanimljive i potrebne. Ustanovljeno je da neka od djece boluju od PTSP-a i da im je potreban adekvatan tretman. Iz tih podataka došlo je do potrebe za pokretanjem nove akcije, čiju je realizacija dovedena pred sam kraj zahvaljujući donatoru USAID.</p>
<p>Pri HSUTI-ju je 31. svibnja 1999. osnovana Sekcija žrtava mina sa zadaćom potpore i pomoći specifičnoj grupaciji osoba s tjelesnim invaliditetom - žrtvama mina. HSUTI je samostalna, dobrovoljna, nestranačka i neprofitna udruga, koja kao savez udruga invalida u Hrvatskoj okuplja općinske, gradske i županijske udruge tjelesnih invalida.</p>
<p> U bazi podataka koju vodi Sekcija žrtava mina evidentirano je 1.500 žrtava mina, civilnih i vojnih, od kojih i 32 djece. Svaka od njih posebna je priča i svaka od njih zahtijeva posebnu skrb i pažnju društvene zajednice i pojedinaca. U HSUTI-ju je izrađeno nekoliko programa kako bi se pomoglo žrtvama mina.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Most između onih koji imaju i žele pomoći i onih kojima pomoć treba</p>
<p>- Mi humanitarci samo smo mostovi između onih koji imaju i žele pomoći i onih kojima je pomoć potrebna. Zahvaljujem vam, jer činite posao koji se može raditi samo sa srcem i ljubavlju, istaknula je u petak, Jelena Brajša, predsjednica Glavnog odbora Humanitarne mreže Hrvatske i ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, nedavno proglašena i humanisticom svijeta, na otvorenju svečane 5. sjednice Sabora Humanitarne mreže Hrvatske, u Kulturnom centru Caritasa na Knežiji.</p>
<p>Humanitarna mreža Hrvatske, osnovana 1995. godine, prva je registrirana zajednica nevladinih, nestranačkih, humanitarnih i srodnih udruga, vjerskih zajednica i drugih pravnih subjekata koji su u svom radu usmjereni pomoći čovjeku u potrebi. Danas, u sklopu HMH-a, aktivno djeluje 50-ak udruga, koje se bave zaštitom interesa i prava nezaposlenih, skrbe o starima i nemoćnima, djeci i mladeži, udomiteljskim obiteljima, rade na promicanju i zaštiti ljudskih prava, edukaciji volontera...</p>
<p>Na svečanoj sjednici prigodne su govore održali dužnosnici Gradskog poglavarstva, zastupnica u Hrvatskom saboru Jadranka Kosor koja je s Humanitarnom mrežom od njezinih početaka, dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, dr. Zvonimir Knezović, profesor na Filozofskom fakultetu i predsjednik hrvatskog ogranka Svjetske udruge za psihosocijalnu rehabilitaciju, dr. Adinda Dulčić, ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, te predstavnici raznih humanitarnih udruga i medija.</p>
<p> Voditeljica programa bila je radijska voditeljica Sonja Šarunić, a u prigodnom zabavnom programu nastupili su Tomislav Brajša, članovi zbora »Zvjezdice« i »Gazde«. Na kraju sjednice Jelena Brajša uručila je povelje, priznanja i zahvalnice za aktivno sudjelovanje i doprinos u radu HMH-a. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bogati prosinac u Centru Kaptol Tkalča</p>
<p>Centar Kaptol Tkalča je za svoje posjetitelje, male i velike, pripremio bogat program tokom zadnjeg mjeseca u godini.</p>
<p>Projekt Dugi četvrtak se nastavlja, sve trgovine i ugostiteljski objekti rade do 23 sata, parkiranje je besplatno od 0 do 24 sata, a kupci imaju pravo sudjelovanja u nagradnoj igri od 21 do 23 sata, koja traje do 28. prosinca, kada je završno izvlačenje. Ugođaj kupnje upotpunit će promocije i degustacije, a najmlađe posjetitelje će zabavljati pantomimičari, žongleri i mađioničari.</p>
<p>Novo u Centru Kaptol Tkalča: sve nedjelje u prosincu su radne, radno vrijeme trgovina je od 9 do 14 sati, a u supermarketu Tkalča mogu se nabaviti namirnice do 15 sati.</p>
<p>Program događanja u prosincu:</p>
<p>Subota, 2. prosinca: U 12 sati predstava za djecu Darovi sv. Nikole u izvedbi dječjeg kazališta Žar ptica; od 10 do 14 sati degustacija Linolade; u 11 i 13 sati Muuki show - predstava za djecu i prigodna degustacija</p>
<p>Srijeda, 6. prosinca: Sv. Nikola dočekuje djecu na ulazu u Centar, a u 18 sati počinje lutkarska predstava »Priča o sv. Nikoli« u izvedbi lutkarskog kazališta »Let«. U 17 i 19 sati Muuki show</p>
<p>Petak, 8. prosinca: Marks Show, modna revija uz prigodna sniženja</p>
<p>Četvrtak, 21. prosinca: U sklopu projekta Dugi četvrtak, promocija Heinikena uz Cubismo, a Supermarket Tkalča organizira završno izvlačenje svoje nagradne igre - prva nagrada automobil - Ford Focus</p>
<p>Subota, 23. prosinca: Djed Mraz dočekuje djecu: od 9 do 18 sati Coca-Cola Show, ispred Centra u Tkalčićevoj ulici; u 12 sati predstava za djecu kazališta Žar ptica »Miško detektiv spašava Djeda Mraza«; u 13 sati nastup dječjeg zbora Trešnjevački mališani</p>
<p>Četvrtak, 28. prosinca: Zadnji Dugi četvrtak u 2000. godini, veliki koncert iznenađenja i završno izvlačenje nagradne igre.</p>
<p>Najmlađi posjetitelji i njihovi roditelji do Centra Kaptol Tkalča mogu doći s Trga bana Jelačića i vlakićem Bubi, koji vozi svaki dan od 9 do 21 sat.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vikend bez tramvaja preko Jelačić placa</p>
<p>Zbog izmjene tramvajskih tračnica na raskrižju Ilice i Frankopanske obustavit će se tramvajski promet Ilicom od raskrižja s Ulicom Republike Austrije do Trga banaJelačića, od Trga bana Jelačića Jurišićevom do Draškovićeve i Zrinjevcem do Glavnog kolodvora, te Frankopanskom od Ilice do raskrižja Savska/Vodnikova od ponoći u petak, do ponedjeljka, 4. prosinca u 4 sata. </p>
<p>Tramvajski promet odvijat će se na slijedeći način:</p>
<p>Tramvaj br. 4: Savski most-Savska-Vukovarska-Držićeva-Šubićeva-Kvaternikog trg-Dubec;</p>
<p>Tramvaj br. 6: Črnomerec-Republike Austrije-Jukićeva-Vodnikova-Glavni kolodvor-Branimirova-Držićeva (skraćena do Zapruđa 2. i 3. XII od 8 do 13.30)-Sopot:</p>
<p>Tramvaj br. 11: Črnomerec-Ulica Rep. Austrije-Jukićeva-Vodnikova-Glavni kolodvor-Draškovićeva-Vlaška-Dubec;</p>
<p>Tramvaj br. 12: Ljubljanica-Savska-Vodnikova-Glavni kolodvor-Draškovićeva-Vlaška-Dubrava:</p>
<p>Tramvaj br. 13: Žitnjak-Vukovarska-Savska-Vodnikova-Glavni kolodvor-Draškovićeva-Trg hrvatskih velikana-Šubićeva-Kvaternikov trg;</p>
<p>Tramvaj br. 14: Mihaljevac-Draškovićeva-Glavni kolodvor-Vodnikova-Savska (skraćena do Savskog mosta 2. i 3. XII od 8 do 13.30)-Zapruđe;</p>
<p>Tramvaj br. 17: Prečko-Savska-Vodnikova-Glavni kolodvor-Draškovićeva-Trg hrvatskih velikana-Zvonimirova-Borongaj;</p>
<p>Noćni br. 31: Črnomerec-Ulica Republike Austrije-Jukićeva-Vodnikova-Glavni kolodvor-Branimirova-Držićeva-Sopot-Savski most;</p>
<p>Noćni br. 32: Prečko-Savska-Vodnikova-Glavni kolodvor-Draškovićeva-Trg hrvatskih velikana-Zvonimirova-Borongaj;</p>
<p>Noćni br. 34: Ljubljanica-Savska-Vodnikova-Glavni kolodvor-Draškovićeva-Vlaška-Dubec.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>M. Albright: Svijet gubi bitku protiv AIDS-a</p>
<p>WASHINGTON, 1. prosinca </p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright, za koju AIDS predstavlja prijetnju globalnoj sigurnosti, rekla je u četvrtak da svijet gubi bitku protiv te smrtonosne bolesti. U priopćenju pred Svjetski dan AIDS-a 1. prosinca ona je rekla da je vlada predsjednika Billa Clintona s pravom kao prioritet svoje vanjske politike postavila suzbijanje širenja AIDS-a. Ona je međutim također upozorila da s 10.000 ljudi koji se svaki dan zaraze, 3 milijuna koji godišnje umru, i 36 milijuna koji žive s tom bolešću, ta »zapanjujuća litanija gubitka« znači da nema vremena za predah. »Jer unatoč junačkim naporima mnogih, mi ne dobivamo rat protiv AIDS-a; gubimo ga« rekla je ona u priopćenju. Albright je rekla da će samo globalni napor uz hrabro vodstvo, potpomognuto donatorima i ljudima kojima je stalo diljem svijeta preokrenuti tu plimu i »preobraziti AIDS iz pošasti u sjećanje«. </p>
<p> Clinton je izjavio da Sjedinjene Države, koje u vlastitoj zemlji napreduju u borbi protiv AIDS-a, moraju učiniti više u borbi protiv te bolesti diljem svijeta. SAD je najveći pojedinačni donator pomoći za borbu protiv HIV/AIDS- a, s ulaganjem od milijardu dolara proteklog desetljeća u 75 zemalja u razvoju u sprječavanje, obrazovanje i liječenje. Za usporedbu SAD troši na obranu 310 milijardi dolara godišnje. (Reuters/H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Europski Oscar« R. Harrisu, J. Renou i R. Benigniju</p>
<p>PARIZ, 1. prosinca</p>
<p> - Akademija europskog filma, koja u subotu navečer dodjeljuje 13. put svoje nagrade u pariškom »Theatre National de Chaillot«, odat će počast irskom glumcu Richardu Harrisu, francuskom glumcu Jeanu Renou i talijanskom glumcu i redatelju Robertu Benigniju. </p>
<p> Nakon Londona i Berlina, svečana dodjela prvi put se održava u Parizu, u prisutnosti premijera Lionela Jospina, u povodu francuskog predsjedanja Europskom unijom. </p>
<p> Engleski glumac Rupert Everett i francuski Antoine de Caunes bit će domaćini noći europskog filma koja bi voljela jednog dana biti konkurencija Oscarima, ali zasad nema njihovu auru. </p>
<p> Akademija, pod predsjedanjem britanskog producenta Nicka Powella, odlučila je odati počast Richardu Harrisu (Gladijator) za cjelokupnu karijeru. Taj je glumac utjelovljavao kralja Arthura, Cromwella, Gullivera. Vidjeli smo ga u »Pobuni na brodu Bounty«, »Bibliji« Johna Hustona, a sljedeće ćemo ga godine gledati u »Grofu Monte Cristu« Kevina Reynoldsa i prvoj adaptaciji bestselera dječje književnosti »Harryju Potteru«.</p>
<p> Akademija će odati počast još dvojici europskih glumaca za njihovu međunarodnu karijeru. Jean Reno, najpoznatiji francuski glumac u Hollywoodu, koji ga je prepoznao u »Velikom plavetnilu«, »Nikiti« i »Leonu«, ili u najnovije vrijeme u »Nemogućoj misiji« i »Roninu«. Sljedeće će godine nastupiti u remakeu klasika iz 1957. godine »Rollerballu«, te u američkoj verziji francuske filmske uspješnice »Posjetitelji«. </p>
<p> Roberto Benigni, glumac, redatelj i scenarist, dobio je silna priznanja za »Život je lijep«, nagrađen istodobno Oscarima i od Akademije europskog filma koja mu je dodijelila grand prix za najbolji film i najboljeg glumca 1998. godine. Dvije nagrade, o kojima je već odlučeno, bit će dodijeljene u subotu navečer: grand prix za najbolji europski dokumentarac Agnes Varda za »Les glaneurs et la glaneuse« i nagrada kritike/Fipresci filmu »Svibanjski oblaci« turskog redatelja Nulri Bilge Ceylan. Svečanost prenosi izravno francuska tv postaja Canal+, s početkom u 20 sati. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Osam sati čitanja »Harryja Pottera« </p>
<p>LONDON, 1. prosinca</p>
<p> - BBC je odlučio ostaviti prostor u radijskom programu za Božić kako bi se omogućilo neprekinuto čitanje od osam sati prvoga nastavka dogodovština Harryja Pottera, uspješne engleske spisateljice Joanne Kathleen Rowling, objavila je radio postaja. »Harry Potter i kamen mudraca« trebao bi biti pročitan 26. prosinca na dugovalnoj radio postaji Radio Four. Po izjavi Helen Boaden, direktorice Radio Four, 34-godišnja engleska autorica koja je osmislila svojeg junaka i njegove čarobnjačke dogodovštine 1996. godine , tražila je od BBC-a da se djelo pročita bez prekida i skraćivanja. Od 1997. i objavljivanja prvog nastavka Harryja Pottera, četiri nastavka knjige prodalo se u gotovo 70 milijuna primjeraka u svijetu, od čega 30 milijuna u SAD-u. »Radi se o jedinstvenom radiofonskom iskustvu«, izjavila je Helen Boaden, koja je priznala kako je bila »jako iznenađena« kad su joj rekli da bi knjiga trebala biti pročitana cjelovito i odjedanput, što je novost. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pjevačica Britney Spears postaje i spisateljica</p>
<p>LOS ANGELES, 1. prosinca</p>
<p> - Pop pjevačica Britney Spears, tinejdžerska zvijezda, namjerava se baviti spisateljskim poslom, nakon što je glumila u kazalištu, piše u četvrtak Hollywood Reporter. </p>
<p> Pjevačica koja će u subotu navršiti 19 godina, i njezina majka Lynne, potpisale su ugovor kojim se obvezuju da će biti koautorice romana, piše dnevnik. Ugovor je potpisao Delacorte Press, ogranak za mlade izdavačke kuće Random House, koji zahtijeva »priču inspiriranu odnosima majke i kćeri spram složenosti života«. </p>
<p> Majka i kći napisale su početkom godine autobiografsku knjigu »Britney Spears: Heart to Heart«. </p>
<p> Britney Spears prodala je više od 28 milijuna ploča u svijetu od svojih početaka 1999. godine s albumom »Baby one more time«, iza kojeg je uslijedio »Ooops... I dit it again«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>A. Banderas i H. Ford »ambasadori« poljskog turizma?</p>
<p>VARŠAVA, 1. prosinca</p>
<p> - Filmske superzvijezde, među kojima Antonio Banderas, Harrison Ford i Sandra Bullock, bit će pozvane da sudjeluju u reklamnoj kampanji namijenjenoj promidžbi turizma u Poljskoj, objavili su u četvrtak autori projekta. Nekoliko poljskih reklamnih agencija sudjeluje u pripremi kampanje naslovljene »Poljska, avantura sa sretnim završetkom«, koja bi trebala potaknuti Europljane da provedu godišnji odmor u toj zemlji. </p>
<p> Za reklamne spotove namijenjene televizijskim postajama, poput CNN- a i Discovery, organizatori žele pozvati zvijezde iz avanturističkih filmova. Reklamni oglasi pojavit će se i u europskom tisku, na oglasnim panoima i na Internetu. Kampanja koja bi trebala krenuti u proljeće 2002., obraća se publici od 20 do 45 godina koja voli prirodu i aktivan odmor, istaknuo je jedan od autora projekta Mateusz Zmyslony. Projekt će stajati oko osam milijuna dolara od čega bi polovicu trebala osigurati država, a ostatak tvrtke i institucije poput poljske državne televizije. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uspjelo lansiranje Shutlea prema svemirskoj postaji</p>
<p>CAPE CANAVERAL, 1. prosinca</p>
<p> - Svemirski shuttle Endeavour lansiran je u četvrtak s pet astronauta i divovskim solarnim krilima u pravcu međuanarodne svemirske postaje ISS. </p>
<p> Posada, koju vodi zapovjednik Brent Jett, bi se trebala u subotu spojiti sa svemirskom postajom Alfa, u kojoj već mjesec dana boravi tročlana rusko-američka posada, a u nedjelju na nju pričvrstiti divovska »krila« za prikupljanje sunčeve energije. Ta krila duga 73 a široka 38 metara se sastoje od tisuća fotoelektričnih ćelija koje pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju dovoljnu za osvjetljavanje 30 kuća na Zemlji. </p>
<p>Postavljanje ove dosad najveće ljudske konstrukcije u svemiru omogućit će napajanje potrebnom energijom svemirske postaje Alfa i obavljanje znanstvenih pokusa u njezinu laboratoriju.(Reuters/AFP/H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Kraljevo zlato« Artura Revertea najčitanija knjiga na Internetu</p>
<p>MADRID, 1. prosinca</p>
<p> - Najnovija knjiga popularnog španjolskog pisca Artura Perez-Revertea, »Kraljevo zlato«, raspoloživa na Internetu od 3. studenoga, otvorena je 332 tisuće puta, ali prodana samo u 12 tisuća primjeraka, saznaje se u četvrtak od web sitea Inicia. </p>
<p> »Za svakog kupca elektronske knjige postojala je šifra za njezin prijenos u 48 sati na Internet adresu i, posebice u početku, mnogi pretraživači razmijenili su tu ulaznu šifru u izravnim dijalozima (chat) i pruzeli svoj primjerak bez plaćanja«, objasnila je Marilo Ruiz de Elvira, direktoricu sadržaja sitea Inicia koja je ponudila on-line knjigu zajedno s izdavačem Alfaguara. </p>
<p> »Željeli smo isprobati tu mogućnost i to je bio dio igre. Arturo Perez-Reverte želio je prije svega da ga se čita«, dodala je ona. Prodaja preko Interneta trebala je završiti u četvrtak navečer jer prava knjiga, broširana i od papira, trebala bi se pojaviti u petak u knjižarama, prema Alfaguari. »Kraljevo zlato« donosi nastavak avantura njezina junaka, satnika Alatristea u 17. stoljeću. Preveden na 25 jezika i objavljen u 30 zemalja, Arturo Perez- Reverte bio je novinar i ratni dopisnik od 1973. do 1994. godine. Njegovi romani »Slika flamanskog majstora« i noviji »Klub Dumas« ekranizirani su za veliki ekran (ovaj posljednji pod naslovom »Deveta vrata« u režiji Romana Polanskog). ( AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Mračna priča iz zatvora</p>
<p>Film »Je li jasno prijatelju?« Dejana Aćimovića u zagrebačkim kinima / Nakon festivala u Puli i Solunu, debitantski film u redovitom kino repertoaru </p>
<p>Glumac Dejan Aćimović predstavlja se debitantskim filmom »Je li jasno prijatelju?«, ulazeći na jedan poseban način u hrvatsku kinematografiju, prvo stoga što je ovaj film gotovo sam financirao i omogućio njegov nastanak, a zatim i tematski s obzirom na to da je riječ o jednoj mračnoj, teškoj i beznadnoj temi. </p>
<p>Aćimović ulazi u kinematografiju filmom »Je li jasno prijatelju?« preskačući uobičajeni, humorni ili melodramski, pogled na svijet i oštro kreće u analizu socijalnog dna jednog preživjelog društva. Njegova metafora je društvo osamdesetih godina (radnja filma događa se u zatvoru između 1982. i 1990. godine). To je već poznata »škola života« ili »pedagoška poema« kako iz pokvarenjaka, političkih neistomišljenika, pa i slučajnih poštenjaka ostvariti jedno novo »humanističko« društvo.</p>
<p> Zatvor kod Aćimovića, kao metafora ljudskih sudbina, nosi u sebi prepoznatljivu američku dramaturgiju, ali i poznatu europsku društvenu praksu: upravo su u europskim zatvorima ispekli svoj zanat i svoju sudbinu neki od današnjih političkih lidera država i stranaka - posebno Vaclav Havel u zatvoru na Pankracu i Janos Goncz u mađarskim zatvorima. Da ne spominjemo plejadu političkih zatvorenika u Hrvatskoj (Mesić, Budiša, Gotovac ...).</p>
<p>Aćimovića su primarno zanimali svi oblici odnosa podređenih i vlasti, odnosi između kažnjenika, između kažnjenika i zatvorske vlasti, ali isto tako i između čuvara zatvora i vanjske vlasti, što mu je omogućilo drastični prikaz opće moralne i političke manipulacije. Preživio je samo zatvorenik koji je gledao, slušao i šutio, koji nije u zatvoru tražio ni pomoć ni suradnju bilo koga. To je pobjeda individue u totalitarnom režimu nad jednoumljem.</p>
<p> Ovaj mračan i težak film o nestajanju i samouništenju jednoga vremena, koje je sagorjelo u vlastitim slabostima, neuobičajeno je zrelo debitantsko ostvarenje, koje je sasvim sigurno prošlo duži put »autorskog sagorijevanja«, a pri tome su mu posebno pomogli i spretno i sretno izabrani kvalitetni suradnici od Andrije Zelmanovića i Gorana Bregovića do Slobodana Trninića i Suzane Perić te glumačka ekipa u kojoj uz gotovo nepoznate Milana Pleštinu i Milivoja Beadera dominira sam Dejan Aćimović te Rade Šerbedžija, u kratkoj, ali efektnoj ulozi »beskompromisne lukavosti vlasti«.</p>
<p> Dejan Aćimović nagrađen je u Puli Zlatnom arenom za epizodnu ulogu, dok je filmu pripala i Zlatna arena za scenografiju, Ivici Trpčiću. Nakon Pule i Soluna, film je stigao i pred domaću kino publiku, koja će zasigurno biti zainteresirana ovim neobičnim, ali teškim ostvarenjem. </p>
<p> Film je rijedak u domaćoj proizvodnji i po neobičnom trudu, energiji i upornosti autora Dejana Aćimovića, koji ga je samo zahvaljujući svojoj upornosti i energiji izvukao do kraja u tipičnom američkom stilu »sam protiv svih«, dokazujući tako da se ponekad i upornost isplati, dakako ne u materijalnom, ali svakako u kreativnom smislu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zlatni gala koncert oduševio </p>
<p>Zagrebačko gradsko kazalište »Komedija« / Proslavljena 50. obljetnica djelovanja kazališta koje je steklo posebno mjesto u hrvatskome glumištu / Izveden bogat program ulomaka iz opereta, mjuzikla i rock-opera</p>
<p>ZAGREB, 1.prosinca</p>
<p> - Svečani ugođaj, uzbuđenje i ponos zbog dobro obavljena posla u proteklih pedeset godina vladali su na gala koncertu u povodu zlatnog jubileja Zagrebačkoga gradskog kazališta »Komedija«. Izvedeni program ulomaka iz najpoznatijih »Komedijinih« predstava, mjuzikla i opereta, evocirao je uspomene na umjetničke užitke koje je ansambl s Kaptola darovao publici te podsjetio na najvažnija djela što su bila na repertoaru.</p>
<p>Prije koncerta je predsjednik Hrvatskoga društva dramskih umjetnika Zlatko Vitez, predajući plaketu ravnatelju »Komedije« Niki Pavloviću, zahvalio za sva dostignuća proteklih godina i istaknuo specifično »Komedijino« mjesto u hrvatskome glumištu. Mladen Vilfan je, predajući priznanje u ime Poglavarstva grada Zagreba, naglasio kako je »Komedija« najzagrebačkije kazalište u koje publika ide s veseljem.</p>
<p>Koncert je osmislio i režirao Vlado Štefančić. Opsežan program izveo je odlično raspoložen glazbeni ansambl - brojni solisti, dirigenti Veseljko Barešić, Tomislav Uhlik, Pero Gotovac, Miljenko Prohaska i Alfi Kabiljo, orkestar, zbor i baletni ansambl u koreografijama Sonje Kastl, Tihane Škrinjarić, Lili Čaki i Branke Kolar. Glazbeni brojevi izvodili su se uz projeciranje snimljenih video zapisa s predstava.</p>
<p>Već je druga točka programa imala simboličko značenje. Tenor Miljenko Duran pjevao je ariju princa Su-Čonga iz Leharove operete »Zemlja smiješka«, koja je 1950. godine bila prva glazbena predstava i uskoro će se, na dan prve izvedbe 23. prosinca, ponovo premijerno postaviti. Na scenu se vratila Sanda Miladinov-Langerholz kako bi pokazala sve umijeće mjuzikla u songu »Dobro došla u teatar« svoje nenadmašne uloge Margo Channing u Strouseovu mjuziklu »Aplauz«. </p>
<p>Dva najpoznatija broja iz prve hrvatske rock-opere »Gubec-beg« Ivice Krajača, Karla Metikoša i Miljenka Prohaske, »Ave Mariju« i »Bratsku zakletvu«, izveli su nezaboravni protagonisti Jane i Gupca Josipa Lisac i Branko Blaće. Boris Pavlenić osvajao je šarmom u svom songu »Jalta, Jalta« iz istoimenog mjuzikla Milana Grgića i Alfija Kabilja, što neizbježno izaziva pitanje kada će se to djelo ponovo naći na repertoaru.</p>
<p>Nizali su se ulomci iz mjuzikla »Čovjek iz Manche«, »Car Franjo Josip u Zagrebu«, »Tko pjeva zlo ne misli«, »Kralj je gol«, »Guslač na krovu« i »Jadnici«. Tri ulomka iz rock-opere »Jesus Christ Superstar« izveli su Jasna Bilušić, Đani Stipaničev i Ervin Baučić. U programu su se našla i tri čardaša iz opereta »Kneginja čardaša«, »Grofica Marica« i »Šišmiš« koje su, uz ariju iz operete »Mala Floramye«, pjevale mlade operetne zvijezde Sandra Bagarić i Zorica Antonić. Publika je naročito srdačno pozdravila omiljenu primadonu Nevenku Petković-Sobjeslavski i njezinu antologijsku interpretaciju arije Petrice iz Gotovčeva »Đerdana«.</p>
<p>Gotovo je samo po sebi razumljivo da je tako raznorodan program različitih stilskih zahtjeva u kojima se ansambl »Komedije« podjednako dobro snalazi, završio finalom mjuzikla »Jalta, Jalta« i njegovom vječnom porukom o boljem i ljepšem svijetu za sve ljude, nakon čega je prepuno gledalište dugim pljeskom nagradilo cijeli ansambl.</p>
<p>Uz jubilej izdan je dvostruki CD »Sve Komedijine godine«. Na prvom je CD-u i zbor iz »Komedijina« repertoara opereta i komičnih opera u izvedbi plejade »Komedijinih« pjevača: Ruže Cvjetičanin, Đanija Šegine, Melite Kunc, Marijana Kunšta, Mirjane Dančuo, Slavena Smodlake, Nevenke Petković-Sobjeslavski, Josipa Fišera i Vitomira Marofa. Drugi CD donosi 23 hita iz najboljih inozemnih i hrvatskih mjuzikla i rock-opera. Ovaj CD daje zoran pregled glazbenog repertoara, na širini i privlačnosti kojega će kazalište na Kaptolu i dalje ustrajati. (K.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dinosauri u Zagrebu</p>
<p>Galerija Klovićevi dvori / Svečano otvorena izložba »Dinosauri u povorci života - život u milijardu godina« / Atraktivna izložba paleontoloških nalaza je zajednički muzejsko-galerijski projekt »Homogea« iz Tržiča ostvaren u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejem </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Nevjerojatno, ali istinito, u pohode Zagrebu došli su - dinosauri!</p>
<p> Atraktivna replika golemog Mamenchisaurusa hechuanensisa iz Kine, čije su kosti nađene 1957. u Sečuanu, što je postavljena u dvorištu Klovićevih dvora, prizvala je doba kada se zemlja tresla pod udarima nogu divovovskih gmazova. Ta komu nije ostao u sjećanju Spielbergov filmski spektakl u kojem krvožedni T-Rex u čeljustima nemilosrdno drobi manje dinosaure, pobjedonosno urličući iznad gustih šuma.</p>
<p> Spektakularnu atmosferu »Jurassic parka« na Gornjem gradu stvorila je izvanredno zanimljiva izložba slovenskog stručnjaka Milana Kovača »Dinosauri u povorci života - život u miljardu godina«, što je u četvrtak otvorena u podrumskom prostoru Galerije Klovićevi dvori. Atraktivna izložba paleontoloških nalaza je zajednički muzejsko-galerijski projekt »Homogea« iz Tržiča koji vodi cijenjeni slovenski arhitekt Milan Kovač (vlasnik fantastične zbirke paleontoloških nalaza), ostvaren u suradnji s Geološko-paleontološkim odjelom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Izložba je prvi put predstavljena prošle godine u Ljubljani s velikim uspjehom. Obiljem atraktivnih nalaza - fosiliziranih riba, školjaka, ježinaca, te replika dinosaura - organizatori žele barem djelomično odgovoriti na iskonsko pitanje nastanka života!</p>
<p>Izlažući fosile s raznih strana svijeta iz zbirke Milana Kovača, dopunjene najprvlačnijim fosilima iz bogate zbirke Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, prikazan je razvoj života u posljednju milijardu godina. Izložbu upotpunjuje katalog u kojem je tekstualnim sažetcima prikazan razvoj života od prvih organskih tvorba pa sve do raznih biljnih i životinjskih vrsta od Arhaika (»zemljskog pravijeka«), preko Proterozoika (»zemaljskog kasnog pravijeka«), Paleozoika (»zemaljskog starog vijeka«), Mezozoika (»zemljskog srednjeg vijeka«), pa sve do Kenozoika (»zemljskog novog vijeka«). Posjetitelji mogu vidjeti spektakularne trilobite i pješčane koralje iz Švedske i Kine, amonite, fosilne zvjezdače, ribe, kukce, biljke i zub praslona (!) iz Hrvatske, odljeve mladunčeta Mamuta iz Sibira te još brojne druge zanimljivosti. </p>
<p>Autor izložbe koja traje sve do 4. veljače je Milan Kovač, a stručnu dopunu izložbe u Zagrebu potpisuju Sanja Japundžić, Katarina Krizmanić i Nedjeljka Prlj-Šimić.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Iznimna večer </p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Nastup Simfonijskoga orkestra HRT pod ravnanjem Nikše Bareze, solisti Marc Holland, Mirjam Pustički-Kunjko, Natalija Anikejeva i Genadij Antonov</p>
<p>U pretplati Majstorski ciklus HRT-a i KDZ u četvrtak u dosta dobro posjećenoj Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski« Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem svog šef-dirigenta Nikše Bareze poklonio nam je u svakom pogledu iznimnu glazbenu večer. Osnova takvom dojmu je prije svega najviša kvaliteta izvedbe i samog orkestra i angažiranih solista, u kojima je maestro Bareza našao predane i izrazito angažirane suradnike u predstavljanju nesvakidašnjeg programa suvremene glazbe, kao u neku ruku podsjetnika na dosege odlazećeg 20. stoljeća. Pri tome se nije radilo o danas već preživljenim tekovinama takozvane avangarde, nego o dobro smišljenim djelima suvremenog zvuka i isto takvog načina glazbenog mišljenja. </p>
<p>Kao prvo Bareza nam je predstavio koncertni diptih iz nove opere veoma istaknuta mađarskog dirigenta i skladatelja Pétera Eötvösa, između ostalog Boulezova suradnika u Parizu, koji danas živi u Nizozemskoj. Njegovu operu »Tri sestre« (prema Čehovu) praizvedenu prije dvije godine i od tada igranu u desetak vodećih europskih opernih kuća vidjet ćemo na idućem Zagrebačkom biennalu. U ovome koncertnom diptihu nastupio je sjajni engleski bariton Marc Holland, pjevajući u ruskom izvorniku, osvajajući svojim sočnim, nosivim glasom i zvučnim falsetom. Već tu je orkestar pod istančanim Barezinim vodstvom ostvario nastup kakav se samo poželjeti može.</p>
<p> Isto je tako izvrsnom, očigledno pomno nastudiranom svirkom iznio zahtjevnu partituru jednog od vodećih engleskih skladatelja stoljeća sira Michaela Tippetta pod naslovom Trostruki koncert za violinu, violu i violončelo. Tippettovu duhovitu i slušljivu glazbu oplemenili su istupi troje solista također veoma zahtjevnih dionica: sjajne mlade umjetnice Mirjam Pustički-Kunjko (violina) i Natalija Anikejeva (viola) i samo nešto stariji violončelist Genadij Antonov, sve troje istaknuti članovi Simfonijskog orkestra HRT.</p>
<p>Za nas razmjerno novo ime je gruzijski skladatelj Giya Kancheli (jednu njegovu skladbu čuli smo na prošlom Biennalu), autor zrelih godina, koji je u domovini svojedobno smatran avangardistom, a koji po prelasku u zapadnu Europu usvaja umjereniji, misaono produbljeni skladateljski pristup, nadahnut i pogledima u nacionalnu i klasičnu prošlost. Slušali smo njegov simfonijski stavak pod naslovom »Tugom obojena zemlja« (1994.); bez obzira na programske konotacije skladatelja, radi se o glazbi snažna izričaja, koja je također u dirigentu i orkestru našla izvanredne tumače.</p>
<p>Maestro Bareza je tu večer na poseban način dopunio program. Pozvavši se na sve učestaliju takvu praksu u svijetu, održao je pred orkestrom uvodnu riječ o autorima i skladbama koje će izvoditi, što je dopunjeno prijevodom tekstova dviju izvedenih arija, odnosno skladateljskih komentara emitiranim razglasom sa snimke u odličnoj interpretaciji glumaca Vedrana Mlikote i Marinka Prge. Time je zaokružen doživljaj ovog po tome iznimna koncerta na kojemu su svi izvodioci obavili golem posao, vrijedan svake pohvale. Ponovilo se!</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>70. rođendan Vlatka Pavletića </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - U povodu 70. rođendana akademika Vlatka Pavletića u petak je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu priređen književni susret na kojem su govorili njegovi prijatelji, kolege i suradnici. Iako je Pavletić davno napustio stihove i svoj rad prepustio književnoj kritici, ne bi nas trebalo iznenaditi da se pojavi zbirka pjesama, koje su vjerojatno nastajale svih ovih godina, jer pjesnički se talent ne može isključiti, napomenuo je predsjednik Društva hrvatskih književnika Slavko Mihalić. Predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić podsjetio je da je Pavletić bio urednik u listovima i časopisima te u Matici hrvatskoj. Nazvavši Pavletića »najmarljivijim hrvatskim književnim kritičarom«, čiji opus čini 31 književno i kritičarsko djelo, Ante Stamać je istaknuo da je on u kritiku uveo znanstvene elemente. Predsjednik HAZU-a Ivo Padovan podsjetio je da je Pavletić bio tajnik Razreda za književnost u HAZU, u doba kada su tu instituciju zajedno branili. Željko Sabol govorio je o političkoj karijeri Vlatka Pavletića. Zahvalivši na čestitkama, Vlatko Pavletić je izrazio zadovoljstvo što se njegov rođendan obilježava baš u HNK, gdje je dvije godine bio direktor Drame. O slavljeniku su govorili i Borislav Pavlovski i Milan Bešlić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Izložba »Hrvatska pomorska baština«</p>
<p>HAMBURG, 1. prosinca</p>
<p> - U Hamburgu je otvorena izložba »Hrvatska pomorska baština«. Izložene su slike starih brodova prikupljenih iz muzeja, crkvenih i privatnih zbirka od Rovinja do Dubrovnika. U suradnji hrvatskoga generalnog konzulata i brodovlasničke tvrtke »Hansa Treuhand« predstavljen je izbor slika autorice Nade Fisković, koja je tom prilikom istaknula želju da se njemačka publika, posebice u Hamburgu, upozna s bogatim kulturno- povijesnim naslijeđem hrvatske pomorske tradicije. U uvodnom izlaganju glavni sponzor i vlasnik tvrtke »Treuhand«, Hermann Ebel, zahvalio je na suradnji Generalnom konzulatu i Ministarstvu vanjskih poslova, koji su omogućili da se jedna tako reprezentativna izložba prikaže u Hamburgu i označio njezin dublji sadržaj, a to je povezivanje kulture i gospodarstva. Kao jedan od najvećih brodovlasnika u tom dijelu Njemačke ujedno je izrazio želju za suradnjom s hrvatskim brodograditeljima. O pomorskoj tradiciji jadranske Hrvatske nazočnima je govorila i generalna konzulica Mirjana Bohanec Vidović. Otvorenju izložbe i domjenku 27. studenoga prisustvovalo je oko 250 gostiju, koji su s oduševljenjem razgledali izloške i turističke prospekte. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jedan od najuglednijih hrvatskih filologa </p>
<p>U povodu smrti prof. dr. Vladimira Anića (1930-2000) / Njegov Rječnika hrvatskoga jezika prvi je koji se u nas pojavio nakon sto godina / Svoj je znanstveni interes usmjerio prema odnosu hrvatskoga jezika i hrvatske povijesti, hrvatske književnosti i hrvatske kulture </p>
<p>Nakon duge i teške bolesti preminuo je redovni sveučilišni profesor dr. sc. Vladimir Anić, jedan od najuglednijih hrvatskih filologa dvadesetoga stoljeća.</p>
<p>Rodio se 21. studenoga 1930. u Užicu, gdje mu je otac, geolog, službovao kao gimnazijski profesor. Prvi je, drugi i treći razred osnovne škole završio u Užicu, a četvrti u Zagrebu. U Zagrebu je završio i gimnaziju. Na Filozofskome je fakultetu u Zagrebu upisao studij jugoslavenskih jezika i književnosti te studij ruskoga jezika i književnosti. Diplomirao je 1956. Nakon diplomiranja radio je do 1960. kao novinski lektor, a onda se zaposlio na Filozofskome fakultetu u Zadru. Tamo je radio do 1974. kao asistent, docent i izvanredni profesor. Godine je 1974. došao na Filozofski fakultet u Zagrebu i ondje 1976. postao redovnim profesorom. Odmah je po dolasku na Filozofski fakultet u Zagrebu postao voditeljem Katedre za suvremeni hrvatski književni jezik. Na tome je poslu bio do 1992. Godine je 1974. postao prvim znanstvenim tajnikom Međunarodnoga slavističkog kongresa. Na toj je dužnosti bio do 1979. Godine je 1975. postao članom, a godine 1976. i predsjednikom Komiteta za jezik Sekretarijata za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske.</p>
<p>Osim na Filozofskome fakultetu u Zadru i Filozofskome fakultetu u Zagrebu predavao je i na sveučilištima u Saveznoj Republici Njemačkoj (od 1966. do 1967) i u Švedskoj (1976).</p>
<p>Svoj je znanstveni interes usmjerio prema odnosu hrvatskoga jezika i hrvatske povijesti, hrvatske književnosti i hrvatske kulture. I taj ga interes neće napuštati do kraja njegova života. Hrvatskomu je jeziku uvijek pristupao kao integralnome dijelu hrvatske kulture u najširem smislu. Proučavao je jezik devetnaestoga stoljeća, posebno jezik Š. Starčevića, M. Pavlinovića i A. Kovačića. Odatle i njegova doktorska disertacija - o jeziku Ante Kovačića.</p>
<p>Kao predsjednik Komisije za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske bio je jedan od inicijatora projekta pravopisa koji bi morao zamijeniti tadašnji (»novosadski«) Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika iz 1960. godine. Komisija je, kao savjetodavno tijelo Komiteta, zaključila da je došlo vrijeme da se pravopisu hrvatskoga jezika pristupi prvenstveno s gledišta književnojezičnih zakonitosti hrvatskoga jezika i s gledišta tradicije hrvatskoga pravopisanja.</p>
<p> U tome se smislu Komitet 1977. obratio Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik da se prihvati izrade projekta. Katedra je projekt prihvatila i posao povjerila svojim članovima Vladimiru Aniću i Josipu Siliću. Nakon nekoliko godina mukotrpna rada projekt su Vladimir Anić i Josip Silić dali stručnjacima na ocjenu. Poslije (pozitivne) ocjene rukopis je dugo čekao na odobrenje. Jedan je od glavnih razloga za to čekanje bio njegov naziv - »Pravopisni priručnik hrvatskoga književnog jezika«. </p>
<p>Nove su vlasti u Komitetu, (namjerno) krivo tumačeći formulaciju »hrvatski ili srpski jezik« 138. članka Ustava SR Hrvatske iz 1974. godine, odlučile da se »Pravopisni priručnik hrvatskoga književnog jezika« nazove »Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika«. Na negodovanje se autora zbog toga nitko nije obazirao. Pravopisni je priručnik tadašnja hrvatska stručna i politička javnost inače dobro prihvatila. Nije naodmet reći da su autori Pravopisnoga priručnika izvan Hrvatske, posebno u Srbiji, dočekani »na nož« te proglašeni separatistima i ultranacionalistima.</p>
<p>Pravopisni je priručnik doživio nekoliko izdanja, da bi četvrto 1992. bilo »povučeno iz prodaje«. Autori su znali da nije bio razlog za to samo njegov naziv. Godine je 2000. pokrenuto njegovo novo, potpuno prerađeno, izdanje. Dakako, ni glas o njemu nije prošao bez političkih konotacija. No, jedan je od, ako je umjesno to reći, sretnih trenutaka u danima prije odlaska s ovoga svijeta dragoga nam Vladimira Anića bila činjenica da je rukopis gotov i spreman za tisak. Teški trenuci u kojima se nalazio Vladimira Anića nisu sprečavali da stalno bude prisutan (i u bolnici i izvan bolnice) u radu na rukopisu. Hvala mu!</p>
<p>Ništa manje prašine nije podigao ni drugi Anićev projekt - projekt jednojezičnoga rječnika hrvatskog jezika. I Rječnik je hrvatskoga jezika dočekan »na noževe« - ovaj put isključivo u Hrvatskoj, kad je bilo na sceni agresivno jezično čistunstvo. Ništa nije značilo to što Hrvati 100 godina (!) nisu imali svoga jednojezičnoga rječnika, što je zbog toga trpjela i hrvatska jezična (i ne samo jezična) kultura u Hrvatskoj i hrvatska jezična (i ne samo jezična) kultura izvan Hrvatske. Svako će takvo djelo kao što je rječnik u prvome svom izdanju imati i mana, pa i nemalih. U daljnjim će izdanjima tih mana biti sve manje. Tako se dogodilo i s Anićevim Rječnikom hrvatskoga jezika. Svako ih je novo izdanje (a bilo ih je nekoliko) imalo sve manje. Da je Rječnik dočekan s dobrodošlicom, dokazuju i njegove rasprodane (ne samo za hrvatske pojmove) goleme naklade. Ni jedno takvo djelo u Hrvatskoj dotad nije bilo tako traženo kao on. I novo je izdanje (popravljeno i obogaćeno novim riječima) pred vratima. I ono je (jer je potpuno pripremljeno za tisak) ublažilo rane našemu dragom pokojniku.</p>
<p>Iste je takve pohvale zaslužio i Rječnik stranih riječi koji je Vladimir Anić napisao s Ivom Goldsteinom. I on doživljava istu sudbinu: hrvatska ga javnost nabavlja i čita. Zna se da takvo djelo kao što je rječnik stranih riječi traži široku filološku kulturu onoga tko ga stvara. A za Vladimira se Anića to može reći: on je bio čovjek široke filološke kulture.</p>
<p>Ta se široka filološka kultura vidi i u njegovoj knjizi »Glosar za lijevu ruku«, u kojoj raspravlja o naoko sitnim kroatističkim temama, ali tako da se vidi njegova specifična metodologija. On svaku tu »sitnu« temu uključuje u širok kulturološki kontekst i tako procjenjuje njezino ponašanje. Smisao je knjige o kojoj je riječ: upozoriti one koji se bave temama kojima se ona bavi na pravi odnos prema njima. Protiv je svake jednostranosti i vulgarizacije bilo koje jezične teme. Takav je njegov stav iskazan i u brojnim raspravama objavljenim u »Jeziku«, »Radovima Filozofskog fakulteta u Zadru«, »Zadarskoj reviji«, »Filologiji« i dr.</p>
<p>Profesor je Vladimir Anić bio poznat kao pedagog koji je rado slušao svoje studente i pomagao im kad god je mogao. Profesor je Vladimir Anić bio poznat i kao koncilijantna osoba. Nenametljivo je razgovarao i raspravljao sa svojim kolegama, poštujući svakoga da kaže svoje mišljenje bez obzira na to slaže li se ili ne slaže s njime.</p>
<p>Nagrada grada Zagreba koju je nedavno dobio za svoj cjelokupni rad došla je u prave ruke. Još jedanput: Hvala mu!</p>
<p>Josip Silić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umrla Etta Bortolazzi, umirovljena prvakinja HNK-a </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - U Zagrebu je u 75. godini preminula poznata dramska glumica, umirovljena prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Etta Bortolazzi. </p>
<p>Rođena 1926. godine u Splitu, od oca glazbenika naslijedila je ljubav prema umjetnosti, želeći prije svega postati balerinom, što se kasnije iskristaliziralo kao ljubav prema dramskom teatru. Poslije završene škole realnog smjera u Splitu i Trgovačke akademije u Zagrebu, prva kazališna iskustva stječe u vrijeme Drugog svjetskog rata, kao članica Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske, nakon čega je 1948. godine završila Zemaljsku glumačku školu u Zagrebu, i zaokružila svoju glumačku naobrazbu na beogradskoj kazališnoj akademiji. Od 1950. godine bila je članicom mnogih teatara diljem bivše Jugoslavije, da bi 1955. godine došla u Zagreb, do 1958. godine bila članicom Zagrebačkog dramskog kazališta, a zatim prešla u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, u čijem je dramskom repertoaru sudjelovala i nakon odlaska u mirovinu 1993. godine. </p>
<p>Predana svojem pozivu i kazališnoj umjetnosti, samoprijegorno je, u službi predstave, pokazivala bogatu skalu svojih glumačkih mogućnosti. Polazeći od topla ljudskog osjećaja kojim je protkala sve svoje kreacije, bilo kad se radilo o velikim ili malim ulogama, uvijek je uspijevala ostvariti uloge koje su se pamtile, svrstavajući se u red najznačajnijih umjetnika naše kazališne umjetnosti. </p>
<p>S jednakom predanošću i energijom kreirala je uloge i u ostalim kazališnim sredinama u kojima je gostovala (Teatar ITD, Hrvatsko narodno kazalište u Splitu) kao i u drugim medijima; televizijskim dramama, serijama, radiodramama i na filmu. </p>
<p>Ispraćaj Ette Bortolazzi je u ponedjeljak, 4. prosinca 2000. u 13.20 sati u Krematoriju na Mirogoju. </p>
<p>Komemoracija za našu veliku dramsku umjetnicu održat će se u utorak, 5. prosinca 2000. u 12.00 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Braović: Jurnut ćemo od prve minute</p>
<p>Splićani sigurno neće napasti. Uvijek su uoči utakmice u Zagrebu najavljivali ofenzivu, a onda počnu s tri obrambena i šest veznih igrača te jednim napadačem. I tko prijeđe centar, jadna mu majka! Tako će biti i sad, Hajduk će čekati, a ja najavljujem: zaigrat ćemo maksimalno ofenzivno, jurnut ćemo u napad, pokušat ćemo ih što prije slomiti! Očekujem i gromku potporu s tribina, govori Dinamov trener Hrvoje Braović uoči nedjeljnoga derbija (15.30 sati)</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Maksimirska »bomba« sa zahtjevom za izuzećem suca Željka Širića, određenoga da arbitrira u nedjeljnome derbiju protiv Hajduka (15.30 sati) bila je, kako smo i pretpostavljali, samo priča za jedan dan. Naime, nakon što je Povjerenik za suce HNS-a Ivan Košutić brzometno odbio Dinamov zahtjev (jer institucija izuzeća ne postoji u Pravilniku o suđenju!), u Dinamu su mirno prihvatili taj odgovor. Pa je klupski govornik Ivan Rotim rekao:</p>
<p>- Željeli smo samo podignuti glas i svima javno dati do znanja kako opravdano sumnjamo da smo oštećeni u Osijeku. S Dinamom se nitko neće napucavati, iako su neki svojim potezima u zadnje vrijeme pokušali to učiniti. No, zaboravljaju da je Dinamo veličina. Za nas je priča o Širićevu izuzeću završena i okrenuti smo nedjelji, rekao je Rotim.</p>
<p>Trener Hrvoje Braović je definitivno spustio loptu na zemlju:</p>
<p>- Svojim sam igračima rekao: »Zaboravite Osijek«! Osječanima ću samo iskreno poželjeti mnogo uspjeha u Pragu, želim im da prezime u Evropi. Nadalje, Željko Širić je odličan sudac i neograničeno vjerujem u njega i njegovo poštenje. Nimalo ne sumnjam da će korektno suditi. A sad, ako pogriješi, bože moj... Pa svi griješimo, treneri kad pošalju pogrešnoga igrača na travnjak, igrači kad promaše šanse, suci kad nešto pogrešno dosude... Ali, u svemu je najvažnije da nema zle namjere. Kad se netko nakon pogreške ispriča, onda je jasno da te namjere nije bilo, bile su Braovićeve riječi kojima je tako, između redaka, jasno poručio da baš nije bio najsretniji čovjek u trenucima kad je njegov klub tražio Širićevo izuzeće.</p>
<p>Logično, jer Širić sudi derbi u kojem će, nakon možebitnog Dinamova lošeg rezultata, prst krivnje ponajprije biti usmjeren prema svlačionici, prema Braoviću i igračima, a ne prema klupskim salonima u kojima je niknuo u najmanju ruku nespretni zahtjev. A medijski pritisak na suca, što je zapravo bio i cilj Dinamova zahtjeva, uvijek može biti i dvosjekli mač, uvijek postoji opasnost od »zabijanja autogola«...</p>
<p>Uza sve to, Braović je opterećen i problemima oko sastavljanja momčadi za nedjeljni derbi. Ne može, naime, računati na standardni par prednjih braniča, jer su i Sedloski i Bosnar u Osijeku zaradili crvene kartone. Tko će ih zamijeniti? Kako se sad čini, ispred zadnjeg braniča Bišćana (kojem će to biti oproštajna utakmica za »modre«!), ordinirat će Drpić i Sesar. Dobra je vijest da će Mikić zacijelo biti u sastavu, bol u koljenu prolazi i mladi bi se Dinamov reprezentativac trebao pojaviti na desnome boku. Na lijevome će biti Polovanec, a Braović najavljuje da neće dirati sredinu veznoga reda (Pavlović, Agić, Mujčin), ni napad (Šokota, Balaban). Ali...</p>
<p>- Ne isključujem mogućnost promjene formacije ukoliko ne krene dobro. Ozbiljno, naime, razmišljam o varijanti s trojicom napadača, tada bi Mikić otišao naprijed, a Šokota bi djelovao kao »polu-špica«, pokazao je da se dobro snalazi i na toj poziciji. No, nećemo u startu utakmice izvoditi nikakve ekshibicije, započet ćemo u standardnoj 3-5-2 formaciji.</p>
<p> l Kakav Hajduk očekujete? Goropadan i ofenzivan, ili...?</p>
<p>- Neće Splićani napasti, sigurno neće. Uvijek su uoči utakmice u Zagrebu najavljivali ofenzivu, a onda počnu utakmicu s tri obrambena i šest veznih igrača te jednim napadačem. I tko prijeđe centar, jadna mu majka! Tako će biti i sad, Hajduk će nas čekati, a ja najavljujem: zaigrat ćemo maksimalno ofenzivno, jurnut ćemo u napad, pokušat ćemo ih što prije slomiti! Očekujem i gromku potporu s tribina, nadam se da će stadion biti lijepo ispunjen i da ćemo se na pravi način oprostiti s navijačima do proljeća.</p>
<p>Nije Braović, dakako, propustio reći koju lijepu riječ o Splićanima...</p>
<p>- Stabilizirali su se u zadnjim utakmicama, očito je trener Zoran Vulić pohvatao konce. Dobro je posložio momčad u kojoj ima niz kvalitetnih pojedinaca, tu su Leko, Jažić, Bošnjak, Bilić... Momčad s tako dobrim nogometašima ima pravo na optimizam, oni imaju pravo reći da dolaze u Zagreb po pobjedu, Hajduk je veliki klub. Čuo sam da su im obećane dvostruke premije ako nas pobijede, a ja ću svojim igračima reći da nema nikakvih premija za pobjedu, nego ćemo sami sebe nagraditi ako pobijedimo!</p>
<p> l Hoće li možebitni gubitnik u derbiju osjetno umanjiti i svoje šanse za osvajanjem naslova?</p>
<p>- Sigurno je da će onda bodovni zaostatak za vodećim Osijekom nekome biti golem. Međutim, sve će se odlučivati na proljeće, a dojma sam da će u tom vrtuljku ipak na kraju o prvaku odlučivati Dinamo i Hajduk! Teško je, naime, vjerovati da će Osijek izdržati ovaj ritam, a logično je očekivati da ćemo mi i Splićani poboljšati formu. Dakle, iako ne izuzimam Osječane, ipak smo Splićani i mi favoriti za osvajanje trofeja, smatra Braović i na kraju dodaje:</p>
<p>- Želio bih da u nedjelju u Maksimiru bude pravi nogometni praznik! Užasava me ovo divlje vrijeme u kojem se u Split ne može normalno doći na utakmicu s automobilom zagrebačke registracije i obrnuto, vrijeme je da izbacimo primitivizam iz naših života i da se počnemo veseliti nogometu, kao što je to uobičajeno u svijetu. Stoga se nadam da će nedjeljni derbi biti i početak novih odnosa koji bi morali vladati u hrvatskom nogometu, kaže Braović.</p>
<p>Kad bi barem bio u pravu, kad bi se barem te lijepe riječi i ostvarile...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mlinarić ne sumnja u prolaz svojih rukometašica </p>
<p>U uzvratnoj utakmici pretkvalifikacija za SP hrvatske rukometašice morat će u nedjelju u Kutini protiv Španjolki sustizati minus šest </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Hrvatske rukometašice trebat će napravtit zaista pothvat žele li otići na Svjetsko prvenstvo 2001. u Italiji.</p>
<p> U prvoj utakmici pretkvalifikacija u Barceloni Hrvatska je poražena protiv Španjolske 24-30, pa će u uzvratu u nedjelju u Kutini rukometašice morati pronaći put kako nadoknaditi šest golova razlike.</p>
<p>Igračice izbornika Zorana Mlinarića tako su maksimalno zakomplicirale stvar već na prvoj stepenici, u pretkvalifikacijama. No, ako Hrvatska i prođe Španjolke, u svibnju iduće godine čeka ih dvoboj u kvalifikacijama protiv nositeljica, dakle moguće suparnice hrvatskim rukometašicama bile bi Danska, Rusija, Rumunjska...</p>
<p>- Nažalost sad plaćamo danak loših rezultata iz prošlih godina i moramo prolaziti kroz pretkvalifikacije. Može se reći i da nismo imali sreće pri ždrijebu, jer ostali parovi su daleko slabiji od nas i Španjolske, kazao je izbornik Zoran Mlinarić.</p>
<p>Unatoč »minusu« od šest golova, Mlinarić vjeruje u prolaz hrvatskih rukometašica: </p>
<p>- Da. mislim da možemo proći. U prvom poluvremenu igrali smo vrlo dobro, nakon početnih 0-4, imali smo seriju 9-3. Pokazali smo da se možemo s iskusnim Španjolkama kod kojih u prvoj postavi tek dvije igračice imaju manje od 30 godina. Ako ponovimo igru iz prvog poluvremena, ne sumnjam u naš prolaz.</p>
<p>U drugo poluvrijeme hrvatske rukometašice su ušle vrlo loše, Španjolke su u jednom trenutku imale čak i devet golova prednosti.</p>
<p>- Trebamo smanjiti greške u koje smo ulazili protiv Španjolske. Primali smo golove u serijama i to nas je skupo koštalo. Poslije se bilo teško vraćati.</p>
<p>U Barceloni je hrvatsku reprezentaciju sa 16 golova »potopila« Natalija Morskova.</p>
<p>- Razigrala se u drugom dijelu. U prvom je postigla tri gola iz polukontre. Nije nam zabijala na postavljnu obranu. Igrali smo odlično 6-0, kroz gustu obranu Španjolke su teško pogađale. U Kutini ću nastojati da igračice odigraju baš tako u obrani, vjerujem da možemo zaustaviti Morskovu, kazao je izbornik Zoran Mlinarić. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Seattle »uništio« Lakerse</p>
<p>ATLANTA, 1. prosinca</p>
<p> - S novim čovjekom na klupi, košarkaši Seattlea nastavljaju s pobjedama. Nakon smjene Paula Westpahla, njegov je bivši pomoćnik Nate McMillan ubilježio dvije pobjede - u gostima protiv Portlanda i na domaćem parketu, protiv Lakersa.
U posljednjem dvoboju, aktualni su NBA prvaci praktički »demolirani«. Domaći je Seattle već na poluvremenu vodio sa 31 košem razlike, a do kraja ogleda bilo je +33 (121-88). »Nate, Nate, Nate,« odjekivalo je Key dvoranom, gdje su oduševljeni gledatelji slavili veliku pobjedu protiv prvaka.</p>
<p>Gary Payton, koji bio na »ratnoj nozi« s bivšim trenerom Westpahlom, ponovo je bio najbolji sa 27 koševa. Vin Baker je dodao 20, a Rashard Lewis je ubacio 12 koševa uz četiri ukradene lopte. </p>
<p>- Nate će biti sjajan trener, ova je utakmica to dokazala, kazao je Horace Grant, koji je prošlu sezonu proveo u dresu Sonicsa. </p>
<p>U neprepoznatljivim Lakersima najbolji je bio Shaquille O'Neal (23), Kobe Bryant je postigao 17, a Ron Harper je dodao 12 poena. Bio je to najveći poraz Lakersa ove sezone, zapravo cijelu prošlu sezonu nisu izgubili s tako visokom razlikom.</p>
<p>U dvoboju posljednjih momčadi Središnje skupine, Chicago je u gostima svladao Atlantu 91-82 i ubilježio tek drugu pobjedu sezone, uz 13 poraza. Hawksi također imaju 13 poraza, ali i jednu pobjedu više. Junaci dvoboja u Philips Areni bili su Ron Mercer sa 30 koševa te Elton Brand sa 23 koša i 13 skokova. Bullsi su ovom pobjedom prekinuli niz od devet poraza, ubilježivši prvu gostujuću pobjedu ove sezone. </p>
<p>- Ovo je sjajno iskustvo za našu momčad. Dečki su već počeli sumnjati u svoje mogućnosti, no ipak smo nekog pobijedili, kazao je strateg Bullsa Tim Floyd. </p>
<p>Dalibor Bagarić je igrao jednu minuti, bez učinka. Jason Terry je sa 22 koša predvodio domaćine.</p>
<p>Odlučujući koš u 99-95 pobjedi Golden State Warriorsa protiv Indiane postigao je Chris Mills (19 poena), 22 sekunde prije kraja. Iako su vodili sa 18 koševa razlike, domaćini su morali spašavati pobjedu. No, iskusni je Mills ipak presudio gostima. Novim neuspjehom Indiana je upisala i šesti poraz protiv momčadi iz Zapadne konferencije (0-6), osmi ukupno. Žan Tabak je u dresu Indiane za dvije minute uputio jedan uspješan šut za dva poena te upisao tri skoka. Bruno Šundov nije igrao. Prvi strijelac domaćina bio je Hughes (29), a gostiju Reggie Miller (17).</p>
<p>Milwaukee je u dvoboju s Bostonom vrlo brzo stvorio 19 koševa prednosti i sačuvao je do kraja dvoboja (108-97). Glenn Robinson je bio posebno raspoložen ubacivši 25 poena, uz osam asistencija, pet skokova i četiri ukradene lopte. </p>
<p>- Dobro smo otvorili utakmicu i to je bilo presudno, rekao je Robinson, koji je u posljednjih sedam utakmica postigao najmanje po 20 poena. </p>
<p>Sam Cassell je dodao 19 koševa i 14 asistencija, a u redovima Celticsa nabolji je bio Paul Pierce sa 34 koša.</p>
<p>Houston je u Denveru, u produžetku, pobijedio Nuggetse (109-105), a Portland je na domaćem parketu bio bolji od Dallasa (95-84).</p>
<p> l Rezultati NBA lige: Atlanta - Chicago 82-91, Milwaukee - Boston 108-97, Denver - Houston 105-109 (produžetak), Portland - Dallas 95-84, Seattle - LA Lakers 121-88, Golden State - Indiana 99-95 (Tabak je za Indianu igrao dvije minute, postigao dva poena, šut 1-1, tri skoka; Bruno Šundov nije igrao).</p>
<p>Istočna konferencija, Atlantska skupina: Philadelphia omjer pobjeda i poraza 12-2, New York 9-7, Boston 7-8, New Jersey 6-9, Miami 6-9, Orlando 5-11, Washington 4-12; Središnja skupina: Cleveland 9-5, Charlotte 10-6, Toronto 8-7, Indiana 6-8, Detroit 6-9, Milwaukee 6-9, Atlanta 3-13, Chicago 2-13;</p>
<p>Zapadna konferencija, Srednjozapadna skupina: Utah 12-3, San Antonio 10-4, Dallas 10-6, Houston 9-7, Minnesota 8-7, Denver 8-8, Vancouver 6-9; Tihooceanska skupina: Phoenix 10-4, Sacramento 10-4, LA Lakers 11-5, Portland 11-6, Seattle 8-9, LA Clippers 5-11, Golden State 5-11. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kožulj 9. na Svjetskom kupu u Šangaju</p>
<p>ŠANGAJ, 1. prosinca</p>
<p> - Hrvatski plivač Gordan Kožulj nije uspio prvog dana 4. FINA svjetskog kupa u Šangaju izboriti plasman u finale discipline 100 metara leđno. Nakon što je na prvom natjecanju u Rio de Janeiru pobijedio na 200 i osvojio drugo mjesto na 100 m leđno, a potom propustio oglede u Washingtonu i Edmontonu, u Kini je zauzeo deveto mjesto na 100 leđno s rezultatom 56.39. Za ulazak u finale nedostajalo mu je 16 stotinki. U subotu Kožulj aočekuje nastup na 200 m leđno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Isolde Kostner pobjednica u spustu</p>
<p>LAKE LOUISE, 1. prosinca</p>
<p> - Talijanka Isolde Kostner pobjednica je utrke Svjetskog kupa u spustu vožene u kanadskom Lake Louiseu. Kostner je stigla u vremenu 1:33.76, druga je ciljem prošla Francuskinja Carole Montillet s 48 stotinke zaostatka, a treća Švicarka Corinne Rey Bellet zaostala je za pobjednicom 64 stotinke.</p>
<p> l Redoslijed: 1. Isolde Kostner (Ita) 1:33.76, 2. Carole Montillet (Fra) 1:34.24, 3. Corinne Rey Bellet (Switzerland) 1:34.40, 4. Regine Cavagnoud (Fra) 1:34.47, 5. Bibiana Perez (Ita) 1:34.59, 6. Jonna Mendes (SAD) i Mojca Suhadolc (Slo) 1:34.66, 8. Tanja Schneider (Aut) 1:34.79, 9 Kirsten Clark (SAD) i Špela Bračun (Slo) 1:34.95. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Maradona želi u reprezentaciju!</p>
<p>LONDON, 1. prosinca</p>
<p> - Kontroverzni argentinski nogometaš Diego Armando Maradona nastavlja zabavljati nogometnu javnost svojim izjavama. Posljednji »biser« 40-godišnjeg Maradone je njegova želja da još jednom zaigra u dresu reprezentacije i to protiv Brazila. </p>
<p>"Želim posljednji put odjenuti dres reprezentacije, ali samo protiv Brazila. Bez obzira na sve pogreške koje sam učinio sa drogom, ja sam još uvijek Maradona. Još uvijek sam El Diego,« kazao je Maradona, kojem je očito droga »pojela« mozak. Nogometaš koji je zadivio svijet svojim igrama, ali i nekontroliranim postupcima u kojima su glavnu ulogu imali droga i alkohol, ne može se pomiriti kako je postao prošlost. Nakon bijega na Kubu gdje je krenuo u još jednu bitku sa odvikavanjem od ovisnosti neke njegove izjave graniče sa ludošću. »Mali zeleni« ponaša se kao da je i stvarno pao sa Marsa. »Bolesno« pokušava još jednom ugledati svoju sliku na naslovnicama novina. Maradona je trenutno zaposlen kao menađer u argentinskom klubu Almagro, međutim u nedjelju je ignorirao susret svoje momčadi sa Huracanom kako bi prisustvovao utakmici Boca Juniorsa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ševčenku status igrača iz Europske unije</p>
<p>MILANO, 1. prosinca</p>
<p> - Ukrajinski nogometni reprezentativac Andrej Ševčenko, koji igra za Milan, dobio je odlukom Talijanskog nogometnog saveza (FIGC) status igrača kakav imaju državljani zemalja Europske unije (što Ukrajina nije).</p>
<p>Tako je Ševčenko u Italiji prestao biti »pravi stranac« kao što je u Španjolskoj to prije nekoliko dana prestao biti ruski reprezentativac Valerij Karpin, koji već godinama igra za Celtu iz Viga. Ševčenko je dobio povlašteni status na temelju jednog dokumenta iz 1998. godine u kojemu je EZ navela da razmatra mogućnost prijema Ukrajine u njeno članstvo. </p>
<p>Čini se da su veliki europski klubovi ovim potezima pokazali da već počinju izigravati limitiranje broja »pravih stranaca« u svojim sredinama jer su Španjolski i Talijanski savez najavili da će od 2002. godine njihovi prvoligaši moći imati najviše po tri igrača iz zemalja koje nisu članice EZ, a ta će mjesta, uglavnom, biti rezervirana za Brazilce, Argentince i druge Južnoamerikance.</p>
<p>Što će na to reći EZ, koja je u zadnje vrijeme u sukobu s Fifom i Uefom zbog toga što inzistira na potpunoj slobodi prijelaza nogometaša iz kluba (koja nije u interesu nogometa i nogometnih klubova), čini se da najbogatije europskih klubove previše ne zabrinjava. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mesić primio atletičare</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je danas izaslanstvo Hrvatskog atletskog saveza (HAS), koje je vodio dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i predsjednik HAS-a Luciano Sušanj.</p>
<p>Čestitajući na postignutim rezultatima, posebno svjetskim juniorskim prvakinjama Ivani Brkljačić i Blanki Vlašić, predsjednik Mesić naglasio je da je atletika kao amaterski sport u Hrvatskoj neopravdano zapostavljena iako postiže značajnije rezultate od nekih medijski razvikanih sportova. Predsjednik je naglasio važnost sustavnog rada u atletici i veliku ulogu trenera, ali je posebno istaknuo važnost da Hrvatska izradi strategiju razvoja sporta u kojoj treba jasno razlučiti profesionalni od amaterskog sporta, ali i stvoriti uvjete za razvoj sporta u školama kao i rekreativnog sporta. </p>
<p> Zahvaljujući na prijamu, Luciano Sušanj je rekao da je u posljednjih deset godina atletika doživjela velik razvoj, te da je atletičar Branko Zorko osvojio prvu medalju za neovisnu Hrvatsku. Izrazio je uvjerenost da će nam ova mlada generacija atletičara, predvođena već u svjetskim razmjerima afirmiranim Ivanom Brkljačić i Blankom Vlašić, donijeti još puno radosti i odličja s velikih međunarodnih natjecanja. </p>
<p> Prijamu su, uz svjetske juniorske prvakinja Blanku Vlašić i Ivanu Brkljačić, bili nazočni i njihovi treneri Joško Vlašić, Bojan Marinović i Ivan Ivančić, dopredsjednik HAS-a Augustin Lukačević, glavni tajnik HAS-a Milan Orešković, predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza Boris Stepinac te predsjednik atletskog kluba Split Ivan Veštić.</p>
<p> Predsjednik Mesić prihvatio je pokroviteljstvo nad atletskom utrkom »Dolina kardinala«, koja će se petoga svibnja iduće godine održati u Krašiću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bandić poželio Dinamu pobjedu protiv Hajduka!</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Ponosno su u Dinamu u petak pokazivali brzojav koji je na klupsku adresu stigao iz ureda zagrebačkoga gradonačelnika. Naime, Milan Bandić je »dinamovcima« poslao brzojav otprilike ovoga sadržaja:</p>
<p>»Potpisivanjem ugovora između Grada Zagreba i NK Dinamo okrenuta je nova stranica u našim odnosima. Želim vam da pobjedom u nedjeljnom derbiju protiv Hajduka okrenete i novu stranicu vaših rezultata«, prepričao je novinarima sadržaj brzojava klupski govornik.</p>
<p>Politika iz sporta, politika u sport, politika i sport zajedno? Ma koliko neki nudili demagogiju iz čisto osobnih interesa, posve je jasno da će politika i sport uvijek ići ruku pod ruku. Ali, u normalnim omjerima, u određenim granicama.</p>
<p>Dodajmo da su u Dinamu za derbi s Hajdukom odlučili u prodaju pustiti ulaznice po doista prihvatljivim cijenama: tribina zapad 50 kuna, tribina istok 40, tribine sjever i jug po 20 kuna. (p. j.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Vrijeme je da prekinemo tradiciju«</p>
<p>Uvjeren sam da možemo pobijediti Dinamo u Zagrebu, vrijeme je da osvojimo tri maksimirska boda. Uostalom, predugo traje Dinamova nepobjedivost u zagrebačkim prvenstvenim ogledima protiv nas, još od proljeća 1992. A tradicije postoje da bi ih se rušilo, najavljuje nogometaš Hajduka, Ivan Leko</p>
<p>SPLIT, 1. prosinca</p>
<p> - Ivan Leko (22), prvi strijelac Hajduka sa sedam pogodaka, ali i sedam asistencija, očekuje da njegova momčad u nedjeljnom maksimirskom derbiju, s Dinamom, ponovi dobru igru protiv Rijeke. Hajduk je ove sezone igrao toplo-hladno. Posljednje igre najavljuju da bi mogao sustići Osijek, no za to bi »bijeli« morali u nedjelju osvojiti barem bod. </p>
<p>Leko, poznat po efektnim pogocima, svoj je prvi prvenstveni pogodak postigao u Maksimiru 1996. godine, kad je Dinamo pobijedio 2-1. Dva dana uoči ogleda, Leko ističe:</p>
<p>- Mislim da je došlo vrijeme da pobijedimo Dinamo u Zagrebu. Osjećam pobjedu. U formi smo, dobro se osjećamo i uvjeren sam u pozitivan rezultat. Nećemo kalkulirati, napadačkom ćemo igrom tražiti pobjedu. Odgovara nam neodlučeni rezultat Dinama i Osijeka, a ni činjenica da su dvojica obrambenih nogometaša Dinama dobila crvene kartone neće biti protiv nas. Istina, taj će rezultat pozitivno djelovati i na »modre«, ali baš zato gledatelji mogu očekivati vrhunsku predstavu.</p>
<p>»Bijeli« nisu blistali ove sezone, i u svlačionicu se uvukao problem upravljanja. Činilo se da su pravničke borbe važnije od nogometaškog umijeća. O sadašnjosti hrvatskog nogometa, Leko kaže:</p>
<p>- Katastrofa, nikoga ne zanima nogomet. U tisku imate dva-tri retka o nogometu, stranice se pune pravničkih nadmudrivanja. Sve je postalo dosadno, navijači gube zanimanje za nogomet i ne trebamo se čuditi praznim tribinama. Eto, na Hajduk se problemi lijepe. Svima bi nam bilo lakše da su slučajevi poput Andrićevog i Bubalovog izbjegli.</p>
<p>Igrači Hajduka su, baš kao i Osijeka, navikli na probleme, za razliku od Dinama. Zato Leko kaže: </p>
<p>- Sigurno im je teže nego nama, jer su se suočili sa, za njih, neuobičajnim problemima i teško im se koncentrirati samo na nogomet. Zato i osciliraju. Kad se motiviraju, kao protiv Parme, vidi se kvaliteta. Osječani, a prije i Varaždinci u Maksimiru, iskoristili su njihovu nemotiviranost. Ne želim umanjivati dobre rezultate Osječana, zaista su igrali najbolje i zasluženo su na prvom mjestu, ali svi su se problemi reflektirali na našu Ligu. Slabija je nego prošlih godina, previše je igrača otišlo u inozemstvo, a i ovi što su ostali više razmišljaju o odlasku.</p>
<p>Leko je uspješan student treće godine ekonomije, polako se približava i njegov odlazak u inozemstvo. </p>
<p>- Dosta vremena provodim uz knjigu, nije mi teško, ne želim biti vezan samo za nogomet. Što se tiče ovosezonskih igara, zadovoljan sam. Sedam postignutih pogodaka nije malo, a dosta ih je postignuto i na moja dodavanja. S obzirom na nepovoljne okolnost, u kojima je nogomet marginaliziran, mislim da sam igrao dobro. No, nije vrijeme za analize. Ostaje nam još utakmica u Maksimiru, a uspjeh bi bitno utjecao na ozračje u klubu i oko kluba. Ponavljam, uvjeren sam da možemo pobijediti Dinamo u Zagrebu, vrijeme je da osvojimo tri maksimirska boda. Uostalom, predugo traje Dinamova nepobjedivost u zagrebačkim prvenstvenim ogledima protiv nas, još od proljeća 1992. A tradicije i postoje da bi ih se rušilo, najavio je Leko.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Širić je ponajbolji sudac u Hrvatskoj«</p>
<p>SPLIT, 1. prosinca</p>
<p> - Uvertira za nedjeljni maksimirski derbi Dinama i Hajduka veoma je zanimljiva. Zagrepčani su se, naime, okomili na osječkog suca Željka Širića i zatražili, iako svjesni da to ne mogu dobiti, njegovo izuzeće. </p>
<p>Na Poljudu ne komentiraju Dinamov zahtjev, ali im je simpatičan ovaj pokušaj medijskog pritiska na suce, u konkretnom slučaju Širića. Sad bi u Maksimiru mogli uvidjeti, ako imaju zrnce samokritike, kako su se osjećali njihovi suparnici prošlih sezona. Prisjećaju se bezuspješnih prigovora na suđenje Novaka, Vitkovića, a pogotovo Širića, možda i najboljeg hrvatskog suca koji nije bio nesklon »modrima«. </p>
<p>U svakom slučaju, čini se da su u Dinamu, zbog straha od eventualnog neuspjeha, unaprijed potražili krivca. Trener Hajduka Zoran Vulić suzdržan je u komentiranju Dinamovog dizanja prašine prije derbija:</p>
<p>- Nema potrebe komentirati zahtjev za izuzećem Širića. Jednom se žale jedni, drugi put drugi, to je nogomet. Mislim da je on iskusan sudac, jedan od najboljih u Hrvatskoj, sudio je velik broj teških utakmica i derbija. Nepotrebno je dizanje tenzija na ovakav način prije derbija...</p>
<p>Osam godina Hajduk u prvenstvima nije osjetio slast pobjede u Maksimiru pa si »bijeli« samopouzdanje dižu govoreći da je sad trenutak za slavlje. Krila su se raširila i zbog posljednjih dobrih igara, a Vulić ističe: </p>
<p>- Tri boda su tri boda, ali u Maksimiru su slađa. Teško je unaprijed govoriti o ishodu utakmice, šanse su podjednake. Njihova je prednost domaći teren, ali su Zagrepčani u izvjesnoj krizi, a mi smo posljednje utakmice odigrali dobro, pronašli smo momčadski duh. Prije pet godina, 1995., u Kupu smo slavili pogotkom Asanovića, a ja sam bio kapetan. Ispada da je kao trener prekidam i ugodne i neugodne tradicije, a sad se nadam da ćemo 2000. prekinuti dugi niz bez pobjede u Maksimiru.</p>
<p>Po svemu sudeći, Vulić će se odlučiti za sastav koji je započeo utakmicu protiv Rijeke, što znači da bi u veznoj liniji zaigrao brzonogi Ivan Bošnjak, a u napadu Mate Bilić i Stanko Bubalo, kojem je pao kamen sa srca nakon posljednjeg dogovora Hajduka i Osijeka.</p>
<p>- Taktiku nećemo mijenjati, pogotovo ne sad, kad smo zaigrali dobro. Neka se drugi prilagođavaju našoj igri. Što se tiče Dinama, njegova je snaga u veznom redu i napadu. Mujčin je pokretač, a lakše mu je kad je tu i Bišćan. Dobar je i Pavlović, a Balaban i Šokota znaju postizati pogotke, zaključio je Vulić. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dinamo protiv Hajduka bez Oliveire i Šabića</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Dinamov Brazilac Alex Oliveira ozlijedio se u petak na poslijepodnevnom treningu i definitivno neće zaigrati na nedjeljnom derbiju protiv Hajduka u Maksimiru. Trener Hrvoje Braović neće moći računati niti na Nermina Šabića, koji je u petak zbog ozlijede prepona također definitivno otpao iz sastava za okršaj s Hajdukom. Šabić i Bazina u petak uopće nisu trenirali, dok je Oliveira trening napustio ranije. </p>
<p>Oliveira je dosad imao problema s ozljedom leđa, ali ovoga puta leđa nisu razlog što će propustiti utakmicu s Hajdukom. Brazilac je u petak ozlijedio skočni zglob i još je neizvjesno koliko dugo će morati biti izvan trenažnog procesa. No, nakon nedjeljnog ogleda s Hajdukom ionako slijedi prvenstvena stanka, tako da se njegova ozljeda neće ozbiljnije odraziti na Dinamove nastupe. </p>
<p>- Protiv Hajduka sam najozbiljnije računao i na Oliveiru i na Šabića. Pogotovo zato što protiv Hajduka neće moći zaigrati ni Mario Bazina, naglasio je nakon treninga Dinamov trener Braović. - Morat ćemo se nekako »pokrpati«. Poznato je da zbog crvenih kartona neće nastupiti naši prednji braniči Sedloski i Bosnar, a sada su se na sve to nadovezale i nove ozljede...(M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagreb spreman platiti Hajduku 400.000 DEM, a štedi na premijama</p>
<p>Čelništvo Nogometnog kluba Zagreb spremno odmah i u cijelom iznosu platiti Hajduku 400.000 maraka za Matu Baturinu, ako se Splićani odreknu preostalog iznosa od uglavljenih 600.000 maraka</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Oproštaj od sezone, u redovima kluba iz Kranjčevićeve najavljuju makar bodom u Vinkovcima. Bila bi to samo potvrda uvjerenja kako je plasman u Ligu za prvaka gotova stvar, ali i općenito da je ova polusezona za Zagreb s rezultatske strane vrlo uspješna.</p>
<p>Zagreb je put Vinkovaca otputovao podosta prorijeđen. Zbog viška kartona ostali su kod kuće Rendulić, Šimić, te dva napadača: Lovrek i gripozni Joško Popović. Tako će po svemu sudeći Rendulića na lijevom boku zamijeniti Pirić, umjesto Šimića u vezi bi trebao zaigrati Perić. No, možda Perić bude prekomandiran na mjesto dirigenta obrane, pokaže li se da 37-godišnjeg Gorana Jurića nisu prošli problemi s prenapregnutim aduktorima. Ipak se izvjesno izbivanje s travnjaka ovog igrača, dovedenog da napravi red u zadnjoj liniji momčadi, nečime mora manifestirati.</p>
<p> Kako i u Vinkovcima Branko Karačić, trener Zagreba, ne želi odstupiti od prepoznatljivo napadačke igre, u vrhu bi uz Baturinu i Franju trebao ordinirati Nosek. Sve zajedno ipak dovoljno dobro posloženo, a da igrači i ovom prigodom zasluže premiju. Također i trener Karačić i njegov pomoćnik Damir Jurčević. No, kad će ju dobiti otom-potom. Čak čujemo da je na Karačića i Jurčevića blago apelirano neka se malo suzdrže od potraživanja, jer »valjda su dovoljno u svijetu do sada zaradili, pa se malo moraju i žrtvovati za svoj klub«.</p>
<p>Uzgred, čujemo da je nekidan pomalo eksplodirao Dražen Biškup, pripravnik za Zagrebovog sportskog direktora. Zasmetalo ga je, naime, da nakon 15-ak godina vezanosti uz klub nije zavrijedio da mu se plati trenerska škola. Za razliku, rezevni vratar Mihačić je u klubu godinu i pol, a taj mu je trošak pokriven. Nije Biškupu do troška, nego do - načela.</p>
<p>U petak prije podne u Kranjčevićevoj je trenirala skupina igrača koja nije otputovala u Vinkovce, a među njima jedan tamnoputi dugajlija. Od mjerodavnih nam nitko nije znao reči ništa o dotičnome, osim da je iz Nigerije, te da na nogi s loptom ne može napraviti više od »pet tehniciranja«.</p>
<p>Među zanimljivije klupske vijesti spada to da je Krunoslavu Lovreku, trenutačno trećem strijelcu Lige, a prvom Zagreba, pojačan ugovor. To je i logično s obzirom da zbog predugog vaganja nije realiziran nedavni njegov transfer u švicarski Grasshopper. A da je ostao pri postojećim uvjetima, ovaj 21-godišnjak ponikao u klubu, imao bi u prosjeku najmanje pet puta manja godišnja primanja na osnovu ugovora, od ijednog sa strane dovedenog igrača. Neovisno koliko dotični bili slabiji od Lovreka. Također je i vijest da Zagreb želi otkupiti svoj 600.000 maraka težak preostali dug Hajduku za Matu Baturinu, ali da ga, budući da se plaća u gotovini i to odmah, želi umanjiti za 200.000 maraka. No, i nadalje će pritom vrijediti klauzula da pri daljnjem Baturininom transferu Hajduku pripada 30 posto od inkasiranoga.</p>
<p>U Vinkovcima bi Zagreb trebao imati potporu iz gledališta, ali samo dvojice njihovih »bijelih anđela« koji će na put vlakom. Bilo bi ih i više, ali je ovaj put Marko Raguž, jedan od rijetkih članova Zagrebove uprave, koji poput pravog gospodina samo daje, a bez da to naknadno naplaćuje, odustao od sponzoriranja autobusa. Ne želi naime, da autobus ide poluprazan.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Riječani se iskupljuju?</p>
<p>RIJEKA, 1. prosinca</p>
<p> - U subotu poslijepodne, u 15.30 nogometaši Rijeke u posljednjem susretu ove polusezone na svom terenu dočekuju momčad Marsonije, u utakmici koju bismo mogli označiti kao derbi začelja. Riječane od gostiju iz Slavonskog Broda dijeli tek jedan bod na prvenstvenoj ljestvici i to je susret izravnih kokurenata za samo dno ligaške ljestvice. Brođani su nogometašima Rijeke veliki dužnici budući da su ih u prvom dijelu sezone savladali na svom terenu (2-0) te će se Riječani nastojati revanširati gostima za poraz u jesenskom dijelu sezone. Utakmica protiv Marsonije prilika je bijelima s Kantride da se pobjedom oproste od svojih navijača i bar djelomično iskupe za izuzetno mršavu i blijedu jesen u kojoj su Riječani razočarali svoje poklonike, ali i neugodno iznenadili sveukupnu nogometnu javnost nakon dvije sezone uspješnih ligaških natjecanja. </p>
<p>- Unatoč izrazito blijedim i neuvjerljivim partijama ove jeseni smatram da smo kvalitetnija momčad od Marsonije, te sam uvjeren da ćemo pobijediti, govori branič Riječana Dalibor Višković.</p>
<p>- U ovom trenutku za nas igra samo jedan rezultat, a to je pobjeda i tri boda s kojima bi se bar donekle iskupili za loše igre ove polusezone. Već od samog početka utakmice treba krenuti otvoreno, napadački agresivno, a ne kalkulirati čekajući grešku suparnika, zaključuje Višković, najavljujući napadačku igru svoje momčadi u kojoj i on redovito daje svoj doprinos brzim prodorima po lijevom boku. </p>
<p>Za razliku od utakmice u Splitu trener domaćih Boris Tičić u utakmici protiv gostiju iz Slavonskog Broda imati će na raspolaganju i vratara Tafru koji je zaliječio jednu neugodnu ozljedu trbušnog mišića, te mladog stopera Skočibušića koji je odradio kaznu utakmice neigranja zbog tri žuta kartona. </p>
<p>Na Kantridi je još uvijek neizvjesna situacija u pogledu suspenzije kluba iako smo od direktora Tomca saznali da su Riječani danas (petak) uplatili još jedan dio duga Cibaliji (oko 20 tisuća DEM) za Maroslavca, ali uz napomenu da kancelarija kluba neće odustati od preispitivanja odluke i zakonitosti rada arbitražne komisije. Također, direktor Tomac je naglasio da će se Dinamo, Hajduk i Rijeka obratiti HNS-u sa zahtjevom za preispitivanje rada arbitražne komisije i da izvršni odbor HNS-a poništi nezakonite odluke, odgodi suspenzije klubova i vrati arbitražnoj komisiji materijale i poništi rješenja o suspenziji klubova. (Ivan Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Na Kantridi pobjeći s dna</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 1. prosinca</p>
<p> - Nakon dvoboja s Cibalijom, pred nogometašima Marsonije je još jedan »derbi začelja«, u kojem će na gostovanje u Rijeku, kod momčadi koja ima samo bod više od Marsonije. Uoči tog dvoboja, kombinirana je postava Marsonije odigrala radnu utakmicu s vodećim županijskim prvoligašem Amaterom, koji je pobijedio 1-0. Taj je poraz treneru Zlatku Kranjčaru pokazao da na neke nogometaše ipak ne može računati, pa u sastavu za Rijeku nema Olića, Rosandića, Tomasa, Kopića, Markovinovića, Džeke i Ćurića! Kranjčar će morati posegnuti za pričuvama, kojima će poraz protiv Amatera biti dobra opomena za subotnji nastup u Rijeci.</p>
<p>U veznom će redu zaigrati Braslav Ostojić, Brođanin koji Kranjčarevim dolaskom sve rjeđe dobiva prigodu. No, sad se moralo i za njega naći mjesta... Uoči gostovanja u Rijeci, Ostojić je rekao:</p>
<p>- Iako ćemo nastupiti oslabljeni, nadam se da nećemo izgubiti. Rijeka je u sličnoj situaciji kao i mi i sve će pokušati da osvoji tri boda. Mi ćemo je, pak, pokušati onemogućiti. Iako u zadnjih nekoliko kola igramo dobro, još smo posljednji. No, s dobrim rezultatom na Kantridi imamo prigodu pobjeći s dna i prepustiti ga nekom drugom. Vjerujem da nova postava koju ćemo suprotstaviti Rijeci može iznenaditi i vratiti se u Slavonski Brod neporažena, optimist je Ostojić.</p>
<p> Kanjčar svoju formaciju 3-6-1 ne mijenja, pa će protiv Rijeke nastupiti: Jozić - Ostopanj - Durak, Tadić - Lončarević, Pinturić, Ostojić, Petrović, Brnjić, Bjelić - Alić. (J. Šebalj)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kako se iskupiti za Sydney?</p>
<p>U subotu i nedjelju, u Zagrebu se igra finalni turnir Eurolige, natjecanja europskih reprezentacija / U prvom dvoboju, Hrvatska igra protiv Jugoslavije (subota, 18 sati) / Izbornik Kovačević: Željeli bismo se rehabilitirati za neuspjeh u Sydneyu</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Utakmicom Mađarske i Italije, u subotu (16.30 sati), započinje finalni turnir četiriju najboljih vaterpolskih reprezentacija Eurolige, a nastavlja se šlagerom cijelog natjecanja, dvobojem Hrvatske i Jugoslavije, u 18 sati, na plivalištu Mladosti pokraj Save. U nedjelju će utakmice biti na rasporedu već u 10.30 i 11.45 sati. Hrvatska će igrati u kasnijem terminu, bez obzira radilo se o finalu ili dvoboju za treće mjesto.</p>
<p>Tako će ovo natjecanje, pod nazivom »HTisdn final four«, u premijernom izdanju imati i te kako zanimljivu završnicu. Nakon olimpijskog turnira u Sydneyu, četiri će najbolje europske reprezentacije još jednom odmjeriti snage, svaka sa svojim ciljem. Cilj naše reprezentacije, prema riječima izbornika Nevena Kovačevića, je »rehabilitacija nakon dobrih sydneyskih nastupa, začinjenih, nažalost, slabim rezultatom«.</p>
<p>Kovačević je za ovaj turnir pozvao momčad koja u sadašnjem trenutku može najviše nalikovati olimpijskoj postavi. Naime, umjesto olimpijaca Kržića, Ivaniša i Školnekovića pozvani su Oreb, Volarević i Benić.</p>
<p>- Turnir bismo željeli, uz svojevrsnu rehabilitaciju, iskoristiti i kao početak priprema za europsko i svjetsko prvenstvo, dogodine, kaže Kovačević.</p>
<p>Uistinu, ovaj će turnir pokazati u kakvom je stanju naša vaterpolska vrsta nakon sydneyskog neuspjeha. Snaga ovog brzopoteznog natjecanja nije upitna, a kad se tome doda i pritisak zbog nastupa pred domaćom publikom, posve je jasno kako naša reprezentacija pred sobom ima veliki, konkretan ispit.</p>
<p>- Dobar bi nam rezultat vratio toliko narušeno samopouzdanje, istaknuo je još jednom Kovačević.</p>
<p>Naša vaterpolska reprezentacija sve više nalikuje nogometnoj, zbog sve većeg broja igrača koji igraju u inozemstvu. Zbog toga je i izbornik pomalo nervozan.</p>
<p>- Da, jezgra reprezentacije nastupa u inozemstvu, što ima mana, ali i prednosti. Eto, mladi su igrači prepušteni sami sebi, nemaju uzor na koji bi se ugledali. S druge strane, ti isti mladi igrači sad imaju prigodu redovito igrati u domaćem prvenstvu, što dosad nije bio slučaj. Ipak, mladi mogu, uz starije u reprezentaciji, dosta naučiti, stoga ćemo pokušati prakticirati spoj mladosti i iskustva u našoj najboljoj vrsti, kaže Kovačević.</p>
<p>O uvodnom dvoboju protiv Jugoslavije, Kovačević kaže:</p>
<p>- Najnezgodniji suparnik, no iz ove se kože ne može. Naš je motiv velik, želimo pobjedu, nama je finale ovog turnira pred domaćom publikom i obaveza.</p>
<p>Posljednji dvoboj Hrvatske i Jugoslavije, u skupini na Olimpijskim igrama u Sydneyu, završio je s malo pogodaka, bez pobjednika, 4-4.</p>
<p>- Tad smo bili bliži pobjedi, no bila je to neizvjesna utakmica koju smo mogli i izgubiti, sjeća se Kovačević.</p>
<p>Ulaznice za finalni turnir Eurolige, po cijeni od 20 kuna, prodavat će se na ulazu ispred PVC Mladost, sat prije početka prve utakmice.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska i Italija pokreću jadransku parlamentarnu inicijativu </p>
<p>RIM, 1. prosinca</p>
<p> - Hrvatska i Italija dogovorile su pokretanje jadranske parlamentarne inicijative koja bi, uz te dvije zemlje, trebala okupiti i Albaniju, Sloveniju, BiH, SRJ i Grčku, dok bi status promatrača imale Makedonija i Crna Gora, izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u petak u Rimu. </p>
<p> Prema njegovim riječima, u sklopu te inicijative planira se održavanje parlamentarnog skupa zemalja u prvoj polovici veljače iduće godine u Rimu. Teme o kojima bi uz predsjednike parlamenata raspravljali i predstavnici parlamentarnih odbora bile bi pravna država i stabilnost demokratskog i gospodarskog sustava.</p>
<p> »Tijekom susreta saborskog izaslanstva u talijanskom parlamentu dogovorena je čvrsta radna suradnja dvaju vanjskopolitičkih odbora, posebice kad je riječ o geopolitičkoj odgovornosti Italije i Hrvatske, koje trebaju povezati Podunavlje, Balkan i Mediteran sa srednjom Europom«, kazao je potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Austrija najavljuje teške pregovore o mogućem povećanju Komisije EU-a </p>
<p>BEČ, 1. prosinca</p>
<p> - Austrijska vlada objavila je u petak da se kategorički protivi svakoj izmjeni pravila »jedna zemlja, jedan europski povjerenik« te je oštro kritizirala zamisao o zajedničkoj europskoj imigracijskoj politici, prenosi France presse. </p>
<p> Na summitu u Nici »neće biti mjesta pregovorima« o izmjenama pravila prema kojem svaka zemlja članica Europske unije (EU) ima jednog povjerenika u Europskoj komisiji, upozorila je austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner za list Der Standard. Ona je najavila i »vrlo teške pregovore« o mogućem povećanju Komisije nakon što se EU-i priključe nove članice te njezinog smanjivanja nakon 2010. godine.</p>
<p> Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel podsjetio je za list Die Presse da u Austriji prevladava stajalište da svaka zemlja EU mora biti predstavljena u svakoj europskoj instituciji. On se usprotivio zajedničke europske imigracijske politike. »O tom bi pitanju prvo trebala odlučiti austrijska, njemačka i talijanska društva«, ocijenio je austrijski kancelar.</p>
<p> Među pitanjima o kojima će biti riječi na summitu u Nici nalazi se i moguće odustajanje od pravila po kojem je potreban konsenzus u pitanju prava na azil i imigracije, a koji bi bio zamijenjen jednostavnom većinom država članica. (Hina /AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Berlinu je »u interesu« sporazum u Nici</p>
<p>BERLIN, 1. prosinca </p>
<p> - Njemačka vlada objavila je u petak da joj je »u interesu« postizanje sporazuma o reformi europskih institucija na summitu u Nici koji će se održavati od 7. do 9. prosinca. »U interesu je njemačke vlade da Nica bude uspješna«, rekao je glasnogovornik vlade Uwe-Karsten Heye podsjećajući da Berlin u toj perspektivi »podržava« francusko predsjedništvo EU-om. Heye je odbacio sva »nagađanja« o neriješenim spornim točkama i izrazio uvjerenje da će sve biti riješeno u okviru »globalnog dogovora«. Francuski predsjednik Jacques Chirac završava u subotu svoju turneju glavnim gradovima EU uoči summita razgovorom s njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom u Hannoveru. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rusi letećim »medvjedom« iskušavaju američku zračnu obranu</p>
<p>Rusi ubuduće žele duže držati svoje strateške zrakoplove u zraku (nekad su na daljinama od 12 do 14 tisuća kilometara ostajali u zraku i po 17 do 20 sati dnevno uz jedno punjenje gorivom iz leteće avio cisterne), bolje obučiti posade i nastaviti iskušavati američku protuzračnu obranu na kopnu i moru. </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Vijest da Rusija pomiče nekoliko svojih strateških bombardera bliže granici Sjedinjenih Država, za Pentagon nije ništa novo jer Rusi već neko vrijeme i svojim taktičkim zrakoplovstvom simuliraju napade na američke nosače aviona i raketne krstarice. Rusko ratno zrakoplovstvo zadržalo je u uporabi još 68 strateških bombardera tipa Tu-95, a u ratnoj mornarici 10 Tu-142 (koji su razvijeni iz Tu-95). </p>
<p>Kako je zbog financijske situacije let na strateškim bombarderima značajno skresan (smanjio se na samo 40 sati borbenog leta godišnje), Rusi ubuduće žele duže držati svoje strateške zrakoplove u zraku (nekad su na daljinama od 12 do 14 tisuća kilometara ostajali u zraku i po 17 do 20 sati dnevno uz jedno punjenje gorivom iz leteće avio cisterne), bolje obučiti posade i nastaviti iskušavati američku protuzračnu obranu na kopnu i moru. </p>
<p>Inače, strateški bombarder Tu-95 neprikosnoveni je lider u dugovječnosti među borbenim avionima. Prototip je poletio davnog 11. studenog 1952. godine, a do sada u Rusiji nije stvoren njegov dostojan nasljednik. Rusko ratno zrakoplovstvo namjerava modernizirati Tu-95 naoružanjem nove generacije, uključujući i visoko precizne krstareće projektile. Tako opremljen, postat će prvi borbeni avion sa navršenih pola stoljeća u operativnoj uporabi. </p>
<p>Tu-95 nastao je na temelju taktičko-tehničkih iskustava stečenih u Korejskom ratu. Nakon prvih sukoba lovaca MiG-15 i »Letećih utvrda« B-29, obje super sile zatražile su od svojih projektanata da hitno stvore interkontinentalne bombardere. Biro konstruktora Andrea Nikolajevića Tupoljeva procijenio je da se traženi domet od preko 10 tisuća kilometara ne može postići sa tadašnjim nepouzdanim turbo-mlaznim motorima. Zato je pronađeno bolje rješenje - turboelisni motor velike snage a relativno male potrošnje goriva. Impresivni izlet prototipa Tu-95 naveo je američke obavještajce da za njega odaberu kodno ime »bear« (medvjed) koji je zadržan sve do danas. </p>
<p>Paralelni razvojni put imale su varijante namijenjene za službu u ratnoj mornarici. Iz izviđača Tu-95 RT, razvijen je avion za borbu protiv nuklearnih podmornica TU-142. Oni su opremljeni kompliciranim elektronskim napravama; preoblikovano im je krilo i usavršeni motori. Ruska ratna mornarica i dalje ih koristi za kontrolu oceanskih prostranstava, pa je Tu-142 u različitim varijantama nezamjenjivi patrolni avion (ima ukupno sedam članova posade). Kada uspostavlja radio-vezu sa zaronjenim ruskim nuklearnim podmornicama, Tu-142 razvlači 2500 m dugu antenu za vrlo niske frekvencije. </p>
<p>Ovi leteći veterani (pouzdani su i ne odviše skupi) služe Kremlju i za unutarnjo-političke svrhe kako bi ruska javnost stalno pred očima imala živi dokaz žilavosti i funkcionalnosti ruske opreme. Tu je također riječ o želji da se sa Amerikancima nastavi kakvo-takvo, makar i simulirano vojno natjecanje. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Od petka skuplja vožnja na austrijskim cestama </p>
<p>GRAZ, 1. prosinca</p>
<p> - Od petka su povećane su naknade za vožnju auto-cestama u Republici Austriji. Podsjetimo, za korištenje auto-cesta u Austriji obvezno se plaća naknada, a da je plaćena dokazuje se naljepnicom koja obvezno mora biti na prednjem staklu. Onima koje kontrola »uhvati« bez tzv. vinjete (ili pikerla) naplaćuje se kazna dvadesetorostruko veća od najmanjeg iznosa cestarine.</p>
<p>Od petka za motor-bicikle godišnja naknada iznosi 400 šilinga (do sada 220), dvomjesečna 150 šilinga (80), a desetodnevna, koje do sada nije bilo, stoji 60 šilinga.</p>
<p> Za naše građane najzanimljivija je kategorija osobnih automobila i teretnih vozila težine do 3,5 tona. Godišnja dopusnica koja je do sada stajala 550 šilinga sada ima cijenu od 1.000 šilinga, za dvomjesečnu vinjetu do sada se plaćalo 150 šilinga, a nova je cijena 300, dok se za desetodnevnu naljepnicu umjesto 70, plaća 105 šilinga. Za autobuse i teretna vozila do 7,5 tona ukupne težina godišnja naknada umjesto dosadašnjih 6.000 plaća se 8.000 šilinga, dvomjesečna je sa 1.500 povećana na 1.750 šilinga, a desetodnevna sa 300 na 350 šilinga. Za vozila ukupne težine od 7,5 do 12 tona godišnja dopusnica sa 12.000 šilinga smanjena je na 10.000, dvomjesečna sa 3.000 na 2.000 šilinga i desetodnevna sa 600 na 400 šilinga. </p>
<p>Za vozila ukupne težine između 3,5 i 7,5 tona dodatna dnevna dopusnica povišena je sa 60 na 80 šilinga.</p>
<p> Posebna je, pak, novost tzv. fleksibilna dvomjesečna vinjeta. Ona vrijedi puna dva mjeseca počev od dana kupnje, dok je do sada vrijedila samo za ostatak u mjesecu u kojem je pribavljena i cijeli idući mjesec. (D.Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Preuranjena vijest o postizbornoj »alijansi« u BiH?</p>
<p>Proljevičarske novine optužile su vladajuće stranke da su namjerno plasirale ovu »dezinformaciju« kako bi omele osjetljive pregovore o stvaranju »Demokratske alijanse za promjene« </p>
<p>SARAJEVO, 1. prosinca</p>
<p> - Vijest o tome da je postignut načelni dogovor o formiranju postizborne alijanse u BiH, koju je u četvrtak emitirala novinska agencija Habena, a zatim je preuzeli brojne druge agencije i mediji, izazvala je pravu buru na domaćoj političkoj pozornici. </p>
<p>Proljevičarske novine optužile su vladajuće stranke da su namjerno plasirale ovu »dezinformaciju« kako bi omele osjetljive pregovore o stvaranju »Demokratske alijanse za promjene« u koju bi ušli Lagumdžijin SDP, Silajdžićeva Stranka za BiH i većina malih stranaka koje u federalnom parlamentu imaju jednog ili dva zastupnika. </p>
<p>»Nemam posebnog komentara o toj informaciji. Ali, i bez njezinog čitanja je očigledno da je netko požurio plasirati informaciju s namjerom da izazove demanti i u korijenu ubije jednu dobru ideju«, kazao je Zlatko Lagumdžija, čelnik socijaldemokrata, čija stranka nastoji putem Alijanse postići većinu u federalnoj vladi, iako je na izborima dobila jedva trećinu bošnjačkih glasova. »Razgovori o formiranju Alijanse odvijaju se u tolerantnoj atmosferi. Mi smo potpuno svjesni situacije u kojoj se nalazimo. S druge strane, vjerujem da su oni koji zbog mnogo razloga ne mogu biti uključeni u projekt nervozni, a posebno oni koji nisu zainteresirani za stabiliziranje situacije u BiH«, izjavio je Lagumdžija za Dnevni avaz, a informaciju je istom listu demantirao i Haris Silajdžić: »To je čista špekulacija. Stranka za BiH ne odstupa od svojih uvjeta koje je definirala njezina Izvršna komisija. Znači, prvo nam treba tvrdo 'da' međunarodne zajednice i tek tada će se moći razgovarati o alijansama.«</p>
<p>»Neki politički krugovi smatraju da su agencije Habena i BH press pod izravnim utjecajem SDA i HDZ, te stoga smatraju da je naizgled pozitivna vijest po članice eventualne alijanse za promjene perfidni pokušaj unošenja nemira i konflikta među strankama koje se nalaze u delikatnoj fazi pregovaranja«, piše SDP-u izuzetno bliski Avaz, očito prenoseći stav socijaldemokrata. </p>
<p>No, iz novinske agencije Habena uputili su protudemanti. Kako je Vjesnik doznao još u četvrtak, a potvrđeno je u petak, izvor spomenute agencije uopće nije iz SDA ili HDZ-a, već iz jedne od stranaka koje bi trebale pristupiti tzv. Alijansi za promjene. Konkretno, vijest se odnosi na razgovor visokog dužnosnika Stranke za BiH Mustafe Pamuka i jednog visoko pozicioniranog člana HSS-a BiH koji je vođen pola sata prije nego što je »dezinformacija« plasirana u javnost, a tijekom kojega su potvrđeni svi glavni navodi o načelnim dogovoru o postizbornoj koaliciji bošnjačkih stranaka i dvije male hrvatske strančice s ukupno tri zastupnika (NHI i HSS). </p>
<p>Zanimljivo je da su neke od manjih stranaka pristale na ulazak u koaliciju bez očitovanja članstva i stranačkih tijela i očito je riječ o »vraćanju duga« za nezaslužen ulazak u parlament većine tih malih stranaka, zahvaljujući tzv. kompenzacijskim (socijalnim) mandatima i nepostojanju izbornog praga, što je bila još jedna od odluka OESS-ove misije krajnje sumnjive demokratičnosti. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>HDZ se ne boji alijanse?</p>
<p>MOSTAR, 1. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatska demokratska zajednica BiH izborni je pobjednik, dobila je veliko povjerenje, legalitet i legitimitet glasovima hrvatskoga biračkog tijela na općim izborima 11. studenoga i ne opterećuje se koalicijama, kazao je predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić za NTV 99 u prvoj reakciji na najave o načelno postignutom dogovoru SDP-a, Stranke za BiH i još 9 manjih stranaka o stvaranju tzv. alijanse za promjene. </p>
<p>Jelavić je dodao kako se alijansom koja bi imala natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu federalnog parlamenta (71 vijećnik od njih 140) praktično ignorira volja hrvatskog naroda, odnosno da bi time praktično došlo do uvođenja načela »jedan čovjek - jedan glas«. Hrvatska demokratska zajednica BiH u takvom raspletu situacije neće sudjelovati u konstituiranju vlasti, kazao je predsjednik HDZ-a, stoga što bi time dali legitimitet alijansi, a tako nije glasovao hrvatski narod na izborima 11. studenoga. Istina, Jelavić je dodao kako će konačnu odluku o svemu dati najviša tijela te stranke idućih dana. </p>
<p>I glasnogovornik HDZ-a BiH Zoran Tomić je u izjavi za Vjesnik potvrdio da će Predsjedništvo HDZ-a BiH na sjednici u ponedjeljak u Mostaru te Središnji odbor te stranke do kraja idućeg tjedna donijeti konačne odluke o svemu, odnosno o ukupnom izbornom i postizbornom procesu. Poglavito u kontekstu zaključaka s posljednje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH o poduzimanju aktivnosti vezanih za implementaciju izbornih rezultata, preciznije u svezi s Barryjevim odlukama o izmjenama načina izbora u Dom naroda i oko skidanja mandata, odnosno skidanja HDZ-ovih kandidata s lista.</p>
<p>Vjesnik također saznaje od jednoga visokog hrvatskog dužnosnika u BiH, koji je želio ostati anoniman, kako tzv. alijansa nije ništa drugo do praktičan dokaz o muslimanskom svojatanju Federacije BiH, odnosno o »anacionalziranju« Hrvata. Jer, samo s dva mandata Zubakova NHI-ja i jednim mandatom Šimićeva HSS-a, te stranke hrvatskog predznaka ne predstavljaju ništa drugo do »kozmetiku« u preostalih 98 posto mandata tzv. alijanse u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, koji pripadaju Muslimanima, odnosno strankama s muslimanskim članstvom. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kučan u Sarajevu najavio jače gospodarske veze Slovenije i BiH</p>
<p>SARAJEVO, 1. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Slovenije Milan Kučan i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Živko Radišić izrazili su u petak uvjerenje kako će u razdoblju nakon Zagrebačkog summita uslijediti brže rješavanje svih otvorenih pitanja u odnosima među državama nastalim na području bivše Jugoslavije.</p>
<p> »U potpunosti smo se suglasili kako je potrebno podržati napore međunarodne zajednice da se nakon Zagrebačkog summita brže rješavaju otvorena pitanja u regiji«, izjavio je novinarima u Sarajevu Živko Radišić nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Kučanom koji je boravio u jednodnevnom posjetu BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH rekao je kako dvije zemlje, posebice nakon promjena u SR Jugoslaviji, očekuju brže rješavanje pitanja sukcesije imovine bivše Jugoslavije.</p>
<p> Milan Kučan je ocijenio kako će se pozitivne promjene u Hrvatskoj i Jugoslaviji najpozitivnije odraziti upravo na BiH te je istaknuo kako u toj zemlji valja poduprijeti jačanje središnjih tijela vlasti te njenu cjelovitu reintegraciju. Kučan je također najavio jačanje gospodarskih veza Slovenije i BiH te potpisivanje posebnog sporazuma kojim bi se rješilo pitanje duga Ljubljanske banke. Predsjednik Slovenije i predsjedatelj Predsjedništva BiH tijekom dana u Sarajevu su otvorili »Mercatorov« tržni centar, najveći objekt takve vrste u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ministar SRJ za vjere protiv Crnogorske pravoslavne crkve </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Jugoslavenski ministar vjera Bogoljub Šijaković optužio je crnogorsku vlast da potiče crkvenu neslogu u toj republici. U povodu spora između Crnogorsko-primorske mitropolije Srpske pravoslavne crkve i kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve, ministar je za televiziju YU Info izjavio kako je reakcija crnogorske vlasti »neobična«. Po njegovim riječima, »distancirati se i vaditi se na to da država ne želi arbitrirati znači zapravo poticati onoga tko ne može u crkvenim poslovima imati nikakva prava da se sukobi s onim tko u tim poslovima ima sva prava«. Šijaković je također ocijenio da »država mora jamčiti pravo na regularnu crkvenu službu i spriječiti da se neovlaštene, prognane i anatemizirane osobe predstavljaju kao Crkva i sudjeluju u nekoj nazovi crkvenoj službi, zbunjujući i obmanjujući neupućene ljude, kojih nije malo«. Po mišljenju jugoslavenskog ministra vjera, to je posljedica činjenice da se u državi ne podučava vjeronauk jer bi »tada svima bilo jasno tko može biti Crkva i što znači Crkva«. </p>
<p>O promjeni okolnosti egzistencije SPC govorila je i ministrica vjera u prijelaznoj vladi Srbije Gordana Aničić najavivši, sve u skladu s obećanjima srbijanske oporbe, kako će nastojati da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi vrati nacionalizirana imovina, uvede vjeronauk u škole i Bogoslovski fakultet vrati u sastav Beogradskog sveučilišta. Aničić je ocijenila da bi trebalo osigurati i prisutnost svećenika u vojsci, bolnicama i kazneno-popravnim domovima. »Kao ministrica vjera nastojat ću da se isprave polustoljetne nepravde koje je ideološka država nanijela našoj Crkvi«, poručila je ona. </p>
<p>Izjava saveznog resornog ministra o crnogorskoj crkvi dokazuje već staru tezu da je pitanje crkve u Crnoj Gori prije svega političko pitanje. Naime, CPC je registrirana u siječnju ove godine u cetinjskom MUP-u, a Miraš Dedajić je dobio titulu mitropolita Mihajla. Međutim, počekom travnja Ustavni sud Crne Gore najavio je preispitivanje pravne osnove Zakona o vjerskim zajednicama, prema kojemu je crkva registrirana, a koji je na snazi još od 1977. Na pitanje što se pravnički promijenilo u statusu registracije za ta četiri mjeseca, beogradski analitičari su ironično odgovarali da se mijenjaju samo političke prilike u kojima se ova »moneta za potkusurivanje« registrira ili deregistrira. Prošlih novogodišnjih i božićnih blagdana predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je čestitao i Mihajlu jednako kao mitropolitu SPC Amfilohiju, i to je po kuloarima bila značajna kanonska činjenica i dokaz da postoji CPC. Potom je postavljen novi crnogorski ministar vjera Budimir Dubak koji je izjavio da »postoji jedna jedina pravoslavna crkva u Crnoj Gori, a to je Srpska pravoslavna crkva i crnogorska vlast samo nju priznaje«. Onda su se opet javili iz vlasti i optužili ministra za zloporabu položaja. Sadašnje obrušavanje federalnog dužnosnika na CPC može se pripisati činjenici da on pripada vlasti koju crnogorski vrh ne priznaje, te da dolazi iz crnogorske oporbe koja sada u svoju korist nastoji usmjeriti svako nesnalaženje i neslogu u redovima crnogorske vlasti. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Krško i AVNOJ - glavne teme slovensko-austrijskih razgovora </p>
<p>LJUBLJANA, 1. prosinca</p>
<p> - Dekreti AVNOJ-a i nuklearka u Krškom ponovo su postali predmetom spora između Slovenije i Austrije, a u Ljubljani s negodovanjem ocjenjuju da desničarski krugovi u Austriji time pokušavaju spriječiti ulazak Slovenije u Europsku uniju. O tim i drugim pitanjima bit će riječi i prilikom susreta predsjednika austrijskog parlamenta Heinza Fischera i predsjednika Slovenije Milana Kučana u četvrtak idućeg tjedna u zamku Strmol blizu Ljubljane.</p>
<p>Kako je u razgovoru za STA u petak izjavio Fischer, on je morao primiti peticiju 24.000 austrijskih državljana koji zahtijevaju da Slovenija ukine odredbe AVNOJ-a koje priječe povratak imovine koju su u Sloveniji imali poslije Drugog svjetskog rata izgnani Austrijanci i Nijemci jer podnošenje peticija jamči austrijski ustav. No, upozorio je da pitanje AVNOJ-a treba tretirati u svjetlu cjelovitih povijesnih događaja prve polovine 20. stoljeća i ne prebacivati probleme iz prošlosti na sadašnje generacije. </p>
<p>Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel inače je zahtjev odbio, rekavši da se Slovenija nikada neće odreći AVNOJ-a i da će u slučaju zaoštravanja odnosa s Austrijom postaviti pitanje odštete za okupaciju u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p> Slovensko-austrijske odnose nije olakšala niti studija u kojoj se tvrdi da je nuklearka Krško sigurna u slučaju potresa jer u njezinoj blizini nema aktivnih tektonskih prijeloma. Koruški guverner Jörg Haider i austrijski ekolozi sumnjaju u to izvješće, a austrijska je vlada najavila da će ga proučiti prije nego što se odluči deblokirati pregovore Slovenije i EU-a o »energetskom poglavlju« u pregovaračkom procesu ulaska Slovenije u EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prvi put američki Vrhovni sud odlučuje o izborima</p>
<p>NEW YORK, 1. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vrhovni sud Sjedinjenih Država sastavljen od doživotnih sudaca pretežito imenovanih od dosadašnjih republikanskih američkih predsjednika otvorio je u petak raspravu o pravovaljanosti ručnog prebrojavanja glasova na Floridi, gdje tabor demokratskog predsjedničkog kandidata i sadašnjeg američkog potpredsjednika Ala Gorea sudskom procedurom nastoji osporiti pobjedu republikanskog kandidata i texaškog guvernera Georgea Busha mlađeg. </p>
<p>Iako se slučaj nalazi na nekoliko sudskih instanci u Floridi, ključna će biti odluka federalnog Vrhovnog suda koji prvi put u 212 godina treba odlučiti o pravovaljanosti američkih predsjedničkih izbora. Sud odlučuje o ranije postavljenom zahtjevu republikanaca da se ne dopusti ručno prebrojavanje glasačkih listića koje je dosad već djelomično obavljeno. </p>
<p>U međuvremenu je, nakon što je istekao i drugi rok za prebrojavanje, državna tajnica Floride republikanka Katherine Harris proglasila Georgea Busha pobjednikom s tijesnom razlikom u glasovima, pa je on tako na Floridi osigurao 25 ključnih elektorskih glasova i time većinu u Elektorskom kolegiju koji na temelju ishoda izbora u pojedinim saveznim državama bira predsjednika Sjedinjenih Država. Iako pravno i sudski slučaj još nije riješen, George Bush mlađi već je počeo dogovore oko sastavljanja svoje administracije. Istodobno, vjerujući da bi im naknadno ručno prebrojavanje moglo donijeti preokret u konačnom izbornom rezultatu, s pripremama za prijenos vlasti počeo je i demokratski tabor Ala Gorea. (Vjekoslav Krsnik)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Chirac priznaje da summit u Nici ima polovične izglede za uspjeh</p>
<p>Blair je rekao Chiracu kako će insistirati da Britanija sačuva pravo veta u pet ili šest pitanja, među kojima su porezi, granična kontrola i socijalna zaštita / Njemačka nakon svog ujedinjenja traži veći broj predstavnika u Europskom vijeću, kao odraz svoje nove veličine</p>
<p>LONDON, 1. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na večeri Tonyja Blaira s Jacquesom Chiracom nije bilo sporne govedine, ali su britanski premijer i francuski predsjednik zato u četvrtak navečer imali na jelovniku neke žilave političke teme. Chirac je u Britaniju doputovao na kraju dana u kojem je obišao Lisabon i Dublin, spremajući se da dan kasnije posjeti i Njemačku. Svrha njegove ekspres turneje jest da zagladi teren za summit EU-a koji se idućeg tjedna održava u Nici. </p>
<p>Taj summit potencijalno je najvažniji takav skup zadnjih godina, jer bi Uniju trebao pripremiti za planirano proširenje. Nica bi, dakle, trebala odlučiti kako će funkcionirati buduća, uvećana Europska unija - koja bi u doglednoj budućnosti mogla imati tridesetak zemalja članica, umjesto sadašnjih 15. Francuzi, kojima upravo istječe šestomjesečni mandat predsjedavanja EU-u, žele da se skup u Nici pozabavi nekim osnovnim strukturalnim pitanjima, kao što su pojednostavljivanje glasačkog mehanizma i buduća veličina europskih tijela. </p>
<p>Premda se već danas 85 posto odluka donosi u EU većinskim glasanjem, zemlje-članice zadržale su pravo nacionalnog veta u odlučivanju o pedesetak osjetljivih pitanja. U ime buduće fleksibilnosti, to bi pravo na veto trebalo suziti, ali pojedine zemlje pružaju jaki otpor, braneći svaka svoj nacionalni interes. Tijekom večere upriličene u Blairovom izbornom okrugu Sedgefield na sjeveru Engleske, britanski premijer dao na znanje Chiracu da se Britanija spremna odreći veta u petnaestak spornih područja. No, Blair je dodao kako će insistirati da sačuva pravo veta u pet ili šest pitanja, među kojima su porezi, granična kontrola i socijalna zaštita. Gotovo svaka od petnaest članica imat će u Nici slične vlastite zahtjeve i interese. </p>
<p>Tako se, prije susreta s Blairom, Chirac u Lisabonu nije uspio nagoditi o budućem ustroju Europske komisije - tijela u kome svaka članica trenutačno ima po jednog svog člana. Francuska želi da se taj broj ograniči, jer bi Komisija inače postala preglomazna nakon proširenja EU-a. No, poput još nekih manjih članica, Portugal se boji da bi gubitkom svog čovjeka u Komisiji izgubio i dio utjecaja. Chiracov dijalog s portugalskim premijerom Antoniom Guterresom prošao je stoga prilično burno, nakon čega je Chirac naišao na dosta tvrdi zid i u Dublinu. Tamo je Bertie Ahern, premijer još jedne malene članice EU-a, Irske, odbio reći Chiracu jesu li se Irci spremni odreći prava na jednog člana u Europskoj komisiji. Svađa o tome ostavljena je, čini se, za Nicu, gdje se očekuje jaz između manjih zemalja i velike četvorke - Francuske, Njemačke, Italije i Britanije. </p>
<p>Idući tvrdi orah na Chiracovom jelovniku prije Nice bila je, u petak, Njemačka. Ona nakon svog ujedinjenja traži veći broj predstavnika u Europskom vijeću, kao odraz svoje nove veličine. No Francuzi nisu oduševljeni pristalice tog prijedloga, radi čega se zadnjih tjedana zametnula velika svađa koja prijeti staroj francusko-njemačkoj osovini unutar EU-a. </p>
<p>Sve u svemu, otvorenih pitanja uoči skupa u Nici ima još mnogo. Zato se predsjednik Europske komisije Romano Prodi našao ovoga tjedna ponukanim upozoriti kako summit ima tek 50 posto šansi da uspije. Nešto slično je tijekom posjeta Britaniji priznao i sam Chirac, rekavši da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno, te navodeći nedavni slom ekološkog summita u Haagu kao upozorenje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Savez organizacija invalida Hrvatske (SOIH) i ove godine obilježava Međunarodni dan invalida, pod pokroviteljstvom Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži </p>
<p>Savez organizacija invalida Hrvatske (SOIH) jedinstven je, dobrovoljan, nestranački i neprofitabilan savez udruga - naciolnalnih udruga (saveza ili zajednica) u koji su udružene nacionalne udruge prema vrsti oštećenja osoba s invaliditetom, te udruge roditelja djece i mladeži s invaliditetom, koja nemaju poslovnu sposobnost ili imaju ograničenu poslovnu sposobnost te ih zastupaju roditelji, i to:</p>
<p>- Društvo multiple skleroze Hrvatske,</p>
<p>- Hrvatski savez gluhih i nagluhih,</p>
<p>- Hrvatski savez invalida rada,</p>
<p>- Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize,</p>
<p>- Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida,</p>
<p>- Hrvatski savez udruga za osobe s mentalnom retardacijom,</p>
<p>- Hrvatski športski savez invalida,</p>
<p>- Savez civilnih invalida rata Hrvatske,</p>
<p>- Savez društava distrofičara Hrvatske.</p>
<p>SOIH će iduće godine obilježiti 30. godišnjicu svog utemeljenja, dok neke članice bilježe 40, pa i više godina svog postojanja. Tako na primjer Hrvatski savez gluhih i nagluhih upravo ovih dana obilježava 80 godina okupljanja i udruživanja. Članstvo u SOIH-u je, naglašavamo, dobrovoljno i čine ga samo nacionalne udruge koje imaju svoje temeljne oblike organiziranja u općinama, gradovima i županijama.</p>
<p>I ove godine Savez prigodno obilježava 3. prosinca Međunarodni dan invalida, pod visokim pokroviteljstvom Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži koji je omogućio tiskanje prigodnih brošura: »Priručnik uz obilježavanje 3. prosinca« i »Pristupačnost za novi milenij«. Manifestacije se održavaju prema rasporedu kako slijedi:</p>
<p>1. 29. 11. 2000. - Karlovac - s Udrugom osoba s invaliditetom Županije i Grada, uz prisustvo predstavnika Županije i Grada i privrednih i društvenih organizacija - predavanje i razgovor na temu »Pristupačnost Karlovca na pragu novog milenija«, problemi arhitektonskih, prometnih i ostalih barijera koje osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu.</p>
<p>2. 1. prosinca 2000. - Zagreb - Satiričko kazalište »Kerempuh« u 20 sati - predstava »Mačak u vreći« koju je ansambl i Uprava Kazališta donirala Savezu organizacija invalida u povodu obilježavanja Međunarodnog dana invalida.</p>
<p>3. Na sam Međunarodni dan invalida - 3. prosinca 2000. tradicionalna manifestacija »Podsjećamo - upozoravamo« koja ima za cilj promicanje razvoja svijesti naših sugrađana o potrebama osoba s invaliditetom u području pristupačnosti okoliša. Tradicionalno su s nama na tim manifestacijama predstavnici državne i lokalne vlasti, te značajnijih institucija, a posebice su uključene same osobe s invaliditetom, roditelji djece s poteškoćama u razvoju te prijatelji i poznanici. Ove godine manifestacija se odvija u naselju Prečko s motom »Prečko - naselje po mjeri čovjeka«. Okupljanje sudionika je dana 3. prosinca 2000. na tramvajskom okretištu Prečko u 11 sati, a potom šetnja naseljem uz podsjećanje i upozorenje na nepravilnosti koje osobama s invaliditetom onemogućavaju kvalitetan život.</p>
<p>4. 4. prosinca 2000. u 12 sati - prijem predstavnika Saveza organizacija invalida Hrvatske kod predsjedinka Gradske skupštine grada Zagreba u Staroj gradskoj vijećnici.</p>
<p>5. 4. prosinca 2000. u 14 sati - prijem delegacije Saveza organizacija invalida Hrvatske kod predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospodina Ivice Račana u Banskim dvorima.</p>
<p>6. 4. prosinca 2000. - Donja Stubica - 25 godina rada Udruge invalida Donja Stubica, svečana sjednica, predavanje predstavnika Saveza organizacija invalida hrvatske, ostali pozvani kao u Karlovcu.</p>
<p>7. 5. 12. 2000. - Koprivnica - s Udrugom invalida Koprivničko-križevačke županije promoviramo brošuru Vodič kroz Koprivnicu koju su predstavnici Saveza izradili kako bi prikazali pristupačnost javnim objektima i ustanovama u gradu, odnosno barijere za osobe s invaliditetom. Pozvani kao u Karlovcu i Donjoj Stubici.</p>
<p>Obzirom na značaj Međunarodnog dana invalida koji je posvećen dijelu populacije približno oko 10 posto u Republici Hrvatskoj, a s roditeljima i obiteljima koji žive i skrbe o njima i daleko više, sigurni smo da bi i Vaše sudjelovanje odnosno adekvatno priopćavanje o spomenutim manifestacijama, posebno o centralnoj manifestaciji »Podsjećamo - upozoravamo«, a koja se odvija pod motom »Prečko - naselje po mjeri čovjeka« bilo značajan doprinos onoj vrsti medijske pozornosti i senzibiliziranja javnosti koje osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj zaslužuju.</p>
<p>dr. ZORISLAV BOBUŠpredsjednik SOIHZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Mi Slovenci smo ionako alpski Hrvati«</p>
<p>Čitajući biografiju istaknutog slovenskog književnika, liberalnog političara i gradonačelnika Ljubljane Ivana Tavčara (1851-1923.) našao sam neke zanimljive činjenice, vezane uz Hrvatsku i Hrvate.</p>
<p>Pisac »Visoške kronike« i »Cvijeća u jeseni« posjetio je 1895. Zagreb. Bili su to hrvatski nacionalni skupovi u znak prosvjeda zbog dolaska cara Franje Josipa i paljenje austrijske državne zastave. Tavčar je na tim skupovima aktivno sudjelovao. Na jednom od njih održao je vatreni govor (bio je poznat kao izvrstan govornik) i u žaru je rekao: »Uostalom, mi Slovenci smo ionako alpski Hrvati«. Naišao je na neviđeno odobravanje i veselje. Tavčar je time ponovio poznatu tezu hrvatskih pravaša, napose Eugena Kvaternika i dr. Ante Starčevića.</p>
<p>Zadržavajući se u Zagrebu nekoliko dana, Tavčar je kupio veliki portret »Oca domovine« dr. Ante Starčevića. Bio je njegov poštovalac, smatrajući da je i Starčević liberalni političar, čak jakobinac. Kada se vratio kući, u Ljubljanu, napali su ga njegovi politički protivnici, ali i stranački drugovi, zamjeravajući izjave poput one o alpskim Hrvatima. Do svoje smrti u selu Visoko kod Škofje Loke, Tavčar je brižno čuvao Starčevićev portret. Njegov stranački prijatelj, ali i takmac Ivan Hribar, također istaknuti liberal, bio je s druge strane »zaljubljen« u ličnost đakovačkog biskupa i velikog mecene Josipa Jurja Strossmayera. Poznato je da se Starčević i »Štroco« nisu podnosili - bili su dva pola hrvatske politike 19. stoljeća. U to su vrijeme hrvatski političari imali veliki utjecaj na svoje slovenske prijatelje.</p>
<p>Odnosi Slovenaca i Hrvata i u prošlosti su bili vrlo slojeviti, ponekad bliski i srdačni, ponekad hladniji i udaljeniji. Bili su svakako bliski u vrijeme Reformacije, koja je u Sloveniji ostavila dublje pozitivne korijene nego u Hrvatskoj, potom u vrijeme Ilirizma, gdje su Hrvati imali ključnu ulogu, pa kod stvaranja prve i druge Jugoslavije, u NOB-u, u vrijeme zajedničke borbe u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Kao liberalni političar, za ono vrijeme slobodoumnih nazora, Tavčar je imao stalne bitke sa slovenskim svećenikom Antonom Mahničem koji je služio i u Hrvatskoj, pa se spominje i danas u kronici hrvatske Katoličke crkve. Mahnič je bio osobito aktivan, u osporavanju velikog slovenskog socijalnog književnika Ivana Cankara, kojega ni Tavčar nije osobito cijenio.</p>
<p>Tako se povijest dva susjedna, bliska naroda stalno isprepliće i susreće, i u dobru i u zlu. Srećom, bez ratovanja.</p>
<p>VILKO LUNCERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ugodno sam iznenađen Granićevim izjavama</p>
<p>Ugodno sam bio iznenađen čitajući u našem tisku nedavno objavljene izjave potpredsjednika Vlade dr. Gorana Granića, u kojima je izrazio oštre prigovore glede rada Haaškog suda. Pošto su vlastiti politički i sigurnosni interesi glavni čimbenici u formiranju vanjske politike svake zemlje (!), svakako je pozitivno da hrvatski lideri, makar i s malim zakašnjenjem, ukažu Haagu (i šire Zapadu) kako naša država nije nikakva iznimka tom pravilu tj. da smo za suradnju, ali samo za onu »dvosmjernu« u kojoj će se i naš glas moći »čuti«.</p>
<p>Iako naša iskustva od 1990-te naovamo s ovom temom nisu baš ohrabrujuća, važno je shvatiti da druge mogućnosti nemamo i da naši interesi neće nikad »doći« do europskih centara »moći« (uključujući i Haag!), ako mi sami na tome ne budemo inzistirali. Isto tako, nova vlast se ne bi nikako smjela apriori odricati onih riječi i argumenata koje imalo »mirišu« na one koje su već upotrebljavali njihovi prethodnici, jer interes države je uvijek ispred onog stranačkog.</p>
<p>Izjave g. Granića su maleni (ali značajni!) pokazatelji da je bar netko u sadašnjim vladajućim hrvatskim krugovima toga svjestan.</p>
<p>DUBRAVKO CEBALONew Jersey, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatske ratne novinare, poglavito dragovoljce, nikada ne smijemo zaboraviti</p>
<p>Mnogi su već zaboravili doprinos novinara tijekom Domovinskog rata. A ti ljudi najzaslužniji su što smo 1991., ali i kasnije, dobili medijski rat sa Srbijom, odnosno jugoarmijom. Međutim, i među njima bilo je ljudi koji nisu čekali mobilizacijske pozive, već su dragovoljno odlazili na bojišta diljem Hrvatske, stavljajući život na kocku, najčešće »oboružani« samo olovkom, foto-aparatom ili kamerom. Svoje su tekstove bez straha potpisivali punim imenom i prezimenom. Nisu se bojali, kao što se nisu bojali ni hrvatski branitelji s puškom u ruci.</p>
<p> Ali, danas nitko ne pita što bi se dogodilo s tim ljudima od pera da smo kojim slučajem izgubili rat s četnicima? Sjetite se samo što su »oslobodioci«, odnosno partizani uradili s onima koji su u vrijeme II. svjetskog rata pisali samo obične, bezazlene priče u novinama i časopisama NDH. Većinu su streljali bez suda i suđenja. Neke su osudili na dugogodišnje teške zatvorske kazne, a jedan manji dio uspio je pobjeći u inozemstvo. Da je Srbija pobijedila, budite uvjereni, ista ili još teža sudbina čekala bi i hrvatska domoljubna pera.</p>
<p>Stoga hrvatske ratne novinare, poglavito dragovoljce, nikada ne smijemo zaboraviti. Sramno je što se ne spominju i u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. Oni koji su svoje novinarske ratne zadaće obavljali u Vukovaru, Osijeku ili drugdje gdje je bilo najteže, na žalost nisu imali drugoga izbora - ostati ili pobjeći. Većina je ostala. Međutim, jedna skupina novinara iz krajeva u kojima nije bilo izravnih ratnih operacija dragovoljno je odlazila izvještavati na prve crte obrane. Najčešće su bili slabo ili nikako opremljeni za posao koji su obavljali. Mnogi nisu imali ni zaštitne prsluke, pa čak ni obične kacige. A četnicima je bilo poglavito omiljeno gađati one »okićene« oznakom »press«!</p>
<p>U Hrvatskom društvu novinara već je pokrenuto osnivanje Udruge hrvatskih ratnih reportera. U njoj će se naći svi oni koji su sudjelovali u Domovinskome ratu. Međutim, skupina hrvatskih ratnih reportera - dragovoljaca, na čelu s mojom malenkošću, ovih je dana pokrenula inicijativu za osnivanje Udruge hrvatskih novinara dragovoljaca Domovinskog rata, u koju bi se mogli učlaniti svi kolege koji mogu dokazati da su se dragovoljno, do kraja 1991., kao novinari, foto-reporteri i tv-snimatelji uključili u obranu i stvaranje hrvatske države. Posebno ističemo 1991. godinu, jer je ona uistinu bila prijelomna. Tada je bilo biti ili ne biti za hrvatsku opstojnost. Ta bi Udruga mogla djelovati unutar Hrvatskog društva novinara, ali i ne bi morala (nisu svi članovi HND-a).</p>
<p>Svjesni smo da već ima poprilično udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, ali novinari-dragovoljci ipak su po mnogo čemu specifični. Mnogi od njih su istinski heroji Domovinskoga rata, a dosad za svoj ogromni doprinos nisu dobili - ništa. Čak ni običnu zahvalnicu. Mi koji smo se uključili u ratne postrojbe, ako ništa drugo, barem imamo sređeni status. (Primjerice, ja sam bio urednik prvog hrvatskog vojnog lista »Gardist«, napisao preko dvadesetak knjiga o Domovinskom ratu, priredio brojne ratne izložbe i drugo.)</p>
<p>Novinari-dragovoljci Domovinskoga rata, koji su prije svega boravili na bojištu, zaslužili su da im se prizna pravo na beneficirani radni staž, pravo na skrb i socijalnu zaštitu (jedan dio naših kolega nakon rata ostao je i bez zaposlenja!), pravo na stan itd. Svaka čast ostalim kolegama, od kojih je dobar dio daleko od bojišta pisao svoje komentare, ali dragovoljci su ipak prvi. Bili i ostali.</p>
<p>Žalosno je i neshvatljivo što se primjerice knjige o Domovinskom ratu prodaju baš kao i ostala roba. Tako knjiga »Vukovarski deveti krug« Miljenka Miljkovića, koja je dobila i nagradu »Podravkine« udruge branitelja kao najbolja knjiga iz Domovinskoga rata, uopće nije naišla na potporu Ministarstva kulture. Rekli su da ih takvo štivo - ne zanima!</p>
<p>S obzirom da će uskoro biti osnovana Udruga hrvatskih novinara dragovoljaca Domovinskoga rata na razini Hrvatske molimo sve kolege da se jave na broj mobitela: 098-249-354. Osnivačka skupština bit će najvjerojatnije u Vukovaru.</p>
<p>Na taj način ljudi od pera, koji su bili prvi kad je trebalo, lakše će moći (ako će!) ostvariti svoja prava.</p>
<p>Za inicijativni odbor:</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ,novinar i publicist,Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>J. Bobetko kaže da se na skupu nije obraćao J. Vdoviću</p>
<p>U povodu komemoracije žrtvama Domovinskog rata u Škabrnji, 19. studenog ove godine, Vjesnik je objavio Hinin tekst s naslovom: »Bobetko Vdoviću: Niste ispalili niti metka, a imali ste dovoljno godina«. Vjesnik je potom objavio i odgovor Josipa Vdovića generalu Janku Bobetku u kojem, među ostalim, sugerira i neka pitanja koja bi se generalu trebala postaviti radi objektivnog informiranja javnosti. Pita ga tako kada je i u koga ispalio prve metke, što mu je poznato o stradanju Zrina u 2. svjetskom ratu, kada je izvršio prvu zadaću kao vojnik HV-a, i slično.</p>
<p>Pismenom reakcijom našoj se redakciji obratio i general Bobetko koji kaže da se on nije na tom skupu obraćao Vdoviću, a to što se on prepoznao u njegovim riječima je njegov, a ne Bobetkov problem. Aktualnog zamjenika ministra hrvatskih branitelja podsjeća da je hrvatsko mjesto Zrin na Banovini zauzeto 1943. godine, u vrijeme kad je on, Bobetko, bio sudionik Pete ofanzive poznatije kao Bitka na Neretvi. Reagirajući na dio u kojemu ga Vdović naziva ironično »velikim Hrvatom«, Bobetko mu poručuje da mu mora biti poznato i da je od 1971. godine, odlukom Josipa Broza Tita, demobiliziran iz bivše JNA zbog podrške hrvatskom rukovodstvu na čijoj je strani ostao do početka Domovinskog rata. </p>
<p>»Prvu akciju sam osobno vodio, kao poluzapovjednik satnije, 16. lipnja 1991. godine i to na bazu u Šašinoj gredi koja je sistemom obavještajnih podataka opsluživala Jugoslaviju, Mađarsku, Hrvatsku, Sloveniju... To smo zauzeli i sistem veza funkcionira do danas«, podsjeća general. Navodi i da je 20. lipnja iste godine vodio jedinicu u napad na Banovini što je rezultiralo razbijanjem četničkih punktova, organizirao je obranu Sunje čime je spriječeno osvajanje Siska od kog su JNA i četnici bili udaljeni svega pet kilometara i nakon toga se hrvatska linija obrane održavala punih pet godina. »A mnogi su gradovi pali bez ijednog ispaljenog metka«, poručuje general Bobetko i dodaje: »Vdović je rekao da jest opalio metak, ali nije rekao gdje i kada, a ja za sve svoje akcije točno znam gdje sam ih, kako i kada izvršio. Zna to i hrvatski narod i Hrvatska vojska. Jako mi je žao što Vdovića nisam nigdje sreo, niti na jednom dijelu fronte u Hrvatskoj«. </p>
<p>Osvrćući se na komemoraciju u Škabrnji, Bobetko podsjeća Vdovića da je svojim formalističkim govorom u dvorani, gdje su mu iza leđa bile izložene stravične slike mučki pobijenih Hrvata s odsječenim glavama, izazvao reakciju skupine nazočnih koja je bila spremna čak i fizički izbaciti iz dvorane. »No, zadnji sam govornik bio ja i skrenuo sam emocije u drugom smjeru, pa je to spriječeno. Vdovića su ljudi htjeli izbaciti, a meni su pljeskali i digli su se na noge, što nije uobičajeno na komemorativnim skupovima. Toliko o našim zaslugama«, kaže u pismu Vjesniku general Janko Bobetko. </p>
<p>JANKO BOBETKOStožerni general u miroviniZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Janica je fenomen</p>
<p>Šport u Hrvatskoj danas proživljava teške dane. Barem mi se tako čini po onome što ovih dana čitam u našim novinama.</p>
<p>Ipak, jedina svijetla točka u totalnom mraku nesupjeha je Janica Kostelić, skijašica na kojoj nam zavide i puno »snježnije« zemlje od naše. Ta neustrašiva djevojka zaslužuje svaku pohvalu i naše divljenje, kao što zadivljuje i cijeli svijet.</p>
<p>Stoga, moje čestitke njoj i njenom ocu Anti, poznatom Gipsu, uz želje za buduće uspjehe i njoj i njenom bratu Ivici, kao i cijeloj hrvatskoj skijaškoj reprezentaciji, predvođenoj također sjajnim Vedranom Pavlekom. Eto, svi stanu u jedan kombi!</p>
<p>ALOJZ HORVATZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Kutle poslao pismo ministru Ivaniševiću i optužio ga da je zbog njega u pritvoru</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Miroslav Kutle, kojem se sudi za gospodarski kriminal i nanošenje štete »Tisku« od 47 milijuna kuna, i dalje se nalazi u pritvoru u Remetincu. Iako postupak »miruje«, a nastavak je zakazan za 6. prosinca, izvan suda se događa mnogo toga. Kutlini branitelji Nobilo i Mlinarić podnijeli su kaznenu prijavu protiv knjigovodstveno financijske vještakinje zbog »neistinitih navoda«, a iz pritvora se oglasio i Kutle, i to pismom ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću.</p>
<p>»Poštovani gospodine ministre«, piše rukom Miroslav Kutle. »Na ovo drugo pismo me potakla neugodna, a vrlo raširena informacija da ste Vi izvršili direktni politički pritisak na izvanraspravno vijeće Općinskog suda za produljenje mojeg pritvora. Činjenice u spisu su toliko jasne i govore o nepostojanju, ne samo uvjeta za pritvor, nego ni kaznenog djela, a brojne informacije u pravosudnim pa i zatvorskim krugovima su toliko intenzivne, pune detalja i dolaze iz različitih izvora, tako da se iz brojnih indicija nameće zaključak da ste Vi, koristeći svoju poziciju ministra, protuzakonito utjecali na suce izvanraspravnog vijeća kako bi mi produljili pritvor.....«</p>
<p>Kutle dalje piše: »U Vašem pismu koje nosi datum 30. 07. 2000., dakle, vremenski prije nego je napisana i dignuta optužnica, Vi navodite: '... vi ste okrivljeni, a u međuvremenu ste optuženi...'. Slijedom rečenog, Vi potvrđujete moju optuženost prije nego je napisana i urudžbirana optužnica. Dakle, nedvojbeno proizlazi da je ona rezultat političke volje i očekivanja, a ne proizvod zakonitog i samostalnog rada nadležnih državnih tijela. Slijedom toga, logična je nagrada s automatskim unaprjeđenjem autora optužnice, jer ako je pročitamo i analiziramo s aspekta pravne i ekonomske znanosti, zaista i nije bilo lako tako nešto potpisati... Nadalje, odabir vještaka, po čijoj vjerodostojnosti nalaza i stila vještačenja, ili će izgubiti licencu i možda kazneno odgovarati, ili će ući u povijest zbog 'otkrivanja' novih, dosad nepoznatih znanstveno pravnih i ekonomskih teorija. Nije slučajan odabir, za ovako složen predmet, predsjednice Vijeća sa svega nekoliko godina sudačkog iskustva, pa stoga i ne čudi što je u nekoliko dana rasprave odvjetnicima obrane zabranila 25 pitanja vještaku o meritumu predmeta«, piše Kutle, podsjećajući ministra na pojavu da se svakih nekoliko dana, po potrebi, iz MUP-ove političke ladice, kako kaže, izvlače brojne kaznene prijave u kojima je Kutle poticatelj sviju i svakoga.</p>
<p>Kutle je pismo ministru Ivaniševiću uputio i predsjedniku saborskog Odbora za pravosuđe, predsjedniku Vrhovnog suda Milanu Ramušćaku, te presjedniku Hrvatske udruge sudaca.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ni dvojica izdvojenih iz optužnice za »zločinačku« ne osjećaju se krivima</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Čitanjem optužnice u petak je, pod predsjedanjem sutkinje Erne Dražančić, na Županijskom sudu u Zagrebu počelo suđenje Gordanu Kolariću i Zoranu Crnojeviću, koje se tereti za razbojništvo i iznudu nad Krešimirom Srbićem i njegovom obitelji.</p>
<p>Kako stoji u optužnici, koju zastupa tužitelj Petar Dragosavac, Crnojević i Kolarić su u prosincu prošle godine, ušli u stan Krešimira Srbića, kojeg poznaje Crnojević, i uz prijetnju pištoljem njemu i njegovoj ženi i sinu, ukrali 4.000 kuna, zlatnine vrijednosti 10.000 kuna i nešto tehničke opreme. U veljači sljedeće godine, kako dalje navodi optužnica, dvojica optuženih naredili su mu da nepoznatoj osobi preda 1.000 njemačkih maraka. Kada je Srbić to učinio, Crnojević ga je nazvao i rekao mu da nije primio novac koji je tražio, te da mu sad, ukoliko želi ostati živ, mora dati 2.000 njemačkih maraka, navodi se dalje u optužnici.</p>
<p>Prije roka za davanje novca, Crnojević je s Kolarićem ponovno »zakucao« na vrata Srbića, ne bi li provjerio kako teku »pripreme« za otplatu. Tom prilikom mu je iz stana uzeo nešto zlatnine i tehničke opreme. Srbić je posudio 2.000 njemačkih maraka i našao se s Crnojevićem na dogovorenu mjestu. Tada su se on, Crnojević, Kolarić i još jedna ženska osoba, odvezli do Toplane. Crnojević je, naredivši Srbiću da legne na zemlju, ispalio dva hica pokraj njegove glave, a zatim ga još jednom udario po glavi. Kolarić mu je tada, prema optužnici rekao: »Nemoj ga sad. Uvijek ga stigneš izbušiti. Idemo ga 'očistiti'«. Crnojević mu je tada naredio da donese još 5.000 njemačkih maraka, koliko je, navodno, njegova majka imala.</p>
<p>Srbić je nakon tog događaja pobjegao iz stana i otišao do svojih rođaka, te cijeli slučaj prijavio policiji.</p>
<p>Na raspravi u petak, obojica optuženih, izjavila su da se ne osjećaju krivima za navedena djela, a suđenje će se nastaviti 21. prosinca, kada će biti saslušan oštećeni Krešimir Srbić.</p>
<p> Podsjetimo da se obojica optuženih terete po točki 24. optužnice za »zločinačku organizaciju«, čiji se postupak, ovih dana, vodi u Remetincu, a koja je izdvojena u zasebni postupak, već na prvom ročištu, 13. listopada ove godine.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Juriću promijenjena optužnica i tereti ga da je nećake ubio »iz osobito niskih pobuda«</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Stjepan Jurić (53), optužen za ubojstvo svojih dvojice nećaka Marka i Mirka Batkovića, i u četvrtak se na raspravi na Županijskom sudu, nakon promijenjene optužnice, branio tvrdnjom da je nevin.</p>
<p>Naime, na prijedlog zamjenice županijskog državnog odvjetnika Marinke Orlić, nakon svjedočenja psihijatrijskog vještaka dr. Miroslava Gorete i balističkog vještaka ing. Damira Čatipovića, u optužnici je promijenjena pravna kvalifikacija djela tako da se Jurića više ne tereti za ugrožavanje ostalih života.</p>
<p>Podsjetimo, Jurića se tereti da je 6. prosinca prošle godine u Zagrebu, oko 9,30 sati u prostorijama odvjetničkog ureda Hamdije Džinića u Fijanovoj ulici ispalio pet hitaca u svoje nećake. U Džinićevu uredu našli su se ne bi li postigli dogovor o odgodi ovrhe i deložacije iz njegove obiteljske kuće. U namjeri da ubije obojicu, navodi se u optužnici, Jurić je ispalio pet hitaca, od kojih su po dva pogodila Mirka i Marka, koji su kasnije od teških ozljeda i preminuli. </p>
<p>Optužnica je, nakon što je uvažen nalaz psihijatrijskog i balističkog vještak, promijenjena u dijelu zakonske i pravne kvalifikacije, i to tako da je izbrisano ugrožavanje drugih života, a dodano je da je Jurić dvojicu usmrtio iz osobito niskih pobuda.</p>
<p> Kako je rekao psihijatar dr. Miroslav Goreta, optuženik je bio bitno smanjeno uračunjiv (dok je na prošloj rapsravi rekao da je bio samo smanjeno ubrojiv), a branio se tako što je tvrdio da je Marko Batković desnom rukom držao telefonsku slušalicu, a lijevom rukom provučenom ispod desnog pazuha pištolj, kojeg je, po Jurićevim riječima, Jurić u strahu istrgnuo iz njegove ruke i potom pucao po obojici braće. Ipak, nitko od prisutnih u odvjetničkoj kancelariji to nije vidio. (Zrinka Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tri skupine provalnika uhvaćene na djelu</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - U četvrtak predvečer i u petak rano ujutro zagrebačka policija je na tri mjesta u gradu uhitila počinitelje tijekom pokušaja provala.</p>
<p>Naime, u četvrtak oko 17,30 sati policajci Osme policijske postaje su pri provali u kafe bar »Vrtuljak«, na Prisavlju bb, uhitili maloljetne G. K. (13), I. L. (13), I. C. (13) i I. Ć. (14). Nakon što su otkriveni, »nestašni« dječaci su privedeni u službene prostorije radi daljnje obrade.</p>
<p>U petak oko 3 sata ujutro, prilikom provale u osobni automobil parkiran u Gavazzijevoj 12, policajci Treće policijske postaje uhitili su Krunoslava S. (18) i Igora C. (19). Mladići su također nakon uhićenja privedeni na daljnju kriminalističku obradu.</p>
<p>Nešto kasnije istog jutra, točnije u 4,.11 sati u Samoborskoj 94 na području Susedgrada, policajci Druge policijske postaje uhitili su Davora H. (27), koji je pokušao provaliti u kiosk »Tiska«. I ovaj neuspješni provalnik je nakon otkrivanja priveden. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ostao dužan dobavljačima i državi</p>
<p>METKOVIĆ, 1. prosinca</p>
<p> - Usprkos blokadi žiro-računa vlasnik trgovačkog obrta »TNT« I. J. (33) iz Metkovića, između 31. srpnja 1999. i 17. listopada 2000., čekovima bez pokrića preuzeo je robu od tvrtki Vindija d.d. iz Varaždina u iznosu od 3.242 kuna, MPT Metkovka d.d. iz Metkovića od 8.245 kuna, te od tvrtke Nida d.o.o. iz Metkovića u iznosu od 2.547 kuna. </p>
<p>Osumnjičeni također nije ni postupio po rješenju o prisilnoj naplati poreza na reklamu Gradu Metkoviću u iznosu od 832 kune, a nije ni platio doprinose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u iznosu od 35.747 kuna i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 15.842 kune (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nožem napao nevjenčanu suprugu i njezina sina, pa pokušao »harakiri«</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - U petak rano ujutro u 1,45 sati, Jadranko B. (26) je u stanu, u Malostonskoj 6, kuhinjskim nožem napao svoju nevjenčanu suprugu Jadranku C. (35) i njena maloljetna sina T. C. (17), nakon čega je pokušao samoubojstvo.</p>
<p>Naime, kao je u petak priopćeno u PU zagrebačkoj, policija je na mjestu događaja utvrdila da se nasilni Jadranko B. u četvrtak navečer oko 22,35 sati vratio kući iz Treće policijske postaje, gdje je bio priveden zbog maltretiranja i napada na ukućane. Tom prilikom je kod njega pronađen revolver marke »cobra«, za koji ne posjeduje dozvolu, pa mu je policija revolver oduzela. Nakon što je »smiren« u prostorijama policijske postaje, Jadranko B. se vratio kući i ponašao još agresivnije. U jednom je trenutku kuhinjskim nožem ubo suprugu u prsni koš, a potom i njenog maloljetnog sina u trbuh. Zatim je Jadranko sebi razrezao ruku i pokušao »harakiri«, ubovši se nožem u trbuh.</p>
<p>Ubrzo nakon što je pokušao ubiti suprugu i njena sina, a potom i samoubojstvo, u njihov stan stigla su kola Hitne pomoći koja su Jadranku C. i maloljetna sina prevezli u KB Dubrava, gdje su liječnici ustanovili da T. C. ima tešku tjelesnu ozljedu, opasnu po život, dok je njegova majka samo lakše ozlijeđena, te su oboje zadržani na liječenju.</p>
<p>Jadranko je, pak, s teškom tjelesnom ozljedom opasnom po život prevezen u KBC Rebro i hospitaliziran. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kradljivac »mercedesa« došao iz Bačke Palanke</p>
<p>OSIJEK,1. prosinca</p>
<p> - Marija H. (55) iz Čeminca prijavila je u četvrtak poslije podne u osječku policijsku postaju da joj je netko ukrao osobni automobil marke »mercedes«, registracijskih oznaka BM 244-G, koji je bio parkiran ispred stambene zgrade u naselju Zeleno polje u Osijeku.</p>
<p> Budući da ukradeni automobil, nakon njezine dojave, nije viđen na području Osijeka, o svemu su obaviještene i policijske postaje u susjednim županijama. Oko 18,50 sati u Vukovaru, djelatnik Prve vukovarske policijske postaje uočio je »mercedes« koji je odgovarao opisu te ga je zaustavio. Međutim, nakon što je zaustavio vozilo, vozač je izišao iz njega te počeo bježati. Nedugo potom, on je uhvaćen i priveden u policijsku postaju u Vukovaru. Riječ je o Kristijanu Z. (27), državljaninu SRJ iz Bačke Palanke, koji je tijekom kriminalističke obrade priznao da je automobil ukrao u Osijeku, pa je protiv njega podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nastavljena rasprava zbog posjedovanja 18 kilograma eksploziva </p>
<p>ČAKOVEC, 1. prosinca</p>
<p> - Rasprava u kaznenom postupku koji se pred Vijećem Općinskog suda u Čakovcu vodi protiv Dražena Vidovića (29) iz Hodošana, poručnika Hrvatske vojske, zbog posjedovanja 18 kilograma eksploziva i eksplozivnih naprava, bit će nastavljena 8. siječnja.</p>
<p>Draženov otac Ivan Vidović otklonio je na raspravi u petak mogućnost da ne svjedoči u kaznenom postupku protiv svog sina, te je u potpunosti ponovio iskaz kojeg je dao istražnom sucu. Potom je predsjednik Vijeća Rajko Kipke predložio da se pročitaju u istrazi dati iskazi dvojice svjedoka koji u petak nisu došli na glavnu raspravu. Tome se usprotivio Vidovićev branitelj, čakovečki odvjetnik Ivan Ivković, zatraživši da se oba svjedoka neposredno saslušaju pred raspravnim vijećem. </p>
<p>Slijedom takvog proceduralno utemeljenog zahtjeva sudac Kipke morao je odgoditi raspravu, te odredio nastavak za 8. siječnja iduće godine. Pritom je naglasio da će za svjedoka Milana B., vlasnika automobila golf, izdati nalog za privođenje nadležnoj Policijskoj upravi zagrebačkoj, dok će se drugog svjedoka Dražena D. ponovno pokušati pismeno pozvati na raspravu, jer se navodno nalazi u Njemačkoj. </p>
<p>Tako je odlučio predsjednik sudskog vijeća sudac Rajko Kipke, nakon nastavka rasprave u petak. Kako smo već u Vjesniku pisali prilikom kontrole cestovnog prometa u međimurskom selu Pleškovcu krajem veljače ove godine u automobilu golf, registarskih oznaka ZG 3394-N, kojim je upravljao Dražen Vidović, policajci su pronašli 18 kilograma klasičnog eksploziva »pentrit«. Pretragom kuće njegova oca Ivana pronađeno je još i streljivo i eksplozivne naprave. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vlasnik »Adonisa« štediše prevario za 10 milijuna kuna i pobjegao </p>
<p>OSIJEK, 1. prosinca</p>
<p> - Po zahtjevu Županijskog državnog odvjetništva, obavljen je pregled poslovanja u Štedno-kreditnoj zadruzi »Adonis« iz Našica, dok su kriminalistički službenici PU osječko-baranjske obavili informativne razgovore sa više od stotinu štediša ove zadruge. Nakon provedene istrage, podnesena je kaznena prijava protiv Našičanina Maria Puhanića (39), vlasnika »Adonisa« zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare.</p>
<p>Naime, kako je priopćila policija, utvrđeno je da je ovaj poduzetnik u vremenu od 1996. do 2000. godine, kao direktor te štedno-kreditne zadruge, na ime oročene štednje od štediša prikupljao veće svote novca. Međutim, primljeni novac nije prikazivao u službenim knjigama i blagajni, već ga je uzimao za sebe. Tako je, pribavivši sebi protupravnu imovinsku korist, oštetio štedno-kreditnu zadrugu, odnosno prevarene štediše za iznos veći od 10 milijuna kuna.</p>
<p>Budući da je Puhanić, još prije nekoliko mjeseci, nakon što je ugrabio plijen, pobjegao iz Hrvatske, za njim je raspisana tjeralica.</p>
<p>Inače, njega se već od prije tereti za kaznena djela prijevare počinjena u »Adonisu«. Naime, sredinom listopada je utvrđeno kako je on unovčio čekove građana koji su u njegovoj zadruzi digli kredite, a koje su ostavili kao garanciju otplate kredita. Iako su oni uredno uplaćivali svoje rate kredita, Puhanić je unovčio nekoliko čekova, te je na taj način nekoliko svojih sugrađana oštetio za ukupan iznos od oko 23.000 kuna.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika PU osječko-baranjske Ivana Križića, policijska istraga se nastavlja, dok i Financijska policija »češlja« poslovne knjige »Adonisa«. (Maja Sajler)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>Ina traži povećanje cijena benzina, dizela i prirodnog plina</p>
<p>Vlada bi to trebala provesti iduće godine kroz uvođenje realnih cijena naftnih derivata i prirodnog plina, najavljeno je na stručnom skupu »Ina na prijelazu u treći milenij« / Zbog državne kontrole cijena naftnih derivata i prirodnog plina ove su godine izgubili prihod od čak 2,4 milijarde kuna / Sadašnje Inine rezerve nafte i plina su uz postojeću razinu prerade dovoljne za još 8 do 10 godina / Inina goriva zadovoljavaju hrvatske standarde, ali će morati puno investirati u rafinerije kako bi zadovoljila i sve strože europske </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Ina je ove godine, zbog državne kontrole njenih cijena (naftnih derivata i prirodnog plina) izgubila prihod od čak 2,4 milijarde kuna, tako da će godinu, unatoč smanjivanju trošarina u listopadu, završiti s gubitkom. Zato od Vlade očekujemo što brže uvođenje realnih cijena benzina, dizela i prirodnog plina kako bi se spriječilo daljnje propadanje Ine, naglasili su čelnici hrvatske naftne kompanije u petak na stručnom skupu »Ina na prijelazu u treći milenij«. </p>
<p>Dok svjetske naftne kompanije, zbog visokih cijena »crnog zlata«, izvrsno posluju, Ina je zbog nerealnih cijena prošlu godinu završila s gubitkom od 1,6 milijardi kuna, a u prvih devet mjeseci ove ostvaren je gubitak od 500-600 milijuna kuna, istaknuo je Milan Ujević, član Uprave za financije i kontroling.</p>
<p> Međutim, Vlada je najavila uvođenje realnih cijena energenata iduće godine, pa Ministarstvo gospodarstva već priprema zakone o energetskim tržištima i regulatornom sustavu, što će omogućiti transparentno određivanje cijena energenata. Što se tiče cijene naftnih derivata, Ina predlaže da maloprodajna marža bude fiksirana na 50 do 60 lipa po litri, a da ukupna cijena ovisi o cijenama derivata na tržištu Mediterana i tečaju dolara. Neizbježno će, kažu u Ini, morati poskupiti i prirodni plin jer njegova cijena, unatoč vrtoglavom rastu svjetskih cijena, u Hrvatskoj nije povećavana od kolovoza 1997. Ako se sve to ostvari, očekujemo mnogo uspješnije poslovanje Ine u 2001. godini, kazao je Ujević. </p>
<p>Uz velike gubitke zbog Vladina administrativnog određivanja cijena Inu muče i velika nenaplaćena potraživanja, a najveći su im dužnici poduzeća u državnom vlasništvu: HŽ, Petrokemija i HEP. Unatoč tome, na skupu je rečeno da Ina uglavnom redovno plaća svoje obveze, u čemu im dosta pomažu domaće banke (najviše Privredna i strane banke.</p>
<p>Zbog financijskih problema morali su smanjiti i odgoditi brojne planirane investicije ili za njih traže strane partnere. Tako, primjerice, sa stranim partnerima razgovaraju i o ulaganju u 260 milijuna dolara vrijedan GEA projekt, u sklopu kojega je planirana gradnja podmorskog plinovoda od talijanske obale do Istre i dalje preko riječkog područja do Karlovca, kazao je predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>Član Uprave za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Željko Belošić upozorio je da su sadašnje Inine rezerve uz postojeću razinu prerade dovoljne za još 8 do 10 godina. Zato je naša koncepcija da otkrivanje i kupovinu novih rezervi uskladimo s trošenjem postojećih. Stoga Ina, osim u Hrvatskoj, nova nalazišta traži i u Albaniji, Siriji i Egiptu.</p>
<p>Prilično problema pričinja im stalno postrožavanje standarda kvalitete goriva u razvijenim zemljama, zbog čega smanjuju plasman svojih roba na stranim tržištima, a veliku šansu vide već naredne godine u očekivanom velikom porastu izvoza u Srbiju. Postojeći hrvatski standardi kvalitete goriva su blaži od europskih (dopuštaju veću količinu sumpora i benzina u gorivu), tako da Inina goriva zadovoljavaju domaće standarde, ali ćemo morati dosta investirati u naše rafinerije. Naime, njihova postojeća tehnologija ne može proizvesti gorivo koje će zadovoljiti idućih godina još strože europske standarde, kazao je član Uprave za dobavu i preradu nafte i veleprodaju naftnih derivata dr. Željko Vrbanović.</p>
<p>Na investiranje u rafinerije Inu će prisiliti i odredbe WTO-a po kojima će se idućih godina morati smanjivati i carine na uvoz naftnih derivata.</p>
<p>Da situacija ipak nije tako loša kako se to prikazuje u medijima, ustvrdio je glavni državni inspektor Branko Jordanić. Po njegovim riječima, o (ne)kvaliteti Inina goriva u 90 posto slučajeva govore nekompetentne osobe. Na 3.600 analiza neku smo nepravilnost našli samo u 129 slučajeva, ali i tada se obično radilo o greški u distribuciji, a ne u proizvodnji. </p>
<p>Dragičević je najavio da će Ina od 1. siječnja 2001. svoje magistralne plinovode, po uzoru na svjetsku praksu, izdvojiti u posebnu tvrtku kćer. Nakon toga će velikim potrošačima a lošim platišama plina, poput Petrokemije i HEP-a, ponuditi možda i besplatno korištenje tih plinovoda kako bi si sami mogli nabavljati plin.</p>
<p>Na skupu su brojni stručnjaci raspravljali kako provesti restrukturiranje i privatizaciju Ine. Dragičević je kao moguće scenarije privatizacije naveo: prodaju na burzi, spajanje s nekom stranom kompanijom kao strateškim partnerom ili preuzimanje Ine od neke strane multinacionalne kompanije. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mercator je najveći slovenski investitor u Hrvatsku </p>
<p>PULA, 1. prosinca</p>
<p> - Ovog se vikenda u Puli otvara prvi Mercatorov centar u Hrvatskoj. U nj je investirano 29 milijuna maraka, a na površini od 9800 četvornih metara nalazi se hipermarket od gotovo 6000 četvornih metara i još 16 specijaliziranih trgovina te parkiralište sa 540 besplatnih mjesta. To je tek prvi korak najveće slovenske trgovačke kuće na hrvatskom tržištu jer u iduće dvije godine namjerava otvoriti još četiri velika centra: u Rijeci, Splitu i dva u Zagrebu (u Heinzelovoj ulici i u Novom Zagrebu). </p>
<p>Tim povodom razgovarali smo s direktorom Mercatora za Hrvatsku, Petrom Ivanovićem, poznatim gospodarstvenikom, koji je svojedobno bio i generalni direktor zagrebačke Slavije, tada najvećega trgovačkog poduzeća u Hrvatskoj. </p>
<p>Mercator je u stvari prisutan u Puli još od početka travnja kada je otvoren market u gradskom predjelu Šijani, a zbog ishođenja neophodnih dozvola ostali su segmenti građeni naknadno. Prema riječima Ivanovića, u proteklom je razdoblju ovaj trgovinski punkt pokazao razložnost dolaska u Hrvatsku, primjerice, samo u rujnu mjesecu u njemu je ostvaren promet od milijun i 630 tisuća DEM. </p>
<p>Mercatorovo je opredjeljenje da bude partner hrvatskome gospodarstvu pa će u svim svojim centrima imati najmanje 40 posto hrvatskih proizvoda koji po dizajnu i kvaliteti zadovoljavaju kriterije Mercatora, koji u Sloveniji drži više od trećine trgovine. Uz to, žele cijenama biti konkurentni, štoviše, jeftiniji od drugih. Ivanović se nada kako žitelji Istre više neće hodočastiti u Sloveniju i Italiju jer će cijene u njihovome pulskom centru, zahvaljujući niskim maržama u rasponu od 5 do 19 posto, biti na razini kupovnih mogućnosti Istrana, ali i poticajne brojnim slovenskim turistima.</p>
<p>Po Ivanovićevim riječima ključni je problem previsokih cijena u hrvatskim trgovinama preskupa proizvodnja i posrednička mreža. Kako se na taj segment trenutno ne može utjecati, Mercator je odlučio krenuti sa suprotne strane i velikim prometom ostvariti zaradu umjesto previsokim maržama. </p>
<p>Mercator je namjeravao svoje zagrebačke centre otvoriti prije pulskoga, i to na 140.000 četvornih metara otkupljenog zemljišta, ali bilo je teškoća s papirima, za razliku od Pule, gdje u Mercatoru ističu susretljivost gradskih i županijskih vlasti. To se dijelom može razumjeti i zbog činjenice da je dolazak Mercatora u Istru zaposlio više od 200 radnika, od kojih nitko neće zarađivati manje od 3.500 kuna. </p>
<p>Što u smislu kvalitete i poticaja ostaloj trgovinskoj mreži može značiti dolazak ovakve konkurencije vidi se i po tome što je i u proteklim mjesecima uslijedilo nadmetanje u snižavanju cijena pojedinim artiklima. Mercator je pak odlučio u Hrvatskoj biti u cijelosti jeftiniji nego je to u susjednim zemljama. A izbor Pule za jedan od najvećih centara obrazložen je činjenicom da je Pula hrvatski grad najudaljeniji od državne granice, pa je kupcima u inozemstvu ta avantura još i skuplja.</p>
<p> Mercator je najveći slovenski investitor u Hrvatskoj jer je do sada u gradnju pulskoga centra i otkup zemljišta u Splitu, Rijeci i Zagrebu uložio više od 75 milijuna maraka. Ta je ambicija očito optimistična, čak iznad razine političko-gospodarske suradnje sa Slovenijom, koja je zadnjih dana ponovo zahladila, ali osnivanje posebnog društva za Hrvatsku predstavlja u stvari želju da se taj ambiciozni europski trgovinski lanac maksimalno prilagodi hrvatskim uvjetima privređivanja. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Baumax u varaždinski prodajni centar uložio 50 milijuna kuna </p>
<p>VARAŽDIN, 1. prosinca</p>
<p> - Austrijska tvrtka Baumax otvara u ponedjeljak u Varaždinu, nakon šest mjeseci gradnje, svoj prvi prodajni centar u Hrvatskoj. Novi Baumax smješten je na jugoistočnom ulazu u grad, prostire se na površini od 6500 četvornih metara, a njegov asortiman čini gotovo 20.000 proizvoda za radove u kući i vrtu. </p>
<p>Kako smo saznali od Ivana Stolnika, voditelja varaždinskoga prodajnog centra, vrijednost je investicije 50 milijuna kuna, broj stalno zaposlenih 51, a glavni je izvođač varaždinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton, koji je sagradio objekat po nacrtu arhitektonske tvrtke »Zlodi«. U svoju ponudu Baumax želi uključiti i proizvode hrvatskih proizvođača, koje će kasnije plasirati i u svojim drugim prodajnim centrima.</p>
<p>A njih zaista nije malo - sa 117 prodajnih mjesta i 4500 suradnika u Austriji i inozemstvu te godišnjim prometom većim od 10 milijardi ATS Baumax je vodeći na tržištu srednje Europe i jedan od najznačajnijih prodavatelja građevnog materijala u Europi. Nakon Varaždina, Baumax planira otvoriti prodajni centar i u Zagrebu, kao najvećem potrošačkom središtu u Hrvatskoj, zatim Rijeci te ostalim većim hrvatskim gradovima. U susjednoj Mađarskoj Baumax je do sada otvorio deset prodajnih centara, a do kraja godine otvorit će ih još 12. Baumaxova ulaganja nisu zaobišla ni susjednu Sloveniju - prodajni centri spomenutog investitora otvoreni su već u Celju, Mariboru i Ljubljani.</p>
<p>Tek nakon otvorenja varaždinskog Baumaxa, koji usput rečeno po velikim dimenzijama odudara od potrebe grada veličine Varaždina (cca 50.000 stanovnika) moći će se ocijeniti ponuda i naravno cijene, kod naših kupaca presudne pri odluci o kupnji. Baumaxovi investitori sigurno nisu računali samo na grad Varaždin, odnosno njegove potrošače, nego i na cijelu Varaždinsku i Međimursku županiju, gdje obitava oko 300.000 stanovnika.</p>
<p>Hoće li se među njima naći dovoljan broj potrošača, pokazat će vrijeme. To više što je svega na nekoliko kilometara od Baumaxova lijepoga, novog i velikog objekta prije nekoliko mjeseci prodajni centar sličnog asortimana robe otvorio »Pevec«. (K.Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U listopadu započelo 30 stečajeva, okončana tri </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Tijekom listopada u Hrvatskoj je započeto 30 stečajnih postupaka trgovačkih društava, a tri su zaključena. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno je oglašen 21 prvi poziv za likvidaciju trgovačkih društava, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline.</p>
<p>Stečajni su postupci zaključeni u zagrebačkoj tvrtki Prajs d.o.o. (proizvodnja rublja) te osječkim tvrtkama Verzal trgovina d.o.o. (trgovina na veliko) i Tvrđa d.d. (barovi).</p>
<p> Promatrano prema djelatnostima najveći je broj stečajeva, njih šest, započeto u trgovačkim društvima koja su se bavila uzgojem žitarica, usjeva, stoke i drugih životinja, među kojima su čak četiri tvrtke iz Županje: ZIB d.o.o., Contractor d.o.o, Stočar d.d. te Mednik d.d. Po pet stečajnih postupaka pokrenuto je u djelatnosti trgovine i u tvrtkama čija je osnovna djelatnost bila proizvodnja, i to ambalaže od lakih metala (Tvornica olovnih i aluminijskih proizvoda d.d. iz Kerestinca), građevne stolarije, stočne hrane, namještaja (Jasen d.d. iz Đakova) te karoserija za motorna vozila, prikolice i poluprikolice (bjelovarska Tehnika d.d.). Tri stečajna postupka pokrenuta su u visokogradnji (karlovački GP Bingra d.o.o, crikvenički Komsting d.d i Radakord d.d. iz Vinkovaca), a dva u tvrtkama koje su upravljale barovima. Preostalih devet stečajnih postupaka pokrenuto je u djelatnostima lijevanja lakih metala, istraživanja tržišta, savjetovanja i pribavljanja programske opreme (MDS informacijski inženjering d.o.o iz Zagreba), reciklaže, prerade kože (KIK Karlovačka industrija kože d.o.o.), tiskanju (zagrebački X-Press d.o.o.) te u prijevozu putnika (Jadrantrans-Vrgorac d.d.) te ostalim djelatnostima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Uljanik dobro iskoristio sanacijski kišobran </p>
<p>PULA</p>
<p> - Uljanik je financijski stabilno poduzeće, vrlo dobro iskorištenih navoza i poodmaklom tehnološkom obnovom, izjavio je predsjednik uprave Karlo Radolović na glavnoj skupštini društva. Skupština je održana nakon pet godina, odnosno dva mjeseca otkako je stupila na snagu Vladina odluka o svršetku petogodišnje sanacije. U ime predsjednika Vjerovničkog vijeća Uljanika i ministra gospodarstva Goranka Fižulića skupštini je prisustvovao i ministrov pomoćnik Marijan Rožić.</p>
<p> Zahvalivši Vladi na uspješnoj sanaciji Uljanika dovršenoj u rujnu, a posebno vjerovnicima koji su svoje tražbine pretvorili u vlasničke udjele, predsjednik uprave Karlo Radolović rekao je da je vrijeme »sanacijskog kišobrana« iskorišteno na najbolji mogući način za kadrovsko, financijsko i tehnološko restrukturiranje. Time je bitno poboljšan položaj društva na tržištu, a zaposlenicima, kooperantima i partnerima zajamčena sigurnija budućnost. Govoreći o privatizaciji poduzeća, istaknuo je da je već privatizirano dosta malih cjelina koje nisu u cijelosti vezane uz gradnju broda. Od sada će, rečeno je, Uljanik podmirivati sve svoje mjesečne obveze od šest-sedam milijuna kuna doprinosa, a predsjednik uprave očekuje, kako je rekao, dalju potporu Vlade i HBOR-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Splitski SMS želi u Sinju u preradi voća zaposliti sto radnika</p>
<p>SINJ, 1. prosinca </p>
<p> - Uz turizam, u Dalmaciji je primarna proizvodnja vina, voća, povrća i maslinarstvo kao mediteranskih kultura, a za Sinjsku i Cetinsku krajinu strateško je opredjeljenje stimuliranje stočarske proizvodnje i mljekarstvo, rekao je u petak u Sinju pomoćnik ministra poljoprivrede Lovre Bućan. </p>
<p> U sklopu Ministarstva djeluje i, sa sjedištem u Splitu, Uprava za poljoprivredu Mediterana i ribarstvo, koja ima opsežne planove za razvoj poljoprivrede. </p>
<p> Bućan je pozvao zainteresirane za više korištenja povoljnih kredita i poticajnim sredstvima države. Sinjska krajina inače ima veoma povoljne uvjete i za proizvodnju povrća, pa su u tijeku pregovori s Tvornicom konca Dalmatinkom da jednu neiskorištenu halu ustupi splitskoj tvrtki SMS. Ona bi u Klisu imala uspješnu tvornicu za preradu mediteranskih kultura, a voljna je u Sinju organizirati preradu povrća. Taj pogon, za kojega je program već izrađen, zapošljavao bi oko stotinu radnika a vlasnik SMS-a zaključio bi za početak kooperantske ugovore sa dvije stotine proizvođača povrća u mjestima uz rub sinjskog polja.</p>
<p> Bućan je najavio kako će uskoro IPK Osijek ponovno aktivirati objekt u Turjacima kraj Sinja, izgrađen prije devet godina ali odmah i zatvoren zbog rata. U tom distribucijskom centru PIK-ovih proizvoda za početak bi našlo zaposlenje 10 do l5 radnika. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>HEP će se restrukturirati u četiri tehnološke cjeline</p>
<p>ZADAR, 30. studenoga</p>
<p> - U Novalji na otoku Pagu u petak je pušten u uporabu 10-kilovoltni kabel Novalja - Šimuni ukupne duljine 14,2 km s dvije nove trafostanice Kolan 2. i Mandre 2. U opremu i radove HEP je uložio 2,7 a općina Novalja 3,8 milijuna kuna.
Tim povodom u Zadru je održana konferencija za novinare na kojoj je član Uprave HEP-a Šime Balabanić govorio o pripremama za restrukturiranje HEP-a u suvremeni tržišni sustav, koji će tvoriti četiri tehnološke cjeline: Dalmacija, od Dubrovnika do Zadra, zatim Sjeverno primorje s Istrom, Zagreb sa sjevernom Hrvatskom i Slavonija s Osijekom. Balabanić kaže da bi se time povećala i djelotvornost HEP-a i unutarnja odgovornost. </p>
<p> Po njegovim riječima nije riječ o pripajanju Zadra, Šibenika ili Dubrovnika Elektrodalmaciji »Split«, nego o ravnopravnu ustroju koji jamči jednak položaj svim elektrama sa zajedničkim upravljanjem. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska će na izgradnji američkog veleposlanstva zaraditi deset milijuna dolara</p>
<p>Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić rekao je kako se radovima na izgradnji tog veleposlanstva otvara nova stranica u američko-hrvatskim odnosima / Istaknuo je kako očekuje veća ulaganja SAD-a u Hrvatsku te intenziviranje protoka roba i ljudi između dviju zemalja / Novo veleposlanstvo, u koje će biti ugrađena najnovija tehnička dostignuća, bi trebalo biti dovršeno do proljeća 2003. godine</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - U Buzinu su u petak svečano započeli radovi na izgradnji novog američkog veleposlanstva u Zagrebu, jedinog diplomatskog predstavništva koje Ured za izgradnju objekata u inozemstvu američke vlade ovoga trenutka gradi u Europi. </p>
<p>Uz djelatnike veleposlanstva svečanom otvaranju radova nazočili su zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić, zamjenik gradonačelnika Zagreba Darinko Kosor, pomoćnica zamjenika američke državne tajnice za izgradnju objekata u inozemstvu Patsy Thomasson, otpravnik poslova američkog veleposlanstva u Zagrebu Charles English i Robert Hambright, predsjednik tvrtke J.A. Jones Construction iz američke savezne države Sjeverna Carolina, koja je pobijedila na natječaju za dizajn i izgradnju novog veleposlanstva. </p>
<p>Prema riječima Charlesa Englisha, novo veleposlanstvo, u koje će biti ugrađena najnovija tehnička dostignuća, bi trebalo biti dovršeno do proljeća 2003. godine. Istaknuvši funkcionalnost, udobnost i eleganciju budućeg objekta, English je rekao kako ta svojstva odražavaju vrstu odnosa koje SAD želi imati s Hrvatskom, odnose utemeljene na potrebi da Hrvatska zauzme svoje mjesto među vodećim zapadnim društvima i euroatlantskim tijelima. Izgradnja novog veleposlanstva označava opredjeljenje za američko-hrvatsko partnerstvo u 21. stoljeću, dodao je English. </p>
<p>Zamjenik predsjednika hrvatske Vlade Goran Granić rekao je kako se radovima na izgradnji novog američkog veleposlanstva otvara nova stranica u američko-hrvatskim odnosima. Istaknuo je i kako očekuje veća ulaganja SAD-a u Hrvatsku te intenziviranje protoka roba i ljudi između dviju zemalja. »Želim da se preko novog veleposlanstva ostvari još značajnije prisustvo SAD-a u Hrvatskoj na svim razinama«, rekao je Granić. </p>
<p>Zamjenica pomoćnika državne tajnice za izgradnju objekata u inozemstvu Patsy Thomasson rekla je kako SAD novo veleposlanstvo u Zagrebu ne gradi zbog opasnosti iz same Hrvatske nego zbog međunarodnog terorizma te da su sigurnosne mjere koje se poduzimaju u Zagrebu jednake mjerama koje se poduzimaju u svim američkim diplomatskim predstavništvima u svijetu. </p>
<p>Izgradnja veleposlanstva stajat će 40,5 milijuna dolara, od čega će deset milijuna biti utrošeno izravno u Hrvatskoj. Iako su projektant i građevinska tvrtka američki, veći dio od oko 700 ljudi koji će biti angažirani tijekom realizacije tog projekta bit će hrvatski državljani. Njih oko 300 bit će uglavnom biti angažirano u početnim radovima izgradnje objekta. U Upravi projekta radit će oko 30 uposlenika, od čega je osam Amerikanaca, a ostali članovi su hrvatski državljani. Projektni ured Ureda izgradnju u inozemstvu čine šest Amerikanaca i 15 hrvatskih stručnjaka. Za opskrbu materijalom bit će angažirane hrvatske tvrtke Tehnika, inače tvrtka-partner s J.A. Construction, Trgovački centar L.I.M.A, Željezara Split, Bravarska i strojobravarska radionica i Ellabo d.o.o.</p>
<p> Još je neizvjesno kada će u Hrvatsku doći novi američki veleposlanik, ali i tko će to biti. Naime, glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je u srijedu da će se veleposlanici o čijim imenovanjima se ne bude u Senatu glasovalo do kraja ovog saziva Kongresa, morati ponovno predložiti. Clintonova administracija je u ožujku ove godine za novog veleposlanika u Zagrebu predložila profesionalnog diplomata Lawrencea Rossina. Po zakonom propisanom postupku, njegovo imenovanje mora potvrditi gornji dom američkog Kongresa. Rossin je u dva navrata - u lipnju i listopadu, dobio potporu senatskog Odbora za međunarodne odnose. Međutim, zajedno s još desetak predloženih veleposlanika nije došao na dnevni red Senata u punom sazivu.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Manolić: »Smrtonosni sastanak« o likvidaciji gospićkih Srba održao se u listopadu 1991.</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - U nastavku istrage protiv Tihomira Oreškovića i četvorice Gospićana bivši predstojnik Ureda za državnu sigurnost Josipa Manolića izjavio je u petak kako je nesporno da se tzv. smrtonosni sastanak, na kojem je navodno dogovorena likvidacija gospićkih Srba, održao u Gospiću, 16. listopada 1991. Dodao je da nije sporno da je održan tzv. smrtonosni sastanak budući su ljudi koji su u njemu sudjelovali živi. »Devet godina iza nas. Nakon tog razdoblja rak je daleko teže liječiti, nego da se to kirurškim putem ranije riješilo. Ne kažem baš 1991. ali kasnije je bilo vremena da se to razriješi i bilo bi daleko manje metastaza nego što ih ima danas« izjavio je Manolić okupljenim novinarima.</p>
<p>Na upit o pismima koje je dobivao od osoba koje su direktno sudjelovale u akcijama, uključujući i one vezan za tzv. smrtonosni sastanak te o slučajevima gdje se prozivaju neki nalogodavci među kojima i Mirko Norac, Manolić je odgovorio da je »pisama bilo jako puno i to o događajima koji su se zbivali u tih 100 dana u Gospiću i Lici. Mnoga su ukazivala na određene nepodopštine i zločine«. Na upit što je on kao visoko pozicionirana osoba i jedan od najvećih državnih dužnosnika tada učinio Manolić je kazao: »Ono što bih svaka služba morala učiniti, a to je da se pojedinačno krene u raščišćavanje zbivanja u Gospiću, te da se procesuiraju određeni ljudi za koje je postojala osnovana sumnja da su počinitelji zločina«.</p>
<p>Razlog za prekidanje istrage protiv Oreškovića Manolić je objasnio tvrdnjom da nekim ljudima nije bilo u interesu provoditi bilo kakvu istragu o nestanku Srba te time o što su objektivne okolnosti tada onemogućile raščišćavanje te situacije, jer se tada Gospić nalazio na prvoj crti bojišnice. </p>
<p>»Raščišćavanje nije odgovaralo onim snagama o kojima je Ante Karić jasno kazao da su se politizirale. To su te nacističke snage koje su se povezale sa stranim obavještajnim službama kojima je u interesu bila destabilizacija Hrvatske, a Hrvatska se u tom trenutku nalazila pred međunarodnim priznanjem i prijemom u UN«, istaknuo je Manolić. Na upit jesu li te osobe bile i u samom državnom vrhu on je odgovorio potvrdno.</p>
<p>Branitelj treće, četvrto i petoosumnjičenog Velimir Došen ocijenio je da Manolić u svom svjedočenju nije teretio ni jednog od osumnjičenih prvenstveno stoga što nije bio u Gospiću u to vrijeme niti je o njima imao konkretnih saznanja, odnosno da je sve informacije o tome dobivao od MUP-a i SZUP-a. Došen je također rekao kako je Manolić istaknuo da ima saznanja da je Tihomir Orešković bio priveden 1991. te pušten nakon dva dana ali da Manolić tada nije znao zašto ni kako je došlo do tog uhićenja. Zamoljen da prokomentira Manolićevu izjavu da je održan tzv. smrtonosni sastanak, Došen je ustvrdio da Manolić nije sudac ni tužitelj u ovom postupku, pa ne zna zašto je izrekao tu tvrdnju. »Istraga u ovom postupku može objektivno trajati još tri mjeseca,a ovog trenutka nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da je taj sastanak održan«, istaknuo je Došen.</p>
<p>Josip Perković bivši načelnik SIS-a i pomoćnik ministra obrane, nakon svjedočenja vrlo je kratko izjavio da, iako visoko pozicioniran, nije znao za zločine u Gospiću, kao ni za tzv. smrtonosni sastanak za kojega je, kako je rekao, saznao iz tiska. »Pozvan sam kao svjedok u ovom postupku, i odgovorio sam na sva postavljena pitanja u dijelu koji mi je poznat iz tog vremena. Sadržaj i ocjenu korisnosti mog iskaza bih prepustio strankama i ne bih ulazio u detalje. Mislim da je ovo za vas dovoljno«, zaključio je Perković.</p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pozivajući i srednjoškolske profesore na štrajk Kuba im poručio da se ne boje otkaza </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Veliko vijeće Sindikata hrvatskih učitelja donijelo je odluku o održavanju jednodnevnog štrajka upozorenja u osnovnim školama, u petak 8. prosinca. Tom se odlukom Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) solidarizirao sa 100.000 članova sindikata javnih službenika i državnih namještenika, koji su se odlučili na prosvjed. </p>
<p>Na konferenciji za novinare u petak predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba iznio je rezultate referenduma provedenog 23. i 24. studenoga među članovima njegova sindikata. Od 23.080 članova iz 675 sindikalnih podružnica u Hrvatskoj, referendumu je pristupilo 20.134 članova, što je, prema Kubinim riječima, dosad najveći broj izašlih na referendume SHU-a. Za jednodnevni štrajk upozorenja odlučilo se 12.559 učitelja, odnosno 75 posto ukupnog članstva SHU-a. </p>
<p>Kuba je pozvao i sve zaposlenike srednjoškolskih ustanova da se pridruže štrajku upozorenja, bez straha od otkazivanja ugovora o radu. »U štrajku će sudjelovati svi naši zaposlenici, jer ne branimo prava samo nastavnika u osnovnim školama, nego i u srednjoškolskim, javnim i državnim službama «, rekao je Kuba. </p>
<p>Razloge za štrajk u Sindikatu hrvatskih učitelja vide u nepoštivanju odredbi kolektivnog ugovora o usuglašavanju bruto plaća zaposlenih u osnovnim školama. U pregovorima o kolektivnom ugovoru došlo je do prekida, jer Vlada, prema Kubinim riječima, odbila razgovarati o tarifnom dijelu ugovora, odnosno učiteljskim plaćama. Nakon prekida pregovora održan je 29. studenoga postupak mirenja. </p>
<p>Predsjednik Mirovnog vijeća dr. Žarko Potočnjak predložio je nagodbu kojom se nudi da se spor riješi nastavkom pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora sa zaposlenima u osnovnoškolskim ustanovama, te da se u pregovore uvrste koeficijenti na temelju kojih se ustanovljuje visina plaća. Veliko vijeće SHU-a prihvatilo je Potočnjakovu nagodbu, a čeka se izjašnjavanje Vlade, čiji je predstavnik zamjenik ministra prosvjete Ivan Vavra. </p>
<p>»Ako Vlada prihvati prijedlog nagodbe, nastavit ćemo s ubrzanim tempom pregovora u kojima ćemo dati konačni prijedlog teksta kolektivnog ugovora, sa željom da se on što hitnije potpiše«, rekao je Kuba. No ne prihvati li Vlada nagodbu, Sindikat hrvatskih učitelja spreman je provesti seriju jednodnevnih štrajkova, odnosno štrajk do ispunjenja njihovih zahtjeva. »Za te se mjere na referendumu odlučilo više od 60 posto članova Sindikata«, izvijestio je Kuba, napomenuvši da »ovo je jako osjetljivo vrijeme u kojemu Vlada ne bi smjela raditi greške«. </p>
<p>Veliko vijeće Sindikata u petak se izjasnilo da prijedlog promjene Zakona o plaćama u javnim službama drži neprihvatljivim, čime se SHU također solidarizirao sa sindikatima javnih i državnih službi. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Debrecin: Samo Baranja u jednoj godini može dati 50.000 tona mesa</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Vlada će do kraja godine održati tematsku sjednicu posvećenu poljoprivredi, te u saborsku proceduru poslati nacrt prijedloga krovnog zakona o poljoprivredi, te zakon o poljoprivrednom zemljištu kao i više nacionalnih programa, od kojih je najvažniji onaj za obnovu stočarstva, rekao je u petak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, na okruglom stolu Stručnog vijeća HSS-a i Hrvatskog seljačkog saveza .</p>
<p>Ministar Pankretić je dodao da poljoprivreda mora doživjeti reformu u interesu poljoprivrednih proizvođača na obiteljskim gospodarstvima, jer nakon što je Hrvatska ušla u WTO, našu zemlju očekuju i pregovori s EU-om oko definiranja tzv. proizvodnih kvota. </p>
<p> Kako se čulo, Nacrt prijedloga zakona o poljoprivredi izradili su stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Dr. Zvonimir Sabati, v.d. predsjednika HSS-a, drži da prije upućivanja zakona u saborsku raspravu, nacrt prijedlog zakona o poljoprivredi mora proći javnu raspravu. Sabati je pozvao sve zainteresirane da svoje primjedbe pošalju na adresu Ministarstva poljoprivrede. </p>
<p>Dr. Vjekoslav Par, koautor Nacrta prijedloga zakona, napomenuo je da je u njemu niz novina. Između ostalog, predviđena su godišnja izvješća o provođenju zakona da bi izvršna vlast mogla korigirati neke od mjera agrarne politike na zadovoljstvo proizvođača hrane. Uz to, predviđa se osnivanje ravnateljstva za tržišnu i strategijsku potporu poljoprivredi, kao i osnivanje hrvatske poljprivredne komore i dr. </p>
<p>Što se tiče definiranja mjera poljoprivredne politike, zakon predviđa da se izradi poseban nacionalni programa za poljoprivredu i seoska područja, kojom bi se definirale mjere agrarane politike. </p>
<p>Antun Debrecin, šef Radne skupine Predsjednika Republike za izradu poljoprivredne stategije i područja posebne državne skrbi, napomenuo je da je prije izrade ovoga zakona trebalo završiti strategiju ukupnoga gospodarskog razvoja, a u sklopu nje i poljoprivredu strategiju. Debrecin drži da poljoprivredna proizvodnja mora prevladati uvoz, jer primjerice samo Baranja u jednoj godini može dati 50.000 tona mesa. On je predložio uvođenje zemljišne rente jer država nema skoro nikakve koristi od 1, 2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Od rente, kaže on, mogao bi se puniti i državni proračun, odnosno fond za poljoprivredne poticaje.</p>
<p>Ministar Pankretić nije se složio sa zahtjevima za povećanje »poljoprivrenog proračuna između četiri do čak šest milijardi kuna«. Naime, on drži da su takvi zahtjevi nerealni u situaciji kad se smanjuju izdavanja za dječiji doplatak, proširuje lista za lijekove koji se moraju plaćati i dr.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Ivan Kolar istaknuo je da vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem treba biti definirano u krovnom zakonu o poljoprivredi i prije donošenja posebnog zakona o poljoprivrednom zemljištu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Automobili moraju poskupjeti, a koliko i zašto vidjet će se! </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Kritike struke, odnosno onih koji bi prvim prijedlogom trošarina bili pogođeni - kupci i uvoznici, tek su djelomice naišle na plodno tlo.</p>
<p> Naime, Ministarstvo financija je pred Vladu izašlo s novim prijedlogom trošarina koji je tek nešto drukčiji od prvotnog. Opći je dojam kako država smatra da automobili moraju poskupjeti, a koliko i zašto - vidjet će se. </p>
<p>Činjenica je da po dosadašnjem sustavu, kada se do 60.000 kuna osnovne cijene nije uopće naplaćivala trošarina, više od 50 posto ukupno prodanih novih automobila na taj način prolazilo bez da je državi po toj osnovi otišla i jedna kuna. Kad je o rabljenim autima riječ, također više od 50 posto je cijenom bilo ispod te granice pa su upravo stari automobili bili sve povoljniji i povoljniji. Stoga je logično bilo očekivati da će prema novom prijedlogu, ako prođe kroz Sabor, a koji bi se primijenjivao od 1. siječnja iduće godine, automobili čija je prodajna cijena (osnovna cijena i carina) do 50.000 kuna bili bi opterećeni trošarinom od pet posto cijene. Na hrvatskom je tržištu vrlo malo automobila koji, ocarinjeni, stoje do 50.000 kuna i na koje bi se plaćala trošarina u maksimalnom iznosu do 2.500 kuna. Podsjetimo, prema prvom prijedlogu na ta je vozila razrezao deset posto od cijene.</p>
<p>U sljedećoj kategoriji su vozila od 50.000 do 100.000 kuna na koja bi se sada plaćalo 2.500 kuna i još deset posto na iznos veći od 50.000 kuna. U prošlom je prijedlogu stajalo 5.000 kuna i još 20 posto na dio cijene iznad 50.000 kuna. U tim će se kategorijama uzimati najviše budući da se upravo tih automobila najviše i proda.</p>
<p> Ostali iznosi trošarina vidljivi su iz tablice, a ono što treba naglasiti je da je država uvidjela nužnost većeg opterećenja uvoza rabljenih vozila. Tako će se za automobile koji se ne smatraju novim, posebni porez povećati za 50 posto, a za automobile s motorom radnog obujma većeg od 1.600 kubičnih centimatara i 100 posto.</p>
<p>Na povećanja trošarina država se odlučila zato što, smatraju mjerodavni, nije bilo mjesta da se novac uzme negdje drugdje. Mnogi ostali porezni prihodi padaju, padaju i carinski prihodi zbog ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i jedino mjesto gdje se može uzeti više su - posebni porezi, odnosno trošarine. </p>
<p>Na razdjelu koji se zove trošarine na osobne automobile, motocikle, brodove i zarakoplove država je u prvom prijedlogu proračuna tražila 270 milijuna kuna, a u ovoj se godini očekuje 118 milijuna kuna. Međutim, od cijele grupe proizvoda na koje se obračunavaju trošarine povećanje je zahvatilo samo automobile i motocikle. O jahtama i zrakoplovima (koji su se doduše manje prodavali i manje punili proračun) ni riječi. Zašto samo na automobile, objašnjenja nema.</p>
<p>Jer, ako je objašnjenje potreba punjenja proračuna, moglo se prići i drukčijem rješenju o kojem je Vjesnik već pisao. Naime, mogla se uvesti taksa s prosječnom vrijednošću od 1.000 kuna na sva prvi put registirana vozila. S prodajom od oko 100.000 novih i rabljenih automobila kolika je sada snaga hrvatskog tržišta, proračun bi i uz takvu minimalnu taksu, uz zadržavanje postojećih trošarina, dobio potreban iznos novca. Pritom bismo uvjete poslovanja u principu ostavili istima jer 1.000 kuna ni za one koji kupuju najjeftinije automobile nije faktor koji bi ih odvratio od kupnje, kao što se to može reći za osjetnije povećanje cijena. A jedino održavanjem i pridržavanjem postojećih pravila igre možda i možemo računati na veće zapošljavanje pa i privlačenje inozemnog kapitala u tom sektoru gospodarstva. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Matični saborski odbor podržao Prijedlog zakona o povećanju mirovina</p>
<p>Amandmane koje je na taj zakon poslao Sindikat umirovljenika Hrvatske i prijedlog zakona koji su sastavili u Matici umirovljenika Hrvatske, zastupnici bi trebali proučiti prije rasprave u Zastupničkom domu / Prema Vladinu prijedlogu, mirovine bi rasle od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini umirovljenja i plaći iz zadnje godine, od deset najpovoljnijih </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Sa šest glasova podrške i tri suzdržana, saborski Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo u petak je prihvatio Prijedlog zakona o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima.</p>
<p>Kako članovi Odbora prije te sjednice nisu stigli pogledati amandmane koje je na taj zakon poslao Sindikat umirovljenika Hrvatske i prijedlog zakona koji su sastavili u Matici umirovljenika Hrvatske, predsjednica Odbora Snježana Biga-Friganović preporučila je zastupnicima da to svakako učine prije rasprave u Zastupničkom domu. Preporuka ide i za tim da se dobro razmisli mogu li ti prijedlozi poboljšati Vladin prijedlog, te da se za njih u tom slučaju založe za vrijeme drugog čitanja zakona.</p>
<p>Vladin prijedlog zakona predstavila je pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze, naglasivši kako je temeljna razlika u odnosu na prvo čitanje u postotcima povećanja mirovina. S novim prijedlogom mirovine bi rasle od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini umirovljenja i plaći iz zadnje godine, od deset najpovoljnijih koje su ušle u izračun mirovinske osnovice. U okviru rada na tom prijedlogu preispitane su i kategorije umirovljenika koji će biti obuhvaćeni tim zakonom, pa su »ispali« poljoprivredni umirovljenici, a uvršteni umirovljeni politički zatvorenici. Prva kategorija ispala je iz zakona jer su njihove mirovine utvrđivane po posebnom sustavu, a druga je uvrštena jer se pokazalo da su ti umirovljenici bili obuhvaćeni općim sustavom. Ružica Terze kao razliku u odnosu na prvo čitanje istaknula je dodatno pojašnjenje članka 1., u kojem stoji da je time »provedena Odluka Ustavnoga suda«.</p>
<p> »Odluka Ustavnoga suda tim zakonom ne izvršava se u cijelosti, čak ni u jednoj točki na koju ona obvezuje Vladu, pa niti kad je riječ o uklanjanju razlika«, kazao je Alojz Malogorski, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske. Potkrijepio je to usporedbom mirovine iz prosinca 1994. godine, koja danas iznosi oko 1.240 kuna, s mirovinom umirovljenika koji je, uz istu plaću i staž, ostvario oko 1.770 kuna. S povećanjem od 20 posto, mirovina od 1.240 kuna ostat će i dalje bitno manja od mirovine po istim uvjetima, iz drugog razdoblja. Prosječna mirovina ostat će manja za oko 165 kuna, naglasio je Malogorski, a time umirovljenici ni dalje neće biti jednaki pred zakonom. Malogorski je ponovio prijedlog Matice, prema kojemu bi se u ukupna sredstva za povećanje mirovina od siječnja iduće godine uključio i dio sredstava za isplatu sadašnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto.</p>
<p>Predsjednik Sindikata umirovljenika Ivan Nahtigal kazao je kako članak 1. predloženog zakona znači da ni nova vlast ne priznaje prava umirovljenika koja proizlaze iz Odluke Ustavnoga suda, vezana uz usklađivanje mirovina od srpnja 1993. do kraja 1995. godine, te povrat duga za to razdoblje. Zatražio je da Sabor Vladi uputi zahtjev da se, i nakon usvajanja zakona o povećanju mirovina, kada se za to steknu uvjeti, nastavi razgovarati o tim segmentima Odluke. Prije toga u Mirovinski zavod treba uvesti reda, kako bi se mogli provesti i pojedinačni izračuni. No, do tada, SUH podržava Vladin prijedlog, jer je »bolje i 20 posto povećanja, nego ništa«. S tim se složio i predsjednik Društva »Hrvatski umirovljenik« Ivan Maričić.</p>
<p>Darinka Orel (HSLS) istaknula je da ono što zakon rješava jest vraćanje duga, naglasivši kako je to najviše što se u ovim gospodarskim uvjetima može. Umirovljenike je podsjetila na 350.000 nezaposlenih i 160.000 onih koji rade, a ne primaju plaću. </p>
<p>Među zastupnicima koji su glasali suzdržano bio je i dr. Ivica Kostović (HDZ), a to je obrazložio time da »bi bilo pravedno da se u nazivu zakona ipak kaže da je riječ o djelomičnom uklanjanju razlika«.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Gredelj podnio kaznenu prijavu protiv Lončara zbog lažna prijavljivanja</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Predsjednik bjelovarskog Županijskog suda i Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj podnio je u petak kaznenu prijavu protiv Mladena Lončara.</p>
<p>Lončar je početkom ljeta ove godine, uime bjelovarske tvrtke »Gumitehnika«, podnio kaznenu prijavu protiv Gredelja, tereteći ga da je ostao dužan 16.000 kuna za automobil kupljen za potrebe suda. Naknadnom dopunom prijave Gredelja se sumnjiči i za nenamjensko trošenje državnog novca i neplaćanje nekih računa u lokalnim restoranima. </p>
<p>U priopćenju bjelovarskog Županijskog suda navodi se da je Lončar podnio prijavu protiv Gredelja, iako je znao da Gredelj nije počinio nikakvo kazneno djelo, a posebno ne zloporabe ovlasti. Stoga je predsjednik UHS-a protiv Lončara podnio kaznenu prijavu zbog lažna prijavljivanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Sprječavanje suicidalnog ponašanja jedan od prioriteta Ministarstva branitelja</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Na temelju istraživanja samoubojstava hrvatskih branitelja Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz pokroviteljstvo Ministarstva hrvatskih branitelja organizirao je dvodnevni, prvi hrvatski kongres o suicidalnom ponašanju koji je počeo u petak u Kliničkoj bolnici Dubrava. </p>
<p>Samoubojstvo kao oblik nasilne smrti u nizu je zemalja značajno područje istraživanja znanstvenika i stručnjaka raznih profila. Tragična ratna zbivanja u našoj zemlji dovela su do niza promjena u pojedincima, ali i u društvu, koje su se odrazile i na povećanje broja samoubojstava, u prvom redu onih kategorija stanovništva koje su bile izložene najvećim stradanjima, kao što su branitelji, prognanici, izbjeglice i drugi, istaknuto je na Kongresu. </p>
<p>»Posljednjih smo godina svjedoci povećanog broja suicida vatrenim oružjem. S tim u vezi navodi se da su branitelji rizična skupina za suicidalno ponašanje. U vezi s tim Ministarstvo branitelja, kao nositelj nacionalnog programa psihosocijalne pomoći, posebnu pažnju posvećuje provedbi preventivnih mjera. U taj je program uključeno i istraživanje suicidalnog ponašanja, edukacija, te program senzibiliziranja javnosti i poticanja pozitivnog mišljenja preko sredstava javnog informiranja i odabranih tekstova u tisku«, istaknuo je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić otvarajući kongres.</p>
<p>Pančić je istaknuo da će Ministarstvo i dalje sponzorirati i posebne programe s ciljem dobivanja preciznih podataka o broju suicida u pojedinim segmentima populacije, kao i predominantnih parametara učestalih suicida u visoko rizičnoj populaciji.</p>
<p>O samoubojstvu kao obliku nasilne smrti izvještavaju i mediji, a u novinama pojedinih redakcija povremeno se otvara pitanje o uzrocima počinjenja tako drastičnog i nepovratnog čina i odgovornosti institucija, pogotovo ako su ga počinili hrvatski branitelji, podsjetio je dr. Vladimir Gruden, voditelj psihosocijalne radionice »Mediji i suicidi« koja se održavala u okviru kongresa. Profesorica Vera Folnegović-Šmalc govorila je o suicidalnosti i posttraumatskom stresnom poremećaju te o epidemiologiji suicida.
»Nadležne institucije do sada nisu raspolagale pravim podacima o ukupnoj brojci branitelja koji su počinili samoubojstvo, odnosno te brojke nisu do danas bile usporedive«, istaknula je profesorica Dubravka Kocijan-Hercigonja, dodajući da će nakon ovog kongresa javnost i stručne institucije imati točan broj podataka o broju suicida i učešću braniteljske populacije u njima. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Liović: Nalaz revizije u Hvidri nije pokazao nikakvih većih nepravilnosti</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Nalazi revizije poslovanja udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskoga rata (Hvidra), koju je Državni ured za reviziju proveo prošli tjedan, nisu pokazali većih nepravilnosti u poslovanju te udruge, izvijestio je u petak na konferenciji za novinare Hvidrin predsjednik Marinko Liović.</p>
<p>Revizija je pokazala manje nepravilnosti, ali one, prema Liovićevim riječima, »nisu dovoljne ni za prekršajnu, a kamoli za kaznenu odgovornost, kako se nastojalo prikazati u medijima«.</p>
<p>Reviziju u udrugama, koje financira Ministarstvo hrvatskih branitelja, zatražio je saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nezadovoljan nalazima revizije u Ministarstvu početkom godine. U tom su nalazu navedene nepravilnosti u radu nekih udruga, no te udruge nisu spomenute. U medijima su se tada kao nepravilnosti u radu Hvidre navodili nerealno visoki izdaci za pojedine proračunske stavke, kao što je 1,56 milijuna kuna za poštarinu.</p>
<p>»Novi nalaz revizije pokazao je da je Ministarstvo branitelja Državnom uredu za reviziju svjesno i namjerno podastrlo netočne podatke o poslovanju udruga«, ocijenio je Liović. Drži da je namjera Ministarstva bila pripremiti javnost na smanjenje prava branitelja, zbog čega je, tvrdi Liović, nad Hvidrom obavljen medijski linč.</p>
<p>Ocijenio je da između Ministarstva i udruga proizašlih iz Domovinskoga rata ne postoji zdrav dijalog, zbog čega je, tvrdi Liović, i ove godine rebalansom proračuna ukinuto 120 milijuna kuna planiranih za jednokratnu pomoć ratnim invalidima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Nakon osmogodišnje »šutnje« ponovno krenuli Hrvatski politološki razgovori</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - O deset godina hrvatske države razgovaralo se na znanstvenom simpoziju održanom u petak na zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti (FPZ), u sklopu Hrvatskih politoloških razgovora 2000.</p>
<p> Hrvatski politološki razgovori priređeni su u Zagrebu, nakon osmogodišnje »šutnje« koja je uslijedila 1992., kad su održani zadnji takvi susreti. Organizatori razgovora su Hrvatsko politološko društvo (HPD) i Centar za političku analizu i politike razvoja (CPAPR) zagrebačkoga FPZ-a. Teme simpozija su konstitucija hrvatske države, demokracija i izbori u Hrvatskoj, te javne politike u Hrvatskoj. Uz to, bit će riječi i o obrazovnoj politici, pretpostavkama i mogućnostima mediteranske politike Hrvatske, budžetskoj politici... </p>
<p> Branko Caratan, dekan FPZ-a razloge za osmogodišnju »šutnju« vidi u tome što nakon 1992. »politika više nije htjela slušati politologiju«. Kako je Caratan ustvrdio, činjenice govore da je društvo napredovalo onda kada je napredovala politologija. Voditelj CPAPR-a Dag Strpić podsjetio je da je Fakultetsko vijeće FPZ-a ovoga proljeća osnovalo taj centar kao logičan spoj između političke teorije i političke analize.</p>
<p> U sklopu rasprave o konstituciji hrvatske države, Ivan Padjen govorio je o pravnoteorijskome pogledu na katolicizam i nacionalizam u Hrvata 1990-tih. Govoreći o pojmu suverenosti u Ustavu Republike Hrvatske, Ivan Prpić je istaknuo da već i površna analiza prvih dvaju članaka hrvatskog Ustava 1990., u kojima se normativno određuje Hrvatska kao država pokazuje da Ustav određuje dva suverena - narod i državu. Dragutin Lalović govorio je o Hrvatskoj drugoj republici i njezinim državotvornim kušnjama, a Damir Grubiša o međunarodnome kontekstu konstituiranja hrvatske države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>TLM uplatio »Elektri« akontaciju za studeni, struja uključena </p>
<p>ŠIBENIK, 1. prosinca</p>
<p> - Tvornici lakih metala (TLM) na Ražinama Elektra je u petak u 12.30 sati uključila struju tako da su radnici nakon tridesetosatnog prekida rada sjeli za strojeve i nastavili s preradom aluminija. </p>
<p>U petak prijepodne, saznajemo u šibenskom elektrodistributerskom području, TLM je uplatio akontaciju za studeni, a riječ je o 1,9 milijuna kuna, nakon čega je donesena odluka da se ovom najvećem šibenskom poduzeću pusti struja. Dogovoreno je da šibenski aluminijaš mora utvrditi prijedlog modela vraćanja duga i to najkasnije do 12. prosinca. O predloženom modelu raspravljat će Hrvatska elektroprivreda (HEP) koji će, ne bude li zadovoljan predloženim načinom vraćanja 26 milijuna kuna duga za potrošenu električnu energiju, TLM-u ponovo 15. prosinca isključiti struju. </p>
<p>Između Uprave TLM-a i Elektre također je dogovoreno da se svi budući računi za struju moraju redovito podmirivati tj. odmah po dospijeću. Inače, Elektri kućanstva na ime potrošene, a nenaplaćene struje ukupno duguju 24 milijuna kuna, a sektor gospodarstva ukupno 67 milijuna kuna. Za 5. prosinca odgovorni u Elektri najavili su iskapčanje iz elektromreže svih turističkih poduzeća, tj. poduzeća »Vodovod i odvodnja«, ako do tada ne podmire svoja dugovanja.</p>
<p>U TLM-u za sada ne žele govoriti o prouzročenim štetama nastalim zbog iskapčanja struje. Saznajemo da direktor TLM-a Zdravko Petković u četvrtak nije uspio doći do predstavnika Vlade što mu je bio cilj, što znači da do daljnjega neće biti poznata sudbina njihova zahtjeva da se HEP-u odobri jamstvo za podizanje kredita s kojim bi se pokrio dug TLM-a za struju. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>U Hrvatskoj godišnje oko 40 novih HIV pozitivnih osoba</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Dosad je u cijelom svijetu od AIDS-a umrlo 21,8 milijuna ljudi, a oko 36,1 milijun ljudi je ili zaraženo HIV-om ili je već oboljelo od side. Procjenjuje se da je ove godine tim opakim virusom, koji se prvi put pojavio 1980. godine, inficirano 5,3 milijuna ljudi, a do kraja ove godine, vjeruju stručnjaci, umrijet će čak tri milijuna ljudi!</p>
<p>»Hrvatska je relativno pošteđena veće epidemije, iako smo u jednom razdoblju bili izloženi povećanoj opasnosti od zaraze, s obzirom na velike migracije i ratna događanja«, rekla je ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, u petak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva, koja je organizirana u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca. </p>
<p>Od 1986. godine, od te je bolesti oboljelo 159 osoba, a dosad ih je 93 umrlo. Na godinu se bilježi oko 40 novih HIV-pozitivnih osoba. »I dalje najviše obolijevaju osobe homoseksualnih sklonosti, ali i heteroseksualci. Od AIDS-a češće obolijevaju muškarci, a žene čine samo 10 posto ukupno oboljelih. Dvoje djece je dobilo AIDS od svojih majki, a još dvoje je HIV-pozitivno«, izvijestila je doc. dr. Ira Gjenero-Margan iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p>Intravenski ovisnici čine devet posto oboljelih od AIDS-a, odnosno jedan posto HIV-pozitivnih. Ministrica zdravstva smatra da to trebamo zahvaliti dobrim preventivnim programima, primarno dijeljenju besplatnih steriliziranih šprica i igala.</p>
<p>»Oboljelima je na raspolaganju šest lijekova na listi HZZO-a, a ona će se vjerojatno proširiti sa još tri nova lijeka«, rekao je prof. dr. Josip Begovac, voditelj Republičkog centra za AIDS. Mjesečna terapija za jednog pacijenta, ovisno o koktelu lijekova koji pije, stoji od 1.000 do 1.500 američkih dolara. Za svih 85 bolesnika na terapiji, među kojima su i oni koji nisu oboljeli, ali su HIV-pozitivni, Hrvatska izdvaja 85.000 dolara ili oko 765.000 kuna.</p>
<p>Vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Berislav Borčić istaknuo je pak da je pojava AIDS-a ubrzala pad drugih spolno prenosivih bolesti, poput sifilisa i gonoreje, što pokazuje da su liječnici bili uspješni u mijenjaju spolnih navika stanovništva. (T. Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Ivanišević: Za gradska vijeća proporcionalni, a za općinska većinski izborni sustav</p>
<p>CRIKVENICA, 1. prosinca</p>
<p> - U organizaciji Vijeća gradova Saveza gradova i općina u Crikvenici su se u petak susreli hrvatski gradonačelnici, kako bi razgovarali o reformi sustava lokalne samouprave. </p>
<p>Izaslanica predsjednika Sabora Đurđa Adlešić je uvodno istaknula da će vladajuća koalicija poštivati svoja predizborna obećanja o decentralizaciji ovlasti i sredstava i o policentričnu razvoju Republike Hrvatske, u što spada jednakomjeran razvoj gradova i općina, na zadovoljstvo svih građana. </p>
<p>Prijedlog Zakona o lokalnoj samoupravi Saveza općina i gradova predstavio je predsjednik Vijeća gradova gradonačelnik Crikvenice Ivica Malatestinić, kazavši da se taj dokument temelji na europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i da uvažava prije svega načelo supsidijarnosti i partnerstva središnjih i lokalnih vlasti. Malatestinić je naveo da prijedlog uključuje jačanje financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave i proširenje njihovih ovlasti, te neposredan izbor načelnika općina gradonačelnika i županijskih načelnika, koji bi bili i nositelji izvršne vlasti.</p>
<p>Ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević je istaknuo da razvoj lokalne samouprave čini bitnu stratešku odrednicu Vlade. Preustroj sadašnjeg modela, rekao je, mora se provoditi postupno, korjenito i mora biti ciljan na mobiliziranje energije lokalnih izvora. Ivanišević je istaknuo da je posebno pitanje odnos predstavničkih tijela vlasti i neposredno izabranih gradonačelnika i načelnika, te se zauzeo da pri izboru gradskih vijeća preteže proporcionalni izborni sustav, a pri izboru općinskih vijeća većinski. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Mogući i prosvjedi zbog povećanja naknade za uporabu javnih cesta?</p>
<p>ČAKOVEC, 1. prosinca</p>
<p> - Vijećnici Skupštine Međimurske županije u petak su, među ostalim, većinom glasova donijeli odluku o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta koji se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila. Poznato je da se ta naknada plaća za 12 mjeseci unaprijed prigodom ovjere tehničke ispravnosti vozila. Ta naknada prihod je županijskih uprava za ceste, koje su, uz posredovanje Ministarstva pomorstva, prometa i veza usuglasile nove povećane naknade. </p>
<p>To povećanje u prosjeku za osobne automobile i kombi vozila iznosi 25 posto. Za autobuse i prikolice povećanje je 40 posto, a osjetno veće naknade plaćat će teretni automobili i tegljači. Kako je obrazloženo, odluke o povećanju naknada za uporabu javnih cesta već su donijele i na suglasnost u Ministarstvo pomorstva, prometa i veza dostavile 11 županija. Od pojedinih iznosa dijelom je odstupila Istarska županija. </p>
<p>Na sjednici Županijske skupštine je povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble zamolio za riječ kako bi obrazložio sindikalno protivljenje povećanju naknada. Sudjelovanje u raspravi mu, međutim, nije bilo omogućeno, pa je stoga Veble novinarima prenio ogorčenje zbog, prema njemu, olakog dizanja ruke kojim se zadire u džep sindikalnog članstva, odnosno svih građana. On je kazao da se za podmirenje putnih i ostalih troškova saborskih zastupnika izdvaja veliki novac, tako da državni proračun ne može financirati održavanje županijskih cesta, već se sav trošak svaljuje na građane. </p>
<p>Rješenje treba tražiti, ne u većim naknadama, već u racionalnijem poslovanju Županijske uprave za ceste i korištenju svih rezervi koje tu postoje. Povećanje naknade udar je na ionako lošu materijalnu situaciju sindikalnog članstva i građana i mislim da vijećnici nisu trebali prihvatiti takvu odluku, rekao je novinarima Franjo Veble. Najavio je određene sindikalne prosvjedne akcije, o kojima će javnost biti pravodobno obaviještena. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Sukobi u Osječko-baranjskom HDZ-u se nastavljaju, čeka se na Časni sud</p>
<p>OSIJEK, 1. prosinca</p>
<p> - Sjednica Časnog suda Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nakon koje se očekuje suspenzija predsjednika osječko-baranjskog HDZ-a Mate Šimića, a potom i određivanje mirovanja članstva u stranci i sudjelovanja u radu sjednica Središnjeg odbora stranke, održat će se u četvrtak, 7. prosinca. O tome je bilo riječi na konferenciji za novinare u petak koju je sazvala predsjednica osječkog HDZ-a Anica Pintar, a nazočili su joj i Mato Šimić, tajnik osječko-baranjskog HDZ-a Ante Šimić, te član Županijskog odbora Darko Varga. </p>
<p>Prema riječima Mate Šimića, može se očekivati sazivanje izvanredne skupštine stranke, na kojoj bi trebao biti raspušten čitav Županijski odbor i izabrati se novo vodstvo HDZ-a, što bi, zaključio je, trebalo prekinuti sukobe između sadašnjeg vodstva i Branimira Glavaša, odnosno Vladimira Šeksa. Sudionici te konferencije za novinare upozorili su na medijske manipulacije kojima upravljaju Glavaš i Šeks, poglavito uz pomoć Glasa Slavonije, Slavonske televizije i Jutarnjeg lista, kako bi se javno diskreditiralo postojeće vodstvo lokalnog HDZ-a. Tako se Mati Šimiću prigovaralo da je čovjek Ivića Pašalića, koji radi protiv vrha HDZ-a, zbog izvješća o nizu telefonskih poziva na Pašalićev mobitel. Stoga je Šimić ustvrdio da je tako, na osnovi informacija plasiranih u medijima, proširena i optužnica protiv njega pred stranačkim Časnim sudom. </p>
<p>»To je još jedan pokušaj moje diskreditiacije«, dodao je Šimić, pojasnivši kako je od 720 poziva koji su vidljivi na ispisu, 17 bilo upućeno Pašaliću, a od toga 12 neuspjelih. Naime, samo je pet puta Šimić uspio uspostaviti kontakt s Pašalićem. Šimić je potom pitao »je li zabranjeno razgovarati s Ivićem Pašalićem i zar je on državni neprijatelj«.</p>
<p>Priopćenjem se oglasio i Branimir Glavaš koji je poručio kako je »zahvaljujući Anici Pintar i ostalim likovima iz muppet showa oko nje, osječki HDZ u totalnu rasulu«.</p>
<p>U svojem priopćenju Glavaš dodaje kako se Gradski odbor raspao, jer se više od pola njegovih članova ne odaziva na pozive Anice Pintar, a događanja u posljednjih pola godine rezultat su, kako dodaje, »pokušaja unutarstranačkog udara na predsjednika stranke dr. Ivu Sanadera u čemu je najgrlatija grupica oko Šimića i Pintarice«. Glavaš potom napominje kako je njihov cilj da se prikažu nečijim žrtvama, a istodobno se služe »najprljavijim metodama ucjena i zastrašivanja ljudi«. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Hrvatska će preskočiti neke od kandidata za EU, tvrdi Mimica </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Hrvatska planira biti spremna za članstvo u EU do kraja 2006. i nada se da će u procesu približavanja preskočiti neke od sporijih kandidata, izjavio je u petak u intervjuu za Reuters glavni hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica. »Uzimajući u obzir sadašnju razinu usklađenosti, sposobni smo do kraja 2006. ispuniti kriterije EU kada je riječ o zakonodavnoj i gospodarskoj prilagodbi«, tvrdi Mimica. On je iskazao očekivanje da će pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SA) potrajati pet do šest mjeseci, nakon čega će Hrvatska podnijeti službeni zahtjev za članstvo u EU. »Sve zemlje prvoga kruga kandidata za EU započele su pregovore s nižeg stupnja usklađenosti s kriterijima koje postavlja Unija«, ocijenio je Mimica. Hrvatska, prema njegovim riječima, vidi svoju šansu negdje 2003. ili 2004. godine kada bi EU, nakon prvog vala širenja, ponovno razmatrala svoju strategiju na tom planu.</p>
<p> »Razlika između zemalja prve i druge skupine će nestati, i pojedine zemlje koje će se brže prilagođavati, a nisu među sadašnjim kandidatima, bit će uzete za obzir kao ozbiljni kandidati. Vjerujem da ćemo biti među njima«, kaže Mimica.</p>
<p> Najveći izazov za Hrvatsku bit će podignuti gospodarstvo na traženu razinu, drži glavni hrvatski pregovarač najavljujući da će, u kontekstu donošenja proračuna za iduću godinu, narednih nekoliko tjedana biti ključno za hrvatske izglede za brži gospodarski rast u budućnosti. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Mesić: O sigurnosnim službama prvo se treba odrediti struka, a onda politika </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić smatra da oko ustroja novog sustava nacionalne sigurnosti mora biti postignut konsenzus i da u javnost ne treba ići s radnim materijalima o toj temi, nego da se o tom pitanju najprje treba odrediti struka, a onda i politika. Mesić je to izjavio u petak zamoljen da komentira okrugli stol o sustavu nacionalne sigurnosti koji je u četvrtak održan na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, a na koji se nisu odazvali predstavnici Ureda Predsjednika. </p>
<p> »U raspravu se ide kada je neki materijal 'zreo' za raspravu i nisam za to da se 'sirovim' materijalima opterećuje hrvatska javnost, jer imamo previše problema da bismo se opterećivali obajveštajnim službama. One nikada nisu spasile niti jedan režim, pa ni ove današnje (obavještajne službe) ne mogu nikoga spašavati, nego moraju biti u funkciji države, a od toga ne treba raditi spektakle«, zaključio je predsjednik Mesić u izjavi novinarima između dvaju protokolarnih susreta u njegovu Uredu. Podsjetimo, okruglom stolu u četvrtak predstavljen je nacrt prijedloga zakona o nacionalnoj sigurnosti što ga je izradilo Ministarstvo obrane, dok onaj Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) nije predstavljen jer se prezenter razbolio i na skup nije došao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Jerko Zovak: Ostat ću u SDP-u, ali ću osnovati frakciju</p>
<p>Odustat ću od kandidature za predsjednika stranke, ustanovim li da bih bio samo demokratski dekor, kaže Jerko Zovak, član Glavnog odbora SDP-a / S Ivicom Račanom ne slažem se samo u - ustrojstvu stranke / Jedino u Statutu SDP-a predsjednik može zauzimati politički stav i donositi političke odluke uime stranke</p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - »Još ne znam hoću li se na SDP-ovoj Konvenciji u subotu kandidirati za predsjednika stranke. Pedeset potpisa potrebnih za kandidaturu imam, dakle, još sam Račanov protukandidat, ali ustanovim li da bih bio samo demokratski dekor, odustat ću od kandidature. Ostat ću u stranci, unatoč zahtjevima mojih istomišljenika za istupanjem, ali ću osnovati frakciju«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare Jerko Zovak, član Glavnog odbora SDP-a</p>
<p>Zovak je istaknuo da njegovo eventualno kandidiranje za predsjednika nema nikakve veze s neslaganjem s Ivicom Račanom. »Račan je jedan od najkvalificiranijih političara koje Hrvatska ima i među nama nema osobnih prijepora«, rekao je Zovak, dodavši da mu ne pada na pamet da bi mogao pobijediti Račana, koji je stranku i doveo na vlast, pa zaslužuje da bude i predsjednikom SDP-a i premijer. »Jedino u čemu se mi ne slažemo je ustrojstvo stranke«, kazao je Zovak, napomenuvši da prema njegovom, alternativnom statutu, stranka mora imati parlamentarni ustroj. </p>
<p>»Statut SDP-a predviđa predsjednički ustroj s elementima komitetizacije. Jedino u Statutu SDP-a predsjednik može zauzimati politički stav i donositi političke odluke uime stranke, a kad dođe do kolizije s Glavnim odborom, onda arbitrira Konvencija stranke«, istaknuo je Zovak, rekavši da čak i u Srbiji predsjednik samo koordinira strankom. »Naš je statut blizak nekadašnjim ustavnim monarhijama«, ocijenio je Zovak. On je dodao da će se, odustane li od kandidature za predsjednika, natjecati za mjesto u Predsjedništvu stranke. </p>
<p>Govoreći o svojim istomišljenicima, rekao je da ih ima »manje od tisuću«, ali da će se točan broj vidjeti za petnaestak dana. »Zdravko Tomac je javno rekao da podupire moja nastojanja za demokratizacijom stranke. Milan Bandić, pak, pragmatičan je političar koji ima dosta tekućih problema i smatra da je bolje ne ulaziti u operativno-ideološke nesuglasice. On nastoji što više afirmirati SDP u Zagrebu i dobiti lokalne izbore«, ocijenio je Zovak. </p>
<p>Konkretizirajući prijepore sa SDP-om, Zovak je rekao da ipak nije u pitanju samo neslaganje s unutarnjim ustrojem stranke. »Cementiranje odnosa u stranci smanjit će propulzivnost ideja i onemogućiti da drugi ljudi i stavovi dođu do izražaja«, ustvrdio je Zovak, dodajući da se s Račanom ne razilazi u programskim načelima stranke, nego u načinu koliko će se toga ostvariti. Kao primjer, Zovak je naveo da SDP, kao ni HSLS, nisu ispunili obveze iz programske deklaracije »Politike novog smjera«, prema kojoj su reviziju pretvorbe i privatizacije trebali obaviti šest mjeseci po dolasku na vlast. »To je temeljna legitimacija SDP-a i ako revizije ne bude, SDP će prevariti birače«, zaključio je Zovak. On je, također, naveo da članovi SDP-a nisu upoznati s njegovim alternativnim statutom, za koji se nada da će biti poslan delegatima u petak. »Ako ga dobiju tek u subotu pred početak Konvencije, neće ga stići ni pročitati«, rekao je. </p>
<p>Osvrćući se na organizaciju Konvencije, Zovak je rekao da ona neće dovoljno dobro valorizirati proteklo razdoblje u radu stranke i učinkovitost vodstva, jer ni predsjednik stranke, kao ni Glavni ni nadzorni odbor neće o tome podnijeti izvješća. »Čak je i programska deklaracija invalidna, jer ne izražava konkretne političke poteze, nego iznosi samo deklarativna rješenja«, zaključio je Zovak. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Manji proračun, manje i naknade za bolovanja, porodne dopuste... </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca Ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina izjavila je u petak da je u najnovijem prijedlogu državnog proračuna smanjen transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za 300 milijuna kuna. </p>
<p> To smanjenje odrazit će se na iznose socijalnih naknada (za bolovanja, porodne dopuste i ostalo) koji će biti sniženi za pet do deset posto.</p>
<p> Ministrica je istaknula kako je za porodne dopuste godišnje isplaćivano 900 milijuna kuna. Među ženama koje su koristile to pravo bio je velik broj onih koje su na dopuste odlazile do tri godine, a naknade su isplaćivane i nezaposlenim majkama, rekla je ministrica. Smanjena je i stavka za zdravstveno osiguranje stranaca. </p>
<p> Dr. Stavljenić-Rukavina istaknula je da u idućoj godini neće biti izgradnje novih zdravstvenih ustanova na teret proračuna, već će se taj novac pokušati osigurati donacijama, što omogućuju najnovije promjene poreznog sustava. No, dodala je, zajmovima Svjetske banke i Vijeća Europe nastavit će se obnova ratom uništenih i oštećenih zdravstvenih ustanova.</p>
<p> S obzirom na ekonomsku situaciju ministrica zdravstva ističe kako ne može reći da je nezadovoljna dobivenim novcem, pogotovo jer je cilj proračuna smanjenje javne potrošnje i stimuliranje zapošljavanja od čega zdravstveni sustav može imati samo koristi.</p>
<p> Ministrica Stavljenić-Rukavina sudjelovala je u radu skupa o osiguranju kvalitete u zdravstvu. Skupu, održanom u Ministarstvu zdravstva, nazočili su ravnatelji bolnica i bolnički djelatnici, koji će u sklopu reforme biti zaduženi za praćenje kvalitete zdravstvenih usluga.</p>
<p> Direktor projekta reforme zdravstva Stipe Orešković istaknuo je, otvarajući skup, da reforma zdravstva nema smisla bez podizanja kvalitete zdravstvenih usluga. Dodao je kako će se veća pozornost posvetiti izradi objektivnih mjerila kvalitete, čega do sada u zdravstvu nije bilo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Zastupnički paušal u porodiljne naknade, zalaže se HSLS </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - Ravnopravnost spolova, ugrađena u Ustav tijekom ustavnih promjena, ne smije ostati mrtvim slovom na papiru, nego se mora pretočiti u svakodnevni život. Rečeno je to u petak na konferenciji za novinare Kluba zastupnika HSLS-a. Stoga je HSLS, svjestan nužnosti smanjenja državnoga proračuna, što se ne bi trebalo činiti na štetu porodiljnih naknada, predložio za razmatranje i mogućnost da se zastupnici odreknu svojeg paušala. Na konferenciji je istaknuto da u Hrvatskoj postoji diskriminacija žena, osobito pri zapošljavanju, kad ih se nerijetko pita jesu li trudne. »Sve je više žena koje mi se javljaju zbog seksualna zlostavljanja na poslu«, rekla je Đurđa Adlešić, dodavši da ih ona upućuje da podnesu tužbe protiv zlostavljača. Također ističe da je prihvaćanje amandmana na Ustav pokazao napredak demokratskih procesa i političke kulture u Hrvatskoj. Nakon te ustavne promjene žene se u slučaju diskriminacije na poslu mogu obratiti i Ustavnom sudu Hrvatske. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Branitelji i rodilje ne bi trebali biti prvi na udaru smanjenja prava, kaže HNS </p>
<p>ZAGREB, 1. prosinca</p>
<p> - »Predlažemo da se Vlada prestane igrati biznismena i da stvori uvjete biznismenima da mogu poslovati. Pritom je nužno do kraja provesti privatizaciju te donijeti jasne porezne zakone«, rekao je u petak na konferenciji za novinare glavni tajnik HNS-a Srećko Ferenčak. </p>
<p>Smatramo da prijedlog novog općeg poreznog zakona nije dobar, naglasio je, jer smanjuje zaštitnu kamatu, ne oslobađa gospodarstvenike poreza na reinvestiranu dobit te zbog kamata na inozemne kredite. Donošenje zakona na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez šire rasprave nije dobro, a ministar financija Mato Crkvenac bi to najbolje trebao znati jer se već opekao na carinskom naputku, što je sramota za jednoga ministra, poručio je Ferenčak. </p>
<p>Osvrćući se na prijedlog smanjenja državnog proračuna za iduću godinu, glavni tajnik HNS-a je istaknuo je da je proračun smanjen pod velikim pritiskom MMF-a. Dobro je da se proračun smanjuje, no branitelji i rodilje ne bi trebali biti prvi na udaru smanjenja prava, istaknuo je Ferenčak. Umjesto toga, zaključio je on, možda bi saborski zastupnici i gospoda iz Vlade mogli svojim primjerom dokazati restrikcije.</p>
<p>Predsjednik zagrebačke organizacije HNS-a Krešimir Franjić osvrnuo se na predstojeće izbore za vijeća gradskih četvrti u Zagrebu istaknuvši kako je riječ o jako važnim izborima jer će oni omogućiti povratak, prije 10 godina ukinute, lokalne samouprave, odnosno općina i mjesnih zajednica. </p>
<p> Na konferenciji su predstavljeni i nositelji HNS-ovih lista za gradske četvrti, poznati sportski veterani Mirko Braun i Dubravko Šimenc. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Probijen tunel Pod Vugleš, jedan od 13 tunela na auto cesti Zagreb-Rijeka</p>
<p>Tunel Pod Vugleš se nalazi na 60-kilometarskoj dionici buduće prometnice, između Karlovca i Kupjaka blizu Stare Sušice koji će biti povezan sa 30 metara udaljenim tunelom Javorova Kosa/Prema riječima direktora Auto-ceste Rijeka - Zagreb Ivana Prgometa gradnja dionice od Karlovca do Kupjaka stoji 850 milijuna njemačkih maraka </p>
<p>RIJEKA, 1. prosinca</p>
<p> - Tunel Pod Vugleš, dug 611 metara, jedanaesti od 13 tunela koliko će ih biti izgrađeno na auto cesti Zagreb - Rijeka, svečano je probijen u petak. </p>
<p>Radove su u dogovorenom roku od sedam mjeseci zajednički obavila poduzeća »Mediteran Union tuneli« iz Zagreba i specijalizirana francuska tvrtka »Spie Batignolles«. </p>
<p>Tunel Pod Vugleš se nalazi na 60-kilometarskoj dionici buduće prometnice, između Karlovca i Kupjaka blizu Stare Sušice. On će biti povezan sa 30 metara udaljenim tunelom Javorova Kosa, dugim 1.400 metara, koji je s riječke strane već probijen u dužini od 530 metara. Javorova Kosa trebala bi biti probijena do srpnja 2001. godine. </p>
<p>Prilikom simboličnog proboja betonske oplate na ulazu u tunel Pod Vugleš, nakon što su kroz iskopanu rupu na svjetlo dana izašli radnici, potekao je francuski pjenušac, a izvođačima radova je prvi nazdravio zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza dr. Pavle Komadina. </p>
<p>On je naglasio da je Pod Vugleš probijen pod vrlo teškim uvjetima, s obzirom na konfiguraciju terena i silne podzemne vode koje su sa svih strana stalno prodirale na to podzemno gradilište. Francuski izvođači radova su potvrdili da je to bio, zasigurno, jedan od najtežih proboja tunela do sada obavljen u Europi, no ništa lakši neće biti ni proboj Javorove Kose u Ravnoj Gori.</p>
<p> Naime, uobičajeno je da se u prosjeku dnevno iskopa od šest do sedam metara tunela, a u slučaju proboja Pod Vugleša dnevno se napredovalo oko dva metra.</p>
<p> Direktor Auto-ceste Rijeka - Zagreb Ivan Prgomet je naglasio da projekt izgradnje 60-kilometarske dionice između Karlovca i Kupjaka ne kasni, a 19-kilometarska dionica od Karlovca do Vukova Gorice bit će izgrađena šest mjeseci prije roka, odnosno u lipnju 2001. godine. Dionica od Kupjaka do Vrboskog bit će dovršena do 2002. godine, a 22-kilometarska dionica od Vrboskog do Vukove Gorice trebala bi biti dovršena do 2003. godine.</p>
<p> Prema njegovim riječima gradnja dionice od Karlovca do Kupjaka stoji 850 milijuna njemačkih maraka, a sa sveukupnim troškovima financiranja oko milijardu DEM. Napomenuo je da je najvažnije u svemu tome da su Europska banka za obnovu i razvoj te Financijska razvojna banka iz Njemačke odobrile financiranje tog projekta. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001202].
|
