NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000802].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 238214 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odustajanje Styrie od kupnje Večernjeg lista koristi WAZ-u, koji bi mogao postati medijski monopolist?</p>
<p>Činjenica je da se odbijanjem Styrie jača WAZ-ov položaj u Hrvatskoj, što može dovesti do medijskog monopola u skoroj budućnosti, tvrdi Marijan Kostrenčić, predsjednik Nadzornog odbora Večernjeg lista / Dragutin Lučič: Bojim se eventualnog monopola WAZ-a i EPH-a, ali se nadam da će se pronaći neko rješenje / Goluža: Šteta što je Styria odustala, ali ne vjerujem da će se hrvatska scena monopolizirati i da će WAZ preuzeti kontrolu / Vlada bez komentara o ovom problemu </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Odustanak austrijskoga medijskog koncerna Styrie od kupnje i daljnjeg ulaganja u najtiražnije dnevne novine Večernji list, gotovo je sigurno, uzdrmat će, a možda i dugoročno poremetiti odnose na domaćem medijskom tlu. Iako čelni ljudi uprave Večernjeg lista nakon odustajanja Styrie tvrde kako će se stabilnost Večernjeg lista zadržati, doduše uz racionalizaciju poslovanja i aktiviranja svih unutarnjih rezervi, nije nezapaženo prošla izjava, bolje rečeno »briga« predsjednika Nadzornog odbora Večernjeg lista d. d. Marijana Kostrenčića zbog »činjenice da se odbijanjem Styrie jača WAZ-ov položaj u Hrvatskoj, što može dovesti do medijskog monopola u skoroj budućnosti«. WAZ je, podsjetimo, njemački medijski koncern, čije je poslovanje (ne samo u tiskanim već i u elektroničkim medijima) razgranato u tranzicijskim zemljama. WAZ je u Hrvatskoj suvlasnik Pavićeva Europapress holdinga koji je izdavač Večernjakove konkurencije - Jutarnjeg lista.</p>
<p>Austrijsku Styriu u Večernjaku su doživjeli i tretirali kao »idealnog partnera« jer je u te novine trebala uložiti oko 50 milijuna kuna, te sadašnjem vlasniku Caritas Fundu isplatiti 26 milijuna DEM. Styria je pak, ako je suditi po izjavi predsjednika Uprave Styrie Medien AG dr. Horsta Pirkera, objavljenoj u austrijskom Die Pressu, od svega odustala jer ne može do »beskonačnosti nastaviti s ovim stanjem nesigurnosti jer to sprečava razvoj alternativnih projekata«. »Sadašnja hrvatska centralno-ljevičarska Vlada u svibnju je zaustavila daljnju prodaju dionica Večernjeg lista kako bi naknadno provjerila privatizaciju novina pod prijašnjim predsjednikom Tuđmanom, koja je obavljena još 1998. godine«, stoji u napisu u Die Pressu, a koji prenosi Večernji list od 1. kolovoza. </p>
<p>Podsjetimo, prije par mjeseci Trgovački sud u Zagrebu donio je odluku o privremenoj mjeri zabrane prijenosa dionica Večernjeg lista, zbog čega se spor vodi pred arbitražnim sudištem Hrvatske gospodarske komore. Otprilike istodobno s tim završena je i istraga saborskog Povjerenstva zaduženog za privatizaciju Večernjaka, a čiji je nalaz, unatoč prognozama kako je prodaja Večernjaka zapravo bilo pranje novca, pokazao da nije bilo većih nepravilnosti u prodaji tih novina Caritas Fundu, čiji su vlasnici Pavo Zubak i Ivan Nuić. Konačnu riječ, a sukladno i preporuci saborskog Povjerenstva, ipak bi trebali dati državni nadležni organi.</p>
<p>U svjetlu navedenog posebnu težinu ima izjava prvog čovjeka Nadzornog odbora Večernjaka Marijana Kostrenčića da bi te novine uz Styriu kao strateškog partnera imale neupitan razvoj, pogotovo u današnjem okruženju kada »najveći konkurenti Večernjeg lista imaju snažno zaleđe u svojim strateškim partnerima«. Čini se da je ta Kostrenčićeva izjava upućena prvenstveno Vladi, koja »nije uzela u obzir činjenicu da se odbijanjem Styrie jača WAZ-ov položaj u Hrvatskoj«.</p>
<p>Drugim riječima, to se može tumačiti i kao svojevrsno svrstavanje Vlade uz jednu, a protiv druge medijske kuće, odnosno poticanje monopola. Tim više što je nesuđeni austrijski strateški partner u spomenutom tekstu u Die Presseu kaže »Argument hrvatske Vlade da nadzorom štiti 'inozemne ulagače' smatra se samo dijelom korektnim. Stvarno bi odlučujuća mogla biti želja da se najvažnije novine u zemlji drže pod nadzorom«. Direktor Styrie Pirker nadalje kaže da je ta medijska kuća i dalje zainteresirana za jugoistočni europski prostor, ali za daljnje poslove nužna je apsolutna poslovna sigurnost. »Styria bi i dalje željela biti 'dobrodošla budući da se iz poštovanja prema susjednim kulturama na bi željela ponašati kao neugodni nasrtljivac'«.zaključio je Pirker.</p>
<p>S obzirom na to da je austrijska Styria, a na neki način i čelni ljudi Večernjaka kao moguće ili barem djelomične krivce za novonastalu situaciju apostrofirali Vladu, za komentar smo zamolili premijera Ivicu Račana ili nekog od čelnih ljudi u Vladi. Međutim, iz Vladine službe za odnose s javnošću odgovoreno nam je da Vlada o toj temi »nema komentara«. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Dragutin Lucić- Luce na pitanje o eventualnom monopolu WAZ-a i EPH odgovara da se toga boji, ali da se ipak nada kako će se pronaći neko rješenje. Na to, kaže, upućuju i raniji razgovori u Vladi, pa i oni u kojima se razgovaralo o Vjesniku, kada je jasno rečeno da se Vlada protivi stvaranju jednog medijskog diva. »No, bio bih neozbiljan kada se ne bih bojao monopola«, kaže Lucić i dodaje da je čuo špekulacije o gospodarskim spregama i lobiranju u Vladi oko pojedinih rješenja u medijima. Ipak, tvrdi Lucić, za to nema nikakvih konkretnih dokaza. </p>
<p>Komunikolog i medijski stručnjak Marko Goluža drži da je za Večernjak, koji je respektabilan mediji ne samo u hrvatskim već i u europskim okvirima, šteta što je Styria odustala. </p>
<p>Međutim, unatoč tomu ne vjeruje da će se hrvatska scena monopolizirati i da će WAZ preuzeti kontrolu. Jedan od razloga, pojašnjava prof. Goluža, jest taj što u Hrvatskoj »imamo dovoljnu dozu političke kontrole«, što potvrđuje i primjer Vjesnika, koji je Vlada uzela u zaštitu. Osim toga Hrvatska ima razvijene regionalne tiskovine, te je posve sigurno da se one ne bi dale podjarmiti medijskom monopolu. Tim više što neka od tih izdanja pokazuju pretenziju da se izdignu izvan regionalnih okvira. Što se tiče samih transakcija, odnosno privatizacije Večernjaka, prof Goluža smatra da publiku ne zanima kako je to izvršeno.</p>
<p> »Ne znam i nisam policajac da procijenim koliko je sve to bilo čisto, no medijska se roba u svijetu prodaje mnogo mutnije nego navodno Večernji list«, kaže Goluža navodeći primjere Murdocka i Maxvella »čija bi kupnja njihovih medijskih carstava mogla poslužiti za jedan dobar krim film«. »Prodaju Večernjaka politika je napravila mutnijom nego što to ona jest. To je napravilo štetu tomu listu i vjerujem da je to razlog što je Styria odustala«, zaključio je prof. Goluža.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Franjo Valjak je bio hardware, a Josip Kregar software u svim transakcijama Hrvatske lutrije? </p>
<p>Prema svemu sudeći, Državna revizija koja upravo kreće u kontrolu »Lutrije«, i Financijska policija koja će svoju istragu obaviti na jesen, vrlo će teško naći elemente kaznenih djela, jer je »Lutrija« uredno plaćala poreze. Novac je, kako smo čuli, iz »Lutrije« izvlačen na drugi način, posve »legalno« / Prema našim informacijama, najčešće su namještani javni natječaji (za nabavu opreme, uređenje poslovnih prostora...), u kojima su posao, koji je »Lutrija« dobro plaćala, dobivale točno određene tvrtke / Kako tvrde upućeni s kojima smo razgovarali, Franjo Valjak i Josip Kregar su godinama tijesno surađivali - kao »prst i nokat«, odnosno »software i hardware«</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Novi direktor »Hrvatske lutrije« Zvonimir Leko ovih dana preuzima novu dužnost vođenja velike tvrtke, jedine koja državi donosi čistu zaradu. Promjena na čelu »Lutrije« događa se u trenutku kad tvrtku trese najveća afera od njena osnutka. </p>
<p>Prošli tjedan smijenjen direktor Zorislav Stepinac također je »Lutriju« preuzeo u prilično burnoj situaciji, prije dvije godine kad su gotovo istodobno stupili na snagu novi zakon o igrama na sreću i PDV. </p>
<p>Kako otkrivaju naši izvori, ono što je naslijedio 1998. godine, Stepinac nije promijenio. Nadao se da će iz »Lutrije« mirno otići u mirovinu, dok su, kako doznajemo, poteze vukli oni koji su »Lutrijom« upravljali i prije na čelu s Franjom Valjkom, koji je 1992. godine na mjesto direktora »Lutrije« došao iz »Posmrtne pripomoći«. </p>
<p>Kad je1998. godine otišao iz »Lutrije« Valjak je osnovao »Gaj grupu« koja upravlja nizom poduzeća, a čiji je i danas predsjednik. </p>
<p>Prema svemu sudeći, Državna revizija koja upravo kreće u kontrolu »Lutrije«, i Financijska policija koja će svoju istragu obaviti na jesen, vrlo će teško naći elemente kaznenih djela, jer je »Lutrija« uredno plaćala poreze. Novac je, kako smo čuli, iz »Lutrije« izvlačen na drugi način, posve »legalno«. </p>
<p>Prema našim informacijama, najčešće su namještani javni natječaji (za nabavu opreme, uređenje poslovnih prostora...), u kojima su posao, koji je »Lutrija« dobro plaćala, dobivale točno određene tvrtke. </p>
<p>Valjku je, otkrivaju naši sugovornici, mjesto direktora »Hrvatske lutrije« prije svega trebalo da se politički etablira, odnosno uspostavi dobre veze s tadašnjim državnim vrhom. Iz »Lutrije« su, u razdoblju od 1992. pa sve do nedavno, izvučeni milijuni u svim mogućim valutama. Gdje je završio novac, na čijim računima ili sefovima, bit će vrlo teško otkriti. </p>
<p>Uvođenjem PDV-a i stupanjem na snagu Zakona o igrama na sreću, povećala su se izravna potraživanja države prema »Lutriji«. Prije PDV-a bio je mnogo veći postotak zarade kojom je »Lutrija« mogla samostalno raspolagati, što su čelnici te kuće jako dobro iskoristili. Umjesto pet posto poreza na promet, državi je »Lutrija« odjednom morala plaćati 22 posto PDV-a. Ipak tijekom prošle dvije i pol godine u »Hrvatskoj lutriji« ostali su svi na istim funkcijama koje su imali i dok je Valjak bio direktor, iz čega se lako izvodi zaključak, tko je stvarno upravljao poduzećem. Najveći grijeh Zorislava Stepinca, za koji ga se sada i proziva, bilo je članstvo u Nadzornom odboru Valjkove »Gaj štedionice«. </p>
<p>Kako doznajemo, još prije tri mjeseca Slavku Liniću i Mati Crkvencu poslano je punih 17 stranica teksta o događajima u »Lutriji«. Većina tih ključnih podataka iz »Lutrije« je tako dospjela u Vladu i prije negoli je dovršena kontrola Financijske policije u »Posmrtnoj pripomoći«. Nažalost, ne postoje ni snimke ni fonogrami razgovora i dogovora oko javnih natječaja, kao ni onih na liniji »Hrvatska lutrija« - »Posmrtna pripomoć«. </p>
<p>Na kraju se postavlja pitanje je li Kregar otkrio Valjka, ili Valjak Kregara. Kako tvrde upućeni s kojima smo razgovarali, njih su dvojica godinama tijesno surađivali - kao »prst i nokat«, odnosno »software i hardware«. Kregar doista nije imao utjecaja na manipulacije u »Lutriji«, ali je dobro zarađivao kao predsjednik Nadzornog odbora »Posmrtne pripomoći«, dok je istodobno Valjak bio zaposlen i u »Lutriji« u »Posmrtnoj pripomoći« koja je od neprofitabilne udruge, postala stožerom za upravljanje hotelima i štedionicama.</p>
<p>Sudeći prema izjavama ministra financija Crkvenca, državu najviše ljuti premali profit koji »Lutrija« ostvaruje. </p>
<p>Da bi se i u tom smislu nešto promijenilo, treba zatvoriti ventile kojima je godinama otjecao novac - od najrazličitijih sumnjivih investicija i nabave mobitela, pa do astronomskih troškova održavanja i marketinga. Riječ je, dakle, o troškovima poslovanja koje treba smanjiti kako bi se povećala dobit. Osim toga, činjenica je da su igre na sreću koje »Lutrija« nudi na tržištu više nego zastarjele. Na primjer, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se ne može igrati bingo, jedna od najprofitabilnijih klasičnih igara na sreću. </p>
<p>O pokretanju tv binga »Lutrija« navodno već godinama pregovara s HRT-om, no sve je ostalo na mrtvoj točci. To je samo jedan primjer da »Lutrija« nije dovoljno iskoristila svoj monopol na tržištu igara na sreću, a za to su, logično je, najviše krivi oni koju su njome upravljali.</p>
<p>Afera prepolovila uplatu za igre na sreću! </p>
<p> Zbog svega što se prošlih dana događa u »Hrvatskoj lutriji«, osjetno je pala uplata klasičnih igara na sreću. Povlačenje po novinama, priznaju u »Lutriji«, očito se održava na imidž tvrtke i povjerenje igrača, što nikako ne pridonosi Vladinu zahtjevu da »Lutrija« treba bolje zarađivati i više uplaćivati u državni proračun. </p>
<p>Što se tiče troškova poslovanja, odgovorni u »Lutriji« kažu da je najveći trošak plaća. Prosjećna plaća djelatnika »Lutrije« iznosi oko 3.100, dok direktor zarađuje 15.000 kuna.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Yankeejev put od zaštitnika do silovatelja i ubojice </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - U utorak je na vojnome sudu u američkoj vojnoj bazi Würzburg pokraj Frankfurta počelo suđenje stožernom vodniku Franku Rohghiju, optuženome za seksualno zlostavljanje i ubojstvo s predumišljajem 11-godišnje kosovske djevojčice Merite Shabiu. Ronghi je, kao pripadnik padobransko-pješadijske pukovnije, služio u međunarodnim mirovnim postrojbama na Kosovu, a uhićen je ubrzo nakon što je unakaženo i u snijeg zakopano tijelo djevojčice pronađeno 13. siječnja ove godine u šumi pokraj mjesta Vitina. Prošloga je petka Ronghi priznao krivnju po optužbi za umorstvo, sodomiju i još tri točke optužbe za bludničenje nad djetetom. Tužitelji su tada, bez objašnjenja kako prenose agencije, odbacili optužbu za silovanje i seksualno motivirano umorstvo. </p>
<p>Rekonstrukcija događaja tijekom suđenja pokazat će što se doista događalo tog zimskog dana u podrumu zgrade između krupnog tamnokosog 36-godišnjeg vojnika iz Nilesa u američkoj državi Ohio i djevojčice koja je zimu, zajedno s roditeljima i petoro braće, provodila u stanu u Vitini, jer bi život za velike zime u siromašnoj brdovitoj zabiti bio nepodnošljiv. Međutim, još na saslušanju obavljenome u veljači jedan je dočasnik posvjedočio kako je izvjesni redov tvrdio da se s Ronghijem u terenskom vojnom vozilu odvezao do stambenog bloka. Tamo je Ronghi, misleći da ga redov ne vidi, ukrcao u vozilo neki teret. Poslije toga su se odvezli izvan grada gdje je on bacio tijelo djevojčice. Televizijska postaja CNN prenijela je i svjedočenje Roghijevih kolega prema kojemu je on javno pričao kako je moguće počiniti seksualno nasilje nad nekom albanskom ženom i proći nekažnjeno jer se čin jednostavno može pripisati nekom Srbinu.</p>
<p>Suđenje Franku Ronghiju održavalo bi se u Sjedinjenim Državama da je on, kojim slučajem, suočen s mogućnošću dosuđivanja smrtne kazne. Međutim, čeka ga maksimalna kazna doživotnog zatvora (zbog čega se proces može voditi u bazi u Njemačkoj), a jedina neizvjesnost koja ovakvu presudu navodno prati jest hoće li mu se ostaviti mogućnost pomilovanja tijekom izdržavanja kazne. On će biti degradiran, izgubit će plaću i sve vojničke povlastice proistekle iz statusa pripadnika KFOR-a, a dobiti će i nečastan otpust iz vojske. Boravit će u vojnom zatvoru pojačanog stupnja sigurnosti u Fort Leavenworthu.</p>
<p>Pred sudsko vijeće, sastavljeno od američkih časnika u Würzburgu, izišli su roditelji Merite Shabiu, a Ronghijev brat i njegova supruga svjedočit će o karakteru optuženika. Otac Hamdi Shabiu izjavio je pred sudom da je njegova kćer, kao i mnogi Albanci s Kosova, s radošću dočekala pripadnike međunarodnih mirovnih snaga jer je vjerovala da su došli zaštiti Albance. »Kako netko može tako nešto učiniti, on je masakrirao moju kćer«, vapio je dok je majka Remzije Shabiu kroz suze rekla kako je s Meritom umrla i cijela njezina obitelj. Sumještani obitelji Shabiu drže da Ronghiju treba dosuditi smrtnu kaznu, odnosno »kaznu koju zaslužuje«, ali daju do znanja, kako prenose američki izvori, da zbog ove zlokobne epizode ne misle loše o Amerikancima općenito. Ipak, još prije ovog događaja Albanci su se znali buniti protiv navodnog zlostavljanja od strane pripadnika KFOR-a s posebnim primjedbama na neadekvatni pretres žena.</p>
<p>Kosovska epizoda nije jedina te vrste koja se veže uz ponašanje američkih vojnika na službi u inozemstvu. Uoči nedavnoga sastanka G 8 na Okinawi, održani su prosvjedi zbog nekoliko incidenata koje su tijekom vremena izazivali vojnici iz američke vojne baze na otoku od kojih je najsvježiji bio napastovanje japanske učenice u njezinoj sobi, odnosno ulično premlaćivanje studenta, sve djela američkih vojnika. To je izazvalo ogorčenost i ljutnju lokalnog stanovništva te osvježilo uspomenu na događaj od prije nekolio godina kad su trojica vojnika silovali mladu Japanku. Na Kosovu inače već više od godinu dana (od Kumanovskog sporazuma kojim je Slobodan Milošević pristao na ulazak stranih snaga) boravi 50 tisuća vojnika predvođenih pripadnicima NATO-a.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Sviram trubu, plešem i dirigiram, a uz to uvijek idu i lepe puce </p>
<p>Zlatko Herček, gradonačelnik Vrbovca</p>
<p>Što pijete radije, kavu ili gemišt?</p>
<p>- Radije pijem kavu nego gemišt. U mlađim sam danima pak radije pio gemišt. Sad volim popiti kavu s mlijekom i tri natrena. To je moja receptura za kavu.</p>
<p>Kad ste došli na mjesto prvoga čovjeka grada ? </p>
<p>- Funkciju gradonačelnika Vrbovca počeo sam obnašati 15. lipnja, na Dan našega grada i župe sv. Vida.</p>
<p>Na to ste mjesto izabrani po drugi put. Znači li to da ste pronašli pravi recept i stekli respektabilno povjerenje vaših sugrađana?</p>
<p>- Ne znam znači li to i izuzetno povjerenje birača no, drago mi je da je HSS na gradskim izborima uvjerljivo pobijedio. Puno se krećem među ljudima a dosta vremena radim i s mladima u klubu Hrvatske seljačke stranke, u kojoj sam od 1992. godine. Tada je, naime, pokojni Joža Pankretić osnovao u Vrbovcu ogranak HSS-a. Mnogi kažu da je naš grad poznat po tri stvari - Poljoprivredno industrijskom kombinatu, limenoj glazbi i mažoretkinjama.</p>
<p>A po aferama?</p>
<p>- Njih ima svugdje. Bolje je pamtiti neke ljepše stvari, kao na primjer našu »djetelinu sa četiri lista«, kako smo zvali pokojnoga Jožu Pankretića.</p>
<p>U sklopu turističke promidžbe svojega grada nedavno ste na zagrebačkom Zrinjevcu zdušno dirigirali limenom glazbom »Vrbovec«. Ide li vam to od ruke?</p>
<p>- Da, sviram trubu, a glazbu izuzetno volim. U Zagrebu sam završio osnovnu i srednju glazbenu školu, a u vrbovečkom sam Limenom orkestru još od 1969. godine. Rođen sam u Vrbovcu i od rođenja se nisam maknuo iz njega, osim za vrijeme školovanja. Naime, završio sam Ekonomski fakultet u Zagrebu.</p>
<p>Jeste li i u privatnom životu vi taj, koji drži »palicu«? </p>
<p>- Ne, nisam diktator. Rođen sam za demokraciju. Rado primam savjete i prijedloge, a u odlučujućim trenucima donosim prave odluke. Neskromno mogu ustvrditi da sam odgovorna osoba koja sve što u životu radi, radi sa - srcem. </p>
<p>Nastupe limene glazbe često prate i vrbovečke mažoretkinje. Kako je biti u društvu »lepih puca«?</p>
<p>- Slagao bih kad bih rekao da nije ugodno. Volim svirati i plesati, a uz to uvijek idu i lepe puce. </p>
<p>Jeste li svoju suprugu osvojili kao svirač ili kao plesač?</p>
<p>- Nečim sam je zasigurno osvojio. Društvene smo osobe po prirodi, pa smo se valjda našli. Supruga radi kao voditeljica područnog ureda Državnoga inspektorata. Imamo dvoje krasne djece - sina, studenta prve godine Muzičke akademije u Zagrebu, i kćer koja pohađa prvi razred srednje škole.</p>
<p>Sudeći po tome, jabuka ne pada daleko od stabla. </p>
<p>- Izgleda da je tako. Kao i ja, sin svira trubu u vrbovečkom Limenom orkestru. Kćer nije pošla glazbenim vodama ali je svojedobno bila mažoretkinja, a i veliki je ljubitelj životinja. Obožava našega kućnog ljubimca, psa bernardinca Megu. Zanimljivo je da je pas dobio ime po našem automobilu, »renaultu meganeu«. Sin izuzetno voli automobile pa je kći došla na ideju da psa od milja nazovemo Mego.</p>
<p>Jeste li se kad bavili poljodjelstvom. Imate li imanje? </p>
<p>- Sada nemam vremena za tako nešto. Nekad sam imao imanje ali mi je zemlja oduzeta, kako bi se na njoj izgradila škola.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U zagrebačko zdravstvo ulaze moderni menedžment, ekonomika i sponzori </p>
<p>Dr. Zvonimir Šostar, novi pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb: Osnovna zadaća naše politike je zdravstvo po mjeri građana / Ravnatelji zdravstvenih ustanova morat će biti samo ravnatelji, a ne i vlasnici ili zakupci neke ambulante ili sličnoga / Krajem rujna »radionica« za sve ravnatelje i njihove pomoćnike za financije, a govorit će se i učiti o modernom menedžmentu u zdravstvu, i ekonomici zdravstva / Telefon za građane svaki dan od 7.30 do 9 sati </p>
<p>- Nedavna smjena svih upravnih vijeća zdravstvenih ustanova u vlasništvu Grada Zagreba, nakon što je utvrđeno da nisu radila u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i da se nisu pridržavala ni statuta zdravstvenih ustanova, najavljuje novi način rada, rekao nam je dr. Zvonimir Šostar, novi pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. U okviru toga najavio je i nužnost većeg angažmana svih članova upravnih vijeća, posebno onih u domovima zdravlja, koji su u izrazito lošem stanju. U sustavu zagrebačkog zdravstva nalazi se inače četrnaest domova zdravlja, šest specijalnih bolnica, jedna opća bolnica i jedna poliklinika.</p>
<p>Jednom od važnijih odluka pročelnik Šostar istaknuo je i to, da ravnatelji više neće moći obnašati dvostruku dužnost, pogotovo u domovima zdravlja gdje su istodobno na funkciji ravnatelja i imaju u zakupu vlastitu ordinaciju. Morat će se odlučiti samo za jedan posao, rekao je dr. Šostar.</p>
<p>- U svemu će biti potrebna velika inicijativa ravnatelja zdravstvenih ustanova. Ako to bude potrebno, oni će se morati potruditi pronaći i sponzore kako bi ustanova došla do potrebnih sredstava. Krajem rujna počet će »radionica« koja će okupiti sve ravnatelje zagrebačkog zdravstvenog sustava i njihove pomoćnike za financije, a na njoj će se govoriti i učiti o modernom menedžmentu u zdravstvu, te o ekonomici zdravstva. Osim domaćih, predavači će biti i stručnjaci iz inozemstva. Jedna je od ideja da se u sustav obrazovanja ponovo uvede postdiplomski studij iz ekonomike zdravstva.</p>
<p>Osnovna zadaća i mjera nove politike Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, bit će - zdravstvena služba po mjeri građana. Temelj djelovanja bit će ključne reforme, prvenstveno one na području zdravstvene edukacije i borbe protiv ovisnosti - posebno narkomanije, a velika bi se pažnja trebala posvetiti i zbrinjavanju starijih i nemoćnih. Planira se, također, unapređenje kvalitete rada cjelokupnog zagrebačkog zdravstva te poboljšanje tehnološke osnove. </p>
<p>Kao jednu od većih razlika u odnosu na dosadašnji način rada Ureda, dr. Šostar ističe činjenicu da se Ured sada otvorio prema građanima, te da je postao transparentniji i u odnosu s novinarima. Upravo je taj ured prvi uveo telefonsku liniju na koju se građani mogu javiti svaki dan od 7.30 do 9 sati i dati svoje pritužbe, sugestije ili postaviti pitanja. Osim toga, svakoga četvrtka od 16 do 18 sati dr. Šostar i njegov zamjenik mr. Zdravko Čokić primaju građane te im pokušavaju pomoći pri rješavanju problema - uputiti ih na pravo mjesto i pružiti pravu informaciju. Kako se pokazalo, problemi su većinom socijalne prirode, te zapravo pripadaju u područje rada Centra za socijalnu skrb.</p>
<p>- Kroz susrete s građanima najbolje se mjeri njihovo zadovoljstvo, ali na njima saznajemo i gdje su najveći problemi pa tamo nastojimo odmah reagirati, rekao je dr. Šostar. Slijedeći trendove, a s namjerom da se još lakše komunicira s građanima, planira se i uvođenje web stranice - »Zagrebačko zdravstvo«. Građanima je tako u znatnoj mjeri prepuštena inicijativa, ali moraju biti svjesni da i oni imaju svoj dio odgovornosti.</p>
<p>- Rođen sam u Zagrebu i želim da moj rad na ovome mjestu, kao i rad mojih suradnika, ostavi traga, bez obzira na to, koliko dugo bude trajao, zaključio je dr. Šostar. </p>
<p>Željka Frelih</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Oko Božića međunarodni natječaj za Sveučilišnu bolnicu uz Savu</p>
<p>Jedan je od planova Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i rješavanje »projekta preko Save«, odnosno Sveučilišne bolnice. Kako je najavio pročelnik Ureda dr. Zvonimir Šostar, uskoro počinje ponovni rad na tom projektu. Svi bi elementi trebali biti dogovoreni do Božića ili Nove godine, tada bi se raspisao i međunarodni natječaj. Kako bi se pronašla najbolja rješenja za svaki dio projekta, za svaki od njih osnovat će se posebni ekspertni tim. </p>
<p>- Taj prostor mora zaživjeti, pobornik sam, naime, ideje da Zagrebu ne treba više bolničkih kreveta, ali je potrebna nova bolnica. Ako se u zdravstvo želi uvesti moderna tehnologija, što je i jedan od ciljeva našega Ureda, onda je za nju potrebno imati i kvalitetan i odgovarajući prostor. Sveučilišna bolnica možda nije najkvalitetniji prostor, ali je jedini koji imamo i u koji su do sada utrošena vrlo velika sredstva pa se mora iskoristiti na najbolji mogući način, rekao je dr. Šostar. (žf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jeftinije u pučkim kuhinjama, starima, nemoćnima i siromašnima jelo u kuću</p>
<p>Pri kraju je izrada programa kojim bi se objedinile sve pučke kuhinje u gradu Zagrebu, o čemu se Gradski ured već dogovorio s Caritasom i Crvenim križem. Namjera je da se snizi cijena obroka, a da se starima i nemoćnima obroci dostavljaju u njihove domove. Svoj bi obrok na kućnu adresu trebale dobivati i obitelji s troje i više djece, kojima su primanja ispod egzistencijalnoga minimuma. Socijalni radnici već su na terenu i popisuju takve obitelji, rekao je dr. Šostar.</p>
<p> Grad je već dao i inicijativu za rješavanje pitanja prenoćišta i smještaja beskućnika. Iako je postojeće prenoćište u Grgurovoj pod nadležnošću Crvenoga križa, Gradski će ured nastojati pronaći adekvatniji prostor i bolju lokaciju na koju bi se ono preselilo.</p>
<p>Dosad je bilo vrlo loše riješeno i pitanje hospicija i gerijatrije (postoji samo jedan gerijatrijski odjel u Psihijatrijskoj bolnici u Vrapču), pa će se pažnja posvetiti tom problemu. U suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi pokušat će se rješavati i pitanje staračkih domova.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Gradski odgovor na istupe Tomice Tomljenovića u četvrtak</p>
<p>Na otvoreno pismo direktora Tržnica i veletržnice Tomice Tomljenovića, koji je gradonačelniku poručio neka odluči na čijoj je strani ili neka podnese ostavku, još nema komentara iz Poglavarstva, jer pismo nije - zaprimljeno</p>
<p>Konferencija za novinare na temu poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, na kojoj će se gradonačelnik izjasniti i o posljednjim istupima direktora Tržnica i veletržnice Tomice Tomljenovića, bit će održana krajem tjedna, najvjerojatnije u četvrtak, rekla nam je u utorak glasnogovornica gradonačelnika i Poglavarstva Vesna Kiprijanovska. U Poglavarstvu upozoravaju da još uvijek nisu službeno zaprimili posljednje Tomljenovićevo pismo, u kojemu je, između ostaloga, direktor Tržnica zatražio Bandićevu ostavku. Zbog toga, zasad, na Trgu Stjepana Radića ne žele komentirati otvoreno pismo gradonačelniku.</p>
<p>Prošloga je tjedna, u četvrtak, Tomica Tomljenović odaslao svoje prvo pismo, u kojemu je javno zatražio sastanak s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom. Na sastanku bi, tvrdio je, uz prisutnost suca Radovana Ortynskog, ministra unutarnjih poslova Šime Lučina i potpredsjednika Vlade Slavka Linića, progovorio o mnogim stvarima. Tomljenović je tada za Vjesnik izjavio da je spreman »pred najodgovornijim ljudima u državi, u koje ima povjerenja, uz kamere, predočiti imena i prezimena petorice ljudi, pojedinaca iz HDZ-a, HSLS-a i SDP-a, koji su uvijek bili 'u trendu', i dok je Hrvatska krvarila«. Nadalje, Tomljenović je izjavio da je spreman odgovoriti na svako moguće pitanje na koje zna odgovor, a voljan je pričati i o »nekim krvnim deliktima koje hrvatska policija nije mogla riješiti«.</p>
<p>Tomljenović je ustvrdio da dosad nije želio sa svim tim izlaziti u javnost dok nije došao do svih potrebnih informacija. No istinitost ovoga dijela priče postaje upitnom pretpostavi li se da je u četvrtak Tomljenović najvjerojatnije bio potpuno svjestan svoje, makar još uvijek nepotvrđene smjene s direktorskog mjesta. »Sada javnost mora saznati sve, zbog svih onih čestitih i poštenih ljudi iz SDP-a, HDZ-a i HSLS-a, koji su stvarali i branili neovisnu Republiku Hrvatsku«. Između ostaloga, dodao je i da će se, njegovim istupom, konačno pojasniti i iznenadna razrješenja visokih HDZ-ovih dužnosnika koji su okruživali pokojnoga predsjednika Tuđmana a razriješeni su u posljednje dvije godine i sedam mjeseci.</p>
<p>Dva dana kasnije, u subotu, u dnevnom su tisku osvanuli plaćeni oglasi Tržnica i veletržnice, u kojima se spominju poslovni rezultati i ostali uspjesi te tvrtke. Jedan dio oglasa čini, međutim, i nezgrapno uklopljena izjava direktora Tomljenovića, u kojoj se ponovno spominju iste stvari i njegova spremnost za otvoreni razgovor i otkrivanje dosad nepoznatih detalja. Može li se Tomljenović ovako koristiti oglasom u čijem zaglavlju piše »Tržnice i veletržnica Zagreb«, a ne, primjerice »Tomica Tomljenović«, i to, pretpostavljamo, na račun firme, koja je, podsjetimo, u vlasništvu grada? Očito može, ali je jasno da, ne ulazeći u Tomljenovićeve namjere, oglas nikako nije bio moralan potez. Događaji koji su uslijedili ukazuju na potez - očajnika.</p>
<p>U ponedjeljak Tomljenović odašilje novo otvoreno pismo, adresirano samo na jednog čovjeka, gradonačelnika Milana Bandića. U prilično konfuzno sročenom tekstu, u kojemu se spominju »stari administrativni ratnici«, »čestiti vozač, Srbin iz Ogulina«, »najveći korupcionaši s doktoratima«, »štamparije novca«, »tobogani korupcije«, »nevini Hercegovci i Ličani i vječna Hrvatska«, razabire se bitno - u rečenici: »Mi to zajedno možemo i moramo riješiti, u protivnom, gradonačelniče, podnesi neopozivu ostavku, da ne lažemo birače kojima smo prije tri mjeseca svi to obećali«.</p>
<p> Zadnje dvije godine i sedam mjeseci, tvrdi Tomljenović, koji jer upravo toliko vremena na čelu Tržnica i veletržnice, »svi zajedno vodimo krvavi rat protiv korupcije i onda nam ti, gradonačelniče, kroz nadzorni odbor natrag u firmu vratiš najvećeg korupcionaša, koji ima 16 doktorata iz korupcije. Ujedno tebi netko (a ja znam tko) podvali mladog HDZ-ovca, neiskusnog i nesavjesno upregnutog u ista kola korupcije, koja smo mi iz HDZ-a presjekli prije dvije godine, i gdje smo preko noći, nikome ne govoreći, dali povjerenje Krunoslavu Gašpariću, a sačuvali u sjeni Marija Kapulicu, jer je čovjek još mlad i nije bio svjestan u čijim se raljama zatekao. Jednako tako dali smo povjerenje iskusnom Dragi Krpini, a čovjeka na kojega su se pozivali gadovi korupcionaški, i on nesvjesno intervenirao (dr. Ivan Valent), stavili smo u sjenu da ga sačuvamo«.</p>
<p>Tomljenović, između ostaloga, poziva gradonačelnika da se »konačno odluči na čijoj je strani, strani onih koji naplatne blokove daju štampati u štampariju novca ili prvu garažu«. Za svaku izgovorenu riječ, upozorava Tomljenović na kraju, odgovara osobno, krivično, moralno i materijalno. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Otvoreno pismo i za Tomislava Buterina</p>
<p>Neposredno prije zaključenja ovoga izdanja u redakciju je stiglo još jedno, pismo Tomice Tomljanovića, ovoga puta adresirano na Tomislava Buterina, »načelnika gospodarskog kriminala RH«. Pismom Tomljenović potvrđuje sumnje prema kojima, spominjući u prijašnjim istupima »osobu sa 16 doktorata iz korupcije«, misli na Filipa Miloševića, bivšeg direktora Tržnica i veletržnice, koji je ovih dana ponovno imenovan u nadzorni odbor toga društva.</p>
<p> »Poštovani načelniče, dragi stranački kolega, molim te da javnosti odgovoriš kako to da kao osobni prijatelj i stručan čovjek nisi skrenuo pažnju kolegi Filipu Miloševiću, da do 1. siječnja 1998. godine, kad sam ja preuzeo dužnost direktora, nije dao štampati naplatne blokove u štampariju novca RH, gdje se štampaju sve vrijednosnice. Uvođenjem tih blokova gotovinska naplata TD-a porasla je preko tri milijuna DEM. Koliko ja znam, tisuće ste se puta sastajali u kafićima u Maksimiru, Kvaternikovom trgu i na Branimirovoj tržnici. Doministru Sačiću dvaput sam skrenuo pažnju na vaše rabote...«. </p>
<p>Tomljenović dalje nastavlja: »Usput molim kolegu i jednog od direktora Name i Zagrepčanke, da odgovori s kojim novcem, i za koga, su htjeli kupiti Namu Zagreb preko Folijaplasta, i ima li tu dio novca Filipa Miloševića. Jure Mijatoviću, kao častan i pošten Hercegovac, odgovori javnosti, pogotovo što sam ja klečao za vas kod visokih dužnosnika HDZ-a, vjerujući da ste časni i pošteni ljudi. Kad je 'Milan' dobivao uputstva da šalje svog privatnog sindikalca Super Marija, je li mu 'iskreno' rekao da se radi o rušenju cijene za kupnju poduzeća ili za dobrobit radnika, grada i RH. Liniću i Račanu niste rekli istinu, a ni HDZ-u ni drugim strankama«.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrepčanka trgovina preselila u Samobor, poziv Financijskoj policiji </p>
<p>Uprava (op)tužila radnike za »kaos, po uhodanom scenariju«, radnici tužili članicu Uprave, zatražili zaštitu prava na rad i odbili suglasnost na otkaz sindikalnom povjereniku </p>
<p>Unatoč opiranju Hrvatske udruge sindikata (HUS) i dijela radnika Zagrepčanka trgovine, proizvodni pogon i skladišta te tvrtke ipak su preseljeni iz unajmljenih prostora u Heinzelovoj 66. Vlasnik Zagrepčanka trgovine, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) prihvatio je, naime, obrazloženje Uprave o nužnosti preseljenja tvrtke iz Zagreba u samoborski Gornji Kraj. S druge strane, premda su prije dva tjedna prosvjedovali i pred Vladom zbog, po njima, neutemeljene odluke o preseljenju u Samobor, radnici, predvođeni granskim sindikatom HUS-a, na kraju su ipak napustili Heinzelovu.</p>
<p> Ni trenutka ne popuštajući zahtjevima sindikata o izmjeni odluke o preseljenju, predstavnici Uprave isticali su kako ni sanacijskim programom Zagrepčanke d.d. u stečaju (njegovim prihvaćanjem osnovana je Zagrepčanka trgovina) nije predviđen nastavak poslovanja u Zagrebu, te da je upravo zbog toga novoosnovana tvrtka izdvajala mjesečno 600.000 kuna za najam prostora u Heinzelovoj 66. </p>
<p>Neposredno nakon prosvjeda HUS-ova Sindikata Zagrepčanke na Markovu trgu, predsjednik Uprave Milan Ćaćić i članica Uprave Božena Bralić optužili su sindikalnu podružnicu HUS-a za »nanošenje neprocjenjive štete ugledu i poslovanju tvrtke«. Sindikalnom je vodstvu tom prilikom pripisana odgovornost za obustavljanje redovnog rasjeka i distribucije svježeg mesa i ostale robe kupcima, za onemogućavanje rada pratećih službi jer im nije dopušten rad i preseljenje arhiva iz Heinzelove u nove prostorije. A organiziran i provedeni štrajk ocijenjen je kao nezakonit i »kreiran po uhodanom scenariju stvaranja kaosa«.</p>
<p>- Od HFP-a tražimo da posreduje između Uprave i Sindikata. Osim toga, unatoč preseljenju u Samobor, na Općinskom sudu podnijeli smo tužbu protiv članice Uprave, Božene Bralić, pojasnio je trenutnu situaciju voditelj Županijskog ureda HUS-a Mario Iveković. Dodao je kako će HUS od nadležnih institucija zatražiti zaštitu prava rada. Predsjedniku Sindikata Zagrepčanke Vjekoslavu Salmiću Uprava je uputila pismo, obavještavajući ga o namjeri da se povjereniku Miloradu Bižiću Glisti uruči otkaz. No sindikalaci se s takvim korakom čelnika Zagrepčanka trgovine, naravno, nisu suglasili. </p>
<p>Govoreći o tužbi koju je Uprava podnijela na Županijskom sudu, optuživši sindikalce za organiziranje nelegalnog štrajka, Iveković je istakao da će se novo ročište održati u rujnu. Čelni zagrebački husovac opovrgao je navode kako je Uprava Zagrepčanke izmijenila sadržaj tužbe i, umjesto za nelegalno organizirani štrajk, sindikat optužila za nekakve industrijske akcije.</p>
<p>HUS je uputio poziv Financijskoj policiji da uđe u Zagrepčanku trgovinu i što prije ispita njeno poslovanje. (mf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Originalno hrvatsko: Šestinski rubac - novi zagrebački suvenir koji priča svoju priču</p>
<p>Ideja Mirjane Mijat: marama kao suvenir, poklon, uporabni predmet i spas od zaborava / Planirana izrada četiriju hrvatskih izvornih rubaca - slavonskog, turopoljskog, zagrebačkog i dubrovačkog </p>
<p>Zagrebačka marama dio je projekta »Hrvatski izvorni rupci« zaštićenoga imena »Dora-M«, kojim se želi sačuvati dio hrvatske tradicije i ponuditi kupcima, domaćima i stranima, prepoznatljiv i vrijedan suvenir. Kako je objasnila autorica projekta Mirjana Mijat, ona je, baveći se poduzetništvom, došla na ideju da se tržištu ponudi autentičan hrvatski proizvod, kojim bi se obuhvatio dio tradicije, ali bi se dizajnom i izvedbom učinio pomak od klasičnog poimanja suvenira.</p>
<p>Informirajući se po selima u raznim dijelovima Hrvatske, te surađujući s brojnim stručnjacima etnolozima, odabrani su zanimljivi rupci, koji se već i prestaju izrađivati pa postoji opasnost da - nestanu. Izabrana su četiri rupca - iz Slavonije, Turopolja, Dubrovnika i Šestina, a u izradi sudjeluje i Posudionica i radionica narodnih nošnji koju vodi prof. Josip Forjan. Patentirani projekt nedavno je prijavljen na natječaj Turističke zajednice Grada Zagreba gdje je ocijenjen visokom ocjenom, a stekao je i pravo korištenja znaka zaštićenoga hrvatskog suvenira.</p>
<p>Do sada su napravljene slavonska i turopoljska marama, a na jesen bi trebale biti u izradi i druge dvije.</p>
<p>- Namjera nam je bila da zagrebačka marama, na čijem likovnom rješenju radi slikarica Nada Bogdan, obuhvati različite vizure grada, kolažirane u cjelinu. To je, ujedno, i naš dar Zagrebu, rekla je Mirjana Mijat.</p>
<p>Marama je zamišljena kao suvenir koji priča svoju priču. Naime, iz napisa na ambalaži moći će se saznati o običajima kraja iz kojega marama potječe, te o prigodama u kojima se daruje. Zamišljena je, između ostaloga, kao suvenir ili poklon za strane poslovne partnere. Smatrajući da autentične suvenire treba predstaviti i osmisliti na pravi način, autori su se vodili idejom da se strancima ponudi suvenir koji istodobno može biti odjevni predmet, modni detalj ili ukras ambijenta - ovisno o mašti onoga tko ga kupuje ili će ga dobiti.</p>
<p>Kako su istaknuli autori, riječ je o suveniru koji je prvenstveno folklorni motiv, a svojom dugotrajnošću, kvalitetom i mogućnošću višestruke upotrebe spada u visoku kategoriju istovrsnih uporabnih predmeta. Iako su projekt već prepoznale kao vrijedan i poduprle neke naše institucije, autori smatraju da bi i Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma i Hrvatska gospodarska komora, trebali biti pokroviteljima projekta na svim razinama predstavljanja.</p>
<p> U projekt bi se mogli uključiti ljudi raznih struka, a time bi se, u sklopu maloga poduzetništva, otvorila i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U srijedu suzbijanje komaraca</p>
<p>U srijedu 2. kolovoza od 5 do 7 sati ekipe Sanitacije će uništavati komarce na području jezera Jarun omeđeno potokom Črnomerec i rijekom Savom do Petrovaradinske ulice.</p>
<p>Od 19 do 21 sat akcijom će biti obuhvaćena naselja Gredice, Jarun, Gajevo, Staglišće, Petrine i Hrgovići, omeđena ulicama Jarunska, Hrvatskog sokola, Našićka i Horvačanska.</p>
<p>Zamagljivanjem sa zemlje od 19 do 21 sat suzbijat će se komarci na jezeru Bundek, Hipodromu i naselju Kajzerica omeđeno ulicama Bundek, Cimermanovom, Bencekovićevom i Savskim nasipom. </p>
<p>Koristit će se insekticidi Neopitroid A-2 i Reslin Super, odobreni od Svjetske zdravstvene organizacije, primjereni u naseljenim mjestima, bez štetnih učinaka na zdravlje ljudi i toplokrvnih životinja.</p>
<p>Za vrijeme zamagljivanja pčelari trebaju zatvoriti košnice. Obavijesti na tel: 6116-383 ili 091 6116-381.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Talijani najradije ljetuju u Španjolskoj, Hrvatskoj porastao rejting </p>
<p>RIM, 1. kolovoza</p>
<p> - Prema anketi koju je proveo Istraživački centar TCI, na prvom mjestu inozemnih detinacija Talijana i ove je godine Španjolska. Razlozi zašto Talijani najviše vole ljetovati u Španjolskoj su razni: vrhunska usluga, bogat noćni program sa svim vrstama zabave, kvalitetna hrana, niske cijene, ugodni domaćini... Na pitanje sviđa li im se španjolska obala većina ispitanika bila je oduševljenija dobrim provodom nego prirodnim ljepotama, a svi se slažu da su gradovi kao Sevilla i Cordoba među najljepšima na svijetu.</p>
<p>Odmah nakon Španjolske je Grčka, a ove godine se znatno povećao interes i za Hrvatsku, koja je prošle godine bila tretirana kao »rizična destinacija«. »Lijepa naša« okarakterizirana je ove godine kao »sigurna, privlačna i preporučljiva meta« za provod ljetnjih odmora. Osvanule su mnoge slike na stranicama Interneta s reklamnim sloganom »Najljepše more svijeta« gdje su prikazani gradovi Dubrovnik, Split, Zadar, ili otoci Korčula, Hvar, Kornati...</p>
<p>Pojačano je zanimanje i za Meksiko, koji je ocijenjen kao jedna od rijetkih turističkih destinacija gdje se može dobro provesti i u isto vrijeme uživati u prirodnim ljepotama zemlje. Pri vrhu liste su i Egipat sa Crvenim morem, te Portugal i Tunis. Veliko zanimanje pobudila je i Irska, koja je zauzela mjesto ispred skandinavskih zemalja koje su bile tražene prošle godine. U značajnom padu je zanimanje za SAD, vjerojatno zbog rastra vrijednosti dolara, tako da se tek minimalan broj turista zaputio na Karibe.</p>
<p>Loša sezona očekuje i Južnu Ameriku, Indiju i Australiju, koje su prošle godine dobro kotirale na listi traženih destinacija Talijana. Iz sjeverne Afrike, Maroko je jedina zemlja koju će ove godine posjetiti veliki broj talijanskih turista, a i Turska je postala interesantnija nakon političke stabilizacije. </p>
<p>Prosječna dužina trajanja odmora skraćena je sa dosadašnjih 15 dana na prosječno 10 dana. Uzrok kakvom trendu je želja Talijana da odmor koriste dva ili više puta u godini, kao i činjenica da je u strukturi turista značajno porastao broj ljudi koji obavljaju neku od slobodnih profesija ili vlasnika malih ili većih poduzeća. </p>
<p>Zbog »invazije« mobitela uvedena su vrlo rigorozna pravila na talijanskim plažama, a korištenje mobitela uvjetovano poštivanjem pravila o lijepom ponašanju tj. zahtjeva se korištenje dodatnih naprava kojima se smanjuje buka te smanjenje neprijatne zvonjave na najniži nivo ili na tzv. vibra-cell. Za prekršitelje tih pravila, ali i drugih, primjerice igranje loptom, dovođenje pasa na plažu itd., predviđene su drakonske kazne. </p>
<p>Znakovito je da dosad omiljena destinacija - Kuba više nije najprimamljivija, uglavnom zbog loše usluge i povišenja cijena. Stoga više cijene s kojima dočekujemo Talijane na našem Jadranu neće biti dobro primljene. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Džakarti ranjen u bombaškom napadu filipinski veleposlanik</p>
<p>DŽAKARTA, 1. kolovoza</p>
<p> - Najmanje tri osobe su poginule, a filipinski veleposlanik u Indoneziji Leonides Caday je ranjen u utorak pola sata iza podneva u eksploziji bombe koja je bila postavljena u automobilu nedaleko od njegove rezidencije, javila je agencija France Presse, pozivajući se na bolničke izvore. Glasnogovornik filipinske ambasade Roderick Sierra je objasnio da se u trenutku eksplozije veleposlanik svojim automobilom upravo vraćao u rezidenciju. Veleposlanik je ranjen u obje noge, javljaju agencije, no Reuters za sada javlja o jednoj poginuloj ženskoj osobi.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika bolnice, veleposlanik nije u kritičnom stanju, a ostalih 17 ranjenih je također zadržano u bolnici. Automobil veleposlanika Cadaya potpuno je uništen, a službeni vozač je također pretrpio ozljede, kazao je načelnik policije u Mentengu, diplomatskoj četvrti grada. Ovo je prvi bombaški napad u nekoliko posljednjih godina u Džakarti, i za sada se ne zna je li u vezi s napetom političkom situacijom u Indoneziji ili je posrijedi sukob filipinskih vlasti s islamističkim pobunjenicima. Indonezijski predsjednik Abdurrahman Wahid izjavio je kako vjeruje da je bombaški napad u Džakarti povezan s nasiljem na jugu Filipina. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Norveški kralj leti ekonomskom klasom</p>
<p>OSLO, 1. kolovoza</p>
<p> - Norveški kralj Harald V neće biti previše rastrošan prilikom privatnog posjeta Španjolskoj, sljedećeg tjedna. Naime, kralj jedne od najbogatijih zemalja svijeta putovat će na Palma de Mallorcu zrakoplovom u ekonomskoj klasi i stiskati se s ostalim putnicima. »Mogu potvrditi da ovih dana u kraljevskoj palači nema razbacivanja novcem«, izjavio je sekretar kraljevskog kabineta Knut Brakstad. Prošlog su tjedna pak, kralj, kraljica Sonja i njihovo izaslanstvo putovali Norveškom u običnom iznajmljenom autobusu. Kraljevski je par prošle godine kritiziran zbog rasipanja novca na obnovu kraljevske palače. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Posteljina - osnovni uzročnik alergija i astme</p>
<p>NEW YORK, 1. kolovoza</p>
<p> - Znanstvenici su otkrili da posteljina u gotovo pola američkih domova sadrži dovoljno uzročnika koji mogu izazvati jaku alergiju. Na sreću, »izloženost visokoj razini alergena može se smanjiti uporabom antialergijske posteljine«, kazao je dr. Patrick Vojta iz National Institute of Environmental Health Sciences (NIEHS), ogranka National Institutes of Health (NIH). On i njegovi kolege objavili su rezultate prvog nacionalnog ispitivanja uzročnika alergija.</p>
<p> Istraživači su ispitali razinu alergena i uzročnika astme (poput žohara i grinja) u prašini koja se nalazi u stanu, a koja je uzeta iz više od 800 domova diljem zemlje. NIH izvješćuje da su ti domovi »reprezentativan uzorak, s obzirom na etničku pripadnost, socioekonomski status i vrstu stanovanja«. </p>
<p> Vojta i njegovi suradnici izvješćuju da je u posteljini iz 45 posto ispitanih domova otkrivena razina grinja bila više nego dovoljna za razvoj alergija. Posteljina u 23 posto domova imala je razinu grinja dovoljnu za izazivanje simptoma u astmatičara koji su već alergični na grinje. Što, dakle, mogu učiniti osobe izmučene alergijama kako bi se riješile neželjenih partnera u krevetu? Američka udruga za zaštitu pluća preporučuje nekoliko jednostavnih koraka za zdraviji okoliš u stanu:</p>
<p> uklonite tepihe iz soba astmatičara i alergične djece, prekrijte madrace pokrivačima protiv grinja, jastuke i posteljinu perite u vrućoj vodi, najbolje jednom tjedno, a deke jednom mjesečno.</p>
<p>Nadalje, redovito pregledajte ima li u stanu žohara, izbjegavajte toplokrvne ljubimce u kući, uključujući pse, mačke i male životinje (ptice, zamorčići), naročito ako izazivaju alergiju ili simptome alergije. U protivnom, ljubimce perite jednom tjedno i držite ih što dalje od soba u kojima borave astmatičari ili alergične osobe. Smanjite pojavu plijesni u stanu korištenjem klima uređaja, redovito čistite kupaonicu, kuhinju i podrum kako biste uklonili plijesan koja se stvara zbog visoke razine vlage</p>
<p>Na kraju možda i najvažnije, zaštitite djecu od duhanskog dima, bitnog faktora koji utječe na astmu i alergije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otkrivena povezanost dijabetesa i srčanih bolesti </p>
<p>NEW YORK, 1. kolovoza</p>
<p> - Dijabetičarima prijeti veća opasnost od srčanih bolesti, a istraživači pretpostavljaju da su otkrili zašto je to tako. Čini se da vrsta proteina odgovornih za razgradnju masti u krvi ne djeluje jednako dobro u prisutnosti visoke razine šećera u krvi, koja je česta u dijabetičara, tvrdi dr. Neil S. Shachter, docent medicine pri Sveučilištu »Columbia« u New Yorku. »Razgradnja je problem«, istaknuo je dr. Shachter, voditelj istraživanja provedenog na miševima. »Višak masti nakuplja se u arterijama dijabetičara i tako ih čini sklonijima aterosklerozi i drugim komplikacijama.« Schachter i njegovi kolege ističu da poslije obroka razina masti u krvi dijabetičara često ostaje povišena dulje nego u zdravih ljudi. Kako bi bolje ispitali problem, istraživači su miševima oboljelim od bolesti slične dijabetesu davali hranu bogatu mastima. Otkrili su da razina masti poslije obroka u njihovoj krvi doista ostaje povišena dulje nego u zdravih miševa. Budući da miševi nisu proizvodili više masti nakon obroka, zaključili su da mora biti još neki razlog za povišenu razinu masti nakon jela. Bilo je logično zaključiti da »nisu proizvodili više masti, nego njihovo tijelo nije jednako uspješno uklanjalo mast iz krvi«, kazao je dr. Shachter. Otkrili su da proteini kojih ima u jetri - heparan sulfat proteoglikani (HSPG), koji su odgovorni za prijenos masti, ne djeluju jednako dobro u okolini u kojoj ima mnogo šećera.</p>
<p> Ti su rezultati uvjerili istraživače, koji su o njima pisali u časopisu Journal of Clinical Investigation, da HSPG nije odgovoran samo za srčane bolesti. »Svaka veća komplikacija koja prati dijabetes povezana je s premalom proizvodnjom HSPG-a«, kazao je dr. Shachter. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Tragična Edipova traganja</p>
<p>51. dubrovački ljetni festival / Uz gostovanje Grčkoga nacionalnog kazališta s izvedbom »Kralja Edipa«, u režiji Vassilisa Papavassileioua / Predstava koja u preciznosti imaginarnih kazališnih rekonstrukcija gubi izravne dodire s našim teatarskim vremenom</p>
<p>Proglašena jednim od najvećih događaja naše ovogodišnje ljetne festivalske sezone, izvedba Sofoklova »Kralja Edipa« Grčkoga nacionalnog kazališta iz Atene, nakon gostovanja u rimskom Koloseju, prikazana je u nedjelju i ponedjeljak na večer na Držićevoj poljani u Dubrovniku. Devet gipsanih statua razmještenih na pozornici omeđuju okvir tragedije i sugeriraju, u izvedenom asocijativnom redu, prisutnost ovog vremena u prostoru neumoljivih mitskih zakonitosti i sudbinske neminovnosti. Jer, u nekim dalekim izvodima, grčki je redatelj Vassilis Papavassileiou nastojao pokazati univerzalnost Sofoklova tragičnog govora što se ispisuje u tisućljetnom luku od Tebe do mjesta naše suvremenosti i koje uvijek iznova postavlja pitanja, na koja svaka generacija, uključujući se u tu dvosmislenu igru iznalaženja vlastite pozicije u svijetu, pokušava odgovoriti.</p>
<p>Papavassileiouov »Kralj Edip« vraća se ishodištima, nekoj imaginarnoj kazališnoj rekonstrukciji, u kojoj se preciznošću redateljskog viđenja želi prizvati u sjećanje slika staroga grčkog teatra. Njegova je namjera jasna - on želi prepričati priču i zadržati je u okvirima tradicionalnog iskaza, gledateljima ponuditi autentičan doživljaj u susretu s dramskom baštinom, i to onom koja predstavlja polazište svega, početak svih budućih dramskih i teatarskih avantura, predložak kojem se kazalište uvijek vraća. U nekom, ipak ishitrenom iščitavanju, predstava Grčkoga nacionalnog teatra mogla bi se uklopiti u krug najrecentnijih europskih redateljskih propitivanja dramskih tekstova, koja se okreću isključivo riječima i u statičnosti prizora koncentriraju se na izgovoreni tekst lišavajući izvedbu vizualnih atrakcija što zamagljujući pogledeoslabljuju i snagu dramske poruke. No, čini se da redatelj Vassilis Papavassileiou ipak nije slijedio te ideje.</p>
<p>Njega je prije svega zanimala tragičnost prikaza koja proizlazi iz kazališnog prisjećanja, ona forma koju zagovaraju kazališni tradicionalisti, povratak uzvišenosti kroz točnost, traganje za teatarskim korijenima. Stoga i njegova izvedba »Kralja Edipa« koju glumci izvode na novogrčkom, a što je uostalom izazvalo brojne polemike i negodovanja u povodu rimskog gostovanja Grčkoga nacionalnog kazališta u Koloseju, nudi ponajprije informaciju, upoznaje gledatelje s tragičnom Edipovom sudbinom u slavnom Edipovu obračunavanju s vlastitom i tuđom prošlošću i saznanjem o sudbinskim predodređenostima koje je nemoguće izbjeći. Ona ulazi u red onih »lektirnih uprizorenja« koja ne žele provocirati, već obavijestiti i time ne opterećivati ili iznalaziti dodatna značenja u susretu s recentnom stvarnošću.</p>
<p>Najimpresivniji prizori su oni sa zborom koji odjeven u bijelo s maskama komentira dramska zbivanja, geometrijskom točnošću raspoređen na prostoru pozornice, predstavljen kao neizbježan znak tragičnog usuda. Pojava zbora unosi dinamiku u statičnost scenskog izričaja, u govor s proscenija, u slike koje nastoje privući gledatelje prije svega, ili samo, svojom jasnoćom. On je onaj presudan korelativ scenskom zbivanju koje, iako lišeno pretjerane psihologizacije, nije uspjelo izbjeći patetične ili odveć dramatične tonove u glumačkim interpretacijama, što je napose vidljivo u ocrtavanju tragičnih zabluda Jokaste u izvedbi Tzeni Gaetanopoulou.</p>
<p>Edipovu nesreću u rasponu od tragičnosti do uzvišenosti efektno je predstavio Grirgoris Valtinos, moćan u predočavanju zastrašujuće spoznaje, u dojmljivosti simbolične i stvarne Edipove sljepoće što ga prati kroz putovanje do istine, čime ispisuje sve svoje prijelome i gubitke koji nas ne mogu ostaviti ravnodušnima ni stotinama godina nakon Sofoklova bilježenja njegove sudbine. Svjedoci njegove zle kobi: Stephanos Kyriakidis kao Kreont, Costas Galanakis u ulozi Tiresija te Manos Stalakis, Yannis Rozakis, Lakosov Psarras, Themis Panou i članovi zbora korektno su ocrtali okvir Papavassilieiouva redateljskog pogleda na slavnu grčku tragediju o kralju Edipu.</p>
<p>Možda bi predstava Grčkoga nacionalnog kazališta bila sugestivnija da je izvedena u nekom drugom, osamljenijem prostoru, gdje bi se ostvario neki izravniji kontakt s prirodom i osjetila sva tragedija i nemoć onog koji se ne znajući usprotivio prirodnom poretku svijeta. Tako bi se jasnije predstavila i ideja Vassilisa Papavassileioua da Edipovu dramu oslobodi zavodljivih teatarskih izvoda te da ona ponajprije progovori snagom Sofoklova jezika.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Film nije nogometna utakmica!</p>
<p>PULA, 1. kolovoza</p>
<p> - Nakon burnih reakcija producenta filma »Maršal« Ivana Maloče i redatelja Vinka Brešana, izbornik ovogodišnjega Pulskog festivala Branko Ivanda dao je svoju interpretaciju cijelog događaja i iznio razloge ukidanja nagrade producentima koju su do sada primali kao Veliku zlatnu arenu za film u cjelini.</p>
<p> - Ja sam svjesno i namjerno sudjelovao u odluci da se potakne producente na jedno novo promišljenje njihove uloge u hrvatskoj kinematografiji. U ovom trenutku, ako netko treba primiti najznačajniju godišnju filmsku nagradu, a u ime brojnih filmskih radnika i umjetnika u ime ekipe, pa čak i i u ime producenta, onda je to besumnje redatelj. </p>
<p>On potroši najviše energije, on pronalazi ili piše scenarije, on bira glumce i ekipu, a na svoj projekt i ime dobiva financijska sredstva, kaže Ivanda i nastavlja: - Mi doista nismo američka kinematografija. Od budućeg profila hrvatskog producenta očekujem da oslobodi autora svih izvankreativnih radnji, da pripremi projekt za europske fondove i koprodukcije, da nađe sponzore, da daleko aktivnije sudjeluje i u tekućoj preobrazbi kompletne strukture hrvatske kinematografije. Žao mi je, ako smo nekoga nepravedno oštetili ove godine jer se i među producentima već osjećaju neke razlike, ali čvrsto ostajem pri našoj odluci. Možda smo pogriješili što već ove godine nismo uveli poticajnu nagradu Zlatnu arenu za producenta, ali nju možda ne bi dobio film koji je osvojio Veliku zlatnu arenu, već brat i sestra Aćimović koji su zaista isproducirali svoj film, premda ne i za najveću nagradu, a tek na kraju primili zasluženu financijsku pomoć Ministarstva kulture.</p>
<p>Selektor Branko Ivanda dalje naglašava: - »Maršal« doista zaslužuje Grand prix, zaslužuje ga i film »Nebo, sateliti«, ali ja drugačije shvaćam ulogu producenta. Producent treba biti čovjek koji će omogućiti, financijski i organizacijski, zatim i u plasmanu filma, neometani, kreativni posao autorima, a oni najbolji producenti mogu odigrati veliku ulogu i u samom kreativnom procesu. Što se tiče primjedbe da nije fer mijenjati propozicije u tijeku festivala, mislim da je to čista formalnost. Možda je to baš najbolje vrijeme jer film nije nogometna utakmica. Želimo aktivnije producente i stimulirat ćemo ih posebnom nagradom već iduće godine. Bilo bi divno da se producentska nagrada poklopi i s nagradom za najbolji film. Moj mladi kolega Vinko Brešan uzevši u »zaštitu« svog producenta, potvrdio je daleko najznačajniju ulogu koju danas ima redatelj u hrvatskom filmu. Nadajmo se, da će mu se uskoro u tome pridružiti i hrvatski producenti, zaključio je Branko Ivanda.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nova - stara Matica</p>
<p>Najnoviji broj časopisa Hrvatske matice iseljenika »Matica«, broj 7., srpanj 2000. po svemu sudeći označava prekid djelovanja te organizacije u onakvom smislu kakvu smo je poznavali poslijednjih godina. U skladu sa Statutom Hrvatske matice iseljenika, Vlada Republike Hrvatske odredila je sredinom lipnja sastav Upravnog odbora Matice, a u njega su ušli: Ljubomir Antić, Nikola Jelinčić, Jakša Kušan (predsjednik), Jerko Runje i Mišo Zorenić. Dosadašnji ravnatelj Ante Beljo razriješen je dužnosti, a na taj položaj je izabran Boris Maruna, koji je bio prvi ravnatelj Matice iseljenika u samostalnoj hrvatskoj državi. Maruna je na tu dužnost stupio 1. srpnja, a također je odlučeno da se dosadašnje poslovanje Matice podvrgne strogoj reviziji, kako bi se uklonile ili potvrdile stanovite sumnje u zakonitosti njezina rada.</p>
<p>S time u vezi posebno treba izdvojiti članak Borisa Marune i Jakše Kušana koji otvara najnoviji broj »Matice«. Taj članak pod naslovom »Otvorena poruka Hrvatima u svijetu« precizno upućuje na probleme u koje je ta ustanova upala pod starim vodstvom i ocrtava nove ideje (odnosno stare na kojima je Matica i osnovana) kako bi ona u punom smislu riječi postala demokratska organizacija koja će se brinuti o iseljenim Hrvatima. Maruna i Kušan kao ključno ističu da se »u Matici od sada neće više pitati tko je koje političke orijentacije, tko je 'veći' a tko 'manji' Hrvat, već koliko svaki od nas može učiniti za zajedničke ciljeve. Mi se obraćamo svima bez razlike, tako da Matica postane stvarni most do svih hrvatskih iseljenika«. U tom tekstu se zaključuje da je Matica već odavno morala postati onakva suvremena ustanova kakvu imaju i drugi narodi s brojnom emigracijom i željom da prošire svoj kulturni utjecaj. Matica mora postati prava i prva hrvatska institucija koja će o Hrvatskoj izvještavati ne samo iseljenike već i svjetsku javnost.</p>
<p>Nova »Matica« donosi i intervju s prvoimenovanim biskupom nove Gospićko-senjske biskupije dr. Milom Bogovićem. Mogu se pročitati i zanimljivi tekstovi o Ivanu Mažuraniću, uz 110. obljetnicu njegove smrti, putopisne reportaže o hrvatskim životopisnim selima. Broj je zaključen osvrtom na veliku retrospektivu slikara Vladimira Filakovca, što je održana u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prekrasne kantilene</p>
<p>Zagrebačke ljetne večeri / Violinistica Julija Krasko u nastupu uz glasovirsku pratnju Olge Kondratieve podarila publici u Crkvi sv. Katarine nezaboravan doživljaj </p>
<p>Zagrebačke ljetne večeri ugostile su u ponedjeljak uglednu rusku violinisticu Juliju Krasko, koja je u suradnji sa svojom sunarodnjakinjom pijanisticom Olgom Kondratievom pružila zadovoljnoj publici nezaboravan doživljaj. Koncert je zbog hladnoće umjesto u Atriju Klovićevih dvori održan u Crkvi sv. Katarine, koja je svojom akustikom još više pojačala ljepotu tona i nosivost plemenita instrumenta umjetnice.</p>
<p>Julija Krasko je đak ruske škole (profesorice Irina Svetlova i Maja Glozorova u Moskvi) kojoj su se vrata svjetske karijere otvorila pobjedom na Međunarodnom natjecanju Paganini u Genovi 1992. Nastupala je u Carnegie hallu u New Yorku, uz Berlinsku filharmoniju, te u Francuskoj, Finskoj, Egiptu i drugdje, a njezini ljetošnji nastupi u Hrvatskoj nakon Zagreba nastavljaju se u Poreču (1.8.), Zadru (6. 8.) i Pagu (7. 8.).</p>
<p>Prvi dio lijepoga, ljetu primjerena, ali i vrlo zahtjevna, programa predstavio je tri schaconne, čest oblik u violinističkoj literaturi, koji se temelji na starom plesu trodobne mjere, bogato variranom na stalnom basu. Taj se oblik osobito njegovao između 1600. i 1800., ali se susreće i poslije. Tako smo, osim vjerojatno najpopularnijeg djela te vrste Chaconne iz Partite u d-molu za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha, čuli i Chaconnu za violinu i glasovir Giovannija Battiste Vitalija (Bachova prethodnika i uzora), te još jednu moderniju, ali također inspiriranu baroknim modelom Chaconnu iz Sonate za violinu solo Bele Bartoka, naručenu od Yehudina Menuhina.</p>
<p>Umjetnica je tehnički briljantno, prekrasnim plemenitim i sočnim tonom i intenzitetom predstavila te tri različite, a opet srodne skladbe. Dugim, neprekinutim potezima gudala postizala je savršeni legato, naglašavajući plastično pojedine važne tonove ili melodijske linije unutar složene kontrapunktičke i harmonijske strukture. Znakoviti akcenti i bogato dinamičko nijansiranje pridonijeli su živosti interpretacije.</p>
<p>Odrazilo se to i u drugome, popularnijem dijelu programa romantičnog ugođaja, kojem je dodala još više temperamenta, topline i agogike s prekrasnim pjevnim kantilenama i virtuoznošću. Bile su to prve tri skladbe Fritza Kreislera (Preludij i allegro, Rondino na Beethovenu temu i Bečki capricco), a na kraju dvije skladbe Pabla de Sarasatea (Romanca andalusa i Fantazija na teme iz Bizetove opere »Carmen«).</p>
<p>Publika je dugotrajnim pljeskom i ovacijama nagradila sjajnu violinisticu Juliju Krasko i njezinu izvrsnu, od godine 1992. i stalnu suradnicu za glasvorom Olgu Kondratievu kao savršeno uigran i muzikalan duo, koji je na kraju za rastanak s razdraganom publikom izveo još dva Kreislerova bisera: Ljubavnu bol i Lijepi ružmarin.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Aida« s okusom skandala </p>
<p>SPLIT, 1. kolovoza</p>
<p> - »Dosta nam je skandala oko Splitskoga ljeta. Umjesto da se bave dramskim predstavama, opernim spektaklima i dobrim priredbama umjetnici koji su se okupili oko 46. splitskog ljeta preko novina se prepucavaju, jedni drugima zamjeraju i time pokazuju svoj stupanj primitivizma. I sada ova sramota oko Selema i zbora. Pa je li to normalno?« </p>
<p> Tako zbori jedna skupina Splićana koju smo anketirali ispred zgrade splitskoga HNK. Naime, nakon nesporazuma oko psovanja na kulturnim priredbama i fijaska na koncertu Raya Charlesa u Splitu je iznova zakuhana skandalozna kaša omotana vrpcom 46. splitskog ljeta. Ovoga puta riječ je o redatelju Petru Selemu, koji je na prošlotjednom pokusu obnovljene Verdijeve opere »Aida« prstom pokazao na jednu od članica splitskoga zbora, te joj uputio »grube riječi koje su nezgodno opisivale fizički izgled žene«. Nakon toga, sedamdeset članova zbora HNK Split odbilo je raditi s Petrom Selemom, a u ponedjeljak su sastavili i službenu peticiju koja će biti uručena Upravi splitskoga HNK. Naime, zboristi traže Selemovu ispriku preko mikrofona na Peristilu, što je on odbio objašnjavajući da je riječ o incidentu koji se događa u kreativnom, kazališnom radu i naglašavajući da se zboristima ispričao u prostoru Vestibula. </p>
<p>Zaokupljeni vlastitim interesima, svi likovi iz ove priče zaboravljaju na gledatelje koji već desetljećima pohode Peristil i »Aidu«, zaštitni znak Splita i Splitskog ljeta. Zato je logično pitanje kako će zvučati obnovljena »Aida« u koju su upetljani dijelovi tijela neke splitske zboristice.</p>
<p> U svakom slučaju, obnovljenom »Aidom« u utorak i srijedu na večer dirigira maestro Nikša Bareza, koji je najavio originalno isčitavnje Verdijeve partiture kao što to rade i ostale europske operne kuće. Na Splitskom ljetu, u ulozi Aide prvi put pojavljuje se Slovakinja sopranistica Lubica Carabelli-Ribarska koja je međunarodnu karijeru započela pobjedom na prestižnom natjecanju Luciano Pavarotti u Philadelphiji i pozivom da s Pavarottijem pjeva naslovu ulogu u Verdijevoj »Luise Miller«.</p>
<p>U obnovljenoj »Aidi« nastupaju Vladimir Jurlin, Zlatomira Nikolova, Janez Litrič, Ivida Čikeš i drugi. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Svjetionik u našem gradu</p>
<p>SENJ, 1. kolovoza</p>
<p> - Izložbom »Svjetionik u našem gradu«, koju je u muzejskom prostoru Sakralne baštine u Senju otvorio biskup Gospićko-senjske biskupije msgr. dr. Mile Bogović, predstavlja se javnosti opsežna dokumentacija o hrvatskome blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu, koja sadrži knjige, brošure, časopise i novinske članke. Tu kolekciju domaće i strane literature o Stepincu više od pedeset godina velikom je pozornošću i marom prikupljao velečasni Ante Kosina, Senjanin koji od 1945. godine živi u Njemačkoj, te je darovao Sakralnoj baštini senjske Katedrale, odnosno svom rodnome gradu. U donaciji se osim publikacija nalaze i neka Stepinčeva pisma i propovjedi, fotografije i nekoliko osobitih predmeta. Ovdje su tako prvi put izložene fotografije snimljene u vrijeme dvaju Stepinčevih posjeta Senju. Prvi njegov posjet Senju bio je 27. studenog 1934., kada je došao na pogreb senjskog biskupa dr. Ivana Starčevića, a drugi 28. srpnja 1935. godine prigodom ustoličenja biskupa dr. Viktora Burića, kada je nadbiskup Alojzije Stepinac držao i propovjed. Te fotografije, s kojima izložba počinje, popraćene su opsežnim izvješćima u »Hrvatskoj straži«. Osobitost ove zbirke, što sadrži i niz vrlo rijetkih knjiga, dvije su kapice, takozvani »Soli Deo«. Najznačajnijim predmetom izložbe smatra se »Soli deo«, biskupska kapica bl. Alojzija Stepnica, koju je vlč. Kosina 1945. godine uzeo za uspomenu iz »Stepinčeve sobe« u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu. Uz nju tu je izložen i »Soli Deo« Svetoga oca Ivana Pavla II., koji je kardionala Stepinca proglasio blaženikom. Taj »Soli Deo« Kosina je nabavio uz pomoć msgr. dr. Velimira Čapeka od papina tajnika, biskupa, msgr. Stanislawa Dziwicza, uz suglasnost Svetoga oca.(V. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Trijumf klape »Cambi« </p>
<p>OMIŠ/ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Apsolutni dvostruki pobjednik završnice muških vokalnih skupina ovogodišnjeg 34. festivala dalmatinskih klapa koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Omišu jest klapa »Cambi« iz Kaštel Kambelovca. Klapa »Cambi«, pod stručnim vodstvom Rajimira Kraljevića, izvodeći pred prepunim gledalištem i u nazočnosti velikog broja uglednika, skladbe »Bukovico« i »Vo je naša zemlja«, osvojila je »Zlatni omiški leut«, najsjajnije odličje prema odluci publike, te »Zlatni štit Grada Omiša« kao prvu nagradu sedemeročlanog stručnog ocjenjivačkog suda.</p>
<p>Drugo mjesto na 34. festivalu dalmatinskih klapa pripalo je domaćoj klapi »Puntari« pod glazbenim vodstvom Tereze Kusanović. »Brončanog leuta«, odnosno treću nagradu publike osvojila je klapa »Kumpanji« iz Blata na Korčuli, a treću nagradu žirija klapa »Nostalgija iz Zagreba«. Na ovogodišnjem festivalu dalmatinskih klapa ukupno su nastupile 32 muške i 23 ženske klape. (G.J)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Opera u Iranu nakon 21 godine </p>
<p>TEHERAN, 1. kolovoza</p>
<p> - Prvi put nakon 21 godine u Teheranu će se u srijedu upriličiti operna izvedba. Gostovanje opernog ansambla iz Kine, koje za srijedu najavljuju iranski mediji, omogućit će prvu opernu izvedbu nakon islamske revolucije 1979.</p>
<p> Izvedbu je omogućio iranski reformistički predsjednik i podupiratelj kulturne razmjene s inozemstvom Mohamad Hatami, koji je prilikom svojega nedavnog posjeta Kini dogovorio poticaj kulturnoj razmjeni između dviju zemalja. Prije revolucije 1979., u Teheranu su se mogle redovito priređivati operne večeri, u sklopu kojih su se, u suradnji s inozemnim ansamblima, na pozornicu postavljala djela Mozarta, Rossinija ili Wagnera. Izvedbe klasične glazbe nakon revolucije nisu bile moguće. Tek devedesetih godina vlasti su dopustile Teheranskom simfonijskom orkestru priređivanje koncerata.</p>
<p> Za razliku od muškaraca, solistice u Iranu ne smiju nastupati u javnosti. Iznimke su nastupi u zborovima ili pred isključivo ženskom publikom.(Hina/ DPA)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Valter Dešpalj: Ne treba se dati zavoditi sirenskim zovom revolucinarnih ideja i vizija </p>
<p> - Julian Rachlin je objektivno u ovom momentu možda prvi violinist na svijetu. U glamuroznom smislu još nema taj status, ali ono što se čulo u Kneževu dvoru, to je zaista bilo fantastično. U Beyreuthu se uvijek svira Wagner i svi su zadovoljni. Ne vjerujem da je ovakav Dubrovački festival dosadio Hrvatskoj i svijetu - kaže Valter Dešpalj, ravnatelj glazbenoga programa na Dubrovačkome ljetnom festivalu </p>
<p>Violončelist Valter Dešpalj uz to što je postigao svjetsku čelističku karijeru i profesor je čela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te gost profesor na uvaženim inozemnim visokoškolskim glazbenim ustanovama - od 1996. ravnatelj je glazbenog programa Dubrovačkoga ljetnog festivala. Najava njegova odlaska s toga mjesta povod je ovomu razgovoru.</p>
<p> • Zašto je ove godine glazbeni program u odnosu na dramski zapostavljen? </p>
<p>- U sadržajnom pogledu glazbeni program ima itekako dovoljno supstance, harmonične uravnoteženosti i velikih izvođača pa je s te strane sve u redu. Vaš dojam očito se temelji na nekim izjavama koje stižu s najodgovornijeg mjesta na festivalu, gdje se licitira oko toga koji program je važniji, dramski ili glazbeni. Mislim da je neozbiljno uopće razmišljati na taj način, a kamo li se o tome i javno izjašnjavati. Naime, dati prednost dramskom programu znači zapravo omalovažiti publiku, koju itekako želimo, a to je strana publika, koja će se po prirodi stvari prije prikloniti odlasku na koncert nego na dramsku predstavu. I obrnuto, dati prednost glazbi značilo bi omalovažiti našu festivalsku publiku, koju sigurno isto toliko želimo. </p>
<p>• Ipak, ove godine i unatoč znatnom broju eminentnih glazbenika slab je odjek?</p>
<p> - Uzrok je tomu djelomično skromna promidžba, ali isto tako i činjenica da su u javnosti odjeknuli oni skandalozni članci po novinama s početka godine napisani u namjeri da sruše staro rukovodstvo, a koji su, zapravo, degradirali festival. Sjetite se samo onih monstruoznih naslova po novinama o festivalu kao »kulturnoj sramoti Hrvatske« ili festivalu kao »provincijskom derneku«. Naravno da je to nanijelo neprocjenjivu štetu ovogodišnjem festivalu, jer je javnost u popriličnoj mjeri sklona povjerovati onomu što piše u novinama. </p>
<p> • Mislite li i na stranu javnost? </p>
<p>- Na našu sreću, strana javnost to ne čita. Naše politikantstvo ne dopire do njih. U percepciji strane javnosti, umjetnika, kritičara i publike, dubrovački festival je u posljednje četiri godine vratio svoj prestiž. Osobno mi puno znače pohvale maestra Horvata, pokojnog Joška Depola i niza značajnih kulturnih djelatnika. Pada mi na pamet da je nekih dana »Wall Street Journal« objavio članak gdje već u naslovu konstatira da je ovo festival svjetskog ugleda. Ali, zamislite kako bi se osjećali veliki strani umjetnici da su to pročitali. Ima nečeg upravo morbidnog u tome da nam najveći umjetnici dolaze za skromne honorare i iz želje da pomognu festivalu, a onda nam se u takvim ispraznim člančićima »argumentirano« sugerira da to baš i nisu veliki umjetnici.</p>
<p> • Zašto je to tako? </p>
<p> - Problem je u tome što je našoj javnosti »objašnjeno« da vrhunski umjetnici u velikom luku zaobilaze Dubrovnik.</p>
<p> • To nije točno?</p>
<p> - Ne da nije točno, nego je perverzno takvo nešto izjaviti vis a vis umjetnika. Zovete ljude i onda kada se odazovu, proglasite ih minornima.</p>
<p> • A oni su vrhunski?</p>
<p> - Apsolutno su vrhunski.</p>
<p> • Onda u čemu je problem?</p>
<p> - Svjesno se zlorabi loša informiranost naše šire kulturne javnosti. Naši glazbenici osim »zagriženih« ne poznaju dovoljno današnju svjetsku glazbenu scenu, mnogi su još u vremenu vinilnih ploča, možda i iz jednostavnog razloga što im je kompaktna preskupa. Ako Slobodan Prosperov Novak nije verziran u tome, donekle i mogu razumjeti, iako to nije sukladno s njegovom ravnateljskom pozicijom, ali me posebno žalosti kada to ne znaju profesionalni glazbenici.</p>
<p> • Tko su vrhunski glazbeni umjetnici koje ste dovodili?</p>
<p> - To su umjetnici koji snimaju za vrhunske gramofonske firme poput Deutsche gramofon, Decca, Phillips, Sony classics itd., koji nastupaju uz najveće dirigente i orkestre u najuglednijim koncertnim dvoranama svijeta. Kada se osvrnem četiri godine unatrag, lista je zaista impresivna. Tu su bili Yehudi Menuhin, Lazar Berman, Zubin Mehta, Paul Badura Skoda, Gideon Kremer, Antonio Meneses, Irena Grafenauer, Cristopher Hogwood, Stephen Kovacevich, Zoltan Kocsis, nabrojio sam samo neke. I oni svi su došli u razdoblju niza nepovoljnih političkih i ekonomskih okolnosti, što se često ne uzima u obzir. Isto se tako uzleti proteklih četiriju godina stavljaju na vagu nasuprot uzleta četrdeset prijeratnih godina, što je sasvim besmisleno ako ne i tendenciozno. </p>
<p> • Unatoč takvim vrijednostima neki su nezadovoljni? </p>
<p> - Kriterij počne rasti i kod publike i kod kritičara, apetiti postaju sve veći. I moj apetit je sve veći, ali ja sam upoznat s ograničenjima. Volio bih još više vrhunskih umjetnika. Volio bih npr. da nastupi Ivo Pogorelić, ali to je zasada nerealno.</p>
<p> • Zašto? </p>
<p> - Koliko sam informiran, postoje neke nerazjašnjene razmirice između njega i Grada. Isto tako, sjajno bi bilo kada bi došli veliki svjetski orkestri i dirigenti, kada bi došla tri tenora, makar ta vrsta glamoura nije condicio sine qua non za svjetski status našeg festivala. Jer on po ambijentalnosti naginje više ka komornomu. Volio bih više komorne opere, ali to su skupi projekti. Volio bih manje buke u Gradu, što bi nam omogućavalo korištenje nekih interesantnih prostora. Jedno sigurno ne bih volio: zadovoljiti svačiji ukus. To jedan ravnatelj niti može niti smije.</p>
<p> • Prošlih dana koncert je održao kod nas nepoznati Kun Woo Paik, Korejac. Inače, Vaš kolega iz doba studija na Juilliard School u New Yorku. </p>
<p> - Taj fenomenalni Korejac je dobar primjer za ono što sam rekao o našoj neinformiranosti. On je također svirao s velikim svjetskim dirigentima i orkestrima. Svojedobno je izazvao pravu malu senzaciju u glazbenom Parizu serijom koncerata posvećenih Lisztovoj glazbi, gdje je zapravo otkrio Liszta u sasvim novom svjetlu, interpretativnom, ali i repertoarnom. Izvukao je neke njegove kompozicije koje pijanisti naprosto nisu svirali, a sada ih, inspirirani tim njegovim ciklusom, uvrštavaju u svoj repertoar. Program koji je izveo u Dubrovniku upravo je snimio za Decca records. I on je došao ovamo za minimalan honorar.</p>
<p> • Nastupio je i violinist Julian Rachlin, Litvanac, veliki talent.</p>
<p> - Rachlin je objektivno u ovom momentu možda prvi violinist na svijetu. U glamuroznom smislu još nema taj status, ali ono što se čulo u Kneževu dvoru, to je zaista bilo fantastično. </p>
<p> • Je li se glazbeni program mogao drukčije koncipirati? Ili se zbog inzistiranja na tobožnjoj kvaliteti, iz lobističkih interesa, Vas želi maknuti?</p>
<p> - Ne bih se upuštao u špekulaciju da li postoje lobistički interesi da me se makne, ali svakako kolaju različite ideje. A što se tiče koncepcije, može se se koncipirati i sasvim drukčiji festival, sasvim različit od ovakvoga, koji također može biti i uspješan. No, moj se pristup temelji na tradiciji po kojoj je festival postao poznat i smatram da se tu ne treba previše dati zavoditi sirenskim zovom revolucionarnih ideja i vizija.. U Beyreuthu se uvijek svira Wagner i svi su zadovoljni. Ne vjerujem da je ovakav dubrovački festival dosadio Hrvatskoj i svijetu. </p>
<p> • Možda zato što ste festival »krojili« po svojoj mjeri i jesu sva ta nezadovoljstva. Recimo, prigovara Vam se da u glazbenom programu ima previše klasične glazbe.</p>
<p> - U opisu ovoga radnog mjesta stoji i to da ravnatelj mora čuti svakojake kritike. A pitanje doziranja i omjera je vrlo subjektivno i to je igra bez granica, svatko ima neku drugu ideju. </p>
<p>• Neki prigovaraju da je sudjelovanje dubrovačkih glazbenika nedovoljno, čuju se i populistički povici da »treba festival vratiti Dubrovčanima«. Što sve to znači? </p>
<p> - To je politikantsko dodvoravanje kako bi se na jeftin način stekli poeni! Nitko festival nije oduzeo Dubrovčanima. Samo on je dubrovački u višem i dubljem smislu nego u smislu nekakve kvote sudjelovanja dubrovačkih umjetnika. Visoko cijenim činjenicu da ovdje ima jako puno talenta, ali isto tako ne treba zaboraviti da je Dubrovnik malen grad. Nije Salzburg gdje je domaći skladatelj Mozart ili gdje je domaći orkestar u rezidenciji Bečka filharmonija.</p>
<p> • Jesu li hrvatski glazbeni kriteriji svjetski profilirani ili su lokalni?</p>
<p> - Kao i u svemu, mi se krećemo između kompleksa manje vrijednosti i preuveličavanja tih vrijednosti. Zato mislim da je dužnost ravnatelja prije svega da ima taj odmak i da ne popusti toj kvazidušobrižničkoj skrbi za domaću glazbu i domaće izvođače. Glazba bi mogla biti moćna, čak bih rekao strateška odrednica u afirmaciji kulture jednoga malog naroda kao što je naš. To nije dovoljno prepoznato, iako je to notorna činjenica. Jer, glazba prodire izravno u osjetila, nema nikakvih barijera. Pogotovo u izvođačkoj klasičnoj glazbi su u startu svi jednaki, pa da vidimo tko će bolje svirati Beethovena, onaj u Moskvi, u New Yorku ili ovdje.</p>
<p> S te strane mi stojimo vrlo dobro, ovo je zemlja sjajnih talenata, pogotovo u najmlađoj generaciji, čije vrijeme tek dolazi. Festival sigurno tu može dati svoj obol, toj afirmaciji domaće glazbe, ali mogućnosti nisu neograničene. Ali, tko je taj tko će propisati idealnu dozu domaćeg udjela u glazbenom programu? Zato mi je u protekle četiri godine bilo najteže što sam nekim ljudima, koje zaista cijenim kao umjetnike, morao reći da ne mogu nastupiti, da nema termina. Nadam se da to nisu uzeli osobno, makar ću ih razumjeti, jer taština je kod svih nas jako prisutna.</p>
<p> • Tko su hrvatske svjetske glazbene vrijednosti ? </p>
<p>- To su svakako Zagrebački solisti, onda naše slavne mezzosopranistice Ruža Pospiš-Baldani i Dunja Vejzović. O Pogoreliću da i ne govorim. I ne mogu prežaliti da on, u godinama kada je trebalo sve napraviti da Dubrovački festival vrati stari sjaj, nije mogao ili htio sudjelovati u tom procesu. Svakako moram spomenuti Radovana Vlatkovića, on je vodeći hornist na svijetu i vrlo sam ponosan da je počastio ovaj festival, da je nakon mnogo godina za mojega mandata sudjelovao na festivalu. Zbog toga sam vrlo ponosan, kao što sam vrlo nesretan zato što smo jedan njegov prekrasni projekt lani morali otkazati zbog nedostatka novaca.</p>
<p> • Imamo li mi mladih, perspektivnih pijanista koji će moći nastupati na festivalu? </p>
<p>- Imamo, i ako počnem nabrajati, vjerojatno ću nekoga ispustiti, ali padaju mi na um Martina Filjak, Lada Genc, a ima još tih mladih lavova. Ne sumnjam da će oni uskoro nastupiti na festivalu. Pijanističkih pozicija na festivalu ima samo nekoliko i ove godine smo pozvali Stephena Kovacevicha, proglašenog jednim od vrhunskih pijanista stoljeća (na poznatoj listi britanskog časopisa Classics CD), već spomenutog virtuoza Kun Woo Paika te naše eminentne pijaniste Idu Gamulin i Predraga Mužijevića. Pobjednik prvog međunarodnog pianističkog natjecanja u Zagrebu, Bjelorus Konstasntin Krasnicky, također će održati recital. Prvo zato što je sjajan pijanist, a uz to angažirajući pobjednike naših međunarodnih natjecanja, želimo takve manifestacije podržati. </p>
<p> • Tko je Vaš nasljednik? </p>
<p> - Uopće nema dvojbe, Monika Leskovar je po mojem mišljenju, kao talent, planetarni fenomen. Stvarno sam sjedio u bezbroj žirija, na najjačim natjecanjima, a takav talent nisam čuo. </p>
<p>• Zašto je nema na festivalu? </p>
<p> - Lani je stjecajem nesretnih okolnosti ozlijedila prst pa je morala otkazati, a ove godine nije mogla uskladiti termine.</p>
<p> • Zašto je na festivalu malo moderne glazbe?</p>
<p> - Znate, festival ima jedan svoj zaštitni znak i nekako se afirmirao u svijetu kao festival klasičnih, provjerenih vrijednosti i uvjeren sam da tako treba i ostati. No, bez obzira na sve, ne bih se složio s mišljenjem da nema moderne glazbe, itekako je ima. Pogledajte, neki dan onaj fenomenalni uspjeh Sabine Meyer sa svojim trijom, tu je bilo modernog idioma koliko hoćete. Često prevladava klasični repertoar jer nam to najčešće nude veliki umjetnici, a kad oni pristaju na skromne honorare, onda je nepristojno inzistirati s repertoarnim zahtjevima. Mi, međutim, nadoknađujemo gdje god možemo, i mislim da je uravnoteženost programa ostvarena i u smislu zastupljenosti epoha.</p>
<p> • Kako tumačite slabu posjećenost koncerata?</p>
<p> - Rekao bih da je posjećenost prilično dobra, pogotovo uzimajući u obzir neke okolnosti kao što su skupoća ulaznica, postrožen režim s propusnicama, već spomenuta medijska kampanja, slabo plakatiranje i blijed, neupečatljiv izgled plakata. Umjetnici su na njima navedeni majušnim slovima, to kao da simbolizira nesimpatičan stav. Općenito, imam taj loš osjećaj da se želi dokazati da ovaj festival još nije onaj pravi. Pa bilo bi pomalo i kontradiktorno kada bi se novo rukovodstvo pretjerano trudilo oko programa koji se stvarao kada se, po njihovu, ovdje spavalo i propadalo. Čak sam čitao u jednom broju Večernjeg lista izjavu S. P. Novaka da je on došao probuditi uspavani Dubrovnik. Može se samo zamisliti koliko Dubrovčani moraju biti »ushićeni« takvom izjavom. </p>
<p> • Je li zbog toga odnosa onako reagirao i Stephen Kovacevich?</p>
<p> - Kovacevichev slučaj je samo paradigma za općeniti stav prema umjetnicima, bilo je toga u prošlosti, a kakvo je stanje duha, bit će toga i u budućnosti. Njegova reakcija je utoliko emocionalnija što je on jakim sentimentom, a i podrijetlom, vezan uz našu zemlju. Izložio mi je svoje sjajne ideje koje bi puno pomogle festivalu i sugerirao sam mu da o tome razgovara i s upravom festivala. On se stavio na raspolaganje za takav jedan razgovor, ali ga nitko u vezi s tim kasnije nije kontaktirao. </p>
<p> • Istječe Vam četvrta godina mandata i neki priželjkuju Vaš odlazak. Ako odete, zašto ćete otići?</p>
<p> - Ministar Vujić imenovao me je ravnateljem na još dvije godine i drago mi je da imam njegovo povjerenje. Međutim, ako sam u posljednje četiri godine uložio pošteni napor da napravim dobre programe, a to se u javnim izjavama ljudi koji danas rukovode festivalom nije priznavalo, ako ne mogu dobiti niti minimum, a to je da mi se prosljeđuju pisma, da se pišu dopisi i pozivi umjetnicima koje želim vidjeti ovdje dogodine, ponude koje festival prima od menadžera i samih umjetnika, ako dakle ja nemam taj pregled, ja sam zapravo blokiran i ne vidim razloga za ostanak. </p>
<p> • To Vam čine? </p>
<p> - Upravo to! Usprkos obećanjima da se to neće događati, da ću imati svekoliku podršku. </p>
<p>• Ako se povučete s funkcije, kakva biste čovjeka preporučili za to mjesto i što bi taj trebao činiti?</p>
<p> - U ovakvoj konstelaciji mislim da je bilo komu tko drži do integriteta profesije teško uživati u ulozi glazbenog ravnatelja. S ovakvom situacijom bi se eventualno mogao nositi netko tko ima jaku bazu moći i tko bi mogao nametnuti svoje uvjete. Ja nisam maknuo ni malim prstom da dođem na ovu poziciju, niti se kanim boriti da ju zadržim. </p>
<p> • Mislite li da ste nezamjenjivi? </p>
<p>- Daleko od toga da sam nezamjenjiv. Ali sam siguran da sam u četiri godine dobro iskoristio kontakte koje sam stekao studirajući na najjačim školama svijeta, a kasnije i koncertirajući diljem svijeta. U svakom slučaju, mojem će nasljedniku biti znatno lakše. Obnovljeni su kontakti s menedžerima, akumulirao se u ove četiri godine podebeli adresar.</p>
<p> Ljepota Dubrovnika će prevagnuti nad sitnom lokalnom politikom i nad velikim i malim trapavostima u organizaciji festivala, za koje je uvijek kriv netko drugi. Ta ljepota će uvijek biti magnet za umjetnike i, daj Bože, da se to što manje zlorabi. Jer neki poput Stephena Kovacevicha ne pristaju, da se tako izrazim, na emocionalne ucjene.(Andrija Tunjić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hajdukova (ne)moguća misija</p>
<p>Nogometaši Hajduka igraju u Györu (srijeda, 20.45 sati) uzvratnu utakmicu 2. pretkola Lige prvaka, protiv Dunaferra / U prvoj su utakmici Mađari pobijedili 2-0 / »Osjećamo da možemo ostvariti pobjedu potrebnu za iduće pretkolo. No, da bismo u tome uspjeli moramo biti pametniji i sretniji«, kaže Igor Musa, kreator Hajdukove igre</p>
<p>SPLIT, 1. kolovoza</p>
<p> - Nogometaši Hajduka su otputovali u mađarski Györ vjerujući u čudo. Splićani, naime, vjeruju da u uzvratu 2. pretkola Lige prvaka (srijeda, 20.45 sati) mogu anulirati 2-0 prednost Dunaferra iz splitske utakmice. Da bi im to uspjelo, »bijeli« moraju postići tri pogotka (jedan mogu i primiti), a odgovara im i svaka pobjeda sa dva razlike ako postignu više od dva gola.</p>
<p>No, za takav je pothvat, osim verbalnog uvjeravanja, potrebna daleko moćnija igra »bijelih« nego što je bila ona prošle srijede, igra koja bi barem popravila dojam. U Splitu su se svi pokušaji razbili o čvrst ofenzivni zid Mađara, a srljanje i nekontroliranu želju za pobjedom gosti iz Dunaujvarosi kaznili su protuudarima i dvama pogocima.</p>
<p>Mađarima splitski rezultat osigurava mirnu igru i u uzvratu, baš kao i na Poljudu. Tada su se u obranu postavili gusto, prepustili inicijativu odnosno loptu »hajdukovcima« i čekali svoju prigodu za organiziranje brzih napada. Svjesni su »bijeli« da ih u Györu očekuje sličan susret, ali su uvjereni da su lekciju naučili i da će pronaći načina za otvaranje mađarkih obrambenih vrata. Igor Musa, kreator Hajdukove igre, o izgledima u uzvratu kaže: </p>
<p>- Nemamo izbora nakon splitskog rezultata. Važno je psihološki se probuditi, skupiti glave i odigrati bolje nego u Splitu. Hrabrom ćemo igrom pokušati isprovocirati sreću, a ako nas poljubi i postignemo pogodak na početku utakmice, mogli bismo doći i do čuda. Vjerujem da bi naš rani pogodak kod Mađara izazvao nervozu.</p>
<p>• Nogometaši Dunaferra igrat će u Györu kao i u Splitu. Vjerojatno ste dobro proanalizirali splitski susret i pronašli uzroke onako nemoćne igre. Imate li recept za uzvrat?</p>
<p>- Mislim da smo prvo poluvrijeme splitske utakmice odigrali dobro, samo što nismo znali realizirati prigode. Bili smo prenapeti, jurnuli smo želeći iz jednog napada ostvariti rezultat za prolaz u 3. pretkolo. Oni su nas pričekali, mi smo se »ispucali« i stigla je kazna. Iako nas rezultat tjera u napad, moramo biti daleko koncentriraniji i smirenom igrom tražiti svoju šansu, kaže Musa.</p>
<p>• Od prošlog četvrtka, nakon što su se glave malo ohladile, svi na Poljudu ističu da se može napraviti čudo i da »nemoguća misija 0-2« može završiti uspješno. Je li to razmišljanje bez pokrića ili zaista vjerujete u uspjeh?</p>
<p>- Iskreno, osjećamo da možemo ostvariti pobjedu potrebnu za iduće pretkolo. No, da bismo u tome uspjeli moramo biti pametniji i sretniji. Ne smijemo srljati već strpljivo i hrabro tražiti način da otvorimo njihovu obranu. Svi moramo biti maksimalno koncentrirani, jer samo mala neopreznost koja bi rezultirala njihovim pogotkom pokopala bi sve naše nade, razmišlja Musa.</p>
<p>Posljednjih je dana trener Nadoveza dosta razgovarao s igračima (što pojedinačno što zajedno), koje je splitski poraz šokirao. Nadoveza sad govori:</p>
<p>- Pali smo jer smo podcijenili suparnika. Ma koliko sam se trudio, upozoravao da je suparnik vrijedan pažnje, svi su razmišljali o 3. pretkolu i Rosenborgu. U Mađarskoj moramo napraviti sve i odigrati mnogo bolju partiju, a ako bude sreće, ostvarit ćemo rezultat koji priželjkujemo. </p>
<p>Nadoveza će morati mijenjati sastav koji je prošle srijede istrčao na Poljudu. Ostao je bez oba braniča, Tvrdića i Đuzelova, a prigodu bi trebali dobiti Puljiz desno i Sablić ili Boćac lijevo. Na desnom će boku, umjesto bolesnog Bulata, zaigrati Miladin, ulogu posljednjeg veznog dobit će Lalić, a Miše će na klupu. </p>
<p>Hajdukov sastav izgledat će ovako: Pletikosa, Slaven Bilić, Puljiz, Sablić (Božac), Miladin, Musa, Lalić, Leko, Jazić, Mate Bilić, Bubalo (Bošnjak).</p>
<p>Dunaferr će vjerojatno istrčati u istom sastavu kao u Splitu: Raoczky, Molnar, Salamon, Eger, Kiss, Zavadszky, Pomper, Rosa, Bagoly, Orosz, Tököli. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dogovor između Kukoča i Sixersa na pragu realizacije</p>
<p>Velika trgovina između četiri NBA kluba, s Tonijem Kukočem u glavnoj ulozi, po svemu sudeći je propala. Naša NBA zvijezda najvjerojatnije će ostati u Philadelphiji, a čelnicima kluba primarni je interes osloboditi se prve zvijezde, Allena Iversona</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Najžešća »bomba« ovoljetnog prijelaznog roka u NBA ligi po svemu sudeći neće biti »aktivirana«. Naime, velika razmjena između čak četiri kluba, u kojoj bi sudjelovala desetorica igrača, s Tonijem Kukočem u glavnoj ulozi, već je praktički propala. Ideju su inicirali čelnici Philadelphia 76'ersa, kojima je primarni cilj riješiti se prve zvijezde momčadi, Allena Iversona, zbog njegova neodgovorna ponašanja i nesuglasica s trenerom Larryem Brownom.</p>
<p> Novinar »Philadelphia Daily Newsa«, Phil Jasner, naglasio je kako je vodstvo Sixersa sve bliže konačnom dogovoru o ostanku Tonija Kukoča u Phildalephiji.</p>
<p> - Još uvijek razgovaramo, rekao je Kukočev »zastupnik« Herb Rudoy. - Razgovori bi mogli trajati jedan dan ili dva tjedna. U ovome trenutku, zapravo, nije toliko važno jesmo li blizu ili daleko od dogovora. Najvažnije je da smo konačno započeli s konkretnim razgovorima. Ne moramo to dogotoviti danas ili sutra, nema žurbe... Bitno je da smo napokon počeli razgovarati.</p>
<p> »Philadelphia Daily News« podsjeća da je upravo Kukoč instruirao Rudoya da učini sve kako bi ostao u Sixersima. Međutim, najviše polemike u Philadelphiji u ovome se trenutku vodi oko Iversona. Vlasnik kluba, Pat Croce, u nedjelju ujutro je u interviewu CNN-u naglasio kako Iverson »ne ide nikamo«. Međutim, već se navečer, istoga dana ispravio, napomenuvši kako menedžer Billy King i trener Larry Brown pri kreiranju momčadi imaju otvorene ruke raditi što god hoće, ili u prijevodu - »maknite Iversona ako baš hoćete«...</p>
<p> Znano je da su Brown i Iverson »naoštreni« jedan na drugoga. Trener uporno naglašava Iversonova kašnjenja na treninge, nepoštivanje liječničkih uputa pri rehabilitaciji nakon ozljeda i brojne druge istupe... Iverson je, s druge strane, naglasio kako bi mu bilo vrlo teško nataviti igrati pod Brownovim vodstvom, ali da će se, bude li to potrebno, prilagoditi.</p>
<p> »Daily News« ujedno naglašava kako Sixersi nisu odustali od predložene trgovine igrača. Međutim, ne u onoj originalnoj varijanti u kojoj je glavno ime bio Kukoč. U toj, prvobitnoj verziji, Sixersi bi doveli Glena Ricea iz Los Angeles Lakersa, Eddiea Jonesa iz Charlotte Hornetsa i Jeromea Williamsa iz Detroit Pistonsa. U Hornetsima bi, pak, »pristali« igrači Detroita Jerry Stackhouse i Christian Laettner i sadašnji član Lakersa Travis Knight. S druge strane, Lakersi bi dobili Anthonya Masona i - Tonija Kukoča.</p>
<p> U modificiranoj verziji Laettner bi završio u Lakersima, a Williams u Hornetsima, dok bi Geiger prešao iz Sixersa u Pistonsima... No, pitanje je koliko je ova ideja ozbiljna. Po svemu sudeći, od ovakve trgovine neće biti ništa, jer Geiger nije spreman modificirati svoj ugovor kako bi ga prilagodio potrebama Detroitovog »salary capa«. U svemu ovome, najrealniji je - Kukočev ostanak u najvećem gradu Pennsylvanije. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>I Maribor počinje od minus dva</p>
<p>Parovi drugog pretkola Lige prvaka (u zagradama su rezultati prvih utakmica):</p>
<p>Dunaferr (Mađ) - Hajduk (HRV) (2-0) - pobjednik će se u 3. pretkolu sastati s boljim iz dvoboja Shelbourne (Irs) - Rosenborg (Nor)</p>
<p>Anorthosis Famagusta (Cip) - Anderlecht (Bel) (2-4) - slijedeći supranik Porto (Por)</p>
<p>Levski (Bug) - Besiktas (Tur) (0-1) - slijedeći supranik Lokomotiv Moskva (Rus)</p>
<p>KR Reykjavik (Isl) - Brřndby (Dan) (1-3)- slijedeći supranik Hamburger SV (Njem)</p>
<p>Polonia Varšava (Polj) - Dinamo Bukurešt (Rum) (4-3) - slijedeći supranik Panathinaikos (Grč)</p>
<p>Žalgiris (Lit) - Glasgow Rangers (Ško) (1-4) - slijedeći suparnik Herfřlge (Dan)</p>
<p>Inter Bratislava (Slk) - Haka Valkeakoski (Fin) (0-0) - slijedeći suparnik Lyon (Fra)</p>
<p>Bate Borisov (Blr) - Helsingborg (Šve) (0-0) - slijedeći suparnik Inter (Ita)</p>
<p>Torpedo Kutaisi (Gru) - Crvena zvezda (Jug) (0-4) - slijedeći suparnik Dinamo Kijev (Ukr)</p>
<p>Levadia Maardu (Est) - Šahtjer Donjeck (Ukr) (1-4) - slijedeći suparnik pobjednik dvoboja Slavia Prag (Češ) - Šamkir (Aze)</p>
<p>Šamkir (Aze) - Slavia Prag (Češ) (0-1) - slijedeći suparnik pobjednik dvoboja Levadia Maardu (Est) - Šahtjer Donjeck (Ukr)</p>
<p>Rosenborg (Nor) - Shelbourne (Irs) (3-1) - slijedeći suparnik pobjednik dvoboja Hajduk (HRV) - Dunaferr (Mađ)</p>
<p>Hapoel Tel Aviv (Izr) - Sturm (Aut) (0-3) - slijedeći suparnik Feyenoord (Niz)</p>
<p>Maribor (Slo) - Zimbru Kišinjev (Mol) (0-2) - slijedeći suparnik Sparta Prag (Češ)</p>
<p>Preostali parovi trećeg pretkola, 9. i 23. kolovoza: Milan (Ita) - Dinamo Zagreb (HRV), Tirol (Aut) - Valencia (Špa), Leeds United (Eng) - München (Njem), Sankt Gallen (Švi) - Galatasaray (Tur).</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šuker se ispričao navijačima</p>
<p>Davor Šuker, koji je iz Arsenala prešao u West Ham, zahvalio se menedžeru Arsenala što mu je pružio priliku igrati u Premijernoj ligi, a navijačima se ispričao zbog promašaja u finalu Kupa Uefe</p>
<p>LONDON, 1. kolovoza</p>
<p> - Zlatna kopačka Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj i prvi strijelac »vatrenih« Davor Šuker zahvalio se menedžeru Arsenala, Arsenu Wengeru, što mu je pružio priliku igrati u Premijernoj ligi. Novi član West Hama ne skriva oduševljenje londonskim načinom života i ostankom na Otoku.</p>
<p>- Bez obzira na odlazak u West Ham, ostao sam u dobrim odnosima s Wengerom. Na Highburyu sam stekao mnoštvo prijatelja kojih ću se uvijek rado prisjećati. U Londonu se osjećam sjajno i po svaku sam cijenu želio ostati u Premijernoj ligi, kazao je bivši igrač Osijeka, Dinama, Seville, Real Madrida i Arsenala.</p>
<p>Iako se u dresu Arsenala nije naigrao, ipak je postigao 11 pogodaka. </p>
<p>- U klubu smo imali mnogo kvalitetnih napadača i konkurencija je u napadu bila strašna, veli Šuker.</p>
<p>Davor se u svom oproštaju s »topnicima« još jednom zahvalio navijačima na velikoj podršci.</p>
<p>- Želim se zahvaliti navijačima što su me stalno bodrili i podržavali. Žao mi je što sam ih razočarao u finalu Kupa Uefe, kad sam promašio jedanaesterac. Taj je promašaj i dalje u mojoj glavi i još se jednom ispričavam fanovima Arsenala, zaključio je Šuker. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi scenarij u Kranjčevićevoj: »zagrebaš« na »zagrebaša«!?</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Uz glavnog direktora kluba, koji se s promijenjivim uspjehom cijelu prošlu godinu u Kranjčevićevoj učio tom poslu, kao i novi predsjednik, Zagreb nastavlja s dodjeljivanjem glavnih uloga početnicima. Neki dan je prvi puta samostalno momčad kluba s profesionalnim atributima poveo inače talentirani trener Branko Karačić, a u utorak su bila predstavljena još dva početnika koja trebaju igrati bitne klupske uloge. Dražan Biškup dojučerašnji igrač i kapetan trebao bi početi obavljati poslove inače namijenjene sportskom direktoru, dočim internacionalac Nikola Jurčević, također polaznik trenerske nogometne akademije, i bivša Zagrebova zvijezda, trebao bi pomagati glavnom treneru.</p>
<p>Iz svega spomenutog ne bi se baš moglo zaključiti kako se klub iz Kranjčevićeve okreće novim stremljenjima koje predsjednik kluba Miroslav Marčinković vidi u što hitnijoj privatizaciji kluba. Za sve ostale oblike vođenja klubova kazuje da su ostaci prošlih vremena, »šajberovštine« i »dekreta« te »ako se pod hitno ne dobiju vlasnici klubova, dakako iz redova onih koji imaju novac, nitko se više neće željeti baviti tim poslom jer u njemu nema afirmacije«.</p>
<p>Unatoč tomu, i predsjednik Marčinković, i direktor u ostavci dok se ne raspiše »ciljani« natječaj, Drago Marić, smatraju kako Zagrebu treba dati određeni broj dana mira, kako bi, nakon legendarne gužve i netrpeljivosti koja i nadalje izvire iz svih klupskih pora, klub počeo normalno živjeti i raditi »a ne da se sustavno nižu afere«. Točnije, trebalo bi već samim činom dolaska spomenutih Zagrebovih igrača na spomenute funkcije, početi zaboravljati da se u klubu uopće vodio neki rat do istrebljenja, koji doduše za tzv. »jerkovićevsku stranu«nije ni približno gotov. Za Marčinkovića pak jest, jer ga je, kako ističe, lani legalno izabrala Zagrebova Skupština.</p>
<p>- Nikako ne Grad, kao što to neki naglašavaju, Grad je samo nedavno potvrdio moj izbor, podvlači Marčinković. Srdit što mu se spočitava kako u klubu skoro stogodišnje tradicije, dobrim dijelom i purgerske, ima svih drugih više neko izvornih Zagrepčana i »zagrebaša«, te da se revanšizam prema »poraženima i neposlušnima« već počeo iskazivati:</p>
<p>- Jesu li Biškup i Jurčeviće nezagrepčani? Pogotovo »nezagrebaši«. Ako baš hoćete iskreno, ja u Zagrebu živim 37 godina, nekada su i moji tu živjeli, ali su otišli u Bosnu. A tko su, ako baš tako razgovaramo, bivši predsjednik Vrdoljak, pa Andabak, Čuljak, inače najglasniji s »one strane«? Ako su oni Zagrepčani, onda sam ja super- purger. Osim toga, oni koji se busaju zagrepčanstvom, a pritom su uzimali od kluba, jesu li oni bolji Zagrepčani od, primjerice, mene koji daje svoj novac? Također, je li riječ o revanšizmu, ako smo od šest krupnih pogrešaka »jerkovićevske« struje dok je kratkoročno vladala, samo jednom reagirali kad smo smijenili trenera Ivankovića. Ostaju i Jerković i Dračić i Smolek, što ne znači da s vremenom neće biti kadrovskih zaokreta.</p>
<p>Naglašavajući kako je cilj njegove borbe u Kranjčevićevoj želja da dokaže kako je imao pravo u svojim postupcima, nikako ne borba za vlast i povrijeđena taština, Marčinković je izrekao nešto zbog čega bi mu svaki u klubu trebao nazdraviti. Posebno oni koji više mjeseci nisu dobili plaće, ili su im se činile premale:</p>
<p>- Ovog trenutka Zagreb je financijski stabiliziran, možda i bolje od ostalih. Mi još nismo potrošili novac od prodaje Bogdanija, Bule, Rukavine i Banovića (oko sedam milijuna inkasiranih maraka op.p.). Stoga se okrenimo klubu. Ako se već zna tko je legitomno na vlasti, dajmo povjerenje ovim mladim ljudima željnim iskrenog rada i dokazivanja, jer klub ima veliku perspektivu u hrvatskom nogometu.</p>
<p>Dok su se Biškup i Jurčeviće, hrabro i zaneseno već počeli uživljavati u postojeće uloge, zahvaljujući se na povjerenju onima koji su ih odabrali i imenovali, u glavi su nam odjekivale riječi Dražana Jerkovića, izrečene neposredno uoči ovog sastanka:</p>
<p>- Bespogovorno ću pomoći Biškupu savjetom, kao i Jurčeviću. Žao mi je međutim što sve ovo miriši na nečiji rafinirani scenarij temeljem kojega bi »zagrebaš« trebao istjerati »zagrebaša« i time obaviti nečiji tuđi pakleni naum. Normalnije mi je ipak da se napravi mjesta za Zagrebove igrače, protiv toga nikad nemam ništa protiv. Nije, međutim, normalno da u Zagrebovu upravu dođu ljudi koji ne donesu ni kunu, makar bi morali, nego im je svrha samo da budu glasačka mašina onima koji su posudili novac, i od kluba ubiru lihvarske kamate. </p>
<p>Pitali smo kako gleda na kolidiranje funkcija: Biškup - Smolek, jer Smoleka je Jerković nedavno imenovao za ono što sad treba obavljati Biškup:</p>
<p>- To mogu napraviti samo nogometni analfabeti Marčinković i Marić. A ako su analfabeti, onda ne mogu voditi klub, njih sportski rezultati uopće ne zanimaju.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Do 13. kolovoza Marsonia na svom stadionu</p>
<p>Marsonijin će stadion pokraj Save ispuniti sve zahtjeve za odigravanjem utakmica, kaže dopredsjednik kluba Antun Bartek i najavljuje »otvorenje« 13. kolovoza, kad u Slavonski Brod dolazi Zagreb</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 1. kolovoza</p>
<p> - Antun Bartek, dogradonačelnik Slavonskog Broda i dopredsjednik NK Marsonia, govorio je na konferenciji za novinare o završetku radova na stadionu Marsonije pokraj Save.</p>
<p>- Stadion pokraj Save će ispuniti sve zahtjeve za odigravanjem utakmica. Novca je, istina, malo, ali je mnogo truda i donacija, dobra volja je osnovica svega. Imamo sigurno najljepši teren u Hrvatskoj, to kažu i kolege iz Splita, Zagreba i Osijeka. Možda ćemo već u 3. kolu protiv Zagreba, 13. kolovoza, igrati na svom stadionu. Krajem prošlog tjedna Novogradnja je postavila novu ogradu oko terena, a brodski navijači pod imenom Legija su u klupske, bijelo-crne boje, obojali ogradu. Htjeli smo postaviti atletsku stazu za AK Marsonia, no nije bilo novca. Stazu ćemo zasad prekriti kvalitetnom zemljom i posijat ćemo travu, pa ćemo dobiti lijepi zeleni pojas oko igrališta. Unutrašnjost stadiona je bila posve devastirana, rat je učinio svoje. I s vanjske strane stadion izgleda ružno, stignemo li i to ćemo obnoviti. Svlačionice su u tako lošem stanju da će ih biti teško uopće dotjerati, ali koliko novca imamo, toliko ćemo uložiti. Sve prostorije moraju biti sređene tako da budu prihvatljive.</p>
<p>Što još treba napraviti do utakmice sa Zagrebom?</p>
<p>- Treba obnoviti prostorije oko igrališta, urediti pristupe od ulaza do izlaza i srediti atletsku stazu do ograde, koja je gotova i sve asfaltirati. Mislim da to možemo i da ćemo u tome uspjeti, veli dopredsjednik Marsonije.</p>
<p>Ovaj se stadion uređuje četiri godine, a ove je u radove uloženo 426.000 kuna.</p>
<p>- Odvojili smo 30.000 do 40.000 kuna za renoviranje, no to neće biti ni približno dovoljno, budući da moramo riješiti pitanje semafora i kosilice za travu. Sjedalice u bijelo-crnoj boji stižu i bit će postavljene na glavnu tribinu, na kojoj će biti 900 sjedećih mjesta. U ovom trenutku moramo riješiti najvažnije, a ne bude li novca pokušat ćemo probleme riješiti odgodama na šest mjeseci ili na kredit, rekao je Bartek.</p>
<p>U gradskom proračunu nema novca za radove jer nitko nije računao s tim da će Marsonia ući u I. ligu. Bartek dodaje da nisu željeli opteretiti proračun, ali će pitanje stadiona sigurno biti na dnevnom redu Gradskog vijeća.</p>
<p>- Naš grad nema mnogo novca i neće ulaziti u velike investicije, ali ćemo stadion dovesti u red i na njemu igrati, tvrdi Bartek.</p>
<p>Bartek se zahvalio svima koji su pomogli klubu i poručio:</p>
<p>- Neka svi koji vole klub dođu u Marsoniju i pomognu na bilo koji način. S jednim kilogramom boje ili nazočnošću na utakmici.</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ivana Brkljačić: Konkurencija bi mi dobro došla</p>
<p>»Na Olimpijskim igrama ne očekujem ništa, nadam se da ni drugi neće očekivati nešto posebno. Imam tek 17 godina, sve će ostale kladivašice biti iskusnije od mene. Naravno, veselim se Sydneyu, to će biti sjajno iskustvo«, kaže hrvatska olimpijka, kladivašica Ivana Brkljačić, koja će po završetku gimnazije vjerojatno otići na američki Stanford</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Bacačica kladiva Ivana Brkljačić je druga najmlađa hrvatska olimpijka, od nje je u hrvatskoj olimpijskoj ekspediciji mlađa samo 16-godišnja visašica Blanka Vlašić. Sa 17 godina, Ivana je hrvatska prvakinja i rekorderka sa 68,18 metara, svjetska rekorderka za mlađe juniorke, a bit će i jedna od najmlađih sudionica rujanskih Olimpijskih igara u Sydneyu. Zbog napornih treninga, uvijek nasmijana Ivana pohađa dopisnu gimnaziju, no treninzi joj ne ostavljaju mnogo vremena da bi završila školu na vrijeme - »uskoro bih trebala završiti treći razred«. U Hrvatskoj joj nema ravne u bacanju kladiva, što joj pomalo smeta, jer bi joj prava, jaka konkurencija dobro došla.</p>
<p>- Iako je ovo bilo seniorsko državno prvenstvo, meni je to bio trening. U nekim disciplinama je konkurencija zbilja jaka, no ja sam te sreće i nesreće da je nemam, veli Ivana.</p>
<p>• Što očekujete od nastupa na Olimpijskim igrama?</p>
<p>- Tamo ne očekujem ništa, nadam se da ni drugi neće očekivati nešto posebno i stavljati neke ciljeve pred mene. Pa imam tek 17 godina, tamo će sve ostale kladivašice biti iskusnije od mene! Naravno, jako se veselim Sydneyu, to će biti sjajno iskustvo. Mora se uzeti u obzir da ove sezone nisam imala ni jakih mitinga, zatim sam bila na operaciji. Osim toga, na kakvu sam konkurenciju navikla u Hrvatskoj, svaki put mi je mali šok kad dođem negdje gdje je jaka konkurencija. U Sydneyu je bitno da dam sve od sebe i bacim što bolje mogu, pa što bude.</p>
<p>• U listopadu ćete nastupiti na juniorskom Svjetskom prvenstvu u Čileu, tamo ipak očekujete nešto više.</p>
<p>- To je drugo. Tamo će biti samo dvije jake juniorke, koje su jake i u seniorskoj konkurenciji. Najjača je Kamila Skulimovskaja koja baca više od 70 metara, konkurencija je zaista strašna, ali mogu se nositi s njima.</p>
<p>• Kako se pripremate za dva jaka natjecanja koja vas očekuju?</p>
<p>- Stigla sam s Bjelolasice, a sad odlazim u Mađarsku gdje ću se pripremati dva tjedna s mađarskim bacačima. Nakon toga idem malo u Medulin, a potom u Sydney. Budući da sam sad usred bazičnih treninga, zadovoljna sam sa 63,39 m, koliko sam bacila na prvenstvu Hrvatske u Zagrebu. Naime, imam naporne treninge i tempiram formu za rujan, tako da nisam očekivala bolji rezultat.</p>
<p>• Koliko imate slobodnog vremena?</p>
<p>- Nemam ga! Ovo je moje slobodno vrijeme, kad završim natjecanje. Od siječnja sam na pripremama, cijelo vrijeme s trenerom i još tri dečka, tako da su mi već pomalo dosadili. Cijelo vrijeme smo zajedno, treniramo, radimo... Kad ne treniramo, igramo stolni tenis, košarku, biljar ili šah... Ali, stalno sam u sportu.</p>
<p>• A vrijeme za privatni život, simpatije?</p>
<p>- Ma, ne znam tko bi to mogao izdržati. Ako poznajete nekog takvog, javite mi. Taj bi trebao imati golemo razumijevanje i nimalo ljubomore, a takvog još nisam upoznala. A i mlada sam...</p>
<p>• Sad ste gimnazijalka i »mladostašica«, a trend je da hrvatski daroviti atletičari školovanje i treninge nastavljaju u inozemstvu. Što ćete vi?</p>
<p>- Kad sam posljednji put bila u Budimpešti na pripremama, dobila sam poziv s američkog sveučilišta Stanford. Bilo je to zgodno, tamošnji trener me zapravo nije smio službeno pozvati jer sam još maloljetna, pa mi je dao vizitku i rekao: »Obavezno se javi«! To je sjajna prilika i mislim da ću otići na Stanford, jer su ovdje, na žalost, uvjeti loši. Istina je, počelo se popravljati, ide na bolje, ali je bih ipak na Stanford.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uspješni, ali opasni atletski vikend</p>
<p>Atletika se sada (još jednom) našla na opasnoj točki - čak 17 olimpijaca uperilo je na nju sve naše medijske reflektore. No, iza njih će u Sydneyu biti minimalni poznavatelji naše atletike. Oni koji sve znaju, o recimo, Michaelu Johnsonu mogu biti veoma,veoma opasni za našu mladu delegaciju</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Ocijenimo li dojam 10. atletskog prvenstva Hrvatske prema atmosferi i raspoloženju ugodne ljetne večeri na igralištu Mladosti uz Savu, onda je to bilo veoma uspješno Prvenstvo.</p>
<p> Dodamo li tome svjetski rezultat mlađe juniorke Blanke Vlašić u skoku uvis sa 193 cm, kvalifikacije muške štafete 4x100 m za Olimpijske igre, pa vrlo dobre pojedinačne rezultate Ercegovca s kuglom, Haklitsa s kladivom, gustoćom i prosjekom trkača na 400 m, pobjednica u bacanju kladiva i diska, odnosno juniora u skoku u dalj, završili smo s pozitivnim ocjenama. Kad onda uočimo da su samo četiri trkača trčala tako popularnu utrku kao što je to ona na 1.500 m i to s rezultatima ravnim onima od prije čak 60 godina, da su tu istu prugu trčale samo četiri trkačice i da je juniorka bila superiorna seniorkama, da su za presudnu pozitivnu ocjenu cijelog natjecanja u ženskom skoku uvis skakale samo tri skakačice i da je bila treća na visinama onim od prije 40 godina, onda odjednom uočavamo da nas bljesak dvoje-troje nadarenih - i, svakako, moramo reći dobro usmjerene djece, zavarava. </p>
<p>Nije Godišnja skupština Atletskog saveza Hrvatske, održana uoči početka ovog »raspolučenog« Prvenstva, slučajno dobila veliki odjek. Nakon punih 10 godina sportske bezidejnosti, nesnalaženja, zastarjelog i posve novim uvjetima neprilagođenog rada, apsolutno formalnog rada, u prazno, ta Skupština je dočekana kao znak da se neko svjetlo pojavljuje na horizontu.</p>
<p>Atletika se sada (još jednom) našla na opasnoj točki: čak 17 olimpijaca uperilo je na nju sve naše medijske reflektore. No, iza njih će u Sydneyu biti minimalni poznavatelji naše atletike. Oni koji sve znaju, o recimo, Michaelu Johnsonu mogu biti veoma, veoma opasni za našu mladu delegaciju. Ne smijemo zaboraviti da je »crno novinarstvo« i najjednostavnije i najpopularnije. </p>
<p>Kako će biti jednostavno razapeti neku 17-godišnjakinju, koja se nađe među barem 5.000 svjetskih sportskih veličina, zbog toga što se nije snašla u tom svjetskom sportskom grotlu!? Od tih 17 naših predstavnika samo jedan ima olimpijsko iskustvo, gotovo svi drugi će se odjednom u stranom svijetu, u »stranom« vremenu, ujutro, pojaviti u golemom stadionu, pred ogromnom svjetinom (100.000 ljudi) i mi ćemo očekivati da oni baš tada budu najbolji. Jest, najbolji, jer smo mi i stvorili famu da su hrvatski sportaši, gdje god nastupe najbolji, a ako ne uspiju, onda su oni krivi što su zakazali.</p>
<p> Atletičari bi te »smrte opasnosti« morali biti svjesni i poduzeti što mogu da je amortiziraju što prije i što efikasnije. To im neće uspjeti s neuspjelim konferencijama za novinare, 24 sata prije odlaska u Sydney, kakav im je običaj, barem dosad. </p>
<p>Uostalom, i površna analiza tek prošle opće smotre cjelokupne hrvatske atletike kaže da se u subotu nije smjela samo promijeniti »postava« vodstva, nego da se mora, i to odmah, krenuti na potpunu promjenu koncepcije i rada, od samih temelja, jer se, zapravo, kreće od nule.</p>
<p>»Kancelarija« nema za to vremena od sutra, nego doista - od jučer...</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Četverac »sa« u polufinalu </p>
<p>Na SP u veslanju za juniore i neolimpijske discipline seniora prvoga dana nastupilo je pet hrvatskih posada, a samo je četverac »sa« izravno izborio nastup u polufinalu</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Prvog dana Svjetskog prvenstva u veslanju za juniore i neolimpijske discipline seniora na zagrebačkom jezeru Jarun nastupilo je pet hrvatskih seniorskih posada. </p>
<p>Najbolji rezultat ostvario je četverac s kormilarom (Antonio Buća, Vjekoslav Bobić, Marko Dragičević, Marin Perinić i kormilar Ivan Dukić), koji je u drugoj kvalifikacijskoj skupini s rezultatom 6:26.010 osvojio treće mjesto, te tako izborio plasman u polufinale, što će se održati u petak. Ostale hrvatske posade nisu uspjele i svoje će mjesto u polufinalu pokušati potražiti u repesažu koji je na programu u srijedu. </p>
<p>Dvojac sa kormilarom splitskog Gusara (Jure Mrduljaš, Damir Vučičić i kormilar Goran Krajnović) zauzeo je posljednje šesto mjesto u svojoj skupini sa rezultatom 7:52.960. Isto mjesto pripalo je i dvojcu »bez« lakih veslača (Damir Rubčić i Domagoj Telišman) koji su u prvoj kvalifikacijskoj skupini odveslali rezultat 7:36.790.</p>
<p> Osječanka Mirna Rajle u lakom samcu bila je četvrta u svojoj skupini sa rezultatom 8:05.790, dok je Silvio Ambruš u samcu lakih veslača bio peti (7:37.290). </p>
<p>U srijedu su na jarunskom jezeru od 9 sati na rasporedu kvalifikacijska nadmetanja juniora, te repesaž seniora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Aggasija zaustavila kiša, a Normana Krajicek</p>
<p>TORONTO, 1. kolovoza </p>
<p> - Prvi nositelj ATP teniskog turnira u Torontu, »mastersa« vrijednog 3,000.000 dolara, Amerikanac Andre Agassi je zbog kiše morao prekinuti dvoboj 1. kola protiv Francuza Heromea Golmarda. Agassi je u tom trenutku vodio 2-1, kao i njegov sunarodnjak Chris Woodruff protiv Tajlanđanina Paradorna Srichaphan, čiji je meč također prekinula kiša.</p>
<p>No, kiša nije spasila trećeg nositelja i vodećeg igrača svjetske ATP ljestvice, Šveđanina Magnusa Normana, kojeg je u dva seta, sa 7-5, 7-6 (7) svladao Nizozemac Richard Krajicek. </p>
<p>»Krajicek je odlično servirao i nije mi pružio ni jednu pravu šansu. Razočaran sam što sam izgubio drugi set no, za utjehu, nisam izgubio od nekog anonimca«, rekao je Norman.</p>
<p>Australac Lleyton Hewit bio je bolji od Švicarca Rogera Federera, Brazilac Gustavo Kuerten je pobijedio Francuza Arnauda Di Pasquale, a šesti nositelj Šveđanin Thomas Enqvist svladao je Nizozemca Sjenga Schalkena.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Krajicek - Norman (3) 7-5, 7-6 (7), Kuerten (4) - Di Pasquale 6-4, 6-4, Levy - Damm 7-6 (5), 4-6, 6-3, Grosjean - Mamiit 6-2, 7-6 (5), Hewitt (7) - Federer 3-6, 6-3, 6-2, Kiefer - Martin 6-1, 7-5, Enqvist (6) - Schalken 7-5, 6-4, Pavel - Chela 6-2, 6-2, Alami - Tramacchi 6-2, 6-4, Novak - Dosedel 7-6 (4), 6-3, Johansson - Vinciguerra (Šve) 7-6 (8), 6-4, Mirnyi - Niemeyer 6-7 (1), 6-3, 6-3, Illie - Rosset 7-6 (3), 6-4, Larose - Weaton 7-6 (3), 7-6 (3). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska ponudila Izraelu ugovor o slobodnoj trgovini </p>
<p>TEL AVIV, 1. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska je predložila Izraelu sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini koji bi trebao potaknuti trenutno nezadovoljavajuću trgovinsku razmjenu između dviju zemalja, rekao je u utorak u Tel Avivu hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić. </p>
<p> »Predložili smo izraelskoj strani početak pregovora o Ugovoru o slobodnoj trgovini, koji Izrael već ima sa Slovenijom, a Hrvatska, budući je postala članica Svjetske trgovinske organizacije, već može i s Izraelom sklopiti taj Ugovor«, rekao je Fižulić hrvatskim novinarima. Hrvatsko izaslanstvo predvođeno zamjenikom premijera Goranom Granićem, u kojem je i Fižulić, u ponedjeljak se u Tel Avivu sastalo s generalnim direktorom izraelskog ministarstva industrije i trgovine Rubenom Horeshom i predstavnicima izraelskih poslovnih krugova. </p>
<p> Tom prigodom Fižulić je Horeshu iznio hrvatski prijedlog da dvije zemlje započnu pregovore o Ugovoru o slobodnoj trgovini. »To bi bitno pridonijelo povećanju robne razmjene između dviju zemalja«, rekao je Fižulić hrvatskim novinarima nakon posjeta hrvatskog izaslanstva tvornici energetskih postrojenja Ormat u Yavneu kod Tel Aviva. Trenutna trgovinska razmjena između Izraela i Hrvatske je samo 20 milijuna dolara godišnje na obje strane, što ne zadovoljava ambicije nijedne od zemalja. </p>
<p> Fižulić je rekao da je izraelska strana prihvatila razgovore o Ugovoru o slobodnoj trgovini s Hrvatskom te da bi pregovori mogli biti dovršeni do kraja godine. Hrvatsko izaslanstvo razgovaralo je s izraelskim gospodarstvenicima o njihovim interesima za suradnjom s Hrvatskom. »Izraelska strana ima nesumnjiv interes za ulaganjem u turizam te u izgradnju velikih trgovačkih centara«, rekao je Fižulić. Neki od projekata između hrvatskih i izraelskih tvrtki već su započeti, a izraelske tvrtke pokazale su interes za privatizaciju hotelskih lanaca kao »Liburnija« i »Babin Kuk«. Već su počeli neki pripremni poslovi oko podizanja trgovačkog centra od 40 tisuća četvornih metara u Zagrebu kod Autobusnog kolodvora. »Izraelska strana nije bila zadovoljna brzinom i mogućnošću realizacije navedenih projekata«, rekao je Fižulić. </p>
<p> Govoreći o mogućoj liberalizaciji trgovine između Hrvatske i Izraela, Fižulić je rekao da drži kako je taj Ugovor izgledan budući da dvije zemlje uglavnom ne konkuriraju jedna drugoj u trgovini. Fižulić je ustvrdio kako su Hrvatska i Izrael također zainteresirane za suradnju u području visokih tehnologija, ali da razgovore o tome tek treba započeti. »Izraelska strana tu može ponuditi ulaganje u razvoj softverskih tvrtki u Hrvatskoj ili pronaći zajednički jezik s nekim našim tvrtkama koje su tehnološki razvijene kao što je npr. Končar«, rekao je Fižulić.</p>
<p> Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić posjetio je u utorak »Izraelsku zrakoplovnu industriju« kraj Tel Aviva, tvrtku koja je zainteresirana za eventualnu modernizaciju hrvatskih »migova 21«.</p>
<p>2. stranici</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Seks turizam posvađao češku policiju i njemačke medije</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Češka je ovih dana, zahvaljujući nekim njemačkim medijima, prikovana na stup srama. Mediji tvrde da je u Češkoj raširena dječja prostitucija, a da češke institucije pred tom pojavom zatvaraju oči. Istodobno, češki policijski predstavnici pobijaju te navode, tvrdeći da dječja prostitucija nije raširena pojava, da se radi o laži i zluradosti te da je to obično trik da bi se orobio stranac. </p>
<p>Afera je izbila kad je prvi program njemačke televizije ARD objavio reportažu iz češkog grada Cheba koji se nalazi uz granicu s Njemačkom, a poznat je po tome što tamo dolaze brojni Nijemci u tzv. seksualni turizam. Spomenuvši da u Chebu »ordinira« oko 6000 maloljetnih prostitutki, reporter ARD-a Uli Hagman u svojoj je reportaži opisao slučaj kako su mu dvije žene ponudile za 200 DEM 12-godišnju djevojčicu. Hagman je podnio protiv tih žena krivičnu prijavu, a uz to još dvije krivične prijave zbog sumnje u posredništvo u prostituciji i seksualne zloporabe djece, a objavio je i priče djevojčica koje su opisale kakve sve seksualne usluge nude svojim »mušterijama«. </p>
<p>Policija u Chebu odbacila je Hagmanove krivične prijave ali je optužila dvojicu počinitelja zbog pljačke. Objasnila je kako je Hagmanu zaista ponuđena 12-godišnja djevojčica Eva za 200 DEM, ali samo kako mamac da ga se namami u stan. Tu su ga dvojica muškaraca, jedan od 16 a drugi od 32 godine, opljačkali i oteli mu mobitel koji je zatim morao otkupiti za 200 DEM. Prema priopćenju policije, djevojčica je zatim ginekološki pregledana i utvrđeno je da je nevina, što dokazuje da nije bila seksualno iskorištavana. Policija je ujedno optužila Hagmana da o tim detaljima nije upoznao svoje tv gledatelje, već ih je prešutio. Policijski glasnogovornik ujedno je objasnio kako je to prokušana metoda da se stranca namami u stan obećanim seksom s maloljetnicom, a zatim ga se opljačka. Stranac ne smije prijaviti pljačku, jer bi i sam postao sukrivac u dječjoj prostituciji, pa zato radije šuti i »zaboravi slučaj«. </p>
<p>No Hagman se s time ne slaže i tvrdi da ga nisu trebali namamiti u stan da bi ga opljačkali, jer su to mogli učiniti već na ulici ili u ulaznom hodniku kuće. Kao dokaz navodi svjedočenje čovjeka, koji je izjavio kako je na svoje oči vidio kako u hodniku njegove kuće djevojčica izvodi oralni seks s jednim starijim čovjekom, te kako je više puta uzalud upozoravao policiju i gradske vijećnike na dječju prostituciju, ali nije podnosio krivične prijave. A tragom Hagmanove reportaže krenuli su i novinari časopisa Der Spiegel, koji su konstatirali da su im u policiji zatajili da je Hagman podnio krivičnu prijavu u vezi s dječjom prostitucijom. </p>
<p>U češkom tisku razvila se oko dječje prostitucije velika polemika. Većina listova smatra da je priča njemačkih medija prenapuhana, jer ako i postoji dječja prostitucija sigurno nije takvih razmjera kako ju opisuju Hagman i Der Spiegel. A sve se dovodi u vezu i s neriješenim statusom prostitucije u državi. Zakon o prostituciji koji je trebao biti donesen još lani i regulirati taj problem. Međutim, zakonodavno vijeće vlade odbilo je zakon jer smatra da bi on bio u sukobu s međunarodnim sporazumima koji ne dopuštaju da države imaju koristi od - nelegalne djelatnosti. Prijedlog zakona je, naime, predviđao da se prostitucija legalizira kao djelatnost, da joj se utvrde okviri i da se prostitutke obvežu na plaćanje poreza te socijalnog i zdravstvenog osiguranja. </p>
<p>I dok je početkom 90-tih godina prostitucija u zakonodavstvu tretirana kao prekršaj, novelom od 1996. godine prostitucija se u zakonu ni ne spominje. Ona se dosad prešutno tolerirala, iako je opće poznato da su ceste uz češko-njemačku granicu preplavljene prostitutkama koje obilno zarađuju od seksualnog turizma Nijemaca.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Otmica popularnog indijskog glumca paralizirala Bangalore </p>
<p>BANGALORE, 1. kolovoza</p>
<p> - Otmica jednog od najpoznatijih i najomiljenijih indijskih glumaca, 72-godišnjeg Rajkumara, izazvala je u utorak zagušenje u indijskoj saveznoj državi Karnatki i glavnom gradu Bangaloreu - poduzeća, trgovine i banke su ostali zatvoreni, prekinut je javni promet, dok je vlada već u ponedjeljak, uslijed izgreda i uličnih nemira odlučila zatvoriti sve obrazovne ustanove.</p>
<p> Rajkumar je žrtva jednako poznatog indijskog bandita Veerappana, koji će - kako se očekuje - od karnatske vlade u zamjenu za Rajkumarovo oslobođenje tražiti amnestiju za brojne prijašnje zločine. Zasada je, međutim, otmičar samo zatražio da vlada imenuje posebnog izaslanika za pregovore kojem će on podastrijeti svoje zahtjeve. Glumac i troje članova njegove obitelji oteti su u nedjelju navečer iz kuće u selu koje se nalazi 220 kilometara južno od Bangalorea.</p>
<p>Rajkumar, kultna figura u saveznoj državi Karnatki proslavio se ulogama u više od 200 filmova na jeziku Kannada kojeg govori oko 60 milijuna ljudi. Dio svoje neobično velike popularnosti Rajkumar može zahvaliti i činjenici da nikad nije iskoristio svoj image kako bi se domogao neke javne funkcije, čime su naklonost gledatelja izgubili mnogi južnoindijski glumci. Iako se nekima reakcija na otmicu može činiti pretjeranom, zabrinutost Rajkumarovih obožavatelja je posve razumljiva kada se zna u čijem je rukama poznati glumac. Koose Muniswamy Veerappan, naime, već 20 godina terorizira čak tri savezne države - Karnatku, Tamil Naduu i Karalu - koje, unatoč ustrojavanju posebne jedinice i raspisivanju nagrade za Veerappanovu glavu, još nisu stali ukraj banditu koji je zbog svoga poznavanja tropskih šuma dobio nadimak »mačka iz džungle«. Veerappan je, kako tvrdi policija, ubio 120 ljudi, među njima nekoliko desetak policijaca. Neke od svojih žrtava Veerappan je raskomadao prije nego što je tijelo bacio u rijeku, a drugima je odrubio glavu. Bandit, koji kao svojevrstan junak uživa popularnost među lokalnim stanovništvom, optužen je i za krijumčarenje slonovače u vrijednosti od 120 milijuna rupija zbog čega je nedopušteno ubio više od dvije tisuće slonova, a značajan izvor prihoda bilo je i švercanje ogromnih količina sandalovine koja se koristi u proizvodnji sapuna, namještaja i svetih predmeta hindija. </p>
<p>Inteziviranje policijske akcije 1994. desetkovalo je Veerappanove pristaše te mu onemogućilo krijumčarenje sandalovine i slonovače. Umjesto vođenja svojih unosnih ilegalnih poslova Veerappan se posljednjih godina bavi izmicanjem policiji. Očito umoran od skrivanja, Veerappan je i prije pokušao otmicama državnih službenika i dužnosnika od iznuditi amnestiju, postavljajući i druge zahtjeve - tražio je primjerice da mu vlada isplati otkupninu, ustupi poljoprivredno zemljište i izda dozvolu za nošenje vatrenog oružja. Vladini su predstavnici takve situacije dosada u pravilu rješavali otezanjem pregovora sve dok taoci ne bi bili oslobođeni. </p>
<p>No, malotko vjeruje da vlada na isti način može riješiti Rajkumarovu otmicu. Uspješnost policijske akcija za oslobađanje glumca i njegove obitelji vrlo je upitna jer se odmetnik krije u džungli koju slabo obučeni i opremljeni policajci loše poznaju. (Reuters/jš)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Picula: Razrješenja poslana, prijedlozi novih diplomata poznati </p>
<p>JERUZALEM, 1. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova poslalo je pisma s razrješenjem 35-orici hrvatskih veleposlanika i konzula, a prijedlozi za nova imenovanja već su sastavljeni, rekao je u utorak u Jeruzalemu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p> Picula, kao član hrvatskog izaslanstva, boravi u četverodnevnom službenom posjetu Izraelu. Na pitanje hrvatskih novinara je li 35 hrvatskih veleposlanika i konzula već obaviješteno o razrješenju, Picula je odgovorio da su pisma s razrješenjem već poslana te treba pustiti neko vrijeme da ih veleposlanici i konzuli razmotre i eventualno na njih reagiraju. </p>
<p>On je također rekao da je već sastavio prijedlog za tih 35 mjesta, ali je dodao da se taj prijedlog tek treba razmotriti. »Sastavio sam prijedlog za tih 35 mjesta, čak ima nešto više imena jer je moguće da neki i odbiju«, rekao je Picula.</p>
<p>On je ponovno odbio govoriti o konkretnim imenima razriješenih kao i prijedlozima za imenovanje novih veleposlanika i konzula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Albright pozvala srpsku oporbu da se »ujedini za izbore« </p>
<p>RIM, 1. kolovoza</p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright u ponedjeljak je stigla u Rim gdje će u Vatikanu razgovarati o srednjoistočnom mirovnom procesu i zatražiti savjet za rješavanje sudbine Jeruzalema. Madeleine Albright je u Rim stigla iz Tokija preko Rusije. Tijekom posjeta neće se sastati s papom Ivanom Pavlom II., nego u utorak s vatikanskim ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Jeanom-Louisom Tauranom. No, već je upozorila da ne očekuje da će dobiti ključ rješenja za najveću srednjoistočnu dilemu. »Samo želim razmijeniti misli s njim (Tauranom)«, rekla je u ruskom gradu Jekaterinburgu gdje se zrakolov zaustavio da napuni gorivo na putu u Italiju. Američka je državna tajnica rekla da je Vatikan bio »zainteresiran i pružao pomoć« kad je ona kontaktirala s vatikanskim dužnosnicima za 15-dnevnoga izraelsko-palestinskoga sastanka na vrhu u Camp Davidu, koji je prije šest dana završio neuspjehom. »Mudri su, a ovo im je dugoročni interes«, dodala je. Jedan viši američki dužnosnik rekao je da je palestinski predsjednik Yasser Arafat za posjeta Vatikanu rekao da ima »odgovornost za muslimanska i kršćanska sveta mjesta«. Osim toga, dodao je taj dužnosnik, »pitanje je što to zapravo jest«. Moguće je da Vatikan ima još neke ideje, a državna će tajnica to ispitati«. </p>
<p>Također, Albright je u utorak pozvala srpsku oporbu da se »ujedini za izbore« u SRJ zakazane za 24. rujna. Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s talijanskim ministrom vanjskih poslova Lambertom Dinijem, Albright je kazala da je »za demokratsku oporbu u Srbiji vrlo važno da se ujedini i predstavi kao ujedinjena fronta«. »Oporba ima priliku to učiniti i mora predstaviti zajedničkog kandidata«, dodala je. »Smatramo da su ti izbori vrlo važni i da predstavljaju odlučujući trenutak u zemlji«, ocijenila je državna tajnica. Albright bi se u jednom rimskom hotelu trebala tijekom utorka sastati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem. Dini i Albright zaključili su kako bi crnogorskog predsjednika trebalo ohrabriti da ne bojkotira izbore 24. rujna. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nizozemci uhićeni u SRJ bili na odmoru u susjednim državama? </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Postoji mogućnost da su četvorica nizozemskih državljana, koji su uhićeni zbog sumnji za pokušaj atentata na jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, zapravo bili na odmoru, prenosi agencija Beta neimenovani izvor u nizozemskoj vladi. »Dobili smo izvješća nekih ljudi da su Godfried de Rie, Bas van Schaik, Sander Zeitsen i Jeroen van Iersel bili na odmoru u Hrvatskoj i Makedoniji, gdje su boravili i prošle godine«, rekao je isti izvor. Nizozemska je vlada naglasila da i dalje pokušava dobiti šire informacije od jugoslavenskog veleposlanstva u Haagu i Ministarstva vanjskih poslova SRJ, ali još nema odgovora. »Vlada ne isključuje mogućnost da će ta četvorica naših državljana biti iskorišteni u propagande svrhe jugoslavenskih vlasti protiv Zapada, no, u ovom trenutku još ništa ne znamo«, napomenuo je isti izvor. Glasnogovornik haaškog suda Paul Risley energično je zanijekao bilo kakvu vezu s četvoricom nizozemskih uhićenika koje je Beograd optužio da su krenuli u lov na haaške optuženike i prije dva tjedna bili uhićeni 450 km južno od Beograda. »Ova je priča čista izmišljotina i ništa više od toga«, kazao je Risley agenciji Reuters. Glasnogovornik nizozemskog ministarstva vanjskih poslova opovrgnuo je organiziranje bilo kakve vojne akcije u Jugoslaviji dodavši da četvorica nisu pripadnici vojske niti upleteni u vojne poslove. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Logoraši optužuju hrvatskog dužnosnika SDP-a BiH</p>
<p>MOSTAR, 1. kolovoza</p>
<p> - Udruga logoraša mostarske općine Stari grad (većinske bošnjačke) prosvjedovala je zbog političkog angažiranja Darka Dodiga u Socijaldemokratskoj partiji BiH. On je nedavno iz HSS-a BiH prešao u županijski hercegovačko-neretvanski odbor SDP-a, gdje obnaša dužnost djelatnika za odnose s javnošću. Udruga logoraša u priopćenju optužuje Dodiga da je u tijeku 1993. godine sudjelovao u maltretiranju zatvorenih Bošnjaka u logorima HVO-a. »Naši članovi, bivši logoraši svjedoci su da je Dodig obilazio zatvore-logore u Mostaru i Širokom Brijegu sa skupinom batinaša koji su tukli i maltretirali zatvorenike«, dodaje se u priopćenju te logoraške udruge. Udruga smatra nedopustivim da Darko Dodig, kako se navodi u priopćenju, zbog svoje uloge u prošlom ratu obavlja odgovorne dužnosti u SDP-u, stranci, kako se dodaje, koja i među logorašima ima svojih pristaša i simpatizera. </p>
<p>Dodig odbacuje takve optužbe, ističući kako je taj napad na njega pokušaj njegove diskreditacije i sprječavanja širenja socijaldemokracije na mostarskom području. Po Dodigovim riječima, ta udruga logoraša je pod utjecajem Stranke demokratske akcije (SDA). Takve optužbe Dodig ocjenjuje kao pokušaj odvraćanja Hrvata da se uključuju u SDPBiH. Dodig potvrđuje kako je bio pripadnik HVO, ali i dodaje da je upravo HVO prije drugih ustao u obranu Bosne i Hercegovine. Dodig je novinarima podijelio potvrde Općinskog suda mostarske općine Stari grad i Županijskoga hercegovačko-neretvanskog suda u kojima se navodi da se protiv njega ne vodi nikakav kazneni postupak niti je protiv njega podnesena krivična prijava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Politički rat između Lagumdžije i Durakovića</p>
<p>Nijaz Duraković je optužio Zlatka Lagumdžiju za autokratsko vladanje i pogrešan izborni program / No, na sjednici Glavnog odbora SDP-a, samo pet posto članova dalo je potporu Durakoviću / Izgubivši bitku, Duraković je Lagumdžiji najavio rat</p>
<p>SARAJEVO, 1. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svega tri i pol mjeseca nakon gotovo spektakularnog uspjeha na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, ali i u vrlo osjetljivom trenutku pred izuzetno bitno opće izbore u studenom, unutar Socijaldemokratske partije BiH došlo je do prvih ozbiljnijih potresa. Bivši lider te stranke Nijaz Duraković, čovjek pod čijim je vodstvom nekadašnji Savez komunista predao vlast 1990. godine, ubrzo potom promijenivši ime i program, došao je u sukob s aktualnim predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom, zapadnjački orijentiranim mladim liderom koji uživa snažnu potporu međunarodne zajednice. </p>
<p>Donedavno tinjajući sukob izašao je u javnost prije desetak dana kada je Duraković u autorskom tekstu objavljenom u tjedniku Dani optužio Lagumdžiju za brojne propuste u vođenju stranke, uključujući i autokratski način vladanja, staljinističke metode u izboru kadrova te osobnu sujetu i narcisoidnost. Duraković je snažno kritizirao dokument o izbornoj strategiji SDP-a pred izbore u studenom, usvojen potkraj lipnja, upozorivši da nema mjesta vidljivoj i nekritičkoj euforiji unutar SDP-a, jer ta stranka dobar dio uspjeha zapravo zahvaljuje činjenici da birači nisu glasovali »za« Socijaldemokrate, već »protiv« vladajućih nacionalnih stranaka koje su načinile brojne propuste. On je također kritizirao nespremnost aktualnog vodstva SDP-a na snažniju suradnju s drugim strankama, pretjerano oslanjanje na podršku međunarodne zajednice te preveliki broj nebošnjaka koji su dobili mjesta u lokalnim vlastima nakon općinskih izbora u odnosu na strukturu SDP-ovih glasača.</p>
<p>Na odgovor Duraković nije morao dugo čekati. Drugi vodeći tjednik u BiH, Slobodna Bosna, list koji smatraju bliskim Lagumdžijinom SDP-u, jednako oštro je napao Durakovića navodeći da njegove kritike upućene Lagumdžiji na stoje te da se iza njih zapravo krije Durakovićeva želja da zauzme visoko mjesto na SDP-ovoj izbornoj kandidacijskoj listi za državni parlament, ali i određeni imovinsko-pravni problemi članova Durakovićeve obitelji u odnosu na stranku. Riječ je o zahtjevu za iseljenje Gradskog odbora SDP-a iz prostora u vlasništvu Durakovićevog zeta, odnosno poništavanju nelegalno izdane dozvole za izgradnju potkrovnog stana za unuku Durakovićevog punca, a što je učinio novoizabrani SDP-ov načelnik sarajevske općine Centar Ljubiša Marković.</p>
<p>Rasplet sukoba između Lagumdžije i Durakovića dogodio se u subotu na sjednici Glavnog SDP-ovog odbora. Nakon žustrih polemika, Duraković je napustio taj sastanak, dobivši potporu vrlo malog broja članova toga stranačkog tijela. Lagumdžija je tajnim glasovanjem u kojem je dobio skoro 95 posto glasova izabran za nositelja liste za državni Parlament, a Duraković se nije našao niti na jednoj izbornoj listi. </p>
<p>Glavni posao Lagumdžija je, tvrdi se, obavio još prije same sjednice, osiguravši unaprijed Durakovićevu eliminaciju. Kako piše lokalni tisak, Lagumdžija je Durakoviću kazao da su zbog njega dosad pomicani zidovi tolerancije, ali da toga sada više nema, jer se stiglo do posljednjeg zida iza kojeg je ponor. Duraković je kazao da je spreman za »rat«, a za sam tijek i način vođenja te dramatične sjednice kazao kako je »sve funkcioniralo prema unaprijed utvrđenom i pripremljenom scenariju«, te da je ozračje bilo kao u vrijeme kada je u istoj dvorani sastanke vodio bivši komunistički vladar Bosne i Hercegovine Đuro Pucar Stari.</p>
<p>Nakon svih događaja, postavlja se pitanje hoće li Duraković napustiti SDP i sa sobom povući dio glasača i članova koji ga podržavaju. On sam tvrdi da neće osnivati novu stranku niti napuštati SDP. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Slovensko zatišje pred izbornu buru</p>
<p>Parlamentarni su izbori 15. listopada, a parlament se raspušta 15. rujna / Vladina Koalicija Slovenija ima male izglede za pobjedu / Sadašnji premijer Andrej Bajuk i Lojze Peterle najavili osnivanje nove pučko-kršćanske stranke »Nova Slovenija«</p>
<p>LJUBLJANA, 1. kolovoza</p>
<p> - Gotovo je, gotovo - pjevali su Slovenci, a i mnogi njihovi političari, ovoga vikenda: došao je kraj još jedne političke sezone. Naime, vjerojatno po uzoru na susjednu Italiju, ovoga je ponedjeljka za golemu većinu Slovenaca, osobito slovenskih političara, počeo »ferragosto«, mjesec masovnih godišnjih odmora. No, ovaj »august« nije isti kao, recimo, prošla tri: ovaj je put s 31. srpnjem Slovenija ušla u razdoblje »zatišja pred (izbornu) buru«, koje neće trajati cijeli mjesec nego tek tri tjedna. Ugledno ljubljansko Delo objavilo je u ponedjeljak kratku »caku« s naslovom: »Juhuhu, zastupnici više nisu tu«. I ironično piše kako bi se na ulazu u Državni zbor (parlament) trebao pojaviti natpis: »Zatvoreno do 21. kolovoza.«</p>
<p>A zastupnici drugoga po redu parlamenta u samostalnoj Sloveniji rastali su se još u petak nazdravljajući međusobno pjenušcem (»Radgonskom peninom«) i barem privremeno zaboravljajući sve svađe i uvrede kojima su se častili pogotovo posljednjih mjeseci. A predsjednik Državnog zbora dr. Janez Podobnik otpratio ih je pozdravom i podignutom čašom: »Na zdravlje, hvala na suradnji i želim vam lijepi odmor.« Pritom ih je podsjetio kako se ovaj put ponovno moraju naći na istome mjestu već za tri tjedna, 21. kolovoza. Naime, događaj prošloga tjedna, cijeloga mjeseca, a jamačno i cijele polovice ove godine u Sloveniji bila je odluka predsjednika Milana Kučana da se redoviti parlamentarni izbori održe 15. listopada.</p>
<p>A to znači da se sadašnji sastav parlamenta raspušta mjesec dana prije, 15. rujna, a do tada zastupnici moraju raspravljati i glasovati čak o 44 zakonska prijedloga, koji se većinom odnose na usklađivanje slovenskoga s europskim zakonodavstvom. Zato im je odmor skraćen, iako malo tko vjeruje da taj sastav parlamenta uspješno može obaviti tu obvezu. Ozbiljna je sumnja stigla poluslužbeno čak i iz Bruxellesa i Strasbourga, odakle su nadležne europske ustanove uputile upozorenje najvišim dužnosnicima u Ljubljani da bi njihove unutarnje nesuglasice prije izbora mogle zakočiti proces ulaska Slovenije u Europsku uniju (EU). To više što se situacija unutar prijelazne desno-sredinske vlade, koja bi Sloveniju mirno morala privesti izborima, dramatično pogoršala.</p>
<p>Točnije: Koalicija Slovenija, koja tvori tu vladu, praktički se raspala nakon što je udružena SLS+SKD Pučka stranka u parlamentu glasovala za popravljeni razmjerni izborni sustav, zajedno s trenutačno oporbenim lijevo-sredinskim strankama, dok su koalicijski partneri, socijaldemokrati (SDS) Janeza Janše, koji se uporno zalažu za dvokružni većinski sustav, napustili sjednicu prije glasovanja. Tom su prigodom, kako se zna, premijer dr. Andrej Bajuk, Slovenac argentinskoga državljanstva (što mu zamjera znatan dio javnosti i medija), i Lojze Peterle, ministar vanjskih poslova, obojica potpredsjednici udružene stranke, napustili SLS+SKD i najavili da će formirati stranku »Nova Slovenija« (NSI), pučko-kršćanskoga usmjerenja.</p>
<p>No time su, kako predviđaju dobri poznavatelji slovenskih prilika, znatno smanjeni izgledi da sadašnja vladina Koalicija Slovenija zajedno nastupi na izborima, a pogotovo da na njima pobijedi. To potvrđuje i najnovija, tradicionalna i vrlo pouzdana mjesečna anketa Dela. Pitanje je glasilo: »Za koju biste stranku glasovali kada bi izbori bili sutra?« Najviše se, četvrtina telefonski anketiranih birača, 25,3 posto, više nego prethodnoga mjeseca, izjasnilo za liberalne demokrate (LDS), stranku koja je osam godina bila najjača, a njezin vođa dr. Janez Drnovšek bio je premijer triju slovenskih vlada. Druga je u anketi Janšina SDS sa 11,1 posto, a tek treća udružena stranka SLS+SKD sa 8,6 posto.</p>
<p>I ta anketa, kojoj mnogi Slovenci vjeruju, jer se dosad iskazala vrlo pouzdanom, pokazuje kako Koalicija Slovenija, osobito nakon unutarnjega rascjepa, nema mnogo izgleda da pobijedi na izborima i da sastavi vladu nakon nje. To više što je dr. France Arhar, vrlo uvaženi guverner Banke Slovenije, drugi put odbio prihvatiti čelništvo udružene stranke SLS+SKD, s obećanjem da će postati premijer ako bi ta stranka pobijedila na izborima. I to pokazuje kako nakon kratkoga zatišja, Sloveniji prijeti, vjerojatno, vrlo burno i kritično izborno razdoblje, ne samo zbog silno zaoštrenoga sukoba između »desnice« i »ljevice« nego i zbog raskola unutar »desnice«.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bushovi republikanci za raketni štit po svaku cijenu</p>
<p>Ne pristanu li Rusi na izmjenu sporazuma o antibalističkim raketama, Bush bi, prema stavovima stranačke platforme, bude li izabran za predsjednika, mogao donijeti odluku o povlačenju Amerike iz sporazuma u roku od šest mjeseci </p>
<p>NEW YORK, 1. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U platformi Republikanske stranke usvojenoj prvog dana stranačke konvencije koja se održava u Philadelphiji u uobičajenoj spektakularnoj atmosferi, kritizira se Clintonova administracija zbog pogrešne obrambene politike i najavljuje oštriji kurs prema mogućoj nuklearnoj prijetnji i povećanje troškova za naoružanje.</p>
<p>Dok je sadašnja administracija smanjila troškove za obranu na najniži postotak nacionalnog dohotka poslije Drugog svjetskog rata, kaže se u platformi, istodobno se američki vojnici šalju u upitne misije drugamo u svijetu »bez jasnih ciljeva, ostvarivih zadaća, prihvatljivih uvjeta angažiranja ili bez definirane strategije izlaska iz tih operacija«. U dosadašnjim istupima, predsjednički kandidat George Bush mlađi spominjao je, između ostalog, kao primjer lošeg američkog planiranja u mirovnim misijama slučaj Bosne i Kosova. U platformi se ne spominje pojedinačno nijedna zemlja, ali se u pitanju strateške obrane izričito navode Kina i Sjeverna Koreja kao zemlje koje ugrožavaju sigurnost Sjedinjenih Država svojom politikom izgradnje balističkih raketa i oružja za masovno uništavanje. Čak se izričito spominje da je krađa vitalnih nuklearnih tajni koja je izvedena na račun Kine jedan od najtežih udaraca sigurnosti u povijesti nacije. </p>
<p>Konstatirajući da je Amerika u ovom trenutku nesposobna suprotstaviti rastućem širenju nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja u svijetu, u republikanskoj platformi se ustrajava na reviziji sporazuma o antibalističkim raketama, kako bi Sjedinjene Države izgradile snažan proturaketni obrambeni sustav. Ako Rusija ne pristane na potrebne izmjene u tom sporazumu, pri čemu se ističe da postoje praktični načini da se Moskvu uvjeri da je to u interesu obostranog jačanja sigurnosti, republikanski predsjednik Sjedinjenih Država će donijeti odluku o povlačenju iz tog sporazuma u roku od šest mjeseci. </p>
<p>U platformi ponuđena je u pojedinim pitanjima, kao što su školstvo, socijalna skrb i zdravstvena zaštita, zašita okoliša, odnos prema pobačaju, odnos prema manjinama (pri čemu se misli na crni dio Amerike i doseljenike) te u odnosu prema nošenju oružja, kombinacija ideja. To bi trebalo zadovoljiti s jedne strane potrebu za reformiranom Republikanskom strankom u promijenjenim prilikama, a s druge strane umiriti konzervativni i prema svemu sudeći među 2000 delegata prevladajući dio stranke. Među tim pitanjima jedno od ključnih koje podvaja stranačke redove, iako se konvencija održava pod motom čvršćeg jedinstva, je odnos prema pobačaju. Dosadašnje strogo protivljenje pobačaju donekle je ublaženo uvažavanjem izuzetaka, ali je i dalje u platformi ostao zahtjev da se pobačaj zabrani ustavnim amandmanom. </p>
<p>Reagirajući na republikansku stranačku platformu, iz demokratskog tabora došla je ocjena da ona ne donosi ništa novo, jer se praktički ne radi o nekim velikim promjenama, te da se ona koristi u kampanji jednako kao što se koriste negativni učinci politike Busha mlađeg u Teksasu, ili konzervativno glasovanje u Kongresu u prošlosti potpredsjedničkog kandidata Dicka Cheneya. Demokrati su tako na primjer počeli emitirati televizijski spot u kojemu se ističe da je Teksas druga država na listi onih gdje se broj djece bez zdravstvenog osiguranje broji u stotinama tisuća. </p>
<p>Prvog dana konvencije, najviše pažnje izazvao je nastup bivšeg načelnika Združenog stožera američkih oružanih snaga, umirovljenog generala Colina Powelle koji je govorio o problemu borbe protiv droge, velikom broju od više od dva milijuna zatvorenika i odgoju djece na temelju svojeg iskustva u socijalnim udrugama. Uza sve bogatstvo i visok stupanj napretka, ukazao je umirovljeni general, Amerika se suočava s ozbiljnim socijalnim problemima, pa je njegov istup više zvučao kao istup nekog delegata na demokratskoj nego na republikanskoj konvenciji. </p>
<p>Najavljeni su još kao govornici na Konvenciji i zapovjednik u »Pustinjskoj oluji« general Norman Schwarzkopf, bivši predsjednički kandidat Bob Dole, njegova supruga Elizabeth Dole i senator iz Arizone i glavni izazivač Busha mlađeg u predsjedničkoj nominaciji John McCain. On će govoriti o značaju jačanja obrambene sigurnosti zemlje.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Desničarsko nasilje ugrožava strane investicije u Njemačkoj</p>
<p>BERLIN, 1. kolovoza</p>
<p> - Njemačka stranka Zelenih koja zajedno s Njemačkom socijaldemokratskom strankom (SPD) čini koalicijsku vladu zatražila je hitan sastanak ministara unutarnjih poslova saveznih pokrajina kako bi se poduzele konkretne mjere u borbi protiv desnog radikalnog terora. Prvak Zelenih i ministar okoliša Jürgen Trittin zatražio je od svog kolege iz kabineta ministra unutarnjih poslova Otta Schilyja da već ovaj tjedan sazove krizni sastanak na vrhu. U Berlinu su se sastali predstavnici pokrajinskih ministarstava unutarnjih poslova kako bi pokrenuli konkretne akcije protiv rastućeg nasilja snaga ekstremne desnice. </p>
<p>Povoda za alarm ima u posljednje vrijeme više nego dovoljno. Najnoviji primjer neonacističkog orgijanja se zbio sredinom vikenda kada je skupina skinheadsa u istočnonjemačkom Eisenachu lovila i na kraju pretukla dvojicu Afrikanaca. Protekla dva tjedna novine su bile pune napisa o nasmrt pretučenim beskućnicima, napadima na izbjegličke domove, da bi krajem tjedna nasilje kulminiralo bombaškim napadom u Düsseldorfu, prilikom kojeg je teško ranjeno devet osoba od kojih se jedna još uvijek nalazi u životnoj opasnosti. </p>
<p>Sve indicije upućuju na antisemitsku pozadinu ovog napada. Situacija je toliko ozbiljna da predstavnici njemačke industrije strahuju od posljedica desno radikalnog orgijanja za strane investicije u Njemačkoj. Ako američki i ostali strani mediji »nanjuše krv« te počnu iscrpnije izvještavati o napadima na osobe drukčijeg izgleda kao o svakodnevnoj pojavi na Njemačkim ulicama, strane investicije bi mogle ubrzo presahnuti, mišljenja je jedan visoki poredstavnik industrije. Teško je, naime, zamisliti da će neka strana tvrtka graditi svoje pogone tamo gdje se njezini radnici tamnije puti neće usuditi izići na ulicu. </p>
<p>Građanstvu treba postati jasno da desni radikalizam nije samo rubna pojava koja služi za ispunjavanje novinskih stupaca, nego da se radi o akutnom problemu koji ugrožava interese svih stanovnika Njemačke. Ako običnom građaninu postane jasno da ksenofobična atmosfera znači manje stranih ulaganja, što opet rezultira praznijim poreznim blagajnama i višim porezima, onda će se možda nešto i promijeniti, zajedničkog su mišljenja predstavnici gospodarstva i politike. </p>
<p>Upravo radi prosvjetljavanja onih slojeva društva koji su na desno radikalne ispade nasilja žmirili na jedno oko, a takvih je na području bivšeg DDR-a nažalost poprilično, Savez njemačkih industrijalaca (BDI) će pokrenuti seriju simpozija i javnih kampanja protiv neonacisitčkog terora. Predsjednik BDI-ja Ludwig von Wartenberg objasnio je da je cilj kampanje pridobivanje svih snaga u borbi za bolju atmosferu prema strancima. </p>
<p>Bavarski ministar unutarnjih poslova Günther Beckstein optužio je Gerharda Schrödera da je premalo učinio za zaštitu svojih građana. Beckstein smatra da bi prihvaćanjem bavarskih prijedloga u uvođenju »čvrste ruke« u rad pravosudnih organa, što uključuje pojačana prisluškivanja i nadgledanje javnih prostora video kamerama pridonijelo efikasnijoj borbi protiv kriminala pa tako i protiv desnog radikalnog terora koji Beckstein smatra nekom vrstom organiziranog kriminala. </p>
<p>Schröder je bavarske prijedloge odbio s obrazloženjem da od Njemačke ne želi stvoriti policijsku državu. No da protiv desnih nasilnika, ili »izdajnika njemačkih interesa«, kako ih je nazvao premijer savezne pokrajine Brandenburg Manfred Stolpe, treba udariti svim snagama, u tome su jedinstvene sve političke snage. Povjerenica Kršćansko demokratske unije za pitanje stranaca Barbara John smatra da se i njemačko zakonodavstvo treba prilagoditi novonastalim uvjetima te predlaže, po uzoru na SAD, uvođenje zakona prema kojem bi svako otvoreno iskazivanje mržnje prema strancima bilo kažnjivo. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Nudimo suodgovorni, socijalni dijalog radi ostvarenja razvoja i napretka srednjeg školstva, ali sa ostacima stare vlasti u Ministarstvu prosvjete i športa to je čista utopija</p>
<p>Štovana gospođo Antunović</p>
<p>Podsjećamo Vas da smo imali zadovoljstvo 8. svibnja 2000. godine u 14.30 do 15 sati održati prvi radni, službeni sastanak s Vama kao dopredsjednicom Vlade RH zaduženom za društvene djelatnosti. Iako ubrzan i kratak ocijenili smo da je taj sastanak bio izuzetno otvoren, korektan, koristan i uspješan. U ime Vlade RH Vi ste prihvatili princip vertikale u nastavnoj normi i koeficijentima u školstvu. Izvješćujem Vas, gospođo Antunović, da je to rezultiralo intenzivnim pregovorima s Pregovaračkim odborom Vlade RH za srednje školstvo. Svakodnevno smo usuglavašali članak po članak i 9. lipnja 2000. godine potpuno usuglasili i supotpisali, a jedne strane gospođa Vera Šutalo, a s druge strane gospođa Vesna Kanižaj. Supotpisani Pravilnik o nastavnoj normi u srednjem školstvu upućen je ministru provjete i športa gospodinu dr. Vladimiru Strugaru na očitovanje. Po Protokolu o pregovaranju jednom usuglašeni članci više se ne razmatraju.</p>
<p> Sve ovo vam govorim, gospođo dopredsjednice Vlade RH da bih Vas podsjetio na riječi koje sam Vam uputio 8. svibnja. Sjećate se da smo Vas upozorili na destruktivno, antidemokratsko i antiškolsko ponašanje pomoćnika ministra prosvjete i športa, gospođe Marije Došen, g. Zlatka Ljubića i gđe Vere Šutalo.</p>
<p>Dakle, rečena gospoda su svakodnevno aktivno sudjelovali u usuglašavanju Pravilnika o nastavnoj normi u srednjim školama. Ta gospoda su nakon supotpisa na Pravilnika o nastavnoj normi u srednjim školama. Ta gospoda su nakon supotpisa na Pravilnik o normi sve učinila da usuglašeni Pravilnik o normi ne ugleda svjetlo dana, to jest Narodne novine kao službeno glasilo RH. Da slika bude potpuna ta gospoda su našla načina uvjeriti ministra prosvjete i športa, gospodina dr. Vladimira Strugara da u Narodnim novinama objavi izmjene i dopune Pravilnika o nastavnoj normi u srednjim školama, umjesto usuglašenog i supotpisanog Pravilnika o nastavnoj normi od 9. lipnja 2000. godine,o kojemu nam se ministar prosvjete i športa još nije pismeno očitovao, sukladno protokolu o pregovaranju.</p>
<p>Izmjene i dopune Pravilnika o nastavnoj normi kojega je političkim nasiljem nad srednjim školstvom u Hrvatskom državnom saboru 1995. godine nametnula tadašnja ministrica gospođa Ljilja Vokić.</p>
<p>Svi ovi koje sam prije naveo igrači su gospođe Ljilje Vokić i HDZ-a. Nova pomoćnica ministra prosvjete i športa gospođica Vesna Bilić, bivša ravnateljica XI. gimnazije je igrač Ljilje Vokić, koja ju je imenovala za ravnateljicu. Zar je onda čudno da Vam gospođa Ljilja Vokić, gospodin Vladimir Šeks i ostali iz stare vlasti odlučuju o imenovanju ravnatelja. Zar je onda čudno da su 99 posto ravnatelja srednjih škola imenovani stari ravnatelji, upravo i dio onih koji su toliko sramote i štete nanijeli srednjem školstvu, koji sa starim mentalnim sklopom nisu ni stručni, ni spremni iznijeti potrebite promjene u srednjem školstvu.</p>
<p>Ostaviti sve te ljude u Ministarstvu prosvjete i športa i dio ravnatelja srednjih škola unaprijed ste osudili na neuspjeh novu socijaldemokratsku vlast, a indirektno i na moguće promjene i napredak u srednjem školstvu. Nemojte zaboraviti da je oko dva milijuna građana RH zainteresirano za školstvo. Kakvi su pojedinci ravnatelji srednjih škola i Županijski pročelnici za školstvo između ostalih možete upitati i svoga župana gospodina Ivana Šprlju.</p>
<p>Gospodo dopredsjednice Vlade RH, mi ne zahtjevamo smjenu Vašeg ministra g. dr. Vladimira Strugara, nego nudimo suodgovorni, socijalni dijalog radi ostvarenja uspješnog razvoja i napretka srednjeg školstva, kao agensa svekolikog razvoja RH. Međutim, sa ostacima stare vlasti u Ministarstvu prosvjete i športa to je čista utopija. Zato Vam se ponovo obraćam i molim da ovo ozbiljno shvatite i poduzmete konkretne mjere, ako uistinu želite kao socijaldemokratska vlast postići kvalitetan razvoj društva.</p>
<p>Gospođo Antunović, kao dopredsjednici Vlade za društvene djelatnosti moram Vas upozoriti na još jedan problem za kojega ste izravno odgovorni. Upravo gledam emisiju »Hrvatska danas« i na današnjem sastanku ministara rada i socijalne skrbi Slovenije i Hrvatske u Hrvatskom izaslanstvu vidim i gospođu Veru Babić, pomoćnicu ministra. Mislim da u Hrvatskoj ima malo ljudi koji ne znaju da je gospođa Vera Babić, za potrebe HDZ-a, do temelja uništila nezavisne sindikate u Hrvatskoj, registrirala novih nepostojećih sindikata koliko je potrebno, isforsirala radno socijalno zakonodavstvo (Zakon o radu) kakvog nigdje nema, na štetu radništva. Jao i Vladi i zemlji koja se oslanja na takve kadrove. Utjeha im je da bar znaju rok trajanja. </p>
<p>Štovana gospođo dopredsjednice, nije mi cilj da Vam dociram, ali ovo Vam je žalosna zbilja što se tiče školstva, a bojim se i šire.</p>
<p>Za demokratsku, pravnu, socijalnu, prosperitetnu i civilnu Hrvatsku ništa nam nije teško ni ispod časti. Zbog toga smo vam 3. siječnja 2000. godine dali neograničeno povjerenje. Vi ćete se potruditi da to povjerenje dobije praktičnu potvrdu. Usrdno se nadam da nećemo morati opet javno govoriti da čekamo neku treću vlast.</p>
<p>Radi efikasnog rješavanja problema u srednjem školstvu, stojimo Vam na raspolaganju stalno i neograničeno, uz nadu da ćemo sve probleme uspješno u neposrednim pregovorima, rješiti kući.</p>
<p>DRAGAN DODIG, prof.</p>
<p>dopredsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Zagreb, Metković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Odgovor ministra Goranka Fižulića na pismo čitatelja Josipa Ćužića</p>
<p>Poštovani gospodine Ćužić, </p>
<p>Zahvaljujem Vam se na pismu objavljenom u Vjesniku, 21. srpnja 2000. godine.</p>
<p>Dužnost nam je odgovoriti Vam na vaše pitanje i pokušati Vam objasniti slijedeće: Sami ste u članku naveli da ste Ugovorom 3052745/1492. sklopljenim 15. studenog 1993. godine s Hrvatskim fondom za privatizaciju kupili 200 dionica »Istraturista« iz Umaga prema nominalnoj vrijednosti od 100 njemačkih maraka po dionici.</p>
<p>Isto ste tako naveli da je temeljni kapital društva 15. srpnja 1998. godine smanjen za 70.947.237 njemačkih maraka čime je vaša vrijednost 200 dionica s popustom za 37 godina rada pala s vaših uplaćenih 6.153,70 maraka na samo 2.239 njemačkih maraka.</p>
<p>Iako znamo da s time niste zadovoljni dužni smo Vam napomenuli da svatko tko želi biti dioničarem mora podnijeti određeni rizik, što znači da su Vaše dionice mogle postići i višu cijenu, no nažalost njihova je cijena pala. Ne mislim da je ovdje došlo do bilo kakvih zlouporaba ili pak nezakonitih radnji budući da prema članku 342. ZTD-a, Skupština društva ima pravo smanjiti temeljni kapital i to na tri načina (vidi članak 342 ZTD-a). Pretpostavka je (budući da nemamo Odluku Skupštine društva od 15. srpnja 1998. godine) da je »Istraturist« kao i svi ostali hrvatski hoteli bio prezadužen, te da se radilo o smanjenju temeljnog kapitala redovnim putem, što znači da se temeljni - nominalni kapital izjednačava sa stvarnim. Moramo naglasiti da je u većini slučajeva svrsishodnije smanjiti vrijednost temeljnog kapitala na stvarnu vrijednost društva. Budući da se svaka odluka skupštine društva mora predstaviti Registru Trgovačkog suda, ne može se govoriti o spekulaciji ili bilo kakvoj drugoj nezakonitoj radnji. Nije nam poznata vlasnička struktura i neznamo koliki je Vaš udjel u njoj, te isto tako i Vaš utjecaj u donošenju odluka Skupštine, no i ako ste mali dioničar u svakom slučaju imate svog predstavnika u Skupštini društva.</p>
<p>Potrebno je još naglasiti da 1993. godine nije bilo tržišta i burze na kojoj bi se mogla vidjeti stvarna vrijednost dionica »Istratursa«. Kao što i sami znate, hrvatske su se burze otvorile znatno kasnije.</p>
<p>Da ne bi sve bilo tako crno, možda će se ulaskom potencijalnog strateškog partnera u »Istraturist« situacija za Vas popraviti, te vrijednost Vaših dionica poskočiti. </p>
<p>GORANKO FIŽULIĆ</p>
<p>ministar gospodarstva u Vladi RH</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kazneno djelo zlouporabe droge i ustanova pomilovanja</p>
<p>Slušam i čitam da se nadugo i naširoko govori i piše o pomilovanju utvrđenih raspačavatelja droge. Droga je doista veliko društveno zlo, tim više što broj ovisnika od droge sve više raste, od čega sve više društvo trpi. Potrebno je odgajati i preodgajati ovisnike o drogi. Potrebno je humano pristupati i postupiti prema zabludjelim. Onima pak koji se bave nabavom i prodajom droge i dolaze na taj način do masne zarade na lagan način, treba izricati primjerene kazne. Njihovim po život i zdravlje pogibeljnim radnjama stvaraju se za društvo goleme štete a državu liječenje ovisnika skupo stoji.</p>
<p>U Vjesniku od 26.srpnja ove godine objavljen je članak g. Ivana Slanyja pod naslovom: Preispitati institut pomilovanja. On kaže da je doista došlo vrijeme da se preispita praksa i opravdanost ustanove pomilovanja. Ne poričem njegovu tvrdnju da su u prošlosti vladari samovoljno ustanovom pomilovanja odlučivali o ljudskim sudbinama i životima. Danas je stanje sasvim drugačije. U suvremenim parlamentarnim demokracijama kakva je i Hrvatska nema predsjednik republike ovlasti koje postoje u diktaturama. Čak i monarsi (kraljevi) imaju ograničeni krug djelovanja. Dobro je da i predsjednik Mesić dopušta preispitivanje svoje odluke o pomilovanju u konkretnom slučaju.</p>
<p>Kad bi sud bilo u raspravnom ili u neraspravnom vijeću donosio odluku o pomilovanju o opraštanju ili smanjivanju kazne to bi bilo protivno ustavnom načelu o trodiobi vlasti na zakonodavnu sudsku i ovršnu i njihovu međusobnu neovisnost.</p>
<p>Zadaća je suda da na temelju valjanih i vjerodostojnih dokaza utvrdi činjenice, primjeni zakonske propise i donese odluku (osudu). Kad odluka sud postane pravomoćna i ovršna sud je svoju funkciju obavio. Ne može i ne smije on donositi odluku o pomilovanju.</p>
<p>Poznato je da se odluka o pomilovanju donosi ne samo iz humanih razloga nego i iz razloga političkog oportunizma. Kad bi sud donosio odluku o pomilovanju on bi postao ovisan o politici i ne bi bio više neovisan.</p>
<p>MIRKO SUNIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Demanti plaćenog oglasa Pave Zubaka</p>
<p>Nemam novca platiti oglas preko čitave stranice, zato vas molim da ga objavite demanti netočnih i tendencioznih navoda iz plaćena oglasa Pave Zubaka, objavljenog u više dnevnih novina, 28. srpnja 2000.</p>
<p> U spomenutom oglasu, koji je najvjerojatnije sastavio branitelj gospodina Pave Zubaka, označen sam kao denuncijant i osoba koja poštenom hrvatskom poduzetniku remeti mir i onemogućava ga u stvaranju novih proizvodnih kapaciteta i otvaranju novih radnih mjesta. Nadalje navedeno je da iza mog poslovanja u poduzeću Astra-auto d.d. ostale su dubioze i milijunski gubitci maraka. Da sam mlad umirovljenik koji, dakle, živi na tuđoj grbači. Te me kao takvog, lijenog denuncijanta, povezao s premijerom Ivicom Račanom.</p>
<p>Gospodin Zubak svjesno navodi neistinu. </p>
<p>Kao prvo i meni osobno najvažnije, nije istina da sam ja bilo kome poslao anoniman dopis-prigovor, nego sam poslao parafirani dopis Vladinom Istražnom povjerenstvu za kupnju Večernjeg lista. Odvjetnici i pravni savjetnici gospodina Zubaka znaju, ili bi barem trebali znati, da je svaki građanin dužan prijaviti kazneno djelo. Ako prijava stigne nemjerodavnom tijelu ono će prijavu odmah proslijediti mjerodavnom Državnom odvjetništvu, koje će ispitati osnovanost kaznene prijave. Ako je ona neosnovana, za prijavljenika nema bojazni. Kaznena prijava PU Zagrebačke ili drugog podnosioca protiv gospodina Zubaka očigledno je osnovana. Što ne znači da je on počinio djelo za koje se tereti.</p>
<p>Protiv istoga se vodi istraga, a to znači da postoje dokazi koji bi upućivali na nezakonito postupanje Zubaka.</p>
<p>Da ti dokazi ne postoje, prijava bi bila odbačena. Očigledno moj dopis Istražnom povjerenstvu posebno iritira gospodina Zubaka kada je između, kako on navodi, stotinu anonimnih pisama izabrao baš moje. Ne znam kako je došao do toga pisma koje nije bilo na njega adresirano.</p>
<p> Drugi navod gospodina Zubaka da sam mlad umirovljenik koji lagodno živi uz teniski teren je čista laž. U mirovinu sam otjeran sa 59 godina, kao i mnogi drugi moji vršnjaci žrtve HDZ-ovskog gospodarskog čuda, koje će još generacije ispaštati. Samo čudo je moglo u roku dvije godine mehaničara s periferije Zagreba promovirati u vodećeg businessmana i u jednog od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj.</p>
<p>Treće, o repovima mojega poslovanja postoje pisani tragovi. Određene dubioze koje su postojale, ja sam nakon što je gospodin Zubak preuzeo Astra-auto d.d. riješio i o tome imam pisani sporazum s gospodinom Zubakom. </p>
<p>Ako je tadašnji Astra-auto d.d. bilo tako uništeno i prezaduženo poduzeće u milijunskim gubitcima maraka postavlja se pitanje, zašto ga je gospodin Zubak kupio? Gotovim novcem!</p>
<p>Volio bi da hrvatskoj javnosti pojasni odakle mu gotovina za kupnju čitavog poduzeća. A tada je bio samo vlasnik skromnoga auto-servisa u Sesvetama. Četvrto, a tiče se povezivanja mene s premijerom Račanom. Gospodin Zubak, kao i »drugi poduzetnici« iz pritvora u Remetincu, svoj pritvor pokušavaju prikazati kao političku hajku. Uopće ne objašnjavajući kako su se u njihovim rukama preko noći stvorili milijuni maraka.</p>
<p> Na posljetku moram se osvrnuti na jedan navod gospodina Zubaka koji se ne tiče mene osobno. On navodi da mu je država velik dužnik. Na ime čega. Možda za izručene automobile policiji, Pošti, Privrednoj banci, Ministarstvu vanjskih poslova, dakle, korisnicima proračuna. </p>
<p>Na posljetku previše prostora bi trebalo da se opiše fenomen takvih poduzetnika koji danas pune zatvore. Uostalom o tome dosta i previše potrošeno je tinte posljednjih godina. Ali svakome će biti dovoljne sljedeće činjenice: blindirani automobil za pokojnoga predsjednika Tuđmana. Velike narudžbe od korisnika proračuna. Sve je to vjerojatno prošlo za to propisanu proceduru regularnog javnoga natječaja. MORH i sva ostala ministarstva koji su također bili veliki kupci gospodina Zubaka. Tajna kupnja uvijek objektivnog Večernjeg lista, ćaskanje s Pašalićem na Pantovčaku, kupovina gotovim novcem poduzeća.</p>
<p>Jednostavno gospodarsko čudo HDZ-a.</p>
<p>Molim sada na kraju, odgovorite čitateljima na pitanje gospodine Zubak »Za kakvu smo se Hrvatsku borili?«</p>
<p>RUDOLF BERGHAUS</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ferrari se velikom brzinom zaletio u ogradu i eksplodirao, vozač teško opečen</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Izgorjeli crveni »ferrari« raznesen u komade i teško opečen vozač, posljedice su nesreće koja se dogodila u utorak nešto prije 11 sati na Jadranskoj aveniji u smjeru Karlovca, kod skretanja za Lučko. Kako doznajemo, teško ozlijeđeni vozač je Rešad Mujkić (49), a potpuno uništen »ferrari« švicarskih je registracijskih tablica NE 104 625.</p>
<p>Vozač je izgubio kontrolu nad vozilom i zabio se u zaštitnu ogradu, nakon čega je automobil eksplodirao.</p>
<p>Kada smo mi došli na mjesto nesreće, zatekli smo vatrogasce s dva vozila koji su još polijevali ostatke spaljene olupine, te mnogobrojnu policijsku ekipu koja je obavljala očevid i regulirala promet.</p>
<p> Na cesti je bio uočljiv dug trag kočenja, što ukazuje na veliku <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Dijelovi eksplozijom uništenog »ferrarija« razletjeli su se pedesetak metara u krug, pa je prava sreća da nitko drugi nije nastradao. Uzroci nesreće se istražuju.</p>
<p>Rešad Mujkić zadobio je teške tjelesne ozljede, odnosno opekotine trećeg stupnja po licu i cijelom tijelu i prevezen je u Kliniku za traumatologiju. Inače, riječ je o bratu Šefika Mujkića, koji je preminuo od batina zadobivenih prilikom saslušavanja u PU brodsko-posavskoj.</p>
<p>Dok smo se u koloni automobila približavali mjestu nesreću, kraj nas je projurio još jedan crveni »ferrari«, pretičući sve velikom brzinom. kako smo saznali, otputio se za bolničkim kolima. (Dragan Grdić)</p>
<p>Plijen provalnika bile devize, muzičke linije, upaljači, zlatnina i pištolj</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza - Tijekom ponedjeljka zagrebačka policija je zabilježila šest teških krađa provaljivanjem, i to u konobu, u knjižaru, tri obiteljske kuće i jedan stan.</p>
<p>Naime, nepoznati provalnik je u noći na ponedjeljak provalio u konobu »Libertas«, u ulici Ljerke Šram 6, vlasništvo je Ivke T. (53). Provalnik se, naime popeo na metalnu ogradu međukata, potom preskočio prostor između ljetne terase i konobe, te kroz otvorena vrata ušao u konobu i ukrao 11.000 DEM, glazbenu liniju »fisher« i »saba«, telefon »siemens«, punjač za mobilni telefon »ericsson« i deset disketa s podacima o poslovanju. Ukupna šteta iznosi oko 55.000 kuna.</p>
<p>Iste noći, najvjerojatnije isti provalnik obio je prozor na ulaznim vratima knjižare »TOP T.E.A.M.«, također u ulici Ljerke Šram na broju 8, gdje je ukrao dva kompleta olovaka »diplomat«, dva upaljača »ronson« i »zippo«, dvije kožne lisnice, after shave i deo spray »brut«, sedam šampona »loreal«, šest sunčanih naočala, jedanaest parfema raznih marki i 200 kuna. Ukupna šteta iznosi oko 5.000 kuna.</p>
<p>Iste noći provaljeno je u obiteljsku kuću Rahmana S. (38), koja se nalazi u Turićevoj 25 u Sesvetama. Nakon što je obio prozor na dnevnom boravku kuće, provalnik je djelomično ispreturao predmete i potom ukrao dva videorekordera »kenwood« i »paladium«, oštetivši vlasnika za oko 4.000 kuna.</p>
<p>Također u noći na ponedjeljak, zasad nepoznati provalnik obio je kuhinjski prozor na obiteljskoj kući Ive A. (35) u Hrastovoj ulici 2. Provalnik je odnio zlatni nakit, nešto srebra, zatim play station marke »sony« i 50 kuna, oštetivši vlasnika za oko 4.000 kuna.</p>
<p>U ponedjeljak je policija intervenirala i u slučaju provala u obiteljsku kuću Dake P. (55) i Danice B. (79), koja se nalazi u samoborskoj Stepinčevoj ulici broj 4. Provalnik se popeo na terasu, razbio prozor i potom ukrao više muških odjela, razni alat i jedan muški ručni sat. Šteta se procjenjuje na oko 2.000 kuna.</p>
<p>Istog dana između 16.10 i 19.25 sati, zasad nepoznati provalnik je upao u stan Zlatka M. (46) u Prilazu baruna Filipovića. Provalnik je obio ulazna vrata i potom ukrao pištolj »crvena zastava« kalibra 7.65 milimetara i dva zlatna prstena, oštetivši vlasnika za oko 4.000 kuna.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dvoje poginulo na željezničkoj pruzi</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - U ponedjeljak oko 10.15 sati u Sesvetama, kod pješačkog prijelaza preko željezničke pruge u Sopničkoj bb, pronađeno je mrtvo tijelo nepoznatog muškarca koji je najvjerovatnije život izgubio prilikom naleta vlaka. Mrtvo tijelo je radi utvrđivanja identiteta prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati.</p>
<p>U utorak oko 8.45 sati, prelazeći željezničku prugu na križanju Osječke i Branimirove ulice život je izgubila Josipa Nikšić (72). Naime, na ženu je naletio vlak koji prometuje na relaciji Dugo Selo - Savski Marof, i to u trenutku kada je, propustivši jedan vlak pogledala za njim, nakon čega je iz suprotnog smjera na nju naletio drugi vlak. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Jedan mrtav i dva ozlijeđena u naletu na traktor</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 1. kovoloza</p>
<p> - U ponedjeljak poslijepodne u Humu Bistričkom u teškoj prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobili su Želimir M. (21) iz Selnice, Tomislav Š. (59) iz Huma Bistričkog, te Davor Purgear (17) iz Selnice. No, nakon nešto više od dva sata od zadobivenih ozljeda mladić je preminuo u Općoj bolnici Zabok.</p>
<p> Kako je policija priopćila, nesreću je izazvao Želimir M. koji je upravljajući automobilom marke »golf« u lijevom zavoju desnom stranom vozila zahvatio travnatu »bankinu« i izgubio kontrolu nad vozilom. Vozilo se zanijelo na kolniku i prešlo na lijevu stranu kolnika po kojoj je iz suprotnog smjera naišao Tomislav Š. upravljajući traktorom, pri čemu je »golf« desnom bočnom stranom udario u prednji dio traktora.</p>
<p> Tomislavu Š. liječnička pomoć je pružena u bolnici Sestara milosrdnica, a Želimiru M. u Općoj bolnici Zabok, gdje su zadržani na liječenju, dok Davoru Purgaru, zbog težine zadobivenih ozljeda, nije bilo spasa. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ribočuvari u Savi pronašli tijelo </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Tijelo zasad nepoznate starije žene, pronašli su u utorak dopodne u Savi preko puta toplane, ribočuvari. Na tom dijelu Save nalaze se slapovi pa se tijelo nasukalo na kamenje, što je otežavalo izvlačenje tijela iz vode. </p>
<p>Ubrzo je došla policija i vatrogasna ekipa koja je trebala izvući mrtvu ženu. Vatrogasci međutim, kako smo naveli, nisu mogli izvući tijelo nesretne žene zbog veće udaljenosti od obale i nepristupačnosti mjesta na kojem se zadržalo, pa su u pomoć pozvani pripadnici specijalne policije PU zagrebačke. No, kako ni oni nisu mogli pristupiti tijelu nesretne žene, u pomoć je pozvan bio policijski helikopter. Identitet žene, kao i uzrok smrti, utvrdit će se očevidom, daljnom istragom i obdukcijom. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iz SRJ pokušali prošvercati 660 grama marihuane</p>
<p>OSIJEK, 1. kolovoza</p>
<p> - Na međunarodnom graničnom prijelazu u Erdutu, na granici sa SRJ, carinici i granična policija zaplijenili su u ponedjeljak u dva navrata veće količine marihuane. Naime, oko 10.30 sati na granični je prijelaz stigao autobus »Čazmatransa«, u kojem je između sjedala i stijenke autobusa pronađen paketić sa 321 gramom marihuane. Policija je drogu oduzela, te je pokrenuta istraga kojom će se utvrditi kome paketić pripada. Istoga dana, oko 23,30 sati na isti granični prijelaz kao ulazni putnici iz SRJ u RH doputovali su D. B. (26) i D. R. (28) obojica iz Dalja. Pregledom automobila pronađene su dvije vrećice u kojima se nalazilo ukupno 339 grama marihuane. Policija je drogu uz nalog oduzela, dok su protiv D. B. i D. R. nakon provedene kriminalističke obrade podnesene kaznene prijave zbog zlouporabe opojnih droga. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Krivotvorili dopusnice za prijevoz međunarodnog tereta </p>
<p>ČAKOVEC, 1. kovoloza</p>
<p> - Djelatnici postaje granične policije PU međimurske, u dva su dana krajem srpnja na graničnom prijelazu Goričan utvrdili krivotvorene dopusnica za prijevoz tereta u međunarodnom prometu. Riječ je o dozvolama za koje se plaća naknada, a i ograničen je broj dopusnica koje izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH. Tako je najprije teretnim vozilom slovenske registracije iz Mađarske u Hrvatsku ušao državljanin Slovenije A.K. (39) iz mjesta Molče. Uz TIR Carnet za robu, koju je prijavio na ime jedne zagrebačke tvrtke, priložio i dopusnicu za teretni prijevoz u međunarodnom prometu, koju je navodno izdalo nadležno Ministarstvo pomorstva, ali je njenim pregledom utvrđeno da je krivotvorena. </p>
<p>Prošle subote na granični prijelaz Goričan iz Mađarske je teretnim vozilom došao slovenski državljanin A.P. (47) iz Otočca, koji je iz Poljske za tvrtku iz Biograda na moru prevozio robu. Uz ostale dokumente i taj Slovenac priložio je dopusnicu za prijevoz tereta u međunarodnom cestovnom prometu, za koju se ispostavilo da je krivotvorena. Isto se to, također u subotu dogodilo prilikom pregleda dokumenata koje je, došavši iz Mađarske, predočio državljanin Bose i Hercegovine S.S. (45) iz Lukavice. On je također iz Poljske prevozio robu za poduzeće iz Biograda. Protiv sve trojice slijedi kazneni postupak zbog krivotvorenja isprava. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Još se raspravlja o prigovorima na optužnicu u »slučaju Kutle«</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Općinskog suda odgodilo je do kraja tjedna donošenje odluke o prigovorima na optužnicu koja je podignuta protiv Miroslava Kutle i ostalih, optuženih da su poduzeće »Tisak« oštetili za oko 47 milijuna kuna.</p>
<p>Naime, prigovore na podignutu optužnicu podnijeli su branitelji svih trinaest okrivljenika. Izvanraspravno vijeće razmotrilo je tijekom ponedjeljka prigovore na optužnicu koje su podnijeli Kutlini branitelji, odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić, te će tijekom sljedećih dana razmotriti i opravdanost prigovora koje su sastavili branitelji ostalih okrivljenika.</p>
<p>Predsjednik Kaznenog odjela Općinskog suda Zdravko Majerović, obrazložio je da je »radi kompliciranosti slučaja i opsežnosti materijala, a sve u cilju kvalitetnog odlučivanja«, izvanraspravno vijeće odlučilo odgoditi odluku za nekoliko dana. (D.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Na Jadranu (službeno) 458 tisuća gostiju</p>
<p>Zbog velikog broja neprijavljenih gostiju (najmanje 20 posto službenog broja) pretpostavlja se da je na jadranskoj rivijeri već sada više od pola milijuna gostiju / Po običaju, najviše je gostiju na području Istarske županije (163.180) i na Kvarneru (108.643) / Očekuje se da će slijedećega vikenda i službeni broj turista preći pola milijuna / I dalje je aktualna oseka domaćih gostiju, što posebno vrijedi za Istarsku županiju, gdje ih je registrirano samo 6.230 (!?)</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Nakon posljednjeg srpanjskog vikenda i smjene gostiju ukupna službena brojka nije stigla očekivanih pola milijuna (457.729), ali najvjerojatnije nema nikakve dvojbe da će stići i prestići slijedećega vikenda, dakle u prvoj kolovoškoj smjeni koja je po običaju najjača! </p>
<p>Naravno, na našoj jadranskoj rivijeri i sada je gostiju više od pola milijuna, koliko više nije točnije poznato jer se radi o »tradicionalnome« broju neprijavljenih koji se nagađa, ali u tome su slučaju postoci uglavnom poznati - također tradicionalno računa se s najmanje 20-ak posto neprijavljenih turista.</p>
<p>Inače, nakon posljednjeg vikenda na Jadranu je 8.552 gosta više nego nakon onoga 23. srpnja (449.177), a registrirano je 64.091 domaćih i 393.638 stranih turista. Po običaju, najviše je gostiju na području Istarske županije (163.180), zatim na Kvarneru (108.643), pa u Splitsko-dalmatinskoj županiji (66.840), Zadarskoj (47.905), Šibenskoj (24.096), Dubrovačko-neretvanskoj (24.062), te Ličko-senjskoj (8.891).</p>
<p>I dalje je aktualna oseka domaćih gostiju, što posebno vrijedi za Istarsku županiju, gdje ih je registrirano samo 6.230 (!?) prema, na primjer, Kvarneru sa 16.518 ili zadarskom području s 15.899, splitskome s 11.332, itd.</p>
<p>Inače, prema nama dostupnim podacima najviše turista, pogotovo u južnijim dijelovima države, boravi u privatnom smještaju. Na Kvarneru se, primjerice, u privatnim apartmanima odmara 36.214 turista (četiri tisuće više nego u kampovima, dok ih je u hotelima nešto više od 17.5 tisuća). Privatni iznajmljivači najbolje posluju i u Zadarskoj (18.5 tisuća ljudi naspram, primjerice, po desetak tisuća turista u hotelima i kampovima) te Šibensko-kninskoj županiji (u hotelima je šest, kampovima 4.5, a u privatnom smještaju 16.7 tisuća turista). </p>
<p>Samo na području grada Zadra odmara se 9.312 gostiju, a usporedni indeksi s prošlom godinom povremeno prelaze i 70 posto. Grad je vrlo živ, Kalelarga je navečer prepuna, a turističkom ugođaju pridonose i do kasnijih sati otvoreni dućani. Popunjeno je i obližnje turističko naselje u Zatonu (više od sedam i pol tisuća turista) gdje se ponavlja prošlogodišnji moving. Jedna od zatonskih prednosti je što su prije od velikog ostatka Dalmacije shvatili prednosti animacije pa tako i ove sezone njihov animacijski privlači stotine interesenata. </p>
<p>Šibenska je pak županija zanimljiva po tome što stranih gostiju drugi tjedan za redom ima pet do šest posto više nego u istom razdoblju 1990. godine. </p>
<p>Pero Gabrić i Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Makarska: Unatoč znatno većem broju gostiju loša turistička berba</p>
<p>SPLIT, 1. kolovoza</p>
<p> - Iako na Makarskoj rivijeri trenutačno boravi 24.330 gostiju, što je za 23 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, turistički djelatnici na tom području nisu zadovoljni dosadašnjom ljetnom berbom. Razlog tomu je niska platežna moć stranih gostiju koji hranu i ostale potrepštine donose iz zemalja iz kojih dolaze, a sve što im ostane prodaju.</p>
<p>- Na nedavno održanom sastanku turističkih agencija zaključeno je da najveći postotak stranih gostiju dolazi iz istočnih zemalja. Takvi gosti često dolaze na crno, što znači da nije ostvareno nikakvo posredovanje između putničkih agencija. Takav način poslovanja uništava hrvatski turizam i stvara lažnu sliku ovogodišnjeg turističkog ozdravljenja. Da bi spriječili sumnjive turističke aranžmane potrebno je na nivou Republike Hrvatske organizirati kontrole autobusa na graničnim prijelazima i pregled ugovora s agencijama, kaže Vedran Josipović, direktor makarskog Turist biroa.</p>
<p>On naglašava i da su proizvodi na hrvatskim tržnicama duplo skuplji od onih na njemačkim, a slično je i s hotelskom odnosno ugostiteljskom ponudom. Sve to, dodao je, otežava, ionako zabrinjavajuću turističku situaciju, u kojoj PDV predstavlja golemo opterećenje.</p>
<p>Inače, u makarskim hotelima Rivijera, Meteor i Dalmacija u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ostvareno je 118.300 noćenja, a makarski hotelijeri ove godine očekuju 207 tisuća turističkih noćenja i nadaju se prihodu od 38 milijuna kuna. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Todorić: Agrokor od jeseni na međunarodnom tržištu kapitala </p>
<p>Agrokor je u prošla četiri mjeseca otvorio 600 radnih mjesta, a do kraja godine otvoriti će ih još 500. Uz to, ove je godine u tvrtke u sklopu Agrokora uloženo 100 milijuna maraka, rekao je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić na otvaranju nove linije za punjenje sokova u Jamnici</p>
<p>JASTREBARSKO, 1. kolovoza</p>
<p> - Koncern Agrokor je u prošla četiri mjeseca otvorio 600 novih radnih mjesta, a do kraja godine otvoriti će još 500 radnih mjesta. Uz to, ove ćemo godine u tvrtke u sklopu Agrokora uložiti 100 milijuna maraka, rekao je u utorak predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić na otvaranju nove linije za punjenje sokova u svom pogonu u Jastrebarskom vrijedne 1,5 milijuna maraka. </p>
<p>Govoreći i poslovnim rezultatima Jamnice, Todorić je rekao da je Jamnica, prošli mjesec oborila vlastiti rekord u proizvodnji mineralne vode. Naime, u njenim pogonima je proizvedeno 26 milijuna litara mineralne vode. Uz to, Jamnica je od prošle godine prisutna i na tržištu prirodnih voćnih skova u čiju je proizvodnju investirano devet milijuna maraka, te su njeni sokovi pod nazivom Juicy osvojili značaj udio tržišta.</p>
<p>U posebnoj izjavi za novinare, Todorić je napomenuo da će Agrokor, nakon četiri beuspješna pokušaja i šest godina priprema, na međunarodno tržište kapitala izaći početkom jeseni ove godine. Nadalje, Todorić je rekao da njegov koncern neće kupovati tvrtke koje se nalaze u stečaju, u slučaju da se one nalaze izvan poslovnog interesa Agrkora, a to je prehrana. Naime, pored ulaska u »Brodokomerc« i »Jadranntekstil«, Agrokor se javio i na natječaj zagrebačke Name za zakup prehambenog dijela u Nami. Nadalje, kaže Todorić, Agrokor nije odustao ni od Dione, no prema njegovim riječima »nije zainteresiran za ulazak u PIK Vrbovec«, iako u mesnoj industriji puno toga ne valja. </p>
<p>Predsjednik Uprave Jamnice Ivica Sertić rekao je da je od ulaska Jamnice u sastav Agrkora u proizvodnju investirano oko 90 milijuna maraka. Nadalje, šestomjesečni prihod veći je ove godine od planiranog za 12 posto i iznosi 187 milijuna kuna, a na inozemno je tržište plasirano 5,4 milijuna litara mineralne vode. </p>
<p>Župan Zagrebačke županije Branimir Pasecky rekao je da je Agrokor najbolji primjer kako domaće gospodarstvo može izaći iz krize.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>ZAP: Nepovoljni financijski rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Gotovo 60 tisuća hrvatskih poduzetnika ostvarilo je u prošlogodišnjem poslovanju ukupni prihod u iznosu od 275,3 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno su ukupni rashodi dosegnuli iznos od 279,6 milijardi kuna i bili su 6 posto veći nego u godini ranije. Ne samo da se pogoršao odnos ostvarenog prihoda prema rashodima - sa 99,1 posto u 1998. na 98,5 posto u prošloj godini, već je konačni financijski rezultat poslovanja poduzetnika duboko u minusu. Ukupni su gubici, naime, za 6,7 milijardi kuna premašili ostvarenu dobit nakon oporezivanja.</p>
<p>To su samo neki od pokazatelja iz opsežne informacije o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1999. koju je upravo objavio Zavod za platni promet (ZAP). Ovim je statističkim istraživanjima obuhvaćeno 59.972 poduzetnika sa 716.195 zaposlenika.</p>
<p> Među 64.827 poduzetnika koji ZAP-u nisu dostavili statističke izvještaje o prošlogodišnjem poslovanju, najveći je dio onih koji nisu imali prometa za žiro računima, odnosno nisu ni poslovali. </p>
<p>U ZAP-u ocjenjuju kako su financijski rezultati poslovanja u 1999. izrazito nepovoljni, što je i odraz kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Negativno se poslovalo u čak 11 područja djelatnosti od njih 14. Poduzetnici svih veličina kao cjelina su poslovali također negativno, a s gledišta vlasništva jedino je privatni sektor uspio iskazati veću ukupnu dobit od gubitaka. </p>
<p>Ukupni su gubici premašili iznos od 15 milijardi kuna (i za 31,5 posto su veći nego u godini prije), dok je dobit svih poduzetnika prije oprezivanja bila 10,7 milijardi (ili 18,5 posto više nego 1998.). Nakon oporezivanja dobit iznosi 8,3 milijardi kuna, što predstavlja porast za 25,1 posto u odnosu prethodnu godinu. </p>
<p>S dobiti je poslovalo 40.995 poduzetnika ili 68,4 posto, dok je znatno manje onih - 18.977 koji su poslovali s gubitkom, međutim, njihovi su gubici toliki da su nadmašili dobit profitabilnih poduzetnika za 6,7 milijardi kuna. </p>
<p>Analize kretanja prihoda i rashoda pokazuju da su se, promatrano po područjima djelatnosti, polarizirale tri grupe: oni čiji su ukupni prihodi i ukupni rashodi smanjuju, potom djelatnosti kod kojih prihodi padaju a rashodi rastu, te one kod kojih obje kategorije rastu.</p>
<p>Za razliku od prijašnjih godina, kada se uobičajilo da mali poduzetnici kao cjelina posluju s pozitivnim financijskim rezultatom, u 1999. za sve tri grupacije poduzetnika, svrstanih po veličini, konsolidirani je financijski rezultat negativan - kod velikih poduzetnika za 4,4 milijarde, srednje velikih 1,6 milijardi, dok su kod malih poduzetnika gubici premašili dobit za 663 milijuna kuna.</p>
<p>Po oblicima vlasništva, pozitivan konsolidirani financijski rezultat (dobit minus gubitak) iskazuje se samo kod privatnih tvrtki (u ukupnom iznosu od 296 milijuna kuna). Najnepovoljniji su rezultati mješovitog sektora vlasništva (gubici veći od dobiti za 4,1 milijardu kuna) te potom državnog sa 2,8 milijardi kuna negativnog konsolidiranog financijskog rezulata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Krapinski prijevoznik Presečki group u nove autobuse ulaže tri milijuna DEM </p>
<p>KRAPINA </p>
<p> - Krapinsko prijevozničko poduzeće »Presečki group« preuzelo je nedavno još šest visokokvalitetnih autobusa marke Neoplan. Tu je nabavku kreditirala tvrtka Gejari, koja je ujedno glavni zastupnik Neoplana za jugoistočnu Europu. Početkom kolovoza isporučit će se još dva nova autobusa iste tvrtke, koji su također kupljeni kreditom što će ga »Presečki group« otplaćivati tri do pet godina uz kamatu od 6,5 posto.</p>
<p>Ukupna je vrijednost najnovije investicije tri milijuna DEM, čime Presečki group preuzima primat u hrvatskom cestovnom javnom prijevozu, kako u unutarnjem tako i u međunarodnom, u čemu prednjači i kvalitetom i cijenom usluge. »Kredit smo dobili bez ikakve bankovne garancije i po kamatnoj stopi kakvu do sada nitko u Hrvatskoj još nije dobio, što je i međunarodno priznanje našem poduzeću, koje inzistira na kvaliteti, a to je moguće samo uz izvanrednu organizaciju«, rekao je direktor tvrtke Antun Presečki.</p>
<p>Autobusi su u samo 24 sata dovezeni iz Njemačke, tehnički pregledani, ocarinjeni te s deklaracijama o homologaciji registrirani i odmah upućeni na linije prema Zadru, Splitu i Dubrovniku. Naime, Presečki group preuzeo je tuzemne linije Meštrovićtursa i Pregradatursa kupovinom udjela u poduzeću, no od 15 autobusa samo će se tri osposobiti za dalje prometovanje, a ostali zbog starosti i neispravnosti mogu biti samo reciklirani. Ujedno je kupnjom dijela dionica Croatia Zadar-line postao značajnim dioničarem koji pokriva i dobar dio linija, a organizacijom rada i kontrolom u preuzetim poduzećima pokazalo se da je promet porastao za 50 do 60 posto, što je samo prilog tvrdnji Antuna Presečkog da u javnom cestovnom prijevozu vlada kaos i da se različito prikazuje naplata voznih karata kroz dvojne račune, od kojih se jedan vodi za vlasnika poduzeća, a drugi za državu.</p>
<p> Posebno priznanje za kvalitetu očekuje se u jesen kada će poduzeću biti uručen certifikat ISO 9001, što će posebno koristiti u međunarodnom prijevozu roba i putnika. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Smanjena potrošnja energije u prvom tromjesečju</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Potrošnja energije u industriji u prvom je tromjesečju ove godine smanjena od prosječne lanjske potrošnje za 3,2 posto, s time da je najveće smanjenje zabilježeno u prerađivačkoj industriji. U odnosu na prva tri prošlogodišnja mjeseca potrošnja energije manja je za 4,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najveće smanjenje zabilježeno je u području rudarstva i vađenja, za osam posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za sedam posto te u prerađivačkoj industriji, za 3,9 posto.</p>
<p> U sklopu prerađivačke industrije najveći je rast potrošnje energije zabilježen kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira, za 26,6 posto. Najveće je pak smanjenje potrošnje energije zabilježeno kod proizvodnje RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za 44,6 posto.</p>
<p> Promatrajući strukturu potrošnje energije po vrstama energenata u industriji, u prvom tromjesečju ove godine, 31,4 posto ukupne potrošnje odnosilo se na toplu i vrelu vodu i paru. Slijedi zemni plin sa 25,1 posto ukupne potrošnje te elektroenergija koja u ukupnoj potrošnji sudjeluje s 19,2 posto.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić: Stanje u vojarnama nije dobro, ali nije ni alarmantno</p>
<p>Predsjednik Mesić je rekao kako kao legalist i legitimist može potvrditi da je vrhovnik jer »takav je propis i dok se ne promijeni, bit će tako« </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić posjetio je u utorak Učilište hrvatske vojske »Petar Zrinski« i prisustvovao završnoj svečanosti školovanja drugog naraštaja Ratne škole. Za vrijeme domjenka predsjednik je odgovorio na nekoliko pitanja novinara među kojima je prvo bilo komentar bježanja ročnika iz vojske pri čemu je predsjednik odgovorio kako se »takve stvari događaju i u vojskama drugih zemalja, ali naše novine o tome ne pišu«. On je istaknuo kako »to nije bilo dezerterstvo jer su se vojnici vratili u vojarne«. »Nitko ih ne opravdava«, odgovorio je predsjednik, a tko je u pravu, oni ili časnici, utvrdit će istraga. Na ovakvo stanje u vojarnama utječe, smatra Mesić, i nedostatak novca te ističe kako »stanje nije alarmantno, ali nije dobro i vjerujem da će se popraviti«. Pored financijskih problema on je spomenuo i osobnu odgovornost »a sve to utječe na disciplinu«, o čemu je informiran.</p>
<p> Novinare je zanimao i ugled Ratne škole koju su završili i oni čiji je status ratnog invalida, prema ministru Pančiću, upitan. No, predsjednik je odijelio Ratnu školu koju su oni završili »i normalno je da dobiju privilegije koje ova škola donosi« s onim izvan nje što sa samom Školom nema veze. Ova Ratna škola »nije klasificirana za dobivanje stručne spreme«, odgovorio je Mesić na pitanje je li ova škola priznata od NATO-a, »ali ona popravlja znanje i postoji zato da bi svi oni kojima nedostaje teoretsko znanje to i stekli kako bi mogli sudjelovati u standardnoj vojsci«, a tek će se vidjeti kako će se Škola razvijati i hoće li biti dio obrazovnog vojnog sustava. </p>
<p> Što se tiče preustroja MORH-a i navodnih sukoba oko koncepcija preustroja predsjednik je odgovorio kako je cilj postizanje NATO standarda »jer već sutra želimo biti dio te svjetske asocijacije« što nije lako postići »ali to nastojimo i upravo radimo na regulativnom dijelu«. Ujedno, Mesić je rekao kako kao legalist i legitimist može potvrditi da je vrhovnik jer »takav je propis i dok se ne promijeni, bit će tako«. (D. Sinovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đapić najavio rušenje vlasti ako ne ispuni obveze prema gospodarstvu</p>
<p>SPLIT, 1. kolovoza</p>
<p> - Najavljeni summit zemalja zapadnog Balkana, ako se održi u Hrvatskoj, prvi je korak prema stvaranju balkanske unije i on sigurno neće završiti bez obvezujuće deklaracije za Hrvatsku. Tako se dopušta svrstavanje Hrvatske u sivu zonu, a udara se i na Domovinski rat koji se preinačuje u građanski, rekao je u utorak u Splitu novinarima Anto Đapić, čelnik Hrvatske stranke prava (HSP). U vezi s pomilovanjem splitskih dilera, HSP će tražiti formiranje istražnog povjerenstva za preispitivanje odluke Komisije za pomilovanja, najavio je. Tvrdeći da »u vladajućim strukturama vlada lažni moral«, Đapić je rekao da se sumnja da je »Komisija zloporabila časnu instituciju pomilovanja te da su se u vezi s tom odlukom mogle čuti i priče o nepotizmu«. </p>
<p>»Ne želimo prejudicirati ni paušalno optužiti predsjednika Stipu Mesića. Ali, poznavajući praksu rada Komisije, rijetki su slučajevi pomilovanja bez suglasnosti suda i odvjetništva«, rekao je Đapić. On je istup člana Komisije Ivana Zvonimira Čička, kojim »lopticu prebacuje načelniku splitskog Odjela za droge Josipu Buljanu«, ocijenio »patetičnim pucnjem u prazno«. Pravaši su upozorili da se na našem tržištu od prodaje droge godišnje ubere 780 milijuna kuna, te da za borbu protiv zloporabe droga Hrvatska treba donijeti zakon. </p>
<p>»Ne želimo destabilizirati vlast. Mi ćemo je srušiti ako ne bude ostvarivala svoje obveze prema gospodarstvu«, rekao je saborski zastupnik Tonči Tadić, ističući da se HSP zauzima za osnivanje stručnih tijela koja će procjenjivati tvrtke kojima prijeti stečaj. Izrazivši zadovoljstvo novim vodstvom splitskog HSP-a, u kojem su mladi ljudi različitih struka, Đapić je za rujan najavio velik zbor splitsko-dalmatinske organizacije stranke kao pripremu za sabor u listopadu.</p>
<p>»Pozdravljamo jačanje odnosa između Hrvatske i Izraela i žalimo za svakom nevinom žrtvom. Ali, istup Gorana Granića je bio u ime Vlade i njegovo osobno, a ne u ime naroda», odgovorio je Đapić na pitanje o izjavi zamjenika premijera Granića prigodom posjeta Izraelu u kojoj je osudio ustaške zločine nad Židovima. Đapić smatra da današnji hrvatski naraštaji ne bi trebali biti opterećeni kompleksima iz prošlosti, ali da bi se Srbi trebali Hrvatima ispričati za zločine u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HDZ odgovara Prosperovu Novaku: Politički ste instalirani na čelo Igara</p>
<p>DUBROVNIK, 1. kolovoza</p>
<p> - »Izuzetno nam je drago da je ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i bivši HDZ-ov pomoćnik ministra za kulturu, gospodin Slobodan Prosperov Novak u svom pismu susjedstvu zapravo mislio na stanovnike Švedske, Finske, Bornea, Kajmanskih otoka, Novog Zelanda i ostalih nam susjednih zemalja«, kaže se u odgovoru Predsjedništva dubrovačkoga HDZ-a Slobodanu Prosperovu Novaku, a u povodu njegova pisma na otvaranju Festivala u kojem je odnose sa susjednim zemljama okarakterizirao kao najveću dubrovačku vrijednost. </p>
<p>U nastavku, dubrovački HDZ naglašava da nije primijetio masovni dolazak u Dubrovnik iz tih zemalja, »ali smo zato primijetili da su se Novakovu pozivu odazvale znamenite zvijezde srpske estrade, koje ovih dana šeću Stradunom, a za vrijeme napada na Hrvatsku i Dubrovnik zabavljale su njihove 'oslobodioce' (dolazak Lepe Brene op. a.)«.</p>
<p>Čelnici dubrovačkoga HDZ-a također kažu da je Novakovu sugestiju o »susjedstvu kao vlastitoj vrijednosti prihvatilo i županijsko vodstvo, koje je otišlo na razgovore pravoslavnim Hercegovcima u Trebinje«. Otvorenost prema svijetu, kaže se dalje u HDZ-ovu priopćenju, koju najavljuje Novak, potvrđuje i ovogodišnji festivalski program, za koji se zna da ga je kreirao bivši HDZ-ov ravnatelj Frano Matušić zajedno s Joškom Juvančićem i Valterom Dešpaljom. </p>
<p>»Isto tako je činjenica da je bivši HDZ-ov ravnatelj izabran javnim natječajem, a njegov je nasljednik politički instaliran, ma koliko gospodin Novak želio pobjeći od toga, zaklinjući se u depolitizaciju Igara. A koga će se sramiti budući naraštaji, ostavite čitateljima na prosudbu«, kaže se na kraju priopćenja dubrovačkoga HDZ-a. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ministarstvo znanosti na Borovju dodjeljuje 122 stana novacima</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo znanosti i tehnologije dodijelit će uskoro mladim znanstvenicima ključeve 122 stana u zagrebačkom naselju Borovje. Do danas su potpisani ugovori o najmu za 107 stanova, dok će se ugovori za preostalih 15 potpisati u rujnu, izjavio je Predrag Vrabec, član Povjerenstva za dodjelu stanova u najam Ministarstva znanosti i donačelnik Odsjeka za kadrovske poslove. </p>
<p>Stanovi koje će koristiti mladi znanstvenici imaju od 29 do 44 četvorna metra. Najviše je stanova dodijeljeno znanstvenicima tehničkih znanosti (29), prirodnih (27), biomedicinskih (24 stana), biotehničkih znanosti (12 stanova) te po deset znanstvenicima društvenih i humanističkih znanosti. Od ukupno 122 stana, 112 će se dodijeliti javnim natječajem, od kojih su četiri za invalide. Odlukom ministra znanosti i tehnologije dodijelit će se 10 stanova. </p>
<p>Pravo na dodjelu stana u najam imaju znanstveni novaci i asistenti (mlađi asistenti, asistenti i viši asistenti), koji su dulje od jedne godine u radnom odnosu na javnim visokim učilištima i javnim institutima na području grada Zagreba, a izabrani su u istraživačka i suradnička zvanja. </p>
<p>Za dodjelu stanova prijavilo oko 300 znanstvenika, koji su pristupili javnom natječaju raspisanom u siječnju. U natječaju su uzeti u obzir stambeni status kandidata, bračni i radni status, zanimanje supružnika, broj i starost djece, socijalan i zdravstveni status, akademski i objavljeni stručno-znanstveni radovi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vlada izvođačima radova na autocesti Zagreb-Goričan isplatila mjenice</p>
<p>VARAŽDIN, 1. kolovoza</p>
<p> - Potkraj prošloga tjedna izvođači radova na autocesti Zagreb-Goričan od Vlade su dobili mjenice naplative u rujnu ove godine, čime su isplaćeni dugovi za 1997., 1998. i prošlu godinu, doznali smo od direktora »Vodogradnje« Marijana Vitkovića.</p>
<p>»Vodogradnji«, jednom od izvođača radova na gradnji autoceste, Vlada je mjenicama isplatila 9,3 milijuna kuna, što je, kazao je Vitković, dodatan poticaj da se s gradnjom ceste nastavi.</p>
<p>Podsjetimo, izvođači su lani zbog neisplate zaostalih potraživanja prekinuli radove na autocesti, a obnovili su ih prije nekoliko mjeseci, zajedno s ugovorima o izvođenju. Takav rasplet događaja potaknula su obećanja ministra javnih radova, obnove i razvitka Radimira Čačića kako će svi stari dugovi, od kojih neki sežu i u 1997. godinu, biti plaćeni. Ministar Čačić je i tijekom svoga posjeta autocesti sredinom srpnja podsjetio da je od ukupna duga izvođačima od 1.170 milijuna kuna isplaćeno 120 milijuna kuna, a istaknuo je i da će ostatak biti plaćen do kolovoza.</p>
<p>»Stalno smo napadali i podsjećali Vladu na isplatu dugova, a sada jednostavno ne možemo vjerovati da se to ipak platilo. Sada lakše možemo nastaviti izgradnju dionice od Brezničkoga Huma do Komina, koja bi trebala biti završena do početka listopada«, kazao je Vitković i dodao kako se nada da će Vlada redovno isplaćivati i tekuće radove.</p>
<p>Nakon izgradnje dionice od Brezničkoga Huma do Komina ostalo bi nedovršena 23 kilometra dionice od Brezničkoga Huma do Varaždina. Za taj najskuplji i najzahtjevniji dio autoceste novac bi trebao stići od Gospodarskoga stola Pakta o stabilnosti, dok bi se u međuvremenu proračunskim novcem otkupilo zemljište na toj dionici. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Obersnel: Volio bih da se Slavko Linić opet kandidira za riječkoga gradonačelnika </p>
<p>Dužnost gradonačelnika Rijeke već šest mjeseci obnaša Vojko Obersnel (SDP), a kako se približavaju lokalni izbori, u Rijeci je iz dana u dan sve više onih koji bi žarko željeli zasjesti u gradonačelničku fotelju. Iako mu je već službeno započeo kraći godišnji odmor, Obersnel je našao vremena da za Vjesnik progovori o riječkoj političkoj sceni, odnosima unutar »Obitelji«, Slavku Liniću...</p>
<p>• Riječkom se SDP-u zamjera što s rukovodećih mjesta u gradu »nije dopustio da se počiste« HDZ-ovi kadrovi. Vaš komentar?</p>
<p>- Kao gradonačelnik i član SDP-a mogu reći da se stranka primarno zauzima za stručnost kod postavljanja ljudi na ključna mjesta. Zato to je li netko bio član HDZ-a ne bi trebalo utjecati na smjenjivanje ili osporavanje nečijih dobrih rezultata ako ih je imao. Rijeka je po mnogo čemu bila specifična, pa i u »kadroviranju«, a vjerujem da će takva i ostati. U prošlom vremenu, kada su iz svih državnih institucija sa sumnjom gledali na Rijeku, mi nismo, iako smo mogli, u nekim komunalnim poduzećima i ustanovama išli na kadrovske promjene samo na temelju toga je li netko član ili simpatizer HDZ-a. Uostalom, moramo biti svjesni i činjenice da su neki ulazili u HDZ, jer su bili ucijenjeni zadržavanjem radnog mjesta. Sada neću govoriti o nečijim moralnim karakteristikama, ali je to činjenica. Oni koji se zauzimaju za te smjene trebali bi reći do kojeg datuma je netko trebao izaći iz HDZ-a. </p>
<p>• Zna se da ima nesporazuma unutar »Obitelji« (SDP, PGS, HNS, LS). Što se to zapravo zbiva?</p>
<p>- Ima pojedinačnih međustranačkih nazovimo ekscesa, ali ta koalicija na razini gradske i županijske vlasti djeluje normalno. Različita razmišljanja tjeraju nas da radimo bolje i usuglašavamo se. A što se tiče koaliranja za neko buduće vrijeme, mogu samo reći da, ako netko misli da mu SDP više ne treba, to je njegovo pravo. </p>
<p>• Dosad u Rijeci HSLS nije slovio za pouzdana koalicijskog partnera, a sada ga mnogi vide kao novog člana neke nove »obitelji«. Što kažete na to?</p>
<p>- Dosad je rukovodstvo SDP-a na razini države imalo puno povjerenje u odluke koje su donošene na lokalnoj razini. Ali, to što su čelnici SDP-a i HSLS-a načelno dogovorili zajednički izlazak na izbore za Županijski dom Sabora istodobno ne obvezuje da zajednički treba ići i na lokalne izbore. </p>
<p>• Članovi riječkog HSLS-a Šamonić i Glavan istaknuli su neslužbene kandidature za mjesto gradonačelnika Rijeke. Kako ocjenjujete tu njihovu ambicioznost?</p>
<p>- Lijepo je da u Rijeci ima ambicioznih ljudi, jer ambicioznost je pozitivna energija. Moj mandat na mjestu gradonačelnika prestaje raspisivanjem lokalnih izbora, ali ja u ovom trenutku nemam vremena razmišljati o tim izborima, jer svakodnevno treba rješavati mnoge gradske probleme.</p>
<p>• Kako ocjenjujete vaše šestomjesečno obnašanje dužnosti gradonačelnika?</p>
<p>- Zadovoljan sam. Uložio sam mnogo napora da gradska uprava funkcionira normalno. Inzistirao sam na dodatnoj financijskoj disciplini kad je u pitanju gradski proračun, jer su želje gotovo svih u gradu daleko veće od mogućnosti gradskog proračuna. Grad pokušava naći nove izvore prihoda za punjenje gradske blagajne. Nemamo namjeru povećavati poreze i prireze, već ćemo prodati dio neprodanih stanova i sav gradski poslovni prostor iskoristiti za punjenje proračuna. </p>
<p>• Neki Riječani misli da donedavni gradonačelnik, a sad potpredsjednik Vlade, Slavko Linić, nije mnogo pomogao Rijeci u rješavanju ključnih gospodarskih problema. Slažete li se s tom ocjenom?</p>
<p>- Linić je potpredsjednik Vlade, a ne delegat Rijeke u Vladi, pa da u njoj zastupa interese našeg grada. Kad bismo krenuli tom logikom, jao Hrvatskoj! Riječani koji su u Zagrebu na istaknutim funkcijama pomažu nam da uspostavimo bolje kontakte u pojedinim ministarstvima. </p>
<p>• Hoćete li se i vi ponovno kandidirati za gradonačelnika Rijeke?</p>
<p>- Ako moja stranka procijeni da trebam biti njen kandidat za gradonačelnika, to ću prihvatiti. Osobno bih volio da se Slavko Linić kandidira za gradonačelnika Rijeke, a ja bih mu u tome dao punu podršku. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Gradnja mosta Klek-Pelješac od strateške je važnosti za Hrvatsku</p>
<p>DUBROVNIK, 1. kolovoza</p>
<p> - »Gradnju mosta Klek - Pelješac, kojim bi se zaobišao Neum i teritorij Bosne i Hercegovine, shvaćamo kao nužnost i obvezu, a ne kao mogućnost«, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare dubrovačkoga ogranka Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS). </p>
<p>Tim mostom, rečeno je na konferenciji, ostvario bi se teritorijalni i prometni kontinuitet ne samo Dubrovačko-neretvanske županije, nego i čitave Hrvatske. </p>
<p>»Izravnim povezivanjem neretvanskoga dijela Dubrovačko-neretvanske županije s poluotokom Pelješcem, osim što bi se skratilo vrijeme i izbjegle sada udvostručene granične kontrole na granici kod Neuma, revitaliziralo bi se i slabo razvijen pelješki kraj«, istaknuo je predsjednik dubrovačkoga ogranka HSLS-a, Mario Kraljević. </p>
<p>Most Klek - Pelješac ima strateško značenje za Hrvatsku, pa će se inzistirati na njegovoj gradnji, kažu u HSLS-u, te pozivaju državnu, županijsku i gradsku vlast na ovome području da ozbiljno pristupi rješavanju toga problema. </p>
<p>HSLS je pozvao i međunarodne čimbenike, koji sudjeluju u planiranju gradnje Jadransko - Jonske autoceste, da most Pelješac - Klek uključe u taj projekt. </p>
<p>»S obzirom na sadašnji, za turiste zbunjujući, granični tretman i buduće odnose europskih zemalja bez graničnih kontrola, cestovni kontinuitet Hrvatske je nužan i radi bolje iskorištenosti najvrednijih turističkih resursa Hrvatske«, zaključio je čelnik dubrovačkoga HSLS-a Mario Kraljević. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U obrtu i slobodnim profesijama više od 200.000 djelatnika </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - U Hrvatskoj je u obrtu i slobodnim profesijama krajem lipnja bilo zaposleno 206.572 djelatnika, što je 1,7 posto više nego u svibnju i 1,2 posto više nego u travnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku preuzeti iz evidencija aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Najviše je zaposlenih, 44.682, bilo u trgovini na veliko i malo. U obrtu u prerađivačkoj djelatnosti krajem lipnja bilo je zaposleno 32.496 djelatnika, a u hotelima i restoranima 35.154 djelatnika. Promatrajući po županijama, najveći porast broja djelatnika u lipnju u obrtu i slobodnim profesijama u odnosu na prethodni mjesec bilježi Istarska županija, i to za 6,6 posto, a potom Primorsko-goranska županija za 4,9 posto te Ličko-senjska županija za 3,7 posto.</p>
<p> Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Karlovačkoj županiji je broj zaposlenih u obrtu i u djelatnostima slobodnih profesija u lipnju ostao isti. Pad broja zaposlenih u obrtu bilježi Sisačko-moslavačka županija za 0,9 posto, Bjelovarsko-bilogorska županija za 0,5 posto i Krapinsko-zagorska županija za 0,3 posto.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Umro Vjesnikov novinar Mladen Balen</p>
<p>RIJEKA, 1. kolovoza</p>
<p> - U riječkoj bolnici je u utorak ujutro, nakon duge i teške bolesti u 53. godini života, preminuo Mladen Balen, poznati dugogodišnji, sada umirovljeni Vjesnikov novinar i urednik. Balen je rođen 17. kolovoza 1947. godine u Crikvenici, gimnaziju je završio u Karlovcu, a diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počeo baviti 1966. godine, a od 15. svibnja 1971. stalno se zapošljava u redakciji Vjesnika kao dopisnik iz Karlovca. Kasnije je prešao u riječko dopisništvo Vjesnika, gdje je prije umirovljenja obnašao dužnost voditelja tog dopisništva. Izvještavao je za Vjesnik s brojnih svjetskih značajnih događanja u Hrvatskoj i inozemstvu. </p>
<p>Balen je bio novinar zadivljujućih radnih sposobnosti, koji je sa zavidnom lakoćom i na visokoj profesionalnoj razini mogao pisati o složenim političkim zbivanjima, kulturnom događaju ili pak poslati savršeno obrađenu sportsku temu, napose nogometnu. Bio je i majstor reportaže, a nerijetko je odlazio na »vruće« terene; tako je kao novinar tjednima dijelio nevolje s Banjalučanima nakon potresa u njihovom gradu, a 1989. je mjesecima boravio na »vrućem Kosovu«, odakle je za Vjesnik slao vijesti i reportaže, koje nisu bile po volji tadašnjoj službenoj vlasti u Jugoslaviji. Spadao je u one kolege koji su svom životnom snagom živjeli novinarstvo, a ljubav prema tom zanimanju prenio je i na svoje dvije kćeri Ivu i Idu, koje već uspješno kroče novinarskim putem, na kojem je njihov tata Mladen ostavio neizbrisiv svjetao trag. </p>
<p>Mladen Balen bit će pokopan u četvrtak 3. kolovoza u obiteljsku grobnicu na trsatskom groblju u Rijeci. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Umro Vjesnikov novinar Mladen Balen</p>
<p>RIJEKA, 1. kolovoza</p>
<p> - U riječkoj bolnici je u utorak ujutro, nakon duge i teške bolesti u 53. godini života, preminuo Mladen Balen, poznati dugogodišnji, sada umirovljeni Vjesnikov novinar i urednik. Balen je rođen 17. kolovoza 1947. godine u Crikvenici, gimnaziju je završio u Karlovcu, a diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počeo baviti 1966. godine, a od 15. svibnja 1971. stalno se zapošljava u redakciji Vjesnika kao dopisnik iz Karlovca. Kasnije je prešao u riječko dopisništvo Vjesnika, gdje je prije umirovljenja obnašao dužnost voditelja tog dopisništva. Izvještavao je za Vjesnik s brojnih svjetskih značajnih događanja u Hrvatskoj i inozemstvu. </p>
<p>Balen je bio novinar zadivljujućih radnih sposobnosti, koji je sa zavidnom lakoćom i na visokoj profesionalnoj razini mogao pisati o složenim političkim zbivanjima, kulturnom događaju ili pak poslati savršeno obrađenu sportsku temu, napose nogometnu. Bio je i majstor reportaže, a nerijetko je odlazio na »vruće« terene; tako je kao novinar tjednima dijelio nevolje s Banjalučanima nakon potresa u njihovom gradu, a 1989. je mjesecima boravio na »vrućem Kosovu«, odakle je za Vjesnik slao vijesti i reportaže, koje nisu bile po volji tadašnjoj službenoj vlasti u Jugoslaviji. Spadao je u one kolege koji su svom životnom snagom živjeli novinarstvo, a ljubav prema tom zanimanju prenio je i na svoje dvije kćeri Ivu i Idu, koje već uspješno kroče novinarskim putem, na kojem je njihov tata Mladen ostavio neizbrisiv svjetao trag. </p>
<p>Mladen Balen bit će pokopan u četvrtak 3. kolovoza u obiteljsku grobnicu na trsatskom groblju u Rijeci. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: Vojska je jamac cjelovitosti zemlje, ali za ulazak u Europu moramo zadovoljiti kriterije u svim segmentima </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Vojska je garant cjelovitosti Hrvatske i bit će to i u udruženoj Europi, ali za ulazak u udruženu Europu moramo zadovoljiti kriterije u svim segmentima društva. Treba pripremiti privredu i povećati broj zaposlenih umjesto redova na biroima za nezaposlene. Trebamo iskoristiti neaktivirane potencijale, u svemu tome imamo podršku svijeta, a neki su mislili da to šteti Hrvatkoj. Izjavio je to u utorak predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić u posjeti Učilištu hrvatske vojske »Petar Zrinski« kako bi prisustvovao završnoj svečanosti školovanja drugog naraštaja Ratne škole. Ovime su svoje školovanje završili general pukovnik Miljenko Crnjac, general bojnik Živko Budimir, general bojnik HVO-a Zlatan Mijo Jelić, stožerni brigadiri Zvonko Peternel, Marijan Biškić, Željko Bekar, Ante Kotromanović, Mate Ostović, Božo Kožulj, stožerni brigadir HVO-a Mario Bradara, kapetan bojnog broda Zlatko Kardum, brigadir Danijel Kotlar i pukovnik Vlado Galić.</p>
<p>Predsjednik Mesić naglasio je kako je za njega privilegija prisustvovati ovoj promociji gdje se »znanje stečeno u praksi suočilo s teorijom na korist onih kojima ćete zapovijedati«, jer će samo dobro obučeni časnici biti garancija da će vojnici preuzeti znanje za obranu domovine. Naime, predsjednik Mesić drži da još uvijek postoje oni koji ne razumiju globalne događaje, žele mijenjati granice i misle da to mogu silom i učiniti. On je podsjetio kako su se ratovi u povijesti vodili zbog energenata i naveo primjer Njemačke i Francuske koji su ratovali tri puta. Ti su se ratovi vodili za teritorij na kojem se nalaze energenti »a isprika im je bila da štite one koji su ugroženi na tom teritoriju«. Slično se dogodilo i u Hrvatskoj gdje je pripajanje hrvatskog teritorija agresor opravdavao zaštitom pripadnika svoje manjine. »To je bila prijevara koju je svijet shvatio, a vi ste u tom ratu pobijedili«, poručio je predsjednik Mesić dodajući kako su se u Ratnoj školi slušala teoretska opravdanja »vaših poteza u ratu«. U tom smislu Mesić je naveo kako je ovo u neku ruku i antiratna škola jer »vojska mora otkloniti ambiciju koja bi bila usmjerena prema našem narodu i teritoriju«.</p>
<p>Spominjući na kraju još jednom Europu, predsjednik Mesić je rekao da je ona »takva kakva je« i da će narodi i dalje živjeti u svom kulturnom korpusu, pri čemu će granice država ostati i povezivati u udruženu Europu gdje će se odluke donositi konsenzusom. »Francuska će ostati Francuska, Njemačka će ostati Njemačka, Francuzi će ostati Francuzi, kao što će i Njemci ostati Njemci«, istaknuo je Mesić naglašavajući i da će Hrvatska ostati Hrvatska, a Hrvati će ostati Hrvati, pa »ratovati za granice danas nema smisla, ali ima smisla ako se nameću druga rješenja«. Poželjevši da naša vojska dostigne standarde NATO-a, Mesić je upozorio da hrvatska vojska mora imati nešto svoje, a to je rodoljublje iz Domovinskog rata jer to je rodoljublje »riješilo naš problem opstanka i dovelo do pobjede u ratu«.</p>
<p>U ime onih koji su završili ratnu školu predsjedniku se zahvalio general pukovnik Crnjac, dok je zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić uručio predsjedniku Mesiću i generalu zbora Radovanu Stipetiću zlatne prstene Ratne škole, što je dobio i odsutni ministar obrane Jozo Radoš. Osim njih, značke Ratne škole na pozlaćenom podlošku za olovku dobili su Zlatko Gareljić, general pukovnik Ante Gotovina, general bojnik Damir Krstičević, general pukovnik Josip Lucić, te potpredsjednica Vlade Željka Antunović i saborska zastupnica Đurđa Adlešić, koje su također bile odsutne.</p>
<p>Dean Sinovčić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Damir Kajin nije išao u London s Đurđom Adlešić jer ne zna čuvati državnu tajnu!</p>
<p>Tomčić razmišlja o smjeni Damira Kajina iz saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost / Kajin kao mogući razlog smjene vidi i svoje zauzimanje za djelomičnu demilitarizaciju dijelova Istre, te suprotstavljanje reorganizaciji obavještajnog aparata</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Najistaknutiji IDS-ovac u Saboru, Damir Kajin mogao bi izgleda zbog svog »dugog jezika« i pretjerane otvorenosti prema novinarima biti smijenjen iz saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Naime, kako smo doznali iz pouzdanih saborskih izvora, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću ozbiljno su počeli smetati neki Kajinovi istupi u javnosti, te je počeo razmišljati o njegovoj smjeni iz Odbora. Razlog je navodno to što je Kajin, uz svoju poznatu otvorenost i iskrenost u medijima zbog koje ga novinari izuzetno cijene, u par navrata pretjerao, pa je tako nedavno u medijima iznosio podatke koje kao član Odbora za nacionalnu sigurnost nikako nije smio iznositi.</p>
<p> Riječ je, naime, o podacima o problemima u MORH-u, broju vojnika, te broju aviona (migova) i helihoptera MORH-a, o kojima je Kajin na konferenciji za novinare govorio nekoliko dana nakon što je u Varaždinu, u vojarni »Ivan V. Drašković«, sjedištu »Puma« održana sjednica Odbora. Na toj se sjednici okupio čitav vojni vrh - ministar obrane Jozo Radoš, načelnik Glavnog stožera general Petar Stipetić i predsjednikov savjetnik za vojsku Imra Agotić, koji su članove Odbora upoznali sa prijedlogom preustroja MORH-a i Oružanih snaga. Zbog ovakvog Kajinovog istupa navodno su se razljutili i ministri obrane Radoš i policije Lučin.</p>
<p> Da je predsjednik Sabora ljut na Kajina u čiju diskreciju očigledno više ne vjeruje sto posto, možda najbolje ukazuje slučaj s putovanjem članova Odbora za nacionalnu sigurnost u London prije desetak dana. Naime, britanski parlament, odnosno njihova inačica Odbora za nacionalnu sigurnost pozvali su u goste Đurđu Adlešić, te još jednog člana Odbora. Budući je većina članova Odbora već bila na službanim putovanjima, za put se javio Kajin, s čim se šefica Odbora Adlešić složila i sve je bilo dogovoreno. No, ovoj odluci se usprotivio predsjednik Sabora Tomčić koji je, kako nam kažu naši izvori s Markovog trga, izrazio bojazan da bi se sve o čemu se bude pričalo s Britancima a što spada u sferu tajni, zahvaljujući Kajinu moglo naći u novinama. Kajinu je tako stigla obavijest da u London može ići samo na svoj trošak, što je ovaj odbio uz napomenu da za svoj trošak bira odredište i društvo, a u London je s Đurđom Adlešić, na trošak domaćina, putovao HSS-ovac Ante Markov.</p>
<p>Prijeti li Kajinu doista mogućnost isključenja iz Odbora ili je slučaj London samo upozorenje, za sada još nije izvjesno. Do predsjednika Sabora u utorak nismo uspjeli doći, tek nam je poručeno - »ništa do ponedjeljka« - a izjavu nismo uspjeli dobiti niti od šefice Odbora Đurđe Adlešić. U svakom slučaju, za pretpostaviti je da će rješavanje problema Kajinovog »nediscipliniranog« ponašanja ipak pričekati jesensko zasjedanje Sabora. Damir Kajin, kojeg smo također nazvali zbog komentara, potpuno je iznenađen ovim informacijama.</p>
<p>»Rekao sam da HV mora u reorganizaciju jer u situaciji gdje od 20 migova leti samo pet, od deset helihoptera samo dva, nemamo što čekati nego ubrzati procese reorganizacije vojske. Ne bježim od toga, ali ja sam to rekao tek nakon što su o tome pisale gotovo sve dnevne novine, pa do Nacionala, i nakon što se o tome posve otvoreno govori u javnosti. Što se tiče mog odlaska iz Odbora, mogu otići i neću stvarati nikakve probleme, ali sasvim sigurno neću otići nečasno«, rekao nam je Kajin, postavljajući pitanje što se uistinu krije iza toga. Pitanje je, ističe, leži li razlog u tome što je iznosio te podatke »ili je stvar u tome da se ponovno uhodi i prisluškuje, među ostalim i zastupnike po uhodanoj matrici iz bivših vremena, i komunističkih i HDZ-ovih«. </p>
<p>»Damir Kajin je uvijek govorio javno i pred svima i spreman je za to snositi konzekvence koje iz toga proizlaze. No držim da građani imaju pravo na istinu, i sad mi je stvarno žao što nisam otvoreno progovarao nakon sjednica Odbora jer se postavlja pitanje može li se odšutjeti ono što smo čuli na Odboru, a što se poslije moglo pročitati i po medijima, primjerice da Hrvatskom neovlašteno s iskaznicama SIS-a i sa svim pravima nadzora tumara 160 do 180 fantoma. Treba li to odšutjeti? I treba li odšutjeti istinu da je HV pred bankrotom?«, pita Kajin, a kao mogući razlog njegovog eventualnog udaljavanja iz Odbora vidi i svoje zauzimanje za djelomičnu demilitarizaciju dijelova Istre, te suprotstavljanje reorganizaciji obavještajnog aparata, pri čemu on smatra da su Hrvatskoj dovoljne dvije tajne službe - civilna i vojna.</p>
<p> »Znači li moje izbacivanje iz Odbora da će sutra zabranjivati novine jer su odale neku službenu ili vojnu tajnu? Stojim pri izjavi koju sam dao, no ponavljam, dvadesetak dana nakon sjednice Odbora i nakon što se o svemu pisalo u medijima, iako mislim da od mog isključenja neće biti ništa. Ako me ipak isključe, nema problema, to mjesto pripada IDS-u i naći ćemo nekoga da ga popuni, ali moram reći da me nitko još nije obavijestio da se o meni razgovara na takav način«, zaključio je potpredsjednik IDS-a.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatska i Albanija razmatraju mogućnost međusobnog ukidanja viza </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Odnosi Hrvatske i Albanije mogu se ocijeniti kao suradnja dvije prijateljske zemlje koje nisu susjedi ali koje vežu mnoge zajedničke veze u nedavnoj povijesti. Ovim je riječima hrvatski premijer Ivica Račan započeo svoje obraćanje novinarima nakon razgovora sa svojim albanskim kolegom Ilirom Metom. Naime, predsjednik albanske vlade sa suradnicima na Račanov poziv boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj.</p>
<p>Račan je naglasio da su gospodarske teme bile u središtu pozornosti. Dvije zemlje upućene su na tješnju gospodarsku suradnju a ona je moguća prije svega u području prometa, trgovine i turizma - naglasio je hrvatski premijer. Ocijenio je također da Hrvatska i Albanija imaju iste vanjskopolitičke ciljeve - što brže uključivanje u euroatlantske integracije. Račan je istaknuo da se nada kako će vrlo skoro otići u službeni posjet Albaniji i da će to učiniti ili izravnom avionskom vezom ili trajektom što je u skladu sa željama dvije vlade i države za bolje uzajamno prometno povezivanje. Račan je također naglasio da se razmatra poboljšanje viznog režima između Albanije i Hrvatske - u tom smislu i mogućnost uzajamnog ukidanja viza za državljane dviju zemalja. Zadovoljan sam što sam imao prilike o važnim političkim i gospodarskim pitanjima razgovarati s premijerom Račanom, istakao je predsjednik albanske vlade Ilir Meta u svom obraćanju novinarima. Naglasio je da hrvatski rezultati u približavanju euroatlantskim integracijama mogu pomoći albanskim naporima da se priključe Europi i njenim političkim i gospodarskim tokovima. Meta je ocijenio da se odnosi Hrvatske i Albanije sve više razvijaju a da je nakon izbora 3. siječnja ta suradnja dobila na novom zamahu.</p>
<p>Na pitanje novinara Vjesnika da li je sa svojim hrvatskim kolegom razmatrao razvoj situacije u Srbiji i što će dvije zemlje poduzeti ako se sigurnosna situacija na tom području pogorša, premijer Meta je rekao: »Zajednički smo ocijenili da svi napori Pakta o stabilnosti za stabilizacijom stanja u regiji neće donijeti nikakve rezultate dok se ne ukloni nedemokratski Miloševićev režim. Nastojat ćemo budno pratiti razvoj događaja ali neka zbivanja u Srbiji poput promjene Ustava i pokušaja ukidanja suvereniteta Crne Gore duboko su zabrinjavajući. Naša vlada podržava demokratsku vladu Crne Gore i vjerujemo da će i međunarodna zajednica pronaći način da se situacija odvija u skladu s međunarodnim normama«, odgovorio je albanski premijer.</p>
<p>Novinare koji su došli u pratnji premijera Mete zanimao je položaj albanske manjine u Hrvatskoj te kakav je stav Hrvatske spram trenutačnog stanja na Kosovu. »Hrvatska iskreno podržava pravo svakog naroda na samoopredjeljenje i samostalnost. To mora važiti i za stanovnike Kosova. Međutim, kakav će oblik života na Kosovu biti to je stvar stanovnika te regije i ne bi bilo dobro da se bilo tko sa strane miješa nudeći recepte i formule političkog života«, odgovorio je premijer Račan i dodao: »Kada je pak riječ o položaju Albanaca u Hrvatskoj, moram naglasiti da su pripadnici te etničke skupine dali značajan doprinos u stvaranju i obrani suverene i demokratske Hrvatske i da sadašnja vlast ni u kom slučaju neće pripadnike etničke skupine nacionalnih manjina dijeliti na one sa više ili manje prava«. </p>
<p>Vladino izaslanstvo iz Tirane posjetilo je Hrvatsku gospodarsku komoru gdje se razgovaralo o konkretnim planovima i mogućnostima suradnje Albanije i Hrvatske. S albanskim premijerom i ministrima doputovala je i veća skupina albanskih gospodarstvenika. Meta i njegovi suradnici razgovarali su u Hrvatskom državnom saboru s potpredsjednikom akademikom Vlatkom Pavletićem a u srijedu će ih primiti predsjednik Mesić te potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U Dalju obilježena godišnjica pogibije 20 hrvatskih policajaca </p>
<p>Dali su život za opstojnost naroda, rekao pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber / Načelnik PU osječko-baranjske Josip Begović podsjetio da su daljski mladići krenuli u borbu kako bi spasili sumještane / U noći na utorak u Dalju i Erdutu postavljeni plakati s fotografijama onih za koje se sumnja da su sudjelovali u srpskoj oružanoj pobuni </p>
<p>DALJ, 1. kolovoza</p>
<p> - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u utorak je u Dalju obilježena obljetnica pogibije 20 hrvatskih policajaca. Prvog dana kolovoza 1991. godine, srpski agresor napao je policijsku postaju u Dalju. Premda nije bilo moguće obraniti policijsku postaju i selo, daljski su branitelji ipak krenuli u neravnopravnu borbu s nadmoćnijim neprijateljem. </p>
<p>Namjera im je bila što dulje se braniti iz zgrade policijske postaje, kako bi se preostali stanovnici Dalja mogli evakuirati na sigurno. Nakon što su tenkovskim granatama zgradu policije gotovo sravnili sa zemljom, srpski su okupatori na najokrutniji način poubijali 20 hrvatskih branitelja.</p>
<p>Na spomen-obilježje ispred novosagrađene policijske postaje Dalj vijence su položili predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja, Policijske uprave osječko-baranjske, đakovačkog Zbornog područja Oružanih snaga i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. </p>
<p>»Prazninu koja se pojavi gubitkom najdražih ne može nitko i ništa nadoknaditi. Međutim, budite ponosni na svoje supruge, sinove i rođake koji su pali u ovoj mučkoj borbi. Jer da nije bilo njih, ni mi sada ne bismo bili ovdje. Ovaj masakr nad hrvatskim braniteljima tragedija je za čitav hrvatski narod i upravo zato moramo ih pamtiti i biti svjesni da su svoje živote dali za opstojnost hrvatskog naroda«, rekao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, obrativši se obiteljima poginulih branitelja. Faber je dodao da se daljski branitelji »nisu borili za bilo kakvu Hrvatsku, pa stoga moramo biti njihovi dosljedni nasljednici«. </p>
<p>Načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Josip Begović istaknuo je da su daljski mladići »krenuli u strašnu borbu kako bi spasili sumještane, iako ih je bilo premalo da bi se suprotstavili nadmoćnijem agresoru«. »Oni su braneći selo iskazali izuzetnu hrabrost. Njihovo junaštvo neka nam bude trajno nadahnuće da sačuvamo granice naše domovine i da se borimo protiv svakoga oblika kriminala«, rekao je Begović. Molitvu za poginule branitelje predvodio je vojni kapelan đakovačkoga zbornog područja Oružanih snaga Ante Mihaljević. </p>
<p>Načelnik Begović potvrdio je kasnije novinarima da su u noći na utorak u Dalju i Erdutu postavljeni plakati s fotografijama osumnjičenih koji su navodno sudjelovali u srpskoj oružanoj pobuni na ovome području. »Razumijem obitelji poginulih i građane s ovoga područja koji su proživjeli strahote rata. Ali smatram da se tako ne iskazuju osjećaji«, rekao je Begović, dodavši da će sljedećih dana djelatnici PU osječko-baranjske ispitati taj slučaj. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vidović traži za socijalu rebalans proračuna, Škara se u pet godina nikada to nije usudio! </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Iako je pred novinarima dugo tvrdio da njegovo ministarstvo neće tražiti rebalans proračuna, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović smislio je »prijedlog« kako pokriti manjak u sustavu socijale, koji se procjenjuje na oko 315 milijuna kuna. Potez je dugo očekivan, ne samo od Vidovićeva preuzimanja Ministarstva, nego još iz vremena bivšeg ministra Jose Škare, koji se u punih pet godina mandata gotovo nikad nije usudio zatražiti nešto za svoj resor.</p>
<p>Godinama su se problemi vezani uz manjak novca u Ministarstvu rada »gurali pod tepih«, što pokazuje i to da je posljednje tri godine sustav socijalne skrbi završavao s minusom na računu i dugovima koji su se prebacivali u sljedeću proračunsku godinu. Podsjetimo, ministar Vidović naslijedio je dvomjesečni minus od 130 milijuna kuna koji je, i to je novost u praksi, država podmirila kao prioritet.</p>
<p>U zasad »neslužbenom« prijedlogu rebalansa, Vidović je jasno naznačio kakvo je stanje u socijali i time potvrdio ono na što je nedavno upozoravao njegov pomoćnik Željko Rački - da zbog neplaćenih računa domovima umirovljenika prijeti isključivanje struje, plina i telefona, da dobavljači hrane imaju sve manje strpljenja, da su zbog neredovita održavanja sve češći hitni popravci... </p>
<p>A najgore od svega je to što bi se takvo stanje potkraj godine moglo prelomiti preko leđa korisnika različitih oblika pomoći. Naime, ne poveća li se stavka za socijalu, neće biti novca za isplatu pomoći. Koliko je to velik problem, najbolje govore upravo činjenice o kojima je nedavno govorio i Vidović: ljudi koji nemaju nikakva druga primanja ne smiju čekati pomoć od danas već smiješnih 350 kuna. </p>
<p>U prijedlogu rebalansa proračuna Ministarstvo rada i socijalne skrbi zatražilo je doista minimum, čak i manje od onoga što bi stvarno moglo trebati. Name, iako ministar Vidović još računa na 150 milijuna kuna zajma od Svjetske banke za obnovu i razvoj, u tom prijedlogu ipak ističe da se »zasad pouzdano ne zna hoće li će se tim zajmom moći pokriti programi socijalne skrbi, ili će sredstva biti predviđena za druge namjene«. To, kao što je poznato, ovisi o procjenama same Svjetske banke, a Vidovićeve riječi pokazuju da se »guranje problema pod tepih« socijali više neće događati, bez obzira na to što država nema novca.</p>
<p>Dakle, ukupni manjak iznosit će oko 315 milijuna, a čini ga 107 milijuna manjka za plaće zaposlenima i tekuće izdatke, te oko 203 milijuna koliko će nedostajati za isplatu socijalnih naknada. Ministarstvo u rebalansu traži samo iznos za koji je sigurno da ga nema odakle namiriti, odnosno 107 milijuna kuna. S obzirom na to da se ostalo namjerava osigurati iz unutarnjih rezervi - a Ministarstvo rada je jedno od rijetkih koje u ovom času već ima plan racionalizacije troškova - Vidoviću se doista ne može prigovoriti zbog tog zahtjeva.</p>
<p>Drukčijom raspodjelom novca osigurat će se oko 80 milijuna kuna, od čega oko 54 milijuna kuna ide upravo za socijalne naknade. Ali, ne odobri li Svjetska banka planirani zajam za tu namjenu, ostaje upitno kako će se isplatiti socijalne naknade i platiti dobavljači za posljednja dva mjeseca u godini. Baš zato je, sada se to pokazalo, vrlo važna nedavna odluka o redoslijedu plaćanja s računa Ministarstva rada i socijalne skrbi, prema kojoj će na prvom mjestu biti upravo naknade obiteljima i kućanstvima. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na jesen istraga protiv generala Zagorca, Rojsa i Kakarigija zbog zloporabe položaja?</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Da je Vojna policija nadopunila prijave protiv generala Vladimira Zagorca, Matka Kakarigija, Ljube Česića Rojsa i još nekih osoba, mi bismo već ili pokrenuli istragu, ili bismo odbacili te prijave. Budući da to Ministarstvo obrane, odnosno Vojna policija, nije učinilo, ti se slučajevi sigurno neće početi rješavati prije jeseni, izjavila je u utorak za Vjesnik Marija Jambor, zamjenica zagrebačkoga županijskoga državnog odvjetnika. </p>
<p>Poznato je, naime, da je Vojna policija podnijela Županijskome državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv generala Vladimira Zagorca, Matka Kakarigija i još nekoliko osoba zbog zloporabe položaja i ovlasti. Protiv generala Ljube Česića Rojsa, pak, Vojna policija je podnijela tri prijave zbog zloporabe ovlasti u gospodarskome poslovanju te zbog sklapanja štetnoga ugovora.</p>
<p>Međutim, premda je Županijsko državno odvjetništvo još početkom lipnja tražilo nadopunu tih prijava, Vojna policija to još uvijek nije učinila.</p>
<p>Inače, ne postoji rok u kojeme Vojna policija mora upotpuniti kaznene prijave novim podacima i dokumentima. Ni Državno odvjetništvo, također, nema rok u kojemu se mora očitovati o prijavi, odnosno o nadopuni. </p>
<p>Međutim, postoji takozvani razuman rok od mjesec dana, koji vrijedi i za postupanje Državnoga odvjetništva. Ali, sve bi se moglo oduljiti, s obzirom na to da su obojica županijskih državnih odvjetnika, kod kojih su prijave protiv spomenutih generala, na godišnjem odmoru. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HSS smatra da liječnicima treba omogućiti istodobno obavljanje državne i privatne prakse </p>
<p>Hrvatska je među posljednjim zemljama u Europi po broju liječnika na 100.000 stanovnika, kao i prema izdvajanjima za zdravstvo / Potpredsjednik Stručnoga vijeća HSS-a Ante Simonić izjavio da o strategiji zdravstva ne mogu odlučivati samo medicinski stručnjaci / Probleme hitne pomoći, primarne zdravstvene zaštite i javnoga zdravstva prioritetno treba rješavati </p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka (HSS) smatra da liječnicima treba omogućiti obavljanje državne i privatne prakse istodobno. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji to ne dopušta, treba proći široku javnu raspravu prije nego što se prihvati, istaknuli su članovi HSS-a na konferenciji za novinare u utorak. </p>
<p>»U čitavu nizu alarmantnih problema u Hrvatskoj, kao što su rast nezaposlenosti i najavljeni stečajevi, važno mjesto zauzima i loša situacija u zdravstvu«, rekao je Zvonimir Sabati, predsjednik Stručnoga vijeća HSS-a, naglasivši da u Hrvatskoj ima gotovo 1.400 nezaposlenih liječnika, od čega je dobar dio i liječnika specijalista. </p>
<p>»Podaci govore da je Hrvatska među posljednjih zemljama u Europi prema broju liječnika na 100.000 stanovnika«, kazao je Sabati, dodavši da dug zdravstva iznosi 4,2 milijarde kuna, a s pribrojenom amortizacijom i uređajima čak 40 milijardi kuna. </p>
<p>»Prema izdvajanjima za zdravstvo, koja iznose 350 dolara po osiguraniku, opet smo na dnu europske ljestvice«, ističe Sabati. Međutim, dodao je, razina zdravstvene zaštite ipak nam je visoka. »To je kontradiktoran podatak, ali stalo nam je da tu visoku razinu zdravstvene zaštite ne narušimo nikakvim brzopletim administrativnim mjerama«, istaknuo je Sabati. </p>
<p>Potpredsjednik Stručnog vijeća HSS-a Ante Simonić kazao je kako je strategija razvoja zdravstva, koju je napravilo Ministarstvo zdravstva nužna, ali »u konačnom izgledu Zakona moraju svi sudjelovati, jer se zdravstvo tiče svih«. »O strategiji ne mogu odlučivati samo medicinski stručnjaci i Sabor, nego je potrebno s tim u vezi postići i dogovor na državnoj razini«, rekao je Simonić. »Ukupno zdravstvo financijski izdržava milijun i dvjesto tisuća ljudi, a takvo je stanje na duge staze neodrživo«, istaknuo je Simonić. </p>
<p>Prioritet u rješavanju problema, nastavio je, trebaju imati hitna pomoć, primarna zdravstvena zaštita i javno zdravstvo. »Hrvatskoj treba vizija Ministarstva zdravstva kako da taj sektor preživi danas, jer cilj zdravstvenog sustava mora biti zdravlje za svakoga«, rekao je Simonić. Svi moraju imati pravo na najvažniju zdravstvenu zaštitu, nastavio je, stoga paket zdravstvene usluge mora biti dobro izbalansiran. </p>
<p>»Ustavno je pravo svakoga građanina -pravo na dopunski rad, i to se ne smije uskratiti liječnicima«, rekao je Miljenko Radetić, voditelj Ravnateljstva za zdravstvo Stručnog vijeća HSS-a. »Bilo bi žalosno da predložena varijanta zakona 'prođe', jer od toga nitko neće imati koristi«, zaključio je Radetić. </p>
<p>»Privatna praksa ima mnogo opasnosti, ali je svakako treba integrirati u državnu«, kazao je Radetić, pojasnivši da bi privatni liječnici trebali moći, na primjer, iznajmiti krevete u bolnicama i operacijske dvorane. »Korist bi bila velika i za pacijente i liječnike, a i bolnice bi imale dodatne prihode«, rekao je Radetić. </p>
<p>Uz to, nastavio je, trebalo bi obvezati privatne klinike da zapošljavaju mlade liječnike. Govoreći o nadzoru liječnika koji bi radili i u državnoj i u privatnoj praksi, Radetić je rekao da bi liječnike, ako se ne bi ponašali moralno, odnosno, ako bi pokušali 'odvući' pacijente iz bolnica u svoju privatnu praksu, najprije trebalo »opomenuti, a nakon toga, ako bi se to ponovilo, i otpustiti«. »Liječnici se međusobno moraju kontrolirati«, zaključio je Radetić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zašto Fond za privatizaciju želi likvidirati karlovačku Tvornicu plinskih turbina?</p>
<p>ZAGREB, 1. kolovoza</p>
<p> - Zašto Hrvatski fond za privatizaciju umjesto preustroja, te pored nađenog inozemnog kupca namjerava, likvidirati Tvornicu plinskih turbina Karlovac? Naša je tvrtka mogla biti spašena. Inozemni partner, američka tvrtka MSB, više ne može čekati odluku Hrvatskog fonda za privatizaciju da objavi posebne uvjete prodaje Tvornice plinskih turbina, koja ni nakon četiri mjeseca čekanja nije objavljena ni u jednim novinama«, rekao je direktor tvornice Zdravko Katić u utorak novinarima.</p>
<p>Naime, Tvornica plinskih turbina Karlovac jedini je proizvođač rotora i kompresora za mlazne motore i plinske turbine u Hrvatskoj i uspješno je djelovala tridesetak godina, do 1995. godine, kada je privatizacijom većinsko vlasništvo preuzela tvrtka Hydromat iz Ivanca čiji je vlasnik Slavko Canjuga, koji se trenutno nalazi u pritvoru. Tvrtka je tada vrijedila oko šest milijuna dolara i bila je bez dugova. Za samo godinu dana iz tvrtke je isisan sav novac. Tako je od 1997. godine tvrtka bila hipotekarno zadužena, dok 1999. nije pronađen inozemni partner ASM, koji je pristao i na otplatu dugova te dopremio i neke najmodernije strojeve. ASM je položio ček od 20 milijuna njemačkih maraka za garanciju troškova Tvornice parnih tribina, koji do 30. rujna mora biti vraćen izdavatelju.</p>
<p> Svakako je zanimljiv podatak da je prvobitna procjena TPT-a prema knjigovodstvenoj vrijednosti 1991. godine bila 14 milijuna maraka. Iz neobjašnjivih razloga je tri godinu kasnije vrijednost smanjena na 7. 000 maraka, iako je u međuvremenu poduzeće u novu opremu uložilo devet milijuna maraka. Današnja dugovanja TPT-a procjenjuju se na 57 milijuna kuna, dok je temeljni kapital 28 milijuna kuna. »Ovo je smrt za Karlovačku županiju, gdje je 1991. godine svaki peti radnik bio zaposlen u metalskoj struci«, rekao je Ivica Jakopčević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, zalažući se za nastavak pregovora s inozemnim partnerom koji bi, ako Hrvatski fond za privatizaciju odmah raspiše natječaj, mogao povući raskinuti ugovor i prihvaćenu ponudu slovenske tvrtke.</p>
<p>Ocjenjujući da Vlada vodi »apsolutnu politiku stečajeva i smrti poduzeća i tamo gdje to nije nužno«, Jakopčević je spomenuo i sličan slučaj »Jedinstva«, gdje radnici već danima štrajkaju. Takva rješenja nikamo ne vode, osim potpunom slomu metalurške industrije i gospodarstva, rekao je.</p>
<p>Pitajući se do kada će radnici snositi sve posljedice loše privatizacije i zašto se od Hrvatskog fonda za privatizaciju ne mogu dobiti uvjeti pod kojima će se tvrtka prodati, a što bi značilo i njen spas, glavni sindikalni povjerenik Tvornice Tomislav Pojtak rekao je da Fond inzistira na stečaju, iako se to ne može dogoditi. »To je likvidacija i zato ćemo, ako do stečaja dođe, tužiti Fond za nadoknadu štete«, istaknuo je Pojtak i dodao da će »predati ključeve tvornice Ministarstvu gospodarstva, a nakon toga ćemo tražiti od Ministarstvo rada i socijalne skrbi da nas zbrine«.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000802].
|
