NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000901].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 252529 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.09.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>EKUMENIZAM (19): LICE I NALIČJE KATOLIČKE CRKVE U HRVATSKOJ</p>
<p>Novi »moralni autoritet« Crkve, izgrađen na temeljima HDZ-a, ruši se kao kuća od karata</p>
<p>Za to su sa stajališta antiintelektualne crkvene »elite« krivi nova »komunistička« vlast, liberali, masoni i ostali »neprijatelji Crkve«, a ne ona sama. Tako grmi ovih dana s propovjedaonice paradni biskup-antiintelektualac Culej (nije na žalost jedini) i daje primjer svojim svećenicima kako »autentično« tumačiti Riječ Božju / HDZ, kojemu Crkva zahvaljuje svoj prividni moralni autoritet, doživljavala je većina klera kao izbavitelja iz »jugokomunističkog pakla« / Intelektualci i duhovnici među hrvatskim katoličkim klericima su prava rijetkost / Nacionalno odgojeni pastiri Katoličke crkve, i k tome celibateri, postali su »stručnjaci« za hrvatsko domoljublje i natalitet / »Obraćenici« u vrhu HDZ-a, odnosno bivše državne vlasti, koji su otkrili moralni autoritet Crkve, sjedili su u prvim klupama katerdrala i župnih crkava u svakoj prilici i neprilici i muku mučili da se pravilno prekriže</p>
<p>ALOJZ IVANIŠEVIĆ</p>
<p>BEČ, 31. kolovoza</p>
<p> - U mnogobrojnim burnim reakcijama ne samo u Vjesniku nego i u drugim hrvatskim glasilima na komentar Krešimira Dujmovića o ekumenizmu ogleda se pravo lice (i naličje) Katoličke crkve - njen novi položaj u hrvatskom društvu nakon pada komunizma, njen prividni moralni autoritet, iluzije njenih predstavnika o vlastitim mogućnostima utjecaja na »morlanu obnovu« čitavog društva, odnosno naroda, te njena tradicionalna, svima dobro poznata nacionalna orijentacija koja je u dijametralnoj opreci s njenim katoličkim, dakle općim, sveobuhvatnim karakterom.</p>
<p>Dolaskom HDZ-a na vlast, Katolička crkva u Hrvatskoj izašla je, odnosno »izvučena« je iz sakristije iz koje joj nekadašnja komunistička vlast nije bila dozvoljavala izlaziti i našla se odjednom u središtu pozornosti, te nakon dugo vremena opet postala važnim društveno-političkim faktorom (ali ne i korektivom), zahvaljujući »obraćenicima« u vrhu HDZ-a, odnosno državne vlasti, koji su otkrili moralni autoritet Crkve, dok su - sjedeći u prvim klupama katerdrala i župnih crkava u svakoj prilici i neprilici - muku mučili da se pravilno prekriže. Istodobno su predstavnici Crkve gurnuti ili su se pak sami gurali u prve redove na svjetovnim, često eminentno političkim skupovima ili svečanostima, blagoslivljajući svaku šupu i svaki HDZ-ov lokal.</p>
<p>Tu masovno prisutnost u javnosti - ovdje se dakako moraju spomenuti radio, televizija i tiskovine u kojima je Crkva dobila znatan prostor - mnogi su tumačili kao ponovno uspostavljanje moralnog autoriteta Crkve i jačanja njenog utjecaja na razvoj čitavog hrvatskog društva, odnosno naroda i države. Tada vladajući HDZ, kojemu Crkva zahvaljuje svoj prividni moralni autoritet, doživljavala je većina klera kao izbavitelja iz »jugokomunističkog pakla«. Činjenica da je HDZ postao strankom Katoličke crkve i da je veliki dio svećenstva i episkopata »adoptirao« njenu licemjernu antikomunističku ideologiju (Tuđman je npr. neumorno govorio o »jugokomunističkom paklu«, a da se nikad nije samokritički osvrnuo na svoje vlastito sudjelovanje u njegovoj gradnji), može začuditi samo one koji dovoljno ne poznaju stanje u Crkvi, koji polaze od pretpostavke da su teološki »visoko« naobraženi i većinom u sjemeništima odgajani katolički svećenici u pravilu intelektualci koji su sposobni reflektirati i kritički prosuđivati političko stanje, i u isto vrijeme duhovnici koji se trude autentično tumačiti evanđelje i živjeti prema njemu. U stvarnosti, međutim, vrijedi na žalost obrat. Intelektualci i duhovnici među hrvatskim katoličkim klericima su prava rijetkost. »Intelektualno-duhovni« potencijal većine njih iscrpljuje se u nacionalnom dušebrižništvu. U hrvatskom nacionalnom duhu odgojeni pastiri sveopće Katoličke crkve (!!!), a k tome još i celibateri, postali su - kakvog li paradoksa - »stručnjaci« za hrvatsko domoljublje i natalitet.</p>
<p>Osim nacionalnog dušebrižništva, glavna je briga upravitelja župa i njihovih pomoćnika koji svoj posao obavljaju - manje ili više savjesno - poput zanatlija ili činovnika, gradnja ili popravak crkava i župnih stanova (ne želim reći da i to nije potrebno), te nabavka najnovijeg modela Mercedesa, BMV-a ili Audija. U tim okolnostima, za vlastitu duhovnost i intelektualni napredak nema ni volje niti vremena. Uostalom, za kljukanje »neukog puka« pobožnim frazama u nedjeljnim propovijedima nije potrebna nikakva duhovnost, teologija ili refleksija.</p>
<p>To katastrofalno stanje među svećenstvom nije, dakako, nastalo tek dolaskom HDZ-a na vlast, ali zahvaljujući crkvenoj politici Tuđmanovog režima, tj. guranju Crkve u prvi plan, dolazi polako sve negativno u njenim redovima, što se dotad pokušavalo sakriti, na vidjelo i novi »moralni autoritet« Crkve, izgrađen na temeljima HDZ-a, ruši se kao kuća od karata. Za to su, dakako, sa stajališta antiintelektualne crkvene »elite« krivi predstavnici nove »komunističke« vlasti, liberali, masoni i ostali »neprijatelji Crkve«, a ne ona sama. Tako ili slično grmi ovih dana s propovjedaonice paradni biskup-antiintelektualac Culej (nije na žalost jedini) i daje time primjer svojim svećenicima kako »autentično« tumačiti Riječ Božju.</p>
<p>Sprega antiintelektualaca iz redovima katoličkog svećenstva i nekih laika zadojenih ideologijom antiliberalnog klerikalizma, koji je bio »u modi« krajem 19. i početkom 20. stoljeća, te pobornika primitivnog neopravaštva, sažetog u antieuropskom geslu »svoj na svome«, iz vrha donedavno vladajuće HDZ, dovela je Hrvatsku na rub Europe u koju su se i jedni i drugi politički i kulturno, odnosno religiozno-konfesionalno rado trpali i još se trpaju. Svojom politikom mogli su u najboljem slučaju »vratiti« Hrvatsku u Europu 19. stoljeća.</p>
<p>Ne treba osobito naglašavati da simbioza Katoličke crkve i HDZ-a, odnosno nacionalni karakter Crkve u Hrvatskoj vuče korijene iz prošlosti. Hrvatski nacionalizam i katoličanstvo pokušavali su svesti na zajednički nazivnik još koncem 19. i početkom 20. stoljeća radiklani (»čisti«) pravaši. Među klericima-antiintelektualcima u redovima frankovaca osobito se isticao seoski župnik (i na žalost saborski zastupnik) Juraj Tomac koji je i po sadržaju svog pseudoreligioznog nacionalizma i po stilu i načinu na koji je nastupao u javnosti bio preteča glavnog HDZ-ovog propovjednika - don Ante Bakovića i ostalih promicatelja nacionalkatoličke ideologije za vrijeme Tuđmanovog režima.</p>
<p>Isus je bio Hrvat, ali i među anđelima mnogo je naših!</p>
<p>Spomenuti Juraj Tomac je npr. prigodom proglašenja Marka Križevčanina blaženim, govoreći u Hrvatskom saboru, počeo brojiti »Hrvate u nebu«, a isto je učinio stotinjak godina poslije u povodu proglašenja tog blaženika svetim na Hrvatskom radiju jedan od nadobudnih HDZ-ovih propovjednika. Zaista bi bilo previše od antiintelektualaca i antiteologa, kako onog tako i našeg vremena, zahtijevati da onu Isusovu da se »sinovi ovoga svijeta žene i udaju«, a da u nebu nije tako, primijene na (a)nacionalnost svetaca i blaženika. Nije još poznato da je netko od »mudrih i pobožnih« frankovaca ili HDZ-ovaca izračunao koliko bi anđela-Hrvata moglo biti u nebu, ali zato su »nacionalizirali« i samog Isusa iz Nazareta i - pozivajući se na njegovo »domoljublje« - sveobuhvatnu Katoličku crkvu pretvorili u hrvatsku nacionalnu.</p>
<p>Nije slučajna velika sličnost ili podudarnost dikcije Jurja Tomaca i njegovih istomišljenika iz raznih pravaških strančica i skupina onog vremena, koje je Stjepan Radić zbog njihovog natražnjaštva, klerikalizma te mitologiziranja i »sakraliziranja« hrvatske povijesti opravdano nazivao antiprosvjetiteljima i zaglupljivačima naroda, s jedne, i apostola HDZ-ovskog retrogradnog »čistog« neopravaštva, koji su nacionalnu povijest pretvorili u »povijest spasenja«, s druge strane. I u jednom i u drugom slučaju su se izrazito religijski pojmovi, kao svetost, vječnost, Križni put, mučeništvo i sl. uvlačili u nacionalno-politički kontekst i time je hrvatska nacija, takoreći blasfemično, postavljena uz Božje prijestolje.</p>
<p>Dok su u doba Austro-Ugarske samo pojednici u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, uglavnom iz redova (radikalnih) pravaša, stupali s hrvatskom zastavom u jednoj, a s križem u drugoj ruci, pri čemu je križ redovito bio u sjeni zastave, uzela je nakon 1918. godine u novoj južnoslavenskoj državi službena Crkva hrvatski barjak u svoje ruke - i nije ga ispustila do danas.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>(Dr. Alojz Ivanišević je i magistar katoličke teologije, koju je, kao i povijest i etnologiju, studirao u Beču. Izvanredni je sveučilišni profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest Sveučilišta u Beču.)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Američki paket pomoći Kolumbiji: Rat protiv najvećeg proizvođača droge ili uvod u novi Vijetnam?</p>
<p>Dok Clinton naglašava: »Naš je program protiv droge, a za mir«, čuju se upozorenja poput: »Clinton je došao dati novce da bi Kolumbijci nastavili ubijati jedni druge u ime Amerikanaca« / Kolumbija proizvodi oko 80 posto svjetske proizvodnje kokaina, a od toga gotovo dvije trećine ide na američko tržište</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - »Ovo nije Vijetnam. Nećemo sudjelovati ni u kakvome ratu. Ne trebate strahovati od Yankee imperijalizma«, rekao je Kolumbijcima u srijedu američki predsjednik Bill Clinton za svog jednodnevnog posjeta Cartageni de Indias. No, ta je njegova poruka očito bila upućena i brojnim američkim kritičarima američkog paketa pomoći »Planu Kolumbija« (borbi protiv droge) od 1,3 milijarde dolara. Američki paket pomoći uključuje 60 vojnih helikoptera i obuku dvaju vojnih bataljuna za specijalne namjene koji će štititi akcije kolumbijskih snaga sigurnosti na uništavanju plantaža droge i laboratorija na jugu Kolumbije, području koje nadziru ljevičarske gerilske skupine, koje se već gotovo četiri desetljeća bore protiv centralnih vlasti te paramilitarnih desničarskih eskadrona smrti.</p>
<p>Mnogi građanski rat u Kolumbiji nazivaju »ratom kojemu se ne vidi kraj« upravo zbog povezanosti s unosnim kokainskim biznisom. Nije nikakva tajna da se gerilci uglavnom financiraju proizvodnjom i preprodajom droga, ali to čine i eskadroni smrti, koje štite neki krugovi u kolumbijskoj vojsci, poznatoj po kršenju ljudskih prava. Stoga mnogi upozoravaju da je rat protiv droga usko povezan s građanskim ratom pa bi američki paket pomoći Kolumbiji mogao zapravo značiti uvod u novu američku intervenciju u Latinskoj Americi. </p>
<p>Za kritičare toga plana u Sjedinjenim Državama upravo su savjetnici problematični. U brojnim posebnim medijskim programima ovih dana, oni upozoravaju da je američko miješanje u Vijetnam i počelo slanjem američkih savjetnika u tu daleku zemlju, te da bi Kolumbija mogla postati novi Vijetnam. Da za takva strahovanja ima mjesta, potvrđuju i vijesti da će »Plan Kolumbija« nadzirati američki generali. </p>
<p>»Ni Kolumbijci ne žele naše miješanje u njihov oružani sukob niti mi to želimo«, tvrdi Clinton, dok njegov domaćin kolumbijski predsjednik Andrés Pastrana kaže kako je nazočnost Billa Clintona na kolumbijskom tlu dokaz solidarnosti i znak da »više nismo sami u našoj borbi«.</p>
<p>Na primjedbe poput one kolumbijskoga sindikalnog vođe Wilsona Borje kako je »Clinton došao dati novce da bi Kolumbijci nastavili ubijati jedni druge u ime Amerikanaca«, Clinton naglašava: »Naš je program protiv droge, a za mir« i dodaje da »ne pristaje na izbor između potpore miru i borbe protiv droga«, jer je to borba koja se mora istodobno voditi.</p>
<p> Kolumbija proizvodi oko 80 posto svjetske proizvodnje kokaina, a od toga gotovo dvije trećine ide na američko tržište. S druge strane, uzgoj koke je za milijune kolumbijskih seljaka jedini izvor zarade, pa strategija iskorjenjivanja plantaža koke uz pomoć Amerikanaca za mnoge od njih znači više gladi, više siromaštva i više rata. Kemijskim uništavanjem koke prskanjem i »dimljenjem« uništavaju se i ostale kulture od kojih žive najsiromašniji stanovnici te zemlje - juka, riža, kukuruz, ananas, banane itd, a mnogi stanovnici krajeva u kojima je počeo »rat protiv droge« na jugu zemlje već su umrli ili se teško razboljeli od prskanja koke.</p>
<p>Braneći svoj »Plan Kolumbija«, predsjednik Pastrana naglašava kako je jedini cilj toga plana uništiti domaće tržište droge. »To nije plan za rat. To je plan za mir«, pokušava uvjeriti skeptične Kolumbijce. Većina njih strahuje od nove eskalacije rata, koju je ovih dana najavio jedan kolumbijski general: »Bit će mira, ali prvo će biti više rata«.</p>
<p>Gerilci spremni za gringo imperijaliste</p>
<p>Najjača gerilska organizacija u zemlji, Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) već mjesecima optužuju Sjedinjene Države da pripremaju vojnu intervenciju u Kolumbiji, izgovarajući se borbom protiv proizvođača i krijumčara droge. »Spremni smo za gringo imperijaliste. Ovo ćemo pretvoriti u novi Vijetnam«, upozoravaju oni.</p>
<p> Jorge Briceńo, jedan od vođa FARC-a, najstarije i najbolje organizirane latinoameričke gerile (koju svjetski mediji obično nazivaju marksističkom zbog njezinih starih veza s Kubom te izvornih načela borbe za socijalnu pravdu i ravnopravnost, a protiv korupcionaške vlasti, privilegija bogatih i eksploatacije siromašnih), upozorio je još potkraj prošle godine da će Amerikanci, upuste li se u kolumbijsku avanturu, završiti kao u Vijetnamu, te da nemaju nikakvih izgleda za pobjedu. »Ovo nije Jugoslavija pa da američke trupe rade što god žele«, rekao je u nedavnom tv-intervjuu Briceńo. »Američke trupe ne bi dugo izdržale u našoj neugodnoj tropskoj klimi. Ako se SAD odluči na invaziju, morat će snositi posljedice te odluke«, rekao je, upozorivši da bi eventualno američko miješanje u Kolumbiji moglo izazvati širi regionalni sukob. »Sjevernoamerikanci interveniraju u Latinskoj Americi već više od 50 godina, ali sad to žele izravno učiniti. Pozivamo svjetsku javnost da se tome usprotivi«, upozorio je vođa FARC-a.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Veze s mafijom osnova za krivičnu odgovornost članova bivšega Poglavarstva? </p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor: U Zagrebu postoji jedan oblik mafije koji je dugi niz godina uzimao u najam gradske poslovne prostore i dalje ih davao u podzakup, sve pod pokroviteljstvom bivše vlasti, čime je Zagreb izgubio stotine milijuna kuna/Poglavarstvo osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta podmirenja dospjelih potraživanja</p>
<p>Povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta podmirenja dospjelih potraživanja Grada Zagreba novo je tijelo zagrebačkog Gradskog poglavarstva, osnovano na sjednici u četvrtak. Uz povjerenstvo koje se bavi inventurom gradske imovine, novo je tijelo, kojim će predsjedati Slobodan Ljubičić, uz članove Slavka Kojića, Dragicu Krpan, Željka Kralja i Marija Livaju, jedno od najvažnijih gradskih povjerenstava, usmjerenih konačnom utvrđivanju imovinske situacije u Zagrebu.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor ustvrdio je da je za novo povjerenstvo najvažnije da odmah počne s radom, bez obzira na to što inventura gradske imovine još nije dovršena. »Znamo tko su naši najveći dužnici te mislim da se ne smije čekati s velikim tvrtkama koje se nalaze u gradskim prostorima. Oni koji ne plaćaju, a mogu odmah iseliti, to moraju i učiniti. U Zagrebu postoji jedan oblik mafije koji je dugi niz godina uzimao u najam gradske poslovne prostore i dalje ih davao u podzakup. Sigurno je da se sve to događalo pod pokroviteljstvom bivše vlasti, pa mislim da postoji osnova za pokretanje krivične odgovornosti članova bivšeg Poglavarstva«, upozorio je Kosor te dodao da se to osjetljivo pitanje mora rješavati uz povećani oprez.</p>
<p> »Moramo zaštititi građane, i odvojiti prave male obrtnike koji doista rade u tim prostorima i imaju problema s plaćanjem svojih dugova, od onih koji se bave mafijaškim biznisom«, rekao je Kosor. Na njegove se riječi nadovezao gradonačelnik Milan Bandić, koji je članovima Poglavarstva rekao kako postoji vjerojatnost da će u poslu biti suočeni s prijetnjama i neugodnostima, ali da gradska uprava mora ustrajati na raščišćavanju imovinske situacije u Zagrebu. Na njegov prijedlog, članovi Poglavarstva donijeli su zaključak prema kojemu će u radu Povjerenstva uvijek sudjelovati i predstavnik Državnog pravobraniteljstva Grada Zagreba.</p>
<p>Državni pravobranitelj Grada Zagreba Ivica Kujundžić iznio je izvješće o radu Državnog pravobraniteljstva Grada Zagreba, te istaknuo nekoliko problema s kojima se susreće u radu. U protekloj godini zabilježeni su izuzetno loši uvjeti rada - pod prijetnjom isključivanja telefona i struje i uz nedostatak uredskog materijala. Situacija u Pravobraniteljstvu ove je godine nešto bolja, ali drugi veliki problem, odljev tek izučenih kadrova, ne jenjava, a samo prošle godine odrađeno je 26.118 predmeta. </p>
<p>Na Kujundžićevo upozorenje da je izuzetno teško raditi u uvjetima kad se nije vodila briga o gradskoj imovini te se nije kontrolirala naplata potraživanja, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom, Željko Kralj, rekao je da su komunalni inspektori ove godine, u protekla tri mjeseca, već napravili veliki dio posla. »Od oko 5400 poslovnih prostora u gradu, inspekcija ih je obišla oko 1800. U njima je sada situacija utvrđena i oni nastavljaju s radom«. </p>
<p>U nastavku sjednice Poglavarstvo je odobrilo jamstvo za KD »Vatroslav Lisinski«, za kredit od 360.000 njemačkih maraka kod Zagrebačke banke, namijenjen kupnji dva koncertna klavira »steinway«, a odobrena je i isplata 314.000 kuna za dovršetak spomen obilježja hrvatskim braniteljima u Dubravi. Na prijedlog pročelnika Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Marija Livaje, odobreno je ustupanje priključaka na komunalnu infrastrukturu za šestoricu ratnih vojnih invalida. Trgovačkom društvu URIHO odobrena su redovna dva milijuna kuna za isplatu plaća.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Direktor Tržnica: Nema razloga za slavlje. Gradonačelnik: Obljetnica će se obilježiti! </p>
<p>Da se u posljednji čas nije uključilo Poglavarstvo na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, Zagreb i Zagrepčani bi, prema direktoru Tržnica i veletržnice Tomici Tomljenoviću ostali uskraćeni za obilježavanje obljetnice najpoznatije gradske tržnice / Bravo, gradonačelniče!</p>
<p>Popularni trbuh grada</p>
<p> - Dolac, u petak, 1. rujna slavi svoju 70. obljetnicu. Ta nezaobilazna gradska tržnica, jedno od prepoznatljivih obilježja Zagreba koji već godinama ne gubi svoj posebni šarm, i na kojoj kupovina namirnica postaje pravi mali ritual, svoj je rođendan, međutim, prema najavama direktora Tržnica i veletržnice, mr. Tomice Tomljenovića trebala proslaviti - radno. </p>
<p> Kako je tvrdio direktor, danas nije vrijeme za posebne fešte kada je toliko ljudi bez posla, pa će i u petak njihovi djelatnici dijeliti subinu grada, kupaca i prodavača. Pri tome je dodao da ipak misli na svoje djelatnike, naglašavajući da su oni, i bez velikoga publiciteta, naši - tihi heroji. </p>
<p>Dakako, ostalo je pitanje, nisu li, ipak, direktorovi »tihi heroji« zaslužili barem neko kratko obilježavanje obljetnice s kojom bi se ponosila svaka metropola u svijetu, a o samim Zagrepčanima da i ne govorimo. </p>
<p>No, u međuvremenu je gradonačelnik Milan Bandić presudio: U petak, 1. rujna obilježit će se 70 godina zagrebačkoga trbuha i to točno u 11 sati. On sâm će na vrhu stepenica na ulazu u tržnicu održati govor kumicama i kumekima, te kupcima i svim ostalim Zagrepčanima, a u obraćanju prisutnima, predviđen je i govor spomenutoga direktora Tomljenovića.</p>
<p> Zagrebački gradonačelnik podijelit će i 500 grincajga, te počastiti prisutne besplatnim pićem i voćem. U petak se prodavačima neće naplaćivati placovina.</p>
<p>I što reći na kraju? Samo kratko: Bravo, gradonačelniče! (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zagrepčani se njome uistinu mogu špinčiti</p>
<p>Na današnji dan prije sedamdeset godina, 1. rujna 1930. godine svečano je otvorena najveća i zasigurno najpopularnija Zagrebačka tržnica - Dolac. </p>
<p>Grad je tada imao oko 180.000 stanovnika i otvorenje nove tržnice bilo je prvorazredan događaj. Posebice zbog toga što se radilo o jednoj od najsuvremenijih ustanova te vrste u Europi. Tržnica je imala veliku hladionicu i strojarnicu koje su bile posljednja riječ tehnike, a strojevi su bili kupljeni u svjetski poznatoj tvornici u Weisbadenu.</p>
<p> U sedamdeset godina svog postojanja ona je, od mjesta trgovanja, prerasla u gradsku znamenitost kojoj osim Zagrepčana, ne mogu odoljeti na brojni gosti grada, bez obzira odakle dolaziti.</p>
<p>Na mjestu današnje tržnice se sve do početka dvadesetoga stoljeća nalazilo staro gradsko naselje Dolac. Kuće u njemu su bile većinom stare i ruševine, s uskim, nepravilnim uličicama. Ideju da se tržnica izgradi upravo na tom mjestu, prvi je izložio arhitekt Viktor Kovačić, sudjelujući 1909. godine u natječaju za preuređenje tog dijela grada. No, kako se radilo o ostatku pravog srednjovjekovnoga Zagreba, prijedlog je naišao na veliki otpor. </p>
<p>Vodile su se dugotrajne rasprave, a došao je i Prvi svjetski rat, da bi tek 1925. godine, za vrijeme gradonačelnika Vjekoslava Heinzela, bila donesena odluka da se konačno počne s radovima, odnosno rušenjem Dolca. A još ni sva vlasnička pitanja nisu bila riješena. </p>
<p>Prvobitni je projekt predviđao uređenje samo vanjskoga, gornjeg dijela tržnice, no tijekom radova pristupilo se iskopu i gradnji donjega, natkrivenoga dijela. Budući da se gradnja odužila, izazivala je različite reakcije građana. Bilo je to vrijeme krize i mnogi su zamjerali gradskoj vlasti da je tržnica prevelika i preskupa.</p>
<p> Govorilo se da se gradi previše luksuzno i da nije potrebno postavljati pregrade u njenom zatvorenom dijelu, već samo klupe. Zanemarivalo se pri tom da je njena izgradnja zaposlila veliki broj građana i omogućila im sigurnu zaradu. Tako je bila smanjena nezaposlenost, a time i potreba za socijalnom pomoću. Iskopanom zemljom, pak, izgrađeni su željeznički nadvožnjaci na Savskoj i Selskoj cesti.</p>
<p>Na sve je to podsjetio i gradonačelnik dr. Stjepan Srkulj, prigodom svečanog otvorenja. Naglasio je da će se Zagrepčani zasigurno desetljećima »špinčiti« ovom tržnicom, a njegove riječi uistinu i danas možemo potvrditi.</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Na tridesetak fakulteta mjesta za još 2.577 studenata, većinom za studij uz plaćanje </p>
<p>Prijave se mogu predati do 5. rujna, a razredbeni postupci provodit će se od 6. do 8. rujna/Najviše besplatnih mjesta na Prirodoslovno-matematičkom, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije te na Filozofskom fakultetu</p>
<p>Predaja prijava za jesenski upisni rok na zagrebačke fakultete počet će u petak, 1. rujna, i trajati do utorka, 5. rujna. Od 6. do 8. rujna provodit će se razredbeni postupci, a kandidati koji zadovolje uvjete, upisivat će se od 11. do 13. rujna. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva znanosti i tehnologije, na čijem trošku ove godine može studirati oko 8.200 studenata, na jesenskom je roku na Sveučilištu u Zagrebu ostalo slobodno 2.577 mjesta na tridesetak fakulteta. U ljetnome roku kandidati su popunili društvene i humanističke fakultete na kojima je za jesenski rok ostalo mjesta samo za strane državljane. No, zanimljivo je da je za posljednji upisni rok mjesta ostalo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji je prijave za upis počeo primati u četvrtak.</p>
<p>Prema riječima Stjepana Licea, tajnika Pravnog fakulteta, prijave će se primati do subote, 2. rujna, a mjesta ima za 309 izvanrednih studenata na studiju za diplomiranog pravnika i 41 redovitog studenta za osobne potrebe na studiju za diplomiranog socijalnog radnika. Pravni fakultete u isto vrijeme provodi razredbene ispite za upis na upravni studij u sklopu Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Prijave se također primaju do 2. rujna od 9 do 13 sati, a razredbeni ispit održat će se za 100 redovitih studenata za osobne potrebe te za 182 izvanredna studenta. </p>
<p> Najviše besplatnih mjesta ima Prirodoslovno-matematički fakultet koji može upisati još 261 studenta, Fakultet strojarstva i brodogradnje s ukupno 222 slobodna mjesta ali 137 besplatnih, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (80 mjesta), Tekstilno-tehnološki (136 mjesta), te Filozofski sa 74 besplatna mjesta.</p>
<p> Ostali fakulteti slobodnih mjesta imaju većinom samo za studij uz plaćanje i za strane državljane.</p>
<p>Na Ekonomskom fakultetu ostalo je 50 slobodnih mjesta, uglavnom za strane državljane. Na Fakultetu prometnih znanosti ostalo je 128 nepopunjenih mjesta, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva 19 mjesta, dok Rudarsko-naftni fakultet može primiti još 108 studenta. </p>
<p>Geotehnički fakultet u Varaždinu (u sastavu zagrebačkog Sveučilišta) ima 40 slobodnih mjesta, Geodetski fakultet 19, Građevinski 12, Grafički 23, a Metalurški fakultet u Sisku - 44 mjesta. </p>
<p>Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu nakon ljetnoga roka ostala su još samo 4 slobodna mjesta, na Medicinskom fakultetu još 39 studenta, a Stomatološki može primiti još 7 studenata. Veterinarski fakultet ima mjesta za 5 studenata. </p>
<p>Agronomski fakultet ima 114 mjesta, Prehrambeno-tehnološki 10, Šumarski 18, Edukacijsko-rehabilitacijski 4, Fakultet za fizičku kulturu 5, a 38 mjesta ostalo je i na Fakultetu političkih znanosti. Fakultet za fizičku kulturu prima još 5 studenta, Učiteljska akademija 6, a na Hrvatskim studijima nepopunjeno je 120 mjesta. </p>
<p>Na Akademiji likovnih umjetnosti i Muzičkoj akademiji nedostaje po 4 studenta.</p>
<p>Veleučilišta u Zagrebu imaju još 1.499 slobodnih mjesta, od čega svega desetak posto na trošak države. Zagrebačke samostalne visoke škole imaju 501 slobodno mjesto ali svega 13 uz potporu države. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stečajni upravitelj treba svakodnevno motivirati, a ne zastrašivati radnike Name</p>
<p>Voditelj Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata, Mario Iveković, odgovorio je u četvrtak na prošlotjedne izjave stečajnoga upravitelja Name, Mladena Jedlička, o nedoličnom ponašanju nekih bivših i sadašnjih radnika Name. Iveković je rekao da se Jedličko ponaša kao trač-baba, te da širi strah po Naminim robnim kućama.</p>
<p> Ne štedeći ni oba Namina sindikata, Mladen Jedličko, je, naime, uputio žestoku kritiku radnicima, nazvavši ih »poznatim Naminim kadrom, koji uvijek, kada mu nešto nije pravo, zove sindikalce i ide na barikade«. Jedličko je istakao i tri konkretna primjera nedoličnog ponašanja - čitanje novina za pultom, pijenje iz boce te otkaz zbog previsokoga telefonskog računa. Dodao je tom prilikom, da nije zadovoljan ni odabirom 600 radnika koji su zadržali posao.</p>
<p>Iznenađeni takvom kritikom predstavnici HUS-a su još prošloga ponedjeljka zatražili objašnjenje od Jedlička, najavivši mu i demanti u medijima. </p>
<p>Iveković je zato sada i rekao, da povratak radne discipline, nakon duge pauze, zahtjeva određeno vrijeme. Međutim, dati zadatak Dekoraterskoj službi da uveća i na oglasnoj ploči izvjesi novinske tekstove u kojima Jedličko kritizira sposobnost radnika, samo će mu otežati posao. Iveković je dodao kako su kritike o sposobnosti radnika, u javnosti stvorile dojam kako je u Nami zaposlen samo - »šljam«, što će, svakako usporiti povratak povjerenja dobavljača u taj lanac robnih kuća u stečaju.</p>
<p>Predsjednica Sindikata radnika u trgovini Nama (SRTN), Dragica Petrinjak, osvrnula se na Jedličkovu tvrdnju da »bivši radnici u pravilu ne žele raditi u Konzumu, jer tamo vlada disciplina, a ne 'samoupravljanje' kao u Nami«. Ona je rekla, da je točno da su neki Namini radnici odbili raditi u Konzumu, no svatko ima pravo na osobni odabir. Nije, međutim, u redu tome pripisivati nekakvo samoupravljanje, te pojedinačne slučajeve podizati na razinu opće pojave, istakla je Petrinjak. Dodala je kako će, zbog posljednjih izjava stečajnog upravitelja, poslodavci, mahom izbjegavati Namine radnike s burze.</p>
<p>HUS je u četvrtak odbio preuzeti bilo kakvu odgovornost za sudjelovanje u sastavljanju liste od 600 radnika i loš odabir ljudi koji su vraćeni na posao. Iveković je, naime, kazao kako za odabir mogu biti krivi samo Jedličko i drugi sindikat u Nami.</p>
<p>Sindikalci su stali i u zaštitu Namina djelatnika iz Siska, koji je otkaz dobio zbog visokoga telefonskog računa. Iveković je rekao da su bapske priče kako je voditelj robne kuće u Sisku svakodnevno zvao Francusku i Njemačku jer je tamo želio prodati svoga sina, nogometaša. Pri tome, je navodno potrošio 7000 kuna što je bio razlog za otkaz. Ispis svih poziva, međutim, dokazao je da se sa spornog telefona najviše zvalo u Republiku Srpsku, gdje rodbinu ima novoimenovani voditelj robne kuće Sisak, koji je sa smijenjenim dijelio ured. </p>
<p>Sindikalci su otklonili bilo kakvu mogućnost novih sindikalnih akcija, kao i eskalaciju sukoba s Jedličkom.</p>
<p>- Pozdravljamo to što on redovito obilazi Namine robne kuće, no neka to ubuduće čini kako bi motivirao, a ne zastrašivao radnike, poručili su u četvrtak stečajnom upravitelju Name čelnici HUS-a. </p>
<p>Iveković: Nami stečaj, Agrokoru Vladina garancija za 60 milijuna maraka kredita</p>
<p>Mario Iveković je u četvrtak rekao, da u vrijeme kada je Nami, za uspješan završetak pregovora, nedostajalo oko 15 milijuna njemačkih maraka, Agrokor je od Vlade dobio garanciju za kredit od 60 milijuna maraka.</p>
<p> To je samo jedan od pokazatelja koji upućuje na povezanost između pokretanja stečaja u Nami i ulaska Konzuma u njene robne kuće, smatra čelni zagrebački husovac, te dodaje kako se s otvaranjem Konzumovih dućana u Nami, uporno pokušava 'progurati' teza da je stečaj - odlična stvar za zaposlene.</p>
<p>Dogovor s dobavljačima i sanaciju prije stečaja, Iveković i dalje smatra mnogo boljim rješenjem. Pri tom je upozorio i na nestanak Namina naziva s kuća iznajmljenih Konzumu, te dodao da je Konzum skinuo sve oznake Name, a istaknuo svoje. </p>
<p>- Čini mi se da to što su robne kuća iznajmljene, ne bi trebalo značiti da su one prestale biti Namino vlasništvo, zaključio je Iveković. (mf)</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zašto se ugasilo ugledno Društvo hrvatsko-slovenskoga prijateljstva?</p>
<p>Nekoć vrlo aktivno i ugledno Društvo hrvatsko-slovenskoga prijateljstva, posebno na području zaprešićkoga kraja, u posljednjih godinu dana potpuno je prestalo s aktivnim radom.</p>
<p> Predsjednik u ostavci, Zaprešićan Mladen Hanzlovski, inicijator i utemeljitelj Društva osnovanoga 1993. godine, kaže kako već duže vrijeme postoje financijski problemi, kao i poteškoće s prostorom, pa zbog toga nije obavljena preregistracija društva u udrugu. Grad Zaprešić, predviđen za sjedište udruge zbog blizine granice i prirodne povezanosti sa slovenskim pograničnim prostorom, zasad nije našao prostorno rješenje.</p>
<p>Društvo hrvatsko-slovenskoga prijateljstva, prema riječima Hanzlovskog, organiziralo je prošle godine susrete privrednika Zaprešića i Brežica u sklopu Sajmu obrtnika u Zaprešiću, te na sličnoj gospodarskoj manifestaciji u Brežicama. Pokrenuta je i sportska suradnja zaprešićkih malonogometaša i rukometašica sa sportaši(ca)ma iz Slovenskog posavja, a organizirano je i nekoliko hrvatsko-slovenskih emisija na Krugovalnoj postaji Zaprešić, gdje su razgovarali predstavnici gospodarstva, kulture i sporta jedne i druge zemlje.</p>
<p>Društvo je u svojem začetku imalo velikoga odjeka u hrvatskoj javnosti. Utemeljeno je sa 300 članova u zagrebačkoj Gradskoj vijećnici, a u njegov rad se uključio velik broj uglednih hrvatskih intelektualaca. Da je riječ o izuzetno aktivnoj udruzi svjedoči i činjenica da je pokrenula niz značajnih sastanaka hrvatske i slovenske strane. Tako je 1994. upriličen sastanak gospodarstvenika iz Hrvatske i Slovenije u Otočcu na Krki, kojemu su prisustvovali direktori najvećih hrvatskih i slovenskih poduzeća. Društvo je bilo i pokretač niza projekata u cilju što kvalitetnije kulturne razmjene, organizator tribina u Europskom domu, pokretač hrvatsko-slovenskoga časopisa »Prijatelj« i mnogobrojnih zajedničkih emisija na Radio Krapini i Radio Samoboru pod geslom »Etereom bez putovnice«.</p>
<p> Međutim, u sadašnjim okolnostima, kaže Hanzlovski, kada je Društvo u fazi zamiranja i nema pravo utemeljenje pokrenuta je inicijativa za ponovnim aktiviranjem, ali na lokalnoj razini. Zaprešić bi bio sjedište Udruge, odnosno centar povezivanja Slovenskog posavja i zaprešićkoga kraja. Tim više, što je zaprešićko Poglavarstvo zainteresirano i otvoreno za suradnju, ali zasad nisu stvoreni preduvjeti za novi početak Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kako i kada do đačkih pokaza?</p>
<p>Iskaznice ZET-a za osnovnoškolske, srednjoškolske i studentske mjesečne pokazne karte za školsku godinu 2000./2001., mogu se nabaviti od 11. rujna do 31. listopada, svakoga dana, osim subote i nedjelje, na sljedećim mjestima:</p>
<p>ZET, Ozaljska 105, istočni ulaz, za Grad Zagreb i sve izdvojene gradove i općine, od 7 do 18 sati; Heinzelova, autobusni terminal, za Grad Zagreb od 10 do 18 sati; Zapruđe, Ulica Zlatka Balokovića bb, za Grad Zagreb od 10 do 18 sati; Dubrava, terminal ZET-a, za Grad Zagreb od 10 do 18 sati; Savski most, Savska bb, tramvajski terminal, za grad Zagreb, te općine Stupnik i Klinča Sela od 10 do 18 sati; Velika Gorica, autobusni terminal, za Veliku Goricu, Kravarsko, Pokupsko i Orle od 10 do 18 sati; Zaprešić, Trg žrtava fašizma 1 (Vijećnica), za Zaprešić, Bistru i Luku od 10 do 18 sati; Marićev prolaz, radi i subotom, za Grad Zagreb od 6.30 do 19.30 sati.</p>
<p> Đaci i studenti popunjavaju molbu, na kojoj istinitost navoda ovjerava škola ili fakultet a prilažu i fotografiju 3x3,5 cm, ne stariju od 6 mjeseci. Fotografiju je potrebno ovjeriti u školi ili fakultetu, tako da polovica pečata bude otisnuta na poleđini fotografije, a polovica na molbi.</p>
<p> Prilikom predaje molbe studenti donose na uvid indeks s upisanim tekućim semestrom ili godinom, te X-iskaznicu čiji broj upisuju na molbu u slobodni prostor iza rednog broja 11.</p>
<p> Đaci i studenti gradova Velike Gorice i Zaprešića, te općina Kravarsko, Orle, Pokupsko, Stupnik, Bistra i Luka dužni su molbu ovjeriti i u poglavarstvu nadležnog grada ili općine. Đaci i studenti koji stanuju na području grada Zagreba, te općine Klinča Sela, ne ovjeravaju molbu u svom poglavarstvu.</p>
<p> Molbe se mogu uzeti kod otpremnika na svim okretištima tramvaja, u prodavaonicama karata i na svim mjestima izdavanja iskaznica.</p>
<p> Do 8. rujna nove đačke iskaznice izdaju se samo u Odsjeku prodaje karata ZET-a, Ozaljska 105, od 7.30 do 15 sati, te u prodavaonici karata Marićev prolaz od 6.30 do 19.30 sati.</p>
<p> Cijena izrade iskaznice iznosi 30 kuna.</p>
<p> Godišnje karte za đake i studente prodaju se od 1. rujna samo u Odsjeku prodaje karata ZET-a, Ozaljska 105, od 7.30 do 18 sati. Postupak za prodaju isti je kao i za izdavanje iskaznica za đačke mjesečne pokaze. Korisnici godišnjih karata ostvaruju popust koji za grad Zagreb iznosi 30 posto ako kartu plate odjednom, gotovinom ili čekom, a 25 posto u ostalim slučajevima. Za izdvojene gradove i općine cijena godišnje karte ovisi o gradskoj ili općinskoj subvenciji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Britanski zastupnik kao pokusni kunić za cjepivo protiv AIDS-a</p>
<p>LONDON, 31. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski parlamentarni zastupnik Dr Evan Harris postao je u četvrtak prvim čovjekom na svijetu kome su liječnici uštrcali prototip novog cjepiva protiv AIDS-a. Dr Harris, liberalni zastupnik koji je prije prelaska u politiku kao mladi liječnik i sam radio s oboljelima od AIDS-a, jedan je iz skupine dobrovoljaca koji su smjelo pristali na to da se na njima u iskuša novo, još neistraženo cjepivo.</p>
<p>Riječ je o zajedničkom britansko-kenijskom projektu, koji se provodi u Oxfordu i Najrobiju, kako bi se pronašlo cjepivo koje bi pružalo zaštitu od HIV virusa, uzročnika AIDS-a.</p>
<p> Prvi dobrovoljci primili su cjepivo u Oxfordu, gradu koji dr Harris inače zastupa u Donjem domu kao liberalni poslanik. Nakon što je primio cjepivo on je izjavio: »Uvjeren sam da je ono sigurno te da će potaći imunološki sustav da nas štiti protiv zaraze HIV virusom«. No, liječnici tek trebaju utvrditi ne samo da li novo cjepivo izaziva željenu imunološku reakciju kod ljudi, već i je li ono doista neškodljivo. Nesumnjivo, čin dra Evansa i ostalih dobrovoljaca može se smatrati uistinu hrabrim. Britanski zastupnik pristao je da bude ljudski zamorac kako bi privukao veći publicitet za ovaj važan pokus. AIDS je posebno katastrofičan za afrički kontinent, gdje je broj žrtava tolik da dolazi do prave depopulacije.</p>
<p>Britanski dio pokusa provodi se pod patronatom tzv. Vijeća za zadravstvena istraživanja. Zajednički projekt između Oxforda i Najrobija utvrdio je ranije da se neke prostitutke u Keniji, premda u stalnom dodiru s muškarcima zaraženim HIV virusom, nikada same ne zaraze. Istraživači smatraju da je razlog tome taj, što imunološki sustav nekih ljudi s uspjehom uništava spomenuti virus, koristeći za to takozvane T-stanice. Na tom načelu počiva i novo cjepivo, koje bi trebalo izazvati istovjetnu imunološku reakciju i tako spriječiti širenje HIV virusa. </p>
<p>Ako oksfordski pokus pokaže da je novo cjepivo neškodljivo za ljude, znanstvenici će nastaviti rad na njemu. No, ono će biti spremno za masovnu primjenu tek za desetak godina. Za sada se ispituje cjepivo koje bi djelovalo samo na afrički HIV virus. U različitim područjima svijeta postoje, naime, različiti tipovi istog virusa od kojih svaki zahtijeva svoju vrstu cjepiva. Oksfordska ekipa se nada da će se, pokaže li se cjepivo protiv afričke varijante uspješnim, tehnologija njegove proizvodnje moći modificirati za cjepiva protiv drugih vrsta HIV virusa.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Venecija tone brže nego što se mislilo </p>
<p>RIM, 31. kolovoza</p>
<p> - Alarmantne vijesti za najmagičniji grad na svijetu, Veneciju. Američki arheolog Albert Ammerman tvrdi da grad tone mnogo brže nego što se očekivalo, da će u novom stoljeću potonuti za 99 cm, što je mnogo više od 24 cm, za koliko je potonuo u prošlom stoljeću. Je li doista moguće da za Veneciju nema spasa? Jedan od najljepših gradova svijeta, čija najveća tajna čarobnosti i irealnosti leži upravo na tim nasipima koji drže grad iznad vode. Drama očuvanja Venecije iznad vode traje 34 godine, od 4. studenoga 1966. kad je došlo do velike poplave koja je prijetila da potopi cijeli grad. Od tada je potrošeno stotine milijardi lira na projekte i studije koje bi trebale da naći rješenje za spas jedinstvenog grada koji kao da izranja iz mora.</p>
<p>Po svemu sudeći će more koje je dalo snagu i život kao i famu tom gradu biti uništavač njegove ljepote. Prema izjavi poznatoga američkog arheologa Ammermana, sistem i projekat za očuvanje grada preko mobilnih brana i nasipa osuđen je na propast. Svoja istraživanja i zaključke Ammerman je iznio u američkom listu Science, a New York Times je u utorak posvetio dug članak o tome. Sam arheolog Ammerman jedan je od zaljubljenika u Veneciju i godinama je osobno izučavao podvodne temelje grada. Drži da je najveća opasnost što grad tone mnogo brže nego što je u studijama predviđeno. Razlog je tome težina građevina koje leže na nasipima, kao i geološka promjena te zone.</p>
<p>Eksperti konzorcija »Venezia Nuova«, koji su bili zaduženi da završe projekt za zaštitu od visokih voda, odbacuju Ammermanov studij. »Naš projekt 'Mose' je siguran i dugo je studiran, tako da neće biti nikakvih problema.«</p>
<p>Ne obazirući se na njihove komentare, Ammerman tvrdi da treba blokirati projekat Mosa i oformiti internacionalnu komisiju koja bi pronašla pravo rješenje za spas neponovljivoga grada na svijetu. Venecijancima preporučuje da podignu pločnike ulica i zaštite za kanal, povise električne vodove, kao i telefonske linije i da napuste kuće i stanove koji su na razini zemlje.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sonia Gandhi postala baka</p>
<p>NEW DELHI, 31. kolovoza</p>
<p> - Priyanka Vadra, kćerka predsjednice Kongresne stranke Indije Sonie Gandhi, rodila je u utorak dječaka. Prema nalazima liječnika, majka i dijete dobro se osjećaju.</p>
<p>Dvadeset osmogodišnja Priyanka kćerka je bivšega indijskog premijera Rajiva Gandhija i bila je velika podrška majčinoj kampanji prilikom parlamentarnih izbora prije dvije godine. Iako nema nikakve političke funkcije, za Vadru se navodi kako ima stanoviti utjecaj u Kongresnoj stranci. Čak troje njezinih najbližih rođaka bili su premijeri: Jawaharlal Nehru, njegova kćerka Indira Gandhi i njegov unuk Rajiv. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dražba umjetnina za pomoć Goreu</p>
<p>WASHINGTON, 31. kolovoza</p>
<p> - Skupina suvremenih američkih umjetnika odlučila je novčano pomoći izbor demokratskog predsjedničkog kandidata Ala Gorea tako što će upriličiti dražbu svojih radova. Na prodaju će biti djela 78 umjetnika, među kojima su najpoznatiji Stan Lee, Jeff Koons, Yoko Ono, Richard Rauschenberg, Joel Shapiro, Andy Warhol i Annie Leibovitz. Dražba će se održati putem Interneta 11. rujna (www.dncar2000.com). Jednu svoju originalnu fotografiju za dražbu je priložila i Tipper Gore, supruga američkog potpredsjednika, koja je svojedobno radila kao fotoreporterka. Na prodaju će biti ponuđeno 85 originalnih umjetnina i 16 grafičkih listova u ograničenoj nakladi. Očekuje se da će se aukcijom prikupiti oko milijun dolara. Likovni kritičari najvrijednijom smatraju jednu skulpturu Joela Shapiroa iako ne isključuju mogućnost da najbolju cijenu postigne slika Stana Leeja. Ovaj crtač stripa o »Spidermanu« naslikao je Gorea kao surfera koji umjesto na dasci »jaše« na kompjutorskom čipu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Znanstvenici o podrijetlu sifilisa</p>
<p>LONDON, 31. kolovoza</p>
<p> - Nedavna iskapanja u srednjovjekovnom samostanu u sjevernoj Engleskoj podupiru teoriju po kojoj sifilis u Europu nije stigao iz Novoga svijeta. </p>
<p> Na kosturima iskopanim kod mjesta Hull koji potječu iz vremena od 1300. do 1450. godine mogu se primijetiti jasni znakovi sifilisa, kaže Anthea Boylston, paleopatolog i voditeljica arheološke ekipe sveučilišta u Bradfordu, koja je obavila iskapanja. I kod nekih drugih kostura pronađeni su tragovi sifilisa. Znanstvenici su dugo raspravljali o tome jesu li sifilis iz Amerike donijeli europski istraživači, da li se ta bolest na neki način raširila ili se samostalno pojavila na oba kontinenta. Kosturi koji su proučavani prije toga u Europi naveli su znanstvenike na zaključak da je bolest bila prisutna i prije Kolumbova povratka s prvog putovanja. Čini se da su Europljani postali svjesni bolesti poslije 1500. godine, ali neki znanstvenici pretpostavljaju da su najprije za sifilis i gubu mislili da je ista bolest.</p>
<p> »Ovo otkriće mijenja naše gledanje na povijest sifilisa«, kaže dr. Boylston. »U Engleskoj je otkriveno nekoliko kostura sa znakovima sifilisa koji su mogli biti i iz vremena prije Kolumba, ali u ovom je slučaju važno da se znakovi bolesti vide na mnogim kosturima, a ne samo na jednom ili na dva.« David Evans, voditelj iskapanja u Augustinskom samostanu, kaže da kosturi potječu iz razdoblja od 1450. do 1475., a znakovi sifilisa postoje kod četiri kostura. Donald J. Ortner, kurator fizikalne antropologije u muzeju Smithsonian Institution u Washingtonu, vjeruje da je moguće da se radi o sifilisu, iako su promjene na kosturima možda bile uzrokovane i srodnim bolestima: frambezijom ili nekim oblikom endemskog sifilisa koji se ne prenose spolnim kontaktom. Frambezija se javlja u tropskim i suptropskim područjima, a obično napada djecu. I sifilis i frambeziju izaziva bakterija treponema. Ako je posrijedi jedan organizam koji uzrokuje obje bolesti, rekao je Ortner, »onda se posve sigurno vrlo slična bolest javljala u Europi mnogo prije Kolumba«. Još je veće pitanje, rekao je, kad se sifilis pojavio kao spolno prenosiva bolest. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brad Renfro pokušao ukrasti jahtu, ali zaboravio odvezati konopce </p>
<p>LOS ANGELES, 31. kolovoza</p>
<p> - Reputacija »glup« koja prati holivudske zvijezde dobila je novi primjer kada je osamnaestogodišnja »friška« holivudska zvijezda Brad Renfro optužen za krađu u trenutku kada se pripremao za snimanje novog niskobudžetnog filma radnog naslova »Bully«.Naime, Renfro i njegov prijatelj uhićeni su u trenutku kada su pokušali otuđiti jahtu s veza, no u brzini su zaboravili odvezati konopce s jahte tako da su nekoliko minuta uzaludno promatrali dok od kojeg se nikako nisu mogli otisnuti.Glumac i njegov prijatelj uhićeni su nakon što je susjede probudio turirajući motori jahte vrijedne 175.000 dolara, a neko vrijeme nakon dolaska policije Renfro još nije shvaćao zašto jahta nije odplovila. Nova holivudska zvijezda već je imala bliske susrete s policijom zbog posjedovanja marihuane, a zbog ovog posljednjeg »bisera« pušten je iz zatvora tek nakon što je platio kauciju od 10.000 dolara. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Preminuo nosač olimpijske baklje</p>
<p>SYDNEY, 31. kolovoza</p>
<p> - Ron King preminuo je u 74. godini, najvjerojatnije od srčanog napada, nakon kratke utrke u kojoj je nosio olimpijsku baklju. Organizatori Olimpijskih igara u Sydneyu izjavili su da je King, bivši biciklistički entuzijast, nakon kratke dionice u kojoj je pretrčao 500-tinjak metara kolabirao, te je odmah prevezen u bolnicu u pokrajini Hunter Valley (New South Wales), no preminuo je vrlo brzo po dolasku u bolnicu. King je prva osoba koja je umrla nakon nošenja baklje u posljednjih 100 dana koliko olimpijski plamen putuje po Australiji. Baklja će proći kroz ruke 10,000 trkača-sportaša prije nego li bude upaljena na Olimpijskom stadionu u Sydneyu 15. rujna prilikom svečanog otvaranja Igara. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Tjedan kajkavske kulture</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Dr. Zdravko Jelenović, savjetnik predsjednika Republike Stjepana Mesića za kulturu i obrazovanje, u četvrtak je primio izaslanstvo Tjedna kajkavske kulture. U izaslanstvu su bili župan Krapinsko-zagorske županije Želimir Hitrec, gradonačelnik Krapine Stjepan Novački, direktor Tjedna kajkavske kulture Viktor Crnek i umjetnički direktor Festivala kajkavske popevke Stjepan Mihaljinec.</p>
<p>Tijekom Tjedna kajkavske kulture kojega je otvorenje u nedjelju, 3. rujna, i kojemu je pokrovitelj Ministarstvo kulture, održat će se tri izložbe u Gradskoj galeriji u Krapini, i to drugi Zagorski salon, izložba dječjih likovnih radova i gospodarstva Hrvatskog zagorja. Također se planiraju i razne priredbe na otvorenim i zatvorenim prostorima kao što je priredba »Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu«, repriza koncerta pjevača amatera i koncert sakralne glazbe.</p>
<p>Jubilarni 35. festival kajkavske popevke, kojega je visoki pokrovitelj predsjednik Stjepan Mesić, održat će se 8. i 9. rujna. Festival kajkavske popevke jedan je od rijetkih festivala koji se od svoga osnutkakontinuirano održava svake godine. Njegovo osnivanje 1966. godine potaknulo je niz ostalih kulturnih manifestacija na području Hrvatskoga zagorja. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Filozofija - most prema Europi</p>
<p>Drugi dan 23. međunarodnog kongresa o Hegelu / Razgovor s predsjednikom Stjepanom Mesićem ostavio veoma dobar dojam na članove predsjedništva Hegelova društva / Kongres želi pridonijeti znanstvenom povezivanju i uključivanju Hrvatske u Europsku uniju</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Drugi dan 23. međunarodnoga kongresa o Hegelu započeo je radno. Nakon jučerašnjih predavanja Heinza Kimmerlea, člana Hegelova društva i uglednog njemačkog profesora filozofije s katedrom u Amsterdamu, pod naslovom »Može li se vrijeme poništiti?« i izlaganja Davora Rodina, profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, »Noćni sunčani sat«, u četvrtak ujutro svoje su referate izložili Tom Rockmore iz SAD-a i Jean-Louis Vieillard Baron iz Poitiersa (Francuska).</p>
<p>Heinz Kimmerle u svojem je predavanju razmatrao mogućnost usporedbe zapadnjačkog shvaćanja pojma vremena i pojma vremena kakav se očituje u tradiciji afričke kulture. O Hegelovu pak određenju pojma osjetilnosti i osjetilnog opažanja uopće progovorio je u svojem referatu Davor Rodin. Prema njemu, postoje razne mogućnosti pristupa pitanju osjetilnog opažanja. Gruba podjela razlikuje racionalni, »jer opažati se može i zatvorenih očiju«, i osjetilni pristup.</p>
<p>Umjesto Klausa Düsinga i referata »Povijest samosvijesti i teorija subjektiviteta u Hegelovoj Fenomenologiji duha« - Düsing je, naime, otkazao svoj dolazak - u četvrtak ujutro nastupio je Tom Rockmore, profesor na Sveučilištu u Pittsburghu. Riječ je o stručnjaku za klasični idealizam koji velik dio svoga vremena provodi u Europi. Govoreći o različitim recepcijama Hegela, Rockmore je proučio način kako ga shvaća europska, a kako pak američka analitička tradicija. U drugome dijelu prijepodneva istaknuti francuski stručnjak za njemački klasični idealizam Jean-Louis Vieillard Baron dao je prikaz izgradnje filozofije religije u Fenomenologiji duha. U njegovu je predavanju bilo riječi o različitim suvremenim poimanjima religije u okviru Fenomenologije. Religiju, kao što je poznato, Hegel smješta pod pojam apsolutnog duha gdje zauzima mjesto između umjetnosti i filozofije.</p>
<p>Izaslanstvo Kongresa primio je u srijedu i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Premda nije bilo nikakve izjave za novinare, Goran Gretić, jedan od organizatora Kongresa, opisao je ukratko susret.</p>
<p>- Razgovor s Predsjednikom ostavio je veoma dobar dojam na članove predsjedništva Hegelova društva. Bili su to Henning Ottman, Andreas Arndt, Karol Bal i filozofski senior Hermann Lübbe. Kao organizatori skupa u Zagrebu pridružili su im se Davor Rodin, Goran Gretić, Franjo Zenko i Zvonko Posavec.Predsjednik je, veli Gretić, izrazio žaljenje što se o Kongresu nije više pisalo u medijima, istaknuvši činjenicu da je Hegelov simpozij u Zagrebu potvrda, ne samo sudionicima, već i tridesetogodišnjem poslijeratnom razvoju filozofije u Hrvatskoj. U razgovoru s Predsjednikom, nastavlja Gretić, Henning Ottman je naglasio kako je Društvo došlo u Zagreb u namjeri da dade doprinos znanstvenom približavanju i, dakako, uključivanju Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatska je, prema riječima člana predsjedništva Hegelova društva, Henninga Ottmana, u znanstvenom pogledu uvijek pripadala europskoj tradiciji. Zagrebački je simpozij stoga poticaj za institucionalno povezivanje. Na posljetku, dodaje Gretić, predsjednik Mesić je govorio o značenju Europe kao supranacionalne zajednice, ideje koju u svojim izlaganjima afirmira Hermann Lübbe. Kako je rekao, u takvoj zajednici granice postaju beznačajne, a narodi, države i tradicije ulaze u miroljubivu suradnju i utakmicu. Tragedija naših prostora, zaključio je predsjednik Mesić, bila je upravo u tome što se zadnjih deset godina smatralo da se putem fiksiranja granica i izolacije može nešto ozbiljno postići.</p>
<p>U srijedu navečer, u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda, održano je i svečano predavanje jednog od najutjecajnijih živoćih filozofa u Njemačkoj, Hermanna Lübbea, stručnjaka za Hegela i političku filozofiju. U izlaganju pod nazivom »O fenomenologiji civilizacijske ekumene« filozofski se veteran pozabavio pitanjem konstitucije Europe kao supranacionalne zajednice. Imajući to u vidu, Lübbe je analizirao odnos spomenute »nadzajednice« s njezinim pojedinim članovima, njihovim tradicijskim, kulturnim, političkim i civilizacijskim značajkama.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kauboji su došli s kišom</p>
<p>57. međunarodni filmski festival u Veneciji / Počasnog Zlatnog lava za životno djelo i dva poljupca dala je blistava Sharon Stone svome kolegi Clintu Eastwoodu na svečanosti otvaranja Mostre / Martin Scorsese poslao poruku kojom otkazuje dolazak u Veneciju!</p>
<p>VENECIJA, 31. kolovoza (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Čini se da ove godine vrijeme nije sklono festivalima. Nakon Berlina i Cannesa kiša je obilježila i svečanost otvorenja venecijanske filmske smotre. No, to nije zaplašilo stare hollywoodske vukove, četvoricu »kauboja«, Jamesa Garnera, Donalda Sutherlanda, Tommya Leea Jonesa i Clinta Eastwooda da uđu u festivalsku palaču na Lidu u punom sjaju. Svečanost je uveličala ne samo projekcija filma »Svemirski kauboji« u režiji Clinta Eastwooda nego i dodjela Zlatnog lava za životno djelo velikomu hollywoodskom glumcu, redatelju i producentu. Nagradu mu je, uz dva poljpca, predala Sharon Stone, američka zvijezda koja u posljednje vrijeme malo radi, ali još je u središtu zanimanja medija.</p>
<p> Tako je venecijanska svečanost prošla u znaku Hollywooda, i to u njegovu najsjajnijem izdanju. Potvrda je to stare istine da se europski filmaši mogu teoretski buniti i protestirati protiv dominacije američke kinematografije, ali europski festivali ipak ne mogu opstati bez te iste kinematografije i njezinih zvijezda. Clint Eastwood čak na neki način i pripada europskoj kinematografiji, posebno talijanskoj, i to njezinu intrigantnom dijelu vezanom za špageti vesterne Sergia Leonea, s kojim je radio dugi niz godina. On se i prigodom primanja počasnog Zlatnog lava u Veneciji podsjetio svoga velikog učitelja i zaštitnika, naglašavajući koliko je presudan bio Leone za njegovu karijeru i životni put. </p>
<p> Već prvoga dana direktor Mostre Alberto Barbera morao se pomiriti s viješću da će festivalski program ostati bez jednog od najvažnijih filmova. Bilo je planirano da posljednjeg dana festivala izvan konkurencije kao poslastica za filmske sladokusce bude prikazan film Martina Scoresea »Il Mio Viaggio in Italia« u trajanju od četiri i pol sata kao neka vrsta hommagea talijanskoj kinematografiji. No, Scorsese je poslao ispriku u kojoj objašnjava razloge svoga otkazivanja jer nije u mogućnosti završiti film na vrijeme s obzirom na to da radi s materijalima i filmovima starim četrdeset i pedeset godina, s kojima nikada ne može sa sigurnošću predvidjeti ishod i kada će dobiti dobru kopiju za potrebe svoga filma. </p>
<p> U službenom programu za nagrade prikazana su prva dva filma, indijski i talijanski, koji se na različite načine, ali upečatljivo bave društvenim i ljudskim slabostima te posljedicama koje one izazivaju. </p>
<p> Indijski film »Hrvanje« (u originalu se zove »Uttara« prema imenu glavnog ženskog lika), redatelja Buddhadeba Dasgupta, sve je samo ne idilična priča o indijskoj stvarnosti danas. Kako naglašava redatelj Dasgupt: »To je film o mom vremenu i mojoj zemlji, a radnja je fokusirana na brojne oblike naše netolerancije, to je istodobno i prikaz napetosti koja vlada između lijepog i ružnog, poštenog i lažnog... Istodobno ovaj film nije samo priča o okrutnosti, nego u kombinaciji s nevinošću i nježnošću daje još strašnije oblike.«</p>
<p> Premda je pokušavao biti idiličan i brutalan istodobno, redatelj se pomalo izgubio u takvim namjerama, pa je film više kombinacija slikovitih prikaza stanja, a manje uvjerljiva drama. Ipak, dobro je vidjeti ponekad i neki od indijskih filmskih rezultata s obzirom na to da je riječ o jednoj od najproduktivnijih kinematografija u svijetu. </p>
<p> Novinarska projekcija talijanskog filma »Stotinu koraka« Marca Tullia Giordana završila je dugim i gromoglasnim pljeskom, ponajviše, vjerojatno, zahvaljujući talijanskim novinarima koji su tako dali svoj komentar temi koje se napokon prihvatio jedan njihov redatelj. Rodom Sicilijanac, Marco Tullio Giordano prihvatio se delikatne istinite priče o Giuseppeu Impastatu, mladiću iz sicilijanske provincije, koji je odrastao u mafijaškoj obitelji, ali se u mladosti okrenuo na drugu stranu postajući predvodnik mladih, slobodnih i luckastih kulturnjačkih aktivista koji su pokrenuli svoj radio i na njemu izvodili satirične programe ne štedeći u njima nikoga, pa ni mafijaške vođe.</p>
<p> Kada se 1978. kandidirao na mjesnim izborima uz proleterske demokrate, Impastato je bio ubijen i od tada je prešao u legendu. Tek nedavno skinuta je nedomica je li riječ o nesretnom slučaju ili samoubojstvu ili ubojstvu, te je pokrenut postupak protiv stvarnih krivaca, mafijaškog vođe i njegovih pomagača... A ovaj film, kako tvrdi redatelj: »Nije film o mafiji, nego o energiji pojedinaca koji su u stanju stvarati nešto drugačije, suprotstaviti se uobičajenim, nasljednim i društvenim normama.«</p>
<p> To je također i film o obiteljskom sukobu, ljubavi i gubljenju iluzija, ali najviše film o mladim ljudima koji su spremni pogledati jedni drugima u oči i spremno krenuti u promjene postojećega , bez obzira na žrtve.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>More kao spona različitih kultura</p>
<p>Na otoku Korčuli i u Dubrovniku od 7. do 17. rujna održat će se »Festival mora« / Festival je organiziran u sklopu »Međunarodnog projekta o morima i oceanima« / U programu će se naći zanimljive kulturne, sportske i znanstvene manifestacije</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U sklopu »Međunarodnog projekta o morima i oceanima« (International Oceans Project) britanska organizacija »EuroCongress International« priređuje desetodnevnu proslavu mora, odnosno »Festival mora« s početkom na otoku Korčuli 7. rujna, gdje će se odigrati autentična rekonstrukcija pomorske bitke koja se dogodila u blizini toga otoka 1298. godine - rečeno je u četvrtak prilikom predstavljanja programa te manifestacije u Muzeju za umjetnost i obrt. Glavna organizatorica projekta Nicola Merton-Richards je kazala da će festival obuhvatiti još raznovrsne druge aktivnosti kao što su koncerti, priredbe vezane uz tradicionalnu glazbu i plesove te izložbe lokalnih umjetnika.</p>
<p>Od 13. rujna »Festival mora« nastavlja se u Dubrovniku s multikulturnim događajima kao što su izložbe istaknutih umjetnika na temu mora, pod organizacijskom palicom Slavena Tolja, voditelja Art radionice Lazareti iz Dubrovnika. U sklopu programa bit će organizirane i brojne sportske aktivnosti koje su, naravno, vezane uz more. Priredit će se jedriličarske regate, a posebno treba istaknuti veliku regatu Rimini - Dubrovik - Venecija. Spoj između ekologije i sporta naglasit će se akcijom profesionalnih ronilaca koji će čistiti jedan od dubrovačkih zaljeva, a bit će upriličeno i pojavljivanje ponosa hrvatske maritimne povijesti - gajete Falkuše.</p>
<p>Mora stvaraju spone između različitih zemalja i kultura, a tu će obilnu raznolikost kulturnih nasljeđa nositi i povezivati glazba. Stoga će Dubrovnik u sklopu »Festivala mora« biti domaćin »World Music Festivala«, istaknuo je frontman poznate hrvatske etno grupe »Legen« Mojmir Novaković. Na besplatnom koncertu na jednome od dubrovačkih trgova 16. rujna nastupit će glazbenici iz Italije, Izraela, Indije, Engleske i Hrvatske. Znanstveno-edukativni dio Projekta o morima i oceanima održat će se od 13. do 17. rujna, a organiziran je u suradnji s »Globe simpozijem«, »Adriatic Dolphin Projectom« i »Zelenom akcijom«. Predviđeno je predavanje o upotrebi solarne energije. »Festival mora« završava 17. rujna, a organizatori i svi sudionici se nadaju da će se ta manifestacija početi redovito održavati tijekom rujna svake godine. Organizatori su istaknuli važnost toga događaja za predstavljanje hrvatske kulture i mora u svjetskim okvirima, a od posebne je važnosti što se tim kvalitetnim programima i kulturnom ponudom oživljuje turistička posezona.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Orgulje u priči Julesa Vernea </p>
<p>Sedma Orguljaška ljetna škola u Šibeniku / Predstavljena knjiga Julesa Vernea i otvorena izložba Slađana Dragojevića, a u Crkvi sv. Frane Andrea Macinanti održao orguljaški koncert</p>
<p>ŠIBENIK, 31. kolovoza</p>
<p> - U organizaciji Orguljaške ljetne škole iz Šibenika i Galerije sveti Krševan ovih je dana upriličen zanimljiv kulturni događaj. U spomenutoj galeriji najprije je predstavljena knjiga Julesa Vernea »Gospodin Dis i gospođica Es«, koju je za tiskanje priredila Umaška ljetna škola orgulja, a svoj prinos pripremi te knjige, koju je pisac posvetio orguljama, a u njoj spominje i hrvatskoga graditelja orgulja Petra Nakića i jednog njegova učenika, dali su Ermin Armano, Božidar Grga, Mario Penzar, Mihovil Pupovac, Andrea Macinanti i drugi.</p>
<p> O Verneovoj božićnoj pripovijetci koja veliča svijet orgulja govorila je Vedrana Gamboc, voditeljica »Dana orgulja u Istri«, napominjući da je izlazak knjige potpomoglo i francusko veleposlanstvo, te je naglasila: »Naš je cilj da upozorimo svijet da imamo povijesne orgulje, ali njih treba restaurirati.« O knjizi je govorio i poznati orguljaš Andreas Macinanti koji u Bologni vodi festival »Stare orgulje - baština koja se sluša«. »Orgulje su baština naše povijesti i zato se o njima trebamo brinuti«, rekao je Macinanti navodeći kako Europa pokazuje sve više interesa za orgulje, a orgulje su instrument koji je uspio spojiti dvije kulture - hrvatsku i talijansku. Nakon toga, u istom prostoru galerije otvorena je izložba Slađana Dragojevića »Kako sam vidio zvukove ili portreti kraljice«. Taj fotograf, zaljubljenik u kraljicu svih instrumenata - orgulje, izložio je u Šibeniku 15 fotografija, interpolacija i montaža. Autor, koji je i ultramaratonac, nastojao je približiti mjesto na kojem nastaje čarobni zvuk orgulja, a instrument osim kao »tvornicu zvuka« - građevinu čvrste arhitekture u kojoj dominira vertikala i rast. Svaka njegova slika predstavlja novu razinu i nove mogućnosti slike-kolaža, rečeno je prilikom otvorenja izložbe.</p>
<p>U Crkvi svetog Frane gost iz Italije Andrea Macinanti priredio je orguljaški koncert, svirajući djela baroknih i renesansnih stvaralaca te nove skladbe. Sve u svemu, bila je to zanimljiva kulturna večer za koju su zaslužni Božidar Grga, Pavle Roca i Vedrana Camboc.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Četiri satirične knjige </p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« iz Splita pokrenulo je humoristično-satiričnu knjižnicu »Mudrosnica« kojom se želi poticati britka satira južnohrvatskoga kruga humorista. U knjižnici koju uređuje humorist Tomislav Rožinović već su objavljene četiri knjige. U prvoj naslovljenoj »Epidemijagrami« tiskano je 111 izabranih epigrama Mladena Vukovića, a knjiga je popraćena s 55 karikatura Joška Marušića. U drugoj knjizi »Humor & satiri« imotski pjesnik Jure Ujević predstavlja se aforizmima, parodijama i humoreskama, a sam je ilustrirao svoju dvanaestu knjigu. U trećoj knjizi »Aforizmi i epigrami« Mile Alilović objavljuje pregršt mudroslovica o raznim društvenim temama, a knjigu je ilustrirao akademski kipar Ante Strinić. U četvrtoj knjizi »Napretkove« biblioteke širokobriješki humorist Marinko Ćavar objavljuje 444 aforizma pod naslovom »Opet nas muzu odozgo«. Knjigu je karikaturama ilustrirao Nikola Listeš. U tisku je i zbirka »Mislim, dakle postim«, prva knjiga gospićkoga humorista Danka Ivšinovića, a knjiga će biti ilustrirana radovima nekoliko karikaturista. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bogati sefardski prinos hrvatskoj kulturi </p>
<p>Hrvatska je mnogo dobila ovim simpozijem, uključili smo je u tijekove istraživačkih ustanova na Mediteranu, umrežili smo se u gradove unutar Sredozemlja zajedno s Jeruzalemom, Livornom, Gironom i Solunom, koji intenziviraju istraživanja Sefarda i tako stvorili temelj za dobro istraživanje i možda za budući institut, kaže Ivana Burđelez, voditeljica simpozija o povijesti Židova netom održanog u Dubrovniku </p>
<p>Ovih je dana u Dubrovniku održan znanstveni simpozij »Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj jadranskoj obali u 17. stoljeću«. Tim povodom razgovaramo s Ivanom Burđelez, ravnateljicom dubrovačkoga Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta i voditeljicom toga simpozija. </p>
<p>• Treći put održan je simpozij »Društvena i kulturna povijest Židova na Mediteranu«. Molim Vas recite kako je došlo do organiziranja, ove godine trećeg, simpozija? </p>
<p>- Da, ovo je treća međunarodna konferencija na temu povijesti Židova na Mediteranu, s tim da se ove godine sudionici više bave poviješću Židova, Sefarda, na istočnoj jadranskoj obali. Za njeno organiziranje i sama sam pomalo »kriva« jer se već dvadest godina bavim istraživanjem povijesti Židova toga područja. No, sve je zapravo rađeno pod patronatom Sveučilišta u Zagrebu, koje je 1996. odlučilo registrirati petstoljetnu baštinu Židova, koja je i baština svih nas, i potaknuti dugoročno istraživanje o toj baštini. Prvenstveno na našim područjima, a onda i šire, čime se doprinosi i sveukupnom istraživanju sefardske povijesti u svijetu.</p>
<p> • Radi se o vremenu od njihova progona u 15. stoljeću iz Španjolske do danas?</p>
<p> - Pratimo ih od 1492., otkada su prognani iz Španjolske, istražujemo sve što se tiče njihova života i što se događa s baštinom, jer je u izumiranju i nestajanju. Bilo zbog asimilacije Židova unutar zemalja u kojima su živjeli, bilo zbog asmilacije koja se događa u Izraelu s unifikacijom jezika, bilo zbog Holokausta u kome je nestalo i jako puno Sefarda. Dvije možda i najveće zajednice Sefarda na području Balkana prije Drugoga svjetskoga rata bile su Solun i Sarajevo. Solunska je potpuno stradala u Drugome svjetskom ratu, a u Sarajevu ima sve manje i manje Sefarda. Naravno, i zbog nedavne srpsko-crnogorske agresije, zadnjeg rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koji je prouzročio i veliki gubitak mladih Sefarda koji su trebali nastaviti tradiciju na našem području. </p>
<p>• S obzirom na dosadašnje radove na simpozijima može se reći da je židovski utjecaj bio vrlo izražen na sve domicilne i većinske kulture unutar kojih su živjeli Židovi.</p>
<p> - Svakako. Osim utjecaja na trgovinu, gospodarstvo, znanost i kulturu, taj utjecaj je zamjetan u gotovo svim sferama života; recimo u arhitekturi, kulinarstvu, glazbi. Ali je isto tako i židovski život prožet utjecajem sredina u koje su se nastanili. Dubrovnik je u tome smislu sigurno profitirao, on ima drugu po starosti sinagogu koja je još aktivna, on ima jednu neprocjenjivu zbirku judaike koju ćemo, nadam se, moći vidjeti i u uskoro formiranom muzeju. Mislim da suživot raznih zajednica čini ono što je okarakteriziralo Dubrovnik u svim tiskanim materijalima, povijesnima pa i turističkima, to pokazuje da je oduvijek multikulturni grad, koji je težio suživotu.</p>
<p> • Ovaj simpozij se čini interesantnim i s obzirom na današnji proces globalizacije i asimilacije malih naroda. Zapravo, on je negativan odgovor velikima na vječnu težnju podčinjavanja malih? </p>
<p>- Naravno. Ali, pokazuje i uzajamnost interesa. Recimo da ja sada odem u Italiju, pretpostavljam da bih se kao Hrvatica i Dubrovkinja asimilirala s Talijanima, ali ne bih zaboravila tko sam. Prema tome, asimilacija je normalni slijed stvari, to je normalno za bilo koju naciju ili etničku manjinu koja živi na nekom prostoru, pogotovo ako tamo živi petsto godina. Ali, zanimljivo je da je taj španjolski jezik, koji su nakon izgona ponijeli sa sobom iz Španjolske, ostao baza, samo je zbog asimilacije na određenim prostorima poprimao domicilni leksik. Tako, ako je to u Francuskoj, preuzima francuski leksik, ako je to osmanlijska Bosna, preuzima turski, ako je to Dubrovnik, onda dubrovačku inačicu talijanskoga, pa je to jedna prekrasna mješavina jezika koja je, primjerice, lingvistima i sociolingvistima vrlo zanimljiva za istraživanje. Eto, to su ljepote miješanja, suživota, pa i globalizacije.</p>
<p> • Na simpoziju ima i polemika?</p>
<p> - Pa naravno. Ovo je i zamišljeno kao dijalog, jer svi ne misle jednako. Recimo Židovi u Sofiji bi htjeli biti pravi Sefardi, a oni u Sarajevu ne bi trebali biti pravi Sefardi. Naime, razlike koje su se dogodile u tim zemljama, među njima su stvorile i razlike u načinu razmišljanja, običaja i odijevanja, tako da se Sefard u Veneciji odijeva kao Vencijanac, u Solunu kao Grk, dok se Sefard u Sarajevu u 17. stoljeću odijeva kao turski podanik. Oni imaju sve karakteristike nekoga tko je asimiliran u tu sredinu. To su karakteristike koje se sad pokazuju kao ključne za proučavanje toga materijala.</p>
<p>• Što je Hrvatska ovim simpozijem dobila? </p>
<p>- Mnogo. I na ovaj način Hrvatsku smo uključili u tijekove istraživačkih ustanova na Mediteranu, umrežili smo se u gradove unutar Sredozemlja zajedno s Jeruzalemom, Livornom, Gironom i Solunom, koji intenziviraju istraživanja Sefarda i postiglo se da ćemo na taj način u Hrvatskoj stvoriti temelj za dobro istraživanje i možda temelj za budući institut. Krećemo s jednom bibliotekom koja se zove Judaica, dakle odjelom biblioteke ovoga centra i već imamo jako velik fond. Evo, to su sve nekakvi rezultati koji će biti vidljivi i u knjizi, a nadam se da ćemo uspjeti stvoriti i jedan dokumentarni arhiv od filmova koji se budu snimali. Također se nadam da ćemo stvoriti multicentar koji će proučavati ne samo povijest nego sve ono što, zapravo, čini život jedne osobe i jedne grupe. </p>
<p> • Što još planirate?</p>
<p> - Razmišljam hoće li ovo biti dugoročni projekt ili institut. Svakako nam je cilj prvo ljetna škola sefardskoga jezika i kulture, gdje polaznici neće biti samo Sefardi, nego i drugi, jer se to tiče i povijesti španjolskoga jezika i, uostalom povijesti mediteranskih zemalja. I drugo, jedan međunarodni tim, koji će ući u dubrovački povijesni arhiv i napraviti analizu, jednu ili dvije, i to tiskati kao izvore za buduća proučavanje povijesti Židova.</p>
<p> • Hoćete li uskoro tiskati referate s dosadašnjih simpozija?</p>
<p> - Nadam se. Imamo već pripremljenu zbirku referata s prethodna dva simpozija, koju ćemo tiskati pod naslovom »Adriatica Judaica«. Bit će dvojezično napisani referati pa će biti dostupni svijetu. Nadodajem da sa znanstvenim referatima koji su se na dosadašnjim konferencijam prezentirali, pa i na ovoj, držimo korak s istraživanjima na tu temu u svijetu.</p>
<p> • Po svemu rečenome, zadovoljni ste dosadašnjim simpozijima?</p>
<p> - Simpozij je postao prepoznatljiv i priznat u akademskim krugovima, a postao je priznat i u židovskim krugovima. Ovdje su prisutne sve zemlje iz mediteranskoga bazena, referenti na simpoziju dolaze sa sveučilišta tih zemalja, tako da imamo sve više zainteresiranih koji hoće pomoći da se ovo na razne načine i dalje razvija. Primjerice, da se istraživanje proširi na muzikologiju, slikarstvo, uopće umjetnost, pa se nadam još većoj pomoći vlastitih institucija.</p>
<p> • Na kraju, samo još recite sudjeluje li izraelska država u ovom projektu, koliko pomaže svoju dijasporu?</p>
<p> - Na to ja ne mogu odgovoriti. To bi možda mogli odgovoriti ljudi iz židovskih općina i Koordinacije židovskih općina. Međutim, mogu reći da stalno na simpoziju imamo profesore, stručnjake za to područje iz Izraela. No, kako sam već rekla, projekt je pokrenulo Sveučilište iz Zagreba, to je hrvatski projekt, projekt Zagrebačkoga sveučilišta, koje poziva svoje međunarodne partnere. Prema tome, od početka je bilo zamišljeno da se to financira iz izvora Sveučilišta, odnosno Ministarstva znanosti, Ministarstva kulture i ostalih hrvatskih ministarstava. Naravno, uz dodatne sponzore, jer su ovo veliki troškovi i prilično je teško simpozij održavati svake dvije godine, kako je bilo do sada, a bez pomoći zainteresiranih sponzora.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Bišćan Ćiri razvedrio dan i »sludio« Belgijance</p>
<p>Morate razumjeti da ono što sam vam rekao jučer ne treba vrijediti i za danas. Bišćan mi je razvedrio dan, treba mi jedan igrač tog formata kad je pravi. Sigurno će zaigrati, makar od 46. minute, rekao je u četvrtak, prije puta u Belgiju, izbornik hrvatskih nogometaša Miroslav Blažević </p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE, 31. kolovoza</p>
<p> - Sva sreća što su pripreme hrvatskih nogometnih reprezentativaca za dvoboj s Belgijom (u subotu) završile i što su Blaževićevi izabranici u četvrtak predvečer otputovali u Bruxelles. Da su pripreme potrajale još koji dan, vjerojatno bi se produžila lista igrača koji neće moći nastupiti u prvoj utakmici kvalifikacija za SP 2002. godine... Naime, nakon objave da ni Bokšić, uz ranije otpisane Stanića i Prosinečkog, neće moći igrati, pod sumnjom je i Igor Tudor.</p>
<p>U četvrtak je, naime, na igralištu u Brežicama održan posljednji trening uoči puta. Onaj na temelju kojeg izbornik u zadnji tren voli promijeniti neke svoje čvrste, nepokolebljive zamisli. Igralo se na skraćenom igralištu, bez Bokšića koji se već pomirio s tim da neće moći. U jednom trenutku, nakon duela Tudora i Tomasa, Tudor se primio za glavu i iznesen je s travnjaka. Fizioterapeuti Vrbnjak i Radanović napipali su ozbiljan hematom iznad sljepoočnice i hitno mu povezali glavu. Nisu mogli na licu mjesta procijeniti je li riječ o potresu mozga. Uglavnom, Tudoru je zvonilo u glavi... Ne zna se je li Tudorova glava stradala zbog udarca u Tomasovu glavu ili lakat. To ni Tomas ne zna, kaže da ga podjednako boli i jedno i drugo.</p>
<p>Međusobna trening utakmica osam protiv osam (bez Živkovića koji i dalje liječi ahilovu tetivu) ipak je poslužila svrsi, i to višestruko, kako je kasnije zaključeno na sastanku novinara s izbornikom. U jednom je trenutku, naime, Igor Bišćan silovito sa sebe skinuo Roberta Kovača i prešao ga, unatoč Kovačevom snažnom odupiranju. Taj detalj, kao i još poneki Bišćanov ulazak u duel i prostor, toliko su oraspoložili prezabrinutog Blaževića da je već pomalo počeo opraštati Bišćanu za loše izdanje u Karlovu, kad ga je prekržio iz prve jedanaestorice:</p>
<p>- Morate razumjeti da ono što sam vam rekao jučer ne treba vrijediti i za danas. Bišćan mi je razvedrio dan, treba mi jedan igrač tog formata kad je pravi. Sigurno je da će Bišćan zaigrati, makar od 46. minute. Nešto mi nedostaje što se formacije tiče, zato sam ponovno počeo razmišljati o njemu.</p>
<p>Svoj je optimizam izbornik počeo graditi i na novinarskoj primjedbi kako će nakon njegova novog poteza Belgijanci sigurno biti sluđeni, jer malo-malo, eto neke nove Blaževićeve dobitne kombinacije:</p>
<p>- Obaviješten sam da Belgijanci budno iščitavaju sve što se kod nas piše o reprezentaciji. Znajte da ni mi ne zaostajemo, poznato nam je da i oni imaju sličnih problema. No, s taktičke strane zamagljivanja, nije loše da nam više ne mogu pohvatati konce.</p>
<p>• Koliko smo, u postocima, slabiji bez trojice igrača »s kojima bismo sigurno 'razbili' Belgijance«, Prosinečkog, Bokšića i Stanića?</p>
<p>- Riječ »slabiji« ne pripada postojećoj nogometnoj mašineriji kao što je naša. Nemamo pravo podcjenjivati one koji će ih zamijeniti.</p>
<p>• Raste li moral naših reprezentativaca proporcionalno u odnosu na odsutne, gotovo presudne igrače kojih neće biti u Belgiji?</p>
<p>- To je pravo pitanje u pravom trenutku. Znajte da jedna prava momčad, i bez najsjajnijih zvijezda, ima dodatni motiv kako bi se njihove moralno-voljne osobine izdigle do najviših visina.</p>
<p>Izbornik je iznio još neke detalje koji bi trebali pridonijeti zajedništvu u Bruxellesu:</p>
<p>- Svakako putuje i Bokšić, a i Stanić je najavio dolazak i držanje palčeva suigračima. Želio je i Prosinečki, ali je nedjelju zacrtao kao početak svog rada. Neka samo radi, utakmica sa Škotskom doći će veoma brzo i Robi će nam biti i te kako potreban.</p>
<p>Nije Blažević mogao zaobići ni nerazdvojni dvojac Spajić - Cvjetković, koji je potvrdio odlazak u Belgiju iako tamo neće biti Prosinečkog, pa ga ne moraju čuvati kao u Bratislavi:</p>
<p>- Zabrinut sam kako će Prosinečki tri dana bez njih, jer oni su svoj uzajamni odnos predstavili kao dramatično bitan, pa mi je sumnjivo što će ga i na tren ostaviti samog, dodao je Blažević, u svakom trenutku sklon šali, iako vrlo zabrinut.</p>
<p>U Bruxelles su otputovali ovi igrači: Pavlović, Pletikosa, Štimac, Šimić, N. i R. Kovač, Tudor, Tomas, M. Cvitanović, Živković, Soldo, Jarni, Bišćan, Jurčić, Vranješ, Bokšić, Šuker, Balaban i Mikić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jedriličari, kajakaši, plivači i stolnotenisačice prvi u Sydneyu</p>
<p>Prva skupina od 37 hrvatskih olimpijaca otputovat će u Sydney u petak, 1. rujna, dan kasnije kreću vaterpolisti i članovi Misije HOO-a, 3. rujna i dio atletske reprezentacije, a preostali će atletičari u Sydney doputovati 13. rujna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prva skupina od 37 hrvatskih olimpijaca, među kojima su jedriličari, kajakaši, plivači i stolnotenisači, otputovat će u Sydney u petak, 1. rujna. Dan kasnije na put će krenuti vaterpolisti i članovi Misije Hrvatskog olimpijskog odbora, 3. rujna i dio atletske reprezentacije, a preostali će dio atletičara na poprište XXVII. olimpijskih igara doputovati 13. rujna, dva dana prije svečanog otvaranja.</p>
<p>Ti su podaci izneseni na petom informativno-konzultativnom sastanku članova Misije HOO-a i izvjestitelja s OI u Sydneyu 2000. Bio je to i posljednji sastanak održan u Zagrebu, a idući je već zakazan za 14. rujna u 12 sati, u dvorani pokraj glavnog press centra u Sydneyu. </p>
<p>Najbrojniju je ekipu - 21 akreditiranu osobu za izvješćivanje s Igara - prijavila Hrvatska televizija i u njoj se, osim devet novinara, nalazi još 12 djelatnika, među kojima su redatelji, snimatelji, producenti i organizatori. Hrvatski je radio akreditirao šest reportera i tri tehničara, a posebne izvjestitelje iz Sydneya imat će i Sportske novosti, Vjesnik, Večernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Novi list. Svi će oni, sukladno odluci Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), biti sastavni dio hrvatskog olimpijskog izaslanstva, zbog čega su i dobili dio opreme s obilježjima hrvatske olimpijske reprezentacije. </p>
<p>Na sastanku je bilo govora o donaciji slika koje su hrvatski umjetnici poklonili Hrvatskoj kući u Sydneyu, kao i Svjetskoj izložbi kravata, koja će od 17. rujna do kraja Igara biti postavljena u Hrvatskoj kući u Punchbowlu.</p>
<p>Predstojnik komercijalne službe HOO-a Ante Matošić rekao je da će svi hrvatski sportaši i službeno izaslanstvo u svečanom mimohodu 15. rujna, pred prepunim stadionom i milijunskim tv gledateljstvom, prodefilirati u elegantnim Varteksovim svjetlozelenim odijelima marke »Di Caprio i »Edora«, cipelama industrije obuće »Jelen« te čarapama MTČ-a. </p>
<p>Atraktivnosti izgleda hrvatskih sportaša i sportašica posebno će pridonijeti šeširi iz modnog salona »Kobali«, kojima će naši olimpijci pozdraviti nazočne na stadionu i gledatelje uz male ekrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odbojkašice lete u u ponedjeljak</p>
<p>Za odbojkašice olimpijski turnir započinje 16. rujna u 14.30 sati po lokalnom vremenu (5.30 po hrvatskom), utakmicom protiv Australije </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Po povratku iz Njemačke, gdje su u tjedan dana odigrale četiri pripremne utakmice s domaćom selekcijom (koja je također izborila plasman nan Olimpijske igre u Sydneyu), najbolje hrvatske odbojkašice dobile su dva slobodna dana, odnosno posljednju priliku da se odmore i spreme za put u Australiju. Izbornik Ivica Jelić sastanak je zakazao u subotu navečer u zagrebačkom Domu odbojke Bojana Stranića, u nedjelju su na rasporedu još dva treninga, a u ponedjeljak ujutro 24-satno putovanje do Sydneya započet će autobusom do bečke zračne luke.</p>
<p>Po dolasku u Australiju odbojkašice će se odmah smjestiti u Olimpijsko selo (većina ostalih odbojkaških reprezentacija aklimatizirat će se u okolici Sydneya) i početi trenirati najprije samostalno, a potom zajedno s nekom od selekcija iz druge skupine (s kojima se ne mogu sastati do četvrtfinala). Za odbojkašice olimpijski turnir započinje 16. rujna u 14.30 sati po lokalnom vremenu, utakmicom protiv Australije u Entertainment Centru. Tijekom priprema u Njemačkoj izbornik Jelić dao je priliku odbojkašicama iz druge prve postave da pokažu kakve su im mogućnosti i forma. Od igračica koje su inače na klupi najveću su minutažu odbile tehničarka Vesna Jelić (umjesto Biljane Gligorović), Marijana Ribičić (umjesto Ingrid Siscovich) i Ana Kaštelan (umjesto Gordane Jurcan). Po riječima direktorice reprezentacije, Snježane Mijić, prva se postava - Biljana Gligorović, Barbara Jelić, Nataša Leto, Ingrid Siscovich, Jelena Čebukina i Gordana Jurcan (ili Beti Rimac) - sigurno neće mijenjati, ali nakon Njemačke Jelić na koga može računati iz drugog plana (osim spomenutih u reprezentaciji su još Marija Anzulović i Patricija Daničić).</p>
<p>Direktorica Mijić dodala je još kako gotovo svaku odbojkašicu muči neka manja ozljeda (Beti Rimac odigrala je zbog ozljede koljena samo jednu utakmicu u Njemačkoj, a na bolove u preponama žalila se Jelena Čebukina), no tijekom aklimatizacijskog razdoblja u Sydneyu svi bi zdravstveni problemi trebali biti riješeni uz pomoć liječnika Vladimira Bošnjaka i fizioterapeuta Darija Grgića. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hladne noći u olimpijskom gradu </p>
<p>Naši iseljenici pripremaju se za doček naših športaša, a po riječima Matije Ljubeka ne samo športaši, nego i svi drugi posjetitelji iz Hrvatske koji u aranžmanu Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) za vrijeme Olimpijskih igara dođe u Sydney, bit će dočekani na aerodromu i dopraćeni do mjesta u kojem će biti smješten</p>
<p>ZAGREB/SYDNEY, 31. kolovoza</p>
<p> - »U Sydneyu je u noći na četvrtak padala jaka kiša, a ujutro i navečer je dosta hladno, dok je preko dana ugodno toplo. Zato svim našim športašima preporučujem da sa sobom ponesu odjeću dugih rukava i športske jakne koje su dobili u opremi. Za one koji ne mogu podnijeti hladnije noći u svim sobama postoje i električne grijalice«. To je izjavio šef naše Misije u Sydneyu Matija Ljubek, koji je sa svojim zamjenikom Darkom Dujmovićem današnji dan proveo u uredu Misije u Olimpijskom selu. Telefonski broj naše Misije je (00612- 811-359-57), uz napomenu da je vremenska razlika devet sati. Stalno dežurstvo na tom broju biti će osigurano od ponedjeljka kada u Sydney stignu preostali članovi Misije. </p>
<p> Po riječima Darka Dujmovića proces akreditiranja je izuzetno brz i efikasan.</p>
<p> »Svi oni koji imaju kombiniranu kartu, a nju su dobili gotovo svi hrvatski športaši, osim onih koji su u reprezentaciju 'upali' u zadnjih desetak dana. Po dolasku u zrakoplovnu luku Sydney, kombinirane karte sa slikom, koje su ujedno i vize, samo se plastificiraju i vješaju športašima oko vrata i s njima se direktno ide u olimpijsko selo. Međutim, oni koji nemaju kombiniranu kartu , moraju imati vizu i proći proceduru kao i svi ostali putnici, te proći postupak u akreditacije u Olimpijskog sela u Homebuchu«, rekao je zamjenik šefa Misije Darko Dujmović. </p>
<p> Naši iseljenici pripremaju se za doček naših športaša, a po riječima Matije Ljubeka ne samo športaši, nego i svi drugi posjetitelji iz Hrvatske koji u aranžmanu Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) za vrijeme Olimpijskih igara dođe u Sydney, bit će dočekani na aerodromu i dopraćeni do mjesta u kojem će biti smješten. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Otpala i Jelena Kostanić</p>
<p>U pojedinačnoj konkurenciji profesionalnog turnira »U.S. Opena« više nema hrvatskih natjecatelja, jer je u 2. kolu Jelenu Kostanić sa 6-1, 6-3 svladala Talijanka Garbin </p>
<p>NEW YORK, 31. kolovoza</p>
<p> - Za hrvatske natjecatelje ovogodišnji »U.S. Open« je završen, barem kad je riječ o pojedinačnoj profesionalnoj konkurenciji! Naime, nakon Ivana Ljubičića, Gorana Ivaniševića, Silvije Talaje i Mirjane Lučić eliminirana je i Jelena Kostanić, pa je tako već nakon samo tri dana natjecanja hrvatski tenis otpao iz konkurencije.</p>
<p>Kostanićku, koja je od njih petoro jedina uspjela proći startnu prepreku, u 2. kolu je bez osobitih problema sa 6-1, 6-3 svladala Talijanka Tathiana Garbin. Kostanićka nije imala velikih izgleda za pobjedu nad 45. tenisačicom svijeta, koja je u prvom setu odlučujući iskorak napravila nanizavši pet gemova zaredom, te je sa 1-1 otišla na 6-1. Istina, Splićanka je imala pet »break« lopti, no nije iskoristila nijednu.</p>
<p>U drugoj dionici Garbin je servirala mnogo bolje, a kad je kod 1-1 napravila novi »break«, stigla je i vrlo blizu ulasku u šesnaestinu finala. Kostanićka je napravila 27 neforsiranih grešaka uz 11 »winnera«, dok je Talijanka, kojoj je ovo prvi nastup u karijeri na »U.S. Openu«, imala 16 neforsiranih grešaka i 23 izravna poena. U međusobnim okršajima s Kostanićkom Garbin je sad povela 2-0, budući da ju je svladala i proljetos na Fed kupu u Bariju, također u dva seta.</p>
<p>• Neki rezultati, tenisači, 1. kolo: SAFIN (6) - Guardiola 7-5, 6-7 (5), 6-4, 6-4, Pozzi - Ruud 6-2, 6-3, 6-2, Koubek - Chela 4-6, 6-3, 7-6 (4), 7-6 (5), Grosjean - K. Kim 6-3, 6-2, 6-4, Federer - Wessels 4-6, 4-6, 6-3, 7-5, 3-4, predaja, KIEFER (14) - Gaudenzi 7-5, 6-4, 0-6, 6-4, Björkman - Ulihrach 2-6, 7-6 (4), 7-6 (4), 6-1, Schalken - Burgsmüller 6-1, 7-6 (4), 6-1, Voinea - Hipfl 7-5, 7-5, 6-1, A. Costa - Roddick 6-2, 6-7 (5), 6-1, 6-4, M. NORMAN (3) - Goldstein 7-5, 6-4, 6-4, CORRETJA (8) - Srichaphan 7-6 (2), 6-0, 6-0, Rosset - Vinck 6-4, 6-1, 6-4, T. Martin - Spadea 6-4, 6-1, 1-6, 6-2, M. Chang - Levy 6-2, 3-6, 6-4, 6-4, Rusedski - Gustafsson 6-1, 6-2, 6-4, PIOLINE (10) - Sargsian 6-3, 6-3, 6-1, PHILIPPOUSSIS (15) - Portas 6-3, 6-2, 6-3, Stoltenberg - Siemerink 6-0, 6-4, 6-1;</p>
<p>tenisačice, 1. kolo: PIERCE (4) - Stevenson 6-3, 6-4, S. WILLIAMS (5) - Pisnik 6-3, 6-2, Dokic - Smašnova 6-1, 6-0, Oremans - HALARD-DECUGIS (16) 6-3, 6-4, KURNJIKOVA (12) - Parkinson 6-3, 6-2, Henin - Labat 6-2, 6-4, Clijsters - Marrero 6-0, 6-0, DAVENPORT (2) - Leon Garcia 6-0, 6-1;</p>
<p>2. kolo: Garbin - Kostanić 6-1, 6-3, Boogert - Sugiyama 6-3, 6-4, TESTUD (11) - Tuljaganova 6-4, 6-3, CAPRIATI (15) - Nagyova 6-2, 6-2, Gersi - Dechy 7-6 (3), predaja, Rubin - Schett 2-6, 6-1, 6-1, SELES (6) - Kremer 6-3, 6-4. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Damir Dokic izbačen s »U.S. Opena«</p>
<p>NEW YORK, 31. kolovoza</p>
<p> - Damir Dokic, kontroverzni otac i trener australske tenisačice Jelene Dokic (a svojedobno vozač kamiona u osječkom »Koteksu«) izbačen je u srijedu s »U.S. Opena« i zabranjen mu je ulaz do kraja turnira. Nakon što je izazvao incident prije dva mjeseca u Wimbledonu on je i ovaj put bio u središtu skandala pa je moralo intervenirati turnirsko osiguranje.</p>
<p>Dokic je, naveli su svjedoci, izazvao incident kad je u restoranu za igrače procijenio da je komad lososa, za kojeg je trebao platiti 10 dolara, preskup. Konobaricu Mattie Jones nazvao je kravom, a ona je potom pozvala svog šefa, poslije čega je Dokic postao agresivan i počeo vrijeđati. Vodstvo turnira odlučilo ga je izbaciti i ne dopustiti mu ulaz do kraja natjecanja, u čemu je dobilo podršku Ženskog teniskog udruženja (WTA Tour).</p>
<p>Dokicu je odluku vodstva prenio šef osiguranja Pete Pistone, zatraživši od njega da napusti klub, a navodno je Dokic to učinio tek uz fizičku silu, kad ga je Pistone izgurao kroz vrata. Dokic ga je, rekli su svjedoci, tada nazvao fašistom, a pritom je vrijeđao vodstvo WTA Toura.- Ne stvaram ja probleme, stvaraju ih drugi. Kad se netko prema meni ponaša loše, ja reagiram. No, to mora prestati, jer nije dobro za Jelenu. Ona može biti jedna od najboljih, kao sestre Williams ili Steffi Graf, rekao je Damir Dokic. (ir)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Alan Gregov u Split-CO?</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Košarkaši s Gripa prijavit će se za Suproligu pod imenom Split-Croatia osiguranje, a za sada je licencirano devet igrača koji će nositi žuti dres u novoj sezoni: Vujčić, Badžim, Poljak, Žižić, Henjak, Tomeljak, Mimica, Lovrić i Subotić. Momčadi su priključena i dvojica juniora, Ukić i Pašalić, a potpisat će se ugovor s Jamanom. Ostaje još otvoreno hoće li na Gripama ostati Manović ili Mandić, koji su ljeto proveli trenirajući u nadi da će zadovoljiti kriterije struke splitskog kluba. No, momčad još nije kompletirana za novu sezonu, sigurno će doći dvojica Amerikanaca, ali postoji mogućnost angažiranja jednog hrvatskog košarkaša koji je prošlu sezonu igrao u inozemstvu. Splićani su manjkavi po pitanju braniča, pa se ne treba iznenaditi da na Gripe osvane Alan Gregov, Zadranin koji je prošlu sezonu nastupa u Poljskoj. </p>
<p>- Visoka linija nam je uigrana i dobro funkcionira. Žižić, Vujčić, Henjak i Poljak igraju već tri godine i nemamo potrebe dovoditi centre. Slabiji smo na braničkim linijama i moramo se tu ojačati, kazao je Rato Tvrdić, šef struke Split-CO. U subotu 2. rujna Splićani putuju na Roglu, gdje će obaviti kondicijske pripreme. Odlučeno je da solinska AD Plastika bude druga momčad Splita, pa će se tu kroz drugoligaško natjecanje »kaliti« juniori i kadeti, trener te momčadi bit će Ivica Skelin. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Marković razgovarao s igračima o novcu, ali Šukera nije bilo</p>
<p>ČATEŠKE TOPLICI, 31. kolovoza</p>
<p> - Razgovori neugodni, kad je riječ o premijama igračima za učinak u kvalifikacijama za SP, ušli su u mirniju fazu i aktualizirat će se, po svemu sudeći, nakon Bruxellesa. Među reprezentativcima se u Čatežu pojavio Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, što je najavljivano i uoči nedavne utakmice u Bratislavi, a zaključeno na zadnjoj sjednici IO HNS-a. Marković je, dakle, s izaslanstvom igrača došao razgovarati o temi koja se već dugo razvlači, da bi čuo i njihovo mišljenje i pojasnio im »ako se već netko u HNS-u obogatio na račun igrača, to sigurno nije u razdoblju njegove gotovo dvogodišnje vladavine«:</p>
<p>- Dapače, uvijek kad su se rodili takvi problemi, mene su gurnuli da interveniram. Učinio sam to dosad tri put: uoči EP 1996. godine, uoči utakmice u Ukrajini i uoči odlaska na SP u Francuskoj. Danas ćemo o tomu također porazgovarati, ali sam siguran da neće biti konačnih rješenja, primijetio je Marković.</p>
<p>Prvi čovjek HNS-a je rekao kako su u Savezu razmišljali o postupku protiv Roberta Jarnija, čiji su »neautorizirani razgovor objavili neki listovi i pritom ozbiljno uvrijedili neke ljude«:</p>
<p>- Jarni će morati pojasniti neke riječi. No, ja ga vrlo cijenim, i kao čovjeka i kao igrača. Možda je sve što je izrekao kazano u afektu, valjda pod nečijim utjecajem.</p>
<p>Priznao je Marković da spomenuta tema zahtijeva razgovor s »glavnim proizvođačima«, zašto ne. Istaknuo je kako je o tomu bilo razgovora i na sastanku IO 24. srpnja i da je tada bio zauzet stav o omjeru 60-40 u korist reprezentativaca. Dakako, kad bi se dijelilo zarađeno:</p>
<p>- Dovoljno sam kvalificiran da kažem kako spomenuti omjer nema nitko u Europi. Za barem 15 zemalja to sigurno znam.</p>
<p>Ishod sastanka Markovića s igračima, kažu neki, nema »službenu težinu«. Glavni zagovornik cijele akcije, Davor Šuker, u to vrijeme, u četvrtak u podne, nije bio u Čatežu. U Zagrebu je obavljao neke poslove. A kad nema Šukera... (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Što zvijezde kažu (ako ne lažu): Jupiter donosi pobjedu »vatrenih«</p>
<p>Poznat po praznovjernosti preko svake mjere, čemu je i inače sklona velika većina sportaša svih vrsta, hrvatski nogometni izbornik Miroslav Ćiro Blažević nije odbio zvjezdane prognoze koje mu već godinama servira astrolog Theo M. Ljubić, koristeći pritom vješto Ćirinu popularnost za vlastitu reklamu. </p>
<p>Pa, evo što kažu zvijezde uoči hrvatsko-belgijskog dvoboja 2. rujna u Bruxellesu, a što je Blaževiću »pročitao« Theo M. Ljubić?</p>
<p>»Vrijeme početka utakmice je u Djevici i podznaku Ovna, što izuzetno pogoduje našim vatrenima jer je rođenje reprezentacije Hrvatske bilo u Vagi. To je kao da imate skladan brak dvije osobe. No, Ćirina naglost i fanatizam nisu, nažalost, isključeni, tako da ćemo golove gledati na obje strane. Istina, položaj Jupitera u podznaku Hrvatkse donosi pobjedu naše reprezentacije na ovom gostovanju.«</p>
<p>Nakon takvog lijepog predviđanja svatko bi poželio Ljubića za osobnoga astrologa.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ni mladi ne mogu bez problema</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Ni mlada hrvatska nogometna reprezentacija nije mogla bez problema otputovati u Belgiju, gdje u petak (20 sati) u Charleroiu igra prvu kvalifikacijsku utakmicu za nastup na EP. I među mladima je bilo izostanaka, no budući da se uz njihove nastupe (još) ne veže toliko dramatičnosti kao uz A reprezentaciju, sve se prima nekako lakše. Glave padaju tek na kraju ciklusa, ali ni iz toga nitko ništa ne nauči...</p>
<p>Tako je v. d. za akcije mlade reprezentacije do kraja godine, Martin Novoselac, već na početku priprema ostao bez Mihaela Mikića, kojeg mu je »oteo« Blažević, ali bez naznake da će ga koristiti. Još su prije u A reprezentaciju prebačeni Vranješ i Bišćan, tako da ona »prava« mlada reprezentacija, kakva bi mogla biti, zapravo nikad neće zaigrati. Belgijanci tih problema nemaju. U njihovim su redovima svi najbolji igrači, izbornik Waseige nikoga nije povukao u A sastav. Oslanja se na starije, provjerenije, iskusnije...</p>
<p>Novoselac se morao odreći još nekih igrača. Zbog ozljeda nije pozvao Polovanca, Sabljića i Vukovića, u međuvremenu se morao odreći ozlijeđenih Režića i Olića. Za priprema je otpao i Tomislav Gondžić, a naknadno je pozvan Frano Petričević. Tako je broj igrača sveden na 18, no izbornik neće slati naknadne pozive. Time je Novoselac na najmanju moguću mjeru sveo brige oko startne jedanaestorice i najavio momčad za petak: Marić - Mijatović - Miladin, Skočibušić - Sabolčki, Andrić, Balatinac, Javorčić, Šerić - Bilić, Bošnjak. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Anonimno pismo Dinamovog sindikata u ilegali protiv Velimira Zajeca</p>
<p>Sindikat zaposlenika NK Dinamo (u ilegali) poslao je anonimno pismo medijima i Inspekciji rada, u kojem se optužuje glavni direktor Velimir Zajec </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Anonimno pismo Sindikata zaposlenika Nogometnog kluba Dinamo (u ilegali) ovih je dana pristiglo u medije, a bilo je adresirano i na Inspekciju rada. U četvrtak je o tom pismu na konferenciji za novinare govorio i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Davor Jurić. Prenosimo u cijelosti to pismo koje optužuje Dinamova glavnog direktora Velimira Zajeca:</p>
<p>nalazeći se u teškoj životnoj situaciji zbog pritiska glavnog direktora Velimira Zajeca i stresom zbog ugrožavanja jednog od osnovnih ljuduskih prava - prava na rad, prisiljeni smo podnijeti ovu prijavu jer je ugrožena egzistencija zaposlenih i njihovih obitelji.</p>
<p>1. Glavni direktor (koji je na to mjesto došao bez javnog natječaja i nema potrebne kvalifikacije za obavljanje te dužnosti) teško krši Zakon o radu, s jedne strane zapošljavajući ljude bez javnog natječaja i potrebne kvalifikacije na nepotrebna radna mjesta, a s druge strane istovremeno otpušta stalno zaposlene djelatnike (primjer: Šulentić - Krajina).</p>
<p>2. Glavni direktor spriječio je ucjenama i prijetnjama otkazom osnivanje Sindikata zaposlenih.</p>
<p>3. Poduzeće nema Zaposleničko vijeće (više od 75 zaposlenih).</p>
<p>4. Diskriminiraju se zaposleni zbog članstva u političkim strankama, što čak čini predsjednik NO g. Barišić, izjavljujući po novinama da je bivši direktor Novosel morao otići iz kluba jer nije eksponent nove vlasti.</p>
<p>5. Ucjenjuju se stalno zaposleni djelatnici potpisivanjem novih ugovora o radu na određeno vrijeme.</p>
<p>6. Vrši se pritisak na zaposlene isticanjem tzv. 'viška radne snage', zapošljavaju se novi djelatnici, a u poduzeću ne postoji program o zbrinjavanju viška zaposlenih.</p>
<p>7. Nema sistematizacije novih radnih mjesta.</p>
<p>8. Nismo potpisali kolektivni ugovor, nismo upoznati s Pravilnikom o radu, niti s Propisima o zaštiti na radu.</p>
<p>9. Prisiljavaju se zaposleni na nezakonit broj prekovremenih radnih sati.</p>
<p>10. Rad nedjeljom ne kompenzira se slobodnim danom u tjednu.</p>
<p>11. Ne postoji plan godišnjih odmora, djelatnici se diskriminiraju pri odlasku na godišnji odmor, ili im se isti uopće ne dozvoljava.</p>
<p>12. Između dva uzastopna radna dana (noćne utakmice) ne dozvoljava se odmor od najmanje 10-12 sati neprekidno.</p>
<p>13. Glavni direktor daje otkaze bez suglasnosti nadležne službe za zapošljavanje.</p>
<p>14. Zaposleni (a naročito u nogometnoj školi) ne sudjeluju u odlučivanju u svezi s njihovim gospodarskim, socijalnim pravima i interesima.</p>
<p>15. Ne održavaju se skupovi zaposlenika.</p>
<p>16. Smanjuju se plaće bez obrazloženja, samovoljno prisiljavajući zaposlene na potpisivanje Ugovora o radu dva mjeseca unatrag.</p>
<p>S poštovanjem</p>
<p>Sindikat zaposlenika NK Dinamo Zagreb (u ilegali)«.</p>
<p>Nakon što je novinarima podijeljeno anonimno pismo, Jurić je rekao da će se SSSH pozabaviti ovim slučajem, konkretno, zaštitit će Dinamov Sindikat zaposlenika u ilegali kad se jave imenom i prezimenom. Inače, zaposlenici imaju pravo Inspekciji rada poslati i anonimnu prijavu protiv poslodavca, na osnovi koje može biti pokrenut postupak.</p>
<p>U Dinamu ne žele previše komentirati anonimno pismo, a Velimir Zajec je kratko rekao:</p>
<p>- Nisam to čitao, niti mi pada na pamet pogledati taj papir. Neki opet nemaju posla, pa pišu pisamca...</p>
<p>A klupski predsjednik, Mirko Barišić, kaže:</p>
<p>- Neću komentirati anonimno pismo, to je nečiji pokušaj koji ne vodi dobrome. Mogu samo poručiti onima koji to možda ne shvaćaju da će Dinamo i dalje smanjivati troškove.</p>
<p>U Maksimiru, eto, i dalje nema mira. Nastavak priče sigurno slijedi...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nogometaši iz kluba u klub bez odštete!?</p>
<p>ŽENEVA, 31. kolovoza</p>
<p> - Treneri vodećih europskih nogometnih klubova izrazili su zabrinutost pokušajem Europske unije (EU) da izjednači profesionalne nogometaše s ostalim europskim radnicima, koji mogu napustiti svoju tvrtku i zaposliti se u konkurentskoj bez odštete.</p>
<p>Jedanaest nogometnih stručnjaka među kojima su bili i Sir Alex Ferguson (Manchester United), Arsene Wenger (Arsenal), Otmar Hitzfeld (Bayern München) i Marcello Lippi (Inter) smatraju kako bi taj potez Europske komisije, svojevrsne zajedničke vlade članica EU, izazavao kaos i katastrofu u nogometu. Istu su zabrinutost izrazili i Fifa i Uefa.</p>
<p>- Zbog razvoja sporta je važno da treneri u klubovima mogu računati na svoje igrače nekoliko godina, stoji u izjavi skupine trenera koji su se sastali u Zürichu.</p>
<p>Europska je komisija predložila Europskom parlamentu donošenje zakona po kojem će se ukinuti »nogometno ograničenje« slobodnom tržištu ljudu, usluga i dobara. Po tom bi zakonu svaki igrač mogao u bilo kojem trenutku napustiti dotadašnji klub i bez odštete prijeći u drugi. EU je ponudila Fifi i Uefi rok do 20. rujna kako bi pronašli alternativu.</p>
<p>Istodobno, skupina trenera je zatražila od Uefe da poveća broj zamjena na utakmicama s tri na četiri plus izmjena vratara, od kojih barem jedna mora biti obavljena u poluvremenu. Usto, treneri su se suprostavili Fifinom klupskom prvenstvu svijeta smatrajući ga posve nepotrebnim natjecanjem. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ruskim nogometašima milijun dolara za plasman na SP</p>
<p>MOSKVA, 31. kolovoza</p>
<p> - Dok se vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza i reprezentativci još uvijek nisu dogovorili oko premija za predstojeće kvalifikacije za plasman na Svjetsko prvenstvo 2002. godine, Rusi su to brzo riješili.</p>
<p>Ukoliko se plasiraju u Japan i Južnu Koreju, Ruski će nogometni savez (RFU) igračima isplatiti milijun dolara. </p>
<p>- Kod nas nema tajni. Igračima smo obećali milijun dolara ukoliko izbore vizu za SP 2002. godine, rekao je izvršni direktor RFU-a, Aleksander Tukmanov.</p>
<p>Daleko od nekadašnjih slavnih dana, Rusi su propustili posljednje dvije velike smotre - SP u Francuskoj i EP u Belgiji i Nizozemskoj. U kvalifikacijama za SP natjecat će se u IV. skupini, sa Slovenijom, Jugoslavijom, Švicarskom, Luksemburgom i Farskim otocima. </p>
<p>- Naš je godišnji proračun 5.5 milijuna dolara i nećemo štedjeti kako bismo ostvarili cilj, kaže Tukmanov. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Velika matura Tamare Boroš</p>
<p>Nastup Tamare Boroš prije četiri godine na stolnoteniskom turniru na OI u Atlanti bio je dragocjena osnova za njezin daljnji sportski razvoj i proboj u sam vrh svjetskog stolnog tenisa, što će Boroš nastojati demonstrirati i u Sydneyu / Andreja Bakula polagat će na australskim OI »malu maturu«, dok će Eldijana Aganović u paru s Tamarom Boroš možda zaigrati i zapaženiju ulogu </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Osim najboljeg hrvatskog stolnotenisača, Zorana Primorca koji će pokušati priskrbiti neku od medalja na olimpijskom turniru u Sydneyu, hvalevrijedan plasman očekuje se i iz ženskog stolnoteniskog tabora. A nježniji dio stolnoteniske ekspedicije predstavljat će Tamara Boroš, trenutno 11. stolnotenisačica na svjetskoj rang-listi. Uz nju će biti i Eldijana Aganović, Borošina suigračica u konkurenciji parova te Andreja Bakula, 19-godišnja igračica, kojoj ogroman uspjeh predstavlja već sam plasman na Olimpijske Igre.</p>
<p>- Na prošlim Olimpijskim igrama u Atlanti imala sam 18 godina i u principu sam tamo otišla steći dragocjeno iskustvo, odigrati najbolje što mogu u tom trenutku. Sada, nakon četiri godine, puno se toga promijenilo, sada već računam s određenim uspjehom. Probat ću se dočepati četvrtfinala, kratko je opisala razliku između OI u Atlanti 1996. i predstojećih u Sydneyu Tamara Boroš.</p>
<p>Proteklih 65 dana Boroš je trenirala pod budnom paskom izbornika Nevena Cegnara, kojeg smo na jednom od posljednjih treniga uoči puta u Sydney zamolili za usporedbu Tamare Boroš prije četiri godine i sada:</p>
<p>- Ukoliko se povuče paralela između OI u Atlanti i Sydneyu, mislim da je Tamara najbolji primjer kako OI u ranim godinama mogu pomoći. Ona je u protekle četiri godine pokazala kako je to bila osnova za kvalitetan skok, ušla je u sam svjetski stolnoteniski vrh i ove će Igre za nju biti ustvari jedna velika matura. Jer, Olimijske igre u Atlanti poslužile su joj tek toliko da osjeti atmosferu tako velikog turnira. U ovom, pak, trenutku smatram kako će Tamara, uz optimalnu formu, koju će, nadam se, dostići u ovih 17 dana, koliko je ostalo do turnira, biti jedna od respektabilnih sudionica. Uz dobar ždrijeb i kvalitetan nastup vjerujem kako ima šanse izboriti četvrtfinale, a kasnije je sve moguće.</p>
<p>• Zbog čega je nemoguće razmišljati o plasmanu među četiri najbolje stolnotenisačice i borbi za medalje? Jesu li Azijatkinje uistinu toliko superiornije?</p>
<p>- Morate znati da se od 1988. godine, kada je u Seoulu stolni tenis po prvi put predstavljen kao olimpijski sport, samo jedan put dogodilo, komotno mogu reći dogodilo, da je neka od Europljanki uspjela izboriti četvrfinale. Objektivno gledajući konkurencija je takva da Azijatkinje dominiraju, bez obzira što ih na OI ima limitirano, po tri iz svake zemlje. Smatram kako su ipak za jednu nijansu kvalitetnije od ostalih, prije svega tu spadaju Kineskinje, Južnokorejanke i Tajpežanke. Ali, Tamara je, uz nekolicinu ostalih europskih igračica, prije svega tu mislim na Rumunjka Mihaelu Steff te nekoliko Kineskinja s putovnicama europskih država, došla u skupinu stolnotenisačica koje mogu biti konkurentne kineskom vrhu.</p>
<p>• Koliko je finalni susret zagrebačkog turnira, meč s Dancem Bensenom, u kojem je Tamara imala dvije meč lopte, pravi pokazatelj njene forme?</p>
<p>- Iznenadila me u tom meču, igrala je s Dancem Bensenom potpuno ravnopravno. No, mogu reći da je daleko, ustvari neću reći daleko, ali je tek u formiranju svoje sportske forme s obzirom da smo protekla dva mjeseca radili vrlo naporno i vrlo tvrdo te još uvijek nismo spustili intenzitet treninga, tako da su cure još uvijek »tvrde«, pogotovo Tamara. Ipak, treba reći da je tijekom ovog pripremnog turnira u Zagrebu pokazivala iz seta u set sve bolju formu i da je u finalu protiv Bensena igrala, skoro bih rekao, vrlo blizu svog najboljeg izdanja. Očekujem da će Tamara, ukoliko sve protekne bez ozljeda i bolesti, u ovo preostalo vrijeme do Igara, kada ćemo smanjiti intenzitet treninga i posvetiti se tehničko-taktičkim segmentima, dostići formu bolju od svojih najboljih izdanja u prošloj sezoni.</p>
<p>Osim Tamare Boroš na olimpijskom turniru po prvi puta će nastupiti i Andreja Bakula i Eldijana Aganović, koja će nastupiti samo u para s Boroš.</p>
<p>- Andreja Bakula napunila je 19 godina prije nekoliko dana i otprilike je u istoj sitaciji kao Tamara prije četiri godine u Atlanti. Već sam plasman na Olimpijske igre za nju je veliki rezultata ovo vrijeme koje smo proveli zajedno. Na olimpijskom turniru očekujem da bi uz povoljan ždrijeb mogla proći kvalifikacijsku skupinu i plasirati se među 32 najbolje stolnotenisačice, bio bi to odličan rezultat. Što se tiče para Boroš - Aganović, koji je već sada u europskom vrhu, a i u olimpijskim mjerilima ima određeni rejting, očekujem da prođu svoju skupinu i plasiraju se među 16 najboljih parova.</p>
<p>Proteklih 65 dana stolnotenisačice provele su u odličnim uvjetima, i što se tiče sparing partnera te dvorana u kojima su boravile.</p>
<p>- Sve je, na sreću, prošlo bez ikakvih problema, s obzirom da se nitko nije ozlijedio. Pripreme su bile postavljene u dva dijela, budući da su pojedine igračice sredinom sedmog mjeseca nastupile na dva ITTF Pro Tour turnira u Brazilu i SAD-u. Osim toga, u dva navrata smo trenirali na Bjelolasici i ujedno smo proveli 12 dana u jednom stolnoteniskom centru u Luxembourgu, gdje su se, u sklopu trening-kampa, pripremale sve europske stolnotenisačice, koje su se plasirale na OI. </p>
<p>• U kolikoj ste mjeri zadovoljni sprovedenim planom priprema?</p>
<p>- I više sam nego zadovoljan. Mogu čak reći da smo ova zadnja dva tjedna u Zagrebu, kojih sam se najviše pribojavao, uspjeli osigurati odlične uvjete, što se tiče dvorane, kao i kvalitetne sparing partnere. U tom segmentu odlično nas je pratio HOO, poglavito u financijskom smislu. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Trinaest čamaca u jednoj sekundi</p>
<p>Hrvatski dvojac na pariće, 22-godišnjaci Ivan Jukić i Tihomir Jarnjević, bit će naša najmlađa postava na veslačkim natjecanjima u Sydneyu / I u svojoj će disciplini bit jedna od najmlađih postava, pa će im OI biti odlična prilika za stjecanje iskustva</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski dvojac na pariće Ivan Jukić - Tihomir Jarnjević bit će naša najmlađa postava na veslačim natjecanjima na Olimpijskim igrama u Sydneyu. Jukić dolazi iz Osijeka, a Jarnjević se veslanjem počeo baviti u rodnom Karlovcu, obojica imaju 22 godine i ovo će im biti prve Igre. Iako su prvi put zajedno u čamcu bili još kao juniori, kad su 1995. na SP osvojili brončanu medalju, gotovo pet godine nisu zajedno veslali, da bi suradnju obnovili početkom ove godine, što se pokazalo kao odličan potez. Na regati u srpnju izborili su olimpijsku normu. Od ove se posade teško može očekivati medalja već u Sydneyu, ali u Australiji bi mogli steći iskustvo koje bi im moglo koristiti za četiri godine u Ateni.</p>
<p>- U početku godine morali smo se pripremati za tu kvalifikacijsku regatu jer je konkurencija bila strašna, tako da smo nakon nje morali malo popustiti, da bismo sad ponovno počeli podizati formu i vjerujem da ćemu u Sydneyu biti i spremniji nego što smo bili u srpnju, kaže Jukić.</p>
<p>• Zašto pet godina niste zajedno veslali?</p>
<p>Jarnjević: Najveći je razlog bila moja stagnacija, gubitak motiva za veslanje, više sam se posvetio studiranju, a tu su bili i interesi kluba zbog kojih nismo uspjeli sjesti zajedno u čamac pet godina. Ali, sad nam se poklopilo i odmah smo izborili ono što nam je bilo najvažnije, odlazak na Olimpijske igre.</p>
<p> • Pomaže li vam što trenirate zajedno s dvojcem bez kormilara, Oliverom Martinovom i Ninoslavom Saragom? To vas vjerojatno dodatno motivira na treninzima.</p>
<p>Jukić: Da, uglavnom dvojci na pariće treniraju s »dvojcima bez«. Mi imamo veliku sreću što možemo raditi sa Saragom i Martinovom, koji imaju dobru <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, tako da možemo odraditi mnoge dionice zajedno. </p>
<p>• Kakav bi bio vaš realni plasman na Igrama?</p>
<p>Jukić: Mnogi predviđaju da bi naš realni plasman bio između šestog i 10. mjesta. Međutim, ja vjerujem da vrijedimo za finale Olimpijskih igara, dakle da ćemo biti među prvih šest. Možda nije realno očekivati medalju jer postoje tri ili četiri čamca koja su u ovom trenutku nedodirljiva, ali u finalu se definitivno možemo naći.</p>
<p>• Koje reprezentacije imaju najveće šanse za medalju?</p>
<p>Jukić: Najveći favoriti su Slovenci Iztok Čop i Luka Špik te norveška posada. Međutim, postojale su samo dvije šanse za plasman na Igre, tako da se ni jedna reprezentacija nije mogla provući. Od 15 čamaca koliko će biti u Sydneyu njih čak 13 se nalazi u istoj sekundi, tako da se očekuje izjednačena borba.</p>
<p>• Uz dva treninga dnevno, ostaje li vam vremena za studij?</p>
<p>Jarnjević: Ove sam godine zbog veslanja i priprema zanemario i »faks«, ali mislim da se isplatilo. A isplatit će se i više kad na Igrama ostvarimo jedan dobar rezultat.</p>
<p>• Je li vam nakon ovoga uspjeha porastao motiv za daljnje bavljenje veslanjem?</p>
<p>Jarnjević: Naravno, ovo je veliki motiv. Bit ćemo jedna od najmlađih postava i nama je ovo tek uvod za Igre u Ateni, gdje će se vidjeti naše prave mogućnosti.</p>
<p>• Kako ste se odlučili za veslanje »na pariće«?</p>
<p>Jarnjević: To ovisi o klubu, ima klubova koji su više nastrojeni prema parićima, ili prema veslanju s jednim veslom. Kod nas se u Karlovcu prakticiraju samo parići, tako da sam i ja ostao u tome. Kod Jukića su u Osijeku isto više okrenuti prema parićima, a u dalmatinskim su klubovima više okrenuti veslanju s jednim veslom. Tako je i izabran ovaj dvojac, prema kriterijskim regatama gdje smo veslali u samcima.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Primanje zahtjeva za odštetu prisilnih radnika iz doba nacizma </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - S obzirom da je 12. kolovoza stupio na snagu Zakon o osnivanju zaklade »Sjećanje, odgovornost i budućnost« kojom njemačka vlada želi novčano obeštetiti prisilne radnike i druge žrtve nacističkog režima, Veleposlanstvo SR Njemačke u Zagrebu objavilo je u četvrtak priopćenje o odredbama zakona i načinu podnošenje zahtjeva za naknadu. </p>
<p>Prema službenom priopćenju, za zaprimanje zahtjeva i isplatu odštete u Hrvatskoj su nadležni Međunarodna organizacija za migraciju (IOM) i Jewish Claim Conference (JCC). </p>
<p>Zahtjev za odštetu mogu podnijeti osobe koje su bile u koncentracionim logorima ili getima i primorane na rad, kao i oni koji su bili deportirani iz svoje zemlje, zatočeni i primorani na rad. Zakon o Zakladi predviđa mogućnost obeštećivanja osoba koje su zbog rasne diskriminacije pretrpjele imovinske štete uz sudjelovanje njemačkih poduzeća a do sada nisu primili naknadu na temelju drugih zakona. Dodatnu kategoriju čine osobe koje su oštećene na druge načine - podvrgavanjem medicinskim pokusima, težim oštećenjima zdravlja, boravkom u domovima za djecu prisilnih radnika. U priopćenju se ističe da ratno zarobljeništvo samo po sebi nije osnova za stjecanje prava na naknadu.</p>
<p>Iako su naknade u pravilu predviđene samo za one koji su osobno stradali, postoji mogućnost da zahtjev podnesu zakonski nasljednici oštećenih, no samo u slučaju da je bivši prisilni radnik umro nakon 15. veljače 1999. godine. U tom slučaju odštetu mogu zatražiti bračni partneri ili djeca, a ako nositelj prava na naknadu nema djece, pravo stječu unuci. Ukoliko nema unuka, zahtjev za naknadu mogu podnijeti braća i sestre oštećenoga. </p>
<p>Podnositelji zahtjeva moraju svoje pravo na isplatu naknade dokazati dokumentima, u čijem će im traženju i prikupljanju pomoći partnerske organizacije. Zahtjevi se podnose zagrebačkom uredu Međunarodne organizacije za migraciju (IOM), Amruševa 10/I+II (tel. 01 481 6885, -6774, -6809, -6891, fax. 01 481 6879).</p>
<p>Rok za podnošenje zahtjeva iznosi jednu godinu, do 11. kolovoza 2001., a procedura je besplatna. Podrobniju službenu obavijest o odredbama zakona i ostvarivanju prava na naknadu Zaklada će objaviti za nekoliko dana. </p>
<p>Osnivanje Zaklade »Sjećanje, odgovornost i budućnost«, ističe se u priopćenju veleposlanstva, znak je da su savezna vlada i njemačka poduzeća svjesni svoje »povijesne i moralne odgovornosti za događaje iz doba nacizma«. Cilj Zaklade je pružiti »nebirokratsku i brzu pomoć« prisilnim radnicima i drugima oštećenim za vrijeme nacizma, te podsjećanjem na holokaust spriječiti mogućnost ponavljanja slične tragedije. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rusija uvodi vize »bratskim« državama ZND-a</p>
<p>To znači da se odgađa integracija država članica ZND-a po obrascu EU-a / Glavni razlog uvođenju viza je nastojanje Moskve da spriječi ilegalno prebacivanje najamnika i oružja u Čečeniju</p>
<p>MOSKVA, 31. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Od Jeljcinova maštanja i kremaljskog plana o političkoj, ekonomskoj i vojnoj integraciji država članica ZND-a po obrascu EU-a u dogledno vrijeme neće biti ništa. Najnoviji dokaz za to je odluka ruske vlade da istupi iz osam godina starog »Biškekskog sporazuma« i od 1. prosinca ove godine uvede vize za građane »bratskih« država nastalih nakon raspada Sovjetskog Saveza.</p>
<p>»Nije nam bila namjera da umjetnim barijerama stvaramo ograde unutar Zajednice neovisnih država, ali uvođenje viza traže interesi naše nacionalne sigurnosti«, izjavio ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov opravdavajući taj neočekivani potez svoje vlade. Glavni cilj uvođenja viza je vjerovanje kremaljskih vlasti da će na taj način smanjiti u Rusiji opasnost od međunarodnog terorizma, širenje narkobiznisa i organiziranog kriminala. Tim više što je opći zaključak da je ilegalna migracija u Rusiju, uključujući tu i zemlje članice ZND-a, značajan uzrok rastu kriminala.</p>
<p>Ipak, promatrači zaključuju da se na uvođenje viza svojim južnim susjedima Rusija odlučila prije svega zbog rata u Čečeniji i uvjerenosti da se preko tih država na sjeverni Kavkaz ilegalno prebacuju najamnici i oružje za čečenske pobunjenike. Uostalom, ruske su vlasti već nekoliko puta javno optužile Gruziju i Azerbajdžan da preko njihova teritorija pobunjeni Čečeni dobivaju oružje i najamničku pomoć i da se u tim zemljama liječe ranjeni čečenski borci.</p>
<p>Kako ruska vlada poziva sve države članice ZND-a da o uvođenju viza s njom sklope posebne dvostrane ugovore o režimu prelaska granice i borbi protiv međunarodnog terorizma, ta odluka pogodit će prije svega Gruziju, Azerbajdžan, Uzbekistan i Moldaviju. Naime, Kremlj je odmah dao do znanja da režim viza neće biti uveden za zemlje koje su stupile s Rusijom u carinski savez i koje surađuju u oblasti međunarodnog terorizma (Kazahstan, gdje je, usput rečeno, 40 posto stanovništva ruske nacionalnosti, Bjelorosija, Kirgistan i Tadžikistan). Vjerojatno se ta odluka neće odnositi ni na Ukrajinu pošto Moskva i Kijev već imaju dvostrani međudržavni ugovor o protoku ljudi i roba, ali je uvođenje viza svim susjedima upozorenje kako Kremlj može reagirati prema onima koji se blagonaklono odnose prema čečenskim pobunjenicima. Tim više što je Rusija i dalje privlačna nezaposlenima iz susjednih država koji dolaze ne samo legalno već i ilegalno, i na što se do sada Moskva nije previše obazirala</p>
<p>Napokon, Rusija nije jedina članica ZND-a koja je uvela vize. Uzbekistan je proljetos uveo režim viza s Turkmenistanom i Kirgizistanom, a Turkmenistan sa svim bivšim sovjetskim republikama, a sada neovisnim državama, što znači da se ograde unutar ZND-a nezaustavljivo dižu.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Schröder posjetio spomenik ubijenom Mozambikancu</p>
<p>DESSAU, 31. kolovoza</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder u četvrtak je nakratko posjetio Dessau gdje su desničarski ekstremisti u lipnju na smrt pretukli Mozambikanca Alberta Adriana zbog njegove crne boje kože. Schröder je na svečanosti koja je trajala samo nekoliko minuta bez riječi položio buket žutih ruža na spomenik u središnjem parku u Dessauu gdje je Adriano ubijen.</p>
<p>Adriano je bio na putu kući gdje ga je čekala supruga i troje male djece kada su ga napala tri skinheadsa. Umro je tri dana kasnije. Sud u obližnjem Halleu u srijedu je osudio jednog odraslog napadača na doživotni zatvor, a dva su 16-ogodišnjaka dobila devet godina kazneno-popravnog doma. Schröder je presudu nazvao »prikladnom kaznom za užasni zločin«. Njemački kancelar u više je navrata pozvao na poduzimanje napora prema zaustavljanju nasilja pripadnika ekstremne desnice koje je preplavilo Njemačku u posljednjih deset godina. Dessau je industrijski grad s oko 85.000 stanovnika smješten oko 130 kilometara južno od Berlina. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Slovački nacionalni praznik</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U petak Slovačka slavi svoj nacionalni praznik - Dan Ustava Slovačke Republike. Ustav samostalne Slovačke Republike donesen je 1. rujna 1992., puna četiri mjeseca prije osamostaljenja, nakon što je razvrgnuta Češkoslovačka federacija, koja je s prekidom od 1939. do 1945. za vrijeme II. svjetskog rata trajala od 1918. godine. Od 1. siječnja 1993. Slovačka je (kao i Češka) postala samostalna i suverena država, kojoj je cilj ući u NATO i EU. Slovaci su i u utorak 29. kolovoza neradnim danom obilježili još jedan državni praznik - početak antifašističkog narodnog ustanka 1944. u središnjoj Slovačkoj. Iako su Nijemci nakon dva mjeseca skršili taj ustanak nakon što su 27. listopada 1944. osvojili ustaničko središte Bansku Bystricu, Slovaci ga obilježavaju kao dokaz antifašističkog raspoloženja prema profašističkom režimu koji je vladao u Slovačkoj za vrijeme II. svjetskog rata. (vb)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izvještaj »trojice mudraca« ipak povoljan za Austriju?</p>
<p>Trojka je u utorak primila i Susanne Riess Passer, šeficu FPÖ-a i vicekancelaricu u vladi koja je pružila potrebne informacije o političkom profilu stranke / S njezinim prethodnikom na čelu slobodnjaka i zemaljskim poglavarom Koruške Jörgom Haiderom trojica nisu smatrali potrebnim razgovarati </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Iako je prema službenim najavama radna sjednica trojice »mudraca« koji po nalogu Europskog suda za ljudska prava ocjenjuju političko stanje u Austriji i profil vladajuće Slobodarske stranke, trebala potrajati do petka, skup trojice stručnjaka u Heidelbergu završio je, za mnoge iznenađujuće rano, u srijedu poslijepodne. Trojica stručnjaka imenovanih početkom srpnja - Jochen Frowein, njemački stručnjak za međunarodno pravo, bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari i nekadašnji španjolski ministar vanjskih poslova Marcelino Oreja - prethodna su dva dana u razgovoru s članovima 23 nevladine organizacije kompletirali informacije koje su dosad prikupili o stanju u Austriji. Osim predstavnika različitih građanskih inicijativa, ženskih udruga, organizacija za prava manjina i izbjeglica, koji su govorili o stanju ljudskih i manjinskih prava, trojka je u utorak primila i Susanne Riess Passer, šeficu FPÖ-a i vicekancelaricu u vladi koja je pružila potrebne informacije o političkom profilu stranke. S njezinim prethodnikom na čelu slobodnjaka i zemaljskim poglavarom Koruške Jörgom Haiderom trojica nisu smatrali potrebnim razgovarati. </p>
<p>Radna verzija njihova izvještaja je, prema riječima glasnogovornika, gotova, sva su »sporna pitanja« riješena, a trojica stručnjaka će tijekom ovog i sljedećeg tjedna raditi na tekstu i potankostima izvještaja. Finalnu verziju trojka će predati izravno Jacquesu Chiracu, trenutnom predsjedatelju Europske unije, čime će njihov posao, započet početkom srpnja biti praktički završen. Na temelju procjene iznesene u njihovom izvještaju - a vlada u Beču se nada da će sadržavati preporuku za ukidanje sankcija - europska će četrnaestorica razmotriti pitanje diplomatske izolacije koju su nametnuli Austriji nakon ulaska desničarske Slobodarske stranke u vladajuću koaliciju. O izvještaju ekspertne skupine posredno ovisi i referendum koji austrijska vlada namjerava organizirati ako Europa ustraje na sankcijama, i čija je sama najava izazvala žestoke reakcije među dužnosnicima u Bruxellesu koji su odmah upozorili vladu da ne pokušava na taj način raspiriti antieuropsko raspoloženje.</p>
<p>S obzirom na značaj izvještaja, ne čudi pozornost s kojom s mediji, osobito u Austriji pratili dvomjesečni rad Jochena Froweina, Marttija Ahtisaarija i Marcelina Oreje. Iako nijedan od trojice nije pokazao spremnost da o tijeku procjene govori za medije, nagađanja i glasina ne manjka. Većina ih je, poput napisa u magazinu News, optimistična: zaključak izvještaja, tvrdi se tamo, bit će povoljan za bečku koaliciju, jer »vlada nije prekršila zajedničke europske norme o ljudskim pravima«. U pogledu koalicijskog partnera, Narodne stranke, trojica »mudraca«, piše News ne dijele gotovo paničnu zabrinutost EU-a. »Stranka </p>
<p>nije samo Haider, a Haider nije član vlade«, interpretira stav trojice bečki magazin. Znakovito je da su stručnjaci Europskog suda odmah odbacili te napise kao »čista nagađanja«, no nijednom riječju nisu demantirali njihov sadržaj. O samom izvještaju, trojica će se očitovati tek kada njihov rad bude posve završen, a to je, kako se sada čini, pitanje dana.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lieberman tvrdi da su prejake reakcije na njegove riječi o Bogu </p>
<p>PORTLAND, 31. kolovoza</p>
<p> - Kandidat Demokratske stranke za potpredsjednika SAD-a Joseph Lieberman rekao je u srijedu da je židovska organizacija Anti-Defamation League krivo razumjela njegov govor u kojemu je zagovarao veću ulogu vjere u američkom javnom životu. Prema njegovim riječima, reakcija na njegove riječi izgovorene pred crnim vjernicima u Detroitu prošle nedjelje i na doručku s predstavnicima različitih vjeroispovjesti u Chicagu dan kasnije, bila je »prejaka«. Nakon tih govora, liga je pozvala Liebermana, prvog ortodoksnog Židova koji se kandidira na jedno od čelnih mjesta u državi, da smanji vjerske sadržaje u svojim govorima. »Poštujem ADL, ali ne slažem se s njim. Nisu razumjeli što sam pokušavao reći«, rekao je Lieberman u srijedu agenciji Associated Press. </p>
<p>Lieberman je u nedjelju u Detroitu rekao: »Kao ljudi moramo obnoviti vjeru i obnoviti predanost naše zemlje i nas samih Bogu i Božjim nakanama. Uklonimo prepreke i usprkos vjerskim razlikama, razgovarajmo, učimo, molimo zajedno, i pjevajmo zajedno Njegovo sveto ime«. U Chicagu na doručku s predstavnicima različitih vjeroispovjesti rekao je da je »SAD najvjerskija zemlja na svjetu, što se ponekad pokušava prikriti. Međutim, temeljna i najvažnija stvarnost je da mi nismo samo građani ove blagoslovljene zemlje, nego građani od jednog svemogućeg Boga«. </p>
<p>ADL, koji brani Židove od antisemitizma, dan kasnije objavio je upozorenje Liebermanu da »postoji točka na kojoj naglasak na vjeri u političkoj kampanji postaje neprikladan i uznemirujući u vjerski raznolikom društvu kao što je američko«. (AP/M.Bobanović)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Imigranti optužuju Talijane da su rasisti</p>
<p>RIM, 31. kolovoza</p>
<p> - Talijanska La Republica provela je anketu među 1004 imigranata raznih nacija u 19 talijanskih provincija. Anketirani imigranti su različitog socijalnog, obrazovnog i vjerskog statusa. No, na mnoga su pitanja imali gotovo identične odgovore. </p>
<p>Što najviše smeta imigrantu u Italiji i što ga najviše plaši? Gotovo većina ispitanika je odgovorila da se boje neprihvaćanja talijanske sredine. Na pitanje misle li da su Talijani rasisti, 88,3 posto anketiranih imigranata je dalo potvrdan odgovor. Samo 5,8 posto anketiranih misli da Talijani nisu rasisti. Razlog rasističkog ponašanja Talijana tumače ponajprije njihovim neznanjem i neobrazovanjem. Libanonka koja je radila u Ujedinjenim narodima tvrdi: »Problem je u tome što su Arapi za većinu Talijana samo oni koje vide po plažama kako tegle kolica sa pićem ili neki sitni kriminalci o kojima se piše u tisku. Kad im kažem odakle sam ja, da imam dvije diplome, govorim pet jezika, silno se iznenade, jer im je nemoguće zamisliti da postoje i takve Arapkinje.</p>
<p> Za prisutnost rasizma u Italiji, imigranti krive i medije koji su radi senzacionalizma i veće naklade napuhali priče o kriminalu vezanom samo za imigraciju. Istina je da su u talijanskim zatvorima više od 40 posto zatvorenika stranci. Jasno im je također da kriminal vezan za imigraciju stvara odbojan stav Talijana prema strancima iz pojedinih zemalja.</p>
<p>Istodobno, za mnoge strance je Italija obećana zemlja. Većina anketiranih ima želju da se asimilira u talijansko društvo, prihvaćajući sve njegove vrijednosti. Žele da ih se prihvati kao Talijane. To je zapravo najznačajniji zaključak ankete - želja imigranata da ostanu u Italiji. Tu želju iskazalo je više od 75,6 posto ispitanika. Samo minimalan broj, oko 8 posto, ne želi se integrirati u talijansko društvo, nego zadržati svoj identitet. Oko 50,2 posto ispitanika su za mješovite brakove, a 20,6 posto su protiv njih. </p>
<p>U svakom slučaju većina anketiranih vidi svoju budućnost u Italiji i nada se da će se integrirati u talijansko društvo. Smatraju da bi Talijani trebali prihvatiti stav predsjednika vlade, Giuliana Amata koji je izjavio: »Ja u svakom imigrantu koji je došao pošteno raditi u Italiju vidim svog strica koji je tako davno otišao u Ameriku i nitko me ne može natjerati da mislim drukčije«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ankara opovrgava pretvaranje Al-Aqse u muzej</p>
<p>ANKARA, 31. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Službena Ankara je dva puta u vrlo kratkom roku kategorički opovrgnula da postoji »sultanska formula« za Jeruzalem koji Arapi nazivaju Al-Quds. Takve tvrdnje iznio je vrlo utjecajni istanbulski list Hurriyet, navodeći kako je takvo mirovno rješenje »ponuđeno« palestinskom čelniku Yasseru Arafatu i izraelskom premijeru Ehudu Baraku tijekom njihove kolovoške posjete Turskoj.</p>
<p>Na temelju sultanova ukaza (fermana), »sveti grad« bio je otvoren za sve sljedbenike monoteističkih vjera. Poprište najoštrijih izraelsko-palestinskih sučeljavanja, džamija Al-Aqsa, bila bi navodno pretvorena u muzej po uzoru na istanbulsku Ayu Sofiju. Taj sakralni objekt bio je prvotno crkva, potom džamija da bi se, konačno, naredbom Kemala Atatürka pretvorio u muzej. Time su presječena vrlo oštra trvenja između ortodoksnih pravoslavnih vjernika i muslimana oko njezine krajnje namjene. Zamjetno je da ona i dalje, iza kulisa, itekako tinjaju.</p>
<p>U posebnom pismenom priopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je uslijedilo znakovito brzo, ističe se da su novinska izvješća neutemeljena i krajnje površna. »Navodni prijedlog o pretvaranju treće islamske svetinje džamije Al-Aqsa u muzej potpuno je neistinit«, rečeno je. Time su se, svakako, nastojala spriječiti vrlo negativna vanjska muslimanska, posebice arapska reagiranja.</p>
<p>Potvrđeno je, međutim, da je četiristoljetno iskustvo otomanske uprave nad Jeruzalemom bilo izneseno u cilju da se olakša mirovni proces. Dodaje se kako je svako uspoređivanje istanbulske Aye Sofije i džamije Al-Aqsa proizvoljno i zlonamjerno.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Turska vojska traži progon islamista</p>
<p>ISTANBUL, 31. kolovoza</p>
<p> - Utjecajni zapovjednik glavnog stožera turske vojske, general Husein Kivrikoglu, izjavio je da tisuće militantnih islamista radi na uništenju države i upozorio vladu da je njezin ugled u pitanju ako se ne suprotstavi. »Postoji tisuće civilnih službenika koji žele uništiti državu. Oni svakodnevno rade protiv države kako bi je srušili«, rekao je general Kivrikoglu za dnevnik Hurriyet. On je ustvrdio da su islamisti prisutni u svim civilnim službama uključujući i sudstvo. Komentari generala Kivrikoglua pojačat će pritisak na parlament da prihvati vladin prijedlog za izbacivanje osumnjičenih radikala iz civilnih službi. On se podudara i s odlučivanjam Ustavnog suda o zabrani glavne oporbene islamističke Stranke vrline. Kivrikoglu je pozvao stranačke čelnike da ojačaju stranačku stegu kako bi osigurali da zastupnici glasuju za prijedlog zakona. »To je postalo pitanje ugleda za vladu«, rekao je general upozorivši da će vojska pozorno pratiti usvajanje zakona u parlementu. Turska vojska izvela je tri državna udara od 1960. i smatraju je glavnim zaštitnikom sekularne države i jamstvom protiv širenja islamskog radikalizma. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Problem Kašmira pred Ujedinjenim narodima?</p>
<p>ISLAMABAD, 31. kolovoza</p>
<p> - Pakistan je u četvrtak najavio da će njegov čelnik, general Pervez Musharraf iznijeti pitanje krvavog sukoba njegove zemlje s Indijom oko pokrajine Kašmir na općoj skupštini UN-a idućeg mjeseca. Glasnogovornik Ministarsva vanjskih poslova kazao je novinarima da će Musharraf pitanje Kašmira uključiti u svoju izjavu na skupu svjetskih vođa u New Yorku 6. rujna. »U izjavi će se istaknuti strahovanja za mir u regiji«, kazao je glasnogovornik Riaz Ahmed Khan i dodao da u »kontekstu mira ništa nije važnije od mirnog rješenja spora. »Ako se nešto u svijetu smatra izvorom napetosti u Južnoj Aziji, onda je to svakako Kašmir«, upozorio je Khan. Odnosi Indije i Pakistana, dviju zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, pogoršani su od listopada 1999. kada je bivši premijer Nawaz Sharif svrgnut državnim udarom a vodstvo preuzeo general Musharraf. Indijsko vodstvo optužuje susjedni Pakistan da vojno podupire naoružane islamiste koji napadaju indijski dio pokrajine i odbija razgovarati s vojnim vodstvom. Zbog Kašmira, Indija i Pakistan vodili su dva otkako su 1947. stekli nezvisnost od Britanije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sjeverna i Južna Koreja bez dogovora o vojnim pitanjima </p>
<p>SEOUL, 31. kolovoza</p>
<p> - Sjeverna i Južna Koreja nisu se u četvrtak uspjele dogovoriti oko vojnih pitanja koja opterećuju njihove odnose. »Objava zajedničkog priopćenja o ministarskim sastancima odgođena je jer se dvije strane nisu uspjele dogovoriti oko ključnih pitanja kao što su uspostava vojnog 'crvenog telefona' te organizacije vojnih pregovora na visokoj razini«, izjavili su novinari u Pyongyangu gdje su se od srijede održavali sastanci.</p>
<p> Na sastancima je ipak postignut napredak u pitanju ujedinjenja korejskih obitelji razdvojenih ratom prije gotovo pola stoljeća. Načelno su za ovu godinu dogovorena još dva susreta obitelji poput susreta početkom mjeseca kada je 100 ljudi s obje strane posjetilo svoju rodbinu preko granice. Dogovoreno je i održavanje radnog sastanka idući mjesec posvećenog izradi zakonskog okvira za gospodarske projekte, uključujući sporazume o dvostrukom oporezivanju i jamstvu za ulaganja.</p>
<p>Inače, situacija s prehranom u Sjevernoj Koreji se poboljšava, ali ta država i dalje ima potrebu za međunarodnom pomoći, ocijenila je u četvrtak u Japanu Organizacija UN za poljoprivredu i prehranu (FAO). (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ilijašević umiješan i u atentat na Leutara?</p>
<p>SARAJEVO, 31. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sarajevski tjednik Slobodna Bosna u svom je najnovijem broju objavio senzacionalnu tvrdnju da je Dominik Ilijašević-Como, nedavno uhićen u Kiseljaku, priveden i zbog sumnje da je u ožujku 1999. sudjelovao u atentatu na doministra unutarnjih poslova i visokog dužnosnika HDZ-a BiH Jozu Leutara! Sarajevski list poziva se na visoke izvore u Federalnom MUP-u, te na izjavu visokog međunarodnog predstavnika u Sarajevu, ali ne navodi njihova imena. »Nitko od njih ne želi službeno potvrditi tu informaciju, ali neslužbeno priznaju da se već nekoliko mjeseci istraga o Leutarovim ubojicama odvija u smjeru koji ukazuje na to da je ubojstvo naručeno i realizirano unutar kruga radikalne, ekstremne struje HDZ-a, a da su počinitelji osobe s kriminogenom i zločinačkom prošlosti«, piše list. Prema navodima Slobodne Bosne, ključna indicija - koja domaće i međunarodne istražitelje upućuje na sumnju da je bomba u Leutarov automobil postavljena u Kiseljaku i po nalogu HDZ-ovih ekstremista - jest da su vozilo pokojnog doministra nadzirali agenti AID-a. Ta tajna služba »sigurnosno je pokrivala« Jozu Leutara. U ponedjeljak, 15. ožujka 1999., dan prije atentata, Leutarov automobil bio je dva sata nedostupan agentima. </p>
<p>Budući da vozilo nije bilo u Sarajevu, istražitelji pretpostavljaju da je doministrov vozač za to vrijeme službeni »golf« mogao odvesti do jednog od gradova s hrvatskom većinom, a s obzirom na udaljenost, Kiseljak jedini dolazi u obzir. </p>
<p>Ilijašević je potencijalni osumnjičenik, tvrdi sarajevski tjednik, jer je na popisu osoba u Kiseljaku obučenih za rad s eksplozivnim napravama. Naime, Ilijašević je bio na čelu elitne, posebne protuterorističke i diverzantske postrojbe »Maturice«. Pretpostavlja se da su upravo bivši pripadnici »Maturica« mogli postaviti bombu u Leutarov automobil. S druge strane, priznaje se da u toj teoriji ima brojnih manjkavosti. Konačan odgovor na pitanje hoće li uhićenje Dominika Ilijaševića rasvijetliti ubojstvo Joze Leutara, kako piše Slobodna Bosna, treba očekivati u idućim danima i tjednima. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Počelo zasjedanje Interparlamentarne unije </p>
<p>NEW YORK, 31. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan otvorio je u New Yorku posebno milenijsko zasjedanje Interparlamentarne unije. Nazočni su predsjednici nacionalnih parlamenata više od 140 zemalja, među kojima i predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić te predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević. Na zasjedanju nema, međutim, predstavnika američkog Kongresa (pod kontrolom republikanaca) koji smatraju da se zasjedanje održava u neprimjereno vrijeme za njih, u jeku predsjedničke izborne kampanje. Amerikanci su u sporu s Interparlamentarnom unijom i zbog neplaćanja godišnje članarine pa postoji mogućnost da Sjedinjene Države budu isključene iz te organizacije koju su same podržale prilikom osnutka. Još prije je čelnik Predstavničkog doma američkog Kongresa Dennis Hastert najavio da ne može sudjelovati na zasjedanju Unije u New Yorku, jer će je u to doba biti u Kolumbiji s predsjednikom Clintonom. Otvarajući sastanak Interparlamentarne unije, glavni tajnik UN-a Kofi Annan zatražio je od parlamentaraca da se zauzmu da njihove skupštine ostanu uistinu odgovorne narodu, a ne da budu poslušne prema izvršnoj vlasti.</p>
<p>On je upozorio da i u novim ustanovljenim demokracijama postoji opasnost od »smokvina lista« demokracije koje se s druge strane gazi. </p>
<p>Kao i u sličnim prilikama kad se u zgradi na East Riveru okupljaju političari iz cijeloga svijeta, a posebno iz Kine i ovaj put su pred zgradom demonstrirali pobornici nezavisnosti Tibeta. Njihov cilj je bio predsjednik kineskog narodnog kongresa i bivši premijer Li Peng. U svojem govoru Li Peng se nije osvrnuo na pitanje Tibeta, ocijenivši da Kina prolazi kroz razdoblje stabilnosti, gospodarskog razvitka i etničkog jedinstva, naglašavajući snažno protivljenje njegove zemlje vanjskom miješanju u unutarnje stvari bilo koje zemlje. </p>
<p>Danas će na zasjedanju u popodnevnim satima govoriti predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. On i Katica Ivanišević pored sudjelovanja u radu svečanog zasjedanja bit će na prijamu što ga u čast nacionalnog parka Slovačke daje slovačka misija pri Ujedinjenim narodima, kao i kasnije navečer na prijamu što ga priređuje za parlamentarce iz cijeloga svijeta glavni tajnik UN-a Kofi Annan. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U rujnu Hrvatska se pridružuje trilaterali</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Na sastanku trilaterale Italija - Slovenija - Mađarska, održanom u srijedu u Budimpešti, sudjelovala je i zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. Na tom susretu istaknuta je spremnost da trilaterala uskoro preraste u kvadrilateralu, s Hrvatskom kao punopravnom članicom. Za 13. rujna u Gödölyju, nedaleko od Budimpešte, najavljen je sastanak kvadrilaterale na razini premijera, na koji je pozvan i predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan. Time će formalno Hrvatska ući u tu regionalnu asocijaciju. </p>
<p>Na sastanku u Budimpešti državni tajnik u mađarskom Ministarstvu vanjskih poslova Szolt Nemeth predložio je da se kvadrilaterala više ne širi te da se nazove Panon-Adria, čime bi se potvrdilo približavanje i suradnja panonskog i jadranskog područja. Na sastanku trilaterale, na kojem su sudjelovali i Umberto Ranieri i Mitja Drobnič, državni tajnici u talijanskom, odnosno slovenskom MVP-u, govorilo se o praktičnim oblicima gospodarske, vojne i kulturne suradnje, te o euroatlantskim integracijama. Dogovoreno je da se Hrvatska čim prije pridruži i projektu zajedničke mirovne postojbe, veličine brigade. Suradnja ministarstava unutarnjih poslova i carinskih službi u regiji neizbježna je s obzirom na ilegalne migrante i azilante, istaknuto je u Budimpešti. Zamjenica hrvatskog šefa diplomacije predložila je da se na slovensko-hrvatskoj granici uvede poseban trak za hrvatske državljane kako bi im se olakšao ulaz u tzv. schengensku zonu. Na budimpeštanskom sastanku hrvatski predstavnici dobili su pohvale na račun brzog približavanja Uniji. Štoviše, francusko predsjedanje EU-om do kraja 2000. moglo bi biti znakovito za službeni Zagreb. Govorilo se također o stanju na europskom jugoistoku u kontekstu skorih izbora u Srbiji. (V. Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Milan Martić želi pred haaške istražitelje kao svjedok!?</p>
<p>Banjalučke Nezavisne novine pišu da su nekadašnjem krajinskom vođi, protiv kojega je na Međunarodnom sudu za ratne zločine još 1995. godine u Haagu podignuta optužnica, dva pripadnika britanskog SAS- a jednom prilikom »u diskretnom prijateljskom razgovoru«, savjetovala da se skloni na sigurnije mjesto! </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Milan Martić, nekadašnji krajinski vođa, protiv kojega je na Međunarodnom sudu za ratne zločine još 1995. godine u Haagu podignuta optužnica, nedavno je izrazio želju da se pojavi pred Haaškim istražiteljima! Tako barem piše banjalučki tjednik Nezavisne novine, prenoseći izjavu neimenovanog publicista. Publicist je, kako pišu Nezavisne novine, nekadašnji vojni analitičar »srpske vojske krajine«, koji upravo prikuplja građu za knjigu koja će se zvati »SAS na Balkanu«, a želio je ostati anoniman zbog toga što, »zajedno s još nekoliko oficira iz bivše Republike Srpske Krajine, od potpisivanja Vanceovog plana 1991. godine pa do danas uspješno surađuje s predstavnicima britanskog SFOR-a«. </p>
<p>Povod cijeloj priči su nedavna uhićenje državljana zapadnih zemalja u SR Jugoslaviji te neprovjerene informacije da britanski SAS, osim na Kosovu i u BiH, uspostavlja baze i u Crnoj Gori. »Istina je da su se SAS-ovci već odavno stacionirali na teritoriju Jugoslavije, odnosno Crne Gore, Kosova, Federacije BiH, Republike Srpske i Hrvatske, a ne bi me čudilo da se uskoro pojavi i neki britanski vojni brod u Jadranskom moru. Dakle, u ovom trenutku u okviru NATO-ove koncepcije, SAS je praktično stavio pod svoju kontrolu države u jugoistočnoj Europi«, smatra sugovornik Nezavisnih novina.</p>
<p>Milana Martića je u cijelu priču uveo na sljedeći način: »Bez obzira što netko mislio, SAS-ovci su od početka imali i još uvijek imaju korektan odnos prema izbjeglicama iz Hrvatske, pa se, s tim u vezi, može protumačiti i njihov dosta tolerantan odnos prema bivšem predsjedniku republike srpske krajine Milanu Martiću.« On potom kaže kako je u javnosti »ostalo nezabilježeno da je gospodin Martić nedavno izrazio želju da se pojavi pred istražiteljima Haaškog tribunala, da se sa njima sastane kako bi im ponudio dokaze o počinjenim zločinima nad Srbima u Hrvatskoj«. Govoreći dalje o Martićevim odnosima s britanskim snagama u BiH, neimenovani vojni analitičar podsjeća da je, odmah nakon što je 1995. sa svojim snagama napustio Knin, Martić imao privremeno sjedište u vili svega 150 metara udaljenoj od zgrade u kojoj su bile smješteni pripadnici međunarodnih snaga. I dalje: »U to vrijeme SAS-ovci su se često susretali sa Martićem. Koliko god su mogli oni su ga nastojali zaobići na ulici. (...) Martić se od 1995. godine do kraja 1996. godine slobodno kretao ulicama Banje Luke i nije imao nikakvih neugodnosti. Treba podsjetiti da su pripadnici SAS-a bili prisutni u vrijeme dok je Martić često obilazio Kozarac kod Prijedora, gdje su se podizale kuće za mnoge izbjegle Srbe iz Krajine.« Po njegovim riječima, dva SAS-ovca su jednom prilikom, »u diskretnom prijateljskom razgovoru«, savjetovali da se Martić skloni na sigurnije mjesto! Martić je napustio spomenutu vilu u Banjoj Luci i, kao što se zna, i danas je nedostupan Haaškom sudu.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Beogradske novine tvrde da je Stambolić otet zbog novca</p>
<p>BEOGRAD, 31. kolovoza</p>
<p> - Provladini beogradski dnevnici Politika i Politika Ekspres u četvrtak donose detalje iz dosadašnje policijske istrage o nestanku bivšeg predsjednika predsjedništva Srbije Ivana Stambolića i navode da su ga otele dvije naoružane osobe. Sedmi dan od nestanka bivšeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića i dalje se ne zna ništa o njegovoj sudbini. Provladin tisak jučer je prekinuo šutnju o ovom slučaju i iznio pretpostavke da je Stambolić otet »zbog novca«, odnosno zbog poslovnih veza koje je imao u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i u inozemstvu, kao direktor JUBMES banke. Pozivajući se na nesalužbene policijske izvore, listovi pišu da je pronađen svjedok, koji je izjavio da su 25. kolovoza u 9 sati u beogradskom izletištu Košutnjak iz bijelog automobila, najverojatnije kombija, izašla dva naoružana čovjeka, a jedan od njih je Stamboliću prislonio pištolj na glavu i primorao ga da uđe u vozilo. Politika ističe da je istraga beogradske policije pokazala da je riječ »najvjerojatnije o klasičnoj otmici« , izvedenoj u »klasičnom stilu mafije«. Oba dnevnika navode da u policiji »vjeruju da je Stambolić živ, jer da ga je netko htio ubiti mogao je to da učiniti u Košutnjaku«.</p>
<p>Listovi ističu da se Stambolić više od deset godina nije bavio politikom, već bankarskim poslovima u kojima su se okretale milijunske svote u devizama. »To je ujedno jedan od razloga što se osnovano pretpostavlja da je možda netko od poslovnih partnera, koje je Stambolić imao kako u inozemstvu tako i u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, umiješao prste u to kidnapiranje«, piše Politika Ekspres i zaključuje da policija nastavlja intenzivnu istragu. Supruga Ivana Stambolića Katarina odbacila je pisanje provladinog tiska o motivima za otmicu. U izjavi za beogradski Blic ona je uz ostalo izjavila da nema namjeru zatražiti pomoć od predsjednika SRJ i Srbije, Slobodana Miloševića i Milana Milutinovića, kao ni od ministra policije Vlajka Stojiljkovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>SRJ zabranila prenošenje HRT-a, TV Crne Gore, sarajevske OBN i mađarske postaje »Duna« </p>
<p>BEOGRAD, 31. kolovoza</p>
<p> - Svih pet mreža kablovske televizije u Novom Sadu prestale su po nalogu Saveznog ministarstva za informiranje prenositi informativne programe Hrvatske televizije (HRT), Televizije Crne Gore, sarajevske televizije OBN i mađarske postaje »Duna«. </p>
<p> Na tim se mrežama od srijede se emitira poruka: »Po instrukcijama Saveznog ministarstva za informiranje, a po članu 27. Zakona o informiranju, prekida se reemitiranje sljedećih TV programa: RTV Crne Gore, HRT 2, HRT 3, OBN, 'Duna' TV, Hvala na razumijevanju«. Članom 27. Zakona o javnom informiranju medijima u Srbiji zabranjuje se prenositi radiotelevizijski program političko propagandnog sadržaja na srpskom jeziku i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji stranih radiodifuznih organizacija čiji su osnivači strane vlade ili njihove organizacije. Iznimka su programi koji se emitiraju na osnovi reciprociteta u skladu s međudržavnim ugovorom. Kablovskom televizijskom mrežom pokriveno je oko 50.000 kućanstava u Novom Sadu, odnosno njihov program može pratiti oko 200.000 ljudi.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tisuću vojnika VJ spremno za povratak na Kosovo</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Vojska Jugoslavije tvrdi da je spremna za povratak na Kosovo i stoga će domaćoj i svjetskoj javnosti u petak predstaviti posebnu postrojbu čiji se pripadnici već duže vrijeme pripremaju za taj događaj poslije petnaestomjesečne odsutnosti. Smotru postrojbe ovih je dana najavio načelnik uprave za moral u Generalštabu VJ general potpukovnik Milen Simić, no nije precizirao njezinu snagu i opremljenost. Beogradski dnevnik Glas javnosti saznaje da postrojba broji oko tisuću ljudi, uglavnom časnika izabranih među oko pet tisuća dobrovoljaca i navodno je riječ o iskusnim i motiviranim borcima. </p>
<p>Isti list podsjeća kako je Rezolucijom 1244 VS UN-a precizirano da će se, poslije povlačenja dogovorenog Kumanovskim vojno-tehničkim sporazumom, određenom i dogovorenom broju jugoslavenskog i srbijanskog vojnog i policijskog osoblja biti dopušten povratak na Kosovo radi obavljanja raznih dužnosti. Rezolucija napominje održavanje veza s međunarodnom civilnom i sigurnosnom nazočnošću, obilježavanje i čišćenje minskih polja, prisutnost na vjerskim i kulturno-povijesnim lokalitetima i na glavnim graničnim prijelazima. Do danas, konstatira Glas javnosti, međunarodna zajednica nije ispunila nijedan dio tih odredbi. S druge strane, o povratku jugoslavenske vojske i policije govori se u domaćoj javnosti od dana njihova povlačenja i ustupanja prostora međunarodnim snagama 10. lipnja 1999. Najveće nade u to polažu izbjegli Srbi s Kosova, očekivanja se neprekidno podgrijavaju iz visokih vojnih krugova, a sada, u predizborno vrijeme, režim je odlučio još energičnije eksploatirati ideju povratka, iako je njezina realizacija je najmanje u rukama službenog Beograda. Neimenovani izvor Glasa javnosti tvrdi da su kontakti između VJ i KFOR-a česti, kao i da se u tim prigodama razgovara o mogućnostima povratka, pri čemu jugoslavenska vojska ne bi mogla vratiti teško naoružanje. Isti izvor naglašava da je isključivo glavni komandant međunarodnih snaga na Kosovu general Juan Ortuńo nadležan za odobravanje dolaska VJ na Kosovo, a u svakom drugom slučaju došlo bi, tvrdi izvor, do krvoprolića. Londonski Guardian najavljuje za petak vojne vježbe kosovske postrojbe jugoslavenske vojske koja je sada smještena na jugu Srbije. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sud u Haagu priprema optužnice protiv časnika Armije BiH?</p>
<p>Navodno osumnjičeni niječu ne samo osobnu odgovornost nego i da je zločina muslimanskih postrojba nad Hrvatima u sjevernoj Hercegovini uopće bilo</p>
<p>MOSTAR, 31. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Postoji li haaška lista s imenima trinaestorice osumnjičenih zapovjednika Armije BiH? Iako se Haaški sud do sada nije izjasnio o tome, vodi li istragu protiv zapovjednika Armije BiH za počinjene zločine nad Hrvatima tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba (uglavnom na području sjeverne Hercegovine, sve su učestalije spekulacije i u sarajevskim medijima o skorim podizanjima prvih optužnica.</p>
<p>Dnevni avaz objavljuje reakcije nekih bivših zapovjednika Armije BiH u kojima oni odbacuju svaku mogućnost krivnje i izražavaju spremnost da odu u Haag ukoliko budu pozvani. Bivši zapovjednik Četvrte muslimanske brigade Nesim ef. Halilović Muderiz tvrdi: »Ne postoji niti jedan konkretan zločin koji se može vezati za mene ili bilo kojeg pripadnika Četvrte slavne muslimanske brigade«. On kaže kako »svi razumni ljudi znaju što se događalo u Konjicu«, ali i potvrđuje da je prozivan i tijekom rata kao glavni imam i ideološki vođa. Te prozivke, kao i najave da bi mogao završiti u Haagu, efendija Halilović naziva glupošću, optužujući uz to konjičke Hrvate. »Bili su u stalnoj vezi s četnicima i prije nego što su izvršili agresiju na nas (muslimane)«, kaže. </p>
<p>Hase Tirić, zapovjednik posebne postrojbe muslimanske vojske »Crni labudovi«, kojega Haag navodno sumnjiči za »posebno isticanje u masakru i progonu Hrvata«, također odbacuje svaku krivnju i cijeli slučaj naziva »klasičnom propagandom«.</p>
<p>Preostali na »popisu 13« su Zulfikar Ališpago Zuka i njegov zamjenik Nihad Bojadžić iz posebne postrojbe Armije BiH, koji se terete, između ostaloga, za silovanja u jablaničkom logoru »Muzej«, te dr. Safet Ćibo, osumnjičen za zločin u Grabovici i organiziranje logora za Hrvate na području Jablanice, Konjica i doline Neretve. Haag bi, spekuliraju mediji, vrlo brzo mogao podići i optužnicu protiv Mirka Pirkića (zapovjednik »Akrepa«), Hasana Hakalovića (»Neretva«), Nedžada Hodžića (zapovjednik ratnog ureda Armije BiH), izvjesnog Džekija (Handžar divizija), Edhema Žilića (zapovjednik logora »Musala«) i Zije Kurtovića (šef policije u Drežnici). Njihovih reakcija na postojanje »popisa 13« u tisku nema. </p>
<p>Zanimljivo je da navodno osumnjičeni niječu ne samo osobnu odgovornost nego i da je zločina muslimanskih postrojba nad Hrvatima u sjevernoj Hercegovini uopće bilo, iako je i sam Alija Izetbegović priznao da ih je bilo i zatražio oprost, odnosno kažnjavanje krivaca. A u prilog činjenici da se u Haagu vjerojatno nešto ipak događa glede mogućnosti podizanja optužnica protiv nekih muslimanskih zapovjednika, možda govori i nedavni posjet haaških istražitelja Grabovici, kao i prašina podignuta u medijima, pa donekle i izjava bivše časnice za vezu s Haaškim sudom Vasvije Vidović. Iako je kazala da nema saznanja o tomu, ona je neizravno dala do znanja kako tamo gdje ima dima, ima i vatre, jer »pretpostavlja da je hrvatska strana dostavila određene podatke o eventualnim zločinima i mogućim izvršiteljima, i da to haaški istražitelji provjeravaju, što je sasvim normalno«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Što je pokazao jedan literarni natječaj: Nova generacija - nov odnos prema Krleži</p>
<p>U javnosti gotovo neprimjetno, prošla je svečanost u Društvu hrvatskih književnika, održana još 7. srpnja, kada su objavljeni rezultati natječaja za učenike srednjih škola na temu »Djelo Miroslava Krleže«. Tom prigodom posebna je pohvalnica dodijeljena projektu »Krležina gimnazijana« skupine učenika 4. razreda Gimnazije Čakovec. Osim s tim projektom na natječaju su iz Čakovca sudjelovali pojedini maturanti četvrtih razreda s drugim temama.</p>
<p>Sve je obavljeno pod vodstvom i nadzorom prof. Mirjane Vidović koja je najzaslužnija za uspjeh svojih učenika. U pismu što mi ga je ovih dana poslala ona je to ovako opisala:</p>
<p>- U projektu je sudjelovalo stotinjak učenika naše gimnazije (maturanti opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije). Nakon što smo se gotovo mjesec dana bavili Krležom i njegovim stvaralaštvom, tražila sam da svaki učenik pokuša napisati esej ili tekst o svom doživljaju Krleže ili nekog njegova odabrana djela. Među tih stotinjak radova bilo je boljih i slabijih, i došla sam na ideju da taj velik trud učenika što zanimljivije oblikujemo.</p>
<p>Učenici Bojan Blažona i Nikola Poljak smislili su, proveli i sadržajno i grafički oblikovali anketu o recepciji Krležinih djela među gimnazijalcima maturantima.</p>
<p>Rezultati čitava projekta su vrlo zanimljivi i za mene poticajni - kako organizirati nastavu književnosti, potaknuti adolescente na čitanje, koliko je profesorski interes za nekog autora bitan i za učeničku motivaciju, kako ih motivirati da između svih svojih obveza još dodatno rade za moj, već ionako prezahtjevan predmet. Stoga zahvaljujem svojim učenicima, a posebno mi je drago što su članovi komisije prepoznali taj velik entuzijazam, zalaganje i trud.</p>
<p>Radovi čakovečkih maturanata pokazuju čitav spektar shvaćanja, razumijevanja, prihvaćanja ili otklona Krležina svijeta ideja, njegove osjećajnosti i njegovih tumačenja društvenih prilika u Hrvatskoj i u svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća. Pismenost im je zavidna. Neki radovi svjedoče i o zavidnom uvidu u hrvatsku i svjetsku književnost (Keats, Rilke, Baudelaire, Morrison, Neruda ...). Time se odlikuje osobito esej Nina Kovačića, koji je podjednako oduševljen Krležinom lirikom, ali i nesmiljeno kritičan prema njoj s pozicija koje se objektivno ne bi mogle uvažiti, jer svjedoče ili o nedovoljnu znanju, iz čega proizlazi podcjenjivanje Krležine lirike, ili o takvoj osjećajnosti novog naraštaja koja ne može oćutjeti onu Krležinu i njegova naraštaja od prije 70 godina.</p>
<p>Znakovito je o tome opažanje maturanta Matije Sikišća: »Moramo priznati da od tridesetak učenika u mojem razredu samo jedna učenica voli Krležu. Možda je tome razlog svojevrsna kulturna rezignacija koja među mladim Hrvatima sve više uzima maha... Današnja civilizacija traži nešto što se može progutati u trenu, na što se ne mora koncentrirati, o čemu ne treba misliti, što ne oduzima vrijeme. Krleža je za takvo poimanje društva očito prekonzervativan, previše dubokouman, ma koliko on napredne ideje imao u svoje vrijeme.«</p>
<p>Znakovito je zapažanje i Ane Mihoković: »Krleža se voli ili ne voli, no u svakom se slučaju čita. Moja generacija ne voli Krležu. Istisnula ga je televizija.«</p>
<p>Sve to zahtijeva dublje analize no što ih može pružiti novinski članak. To je prigoda da gimnazija Čakovec organizira okrugli stol o toj temi, za koji bi pozvala istaknute poznavatelje položaja mlade generacije, psihologe i sociologe.</p>
<p>Podlogu za to obilno pruža i provedena anketa. Čini se da je i prof. Vidović svjesna kolika se nova pitanja otvaraju provedenim projektom o Krleži - u školama i drugdje.</p>
<p>Začuđuje što se gotovo ni u jednom učeničkom radu ne može naći koja kajkavska riječ ili izričaj da bi se potkrijepila neka misao, dala atmosfera. Stječe se dojam da je u srcu kajkavštine Međimurju provedena potpuna školska izolacija, podignut pravi zid prema roditeljskoj kajkavskoj sredini.</p>
<p>Kao rođeni kajkavac sa zaprepaštenjem sam pročitao riječi jedne učenice: »Čitajući 'Balade Petrice Kerempuha', u prvih pola sata, gotovo se od jada nisam rasplakala. Nisam razumjela ni riječi. Za svaku riječ morala sam okretati rječnik na kraju knjige. Samo za nekoliko balada bilo mi je potrebno nekoliko sati.«</p>
<p>A u sažetku ankete o recepciji Krležinih knjiga, među najdosadnije svrstane su i Balade.</p>
<p>Stari Međimurci uzviknuli bi na to: »za pet ran Boži, kaj se to pripetilo z našom decom!?« I zaista, što se to događa u najkajkavskijoj hrvatskoj pokrajini, u Međimurju, s novim naraštajem da zaboravlja jezik svojih predaka. I to u doba kad Funda prevodi na kajkavski Shakespearove sonete, Lipljin Shakespearove i Hofmannnstahlove drame, kad Ivica Jembrih objavljuje kajkavske prepjeve svjetskih klasika.</p>
<p>Da ništa drugo nije napisano nego samo Balade, Krleža bi bio i ostao velikanom hrvatske književnosti. Izašle su 1936. u Ljubljani i odmah osvojile publiku. Kad sam u zimu 1937/38. boravio u Goričanu čitali smo ih naglas na sastancima Seljačke sloge. Svi smo ih razumjeli, jer je u njima Krleža progovorio iz srca i duše potlačenog hrvatskog čovjeka kroz stoljeća. Nakon rata, 1947. snimio sam na Radio Zagrebu najpotresniju baladu »Na mukah«, posvećenu ubijenim vođama Seljačke bune 1573. g. Preslušao je sam Krleža i bio vrlo zadovoljan mojom interpretacijom. Na Krležinu molbu tu sam baladu kasnije pročitao i na zagrebačkom skupu jugoslavenskih književnika (Andrić i ostali). Iako nekajkavci, razumjeli su je i pljeskali.</p>
<p>A, sada se među mladima, rođenim u Međimurju od roditelja zacijelo kajkavaca, nađu neki koji vele: ne razumijemo. Što je to? Je li posrijedi sram ili, bojim se, iskorijenjenost dijela mladih ljudi iz urbane čakovečke sredine? Tristo godina kajkavski je bio književni jezik sjeverne Hrvatske. Razvijeniji i plodniji od književnosti u južnim hrvatskim krajevima. Skokove antologije kajkavske lirike i proze od 16. st. do naših dana svjedoče o bogatstvu književnog stvaralaštva naših ljudi, među njima se ističu i Međimurci. Zar je to promaklo mladima u školama i drugdje? Na kajkavskom smo se jeziku održali kao narod okružen tuđinima koji su nas htjeli odnaroditi. Tako i za Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Kakvi su nastavni programi u Međimurju i drugdje koji ne uviđaju važnost održanja i zavičajnog govora? Književnica Božica Jelušić nedavno je uzviknula: Trećinu nastavnih predmeta treba održavati na kajkavskom jeziku. Što rade u tom pogledu mjerodavne službe Međimurske županije? Prema mojem sudu, na Višoj učiteljskoj školi u Čakovcu morala bi se, ako već nije, uvesti posebna nastava kajkavskog jezika i književnosti, da nastavnici dođu stručno pripremljeni u svoje škole.</p>
<p>Vjerujem da će na jednom od budućih učeničkih natjecanja za nagrade DHK pojedini učenici iz Čakovca napisati svoje sastave na međimurskoj kajkavštini, za koju je Krleža jednom rekao: »Međimurski je kajkavski mome umu onaj pravi!«</p>
<p>(vidi: J. Šentija »S Krležom poslije 1971.«)</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Slovenski primjer hoda po uskom brvnu</p>
<p>Neke teškoće koje naša susjeda Republika Slovenija, pridružena članica EU, ima sa svojim susjedima, u prvom redu s Austrijom, mogu biti i za nas vrlo zanimljive i poučne.</p>
<p>Slovenci računaju da bi mogli biti primljeni u punopravno članstvo EU možda već godine 2003., u prvom krugu proširenja, među šest kandidata koje se općenito smatra najzrelijima.</p>
<p>Ali s austrijske strane dolaze stalne teškoće i zapreke. Riječ je u prvom redu o stranci »slobodara« (FPÖ) kojoj je sve do nedavno stajao na čelu dr. Jörg Haider, sada »samo« državni poglavar Koruške. Nije tajna da u svojoj stranci Haider i dalje ima presudni utjecaj, da stranka »pleše« kako on dirigira, iako se čini da mu se neki savezni ministri u koalicijskoj vladi s »narodnjacima« pokušavaju otrgnuti ispod kontrole. Haider sa Slovencima igra lukavu igru »toplo-hladno«. Dolazi na Planicu gledati skokove, igra na Bledu golf s Franzom Klammerom i Bojanom Križajem, ali i postavlja uvijek nove i nove zahtjeve.</p>
<p>Jedan se odnosi na prava takozvane staroaustrijske manjine u Sloveniji (sada se još oko 2000 ljudi izjašnjava da im je njemački materinji jezik) i povratak njihove imovine, oduzete nakon 1945. Da bi se to moglo ostvariti Slovenija mora poništiti takozvane zaključke AVNOJ-a koji govore o oduzimanju imovine Nijemcima i Austrijancima na tlu bivše Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Kako je AVNOJ neprijeporni dio slovenske državno-pravne suverenosti, ugrađen i u temelje samostalne države nastale 1991., cijela priča nije ni malo jednostavna. Iako je u Sloveniji sada na vlasti, do izbora od 15. listopada o.g., desno-sredinska vlada bivšeg emigranta dr. Andreja Bajuka, čini se da od ukinuća zaključaka AVNOJ-a neće biti ništa, jer bi to dovelo do potpunog cijepanja slovenske unutarnjo političke scene, koja je i onako snažno ideološki podijeljena, čemu se između ostalih energično suprotstavlja predsjednik države Milan Kučan.</p>
<p>Čak i neki Nijemci koji su ostali živjeti u okolici Kočevja smatraju da su austrijski zahtjevi pretjerani i da i njih same stavljaju u vrlo neugodan položaj.</p>
<p>Drugi je austrijski zahtjev zatvaranje nuklearke u Krškom, za koju se iz redova Haiderovih »slobodnjaka« tvrdi da je »nesigurna i leži na trusnom, potresima izloženom tlu«. I ta se tema otvara periodički, kako kome u Austriji treba i odgovara.</p>
<p>Slovenija je već nekoliko godina pridružena članica EU i svakako ide u red ozbiljnih kandidata za prijem, u prvom redu zbog svojih ekonomskih postignuća, ali i vrlo solidnog razvoja demokracije. Hrvatska je vrlo daleko od toga statusa i trebat će lijep broj godina da, unatoč velikom optimizmu novih hrvatskih vlasti, na međunarodnom planu dostigne Sloveniju. U tom pogledu uopće se ne treba zavaravati.</p>
<p>Za Hrvatsku i Sloveniju od presudne je važnosti da što prije dovedu u red svoje za sada neuredne međusobne odnose, da premoste (kompromisima, prije svega) brojna otvorena pitanja, da se ponašaju racionalno i evropski, jer će im onda i pregovaračke pozicije biti snažnije i izglednije. Riječ je o dvije male i nikako bogate države, koje će stalno morati činiti ustupke bogatijim i utjecajnijim susjedima, ali ne tako da dovedu u pitanje i same temelje svoga suvereniteta i samostalnosti. To je hod po uskom brvnu, ali drugog rješenja jednostavno nema. Ili ima! Izolacija, poput Jugoslavije Slobodana Miloševića...</p>
<p>VILKO LUNCERZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kreativci iskrene i emotivne prisnosti</p>
<p>S punim uvjerenjem tvrdim da je dolaskom na čelo »Vjesnika« i svojim »provokativnim« izborom tema i novih-starih suradnika, gospodin Igor Mandić eksponirao novi dnevnik kojemu »ništa ljudsko« nije strano. Bez dodvoravanja, tvrdim, da angažiranjem poznatog i nadarenog pera visokog intelektualca Andrije Tunjića te mlađeg mu kolege Krešimira Dujmovića, »Vjesnik« dobiva buntovne kreativce koji sa puno književnih emocija u svoj stil (stilove...) pisanja unose kvalitetnu i iskrenu prisnost koje i te kako nedostaje današnjem žurnalizmu i svijetu - uopće. Ali, ne treba zapostaviti ni ostala, snažna, atraktivna i »gnjevna« pera, pa išlo nama »na mlin« njihovo pisanje ili ne. Upravo kontinuitet otvorene potpore sučeljavanju »drugačijeg« mišljenja, nešto je što ovaj naš dnevnik izdiže iznad svih, ostalih i drugih, kada su u pitanju svi hrvatski mediji! Uzmimo samo svakodnevnu, impozantnog formata, rubriku čitateljskih reagiranja što je nešto što nema nijedan list (barem ne u tolikoj mjeri) kod nas! Dakle, i tu »Vjesnik« gaji opću demokratičnost i toleranciju, štuje svoje čitatelje i pravo na drugačije mišljenje! I onda, još pohvalnije, kada se s takvima, uopće, ni najmanje ili djelomice - ne slaže. Tu su brojni autori i stalne rubrike, sa puno beletrističkog, sa permanentnim spektrima boja književnog naboja, kreacija... »Vjesnik« je doista list za svaki dom, odnedavno, novina s dušom! Posebice ističem i hvalim izvješća, interviewe i komentare Vašeg novinara Andrije Tunjića. Gospodin Tunjić je majstorski oslikavao izvješća sa ovogodišnjeg Dubrovačkog ljetnog festivala (i igara oko njega) te interviewe (nedavno) sa gospodom Slobodanom Prosporovom Novakom, umjetničkim ravnateljem Dubrovačkog festivala te sa gospodinom Vidom Bogdanovićem, aktualnim gradonačelnikom Dubrovnika! Ne mogu se zapostaviti ni erudicija i color misli pretočenih u riječi uglednih kolumnista gospode Vice Vukova i Milana Rakovca! Poseban je »gušt« što Vukova znamo kao izvrsnog pjevača zabavnih melodija a Rakovca kao autentičnog književnika!</p>
<p>Upravo ovako moderan »Vjesnik« u kojem su sukladno zastupljeni svi rodovi novinarstva i književnosti, potvrđuju istinu da mu je, odnedavno, na čelu »stari lisac« - ugledni morski vuk koji ga je i bez stvarne naobrazbe po vokaciji s književnim »doktoratima« života obdaren i ispunjen. Po imenu Igor Mandić!</p>
<p>Kad bi bilo pitanje moje malenkosti, ja bi u taj isti »Vjesnik«, još, unio satire (humora - aforizma), poezije, umjetničke fotografije! Barem jednom - tjedno!</p>
<p>Nadalje, sa znakom opraštanja, ostavio bi u »Vjesniku«, naravno ako to žele, i famoznih pet urednika (urednica) u ostavci!</p>
<p>Doista, veličina je opraštati i pružati ruku i onima sa čijim mišljenjem se, ponekad ili često, ne slažemo!</p>
<p>¨S ovakovim političkim dnevnikom Hrvatska doista ide u Europu i, sa tim istim »Vjesnikom«, svakako ostaje i Hrvatskoj!</p>
<p>I sam Vam češće pišem motiviran promjenama i pozitivnim »provociranjem« (provokacijama!), što jamči dug život i sve više čitatelja ovakvog »Vjesnika«. I kada se ne bi slagao sa nekim mišljenjima i stavovima gospodina Igora Mandića, glavnog urednika, ne bi mogao biti neiskren da je dolaskom ovog Gospodina koji je »Vjesnik« otvorio na sve strane (demokracija za učenje), ne bi mogao a da ne kažem istinu: ovakav »Vjesnik« će opstati i ostati sa puno većim čitateljskim auditorijem; jer konstantno uvažava i drugačija mišljenja s kojima se, uopće, i ne slaže što svakodnevno potvrđuje na svojim stranicama. Samo tako nastavite! Vaš redoviti čitatelj pa time i iskreni prijatelj!</p>
<p>IVICA MOLNAR SOLJANACZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>U tri prometne nesreće na hrvatskim cestama poginulo šest osoba</p>
<p>KOPRIVNICA, PULA, ZAGREB, 31. kolovoza </p>
<p> - Četveročlana obitelj je poginula, a jedna osoba teško ozlijeđena, u teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u četvrtak oko pet sati ujutro na Varaždinskoj cesti u Koprivnici. U nesreći su se sudarili »golf« i teretno vozilo s prikolicom.</p>
<p>Teretno vozilo s prikolicom, registracije VŽ 815 - DB, kojim je upravljao M. H. (28), iz Ludbreških Vinograda, kretalo se iz smjera Varaždina prema Koprivnici. Dolaskom u desni zavoj kod broja 113 d, došlo je do zanošenja priključnog vozila, koje je pritom prešlo na drugu stranu kolnika, u kojem je trenutku iz suprotnog smjera nailazio »golf«, registracije BJ 917 - V, a kojim je upravljao Ante Renić (52), iz Bjelovara. Došlo je do udara prikolice u »golf«, te je teretnjak s prikolicom sletio sa ceste. </p>
<p>U snažnom sudaru na mjestu su poginuli A. Renić, te putnici u »golfu«, Magda (72), Edita (48) i Vlatka (23) Renić, dok je teške ozljede zadobila H. R. (24).</p>
<p>Jedna je osoba smrtno stradala u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila rano ujutro u četvrtak, u 2,45 sati, na cesti Marčana-Duga uvala, prije sela Šegotići. Izvijestila je istog dana na konferenciji za novinstvo Policijska uprava istarska.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je Kristijan Šiša (23) iz Kavrana, upravljajući osobnim automobilom »volkswagen golf«, registarskih oznaka PU 182-ET, u jednom oštrom lijevom zavoju izgubio nadzor nad vozilom, sletio izvan kolnika i udario u stablo. Od snažnog udarca vozilo se zapalilo i u potpunosti izgorjelo, kao i sam vozač. </p>
<p>Uz djelatnika prometne policije PU istarske, očevid nesreće obavili su istražni sudac Županijskog suda u Puli mr. Svetislav Vujić, te županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić.</p>
<p>U nesreći pak koja se dogodila u četvrtak oko 10,50 sati, na dionici poluautoceste čvor Jankomir - Bregana, teško je stradao Dragan Đurić (46), slovenski državljanin, koji je od posljedica nesreće umro u bolnici »Sestre milosrdnice«.</p>
<p>Upravljajući automobilom slovenske registracije LJ N9 - 14 J, na dijelu kolnika u usijeku, Đurić je nepropisno započeo pretjecati koloni vozila, te je prešao preko pune linije na lijevu stranu kolnika, namijenjenu za vozila iz suprotnog smjera. da bi izbjegao izravan sudar s nadolazećim vozilom, počeo je kočiti i pritom izgubio nadzor nad vozilom, sletio s kolnika, te se prevrnuo. Prevezen je u bolnicu, gdje je od zadobivenih ozljeda preminuo u 12,15 sati, priopćila je zagrebačka policija. (J.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U istrazi u »slučaju Badel 1862« zatražena i pomoć Interpola</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nakon što su djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke, temeljem zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu proveli dio kriminalističke obrade nad Želimirom Golubićem (44), bivšim generalnim direktorom poduzeća »Badel 1862 d.d.« i Franom Matulićem (62), bivšim predsjednikom Uprave i Nadzornog odbora istog poduzeća, zbog tri kaznena djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju, jer se sumnja da je iz tvornice alkoholnih i bezalkoholnih pića »isisano« gotovo 10 milijuna kuna, zbog težine slučaja zatražena je međunarodna pravna pomoć, te pomoć Interpola.</p>
<p>Naime, uhićeni Golubić, koji je u utorak prepraćen u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, sumnjiči se da je tijekom 1997., 1998. i prošle godine uz pomoć Matulića tri puta sklopio nepovoljne ugovore na ime naknade za korištenje robnih žigova. Nakon toga su s računa zagrebačke središnje podružnice »Badela« i njenog proizvodnog dijela milijunski iznosi prebacivani na račun švicarske podružnice »Badel 1862 Inter AG«, čija je, kako doznajemo iz nekih izvora, pravna registracija u Švicarskoj upitna, baš kao i predstavljanje tvrtke »Badel 1862« u svojstvu holdinga.</p>
<p>Također, Golubić se sumnjiči da je, kao generalni direktor sklopio nepovoljan ugovor kojim je omogućio švicarskoj podružnici »Badela«, koja ima minimalno potreban dio švicarskog uloga, da ubire novac za naknadu za korištenje poslovnih prostorija »Badela 1862« u Ljubljani, sklopivši ugovor sa slovenskom podružnicom »Badel Tradingom d.o.o.«.</p>
<p>Prilikom stjecanja protupravne imovinske koristi Golubić je, uz pomoć Matulića, redovito ovlaštenim revizorima, Nadzornom odboru i Glavnoj skupštini »Badela« predočavao nepotpuna ili pak »frizirana« knjigovodstvena izvješća o poslovanju. Kako također doznajemo, u »isisavanje« »Badelovog« novca bila su uključena još dvojica visokopozicioniranih članova Nadzornog odbora za koje neki izvori tvrde da su umiješani u još neke manje financijske malverzacije izvan »Badela 1862«.</p>
<p>Prema nekim, također neslužbenim informacijama, navodno je veći dio poslovne dokumentacije uništen, što je na neki način potvrdila i kriminalistička obrada kojom je utvrđeno da »Badel 1862 d.d.« ne raspolaže s dokumentacijom o poslovanju poduzeća, niti o utrošku doznačenih sredstava. Sama kriminalistička obrada se nastavlja i dalje intenzivnim prikupljanjem tragova putova novca koji je nestao s »Badelovih« računa.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bekavac: »Ja sam u Hajduk pozvao financijsku i kriminalističku policiju«</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac, kako doznajemo, u petak bi trebao saslušati neke od pedesetak svjedoka koliko ih je predložio zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu Mladen Bajić, a u »slučaju Hajduk«.</p>
<p>Idućeg tjedna ispitat će se i uz bivše Hajdukove direktore Petra Reića i Željka Kovačevića, koji su u pritvoru, u redovitom kaznenom postupku prijavljeni također bivši Hajdukovi direktori Ivan Maršić i Ivica Šurjak, kao i direktor stadiona Velimir Strinić. Osumnjičeni se, prema prijavi Odjela gospodarskog kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske i Financijske policije za razdoblje od 1997. do 2000. godine terete da su splitskom nogometnom prvoligašu nanijeli štetu od 380.000 njemačkih maraka, a državnom proračunu od 3,5 milijuna maraka.</p>
<p>U nastavku kriminalističke obrade u svezi rada Hajdukova Nadzornog odbora, službenici Odjela gospodarskog kriminaliteta razgovarali su i s njegovim bivšim predsjednikom i donedavnim načelnikom splitsko-dalmatinske PU Markom Bekavcem. Kako doznajemo, u razgovoru s policijom Bekavac je branio svoju »pozitivnu ulogu na čelu Nadzornog odbora kluba«, jer kako je već nekoliko puta izjavljivao, upravo je on inzistirao da u klub »uđu« kriminalistička i financijska policija, te Porezna uprava, ukazujući na nepravilnosti i malverzacije u Hajduku.</p>
<p>Prema neslužbenim saznanjima, jedan od ključnih svjedoka, barem u jednom od točaka kaznene prijave bit će trenutačni Hajdukov direktor Fredi Fiorentini. Prema prijavi, upravo je on iz Njemačke u Split prenio 300.000 njemačkih maraka koje mu je predao Reić, a koje je od hamburške marketinške agencije UFA dobio na ime ugovora o pravu prijenosa međunarodnih utakmica. Fiorentini je novac predao Hajdukovu blagajniku Duji Bilići koji je, na njihovo traženje, 250.000 maraka isplatio Reiću i Kovačeviću. Ta transakcija evidentirana je u blagajničkoj dokumentaciji, a Reić je u dogvoru s Kovačevićem, radi prikrivanja, nakon početka policijskih izvida u klubu u travnju ove godine, od blagajnika uzeo spornu dokumentaciju, uništivši je.</p>
<p>Ivana Maršića se tereti da je igračima Zvonimiru Deranji i Mati Biliću izvan ugovornih obveza na štetu Hajduka isplatio ukupno 175.000 maraka, a Ivicu Šurjaka da je iz klupske blagajne nezakonito uzeo 20.000 maraka. Velimira Strinića sumnjiči se da je uz Kovačevićevu pomoć isposlovao da se na njegovu deviznu knjižicu iz klagenfutske Bawag -banke u kojoj Hajduk ima devizni račun, prebaci 35.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U potrazi za djecom otetom iz Dječjeg doma pomogli i zagrebački taksisti</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Kako je priopćila zagrebačka policija u četvrtak, svo troje djece oteto ovih dana iz zagrebačkog Doma za djecu »Josipovac«, u Nazorovoj 49, nakon intenzivne potrage i niza operativnih mjera vraćeno je u srijedu u poslijepdnevnim satima u Dom. </p>
<p>Naime, nakon što je u nedjelju oko 9 sati majka Jadranka J. (34), uz pomoć bake Ljubica V. (60), iz Dječjeg doma otela svoje dijete M. V. (7), zagrebačka policija je raspisala potragu. Nakon intenzivne potrage i opsežne pretrage terena, u srijedu oko 16.15 sati u naselju Knežija djelatnici PU zagrebačke su, u suradnji s djelatnicima »Taxi službe« Grada Zagreba, u ulazu stambene zgrade u Omiškoj 8 zatekli oteto dijete, majku i baku, koje su potom privedene na daljnju kriminalističku obradu. Sedmogodišnja je pak djevojčica u 19.10 sati vraćena u Dječji dom »Josipovac«.</p>
<p>Protiv majke i bake bit će podnesene kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Zagrebu, i to zbog kaznenog djela oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe, te sprječavanja i neizvršavanja mjera za zaštitu djeteta ili maloljetne osobe.</p>
<p>Također, nakon što je Romana M. (30) u ponedjeljak iz istog doma protupravno oduzela svoju djecu R. M. (2) i M. M. (3), policija je odmah raspisala tjeralicu i započela intenzivnu potragu. Dva dana kasnije, u srijedu oko 10 sati na području PU sisačko-moslavačke u mjestu Vanići, u općini Dvor, djelatnici PU sisačko-moslavačke su u kući Radislava K. (36), inače nevjenčanog supruga Romane M., zatekli nju i spomenuto dvoje djece. Majka i dvoje djece su nakon pronalaska dovedeni u službene prostorije Policijske postaje Dvor, nakon čega su djecu oko 17 sati preuzeli djelatnici Dječjeg doma u Nazorovoj ulici.</p>
<p>Protiv Romane M. će također biti podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Zagrebu zbog kaznenog djela oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za ubojstvo zbog 3.000 DEM i 100 dolara, osumnjičen brat ubijenog</p>
<p>PULA, 31. kolovoza</p>
<p> - Policija je otkrila osobu za koju se osnovano sumnja da je počinila okrutno ubojstvo u ožujku ove godine, u šumi pokraj sela Pekici kod mjesta Svetvinčenata, nedaleko od Pule. Tamo je bilo pronađeno karbonizirano i raskomadano tijelo. Osumnjičen je Marijan Fran (38), brat ubijenoga 47-godišnjeg Petra Frana, izvijestio je u četvrtak načelnik kriminalističke policije PU istarske Hajrudin Merdanović na konferenciji za novinare.</p>
<p> Zahvaljujući nalazu obdukcije koji je pokazao da je žrtva imala metalni umetak u desnoj natkoljenici, djelatnici PU istarske ubrzo su otkrili identitet ubijenog. Naime, na temelju evidencije u pulskoj Općoj bolnici utvrđeno je da je riječ o 47-godišnjem Petru Franu, državljaninu Rumunjske i Hrvatske, iz rumunjskog grada Carasova s prebivalištem u Ivanjskoj pokraj Bjelovara, a koji je često boravio u Istri zbog kupoprodaje stambenih objekata. </p>
<p> U utorak u 4 sata ujutro, na temelju raspisane tjeralice, na graničnom prijelazu Donji Miholjac uhićen je 38-godišnji Marijan Fran, brat ubijenog, za kojega se osnovano sumnja da je počinio to okrutno ubojstvo iz koristoljublja. Pretpostavlja se da je zločinu prethodila svađa zbog raspodjele novca zarađenog prodajom jedne kućice u selu Klarići. </p>
<p> Po riječima načelnika Hajrudina Merdanovića, Marijan Fran priznao je ubojstvo brata navodeći kako ga je nakon svađe zbog raspodjele novca, dok je spavao, tupim dijelom sjekire udario po zatiljku i na mjestu usmrtio. Radi uklanjanja tragova, leš je zamotao u deku i tepison, stavio ga u prtljažnik bratova automobila, u koji je stavio i invalidska kolica pomoću kojih se brat kretao. Ubojica je zatim krenuo prema Rijeci gdje je u šumi blizu mjesta Pekici iskrcao leš i zapalio ga. Zatim je, nastavivši vožnju, odbacio invalidska kolica koja je policija pronašla u srijedu. Kod sela Vranja ispred tunela Učka zapalio je i automobil ubijenog koji je u potpunosti izgorio. Prije toga, iz auta je ubojica uzeo bratovih 3.000 njemačkih maraka i 100 američkih dolara te napustio Hrvatsku i boravio u Rumunjskoj sve do uhićenja prilikom povratka u Hrvatsku.</p>
<p> U četvrtak je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Puli. Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić izvijestio je novinare da je za takvo kazneno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od 8 do 40 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dječak priznao da je potpalio više od sedam požara</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Četrnaestogodišnji Segečanin M. G., u nastavku kriminalističke obrade, uz sedam manjih požara na trogirskom području, tereti se i da je prouzročio požar koji je od 23. do 27. kolovoza opustošio 7.500 hektara maslinika, borove šume i vinograda u Donjem i Gornjem Segetu, Bristivici, Vrsinama, Najevima, Dogradama, Pozorcima, Gustirni, Sevidu i Marini. U požaru u kojem su lakše ozlijeđena i dva gasitelja, nastala šteta procjenjena je na četiri milijuna kuna, bez oštećenja na postrojenjima HEP i HT-a. Prema kaznenoj prijavi PU splitsko-dalmatinske, dječak je 23. kolovoza od svoje kuće otišao motociklom do zaseoka Teviši. U podnožju brda Gospin gaj upaljačem je, sumnja se, zapalio suhu travu i vratio se kući. Kako je Vjesnik već pisao, maloljetnik se sumjiči da je 5. srpnja u sazeoku Gulišije i Tomašima šibicama zapalio 350 metara suhe trave i niskog raslinja; u segetskom zaseoku Zulimima 27. srpnja podmetnuo je požar u kojem je izgorjelo 200 puta 300 metara suhe trave, a 3. kolovoza u Segetu Gornjem na predjelu Tomaša zapalio je 12 metara suhe trave. Osumnjičen je i za požar u segetskom zaseoku Perićima u kojem je 6. kolovoza izgorjelo 200 puta 100 metara površine obrasle suhom travom. Isto je ponovio i 11. kolovoza u Zulimima, dan kasnije u Segetu Gornjem, kao i u noći na 24. kolovoza kada je u Gospinu gaju zapalio 100 hektara suhe trave i niskog raslinja. Dječak je sa zahtjevom za pojačanim nadzorom upućen u splitski Centar za odgoj. (I.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Privatizacijska trakavica zvana Primošten</p>
<p>Za petnaestak dana Vlada će donijeti odluku o raspisivanju sedmoga po redu natječaja za prodaju većinskog paketa dionica Turističkog poduzeća »Primošten« / Tvrtka je i bez priprema i sa srezanim kapacitetima uspješno odradila dosadašnji tijek sezone/U hotelu »Marina lučica« još je uvijek 40-tak prognanika iz Podunavlja/Talijanski partneri spremni su u obnovu hotela i razvoj turizma uložiti do 20 milijuna dolara </p>
<p>PRIMOŠTEN, 31. kolovoza</p>
<p> - Za petnaestak dana Vlada će, saznaje Vjesnik, donijeti odluku o raspisivanju sedmoga po redu natječaja za prodaju većinskog paketa dionica koji se prodaje za simboličnu jednu kunu iako je knjigovodstvena vrijednost tvrtke s oko 320 zaposlenih oko 50 milijuna maraka. Najnoviji će natječaj, kako doznajemo, biti ponešto modificiran tek u dijelu koji se odnosi na sam čin potpisivanja ugovora.</p>
<p>Puna tri desetljeća turističko je poduzeće »Primošten« d.d. iz Primoštena bilo najveći gospodarski oslonac širem primoštenskom kraju. I unatoč svoj silini nedaća što su se obrušile na nj, prema kojem su se najprije Privredna banka kao većinski vlasnik, a potom i Hrvatski fond za privatizaciju odnosili više nego maćehinski, tvrtka je ipak i bez priprema i sa srezanim kapacitetima uspješno odradila dosadašnji tijek sezone ostvarivši planirani rezultat od 180 tisuća noćenja. »Kapaciteti hotela Zora-Slava stalno su bili popunjeni, a vrlo dobru posjećenost imali smo u marini Kromik i autokampu Adriatik. Dobro smo punili i kućnu radinost«, rekao nam je Ivo Soža, predsjednik Uprave »Primoštena«. Autokamp je do sada ostvario 60.000 noćenja, marine 12.000, a privatni smještaj bilježi oko 40 tisuća gostiju. U čak 95 posto slučajeva gosti Primoštena su stranci, i to u prvom dijelu sezone turisti s istočnoeuropskog tržišta, a u drugom dijelu iz zapadne Europe. Uza sve teškoće poduzeće je imalo punu zaposlenost kapaciteta. Dva hotela »Marina lučica« i »Raduča« i dalje čekaju obnovu.</p>
<p>»Primošten« je dugo bio pod »blokadom« zbog stalnih natječaja koje je raspisivao Fond, a na kojima se poduzeće nije uspjelo prodati. I sa stalnim blokadama i radničkim prosvjedima danas se »Primošten« može pohvaliti da je podmirio sve obveze prema zaposlenima, a radnici su dobili čak i - jubilarne nagrade. »Na socijalnom planu napravili smo maksimum«, kaže nam Soža navodeći kako su ovo ljeto primili i 70 sezonaca. Isto tako uspjeli su dogovorom s dobavljačima izbjeći nestašicu hrane, a dobrom prodajnom politikom izbjegli su opasni overbuking.</p>
<p>I dok na državnom nivou traju natječaji koji izazivaju veliku pozornost medija, na lokalnom nivou traže se rješenja za devastirane hotele, a pokušava se riješiti i skupiti kredit koji je Primoštenu omča oko vrata.</p>
<p> Postoje dvije varijante najboljih rješenja za ovo poduzeće. Jedna je opcija hitna privatizacija kako bi se dobio kvalitetan vlasnik i kvalitetna sredstva koja bi se ulagala u razvoj poduzeća, a druga alternativna je sanacija društva na način da se reprogramiraju krediti uzeti od Privredne banke »teški« oko 10 milijuna maraka. Kako zemljište autokampa nije ušlo u temeljni kapital poduzeća, to je moguće 12 milijuna maraka koliko je ono vrijedno »prebiti« s bankom. Za obnovu »Raduče« potrebna su nam kvalitetna sredstva, a takva nam nudi slovenska vlada, odnosno slovenski partneri koji mogu dobiti Vladin novac namijenjen razvoju. Inače, lani je započela obnova ovoga u ratu devastiranog hotela, međutim Vlada nije htjela dati jamstvo za kredit Hypo banke, koji je već bio dogovoren, a izvođač radova započeo s obnovom hotela i zimskog bazena. Za ovaj je hotel zainteresirana agencija TUI koja ga želi uzeti u višegodišnji najam.</p>
<p>U hotelu »Marina lučica« još je uvijek 40-tak prognanika iz Podunavlja i u Primoštenu vjeruju da će oni sljedećeg mjeseca napustiti hotel, za koji su zainteresirani talijanski partneri koji su u obnovu hotela i razvoj turizma spremni uložiti do 20 milijuna dolara po sistemu dogovorenog najma na 9 plus devet godina. Riječ je o financijskoj grupaciji »Blue and Green World« iza koje stoji talijanski državni kapital. Navodno su spremni odmah na račun poduzeća uplatiti 20 posto ukupne vrijednosti zakupa, čime bi se pokrili dugovi poduzeća od oko 16 milijuna kuna. Talijani bi jamčili punu bukiranost kapaciteta, a zaposlili bi najmanje 50 radnika, a hotel bi imao četiri zvjezdice.</p>
<p>» Nadzorni odbor 'Primoštena' još je lani raspravljao o ponudi Talijana i prihvatio činjenicu da taj projekt postoji kao alternativa. Nema govora o tome da se na NO vršio nekakav pritisak da se talijanski projekt ne prihvati. Ministarstvo turizma nije dalo negativnu ocjenu projektu niti je o tom alternativnom projektu u nadležnom ministarstvu i u HFP donesena bilo kakva odluka. Svi su procijenili da se radi o vrlo interesantnom projektu koji može »igrati«, i mi, kao i talijanska grupacija, sada zapravo - čekamo«, zaključio je Ivo Soža.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Turizam nakon špice: Miran odmor uz - »ugodnu dosadu«!</p>
<p>Svojevrsni zid između glavne i posezone podignut je i ove godine, a drugo se nije ni moglo očekivati jer nije lako mijenjati dugu tradiciju (ne)poslovnog ponašanja / Novac od prometa i zarade »na crno« najvjerojatnije neće »djevičanskim« kanalima preko granice </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Nije nimalo lako mijenjati navike i pamet, treba za to znatno duže vrijeme, a jedna je od potvrda tome i naš aktualni prijelaz iz glavne sezone u posezonu, odnosno način na koji je to ovaj put izvedeno. Po običaju, snižene su cijene osnovnih usluga, vjerojatno i nekih drugih jer je korisnika sve manje, ali ih je, srećom, još uvijek toliko (trenutačno oko 330.000 registriranih!) da ne vrijedi i praktično označavati kraj špice.</p>
<p> Označen je, na primjer, i gašenjem raznih kulturno-zabavnih programa i sadržaja, rijetka su odredišta koja ih još imaju (nek' se preostali gosti odmaraju - u miru...), a istodobno su se hotelijeri počeli baviti krojenjem cijena za iduću godinu, točnije, najavama - viših!? Po onoj »kad mogu oni, možemo i mi« neće biti nimalo čudno ako i drugi koji su ovoga ljeta omastili bradu povećaju i svoje apetite.Ta se »logika« temelji na procjenama (bolje: »procjenama«) kako smo, eto, odjednom jako traženi, kako su turisti naprosto navalili, i to treba iskoristiti i podići cijene, a ne jeftino se prodavati (»k'o zadnje...«). Naravno, takva se poslovna politika redovito obija o glavu onima koji je provode - istodobno i naškode sebi i razvesele ionako moćnu konkurenciju.</p>
<p>Postoje li, osim uobičajenog snižavanja cijena osnovnih usluga, kakvi drugi programi za posezonu? Podataka uglavnom nema - jedino je poznato da su izvanpansionski sadržaji sporije reducirani u Istri i dijelu Kvarnera nego niže niz Jadran, gdje je to većinom učinjeno potkraj kolovoza. Da je i na određenoj razini, a ne ovakva skromna i skupa kakva jest, eno-gastro ponuda ne bi riješila problem jer velika većina gostiju nije ovamo došla šetati od restorana do restorana od podne do ponoći i nabijati kilograme. Ipak, ne može se reći da na našoj rivijeri u posezoni ne može biti uživanja! Može, kako ne. Ako je pogodno vrijeme, a obično biva (nije vruće, nego toplo, po noći se lijepo spava, more je i dalje ugodno, gužve nema...) eto mirna odmaranja, eto novih dokaza konstataciji jednoga stranog kolege prije tri-četiri godine kako je kod nas turistima »...ugodno dosadno«...</p>
<p>Hoće li posezona i otprilike koliko utjecati na povećanje ukupnoga financijskog prometa? Hoće, naravno, ali kako i koliko, teško je predvidjeti ili pogoditi, uz ostalo i jer o dosadašnjem kretanju financijskog prometa nema dovoljno podataka, a o tzv. čistoj zaradi još i manje. Te podatke treba još pričekati, a zasad je uglavnom (neslužbeno) poznato da je »na crno« učinjen priličan promet (rečeno i na posljednjoj sjednici Vlade!) i da će određeni broj domaćina i pružatelja raznih drugih usluga na rivijeri i prometnicama nakon niza posnih godina napuniti »čarapu« za prevladavanje razdoblja do sljedeće sezone! Što se tiče onoga prometa »na crno«, nek' to rješavaju odgovorni, zaduženi i plaćeni za to, a što se tiče utajenog novca, vrlo je vjerojatno da neće po »djevičanskim« i sličnim uhodanim receptima biti prebacivan preko granice i izgubljen za ovu zemlju.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ledinski: Štete od požara 650 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Unatoč svim poduzetim mjerama do 30. kolovoza nastalo je 612 šumskih požara, obgorjela površina iznosi 45.657,37 hektara, a štete 650 milijuna kuna, istaknuo je direktor Hrvatskih šuma ing. Željko Ledinski na konferenciji za novinare. Ledinski je dodao kako se nada da je sezona požara pri kraju jer će kiša ugasiti one požare koji još plamte u Lici i Dalmaciji. Što se tiče razloga za veliki broj požara ove godine, kaže on, to je nezapamćena suša u posljednjih 50 godina jer, primjerice, kiša na Korčuli nije pala od Božića, ali i propusti u organizaciji protupožarne zaštite. Propusti se odnose na spuštanje vatrogastva na razinu jedinica lokalne uprave. Nadalje, pokazalo se i da su četiri kanadera nedovoljna jer imaju i nedovoljan broj pilota. </p>
<p>Govoreći o zaštiti šuma od požara, rukovoditelj Službe za ekologiju Petar Jurjević rekao je da su u posljednjih 10 godina sagradili više od 2.630 kilometara protupožarnih putova te su ove godine u protupožarnu preventivu uložili više od 71 milijun kuna. Nadalje, samo na priobalnom području Hrvatske šume imaju 102 promatračka mjesta za osmatranje i brzu dojavu.Više od 50 posto požara nastalo je na napuštenom poljoprivrednom zemljištu i u privatnim šumama. Od toga je na kontinentu nastalo 90 požara, a na kršu čak 522. Ukupne izgorjele površine visoke šume iznose 2.135,29 hektara, ukupno je izgorjeloga šumskog zemljišta 16.915,10 hektara, a privatnih šuma i poljoprivrednog zemljišta - 10.293,54 hektara. </p>
<p>Pomoćnik direktora Hrvatskih šuma Tomislav Starčević kaže da su ekološke štete od požara znatno veće nego one gospodarske. Naime, požari uništavaju »šumska staništa« koja se desetljećima ne mogu obnoviti. Starčević nije zadovoljan načinom na koji kanaderi (morskom vodom) gase požare jer na taj način sol uništava vegetaciju. Podnesene su 23 krivične i 144 prekršajne prijave za paljenje vatre na otvorenom, što je, kako kaže, samo 10 posto od stvarnog stanja na terenu. Nadalje, bez prostornih planova na priobalju teško je razganičiti što je površina koja se koristi za turističke svrhe, a što poljoprivreda ili šumarstvo. Uz to, požari u privatnim šumama i na napuštenom poljoprivrednom zemljištu pokazuju da se ne poštuje Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o šumama, te Zakon o otpadu jer se smeće i dalje »spaljuje«.</p>
<p>Starčević je napomenuo da država nije prepoznala važnost protupožarne preventive, koja je mnogo jeftinija od saniranja posljedica požara. Naime, na važnost je preventive, skupa s Hrvatskim šumama, još proljetos ukazao i Zbor novinara za okoliš HND-a. Odgovarajući na novinarska pitanja, Ledinski je rekao da se u namjerno izazvane požare može samo sumnjati te da su Hrvatske šume ponudile nagradu od 500 kuna za dojavu o »podmetanju požara«. No na MUP-u je da sve prijave istraži.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Varteks uspješno prebrodio prvu polovicu godine</p>
<p>Ostvarena bruto dobit od 5,6 milijuna kuna / Pravi »boom« u prodaji Levi's proizvoda</p>
<p>VARAŽDIN, 31. kolovoza</p>
<p> - Varteks, najveća varaždinska tvornica, uspješno je prebrodio prvu polovicu poslovne godine, o čemu najbolje govore brojke. Tako je ostvarena bruto dobit od 5,6 milijuna kuna. Prihodi su mu za 21 posto veći u usporedbi s razdobljem od prvih šest mjeseci 1999. godine, 51,8 posto veći od plana i iznose 206,5 milijuna kuna. Kod toga treba naglasiti da je čak 64 posto prihoda ostvareno na inozemnom tržištu, što znači da Varteks i dalje drži poziciju solidnog izvoznika. I tu brojke najbolje opisuju stanje: izvoz u prvih šest mjeseci ove godine veći je od prošlogodišnjega za 12,1 milijuna DEM ili za 36,5 posto. Nema promjena na popisu Varteksovih izvoznih destinacija, osim u njihovu redoslijedu prema vrijednosti izvezene konfekcije. Prva je na listi ove godine Njemačka, Velika Britanija je nakon dugog vremena pala na drugo mjesto, a od jačih kupaca slijede oni u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj.</p>
<p>Računovodstveni podaci govore i o porastu Varteksova uvoza za 40 posto, no Varteks još ostvaruje pozitivnu deviznu bilancu, odnosno pokrivenost uvoza izvozom od 158 posto. Kad je riječ o uvozu, treba naglasiti kako se to povećanje odnosi na nabavu sirovine za potrebe Leiv's proizvoda. Upravo je proizvodnja konfekcije s oznakom »Levi Strauss« u Varteksovu novomarofskom pogonu ove godine svojski »povukla« te je u prvom polugodištu prodano 930 tisuća komada proizvoda i time ostvaren promet od 122,7 milijuna kuna. Da je to pravi »boom«, govori 60,6 posto povećanja fizičkog obujma proizvodnje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Najveći dio Levi's odjeće završio je u inozemnim trgovinama.</p>
<p>Izvješće o poslovanju navodi i sedam-postotno povećanje prometa u Varteksovoj maloprodaji u prvih šest mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje,11-postotni bolji prodajni rezultat u sektoru tkanina, 20-postotno povećanje realizacije Varteksove Tiskare te 10 milijuna kuna manju kreditnu zaduženost. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Švicarac na čelu EFTA-e</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Švicarski diplomat William Rossier u četvrtak je preuzeo dužnost generalnog tajnika Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). Na tom je mjestu zamijenio Islanđanina Kjartana Jóhannsona, koji je se na čelu EFTA-ina Tajništva nalazio od 1. rujna 1994. godine, priopćeno je iz sjedišta EFTA-e u Ženevi.</p>
<p>Rossier je švicarski diplomat, specijaliziran za međunarodnu trgovinu. Prije imenovanja na čelno mjesto EFTA-e bio je stalni predstavnik Švicarske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), EFTA-i i drugim međunarodnim ekonomskim organizacijama. EFTA je naziv za zonu slobodne trgovine, osnovanu 1960. godine. Nakon što su Austrija, Finska i Švedska 1995. godine napustile EFTA-u i priključile se Europskoj uniji (EU), u njezinu su sastavu ostali su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Sve članice EFTA-e, osim Švicarske, surađuju s EU u okviru Europskog gospodarskog prostora (EEA). (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HT uveo nove telefonske brojeve govornih automata </p>
<p>ZAGREB,31. kolovoza</p>
<p> - Hrvatske telekomunikacije (HT) uvode nove pozivne brojeve govornih automata koji su dosad imali četveroznamenkaste brojeve, a oviso o usluzi sniženi su i cijene telefoniranja, rekao je u četvrtak glasnogovornik HT-a Marjan Jurleka na konferenciji za novinare.</p>
<p> Jurleka je dodao da 66 govornih automta imaju novi predbroj 060, što će ih učiniti i do tri puta jeftinijim nego dosad. Automati s brojevima 9xxx ostati će paralelno u radu do 11. rujna, a nakon toga, govorna poruka korisnike će upućivati samo na nove brojeve. Nadalje, HT-ov davalje Internet usluga Hinet na svojim stranicama otvara »chat room«. Prvi gost (3. rujna) bit će Gibonni, a 4. rujna na redu je Vlatko Stefanovski. Uz to, za idući tjedan najavljeno je i predstavljanje novog korporativnog izgleda HT-a. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Partnerstvo mađarskog Synergona i SPAN-a </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza </p>
<p> - Najveća mađarska informatička tvrtka Synergon Information Systems i hrvatska tvrtka SPAN d.o.o. postali su strateški partneri. Synergon će dokapitalizacijom u iduće tri godine postati većinski vlasnik SPAN-a, izjavio je predsjednik Uprave Synergona Tibor Gyuros.</p>
<p> Strateško partnerstvo dvaju tvrtki rezultat je nastojanja da se stvori grupa tvrtki koje će blisko surađivati na području centralne i istočne Europe. Partnerstvo sa Synergonom osigurat će Spanu značajan kapital i to ne samo financijska sredstva nego i poslovnu vrijednost, prije svega Synergonovo sistem-integratorsko iskustvo i Cisco Gold Partner status, kazao je direktor Spana Nikola Dujmović. Dostupnost financijskih i poslovnih resursa, po njegovim će riječima, omogućiti Spanu da u iduće dvije godine postane vodeći hrvatski sistem integrator. Span planira značajno proširiti svoje aktivnosti u području profesionalnih usluga, konzaltinga, upravljanja velikim projektima, tehničke podrške i treninge, a posebna pažnja bit će posvećena razvoju novih tehnologija za Internet i intranet rješenja. Za Synergon, pak, ovo partnerstvo donosi ne samo jaku poziciju na rastućem hrvatskom tržištu, već i značajan broj kvalitetnih i obrazovnih stručnjaka. </p>
<p> Synergon je u 1999. godini ostvario ukupan prihod od 52 milijuna američkih dolara, dok je vrijednost tvrtke veća od 36 milijuna dolara. Tvrtkinim se dionicma trguje na Budimpeštanskoj burzi te na Londonskoj SEAQ elektroničkoj burzi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Velimir Šonje u Upravi Raiffeisen banke</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) od 1. rujna, radit će mr. Velimir Šonje, prvotno na poslovima savjetnika Uprave, a nakon položenog bankarskog ispita i potvrde Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) i kao član Uprave. Time se Uprava RBA proširuje na četiri člana, a uz predsjednika Zdenka Adrovića, u Upravi su još Lovorka Penavić i Michale Mueller, izvijestili su danas iz RBA.</p>
<p>Šonje je bio izvršni direktor za statistiku i istraživanje u HNB-u, a u Upravi RBA bit će zadužen za strateško planiranje, budžet i controlling te računovodstvo i financije.</p>
<p> Tridesetčetverogodišnji Velimir Šonje diplomirao je i magistrirao ekonomiju na zagrebačkom Sveučilištu, a bio je i polaznik prve generacije Poslovne škole Sveučilišta u Zagrebu (MBA) organizirane zajedno s Florida State University, USA. Karijeru je započeo na Ekonomskom institutu u Zagrebu, gdje je bio član skupine konzultanata koja je sudjelovala u osmišljavanju stabilizacijskog programa, koji je 1993. zaustavio hiperinflaciju i inflaciju sveo na razumne godišnje razine. Od 1995. Šonje radi u HNB-u. Istodobno, s radom u središnjoj banci postaje predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: Moj put u Sydney bio bi prevelik trošak za porezne obveznike</p>
<p>ZAGREB, 31. klovoza</p>
<p> - Zbog teškog gospodarskog stanja u zemlji hrvatski predsjednik Stipe Mesić neće ići na otvorenje Olimpijskih igara u Sydney, u rujnu ove godine. Objavio je to u četvrtak na kraju konferencije za novinare, obrazloživši kako »nema smisla da Predsjednik troši novac dok se hrvatski građani bore za preživljavanje«, a hrvatskim športašima, poručio je, želi uspjeh na OI. Na put u Australiju, dodao je u svom šaljivom stilu, morao bi ići u pratnji osiguranja »da netko iz Gospića ne bi došao i tamo«. Redovitom Predsjednikovom konferencijom za novinare dominirale su ovaj put dvije teme - ubojstvo Milana Levara i dokument o zločinima u Ahmićima koji je, iako označen kao državna tajna, ipak procurio u javnost. Za Levarovo ubojstvo hrvatski predsjednik krivi institucije vlasti koje su morale štititi tog Gospićanina nakon dojava o prijetnjama i nakon što je Haaški sud tražio od MUP-a njegovu zaštitu još za mandata HDZ-ova ministra policije Ivana Penića. Prema Mesićevu mišljenju, šef gospićke policije Dubravko Novak trebao bi biti smijenjen jer je tvrdio da ne zna ništa o pokušajima teroriziranja Levara, unatoč tome što je Levar ukazivao na prijetnje. »Moram prigovoriti institucijama hrvatske države koje nisu na vrijeme reagirale kad se mokrilo po spomenicima, kad se gradio spomenik Juri Francetiću i kad su se rušili spomenici... Ovo je sad odgovor na muk koji dolazi iz određenih institucija«, jasan je bio predsjednik Mesić. Istaknuo je da Vlada i MUP moraju otkriti odgovorne za gospićki zločin jer je »neosporno riječ o zločinu uperenom protiv Hrvatske«, a počinili su ga oni »koji ponovno žele Hrvatsku dovesti u izolaciju«. </p>
<p>Dokument o zločinima u Ahmićima predsjednik Mesić nije vidio, jer je to još kod njegovih savjetnika, no ostavlja mogućnost da je »dijelom rađen« na temelju transkripata pronađenih u Predsjednikovu uredu. </p>
<p>Sve one koji tvrde da im je dosta optužnica protiv Hrvata, Mesić podsjeća da još nije podignuta ni jedna takva optužnica. Napomenuo je da je Hrvatska s Hagom potpisala suradnju, ističući da on ne zna hoće li netko biti optužen u Haagu ili će biti pozvan kao svjedok. Mesić smatra da će građani drukčije regirati kad se dokažu pravi zločinci i zlodjela. Podsjeća da je bivša vlast prema zločinima bila tolerantna i da nam ne bi ni trebala suradnja s Haagom da domaće sudstvo radi svoj posao. Osudio je desničara Mladena Schwartza što hvali Levarovo ubojstvo i kaže: »On čini kazneno djelo poticanja na zločin i ova vlast bi ga trebala inkriminirati. Očekujem da se to dogodi«.</p>
<p> Osvrćući se na privredni kriminal u Hrvatskoj i na traganje za 200 najbogatijih obitelji, Predsjednik je i ovaj put istaknuo da je Hrvatska premrežena ortačkim ugovorima. Prema njegovu viđenju, onima koji su se bespravno obogatili može se ući u trag ako porezni uredi odrade svoj dio posla i provjere gdje je, primjerice, netko tko je kupio jahtu ili palaču vrijednu 10 milijuna maraka platio porez - u Hrvatskoj, na Cipru ili na Kajmanskim otocima. </p>
<p>Mesić se slaže s mišljenjem ministra obrane Radoša da Hrvatska ne treba imenovati veleposlanika u Beogradu odakle su gotovo sve zemlje povukle svoje veleposlanike. Predsjednik smatra da u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu trebaju sjediti samo otpravnik poslova i konzularni službenici. </p>
<p>Govoreći o požarima diljem hrvatske obale, predsjednik Mesić je ponovo ukazao na to da bi trebalo obnoviti uredbu o držanju koza - što je dokazana preventiva protiv požara. Izjavio je da smo nespremni dočekali požare od kojih su mnogi prešli iz BiH, što se moglo spriječiti pravodobnim potpisivanjem sporazuma.</p>
<p> Vladina plitvička predviđanja rasta društvenog bruto proizvoda od 3,5 posto smatra tek prvim projekcijama koje su ipak za Hrvatsku, po njegovom mišljenju - premale. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Koordinacija udruga za zaštitu ljudskih prava snažno podržava »stari« HHO</p>
<p>OSIJEK, 31. kolovoza</p>
<p> - Koordinacija organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj uputila je u četvrtak priopćenje u kojemu je prokomentirala osnivanje »novoga« Hrvatskog helsinškog odbora. </p>
<p>»Osnivanje 'novog' HHO-a dogodilo se da bi se manipuliralo javnošću, a ne da bi se štitila ljudska prava«, navodi se na početku pisma te se dodaje kako za članove i aktiviste nevladinih organizacija udruženih u ovu koordinaciju postoji samo jedan HHO i to onaj koji je 1993. osnovao Ivan Zvonimir Čičak.</p>
<p>»To je HHO koji je sedam godina bio utočište mnogim žrtvama kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj i koji je svojim izjavama prozivao odgovorne, te koji je hrabro izgovarao podatke o kršenjima ljudskih prava u Hrvatskoj u najgorim i najnesigurnijim vremenima. Osim toga, ovaj HHO nije gledao na nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost žrtava već je svima jednako stao u zaštitu«, ističe se u priopćenju. </p>
<p>Ove su organizacije uputile snažnu podršku »starome« HHO-u s kojim su se posljednjih godina »ostvarujući svatko svoju misiju dobro nadopunjavali«. »Uvjereni smo da će cijeli problem riješiti Međunarodna Helsinška federacija koja dobro zna tko je njezina podružnica u Hrvatskoj. Naime, ne može svatko tko se sjeti sebi uzeti časno ime nacionalnoga Helsinškog odbora, Helsinki Watcha, Amnesty Internationala ili Crvenog križa. Dostojanstvo tih imena u svijetu ne mora biti zaštićeno zakonom, ono je dovoljno zaštićeno sviješću ljudi o tome koje vrijednosti iza njih stoje«, stoji na kraju priopćenja koje je potpisala Biserka Milošević iz osječkoga Centra za mir, nenasilje i ljudska prava uime koordinaciju tih organizacija iz cijele Hrvatske. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Otpušteni novinari OTV-a odbili ponudu Uprave, podupire ih HUS </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Sastanak novinara redakcije informativne emisije »Serbus Zagreb« i predsjednika Uprave OTV-a Zorana Bogunovića održan u četvrtak završio je bez dogovora. </p>
<p>Novinarka te redakcije Dajana Kos izjavila je da im je Bogunović ponudio »gablece« do isplate plaća za svibanj, te da se telefoni u redakciji uključe najkasnije u petak. Također je najavio da bi tražena plaća mogla biti isplaćena do iduće srijede, rekla je Kos. Novinari su to odbili, jer žele istodobno i isplatu plaće kako bi mogli živjeti i uključivanje telefona da bi mogli obavljati svoj posao, napominje Kos. Dodala je da ne štrajkaju i da dolaze na posao, ali ne žele raditi dok »ne dobiju virman plaće na ruke« i dok ne dobiju uvjete za rad.</p>
<p>Kos ističe da su u redakciji razočarani što se nitko iz Gradskoga poglavarstva nije oglasio u vezi s problemima na OTV-u, budući da novinari te redakcije svakodnevno prate rad gradskih vlasti. Dodala je da je »Serbus Zagreb« jedina informativna emisija koja se na OTV-u emitira neprekidno sedam godina, te da je jučer prvi put izostala zbog navedenih razloga.</p>
<p>Član Uprave OTV-a Damir Vujinović u četvrtak je telefonski obavijestio svih 12 novinara informativne emisije »Serbus Zagreb« da im je uručen otkaz. Razlog tomu je navodno to što su se novinari pobunili zbog neisplaćenih honorara, loših tehničkih uvjeta rada i otkazanog sastanka s predsjednikom Uprave OTV-a.</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata (HUS) u četvrtak je uputila podršku otpuštenim djelatnicima Informativnog programa OTV-a i izražava zabrinutost za sudbinu radnika OTV-a, koji su, unatoč kršenju njihovih prava, jedini zaslužni za ugled koji zbog objektivnosti, informativni program OTV-a uživa među građanima. U priopćenju koje je potpisao voditelj zagrebačkog ureda HUS-a Mario Iveković navodi se da su se djelatnici OTV-a, iako godinama šikanirani, bez ugovora o radu i uz kašnjenje plaća, trudili profesionalno obavljati svoje zadatke, te čak ulagali i vlastiti novac da bi se ispunile programske obveze OTV-a.</p>
<p>U HUS-u napominju da OTV, po pitanju kršenja radničkih prava, nije usamljen slučaj u hrvatskim medijima, već da bi vrlo teško bilo pronaći medij u kojemu su svi radnici uredno prijavljeni i primaju plaću na vrijeme. »Rad na crno u Hrvatskoj nije ekskluziva medija, već posljedica nefunkcioniranja pravne države i guranja glave u pijesak najodgovornijih hrvatskih dužnosnika«, ističe se u priopćenju.</p>
<p>HUS upućuje otvoreno pitanje premijeru Ivici Račanu - »je li Vlada spremna i sposobna suočiti se s problemom 'rada na crno' i pobrinuti se da institucije pravne države počnu raditi svoj posao, čime bi se zaštitilo radnike OTV-a, a time i ostale šikanirane radnike u Hrvatskoj«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Zajednica nezaposlenih upozorava HEP da sirotinja nema za skuplju struju </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Zajednica nezaposlenih (ZANE) priopćila je u četvrtak kako je zapanjena činjenicom »da se (ne)odgovorni novi ljudi u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) razmeću statistikom i usporedbama s razvijenim europskim zemljama pri opravdavanju poskupljena toga vitalnog energenta, čije poskupljenje direktno pogađa i onako nikakav 'standard' velike većine hrvatskih građana«. </p>
<p>»Gospodo u HEP-u, zar ne vidite realnost? Valjda vidite da hrvatska sirotinja i nezaposleni nemaju mogućnost niti s ovom postojećom cijenom izaći na kraj«, poručuje se iz ZANE-a. »Ipak, pošto ste vi samo produžena ruka nove, 'socijalno osjetljive' Vlade, kojoj smo i mi u ZANE-u dali nesebičnu podršku i pomogli joj da dođe na vlast, zahtijevamo i čvrsto vjerujemo da se može naći primjereniji način za saniranje katastrofalnog stanja koje je HEP naslijedio od prijašnje vladajuće garniture«, naglašava se u priopćenju. </p>
<p>ZANE poziva predsjednika države Stipu Mesića, Vladu i njezina predsjednika Ivicu Račana, Sabor i njegova predsjednika Zlatka Tomčića, sve političke stranke, sindikate i udruge građana »da hitno spriječe ovako besramno poigravanje s ionako napetom socijalnom situacijom u zemlji«.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ministarstvo za europske integracije osiguralo stipendije za 26 studenata</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo za europske integracije u suradnji s veleposlanstvima Velike Britanije, Francuske i Italije te College of Europe osiguralo je novac za stipendiranje 26 studenata koji će po završetku studija raditi na poslovima vezanim uz europske integracije u tijelima hrvatske Vlade, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva za europske integracije.</p>
<p>Ministarstvo za europske integracije već treću godinu za redom dodjeljuje stipendije za poslijediplomsko stručno usavršavanje djelatnika u državnoj upravi iz područja europskih studija.</p>
<p>Za akademsku godinu 2000./2001., Ministarstvo je u suradnji s veleposlanstvima Velike Britanije, Francuske i Italije te College of Europe, osiguralo novac za stipendiranje 26 studenata. U listopadu prošle godine raspisan je natječaj na koji se javilo 120 kandidata, od kojih je stručna komisija u klasifikacijskom postupku odabrala njih 26 koji svojim znanjem i vještinama udovoljavaju zahtjevima studija.</p>
<p>Odabrani stipendisti studirat će europsko pravo i ekonomiju, multidisciplinarne europske studije, statistiku i javno zdravstvo na College of Europe u Brugesu i Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji, u Velikoj Britaniji na London School of Economics u Londonu te na Sveučilištima Sussexu u Brightonu i Southamptonu, na sveučilištima u Maastrichtu, Amsterdamu i Utrechtu u Nizozemskoj, Centru za istraživanja europskih integracija u Bonnu i Europa-Kollegu u Hamburgu, na Europskom institutu »Alcide de Gasperi« u Rimu i Sveučilištu u Firenzi, na Dunavskom sveučilištu u Kremsu u Austriji, Europskom sveučilišnom institutu u francuskom gradu Nancyju te na College of Europe u Natolinu u Poljskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sljedećih će se 30 dana razminiravati trase dalekovoda na osječkom području</p>
<p>ANTUNOVAC, 31. kolovoza</p>
<p> - Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Damir Goršeta i članica Znanstvenog vijeća HCR-a i supruga hrvatskog premijera Dijana Pleština obišli su radilište u Antunovcu kod Osijeka, gdje su u četvrtak u posao razmiranja uvedeni pirotehničari zagrebačke tvrtke DOK-ING. U idućih mjesec dana zagrebački pirotehničari trebali bi za potrebe Hrvatske elektroprivrede na osječkom poodručju razminirati trase dalekovoda Orlovnjak-Tenja, Antunovac-Seleš i Sarvaš-Nemetin, ukupne površine 60.000 metara četvornih. Razminiranje toga područja, prema rječima Damira Goršete, stajat će 720.000 kuna. Pojašnjavajući cilj obilaska, Goršeta je naveo i potpisivanje ugovora s vukovarsko-srijemskim županom Petrom Čobankovićem. Naime, županijsko Poglavarstvo donijelo je odluku da se iz naknada za poljoprivredno zemljište za razminiranje izdvoji 1,5 milijuna kuna. Taj će se iznos udvostručiti preko Međunarodne zaklade za razminiranje iz Slovenije. </p>
<p>U razgovoru s novinarima Dijana Pleština je podsjetila na nedavni posjet premijera Ivice Račana i predsjednika Republike Stjepana Mesića SAD-u zaključivši kako je promjena politike u Hrvatskoj imala pozitivan odjek u svijetu, gdje se sada shvaća i posebno veliki problem razminiranja.</p>
<p> »Ovaj je sektor dobio na značaju. Vidi se da novci idu tamo gdje su i namijenjeni, a interes Međunarodne zajednice da pomogne u razminiranju na području Hrvatske, značajno je povećan«, rekla je premijerova supruga. </p>
<p>Na pitanje novinara hoće li se hrvatska država posvetiti i problemima pirotehničara, Diana Pleština je odgovorila da je riječ o teškome poslu, da treba poraditi na poboljšanju uvjeta rada pirotehničara te osigurati im drugi posao nakon okončanja njihova pirotehičkoga radnog vijeka. </p>
<p>Načelnik Općine Antunovac Ilija Vučemilović je u razgovoru s gostima izrazio nezadovoljstvo što se tek sada počelo razminiravati područje, na kojem je to trebalo obaviti prije tri godine, tim više što su se prognanici s područja Antunovca među prvima vratili svojim kućama. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Jurić: Nema potpisivanja socijalnog pakta bez redovite isplate plaća </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) neće potpisati socijalni pakt dok se ne uspostavi redovita isplata plaća, i to ne od 1. siječnja 2001. godine, kako govori ministar financija Mato Crkvenac, nego od 1. listopada, najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik SSSH Davor Jurić. Upozorio je da se SSSH neće odreći kolektivnih ugovora, tarifne autonomije i prava na štrajk, niti će pristati na zamrzavanje plaća.</p>
<p>Tražimo, kazao je Jurić, da sindikati, poslodavci i Vlada, prije pregovora o socijalnom paktu, potpišu sporazum o redovitoj isplati plaća i sporazum o reguliranju zaostalih plaća koje se radnicima mogu isplatiti u gotovini ili kao udjel u vlasništvu poduzeća. Ne dolazi u obzir zamrzavanje plaća sve dok radnik ne bude dostojno živio od plaće, kazao je Jurić. SSSH će tražiti da se minimalna plaća poveća do iznosa 60 posto prosječne, te uvede pet poreznih stopa na dohodak - od 10 posto za male plaće do 45 posto za one iznad 10.000 kuna. </p>
<p>Ocjenjujući plitvički skup Jurić je rekao kako je za postizanje konsenzusa triju socijalnih partnera o izlasku iz krize nužna politička, gospodarska i socijalna stabilnost. Politička stabilnost, osim u izvršnoj vlasti na državnoj razini, nije osigurana, mnogo je opstrukcija i neargumentiranih kritika, a u državi je prisutna apsolutna gospodarska i socijalna nesigurnost, drži Jurić. On je pohvalio plitvički pokušaj dijaloga, ali i istaknuo da je velika kočnica u postizanju suglasja balkanski mentalni sklop, prisutan u svim strukturama društva, posebno u gospodarstvu. </p>
<p>Sindikati su na Plitvicama pokazali spremnost na socijalni dijalog, pa i na sklapanje socijalnog pakta, ali uz uvažavanje realnih sindikalnih zahtjeva, ističe Jurić. SSSH je ovaj tjedan već održao dvije rasprave o strategiji razvoja, proračunu i socijalnom paktu kojima je nazočio i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Jurić je najavio da će SSSH nakon 5. rujna zauzeti stajalište o socijalnom paktu. Savez će pregovarati o paktu, ali ga to ne obvezuje da ga i potpiše, ustvrdio je on. </p>
<p>Projekciju trogodišnjega državnog proračuna Jurić smatra realnom, jer je, kaže, bolje predvidjeti pobjedu sa dva prema nula, pa pobijediti sa četiri prema nula, nego obratno. Proračun bi bio fleksibilniji, ako bi se smanjila siva ekonomija u kojoj nestane još jedan proračun, a najmanje 30 posto nezaposlenih radi »u fušu«, ističe Jurić. SSSH će ustrajati na tome da Vlada predoči konkretne projekte strukturnih promjena u strateškim javnim poduzećima i tražiti da se uspostavi dijalog o stanju u gospodarskim granama s pojedinim ministarstvima. </p>
<p>Na Plitvicama, ističe kritički Jurić, Hrvatska udruga poslodavaca nije ponudila ništa, nego i dalje demagoški traži socijalni mir kako bi poslodavci i dalje otpuštali radnike, uskraćivali im plaću i izvukli što veću dobit. Ne može ulog poslodavaca u socijalni pakt biti samo etički kodeks HUP-a, jer radnik od izbacivanja poduzeća iz udruge poslodavaca nema ništa. Jurić poziva HUP da se prije rasprave o socijalnom paktu legitimira i napokon dokaže koliko ima članica i koliko zaposlenih pokriva. Ako HUP ne bude dovoljno reprezentativan, SSSH će tražiti da se socijalnom paktu priključe druge udruge poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zbog blokade prometa, građani se sukobili s prosvjednicima iz »Diokoma« </p>
<p>Svakodnevna prosvjedna blokada najprometnije splitske ulice u četvrtak dovela do sukoba prolaznika i radnika »Diokoma« / Nekoliko radnika ozlijeđeno / Ministar Fižulić u petak ne dolazi u Split, već predstavnici »Diokoma« u ponedjeljak odlaze u Zagreb</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Prosvjedni skup radnika splitskoga »Diokoma«, koji je počeo u četvrtak oko 8.00 sati blokadom Ulice domovinskog rata i Puta Brodarice, kulminirao je sukobom građana i samih radnika. Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević potvrdio je za Vjesnik da je došlo do izgreda, pri čemu je nekoliko radnika ozlijeđeno. </p>
<p>Naime, jedan vozač, koji se zatekao u Ulici domovinskog rata upravo u vrijeme blokade prometa, zaletio se svojim vozilom na skupinu radnika. Prema riječima glasnogovornika splitske policije Lea Taubera, 28-godišnji Ivan J. pokušavao je proći Ulicom domovinskog rata, u čemu su ga spriječile tri radnice, koje su, navodno, stale udarati po njegovu vozilu, nakon toga, vozač je nasilno pokušao proći, pri čemu je svojim golfom »zahvatio« radnice, koje su pale na cestu, zadobivši ozlijede zbog kojih su zatražile liječničku pomoć. Tauber kaže da zasada ne može detaljnije govoriti o tom incidentu, budući da policijska istraga još uvijek traje. </p>
<p>Osim toga, dogodio se još jedan izgred, o kojemu Tauber također nije htio podrobnije govoriti, ocijenivši ga kao naguravanje između jednoga građanina i prosvjednika. No, Matijašević tvrdi da nije riječ ni o kakvom naguravanju, već o fizičkom sukobu, što ga je izazvao jedan vozač (Veseljko J.), koji je izišao iz svoga vozila i udario jednu radnicu, nakon čega su joj prosvjednici priskočili u pomoć, izudaravši nasilnog građanina. </p>
<p>Bilo kako bilo, četvrti dan prosvjeda radnika »Diokoma« obilježili su neugodni incidenti, i sada se svi već pitaju što će se dogoditi u petak. Naime, radnici »Diokoma« ne odustaju od blokade prometa, unatoč sve manjem razumijevanju građana. Ispričavši se građanima zbog neugodnosti, koje su im nanesene blokiranjem prometa, Matijašević je rekao da gladni radnici »Diokoma« žele upozoriti javnost na nepravdu koja im je nanesena. </p>
<p>Radnici su prosvjednim skupom i kruženjem preko obilježenih pješačkih prijelaza željeli upozoriti javnost da više ne mogu čekati »kraj agonije koja kao da traje u nedogled«. Matijašević je obećao da će sindikati »Diokoma« angažirati zaštitare, koji će spriječiti da ne dođe do sukoba građana i radnika. Sindikalisti nisu željeli precizirati vrijeme i mjesto održavanja novoga prosvjeda, kazavši kako time žele doskočiti splitskoj policiji, »čija bi nazočnost mogla iziritirati ogorčene radnike«.</p>
<p>I nakon ovoga prosvjeda, radnici su se okupili u tvorničkom krugu gdje su održali sastanak, na kojem su jednoglasno odlučili da se svim pogonima »Diokoma« isključi struja. U srijedu su već isključili struju u proizvodnom pogonu obuće, gdje radnici »za bijednu nadnicu od 150 kuna, rade na crno, obavljajući poslove za pojedine poslovođe«. U četvrtak su, pak, donijeli odluku da se u svim pogonima »Diokoma« isključi struja. »Kad je mrak, nek' je mrak«, poručili su radnici »Diokoma«. A mrak na oči pao je i »Diokomovim« poslovnim partnerima iz Italije, koji danima mahnito povlače svoju robu iz tvrtke. Iz »Diokoma« je otišao i francuski partner, koji je, uvidjevši što se u poduzeću događa, vratio šleper pun sirovina natrag u Francusku.</p>
<p>Iako je ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio za petak svoj dolazak u Split, od njegova susreta s radnicima »Diokom« neće biti ništa. Iz Hrvatske udruge sindikata (HUS) stiglo je priopćenje u kojemu se navodi da ministar Fižulić u petak ne dolazi u Split, već predstavnici »Diokoma«, u ponedjeljak odlaze u Zagreb.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vladina dezorijentiranost je pogubna za Hrvatsku, drži dalmatinski HDZ</p>
<p>SPLIT, 31. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik splitsko-dalmatinskog HDZ-a Ilija Krišto kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare da je Vlada Ivice Račana »teško bolesna i impotentna, kad je riječ o rješavanju gospodarskih i socijalnih problema u Hrvatskoj«.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Vlada nema ni snage ni volje uhvatiti se u koštac s nagomilanim gospodarskim problemima, a posebno iznenađuje »njena nebriga i neodgovornost prema hrvatskim građanima«. </p>
<p>Ocijenivši Vladinu »dezorijentiranost i ustrašenost« pogubnima za Hrvatsku i njene građane, Krišto je rekao da je HDZ istinska i ozbiljna alternativa vladajućoj koaliciji. Osvrnuvši se na rezultate nedjeljnih lokalnih izbora, Krišto je ustvrdio da HDZ ima pravo biti zadovoljan, jer su oni »potvrdili da birači nisu nasjeli na obmane koje im nudi nova vlast«. »Vladajuća koalicija uporno ocrnjuje HDZ, pokušavajući naći alibi za svoje promašaje. No Račanova Vlada više ne može zamagliti svoje promašaje, koji su najviše došli do izražaja u potpunoj neorganiziranosti protupožarne zaštite«, ocijenio je čelnik splitsko-dalmatinskog HDZ-a.</p>
<p>Splitsko-dalmatinski HDZ traži od Vlade da narodu položi račune za uzroke i posljedice katastrofalnih požara koji su poharali hrvatsku obalu. Saborski zastupnik HDZ-a Ivica Tafra upitao je hoće li vladajuća koalicija postupiti isto kao i za vrijeme svog oporbenjaštva, kada je zbog izbijanja požara tražila ostavku tadašnjeg ministra policije Ivana Penića. </p>
<p>»Netko valjda mora odgovarati zbog smanjenja ovogodišnjih proračunskih sredstava za protupožarnu zaštitu«, poručio je Tafra, ističući da je Vlada najveći krivac što se Hrvatska danas zove »spaljena zemlja«, oštro osudivši Račanovu izjavu prema kojoj se stanje na požarištima ne može ocijeniti katastrofalnim. </p>
<p>Ivica Bekavac, govoreći o požaru koji je buknuo na istočnom dijelu omiškoga područja, kazao je da je njegov sin našao u Medićima, ispod stabla, lišćem pokrivenu zapaljivu napravu. »Slučaj smo prijavili policiji, koja je uzela tu napravu, ali dosad nije izvijestila javnost o čemu je zapravo riječ«, rekao je Bekavac. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Kljunak zbog požara u Arboretumu zatražio smjenu ravnatelja </p>
<p>DUBROVNIK, 31. kolovoza</p>
<p> - Nisu u pravu oni koji tvrde da stanje nije alarmantno i da nema terorizma. Sustav protupožarne zaštite promašen je, a ne funkcioniraju ni sustavi Civilne zaštite, obavješćivanja i zapovijedanja. Rekao je to u četvrtak na konferenciji za novinare Srećko Kljunak, predsjednik dubrovačke Hrvatske seljačke stranke (HSS) i saborski zastupnik, u povodu posljednjih katastrofalnih požara na dubrovačko-neretvanskom području. Osim što će, kazao je, tražiti odgovornost »nekih ljudi« zbog katastrofe uzrokovane požarima, Kljunak je izjavio i da će zatražiti smjenu sadašnjeg ravnatelja botaničkoga vrta Arboretum u Trstenom, kojega je više od polovice izgorjelo. </p>
<p>Dodavši da ravnatelja drže odgovornim za nenadoknadivu štetu u Arboretumu, Kljunak ističe kako se ona mogla izbjeći da se donacija dobivena od Svjetske banke za protupožarnu zaštitu doista i iskoristila u tu svrhu umjesto što je utrošena za »gradnju ograde«, koja je tijekom požara dobrim dijelom priječila slobodan prolaz gasiteljima. </p>
<p>S tom se tvrdnjom složila i Marijana Petir, ravnateljica za zaštitu okoliša HSS-a i glasnogovornica Ministarstva zaštite i okoliša i prostornog uređenja, koja u Dubrovniku boravi u povodu seminara o organskoj poljoprivredi, što se održava na Babinu kuku. Istaknula je da u Arboretumu zapravo nije ni bilo protupožarne zaštite, odnosno da tamo postoji »jedan jedini prosjek«, te da je stoga nedopustivo što se ništa nije učinilo kako bi se izbjegla katastrofa. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Račan: Ubojstva, ucjene i teror neće nas zaustaviti u kažnjavanju kriminalaca </p>
<p>Lučin: Preuzimajući dužnost, preuzeo sam i popis štićenih osoba na kojem nije bilo Levara / Županije poharane požarima dobit će bespovratnih 6,5 milijuna kuna / Zbog suše priprema se plan pomoći seljacima </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - »Odgovorni za zločine počinjene u Hrvatskoj neće terorom, ucjenama ili ubojstvima moći zaustaviti hrvatsku vlast da kazni sve koji su odgovorni za ratne zločine ili za gospodarski kriminal. Ova vlast svjesna je svoje odgovornosti i obveza u tom pogledu«, poručio je Ivica Račan sa sjednice Vlade u četvrtak, na kojoj je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin izvijestio o trenutačnim dosezima istrage o smrti Milana Levara. Lučin je naglasio kako se već sada, iako istraga nije dovršena, može potvrditi da je riječ o atentatu i terorističkom činu.</p>
<p> Reagirajući na nedavne javne istupe, istaknuo je da MUP, barem od 3. siječnja kada je došlo do smjene vlasti, ne može prihvatiti odgovornost za Levarovu smrt. »Čude me izjave pojedinih političara koji su u rukama imali osumnjičene za gospićke zločine i ništa nisu učinili, a sada optužuju«, rekao je Lučin i dodao kako je, prilikom preuzimanja dužnosti, preuzeo i popis štićenih osoba na kojem nije bilo ime Milana Levara. »Neke osobe iz Hrvatske kao zaštićeni svjedoci Haaškog suda, preseljene su u SAD i Kanadu. Jučer smo uspjeli u arhivu pronaći zahtjev što ga je potpisala Snježana Bagić, koji je Vlada poslala MUP-u, o zaštiti Milana Levara. Doznali smo i da je spis proslijeđen pomoćnicima tadašnjeg ministra Ivana Penića - Jošku Moriću i Željku Sačiću, a nakon toga stvar se gubi. Ukratko, zahtjev za zaštitu nikad nije stigao u Policijsku upravu ličko-senjsku«, ustvrdio je ministar Lučin. Izvijestio je Vladu da je ta istraga apsolutni prioritet, a MUP je osnovao dvije ekipe u Zagrebu koje su na terenu. »Dosad je obavljeno 90 obavjesnih razgovora, a morat ćemo zatražiti i pomoć vojne policije, jer će trebati obaviti razgovore i s nekim vojnim osobama, pa i časnicima. </p>
<p>U svakom slučaju, napravit ćemo maksimum i vrlo brzo doći do počinitelja tog neljudskog i gnusnog zločina«, zaključio je Lučin. </p>
<p> Premijer Račan izrazio je sućut obitelji Levar, dodajući da će kao predstavnica Vlade na pogrebu biti potpredsjednica Željka Antunović.</p>
<p>Prenoseći Vladi informaciju o učinku elementarnih nepogoda na poljoprivredne kulture i šume, ministar Božidar Pankretić kazao je da od početka godine do danas prve procjene o štetama upućuju na čak 2,07 milijardi kuna. »Dugotrajni nepovoljni klimatski uvjeti, nedostatak ili minimalne oborine i iznimno visoke temperature, rezultirali su ovako velikim štetama. Prinosi ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura mogli bi biti smanjeni u prosjeku između 30 i 70 posto«, rekao je Pankretić. Upozorio je da štete, u financijskom smislu, mogu biti i veće budući da se prve službene procjene očekuju za otprilike dva tjedna. »Iz nekih županija procjene još nisu stigle jer se podaci obrađuju, a suša i požari i dalje haraju. Od procijenjenih 2,07 milijardi kuna, na štete od suša, tuča i požara u poljoprivredi otpada 1,84 milijarde, dok su štete u šumarstvu nešto manje«, istaknuo je ministar. Najavio je da se u Ministarstvu priprema plan pomoći posebno manjim poljoprivrednim domaćinstvima. Predložit će se smanjenje ili otpisivanje određenih poreznih obveza koje seoska poljoprivredna domaćinstva imaju prema državi.</p>
<p>Prihvaćajući informaciju o stanju na požarištima od 21. do 27. kolovoza, Vlada je donijela odluku o dodjeli bespovratne prve žurne pomoći županijama za ublažavanje i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda izazvanih požarima u kolovozu. Tako je, na temelju uvida u prva izvješća o štetama, Vlada odlučila uputiti po milijun i pol kuna Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a po milijun kuna Zadarskoj i Ličko-senjskoj. Ukupna pomoć od 6,5 milijuna kuna namijenjena je prvenstveno onima čija je stambena ili gospodarska imovina uništena u požarima. Župani su zaduženi za raspoređivanje pomoći, ali i za to da u roku od mjesec dana podnesu izvještaj Vladi o načinu trošenja namjenskog novca. </p>
<p>Ministar Lučin izvijestio je Vladu da je u četvrtak bilo devet aktivnih požara koji su bili pod kontrolom. U protekla dva tjedna bilo je angažirano najviše gasitelja - njih čak 5000 i 820 vozila. Za one koji i dalje tvrde da je riječ o terorizmu, iznio je podatak da su za 33 kaznena djela okrivljene 24 osobe. »Od toga je za najveći požar okrivljen maloljetnik, a za podmetanje samo jedna osoba srpske nacionalnosti i jedan psihički bolesnik.« Premijer je zatražio da se za sjednicu 14. rujna pripremi cjelovito izvješće o požarima u ovoj godini koje će biti podneseno Saboru.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Koštroman: O Ahmićima sam rekao što sam imao reći, a krivci neka se kriju</p>
<p>ŠIBENIK, 31. kolovoza</p>
<p> - Brojni su napisi u medijima kojima se iznova aktualizira zločin počinjen 16. travnja 1993. godine u selu Ahmićima, u kojem je ubijeno stotinjak muslimanskih civila. Tvrdi se da je policija okončala istragu i da će na temelju sastavljenog izvješća biti podnesene kaznene prijave. </p>
<p>Uz zločin u Ahmićima od početka se vezuje ime Ignaca Koštromana, danas umirovljenog visokog časnika Hrvatske vojske. U kratkom telefonskom razgovoru za Vjesnik, Koštroman, koji s obitelji živi u Kninu, rekao nam je da o Ahmićima ne želi davati nikakve izjave kako se ne bi usporila istraga nadležnih tijela kojima treba prepustiti da rade svoj posao.</p>
<p>»Javno sam demantirao da sam pobjegao iz Hrvatske, kako se to jedno vrijeme govorilo i nagađalo. Rekao sam ono što sam imao reći, a oni koji su krivi, neka se kriju. Uvijek sam dostupan svima i nemam razloga bježati. Neka oni koji tvrde suprotno, argumentirano kažu što mi stavljaju na teret i što imaju protiv mene. Spreman sam snositi odgovornost ako sam nešto skrivio«, izjavio je umirovljeni pukovnik Koštroman. Dodao je da se danas vodi žalbeni postupak protiv generala Tihomira Blaškića i sudski postupak protiv Darija Kordića, a on svojim izjavama ne bi želio nikome naštetiti već omogućuje relevantnim službama da rade svoj posao. »Svoju ću šutnju koristiti da bi istraga išla u pravom smjeru«, kazao je Koštroman za Vjesnik.</p>
<p>Podsjetimo, Koštroman je prije nekoliko mjeseci burno reagirao na pisanje novinara Nacionala, Jutarnjeg lista i Globusa. Tad je medijima poslao opširno pismo u kojem je opovrgnuo da je umiješan u ratni zločin u Ahmićima, te konstatirao: »Mediji su već sačinili moju optužnicu i donijeli presudu«. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Izmjene i dopune Ustava trebaju stabilizirati sadašnju vlast, tvrdi Tomac </p>
<p>Arlović: Ustavne promjene ne ostavljaju prostor za donošenje ustavnog zakona o manjinama/ Sanader: Predložene ustavne promjene omogućuju vladi da »drži u šaci» parlament / Herman: Županijski dom treba ravnopravno sa Zastupničkim odlučivati o financiranju jedinica lokalne samouprave/ Škrabalo: U Županijski dom uz predstavnike regija, trebaju ući zastupnici manjina i dijaspore/ Ramušćak: Predložena rješenja ukinut će neovisnost sudbene vlasti/ Trconić: Suverenost Ustavom treba ograničiti u interesu integracija u međunarodnu zajednicu </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović, je u četvrtak na sjednici tog odbora istaknuo da, kada je riječ o ustavnim promjenama najveće dvojbe postoje oko toga koliko Vlada smije usmjeravati rad parlamenta, potom oko predsjedničkih ovlasti, odnosa između dvaju saborskih domova, njihovo raspuštanje, institut supotpisa, te decentralizacija države. </p>
<p>Prema Arlovićevim riječima, predložene ustavne promjene ne ostavljaju prostor za donošenje ustavnog zakona o manjinama. To bi se moglo riješiti tako da se donese ili običan zakon o manjinama, ili da se u tekstu ustavnih promjena otvori prostor za donošenje ustavnog zakona o tome, kazao je Arlović, dodavši kako je upitno je li to uopće potrebno budući da je Hrvatska potpisnica međunarodnih konvencija o zaštiti manjina. </p>
<p>Dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, ustvrdio je da prijedlog ustavnih promjena daje mogućnost vladi da »drži u šaci» parlament, budući da se Zastupnički dom može raspustiti na njezin prijedlog. To je pat-pozicija koja krizu vlade i parlamenta pretvara u državnu krizu, drži Sanader. On smatra kako kod izvornih ovlasti predsjednika Republike, o kojima se tek treba dogovoriti, predsjedniku ne bi trebao supotpis premijera. Za Sanadera je upitno to što predsjednik države, nakon što bude izabran na tu dužnost, mora dati ostavku na članstvo u stranci. Dodao je da nema parlamentarne demokracije bez dvodomnog parlamenta. </p>
<p>Dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora, istaknuo je kako se ustavne promjene nastavljaju na Ustav iz 1990. godine. Tomac kaže kako nisu u pravu oni koji smatraju da nakon donošenja ustavnih promjena treba provesti nove parlamentarne i predsjedničke izbore. »Te izmjene i dopune Ustava trebaju stabilizirati sadašnju vlast«, kaže Tomac, te napominje kako se te promjene trebaju usvojiti najkasnije u studenom ove godine. Tomac smatra da preambula Ustava s nabrajanjem nacionalnih manjina treba ostati, s time da treba dodati Bošnjake i Slovence. </p>
<p>Vilim Herman (HSLS) istaknuo je kako je u radu Županijskog doma bilo i pozitivnih iskustava. On smatra kako taj dom treba ravnopravno sa Zastupničkim odlučivati o financiranju jedinica lokalne samouprave. Kazao je i kako županije nisu položile ispit, te je stoga opravdano njihovo izbacivanje iz teksta prijedloga ustavnih promjena. Ivo Škrabalo (HSLS) kazao je kako se treba čuvati toga da se iz polupredsjedničkog ne uđe u poluparlamentarni sustav. Škrabalo se založio za to da u Županijski dom, pored predstavnika regija, uđu i zastupnici manjina, te dijaspore. On drži i da u Ustav treba uvesti neka ograničenja kod izbora predsjednika Republike, pa tako predsjednik ne bi mogao postati nitko mlađi od 35, odnosno 40 godina. On drži i kako Saboru treba dati mogućnost da se izjasni i o ulasku strane vojske, odnosno osnivanju vojnih baza na hrvatskom teritoriju.</p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak ocijenio je »iznenađujuće neprihvatljivim prijedlog« koji se odnosi na sudbenu vlast. Prema njegovim riječima, rješenja koja se predlažu dovest će do ukidanja neovisnosti sudbene vlasti. Posebno neprihvatljivim Ramušćak drži prijedloge o izboru predsjednika Vrhovnog suda, razrješavanju sudaca, te o sastavu Državnog sudbenog vijeća. Dr. Ivan Prpić drži netočnim da je bivši predsjednik dr. Franjo Tuđman bio kriv za sve loše. Za takvo stanje, prema njegovu mišljenju, krivnju snose i političke stranke. Zbog toga, kaže Prpić, treba detaljnije regulirati pitanje političkih stranaka, jer se u »sadašnjem Ustavu stranke tretiraju kao udruženja ptica pjevica«.</p>
<p>Tereza Ganza-Aras (LS) naglasila je kako jednodomni parlament nije dovoljan da se otrgne utjecajima izvršne vlasti, koja je uvijek jača od zakonodavne. Drži kako se Županijski dom ne može ukinuti samo zato što, do sada, nije ispunio svoju ulogu.</p>
<p>Dorica Nikolić (HSLS) drži neprihvatljivim da predsjednik države proglašava zakone, kako se predlaže. Ona je istaknula i kako bi uvjet od 15 godina staža za predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika, trebalo smanjiti na deset godina. Naime, po predloženom rješenju za dužnosnike u sudstvu ne bi mogao biti izabran nitko tko nije stvorio karijeru u komunističkom sustavu, kaže Nikolić. Jadranko Crnić kazao je, pak, kako su rješenja šestorice koja se odnose na sudstvo, bolja od onih koje je predložila radna skupina predsjednika Stipe Mesića, čiji je i Crnić član. </p>
<p>Prema riječima Luke Trconića (HSS), suverenost se danas prekruto doživljava, a Ustavom je treba ograničiti u interesu integracija u međunarodnu zajednicu. Ulaskom u Europsku uniju ne gubi se suverenost, istaknuo je. Također, on je naglasio kako ustavne promjene trebaju omogućiti uključivanje sindikata i drugih udruga u proces donošenja zakona. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Ivanišević: Županijski dom s ovlastima kakve su mu predložene nema smisla</p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević istaknuo je da je konkretan razlog ustavnim promjenama novi odnos Sabora, vlade i predsjednika. Istaknuo je da se trenutačno stanje ne smije podržavati, jer se u njemu netko ne služi svojim ustavnim ovlastima, a drugi, očekujući ustavne promjene, šire svoje ovlasti. </p>
<p>Posebno se osvrnuo na, prema mnogima, sporno pitanje može li vlada predložiti raspuštanje parlamenta. Ivanišević drži da u tom pitanju nije ništa sporno, jer »nije smisao parlamentarnog sustava dominacija parlamenta nego ravnoteža između zakonodavne i izvršne vlasti«. Naravno, nastavio je ministar pravosuđa uvijek se može razgovarati o tome treba li u Ustavu decidirano navesti situacije u kojima vlada može raspustiti Sabor. </p>
<p>Govoreći o supotpisu predsjednika vlade i predsjednika Republike kazao je kako ta institucija nije nužna samo da ograniči šefa države, nego da se i dio odgovornosti prebaci na vladu. </p>
<p>Ministar Ivanišević kazao je kako je prije bio sklon da Županijski dom ostane, jer se »drži načela da ne treba mijenjati više nego što je potrebno«. No podržao je Vladimira Šeksa u tome da Županijski dom s ovlastima kakve su mu predložene nema prevelikog smisla. </p>
<p>Šeks je upozorio i na to da će postojeća rješenja ostaviti mogućnost da izvršna vlast bude dominantna u parlamentu. Što se tiče predsjednika Republike, Šeks smatra da bi on trebao imati autonomne ovlasti koje izviru iz Ustava. </p>
<p>Branko Smerdel, s Pravnog fakulteta, predložio je da se najprije riješi pitanje ustrojstva vlasti. »Takav Županijski dom ne može opstati i ovo je jedinstvena prigoda da on odumre bez vrištanja onih koji gube svoja mjesta«, rekao je Smerdel i predložio da se, budu li se ustavne promjene provodile u dva dijela, najprije ukine Županijski dom, čime će se uštedjeti, a nakon toga mogu se nastaviti kvalitetne rasprave o dvodomnom parlamentu. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Canjugu će uskoro izbaciti iz HDZ-a?</p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Premda se pretpostavljalo da će na sjednici Središnjeg odbora HDZ, koja će se održati u subotu, Zlatko Canjuga biti izbačen iz stranke, po svemu sudeći ta će odluka pričekati još neko vrijeme. Kao što je poznato, Visoki sud časti HDZ-a dobio je prije nešto više od mjesec dana prijedlog za pokretanje stegovnog postupka protiv Canjuge. Razlog za tu odluku Predsjedništva HDZ-a bio je Canjugin prijedlog za osnivanje frakcija, što je protivno Statutu HDZ-a. Premda je Canjuga višekratno opominjan, odbio je poziv vrha stranke da svoje prijedloge o političkim smjernicama HDZ-a pokuša usuglasiti s programom prihvaćenim na Petom općem saboru i ustrajao je na osnivanju frakcijama. Canjuga je isticao da u tome ima podršku predsjednika Stipe Mesića i svog bivšeg stranačkog kolege Josipa Manolića. Po svemu sudeći, Canjuga bi uskoro mogao tražiti drugu stranku ili osnovati novu. Konačni pravorijek na tu temu mogao bi se znati već za koji dan. Potom ostaje samo pitanje njegova budućeg djelovanja u Saboru - odnosno hoće li ostaviti svoje zastupničko mjesto stranci na čijoj je listi dobio zastupnički status ili će ga, kao i Mate Granić, Vesna Škare- Ožbolt i Pavao Miljavac, zadržati uz obrazloženje da je »dobio izbore«. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>LS: Rezultati lokalnih izbora mijenjat će i odnos među šestoricom </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - Rezultati lokalnih izbora pokazuju da je Liberalna stranka (LS) stranka u usponu koja na svakim izborima bilježi sve bolje rezultate. To također potvrđuje i našu tezu da će se odnosi među šestoricom morati mijenjati u skladu s rezultatima ostvarenim na lokalnim izborima. Istaknula je to u četvrtak na konferenciji za novinare glavna tajnica LS-a Helena Štimac-Radin. </p>
<p>Dodala je da je LS, što je potvrđeno i na Predsjedništvu stranke u srijedu na večer, izuzetno zadovoljan rezultatima lokalnih izbora u Bakru, Ninu i Viru, gdje su svojim samostalnim listama osvojili najviše glasova od svih stranaka šestorice. </p>
<p>U Gradskom vijeću Nina LS je tako dobio 20 posto vijećnika, u Općinskom vijeću Vira deset posto, a na otoku Preku dobio čak 25 posto glasova. Stranka će stoga, istaknula je ona, i dalje prakticirati samostalni izlazak na lokalne izbore.</p>
<p>Predsjedništvo LS-a, nastavila je ona, će i dalje podupirati Vladu i njen program, ali će, također, zadržati i pravo kritiziranja poteza za koje misle da nisu opravdani što je i normalno u koalicijskim vladama. </p>
<p>U LS-u, naime, smatraju da opstanak koalicije ovisi o produktivnoj suradnji stranaka, a ne o ponašanju kojima neke stranke pokušavaju marginalizirati ostale. »LS je ravnopravan partner i ima pravo na sve informacije o funkcioniranju države. A mi ćemo i dalje iznositi svoja stajališta i ocjene, kao i kritike vlasti ako to zasluži«, istaknula je Štimac-Radin, rekavši kako od vlasti očekuju da u sljedećem razdoblju bude konstruktivnija, te da se umjesto sukoba i produciranja afera u koaliciji okrenu izvlačenju zemlje iz socijalne i gospodarske krize. LS, nastavila je, podržava gospodarsku strategiju predstavljenu na Plitvicama, ali je zabrinut zbog činjenice da će sljedeće četiri godine oko 300.000 ljudi biti bez posla, što znači da će društvo i dalje biti dezintegrirano i da će biti teško ostvariti socijalni mir. </p>
<p>Što se tiče kandidatura za predsjednika LS-a i kalkulacija u tisku o tome da tri kandidata znače raskole i sukobe u stranci, Štimac-Radin istaknula je kako to nije točno, nego da kandidature Bože Kovačevića, Zlatka Kramarića i Mladena Vilfana znače samo demokratsku zrelost LS-a, te da je to stranka za koju se vrijedi boriti. </p>
<p>Spekulacije o sukobima u LS-u opovrgnuo je i predsjednički kandidat Zlatko Kramarić. On je, pak, najoštrije osudio ubojstvo Milana Levara, koje će »baciti novu sjenu na odnose s Haaškim sudom«.Stoga LS traži od MUP-a temeljitu istragu koja će otkriti počinitelja i naredbodavca tog ubojstva, a nekrofilska slavljenja tog zločina drže nedopustivima. Također, obitelji Milana Levara upućena je sućut. </p>
<p>Upitan za najnovije smjene u Ministarstvu obrane, Kramarić je rekao kako se nada da novi ljudi neće biti imenovani prema stranačko-kumovskom načelu. </p>
<p>Što se tiče MUP-ova dokumenta o Ahmićima, on je ponovio je stajalište LS-a svoje stranke da bi za odnose s Haagom bilo mnogo bolje da je Hrvatska sama istražila te zločine. Demantirao je napise u Nacionalu da je na sastanku šestorice od Budiše zatraženo da kaže kako će se ponašati kad stignu haaške optužnice protiv hrvatskih generala. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Đukić: U ovome ratu dogodio se najveći pogrom Srba i zato oni ne glasuju za hrvatske stranke</p>
<p>U nedjelju su u Donjem Lapcu održani lokalni izbori na kojima su uvjerljivo pobijedili kandidati Srpske narodne stranke (SNS). To je povod razgovoru s predsjednikom te stranke Milanom Đukićem.</p>
<p>• Nakon pobjede na izborima u medijima je objavljeno da ćete postati načelnik općine Donji Lapac?</p>
<p>- Još nije donesena konačna odluka tko će biti načelnik. Njegovo ime će se znati za nešto više od mjesec dana. U svakom slučaju, mogu jamčiti da će načelnik biti pravi čovjek. </p>
<p>• Hoćete li to biti vi?</p>
<p>- Možda ću to biti i ja. Nismo razmišljali o tome.</p>
<p>• Jeste li očekivali tako veliku izbornu pobjedu u Lapcu?</p>
<p>- Nikad nisam sumnjao da će Srbi nešto naučiti u najvećem pogromu srpskog naroda za vrijeme ovoga rata. Zato sada i govore, trebali smo 1990. godine slušati Milana Đukića. Oni znaju da sam uvijek bio ustrajan i da sam uvijek tražio izlaz iz problema političkim i demokratskim sredstvima. I upravo mi je to davalo snagu. Eto, moja stranka ima predznak »srpska«, a ne »hrvatska«, što je zapravo ostatak od vremena kada je SNS osnovan. Unatoč tome, mislim da je SNS građanska, a ne nacionalna stranka i da je kao takva pobijedila na izborima. U svakom slučaju, nadao sam se da ćemo dobiti barem osam mjesta u općinskom vijeću, a dobili smo 11.</p>
<p>• Sudeći prema nacionalnoj strukturi, glasači u Donjem Lapcu su podržali stranke upravo prema nacionalnom ključu. Srbi su glasovali za SNS i SRP, a Hrvati za HSP i HDZ. Koliko je to dobro za Hrvatsku i očekujete li sličan ishod na predstojećim lokalnim izborima i u ostalim područjima posebne državne skrbi?</p>
<p>- Zar bi bilo normalno, poslije svih tragedija i suludih pokreta koji su se dogodili na ovim prostorima, da Hrvati u Zagrebu glasuju za SNS. Na tom prostoru treba tražiti logiku, a ne pitati se zašto manjinski Srbi ne glasuju za hrvatske stranke. Očekujem da će se slični rezultati ponoviti i na ostalim područjima. Istina je da su Srbi glasovali i za SRP zbog njihova kvalitetna programa i još više kvalitetnih ljudi. Tako je i SDS početkom 90-tih imao fantastičan demokratski program, ali su ga SDS-ovci bacili u ladicu i provodili potpuno drukčiju, ludu politiku. Oni su imali problem s ljudima.</p>
<p>• SNS može bez koaliranja s drugim strankama konstituirati općinsku vladu. Kako gledate na moguću suradnju s HSP-om?</p>
<p>- Nemam potrebe koalirati s nijednom strankom, ali želim i hoću surađivati sa svim strankama - SRP-om, HDZ-om, pa i HSP-om. Zašto? Zato što je jedan život u Donjem Lapcu i svi trebaju dati svoj doprinos. Predsjednik SRP-a Stipe Šuvar je kazao da SRP, kada bi trebao koalirati da bi došao na vlast, ne bi nikada to uradio s ostale tri stranke u Lapcu. Ne slažem se s takvim razmišljanjem i smatram ga neozbiljnim. Ja bih sa SRP-om koalirao, i to primarno zbog dobrobiti Donjeg Lapca.</p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Jedan psiholog mora raditi s čak 3.600 učenika, a defektolog s njih 1.000 </p>
<p>Zabrinjavajuća analiza stanja u hrvatskome školstvu: u 404 osnovne škole nema mogućnosti prenamjene prostora za potrebe nastave informatike / Od 818 matičnih škola, samo 154 rade u jednoj smjeni / Čak 57 posto srednjih škola nema pedagoga / »Preporod« predlaže osnivanje školskog instituta koji bi mjesečno objavljivao »školske podatke« </p>
<p>ZAGREB, 31. kolovoza</p>
<p> - U kakvu su stanju hrvatske osnovne i srednje škole, kakva je njihova informatička opremljenost, kakav je i koliko je nastavnoga kadra, kolike su plaće nastavnika, kolika im je tjedna norma u usporedbi s drugim europskim zemljama - to su samo neka pitanja na koja je odgovore ovih dana potražio Hrvatski školski sindikat »Preporod«, i sveo ih na kratku, ali zabrinjavajuću, analizu stanja u hrvatskome školstvu. </p>
<p>Prema riječima predsjednika »Preporoda« Vinka Filipovića, za prikupljanje odgovora na ta i slična pitanja vezana uz stanje u školstvu, trebalo se poprilično potruditi, jer je podatke bilo nemoguće naći na jednome mjestu. Stoga je predložio osnivanje školskog instituta, koji bi imao zadatak pozabaviti se »školskim podacima« (prikupiti ih, analizirati i, primjerice, jednom na mjesec predočiti javnosti). </p>
<p>Prema podacima »Preporoda«, od 818 osnovnih škola u Hrvatskoj, 331 škola nema niti jedno računalo, 260 ima jedno do dva računala koja se većinom koriste u računovodstvene i administrativne svrhe (dakle, nisu na raspolaganju učenicima), a u čak 404 osnovne škole uopće ne postoji mogućnost prenamjene školskoga prostora za potrebe nastave informatike! </p>
<p>Školskog pedagoga nema čak 41 posto osnovnih škola. U nešto više od 1.200 osnovnih i srednjih škola ima oko 1.300 stručnih suradnika, međutim, 35 posto osnovnih škola nema niti jednoga. U srednjim je školama situacija još nepovoljnija: 57 posto škola nema pedagoga, a u 54 posto srednjih škola uopće nema stručnih suradnika. O kritičnosti situacije, što se tiče stručne službe u našim školama, pokazuje podatak da na oko 1.000 hrvatskih učenika dolazi jedan pedagog, na 1.040 učenika jedan knjižničar, na 2.456 učenika jedan defektolog, a jedan se školski psiholog mora pozabaviti s čak 3.572 učenika!</p>
<p>No zato je u hrvatskim školama, u prošloj školskoj godini, bilo 2.773 vjeroučitelja, od kojih 2.117 ih u stalnom radnom odnosu, dok su ostali vanjski suradnici. U osnovnim školama radi 2.224 vjeroučitelja, a u srednjima 509. U ukupnoj strukturi školskih vjeroučitelja, laika je gotovo koliko i svećenika - laika ima 1.067, svećenika 1.277, a redovnica ili časnih sestara - 389. </p>
<p>Što se tiče omjera učitelja i učenika, podaci iz prošle godine pokazuju da u prosječnom osmoškolskom razredu na jednog učitelja dolazi 16,5 učenika. Kako se na prvi pogled čini, to je prilično povoljan odnos, međutim, riječ je o vrlo velikom nesrazmjeru, ako se uzme u obzir da je u razredima planinskih i otočnih škola (Lika, Gorski kotar, unutrašnjost Istre, Dalmatinska zagora) samo po nekoliko učenika, dok je u školama velikih gradova broj učenika u razredu veći od 30. </p>
<p>Od 1.218 osnovnih škola u Hrvatskoj, 818 ih je matičnih a 400 područnih. Od 818 matičnih, samo 154 škole rade u jednoj smjeni (najčešće male planinske i otočne škole), 602 rade u dvije, a 62 u tri smjene.</p>
<p>Materijalni položaj zaposlenih u hrvatskim školama, uspoređen je pak s položajem zaposlenih u drugim javnim službama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u travnju ove godine zaposlenih u financijama (banke, ZAP) je 5.498 kuna. Prosječna plaća u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi je 4.225 kuna, javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju 4.175 kuna, a u obrazovanju - 3.364 kune. </p>
<p>A koliko rade hrvatski učitelji, pokazuje podatak da se tjedna norma učitelja u osnovnim školama kreće od 22 do 25 sati, u srednjoj od 20 do 28 sati. U Italiji postoji »striktna« tjedna norma od 24 sata u osnovnoj školi i 23 sata u srednjoj.</p>
<p>Opterećenost učitelja razredne nastavne u Hrvatskoj je 24 sata na tjedan, što je šest sati više nego u Austriji i Mađarskoj, pet sati više od razrednika u Sloveniji i Švedskoj, odnosno - tri sata više od razrednika u Njemačkoj i Norveškoj. Od naših učitelja razredne nastave rade jedan sat manje jedino učitelji u Francuskoj. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000901].
|
