NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000801].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223002 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.08.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Adlešić: Ako brzo ne riješimo problem nezaposlenosti, bit ćemo spremni za oporbu!</p>
<p>SDP i HSLS su zajedno izradili program Novog smjera koji smo uskladili i zato o nekim koncepcijskim razlikama ne možemo govoriti. Možemo možda govoriti o nekakvim razlikama u povijesnim gledanjima, biografijama naših čelnih ljudi, ali koncepcijske razlike ne postoje/ Pravi problemi koje svi zajedno moramo rješavati su oni gospodarski i socijalni, a ne što je netko iz mladeži HSLS-a ili SDP-a rekao / Isteklo nam je vrijeme u kojem smo mogli pričati da smo zatekli loše stanje </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Ovih dana obilježavaju se dvije godine suradnje SDP-a i HSLS-a, koja je započeta Splitskim sporazumom iz '98. o približavanju stranaka, a potom i predizbornim sporazumom potpisanim prije godinu dana također u Dioklecijanovu gradu. S potpredsjednicom HSLS-a Đurđom Adlešić razgovarali smo tim povodom o suradnji dviju stranaka, te stanju u njezinoj stranci koja je prošlih tjedana bila metom medijskih napada, a i sam je premijer Ivica Račan optužio HSLS-ovce za zakulisne igre.</p>
<p>• Gospođo Adlešić, kako ocjenjujete odnose i suradnju između SDP-a i HSLS-a?</p>
<p>- SDP i HSLS su doista strateški partneri, dvije stranke koje su napravile kvalitetan dogovor u predizborno vrijeme. Treba se tu prisjetiti nečeg što često zaboravljamo, a to je da je dogovor i oko podjele izbornih jedinica i oko liste išao vrlo glatko, a to su problemi na kojima često pada stranka i unutar sebe, a pogotovo u takvim kombinacijama.</p>
<p>• Bilo je nekih prigovora i problema na terenu, u Šibeniku, na primjer.</p>
<p>- To je bilo potpuno zanemarivo, na kraju krajeva, u Šibeniku su na pozornici zajedno stajali Mario Kovač i Ivan Ninić. Prema tome, ozbiljnih razilaženja nije bilo. Isto je tako bilo i kad su se počele dijeliti funkcije i ministarska mjesta, a naravno, kad smo se primili posla i kad su naši ministri sjeli u svoje vrele fotelje i kad se vidjelo stvarno stanje stvari, možda je i bilo nekih napetosti, ali stvarno zanemarivih. Ja doista mislim da je to zanemarivo i da su to, u nedostatku nekih žešćih tema, novinare proglasili top temom.</p>
<p>• Medijsko »nabrijavanje« odnosa između SDP-a i HSLS-a kulminiralo je međutim prije desetak dana i prvim otvorenim sukobom Račana i Budiše, kad je premijer otvoreno napao HSLS zbog »zakulisnih igara«. Je li ručak u Budišinoj vikendici zaista razriješio nesporazume ili su oni prikriveni?</p>
<p>- Ne bih rekla da je ručak razriješio probleme, nego razgovor. Problemi su mogli izgledati veliki dok dvojica predsjednika nisu sjeli i razgovarali, ali mislim da pravih problema nije bilo. Pravi problemi koje svi zajedno moramo rješavati su oni gospodarski i socijalni, a ne što je netko iz mladeži HSLS-a ili SDP-a rekao. To nisu problemi.</p>
<p>• Ta neformalna želja mladih liberala da Budiša uđe u Vladu proglašena je gotovo udarom na stabilnost Vlade, zakulisnim igrama i pritiscima...</p>
<p>- Ja mislim da će se teme koje su ostale otvorene razjasniti na sastanku vodstava dviju stranaka potkraj kolovoza, ali izjave naših mladih nisu nikakve zakulisne igre. Mi jednostavno nismo od stranaka koje igraju na taj način.</p>
<p>• Koje su otvorene teme o kojima će se govoriti na tom sastanku?</p>
<p>- To su teme koje najviše zanimaju javnost - gospodarske, socijalne teme, ono zbog čega smo dobili izbore. Jer isteklo nam je vrijeme u kojem smo mogli pričati da smo zatekli loše stanje. Mislim da je sad vrijeme za rezultate. Jer stvarno nismo izabrani za to da bismo zabavljali javnost svojim prepucavanjima i razlikama, da bismo se natjecali tko je demokratičniji, pametniji i ljepši. Nego, ako vrlo brzo ne riješimo problem nezaposlenosti i standarda, mislim bismo vrlo brzo mogli biti spremni za oporbu. Prema tome, samo neozbiljni ljudi će se sada baviti kalkulacijama o odnosima, a mi koji smo u politici nemamo na to nikakvo pravo.</p>
<p>• Postoje li koncepcijske razlike u tim pitanjima između HSLS-ovih i SDP-ovih ministara u Vladi?</p>
<p>- Mislim doista da ne, jer smo zajedno izradili program Novog smjera koji smo uskladili i zato o nekim koncepcijskim razlikama ne možemo govoriti. Možemo možda govoriti o nekakvim razlikama u povijesnim gledanjima, biografijama naših čelnih ljudi, ali koncepcijske razlike ne postoje.</p>
<p>• Je li moguće da Budiša na jesen ipak uđe u Vladu ili je njegovo 'ne' definitivno i konačno? </p>
<p>- Ja nemam pravo davati mišljenja o odluci Dražena Budiše u svoje ime, jer je to Budiša u svakoj svojoj izjavi, na svakom važnijem stranačkom tijelu, to glatko odbio i rekao da želi biti samo predsjednik HSLS-a, jer mu je važno da budemo stranka koja dobro radi svoj posao.</p>
<p>• Pa čak i kad bi ga Račan pozvao u Vladu? </p>
<p>- To su pitanja za Budišu, a u stranci o tome nije raspravljano.</p>
<p>• Navodno se zbog priča o Budišinu ulasku u Vladu na mjesto Gorana Granića pojavio sukob, ili bar zahladnjenje odnosa između njih dvojice?</p>
<p>- To prvi put čujem! To stvarno prvi put čujem, s obzirom na to da znam odnos Budiše prema Goranu Graniću. Osim toga, koliko ja znam, a smatram da sam dobro obaviještena, Budiši ni na kraj pameti nije palo Granićevo mjesto u Vladi, a ne vjerujem ni da je Granić posumnjao da bi Budiša igrao takvu igru.</p>
<p>• Prema nekim je istraživanjima popularnost HSLS-a u posljednje vrijeme dosta pala. Zašto?</p>
<p>- Stranke koje su na vlasti najčešće padaju, a oporbene stranke češće rastu. Mi smo možda imali nesretno razdoblje u kojem se nismo dovoljno jasno očitovali o stvarima koje su nam se pripisivale. Pripisivalo nam se da rušimo Vladu ili stabilnost Vlade, a naši ministri su zadnji kojima bi tako nešto palo na pamet, a i naši čelni ljudi, što se vidi iz njihovih izjava. Mislim da se zapravo ipak radilo o nekim nespretnostima i umoru na koji političari nemaju pravo.</p>
<p>• U javnosti je nastao golem skandal zbog Predsjednikova pomilovanja troje dilera. Kako vi gledate na taj slučaj?</p>
<p>- Vrlo malo o tome znam, ali koliko znam Predsjednik tu odluku nije donio sam, pa i krivicu ili ispravnost te odluke treba razmotriti u tom kontekstu i vidjeti koji su ljudi i argumenti bili za to.</p>
<p>• Je li kredit, koji je dobio od Posmrtne pripomoći, potpuno narušio ugled i vjerodostojnost Josipa Kregara, kojeg ste imenovali u Povjerenstvo za nadzor prisluškivanja?</p>
<p>- Od triju članova Povjerenstva dvojica su suci, a Kregar je profesor Pravnog fakulteta i kad smo donosili tu odluku kriterij nam je bio stručnost. Jako sam zadovoljna izborom članova Povjerenstva, što se tiče njihove stručnosti, a od nas se ne može očekivati da o svim ljudima znamo sve.</p>
<p>• Kako komentirate bankrot Sabora?</p>
<p>- Ja ne koristim saborski mobitel, a za putovanje u inozemstvo nikad nisam uzela ni lipu. Svaki put dobijemo dnevnice od domaćina i zato ne dižemo naše dnevnice, što očigledno s nekim odborima nije slučaj...</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kregar: Nisam bandit koji pljačka, a utrobu mi vade oni koji su se obogatili u privatizaciji!</p>
<p>Konstrukcija čitave priče počiva na tvrdnji prema kojoj postoji organizirana mreža s namjerom prebacivanja sredstava iz Hrvatske lutrije u Posmrtnu pripomoć, a zatim i na tvrdnji o nezakonitom poslovanju unutar udruge / Neistina ima puno, a od svega je točno samo to da doista jesam dobio kredit, ali se ne navodi da ga uredno otplaćujem i da je dobiven uz 7,5 posto kamata, u vrijeme dok su mnogi dobivali kredite s dva ili tri posto / Znam da me ni to više neće spasiti, ali ja ću ga odmah vratiti, dat ću ušteđevinu, posudit ću, samo da sperem ljagu s imena, rekao je Josip Kregar</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - »Još u ožujku, za vrijeme obavljanja dužnosti povjerenika za Grad Zagreb, upozoren sam da ne prčkam po osjetljivim pitanjima bespravnog korištenja stanova i gradske imovine. Rečeno mi je, a to nije bio anonimni telefonski poziv, da će mi izvaditi utrobu i otkriti sve o poslovanju Pripomoći.«</p>
<p>To je rekao u ponedjeljak, na konferenciji za novinare koju je sazvao u svom stanu, dr. Josip Kregar, koji je kao član Nadzornog odbora Posmrtne pripomoći žestoko iznapadan u gotovo svim hrvatskim dnevnim novinama. Dr. Kregar dalje objašnjava: »Od svega ovoga nespornu korist imaju ljudi koje sam napao, koji su se obogatili u procesu privatizacije, protiv kojih su podignute kaznene i druge prijave, i koji još uvijek imaju veze u državnim službama.« </p>
<p>Konstrukcija čitave priče, započeo je Kregar, počiva na tvrdnji prema kojoj postoji organizirana mreža s namjerom prebacivanja sredstava iz Hrvatske lutrije u Posmrtnu pripomoć, a zatim i na tvrdnji o nezakonitom poslovanju unutar udruge. »Nikad i nikako nisam sudjelovao u donošenju odluka ili u poslovanju Hrvatske lutrije. Poslovanje Posmrtne pripomoći iznimno je uspješno i u potpunosti je zakonito, a njeni odnosi s tvrtkama poput Hrvatske lutrije predstavljaju samo mali dio poslovanja«, kaže dr. Kregar.</p>
<p> Dalje je izvijestio da je broj članova Posmrtne pripomoći, koja je najveća udruga u Hrvatskoj i najveća takva udruga u Europi, u deset je godina narastao za gotovo 100.000. Pokazatelji prihoda i rashoda uvijek su, bez iznimaka, bili pozitivni, a izbjegnute su moguće krize, od inflacije i lošeg zakonskog okvira do sloma bankarskog sustava. Međutim, svi ti uspjesi pokazuju se kao mane.</p>
<p>»Korištene su zakonski sasvim čiste mogućnosti, a naša poduzeća sva u isključivom vlasništvu udruge, ni u kom slučaju privatna, smanjuju troškove sigurnosti i daju nam sigurnost«, objašnjava Kregar, te dodaje da su tvrdnje prema kojima je riječ o poduzećima u vlasništvu Franje Valjka suptilna laž.</p>
<p> »Što bi rekli da smo novac zadržali u Komercijalnoj banci, Glumina ili Dubrovačkoj banci? Umjesto toga, novac smo pametnije ulagali, formirali našu štedionicu Zlaticu da, ako netko već zarađuje, zarađuje štedionica u vlasništvu Pripomoći. A baš to nam se spočitava kao nepravilnost«, rekao je Kregar.</p>
<p> Objasnio je nadalje da je o poslovanju članstvo uvijek bilo izvješćivano, ne samo formalno na skupštinama, već i javnim djelovanjem - objavljivanjem rezultata u novinama, izjavama i intervjuima te posebnim radio i TV emisijama. »Osobno sam želio postići baš takvu javnost, zalagao sam se za izmjene statuta koje će povećati odgovornost i javnost rada«, kaže dr. Kregar.</p>
<p> Kregar se osvrnuo i na povod napisima koji su se pojavili u tisku. »Izvor informacija je bila anonimna prijava. Razumijem potrebu novinara da iskoriste i takvu dojavu, pogotovo ako drugih vijesti nema. Međutim, anonimka je potpisana s 'Uposlenici Posmrtne pripomoći', a na zboru radnika, 28. srpnja, svi su, jednoglasno, odbili takvu tvrdnju, osuđujući takve metode«, tvrdi Kregar.</p>
<p> Od aluzija i nedokazivih tvrdnja, nastavlja, ne brani se istina. »Aludira se i da zbog moje funkcije korist ima Pravni fakultet, te se upozorava da ga je i Valjak završio uz moju pomoć i mentorstvo. Prva tvrdnja jednostavno nije istinita, u drugoj se prešućuje da je Valjak studirao deset godina, i to uz rad. Jadan sam mu ja mentor ako mu je, uz njegovu neospornu inteligenciju i moju navodnu pomoć, ipak trebalo desetljeće da ga završi«, tvrdi Kregar, te dodaje da niti jedan ispit Valjak nije položio kod njega.</p>
<p> Iznio je i podatak da je kao predsjednik Nadzornog odbora Posmrtne pripomoći primao između 1.500 i 2.000 kuna. </p>
<p> »Prikazuje me se i kao mentora čitave te zamišljene mreže. Neistina ima puno, a od svega je točno samo to da doista jesam dobio kredit, ali se ne navodi da ga uredno otplaćujem i da je dobiven uz 7,5 posto kamata, u vrijeme dok su mnogi dobivali kredite s dva ili tri posto. To je, moram reći, moj 11. kredit u životu, a nikako nije najpovoljniji«, rekao je Kregar, odbacivši svaku mogućnost da si ga je săm odobrio: »Nisam imao riješeno stambeno pitanje i dobio sam kredit, kao i još neki djelatnici Pripomoći. Znam da me ni to više neće spasiti, ali ja ću ga odmah vratiti, dat ću ušteđevinu, posudit ću, samo da sperem ljagu s imena.«</p>
<p>Kregar se osvrnuo i na tvrdnje prema kojima je obmanjivao javnost time što ga je službeni automobil navodno vozio do pola puta na Gornji grad, da bi mogao došetati i glumiti ležernost: »Potpuna glupost! Pješačio sam kad sam imao vremena, a bio sam vožen u Skupštinu jedino u žurbi. Natrag u Poglavarstvo obično bih šetao, jer sam time dobivao malo slobodnog vremena. Osim za službeni put u Split, inače nisam koristio auto.«</p>
<p>Pravu priliku da se obrani i odgovori na sve optužbe, pa i osude, rekao je Kregar, dosad nije imao, iako su se njegove izjave i komentari često pojavljivali u tisku. No, osim činjenice da se na optužbe s kojima je suočen teško može učinkovito odgovoriti i sprati ljagu sa svoga imena, njegovi istupi nisu bili korektno preneseni.</p>
<p> Na što konkretno profesor misli, imali smo se prilike izbliza uvjeriti - novinara Jutarnjeg lista Kregar je, prilično uznemiren, upozorio da se iz kratke izjave koju mu je dao nikako ne može izroditi čitava stranica teksta, i to u formi intervjua, kojega nije imao prilike autorizirati. Novinar je, pak, odgovorio da mu je spreman dati snimku i transkript njihova razgovora.</p>
<p> Kolegi iz Večernjeg lista je Kregar svratio pozornost na to da je kampanja protiv njega krenula sa stranica subotne revije toga lista, od priče s automobilima, preko tekstova o dimnjačarskim koncesijama i odluci o držanju pasa, a na priču se nadovezao i tekst objavljen u Nedjeljnom Vjesniku, prema kojemu je Financijska policija pronašla dovoljno elemenata za podizanje kaznene prijave.</p>
<p> »Neka već jednom objave te nalaze, kad na tome već mjesecima rade. No, što ako se ustanovi da ipak nije bilo nepravilnosti za koje sam znao, što ako se pokaže da je sve bilo zakonito? Zapravo ništa, jer kad jednom čovjeka osudite na temelju neistina, tad je on 'mrtav za politiku'. Da se radi upravo o politici, uz metodu kostrukcije, potvrđuju i stil mržnje i zluradosti, a za taj tip podmetanja ja nemam smisla. Nisam bandit koji pljačka i smutljivac koji podmeće i širi neistine«, zaključio je Kregar.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Posmrtna pripomoć: Mediji nas sustavno blate</p>
<p>U proteklih nekoliko dana svjedoci smo orkestrirane i nezapamćene hajke u dnevnim tiskovinama na Udrugu »Posmrtna pripomoć« koja se sustavno blati bez argumenata i s površnim informacijama, kako sama Ustanova tako i njeno vodstvo, stoji u priopćenju Udruge »Posmrtna pripomoć«.</p>
<p>Prisiljeni smo, kao stručna služba, dati priopćenje našim članovima i široj javnosti da je prozirna, neozbiljna i neutemeljena tvrdnja autora nekih novinskih članaka kako su upravo zaposlenici »Posmrtne pripomoći« i njenih trgovačkih društava predlagatelji i poticatelji objavljivanja novinskih tekstova koji se navodno šalju u redakcije bez imena i prezimena.</p>
<p>Bilo bi zaista apsurdno i smiješno da ti isti zaposlenici, koji isključivo zarađuju za svoj kruh u Udruzi u njenim trgovačkim društvima, destabiliziraju Udrugu i njeno vodstvo, pogotovo što nijedan djelatnik do sada nije izrazio svoje nezadovoljstvo koje nismo uspjeli riješiti unutar kolektiva, stoji među inim u priopćenju Udruge »Posmrtna pripomoć«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Njemačku Zelenu kartu zatražilo 47 Hrvata</p>
<p>BERLIN, 31. srpnja</p>
<p> - Njemački ministar rada Walter Riester uručio je u nedjelju, na prigodnoj svečanosti u Saveznom uredu za rad u Nürnbergu aachenskom apsolventu informatike s indonezijskom putovnicom Mariantu Wiyaji prvu tzv. Green card (Zelenu kartu) i tako otvorio novo poglavlje globalizacije njemačkog a time ujedno i europskog tržišta radne snage. </p>
<p>U ponedjeljak je, naime, na snagu stupio dugo najavljivani program savezne Vlade kancelara Gerharda Schrödera pod nazivom Green Card koji će omogućiti rastućoj informatičkoj branši lakše upošljavanje radne snage iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Za razliku od američke, njemačka Green Card vlasniku neće omogućiti neograničeni boravak i rad u Njemačkoj nego će ove povlastice biti, barem zasad ograničene na pet godina. Uvjet za stjecanje dozvole je ili završen studij informatičkog smjera ili jamstvo novog poslodavca uz minimalnu godišnju plaću od 100 000 DEM brutto. Savezni ured za rad je planirao za početak podjelu 10 000 Green Cards ali bi se ta brojka, ovisno o potrebama njemačkog gospodarstva, mogla povećati na 20 000. </p>
<p>Prema informacijama iz Saveznog ureda za rad dosad se na službeno mjesto prijavilo, i to uglavnom putem E-mila, oko 5000 kandidata koji ispunjavaju uvjete koje je postavila vlada. Ponude uglavnom stižu, kako se i očekivalo iz novih software sila Indije i Pakistana. No kako vrijeme odmiče sve je više kandidata iz područja istočne Europe i to iz onih zemalja koje u dogledno vrijeme neće ući u Europsku uniju. Tako je samo u nekoliko posljednjih dana iz Jugoslavije stiglo tristotinjak ponuda. Hrvatski informatičari su suzdržaniji. U kraćoj izjavi za Vjesnik koordinator projekta Green Card Saveznog ureda za rad Heinz Seidel objasnio je da je do petka prošlog tjedna stiglo tek 47 ponuda iz Hrvatske. Ta brojka doduše ne uključuje osobne kontakte između hrvatskih informatičara i njemačkog poslodavca ali je, prema Seidelovom mišljenju prilično znakovita. </p>
<p>Prema informacijama kojima raspolaže Vlada u Njemačkoj trenutno čak 75 000 radnih mjesta u informatičkoj branši nepopunjeno što predstavlja ozbiljan problem zbog, kako je naglasio kancelar Schröder, »smanjene njemačke konkurentnosti na globalnom tržištu«. Manjak specijalizirane radne snage uzrokovan je prvenstveno kašnjenjem njemačkog obrazovnog sustava na munjevit rast informatičke industrije. Lokalni uredi za rad širom Njemačke, doduše, provode masovne akcije prekvalifikacija nezaposlenih kojih je još uvijek preko četiri milijuna, ali su te mjere ili prespore ili potpuno beskorisne. </p>
<p> Izlaz iz takve situacije Gerhard Schröder vidi u brzom i nebirokratskom uvođenju radne snage iz inozemstva, po prokušanom modelu iz ranih šezdestih. Tada je Njemačka, koja se nalazila na vrhuncu nečega što se zvalo »Njemačko privredno čudo«, počela masovno uvoditi radnu snagu iz južnih i jugoistočnih dijelova Europe. Tako se rodio famozni pojam »gastarbajtera« koji do dan danas prati radnike i članove njihovih obitelji koji su do početka sedamdesetih, kada Njemačka zatvorila svoje granice za novu radnu snagu, masovno stizali iz Turske, Italije ili Jugoslavije. Namjera Schrödera da prekine tridesetogodišnji imigracijski tabu i počne s novim uvozom radne snage u trenutku kada stopa nezaposlenosti u nekim istočnim dijelovima zemlje iznosi i do 15 posto, predstavnici oporbe su nazvali dolijevanjem ulja na socijalnu vatru. Političari Unije Kršćanskih demokrata CDU/CSU upozorili su kancelara da snosi punu odgovornost za socijalne nemire i rast mržnje prema strancima koji će uslijediti nakon što se njemačke granice otvore »tisućama Indijaca«. No nije prošlo ni nekoliko mjeseci a da i najveći kritičari unutar Unije, posebice predstavnici bavarske Kršćansko socijalne unije (CSU) ne popuste pred argumentima privrede koja se demonstrativno stala iza Schröderove inicijative. </p>
<p> Bez sumnje, njemačko će društvo u vrtlogu famoznog procesa globalizacije morati prilagoditi novim uvjetima i potaknuti, što je kancelar Schröder svojim smionim akcijama već i učinio, konačnu raspravu o uvođenju zakona o imigraciji koji bi bio prilagođen njemačkim potrebama. Sudeći po nejasnim zaključcima susreta ministara unutarnjih poslova Njemačke i Francuske, Otta Schilyja i Jean-Pierre Chevenementa, koji su u Marseillu ovog vikenda raspravljali o imigracijskom kontingentu i pitanju jedinstvenog europskog zakona o azilu, čini se da i Europa traži sretno rješenje za goruće imigracijsko pitanje.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Do jeseni rješenje nekih gorućih problema Petruševca, Kozari boka, Ivanje Reke...</p>
<p>Milan Bandić: Građani Petruševca, Žitnjaka, Kozari puteva, Kozari boka, Ivanje Reke, Resnika i Savice Šanci pokazali da imaju strpljenja iako žive u katastrofalnim uvjetima / Iduća sjednica Gradskog poglavarstva trebala bi se održati u Kozari putevima</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić primio je u ponedjeljak u svojem uredu u zgradi Poglavarstva na Radićevu trgu, predstavnike Petruševca, Žitnjaka, Kozari puteva, Kozari boka, Ivanje Reke, Resnika i Savice Šanci - prema mnogima komunalno najzapuštenijega dijela Zagreba. </p>
<p>Na sastanku se razgovaralo o velikim problemima koja desetljećima koče razvoj ovih naselja na Peščenici, s posebnim naglaskom na izgradnju i rekonstrukciju vodovoda i kanalizacije, lokalnih prometnica kao i rješavanje (legaliziranje) bespravne gradnje.
Na sastanku je dogovorena i konkretna, građanima važna suradnja s Gradskim poglavarstvom. Predstavnici stanovnika tih naselja trebali bi, naime, do kraja kolovoza izraditi listu »prioriteta nad prioritetima«, kako se izrazio gradonačelnik, i predati je Slobodanu Jeličiću, pročelniku Ureda za izgradnju. Na taj će se način, rekao je gradonačelnik, do početka jeseni riješiti barem dio problema. </p>
<p>Nakon sastanka gradonačelnik je novinarima rekao kako bi, sukladno predizbornim obećanjima, iduću sjednicu Gradskog poglavarstva trebalo održati u Kozari putevima: »Građani ovih naselja pokazali su da imaju strpljenja iako žive u katastrofalnim uvjetima«, rekao je gradonačelnik i dodao kako će mogućnost da se sastanak održi daleko od Radićeva trga, predložiti i svojim pomoćnicima i suradnicima. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kolporteri na raskrižjima ugrožavaju svoje i tuđe živote, ali za to nitko nije nadležan! </p>
<p>Za kolportere nema zakonskoga, već samo socijalnoga rješenja, kažu u policiji / Novine koje ih zapošljavaju, traže da budu osigurani te da se ne boje provlačenja među automobilima / Inspekcije brinu samo za one u radnom odnosu i one koji rade na crno</p>
<p>Nesreća koja se nedavno dogodila mladom kolporteru Tomislavu Tkalcu, navela je mnoge da razmisle koliko prodavanje novina na cesti može biti opasan posao. Tomislavu Tkalcu je, naime, kad je prelazio preko tramvajske pruge na raskrižju Ulice grada Vukovara i Miramarske, tramvaj prešao preko noge, ozlijedio mu stopalo i odsjekao palac. </p>
<p>Kako smo saznali u Policijskoj upravi zagrebačkoj, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, na prometnicama gdje prometuju motorna vozila zapravo je ilegalno obavljati neke druge aktivnosti. No, problem kolportera, kao i perača automobilskih stakala, primjerice, zapravo je - izvan zakona. Kad primijete osobu koja radi na raskrižju, djelatnici policije mogu protiv nje dostaviti prijavu sucu za prekršaje. No postupak utvrđivanja odgovornosti traje dugo, a na pozive suca za prekršaje često se »odgovara« i nedolaskom. Maksimalna kazna za nekoga tko je radio na raskrižju, čime je, naglasili su u policiji, ugrozio i sebe i cijeli promet, iznosi nekoliko stotina kuna. Zakonskog rješenja za ljude koji obavljaju takav posao - nema. U policiji su zaključili da je jedino rješenje socijalno, odnosno da se negdje drugdje zaposle svi ljudi koji su sada prisiljeni prodavati na raskrižjima. </p>
<p>U Državnom inspektoratu rekli su nam da kolporteri kao honorarni djelatnici nisu u njihovoj nadležnosti. Inspektorat se, naime, bavi samo ljudima u radnom odnosu, kao i eventualnim radnicima na crno. U smislu zaštite na radu taj inspektorat provjerava samo tehničku zaštitu, dakle ispravnost strojeva s kojima se radi.</p>
<p>Marko Paun, voditelj kolportaže Jutarnjeg lista, za koji trenutno radi 75 kolportera, rekao nam je da se kod njihovog zapošljavanja uvijek traži da imaju zdravstveno osiguranje i policu osiguranja od nezgoda. </p>
<p>- Sve uvijek pitamo, ne boje li se ići među automobile. Ako se boje, nađemo im mjesto gdje promet nije tako gust, ili ih smještamo na trgove. Poželjno je da kolporter radi među vozilima, jer je tada zarada čak trostruko veća. No, nikad svoje kolportere ne tjeramo odmah među automobile, već prvo rade uz cestu, na pločniku, kako bi se opustili i izučili posao, naglasio je Paun, dodavši da u tom poduzeću mladost nije uvjet za dobivanje posla kolportera. Nedavno je, rekao je, zaposlena i jedna 39-godišnjakinja, koju su drugdje za isti posao odbili, upravo zbog godina. </p>
<p> Nitko od kolportera na nekom od zagrebačkih raskrižja nije želio govoriti o svojemu poslu za novine. No djevojke, koje novine prodaju na Trgu bana Jelačića, koji je za razliku od raskrižja sigurno mjesto, bile su voljne progovoriti. </p>
<p>Šesnaestogodišnjakinje Ivana H., Ana. D. i Petra P. posao rade tek oko tri tjedna, no već se u njemu odlično snalaze. Ivana i Ana, doznali smo, prodaju novine za Jutarnji list, dok je Petru angažirao Večernji list. </p>
<p>- Prije potpisa ugovora s poslodavcem kolporteri se moraju osigurati te si sami platiti osiguranje. Svi oni koji pristaju raditi na raskrižju, znaju da to nije šala, svjesni su opasnosti koje uz to idu, ali pristaju i preuzimaju odgovornost, rekla je Ivana, dodavši da bi i vozači automobila trebali paziti kad vide da netko na raskrižju prodaje novine. </p>
<p>Prema Aninim riječima, ne mogu svi raditi na raskrižju. Žene i osobe mlađe od 18 godina raspodjeljuju se na sigurnija mjesta, poput Trga bana Jelačića, na kojemu sada radi dvadesetak kolportera. Mlađi od 18 godina trebaju za rad i pristanak roditelja, a smiju raditi samo ljeti, dok traju školski praznici. </p>
<p>Kolporteri se, doznali smo, ne primaju u stalni radni odnos, već se plaćaju po postotku od prodaje. Jutarnji list, tako, svojim kolporterima daje 15 posto od prodaje, a »Večernjak« 10 posto. U Večernjem listu postoji i pravilo: ako kolporter ne proda sve primjerke Jutarnjeg lista ili Plavog oglasnika, sâm mora platiti neprodane primjerke. Nasreću, rekla je Petra, to se rijetko događa. </p>
<p>Djevojke nisu krile ni koliko mogu zaraditi. Budući da im se honorari isplaćuju tjedno, rekle su da za tjedan dana mogu uglavnom zaraditi oko 300 kuna, no zarada kolportera može se popeti i do 600 kuna. </p>
<p>Glavna konkurencija kolporterima svakako su kiosci. Kolportere stoga najviše veseli kad neke novine zakasne na kioske pa ih ljudi kupuju od kolportera. A oni ih prodaju već od sedam sati. </p>
<p>Na pitanje, kako pored ostalih prodavača novina ipak uspijevaju prodati svoje novine, te moraju li se zbog toga glasnije derati i reklamirati svoje proizvode, Petra je sa smiješkom odgovorila da im uz ženski šarm deranje i nije potrebno. </p>
<p>Osim svega, doznali smo, kolporteri moraju biti naoružani velikim strpljenjem i »otporni« na sve vremenske uvjete. </p>
<p>- Nije lako raditi kad je velika vrućina, no još je teže kad pada kiša. Tada se svi sakrijemo u prolaz Harmica. No i tamo uspijemo nešto prodati, jer uz nas se od kiše sklanjaju i ostali Zagrepčani, koji su zaboravili kišobrane, rekla je Ivana. </p>
<p>Na poslu im katkada, rekle su, zna biti i vrlo zabavno, a ponude za ljetovanja stalno »pljušte«. No, na more ih, nažalost, zovu uglavnom stariji ljudi. Zagrepčani ih katkad, ne bi li im uljepšali dan, počaste i pečenim kukuruzom ili pak ličkim krumpirom. No, priznale su da ponekad imaju i napornije susrete s ljudima koji im znaju govoriti i prostote. Ipak, na to se ne obaziru pa je sve u redu.</p>
<p> Usamljeni Zagrepčani dolaze do njih uglavnom zato, jer traže nekoga s kim bi popričali... </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ljeto u Zoološkom vrtu: Umjesto školske djece, šeću grupe umirovljenika </p>
<p>Nema ljetne stanke u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Posjetitelji i dalje dolaze u velikom broju, a umjesto grupa vrtićke i školske djece, tu se sad mogu sresti grupe umirovljenika iz umirovljeničkih domova.</p>
<p> Radovi na uređenju i izgradnji nastambi ne prestaju. Usporava ih, napominje direktor Mladen Anić, jedino nedostatak novca. Ljeto nije »posušilo« ni ideje za nove atrakcije ni poremetilo planove dolaska novih životinja. Ovoga mjeseca u Zoo napokon dolaze toliko najavljivani čovjekoliki majmuni - orangutani. Iako će prvo stići ženka, a tek u rujnu mužjak, jer se prehladio, uzbuđenje neće biti manje, jer čovjekolike majmune zagrebački Zoo još nije imao. Budući da još nije nabavljen novac za specijalno, zaštitno staklo na novoizgrađenoj nastambi za orangutane, oni će biti smješteni u jednom dijelu majmunare, uz nastambu sa čimpanzama. Narednih dana počet će preuređenje te nastambe, a pojačat će se i zaštitna ograda te postojeće staklo zamijeniti debljim. U Zoo će u kolovozu doći i ždralovi i pridružiti se močvarnim antilopama u njihovoj nastambi. </p>
<p>Od direktora Anića saznajemo nešto i o ljetnom projektu Zooa. Paviljon uz nastambu slonova djelatnici vrta preuredit će u tropsku šumu jugoistočne Azije. Tamo će se moći vidjeti razne ptice, vjeverice, mošusni jeleni, vodozemci, gmazovi, insekti i druge životinje koje obitavaju u tropskim šumama jugoistočne Azije. </p>
<p>- Posjetitelji će se tako moći upoznati s novim životinjama i njihovim zajedničkim staništem. I ostale nastambe nastojimo koncipirati po kontinentima te životinje koje žive u istom staništu u prirodi staviti u zajedničke nastambe, rekao nam je Anić. </p>
<p>Malajske medvjedice dobro su se snašle i uskoro se očekuje dolazak mužjaka. Udomaćile su se i orix antilope. </p>
<p>Dolazak drugih, novih životinja u zagrebački Zoološki vrt ovisi o ponudi životinja namijenjenih razmjeni među europskim zoološkim vrtovima, članovima Europske asocijacije zooloških vrtova (EAZA), čiji je član i zagrebački Zoo. Ovih je dana u Zagreb stigao i katalog s vrstama životinja za razmjenu, rekao nam je Anić. Očekuje se da će se na jesen u Gradskom poglavarstvu postaviti pitanje oko proširenja Zooa na »armijski trokut« čime bi Zoo dobio još 5 hektara površine i mogućnost izgradnje novih nastambi, odvojenih od posjetitelja prirodnim barijerama - jarcima, kanjonima... </p>
<p>Neophodna bi bila i izgradnja edukacijske dvorane, napominje Anić, jer zaštita ugroženih životinjskih vrsta i edukacija građanstva, a prije svega djece, postaje glavna zadaća i razlog postojanja zooloških vrtova. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Karin Stoiber darovala SOS dječjem selu u Lekeniku 10.000 maraka </p>
<p>Karin Stoiber, supruga dr. Edmunda Stoibera, predsjednika bavarske vlade, poznata humanitarna i kulturna djelatnica, darovala je u ponedjeljak Dječjem SOS selu u Lekeniku ček na 10.000 njemačkih maraka. U društvu Karin Stoiber bila je i dr. Diana Pleština, supruga hrvatskoga premijera Ivice Račana.</p>
<p> Na daru su zahvalili rukovoditelji SOS sela Zdenko Sedlar i Nikola Havliček i upoznali gošće s nastankom sela u kojem danas živi 84 djece u dobi od jedne do šesnaest godina, a o kojima skrbi 15 SOS mama i više stručnih djelatnika. </p>
<p>Gospođa Stoiber bila je ugodno iznenađena izgledom i standardom petnaest kuća i drugih objekata te načinom skrbi, organizacijom školovanja djece, zdravstvenim i pedagoškim djelovanjem i stručnom pomoći u oslobađanju djece od stresnih posljedica. </p>
<p>Domaćini su rekli da se djeca, kad odrastu i počnu samostalno živjeti, rado vraćaju u SOS selo. Mnogi od njih dovode i svoju djecu, kako bi im pokazali mjesto svoga djetinjstva. (Milan Sigetić)</p>
<p>Radovi na Kvatriću zaustavljaju promet </p>
<p> U noćima do 11. kolovoza, od 19 do 5 sati, mijenjat će se tramvajske tračnice i skretnice na Kvaternikovu trgu i u Šubićevoj ulici. Od 1. do 4. kolovoza, zatvara se Šubićeva ulica prema Kvaternjaku, od Martićeve. Od 7. do 11. kolovoza, bit će zabranjen promet iz Šubićeve na Kvaternikov trg i iz Vlaške prema Heinzelovoj. </p>
<p>Do 4. kolovoza bit će otežan promet ulicom Malešnica od Ulice Ante Topića Mimare do Samoborske ceste, zbog radova na sanaciji prijekopa.</p>
<p>Bez struje u utorak</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži u utorak, 1. kolovoza, struje neće imati:</p>
<p> od 7 do do 16 sati: Kumborski put, Lubenička, Meraška 1-13, II Trnava 26 do kraja, 17 do kraja, Valunska 31;</p>
<p>od 8 do 14 sati: Koturaška 73.</p>
<p>Na području »Elektre« Klara struje neće imati:</p>
<p> od 8 do 16 sati: Kupinečki Kraljevec, Tumbri, Starjak, Brebernica, Gračec.</p>
<p>Bez struje u srijedu </p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži, u srijedu, 2. kolovoza, struje neće imati:</p>
<p>od 7 do 16 sati: Laslovski put, Peraščanski put 1-27, Resnički put 5-15</p>
<p>od 8 do 14 sati: Hercegnovski put 2-24, 1-13, Poljane 2-42, 1-3, Resnički put 1. i 3, Aljmaška, Senjska s I, II i III odvojak, Valunska 2-20a, 1-25 i 31, Štitarska, Apatinska s I i III odvojkom, Apatinski odvojak II 2-24, 1-17, Klanski put, Matuljski put, Šušačka 1-44, Čavalski put, Komolačka, Vranice, Bratovština, Vukomerečka cesta do 14, Dobropoljska, Čelijska, Kumborski put, Lubenička, Malinska, Meraška 1-13, II Trnava 26 do kraja, 17 do kraja, Baošički put s I i II odvojkom, Lepetanski put, Resnički put 2-38, 23-43, Starigradska, Škurinjski put, Koturaška 73</p>
<p>8 do 16 sati: Donji Borčec</p>
<p>Na području »Elektre« Klara struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 14 sati: Mršina 1-59, 2-34</p>
<p>od 8 do 16 sati: Kupinečki Kraljevec, Tumbri, Starjak, Brebernica, Gračec.</p>
<p>Suzbijanje komaraca</p>
<p>U srijedu 2. kolovoza od 5 do 7 sati ekipe Sanitacije će uništavati komarce na području jezera Jarun omeđeno potokom Črnomerec i rijekom Savom do Petrovaradinske ulice.</p>
<p>Od 19 do 21 sat akcijom će biti obuhvaćena naselja Gredice, Jarun, Gajevo, Staglišće, Petrine i Hrgovići, omeđena ulicama Jarunska, Hrvatskog sokola, Našićka i Horvačanska.</p>
<p>Zamagljivanjem sa zemlje od 19 do 21 sat suzbijat će se komarci na jezeru Bundek, Hipodromu i naselju Kajzerica omeđeno ulicama Bundek, Cimermanovom, Bencekovićevom i Savskim nasipom. </p>
<p>Koristit će se insekticidi Neopitroid A-2 i Reslin Super, odobreni od Svjetske zdravstvene organizacije, primjereni u naseljenim mjestima, bez štetnih učinaka na zdravlje ljudi i toplokrvnih životinja.</p>
<p>Za vrijeme zamagljivanja pčelari trebaju zatvoriti košnice. Obavijesti na tel: 6116-383 ili 091 6116-381.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>TV kampanja oko novog »imidža« Vjesnika</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Trudeći se tek pola godine oko posvemašnje unutrašnje i djelomično vanjske preobrazbe Vjesnika u zaista duhom i stilom moderne novine građanske Hrvatske, redakcija lista i Uprava VJESNIK d. d. pokrenuli su doličnu televizijsku kampanju u tom smislu. </p>
<p>Riječ je o tzv. promociji »imidža«, kako bi se porukama s maloga ekrana što češće ponavljalo ime ovih novina velikoga formata. </p>
<p>Redakcijski fotograf zatekao je neke članove našega kolegija u trenutku dok su stručnjaci iz tvrtke »Ema« - Dream Logic Company prvi put interno prikazivali kako su oblikovani dotični »prospekt telopi«. </p>
<p>Oni glase: »Vjesnik - politički dnevnik za građansku i kulturnu Hrvatsku«, »Vjesnik - novine koje upotpunjuju sliku modernoga građanina« i »Ozbiljnost je danas jedina senzacija«. </p>
<p>Ti telopi traju po sedam sekunda, što je kratak odsječak pažnje za bilo kojeg našeg čitatelja i ujedno televizijskoga gledatelja, ali su ujedno značajan korak na potvrđivanju samosvijesti ovih novina, koje inače »ne prodaju sreću«, ali nikome niti ne škode. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jedinstvena izložba talismana u Peruggi</p>
<p>RIM, 31. srpnja </p>
<p> - Arheološki muzej u Peruggi otvorio je izložbu talismana i starih predmeta koji su prema vjerovanju, nosili sreću i štitili od uroka, najveću te vrste u svijetu. Izloženo je 1400 predmeta iz raznih povijesnih razdoblja. U staklom zaštićenim vitrinama, vise razni privjesci i svaki od njih ima svoju priču i značenje. Kamenje i materijali zaboravljeni i ostavljeni u kutovima starih kuća, opet su bljesnuli u punom sjaju na policama muzeja. Korišteni su u doba kad su djeca u Italiji umirala od mnogih zaraznih bolesti, a životinje u stajama bile jedino bogatstvo pučana.</p>
<p>U to doba nije bilo ni jedne kolijevke bez zaštitnog privjeska koji je štitio novorođenče od bolesti i uroka. Najviše se koristio kamen plodnosti. Stavljen na lijevu ruku štitio je od pobačaja, prislonjen uz nogu, olakšavao je porođaj. Taj kamen su koristili i Asirci, a po svijetu su ga pronijeli Arapi i Grci. Svinjska kljova štitila je od dehidracije, skupljene dlake lava u svilenoj vrećici davale su snagu i neustrašivost, prirodni biseri povezani su s ljubavnim ritualima i osvajanjem partnera, koralj štiti od uroka, ametist od vanjskih opasnosti...</p>
<p>Primjerci izloženi u Arheološkom muzeju u Peruggi dio su kolekcije poznatog antropologa i docenta kemije, Giuseppe Bellucia, a sakupljeni su između 1871. i 1920. godine. I u današnje doba mnogi vjeruju u magičnu moć talismana. Internet je prepun ponuda raznih amajlija, od brazilskih narukvica do magija napisanih na arapskom jeziku. Dovoljno je samo kliknuti na objekt koji želite, i za nekoliko dana stiže paket na kućnu adresu. Sreća se kupuje za 70.000 lira, a ako želite nešto specijalno onda to stoji i do 200.000 lira. Tada to dobijete s »garancijom«; ako ne djeluje u roku od 6 mjeseci, može se i vratiti uz povrat novca. </p>
<p>Najčešći klijenti su žene, a najtraženiji talismani su za osvajanje partnera. Jedan od proroka u Italiji koji prodaje talismane tvrdi da su njegovi stalni klijenti i mnogi ljudi iz javnog života među njima i političari, ali ne želi otkriti njihova imena. »Najviše se traže zlatni talismani, čija cijena ide i do šest milijuna lira, brončani su jeftiniji, ali da bi imali magičnu moć moraju biti personalizirani«, kaže prorok Othelmo.</p>
<p> Profesor Giancarlo Bartonti, docent povijesti tradicije nacija tvrdi: »Korištenje talismana kao i njihova svrha pokazatelj su stanja u nekom društvu. Ranije su se koristili za zaštitu zdravlja, plodova, životinja, a danas se najviše koriste za rješenje sentimentalnih problema ili napredovanje u karijeri...«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Žene žirafe - turistička atrakcija u Tajlandu</p>
<p>Kad turisti ugledaju djevojčice sa čvrsto stegnutim čeličnim prstenovima oko vrata, najčešće pomisle - jadna djeca. Njihove majke, međutim, misle posve suprotno. Prema njihovom mišljenju prstenovi oko vrata tim su djevojčicama putovnica za bolji život. </p>
<p>Stavljanje prstenova djevojčicama oko vrata kako bi im vratovi postali duži, po uzoru na žirafe, drevni je običaj u tajlandskom plemenu Padaung, koji su prije nekoliko desetljeća doselili u ovu državu iz Burme. Nitko ne zna objasniti kako je ovaj običaj nastao, no istezanje vratova danas je plemenu glavni izvor zarade. Žene s dugačkim vratovima prava su turistička atrakcija i svojevrstan simbol pokrajine Mae Hong Son, koju samo zbog toga posjećuje na tisuće turista. </p>
<p>Zlatnu koku su dakako, prvi prepoznali turistički agenti koji nagovaraju majke da svojim kćerima produžuju vratove. Posjetitelji iz cijeloga svijeta tim djevojkama plaćaju kako bi se s njima fotografirali. Uz to, turističke agencije mjesečno plaćaju oko 13 dolara svakoj djevojci koja oko vrata nosi prstenove koji produžuju vrat i rastežu vratne kralješke. No, zbog ove torture s vremenom vratni mišći toliko oslabe da je tim ženama nošenje prstenova, teških oko tri kilograma, jedini spas od loma vrata. To znači da je djevojka, kad stavi oko vrata prvi prsten, osuđena na njegovo nošenje do kraja života. </p>
<p> »Nije udobno nositi prstenove oko vrata, pogotovo dok spavam. No zahvaljujući prstenovima smijemo živjeti u Tajlandu i osigurana nam je egzistencija«, kaže Pa Peiy, 32-godišnja majka dviju kćeri i sina. Njezina šestogodišnja kći već nosi prstenove, no za sada nije odlučila hoće li istoj torturi podvrgnuti i mlađu djevojčicu kojoj su tek dvije godine. </p>
<p>U posljednje vrijeme neke djevojke ipak radije odustaju od tradicije, pa tako osmogodišnja Lu Si otkriva da će radije ostati »normalna«, premda njezine prijateljice smatraju da su ljepše s prestenovima oko vrata, a još k tome za to dobivaju i novac. Lu Si, za razliku od vrećine svojih vršnjakinja ne mora na istezanje vrata jer njezina majka i sestre kao »žene s dugim vratovima« zarađuju dovoljno da bi prehranile obitelj. (AP)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Treba li izbjegavati kontakt aluminija i hrane?</p>
<p>Doticaj jela i pića s aluminijem treba smanjiti na najmanju moguću mjeru kako bismo izbjegli neželjene posljedice / Aluminija ima i u kozmetičkim proizvodima, posebice u antiperspirantima, a preko kože aluminij lako dospijeva u organizam. Možemo ga naći i u vodi za piće, hrani - najviše u školjkašima, te lijekovima</p>
<p>Iako stručnjaci već dugo upozoravaju na štetnost aluminija po zdravlje, tek odnedavno su krenule i konkretne akcije kako bi se i široj javnosti ukazalo na neurotoksične efekte toga metala. Učestale su prezentacije »zdravog posuđa« te nastojanja da se koristi što manje ambalaže u kojoj ima aluminija, u čemu prednjače udruge koje promiču zdravu prehranu i ekolozi.</p>
<p>Budući da je većina nas navikla u domaćinstvu koristiti proizvode koji sadrže aluminij i koji su uglavnom jako praktični - sjetimo se samo aluminijske folije - nije potrebno potpuno se odreći tih proizvoda, nego ih samo upotrebljavati pažljivije. Prije svega trebalo bi izbjegavati napitke iz limenki jer oni sadrže i do pet puta više aluminija nego da su pakirani u staklenu ambalažu. Nikad ne stavljajte aluminijsku foliju izravno na namirnicu, upozoravaju nadalje stručnjaci, i izbjegavajte kuhanje u posuđu koje sadrži aluminij. </p>
<p>Prema jednoj znanstvenoj studiji ljudi koji svakodnevno kuhaju u aluminijskim posudama dva puta su više podložni lomovima bedrene kosti i kuka zbog demineralizacije kosti. Aluminija ima i u kozmetičkim proizvodima, posebice u antiperspirantima, a preko kože aluminij lako dospijeva u organizam. Možemo ga naći i u vodi za piće, hrani - najviše u školjkašima, te lijekovima, posebice u sredstvima za neutralizaciju želučane kiseline. Dakle, ono što možemo učiniti je da izbjegavamo aluminij koliko god možemo kako bi i neželjene posljedice bile što manje. A one nisu beznačajne ako imamo na umu da se aluminij, uz ostalo, povezuje s Alzheimerovom bolešću te smanjenjem mentalnih sposobnosti. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ni Economist ne vjeruje novinarima</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - »Nemojte uvijek vjerovati onome što pročitate u novinama«, kaže svjetski ugledni britanski Economist. Jer, »novinari nisu imuni od grešaka i griješenja. To se posebno odnosi na napise u kojima se citiraju statistike, osobito one u kojima se spominju nesreće i tragedije«. Zašto? »Jer u magli rata ili katastrofa u mirno doba, zacijelo je nemoguće točno saznati koliko je ljudi umrlo ili povrijeđeno. Da bi zadovoljili znatiželju čitatelja, novinari često daju procjene, a rijetko skraćuju svoje procjene i ocjene kako vrijeme prolazi. Razlozi? Novinari žele promicati svoje napise, izdavači novina svoje tiskovine, a oni koji rade u agencijama za pomoć svoje ustanove.« Ugledni tjednik nastavlja: »Čitatelji moraju biti svjesni preuveličavanja činjenica, čudne i brze inflacije događaja i riječi, te stalno naručivane tendencije da pretjeruju... Bez obzira na opću moć tiska, kad su u pitanju mrtvi ili ubijanje ljudi, valja se sjetiti činjenice da je pero moćnije od mača.« (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hrvatska - »zemlja zemljoljuba«</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Firentinski dnevnik La Nazione, koji nam prošlih godina nikako nije bio sklon, sada objavljuje članak u kojem kaže da je Hrvatska »zemlja zemljoljuba« (na talijanskom to zvuči znatno gore: »terramaniaci«). Međutim, to nije mana već prednost Hrvata, jer »oni svoju zemlju vole više nego Talijani svoju, iako zasad nemamo takvih političkih parametara«. Agnesi Turrio, jedna od urednica toga dnevnika, kaže da je Hrvatska »doista obećana zemlja, osobito ako se uzme u obzir njena povijest i njena povijesna bezglavost u ostvarenju svojih ciljeva... Hrvati se ne hrane isključivo tortama, ali ostvaruju u sebi i oko sebe nove filozofsko-sociološke vrijednosti. Leševi iz ormara polako se vade, iako za takvu vrstu postupanja ne postoji opći aplauz. Naime, obdukcija je vrlo teška, jer žrtve ne govore o sebi a i pitanje je bi li pristale potpisati sve što se o njima govori... Ipak, Hrvatska je zemlja napretka i velike kulture koju mi s ove strane dovoljno ne poznajemo... Oni tamo imaju obilje posla, a jedan je od njih pokušaj opraštanja međusobnih grijeha... Talijani u Istri možda ne razumiju spori tempo istraživanja nekih povijesnih činjenica na kraju Drugog svjetskog rata, ali Slaveni u Istri nikako da zaborave vladavinu talijanskih fašista... Pa je zemlja zemljoljuba u svojim povijesnim okvirima kad je negdje sporija, a nigdje nije baš ubrzana...« (B. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Zašto je »ukinut« producent?</p>
<p>Odluka Vijeća Pulskoga festivala o promjeni Pravilnika o nagradama izazvala opravdani protest producenta Ivana Maloče / Tu odluku komentiraju redatelj Vinko Brešan i član žirija iz SAD, Chris Marcich</p>
<p>PULA, 31. srpnja</p>
<p> - Pulska festivalska zbivanja »obogatio« je pretposljednjeg dana skandal izazvan promjenom dijela Pravilnika festivala. Riječ je o članku 14. u kojem je ukinuta dosadašnja odluka da se Velika zlatna arena dodjeljuje producentu za najbolji film festivala, a umjesto toga stavljeno je da se ta nagrada dodjeljuje redatelju takva filma. Bez obzira na činjenicu da je hrvatska kinematografija izrazito autorska u kojoj redatelj nerijetko radi sve za svoj film, neopravdano je i nekorektno mijenjati odluke u vrijeme kada je festival već počeo. Ivan Maloča, producent filmova »Maršal« i »Srce nije u modi« našao se opravdano pogođenim tom odlukom i napisao je protestno pismo izborniku festivala Branku Ivandi u kojem između ostalog ističe kako su se u posljednjih deset godina u nas pojavili mali producenti koji su unatoč velikim problemima postali nosioci hrvatske filmske produkcije. </p>
<p>Maloča dalje ističe: »Naravno da stasanje tih producenata nije gotovo iz mnogo razloga (nepostojanje Zakona o filmu, ovisnost o državi...), ali nesumnjivo postoji veliki interes i želja mladih ljudi za to deficitarno zanimanje. A ovom odlukom praktički se izbacuju producenti iz filma, što može imati dalekosežne posljedice za hrvatsku kinematografiju.«</p>
<p>S obzirom na to da je Ivan Maloča napustio festival u Puli, zamolili smo redatelja »Maršala« Vinka Brešana da prokomentira cijeli slučaj. Premda u žaru pobjede s Velikom zlatnom arenom i četiri male, te nagradom publike i austrijskom financijskom potporom, Brešan nije krio razočaranje i zabrinutost cijelim događajem:</p>
<p> _ Mislim da je ovo nepravda koja se dogodila na festivalu i vrlo nesmotrena odluka da se Velika zlatna arena za film ne dodjeljuje producentu nego isključivo redatelju. Naravno da možemo razgovarati o svemu pa tako i o utjecaju producenata u hrvatskom filmu, ali ono što je sigurno jest da ne možemo u pola festivala mijenjati odluke, a pogotovo je žalosno što ta odluka pogađa osobu Ivana Maloče koji je u zadnje dvije godine upravo napravio filmove kojima je učinio prodor prema svijetu i iskorak Hrvatske prema vani. Upravo kao producent! Zato se osobno ne smatram se dobitnikom ove Velike zlatne arene, ja sam samo osoba koja je tu Arenu primila umjesto Ivana Maloče, koji tada nije bio u Puli. Maloči također trebam predati i 20. 000 austrijskih šilinga koje je dobio s nagradom i čestitati mu tom prigodom.</p>
<p>Chris Marcich, jedan od članova žirija Pulskoga festivala, kaže:</p>
<p>_ Prijedlog žirija bio je da se doda ime autora filma, uz producenta, dakle da se obojica pojave i prime nagrade. No, Vijeće festivala odlučilo je promijeniti pravila iz svojih razloga. Oni to tumače kao europski sustav, što nije do kraja točno. Mi smo im dali do znanja da se žiri uopće ne slaže s tom odlukom. </p>
<p>Branka Somen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Strani pogledi na domaći film</p>
<p>Dvojica inozemnih članova žirija u Puli, Leo Hannewijk iz Nizozemke i Chris Marcich iz SAD unijeli su svježinu i novost u festivalske odluke, a zasigurno i kriterije ocjenjivanja i pogleda na film. Zamolili smo ih da nam iznesu svoja mišljenja o novom hrvatskom filmu.</p>
<p>- Čini mi se da ima tri-četiri solidna filma koji će imati i međunarodni izlaz, što je jako važno za hrvatski film, a to je za mene bilo ugodno iznenađenje jer nisam to očekivao. Osobito me oduševio film »Nebo, sateliti« Lukasa Nole. Smatram da je to jedan svjetski film, koji će svugdje biti gledan. To je film koji prikazuje Hrvatsku u jednom svjetlu koje je jako povoljno za sadašnju poziciju Hrvatske u svijetu, a posebno u Europi. Sada je trenutak koji je poseban za Hrvatsku i koji treba iskoristiti, a ovaj film može tome pridonijeti, kaže Chris Marcich i dodaje: </p>
<p>- Moram reći da je na okruglom stolu o hrvatskom filmu bilo mnogo neznanja i površnosti ljudi koji se bave filmom. To me je donekle iznenadilo, ali to se može popraviti. Udruženja unutar filmske industrije moraju se ozbiljno uhvatiti tog posla. Taj cijeli proces uključivanja u europske filmske fondove ide postupno, ali je sada lansiran i sada je trenutak u koji Hrvatska mora »ući« u Bruxelles s programom akcija. To treba učiniti Vlada, ali i filmska industrija, to ide zajedno, i taj vlak baš sada kreće. Pravi je čas, koji se ne smije propustiti, inače će sve trajati puno duže nego što je potrebno. A savjeti se mogu dobiti od niza susjeda koji su sve to prošli, a i hrvatsko veleposlanstvo u Bruxellesu može mnogo pomoći. </p>
<p>• Vaše mišljenje o ideji da Pula postane europski filmski festival?</p>
<p>_ Bilo bi dobro kada bi se Pula uspjela izboriti kao međunarodni forum za film. Ne mislim da je potrebno ograničiti se samo na Europu. U svakom slučaju, mislim da se program treba proširiti, ali zadržati nacionalni festival i treba napraviti vezu s Motovunom. Treba dobro raditi Motovun koji ne bi bio konkurencija Puli, jer čini mi se pomalo besmisleno da postoje dva festivala u tjedan dana, skoro na istome mjestu koji će konkurirati jedan drugom. Hrvatska je premala da si to može dopustiti, znači moraju zajednički raditi, čini mi se da se krenulo u tom pravcu i da će se ta dva festivala povezati, zaključio je Chris Marcich.</p>
<p>Drugi član pulskoga žirija Leo Hannewijk za Vjesnik je izjavio: </p>
<p>_ Prije dvije tri godine u Hrvatskoj je počela neka vrsta malih produkcija u nezavisnom ozračju, kao opozicija Tuđmanovoj politici, koje su film doživljavale na drugačiji način. S manje novca i mnogo energije oni su krenuli svojim autorskim putovima koji se evo sada potvrđuju kao uspješni. </p>
<p>Tražeći nove putove kako ispričati svoje priče o događanjima u Hrvatskoj i pogledima na njih, oni su našli načina da to učine na najbolji način, a neke od tih rezultata upravo smo vidjeli na ovogodišnjoj Puli. No, to je tek početak. Lukas Nola, primjerice, čekao je šest godina da napravi ovaj film i stvarao ga je u vrlo teškim uvjetima s malo novca, ali je napravio napokon svoj prvi pravi film, kako mi je priznao. To je tek prva stepenica, a on mora prijeći još mnogo stepenica, kao i većina hrvatskih filmaša, da bi došao do konačnog cilja. (Br. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Filmski festival u Motovunu</p>
<p>PULA, 31. srpnja</p>
<p> - Istarski gradić Motovun od 1. do 5. kolovoza i ove će godine ugostiti filmske djelatnike i ljubitelje filma na Drugom motovunskom filmskom festivalu.</p>
<p> U pet dana svakodnevno od 10 sati do kasno u noć prikazat će se osamdesetak filmova. »Ovogodišnji festival jači je od prošlogodišnjeg jer na njemu sudjeluju filmovi pobjednici na važnim svjetskim filmskim festivalima«, rekao je direktor festivala Boris T. Matić na konferenciji za novinare.</p>
<p> Tako će se u Motovunu među ostalima prikazati film »Dancer in the Dark« Larsa von Triera, »The Straigh Story« Davida Lyncha te »Magnolia« Paula Thomasa Andersona. </p>
<p> Kako je novinare izvijestio voditelj Službe za odnose s javnošću Igor Marković, glavni program odvijat će se poslijepodne u dvorani i navečer na glavnome trgu. Program započinje ujutro predstavljanjem najboljih ostvarenja ovogodišnjih hrvatskih filmskih festivala, a u poslijepodnevnim satima slijedi program hrvatskog dokumentarnog filma i retrospektiva novog francuskog filma. </p>
<p>Svečano otvorenje Motovunskog filmskog festivala predviđeno je za utorak u 21 sat na glavnom trgu u Motovunu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kao izvor voda</p>
<p>25. osorske glazbene večeri / Rekordan broj praizvedaba - Klobučar, Marković, Parać, Ruždjak - izveli Tonko Ninić i Anđelko Klobučar, a dvije - Listeš i Njirić - Zagrebački gitarski trio</p>
<p>Zlatko Stahuljak </p>
<p>Deseti koncert jubilarnih 25. osorskih glazbenih večeri bio bi za neki od jadranskih festivala zamišljen doista smiono. Likovno i sadržajno na 80 stranica uspjela programska knjižica Osorskih glazbenih večeri, koje su okrenute hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, bilježi koncert violinista Tonka Ninića uz pratnju orgulja, u srijedu, 26. srpnja, s rasporedom u kojem se nalaze samo dvije skladbe svjetskih evergreena, a sav ostali vremenski prostor koncerta isključivo su ispunila djela hrvatskih skladatelja. </p>
<p>Uskočivši u koncert u posljednjem trenutku, zbog spriječenosti Maria Perestegia, orguljaš Anđelko Klobučar preuzeo je na sebe naglašen zadatak pratnje i izvedbe niza djela hrvatskih skladatelja uz četiri praizvedbe.</p>
<p>Nakon Adagia Tomasa Albinonia na početku koncerta, slijedile su tri praizvedbe, uz često izvođen Monolog Miroslava Miletića, iz glazbene torbe hrvatskih skladbi violinista Tonka Ninića. Ninić i Klobučar praizveli su najprije »Muziku za Tonka« Adalberta Markovića. Autor se u djelu znalački i dopadljivo koristi zvucima violine u širokim lukovima, a tome je kontrast pripadajuća orguljska pratnja s kratkim solo odlomcima.</p>
<p> Praizvedena je i Muzika za violinu i orgulje Frane Paraća, pisana na uzorku vlastitog violinskog koncerta. Kao izvor-voda, tekla je od prvog tona toga trostavačkog djela neobična toplina glazbe i izraza, ispunivši slušnom ugodom vrlo akustični prostor osorske kamene katedrale.</p>
<p> Suprotno tomu, vidljivo teško prijemljiva za slušatelje djelovala je skladba Risposte, praizvedba djela Marka Ruždjaka, s nerazumljivo dugim i jednoličnim uvodom orgulja uz stalno ponavljanje oporih sazvuka. Umjesto Toccate i fuge za orgulje, na početku drugog dijela izveden je samo jedan plesni stavak: allemande, iz II. partite u d-molu Johanna Sebastiana Bacha, BWV 1004, za violinu solo, a zatim još andante iz Sonate za violinu i glasovir Jurja Stahuljaka, koju Tonko Ninić s Vladimirom Krpanom izvodi na autorskoj ploči skladatelja iz ranijih godina.</p>
<p> Uz međunarodno poznato djelo za violinu i glasovir - Sonata Slava - Josip Štolcer Slavenski skladao je rijetko izvođenu Sonatu religiosu za violinu i orgulje. Ona je bila pretposljedna na rasporedu.</p>
<p> Kraj koncerta pripao je praizvedbi Muzike za violinu i orgulje Anđelka Klobučara, skladane prema 2. stavku njegova Violinskog koncerta. To djelo smionih tonskih sklopova, elegičnog karaktera i s dugim, kadencirajućim odlomkom za violinu solo, pozdravilo je slušateljstvo, nakon čega su Ninić i Klobučar izveli dodatak iz opusa J.S. Bacha.</p>
<p>U petak, 28. srpnja Zagrebački gitarski trio je započeo svoj ovogodišnji nastup u Osoru Toccatom, adagiom i fugom, BWV 564 Johanna Sebastiana Bacha.</p>
<p>S jedne strane zahtjevna Toccata, s druge zamršena sjajna Fuga, a u sredini prelijepi pjevni Adagio djelovali su kao dvije monumentalne građevine, koje u sredini nude mirnoću poezije i ljepote.</p>
<p> Slušateljstvo prikovano vrhunskom izvedbom Darka Petrinjaka, Istvana Romera i Gorana Listeša, dugim je pljeskom izrazilo svoje oduševljenje izvedbom, ozračenom napetošću koja osvaja pozornost slušanja do zamisli nestvarnosti.</p>
<p> Slijedio je Petit trio A.H: Varleta, skladatelja prve polovice 19. stoljeća, a zatim je izvedena prva praizvedba večeri, Rajski otok Gorana Listeša, zahtjevna, zvukovno i ritmički bogata skladba, posebice plesnim elementima, što se slušateljstvu svidjelo.</p>
<p> Dio rasporeda ispunjen djelima hrvatskih skladatelja nastavili su Darko Petrinjak i Istvan Romer nakon stanke Koncertnim varijacijama na Koncert u Veneciji, op. 62, Ivana Padovca, našega istaknutog gitarista, rođenog 1800. g. U punom sastavu izvedena je druga praizvedba večeri, Gitarski trio Nikše Njirića. U trostavačkoj, zanatski dobroj i suvremeno pisanoj skladbi, autor se drži jasnih glazbenih oblika. Tako je prvi stavak, Poco allegro, skladan u sonetnoj formi, Adagio u ABA, a treći, Allegro vivo, je fuga, s reminiscencijama tematskog materijala prethodnih stavaka.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bitka protiv umjetničke psovke! </p>
<p>Vijećnik HDZ-a dr. Dujomir Marasović zatražio ostavku Mani Gotovac i Petra Krole / Što o tom zahtjevu kažu splitski gradonačelnik Ivica Škarić i prozvani kulturni djelatnici?</p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Na prošlotjednoj sjednici splitskoga Gradskog vijeća dr. Dujomir Marasović (HDZ) ponovno se osvrnuo na skandal oko ceremonije otvorenja 46. splitskog ljeta i nastup rapperske skupine »The Beat Fleet« s pjesmom »Genije«, zatraživši da se smijene Mani Gotovac, ravnateljica Splitskog ljeta, i mr. Petar Krolo, član Poglavarstva zadužen za kulturu.</p>
<p>Negodujući zbog izjave Mani Gotovac koja je kazala kako se psovka u kulturi koristi od doba renesanse, dr. Marasović je napomenuo kako je, na primjer, prostitucija najstariji zanat na svijetu, ali je zbog toga neće uvrstiti u procesiju sv. Dujma. </p>
<p>Za komentare smo zamolili Mani Gotovac, Petra Krolu i splitskoga gradonačelnika Ivicu Škarića.</p>
<p>- Nema govora ni o kakvim smjenama i nije ozbiljno tražiti nečiju smjenu zbog nečijeg teksta u pjesmi. Pa neće Mani Gotovac određivati što će tko pjevati i na koji način. Otvaranje 46. splitskog ljeta nije bio skup akademika ili neka crkvena svečanost. To je otvaranje jedne ljetne kulturne manifestacije koja podržava sve vrste umjetničkog izričaja i pokušava uveseliti svoje građane i goste. Nastup The Beat Fleeta, vjerujem, nije uvrijedio građane, većina je podržala ceremoniju otvaranja i stoga mislim da je podignuta buka oko zanemarivih stvari. Gradski vijećnici, dakako, imaju pravo postavljati pitanja, ali ne mogu sami donositi odluke - zaključio je splitski gradonačelnik Škarić.</p>
<p>Mani Gotovac, ravnateljica 46. splitskog ljeta, u izjavi za Vjesnik kazala je kako su se rasprave o psovkama prenijele na politički plan. - To, na žalost, znači da još uvijek nismo spremni na demokratski razgovor o umjetničkim slobodama. Drago mi je, međutim, što su sva javna glasila u Hrvatskoj, uključujući i stranicu kulture »Slobodne Dalmacije«, ozbiljno i temeljito razmotrili što zapravo znači bitka pojedinih hadezeovaca protiv umjetničke psovke, zaključila je Mani Gotovac.</p>
<p>Član Poglavarstva zadužen za kulturu mr. Petar Krolo kratko je komentirao izjavu dr. Dujomira Marasovića.</p>
<p>- Demokratsko pravo dr. Marasovića je da kaže ono što je kazao ili zatraži nečiju smjenu. Međutim, najprije bi trebao pomesti ispred svojih vrata, a zatim pokucati na tuđa, izjavio je mr. Petar Krolo. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kamov na njemačkome </p>
<p>RIJEKA, 31. srpnja</p>
<p> - U novom dvobroju riječkog časopisa za književnost »Rivala« objavljen je opus kratkih priča najistaknutijeg predstavnika hrvatske književne avangarde Janka Polića Kamova, prevedenih na njemački jezik, s uvodnim studijama Mladena Machieda, Darka Gašparovića i urednika Mladena Urema.</p>
<p> Prevedene su Sloboda, Žalost, Odijelo, Katastrofa, Brada, Žena, Ispovijest, Bitanga, Potres, Ecce homo, Selo i Stjenica.</p>
<p> U časopisu je objavljena i bibliografija, te fotografije i faksimili vezani uz Kamovljev život i djelovanje. </p>
<p> »Rival« s njemačkim prijevodima Kamova bit će distribuiran u sve najistaknutije biblioteke na njemačkom govornom području, posebice one koje se bave proučavanjem slavistike, i u sve Goetheove institute, a pojedinačno će novele biti objavljivane u svim relevantnim njemačkim književnim časopisima. </p>
<p> Sredinom 2001. godine na njemačkom tržištu trebao bi se, također u izdanju Rivala, pojaviti Izbor Kamovljevih djela.</p>
<p> Uredništvo časopisa »Rival«, izvijestio je urednik Mladen Urem, u ovoj je godini na njemački i engleski jezik prevelo više od 1000 stranica djela hrvatskih književnika Janka Polića Kamova, Miroslava Krleže, Ivana Gorana Kovačića i Ive Andrića, a priprema i prevođenje djela hrvatske književnosti na talijanski i španjolski jezik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Počinje Ethno Ambient-Salona </p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Otvaranjem velikog sajma tradicionalnog obrtništva i suvenira u utorak, 1. kolovoza, na solinskom Gospinom otoku započet će Ethno Ambient Salona, tradicionalni festival koji slavi glazbu, čovjekov odnos sa zemljom i tradiciju. Na sajmu će biti predstavljeni predmeti i suveniri izrađeni rukama domaćih ljudi, obrtnika iz dalmatinskog zaleđa.</p>
<p> Sajam obrtništva prati i izložba tradicijskih glazbala autorice Branke Vojnović-Traživuku, koja je otvorena u splitskome Etnografskom muzeju. Glazbeni dio festivala Ethno Ambient Salona također je bogat i kvalitetan. Na solinskome Gospinom otoku u utorak na večer gostovat će talijanski glazbenik Eugenio Bennato i sastav Taranta Power, katalonijski sastav Companya Electrica Dharma, Britanac Allan Taylor, Slovenac Vlado Kreslin i irski sastav The Cannons. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Splitski gitaristički dani </p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - U sklopu 46. splitskog ljeta, od 1. do 3. kolovoza, u Multimedijalnom kulturnom centru održat će se Dani gitare, glazbeni susreti na kojima će svoja gitaristička umijeća pokazati naši vrsni umjetnici Darko Pelužan, Robert Belinić i članovi Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta.</p>
<p>Dani gitare započeli su 1987. godine u Zagrebu, nizom koncerata učenika gitarističkog odjela Glazbenog učilišta Elly Bašić. Manifestacija se pokazala važnom za razvoj gitarističke scene u Hrvatskoj, kako za podizanje razine obrazovanja mladih gitarista, tako i za razmjenu iskustava brojnih domaćih i stranih pedagoga.</p>
<p>Prve splitske Dane gitare otvorit će Darko Pelužan, a izvest će djela J.S. Bacha, J. Turuna, J. Rodriga, W. Waltona i R. Dyensa. Mladi gitarist Robert Belinić predstavit će se programom koji sadrži djela J. S. Bacha, F. A. Sora i A. Josea dok će Zagrebački gitaristički kvartet ponuditi bogati program satkan iz glazbenih izvrsnica W. Byrda, G. Farnabya, J. S. Bacha i A. Piazzola. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Supek o A-bombi</p>
<p>Hrvatska revija, god. 50., sv. 1. / Matica hrvatska/ Zagreb, 2000. </p>
<p>Četrnaest mjeseci prije Hirošime na kongresu partizana-intelektualaca Ivan Supek prorekao je skoru nuklearnu eksploziju. O tome kako je surađivao s nobelovcem Wernerom Heisenbergom, te je nedugo zatim pobjegao u partizansku »šumu« pred gestapovskim zahtjevom da sudjeluje u radu na atomskom oružju, izvještava Ivan Supek na prvim stranicama novog broja Hrvatske revije, časopisa Matice hrvatske u Zagrebu, pod uredničkom palicom Borisa Marune.</p>
<p>Ivan Supek, ogorčen činjenicom da se znanost počela baviti sredstvima masovnog uništavanja, »bacio se« na književnost pišući poeziju i drame. »Znanost nije bila dovoljna da u istraživanjima podigne moralnu savjest protiv zlorabe novih otkrića«, piše autor u tekstu pod naslovom »Ruđer Bošković u sjeni A-bombe«. Naravno, »povijest nevolja« dr. Supeka nastavila se kroz dvoličnu boljševičku političku ideologiju gdje je jedan »prozapadnjak, nepartijac i opozicionalac« bio više nego sumnjiv element sveprisutnog sustava.</p>
<p>Kako pak zvuči uskonacionalistička doktrina iz ustiju jednog Amerikanca, pisca kontroverzne knjige »Sukob civilizacija«, daje nam na uvid Marko Tarle sa svojim »Osvrtom na novi ogled Samuela Huntingtona«. Samuel Huntington, smatra Tarle, zastupa credo suprotan ideologiji razvijenih zemalja današnjice. »Američka je javnost, nasuprot elitnom sloju, poklonik čvrstog nacionalizma, a posebno u pitanjima vanjske politike, što, prema Huntingtonu, ukazuje da tvrdi nacionalizam nije izgubio bazu u Americi kao alternativa multikulturalnosti i univerzalizmu«, piše Tarle u svojem ogledu.</p>
<p>Velebit Tolj u tekstu »Komu služi prikrivanje?« priziva u sjećanje »Antimasonsku izložbu« održanu u Beogradu od 22. listopada 1941. do 18. siječnja 1942. godine.Od 60.000 plakata i 108.000 razglednica - kao popratni materijal izložbe - autor je jedva našao nekoliko primjeraka. Srbija je spomenutom izložbom postala jedina zemlja (na svijetu) koja je službeno objavila marke s jasnom antižidovskom porukom. Pod rubrikom razgovora nalazi se »Monoview: Ivica Pančić«; Saša Stanković predstavlja svoju poeziju, dok Boris Maruna nudi prijevod Ernesta Sabata »Čovjek i svemir«. Pod temom »Književnost« Nikola Batušić piše o Erichu Singeru kao »krležijancu« prije Krleže, a Ilija Pejić donosi »Traktate o inatu - Razmišljanja nad romanesknim opusom Mirka Sabolovića«.Uz tekstove Branka Sbutege, Čedomira Buzančića, Željka Pavića i ostalih, novi broj Hrvatske revije sve je osim dosadnog zbornika prežvakanih i demodiranih esejističkih tema, što je, na žalost, katkad epitet srodne domaće proizvodnje.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Nogometaši razočarali - pesimiste</p>
<p>Novo nogometno prvenstvo Hrvatske sa 3,4 pogotka u prosjeku započelo je u ugodnijem ozračju od onog u cjelokupnom nogometu / Utakmica s Cibalijom i 6-1 (2-0) pobjeda Dinama dobar je znak uoči puta u Milano, pa se optimizam u Maksimiru razigrao možda i više no što je poželjno</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Nogometno okružje nije nudilo svijetle tonove uoči starta novog prvenstva Hravatske. No, unatoč tomu, tribine su bile punije no što se mislilo, kao i efikasnost, sa 3,4 pogotka po utakmici. Nakon svega, pesimisti su razočarani.</p>
<p>Na dva je zagrebačka travnjaka, u Maksimiru i Sigetu, bila usmjerena posebna pozornost. Razumljivo je i zašto. Dinamo, iako bez mnogo otpuštenih i prodanih igrača (Ladić, Prosinečki, Jurić, Šarić, Tomas, J. Šimić...) brusi formu za utakmice s Milanom za ulazak u Ligu prvaka, iako su ga mnogi unaprijed otpisali. Konkurencija u momčadi je takva da ne dopušta opuštanje i da nema pretplaćenih. Prigoda se čeka kao zgoditak na lutriji, pa svi koji zaigraju igraju punom snagom. U tom je elementu velika snaga Dinama, ali ni to nije presudno ako ne postoje i odgovorajući igrački potencijali. U Dinamu, očito, postoje.</p>
<p> Je li to dovoljno i za međunarodnu pozornicu, tek ćemo vidjeti. Utakmica s Cibalijom i 6-1 (2-0) pobjeda »modrih« dobar je putokaz, pa se optimizam u Maksimiru uoči puta u Milano možda razigrao i više no što je poželjno. Uglavnom nakon dvoboja su svi bili zadovoljni, a oko 4000 navijača je nakon utakmice bučno pozdravilo nogometaše. Posebice mlade, dvostrukog strijelca Abramovića i Gondžića, koji su postigli zadnja tri Dinamova pogotka u 14 posljednjih minuta. </p>
<p>Nakon svega, pomalo je čudna izjava kapetana Cibalije Marija Meštrovića kako su se zapravo pobijedili »sami zbog katastrofalnog odnosa Cibalijinih igrača prema utakmici«. Iz toga bi se moglo zaključiti da Dinamo, unatoč jakom tempu, prijetnjama i barem 15-ak prigoda, nije bog zna što. A navodno nije jer protiv sebe nije imao odgovarajućeg suparnika, nego, kako je dodao Meštrović, »suparnika koji je igrao katastrofalno i koji mora mnogo raditi da bude sličan Cibaliji iz prošlog prvenstva«.</p>
<p>Vinkovački je kapetan, čini se, zaboravio da su Cibaliju napustili najbolji igrači, čak petorica, i da ih ne mogu samo tako nadomjestiti novim igračima, kao što je to još uvijek slučaj s bogatijim i uglednijim Dinamom, koji je za naše prilike ipak san svakog igrača.</p>
<p>Punim se pogotkom za nogomet, što je također bio razlog povećanog zanimanja i broja gledatelja, pokazao se dolazak Reberta Prosinečkog u Hrvatski dragovoljac. Može se reći da je Prosinečki vrlo ozbiljno shvatio svoje novo nogometno rođenje. Sudjelovao je pri oba pogotka za 2-0 (0-0) pobjedu »dragovoljaca« protiv dobrog novaka Čakovca, iznenadivši i obradovavši izbornika Miroslava Blaževića:</p>
<p>- Kako je samo uklizavao suparniku u noge, vraćao se pomoći obrani! Kad još za 20-ak posto digne spremu, postat će čovjek oko kojeg će se vrtjeti igra reprezentacije, tumačio je zadovoljni Blažević. Uz dodatak da, istina, o svemu još nije razgovarao s Prosinečkim nego, za početak, s njegovim ocem Đurom.</p>
<p>Prvenstvo je započelo i s iznenađenjem u Rijeci. Dakako, primijeni li se dioptrija Cibalijinog kapetana Meštrovića, koji misli da se odlazak glavnih igrača može bezbolno nadomjestiti anonimcima pristiglim iz nižih ranogova natjecanja i da će sve biti isto kao prije. No, neće i ne može, svjedoči i primjer Rijeke koja je ostala bez Agića, Milinovića, Sztipanovicza i Balabana. U takvoj situaciji, nije čudno što je na Kantridi slavio Šibenik.</p>
<p>Zanimljiv su motiv za pojačani napor, zalaganje, uzbuđenje i neizvjesnost navodno istaknuli sudionici utakmice u Osijeku. I igrači Osijeka i Zagreba navodno žele što bolji start u prvenstvu kako bi lakše krenuli u utjerivanje dugova od svojih klupskih čelništva. Sudimo li po 4-3 za Osijek, blagajnici će očito morati pronaći novac.</p>
<p>Zbilježena je i prva paljba po sucima, koje će sigurno biti još zbog stroge primjene novih pravila koja zagovaraju što manje zadržavanja igre, simuliranja i slično. Nezadovoljnici su Varaždinci, ali ih očigledno više od Petirovih brojnih kartona, žutih i crvenih, boli što je Slaven Belupo osvojio bod »iako im je lopta više bila nebu pod oblacima, nego u nogama«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Njemačka s dosad najmalobrojnijom atletskom reprezentacijom na OI</p>
<p>BRAUNSCHWEIG</p>
<p> - Njemačka će na Olimpijskim igrama u Sydneyu nastupiti s najmalobrojnijom reprezetnacijom od njemačkoga ujedinjenja 1990. godine. To je znano nakon održanog nacionalnog atletskog prvenstva.</p>
<p>»Očekujem da će našu atletsku reprezetnaciju činiti oko 70 atltičara i atletičarki. Bit će to dobra momčad u kojem će svatko imati podjednake izglede za plasman u finale«, kaže Helmut Digel, predsjednik njemačkog atletskog saveza. »U svakom slučaju bit ćemo sposobni učiniti isto što smo učinili prije četiri godine u Atlanti gdje smo osvojili sedam atletskih medalja, a nastupali sa 91 natjecateljem.«</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sotomayor skače izvan konkurencije</p>
<p>HAVANA, 31. srpnja</p>
<p> - Kubanski atletičar Javier Sotomayor, svjetski rekorder u skoku u vis, kojeg je Međunarodna atletska organizacija (IAAF) zbog uživanja kokaina 1999. godine kaznila sa dvogodišnjom zabranom nastupa na atletskim natjecanjima, u nedjelju je izvan konkurencije nastupio na atletskom mitingu u Havani i preskočio 231 centimetar.</p>
<p> Olimpijski pobjednik iz Barcelone 1992. godine, dvostruki svjetski prvak iz 1993. i 1997. godine, svjetski je rekorder u skoku u vis sa 245 preskočenih centimetara. Na atletskom mitningu u Havani u nedjelju je pokušao preskočiti letvicu na visini od 235 centimetara, no u sva tri pokušaja bio je neuspješan. Tridesetdvogodišnjem atletičaru kazna IAAF-a ističe 30. srpnja iduće godine, tako da neće nastupiti na najvećem sportskom događaju godine - Olimpijskim igrama u Sydneyu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Vranković se vraća na Gripe?</p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Na Gripama bi u utorak trebali realizirati prvi ugovor, koji bi trebao potpisati Josip Vrankovića, košarkaš čija je karijera započela u KK Split CO, a posljednje je sezone proveo u Ciboni VIP. S ostalim mogućim pojačanjima razgovori još nisu privedeni kraju, a spominju se Velimir Perasović i Slaven Rimac. Vranković dolazi iz Cibone i za njega vrijedi prijelazni rok pa se mora požuriti, a Perasović i Rimac se tretiraju kao povratnici i još ima vremena za konkretizaciju dogovora. </p>
<p>Rato Tvrdić, šef struke splitskog kluba, keže:</p>
<p>- U utorak će se, u 18 sati, sastati Upravni odbor kluba koji bi trebao potvrditi dogovor s pojedinim igračima. Želimo, a to nam je i obaveza, stvoriti dobru momčad.</p>
<p>Nastup u Fibinoj Suproligi trgnuo je Gripe, doveden je trener Jasmin Repeša, a sad su na redu igrači. Čelnici s Gripa prvo su se okrenuli domaćim igračima a na kraju, kad se formira momčad i uoče slabosti, posegnut će se i za inozemnim pojačanjima. Perasoviću se nudi da nastupa još dvije godine i da se tada prihvati trenerskog posla, no on još uvijek razmišlja. Dok se on premišlja, rastu akcije Rimcu, kojeg bi na Gripama volio trener Repeša. Zagrebački je košarkaš u nedjelju bio u Splitu, ni on niti Tvrdić ne taje pregovore.</p>
<p>Okupljanje prve skupine igrača je 3. kolovoza, a 10. kolovoza starta cijela momčad. Do tada bi sve trebalo biti poznato, s eventualno jednom nepoznanicom. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Corretja šesti igrač svijeta</p>
<p>MONACO, 31. srpnja</p>
<p> - Na novoj ATP ljestvici najboljih tenisača svijeta nema promjena među prvom petoricom igrača. Pobjednik ATP turnira u Kitzbühelu, Španjolac Alex Corretja, napredovao je za dva mjesta i sad je 6. igrač svijeta.</p>
<p>Ivan Ljubičić zadržao je 74. mjesto, a Goran Ivanišević je sa 85. pao na 81. mjestu.</p>
<p>Poredak: 1. (1) Magnus Norman (Šve) 525 bodova, 2. (2) Gustavo Kuerten (Bra) 520, 3. (3) Pete Sampras (SAD) 457, 4. (4) Andre Agassi (SAD) 368, 5. (7) Alex Corretja (Špa) 357, 6. (5) Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 330, 7. (6) Lleyton Hewitt (Aus) 315, 8. (8) Marat Safin (Rus) 270, 9. (9) Cedric Pioline (Fra) 267, 10. (10) Juan Carlos Ferrero (Špa) 264, 11. (11) Franco Squillari (Arg) 263, 12. (12) Mariano Puerta (Arg) 235, 13. (14) Mark Philippoussis (Aus) 225, . (13) Thomas Enqvist (Šve) 225, 15. (15) Patrick Rafter (Aus) 220, 16. (16) Tim Henman (VB) 214, 17. (17) Younes El Aynaoui (Mar) 209, 18. (18) Nicolas Lapentti (Ekv) 186, 19. (19) Albert Costa (Špa) 179, 20. (21) Wayne Ferreira (JAR) 178...</p>
<p>Poredak hrvatskih tenisača: 74. (74) IVAN LJUBIČIĆ 69, 85. (81) GORAN IVANIŠEVIĆ 50.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Prosinečki: Za mjesec dana bit ću spreman kao nikad u životu!</p>
<p>Razmišlja li Prosinečki o povratku među »vatrene«? / »Najvažnije je da dobro igram, da Dragovoljac pobjeđuje. A onda će i reprezentativni poziv valjda doći«, rekao je Prosinečki</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Prva utakmica bila je pun pogodak! Robert Prosinečki je postigao prvi pogodak za Hrvatski dragovoljac iz jedanaesterca koji je skrivljen na njemu, potom je bio dodavač kod drugoga gola i zavrijedio je epitet igrača utakmice u 2-0 pobjedi »dragovoljaca« protiv Čakovca. Jutro nakon pobjede »Veliki Žuti« je proveo na kavi s prijateljima u Dugavama, popodne je otišao roditeljima u Čemehovec. I zadovoljno prebirao dojmove:</p>
<p>- Sve je ispalo sjajno. A nije bilo lako, ipak je to bila prva utakmica, igralo se na novome stadionu. Ljudi iz Hrvatskog dragovoljca napravili su čudo u ovih nekoliko tjedana, Siget je donedavno bio livada, a sad može bez imalo srama ugostiti svakoga prvoligaša. Iznimno sam zadovoljan pobjedom, jer je postojao veliki pritisak. Čakovec se predstavio kao dobar suparnik, a mi smo iznad svega željeli tu pobjedu i na kraju je najvažnije da smo je i dohvatili, veli Prosinečki.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni svojom igrom? Proglašeni ste u svim medijima igračem utakmice...</p>
<p>- Lijepo je to pročitati ujutro uz kavicu... Zadovoljan sam, kako ne bih bio, pa nisam odigrao ozbiljnu utakmicu tri mjeseca! Ali, to još nije - »to«. Još mi nedostaje snage, još uvijek ne mogu odigrati svih 90 minuta u visokom ritmu. Međutim, za mjesec dana bit ću spremniji nego ikada u životu...</p>
<p>• Tome će se ponajviše razveseliti izbornik Miroslav Blažević, koji je zbog vas u nedjelju došao i u Siget. Razmišljate li o povratku među »vatrene«?</p>
<p>- Neka sve ide svojim tijekom. Najvažnije je da dobro igram, da Hrvatski dragovoljac dobro igra i pobjeđuje. A onda će i reprezentativni poziv valjda doći, uz osmijeh je rekao Prosinečki.</p>
<p>Koliko ga poznajemo, ovaj put neće odbiti Blaževića. Niti će Blažević, bude li Prosinečki dobro igrao, zaobići njegovo ime. I ta je pomirba zacijelo i najljepša nogometna priča ovoga ljeta... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Na Poljudu žele vjerovati u čudo </p>
<p>Mogu li nogometaši Hajduka u uzvratu 2. pretkola Lige prvaka (Györ, srijeda) prestići 2-0 prednost Dunaferra, napraviti sportsko čudo, i nakon pet godina razveseliti navijače?</p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Hoćemo li u srijedu (Györ, 20.45 sati) gledati moćniji Hajduk nego prije sedam dana, kad su nogometaši Dunaferra u prvom dvoboju 2. pretkola Lige prvaka nadigrali Splićane usred Poljuda (2-0)? Mogu li se »bijeli« transformirati u pobjedničku momčad i nadoknaditi dva pogotka minusa? Hoće li napokon, nakon pet godina, razveseliti svoje navijače i napraviti sportsko čudo? Mnogo pitanja, ali bez odgovora...</p>
<p>Hajduk je u prvoj utakmici iskazao niz slabosti. Igrali su Splićani sporo, konfuzno, a kad su Mađari poveli, krahirali su i fizički i psihički dopustivši im da postignu i drugi pogodak. A to je svakako trebao izbjeći, 0-1 je ipak lakše sustizati, nema toliko riskirati. Ovako, Mađari mogu, a vjerojatno će to i učiniti, koristiti istu taktiku. Postavit će se gusto u obrani, vezna će linija biti blizu posljednje obrambene i oduzet će prostor za manevar Splićanima. »Bijeli« ni na Poljudu nisu pronašli put kroz mađarske linije, pa su preskakali igru, što je gostima odgovaralo. </p>
<p>Hajduk će u Györu (jer stadion u Dunajvarosi nije adekvatan za europske utakmice) morati napasti, druga mogućnost ne postoji. A u tom će slučaju Mađari ponovno imati dovoljno prostora za protuudare, u čemu su, vidjeli smo na Poljudu, vrlo umiješni. </p>
<p>Trener Hajduka Petar Nadoveza mora, što zbog ozljeda što zbog neuvjerljive igre, mijenjati sastav. Tony Grdić je uganuo zglob i noga mu je imobilizirana, Igor Đuzelov je izvadio zub, a Joso Bulat ima visoku temperaturu. Tako za mjesto braniča konkuriraju Goran Sablić, Jurica Puljiz i novopridošli Dalibor Božac, a na desnom boku će umjesto Jose Bulata najvjerojatnije nastupiti Darko Miladin, koji je dobro odigrao na trokut turniru u Posušju. </p>
<p>Nadovezi ne preostaje ništa drugo nego da pokuša momčadi uliti optimizmom i samopuzdanje. Dva dana prije susreta, trener je rekao:</p>
<p>- Što nam je preostalo nego ići naprijed, napasti, riskantnom igrom pokušati nadoknaditi dva pogotka. Mađari će sigurno igrati kao i u Splitu, oprezno. Imaju odličan rezultat i ne moraju žuriti. Mi moramo riskirati, zaigrati dobro i iskupiti se za slabu partiju u Splitu. Imamo problema s trojicom igrača, ali zamjene nisu nikakva novost.</p>
<p>Na Poljudu pokušavaju vjerovati u čudo, nadaju se da za njih Europa nije zatvorila vrata. Traže se mrvice optimizma koje bi prodrmale momčad, kako bi u Mađarskoj zaigrala najbolje što može. Tako su Splićani jedva dočekali izjavu Dunaferrovog trenera Egevaria da »Hajduk ne može odigrati dva puta onako slabo«. </p>
<p>- Očekujem čudo. Dva puta ne možemo igrati onako slabo, vidite što je kazao njihov trener, reći će Ivica Šurjak, član UO zadužen za sportsku problematiku. </p>
<p>»Hajdukovci« su razočarali na premijeri, pa u Mađarskoj moraju, ako ništa drugo, barem popraviti umjetnički dojam...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Spajić opet pozvao gradonačelnika da ispuni obećanje</p>
<p>Čakovčani, kao i mi, nemaju previše novca, siromašniji smo od većine suparnika, ali to ne znači da su oni bolji na terenu. I svojim igračima kažem: »Imaš li noge? Ako imaš, trči, bori se i rezultat neće izostati«, rekao je predsjednik Hrvatskog dragovoljca Stjepan Spajić nakon 2-0 pobjede protiv Čakovca</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Nakon 2-0 pobjede Hrvatskog dragovoljca protiv novaka u ligi, Čakovca, predsjednik »dragovoljca« Stjepan Spajić doskočicama je razveseljavao sve koji su se nalazili u njegovoj blizini, a Čakovčane je pokušao utješiti, rekavši da su odigrali dobru utakmicu.</p>
<p>- Imali smo i sreće, Čakovčani su pokazali da znaju igrati nogomet i da sigurno neće ispasti iz lige. Oni, kao i mi, nemaju previše novca, siromašniji smo od većine svojih suparnika, ali to ne znači da su oni bolji na terenu. I svojim igračima kažem: »Imaš li noge? Ako imaš, trči, bori se i rezultat neće izostati«.</p>
<p>Spajićeve riječi kako su i Čakovčani mogli doći do pozitivnog rezultata stoje, ali kao što je primijetio i Zoran Brlenić, jedan od igrača Čakovca koji su već ranije igrali u I. ligi, broje se pogoci. »Dragovoljci« su ih postigli dva, a Čakovčanima ni jednom nije uspjelo svladati domaćeg vratara.</p>
<p>Obojica trenera, i učitelj Čakovčana Ilija Lončarević i šef struke u Hrvatskom dragovoljcu Milivoj Bračun kao ključ utakmice ističu činjenicu da gosti nisu uspjeli postići pogodak.</p>
<p>- Znali smo da ćemo, ako ne postignemo gol, izgubiti utakmicu, rekao je Lončarević.</p>
<p>A Bračun je dometnuo: </p>
<p>- Imao sam osjećaj da ćemo, ukoliko sačuvamo svoju mrežu, imati velike šanse za pobjedu.</p>
<p>A sve je moglo poći u sasvim drugom pravcu, jer su Čakovčani pri rezultatu 0-0 propustili čak pet izglednih prilika! Opravdanje za te promašaje trener Lončarević je pronašao u tome da je ovo Čakovčanima bio prvi susret u I. ligi:</p>
<p>- Kod mojih igrača je bio prisutan strah zbog kojeg nisu realizirali šanse. No, nadam se da im je ova utakmica pomogla, da su shvatili kako I. liga nije bauk i da ćemo u idućim kolima popraviti realizaciju.</p>
<p>I za kraj, još jednom dajemo riječ predsjedniku »dragovoljaca« Stjepanu Spajiću koji - ni nakon što je njegova momčad napokon zaigrala na svom pravom domaćem terenu - nije zaboravio poručiti:</p>
<p>- Sve što smo ovdje napravili, napravili smo uz pomoć prijatelja. Nije točno da nam je Grad pomogao. Grad je samo obećao pomoći, ali još nije. Ovim putem još jedno pozivam gradonačelnika da ispuni obećanje. (Z. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nemoćna i neorganizirana Rijeka</p>
<p>Riječani, prema viđenom u prvoj utakmici protiv Šibenika (0-1), nisu uspjeli nadoknaditi kvalitetu koju su izgubili u prijelaznom roku </p>
<p>RIJEKA, 31. srpnja</p>
<p> - Umjesto najavljivane pobjede na početku novog prvenstva, nogometaše Rijeke je zapljusnuo hladan tuš i 0-1 poraz protiv Šibenika. Otišla su tako u nepovrat tri planirana boda, ali ono što još više brine trenera Nenada Gračana je slaba igra momčadi uoči gostovanja zagrebačkog Dinama u petak i početka europske sezone (pretkolo Kupa Uefe protiv La Vallette s Malte).</p>
<p>Mudrom i hrabrom, nogometaši Šibenika su rano poveli, već u 16. minuti, i sačuvali vodstvo do kraja. Objektivna riječka publika nagradila je goste pljeskom, a domaće igrače ispratila gromoglasnim zvizdužcima.</p>
<p>U redovima Rijeke, koja je djelovala mlako i anemično, nije bilo pojedinca koji bi iskočio iz sivila i povukao ostale. Najviše su nedostataka bijeli nogometaši iskazali na sredini terena - igrači veznog reda nisu pronalazili načina da stvore prednost i višak igrača kako bi probili zgusnutu zonsku igru gostiju.</p>
<p>Rijeka je bila nemoćna i neorganizirana, nogometaši su izgledali taktički nespremni... Gračan će morati nešto radikalno učiniti ne bi li igra njegove momčadi dobila prepoznatljivost i kvalitetu.</p>
<p>Trener Gračan će reći da je »pobjeda gostiju čista i nema joj se što prigovoriti«. </p>
<p>- Mi smo platili danak neiskustvu i nesmotrenosti koju su gosti znalački iskoristili. Šibenčani su imali dvije prilike koje su bile rezultat naših pogrešaka, poveli 1-0 i zatvorili se. Za poraz smo sami krivili jer smo igrali presporo i mlako na sredini terena.</p>
<p>Iz ovog poraza, zaključuje Gračan, igrači moraju izvući pouku, shvatiti da samo maksimalnom odgovornošću i ozbiljnošću mogu nadoknaditi manjak iskustva.</p>
<p>U utakmici protiv Šibenika Riječani su iskazali stare slabosti, najoočitije kad se suparnik zatvori ili prezentira agresivnu i čvrstu zatvorenu formaciju. Svi su riječki pokušaji završavali ispred 16-erca gostiju i daleko od zone udarca, iz koje bi se moglo ozbiljnije ugroziti vrata Bulata. </p>
<p>Riječani, prema viđenom u prvoj utakmici, nisu uspjeli nadoknaditi ono što su izgubili u prijelaznom roku. Debitanti Burčul, Kremenović i Maroslavac željeli su se pokazati u što boljem svjetlu, no u toj su se želji izgubili. Poraz na startu nije tragičan, ali je upozoravajući - Gračan, očito, još jednom mora stvarati momčad. Uostalom, zato je uoči prvenstva i ponavljao da od navijača i javnosti prije svega traži maksimum strpljenja u stvaranju sasvim nove momčadi. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Real testira Milan za Dinamo</p>
<p>U utorak će nogometaši Milana ugostiti madridski Real (21 sat) / Bit će to glavna Milanova proba uoči prve utakmice trećega kvalifikacijskog pretkola za ulazak u Ligu prvaka protiv Dinama / Zajec i Vlak »snimaju« Talijane, Vlak smatra da Milan ima 65, a Dinamo 35 posto izgleda za prolaz</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - U nedjelju su Milanov glavni direktor Ariedo Braida i trener Alberto Zaccheroni »snimali« Dinamo u Maksimiru, u utorak će, pak, »modri špijuni« uzvratiti misiju Talijanima. Glavni direktor Velimir Zajec i trener Marijan Vlak u ponedjeljak popodne su se, naime, otputili prema prijestolnici evropske mode, no predmet njihova zanimanja trebao bi biti u nogometnome »butiku«. Aktualni evropski prvak, madridski Real, Milanov je gost na proslavi 100-godišnjice kluba, ovaj zvučni okršaj odigrat će se u utorak u 21 sat na stadionu »Giuseppe Meazza«. Bit će to ujedno glavna proba Milanovim nogometašima uoči prve utakmice trećega kvalifikacijskog pretkola za ulazak u Ligu prvaka protiv Dinama...</p>
<p>Alberto Zaccheroni nema previše vremena. Iako je nakon utakmice Dinamo - Cibalia (6-1) nudio uobičajene kurtoazne izjave, sigurno je da po povratku iz Zagreba spava nemirnije nego što je spavao do te nedjeljne večeri. Jer, ipak se Zaccheroni nije nadao da će vidjeti tako siloviti Dinamo (neovisno o slabašnosti suparnika) i svjestan je da mora svoju momčad što prije dovesti do kakve-takve forme ne bi li papirnati favorit i na travnjaku potvrdio svoju ulogu. </p>
<p>Prošloga je tjedna Milan obogatio svoju svlačionicu još jednim sjajnim nogometašem. Argentinac Fernando Redondo upravo je iz madridskoga Reala preselio u Milano i u utorak bi trebao imati vatreno krštenje baš protiv svog dojučerašnjeg kluba. Budući da će Zvonimir Boban zbog oporavka nakon operacije koljena propustiti utakmice protiv Dinama, Zaccheroni će upravo od Redonda tražiti onu fantaziju koju je nudio hrvatski nogometaš. Jer, sa snagom i karakterom svojih igrača Milanov trener nema problema, uostalom on svoju trenersku doktrinu i temelji upravo na spomenutim faktorima.</p>
<p> Međutim, predobro je svjestan da za onaj korak nadgradnje jednostavno mora u momčadi imati i umjetnika koji će hraniti loptama napadački dvojac Ševčenko-Bierhoff. I dok je Ševčenko napadač koji se ne mora uklopiti ni u jedan sustav, ali je zato sposoban razoriti svaki suparnički sustav igre, te ne ovisi zbog svoje izražene individualnosti previše o suigračima, s druge je strane Bierhoff isključivi ovisnik o pravim dodavačima. Kad se isključe maštoviti vezni igrači, kakav je Redondo, tada i Bierhoff ostaje bez zraka i praktički statira na terenu. Svjestan je toga i Zaccheroni, pa je Milan, ne pitajući za cijenu - kako i priliči jednom od najbogatijih klubova na svijetu! - brže-bolje doveo Redonda na »Meazzu«...</p>
<p>Na Milanovu je popisu želja i Brazilac Rivaldo, međutim nakon bijega Luisa Figa u Real, novi Barcelonin predsjednik Joan Gaspart jednostavno ne smije pustiti, neovisno o količini novca, drugu preostalu ikonu Nou Campa. Pa iako Rivaldov menedžer govori »Milan želi Rivalda, Rivaldo želi u Milan, ne znam što onda hoće Barcelona«, za sada je taj transfer ipak pod velikim oblakom magle. Baš kao i pompozno najavljivani dolazak Engleza Davida Beckhama u Milan, čini se da su najave dolaska Rivalda i Beckhama u Italiju ipak bile poglavito dobre priče za punjenje naslovnih stranica.</p>
<p>U utorak će, dakle, Zajec i Vlak na djelu upoznati svoga suparnika (prva je utakmice 9. kolovoza u Milanu). Iako je riječ o prijateljskome ogledu, mnogo se toga može vidjeti u sudaru klubova koji su stvarali nogometnu povijest. A uoči odlaska u Milano, trener »plavih«, Marijan Vlak, nam je rekao:</p>
<p>- Nismo bez šansi protiv Talijana, siguran sam da imamo šansu. Oni su, istina, favoriti, ali to u nogometu ne mora ništa značiti. Neće nam nedostajati samopouzdanja, ova se mlada momčad baš nikoga ne plaši i ta pozitivna drskost trebala bi biti jedan od naših aduta. Kad bih procjenjivao izglede, onda bih rekao ovako: Milan ima 65, a mi 35 posto izgleda za probojem u Ligu prvaka, smatra Vlak.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Draganja europski prvak i na 100 m slobodno</p>
<p>DUNKERQUE</p>
<p> - Posljednjeg dana europskog juniorskog prvenstva u plivanju u francuskom Dunkerqueu Duje Draganja osvojio je još jednu zlatnu medalju. Nakon što je 17-godišnji Splićanin u petak pobijedio na 50 metara slobodno i na dvostruko dužoj dionici okitio se najsjajnijim odličjem isplivavši rezultat 51.16. </p>
<p> Hrvatska je tako okončala prvenstvo sa četiri odličja, dva zlata (Draganja) i dva srebra (Rogulj), čime se naša reprezentacija uz Rusiju, Ukrajinu i Njemačku plasirala na sam vrh. U današnjim natjecanjima plasman među osam osigurala je i Marijana Šurković, koja je sa rezultatom 27.08 osvojila sedmo mjesto na 50 m slobodno. Aleš Volčanšek zauzeo je 15. mjesto na 50 m delfin sa rezultatom 25.95, dok je identičnu poziciju osvojio i Vanja Rogulj na 200 m prsno (2:26.06). Antonija Tomić je prvenstvo zaključila 24. mjestom na 200 leđno sa rezultatom 2:24.97.</p>
<p>- Ostvarili smo sjajne rezultate. Ponovo smo hrvatsko plivanje predstavili u lijepom svjetlu. Sa četiri medalje nalazimo se u samo vrhu plasmana što je odličan rezultat, kazao je direktor reprezentacije Ivan Varvodić, te dodao: - Prvenstvo je bilo izvrsno organizirano. Nastupilo je više od 700 natjecatelja i u takvoj atmosferi prepunoj mladosti nitko ne može loše plivati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mirna Rajle i juniorski dvojac na pariće mogli bi do svjetske medalje</p>
<p>Od utorka do nedjelje, zagrebački je Jarun domaćin Svjetskog veslačkog prvenstva za juniore i neolimpijske discipline na kojem će se nadmetati oko 1200 veslačica i veslača</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Zagrebačko će jezero Jarun od utorka do nedjelje ugostiti gotovo 1200 veslača i veslačica iz 51 zemlje koji će se natjecati na Svjetskom juniorskom i seniorskom neolimpijskom prvenstvu. Oko 400 veslača i veslačica će se natjecati u seniorskoj konkurenciji, a ostali su juniori.</p>
<p>Svakoga dana natjecanja na Jarunu počinju u 9 sati, a u utorak počinju seniori.</p>
<p>Dok se hrvatski veslači koji su izborili nastup na rujanskim Olimpijskim igrama u Sydneyu pripremaju na Peruči, ostali će se nadmetati na SP.</p>
<p>- Ovo je bila vrlo zahtjevna godina, s mnogo natjecanja, što nam je dobro došlo jer smo imali mnogo zajedničkih priprema, rekao je izbornik hrvatskih seniorskih i juniorskih veslača Srećko Šuk.</p>
<p>U seniorskoj konkurenciji najveći hrvatskih adut je svakako Mirna Rajle, laka veslačica u samcu. Pokušala se mlada Osječanka nedavno, na kvalifikacijskoj regati u Luzernu, plasirati na OI u »teškom« samcu, no nije uspjela, iako je odveslala uistinu dobar rezultat.</p>
<p>Osim Rajle, među seniorima bi zapažen rezultat mogli postići i četverac s kormilarom u sastavu Buća, Perinić, Dragičević, Bobić i kormilar Dukić, te dvojac s kormilarom u sastavu Vučičić, Mrduljaš i kormilar Krajnović, koji je 1994. osvojio svjetsko zlato. U seniorskoj je reprezentaciji još Silvio Ambruš u samcu lakih veslača te laki dvojac bez kormilara u sastavu Rubičić i Telišman.</p>
<p>- U seniorskoj konkurenciji bio bih zadovoljan s dva finala, sve više od toga bio bi sjajan uspjeh, veli Šuk.</p>
<p>Doista, na SP neolimpijskih disciplina konkurencija neće biti bezazlena. Na Jarunu će nastupiti, primjerice, Rumunj Nicolae Taga kao član dvojca s kormilarom, a on se može podičiti naslovom olimpijskog pobjednika i višestrukim svjetskim medaljama kao član dvojca, četverca i osmerca s kormilarom. Bit će tu i olimpijska pobjednica iz Atlante 1996. godine, Rumunjka Constanta Burcica, koja će u Zagrebu veslati u lakom samcu. Veliku Britaniju će predstavljati Peter Haining, bivši svjetski prvak u disciplinama samca za lake seniore, ali će ovdje veslati u dvojcu bez kormilara. Valja imati na umu da će tu biti i jake reprezentacije Njemačke, Italije, SAD... Dakle, hrvatskim seniorima neće biti nimalo lako na putu do finala.</p>
<p>I svjetsko će nadmetanje juniora biti vrlo zanimljivo. Naime, većina mladih posada nema iskustva na velikim natjecanjima i jarunski će ogledi pokazati tko je gdje i koliko vrijedi. S najjačom juniorskom reprezentacijom u Zagreb je stigla Njemačka, a medalje bi mogli osvojiti i mladi Talijani, Amerikanci, Britanci, Rumunji i Australci. U tu borbu mogao bi se uključiti i hrvatski dvojac na pariće, Kušurin i Vekić, koji su dosad postizali dobre rezultate.</p>
<p>- Dobro smo se pripremili, poznajemo suparnike, tako da znamo što nas očekuje. Koliko ćemo napraviti, ne znam. Bitno je da se prvo plasiramo u finale, a dalje što bude, skromno će Osječanin Mario Vekić.</p>
<p>Osim Vekića i Kušurina, Hrvatsku će na SP juniora predstavljati dvojac bez kormilara (Martin, Mandl), samac (Jelić), dvojac s kormilarom (Berc, Topić, Sokolić), četverac s kormilarom (Vudrag, Barić, Murer, Bujas i Renje), četverac bez kormilara (F. Eškinja, H. Eškinja, Marasović, Marić), četverac na pariće (Josipović, Ružić, Milaković, Nikles) i osmerac (Jovanovac, Ilić, Krsnik, Lovrić, Pančić, Mijačika, Rogulja, Žigić i kormilar Emeršić).</p>
<p>Među juniorkama će nastupiti hrvatski samac (Vugec), dvojac na pariće (Zibar, Mikšić) i četverac na pariće (Steiner, Krnjeta, Kramarić, Kešerac).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sydney će biti škola hrvatske atletske mladosti</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Lijepo je bilo gledati u subotu i nedjelju na stadionu Mladosti uz Savu uspjehe hrvatske atletske mladosti. Kladivašica Ivana Brkljačić ima tek 17 godina i svjetska je rekorderka za mlađe juniorke. Ona je već ranije ispunila olimpijsku A normu tako da se u posljednje vrijeme priprema isključivo za nastup na Olimpijskim igrama u Sydneyu, a potom i Svjetskom juniorskom prvenstvu u listopadu u Čileu.</p>
<p>- Sretna jesam što sam prvakinja, ali mi je žao što nemam prave konkurencije, tako da je izostala ona prava borba. Voljela bih kad bih ovdje, doma imala jaču konkurenciju, koristilo bi mi, kaže simpatična Ivana.</p>
<p>Visašica Blanka Vlašić ima godinu dana manje od Ivane i sa skočenih 193 centimetra (što je olimpijska A norma) nova je hrvatska rekorderka, a i svjetska za mlađe juniorke. Ne treba ni sumnjati da će Blanka biti jedna od najmlađih olimpijki u Sydneyu.</p>
<p>- Vjerovala sam da mogu preskočiti A normu, jer sam se dobro osjećala. Dosad sam triput ispunjavala B normu i vjerovala sam da mora konačno doći i ta A norma za Sydney.</p>
<p>Dvadesetogodišnja Kristina Perica okitila se naslovima hrvatske prvakinje na 200 i 400 metara i doprvakinje na 100 metara, čime je pokazala da se nakon dugog »sušnog« vremena vraća dobroj formi i pobjedama.</p>
<p>- Još se ne opterećujem vremenima, bitno mi je da sam ponovno počela pobjeđivati. To mi nakon silnih ozljeda mnogo znači, kaže Kristina koja će u Sydneyu nastupiti na 400 metara.</p>
<p> Kladivaš Andras Haklits među hrvatskim kladivašima nije imao dostojnih suparnika, jer je naslov prvaka osvojio sa 15 m više od doprvaka Šimonjika.</p>
<p>- Malo mi je i teško natjecati se među ovakvom konkurencijom, mnogo su mi draža velika natjecanja koja me motiviraju, veli Haklits.</p>
<p>Dakle, hrvatska atletika ipak se ima čemu nadati. Nitko ne kaže da će se oni iz Sydneya vratiti ovjenčani medaljama, ali je lijepo znati da su tamo i da se mogu nositi s najboljima na svijetu. Možda ih neće pobijediti, ali će proći sjajnu školu. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Granić posjetio Yad Vashem i osudio ustaške zločine nad Židovima </p>
<p>Picula ne očekuje da će eventualne promjene u izraelskoj vladi i politici dovesti do promjena u hrvatsko-izraelskim odnosima</p>
<p>JERUZALEM, 31. srpnja</p>
<p> - Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić posjetio je u ponedjeljak Memorijalni centar Holokausta Yad Vashem i u ime hrvatske Vlade osudio zločine koje je u II. svjetkom ratu nad Židovima počinio ustaški režim u Hrvatskoj.</p>
<p> Granić i hrvatsko izaslanstvo obišli su Memorijalni centar Yad Vashem posvećen milijunima ubijenih Židova u II. svjetskom ratu i položio vijenac na spomen obilježje. </p>
<p> »Na stečevinama antifašističke borbe ugrađene u temelje Republike Hrvatske kao i duhu vrijednosti za koje je opredjeljena hrvatska Vlada kojoj pripadam i svog osobnog svjetonazora najodlučnije i trajno osuđujem zločine počinjene nad Židovima tijekom II. svjetskog rata u Europi, uključivo u Hrvatskoj pod ustaškim režimom i nacističkom okupacijom«, rekao je Granić nakon polaganja vijenca.</p>
<p> »Čast mi je u svojstvu zamjenika predsjednika Vlade i u svoje osobno ime položiti vijenac u Memorijalnoj dvorani Yad Vashem kao izraz najvećeg poštovanja demokratske Hrvatske spram žrtava i odlučnosti u sprječavanju da se ista ili slična zlodjela nikada ne ponove« , rekao je Granić.</p>
<p> Odnosi Hrvatske i Izraela su stabilni, a do kraja godine može se očekivati njihovo jačanje na svim poljima, rekao je u ponedjeljak u Jeruzalemu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.</p>
<p> »Vjerujem da će naši odnosi ubuduće biti stabilni na temelju ovoga što smo postigli ovih nekoliko mjeseci«, rekao je Picula hrvatskim novinarima. </p>
<p> Veliko hrvatsko izaslanstvo koje predvodi zamjenik premijera Goran Granić doputovalo je u Jeruzalem u nedjelju u 4-dnevni službeni posjet Izraelu. Granić će se u utorak susresti sa zamjenikom izraelskog premijera Davidom Levyem i s njim potpisati ugovore o zaštiti i poticanju ulaganja i ugovor o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela. </p>
<p> Očekujem da će suradnja s Izraelom do kraja godine biti »daleko raznovrsnija i jača«, rekao je Picula koji se nalazi u hrvatskom izaslanstvu.</p>
<p>On je ocijenio da je Izrael po mnogo čemu »saveznička zemlja« Hrvatskoj. </p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo, u kojem su i ministar gospodarstva Goranko Fižulić, ministar obrane Jozo Radoš i ministrica turizma Pave Župan Rusković, doputovalo je u posjet Izraelu u trenutku krize izraelske vlade uzrokovane razlikama u pristupu pregovorima s Palestincima u Camp Davidu. </p>
<p> Kako se očekuje, zamjenik premijera David Levy mogao bi u srijedu podnijeti ostavku premijeru Ehudu Baraku kojem zamjera da Palestincima daje prevelike ustupke u pregovorima.</p>
<p> »Nismo htjeli odgađati dolazak u Izrael jer želimo dinamizirati naše međusobne odnose, naročito sada u kontekstu političkih promjena u Hrvatskoj« rekao je Picula. Govoreći o unutarnjoj i vanjskoj politici Izraela, on je ocijenio da se Izrael kao i Hrvatska nalazi na raskrižju. »Izborom politike premijera Baraka, kao i njegove vlade, Izrael se pokušava konsolidirati i učvrstiti mir na svojim vanjskim granicama«, rekao je Picula napominjući kako to mora imati odraza i na unutarstranačke odnose u zemlji.</p>
<p>»Mi smo tu da prenesemo i naša iskustva koja su zasad skromna, ali vrlo značajna... iskustvo da je moguće voditi aktivnu vanjsku politiku, ali samo na temelju dubljih unutarnjopolitičkih preobrazbi«, rekao je Picula. On je rekao kako ne očekuje da će eventualne promjene u izraelskoj vladi i politici dovesti do promjena u hrvatsko-izraelskim odnosima.</p>
<p>»Unutarnja politička situacija u samom Izraelu ne mora utjecati na odnose sa Zagrebom«, rekao je on. </p>
<p>»Ja sam siguran da će izraelski narod, građani Izraela, u svojim budućim političkim procjenama pomoći konsolidaciji Izraela u ovom dijelu svijeta što će naravno povoljno utjecati na ... političku filozofiju mirenja, prije svega sa vlastitim političkim okolišem, a onda možemo govoriti o generalnom uspjehu politike globalizacije«, ocijenio je Picula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hotel »Maršal« privatiziran državnim novcem</p>
<p>SARAJEVO, 31. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sporna prodaja hotela »Maršal« na Bjelašnici, uz prodaju sarajevskog hotela »Holiday Inn«, jedna od dosad najvećih privatizacijskih afera u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći dobit će i svoj sudski epilog. Kako tvrdi sarajevski dnevnik Oslobođenje, Ministarstvo unutarnjih poslova kantona Sarajevo podnijelo je tužiteljstvu kaznenu prijavu protiv četiri glavna aktera odgovorna za, po mnogima, kriminalnu prodaju spomenutog hotela, a pristizanje optužnice potvrdio je i kantonalni tužitelj Mustafa Bisić, po čijim je riječima ovaj slučaj u fazi obrade. </p>
<p>Hotel se, inače, nalazi u blizini skijaških staza na planini Bjelašnici gdje su 1984. godine tijekom Zimske olimpijade održana natjecanja u muškim alpskim disciplinama. Kaznene prijave zbog sumnje u nezakonitosti tijekom procesa privatizacije hotela »Maršal« podnesene su protiv Šefika Džinde, direktora »Maršala«, Kermina Lučarevića, direktora vodeće državne naftne tvrtke u BiH »Energopetrol«, Mileve Vukić, financijske rukovoditeljice »Energopetrola« i savjetnice u toj tvrtki Ružice Banović. </p>
<p>Ključne optužbe odnose se na to da je hotel koji se praktično nalazio u državnom vlasništvu i koji je nedavno obnovljen državnim novcem privatiziran također državnim kapitalom, uz krivo prikazivanje njegove stvarne vrijednosti i sredstava koja su bila potrebna da bi se od u ratu izgorjeloga objekta napravio luksuzan hotel s potencijalno visokim profitom koji bi vlasnicima ubuduće trebao donositi.</p>
<p>Direktor Šefik Džindo koji je Kantonalnoj agenciji za privatizaciju dostavio program privatizacije hotela početkom ožujka ove godine očito nije rekao cijelu istinu kada je u ponudi naveo da podaci dani u tom programu odgovaraju stvarnom stanju i da nema skrivenih podataka i činjenica. Naime, u MUP-ovoj informaciji navodi se da je utvrđeno kako je u programu privatizaciji izbjegnuto prikazivanje investicija u stvarnoj vrijednosti od blizu 6,5 milijuna maraka (navedeno je oko četiri milijuna manje), te da su kao opterećenja pri kupnji prikazana ulaganja zakupca u poslovni prostor od 679.500 maraka, premda zakupac, tvrtka »Ananti«, radove nikada nije izvršila.</p>
<p>Drugi problem je činjenica da je jedini potencijalni kupac hotela bila tvornica maziva iz Gradačca čiji je jedan od ovlaštenih potpisnika spomenuti direktor Džindo. On je de facto bio i prodavač i kupac hotela. No, najspornija je možda činjenica da sudjelovanje na tenderu nije platio kupac već »Energopetrol« koji je skupa s tvrtkom »Famos Holding« bio glavni ulagač u obnovu hotela. Zaključak u informaciji MUP-a je da je plaćanjem sudjelovanja na tenderu u visini od 130.000 maraka Energoinvest omogućio tvornici maziva, zapravo Džindi, da državnim kapitalom sudjeluje u kupovini državne imovine.</p>
<p>U svakom slučaju, rasplet afere oko hotela »Maršal« mogao bi pomoći u vraćanju povjerenja u cijeli proces privatizacije u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Talijanska vlada kritizira Tursku i Grčku zbog ilegalnih useljenika</p>
<p>Zbog broda s više od 700 imigranata koji je došao iz Turske, prošavši i kroz grčku luku, talijanska vlada je uputila tim zemljama službeni prosvjed</p>
<p>RIM, 31. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Rat protiv ilegalnih imigranata sa svih strana svijeta na talijanske obale ne prestaje. Nakon nemilog incidenta s albanskim krijumčarima kada su poginula dva talijanska policajca, i dalje se nastavlja iskrcavanja ilegalaca na talijanskim obalama. Napetost u odnosima sa susjednom Albanijom zbog nedovoljne angažiranosti albanske vlade u suzbijanju organiziranog kriminala donekle se stišala.</p>
<p>Predsjednik talijanske vlade Giuliano Amato je poručio predsjedniku Albanije da će svi postignuti dogovori biti stavljeni na papir i potpisani sa obje strane. Umirio ga je riječima da talijanska vlada nije ni imala namjeru ugrožavati teritorijalni suverenitet Albanije, već da je dogovoreno da će talijanska policija surađivati s albanskim kolegama na suzbijanju kriminala u Albaniji. Time se donekle smanjila napetost između dviju susjednih zemalja. </p>
<p>Međutim, novi diplomatski sporovi su na vidiku. Nakon ilegalnog iskrcavanja 418 osoba koje su stigli brodom iz Turske, u rane jutarnje sate u nedjelju, ministar unutarnjih poslova Italije, Enzo Bianco uputio je oštar protest Ankari. Na brodu su bili Kurdi, Afganistanci, Nigerijci ... Prodali su vjerojatno sve što su imali da bi mogli platiti put do Italije čija je cijena bila 6000 dolara. </p>
<p>Među izbjeglicama su bili i petorica Turaka s mobilnim telefonima u rukama i vrećama punim dolara. Talijanska policija ih je uhitila pod optužbom krijumčarenja ljudi. Prema iskazima izbjeglica, »Kalsit«, brod kojim su došli krenuo je iz Turske. Na svom putu se zaustavio na kratko u Grčkoj. Tako da je drugi prosvjed ministar unutarnjih poslova Bianco uputio grčkoj vladi. Optužbe su vrlo ozbiljne: nepoštivanje dogovora o suradnji u suzbijanju ilegalne imigracije. Posebno je neugodno za Tursku koja je među prvim kandidatima za ulazak u Europsku uniju. U Turskoj je odmah započela istraga o tragu novca koji su platili izbjeglice za prijevoz do Italije. Prijelaze preko Grčke treba još provjeriti. »Neprihvatljivo je da jedna zemlja dopusti nesmetani odlazak broda ove veličine s 718 ljudi za koje se sigurno zna da su krenuli na ilegalno iskrcavanje u nekoj od europskih destinacija«, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Umberto Ranieri, napadajući tolerantnost turskih vlasti.</p>
<p>»Međunarodni dogovori se moraju poštovati. Iznenađen sam da se moglo dogoditi da brod pristane u nekoj od grčkih luka, a potom se uputi prema Italiji. Mi imamo odlične diplomatske odnose s Grčkom koja je i članica Europske unije i koja je potpisala povelju o konkretnim obvezama u suzbijanju ilegalnih migracija koje organiziraju kriminalne organizacije«, nastavio je Ranieri. </p>
<p>Talijanska oporba je iskoristila priliku da kritizira nesposobnost ministra unutarnjih poslova Enza Bianca: »Informacija, da put ilegalnih prelazaka preko Mediterana ide preko Turske i Grčke je bila nepoznata samo ministru Biancu«, ironično ga je napao čelnik Nacionalnog saveza Alfredo Mantovano.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Moshe Katsav novi izraelski predsjednik </p>
<p>Peresov poraz mogao bi značiti i kraj njegove političke karijere / Pretpostavlja se da će izbor Katsava donijeti nove teškoće Barakovoj vladi </p>
<p>ANKARA, 31. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski Knesset (parlament) izabrao je u ponedjeljak kandidata desničarskog Likuda Moshea Katsava (57) za novog, osmog predsjednika Izraela. U ponovljenom, drugom krugu glasovanja (prvi je završen bez odluke), malo poznati Katsav dobio je 63, a njegov protukandidat Shimon Peres 57 glasova. Najviše zastupničko tijelo u zemlji ima ukupno 120 zastupnika.</p>
<p>Peres je bio jasan favorit izraelske javnosti prije glasovanja. Katsav je svoju političku karijeru počeo 1969. godine kao najmlađi izraelski gradonačelnik u dobi od 24 godine. 1977. godine izabran je u parlament, a kasnije je obnašao dužnost ministra turizma i zamjenika premijera.</p>
<p>Takav ishod glasovanja predstavlja, po mnogima, veliko iznenađenje. Držalo se da će u Izraelu, ali i najvećim židovskim organizacijama u svijetu vrlo popularni bivši laburistički premijer Peres (jedan od arhitekata srednjoistočnog mirovnog procesa) odnijeti uvjerljivu pobjedu. Pokazalo se, međutim, da je propagandno geslo Katsava: »Mi ne trebamo novu vladu, niti novog šefa diplomacije«, naišlo na vrlo plodno »knessetsko tlo«.</p>
<p>Novi izraelski predsjednik, čije su ovlasti više simboličke i protokolarne prirode, zamijenit će tako bivšeg šefa države Ezera Weizmana. On se tri godine prije isteka drugog mandata morao povući zbog optužbi za korupciju. Njegov nasljednik Katsav će ujedno biti i prvi predsjednik s mandatom od sedam godina. Raniji izraelski predsjednici birani su na petogodišnji mandat s mogućnošću reizbora.</p>
<p>Nečekivani Peresov poraz (obnašao je dužnost premijera od 1984. do 1986. te od 1995. do 1996.), predznak pada popularnosti laburističkog premijera Ehuda Baraka. Do toga je došlo slijedom sve učestalijih optužbi udružene oporbe okupljene oko bloka Likud da se premijer pokazao suviše popustljivim tijekom mirovnih pregovora s palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom u Camp Davidu. To je Barakovu koalicijsku vladu koštalo izlaska tri politički stranke kojima su na čelu izraelski »jastrebovi«.</p>
<p>U svakom slučaju, ako Barakova vlada i preživi glasovanje u Knessetu (ponedjeljak poslije podne), bit će ozbiljno uzdrmana. Najteže posljedice takvog razvoja događaja mogao bi imati već zahuktali mirovni proces s Palestincima, ali i labavi mir i sigurnost u široj srednjoistočnoj regiji. Što se tiče Shimona Peresa, dobitnika Nobelove nagrade za mir, ovaj poraz mnogi već tumače i formalnim krajem njegove dugogodišnje političke karijere.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>British Airwaysov concorde prisilno sletio, stručnjaci raspravljaju o sigurnosti letova </p>
<p>LONDON, PARIZ, 31. srpnja </p>
<p> - Zrakoplov Concorde British Airwaysa (BA) na letu od Londona do New Yorka prisilno je sletio u nedjelju navečer u zračnu luku u kanadskom gradu Ganderu, u pokrajini Newfoundland, nakon što su se putnici požalili na smrad goriva u kabini, priopćio je glasnogovornik BA. »Bila je to mjera opreza«, izjavio je glasnogovornik tvrtke dodavši da je kapetan zrakoplova i sam osjetio laki smrad goriva te nije želio riskirati pa se 57 putnika iskrcalo se u Ganderu.</p>
<p> To je drugi problem u istom danu na letovima concordea. U nedjelju ujutro British Airwaysov concorde nije poletio iz londonske zračne luke Heathrow zbog problema s dotokom goriva pa je zamijenjen drugim concordeom koji je sigurno sletio u New York.</p>
<p> Sastanak stručnjaka, zaduženih za razmatranje novih mjera sigurnosti kako bi se uskoro obnovili letovi Air France-ovih concordea, započeo je u ponedjeljak u Parizu pod okriljem ministarstva prometa, priopćio je glasnogovornik Opće uprave za civilno zrakoplovstvo (DGAC). Francuskim stručnjacima će se ne sastanku, između ostalih, pridružiti i kolege iz britanske Uprave za civilno zrakoplovstvo (CAA) te stručnjaci Snecme i Rolls-Royca, kako bi iznijeli prijedloge o tehničkim mjerama glede poboljšanja sigurnosti zrakoplova concorde. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>I republikanci smatraju Busha konzervativcem</p>
<p>Republikanska konvencija koja je počela u Philadephiji važnija je po usvajanju stranačke platforme nego po neupitnom izboru Georgea Busha za predsjedničkog kandidata</p>
<p>NEW YORK, 31. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Philadelphiji je počela u ponedjeljak konvencija Republikanske stranke na kojoj će više od 2000 izbornika potvrditi Georgea Busha mlađeg za kandidata na predsjedničkim izborima u studenom. Važnije od potvrde predsjedničke kandidature bit će usvajanje stranačke platforme »velike stare stranke« koja se nakon osam godina demokrata Billa Clintona bori za povratak u Bijelu kuću.</p>
<p>Sam predsjednički kandidat George Bush mlađi nije bio nazočan otvaranju konvencije u Philadelphiji, jer su njegovi izborni stratezi planirali da na konvenciju stigne u srijedu nakon višednevne turneje po srednjoameričkim državama u kojima su dosad na predsjedničkim izborima pobjeđivali demokrati. To su Arkansas. Missouri, Kentucky, Zapadna Virginija, Ohio i Pennsylvania. Na toj turneji uoči dolaska na konvenciju, ciljajući na predsjednika Clintona, Bush mlađi je najavio da će Ameriku povesti u novom smjeru te da će predsjedničkoj dužnosti vratiti »čast i dostojanstvo«. Njegov potpredsjednički kandidat, bivši ministar obrane u administraciji Bushovog oca Dick Cheney bio je još određeniji u napadima na Billa Clintona, što je izazvalo oštru reakciju demokratskog kandidata Ala Gorea iz čijeg tabora je ukazano da se republikanci, unatoč obećanju da to neće raditi, vraćaju svojoj staroj politici napada na osobu. </p>
<p>Iako će svoj govor kao republikanski kandidat za novog predsjednika Sjedinjenih Država održati u četvrtak, posljednjeg dana konvencije, naglasci iz istupa Georgea Busha mlađeg već su manje-više poznati. On će se pod glavnim motom republikantske kampanje »milosrdnog konzervativizma« založiti za umjereniju konzervativnu politiku koja bi trebala privući glasove nezavisnih birača, pa čak, kako računaju u njegovom taboru, i nezadovoljnika iz demokratskih redova. To će, međutim, dolazeći iz Texasa koji se smatra jakim uporištem republikanskih konzervativaca za mlađeg Busha biti velik izazov. Prema posljednjem istraživanju što su ga je proveo New York Times i televizijska mreža CBS, 59 posto delegata na konvenciji smatra sebe konzervativnima, a samo 34 posto umjerenim republikancima, dok se manje od jedan posto deklariralo kao liberalni, a šest posto o tome nema mišljenje.</p>
<p>Većina republikanskih izbornika zalaže se za one teme koje njihovu stranku razlikuju od demokrata, a to su velike porezne olakšice, protivljenje strožoj kontroli osobnog oružja, mjere za bolju zaštitu okoliša, pobačaji i druga pitanja iz unutarnje politike. Prema anketi provedenoj među delegatima na konvenciji, većina njih smatra čvrstim konzervativcem i samog predsjedničkog kandidata, iako se George Bush mlađi cijelu godinu trudio sebe predstaviti u umjerenijem tonu.</p>
<p>Prvog dana konvencije, od značajnih govornika na prvo mjesto treba staviti bivšeg načelnika glavnog stožera američkih oružanih snaga, umirovljenog generala Colina Powella koji se spominjao kao jedan od mogućih kandidata za potpredsjednika, ali je on to sam odbio. Umirovljeni general neće, međutim, govoriti o oružanim snagama ili o vanjskoj politici, nego o angažmanu u zajednici i u dobrovoljnim aktivnostima. Nastupit će i gospođa Laura Bush, moguća prva dama Amerike s temom o važnosti pismenosti. </p>
<p>Iz demokratskog tabora, koji će svoju konvenciju održati od 14. do 17. kolovoza u Los Angelesu, predsjednički kandidat Al Gore najavio je da će ime potpredsjedničkog kandidata biti objavljeno 8. kolovoza. I on će poput Georgea Busha na konvenciju svoje stranke stići tek u njezinom drugom dijelu. Tko će biti njegov potpredsjednički kandidat još nije poznato, premda je sam Al Gore izjavio da se gotovo već odlučio za određenu osobu, naravno ne otkrivajući njezin identitet. </p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kod republikanaca muškarci, kod demokrata žene </p>
<p>WASHINGTON, 31. srpnja </p>
<p> - Delegati na republikanskoj izbornoj konvenciji u Philadelphiji su velikom većinom bijelci, muškarci, dobrog imovnog stanja i konzervativnih gledišta, dok je među demokratima većina žena, liberalnih i s manjim primanjima, pokazali su u ponedjeljak objavljeni podaci ispitivanja koje su zajednički proveli Gallupov institut, tv mreža CNN i dnevnik USA Today.</p>
<p> Od 2.066 delegata, koji će svojim glasovima potvrditi Georgea Busha kao predsjedničkog i Richarda Cheneya kao potpredsjedničkog kandidata Republikanske stranke na izborima u studenome, 93 posto su bijelci, 3 posto crnci, a 4 posto pripadaju drugim rasama. Nasuprot tome, demokrate će u Los Angelesu polovicom kolovoza zastupati oko 70 posto bijelaca, 19 posto tamnoputih delegata i nešto više od 10 posto Latinoamerikanaca, Azijata i drugih. Među republikanskim delegatima 57 posto je muškaraca, dok su demokrati odabrali 53 posto žena. Najbrojniju skupinu po imovnom stanju među republikanskim delegatima čine oni čiji su godišnji prihodi po članu obitelji iznad 50.000 tisuća dolara. Ima ih 37 posto. Kod demokrata najviše je - 34 posto, onih čija su primanja niža od 30 tisuća dolara godišnje. Ocjenjujući svoja politička gledišta, natpolovična većina republikanskih delegata istakla je da su konzervativci, dok je od 4.339 demokratskih delegata 70 posto svoja uvjerenja nazvalo liberalnima.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Venezuelanci opet glasovali za »mirnu revoluciju« Huga Cháveza</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Kao što se i očekivalo, na nedjeljnim su izborima Venezuelanci za predsjednika ponovno izabrali Huga Cháveza, potvrdivši tako svoju vjeru u njegova obećanja o »mirnoj socijalnoj revoluciji« s kojima je i osvojio vlast prije 18 mjeseci. Nakon proglašenja privremenih rezultata, taj se spretni i prodorni bivši časnik, koji je odsjedio dvije godine u zatvoru zbog pokušaja puča 1992., pojavio na balkonu predsjedničke palače Miraflores i poručio svojim fanatičnim pristašama: »Venezuela će ponovo biti velika zemlja, a ujedinjeni narod nikada neće biti pobijeđen«. (Parola »ujedinjeni narod nikad neće biti pobijeđen« znana je, inače, iz vremena socijalističke vladavine u Čileu.) </p>
<p>Poznat po svojoj crvenoj beretki koju nosi još iz vremena dok je bio padobranac, te po populističkoj retorici u kojoj ne štedi ni Katoličku crkvu, ni tradicionalne političke stranke, Chávez, kojega Venezuelanci zovu »Uragan Hugo« odmah po preuzimanju vlasti prije 18 mjeseci obećao je da će uništiti »užeglu oligarhiju«, »ukinuti diktaturu bogatih« i »ostvariti vladavinu naroda«. Poslovne ljude, oporbene političare i medije koji mu nisu skloni naziva »svinjama koje skviče«, a svećenike koji su se usudili ukazati na nepotrebnu konfrontaciju u društvu naziva »vragovima u svećeničkoj halji«. </p>
<p>Uspjevši na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> referendumom progurati novi ustav, koji produžuje predsjednički mandat s pet na šest godina i dopušta dva uzastopna mandata jednom kandidatu, 46-godišnji Chávez si je praktički osigurao još 12 godina vlasti. Za to će vrijeme, kako tvrdi, »ponovo vratiti legitimiteti« svim javnim institucijama jer su Kongres i Vrhovni sud u prošlosti bili »korumpirani i nagrizeni crvima«. </p>
<p> U zemlji bogatoj naftom (Venezuela je treća na svijetu po izvozu crnoga zlata), a u kojoj 80 posto od 24 milijuna stanovnika živi ispod granice siromaštva, vođi takvog profila nije bilo teško naći veliki broj sljedbenika. Oni sada bučno slave pobjedu svog kandidata, nadajući se pravednijoj raspodjeli venezuelanskih dobara, što bi im trebalo osigurati bolji život. Predsjednikovi politički protivnici upozoravaju, pak, da se, unatoč obećanjima da će se uhvatiti u koštac s gospodarskom krizom, proteklih mjeseci više bavio političkim etiketiranjem i prozivanjem neistomišljenika, nego rješavanjem problema koje je naslijedio.</p>
<p>Na sve optužbe iz zemlje, ali i iz susjednih država, da si želi priskrbiti diktatorske ovlasti, Chávez odgovara da samo ostvaruje obećanu »vladavinu naroda«. Premda u mnogih izaziva podsmijeh, ne ustručava se ponavljati ni rečenicu: »Na čelu Venezuele u ovom je trenutku trojstvo: Bog, Bolívar i ja«, što je njegove pristaše inspiriralo za jedan od predizbornih plakata. </p>
<p>Iako se zaklinje u demokraciju, društvenu solidarnost i ljudska prava, tvrdeći da on i njegova stranka Patriotski pol nikome ne predstavljaju nikakvu prijetnju, činjenica je da su oporbene stranke praktički povukle s političke pozornice. I dok sve više analitičara ukazuje na proturječja i opasnosti revolucije kojoj je na čelu »Uragan Hugo«, oko njega se sustavno stvara kult ličnosti - zbog čega sve više strahuju mnogi Latinoamerikanci koji ne priželjkuju još jednu diktaturu u svom susjedstvu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Jugoslaviji uhićeni Nizozemci - lovci na glave </p>
<p>BEOGRAD, 31. srpnja</p>
<p> - Jugoslavenska vlada prikazala je u ponedjeljak filmsku snimku četvorice muškaraca koji su izjavili da su nizozemski »vikend ratnici« te da su uhićeni u Jugoslaviji prilikom planiranja otmice ili ubojstva bilo kojega optuženog ratnog zločinca radi novčane nagrade. </p>
<p>Jugoslavenski ministar informiranja Goran Matić objavio je da su četvorica uhićenika, starosti oko 30 godina, samo glumila da su amateri, te da je riječ zapravo o profesionalnim ubojicama koje su poslale zapadne obavještajne službe kako bi američkom predsjedniku Billu Clintonu na nedavno održanom summitu G8 u Okinawi (od 21. do 23. srpnja) predale jednu srbijansku glavu. »Skupina je uhićena na lokalitetu Mehov Krš, na granici između Srbije i Crne Gore«, rekao je Matić. »Uhićeni su neposredno pred summit u Okinawi«, dodao je ministar i za »međunarodni terorizam koji se provodi na teritoriju Jugoslavije« optužio američku administraciju i zemlje članice NATO-a lojalne Americi.</p>
<p> Jedan od muškaraca sa snimke izjavio je da je skupina tražila ljude protiv kojih je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) podignuo optužnice. Dodao je da bi, da su bili u mogućnosti, pokušali oteti predsjednika Slobodana Miloševića. Ako im to ne bi uspjelo, odrubili bi mu glavu, rekao je dotični muškarac.</p>
<p>SAD je ponudio novčanu nagradu u iznosu od pet milijuna američkih dolara za svaku informaciju koja bi dovela do uhićenja Miloševića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>OESS i OHR osporavaju zakon o izboru Izetbegovićeva nasljednika</p>
<p>Još se ne znaju pravila po kojima će biti izabran nasljednik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Dva dana nakon što je Privremeno izborno povjerenstvo (PIP), koje djeluje u okrilju Misije OESS-a u BiH, usvojilo pravila po kojima će se provoditi popuna Predsjedništva BiH u slučaju da neki član toga tijela umre, podnese ostavku ili na drugi način bude razriješen dužnosti, Zastupnički dom Parlamenta BiH prihvatio je prijedlog zakona koji regulira istu problematiku, ali na bitno drugačiji način. To konkretno znači da se još ne znaju pravila po kojima će biti izabran nasljednik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića koji je najavio povlačenje za listopad ove godine, a o pravilima izbora umnogome ovisi iz koje će političke grupacije doći Izetbegovićev nasljednik u Predsjedništvu BiH.</p>
<p>I prije objavljivanja PIP-ovih pravila i usvajanja prijedloga zakona, koji je utvrđen u Predsjedništvu BiH, bila je poznata da postoje oprečna stajališta o tome kako izabrati Izetbegovićeva nasljednika. Međunarodni predstavnici - Misija OESS-a i Ured visokog predstavnika (OHR) - žele da se izbor obavi nakon parlamentarnih izbora zakazanih za 11. studenoga, tj. da novog bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu BiH izabere novi saziv parlamenta, čoji će saziv, kako se očekuje, biti bitno različit od sadašnje, dok Alija Izetbegović nastoji »progurati« zakon po kome bi se to izbjeglo, u čemu je dobio podršku i preostalih dvaju članova Predsjedništva BiH.</p>
<p>PIP-ova pravila predviđaju da se nasljednik u Predsjedništvu BiH bira između članova Zastupničkog doma BiH koji pripadaju istom konstitutivnom narodu i izabrani su u istom entitetu kao i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno. Izabrat će ga članovi novog saziva Zastupničkog doma izabrani u istom entitetu iz kojega je i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno, a potvrdit će ga većina članova Doma naroda iz istog konstitutivnog naroda iz kojeg je i nominirani kandidat. </p>
<p>Zakonu usvojen na prijedlog Predsjedništva BiH predviđa da, ako od dana kad je upražnjeno mjesto u Predsjedništvu BiH do izbora za Zastupnički dom ostalo manje od 30 dana, upražnjeno mjesto popunjava predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, ovisno od toga koji je od njih iz reda istog konstitutivnog naroda kao i član Predsjedništva čije je mjesto upražnjeno. Ako bi se primijenila ta odredba, Aliju Izetbegovića zamijenio bi Halid Genjac.</p>
<p>No, kako sada stvari stoje, nije sigurno da će se to i dogoditi. OHR i Misija OESS-a su, naglasivši svoju zapanjenost žurbom Zastupničkog doma da po hitnom postupku usvoji spomenuti zakon, iznijeli čitav niz primjedbi na račun procedure koja je usvajaju prethodila te najavili da će zakon biti »predmet ustavnog tumačenja od strane Visokog predstavnika«. Dok se taj posao ne okonča, na snazi je pravilo Privremenog izbornog povjerenstva.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvati i Bošnjaci vraćaju se u Modriču</p>
<p>MODRIČA, 31. srpnja</p>
<p> - Povratak prognanih i raseljenih modričkih Bošnjaka i Hrvata posljednjih mjeseci intenziviran je tako da Modriča spada među rijetke gradove u RS gdje je zabilježen masovniji povratak i u gradsku jezgru. Do sada se na područje ovoga grada vratilo oko 500 bošnjačkih i hrvatskih obitelji. Istina, svi povratnici nisu ušli u svoju imovinu ali općinske vlasti čine napore da se to i ostvari. </p>
<p>U odjelu ministarstva za izbjegle i raseljene osobe RS u Modriči ističu da je do sada podneseno više od 3000 zahtjeva od kojih oko 2500 za povrat imovine i više od 500 za povrat stanarskog prava. </p>
<p>Do sada je povratnicima izdano više od 2000 rješenja za povrat prijeratne imovine. Radi efikasnijeg rješavanja izbjegličkih problema u Modriči je formirana i Koalicija za povratak. Ovu koaliciju čine predstavnici iz sva tri naroda i ona zastupa interese izbjeglica bez obzira na nacionalnu pripadnost. Predstavnik modričkih Hrvata u Koaliciji za povratak Pero Marković ističe da je u prijeratnoj općini Modriča, uglavnom u seoskim naseljima, živjelo više od 9500 Hrvata, a da ih se vratilo samo stotinjak. (Zoran Matkić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dr. Ivan Čehok, potpredsjednik saborskog Odbora za naobrazbu, u kratkom razgovoru za Vjesnik izrekao je nekoliko vrlo površnih misli i poluistina </p>
<p>U svojem razgovoru s novinarom Gordanom Pandžom u Vjesniku od 28. srpnja 2000. dr. Ivan Čehok, potpredsjednik saborskog Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu, krajnje je proizvoljno i neodgovorno obznanio javnosti »Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj sveučilišni profesor radi dva-tri dana u tjednu«. To je dr. Čehok čista neistina, a ako mislite na određene sveučilišne profesore tada ih navedite imenom i prezimenom.</p>
<p>No nije to sve, jer ste u tom kratkom razgovoru izrekli i još nekoliko vrlo površnih misli i poluistina i pokazali da zapravo ne razumijete problematiku o kojoj govorite. Koliko uopće poznate hrvatsko sveučilište i sveučilišne profesore? Poznajete li mene? Poznajete li mnoge vrsne profesore, što su unatoč dugogodišnjem krajnjem siromaštvu visokog školstva i eksperimentiranju političara i samozvanih stručnjaka za naobrazbu i znanost, uspijevali održati dignitet svojeg poziva uz neprekidno učenje, k tome su i odgojili generacije krasnih mladih ljudi, što se i radom i znanjem itekako nose sa životnim teškoćama i u Hrvatskoj i u svijetu. </p>
<p>Vaša tvrdnja »Očigledno je da mladi prepoznaju ekonomske procese na gospodarskom području, pad proizvodnje i manju potražnju za industrijskim zanimanjima, poput inženjera strojarstva, elektrotehnike ili tehnologije, jer je hrvatsko gospodarstvo u industrijskom sektoru još slabo« neću analizirati ni terminološki niti spoznajno, ali kao protuargument moram istaknuti da mladi prepoznaju kako saborski zastupnik neindustrijskog zanimanja ima dva puta veću plaću od njihova redovitog sveučilišnog profesora, a četiri puta veću negoli će je oni dobiti radom u industriji!</p>
<p> Oni također prepoznaju da se u Hrvatskoj već niz godina vodi antiindustrijska politika, a vode je ljudi koji nisu dorasli odgovornom i strpljivom i neprekidnom radu, koji poput Vas razmišljaju o studiju tehnike kao »teškom i zamornom«, o studiju u koji »trebaju uložiti mnogo, a neizvjesno je hoće li ga završiti i hoće li se potom zaposliti«. No zaboravili ste da su i automobil, televizor i računalo i stroj za pranje rublja i glačalo i mnogo, mnogo drugih ljudima važnih i korisnih proizvoda stvorili oni što su studirali i što studiraju tehniku. Od mojeg studija do danas izmijenilo se je gotovo deset generičnih tehnologija, slijedile su jedna drugu s razmacima od nekoliko godina, a svatko tko ta nova znanja i vještine nije uspijevao svladati, a zaboraviti staro, ispao bi iz trke. To vrijedi i za sveučilišne profesore, jer oni povezuju znanstveni rad, stjecanje suvremenih tehničkih znanja i nastavu, a njihov se rad i napredak prati višestruko...</p>
<p>Može li se u takvim uvjetima održati sveučilišni profesor koji radi dva-tri dana tjedno? Rado bih Vas upoznao s mojim radom, i to tako da razgovarate sa studentima, koji su pod mojim vodstvom diplomirali, magistrirali i doktorirali. Svaki rad tih ljudi od onih šezdesetih godina do onih današnjih jest pridonio prijenosu novih, štoviše najnovijih znanja u Hrvatsku! No ne prenosimo mi, dr. Čehok, samo »teška i zamorna« znanja o tehnici i o tehnologijama ili novim materijalima i proizvodima, mi i odgajamo odgovorne i visoko etične inženjere, mi im prenosimo i nove spoznaje, mi ih upućujemo kako će komunicirati s drugim strukama, a ekonomistima, sociolozima, s liječnicima itd. </p>
<p>Jedino se slažemo da valja ozbiljno reorganizirati sveučilište ili još bolje cjelokupno školstvo, a posebice visoko školstvo. Polazište bi moralo biti životno obrazovanje, a zatim vrsna organizacija nastave uz jamstvo kvalitete, i institucije i njena proizvoda! Student u takvu restrukturiranu sveučilištu jest klijent, kojem se jamči kvaliteta znanja koje će steći studiranjem, a to znači da će naučiti temeljna znanja, naučiti učiti i misliti, steći vještine u rješavanju zadatka. </p>
<p>Saborski Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu morao bi se pri svom radu i odlučivanju osloniti na savjetodavnu potporu stručnjaka sa sveučilišta i industrije, i to onih što su se i u novije doba dokazali s rezultatima rada. Tako će Odbor moći jamčiti kvalitetu svog rada i odlučivanju. U tom sam smislu i prije dva mjeseca uputio pismo predsjedniku Odbora, nisam dobio bilo kakav odgovor. </p>
<p>Ističem da je to osvrt na nekoliko tvrdnji dr. Čehoka i da ostale zavređuju jednaku pozornost, no bilo bi mi zadovoljstvo da se dr. Čehok i članovi Odbora pridruže našim multidisciplinarnim skupovima na kojima mi, profesori i stručnjaci iz industrije, vrlo argumentirano i egzaktno raspravljamo o svim pitanjima iz novog razgovora. Pritom često spominjemo i nezainteresiranost i ignoranciju političara prema našem radu. </p>
<p>Dr. JURAJ BOŽIČEVIĆ</p>
<p> profesor Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Odgovor HSP Uredništvu »Vjesnika«</p>
<p>Koliko god se zalagali za slobodu novinarskog izražavanja, ipak moramo reagirati na tekst Gorana Borkovića »Bez HDZ na vlasti, HSP je samo mala desničarska stranka opterećena aferama i kompromitiranim Đapićem«, objavljen u »Vjesniku« 27. srpnja 2000. I to jednostavno zato jer u njemu nema ni traga objektivnosti u svezi s radom HSP-a.</p>
<p> Goran Borković serviraao je toga dana čitateljima »Vjesnika« dosad neviđen pamflet o HSP-u, kojeg se ne bi postidjeli ni Šuvar i ostali članovi SRP-a, odnosno Fumić i njegovo društvo iz SAB.</p>
<p>Svačeg u tom tekstu ima - ponešto o mudrim biračima i o retorici neprimjerenoj vremenu, ponešto o uvijek budnom državnom odvjetništvu i preslišavanju javnih skupova, nešto o ploči Francetiću, ponešto konstrukcija o Đapićevom magisteriju, nešto bijesa radi HSP-ovog angažmana u svezi sa sindikatima i radništvom, te ponešto o mudrosti Ustavnog suda i o ludosti političkih klaunova Parage i Prkačina (nadamo se da time ne vrijeđamo klaunove, to časno zanimanje!). Prema Goranu Borkoviću, HSP dakle čine sami stranački konvertiti i korumpirani tipovi, koji ne zaslužuju milost. S druge strane, HSP je po Goranu Borkoviću marginalna stranka, koja ne zaslužuje baš potporu birača niti pozornost javnosti.</p>
<p>Srećom, o svojim glasovima u demokraciji odlučuju sami birači, a ne Goran Borković u njihovo ime. Koliko je pak HSP marginalna stranka govori i to što je djelovanju HSP lord Russel-Johnston, predsjednik Skupštine VE posvetio cijelu svoju tiskovnu konferenciju u Zagrebu.</p>
<p>Teško je govoriti o objektivnosti Borkovićevog teksta. Jer objektivni i politički neovisni novinar, makar i uz hrpu svojih opaski na račun HSP, ipak bi konstatirao:</p>
<p>- da su na izborima za Sabor 3.1.2000. jasno profilirana 4 politička bloka tj. HSP/HKDU, SDP/HSLS, HDZ i »Četvorica«</p>
<p>- da je na tim izborima za HSP osvojio 4 mandata (a HKDU još jedan), te da su izbornom bloku HSP/HKDU za svega 400 glasova izmakla još dva mandata u Saboru;</p>
<p>- da je taj izborni uspjeh HSP postignut istodobno s izbornim porazom i propašću HDZ-a (koji se još nije oporavio od izbornog poraza);</p>
<p>- da je na izborima ostatak desnice u Hrvatskoj zbrisan sa političke scene;</p>
<p>- da je HSP osvojio 2 puta više mandata od HNS ili LS, koji su u »Vjesniku« u istoj rubrici opjevani kao uspješne stranke i stupovi demokracije;</p>
<p>- da je Klub zastupnika HSP među najaktivnijim klubovima u oba doma Sabora;</p>
<p>- da je HSP u saborsku proceduru u ovom i prošlom sazivu Zastupničkog doma uputio čak 18 zakona (tj. više od svih klubova 6-orke zajedno!);</p>
<p>- da je HSP kao konstruktivna oporba u nepunih 6 mjeseci u ovom mandatu uputio u saborsku proceduru svoj Zakon o HRT, svoj Zakon o dopunama Zakona o radu, te svoj Zakon o Hrvatskom memorijalnom centru, čija rješenja su iskorištena u zakonskim prijedlozima Vlade RH;</p>
<p>- da je (čak i prema evidenciji HRT) djelatnost HSP u informativnim emisijama HRT bila i jest prešućivana, odnosno da nova vlast nastavlja praksu medijske blokade HSP-a;</p>
<p>- da su u ovih pola godine od izbora HSP i njegovo vodstvo žrtve dosad neviđene medijske histerije (u koju se uklapa i »Borkovićev« tekst!).</p>
<p>Dakle, istodobno dok su u Saboru vođene rasprave o HSP-ovim prijedlozima zakona, dok HSP širi i pojačava svoju stranačku mrežu na terenu, dok jačaju naši odnosi sa sindikatima i sa udrugama ratnih stradalnika, tzv. slobodni mediji govore tek o »slučaju magisterij«, o »slučaju stan«, o »slučaju ploča«, o »slučaju govor« itd., stvarajući oko HSP auru »stranke-slučaja«, čije inicijative i ideje nisu poželjne. Pri tome, to što je Paraga tek dobio pravo da se može opet žaliti, nije ni Borkovića, ni druge »objektivne« novinare spriječilo da najavi već i Paragino preuzimanje HSP (kao da je HSP tek igračka koju će sud ili W. Montgomery vratiti uplakanom djetetu Paragi!?). To što je »slučaj magisterij« pokrenut usred izborne kampanje od istog Znanstvenog vijeća koje je šest mjeseci prije toga podržalo taj isti magisterij govori više o kvaliteti splitskog Pravnog fakulteta nego o predsjedniku HSP, što međutim baš nikog od »objektivnih« novinara nije zasmetalo. Jednako kao što Borkovića i druge »objektivne« novinare ne smeta to što se na HSP-ovu potporu radnicima i zaposlenicima bune jedino sindikati slizani sa SDP-om. Sličnih nedosljednosti i neobjektivnosti ima na pretek u ovom tekstu.</p>
<p>A sve zato jer je baš HSP (a ne novi miljenik »slobodnih« medija DC ili klonuli HDZ), potencijalna opasnost za novu vlast, budući da može fokusirati bijes radnika, ratnih stradalnika, umirovljenika, poljoprivrednika i drugih koji su povjerovali predizbornim lažima SDP-a i drugih stranaka »šestorice«.</p>
<p>HSP je danas dakle jedna od najaktivnijih stranaka u Saboru. Imamo jasan izborni program. Imamo i provodimo jasnu strategiju preobrazbe HSP u stožernu stranku hrvatske desnice, neo-konzervativnog profila. Imamo i provodimo strategiju povezivanja sa srodnim europskim desnim strankama. Vjerujemo da ćemo našim uspjesima (ne)ugodno iznenaditi brojne stranačke protivnike. Uostalom, bez stabilne hrvatske desnice nema ni stabilne hrvatske političke scene.</p>
<p>Za stožer HSP-a</p>
<p>dr. sc. TONČI TADIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zašto se konačno ne pristupi procesu denacionalizacije</p>
<p>Ovo je otvoreno pitanje svima u aktualnoj hrvatskoj vlasti (predsjedniku Republike Hrvatske, Vladi RH, vladajućoj većini u Hrvatskom državnom saboru, ministarstvima ...).</p>
<p>Poznato je da su predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Hrvatskog državnog sabora akademik Vlatko Pavletić 1996. g. potpisali dvadesetak točaka glede obveza u svezi s prijamom Republike Hrvatske u euro-atlantske integracije.</p>
<p>Jedna od tih točaka je bilo neodložno provođenje procesa denacionalizacije, tj. povrata imovine koju su nedemokratske vlasti provodile mimo svih ljudskih normi.</p>
<p>Je li aktualnoj vlasti poznato da se, sukladno europskim pravnim i ljudskim normama, privatna imovina ne smije oduzimati osim za zajedničko dobro (npr. gradnja ceste isl.), i ako se u tu svrhu oduzima, onda se za tako oduzetu imovinu mora platiti po tržišnoj cijeni. Je li aktualnoj vlasti poznato da europska tijela ne priznaju prijašnja oduzimanja imovine? Ta nedemokratska »nacionaliziranja« i konfisciranja imovine su bila najprljavija otimačina: oduzimana su poduzeća, zemlja, šume, brodovi, stambene i poslovne zgrade...</p>
<p>Današnja vlast ne može se »vaditi« na to da nije ona to oduzimala, nego da su oduzimale prijašnje vlasti.</p>
<p>Pravna posljedica toga je da i ono što je oduzeto u nedemokratskom režimu, danas ili sutra trebamo platiti, ili imovinu treba vratiti.</p>
<p>U slučaju da se imovina ne vraća pravim vlasnicima, onda ju treba platiti, i to po realnoj, tržišnoj cijeni, u skladu s europskim normama. Po procjenama HDZ-ovih povjerenstava iz 1992. evidentirano je imovine koje se vrijednost mjeri u desecima milijardi DEM, po jednoj procjeni: 72. Samo oduzete stambene zgrade vrijede oko tri milijarde DEM.</p>
<p>Ako se ta imovina ne vrati vlasnicima, trebamo ju platiti. Kako to zamišlja aktualna vlast? Odakle namaknuti te silne milijarde za pravičnu naknadu? Naši su resursi već dovoljno opterećeni, a ispada da je vrijednost naknade koju bi trebalo platiti za odštetu čak i nekoliko puta veća nego vanjski dug Republike Hrvatske.</p>
<p>Ako se ta imovina naturalno vrati vlasnicima, tj. ono što je oduzeto, te se i vrati u vlasništvo (i vlasnik dalje raspolaže time glede nastavljanja statusa najma glede sadašnjih korisnika te imovine) - onda je financijsko opterećenje minimalno, jer treba samo nadoknaditi ono što iz ovih ili onih razloga nije moguće vratiti, npr. zgrade koje su srušene, zemlju na kojoj je već napravljena cesta itsl. U tom slučaju čak je u mnogim slučajevima moguća i naturalna kompenzacija. Cijena koju bi morali podnositi hrvatski porezni obveznici za ono što bi zaista trebalo platiti, bi bila vrlo mala, po nekim procjenama radi se o iznosu između pedeset i dvjesta milijuna kuna, što državni proračun može podnijeti, makar i u nekoliko godina.</p>
<p>Zašto se aktualna hrvatska vlast ustručava provesti reviziju pretvorbe (u kojoj je dosta oduzete imovine »prepisano« u protupravno vlasništvo dioničkih društava) i otkupa nekih stanova? Možda i zato što su se mnogi visokopozicionirani članovi te aktualne hrvatske vlasti i sami okoristili rezultatima otimačine imovine oduzete hrvatskih građana po komunističikm zakonima.</p>
<p>STJEPAN ANIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Autobusno stajalište pred kućnim pragom</p>
<p>Od jutra do večeri prometuje ZET-ov autobus linijom od prometnog čvorišta Črnomerec, Zagrebačkom cestom, Ulicom baruna I. Filipovića da bi kod vojarne skrenula u Selsku cestu, koja se pruža dalje u smjeru Dugava.</p>
<p>Kad na tom putu od Črnomerca autobus prođe veliki podvožnjak za tren se nađe na stajalištu u Selskoj, točno ispred kuće broj 58. No, kako tu nema ZET-ove nadstrešnice, čekači zauzimaju mjesto na nogostupu tik kuće br.58, jer je to mjesto označeno kao stajalište. Za vrijeme čekanja brojni pušači bez imalo razmišljanja ostavljaju opuške pod svojim nogama, pred samim kućnim pragom. Pored toga, čekači ostavljaju svoje tragove još s odbačenim kutijama od cigareta i drugim sitnim otpadom, pa je ta lokacija, nekoliko stotina metara južnije od Ilice, pravi kutak urbanog nereda.</p>
<p>Zašto je to tako? ZET bi svakako trebao izabrati u tom dijelu drugu lokaciju za stajalište gdje bi trebao obvezno staviti kantu za otpatke i posudu za opuške. Drugo, »Čistoća« bi trebala svakim danom pomesti te »repove zagrebačkih ljudi« pa bi takvo stanje bilo barem ublaženo. </p>
<p>Kako takvih i sličnih crnih ekoloških mrlja ima svagdje oko nas u Zagrebu, što se tiče ekologije sve dublje tonemo u zemljopisni pojam koji ne možemo nazvati civilizacijom. A tko nam je za to kriv?</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ</p>
<p> Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>U slučaju Hrvatske poštanske banke istraga počinje sljedećeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - »Istražno ročište zakazano je za početak sljedećeg tjedna, te je predložen pritvor za dvoje osumnjičenih, za koje ne mogu navesti imena zbog istražnih radnji«, kazao je u ponedjeljak predsjednik istražnog odjela zagrebačkog Županijskog suda Zdenko Konjić, objašnjavajući daljnji tijek istrage u »slučaju Hrvatske poštanske banke«, koja je zlouporabama u gospodarskom poslovanju oštećena za oko 35 milijuna kuna.</p>
<p>Naime, sudac Konjić nam, također zbog istražnih razloga, nije mogao reći točan dan početka istrage, kako osumnjičeni ne bi mogli izbjegnuti ispitivanje. Naveo je pritom da je slučaj hitan, te da ga preuzima istražna sutkinja Mirjana Rigljen.</p>
<p>Kako, pak, neslužbeno doznajemo, Općinsko državno odvjetništvo je od desetorice osumnjičenih zatražilo pritvor samo za bivšu predsjednicu uprave »Hrvatske poštanske banke« Ljerku Ercegović (46) i predsjednika Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije, Vinka Hrkaća (45). Također, neslužbeno doznajemo da se Ljerka Ercegović i Vinko Hrkać trenutno nalaze na liječenju u zagrebačkim bolnicama zbog iznenadnih zdravstvenih tegoba.</p>
<p>Podsjećamo, na temelju kaznene prijave lastovskog trgovačkog društva »Solitudo d.d.« u stečaju, službenici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke prošlog su četvrtka dovršili kriminalističku obradu nad 11 osoba zbog sumnji da su zlouporabama u gospodarskom poslovanju oštetili HPB. Pored Lj. Ercegović, koja se sumnjiči za pet kaznenih djela, za poticanje je osumnjičen Miroslav Kutle (43), dok su pak za pomaganje pri istim kaznenim djelima osumnjičeni Ivan Majić (47), direktor »Globus Holdinga«, Antun Crlenjak (52), direktor »Dastre d.o.o.«, Nenad Brašnović (41) član Nadzornog odbora »Tiska«, Kutlina supruga Ankica (41), ravnateljica tvrtke »Pegaz« i Tibor Kralj (31), član Nadzornog odbora tvrtke »Consult-ING«.</p>
<p>Za pomaganje se također sumnjiče i Vinko Hrkać (45), Vid Vuletić (51), član Nadzornog odbora »Tiska« i Stjepan Jurica (45), koji se pored dubrovačkog gradonačelnika Vida Bogdanovića (46), sumnjiči i za krivotvorenje službenih isprava.</p>
<p>Kako smo naknadno saznali, protiv Majića je obustavljena istraga, no, zasad bez obrazloženja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kupujući sladoled, iz Dione oteo dnevni utržak i pobjegao</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Kupujući sladoled, mladić je u trenutku plaćanja iznenadio blagajnicu, otevši iz blagajne novac. Sladoled je ostao na blagajni.</p>
<p>Naime, zasad nepoznati počinitelj ušao je u ponedjeljak usred bijela dana, nešto prije podneva, u samoposluživanje Diona, u Trumbićevoj 20 u novozagrebačkom naselju Zapruđe. Po riječima očevidaca, mladić star dvadesetak godina, došao je na blagajnu noseći u ruci sladoled. Prodavačica je ništa, ne sluteći, otvorila blagajnu, na što je drski lopov uspio zgrabiti kompletni utržak, te izjurio iz trgovine, trčeći kroz obližnji park.</p>
<p>Iz kafića koji se nalazi u neposrednoj blizini trgovine, za pljačkašem je potrčao gost lokala Adem Hasić. »Kad sam ga već gotovo dostigao, lopov mi je ipak uspio pobjeći, izgubivši se među obližnjim garažama, ispod stambenih zgrada«, rekao nam je Hasić. Pretpostavlja se da je ukradeni iznos u visini nekoliko stotina kuna.</p>
<p>Na mjesto događaj stigla je i policija, kako bi obavili očevid, prikupili podatke, te moguće materijalne tragove. U traganju za mladim počiniteljem ove drske pljačke pomoći sigurno i otisci mladićevih prstiju, koji su ostali na sladoledu kojeg je pak mladić bježeći s plijenom ostavio na pultu u trgovini.</p>
<p>Za vrijeme policijskog očevida nije nam bio dozvoljen ulaz u samoposluživanje, ali smo kroz izlog vidjeli kriminalističkog teničara pri uzimanju otisaka i vidno šokiranu prodavačicu, koja je prepričavala što se dogodilo. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Djed pucao u sina i unuke, gorjele kuće, dogodilo se 12 prometnih nesreća ...</p>
<p>ZABOK, 31. srpnja</p>
<p> - Tijekom proteklog vikenda u Krapinsko-zagorskoj županiji, osim 12 prometnih nesreća, policija je izlazila na teren i zbog pucnjave, te požara u kojima je učinjena veća materijalna šteta.</p>
<p>U Humu Stubičkom prilikom obiteljske svađe Stjepan R. (81) otišao je u sobu, a pri povratku pucao po hodniku. Od više ispaljenih hitaca ranjeni su njegov sin Josip R. (44), koji je ranjen u trbuh, ramena i šake, te njegova unuka Mirjana R. (21), koja je zadobila ozljede šake. Nakon nekoliko hitaca unuci Stjepana R., Stjepan i Josip savladali su djeda, oduzeli mu pištolj pri čemu je unuk Stjepan lakše ozlijeđen. Liječnička pomoć pružena im je u Općoj bolnici Zabok. Stjepan R. prevezen je u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče. Protiv njega podnesena je kaznena prijava zbog pokušaja ubojstva, a prekršajni postupak bit će radi nepovlasnog držanja oružja.</p>
<p>U slučaju požara, jedan se dogodio u Oroslavju, u potkrovlju zgrade u prostoriji u kojoj su stanari imali spremište. Bježeći pred požarom jedna žena (policija ne navodi ni inicijale) s djetetom pobjegla je na krov zgrade, odakle su ih neozlijeđene evakuirali vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Zabok. U požaru je izgorjelo 30 četvornih metara drvene krovne konstrukcije, a materijalna šteta cijeni se na oko 60.000 kuna. Uzrok požara se utvrđuje.</p>
<p>U drugom požaru u Marincima pokraj Pregrade, zbog dotrajalosti i oštećenja dimnjaka gorio je tavanski dio obiteljske kuće Josipa K. Požar su lokalizirali i ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Zabok, te DVD-a Pregrada i Stipernica, a u požaru je u potpunosti izgorjela drvena krovna konstrukcija, te djelomično drveni strop kuhinje i hodnika. Šteta je procijenjena na oko 50.000 kuna.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šesnaestogodišnjem rođaku pucao u rame </p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Pod sumnjom da je nanio prostrijelnu ranu lijevog ramena šesnaestogodišnjem Goranu B., unuku svoje tete, Ivo B. (53) bit će, uz kaznenu prijavu za pokušaj ubojstva, priveden istražnom sucu Županijskog suda u Splitu. Njega se, naime, sumnjiči da je dječaka ranio pištoljem marke »rossi« kalibra 38 specijal, kojeg legalno posjeduje.</p>
<p>Kako doznajemo u splitskoj policiji, slučaj se zbio u Makarskoj, a Ivo B. i njegova teta Vjera B. (63) prepirali su se oko parkirališnih mjesta koja iznajmljuju stranim turistima. U jeku prepirke Vjera B. pozvala je svoje sinove na koje je Ivo B. zapucao. U trenutku pucnjave Goran B. bacio se na tlo, a ostali su se razbježali. Ivo B. potom je prišao Goranu u kojeg je tada ispalio hitac, a onda se sam prijavio makarskoj policiji kojoj je predao oružje. Dječak je operiran i izvan je životne opasnosti. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Napadači prijavljeni za pokušaj ubojstva, žrtva napada za razbojstvo</p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Deveta policijska postaja i Odjel općeg kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, proveli su kriminalističku obradu nad braćom Vinkom (44), Željkom (37) i Josipom (42) Kukić, te nad Antom Bakota (41) osumnjičenima za pokušaj ubojstva Mirka Pavića (26), koji je uz Tomislava D. (39) pak prijavljen za kazneno djelo razbojstva.</p>
<p>Nakon saslušanja, za osumnjičene za pokušaj ubojstva istražni sudac Županijskog suda u Splitu donio je rješenje kojim će se dalje ipak braniti sa slobode.</p>
<p>Obradom je pak utemeljena sumnja da su se osumnjičenici za pokušaj ubojstva našli u kafiću IMF Ivice F. (26), gdje su se Josip Kukić i Mirko Pavić fizički sukobili. Tada je Josip u Mirkovo desno rame ispalio jedan hitac iz pištolja. Dok je Mirko bio na tlu, trojica braće su ga nastavili tući, da bi ga potom izveli iz kafića i ugurali u automobil. U njemu su ga vezali metalnim lancima i nastavili ga udarati i tijekom vožnje.</p>
<p>Između Blata na Cetini i Gata izbacili su Pavića iz automibila, te ga ponovno tukli, a potom ga vratili u auto, te skrenuli na makadamski put na kojem ih je zatekla policija. Osnovano se sumnja da je razlog tom pokušaju ubojstva, o čemu smo već pisali u Vjesniku, prepirka zbog osobnog automobila tipa »golf«. Naime, 27. srpnja oko 2 sata ispred fast-fooda Kula u Splitu, Mirko Pavić i Tomislav D. fizički su napali vlasnika automobila Vinka Kukića, nakon čega su ga stavili u automibil i odvezli do splitskih Pujanki, gdje su ga iskrcali i otišli. Pavić se uspješno liječi u splitskoj bolnici i život mu je izvan opasnosti.(Irena Dragićević)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jedanaest Turaka vraćeno preko granice u Strmici</p>
<p>KNIN, 31. srpnja</p>
<p> - Djelatnici četvrte Policijske postaje iz Knina zatekli su na autobusnom kolodvoru u Kninu u autobusu koji prometuje na relaciji Makarska - Zagreb, jedanaest Turaka koji su ilegalno prešli granicu Hrvatske izvan službenog graničnog prijelaza. Državljani Turske imali su uredne putovnice, a granicu su prešli, kažu u policiji, na području PU splitsko-dalmatinske. Turci su uz prekršajnu prijavu privedeni u Prekršajni sud u Kninu gdje im je izrečena novčana kazna, a u upravnom postupku njima je otkazan boravak, pa su Turci preko graničnog prijelaza Strmica predani djelatnicima policije Republike BiH, temeljem potpisanog sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara Republike Bosne i Hercegovine o suradnji u predaji i prihvatu osoba čiji je boravak protuzakonit.</p>
<p>Inače, posljednjih dana na području Knina i susjednog Drniša, policija je zatekla više građana Irana bez važećih putnih isprava, a za koje je utvrđeno da su granicu Hrvatske prešli ilegalno i to na području Splitsko-dalmatinske županije. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zatvorenik pobjegao iz Lepoglave, pritvorenik spriječen u pokušaju</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Osuđeni N. P. na izdržavanju kazne u Kaznenom zavodu Lepoglava 29. srpnja ove godine zlouporabio je pogodnost radnog izlaska i pobjegao.</p>
<p>Presudom Županijskog suda u Bjelovaru, N. P. je osuđen na pet godina, zbog zlouporabe opojnih droga, teške krađe i krivotvorenje isprava. Kaznu zatvora počeo je izdržavati 27. rujna 1998. godine, kaže se u priopćenju Ministarstva pravosuđa, Odjela za izvršenje sankcija, koje je potpisao pomoćnik ministra Vjekoslav Jazbec.</p>
<p>Za vrijeme izdržavanja kazne osuđeni se ponašao u skladu s kućnim redom, na radu je ocjenjivan odličnim ocjenama. Time je stekao pogodnost izlaska na rad izvan zatvorenog dijela Zavoda, što je jedna od poticajnih mjera tijekom izdržavanja kazne. Do sada je ovu pogodnost uredno koristio u više navrata.</p>
<p>Za osuđenim je raspisana tjeralica.</p>
<p>U drugom pak priopćenju navodi se da su pritvorenika R. V. iz Okružnog zatvora Osijek, koji je pokušao bijeg 30. srpnja, pravosudni policajci u nakani spriječili pucanjem u zrak.</p>
<p>Pritvorenik si je sam ozlijedio zglob lijeve ruke, pa je specijalnim vozilom u pratnji dvojice pravosudnih policajaca sproveden u Kliničku bolnicu Osijek, radi pružanja odgovarajuće liječničke pomoći.</p>
<p>Nakon pružene pomoći, prigodom ulaska u specijalno vozilo istrgnuo se pravosudnim policajcima i počeo bježati. Upozoren je, u skladu s pravilima službe, da će se upotrijebiti vatreno oružje ako nastavi s bijegom. Budući da se pritvorenik oglušio na upozorenje, pravosudni policajac je ispalio dva hica upozorenja u zrak. Nakon toga pritvorenik R. V. je zastao te je uhvaćen, smješten u specijalno vozilo i vraćen u Okružni zatvor Osijek.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Privatni trgovci naftom prijete novim prosvjedima?</p>
<p>Privatni trgovci naftom očekuju da ih do četvrtka primi predsjednik Republike Stipe Mesić, te da o rješenju neodržive situacije razgovaramo s predstavnicima Vlade, kao i s poslovodstvom Ine/U slučaju da do tih susreta ne dođe bit će prisiljeni na nove prosvjede </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Privatni trgovci naftom očekuju da ih do četvrtka primi predsjednik Republike Stipe Mesić, te da o rješenju neodržive situacije razgovaramo s predstavnicima Vlade, kao i s poslovodstvom Ine, rekao je u ponedjeljak dopredsjednik Udruge poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima Šime Vrbat na konferenciji za novinare. </p>
<p>Vrbat je dodao da u slučaju da do spomenutih susreta ne dođe privatni trgovci naftom i naftnim derivatima biti prisiljeni na nove prosvjede zbog teške situacije u kojoj se našlo 180 privatnih benzinskih postaja u Hrvatskoj, nakon što im je Ina (7. srpnja) ukinula rabat od 10 do 15 lipa po litri na naftne derivate. Najavljeni prosvjed bit će opsežnijiji i dugoročniji nego nedavni prosvjedi kod je bilo blokirano osam Ininih rafinerija i skladišta.</p>
<p> Prema njegovim riječima, nakon ukidanja rabata koji je u vidu marže uobičajen način poslovanja u zapadnoeuropskim zemljama, promet na privatnim benzinskim postajama pao između 40 do 60 posto zbog toga što su privatne benzinske postaje morale povećati cijenu goriva za oko 30 lipa po litri. Rezultat takve politike je bio da je sedam ili osam većih benzinskih postaja zatvoreno jer ne mogu izdržati konkurenciju Ininih benzinskih postaja. </p>
<p>Kako se čulo, čitavim nizom odluka bivše Vlade iz 1997. godine, osiguran je monopolistički položaj Ine. Nadalje, privatnim trgovcima naftom i naftnim derivatima 1998. godine, ukinuta je marža, a nakon što je postepeno ukinut i rabat, ugrožena je i egzistencija 4000 uposlenih kod privatnih poduzetnika koji se bave trgovinom naftnim derivatima. Osim toga, štiteći domaće rafinerije bivša je Vlada, »zatvorila vrata i za ulazak Shella i Texaca«, koji su htjele doći u Hrvatsku. Iako je na monopol Ine upozorila je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, no kako njena odluka o ukidanju monopola Ine »nije ispoštivana«, HUP je najavio angažiranje međunarodne agencije za zaštitu od monopola. </p>
<p>Navodeći kronologiju »nesporazuma sa Inom«, Vrbat je rekao da privatni poduzetnici moraju uvoziti naftne derivate ekstra kvalitete koji u sebi sadrže 0,05 posto sumpora, dok Ina može do 2002. godine proizvoditi derivate i sa 0,2 posto sumpora. Nadalje, privatni poduzetnici moraju imati osiguran skladišni prostora za najmanje milijuna litara goriva, te svaku cisternu podvrći obveznom »uzorkovanju«, odnosno ispitivanju kvalitete goriva. </p>
<p> Odgovarajući na novinarska pitanja, Vrbat je rekao da odluku Vlade na prijedlog za snižavanje carine na uvoz naftnih derivata još nisu dobili, te da je ne može komentirati. Nadalje, kaže Vrbat, kada je riječ o prosvjedu, odnosno blokadi Ine, zabrinjavaju napisi u službenom glasniku Ine da su privatni trgovci naftom »teroristi« koji rade na »crnom tržištu«, iako oni državi na ime doprinosa i trošarina godišnje uplate tri milijarde kuna. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Međimurje Visokogradnja« otpustila 500 zaposlenika</p>
<p>ČAKOVEC, 31. srpnja</p>
<p> - Ispred upravne zgrade čakovečke graditeljske tvrtke »Međimurje Visokogradnja« d.d. u ponedjeljak je održan najvjerojatnije posljednji veći skup zaposlenika. Naime, 31. srpnja otpušteno je 500 od ukupno 740 zaposlenika tvrtke u kojoj je 27. lipnja otvoren stečajni postupak. U tom trenutku žiro-račun tvrtke bio je blokiran na iznos od 290 milijuna kuna, a blokada je trajala više od dvije tisuće dana. </p>
<p>Još će dugo vremena trebati da se točno utvrdi zašto je od negdašnjeg graditeljskog diva, građevnog kombinata »Međimurje«, sa osam tisuća radnika, sada u tvrtki koju je osnovao stečajni upravitelj ostalo samo 246 ljudi, koji će biti angažirani na gradilištima vodoopskrbnog sustava Butoniga u Istri i na stanogradnji u zagrebačkom naselju Vrbani. Procjenjuje se, naime, da su dugovi »Visokogradnje« oko 550 milijuna kuna. U pokušaje sanacije u minulih godinu i pol dana iz državnih je sredstava uloženo 43 milijuna kuna, a za daljnjih 35 milijuna kuna kredita Vlada je dala jamstva. Unatoč tome, radnici potražuju plaće za veljaču, svibanj, lipanj i srpanj ove godine, kao i otpremnine. </p>
<p>Istina je, doduše, da će od 1. kolovoza početi radom četveročlana Uprava nove graditeljske tvrtke »Međimurje Graditeljstvo«, koju je osnovala Međimurska županija. Ta bi tvrtka, uz suglasnost investitora, trebala preuzimati ugovorene poslove, kao i zaposlenike. Rečeno je, međutim, da posao na vodoopskrbnom sustavu Butoniga neće preuzeti ukoliko investitor, odnosno glavni izvođač radova, međimurskim graditeljima ne namiri dosadašnju negativnu razliku u cijeni u iznosu od šest milijuna DEM. Cijeli daljnji postupak spašavanja temeljne jezgre međimurskog graditeljstva ovisit će i o odlukama stečajnog upravitelja, koji je javno obznanio da će djelovati isključivo po odredbama zakona o stečaju, bez mogućih upliva i političkih i drugih pritisaka. Istina je, pak, da će mu posao biti otežan zbog toga što je ročište vjerovnika zakazano tek za 18. listopada. Za one koji su dobili otkaz najvažnije je da do najkasnije 15. kolovoza stečajnom upravitelju prijave svoja prava i potraživanja. </p>
<p>Od 1. kolovoza je, dakle, na Zavodu za zapošljavanje u Čakovcu 500 novih nezaposlenih. Oni će, doduše, primati novčanu naknadu, ali to zacijelo nije trajnije rješenje. Skupina radnika koji su u ponedjeljak dobili otkaz, podiže tužbu protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji kao većinski vlasnik nije dovoljno skrbio za stanje u »Međimurje Visokogradnji«. Podižu i privatne tužbe protiv pojedinih članova Uprave i bivšeg Nadzornog odbora, koji također nisu savjesno obavljali svoj posao. Mala im je utjeha što se protiv višegodišnjeg predsjednika Uprave Ljubomira Jurčeca vodi kazneni postupak na Županijskom sudu u Čakovcu, kao i da je nedavno podnesena nova kaznena prijava za više kaznenih djela. Međimurski župan Branko Levačić zahtijeva da i po treći put poslovanje »Visokogradnje« provjeri kriminalistička i financijska policija, a traži i svojevrsnu ekonomsku reviziju. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Belje dobilo jamstvo za kredit od 15,5 milijuna DEM </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Poljoprivredno-prehrambenoj tvrtki Belje iz Darde, Vlada je na svojoj posljednjoj sjednici, izdala jamstvo za kredit kod njemačke Volksbank u iznosu od 15,5 milijuna maraka.</p>
<p>Ta bi sredstva, uz već odobrena za prvu fazu provedbe Razvojnog programa (22,4 milijuna kuna), mogla pomoći potpunom ozdravljenju i poboljšanju ukupnih novčanih tijekova, zadržavanju postojeće zaposlenosti te uključivanju obiteljskih gospodarstava kroz kooperantske poslove. Druga faza razvojnog programa, kažu u Belju, uključuje daljnje investiranje u povećanje iskorištenosti kapaciteta i nužnu modernizaciju proizvodnje.</p>
<p> Tako bi od spomenutih 15,5 milijuna maraka kreditnih sredstva u obnovu stočarstva trebalo biti uloženo više od dva milijuna maraka (nabavka 2000 komada tovne junadi), a u opremu za stočarstvo čak 4,6 milijuna maraka. Za mliječnu industriju namijenjeno je 1,7 milijuna maraka, ulaganje u pogon vinarije 1,4 milijuna maraka, pogon sjemenske robe gotovo 200.000 maraka, opreme za trgovinu 307.305 maraka, mesnu industriju 2,23 milijuna maraka te u trajna obrtna sredstva 3,04 milijuna maraka.</p>
<p>Prvi kredit za koji je Vlada izdala jamstvo iskorišten je za nabavu muznih krava, opreme za mužnju, obnovu stočnih farmi i nabavu linija za preradu mesa.</p>
<p> Nakon uspješnog pokretanja ratarske i vinogradarske proizvodnje nametnula se potreba boljeg iskorištenja postojećih kapaciteta u stočarskoj proizvodnji i prehrambenoj industriji, kažu u Belju. Naime, iskorištenost postojećih kapaciteta, primjerice u govedarstvu kod muznih krava je 63 posto, rasplodnih junica 39 posto, a tovne junadi tek 11 posto. Istodobno, u industriji Belja iskorištenost u mlinarstvu iznosio 74 posto, kapaciteti mljekara koriste se 42 posto, dok je iskorištenost kapaciteta mesne industrije vrlo niska (klanje svinja sedam posto, goveda 20 posto, prerada mesa sedam posto i dr.)</p>
<p> Inače, ukupni prihodi Belja prošle su godine iznosili više od 566 milijuna kuna, a u strukturi prihoda oko 60 milijuna kuna činila je poljoprivreda, a ostali se dio odnosio na prehrambenu industriju, trgovinu i usluge. Lani su, kažu u Belju, prihodi povećani za 46 posto prema 1998., no ističu kako povećanje prihoda proizlazi iz povećanja izvanrednih prihoda (otpis obveza iz mjera sanacije društva). Stvarna razina prihoda procjenjuje se na 387 milijuna kuna, a pribroje li se rashodi poslovna je godina završena sa 11 milijuna kuna gubitka.</p>
<p> Stoga je, drže u Belju, izdano jamstvo za kreditno zaduženje izuzetno važno za daljnji oporavak i buduće pozitivno poslovanje i vraćanje na prijeratnu tržišnu poziciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Osječki »Panturist« postaje ovlašteni serviser »Neoplanovih« autobusa </p>
<p>OSIJEK, 31. srpnja</p>
<p> - Prošli su tjedan predsjednik Uprave osječkog »Panturista« d.d., poduzeća za prijevoz putnika i turizam, Stjepan Frigan i glavni direktor prodaje poznatog njemačkog proizvođača autobusa »Neoplan« iz Sttutgarta Hermann Pfaff potpisali protokol o suradnji dviju tvrtki. Tijekom uspješne sedmogodišnje suradnje »Panturist« se opremio autobusima tog njemačkog proizvođača, a sada suradnja postaje još snažnija. Prema protokolu, »Panturist« postaje ovlašteni serviser »Neoplanovih« autobusa za jugoistočnu Europu.</p>
<p>Prema Friganovim riječima, suradnja dviju tvrtki počela je još u vrijeme Domovinskog rata, kad je samo »Neoplan« pokazao veliko razumijevanje i prodao »Panturistu« autobuse na zajam, bez jamstva banaka i dodatnih troškova. U »Panturistu«, zadovoljni takvim povoljnim uvjetima, posljednjih su sedam godina kupovali samo »Neoplanove« autobuse, pa danas 70 posto voznog parka osječkog prijevoznika čine ti autobusi. Frigana posebno raduje to da će otvaranjem servisa prestati strah od mogućeg otpuštanja viška radnika te će se otvoriti još deset novih radnih mjesta. U Hrvatskoj ima oko 700 »Neoplanovih« autobusa, a kako je Osijek blizu granica triju država (BiH, SRJ i Mađarska) koje su također kupci tih autobusa, »Panturistu« je kao najvećem kupcu ponuđen takav oblik suradnje. Otvaranje »Neoplanova« servisa u Osijeku predviđeno je za 1. prosinca, do kad će se opremiti »Panturistov« poslovni prostor predviđen za servis. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Na čelu Croatia banke Nataša Marendić</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Na vlastiti i zahtjev Hrvatske narodne banke u utorak je prestao obnašati dužnost dosadašnji ovlaštenik za rukovođenje i zastupanje Croatia banke u postupku sanacije Adolf Matejka. Umjesto njega na tu je dužnost direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) Marinko Filipović imenovao Natašu Marendić, dosadašnju pomoćnicu ovlaštenika u Croatia banci. Nataša Marendić obnašat će dužnost ovlaštenika do održavanja redovne Skupštine Croatia banke. Budući da se proces sanacije banke uspješno privodi kraju, Skupština će se održati najkasnije u rujnu 2000. godine, priopćeno je iz DAB-a. (žb)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Mlinar« seljacima pšenicu plaća odmah!</p>
<p>KRIŽEVCI</p>
<p> - Poljoprivrednicima potkalničkoga kraja križevačko poduzeće »Mlinar« redovito isplaćuje pšenicu koju su u proteklih mjesec dana pohranili u njegovim silosima. Nekoliko stotina poljodjelaca koji su tada odlučili odmah prodati pšenicu već je dobilo novac na svoje štedne knjižice ili na tekuće račune unutar 30 dana, kako se poduzeće to i obvezalo, kazao je Mirko Pomper, direktor »Mlinarstva«. Mnogi su za svoju pšenicu dobili više od zajamčenih 92 lipe po kilogramu zahvaljujući izvrsnoj kvaliteti uroda, te natprosječnoj težini zrna. Iz ugovorene proizvodnje i slobodnog otkupa »Mlinar« je u srpnju preuzeo više od 2.500 vagona pšenice.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Medijski koncern »Styria« odustao od ulaganja u Večernji list</p>
<p>Marijan Kostrenčić, predsjednik Caritas Funda i prvi čovjek Nadzornog odbora Večernjaka: Pozicija WAZ-a jača, što može dovesti do medijskog monopola / Iako su tijekom prijepodneva iz Večernjaka dopirale i kuloarske priče o ostavkama trojice čelnih ljudi; Kostrenčića, Lovrića i Tuđena, službene potvrde o tome nema </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Medijski koncern »Styria« iz Graza odustao je od ulaganja u Večernji list o čemu su izvijestili Nadzorni odbor te tvrtke. Kazao je to u priopćenju Hini Marijan Kostrenčić, predsjednik Caritas Funda, većinskog vlasnika Večernjeg lista i prvi čovjek Nadzornog odbora Večernjaka.</p>
<p> Svoju odluku »Styria« objašnjava činjenicom da je još uvijek na snazi privremena mjera koja brani prijenos dionica Večernjeg lista, te da se također vodi postupak HZMO-a za poništenje ugovora, iako je u međuvremenu bilo naznaka iz vrhova vlasti da se oko toga može ostvariti sporazum, navodi Kostrenčić. Ističe kako će stabilnost lista biti zadržana, ali ne bez brzog provođenja racionalizacije poslovanja i aktiviranja svih unutarnjih rezervi. </p>
<p> Kostrenčić naglašava da je »Styria« bila idealan partner Večernjem listu, a da je njenim odustajanjem za Hrvatsku nepovratno izgubljeno dodatno ulaganje od 50 milijuna kuna i isplata 26 milijuna njemačkih maraka investitorima u Caritas Fund. </p>
<p> »Uz Styriu kao strateškog partnera, održanje i razvoj Večernjeg lista bili bi neupitni u današnjem okruženju kada najveći konkurenti Večernjeg lista već imaju snažno zaleđe u svojim strateškim partnerima. Posljedice po sadašnji standard zaposlenih bile bi minimalne, omogućio bi se razvoj novoga spektra izdanja, tehnološko osuvremenjivanje i novi način prodaje i marketinga«, stoji u Kostrenčićevoj izjavi.</p>
<p> Kostrenčić dodaje kako će ovaj slučaj imati puno šire negativne konotacije za strane investitore u Hrvatskoj, nego što će imati za Večernji list.</p>
<p> Dodatno ga brine da Vlada nije uzela u obzir činjenicu da odbijanjem »Styrie« jača pozicija WAZ-a u Hrvatskoj, što, po Kostrenčiću, može dovesti do medijskog monopola u skoroj budućnosti.</p>
<p>Iako su tijekom prijepodneva iz Večernjeg lista dopirale i kuloarske priče o ostavkama trojice čelnih ljudi; Kostrenčića, direktora Branka Lovrića i glavnog urednika Branka Tuđena, službene potvrde o tome nije bilo.</p>
<p>Prema izvoru iz Večernjeg lista, koji je iz razumljivih razloga htio ostati anoniman, Kostrenčić i Lovrić, na sastanku koji je započeo točno u 12 sati, predlagali su Tuđenu da njih trojica ostavke daju u »paketu«. Međutim, Tuđen na to nije pristao. Prema istom izvoru, Tuđen je i na uredničkom kolegiju takve informacije potvrdio i kazao kako njegova ostavka nije upitna i on je može podnijeti za dva, tri dana, ali nikako ne zajedno s Kostrenčićem i Lovrićem. Od svojih su ostavki tada navodno, barem za sada, odustali Lovrić i Kostrenčić. </p>
<p>Drugi izvor iz Večernjaka tvrdi pak kako »nitko nije imao namjeru smijeniti Tuđena niti je to bio bit stvari«, već se kolektivnom ostavkom čelnih ljudi u Večernjaku (iz Uprave i uredništva) na neki način htjelo upozoriti na situaciju u kojoj se našla novina. Naime, tvrde da austrijska »Styria«, koja je pokazala veliko zanimanje za kupnju Večernjaka i čiji su stručnjaci u Večernjaku i Zagrebu proveli mjesec dana, ne bi odustala da je aktualna vlast pokazala imalo dobre volje da nađe rješenje. Tako, tvrdi spomenuti izvor iz Večernjaka, unatoč nalazima saborskog Istražnog povjerenstva koje je pokazalo da u privatizaciji Večernjaka nije bilo pranja novca, već su zabilježene prekršanjne nepravilnosti, postoje ozbiljne naznake da se pod svaku cijenu želi poništiti privatizacija. Tim više što je i dalje na snazi bila mjera Trgovačkog suda kojom se brani prijenos dionica Večernjeg lista. </p>
<p> Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Jasmina Popović rekla je kako ne očekuje da će se odustajanje austrijske »Styrie« od ulaganja negativno odraziti na Večernjakove zaposlenike. </p>
<p> »Racionalizacija koju je nakon odustajanja Styrie u svojemu priopćenju najavio predsjednik Nadzornog odbora Večernjeg lista Marijan Kostrenčić, sigurno neće biti 'od danas do sutra', a očekujem i da se bez razgovora sa sindikatom neće poduzimati mjere racionalizacije koje bi se odnosile na zaposlenike«, rekla je Popović, koja je i sama zaposlena u Večernjem listu. »Od uprave smo«, naglasila je »dobivali uvjeravanja kako za slučaj odustajanja Styrie ili poništenja privatizacije ima pripremljena rješenja«.</p>
<p> Istaknula je kako je odustajanje za upravu došlo u najgore vrijeme (godišnjih odmora), te da bi za donošenje odluka o budućnosti Večernjaka valjalo pričekati »kada svi budu na okupu«. (Hina, S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Đukić: Statut lovačkog društva ima veće moralne i pravne vrijednosti od nacrta zakona o manjinama!</p>
<p>Kako ocjenjujete prijedlog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je izradila radna grupa Ministarstva pravosuđa - pitali smo predsjednika Srpske narodne stranke Milan Đukića. Milorad Pupovac za njega kaže da je dobar, jer se poštuju odredbe iz Pisma namjere i Erdutskog sporazuma. </p>
<p>- Ja nisam zadovoljan nacrtom. Pristup izradi, njegova kvaliteta, sadržaj i pravna regulativa su proizvod političkog odnosa nove vlasti prema neriješenom statusu Srba. Zakon je rađen bez političke volje. Regulira prava udruga i pojedinaca, a ne prava pripadnika narodnih zajednica. Zakon se ne temelji na Ustavu, već na čistoj arbitraži o tome koje su udruge kompetentne predstavljati narodnu zajednicu. Tako ispada da će Vlada odlučivati oko koje će se udruge najviše okupljati pripadnici jednog naroda. Ustavom su regulirani izavbrani predstavnici svake narodne grupe, na lokalnoj razini i u Saboru. Statut lovačkog društva ima veće moralne, pravne i etičke vrijednosti od nacrta tog zakona, iako se radi o zakonu na kojem se temelji zaštita ljudskih prava i sloboda drugog naroda po važnosti za Hrvatsku. </p>
<p>• Odakle ste dobili radni materijal tog nacrta? Ministar pravosuđa Ivanišević, naime, najavio je istragu o »curenju povjerljivog materijala«. </p>
<p>- Dobio sam materijal od jednog Ivaniševićeva suradnika. Njegova reakcija svjedoči o pristupu koji nema moralnosti ni poštovanja. Ministar ima pravo reći da su moralni članovi radne grupe, ali nema pravo mene osporavati kad tvrdim suprotno. A Milorad Pupovac nema ovlasti ni stručnosti raditi na tom zakonu. Novoj Vladi očito treba Srbin za sva vremena. Tu su trebali raditi stručnjaci u suradnji s Venecijanskom komisijom i Vijećem Europe. Trebalo je biti pet zastupnika narodnih zajednica koje imaju legitimitet - Čeha, Mađara, Talijana, Nijemaca i ja, kao predstavnik Srba. </p>
<p>• Kao jedan od najvećih problema pokazao se problem proporcionalne zastupljenosti srpske manjine u Saboru.</p>
<p>- To govori o načinu na koji se želi doći do ustavnog zakona koji nikad neće vidjeti svjetlo dana. Prvo, jer se u sadržaj unosi regulativa broja srpskih zastupnika u Saboru koja se vezuje uz proporcionalnu strukturu stanovništva. Drugo, broj koji je predložen u nacrtu zakona povećava broj ostalih zastupnika u Saboru u odnosu na njihov sadašnji broj. Treće, taj nacrt unosi pomutnju tzv. samoorganiziranjem i udruživanjem manjina putem manjinske samouprave. Posebno je čudan članak 18., koji kaže da će tijela državne uprave surađivati s udrugama ili oblicima udruživanja manjinskih udruga koji okupljaju većinu pojedinaca nacionalnih manjina. Pitam se otkud Vladi pravo da arbitrira koliko je pristaša oko moje ili Pupovčeve udruge ili neke treće. Pupovac se lažno predstavlja i obmanjuje svojim politikantstvom još od 1991. kad je zagovarao konfederativnu Hrvatsku. </p>
<p>• Kako zamišljate da će se doći do broja budućih manjinskih zastupnika? </p>
<p>- Predviđa se da Srbi imaju pravo na zastupnike proporcionalno zastupljenosti u udjelu stanovništva. Popis 2001. dat će realan broj. Danas je to oko devet posto. Srbe će moći predstavljati samo oni koji dobiju na izborima. </p>
<p>• Što će biti s proporcionalnom zastupljenošću na nacionalnoj razini kad manjina ima manje od osam posto u stanovništvu?</p>
<p>- Zastupljenost prava prema strukturi udjela u stanovništvu jedino je valjano u tom zakonu, a on neće proći bez podrške HDZ-a i DC-a. Ne može proći jer ne može dobiti dvotrećinsku većinu. Dali su nam pravo na proporcionalnu zastupljenost s udjelom stanovništva jer znaju da zakon neće proći. Srpska zajednica trebala bi sudjelovati prema strukturi u ukupnom stanovništva - ako je Srba tri posto, onda tri zastupnika, ako ih je osam posto, onda osam zastupnika itd. A dosadašnji zakon za sve što je manje od osam posto daje samo jednog srpskog zastupnika u Saboru, što je nedopustivo.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zagrebačka Hvidra traži od premijera Račana razrješenje ministra Pančića</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Prijedlog novog nacrta zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata sramotan je i ponižavajući za hrvatske branitelje, rekli su u ponedjeljak novinarima predstavnici Hvidre grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ocjenjujući neistinitim tvrdnje ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića, koje je dao u intervjuu Vjesniku, da Hvidra nije za dobiveni novac podnosila izvještaje, Ante Čarapović, predsjednik zagrebačke Hvidre, pokazao je poslani izvještaj za 1999. i za prvih šest mjeseci ove godine, koje će ovih dana uputiti Ministarstvu hrvatskih branitelja.</p>
<p>»Želimo poručiti ministru Pančiću da Hvidra nije tvornica invalida, a ako su se invalidi tako proizvodili kako on to kaže, onda se to radilo u njegovu ministarstvu. Mi štitimo samo interese onih koji imaju rješenja izdana od Ministarstva branitelja«, rekao je Čarapović i dodao da bi novac za vojne mirovine trebao biti dostatan da nije bilo nova »štancanja branitelja«. Ističući da bi voljeli znati koji su stvarni razlozi izmjena starog zakona i je li to bila gospodarska ili politička odluka, Čarapović je rekao da misli da je politička. </p>
<p>»Jer, ako je gospodarska, mi nudimo rješenje - zamijenit ćemo svoja velika prava za mala prava saborskih zastupnika i ministara, pa neka se onda zovu domoljubima i neka uživaju u našim pravima, a mi ćemo se mučiti s njihovim jadnim i bezvrijednim povlasticama«, kazao je. Osporavajući legitimitet ministru Pančiću i tražeći od njega imena suboraca s kojima je bio u rovu, a ne s kojima je bježao, Čarapović je najavio zahtjev premijeru Račanu za njegovim razrješenjem. »Vlada se ne smije bojati bogatih invalida«, rekao je 90-postotni invalid Jure Bekić, dodajući da danas samo traži prava koja ima Milan Đukić. Tražeći od Ministarstva da izađe s listom njihovih mirovina koja je u više od 50 posto slučajeva sa činom vojnika 1.530 kuna, časničkog namjesnika 3.530 kuna, a 100-postotnog vojnog invalida 4. 289 kuna te da prestane s manipuliranjem javnosti i obezvređivanjem Domovinskog rata, Čarapović je istaknuo da je u pozadini svega uništavanje ponosa branitelja.</p>
<p>Tražeći objašnjenje zašto je smijenjen načelnik odjela Hrvatskih branitelja Ivica Rožman i zbog čega Ministarstvo branitelja odbija razgovor s predstavnicima Hvidre dok ih javno proziva, ponovljen je zahtjev Vladi za smjenom ministra Pančića, »jer takva zategnutost i nedostatak komunikacije nisu dobri ni za Vladu ni za udruge«, zaključio je Čarapović. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Splitski HSLS traži da predsjednik Mesić preispita rad Komisije za pomilovanje</p>
<p>Ne uvažiti mišljenje Županijskog suda i odvjetništva u času pomilovanja predstavlja raspad pravosudnog aparata, kaže čelnik splitskog HSLS-a Buličić / HSLS podržava koncept ministra Radoša, prema kojem zapovjedno vojno središte mora ostati u Kninu </p>
<p>SPLIT, 31. srpnja</p>
<p> - Ne uvažiti mišljenje Županijskoga suda i Županijskoga državnoga odvjetništva u trenutku pomilovanja predstavlja raspad pravosudnoga aparata, naglasio je predsjednik splitskoga ogranka Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS) Miroslav Buličić, na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak.</p>
<p>Prema njegovome mišljenju, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić treba preispitati navode o negativnome izjašnjavanju suda i odvjetništva u vezi sa zahtjevima za pomilovanjem troje splitskih dilera droge, kao i rad Komisije za pomilovanje ako se ti navodi pokažu istinitima. </p>
<p>»Ako se to ne napravi, zanimanje suda i odvjetništva za gonjenjem prijestupnika dolazi u pitanje, a time i sigurnost građana«, istaknuo je Buličić, podsjećajući na to da su upravo te dvije ustanove stupovi u obrani društva, koji prvi preuzimaju odgovornost i negativne udarce. </p>
<p>Članica splitskoga HSLS-a Andrea Ruso upozorila je na praksu u drugim europskim državama, prema kojoj predsjednik države ne može pomilovati osobe koje su se bavile međunarodnim krijumčarenjem i preprodajom veće količine droga. Andrea Ruso također smatra da Komisiju za pomilovanja treba proširiti. </p>
<p>Čelnici splitskoga HSLS-a pozvali su u ponedjeljak načelnika Odjela za droge splitsko-dalmatinske Policijske uprave Josipa Buljana, koji je u znak neslaganja s odlukom Komisije o pomilovanju splitskih dilera ponudio ostavku, da ne ode s toga mjesta, ističući da ga svesrdno podržavaju. Prozivati Josipa Buljana zato što odlazi nakon tih pomilovanja, odnosno predbacivati mu da nije odlazio nakon pomilovanja koje je potpisao bivši hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, licemjerno je, naglasio je čelnik splitskoga HSLS-a Buličić, te dodao da je tome razočaranju sigurno pridonijelo i uvjerenje da će se nakon izbora 3. siječnja stvari promijeniti na bolje.</p>
<p>Dopredsjednik splitskoga ogranka HSLS-a Petar Krolo osvrnuo se, pak, na kulturna događanja u gradu Splitu, te se ispričao građanima zbog neuspjeha nedavnoga koncerta Raya Charlesa, unatoč tome što Grad nije ni sudjelovao u organizaciji toga koncerta. Petar Krolo je potom govorio i o velikim problemima koji će se javiti na jesen, a u vezi s novim stečajevima mnogih poduzeća, kao i s najavljenim sindikalnim prosvjedima. </p>
<p>»Podržavamo koncept ministra obrane Joze Radoša, prema kojemu zapovjedno vojno središte i dalje treba ostati u Kninu, što odgovara i standardima NATO-a«, rekao je novinarima tajnik splitskoga ogranka HSLS-a Ante Nakić. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Niko Bulić: Mi smo u Hrvatskoj osuđeni na uspjeh u turizmu! </p>
<p>VODICE, 31. srpnja</p>
<p> - Obilazeći sve turističke županije Niko Bulić, direktor Hrvatske turističke zajednice, u ponedjeljak je posjetio Vodice i tamo se sastao s direktorima turističkih zajednica s ovog područja, a nakon toga i s novinarima koje je pozvao u kafić »Molineto«. Neformalno druženje Bulića i novinara prošlo je samo sa sokom, jer zbog slabog napona vode aparat za kavu nije radio! </p>
<p>Šibensko-kninska županija očekuje 1,8 milijuna noćenja u ovoj godini, rekao je Šime Vlašić, direktor županijske Turističke zajednice. Na šibenskoj rivijeri trenutačno ljetuje više od 33.000 gostiju, većinom stranaca. Popunjenost hotela je stopostotna, popunjenost privatnog smještaja oko 90 posto, kampova 50 posto. Sve u svemu, brojčani pokazatelji su iznad naših očekivanja, rekao je Vlašić, izrazivši i zadovoljstvo ovogodišnjim učincima inspekcija na terenu i naplatom boravišne pristojbe.</p>
<p>Broj turista koji se ovo ljeto odmaraju na Jadranu nije nas iznenadio, već usrećio. Mi smo u Hrvatskoj osuđeni na uspjeh u turizmu, izjavio je Bulić, koji je obišao turističke destinacije i dodijelio im jedinstvenu ocjenu od plus tri. »Većih propusta u turizmu nisam vidio, ali je dobar dio sezone još pred nama i moramo ga do kraja odraditi. Pred nama je deset izazovnih godina tokom kojih se Hrvatska mora izjednačiti ili čak prednjačiti u odnosu na konkurentne turističke sile na Mediteranu«, rekao je Bulić. Naveo je nužno uređenje kampova i odmarališta, a prioritet je i osiguranje povoljnih kredita te obnova svih hotelskih kapaciteta. </p>
<p> Sve u hrvatskoj makroekonomskoj politici mora biti podređeno turizmu, smatra Bulić. Odgovarajući na pitanje nailazi li na probleme u radu zato što je član HDZ-a, Bulić je rekao: »Najviše problema imao sm 1997., ali na ovu dužnost sam došao kao čovjek od struke koji se javio na javni natječaj. Ponašam se turistički, u Istri me prihvaćaju isto tako dobro kao i u Dubrovniku. Nikad nisam osjećao da me neko posebno dobro prihvaća jer sam član HDZ-a, ili da me krivo gleda zbog toga«. </p>
<p>Bulić je također rekao kako bi »sustav turističkih zajednica trebalo izmisliti da ga nema« te da Hrvatska treba raditi na oblikovanju svog turističkog proizvoda. Na primjedbu novinara da se na terenu stvari presporo mijenjaju, Bulić je odgovorio da neke stvari nisu u nadležnosti Hrvatske turističke zajednice te da se na lokalnoj razini trebaju povući konkretni potezi. Naveo je primjer loše prometne regulacije u Vodicama, a i novinari su naveli više primjera koji bacaju ružnu sliku na turistički image Šibenske županije. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ribari ne mogu živjeti od ulova, pa preuređuju svoje brodice u izletničke</p>
<p>MURTER, 31. srpnja</p>
<p> - Na zabrinjavajuće stanje ribljega fonda u Jadranskome moru ribari su upozoravali još prije nekoliko godina, ali nikakva odgovora još nisu dobili. Ribari sa šibenskoga područja predlažu lovostaj u dane vikenda, ali i to će, prema svemu sudeći, proći nezapaženo. Ribari i njihove obitelji ne mogu živjeti od ulova, pa se snalaze kako znaju i umiju. Mnogi ribari s ovoga područja, pored obrta, imaju i registrirano poduzeće. To znači da se od od jeseni do kasnoga proljeća bave ribarenjem (koćarenjem), a u tri ljetna mjeseca brodove malo preurede i pretvaraju u izletničke. </p>
<p>Krstareći srpanjskih vrelih dana Kornatskim otočjem, naišli smo na turiste koji su se razmilili po koćaricama. Igor Turšinov, ravnatelj Nacionalnoga parka »Kornati«, kaže da od 29 prijavljenih prijevoznika, koji ukupno imaju 35 brodova, više od polovice su ribari. Uvjeti za dobivanje licence za prijevoz izletnika jednaki su za sve, a ribe, očito, nema dovoljno, pa se ribari odlučuju raditi ono što im donosi više zarade. »Usprkos svim našim apelima za spas ribljega fonda, država i dalje izdaje licence za koćarenje. Nas je odavno previše, a ribe iz dana u dan sve manje, pa nam se može dogoditi da ribe nestane, kao i u Italiji«, kažu nam u Cehu ribara. Dodaju da je preorijentacija koćara u prijevoznike trend koji uzima sve više maha. Ljudima se, jednostavno, ne isplati raditi ono na čemu ne zarađuju. </p>
<p>Barba Ježina iz Murtera koćarenjem se bavi već 15 godina, a od ove godine sa svoja dva velika broda, »Barakuda« i »Josip«, prevozi izletnike do Kornata. I, ide mu dobro. Brodovi su udobni, brzi, a još da je više izletnika, kaže Ježina, bilo bi mnogo bolje. Izletnike će prevoziti do 1. studenoga, a onda kreće u organizaciju tzv. velikoga ribolova na tune i sabljarke. Zanimanja za to ima, jer je gostima »gušt« sudjelovati u lovu na veliku ribu. Ježina se, inače, profesionalno bavi lovom na tune koje već godinama izvozi u daleki Japan. Tvrdi da država mora uvesti više reda u ribarstvo i zabraniti koćarenje kakvo je bilo do sada, a više reda mora biti i kada se radi o lovu na tune i prijevozničkoj djelatnosti. »Evo, recimo, iako se bavimo organiziranim prijevozom turista, za svakoga gosta plaćamo punu cijenu ulaznice u Nacionalni park, a nemamo riješeno ni pitanje pristajanja na murtersku rivu sa svojim brodovima«, kaže Ježina. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U ponedjeljak počela isplata za 200.000 tona seljačke pšenice</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - »U ponedjeljak smo počeli s prvim isplatama od ukupno osiguranih 200 milijuna kuna za preuzetih 200.000 tona seljačke pšenice«, izjavila je u ponedjeljak za Vjesnik Mara Lucić, direktorica tvrtke »In-Cubo« iz Osijeka, te dodala kako se nada da će isplata pšenice seljacima biti završena u sljedećih 30 dana. </p>
<p>Što se tiče »Agrokora«, koji je otkupio 50.000 tona pšenice od seljaka, u »Agrokoru« kažu da će isplata početi čim se na terenu utvrdi vlasništvo predane pšenice. No, seljaci bi trebali dobiti svoje novac, 0,92 kune po kilogramu pšenice, najkasnije do 12. kolovoza, s obzirom na to da u ugovoru Državnoga ravnateljstva za robne zalihe i »Agrokora«, potpisanoga 12. srpnja, stoji da najkasnije za 30 dana tvrtka koja dobije vezani posao otkupa ovogodišnje pšenice, odnosno izvoza lanjske pšenice, mora podmiriti svoje ugovorne obveze. </p>
<p>Kada je riječ o otkupnoj cijeni pšenice, čini se da su na terenu bolje prošli seljaci koji imaju ugovor o otkupu s »In-Cubom«. Naime, »In-Cubo« plaća pšenicu po cijeni od 0,95 kuna po kilogramu, kao i troškove skladištenja i izvozni kalo (jedan posto). Preračunato u novac, seljaci na taj način dobiju neto cijenu od 0,97 kune po kilogramu pšenice, a za kvalitetniju pšenicu i više od jedne kune.</p>
<p> S druge strane, »Agrokor-trgovina« ima ugovor s državom, po kojem je dužan otkupiti pšenicu od seljaka po cijeni od 0,92 kune po kilogramu, a za uzvrat je obvezan izvesti 50.000 tona prošlogodišnje pšenice, što je nedavno i učinio. </p>
<p>Što se, pak, tiče otkupa dodatnih 100.000 tona pšenice za potrebe Državnih robnih zaliha, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naglašavaju da će ona seljacima biti plaćena između između 6. i 10. kolovoza, te da će troškovi njezinoga sušenja i otkup ići na trošak države. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Niko Jerković iz HSS-a novi načelnik PU Dubrovačko-neretvanske?</p>
<p>DUBROVNIK, 31. srpnja</p>
<p> - Nakon što je protiv načelnika Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske Edurada Čengije, šefa kriminalističke policije Ivana Mrđena i Zorana Bobića podnesena kaznena prijava, MUP je u Policijskoj upravi, kako Vjesnik saznaje, prošloga tjedna obavio unutarnju kotrolu. Nalazi te kontrole za sada ne mogu biti dostupni javnosti. Međutim, kako saznajemo iz dobro obaviještenig izvora, nalazi su »vrlo zanimljivi«, jer će na neke stvari baciti novo svjetlo. </p>
<p>Kaznena prijava koju je državnom Općinskom odvjetništvu podnio policijski službenik Niko Jerković iz Odsjeka za granične poslove - a kojeg je na sastanku dubrovačke koordinacije šestorice za novog načelnika PU Dubrovačko-neretvanske ispred HSS-a predložio saborski zastupnik Srečko Kljunak - tereti Čengiju, Mrđena i Bobića za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti te prikrivanja kriminalnih djela. Kandidatura Jerkovića za načelnika PU Dubrovačko-neretvanske, po svemu sudeći, pravi je razlog oštrih kritika čelnika dubrovačkog HSS-a Kljunka, koje je na nedavno sazvanoj tiskovnoj konferenciji uputio ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu. </p>
<p>Kljunak je tada pozvao premijera Ivicu Račana da, »ako to ne može njegov stranački kolega Lučin«, sankcionira sve nepravilnosti u radu PU Dubrovačko-neretvanske. No, dva pitanja koja je Kljunak u ožujku i svibnju uputio ministru Lučinu te odgovor iz MUP-a (koji je po ovlaštenju ministra potpisao njegov pomoćnik Zdravko Židovec), kazuju da u kritikama na račun neekspeditivnosti MUP-a nije samo riječ o političkim pritiscima. U odgovoru na dio Kljunkovih pitanja oko nezakonitosti u radu PU Dubrovačko-neretvanske, priznaje se da je kontrolom rada utvrđeno niz nepravilnosti. Potvrđuje se tako da je za najam vozila od rent a cara od 1995. do 1996. za potrebe PU potrošeno 2,6 milijuna kuna te da su ta sredstva bila ekonomski neopravdana, a zbog čega je i ocijenjeno da se PU ponašala neracionalno. </p>
<p> Posebno je zanimljiv odgovor na upit o istrazi oko metkovskog poduzeća »Razvitak-Predolac«, koje je prema navodima iz kaznene prijave što ju je početkom 1993. podnio Nikola Vučković isplaćivalo velike iznose novca privatnim poduzećima na račun nabave svježeg mesa, o čemu je 1995. godine Državnom odvjetništvu podneseno posebno izvješće. U odgovoru na to Kljunkovo pitanje kaže se da je tadašnjeg načelnika Odjela kriminalističke policije Ivu Đurovića 13. listopada 1994. pozvao bivši načelnik dubrovačke ispostave SZUP-a Petar Luburić. U službenim zabilješkama piše da je Đurović prezentirao Luburićevo mišljenje kako bi, s obzirom da nema saznanja o kriminalnom ponašanju pojedinaca iz »Razvitka-Predolac«, procesuiranje uočenih nepravilnosti u poslovanju tog poduzeća moglo izazvati rasplamsavanje sukoba »moćnika« u dolini Neretve. </p>
<p>Đurović je prenio i Luburičevu sugestiju da se odgovori na zahtjev nadležnog odvjetništva oko pretvorbe i poslovanja poduzeća »Razvitak Predolac« i PP »Commerce- Braća Pivac«, a da o ostalim saznanjima ne treba upoznati općinsko Državno odvjetništvo. U službenim zabilješkama je navedeno da je 16. lipnja 1994. na kolegiju načelnika PU Dubrovačko-neretvanske naloženo da se obrada u poduzeću »Razvitak-Predolac« okonča kako je sugerirao šef SZUP-a Luburić. (A. Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Može li PGS na čelu sa Sušnjem uzeti SDP-u mjesto riječkoga gradonačelnika?</p>
<p>RIJEKA, 31. srpnja</p>
<p> - Tko će biti novi riječki gradonačelnik nakon lokalnih izbora najavljenih za travanj 2001.? Sadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel, njegov prethodnik a sad potpredsjednik Vlade Slavko Linić, možda samokandidirani HSLS-ovci Zoran Šamanić i Željko Glavan? Tu su, navodno s velikim ambicijama, PGS-ovci Luciano Sušanj i Nikola Ivaniš te SDP-ovac Damir Vrhovnik. Do izbora je ostalo još osam mjeseci, ali je predizborno nadmetanje očito već ozbiljno počelo. Tko će na kraju pobijediti, ovisit će i o načinu na koji će se gradonačelnik birati. </p>
<p>Bude li se birao kao i dosad, u Gradskom će vijeću najviše izgleda imati oni iza kojih će stajati stranke. Ali, budu li ga birali građani, sigurno će biti mnogo kandidata, i stranačkih i »slobodnih strijelaca«. Još početkom ljeta prvi je svoju kandidaturu putem tiska istaknuo povratnik iz LS-a u HSLS Šamanić, da bi nedavno u jednom intervjuu i njegov riječki stranački šef Glavan iskazao spremnost da postane prvi čovjek grada na Rječini. Naravno da ta Glavanova »kandidatura« isključuje Šamanića, a treba reći da je upravo Glavan riječki HSLS vratio na lokalnu političku scenu te s njega uspješno skinuo etiketu HDZ-ova partnera.</p>
<p> Glavanovu kandidaturu politički suparnici, ali i partneri, uzimaju dosta ozbiljno, te će u utrku za lokalne izbore HSLS sigurno krenuti s dobre startne pozicije, tj. bit će tražen kao mogući izborni partner, bilo da se Glavan želi kandidirati za gradonačelnika, bilo da ga se želi nagovoriti da odustane od kandidature. Jer, Glavan je kao saborski zastupnik svojim nastupima zadobio dosta simpatija Riječana, a posebno im se svidio njegov poziv saborskim zastupnicima iz Županije da stvore lobi u Saboru. Vojko Obersnel je gradonačelnik već šest mjeseci, ali mnogi Riječani još smatraju da on samo čuva to mjesto Liniću dok se ne vrati iz Zagreba. </p>
<p>Pitanje je, međutim, kad će se Linić vratiti iz Zagreba i hoće li imati volje ponovno se baviti lokalnim problemima. Obersnel se dobro snašao »u ulozi Linića«, a u ovom trenutku njegov SDP i nema nekih drugih »jakih « kandidata za mjesto gradonačelnika, ako se izuzme direktor brodogradilišta »Viktor Lenac« Damir Vrhovnik. Ali, kako saznajemo, njemu je suviše lijepo u »Lencu« da bi se »uvalio« u prvu gradsku fotelju. SDP-u će sigurno svog kandidata suprotstaviti PGS, koji otvoreno najavljuje da je odlučan preuzeti vlast u Rijeci. Njegovi kandidati mogli bi biti sadašnji zamjenik riječkog gradonačelnika i predsjednik PGS-a Luciano Sušanj, a možda i član predsjedništva stranke i saborski zastupnik Nikola Ivaniš. Obojica uživaju simpatije brojnih Riječana. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Sve je spremno za preseljenje četiriju odjela pulske bolnice </p>
<p>PULA, 31. srpnja</p>
<p> - »Radovi na pripremi i opremanju bivše Mornaričke bolnice u Puli završeni su, a preseljenje odjela kirurgije, neurologije, anestezije i interne započet će 15. kolovoza«, izjavio je ravnatelj pulske Opće bolnice dr. Lems Jerin, na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Puli.</p>
<p>U uređenje prostora, u koji se može smjestiti tristotinjak bolesnika, uloženo je oko 8,5 milijuna kuna, a uz vlastita sredstva bolnice i donacije istarskih gradova i općina, glavni investitor radova bio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Preseljenjem tih odjela u bivšu Mornaričku bolnicu dobit ćemo kvalitetnije smještajne uvjete za pacijente, bliske prostorne i stručne odnose između odjela koji i inače intenzivno surađuju, te povećanje broja kirurških operacijskih dvorana s tri na pet dvorana, naglasio je ravnatelj Jerin.</p>
<p> Po riječima predsjednika Nadzornog odbora bolnice, Giancarla Župića, pripreme oko preseljenja tih odjela iz Opće bolnice u Mornaričku bolnicu traju već nekoliko godina. U tome je razdoblju bilo i zastoja, jer jw ponekad nedostajalo razumjevanja Ministarstva zdravstva, a ponekad pak Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.</p>
<p> Kako je rekao dr. Jerin, još nije riješena kupnja jednoga CT uređaja, koji je od životne važnosti, a koji bi trebao biti smješten na novoj lokaciji, u bivšoj Mornaričkoj bolnici.</p>
<p> Preseljenjem dijela bolnice dio prostora Opće bolnice ostat će slobodan. U tijeku je izrada elaborata o prenamjeni toga prostora, izjavio je ravnatelj dr. Lems Jerin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Prekogranična suradnja Osijeka, Pečuha, Tuzle i Subotice</p>
<p>OSIJEK, 31. srpnja</p>
<p> - Prekogranična suradnja tema je seminara održanoga u ponedjeljak u organizaciji osječke Agencije lokalne demokracije i u suradnji s osječkim gradskim Poglavarstvom te Ministarstvom za europske integracije. </p>
<p>Riječ je o prvom od pet seminara, koji će okupiti predstavnike gradskih i županijskih vlasti te gospodarskih komora Tuzle, Pečuha, Subotice i Osijeka. Cilj je seminara, koji zajednički financiraju Vijeće Europe i Ministarstvo za europske integracije, uspostava i unapređenje prekogranične suradnje tih četiriju gradova u gospodarstvu, kulturi, znanosti i sportu. </p>
<p>Na konferenciji za novinare održanoj nakon seminara, Marguarite Garcia, delegat Vijeća Europe, istaknula je da će ljudi iz četiriju gradova osmišljavati projekte i predlagati inicijative koje će pridonositi njihovome ekonomskom i gospodarskom razvoju. </p>
<p>»To je bio prvi zajednički sastanak, na kojemu su predstavnici četiriju gradova upoznali jedni druge s aktualnim problemima na njihovim područjima. Sljedeća dva seminara održat ćemo u rujnu, kada ćemo poduzeti i prve konkretne korake u rješavanju prioritetnih problema tih četiriju gradova, odnosno njihovih područja«, objasnila je Garcia. </p>
<p>Predstavnici Osijeka su kao najveći problem istaknuli odugovlačenje s obnovom devastirane osječke zračne luke »Klisa«, koja je u vrijeme Domovinskoga rata potpuno uništena i opljačkana. </p>
<p>»S tim u vezi smo se obratili Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, gdje su nam objasnili da se radi na tome da se što prije krene s obnovom osječke zračne luke, tim više što je ona jako važna za čitavu Slavoniju i Baranju«, istaknuo je Nenad Kočmur, pomoćnik ministra za europske integracije. Po njegovim riječima, seminar, odnosno suradnja Osijeka, Pečuha, Tuzle i Subotice, od velikoga je značenja, jer se tako iz prve ruke mogu razmijeniti informacije i iskustva. </p>
<p>Predstavnici Pečuha, Tuzle i Subotice naglasili su da će takva razmjena podataka i iskustava mnogo značiti njihovim gradovima, tim više što će intenzivnija suradnja donijeti i konkretna rješenja. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić sa Stoiberom: Založit ću se za korektne javne natječaje</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Bavarski gospodarstvenici zamijeraju Hrvatskoj netransparentnost pri raspisivanju javnih natječaja, rekao je u ponedjeljak hrvatskom predsjedniku Stipi Mesiću predsjednik vlade Slobodne države Bavarske dr. Edmund Stoiber. Mesić je potom obećao da će se osobno založiti za buduće korektno raspisivanje i provođenje javnih natječaja.</p>
<p> Hrvatski je predsjednik podsjetio na potporu Njemačke i Bavarske hrvatskoj borbi za neovisnost, ističući da je danas Hrvatska zona sigurnosti i kao takva posebno zanimljiva stranim ulagačima. No, temeljna pretpostavka za ulazak stranog kapitala je, kako je istaknuo dr. Stoiber, sigurnost inozemnih ulaganja. </p>
<p> Bavarski premijer je najavio i susret hrvatskih i njemačkih gospodarstvenika koji će se ove jeseni održati u Münchenu. </p>
<p>Osim o proširenju gospodarske suradnje Stoiber i Mesić razgovarali su i o pitanju povratka izbjeglih hrvatskih građana koji se trenutno nalaze u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji. Dr. Stoiber je ocijenio da će omogućavanjem njihovog povratka Hrvatska dokazati svoju demokratičnost i otvorenost te doprinijeti razvoju i izgradnji demokracije u cijeloj regiji. </p>
<p>»Hrvatska će ući u NATO vrlo brzo, prije nego što to neki očekuju, a za ulazak u Europsku uniju trebat će nam koja godina više«, izjavio je hrvatski premijer Ivica Račan nakon razgovora s premijerom Bavarske Edmundom Stoiberom. Govoreći o sigurnosti i pravnom položaju stranih ulaganja što je bila važna tema njihovog razgovora, hrvatski je premijer priznao da u tom pogledu pravna država još uvijek ne funkcionira u potpunosti. No, Račan je ustvrdio da će se to riješiti novim paketom mjera kojeg je Vlada pripremila. Osobito je pritom istaknuo sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa koje će se novim mjerama Vlade ubrzati i time pokazati da su strana ulaganja u Hrvatsku posve sigurna. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje njemačkih novinara o trenutnom sporu između Europske unije i Austrije, hrvatski premijer je istaknuo kako se ne boji mogućnosti da bi Hrvatska nakon ulaska u EU mogla i sama doći u sličnu situaciju. U tom je pogledu Račan naglasio da bi ulaskom država srednje Europe u EU profitirala i sama Unija jer bi Hrvatska mogla biti dobar primjer kako prihvatiti zajedničke europske vrijednosti i standarde a pri tom očuvati vlastiti identitet.</p>
<p>Račan je istaknuo dobru suradnju između Zagreba i Bavarske gdje živi 140.000 hrvatskih građana. Ti će se odnosi, procijenio je on, unaprijediti konkretnim koracima u gospodarskoj suradnji posebno uključivanjem bavarskih poduzeća u drugi val privatizacije. Mogućnosti za ulaganja hrvatski premijer ne vidi samo na području turizma, nego i u industriji te nizu privrednih grana.</p>
<p> Edmund Stoiber je izrazio zadovoljstvo tempom i intenzitetom pri donošenju mjera kojima je hrvatska Vlada učinkovito riješila većinu problema što su opterećivali bavarske i njemačke ulagače u Hrvatskoj. Radi se u prvom redu o smanjivanju stope poreza na dobit sa 35 na 25 posto, te najavu Vlade da će za investicije koje premašuju 15 milijuna njemačkih maraka prvih 10 godina strana poduzeća biti oslobođena plaćanja poreza na dobit. Na inozemna ulaganja u visini do 5 milijuna DEM plaćat će se samo tri posto poreza na dobit čime će Hrvatska postati konkurentna i u europskim razmjerima. »To je ponuda koju će hrvatski susjedi teško premašiti «, zaključio je bavarski premijer. </p>
<p>Stoiber je pozdravio i restriktivnu budžetsku politiku hrvatske Vlade ocijenivši da će ona pomoći bržem priključenju Hrvatske europskim integracijama. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Podnesene prijave protiv počinitelja koji su uz Dravu bacili opasan otpad</p>
<p>VARAŽDIN, 31. srpnja</p>
<p> - Varaždinska je policija Državnom odvjetništvu podnijela kaznene prijave protiv Zdravka Ocvirka (45) i Nina Vugrinca (27) (policija je navela samo inicijale njihovih prezimena) iz poduzeća B.M.V., a zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom. Kako se navodi u policijskom priopćenju, opasan otpad je odložen uz lijevu obalu odvodnoga kanala Hidroelektrane Varaždin, na području zaštitne zone vodocrpilišta Vinkovšćak. </p>
<p>Tamo je nađeno oko tisuću metalnih kanti, od kojih su neke bile prazne, a u drugima su bili ostaci ljepila koje se koristi u industriji obuće. Dio kanti bio je i spaljen.</p>
<p>Policija je provela kriminalističku obradu u suradnji s državnom Inspekcijom za zaštitu okoliša, Agencijom za poseban otpad i Zavodom za javno zdravstvo u Zagrebu. Analizom tla s divljega odlagališta ustanovljeno je da je spaljivanjem kanti s ostacima ljepila zemljište onečišćeno šesterovalentnim kromom, i to u koncentraciji 130 puta većoj od dopuštene. Tom se analizom željelo ustanoviti ugroženost vodocrpilišta.</p>
<p>»Krom je vrlo problematičan i štetan, a nađen je u vrlo visokoj koncentraciji. Pitanje je koliko je prodro u zemlju, a kako je u blizini vodocrpilišta i lako topiv u vodi, valja ustanoviti je li i koliko onečišćena i voda«, rekla je novinarima u ponedjeljak inspektorica Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Emilija Žapčić. Policija navodi i da su uz bačve s ljepilom nađene i bačve s natpisom »Ilva«, čije porijeklo za sada nije poznato. Ustanovljeno je, međutim, da je u njima bio lak koji se koristi pri proizvodnji namještaja. »Takav lak koriste dva poduzeća s područja Varaždinske županije, ali se još ne zna o kojem je poduzeću točno riječ«, kazala je Emilija Žapčić. Ona je istaknula i da taj lak nije opasan za vodocrpilište, jer je slabo topiv u vodi.</p>
<p>S obzirom na to da ne postoje elementi kaznenog djela, protiv počinitelja koji je odložio »Ilvine« bačve, a koji je zasad nepoznat, podnijet će se prekršajna prijava. »Ilvine« je bačve s divljeg odlagališta u ponedjeljak uklonio HEP, jer su bile na njegovu zemljištu. Zemljište na kojem je nađen krom, također, je u HEP-ovu vlasništvu, a Emilija Žapčić je istaknula da će se s HEP-om dogovoriti oko uklanjanja i tog otpada, koji će se najvjerojatnije morati zbrinuti u inozemstvu. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Premijer Račan s misijom MMF-a</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan primio je danas članove misije Međunarodnog monetarnog fonda (Gary O'Callaghan, Hans Flickenschild, Riccardo Maggi, Leo Bonato i Jaroslaw Wieczorek), koji borave u Hrvatskoj. Na sastanku su bili dr. Mato Crkvenac, ministar financija i dr. Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke. Ovaj sastanak bio je posljednji u ovoj fazi pregovora, a nastavak suradnje očekuje se najesen, priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću.</p>
<p> Tijekom sastanka razgovaralo se o vraćanju duga umirovljenicima, politici plaća, poreznom sustavu, poticanju ulaganja i o depozitima štediša u propalim bankama. Premijer je izvijestio i o reformskim zahvatima u pojedinim dijelovima gospodarstva, kao što su energetski sektor, željeznice, brodogradnja, koji će se definirati u sljedećih nekoliko mjeseci, zatim o mjerama koje Vlada poduzima da bi sredila stanje u državnom portfelju. Istaknuo je kako je Vlada svjesna teške situacije i problema koje mora riješiti.</p>
<p> Predstavnici MMF-a zahvalili su premijeru i njegovim suradnicima na pomoći i suradnji tijekom njihovog boravka u Hrvatskoj, gdje su obavili mnogo razgovora i stekli dobar uvid u situaciju, te su dali punu potporu hrvatskoj vladi u rješavanju problema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Predsjednik Mesić s povjerenikom za Donji Lapac </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić razgovarao je u ponedjeljak s povjerenikom Vlade za Donji Lapac Draganom Milanovićem o problemima u toj općini. </p>
<p> Premda je područje posebne državne skrbi, Donji Lapac je dosad bio namjerno izoliran i u njemu se sprječavala bilo kakva obnova, kazao je novinarima nakon sastanka Milanović.</p>
<p> To je sve posljedica odnosa bivše vlasti prema Donjem Lapcu koji je nekada bio općina s najviše zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Danas, kaže Milanović, u Donjem Lapcu živi oko 3.000 stanovnika, a zaposleno je svega 80, i to većinom u Ministarsvu unutarnjih poslova. </p>
<p> Od stanovnika Donjeg Lapca oko 70 posto je Srba, a 30 posto Hrvata, no nema nikakvih međunacionalnih sukoba, istaknuo je Milanović. Lokalni izbori su, dodao je, raspisani za 27. kolovoza, a na njima će sudjelovati četiri stranke.</p>
<p> Donji Lapac ima veliku perspektivu, s obzirom na svoj geografski položaj i prometni pravac od Bihaća, preko Donjeg Lapca, do Zadra, ističe Milanović. No, trebalo bi, kaže, otvoriti granični prijelaz Užljebić. Nedavno su, ne znajući da je zatvoren, mnogi turisti vraćani s tog prijelaza, a otvaranjem Užljebića oživjelo bi se gospodarstvo Donjeg Lapca, a turistima olakšao put do Jadrana, kaže Milanović. </p>
<p> Istaknuo je, pritom, kako problem tog prijelaza nije sa bosanskohercegovačke, nego hrvatske strane i Vlada bi trebala otvoriti prijelaz Užljebić. </p>
<p> S predsjednikom Mesićem razgovarao sam o svim tim problemima i on je kazao kako će se založiti da se problemi Donjeg Lapca što brže riješe, kazao je Milanović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Sindikat strojovođa: Sreća i prisebnost spriječili nesreću</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Samo sreća i prisebnost strojovođe Gorana Sremeca spriječili su u petak, 28. srpnja, novu željezničku nesreću, priopćio je Sindikat strojovođa Hrvatske. </p>
<p> Kako se navodi u priopćenju, Sremec je toga dana na zagrebačkom Glavnom kolodvoru preuzeo tek pregledanu lokomotivu, prikopčao putničke vagone te u 17,55 sati krenuo prema Koprivnici. Između kolodvora Križevci - Lepavina pri brzini od 90 kilometara na sat došlo je do puknuća »bandaža« na kotaču lokomotive.</p>
<p> »Taj dio«, pojašnjava predsjednik Sindikata strojovođa Nenad Mrgan, »vodi osovinu i kotače po pruzi, odnosno sprječava iskliznuće vlaka«. Sreća je, kaže Mrgan, da je strojovođa čuo puknuće i zaustavio vlak. Da ga nije čuo, vjerojatno bi lokomotiva iskočila na idućoj skretnici, a posljedice bi sigurno bile teže nego prilikom nedavnog iskliznuća vagona u Kutini, dodao je.</p>
<p> Sporni dio (bandaža), po Mrganovom mišljenju, vjerojatno potječe iz Zenice, gdje je tijekom cijelog rata bio uskladišten i čiju je uporabu zabranila interna kontrola HŽ-a. Stoga Sindikat od republičke inspekcije željezničkog prometa i generalnog direktora HŽ-a traži da ih izvjeste o razlozima pucanja »bandaža«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvatska po eurooptimizmu prednjači među tranzicijskim zemljama </p>
<p>U odnosu na druge tranzicijske zemlje, gdje opredjeljenje građana za ulazak u EU oscilira, a negdje i pada, u Hrvatskoj su stajališta o EU među najpozitivnijima, komentirao je ministar Jakovčić rezultate istraživanja o stajalištima građana Hrvatske prema EU / U Ministarstvu za europske integracije svjesni da su podaci lošiji s većim približavanjem zemlje Uniji, a time je voditeljica istraživanja objasnila i nešto manju spremnost Istrana i Primoraca da se uključe u EU / Više od ostalih za uključenje u EU su građani s višim obrazovanjem, ljudi mlađe i srednje dobi te stanovnici većih naselja </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Među građanima Hrvatske postoji visok stupanj eurooptimizma. Zapravo, hrvatski građani izuzetno pozitivno gledaju na Europsku uniju i hrvatsko uključivanje u Uniju, istaknuo je na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije, predstavljajući prvo sustavno istraživanje o stajalištima građana Hrvatske prema Europskoj uniji.</p>
<p>»Iznimno smo zadovoljni s istraživanjem, jer je ono pokazalo da su građani Hrvatske dobro upoznati sa značenjem Europske unije za Hrvatsku. Zaista visok postotak građana želi da Hrvatska postane punopravnom članicom Unije«, rekao je ministar Jakovčić, dodajući kako to pokazuje da je hrvatska Vlada ispravno izabrala svoj program, stavljajući na visoko drugo mjesto ulazak Hrvatske u eurointegracije. </p>
<p>Gordana Vučinić-Palašek, voditeljica istraživanja agencije GfK, kazala je da je istraživanje provedeno sredinom srpnja, i to na reprezentativnu uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je provedeno metodom omnibus ankete, odnosno ankete po kućanstvima, rekla je Vučinić-Palašek. </p>
<p>Govoreći konkretno o rezultatima, voditeljica istraživanja je istaknula da gotovo 80 posto hrvatskih građana ima pozitivno mišljenje o Uniji, a samo 6,2 posto građana ima negativno mišljenje, dok 15 posto ispitanika nema nikakvo mišljenje o Europskoj uniji. </p>
<p>»Na eksplicitno pitanje jesu li za ili protiv uključivanja Hrvatske u Uniju, velika većina građana, točnije, 77,6 posto, opredijelila se za uključivanje«, rekla je Vučinić-Palašek i dodala da je samo 7,9 posto građana protiv uključivanja Hrvatske u Europsku uniju. »Takvi pozitivni stavovi ujedno i obvezuju«, istaknula je voditeljica istraživanja, dodavši da »ne pamti kada je imala tako pozitivna stajališta u nekom istraživanju«. </p>
<p>Ministar Jakovčić je izrazio nadu da će se i u budućnosti uspjeti zadržati tako visok stupanj eurooptimizma među građanima Hrvatske. »U odnosu prema drugim tranzicijskim zemljama, gdje opredjeljenje građana za ulazak u Uniju oscilira, a negdje i pada, u Hrvatskoj su stajališta o Uniji među najpozitivnijima«, istaknuo je Jakovčić, dodavši da će Ministarstvo za europske integracije nastojati provoditi takvo istraživanje svakih šest mjeseci. On je napomenuo da su u Ministarstvu svjesni toga da su podaci lošiji s većim približavanjem neke zemlje Uniji. </p>
<p>Tom je činjenicom voditeljica istraživanja objasnila i nešto manju spremnost građana Istre i Primorja da se uključe u Uniju u odnosu prema spremnosti građana u drugim hrvatskim regijama. Također, istraživanje je pokazalo da su više od ostalih za uključenje u Uniju građani s višim obrazovanjem, ljudi mlađe i srednje dobi te stanovnici većih naselja. </p>
<p>»Za građane bi uključivanje u Europsku uniju značilo primarno otvorene granice, velik općenit napredak, razvoj gospodarstva i napredak na području znanosti i obrazovanja«, rekla je Vučinić-Palašek. Ipak, dodala je, prema ocjeni 50 posto ispitanika, u hrvatskim medijima nema dovoljno ili čak uopće nema pravih informacija o Uniji. </p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje vezano uz činjenicu da su mediji dobili dokument Europske komisije o početku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske prije Vlade, ministar Jakovčić je rekao da je Vlada »ipak dobila taj dokument«. »Ali kako bi pregovori s Europskom komisijom mogli biti što korektniji, ne možemo ga objaviti. Dokument je odličan za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, a ponuda Europske komisije je vrlo dobra osnova za zaključivanje toga sporazuma«, ističe Jakovčić, ocjenjujući da će se to dogoditi najkasnije u prvoj polovici sljedeće godine. </p>
<p>Pregovarački tim, prema njegovim riječima, bit će kombinacija stručnjaka iz ministarstava, političkoga tima Vlade i nezavisnih stručnjaka. »Europska unija je započela i proces podupiranja maloga i srednjega poduzetništva u Hrvatskoj, a sljedeće godine dobit ćemo i značajnija sredstva iz proračuna Europske komisije«, rekao je ministar Jakovčić. Bio je to osvrt na njegov nedavni posjet Bruxellesu gdje je razgovarao o podupiranju maloga i srednjega poduzetništva u Hrvatskoj. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vidović zatražio od Crkvenca dodatnih 107 milijuna kuna! </p>
<p>Našem ministarstvu odobreno je 74 posto sredstava u odnosu na iskazane potrebe, kaže za »Vjesnik« tajnik Ministarstva rada i socijalne skrbi Rudolf Rožić / Ministar Vidović upozorava kolegu Crkvenca da je sadašnje stanje vrlo ozbiljno, jer ustanovama prijete svakodnevna isključenja telefona, struje i plina </p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo rada i socijalne skrbi za 2000. treba više novca no što je predviđeno ovogodišnjim proračunom. Zasad neslužbenim zahtjevom upućenim ovih dana ministru financija Mati Crkvencu, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović zatražio je dodatnih 107.425.895 kuna. Zahtjev za dodatnim novcem u cijelosti se tiče podmirenja izdataka za zaposlene (plaće) i tekućih izdataka. Manjak je dijelom rezultat činjenice da je već pri ustanovljavanju tih stavaka u proračunu Ministarstvu rada i socijalne skrbi dodijeljeno manje novca u odnosu na iskazane potrebe (umjesto traženih 8,37 milijardi odobreno su 6,2 milijarde kuna), a dijelom i zato što potrebe rastu.</p>
<p>»Ovogodišnji se proračun radio na temelju realizacije prošlogodišnjeg i zahtjeva pojedinih ministarstava za 2000., koji su linearno umanjeni. Ministarstvu rada tako je odobreno oko 74 posto u odnosu na iskazane potrebe, što je jedan od razloga zašto tražimo rebalans. S druge strane, od početka godine povećan je broj zaposlenih, a u proračunu nije predviđen novac za njihove plaće«, objašnjava za Vjesnik tajnik Ministarstva rada i socijalne skrbi dr. Rudlof Rožić. Prema njegovim riječima, nova zapošljavanja odobrila je još bivša Vlada, a radi se o ustanovama koje su otvorene tijekom 2000. Tako je odobreno zapošljavanje djelatnika u novom Domu umirovljenika Makarska, podružnica Runovići (10 djelatnika), u novom Zavodu za socijalno zdravstvenu zaštitu u Nuštru (42 djelatnika) i 13 djelatnika u samom Ministarstvu (zbog ustroja novih uprava). Inače, zaposlenima u Ministarstvu (što uključuje i centre za socijalnu skrb i domove) plaće se isplaćuju redovito, ali isplata naknada za prijevoz kasni dva mjeseca.</p>
<p>U prijedlogu rebalansa, Vidović upozorava Crkvenca i na to da su do polovice srpnja s računa Ministarstva financija podmireni tekući izdaci zaključno s travnjem, zbog čega je Ministarstvo rada »suočeno s velikim teškoćama u podmirenju obveza prema dobavljačima«. Vidović upozorava da je sadašnje stanje »vrlo ozbiljno«, jer ustanovama »prijete svakodnevna isključenja telefona, električne energije i plina«! U nekim su slučajevima, doznajemo, te prijetnje već i ostvarene. Nema dovoljno novca za uredski materijal, službena putovanja, tekuće održavanje vozila, opreme i zgrada, kaže se u obrazloženju prijedloga za rebalans. Velik je problem i u tome što centrima za socijalnu skrb koji su podstanari, zbog neplaćene najamnine prijeti iseljenje! Kasni se i u plaćanju računa za smještaj korisnika u domovima čiji osnivač nije Hrvatska.</p>
<p>Zna se da će i iznos za isplatu socijalnih pomoći biti nedovoljan za preživljavanje godine, ali ministar financija Crkvenac možda neće morati rješavati taj problem. Naime, za isplatu socijalnih pomoći realno nedostaje 203,7 milijuna kuna, budući da se troškovi procjenjuju na 923,5 milijuna, a Ministarstvo rada računa na 720 milijuna proračunskih kuna. No, Ministarstvo rada još računa sa 150 milijuna kuna zajma Svjetske banke za obnovu i razvoj, čime bi »minus« na računu socijale pao na 53,5 milijuna. A upravo se toliko planira namiriti unutarnjom preraspodjelom. Ušteda bi se, planiraju u Ministarstvu, mogla ostvariti u stavki »sredstva za ostala prava« u sklopu koje je, na primjer, planiran novac za nabavu besplatnih udžbenika korisnicima socijalne skrbi ili za nabavku ortopedskih pomagala ili troškovi liječenja. Ta bi se stavka sa 95,7 milijuna kuna umanjila na devet milijuna, čime bi bio podmiren manjak za socijalne naknade, ali i zaštitu vojnih i civilnih invalida rata, za koje je dodatni novac potreban slijedom nedavne odluke o povećanju naknada.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Galić: HRT ima više od 420 milijuna kuna duga, a ne gubitaka</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Da se čitanje novina ne završi često na naslovu, ili da u naslovu nije najjača poruka i zaključak čitava teksta, ne bih reagirao na članak u Vjesniku od 29. srpnja ove godine o financijskoj situaciji HRT-a. Iz članka se može jasno vidjeti razlika između duga (dugovanja) i gubitka (gubitaka) HRT-a, što i u ovom slučaju nisu iste vrijednosti i veličine, kaže se u pismu što ga je direktor HRT-a Mirko Galić uputio uredništvu Vjesnika. </p>
<p>»Ali, za one koji nisu pomnije čitali članak: 'Galić: Situacija na HRT-u je alarmantna...', ili koje je mogao zavarati naslov o 'lanjskim gubicima' od 400 milijuna kuna, moram odgovoriti: prvo, da prošlogodišnji gubitak HRT-a, prema najnovijem Izvješću financijske revizije, iznosi 150 milijuna kuna; drugo, da je hrvatska Vlada u 1999. godini iz proračuna izdvojila za HRT 150 milijuna kuna, i treće, da se ukupni dugovi HRT-a, nastali prijašnjih godina, penju iznad 420 milijuna kuna. Iz korektna teksta Vjesnikova članka se to i vidi, ali naslov stvara zabunu da je gubitak ravan dugu, pa ispravljam netočne navode iz naslova«, zaključuje direktor HRT-a Mirko Galić.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Arlović: Samo neupućeni mogu govoriti o mogućnosti da Predsjednik imenuje tzv. ekspertnu vladu </p>
<p>Čudi me što se u medijima kao gotova stvar provlači da bi, u slučaju krize Vlade, predsjednik Republike dobio mogućnost imenovanja tzv. vlade stručnjaka, kaže predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Mato Arlović</p>
<p>ZAGREB, 31. srpnja</p>
<p> - Tekst prijedloga nacrta ustavnih promjena još nije sačinjen, što znači da su pojedini navodi u medijima o sadržaju toga prijedloga sasvim proizvoljni. Naime, saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav napravit će taj prijedlog tek nakon provedene javne rasprave, izjavio je predsjednik Odbora Mato Arlović u ponedjeljak za Vjesnik, potvrđujući da je za 31. kolovoza sazvana proširena sjednica toga odbora. </p>
<p>Na toj će sjednici više od stotinjak političara, pravnika, ustavnih stručnjaka, predstavnika sindikata i nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava raspravljati o predloženim ustavnim promjenama. </p>
<p>Arlović se čudi što se u medijima kao gotova stvar provlači da bi, u slučaju krize Vlade, predsjednik Republike dobio mogućnost imenovanja takozvane vlade stručnjaka. Osim toga, Arlović tvrdi i da se u zagovaranju vlade stručnjaka krije stanovita neupućenost. Naime, kaže Arlović, moguće je razgovarati isključivo o činovničkoj, a ne o ekspertnoj vladi. Na primjer, vlada stručnjaka postojala bi i kada bi u nju stavili 20 atomskih fizičara. Međutim, pitanje je bi li oni imali dovoljno vještina za obavljanje državnih poslova, slikovito se izrazio Mate Arlović. </p>
<p>Nadalje, Arlović ne isključuje mogućnost da će se nakon javne rasprave »iskristalizirati« još neke ideje o formiranju vlade. Na primjer, kaže Arlović, možda će netko predložiti osnivanje vlade nacionalnoga spasa. </p>
<p>Poznato je da su se proteklih dana pojavile tvrdnje da bi, nakon novih ustavnih promjena, predsjednik Republike mogao dobiti mogućnost formiranja takozvane ekspertne vlade. Ta mogućnost bila bi navodno otvorena u slučaju da mandatar ne uspije sastaviti vladu iz dva pokušaja. </p>
<p>Jadranko Crnić, član radne skupine za promjenu Ustava hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića, koji će također sudjelovati na javnoj raspravi koju je sazvao Odbor za poslovnik i politički sustav, izjavio je, pak, da on ima tekst prijedloga nacrta ustavnih promjena.</p>
<p>Stoga enigma - je li Odbor sačinio prijedlog nacrta ustavnih promjena, pa makar i u radnoj formi - ostaje i dalje. Inače, prema Ustavu, jedini mjerodavan za izradu prijedloga nacrta promjena Ustava je upravo taj odbor, koji ga onda upućuje u daljnju saborsku proceduru. (B. Bašić)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000801].
|
