NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000601].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 286707 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.06.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>ŽELJKO GARMAZ IZ FREETOWNA, SREDIŠTA NADOLAZEĆE ANARHIJE!</p>
<p>Kaos, potpuni nered, korupcija, siromaštvo...</p>
<p>Što očekivati u zemlji kojoj su mirovni posrednici odredili da najveći neprijatelj predsjednika države, vođa pobunjenika, koji 10 godina teroriziraju Sierra Leone, bude njegov ministar rudarstva, dok mu je »najodaniji« suradnik upravo čovjek koji je prije tri godine izveo vojni udar i kojega su u krvavim uličnim obračunima morali svrgnuti pripadnici afričkih mirovnih snaga? / U Freetown se može doći samo zrakoplovom iz Conakryja, a prometovanje kompanije West Coast ne ovisi o redu letenja, već o »tekućem stanju« pilota, Rusa. Dok zrakoplovi voze na kerozin, piloti se zaovoljavaju »litrenkom« votke tijekom leta!</p>
<p>FREETOWN (Sierra Leone), 31. svibnja</p>
<p> - Kad se nakon 10 mjeseci izgnanstva 10. ožujka 1998. predsjednik Sierra Leonea Ahmad Tejan Kabbah vratio iz Gvineje u zemlju u kojoj je na predsjednickim izborima 1996. godine osvojio vlast u drugome krugu izbora, slavodobitno je u nazočnosti nigerijskog predsjednika generala Sanija Abache najavio novi početak života svoje zemlje. Kako danas ta izjava gordo zvuči! Sierra Leone ne samo da ne doživljava novi početak, nego bi se prije moglo reći da se anarhiji ne nazire kraj.</p>
<p>Uostalom, što se i može očekivati u zemlji kojoj su mirovni posrednici odredili da Kabbahov najveći neprijatelj, vođa pobunjenika koji 10 godina teroriziraju Sierra Leone, Foday Sankoh bude ministar rudarstva, legalizirajući njegov apetit za dijamantima, dok je danas Kabbahu »najodaniji« suradnik upravo čovjek koji je prije tri godine izveo vojni udar John Paul Koroma i kojega su u krvavim uličnim obračunima morali svrgnuti pripadnici afričkih mirovnih snaga ECOMOG-a, predvođeni Nigerijcima?!</p>
<p>»Ako si iznenađen Gvinejom, što ćeš tek reći za Freetown?«</p>
<p>Kaos, potpuni nered, korupcija, siromaštvo - tek su neke od natuknica koje se nameću Europljaninu već pri slijetanju u relativno »stabilnu« Gvineju.</p>
<p>»Što je, iznenađen si? Pričekaj da dođeš u Freetown!« - riječi su kojima me dočekao prijatelj iz djetinjstva u zračnoj luci u Conakryju. Njega je višegodišnji rad u jednoj humanitarnoj organizaciji u zapadnoj Africi naučio »pravilu« da bez dva-tri dolara napojnice, makar imao svu urednu dokumentaciju, tamo ne možeš ništa postići. A priliku za provjeru te tvrdnje dobivaš već po slijetanju u Conakry.</p>
<p>Napuštanjem zrakoplova, već na pisti zračne luke, počinju vas salijetati razni »pomoćnici«, preuzimajući vam putovnicu i vodeći vas do carinske kontrole. Imao sam sreću da me primijetio Sekou Diallo, prijateljev »opunomoćenik«, koji je, uzevši putovnicu, nastavio sređivati carinske formalnosti, dok je mene doslovno potjerao kroz rendgensku kontrolu da »čekam prtljagu«.</p>
<p>Oko pokretne trake, na koju su radnici vrlo sporo nabacivali kovčege i naprtnjače, kao da se sjatio cijeli Conakry! O meni je brinuo jedan pripadnik gvinejske vojske, rastjerujući »ponuđače« za prijenos prtljage kolicima do auta, parkiranoga tik uz ulaz. Nered u zračnoj luci, koji vrlo često pogoduje krađi prtljage, nedavno je bio razlogom nizozemskom zračnom prijevozniku KLM-u da ukine letove za Conakry.</p>
<p>Osim toga, putnik kojega nitko ne dočeka može se već na prvim koracima u zapadnoj Africi pozdraviti s najmanje 500 dolara, ako mu pritom ne uzmu i prijenosno računalo ili što već vrijednoga nosi sa sobom! Pogotovo, ako je bijelac.</p>
<p>»Abidjan u Obali Bjelokosti još je gori. Tamo su ljudi agresivniji«, tvrdi prijatelj, pokušavajući me oraspoložiti dok moja majica, zbog visoke temperature i nevjerojatne vlage, vapi za skidanjem.</p>
<p>»A kako je u Freetownu?«, pitam.</p>
<p>»Vidjet ćeš«, nasmije se, nastavivši krčiti put do auta, neprestano salijetan ljudima koji traže novac.</p>
<p>Ako se u zračnoj luci okupio cijeli Conakry, izvan zgrade je jamačno bilo cjelokupno stanovništvo Gvineje?! Kaos zračne luke Rinas u Tirani, tijekom NATO-ova bombardiranja Srbije, u najmanju ruku je idila u usporedbi s Conakryjem. David Kaplan, autor i u Hrvatskoj dosta spominjane knjige »Balkanski duhovi« (»Balkan Ghosts«), uistinu nije mogao izabrati bolje mjesto za svoj esej o nadolazećoj anarhiji (»Coming Anarhy«), uzevši za obrazac svijeta u XXI. stoljeću upravo zapadnu Afriku. Njegovi apokaliptični pogledi na budućnost potpuno su razumljivi uvidom u svakodnevcu Gvineje, Obale Bjelokosti, Malija, Liberije, Nigerije... i, naravno, Sierra Leonea.</p>
<p>U Freetown se danas može doći samo zrakoplovom iz Conakryja. Odnosno, ako kompanija West Coast toga dana prometuje, što ne ovisi o redu letenja, već o »tekućem stanju« njihovih pilota, Rusa, koji uglavnom svojim akrobatskim vještinama opslužuju sve tamošnje zemlje (ruske Antonove vidio sam i u glavnom gradu Mauritanije, Nuakchottu). Naime, mnogi su mi ovih dana u Gvineji i Sierra Leoneu svjedočili o pilotskim ispijanjima »litrenki« votke tijekom leta, čudeći se tome kako su uopće uspijevali živi sletjeti. A o zrakoplovima da i ne trošimo rijeći!</p>
<p>Vidjevši gvinejske olupine od automobila, najčešće Renaulte 12 u katastrofalnom stanju ili sierraleonske pretpotopne kombije bez prozora, koji služe za taksiranje i koje oni na krio jeziku nazivaju poda-poda, stječe se dojam da je zapadna Afrika apsolutno stjecište svega svjetskog otpada.</p>
<p>Iako vam je krajnje odredište zračna luka Hastings, udaljena 15 kilometara istočno od Freetowna, Rusi će vas iskrcati u jedinoj sierraleonskoj međunarodnoj zračnoj luci Lunghi, koja se nalazi na poluotoku paralelnom s poluotokom na kojemu je smješten Freetown.</p>
<p>Shvatite li, pogrešno, da je to vaše konačno odrediste, pristat ćete na uslugu lokalnog helikopterskog prijevoznika Paramonut Airlines te za 40 dolara nastaviti putovanje još pet minuta do heliodroma pored hotela »Mammy Yoko« u kojemu su smješteni čelnici UNOMSIL-a, UN-ove misije u Sierra Leoneu, kao i svi strani novinari i britanski državljani koji čekaju red na evakuaciju. Nakon nekoliko propitkivanja (a sve se plaća!), provući će vas kroz nešto nalik rendgenskoj kontroli, upitati za posjedovanje žutoga kartona, kojim dokazujete cijepljenost protiv žute groznice, pregledat će vam prtljagu, a pregled potvrditi mrljanjem kredom po torbama, načinit će vam rezervaciju za sljedeći let (sic!), a potom vas vratiti tamo odakle ste se u stvari i zapitali - kako do zračne luke Hastings!!!</p>
<p>Pista u središtu - močvare</p>
<p>Naravno, »vodič« kroz sva ta bespuća traži svoj novac, kao što novac morate dati i sljedećem koji će vas uputiti na prvi kat, gdje vas ostavlja da se divite gušterima koji gmižu po zračnoj pisti i čoporu napuštenih pasa, oguglalih na buku zrakoplovnih motora (još jedna podudarnost s Conakryjem!) te još jednome koji će vam prići i prišapnuti da se preko balkonskih stepenica spustite na pistu i uputite prema malenom zrakoplovu kojim, pogađate, upravljaju Rusi.</p>
<p>Nakon nekoliko minuta leta se u središtu močvare ukazuje pista »zračne luke« Hastings, gdje opet morate ispuniti formular (netom popunjen na Lunghiju) Ministarstva turizma Sierra Leonea!!! Uistinu, ako je tako teško doći do Freetowna, rješavajući nebrojeno mnogo problema i zavrzlama tijekom putovanja, onda je zaista lakše zamisliti relativnost obećanja predsjednika Sierra Leonea Kabbaha, prije dvije godine, o »novom početku« života te zemlje.</p>
<p>Kako državu pokrenuti kad je tako teško uopće i ući u nju?</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hoće li hrvatski paviljon u Hannoveru doseći lisabonsku slavu?</p>
<p>Iako prepolovljen, hrvatski paviljon u Hannoveru, gdje se u četvrtak otvara EXPO 2000., osebujna je oblika, što se otkriva pod slapom vode, zasigurno će pobuditi pozornost posjetitelja / Visokopolirani monolit od nehrđajućeg čelika, koji simbolizira očekivani napredak tehnologije u funkciji očuvanja prirode, naglašava temu EXPO-a »Čovjek, priroda, tehnologija«</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Milenijskom izložbom, kojoj je tema »Čovjek, priroda, tehnologija«, u četvrtak se u Hannoveru otvara EXPO 2000. Na 1,6 milijuna četvornih metara, na kojima izlaže dosad najveći broj zemalja (njih 192), pokušat će se pokazati na koji način čovjek uz pomoć suvremene tehnologije može ostvariti suglasje s prirodom koju je svojim dosadašnjim djelovanjem ne samo devastirao, već i poprilično ugrozio. Stoga će biti vrlo interesantno sagledati vizije pojedinih zemalja koje su se vrlo ozbiljno prihvatile rješavanja budućnosti čovjekova opstanka na zemlji u uvjetima što su daleko od idealnih. Ono što se moglo vidjeti uoči svečanog otvaranja, još dok su se gradili i uređivali mnogobrojni paviljoni (neki najsuvremenije tehnologije, a neki prirodnim materijalima) pokazuje veličinu problema, jer neki rješenja vide u getoiziranju prirode, neki pokazuju što su u okviru svojih zemalja uspjeli od prirode sačuvati, a neki pak stvarno pokušavaju tehnologiju staviti u funkciju ne samo očuvanja prirode već i potenciranoga razvoja.</p>
<p>Sama Njemačka, u kojoj se u 150 godina održavanja takve Svjetske izložbe (prva je 1851. održana u, za tu priliku sagrađenoj Paxtonovoj Kristalnoj palači, u Londonu) EXPO održava prvi put, stimulirala je gradnju novih paviljona na proširenom teritoriju hannoverskog sajma, dajući na besplatno korištenje zemljište za gradnju, dok su cijene iznajmljenih prostora u postojećim paviljonima bile poprilično visoke. Sve zemlje iskoristile su maksimalno tu šansu, nastojeći promovirati svoju suvremenu arhitekturu (i arhitekte, dakako) koja je ovdje stavljena u funkciju prezentiranja prirode. Stoga su često ti paviljoni prozračnih konstrukcija koje komuniciranju s okolišem (pokatkad i integriranim u paviljon), za to prigodno uređenim.</p>
<p>Premda je svaki novoizgrađeni paviljon na svoj način posebna atrakcija, treba naglasiti i posve osebujno rješenje hrvatskoga paviljona, izvođenje kojega je do gotovo posljednjega trenutka bilo upitno i to zbog nedostatka sredstava za gradnju. No, nova Vlada uspjela je sagledati važnost hrvatskoga nastupa na toj Svjetskoj izložbi na kojoj je Hrvatskoj, zbog iznimno zapaženoga nastupa na EXPO 1998. u Lisabonu, dodijeljeno zemljište u središnjem dijelu sajma, te je odobrila dodatna sredstva za smanjenu verziju prvotno zamišljenoga paviljona. Prepolovljen, on stoga nije mogao razviti temu, što se susljedno nastavlja na portugalsku prezentaciju Hrvatske, već se u koncepciji, što su je zajednički razradili arh. Branko Silađin (ujedno i projektant samoga paviljona) i Ivica Vidović, donekle ponavlja modificirana tema iz Portugala.</p>
<p>Međutim, zasigurno je izazovno samo arhitektonsko rješenje paviljona koji je prvotno trebao biti staklena kocka blago skošenih zidova preko kojih se s krova prelijeva voda što otječe u bazen u kojem je paviljon postavljen. Zbog racionalizacije izmijenjeni su u izvedbi materijali građenja, pa je čelična konstrukcija paviljona prekrivena drvenim oblogama koje su presvučene namreškanom najlonskom folijom preko koje se poput slapa slijeva voda. Donje rubne dijelove vanjskih oplošja paviljona oslikao je Vasko Lipovac tako da se doima da se iz vode izdižu jadranske hridi. One simboliziraju tek dio hrvatskoga krajolika s kojim će se posjetitelji upoznati tak kad stupe na stakleni pod unutrašnjosti paviljona pod kojim se prostiru sve vrste hrvatske zemlje (crnica, crvenica, pa raslinjem prekrito tlo), te naziru arheološki ostaci starohrvatske crkvice i neki drugi nalazi, od kojih se neki uzdižu i u prostor zatvarajući krug od antike do moderne. Ponovljena kružna filmska projekcija i video projekcija otkrit će sve ljepote prirode Hrvatske. Pred ulazom u paviljon iz bazena se uzdiže monolit od poliranog nehrđajućeg čelika u kojem je tek urezan natpis 2000. No, u tom monolitu, visoko tehnološkog porijekla, odražava se okoliš, čime se simbolizira kako će se očekivani napredak tehnologije u dolazećem mileniju koristiti za čuvanje odraza onoga svijeta koji su nam u nasljeđe ostavili naši preci, a koji ćemo mi predati našim nasljednicima.</p>
<p> U danim mogućnostima Hrvatska je tako učinila maksimum. Unatoč tome što se do neke mjere unutarnji sadržaj paviljona ponavlja, on će za mnoge biti tek prvi susret s takvim načinom prezentacije Hrvatske (jer se očekuje samo dva posto posjetitelja koji su bili na EXPO 1998. u Lisabonu). Novost, osebujnost i atraktivnost, pak, obilježja su samog zdanja paviljona koji sigurno neće proći nezamijećeno. U svakom slučaju je dobro što Hrvatska ipak sudjeluje na EXPO 2000, gdje je njezin Nacionalni dan najavljen za 10. lipnja kada se očekuje dolazak premijera Ivice Račana, potpredsjednice Vlade Željke Antunović i ministra kulture dr. Antuna Vujića na Svjetsku izložbu u Hannoveru.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Supek: NATO mora zbog urana najoštrije zaprijetiti Beogradu!</p>
<p>Ne znam je li plutonij, koji se dobiva izgaranjem urana, pod nadzorom, ali znam da je cijela ta situacija zajednička sramota Rusa i Amerikanaca, koji su dali mogućnost Jugoslaviji da stvori plutonij, zaključuje akademik Ivan Supek / Najbolje bi bilo da Rusi otkupe uran od Jugoslavije, a da Amerikanci to plate, tvrde u Institutu »Ruđer Bošković«</p>
<p>»NATO bi morao uputiti ultimatum s najoštrijim prijetnjama Slobodanu Miloševiću zbog 50 kilograma urana kojim raspolaže Beograd. Potom bi Međunarodna agencija za atomsku energiju morala taj uran deponirati na sigurno mjesto.« Rekao je to Vjesniku akademik Ivan Supek, dodavši da je uran jugoslavenskih vlasti velika opasnost. »Mislim da bi NATO trebao reagirati na taj problem, jer je plutonij kojim raspolaže Jugoslavija dovoljan za izradu nekoliko atomskih bombi«, drži akademik Supek te napominje da bi Beograd, u slučaju da želi napasti neke gradove u susjednim zamljama, trebao imati zrakoplove ili rakete, sposobne prenijeti bombe.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a George Robinson u utorak je izjavio da ne zna ima li Beograd rezerve urana, kao što je rekao jedan stručnjak, ali je izrazio zabrinutost NATO-a u slučaju točnosti te informacije. Podsjetimo, jedan je stručnjak na zatvorenom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a prošlog vikenda u Budimpešti upozorio na to da jugoslavenska vlast raspolaže s 50 kilograma urana u Centru za nuklearna istraživanja. William Potter, direktor Centra za sprječavanje širenja nuklearnog naoružanja u Institutu za međunarodne studije u Montereyu (SAD) precizirao je da je ta rezerva dovoljna za nuklearnu proizvodnju. On je ujedno preporučio UN-u, Rusiji i Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju da interveniraju kako bi se uran smjestio na sigurno.</p>
<p>»Mislim da reaktor koji se nalazi u Vinči blizu Beograda, u Centru za nuklearna istraživanja, nije pod nadzorom«, drži akademik Supek te ističe da je kupnja reaktora bio bilateralni dogovor Sovjetskog Saveza i Beograda. »Rusi nisu zahtijevali nikakav nadzor«, kaže akademik Supek. Dodao je također da je moguće da su Amerikanci, koji su poslije dali hot labaratorij, koji omogućava separiranje plutonija iz mase dobivene izgaranjem urana, zahtijevali su nadzor. »Ne znam, dakle, je li plutonij pod nadzorom, ali znam da je cijela ta situacija zajednička sramota Rusa i Amerikanaca, koji su dali mogućnost Jugoslaviji da stvori plutonij«, zaključuje akademik Supek. On, koji je 1950. bio prvi čovjek zagrebačkoga Instituta »Ruđer Bošković« i koji je, tvrdi, 1958. i izbačen iz Instituta, jer se zalagao da se Jugoslavija odrekne nuklearne energetike, kaže da je reaktor kupljen 1956. ili 1957. u Moskvi. »Ja sam zajedno s još nekim akademicima tada poslao oštar protest zbog te kupnje, ali iz Beograda je stigao odgovor da nas na protestiranje navode nacionalistički razlozi«, kaže akademik Ivan Supek.</p>
<p>Izvor iz zagrebačkog Instituta »Ruđer Bošković« pak navodi da je uran iz Vinče pod kontrolom Međunarodne agencije za atomsku energiju iz Beča. »U Vinči ima točno 48,2 kilograma visoko obogaćenoga urana«, tvrdi izvor, te ističe da se taj uran ne može upotrijebiti bez kršenja međunarodnih sporazuma. »Uran je kupljen za rad njihovog reaktora i taj bi ga reaktor, da radi, dosad već potrošio«, kaže stručnjak. On također navodi da uran u sadašnjem stanju kontroliraju kamere. Svejedno, nastavlja, to može biti određena opasnost, jer netko može odlučiti brzim postupkom prekršiti međunarodne ugovore. Ipak, Međunarodna bi agencija tada informirala one koji bi u tom slučaju intervenirati. Što se tiče međunarodnih ugovora, bivša Jugoslavija je bila potpisnicom Sporazuma o neširenju nuklearnoga oružja. No, naglašava izvor, njezina nasljednica nije ga potpisala, iako je često tvrdila da je naslijedila i taj sporazum. »Postoje posebne službe u Beču, koje djeluju u Agenciji za atomsku energiju, koje nadziru jugoslavenski uran. Ništa se ne može dogoditi, a da oni to ne znaju«, zaključuje izvor.</p>
<p>Ipak, bilo bi bolje da uran bude pod jačom kontrolom, jer uvijek postoji mogućnost da ili jugoslavenska vlast ili neka teroristička skupina uzme stvar u svoje ruke. Najbolje bi rješenje bilo, zaključuje nuklearni fizičar, da Rusi otkupe uran od Jugoslavije, a da Amerikanci daju novac Rusima da to učine. Time bi se stvar riješila.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Strugar: Dobra škola nije jeftina škola, s ovako malo novca nema pomaka! </p>
<p>Promjene u školstvu ne mogu se provesti bez većih ulaganja, a mogle bi početi za tri do četiri godine, kaže ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar / Prosvjetno vijeće će 5. lipnja utvrditi odrednice reforme školskoga sustava / Željeli bismo do kraja lipnja podmiriti sve dugove / Škole će vjerojatno i u sljedećoj godini ostati bez 2.500 kuna paušala</p>
<p>Tokom prvog tromjesečja nove Vlade, ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar iznio je niz obećavajućih planova, ali većina ih je zasad daleko od provedbe. Školski sindikati upozoravaju da najavljene promjene Vlade nisu zahvatile Ministarstvo prosvjete, izmjene zakonâ o osnovnom i srednjem školstvu kasne, prosvjetni sustav je u teškoj materijalnoj krizi, a reforma školstva je tek dugoročna vizija koju očekuje postupna realizacija u sljedeće četiri godine. S ministrom Strugarom razgovarali smo o alarmantnom stanju u hrvatskom školstvu.</p>
<p>• Proračun za školstvo ove je godine za 200 milijuna kuna manji. Istodobno država duguje školstvu četveromjesečnu naknadu za materijalne troškove, oko 120 milijuna kuna. Kako škole uopće mogu funkcionirati u takvim uvjetima?</p>
<p>- Škole doista rade u otežanim uvjetima s obzirom na malo novca. Prije nekoliko dana objavili smo podatak da školama dugujemo 140 milijuna kuna. No sad je taj iznos gotovo prepolovljen, čak mislim da je oko 70 posto naplaćeno i vjerujem da ćemo vrlo brzo podmiriti taj dug. Naravno, htjeli bismo da nam Ministarstvo financija omogući da do kraja lipnja, dok traje nastava, ažurno podmirimo sve, jer bez toga škole ne mogu kvalitetno funkcionirati. </p>
<p>• Neki sindikalni čelnici progovorili su o samofinanciranju škola zahvaljujući crnim fondovima. Jeste li upoznati s tim?</p>
<p>- Ne znam za postojanje crnih fondova. Ljudi koji o njima u javnosti govore morali bi konkretno definirati što su to crni fondovi. Škola može funkcionirati zahvaljujući novcu koji je dobila u prethodnom razdoblju. Velike su razlike između osnovnih i srednjih škola. Srednje škole mogu imati različite oblike obrazovanja odraslih i one imaju stanovite naknade za to, što je sasvim legalno. Zato iz dijela tih sredstava škole mogu financirati svoje poslovanje. Zgodno bi bilo ne samo pitati ministra kako to ide, već otići u škole i na licu mjesta vidjeti. Škole doista rade na najbolji način i troše koliko imaju. Vjerujem da ništa što one rade nije ilegalno, ali da im je teško - doista jest. I s vremena na vrijeme, naravno, podmire se određeni troškovi. </p>
<p>• Hoćete li formirati povjerenstvo koje bi preispitalo financijsko poslovanje škola?</p>
<p>- Za to nema potrebe, jer škole moraju dati redovite šestomjesečne i godišnje izvještaje. A postoje i revizije koje će utvrditi ispravnost njihova poslovanja. Ne mogu prihvatiti da mi kao Ministarstvo tjeramo nekog u kriminal. I u ovakvim uvjetima škole funkcioniraju, to je nesporno.</p>
<p>• Hrvatska iz bruto domaćeg proizvoda izdvaja samo 3,22 posto za školstvo, što je najniža stopa u Europi, a 85 posto novca odlazi samo na nastavničke plaće. Kako s tolikom financijama kanite realizirati najavljenu koncepciju obveznog devetogodišnjeg školovanja?</p>
<p>- Kad spominjemo promjene u školstvu, ne treba samo govoriti o devetogodišnjem obveznom obrazovanju. U promjenama će biti više inovacija koje će tražiti više novca. Ali, moram jasno reći da se promjene u školstvu ne mogu provesti bez većih ulaganja. Dobra škola nije jeftina škola. Na osnovi dosadašnjeg izdvajanja sigurno ne možemo napraviti veći pomak. Ali, mi projektiramo promjene u školstvu, a u isto vrijeme izračunat ćemo koliko novca za to treba. Sad se, zapravo, ne zbiva nikakva promjena, jer se u nju ne može ići bez većih izdvajanja. Kad Vlada prihvati naše dokumente o promjenama i dokumente u kojima će pisati da za to treba izdvojiti znatno više novca, tad ćemo im pristupiti. U programu Vlade piše da će se postupno izdvajati za školstvo do visine izdvajanja u razvijenim zemljama, pogotovo u zemljama EU, gdje se izdvaja oko šest posto bruto domaćeg proizvoda. Budimo realni, bolje školstvo ne možemo dobiti na osnovu ovako male stope izdvajanja.</p>
<p>• Kako će onda dodatne restrikcije materijalnih troškova i ukidanje paušala od 2.500 kuna po školama pomoći obnovi školstva?</p>
<p>- To su privremene mjere. Ukidanje paušala od 2.500 kuna vjerojatno će biti privremena mjera i sljedeće godine. Naše analize i ono što sada poduzimamo oko štednje ne samo u školi, već i drugim stavkama Ministarstva, daju nadu da ćemo već ove godine djelomice popraviti situaciju. A već u rujnu počet ćemo pripreme za donošenje novog proračuna.</p>
<p>• Što namjeravate poduzeti da biste popravili potcijenjen društveni i mizeran ekonomski položaj prosvjetara bez kojih nema razvoja prosvjete, ni s njom povezanog razvoja znanosti i tehnologije?</p>
<p>- Sigurno je da materijalnim položajem, plaćama i uvjetima rada učitelji zaostaju za drugim djelatnostima i zaposlenicima iste stručne spreme. Učitelji su temeljni nositelji promjena i sve što sada planiramo doista planiramo učiniti s njima. Sad ćemo poslati na javnu raspravu određene dokumente koji govore o promjenama, ali smo svjesni da se te promjene neće ostvariti ako se doista ne poprave uvjeti rada i njihov društveni status, prije svega ako se ne povećaju plaće. Značajniji pomaci na tom planu trebali bi se vidjeti već u proračunu za 2001. </p>
<p>• Je li Prosvjetno vijeće pripremilo tekst za polazišta i odrednice reforme školskog sustava, koji je trebalo dovršiti do kraja svibnja?</p>
<p>- Prosvjetno vijeće će 5. lipnja utvrditi konačan tekst koji će biti poslan na javnu raspravu u sve osnovne i srednje škole. I ovim putem pozivamo sve zaposlene u školama da se prema tom tekstu odnose kritički, da nam napišu svoje primjedbe i sugestije. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Milan Bandić gradonačelnik, Franjo Zenko predsjednik Gradske skupštine</p>
<p>Konstituirajuća sjednica zagrebačke Gradske skupštine: Gradonačelnikovi zamjenici Darinko Kosor (HSLS) i Mladen Vilfan (LS)/ Izbor gradonačelnika još treba potvrditi predsjednik RH/ Potpredsjednici Gradske skupštine Silvije Degen (ASH), Davorin Tepeš (HDZ) i Boris Šprem (SDP)/ Nova skupština bez potpredsjednika iz HNS-a/ Vijećnik Tomislav Jelić (HDZ) imao primjedbu na Bandićev životopis/ Franjo Zenko izabran jednoglasno, uz podršku vijećnika HNS-a </p>
<p>Prvi čovjek zagrebačkog SDP-a Milan Bandić izabran je u srijedu, na konstituirajućoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine, za novoga gradonačelnika Grada Zagreba. Dvojica njegovih zamjenika, odlučilo je 50 gradskih zastupnika koji su u Skupštinu izabrani 7. svibnja, bit će Darinko Kosor (HSLS) i Mladen Vilfan (LS). Bandićev izbor treba još potvrditi i predsjednik Republike Stjepan Mesić, što bi se trebalo dogoditi u sljedećih petnaest dana.</p>
<p>Za predsjednika novog saziva Gradske skupštine izabran je Franjo Zenko (HSLS), dok su potpredsjednici Silvije Degen (ASH), Davorin Tepeš (HDZ) i Boris Šprem (SDP). Nova Skupština Grada imat će tako tri, a ne četiri potpredsjednika, koliko maksimalno dopušta važeći Statut, a ni jedan od njih neće biti predstavnik HNS-a. </p>
<p>Sjednicu, koja je započela intoniranjem hrvatske i zagrebačke himne te odavanjem počasti braniteljima i civilima, otvorio je povjerenik Vlade za grad Zagreb dr. Josip Kregar, kojemu je činom konstituiranja istekao dvoipolmjesečni mandat. Kregar je zahvalio Vladi na ukazanom povjerenju, a svojim pomoćnicima te članovima državnog i gradskog izbornog povjerenstva na dobro provedenim izborima. Posebnu zahvalu na podršci Kregar je uputio Zagrepčanima i medijima.</p>
<p> - Opravdajte povjerenje koje su vam građani iskazali na proteklim izborima, poručio je Kregar vijećnicima, prepuštajući Zenku predsjedanje sjednicom.</p>
<p>Izbor Milana Bandića za gradonačelnika, za razliku od ostalih imenovanja, ipak nije prošao sasvim »bezbolno«. Vijećnik HDZ-a Tomislav Jelić imao je primjedbu na Bandićev životopis, budući da »o sudjelovanju u Domovinskom ratu ništa nije spomenuo«, a primijetio je i da »SDP do samoga kraja nije znao koga predložiti za gradonačelnika«, zbog navodnih unutarnjih podjela u stranci. Zdravko Tomac (SDP) ustao je u Bandićevu obranu, rekavši kako u SDP-u nije bilo nikakve dvojbe oko izbora gradonačelnika, jer je Bandić u razdoblju od nekoliko godina uspio stvoriti najjaču političku organizaciju sa 212 ogranaka, dokazavši se kao stručan i predan radnik.</p>
<p> - Bandić ima bezrezervnu podršku stranke i na razini grada i na razini države, rekao je Tomac, te dodao da je novi gradonačelnik za vrijeme rata bio u pričuvnim jedinicama i da je obnašao važne političke funkcije, pa se njegovo domoljublje na taj način ne bi trebalo dovoditi u pitanje.</p>
<p>Franjo Zenko (HSLS) izabran je jednoglasno za predsjednika Gradske skupštine, a na njegovo imenovanje nitko nije imao nikakvih primjedbi. I vijećnici Hrvatske narodne stranke, koja je još od izbora otvoreno poručivala da puca upravo na to mjesto u novoj gradskoj upravi, pružili su Zenku punu podršku prilikom glasovanja. </p>
<p>Izboru čelnika nove gradske uprave prethodio je izbor Mandatnog povjerenstva. Za predsjednika toga tijela izabran je Ivan Šikić (SDP), a članovi su dr. Krešimir Franjić (HNS), Joško Morić (DC), Mario Oppenheim (HSLS) i Franjo Sedinić (HSS). Predsjednik Komisije podnio je novim gradskim zastupnicima Izvješće o provedenim izborima, nakon čega su vijećnici položili svečanu prisegu. </p>
<p>Još jedno važno skupštinsko tijelo, Odbor za izbor i imenovanja, formirano je na sjednici u srijedu. Predsjednik Odbora postao je Filip Borac (HSLS), a za članove su imenovani Šandor Dembitz (SDP), Zlatko Klarić (ASH), Marko Pušić (HNS) i Lidija Tomić (SDP). Primjedbu je i prilikom ovog izbora imao Tomislav Jelić (HDZ), koji se usprotivio izboru Zlatka Klarića za člana tog tijela. </p>
<p>Klarića, kao i njegovog stranačkog šefa Silvija Degena, Jelić je optužio za nezakonite radnje vezane uz prodaju prostora u vlasništvu stranke na Krugama 48. Prozvani nisu odgovorili na optužbe, a Jelićev zahtjev da se umjesto Klarića imenuje drugi član Odbora, nisu podržali ostali vijećnici. </p>
<p>Silvije Degen održao je nakon sjednice kratku konferenciju za novinare. Jelićeve tvrdnje u potpunosti je odbacio, nazvavši ih jeftinim pokušajem zarađivanja političkih poena. »To je potez očajnika koji odražava svu slabost današnjeg HDZ-a«, ustvrdio je Degen. </p>
<p>Skupštinski Odbor za Statut, poslovnik i propise, imenovan je na samom kraju sjednice. Predsjedat će mu Boris Šprem (SDP), a za članove su izabrani Marko Bonifačić (LS), Tomislav Jelić (HDZ), Stipe Tojčić (HNS) i Željko Večerić (HSLS). Za tajnicu Gradske skupštine izabrana je Bernarda Jurčec, koja je i dosad obnašala tu dužnost. </p>
<p> Konstituirajućoj sjednici bili su nazočni i premijer Ivica Račan, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, zamjenik premijera Goran Granić, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević, predstavnici Sabora, sudbene vlasti, političkih stranaka i sindikata, te kulturni i znanstveni djelatnici grada Zagreba.</p>
<p> Svečani dio sjednice, u povodu proslave Dana Grada Zagreba, nastavljen je u poslijepodnevnim i večernjim satima. U gradskoj palači Dverce uručene su ovogodišnje Nagrade Grada Zagreba, a zagrebački filharmoničari održali su navečer koncert u čast gradu. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Milan Bandić: Inzistiram na stručnosti, odgovornosti i sustavnom radu</p>
<p>Zahvalivši se vijećnicima i svim Zagrepčanima na povjerenju koje mu je ukazano, novoizabrani gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, ocijenio je da je činom konstituiranja nove gradske vlasti napokon dovršena petogodišnja zagrebačka agonija. </p>
<p> - Ovime je potvrđeno da demokracija nema alternative, istaknuo je Bandić, koji je najavio da će se predstavljanje cjelovitog programa buduće gradske uprave dogoditi za tri tjedna, nakon što njegovo imenovanje gradonačelnikom potvrdi predsjednik Mesić. Osobno će se zalagati, istaknuo je, da gradska uprava bude uvijek dostupna građanima. Radit će i na revitalizaciji tradicionalnog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, te na otvaranju novih radnih mjesta. </p>
<p> - Trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba moraju se restrukturirati i pripremiti za privatizaciju, a novi zakon o stranim ulaganjima omogućit će otvaranje vrata inozemnom kapitalu za financiranje gradskih projekata, istaknuo je Bandić, uz obećanje da će Zagrebu hitno vratiti pravu mjesnu samoupravu. U roku od mjesec dana otvorit će, obećao je, Gradsku kavanu, u duhu oživljavanja starih okupljališta Zagrepčana, a nakon nje na red dolaze kavana Corso i Medulić, te ljetno kino Tuškanac. </p>
<p> - Želimo zauvijek reći »ne« revanšizmu, ali ćemo inzistirati na odgovornosti, stručnosti i sustavnom radu. Ako je to revanšizam, onda odmah mogu reći da će ga biti, i to dosta, zaključio je novi zagrebački gradonačelnik.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Franjo Zenko: Skupština - istinski promicatelj zagrebačkih interesa</p>
<p>Novi predsjednik Skupštine Zagreba Franjo Zenko zahvalio je vijećnicima na jednoglasnom izboru, istaknuvši da je posebno zadovoljan što se konstituirajuća sjednica Gradske skupštine održava u ozračju Dana državnosti i Dana grada Zagreba, blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata. Izrazio je uvjerenje da su vremena u kojima je predsjednik Republike odbio potvrditi četiri zagrebačka gradonačelnika definitivno iza nas. </p>
<p> - Glavni zadatak novog saziva Gradske skupštine jest učvrstiti temelje demokratskog ustroja i afirmirati ugled Skupštine kao istinskog političko-predstavničkog autoriteta. Neka ovaj mandat za sve nas bude dodatna škola demokracije, rekao je Zenko. Želim da akti Gradske skupštine ne ostanu mrtvo slovo na papiru, jer se odnose na konkretni život građana Zagreba. Gradska skupština mora biti prepoznata kao istinski promicatelj zagrebačkih interesa, istaknuo je novi predsjednik Gradske skupštine. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Životopis Milana Bandića</p>
<p>Novoizabrani zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rođen je 22. studenoga 1955. u Grudama (BiH), gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Zagrebu je završio Fakultet političkih znanosti na kojem trenutno polazi i poslijediplomski studij iz komparativne politike. Član je SDP-a od njegova osnivanja 1990., a na dužnost gradonačelnika dolazi s mjesta predsjednika zagrebačkog SDP-a i kao saborski zastupnik. </p>
<p>Bandić je, kako navodi u svom životopisu, radio u tvornici Ledo početkom 80-ih, a od 1983. do 1990. na općini Peščenica kao stručno-politički radnik. U dva mandata - od 1995. do 1997. i od 1997. do 10. ožujka 2000. - bio je vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika SDP-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, a od studenog 1997. obnašao je i dužnost predsjednika zagrebačke Gradske organizacije SDP-a.</p>
<p> Od 3. siječnja ove godine SDP-ov je zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora te potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Na izborima za zagrebačku Gradsku skupštinu 7. svibnja ove godine Bandić je ponovno izabran za gradskog vijećnika.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Životopis Franje Zenka</p>
<p>Franjo Zenko rođen je 1931. u Adamovcu, klasičnu je gimnaziju završio u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju i njemački jezik. Na Filozofskom fakultetu u Zadru stekao je 1965. doktorat iz filozofije. Godine 1989. suosnivač je HSLS-a, u kojem je obnašao visoke stranačke dužnosti. Bio je i zastupnik u Zastupničkom domu Sabora od 1992. do 1995., te potpredsjednik saborskog Odbora za predstavke i pritužbe i član saborskog Odbora za prosvjetu, znanost i kulturu.</p>
<p>Od 1995. je u mirovini, sad je na dužnosti potpredsjednika zagrebačkog Gradskog vijeća HSLS-a, a na nedavnim lokalnim izborima izabran je za vijećnika zagrebačke Gradske skupštine. </p>
<p>Na početku profesorske karijere, godine 1966. zabranjuje mu se zbog »antimarksizma« predavanje i rad sa studentima, a zbog pokušaja osnivanja nezavisnog časopisa iste godine biva uhićen. Nakon istražnog zatvora, od jeseni 1967. zbog navodne neprijateljske djelatnosti tri i pol je godine bez zaposlenja. Od jeseni 1970. radi u Institutu za filozofiju zagrebačkog Sveučilišta i akademski napreduje do najvišeg stupnja znanstvenog savjetnika, a od 1980. do 1985. obnaša dužnost predstojnika toga Instituta. Osnovao je i godinama vodio međunarodni postdiplomski studij u Dubrovniku. Autor je brojnih filozofskih radova, a preveo je i brojne znanstvene i stručne članke s engleskog, njemačkog i francuskog.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrepčani žele posao, češće noćne tramvaje, ljepšu periferiju, bus za Sljeme</p>
<p>Na Dan Grada Zagreba, 31. svibnja, upitali smo Zagrepčane što bi voljeli promijeniti u svome gradu. Nekolicina upitanih, nažalost, nije ni znala da je ovaj datum dan njihovog grada, no kada su saznali, neki od njih poželjeli su da je i taj dan, kao i Dan državnosti, neradan. Oni koji su, pak, bili upoznati s obljetnicom njihova grada, to su doznali uglavnom iz medija. </p>
<p>- Voljela bih da se što prije otvore nova radna mjesta te da se i ja napokon zaposlim, jer na posao čekam već pola godine. Ne bih željela da posao moram tražiti izvan svog grada, grada u kojem sam rođena i u kojemu sam provela cijeli svoj život. Na sam izgled grada nemam nikakvih zamjerki, sviđa mi se ovakav kakav je, rekla je 25-godišnja Vlatka Anić. </p>
<p>Najveća zamjerka koju je 18-godišnja Marija Cerković uputila gradu, tiče se uvođenja češćih tramvajskih noćnih linija. </p>
<p>- Stanujem u Malešnici i svaki »izlet« do grada predstavlja mi velik problem, naročito prilikom večernjih izlazaka. Ako želim ostati duže, moram »hvatati« rijetke noćne tramvaje i još rjeđe autobuse s okretišta Črnomerec. Smatram da grad kao Zagreb treba imati učestalije noćne linije tramvaja i autobusa, naročito vikendom, kad se većina mladih dulje zadrži vani. Također bih voljela da se otvara više okupljališta za mlade, rekla je Marija. </p>
<p>Stanovnik Novoga Zagreba Ilija Martinčević, rekao nam je kako bi volio da se veća briga posveti kvartovima udaljenijim od strogog centra grada, a ne da se sve ulaže samo u uređenje središta grada. </p>
<p>Umirovljenik Janko Polić, povjerio nam je svoju dugogodišnju želju za organiziranim autobusnim prijevozom do Sljemena. </p>
<p>- Rado idem u prirodu, no kako ipak nisam u formi u kakvoj sam bio kao mladić, teško odlazim do Sljemena. Mislim da bi idealno rješenje za nas, ljude starije životne dobi, bilo uvođenje autobusne linije koja bi nas vozila, recimo, od Katedrale do Sljemena. To bi bilo zgodno i za naše sugrađane koji nemaju osobno vozilo, a ne odgovara im žičara. Isto tako ne bi bilo loše da se obogati ponuda u planinarskim domovima. Pri tome mislim i na veću kulinarsku ponudu i na kulturno-umjetničke sadržaje, rekao je Polić. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zašto na policama zagrebačkih knjižnica nema knjiga Barbare Cartland, »žene u ružičastom«?</p>
<p>Zagrepčani u knjižnicama razgrabili sva djela najplodnije svjetske spisateljice ljubavnih romana/ Najviše ih traže srednjoškolke, žene srednje dobi i umirovljenice, ponekad i srednjoškolci i umirovljenici, a čitaju se i na njemačkom</p>
<p>Nedavno je u 98. godini preminula Barbara Cartland, najplodnija svjetska spisateljica ljubavnih romana. Iza nje su ostale 723 knjige, prevedene na 36 jezika i prodane u nekoliko milijardi primjeraka, što ju je uvrstilo i u Guinnessovu knjigu rekorda. Iako se mnogi na sam spomen ljubića samo cinično nasmiju, tvrdeći kako ih nikad ne čitaju, odlučili smo u zagrebačkim knjižnicama provjeriti postoji li ipak i u današnja vremena interes za sladunjavu literaturu uglavnom staromodnog svjetonazora. Saznali smo ne samo da se ljubići danas itekako čitaju, već da do knjige popularne »žene u ružičastom« nije tako lako ni doći, jer su u većini slučajeva - posuđene. </p>
<p>- Knjige Barbare Cartland, »Začarani«, »Očajnički prkos«, »Od pakla do raja«, »Neželjeno vjenčanje« te »Ljubav na prodaju«, od kojih od svake imamo po dva ili tri primjerka, posuđene su. Jedina knjiga te spisateljice koju trenutno imamo na policama, jest »Kristina, švedska kraljica«. Imamo i 16 njezinih knjiga na njemačkom jeziku, za kojima također uvijek vlada interes, saznajemo od Željke Mišćin, bibliotekarke na Odjelu za odrasle u knjižnici »Marin Držić« u Aveniji grada Vukovara 222. </p>
<p>Prema njezinim riječima, posljednjih je godina u porastu potražnja za laganijom literaturom. Danas, tako, u toj knjižnici oko 70 posto članova traži upravo takve knjige. </p>
<p>- Čitatelji traže knjige koje ih neće opteretiti i koje imaju sretan kraj. Oni ne žele u knjigama prepoznati svoju sudbinu, već upravo suprotno. Jedino se ponekad znaju malo srditi, jer su likovi iz romana bogati, a nesretni, rekla je Željka Mišćin, usporedivši potražnju za laganim štivom sa sve većim gledanjem sapunica, poput »Esmeralde«, na televiziji. </p>
<p>Kako je pokazalo njeno iskustvo, ljubiće najviše posuđuju srednjoškolke, zatim žene srednje dobi, najrazličitijih zanimanja, te umirovljenice. No, za njima katkad posežu i srednjoškolci, kojima, kao što je prijašnjih godina bio slučaj, više nije neugodno kad traže takvu literaturu. Penzioneri, pak, vole reći da knjigu nabavljaju za svoje supruge. Oni posebno uživaju u povijesnim ljubićima, a vole i pripovijetke kad se bogati zagleda u sirotu. </p>
<p>U posljednje vrijeme primijećen je i porast onih koji su prešli s kvalitetne literature na lepršavo štivo, jer im za ono prvo ponestaje strpljenja. </p>
<p>- Jedna naša članica, koja inače čita dobru literaturu, povremeno nam kaže neka joj damo i koju »glupu« knjigu. Isto tako, kad ljudi idu na godišnji odmor, obično traže jednu »težu« i jednu »lakšu« knjigu, rekla je Željka Mišćin. Kako nam je priznala, ljudi njene struke ponekad su i žalosni što se sada, kada se knjige za knjižnice rijetko kupuju, često kupuje upravo lagano štivo, jer čitatelji to traže. </p>
<p>Zdenka Sviben, koordinator informativno-posudbenog odjela u Gradskoj knjižnici na Starčevićevu trgu 6, potvrdila nam je da se ljubići uvijek čitaju. I u toj knjižnici knjige Barbare Cartland uglavnom su posuđene. </p>
<p>- Traže ih najviše srednjoškolke i umirovljenice, koje vole više »bajkovitu« literaturu, rekla je Zdenka Sviben, dodavši da se takve knjige vjerojatno više posuđuju u lokalnim knjižnicama, dok je kod njih 70 posto đaka i studenata koji ipak najviše čitaju obaveznu lektiru i stručne knjige. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Alergije na sunce i pelud - ima lijeka za jade koji prate svako proljeće i ljeto</p>
<p>Proljetno i ljetno doba, praćeno bujanjem prirode i visokim temperaturama, budi u mnogima pozitivne asocijacije, ali mnogima počinju ni malo ugodni zdravstveni problemi. Riječ je, naime o osobama koje pate od alergija na cvjetni prah, te o osobama alergičnim na sunce. </p>
<p>- Alergija na pelud, koju zovemo i peludna hunjavica, javlja se koncem ožujka i traje sve do kraja lipnja. Tijekom tog razdoblja buđenja prirode cvatu breze, lipe i drugo bilje, koje kod osoba s alergijom izazivaju određene smetnje. To je najčešće kihanje popraćeno iscjetkom iz nosa, svrbež ili crvenilo kože, te rjeđe i kašalj, rekla nam je dr. Antica Soldo-Belić, dermatolog u Kliničkoj bolnici »Sestre milosrdnice«.</p>
<p> Prema njezinim riječima alergije nisu zarazne, a javljaju se kao pretjerana reakcija obrambenog sustava na inače neškodljive tvari. One se češće javljaju u mlađoj životnoj dobi i jednom kad se pojave, kod velikog broja osoba ponovno se javljaju svake godine. </p>
<p>- Takvim osobama preporučila bih uzimanje antihistaminika poput Claritine ili Flonidan tableta, koje smanjuju burne alergijske reakcije. Tih tableta ima po deset u svakom pakiranju, a trebaju se piti jedna na dan, poslije doručka. Može se koristiti i Gnadion - aerosol za nos, no ništa se u pravilu ne bi smjelo uzimati bez konzultacije s liječnikom, napomenula je dr. Soldo-Belić, dodavši kako je vrlo bitno i izbjegavati kontakt s alergenima, što bi značilo ne odlaziti u prirodu u kritičnom razdoblju. Ako se, pak, ovakva alergija ne tretira pravilno, s vremenom može prerasti i u alergijski bronhitis. </p>
<p> Claritine i Flonidan pomažu i osobama koje pate od alergije na sunce, koja se očituje crvenilom kože koja je bila izložena suncu. </p>
<p>- Onima koji su osjetljivi na sunce, savjetovala bih da te tablete počnu uzimati preventivno - deset dana prije odlaska na godišnji odmor, gdje će biti izloženiji suncu. One će tada sasvim spriječiti ili barem ublažiti alergijsku reakciju, rekla je dr. Soldo-Belić. </p>
<p>Takve osobe, osim toga, ne bi smjele, ako je ikako moguće, izlaziti po najjačem suncu. Ako, pak, izlaze, bolje je da nose zatvoreniju odjeću dugih rukava. Ako su na moru, sunčanje im nije sasvim zabranjeno. No, to ne smiju činiti za vrijeme najjačega sunca, od 10 do 16 sati. Kad im je koža izložena suncu, preporučljivo je koristiti kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Akcija Dan ljubaznosti u prometu, 1. lipnja, na 30-ak mjesta u Zagrebu</p>
<p>Ovogodišnja, inače četvrta akcija Dan ljubaznosti u prometu, provodit će se na tridesetak mjesta u gradu u četvrtak, 1. lipnja, od 10 do 14 sati. Svrha je potaknuti vozače i pješake na međusobni ljubazniji odnos u prometu. U akciji će, prema nekim najavama, sudjelovati devedesetak građana-volontera. </p>
<p>Na dan akcije volonteri će bilježiti vozila koja se nisu zaustavila pred pješačkim prijelazom na koji je pješak već stupio. Zapisivat će i registarske brojeve vozila čiji su vozači postupili po normama uljudbenog ponašanja. Iz te druge skupine organizatori će izvući deset brojeva vozila i nagraditi njihove vozače.</p>
<p>- Akcijom želimo potaći vozače da uspore pred pješačkim prijelazima i da pokretom ruke daju do znanja pješacima da su ih vidjeli i da ih propuštaju, dok od pješaka očekujemo da osmjehom nagrade vozače. Vozači ZET-ovih tramvaja i autobusa taj bi dan na prvoj i posljednjoj stanici prigodnim govorom trebali pozdravljati putnike, rekao nam je Josip Mataija, stožerni narednik u Odjelu prometne policije PU Zagrebačke, dodajući kako se akcijom najvjerojatnije neće riješiti problemi u prometu, ali će se barem malo popraviti situacija i smanjiti broj nesreća. </p>
<p> Nagrade savjesnim vozačima dodijelit će se u srijedu, 7. lipnja, dok će na sâm dan akcije tri najsretnija volontera dobiti novčanu nagradu od po 500 kuna. Organizator cjelokupne akcije je MUP, Odjel prometne policije Policijske uprave zagrebačke, suorganizator je Turistička zajednica grada Zagreba, dok su sponzori AMK Siget i WAP Hrvatska. (ag)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Osnovana stručna Udruga za pomoć osobama s problemima govora</p>
<p>Po uzoru na akciju Američkog udruženja logopeda, kojom se svibanj posvećuje promoviranju logopedske struke, osvještavanju javnosti i ukazivanju na probleme govora, u Zagrebu se posljednjeg tjedna svibnja održalo slično obilježavanje. Logopedski centar i Logofon organizirali su, naime, u Tratinskoj 53 tjedan besplatnog pregleda i savjetovanja stručnjaka logopeda, namijenjen djeci i odraslima s govornim, jezičnim i slušnim poremećajima i problemom mucanja.</p>
<p>Nekako istodobno, pri Klinici za dječje bolesti počela je djelovati i Udruga za pomoć osobama koje mucaju, koju je osnovala prof. Suzana Jelčić Jakšić. Sastanci članova Udruge održavat će se četvrtkom između 19 i 21 sat, a namjera je okupiti do kraja godine što veći broj članova - djece, roditelja i svih osoba kojima je potrebna stručna pomoć i podrška.</p>
<p>- Zadatak je Udruge senzibilizirati javnost za problem ljudi koji mucaju, rekla je prof. Jelčić Jakšić. Naime, mucanje se kod djece najčešće javlja u predškolskoj dobi, između četvrte i šeste godine, a smatra se da se kod gotovo sve (98 posto) djece koja mucaju, ono javi do 12 godine. Učestalije je kod dječaka, što se tumači činjenicom da djevojčice prije sazrijevaju pa se prije rješavaju ovoga problema.</p>
<p>Smatra se da mucanje pogađa oko 30 milijuna ljudi širom svijeta, četiri puta više muškarce nego žene, a da kroz duže ili kraće razdoblje mucanja prolazi čak 25 posto djece. Osobe koje mucaju svjesne su teškoća i nerijetko puštaju poremećaju da odredi njihov životni poziv.</p>
<p>No, kvalificirani logoped odgovarajućom terapijom može pomoći i mlađim i starijim osobama, ali problem se ne može riješiti preko noći, istaknula je prof. Jelčić Jakšić. Smatra se da su potrebna barem tri mjeseca nakon početka terapije da čovjek pokaže prve promjene u govoru.</p>
<p>Terapija, između ostaloga, ovisi o četiri glavna faktora - načinu javljanja mucanja (je li se javilo naglo ili se javlja povremeno), o trajanju simptoma, zatim o genetskom nasljeđu te o spolu djeteta.</p>
<p>Osim toga, važni su i stavovi okoline koja ovaj problem često shvaća negativno, te je upravo stoga važna senzibilizacija javnosti. Kako je istaknula prof. Jelčić Jakšić, problemi s mucanjem često mogu predstavljati problem u školovanju, pri upisu na fakultet ili pri zapošljavanju. S terapijom je stoga važno započeti što prije, kako bi se na problem što prije i djelovalo.</p>
<p> Prof. Jelčić Jakšić pozvala je i poznate osobe koje su imale problema s mucanjem da se uključe u rad Udruge, kako bi svojim primjerom i podrškom pomogli drugima da se lakše suoče sa svojim problemom i uspješno ga prevladaju. (Željka Frelih)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Studentski centar u Savskoj cesti po prvi put slavi svoju obljetnicu</p>
<p>Po prvi put, u četvrtak će cjelodnevnim programom biti obilježen Dan Studentskoga centra. Popularni SC u Savskoj proslavit će 43. obljetnicu svojega djelovanja, a kao temelj obilježavanju rođendana ravnatelj Studentskoga centra Zdenko Protuđer navodi odluku novoga vodstva SC-a prema kojoj će se od ove godine obljetnice krovne studentske institucije obilježavati svečano, te da će to postati tradicijom. </p>
<p>Tim povodom, u četvrtak će se održati svečana sjednica Stručnog i Upravnog vijeća, otvorit će se izložba o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Studentskoga centra a nakon nastupa svečanoga zbora zaposlenih u SC-u, bit će dodijeljene i nagrade jubilarcima. Istoga dana u Studentskome domu »Stjepan Radić« otvorit će se novi fitnes centar za studentice i studente, a za djelatnike SC-a bit će u 14 sati organizirano natjecanje u malom nogometu, pikadu i stolnom tenisu. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Međimursko proščenje« u perivoju Maksimir po peti put za redom</p>
<p>Zavičajno društvo »Međimurje« već petu godinu u Zagrebu, u perivoju Maksimir, priređuje manifestaciju pod nazivom »Međimursko proščenje«. Proščenje će se ove godine održavati tijekom cijelog dana u subotu 3. lipnja, i u nedjelju, za crkveni blagdan zaštitnice grada Zagreba Gospe od Kamenitih vrata, 4. lipnja. Kako, naime, saznajemo od Međimuraca, proščenja su uvijek vezana uz crkvene blagdane i organizira ih svako mjesto u Međimurju. </p>
<p>- Manifestacija »Međimursko proščenje« prilika je da se Zagrepčanima i »zagrebačkim Međimurcima«, kojih je u Zagrebu tridesetak tisuća, dočaraju običaji i duh najsjevernije i najmanje hrvatske županije. Ujedno je to poticaj drugim zavičajnim društvima u Zagrebu da organiziraju slične manifestacije jer Zagreb bi trebao biti smotra običaja svih hrvatskih krajeva, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj uoči »Međimurskog proščenja« predsjednik Zavičajnog društva »Međimurje«, Danijel Režek. </p>
<p>Kao i prijašnjih godina, Zagrebom će u subotu tijekom prijepodneva proći povorke puhačkih orkestara, kulturno umjetničkih društava i mažoretkinja iz Međimurja. Povorka će krenuti od Katedrale preko Trga bana Jelačića do Cvjetnog trga i završiti kraćim zabavnim programom uz Manduševac na Jelačićevu trgu. Tijekom poslijepodneva na pozornici u maksimirskom perivoju nastupat će međimurska i mađarska folklorna društva, a u 17 sati bit će etno-koncert na kojem će nastupati Lidija Bajuk, Leinert i Max, Cinkuši, Teta Liza i drugi. </p>
<p>U nedjelju će se u Maksimiru za sladokusce i vinoljupce otvoriti »Vulica kolačov« i »Vinska steza«, s domaćim međimurskim kolačima i vinima. Bit će tamo i izložba starih zanata, likovna kolonija umjetnika iz Međimurja, ringlšpili, licitari i ugostitelji. »Međimursko proščenje« će, po tradiciji, započeti u 11 sati misnim slavljem s pozornice u perivoju, a nastavit će se pučkom veselicom uz pjesmu i ples. </p>
<p>Uz pučke veselice u centru grada i u maksimirskom perivoju, Zavičajno društvo »Međimurje« organiziralo je za srijedu u prostorijama Društva u Ilici 10 Gospodarsku tribinu s temom »Razmišljanja o projekciji razvoja gospodarstva Hrvatske s naglaskom na Međimurje«. U četvrtak u 20 sati u prostorijama Društva čakovečko kazalište »Trn« prikazat će kazališnu predstavu »Instrukcije« prema tekstu Eugena Ionesca, a u petak u 18 sati na nogometnom stadionu »Maksimir« održat će se nogometna utakmica između veterana Međimuraca iz Zagreba i Međimurja. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Kuvajćankama pravo glasa? </p>
<p>KUVAJT, 31. svibnja</p>
<p> - Niži je sud u Kuvajtu prvi put proslijedio najvišem, Ustavnom sudu pitanje da li žene trebaju glasovati i kandidirati se za javne dužnosti. Odluka, koju su aktivistice za zaštitu prava žena doživjele kao pobjedu, donesena je odmah nakon što je drugi sud odbacio sličan predmet u kojem je jedna žena tražila glasačko pravo.</p>
<p> Aktivisti za zaštitu ženskih prava pokrenuli su više sličnih predmeta pred sudovima i ta je strategija urodila plodom jer je jedan ipak proslijeđen na Ustavni sud. »Konačno smo ondje«, rekla je pobornica ženskih prava i ekonomistica Rola Dashti nakon što je njezin predmet proslijeđen višem sudu. </p>
<p> »To je ono što smo htjele. Sad će Ustavni sud odlučiti je li izborni zakon u skladu s ustavom«. Kuvajtski ustav iz 1962. daje jednaka prava muškarcima i ženama. No izborni zakon donesen iste godine brani ženama glasovanje i kandidaturu za javne funkcije. Aktivisti žele da Ustavni sud donese konačni pravorijek. </p>
<p> Žene su, razljućene odbijanjem parlamenta u studenome prošle godine da prihvati dekret emira kojim su žene dobile pravo glasovanja i nakon toga neizglasavanjem zakona o izbornom pravu za žene, tužile ministra unutarnjih poslova šeika Mohameda Khaleda al Sabaha. To su učinile nakon što su dužnosnici njegova ministarstva odbili u veljači upisati imena žena na popise birača.</p>
<p> Utjecajne plemenske i fundamentalističke snage u Kuvajtu vide to kao pokušaj da se ženama dodijeli veća uloga u političkom odlučivanju, što doživljavaju kao prijetnju tradicionalnim i vjerskim vrijednostima. Svih 50 zastupnika u kuvajtskom parlamentu, uglavnom iz redova najkonzervativnijih islamista, muškarci su. Prošle su godine udružili snage kako bi odbacili zakon o ostvarenju izbornog prava za žene. To su pak učinili samo tjedan dana nakon što su odbacili emirov dekret kojim se ženama dodjeljuje pravo glasa. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Složna« braća Gallagher gase »Oasis«?</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska rock grupa »Oasis« potpuno će se ugasiti ako Noel Gallagher objavi solo album, izjavio je njegov brat Liam u intervjuu za najtiražniji britanski časopis Sun. »Kada napravite solo album, kako je onda moguće vratiti se na staro? Ako on izda solistički album, Oasis su mrtvi«, dodao je Liam, koji je zajedno sa bratom, inače autorom gotovo svih pjesama grupe, glavni oslonac jedne od najpopularnijih britanskih grupa.</p>
<p> Proteklog tjedna Noel je nenadano napustio grupu tijekom svjetske turneje zbog svađe s bratom. Glasnogovornik grupe izjavio je kako će Noel obnoviti svoju poziciju u grupi krajem ove godine, nakon što je on sam prošlog tjedna rekao kako mu je želja objaviti nešto samostalno i nešto što je samo njegovo. Oasis su trenutačno na turneji na kojoj promoviraju svoj četvrti album »Standing on the Shoulder of Gants«.</p>
<p> U intervjuu britanskim medijima Liam je rekao da ovaj potez njegova brata nije ozbiljan. »Ja dogovor imam sa svim članovima grupe, a ne samo s Noelom. U nekoliko smo se navrata ozbiljno posvađali, no to je normalno. Ne možemo se uvijek slagati u svim stvarima. Ipak smo mi braća«, zaključio je Liam.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pamela Anderson osobno strpala supruga u zatvor </p>
<p>MALIBU</p>
<p> - Nekadašnji bubnjar heavy metal grupe »Motley Crue« Tommy Lee platio je novčanu kaznu, te proveo pet dana u zatvoru, nakon što ga je njegova supruga Pamela Anderson prijavila zbog pijanstva, objavio je sud u Malibuu.</p>
<p> Naime, Lee (37) uvjetno je pušten na slobodu uz opasku da mu je strogo zabranjeno konzumiranje alkohola, nakon što je u pijanom stanju napao svoju suprugu 1998. godine. Lee je u utorak pušten iz zatvora gdje je proveo cijeli vikend i odmah potom uključen je u program odvikavanja od alkohola u za to odgovarajuću ustanovu.</p>
<p> Njegov odvjetnik Harvey Slovis izjavio je da se incident dogodio nakon što je »par« popio nekoliko zajedničkih pića, nakon što su glazbenik i bivša zvijezda »Baywatcha« pokušali još jednom skupiti komadiće njihove burne veze.</p>
<p> Prije tri tjedna, nakon što je njihova veza ponovno pukla, Pamela je nazvala okružnog tužioca i prijavila Leeja zbog pijanstva. Vrhovni sud u Malibuu, odnosno sudac Lawrence Mira produžili su Leeju kaznu od svibnja 2001. do svibnja 2003. godine, kada će ponovno raspravljati o uvjetnom puštanju, uz napomenu da je obavezan redovito obavljati testove droge i alkohola. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umor, debljina, zaboravnost - simptomi bolesti štitnjače</p>
<p>WASHINGTON, 31. svibnja </p>
<p> - Malo ste umorni? Mrvicu zaboravni ili deprimirani? Malo ste se udebljali? Sve su to dobro poznate pritužbe, naročito ako vam je posao stresan ili se približavate srednjim godinama. No, sve su to i često zanemareni prvi simptomi bolesti štitnjače. Najnovije istraživanje pokazalo je da bolest nije dijagnosticirana u 13 milijuna Amerikanaca.</p>
<p> Stručnjaci upozoravaju da bi kontrola štitnjače za odrasle osobe morala postati rutinski dio posjeta liječniku, čak i ako nema nekoga od ovih simptoma.</p>
<p> Naime, čak i blagi problemi sa štitnjačom mogu imati posljedice: u trudnica s nedovoljno aktivnom štitnjačom postoji rizik da će roditi dijete koje će imati niži kvocijent inteligencije dok nova istraživanja pokazuju da čak i slaba hipotireoza može izazvati povišenje razine kolesterola.</p>
<p> Ipak, bolesti štitnjače lako se liječe, ako ljudi znaju da boluju od nje. Žlijezda u obliku leptira na vratu, tik ispod Adamove jabučice, uzrokuje brojne zdravstvene probleme jer luči hormon koji regulira metabolizam i stimulira gotovo svaki tip tkiva u tijelu.</p>
<p> Iz nepoznatih razloga štitnjača može postati preaktivna i ubrzati određene tjelesne funkcije ili postati neaktivna i usporiti tjelesne funkcije. Obje pojave uzrokuju niz simptoma kad bolest već uznapreduje.</p>
<p> Hipotireoza je najrašireniji problem. Simptome je lako zamijeniti s drugim poremećajima: umor, debljanje, usporen metabolizam, depresija, zaboravnost, hrapavost glasa, promjene rasploženja i nepodnošenje hladnoće.</p>
<p> Simptomi hipertireoze obično su jasniji: srce tuče brže, ponekad nepravilno. Krvni se tlak povećava. Bolesnik se znoji, nervozan je, loše spava. Gubi tjelesnu težinu, postaje deprimiran i zbunjen, ima probleme s vidom.</p>
<p> Obje bolesti ponekad potiču povećanje štitnjače, tako da Američka udruga kliničkih endokrinologa preporučuje kontrole. Uznapredovala bolest štitnjače povećava mogućnost pojave srčanih bolesti, osteoporoze i neplodnosti. Poziv na češću kontrolu stiže u vrijeme kad liječnici sumnjaju u to da čak i blagi, asimptomatični poremećaj rada štitnjače može biti vrlo opasan. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prerano rođene bebe imaju veće izglede nego što se vjeruje</p>
<p>CHICAGO, 31. svibnja</p>
<p> - Mnoge prerano rođene bebe možda ne dobivaju primjerenu njegu jer su liječnici skloni podcijeniti njihove izglede za preživljavanje i precijeniti vjerojatnost ozbiljnog hendikepa kod takve novorođenčadi, pokazalo je najnovije istraživanje američkih znanstvenika. </p>
<p> Normalna trudnoća traje 39 tjedana. Beba rođena u 37. tjednu trudnoće ili prije smatra se nedonoščetom, a od 3,9 milijuna djece rođene 1998. u Sjedinjenim Državama bilo je oko 11,5 posto nedonoščadi.</p>
<p> Prema istraživanju, stopa preživljavanja za bebe rođene u 28. tjednu trudnoće iznosi 84 posto. No opstetričari koji su obuhvaćeni istraživanjem misle da taj postotak iznosi samo 58 posto, dok pedijatri tu stopu procjenjuju na samo 68 posto.</p>
<p> Postotak novorođenčadi rođene u dvadesetosmom tjednu trudnoće bez većih hendikepa, uključujući cerebralnu paralizu, mentalnu retardaciju i zastoj u razvoju, iznosi 89 posto. Opstetričari misle da je posrijedi samo 58 posto, a pedijatri 54 posto.</p>
<p> »To nam govori da moramo djelotvornije širiti točne podatke«, rekao je dr. Steven Morse, voditelj istraživanja koje je obuhvatilo 630 opstetričara i pedijatra. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Raniji početak menstruacije potiče na rizično ponašanje </p>
<p>NEW YORK, 31. svibnja</p>
<p> - Ispitivanje švedskih adolescentica pokazalo je da djevojke koje ranije dobiju menstruaciju ranije imaju i prvi spolni odnos. Osim toga djevojke koje su imale spolne odnose prije 15. godine imale su i više partnera i spolno prenosivih bolesti te neželjenih trudnoća. U časopisu Sexually Transmitted Infections dr. Karin Edgardh objavila je rezultate istraživanja gotovo 2000 djevojaka u dobi od 17 godina. Dr. Edgardh iz Sveučilišne bolnice »Ulleval« u Oslu (Norveška) otkrila je da je 64 posto djevojčica već imalo spolne odnose, a 16 posto počelo ih je prije navršene 15. godine.</p>
<p> Rana pojava menstruacije - prije 11. godine ili u dobi od 11 godina, neovisan je čimbenik koji najavljuje da će djevojke ranije krenuti u spolni život. Dvostruko više djevojčica koje su ranije krenule u spolni život u toj su dobi dobile i menstruaciju. Ta povezanost, tvrdi dr. Edgardh, potvrđuje rezultate dvaju istraživanja provedenih u Švedskoj i SAD-u.</p>
<p> Po jednoj nedavno predstavljenoj teoriji, piše dr. Edgardh, »stres iz neposredne okoline«, kao što je rastava roditelja ili obiteljski sukobi, može potaknuti raniju pojavu menstruacije. Rani pubertet uz druge čimbenike potiče djevojčice na »rizično ponašanje«. Takvo »rizično ponašanje« češće je u djevojčica koje su ranije krenule u spolni život, pokazalo je istraživanje. U usporedbi s onima koje »počnu kasnije«, za te je djevojčice dva puta vjerojatnije da će pušiti ili se drogirati, a nešto su sklonije i alkoholu. Petnaest posto onih koje su se u spolne odnose upustile ranije imalo je i spolno prenosive bolesti, a gotovo 14 posto i neželjenu trudnoću u usporedbi sa pet odnosno šest posto djevojaka koje su u spolne odnose krenule kasnije.</p>
<p> Prosječna dob u kojoj se javlja prva menstruacija je 12,8 godina, najranija zabilježena dob je osam godina, a najkasnija 17. Djevojke koje su živjele s roditeljima kasnije su se upuštale u spolni život. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Srce otkazuje osobama koje lako planu </p>
<p>NEW YORK, 31. svibnja</p>
<p> - Ljutnja je loša za srce, dokazuje istraživanje američkih znanstvenika. Istraživači kažu da osobe koje lako planu više nego dvostruko češće dožive srčani udar ili naglo umru od srčanih bolesti nego one hladnije glave.</p>
<p> No povezanost ljutnje i srčanih bolesti bila je prisutna samo kod ljudi s normalnim tlakom, prema članku objavljenom u časopisu Circulation: Journal of the American Heart Association. Razlog zbog kojeg ljutnja nema isti učinak na ljude s visokim krvnim tlakom nije jasan, no to bi moglo biti povezano s činjenicom da visok tlak već sam po sebi povećava rizik od srčanih bolesti, kažu autori članka.</p>
<p> »Istraživanje je bitno jer pokazuje da kronično negativno emotivno stanje može štetno djelovati na zdravlje, posebno kod muškaraca i žena srednjih godina s normalnom razinom krvnog tlaka«, rekla je glavna autorica studije dr. Janice E. Williams sa sveučilišta Sjeverna Karolina. »Ljudima koji iskuse čestu i jaku ljutnju može koristiti da nauče prepoznavati događaje koji potiču tu ljutnju kao i načine da s njom lakše iziđu na kraj u tim situacijama«, rekla je dr. Williams.</p>
<p> Dr. Williams i kolege pratili su gotovo 13.000 ljudi srednje dobi koji su sudjelovali u istraživanju rizičnih čimbenika za srčane bolesti. Na početku istraživanja nijedan sudionik nije bolovao od srčanih bolesti. Istraživači su ispitanicima postavili nekoliko pitanja o ljutnji, poput: smatraju li se osobama nagle ćudi i jesu li ikad, u ljutnji, osjetili želju da nekog udare. Nakon popunjavanja upitnika o ljutnji, sudionike se pratilo u prosjeku više od četiri godine. Među ljudima s normalnim krvnim tlakom nagla ćud utrostručuje rizik obolijevanja od srčanih bolesti. Čak i kad su uzeti u obzir i drugi čimbenici koji mogu utjecati - poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine ili visoke razine kolesterola - sudionici koji su se najviše ljutili imali su 2,69 više izgleda da dožive srčani udar ili umru od srčanih bolesti tijekom istraživanja nego ljudi koji su pokazali nisku razinu ljutnje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dovršena sekvenca genoma jedne osobe </p>
<p>WASHINGTON, 31. svibnja</p>
<p> - Predstavnici privatne tvrtke koja izrađuje nacrt svih ljudskih gena izvijestili su kako su uspjeli dekodirati sve dijelove DNA koji čine genetski model čovjeka. Zahvaljujući tom otkriću tvrtka »Celera Genomics« iz Rockvillea pretekla je znanstvenike koji ljudski genom pokušavaju izraditi drugom metodom.</p>
<p> »Sad smo dovršili genetsku sekvencu jedne osobe«, rekao je Craig Venter, voditelj znanstvenih istraživanja u »Celeri« dodajući kako je posrijedi genetska sekvenca anonimnog muškarca. Ulagači su zadovoljni viješću koja je stigla iz »Celere« jer je vrijednost dionica odmah porasla za 22 posto.</p>
<p> Doslovce svaka ljudska stanica ima oko tri milijarde podjedinica DNA. Ova DNA sadrži oko 100.000 gena. Dosad su izrađene sekvence za mali odsječak DNA, a sastavljanje cijeloga genoma podrazumijevat će nizanje tih segmenata točnim redoslijedom. Taj će proces, kaže Venter, trajati nekoliko tjedana. Ali, »Celera« je uvelike pretekla slične pokušaje »Human Genome Projecta« koji je pokrenula vlada. »Još ne želimo proglašavati apsolutnu pobjedu, ali nazovite me za tri do četiri tjedna kad sve sastavimo«, rekao je Venter.</p>
<p> Dr. Francis Collins, voditelj »Human Genome Projecta«, rekao je: »Drago mi je što je 'Celera' ostvarila prvi dio poslovnoga plana. Jedva čekamo vijesti o tome kako napreduje proces sklapanja i objavljivanje sekvence u javnosti.« Venter je rekao da sekvenca ljudskih gena neće biti objavljena dok ne bude potpuno sastavljena.</p>
<p> »Ne vjerujem da je genom završen dok god postoje pokušaji da se identificiraju geni i dok se linearno ne nanižu sekvence duž svih kromosoma«, rekao je. »To ćemo dovršiti tek potkraj godine.«</p>
<p> Očekuje se da će »Human Genome Project« dovršiti »grubi nacrt« ljudske genetske sekvence ovog proljeća, ali će sastavljanje cijeloga niza trajati još nekoliko godina. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>LADAN: Ne postoji podudarnost između jezika i političke realnosti </p>
<p>Prof. Tomislav Ladan: Moja je nakana bila u knjizi »Riječi« reći što više o riječima, njihovoj naravi, ali tako da bude dostupno čovjeku prosječne naobrazbe, čak i čovjeku koji je nevježa u jezičnim profesionalnim pitanjima. To je prije svega knjiga o suvremenom jezičnom stanju. Unutra nisu samo etimologije, samo definicije, samo naglasci... Zahvaćeno je mnogo toga: od razglabanja gramatičkog stanja pojedinih riječi, preko stilistike, do filozofije jezika, sociolingvistike, a ima tu, zapravo, i gotovo globalne kulturne politike</p>
<p>Ovih je dana izašla iz tiska opsežna knjiga prof. Tomislav Ladana (Ivanjica, 1932.) »Riječi« u izdanju zagrebačke »ABC naklade«. Zaista, hrabar je to pothvat i nakladnika i autora, da u ovako teška vremena i na ovako malom tržištu izdaju tako opsežnu knjigu (nešto više od 1.100 stranica i nešto više od 1.500 objašnjenih jedinica) koja po svome značaju stoji negdje između etimologijskog rječnika, leksikonskog kompendija i omanje opće enciklopedije! Podrobnosti o tom pothvatu nastojali smo saznati iz razgovora s autorom.</p>
<p>l Hrvatskih etimologijskih rječnika i etimologičara, tj. onih koji se bave proučavanjem glasovne strane riječi i podrijetla, te značenja riječi u pojedinim povijesnim i kulturnim okvirima, zaista nema mnogo. Što vas je ponukalo da se prihvatite toga nezahvalnog, a veoma zahtjevna posla?</p>
<p>- Ne bih rekao da mi nemamo, na neki način, više nego što prosječnici znaju, etimologijskih rječnika i etimologičara. Jer gotovo svi vredniji i bolji hrvatski jezikoslovci, od Srednjega vijeka pa do našega, bili su na neki način etimologičari. </p>
<p>Krenimo samo od novijeg Šuleka, preko velikog Akademijina »Rječnika«, pa do našega Skoka, i možemo zamijetiti da je etimologija bila često pomagalo u tumačenju riječi, izričaja, sklopova ili ustanovljivanja kulturnih poveznica među riječima različitih oblika. Etimologije, dakle, nisu nikakva rijetkost u velikom Akademijinu »Rječniku«. Isto tako ni u Šulekovu načinu rada, u njegovu mišljenju, u njegovim rječnicima. A posebno, na kraju dolazi, do sada, naš najveći etimolog Petar Skok, koji se nije bavio samo romanistikom i hrvatskim jezikom nego posebno i balkanistikom, balkanskom jezičnom problematikom. Tko god se lati posla oko etimologije, ne može zaobići nikoga od navedenih, a osobito Skoka. Inače mislim kako je tu ispravna metodologija: što ste manje originalni, to ste sigurniji.</p>
<p> Sâm sam opet imao drugi zadatak. Moja je nakana bila reći što više o riječima, njihovoj naravi, ali tako da bude dostupno čovjeku prosječne naobrazbe, čak i čovjeku koji je nevježa u jezičnim profesionalnim pitanjima. Na prvome mjestu je značenje riječi, kako je provjereno u priručnicima, enciklopedijama, leksikonima, strukovnim knjigama. Drugo je opis suvremene uporabe, uz mali povijesni pregled što su koje riječi mogle značiti. Ali glavni interes je bio baviti se suvremenim hrvatskim jezikom. Stoga je to prije svega knjiga o suvremenom jezičnom stanju. Unutra nisu samo etimologije, samo definicije, samo naglasci... Zahvaćeno je mnogo toga: od razglabanja gramatičkog stanja pojedinih riječi, preko stilistike, do filozofije jezika, sociolingvistike, a ima tu, zapravo, i gotovo globalne kulturne politike kao kad imamo previše znakova da se čovječanstvo danas bliži prema sve manjem broju svjetskih jezika.</p>
<p>l Vaša opsežna knjiga »Riječi« sasma je nekonvencionalna za lingvističku struku. Zašto ste se odlučili za ovakvu formu?</p>
<p>- Jedinica koje su uzete u obzir ima čak do tri tisuće! Neke se od njih, naravno, i ponavljaju, jer se javljaju u grozdovima. Knjiga i nije pisana kao isključivo i usko jezikoslovno shvaćena. Recimo, što zbog svoje prirođene skromnosti što se tiče znanja, a što, pak, zbog približavanja širom čitateljstvu, odrekao sam se najvećim dijelom lingvističkog jezika. Izbjegavao sam strukovne nazivke, gdje god sam mogao. Znao sam, a znam to i danas, kako većina ljudi ne zna što je metateza likvida. Jednim, manje-više shvatljivim jezikom nastojao sam sve objasniti. Ali tu sam se sukobio s nečim što je za mene još i danas pomalo kvadratura kruga. Jezik pojedinih struka, pa i jezikoslovne, ne može bez većeg broja tuđica: bez riječi grčkog, latinskog, pa čak i staroindijskog podrijetla. Međutim, pošao sam od praktične zamisli da se mnogo toga može izraziti hrvatskim riječima slavenskog korijena. U tom smislu naveo sam uvijek svaku tuđicu koja je važna i operabilna, ali sam je razlučio po podrijetlu, po značenju i donio ili nekad predloženu zapisanu hrvatsku zamjenbenicu ili sam u obliku slavenskog doslovka rekao kako bi ona mogla izgledati ne namećući nikomu ništa.</p>
<p> Ako uzmemo današnje stanje hrvatskog jezika, u njemu zaista ima odviše tuđica. Znatan dio tih tuđica su neminovni strukovni izričaji, ali njihov popratni dio buja gotovo kancerozno. To su nepotrebne riječi. Hrvatski »Rječnik stranih riječi« ima nekih šezdesetak tisuća tuđica. Pretpostavimo da je dvadeset tisuća od toga vezana za uži osobnik, opet ostaje četrdesetak tisuća, dva-tri puta više negoli u velikom i tuđicama otvorenom ruskom jeziku.</p>
<p> To onda znači da se javljaju i rečenice kao »Pristupili smo realizaciji manifestacionih elemenata supra i infra strukture u bazi«! To, vjerojatno, umniku koji je to sastavio i objavio nešto i znači. Pretpostaviti je da njegovi adepti, ili sljedbenici, ili zeloti, koji ga čitaju traže također u tome nešto. Mogu sebi dopustiti i pomisao kako oni u tome zapravo ništa ne vide, ali uživaju u šamanskoj ulozi tih riječi. A ako upotrijebimo i običnu riječ kao što je subjekt ili objekt, bit ćemo mnogo jasniji kažemo li u jednom slučaju osoba ili pojedinac, a u drugom predmet, nego ako ostanemo kod tih latinizama, jer oni su ionako u prošlosti mijenjali značenje čak do posve suprotnoga negoli je danas.</p>
<p>l Vaša je knjiga nastala od sakupljenih pisanih predložaka za televizijske emisije »Riječi, riječi, riječi« i »Slično, a različito«. Kako danas procjenjujete to iskustvo da se na tako različitom mediju raspreda o riječima?</p>
<p>- Ništa nije čudno što se govori o riječima u mediju televizije ili dalekovidnice, a zbog toga što riječi ne može nitko izbjeći, pa nije izbjegla ni televizija! Elektronički medij ima tu prednost što se može koristiti i slikom, i zvukom, i riječima i svim apstrakcijama. Moje je stajalište gotovo korjenito doktrinarno: bez riječi se ne može ništa; riječi su, zapravo, sve.</p>
<p>l Ipak, na početku bijaše Riječ i »riječ je sve i po riječima je sve«, kako kažete u predgovoru. Zašto onda naši građani, pogotovo mlađi, tako slabo poznaju hrvatski jezik?</p>
<p>- Ako hrvatska mladež ne zna nešto, onda ne poznaje dobro tradicionalni ili književni jezik hrvatske kulture, ali je za to ona manjim dijelom kriva. Mi nemamo ni pouzdanih dobrih rječnika toga jezika. Mi nemamo ni priručnika o njemu. Izlazi, recimo, Benešićev »Rječnik«. On je građa, vrlo dobra građa iz hrvatske književnosti od preporoda do generacije I. G. Kovačića, ali to je građa koja nije obrađena ni gramatički, ni semantički, ni leksikološki. Osim toga, naglasio bih nešto drugo: mora postojati motivacija. Ako je hrvatski jezik imao sudbinu da se svakih deset ili petnaestak godina redarstvo na njemu isprobava, ako su se sami hrvatski jezikoslovci cijelo jedno stoljeće trudili da dokažu da hrvatskog jezika zapravo nema, da je on neki drugi jezik ili tek dio jednog drugog jezika, onda tko da ga dobro poznaje?! Možda su i ove emisije na televiziji trebale biti barem skroman prilog o posebnosti, o osobnosti, o individualnosti, o - ako hoćete - identitetu hrvatskog jezika.</p>
<p>l Vaše golemo znanje o riječima dobrim je dijelom ukoričeno, ali koliko će ljudi zaista zaviriti u taj osebujni etimologijski rječnik? Što bi ih trebalo motivirati za taj, ipak, nimalo lagan korak?</p>
<p> - Mogu reći kako sam ovdje sada siguran u ruku koja me vodi. Mogao sam oklijevati kad sam se prepuštao sveprihvatnoj ruci televizije da me pokazuje svijetu. Ali sad sam siguran - držeći svoju knjigu u jednoj ruci, dok se drugom rukom držim za televizijski skut - da ću barem imati javnost. Jest! Ljudi će znati da imam gotov proizvod, i onaj koga zanima što je zapravo iza riječi kakve su na televiziji, naći će odgovora u toj knjizi.</p>
<p>l Poznati ste kao autor koji očituje začudnu igrivost. Do sad u umjetničkim djelima, a od sada, evo, demonstrirate nevjerojatnu sposobnost igranja i u visoko strukovnjačkom dijelu. Čime objašnjavate potrebu za igrom?</p>
<p> - Potrebu za igrom ne može ni jedan normalan organizam među razvijenim kralješnjacima izbjeći, kažu oni koji dobro poznaju sve vrste kralješnjaka. Kod mene je nešto možda i nasljedno. I moji su predci imali neku sklonost izvrtanju riječi, doskočicama, karikiranju, sitnim podvalama od učeničkih do razgovornih. Ni sam od toga ne bježim. Uvijek su mi bili poprilično smiješni ljudi koji su uvijek ozbiljni, kao što se u puku kaže: kao dijete na tuti. Čim vidite da je negdje puno digniteta, budite sigurni kako je čisti spustitet odmah ispod toga. Reklo bi se da je razigranost, šala, dosjetka, priznavanje ljudske nesavršenosti i nekako upiranje prstom, ako ništa, da je jedan toranj nakrivo. A toranj jest iskrivljen - kad je doista nakrivljen! Slično je u genijalnoj dosjetci još genijalnijeg Andersena o carevom nevidljivom ruhu. Ljude lako priprave da vide čega nema, a djeca idu ravno prstom u oko već onako mala. Razigranost nije uvreda, prije je kompliment. Ako pak nije kompliment, barem je znak da smo živi i da se koprcamo.</p>
<p>l Vaš kompendij »Riječi«, zapravo najuvjerljivije otkriva ljudsku prošlost, čovjekov razvoj od najstarije starine do danas, pa čak i tamo gdje je bilo malo ili nimalo pismenosti. Objasnite nam, ukratko, kako riječi pamte?</p>
<p> - Riječi koje ne bi bile zapisane, koje ne bi bile konzervirane u nekom mediju, kao da nikad nisu postojale. Povijest ljudskog roda je mnogo starija od ljudske pismenosti. Čovjek je vrlo dugo govorio, a da nikakvoga traga nije ostavio. I danas postoje plemena na razini mlađeg kamenog doba koja ne zapisuju, nego usmenom predajom prenose iskustvo svoje rase i svoje viđenje svijeta. Da nije riječi, o mnogim stvarima ne bismo znali ništa.</p>
<p>Tajanstveno je kako su riječi nastale. Ne znamo je li sve počelo s jednim jezikom koji se onda »babilonski« razmnožavao ili idemo prema jednom jeziku nakon svega. Jesu li jezici nastali na jednom mjestu ili na različitim mjestima - ne znamo, kao što ne znamo to ni za ljudski rod posve sigurno. Postoji tajna postanka i tajna nestanka pojedinih riječi. Ali, kad su jednom sačuvane, kad se mogu dešifrirati (kao, na primjer, stari egipatski) ili kad se ne mogu dešifrirati (kao, na primjer, etrurski), one su stanovite činjenice koje govore - ili bi mogle govoriti - o ishodištu i konačnoj sudbini rase. I zato riječi nose tajnu, ne samo pojedinih naroda, jezika i pisaca, nego cijeloga ljudskog roda i govore o zajedništvu koje se ne može izbjeći. Unatoč tomu što postoji tri, četiri pet tisuća, ili je bilo čak deset tisuća jezika i narječja, postoji jedna struktura duhovna, duševna, društvena, znakovna, koja je zajednička svim jezicima.</p>
<p>l U našoj stvarnosti stanje u jezičnoj kulturi građana je, blago rečeno, nezadovoljavajuće. Zašto Hrvati ne uče svoj jezik? Zašto ga ne njeguju i ne paze?</p>
<p> - Činjenica je da Hrvati imaju svoj jezik. Činjenica je da se oni služe svojim jezikom. I činjenica je da oni posve dovoljno razumiju jedni druge, pa čak i strani svijet u prijevodima. To znači, na jednoj običnoj komunikacijskoj razini jezik u svim smjerovima funkcionira. I ne može se nikako reći da je on na nekoj najnižoj razini u svojoj cijelosti.</p>
<p>Međutim, što je točno? Uže, jezikoslovno gledano, jezik nije u sjajnom položaju. Ali tu je jezikoslovlje samo jedan pojedinačni aspekt cjelokupnoga sociološkog, ontološkog ili metafizičkog problema jednoga jezika ili njegove životne svrhe, uporabe i stanja. Dakle, doista se može reći jedan dio znanja o hrvatskom jeziku, koji se nekoć mogao sresti u maloj gimnaziji, nedostaje sad i kod ljudi koji upisuju fakultet. I to je zaista točno! Može se reći da je to posljedica toga što je došlo do prevelikoga gomilanja znanja iz drugih, važnijih struka po opstanak, po život, pa i po to da čovjek bude in, u modi. Posljednjih pedeset godina čovječanstvo je pronašlo više stvari nego kroz cijelu dotadašnju povijest. Loših i dobrih. O njima se mora mnogo znati. Čovjek ne može učiti samo jezik, ili povijest jezika, ili dobre pisce iz časne nam prošlosti. On mora znati strahovito mnogo toga i o kemiji, i o fizici, i o matematici, i o postanku svemira, informatici, informatičkim sustavima, što traži čak i poseban studij...U takvoj situaciji daje se manje vremena nego što treba za jezik kao jezik. To znači da bi u obrazovnom sustavu moralo biti ugrađeno više sati za čitanje jezika, za živi razgovor o jeziku, pa možda čak vratiti i neka zorna i slikovna pomagala kakva su bila nekoć ili se pomoći i onima najmodernijim. </p>
<p>l Izgleda da nam ne preostaje drugo nego da u ovoj žurbi prilagođavamo jezik stvarnosti naraslih potreba, kako bi se reklo, »u hodu«.</p>
<p> - Možda se misli i o tome. Hrvatski je jezik bio dugo zabranjivan, pa je onda bio prekrajan, pa ga je preplavilo more tuđica, pa ide u skupinu jezika-blizanaca. U slavenskoj, romanskoj i germanskoj skupini jezika postoje i drugi jezici-blizanci koji su razriješili problem. Operacije su izvršene. Blizanci mogu biti spojeni i glavom i trticom. Kažu da mogu živjeti tek kad se razdvoje i glava i trtica. Tako je isto i s hrvatskim jezikom. Predugo je bio podmetan pod srpski jezik. Prejak je utjecaj bio srpskoga jezika na hrvatski u sedamdeset godina dviju Jugoslavija, gdje su najvažnije ustanove, kao što je politika, vojska, policija, organizacija proizvodnje, prometni sustav, turizam, trpjele nametanje srpskih riječi. Danas je to prestalo.</p>
<p> Sad imamo dovoljno jezičnih savjetnika, dovoljno dobrih rječnika, izlaze mnoga enciklopedijska izdanja i ne može se reći kako se hrvatski jezik i na takav način ne oblikuje. Samo je točno da bi u ovakvom jezičnom stanju kakvo je naše morala postojati središnja hrvatska jezična ustanova, nešto kao kuća ili dom hrvatskog jezika, ili institut s primjerenim prostorom, sa svim raspoloživim modernim informatičkim uređajima, s pristojnim brojem visokokvalificiranih znanstvenika koji bi na tome radili.</p>
<p> Da učine tri stvari koje nisu učinjene dosad, a to je: popisati cjelokupnost hrvatskog jezika, nakon toga izvršiti opis svega unesenoga, a onda i dijelom propisati kako se time služiti u modernom životu, poštivajući propise slovnice ili gramatike i pravopisa. Ali dogodilo se nešto pomalo čudesno, pa je postao pravopis najveći problem, a on bi mogao biti najmanji problem, jer pravopis nije pravorijek. To su naprosto prometna pravila koja se donose za jedan naraštaj ili za više naraštaja, i to dogovorno. Nedostaje i još nešto: mi nemamo djelotvorno dogovaranje između strukovnih ljudi koji trebaju jezik i jezičara strukovnjaka koji poznaju jezičnu struku. Savez jezikoslovaca i strukovnjaka doveo bi do potrebne standardizacije na različitim područjima, od vojske i bogoslovlja, do športa i zabave.</p>
<p>l Hrvatski i srpski jezik razlikuju se »na glasovnoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj i najviše na leksičkoj i stilskoj razini, oko 20 posto« (S. Babić). Zar nije taj golem postotak zajedničkoga (oko 80 posto!) dovoljna argumentacija za tezu i o jednom zajedničkom jeziku?</p>
<p> - Što se tiče hrvatskoga i srpskoga jezika danas - prvo - nije sporno da hrvatski i srpski postaje i oni su dva različita jezika. Drugo, može se reći kako su to dva vrlo srodna jezika, i mogu biti manje ili više bliski, već prema tome kako se povijest razvijala ili kako će se razvijati. Ali, i norveški i danski su bili u istom položaju, ruski i ukrajinski također, češki i slovački, nekada su čak portugalski i španjolski bili jedan jezik (do 17. stoljeća), dok danas imamo problema s jezikom koji je katalanski i sa španjolskim...Postoji problem i makedonskog i bugarskog, pa nitko o tome ne govori, iako su sličniji nego hrvatski i srpski.</p>
<p>Međutim, da li tih razlika ima stvarno samo 20 posto? Ako se uzme područje modernog života, znanstvena uporaba jezika, ako se uzme proučavanje intonacije, koja je vrlo važna u jeziku, cijeloga naglasnog sustava, da kažemo glazbene izvedbe jezika, te ako se uzme problem da nije izvršena potpuna sintetizacija hrvatskih narječja na štokavskoj mreži, onda ćete vidjeti da tih postotaka može biti mnogo više. Može biti pedeset ili sedamdeset posto na različitim primjenbenim ili aplikacijskim razinama. Ovo od dvadeset posto samo je jedan aspekt. U nešto širem (kulturološkom, znanstvenom, informacijskom, istraživačkom smislu) postotaka razlike bivat će sve više.</p>
<p>l Postoji, međutim, u Hrvatskoj srpska manjina. Kojim se ona jezikom služi ili kojim bi se jezikom trebala služiti?</p>
<p> - Prvo, važna je pravna, ustavna zasada: Srbi su živjeli i žive u Hrvatskoj i po Ustavu imaju svoja stanovita prava, među kojima imaju i pravo uporabe vlastitoga jezika. Oni moraju sami izabrati koji je njihov jezik. Mogu načiniti tri stvari. Mogu se služiti hrvatskim jezikom s manjim izmjenama pa reći, recimo, to je jezik Srba u Hrvatskoj, odnosno srpski jezik u Hrvatskoj. Drugo, oni mogu uzeti standardni srpski jezik kakav se govori u središtu Srbije, u Beogradu, i reći da hoće ovdje pisati ćirilicom i govoriti ekavicom beogradskog tipa, te upotrebljavati riječi koje oni hoće, bilo iz pravoslavnoga obrednika, bilo iz srpske književne tradicije, od slavjanoserbskog do današnje moderne srpske uporabe. Treće bi bilo da prihvate današnji hrvatski jezik i kažu: mi Srbi u Hrvatskoj služimo se hrvatskim jezikom. Sve to troje moglo bi biti prema ustavnom pravu. Ali to treba prepustiti srpskoj narodnoj, jezičnoj i političkoj zajednici u Hrvatskoj da se samostalno i dobrovoljno odluči.</p>
<p>l Mislilo se da se državnim osamostaljenjem (25. lipnja 1991.) postiže automatski i jezično osamostaljenje. Deset godina poslije više je negoli jasno da je jezik sistem vlastitoga života i da mu politički, državni i ideološki kriteriji (osobito kroz nadristrukovne »jezične savjetnike«) život samo zagorčavaju ili vi mislite drugačije?</p>
<p>- Ne postoji potpuna podudarnost između jezika i političke realnosti. Jezik ima neke svoje putove, a politika, pak, svoje. Nema dvojbe da je u Hrvatskoj došlo do korjenitih promjena u smislu demokratizacije, europeizacije, pa i globalizacije, koje su vrlo važne. To ne može, a da se ne odrazi na jezik. Međutim - upozoravam! - jezik je doista prije svega živi govor ljudi, zatim i pisano medijsko prometalo moderne zajednice, i on mora biti otvoren prema svim modernim strujanjima. Jer, hrvatski narod, čak kad bi bio i trideset puta veći nego što jest, ne može izbjeći općoj povijesnoj situaciji, pa ne može zaobići ni europeizaciju, ni globalizaciju, ni sudjelovanje u najmodernijim procesima. Dakle, ako hoćete, sudjelovat će i u filozofiji života koju promiče globalizacija. Držim da su to načelno pozitivni procesi.</p>
<p>Jezik, međutim, ima trostruku funkciju na koju politika ne mora uvijek misliti, a to je: jezik mora omogućiti naraštajima koji u Hrvatskoj dolaze razumijevati i književnost i jezik od Bašćanske ploče do danas, kao i pripremiti ih da mogu razumjeti jezik modernog života i ostaviti jezičnu baštinu svojim potomcima.</p>
<p>Jezik u tom trojstvu ujedinjuje kao tradicija i prošlost, i sadašnjost, i budućnost. Zbog toga je iznimno važno da jezik bude samostalno područje istraživanja, prosuđivanja i sređivanja građe kojom se bavi, dakako u skladu sa suvremenim društvenim i političkim gibanjima. U otvorenom i demokratskom društvu ne može se nitko jezikom baviti samovlasno, po svevlasti svoje osobnosti, nego samo u dogovoru sa stručnim tijelom u kojem se nalazi, a i prema potrebama žive zajednice u danom trenutku, te u skladu s temeljnim zakonima.</p>
<p>Ne možemo izbjeći državne, političke i ideologijske kriterije, to je jasno. U jeziku bih preporučio visoku političnost, državničko razmišljanje i uvijek nazočne provjerene znanstvene kriterije, ali ne bismo smjeli strančarenju otvoriti vrata, osobito pri standardizaciji i jezičnom savjetovanju. Nema nikakve dvojbe: gdje god se može upotrijebiti provjerena, upotrebljiva, zgodna, primjerena hrvatska riječ, treba ju radije upotrijebiti nego tuđicu, koja je često i razlivenoga, razmetnutoga, preširokoga značenja, pa dođe kao neki »svemusluž« ili passe-partout.</p>
<p>l Hrvatski jezikoslovci, a i oni pismeniji iz šire javnosti, stalno rogobore kako nam nedostaje rječnika, pravopisa, jezičnih priručnika i (zlosretnih) savjetnika. No na tržištu ima dosta takvih knjiga, ali - prokomentirajte - kakve su kvalitete?</p>
<p>- Ne može se reći da tih knjiga ima previše. Njih ima. One su najvećim dijelom upotrebljiva i manje-više dobre. Ono oko čega nastojim je potreba za središnjim tijelom, jezičnim zavodom ili kućom hrvatskog jezika, gdje bi svi slojevi javnosti sudjelovali. Raspravljalo bi se o jeziku medija, politike, matematike ili jeziku novih proizvoda ili novih naprava koje nam dolaze. Što zadržati? Što promijeniti, ako se može? To bi trebalo biti razgovori među upućenim ljudima i stručnjacima, a onda bi slijedila uputa javnosti</p>
<p>l Pored vlastitih muka s vlastitim jezikom, zapljusnula nas je i globalizacija - preko informatizacije i dominacije engleskog jezika - koji prijete zaustavljanjem razvoja hrvatskog jezika (kao uostalom i jezika mnogoljudnijih naroda). Kako sagledavate budućnost hrvatskog jezika?</p>
<p>- Engleski jezik je danas jezik broj jedan svjetske znanosti, informacijskog sustava i procesa globalizacije. Što se tiče malih jezika, njima nitko ne može ukinuti pravo uporabe zamjenbenica za tuđice. Prije dvije, tri godine u Newsweeku se pojavio članak gdje neki vrlo upućen novinar gotovo dostojanstvenički daje lekcije Islanđanima - zašto oni uvijek traže i nalaze nekakvu svoju riječ za sve ove moderne stvari. To je bio pogrešan pristup. Bila je to oholost čovjeka iz velikog jezika koji ne poštiva prava malih. </p>
<p>Što se može u Hrvatskoj raditi? Hrvatska je jezična tradicija vrlo duga. Jedno tisućljeće, od prijevoda prvih tekstova grčkih, latinskih na staroslavenski, pisci, prevoditelji su se trsili naći - ako je bilo moguće - slavensku zamjenbenicu. Pa se i nalazilo. U nekim rijetkim slučajevima i nisu nalazili. Ali u odnosu na neke okolne jezike i Hrvati i Slovenci su se uvijek trsili da nađu što više domaćih slavenskih zamjenbenica. Tako je to i pedagoški i psihosociološki važno načelo, jer unutar jednoga jezika uvijek će ljudi bolje razumjeti riječ koja ima zavičajni, slavenski, hrvatski /slovenski oblik, nego bilo kakvo uvježbanu tuđicu koja često poprima parazitska značenja i brzo se izliže. Stoga, ondje gdje već postoji dobra hrvatska riječ, potvrđena književna riječ, preporučiti je uporabu. Ako, pak, postoji potreba upotrijebiti tuđicu koju ne možemo zamijeniti, nema potrebe za pretjerivanjem i tuđica će naravno opstati.</p>
<p>l Kako spomenuh, na početku bijaše Riječ. Što će biti na kraju? Da li isto tako Riječ, samo kazana i pisana potajice, kao u Truffautovu filmu »Farenheit 451« snimljenom prema istoimenom romanu Raya Bradburyja? Ili, recimo, na kraju bit će Muk!</p>
<p>- Što je čovjek umišljeniji i oholiji, to je obično i pesimističniji. Naravna skromnost, koja je mudrost, kao što je mudrost majke Zemlje, govori da je života uvijek bilo i da je za očekivati da će ga uvijek biti, ako bude barem malo mudrosti, pameti i razumijevanja prirode i čovjeka. Što bi se kod nas bosanski, bošnjački reklo: vazda je bilo mudrih ljudi i vazda će ih biti. Previše ih neće nikad biti. Ali ostaje činjenica, ne treba se bojati za jezik ni za riječi. I kada bude najmodernija tehnika pobijedila, i kada sve bude u obliku informacijskih prisluškivala, nadgledala, zurila, govorila, uvijek će biti ljudi koji će potražiti knjigu i pisanu riječ da u samoći, kao daleki urođenik kad se moli suncu, gleda u tu knjigu i iz nje otčitava tajnu i sudbinu života ili barem osjeća veliku igru bivanja i nebivanja....</p>
<p>Nikica Mihaljević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Remake slavne predstave</p>
<p>Premijera Talijanske drame u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci / Dario Fo: »La Colpa E Sempre Del Diavolo« (Vrag je uvijek kriv), komedija, redatelj Bogdan Jerković / Foova osebujna poetika u prostoru drukčijih estetika</p>
<p>»Vrag je uvijek kriv«: ponekad, zajedno s Dariom Foom, mogli bismo zaključiti</p>
<p> - pa i za stvari koje uopće nisu loše (dapače), kao što je posljednja ovosezonska premijera Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Bogdan Jerković, u nas nepravedno zanemareni redatelj, usudio se prije tridesetak godina u Parmi, talijanskom gradu gdje je neko vrijeme živio i radio, postaviti na scenu djelo za koje su svi tvrdili da ga je dramaturg Fo napisao za glumca Foa (i, eventualno, svoju suprugu Francu Rame). Naravno, bio je to rizik - ali, bez rizika nema umjetnosti, pa ni uspjeha. A predstava Bogdana Jerkovića i njegove parmske družine tijekom tri godine doživjela je otprilike 400 repriza, uvrstivši se i u najbolju svjetsku kazališnu enciklopediju (Garzanti).</p>
<p> Iako i sama izgleda pomalo rizičnom (uzimajući u obzir sve promjene koje su od tada nastupile, kamo god pogledali), odluke riječke Talijanske drame da u svoj repertoar ubroji »remake« te slavne predstave - čini se opravdanom i izvan konteksta današnjega poimanja Darija Foa kao suvremenoga klasika, odnosno autora što ga je Nobelova nagrada za književnost (1997.) učinila »besmrtnikom«. Naime, dramaturgija Darija Foa mora izdržati kušnju vremena, s obzirom na to da se svojim inzistiranjem na glumcu i sintezom različitih tradicija (drevne talijanske pučke i angažirane, brechtijanske, među ostalima), logično nameće kao posljednja teatarska inovacija (eksperiment) 20. stoljeća - nakon iznašašća i priličnoga uspjeha »teatra apsurda«. Klatno se uvijek vraća: tako je i ovdje riječ o povratku pučkome i neposrednom, o napuštanju i odbacivanju svakoga elitizma.</p>
<p>»Vrag je uvijek kriv«, duga i prilično »rasuta« komedija, očigledno pisana za izvedbu, a ne za čitanje, predstavlja gotovo kompendij Foove kazališne estetike i odgovarajućih postupaka. U njoj je tematika identična Foovoj velikoj i središnjoj temi, koja bi se mogla opisati kao odnos »maloga čovjeka« i vlasti, pri čemu je vlast uvijek pretenciozna, nasilnička, arbitrarna i korumpirana. Ni »mali čovjek« nije idealiziran: anarhoidan, on kao svoj cilj ističe »socijalnu pravdu«, ali - da sam dođe na vlast - pitanje je bi li se tih visokih etičkih načela uistinu držao. Pojedinačna pak pobuna malo ima šanse (čak i uz pomoć metaforičnoga vraga), za popravljanje stvari, kao u kakvom »poučku«, traži se masovnost i sloga.</p>
<p> Radnja je situirana u »mitski« srednji vijek, gdje su hijerarhijski odnosi, predrasude i društvena stratifikacija kruti i jasni - razumljivo, u pitanju je samo pretekst da se progovori o današnjici i realnom, svakidašnjem stanju stvari. Jednako tako, za Foov je teatar karakteristična farsičnost, u kojoj je, doslovce, sve moguće. U tom neobuzdano fantastičnom tipu teatra, naglašava se igra, a sama teatralnost ne zatomljuje, već pojačava do krajnjih granica. Bez ikakva psihologiziranja, likovi su lutke, ili bića vođena neposrednošću, animalnošću instinkta: na taj način ogoljuje se bit društvenih odnosa, razumije se, onako kako je Fo vidi i tumači. Zasnovan na pokretu, koliko i na riječi, Foov teatar traži potpunu spremnost i pristajanje interpreta, kao i izuzetnu harmonizaciju ansambla, u kojem ne smije biti »slabijih mjesta«.</p>
<p> Od publike se, možda, ne očekuje otvoreno sudioništvo, ali se svakako očekuje pristanak na zajedničku igru u skladu s novoskovanim »konvencijama« toga - mjereno tradicijskim mjerilima - nekonvencionalnoga kazališta: nakon smijeha i prvih komentara, treba uslijediti refleksija. Revolucionaru u najdubljoj nutrini, zasigurno, ne bi smetala ni eventualna »akcija«, koja bi mogla uslijediti nakon »poučka« i razmišljanja o njemu. Svejedno, Foov teatar, za razliku od Brechtova, zrači humanom toplinom: svi akteri njegova svijeta posjeduju klasične ljudske slabosti (vjerojatno, oprostive): generalna je slika svijeta, uzeta ozbiljno, mračna i pesimistična - ali je zato ne treba uzimati ozbiljno, pa će se onda vrlo brzo učiniti - nestabilnom i promjenljivom, što tek zapravo jedino može uliti nadu obespravljenima i nesigurnima (a takvi su svi, osim Vlasti).</p>
<p>Tobožnja vještica Amalasunta (Elvis Nacionovich) i njezin osobni vražićak Brancalone (Toni Plešić), s mukom se probijaju kroz »svijet velikih«, koji predvode Redovnik (Roberto Abbati), Sudac (Giulio Marini), Vojvoda (Bruno Nacinovich) i Vojvotkinja (Tania Rocchetta), egzemplarni moćnici, u kojem bilo srednjovjekovnome sjevernotalijanskom gradu. Ponešto difuzna priča dobro je vođena rukom iskusnoga redatelja, koji je tek pokatkad zaboravljao na potrebu inzistiranja na dinamici, što bi morala biti gotovo furioznom ne bi li se tako gledatelja »zavaralo« glede jedinoga neposrednog argumenta protiv Foove dramaturgije - naime, teškoća povezivanja, odnsono nedostatno obrazložena ishođenja jedne scene iz druge, prethodne. No, bez obzira na to, ako je originalna predstava Bogdana Jerkovića isječak povijesti teatra, ne može se reći da njezina obnovljena, verzija ne fascinira: oni koji početkom sedamdesetih nisu bili u Parmi, i nakon riječke predstave sasvim će dobro razumjeti razloge. Uz sudjelovanje četvoro parmskih glumaca (valja spomenuti odličnu kreaciju Marcella Vazzolera kao Sluge), predstavu je obilježila i replika scenografije Giancarla Bignardija (podij s prijestoljem, ložnicom ili »kladama« za uhićenike), te duhovito-raskošni kostimi, u kreiranju kojih je sudjelovao, svojedobno, i sam Fo. Šteta je što je glazba (Fiorenzo Carpi) korištena minimalno - isključivo vokalne dionice, i to samo ondje gdje su predloškom bile predviđene. Time ozračje predstave ostaje manjkavo za jednu - ne posve nevažnu - sastavnicu.</p>
<p>Najizvođeniji talijanski dramatičar današnjice izvedbom djela »Vrag je uvijek kriv« (La colpa el sempre del Diavolo), u režiji Bogdana Jerkovića, ponovno je, nakon dulje stanke, pohodio hrvatsku pozornicu. Remake jedne slavne predstave, dostojno prezentiran, omogućio je njegovoj osebujnoj poetici da se okuša unutar prostora drukčijih estetika, a njegovome humanom glasu da - u svojevrsnoj borbi s vjetrenjačama - iznova afirmira prava »maloga čovjeka«.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jedan pogled na Tuđmana</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljena knjiga Nenada Ivankovića »Predsjedniče, što je ostalo?« koju je objavila zagrebačka naklada P.I.P. Pavičić</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Tko je bio Franjo Tuđman? Ambiciju da odgovori na to pitanje knjiga novinara i publicista Nenada Ivankovića »Predsjedniče, što je ostalo?« nema - ona samo pokušava razumjeti što se u društvu oko Tuđmana događalo s Tuđmanom kao hrvatskim predsjednikom, rekao je književni kritičar Vlaho Bogišić predstavljajući Ivankovićevu knjigu u srijedu u prepunoj dvorani Društva hrvatskih književnika. Prema Bogišićevim riječima, kao stranački insider, ali ponajprije kao izvrstan pisac Ivanković daje jedan pogled na Tuđmana, kojega postavlja u dvije metafore. U polaznoj metafori dobro locira trenutak svoga prvog susreta s Franjom Tuđmanom u Bavarskoj, u listopadu 1990. na Straussovim danima u Münchenu: Tuđman je tada metafora hrvatskih težnji. Nasuprot tomu, u autorovoj zaključnoj metafori o hrvatskom Bismarcku, o kojoj Bogišić spori, spominujući javne izričaje o hrvatskom Georgeu Washingtonu ili hrvatskome Atatürku, Franjo Tuđman je ono što je bio u proturječnoj krvavoj hrvatskoj zbilji, u vremenu kada se Hrvatska našla, Krleža bi rekao, kao kuglica na vrhu slapa, tvrdi Bogišić. Dodaje da se Ivanković, u kojega je Tuđman vjerovao, ostajući solidaran s motivima koji su ga približili Tuđmanu, ne bavi svojom ulogom u krugu ključne osobe Hrvatske devedesetih godina. Pišući svoju knjigu beletrizacijom dijaloga i obradom građe na publicistički način, Ivanković donosi Tuđmanov karakterološki portret, zaključio je Bogišić naglasivši osobno očekivanje da će s nužne povijesne distance Ivanković kao snažan autorski i publicistički potencijal učiniti za Tuđmana ono što je Vonta učinio za Hebranga.</p>
<p>Prema riječima publicista Ivana Bekavca, Nenad Ivanković prvi u Hrvatskoj počinje otvoren i pošten razgovor o prvome hrvatskom predsjedniku, i to iz osobnih spoznaja o Franji Tuđmanu i pod refleksijama nedavnih političkih promjena. Njegova knjiga ne sudjeluje u tvorbi crno-bijele slike svijeta, njegov jezik ništa ne skriva niti prekriva. S punom sviješću o hrvatskoj zbilji i svim njezinim proturječnostima, o tome da je Hrvatska za Tuđmana bila pretpostavka svih pretpostavki, lojalan zavjetu »sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što«, Ivanković svojom knjigom daje razgovjetan odgovor pokušajima da se umanji Tuđmanov prinos u stvaranju hrvatske države.Osvrnuvši se na pojave žaljenja za Jugoslavijom i za sustavom prije 1990., Bekavac je naglasio važnost otvaranja prostora tolerantnom dijalogu, činjenicama, a ne predrasudama, slobodi, a ne ideologijama, a upravo takav dijalog Ivanković uspostavlja ovom svojom knjigom. - Želio sam napraviti samo kroki, samo psihološko-politički torzo nakon što sam imao prigodu upoznati predsjednika Tuđmana, čini mi se, s raznih strana, rekao je Nenad Ivanković dodavši da mu je drago što je ovakva knjiga izišla upravo u doba kada način kako se u hrvatskoj javnosti govori o Franji Tuđmanu izaziva intelektualnu zebnju. Prof. dr. Zdravko Tomac, koji se sa zakašnjenjem pridružio predstavljačima zbog sudjelovanja na konstituirajućoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine, istaknuo je da je dobro što se pojavila Ivankovićeva knjiga jer se danas o Tuđmanu govori na način pamfleta. Polemički se zadržavši na tri dvojbe iz knjige: je li Tuđman bio fanatični nacionalist ili strastveni realist, Karađorđevo - uvod u tragediju ili kupovanje vremena te je li Tuđman bio demokrat ili autokrat, Tomac je apostrofirao po njemu spornu Tuđmanovu politiku prema BiH. Ne nalazi opravdanim pitanje iz naslova knjige jer ostalo je puno, ostala je cjelovita, demokratska i samostalna Hrvatska, zaključio je Tomac. Nazočnima se u ime izdavača knjige Naklade P.I.P.Pavičić obratio Josip Pavičić. </p>
<p>Živana Morić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Darovnice Zagrebačke banke</p>
<p>Muzej za umjetnost i obrt / Dodijeljene donacije Zagrebačke banke u kategoriji kulturne baštine / Za 25 projekata darovano 560.300 kuna </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U kategoriji kulturne baštine Komisija Zagrebačke banke (mr. Anica Kisić, Damodar Frlan i prof. dr. Ivo Maroević) u srijedu je u Muzeju za umjetnost i obrt po drugi puta dodijelila donacije. Na javni natječaj prijavilo se 397 projekata, a ukupna svota od 560.300 raspodijeljena je na njih 25 u iznosu od 5.000 do 50. 000 kuna ovisno o složenosti, namjeni sredstava, trajanju i dinamici ostvarenja. Komisija je vodila računa da potporu dobiju različiti projekti od onih vezanih uz obnovu i zaštitu graditeljske baštine, poticanje njegovanja tradicijske kulture, muzejske djelatnosti i izdavaštva iz područja natječajne kategorije do projekata kojima se želi educirati šira javnost o kulturnom naslijeđu.</p>
<p>Daronice su dobili: Glazbena škola »Ivana Lukačića« iz Šibenika za popravak i zaštitu šibenskih orgulja iz 17. stoljeća, općina Popovača, Likovno društvo »Moslavački krug« za sanaciju štale u okviru projekta »Tradicijska okućnica«, crkveni i mjesni odbor Gornjeg Pokupskog za uređenje kapele »Sveti Leonardo«, općina Brod Moravice za sanaciju kuće »Delač« jedne od rijetkih primjera sačuvane seoske arhitekture u Gorskom Kotaru, Zec Jasna iz Aljmaša za uređenje pročelja kurije grofa Adamovića, Etnografski muzej iz Splita za objavljivanje CD ROM-a »Splitske uspomene«, Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine Stobreča »Epetium« za osnivanje mandolinskog orkestra za djecu i kupovinu instrumenata, Osnovna škola Slano, odnosno folklorna skupina »Mali linđo« za projekt dovršenja izrade narodnih nošnji dubrovačkog primorja.</p>
<p> Novčano su nadalje pomognuti: Nabavka narodnih nošnji za Folklorno društvo Pazin, prikupljanje tonske, foto i video dokumentacije za potrebe zaštite i očuvanja narodnih običaja i tradicije za etnološki odjel Gradskog muzeja u Novoj Gradiški, otkup drvene turopoljske kuće za Osnovnu školu Brezovica i Podrčnu školu Dragonožec, snimanje CD-a Klape »Cesarica« iz Zagreba, nabava narodnih nošnji i glazbala Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu »Stjepan Penić« iz Dalja, kao i muških nošnji Izvornoj folklornoj skupini »Silba«, otkup predmeta za novi stalni etnološki postav Gradskog muzeja u Vinkovcima, nabava narodnih nošnji za KUD »Zrmanja« iz Obrovca, projekt »Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj obali Jadrana u 17. stoljeću« Centara za medeiteranske studije Sveučilišta u Zagrebu, projekt pokretanja web site-a Hrvatskog arheološkog društva u Zagrebu, izdavanje knjige Katarine Horvat-Levaj »Barokne palače u Dubrovniku« što će ju tiskati Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, obnova zgrade Pomorskog muzeja u Orebićima za Zakladu »Dr. Cvito Fisković« u Orebiću, restauracija rukopisa iz fonda Dubrovačke Republike za Arhivističko društvo u Dubrovniku, zaštita i prezentacija nekropole »Martvilo« na Visu za Arheološkom muzeju u Splitu, konzervacija i restauracija glagoljskih spisa za Hrvatski državnom arhivu u Zagrebu, projekt »Do-touch« Ribarskog muzeja Komiža za kulturnu ustanovu »Ars haleutica« iz Komiže i projekt »Boka Kotorska - povijest, pomorstvo i kulturna baština« za Inicijativni odbor za očuvanje kulturne baštine Boke Kotorske u Zagrebu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kulturna suradnja Hrvatske i Turske</p>
<p>ANKARA, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatska i Turska žele nastaviti razvijati suradnju na kulturnom području. Do sada je ostvarena bogata razmjena kulturnih sadržaja, s predstavljanjem nasljeđa i suvremenih dostignuća dviju zemalja.</p>
<p> To je potvrđeno i u utorak, u razgovoru pomoćnice hrvatskoga ministra kulture RH Naime Balić s Fikretom Ugcanom, zamjenikom ministra kulture RT. Tom prigodom je razgovarano i o Programu prosvjetne, znanstvene i kulturne suradnje između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske za razdoblje od 2000. do 2002. godine, a dogovoreno je također i održavanje izložbe Muzeja Anadolijske civilizacije iz Ankare, u 2002. godini u Zagrebu, a načelno je dogovorena i organizacija izložbe Vučedolske kulture u Ankari. </p>
<p>Tijekom boravka u Ankari, pomoćnica ministra kulture Naima Balić susrela se i s dr. Alpayem Pasinliem, ravnateljem Državne uprave za muzeje i Arheološke spomenike turskog Ministarstva kulture te s ravnateljem Muzeja anadolijske civilizacije u Ankari.</p>
<p> U razgovorima s turskim kulturnim djelatnicima sudjelovali su i hrvatski veleposlanik u Ankari dr. Ivica Tomić i ravnatelj Arheološkog muzeja iz Zagreba Ante Rendić-Miočević. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pomicanje granica scenske prezentacije</p>
<p>Tom Waits u Parizu / Ekskluzivna serija europskih nastupa snimana za koncertni album / U dva sata i petnaest minuta nastupa Wait proveo publiku u rasponu od akademskog uživanja do euforičnog odobravanja </p>
<p>Nakon stanke od šest godina, prije posljednjeg albuma Toma Waitsa »Mule Variations« (1999.), rijetku priliku za vidjeti jednog od najznačajnijih autora rock glazbe uopće u koncertnom okruženju, trebalo je pričekati još godinu dana. Ne računajući nešto opširniji redosljed američke »Get Behind The Mule« turneje prošle jeseni, Tom Waits se u Europi zadržao na formi mini-turneje od samo nekoliko koncerata, na žalost poklonika koji nisu uspjeli doći do ulaznica i radost ljubitelja ekskluzivnih događanja. Kako se to Waitsovi nastupi doziraju »na kapaljku« najbolje govori podatak da je jedine europske koncerte održao ovaj tjedan u Parizu (29., 30. i 31. svibnja), uz jedan nastup u društvu Ennia Morriconea 26. svibnja u Varšavi, u sklopu tamošnjeg filmsko/glazbenog festivala.</p>
<p>Uvijek sklon odabrati za mjesta nastupa manje dvorane, Tom Waits je pred 1300 posjetitelja svake večeri - što poklonika, što ljudi iz struke i novinara pristiglih iz svih krajeva Europe - nastupio u bivšoj kazališnoj dvorani »La Grand Rex«. Iako podatak da su nastupi snimani za koncertni album cijelom projektu nesumnjivo daje veći značaj i puni ga referencama širim od običnog koncertnog suočenja, Waitsove nastupe i bez toga teško bi se moglo nazvati uobičajenim događajima. </p>
<p> Znajući za inspirativnost i redovito pomicanje granica scenske prezentacije, kratka serija Waitsovih pariških koncerata već se unaprijed mogla proglasiti događajem sezone. Kao zbroj »bezbroj« prepoznatljivih stilskih rukavaca korištenih u karijeri dugoj skoro trideset godina, Waitsovi koncerti pružili su izuzetno dojmljiv i izvođačkim nabojem krcat kurs iz autorske poetike koja je s godinama pretvorena u prepoznatljiv suživot istaknute emotivnosti i stilističkog snalaženja u vodvilju, bluesu, kabaretskoj glazbi, patinastim weimarskim baladama, industrijaliziranim perkusijama i još mnogočemu. </p>
<p>Nesumnjivo s elementima kazališne inscenacije - ne samo zbog supruge Kathleen Brennan, inače kazališne redateljice, Waits je zapravo oduvijek bio bastard u svijetu glazbe, spreman iskoračiti na svaku »dasku« koja mu se ukazala zanimljivom - recentni nastupi ipak su manje teatralni od spomenute »Big Time« turneje 1987. Zadržavajući ikonografiju boemske otvorenosti, Tom Waits u dva sata i petnaest minuta nastupa repertoar najviše temelji na albumima iz devedesetih - s »Mule Variations« i »Bone Machine« izvedeno je više od desetak pjesama - loveći sponu s prošlošću u trenucima povratka materijalu sa starijih albuma, zorno dokazujući da je između hipnotičkog glazbenog rituala i egzistencijalnih balada - koje formalno omeđuju autorski teren širokih prohtjeva, ali još dojmljivije egzekucije - u stanju provesti publiku glazbenim predjelima koje u takvom obliku ne može pronaći igdje drugdje.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Teologija Abrahamove ekumene</p>
<p>Karl-Josef Kuschel: »Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli - a što ih ujedinjuje / S njemačkog preveo fra Ladislav Z. Fišić / Svjetlo riječi / Sarajevo 2000, str. 339</p>
<p>Da bi se moglo dijalogizirati, potrebno je uspostaviti međusobno povjerenje, a da bi se to međusobno povjerenje moglo uspostaviti, potrebno je, barem kad su posrijedi tri objavljene svjetske religije: židovstvo, kršćanstvo i islam analizirati njihov odnos prema Abrahamu. To znači, ne treba tražiti ono što ih razdvaja, već, kako Karl Jaspers ističe, ono što ih spaja: zajedničko izvorište, odnosno onu jednost iz koje će nastati današnja religijska raznolikost koja ni u kojem slučaju neće potirati tu jednost Abrahama i u početku prihvaćeno jedinstvo u njemu. Je li teologija Abrahamove ekumene, koju Karl-Josef Kuschel svojom knjigom želi inaugurirati, moguća u Bosni i Hercegovini</p>
<p>Veliki je njemački filozof Karl Jaspers u svom spisu Die nichtchristlichen Religionen und das Abendland objavljenom prije gotovo 50 godina u knjizi Die grossen nichtchristlichen Religionen der Welt (Stuttgart 1954.) napisao: »Jedinstvo vjere, koje (danas) ne postoji kao općepriznato, zamislivo je jedino je jedino kao ideja u međuljudskim komuniciranjima. Naša raznolikost, koja je povijesno utemeljena, ukorijenjena je isto tako u onom našem zajedničkom temelju (početku) koji nas povezuje u dalekoj prošlosti, a koji nas trenutno u raznolikosti usmjerava«. Danas, kada smo osobno svjedoci tolikih besmislenih krvavih i genocidnih ratova između muslimana, pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini (1992.- 1995.), Palestinaca i Židova na Bliskom istoku neprekidno već 50 godina, te ratovima u nastavcima između pravoslavaca i muslimana u Čečeniji, često si postavljamo pitanje: ne pozivaju li se pripadnici svih tih religija, i Židova, i kršćana i muslimana, na jednu osobu u povijesti koju drže svojom, na Abrahama, kao oca sve tri vjere? Ako je tako, zašto toliki i kroz povijest neprestani međusobni sukobi? Moramo li se uvijek sporiti? Postoji li igdje neka zajednička dodirna točka, oko koje bismo se mogli složiti?</p>
<p>Tražeći adekvatan odgovor na postavljena pitanja, bosanski su franjevci, kao vjerni svjedoci, ali i sustvaratelji i čuvari bosanske povijesti i suživota triju velikih svjetskih religija u njoj: židovstva, kršćanstva i islama, darovali čitateljima u izvrsnom prijevodu s njemačkog na hrvatski jezik fra Ladislava Z. Fišića i u nakladi mlade, ali dobrim izdanjima već renomirane vlastite nakladničke kuće u Sarajevu Svjetla riječi, knjigu Karl-Josefa Kuschela Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli - a što ih ujedinjuje.</p>
<p>Autor te knjige Karl-Josef Kuschel (1948.) privatni je docent za ekumensku teologiju i teološku estetiku na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu. On već na početku knjige ističe kako knjigu posvećuje »svojim židovskim, kršćanskim i muslimanskim partnericama i partnerima« u International Scholars' Annual Trialogue »u zahvalnosti za konkretnu abrahamsku ekumenu«, budući da je, kako stoji u Židovskim pričama »Abrahamova kuća bila otvorena svoj ljudskoj djeci«, odnosno kao što sv. Pavao navodi u Rim 4,17 da je »Abraham otac svih nas pred Bogom... koji oživljuje i iz ničega stvara bića«, jer »Abraham«, kako stoji u Kur'anu (sura 3, 65-67), »nije bio ni Židov, ni kršćanin, on je, naprotiv, bio (Bogu) odani hanif i nikako poganin«.</p>
<p>Fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, naglasit će u predgovoru hrvatskom izdanju značenje ove knjige posebice za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj jedni pored drugih, veoma često i u krvavom sukobu, zajedno žive sljednici Abrahamove vjere: Židovi, kršćani (katolici i pravoslavci) i muslimani, postavljajući si istodobno pitanje: je li teologija Abrahamove ekumene, koju Kuschel ovom knjigom želi inaugurirati, moguća i ostvariva upravo u Bosni i Hercegovini? Ima li danas još uvijek smisla govoriti o dijalogu ovih triju religija? Nije li naša surova stvarnost najviša negacija najplemenitijih teoloških ideja? Odnosno, nije li ipak, i usprkos svemu tome, isplativo boriti se za ostvarenje ovoga dijaloga? (12) Međutim, da bi se moglo dijalogizirati potrebno je uspostaviti međusobno povjerenje, a da bi se to međusobno povjerenje moglo uspostaviti, potrebno je (barem kad su u pitanju tri objavljene svjetske religije: židovstvo, kršćanstvo i islam) analizirati njihov odnos prema Abrahamu. To znači, ne treba tražiti ono što ih razdvaja, već, kako Jaspers ističe, ono što ih spaja. To znači, potrebno je tražiti zajedničko izvorište, odnosno onu jednost iz koje će nastati današnja religijska raznolikost koja ni u kojem slučaju neće potirati tu jednost Abrahama i u početku prihvaćeno jedinstvo u njemu.</p>
<p>Autor knjigu nije napisao iz znanstvene obijesti. Napisao ju je, »jer se umjesto ekumenskog bratstva nastavlja bratska svađa u Abrahamovoj kući«, jer se »umjesto suživota s Modernom može vidjeti jedino napad na Modernu, umjesto Aggiornamenta rekatoliziranje, umjesto modernizacije islama islamiziranje moderne« (13). Bez obzira na svu surovost suvremenog trenutka autor se nada kako će Židovi, kršćani i muslimani kao tražitelji mira i mirotvorci biti sposobni »nazočnost praoca i pramajki prepoznati u drugoj braći i sestrama abrahamske obitelji« (15), gdje će ključnu ulogu igrati Biblija koja je Židovima i kršćanima »Sveto pismo«, a muslimani je poštuju kao »objavu«. Uspjeh toga plana ovisi o tome hoće li »Židovi, kršćani i muslimani biti spremni prestati međusobno se kvalificirati kao 'nevjernici', 'otpadnici' ili 'prevladani' i prihvatiti se međusobno kao 'braća' i 'sestre' u vjeri Abrahamova Boga i tako se zajednički zaputiti na hodočašće nade«.</p>
<p>Da bi se do toga uspjeha došlo, autor u prvom dijelu knjige govori o Abrahamu kao svojini židovstva, kršćanstva i islama, obrađujući posebno odnos židovstva prema Abrahamu. Ne boji se pritom pitati: kako govoriti o Abrahamu, je li Tora bili i ostala instrument nadvladavanja krize te ustvrditi kako bez Abrahama ne bi bilo i nema židovstva. Abraham, nastavlja Kuschel, igra veliku ulogu u prognanstvu izabranoga naroda, što se očituje u pet Mojsijevih knjiga. Stoga u tom kontekstu ističe kako treba razmotriti sve ono što je ovisno o Abrahamu (56), u što spada i samo politiziranje Abrahama u židovstvu »kao Abrahamovu potomstvu« (56). Autor dalje obrađuje duh helenizma u kojem se vrši idealiziranje Abrahama, ali isto tako dužnu pažnju posvećuje novoj »paradigmi« židovstva kao i temi »Abraham: početak i kraj svih stvari« (85).</p>
<p>U drugom poglavlju autor obrađuje temu Abraham i kršćanstvo (101.- 166.), gdje posebice naznačuje kako Isus Krist iz Nazareta nije pobjednik ni nad kime, već je on Izraelov obnovitelj. Kuschel, zapravo, nastoji u ovom poglavlju ukazati na misao sv. Pavla kako je »Abraham otac svih pred Bogom« (110) bez obzira na svu napetost između kršćana i Židova i njihova sporenja oko toga tko su, zapravo, Abrahamova djeca? (116). On u daljnjem tekstu govori o sv. Ivanu i njegovu shvaćanju kako kršćani prisvajaju Abrahama i ističe kako na temelju toga ne postoji nikakvo principijelno neprijateljstvo prema Židovima (147).</p>
<p>U trećem poglavlju Abraham i islam (167.- 211.) Kuschel se bavi spornom ulogom zagonetnog Abrahamova sina Jišmaila i njegova brata Izaka, te Muhamedovom borbom u Meki za vjeru u jednoga Boga i nastavkom njegova navješćivanja te vjere u Medini, gdje se zapravo i strukturira jedna nova religija - islam - koja će, nakon tog bijega iz Meke u Medinu 622. i početka navješćivanja nove vjere u jednoga Boga, početi i postojati, od kada počinje i muslimansko računanje vremena (hidžra). Pošto su Židovi tijekom povijesti sve do danas pokušavali judaizirati nežidova Abrahama (149), kršćani pocrkvenjivati nekršćanina Abrahama (160), a musimani islamizirati nemuslimana Abrahama (199), onda, sljedno tomu, nije teško zaključiti, ističe Kuschel, kako je »Abraham svojina svake religije« (207).</p>
<p>U drugom dijelu svoje knjige Karl-Josef Kuschel obrađuje Perspektive za Abrahamovu ekumenu (212. - 300.), gdje se u prvom poglavlju bavi pretpostavkama za ekumensku svijest, ne želeći pri tom »zaboraviti« potrebno sjećanje na nesretnu povijest Židova, kršćana i muslimana (212), te se pozabaviti samokritikom religija kao putem mira i razmišljanjem unutar kršćanstva o mogućnostima spasenja nekršćana.</p>
<p>Autor u drugom poglavlju posebice želi obraditi ono što Abrahamska ekumena ne može biti, naime on želi kazati kako Abraham ne zamjenjuje Mojsija, »našeg učitelja« (240), ne nadomješta Isusa »Krista« (241) i ne nadomješta Muhameda »proroka« (243). Kuschel, naposljetku, u trećem poglavlju naznačuje ono što abrahamska ekumena može biti. On naglašuje kako Abraham treba ostati »stalna pra-slika vjere« (245), u kojoj će biti moguće u drugomu, npr. u Židovu, kršćaninu ili muslimanu, prepoznati Abrahamovu prisutnost, te tu abrahamsku perspektivu objasniti sa stajališta židovske (253), kršćanske (256) i muslimanske (266) perspektive. Kuschel ide još dalje i naznačuje kako se povjerenje u Boga nalazi s onu stranu netolerancije i idolatrije (273), te je stoga potrebno zajednički moliti za mir i pomirenje (293) ukazujući pri tom na obrise kako bi se moglo zajednički moliti.</p>
<p>Kuschelova knjiga Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli - a što ih ujedinjuje predstavlja jedno od najvrjednijih djela jednog kršćanina-katolika o dijalogu s nekršćanskim religijama objavljenih u ovom stoljeću na hrvatskom jeziku. Zbog nas, zbog budućnosti abrahamskog hrvatskog naroda, ne samo u Bosni i Hercegovini već također i u Hrvatskoj, ovu je knjigu potrebno posebno studirati, preporučivati ne samo studentima i njihovim profesorima, već prije svega političarima koji, u svojoj umišljenosti kako izborom na određenu funkciju počinju funkcionirati kao »Sveznajući« i »Svemogući«, trebaju naučiti barem nešto o tako potrebnom međusobnom razumijevanju, o potrebi izgradnje i očuvanja najviših vrijednosti suživota različitih religija kao različitih odraza istoga načela.</p>
<p>Ivan Markešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>»Najvažniji ispit ove generacije«</p>
<p>U četvrtak (20.30 sati) mladi hrvatski nogometaši protiv Češke igraju odlučujuću utakmicu za plasman među četiri najbolje selekcije na Europskom prvenstvu u Slovačkoj / Izbornik Ivo Šušak ovu je utakmicu nazvao najvažnijim ispitom sjajne generacije mladih hrvatskih nogometaša</p>
<p>PIESTANY, 31. svibnja (od posebnog izvjestitelja Vjesnika )</p>
<p> - Mladi hrvatski nogometaši, njihov stručni stožer, novinari, pa i navijači, nestrpljivo broje sate u Slovačkoj, čekajući četvrtak i 20.30 sati, kad u Trenčinu, u zadnjem kolu natjecanja po skupinama na Europskom prvenstvu mladih reprezentacija, naši mladići protiv Češke igraju odlučujuću utakmicu za plasman u među četiri najbolje selekcije, a time i nastup na Olimpijskim igrama u Sydneyu.</p>
<p>Među »mladim vatrenima« i nadalje se govori samo o tri teme - nesreći protiv Nizozemaca, zatim primjerenom izdanju protiv vrlo jakih Španjolaca, i dakako - Česima. Pritom kao da nije važno to što svaki od naših nogometaša nosi neku posljedicu prethodnih utakmica. Naprosto se bez riječi pritužbe stišću zubi i ide se dalje, a jedino kad je noga u gipsu - mora se kući. Tako je to u utorak bilo s Darkom Miladinom. Stoga to što je vrlo pouzdanom Smoji »načet gležanj« nikoga ne uzbuđuje.</p>
<p>Dan prije utakmice izbornik Ivo Šušak najprije je susret protiv Čeha nazvao »povijesnim«. No, ubrzo se korigirao u tom smislu da je utakmicu okarakterizirao kao najvažniji ispit ove sjajne generacije, kojoj nedostaje samo jedan uspjeh, kao što je plasman među četiri na ovom Europskom prvenstvu, pa da se govori o zaokruženju svojevrsnog opusa.</p>
<p>Iznio je Šušak i određene dvojbe koje ga još pritišću. Dakako, vezane su uz odluku - treba li igrati u formaciji 3-4-3, dosad na europskoj smotri nije dala željeni rezultat, ili je bolje pojačanim veznim redom čvrstiti igra i sigurnost, ali i povećati broj upotrebljivih lopti prema napadačima, kad se već igrači iz pozadine baš i ne odlučuju na veću prijetnju udarcima iz daljine: </p>
<p>- Ozbiljno razmišljam o prelasku na 3-5-2, što u nas nije novost. Mislim da smo tomu bliži, pogotovo jer se Brajković svojim ulaskom u drugom dijelu protiv Španjolaca nametnuo kao dobro rješenje. Šokota, pak, ima prednost pred ostalim napadačima, dočim još moram odlučiti koji bi to naš napadač mogao odrađivati istodobno dva posla, prijetiti suparniku, a pritom kontrolirati češkog bočnog igrača.</p>
<p>Pohvalivši nastup Sabolčkog protiv Španjolaca, a kao zamjenu Miladinu, Šušak je istaknuo:</p>
<p>- Osjećam da su igrači spremni na sve, te da utakmica kao ova sa Češkom ne priznaje aktualnu formu, nego nalaže da se svi izdignu visoko iznad nje. Postoji skupina igrača koja još nije dala što može.</p>
<p>O Česima je glavne informacije prikupio Vlado Bilić, Šuškov pomoćnik. Istaknuo je dobrodošlom činjenicu što njihov glavni strijelac i kreator igre Jarolim (inače igrač Münchena 1860) ne može igrati zbog dva žuta kartona. Ne može zbog istih razloga nastupiti ni bitan igrač u vezi Jankulovski:</p>
<p>- Kad se Česi brane, igraju formacijom 4-5-1, samo se napadač Baroš ne vraća. Kad pak napadaju igraju formacijom 4-4-2. Fizički su vrlo jaki, dubinskim loptama zbog stamene obrane gotovo ih je nemoguće ugroziti. Kod prekida svi se vraćaju pred svoja vrata, brzo se transformiraju, a naša šansa je kreativnost. Dakako, i uzastopnost ponavljanja, dočim o izuzetnoj borbenosti ne trebam uopće govoriti. </p>
<p>Sretna je okolnost, ako se to tako može reći, što Česi ne kriju da žele biti prvi u skupini i igrati finale, pa bi ih ta želja mogla povući za pobjedom, i tu je onda također dio šansi Hrvata. U Trenčinu se očekuju slijedeći sastavi:</p>
<p>ČEŠKA: Drobny - Tyce, Lengyel, Petrouš, Grygera - Sionko, T. Došek, Jarošik, L. Došek - Heinz, Baroš.</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa - Tudor; Bišćan, Smoje - Sabolčki, Vranješ, Brajković, Leko, Šerić - Šokota, J. Šimić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Filipović juriša na svjetski naslov!</p>
<p>Mirko Filipović u subotu će se u Zürichu boriti protiv Andyja Huga za naslov svjetskog prvaka u tajlandskom boksu </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatski borac Mirko Filipović u subotu će se u Zürichu boriti za naslov svjetskog prvaka u tajlandskom boksu. Njegov suparnik bit će legenda tajlandskog boksa, Švicarac Andy Hug, aktualni prvak svijeta i višestruki osvajač naslova u toj najotvorenijoj borilačkoj disciplini. Mirko Filipović i njegov stručni stožer predstavili su u ponedjeljak na prigodnoj konferenciji za novinare svoj program. Tom je prilikom potpisan i ugovor o suradnji između Filipovićeva menedžera Orsata Zovka, te nacionalne televizijske mreže CCN, koja će eksluzivno prenositi borbu iz züriške dvorane. Prema najavama, sve ulaznice za meč odavno su rasprodane (službena cijena bila je 350 njemačkih maraka, dok su se na »crno« ulaznice prodavale po tisuću njemačkih maraka). U dvorani koja prima 15 tisuća gledatelja, očekuje se i nemala podrška švicarskih Hrvata.</p>
<p>Rođeni Vinkovčanin ubojite ljevice, 25-godišnji Mirko Filipović, inače student Policijske akademije u Zagrebu, visok 188 centimetara i težak 98 kilograma, u svojoj će 15. profesionalnoj borbi (izgubio samo dvije i to na bodove) pokušati pobjediti devet godina starijeg suparnika, kojem će to biti posljednji nastup u karijeri. Naime, Hug je najavio svoj oproštaj, pa se očekuje da će biti iznimno inspiriran, a nastupat će i pred domaćom publikom. No, iako bi zbog te činjenice suci mogli biti naklonjeni domaćem borcu, Mirko Filipović o njemu će reći sve najbolje:</p>
<p>- Borac je to kojeg iznimno cijenim. Iako je kao prvak mogao birati izazvača, izabrao je mene, što dokazuje da je riječ o pravom sportašu, kaže Filipović. </p>
<p>Za nastup karijere, Filipović se pripremao sa svojim trenerom i prijateljem Vladom Božićem:</p>
<p>- Poznajemo se duže vrijeme i imamo povjerenje jedan u drugoga. Teško je prognozirati ishod takvog meča. Siguran sam da smo se dobro pripremali. Hug nije nepobjediv, pronašli smo neke rupe u njegovoj obrani. Meč je to u kojem jedan udarac može odlučiti pobjednika. Hug malo niže drži svoju prednju ruku i tu bi mogla biti Mirkova prilika, sportski je najavio Filipovićev nastup trener Božić.</p>
<p>Hrvatsko gledateljstvo uživo će moći pratiti nastup hrvatskog predstavnika, čiji bi meč trebao početi oko 22.30 sati. Kao glavni sponzori televizijskog prijenosa ističu se Makart, Monting, Zlatarne Rodić i Auto-pleter. (A. Pavić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kasparov osvojio Sarajevo</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Pobjednik Međunarodnog šahovskog super-turnira 19. kategorije »Bosna 2000« je Gari Kasparov. On je u 11 kola sakupio 8,5 bodova, pola boda više od Engleza Michaela Adamsa i Španjolca Alekseja Širova, koji su podijelili drugo mjesto. Prednost pred najbližim pratiteljima Kasparov je zadržao pobjedom u posljednjem kolu kada je sa crnim figurama svladao Čeha Sergeja Movsesjana.</p>
<p>• Rezultati 11. kola: Topalov - Sokolov remis, Gurevič - Short remis, Adams - Morozevič 1-0, Bacrot - Širov 0-1, Movsesjan - Kasparov 0-1, Georgiev - Barejev 0-1. Konačni redoslijed: Kasparov 8,5 bodova, Širov i Adams 8, Morozevič, Topalov i Barejev 6, Sokolov 4,5, Movsesjan, Short, Georgiev i Gurevič 4, Bacrot 3. </p>
<p>Movsesian - Kasparov </p>
<p>1. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd4 4. Sd4 Sf6 5. Sc3 a6 6. Le3 e6 7. f3 b5 8. Dd2 Sbd7 9. 0-0-0 Lb7 10. g4 Sb6 11. Df2 Sfd7 12. Kb1 Tc8 13. Ld3 Tc3 14. bc3 Dc7 15. Se2 Le7 16. g5 0-0 17. h4 Sa4 18. Lc1 Se5 19. h5 d5 20. Dh2 Ld6 21. Dh3 Sd3 22. cd3 b4 23. cb4 Tc8 24. Ka1 de4 25. fe4 Le4 26. g6 Lh1 27. Dh1 Lb4 28. gf7 Kf8 29. Dg2 Tb8 30. Lb2 Sb2 31. Sd4 Sd1 32. Se6 Kf7 - 0-1.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Barker novi svjetski prvak</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon sedam dana jedrenja ispred splitske Gradske luke završen je »ACI Cup of Croatia 2000« - Svjetsko prvenstvo u dvobojskom jedrenju na kojem je nastupilo 12 posada iz sedam zemalja. Po vjetru jačine 5-7 čvorova u odlučujućem dvoboju za naslov svjetskog prvaka 27-godišnji Novozelanđanin Dean Barker s 3-0 neočekivano, ali sasvim zasluženo savladao je trostrukog svjetskog prvaka Petera Gilmoura iz Australije. U borbi za treće mjesto Danac Sten Mohr pobijedio je francusku posadu sa kormilarom Betrandom Paceom 2-0. U polufinalnim dvobojima rezultati Gilmour je pobijedio Mohra 2-0, a Barker Pacea 2-1. </p>
<p>Završne dvoboje s improviziranih tribina na Sustipanu pratilo je više od četiri tisuće gledatelja. Ugođaj je bio fantastičan i ostat će dugo, dugo u sjećanju, kako Splićanima, tako i najboljim svjetskim »skipperima«. Iste večeri je u Časničkom domu Hrvatske ratne mornarice u splitskoj luci Lori upriličena svečanost zatvaranja kojom su prilikom predana odličja najboljima, pobjedničkoj posadi pripala je i novčana nagrada od 18 tisuća američkih dolara, uz sve pohvale najistaknutijih dužnosnika Međunarodne jedriličarske federacije (ISFA) na čelu sa predsjednikom Kanađaninom Paul Hendersonom:</p>
<p>- Sve je bilo izvanredno, našem oduševljenju nema kraja... Doći ćemo ponovno u Split, u Hrvatsku. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Portland ostao u igri</p>
<p>LOS ANGELES, 31. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Los Angeles Lakersa propustili su prvu priliku za plasman u veliko finale NBA lige. U petom susretu finala Zapadne konferencije Portland je u Staples Centru slavio sa 96-88 i tako smanjio omjer pobjeda na 3-2 u korist Lakersa.</p>
<p>Blazersi su kao u trećoj i četvrtoj utakmici sjajno otvorili susret, no ovoga puta su izdržali do kraja. Lakersi su najbliže došli u trećoj četvrtini (67-72), no nisu uspjeli i preokrenuti rezultat, te su tako po prvi put ove sezone izgubili dvije utakmice zaredom na domaćem parketu. </p>
<p>Rasheed Wallace se pridružio Pippenu sa 22 koša i 10 skokova, Steve Smith je dodao 13, a Arvidas Sabonis 12 poena i 6 skokova. Lakerse je već tradicionalno predvodio Shaquille O'Neal (31 koš i 21 skok), međutim ostali se nisu iskazali. Ron Harper je ubacio 14 poena, a Kobe Bryant tek 17 uz šut 4-13. Glen Rice je postigao 4 poena, uz šut 1-8. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bišćan: »Te smo Čehe već dobili 4-0«</p>
<p>»Podrška gledatelja je vrlo bitna, ali ne i presudna. Važno je od početka pravo se postaviti, a onda će presuditi kvaliteta. Mislim da je ona na našoj strani, te da nam se ne smije omaknuti nikakav nepredvidivi kiks«, kaže Igor Bišćan uoči utakmice protiv Čeha </p>
<p>Dvije utakmice, samo jedan osvojeni bod, a na vratima »utakmica odluke«. Zapravo, »najznačajnija utakmica ove generacije« kako ju je okarakterizirao izbornik Ivo Šušak, dan uoči susreta s Češkom. Što o tome misli Igor Bišćan, u dosadašnjem dijelu Europskog prvenstva mladih jedan od najpouzdanijih i najboljih pojedinaca hrvatske vrste: </p>
<p>- Dosadašnji naš bodovni učinak je jako slab, započinje Bišćan, i nastavlja: - Stoga, desi li se kojim slučajem da ostanemo samo na tomu, bio bi to neuspjeh, sobzirom da je naša reprezentacija među najboljima, što je većim dijelom svojih nastupa i pokazala. </p>
<p>Nije mogao Bišćan zaobići nesreću iz prve utakmice: </p>
<p>- Zapravo je već sve o tomu rečeno, ali ipak boli, a bitno je što smo u drugoj utakmici protiv Španjolske pokazali da možemo i s najjačima ravnopravno. Na tome i gradimo vjeru u uspjeh protiv Čeha. </p>
<p>Sve ocjene o Česima, međutim, kazuju da je riječ o iznimno jakom sastavu.</p>
<p> Koliko pratimo ovdašnje medije, domaćini Slovaci bi najradije da se i na ovom natjecanju ponovi repriza s nedavnog Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu, kad su igrali u finalu Slovačka i Češka: </p>
<p>- Gledali smo snimku Čeha protiv Nizozemaca. Čvrsti su, jaki, pokretljivi. Vjerujem, međutim, u naše mogućnosti, mislim da će biti sve u redu.</p>
<p>Mjesto Trenčin, u kojemu su Česi domaćini u sve tri svoje utakmice 30-ak je kilometara udaljeno od češke granice. Ne treba dvojiti da će se i na ovoj utakmici ponoviti prepuni stadion bučnih čeških navijača: </p>
<p>- Podrška gledatelja je vrlo bitna, ali ne i presudna. Važno je od početka pravo se postaviti, a onda će presuditi kvaliteta.</p>
<p> Mislim da je ona na našoj strani, te da nam se ne smije omaknuti nikakav nepredvidivi kiks. </p>
<p>Pripomenuo je Bišćan kako ih njihov kapetan Ivan Leko hrabri s još jednim podatkom:</p>
<p>- Igrao je Leko i još neki naši reprezentativci u dresu juniorske reprezentacije Hrvatske prije četiri godine protiv skoro kompletne sadašnje generacije Čeha, koja je ovdje na okupu. Hrvati su ih na turniru u Njemačkoj pobijedili sa 4-0. Nije valjda da su u međuvremenu Česi toliko postali bolji, mi pak zaostali, a da ih ne možemo pobijediti. Čvrsto vjerujem da idemo dalje. (za) </p>
<p>Blažević zahtijeva pojačane pripreme</p>
<p>Hoće li »vatreni« prije prve kvalifikacijske utakmice za SP protiv Belgije (rujan) imati još samo jednu pravu provjeru? </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja - Maksimirski poraz 0-2 od Francuza nije pokolebao niti Hrvatski nogometni savez (HNS) niti izbornika Miroslava Blaževića. Iako nisu nezadovoljni, ipak će nastojati poboljšati pripreme za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. godine u Japanu.</p>
<p>- Izbornik Blažević zahtijeva dodatne aktivnosti, pa ćemo popuniti program priprema. Pooštrit ćemo promatranje reprezentativaca i bit ćemo s njima u stalnom kontaktu. Mogli bismo se čak okupiti tri dana prije prijateljske utakmice sa Slovačkom u srpnju, rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić.</p>
<p>Još se razmišlja o turnirima u Indiji (od 8. do 20. prosinca), a prije toga naše reprezentativce bi rado vidjeli i na turniru u Indoneziji (od 25. kolovoza do 4. rujna). Nogometni savez Nigerije, pak, zove hrvatske nogometaše u Njemačku uoči Olimpijskih igara. To je zanimljivo za hrvatsku mladu reprezentaciju, ali prvo se očekuje njihov plasman na EP u Slovačkoj.</p>
<p>Što se, pak, tiče prijedloga HNS-a za promjenom Zakona o športu, još se uvijek čeka rasprava o Sabora, na kojoj bi se iskristalizirali stavovi i oko možebitne promjene sustava najtecanja i broju klubova koji će najesen igrati u Prvoj HNL. Iako je u prvi tren rok za odluku bio 8. lipnja, Izvršni odbor HNS-a će se sastati 12. ili 13. lipnja. Naime, kako će se situacija odvijati u Saboru ne zna se, a 8. lipnja u Zagrebu nema predsjednika HNS-a Vlatka Markovića. On će tada, kao opunomoćenik Hrvatske, Austrije i Mađarske, biti u Bruxellesu s glavnim tajnikom Uefe, Gerhardom Aignerom kako bi razgovarao s njime o kandidaturi tri zemlje za domaćina Europskog prvenstva 2008. godine.</p>
<p>Hrvatske nogometašice će 17. lipnja u Zaprešiću ili Velikoj Gorici odigrati kvalifikacijski dvoboj protiv Češke za nastup na Europskom prvenstvu. Hrvatski suci Alojzije Šupraha i Goran Marić sudit će sljedeće sezone u Intertoto kupu. U Poreču će od 5. do 13. lipnja biti redoviti seminar za polaznike prve generacije Nogometne akademije.</p>
<p>Ima li zainteresiranih, u uredima HNS-a u Ilici 31 mogu se nabaviti ulaznice za Europsko prvenstvo u Belgiji i Nizozemskoj. (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Čutura Dinamov, Balaban sve bliže</p>
<p>»Imam ugovor još godinu dana i želio bih ga odraditi u Maksimiru. Idem sad na odmor, doći ću 19. lipnja na pripreme i nadam se da ću odigrati najmanje još jednu sezonu«, kaže Dinamov nogometaš Goran Jurić / »Jurić je korektan i mislim da ćemo pronaći rješenje koje je najbolje i za njega i za klub«, kaže sportski direktor Dinama Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Dosadašnji Cibalijin nogometaš Mario Čutura trebao bi biti prva Dinamova prinova u dolazećem prijelaznom roku. U srijedu su, naime, sportski direktori Dinama i Cibalije, Velimir Zajec i Petar Šimić, dogovorili sve potankosti ovoga transfera, Zajec je još ranije sa Čuturom dogovorio uvjete, i sad klupske uprave trebaju potvrditi i realizirati posao. Dinamo je prihvatio Cibalijine uvjete i sljedećeg tjedna Čutura bi trebao potpisati ugovor s maksimirskim klubom. U sklopu ovog transfera ostala je otvorena mogućnost da Zagrepčani u dolazećoj sezoni ustupe neke svoje mlade igrače Vinkovčanima.</p>
<p>- Nakon odlaska Maria Cvitanovića u Veneciju, smatram da smo Čuturinim dolaskom dobili pojačanje, ne samo prinovu, bio je optimističan trener Dinama Marijan Vlak nakon završetka razgovora sa Čuturom.</p>
<p>A Čutura je došao u Zajecov ured u uniformi Hrvatske vojske, i još će, naime, dva mjeseca biti vojnik, a prema dogovoru klubova prije definitivnog prelaska u Maksimir odigrat će za Cibaliju i utakmicu u Intertoto kupu 17. lipnja protiv srpskog Obilića.</p>
<p> Čutura je, dakako, Dinamov navijač od malih nogu...</p>
<p>- Presretan sam što dolazim u najveći hrvatski klub i vjerujem da će svi u mom novom klubu biti zadovoljni mojim igrama. Moram se zahvaliti Cibaliji što je maksimalno korektna, a kad bih mogao ja bih doveo još barem pet suigrača iz Cibalie u Dinamo, bio je glasan Čutura.</p>
<p>Međutim, od toga ipak neće biti ništa, Zajeca za sada ne zanima nijedan Vinkovčanin osim Čuture, iako je sportski direktor Šimić nahvalio gotovo pola svoje momčadi i verbalno ih »preselio« u veće klubove.</p>
<p>Zajecov je ured u srijedu bio prometan poput kolodvora, među ostalima s Dinamovim sportskim direktorom kavu je popio i Zdravko Mamić, menedžer Balabana. Kako stvari stoje Balaban je nakon ovog razgovora Mamića i Zajeca sve bliže Maksimiru! U srijedu navečer Zajec je otputovao u Slovačku gdje će još jednom razgovarati s Mamićem i Balabanom i čini se da bi riječki napadač trebao preseliti u Zagreb.</p>
<p>- Balaban ima ponudu Bochuma, međutim još uvijek on i Mamić razmišljaju gdje će igrač nastaviti karijeru i naše su šanse za dovođenjem riječkog napadača sve veće, kaže Zajec.</p>
<p>Braća Vice i Branko Međugorac također su posjetili Velimira Zajeca u njihovoj je »štali« Cibalinin nogometaš Bartolović, međutim dogovor o prelasku ovog napadača u Maksimir za sada nije postignut. Izvjesni gospodin Jašari došao je čak iz Australije kako bi vidio Zajeca, no razloga posjeta nismo uspjeli doznati, a nakon dužeg čekanja Jašari je neobavljena posla napustio Dinamo. Zajec nam je dodao da ga od trojice Australaca koji su bili na probi u Maksimiru zanima prednji branič Eddie Bosnar i sljedećeg bi tjedna i taj transfer trebao biti realiziran.</p>
<p>Bili bi to sve u rubrici »dolasci«, a što je s možebitnim odlascima Dinamovih igrača? Na razgovoru kod Zajeca bio je i Goran Jurić koji je potom novinarima kratko rekao:</p>
<p>- Imam ugovor još godinu dana i želio bih ga odraditi u Maksimiru. Idem sad na odmor, doći ću 19. lipnja na pripreme i nadam se da ću odigrati najmanje još jednu sezonu! Ne mislim se opraštati, želim i dalje igrati. Ljudski sam popričao sa Zajecom i to je to, govorio je Jurić. A Zajec je, pak, dodao sljedeće:</p>
<p>- Razgovor smo započeli u ponedjeljak, završit ćemo ga u petak. Pričali smo o svemu, pa i o Jurićevom možebitnom odlasku. On je korektan i mislim da ćemo pronaći rješenje koje je najbolje i za njega i za klub, Zajecove su riječi.</p>
<p>U Maksimir još uvijek nije stigla nijedna konkretna ponuda ni za jednog nogometaša, a postoje neke najave da bi u četvrtak trebala doći pismena ponuda iz Njemačke za Stjepana Tomasa. Bišćan i Tomas najviše su na meti inozemnih menedžera i ovih bi se dana trebao rasplesti i čvor s potencijalnim odlascima »modrih« nogometaša. Zajec se nada da će do 19. lipnja kad počinju pripreme, imati definitivni popis igrača na koje će trener Marijan Vlak moći računati u novoj sezoni, iako je ostavio otvorenim i mogućnost da do kraja prijelaznog roka, a to je 30. lipnja, zapravo kompletira momčad.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Hajduku sve stoji do 6. lipnja</p>
<p>Hajduk bi ovh dana trebao kupovati i prodavati igrače, ali se to ne čini. Razlog je jednostavan, tko će preuzeti odgovornost prodaje ili kupovine, pa da mu nova uprava, koja bi trebala stupiti na scenu nakon Skupštine 6. lipnja, prigovara... </p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Stečaj Upravnog odbora Hajduka nastao 13. travnja, nakon prekida prvenstvenog dvoboja protiv Šibenika blokirao je rad poljudske kancelarije. Krizni stožer (Šime Luketin, Ante Žaja i Dragan Holcer) upravljao je klubom, izvukao je sportski dio sezone trofejom, Kupom, ali lakše je bilo broditi natjecanjem nego sada se baviti kupopraodajom igrača. Jer tko će preuzeti odgovornost prodaje ili kupovine igrača, pa da mu nova uprava, koja bi trebala stupiti na scenu nakon Skupštine 6. lipnja, prigovara zbog ovoga ili onoga. Zašto su prodali Stipu, a nisu Matu, zašto su prodali Juru, a ne Ivana? Ili zašto su kupili Marija, a ne Andrea? </p>
<p>Stoga će praznina u kupoprodaji trajati barem do srijede.</p>
<p> Evo, »frka« sa Slavenom Bilićem je dobar primjer zašto Krizni stožer pušta da prođe vrijeme. Tercet je raskinuo ugovor sa Slavenom Bilićem zbog visine iznosa ugovora, tek najavljujući razgovore s kapetanom, pa se Bilić grozi sudskom tužbom, jer nije zadovoljan umjetničkim dojmom izvedbe onog sa čim se na neki način i sam slaže. Tako je jedan nevini potez dodatno uzburkao i onako valovit Poljud. Ipak dobro upućeni tvrde da su signali poslani prema nekolicini prvoligaških nogometaša te im je poručeno da budu strpljivi do srijede. Tada bi uprava koja zasjedne u Poljud trebala nastaviti pregovore. </p>
<p>Igrači u čekaonici poljudskog prvoligaša su Ivan Bošnjak i Mario Čutura iz Cibalije, pa riječki trojac Andre Mijatović, Goran Brajković i Stjepan Skočibušić. Isto tako nejasna je situacija s trenerom. Petru Nadovezi ugovor ističe 30. lipnja, a uvukao se pod kožu igračima i s njima prekinuo petogodišnji trofejni post. Luketin, prinudni upravitelj, zadovoljan je Nadovezinim radom i po njemu nema razloga da mu se i u sljedećoj sezoni ne da kormilo u ruke. No, priča se i da je jedna struja, koja reflektira upravljati klubom, zainteresirana da na Poljud dovede Nenada Gračana, trenera Rijeke. Koliko je upitna kupovina, toliko je upitna i prodaja igrača! Jurici Vučku i Mati Baturini su istekli ugovori i oni mogu napustiti Poljud, ali moraju vratiti uloženo. Ivanu Leki i vrataru Stipi Pletikosi ugovori traju još jednu godinu, ali je sada najbolji trenutak za prodaju, jer se može inkasirati veća svota novca na ime transfera. Naime, kada igraču istekne ugovor nema obavezu prema klubu, pa nema ni cjenkanja. </p>
<p>Na Poljudu bi prodali i Igora Musu, ovosezonsko pojačanje »bijelih«, ako bi bilo prave ponude. Za sada konkretnih ponuda nema, tek se pojedini menedžeri zanimaju za pojedine igrače. Tek se spominje da je za Pletikosu zainteresirana Verona, koja je ostala bez francuskog vratara Sebastiana Freya. Frey je u vlasništvu Intera, te se vratio u Milan, ali bi ga rado kupio rimski Lazio. Što se tiče Jurice Vučka i Ivana Leke spominje se talijanski Napoli, koji je na pragu Prve lige, a posao je u rukama menedžerske obitelji Naletilić. Ipak sve ove kombinacije moraju pričekati srijedu, pod uvjetom da Skupštna 6. lipnja iskristalizira novu upravu.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hoće li Slaven Bilić tužiti Hajduk?</p>
<p>Budući da mu je raskid ugovora uručen nakon predviđenog roka, Hajdukov kapetan Slaven Bilić od svog je kluba zatražio da nastavi ispunjavati obveze</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Hoće li Slaven Bilić i NK Hajduk završiti na sudu? Gorko razočarani Bilić, kojem je poštar donio pismeni raskid ugovora, umjesto da je sjeo s čelnicima kluba i dogovorio dalju suradnju, naložio je svom odvjetniku, Mladenu Oštri, da zaoštri situaciju. Stoga je Oštro, također pismeno, odgovorio Hajduku da ugovor nije pravovremeno raskinut, te da se nastavlja suradnja po dosadašnjem ugovoru.</p>
<p>Bilić je, podsjetimo, s Hajdukom u veljači potpisao dvoipolgodišnji ugovor, ali s klauzulom da se može prekinuti 22. svibnja ove godine. Krizni stožer Hajduka, ne želeći preuzeti odgovornost plaćanja skupog Bilićevog ugovora, pismeno je obavijestio svog kapetana o raskidu ugovora. No, po Bilićevom odvjetniku, raskid ugovora je zaprimljen 24. svibnja, kao preporučena pošiljka, što znači da mu je uručen nakon 22. svibnja, odnosno nakon isteka roka, te se ugovor automatski nastavlja. Stoga je Oštro pozvao poljudsku kancelariju da nastavi izvršavati svoje obveze, jer ih njegov klijent izvršava. Ako klupska uprava ostane pri jednostranoj odluci o raskidu ugovora, Oštro prijeti sudom.</p>
<p>Premda je izgledalo da je ovaj raskid formalan i da će inicirati nove razgovore, prepuštene novoj upravljačkoj garnituri, na kojima bi se dogovarala buduća suradnja, Bilić nije zadovoljan raspletom. Dvojba hoće li Bilić, inače pravnik po struci, nastaviti nogometnu karijeru ili zasjesti u fotelju direktora kluba trebala je biti riješena razgovorima, no krizni stožer nije se želio baviti Bilićevim skupim ugovorom. Sve opcije su otvorene i svi koji se nadaju osvojiti mjesto u novom Upravnom odboru (trebao bi se izabrati na Skupštini kluba 6. lipnja), a ima ih dosta i različitih su političkih opcija, manipuliraju s Bilićem kao svojim adutom. Uglavnom se ističe da je on potreban Hajduku kao osoba koja ujedinjuje sve karakteristike vrhunskog profesionalca. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ivaniševićevo novo sumorno izdanje</p>
<p>Četvrtu godinu zaredom Goran Ivaniš je eliminiran u 1. kolu u Roland Garrosu: ovaj put, sa 6-3, 6-3, 6-0 svladao ga je Španjolac Albert Costa, a u mlakoj predstavi jedino komešanje u gledalištu nastajalo je zbog borbe za potpisima Davora Šukera i Ive Majoli / Ispala Lindsay Davenport </p>
<p>PARIZ, 31. svibnja (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Četvrtu sezonu zaredom Goran Ivanišević u Roland Garrosu neće okusiti što znači pobjeda u pojedinačnoj konkurenciji. Od 1997. godine naovamo redali su se Magnus Gustafsson, Marzio Martelli i Hicham Arazi, a posljednji je na taj niz stigao Albert Costa, svladavši Ivaniševića u srijedu, u 1. kolu ovogodišnjeg »French Opena«, s glatkih 6-3, 6-3, 6-0. Sve je bilo gotovo za samo 77 minuta, a dvoboj je bio toliko jednostran da je Splićanin u cijelom meču na servis suparnika uspio uhvatiti tek 13 poena. Spor i bezvoljan, Ivanišević je stalno bio »na rubu« i u tako mlakoj predstavi jedino komešanje u gledalištu nastajalo je kad su se mali lovci na autograme otimali za potpise Davora Šukera i Ive Majoli, koji su zajednički pratili susret.</p>
<p>- Ovo je neobjašnjivo, stvarno ne znam odgovor zašto je Goran igrao ovako loše. On je trenutno u top-formi, na treningu je Todda Martina pobijedio 3-0 u setovima, a Fernanda Meligenija 3-1. No, ovaj meč bio je nešto sasvim drugo, govorio je Ivaniševićev trener, Nikola Pilić i dodao:</p>
<p>- Ne mogu naći nikakvo drugo objašnjenje doli da nešto nije u redu s nervnim sistemom. Za meč se zagrijavao s Galom Blancom i maltene nije promašio loptu, a onda je protiv Coste odigrao ovako. Dobro, Costa je vrlo kvalitetan tenisač i dobro je igrao, a i teren mu je više odgovarao jer je bio spor zbog kiše koja ga je smočila, no ovo je pretežak poraz, rekao je Pilić.</p>
<p>Ivanišević je ukupno osvojio tek 13 poena na suparnikov servis (osam u prvom, četiri u drugom i jedan u trećem setu), a najveća prijetnja bila je kad je u dva navrata, kod 2-2 u prvom te 1-2 u drugom setu, na Costin početni udarac došao na 15-30. Nijedna »break« lopta, čak nijedno izjednačenje - tako se protiv Coste nije moglo pobijediti, pogoto što se Ivanišević dugo mučio i sa svojim prvim servisom. S osnovne linije bila je to uglavnom neravnopravna borba, a kod 0-3 u trećem setu Ivanišević je, u naletu samouništenja, odlučio ubrzati priču, pa je u kratkom roku napravio tri dvostruke greške zaredom, ubacujući drugi servis i jače od prvoga.</p>
<p>- Nisam ni očekivao da će biti išta bolje. On je bolji igrač od mene ne zemlji i ništa lijepo nisam očekivao. Nisam imao izgleda, govorio je, sumorno nizajući rečenice, Ivanišević na konferenciji za novinare: </p>
<p>- Sedam dana sam se spremao u Parizu, a onda dođe ovakav meč. Bolje da sam tih tjedan dana proveo na plaži, jer danas ne bih igrao ništa lošije, rekao je Splićanin, kojem je u Roland Garrosu posljednja žrtva bio Čeh Ulihrach 1996. godine. U idućih pet dvoboja Ivanišević je uhvatio tek dva seta...</p>
<p>Costa, pravi španjolski »zemljaš«, bio je favorit protiv Ivaniševića i prije susreta, ali se ipak nije očekivalo da će se ovako prošetati do pobjede. No, Ivanišević je trenutno daleko od dobrih rezultata na zemljanim terenima, i stvarno frapantno djeluje podatak da u četiri ovoproljetna meča na zemlji nema nijednu pobjedu.</p>
<p>- Sad dolazi sezona na travi, koja bi mi trebala više odgovarati, ali ne vjerujem da mogu načiniti nešto više. Mogu napraviti neku štetu, iznenaditi nekoga, ali više od toga... Finale bi me iznenadio kao nikad u životu, zapravo, već bi četvrtfinale bio iznenađenje, rekao je Ivanišević.</p>
<p>U ostalim dosad završenim susretima 1. kola, najviše je odjeknuo poraz druge nositeljice u konkurenciji tenisačica, Amerikanke Lindsay Davenport, koju je sa 6-7 (5), 6-4, 6-3 svladala vrlo dobra Belgijanka Dominique van Roost. Istina, Davenport je u Pariz stigla s ozljedom leđa, zbog koje je prije dva tjedna predala susret 3. kola u Rimu, no i Van Roost je, početkom trećeg seta, imala problema za zapešćem. Kod tenisača, nositelji su za sada bili i više nego uvjerljivi, a autor najvećeg iznenađenje bio je Argentinac Agustin Calleri, nedavni finalist »Zagreb Opena«, koji je izbacio Španjolca Mantillu. Čileanac Rios predao je kod 0-2 u setovima zbog ozljede dvoboj protiv Nijemca Haasa.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ispale i Kostanić i Lučić</p>
<p>Od šestero hrvatskih tenisača u pojedinačnoj je konkurenciji ostala još samo Iva Majoli, koja u četvrtak treba igrati u 2. kolu protiv Šveđanke Ase Carlsson</p>
<p>Srijeda definitivno nije bio dan za hrvatski tenis na »French Openu«, jer su u 1. kolu eliminirane i Jelena Kostanić i Mirjana Lučić. Jelenu Kostanić, 19-godišnju Splićanku, neočekivano je sa 7-5, 6-1 pobijedila Francuskinja Alexandra Fusai, koja je na glavni turnir došla zahvaljujući pozivnici jer je tek 185. na rang-listi, dok je od Mirjane Lučić bolja bila Austrijanka Sylvia Plischke, svladavši ju s uvjerljivih 6-2, 6-0 za samo 39 minuta.</p>
<p>Istina, Kostanićka je mogla daleko bolje završiti svoj premijerni nastup u Roland Garrosu, posebno u prvom setu, u kojem je krenula odlično, povevši 4-1, 0-30. Međutim, nakon toga počela je griješiti više nego prije, a razigrala se i njezina suparnica, gađajući sve bliže linijama, i tu je počeo preokret. Do kraja seta, Kostanićka je uhvatila još samo gem. I u drugoj dionici imala je prilika, pa je u gotovo svakoj igri imala ili gem-loptu ili »break« loptu, no u pravilu je na važne lopte odigrala najlošije i na kraju je set protiv 185. tenisačice svijeta izgubila vrlo uvjerljivo.</p>
<p>Lučićka je, pak, ravnopravno odigrala samo prvi dio susreta protiv 35. igračice s WTA-liste. Točnije, izdržala je pet gemova, a onda je, nakon 2-3, sasvim krenula nizbrdo, izgubivši devet gemova u nizu. Ovim rezultatom Lučićka je nastavila niz neuspjeha u ovoj sezoni, u kojoj je od osam mečeva čak sedam izgubila. Zapravo, ništa bolji omjer nema još otkako je prošle godine senzacionalno stigla do polufinala Wimbledona, pa joj prijeti opasnost da za mjesec dana, kad bodovi iz Wimbledona otpadnu, sa sadašnjeg 55. mjesta padne na otprilike 300.</p>
<p>Od šestero hrvatskih tenisača tako je u pojedinačnoj konkurenciji ostala još samo Iva Majoli, koja u četvrtak treba igrati u 2. kolu protiv Šveđanke Ase Carlsson. Pobijedi li, u šesnaestini finala ide na bolju iz susreta Testud - Grande. (i. r.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>EKOL Ivančica i Bjelovar zaključuju sezonu</p>
<p>Do kraja natjecanja u hrvatskom prvenstvu rukometaša ostale su još dvije utakmice kvalifikacija za prvu ligu u sljedećoj sezoni između treće i četvrtoplasiranog drugoligaša EKOL Ivančice i Bjelovara</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Utakmicama 10. kola Lige za prvaka prošlog vikenda završeno je ovosezonsko hrvatsko prvenstvo rukometaša. Do kraja natjecanja ostale su, međutim, još dvije utakmice kvalifikacija za prvu ligu u sljedećoj sezoni između treće i četvrtoplasiranog drugoligaša EKOL Ivančice i Bjelovara. Nakon tih dviju utakmica bit će poznati svi prvoligaši u sezoni 2000/01, a dosad je taj status osiguralo 11 klubova: Badel 1862 Zagreb, Metković-Jambo, Brodomerkur Split, RKM Osiguranje Zagreb, Varteks Tivar Varaždin, Wienerberger Cetera Đakovo, Zamet-Autotrans Rijeka, Moslavina Kutina, Karlovac, Plomin linija Rudar Labin, te PIPO IPC Čakovec. Prvoligaški status izborio je pobjednik druge lige Plomin linija Rudar, a ostanka u ligi se dočepao i posljednjeplasirani iz prvog dijela prvenstva PIPO IPC, koji je bio bolji u kvalifikacijskim utakmicama protiv drugoplasiranog drugoligaša Arenaturista iz Pule.</p>
<p>Naslov prvaka obranio je Badel 1862 Zagreb, koji će tako i dalje biti jedini hrvatski predstavnik u Ligi prvaka. Kao i prošle sezone drugo i treće mjesto pripalo je Metković-Jambu i splitskom Brodomerkuru, koji će od jeseni nastupati u Kupu EHF-a, kao i četvrtoplasirano RKM Osiguranje Zagreb. Metkovci su, naime, osvajanjem ovosezonskog Kupa EHF-a osigurali hrvatskom rukometu još jedno mjesto u tom natjecanju, no sudionici Kupa EHF-a bit će definitivno poznati tek nakon završnog turnira hrvatskog Kupa, koji se u petak i subotu igra u zagrebačkom Sportskom domu.</p>
<p>Na završnom turniru sudjelovat će Badel 1862 Zagreb, RKM Osiguranje Zagreb, Zamet-Autotrans i Brodomerkur. Uspije li Riječanima osvojiti Kup, igrat će u Kupu pobjednika kupova. No, oni mogu i kao finalisti nastupiti u Kupu pobjednika kupova, ali samo u slučaju da se u finale domaćeg Kupa plasira i Badel 1862 Zagreb. U svakoj drugoj varijanti u Kupu pobjednika kupova predstavljat će nas Brodomerkur ili RKM Osiguranje Zagreb, a »njihovo« mjesto u Kupu EHF-a pripast će petoplasiranom iz Lige za prvaka - Varteks-Tivaru. U četvrtom europskom klupskom natjecanju »Challenge kupu«, koji je zamijenio Kup gradova, nećemo imati predstavnike, jer je to natjecanje rezervirano za klubove slabije rangiranih zemalja na ljestvici Europskog rukometnog saveza (EHF). Na toj je ljestvici hrvatski muški rukomet trenutno treći iza Španjolaca i Nijemaca, a računaju se tri sezone, od 1996/97. do 1998/99. Dodajmo i to da će se prve utakmice europskih klupskih kupova odigrati 2. rujna.</p>
<p>• Konačan redoslijed Lige za prvaka: Badel 1862 Zagreb 49 bodova, Metković-Jambo 43, Brodomerkur 34, RKM Osiguranje Zagreb 29, Varteks-Tivar 21, Wienerberger Cetera Đakovo 15.</p>
<p>• Konačan redoslijed Lige za ostanak: Zamet-Autotrans 9 bodova,Moslavina Kutina 8, Karlovac 6, EKOL Ivančića 1. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Naši su treneri traženi na sve strane</p>
<p>Hrvatski rukometni stručnjaci uživaju veliki ugled u rukometnom svijetu što dokazuju najnoviji transferi Kljaića, Zovka i Šojata </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U ovom prijelaznom roku hrvatski rukometni treneri su traženi gotovo kao i igrači. Zdravko Zovko će, po svemu sudeći, karijeru nastaviti u mađarskom Fotexu iz Veszprema, Velimir Kljaić će biti izbornik Kuvajta, a iz Celja je stigla vijest prije nekoliko dana da je novi trener rukometaša Pivovarne Laško izbornik hrvatskih rukometašica, Josip Šojat. Sâm Šojat ne želi to komentirati, ali za njegov odlazak u Celje, čini se, nema nikakvih prepreka. Naime, Šojat je imao jednogodišnji ugovor s Hrvatskim rukometnim savezom (HRS), koji je trebao trajati do Olimpijskih igara u Sydneyu.</p>
<p>- Josip Šojat je rekao da je načelno sve dogovorio sa Celjem. On je imao ugovor s nama do Olimpijskih igara, kao i muški izbornik i tek smo nakon OI namjeravali potpisati profesionalne ugovore za novi olimpijski ciklus. Muški je izbornik Zovko sam odstupio ranije, pa smo odmah raspisali natječaj za profesionalca i izabrali Josipa Milkovića. Da je Šojat ostao, onda bismo ujesen raspisali natječaj i potpisali četverogodišnji ugovor, rekao je tajnik HRS-a Damir Poljak.</p>
<p>Ne tako davno pričalo se o dugoročnom Šojatovom radu s rukometašicama. Čemu onda prvo jednogodišnji ugovor, pa tek onda četverogodišnji?! Čemu raspisivati natječaj, ako se govori o Šojatovom dugoročnom radu?! Dojam je da je HRS zbog ranije iskazanog nepovjerenja Šojatu (zbog kojeg mu je ponuđen tek jednogodišnji ugovor), sad izgubio stručnjaka s kojim je želio nastaviti suradnju. A to se u sportu događa, pogotovo kad se mnogo kalkulira.</p>
<p>Kako kažu rukometni krugovi, prvi kandidat za celjskog trenera bio je ponovno Zdravko Zovko, no kako je on odbio, Celjani su se ponovno okrenuli Šojatu, s kojim su osvojili dva prvenstva i kupa. A Zovko je odbio Celjane zbog Fotexa, kojeg, priznao je, odbija već četiri godine.</p>
<p>- Uprava Fotexa me zove već tri godine, no u to vrijeme sam radije izabrao biti doma. Sad mi je već pomalo neugodno, osjećam se obvezan prema čelnicima kluba, tako da, ako odem u inozemstvo, Fotex je prvi na popisu, rekao je Zovko.</p>
<p>Da Zovko ide u Fotex, zgodno je potvrdio Božidar Jović, koji će u istom klubu nastaviti karijeru. Na upit kad mu počinju pripreme u Veszpremu, rekao je »Nisam siguran, pitajte šefa«, pokazavši glavom na Zovka. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Čečeni likvidiraju i svoje zemljake koji surađuju s ruskim vlastima?</p>
<p>U dva atentata, u Groznom i Volgogradu, ubijena dva visoka ruska državna dužnosnika i dva vojnika, a petnaestak vojnika je lakše i teže ozlijeđeno / Istraga smatra da se radi o »čečenskoj osveti«</p>
<p>MOSKVA, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U dvije terorističke akcije iza kojih stoje čečenski pobunjenici, a koje su izvršene u Groznom i u Volgogradu, poginule su četiri a ozlijeđeno 16 osoba. </p>
<p>Prvu terorističku akciju čečenski pobunjenici izvršili su u utorak navečer u predgrađu Groznog tako što su daljinskim aktiviranjem dviju podmetnutih mina digli u zrak džip u kojemu su se vozili zamjenik opunomoćenog predstavnika ruske vlade u Čečeniji Sergej Zverev, te gradonačelnik glavnog čečenskog grada Subijan Muhčajev i njegova zamjenica Nurseda Habusajeva. Tom su prilikom poginuli Sergej Zverev i Nurseda Habusajeva dok je gradonačelnik Groznog Muhčajev teže ozlijeđen. Istraga pretpostavlja da je glavna meta terorista bio gradonačelnik Groznog, odnosno da su čečenski pobunjenici počeli akciju likvidacije svojih sunarodnjaka koji surađuju s ruskim vlastima. </p>
<p>Druga teroristička akcija izvršena je u srijedu ujutro u središtu Volgograda. Teroristi su postavili minu nedaleko od ulaza u gradsku vojarnu i aktivirali je daljinskim upravljačem u trenutku kada je u stroju prolazila četa vojnika. U snažnoj eksploziji poginula su dva, a ranjeno je 15 ruskih vojnika od kojih su četvorica u teškom stanju. Pošto je mina postavljena ispred vojarne u kojoj je baziran puk 20. ruske motostreljačke divizije koja je sudjelovala u ratu u Čečeniji, istraga vjeruje da se iza tog terorističkog akta krije »čečenski trag«. </p>
<p>Pretpostavlja se da »čečenski trag« stoji i iza Putinovog predsjedničkog ukaza kojim je u srijedu razvojačio generala Ruslana Auševa. Kao neposredni izabrani predsjednik Ingušetije, general Aušev stalno se zalagao i zalaže za prekid čečenskog rata i Putinu je nekoliko puta javno predlagao da napokon započne mirovne pregovore s predsjednikom Čečenije Mashadovim. Uz to rukovodstvo ruske armije stalno je prigovaralo generalu Auševu što je kao predsjednik Ingušetije dopustio i dopušta da se u njegovoj Republici liječe ranjeni čečenski pobunjenici. Umirovljeni general Aušev ostaje i dalje predsjednik Republike Ingušetije i u skladu s ruskim Ustavom i zakonima šef države nema pravo smjenjivati neposredno izabrane regionalne vođe. </p>
<p>Međutim, već ovog ljeta Putin će najvjerojatnije dobiti i to pravo. Naime, na prijedlog predsjednika Putina ruski je parlament u srijedu izglasao u prvom čitanju cijeli paket zakona kojima se daje pravo šefu države da pod određenim uvjetima smjenjuje gubernatore i predsjednike autonomih republika. Predloženim i usvojenim paketom zakona Putin reorganizira vrh državne vlasti tako da gubernatori i predsjednici autonomnih republika neće vše biti članovi gornjeg doma parlamenta doma. Na taj način oni će izgubiti parlamentarni imunitet i protiv njih će se moći pokretati kaznena istraga. Što više predstavnik predsjednika Putina u Državnoj dumi Aleksandar Kotenkov izjavio je u srijedu da Ministarstvo unutarnjih poslova i Vrhovno tužiteljstvo zemlje raspolaže za nekoliko gubernatora dokazima da su počinili kaznena djela uglavnom u oblasti financijskog i gospodarskog kriminala.</p>
<p>Protiv Putinove reorganizacije vertikale državne vlasti i administrativnog teritorijalnog prekrajanja Rusije stvaranjem sedam federalnih okruga zasad je jedino, i to otvorenim pismom šefu države, istupio moskovski tajkun i deputat Boris Berezovski. Taj tajkun kojega švicarsko tužiteljstvo tereti za »pranje novca« upozorio je Putina da stvaranje federalnih okruga može, gledano dugoročno, dovesti do opasne dezintegracije Rusije. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Srbijanska oporba nervozna jer »Milošević radi što hoće«</p>
<p>BEOGRAD, 31. svibnja</p>
<p> - Oporbeni krugovi u Srbiji negativno ocjenjuju nedavni posjet predsjednika SRJ Slobodana Miloševića Novom Sadu i njegov govor u povodu otvaranja željezničko-cestovnog mosta preko Dunava, ali su istodobno impresionirani činjenicom da je on ipak, milom ili silom, tom prigodom uspio okupiti 200.000 ljudi. U izjavama oporbenih čelnika i u priopćenjima stranaka ističe se da se Milošević ponovno poslužio »demagogijom« i »manipulacijama« i pokazao da »više ne zna gdje se nalazi«. Jake mjere osiguranja uoči i tijekom posjeta pokazale su građanima Novog Sada kako bi izgledalo »opsadno stanje«, ocijenile su vojvođanske stranke. Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSDV) nezadovoljna je što nitko nije prosvjedovao protiv Miloševićeva dolaska. Aktivisti ove stranke koji su to pokušali, njih 29, privedeno je i prije nego što je Milošević stigao u grad. Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica ocjenjuje da Miloševićev govor predstavlja »povratak u slavodobitne komunističke govore po završetku Drugoga svjetskog rata«, te da je pokazao u kojoj mjeri je Milošević »izgubio vezu sa svim onim što se događa u Jugoslaviji, Europi i svijetu govoreći o SRJ kao o najeuropskijoj europskoj zemlji« ili o »slobodi u državi čiji građani posrću pod vanjskom i unutarnjom represijom«.</p>
<p>Građanski savez je priopćio da u toj »najeuropskijoj europskoj zemlji«, kako je vidi Milošević, prosječna plaća već godinama ne prelazi 100 maraka, da ljudi više uopće ne koriste riječi kao što su kredit, kartica, ljetovanje, novi stan, novi auto, i svakodnevno napuštaju tu zemlju. Neki su promatrači upozorili da su uvijek poslije najava o velikim pothvatima u izgradnji i reformama slijedili ratovi, zaključujući da se ni poslije ovog govora ne očekuje ništa dobro. U reagiranjima oporbenih stranaka vidi se nervoza i nezadovoljstvo zbog toga što Milošević i dalje radi što hoće, što može okupiti 200.000 ljudi bez obzira na to da li su došli »milom ili silom«, i što je zapravo demonstrirao svu moć odnosno nemoć oporbe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Počeo euro-američki summit u Portugalu</p>
<p>QUELUZ, 31. svibnja</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton i portugalski premijer Antonio Guterres, čija zemlja predsjedava Europskom unijom, započeli su u srijedu u palači Queluz, kraj Lisabona, polugodišnji summit na vrhu između SAD-a i EU. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi, predstavnik EU za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana i povjerenik zadužen za trgovinske pregovore Pacal Lamy sudjeluju na sastanku. Uz Clintona, s američke strane sastanku prisustvuju američka državna tajnica Madeleine Albright, ministar trgovine William Daley i trgovinska predstavnica Charlene Barshefsky. Sudionici summita posvetit će dio svojih razgovora »novoj ekonomiji« te sve većoj važnosti novih informatičkih tehnologija i elektronske trgovine.</p>
<p> Predviđeno je da se sudionici sastanka na vrhu osvrnu i na područje zdravstva i najave uspostavljanje zajedničke inicijative za jačanje borbe protiv zaraznih bolesti u zemljama u razvoju. Ostale teme summita bit će pitanja europske sigurnosti, situacija na Balkanu, kriza u Čečeniji, pokretanje novog kruga svjetskih trgovačkih pregovora koji nisu uspjeli u Seattleu, napredak između dva velika svjetska partnera na području zaštite informatičkih podataka, različita pitanja s područja trgovine te pitanja vezana za sigurnost prehrambenih namirnica i genetski uzgojenih proizvoda. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Blokiran račun ruskog veleposlanstva u Parizu</p>
<p>Trgovački spor s jednom švicarskom kompanijom završio je djelomično u korist švicarske tvrtke kojoj je priznato pravo na naknadu iz zapljene imovine Ruske Federacije u visini od 63 milijuna dolara </p>
<p>PARIZ, 31. svibnja</p>
<p> - Zbog dugova iz jednog trgovačkog spora Ruske Federacije sa švicarskom kompanijom »Noga« iz 1990. godine pariški Okružni sud »sjeo« je od kraja prošlog tjedna na račun ruskog veleposlanstva u Parizu. Blokada računa protivna je normama Bečke konvencije o diplomatskom i sudbenom imunitetu veleposlanstava i njihove imovine, pa je rusko veleposlanstvo odmah prosvjedovalo.</p>
<p>»Ulažemo napore kako bi se do rješenja došlo u skladu s pravom«, kratko je izjavio glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova još prošlog četvrtka. No, što je ovdje ili će biti »u skladu s pravom«, u sudsko-juridičkom smislu, ne izgleda još nimalo jednostavno. Naime, tužitelj i vlasnik švicarske kompanije »Noga« Nessim Gaon uspio je dobiti pečat francuskog Okružnog suda na jednu međunarodnu presudu Arbitražnog trgovačkog suda iz Stockholma. A ovaj je 1997. godine presudio u njegovu korist. Spor pred arbitražnim sudom u Stockholmu bio je inače pokrenut na zahtjev ruske strane. No, arbitraža je završila djelomično u korist švicarske tvrtke kojoj je priznato pravo na naknadu iz zapljene imovine Ruske Federacije u visini od 63 milijuna dolara. Vlasnik »Noge« je inače zahtijevao naknadu od 650 milijuna dolara duga. No, i takav djelomični uspjeh pred arbitražom spasio ga je od kaznenog postupka zbog bankrota koji mu je zaprijetio pred švicarskim sudovima. I prije podnošenja zahtjeva za priznavanjem arbitražne presude pred francuskim sudom, odnosno pokretanja postupka za njezino izvršenje Nessim Geom je već uspio ishoditi blokiranje dijela ruskih bankovnih računa u Luxembourgu, a sada najavljuje i slične akcije u drugim zapadnim zemljama, uključujući i SAD. Ruska Federacija je ovlastila svoje odvjetnike da ulože žalbu sudu za izvršenje u Parizu, koji bi mogao donijeti odluku o ukinuću blokade računa ili odrediti dodatne rokove za izvršenje potraživanja švicarske tvrtke. No, ruski odvjetnici suočavaju se s jednim ozbiljnim pravnim nedostatkom na strani svog klijenta. Naime arbitražni sud u Stockholmu prihvatio je tumačenje švicarske »Noge« da se ruska država u tom poslu bila sama odrekla prava na imunitet iz Bečke konvencije. Bio je to izgleda slučaj i sa više drugih sličnih trgovačkih poslova s privatnim zapadnim tvrtkama iz 1989. i 1990. godine. </p>
<p> »Kuriozitet koji objašnjava posebnost takvih ugovora bio je u tome da ruska država nije nastupala preko bankarskih ili drugih posrednika nego se transformirala u izravnog pregovarača i time je sama prihvatila odricanje od imuniteta«, tvrdi u utorak pariški dnevnik »Liberation«.</p>
<p> Potvrdu za svoju tezu pariški list nalazi i u pisanju ruskog tjednika »Moskovske Novosti« u povodu istog slučaja. Tražeći odgovor o razlozima koji su doveli do toga da je ruska strana mogla potpisati ugovore bez tako značajne imunitetske zaštite, »Liberation« citira pisanje »Moskovskih Novosti« da se tu moglo raditi o »nedovoljnom iskustvu političara«, ali također i o namjerama »kako bi se prikrile nevidljive isplate političarima koji su pomogli u sklapanju ugovora ili za financiranje predsjedničke kampanje Borisa Jeljcina u 1991. godini«. </p>
<p> U konkretnom slučaju radilo se o ugovoru »roba za robu« što ga je potpisao Nessim Gaon u ime »Noge« 1989. godine s predstavnicima vlade tadašnjeg još SSSR-a. Švicarska tvrtka uložila je najprije milijun dolara u proizvodnju rajčice na Krimu. Taj posao, iako je završio s potpunim financijskim neuspjehom, Gaon je potom preuredio u više novih ugovora roba za robu (troc-ugovora) potpisanih 1991. i 1992. godine. »Noga« je isporučivala Moskvi robu široke potrošnje, prehrambenih proizvoda i pesticida za poljoprivrednu proizvodnju uz ukupnu vrijednost računa od 1,45 milijarde dolara, a ruska strana je plaćala protuisporukama u nafti. Odnosi među partnerima su se međutim ubrzo poremetili i već 1993. godine Nessim Gaon je pokrenuo prve sudske tužbe. Po njegovoj verziji ruske isporuke u nafti nisu bile dovoljne za pokriče vrijednosti isporučenih roba. »Moskovske Novosti« pak tvrde da su ruske isporuke u nafti bile adekvatne, ali da je »Noga« nabavljala svoje robe od svojih privilegiranih isporučitelja i fakturirala ih po previsokim cijenama. </p>
<p>Mirko Bolfek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Njemačka odobrila »zelene karte« za 20.000 stranih informatičara </p>
<p>Petogodišnju radnu dozvolu dobit će strani radnici koji u Njemačku dođu nakon 1. kolovoza i dokažu da su završili studij povezan s informatikom ili predoče jamstvo da će zarađivati najmanje 100.000 maraka godišnje / Postoji mogućnost i obnavljanja radne dozvole, čime bi stranci stekli pravo na traženje njemačkog državljanstva</p>
<p>BERLIN, 31. svibnja</p>
<p> - Njemačka će uvođenjem privremenih radnih dozvola, takozvanih »zelenih karata«, otvoriti svoje granice za oko 20.000 stranih kompjutorskih stručnjaka, odlučila je u srijedu vlada kancelara Gerharda Schrödera, čime će se kratkoročno pokriti veliki nedostatak informatičara u njemačkom gospodarstvu. </p>
<p>Osporavani prijedlog o uvođenju privremene radne i boravišne dozvole koju je vlada prema američkom uzoru nazvala »green card«, ponuđen je kao rješenje za sve veći nedostatak kvalificiranih kompjuteraša na njemačkom tržištu rada. Zamisao je naišla na opor značajnog dijela njemačke javnosti, koji smatra da je u zemlji koja ima stopu nezaposlenosti od 10 posto paradoksalno uvoziti stranu radnu snagu. </p>
<p>»U drugim dijelovima svijeta postoji velika potražnja za ovakvim stručnjacima«, obrazložio je Schröder odluku svog kabineta, spomnjujući posebno SAD, Francusku i Veliku Britaniju. »Njemačka bi učinila veliku pogrešku kad ne bi pokušala privući te ljude«, rekao je kancelar. On je naglasio da su njemačka poduzeća već ponudila 11. 000 radnih mjesta stranim informatičarima, a gotovo jednak interes pokazali su i potencijalni kandidati: o uvjetima za dobivanje radne dozvole preko e-maila raspitivalo se gotovo pet tisuća stranaca. </p>
<p>Prema odluci vlade, koju treba odobriti i gornji dom parlamenta, petogodišnju radnu dozvolu dobit će strani radnici koji u Njemačku dođu nakon 1. kolovoza i dokažu da su završili studij povezan s informatikom ili predoče jamstvo da će zarađivati najmanje 100.000 maraka godišnje. »Zelenu kartu« mogu prema novim propisima dobiti i članovi obitelji koji se stranim radnicima pridruže u Njemačkoj. </p>
<p>Kancelar Schröder je najavio mogućnost produženja radne dozvole u slučaju potrebe, čime je otvorena mogućnost da strani radnici postanu i njemački državljani. Naime, novi zakon o državljanstvu koji je na snagu stupio početkom ove godine omogućuje strancima koji u Njemačkoj borave najmanje osam godina da zatraže njemačku putovnicu. </p>
<p>Debata oko privremenih radnih dozvola ukazala je na potrebu zakonskog reguliranja useljavanja u Njemačku. Iako u Njemačkoj trenutačno živi oko sedam milijuna stranaca, koji su na poziv savezne vlade došli iz južne Europe radi obnove njemačkog gospodarstva, Njemačka se odbija definirati kao zemlja imigranata u smislu Sjedinjenih Država, a zakon koji bi regulirao useljavanje ne postoji. Udruge poslodavaca proteklih su mjeseci upozoravale da bi nedostatak zakonske regulative na tom području mogao ozbiljno ugroziti njemačko gospodarstvo kojemu ekonomisti u sljedećem desetljeću predviđaju značajnu stopu rasta. Potrebe rastućeg gospodarstva njemačko tržište rada neće moći zadovoljiti zbog niskog prirodnog prirasta i sve veće prosječne starosti Nijemaca. U takvoj situaciji, ističu poslodavci, mora se zakonom regulirati doseljavanje i uvoz kvalificirane radne snage. </p>
<p>S obzirom na to, demokršćani su uvođenje »zelene karte« kritizirali kao površan odgovor na problem koji će se s godinama sve više zaoštravati. »Njemačkoj je potreban cjelokupni koncept- za ljude koji nas trebaju i za one koji trebaju nama«, izjavila je u srijedu predsjednica CDU-a Angela Merkel, pozivajući vladu na temeljito definiranje ukupne imigracijske politike. (AP/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Osuđeni povjesničar Irving na konferenciji koja negira Holokaust</p>
<p>LOS ANGELES, 31. svibnja</p>
<p> - Povjesničar David Irving (62) će se žaliti na presudu kojom ga je sud u Londonu proglasio rasistom i antisemitom koji poriče Holokaust. David Irving, koji tvrdi da Adolf Hitler nije isplanirao masovno uništenje Židova, proteklog je vikenda sudjelovao na konferenciji revizionista povijesti na tajnoj lokaciji u južnoj Kaliforniji. U radu konferencije je sudjelovao i bivši republikanski kongresmen Pete McCloskey.</p>
<p>David Irving je u travnju izgubio sudski spor u Londonu protiv američke profesorice Deborah Lipstadt, koja je u svojoj knjizi Irvinga proglasila »poricateljem Holokausta«. Londonski sudac presudio je da Irving zbog rasizma i antisemitizma mora platiti kaznu od dva milijuna funti (tri milijuna dolara). Irvingova karijera povjesničara tom je drakonskom kaznom zapravo okončana, procjenjuju akademski krugovi. »Veliko je pitanje hoće li on biti sposoban to platiti i kako će se stvari razvijati nakon toga. U njegovu je životu u ovome trenutku puno upitnika,« kazao je ravnatelj Instituta za reviziju povijesti Mark Weber. </p>
<p>Irving je izričito zahtijevao da se u javnosti ne ističe njegovo sudjelovanje na godišnjoj konferenciji povijesnih revizionista, pridodao je Weber. Ta se konferencija svake godine održava na nekom tajnom mjestu kako bi se, tvrdi Weber, spriječili prosvjedi židovskih aktivista. Predstavnici židovskih zajednica nisu iznenađeni Irvingovim dolaskom na konferenciju u Kaliforniju na kojoj su sudjelovali mnogi »revizionisti« iz Europe koji tvrde da za Drugoga svjetskoga rata nije bilo masovnog uništenja Židova.</p>
<p>Rabin Abraham Cooper iz Centra Simon Wiesenthal sa sjedištem u Los Angelesu kaže da bi Irving mogao postati »miljenik arapskoga i muslimanskoga svijeta«. »S njegovim je objavljivanjem gotovo. On se više ne ubraja u povjesničare, jer je običan propagandist, antisemit i rasist. Možemo ga ubuduće očekivati samo na adresama poput spomenute konferencije, jer tamo zapravo i pripada«, izjavio je Cooper. </p>
<p>Cooper je, međutim, iznenađen pojavljivanjem bivšega kongresmena i veterana Korejskoga rata McCloskeyja na revizionističkoj konferenciji u južnoj Kaliforniji. Bivši je kongresmen na konferenciji održao i predavanje istaknuvši da podržava temeljnu tezu konferencije. »To je mrlja na javnoj osobi. Njegovo sudjelovanje u toj iskvarenoj i rasističkoj organizaciji nadilazi moje sposobnosti rasuđivanja«, istaknuo je Cooper govoreći o McCloskeyju. (Reuters/V.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zubak najavio ujedinjenje s Hrvatskom narodnom zajednicom i HSS-om</p>
<p>MOSTAR, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nova hrvatska inicijativa (NHI) i Hrvatska narodna zajednica (HNZ) nastupit će na predstojećim općim izborima u studenome zajednički, potvrdio je čelnik NHI-ja Krešimir Zubak. On je dodao kako su pregovori o ujedinjenju ove dvije stranke u tijeku, te da se konačan dogovor očekuje za nekoliko dana. Prijeporan je, međutim, samo modalitet integracije NHI-ja i HNZ-a: hoće li to biti ujedinjenje u pravom smislu te riječi, što bi značilo nastup na izborima kao jedna stranka, ili će - ukoliko ne bude postignut dogovor o ujedinjenju - biti potpisan protokol o suradnji, odnosno dogovoren koalicijski nastup.</p>
<p>Uza sve, u pregovore oko ujedinjenja hrvatske oporbe u Bosni i Hercegovini vode se određeni razgovori i s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS), što sve ostavlja dovoljno prostora nagađanjima da se hrvatska oporba u BiH - po uzoru na siječanjska događanja u Republici Hrvatskoj - odlučila definitivno ujediniti i tako ojačana, zajedničkim snagama krenuti u detroniziranje HDZ-a BiH, još uvijek uvjerljivo najjače hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini (sudeći po rezultatima postignutim na općinskim izborima održanim prije nepuna dva mjeseca). U procesu ujedinjavanja, tvrde bolje obaviješteni, velik udio ima i međunarodna zajednica. Kontakti predstavnika međunarodne zajednice u BiH s ovdašnjom hrvatskom oporbom nisu nikakva novost ili tajna, oni traju već dulje vrijeme s različitim intenzitetom, pri čemu nema sumnje da bi oni - u sklopu svog projekta rušenja tzv. nacionalnih stranaka - rado vidjeli oporbu na vlasti već nakon izbora u studenome.</p>
<p>Da oporbenjaci ovaj put zaista »misle ozbiljno«, potvrđuje i Zubakov oštar istup glede nekih »izleta« zastupnika NHI-ja, koji su, navodno, davali glas kandidatima HDZ-a i SDA prigodom konstituiranja određenih općinskih vijeća (primjerice, u Travniku). »Takvo ponašanje u suprotnosti je s političkim stajalištima o nesuradnji s HDZ-om i SDA-om«, kazao je čelnik Nove hrvatske inicijative, stavivši time jasno do znanja da oporba ni na najnižim razinama neće dopustiti bilo kakvo koaliranje sa strankama na vlasti i da će preko što jačega međusobnoga povezivanja (ili ujedinjenja) pokušati osvojiti vlast na izborima u studenome. (Mario Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Petritschev ured osudio krivotvorenje njegovih odluka</p>
<p>SARAJEVO, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ured visokoga međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini posebnim je priopćenjem reagirao na pojavu krivotvorenih isprava i netočnih izvješća o tome da je Wolfgang Petritsch donio odluku kojom se poništava uvjet iz Zakona o prodaji stanova, po kojem nositelji stanarskih prava kojima su vraćeni stanovi u društvenom vlasništvu, a koji su prethodno bili proglašeni napuštenima, moraju čekati dvije godine prije stjecanja prava na otkup spomenutih stanova!</p>
<p>»To nije točno. Federalni Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i dalje predviđa da nositelj stanarskog prava na stan koji je bio proglašen napuštenim u razdoblju između 30. travnja 1992. i 4. travnja 1998. godine stječe pravo na otkup stana po isteku roka od dvije godine nakon ulaska u posjed stana. Nakon isteka tog roka nositelj stanarskog prava treba podnijeti zahtjev za otkup stana u roku od šest mjeseci«, pojašnjeno je iz Petritschevog ureda. Takva reakcija došla je nakon otkrivanja krivotvorenih odluka visokog predstavnika, kojima Petritsch tobože, koristeći ovlasti iz Daytonskog sporazuma i one dobivene na Bonnskoj konferenciji Vijeća za implementaciju mira, mijenja spomenuti članak Zakona tako da je rok od dvije godine skraćen na svega dva dana! Javno je objavljen i faksimil jedne takve odluke ispisane ćiriličnim pismom.</p>
<p>Navodno su se spomenute krivotvorine pojavile u nekim općinama u Republici Srpskoj i u većinski hrvatskim dijelovima Federacije BiH, a iz Ureda visokog predstavnika došla je najoštrija osuda takvih postupaka. Navedeno je da će, kao što je to i dosad bio slučaj, Petritschev ured izravno obavijestiti građane Bosne i Hercegovine o svojim odlukama. »Mi osuđujemo uporabu krivotvorenih dokumenata koji se odnose na imovinska prava raseljenih osoba i izbjeglica. Ovi dokumenti, koji nisu važeći po zakonu, koriste se samo u cilju širenja konfuzije i nereda«.</p>
<p>S druge strane, iako je razumljiva i opravdana osuda krivotvorenja Petritschevih odluka, treba reći da je odredba po kojoj povratnici u stanove, koji su bili proglašeni napuštenima, ne mogu otkupiti te prostore u roku od dvije godine krajnje sporna. Mnogi pravni stručnjaci smatraju je štetnom i diskriminirajućom spram dijela građana, iako je njena izvorna namjena bila spriječiti fiktivne povratke, odnosno povratke samo zbog prodaje vraćenih stanova. Problem je u tome što je veliki broj stanova nelegalno u ratu proglašen napuštenim, pa su nositelji stanarskih prava na tim stanovima sada dovedeni u neravnopravan položaj pred zakonom. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jelavić: Odluka o opozivu čelnika Hercegbosanske županije kontraproduktivna</p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 31. svibnja</p>
<p> - Član Predsjedništva BiH Ante Jelavić razgovarao je u srijedu s voditeljem Misije OESS-a u BiH Robertom Barryem o provedbi rezultata općinskih izbora te o pravilima i propisima po kojima bi se trebali održati predstojeći opći izbori (u studenom ove godine).</p>
<p> Kako se navodi u priopćenju za javnost iz Jelavićeva ureda, razmotrene su i »određene rezerve koje imaju dužnosnici OESS-a o pojedinim kandidatima u nekim općinama«. Ne precizira se o kojim kandidatima i općinama je riječ, ali se navodi kako je posebna pozornost u razgovoru posvećena funkcioniranju vlasti u Hercegbosanskoj županiji, gdje su nedavno odlukom Visokog predstavnika Wolfganga Petritscha opozvani župan Ivan Ivić i predsjednik županijske vlade Mirko Mihaljević.</p>
<p> U razgovoru s međunarodnim posrednikom Christianom Schwarz-Schillingom, Jelavić je ocijenio kako je odluka o opozivu čelnika Hercegbosanske županije »preradikalna i kontraproduktivna, te da nosi lošu poruku hrvatskoj javnosti«. Razgovarajući sa Schillingom o promjenama koje su donijeli nedavni općinski izbori, Jelavić je izrazio vjerovanje da će novoizabrani čelnici u Mostaru, Čapljini i Stocu biti vrlo konstruktivni i dobri partneri međunarodnoj zajednici. Schilling je više puta za vrijeme svojih ranijih posjeta BiH optuživao hrvatske dužnosnike u Mostaru, Čapljini i Stocu da su nekooperativni.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za Drnovšeka je kriza vlade »neodrživo stanje« </p>
<p>LJUBLJANA, 31. svibnja</p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek ocjenjuje da je sadašnje stanje u slovenskoj politici neodrživo i ne misli se aktivnije politički angažirati dok se dileme oko krize vlade ne razriješe. »Povukao sam se jer očekujem uspostavu normalnog stanja. Sadašnje stanje je nepodnošljivo i ne može se održati«, rekao je Drnovšek u kraćem razgovoru za ljubljanski Dnevnik. Drnovšek naime od 8. travnja - kada nije uspio u pokušaju da za rekonstrukciju svoje koalicijske vlade dobije potporu parlamenta - ne vodi redovne sjednice vlade niti im prisustvuje, a otkazao je i većinu ranije dogovorenih međunarodnih obveza. Njegova vlada unatoč tome vodi tekuće poslove do imenovanja nove vlade mandatara Andreja Bajuka koji također u prvom pokušaju nije dobio potporu za predloženu listu svojih ministara.</p>
<p> Predsjednik države Milan Kučan izjavio je da sadašnju krizu ne treba dramatizirati i da vlada i parlament moraju nastaviti obavljati svoje poslove. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>INA je navela svoju nerealno visoku proizvodnu i maloprodajnu cijenu koja je oko 25 posto viša od takvih cijena u SAD</p>
<p>Vlada je na nedavnoj sjednici (18. svibnja, 2000) odlučila, između ostalog, povisiti cijene benzina za oko 29%. Ta povišica je direktni rezultat predviđenih proračunskih potreba, skupa s ostalim odlukama: povišenje trošarina, produžetak plaćanja PDV-a, smanjenje doprinosa na plaće, itd. Nažalost, nisam primjetio neke relevantnije informacije o strukturi cijene benzina. </p>
<p>U medijima (HRT, Vjesnik, itd.) od subote 20. svibnja, 2000 - prikazano je viđenje Ine - struktura cijene benzina, odnosi proizvodnih cijena i poreza, itd. Zanimljiv je podatak od strane Ine - čini mi se prvi puta objavljen - da je proizvodna maloprodajna cijena 95 oktanskog benzina 2.315 kn/l. Pri tome je naglašeno da je ta cijena na osnovu 22 dolara za barel nafte i tečajnog odnosa od 8 kn za dolar.</p>
<p>Moje je mišljenje da je INA navela nerealno visoku svoju proizvodnu i maloprodajnu cijenu (tj. na benzinskoj pumpi, prije bilo kojih poreznih davanja). </p>
<p>Prema usporednim tabelama odnosa cijena i troškova, prema SAD prosjecima za cijelu 1999. godinu i za mjesec ožujak, 2000. - napravio sam profil proizvodnih cijena i podesio prema cijeni nafte od 22 dolara za barel i tečajnim odnosom od 8 kn za 1 dolar. Prema tim pokazateljima, proizvodna cijena bi se trebala sastojati kako slijedi: Nabavna cijena sirove nafte - 1.11 kn/l</p>
<p>Troškovi rafinerije - 0.38 kn/l</p>
<p>Maloprodajni troškovi - 0.36 kn/l</p>
<p>UKUPNO - 1.85 kn/l</p>
<p>Drugim riječima, INA je navela svoju proizvodnu cijenu koja je oko 25% viša od takovih SAD cijena. Svjetske nabavne cijene su iste za Hrvatsku (INA) i za SAD. Rafinerijski troškovi imaju dva vida, svaki "vuče" u svom pravcu: </p>
<p>1. SAD rafinerije su vjerojatno tehnološki modernije i efikasnije (niža cijena proizvoda)</p>
<p>2. Plaće djelatnika su oko 8 puta više u SAD-u nego u Hrvatskoj (viša cijena proizvoda)</p>
<p>Slični faktori se vjerojatno mogu primjeniti i na maloprodajne troškove (distribucija i pumpne stanice).</p>
<p> Bilo bi jako poželjno da INA prikaže - kako je došla do svoje maloprodajne cijene od 2.315 kn/l. I još k tome, sve SAD naftne tvrtke (čije ukupne prosjeke sam koristio) su privatne i sve rade sa jako "zdravim" profitima! Ako su proizvodne cijene Ine stvarne - profitabilnost proizvodnosti Ine bi trebala biti znatno viša nego li takove tvrtke u SAD-u. Kamo sreće da je tako!</p>
<p>Vjerujem da je ovo značajna tematika, gdje stvari treba pogledati i naučiti iz raznih kuteva gledanja. Koji je udio cijene sirove nafte, troškova rafiniranja i maloprodaje - nasuprot svih davanja (zvalo se to: porezi, trošarine, takse...). Gdje su sadašnja viđenja trendova svjetske cijene nafte? Što nas, vrlo vjerojatno, čeka u dolazećim mjesecima? Kako će biti pred slijedeću zimu, kad cijena lož-ulja (i mazuta) izravno utječe na standard stanovništva u dodatnim oblica (grijanje i cijena proizvodnje struje u termo-elektranama).</p>
<p>Želio bih navesti neka viđenja tih struktura i trendova, jer značajni pomaci se dešavaju zadnjih 2 mjeseca - a, malo o tome ima u medijima u Hrvatskoj!? Zato, evo kratki i "brzo-potezni" tečaj o nafti:</p>
<p>Tehnološki procesi su prilično standardizirani u cijelom svijetu pa su i svjetski rafinerijski troškovi prilično izjednačeni, kao i svjetska cijena nafte, sa nekim manjim varijacijama maloprodajnjih troškova. To praktično znači (uzevši sadašnju cijenu nafte od oko 28 dolara za barel, i tečajni odnos od 8.5 kn za dolar) da opća cijena osnovnog benzina je oko 2.5 </p>
<p>kn po litri - prije bilo kojeg poreza.</p>
<p>A pogledajte sadašnje (otprilike) maloprodajne cijene benzina: SAD 3.5 kn/l; Hrvatska 6.5 kn/l; Francuska 9 kn/l. Sve razlike su praktički isključivo u iznosu "davanja državi". </p>
<p>Često se karikaturno prikazuju "pustinjski šeici" kako nekako razvratno uživaju u novčanim blagodatima "crnog zlata". Istina je prilično drugačija: neke države zarađuju višekratno više - po svakom tom barelu nafte - od tih šeika i njihovih zemalja, odakle je to "crno zlato" i došlo.</p>
<p> U svemu tome, pojedine države praktički nemaju utjecaja na svjetske cijene sirove nafte. Svi smo izravno ovisni od tih cijena i trendova. Pa koje su sadašnje i nadolazeće cijene i trendovi?</p>
<p>Na svjetskom tržištu nafte (burze Londona i New Yorka su najznačajnija mjesta tržišnih aktivnosti) - po cijeni - postoje tri glavne grupacije nafta: WTI - (West Texas Intermediate - visoko vrijedna laka nafta zapadnog Teksasa) BRENT - (nafta Sjevernog mora - srednje vrijednosti) ARABIAN LIGHT [ili SWEET] - (lagana nafta iz Saudijske Arabije - "sweet", gdje »slatka« znači da nema sumpora; kad se kaže "sour" -kisela - znači da ima značajno sumpora, što je loše!). Te tri vrste nafte su pokazatelji i orjentiri svjetskih cijena i trendova. Cijene tih tri grupacija stalno variraju - te varijacije u konstantnom omjeru mijenjaju konzekventno sve ostale cijene sirove nafte. Postoje dva glavna načina trgovanja: ugovorno na duži rok - Oil Futures - (stabilniji način, veće količine), i drugi dnevni i varijabilni - Spot - (jako oscilantan, manje količine). </p>
<p>Nakon dostizanja visoke svjetske cijene od 30 dolara po barelu početkom ožujka 2000., OPEC je odlučio povećati proizvodne kvote, da bi povećanjem ponude smanjio cijenu nafte koja se dogodila zbog velike potražnje. Cijena se bila spustila do nekih 24 dolara po barelu, a onda zadnjih tjedana opet je počela rasti -ovih je dana bila 30.11 $/barel za WTI (sve navedene cijene su za WTI - najskuplju naftu).</p>
<p>Što je još gore - na burzovnim izvještajima - dogovorene cijene nafte za slijedeće mjesece ("Oil Futures") izgledaju i dalje visoke, kako slijedi: </p>
<p>lipanj - 30.33, srpanj - 30.22, kolovoz - 29.66, rujan - 29.01, listopad - 28.41. Sve cijene su dolarima po barelu za WTI naftu (New York Merkantile Exchange - 18. svibnja, 2000.).</p>
<p> Hrvatska kupuje jeftiniju naftu iz Rusije (dosta sumpora!) - no ovi trendovi će naravno utjecati i na cijene nafte što je INA kupuje za Hrvatsku. Ovo zadnje povišenje (odluka Vlade - povišica od 29%) - čini mi se - uglavnom je vođeno potrebama proračuna, a ne ovim trendovima od zadnjih tjedana - povišica svjetske cijene sirove nafte.</p>
<p>Slijedom osnovne ekonomske logike - ukoliko se ovi trendovi nastave i održe - realno je za očekivati sljedeće povišenje cijene benzina uskoro. </p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Odgovor na članak »Wieserova enciklopedija tendecioznosti«</p>
<p>U vašem ste listu 28. travnja ove godine objavili članak dr. Ivana Markešića usmjeren protiv projekta Wieserove »Enciklopedije europskog Istoka«. Nakon što sam od prijatelja iz Zagreba 6. svibnja dobio taj tekst, dopustite mi da o njemu izrazim svoje stajalište, jer sam nemalo iznenađen vehemencijom i svjesnim netočnim prikazivanjem autora, koji se latio tog posla znajući da griješi.</p>
<p>a) Na poziv Austrijskog kulturnog instituta Lojze Wieser posjetio je i renomiranu kuću »Leksikografski zavod Miroslav Krleže« s ciljem, da tu nakladničku kuću pozove na suradnju. Želio bih se srdačno zahvaliti direktoru Austrijskog kulturnog instituta, dr. Walteru Mariji Stojanu, što je to omogućio. U otvorenom, prijateljskom razgovoru nakladnik je upoznao sugovornika u Zavodu s poviješću nastanka tog velikog projekta i informirao ih do koje faze je osigurano financiranje projekta, odnosno da može početi realizacija njegove prve faze. Svaki razuman čovjek obratit će se partnerima tek onda, kad im može nešto i ponuditi. Iznijeli ste u javnost sadržaj jednoga povjerljiva razgovora, a da prije niste provjerili možete li koristiti te informacije.</p>
<p>b) Da smo vam se ranije obratili u vezi s tim projektom, sigurno biste nam bili kazali da dođemo kad bude osigurano financiranje čitava projekta. Sada, kad se čini da smo u tome uspjeli, kao da vam je ponestalo argumenata, pa pitate, treba li eto povijest Hrvatske ponovno biti predstavljena kroz naočale jednog Vuka Karadžića ili Dositeja Obradovića. No previdjeli ste da je to samo ogledni svezak sa samo nekoliko natuknica za ilustraciju u kojem nije moguće objaviti sve primjere, a kamoli da je jedan takav »nulti« svezak čitava enciklopedija. Moguće je samo naznačiti smjer, raspraviti metodu, skicirati ciljeve i razmotriti, te ponuditi pojedine primjere. Ni više, ni manje. Tako kao što u ovom oglednom svesku nema primjera za Hrvatsku, tako ih nema ni za Sloveniju, Češku, Poljsku, Mađarsku niti za ostalih trinaest zemalja na istoku europskog kontinenta.</p>
<p>c) Željeli vi to vidjeti, ili ne: kad ste u Ljubljani i gledate u smjeru Praga, sve što je desno, od vas je istok, a sve što je lijevo je zapad Europe. Priznajem, to je vrlo pragmatičan, nikako politički, a pogotovo ne svrstavajući način gledanja: jer mi živimo u vremenu u kojem se, želimo li omogućiti raspravu o sadržaju, a ne je unaprijed ugušiti balastom starih pojmova i predrasuda, o nekim se pitanjima moramo sporazumijevati na vrlo pragmatičnoj razini. Vi očigledno radije svoje čitateljstvo ostavljate u nedoumici i ne kažete mu da je Wieserova »Enciklopedija europskog istoka« nov početak u istraživanju europske povijesti, a što će prvi put svim kulturama koje žive na ovom prostoru dati prigodu da se predstave ravnopravno, neovisno o svojoj veličini i državnosti, kao nacija koja ima svoju državu, ili kao manjina. Svi će imati mogućnost preispitati svoju povijest i staviti je u kontekst europske povijesti, kao što će i svi zainteresirani dobiti prigodu da si stvore svoju sliku, te potaknu daljnja istraživanja. Namjera nam je da stvorimo osnovu za sporazumijevanje među ljudima u Europi i da u tu svrhu ponudimo priručnik i putokaz. Tek kad počnemo s uklanjanjem tog nedostatka dosadašnjega europskog istraživanja, bit ćemo se u stanju pozabaviti poviješću Europe kojom neće dominirati imperijalne jednostranosti.</p>
<p>d) No želio bih vas upozoriti na još jedan detalj: došli smo da bismo vas pozvali na suradnju, kao što na suradnju pozivamo i mnoge druge za koje smo uvjereni da predstavljaju ovaj otvoreni duh. Došli smo da bismo započeli novu kulturu dijaloga, na temelju prijateljstva i otvorenosti. Nećete valjda tvrditi da je posljednjih deset godina prijateljima vaše kulture bilo olakšano zauzimanje za vas u inozemstvu. Ipak smo to učinili, a napose nakladnička kuća Wieser, osobito objavljivanjem vaše književnosti na njemačkom jeziku, iako za to nije uvijek bila hvaljena, i to u prvom redu u vašoj zemlji. I tako se eto očigledno i vi držite stare tradicije i svojim prijateljima nimalo ne olakšavate da vam se približe i zajedno s vama učine nešto pozitivno.</p>
<p>Zar zaista vjerujete da je Skalic, Scalichlus, Scaliger i Skalica, kako ga se navodi u raznim izvorima, poznat širom svijeta? Ta on ni kod vas nije dovoljno poznat. Ne bih želio naškoditi vašoj marljivosti, no čini mi se da ste previdjeli dvije stvari: 1. da je djelo »Encyclopaedieae seu orbis disciplinarum tam scrarum quam profanorum episternon« u Ante scriptumu navedeno kao dokaz da</p>
<p>2. je pojam enciklopedije ovdje uveden radi univerzalnog prenošenja znanja te da ga je uveo čovjek, koji je rođen u zagrebu. Kao Hrvat, Madžar, Dalmatinac, Židov ili je bio od svega ponešto? Da je međutim taj Ante scriptum napisan u duhu protivnom ignoranciji na zapadu. čini se da vam je ipak promaklo. Sorry. </p>
<p>Sa srdačnim pozdravom</p>
<p>Dr. GÜNTHER HÖDLredoviti sveučilišni profesor, predstojnik Instituta za povijestSveučilišta u Klagenfurtu</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nezgoda kao posljednja opomena za sigurnost na cestama</p>
<p>Prometna nezgoda, koja se dogodila u petak, 26. svibnja 2000. godine u selu Veliki Zdenčac, zaslužuje posebnu i neodgodivu mjeru zbog prijevoza opasnih i zapaljivih tvari našim cestama.</p>
<p>Poznata je činjenica, da našim cestama, posebno dijelom Bjelovarskog bazena »jure« autocisterne i s prikolicama, nedopuštenim brzinama, po krivinama, naseljima. Baš na tim cestama već se dogodilo nekoliko nezgoda! Zbog čega se dopušta prometovanje opasnih i zapaljivih materija s toliko velikim tonažama, potom, bez potrebnog osiguranja i prijevoz trupaca, također neosiguranih, još i po visini, iznad dopuštenog gabarita.</p>
<p>Ovaj događaj, gdje su srećom izbjegnute ljudske žrtve ponukalo me, da skrenem pozornost na prijevoz tekućina cestama umjesto željeznicom, koja ima dovoljno kapaciteta, barem za veća mjesta i na veće udaljenosti. Na cestama bi trebalo prevoziti samo cisternama bez prikolica, radi opasnosti za ostale sudionike u prometu.</p>
<p>Smatram, da je ovo posljednja opomena ne samo prijevoznicima, već i odgovornim čimbenicima na prometnicama (prometna policija i dr.), da odmah započnu s rigoroznim mjerama za očuvanje sigurnosti na našim cestama. </p>
<p>JOSIP SAKOMANZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Dileri u Hrvatskoj lani prodali droge za 786 milijuna kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 31. svibnja</p>
<p> - Vlada Republike Hrvatske za mjesec dana u saborsku proceduru uputit će Zakon o sprečavanju neovlaštene uporabe opojnih droga. U Hrvatskoj je još prije dvije i pol godine ondašnjoj Vladi podnesen zakonski prijedlog, a od 1996. godine postoji nacionalna strategija suzbijanja ovisnosti, rekao je potpredsjednik Hrvatske narodne stranke i međimurski podžupan Dragutin Lesar. Ustvrdio je i kako je hrvatska narko-mafija uspješno sprječavala upućivanje zakonskog prijedloga u saborski postupak. </p>
<p>Prema podacima vladine Komisije za suzbijanje ovisnosti u RH registrirano je 13.000 ovisnika i konzumenata droge. To je 2,7 ovisnika na tisuću stanovnika, što je samo malo niže od europskog prosjeka od 2,9. Procjena je da su prošle godine dileri u Hrvatskoj u preprodaji droga ostvarili promet od 786 milijuna kuna. To je snažan lobi koji je imao djelotvorni utjecaj na sprječavanje donošenja zakona, ali i kazneno procesuiranje dilera. </p>
<p>S druge pak strane samo je prošle godine u hrvatskim zdravstvenim i drugim institucijama 4.500 ovisnika na razne načine bilo liječeno zbog ovisnosti. Prema podacima Državne komisije ukupno je za te namjene potrošeno 27 milijuna kuna, čime je pak hrvatskom društvu zbog na taj način smanjenja uzimanja droga ostvarena korist od 500 milijuna kuna. Teško da će se u sadašnjim okolnostima postići bolji učinci, kaže Lesar, ako znamo da samo po milijun kuna za preventivne programe imaju Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prosvjete, a Vladina komisija za provedbu nacionalnog programa 3,2 milijuna kuna. </p>
<p>Nažalost, još uvijek nije riješeno pitanje ustroja i nisu osigurani prostorni uvjeti za rad Državnog centra za sprječavanje i liječenje ovisnosti. Isto tako nije riješen pravni status, kao ni financiranje, stručnih timova u mreži županijskih centara za sprječavanje i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Tvrdi se nadalje da represivni aparat još uvijek nije postigao značajnije smanjenje dostupnosti droga na ulicama hrvatskih gradova.</p>
<p>Veća učinkovitost očekuje se i od službi na državnim granicama, osobito od carinske kontrole. Borbi protiv narkomanije ne pridonosi niti polička rasprava o legalizaciji, odnosno dekriminalizaciji lakih droga. Ocjenjeno je da u provođenju Nacionalnog programa suzbijanja ovisnosti lani nije bilo odgovarajuće političke potpore državnog vrha, ali i dijela županija, gradova i općina. Sve bi to trebalo biti poboljšano prijedlozima koji su dostavljeni nadležnim institucijama, a zasigurno će o njima biti i temeljito raspravljeno u Hrvatskom državnom saboru. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Međimurskoj županiji registrirano 245 ovisnika</p>
<p>U Međimurskoj županiji registrirano je 245 ovisnika i konzumenata droga, što je ispod državnoga prosjeka. Računa se da su oni lani za droge potrošili nešto više od 15 milijuna kuna, što je tri četvrtine izvornih prihoda županijskog proračuna.</p>
<p> Od 1993. godine u Čakovcu se na terapije javljalo 243 ovisnika, od kojih ih je 101 bio na teškim drogama. Prošle godine u Županijski centar za sprječavanje i izvanbolničko liječenje ovisnosti došle su ukupno 72 ugrožene osobe, od kojih 41 po prvi put. Petnaest ih je bilo na teškim drogama, 23 su uzimali lake, a bilo je i slučajeva kombinacije droge i alkohola. Lani je na savjetovanje došao i 31 roditelj, što zaista ohrabruje, kažu u Centru. Poražavajuće je pak što je u prva četiri mjeseca ove godine već došlo 18 novih ugroženih od ovisnosti.</p>
<p>Međimurski podžupan Dragutin Lesar, koji je i predsjednik Županijskog povjerenstva za suzbijanje ovisnosti, nezadovoljan je sporošću međimurskog pravosuđa u sankcioniranju prodavatelja droga, kao i preblagim kaznama izrečenim za zloporabe opojnih droga. Borba u Međimurju ipak se intenzivno nastavlja, a kako je Vjesnik neslužbeno doznao, pred utemeljenjem je i prva terapijska zajednica, odnosno komuna za manju skupinu ovisnika o drogama s područja Međimurske županije. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uhićen diler s 265 grama heroina </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Službenici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga PU zagrebačke su u utorak dovršili kriminalističku obradu nad Božidarom F. (37), tijekom koje je zaplijenjeno ukupno 265 grama heroina, namijenjenog za daljnju preprodaju na zagrebačkom narkotržištu.</p>
<p>Naime, policija je raspolagala saznanjima kako Božidar F. preprodaje heroin, te su ga protekle subote oko 13 sati zaustavili i legitimirali, a osobnim pregledom je kod njega pronađena tri paketića s 210 grama heroina. Pretragom stana kojeg koristi uhvaćeni diler, policija je pronašla još 55 grama heroina, pakiranog u više plastičnih vrećica za daljnju prodaju. Kriminalističkom obradom je nadalje utvrđeno kako je Božidar F. duže vrijeme nabavljao veće količine heroina, kojeg je kasnije preprodavao sitnijim dilerima i krajnjim konzumentima na području Zagreba. Nakon dovršene kriminalističke obrade, diler je uz kaznenu prijavu priveden Istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Preprodavali lažni »brandy«, »lavov«, »pelinkovac« i »stock«</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PUZ-a, dovršili su u ponedjeljak kriminalističku obradu nad Ilijom A. (43), Nadom A. (38) i Željkom Z. (44), zbog osonovane sumnje da su počinili kaznena djela nedozvoljene trgovine, zatim krivotvorenja znakova za obilježavanje robe, mjera i utega, te kazneno djelo povrede prava industrijskog vlasništva i neovlaštene uporabe tuđe tvrtke.</p>
<p>Naime, operativnim radom zagrebačka policija je došla do saznanja da se Ilija A., Nada A. i Željko Z. bave trgovinom ilegalno proizvedenih alkoholnih pića, nalik na pića koja proizvodi poduzeće »Badel 1862 d.d.«. Tako je policija 19. travnja ove godine, u suradnji s gospodarskim inspektorima Državnog inspektorata Područne jedinice Zagreb, obavila kontrolu neregistriranog ugostiteljskog objekta »Kremenko«, čiji su vlasnici Ilija A. i Nada A.</p>
<p>U spomenutom lokalu pronađeno je sedam boca ilegalno proizvedenog alkoholnog pića nalik na »Badel prima brandy«, te »lavov«, koje su bile obilježene krivotvorenim markicama Ministrastva financija. Također, obavljena je kontrola i u trgovini »Zajec«, koja je vlasništvo Željka Z., gdje su pronađene 342 boce lažnog »brandyja«, »lavova«, »pelinkovca« i »stocka 84«, koji je obilježen lažnim markicama.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom policija je utvrdila da je Ilija A. pribavljao i dostavljao ilegalno proizvedena pića Željkovoj trgovini, koju je on dalje prodavao raznim ugostiteljskim poduzećima. Zbog tih kaznenih djela protiv Ilije A., Nade A. i Željka Z. podnesena je kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nakon svađe sa susjedom napao i policajce</p>
<p>KNIN, 31. svibnja</p>
<p> - Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa M. K. (54) iz Knina najprije je fizički napao Z. S. (32) iz Žagrovića, nakon čega su ga zbog tog incidenta posjetili policajci.</p>
<p> Međutim, M. K. je nasrnuo i na dvojicu policajaca, koji su ga zbog toga morali vezati i privesti u stanicu.</p>
<p> No, nasilnik je u postaji nastavio s remećenjem javnog reda i mira, vrijeđajući i omalovažavajući prisutne policajce.</p>
<p> Kako smo doznali obojica su policajaca, koji su pokušali ispitati M.K., zatražili liječničku pomoć, a konstatirane su ozljede lakše, s time da se kod jednog policajca zadobivena ozljeda može prekvalificirati u težu.</p>
<p> Protiv Z. S. i M. K. policija će zbog svađe i tučnjave na javnom mjestu podnijeti prekršajne prijave, a protiv M. K. i prekršajnu prijavu zbog vrijeđanja i omalovažavanja službenih osoba, te kaznenu prijavu zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. (J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Invalid Domovinskog rata bacio s balkona ručnu bombu</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak oko 23 sata Sheramet C. (37), invalid Domovinskog rata, s balkona svoga stana na četvrtom katu u Petravićevoj 25 u Splitu, bacio je ručnu bombu M-75. Bomba je pala s istočne strane zgrade, na neuređenu površinu i nikoga nije ozljedila.</p>
<p>Uslijed eksplozije oštećena su tri automobila, te armirano staklo na balkonu Vinka P. na četvrtom katu Petravićeve 21. Šteta je procjenjena na 2.500 kuna.</p>
<p> Kako doznajemo u splitskoj policiji, Sheramet C. istog dana oko 19 sati s policijskog službenog plovila u lučici, u Uvali Baluni, pokušao je uzeti hrvatsku državnu zastavu.</p>
<p> Kako je rekao policajcima koji su ga u tome spriječili, zastava mu je trebala da je izvjesi u svome stanu.</p>
<p> Nakon privođenja u Prvu policijsku postaju osumnjičeni za eksploziju predao je još jednu ručnu bombu M-90. Obrada je u tijeku. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nakon »ludiranja« u discu potukli se Splićani i Trogirani</p>
<p>ŠIBENIK, 31. svibnja</p>
<p> - Nakon provoda u primoštenskoj diskoteci »Aurora«, na jadranskoj su se magistrali, nedaleko od Kremika i Primoštena fizički sukobili mladići iz obližnjeg Splita i Trogira.</p>
<p> Razlog tučnjave dvanaestorice mladića su neriješene razmirice koje su između pojedinaca iz grupe iskrile od ranije.</p>
<p>Sukob je započeo oko 6 sati ujutro kada su mladići iz Splita, B. K. (28), O. K. (29), M. T. (27) i I. V. (20) sjeli u vozilo marke »rover«, a u stopu su ih pratili mladići iz Trogira A. S. (27), I. B. (29), R. M. (23), I. S. (30) i N. B. (22) u vozilu marke »golf«. Uočivši policijsku ophodnju vozač »rovera« je stao, ali je to isto učinio i vozač »golfa«.</p>
<p> Mladićima iz Trogira u međuvremenu su se pridružili J. D. (29) iz Rogoznice, te S. M. (27) i G. B. (23) iz Trogira. Rukama i nogama nasrnuli su na vozilo »rover«, te je došlo do opće tučnjave koju su ubrzo zaustavili policajci iz ophodnje kojima je uskoro stiglo i pojačanje.</p>
<p> Svih 12 momaka privedeno je u policijsku postaju, te će protiv njih biti podnesene prekršajne prijave. Kako doznajemo u sukobu su lakše tjelesne ozljede zadobili M. T., I. S., I. V. i N. B., dok je O. K. zadobio tešku tjelesnu ozljedu koju je nanio sam sebi. (J. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>ZAP: U Hrvatskoj stabilizirani novčani tokovi </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Visoke stope rasta novčanih primitaka od 10,6 posto i izdataka od 10,2 posto u ovogodišnjem ožujku, te 19 posto odnosno 15,7 posto u veljači ublažile su negativan utjecaj novčanih tokova u Hrvatskoj s početka godine i stabilizirale ih na razini prosječnih kretanja u prošloj godini. Takvu ocjenu u Zavodu za platni promet (ZAP) temelje i na podatku da su u prva tri mjeseca ove godine novčani primici poduzetnika - trgovačkih društava iznosili 81 milijardu kuna ili nominalno 2,5 posto više nego u istom razdoblju godinu prije, a izdaci 81,2 milijarde kuna odnosno 1,9 posto više. Usprkos tomu, pojačana mjesečna dinamika u ožujku i veljači 2000. nije podigla kumulativnu stopu rasta iznad kretanja indeksa cijena na malo, pa su primici u usporedbi s onima u prvom lanjskom tromjesečju realno manji za 2,2 posto, a izdaci za 2,8 posto. Negativni trend kretanja novčanih tokova u prva tri ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim razdobljem 1999. zabilježen je u četirima djelatnostima od njih deset. Riječ je o djelatnosti hotela i restorana gdje su primici bili manji 10,8 posto, a izdaci 11,5 posto, dok su u građevinarstvu primici bili manji 7,1, a izdaci 9,4 posto. U poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama primici su bili manji šest posto, a izdaci 6,1 posto dok su u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima primici bili manji 3,8, a izdaci 3,4 posto. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini, koja ostvaruje više od trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika, novčani su primici porasli nominalno 2,4 posto, a izdaci 2,2 posto. Za 3,9 posto povećani su i novčani primici u prerađivačkoj industriji, na koju se u strukturi primitaka poduzetnika odnosi 28,8 posto. Najviše stope rasta u prva tri mjeseca ove godine prema istom razdoblju lani, zabilježene su u području rudarstva i vađenju ruda, u prijevozu, skladištenju i vezama te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Počinju pripremni radovi za novu gospodarsku zonu »Podi-Ražine« </p>
<p>ŠIBENIK, 31. svibnja</p>
<p> - Nakon dugih »porođajnih muka«, u Šibeniku će se tijekom srpnja početi s gradnjom nove gospodarske zone »Podi-Ražine«. Naime, ovih je dana na Trgovačkom sudu u Splitu registrirano mješovito društvo »Podi-Ražine«, čiji su osnivači Grad Šibenik i Tvornica lakih metala (TLM). Prema riječima šibenskog gradonačelnika Nikole Raka, bivša je hrvatska Vlada još lani osigurala dva milijuna kuna za otvaranje nove gospodarske zone, ali je za ostvarivanje toga ambicioznog projekta nedostaje loš oko tri milijuna kuna</p>
<p>Četrnaestorica uspješnih šibenskih poduzetnika, koji su se još prije dvije godine javili na raspisani natječaj i iskazali želju da na prostoru nove gospodarske zone otvore radionice i zaposle više od 200 novih radnika, i dalje čekaju na realizaciju projekta zone »Podi-Ražine«. </p>
<p>Naime, prije oko pola godine poduzetnici, a riječ je većinom o uspješnim malim i srednjim poduzetnicima, digli su svoj glas protiv čekanja koje ih je stajalo dosta živaca, ali i novca. Naime, dugo se projekt zone nije micao s mrtve točke zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Riječ je o trinaest društava, koliko ih je do jučer bilo u TLM-u, koje je trebalo privoljeti da daju svoju suglasnost projektu. </p>
<p>Nakon dobivanja suglasnosti, krenulo se s registracijom, koja je okončana ovih dana i pripreme za izvođenje građevinskih radova mogu početi.</p>
<p>Svaki od prijavljenih poduzetnika zainteresiran je za dvije tisuće četvornih metara prostora na kojem će graditi montažni objekti veličine 500 četvornih metara.</p>
<p> Zakup je predviđen na pet do 10 godina, s mogućnošću otkupa zemljišta nakon isteka tog roka. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gdje su milijuni kuna od boravišne pristojbe?</p>
<p>Hotelske i druge recepcije preko kojih se registriraju gosti, od kojih se naplaćuju boravišne pristojbe, duguju oko dvadeset milijuna kuna tih pristojbi, koje jednostavno zadržavaju za svoje potrebe/Hoće li se i u ovoj turističkoj godini i sezoni nezakonito zadržavati (utajivati) tuđi novac, hoće li se nastaviti taj lopovluk? Zasad odgovora nema </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Posljednji službeni podaci o dugovanjima onih koji od gostiju naplaćuju boravišnu pristojbu, a zatim je ne šalju na zakonom određene adrese, nego je jednostavno zadržavaju u svojim blagajnama i troše za svoje potrebe »teški« su oko 17,5 milijuna kuna. Ti su podaci izneseni potkraj travnja na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ), otada novijih nije bilo, ali s obzirom na praksu »naša posla« i ponašanje dužnika, nema razloga vjerovati da se iznos znatnije smanjio, naprotiv. Uostalom, na dan 31. listopada 1999. dugovanja su, prema podacima Glavnog ureda HTZ, iznosila 24,2 milijuna kuna, a do početka ožujka ove godine, znači za četiri mjeseca, »spustila« su se na oko dvadeset milijuna. Teško je, dakle, nadati se da su se od kraja travnja do kraja svibnja, dakle za mjesec dana, bitnije smanjila, možda za neku »sitnu lovu«...</p>
<p>Već više godina, otkako je izmišljena ova nova »praksa« za utaju novca, malverzacije domaćina (hotelskih i drugih recepcija preko kojih se registriraju gosti) s novcem od boravišne pristojbe koju su inače gosti uredno uplatili ne jenjavaju. Točno je poznato komu je i čemu namijenjen novac od te takse: prije svega za unapređenje ukupnih uvjeta boravka gostiju u odredištu (praktično, oni samofinanciraju dio uvjeta i sadržaja boravka) te za turističku propagandu, a kako su firme i kuće novac zadržale, to praktično znači da su ponajviše zakinuti oni koji su uredno platili svoj boravak. Sustav HTZ, inače zadužen i za organizaciju sadržaja i ugođaja u turističkim odredištima, nije dobio taj novac ili je dobio znatno manje od planiranoga ili mogućega, ne može u cijelosti ispunjavati obveze prema gostima. Istodobno naše turističko vodstvo ne pronalazi djelotvorniji lijek protiv te nevolje, a ne oglašavaju se ni »financijaši« ni drugi pozvani u ovakvim slučajevima!?</p>
<p>Što će i kako će dalje biti i bivati? Hoće li se i u ovoj turističkoj godini i sezoni nezakonito zadržavati (utajivati) tuđi novac, hoće li se nastaviti taj lopovluk? Zasad odgovora nema niti je poznato kada će ih biti i kakvi će biti. Poznato je jedino da s tom boravišnom pristojbom ama baš nikako na »zelenu granu« - najprije je (prije najmanje 30-ak godina) inaugurirano neprijavljivanje gostiju, koje je iz godine u godinu hvatalo sve više maha, a u novije vrijeme dodana mu je i utaja novca od te takse. Ma, tko se može mjeriti s nama i s našim turističkim biserima?!</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Željeznicom jeftinije i udobnije na Jadran </p>
<p>Hrvatske su željeznice znatno poboljšale svoje usluge u ovoj turističkoj sezoni: skraćeno je vrijeme putovanja prema Dalmaciji, uvode se klimatizirani vagoni u kompozicijama prema moru i noćni vlakovi, osigurava se transfer putnika autobusima od Splita do Dubrovnika i natrag...</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U nastojanju da svoje usluge prilagode potrebama tržišta, ostvare suradnju s potencijalnim turističkim korisnicima i time ujedno unaprijede željeznički putnički promet, Hrvatske su željeznice uvele posebnu povlasticu »Jeftinije na Jadran«.</p>
<p>Tako, primjerice, cijena jednosmjerne karte za drugi razred na relaciji Zagreb-Split iznosi 59 kuna, a za prvi razred 69 kuna. Za relaciju Zagreb-Šibenik cijena jednosmjerne karte drugog razreda iznosi 56 kuna, a za relaciju Zagreb-Zadar 57 kuna. Za relaciju Zagreb-Rijeka cijena jednosmjerne karte drugog razreda iznosi 55, a za prvi razred jednosmjerna karta stoji 65 kuna. Cijena jednosmjerne karte drugog razreda na relaciji Pula-Split iznosi 92,40 kuna, a za relaciju Rijeka-Split 73,70 kuna.</p>
<p>Od novoga voznog reda 2000/2001. razina usluge bitno je poboljšana, odnosno skraćeno je vrijeme putovanja prema Dalmaciji, uvode se klimatizirani vagoni za parove vlakova za relacije prema Splitu i Rijeci. Putnici će, osim toga, uz kupovinu karte prvog razreda za par inter-city vlakova prema Splitu i natrag, »Marjan«, te dva para inter-city vlakova prema Rijeci, »Rijeka« i »Rivijera«, dobiti poklon kupon kojim će moći konzumirati besplatan napitak (kavu ili čaj), ili besplatan primjerak dnevnih novina.</p>
<p>Još jedna pogodnost na putovanju za noćni par vlakova za Split: cijena za porodična putovanja od najmanje četiri člana obitelji, uključivo i prijevoz automobila, bez obzira na veličinu, iznosi ukupno 349 kuna.</p>
<p>Uza sve ove cijene na navedenim relacijama ne naplaćuju se dodaci za brzi ili IC vlak, ali se obvezno ispostavlja potvrda o rezerviranom sjedalu uz naplatu od 6 kuna.</p>
<p>Daljnje poboljšanje prijevozne ponude u ovogodišnjoj turističkoj sezoni porazumijeva uvođenje para međunarodnih noćnih vlakova iz Slovenije na relaciji Ljubljana (Maribor)-Split-Ljubljana tri puta na tjedan, i to s vagonima za spavanje. S Mađarskom (Budimpešta-Split-Budimpešta) uvode se izravni vagoni za spavanje na noćne vlakove »Maestral« i »Mosor«. Veza iz Splita prema Austriji i Njemačkoj ostvaruje se presjedanjem na vlak »Croatia« do Beča i na vlak »Mimara« do Münchena.</p>
<p>Kao i protekle ljetne sezone, Hrvatske željeznice osigurat će transfer putnika autobusima od Splita do Dubrovnika i natrag. Veza je na noćne vlakove koji imaju izravne vagone iz Mađarske te iz Osijeka i Vinkovaca.</p>
<p>U unutarnjem prijevozu putnika dogovoreni su prijevozi skupina iz smjera Vinkovaca, Osijeka, Slavonskog Broda i Koprivnice prema moru.</p>
<p>U međunarodnom prijevozu putnika uvodi se u ljetnoj turističkoj sezoni vikendom agencijski vlak »Cipolino«, na relaciji Budimpešta-Rijeka(Opatija)-Budimpešta.</p>
<p>Nadalje, u međunarodnom prometu komercijalne su povlastice upotpunjene povlasticom »Rail-plus«, koja omogućuje putnicima svih dobnih skupina kupovinu međunarodnih karata s popustom od 25 posto. Najpovoljnija komercijalna povlastica »München special« je tarifna ponuda po kojoj su povratne prijevozne karte za drugi razred svih vlakova za relaciju Zagreb-München-Zagreb jeftinije 50 posto, odnosno povratna cijena iznosi 545,21 kunu.</p>
<p>Novost je i povlastica HŽ-SET, 30 posto jeftinija za sva jednosmjerna i dvosmjerna putovanja za Jugoslaviju, Grčku, Makedoniju, Bugarsku, Tursku ili Rumunjsku.</p>
<p>Posebna ponuda za putovanja u Mađarsku, za Budimpeštu ili na Balaton, za pojedinačna ili grupna putovanja (za skupine veće od 30 putnika) jesu povratna putovanja s povlasticom oko 70 posto. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Raste udjel građana u deviznim depozitima banaka </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Devizni su se depoziti u poslovnim bankama povećavali tijekom prva tri mjeseca 2000. godine i krajem tog razdoblja dosegli su ukupno 39,50 milijardi kuna. Taj se rast posebno odnosi na sektor stanovništva kojemu, po podacima objavljenima u Biltenu Hrvatske narodne banke, pripada 35,73 milijarde kuna, što je 90-postotni udjel u ukupnim deviznim depozitima hrvatskih banaka. Nakon godine u kojoj je nepovjerenje i te kako poljuljalo stavke štednje u bankama, prvo tromjesečje ove godine dokazuje da je to prošlost, a porast udjela stanovništva u deviznim depozitima sa 88, koliko je iznosio u prosincu, na 90 posto krajem ožujka, potvrđuje da je riječ o stabilnom izvoru sredstava. </p>
<p>Devizni depoziti stanovništva porasli su od prosinca 1999. do kraja ožujka 2000. godine za 2,53 milijarde kuna - oročeni su depoziti porasli za 2,26 milijardi, a štedni za 260,7 milijuna kuna. HNB naglašava i rast kunske štednje, istina, mnogo sporiji nego kod devizne, što se povezuje sa stabiliziranjem tečaja kune.</p>
<p>Banke su u prvom tromjesečju odobrile kunskih kredita ukupno 1,18 milijardi kuna - od toga je poduzećima plasirano 497 milijuna kuna, a građanima oko 328 milijuna. </p>
<p>Kamatne stope na kredite nastavljaju pad (prosječna je stopa na novoodobrene kunske kredite 12,1 posto), a s obzirom na odluke najvećih banaka donesene tijekom travnja, analitičari HNB-a napominju da će se u novim izvještajima vidjeti koliko je to u ukupnom iznosu kredita. Oni, naime, upozoravaju da, iako su pomaci kod kamatnih stopa na stambene kredite bili i te kako vidljivi (kamatne su stope u najvećim bankama spuštene ispod devet posto), podatke treba uzeti s rezervom s obzirom na to da krediti stanovništvu predstavljaju samo 35 posto plasmana banaka. Primjerice, početkom godine u novoodobrenim kreditima njihov je udio iznosio 23 posto, a samo petina tog iznosa bili su dugoročni krediti građanima. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Fižulić u Londonu i Dublinu predstavlja mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U organizaciji Ministarstva gospodarstva i veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu, u ponedjeljak 5. lipnja u londonskom će se National Liberal Clubu predočiti nove mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj. Te će mogućnosti svim zainteresiranim financijskim institucijama i potencijalnim ulagačima predstaviti ministar gospodarstva Goranko Fižulić i pomoćnik ministra za poticanje ulaganja Josip Kardun. Drugog dana (6. lipnja) predstavljanje mogućnosti ulaganja održat će se u Dublinu u Central Bank of Ireland.</p>
<p>Inače, ministar Fižulić prošloga je tjedna u Zürichu sudjelovao u radu Gospodarskog foruma, koji se održavao u sklopu projekta »Hrvatska u Švicarskoj 2000«. Na forumu su sudjelovali predstavnici švicarskih i hrvatskih tvrtki, koje je ministar Fižulić upoznao s rezultatima prvih sto dana nove Vlade RH i mjerama koje se poduzimaju za poboljšanje uvjeta ulaganja. Fižulić se u Bernu sastao i sa švicarskim ministrom gospodarstva Pascalom Couchepinom, koji je izrazio nezadovoljstvo dosadašnjom razinom i strukturom švicarskih investicija u hrvatsko gospodarstvo te dodao kako vjeruje da će se u novom okruženju kao i stabilizacijom stanja u regiji situacija poboljšati.</p>
<p> Ministar Fižulić zahvalio je i na švicarskoj potpori prilikom pregovora za prijam u WTO i na dosadašnjoj financijskoj pomoći projektima obnove u Hrvatskoj. Švicarskog je ministra gospodarstva upoznao s planovima vezanima za privatizaciju Ine, HEP-a i HT-a, za što je, rečeno je, švicarska strana iskazala poseban interes. Obje su strane pozdravile za 19. lipnja najavljeno potpisivanje Deklaracije o suradnji Hrvatske i zemalja EFTA-e, što je prvi korak za početak pregovora za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini sa EFTA-om. (R.I)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Primopredaja brodova Dresden i Uljanik</p>
<p>PULA, 31. svibnja</p>
<p> - U pulskom brodogradilištu Uljanik u srijedu je potpisivanjem primopredajnog dokumenta te izmjenom zastava okončana primopredaja broda Dresden za prijevoz automobila naručitelju, njemačkoj kompaniji »Krupp Seeschiffahrt«.</p>
<p> Svečanost završetka gradnje i krštenja broda dužine 176, širine 31 te visine 28 metara, obavljena je u nazočnosti brojnih uzvanika iz Njemačke, Japana i naše zemlje prošle subote, a u srijedu uvečer će brod iz pulske luke krenuti na prvu komercijalnu plovidbu. Kako je istaknuto na svečanosti, brod Dresden isporučen je mjesec dana prije ugovorenog roka, a riječ je o prvom iz serije od tri broda za njemačkog naručitelja. Brod je nosivosti 13.000 tona i razvija <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 20,1 čvora. Nakon dviju primopredaja, 5. i 10. siječnja ove godine za druge naručitelje, današnja primopredaja Dresdena treća je u ovoj godini, a u planu je predaja i druga dva broda za njemačku kompaniju Krupp. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Zagrebački gradonačelnik - Milan Bandić iz SDP-a</p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine bit će Franjo Zenko (HSLS) / Bandić (SDP) protiv revanšizma, ali za odgovornost i stručnost / Gradonačelnik obećao da će Zagrebu vratiti samoupravu, a Zagrepčanima poznata okupljališta - dvije kavane i ljetni kino </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Novi je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (SDP), a njegovi zamjenici Darinko Kosor (HSLS) i Mladen Vilfan (LS). Predsjednik Gradske skupštine je Franjo Zenko (HSLS), a potpredsjednici Silvije Degen (ASH), Davorin Tepeš (HDZ) i Boris Šprem (SDP). To su u srijedu na konstituirajućoj sjednici Gradske skupštine većinom glasova odlučili gradski vijećnici na prijedlog skupštinskog Odbora za izbor i imenovanje. Prilikom izbora gradonačelnika pet HDZ-ovih vijećnika bilo je suzdržano.</p>
<p> Kao novoizabrani gradonačelnik, Bandić je ocijenio da je napokon dovršena petogodišnja agonija i potvrđeno da demokracija nema alternative. Najavio da će se zalagati da gradska uprava bude istinski servis građana, koja će im biti uvijek dostupna. Založit će se i za revitalizaciju tradicionalnog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, za otvaranje novih radnih mjesta i rekonstrukciju trgovačkih društva grada Zagreba uz otvaranje vrata inozemnom kapitalu za financiranje gradskih projekata. Kazao je da će vratiti Zagrebu samoupravu i u roku od mjesec dana otvoriti Gradsku kavanu. Obećao je ponovno otvaranje poznatih okupljališta Zagrepčana - kavana »Corso« i »Medulić«, te ljetnog kina »Tuškanac«. </p>
<p> »Želimo zauvijek reći 'ne' revanšizmu, ali ćemo inzistirati na odgovornosti i stručnosti«, rekao je Bandić poručivši Zagrepčanima da nova gradska vlast neće vladati, nego upravljati gradom na dobrobit građana. </p>
<p> Predsjednik Gradske skupštine Franjo Zenko zahvalio je vijećnicima na jednoglasnom izboru i izrazio je uvjerenje da su vremena kad je predsjednik Republike odbio potvrditi četiri zagrebačka gradonačelnika definitivno iza nas.</p>
<p> U raspravi o izboru Milana Bandića za gradonačelnika, HDZ-ov vijećnik Tomislav Jelić imao je primjedbe na njegov životopis rekavši da u njemu nije spomenuo ništa o sudjelovanju u Domovinskom ratu. Zdravko Tomac (SDP) izjavio je da u SDP-u nije bilo dvojbe o Bandićevu izboru za gradonačelnika jer je stvorio najjaču političku organizaciju sa 212 ogranaka, naglasivši kako na razini grada i na razini države Bandić ima bezrezervnu podršku. Istaknuo je da je Bandić za vrijeme rata bio u pričuvnim jedinicama i obnašao važne političke funkcije tako da se njegovo domoljublje ne bi trebalo dovoditi u pitanje.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sanader: U stanovima generala Bobetka i Tolja policija tražila oružje </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - »U stanove Janka Bobetka i Ivana Tolja prošlog je tjedna policija došla s nalogom za pretres kako bi se popisalo oružje koje imaju ta dva generala Hrvatske vojske. To je dokaz čistki i maltretiranja članova HDZ-a, kao i onih koji samo simpatiziraju stranku ili su obnašali dužnosti u vrijeme njezine vlasti«, istaknuo je u srijedu na konferenciji za novinare Kluba HDZ-a u Saboru predsjednik te stranke Ivo Sanader.</p>
<p>Dodao je da je riječ o neustavnom i neprihvatljivu ponašanju nove vlasti. Sanader je rekao da se slično pokušalo i u stanu Hrvoja Šošića, bivšega političkoga zatvorenika i člana Središnjega odbora HDZ-a. General Tolj za pomoć se obratio glasnogovorniku MUP-a Slavku Raki i svome pretpostavljenome, ministru obrane Jozi Radošu. </p>
<p>HDZ-ovci su još jednom govorili o upadu Specijalne policije »Alfa«, u HIS, a Vladimir Šeks je rekao da postoje dokazi da su djelatnici skidani do gola, premda su to demantirali i ravnatelj UNS-a Tomislav Karamarko i ravnatelj HIS-a Damir Lončarić. Informacije govore da je detaljno pregledan i dosadašnji ravnatelj HIS-a Ozren Žunec, a da je šefica njegova kabineta skidana do gola. </p>
<p>Navedeni su i drugi primjeri nedopustiva ponašanja nove vlasti, kako su istaknuli u HDZ-u, na primjer, prema 80 studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, kojima MORH ne želi plaćati nastavak školovanja premda za to postoji ugovor nego se Ministarstvo obrane i Ministarstvo branitelja loptaju oko tog problema. MUP pak ne želi zaposliti 120 završenih studenata Policijske akademije nego su upućeni na Zavod za zapošljavanje. Zatvara se i 106 policijskih postaja, od kojih veliki broj u Podunavlju, gdje postoje ozbiljni sigurnosni problemi.</p>
<p>Spomenut je i primjer pokušaja potpredsjednika Vlade Slavka Linića da smijeni direktoricu Poštanske banke Ljerku Ercegović, koja nije u HDZ-u, te smjene ravnatelja KBC-a Rebro Zdravka Brzovića. </p>
<p>Šeks je zaključio da se u Hrvatskoj stvara opasno socijalno stanje sa svim obilježjima specijalnoga subverzivnog djelovanja protiv HDZ-a, a sve u sklopu izjave premijera Račana talijanskom listu L' Unita, prema kojoj se nad HDZ-om provodi istraga. Tu izjavu, rekao je Šeks, prvi čovjek hrvatske Vlade još nije demantirao, niti se o njoj javno izjasnio. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>MUP odbacuje tvrdnje HDZ-a o upadu i pretresu stanova </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova RH odbacilo je u srijedu tvrdnje predsjednika HDZ-a Ive Sanadera da je policija upala i pretresla stanove HDZ-ovih dužnosnika Janka Bobetka, Ivana Tolja i Hrvoja Šošića. U priopćenju MUP-a tvrdi se da su policijski razgovori s njima obavljeni u sklopu revizije dosjea svih vlasnika oružja. Kako se navodi u priopćenju glasnogovornika MUP-a Slavka Rake, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oružju ministar unutarnjih poslova Šime Lučin naredio je, u veljači ove godine, svim policijskim upravama reviziju dosjea vlasnika oružja. </p>
<p> Temeljem tog naloga na području PU zagrebačke obavljena je revizija u 60 posto od oko 30.000 slučajeva. Dodaje se da Ministarstvo dosad nije zaprimilo niti jednu promjedbu na postupanje djelatnika policije. Kao i kod ostalih građana revizija je izvršena i u dosjeima Šošića, Bobetka i Tolja, koji, kako se navodi u priopćenju, nisu izvršili zakonom obveznu promjenu oružnih listova. Stoga su policajci, tvrde u MUP-u, u razgovoru s njima trebali utvrditi da li još uvijek posjeduju oružje i upozoriti ih da promijene oružne listove. »Prilikom obavljanja revizija niti u jednom, a niti u ova tri slučaja, nije bilo nikakvih upada niti pretresa stanova nego su obavljeni razgovori sa imaocima oružja«, navodi se u priopćenju MUP-a. Na kraju se kaže da MUP i ovaj zakon provodi po načelu jednakopravnosti svih građana pred zakonom. Glasnogovornik MUP-a potvrdio je Hini da su policajci s Bobetkom, Toljem i Šošićem razgovarali u njihovim stanovima, ali nije mogao precizirati kada je to bilo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U šest hrvatskih županija u četvrtak počinje probni popis stanovništva</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U četvrtak počinje probni popis stanovništva, koji će trajati do 15. lipnja. Probni popis trebao bi testirati metodologiju popisa stanovništva, kućanstva i stanova za 2001. godinu, rekao je u srijedu Ivan Rusan, ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku, na konferenciji za novinare. Tom je prigodom predstavljen nov odjel u sklopu Zavoda, Odjel za statističke informacije i dokumentaciju, koji bi korisniku trebao omogućiti brz pristup osnovnim statističkim podacima u Hrvatskoj, kao što su podaci o cijenama, plaćama, zaposlenosti, industrijskoj proizvodnji i BDP-u.</p>
<p>»Popis stanovništva, kućanstva i stanova redovito je statističko istraživanje koje se, prema preporuci Ujedinjenih naroda, provodi svakih deset godina. Posljednji je popis stanovništva bio 1991. godine. Nastojat ćemo da popis 2001. godine bude što više u kontinuitetu s popisom iz 1991. kako bi se mogle sagledati nastale promjene u tom razdoblju«, ističe Rusan. </p>
<p>Popis 2001. godine, prema njegovim riječima, slijedit će i međunarodne preporuke, na primjer, Statističkog ureda Europske unije, kako bi dobiveni podaci bili međunarodno usporedivi. »Jedinice popisa su osobe, kućanstva, i stanovi. Ovom se prigodom neće popisivati poljoprivredna gazdinstva, jer se planira provesti poseban popis poljoprivrede 2002. godine«, ističe ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Probni popis stanovništva, kućanstva i stanova 2000. godine, koji će stajati oko 1,500.000 kuna provest će se u šest županija: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, na 50 popisnih krugova u 38 naselja.</p>
<p>»Ovim se probnim popisom oponaša »pravi« popis stanovništva kućanstva i stanova koji bi se trebao provesti 1. travnja 2001. Analizom dobivenih rezultata dobit će se dragocjeni odgovori kako bi se što kvalitetnije proveo popis 2001. Za provođenje će se popisa angažirati oko 27.000 ljudi, a stajat će oko 200 milijuna kuna«, istaknuo je Zlatko Grzelj, zamjenik ravnatelja Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>»Dio sadržaja popisa ticat će se aktivnosti, zanimanja, glavnih izvora sredstava za život i uobičajenoga radnog vremena stanovnika. Glavna novost je izjednačavanje rada obavljena u formalnom obliku, u radnom odnosu, i obavljena u neformalnim oblicima, bez radnog odnosa«, istaknula je Mila Butigan, ravnateljica Odjela za statistiku rada. </p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li to značiti i statističko snižavanje stope nezaposlenosti, Butigan je odgovorila da je ta razlika u podacima Zavoda za zapošljavanje i Statističkog zavoda i dosad bila za oko pet posto manja u statističkim pokazateljima. Zanimljivo je da se u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske neće uključiti osobe, koje su, iako s prebivalištem u Hrvatskoj, odsutne iz nje godinu dana ili dulje, kao i osobe koje borave u Republici Hrvatskoj manje od jedne godine. </p>
<p>Suprovoditelji popisa su četiri ministarstva: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo pravosuđa. (A. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Splitski vijećnici iskazali povjerenje gradonačelniku Ivanu Škariću</p>
<p>Za razrješenje Škarića glasovao samo Anđelko Gabrić (HDZ), obrazlažući da je to jedini način da se upozori Vladu koja pokazuje zastrašujuću nebrigu za posrnuli Split / Nije prihvaćen HDZ-ov prijedlog ostavke premijera Račana</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Gradski su vijećnici u srijedu na izvanrednoj sjednici splitskog Gradskog vijeća iskazali povjerenje Ivanu Škariću (HSLS), koji će i nadalje obnašati dužnost gradonačelnika Splita. Od 23 nazočna vijećnika, samo je Anđelko Gabrić (HDZ) glasovao za prijedlog razrješenja, dok je Josip Gotovac (LS) bio suzdržan. Gabrić je pojasnio da nema ništa protiv Škarića i da razumije razloge zbog kojih je dao mandat na raspolaganje. »Gradonačelnik više ne može kriviti HDZ-ovu vlast zbog nebrige za splitsko gospodarstvo. Smatram da bi trebali prihvatiti Škarićevu ostavku, jer ona je jedini način da upozorimo Vladu koja pokazuje zastrašujuću nebrigu za posrnuli Split«, kazao je Gabrić. </p>
<p>U raspravi, gradski su se vijećnici, s izuzetkom suzdržanog SDP-a, nadmetali u tome tko će više ishvaliti Škarića, a u hvalospjevima su prednjačili vijećnici HDZ-a. Tako je Krešimir Dulčić (HDZ) rekao da se Škarić oduvijek ponašao kao prvi čovjek Splita, iako mu najbliži suradnici nisu pružali podršku. Dulčić je pozvao gradske vijećnike da Škariću pruže potporu, naglasivši da će povjerenje ohrabriti Škarića u nastojanju da se »otarasi« pojedinaca iz Gradskog poglavarstva. »Podržavam gradonačelnika i javno i tajno«, kazao je Dujomir Marasović (HDZ) i dodao da Škarić nije kriv što »Račanova Vlada svojom nebrigom ponižava Split«. Marasović je rekao da Vlada različito tretira Dalmaciju i Istru, navevši primjer »malog Ivana (Ivan Jakovčić op.a.) koji čim drekne prisili Ivicu (Ivica Račan op.a.) da sanira Istarsku banku novcem poreznih obveznika«. </p>
<p> Vijećnici HDZ-a zgrozili su se što je Škarić morao moliti za prijam kod Račana, predloživši Vijeću da pokrene zahtjev za ostavkom premijera. Uime Kluba vijećnika SDP-a Josip Milat je zatražio od Škarića da povuče ostavku, poručivši mu da će SDP cijeli slučaj tretirati kao »trenutačnu slabost izazvanu socijalnim senzibilitetom prema radnicima 'Diokoma'«. Milat je rekao da Škarić nije anonimni gradonačelnik, već dosadašnji potpredsjednik HSLS-a te da je zbog toga i izabran za gradonačelnika. »Davanje ostavke zbog Vladine politike znači izraziti neslaganje s programom Vlade čiji si i ti sudionik«, poručio je Škariću. Podsjetivši na Budišine riječi (»uspjeh ove Vlade je uspjeh HSLS-a, kao što je i neuspjeh Vlade neuspjeh HSLS-a«), Milat je zatražio od Škarića da se nastavi boriti za ostvarenje Vladina programa. </p>
<p>Miroslav Buličić (HSLS) istaknuo je da politička, gospodarska i financijska centralizacija Hrvatske vode Split u propast, kao i velik broj državnih poduzeća na splitskom području kojima se pogrešno upravljalo. »Unatoč naporima koje smo poduzimali, nismo naišli na razumijevanje ni kod bivše ni kod ove Vlade. Ali, bivši ministri bar bi saslušali gradonačelnika, a ovi sad ni to«, naglasio je Buličić. </p>
<p>Nakon što su iskazali povjerenje gradonačelniku, vijećnici su glasovali za još dva prijedloga. Prvi je bio HDZ-ov, a odnosio se na zahtjev za ostavkom premijera Račana. Osim vijećnika HDZ-a, za taj je prijedlog glasovao samo vijećnik HSS-a Stanko Milun. Prijedlog Nikole Šimunovića (ASH) o zahtjevu za ostavkom potpredsjednika Vlade Linića i ministra gospodarstva Fižulića također je odbačen, a za njega su, uz Šimunovića, glasovali samo vijećnici HDZ-a. Škarić je izjavio novinarima nakon sjednice da povjerenje Gradskog vijeća tumači kao velik podstrek za daljnje akcije. </p>
<p> l Josip Milat (SDP) zatražio je na početku sjednice zaštitu od Gradskog vijeća, kazavši da ga je vijećnik HDZ-a Vinko Barbarić nedavno verbalno napao i uputio mu »nimalo naivne prijetnje«. Milat je rekao da je Barbarić visoki časnik HV-a te da je svima poznato da on s neistomišljenicima komunicira s pištoljem za pojasom. Milatov istup razljutio je vijećnike HDZ-a, koji su zatražili od Milata javnu ispriku. Kad je Milat to odbio, napustili su vijećnicu i održali konferenciju za novinare. Vijećnici HDZ-a izjavili su da Milat »bezočno laže, te da Barbarić nije nazočio sjednici i nije mogao osobno demantirati te objede«. Dodali su da nitko od vijećnika HDZ-a nikad nije prijetio drugim vijećnicima, naglasivši da se Barbarić nikad ne bi spuštao na takvu razinu. »Da nas ne očekuje rasprava o gradonačelnikovoj ostavci, napustili bismo sjednicu u znak prosvjeda, jer ne želimo više podnositi neodgojene napade Milata i SDP-a«, kazao je predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Davor Lasić. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zadarski HSS protiv IDS-ova prijedloga teritorijalne podjele Hrvatske </p>
<p>ZADAR, 31. svibnja</p>
<p> - U srijedu su na konferenciji za novinare županijski i gradski HSS uložili prosvjed zbog najave mogućnosti zatvaranja lani obnovljene zračne luke. Suprotstavili su se i IDS-ovu prijedlogu regionalnoga teritorijalnog ustroja Hrvatske, kao i prijedlogu zakona o turističkim zajednicama.</p>
<p>Zakonski prijedlog koji predviđa postojanje samo četiri turističke regije i četiri turističke zajednice, direktor zadarske Turističke zajednice Ivo Dunatov nazvao je prejudiciranjem regionalne podjele Hrvatske. Dunatov je istaknuo da je taj prijedlog zakona opravdao sve njegove bojazni, za koje mu je zamjenik ministrice turizma Veljko Ostojić prije mjesec i pol dana rekao da se neće ostvariti.</p>
<p> »Prema tom prijedlogu samo bi istarska turistička regija ostala kakva jest, dok bi bile formirane još kvarnerska regija koja bi uključivala i Liku, te dalmatinska u kojoj bi Zadar bio zajedno sa šibenskim, splitskim i dubrovačkim područjem. Kontinentalna Hrvatska čitava bi bila u četvrtoj regiji. Istodobno bi Zagreb i Dubrovnik bili ustrojeni kao zasebne regije«, izvijestio je Dunatov. </p>
<p>Na takav prijedlog, zaključio je, u Zadru ne možemo pristati, jer se više od 30 godina stvarala prepoznatljiva sjevernodalmatinska regija kao turistički proizvod, što su danas prihvatili svi touroperatori na inozemnome tržištu. Pred pokušajem smo, ocijenio je Dunatov, da se umjetno, dekretom, stvara nešto zbog čega bi se moglo dogoditi da za dvije godine opet moramo mijenjati zakone, jer ministri dolaze i odlaze. Dunatov je od ministrice turizma Pave Župan-Rusković zatražio da povuče prijedlog zakona o turističkim zajednicama. (N.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HDZ-ova vlast u Đakovu želi rasprodati gradsku imovinu, tvrdi HNS </p>
<p>ĐAKOVO, 31. svibnja</p>
<p> - »Najlakše je rasprodati imovinu, a HDZ-ova vlast želi upravo to«, istaknuo je predsjednik gradske organizacije HNS-a Ivica Mandić u srijedu na stranačkoj konferenciji za novinare. Mandić je naglasio da je »ta ista vlast prije nekoliko godina prodala bivšu upravu zgradu PIK-a 'Đakovo', da bi je kasnije opet kupovala za smještaj muzeja Đakovštine«.</p>
<p>Naime, nedavna odluka Gradskoga poglavarstva o raspisivanju natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada, među kojima je i stari gradski bazen, izazvala je nezadovoljstvo čelnika đakovačkog HNS-a. Ta se stranka zauzima za davanje u najam takvih objekata i površina, te za stvaranje uvjeta koji će poticati poduzetništvo, posebno u industrijskoj zoni koja je još neiskorištena. </p>
<p>»Ovako grad ostaje bez imovine, a novac dobiven prodajom neće popraviti stanje gradskog aproračuna«, rekao je Mandić. Potpredsjednik đakovačkih narodnjaka Darko Hes istaknuo je da HNS nije protiv dolaska »Alastora« u Đakovo koji, prema nekim informacijama, pokazuje najviše zanimanja za stari gradski bazen, nego se želi upozoriti na posljedice takva pristupa.</p>
<p>Darko Hes je zaključio da bi takav pristup doveo do gubitka više radnih mjesta, posebno među malim trgovcima, nego što bi se otvorilo novih radnih mjesta. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Novi ugovor o isporuci vode iz Dubrovnika za Herceg Novi, Crnogorci platili dio duga</p>
<p>DUBROVNIK, 31. svibnja</p>
<p> - Predstavnici općine Konavle i općine Herceg Novi u susjednoj Crnoj Gori u srijedu su u Cavtatu potpisali novi ugovor o transportu vode iz HE Dubrovnik za Herceg Novi. Tom prilikom najavljen je za polovicu lipnja posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule Podgorici. Potpisivanju ugovora s hrvatske strane bili su nazočni doministar javnih radova, obnove i graditeljstva Venko Ćurlin te dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje. U crnogorskom izaslanstvu bili su generalni sekretar predsjednika Crne Gore Milan Brajević, savjetnik predsjednika za vanjske poslove Vojin Lazarević te direktor »Vodovoda« iz Herceg Novog Zoran Bošnjak. </p>
<p>Istodobno s potpisivanjem ugovora, Crna Gora je platila milijun maraka dosadašnjeg duga, dok će preostalih 620.000 maraka platiti u šest obroka uz jamstvo uglednih europskih banaka. Kako je naglasio načelnik općine Konavle Luka Korda, novi ugovor za razliku od starog obvezuje Hrvatsku da vodu crnogorskom primorju isporučuje bez obzira na kašnjenje uplata, s obzirom da će se potraživanja namaknuti iz bankovnih jamstava. Do iduće godine Herceg Novi plaćat će vodu paušalno, i to 100.000 maraka mjesečno, jer na cjevovovdu nema vodomjera. Nastojat će ga se postaviti do 2001., za što će obje općine trebati izdvojiti po 50.000 maraka.</p>
<p>»Neki će sigurni kazati da je potpisivanje ovakvog ugovora prerano, no radi se o vrlo osjetljivom problemu koji se mora čim prije riješiti, kako bi s obje strane granice ljudi živjeli što bolje. Novim ugovorom riješeno je i pitanje dosadašnjeg duga, što je veliki korak do bolje suradnje«, naglasio je Korda. S novim ugovorom, prema riječima Milana Brajevića, zbog izbacivanja klauzule o prekidu isporuke vode zbog kašnjenja plaćanja te zbog znatno manje cijene, zadovoljna je i crnogorska strana. Vojin Lazarević smatra da će, sukladno brzini rješavanja međusobnih problema dviju država, rasti i ugled Hrvatske i Crne Gore u međunarodnoj zajednici.</p>
<p>»Apsolutno je napravljen korak naprijed utoliko što su uvedena 'pravila igre'. Dogovoren je način i podmirenje troškova održavanja cjevovoda. Mislim da je to put do uspostave dobrosusjednih odnosa«, ocjenio je potpisivanje ugovara doministar Ćurlin. </p>
<p>Tijekom sastanka dvaju izaslanstava dotaknut je i budući projekt novog cjevovoda, kao i pitanja pograničnog prometa te malograničnog područja. Predloženo je da se ono sa sadašnje tri općine sa svake strane proširi na čitavo dubrovačko i crnogorsko primorje. Također je naglašena potreba pojednostavljivanja regulacije malograničnog prometa, odnosno odustajanje od sadašnje prakse najavljivanja prelaska granice, kao i uvođenje brže procedure prelaska turističkih grupa.</p>
<p>Općina Konavle tom prilikom uručila je i službeni zahtjev crnogorskoj Vladi kojim traži da joj se omogući korištenje robne kuće nekadašnjeg konavoskog poduzeća »Agrum« u Herceg Novom koja bi u sklopu buduće veletržnice bila namjenjena distribuciji konavoskih poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori. (Anton Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Dubrovački otočić Daksu vlasnici prodaju za šest milijuna dolara</p>
<p>DUBROVNIK, 31. svibnja</p>
<p> - Otočić Daksa, smješten pred ulazom u dubrovačku luku Gruž, posredovanjem Interneta prodaje se za šest milijuna američkih dolara. </p>
<p>Naime, američka brokerska tvrtka »Vianello Realty« oglasila je uime hrvatskih iseljeničkih obitelji Mrđenović, Ucović, Došner, Malaga i Galjuf, vlasnika Dakse, prodaju toga otočića, čija površina ne prelazi 15.000 četvornih metara. </p>
<p>Nakon odlaska franjevaca 1806. godine, koji su na tome otočiću od 1290. godine imali svoj samostan, Daksa nikada nije bila nastanjena. </p>
<p>Otočić, čiji oblik podsjeća na bumerang, u središte zanimanja javnosti došao je nakon osamostaljivanja Hrvatske, kada je i službeno potvrđeno da je tijekom oslobađanja Dubrovnika za vrijeme Drugoga svjetskog rata, točnije u noći sa 24. na 25. listopada 1944. godine, postao stratištem na kojemu su partizanske snage, po kratkome postupku, likvidirale pedesetak uglednih Dubrovčana, većinom imućnih trgovaca i svećenika. </p>
<p>Punih pedeset godina Dubrovnik je morao šutjeti o stravičnome zločinu, što su ga počinili pripadnici Hercegovačke brigade sastavljene mahom od četnika, a koji su pred kraj Drugoga svjetskog rata prebjegli u partizane. </p>
<p>Nakon stvaranja samostalne Hrvatske, obitelji ubijenih napokon su na Daksi postavile spomen-obilježje nad zajedničkom grobnicom. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Izvođačima ceste Varaždin-Zagreb isplaćen dio potraživanja</p>
<p>VARAŽDIN, 31. svibnja</p>
<p> - Izvođačima radova na autocesti Varaždin-Zagreb s područja Varaždinske i Međimurske županije - »Cesti«, »Zagorju«, »Hidroingu«, »Međimurju Tegri«, »Inženjeringu«, i »Vodogradnji« država je isplatila oko 40 posto njihovih potraživanja za dosad obavljene radove, većinom u mjenicama. Ostatak potraživanja prebit će se dugovanjima izvođača prema Poreznoj upravi. </p>
<p>Direktor »Vodogradnje« Marijan Vitković rekao je da je mjenicama rok dospijeća u lipnju i srpnju, za kada je izvođačima radova obećana i isplata u gotovini još jednog dijela njegovih potraživanja. </p>
<p>Kako je još u veljači ove godine na sastanku s izvođačima radova rekao Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, dug prema izvođačima radova na autocesti Varaždin-Zagreb je 220 milijuna kuna, od čega na varaždinsko-međimursku operativu otpada 134 milijuna kuna. Da bi »preživjeli«, izvođači radova na toj autocesti su se zaduživali kod banaka uz velike kamate. </p>
<p>Strojevi izvođača radova napustili su gradilište autoceste prije godinu dana, kada je došlo do prvoga ozbiljnijeg zastoja u plaćanju, a tijekom ovoga proljeća, odmah nakon najava plaćanja, gradilište je oživjelo. Prema riječima Krešimira Perhaja iz varaždinske »Ceste«, ova tvrtka je angažirana na nezavršenoj dionici od Brezničkog Huma do Komina, u duljini od 12,5 kilometara, a u srijedu se polagao asfaltni tepih. U tijeku su i radovi na gradnji drugog kolničkog traka na dionici od Popovca do Ivanje Reke, dug 4,5 milimetra. Do sada su potpuno dovršene dionice Goričan - Čakovec - Varaždin i Sv. Helena - Popovec, u duljini od 54 kilometra. Kad se za nekoliko mjeseci dovrše spomenute dionice Breznički Hum - Komin i Popovec - Ivanja Reka, za potpuno dovršenje autoceste preostaje dionica Varaždin - Breznički Hum, u duljini od 23 kilometra. </p>
<p>Do sada je u javnosti spominjano nekoliko mogućih načina financiranja te najzahtjevnije i najskuplje dionice sa dva dvocijevna tunela. Još se ne zna hoće li u dovršenje ove dionice ponovno biti uključen talijanski »Astaldi«. (K. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Godišnje zbog pušenja umire 14.000 stanovnika Hrvatske!</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Četiri milijuna mrtvih godišnji je danak koji uzme duhan, uglavnom u obliku cigarete. Dnevno je to 11.000 umrlih u cijelome svijetu, dok podaci za Hrvatsku govore da godišnje od pušenja umre 14.000 stanovnika! Gledajući globalno, procjenjuje se da je u 20. stoljeću zbog te štetne navike umrlo 100 milijuna ljudi, a ako se ništa ne poduzme, crna bilanca bi se u 21. stoljeću mogla popeti na milijardu mrtvih!</p>
<p>Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja, koji se na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) obilježava svake godine 31. svibnja, nosi slogan »Duhan ubija, ne dajte se zavarati!«. Poruka je prvenstveno upućena protiv duhanske industrije, kako bi se spriječilo »regrutiranje« novih pušača. Istraživanja, naime, pokazuju da se najveći dio kasnijih strastvenih pušača na nikotin navikne između 14. i 20. godine. Mladih pušača je sve više: u Hrvatskoj, primjerice, puši oko 30 posto srednjoškolaca, a sve više puše i žene, osobito mlade. Općenito, stanje u Hrvatskoj je izrazito alarmantno, jer se svaki drugi stanovnik smatra pušačem! Rečeno je to na konferenciji za novinare koju je organizirala ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina.</p>
<p>»Cigarete će od četvrtka biti skuplje za 10 posto. Neki podaci dokazuju da, ako cigarete poskupe za 10 posto, broj pušača se smanjuje za pet posto, i to prvenstveno među mladima«, objasnili su ministrica zdravstva i časnik za vezu Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj prim. dr. Berislav Skupnjak. Novac od većih trošarina, najavila je ministrica, dijelom će biti iskorišten i u zdravstvene svrhe. Budući da je zdravstveni doprinos smanjen za dva posto, dogovoreno je na razini Vlade da zdravstvo od 1. lipnja svakoga mjeseca od trošarina dobiva 70 do 90 milijuna kuna. Skupnjak je također napomenuo da su troškovi liječenja oboljelih od pušenja odavno premašili dobit koju država ostvaruje od duhanske industrije, a prema nekim procjenama godišnje se u svijetu bilježi deficit iz tih razloga od čak 200 milijardi američkih dolara!</p>
<p>Hrvatska se borbi protiv pušenja ove godine pridružila i 9. konferencijom »Zdravlje ili pušenje«, na kojoj su podijeljene nagrade sudionicima međunarodnog natječaja »Prestani pušiti i budi dobitnik«. (Tanja Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hrvatska želi biti domaćin skupa čelnika EU-a i zemalja kandidatkinja</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U protekla četiri mjeseca Hrvatska je u europskim i svjetskim razmjerima prešla velik i značajan put. Nas se više ne doživljava kao eurofobičnu zemlju nego kao državu koja stremi i ostvaruje visoke standarde političke i svake druge demokracije. To je, uz ostalo, naglasio Tonino Picula, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, na domjenku priređenom za vanjskopolitičke novinare hrvatskih redakcija u povodu Dana hrvatske državnosti i primanja Republike Hrvatske u Partnerstvo za mir. Tonino Picula i njegovi najbliži suradnici zadržali su se s novinarima dva sata u srdačnom i neformalnom druženju. </p>
<p>Sljedeći su zadaci hrvatske diplomacije, istaknula je tom prigodom dr. Vesna Cvjetković-Kurelec, zamjenica ministra vanjskih poslova, uspostava čvrstih i dobrih gospodarskih odnosa s najvažnijim ekonomskim čimbenicima u svijetu te ulazak u političke i gospodarske asocijacije koje će jamčiti brži gospodarski razvitak Hrvatske. </p>
<p>Iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora Vjesnik je saznao da Hrvatska sprema ponuditi Europskoj uniji domaćinstvo međunarodnog skupa, na kojem bi, uz predstavnike petnaest zemalja članica EU-a, došli i predstavnici dvanaest zemalja s kojima su već počeli pregovori o punopravnom članstvu ili bi tek trebali početi, te zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije koje ozbiljno računaju na pridruživanje Europskoj uniji. Kao domaćin tog skupa, saznaje Vjesnik, bit će istaknuti Zagreb ili Dubrovnik. (A. Milošević)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Predsjednik Mesić s francuskom grupacijom SLE koja želi ulagati u Hrvatsku </p>
<p>SLE spreman dugoročno ulagati pod uvjetom zakonitosti i transparentnosti poslovanja / Grupacija se sa još 17 tvrtki lani javila na natječaj za gradnju pročistača voda u Zagrebu, koji je obustavljen jer su ponuđači otkrili nezakonitosti u natječajnom postupku </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja </p>
<p> - Izaslanstvo nadzornog odbora francuske grupacije Suez Lyonnaise des Eaux (SLE) razgovaralo je u srijedu u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem o ulaganjima u prometnu i ekološku infrastrukturu u Hrvatskoj.</p>
<p> »Došli smo izraziti hrvatskim vlastima želju i spremnost da ulažemo u Hrvatsku i da joj pomognemo da na putu pridruživanja u EU iskoristi sve svoje prednosti«, izjavio je novinarima nakon sastanka član nadzornog odbora te grupacije Yves-Thibault de Silguy. </p>
<p> SLE je vodeća svjetska tvrtka sa stopedesetgodišnjim iskustvom u izgradnji infrastrukturnih objekata vodoopskrbe, mostogradnje i cestogradnje te zbrinjavanja otpada. U svoje poslove ubraja i rad na iskapanju Sueskog kanala. Prema de Silguyu, sastanak izaslanstva SLE-a s Predsjednikom rezultat je nastojanja da se pojača gospodarska suradnja Hrvatske i Francuske što je dogovoreno prilikom nedavnog Mesićeva posjeta Francuskoj.</p>
<p> »U tom smislu zainteresirani smo za projekt proširenja zagrebačke zračne luke, izgradnju stanice za pročišćavanje vode u Zagrebu i cestogradnju«, precizirao je de Silguy. </p>
<p> Mesićev savjetnik za gospodarstvo Stjepan Zdunić ocijenio je dobrodošlima sve slične ponude koje nude tehnologiju, izradu i financiranje velikih i skupih infrastrukturnih projekata budući da se Hrvatska ubraja među zemlje u razvoju s relativno niskim dohotkom po stanovniku.</p>
<p> De Silguy je istaknuo da je SLE spreman dugoročno ulagati u Hrvatsku pod uvjetom zakonitosti, pravne sigurnosti i transparentnosti poslovanja.</p>
<p> Tvrtka se, sa još 17 drugih, javila na međunarodni natječaj za koncesiju, koji su zagrebačke vlasti raspisale u veljači prošle godine, za izgradnju središnjeg pročištača otpadnih voda u Zagrebu. </p>
<p> Prema riječima člana nadzornog odbora i financijskog savjetnika SLE-a Antona Vasila, natječaj je, međutim, obustavljen jer su tvrtke ponuđači ocijenile nezakonitim pokušaj da se tim projektom obuhvati također gradnja Domovinskog mosta preko Save i Čulinečke ceste uz istodobno povećanje cijena komunalija Zagrepčanima radi sufinanciranja izgradnje pročistača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Pekari i mljekari odlučili zasad zadržati iste cijene </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Kako će se nova porezna politika odraziti na troškove života? U razgovoru s predstavnicima vodećih hrvatskih proizvođača prehrambenih proizvoda, pokušali smo doznati kako će se povećanje trošarina na naftne derivate i, s druge strane, pojeftinjenje cijene rada odraziti na cijene proizvoda. </p>
<p>»Kad je riječ o povećanju trošarina na naftne derivate (motornog benzina za čak 29, odnosno dizelskog goriva 13,7 posto), nadamo se da to neće znatnije utjecati na povećanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda iako smo očekivali da će saborski zastupnici skresati Vladin prijedlog«, rekao nam je Antun Šeda, direktor Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja koje okuplja 107 proizvođača i prerađivača mesa i mlijeka. »Budući da je od 1. lipnja najavljeno ukidanje trošarine na plavi dizel, očekujemo pozitivne efekte što se tiče uvođenja jeftinijeg pogonskoga goriva za poljoprivrednike i ribare«, dodaje Šeda.</p>
<p>S druge strane, u Luri d.d., koja okuplja najveće domaće mljekare Dukat, Sirelu i Zadarsku mljekaru, drže da će pozitivni efekti predloženih mjera u vidu smanjenja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, odnosno jeftinija cijena rada, zaustaviti poskupljenje njihovih proizvoda. To znači da Lura nakon najnovijeg poskupljenja energenata neće slati Ministarstvu gospodarstva novi zahtjev za povećanjem cijene mlijeka, kako je to učinila nedavno kad je tražila 5,2 posto više cijene, no zahtjev im je odbijen kao neosnovan. </p>
<p>Što će biti s cijenom kruha, koja ove godine kod većine proizvođača nije rasla ni nakon dva poskupljenja pogonskoga goriva? Naime, cijena energenata u formiranju ukupne cijene kruha proizvedenoga u križevačkom Mlinaru, koji drži više od 20 posto domaćeg tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda, sudjeluje sa 10 posto. No Mlinar, kako doznajemo, neće mijenjati svoje maloprodajne cijene ni nakon najnovijeg poskupljenja goriva. </p>
<p>Slično su reagirali i u drugom velikom proizvođaču kruha - zagrebačkoj Klari. Član Klarine uprave Drago Čolić rekao nam je da neće donositi nikakve ishitrene odluke prije nego što bude poznata nova, viša cijena energenata. Ali, bude li ona bitnije utjecala na njihove ulazne troškove, nije isključeno da će biti korekcije cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda. U tom slučaju, kaže Čolić, nećemo čekati kako će se ponašati drugi proizvođači jer je kruh kao i svaka druga roba. Na pitanje kako će na to reagirati tržište, odgovorio nam je da postoji i druga mogućnost - a to je zadržavanje stare cijene na štetu plaća uposlenika i pada dijela dobiti. </p>
<p>Zasad je otvoreno pitanje kako će se na male proizvođače kruha, koji drže oko 60 posto domaćeg tržišta, odraziti povećanje trošarina na naftne darivate. Zbog manjeg broja zaposlenika, oni neće osjetiti pozitivne učinke rasterećenja troškova rada kao velike tvrtke, ali će i te kako osjetiti novi iznos cijena derivata. Naime, zbog nesređenog stanja na tržištu, šarolikih i neujednačenih propisa, šarolike su i cijene brašna i kruha. Tako se, na primjer, cijene bijelog kruha od 0,7 kilograma kreću od 2,90 do čak šest kuna, polubijeloga od 2,50 do pet kuna, crnoga od 1,70 do 4,90 kuna po komadu. U Žitozajednici kažu da odavno nije zabilježen takav raspon cijena na tržištu. </p>
<p>U Agrokoru, koji okuplja Zvijezdu, Ledo i Jamnicu, tvrde da svoje proizvođačke cijene neće mijenjati, uz pretpostavku da je točno službeno obrazloženje o promjeni porezne politike. To znači da nakon povećanja trošarina na naftne derivate neće poskupjeti osnovni životni troškovi, odnosno da se krajnji efekti tih odluka neće prelomiti preko leđa potrošača. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Zatvorenici u Lepoglavi štrajkaju glađu, u četvrtak dolaze Ivanišević i Pančić</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Uprava za izvršenje sankcija Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave obavijestila je u srijedu da od utorka, 30. svibnja, u Kaznenom zavodu Lepoglava 103 kaznenika, među kojima 34 osuđena hrvatska branitelja, odbijaju uzimati hranu. Kao razlog stupanja u štrajk navode nezadovoljstvo odlukom Komisije za pomilovanje prigodom Dana državnosti prema kojoj je pomilovan premali broj osuđenih hrvatskih branitelja u lepoglavskom Kaznenom zavodu. Također navode da će ustrajati u svojoj odluci sve dok ih ne posjeti ministar pravosuđa ili njegov zamjenik, te »netko od nadležnih iz Ureda predsjednika Republike«. S njima žele razgovarati u prisutnosti medija. U četvrtak popodne najvjerojatnije će Kazneni zavod u Lepoglavi posjetiti ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, te predstavnik Ureda Predsjednika. Oni će razgovarati s osobama lišenim slobode koje štrajkaju glađu, navodi se u priopćenju koje je potpisao pomoćnik ministra pravosuđa Vjekoslav Jazbec.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Za HDZ smo bili neprijatelji države, za ovu vlast smo anarhosindikalisti, žale se sindikati </p>
<p>Prema mišljenju predsjednika Sabora Tomčića, anarhosindikalisti manipuliraju radnicima i izvode ih na ulicu protiv Vlade/Čelnik URSH-a Kunst: To je poznata retorika iz HDZ-ova doba - napadni one koji kritiziraju Vladu/Lider HUS-a Mučnjak: Ako su anarhosindikalizam prosvjedi radnika Name, ponosno kažem - da, mi smo anarhosindikalisti </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Tko su hrvatski anarhosindikalisti i ima li ih uopće? Predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić javno ih je svrstao među one snage koje se ne mire s promjenom vlasti, te su u pokušaju stvaranja političkog kaosa u državi spremni i na radikalne akcije. Prema njegovu mišljenju, to su kvazisindikati koji manipuliraju radnicima i izvode ih na ulicu protiv Vlade. Vjerojatno ne sasvim slučajno, Tomčić je sindikatima etiketu prilijepio baš kad je HUS za jesen najavio generalni štrajk, a URSH demonstracije veće od onih protuhadezeovskih 1998. A baš je tim demonstracijama, uz druge tad oporbene stranke (osim SDP-a i HSLS-a) i Tomčićev HSS dao potporu. Mijenja li obnašanje vlasti optiku gledanja na prosvjede, ili su sindikati stvarno zaglibili u izazivanje kaosa i stvaranja fronte protiv Vlade?</p>
<p>Tomčićevu izjavu sindikati osuđuju. Misle da ne vodi socijalnu miru. Ojađeno govore da ih je u državne neprijatelje kad bi prosvjedovali svrstavala i HDZ-ova vlast. Nitko se u Tomčićevoj izjavi ne prepoznaje, iako misle da ima povremenih pojava koje bi se mogle nazvati anarhičnima, ali ne u smislu rušenja vlasti, već radikalizma pod svaku cijenu. »To je poznata retorika iz doba HDZ-a - napadni i prozivaj one koji kritiziraju Vladu. Tad su nas nazivali neprijateljima države i sustava, a sad nas krste anarhosindikalistima. Javno me još ne zovu tako, no ni to me ne bi začudilo nakon Crkvenčeve hajke na URSH zbog naše kritike mjera Vlade«, kaže čelnik URSH-a Boris Kunst. »Lavina napada na URSH krenula je iz poznate radionice laži u SSSH, a sve je smišljeno u dosluhu sa SDP-om i protureno medijima preko jedne kvazinovinarke. Jedan sindikalni kolega rekao mi je da zna za dogovor SSSH i SDP-a da URSH treba zbrisati sa sindikalne scene. Mene se ne može zastrašiti lažima i linčom, a oni koji podmeću, kad prijeđu granicu neukusa, odgovarat će na sudu«, poručuje Kunst.</p>
<p>»Ako Tomčić već proziva, trebao je reći na koga misli. Nije primjereno, pogotovo ako se ova vlast, barem deklarativno, zauzima za socijalni dijalog, da se sindikate tako sotonizira. To ne služi na čast ni Tomčiću ni službenoj politici koja se od Tomčićeve izjave nije ogradila«, kaže lider HUS-a Zdenko Mučnjak. »Ako su anarhosindikalizam prosvjedi radnika 'Name' i 'Diokoma', onda s ponosom kažem - da, mi smo anarhosindikalisti i bit ćemo to i ubuduće kad god su ugrožena prava radnika«, dodaje Mučnjak. »Nismo izveli radnike na cestu zbog političkih promjena, već da spasimo egzistenciju članstva koje imamo obvezu zastupati. Ako to ne smijemo, neka nam kažu da sindikati nisu poželjni u Hrvatskoj, pa ćemo znati kakvu vlast imamo«, kaže. Mučnjak smatra da se u javnosti stvara klima kako su oni koji štrajkaju odmah protiv vlasti, a tako želi sindikate sotonizirati i pasivizirati. </p>
<p>Tako me je, priča Mučnjak, za prosvjeda radnika PIK-a »Vrbovec« novinar Financial Timesa pitao »zašto HUS želi srušiti ovu vlast?« Kad sam mu rekao da prosvjed vodi SSSH, novinar mi je začuđeno odgovorio: »O ne, vi ste protiv vlasti«. Je li Mario Iveković, HUS-ov zagrebački povjerenik i šef Hrvatskog radničkog saveza izniklog pod kišobranom Tomčićeva HSS-a, anarhosindikalac? U njega je, ne imenom već kao u »pojedinca iz HRS-a«, već javno upro prstom čelnik SSSH Davor Jurić. »Iveković i sad radi što je radio i prije izbora«, ističe Mučnjak. »No, tad je oporbi bio dobar, a sad je neprijatelj onih koji su ga prije šest mjeseci htjeli na izbornim listama. Stranke se mijenjaju, ali ne i vlast. I ova, skoro kao i HDZ-ova, ne uvažava nas kao partnere, a treba nas samo kao pokriće za uspostavu nekog socijalnog mira«, zaključuje Mučnjak.</p>
<p>»Anarhosindikalizam asocira na stvaranje nereda, štrajkove i demonstracije pod svaku cijenu, ali ne i na rušenje države. Svašta! Zar Kunst da ruši državu?! Niti može, niti hoće. što i Tomčić zna. Lako će država izići na kraj sa štrajkovima, no oni mogu stvoriti nestabilnost i pritisak i mogu rušiti dobru politiku«, kaže Vilim Ribić, čelnik Matice sindikata javnih službi. »Tomčić nije diskvalificirao sindikate, on je dao jedan atribut sindikalnoj politici. Može se reći da ima anarhičnih tendencija kod nekih sindikata marginalnih po članstvu i utjecaju. Anarhičnu politiku vode u prosvjeti Vesna Kanižaj i Vinko Filipović koji su pozivali u štrajk kad su plaće rasle 27 posto«, kaže Ribić. Dodaje da ne treba štrajkaše odmah svrstavati u tabor protiv vlasti. »Jedva će HUS zbog političkih motiva, ali ne i stranačkih, dočekati da Vlada nešto loše napravi, jedva će to dočekati i URSH zbog osobnih motiva, a NHS da dokaže neovisnost. No, i mi ćemo skočiti jer će me članstvo prozvati zašto ih nisam nagazio«, kaže Ribić.
»Tomčićeva etiketa pregruba je i ishitrena«, smatra prvi čovjek NHS-a Krešimir Sever. »Predstavnici vlasti ne trebaju odmah skakati na najavu prosvjeda. Anarhosindikalizma nema kao pokreta. No takav se dojam stječe iz istupa nekih čelnika koji zbog osobnih ambicija galamom žele o sebi stvoriti sliku velikog sindikata«, kaže Sever. »Nije ljude teško dići na noge kad im prekipi. Ljudi naprosto puknu, a hoće li to biti za vlade HDZ-a ili SDP-a, ovisi o tome koliko mogu izdržati. Neka Vlada od nas ne traži da budemo razumni, jer je teško radnika koji ne prima ni minimalac uvjeravati da se strpi«.</p>
<p>»Anarhosindikalizma ima, ali ne u SSSH«, tvrdi Davor Jurić. »No, ta pojava nije zabrinjavajuća. Prepoznaje se u a priori radikalizmu i kritici bez argumenata. Može se vezati i uz ponašanje nekih u HRS-u koji izlaze pred jadne radnike s demagoškim obećanjima, čak im uzimaju 50 kuna za odvjetnika, a ne kažu da članovi sindikata imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć«, dodaje. Što god mislio o potezima drugih, i Jurić brani pravo sindikata i radnika i na prosvjede. Svima koji će iskaze nezadovoljstva radnika proglašavati anarhosindikalizmom, poručuje da će ga dočekati oštra reakcija sindikata. »Sindikati nemaju legitimno pravo pozivati građane na masovne demonstracije, ali imaju pravo pozvati svoje članove. I SSSH će, kad ocijeni da više ne može voditi socijalni dijalog s Vladom, pozvati na prosvjed svoje članove«, upozorava Jurić.</p>
<p>Ribić: Opasniji je anarhožurnalizam!</p>
<p>»Anarhosindikalizam nije opasnost za Hrvatsku. Opasniji je i poguban anarhožurnalizam«, smatra Vilim Ribić. Anarhonovinarima on naziva one koji huškaju sindikate na sukobe i radikalizam. U pitanju je, kaže Ribić, neodgovornost novinara, ali su krivi i urednici koji traže senzacije i proizvode konflikte pošto-poto, kako bi u žestokoj konkurenciji na tržištu bolje prodavali novine. »U anarhožurnalizmu prednjači Jutarnji, pa Nacional, Globus, Večernji, Novi list... Vjesnik je među zadnjima na toj listi, a nije ni on sasvim imun. Zakonom treba srediti stanje u medijima, zabraniti igre na sreću, uvesti konkurenciju, a objavljene laži sankcionirati sve do granice da list propadne zbog kazne koju mora platiti«, drži Ribić. »Hrvatskoj je sad potrebna ekonomska, financijska, politička i socijalna stabilnost. Prve tri ima, no može li imati i socijalnu ako se stvara klima da sindikati moraju u konflikt s poslodavcima, jer su inače prodani ili žuti. U društvu se stvara maligna klima, sve se gleda crno, traže se konflikti i senzacije, a za to su odgovorni novinari. Trenutačno su mediji najzaostaliji element razvoja društva. Gore je samo u pravosuđu«, tvrdi Ribić.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Košić: U europskim zemljama katolički novinari većinom su laici, a u nas još prevladavaju klerici</p>
<p>U povodu 34. svjetskog dana medija, koji će Katolička crkva obilježiti središnjom proslavom u Rimu 4. lipnja, osvrnuli smo se u razgovoru s predsjednikom Odbora za medije Hrvatske biskupske konferencije, pomoćnim biskupom zagrebačkim msgr. Vladom Košićem, na stanje katoličkog novinarstva u nas. </p>
<p>• Primjećujete li kakav pomak katoličkih medija u nas u posljednjem desetljeću?</p>
<p>- U bivšem sustavu do 1990., Crkva zapravo nije imala slobodu medijskog djelovanja. Bila je praktički svedena na jedno glasilo, Glas Koncila, tada mjesečnik, koji je imao veliku nakladu i bio izraz javnog crkvenog djelovanja. Tada se Glas Koncila mogao nabaviti samo u crkvama, jer Crkva nije imala pravo pristupa javnim medijima. Devedesete godine donijele su promjene i društveni su mediji počeli pratiti crkvena događanja i Crkvu, pa su dijelom preuzeli poslove koje je trebalo nositi crkveno katoličko novinarstvo. Ipak, valja reći da je učinjen niz pogrešaka, tako da su ti javni mediji često pratili Crkvu samo jednostrano. Dijelom se to može pripisati i političkim manipulacijama, koje su se krile iza takva medijska praćenja, a dijelom i nepoznavanju samog unutarnjeg života Crkve.</p>
<p>• Što nedostaje hrvatskom katoličkom novinarstvu da bi se maksimalno razvilo? Planirate li u dogledno vrijeme osnovati i hrvatsku katoličku televiziju?</p>
<p>- Danas su u medijskom prostoru prisutni mnogi katolički mediji. Postoji i religijski program na HTV-u, iako još nema pravnog sporazuma između HBK i HTV-a. Budući da su ugovorom između Hrvatske i Svete Stolice predviđeni takvi pravni odnosi u javnim medijima, sad pripremamo jednu vrstu takva ugovora kojim bismo regulirali te pravne odnose i osigurali zajamčenu prisutnost Crkve u tom najvažnijem javnom mediju. Osim toga, Crkvi bi trebale jedne dnevne katoličke novine. Tjednik kasni, pa je jako teško pratiti ritam i odjek svakodnevnih zbivanja. No to bi tražilo mnogo ljudi i novca, koji zasad nemamo. Što se tiče televizije, zasad ne možemo razmišljati o vlastitoj katoličkoj televiziji.</p>
<p>• Analiziraju li hrvatski katolički mediji dovoljno kritički društvenu stvarnost, a ne samo isključivo unutarcrkvene teme?</p>
<p>- Čuli su se neki kritički glasovi da je katoličko novinarstvo bilo previše sklono bivšoj HDZ-ovoj vlasti, što je pojednostavljena ocjena katoličkog novinarstva. Bilo je tu mnogo kritičkih glasova, jasnih stavova, osobito u iznošenju socijalnog nauka Crkve u odnosu na tešku socijalnu situaciju. Koliko je sada stvarno dobronamjerne i oštre kritike u katoličkim medijima, to još ne mogu objektivno procijeniti, ali sigurno je da se javljaju kritični tonovi, pogotovo što se tiče zanemarivanja prava obitelji, dekriminalizacije lakih droga i sl. I Komisija HBK »Iustitia et pax« je nedavno iznijela niz teškoća, osobito oko velikih smjena koje se provode na vodećim mjestima u mnogim segmentima društva, u kućama kao što je HTV gdje se događaju »čistke«. Dakle, ne radi se samo o uvažavanju stručnosti, već o novoj podobnosti. Tako da se Crkva često javlja kao kritički korektiv i glasnogovornik moralnog stava koji se ne priklanja ni jednoj strani, partiji ni sustavu vlasti, već želi sačuvati specifičnu crkvenu autonomiju.</p>
<p>• S druge strane, nisu li katolički mediji nedovoljno kritični prema Crkvi, pomalo skloni apologetskom tretiranju Crkve?</p>
<p>- Mi se još učimo demokraciji, pa i demokraciji u Crkvi. Ipak se svi zajedno osjećamo suodgovornima za ono što je poslanje Crkve. U europskim zemljama katolički novinari većinom su laici, a u nas još prevladavaju klerici. Osim toga, mislim da ne bismo trebali slijediti ni »kritizerski« ni »apologetski« trend, ali bismo svakako trebali uvažavati različitost mišljenja.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Zašto Srbi odbijaju položiti vijenac na mjestu masovne grobnice Ovčara u Vukovaru? </p>
<p>VUKOVAR, 31. svibnja</p>
<p> - Tri godine nakon mirne reintegracije Podunavlja nikom iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), čiji su članovi zajedno s HDZ-om na vlasti u Vukovaru, ne pada na pamet na Dan državnosti položiti vijenac i zapaliti svijeću na Groblju hrvatskih branitelja i kod spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice Ovčara. Naime, ni ove godine tom prigodom u izaslanstvu Vukovara koje je predvodio gradonačelnik Vladimir Štengl nije bilo predsjednika Gradskog vijeća iz redova srpske manjine Marka Čeprnje. Podsjetimo, u povodu Dana državnosti u Vukovaru je Vlada održala radnu sjednicu, a tome je prethodilo polaganje vijenaca na spomenutim mjestima. Vukovarski gradski oci dobili su protokol događanja u večernjim satima 28. svibnja. Iste večeri, potvrdili su gradonačelnik Štengl i njegov suradnik za odnose s javnošću Tomislav Čorak, o tome je izviješćen Čeprnja, kojeg su pozvali da vijence položi zajedno s izaslanstvom Grada. No, Čeprnja je to odbio, pravdajući se da nije pozvan na sjednicu Vlade ni na druga događanja 29. svibnja. Stoga ga je zamijenio dopredsjednik Vijeća Petar Mlinarić (HDZ). </p>
<p>Zamoljen za komentar, Štengl za Vjesnik kaže da je »ta priča za mene odavno završena, jer je on pozvan, poziv je odbio i mi smo ga zamijenili drugim«. Čeprnja nam, pak, kaže da je »uvrijeđen što ga protokol Vlade nije pozvao na sjednicu«, smatrajući da je u prošlom razdoblju baš on uime SDSS-a dao »značajan doprinos u uspostavi međuetničke tolerancije i povjerenja«. Time što ga Vlada nije pozvala, Čeprnja pravda i neodaziv na polaganje vijenaca na Groblju hrvatskih branitelja i Ovčari. On nam je potvrdio da se on i drugi čelnici SDSS-a nikad dosad nisu poklonili hrvatskim žrtvama u Vukovaru i time pokazali da uistinu žele okrenuti novu stranicu u međuetničkim odnosima. Vijenac je srpsko izaslanstvo kod križa na ušću Vuke u Dunav položilo samo kad je preminuo hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, a hrvatskim žrtvama lani u studenom na Groblju hrvatskih branitelja poklonio se samo čelnik Partije podunavskih Srba Rade Leskovac. </p>
<p>Inače, u Vukovaru su od početka svibnja učestali izgredi - počupani su čempresi zasađeni u spomen na pogibiju 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu, na ulazu u stan gvardijana crkve Sv. Filipa i Jakova nepoznati je počinitelj ostavio poruku »ovo je Srbija« uz uvredljive poruke Hrvatima, a uvresdljiva je poruka napisana i na ploči s natpisom »Vukovar« na ulazu u grad. Nitko od vukovarskih Srba i njihovih čelnika nije dosad javno osudio te ekscese. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Zbog nedostatka kvoruma odgođeno glasovanje o povjerenju ministru Čačiću </p>
<p>Zastupnički dom u prvom čitanju podržao izmjene Zakona o privatizaciji, kojima se određuje tko i na temelju kojih dokumenata može podnijeti zahtjev za obnovu postupka pretvorbe/ SDP i HDZ suglasni da sud, a ne Fond za privatizaciju, treba odlučivati je li pretvorba obavljena uz pomoć lažnih dokumenata/ HSLS predlaže da se precizira rok za podnošenje zahtjeva za reviziju/ Dom će raspravljati o Vladinu i o HDZ-ovu prijedlogu zakona o reviziji pretvorbe </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Zastupnički dom Sabora prihvatio je u srijedu u nastavku četvrte sjednice izmjene i dopune Zakona o privatizaciji, koje su u prvom čitanju. U dnevni red uvršteno je još desetak novih točaka. Premda se očekivalo da će se u paketu raspravljati i o zakonu o reviziji pretvorbe i privatizacije, to je izostalo jer, kako je pojasnio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, i Klub HDZ-a predložio je svoj prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, o čemu se još nisu izjasnila radna tijela Sabora, pa će se sa spomenutom raspravom malo pričekati. Obrazlažući prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatizaciji, ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo je da se tim zakonom precizira tko i na temelju kojih dokumenata ima pravo na obnovu postupka privatizacije. Među ostalima, to su dioničari, zatim registrirana udruga dioničara, članovi uprave, zaposleni i bivši zaposleni te Državno pravobraniteljstvo Hrvatske.</p>
<p>U zakonu se precizira da se postupak može provesti ako se rješenje o provedenoj pretvorbi temelji na lažnoj ispravi, lažnom iskazu vještaka ili druge osobe, ili na krivotvorenim ispravama o pravu korištenja nekretnina. Ako se ustanovi da je u postupku pretvorbe bilo nezakonitih radnji, HFP trebao bi donijeti novo rješenje o pretvorbi.</p>
<p>U raspravi klubovi zastupnika svih stranaka podržali su izmjene Zakona o privatizaciji, ali su imali i nekoliko primjedbi na predložena zakonska rješenja. Klub zastupnika HSLS-a uložit će amandman, kako je rekao Hrvoje Zorić, u kojem će se tražiti da se točno odredi rok u kojem se može podnijeti zahtjev za reviziju. Kako je istaknuo, ako bi ostao neograničen rok, poduzeća bi bila u pravnoj nesigurnosti, jer bi svatko tko nije zadovoljan pretvorbom u bilo kojemu roku mogao pokrenuti takav postupak. HSLS smatra da bi za to bilo dovoljno šest do osam mjeseci. Govoreći uime Kluba SDP-a, Mato Arlović je podržao zakon, ali je dodao kako je nužno da o tome je li pretvorba obavljena uz pomoć lažnih dokumenata odluku donosi sud, a ne HFP. S njime su suglasio i Milan Kovač, uime Kluba HDZ-a, koji je rekao da prijepore mora rješavati sudbena vlast, a ne HFP kojem se, prema novome zakonskom prijedlogu, daje veća ovlast nego prema Zakonu iz 1996. godine. Dodao je kako je HDZ-u u interesu revizija svega što je učinjeno u prošlih deset godina. Osvrćući se na početke privatizacije 1991. godine, Kovač je istaknuo da je 1.250 poduzeća privatizirano tako da su ih preuzeli radnici, a odluke o tome donosili su radnički savjeti. Dodao je kako je HFP obavio kontrolu 710 poduzeća na zahtjev sindikata, dioničara i drugih ovlaštenih osoba. Drago Krpina (HDZ) konstatirao je da rasprava nema za cilj samo popraviti pogreške iz dosadašnje privatizacije, nego joj je cilj optužiti i politički napasti HDZ. On podsjeća kako je privatizaciji prethodio totalitarni komunistički režim, partijska, odnosno planska privreda, odvlačenje nacionalnoga bogatstva u Beograd, zabrana privatne trgovačke djelatnosti itd. Podsjetio je i na riječi premijera Račana iz 1987. godine, kada je rekao da »treba jasno svima reći da će Vlada i partija braniti sustav od neprijatelja, pa ako treba i armijom«. To se i dogodilo, tvrdi Krpina, te se tržišno gospodarstvo zbog agresije nije moglo razvijati onako kako je zamišljeno, pa on odbacuje sve kritike da je HDZ kriv za pljačku stoljeća. Krpini je replicirao Dino Debeljuh (IDS), tvrdeći kako nije istina da prije desetak godina nije moglo biti privatne trgovine, jer sam ja, rekao je Debeljuh, bio samostalni privrednik. On je ponovio da se za vrijeme vladavine HDZ-a dogodila pljačka stoljeća. Sukob između njega i Krpine oko toga je li ili nije bilo privatne trgovine, prekinuo je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, zaključujući kako će, ionako, svatko ostati kod svojih stajališta. </p>
<p>Zlatko Kramarić je uime LS-a i HNS-a rekao da pravosudni sustav mora rješavati revizije pretvorbe i privatizacije te da je u svemu nužan analitički pristup. Za IDS, istaknuo je Valter Drandić, revizija pretvorbe i privatizacije presudno je civilizacijsko pitanje koje je nova vlast dužna riješiti. On smatra da dosad nije postignut ni jedan cilj koji se željelo postići pretvorbom. Drandić je ocijenio da za sve propušteno u pretvorbi nisu krivi samo tajkuni, nego i oni koji su u tome sudjelovali, koji su ih poticali na takve čine, a dio njih bio je i u državnim strukturama. I Luka Trconić, odnosno Klub HSS-a, smatra da je nužna naknadna revizija pretvorbe i privatizacije. Uime Kluba DC-a, prijedlog zakona podržao je Mate Granić.</p>
<p>U pojedinačnoj raspravi Vladimir Šeks (HDZ) rekao je kako nije dobro da Državni ured za reviziju utvrđuje je li tijekom privatizacije počinjeno kazneno djelo, odnosno da upravna tijela ne bi mogla ustanovljavati takve postupke. Nakon rasprave ministar Fižulić je govorio o tri cilja pretvorbe i privatizacije provedene u tranzicijskim zemljama -ravnomjerna raspodjela društvenog bogatstva, punjenje proračuna i efikasnije gospodarstvo. Fižulić smatra kako u ovih deset ili osam godina pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj nije ostvaren niti jedan od ta tri cilja. Na kraju, najavio je da će sve konkretne primjedbe iznesene u raspravi Vlada uzeti u razmatranje.</p>
<p>Nakon četverosatne rasprave koju je okarakterizirala »replika na repliku« Zastupnički dom zbog nedostatka kvoruma nije glasovao o jedinoj točki popodnevnog dijela sjednice - HDZ-ovom prijedlogu da se ministru za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimiru Čačiću izglasa nepovjerenje. Klub HDZ-a je to tražio zbog nedavne Čačićeve izjave izrečene tijekom glasovanja o amandmanima na Zakon o obnovi u kojoj Čačić kaže »nije samo velikosrpska agresija rušila, palila i pljačkala po Hrvatskoj, nego je više toga bilo. Zločinci i kriminalci su se nalazili na obje strane a o tome, hvala Bogu, sam ja svjedok.« Klub HDZ-a, obrazložio je Drago Krpina, smatra da je riječ o notornim lažima i klevetama koje za cilj imaju kriminalizaciju HDZ-a i Domovinskog rata. Krpina je neprihvatljivim ocijenio Čačićev pokušaj izjednačavanja agresora i žrtve. Kazao je da je to politička i povijesna neistina ali i uvreda svim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama agresije na Hrvatsku. Krpina je isto tako podsjetio kako se cijela stvar zakomplicirala kada je HDZ tražio da se u prvoj točci predloženog Zakona o obnovi ostavi odredba po kojoj je za razaranja kriva velikosrpska agresija a ne Domovinski rat, kako je to predložila Vlada. »Zastupnici HDZ-a nikada nisu osporavali da su bil mogući tijekom obrane od velikosrpske agresije pojedinačni zločini.«, rekao je Krpina no to nikako ne može dati pravo ministru Čačiću da govori da su se zločinci i kriminalci nalazili na obje strane i da izjednačava žrtve. </p>
<p>Svom ministru prvi je potporu dao premijer Ivica Račan koji je bio nazočan tek na početku rasprave. Premijer je kazao da je insinuacija da netko pokušava izjednačiti žrtvu i agresora jer je Domovinski rat bio i ostao »period otpora protiv velikosrpskog agresora«. No, zahvaljujući nedostacima pravne države događali su se pojedinačni, pa i oni ratni zločini. Što se tiče Čačićevog istupa Račan drži da je rečenica o zločincima na obje strane istrgnuta iz konteksta jer je u svom kasnijem izlaganju Čačić pojasnio da su se u Domovinskom ratu osim branitelja javili i oni koje bi trebalo procesuirati. »Svi građani po Ustavu su jednaki, a krivci se trebaju kazniti. U tom pogledu oni ne mogu biti izjednačeni s onim građanima koji nisu krivi i koji nisu bili zločinci«, rekao je Račan. Vladimir Šeks (HDZ) na to mu je odgovorio kako je njegova stranka i prigovarala tome što se u Prijedlogu Zakona o obnovi izjednačavaju oni koji nikako ne mogu biti izjednačeni. »Za mene pravo i prioritet na obnovu ima dijete poginulog hrvatskog branitelja u odnosu na pomilovanoga agresora«, rekao je Šeks, a Račan je uzvratio da se posebna prava branitelja jamče Zakonom o njima te najavio da će se i prava djece poginulih branitelja pojačati. Rasprava u sabornici nije se vodila samo oko pitanja povjerenja ministru Čačiću već i o odnosu nove vlasti prema Domovinskom ratu, te o još uvijek neizglasanom Zakonu o obnovi. Kako se i očekivalo zastupnici i klubovi stranaka vladajuće šestorice Čačiću su dali potporu naglašavajući kako u njegovoj izjavi ništa nije bilo netočno. S druge strane, HDZ i HSP tražili su da Čačić odstupi naglašavajući da je uvrijedio hrvatske žrtve. »Čačić ne može biti ministar bez obzira je li to kazao namjerno ili mu se dogodila greška«, rekao je Šeks dodajući kako Čačić nema povjerenje zastupnika HDZ-a. »I prvom sljedećom prilikom tražit ćemo vašu ostavku i tako sve dok ne odete «, rekao je Šeks ministru dodajući da ga je premijer nevoljko branio. »Morao vas je braniti jer ste još uvijek dio tima ali u tom timu vaše mjesto škripi.«, zaključio je Šeks. Tonči Tadić (Klub HSP) na prigovore iz redove vladajućih da se želi destabilizirati Vlada rekao je: »Nije naš cilj destabilizirati već srušiti Vladu«. Zbog toga je zaradio opomenu predsjedavajućeg Mate Arlovića. Prije njega opomenu je dobio i Drago Krpina. Podršku Čačiću dao je i Zdravko Tomac u ime SDP-ovog kluba. Podsjetio je na beogradski sporazum, odnosno na sporazum o normalizaciji odnosa sa SRJ, koji je prema njegovu mišljenju stvorio obveze koje ova vlast realizira. »Tada se dogodilo to za što sada pokušavate optužiti Čačića, tada je rat anuliran i proglašen sukobom, izjednačeni su žrtva i agresor, Hrvatske se odrekla statusa žrtve i priznala SRJ«. Tomcu su replicirali Krpina i Šeks govoreći da je to povijesni sporazum jer je njime SRJ priznala Hrvatsku. Dodali su kako nije točno da je Srbija amnestirana i da joj je time oprošten genocid jer je Hrvatska podnijela tužbu međunarodnom sudu protiv Jugoslavije zbog genocida. U ime kluba IDS-a Damir Kajin istakao je da je Čačić govorio samo golu istinu te da zato zaslužuje potporu. Među brojnim prepucavanjima u sabornici najupečatljivije je bilo ono između Đukića i Krpine. Milan Đukić je naime rekao da se jedan narod ne može okriviti kao agresorski jer je bio protiv režima. Krpina mu je odgovorio da nitko nije okrivio cijeli narod i upitao ga je li on iz Donjeg Lapca pobjegao pred srpskim agresorom ili pobunjenicima protiv režima. Ante Markov (HSS) Krpini je spočitnuo što je u njegovoj nazočnosti rečeno da je ova vlast gora od četnika. Njemu je Krpina odgovorio da on iz novina citira nešto o čemu on nema pojma. Šeks je na brojne primjedbe da HDZ želi destabilizirati Vladu kazao da je HDZ želi stabilizirati a Krpina je pak rekao da Vladu želi destabilizirati Tomac sa izjavom da će SDP raspisati prijevremene izbore ako im se partneri nastave ovako ponašati. Tomac je to opovrgnuo. </p>
<p>Goranka Jureško, Dean Sinovčić i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000601].
|
