NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000301].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225752 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nova vlast odnosi se prema ženama jednako loše kao i prethodna?</p>
<p>U novi Sabor ušlo je oko 19 posto zastupnica, za razliku od prijašnjih osam posto, ali sada nema nijedne potpredsjednice Sabora / I nakon promjena žene su prihvaćenije na nižim razinama političke hijerarhije, iako su u vrlo velikoj mjeri »izvukle« izbore i za koaliciju i za oporbeni HDZ / U Vladi su samo tri žene, a i predsjednik Mesić je pri izboru savjetnika dao prednost muškarcima, kaže Andrea Feldman </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Ovih dana napokon je objavljena knjiga »Obrana ženskih prava« autorice Mary Wollstonecraft (1759.-1797.), jedne je od ključnih imena feminističkog pokreta.</p>
<p>Wollstonecraft u knjizi tvrdi da su zbog zanemarenog ženskog obrazovanja žene postale slabe, frivolne, poslušne i koketne. U duhu prosvjetitelja koje je uvažavala, ali i kritizirala, tražila je jednaka prava za žene i jednako obrazovanje za dječake i djevojčice, zalažući se i za miješane razrede. Upozoravala je da je za zapostavljenost žena kriva društvena okolina, a ne njihove urođene sposobnosti. </p>
<p> U povodu predstavljanja knjige »Obrana ženskih prava« razgovarali smo s povjesničarkom Andreom Feldman o tom kapitalnom djelu feminističkog pokreta, te o položaju žena u Hrvatskoj.</p>
<p>Feldman ističe kao pozitivnu činjenicu to što je u Zastupnički dom Sabora ušlo otprilike 19 posto zastupnica, za razliku od prijašnjih osam posto. Ipak, u odnosu na prošli saziv, sada nema nijedne potpredsjednice Sabora. »I nakon promjena potvrđuje se da su žene više prihvaćene na nižim razinama političke hijerarhije. One su u vrlo velikoj mjeri izvukle izbore i za koaliciju i za oporbeni HDZ. Ali, kad je došlo do podjele uglednijih mjesta u izvršnoj i zakonodavnoj strukturi, žene su zapostavljene«, naglašava. Nezadovoljstvo je u javnosti iskazala samo Vesna Škare-Ožbolt, koja je postigla dobar izborni rezultat, ali u prosvjedu nije isticala i svoju žensku poziciju.</p>
<p>Što se rodnog sastava Vlade tiče, komentira Vjesnikova sugovornica, i opet se ništa nije promijenilo u odnosu na posljednji Matešin sastav prije izbora: u hrvatskoj Vladi sjede samo tri žene. A u vladi Švedske, na što je podsjetio njezin veleposlanik u Zagrebu koji je bio na promociji knjige, resore drži 11 žena i devet muškaraca.</p>
<p>Isto tako, iako nije jednako važno, i predsjednik Stjepan Mesić pri izboru savjetnika dao je, u odnosu na žene, prednost muškarcima, dodaje Andrea Feldman. Prema njezinu mišljenju, trebalo bi razvijati senzibilitet da žene budu više uključene u političke strukture, pogotovo među političarima koji u predizbornom razdoblju brinu i za glasove ženskog političkog tijela. Uostalom, slika hrvatskog političkog miljea i u domaćoj i u stranoj javnosti bila bi, smatra ona, mnogo bolja kad bi više isticala ženske resurse.</p>
<p> Dugoročno, za to stajalište o jednakosti potreban je odgoj od malena kao što je potreban i politički odgoj da bi se demistificiralo politiku i razbilo predrasude da je ona samo za izuzetne.</p>
<p> U tom smislu, dobro je da se za građane otvaraju i Sabor i Predsjednički dvori kao što je to na Zapadu (Bijela kuća, talijanski parlament, Westminster...). </p>
<p>A po čemu nam je Wollstonecraft danas važna? Njezina je knjiga svjedočenje o kraju 18. stoljeća, razdoblju političkih prevrata (Francuska revolucija i rasprava o parlamentarnim reformama u Engleskoj), ali i o ulozi žena u povijesti, kaže povjesničarka Feldman. Wollstonecraft je napisala: »Što nam otkriva povijest osim dokaza o ženinoj podređenosti i o tome da je malo žena koje su se oslobodile mučnog jarma premoćnih muškaraca?« Istakla je također da se civilizacija razvija pristrano.</p>
<p>Ali, knjiga je i svjedočenje o jednom odvažnom, nekonvencionalnom življenju prije više od 200 godina, dodaje Feldman. Mary Wollstonecraft je bila najstarije od šestero djece koje je otac tiranizirao. Za ono doba vodila je prilično skandalozan život - primjerice, u Parizu je, u kojemu je željela izbliza istražiti Revoluciju, imala izvanbračnu kćer s Amerikancem Gilbertom Imlayem koji ju je napustio, a ona se nakon toga htjela ubiti. U Londonu se udala za filozofa Williama Goldwina i umrla pri porodu druge kćeri. Njezina kći Mary udala se za pjesnika i pisca Shelleya i napisala »Frankensteina ili modernog Prometeja«.</p>
<p>Mary Wollstonecraft, kako je i isticala u svojem opusu, nema nikakvih predrasuda prema tome da žena može sudjelovati u bilo kojoj profesiji, pod pretpostavkom da ima dobro obrazovanje. Pravim zanimanjem za žene smatrala je, primjerice, politiku i medicinu. No, iako se zalagala za jednakost građana i građanki i u obrazovanju i pred zakonom, i sama je podlegla stereotipima, pišući, primjerice, negativno o Francuskinjama. Za njih je vjerovala da su previše sklone užicima da bi mogle biti racionalne i skromne »kakve žene trebaju biti«. Ipak, propitujući utjecaj društva na oblikovanje ženskog karaktera, u »Obrani ženskih prava« zauzima se za to da prava žena budu temeljna načela društva. Po tome nam je Mary Wollstonecraft i danas bliska, smatra Feldman.</p>
<p> U nas su knjige Mary Wollstonecraft uglavnom proučavali feministički krugovi, okupljeni osamdesetih godina oko časopisa Žena i društvo, a slovenski teoretičar Tomaž Mastnak tada je svoju doktorsku disertaciju posvetio njezinu djelu. Kako ističe Andrea Feldman, manje je poznato da je Wollstonecraft svojom egalitarnom ideologijom poslije utjecala na Johna Stuarta Milla koji u djelu »Potčinjenost žena« ističe da je potrebna ženska emancipacija.</p>
<p>Ranka Radovinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kramarić: Žene u politici tretiraju se kao ukras</p>
<p>Bez obzira na stranačku orijentaciju i želju, mala zastupljenost žena na uglednim političkim dužnostima rezultat je kulturološkoga koda, koji se reflektira i na politiku. </p>
<p>Očito je da u Hrvatskoj još dominira patrijarhalna kultura i proći će još dosta vremena da se postotak žena u političkom odlučivanju promijeni. Kazao je to Vjesniku Zlatko Kramarić, član pobjedničke šestorice i potpredsjednik LS-a, komentirajući činjenicu da i nakon promjene vlasti na uglednim funkcijama nema žena.</p>
<p>»U Hrvatskoj će teško doći do promjene svijesti, odnosno do uvođenja skandinavskog modela po kojemu je broj žena u politici gotovo identičan broju muškaraca«, ističe Kramarić te dodaje da se u našem političkom životu žena još tretira kao ukras, što je ostatak prošlosti. (A. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Potresno svjedočenje novinara Babickog o zlostavljanju zarobljenih Čečena</p>
<p>Na intervenciju v.d. predsjednika Vladimira Putina, novinar američkog Radija slobode Andrej Babicki pušten je iz ruskog zatvora / Babicki je izjavio da su ga tukli samo palicama, a da su zarobljene Čečene svirepo mučili u zloglasnom filtracijskom logoru</p>
<p>MOSKVA, 29. veljače</p>
<p> - Nakon osobne intervencije v.d. predsjednika Vladimira Putina, u utorak je napokon oslobođen, odnosno pušten iz pritvora u glavnom dagestanskom gradu Mahakčali novinar američkoga Radija slobode Andrej Babicki. Kaznena istraga protiv Babickog, optuženog za posjedovanje lažne (azerbajdžanske) putovnice nije obustavljena, pa je prije puštanja na slobodu novinar američkog radija, inače ruski državljanin, morao potpisati izjavu da neće napuštati zemlju dok traje istraga.</p>
<p>Putin je kod svog ministra policije Vladimira Rušajla i v.d. vrhovnog tužitelja zemlje Mihaila Ustinova javno intervenirao u ponedjeljak poslijepodne, a Babicki je istu noć ne samo pušten iz pritvora već je u noći na utorak osobnim zrakoplovom ministra policije prebačen »sam samcat« u Moskvu.</p>
<p> Naime, u Mahakčali su se u to vrijeme nalazili supruga novinara Babickog i njegov odvjetnik, ali ruske vlasti nisu ih htjele povesti istim zrakoplovom u Moskvu niti su ih obavijestile o njegovom puštanju na slobodu.</p>
<p>U prvim intervjuima u svome moskovskom stanu, Babicki je u utorak dopodne izjavio da ne osjeća posebnu zahvalnost prema »velikodušnoj gesti« v. d. predsjednika Putina, koji je praktički naredio pravosudnim organima da ga se oslobodi.</p>
<p> »Prvo, ruski kazneni zakonik ne predviđa pritvor za osobe osumnjičene za posjedovanje lažnih dokumenata«, rekao je Babicki, a zatim dodao: »Ljudi koji su me iz Čečenije u prtljažniku automobila prebacili u Dagestan oduzeli su mi rusku i dali lažnu azerbajdžansku putovnicu. Pritom sam u Mahačkali uhićen prije no što sam se iz razloga osobne sigurnosti htio u pratnji kolege prijaviti policiji«.</p>
<p>Babicki je stavio u sumnju i to da su ga ruske vlasti prije petnaestak dana zamijenile za svoje ratne zarobljenike. Prema Babickom, ljudi kod kojih je bio posljednjih petnaestak dana u Čečeniji nisu pobunjenici, već vjerojatno Čečeni koji možda surađuju s ruskim vlastima. Štoviše, ti ljudi su ga htjeli prebaciti preko granice u Azerbajdžan, ali on na to nije pristao. Na kraju je ilegalno prebačen iz Čečenije u susjedni Dagestan.</p>
<p>Iz razloga osobne sigurnosti, Babicki namjerava tek za nekoliko dana održati konferenciju za novinare na kojoj će, očekuje se, podrobno razobličiti ruske vlasti koje su ga 45 dana misteriozno držale u Čečeniji i nisu mu omogućile da se vrati kući.</p>
<p> Babicki je u utorak potvrdio da su ga desetak dana ruske vlasti držale u zloglasnom filtracijskom logoru Černokozovu, kroz koji prolaze svi čečenski žitelji osumnjičeni da su surađivali ili se borili na strani pobunjenika.</p>
<p> Na izravno pitanje o tome tko su i kakvi su ljudi koji saslušavaju zatvorenike u Černokozovu, Babicki je rekao: »To nisu ljudi, to su sadisti«. Prema Babickom, on je u logoru u Černokozovu prošao još jako dobro. Njega su istražitelji »samo« tukli gumenim palicama, dok su pritvoreni Čečeni bili izloženi strašnim psihofizičkim mučenjima.</p>
<p>Svjedočenje Babickog otkriva i zašto, unatoč obećanjima, ruske vlasti nisu predsjedniku Europske komisije za zaštitu ljudskih prava Alvaru Hill Roblesu dopustile da ovih dana u Čečeniji posjeti filtracijski logor Černokozovo. Nakon dva dana provedena na Kavkazu, Robles se vratio u Moskvu, gdje je novinarima prenio dojmove o obilasku Groznog i izbjegličkih logora na granici Čečenije s Ingušetijom. »Grozni je užasno razoren.</p>
<p> Srušeno je 80 posto stambenih objekata i drugih zgrada, ali držim da se taj grad mora obnoviti, jer je simbol otpora čečenskog naroda«, izjavio je Alvaro Hill Robles, najavljujući da će zatražiti od ruske vlade dopuštenje da Europsko vijeće otvori dvije misije za zaštitu ljudskih prava u Čečeniji - u Groznom i, drugom po veličini čečenskom gradu, Gudermesu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tomac odmrzava slovenski led?</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Počelo je počelo - i to, čini se, uspješno. Za posjet dr. Zdravka Tomca Ljubljani ovoga ponedjeljka mogla bi se primijeniti stara dobra izreka: pravi čovjek na pravome mjestu u pravome trenutku. Novi potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora nije slučajno kao cilj svojega prvog putovanja u inozemstvo nakon konstituiranja nove vlasti u Zagrebu, na čelu izaslanstva saborskoga Odbora za vanjske poslove u punome sastavu, kojemu je predsjednik, izabrao upravo glavni grad Slovenije. Naime, Tomac je poznat kao stari i dobri prijatelj Slovenije, u Zagrebu je predsjednik Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva.</p>
<p>Sada valja podsjetiti: Tomac, koji je sa slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom na »ti«, bio je imenovan prvim hrvatskim veleposlanikom u Ljubljani, ali je to bio samo nekoliko dana, a zatim je predsjednik Tuđman na to mjesto poslao HDZ-ovca Miljenka Žagara, koji je prema Ljubljani provodio politiku svoje stranke »toplo-hladno«, zbog čega nikad nije ostvaren Tuđmanov uzvratni posjet Sloveniji nakon što je Kučan službeno posjetio Zagreb još 1994. godine. A sadašnji je posjet bio - pun pogodak. Hrvatski se i slovenski izvjestitelji posve slažu da su svi Tomčevi brojni susreti i razgovori prošli u vrlo povoljnom i toplom ozračju.</p>
<p>Iako nije postugnut nijedan konkretan dogovor, a to i nije bio cilj ovoga posjeta, kako piše ljubljansko Delo u utorak, to uspostavljeno ozračje otvara mogućnosti za daljnje ubrzane pregovore i, vjerojatno, dogovore. Odsad pa nadalje, predviđa se, uslijedit će mnogi novi kontakti i razgovori na ministarskim, parlamentarnim, diplomatskim i gospodarskim razinama, a zaključak je da Hrvatska i Slovenija svoje probleme moraju rješavati same, bez strane arbitraže. Točnije: rješavanje otvorenih pitanja u bitnome je nacionalnom interesu i hrvatskoga i slovenskoga naroda, a moraju se temeljiti na europskim demokratskim standardima. A kada je riječ o tim standardima, simbolično je što se Tomac vratio s četiri debele knjige koje mu je poklonio slovenski ministar za europske poslove Igor Bavčar, znatno prije nego što ih je Hrvatska službeno dobila iz Bruxellesa. U tim su knjigama okupljeni opsežni materijali Europske unije (EU) o tome što sve zemlje kandidatkinje, a Slovenija je u prvoj skupini, moraju ispuniti da bi bile primljene u punopravno članstvo (a Ljubljana ih je većinu ispunila).</p>
<p>Tomac je otišao iz Ljubljane s uvjerenjem da vrlo brzo treba obnoviti razgovore o svim otovrenim pitanjima, koji su praktički prekinuti već gotovo godinu i pol, a da se pritom što prije nastoji riješiti ono što nije ili je manje sporno. U takvome ozračju povjerenja i razumijevanja nije strašno ako se rješavanje nekih od najtežih pitanja, kao što je granica na moru, odnosno sudbina Piranskog zaljeva, odgodi do daljnjega, s tim da se ne izazivaju strasti i incidenti. Neizravno je zaključeno da se ta pitanja ne koriste za unutarnje političke svrhe i obračune, što je jasna aluzija na trenutačno stanje na slovenskoj predizbornoj sceni. Dokaz je tome i činjenica da sada već i vrapci na granama u Ljubljani pjevaju da je Hrvatska, prije Tomčevih susreta, učinila veliku »povijesnu« gestu kad je ratificirala i »stavila u pogon« Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima i sada s pravom očekuje sličnu slovensku gestu. Naime, u Sloveniji taj je hrvatski potez ocijenjen kao »prvi korak dobre volje« i kao »pozitivan pomak s mrtve točke« iz jednostavnog razloga što taj sporazum mnogo više koristi Slovencima, privatnicima i pravnim osobama, koji imaju znatno veću imovinu u Hrvatskoj, nego Hrvati u Sloveniji i koju će sada normalno moći koristiti (ili prodati).</p>
<p>Ta se slovenska imovina procjenjuje na više od tri milijarde maraka, što obuhvaća i oko 35.000 turističkih ležajeva. Dakle, ta gesta Zagreba tumači se u Ljubljani kao znak snage nove hrvatske vlasti koja »velikodušno poklanja« Sloveniji taj sporazum i njegovu primjenu ne veže izravno uz sličnu gestu, iako je opravdano očekuje. Zato je Tomac sada imao čistog obraza da slovenskim dužnosnicima, a ponajprije predsjedniku Državnog zbora (parlamenta) dr. Janezu Podobniku, otvoreno postavi pitanje: zašto slovenski parlament još ne ratificira Sporazum o graničnoj suradnji i prometu, koji je potpisan prije tri godine, a Hrvatski državni sabor odmah ga je potvrdio? Stariji brat Podobnik odgovorio mu je kako se toj ratifikaciji »protive dio vladine koalicije i dio oporbe« iz straha i sumnje da taj sporazum predodređuje granicu koja još nije dogovorena.</p>
<p>Zato valja biti realist, a ne prevelik optimist. Na uzburkanoj slovenskoj predizbornoj sceni, na kojoj se stranke prestrojavaju, ne može se očekivati neki znatan pomak u rješavanju međusobnih spornih pitanja prije izbora u Sloveniji, predviđenih za studeni.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Kad si predsjednik sve moraš obaviti sâm </p>
<p>STJEPAN MESIĆ, predsjednik Republike Hrvatske: Moja je ambicija europsko udruživanje/ a nisam u politici vjerojatno bih bio - advokat</p>
<p>Gospodine predsjedniče, u predizbornoj kampanji često ste pili kavu s građanima. Koliko je građanki željelo popiti kavu s vama?</p>
<p>- Više nego građana. Možda je to stoga što žene više piju kavu.</p>
<p>Kakvu kavu volite?</p>
<p>- S mlijekom, bez šećera i drugih dodataka. Naučio sam ju piti gorku i ne podnosim nikakve primjese.</p>
<p>Kako ste se snašli u ulozi predsjednika? Zahvaljujete li dio pobjede svojemu šarmu? </p>
<p>- I dosad sam bio na visokim funkcijama, od predsjednika Vlade, parlamenta, predsjednika Predsjedništva bivše države. Svaka funkcija ima svoje obveze. Ova je posebno zahtjevna jer ni na koga ne možeš prenijeti svoje dužnosti. Sve moraš obaviti sam. Za ovih petnaestak dana, mislim da funkcioniram dobro, osim što sam se malo prehladio. Ali na posao dolazim svaki dan.</p>
<p>Koliko će vremena trebati, prema vašem mišljenju, da se Hrvatska približi europskim i svjetskim integracijskim procesima? </p>
<p>- Razni su proračuni, jer je Hrvatska zastala s priključivanjem Europi i NATO-u. Među ostalim, to je i zbog izolacionističke politike koju smo dosad vodili. Ako prilagodimo našu regulativu i ako ona bude kompatibilna s europskom politikom, vjerujem da se čak i u mojem mandatu možemo priključiti Europskoj uniji i ostalim integracijama.</p>
<p>Po čemu ćete se razlikovati od bivšega predsjednika? Smetaju li vam takve usporedbe? </p>
<p>- Svaki se čovjek razlikuje od nekoga drugoga. Razlikovat ću se i u politici, jer moja je ambicija europsko udruživanje. To uključuje i sasvim drukčiju politiku prema BiH. Predsjednik Tuđman se pribojavao europskoga udruživanja. A to je za nas posebno važno. Odluke u Europi donosit će se konsenzusom po mnogim pitanjima, posebice o gospodarstvu i financijama. Tu za nas vidim mnoga rješenja. Ambicija mi je aktivirati hrvatske resurse, posebno ljudske potencijale, a kao sigurna zona bit ćemo zanimljivi i međunarodnom kapitalu. Do sada Hrvatska nije funkcionirala kao pravna država. Sve se opravdavalo ratom a to jednostavno nije bilo u redu. Svaki narod u ratu maksimalno angažira svoje resurse a Hrvatska je za vrijeme rata zatvarala i radna mjesta i firme. Sve se orijentiralo samo na trgovinu. Moja će najveća aktivnost biti usmjeren na direktno ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i promoviranje naših izvoznih mogućnosti.</p>
<p> Trenirate borilačku vještinu nanbudo. Jeste li borac po prirodi? </p>
<p>- Jesam, to se i vidi.</p>
<p>Da niste krenuli u političke vode, što biste bili? </p>
<p>- Vjerojatno advokat. Davno sam položio advokatski ispit. Mislim da je to bilo 1963. godine.</p>
<p>Koliko traje vaš radni dan? Uspijevate li biti s obitelji, unucima?</p>
<p>- Radni dan traje cijeli dan. Nedjeljom sam kod kuće, ali to je više zato što sam prehlađen.</p>
<p>Hoćete li i dalje biti građanin-predsjednik?</p>
<p>- Da, svakako.</p>
<p>Jeste li čuli neki novi vic?</p>
<p>- Čim ja ispričam vic, odmah dođe do skandala. Zato sam se više orijentirao na slušanje viceva. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Do Markova trga po prvi puta bez probijanja policijskih kordona</p>
<p>Prosvjed dvjestotinjak radnika velikogoričkog Velkoma/ adnici tražili isplatu plaća i rješenje problema u poduzeću/ redstavnike sindikata primili Ivica Račan i Slavko Linić/ indikalci smekšali Linića, isplata plaća za dva do tri dana?</p>
<p>Dvjestotinjak radnika velikogoričkog komunalnog poduzeća Velkom prosvjedovalo je u utorak pred zgradom Vlade na Markovu trgu, tražeći pomoć u isplati plaća i rješavanju problema toga poduzeća nastalih zbog, kako kažu, nametnute gradnje Tržnog centra u Velikoj Gorici.</p>
<p> Radničko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Udruge radničkih sindikata Hrvatske Borisom Kunstom, predsjednicom Sindikata komunalnih radnika Hrvatske Ankicom Svobodom i sindikalnim povjerenikom Velkoma Željkom Cavrićem, sastalo se oko 8.30 sati s premijerom Ivicom Račanom i potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem. </p>
<p> - Vlada smatra kako probleme u Velkomu treba rješavati onaj tko ih je i stvorio, a to je Poglavarstvo Velike Gorice. Linić nam je obećao da će pomoći Poglavarstvu Velike Gorice u podizanju interventnog kredita od deset milijuna kuna, taj novac bit će dovoljan da se deblokira Velkomov račun i da se isplate plaće, rekao je Boris Kunst po izlasku iz zgrade na Markovu trgu.</p>
<p>Kunst je dodao kako će plaće za prosinac prošle i siječanj ove godine, »ako bude dobre volje«, biti isplaćene za dva do tri dana, a potom je zamolio radnike da se mirno raziđu. Na pregovorima s velikogoričkim gradonačelnikom Josipom Stepanićem naknadno je dogovreno da će Ministarstvo financija osigurati milijun kuna za dio plaća za prosinac, a ostatak bi do kraja tjedna trebala osigurati Uprava Velkoma. </p>
<p> U razgovoru s novinarima Kunst je izjavio da se sa Slavkom Linićem razgovaralo o još jednom mogućem rješenju. Bilo bi to, kako je rekao, osnivanje novog komunalnog poduzeća, o čemu bi trebalo odlučiti Gradsko vijeće Velike Gorice na prvoj sljedećoj sjednici. »Uvjet za tako nešto bio bi da nitko od sadašnjih Velkomovih radnika ne ostane bez posla«, objasnio je Kunst.</p>
<p> Uzrok svih problema Velkoma, koji je nekoć bio profitabilno poduzeće i, kako radnici vole isticati, »jedna od najboljih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj uopće«, potječe još iz vremena razdvajanja Zagreba i Velike Gorice na dva grada. Vrijednost Tržnog centra isprva je procijenjena na 58 milijuna kuna, da bi s vremenom troškovi porasli, pa su tako, prema nekim procjenama, dosad u nj uložena 103 milijuna kuna. Velikogoričko poglavarstvo povuklo se iz cijeloga posla, a poduzeće Velkom postalo je tako jedino komunalno poduzeće u Hrvatskoj koje samostalno investira u gradnju Tržnog centra. U međuvremenu, na čitavu se objektu (koji još uvijek nije u potpunosti završen i za kojega još nema konačnog obračuna) javljaju raznorazni kvarovi, stropovi prokišnjavanju, a u zidove se uvlači vlaga. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ilegalna prodaja samoniklog bilja na tržnicama u »punome cvatu«</p>
<p>Pušlek visibaba po tri, drijemovca po pet, sunovrata po deset kuna/ Razlog prodaje siromaštvo i nužda/ Zakon o zaštiti prirode: Samoniklo proljetno bilje ne smije se koristiti za komercijalne svrhe i prodaju </p>
<p>Prodaja samoniklog proljetnog cvijeća ovih je dana na pojedinim zagrebačkim tržnicama u punom zamahu. Visibabe su po tri, drijemovac po pet, sunovrati po deset kuna. Iako je cvijeće već u jutarnjim satima pomalo uvenulo, vjerojatno na kraju ipak pronađe mjesto u nekom od zagrebačkih domova. Ako se ne proda, najčešće završava na obližnjem odlagalištu otpada. Razlog sve većoj prodaji proljetnica je, kako saznajemo, laka zarada ali i krajnja nužda zbog siromaštva, kažu nam kumice s Dolca, ističući kako nisu znale da se visibabe, šafrani, jaglaci ili proljetni drijemovac ne bi smjeli brati u velikim količinama i prodavati. Prema Zakonu o zaštiti prirode, posebno zaštićenih biljnih vrsta ima ukupno 44, između kojih su velebitska degenija, kockavica, blagojev likovac. Te su vrste uglavnom jako rijetke u prirodi, a rastu na posebno zaštićenim ili nedostupnim područjima. Prema Zakonu o zaštiti prirode, kazna za ubiranje takvih biljaka kreće se od 250 do 50 tisuća njemačkih maraka, no u stvarnosti dosad nije podnesena ni jedna prekršajna prijava. </p>
<p>- Osim posebno zaštićenih vrsta postoje i generalno zaštićene biljne vrste, kojih ima oko 400. Tu spada i samoniklo proljetno cvijeće, koje se smije brati za vlastite potrebe no Zakon kaže kako se to bilje ne smije koristiti za prodaju i u komercijalne svrhe, ukoliko se ne ishodi dozvola od nadležnog ministarstva, rekao nam je Radenko Deželić, viši inspektor u Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>- Budući da se ne može učiniti gotovo ništa ili vrlo malo da se spriječi prodaja samoniklih proljetnica, smatram da je obrazovanje kroz tisak najbolje rješenje. Pozivalo bi se na to da se takvo cvijeće ne kupuje, s tim da je krajnji cilj spriječiti uništavanje staništa toga bilja. Postavlja se, zapravo, pitanje kakav je smisao branja takvih proljetnica kad one ionako uvenu jedan ili dva dana nakon što su ubrane, dodao je Deželić. (Ana Gospočić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prvi europski ekološki park uskoro u zagrebačkoj Dubravi</p>
<p>Narodno sveučilište »Dubrava« pokreće početkom proljeća inicijativu za izgradnju parka koji će svojom specifičnošću zasigurno privući brojne Zagrepčane. Radi se, naime, o prvom europskom ekološkom parku koji bi u svojim sadržajima za djecu imao ugrađene i elemente za poznatu bolivijsku igre za razmišljanje »Rompecabezas«, kod nas nazvanu - glavolom. Za sada, kako doznajemo, još uvijek traju pregovori s Gradskim poglavarstvom za dobivanje građevinske dozvole i konačni odabir lokacije. Kako nam je rekla Dunja Brankov, voditeljica akcija i manifestacija pri Narodnom sveučilištu »Dubrava«, idejni začetnik i autor arhitektonski dovršenog predloška makete budućega parka je Bolivijac Efraim Avila. »Rompecabeza«, pojasnila je Brankov, »stara je indijanska igra poznata i mongolskoj i kineskoj kulturi, koja od igrača zahtijeva razmišljanje kako bi se odvojile naizgled nerazdvojive cjeline«. Elementi za igranje, kako saznajemo, mogu se izraditi od grana drveća, vune ljame, ili pak alpake. Zanimljivo je da je tijekom procvata indijanskih kultura »Rompecabezas« bila izrađivana od zlata i nehrđajućeg materijala. </p>
<p>Osim zanimacija koje će privući i odrasle, u parku u Dubravi postavit će se i ljuljačke, penjalice i provlačilice za djecu, dok će se na središnjem dijelu parka izgraditi veliki pješčanik. U njemu će biti smještena drvena osmatračnica nalik na kaubojske utvrde. Po sredini utvrde, nalazit će se velika rupa kroz koju će prolaziti četiri stupa. Između njih, nalazit će se pak, četiri konopca pomoću kojih će se moći penjati odnosno spuštati s vrha. Konopi će se također moći odvojiti od drvene cjeline ali to će dokučiti oni koji budu pomnije razmišljali, igrajući glavolom! Oni koji budu željeli gledati igrače, moći će se odmarati na klupama ili pod sjenicom.</p>
<p>Kako su nam rekli djelatnici Narodnoga sveučilišta »Dubrava«, za realizaciju projekta trebat će pomoć sponzora. Stoga se svi zainteresirani ljubitelji prirode mogu javiti u sveučilište na brojeve telefona 29- 10-487 ili 29 - 10- 488. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Uprava Badela prekida pregovore s Koordinacijom za obranu poduzeća </p>
<p>Predstavnike Koordinacije u utorak primio predsjednik Republike, Stjepan Mesić/ Perković: Mesić će se založiti za ostanak Badelove« proizvodnje u Zagrebu/ Neizvjestan početak proizvodnje </p>
<p>Situacija u Badelu 1862 d.d. i dalje se zaoštrava. Upravo kad se pomislilo da će u ponedjeljak, na skupu zaposlenika, Uprava i Koordinacija za obranu Badela potpisati sporazum o trenutačnom pokretanju proizvodnje, stvari su ponovo krenule u krivom smjeru. Generalni direktor Badela, Žarko Žigić odbio je potpisati sporazum jer je Koordinacija proširila svoje tzv. minimalne zahtjeve.</p>
<p>Zbog toga je Žigić u utorak zajedno s ostalim članovima Uprave procijenio da više nema razloga za daljnje pregovore s predstavnicima Koordinacije. Uz to, u priopćenju koje smo u utorak dobili iz Uprave Badela, Koordinaciji se oduzima pravo da predstavlja interese zaposlenika. Žigić također smatra kako pregovaranje s Koordinacijom nije u nadležnosti Nadzornog odbora (NO), te da dio tema koje nameće Koordinacija izlaze izvan zakonskih okvira i nadležnosti sadašnje Uprave.</p>
<p>To znači da se izvanredna sjednica NO-a neće ni održati kako je najavljeno, tako da je nejasno tko će uopće dogovoriti pokretanje proizvodnje u posrnulom Badelu. Predsjednik Udruge malih dioničara »Badel badelovcima« i član pregovaračkog tima Koordinacije, Ante Perković, uvjerava nas da će se pregovori sa Žigićem obnoviti, jer je zaposlenicima u interesu što brže pokretanje proizvodnje. Podsjetimo, rok za to je nešto manji od 30 dana, koliko je tvrtki Ministarstvo financija odgodilo blokadu računa zbog duga od 21 milijun kuna.</p>
<p>Perković podsjeća da u Koordinaciji nisu sigurni je li Žigić i formalno postao generalnim direktorom jer nisu dobilo na uvid dokument koji bi potvrdio da ga je NO imenovao na to mjesto. Ipak, važnija vijest bila bi da je predstavnike Koordinacije u utorak primio predsjednik Republike, Stjepan Mesić, koji je obećao, rekao nam je Perković, da će se založiti za ostanak Badela u Zagrebu. Mesić je, dodao je Perković, isto tako obećao da će nadležne državne institucije riješiti probleme u firmi kako bi se proizvodnja napokon pokrenula.</p>
<p>Bez obzira na to, stvarnost u »Badelu« nešto je drukčija. Agonija firme nastavlja se, a sukobljene strane opet su na početku, nepovjerljive i oprezne u pregovorima. Iako su minimalni zahtjevi prihvaćeni (ostavka starog rukovodstva, zamrzavanje svih poslova vezanih za isporuku tekućine u Čitluk i povlačenje svih tužbi i otkaza protiv prosvjednika), Koordinacija je postavila još nekoliko uvjeta koje Uprava ne želi prihvatiti, pa je pitanje tko će sada arbitrirati u slučaju Badel. Dvije strane očito nisu u stanju da dogovore pokretanje proizvodne trake. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Odgođena deložacija obitelji Jarić </p>
<p>HHO: Odluka o iseljenju donesena na temelju krivotvorenih dokumenata/ CERD od najviših državnih institucija traži izmjenu zakona i zaštitu stanarskog prava</p>
<p>Zbog zahtjeva za izuzeće suca u sporu i predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, u utorak iz stana u Livadićevoj 1 ipak nije deložirana obitelj Jarić. Premda do najavljene deložacije nije došlo, u stanu obitelji Jarić okupili su se predstavnici nevladinih organizacija i članovi Samostalne udruge stanara.</p>
<p>- Informaciju da je deložacija odgođena dobili smo tek petnaestak minuta prije 10 sati, pa nije bilo vremena da obavijestimo sve novinare i predstavnike nevladinih organizacija koje smo pozvali na konferenciju za novinare, rekla je uzbuđeno Koriljka Jarić. </p>
<p>Inače, nad spornim stanom koji su Jarići dobili na korištenje prije 52 godine te stekli nad njim stanarsko pravo, postoji i privatno vlasništvo. Naime, u skladu sa zakonima o povratu vlasništva u posjed nominalnim vlasnicima, etažna vlasnica stana u Livadićevoj, Ljerka Kerhin, pokrenula je 1991. parnični postupak protiv Ilije Jarića, tražeći otkazivanje njegova stanarskog prava. Sud je, navodno, odluku o iseljenju donio na temelju krivotvorenih dokumenata, prema kojima u spornom stanu nitko nije stanovao duže od šest mjeseci, te na osnovi lažne potvrde o stalnom mjestu boravaka, prema kojoj Ilija Jarić zapravo stanuje u Daruvaru. </p>
<p>- Gospodin Jarić posjeduje vikendicu u Daruvaru, te je tamo povremeno odlazio da bi se, kao umirovljenik bavio poljoprivredom. S druge strane, njegova je kći Koriljka, koja također ima stanarsko pravo, bila u to vrijeme na školovanju u Japanu, istaknula je odvjetnica Hrvatskog helsinškog odbora Tatjana Burjačenko Grubiša. Dodala je kako iz svega proizlazi da je prvostupanjska presuda donesena zapravo na temelju nepotpune dokumentacije. Naime, kako ističe odvjetnica HHO-a, premda je iz PU Daruvar stigla obavijest u kojoj stoji da je do izdavanja nevjerodostojne potvrde došlo zabunom, presuda je ostala. Na konferenciji je istaknuto da su birački popisi najvjerodostojniji dokaz za to da Ilija Jarić stanuje u Livadićevoj 1. Voditeljica Centra za razvoj demokracije (CERD) Semina Lončar obavijestila je novinare da je u ponedjeljak uputila obavijest svim najvišim državnim institucijama od kojih je zatražila hitnu intervenciju u zaštiti građana sa stanarskim pravom te izmjenu postojećeg zakona. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Danas i u »Vjesniku« dobrovoljno davanje krvi</p>
<p>Zavodu za transfuzijsku medicinu zalihe dostatne za petodnevno funkcioniranje zagrebačkih bolnica/ agrebu za liječenje bolesnika godišnje potrebno više od 70.000 doza krvi, a dnevne potrebe bolnica su oko 250 doza </p>
<p>Iako je protekloga vikenda u Zavodu za transfuzijsku medicinu u Petrovoj 3 nedostajalo krvne grupe 0 negativne, situacija se posljednjih dana popravila. O sniženim rezervama ove krvne grupe dosta se govorilo i u medijima, što je rezultiralo time da su građani, kao i inače u takvim situacijama, brzo reagirali. Tako su posljednjih dana popunjene rezerve krvi, neophodne za normalno funkcioniranje zagrebačkih bolnica (četverodnevne i petodnevne rezerve, odnosno oko 1000 doza), rekla je dr. Irena Jukić, voditeljica Odjela za prikupljanje krvi i promidžbu Zavoda za transfuziju. Inače, godišnja potreba Hrvatske je između 170.000 i 180.000 doza krvi. Kao najvećem potrošaču, Zagrebu je za liječenje bolesnika godišnje potrebno i više od 70.000, a dnevne potrebe bolnica su oko 250 doza.</p>
<p>- Potrebe su uglavnom podmirene, no s obzirom na to da se radi o četiri grupe (A, B, 0 i AB), od kojih još svaka može biti pozitivna i negativna, može se dogoditi da u jednom danu nedostaje baš jedna od njih. To ne mora biti rezultat maloga broja davatelja, nego se može dogoditi da u jednom danu bude više pacijenata određene krvne grupe, rekla je dr. Jukić.</p>
<p>Jedan od razloga dobrih zaliha krvi sigurno je dobra organizacija Zavoda za transfuziju i dobro osmišljena promidžba pod parolom »Dobro je činiti dobro«. Osim što se krv svakodnevno prikuplja u Zavodu, to čine i tri ekipe na terenu, tako da se na raznim mjestima i poduzećima svakodnevno održavaju akcije dobrovoljnog davanja krvi. U srijedu će se takva akcija održati u Klinici za dječje bolesti, Udruzi slijepih i Udruzi invalida rada, te u Vjesniku. (Željka Frelih)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Trećina ljudi na Zemlji pati od kroničnog umora</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Trećina ljudi pati od kroničnog umora, a stručnjaci se slažu u jednome: nismo stvoreni za moderan način života, piše Independent. </p>
<p> Većina ljudi poznaje simptome iscrpljenosti. Kad osjete umor, rano idu na počinak, danju paze da se previše ne umore i već se osjećaju bolje. Većina stručnjaka misli da postoje različite vrste umora koje, ako se ne liječe, mogu dovesti do kroničnog umora, čak i sindroma kroničnog umora.</p>
<p> Stručna terminologija koja se rabi u slučaju umora većinu ljudi zbunjuje. »Ne smijemo miješati kronični umor sa sindromom kroničnog umora, složenom bolešću koju uzrokuje kombinacija čimbenika«, kaže dr. Trudie Chalder, ravnateljica klinike za osobe koje pate od kroničnog umora pri King's College Hospital u Londonu. </p>
<p> »Obilježja sindroma kroničnog umora su ekstremna iscrpljenost, bol u mišićima i slabost slična teškom obliku gripe«, objašnjava dr. Chalder. Drugi simptomi su otežana koncentracija i pamćenje, gubitak ravnoteže, probavni problemi, problemi s vidom, poremećaj spavanja i promjene raspoloženja.</p>
<p> Ako često osjećate potpunu iscrpljenost, niste jedini. Od toga pati oko 38 posto ljudi, a uzrok toj iscrpljenosti vrlo je jednostavan: previše radimo.</p>
<p> »Danas ljudi imaju mnogo veću ulogu u društvu nego što su imali u prošlosti«, kaže dr. Chalder. »Posebno žene koje se brinu za djecu, rade danju, a kućanske poslove obavljaju navečer. Dodamo li tome činjenicu da često imaju vrlo visoka mjerila i osjećaju pritisak da sve što rade moraju napraviti savršeno, ne čudi da ih na kraju pogodi sindrom kroničnog umora.«</p>
<p> Ako ne spavate dobro, nikad se nećete potpuno oporaviti pa zato možete osjećati umor. »Kad mi se obrate kronično umorne osobe, nastojim se usredotočiti na njihove životne navike, otkriti kad odlaze spavati, kako spavaju i imaju li vremena za odmor i opuštanje«, kaže dr. Chalder. »Bitno je pronaći ravnotežu između posla i slobodnog vremena.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Najveća europska putujuća izložba reptila u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 29. veljače</p>
<p> - Najveća europska putujuća izložba reptila u utorak se predstavila u Dubrovniku. Tako će Dubrovčani, zahvaljujući vlasniku Dieteru Happu, narednih dana uživo moći vidjeti pedesetak vrsta gmazova, od zmija , paukova, kornjača do krokodila. Među njima se nalaze i vrlo rijetke vrste poput vodenog pitona iz Australije, kojeg je fotoreporter Slobodne, Milo Kovač, hrabro stavio oko vrata, te žuti nilski krokodil, jedini primjerak te vrste u Europi. Poseba je zanimljivost i najotrovniji škorpion na svijetu, centruroides noxius. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Ženevi 27 svjetskih premijera</p>
<p>ŽENEVA, 29. veljače</p>
<p> - Ženevski salon u 2000. godini slavi svoju 70. obljetnicu tako da je ove godine Međunarodni salon automobila i prateće industrije vrlo bogat. To i nije čudno jer mnogi izlagači upravo za »neutralni« švicarski prostor čuvaju velike novitete. Osim toga, riječ je o jedinom europskom salonu koji se održava baš svake godine. Drugi veliki sajmovi poput pariškog ili frankfurtskog se izmjenjuju.</p>
<p> Iako će ga službeno otvoriti gospodin Adolf Oggi, predsjednik Švicarske tek 2. ožujka, novinari su već u ponedjeljak, prvog radnog dana mogli provjeriti što svjetska automobilska industrija nudi ove godine. Kao i uvijek, i ove je godine Ženeva ponudila mnogo. Novinarima i automobilskom svijetu čak 27 svjetskih premijera, 20 europskih premijera i mnoštvo švicarskih premijera. Posjetitelji će na izložbenom prostoru ukupne površine 93.000 četvornih metara moći vidjeti izloške 275 izlagača iz 35 zemalja koji će izložiti ukupno 900 razlicitih marki.</p>
<p>Organizator je bio na slatkim mukama budući da je potražnja za izložbenim prostorom za 10.000 četvornih metara nadmašila mogučnosti što daje mnogo optimizma svima posebno promotrivši temu ovogodišnjeg salona - »Na putu u treći milenij«.</p>
<p>Kao i svake godine posjetitelji, kojih se očekuje više od 700.000 sudjelovat će i u lutriji u kojoj je prva nagrada »mercedes CLK compressor« u kabriolet izvedbi vrijedan 80.000 švicarskih franaka, druga je nagrada prošlogodišnji kabriolet godine - »honda S2000«, a treća nova »VW buba«. Ulaznice za jednodnevni posjet stoje 12 franaka, za djecu i umirovljenike sedam franaka, a stalna ulaznica za sve dane od 2. do 12. ožujka stoji 70 franaka. (Mladen Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Carlos Santana u rodnom gradu dobiva svoj trg</p>
<p>GUADALAJARA, 29. veljače</p>
<p> - Meksičko rodno mjesto Carlosa Santane, gitarističke legende rocka koji je protekloga tjedna osvojio rekordnih osam nagrada Grammy, odlučilo mu je izgraditi trg i na njemu podići spomenik te jednoj od ulica dodijeliti njegovo ime. </p>
<p> Santana (52) odrastao je u mjestu Autlan de Navarro (145 km jugoistočno od Jalisca, glavnog grada meksičke države Guadalajare), gdje mu je otac bio svirač u mariachi sastavu. Kao mladić emigrirao je u SAD gdje je započeo rock'n'roll karijeru, koja traje već 30 godina.</p>
<p> Gradski dužnosnici u Autlanu, mjestu s oko 80 tisuća stanovnika, izjavili su kako je odluka o izgradnji trga za Carlosa Santanu zapravo želja da se iskaže počast najpoznatijem gradskom sinu. »Trg je u južnom dijelu grada i gotovo je završen. </p>
<p>Želimo ga otvoriti u drugoj polovini godine pod imenom 'Carlos Santana Plaza'«, izjavio je glasnogovornik gradskih vlasti, Marco Rodriguez.</p>
<p> Na trgu će se nalaziti kip Santane i drugih lokalnih glazbenika, uključujući i onaj Santanina oca Josea. »To je predložio sam Santana. On je želio da trg krase i statue drugih muzičara, uključujući i njegova oca«, dodaje Rodriguez.</p>
<p> U Autlanu očekuju da bi Santana mogao stići u posjet kasnije tijekom godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Internet odvlači novinare od novina </p>
<p>NEW YORK, 29. veljače</p>
<p> - »New York Times« u broju od 29. veljače 2000, objavio je poduži popis web siteova koji su odvukli novinare iz uglednih novina kao što su »Wall Street Journal«, »Fortune«, »The San Francisco Chronicle«, pa i sam »New York Times«, a lista bi bila i duža da se uračunaju tek diplomirani novinari koji su pohrlili u cybernovinarstvo. </p>
<p>Peter Gumbel koji je iz Dow Jones lista prešao u Business.com, obrazložio je svoju odluku riječima: »Zamislio sam da me kćerka za 20 godina pita - Tata, što si radio za vrijeme Internet revolucije? Kad bih joj morao odgovoriti 'Ništa posebno, draga...'«.</p>
<p>Pored gore navedenih web siteova, na losanđeleskom zavodu za zapošljavanje diplomiranim novinarima atraktivni su i siteovi poput Beautyscene.com, Business.com, Cybergold.com, Drspock.com, Goodhome.com, Office.com, Petopia.com, Rivals.com, VoxCap.com, Women.com. te ostali. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Murdoch i Yahoo započeli pregovore o udruživanju</p>
<p>NEW YORK, 29. veljače</p>
<p> - News Corporation, medijsko carstvo Ruperta Murdocha, i Internet portal Yahoo započeli su pregovore o udruživanju snaga, kako bi se oduprli opasnostima koje donosi najavljeno spajanje AOL-a i Time Warnera. </p>
<p>Savezom bi Yahoo dobio pristup sadržajima Fox News Channela, londonskog The Timesa i The New York Posta, a Murdochova bi korporacija koristila svoju satelitsku mrežu za pružanje Internet servisa svojim pretplatnicima uz dosadašnji televizijski program. </p>
<p>Sam Murdoch već je prije pregovarao s nekoliko ostalih kompanija oko participiranja u onome što Muroch naziva Platco, eventualnoj novoj tvrtki vrijednoj 35 milijardi dolara, koja bi pružala Internet servis preko satelita. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Društvo hrvatskih književnika između vlastite mase i (ne)moći</p>
<p>Je li Društvo hrvatskih književnika strukovna udruga po mjeri današnjega hrvatskog pisca ili već anakrona mastodontska organizacija koja gubi korak s vremenom? / Ako nije sindikalna udruga koja se brine za prava svojih još uvijek obespravljenih članova, ako nije partner u rješavanju bijednih autorskih honorara pisaca, ako nije ni elitno klupsko sijelo gdje intelektualci uz večere promišljaju aktualna društvena pitanja, bistre politiku i svesrdno se zauzimaju za ljudska prava - što onada jest?</p>
<p>Pitanje ustrojstva Društva hrvatskih književnika kao i razloga njegova postojanja u posve novim uvjetima otkako je utemeljena Republika Hrvatska ne trpe jednoznačne odgovore. Možda je danas nedvojbeno jedino to da DHK više nije jedini korektor društva, pa je njegovo herojsko doba - kada je ono to doista bilo snagom vlastite intelektualne nepotkupljivosti, moralne čistoće i umjetničke vrsnoće - prestalo otkako je dokinuto političko jednoumlje, ideološko teroriziranje i zatiranje narodnog identiteta. Kao takvo ono je svojedobno moglo obaviti funkciju predvodnika mnogih procesa koji će dovesti do formiranja samostalne države, kao i jednodušno uzeti udjela u Domovinskom ratu. No, što je s piscem danas kada su stoljetni uzvišeni ciljevi ostvareni, kada više nema ni vanjskog niti unutarnjeg neprijatelja, kada je vrijeme monologa i organiziranog pljeska, nadajmo se, zauvijek iza nas, a na globalnom planu prednjači uvažavanje drugog i drukčijeg? Što je s piščevom staleškom udrugom? Što je, naime, Društvo hrvatskih književnika danas?</p>
<p> Je li ono strukovna udruga po mjeri današnjega hrvatskog pisca ili već anakrona mastodontska organizacija koja gubi korak s vremenom? Ako nije sindikalna udruga koja se brine za prava svojih još uvijek obespravljenih članova, ako nije partner u rješavanju bijednih autorskih honorara pisaca, ako nije ni elitno klupsko sijelo gdje intelektualci uz večere (kao izvorni europski PEN) promišljaju aktualna društvena pitanja, bistre politiku i svesrdno se zauzimaju za ljudska prava - što onda jest?</p>
<p> Može li ono biti književničkom Akademijom, kako je to prije nekoliko godina kanididirajući se za predsjedničku fotelju poželio Stjepan Čuić, i kako to izvesti s obzirom na golem broj članova toga istog Društva? Svaki bi pisac poželio biti članom Društva od kojih stotinjak članova gdje bi, recimo, 80-ak pripadalo beletristici, poeziji, drami i kritici, 20-ak znanosti o književnosti. Kako nadalje zbog svega dosad rečenog zaustaviti rasipanje i raslojavanje književničke kulturne scene koje je započelo 1994. godine kada je 27 hrvatskih pisaca potpisalo peticiju za smjenjivanje čelništva Hrvatskog PEN centra koje je na Konferenciji u Pragu potpisalo rezoluciju u kojoj se hrvatski pisci pozivanju na toleranciju i sporazumijevanje sa Srbima? Sukob u koji su bila upletena i ugledna imena hrvatskih akademika, nije donio ništa dobroga. Posvemašnja politizacija urodila je grubom igrom među piscima, a nastavila se na stranicama dva novopokrenuta ideološki sukobljena lista »Vijenca« (kasnije »Zareza«) i »Hrvatskog slova«, što ga je sve donedavno potpisivalo i Društvo hrvatskih književnika, a koji je list obilježilo niz krajnje netoleratnih i pamfletskih tekstova što su se obrušavali na neistomišljenike hrvatske pisce, dijeleći ih na državotvorene (poželjne) i nedržavotvorne (opasne). Tek ovih dana došlo je do javnog razvoda između Uprave DHK i »Hrvatskog slova«. Sve to dovelo je do općeg nezadovoljstva što je kulminiralo odlaskom iz književničke udruge niza uglednih pisaca (Predraga Matvejevića, Ive Banca, Vlade Gotovca, Vjerana Zuppe, Čede Price...) </p>
<p>Sama činjenica da DHK danas broji 529 članova nekima je povod za negodovanje. Tako, primjerice, Dubravko Horvatić, također bivši član DHK, u izjavi danoj za »Večernji list« u srpnju prošle godine kaže kako »barem polovicu članstva uopće ne smatra književnicima«. Pri tome treba reći još i to da je očita neproporcionalnost članstva DHK i relevantne književne produkcije. Tvrdilo se tada, u eri najmasovnijih primanja, da inflacija članstva ne postoji te da broj članova odgovara europskom prosjeku - jedan pisac na 10.000 stanovnika. Aktualni predsjednik Društva akademik Slavko Mihalić tvrdi kako Belgija ima 1000, a Švedska više tisuća članova spisateljskog društva. Zanimljivo je pripomenuti kako je DHK već u prvoj godini svoga postojanja (1900. godine) imao 274 »prava člana«. To isto Društvo rascijepljeno je tako između vlastite mase i moći, odnosno nemoći! Ta masovnost pokazala se neproduktivnom i u godinama sukoba s »Hrvatskim slovom« kada se stvari nisu uspjele izvesti na čistac. Pokazala se nemoćnom i štoviše neučinkovitom kada se oglušila na apel Hrvatskih nezavisnih nakladnika koji su u proteklim godinama tražili potporu u rješavanju dramatičnog statusa hrvatske knjige (PDV, honorari, knjižarstvo i sl.). Međutim, niti jedna dosadašnja uprava nije se, dakako iz humanih razloga, usudila reducirati broj članstva, to prije što brojno članstvo od samoga Društva nije tražilo apsolutno ništa!</p>
<p>U raspletanju toga svojevrsnoga gordijskog čvora nadaje se mogućnost nicanja novih i drukčijih književnih udruga. Nove udruge, za koje su se svojedobno zalagali Branimir Donat i Ivo Banac, mogle bi se ustrojiti, kako upravo predlaže Donat, na estetsko-interesnom kriteriju, bile bi manje, fleksibilnije u postavljanju i rješavanju pitanja, a morale bi svakako biti izvanstranačke i imune na svakodnevnu politizaciju, ali bi nužno ostajale pod kapom DHK. Tako bi se unutar obitelji na prirodan način redefinirala uloga Društva i automatski vrijednosno raspodijelilo članstvo. Sve u svemu, Društvo hrvatskih književnika, baš kao i Maticu hrvatsku, te dvije tradicionalno vodeće kuće hrvatske kulture, očekuje veliko pospremanje i prestrojavanje kako bi uspjele uhvatiti korak s novim tisućljećem, na izazove kojeg se, u svom interesu, ne smiju oglušiti. Igrom slučaja, i jednu i drugu instituciju očekuju prije ljeta godišnje skupštine. Međutim, prije njih bilo bi i te kako korisno i putokazno sazvati članstvo na plenume kojih bi zadatak bio pružiti nazočnima mogućnost kreiranja ustroja i osvježenja razloga postojanja tih institucija. Tako pripremljene godišnje skupštine bile bi promišljenim uvodom u posve novo političko i informacijsko vrijeme, odgovornost kojega bi ponijele za to ovlaštene uprave. A upravo ovih dana Uprava Društva hrvatskih književnika upriličit će, kako najavljuje njezin predsjednik, diskusiju o sindikalnom statusu pisca, tj. o autorskim honorarima, kao uvod u »posao stoljeća«.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>DHK bez moralnog kredibiliteta</p>
<p>Pisci o sadašnjem funkcioniranju Društva hrvatskih književnika i nužnim promjenama u njemu </p>
<p>Branimir Donat: S današnjim DHK apsolutno nisam zadovoljan, jer ono gotovo ništa i gotovo nikoga ne predstavlja. Izgubio je svoj moralni kredibilitet koji je stvaran godinama, vođenjem, rekao bih, pijane provladine politike kojoj se poklanjalo povjerenje, pa čak i slijepa ljubav koju je vlast vješto iskorištavala, a za protuuslugu gotovo ništa nije davala. Palijativni pokušaj s nekakvom borbom za honorare danas su potpuno deplasirani: mali izdavači nikako ih ne mogu ispunjavati, a veliki, pak, državni mediji, poput HTV-a i radija, na tom su polju apsolutno nekorektni, s druge strane s obzirom na to kakva je situacija u privredi realno i ne mogu biti bolji. Većini pisaca koji su se posljednjih godina bavili politikom u vladajućoj stranci bila je važnija stranačka stega nego li korištenje vlastite pameti. Stoga se može zaključiti da su ti pisci postali marionete u rukama jednog političkog voluntarizma kojem je ostvarenje vlasti bila vrhovna zadaća i cilj.</p>
<p> Društvo hrvatskih književnika mora se sindikalizirati, za što sam se, uostalom, i sam zalagao prije nekoliko godina i pledirao na Izbornoj skupštini kao predsjednički kandidat. Kao jednu od mjera koja bi se mogla brzo napraviti predlažem unutar Društva osnivanje estetsko-interesne skupine pisaca, u kojima bi se mogli provesti mnogo viši kriteriji od onih po kojima se sada primaju i odabiru novi članovi DHK. Društvo bi ostalo kao administrativni servis, a tako organizirani pisci mogli bi vrlo odlučno promovirati svoje ideje i istodobno suprotstaviti se onima koji te ideje i ciljeve narušavaju. </p>
<p>Vlaho Bogišić: Društvo hrvatskih književnika kakvo je sada uglavnom je besmisleno. Obično se govori o tome kako je u njemu previše članova, no to nije najbitnije. Važnije od toga jest stvarno područje djelovanja Društva, te zašto u tom zamišljenom djelovanju ne sudjeluje najveći broj onih koji se mogu smatrati književno djelatnima. Mislim da bi DHK trebao osmisliti svoj program, i kada se popularno kaže da bi taj program morao biti sindikalan, onda možda zaštita statusnih prava pisaca ne bi trebala biti njegova jedina briga, ali bi ona morala biti najvažnija. Sve protuporezne lamentacije i slične gluposti nisu pri tome ono što je bitno. Društvo bi trebalo učiniti nešto, barem za nekolicinu svojih članova, pa bi se već iz tog trebalo početi prepoznavati njegov smisao, a ja u posljednjih desetak godina nisam vidio ni osjetio da je ono učinilo išta za bilo kojeg svojega člana. Na drugoj simboličkoj razini sigurno je pokazatelj njegove nemoći skandalozna trakavica s »Hrvatskim slovom«, koje doduše, doista nema nikakve veze s DHK, ali je tim smješnije da Društvo to ni danas ne može ni sebi niti drugima priznati. </p>
<p>Branko Čegec: Vrlo je teško naći nekog od članova DHK koji bi bio posve zadovoljan ovakvim Društvom kakvo je sada. Prije svega njegovi se članovi moraju dogovoriti kakvo Društvo žele - da li žele elitni klub, koji onda ne može imati između 500 i 600 članova, ili se mogu organizirati sindikalno, a u tom slučaju članovima mogu biti svi koji plaćaju članarinu. Ja držim da je trenutačno rješenje apsolutno najgore jer nije ni jedno ni drugo. Ne bih htio brojnim članovima DHK propisivati nekakve svoje recepte, ali se sigurno u ovoj konstalaciji ne osjećam dobro kao član toga Društva.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Anakrona književna udruga </p>
<p>Bivši članovi DHK o razlozima istupanja iz Društva i uvjetima povratka u tu strukovnu udrugu </p>
<p>Vlado Gotovac: U ovom trenutku ne vidim nikakvog razloga za povratak u DHK. Prije bilo kakve odluke trebalo bi se razmotriti pitanje kakvo Društvo želimo i što s njim želimo postići. Meni se čini da DHK treba osigurati svojim članovima pretpostavke za slobodan rad. To znači osigurati odgovarajuće socijalno dostojanstvo onima koji su svoj život posvetili pisanju, poslu koji napose u malim narodima znači neprekidnu nesigurnost u svakom pogledu, od materijalne do duhovne. Ukoliko bi se složili u tome na koji način se to može postići, pristao bi da budem članom Društva koje će to ispuniti.</p>
<p>Vjeran Zuppa: Uvjeti koje bih imao na pameti su takvi da ne znam na koji bih se zapravo način mogao vratiti. Oni, naime, podrazumijevaju da Društvo književnika koje je ustrojeno s jedne strane po tradicijskom, a s druge strane po sovjetskom modelu, prije svega postane sindikat hrvatskih književnika. Kako je to u ovom trenutku nezamislivo ostvariti, tako će, po mom sudu, autoritet DHK sve niže padati, pa i ispod razine sindikata književnika, stoga mi se čini da tako »razvijeno« Društvo nema u sebi ikakve šanse za učinkovitost i za ozbiljnost. </p>
<p>Čedo Prica: Iz DHK nisam izašao da bih se u njega takvoga kakav jest vratio. Ne samo da je DHK uvijek bio znak ideologijskog patronatstva vlasti, već je njegova Uprava (ne znam koliko je članstvo) nastojala udovoljiti kriterijima dnevno-političke i ideološke prakse. Zato nije sasvim slučajno da je takvo Društvo gotovo jedno desetljeće izdavalo »Hrvatsko slovo«, a nedavno je tiskalo i »Leksikon hrvatskih književnika« u kojemu, dakako, nema pisaca koji su iz ovih ili onih razloga napustili Društvo. Kakav estetski i intelektualni, a da ne kažem i moralni besmisao! Nije slučajno da su 20-orica članova toga Društva 1994. godine osudili svoje kolege na PEN kongresu u Pragu, samo zato što su potpisali jedan međupenovski pacifistički i međunacionalni tolerantni dokument i nazvali svoje kolege izdajicama zajedničke domovine. To je presedan koji se ni u jednoj, pa ni najzaostalijoj kulturi i književnosti nije nikada dogodio. Uostalom, takav anakroni tip književne asocijacije nigdje više ne postoji i o njemu je smiješno i pomalo stidno i govoriti. U tijeku ove godine objavit ću polemički esej na temu biti pisac, odnosno član književnog društva, a kao moj osobni prilog pod nazivom »Prilog povijesti DHK«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slavko Mihalić: Dignitet DHK je dignitet naše književnosti</p>
<p>Nisam zadovoljan uvjetima u kojima naši pisci stvaraju, zbog toga sam se pristao kandidirati za predsjednika DHK u nadi da će se knjiga i književno stvaranje napokon početi ozbiljno valorizirati i u nas - kaže predsjednik DHK akademik Slavko Mihalić / Od početka pozivam sve koji su napustili DHK da se vrate, ali pomišljam da je i to možda dio njihova imagea? </p>
<p>• Jeste li zadovoljni današnjim Društvom hrvatskim književnika koje se, čini se, utopilo u ispolitiziranu i strančarski razjedinjenu sadašnjicu?</p>
<p>- Bitna je razlika između Vaše »zabrinutosti« za Društvo hrvatskih književnika i moje dugogodišnje spoznaje o njemu u tome što ga Vi, a i neki drugi, sudeći prema Vašem pitanju, doživljavate kolektivistički, a ja ga promatram kao skup vrijednih neimara hrvatske književne riječi, među kojima su razlike kao i među njihovim književnim djelima. Zapravo nas i ne bi trebalo zanimati ništa drugo osim njihove literature, premda je ponekad bilo i takvih ambicija, čega se s gnjušanjem sjećamo. Ne, nisam zadovoljan uvjetima u kojima naši pisci stvaraju, o čemu već pišem i govorim četrdesetak godina. Zbog toga sam se proljeća prošle godine pristao kandidirati za predsjednika DKH u nadi da će se knjiga i književno stvaranje napokon početi ozbiljno valorizirati i u nas. Nikome nije ni na kraju pameti da bi pisci, samim time što su članovi DHK, morali primati plaće (pa, eto, i ja, iako bolestan, radim besplatno) nego je mišljenje naše Skupštine i Upravnog odbora da bi trebali biti dostojnije nagrađivani za svoj rad.</p>
<p>• Što bi trebalo učiniti da DHK vrati dignitet s kraja 80-tih i početka 90-tih godina?</p>
<p>- Dignitet Društva hrvatskih književnika je dignitet naše književnosti. Bio mi je veliki primjer u tome veliki Miroslav Krleža, koji je svake godine prvi plaćao našu skromnu članarinu. Na kraju nam je ostavio i znatan dio svojih autorskih prava!</p>
<p>• Što je po Vama DHK danas?</p>
<p>- Stanovitoj dobro situiranoj gospodi kao da smeta što upravo ovih dana izlazimo u javnost s promišljenim prijedlozima minimalnih autorskih honorara obespravljenim književnicima. Trebalo je tu mnogo osjećaja za mjeru, stvarnost naših gospodarskih prilika, istinske mogućnosti druge strane (izdavači, kazališta, radio i televizija, knjižnice, kulturni domovi itd). S obzirom da smo, usprkos pomalo komičnoj žurbi, još uvijek u 20. vijeku, rekao bih da je to bio i jest »posao stoljeća«. Generacije hrvatskih pisaca sanjale su o tome i na Skupštini mi je 1999. bilo rečeno, ako se to doista ostvari, mogu opravdati svoj trogodišnji mandat. U roku od par dana svi će članovi Društva primiti naš prijedlog, a onda će uslijediti razgovori. Nadam se da nam i u tome nastojanju neće podmetati nogu, barem ne svi. Čvrsto ćemo se, »sindikalno« zalagati da i s materijalne strane vratimo dostojanstvo piscu. Dopustite mi pitanje: da to nije učinilo Društvo hrvatskih književnika, tko bi drugi dirnuo u to »osinje gnijezdo«? Ne vidim ni jednu jedinu podignutu ruku.</p>
<p> Ali to nije sve. Zemljovid Republike Hrvatske prekriven je malim i velikim mjestima u kojima je prošle godine nastupalo pet stotina naših članova na književnim priredbama, a njih je bilo do dvije stotine. Svakog tjedna u Društvu se održava barem po jedno predstavljanje knjige, komemoracija itd. Vrijednost stotina, pa i tisuća ljudi koji su prošli kroz te priredbe, osjetit će se budu li priredbe zbog zlobe i zavisti ukinute. </p>
<p> A što da tek kažemo o bogatoj nakladničkoj djelatnosti Društva? Hrvatska književnost prevedena na strane jezike! Kakav bi bio naš put u Europu bez kvalitetno prevedene književnosti? Dakako, nije to sve, ali htio sam sa dva-tri primjera pokazati kako nemaju nimalo pravo oni koji govore o paučini u Društvu. Ima dana kad se u njegovim prostorijama nađe i blizu stotinu ljudi.</p>
<p>• Između dva rata DHK imalo je svoj zagrebački ogranak, koji nam je podario vrijedna književna izdanja. U naše vrijeme takvu inicijativu svaka je uprava odbijala plašeći se Trojanskog konja koji bi da razbije iznutra DHK.. Ne bi li upravo povratak zagrebačkog ogranka vratio DHK iz uredovnog mrtvila?</p>
<p>- Smeta li možda nekoga da na sastanke Uprave dolaze i njeni članovi iz Rijeke, Splita? Govorite kako bi Društvo trebalo objavljivati knjige. Čudno! Zar se ništa ne zna o brojnim izdanjima na stranim jezicima? Zaboga, Društvo na tome radi više od trideset godina! Upravo u povodu stogodišnjice Društva pokreće se i biblioteka naših pisaca, ali i stranih u prijevodu. Znam da imamo »ogranke« u nizu gradova diljem Republike Hrvatske, ali osnivanje »ogranka« u Zagrebu nitko dosad nije spominjao. U svakom slučaju i ja sam, kao i mnogi prije mene, protiv centralizacije i za otvaranje prema cjelini našega prostora.</p>
<p>• Zbog nezadovoljstva inertnom situacijom u DHK izvjestan broj pisaca od imena napustio je svojedobno Društvo. Hoće li DHK što učiniti da vrati svoje ugledne članove?</p>
<p>- Jedan posto ili najviše jedan i pol posto članova istupilo je svojedobno iz Društva. To je nedvojbeno jedno od demokratskih prava, pa vidimo da ljudi napuštaju i političke organizacije. Pitam se, u kojoj je mjeri Društvo »krivo« za njihov stalan ili privremeni odlazak? Možda se radilo o osobnim ili kakvim drugim razlozima? U svakom slučaju ja ih od početka pozivam da se vrate, ali pomišljam da je i to možda dio njihova imagea?</p>
<p>• Dugo godina Vi ste bili predsjednik Komisije za prijam novih članova u DHK. S obzirom na 529 današnjih članova Društva nije li strogi estetski kriterij morao nadvladati onaj formalne prirode?</p>
<p>- Biste li Vi primili u Društvo liječnika koji je objavio šest izvanrednih, dakako medicinskih knjiga? Ja bih, kao što to rade u čitavom svijetu, ali mnogi su protiv. Što se pak tiče »strogih estetskih kriterija« to je vrlo promjenjiva roba. Ja bih ovako: navedite mi ime samo jednog našeg člana za kojeg netko kompetentan drži da mu nije mjesto u Društvu, ali i to kakvu on zapravo »korist« ima od toga. Naravno, odmah ćemo zapeti na pitanju, tko je ta kompetentna osoba. Znate onu priču o ružnom pačetu? Uostalom, naših 529 članova, od kojih su mnogi po svijetu, a pišu hrvatski, uopće nije prevelika brojka računamo li da ih, recimo, Belgija ima tisuću, a neke zemlje, poput Švedske, i više tisuća.</p>
<p>• Otkako postoji DHK sve su uprave bile pitane hoće li provesti reviziju članstva, no to ni jedna nije učinila. Zašto? </p>
<p>- Razgovarali smo o tome, pokušavali biti objektivni, ali nije išlo. Nadjačala je odvratnost riječi »čistka« sa svim povijesnim asocijacijama. </p>
<p>• Za dva mjeseca (22. travnja) DHK će proslaviti 100. obljetnicu postojanja. Hoće li ta proslava biti glamurozna ili skromna? </p>
<p>- Stogodišnja Društva hrvatskih književnika poklapa se sa 550. godišnjicom rođenja oca hrvatske književnosti Marka Marulića, pa će se još jednom zagrliti Zagreb i Split. Dakako, skromno, kako i priliči našim gospodarskim prilikama.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vujić predstavio program rada</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Ministar kulture Antun Vujić predstavio je u utorak na sjednici Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora program rada Ministarstva. Kao osnovne novine istaknuo je inicijativu za osnivanje kulturnih vijeća i fondova za financiranje kulturnih djelatnosti.</p>
<p> Do sada je, kaže Vujić, u području kulture vladao određen monopolizam u odlučivanju, jer ministar je samovoljno odlučivao kako će se nešto vrednovati i financirati. Vujić smatra da treba prestati s takvom praksom, pa je inicirai donošenje zakona o kulturnim vijećima. Ta bi vijeća, sastavljena od stvaraoca do stručnjaka i kritičara, donosila ključne odluke u pojedinim područjima kulture, primjerice, likovne umjetnosti, filma ili glazbe. Na taj bi način, smatra Vujić, o svim relevantnim pitanjima, pored ministra, odlučivala i struka. Trebalo bi, smatra nadalje ministar, donijeti zakon o fondovima za financiranje kulturnih djelatnosti. U te bi fondove, osim sredstava proračuna, ulazila i sredstva iz drugih izvora. Pritom bi se izdvajanja pravnih ili fizičkih osoba za kulturu trebala tretirati kao ulaganje u razvoj i osloboditi poreza. Što se, pak, proračuna tiče, Vujić kaže da je u skladu s predizbornim obećanjima vladajuće koalicije. Rekao je da će sredstva za kuturu komparativno rasti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>I pulski antički spomenici na popisu svjetske baštine?</p>
<p>PULA, 29. veljače</p>
<p> - Prijedlog za uvrštenje pulskih antičkih spomenika na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine razlog je dvodnevnog boravka u Puli Pasqualea Bruna Malara, izaslanika međunarodne nevladine udruge, koja je i savjetodavno tijelo UNESCO-ova odbora za upis na listu svjetske spomeničke baštine. Na konferenciji za novinare bili su i pomoćnik ministra kulture RH Miljenko Domijan, dogradonačelnik Pule Armando Debeljuh te autori prijedloga kojim Pula predstavlja svoju antičku baštinu kojom konkurira za upis na UNESCO-ov popis, kao što je Herculov slavoluk, katedrala sv. Tome, crkva sv. Nikole, Augustov hram i malo rimsko kazalište. Istaknuvši da ne može objaviti zaključna vrednovanja tih spomenika, Malar je kazao da je očito da su Pula, Istra i cijela RH ponosni na spomeničko nasljeđe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nikad nije kasno</p>
<p>Prikazivanje jednog od najboljih europskih filmova zadnjeg desetljeća u Zagrebu s pet godina zakašnjenja, a radi se o danskom filmu »Lomeći valove« Larsa von Triera, primjer je naopakog odnosa prema umjetničkom filmu </p>
<p>Jedan od pobjednika 48. međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, danski film »Lomeći valove« Larsa von Triera, osvojio je nakon toga i europsku filmsku nagradu »Felix«, kao najbolji film starog kontinenta. To sve, kao i hvalospjevne kritike i oduševljenje publike, nisu bili dovoljno privlačni razlozi domaćim distributerima i prikazivačima da otkupe film. Tako se dogodilo da tek ovih dana, nakon pet godina, domaća filmska publika ima priliku vidjeti ovaj izuzetan film. Nikad nije kasno, tješe se optimisti, ali ponekad je prekasno, zaključuju pesimisti. Na žalost, odnos prema europskom i uopće umjetničkom filmu u nas izrazito je ignorirajući. Većina distributera opslužuje velike američke kompanije koje nameću svoja pravila igre, a tu nema mjesta za veliku umjetnost i male, tipično europske filmske kreativce. Sve je podređeno samo tržištu.</p>
<p> No, u primjeru Hrvatske koja je gotovo izgubila kinopubliku i u kojoj se zatvaraju kina i u vrijeme najvećih američkih »hitova«, prilično je maglovito, blago rečeno, boriti se za tržište hollywoodskog tipa. Možda je uputnije osvajati publiku kvalitetom, ugledom autora i filma, bez obzira odakle film dolazi, kakva mu je cijena proizvodnje i koliko je ukupno zaradio. Videoteke su nam krcate akcijaškim stereotipima, nasilje izvire iz svakog drugog naslova, a mišićave kreature uspavljuju djecu prije spavanja. Barem u ime ravnoteže, kinodvorane bi trebale poslovati s malo više izbirljivosti u sastavljanju repertoara. A za to su potrebni stručnost, znanje i iskustvo da bi se prepoznao film kao umjetničko djelo i odvojio od filma koji je tek industrijska roba. Publika prepuštena repertoarnoj stihiji to sama ne može, a nema pravih mogućnosti za uspoređivanje.</p>
<p> Primjerice, Zagrepčani ne znaju mnogo o Zhangu Yimou, izvanrednom kineskom redatelju čiji filmovi osvajaju velike festivale jedinstvenim umjetničkim kazivanjem, u kojem se prepleću pitanja poetike i politike, mekoće i žestine, tradicije i eksperimenta... O nepoznavanju djela već spomenutog Larsa von Triera ne treba posebno govoriti, kao ni o cijeloj grupi mladih skandinavskih redatelja, potpisnika »Dogme«, zaštitnika svoje i tuđe umjetničke slobode. Francuski filmovi rijetko su u našim kinima, a ako jesu, onda su to ili razvikane komedije, ili besonovski pokušaji dodvoravanja Americi i tamošnjem tržištu. Talijani gotovo da su nestali, iako su nam prvi susjedi, kao i nekada popularni Nijemci. Nema Nizozemaca, Švicaraca, čak su i Britanci nazočni u premalom broju, a potpuno su izbrisane kinematografije dalekih zemalja, poput Japana, Brazila, Meksika, Izraela, Kirgistana ili Irana, da nabrojim samo one koje su zadnjih godina u središtu zanimanja poštovatelja filmske umjetnosti. Nedavni tjedan češkog filma u Zagrebu pokazao je, pak, koliko ima zanimanja za ovu vrstu filmova, i makar je bila riječ o slabijem izboru i starijim filmovima, publika je svejedno željela biti informirana, znati što se to događa u njima omiljenoj »republici piva, knjiga i filmova«. Slično se dogodilo i s prikazivanjem filmova poljskog redatelja Kieslowskog koji su izazvali golemo zanimanje mladih Zagrepčana.</p>
<p> Nije, dakle, u pitanju interes i ukus domaće publike, prema kojemu bi se određivao postojeći kinorepertoar, nego izostanak minimalne šanse da se taj interes i ukus potiče i razvija. Uz već spomenutu agresivnost videonasilja i zastrašujući filmski program na televiziji, gledaoci nemaju prilike izoštriti kriterije, dapače, lakše će ih izgubiti postajući potrošački filmski zombiji u službi komercijale. Ipak, nadajmo se da se to neće dogoditi. Zagreb upravo očekuje skoro otvorenje novih kinodvorana, a u planu je i gradnja multipleksa. U takvim modernim prostorima vjerojatno će se, napokon, naći mjesta i za modernu filmsku umjetnost. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Horvatov Kašić</p>
<p>Vladimir Horvat: Bartol Kašić - otac hrvatskoga jezikoslovlja / Hrvatski studiji / Zagreb, 1999. / Str. 332</p>
<p>Pažanin Bartol Kašić (1575-1650) tako je znatna osoba hrvatske povijesti da se njegova djela trajno proučavaju i da se njegovo mjesto u hrvatskoj filologiji i u hrvatskoj književnosti preispituje na raznim stranama svijeta i u radovima mnogih učenjaka, najviše, naravno, u Hrvatskoj. Taj je isusovac i jedan od onih što su zacrtavali temelje našega današnjeg književnog jezika, pa onda ne čudi da su o njemu objavljena dva zbornika radova (Život i djelo Bartola Kašića, Zadar 1994; Bartol Kašić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Zagreb 1999.) i mnoštvo drugih prinosa. Ubrzo će biti 350 godina od Kašićeve smrti, prošlo je, dakle, otad mnogo vremena, ali poznavanje Kašićeva života i djela još nije potpuno i još nije pouzdano. Sigurno je, međutim, da je Vladimir Horvat jedan od najoduševljenijih i najzaslužnijih proučavatelja fenomena Kašić. Nedavno je objavio monografiju Bartol Kašić - otac hrvatskoga jezikoslovlja, jedan od osobito znatnih prinosa u novoj literaturi o tom našem velikanu. Razumije se, pisac prve hrvatske slovnice, sastavljač rječnika, prevodilac Biblije, plodni pisac, Kašić je golem interes zaslužio, kao i to da u njegovu narodu svijest o značenju tog zaslužnika bude što raširenija.</p>
<p>Već sam naslov Horvatove knjige na neki način pokazuje da to nije monografija koja bi sintetizirala sva dosadašnja znanja o Kašiću, razumije se, i uz naglašavanja novih otkrića. Ona je jače posvećena dijelu Kašićevih interesa, više nastoji oko otkrivanja činjenica nego oko ravnopravna i izvagana pristupa široku spektru tema. Svakako je vrlo očito da je arhivski rad i pretraga literature bolja strana Horvatova rada, tj. specijalistička lingvistička problematika slabije mu ide od ruke. Posebno važnim pokazuje se njegovo istraživanje o Akademiji hrvatskoga jezika osnovanoj 1599. godine u Rimu, gdje je materinski jezik predavao Bartol Kašić.</p>
<p>U uvodnim poglavljima knjige, koji su biografsko-bibliografskoga tipa, Vladimir Horvat upućuje čitatelje u svoju temu, posebno s obzirom na isusovačku zainteresiranost i za lingvistiku i za slavenski svijet. Intenzivan jezikoslovni rad mladoga Kašića raščlanjen je pomno i detaljno, pri čemu je vrlo očito da je Horvatov rad u rimskim arhivima bio plodan. Kašić kao pisac i kao pjesnik manje zaokuplja autorov interes, no interes za Bibliju, životno Kašićevo djelo, nesumnjivo je pojačan, i to vrlo opravdano, naravno. Veoma je velika šteta što su se mnoge zapreke ispriječile pred Kašićevom željom da se njegov prijevod Biblije objavi; to je najnesretnija činjenica u hrvatskoj dopreporodnoj baštini, a pritom su upravo naši ljudi odigrali neslavnu ulogu. Bavi se Horvat i Kašićevim ispravkama Bandulavićeva lekcionara, također dragocjenim Kašićevim Ritualom rimskim. Na kraju autora zanima Kašićevo mjesto u standardizaciji hrvatskoga jezika. To je važna tema, a potrebno je da bude obrađena smireno i sustavno. Tu je važno i pitanje odnosa Kašića i Karadžića, a ovdje dodajem da je o tom dosta pisano, uključujući i prinose što ih Horvat ne donosi u popisu literature. Rekoh već da se u takvim pitanjima autor snalazi slabije nego u arhivskim pretragama, a to je vidljivo npr. i iz ove usporedbe njemačke i hrvatske situacije: »Normiranje ili standardizacija njemačkog književnog jezika ostvarena je u 18. stoljeću. A Bartol Kašić, kojega su slijedili ostali naši isusovački autori, započeo je normiranje hrvatskog književnog jezika čitavo stoljeće i pol prije.« Lako se je, naime, sjetiti Lutherove (1483 - 1546) uloge u standardizaciji njemačkoga jezika.</p>
<p> Mislim da je potrebno naglasiti kako je u znanstvenim pitanjima ipak najvažnija istina, pa zato držim da i ideja o Kašiću, ocu hrvatske gramatike, kao ocu hrvatskoga jezikoslovlja, nije najsretnija. Nije važno da se borimo i zalažemo za ovoga ili onoga autora, važna je istina. U tom smislu mislim da Vladimir Horvat Fausta Vrančića donekle podcjenjuje. Horvatova istraživanja o Bartolu Kašiću često su bila polemična, a polemična je i njegova knjiga. U svemu je naše poznavanje Bartola Kašića u novije doba vrlo unaprijeđeno, s velikim doprinosom V. Horvata, i to više u činjenicama nego u njihovoj interpretaciji. Uvjeren sam da će njegove zasluge još slijediti, a i sad su tako znatne da se prema našem autoru odnosimo ne samo kritički nego i s punom zahvalnosti.
></p>
<p>Josip Lisac</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tomasovićev prevodilački cvjetober</p>
<p>Mirko Tomasović: »Prepjevni primjeri« / Ceres / Zagreb, 2000., str. 123</p>
<p>Neveliki svezak od stotinjak strana, sastavljen od sedam studija što pretresaju problematiku deset recentno prevođenih pjesama, zapravo nudi svojevrstan sažetak impresivnoga traduktološko-hermeneutičkoga opusa njihova sastavljača, idealni autoportret Mirka Tomasovića. Čovjek koji je sam preveo čitavu biblioteku stihovanih djela, koji je sastavio cjelovito antologije i književne povijesti, koji je napisao više stotina literarnih portreta i interpretacija, posvetivši se također marno pedagoškoj i predavačkoj praksi, u ovoj maloj knjizi rezimira neke od najmilijih tema i rekapitulira neke od opsesivnih preokupacija.</p>
<p>Nije pretjerano reći da je Tomasović fanatik poezije, zaljubljenik u najzrelije plodove romanske Muze, zagovornik strogih formalnih kriterija (najčešće vezanoga stiha), bogomdani pomiritelj klasicističkih normi i romantičarskih zanosa. Pasionirani čitatelj Petrarke i Dantea, Boileaua i Hugoa, Pessoe i Camoensa, Tirsa de Moline i Cervantesa ništa manje je vjeran vlastitom materinskom hrvatskom jeziku, sljedbenički zanesen glazbom Marulova ili Tinova govora, Marovićeve ili Slamnigove ekspresivnosti. Zato je logično što je svoj senzibilitet ponajprije stavio u službu što vjernijega ponašivanja inozemnih klasika, nasljedujući pritom najizrazitije visoki model kreativne adaptacije Mihovila Kombola (kojemu je posvetio svoju doktorsku disertaciju).</p>
<p>Skrupulozan i savjestan, Tomasović se iz perspektive stečene mirovine (punoga radnog staža, ali živahna duha) autokritički osvrće i na vlastite prevoditeljske početke. Indikativan je odnos prema 16. sonetu iz Petrarkina »Kanconijera« što ga je prvi put pohrvatio daleke 1962. godine, a u međuvremenu je tu verziju pet ili šest puta korjenito preradio. U tumačenju vlastitih inačica ne prelazi u puki solilokvij nego upravo u dinamični dijalog s kolegama i suputnicima na istom poslu. Kao što s egzemplarnom zahtjevnošću prosuđuje svoj posao tako i povremeno nezadovoljstvo tuđim rješenjima preobraća u nove izazove. (A zanimljivo je da njegovi neki prepjevi, sa svoje strane, potiču kreativne odgovore drugih prevoditelja, pa dobijamo uzbudljivo višeglasje, gdje se nije uvijek lako odlučiti koji prepjev potpunije prenosi slovo i duh izvornika).</p>
<p>Karakterističan je također slučaj glasovite pjesme »Jezero« Alphonsea de Lamartinea. Premda raspolažemo s već tri (ritmički korektne, srokovno barem »pristojne«) domaće varijante tog remek-djela francuskoga romantizma, Tomasović uporno želi dosegnuti višak komplementarnosti, vrhunac »točnosti«, apogej preciznih i primjerenih formulacija. </p>
<p>Komentirajući načela i realizaciju uvlači nas u pravu dramu semantičkog opredjeljivanja, u detektivsku potragu za najprikladnijim odnosima riječi i značenja.</p>
<p>Tomasović ne bi bio onaj koji jest kad ne bi pokušao svladati i iznimne teškoće - primjerice, uvjeriti nas današnje da prvi književni nobelovac (iz 1902) Sully-Prudhomme nije sasvim poetski »mrtvac«. U tu svrhu bira simbolistički uzorak »Napukli sud«, pjesmu koja se najduže antologijski održala (pa i u Hrvatskoj je već višekratno posvajana). </p>
<p>Autoironično se odnoseći prema vlastitim previdima, afirmira sklad konceptualne zaoštrenosti i muzikalnosti, te u definitivnoj verziji upućuje na mogućnost povoljnijega povijesnog i aksiološkog situiranja odabranoga predloška.</p>
<p>Znani su Tomasovićevi afiniteti za iberske poetske orijentire, gotovo da s pokojnim Nikolom Milićevićem dijeli doživljaj iznimne korelativnosti hrvatske tradicije i žestoke baštine najvećega sredozemnoga poluotoka Dva portugalska primjera (Joao Roiz de Castelo-Branco i Francisco de Sa Miranda) potiču našeg prevoditelja da i sam zagrabi u riznicu paralelnog Cinquecenta (te u prepjevima kao inkrustacije svjetlucaju riječi poput betega, plavce, odiljanja, ljuvenosti). Dva španjolska soneta pak nude priliku za razradu petrarkističkih pobuda, u rasponima od sublimirane tjelesnosti do zaljubljeničke spiritualnosti. </p>
<p>No, kakva bi to Tomasovićeva knjiga bila kad u njoj ne bi bilo razmatranja o Maruliću?! Novopronađeni dijelovi korespondencije omogućuju mu da »oca hrvatske književnosti« prihvati i kao prvoga teoretičara soneta u nas, te da potvrdi atribuciju dvaju dosad manje zapaženih soneta (pisanih, istina, na talijanskome jeziku, ali s karakterističnom tematikom kršćanskoga moraliziranja i protuturskoga upozoravanja). Štoviše, naš se prevoditelj odlučuje dati novo ruho navedenim Marulovim poetskim tekstovima, koje je otkrilo Deanović, a tumačenjem i prepjevom »posvojio« zaslužni Miloš Milošević. Ali za razliku od svih prethodećih pokušaja, dva Marulićeva talijanska soneta preoblači u cjeloviti renesansni hrvatski stilski slog, u sintaksu i leksiku drevne splitske čakavštine, kao da su izravno pisani »u versi harvacki«. Pozivajući se na primjer Ujevićeva »Oproštaja« ili »Petrasovljeva »Suprotiva« (a slično je bio postupio Nikola Šop kad je prenosio latinsku Marulovu poslanicu prijateljima sa Šolte) Tomasović daje patinu starine, traži biljeg autentifikacije, uvlači se u autorovu kožu, ponaša se kao da je sam Marulić. Nije slučajno da taj svoj postupak krsti pomalo »borgesovskim«, odnosno, shvaća da je prevođenjem na način začinjevaca prešao polako iz pozicije tumača u (apokrifno) autorski status.</p>
<p>Knjiga završava »cvjetoberom« pjesništva romanskoga, to jest usporednim tiskanjem izvornika i prepjeva o kojima je bilo riječi. Naziv »cvjetober« Tomasović uzima iz omiljena mu Parčićeva rječnika (u značenju antologije), te se tako odužuje još jednom (filološkom) uzoru. Bilo bi pretenciozno četverojezični pregled uzoraka smatrati nekom sumom ili na samo osam pjesama graditi općenitije zaključke o karakteru romanskoga Parnasa. Ali one dobro reprezentiraju prevoditeljeva načela i domete, svjedoče snagu njegove upornosti i istančanost njegova brušenja, pa - dakako - i prikladnost hrvatskog jezičnog instrumenta da primi s odgovarajućim odjekom i najsloženije poetske skladbe.</p>
<p>Tonko Maroević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamova »petica« u Koprivnici </p>
<p>Lako i uvjerljivo nogometaši Dinama prošli su preko Slaven Belupa, strijelci su bili Šokota dva puta, Igor Cvitanović, Šabić i Mikić </p>
<p>KOPRIVNICA, 29. veljače</p>
<p> - I Dinamo je osjetio slast pobjede, koprivničko gostovanje donijelo je zagrebačkim nogometašima napokon sva tri boda. Čista kao suza bila je Dinamova 5-0 (2-0) pobjeda protiv domaćeg Slaven Belupa, pa iako »modri« nisu briljirali u svakom se trenutku vidjelo da su znatno bolji od anemičnog domaćina koji čak nije uložio ni previše truda da bi parirao opipljivije kvalitetnijim gostima.</p>
<p> Tomislav Šokota je bio dvostruki strijelac, jednom su pogodili Igor Cvitanovi, Šabić i Mikić, zapravo su na ovoj utakmici Zagrepčani naplatili sve ono što nisu iskoristili u prva dva proljetna kola protiv Vukovara i Zagreba. Naime, na spomenute dvije utakmice »dinamovci« su se uistinu napromašivali, a u utorak su, gle suprotnosti, u Koprivnici pogodili gotovo sve što su i imali! Osim pet pogodaka upisali smo tek još dvije prilike gostiju (Pavlovićev solo prodor u 40. minuti i vratnica Mikića u 73.), visoki postotak realizacije donio je, dakle, Dinamu tri boda i povratak u ravnopravnu utrku za naslovom. Trener Marijan Vlak odveo je svoju momčad na mirni kolosijek...</p>
<p>Baš se ništa nije događalo prvih petnaestak minuta, obostrano se kompliciralo i, dakako, griješilo kratkim dodavanjima na sredini travnjaka, a onda je bljesnuo golgeterski talent Šokote. U 17. minuti, naime, Pavlović je pogurnuo loptu Šokoti koji je bio na vrhu šesnaesterca leđima okrenut vratima. Šokota se krasno zagradio i odmah, iz okreta, preciznim udarcem desnom nogom poslao loptu u donji desni kut vratara Stojkića za 1-0 vodstvo »plavih«.</p>
<p> U tom prvom poluvremenu Dinamo je igrao niz vjetar, domaćini su imali dosta problema u prenošenju lopte na suparnički dio travnjaka, a pet minuta nakon Šokotina pogotka u strijelce se upisao i Igor Cvitanović. Šarić je silovito jurnuo u sredinu, odigrao je dvostruko dodavanje sa Šokotom i izbio sam ispred domaćeg vratara. No, Stojkić je obranio njegov udarac, ali je odbijenu loptu umirio Igor Cvitanović, imao je dosta vremena, koncentrirao se i sa 14 metara zatresao praznu mrežu. Bilo je to velikih Dinamovih 2-0, tada je praktički sve bilo odlučeno, do prednosti su gosti došli gotovo ni iz čega. Točnije, iskoristili su sve što su stvorili. Domaćin je tek jednom zaprijetio u prvome dijelu, pobjegao je Jurčec Tomasu u 41. minuti, ali kad je izbio ispred Ladića tukao je pokraj vratiju. </p>
<p>Mirno je Croatia započela drugo poluvrijeme, a domaćin je ponudio nešto više agresivnosti u razdoblju od 55. do 65. minute kad su i stvorili dvije polu-prilike, međutim, Dodik i Bisaku nemaju Šokotin osjećaj za gol. </p>
<p>A vrlo dobru igru Šokota je okrunio u 70. minuti, postavivši 3-0. Šabić je začeo akciju, odigravši dugu loptu prema Cvitanoviću, »plavi« ga je napadač pričekao i vratio mu loptu.</p>
<p> Ovaj je, pak, produžio do Šokote koji je sa 16 metara opet bio precizan i pogodio »malu mrežicu« Stojkićevih vratiju. Šokota je potom uz pljesak napustio travnjak, zamijenio ga je Mikić, a 4-0 za Dinamo postavio je Šabić pet minuta prije kraja. Izbio je Dinamov nogometaš sam ispred domaćeg vratara i lako ga svladao. Posljednji gol postigao je Mikić </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - DINAMO 0-5 (0-2)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Stojkić 5 - S. Bošnjak 5; Ferenčina 5, Ogrizović 5 - P. Bošnjak 5 (Brgles -), Tetec 5.5 (Bisaku 5.5), Havaić 5.5, Kacić 5; Kovačević 5 - Jurčec 5, Drvosek-Kihas 5 (Dodik 5.5).</p>
<p>DINAMO: Ladić 6 - Tokić 6; Bišćan 7, Tomas 6.5 - Šarić 6.5, Pavlović 7 (Šabić 7), Pilipović 6, Mumlek 6, M. Cvitanović 6 - Šokota 7.5 (Mikić 6.5), I. Cvitanović 7 (Bazina -).</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Split) - 6.5. GLEDATELJA: 3.500. </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Šokota (17), 0-2 I. Cvitanović (22), 0-3 Šokota (70), 0-4 Šabić (85), 0-5 Mikić (90).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ogrizović, Tomas </p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav ŠOKOTA</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osječani opet kroje vrh </p>
<p>U zanimljivoj utakmici Osijek je pobijedio Hajduk sa 2-0 (1-0) i tako kao i lani opet počeo kreirati borbu za vrh </p>
<p>OSIJEK, 29. veljače</p>
<p> - Kada se to najmanje očekivalo Osijek je pokazao svoju pravu snagu, porazio vodeći Hajduk sa 2-0 (1-0) i vratio u Gradski vrt toliko potrebno samopouzdanje. Osim učvršćenja svoje treće pozicije, »bijelo-plavi« su i utrku za prvim mjestom učinili mnogo neizvjesnijom nego što je bila do sada. Splićani će, dakako, pamtiti triput pogođen okvir Osijekovih vratiju ali i sportska (ne)sreća je sastavni dio sporta, pa i nogometa. </p>
<p>U 20. minuti Balatinac je zamalo promašio poslije Beširevićeva centaršuta s lijeve strane, a u 27. minuti na drugom, južnom golu, Baturina je neometan s desetak metara uzdrmao gredu. </p>
<p>Splićani su bili nešto nadmoćniji, pa je i minutu kasnije gostujući sastav mogao povesti. Ovaj put Baturina je pogriješio što je bio nesebičan! Iskosa s desne strane, umjesto da šutira prema nemoćnom Malovanu, poslužio je Deranju na suprotnoj strani koji je, istina, pogodio mrežu, ali se nalazio u »debelom« zaleđu. I minutu kasnije opet su domaći strahovali, ali je udarac Baturine glavom Malovan efektno obranio. I kad se činilo da će prvo poluvrijeme završiti netaknutih mreža, doslovce u posljednjim sekundama poveo je Osijek. Bjelica je uzeo loptu na sredini terena i gurnuo je do Bubala. Osijekov golgeter ovaj put bio je asistent i lukavo kroz dvojicu suparničkih igrača uposlio je Turkovića. Splitski »crveno-plavi« su zastali očekujući zaleđe što nije signalizirano, pa je Turković pretrčao istrčalog Pletikosu i onda hladnokrvno gurnuo loptu u prazna vrata - 1-0.</p>
<p>Važan događaj zabilježili smo u 61. minuti. Svojom mladalačkom nepromišljenošću mladi Deranja ostavio je suigrače na cjedilu. Posve nepotrebno je opasnom igrom, visoko podignutom nogom k vrataru Osijeka Malovanu prisilio suca Vitkovića da mu pokaže drugi žuti, dakle isključujući crveni karton. Iako s desetoricom Hajduk je i u posljednjih pola sata jurišao prema Malovanu igrajući u tom razdoblju i prilično hazarderski. Jer, Hajdukova obrana u tim trenucima bila je posve šuplja, pa su Bubalo, Mitu i ostali Osječani prolazili gotovo kako su htjeli. Na 2-0 i rješenje svih dvojbi povisio je Bubalo. </p>
<p>• Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - HAJDUK 2-0 (1-0)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 7.5, Beljan 7, Zebić 6.5, Ostopanj 6, Prišć 6, Bjelica 7, Balatinac 7.5 (od 85. Grnja -), Beširević 7, S. Jukić 7, Bubalo 7.5 (od 90. Brkić -), Turković 6 (od 65. Mitu 6).</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6, Miladin 6, Vuković 5.5 (od 47. Lalić 6), Grdić 6, Matić 6, Andrić 5.5 (od 78. Ratković -, Musa 6.5, Leko 6.5, Vučko 5.5, Baturina 6 (od 69. Bilić 5), Deranja 5.</p>
<p>SUDAC: Miroslav Vitković (Vinkovci) - 7. GLEDATELJA: 5.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Turković (45), 2-0 Bubalo (73)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Balatinac, Turković, Ostopanj, Beljan, Bjelica, Vuković, Deranja, Leko, Andrić</p>
<p>CRVENI KARTON: Deranja</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip BALATINAC</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Banović donio tri boda</p>
<p>Utakmicu 19. kola nogometnog prvenstva, igrači Zagreba neće pamtiti po sjajnom izdanju, već samo po pogotku Banovića koji je donio pobjedu protiv Varteksa</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Jedino što je nogometašima Zagreba vrijedilo iz utakmice protiv tradicionalnog neugodnog Varteksa je pogodak Ivice Banovića, čime su domaći došli do važnijih bodova, pobjedivši 1-0 (0-0) u dvoboju 19. kola nogometnog prvenstva. Utakmica nije bila za pamćenje, prožimao ju je prijateljski ton, ali je unatoč tome sudac podijelio čak devet žutih kartona.</p>
<p>Uspjeh domaćih, kad se sve zbroji, ipak je zaslužen, ako ni zbog čega onda zbog toga što su postigli pogodak, a gosti ne. Strijelac je jedinog pogotka bio Ivica Banović u 26. minuti, kad si je sam, kao i u subotu protiv Dinama, praktički stvorio prigodu, oslobodio se svog pratitelja, a onda sa 17 metara iznenadnim udarcem savladao gostujućeg vratara. Lopta je na svojoj putanji nekog dotaknula i moglo bi se postaviti pitanje bi li je Solomun ukrotio. No, za »zagrebaše«, a i Banovića to je nebitno.</p>
<p>Mogli su početkom nastavka igrači Zagreba povisiti rezultat. No, udarac Stavrevskog glavom iz neposredne blizine, a nakon skraćenog kornera kojeg je izveo Banović, gostujući igrač Posavec glavom je izbio ispod same prečke. Bila je to praktički jedina ozbiljnija prigoda domaćih u nastavku, koji su se očigledno zadovoljili čuvanjem prednosti.</p>
<p>Valja spomenuti da je trener Varteksa Luka Bonačić odmah početkom nastavka obavio sve tri izmjene, zaigravši na napad. No, nešto bitnije time nije postigao, jer su se »zagrebaši« i dalje čvrsto branili. Mora se reći da je nakon dosta vremena u redovima Zagreba zaigrao je Mario Čižmek.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - VARTEKS 1-0 (1-0)</p>
<p>ZAGREB: Mihačić 6 - Biškup 6; Stavrevski 6, Osibov 6 - Verhas 6, Banović 6.5 (od 73. Čižmek -), Šimić 6, Kosić 5.5, Rendulić 5.5 - Bule 6, Popović 5 (od 65. Surać 5.5)</p>
<p>VARTEKS: Solomun 5.5 - Kovač 5.5 (od 46. Kristić 6); Madunović 6, Kastel 5.5 - Sabolčki 6, Mužek 6, Težački 5.5, Šafarić 6, Posavec 6 - Dobi 6 (od 46. Karić 6), Sinani 5.5 (od 46. Križanac 6)</p>
<p>SUDAC: Bajić (Split) 6.5. GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Banović (26)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Dobi, Banović, Popović, Sabolčki, Stavrevski, Biškup, Čižmek, Kosić</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica BANOVIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vukovarci uvjerljivi protiv Šibenika</p>
<p>BOROVO NASELJE, 29. veljače</p>
<p> - Vukovar '91 je pobijedio Šibeniksa 3-0 (2-0) Derbi začelja, dvoboj izravnih konkurenata za ispadanje, bolje su otvorili gosti iz Šibenika, momčad uzdrmana s dva poraza u nastavku prvenstva (Rijeka 1-3, Istra 0-1). No, sve je ostalo pripalo domaćinima. </p>
<p>Vuković se u 9. minuti, zahvaljujući vrlo poroznoj obrani Vukovara koja je u prvih dvadesetak minuta ponudila vrlo neuvjerljivo izdanje, našao sam pred Balićem, ali je ovaj ipak uspio neutralizirati njegov pokušaj. Imali su Šibenčani još i nekoliko poluprigoda, a onda ih je presjekla velika nesmotrenost Marasovića, nakon koje je Bijelić ispravno dosuđeni kazneni udarac pretočio u 1-0. Vukovar '91 je tada zaigrao puno bolje nego u prvih pola sata, što je rezultiralo još jednim pogotkom prije odlaska na odmor. U 40. minuti Bojko je pripremio posve čistu situaciju Zeli, čiji je precizni udarac završio u desnom gornjem kutu Šibenikove mreže. U nastavku gosti pokušavaju doći do pogotka koji bi probudio nadu za eventualno poravnanje, ali sve dvojbe - ako ih je uopće i bilo - razriješio je Zela svojim drugim pogotkom 12. minuta prije kraja, čime je i potvrdio treći uzastopni šibenski poraz. </p>
<p>• Stadion Borovo Naselje</p>
<p>VUKOVAR '91 - ŠIBENIK 3-0 (2-0)</p>
<p>VUKOVAR '91: Balić 6.5, Jozinović 6.5 (od 67. Mijić -), Knezović 6, Babić 6, Pešić 6, Sesar 6, Ilečić 6 (od 70. I. Vuka -), Drnasin 5.5, Bojko 6 (od 74. M. Vuka -), Bijelić 6.5, Zela 7.</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5, Antolić 5, Mrzlečki 5, Budanović 5, Karabeg 5,5, Vuković 6, Bakula 5, Jović 5, Kovačić 5 (od 46. Vincelj 5.5), Marasović 5, Kovačević 5 (od 71. Matas -).</p>
<p>SUCI: Slavko Čulina (Zagreb) 6.5. Pomoćnici Slivar (Valpovo) i Vuk (Čakovec). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bijelić (31., 11 m), 2-0 Zela (40),3-0 Z ela (78).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jozinović, Ilačić, Dabić, Bojko, Marasović</p>
<p>CRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAMICE: Amarildo ZELA. (D. Beidenegl)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U sjeni divljanja navijača</p>
<p>Istra je pobijedila Rijeku sa 1-0 (0-0), no sam dvoboj bio je u sjeni huliganskog ponašanja navijača zbog čega je susret završen u 87. minuti</p>
<p>PULA</p>
<p> - Nogometna sramota koju su Puljanima predstavili vandali iz Rijeke koji se skrivaju iza navijačke skupine »armade« u zapečak su bacili igru i rezultat koji se dogodio u derbiju Istra-Rijeka 1-0 (0-0). Kulminacija neodgovornosti gostujućih navijača iz Rijeke dogodila se u 87. minuti kada su, nakon zgoditka Tihomira Noseka, jednostavno uskočili u teren, polomili zaštitnu ogradu, te se fizički obračunali sa zaštitarskom službom, malobrojnim policajcima te pulskim navijačima »demonima« koji su spremno se odazvali na huliganski »pir«.</p>
<p> Ako ćemo govoriti o utakmici onda možemo kazati da je to bio solidan prvoligaški dvoboj u kojem su šanse za zgoditak propuštali podjednako domaći »zeleno-žuti«, odnosno »bijeli« sa Kantride. Prvu izgledniju priliku za goste u 5. minuti propustio je Sztipanovicz. Puljani su uzvratili u 26. minuti kada je nakon ubačaja Jakirevića s desne strane neprecizan bio Žiković. U nastavku susreta nešto agilniji domaćini uspješno su zaustavljali sve napade Rijeke, te nizali šanse za gol u šesnaestercu Đonija Tafre. Takva igra u 85. minuti donijela je rušenje Momčilovskog u petercu Rijeke te promašeni jedanaesterac Fatorića. Športska nepravda ispravljena je u 87. minuti kada je nakon odlično izvedenog udarca s desne strane majstorski reagirao Tihomir Nosek koji je glavom zakucao loptu u lijevi gornji kut nemoćnog vratara Tafre. Šteta je samo što će se »istarsko-primorsko-goranski« derbi ipak više pamtiti po huliganskim ispadima i masovnoj tučnjavi, a manje po nogometnoj fernesi i potezima koji vraćaju nadu u najvažniju sporednu stvar na svijetu. Unatoč ispadu vandala utakmica Istra - Rijeka nije prekinuta već je odlukom suca Darka Feljana u 87. minuti završena.</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>ISTRA - RIJEKA 1-0 (0-0)</p>
<p>ISTRA: Petrović 7, Živković 6.5, Fatorić 5.5, Momčilovski 6, Božac 6.5, Polovanec 6, Jakirović 6 (od 84. Ostović -), Bagavac 6 (Od 75. Župan -), Androšić 6, Dvirnik 6, Žiković 6 (Od 57. Nosek 7)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 6, Tomišić 5.5, Čaval 5.5 (od 45. Pavić 5), Milinović 6, Mijatović 5.5, Martulović 5, Brajković 5, Hasančić 5.5 (Od 67. Miličić 5), Sztipanovics 6, Agić 6, Balaban 6.5</p>
<p>SUDAC: Darko Feljan (Zagreb) 6.5. Gledatelja: 2.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Nosek (87)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Androšić, Žiković, Nosek, Čaval, Agić</p>
<p>CRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tihomir NOSEK MARINO PERHANT</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvati iz Sydneya darovali 200.000 dolara za spas Croatije</p>
<p>Iako je Nogometni klub Sydney United, bivša Croatia Sydney, pod administrativnom upravom i prijeti mu gašenje, spontano organiziranom podrškom hrvatske iseljeničke zajednice klubu je poklonjeno 200.000 dolara i omogućeno da nastavi natjecanje u Prvoj australskoj ligi </p>
<p>Sydney United, bivša Croatia iz Sydneya, bio je praktički pred gašenjem zbog dugotrajne financijske krize. Sad United ima stečajnu upravu koja je malo toga mogla napraviti i klub bi vjerojatno prekinuo s radom da u pomoć nije uskočila brojna hrvatska iseljenička zajednica u gradu koji će ove godine biti domaćin Olimpijskih igara. Naime, iseljenička zajednica je na klupskom Saboru uručila ček na 200.000 dolara predsjedniku kluba Marku Franoviću i stvorila temelj za spas kluba, spas u kojeg je malo tko donedavno vjerovao. </p>
<p>U krugu navijača Sydney Uniteda, ali i mnogih hrvatskih iseljenika u Australiji, s nestrpljenjem se očekivao ishod prošlotjednog izvanrednoga Sabora jednoga od najslavnijih klubova Australije koji je zapao u najtežu krizu u svojoj povijesti. Kako piše »Hrvatski vjesnik«, najčitaniji tjednik naše dijaspore u Australiji, Sydney United se zbog slabih rezultata i velike financijske krizi nalazio pred ukidanjem. Postojala je tek jedna šansa - pomoć hrvatske iseljeničke zajednice koja je, otkako je hrvatske neovisnosti, pomalo zanemarila svoj klub. </p>
<p>Na Saboru bivše Croatije iz Sydneya skupilo se mnoštvo simpatizera kluba, a na dnevnome redu bile su vruće teme od kojih je najzanimljivija bila tužba protiv bivšega trenera Davida Mitchella i gotovo cijele prošlogodišnje momčadi, zbog čijeg je prelaska u novoosnovani Parramatta Power hrvatski Sydney United izgubio sponzorski ugovor s »Pumom« i zapao u financijske teškoće.</p>
<p>Momčad i trener prešli u novi klub</p>
<p>Kako piše Nikola Rašić, novinar »Croatian Heralda«, nakon prošle sezone prva je postava Sydney Uniteda prešla u novi sydneyski klub Parramatta Power, pa je hrvatski klub morao je sastavljati potpuno novu momčad. To je i glavni razlog rezultatske krize (Sydney United je na začelju australskog prvenstva), a vidjeli smo i financijske. Uz to, na klupskom Saboru mnogo se govorili i o najavljenom smanjenju Prve australske nogometne lige i o tome kako isplivati iz krize i stečajne uprave.</p>
<p>Marko Franović, predsjednik Sydney Uniteda, bio je poslije klupskog Sabora sastanka vrlo zadovoljan:</p>
<p>- Moram reći da je Sabor prošao iznad svih naših očekivanja, zaista sam ugodno iznenađen koliko se ljudi odazvalo našem pozivu. Hrvati Sydneya još jednom su pokazali koliko vole svoju Croatiju. Naime, mi smo na tom sastanku skupili više od 200.000 dolara! To je fantastičan uspjeh hrvatske zajednice i ja samo mogu zahvaliti svima koji su bili na sastanku, koji su pomogli, ali i onima koji su bili a nisu mogli novčano pomoći, jer i oni su uz nas svim srcem. Sve u svemu, bio je to Sabor koji i našem klubu i hrvatskoj zajednici može služiti na čast.</p>
<p>Predsjednik Franović potom se zahvalio svim donatorima:</p>
<p>- Želio bih se samo na trenutak vratiti natrag. Iako smo na dnu ljestvice, mi smo ipak od vjernih navijača uspjeli prikupiti 200.000 dolara pomoći! To je fantastičan uspjeh, jer ljudi lakše daju novac kada ste pri vrhu, nego kada ste na dnu. Mi samo možemo biti ponosni što nam naši navijači i hrvatska zajednica nisu okrenuli leđa, što se međusobno poštujemo i dopunjavamo. Uostalom, prijatelj se u nevolji poznaje, kako narod kaže. Što se tiče sudske tužbe protiv Davida Mitchella koji nam je odvukao cijelu momčad, mi od nje ne odustajemo, iako on i njegov sadašnji klub pokušavaju na sve legalne načine odugovlačiti i odgoditi cijeli slučaj. Mi nećemo odustati, idemo do kraja jer smo sigurni da ćemo sudski spor dobiti.</p>
<p>Nikada se u povijesti australskoga nogometa, a zacijelo ni svjetskog, nije dogodilo da trener i gotovo cijela momčad prijeđu u tek osnovani klub, što se dogodilo u ovome slučaju. Hrvatski klub Sydney United prošle je sezone bio finalist australskog nogometnog prvenstva, da bi se cijela momčad na čelu s trenerom, zbog boljih uvjeta, preselila u novi klub. U Sydney Unitedu su upravo bili na pragu stvaranja boljih uvjeta, no zbog naglog odlaska igrača dotadašnji je sponozor razvrgnuo ugovor. </p>
<p>»Puma« se povukla</p>
<p>- Nažalost, mi smo zbog toga izgubili glavnoga sponzora »Pumu«, a taj je ugovor vrijedio 500.000 dolara za dvije sezone. No, mi ćemo i taj problem riješiti, zato smo Mitchella i bivše igrače i dali na sud, veli Franović.</p>
<p>Međutim, Sydney United još uvijek strahuje od najave Australskog nogometnog saveza o smanjivanju lige. Neslužbeno se u australskim nogometnim krugovima govori da će obje bivše Croatije - danas Sydney United i Melbourne Knights - morati napustiti elitni razred.</p>
<p>- Čvrsto sam uvjeren, a to mogu i drugima poručiti, da do toga neće doći! U to uvjeravam svakog Hrvata, ti nas nogometni neznalice nisu u stanju izbaciti iz nacionalne lige! Druga je stvar ako mi ne budemo mogli igrati zbog financijskih problema, onda za to ne možemo drugoga kriviti. To što bi nas neki pojedinci željeli izbaciti, već je poznato, no neće uspjeti. Povijest naših Croatia je mnogo, mnogo ljepša, veća i duža od ijednog kluba u Australiji, a ono što smo mi stvorili i dali australskom nogometu ni jedna druga etnička zajednica nije dala. U Australskom nogometnom savezu zacijelo pokušavaju nešto učiniti oko regularnosti i praktičnosti lige. No, naše Croatije sigurno ne spadaju u donji dom australskog nogometa da bi nas se administrativnom odlukom izbrisalo iz Prve lige. Znamo da su to već pokušali, ali su svjesni da smo mi spremni tražiti sudsku zaštitu, pa su se stišali. Sad više nitko ne priča o 12 klubova u Prvoj australskoj ligi, već o 14 klubova. K tome, ne govori se o smanjenju lige ove godine već sljedeće, a možda i kasnije... Meni se ipak čini da će u ligi ostati svaki klub koji je financijski stabilan. Dakle, ne treba strahovati od tih prijetnji, sve je u našim rukama. Ja se nadam da će zajednica Hrvata u Sydneyu ostati uz nas, da ćemo iduća dva tjedna skupiti još nekoliko stotina tisuća dolara i tako izaći iz administrativne uprave bez ikakvoga duga prema igračima. Naš optimizam temeljimo na klupskom Saboru koji je potvrdilo koliko je snažna i složna hrvatska zajednica u Sydneyu, veli Marko Franović, predsjednik Sydney Uniteda. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Izvanredno brz oporavak Janice</p>
<p>Profesor Müller je bio više nego zadovoljan s obzirom na težinu ozljede, operativni zahvat koji je bio potreban i iznimno kratko vrijeme koje je proteklo od operacije. Rendgenske snimke pokazuju da je koljeno u puno boljem stanju nego što je to bilo tko mogao pretpostaviti u ovom trenutku, rekla je dr. Vlasta Brozičević pod čijom paskom se Janica oporavljala i koja je bila s Janicom na kontroli u Baselu</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Hrvatska skijašica Janica Kostelić se u utorak iz Basela vratila iznimno dobro raspoložena. U ponedjeljak je bila na prvoj kontroli kod dr. Wernera Müllera koji je prije otprilike dva mjeseca obavio operativni zahvat na ligamentima desnog koljena naše najbolje skijašice i nakon te kontrole švicarski stručnjak nije krio zadovoljstvo.</p>
<p>- Profesor Müller je bio više nego zadovoljan s obzirom na težinu ozljede, operativni zahvat koji je bio potreban i iznimno kratko vrijeme koje je proteklo od operacije. Rendgenske snimke pokazuju da je koljeno u puno boljem stanju nego što je to bilo tko mogao pretpostaviti u ovom trenutku. Sada Janica može nastaviti s daljnjim pripremama, treninzima i, naravno, terapijom. Već sada može vježbati na pokretnoj traci, voziti bicikl pod punim opterećenjem, govorila je dr. Vlasta Brozičević, koja je bila s Janicom u Baselu, a u čijem centru u Selcu je Janica provela veći dio postoperativnog tretmana nakon povratka u Hrvatsku.</p>
<p>No, Janica je već trenirala i vježbala i prije odlaska u Basel, ali to je do sada bilo »ilegalno«, a sada je dobila i dozvolu za rad pod većim opterećenjem. Izgleda kako naša najbolja skijašica svojevoljno ubrzava proces oporavka. </p>
<p>Što je sljedeće na redu? Vjerojatno će početi i skijati prije no što će joj to služberno biti dopušteno. Već je prošlog tjedna na Činovničkoj livadi na Zagrebačkoj gori bila na skijama, a isto planira i za manje od mjesec dana kada će otići u Bormio na završnicu Svjetskog kupa.</p>
<p>- U Bormio idem sigurno, a kada dođem tamo, sigurno neću ostati na tome da samo gledam skijanje, nego ću i ja morati stati na skije. Liječnici su zadovoljni kako teće oporavak i po njima je stanje i bolje od očekivanog za ovo vrijeme, ali ja sam od početka vjerovala da ću se oporaviti brže od njihovih prognoza. Tako mi nedostaje skijanje, rekla je Janica, koja će sljedeću fazu rehabilitacije obaviti u Zagrebu, a koja jednostavno gori od želje za što bržim povratkom na sniježne staze.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb protiv Kiela, Metkoviću slovenski Prevent</p>
<p>U polufinalu Kupa prvaka rukometaši Badel 1862 Zagreba igrat će protiv njemačkog Kiela, a Metković Jambo će se u polufinalu Kupa EHF ogledati s Preventom iz Slovenj Gradeca</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - U polufinalu Kupa prvaka, rukometaši Badel 1862 Zagreba igrat će protiv njemačkog Kiela, odlučeno je na ždrijebu europskih kupova u bečkom sjedištu Europskog rukometnog saveza (EHF). </p>
<p>Prva utakmica igra se 18. ili 19. ožujka u Kielu (ili Hamburgu, bude li dvorana zauzeta sajmovima kao i obično), a uzvratna 25. ili 26. ožujka u Sportskom domu. »Zagrebaši« su tako četvrtu sezonu zaredom izbjegli europskog prvaka Barcelonu, koja će se u polufinalu ogledati sa slovenskim Celjem Pivovarnom Laško.</p>
<p>- Zadovoljan sam ždrijebom, kao što bih bio zadovoljan da smo izvukli Pivovarnu Laško. Dobro je što prvu utakmicu igramo u gostima, iako to ne smatram nekom posebnom prednošću. Kiel je godinama jedna od najboljih europskih momčadi, kombinacija je to švedskih, jugoslavenskih i njemačkih reprezentativaca, pa očekujem dvije odlične polufinalne utakmice. Mislim da su ovosezonske dvije polufinalne utakmice najjače otkako se igra Liga prvaka, kazao je trener rukometaša Badel 1862 Zagreba Zdravko Zovko.</p>
<p>I drugi naš predstavnik u europskoj konkurenciji Metković Jambo imao je dosta sreće pri ždrijebu. Metkovci će u polufinalu Kupa EHF igrati protiv Preventa iz Slovenj Gradeca, najslabije momčadi među posljednje četiri. Prva utakmica igra se u Sloveniji, a uzvratna u Metkoviću. Branitelj naslova njemački Flensburg-Handewitt, vodeći klub njemačkog prvenstva, suprotstavit će se portugalskoj Bragi.</p>
<p>- Ma, kako ne bismo bili zadovoljni ovakvim ždrijebom. Doduše, priželjkivao sam Flensburg, jer bi to bilo atraktivije i jer mislim da možemo parirati Nijemcima. No, ovo bi mogla biti opasna utakmica, jer Prevent nije favorit i ne smijemo se opustiti. Momčad se diže u formi, oporavili smo se od ozljeda i vjerujem da se možemo plasirati u finale, rekao je direktor metkovskog kluba, Zdenko Dragović.</p>
<p>Zagreb i Kiel već su se jednom ogledali u polufinalu Kupa prvaka, u sezoni 96/97. Prva utakmica također se igrala u Njemačkoj, naši su prvaci izvukli remis 23-23, da bi u uzvratu u Sportskom domu slavili 25-23 i u finalu izgubili protiv Barcelone. </p>
<p>Kiel je najtrofejniji njemački klub devedesetih godina (devet naslova njemačkog prvaka i dva u njemačkom kupu te naslov pobjednika Kupa EHF 1998. godine), a trenutno je treći u njemačkom prvenstvu sa pet bodova zaostatka iza Flensburga i tri iza Lemga.</p>
<p>Kielove rukometaše godinama uspješno vodi naš trener Zvonimir Serdarušić, koji u momčadi ima čak 12 reprezentativaca i to njemačkih, danskih, norveških, švedskih i jugoslaveskih. Prve zvijezde Kiela su vanjski napadači Jugoslaven Nenad Peruničić te Šveđani Staffan Olsson i Magnus Wislander, a od poznatijih imena tu su još norveški vratar Steinar Ege te dansko i švedsko krilo Nikolaj Jacobsen i Stefan Lövgren (trenutno ozlijeđen). U četvrtfinalu Kupa prvaka Kiel je uz dosta muke izbacio izraelski Hapoel Rishon Le Zion (24-26, 26-22).</p>
<p>Slobodan Mufić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prpić: Jedino me igrači mogu vratiti</p>
<p>Hrvatski teniski savez ne funkcionira kako bi trebao. Obećanja koja sam davao igračima, a uime HTS-a, nisam mogao ispuniti, pa sam izgubio povjerenje, i kod igrača i kod njihovih roditelja / Ako UO nema što raspravljati o ostavkama, zašto je uopće tamo, pita se Goran Prpić, donedavni izbornik hrvatske Davis Cup reprezentacije</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Nezadovoljstvo radom Hrvatskog teniskog savezaglavni je razlog odstupa Gorana Prpića s mjesta izbornika hrvatske muške teniske Davis Cup reprezentacije i mjesto direktora muških selekcija. To bi bio svojevrsni sažetak Prpićevih razmišlljanja, koja nam je iznio dan nakon što je svoju ostavku pismenim putem dostavio Upravnom odboru i Stručnoj komisiji HTS-a. Pismo je, međutim, bilo vrlo šturo, bez bilo kakvog objašnjenja. Vjeran Friščić, izbornik ženske Fed Cup reprezentacije, svoju je ostavku podnio nekoliko dana ranije, ali on je svoje razloge, za razliku od Prpića, tada i objasnio, navevši da u određenom trenutku nije osjetio podršku Saveza.</p>
<p> Upravni odbor je, međutim, na sjednici održanoj u ponedjeljak u načelu prihvatio izborničke ostavke, ali je u obraćanju javnosti ponuđena priča kako »ovaj UO o tome nema što raspravljati, jer je to u kompetencijama novog UO, koji će biti ustoličen na izbornoj skupštini 10. ožujka.«</p>
<p> U svakom slučaju, Prpić je dan nakon što je ponudio ostavku, konačno i objasnio razloge svog poteza.</p>
<p>- Od svibnja prošle godine razmišljam o ostavci, započeo je Prpić. - Nezadovoljan sam. Hrvatski teniski savez ne funkcionira kako bi trebao, loše je organiziran. Obećanja koja sam davao igračima, a ispred HTS-a, nisam mogao ispuniti. A igračima sam obećavao ono što su, pak, meni obećavali ljudi u Savezu. U pitanju su razna obećanja, od onih vezanih uz financijska sredstva, do onih vezanih uz pozivnice... Nekoliko puta sam bio u situaciji da nisam to mogao ispuniti i na kraju sam izgubio povjerenje, i kod igrača i kod njihovih roditelja. Od svibnja ili lipnja prošle godine nemam pravih kontakata s igračima.</p>
<p>• Još u rujnu prošle godine u kuloarima se pojavila priča kako na vaše mjesto »puca« predsjednik Stručne komisije, Nikica Nadali. Ima li to kakve veze s vašom odlukom o odstupanju s izborničkog mjesta?</p>
<p> - Ne, to nema veze. Nadali je predsjednik Stručne komisije. Takve priče sam i ja čuo. No, Nadali stvarno nije razlog moje ostavke. Da se ja maknem zato da bi on sjeo na moje mjesto? Ne, zaista nije to u pitanju. Čak da se na kraju i dogodi to da Nadali zasjedne na tu poziciju, to nije razlog mog odlaska.</p>
<p>• Predsjednik Rizvanbegović je napomenuo kako UO nema što raspravljati o vašoj i Friščićevoj ostavci, jer to navodno nije u njihovim, već u kompetencijama novog UO-a. Nije li aktualni UO pravovaljan sve do izborne skupštine?</p>
<p> - To je zaista malo neobično. Ovaj Upravni odbor je postavio i Friščića i mene i oni su kompetentni o tome raspravljati. Ako oni tu temu neće razmatrati, zašto su uopće tamo? Čuo sam njihove priče o volonterskom radu u HTS-u. Nije u pitanju rade li oni volonterski ili ne, već to rade li oni dobro ili ne. Ako već rade volonterski, neka rade u korist tenisa.</p>
<p>• U ponedjeljak su na UO-u između ostalog napomenuli kako još postoji mogućnost da i vi i Friščić ostanete na izborničkim mjestima.</p>
<p> - Friščić je dao više taktičku ostavku. Osjetio je da u određenom trenutku nije dobio podršku Upravnog odbora i predsjednika. Na neki način je želio naglasiti da UO ne funkcionira kako treba. Ja sam, pak, dao neopozivu ostavku i nemam se namjere vratiti, bez obzira na promjene.</p>
<p>• Ukoliko, teoretski gledano, u novom UO-a budu sjedila potpuno nova lica, postoji li šansa da se predomislite i vratite na izborničku stolicu?</p>
<p> - Ne. Osobno sam izgubio povjerenje kod igrača i kod njihovih roditelja i jedino me oni mogu eventualno vratiti. Ako oni kažu da im trebam, ja sam tu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Miami bez Mourninga svladao New York</p>
<p>Košarkaši Miamia svladali su kod kuće New York 85-76 i zadržali vodstvo u Atlantskoj skupini NBA lige / »Nevjerojatna utakmica. Dugo nisam vidio takvu obranu«, bio je ponosan trener domaćina Pat Riley </p>
<p>MIAMI, 29. veljače</p>
<p> - Iako su igrali bez prve zvijezde momčadi Alonza Mourninga, koji je zbog ozljede noge sjedio na klupi, i unatoč vodstvu New Yorka sa 16 poena, košarkaši Miami Heata su izborili 85-76 pobjedu i tako zadržao vodstvo ispred Newyorčana u Atlantskoj skupini NBA lige.</p>
<p>- Nevjerojatna utakmica. Kad ovako odigramo, možemo biti opasni. Dugo nisam vidio takvu obranu, bio je ponosan trener domaćina Pat Riley na igru svoje momčadi u drugom poluvremenu.</p>
<p>Knicksi su u prvoj dionici vodili 33-17, no krajem poluvremena prednost se istopila na samo šest poena (43-37).</p>
<p>- Ovo je NBA liga. Ni jednog trenutka nema opuštanja. Slavili smo u prvoj četvrtini, a oni na kraju utakmice, kazao je Patrick Ewing. </p>
<p>Iako njegov najveći suparnik nije igrao, Ewing je ubacio samo osam koševa, uz šut 3-10 i devet skokova. Tvorci velikog preokreta bili su Jamal Mashburn (24), Clarence Weatherspoon (14 koševa i 12 skokova) te P.J. Brown (12 poena i osam skokova). New York je predvodio Larry Johnson (20), a Alenn Houston je ubacio 15.</p>
<p>Nemoć New Jersey Netsa u Delta centru se nastavlja. U još jednom srazu sa Utah Jazzom Netsi su izgubili (101-106). Posljednju pobjedu u Salt Lake Cityu ubilježili su u studenome 1992. godine. Iako su pet minuta prija kraja vodili 88-87, nisu izdržali. Jazzeri predvođeni nezadrživim dvojcem Karl Malone (35 poena, 12 skokova, devet asistencija) i Jeffom Hornacekom (27 poena) nisu dopustili iznenađenje. Bryon Russell je dodao 14 koševa za šestu pobjedu Jazzera u posljednjih sedam susreta. </p>
<p>- Jeff se kladio s mojom suprugom da će svaki put kad ubacim 35 ili više poena baciti dres u publiku. Nije mora dugo čekati, kazao je sa smiješkom Malone. </p>
<p>U sudaru dvojice ponajboljih braniča lige, Stephon Marbury je posve nadigrao Johna Stocktona. Ubacio je 34 poena uz 11 asistencija, a Stockton se zaustavio na sedam koševa i osam dodavanja. Kerry Kittles je pridodao 22, a Keith van Horn postigao je 18 koševa za poražene.</p>
<p>Seattle je 84-81 pobjedom protiv Charlottea započeo gostujuću turneju u kojoj je pet utakmica. U zanimljivoj završnici Gary Payton (32 koša, devet skokova i devet asistencija) je »ukrao« loptu Anthony Masonu (12 koševa i 13 skokova) i riješio pitanje pobjednika.</p>
<p>- Iako smo u prvom poluvremenu igrali dobro, rezultat je bio nepovoljan. To je bila dobra pouka za nas, kazao je Payton.</p>
<p>Više od 10 koševa u redovima Sonicsa postigli su Brent Barry (13), Rashard Lewis (11) i Ruben Patterson (11). Najefikasniji u domaćoj momčadi, koja je izgubila treći put zaredom i peti put u posljednjih sedam dvoboja, bili su Eddie Jones (23) te Derrick Coleman i Elden Campbell sa po 14 koševa. </p>
<p> U Bostonu su Dirk Nowitzki sa 26 koševa i Dennis Rodman sa 16 skokova bili najzaslužniji za slavlje Dallas Mavericksa (108-100). Erick Strickland je dodao 19, Michael Finley 17, a Cedric Ceballos 16 poena za drugi trijumf Mavericksa u Bostonu. Iako su domaćini imali 20 poena prednosti izgubili su i osmu utakmicu od posljednjih 10. Antoine Walker (23) i Paul Pierce (21) bili su najefikasniji kod domaćina. Bruno Šundov ponovo nije bio u momčadi Dallasa.</p>
<p>Gostujuću pobjedu ubilježili su i košarkaši Houstona, svladavši u Los Angelesu Clipperse 96-77. Cuttino Mobley (21) je predvodio Rocketse, a Lamar Odom (20) je bio najefikasniji u redovima domaćina.</p>
<p>Predvođeni Donyellom Marshallom (23 poena i 21 skok) i Larryem Hughesom (23 poena i 10 skokova), Warriorsi su upisali pobjedu u dvoboju s Atlantom. Isaiah Rider (24), Jimmy Jackson (21) i Dikembe Mutombo (22 skoka) bili su najučinkovitiji kod gostiju, no nedovoljno za trijumf.</p>
<p>• Rezultati: Boston - Dallas 100-108, Charlotte - Seattle 81-84, Miami - New York 85-76, Utah - New Jersey 106-101, Golden State - Atlanta 80-75, LA Clippers - Houston 77-96. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kramnik i Kasparov startali pobjedama</p>
<p>U ponedjeljak je u španjolskom gradu Linaresu počeo šahovski Super turnir na kojem nastupa šest ponajboljih svjetskih šahista, Rusi Gari Kasparov, Aleksandar Halifman i Vladimir Kramnik, Mađar Peter Leko, Indijac Viswanathan Anand, te Španjolac Aleksej Širov. Tih šest velemajstora će u Linaresu odigrati 10 kola po dvokružnom sustavu, a najbolji posao u prvom kolu je napravio Kramnik koji je sa crnim figurama svladao aktualnog svjetskog prvaka po verziji FIDE, Halifmana. Puni plijen u prvom kolu ostvario je i drugi svjetski prvak, onaj po verziji PCA, Kasparov koji je svladao domaćeg igrača Širova.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Kasparov - Širov 1-0, Halifman - Kramnik 0-1, Leko - Anand remis. Redoslijed: Kramnik i Kasparov 1 bod, Anand i Leko 0.5, Širov i Halifman 0.</p>
<p>Kasparov - Širov</p>
<p>1. e4 e5, 2. Sf3 Sf6, 3. Se5 d6, 4. Sf3 Se4, 5. d4 d5, 6. Ld3 Ld6, 7. 0-0 0-0, 8. c4 c6, 9. cd5 cd5, 10. Sc3 Sc3, 11. bc3 Lg4, 12. Tb1 Sd7, 13. h3 Lh5, 14. Tb5 Sb6, 15. c4 Lf3, 16. Df3 dc4, 17. Lc2 Dd7, 18. a4 g6, 19. Ld2 c3, 20. Lc3 Tac8, 21. Le4 Tc4, 22. Tbb1 Ta4, 23. Lb7 Ta3, 24. Tfc1 Dc7, 25. Ta1 Tb8, 26. Le4 Tb3, 27. Ld2 Lh2+, 28. Kh1 Tf3, 29. Tc7 Tf2, 30. Kh2 Td2, 31. Taa7 Sc8, 32. Tab7 Tb7, 33. Tc8+ Kg7, 34. Lb7 Td4, 35. g4 h5, 36. g5 h4, 37. Tc7 Tf4, 38. Lc8 Tf2+, 39. Kg1 Tf4, 40. Kg2 Kf8, 41. Lg4 Kg7, 42. Tc5 Kf8, 43. Lf3 Kg7, 44. Kf2 Ta4, 45. Ke3 Ta3+, 46. Kf4 Ta4+, 47. Ke5 Ta3, 48. Ld5 Te3+, 49. Kf4 Td3, 50. Lc4 Td7, 51. Tc6 Te7, 52. Tf6 - 1-0.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Europska unija i SAD s oprezom primile vijest o Haiderovoj ostavci </p>
<p>Austrijski i mnogi strani političari, smatraju da je Haiderova ostavka na čelnu poziciju u Slobodarskoj stranci korak koji bi mu trebao pomoći da ostvari svoj najviši cilj, tj. da postane austrijski kancelar, i to već na sljedećim parlamentarnim izborima</p>
<p>BEČ/WASHINGTON, 29. veljače</p>
<p> - Odlazak Jörga Haidera sa čelne pozicije u Slobodarskoj stranci neće zaustaviti pomno američko praćenje nove austrijske koalicijske vlade, izjavio je u ponedjeljak navečer glasnogovornik State Departmenta, James Rubin. Službeni je Washington ipak pozdravio Haiderovu ostavku, koju smatra pozitivnim korakom u nadi da će Slobodarska stranka manje opterećena dosadašnjim kontroverznim čelnikom bolje surađivati s narodnjacima Wolfganga Schüssela u novoj vladi. »Ali to ne mijenja našu zabrinutost jer je Slobodarska stranka i dalje dio vlade«, rekao je Rubin.</p>
<p> Strane agencije navode kako je Haider svojim potezom još jednom dokazao svoju nepredvidljivost, ali i ističu da bivši predsjednik Slobodarske stranke, koji nije imao nikakvu dužnost u novoj vladi, namjerava ostati aktivan u stranci, čiju je politiku dosad uglavnom oblikovao vlastoručno. Austrijski se političari, kako Haiderovi saveznici tako i protivnici, slažu da se radi o taktičkom potezu koji bi mu trebao pomoći da ostvari svoj najviši cilj, tj. da postane austrijski kancelar, i to već na sljedećim parlamentarnim izborima.</p>
<p>Haider, koji će ostati na dužnosti guvernera Koruške, tvrdi da svojim odlaskom želi pomoći novoj vladi, koju su ostale članice EU-a gotovo izolirale, i da želi dokazati kako ministri iz Slobodarske stranke nisu lutke pod njegovom kontrolom. Na novinarski upit je li njegova ostavka rezultat međunarodnog pritiska, Haider je odgovorio: »Ne prihvaćam pritiske izvana. Mi smo navikli donositi vlasite odluke«. </p>
<p> U utorak je austrijski ministar pravosuđa Michael Krueger, Slobodarske stranke Jörga Haidera, također podnio je ostavku. Na konferenciji za novinare objašenjeno je da je Krueger (44) podvrgnut bolničkom liječenju, jer pokazuje »sindrom snažne napetosti«. Inače, tijekom svojih 25 dana na dužnosti ministra, Krueger se uspio istaknuti i privući pozornost javnosti izrazivši želju da njegovo službeno vozilo bude automobil marke »jaguar«.</p>
<p> Portugal, trenutačno predsjedavajuća zemlja Europske unije (EU), ocijenio je u utorak kako nema razloga da se odnosi Austrije i četrnaest partnera EU vrate na redovit kolosjek nakon ostavke Jörga Haidera na dužnost predsjednika ultradesničarske Slobodarske stranke (FPÖ), jer ključ ne leži u samome Haideru već u profilu njegove stranke. Članice EU s velikim su oprezom primile vijest o ostavci u kojoj ponajprije vide taktički potez bez stvarne želje za promjenom. Britanska vlada najavila je da će pomno pratiti »akcije« austrijske vlade.</p>
<p> Vođa laburista u Europskom parlamentu Simon Murhpy ocijenio je da su šestero ministara iz FPÖ-a »vrlo slični Haideru, a jedno ili dvoje mogli bi čak biti i gori«. Belgija drži da je ostavka »nedvojbeno manevar dizajniran kako bi se smekšale zapadne prijestolnice«, ističe u utorak šef belgijske diplomacije, Louis Michel, za belgijski radio, odgovorivši niječno na pitanje o mogućem ublažavanju sankcija četrnaest partnera EU prema Beču. Francuski ministar financija pozdravio je ostavku kao pobjedu »druge Austrije« koja se protivi krajnjoj desnici, a švedska ministrica Anna Lindh vidi u ostavci dobrodošli rezultat međunarodnog pritiska. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Istraga o ubojstvu Leutara »u ključnoj je fazi«</p>
<p>SARAJEVO, 29. veljače</p>
<p> - Istraga o ubojstvu doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara sada je u ključnoj fazi i rezultati tog procesa u sadašnjem trenutku neće biti objavljivani jer bi to moglo ugroziti njegov tijek, izjavio je u utorak u Sarajevu glasnogovornik misije UN-a u BiH Douglas Coffmann. Voditelj misije UN-a u BiH Jacques Klein najavio je prije dvadesetak dana kako će u roku od tri tjedna biti objavljeni rezultati do kojih se došlo tijekom istrage o Leutarovu ubojstvu, uključujući imena osumnjičenih kao i onih koji su istragu pokušali omesti. Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li biti ispunjeno Kleinovo obećanje, Coffmann je kazao kako je voditelj misije UN-a trenutačno službeno odsutan iz BiH a sama istraga je u fazi u kojoj nije moguće iznošenje bilo kakvih podataka. Leutar je ubijen eksploziji bombe koja je u ožujku 1999. raznijela njegov automobil u Sarajevu. Vlada F BiH raspisala je i nagradu od milijun maraka za otkrivanje traga koji bi doveo do uhićenja počinitelja atentata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kosovski Albanac Besim Kadriu počinje novi život s novim licem</p>
<p>Srpski metak odnio mu je nos i desno oko, ostavivši usred lica samo golemu rupu/ Liječnici u Britaniji rekonstruirali su mu unakaženo lice/ Snimke operacije koja je trajala 15 sati prebačene na Internet</p>
<p>LONDON, 29. veljače</p>
<p> - U travnju prošle godine, Besim Kadriu, 21-godišnji Albanac iz Mitrovice, zadobio je strahovitu ranu kada mu je srpski metak odnio nos i desno oko, ostavivši usred lica samo golemu rupu. Tek čudom Kadriu je tri mjeseca preživio na Kosovu bez antibiotika i zdravstvene njege. No tada je nesretni mladić zapao za oko zapadnim liječnicima, koji su mu u nizu operacija rekonstruirali lice, a važnu ulogu u svemu tome odigrao je i Internet.</p>
<p>Drama Besima Kadriua počela je 29. travnja 1999., kada su srpske vojne snage spalile kuću u kojoj je mladi student ekonomije živio sa svojom trudnom suprugom Valbonom. Žena se već ranije sklonila na sigurno, ali Besim je, bježeći pred srpskim snagama, ponovno natrčao na njih i zadobio svoju užasnu ranu. Srbi su ga ostavili ležati na zemlji misleći da je mrtav. Kada se kasnije pridigao, teško ranjeni mladić izbjegavao je baciti pogled u lokve vode iz kojih je idućih nekoliko dana morao piti, dok je bio u bijegu. Izbjegavajući da u vodi vidi svoj odraz zaštitio je sebe od šoka koji bi neizbježno doživio da je tada ugledao svoje unakaženo lice. Iduća tri mjeseca preživio je na rudimentarnoj kućnoj njezi, bez ikakvih lijekova te je pravo čudo što s golemom otvorenom ozljedom na licu nije podlegao nekoj zarazi. O kako se teškim ranama radilo, i najbolje svjedoči naslovna stranica najnovijeg broja tjednika Time, koji je prvi objavio priču o Besimu Kadriu. </p>
<p>U lipnju prošle godine Kadriu je došao u ordinaciju doktora Dana Claya, kalifornijskog liječnika hitne službe, koji je kao dobrovoljac radio na Kosovu. Premda je karijeru proveo na traumatološkim odjelima velikih američkih gradova punih nasilja, Clay nikada nije sreo nikoga s ranom strašnijom od Besimove. Shvativši da mu sam ne može pomoći, dr. Clay se obratio drugim zapadnim liječnicima koji su u to vrijeme bili prisutni na Kosovu. Veliko zanimanje za slučaj nesretnog Albanca pokazao je David Vassallo, britanski vojni liječnik porijeklom s Malte. Vassallo, inače veliki zagovornik telemedicine (pružanja konzultacija na daljinu), poslužio se Internetom da bi zapadne specijaliste zainteresirao za nesvakidašnji zdravstveni slučaj. Jedino interes poznatih stručnjaka jamčio je, naime, prijeko potrebnu evakuaciju Besima Kadriua.</p>
<p>Vassalo je tako digitalnom kamerom snimio uništeno Besimovo lice, a snimke je zatim, koristeći satelitski telefon, putem Interneta uputio svojim kolegama u Britaniji. Ubrzo su se javili liječnici dobrovoljci, spremni da bez naknade operiraju Besima Kadriua. Bio je to za njih veliki stručni izazov, ali ih je prije svega motivirala želja da pomognu nesretnom mladiću. Britanska nacionalna zdravstvena služba pristala je besplatno ustupiti bolničke usluge, a liječnici su obećali da će operirati u svoje slobodno vrijeme, ne tražeći za to nikakvu naknadu.</p>
<p>Besim Kadriu je zajedno sa svojom trudnom suprugom bio prebačen u Britaniju. Operacije nad njime izvedene su u prosincu u Općoj bolnici Sjevernog Manchestera. (Istoga mjeseca u toj je bolnici rođena i njegova kći.) Operacija nad Kadriuom trajala je punih 15 sati. Najprije ga je operirao oftalmolog Brian Leatherbarrow, čija su posebna specijalnost umjetne oči. On je iz Besimove desne očne duplje izvadio ostatke uništenog oka. U sačuvanu očnu membranu usadio je grudicu masnog tkiva, oblikovanog poput oka, izvađenu iz pacijentovog kuka. To je baza na koju će kasnije biti umetnuto umjetno oko, oblikom nalik na veliku kontaktnu leću. Pomoću ušne hrskavice i kože uzete sa čela dr. Leatherbarrow je potom još rekonstruirao pacijentov gornji te donji očni kapak.</p>
<p>Posao je zatim preuzeo dr. Bob Woodwards, britanski stručnjak za plastičnu kirurgiju lica. Na Besimove lične kosti on je pričvrstio po mjeri izrađene ploče od metala titana, da nadomjeste dijelom uništeno koštano tkivo. Meko tkivo koje je nedostajalo usred lica nadomjestio je presađivanjem tkiva uzetog s pacijentove lijeve ruke. Dr. Woodwards je povremeno morao raditi uz pomoć mikroskopa da spoji sve krvne žile i žilice. Nakon plastičnog kriruga, operaciju je nastavio kirurg za uho, grlo i nos Prad Murphy, koji je, umjesto uništene nosne kosti, Besimu najprije ugradio zamjenu načinjenu od titana. Oko te metalne okosnice rekonstruirao je potom novi nos, i to od tkiva uzetog s ruke. Srećom su nosni kanali još postojali i normalno su funkcionirali nakon operacije. Novi Kadriuov nos nešto je kraći, jer za originalni izduženi »rimski« nos nije bilo dovoljno tkiva. Tijekom cijele dugotrajne operacije za anesteziju se brinuo anesteziolog dr. Harry Vallance.</p>
<p>Besim Kadriu i dalje se nalazi u Manchesteru, čekajući na konačne zahvate kozmetičkog kirurga, kako bi se ublažile razlike između starog i novog tkiva, koje, naravno, odudara od ostatka lica. No rupa koja je na njegovu licu duboko zjapila sada je zatvorena i on ponovno ima nos. Kada i zadnji kozmetički zahvati budu gotovi, on će se sa suprugom Valbonom i novorođenom kćeri vratiti natrag na Kosovo. </p>
<p>Kada je nedavno bio u Britaniji na dopustu, vojni liječnik dr. David Vassallo, odmah je posjetio Besima Kadriua, snimajući ga ponovno digitalnom kamerom. Već iste večeri postoperativne snimke našle su se na Inernetu. U Kaliforniji ih je primio dr. Dan Clay, koji je tjedniku Time izjavio kako skidanje tih snimki s Interneta spada među najljepše trenutke njegove karijere. Dok Kadriu čeka na povratak kući, u Britaniji se liječi još pedesetak teško ranjenih Kosovara, kod kojih liječnici također pokušavaju spasiti i popraviti ono što je bilo uništeno pomoću mržnje i oružja. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Daljnja zaoštravanja Crne Gore i Vojske Jugoslavije</p>
<p>Poslije uvođenja vlastite vanjske politike i monetarnog sustava, vojska je ostala jedina savezna institucija koja potvrđuje federalni odnos Srbije i Crne Gore </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Jugoslavenska vojska opovrgava sve optužbe koje na njezin račun u posljednja tri dana dolaze iz Crne Gore. Druga armija, stacionirana u toj republici, negira da je povećala borbenu spremnost odnosno da je dovela dodatne postrojbe s pojačanim naoružanjem na granicu prema Albaniji. Nadležni vojni organi nisu se ni osvrnuli na tvrdnje u crnogorskim medijima da je u Crnu Goru, pod okriljem noći, također dovedeno nekoliko stotina oficira iz trenutačno nezaposlenog Prištinskog korpusa koji bi trebali zamijeniti navodno nedovoljno pouzdane postojeće časnike, a čak se, kao dokaz njihove »spremnosti na sve« u rušenju vlasti u Podgorici, naglašava da su se doselili bez obitelji. Nepotvrđene su ostale i vijesti da je formiran Sedmi bataljun vojne policije, kakav ne postoji u drugim dijelovima jugoslavenske vojske, u koji su regrutirani samo provjereni pripadnici Socijalističke narodne partije čiji je predsjednik savezni premijer Momir Bulatović. Demantirana je iz vojnih izvora još jedino optužba da je vojska na svojim objektima u Crnoj Gori dopustila postavljanje odašiljača novoformirane jugoslavenske televizije kontrolirane od JUL-a iz Beograda. </p>
<p>Crnogorska je vlada na svoju ruku otvorila granični prijelaz Božaj prema Albaniji samo tri dana prije nego što je na tome području primjećen jači pokret vojske, ali reporteri s granice u utorak tvrde da vojska taj prijelaz nije zatvorila već samo pojačala kontrolu u dijelu gdje je svaka komunikacija sa susjedima prestala 1997. godine. To je, međutim, dovoljno za unošenje straha među građane jer je dio njih istodobno uznemiren, kako javljaju podgorički mediji, zbog »spektakularnih uhićenja« pod optužbom za dezerterstvo. Naime, Savezni ustavni sud nedavno je poništio crnogorski zakon o amnestiji po kojemu su bili oslobođeni svi pripadnici vojske koji su svojevoljno napustili postrojbe VJ za vrijeme NATO-napada, i ima vijesti da se »dezerteri« zatvaraju i odvode pred vojne sudove u Srbiju.</p>
<p>Vlasti u Podgorici ocjenjuju da se radi o namjernom i u Beogradu smišljenom podizanju napetosti, a ministar Vojin Đukanović je upozorio vojsku da se »okani lakrdije s televizijom, bavljenja politikom i formiranjem specijalnih postrojbi, i da se bavi prije svega obranom vanjskih granica zemlje«.</p>
<p>Poslije uvođenja vlastite vanjske politike i monetarnog sustava, vojska je ostala jedina savezna institucija koja potvrđuje federalni odnos Srbije i Crne Gore. Crnogorski analitičari napominju da su iz posljednjih promjena u vojnome vrhu, obavljenih bez konzultacija sa Crnom Gorom, iščitali Miloševićev cilj da uvede ratno stanje u Crnoj Gori kako bi srušio vlast Mila Đukanovića. Strani komentatori uveliko najavljuju crne dane u crnogorskoj borbi za uvažavanje njezinih interesa spominjući sve češće riječ »građanski rat«. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prvi hrvatski gardijski zbor Vojske Federacije odbacuje optužbe </p>
<p>MOSTAR, 29. veljače </p>
<p> - Prvi hrvatski gardijski zbog Vojske Federacije BiH oglasio se u ponedjeljak navečer priopćenjem kojim odbacuje tvrdnje u bošnjačkom i hrvatskom tisku o sudjelovanju visokih časnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u privatizaciji s kriminalnom pozadinom (Eronet-Hercegovina-holding) i navodnu preuzimanju javnih poduzeća (HPT Mostar), a izravno se spominje i ime zapovjednika zbora general bojnika Zlatana Mije Jelića. Ured za informiranje Prvoga hrvatskog gardijskog zbora tvrdi da je general Jelić već nekoliko mjeseci na školovanju na Visokoj Ratnoj školi »Ban Josip Jelačić« u Zagrebu, »nije tajkun i sudionik sumnjivih transakcija u privatizaciji, kao što govore pojedini novinski tekstovi«, nije dioničar nijednog poduzeća i neće biti ni glavni direktor HPT-a Mostar. U priopćenju je osuđena i nedavna izjava dr. Vesne Pusić u Hrvatskom državnom saboru, koja je HVO proglasila paravojnom postrojbom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rusi osvojili Šatoj, posljednje čečensko uporište </p>
<p>MOSKVA, 29. veljače</p>
<p> - Nakon 10-dnevne ruske opsade, danonoćnog bombardiranja, raketiranja i granatiranja u utorak je pao planinski gradić Šatoj, posljednje veće naseljeno uporište čečenskih gerilaca. Nakon ulaska njegove vojske u Šatoj, ruski general Genadij Trošev izjavio je novinarima da pad toga gradića označuje i kraj ratnih operacija većih razmjera u Čečeniji. Naime, kako se predpostavlja, većina od 2.500 čečenskih gerilaca koji su branili Šatoj sada su se pred premoćnijom ruskom armijom povukli u više planinska područja svoje republike odakle će, prema svemu sudeći, organizirati povremene partizansko-diverzantske akcije.</p>
<p>U Šatoju su bili i predsjednik Čečenije Ashlam Mashadov i veći dio preostalih čečenskih vojnih zapovjendnika poput Šamilja Basajeva i Ruslana Gilajeva. Međutim, general Trošev nije u utorak mogao potvrditi njihovu pogibiju pa se pretpostavlja da su živi i da se također nalaze u svojim unaprijed pripremljenim skloništima u visokom gorju Kavkaza, koje je nepristupačno za tešku rusku vojnu tehniku. </p>
<p>General Trošev nije isključio ni pretpostavku da su se Mashadov i njegovi glavni vojni zapovjednici već prebacili u susjednu Gruziju ili Azerbejdžan gdje se od ranije liječe ranjeni čečenski borci. </p>
<p>Činjenicu da se ranjeni čečenski borci doista liječe u Azerbejdžanu osobno je potvrdio u utorak predsjednik te države Gajdar Alijev. Odgovarajući na prosvjede službene Moskve predsjednik Azerbejdžana Alijev je izjavio: Nehumano je ne pružiti liječničku pomoć svakom čovjeku, a to znači i ratnom ranjeniku.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Slučaj Diallo« (ipak) nije bio rasno motiviran?</p>
<p>Oslobađajuća presuda četvorici bijelih američkih policajaca, koji su ubili 22-godišnjeg nenaoružanog afričkog useljenika Amadoua Dialla, ponovo je izazvala buru protesta u javnosti zbog uvjerenja da se radilo o rasno-motiviranom djelu</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Oslobađajuća presuda četvorici bijelih policajaca koji su ubili 22-godišnjeg nenaoružanog afričkog useljenika Amadoua Dialla potaknula je velike prosvjede u New Yorku i obnovila rasprave o rasizmu u američkim snagama reda. Amadou Diallo ubijen je 4. veljače prošle godine sa 19 metaka u baražnoj vatri u kojoj je ispaljen 41 hitac ispred svog stana u Bronxu. Policajci, svi članovi elitnih postrojbi, koji su tražili serijskog silovatelja izjavili su u svoju obranu da su vjerovali kako Diallo poteže revolver, no pokazalo se da je samo htio izvaditi - novčanik. </p>
<p>Međutim, sudska presuda samo je pojačala rasne napetosti u New Yorku i pritužbe na brutalnost newyorških policajaca. U subotu, dan nakon objavljivanja presude, na ulice New Yorka su se slile tisuće prosvjednika tražeći novo suđenje i kazne za policajce. U ponedjeljak, trećega dana prosvjeda na newyorškim ulicama uhićeno je 12 prosvjednika u blokiranoj četvrti u kojoj se nalazi Policijska akademija. Tijekom prosvjeda u subotu uhićeno je oko stotinu prosvjednika, dok je na nedjeljnom okupljanju oko 2000 prosvjednika ispred zgrade UN-a uhićena jedan. Četvorica policajaca, pripadnika postrojbi za posebne namjene, Kenneth Boss, Sean Carrol, Edward McMellon i Richard Murphy i dalje će ostati na poslu, ali ne na istom položaju. Dopušteno im je da obavljaju dužnosti u policijskoj postaji, no prije toga oduzete su im policijske značke i oružje. Postoji mogućnost da udruge za građanska prava protiv njih podignu optužnice na federalnoj razini kao i da cijeli slučaj ispita ministarstvo pravosuđa. U svakom slučaju proći će mjeseci prije nego što policijski zapovjednik Howard Safir odluči hoće li vratiti policajce na njihovu dužnost ili će posegnuti za disciplinskim mjerama, uključujući i otpust iz službe. </p>
<p>Roditelji ubijenoga, kao i velik dio javnosti, zgroženi su oslobađajućom presudom. Rekli su da pravda nije zadovoljena u slučaju ubojstva njihovog sina te su najavili pokretanje privatne tužbe. S druge strane, gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani rekao je da je suđenje bilo pošteno poručivši nezadovoljnima presudom neka pregledaju snimke sa suđenja. »Čuo sam da ljudi govore isto kao i prije presude - da suđenje nije bilo pošteno, da istina nije izišla na vidjelo. Trebali bi malo razmisliti i reći 'Možda smo ih (policajce) prerano osudili'«.</p>
<p>Porotnici koji su donijeli oslobađajuću presudu izjavili su da su donijeli jedinu moguću odluku s obzirom na dokaze s kojima su raspolagali. Slično kao i ostali porotnici koji su dali izjave za javnost, Helen Harder izjavila je da porota, sastavljena od osam bijelaca i četiri crnca, tijekom vijećanja koje je trajalo 21 sat, nije razmatrala bilo kakve rasne implikacije u ovom slučaju. »Sve je bilo potpuno ne-rasističko. Možda to nije prava riječ, ali ona točno označava ono što mislim«, izjavila je Harder. Predsjednica porote Arlene Taylor, koja je crne boje kože, rekla je u razgovoru za New York Post da trodnevno razmatranje nije imalo »nikakve veze s rasom«. Ostali porotnici rekli su da su bili na muci zbog nekih poteza Dialla, prema opisu četvorice policajaca.</p>
<p>»Gledao je policajce, oni su se predstavili i dok su mu se približavali, počeo se udaljavati. Zašto, to nikada nećemo saznati«, rekao je porotnik Tom Knowles za NBC. </p>
<p> Sve što se događalo oko zbivanja u New Yorku, podsjetilo je mnoge Amerikance na prosvjede u Los Angelesu 1992. godine. Tada je donijeta oslobađajuća presuda četvorici policajaca koji su pretukli crnog vozača automobila Rodneya Kinga. U oba slučaja radilo se brutalnosti četvorice bijelih policajaca nad crnim građanima, oslobađajućoj presudi i velikim prosvjedima. King je ostao živ, a oslobađajuća presuda izazvala je takve nemire i kaos zbog čega je proglašeno izvanredno stanje. </p>
<p> Prosvjedi zbog »slučaja Diallo« zasjenili su prosvjede koji su se u ponedjeljak održali u New Yorku i San Franciscu, na kojima je također bilo puno uhićenih. Tamo se pak prosvjedovalo zbog smrtne presude Mumiai Abu-Jamalu koji je ubio policajca. Abu Jamal ili Crna Pantera, kako se nekada zvao, bio je radijski novinar a smrtna kazna dosuđena mu je zbog ubojstva policajca koji je zaustavio Abu-Jamalovog brata zbog vožnje u krivom smjeru davne 1981. godine. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kubanski diplomat mora napustiti i Kanadu</p>
<p>TORONTO, 29. veljače</p>
<p> - Kubanski diplomat koji je protjeran iz SAD-a i deportiran u Kanadu, jer se navodno bavio špijunažom, morao je napustiti Ottawu u ponedjeljak navečer kada mu je istekla viza, izjavio je u ponedjeljak jedan dužnosnik u kanadskoj vladi. Međutim, izvjesno je da se José Imperatori još uvijek nalazi u kubanskom veleposlanstvu u Ottawi i zasad se ne zna kada će krenuti prema Kubi.</p>
<p> Imperatori (46), bivši vicekonzul u Odjelu za kubanska pitanja u Washingtonu, odbacio je optužbe za špijunažu prije negoli je proglašen nepoželjnom osobom i odveden u zračnu luku u pratnji FBI- a u subotu nakon što je odbio dobrovoljno napustiti zemlju. Imperatori je ubačen na let za Kanadu budući da ne postoji izravna linija Washington-Havana.</p>
<p> »On je primljen u Kanadu i legalno je ovdje, ali nema diplomatski status i stoga se treba pridržavati uvjeta svoje tranzitne vize«, izjavio je glasnogovornik kanadskog ministarstva vanjskih poslova Michael O'Shaughnessy. »Imperatorijeva viza ističe u ponedjeljak navečer i očekujemo od njega da do tada napusti zemlju«, rekaoje ranije glasnogovornik. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Holbrooke: Pobjeda reformista, put za bolje odnose SAD i Irana</p>
<p>DUBAI, 29. veljače</p>
<p> - Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Richard Holbrooke izjavio je da bi pobjeda reformista na iranskim izborima mogla otvoriti put za razvoj odnosa između Washingtona i Teherana. Holbrooke je rekao u utorak u intervjuu za dnevnik al-Hayat, koji je u vlasništvu Saudijske Arabije i ima sjedište u Londonu, da u svakom slučaju Iran mora prvo razmotriti sporna pitanja, kao što je njegova potpora terorističkim skupinama. »Mislimo da su izbori u Iranu vrlo važni...Ono što se danas događa u Iranu nije demokracija, zbog nastavljene vjerske dominacije, ali to je veliki korak naprijed«, izjavio je Holbrooke. »Ako iranska vlada pozitivno odgovori na američko stajalište glede pitanja državnog sponzorstva terorizma i suradnje u rješavanju regionalnih problema i izvora nestabilnosti, u kojima Iran igra veliku ulogu, onda će se otvoriti put za veliki razvoj odnosa« SAD-a i Irana, rekao je on. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Počinje li Madeleine Albright kampanju za predsjednicu Češke?</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Vijest američkog časopisa Time da američka državna tajnica Madeleine Albright razmišlja o ponudi češkog predsjednika Vaclava Havela da ga zamijeni u predsjedničkom uredu nakon što mu 2002. godine istekne petogodišnji mandat, pobudila je veliko zanimanje svjetske, ali i češke javnosti. Prema informaciji Timea, Madeleine Albright o toj ponudi ozbiljno razmišlja, iako se, zasad, o tome formalno ne želi izjašnjavati.</p>
<p> Svjetski mediji podsjećaju da je prije godinu dana češki predsjednik Vaclav Havel rekao kako američku državnu tajnicu Madeleine Albright, koja je češkog podrijetka, vidi kao svoju moguću nasljednicu u predsjedničkoj palači na Hradčanima. Medeleine Albright je, naime, dijete čeških roditelja. Njen otac Korbel, bio je visoki dužnosnik u ministarstvu vanjskih poslova Čehoslovačke, kojega je iz emigracije u Londonu, gdje je bježeći pred nacistima proveo vrijeme Drugog svjetskog rata, pozvao prvi poslijeratni češki ministar vanjskih poslova Jan Masaryk, inače sin prvog češkog predsjednika Tomaša G. Masaryka. Kasnije je Korbel bio čehoslovački veleposlanik u Beogradu, a nakon što su komunisti u veljači 1948. godine preuzeli vlast u tadašnjoj Čehoslovačkoj, Korbel je s obitelji emigrirao u SAD, gdje je primio američko državljanstvo. Tako je i njegova kćerka Madlenka, koja je dobila amerikanizirano ime Madeleine, postala čehoamerikanka i ministrica vanjskih poslova SAD, ali još uvijek razumije i služi se kako češkim tako i srpsko-hrvatskim jezikom, koji je naučila u Beogradu. </p>
<p> Iako su mnogi političari tadašnju neizravnu Havelovu ponudu Madeleine Albright protumačili kao šalu, Havelov glasnogovornik je izjavio kako je Havel mislio posve ozbiljno. Time iz toga izvodi zaključak kako Madeleine Albright, kao »žena koja ne želi biti viđena s drugim, prije nego što bude i službeno razvedena«, ipak dala do znanja da je za tu ponudu zainteresirana, ali o tome ne želi govoriti prije nego joj završi sadašnji mandat u Clintonovoj administraciji. No Time smatra kako je to samo izgovor, budući da će idući tjedan službeno boraviti u Češkoj tri dana te da njezin program umnogome podsjeća na predsjedničku kampanju. </p>
<p> Službeni razlog njenog trodnevnog posjeta Češkoj je prisustvovanje proslavi 150. obljetnice rođenja prvog čehoslovačkog predsjednika Tomaša G. Masaryka, ali je sigurno da neće izbjeći znatiželjna pitanja o svojoj mogućoj kandidaturi za češku predsjednicu. To ne isključuje ni Havelov politički savjetnik Pavel Fischer, a i mnogi češki političari već su se izjasnili o toj mogućnosti. Dok Fischerov prethodnik u toj funkciji i politolog Jiri Pehe smatra da bi Albrightova »bila najboljom kandidatkinjom, koju bismo u toj funkciji mogli imati« i navodi još jednu njenu prednost: »Osim toga ona je žena. Bio bi to velik prodor u češkoj politici«, aludirajući pritom što se u sadašnjoj češkoj vladi ne nalazi ni jedna žena. I senator Michael Žantovsky, bivši češki veleposlanik u SAD-u, smatra da njen ulazak u češku politiku nije posve nerealan. Suzdržani su predstavnici opozicijske Građanske demokratske stranke (ODS), čiji je čelnik Ivan Langer izjavio kako bi mu »bliži bio netko iz republikanske nego demokratske administracije«, imajući pritom u vidu da je njihov kandidat na tu funkciju predsjednik ODS-a i parlamenta Vaclav Klaus. </p>
<p> Međutim glasnogovornik Madeleine Albright James Rubin demantirao je da državna tajnica ozbiljno razmišlja o toj ideji. Pogotovo što nije jasno može li ona, kao američka državljanka, uopće kandidirati za tu funkciju u Češkoj, bez da se odrekne američkog državljanstva. Dosadašnja tumačenja pravnika govorila su da ne postoje pretpostavke za tu opciju, ali tema je isuviše zanimljiva i provokativna, a da se mediji njome ne bi pozabavili.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Postoji li sindikalno zastrašivanje? Prijeteći rječnik jedne opomene mogao bi biti dokaz da - postoji. Primjerice, »klevetničke tvrdnje«, »neizostavno i odmah«... </p>
<p>Pojava sindikalnog zastrašivanja obično ostaje prešućivana kada se javno govori o sredstvima kojima su se neki sindikati pripravni poslužiti da bi sačuvali postojeće članstvo ili onemogućili sindikalne takmaca u pridobivanju članova.</p>
<p>Sindikat Preporod je u najnovijem broju svoga glasila iznio o konkurentskom Sindikatu hrvatskih učitelja više podataka koji razobličavaju djelovanje SHU-a i njegova trenutačnog predsjednika.</p>
<p> Za istinitost svakog od podataka pripravni smo, naravno, odgovarati i ako vodstvo SHU-a smatra da smo iznijeli neistine, neka to dokaže na za to predviđenom mjestu.</p>
<p>No umjesto sučeljavanja na sudu, kolege iz SHU-a su se odlučile grubo sučeljiti s onim kolegicama i kolegama koji su se usudili javno komentirati podatke iz glasila Preporod. Za ilustraciju poslužit ćemo se jednim slučajem.</p>
<p> Učiteljici u jednoj osnovnoj školi, koja se potaknuta informacijama iz Preporoda usudila antieshauovski istupati u zbornici, stigla je ovih dana opomena pred tužbu pravne zastupnice Sindikata hrvatskih učitelja.</p>
<p>Spomenutom opomenom želi se iznuditi javna isprika »nepoćudne« kolegice kako bi se isprikom kolegicu ponizilo, a u zbornici »dokazalo« ono što na sudu, dakako, nije moguće dokazati.</p>
<p> Čak i više od samog sadržaja opomene, vrijedi se pozabaviti njenim prijetećim rječnikom. Spomenuta opomena nas uvjerava kako nisu u pravu oni koji su povjerovali da su pojedine riječi, sintagme i rečenice početkom devedesetih otišle zauvijek u povijesnu ropotarnicu.</p>
<p>Teške uvrede, uvredljive i klevetničke tvrdnje, ime i čast SHU-a, neizostavno i odmah, diskreditiranje i obezvrjeđivanje, ataci na SHU, građanska i kaznena odgovornost, širenje objeda, demoraliziranje lika, potencijalna opasnost, nekorektno kontriranje interesima SHU-a, verbalno neprilični komentari i izjave, civilna tužba radi novčane reparacije, kazneno gonjenje, javna isprika za dosadašnje opaske i prozivanja, kompromitiranje SHU-a, nemili događaji skrivljeni vašim ponašanjem, nenadoknadiva šteta, nesnošljive posljedice itd. - to su samo najilustrativniji primjeri koji pokazuju dokle su kolege iz suparničkog školskog sindikata spremne ići kada žele zastrašivanjem pasivizirati nepoćudnog bivšeg člana.</p>
<p>Kako je kolegica koju SHU želi opomenom zaplašiti, u međuvremenu postala članicom Sindikata Preporod, jasno je da će imati pravnu i svaku drugu zaštitu našega sindikata.</p>
<p> Neugodnosti koje je već do sada doživjela ta kolegica, traže žurnu reakciju ne samo od strane sindikata, već i svih udruga koje promiču pravo na slobodno mišljenje, uvažavanje različitosti, slobodu organiziranja itd.</p>
<p>Sindikat Preporod će opomenu SHU-a žurno prevesti i poslati međunarodnim sindikalnim udrugama školskih sindikata i Institutu slobodnih sindikata Američke federacije rada (FTUI) kako bismo i na taj način pripomogli da se jedna nadasve štetna pojava sasiječe u korijenima.</p>
<p>Nije li sve spomenuto dobar povod da se zapitamo je li se na tržištu sindikalnih opcija dopušteno služiti ama baš svim sredstvima? Spomenuti slučaj učvršćuje nas u uvjerenju kako u demokratski ustrojenim državama svaki vid zastrašivanja, uključujući i sindikalno, mora naići na jednodušnu osudu javnosti.</p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ, predsjednik Glavnog vijeća Sindikata Preporod, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Saborske mandate dati na raspolaganje članstvu HDZ-a, nije u redu institut kooptiranja u stranačka tijela </p>
<p>Raspada li se Hrvatska demokratska zajednica? Nestaje li s hrvatske političke scene Hrvatska demokratska zajednica? Odgovor je, gospodo, ne. Ona postoji, živi i razvija se kroz svoj program i svoje članstvo i još stotine i stotine njezinih podupirajućih istomišljenika u Republici Hrvatskoj i iseljenoj Hrvatskoj.</p>
<p>HDZ nakon 3. siječnja 2000.prolazi kroz čistilište, kako bi izišao moralno čist, častan i pošten, lišen poltrona, oportunista, pripuzica, trojanskih konja, držača figa u džepu i moralno sumnjivih spodoba.</p>
<p>Temeljni ogranci HDZ-a s više od 200.000 članova nisu se nikada odrekli utemeljitelja i prvog predsjednika HDZ-a i utemeljitelja hrvatske države. Oni će na idućem saboru HDZ-a iz svojih redova predložiti i izabrati moralno čiste i poštene čelnike, moralno čiste i poštene stranke HDZ-a, a mi članovi T.O. HDZ-a »Mimara« u Zagrebu zahtijevamo sljedeće.</p>
<p>Svi čelnici i članovi tijela HDZ-a od područnih, općinskih, gradskihi županijskih odbora-organizacija do Glavnog odbora i Predsjedništva moraju dati svoje mandate na raspolaganje članstvu.</p>
<p>Svi zastupnici u Hrvatskome državnom saboru, koji su tamo dospjeli zahvaljujući položaju na izbornoj listi, moraju dati na saboru stranke svoje mandate na raspolaganje, a sabor neka na temelju izbornih lista odluči komu će povjeriti mandat u Hrvatskom državnom saboru. To se ne bi trebalo odnositi na V. izbornu jedinicu u koji je HDZ pobijedio.</p>
<p>Zastupnik u Hrvatskom državnom saboru u slučaju da tijekom mandata prijeđe u drugu stranku ili osnuje novu stranku, mandat ostavlja HDZ-u.</p>
<p>Od idućega stranačkoga sabora tražimo odgovor na sljedeće pitanja.</p>
<p>Što je danas HDZ? Nacionalni pokret odbačenog i izgubljenog članstva i istomišljenika? Stranka čiji članovi plivaju u rijeci kojoj se ne vidi ni desna ni lijeva obala, a vrtlog s maticom divlja?</p>
<p> Veliki gospodarski kolos s golemim nepokretnim, pokretnim i novčarskim kapitalom kojim upravlja jedna razjedinjena skupina moćnih ljudi koji uopće ne vide i ne čuju glas članstva, nego ga po svaku cijenu žele razbiti u njegovu zajedništvu kao bi njim lakše manipulirali.</p>
<p>Treba pristupiti izmjeni i dopuni Programa stranke u ozračju vremena u kojem se nalazimo, ali uvijek na temelju i tragu Ante Starčevića i hrvatskog povijesnog državnog prava, Stjepana Radića i opće čovječanskog republikanizma, na tradiciji hrvatske ljevice, sukladno svjetskom ozračju općeg globalizma i nauka dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Ne smije biti razlike između člana druge stranke ili čelnika koji želi pristupiti HDZ-u, jedan i drugi moraju se javiti u odgovarajući T.O. HDZ-a kako bi se vremenski moglo prosuditi iz kojih razloga pristupa našoj stranci.</p>
<p>Treba zabraniti proširivanje tijela HDZ-a institutom kooptiranja. Točno se zna kada se netko može kooptirati i kakav je postupak.</p>
<p>Nitko od čelnika bilo kojeg tijela u stranci ne može obavljati više od tri funkcije, izuzev zastupnika u Saboru, kojem Sabor može povjeriti određena zaduženja, te vijećnici u Gradskoj skupštini, ali ne mogu biti na čelu nijednog stranačkog tijela.</p>
<p> Na poziv stranačkog tijela moraju se uvijek odazvati na odgovarajući sastanak kako bi se mogla provoditi jedinstvena stranačka politika u odnosu na vladajuće stranke.</p>
<p>Čelnici viših stranačkih tijela i zastupnici u Hrvatskom državnom saboru moraju najmanje jednom u dva mjeseca posjetiti svoj temeljni ogranak ili područni odbor, a na poziv moraju osigurati slobodno vrijeme.</p>
<p>Za idući sabor HDZ-a trebale bi temeljne organizacije predložiti dva izaslanika. Područni, općinski, gradski odbor i županijski svaki po jednog izaslanika.</p>
<p>Između nazočnih izaslanika na temelju njihova prijedloga treba birati predsjednika i potpredsjednika stranke i četiri pomoćnika predsjednika te tajnika stranke.</p>
<p>Svi sadašnji članovi i čelnici stranačkih i državnih tijela, ako i na dalje žele biti članovi HDZ-a, neka se obavezno jave u pripadajuće T.O. HDZ-a.</p>
<p>MATAN KREŠIĆ,</p>
<p> predsjednik T.O. HDZ-a »Mimara«, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nezaposlen čovjek novčano je toliko ovisan o drugima da ta ovisnost određuje mnoge druge ovisnosti</p>
<p>Prema podatcima statistike (svi se slažu) u Hrvatskoj danas ima oko 340.000 nezaposlenih ( stopa više 20 posto). Po završetku ove školske godine oko 90.000 mladih i obrazovanih kadrova dolazi na tržište rada, čime se nezaposlenost povećava.</p>
<p> U proteklih desetak godina iz Hrvatske su otišle tisuće mlađih ljudi, mahom zbog nemogućnosti da nađu posla u svojoj zemlji. Tome uvijek treba dodati velik broj onih koji su zbog istog razloga prije otišli.</p>
<p> Zbog loše gospodarske i socijalne politike, također u zadnjih desetak godina, mnogi su sposobni za rad naprosto gurnuti u prijevremenu mirovinu. </p>
<p>Time smo učinili dvostruku pogrešku i nepravdu: ekonomski, umrtvili smo zamašan radni potencijal; socijalno, stvorili smo mnoge socijalne slučajeve (male mirovine i razmjerno mladi i radno sposobni ljudi besciljno lutaju ulicama). Prosječni staž umirovljenika u Hrvatskoj je 25 godina (1998.).</p>
<p> Ono što nitko ne ističe (ili ne želi isticati) kada se govori o nezaposlenosti, to je prikrivena nezaposlenost. Bit je u tome što ti ljudi nisu prijavljeni kao nezaposleni (statistika), a stvarno su nezaposleni i sve što eventualno i prime nije rezultat njihova rada.</p>
<p> U daljnjem procesu privatizacije i restrukturiranja još uvijek većeg dijela poduzeća (što je neizbježno) mnogi će ostati bez posla kao tehnološki višak. </p>
<p> Može se reći da je nezaposlenost danas i najveći ekonomsko-socijalni, politički i humani problem u Hrvatskoj. Samo sagledavanjem nezaposlenosti kao cjeline može se doći do realnih prosudbi i zaključaka jer »samo cjelina je istina«, kako to kaže Hegel.</p>
<p> Zemlja u kojoj se u tolikoj mjeri ne pokreće najvažniji proizvodni (i stvaralački) resurs: radni potencijal, ne može biti govora niti o goloj egzistenciji, a kamoli o progresu, prosperitetu, razvoju. </p>
<p>Čovjek, djelatnik, ne daje samo radnu snagu (fizičku) kao stroj, robot, nego je on daleko više od toga: on je stvaralac koji svojim umnim sposobnostima stvara i razvija mnoga materijalna i duhovna dobra i vrijednosti.</p>
<p>Zamislimo danas poduzetnika koji bi tehnički kapacitet iskorištavao 50 posto - kako bi prošao na tržištu i što bi sve bio spreman učiniti da taj kapacitet stavi u funkciju! S ljudima (djelatnicima) je to mnogo teže: oni dok ne rade, moraju trošiti.</p>
<p> Stroj se može konzervirati i ne trošiti ništa, može se rashodovati i tako se riješiti svih troškova. S čovjekom to ne možemo, njega se mora financijski uzdržavati od novca koji je netko drugi zaradio.</p>
<p> U gospodarskoj situaciji čije je temeljno obilježje nezaposlenost nužno je osigurati i velika sredstva za preživljavanje nezaposlenih. No, koja država može osigurati pristojnu socijalnu sigurnost tolikog broja nezaposlenih? </p>
<p> Nezaposlen čovjek (i njegova obitelj) ekonomski je toliko ovisan o drugima da ta biološka ovisnost određuje mnoge druge ovisnosti. Htio ili ne, on je primoran da prihvaća svaki stav, mišljenje, usmjerenje, ideologiju, usluge od pojedinaca, a osobito od države. On je vrlo poslušan sluga vlasti koja mu osigurava barem neko preživljavanje, obećava nadu, jer i to je nešto u odnosu na - ništa.</p>
<p> Nezaposleni su vrlo pogodno sredstvo za kojekakve manipulacije. Drugo, golem broj nezaposlenih potencijalna je opasnost za socijalne nemire, za razna destruktivna ponašanja, poroke, društvene devijacije koje mogu biti vrlo nepovoljne za društvo, ali i za obitelj.</p>
<p> U svim civiliziranim društvima, kao prirodna i povijesna kategorija zapisana u ustavu države, odmah iza prava čovjeka na život stoji pravo na rad. Za radno - sposobnog čovjeka, koji je spreman prihvatiti svaki posao, a godinama to ne može ostvariti, nema ni demokracije, ni solidarnosti ni humanosti.</p>
<p> Takav čovjek će kako-tako prebroditi materijalne probleme, ali duhovno on ostaje osakaćen. On je odbačen od društva i pojedinaca. Danas je u nas najveća povlastica imati posao, a najveće poniženje i duhovna bijeda - biti godinama bez posla, živjeti od bilo čije milostinje.</p>
<p>mr. ĐORĐE IVANČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Gospodarske komore u Hrvatskoj mogu bolje i više decentralizacijom </p>
<p>Naravno, od nove vlasti u Hrvtaskoj ne očekujemo revanšizam i masovne smjene, ali možemo i trebamo očekivati potrebna pozitivna ostvarenja kao znak ohrabrenja da se krećemo u poželjnom smjeru razvoja, posebno u području gospodarstva.</p>
<p> Kao dobar potez u tom smislu bio bi program »restrukturiranja« Hrvatske gospodarske komore (cijelog sustava na području Hrvatske). </p>
<p>No, kao prva mjera na tragu promjena trebao bi biti izbor pravih dužnosnika - to moraju biti ljudi visoka moralnog ugleda s odgovarajućim stručnim (profesionalnim) znanjima. </p>
<p>Jer, ako komora nije žarište širenja dobrih poslovnih običaja, nositelj poslovne kulture i etikete i promicatelj novih ideja u gospodarstvu - onda se ona pretvara u svoju suprotnost i postaje balast svojim članicama.</p>
<p>Današnja situacija: Komora u Zagrebu i u 20 županijskih komora ima 580 zaposlenih, od kojih 400 ima visoku ili višu stručnu spremu.</p>
<p> Znanje i struka slabo se rabi u Hrvatskoj, ta je pojava zahvatila mnoga područja društva i nije mimoišla ni komorski sustav. Ljudi u komorama kao »činovnici« nerijetko padaju u apatiju, a čini se da neki njihovi potezi više izazivaju troškove nego korisne učinke. </p>
<p>Novo djelovanje komora vidim u sklopu najavljene decentralizacije/regionalizacije Hrvatske. Komorski bi sustav, stoga, trebalo prilagoditi nastojanju da se »terenska« komora što više i što čvršće veže uz život i problematiku gospodarstva područja koje pokriva. </p>
<p>Središnjica bi svoju aktivnost više vezivala na usklađivanja, na analizu makroekonomske problematike i na strateška razvojna pitanja hrvatskoga gospodarstva.</p>
<p> Tako bi nestala potreba da se svi dijelovi sustava organizacijski moraju pokoravati nekakvim mrtvim »direkcijama«, a istodobno bi došla do izražaja veća djelotvornost i pokretnost aparata.</p>
<p>Također bi bio isključen i prigovor da takav oblik regionalizacije služi jačanju transgraničnosti i autonomaštva (razbijanja Hrvatske), jer bi komore ustrojene na teritorijalnoj nižoj razini radile kao dijelovi jedinstvene cjeline. </p>
<p>DARKO VLAHOVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Pritvoreno pet osoba, među njima i direktor drniškog TOF-a</p>
<p>ŠIBENIK, 29. veljače</p>
<p> - Petar Šarić (58) iz Drniša, direktor drniškog poduzeća Tvornice oplemenjenih folija (TOF) i Niko Tarle (56), također iz Drniša, predsjednik Upravnog odbora poduzeća TOF, privedeni su istražnom sucu Županijskog suda u Šibeniku i zadržani u pritvoru.</p>
<p>Kako stoji u službenom priopćenju za javnost PU šibenske, policija je obavila kriminalističku obradu nad njima temeljem zahtjeva Županijskog državnog odvjetnika Željka Žganjera. Time je utvrđena osnovana sumnja da je Petar Šarić, uz pomoć Nike Tarle, fiktivnom dokapitalizacijom poduzeća TOF pribavio protupravnu imovinsku korist za sebe, ostvarivši vlasnička i upravljačka prava u vrijednosti od 11,6 milijuna kuna. Zapravo, direktor Šarić je postao vlasnik 44,66 posto od ukupnog temeljnog kapitala poduzeća. Ovom su rabotom, stoji u policijskom izvješću, poduzeću nanijeli i materijalnu štetu u iznosu od 152.000 kuna.</p>
<p>Tarle i Šarić se terete za kaznena djela zloupotrebe položaja i ovlasti. sklapanje štetnog ugovora, a Šarić još i za kazneno djelo krivotvorenje službene isprave. Niko Tarle, saznajemo, dugo je godina bio direktor poslovnice »Croatia banke« u Šibeniku.</p>
<p>U Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku privedena su još trojica građana. Riječ je o Anti Gašperovu Ćaći, vlasniku vučne službe »Ćaće«, te još dvojici građana A. G. (29) i R. N. (31). Naime, provedenom kriminalističkom obradom policija je utvrdila da su Ante Gašparev Ćaće iz Krpulja u primoštenskom zaleđu i A. G. (29) iz Primoštena, 3. ožujka 1998. godine u mjestu Mitlo, u općini Marina, fingirali prometnu nesreću s vozilima »opel vectra« splitske registracije i »renault clio«, probnih registracija, kojeg je Ante Gašperov nabavio i preuzeo u ime R. N. (31) iz Primoštena, kod auto kuće »Gašperov«. To su napravili, kažu u policiji, da bi ostvarili protupravnu imovinsku korist, naplatom osiguranja od »Croatia osiguranja« koje im je isplatilo 62.000 kuna.</p>
<p>Policija je protiv Gašperova i A. G. podnijela kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe osiguranja, a protiv R. N. zbog kaznenog djelo pomaganja u svezi izvršenja, dok je Gašparov Ćaće prijavljen i zbog krivotvorenja isprave.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Počinju proljetni požari, policija poziva na oprez </p>
<p>ZABOK, 29. veljače</p>
<p> - Dolaskom toplijih i sunčanih dana približava se razdoblje u kojem se intenziviraju radovi na pripremi i čišćenju poljoprivrednih površina koji uključuju i spaljivanje suhe trave, granja i drugih otpadnih tvari, te zbog neopreznosti postoji mogućnost izbijanja većeg broja požara koji mogu nanijeti velike materijalne štete i ljudske žrtve.</p>
<p>Navodi se to u obavijesti PU krapinsko-zagorske u kojoj se skreće pozornost na najvažnije mjere koje treba poduzeti da bi se spaljivanje obavilo na siguran način. U danima sa jačim vjetrom i noću spaljivanje je zabranjeno, a u uvjetima kada to vrijeme dozvoljava, pri spaljivanju moraju biti prisutne najmanje dvije osobe sa priručnom opremom za početno gašenje, koja uključuje posude s vodom, lopate sa rastresitim suhim pijeskom ili zemljom, prijenosne aparate za početno gašenje požara punjene vodom, pjenom ili prahom koji mogu poslužiti za početno gašenje malih požara. Mjesto spaljivanja mora biti sigurno, tako da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, a tome mogu poslužiti prokopani kanali ili odstranjivanje suhe trave i niskog raslinja na granici površine na kojoj se obavlja spaljivanje.</p>
<p>Ako se spaljivanje radi na većoj površini, uz prisustvo više vlasnika, potrebno je obavijestiti Dobrovoljno vatrogasno društvo koje će na osnovi procjene osigurati određen broj vatrogasaca s opremom i sredstvima za gašenje. Nadzor nad provođenjem tih mjera provodit će djelatnici policije, a interni nadzor i vatrogasna društva na svom području. Zbog nepridržavanja tih mjera protiv prekršitelja poduzimat će se represivne mjere. Iako je već zabilježeno nekoliko požara u kojima je izgorjela veća travnata površina, a podnesena je i prva prekršajna prijava zbog nekontroliranog paljenja trave i niskog raslinja, ove i prošle godine nije bilo ljudskih žrtava kao 1998. godine kada je poginula jedna osoba. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kutjevačke podrume oštetio za 380.000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 29. veljače</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju, u osječku je policijsku postaju priveden D. B. (36) iz Osijeka, ovlašteni potpisnik tvrtke »Dan i noć«. On je, naime, tijekom prošle godine naručio i preuzeo 200 tona brašna od tvrtke Kutjevački podrumi u vrijednosti većoj od 380.000 kuna. Za preuzetu robu, D. B. je kao sredstvo osiguranja plaćanja ispostavljao akceptne naloge, iako je znao da je žiro-račun tvrtke blokiran te da roba neće moći biti naplaćena nakon dogovorenog počeka. Zbog toga je protiv njega podnesena kaznena prijava. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Šest mjeseci zatvora uvjetno za nesreću pod utjecajem alkohola</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom odlukom suca Općinskog suda Zorislava Kaleba, Vladimir Borošak iz Zagreba, osuđen je na šest mjeseci zatvora uvjetno na dvije godine i oduzeta mu je vozačka dozvola na dvije godine, jer je u pripitom stanju skrivio prometnu nesreću u kojoj su dvije osobe zadobile teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Naime, Borošak je 12. travnja 1997. godine, upravljajući osobnim automobilom, registracijskih oznaka ZG-641-PK, ušao na crveno svjetlo iz Vlaške u Smičiklasovu ulicu. Tom je prilikom naletio na lijevi bočni dio osobnog automobila, registracijskih oznaka LI-391-BB, kojim je upravljala Ivana Brdar, a koja je u raskršće ušla na zeleno svjetlo. U sudaru je teške ozljede zadobio Nikola Mišković, putnik iz Borošakova automobila, kao i Martina Obrtlik, suvozačica iz automobila bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka. Borošak je imao 1,8 promila alkohola u krvi. (D.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tražili 100.000 kuna, pobjegli s mobitelom</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Djelatnici V. policijske postaje završili su kriminalističku obradu nad Miroslavom T. (27) i Ivicom C. (25) osumnjičenima da su počinili kazneno djelo razbojstva.</p>
<p>Razbojnički je dvojac, naime, osumnjičen da je 28. veljače opljačkao bračni par Stjepana i Divnu A. Oni su pozvonili na vrata stana bračnog para i kada je Divna A. otvorila vrata, jedan od dvojice pljačkaša ju je uhvatio za vrat i odvukao u stan. Tada ju je zapitao:»Znaš li ti tko sam ja?« i zatražio od nje 100.000 kuna. Tada se u razbojničku dramu ubacio i suprug Stjepan A. koji je krenuo prema mobitelu, no u tome ga je spriječio drugi razbojnik, koji mu je uz riječi, »Nećeš ti nikoga zvati« uzeo mobitel iz ruku i uhvati ga za vrat. Njegova supruga je iskoristila razbojničku nepažnju i krenula trčati prema balkonu, ne bi li nekog dozvala u pomoć. Tada su razbojnici, najvjerojatnije uvidjevši da od pljačke neće biti ništa, pobjegli s mobitelom. Dan kasnije u V. policijskoj postaji obavljeno je prepoznavanje razbojničkog dvojca i ukradenog predmeta, te su Miroslav T.(27) i Ivica C. (25) privedeni uz kaznenu prijavu istražnom sucu u Zagrebu. (D. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ukinut pritvor za četvoricu iz skupine »Požeška dolina«</p>
<p>POŽEGA, 29. veljače</p>
<p> - Odlukom istražnog suca požeškog Županijskog suda Nenada Vlašića, ukinut je pritvor za četvoricu iz skupine »Požeška dolina«.</p>
<p>Naime, kao što smo već pisali, od 1. veljače u pritvoru se nalazi 12 bivših čelnika, članovi Upravnog i Nadzornog odbora trgovačke tvrtke »Požeška dolina«, zbog sumnji da su počinili kaznena djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te pribavljanju protupravne imovinske koristi. Time je počinjena materijalna šteta u iznosu od 60 milijuna kuna, a za ta kaznena djela predviđene su zatvorske kazne od 8 do 13 godina. Iz pritvora su pušteni Stjepan Tomljanović, Željko Kronšteter, Drago Antunović i Pavo Abramović. No, Pavo Abramović je zapravo 13-ti osumnjičeni u ovom slučaju, jer je umjesto u pritvoru cijelo ovo vrijeme proveo na liječenju u požeškoj Općoj županijskoj bolnici zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Za preostalih devet osumnjičenih pritvor i istraga se nastavlja. Najavljenu mogućnost sudjelovanja osumnjičenih i pritvorenih na predstojećoj Skupštini dioničara »Požeške doline«, istražni sudac Nenad Vlašić apriori odbacuje. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bacila se pod vlak zbog psihičkih smetnji</p>
<p>SPLIT, 29. veljače</p>
<p> - Žena koja se u ponedjeljak iza podne na izlazu iz splitskog Željezničkog kolodvora bacila pod vlak Marjan express, koji je krenuo za Zagreb, najvjerojatnije je Splićanka Mira Zarić (52).</p>
<p> Odmah po nesreći nije se znalo tko je žrtva. Kako doznajemo u splitskoj policiji, nakon što je leš prebačen u mrtvačnicu, na identifikaciju se javio Denis Zarić (21) koji je pregledom stvari pronađenih na mjestu nesreće rekao da bi one mogle pripadati njegovoj majci Miri. Pretpostavlja se da je riječ o samoubojstvu, jer je nesretna žena već dulje patila od psiholoških smetnji. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>OPIC priprema 13 projekata koji u Hrvatsku unose 1,2 milijarde USD</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - »Otvaranje OPIC-ova ureda u Zagrebu jasan je znak podrške administracije predsjednika Billa Clintona smjeru gospodarskih reformi koje je pokrenula nova hrvatska Vlada.« Istaknuo je to u utorak na konferenciji za novinare u američkom veleposlanstvu u Zagrebu Kirk K. Robertson, predsjednik Overseas Private Investment Corporation (OPIC) iz Washingtona. OPIC je tvrtka čija prisutnost u regiji znači odluku o promicanju američkih ulaganja ponajprije u Hrvatsku, ali i u druge zemlje regije. Kao jedan od prvih poteza Robertson je najavio osnivanje investicijskog fonda, namijenjenog kupovanju udjela u tvrtkama jugoistočne Europe novcem zainteresiranih američkih investitora. Fond će biti vrijedan 150 milijuna dolara. Tako uložen novac stvorit će veze i privući kapital za daljnji razvoj privrede, rast, restrukturiranje i nastavak privatizacije, dodao je Robertson. »Vjerujem da će OPIC-ovi djelatnici u Zagrebu blisko surađivati sa svim zainteresiranim Vladinim i privatnim institucijama kako bi ekonomskim reformama ostvarili ono što vidimo kao investiranje američkog kapitala u postojani rast hrvatske ekonomije«, zaključio je.</p>
<p> Otvaranje OPIC-ova ureda u Zagrebu pokazatelj je kako je Hrvatska prva na toj investicijskoj listi u regiji. No, američki investitori, koji putem OPIC-a mogu uložiti kapital u više od 140 zemalja u svijetu, za planirane investicije očekuju i stvaranje povoljne klime za ulaganje - transparentnost, uklanjanje korupcije, povoljnu zakonsku regulativu i političku stabilnost. Dosad je OPIC podržao Coca-Coline projekte u Hrvatskoj. Trenutačno se ozbiljno priprema čak 13 projekata, koji bi zajedno u Hrvatsku unijeli gotovo 1,2 milijarde dolara i otvorili više radnih mjesta, naglasio je Robertson. OPIC namjerava posebice istražiti mogućnosti investiranja u mala i srednja poduzeća, ali i u velike inferastrukturne, turističke, energetske i druge projekte u Hrvatskoj i regiji. U odgovoru na novinarski upit, američki veleposlanik u RH William Montgomery rekao je da će Vlada revidirati brojne dosad sklopljene poslove. Ali, prema onome što zna iz dosadašnjih kontakata, s Bechtelovim i Enronovim projektima, usprkos špekulacijama u medijima, »sve je u najboljem redu«. (Goran Smiljanić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Računala prepoznala 29. veljače ili računalci prešutjeli »bug«?</p>
<p>HŽ-ova računala i dalje »bezbrižno« žive u 1972. godini, a ulaganjem 100.000 kuna riješeni ispisi datuma na kartama za vlakove/ Do 31. ožujka uočene »bugove« treba obvezno prijaviti vladinu Povjerenstvu </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Iako je poznato da Hrvatske željeznice nisu imale ni novca ni vremena za cjelovite zahvate u svojem računalnom sustavu i za rješavanje »milenijskoj buga«, ni informatički krizni 29. veljače nije im donio neprilike! Kako saznajemo, njihova računala i dalje mirno »žive« u 1972. godini, koja se i danima i datumima poklapa s ovom. Ali da im na kartama za vlakove ne bude otisnut prastari nadnevak (asocira na kašnjenja!?), uložili su 100.000 kuna i riješili kompletan »ticketing« na svim prodajnim mjestima. Tako je, privremeno, bez problema HŽ prošao kroz još jedan od ovogodišnjih kritičnih datuma za računala. </p>
<p>Inače, sve nove nevolje s računalima zbog (ne)prepoznavanja nadnevka 29. veljače, zbog prijestupne godine ili druge »bugove« zbog prijelaza u 2000. godinu, korisnici velikih sustava u javnim i sličnim poduzećima obvezni su prijaviti posebnom Vladinom povjerenstvu najkasnije do 31. ožujka. Upoznati s tom odredbom, a ponešto i zbog zaštite ugleda vlastite tvrtke, šefovi informatike u gospodarskim i bankovnim sustavima u utorak nisu bili osobito raspoloženi za razgovor s medijima. Jedni su od ranog jutra bili zauzeti dodatnim testiranjima opreme, a drugi su pak kratko rekli da »problema nema« pa zato ni potrebe da bilo što kažu novinama, koje ionako zanimanju samo senzacije.</p>
<p>Da je zbog prilagođenih računala nešto pošlo po zlu, već bi to osjetili po smetnjama u telefoniji (pričekajmo, ipak, račune), poremećajima u opskrbi strujom, vodom itd. A ako je i bilo javnosti manje uočljivih teškoća, kako nam je rekao Marijan Frković, član Povjerenstva, može se pretpostaviti da će ih informatičari »gurnuti pod tepih«. Inače, pogreške u radu računala uzrokovane »milenijskim bugom« mogu se pojavljivati i tijekom cijele ove godine, baš kao što ih se oko pet posto pojavilo već prije 31. prosinca. Zbog toga se pretjerane optimiste upozorava da nismo ni blizu ocjene kako je ovaj problem u Hrvatskoj i u svijetu napokon riješen. A što se tiče malih korisnika računala, primjerice, operacijskog sustava Windows 95 ili 98, i NT platformi, provjerili smo, već od ponoći na utorak pojavio se ispravan nadnevak. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Brodogradilište Uljanik ugovorilo gradnju tri broda za Talijane</p>
<p>PULA, 29. veljače</p>
<p> - Brodogradilište Uljanik i u praksi potvrđuje da je najuspješnije hrvatsko brodogradilište: s talijanskim je brodovlasnikom Atlantica S. p. A. di Navigazione iz Napulja potpisalo ugovor o gradnji triju specijalnih brodova namijenjenih prijevozu automobila.</p>
<p>Prema tom ugovoru, koji će postati pravomoćan potkraj ožujka, gradnja brodova uslijedit će uskoro, a prvi bi mogao biti isporučen potkraj ljeta 2001, a preostala dva u 2002. Novougovoreni brodovi predstavljaju nastavak serije brodova kakvi su prošle i ove godine isporučeni norveškom brodovlasniku Dyviships, a ista su takva tri broda ugovorena za njemačku tvrtku Krupp, isporuka kojih slijedi u ovoj godini.</p>
<p> Zanimljivo je da je talijanski brodovlasnik Atlantica s kojim je Uljanik potpisao novi ugovor član poznate talijanske poslovne asocijacije Grimaldi. Ugovoreni će brodovi biti dugi po 176,5 metara, nosivosti od 12.800 tona, postizat će <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 21 čvora, pokretat će ih Uljanikovi dizel-motori, a svaki će odjednom moći primiti 4.300 automobila. Zbog te namjene ova serija Uljanikovih brodova i ima specifičan izgled. </p>
<p>Sa ova tri novougovorena broda, u Uljanikovoj je knjizi ugovorenih narudžaba ukupno osam brodova. Uz tri već spomenuta koja se grade za njemački Krupp, tu su i dva nedavno ugovorena za domaćeg brodara, Uljanik plovidbu. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Na čijem su zemljištu Plava laguna i Anita?</p>
<p>Kako se sumnja da bi u procijepu između nepreciznih i nedorečenih zakonskih propisa budući vlasnici turističkih poduzeća mogli olako dobiti i dragocjene terene na kojima se oni nalaze, iz Vrsara su i iz Poreča upućena Vladi i Hrvatskom fondu za privatizaciju ozbiljna upozorenja da se to spriječi</p>
<p>POREČ</p>
<p> - Nesporazumi i dileme vezani uz nakanu Andronika Lukšića da postane većinski vlasnik porečke Plave lagune ne prestaju. Ovoga se utorka svojim prosvjedom i zahtjevima premijeru Račanu i predsjedniku Hrvatskoga fonda za privatizaciju Hrvoju Vojkoviću oglasilo i Poglavarstvo općine Vrsar na čijem se području nalaze tri Lagunina autokampa, površine od gotovo 100 hektara. Poglavarstvo općine Vrsar naime traži hitnu reviziju pretvorbe Plave lagune i vrsarske Anite, s posebnim naglaskom na način stjecanja udjela Privredne banke u temeljnom kapitalu. </p>
<p>U pismu premijeru Račanu i Hrvoju Vojkoviću tvrdi se da je riječ o revalorizaciji već otplaćenih kredita. Istodobno vrsarsko Poglavarstvo, koje ima podršku i porečkoga Poglavarstva, traži da se ustanovi na koji je način Privredna banka preuzimala dionice od ostalih državnih institucija kao što su Hrvatski fond za privatizaciju i Mirovinski fond. Od Vlade se traži da HFP također hitno preuzme portfelj dionica Anite i upravljanje temeljem tog portfelja, što je Privredna banka prenijela Državnoj agenciji za sanaciju banaka. Došlo je naime do apsurdne situacije: kako HFP još nije preuzeo taj portfelj, u Nadzornom odboru Anite Privredna banka Zagreb, odnosno njezini kupci iz Italije i dalje imaju većinska tri člana, pa neosnovano upravljaju imovinom tog poduzeća. </p>
<p>Općina Vrsar zatražila je od Vlade da žurno razmotri problematiku preostalog dioničkog udjela Privredne banke u kapitalu Plave lagune, a riječ je o 16 posto dionica koje su po nekim tvrdnjama također prodane Androniku Lukšiću, te da se taj udio prenese pod istim uvjetima kao i drugi dionički udjeli PBZ Državnoj agenciju za sanaciju banaka. </p>
<p>Nezadovoljstvo i uznemirenje Poglavarstva općine Vrsar shvatljivo je utoliko više jer Plava laguna u toj općini ima kampove Bijela uvala (55 ha), Zelena laguna (30 ha) i znatno manji kamp Puntica. Otvoreno je naime pitanje kakav je status bivšeg tzv. društvenog zemljišta, koje u međuvremenu nije procijenjeno, pa nije postalo ni predmetom privatizacije, ali je njegov status dvojben. Upozorava se naime da bi po Zakonu o privatizaciji to zemljište zajedno s objektima na njemu trebalo pripasti Fondu, ali Zakon o vlasništvu tvrdi drukčije, iako o tome nisu doneseni naknadni propisi kao što je to trebalo biti. U slučaju Plave lagune tek je jedna trećina zemljišta procijenjena, a izvan privatizacije ostalo je i dalje gotovo milijun četvornih metara, i to pretežito na vrsarskom području.</p>
<p> U dlaku je slično ili još neobičnije stanje u turističkom poduzeću Anita iz Vrsara. Kod Anite je procijenjeno tek nešto više od jednog hektara zemljišta, a samo kampovi se prostiru na oko 200 hektara. Što to u praksi znači, najbolje kazuje sljedeći podatak: cijela je Anita procijenjena na 80 milijuna maraka, a zemljište na kojemu se nalazi najpoznatije europsko naturističko naselje Koversada, s oko 100 ha, vrijedi više od 50 milijuna maraka. Kako se sumnja da bi u procijepu između nepreciznih i nedorečenih zakonskih propisa budući vlasnici turističkih poduzeća mogli olako dobiti i dragocjene terene na kojima se oni nalaze, sada iz Vrsara i Poreča prema Vladi idu ozbiljna upozorenja da se to spriječi. Dilema je također i u tome kako će zakon razriješiti status bivšega društvenog zemljišta, pa se u Istri vjeruje da bi najbolje rješenje bilo (za razliku od poljoprivrednog zemljišta) da ono dođe u nadležnost lokalne samouprave.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zagrebačka banka ponovno snizila kamate na kredite</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Zagrebačka je banka odlučila od 1. ožujka dodatno sniziti kamatne stope na kredite, u prosjeku za 0,5 posto.</p>
<p>Nedugo nakon najave sniženja kamata na stambene kredite za 0,75 postotnih bodova, na 9,25 posto, ta je najavljena nova kamatna stopa od 1. ožujka snižena za daljih 0,26 postotnih bodova, na 8,99 posto. Nižu kamatnu stopu za stambene kredite Zagrebačka će banka, kako se navodi u priopćenju od utorka, obračunati već u ožujku, što će se odraziti na niže rate stambenih kredita koje dospijevaju u travnju. </p>
<p>Kamatne stope za gotovinske kredite Zagrebačke banke u ožujku će, umjesto dosadašnjih 15 posto, iznositi 14,49 posto. Kamate će na kratkoročne kredite poduzećima, prvoklasnim korisnicima biti za jedan postotni bod niže - 8,5 posto.</p>
<p>Trend sniženja kamata Zagrebačka je banka počela 27. siječnja ove godine kada su kamatne stope snižene u prosjeku za 0,5 postotnih bodova, a na depozite u prosjeku za 0,35 postotnih bodova. (G. Smiljanić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mandat OESS-a bit će najvjerojatnije produžen do kraja godine </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Mandat OESS-ove misije u Hrvatskoj najvjerojatnije će biti produžen do kraja godine, rečeno je u utorak nakon razgovora predsjednika Hrvatskoga državnog sabora Zlatka Tomčića s voditeljem misije u Hrvatskoj Bernardom Poncetom. </p>
<p> Tomčić je u izjavi za novinare nakon susreta istaknuo kako je u razgovoru izrazio »želju i nadu da će hrvatska Vlada i OESS postići sporazum o produženju mandata do kraja godine«. Predsjednik Sabora je dodao kako je riječ o obostranom nastojanju da se produži mandat OESS-a do konca 2000. jer procjenjujemo da je uloga misije korisna u ovoj fazi promjena u Republici Hrvatskoj.</p>
<p> Predstavnici OESS-ove misije, koja je u Hrvatskoj nazočna tri i pol godine, i dosad su se zalagali za produženje mandata, ali je problem bio u bivšoj hrvatskoj Vladi koja je tražila da se dokine mandat takve misije, drastično smanji broj članova te promijene područja i prioriteti djelovanja u Hrvatskoj. Na OESS-ovu summitu u studenome u Istanbulu to je javno zatražio i tadašnji premijer Zlatko Mateša.</p>
<p> Bio je to prvi susret šefa OESS-ove misije Ponceta sa Zlatkom Tomčićem nakon njegova preuzimanja nove dužnosti. Unatoč činjenici da je bio kurtoazan, veleposlanik Poncet je sastanak s predsjednikom Sabora ocijenio »vrlo zanimljivim i plodonosnim«, jer se »raspravljalo o svim pitanjima važnima za OESS«.</p>
<p> »Imam osjećaj da u novom parlamentu vlada odlično ozračje i uvjeren sam da ćemo ubuduće vrlo blisko surađivati sa Saborom«, naglasio je Poncet u izjavi za novinare nakon sastanka.</p>
<p> Zadovoljstvo sastankom izrazio je i Tomčić rekavši da je, uz ostalo, veleposlanika Ponceta upoznao s aktivnostima u Saboru na zakonodavnom području, »u onom dijelu u kojem je i OESS za njega zainteresiran«.</p>
<p> »Sve što radimo u smislu zakonodavstva nije da bi se ispunile bilo čije izričite želje, pa tako ni OESS-a, već zato da bi Hrvatska uistinu ispunila preuzete međunarodne obveze i tako što prije repozicionirala svoju ulogu u međunarodnoj zajednici«, istaknuo je Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uhićen hisovac s 18 kilograma plastičnog eksploziva! </p>
<p>Podrijetlo i namjena oduzetog eksploziva bit će utvrđeni daljnjom kriminalističkom obradom, priopćio je MUP u utorak / Uhićenje HIS-ova službenika dio je operativne akcije SZUP-a i HIS-a koja treba »otkriti i suzbiti umiješanost djelatnika obavještajnih službi u protuzakonite radnje« </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Operativci Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) u suradnji sa Sektorom kriminalističke policije MUP-a, nakon višednevne obrade, u ponedjeljak su uhitili službenika Hrvatske izvještajne službe (HIS) D. V.-a s 18 kilograma plastičnog eksploziva. Podrijetlo i namjena oduzetog eksploziva bit će utvrđeni daljnjom kriminalističkom obradom, priopćio je MUP u utorak.</p>
<p> Uhićenje službenika HIS-a dio je operativne akcije SZUP-a i HIS-a, kojoj je cilj »otkrivanje i suzbijanje umiješanosti djelatnika obavještajnih službi u protuzakonite radnje«, ističe se u priopćenju.</p>
<p>Akcija, koja će poprimiti trajan karakter, praktičan je dokaz najavljenog preispitivanja rada i depolitizacije SZUP-a te »početak borbe protiv svakovrsnog kriminala koji je povezan s državnim strukturama«, stoji u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova što ga je potpisao Slavko Rako. </p>
<p>U priopćenju se također ističe da je ministar Šime Lučin dolaskom na čelo Ministarstva unutarnjih poslova pokrenuo niz aktivnosti vezanih uz preispitivanje rada Službe za zaštitu ustavnog poretka. Uz započetu kadrovsku i tehničku inventuru, te inventuru dosadašnjeg postupanja SZUP-a, ministar Lučin je prvoga dana svog mandata zabranio svaki nadzor, praćenje i prisluškivanje bivših i sadašnjih dužnosnika, političara, novinara i javnih osoba te se odrekao ovlasti iz članka 18. Zakona o unutarnjim poslovima.</p>
<p>Ne želeći komentirati samu akciju SZUP-a i HIS-a u kojoj je uhićen HIDS-ov službenik, niti reći zna li što o njoj, predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić naglasila je kako je to znak da je pravna država u Hrvatskoj napokon počela funkcionirati. »To znači konačno uvođenje reda u institucije koje su dugo funkcionirale izvan pravnog poretka. Svi su konačno jednaki pred zakonom i mislim da građani imaju razloga za zadovoljstvo jer se više nitko ne može kriti iza nacionalnih interesa i tako izbjegavati zakone«, rekla je za Vjesnik Đurđa Adlešić. (Hina, M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mesić i Fižulić s čelnikom turske tvrtke Enka</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - O tome kako da Hrvatska i Turska postignu što bolje odnose razgovarali su u utorak u Predsjedničkim dvorima hrvatski predsjednik Stipe Mesić i dr. Sharik Tare, predsjednik tvrtke Enka iz Istanbula . Zadovoljni razgovorima, obojica su izjavila da će Hrvatska s Turskom sigurno imati mnogo bolje odnose nego dosad. Predsjednik Mesić je izjavio da je bilo riječi i o europskom povezivanju obiju zemalja u čemu najviše može pripomoći gradnja cesta. »Razgovarali smo i o tome, s mogućnošću da Hrvatska u idućih četiri, pet godina napravi mnogo više nego što je učinjeno svih ovih godina«, istaknuo je Mesić. Ujedno je dodao da u gradnji cesta očekuje Tareov angažman, napominjeući kako smatra da Hrvatska i dalje može iskoristiti domaće kapacitete, još više nego dosad..</p>
<p> S obzirom da je dr. Tare predstavnik turske tvrtke koja sudjeluje u građevinskim projektima američke tvrtke Bechtel u Hrvatskoj, novinare je zanimalo je li bilo riječi i o suradnji s Bechtelom. Naime, resorni ministar Radimir Čačić i drugi predstavnici Vlade najavljuju preispitivanje ugovora i daljnje suradnje s američkim graditeljem. Predsjednik je odgovorio da je bilo riječi o suradnji s Bechtelom, ali ne i o eventualnom otkazivanju suradnje, jer je to, drži Mesić, Vladin, a ne njegov posao. </p>
<p>Hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić primio je u ponedjeljak predsjednika Enke u Zagrebu. Teme susreta bile su hrvatsko-turski gospodarski odnosi i angažman te istanbulske tvrtke u Hrvatskoj, priopćilo je u utorak Ministarstvo gospodarstva. Fižulić i Tare iskazali su nezadovoljstvo vrlo niskom robnom razmjenom između Hrvatske i Turske, poglavito kontinuiranim i velikim hrvatskim deficitom. Budući da su prioriteti povećanje izvoza i privlačenje stranih ulaganja te nastavak privatizacije, ministar je istaknuo da je Hrvatska zainteresirana za sve oblike suradnje s turskim gospodarstvom, stoji u priopćenju. </p>
<p> Dvojica sugovornika razgovarala su i o daljnjoj prisutnosti tvrtke Enka u Hrvatskoj koja zajedno s Bechtelom radi na autocesti Zagreb-Dubrovnik. Ukupna dosadašnja ulaganja Enke i Bechtela u Hrvatskoj dosegla su gotovo milijardu dolara, kaže se u priopćenju. Na sastanku je bio i Denis Garrity, potpredsjednik Bechtel Int. i direktor projekta hrvatske autoceste. (M. Rožanković/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić sastavlja tim stručnjaka za smanjenje ovlasti, još jedno savjetničko mjesto muškarcu </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić trebao bi u utorak poslijeopodne razgovarati o ustavnim promjenama i smanjenju predsjedničkih ovlasti s Veljkom Mratovićem, jednim od stručnjaka ustavnoga prava. Predsjednik je to potvrdio novinarima, nakon prijepodnevnog sastanka s dr. Sharikom Tareom, predsjednikom turske tvrtke Enka iz Istanbula. Najavio je da će u ekspertnom timu biti četiri do pet ustavnih stručnjaka koji bi pripremili ustavne promjene. Mesić nije navodio imena rekavši samo da o tome trenutačno razgovara s nekoliko profesora ustavnog prava, ali dodao je da će u timu svakako biti bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić. Novinare je ponovo zanimalo može li Vesna Škare-Ožbolt, savjetnica pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana, ako izađe iz HDZ-a biti savjetnica za unutarnju politiku predsjedniku Mesiću. Predsjednik je takva nagađanja demantirao napominjući: »Ona je ovdje zbog predaje Ureda, a u dijelu javnosti to je krivo predstavljeno. Nismo izvršili državni udar nego civilizirani prijenos vlasti«. Mesić je i tom zgodom ponovio da njegovu timu bivša zamjenica predstojnika Ureda dr. Tuđmana treba zbog tehničkih poslova vezanih uz primopredaju Ureda, jer ona »sve zna o tome«. Također je, na novinarski upit, odgovorio da nije odredio imena svojih još nekoliko savjetnika iako je to najavio za sredinu ovog tjedna. Prema onome što se daje naslutiti iz posljednjih izjava predsjednika Mesića, savjetnik za unutarnju politiku bit će imenovan možda već u srijedu, ili najkasnije do kraja tjedna. Na konstataciju novinara kako to ipak neće biti Vesna Škare-Ožbolt, predsjednik Mesić je znakovito odgovorio: »Ne, bit će muško«. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Škare-Ožbolt dala ostavku u Predsjedništvu HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Potpredsjednica HDZ-a Vesna Škare-Ožbolt podnijela je vršitelju dužnosti predsjednika HDZ-a Vladimiru Šeksu neopozivu ostavku na dužnost potpredsjednice HDZ- a. Kao razlog ostavke Škare-Ožbolt je navela reakcije nekih kolega iz Predsjedništva stranke na njezinu odluku da ostane raditi u Uredu Predsjednika. U pismu ostavke koje je datirano s datumom od ponedjeljka Škare-Ožbolt navodi da je iz dnevnih novina »saznala da su neki članovi HDZ-a (I. Pašalić, LJ. Mintas Hodak, K. Gašparić) u ime stranke izrazili nezadovoljstvo njezinom odlukom da ostane raditi u Uredu Predsjednika kao savjetnica novoga predsjednika Stipe Mesića. Ta reakcija kolega iz Predsjedništva, uz sve one prethodne događaje vezane za tromjesečni rad Predsjedništva, kap je previše u mojoj čaši tolerancije i volje da dalje sudjelujem u radu Predsjedništva stranke«, stoji u ostavci koju je Škare-Ožbolt preko glavnog tajnika HDZ-a Jose Škare uputila Šeksu.</p>
<p>Također navodi da je po dolasku novoga Predsjednika u Predsjedničke dvore podnijela ostavku na svoju dotadašnju funkciju, ali kako ju je Mesić zamolio da ostane još neko vrijeme. »Prihvatila sam njegov zahtjev jer to držim normalnim i civilizacijskim ponašanjem«, navodi Škare-Ožbolt u ostavci. Izrazivši žaljenje što neki njezini kolege ne mogu razumjeti tu odluku Škare-Ožbolt dodaje kako »možda zato sada može više razumjeti razloge zašto nitko nije htio ići s njima u koaliciju dok je HDZ bio na vlasti ili sada kada je u oporbi«. »Čini se da su sami sebi dovoljni, a tako se i ponašaju«, zaključuje Škare-Ožbolt te dodaje kako se nada i vjeruje da, zbog budućnosti stranke, HDZ više nikada neće izabrati takvo vodstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Granić i Škare-Ožbolt osnivaju novu stranku, pridružit će im se Miljavac, Jarnjak i Valentić?!</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Potpredsjednici HDZ-a dr. Mate Granić i Vesna Škare-Ožbolt do kraja tjedna napuštaju HDZ i osnivaju novu stranku, saznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora. Nova će stranka biti stranka umjerenog centra, europski orijentirana i narodna, stranka koja više neće imati nikakvih dodirnih točaka s HDZ-om. </p>
<p>Razloga za novu stranku ima više, a među važnijima je to što je HDZ za Granića i Škare-Ožbolt previše desno orijentirana stranka, opterećena nemilosrdnim frakcijskim borbama, bez ikakve vizije budućnosti, ali i bez ikakvog osvrta na ono što se dogodilo - poraz na parlamentarnim izborima, počinjene greške, međunarodna izolacija Hrvatske, tajkunizacija... Ono, pak, što je najviše utjecalo na odluku Granića i Ožbolt jest, saznajemo, nekolegijalno ponašanje HDZ-a prema Graniću prije i za vrijeme njegove predsjedničke kandidature. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt, kako Vjesnik saznaje, našla se na udaru nekih čelnika HDZ-a nakon ponude predsjednika Stipe Mesića da i dalje ostane u Uredu Predsjednika. To je i bio razlog što je ona dala ostavku na mjesto potpredsjednice HDZ-a. No, nezadovoljstvo Škare-Ožbolt odnosom HDZ-a prema njoj kulminiralo je, zapravo, u vrijeme izbora potpredsjednika Sabora iz redova HDZ-a. Ona nije skrivala želju da to mjesto pripadne njoj, argumentirajući to činjenicom da je jedina HDZ-ova izborna pobjednica. </p>
<p>Granić i Škare-Ožbolt žele stvoriti sasvim novu stranku, a ne nekakav novi HDZ, od kojeg se definitivno udaljavaju. Potpunim otklonom od HDZ-ove politike i vodstva, nova će stranka, saznajemo, pokušati dobiti povjerenje birača i naklonost međunarodne zajednice. U nagađanjima oko toga tko će Graniću i Škare-Ožbolt dati potporu spominje se nekoliko HDZ-ovaca.</p>
<p>Kako doznajemo, ni na koga se neće raditi pritisak da napusti HDZ, ali će svima koji se prepoznaju u novoj stranci vrata biti otvorena. Gotovo je sigurno da će u novu stranku ući bivši ministar obrane Pavao Miljavac, bivši ravnatelj UNS-a Ivan Jarnjak i potpredsjednik HDZ-a Nikica Valentić.</p>
<p>Pregovaralo se, saznajemo, i s akademikom Vlatkom Pavletićem, Jurom Radićem i Jadrankom Kosor, ali su oni još neodlučni oko napuštanja HDZ-a. Iako se spominjala mogućnost da će Graniću i Škare-Ožbolt potporu dati bivši Granićev zamjenik Ivo Sanader, Vjesnik doznaje da bi - u još jednim tajnom dogovoru Ivića Pašalića i Vladimira Šeksa - baš Sanader mogao biti predložen kao kandidat za predsjednika HDZ-a na saboru stranke. (A. Latinović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ima podmetanja u novinarskim upitima o odnosima Predsjednika, Sabora i Vlade! </p>
<p>Vjera Šuman, pročelnica Odjela za informiranje u Uredu predsjednika Stipe Mesića, u prvim javnim istupima je najavila da će njezin Odjel biti potpuno otvoren javnosti. </p>
<p>• Kako ćete se postaviti prema javnosti? </p>
<p>- Moj posao u Uredu vidim u informiranju. To znači da ću ja, kad Predsjednik nije dostupan, prenositi novinarima ono što ih zanima. Trudit ću se da vam budemo na raspolaganju što više mogu, jer je naš temeljni posao da javnost ima pravodobnu informaciju.</p>
<p>• Informirate li Predsjednika o dnevnom pregledu novina?</p>
<p>- Predsjednik voli sâm pročitati novine uz kavu, no i ja ga izvještavam o novinskom pregledu događaja ako on ne stigne. Upoznajem ga i s upitima koje su mu postavili novinari. </p>
<p>• Vi ste na neki način i Predsjednikova osobna glasnogovornica?</p>
<p>- Prije svega vodim Ured za informiranje, dajem informacije, prenosim ono što Predsjednik ne može osobno reći zbog prezauzetosti. Zato me novinari i predstavljaju kao osobnu glasnogovornicu Predsjednika. </p>
<p>• Kako ocjenjujete zanimanje javnosti za Predsjednika i njegove svakodnevne aktivnosti?</p>
<p>- Interes za Predsjednika je jako velik, pogotovo domaćih medija. Ne znam kako je to bilo prije. Očekujem da se zanimanje novinara ipak smanji i da se oni počnu javljati kad bude zanimljivijih tema. Zasad se najviše propituju odnosi Predsjednika s Vladom i Saborom te smanjenje njegovih ustavnih ovlasti. Moram primijetiti da u tim upitima ima i podmetanja, kao da se nastoje stvoriti sukobi između njega i premijera ili predsjednika Sabora. </p>
<p>• Želite li primijeniti iskustva predsjedničkih ureda iz drugih država?</p>
<p> - Novinari su mi rekli da uredi slovenskog i češkog predsjednika Kučana i Havela izvrsno funkcioniraju. Voljela bih otići u Sloveniju i vidjeti kako to oni rade, jer mi je to najbliže. Ovaj posao prije nisam radila. </p>
<p>• Od kada se poznajete s predsjednikom Mesićem? </p>
<p>- Iz vremena predizborne kampanje. U njegov stožer me pozvala Ivana Šikić, a odazvala sam se jer sam mislila da je krajnje vrijeme za predsjednika kakav je Mesić. Nekad davno, kad je bio predsjednik Vlade, radila sam intervju s njim, no on se toga ne sjeća. </p>
<p>• Imate i novinarskog iskustva?</p>
<p>- Radila sam u Znanstveno-obrazovnom programu, bila sam i u Informativnom programu - za vrijeme rata izvještavala sam iz Osijeka. Voljela sam taj posao, radila sam neke zgodne emisije u Znanstvenom programu. </p>
<p>• Kakvu ste atmosferu zatekli u Uredu?</p>
<p>- Ured Predsjednika je dosad bio vrlo zatvoren. Kad smo došli bilo je dosta mučno, ljudi su bili prestrašeni, iako nismo napravili državni udar, već se radilo o normalnoj smjeni vlasti. No, brzo su se navikli na nas i surađujemo jako dobro. U Uredu smo zatekli profesionalce koji dobro rade svoj posao i vjerujem da neće biti problema. </p>
<p>• Smatrate li da bi Ured Predsjednika trebao ostati na Pantovčaku? </p>
<p>- Od početka smo razmišljali o nekom drugom prostoru, jer je stvorena fama o Uredu, ali prepuštamo Vladi da to riješi. Do tada ga želimo otvoriti građanima, a i novinarima ćemo omogućiti prostoriju za rad. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Dolazak Šeste flote - politička potpora Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Dio američke Šeste flote koja operativno pokriva područje Sredozemlja, uplovit će u prvoj polovici ove godine u hrvatski dio Jadrana. Nosač zrakoplova »Eisenhower« sa skupinom drugih brodova bit će usidren u vodama ispred Dubrovnika, a tijekom višednevnog boravka američke mornarice predviđena je i zajednička vježba američkog i hrvatskog vojnog zrakoplovstva.</p>
<p>Kakvi su razmjeri dolaska Šeste flote u Hrvatsku, pitali smo u Ministarstvu vanjskih poslova. Glasnogovornik Ministarstva Željko Trkanjec u posebnoj izjavi za Vjesnik u utorak rekao je među ostalim: »Dolazak dijela Šeste flote u Dubrovnik snažna je politička potpora Sjedinjenih Država Hrvatskoj. Poznato je da takve posjete Amerika organizira samo u onim zemljama s kojima već ima ili želi razviti izuzetno svestrane, političke i vojne odnose. To je snažna poruka da Washington podržava političko otvaranje Hrvatske i daljnje demokratske iskorake«. </p>
<p> »Eisenhower« i drugi brodovi trebali su stići u Hrvatsku još u ljeto 1998. godine, saznaje Vjesnik u diplomatskim krugovima u Zagrebu. Ali, taj je posjet naglo otkazan u trenutku kad su brodovi iz svojih baza već krenuli prema Otrantu, a američko veleposlanstvo na razna visoka mjesta i u uredništva novina u Zagrebu poslalo pozivnice. Razlog otkazivanja bila je napetost u tadašnjim hrvatsko-američkim odnosima zbog nekih zbivanja u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Dolazak većeg broja američkih brodova i vojnika u Dubrovnik može se promatrati i s ekonomskog stajališta. Sigurno je, naime, da će dubrovačko gospodarstvo tijekom nekoliko dana boravka posade nosača zrakoplova »Eisenhower« i drugih američkih plovila ostvariti znatnu zaradu. </p>
<p>Kako je Vjesniku potvrđeno u Ministarstvu vanjskih poslova, boravak visokih američkih časnika u Dubrovniku bit će iskorišten i za razgovore o možebitnoj suradnji remontnog brodogradilišta »Viktor Lenac« sa zapovjedništvom sredozemne flote čiji bi se brodovi mogli servisirati na njegovim navozima. </p>
<p>Zajednička vojna vježba američkog i hrvatskog ratnog zrakoplovstva bit će to prilika da se hrvatski časnici pokažu kako su spremni da se u najkraćem roku uključe u punopravno članstvo Partnerstva za mir jer ispunjavaju najviše vojne standarde. </p>
<p>Špekulacije, poput one da dolazak Šeste flote može biti i svojevrstan pritisak na hrvatske jugoistočne susjede, u Ministarstvu vanjskih poslova nisu htjeli komentirati. Valja, međutim, podsjetiti na činjenicu da je nakon operacije »Maslenica« Francuska poslala svoje ratne brodove u blizinu hrvatskih teritorijalnih voda, no taj potez u tom trenutku nije se mogao protumačiti kao podrška Hrvatskoj i njenim vojnim akcijama. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Međimurski HDZ osuđuje Tomčeve izjave o granici sa Slovenijom </p>
<p>ČAKOVEC, 29. veljače</p>
<p> - Predsjedništvo međimurskog HDZ-a u priopćenju od utorka oštro prosvjeduje protiv izjava koje su u vezi s rješavanjem granične crte sa Slovenijom dali slovenski predsjednik Milan Kučan, ali još više, ističu, protiv onoga što je izjavio Zdravko Tomac, potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora. Moramo podsjetiti, kaže se u priopćenju što ga je potpisao čelnik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Velimir Pleša, da su osamostaljenjem Hrvatske priznate njezine granice (tzv. avnojske granice), koje su u ovom slučaju i povijesne granice. Ali, slovenska strana već deset godina stalno traži proširenje na pojedinim dijelovima granice, i to na račun hrvatskog državnog teritorija, piše Pleša.</p>
<p>»Od Piranskog zaljeva i Svete Gere do Sv. Martina na Muri već godinama se poseže za hrvatskim nacionalnim i državnim područjem. Držimo da u slučaju granice na Muri u Međimurju, koja je stara više od 300 godina, ne može doći do njezina pomicanja, kako to predlaže slovenska strana, do obale Mure«, ističe međimurski HDZ. Podsjeća se i da je upravo na području današnje Međimurske županije u vrijeme Jugoslavije došlo do proširenja Slovenije na račun hrvatskog teritorija i Međimurja u Raskrižju. »Zato u potpunosti podupiremo načelnika općine Sv. Martin na Muri koji je izjavio da se ne može dopustiti daljnje diranje u hrvatski državni teritorij. Ako se u ovom primjeru aktualna vlast u Hrvatskoj očituje na popustljiv način, pitamo se što će biti s Piranskim zaljevom«, kaže se na kraju priopćenja. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vidović: Svi dugovi za socijalnu pomoć bit će isplaćeni u ožujku</p>
<p>U to se ubraja i 2,5 milijuna kuna za siječanjske naknade civilnim žrtvama Domovinskog rata, kazao je ministar rada i socijalne skrbi / Proračunska stavka za socijalu trebala bi biti dovoljna za ublažavanje socijalnih problema / Problem mirovina treba riješiti temeljito kako bi se izbjegla potraga za kreditima </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Socijalna situacija koju je zatekla ova vlast vrlo je dramatična, i to zbog nevjerojatnih razloga. Utvrdili smo da je bivša Vlada, planirajući proračun za 1999., u sustavu socijalne skrbi u obzir uzela godinu sa deset mjeseci. Zato danas moramo rješavati dugove, rekao je u utorak na konferenciji za novinare ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Naglasio je da je s Ministarstvom financija dogovoreno da se dug za socijalu podmiri iz ovogodišnjih proračunskih rezervi, pa je to Ministarstvo odobrilo 50 milijuna kuna za lanjski prosinac. Za isplatu svih pomoći za prosinac nedostaje još 13 milijuna kuna, kazao je i dodao da je u utorak trebalo biti uplaćeno i 50,5 milijuna kuna za socijalu za siječanj 2000..</p>
<p>»Svi dugovi u socijali trebali bi biti podmireni u ožujku, a u to se ubraja i 2,5 milijuna kuna za siječanjske naknade civilnim žrtvama Domovinskog rata«, rekao je Vidović. Konferenciji su nazočili novi tajnik Ministarstva Rudolf Rožić i zamjenik ministra Božo Žaja koji je rekao da su najveći problemi u sustavu socijalne skrbi vezani uz obitelji udomitelja i činjenicu da socijalno ugroženi ove zime nisu dobili pomoć za ogrjev. Vidović nije htio govoriti o iznosima koji se predviđaju za socijalnu skrb u 2000.. »Koliko će točno iznositi proračunska stavka za socijalu, ne znam, ali držim da će to biti dovoljno za ublažavanje socijalnih problema s kojima su građani suočeni«, rekao je. </p>
<p>Ni o iznosu novca koji bi iz proračuna trebao dobiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zasad nema konkretne informacije, dodao je Vidović i naglasio da »postoje neke dvojbe oko toga koliko od potreba treba podmiriti iz proračuna, a koliko bi trebalo prebaciti na teret mirovinskog doprinosa«. Na upit kako Vlada misli osigurati veću naplatu doprinosa, Vidović kaže da je rješenje povećati financijsku disciplinu bez izuzetaka i ukinuti praksu po kojoj su neka poduzeća bila oslobođena plaćanja mirovinskog doprinosa. Žaja je podsjetio na prijedlog da se osnovica najniže plaće na državnoj razini koja je danas 1.500 poveća na 1.635 kuna, što bi povećalo prihode u mirovinskoj blagajni. O tome bi uskoro trebalo raspravljati Gospodarsko-socijalno vijeće, čija je prva sjednica zakazana ua srijedu.</p>
<p>»Ministarstvo rada morat će riješiti probleme invalidskih umirovljenika koji su u novim zakonskim rješenjima postali 'nevidljivi'«, naglasio je Žaja. Dodao je da treba očekivati preispitivanje Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu, a promjene će doživjeti i Zakon o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od početka 1999. Na pitanje o nepravilnostima u Mirovinskom zavodu koje je otkrila Državna revizija, Vidović je kazao da su neke od njih vezane uz nevraćanje zajmova koje je HZMO odobravao, odnosno za činjenicu da se ne zna kud je otišao novac. Ima nepravilnosti u vođenju knjiga, nisu riješena ni pitanja neplaćanja ugovorenih obveza prema HZMO-u kad je riječ o prodaji dionica u vlasništvu Zavoda, a pokazale su se i »nevjerojatne stvari vezane uz zamjene dionica«. </p>
<p>Tako Vidović naglašava da je tokom 1998. provedena zamjena dionica iz portfelja HZMO-a vrijednih 42 milijuna maraka za dionice vrijedne 8,5 milijuna. Zbog takva poslovanja Zavod je u 1998. pretrpio gubitak od 48 milijuna maraka, rekao je Vidović i dodao da je u poslovanju dionicama HZMO-a moguća i odluka o njihovu vraćanju u portfelj Fonda za privatizaciju, uz mogućnost da Vlada za to osigura pričuvu za isplatu mirovina. Na upit kad bi mogla početi isplata mirovina za veljaču, Žaja je rekao da prije svega treba ekipirati Upravno vijeće HZMO-a. Problem mirovina, dodao je Vidović, treba riješiti temeljito kako bi se izbjegla potraga za kreditima. To treba riješiti i zbog 420 milijuna kuna koliko iznosi godišnja kamata na te kredite.</p>
<p>Vidović je govorio i o novom ustroju Ministarstva i naglasio da će se uspostaviti čvršći odnosi s Mirovinskim zavodom, Zavodom za zapošljavanje i Zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Očekuje se i osnivanje Savjeta za radne odnose i tržište rada i Savjeta za socijalnu politiku, dvaju tijela koja će okupljati stručnjake. Oni bi uskoro trebali predložiti Strategiju socijalnog razvitka. </p>
<p>Ravnatelj Mirovinskog zavoda Ante Škember ili opet Dunja Vidošević?</p>
<p>»Još ne znamo tko će biti novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Unatoč ostavci koju je dala Dunja Vidošević, ne bih isključio mogućnost da ona ostane, odnosno da povuče ostavku«, rekao je ministar Vidović na Vjesnikov upit tko će biti ravnatelj Zavoda i je li točno da se pregovara i sa savjetnikom u Zavodu Antom Škemberom. Vidović je naglasio da će o imenu ravnatelja odlučiti Vlada, ali je Božo Žaja potvrdio da se razgovaralo i sa Škemberom. </p>
<p>»Nitko mi službeno nije ponudio mjesto ravnatelja Zavoda. No, kad bi netko to učinio, prihvatio bih«, kazao je Škember za Vjesnik. Dodao je da bi to bilo uz neke uvjete - samostalnost u izboru suradnika i podrška najužeg kabineta Vlade. Na upit ne bi li se njegova funkcija i prazna mirovinska blagajna kosile s dosadašnjim istupima u kojima je »branio« pravo umirovljenika na usklađivanje mirovina i povrat duga, Škember je kazao da ni zbog koje funkcije ne bi odstupio od struke.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatski zakoni diskriminiraju Srbe koji se žele vratiti, tvrdi Džakula </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Čelnici Srpskog demokratskog foruma (SDF) zatražili su u utorak na konferenciji za novinare hitnu promjenu pojedinih zakonskih odredbi koje su »diskriminatorske u odnosu prema Srbima koji se žele vratiti u Hrvatsku«. Prema riječima predsjednika SDF-a Veljka Džakule, u Hrvatsku se vratilo 27.000 Srba, dok 35.000 dolazi u Hrvatsku na nekoliko dana jer nemaju uvjeta za ostanak. </p>
<p>»Ako nova vlast želi demokratsku državu u kojoj bi svi građani imali ista prava, mora promijeniti zakone koji su diskriminatorski prema Srbima koji se žele vratiti«, kazao je Džakula, izrazivši zadovoljstvo »drukčijom retorikom nove vlasti čiji predstavnici jasnije govore o povratku«. »Nadamo se da će tu retoriku pratiti i pravna regulativa kojom bi se osiguralo što učinkovitije provođenje procesa povratka. Zato i nudimo partnerstvo Predsjedniku, Vladi i Saboru«, kaže Džakula. </p>
<p>U SDF-u smatraju da bi za oživljavanje povratka bila nužna promjena 18 zakonskih i podzakonskih akata, a posebno donošenje jedinstvenog zakona o pravima povratnika. Predsjednik podružnice SDF-a u SRJ Petar Lađević se založio za izmjenu Zakona o obnovi i djelomičnu izmjenu Zakona o hrvatskom državljanstvu kojom bi se »osigurala jednakost svih građana«. »Treba riješiti i problem ranijih nositelja stanarskih prava, jer se bez toga ne može očekivati povratak urbanih Srba. Očekujemo izmjene postojećeg ili novi zakon o područjima posebne državne skrbi, osiguranje jednakog zakonskog prava građana za nadoknadu štete od posljedica terorističkih napada te reguliranje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja«, kazao je .</p>
<p>Izrazio je nezadovoljstvo neprovođenjem Zakona o oprostu, jer osobe koje potpadaju pod taj zakon, a većinom se radi o radno sposobnima, dugo čekaju ili nikad ne dobiju rješenja. SDF se zalaže za obnovu sudskih postupaka za 70 Srba koji služe zatvorske kazne u Hrvatskoj zbog ratnih zločina, smatrajući da su »brojni postupci vođeni u njihovoj odsutnosti i na osnovi usmenih optužbi«. Džakula se osvrnuo na dokument »Dragovoljna repatrijacija i održiva integracija hrvatskih izbjeglica«, kojeg je načinio Ured za prognanike, izrazivši nezadovoljstvo što se u njemu ne navodi 22.500 zahtjeva za povrat imovine. »U 40 posto useljenih kuća nalaze se hrvatski državljani koji imaju svoje kuće. To nisu Hrvati iz Janjeva ili BiH, već uzurpatori koji sprječavaju povratak«, kazao je Džakula i dodao da je SDF više puta od prošle, a tako će i od ove vlasti, tražiti da se ti ljudi isele. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vrkić: Borili smo se za boljitak HRT-a, pa nećemo dopustiti da se on raskrčmi </p>
<p>HTV je bio u funkciji državne strategije stranke na vlasti, ali je i aktivno sudjelovao u promjenama, i to prateći i radeći predizbornu kampanju bez greške, ocijenio je direktor HRT-a / Otkad je uvedena shema 3x24 ukupna gledanost povećala se za deset posto, a to se ne može učiniti s dosadnim programom, rekao je Kosovac / Članovi Vijeća HRT-a posebno zamjerili prošlotjednoj emisiji Misli 21. stoljeća </p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Unatoč brojnim primjedbama na program, Vijeće Hrvatske radio-televizije većinom je glasova u utorak prihvatilo izvješće o ostvarenju programskih usmjerenja Hrvatske televizije koje je podnio glavni urednik HTV-a Obrad Kosovac. Protiv izvješća glasovali su Vlaho Bogišić, predstavnik Matice hrvatske, i Stjepan Lice, predstavnik Crkve. Izvješće o radu Hrvatskog radija u prošloj godini Vijeće je prihvatilo jednoglasno. Također, Vijeće je raspravilo i dalo mišljenje na izvješće o poslovanju HRT-a u prošloj godini. </p>
<p>Pri kraju sjednice, nakon brojnih primjedaba i kritika na račun programa, ali i poslovanja HRT-a, direktor HRT-a Ivica Vrkić je kazao da je tijekom svog mandata uspio »količinu nelogičnosti na HRT-u svesti na minimum«. »Unatoč brojnim kritikama, osnovni problem moje uprave bio je kako opstati«, rekao je govoreći o problemima s kojima se susretao, posebice ističući uvođenje PDV-a na pretplatu. Dodao je i da je tijekom mandata imao problema s raznim »interesnim skupinama«. »Tako je bilo i onih koji su govorili 'izgubit ćemo izbore, daj da barem zadržimo Treći program'«, kazao je Vrkić, osvrćući se na pritiske da se privatizira Treći program. »Uprava i ja sâm«, nastavio je, »borili smo se za boljitak HRT-a, pa ni sad nećemo dopustiti da se on 'raskrčmi'. Zato ćemo predložiti novi zakon o HRT-u«. On je istaknuo da je »HTV bio u funkciji državne strategije stranke na vlasti, ali da je i aktivno sudjelovao u promjenama, i to prateći i radeći predizbornu kampanju 'bez greške'«. »Jedva čekam da odem«, zaključio je Vrkić, koji je Vladi već stavio svoj mandat na raspolaganje. </p>
<p>Najveće rasprave su se vodile oko HTV-ova programa, posebice filmskog i dramskog, iako je isticano da je program, u usporedbi s prijašnjim godinama, poboljšan. Članovi Vijeća, među kojima je bio i Stjepan Lice, spočitavali su preveliko nasilje u filmovima, njihovu nisku kategoriju, ali i neprimjereni termin emitiranja pojedinih filmova. Nada Gaćešić-Livaković, predstavnica Društva dramskih i filmskih umjetnika, zatražila je očitovanje o tome koliko će se ove godine uložiti u dramski program, dok se Zvonimir Stanislav iz Hrvatskog društva glazbenih umjetnika požalio što HTV nema glavnoga glazbenog urednika. </p>
<p>Velike zamjerke upućene su prošlotjednoj emisiji »Misli 21 stoljeća« urednika Branimira Bilića u kojoj je gostovao Marijan Munjić. Ante Beljo (HDZ) i Hrvoje Hitrec (HDZ) tu su emisiju ocijenili svojevrsnim pozivom na linč, ali i primjerom nasilja u emisijama, jer je Bilićev gost, osim neargumentiranih optužaba, zagovarao i hajku. Odgovarajući na te primjedbe, Kosovac je ponudio da gost iduće Bilićeve emisije bude Beljo. Što se tiče filmova, Kosovac je kazao da se oni emitiraju po točno određenim kriterijima, odbacivši tvrdnje da HTV kupuje filmove niske kategorije. Otkad je uvedena shema 3x24 ukupna gledanost povećala se za deset posto. Istaknuo je i bogatiji sportski i dječji program te povećanu gledanost nekih informativnih emisija, primjerice »Motrišta«. »Čudno je da se u novinama hvali program, a traži se ostavka glavnog urednika«, zaključio je on.</p>
<p>Član Uprave zadužen za financije Josip Đerek rekao je da je u 1999. HRT ostvario prihod u iznosu od 1,042 milijarde kuna, dok su rashodi bili 1,037 milijardi kuna, što znači da je godina završena s dobiti od 4,5 milijuna kuna. Prosječna plaća na HRT-u je 3.846 kuna, a zaposlenih je 3.554. </p>
<p>Naknada članovima Nadzornog odbora HRT-a 7.600 kuna</p>
<p>Članovi Vijeća HRT-a ostali su zatečeni nakon što je član Uprave Josip Đerek, odgovorajući na pitanje Vlahe Bogišića o naknadi za članove Nadzornog odbora HRT-a, kazao da ona iznosi dvije prosječne neto plaće, odnosno nešto više od 7.600 kuna.</p>
<p>Đerek je pojasnio da s imenovanjem i visinom naknada za članove Nadzornog odbora Uprava HRT-a nema ništa, jer je to u nadležnosti Sabora. Za razliku od trojice članova Nadzornog odbora, članovi Vijeća HRT-a, koje također imenuje Sabor, rade volonterski. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U srijedu bi se trebalo znati hoće li Tuta biti izručen Haagu</p>
<p>ZAGREB, 29. veljače</p>
<p> - Mišljenje nizozemskih liječnika o zdravstvenom stanju Mladena Naletilića Tute i njegovoj sposobnosti odlaska u Haag trebalo bi biti objavljeno u srijedu. Predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a »Rebro« te voditelj liječničkog konzilija koji je brinuo o Tuti dok je bio na bolničkom liječenju, prof. dr. Ivo Čikeš, očekivao je da mu u utorak do kraja dana stigne nalaz haaških liječnika. </p>
<p>Naletilić se nalazi u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj ulici, a liječnici s Rebra svakodnevno kontaktiraju s onima koji sada brinu o Tuti. Ako se ukaže bilo kakva potreba za njihovom intervencijom, odnosno ako Tutino stanje postane akutno, bilo koji liječnik iz konzilija spreman je otići i pružiti mu adekvatnu liječničku pomoć.</p>
<p>Kakvo je Naletilićevo trenutačno zdravstveno stanje, prof. dr. Čikeš nije želio komentirati za novine, naglasivši da je sve rečeno u posljednjem, zaključnom mišljenju liječničkog konzilija. Za Vjesnik je izjavio da on i ostali članovi konzilija čekaju mišljenje nizozemskih kolega, a tek će tada moći reći nešto više. Također nije želio komentirati ni izjavu ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave dr. Stjepana Ivaniševića, koji je u nedavnom razgovoru s novinarima u Novinarskom klubu Hrvatskog novinarskog društva izjavio da mu prof. Čikeš, na upit može li Tuta podnijeti prijevoz u Haag, nije odgovorio ni pozitivno ni negativno.</p>
<p>»U našem zaključnom mišljenju i ujedno zadnjem priopćenju medijima, sve je vrlo jasno rečeno. Govorili smo o potencijalnoj opasnosti kojoj je izložen gospodin Naletilić, a ne o prijevozu u Haag, jer s takvim situacijama nemamo iskustva«, naglasio je prof. Čikeš.</p>
<p>Ministar Ivanišević je, podsjećamo, prigodom susreta s novinarima rekao i da će poštovati nalaz nizozemskih liječnika kakav god on bio. »Ako kažu da Tuta mora u Haag, moram potpisati njegovo izručenje. I Tuti, s kojim sam razgovarao, rekao sam da u tom slučaju nemam izbora«, rekao je tada ministar Ivanišević. (T. Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mance: Nikada nisam rekao da »Novi list« kupuje »Feral Tribune«!</p>
<p>RIJEKA, 29. veljače</p>
<p> - »Novi list je prije 10 godina počeo tiskati tjednik Feral Tribune, puno smo toga prošli zajedno. Neko vrijeme je ta suradnja bila prekinuta iz organizacijskih razloga, ali je potom nastavljena. Sada razgovaramo o vlasničkom povezivanju. Za četiri do pet mjeseci znat ćemo kakvi će biti oblici poslovne suradnje«, kazao je u utorak za Vjesnik direktor, glavni i odgovorni urednik i suvlasnik Novog lista Zdenko Mance. On je napomenuo i da nikad nije izjavio da Novi list kupuje Feral Tribune, kao što se to moglo zaključiti iz naslova u nekim novinama.</p>
<p>Što se tiče jačanja Novog lista, Mance napominje da Novi list i Glas Istre povezuje 30-godišnja suradnja te da bi oni zajedno mogli činiti novog jakog nezavisnog novinskog izdavača. Taj bi, pak, itekako mogao biti zanimljiv za udruživanje Karlovačkom listu, koji je prije tri godine pokrenut uz pomoć Novog lista, te Zadarskom listu s kojim je Novi list nedavno uspostavio suradnju. </p>
<p>Novi list želi proširiti svoju izdavačku djelatnost i na jedan tjednik, a manji novinski izdavači zasigurno bi se željeli vezati za većeg poslovnog partnera koji bi im osigurao dodatna ulaganja u list, kaže Mance. </p>
<p>Novi list će do kraja ove godine pokrenuti i novu tiskaru (sada koriste »Editovu« rotaciju), te zato nastoje proširiti i broj korisnika tiskarskih usluga. Tako će se od sada u Rijeci tiskati i tjednik Dubrovački list. </p>
<p>Na naše pitanje što će biti s najavljivanim promjenama u uredničkom kolegiju Novog lista nakon nedavne smjene glavnog urednika Branka Mijića, s obzirom na priče o smjeni gotovo svih urednika, Mance je odgovorio da nam po tome »do daljnjega« ne može ništa reći. Potvrdio nam je da Novi list kreće 3. ožujka s novim izdanjem - erotskom revijom Smokvin list, koja će stajati 15 kuna, što je upola jeftinije od konkurentskih mjesečnika. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Fižulić: Država će »oprostiti« Diokomu 120 milijuna kuna duga! </p>
<p>Diokom, Adriachem, Adriavinil, Dalmatinka Sinj i Željezara Split imaju budućnost, rekao je njihovim čelnicima ministar gospodarstva Fižulić / Nakon što im država otpiše sva dugovanja, trebaju pronaći strateškog partnera, a radnici moraju sami voditi brigu o poslovanju poduzeća / Brodosplit je nepotrebno upao u teškoće, ali uz pomoć Vlade imat će sve uvjete za izlazak iz krize</p>
<p>SPLIT, 29. veljače</p>
<p> - Diokom je sigurno najozbiljniji problem splitskog i županijskog gospodarstva, ustvrdio je u utorak ministar gospodarstva Goranko Fižulić na konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora s direktorima najkritičnijih poduzeća u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Fižulić je sindikalistima i Upravi Diokoma predložio model izlaska iz krize, naglasivši da je država spremna oprostiti Diokomu 120 milijuna kuna duga. Ministar je kazao da će Diokom nakon otpisivanja duga postati kreditno sposoban, što znači da može pronaći strateškog partnera i obratiti se bilo kojoj banci te u tom slučaju nastaviti s proizvodnjom. </p>
<p>»Ali, pod uvjetom da radnici kao novi vlasnici preuzmu tvornicu u pet tehnoloških cjelina i nastave sami voditi brigu o poslovanju poduzeća«, rekao je Fižulić, dodavši da će država deblokirati račun Diokoma, čime toj tvornici pruža jedinstvenu priliku za novi početak. Ministar je kazao da je dio uprave i sindikata Diokoma primio njegov prijedlog »s velikim čuđenjem, dok je predsjednik Uprave Mladen Ćurković energično odbacio ponuđeni model izlaska iz krize«. »Naravno da je bilo lako živjeti na jaslama državnog proračuna, ali tome se mora jednom stati na kraj«, istaknuo je Fižulić. </p>
<p>Osvrnuvši se na probleme u Brodosplitu, kazao je da je splitski škver nepotrebno upao u teškoće, dodavši da će uz Vladinu pomoć imati sve uvjete da napokon iziđe iz krize. Vlada će dugovanja splitskog škvera od 61,5 milijuna dolara, koji dospijevaju na naplatu u ovoj godini, reprogramirati na rok od četiri godine, a sav priliv od 107 milijuna dolara ostavit će splitskom brodogradilištu. Fižulić je kazao i da će Brodosplit biti spreman za privatizaciju 2001., upozorivši da bi bilo najbolje kad bi škver prešao na izgradnju skupljih serijskih brodova. Fižulić i njegov pomoćnik Milan Čuvalo razgovarali su i s direktorima Adriachema, Adriavinila, Dalmatinke Sinj i Željezare Split.</p>
<p> Ministar je pritom primijetio da mu se, gledajući iz Zagreba, situacija u Splitu i Županiji činila puno dramatičnijom no što stvarno jest. »Sva četiri poduzeća imaju svoju priču, no sva imaju budućnost. Uz adekvatni menadžment te uz neutralnu državu koja ih samo oslobađa porezne presije, oni mogu opstati na tržištu i dalje se razvijati«, rekao je Fižulić. Kao rješenje problema i za Adriachem, Adriavinil te Dalmatinku, ministar je predložio pronalazak strateškog partnera, nakon što im država otpiše dugovanja. Ako tvrke nemaju vrijednosti, država će ih darovati zaposlenicima da sami iznađu njezinu vrijednost. Obveze koje te tvrke imaju prema državi, tvrdi Fižulić, realno su nenaplative, a ako i jesu naplative, to je moguće samo kroz stečaj.</p>
<p>»Stečajem se vraćate na početak pa poduzeće prodajete za jednu kunu. Ovaj model predstečajnog postupka tvrkama omogućava da se same reorganiziraju i opstanu na tržištu«, među ostalim rekao je ministar gospodarstva. Stoga je dogovoreno da država, kao većinski vlasnik, za Adriachem i Dalmatinku raspiše još jedan međunarodni natječaj, na koji se mogu javiti i radnici. Onaj tko tvrtku na natječaju dobije mora se pobrinuti za tehnološki višak radnika. Među ostalim, Dalmatinki je preporučeno da potraži komercijalni kredit za obnovu tehnologije.</p>
<p>S obzirom na ekološke predrasude s kojima se Adriavinil suočio kod lanjskog pokušaja prodaje Boshodchemu, ministar Fižulić obećao je pokretanje nove procedure kojoj će se pridodati mišljenja Ministarstva zaštite okolišta i prostornog planiranja te Županije i Grada Kaštela. Onaj tko se usprotivi prodaji, odnosno daljnjem radu Adriavinila, morat će zbrinuti 290 njegovih uposlenika. Željezara Split jedina je koja će kreditom Hypo banke u idućih nekoliko godina samostalno obnoviti zastarjelu tehnologiju. Ova tvrka od Ministarstva gospodarstva traži tek jeftiniju struju, kontrolirani izvoz sirovine-starog željeza i ugrađivanje njezina proizvoda u sve ono što financira država. </p>
<p>Irena Dragičević i Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Hoće li Linić dopustiti da riječka »Luka« potpiše prvenstvenu koncesiju?</p>
<p>RIJEKA, 29. veljače</p>
<p> - »'Luka' Rijeka ovih je dana zatražila od svog većinskog vlasnika, Fonda za privatizaciju, da napokon odluči o potpisivanju ugovora o prvenstvenoj koncesiji na lučko područje koju nudi lučka Uprava. Sporna su dva članka tog ugovora - o pravnom statusu lučkih objekata s obzirom da mnogi nemaju uporabnu dozvolu, te o zbrinjavanju eventualnog viška od oko 1.600 sadašnjih zaposlenika 'Luke'«, rekao je u utorak predsjednik Nadzornog odbora »Luke« Oliver Kocijan. On napominje da bi se oko ovoga problema trebali usuglasiti HFP i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Kako doznajemo iz provjerenih izvora, u »Luci« sad ipak žele potpisati ugovor o prvenstvenoj koncesiji, ali su odlučili ipak pitati HFP jer nitko na sebe ne želi preuzeti odgovornost za (ne)potpisivanje ugovora. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić se, ne tako davno, žestoko protivio tomu da »Luka« dobije prvenstvenu koncesiju, te se zalagao da u luku dođu inozemni koncesionari, koji su spremni uložiti u modernizaciju luke i dovesti teret. Sada se mnogi pitaju hoće li Linić pomoći »Luci« da dobije koncesiju ili će se »zakačiti« za činjenicu da »Luka« u zakonskom roku nije potpisala koncesijski ugovor. Podsjećamo da je ugovor trebao biti potpisan do 28. prosinca 1999. godine. </p>
<p>Posljednjih dana puno se govori o vrlo konkretnim željama i prijedlozima Mađara, Bavaraca i Koreanaca da kao koncesionari ulože veliki novac u modernizaciju riječke luke. Trenutačno je luka u vrlo lošem stanju, a strani ulagač, kojemu lučka uprava može dati koncesiju na 35 godina, ne bi pristupio modernizaciji luke, ako nije siguran da će uloženo vratiti kroz prekrcaj lučkog tereta. I taj će teret morati sam osigurati, s obzirom da ga u ovome trenutku u riječkoj luci ima vrlo malo. </p>
<p>Budući da je stanje u riječkoj luci vrlo teško, lučka uprava bi zasigurno dala strancima koncesije pod povoljnim uvjetima. Ti koncesionari dobivaju mogućnost plasiranja kapitala (modernizacija luke, među ostalim, znači zapošljavanje domaćih lučkih radnika, špeditera, prijevoznika... Čuju se mišljenja da bi trebalo mijenjati i zakon o lukama da bi lučka mehanizacija i skladišta bila u vlasništvu koncesionara, jer bi on lakše i brže ulagao u svoje. Uostalom, po isteku koncesije, zasigurno nitko neće ta skladišta odnijeti iz Rijeke. </p>
<p>Što se tiče Koreanaca, oni već koju godinu čekaju na odgovor Vlade po pitanju povoljnog kredita koji nude za modernizaciju riječke luke. Riječ je o 34,5 milijuna američkih dolara na rok otplate od 25 godina s počekom od sedam godina. No, brine to što, po pitanju povećanja tereta u riječkoj luci, Koreanci u ugovoru navode »kako će sve učiniti da određene robe usmjere u riječku luku«. </p>
<p>Radnici »Luke« se boje da će dobar dio njih ostati bez posla, ako njihovo poduzeće ne dobije 12-godišnju prvenstvenu koncesiju. No, čuju se i oprečna mišljenja da će dokeri ostati bez posla, upravo ako financijski potpuno iscrpljena »Luka« dobije prvenstvenu koncesiju. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000301].
|
