svojstva. Primjer takva jelovnika dan je na tablici 8.14.

Mali obroci uzeti na brzinu, između glavnih obroka (engl. snacks), čine također dio dnevne prehrane i djece i odraslih. Mala djeca često traže po koji zalogaj između obroka, a školska ga često i trebaju nakon povratka iz škole. Neka ih djeca traže kada su potištena ili mnogo uče. Međuobroci se mogu dopustiti u razumnoj količini ako ne smanjuju apetit za idući glavni obrok.

U predškolske i školske djece te adolescenata posebno treba paziti na konzumiranje količine i kakvoće hrane za vrijeme gledanja televizije, koje je vrlo često višesatno. Grickanje uz televizijski prijamnik ružna je navika i, vjeruje se, čest je uzrok pretilosti u dječjoj dobi. Razni ugljikohidratni, često i jako masni „čipsovi” uz ostale negativnosti također prianjaju uz zube i mogu biti dodatni uzrok karijesa.

Učenje iz roditeljskog primjera treba iskoristiti i za usvajanje dobrih navika soljenja i šećerenja hrane. Kako je pretjerano soljenje i šećerenje štetno za zdravlje, roditelji ne trebaju ni sebi ni djetetu dosoljavati i doslađivati hranu. Posebno treba spriječiti ili prekinuti naviku noćnog hranjenja već u drugoj polovini prve godine, jer mlijeko ili čaj sa šećerom ili voćni sok koji se u tu svrhu obično daju djeci na bočicu pomažu razvoju karijesa.

Radi prevencije ateroskleroze u odrasloj dobi, danas se preporuča ograničen unos masnoća od druge godine života nadalje. Masti u hrani ne trebaju prelaziti 30% ukupnog energetskog unosa, od toga 10% trebaju biti zasićene i visokonezasićene masne kiseline, a 10-15% jednostruko nezasićene masne kiseline. Konzumiranje ribe nekoliko puta na tjedan osigurava unos omega-3-masnih kiselina.

Do četvrte godine života nepoželjno je stavljati pred dijete lješnjake, orahe, razne sjemenke

Previous page

Next page