Philologic Results

masnog tkiva po kojoj ono doseže prvi maksimum razvijenosti oko 9. mjeseca života, da bi se od tada do oko 8. godine postupno smanjivalo; od tada ponovno raste do adolescencije.

2.1.4. Rast glave

Rast glave pratimo mjerenjem frontookcipitalnog opsega glave. Glava raste usporedno s rastom moždane mase. Rast opsega glave najbrži je u prve tri godine života, poslije toga glava raste puno sporije. U djece s teško oštećenim mozgom koji zaostaje u rastu, opseg glave ostaje malen za dob. S druge strane, nerazmjer između produkcije i resorpcije cerebrospinalnog likvora koji ima za posljedicu porast intrakranijalnog tlaka (hipertenzivni hidrocefalus) uzrok je nenormalnom porastu opsega glave. Glava može prekomjerno porasti i zbog patološkog porasta mase mozga, i bez hidrocefalusa; najčešće je to uz neke nasljedne metaboličke bolesti (Canavanova bolest, Alexanderova bolest i dr.).

Za ocjenu rasta opsega glave služimo se također centilnim krivuljama u koordinatnom sustavu u kojem je na apscisi životna dob, a na ordinati dosegnuti opseg glave mjeren preko čela i zatiljka.

Osobito je važno pratiti eventualni prelazak opsega glave djeteta s manje na veću centilnu krivulju, što može biti znak hipertenzivnog hidrocefalusa, ili s veće na manju, što može upućivati na zaostatak rasta mozga.

2.1.5. Procjena zrelosti - koštana dob

Djeca se međusobno znatno razlikuju s obzirom na brzinu rasta i sazrijevanje pojedinih funkcija i organa. Tako neka djeca brže sazrijevaju, pa ranije uđu u pubertet, dok je u druge sazrijevanje sporije, pa pubertet nastupi kasnije. Sazrijevanje brojnih fizioloških funkcija ne ide u sve djece paralelno s krivuljom općeg rasta. Zbog toga se događa da se dva djeteta iste životne dobi (npr. 14 godina) ili iste tjelesne visine znatno razlikuju s obzirom na stupanj zrelosti. Zato je za cjelovitu ocjenu razvoja djeteta potrebno na neki način procijeniti ne samo njegove fizičke dimenzije nego i dosegnuti stupanj razvoja i zrelosti. Najčešće upotrebljavana metoda ocjene stupnja zrelosti jest rentgenska procjena sazrijevanja kostiju, čime se dobiva podatak o tzv. koštanoj zrelosti ili koštanoj dobi. Koštana zrelost označava dio puta koji je određena kost prošla do potpune zrelosti.

Postoji više metoda za rentgensku procjenu koštane dobi djece od kojih se u kliničkoj praksi najčešće primjenjuje usporedba rentgenskih slika zapešća lijeve ruke sa serijama standardnih slika u odgovarajućim atlasima (najpoznatiji Greulich-Pyleov atlas).

Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [word count] [Mardesic_Pedijatrija].