2.1.2. Rast u visinu i rast tjelesne težine - opće krivulje rasta

Fizički rast djeteta ocjenjujemo najjednostavnije mjerenjem tjelesne duljine (odnosno - poslije prve godine života - tjelesne visine) i tjelesne težine. U svakodnevnoj praksi za ocjenu fizičkog napretka dojenčeta služi nam prvenstveno tjelesna težina, dok poslije prve godine života, za dugoročni nadzor rasta djeteta bolje služi tjelesna visina. Pritom tjelesnu visinu ili težinu određenog djeteta uspoređujemo s odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece, po mogućnosti iz iste populacije, koje su dane u obliku tablica ili krivulja.

Krivulje rasta visine i težine konstruirane su na temelju statistički obrađenih podataka velikog broja zdrave djece u koordinatnom sustavu u kojem je na apscisi kronološka dob djeteta, a na ordinati dosegnuta težina ili visina u toj dobi. Obično su na takvim grafikonima osim krivulje koja spaja točke prosječne visine odnosno težine djece određene dobi, dane i krivulje koje označavaju statističku varijacijsku širinu visine ili težine za dob. To su tzv. težinsko-dobne i visinsko-dobne centilne krivulje. Njihovo značenje i primjena pokazani su na slikama u Dodatku na kraju knjige. Dijete čija visina ili težina pada ispod 3. (ili 5.) centila ili iznad 97. (ili 95.) centila za dob odstupa prema tome u znatnoj mjeri od velike većine (95% odnosno 97%) djece iste dobi, pa to treba biti poticaj za traženje uzroka niska ili visoka rasta, niske ili visoke tjelesne težine.

Centilne krivulje rasta osobito su pogodne za dugoročno praćenje razvoja određenog djeteta, budući da većina djece slijedi jednu te istu centilnu krivulju visine i težine tijekom većeg dijela razvojne dobi; vjeruje se da centilna krivlja dobrim dijelom odražava njegov genski određen potencijal rasta. Svako pomicanje djetetove visine ili težine tijekom dugoročnog praćenja izvan svoje prvobitne centilne krivulje treba upozoriti na moguće patološke uzroke.

Za otkrivanje poremećaja rasta u visinu i učinaka eventualnog liječenja korisno je izračunati i nadzirati brzinu rasta u visinu (u cm/godinu) i podatke unositi u koordinatni sustav u kojem je na apscisi kronološka dob, a na ordinati nije dosegnuta visina u određenoj dobi, nego brzina rasta u određenom razdoblju (npr. u prethodnoj godini) u cm/godinu. Takva krivulja pojedinog djeteta pokazuje vrlo zorno kako se brzina rasta djeteta mijenja tijekom razvojne dobi. Ona je neusporedivo najveća u prenatalnom razdoblju razvojne dobi, manja u dojenačkoj dobi, a najmanja u školskoj dobi do vremena pojave tzv. pubertetskog ubrzanja rasta. U pubertetu krivulja brzine rasta pokazuje karakteristični šiljak koji se vremenski dobro podudara s pojavom drugih znakova puberteta - vidi sliku 2.2.

Praćenje brzine rasta osobito je korisno u endokrinološkim bolestima uz koje su vezani poremećaji rasta (hipopituitarizam, hipotireoza, adrenogenitalni sindrom) u kojima se može na krivulji brzine rasta pratiti djelovanje hormonske terapije.

Za ocjenu fizičke konstitucije i stanja uhranjenosti korisno je usporediti tjelesnu težinu s

Previous page

Next page

---

Duško Mardešić i suradnici [2000], Pedijatrija (Školska knjiga, Zagreb), 1166 pp. [word count] [Mardesic_Pedijatrija].

---