odjeljka biti pokazano da se za oba primjera reakcijski uvjeti mogu urediti tako da se dobiju jednostavni odnosi između brzine i koncentracije uzorka.

Prvi primjer: Ukupna brzina određena brzinom raspada kompleksa

Na sljedeći se način izvodi zakon brzine koji je u skladu s mehanizmom opisanime jednadžbom 25-13, a u kojemu drugi korak određuje brzinu. Koncentracije S i E u vremenu t izražene su kao

formula

Budući da se ravnoteža u prvom koraku postiže relativno brzo u odnosu prema brzini drugoga koraka, mogu se izjednačiti brzine oba smjera prvoga koraka, čime se dobije

formula

U svakom vremenu t, brzina reakcije nastajanja je razmjerna umnošku koncentracije dvaju reaktanata ([E], [S],); brzina povratne reakcije tada je razmjerna trenutačnoj koncentraciji kompleksa ([ES]t). Stoga je

formula

Nakon preuređenja te jednadžbe slijedi

formula

Kada su brzine polazne i povratne reakcije jednake, sustav je u kemijskoj ravnoteži. Stoga su koncentracijski izrazi u jednadžbi 25-15. ravnotežne koncentracije, a K je konstanta ravnoteže prvoga koraka reakcije. Uvrštavanjem [S], i [E], iz jednadžbe 25-14. u jednadžbu 25-15, te preuređivanjem dobiva se

formula

Teorijski, u suvišku može biti prisutan ili supstrat ili enzimski katalizator; međutim, enzimski reagensi su skupi, pa se skoro uvijek održavaju pri malim koncentracijama pri određivanju molekula supstrata. Nadalje, prirodna razina enzima vrlo je niska, te se općenito može pretpostaviti da je [S]₀ ≫ [ES]t. Jednadžba 25-16. time prelazi u

formula