Reakcija je prvog reda u odnosu prema svakome od reaktanata, a ukupno je drugog reda. Ako se koncentracija reaktanta R odabere tako daje [R] ≫ [A], koncentracija R se vrlo malo mijenja za vrijeme reakcije, te se može pisati da je k[R] = konstanta = k'. Jednadžba 25-11. tada se može napisati kao

formula

što je u obliku istovjetno jednadžbi 25-4. za reakciju prvog reda. Tada se za ovakvu reakciju kaže da je pseudoprvog reda u odnosu prema A.

Reakcije drugoga ili ostalih viših redova mogu se izvesti u uvjetima pseudoprvog reda nadzorom pokusnih uvjeta.

PRIMJER 25-3.

Nađite relativnu pogrešku koja potječe od pretpostavke da je k [R] = k' konstantno kada je reakcija 40 % potpuna, ako je ta reakcija pseudoprvog reda, a reagens je u njoj prisutan u stostrukom suvišku. Početna se koncentracija reagensa može izraziti kao

[R]₀ = 100 [A]₀.

Pri 40 % potpunoj reakciji ostaje 60 % A. Stoga je

formula

Uz pretpostavku ponašanja pseudoprvog reda, brzina pri 40 %-tnoj reakciji je

formula

Istinska brzina pri 40 % reakcije je k (99,6 [A]₀) (0,60 [A]₀). Stoga je relativna pogreška

formula

Može biti potrebno poznavati brzinu povratne reakcije.

Kao što je primjerom 25-3. jasno ocrtano, pogreška povezana s određivanjem brzine za reakciju pseudoprvog reda uz prisutnost stostrukog suviška reagensa je zanemariva. Pedeseterostruki suvišak reagensa uzrokuje 1 % pogreške, a pogreška te veličine u kinetičkim se metodama uglavnom smatra prihvatljivom. Nadalje, pogreška je čak i manje važna u vremenima u kojima je potpunost reakcije manja od 40 %.

Reakcije su malokad potpuno nepovratne, a strogi opis kinetike reakcije drugog reda koja se zbiva u jednom koraku mora uzeti u obzir i povratnu reakciju. Brzina reakcije je razlika između brzine stvaranja produkta i brzine povratne reakcije: