| Welcome to the Croatian Language Corpus |  |
| home | Riznica | documentation | |
Douglas A. Skoog, Donald M. West, F. James Holler [n.d.], Osnove analitičke kemije () [word count] [Skoog_Osnove_analiticke_kemije].
Slika 25-1. Nema sumnje, najraširenija primjena kinetičkih metoda je u biokemijskim i kliničkim H. O. Mottola, Kinetic Aspects of Analytical Chemistry, New York: Wiley, 1988. Zakon brzine reakcije eksprimentalno se određuje. 25A. BRZINE KEMIJSKIH REAKCIJA; ZAKONI BRZINE Ovaj je odjeljak sažet uvod u teoriju kemijske kinetike, koja je potrebna za razumijevanje temelja kinetičkih analitičkih metoda. 25A-1. Nazivlje i simboli u kemijskoj kinetici Mehanizam kemijske reakcije sastoji se od niza kemijskih jednadžba koje opisuju pojedinačne osnovne korake nastajanja produkata iz reaktanata. Mnogo toga što kemičari znaju o mehanizmima spoznalo se pomoću proučavanja u kojima je mjerena brzina utroška reaktanata ili brzina nastajanja produkata u ovisnosti o varijablama kao što su koncentracija reaktanta ili produkta, temperatura, tlak, pH ili ionska jakost. Iz takvih proučavanja nastao je empirijski zakon brzine, koji međusobno povezuje brzinu reakcije s koncentracijom reaktanata, produkata i međuprodukata u bilo kojem trenutku. Mehanizmi se izvode postavljanjem niza osnovnih koraka koji su kemijski prihvatljivi i u skladu s empirijskim zakonom brzine. Koncentracijski izrazi u zakonima brzine Zakoni brzine su algebarski izrazi koji se sastoje od koncentracijskih izraza i konstanti, a često su slični izrazima za konstante ravnoteže (jedn. 25-2). Međutim,
Douglas A. Skoog, Donald M. West, F. James Holler [n.d.], Osnove analitičke kemije () [word count] [Skoog_Osnove_analiticke_kemije]. |
|||||
