Mnogi aromatski spojevi fluoresciraju.

Fluorescencija i struktura

Spojevi koji sadrže aromatske prstenove daju najintenzivnije i najupotrebljivije molekulske fluorescencijske emisije. Iako neki alifatski i aliciklički karbonilni spojevi kao i visoko konjugirane dvostruko vezane strukture također fluoresciraju, njihov je broj mali u usporedbi s brojem fluorescentnih spojeva koji sadrže aromatske sustave.

Većina nesupstituiranih aromatskih ugljikovodika fluorescira u otopini, uz povećanje kvantne djelotvornosti s povećanjem broja prstenova i stupnjem njihove kondenzacije. Najjednostavniji heterociklički spojevi, kao što su piridin, furan, tiofen i pirol, nemaju svojstvo molekulske fluorescencije, a strukture zgusnutih prstenova koje sadrže navedene spojeve često fluoresciraju.

Supstitucija na aromatskom prstenu uzročnik je pomaka u valnim duljinama apsorpcijskih maksimuma i odgovarajućih promjena fluorescencijskih maksimuma. Nadalje, supstitucija često utječe na fluorescencijsku djelotvornost. Navedeni učinci prikazani su podatcima u tablici 23-1.

Utjecaj krutosti strukture

Eksperimentalno je nađeno da pojavi fluorescencije osobito pogoduje krutost molekula. Primjerice, u sličnim mjernim uvjetima kvantna djelotvornost fluorena približno je jednaka 1,0, a ona bifenila iznosi 0,2: Razlika u ponašanju čini se da je uglavnom rezultat povećanja krutosti kojoj pridonosi metilenski most u fluorenu. Krutost smanjuje brzinu relaksacije bez pojave zračenja do stupnja u kojemu ima dovoljno vremena za relaksaciju fluorescencijom. Mogu se navesti mnogi jednostavni primjeri. Nadalje, povećana emisija često je rezultat adsorpcije fluorescentnih boja na čvrstoj površini. Pri tome dodana krutost čvrste tvari pridonosi tome učinku.

Utjecaju krutosti može se pripisati i povećanje fluorescencije nekih organskih kelatnih reagensa pri tvorbi kompleksa s metalnim ionima. Primjerice, fluorescencijski intenzitet 8-hidroksikinolina mnogo je manji od intenziteta njegova kompleksa s cinkom: