NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070629].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 57922 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za dvije godine bez kolona prema Splitu</p>
<p>Procjenjuje se da će radovi na svakoj cijevi koštati oko 300 milijuna kuna, odnosno oko 600 milijuna kuna za obje cijevi</p>
<p>Iako su bilo predviđeni tek za sljedeću godinu, pripremni radovi na drugim cijevima tunela Sveti Rok i Mala Kapela ipak počinju već ove godine. Naime, prilikom otvaranja 37 kilometara duge dionice od Dugopolja do Šestanovca na autocesti Zagreb-Split premijer Ivo Sanader najavio je da će se već sljedećeg tjedna raspisati javni natječaji.</p>
<p>Kako doznajemo, natječajna dokumentacija već je pripremljena. Za drugu cijev tunela Sveti Rok izdana je građevinska dozvola, a za Malu Kapelu bit će izdana najkasnije do početka sljedećeg tjedna, kad se i očekuje, budući da će tada sva papirologija biti spremna, raspisivanje natječaja.</p>
<p>Prema prvotnim procjenama, ako ne dođe do nepredviđenih građevinskih radova gradnja će trajati između 18 i 24 mjeseci, što znači da bi cijevi trebale biti spremne za turističku sezonu 2009. Kako je riječ o cijevima iste dužine i istog stanja izvedenosti procjenjuje se da će radovi na svakoj cijevi koštati oko 300 milijuna kuna, odnosno oko 600 milijuna kuna za obje cijevi.</p>
<p>Vijest o dovršetku na drugim cijevima zasigurno će razveseliti sve građane i turiste koji se voze tom autocestom, pogotovo u špici turističke sezone kad se pred tim tunelima stvaraju uska grla zbog kojih se svake godine stvaraju kolone vozila dugačke i po nekoliko desetaka kilometara.</p>
<p>Podsjetimo, prilikom gradnje obaju tunela sve četiri cijevi su bile probijene, ali je zbog isplativosti, odnosno uštede od oko 50 milijuna eura po cijevi, donesena odluka da se dovrše i u promet puste samo po jedna cijev na svakom tunelu, a druge da se samo konzerviraju te da se čeka da prosječni dnevni promet dođe na zadovoljavajuću količinu koja bi isplatila tu investiciju.</p>
<p>Zbog toga se promet prilikom najvećih gužvi i višesatnih čekanja u kolonama morao preusmjeravati na državne ceste. Naime, kako bi rasteretili i razbili gužve često se događa da Hrvatske autoceste (HAC) u suradnji s MUP-om promet tunelom puštaju samo prema jednom smjeru, a drugim smjerom turisti su prisiljeni voziti državnim cestama.</p>
<p>Upravo zbog stvaranja tih uskih grla koja uzrokuju masovna zagušenja uvelike se smanjuje protočnost vozila i sigurnost, a prema procjenama prometnih stručnjaka, vozeći se samo jednom trakom propusnost se smanjila ne za 50 već za čak 70 posto. Također, valja reći i kako se samo u tunelu Sveti Rok, otkad je 2003. pušten u promet do danas dogodilo oko četrdesetak nesreća. Srećom, gužve, kolone i nesreće nakon ljeta 2009. godine bit će davno zaboravljena prošlost. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Izvrsno plaćeni radoholičari pod stresom </p>
<p>Prosječna bruto primanja menadžera iznose 35.100 kuna na mjesec, a najviše se zarađuje u automobilskoj industriji i bankarstvu</p>
<p>Prosječni hrvatski menadžer je obrazovani muškarac pod stresom koji previše radi. To je sukus online istraživanja »Profil hrvatskog menadžera« koje su na uzorku od 214 ispitanika proveli časopis za menadžere i poduzetnike Poslovni savjetnik.</p>
<p>Prosječni hrvatski menadžer je muškarac (54 posto) koji ima visoku stručnu spremu, magisterij ili doktorat (76 posto) te je prosječne životne dobi od 39 godina. Živi u braku ili izvanbračnoj zajednici (69 posto) i ima jedno dijete. Prosječni hrvatski menadžer na toj je funkciji dulje od tri godine (60 posto), radi u tvrtki s više od 100 zaposlenih (51 posto) i ima pod svojim vodstvom više od šest osoba (56 posto). Dosad je promijenio dva do pet poslova (59 posto). Velika većina hrvatskih menadžera na poslu dnevno provede između osam do 12 sati (93 posto), a učestalo radi i slobodnim danima (82 posto). No, pretežito je zadovoljan svojim radnim mjestom (88 posto) i uspijeva ostvariti zadane poslovne ciljeve (95 posto).</p>
<p>Uglavnom se osjeća sigurno i stabilno na svom radnom mjestu i zadovoljan je svojom karijerom (83 posto), no velika količina stresa utječe na njegove poslovne aktivnosti (72 posto).</p>
<p>Čak 69 posto hrvatskih menadžera željelo bi, pod određenim uvjetima, promijeniti posao.Menadžeri najniže bonuse ostvaruju u turizmu i medijima, a najviše u automobilskoj industriji, bankarstvu i trgovini. Najviše su plaće u automobilskoj industriji i bankarstvu, a najniže u medijima i uslužnim djelatnostima. Najviše vremena na poslu provode menadžeri proizvodnog sektora, njih 58 posto radi dulje od deset sati na dan.</p>
<p>U odabiru dvaju područja upravljanja i vođenja u kojima se najbolje snalaze rezultati za žene i muškarce su podjednaki, s tim da se žene izraženije snalaze u komunikaciji, dok se muškarci izraženije snalaze pri strateškom planiranju. </p>
<p>Prosječno, mjesečna bruto primanja muškaraca iznose 35.100 kuna, dok žene primaju bruto 25.800 kuna.</p>
<p>Muškarci koji su se izjasnili (njih 77 posto) o visini bonusa primljenog u 2006. primili su bonus od 1,84 mjesečne plaće, dok su žene (njih 84 posto se izjasnilo o visini bonusa) primile bonus u visini od 1,24 mjesečne plaće.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sve pomorce ujediniti u istom sustavu</p>
<p>Hrvatske pomorce pod domaćim, ali i one pod stranim zastavama želi se uvesti u hrvatski mirovinski i zdravstveni sustav</p>
<p>Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika želi se sve hrvatske pomorce, one koji plove pod domaćim i stranim zastavama, uvesti u hrvatski mirovinski i zdravstveni sustav. Prema nekim evidencijama u Hrvatskoj ima 30.000 pomoraca, a samo 6000 ih plovi na hrvatskim brodovima. Ostali nisu u hrvatskom mirovinskom i zdravstvenom sustavu.</p>
<p>Kako ističe kapetan Mario Babić, pomoćnik ministra mora, tim bi se izmjenama i dopunama omogućilo da i oni uđu u hrvatski mirovinski i zdravstveni sustav, što bi značilo da će moći svoje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati po manjim osnovicama, odnosno po istim osnovicama koje plaćaju pomorci u nacionalnoj plovidbi.</p>
<p>Vrlo je važno, ističe Babić, što se izmjenama zakonika predviđa da pomorac koji je tijekom jedne godine više od 183 dana u plovidbi bude oslobođen plaćanja poreza. »Ako bi pomorac bio manje od pola godine u plovidbi ne bi plaćao porez na puni iznos nego bi imao poreznu olakšicu«, napominje Babić. To bi značilo da oni koji bi imali manje od 12.000 kuna mjesečno ne bi plaćali porez i u slučaju kad ne bi ispunili uvjet plovidbe od 183 dana godišnje. »Prema procjenama brodara, sindikata i ministarstva mora, većina pomoraca u međunarodnoj plovidbi provede godišnje oko 183 dana«, dodaje Babić. Osim toga, kaže, Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika pokušava se riješiti i pitanje uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje brojnih pomoraca koji su u nekoj fazi s time prestali. »Izmjenama i dopunama nastoji se da svi ti pomorci mogu poslati molbu Poreznoj upravi koja će razmotriti i riješiti svaki pojedinačni takav slučaj«, objašnjava Babić. Za svaki pojedinačni slučaj kod kojeg je prošlo pet godina uvažit će se zastara. Neće se plaćati kamata na kamatu, a onaj dio novca koji pomorci ipak duguju moći će se vratiti tijekom dvije godine.</p>
<p>Pomorci koji nemaju status osiguranika, a koji će se prijaviti 1. siječnja 2008. godine, nemaju nikakve ranije obveze.</p>
<p>Babić ističe da je sve rađeno prema preporuci Europske komisije, te dodaje kako su samo dvije do tri europske države uvele takav popust za svoje pomorce. Osim toga, predlaže se i da se riješi status agencija koje posreduju pri zapošljavanju. Sve agente koji posreduju pri zapošljavanju legalizirat će se tako što će ministar propisati uvjete koje agenti moraju ispuniti, nakon čega mogu dobiti koncesiju.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Još jedna rastava HNS-a i SDP-a</p>
<p>DARKO DRAVINSKI</p>
<p>Pa, dobro, ljudi, kamo ide ovaj grad. Zagreb. Metropola. Kamo ga vodi ova gradska vlast i njezino (samo)upravljanje koje leži na aferama?</p>
<p>U srijedu je tako pukla koalicijska ljubav HNS-a i SDP-a. Jer Bandić želi rasprodati vrijednu gradsku imovinu, i to ljudima kojima ju je već obećao. I sad ženski dio HNS-a oštro napada Bandićev muški dio zagrebačkog SDP-a. Tako će, dodaju HNS-ovke, samo odabrani po ukusu našega zmajčeka od Kamenitih vrata dobiti te kvadrate. A to su tajkuni i nasilni kapitalisti. Prvi će dobiti poslovne prostore, a drugi će čak i nasilno do vlasništva nad atraktivnim stambenim prostorima. No, nije tajkunizacija Zagreba od jučer. Samo se sada otvorenije o njoj govori. Pogotovo kad je lova u pitanju. Nije samo vruće ljeto krivo za sve.</p>
<p>No, bi li HNS podigao toliko glas da je riječ o zagrebačkim beskućnicima, recimo. Javlja se kad je riječ o milijunima, koji će završiti tko zna gdje i u čijoj kasi. Samo ne u njegovoj. Dovoljno za raskol dojučerašnje dogovorene političke ljubavi. A, kako nije bilo predbračnoga ugovora, nema ni love.</p>
<p>Oko love se danas sve vrti u Zagrebu. Sve je više izvora iz kojih ona curi, ali ih Zagrepčani ne vide. Oni rade, a drugi zarađuju. I zbog love je u srijedu siroti gospon Ivan Fanjek morao objašnjavati kako je u samo tjedan dana promijenio mišljenje. I sada daje zeleno svjetlo javnim garažama ispod najpoznatijih zagrebačkih trgova. Objasnio je da je riječ o eksperimentu kojim se želi oživiti Donji grad. Malo je dosad bilo onih koji su od Zagreba radili laboratorije za takve pokuse u srcu grada. I opet je to sve zbog love, a ne zbog građana. Njima će ionako biti teško objasniti da od obećanih pješačkih zona neće biti ništa. Onuda će prolaziti auti u garaže i iz njih, kako bi se, prema tvrdnjama gradskih vlasti, »rasteretio« promet i istodobno »oživio« Donji grad. Možda jednog dana podignu i spomenik automobilu kao zahvalu što je upravo on unio život u dosadašnje mrtvilo toga najužurbanijeg dijela grada. </p>
<p>Dobro su to Bandićevi dečki smislili. Jer, uglavnom samo šute kao dio stručnoga tima, na čijem čelu sjedi onaj koji sa strukom nema nikakve veze. Već samo s lovom. Zato im je i dopustio da potroše četrnaest milijunčeka žive love za tankiranje službenih auta, iće i piće. Na odgovor o službenoj količini te love Pero Kovačević je nakon postavljenog pitanja morao čekati dva mjeseca. I sada tvrdi da je ta lova još i veća, jer Bandićeve holdingaše nitko ne kontrolira. Kao ni njega samoga, koji se ponaša kao vlasnik grada, njegovih vrijednosti i naravno - love. Srećom, ne i Zagrepčana!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pazi što kupuješ!</p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
<p>Vrijednost međunarodne trgovine divljom faunom i florom godišnje se procjenjuje na milijarde dolara. Zbog želje za posjedovanjem egzotičnih životinja, njihovih dijelova ili proizvoda, te biljaka koje su »egzotičnije« što su rjeđe u prirodi, pojedinci su spremni dati mnogo novaca, ne razmišljajući ili ne mareći da pri tom dovode u pitanje opstanak brojnih vrsta životinja i biljaka.</p>
<p>Životinje se najčešće hvataju u prirodi, po vrlo niskim cijenama prodaju u zemlji porijekla, pa preprodaju, te u konačnici dosižu astronomsku cijenu u zemlji odredišta. Tako se šal napravljen od kože s trbušnog dijela tijela tibetanske antilope u zemlji porijekla Indiji može nabaviti za 2000 dolara, a u razvijenim zemljama zapada dosegne cijenu i do 35.000 dolara. Zato pripazimo što kupujemo i razmislimo o posljedicama kupnje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neprekidni rat</p>
<p>Kada se otvorenim sukobima pribroji i stalna napetost između Izraela i Sirije te zasad samo politički ratovi vezani uz iranski nuklearni program, jasno je da Srednji istok odavno nije bio u goroj situaciji</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Odavno na Srednjem istoku nije bilo više sukoba, ratova i terorizma. Ratuje se u Afganistanu, Iraku, Libanonu, ratuje Izrael s Palestincima, ali i oni međusobno. Rat se vodi i uz granicu s Pakistanom, a povremeni teroristički nasrtaji događaju se i u toj zemlji, kao i u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Egiptu i Jemenu. Opasna napetost vlada i oko Irana. Međutim, najgore je to što nema realnih izgleda za skori završetak nekih od tih sukoba.</p>
<p>Dok na rubnim područjima bivšega Sovjetskog Saveza imamo tzv. zamrznute sukobe, poput Abhazije, Južne Osetije ili Pridnjestrovlja, na Srednjem istoku svjedočimo o nečemu potpuno drugom. Riječ je o permanentnom ratu. U Afganistanu rat traje već šestu godinu, i ne vidi mu se kraja. Savezničke snage stalno šalju izvješća kako su u jednom ili drugom sukobu eliminirali određen broj svojih vojnih protivnika, talibana, međutim, unatoč tim, kako ih nazivaju, uspjesima, teško se može govoriti o povećanju teritorija te zemlje pod njihovom kontrolom.</p>
<p>Kada je riječ o Iraku, situacija je još zamršenija. Mirno je jedino na sjeveru te zemlje gdje Kurdi imaju svoju autonomiju. Međutim, zadnjih dana i tamo se, uz granicu s Turskom, događaju sukobi. Iz Ankare prijete da će na sjever Iraka poslati svoju vojsku. Suniti i šiiti, pak, već dugo ratuju međusobno. Jedni drugima ruše džamije i sveta mjesta, a masakri desetaka ljudi po tržnicama i ulicama u samoubilačkim napadima gotovo su svakodnevni. </p>
<p>Dodatne američke snage koje su trebale uspostaviti red u Bagdadu i u tzv. sunitskom trokutu, gdje su teroristički napadi najčešći, unatoč obećanjima, zasad nisu donijeli vidljivog rezultata. Kada ne ratuju međusobno, suniti, ali i šiiti, napadaju koalicijske snage predvođene Amerikancima i Britancima. Središnja iračka vlast je slaba, a napori Amerikanaca da uspostave kakav takav red zasad su neuspješni. Zemlja je, zapravo, u kaosu. Izlaz se ne vidi. Tko god može, napušta zemlju i ide u izbjeglištvo. </p>
<p>Ni Libanon nikako da dođe u stanje kada je Bejrut zbog svoga bogatstva i ljepote nazivan Parizom Istoka. Nakon nedavnog kratkog, ali strahovito razornog sukoba libanonskog Hezbollaha s Izraelom, sada u toj zemlji regularna vojska ratuje s ogrankom Al Quaide. Libanonci imaju potporu Arapske lige te SAD-a i EU-a, ali nikako da se u zemlji uspostavi mir. Kada je pak riječ o Izraelu, danas se tamo glavni sukob odvija između dviju palestinskih grupacija, Fataha i Hamasa. Izraelu je s jedne strane laknulo što su se Palestinci međusobno podijelili, međutim, činjenica da je radikalni Hamas u Gazi dobio de facto svoju državu, jest za mnoge Izraelce katastrofičan scenarij. </p>
<p>Kada se pak tim otvorenim sukobima pribroji i stalna napetost između Izraela i Sirije zbog Golanske visoravni te zasad samo politički ratovi vezani uz iranski nuklearni program, više je nego jasno da Srednji istok odavno nije bio u goroj situaciji. Povijest bilježi i dulja razdoblja stalnih i iscrpljujućih sukoba, međutim, teško da su se vodili s takvim intenzitetom i s tolikim brojem žrtava kao spomenuti na Srednjemu istoku. </p>
<p>Kakve posljedice dugi ratovi donose određenoj zemlji, možda je danas najvidljivije na primjeru Afganistana. Najprije dugi rat s Rusima, a onda s talibanima, tu zemlju je vratio u nezamislivu bijedu. Stanovništvo je desetkovano, sve što je vrijedilo razrušeno je, a jedino što u toj zemlji cvjeta je - proizvodnja maka. Prema nedavnom UN-ovu izvješću, u Afganistanu se danas proizvodi više od polovice svjetske proizvodnje opijuma.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nedovršeni projekt Europa</p>
<p>Deformaciji projekta pridonose ključni igrači, koji bi nekada htjeli manje integracija radi zaštite nacionalnog interesa unutar najveće udruge država, a nekada nešto više</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Iz kuta teorije refleksivne modernizacije i druge moderne istaknuta je potreba novoga i naknadnog propitivanja projekta Europa. Doduše, ne manjka uradaka glede njezine povijesti, institucionalizacije, razvoja i proširenja i problema glede Ustava. Ali većma su to, bar u našoj društveno znanstvenoj zajednici, nekritički i pomalo piarovski uradci, na promidžbenom tragu samoga koncepta. </p>
<p>Kritički pristup izostaje vjerojatno iz straha od možebitnog označavanja i nelagoda nastalih iz stare prakse, na tragu one iritantne – tko nije s nama, taj je protiv nas. Recidivi totalitarne i dogmatske svijesti u tranzicijskom razdoblju nezaobilazni su i pogoduju cvatu nekritičnosti i dogmatičnosti glede diskursa o konceptu Europe. Nekritičnost i uljuljanost ovdje i izvan našega kulturnoga i znanstvenoga kruga ne ide u prilog promišljaju putanje i dosega projekata. </p>
<p> Projekt je daleko od dovršenosti s različitim možebitnim scenarijima, koji će biti predmetom naših promišljanja. Već citirani prijatelji Beck i Grande, poradi »dovršenja nedovršenog projekta Europa«, a na tragu teorije refleksivne modernizacije i druge moderne, žele kritički propitati današnje stanje projekta, koji je u ozbiljnoj krizi. </p>
<p>Izraz krize je u deformaciji institucija (birokratizacija), nedostatku demokracije i strategiji neoliberalizma te različitim sudarajućim strategijama i igrama. Za opis ove krizne situacije i deformaciju projekta Beck i Grande rabe izraz »deformirani kozmopolitizam«. A baš on je plodno tlo produkcije različitih tipova euroskepticizama.</p>
<p>Stanje »deformiranoga kozmopolitizma« Beck i Grande opisuju na ovaj način: »Te deformacije imaju brojne uzroke: egoizam država članica, interese gospodarstva i asimetrije utjecaja na političke odluke u EU, tehnokratski politički pristup supranacionalnih institucija, slabost aktera civilnoga društva.« </p>
<p> Deformacije otežavaju zaokruživanje projekta. Otklanjanje njihovo nije moguće bez novih reforma, politika i strategija. Birokratizacija sustava tip je deformacije s kojima se moraju susresti protagonisti projekta Europa. </p>
<p>Proširenje kluba članica neizbježno prati rast birokracije. Birokracija kao racionalni tip organizacije jedini je racionalni sustav uprave koji ima tendenciju rasta unutar svake institucije ili sustava, a poglavito unutar jednog mega sustava, koji je dosegnuo gornju točku upravne izdrživosti i (ne)mogućnosti vladanja. </p>
<p>Gomilanje činovništa u središtu i upravnim središtima Unije, s produkcijom uglavnom unificirajućih i birokratsko iritirajućih te pokatkad smiješnih pravila, guši mogućnost demokratskih inicijativa. Tržište i birokracija dosezi su i vrhunci Unije. Tu valja dometnuti i mir kao najvažniji proizvod Unije. Ali što ćemo s demokracijom?</p>
<p> S demokracijom nešto teže ide, pa se trebaju pronaći novi oblici, koji bi mogli biti kompatibilni s kozmopolitskim tipom novoga empirea Europa. Izravna, konsocijacijska, digitalna demokracija, referendumi, poticanje civilnoga društva i svih oblika transnacionalne demokracije, s većim uključenjem građana, možda bi to bio neki put razvoju demokracije Europske unije? Sve članice Unije imaju zavidan stupanj konsolidirane demokracije, a Unija kao takova pati od nedostatka transnacionalne, kozmopolitske demokracije. To je pomalo luckasto, ali istinito! </p>
<p> I određenje projekta Europa spram neoliberalizma mora biti jasno i razgovijetno, ako se želi sačuvati socijalna kohezija Europe. Tržišni fundamentalizam ne doprinosi socijalnoj koheziji Europe. Pronalaženje mehanizma razvoja tržišta i uskladbe s aspektima socijalne državnosti i solidarnosti trebali bi doprinijeti kakvoj takvoj socijalnoj koheziji. </p>
<p>Osim toga, svede li se neoliberalizam samo na gospodarstvo, onda dotičnik nije baš prijateljski nastrojen spram koncepta Europa. On se ne poklapa s njezinom socijalno političkom filozofijom. Zatim se ne poklapa sa zamišljenim granicama Europe, jerbo on nije ograničen na jednu globalnu makroregiju kao što je Europa. Njegov prostor je cijeli svijet. Dakle, globus, a ne neka, samo jedna od makroregija svijeta, koja makroregija ima ambiciju uspostave novog empirea, doduše kozmopolitskoga tipa, različitog od starih modela i tipova empirea.</p>
<p> Neoliberalizam se ni u kojem slučaju ne može uklopiti u zamišljene granice Europske unije. One mu ništa ne znače. Ujedno su mu teret. U tim se granicama osjeća neslobodno, tijesno, te teško može hodati u cipelama sa željeznim kuglama na petama. Njemu valja dalje ići! Dalje preko granica zamišljene makroregije! </p>
<p>Koliko mu je još uopće stalo do konstituiranja jedne nekonzistentne, fragilne velike udruge država, kada te i takve države i same ponekad ne znaju kako bi oblikovale Europu i Europsku uniju? I što, zapravo, hoće u odnosu na Japan, Kinu, Indiju i Ameriku u novoj velikoj igri svijeta? </p>
<p> Kao što se društveni znanstvenici sudaraju zbog metodološkog nacionalizma i metodološkog kozmopolitizma (Beck, Grande), tako se i u praksi sudaraju akteri oko konačnog izgleda i dovršenja projekta. U sudaru nacionalne i postnacionalne Europe, one moderne i drugomoderne, moguće je prepoznati sve nedostatke i deformacije projekta, kao i konceptualna razilaženja i različite tipove otvorenih konfliktnih linija, kako onih po ideološkoj, tako i po klasnoj i regionalnoj osi.</p>
<p>Tomu valja pridodati konflikte oko ustroja Unije, Ustava, njezine vanjske, vojne i diplomatske politike te onoga što ona uopće želi igrati u globaliziranome svijetu. Država nije, a superdržava teško će postati.</p>
<p> Tako jedan projekt u obliku »deformiranoga kozmopolitizma«, ako želi preživjeti i razvijati se, mora razmisliti o reformi i rekonstrukciji. Ništa nije vječno i trajno, sve se kreće i sve je mijena. Ako je sve mijena, možda će se ovaj projekt iskristalizirati nešto malo u smislu jasnijih vlastitih strateških ciljeva. I to u svijetu udaljenom od ugljena i čelika, kada je nastao, a bliže, dakle, umreženom ili svijetu određenom kao mreža. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Augus-Tin Ujević – hrvatski Horacije</p>
<p>Vrgorac je danas planetarno poznat velikom pjesniku Augus-Tinu Ujeviću koji se u tom gradu rodio se 5. srpnja 1891. Godine 1957. u svibnju životna me sudbina dovela upravo u Vrgorac na tamošnju Osmogodišnju školu. Prva moja pitanja tamošnjim đacima bila su: što oni znaju o svome velikome mještaninu - Tinu Ujeviću...? Nažalost, malo, vrlo malo su ta djeca tada znala o velikome svome mještaninu.</p>
<p> To naročito naglašavam, jer je tada u Vrgorcu živio i radio mjesni veterinar dr. Ivan Pušić, koji je tiho i nečujno radio na tome da se u Vrgorcu, na rodnoj kući Tina Ujevića, postavi neko spomen obilježje. Dr. Pušić se tada dopisivao s najuglednijim kulturnim ustanovama u tadašnjoj državi. A postavljanje spomenika 27. rujna 1957. bilo je popraćeno velikom svečanošću. Spomen-ploča, rad Marije Ujević, postavljena je na Dizdarevoj kuli, gdje se, kako se tada mislilo i govorilo, rodio veliki pjesnik. Na ploči je Ujevićev stih: »Ja jesam prah i život, i cijelost svjetlosti, i ništa više.«</p>
<p>Međutim, po nekim pričama i legendama, a neki opet vele i po pisanim izvorima i dokumentima veliki Tin Ujević rodio se u takozvanoj Fratarskoj kuli pak su tamošnji fratri na toj »svojoj kuli« prije nekoliko godina postavili spomen-ploču, tako da pisac »Svakidašnje jadikovke« danas u rodnome Vrgorcu ima dvije spomen-ploče!</p>
<p>Ništa novo! I stari su Grci govorili da se njihov veliki Homer rodio u sedam gradova. Recimo s naše strane: Vrgorčani se doista imaju čime ponositi i čime dičiti. Jer Ujević više i nije naš »domaći« i samo »naš nacionalni pjesnik«, nego je, kako bi Miroslav Krleža rekao, prešao na drugu obalu – Atlantika! Naime, nedavno smo gledali na Hrvatskoj televiziji da je u New Yorku otvoren neki »pjesnički kutak« posvećen velikomu Tinu, posvećen, među inim, piscu knjige »Ljudi za vratima gostionice«.</p>
<p>Ujević je zarana bio gord na svoju pjesničku i umjetničku, da ne kažem, književnu veličinu. Još negdje godine 1939. je sarajevskom književniku i književnom povjesničaru Jovanu Krešiću rekao da takvo nešto kao što je »Svakidašnja jadikovka« još nije napisano u – našoj književnosti. </p>
<p>No, spomenimo još i to da je sam Augus-Tin Ujević 28. lipnja 1934. godine povodom 25-e godišnjice Tinove velike mature svomu prijatelju Oskaru Borčiću iz Sarajeva, gdje je te godine živio, u Split pisao o »maturantskome kongresu«, to jest velikoj maturi, koja se je te 1934. imala u Splitu održati. U tom pismu Tin se latinskim jezikom izrazio: »magna pars et ego fui«, »veliki dio (toga razreda, te generacije) i ja sam bio«. </p>
<p>Tako isto je o sebi mislio i pisao veliki rimski pjesnik Horacije. I Horacije za svoje pjesničko djelo reče: Exegi monumentum aere perennius. Podigoh (sebi) spomenik trajniji od mjedi. </p>
<p>Živko Strižić, profesor, antikvar u mirovini, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Oporba apelira na ministre da zaustave izmjene GUP-a</p>
<p>Vladajuća koalicija napadnuta je zbog odluke Poglavarstva da se u središtu Zagreba grade podzemne garaže i obnovi šesnaest donjogradskih blokova</p>
<p>Sa 87 zastupničkih amandmana, punih želja da se zelene površine pretvore u građevinske, većinom glasova Skupština Grada u četvrtak je u prvom čitanju prihvatila Izmjene i dopune GUP-a. Oporba je napala vladajuću koaliciju zbog odluke Poglavarstva da se u središtu Zagreba grade podzemne garaže, naselja bez urbanističkih planova s neboderima te ideje da se 16 donjogradskih blokova obnavlja bez većih ograničenja.</p>
<p>»Izmjenama GUP-a pokazuje se bahatost gradske uprave. Zbog svega bi moglo doći do građanskog bunta. Apeliram na ministricu Marinu Matulović Dropulić i ministra Božidara Biškupića da zaustave ovakve urbanističke planove!«, nezadovoljna je Morana Paliković Gruden (HNS). Njena stranačka kolegica Alenka Košiša Čičin Šain upozorava da se izmjenama GUP-a ne kontrolira gradnja u povijesnoj urbanoj jezgri Zagreba već se sve ostavlja volji investitora, pa će izgrađenost nekih blokova biti gotovo stopostotna. »Nemamo strategiju za Donji grad. Nije se razradilo kako će se ulaziti u javne garaže ispod strogog centra Zagreba. Promet se uvlači u povijesnu jezrgu...«, kritizira Košiša Čičin Šain. </p>
<p>Međutim, Poglavarstvo je dalo amandman kojim se ukida prijedlog kojim se u blokovima Donjega grada omoguće stopostotna izgrađenost. »Za svaki blok postoje točno određene propozicije i izgrađenost neće biti tolika. Za 16 blokova morat će se donositi detaljni planovi, koji će proći proceduru i naći će se pred zastupnicima Skupštine«, objašnjava pročelnica Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture Doris Kažimir. Dok su zastupnici burno raspravljali o GUP-u gradonačelnik Milan Bandić mudro se povukao na tiskovnu konferenciju koja je potrajala puni sat vremena.</p>
<p>Katarina Fuček (HDZ) sumnja u ispravnost procedure izmjena GUP-a, jer su se izmjene donosile zbog četiri projekta, a dobile su puno veće razmjere. Miroslav Rožić osvrnuo se na bespravnu gradnju. »Izmjenama GUP-a Grad legalizira hoštlaperske bespravne graditelje koji su gradili stanove za prodaju u Podsljemenu na račun socijalne bespravne gradnje. Treba donijeti kriterije za legalizaciju«, smatra Rožić. Iz redova Skupštine čuli su se i komentari kako je Grad pred bankrotom, pa Bandiću treba svaka kuna kako bi napunio gradsku riznicu.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Garažama nije mjesto u središtu Zagreba!</p>
<p>Glumci HNK-a i većina građana smatraju da bi garaže dovele još više automobila u uske i zakrčene ulice </p>
<p>Struka je rekla ne, a zagrebačka politika je dala zeleno svjetlo gradnji javnih podzemnih garaža u samom srcu grada, u povijesnoj jezgri, ispod gradskih bisera koji mu daju prepoznatljivi identitet. Garaže bi se, kako smo već objavili, trebale graditi ispod Preradovićeve 21, atrija Arheološkog muzeja, Strossmayerovog i Trga maršala Tita. </p>
<p>Što o toj urbanoj intervenciji misle oni koji tamo rade i žive, ali imaju malo utjecaja u političkim krugovima? Glumci HNK-a sjećaju se dogovora od prije 10 godina, kada se pojavila ideja da se ispod Trga maršala Tita gradi garaža. HNK je tada, ako pristane na garažu ispod svojih odaja, zauzvrat trebao postati bogatiji za jednu pozornicu koja bi mu život značila. </p>
<p>Članovi HNK-a koji se bore za očuvanje gradske jezgre i svog radnog okruženja pristali bi na garažu ako bi se ispunio taj dogovor, ali nova vlast nosi nove ideje i briše stare pa se tako u odlukama i amandmanima ovaj put nigdje ne spominje nova pozornica HNK-a. </p>
<p>I druga poznata lica zagrebačkog kazališta, kao i većina građana, smatra da garažama nije mjesto u centru jer dovode sve više automobila u, ionako uske i zakrčene ulice. Svi misle da je sadašnja gradska jezgra zaslužila pješačku zonu i poboljšanje javnog prijevoza, a ne još gušći automobilski promet. S time se slaže i Ivica Fanjek, pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje, ali taj gradski planer i dalje nema odgovora na pitanje kako bi tome mogle pridonijeti garaže. [Petra Kostanjšak]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sigečica ostaje bez tople vode tri tjedna!</p>
<p>Zbog rekonstrukcije toplinske mreže, u srpnju tople vode neće imati ni Trnsko</p>
<p>Od 28. lipnja do 19. srpnja stanari Sigečice neće imati tople vode, obavještava HEP Toplinarstvo. Obustava je nužna zbog rekonstrukcije zagrebačke vrelovodne mreže.</p>
<p>»Nažalost, u tom dijelu grada ne mogu se zamijeniti zastarjele cijevi bez obustave toplinske energije. Radovi u Vukovarskoj, odakle vode cjevovodi u Sigečicu, iziskuju nužnu trotjednu obustavu tople vode u tom naselju«, kaže direktor Toplinskih mreža HEP-a Mijo Marović. </p>
<p>Među 13 lokacija, na kojima se zamjenjuje dotrajali cjevovod, zbog konfiguracije mreže jedino će još stanarima Trnskog sredinom srpnja biti obustavljen dotok toplinske energije. </p>
<p>Porozni zagrebački vrelovod, koji grije 100 tisuća potrošača, godišnje gubi 10 posto vode. Najveći razlog tome je starost većine postojećih vrelovoda i do 45 godina. Obnovu 23 kilometara dugačkog vrelovoda HEP Toplinarstvo od lani provodi u četiri faze zajmom od 24 milijuna eura Svjetske banke. Najveći zahvati ovog će se ljeta u drugoj fazi obnove odvijati u Sigetu, na Trešnjevci i Savici, u Donjem gradu i Voltinom naselju, u ukupnoj dužini od 5161 metra.</p>
<p>Zorka Grujić neugodno se iznenadila vidjevši obavijest o obustavi toplinskom energijom. Često se, kaže, događalo da u njenoj zgradi u Hvarskoj ulici zatvaraju dovod tople vode zbog loših instalacija. »Izdržat ćemo koliko treba samo neka napokon poprave cijevi kako spada«, poručuje gospođa.</p>
<p>Zbog opskrbe toplinskom energijom zimi, kaže Marović, radovi se izvode isključivo ljeti, kada je najmanja potreba kućanstava za toplinskom energijom te moli građane za strpljenje. »Po završetku radova vjerujemo da će zadovoljstvo građana biti veće. Glavni cilj je spriječiti kvarove i smanjiti gubitke zagrebačke vodovodne mreže u prijenosu energije sa sadašnjih 10, na 5 do 6 posto, što predstavlja europski standard«, kaže Marović. Radovi će, dodaje, donijeti dodatne uštede i sigurniju isporuku toplinske energije, a završit će najkasnije do sljedeće sezone grijanja, 1. listopada.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prijavili humanitarnu djelatnost, a otvorili trgovine</p>
<p>I klub Močvara prostore koristi suprotno ugovoru</p>
<p>Gotovo četvrtina udruga, političkih stranaka i ostalih društvenih organizacija zloupotrebljava gradske prostore koje su dobili u povlašteni najam od Grada po mjesečnoj cijeni od dvije do četiri kune po kvadratu koristeći ih ili iznajmljujući kao poslovna sjedišta tvrtki, lokale, odvjetničke urede itd. Podaci su to koje je u četvrtak predstavilo Povjerenstva za kontrolu korištenja prostora u vlasništvu Grada. »Od 412 prostora zasad smo obišli njih 280. Inspekcija će biti gotova u rujnu«, kaže predsjednik Povjerenstva Zdravko Čokić. Prema njegovim riječima većina udruga poštuje ugovor koji su sklopile s Gradom, a onima koje to ne čine moglo bi se zabraniti djelovanje. Tako, primjerice, udruga Štit u Gajevoj ulici koja službeno djeluje kao humanitarna organizacija za razminiranje u biti služi kao prodavaonica boje i stakla. Teniski centar Ive Majoli koji ima kancelariju u Teslinoj više nije gradski prostor pa je za njega nadležan Državni ured za nekretnine. Zagrebački jet ski savez u najam je dobio 160 kvadrata gradskog prostora, a proširio se na 540 kvadrata. Glazbeno scenski klub Jabuka u svojim prostorijama osnovao je i trgovačko društvo Jabuka. Prostorije stranke ASH u Petrićevoj 4 služe kao odvjetnički ured Danijele Dasović. Hrvatski olimpijski odbor u Palmotićevoj 7 gradske je prostore bez dopuštenja iznajmio Radio Ciboni. Klub Zagrepčana u Cesarčevoj od 100 ugovorenih kvadrata narastao je na 170 i dužan je 22 tisuće kuna. Interinženjering u Bogovićevoj 2 Gradu duguje 800 tisuća kuna. HAK koji broji profit u milijunima kuna Gradu za prostorije plaća 20 kuna po kvadratu mjesečno. Neke su udruge zatvorene mjesecima i na konto Grada novac uopće ne stiže. Gradonačelnik Bandić rekao je da je Grad pretrpio veliku štetu, ali je tomu došao kraj.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>I u trećoj dobi aktivni, veseli i kreativni </p>
<p>Dom za starije i nemoćne osobe Maksimir u četvrtak je obilježio svoj 31. rođendan. Na tradicionalnom Maxi sajmu po simboličnoj cijeni prodavali su se ručni radovi iz kreativnih radionica Gerontološkog centra Maksimir. Miroslava Božanović pohađala je nekoliko tečajeva oslikavanja svile i izrade nakita i tom prigodom pokazala svoj rad posjetiteljima. Osim sajma i specijaliteta s roštilja, štićenici i osoblje priredili su bogat program. Proslava je otvorena svečanim mimohodom plesnih i sportskih grupa sa 114 sudionika treće životne dobi. </p>
<p>Đurđica Veljković, članica zbora »Prijatelji«, zadovoljna je Domom i osobljem, a pomaže i novim članovima. Osim pjevanjem, bavi se golfom, pikadom, folklorom i glumom. Posjetitelje je zabavljala folklorna skupina Ravnice, sportska grupa Biseri s Bukovca, plesna grupa Gerontološkog centra Maksimirske laste, sportska grupa Maksimirci i Ptičice s Kozjaka i Maksimirske mažoretkinje. Program je završio cvjetnom rapsodijom i proglašenjem najrascvjetanijeg balkon Doma. </p>
<p>Dom Maksimir ima 415 štićenika, njih 320 smješteno je u glavnoj, a 95 štićenika u sporednoj zgradi. Iako je njezina obnova završila sredinom lipnja, već u travnju su štićenici imali osiguranu prehrana, zdravstvene i higijenske usluga te organizirano kreativno slobodno vrijeme. Kako doznajemo od socijalne radnice Dubravke Maček, zgrada se prije sastojala od garsonijera s čajnim kuhinjama, gdje su štićenice živjele samostalno, ali uz pomoć socijalnih radnika.</p>
<p>Jasmina Kekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Predstavljeni glasački listići na brajici</p>
<p>Udruga »Zamisli« predstavila je, u četvrtak, u Pučkom otvorenom učilištu, ideju prilagođenih glasačkih listića slijepim osobama. »Jednakost u glasovanju ustavno je pravo svakog građanina, ali se pritom nije mislilo na slijepe osobe. Smatramo da pravo na tajno i samostalno glasovanje zahtijeva od države da slijepim osobama osigura ravnopravno i samostalno glasovanje, neovisno o pomoći drugoj osobi, što nije bio slučaj do sada«, istakla je Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge.</p>
<p>»Dosad sam bojkotirao sve izbore jer sam mogao dolaziti na biračko mjesto samo s osobom koja vidi, a znalo se dogoditi da ta osoba zaokruži kandidate po vlastitom izboru. Smatramo da bismo svoje glasačko pravo mogli ostvariti uz pomoć glasačkog listića na brajici i prozirne, plastične folije probušene na mjestima rednih brojeva kandidata na glasačkim listićima«, istakao je Perica Mihaljević, član Udruge »Zamisli«. </p>
<p>Inicijativa Udruge pod geslom »Sve je jednostavno, glasuj samostalno!« dobila je podršku GONG-a, Državnog izbornog povjerenstva i Hrvatskog politološkog društva. Za rujan je najavljen sastanak inicijativog odbora Udruge i Državnog izbornog povjerenstva zbog dogovora o implementaciji ideje. Cijela inicijativa odvija se u sklopu projekta »Socijalne akcije mladih s invaliditetom u Zagrebu« a financira je Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. [z]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Karting kup u Španskom </p>
<p>Treći FSB Karting kup ne programu je u subotu, u 12 sati, u Karting centru »Zagreb« Špansko. Osim utrka zaposlenika, tvrtki i studenata (momčadi od po četiri vozača), održat će se i revijalna utrka legendi auto-moto sporta, a nastupat će Goran Francetić, Jovica Paliković, Zvonimir Martinčević, Damir Gruičić, Boris Gorup i drugi. Natjecanje će pokazati brzinu, vještinu, tehničku izvrsnost i timski rad. Automobili koji sudjeluju u utrci imaju podjednake karakteristike, snagu od 9 KS i maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> 80 km/h. [V.Perotić]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Već ove godine pokrit će se deset milijuna kuna </p>
<p>Kašnjenje prostornih planova zakočilo je niz kapitalnih investicija i stvorilo dodatni manjak u proračunu, kaže gradonačelnik</p>
<p>Državni ured za reviziju izrazio je mišljenje da finacijska izvješća Grada Zaprešića za 2006. u svim značajnim aspektima iskazuju objektivan i istinit prikaz poslovanja. Međutim, obistinile su se crne slutnje oporbenih gradskih vijećnika koji su i u posljednjem rebalansu upozoravali na to da je planirani proračun nerealan i prenapuhan. Zbog utvrđenog manjka od 8,13 milijuna kuna u prošloj, zajedno s manjkom koji se gomila posljednjih pet godina, ukupni manjak popeo se 30,6 milijuna kuna ili 27,4 posto od lanjskih prihoda. </p>
<p>Revizija je utvrdila da je manjak od 2002. do 2006. rezultat nedovoljno osiguranih sredstva za ulaganja - u nefinancijsku imovinu 19 milijuna kuna te finacijsku imovinu 11 milijuna kuna. To što u prethodnim razdobljima nisu osigurani odgovarajući izvori financiranja, u sljedećem razdoblju, upozorava revizija, može utjecati na ravnomjerno zadovoljavanje javnih potreba. Državna revizija navodi i da je do listopada 2006. odgovorna osoba bio gradonačelnik Vinko Morović, a od studenoga današnji gradonačelnik Željko Turk.</p>
<p>Gradonačelnik kaže kako nema razloga za brigu, jer će se čak deset milijuna kuna manjka pokriti ove godine. Turk ističe da je glavni razlog manjka kašnjenje u donošenju prostornih planova, što je zaustavilo niz planiranih investicija. Tako je Gradsko vijeće upravo prihvatilo Detaljni plan novoga »kanadskog« naselja koji se očekivao lani, a kojim će se, samo od komunalnih doprinosa prihodovati četiri do pet milijuna kuna. Ali ključne su izmjene Prostornoga plana - koje su se odužile, a ovisile su i o donošenju Županijskoga plana. Turk kaže da će ga donijeti u srpnju, što će omogućiti čak »šest do sedam kapitalnih investicija«. </p>
<p>Marija Potočki, zadužena za proračun, odgovara da ne treba zabrinjavati ni zamjerka revizije što Grad finacijska izvješća nije predao u zakonskom roku. </p>
<p>»Mi smo među 50 gradova koji su pod posebnom prismotrom, neki izvješća mogu dati i kasnije, ali mi ćemo dobiti prigovor«, kaže Potočki, te dodaje da su već počeli slušati naputke revizije. Ustanovili su unutarnju kontrolu i za taj posao zaposlili revizoricu Mirjanu Božić. Ona ističe da mišljenje revizije, iako uvijetno, nije negativno, te da ima puno takvih slučajeva u Hrvatskoj, koji su riješivi. </p>
<p>»Tijekom godine sve nabrojene stvari će se korigirati«, obećala je revizorica s 30 godina staža predstavnicima građana.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Grci i Rumunji umiru od vrućina, Engleska pod vodom</p>
<p>Potrošnja električne energije u Grčkoj prešla je u ponedjeljak 10.000 megavata zbog pojačane uporabe klima uređaja </p>
<p>Toplinski val koji je u ponedjeljak pogodio jugoistočnu Europu gdje je temperatura mjestimično dosegnula i 46 stupnjeva Celzijevih, uzrokovao je smrt nekoliko desetaka osoba u jugoistočnoj Europi. Za razliku od Hrvatske gdje je toplinski val bio nešto slabijeg intenziteta, u Grčkog, Italiji i Rumunjskoj vrućina je, osim danka u ljudskim životima, prekinula opskrbu strujom i požare niskog raslinja. Nova tri nova smrtna slučaja zabilježena su u srijedu i u Rumunjskoj čime se broj žrtava samo u Rumunjskoj u valu vrućina u posljednjih desetak dana popeo na 32 osobe.</p>
<p>U glavnom gradu Rumunjske u Bukureštu temperatura se ovog tjedna popela čak na 45 stupnja Celzija što je bila najviša izmjerena temperatura u tom gradu u posljednjih 90 godina. Istovremeno, snažne oluje koje su pogodile zemlju u noći s utorka na srijedu uzrokovale su smrt jedne osobe a više od desetak ih je ozlijeđeno.</p>
<p>I Grčka je sve bliže tome da ovaj lipanj bude najtopliji ikad zabilježen u toj zemlji, a nesnosne vrućine uzrokovale su rekordnu potrošnju električne energije, što je izazvalo mjestimične nestanke struje. Potrošnja električne energije prešla je u ponedjeljak 10.000 megavata zbog pojačane uporabe klima uređaja dovevši do kraćih nestanaka struje u širem području Atene, Solunu i nekoliko grčkih otoka. Zabrinjavajuće je da prognostičari najavljuju nastavak jednako snažnih vrućina i u nastavku tjedna. Zbog toga su grčke vlasti odredile da javne službe rade samo pola dana, do podneva, kako bi se ljudima omogućilo da ne budu na suncu u najtoplije doba dana i kako bi se smanjila potrošnja struje. U Grčkoj je u ponedjeljak i utorak izbilo sedam velikih požara koji su zahvatili makiju a stotine ljudi su evakuirane iz ugroženih domova u blizini grada Pyrgosa koji se nalazi 320 kilometara sjeverozapadno od Atene. Požare su nakon cjelonoćne borbe pomogli staviti pod nadzor vatrogasni zrakoplovi.</p>
<p>Nikos Kanteres iz grčke meteorološke službe u utorak je izjavio da je to bio najgori dan otkako je počeo val vrućine jer u dva je grada izmjereno čak 46 stupnjeva Celzija! U svim dijelovima Grčke u utorak je objavljeno upozorenje na požare, a pregrijani dalekovodi krivi su za nestanka struje u deset atenskih četvrti. U utorak je u južnoj i središnjoj Grčkoj umrlo petero ljudi. Prijepodne je vlada zatvorila većinu javnih službi jer su temperature u grčkoj prijestolnici dostigle 43 Celzijeva stupnja.</p>
<p>I Turska je na udaru strašnih vrućina, pa su zdravstvene službe izdale upozorenje stanovništvu da se sklanja sa sunca, a lokalne vlasti u pojedinim dijelovima zemlje djelatnicima javnih službi koji imaju zdravstvenih problema dopustili su da ostanu kod kuće jer je u utorak i srijedu u Turskoj izmjerena temperatura iznad 40 stupnjeva Celzija.</p>
<p>Istovremeno u zapadnoj i sjevernoj Europi temperatura je pala ispod 20 stupnjeva Celzijevih, dok je u utorak na sjeveru Engleske stotine ljudi evakuirano iz svojih domova nakon upozorenja da bi brana mogla popustiti zbog velikih poplava u kojima su poginule tri osobe. Tinejdžer i 68-godišnjak poginuli su u Sheffieldu, a još jedan muškarac 20-ih godina u Hullu, nakon što su obilne kiše izazvale kaos u većem dijelu Engleske i Walesa. Policija i lokalne vlasti objavili su da je oko 250 ljudi evakuirano iz svojih domova u blizini Rotherhama u južnom Yorkshireu, nakon što su se pojavile pukotine na brani Ulley. Zbog poplava je zatvorena autocesta M1 u južnom Yorkshireu, a stanovnicima Sheffielda savjetovano je da na put kreću samo u krajnjoj nuždi. Lokalne vlasti procjenjuju da je poplava pričinila milijune funti štete. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izgorila solunska dalekovodna stanica</p>
<p>SOLUN</p>
<p> - Zbog nesnosnih vrućina koje već gotovo tjedan dana traju u Grčkoj, u četvrtak je u Solunu izbio požar na glavnom postrojenju za distribuciju električne energije. Tijekom požara kojeg su vatrogasci satima pokušali ugasiti, u potpunosti je uništena dalekovodna i transformacijska stanica. Materijalna šteta je tim veća jer je zbog požara cijela sjeverna Grčka ostala bez struje. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U akciji suzbijanja droge 13 poginulih </p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Brazilska policija je tijekom opsežne operacije kojom se želi okončati sukob što s narko-klanovima vodi već skoro dva mjeseca u srijedu u slamu Rio de Janeira ubila najmanje 13 osumnjičenih za trgovinu drogom. Snage sastavljene od 1350 teško naoružanih policajaca i pripadnika federalnih elitnih postrojbi potpomognutih helikopterima i oklopnim vozilima ušlo je u siromašno predgrađe Alemao gdje ih je dočekala vatra iz automatskog oružja i ručne granate. Od početka svibnja, kada je sukob započeo umorstvom dvojice policajaca, najmanje je 40 osoba ubijeno, a 80 ozlijeđeno. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>FBI pronašao rukopis Peark Buck</p>
<p>PHILADELPHIA</p>
<p> - Američki FBI pronašao je izgubljeni rukopis Pulitzerom nagrađenog romana američke spisateljice Pearl S. Buck »Dobra zemlja«, koji se zagubio prije više od 40 godina. Originalni rukopis romana iz 1931. napisan pisaćim strojem, koji prikazuje život na selu u Kini, nestao je s farme obitelji Buck u predgrađu Philadelphije oko 1966. Ponovno se pojavio početkom ovoga mjeseca kada je ponuđen na prodaju jednoj aukcijskoj kući. Pearl Buck je zahvaljujući tom romanu dobila Nobelovu nagradu za književnost 1938., postavši prva Amerikanka dobitnica te ugledne nagrade. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bogataši troše na jahte i umjetnost</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Otprilike četvrtina »ulaganja u strasti« svjetskih bogataša odnosi se na jahte, zrakoplove i ostale statusne simbole a otprilike petina na umjetnost, utvrđeno je u jednoj od rijetkih analiza potrošačkih navika bogatih. Izvješće o bogatstvu u svijetu 2007. utvrdilo je da su sredstva u posjedu najbogatijih ljudi svijeta prošle godine porasla za 11 posto i dosegla vrijednost od 37 bilijuna američkih dolara, čime je porasla i potražnja za luksuznom robom i načinom života. Studija je obuhvatila 9,5 milijuna osoba koje imaju lako unovčivu imovinu u vrijednosti većoj od jednog milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dva puta pijan za volanom</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nijemca koji je pošao u policijsku postaju kako bi preuzeo svoj ukradeni automobil policija je istog dana dva puta uhvatila pijanog za volanom. Kako bi preuzeo svoj nađeni automobil četrdesetpetogodišnjak je pijan došao u postaju pa mu automobil nije vraćen. Četiri sata kasnije policija ga je u rutinskoj kontroli zaustavila pijanog u posuđenom automobilu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Zbogom, naš Tadija</p>
<p>Bard hrvatskoga pjesništva umro je u srijedu navečer u 102. godini u Domu za stare i nemoćne / Hrvatska neće više biti ista - nedostajat će joj taj stoljetni pjesnik mlada duha</p>
<p>Poslije duge i teške bolesti napustio nas je naš dobri stotiša, naš dragi prijatelj i pjesnik Dragutin Tadijanović. Iako je blago dogorijela njegova životna svijeća, vijest nas je ipak iznenadila - gotovo donedavno Tadija je šetao zagrebačkim ulicama, bio junakom svetkovina koje su obilježavale njegov stoti rođendan, obilazio žustrim koracima gradove i škole i u njima, poput dobroga starog viteza književne riječi, živahno prenosio djeci svoj život i svoje pjesme.</p>
<p> Hrvatska neće više biti ista - nedostajat će joj, poput omiljena hrasta, taj stoljetni pjesnik mlađahna duha, čovjek koji je znao nadvisiti vrijeme, nositi cijelo stoljeće u sebi, prepričati iza svakoga ugla njegove muke i anegdote i biti, unatoč dalekom »nekad«, uvijek s nama »tu«. »Nakon stotoga rođendana poživjet ću toliko koliko žive moje pjesme« - kazao je nedavno Tadija, a sada i shvaćamo da, smrti unatoč, Tadija i dalje s nama živi.</p>
<p> Njegov plodni pjesnički opus započinje 1930. godine, kada se javlja u »Književniku« i »Hrvatskoj reviji«, a koji danas čini dvadesetak zbirki. Tadijanović je stalno, »dugo u noć«, pisao, sakupljao, planirao, živio književnost u stanu u Ilici, pa u Gajevoj, a danju je pohodio mnoge ljude i institucije, oživljujući u sebi dijete, onoga malog Tadijanovića koji neumorno pješači od Rastušja do Podvinja i Broda. Idući uvijek naprijed, išao je u duši i unatrag, do rodnoga sela, do oranica, do brojnih zavičajnih slika kojima je hranio svoje pjesništvo. U šumi suvremenih zbivanja i simbola blago je hodao svojom stazom, bistrio na njoj svoja sjećanja, slagao meditativne slike zavičaja, slušao majku kako tka, oca kako pluže, gledao svoju mladu Jelu, uvijek vjerujući u snagu izvora svoje pjesničke rijeke. </p>
<p> Slikovitim stihom, usporenim tkanjem ritma i govornim jezikom, Tadijanović je ostao blagom lutalicom, zatvorenom u prostorima svoga ispovjednog pjesništva, koja radije osluškuje unutarnji glas nego što se povodi za okolnim »disharmonijama« modernoga pjesništva. I u toj je vjernosti »komunikativnom« pjesništvu ostao uvijek zanesen i svoj, poetski dosljedan, bez obzira na to je li bio zaokupljen zavičajnim, bukoličkim slikama (kao u prvoj pjesničkoj fazi), ili je bio ponesen kontemplativnim tonovima u potrazi za urbanim, povijesnim ili intertekstualnim svjetovima.</p>
<p> I kad je pisao pjesme »Visoka žuta žita«, »Moja baka blagosilje žito«, »Dugo u noć, u zimsku bijelu noć«, prepuštajući uspomeni da ga odvede do korijena, i kada je pisao »Na grobu Georgea Trakla«, »Ljudski vijek«, »Sjeni Julija Klovića«, preplićući svoje intelektualne krošnje, Tadijanović je bio i ostao svoje stablo, uvijek svježe, nikada polomljeno pred naletima pomodnih vremena. </p>
<p> Njegova zbirka »Srebrne svirale« osvojila je zlato, jer prodana je u oko 250.000 primjeraka i nedavno je doživjela čak 21. izdanje. </p>
<p>Neumorni Tadija humorom je uvijek odagnavao rezignaciju i nikada se nije stao opraštati sa životom - poslije bogatoga pjesničkog djela, započetog zbirkom »Lirika« (1931.), poslije mnogih izabranih i sabranih djela, i posljednje je godine volio uresiti svojom biografijom kako bi se tako nanovo naklonio vjernoj publici. </p>
<p>Zbogom, pjesniče, neka još mnogi uživaju stihove u sjeni tvoje stoljetne krošnje! </p>
<p>Kad mene više ne bude</p>
<p>Svakog dana sunce zapada. Doći će</p>
<p>Dan od kojeg će se znati: mene</p>
<p>Više nema.</p>
<p>Neće se ništa desiti što nije bilo</p>
<p>Za moga vijeka: mornari će</p>
<p>Ploviti morima, vjetrovi će hujati žalostivo</p>
<p>U granju, savijat će se dozrijelo klasje k zemlji.</p>
<p>Voljet će se mladići i djevojke</p>
<p>Kao što se prije njih</p>
<p>Nikada nije volio nitko.</p>
<p>U jesen, kada voće dozrijeva, kad se beru</p>
<p>Plodovi, prolazit će njih dvoje</p>
<p>Alejom ispred Sveučilišta; zatim će</p>
<p>šetati pod kestenima na Griču</p>
<p>Držeći se za ruke, dugo, dugo,</p>
<p>Kao što se prije njih nitko</p>
<p>Nije držao nikada. Oni će sjesti na klupu</p>
<p>Starinsku i spaziti oboje: na njima leži srebro mjesečine</p>
<p>(Kako je negda počivalo na tebi</p>
<p>I meni, u doba mlade ljubavi). Prije neg se poljube,</p>
<p>Djevojka će šapnuti mladom mjesecu: Sanjam li</p>
<p>Ili čitam pjesnika</p>
<p>Koji je pjevao o mojoj ljubavi?</p>
<p>DRAGUTIN TADIJANOVIĆ</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Put beskompromisnog duha </p>
<p>Nitko od nas nije pošao na dno samoga sebe te iz sebe rastvorio totalitarizam kojemu je pripadao, stoji u Lasićevim »Autobiografskim zapisima«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stanko Lasić je doista iznimna, po mnogo čemu u hrvatskoj znanosti o književnosti izdvojena autorska osobnost. Izrazit individualac, nerado se vezivao za strukovne klanove, izbjegavao je i dugotrajna vezivanja za fakultetske institucije. Kao da je time želio pokazati koliko mu je važan osjećaj individualne slobode i intelektualne nezavisnosti.</p>
<p> Tim je riječima književni skup u povodu 80. rođendana našega najvećeg krležologa otvorio Velimir Visković, predsjednik Hrvatskoga društva pisaca, u četvrtak u Kući Arko.</p>
<p>Prva asocijacija koja se veže uz ime Stanka Lasića je Krleža. Taj je povjesničar, teoretičar i esejist, naime, svojemu velikom učitelju posvetio veći dio opusa – čak deset svezaka: »Sukob na književnoj ljevici (1928. – 1952.)«, »Strukturu Krležinih 'Zastava'«, »Krleža. Kronologija života i rada«, »Mladoga Krležu i njegove kritičare« te šestosveščanu »Krležologiju«. </p>
<p>Lasić je angažirani intelektualac, nastavio je Visković, koji je pišući o naizgled književnim temama smiono analizirao i razotkrivao ideološke tabue, o čijim su se knjigama vodile rasprave u centralnim komitetima, a novinski urednici dobivali su direktive kako o Lasiću pisati (ili izbjegavati pisanje). U pravilu, kako je pak rekao Vinko Brešić, svaka je Lasićeva knjiga izazivala reakcije, i struke i politike.</p>
<p>Već je prvim svojim tiskanim djelom – »Sukob na književnoj ljevici« (Liber, 1970.), koje je rasprodano u dva mjeseca, pokazao svoju sklonost rušenju tabua. U toj knjizi, podsjetio je Zdravko Zima, Lasić analizira odnos revolucije i umjetnosti, iznoseći tezu da je umjetnik uvijek u poziciji izdajnika – ako se priklanja umjetnosti, izdaje revoluciju, a ako se priklanja revoluciji, izdaje umjetnost. Lasić je, po njegovim riječima, otvoren i beskompromisan duh koji nije imao milosti ni prema Krleži, ni prema drugim svojim suvremenicima, niti prema sebi. </p>
<p>»Nitko od nas nije pošao na dno samoga sebe, te iz sebe rastvorio totalitarizam kojemu je pripadao«, citirao je Slavko Goldstein rečenicu iz Lasićevih »Autobiografskih zapisa«.</p>
<p> I Ivan Šibl i Dido Kvaternik, i još neki, isto su dotakli tu temu samoispitivanja, ali nisu uspjeli ući tako duboko u sebe. Lasić ne samo da je to uspio najdublje, nego je u tome i najiskreniji i najpotresniji – kazao je Goldstein, koji je objavio »Sukob na književnoj ljevici«.</p>
<p>Lasić je aktivno pripadao totalitarističkoj vlasti 2,5 godine, a kasnije osuđuje samoga sebe zbog izbacivanja svojih kolega iz škole – nastavio je Goldstein, podsjećajući da su oni srednjoškolci koji su se pokazali nedovoljno pristašama komunističkoga režima premlaćivani i izbacivani iz škola. Lasićev rastanak s totalitarizmom trajao je jako dugo, a na svome putu formiranja prošao je i marksizam, egzistencijalizam... te je na kraju, nakon dugoga i teškoga traženja, došao do ontološkoga strukturalizma, odnosno do prihvaćanja čovjeka i stvarnosti takvima kakvi jesu. </p>
<p>Po mišljenju Ive Banca, Lasić je najveći jer je otvarao čitav niz gorućih pitanja u različitim razdobljima, na najkompetentniji način, a njegov je »Sukob na književnoj ljevici« jedna od najvažnijih knjiga u poslijeratnom razdoblju Hrvatske. </p>
<p>Igor Mandić, također naš istaknuti krležijanac, upitao se – dokle će ta krležologija? »Dosta mi je već krležologije, nisam riješio enigmu lasićijane u krležologiji. Htio bih na neki način istupiti iz Lasićeva sistema, ali to je nemoguće ako se s njime slažemo«, rekao je Mandić, odgovorivši odmah na vlastito pitanje riječima da će krležologije biti dok god bude trajala Krležina napetost u Hrvatskoj i šire – napetost između književnosti i politike. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Filmovi na vrhu Revelina</p>
<p>Festival će otvoriti hrvatska premijera jednoga od hvaljenijih europskih filmova ove godine – »Krivotvoritelji« Stefana Ruzowitzkoga</p>
<p>Od 29. lipnja do 4. srpnja u Dubrovniku će se održati 3. filmski festival Libertas, a filmske će se projekcije održavati na četiri gradske lokacije: u kinu Sloboda, kazalištu Marina Držića, otvorenom kinu Jadran u starome gradu te na samom vrhu tvrđave Revelin.</p>
<p>Festival će otvoriti hrvatska premijera jednoga od hvaljenijih europskih filmova ove godine – »Krivotvoritelji« Stefana Ruzowitzkog. U konkurenciji cjelovečernjih filmova nalazi se i iranski »Polumjesec« Bahmana Ghobadija, jedan od pobjednika ovogodišnjeg festivala u Torontu.</p>
<p> Natječu se i debitantski film »Euforija« ruskoga redatelja Ivana Viripajeva te film »Nemoj reći nikomu« Guillaumea Caneta, dobitnik četiriju Cesara, najprestižnije francuske filmske nagrade. Redatelj Gele Babluani ove se godine predstavlja filmom »Nasljeđe« na kojem je surađivao sa svojim ocem, slavnim gruzijskim redateljom Temurom Babluanijem. </p>
<p>Nadalje, tu su i švedsko-njemački film »Kad padne noć« Andersa Nilssona te dvije austrijsko-tajlandsko-francuske koprodukcije »Sindromi našeg doba« Apichatponga Weerasethakula i »Ne želim spavati sam« Tsai Ming-liang, ali i marokansko-francuski film »Dani slave« Richarda Bouchareba i američki »Slomljeni« Alana Whitea.</p>
<p> Izvan konkurencije je, među ostalim, »Šef svih šefova« Larsa Von Triera te »Dva dana u Parizu« u režiji francuske glumice Julije Delpy.</p>
<p>U dokumentarnom programu, uz tri glazbena dokumentarca o Johnu Lennonu, Beastie Boysima i Gogolu Bordellu, nalazi se i film Jakova Sedlara o Orsonu Wellesu – »Tražeći Orsona«. </p>
<p>Program Fokus ove godine donosi ostvarenja norveške kinematografije, a »Ponoćno ludilo« je novi program u kojem će se prikazati »Hostel 2«, »28 tjedana kasnije«, »Reciklirano«, »Oni« i »Krvavi vikend«. </p>
<p>O trima nagradama – najbolji igrani film, najbolji dokumentarac i najbolji kratki film – odlučit će tročlani žiri: David Dinerstein (SAD), Nina Kusturica (BiH/Austrija) i Milan Trenc (HRV), dok će četvrtu nagradu dodijeliti publika.</p>
<p> Autor od ove godine službene nagradne skulpture »Dubravka« je Pero Mrnarević. </p>
<p>Nagradu »Majstor« za životno djelo dobila je šezdesetosmogodišnja izraelska glumica Gila Almagor, koja je uz brojne kazališne uloge glumila u više od 40 filmova, a napisala je dvije autobiografske knjige i četiri knjige za djecu i mlade. Trenutno predsjeda odborom za kulturne aktivnosti u Gradskom vijeću Tel Aviva i osnivačica je zaklade za bolesnu djecu »Gila Almagor Wish Fund«. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070629].
|
