NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070329].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 146910 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bosanski liječnici radi boljih plaća bježe u Hrvatsku</p>
<p>Iako su vezani ugovorima, bosanski se liječnici po završetku specijalizacije ne žele vratiti u matične bolnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Liječnici iz Bosne i Hercegovine nakon specijalizacije u Hrvatskoj više se ne vraćaju na posao u BiH, upozoreno je na nedavnom sastanku predsjednika Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoja Miniga s ravnateljima bolnica iz BiH dr. Velimirom Valjanom i dr. Ružicom Vukić. Neke bolnice u BiH imaju problema s liječnicima koji odlaze na specijalizaciju u Hrvatsku, jer se po završetku specijalizacije, privučeni većim plaćama i boljim uvjetima rada, ne žele vratiti u matične bolnice, iako su vezani ugovorima, požalili su se Valjan i Vukić. Takvim odljevom kadrova osobito su pogođene manje zdravstvene ustanove u BiH. Primjerice, kazao je Valjan, u bolnicu »Dr. fra Mato Nikolić« u Novoj Biloj, koja ima svega desetak specijalista, nije se vratio niti jedan od osam liječnika koji su završili specijalizaciju u Hrvatskoj, a vjerojatno će ostati i bez preostala dva specijalizanta.</p>
<p>Dodao je da su protiv liječnika koji krše ugovorne obveze pokrenuti sudski postupci, ali sudovi ih ili ne uspijevaju pronaći ili pak tuženi liječnici izbjegavaju primiti sudske pozive.</p>
<p>»Iz županijske bolnice u Orašju u nekoliko posljednjih mjeseci u Hrvatsku su otišla tri specijalista pod ugovorom, a sada se četiri liječnika opće prakse spremaju na specijalizaciju u Hrvatskoj pa se bojimo da se ni oni neće vratiti«, rekla je Ružica Vukić. </p>
<p>Štoviše, jedna je specijalistica ostala raditi na Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, a cijelo vrijeme uredno dostavlja doznake da je na bolovanju, pa prima plaću i u bolnici u Orašju. »Hrvatska vlada financira dogradnju županijske bolnice u Orašju, odakle liječnici 'bježe' u Hrvatsku, što je apsurdno«, naglašava Vukić. Minigo je obećao da će o svemu obavijestiti Ministarstvo zdravstva i Hrvatski sabor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ništa bez raketa</p>
<p>I poljoprivrednici i županijski čelnici pozivaju na obranu od tuče protugradnim raketama, koje su se pokazale najučinkovitijima / Osiguranje od šteta još uvijek preskupo</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Tijekom 2006. na području Brodsko-posavske županije elementarna nepogoda od tuče i olujnog nevremena proglašavana je pet puta, a ukupna procijenjena šteta iznosila je osam milijuna kuna.</p>
<p> Iako je to triput manje nego 2005., te devet puta manje nego 2004., kada je šteta od tuče na poljoprivrednim kulturama i objektima iznosila čak 70 milijuna kuna, oštećenima to i nije utjeha budući da je ukupna državna naknada iznosila svega 286.600 kuna. </p>
<p>Stoga i poljoprivredni proizvođači i županijski čelnici opetovano apeliraju na nužnost obrane od tuče protugradnim raketama, koje su se pokazale najučinkovitijima. </p>
<p> »Lani je na području Županije utrošeno 369 raketa te 8080 litara otopine srebro-jodida za prizemne generatore«, podsjeća pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Željko Burazović. Ukupni trošak za iskorištene rakete i otopinu je 1,1 milijun kuna, što je daleko manje od nastale štete. Na radarskim centrima Gorice i Gradište locirano je 57 postaja za obranu od tuče, od kojih su 34 postaje osim prizemnih generatora koristile i protugradne rakete. </p>
<p>»Na branjenom području ili u neposrednoj blizini, u 90 dana je bilo pojava nestabilnosti, odnosno tučonosnih oblaka, što je više od 25 godišnjeg prosjeka. Od 55 dana tijekom kojih je djelovala protugradna obrana, 51 dan se djelovalo generatorima, a 33 dana i raketama«, izvijestio je Burazović.</p>
<p> Što se tiče ovogodišnje obrane od tuče, Županijsko će poglavarstvo, istaknuo je pročelnik, od Vlade zatražiti operativnu provedbu obrane od tuče na cijelom području Hrvatske, obnovu mreže lansirnih postaja te pravodobnu opskrbu raketama i otopinom, budući da je učinkovita protugradna obrana jedino u što se mogu uzdati poljoprivredni proizvođači. </p>
<p>Unatoč subvencioniranju premija osiguranja od strane države te jedinica lokalne i područne samouprave, za poljoprivrednike je još uvijek to nedostižan iznos. </p>
<p>Osim toga, nužno je i izmirenje financijskih obveza u skladu sa Sporazumom o sufinanciranju obrane od tuče. A svoje obveze još uvijek nisu izmirili Grad Slavonski Brod koji duguje 102.400 kuna, Općina Sibinj čije dugovanje iznosi nešto više od 12.000 kuna i Općina Oriovac s 10.500 kuna. </p>
<p>Od 145.600 kuna doznačenih DHMZ-u, Ugovorom o cesiji 95.700 kuna proslijeđeno je brodskoj »Alatnici«. </p>
<p>Taj jedini hrvatski proizvođač protugradnih raketa od potrebitih 6400 raketa, prošle je godine dobio proizvodnju 33 posto dok su ostalo podijelili uvoznici. Upravo zbog bezrazložnog uvoza, ali i teškoća u naplati ta se brodska tvrtka ove godine nije javila na natječaj za proizvodnju protugradnih raketa. </p>
<p>Direktor »Alatnice« Nikola Veočić ističe da se »istrošio« pričom o protugradnim raketama pa se ove godine nije ni htio javiti na natječaj. - »Imamo dogovor da će nam na natječaju odabrani proizvođač prepustiti proizvodnju 1500 komada«, rezignirano je kazao Veočić. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ugroženo oko 40 posto hrvatske herpetofaune</p>
<p>U Hrvatsko bogatstvo spada ukupno 58 vrsta vodozemaca i gmazova</p>
<p>Hrvatska je, u europskim okvirima, zemlja izrazito bogata vrstama vodozemaca i gmazova. Razlog tomu je i njen položaj, uz more, planine dinarskog krša i nizine velikih rijeka. Najviše vodozemaca ima u zapadnom dijelu Panonske nizine, a gmazova u Dalmaciji. U Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 58 vrsta vodozemaca i gmazova, od toga 19 vrsta vodozemaca i 39 vrsta gmazova. </p>
<p>Među vodozemcima sedam je vrsta repaša (čovječja ribica, vodenjaci i daždevnjaci), i 12 vrsta bezrepaca (žabe), a među gmazovima je 18 vrsta guštera, 16 vrsta zmija i pet vrsta kornjača. </p>
<p>Posebno je vrijedna fauna gmazova hrvatskih otoka na kojima žive neke podvrste koje su isključivo hrvatski endemi, poput brusničke, lastovske te jadransko primorske gušterice. </p>
<p>Crvena knjiga vodozemaca i gmazova</p>
<p>Mosorska gušterica endem je jugoistočnog dijela Dinarida. No, kako su te populacije izolirane na malim područjima nemaju se kamo širiti i pobjeći pred mogućim negativnim utjecajima. Stoga su posebno osjetljive na unos stranih vrsta i značajnije čovjekove djelatnosti, pa ih zaštitom njihovih staništa treba sačuvati u ekosustavima. </p>
<p>Kako bi se općenito odredio stupanj ugroženosti faune i flore i na temelju toga mogle poduzeti mjere za njihovo očuvanje i zaštitu, 2000. se počelo s izradom crvenih knjiga, pa je tako krajem 2006. izdana i Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. </p>
<p>»Pri izradi Crvene knjige vodozemaca i gmazova Hrvatske ustanovljeno je da je veliki dio te herpetofaune ugrožen, čak oko 40 posto«, ističe biologinja Biljana Janev Hutinec jedna od ukupno sedam izrađivača knjige, čiji je urednik i jedan od autora dr. Nikola Tvrtković zoolog u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. </p>
<p>Ukupno je devet vrsta vodozemaca i 18 vrsta i podvrsta gmazova u nekoj od kategorija ugroženosti. Kritično su ugrožene kornjače zelena želva, koja redovito boravi u Jadranu ali je relativno rijetka, i lokalna populacija riječne kornjače koja nastanjuje južni dio Dalmacije. Kritično je ugrožena i podvrsta čovječje ribice u Istri. Jako su ugrožene lombardijska žaba, koja je u Hrvatskoj rasprostranjena samo u Istri i to u Motovunskoj šumi, i ostatak populacije čovječje ribice iz Gorskog kotara, Like i Dalmacije. Među ugroženom herpetofaunom u Hrvatskoj su četiri vrste ugrožene na globalnoj razini, to su kornjače zelena i glavata želva, mala otrovna zmija planinski žutokrug i čovječja ribica, endem dinarskog krša a time i Europe. </p>
<p>»Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske bilo je teško napisati jer o njihovoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj nedostaje dosta podataka. Stoga je veći broj vrsta u knjizi stavljen u kategoriju vjerojatno ugroženih vrsta«, kaže Biljana Janev Hutinec, napominjući da takva situacija pokazuje da je neophodno provoditi sustavna istraživanja svih vrsta, kako bi se na temelju stalno novih podataka kvalitetno mogla provoditi zaštita. Tako je gmaz turski dvoplaz, svrstan u vjerojatno ugroženu vrstu iako je jedini primjerak te životinje, nalik albino gujavici, nađen na otoku Hvaru kod Starigrada još 1900. »Uvršten je u Crvenu knjigu radi preventivne zaštite staništa na lokalitetu nalaza i pokretanja njihova istraživanja«, objašnjava Biljana Janev Hutinec. </p>
<p>Gmazovi primjerice, reguliraju broj kukaca i malih sisavaca, prema tome bitni su za zdravlje ekosustava«, ističe Biljana Janev Hutinec. </p>
<p>»Većem je dijelu ugroženih vrsta za preživljavanje prijeko potrebno zaštititi staništa koja su presudna u njihovu životnom ciklusu. Pri tome se staništa koja su antropogena, poput lokvi, bara i travnjaka, moraju aktivno održavati«, zaključuje Biljana Janev Hutinec. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska osniva agenciju za civilni nadzor zrakoplovstva</p>
<p>Uz osnutak agencije uvodi se pojam operativne licence koja je temelj za djelovanje zračnih prijevoznika u EU</p>
<p>Ministar Božidar Kalmeta u četvrtak je na sjednici Vlade najavio uvođenje pojma operativne licence u zračni promet, kao i osnutak agencije za civilni nadzor zrakoplovstva. Vlada je uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o zračnom prometu.</p>
<p>»Zakon o zračnom prometu usklađuje se s pravnom stečevinom EU-a Uredbom o licenciranju zračnih prijevoznika te se uvodi pojam operativne licence, koja je temelj za djelovanje zračnih prijevoznika u EU. </p>
<p>Operativna licenca se izdaje zračnom prijevozniku koji zadovoljava kriterije ekonomske i tehničke sposobnosti, te koji posjeduju važeću Svjedodžbu o sposobnosti (AOC)«, doznajemo od Marine Halužan, glasnogovornice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p>Također, isti zakon uključuje i direktivu o radnom vremenu mobilnih djelatnika u civilnom zrakoplovstvu te se propisuje da članovi posade zrakoplova ne smiju raditi više od 2000 sati godišnje, vrijeme leta je ograničeno na najviše 900 sati godišnje, imaju pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, najmanje 96 slobodnih dana u godini, te najmanje sedam slobodnih dana mjesečno. Zakon je usklađen i s uredbama o utvrđivanju okvira za stvaranje Jedinstvenog europskog neba, o pružanju usluga u zračnoj plovidbi, o zajedničkim zahtjevima za pružanje usluga u zračnoj plovidbi koje su dio Single European Sky (SES) regulative koju je Hrvatska na temelju potpisivanja Sporazuma o Zajedničkom europskom zračnom prostoru (ECAA Sporazuma) obvezna implementirati u svoje zakonodavstvo.</p>
<p>»U skladu s tim uredbama, zakonom se uređuju upravljanje zračnim prostorom, pružanje usluga u zračnoj plovidbi, imenovanje nacionalnog nadzornog tijela čija zadaća je certificiranje i kontinuirani nadzor nad pružateljima usluga u zračnoj plovidbi, a što je ovim izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu u Hrvatskoj povjereno agenciji kao tijelu čiji cilj i jest upravo briga za sigurnost cjelokupnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj«, tvrdi Marina Halužan. </p>
<p>Tako će Hrvatska dobiti agenciju za civilno zrakoplovstvo, koja će na temelju javnih ovlasti samostalno obavljati upravne i druge poslove koji se odnose na zračni promet, zračne luke, poslove od značaja za sigurnost zračne plovidbe, a osobito kontinuirani nadzor zrakoplovnih operatora, licenciranog zrakoplovnog osoblja i plovidbenosti zrakoplova te ukupan nadzor zračnog prometa, kao i druge poslove.</p>
<p>Osim na agenciju i operativne licence, izmjene i dopune Zakona o zračnom prometu usmjerene su i na usklađivanje s propisima kojima se uređuje nadležnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje kao središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje.</p>
<p>Uz navedeno, u Ministarstvu prometa smatraju kako je važno naglasiti da će se navedena EU regulativa detaljnije implementirati kroz provedbene propise koji se donose temeljem Zakona o zračnom prometu.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Opravdan interes</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Iako se čini da, nakon prodaje Dukata francuskoj kompaniji Lactalisu, neće biti nikakvih potresa na domaćem mljekarskom tržištu, jasna je velika Vladina zainteresiranost za taj čin. U prvi se trenutak po domaćim medijima ta zainteresiranost tumačila kao petljanje u prodaju privatne tvrtke i udar na strane ulagače, no zadnjih su dana takve špekulacije pale u vodu.</p>
<p> Premijer se, naime, sastao s poslodavcima i ponovio kako je Vladina živa zainteresiranost za prodaju Dukata Francuzima isključivo posljedica brige za mljekarstvo u Hrvata. A nikako zadiranje u nečije privatno vlasništvo ili pokušaj kočenja stranih ulaganja. </p>
<p>Naime, mljekarska industrija spada u one koje Vlada godinama potiče i subvencionira. Zbog toga je i proizvodnja mlijeka u zadnje dvije godine porasla za čak dvadeset posto. Nadalje, na mlijeko nema plaćanja PDV-a, a i sama proizvodnja mlijeka ima socijalno značenje jer je namirnica koja se kupuje i troši svaki dan.</p>
<p> Zbog tih činjenica logično je da Vlada ne gleda blagonaklono na način na koji je dosadašnji vlasnik Dukata Luka Rajić tu najveću hrvatsku mljekarsku tvrtku prodao strancima. I zbog toga Sanader poručuje Rajiću da je način prodaje bez prethodnog dogovora, konzultacija ili barem obavijesti - neprihvatljiv.</p>
<p>U cijeloj priči bilo je najvažnije zaštititi Dukatove kooperante i zajamčiti im da će njihovo mlijeko i dalje biti redovito otkupljivano. Čini se da za to nema straha. Premijer kaže da Vlada, ako to bude potrebno, jamči otkup sve do zadnje litre mlijeka. Uz to i varaždinska Vindija otvara nove pogone, a njeni čelni ljudi tvrde da nema bojazni za Dukatove kooperante. </p>
<p>U međuvremenu se oglasio i Luka Rajić. On pak uvjerava javnost da nitko neće biti zakinut. Štoviše, da će i zaposlenicima najveće domaće najveće mljekarske industrije i kooperantima - biti još i bolje. Istodobno u Parizu i čelnici novoga vlasnika Dukata, Lactalisa, daju potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu slična obećanja. </p>
<p>Možda će tako i biti, ali u ustima svejedno ostaje gorak okus zbog načina prodaje Dukata. Vlada će, uostalom to i sami najavljuju, što hitnije morati razmisliti o modelima zaštite strateških industrija, u koje spada i prehrambena. Da nam se opet ne bi preko noći dogodila brzinska i velom tajne obavijena prodaja neke druge strateške proizvodnje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pravi luksuz</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>U cijeloj Europi potrošnja vode u bocama raste iz godine u godinu, a tijekom 2006. u Hrvatskoj se popilo 331 milijuna litara mineralne i izvorske vode u bocama. Točnije, popijeno je 77 litara vode u bocama po osobi, što je pet litara više nego godinu dana prije. No, po potrošnji flaširane vode daleko smo iza Italije ili Njemačke, gdje se popije više od 130 litara flaširane vode po osobi. No, iako se radi »samo« o vodi, istraživanje jedne američke nevladine udruge pokazalo je da je ispijanje flaširane vode u biti pravi luksuz.</p>
<p> Naime, flaširana je voda 10.000 puta skuplja od one iz slavine. Srećom, voda iz slavine još je u većem dijelu Hrvatske pitka i sanitarno zdrava, no pitanje je do kada? UN upozorava na nestašice vode u budućnosti u cijelom svijetu, a ekološke udruge na sve veće onečišćavanje vode i izvora. Ako se ostvare njihovi crni scenariji, flaširana, ali i obična voda iz slavine tek će onda postati luksuz, koji će si rijetki moći priuštiti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nestali general</p>
<p>Reza Askari je najprije poslao izvan Irana obitelj, potom se uputio u privatni posjet Damasku, ali je umjesto u Siriji završio u Istanbulu, gdje mu se gubi svaki trag</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Gdje je nestao iranski general Ali Reza Askari? Tko ga je sklonio? Tko ga sada štiti? Gdje je njegova obitelj? Jer, Askari nije tko god. Bio je jedan od najvažnijih viših zapovjednika Islamske revolucionarne garde, neko vrijeme i zamjenik iranskoga ministra obrane. Zacijelo, čovjek koji mnogo toga zna. </p>
<p>Reza Askari nikada nije bio »sobni moljac« koji je karijeru gradio kroz urede ministarstva obrane, nego na terenu i u rovovima. Pripisuje mu se da je u 80-im godinama 20. stoljeća u Libanonu poput kopca nadzirao stvaranje vojnog krila šijitskog pokreta Hezbollah.</p>
<p>Logično je da se Askarijev životopis prvo našao u računalima izraelske obavještajne zajednice. Što ako ga je oteo Mossad? Tamo se oduvijek tvrdilo da upravo Askari zna mnogo o nestalom izraelskom pilotu-navigatoru Ronu Aradu. Njegov avion Hezbollah je oborio još 1986. godine, a sudbina izraelskog zrakoplovca ostala je nerazjašnjena do danas.</p>
<p>Ali teško da bi Izraelci trošili svoje najbolje ljude i novac samo da bi rizičnom otmicom došli do podatka da je Ron Arad odavno mrtav. Umirovljeni general Askari za izraelske protuobavještajce bio bi zanimljiviji kada bi svjedočio o svome osobnom doprinosu raketnom jačanju Hezbollaha (što mu je npr. sve isporučeno iz Irana i kakvi su mu zapovjedni kadrovi, gdje su školovani – u Iranu ili drugdje u inozemstvu, koliko je među njima autentičnih libanonskih šijita, a koliko iranskih revolucionarnih gardista).</p>
<p>No, čini se da su se za Ali Rezu Askarija ipak »prilijepili« Amerikanci. CIA-u zanima je li on vodio Hezbollah 1983. godine kada je u Bejrutu samoubilačkim napadima u zrak dignuto američko veleposlanstvo (s kompletnom postajom lokalne CIA-e), a potom i velika vojarna američkih marinaca. Od tekućih stvari Askari možda zna tko je prije nekoliko mjeseci oteo i smaknuo pet američkih vojnika u Kerbali i koliko se Iran vojnički infiltrirao u redove iračkih šijita.</p>
<p>Taktike CIA-e u vezi s ozbiljnim prebjezima i danas su iste kao u vrijeme Hladnog rata: »Tko želi doći u naš tabor, mora donijeti nešto vrijedno, a i sam nešto vrijediti.« Kao najveći pragmatici na svijetu Amerikanci su 1945. godine bez problema prihvatili Hitlerova raketnog stručnjaka Wernera von Brauna i glasovita Abwehrova vojnog obavještajca generala Gehlena, koji im je dugo bio nezamjenjiv u hrvanju s istočnonjemačkim i sovjetskim tajnim službama.</p>
<p>Reza Askari je »ispario« zato što se zacijelo unaprijed dogovorio s Amerikancima. Najprije je izvan Irana poslao svoju obitelj. Potom se početkom veljače 2007. uputio u privatni posjet Damasku. No, umjesto u Siriji završio je u Istanbulu. Tamo mu se u hotelu Ghilan gubi svaki trag. General Askari prešao je samo dio puta. U tzv. »sigurnoj kući« čekaju ga teški dani: duga ispitivanja američkih istražitelja koji procjenjuju je li Askari stvarni prebjeg ili podmetnuta dezinformacijska »pričalica«. </p>
<p>A kruh nekoga tko okreće leđa vlastitoj domovini uvijek ima sedam kora: ako je Askari završio kod Amerikanaca, u njegovim tajnim saslušavanjima sudjeluju i pripadnici iranske organizacije Mujahedin-e-Khalq – MEK koja u Iranu poduzima diverzantske akcije. U CIA-i su se uvjerili da ih trebaju ne samo zbog poslova prevođenja i poznavanja iranskog mentaliteta nego i zbog još jedne praktične stvari: MEK-ovci su tako tvrdi da kod njih ne prolazi nikakvo laganje i pretvaranje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska zauzima svoje povijesno mjesto u srcu Europe</p>
<p>Sve moje spoznaje o Hrvatskoj govore mi da ova mlada ali izuzetna država može u velikoj mjeri pridonijeti zajedničkom naporu osiguranja mira, spašavanja ugroženih i, kad je potrebno, zaštite svojih članica protiv agresije </p>
<p>ROBERT A. BRADTKE </p>
<p>U svibnju 2008. godine, za nešto više od godinu dana, vodeći ljudi NATO-a sastat će se u Rumunjskoj i odlučiti o pozivu novim članicama. Predsjednik Bush je već izjavio da će Sjedinjene Države podržati pozivnicu Hrvatskoj, na temelju hrvatskog napretka u pripremama za članstvo, kao i na temelju obećanja hrvatske Vlade da će se i dalje nositi s izazovima rada na pripremama za članstvo u Savezu. Naš stav također odražava snažno uvjerenje da će primanje novih članica u NATO - zemalja koje dijele predanost Saveza miru i prosperitetu - pridonijeti sigurnosti svih njegovih članica.</p>
<p>Zašto Sjedinjene Države podržavaju Hrvatsku? Vrlo je važno imati na umu da iako NATO ima impozantan stožer u Bruxellesu, on nije autonomna organizacija s vlastitom vanjskom politikom. NATO ne posjeduje ratne brodove, zrakoplovstvo, ni pješaštvo. NATO je tek zbir sastavnih dijelova, dobrovoljna organizacija udružena u zajednički pothvat, čije članice nude svoja stručna znanja, visoko obučeno osoblje, opremu i duh u zajedničkom naporu osiguranja mira, spašavanja ugroženih i, kad je potrebno, zaštite svojih članica protiv agresije. Sve moje dosadašnje spoznaje o Hrvatskoj govore mi da ova mlada ali izuzetna država može u velikoj mjeri pridonijeti u svakom od ovih područja.</p>
<p>Iako su Sjedinjene Države najsnažnija članica NATO-a, nismo i jedina. Postupak donošenja odluka u Savezu nalaže konsenzus, te uključuje pregovore i kompromise. U tom procesu sudjeluju sve članice i svaka daje svoj jedinstveni doprinos. A u današnjem NATO-u, osnažena Europa je odlučnija i svjesnija svoje odgovornosti za vlastitu sigurnost. Njezine članice su također svjesne da sigurnost kod kuće sve više znači i brigu za sigurnost drugih. Upravo zato su države članice i kandidatkinje odigrale važnu ulogu u zaštiti nedužnih u Sudanu, očuvanju mira na Kosovu, te sprječavanju pobune talibana u Afganistanu. Svaka članica je dala svoj poseban doprinos, a hrvatski visoko uvježbani i motivirani dragovoljci i dalje imaju izuzetno pozitivnu ulogu.</p>
<p>Važno je naglasiti da je naša potpora hrvatskoj kandidaturi za NATO logičan nastavak naše politike tijekom proteklih dvanaest godina, koja je započela izlaskom Hrvatske iz brutalnosti rata. Odlučni u namjeri da prošlost više nikada ne ponovi, Sjedinjene Države pokrenule su opsežnu akciju pomoći u cijeloj regiji, s ciljem podrške napretku na važnim područjima razminiranja, obnove i jačanja demokratskih institucija. Isto tako, na hrvatsko članstvo u NATO-u gledamo kao na odlučan raskid sa sukobima prošlog stoljeća, dok Hrvatska zauzima svoje povijesno mjesto u srcu Europe - cijele, slobodne i zauvijek u miru.</p>
<p>Do sada sam tri puta posjetio Vukovar. Dojmio me se sav trud koji je uložen u obnovu i prevladavanje tragedije koja je pogodila narod tog lijepog grada. Međutim, ratno iskustvo Vukovara također mi govori o tome što se može dogoditi kad zemlje predugo čekaju na uključivanje, kad kažu »to nije moj problem«. Današnji NATO je nadišao oklijevanja iz prošlosti, a Hrvatska ima mjesto u ovoj organizaciji koja misli unaprijed. Hrvatska je pokazala i u Afganistanu i u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda da razumije važnost djelovanja kad je ono potrebno.</p>
<p>Dok perspektiva pozivanja u članstvo NATO-a postaje sve stvarnija, mnogi se Hrvati pitaju što to priključenje uopće znači. Kakve su pogodnosti članstva, ali i kakve su obveze? Razmotrimo nekoliko primjera gdje hrvatska stručnost može biti od ključne važnosti. Ako se u nekoj državi članici dogodi elementarna nepogoda, kao, na primjer, teške poplave u Češkoj 2002. godine, članice NATO-a mogu odlučiti pružiti pomoć u opremi ili stručnom znanju, kako bi se pomoglo pogođenima. Ako neku nečlanicu zadesi potres, kao što se, na primjer, dogodilo u Pakistanu 2005. godine, članice NATO-a mogu donijeti odluku da im je njihova moralna dužnost dostaviti pomoć žrtvama. I najvažnije, ako bilo koja članica bude ugrožena ili napadnuta, sve članice NATO-a obvezuju se pružiti zaštitu.</p>
<p>Zauzvrat, sve druge zemlje članice obvezuju se pružiti istu pomoć i Hrvatskoj ako to ikad bude potrebno. Na taj način članstvo u NATO-u znači potvrdu da smo zajedno jači, da je sigurnost i prosperitet naših susjeda u našem vlastitom interesu, da ono što je važno nije volja pojedinih zemalja, već zajednička odlučnost Saveza. Sjedinjene Države vide važnu ulogu Hrvatske u tom plemenitom pothvatu.</p>
<p>Autor je veleposlanik Sjedinjenih Država u Hrvatskoj</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sekularni fundamentalizam </p>
<p>Današnji sukob Zapada i Istoka neki tumače kao sukob dvaju fundamentalizama - sekularnoga i religijskoga</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>U tipologiji fundamentalizama susrećemo se i sa sekularnim fundamentalizmom. Potonji brani temelje svjetovnosti na znanosti i razumu postavljene, te promiču odvajanje religije u privatnu sferu društva i privatnost svakoga pojedinca. Taj sekularni fundamentalizam, pretvoren u svjetovnu religiju, izaziva svekolike religijske fundamentalizme. Događanja na globalnoj razini imaju obrise »globalnoga rata« dvaju fundamentalizama koji bi svaki na svoj način htio afirmirati vlastitu istinu. </p>
<p>Sekularizam kao dijete novovjekovlja spada, dakle, u naprednjačku sastavnicu ili u kontekst refleksivne modernizacije, ali ta ista naprednjačka sastavnica i u liberalizmu kao ideologiji potpore sekularizmu vodi zastranama i isključivosti. </p>
<p>Novi monizam u vidu jednog tipa apsolutizirajućeg sekularnog fundamentalizma postaje podjednako opasnim vidom fundamentalizma radikalnog liberalizma na kraju dvadesetog i početkom 21. stoljeća, isto kao sekularni fundamentalizmi antiliberalnog tipa poput fašizma, nacionalsocijalizma i boljševizma u vrijeme velikih reverzija valova demokratizacije početkom 20. stoljeća. </p>
<p>O sekularnom fundamentalizmu valja zboriti kao ideologiji i pokretu na globalnoj razini, koji dovodi u pitanje pluralnu strukturu svijeta, namećući svoju istinu, pojedincima, društvima, kulturama i civilizacijama. On bi mogao biti neka radikalna druga moderna, koja izaziva radikalne odgovore s različitih strana obrane religije, obitelji, nacije-države, identiteta i tomu slično. Objašnjenje leži u radikalnom programu sekularnog fundamentalizma. Taj posvjetovljeni radikalac, reći će njegova oporba, razara stari svijet, svijet prve moderne s ambicijom njegove muzealizacije, pohrane i memoriranja njegovih ostataka. To se događa unutar same zapadne europske civilizacije, koja ima dvije usporedne povjesnice. Jednu sekularnu, laicističku i drugu kršćansku. One su obje obilježile Europu. Naglašujem obilježile! </p>
<p>U Ustavu EU prevagnula je ona sekularna ili možda strana sekularnoga fundamentalizma, koja iritira kršćanske fundamentaliste svih kršćanskih denominacija u Europi, iz razloga što se EU, po njihovu mišljenju, spremno odrekla sebe, to jest jastva. U Europi možemo govoriti o makroregionalnom sukobu sekularnih i religijskih fundamentalista. </p>
<p>Današnji sukob Zapada i Istoka po nekima se tumači kao sukob dvaju fundamentalizama - sekularnoga i religijskoga. Ovdje bih naveo mišljenje jednoga iranskog vjerskog službenika, izrečeno na predavanju, na Američkom katoličkom sveučilištu u Washingtonu iz 2002., koje prenosi Radio Vatikan: »'Svijet je na rubu rata zbog rastućeg sukoba zapadnjačkog fundamentalizma i orijentalnog islamskog fundamentalizma', istaknuo je vjerski službenik ajatolah Ahmed Irvani, voditelj Islamskih studija i dijaloga na Američkom katoličkom sveučilištu u Washingtonu. S jedne strane, sekularni liberalni fundamentalizam, koji dominira u javnosti zapadnoga svijeta, a s druge strane fundamentalizam nalik onomu talibanskomu, rekao je ajatolah na predavanju u Washingtonu«. </p>
<p>Valja nešto prozboriti i o liberalno demokratskim projektima što u sebi imaju nešto fundamentalističko. Liberalno demokratski projekti globalizirajućeg svijeta nose u sebi sadržaje sekularnoga fundamentalizma. Ako se, primjerice, do krajnjih granica apsolutizira jedan projekt liberalno demokratskog podrijetla, kao što je EU, u vidu odgovora na globalizaciju ili konkurenciju drugim globalnim igračima, zatim ako se govori o projektu bez alternative, neupitnosti i jednom putu, onda se takvi projekti mogu svrstati u ono što je Eisenstadt opisao u izdanak ili uradak fundamentalističkih pokreta sekularna predznaka. </p>
<p> Ako projekt počiva na dogmi, onda ukida pravo kritičkoga mišljenja, koje se u avanturu kritike ne upušta iz razloga rizika i straha da to isto mišljenje od strane moćnih dogmatika ne bi bilo proglašeno euroskeptičnim. Kritičko mišljenje iskače iz glavne nekritičke ili dogmatske struje mišljenja, koja traži bespogovorno vjerovanje projektu, a ne oslanjanje na vlastiti razum, čemu nas podučavaju filozofije racionalizma i prosvjetiteljstva, bacajući nas tako, da parafraziram Kanta, u stanje nepunoljetnosti, dovodeći nas u poziciju ovaca za lagano šišanje čija se vuna može dobro prodati. </p>
<p>Može li se isključivanjem kritike i strahom od slobodnoga govora zboriti o liberalno demokratskoj dimenziji projekta ili pak o opakim zastranama koji ukidaju slobodu mišljenja? Jedan put, jedno središte, ista ili unifikacijska regulacija, krastavci iste veličine, jedna zaglupljujuća birokratska propaganda sa svojim istinama i monopolom istine? Negdje je to sve viđeno? Valjda negdje u povijesti? Ali od te gospođe nikakve koristi ! Onda se javlja potreba za pojašnjenjem. </p>
<p>U dogmatskoj i netolerantnoj atmosferi valja reći da nitko nije protiv ideje (vječnog) mira, ali je protiv, već uviđajućih, totalitarizirajućih zastrana, pa bi se svatko morao zamisliti i o toj dimenziji projekta i kritički okrenuti glavu od njih, tj. izaći iz stanja nepunoljetnosti. </p>
<p> Drugi primjer sekularnoga fundamentalizama je tržišni fundamentalizam, kao dijete neoliberalizma, koji je promaknuo i aspolutizirao tržište kao novog boga novca i uređenja života u svijetu svjetskoga gospodarstva. Ne može se svrstati u koncept druge protumoderne, ali mu neka obilježja protumodernosti mogu pripisati oni koji uviđaju njegovu isključivost spram drugih modela tržišta, primjerice socijalno tržišnoga gospodarstva. </p>
<p> Na svršetku komentara normalno slijedi i nekakav sažetak i zaključak. Opasnost fundamentalizama različitih predznaka je u razaranju normalnosti i sredine čovjekova stajanja, u rušenju praga tolerancije te u mogućnosti sukoba. Ovdje se radi o pokušaju maksimalno objektivna uvida u pogibeljnost od destruktivnosti »novog mračnog doba dogmi« i potrebi zagovora razbora, blagosti, umjerenosti u objašnjenju jedne pojave suvremenoga svijeta, kojoj su pluralizam i skepsa ljuti protivnici ili detonatori njihovih dogma, pa su ti isti fundamentalizmi iz svoje bunkerske perspektive spremni na rafalnu paljbu po antidogmatskim glavama.</p>
<p> Po onima, dakle, koji služeći se vlastitim razumom i temeljem kritičke prosudbe ne prihvaćaju ništa a priori zdravo za gotovo. Ne prihvaćaju biti ovcama za šišanje, već nadasve slobodno lebdećim i mislećim osobama.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Iseljenici su podržali Deklaraciju </p>
<p>Iseljena Hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika u direktnoj su povijesnoj sinkronijskoj i dijakronijskoj relaciji zahvaljujući djelovanju povjesničara i direktora Instituta za historiju radničkog pokreta i onodobnog člana Odbora Matice iseljenika Hrvatske dr. Franje Tuđmana te omiljenoga zagrebačkoga gradonačelnika Većeslava Holjevca, koji je u to vrijeme obnašao i dužnost predsjednika Matice iseljenika Hrvatske, kao i predsjednika Hrvatske akademije Amerike ing. Karla Mirtha. Ta su trojica hrvatskih intelektualaca, sa svojim suradnicima, bili u središtu integracijskih procesa iseljene i domovinske Hrvatske sedamdesetih godina, u vrijeme komunističkog sustava SFRJ.</p>
<p>U povodu 40. obljetnice Deklaracije, Hrvatski državni arhiv (HDA) priredio je 15. ožujka izložbu na kojoj je prvi put javnosti predstavljeno, na 16 panoa, stotinjak originalnih dokumenta iz fondova HDA.</p>
<p>Deklaracija je objavljena 17. ožujka 1967. u tjedniku Telegram nakon što je tekst oblikovan u Matici hrvatskoj i nakon što su ga potpisale mnoge hrvatske znanstvene i kulturne ustanove i pojedinci. </p>
<p> Objavljivanje toga dokumenta kojim se tražio ravnopravni položaj hrvatskoga jezika u ondašnjoj federaciji odmah se pretvorio u prvorazredan politički događaj, kaže autorica izložbe Marina Škalić, arhivska savjetnica. Izložba na osnovi izvornih dokumenta tadašnjih vlasti, kao i društveno-političkih organizacija, rasprava, zaključaka i odluka, pokazuje način na koji se tijekom ožujka i travnja 1967. na svim republičkim razinama provodilo političko nasilje. Pojava Deklaracije kao poticaja, ne samo na području jezika, nego i cjelovitoga kulturnoga, javnoga i političkoga života, smatra se kao stvarni početak Hrvatskoga proljeća. Silovita reakcija koja je uslijedila protiv Deklaracije, njenog duha i značenja, zajedno s različitim metodama političkoga ušutkavanja i onemogućavanja njenih začetnika i potpisnika, podsjeća autorica izložbe, trebala je u korijenu sasjeći svaku ideju nacionalne emancipacije.</p>
<p>Među iseljeničkim udrugama koje su odmah podržale Deklaraciju valja izdvojiti Hrvatsku akademiju Amerike iz New Yorka, kojom je tada predsjedavao Karlo Mirth.</p>
<p>Slijedom povijesnih zbivanja, Hrvatska akademija Amerike (HAA) utemeljena je 19. travnja 1953. sa sjedištem u New Yorku, na poticaj Clementa S. Mihanovića (1913.-1998.) i Waltera J. Reevea (1915.-1958.) te našega poznatoga emigrantskoga pjesnika Antuna Nizetea (1913.-2000.). </p>
<p>Glavni poticaj povezivanju iseljeničkih i domovinskih intelektualaca dao je povjesničar Franjo Tuđman (1922.-2000.), koji je kao direktor zagrebačkoga Instituta za historiju radničkog pokreta i član Odbora Matice iseljenika posjetio HAA u ljeto 1966. i sastao se s vodstvom Hrvatske akademije Amerike, u kojem su bili Karlo Mirth, Jere Jareb i Mato Meštrović, u New Yorku te s predstavnicima hrvatskih uglednika iz Clevelanda. Tada je dogovorena ozbiljna suradnja, ali brzo je spriječena progonima i Tuđmanovim zatvaranjem. I Većeslav Holjevac, u svojoj knjizi »Hrvati izvan domovine«, tiskanoj godine 1967., naveo je Hrvatsku akademiju Amerike kao vrlo važnu hrvatsku organizaciju te je zbog toga poslije prozivan kao osoba koja održava veze s neprijateljskom emigracijom.</p>
<p>Hrvatska akademija Amerike objavila je 19. travnja 1967. Izjavu kojom je podržana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika.</p>
<p>Vesna Kukavica,urednica Hrvatskoga iseljeničkog zbornika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Smjenom čelnika Uprave do dionica i zemljišta?</p>
<p>Iz NO-a žele izbaciti predstavnika Fonda za privatizaciju</p>
<p>Iako naizgled normalno, stanje u Tvornici olovaka Zagreb prilično je napeto već od ulaza, gdje vas dočekuju i provjeravaju čuvari zaštitarske službe. Postavio ih je Milan Jelenić, predsjednik Uprave TOZ-Penkala, da bi onemogućili ulaz u tvornicu Edi Baričeviću, njegovom zamjeniku, i Nenadu Markoviću, predsjedniku Nadzornog odbora. Njih dvojica, tvrdi Jelenić, žele prodati zemljište, uzeti novac i zapustiti tvornicu.</p>
<p> »Svaki nam dan stižu ponude za prodaju zemljišta koje vrijedi 30 milijuna eura«, kaže Jelenić. On je također za prodaju zemljišta, uz uvjet da se novac investira u nove tehnologije. </p>
<p>Edo Baričević pak tvrdi da ga je Nadzorni odbor proglasio novim predsjednikom Uprave. </p>
<p>»Jelenića je u listopadu Nadzorni odbor imenovao privremenim predsjednikom Uprave TOZ-a, a potkraj godine je raspisan natječaj za novog predsjednika. Prošli četvrtak NO je za tu funkciju izabrao mene«, tvrdi Baričević. Jelenić, međutim, optužuje Baričevića da je ilegalno izabran jer »sjednica NO nije nikad ni održana«. »Nadzorni odbor će me pokušati smijeniti jer su Nenad Marković i Edo Baričević prijatelji, a članice NO-a su i Baričevićeva supruga i Markovićeva djevojka. Njima smeta da je jedan član NO-a iz Ministarstva gospodarstva, odnosno Fonda za privatizaciju, pa pripremaju teren da ga izbace iz NO-a«, kaže Jelenić. Zato su, dodaje, na prošloj glavnoj skupštini dioničara, 20. ožujka, na Markovićev prijedlog izbrisali članak, koji obavezuje da jedan član NO-a mora biti iz Fonda za privatizaciju. </p>
<p>Jelenić kaže da ga žele smijeniti jer ne želi potpisati ugovore kojima se radnici odriču svojih dionica, jer bi time oštetio male dioničare.</p>
<p>»Jedino predsjednik Uprave može potpisati te ugovore. Budući da ja to ne želim, žele Baričevića za novog predsjednika«, tvrdi Jelenić.</p>
<p> Zato je Baričeviću i Markoviću zabranjen ulazak u tvornicu dok se ne sazove nova glavna skupština dioničara, na kojoj će pokušati riješiti prava malih dioničara i tražiti da se Marković smijeni s čelne pozicije NO-a.</p>
<p>Inženjer strojarstva na mjestu NKV radnika!</p>
<p>Sadašnji radnici koji, zajedno s bivšima, drže 65 posto dionica, kažu da je Uprava 2000. svakom radniku dala 160 dionica sa založnim pravom. »Baričević i Marković obilazili su radnike tražeći da se odreknu 80 dionica, a oni će im zauzvrat ukloniti založno pravo tako da mogu prodati preostalih 80 dionica«, kaže Dragan Kapusta, koji je u TOZ-u 26 godina, inženjer je strojarstva koji radi na mjestu nekvalificiranog radnika. »Baričević me, zajedno s bivšim predsjednikom Uprave Lamzom, tjerao raditi popis radnika za otkaz. Za zauzvrat mi je obećao da ću zadržati radno mjesto. To sam odbio jer ne bih mogao mirno spavati«, kaže Kapusta. Višnjanka Vučemilović Vranjić žali se da njoj nisu ni ponudili dionice jer je bila na porodiljnom. Slavko Perović, predsjednik sindikata radnika, bio je suzdržan u svojim izjavama. »Nisam ni na jednoj strani. Mi radnici nemamo pravo miješati se u vlasničke odnose. Želimo samo normalno raditi nadajući se da se tvornica neće ugasiti«, kaže Perović.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Rezidencija Central umjesto parkirališta</p>
<p>Projekt od 80 milijuna eura realizirat će idejno rješenje arhitekata Senke Dombi, Otta Barića i Svebora Andrijevića</p>
<p>Na mjestu parkirališta u Cesarčevoj, za tri godine stajat će ostakljeni poslovno-stambeni kompleks, čija će pročelja odražavati odsjaj Katedrale, a cijena kvadrata stana kretat će se od pet do sedam tisuća eura! Radovi počinju u prosincu, a projekt će realizirati ideju arhitekata Senke Dombi, Otta Barića i Svebora Andrijevića. Naime, njihov je rad osvojio prvu nagradu i 270 tisuća kuna na urbanističko-arhitektonskom natječaju za blok Cesarčeva-Kurelčeva. U ime investitora, projekt je u srijedu predstavio predsjednik Nadzornog odbora Instituta Građevinarstva Hrvatske Petar Đukan.</p>
<p>Prema njegovim riječima, budući kompleks od sedam etaža zvat će se Ban centar ili Rezidencije Central, kako su ga nazvali arhitekti iz studija 3LHD, čiji je rad na natječaju osvojio drugo mjesto. »Unutar kompleksa gradit će se sedamdesetak ekskluzivnih stanova, površine veće od 70 kvadrata. U prizemlju će biti ekskluzivni dućani«, opisuje Đukan. Prema natječaju za stanove je rezervirano deset tisuća kvadrata. U podzemlju će 3,3 tisuće kvadrata zauzeti 600 garaža koje će, ističe Đukan, služiti isključivo potrebama stanara bloka i zaposlenika Zagrebačke banke. Svaki stan imat će dvije garaže. Budući da se planira graditi u zaštićenoj zoni, svoj sud o projektu morat će izreći i Zavod za zaštitu spomenika kulture, a gradnji se protive mnoge udruge koje su aktivne i u sprečavanju uređenja Cvjetnog prolaza.</p>
<p>»Nakon što smo završili natječaj, trebamo ishoditi lokacijsku dozvolu, a na jesen, nadam se, i početi kopati«, najavljuje Petar Đukan. Investicija se procjenjuje na 80 do 100 milijuna eura. Uz IGH, u njenoj realizaciji sudjeluje Konstruktor 42,5 posto i Zagrebačka banka s 15 posto udjela.</p>
<p>O projektu se, na aktualnom satu Skupštine Grada, oglasio i gradonačelnik Milan Bandić i rekao da podržava investitore koji žele obogatiti prostor Donjeg grada, ali projekti će morati proći stručni sud i uklopiti se u Donji grad. U ime Grada, u žiriju natječaja sjedio je pročelnik Ureda za strateški razvoj Grada Slavko Dakić, od kojeg nismo uspjeli dobiti izjavu jer je imao isključeni mobitel.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na jesen stižu novi niskopodni vlakovi</p>
<p>Prototip prigradskog niskopodnog vlaka, koji su osmislili Končar i TŽV Gredelj, na jesen bi trebao početi probno kružiti željezničkim prugama. Grad je, u suradnji s HŽ-om, dogovorio kupnju 18 novih niskopodnih vlakova, čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 milijuna eura. Končar i TŽV Gredelj su posljednja tri mjeseca smišljali rješenje za međunarodni natječaj kada ga Grad raspiše. </p>
<p>»Vlak je 75 posto domaći proizvod, imat će mjesta za 480 putnika i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 160 kilometara na sat«, rekao je Ivan Bahun, direktor društva Končar Elekrična vozila u srijedu, na prezentaciji Zagreb Transport Showa. Konzorcij Crotram, koji čine Gredelj i Končar, dokazao se projektom niskopodnih tramvaja, koji više od godinu dana uspješno voze zagrebačkim prugama. Vrijednost jednoga iznosi od dva do 2,5 milijuna eura, a 70 posto tramvaja je domaće proizvodnje. Tim projektom Hrvatska se ubraja među pet država svijeta koje imaju vlastito rješenje u javnom prijevozu, a konzorcij razmišlja i o osvajanju slovačkog tržišta. </p>
<p>Uspjeh TMK 2200 dokazuje novi posao sklopljen sa ZET-om za isporukom još 70 niskopodnih tramvaja, ali na njima će, kako je najavljeno, biti korekcija. Riječ je o primjedbama građana da su tramvaji preuski i da na nekim mjestima nema rukohvata. »Na širini tramvaja poradit ćemo koliko možemo, ali svi niskopodni tramvaji imaju takvu konstrukciju«, rekao je Bahun i dodao kako će se pobrinuti da poboljšaju i svjetlosnu signalizaciju. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Šetaču naglo pozlilo od jakog smrada!</p>
<p>Građanin se zaputio Savskom cestom kako bi zetu pokazao gdje se nalazi skela preko Save, izvijestio je načelnik policije Željko Prša</p>
<p>Prilikom obiteljske šetnje na ušću potoka Gorjak u Savu u utorak je pozlilo jednom građaninu, izvijestio je u srijedu načelnik Policijske postaje Zaprešić Željko Prša. </p>
<p>»Odmah po dojavi naši policijski službenici otišli su na mjesto događaja, a izašla je i državna inspektorica za zaštitu okoliša, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, te vodočuvar koji je po nalogu vodopravnog inspektora uzeo uzorke«, kazao je Prša. </p>
<p>Dodao je kako se ne radi o novom »slučaju Karlovac«, preliminarna mjerenja nisu pokazala ništa, a čovjeku, koji se odmah javio liječniku, ustanovljen je samo povišeni tlak. </p>
<p>Iako novinarima njegovo ime nije želio otkriti, na pitanje zašto se šetao baš uz ušće potoka, načelnik je ogovorio da se s dvoje članova obitelji zaputio Savskom cestom iz Zaprešića, kako bi zetu pokazao gdje se nalazi skela koja preko Save vodi za Samobor. Policijski su službenici, dodaje Prša, obavili i razgovor s okolnim mještanima, koji su im rekli da je smrad dugogodišnji problem toga područja. </p>
<p>Naime, u potok kojega mještani zbog smrada zovu i Smrdljivka, već 40 godina zbog neizgrađene kanalizacije Pliva i Kvasac iz Savskog Marofa ispuštaju otpadne vode. Nositelj vodopravne dozvole za tu lokaciju sada je Pliva Hrvatska, članica Barr grupe.</p>
<p>»O činjenici da je na temelju dojave na telefon 112 pokrenut inspekcijski nadzor 'kod skele' na potoku Gorjak u pratnji policije, Pliva nije službeno obaviještena«, stoji u pisanom odgovoru kojega smo u srijedu dobili iz Plive. Dodaju da se otpadne vode redovito kontroliraju sukladno uvjetima iz vodopravne dozvole, a rezultati analiza dostavljaju se Hrvatskim vodama. Laboratorij Andrija Štampar mjerenja obavlja svakih dva mjeseca, a Pliva jednom tjedno. Ističu da te vode sadrže ostatke biorazgradivih tvari koje se razgrađuju u potoku, te da će se neugodni mirisismrad koji je povezan i s meteorološkim uvjetima znatno smanjiti spajanjem na sustav odvodnje. </p>
<p>U Kvascu smo dobili odgovor da se javimo u četvrtak, jer direktori nisu dostupni za izjave. Inače, prema zacrtanim rokovima Hrvatskih voda i komunalne tvrtke Zaprešić d.o.o. Pliva i Kvasac bi se na lani sanirani kolektor trebali spojiti najkasnije do prvoga svibnja.</p>
<p>Niste smjeli spominjati štakore!</p>
<p>Načelnik Odjela državne vodopravne inspekcije Željko Makvić u srijedu nam nije želio dati izjavu. Naime, objavili smo izjavu jedne eko-aktivistkinje o štakorima kojima otpada dlaka, kad upadnu u potok. Makvić ističe da se štakore nije smjelo spominjati! Na odgovor da nismo mogli ignorirati nešto što je na sastanku rečeno, Makvić je istaknuo da je onda trebalo objaviti i njegov odgovor na tu izjavu, u kojemu moli da se u javnost izlazi samo s točno provjerenim informacijama. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bandić na mjestu najboljeg glumca među političarima zamijenio Stipu Mesića</p>
<p>Prvi čovjek Grada Zagreba, Milan Bandić, u srijedu je u novootvorenoj Kraševoj trgovini »Bonbonniera« proglašen pobjednikom ovogodišnje Kraševe humanitarne akcije biranja najboljega glumca među političarima.</p>
<p>Bandić je tom prilikom stao na vagu koja je pokazala 137 kilograma, od čega je 80 otpalo na gradonačelnika, a ostatak na Mladenu Gavran, predsjednicu žirija, koja je na Bandićev mig s njim podijelila mjesto kako bi odredili težinu nagradnoga slatkiša.</p>
<p>Slatkiše teške 137 kilograma gradonačelnik je namijenio Udruzi djece s Downovim sindromom. »Tako sam odlučio, jer smo prošlog tjedna otvorili nove prostorije Udruge i mislim da nisam pogriješio«, rekao je slušajući komentare članova žirija kako bi slatkiša bilo i više da gradonačelnik nije krenuo na UN-ovu dijetu.</p>
<p>Što se samoga imenovanja tiče Bandić je rekao da se ne osjeća kao glumac, te da nagrade obično dolaze u krive ruke.</p>
<p>Dvostruki dosadašnji pobjednik akcije bio je predsjednik Stjepan Mesić, koji je Krašove proizvode donirao Centru Stančić i Dječjem domu u Vrbici. U žiriju za »Krašev trofej« bili su i Predrag Vušović, Laris Marak i Dubravko Jelačić Bužimski. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Koncert posvećen Ani Rukavini</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Samo tebi svira bend, na nebu«, stihovi su pjesme koju su zajedno s članovima grupe Pips, Chips & Videoclips uglas pjevali Osječani u punoj sportskoj dvorani Zrinjevac, posvetivši pjesmu prerano preminuloj Vjesnikovoj novinarki Ani Rukavini, na humanitarnom koncertu »Lijek je u nama« koji je održan u srijedu na njezin 30. rođendan. Na koncertu, koji je održan u organizaciji Gradskog radija i Media Seta, a pod pokroviteljstvom Grada Osijeka, nastupili su Aki Rahimovski, Vatra, Divlje jagode, Pips, Chips & Videoclips, Raspashow, Dado Topić i DragonFly, te Gužva u 16-ercu. [M.S.G./A.K.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvorena Banka krvi iz pupkovine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U KBC-u Zagreb na Rebru u srijedu je otvorena Banka krvi iz pupkovine. Otvorena je u spomen na rođendan Ane Rukavine, mlade Vjesnikove novinarke prerano umrle od leukemije. Time se ostvaruje njezina želja da se, osim velikog registra darovatelja koštane srži, otvori i banka krvi iz pupkovine koja daje još veće mogućnosti za oboljele od teške bolesti.</p>
<p>U banci će se moći pohraniti krv pupkovine koja je bogata matičnim stanicama, a dosad se bacala. Prostorije zavoda u kojem je i banka pomogla je urediti Zaklada i njezini donatori, s kojom je o tome u KBC-u sklopljen ugovor.</p>
<p>Banku su otvorili Marija Rukavina, Anina majka i privremena upraviteljica zaklade »Ana Rukavina«, i Neven Ljubičić, ministar zdravstva, koji je rekao da je banka velik iskorak za zdravstvo i razlog za optimizam onih kojima je potrebna transplantacija. Predložio je da banka nosi ime Ane Rukavine. Marija Rukavina je zahvalila sudionicima akcije, posebice svim potencijalnim darovateljima srži kao velikoj Aninoj obitelji, njih više od 18.000. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Devet sati držali 32 djece za taoce </p>
<p>MANILA</p>
<p> – Otmičari naoružani granatama oslobodili su u srijedu djecu koje su više od devet sati držali kao taoce u autobusu u središtu glavnog filipinskog grada Manile, objavila je uživo televizija. </p>
<p> Najmanje dva otmičara predala su se i prebačena su policijskim vozilima. Naoružani granatama i vatrenim oružjem oni su u srijedu ujutro oteli školski autobus s 32 djece i dvoje profesora. </p>
<p> Jedan od navodnih otmičara koji se predstavio kao Jun Ducat nazvao je radijsku postaju Manila i rekao da traži besplatno stanovanje i školovanje za 145 djece koja tijekom dana borave u dječjem domu u siromašnoj gradskoj četvrti. </p>
<p> Riječ je o drugom takvom izgredu na Filipinima u nepuna dva tjedna. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stradivarijeva violina od 1,5 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Aukcijska kuća Christie's planira za idući tjedan dražbu Stradivarijeve violine iz 1729. godine vrijedne 1,5 milijuna dolara. Instrument poznat kao »Solomon, Ex-Lambert« prema imenima prijašnjih vlasnika nije najskuplje glazbalo ikada stavljeno na dražbu. Christie's je prošle godine prodao Stradivarijevu violinu »Čekić« za više od 3,5 milijuna dolara. Instrument koji će idući tjedan biti stavljen na dražbu bio je vlasništvo Seymoura Solomona, suosnivača kompanije Vanguard Recordsa, a on ju je kupio na dražbi 1972. godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kina i Rusija zajedno na Marsu</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina i Rusija zajedno će provesti istraživanje na Marsu koje planiraju za listopad 2009., izvijestila su u srijedu kineska glasila. Manji kineski satelit lansirat će se ruska raketa koja će nositi i ruski brod »Phobos Explorer«, prema ugovoru koji je u ponedjeljak potpisao kineski predsjednik Hu Jintao koji je boravio u posjetu Moskvi, piše China Daily, službeni kineski dnevni list na engleskom jeziku. Kina je u zadnje tri godine uspješno izvela dva leta s posadom oko Zemljine putanje i tako postala treća zemlja, uz Sjedinjene Države i Rusiju, koja je poslala ljude u svemir. Kineski svemirski program predviđa i letove na Mjesec. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prvi čovjek koji je optrčao svijet</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Četrdesetogodišnji Britanac u utorak je službeno postao prvi čovjek koji je optrčao svijet i tako ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Robert Garside, poznat pod nadimkom »The Runningman« (Trkač) rekao je da je »nevjerojatno sretan jer je tako dug projekt napokon uspješno priveo kraju«. Garside je 1996. prvi put pokušao izvesti taj pothvat, ali mu je uspjelo tek iz četvrtog puta. Pretrčao je 48.000 kilometara na pet kontinenata, u 30 zemalja, trčeći kroz gradove, džunglu, planine i pustinje. U Meksiku je pobjegao lopovima, u Panami naoružanim napadačima, a u Kini su ga uhitili vladini čelnici jer nije imao potrebne dozvole. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jednojajčani po majci, dvojajčani po ocu</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Istraživači su otkrili blizance koji su na pola puta između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca, što je iznimno rijedak slučaj. Ovi blizanci imaju iste gene naslijeđene od majke, a samo polovicu istih gena od oca, poput dvojajčanih blizanaca. Nastali su oplodnjom jedne jajne stanice dvama spermijima nakon koje su se razvila dva embrija. S obzirom na sličnost, ovi su blizanci na prijelaznom stupnju između jednojajčanih blizanaca, koji nastaju podjelom oplođenog jajašca i nose isto genetsko nasljeđe, i dvojajčanih koji nastaju istodobnom oplodnjom dvaju jajašaca dvama spermijima i ne nose isto genetsko nasljeđe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rodila u 66. godini</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Jedna Austrijanka rodila je svoje drugo dijete u 66. godini, nakon što je pet godina ranije prvi put postala majka. Glasnogovornik bolnice na jugu Austrije, gdje je obavljen porod, izjavio je da su i majka i dijete u dobrom stanju. Riječ je o djetetu začetom potpomognutom oplodnjom koja je izvedena izvan Austrije. Dodatne informacije o majci bolnica nije objavila. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Platio parkiranje nakon 25 godina</p>
<p>WAUKESHA</p>
<p> - Na račun grada Waukesha, u američkoj saveznoj državi Wisconsin, prije nekoliko dana pristigla je uplata od jednog dolara za parking iz 1980. godine zajedno s tri dolara zakasnine, no pošiljatelj nije odao svoje ime. »Na neki je način u redu da netko odvoji vrijeme za svoje obveze nakon 26 godina. Možda ga je mučila savjest«, izjavio je policijski časnik Mike Babe. Potpis na nalogu za isplatu novca nije čitak, a na mjestu adrese za možebitni povrat uplate stoji: »Netko tko predugo čuva previše starih papira«. Na omotnici je bio žig pošte Chicago. Državni registar pokazao je pak da se registarski broj automobila naveden na uplati više ne koristi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Prijedlog za uvrštavanje novoga članka o položaju hrvatskoga jezika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom prošle godine učinjen je veliki iskorak u nastojanjima da se Akademija što više otvori različitim aktivnostima prema medijima, a time i prema široj javnosti, stoji, među ostalim, u Izvješću o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2006., što ga je na redovitoj skupštini te najviše znanstvene i umjetničke ustanove u Hrvatskoj u srijedu na večer pročitao akademik Slavko Cvetnić, glavni tajnik HAZU-a.</p>
<p>Protekla je godina za Akademiju, prema njegovim riječima, bila uspješna na svim područjima: u znanstvenom i umjetničkom radu, radu Akademijinih razreda, njezinih zavoda, jedinica i znanstvenih vijeća, na zasjedanjima, u radu Predsjedništva... Kao svojevrstan problem navedeno je kako, unatoč izboru novih članova, nije smanjena životna dob redovitih članova Akademije, pa je prosječna dob akademika iznosila 74,45 godina. Zbog toga će i u izborima 2008. za nove članove, istaknuto je, itekako trebati voditi računa o preporuci Predsjedništva da se za nove redovite članove ne predlaže kandidate starije od 70 godina. </p>
<p>U okviru rasprave o održanoj Izbornoj skupštini HAZU-u Predsjedništvo je na jednoj od svojih sjednica odlučilo da se pojedinačno ne odgovara na pojedine napise i komentare koji »na neobjektivan, neutemeljen i tendenciozan način komentiraju rezultate izbora za nove Akademijine članove«.</p>
<p>Raspravljajući pak o planovima rada za ovu godinu, Predsjedništvo je razmotrilo i prijedlog Razreda za filološke znanosti da se Hrvatskome saboru i njegovim odborima uputi Prijedlog dopune Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uvrštavanjem novoga članka o položaju hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Akademkinja Maja Bošković-Stulli upozorila je pak kako se u Izvješću spominje Odbor za narodni život i običaje, koji, po njezinu mišljenju, ne postoji ni formalno nakon smrti akademika Andre Mohorovičića. </p>
<p>Akademici su se prisjetili i svojih kolega preminulih u proteklih godinu dana - Johna Kennetha Galbraitha, Stanislava Horvata, Dušana Klepca, Igora Kuljerića, Milivoja Sironića, Vinka Škarića, Stjepka Težaka i Ivana Supeka. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poznato i nepoznato o Starome Mačku</p>
<p>Iz opsežna umjetnikova opusa prikazat će se glasoviti stripovi, knjižne i novinske ilustracije, dopisnice, karikature i slikarski opus</p>
<p>Točno na 106. rođendan velikana hrvatskoga stripa i primijenjenih umjetnosti Andrije Maurovića (Muo u Boki kotorskoj, 1901. - Zagreb, 1981.), 29. ožujka, otvara se u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu njegova retrospektivna izložba.</p>
<p> Takvo poklapanje, da obljetnica nije onakva kakva obično biva - »lijepa okrugla«, zapravo odgovara i samom karakteru umjetnika, koji se otklanjao od općeprihvaćenih konvencija i opusu koji se prikazuje.</p>
<p>Izložbu su pod naslovom »Poznato i nepoznato« zamislili povjesničar umjetnosti Darko Glavan i dr. Frano Dulibić, s Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.</p>
<p> Prikazat će se dijelovi Maurovićeva djelovanja po kojima je najpoznatiji, a otkrit će i one manje istaknute ili previđene. Radi se o velikom opsegu koji zahvaća ne samo strip, nego i knjižne ilustracije te oblikovanje dopisnica, karikatura i novinskih ilustracija. Pokazat će se također i njegov slikarski opus, koji pažnju zaslužuje ponajprije po nesvakidašnjoj tematici, a ne po metierskoj vrsnoći. Andrija Maurović studirao je godinu dana na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, te ju napušta 1924. godine. </p>
<p>Izložba će pokazati originalne crteže i slike, brojne novinske i knjižne pretiske te desetak fotografskih uvećanja. Rasvijetlit će prvih petnaest godina stvaralaštva, koje su prethodile stripu - od 1925. do 1935. godine. </p>
<p>Maurović je u tom razdoblju surađivao s dubrovačkim humoristično-satiričkim časopisom Jež (ilustracije), zagrebačkim Koprivama (karikature, strip, ilustrirani vicevi), časopisom za kazalište, kino, varijete, društvo i šport Kulisa (naslovnice), mjesečnikom Jadranska straža (ilustracije), listom za mladež Smilje (ilustracije). Ilustrirao je stotinjak knjiga i udžbenika. </p>
<p>Već tada započinje razvijati prepoznatljive odlike: osebujan način kadriranja koji ukazuje na filmsko iskustvo (ne samo gledatelja, Maurović je glumio u nekoliko nijemih filmova), vrhunski crtački talent, naginjanje erotskomu (koje će poslije prevagnuti u eksplicitnije pornografske teme). </p>
<p>Nadalje, Maurović je pridonosio povezivanju »visokoga« i »niskoga« u umjetnostima, a svojim je djelima prodro u svakodnevni život. Poglavito preko reklama, poput dobro nam znane djevojčice u šestinskoj nošnji koja nosi veliku Gavrilovićevu salamu. </p>
<p>Glavni naglasak izložbe bit će, dakako, na stripu. Njemu se Maurović posvećuje od 1935. godine. Prvi, »Vjerenica mača« objavljuje u zagrebačkom dnevnom listu Novosti. Okušao se u više žanrova, znanstvenofantastičnom (»Podzemna carica«, »Ljubavnica s Marsa«), vesternu (»Trojica u mraku«, »Sedma žrtva«), stvarao je stripove nacionalnog sadržaja (»Seoba Hrvata«, poslije preimenovana u »Knez Radoslav«, »Grob u prašini«).</p>
<p> Sagom o Crnom Jahaču, Polaganoj Smrti i Starom Mačku, koje je stvorio u suradnji s Franjom M. Fuisom, i drugim djelima, svrstava se u prethodnike europskog autorskog stripa. Po potonjem je i bio znan kao Stari Mačak. Adaptirao je više popularnih romana, poput Šenoina »Zlatarova zlata«, Zagorkine »Gričke vještice«, posebno dobro reagira na tekstove Jacka Londona (»Meksikanac«, »Kišova zagonetka«, »Biser zla«). Scenarije za njegove stripove pisali su Krešimir Kovačić, Franjo M. Fuis i Rudi Aljinović.</p>
<p> Neizbrisiv biljeg u povjesnici hrvatskoga stripa Maurović ostavlja zahvaljujući prije spomenutom načinu kadriranja, crtačkom umijeću, ali i osebujnom autorskom gledištu, koje se odražavalo u otklonu od tipizirane crno-bijele podjele i sukoba dobra i zla, u korist sučeljavanja prirodnoga i protuprirodnoga. To će se pak razviti u životnu filozofiju i način života po kojem će ostati upamćen kao pomaknuti osobenjak. </p>
<p> Osobenjaštvo je razvidno i u albumima pornografskoga sadržaja (iz fundusa Moderne galerije, no nisu u stalnom postavu), koji će biti izloženi u zasebnoj prostoriji i gledat će se ih kroz posebnu rupu u zidu. »Peep show« otkriva raspojasane maštarije, naglašeno muške vizure, daleko više komične nego golicajuće.</p>
<p> Mnogo su zanimljivije slike iz posljednjih stvaralačkih i životnih godina, bogate kompozicije s mnoštvom (golih) likova koje predočuju Maurovićevu zaokupljenost Sudnjim danom.</p>
<p>Uz dr. Franu Dulibića, koji je bio zadužen za prvo, predstripovsko razdoblje, te Darka Glavana, koji se posvetio stripu, izložbu je pripremila i kustosica iz Galerije Klovićevi dvori Iva Sudec. Autor postava je arhitekt Oleg Hržić, katalog je dizajnirao Studio Bacharach & Krištofić, dok je istraživanju pomagala Lana Belošević Jug.</p>
<p> Izložba će nedvojbeno doprinijeti poznavanju opusa Andrije Maurovića. Pritom će otvoriti neke nove putove za daljnja istraživanja njegovih razasutih djela.</p>
<p>Pisali Horvat-Pintarić, Tenžera, Glavan...</p>
<p>Djela masovne kulture i primijenjenih umjetnosti zbog disperzivnoga karaktera, kao posljedice brzinske produkcije, teže su saglediva od recimo slikarstva ili kiparstva. Što se hrvatske povijesti umjetnosti tiče, strip je prvenstveno zahvaljujući zalaganju dr. Vere Horvat-Pintarić te drugih stručnjaka poput Darka Glavana vrednovan (podsjetimo se, o Mauroviću su osim njih pisali i Veselko Tenžera, dr. Ive Šimat Banov, Mladen Hanzlovsky i drugi), no ilustracija tek u zadnje vrijeme dobiva zasluženu stručnu pozornost.</p>
<p> Za te je medije iznimno značajan ulazak u ugledne galerijske i muzejske prostore. U Klovićevim dvorima održane su izložbe Milana Trenca, Vladimira Kirina i Prvi hrvatski biennale ilustracije, te je i ova izložba, kao i one koje su podsjetile na opuse Pavla Gavranića (Kabinet grafike HAZU) i Otta Antoninija (Muzej grada Zagreba), jedan od priloga vrednovanju umjetnosti stripa, ilustracije, karikature i plakatnoga oblikovanja.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Pribor su mi samo moja dva prsta i 28 slova abecede«</p>
<p>Tvorac »Sto godina samoće« naglasio kako »nikad u životu nije ništa drugo ni radio doli pisao priče s namjerom da učini sretnijim život nekog nepoznatog čitatelja«</p>
<p>Ni u svojim najsmionijim snovima, u danima dok sam pisao »Sto godina samoće«, nisam mogao zamisliti da će mi jednog dana biti priređena ovakva svečanost, rekao je slavni kolumbijski pisac Gabriel García Márquez u ponedjeljak na večer u kolumbijskome gradu Cartageni de Indias na otvorenju Četvrtoga međunarodnog kongresa španjolskoga jezika. </p>
<p>Književnici, akademici i mnogi svjetski uglednici, među kojima španjolski kralj Juan Carlos i kraljica Sofia, kolumbijski predsjednik Álvaro Uribe te bivši američki predsjednik Bill Clinton, okupili su u Cartageni de Indias kako bi odali počast jednom od najčitanijih i najslavnijih svjetskih pisaca u povodu njegova 80. rođendana (6. ožujka), 40 godina prvog izdanja »Sto godina samoće« te 25 godina otkako je primio Nobelovu nagradu.</p>
<p>U emotivnoj atmosferi pred 1200 uzvanika, popularni je pisac, tvorac planetarno poznatoga mitskog sela Maconda, primio prvi primjerak prigodnog izdanja njegove najpoznatije knjige »Sto godina samoće«, tiskane u milijun primjeraka. To je izdanje pregledao sam autor, a predgovore su mu napisali također poznati hispanoamerički pisci, među kojima i Meksikanac Carlos Fuentes te Peruanac Mario Vargas Llosa, premda je već tridesetak godina u svađi sa slavljenikom. </p>
<p>Zahvaljujući na počasti koju su mu u rodnoj Kolumbiji priredili prijatelji i najbolji znalci španjolskoga jezika, García Márquez koji već desetljećima živi u Meksiku, rekao je: »Nikad u životu nisam ništa drugo ni radio doli pisao priče s namjerom da učinim sretnijim život nekoga nepoznatog čitatelja. A za to nisam imao drugi pribor nego svoja dva prsta i 28 slova abecede«, naglasio je pisac, poznat po nadimku Gabo, podsjetivši na financijske nevolje kroz koje je prošla njegova obitelj prije nego što je roman »Sto godina samoće« doživio uspjeh. Nazvavši kongres »velikim događajem za naš zajednički jezik«, španjolski kralj Juan Carlos naglasio je kako je Gabo »znamenita figura« španjolskoga jezika koji je »sa svojim perom i ono najteže učinio jednostavnim«.</p>
<p>Gabo je Billu Clintonu »literarni heroj«, a za »Sto godina samoće« bivši američki predsjednik i piščev prijatelj kaže kako je »najbolja knjiga napisana na bilo kojem jeziku od smrti Williama Faulknera«. Argentinski pisac Tomás Eloy Martínez rekao je kako je »španjolski miješani jezik, kako Španjolske, tako i Hispanoamerike te da se baš takav najbolje odražava u Gabinim djelima«. A bivši kolumbijski predsjednik Belisario Betancur podsjetio je kako je prva domorodačka riječ koja je ušla u španjolski jezik bilo »canoa« (kanu). »U tom je trenutku rođen Macondo, koji je četiri stoljeća poslije otkrio García Márquez«, naglasio je Betancur. </p>
<p>Španjolski pisac Antonio Muńoz Molina, govoreći o procvatu latinoameričke književnosti šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, rekao je: »Ako je prvi poticaj ujedinjavanju Europe bilo gospodarstvo, temelj hispanoameričkog ujedinjenja je književnost.« </p>
<p>Svečanost jezika i počast nobelovcu pretvorila se u pravu latinoamerička fiestu na kojoj su se pohvale izmjenjivale s manje poznatim detaljima o piščevu životu i anegdotama s njegovih susreta s moćnim državnicima koji se spremno pretvaraju u obične poklonike njegovih djela. Slaveći »godinu Gabe« i španjolskoga jezika kojim govori oko 500 milijuna ljudi širom svijeta, mnogi su roman »Sto godina samoće« proglasili »američkim 'Don Quijoteom'«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Smotra filmova sa Sredozemlja </p>
<p>U pet dana prikazivali bi se filmovi s područja Mediterana koje splitska publika nema priliku vidjeti u redovitoj kinodistribuciji</p>
<p>Vijeće za film i multimediju Grada Splita podržalo je inicijativu o pokretanju Mediteranskoga filmskog festivala u Splitu (MFFS) koji će, ako Gradsko poglavarstvo odobri inicijalna sredstva, svoje prvo izdanje doživjeti već u svibnju iduće godine. Ambiciozan projekt zamišljen je kao petodnevna smotra filmova s područja Mediterana koje splitska publika nema priliku vidjeti u redovnoj kinodistribuciji.</p>
<p> Filmovi bi u natjecateljskom programu bili podijeljeni u igrana i dokumentarna ostvarenja kratkog i dugog metra. Tijekom festivala odvijao bi se i popratni filmski program te koncerti, zabave, izložbe, predavanja, tribine i okrugli stolovi. Pokretači filmske inicijative su Alen Munitić, Tanja Prpić Marenić i Alena Hubanić, mlada, perspeketivna ekipa koja smatra da, unatoč postojanju Splitskoga filmskog festivala, Dioklecijanovu gradu i te kako treba vrsta manifestacije kakvu oni predlažu. </p>
<p>»Splitski filmski festival ograničen je na eksperimentalni i novi film. Ne podcjenjujemo važnost takva filmskog žanra, ali želimo publici pružiti mogućnost gledanja igranih filmova koji se prikazuju na međunarodnim festivalima. Mislim da Split kao drugi grad u Hrvatskoj i kao »glavni« grad Dalmacije zaslužuje još jedan respektabilan međunarodni filmski festival u trenutku kada ih Zagreb ima pet, a Dubrovnik dva«, ističu inicijatori MFFS-a. Nadalje, smatraju kako su festivali dobri promicatelji određena grada u inozemstvu, a kao primjer uzimaju Motovunski filmski festival koji je u osam godina postojanja Motovun upisao na međunarodnu kartu filmskih metropola.</p>
<p> I MFFS bi se odvijao na otvorenim prostorima u središtu grada, a nakon nekoliko godina postojanja trebao bi postati međunarodno relevantan i prepoznatljiv na području Mediterana te jedna od turističkih atrakcija Splita. </p>
<p>»Još jedan međunarodni festival općenitoga tipa bio bi previše za Hrvatsku, unatoč tome što ga Split nema, a mediteranski festival je novost na razini cijele zemlje. Splitu bi pružio nešto originalno i jedinstveno. Ne smijemo zanemariti i međunarodno značenje takva tipa festivala. Naime, u Europi postoje samo tri veća festivala mediteranskog filma - u Montpellieru, Valenciji i Bruxellesu.</p>
<p> S obzirom na to da bi se naš festival održavao u svibnju, otvara se velika mogućnost suradnje i partnerstva s navedenim festivalima koji se realiziraju u jesen. Tako bi Split u kratku vremenu mogao postati mjestom okupljanja najznačajnijih filmskih ostvarenja Mediterana u ovom dijelu Europe. Također nam je u planu uključiti aktivno publiku u festival pa bi postojala i nagrada publike za najbolji film festivala«, naglašava splitska filmska trojka. </p>
<p>Alen Munitić, Alena Hubanić i Tanja Prpić Marenić imaju velikog iskustva u organizaciji, izradi i realizaciji brojnih projekata filmske produkcije, počevši od Motovunskoga i Zagrebačkoga filmskog festivala, Festivala svjetskog kazališta, Rimskoga filmskog festivala, do Revije amaterskog filma i Zagreb Doxa.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Put do finala preko svjetskih prvaka </p>
<p>Oslabljeni Rusi protiv Hrvatske su bili bez izgleda, a Rudićeva je momčad iskoristila dvoboj kako bi još malo povezala igru prema centrima </p>
<p>Drugi su puta zaredom hrvatski vaterpolisti u polufinalu Svjetskog prvenstva, lakše nego ikad »pala« je Rusija (13-3). Hoće li to biti dovoljno za medalju, jer prije dvije godine u Montrealu nije bilo, vidjet ćemo u petak (11.20 sati) protiv Srba, aktualnih svjetskih prvaka. </p>
<p>Priče o slabostima ruske reprezentacije pokazale su se i više nego točnima u četvrtfinalnoj utakmici. Problemi s vratarom, otkazi igrača, izbornik bez autoriteta... Rusi su protiv Hrvatske bili bez izgleda. No, ključ je ipak u igri Rudićeve momčadi. Ruskim vaterpolistima u četvrtfinalu ništa ne bi moglo pomoći. Zato izjava srpskog izbornika Dejana Udovičića kako bi stavio milijun dolara na pobjedu Hrvata s najmanje pet pogodaka prednosti nije bila (samo) priča za hrvatske novinare. </p>
<p>Ponovno je Zdeslav Vrdoljak pogocima otvorio utakmicu za 2-0, pa asistirao Smodlaki za 3-0. Joković je krajem prve četvrtine treći puta (od tri) iskoristio igrača više, hrvatska je momčad pobjegla na 4-0 i mahnula Rusima. Na vratima je opet besprijekoran bio Frano Vićan, od 11 udaraca obranio je osam i djelovao vrlo sigurno. Naši su vaterpolisti i dalje točnim proigravanjima koristili igrača više, poveli s 8-0 i poigravali se s nositeljima srebrne olimpijske medalje kao da je riječ o prvoj fazi natjecanja, a ne o dvoboju koji vodi u zonu medalja. To pokazuje i podatak da su Rusi prvi pogodak postigli minutu prije »velikog odmora« za 1-8. </p>
<p>Rudićeva je momčad iskoristila dvoboj kako bi još malo povezala igru prema centrima. Smodlaka je dva puta pogodio, »najavio« se za petak, jer to je igrač koji se svojom snagom može othrvati srpskim braničima i pogoditi Šefikova vrata. </p>
<p>Uglavnom, Rudić je imao puno razloga za zadovoljstvo, ali dobra igra naših ne iznenađuje. Ključni je dvoboj u tom smislu bio protiv Amerikanaca, tada su naši konačno proigrali na ovom SP-u i uhvatili pobjednički ritam, za koji se nadaju da će ih odvesti u finale. Preko svjetskih i europskih prvaka, ali to je jedini put koji vodi prema svjetskom vrhu. </p>
<p>HRVATSKA - RUSIJA 13-3</p>
<p>(4-0, 4-1, 2-1, 3-1)</p>
<p>Plivalište MSAC </p>
<p>HRVATSKA: Vićan (8 obrana), Burić 1, Bušlje, Vrdoljak 3, Kunac, Joković 2, Smodlaka 2, Đogaš 2, Marković 1, Barač 2, Hinić, Bošković, Pavić –</p>
<p>RUSIJA: Rastorgujev (6 obrana), Jacev, Agarkov 1, Balašov, Jerišov, Ušakov, Stratan, Alsenov 1, Zakirov 1, Garbuzov, Jevstignjejev, Lišunov.</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 7-9 (78 posto), Rusija 1-7 (14 posto)</p>
<p>TREĆA OSOBNA POGREŠKA: Jevstignjejev (31. minuta)</p>
<p>SUCI: Kiszelly (Mađ), Caputi (Ita)</p>
<p>GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zdeslav VRDOLJAK.</p>
<p>Iz Melbournea: Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Imprić s hrvatskim rekordom bez polufinala </p>
<p>Imprića je najviše rastužilo što nije uspio dohvatiti A normu za Olimpijske igre </p>
<p>Sanja Jovanović u utrci na 50 leđno nije bila uspješna kao na dvostruko duljoj dionici, kad je ušla u polufinale i postavila hrvatski rekord. Rezutat 29.52 bio je dovoljan za 23. mjesto. </p>
<p>»Malo sam se prepala. Ali dobro je, ja sam svoj cilj ostvarila«, kazala je Sanja Jovanović nakon utrke, iako je na »pedesetici« najviše očekivala, nagrada u obliku A olimpijske norme stigla je na 100 metara. </p>
<p>Da na 50 leđno može puno bolje, pokazuje i prolaz na »stotici«, koji je bio dvije stotinke bolji od nastupa u srijedu. </p>
<p>Da netko može biti nesretan kad sruši hrvatski rekord vidjeli smo nakon nastupa Saše Imprića na 200 mješovito. Rezultat 2:02.52 za 69 stotinki bolji je od osam godina staroga Kožuljeva rekorda, u Melbourneu je vrijedio 18. mjesta i 22 stotinke izvan polufinala, ali Imprića je najviše rastužilo što nije uspio dohvatiti A normu za OI (2:01.40). </p>
<p>»Mogao sam puno bolje, znam to, dobro sam radio i bio spreman isplivati normu. Ovo mi je prvi SP, priznajem, puno je drugačije nego na EP-u.« </p>
<p>Na 100 slobodno loši rezultati naših plivača, Mario Delač bio je 53. s 50.75 sekundi, a Igor Čerenšek 62. (51.47).</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Phelps protiv Phelpsa </p>
<p>U srijedu su na SP-u postavljena tri svjetska rekorda, Phelps na 200 leptir, Manaudou na 200 slobodno i Vaziri na 50 leđno</p>
<p>Dok zapadnu obalu Australije pustoši ciklon Kara, u glavnom gradu Victorije sve pred sobom ruši američki plivač Michael Phelps. Na Svjetskom prvenstvu za njega više ne postoje suparnici, u Rod Laver Areni više ništa ne stoji između njega i rekorda. </p>
<p>U utrci na 200 leptir znalo se da je zlato Phelpsovo, prošle je godine popravio svoj svjetski rekord, vlasnik je pet najboljih rezultata u povijesti. No, za treće zlato od željenih osam, dan nakon što je srušio rekord australske plivačke ikone Iana Thorpea na 200 slobodno, Phelps je pobijedio Phelpsa, isplivao 1:52.09 i popravio vlastiti svjetski rekord za sekundu i 71 stotinku! </p>
<p>Drugoplasirani Kinez Peng Wu stigao je s više od tri sekunde zaostatka za Phelpsom, a nije ga mogla uloviti niti zamišljena crta svjetskog rekorda koja mu je tek dodirivala nožne prste. Svi odbrojavaju, još pet disciplina, do osam zlata može ga zaustaviti tek nesmotrenost kolega u štafetama. </p>
<p>»Nisam imao plan, plivam prema osjećaju, a u Melbourneu imam jako dobar osjećaj. Koncentriran sam samo na svoja najbolja vremena. Natječem se protiv sebe«, kazao je nakon drugoga svjetskog rekorda Michael Phelps. </p>
<p>Francuskinja Laure Manaudou odlučila je »stati na loptu«, nakon što se iscrpila plivajući dvije discipline dnevno, u srijedu je otkazala polufinale na 50 leđno. Koncentrirala se na nastup na 200 slobodno i učinila sve da svjetski rekord Talijanke Federice Pellegrini traje manje od 24 sata. Manaudou je slavila s novim najbržim vremenu (1:55.52). Bolja od jednodnevnog rekorda bila je i Njemica Annika Lurz (1:55.68), ali to je bilo dovoljno za srebro. Pellegrini je doplivala do bronce. </p>
<p>Svjetskim rekordom počastila se i Amerikanka Leila Vaziri, u polufinalu na 50 leđno plivala je 28.16, za tri je stotinke bolje od Janine Pietsch. </p>
<p>U Melbourneu se definitivno gasi jedna plivačka zvijezda, Australac Grant Hackett na 800 slobodno bio je daleko od postolja, tek sedmi, njegov je rezultat čak 17 sekundi sporiji od ne tako davne 2005., kad je u Montrealu plivao svjetski rekord (7:38.65). Hackettu još ostaje »njegovih« 1500 metara, gdje će se pokušati othrvati nadirućem Korejcu Parku. </p>
<p>Pobjedu je odnio Oussama Mellouli (7:46.95), što je prvo zlato za Tunis na svjetskim prvenstvima. Mellouli je i na 400 slobodno uzeo srebro. Slast pobjede osjetio je i Ukrajinac Oleg Lisogor na 50 prsno (28.66), za tri stotinke bio je brži od Brendana Hansena. Nakon šest godina Ukrajinac je vratio naslov svjetskog prvaka.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uspješan dan za Hrvate</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> – Sve su naše djevojke, nakon slobodnog 1. kola, preskočile druge prepreke. Vaida se namučila protiv Grkinje Mirou, a i Tamara Boroš je protiv Srpkinje Dragoljević dva seta dobila u »fiksu«. Kod muških, za stol su u 1. kolu morali samo Šurbek i Gaćina i svoje su zadaće uspješno riješili.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, 1. kolo: ŠURBEK – Tal 4-0, GAĆINA – Joset 4-1; parovi, 1. kolo: TOŠIĆ/Tokič – Grozdanov/Popov 3-0, ŠURBEK/Truksa – Freitas/Oliveira 1-3, TAN/Blaszczyk – Burgis/Sidorovs, 3-0; stolnotenisačice, 2. kolo: BOROŠ – Dragoljević 4-1, VAIDA – Mirou 4-3, PAOVIĆ – Milačić 4-0, BAKULA – Petzner 4-3, VUGRINEC – Berner 4-0; parovi, 1. kolo: PAOVIĆ/VAIDA – Bomann/Skov 3-0, BAKULA/VUGRINEC – Heine/Liu Jia 0-3; mješoviti parovi, 2. kolo: VAIDA/TOŠIĆ - Slatinšek/Tomazini 3-0; 3. kolo: VAIDA/TOŠIĆ - Rubcov/Kotihina 1-3. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ljubičićeva 300. pobjeda na Touru </p>
<p>Argentinac Guillermo Canas drugi put u dva tjedna pobijedio je Rogera Federera, ovoga puta u osmini finala sa 7-6 (2), 2-6, 7-6 (5)</p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Ivan Ljubičić upisao je svoju 300. pobjedu na Touru. U osmini finala najbogatijeg turnira na Touru sedmi je nositelj sa 7-6 (4), 6-4 pobijedio Finca Jarkka Nieminena te u četvrtfinalu očekuje Argentinca Juana Ignacija Chelu. Ovog puta vjetar nije toliko puhao, Ljubičić se mogao osloniti na svoj servis i sve je bilo gotovo za sat i 40 minuta. </p>
<p>Prvi set nije ponudio previše napetosti. Oba su tenisača imala po jednu neiskorištenu »break« priliku, odluka je »pala« u »tie-breaku«, gdje je više mirnoće, strpljenja i koncentracije pokazao Ljubičić. Dominacija najboljega hrvatskog tenisača krenula je u nastavku meča. »Break« prilike su se nizale iz gema u gem, četvrta u drugom setu bila je dobitna, Ljubičić je stigao do prednosti koju nije ispuštao. S druge strane, Finac je ostao na jednoj neiskorištenoj prilici iz prvog seta. </p>
<p>Nakon 20. pobjede ove sezone Ljubičića očekuje 25. tenisač svijeta, koji je u osmini finala pobijedio naturaliziranog Amerikanca Amera Delica. </p>
<p>Priča dana svakako je poraz Rogera Federera. Ili bolje rečeno, pobjeda Guillerma Canasa u četvrtom kolu Miamija. Drugi put u dva tjedna Argentinac je stao na žulj prvom tenisaču svijeta. Istina, ovog je puta bilo malo teže, čak je Canas u trećem setu imao »break« zaostatka, ali je ipak na kraju slavio sa 7-6 (2), 2-6, 7-6 (5). </p>
<p>Prije dva tjedna Canas je prekinuo niz švicarskoga genijalca od 41 uzastopne pobjede. I tada se to moglo okarakterizirati kao loš dan Federera u kombinaciji s Canasovim mečom života. No, sad je jasno da povratnik na teniske terene nakon 15-mjesečne suspenzije zbog dopinga ima igru za Federera. Kao što je i Nadal pokazao kako treba igrati protiv najboljeg tenisača svijeta. </p>
<p>»To je jedan od onih mečeva koje nisam trebao izgubiti«, kratko je komentirao Federer, a Canas je nastavio: </p>
<p>»Iznenađen sam što sam dva puta pobijedio igrača 'broj jedan' na svijetu. Ne znam u čemu je tajna. Jednostavno pokušavam uživati u ovom trenutku, jer ovo je ostvarenje mojih snova nakon svega što mi se dogodilo u karijeri.« </p>
<p>Canas tako ostaje jedini igrač koji je pobijedio Federera ove godine, dok je uz Nadala i Murraya jedini koji je slavio protiv prvoga tenisača svijeta još od 2005. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Razum ispred taština </p>
<p>Ulog za ovakav pomirbeni sastanak bio je prevelik da do njega ne bi došlo, slučajno ili namjerno. Reprezentacija mora ostati svetinja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uopće nije bitno je li do tog susreta došlo slučajno ili zahvaljujući nekoj tajanstvenoj autoritativnoj ruci odozgo. Najbitnije je, međutim, da su se nogometni izbornik Slaven Bilić i honorarni tv-komentator te povremeni nogometni djelatnik i menadžer Igor Štimac - susreli. Tog je predvečerja u srijedu u zagrebačkom hotelu Sheraton razum nadvladao taštine i doveo do zaključka da bez nužne uzajamne tolerancije i uvažavanja, ako već drugačije ne ide, neće biti kruha ni za koga. A izvlačenjem prljavog rublja na prljavo rublje ne može se nikamo stići, osim u zajedničku sramotu i blamažu, kakvih nam je već preko glave. </p>
<p>Ulog za ovakav pomirbeni sastanak bio je prevelik da do njega ne bi došlo, slučajno ili namjerno. Samo bi nam u predvečerje odluke o domaćinstvu Eura 2012. trebalo da se ljudi koji svatko na svoj način nosi odgovornost za nešto što je ponajmanje njihova osobna »prčija« počnu zasipati uzajamnim objedama. Riječ je o zajedničkom dobru svih nas, na koje smo posebno osjetljivi, jer nam je naša nogometna reprezentacija jedno od rijetkih utočišta. Naime, na naše nogometne reprezentativce s razlogom se gleda kao na svojevrsni fenomen, budući da im je zov pod nacionalni stijeg važniji od ičega. Nakon što se na terenu odsvira Lijepa naša više se nitko ne bi trebao pozivati na svoje zasluge i minuli rad već bi trebao bespogovorno staviti glavu na suparničku kopačku, u ime svijesti o radosti koju će pobuditi kod navijača koji najbolje znaju prepoznati što jest, a što nije. </p>
<p>Situacija s reprezentacijom trenutačno nadilazi i najsmionije prognoze pa bi svi koji imaju tu privilegiju da je opslužuju, prije nego kažu ono što im je na vrhu jezika, trebali obuzdati svoje taštine i sjetiti se da nisu sami na svijetu. Zato je pomirbeni susret Bilića i Štimca bio posebno važan. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Andora – Engleska 0-3</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Nogometna reprezentacija Izraela pobijedila je Estoniju 4-0 u susretu E skupine kvalifikacija za Europsko nogometno prvenstvo 2008. godine.</p>
<p> Pogotke za izraelsku vrstu postigli su Idan Tal (20), Roberto Colautti (31) i Ben Sahar (77, 80). U drugoj utakmici naše skupine Engleska je u gostima tek u tavršnici slomila Andoru i pobijedila s 3-0. </p>
<p>• Ostali rezultati: SKUPINA A: Azerbajdžan - Finska 1-0, Poljska - Armenija 1-0, Srbija - Portugal 1-1, SKUPINA B:Ukrajina - Litva 1-0, Gruzija - Farski Otoci 3-1, SKUPINA C: Mađarska - Moldavija 2-0, Malta - Grčka 0-1, Turska - Norveška 2-2, SKUPINA D: Češka - Cipar 1-0, SKUPINA F: Lihtenštajn - Latvija 1-0, SKUPINA G: Bugarska - Albanija 0-0, Rumunjska - Luksemburg 3-0, skupina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjede Toronta i Montreala</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Pet utakmica ostalo je momčadima do kraja regularnog dijela NHL lige. Na Istoku je kao i obično neizvjesno. Momčadi plasirane od 6. do 11. mjesta dijeli samo tri boda, a samo prvih osam ide u borbu za Stanley kup. U srijedu su profitirali Kanađani, i to najljući rivali Leafsi i Habsi. Toronto je u direktnom obračunu bio bolji od Caroline (6-1), i obje momčadi imaju 84 boda, kao i NY Islandersi, te su trenutno na diobi od devetog do jedanaestog mjesta, ali i utakmicu manje od ostalih suparnika. Montreal je pobjedom nad NY Rangersima (6-4) stigao na osmo mjesto s 86 bodova, a momčad iz »Velike jabuke« ima tek jedan više. </p>
<p>• Rezultati: Tampa Bay - Florida 2-5, Dallas - Phoenix 6-0, Ottawa - Boston 2-3, Toronto - Carolina 6-1, Colorado - Vancouver 0-3, Montreal - NY Rangers 6-4, Nashville - Edmonton 4-3, St. Louis - Columbus 1-4, NY Islanders - New Jersey s 2-3, San Jose - Los Angeles 3-1, Minnesota - Calgary 0-1 (kazneni udarci), Washington - Pittsburgh 3-4. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Arapi izabrali put pregovora s Izraelom</p>
<p>Al Fejsal ustvrdio da je arapska ponuda posljednja šansa za Izrael</p>
<p>RIYADH</p>
<p> - Arapska liga počela je u srijedu 19. summit na kojem će aktivirati pet godina staru mirovnu inicijativu za normalizaciju odnosa s Izraelom u zamjenu za izraelsko povlačenje s okupiranih područja, osnivanje palestinske države i rješavanje palestinskog izbjegličkog pitanja. </p>
<p>Odlukom o stvaranju »radnih skupina« zaduženih za primjenu mirovnog plana s Izraelom koji su usvojile još 2002. godine, arapske zemlje prvi put jedinstveno pokreću pregovore s hebrejskom državom. O tome su se uoči summita jednoglasno složili ministri vanjskih poslova zemalja Arapske lige. Šefovi država i vlada trebali bi ratificirati taj dogovor i donijeti rezoluciju. </p>
<p>Dvodnevni sastanak na vrhu koji se odvija uz jake mjere sigurnosti otvorili su u srijedu poslije podne u Međunarodnom konferencijskom centru u Riyadhu saudijski kralj Abdullah i sudanski predsjednik Omar Bashir, čija zemlja trenutačno predsjeda Arapskom ligom.</p>
<p>Na summitu sudjeluju glavni tajnik UN-a Ban Ki Moona i visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnost Javiera Solana.</p>
<p>U intervjuu za britanski dnevnik Daily Telgeraph od srijede, saudijski ministar vanjskih poslova, princ Saud al Fejsal, ustvrdio je da je arapska ponuda posljednja šansa za Izrael. </p>
<p> Summit će također pozvati na ukidanje međunarodnog bojkota nove vlade palestinskog nacionalnog jedinstva koju u Riyadhu predstavlja predsjednik Mahomoud Abbas, osoba koju Sjedinjene Države podržavaju. Washington, međutim, odbacuje palestinskog premijera Ismaila Haniyeha, čelnika radikalnog pokreta Hamas. SAD drži Hamas terorističkom organizacijom, a Hamas pak odbija priznati državu Izrael.</p>
<p>Arapska liga okuplja 22 zemlje, a na summitu u Riyadhu nije prisutna Libija koja bojkotira sastanak. Islamski džihad je u utorak objavio da unaprijed odbacuje sve odluke koje bi mogle biti donesene u Riyadhu i koje bi mogle dovesti do priznavanja Izraela. Džihad ističe da »neće nikada priznati Izrael« te namjerava nastaviti oružanu borbu protiv te države. [AFP/Hina/M.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Britanski vojnici ipak bili u iračkim vodama</p>
<p>London zamrznuo službene odnose s Teheranom osim kontakata oko oslobađanja petnaestero mornara i marinaca</p>
<p>Satelitske GPS snimke pokazuju da se 15 britanskih marinaca i mornara nalazilo u iračkim vodama kad su ih prošlog tjedna zarobili Iranci, priopćilo je u srijedu britansko ministarstvo vanjskih poslova. Zamjenik zapovjednika obrambenih snaga Charles Style rekao je da se incident dogodio na mjestu udaljenom 1,7 nautičkih milja od iranskih teritorijalnih voda. </p>
<p>Tu lokaciju potvrdio je u subotu i Iran, no samo dva dana kasnije, nakon što su ih Britanci upozorili da se te koordinate nalazi u iračkim vodama, Teheran mijenja izjavu i tvrdi da se incident dogodio dvije milje istočnije, odnosno u njihovim teritorijalnim vodama. »Teško je shvatiti razlog za mijenjanje tih koordinata«, kaže Style. Premijer Blair u srijedu je još jednom ponovio da je zadržavanje vojnika neprihvatljivo i nezakonito, te da je vrijeme za jači diplomatski pritisak na Teheran. Prvi je korak, čini se, zamrzavanje službenih bilateralnih odnosa, osim kontakata oko oslobađanja petnaestero zatočenih, što je objavila ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett, rekavši da je riječ o »novoj fazi diplomatskih odnosa«. </p>
<p> CNN prenosi da se turski premijer Erdogan sastao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mottakijem, nakon čega je izjavio da bi Teheran mogao dopustiti turskim diplomatima da posjete zarobljenike. Neki analitičari smatraju da se Blairova »nova faza« odnosi upravo na korištenje pomoći zemalja bliskih Iranu.</p>
<p> Iranska je televizija prikazala snimku nekoliko zatočenika, rekavši da su dobro i sigurno. Prikazala je snimku jedine žene među njima, Faye Turney, kako nosi maramu na glavi i puši. TV Al Alam prikazala je pismo koje joj je dopušteno poslati obitelji. »Bili smo na brodu kada su nas uhitile iranske snage i to dok smo očito ušli u iranske teritorijalne vode«, napisala je. Šef iranske diplomacije, u izjavi koju je objavio CNN-Turk, najavio je njezino oslobađanje. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Američko nuklearno oružje desetljećima na grčkom tlu</p>
<p>Punih 40 godina su Sjedinjene Države Amerike u svojim vojnim bazama u Grčkoj držale atomsko oružje, avionske bombe i rakete s nuklearnim bojevim glavama. Ovo oružje trebalo je, prije svega, biti upotrijebljeno u akcijama protiv tada tri socijalističke zemlje: Albanije, Bugarske i Jugoslavije. </p>
<p>Grčka javnost je zaprepaštena ovim podacima koje je objavio atenski dnevni list Ta Nea koji navodi da je prvo američko nuklearno oružje stiglo u vojnu bazu Araksos 14. srpnja 1962. godine. Učinjeno je to na temelju tajnog dogovora između Grčke i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog 1959. godine a u vojnim i diplomatskim krugovima sporazum je imao tajno ime »Ovčje runo«. Nakon vojne baze Araksos, nuklearno oružje smješteno je i u vojnim bazama Kukuš, Janica i Drama. Sa smanjenjem međunarodne napetosti i prestankom hladnog rata, Amerika je postepeno povlačila nuklearno oružje iz Grčke, a posljednji nuklearni projektili uklonjeni su iz baze Araksos u proljeće 2001. godine. Međutim, atenski dnevnik upozorava da su u svim bazama sačuvane instalacije potrebne za upotrebu nuklearnog oružja i da se mogu aktivirati ako to bude potrebno. </p>
<p>Diplomatski krugovi u Ateni, međutim, procjenjuju da otkriće koje je objavio Ta Nea neće izazvati veliku pomutnju u političkim krugovima jer su za postojanje tajnog ugovora i nuklearnog oružja u američkim bazama znale sve vlade od 1959. godine do danas. Službeni Washington za sada nije reagirao na tvrdnje atenskog dnevnog lista. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kancelarkin dar Chiracu uznemirio Turke</p>
<p>Na poklopcu je navodno ugraviran prizor poraza Osmanlija u Egiptu </p>
<p>Dar koji je njemačka kancelarka Angela Merkel uručila francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu na nedavnom summitu u Berlinu izazvao je pravu buru u Turskoj. O poklonu, a riječ je o antiknom vrču za pivo, turski su mediji toliko pisali da su na reakciju izazvali i ministra vanjskih poslova Abdullaha Güla koji je sporni vrč kritizirao kao »neprikladan dar«. </p>
<p>Razlog svemu je, kako tvrde turski mediji, činjenica da je na poklopcu sporne posude naslikan poraz koji je osmanlijska vojska pretrpjela 1799. u Egiptu od tadašnjeg francuskog generala, a kasnije cara Napoleona. Scena iz povijesne bitke toliko je uzrujala duhove u Ankari da je i šef diplomacije naglasio da se EU treba »više baviti budućnošću nego prošlošću«. No, pomutnja u Turskoj izazvana je, po svemu sudeći, pukim nesporazumom. Glasnogovornik njemačke vlade je objasnio da je antikni vrč, koji potječe iz 1710. oslikan cvjetnim motivima. Na poklopcu je doduše ugravirana za Turke sporna 1799. godina, ali se prema tumačenju iz Berlina vjerojatno radi o datumu kada je prijašnji vlasnik, čiji su inicijali također ugravirani, vrč poklonio. Objašnjenje iz Berlina vjerojatno će razočarati turske medije koji već danima živo raspravljaju je li navodni motiv na poklopcu zapravo poruka Chiracu da odustane od podupiranja punopravnog članstva Turske u Europskoj uniji. Poznato je naime da je Angela Merkel protiv ulaska Turske u Uniju, ali se zalaže za privilegirano partnerstvo. [Julijana Štrbić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Djecu se iskorištava u potrošačke svrhe</p>
<p>Program svih triju televizija (Hrvatske radiotelevizije, Nove i RTL televizije) ima vrlo negativno djelovanje na djecu i maloljetnike jer im usađuje krivi sustav vrijednosti te ih iskorištava u potrošačke svrhe. Tako su barem, na konferenciji za novinare u srijedu, upozorili u Vijeću za elektroničke medije Republike Hrvatske. Kažu da reklame na televiziji izravno potiču djecu da kupuju proizvode, a pritom iskorištavaju njihovu lakovjernost.</p>
<p> Denis Peričić, predsjednik Vijeća, napomenuo je kako neke reklame potiču djecu da nagovaraju roditelje da im nešto kupe ili pak prikazuju djecu u opasnim situacijama. »Djecu treba zaštiti od programa koji može nauditi njihovom psihičkom ili fizičkom razvoju pa upozoravamo RTL televiziju, Novu TV i Hrvatsku televiziju da prekinu emitirati nemoralne reklame«, izjavio je Milivoj Pašiček, član Vijeća.</p>
<p>U slučaju da se televizijski nakladnici ogluše na upozorenje Vijeće je spremno podignuti prekršajni postupak ili se založiti za ukidanje koncesije.</p>
<p>Nemoralni »Taboo«</p>
<p>Emisija »Taboo« televizije Net, dobila je najžešče kritike Vijeća za elektroničke medije. U emisiji se, naime, apelira na gledatelje da šalju fotografije svojih intimnih dijelova tijela ne bi li osvojili nagradu. U Vijeću smatraju da je emisija nemoralna te da, usprkos upozorenju da je emisija isključivo za punoljetne, nitko ne jamči da fotografije ne šalju i maloljetnici.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Majke protiv seksualizacije</p>
<p>Čini se da proizvođači igračaka danas najviše žele naučiti djevojčice uživati uz što manje rada i s time je u skladu seksualizacija primjetnija nego ikad</p>
<p>Times on-line je na svojim stranicama polovicom siječnja postavio blog Alpha Mummy namijenjen zaposlenim majkama s namjerom da postane on-line zajednicom majki koje onda mogu razmjenjivati savjete o svemu i svačemu. Počelo se sa savjetima o pelenama, dojenju i tome kako se vratiti na posao nakon poroda, ali majke su blog iskoristile i kako bi počele borbu s industrijom igračaka optužujući je za proizvodnju igračaka koje su, to zbog svoje istaknute seksualnosti neprimjerene najmlađima. Na blogu je postavljen popis takvih igračaka i od tada se svakoga tjedna na taj blog spaja oko 75.000 posjetitelja koji pozivaju na bojkotiranje trgovačkih lanaca sa spornim proizvodima.</p>
<p>Poznato je da su djeca i tinejdžeri među najboljim potrošačima pa ne čudi da su proizvodi namijenjeni mladima često pod posebnom paskom javnosti koja pazi da mladi ne bi bili izloženi kakvu neprimjerenu sadržaju. Popis sedam najgrešnijih proizvoda pokazuje doista bizarnu situaciju koja prilično slikovito govori da je seks danas ušao u sve društvene spore pa čak i kada je riječ o najmlađima. Stoga su i optužbe za razaranje »nevina djetinjstva«, kojima se pridružuje i sve više sociologa i znanstvenika, posve razumljive. </p>
<p>Na listi je i ružičasta pernica s Playboyevim logom zeca koja sama po sebi i nije toliko sporna kada se vidi koje su još igračke na listi. Tako postoji nešto što se zove »Peekaoboo dance pole«. Tu ne bi bilo ništa neobično da taj set igračaka za zabavu na bazenu nije zapravo »štanga« za striptiz koja dolazi u paketu s DVD-om na kojem se objašnjavaju kretnje. Reklamira se kao odličan set za zabavu i vježbu koji možete nabaviti za manje od 50 dolara. Majkama su se jednako zamjerile i lutke Bratz koje dolaze u paketu sa šminkom, lakom, gelom, nakitom i svim ostalim što je potrebno za potpuni izgled. Kada je riječ o Bratz lutkicama posebno je pozornost skrenuta na one koje dolaze u tzv. torzo paketu, dakle, lutkica u maniri Barbie – odnosno polulutkice: torzo na koji je nasađena glava s dugom kosom koju onda djevojčice friziraju uz svu silu opreme.</p>
<p>Polly Pocket’s World pak kroz igru uči djevojčice kako da uživaju u životu, jer se set igračaka »Cruise Ship« sastoji od lutke Polly i njezinih prijateljica koje uživaju u krstarenju, sunčajući se uz bazene, a kada se zasite ležanja mogu se uputiti u kupnju kako bi si malo popravile raspoloženje. Idealno za odgoj budućih sponzoruša. </p>
<p>No da i Barbie zna uživati pokazuje set »Barbie hot tub party bus« koji je ružičasto pokretno vozilo za uživanje. Barbike se voze i razgledaju okoliš, a kada ih to umori parkiraju mini bus, izvade van mini bazen i malo se odmore od vožnje. Ako se slučajno ne odlučite na putujuće Barbike možete svojim djevojčicama kupiti set koji sačinjavaju Barbie, lutkica Delancey i bazen, odnosno toplice, a rezultat je isti – izležavanje lutke odjevene u bikini pored bazena. Koji je smisao tog kompleta za igranje valjda znaju samo proizvođači. </p>
<p>Čini se da većina današnjih proizvoda uči djevojčice kako uživati i ništa više, a da stvar bude gora sveopća seksualizacija je primjetnija nego ikad. Mediji na naslovnicama donose gole žene (u nas je jedan magazin na naslovnici te na još nekoliko stranica objavio fotografije maloljetne Ele Dvornik u izazovnim pozama a nitko na to nije reagirao kao da je riječ o posve normalnoj stvari), a većina ponuđenih igračaka i lutkica je razodjevena ili oskudno odjevena u kratke minice, mrežaste tajice i čarape tako da su mlade djevojke itekako izložene udaru – slažu se i psiholozi. Izvještaj APA-e (American Psychological Associationa) kaže kako proizvođači igračaka koriste slabosti mladih prodajući im proizvode koji dovode do poremećaja u hranjenju, manjka samopoštovanja i pojačane depresije. </p>
<p>»Posljedice seksualizacije djevojaka u medijima itekako negativno utječu na samo zdravlje u različitim područjima uključujući kognitivne sposobnosti, fizičko i mentalno zdravlje kao i zdrav seksualni razvoj«, rekla je Eileen Zurbriggen iz APA-e.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Neka započne budućnost!«</p>
<p>Ministar kulture Božo Biškupić pokrenuo je HRT-ovo pokusno emitiranje, prvo u ovom dijelu Europe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Bili ste prvi i u radijskom i u televizijskom emitiranju, pa je i logično da ste prvi i s ovim signalom. Neka započne budućnost!«, rekao je Božo Biškupić, ministar kulture, koji je u ime Vlade u srijedu svečano pokrenuo HRT-ovo pokusno emitiranje HDTV-a, digitalnog televizijskog signala visoke razlučivosti slike, prvog takvog u ovom dijelu Europe.</p>
<p>To je početak nove tehnološke inovacije koja povećava rezoluciju slike, a koju su zajedno osmislili i pokrenuli HRT i tvrtka Odašiljači i veze.</p>
<p>»Izniman mi je privilegij da na kraju svojeg mandata otvorim još jedan veliki događaj koji ulazi u povijest ove kuće, ovog naroda i ove zemlje«, rekao je Mirko Galić, ravnatelj HRT-a. </p>
<p>»Ova je kuća prva krenula i provela digitalizaciju proizvodnje svog programa koja je donijela kvalitetniju sliku i bolji ton. HRT je zauzeo vodeće mjesto, ne samo po programu, prihodima i svim ostalim podacima, već je lider na planu tehnološke modernizacije u cijeloj ovoj regiji«, ustvrdio je Galić.</p>
<p>Nikola Perčin, predsjednik Uprave Odašiljača i veza, rekao je kako je danas 75 posto stanovništva pokriveno mrežom digitalnog signala, a do kraja godine cilj je pokriti 90 posto. Iako će HDTV za nekoliko godina biti standard, danas je suočen s nekim poteškoćama. Proizvodnja takvog programa zahtijeva potpuno novu opremu, a i većina televizijskih prijamnika ne podržava takav signal. Oni koji ga podržavaju iznimno su skupi. [Bojan Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Alen Vitasović u HSP-u</p>
<p>Glazbenik Alen Vitasović želi se učlaniti u HSP, a kao glavni motiv navodi ljubav prema Istri. »Pratim rad stranke, a moja odluka da postanem članom nije nepromišljena. Ako svojim udjelom mogu doprinijeti napretku stranke, to će mi biti čast«, izjavio je Vitasović dodajući da svoje opredjeljenje smatra jedinim ispravnim, iako pojedinci na njegovu aktivnost gledaju s predrsudama. [S.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kultura se čuva jezikom</p>
<p>Carmen Verlichak Vrljičak, autorica knjige »Hrvati u Argentini«, nedavno je postavila istoimenu izložbu u Zagrebu</p>
<p>Novinarka i spisateljica Carmen Verlichak Vrljičak u argentinskim je novinarskim i književnim krugovima poznata po nekoliko knjiga, osobito po romanu »María Josefa Ezcurra, zabranjena ljubav generala Belgrana« koja je doživjela veliki uspjeh i tri izdanja. Napisala ju je za svog boravka u Zagrebu 1998. »Imala sam sa sobom materijal za tu knjigu, i tako sam se dobro osjećala na Jordanovcu, gdje sam tada stanovala, da sam je napisala u jednom dahu«, kaže spisateljica. </p>
<p>Hrvatica koja živi u Buenos Airesu posljednjih petnaestak godina redovito posjećuje Hrvatsku. Ovaj je put sa sobom donijela izložbu fotografija »Hrvati u Argentini«, koja je nakon velikog prošlogodišnjeg uspjeha u Buenos Airesu bila izložena u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Kao što je svojom knjigom »Hrvati u Argentini« pokušala iz zaborava otrgnuti tisuće sudbina hrvatskih useljenika, tako je i istoimenom izložbom od tristotinjak fotografija dokumentirala dolazak Hrvata u Argentinu potkraj 19. i tijekom 20. stoljeća. </p>
<p>»Željela sam da se i hrvatska publika upozna sa životom hrvatskih imigranata u dalekoj Argentini, da putem izloženih fotografija brojnih obitelji, njihovih radionica i tvornica vidi kako su se borili i probijali te kako su se integrirali u argentinsko društvo«, kaže Carmen Vrljičak. »Naši iseljenici osjećaju veliku povezanost s Hrvatskom, mnogo više nego neke druge zajednice, primjerice Francuzi i Nijemci. Ponekad i mi sami s čuđenjem pričamo o toj ljubavi prema zemlji naših predaka, ljubavi koja u nekim obiteljima traje više od stoljeća i pol. Možda je to zato što nam je Hrvatska bila uvijek tako daleko, ili zato što je bilo bolno otići iz nje i snaći se u potpuno drugom svijetu, možda zbog sjećanja na prekrasne krajeve koje su Hrvati napuštali... U svakom slučaju, ima nešto magijsko u našoj emotivnoj povezanosti s Hrvatskom. To se vidjelo i u vrijeme Domovinskog rata kad je većina nas željela pomoći koliko je mogla, neki s desetak dolara, neki sa stotinu, a neki i s mnogo više«, govori Carmen.</p>
<p>Premda, parafrazirajući Miroslava Krležu, u uvodu svoje knjige podsjeća: »Sjećanja su poput snova i ponekad se rasprše poput uplašenih ptica«, Carmen smatra kako ne treba previše gledati u prošlost. »Ponekad ne možemo ići naprijed zato što smo previše obuzeti prošlošću, ponekad i pomalo idealiziranom prošlošću. Ispred nas je budućnost i treba joj se okrenuti s optimizmom«, kaže ona. Smatra da hrvatski mediji previše crno oslikavaju hrvatsku stvarnost. »Znam da se novine bolje prodaju ako objavljuju afere, ali ovo mi se čini pretjeranim, iz dana u dan na naslovnicama je ‘crna kronika’. U Argentini ipak nije tako. Uz sve nevolje koje imamo i stvarno tešku gospodarsku krizu, novine ipak nastoje imati i intelektualne sadržaje na naslovnicama, barem one ozbiljnije, poput ‘La Nacióna’ za koji radim. Kod nas se skandalima više bavi televizija«, kaže Carmen Vrljičak koja je na jednom sveučilištu u Buenos Airesu predavala etiku novinarstva. Čudno joj je da se oko toliko tema, od politike do kulture, stvaraju afere koje pune medije i da hrvatska javnost na to pristaje. »Skandali ne mogu ništa promijeniti. Naravno da je nužno objaviti informacije o svemu, ali skandal nije informacija. A ako postane sam sebi svrha, služi kao puka zabava«. </p>
<p>Kako priprema knjigu o Hrvatskoj, za svoga boravka nastoji što više razgovarati s ljudima različitih profesija - od gospodarstva, turizma, kulture, sporta... Želi od ljudi s vizijom dobiti uvid u razmišljanja o budućnosti, planovima, projektima, željama, ciljevima. </p>
<p>»U knjizi želim dotaknuti neke povijesne teme, ali i književnost, novinarstvo, turizam, kulturu u najširem smislu, opisati neke dvorce, popratiti sve to anegdotama. Vjerujem da bi takva knjiga pomogla da se Hrvatska i njena kultura bolje upozna i u hispanskom svijetu«, objašnjava autorica. </p>
<p>A na pitanje kako hrvatska zajednica u Argentini čuva svoj identitet, Carmen Vrljičak odgovara: »Velik je napor da se održi i sačuva hrvatska kultura. A jezik je najvažniji za očuvanje identiteta. Postoje folklorna društva u kojima se čuvaju hrvatske pjesme i plesovi, a povremeno se organiziraju i tečajevi hrvatskog jezika. No to nije dovoljno, sve nas je manje koji znamo hrvatski. Bilo bi dobro da nam iz Hrvatske dođu profesori koji će mlađe generacije naučiti hrvatski jer postoji opasnost da za 15-20 godina bude vrlo malo onih koji ga govore. A kultura se najbolje čuva jezikom«. Svojim unucima, a ima ih šestoro, Carmen recitira hrvatske dječje pjesmice, a svaki boravak u Hrvatskoj iskoristi da nabavi knjige, CD-ove i kasete kojima i djeca i odrasli upoznaju jezik, povijest i običaje zemlje svojih predaka.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Elegancija ženskih oblina </p>
<p>Maxy. P jedinstvena je zagrebačka prodavaonica, specijalizirana za punije žene u kojoj se nude veličine od 46 do 64 </p>
<p>U potragu za idealnim komadom odjeće, elegantnim i lijepim, koji će biti skrojen baš za njih, punije osobe često moraju krenuti oboružane prije svega strpljenjem. U vremenu u kojem je mršavost estetski imperativ, ponekad se čini kako su i proizvođači zaboravili na žene s oblinama. No zato na njih, i to već zamalo četiri desetljeća, misli Maxy. P, modna kuća koju je još prije 39 godina pokrenuo bračni i krojački par Katarina i Zlatko Čehulić. Svoju su ljubav prema krojenju prenijeli i na kćer Tanju Zimić, koja je sada kreativna snaga dućana osmišljenog baš prema mjerama svojih klijentica. </p>
<p>»Roditelji su isprva radili odjeću prema mjeri, a kako takvu odjeću obično trebaju punije osobe, s vremenom smo se orijentirali na kreiranje odjeće upravo za njih«, govori Tanja, koja zajedno sa suprugom Brunom, tekstilnim tehnologom, redovito posjećuje sajmove u Parizu i Milanu kako bi i njihove kolekcije bile u skladu sa svjetskim trendovima. </p>
<p>Tako je i najnovija kolekcija za proljeće i ljeto prepuna boja proljeća poput bijele, ružičaste i žute, koje su na nedavno održanoj reviji predstavile manekenke punijeg stasa, među kojima i Danijela Dvornik i Ivana Radovanić. Ona je upravo zahvaljujući Maxy. P dućanu dobila angažman u Italiji.</p>
<p>»Prije nekoliko godina radili smo casting na kojem smo tražili manekenku koja će biti glavno lice naše kampanje i odlučili smo se za Ivanu. Nakon što smo napravili katalog Ivana ga je odnijela u Milano i zahvaljujući tim fotografijama dobila prigodu raditi i vani«, prisjeća se Tanja, otkrivajući kako joj je užitak raditi s punijim ženama koje nisu opterećene trendovima mršavosti i uživaju u životu. One su, kaže, sretnije i veselije, a posebno ih razveseli kada vide da se mogu lijepo odjenuti i kako lako mogu izabrati i hlače, suknju, tuniku ili košulju. »Posebno se razvesele kada vide da im je nešto veliko«, kroz smijeh komentira Tanja. </p>
<p>Naime u dućanu Maxy. P imaju veličine od 46 do 64. No najtraženija je ipak 50. Hrvatice su, ističe Tanja, iznimno njegovane, nisu iskompleksirane zbog viška kilograma, jer ga dobro nose. Dobro skrojenom odjećom, možda ne možete skriti da imate tridesetak kilograma viška, ali možete istaknuti prednosti te skrenuti pozornost na detalje poput torbi ili nakita. No zanimljivo je kako se ipak punije osobe više odlučuju za suknje nego za hlače. </p>
<p>»Na početku gotovo da i nismo prodavali hlače. Žene su jednostavno navikle na suknje, dijelom i zbog toga što nisu mogle naći odgovarajući kroj i veličinu. Kako ja jako volim hlače s vremenom sam naše stalne klijentice uvjerila da ih probaju i oduševile su se«, govori Tanja i ističe kako hlače moraju biti ravna kroja i pratiti liniju tijela. Nikako ne smiju biti preuske ili preširoke, a s pravom dužinom i širinom vizualno će izdužiti figuru. Na njih će odlično ići duža tunika ili košulja na preklop. Svojim klijenticama nude kompletnu uslugu, pa tako u ponudi imaju i ručno izrađen nakit. Krupnije ogrlice živih boja Tanja izrađuje zajedno s kćeri Teom koja ide u treći razred Škole za primijenjenu umjetnost. </p>
<p>Osim ogrlica svojim klijenticama nude i torbice, pa se kupnja u Maxy.P često pretvara u veselo osmišljavanje cjelokupna imidža. Dućan je to koji ne bježi od trendova. Svojim klijenticama nude tunike, kapri hlače, traper kombinacije, mnogo lana, živih boja. Ipak pri kombiniranju, napominje Tanja, treba više paziti, pa tako punije osobe ne bi smjele nositi preusko, ili, na primjer, hlače mrkva kroja. No Maxy. P razbio je mnogo predrasuda o odijevanju punijih osoba. Njihova je žena elegantna, moderna, vesela, prati trendove i ne boji se eksperimentirati. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>»Surfao« internetom s pola kilograma kokaina</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Fuad Avdulahović (37) uhićen je u srijedu ujutro oko 3,30 sati u internet-kafiću »Pirahna« u Ulici Fausta Vrančića na Visokoj s gotovo pola kilograma kokaina vrijednog najmanje 280.000 kuna. Tijekom popodneva priveden je istražnom sucu uz kaznene prijave zbog posjedovanja i preprodaje opojne droge.</p>
<p>Inspektori Odjela za droge uhitili su Zagrepčanina (gdje ima prijavljen boravak, dok je rodom iz Tuzle) za računalom, dok je drogu nehajno držao pored sebe. Pored pakiranja s 450 grama iznimno čistog kokaina, kako su pokazala preliminarna testiranja, Avdulahović je u džepu držao 3,8 grama iste droge, a uz nožni zglob pronađena je futrola s revolverom »smith« kalibra 38 te 20 komada streljiva. Uhićenje je ipak prošlo bez komplikacija. U novčaniku je imao 3000 eura, kao i dva mobitela s kojima je dogovarao primopredaju. Oba aparata tek će biti poslana na telekomunikacijsko vještačenje kako bi se eventualno utvrdilo s kim je sve kontaktirao od dolaska u Split. Gram kokaina se na ilegalnom uličnom tržištu prodaje za 500 do 700 kuna, kazao je načelnik Odjela za droge splitske PU Ivan Kasum, što tu drogu čini izuzetno skupom za većinu ovisnika. </p>
<p>Zbog toga je popularna u »visokom« društvu, ali i zapljene nisu česte. Ovo je prva uhvaćena pošiljka kokaina na splitskom području ove godine.</p>
<p>Pretragom automobila, fiata iznajmljenog u rent-a-caru, otkriveni su tragovi droge i pribor za prepakiranje. Avdulahović je tek dva dana u Splitu, ali policiji nije nepoznat. Prijavljivan je desetak puta, uglavnom su bili u pitanju imovinski delikti i kaznena djela vezana za drogu. Nakon uhićenja, kazao je zamjenik načelnika splitske policije Ante Gudelj, obaviješten je i Državni inspektorat jer je kafić normalno radio dugo nakon dozvoljenog roka.</p>
<p>Zoran Podrug</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Optuženi Jurić žali jer nije spriječio zločin</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Pod predsjedanjem suca Ante Zeljka u srijedu je na Županijskom sudu u Vukovaru započela glavna rasprava protiv Tomislava Madija i drugih koje optužnica tereti da su počinili ratni zločin protiv civilnoga stanovništva. Riječ je o ubojstvu Radomira (53) i Anice Olujić (51) te njihove djece Milene (16) i Marka (13), počinjenog 17. veljače 1992. godine u njihovoj kući u Cerni kod Vinkovaca.</p>
<p>Prvooptuženog pukovnika Tomislava Madija (46), zvanog Čikago, iz Cerića, optužnica tereti da je u svojstvu zapovjednika satnije u predvečernjim satima 17. veljače 1992. godine u Komletincima u zgradi škole u kojoj se nalazio stožer izviđačko-diverzantske satnije HOS-a, pripadnicima te postrojbe Mariju Juriću (33), zvanom Maxi iz Vinkovaca, Zoranu Poštiću (33), zvanom Pegula iz Zaprešića, Davoru Laziću (33) iz Novaka Bistranskih te nepoznatoj osobi zvanoj »Bosanac«, izdao naredbu da odu u Cernu i »…pobiju četnike za koje on zna iako je znao da se radi o civilnim osobama«. </p>
<p>U optužnici se navodi da im je Madi predao oružje i eksploziv te rekao da se preodjenu u odore JNA. Petooptuženom Miji Starčeviću (50) iz Vinkovaca iz iste postrojbe, navodi se, zapovjedio je da ih preveze u Cernu gdje im je Starčević pokazao kuću obitelji Olujić.</p>
<p>U optužnici se navodi da je Radomir ubijen sa 10 hitaca, Anica sa 6 te sa po 11 hitaca njihova maloljetna djeca Milena i Marko. Optuženi se terete da su iz kuće uzeli lovačku pušku, pištolj, neutvrđenu količinu novca i zlatnog nakita i predali prvookrivljenom Madiju. Nakon ubojstva četveročlane obitelji u Cerni, optuženi su u kuću postavili tri tenkovske mine i povezali ih sa eksplozivom te zapalili sporogoreći štapin u namjeri da kuću sruše, no do eksplozije nije došlo.</p>
<p>Svi optuženi su se izjasnili da nisu krivi, a jedino je Jurić dodao da se smatra suodgovornim jer zločin nije spriječio.</p>
<p>Na raspravi i 18. travnja iskaz bio trebao dati Franjo Turek, nekadašnji pomoćnik ministra MUP-a te Anto Đapić u to vrijeme u vrhu zapovjednog lanca HOS-a.</p>
<p>Tijekom glave rasprave ispred Županijskoga suda u Vukovaru okupilo se 40-tak Madijevih suboraca koji su nosili crne majice s natpisom »Chicago«, koji su došli pružiti potporu samo umirovljenom pukovniku Tomislavu Madiju.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Miri Generalić predani ključevi zajedničkog stana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon gotovo četiri i pol godina Mira Generalić, nekadašnja supruga slikara Josipa Generalića, sudskom je ovrhom u srijedu uspjela ući u stan koji je nekad dijelila sa također bivšim suprugom Brankom Štoterom na Vijencu 8, a u koji joj on od 28. listopada 2002. godine nije dozvoljavao ući. </p>
<p>Naime, 28. listopada 2002. godine Generalić je oko 12 sati tužiteljica iz stana otišla na tržnicu da bi je oko 14 sati suprug Branko izvijestio da je promijenio bravu na ulaznim vratima stana i da ona u njega više ne može ući. </p>
<p>Vrativši se do stana, Generalić se uvjerila u istinitost suprugovog upozorenja, te je pričekala da suprug ode, obila vrata i vratila staru bravu. Međutim, ustrajan u namjeri da suprugu udalji iz stana, pozvao je policiju te tvrdeći kako je Generalić provalila u stan. Policija ju je, kako je Generalić na ovrsi ispričala novinarima, »primila za mišku i bez riječi odvela u postaju na informativni razgovor«. Tome u prilog pokazala je medijima dopis ureda načelnika zagrebačke policije, koji je potpisao tadašnji načelnik ureda Krunoslav Borovec da je »Ured ustvrdio manje propuste u taktici policijskog postupanja«. Nakon toga za Generalić slijedi težak sudski postupak i nekoliko mijenjanja brava, odnosno pokušaja ulaska u stan, da bi sudac Općinskog suda Željko Kevilj 8. siječnja ove godine odredio ovrhu koja je bila pravomoćna još 26. ožujka 2003. godine, te rješenje kojim se Generalić treba vratiti u suposjedovno stanje, te je odredio 28. ožujka kao ročište za uspostavu posljednjeg suposjedovnog stanja u 11 sati, odnosno vraćanje Generalić u stan na Vijencu 8. </p>
<p>Nakon što je policija kasnila na ročište, odvjetnik Branka Štotera, obavijestio je Generalić i njezinu odvjetnicu kako je spreman predati ključeve bivšoj supruzi, nakon čega su zajedno sa sudskim ovršiteljem Darkom Selešom ušli u kuću. Nakon 40 minuta kašnjenja stigli su policajci, a jedan od njih je bio upravo onaj koji je za »mišku« primio Generalić i priveo u postaju na razgovor. Generalić nam je nakon što je pregledala ključeve, a kako je istaknula samo od ulaza u dvorište i stan, jer se, prema riječima njezinog supruga sobe nikad i nisu zaključavale, i stan istaknula kako sada predstoji ostavinska rasprava oko spornog stana, koji su kupili 1997. godine. </p>
<p>Iako Štoter nije bio raspoložen za medije, pokazao je članak iz novina u kojem se Generalić proziva za krivotvorenje Đamonjinih djela, dok je ona istaknula novinarima, da je kao razloge navodio to što prije mijenjanja brave nije tamo živjela četiri mjeseca, što su susjedi navodno opovrgnuli, te činjenicu da ga ona ne sluša i da krivo stoji u početnom udarcu u golfu. Valja napomenuti da je Mira Generalić bila hrvatska prvakinja u golfu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Stari znanac policije pljačkao glumeći policajca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stari policijski »znanac« Ivica Pocrnić (37), koji iza sebe već ima 10-tak kaznenih djela od razbojstava, nasilničkog ponašanja, prijevara i prijetnji do dva pokušaja ubojstva, ovaj je put razbojstvo »teško« preko 120.000 kuna odradio glumeći ni više ni manje već policajca. Riječ je o muškarcu zvanom »Chicago« poznatom po nedavnom razbijanju velikogoričkog lokala »Lucky«, čiji su ga vlasnici Josip i Žaklina Šafranko 2005. prozvali zbog »reketa«, te prijetnji smrću i silovanjem njihove kćeri. Svojevremeno je policiji, kako smo neslužbeno doznali, Pocrnić bio »zanimljiv« zbog krivotvorena novca i droge. Ovog puta policija, koja je dovršila kriminalističku obradu nad njim, sumnjiči ga da je početkom siječnja u pratnji još jednog muškarca, odjeven u policijsku odoru i sa značkom u ruci, pozvonio na vrata stana 75-godišnjakinje u Ilici. Kada ih je žena pustila unutra kako bi s njom obavili obavijesni razgovor, kako su joj nekoliko trenutaka ranije rekli, dvojac se »predomislio« i zatražio novac od nesretne žene. Nezadovoljan njezinim odgovorom da nema novca, Pocrnić je staricu udario šakom u glavu, a muškarac koji je bio s njim, »prislonio« pištolj na glavu. Žrtvu su iz blagovaonice preselili u dnevni boravak, zalijepili joj samolijepljivu traku na oči, a kabelom od antene vezali ruke i noge. Tek tada u pomoć dvojici muškaraca, došao je i treći, također nepoznat, te su zajedno pretražili stan. Osim novca, starici su otuđili i poslovnu dokumentaciju, ključeve, zlatninu i četiri mobitela. Stan su nakon obavljena posla zaključali, i pobjegli. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Novinarka ispitana zbog intervjua s Kadijevićem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na zahtjev Državnog odvjetništva, zagrebačka policija u utorak je kako smo doznali, obavila obavijesni razgovor s novinarkom Business.hr-a, portala koji je objavio sporni intervju s Veljkom Kadijevićem, bivšim generalom JNA, za kojim je Hrvatska raspisala međunarodnu tjeralicu na temelju optužbi za ratne zločine. Na upit Vjesnika u policiji su potvrdili da je razgovor s Nadom Starijaš-Al-Issa doista obavljen no o samom sadržaju nisu htjeli govoriti. »Neovisno o tom slučaju, izjave osoba s kojima se obavlja razgovor, bilo da je riječ o kriminalističkoj obradi ili kojem drugom postupku, ne iznose se u javnost«, objasnili su nam u policiji. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Razbojnik iz Erste banke odnio 100.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Muškarac koji je u utorak nešto prije 17 sati opljačkao poslovnicu Erste banke u Sesvetama, imao je više sreće nego razbojnik kojemu je nekoliko dana ranije»plijen« iste banke, ostao na obližnjem nogostupu. »Uspješniji« pljačkaš domogao se tako više od 100. 000 kuna, no nije isključena mogućnost doznajemo, da je riječ o istom počinitelju, za kojim a zagrebačka policija i dalje intenzivno traga. Prijeteći pištoljem, muškarac je uspio razoružti zaštitara »Zvonimir Securitya«, a djelatnice poleći na pod poslovnice, nitko na sreću nije ozlijeđen. [A.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Država se ne želi miješati u određivanje cijene kruha</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Do svibnja će se izvesti svi tržišni viškovi pšenice i na taj način će se stabilizirati domaće tržište brašna«, kazao je u srijedu Ljupko Tabaković, načelnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na skupštini Žitozajednice. Dodao je da je država lani prvi put otkup pšenice u potpunosti prepustila tržištu, a isto će biti i s ovogodišnjim urodom. »Ne želi se miješati ni u određivanje cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda«, kaže Tabaković. Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice, upozorio je kako je bilanca hrvatskog pekarstva za prošle dvije godine bila negativna, a zaduženja iznose 300 milijuna kuna. Mlinarstvo je, kaže on, kapital uglavnom posuđivalo pekarstvu, a nedavno najavljeno poskupljenje kruha bilo je »vapaj za pomoć«. U Žitozajednici su posebno nezadovoljni visokim trgovačkim rabatima koji iznose i do 40 posto, dok se dnevno vrati kruha i do 20 posto. »Sramota je da se štruca kruh prodaje po cijeni od 99 lipa što je niže i od stočne hrane«, upozorio je Dragutin Barišić, direktor Mlinara i predsjednik Skupštine Žitozajednice. Mlinari i pekari upozorili su i na problem nelojalne konkurencije, koja kruh po selima prodaje direktno iz kamiona. Procjenjuje se da se 30 posto prometa pekarskih proizvoda odvija u »sivoj zoni«. Uz to, kažu, nelogično je da cijena pšenice gotovo jednaka cijeni brašna. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sigurnija opskrba strujom</p>
<p>Hrvatska se uključivanjem u Energetsku zajednicu s drugim državama jugoistočne Europe već uključila u europsko tržište</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Suprotno očekivanjima javnosti liberalizacija hrvatskog energetskog tržišta i ukidanje preostalih monopola mogla bi donijeti poskupljenje struje i prirodnog plina, upozorili su stručnjaci na Nacionalnom forumu »Što donosi liberalizacija energetskog tržišta« koji su u srijedu u Varaždinu organizirali ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, te gospodarstva rada i poduzetništva. </p>
<p>Naime, nakon početnog smanjivanja cijene energenata u Europskoj uniji su zadnjih godina porasle zbog poskupljenja goriva i raznih naknada, rekao je Goran Majstrović iz Energetskog instituta »Hrvoje Požar«.</p>
<p> Prema riječima Vladimira Vrankovića, državnog tajnika Ministarstva gospodarstva, liberalizacija tržišta bi Hrvatskoj trebala povećati sigurnost opskrbe, pripremiti nas za zajedničko europsko tržište, osigurati kvalitetne usluge i zaštitu kupaca te zaštitu okoliša. A cijene energenata će biti najoptimalnije tržišne uz uvažavanje svih troškova, istaknuo je Vranković. </p>
<p>Predstavnici potrošačkih udruga složili su se da cijene trebaju biti realne tako da Hrvatska energetska regulatorna agencija utvrdi i kontrolira troškove energetskih tvrtki. </p>
<p>Dosad je u Hrvatskoj liberalizirano 25 posto tržišta električnom energijom pa dobavljača može birati 113 tvrtki koje godišnje potroše više od 9 gigavat sati. To pravo će od 1. srpnja ove godine steći svi kupci struje osim kućanstava, a ona će to pravo dobiti od 1. srpnja 2008. Novi zakon o tržištu plinom predviđa da će od 1. kolovoza ove godine svi potrošači osim kućanstava moći birati od koga kupuju prirodni plin, a kućanstva će taj povlašteni status steći 1. kolovoza sljedeće godine. </p>
<p> Hrvatska se uključivanjem u Energetsku zajednicu s drugim državama jugoistočne Europe već uključila u europsko energetsko tržište. Liberalizacijom domaćeg tržišta Hrvatska se otvara europskim tvrtkama, ali očekujemo i da će naše iskoristiti šansu na sada otvorenom europskom tržištu, napomenuo je Željko Kuprešak, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova. </p>
<p>Predstavnike potrošača zanimalo je i tko će na liberaliziranom tržištu brinuti za sigurnost njihove opskrbe energentima, jer u inozemstvu energetske tvrtke često nastoje kupovati jeftine tržišne viškove, a ne ulažu dovoljno u proizvodnju. Predstavnici Ministarstva gospodarstva objasnili su da će energetske tvrtke slobodno ulagati u proizvodne kapacitete, ali država može intervenirati ako ocijeni za potrebno kako bi se izbjegle eventualne nestašice energenata. Osim toga, kućanstva i mali poduzetnici će, primjerice, struju i nakon potpune liberalizacije tržišta i dalje moći kupovati po reguliranim uvjetima. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vrhunska kvaliteta i dizajn prodaju namještaj</p>
<p>Veliki interes drvoprerađivača za javni natječaj na kojem se raspodjeljuje 41 milijun kuna bespovratne pomoći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Finalni drvni proizvodi moraju biti što konkurentniji, jer se stalno mijenjaju tržišne pretpostavke konkurentnosti zbog sve jačih globalizacijskih procesa«, kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Herman Sušnik na prvom Savjetovanju o izvoznoj konkurentnosti hrvatske drvne industrije. Hrvatska je prošlu godinu završila sa suficitom u drvnoj industriji. </p>
<p>Dodao je da zbog prilagodbe Europskoj uniji drvoprerađivači moraju težiti poslovnoj izvrsnosti koja uključuje generiranje novih znanja, vrhunsku kvalitetu i dizajn. Za realizaciju tih ciljeva izrađene su ne samo strateške, nego i operativne smjernice djelovanja.</p>
<p>Država je tako, kaže Sušnik, putem javnog natječaja osigurala i 41 milijun kuna bespovratne pomoći za ulaganja u drvnu industriju, za što vlada veliki interes. To će pripomoći i daljnjem jačanju malih i srednjih tvrtki.</p>
<p>»Zakoret je nužan jer od 180 milijuna dolara nekadašnjeg suficita u izvozu namještaja sada imamo minus od 200 milijuna dolara«, upozorio je Sušnik.</p>
<p>Ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac, kazao je kako hrvatska drvna industrija ima tradiciju, te potencijale za daljnji razvoj. No, valja sustavno poboljšavati kvalitetu te pridati veću pozornost dizajnu namještaja. Isto tako, nužno je da svi gospodarski subjekti u tom proizvodnom lancu, uključujući krajnjeg potrošača, ostvare svoje interese, kaže Mikac. </p>
<p>Predstavljeno je i istraživanje koje je među drvoprerađivačima izvoznicima proveo GFK. Čak 91 posto drvoprerađivača ističe da je tržište Europe za njih glavno potencijalno tržište, dok je na drugome mjestu tržište Azije i Bliskog istoka s 14 posto. </p>
<p>Pomoćnik ministra Ivica Grbac je ustvrdio kako je Vlada prepoznala važnost očuvanja šuma kao i obnovljivih izvora energije. Uz to, sustavno se pristupilo brandiranju. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Česi i dalje najviše vole Jadran</p>
<p>Antun Plenković, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Pragu, nezadovoljan je slabim odazivom hrvatskih hotelijera koji su na licu mjesta mogli dogovarati poslove i za ovu i za narednu sezonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Češkoj se zasad dobro prodaju aranžmani za Hrvatsku no pitanje je što će biti za mjesec dana kada s prvim popustima krenu Turska, Tunis, Maroko i Egipat. Čehu, kojemu je sada prosječna plaća 750 eura, što je solidno u usporedbi sa stanjem od prije nekoliko godina, otvara se cijeli svijet, a cijena često presuđuje u odabiru odredišta, kaže Antun Plenković, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Pragu, koji je u srijedu vodio press konferenciju za češke novinare. </p>
<p>Prema njegovim riječima, konferenciji je prisustvovalo 25 novinara koji toliko dobro poznaju Jadran da su postavljali vrlo detaljna pitanja kao - znamo da imate dosta biciklističkih staza, ali imate li uz te staze i servise za bicikle?</p>
<p>Česi su pitali i što je s hrvatskim zdravstvenim turizmom, toplicama i wellnessom. Praška press konferencija održana je u sklopu Hrvatskog turističkog dana. Održana je radionica te Hrvatska večer - tradicionalna promocija kulture i turizma za predstavnike medija, turoperatore i vlasnike agencija. </p>
<p>Plenković je vrlo nezadovoljan odazivom hrvatskih hotelijera koji su na licu mjesta mogli dogovarati poslove i za ovu i za iduću sezonu. »Iako sam informaciju o ovom događanju više puta slao na stotinjak adresa u Hrvatskoj, odazvalo se samo četrnaest hrvatskih tvrtki, od toga devet hotelijera. Jedino istarske hotelijerske kuće nisu podbacile. Naši škrtare zbog tih 500 eura, a ovdje su imali 25 najjačih čeških turoperatora« naglasio je Antun Plenković, svojevremeno direktor Zlatnog rata i čuvenog bolskog ženskog teniskog turnira. </p>
<p>Boji se da će skori popusti nama konkurentnih zemalja usporiti prodaju. Nije zadovoljan ni izdvajanjima za promidžbu na češkom tržištu.</p>
<p>Grci, na primjer, za svakog dovedenog Čeha na promidžbu prosječno potroše pet eura. Slično je i sa Turskom, Španjolskom dok se hrvatski promidžbeni proračun, reći će Plenković, ne može mjeriti sa proračunima tih država. </p>
<p>Posjet Čeha njima najomiljenijem moru sa sadašnjih 600.000 stabilizirat će se, prema procjenama, na 550.000. Hrvatska pozicija na češkom tržištu i dalje je neupitna - prema svim istraživanjima mi smo im najprivlačnije odredište. Mnogo toga bi se trebalo posložiti da u budućnosti to i ostanemo. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Vlada će učiniti sve da se obrani istina o Domovinskom ratu</p>
<p>»Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu«, rekao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada će poduzeti sve da obrani istinu o Domovinskom ratu. Poduzima se niz koraka i poduzimat će se i dalje, odgovorio je nakon sjednice s predstavnicima sindikalnih središnjica premijer Ivo Sanader upitan da komentira objavu iz Haaga kako se optužbe za zločinački pothvat temelje na transkriptima poslanima iz Ureda Predsjednika. Sanader nije želio komentirati konkretan slučaj, ali je naveo da obrana istine ostaje čvrsta obveza Vlade.</p>
<p>»Hrvatska je bila napadnuta, imala je pravo na obranu i pobijedili smo u tom nametnutom ratu«, rekao je šef Vlade dodavši da Vlada poduzima sve da istina obrani u Haagu, ali i pred drugim institucijama.</p>
<p>»Postoji tužiteljstvo, postoji obrana, ali postoji i način da se i kroz druge institute a u sklopu pravila Međunarodnog kaznenog suda dođe do istine«, kazao je premijer.</p>
<p>Nakon sastanka Vlade s predstavnicima sindikalnih središnjica premijer je poručio da se socijalni dijalog nastavlja te najavio da bi do ljeta trebao biti gotov zakon o minimalnoj plaći.</p>
<p>Ponovio je kako je nedavno na sastanku Vlade s HUP-om dogovoreno da će se inzistirati da se, prije no što se Vlada aktivno uključi u izradu zakona, tu temu rasprave poslodavci i sindikati.</p>
<p>»Postoje različita mišljenja i među sindikalnim središnjicama, ali sam siguran da će se uskladiti, a mi smo zainteresirani da se to regulira ove godine«, rekao je Sanader. Premijer je kazao kako Vlada podupire prijedloge nekih sindikata da se poslodavci koji za radnika uplaćuju premije dobrovoljnog mirovinskog, zdravstvenog ili životnog osiguranja oslobode poreza na taj iznos.</p>
<p>Govora je bilo i o mirovinskoj reformi, a premijer je ponovio da će Vlada do ljeta Saboru uputiti prijedlog kojim bi se izjednačio status novih i starih umirovljenika. Govoreći o budućem zakonu o privatizaciji, Sanader je rekao kako još nisu otklonjene sve dvojbe, ali se taj zakon što prije želi dovršiti. Rekao je i kako je zakon o plaćama u državnim i javnim službama u izradi i kako će se sva pitanja razmatrati u sklopu cjelokupne politike plaća u Hrvatskoj, te najavio da će se uskoro izaći s prijedlogom zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kao i razmatranje problema vezanih uz odvjetničke tarife.</p>
<p>Predstavnik sindikata Stjepan Kolarić prenio je nezadovoljstvo novih umirovljenika koji će, kazao je, 2009. godine imati 50 posto mirovina starih umirovljenika te izrazio nadu da će Vlada do 15. srpnja pronaći rješenje. Govoreći o zakonu o privatizaciji, kazao je kako će se oko toga zakona »još sjesti«, te vidjeti hoće li ga podržati ili neće.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nije bilo zločinačkog pothvata </p>
<p>Predsjednik smatra da Sud mora u obzir uzeti sve činjenice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić rekao je u srijedu da se ne slaže s ocjenama Haškog suda o Oluji kao zločinačkom pothvatu. »I ja sam pripadao vrhu hrvatske vlasti do 1994. godine. Ako bi to bio zločinački pothvat, onda bih i ja o njemu morao nešto znati«.</p>
<p>Na tvrdnje da je takva kvalifikacija sročena ponajviše na temelju transkripata dobivenih iz njegova ureda, Mesić je odgovorio: »Izabran sam na ovu funkciju ne da sakrivam dokaze i ne provodim Ustav, već da ga provodim. A Ustavni zakon o suradnji s Haškim tribunalom me obvezuje da sudjelujem u pomoći kod utvrđivanja činjenica. Tko je kriv utvrdit će sud, a ne Stipe Mesić«. Predsjednik smatra da sud mora u obzir uzeti sve činjenice i da ne može samo iz jednog sastanka, koji je mogao biti »održan u posebnoj atmosferi«, izvlačiti dalekosežne zaključke. Rekao je to u izjavi novinarima nakon okruglog stola o otvorenim pitanjima novije hrvatske povijesti održanog u Novinarskom domu u povodu objavljivanja knjige Slavka Goldsteina »1941. godina koja se vraća«. </p>
<p>Govoreći o prodaji Dukata francuskom Lactalisu ponovio je: »Ako kapital ostane kod nas, on će se dalje oplemenjivati u Hrvatskoj. Da je hrvatski konzorcij kupio mljekaru, samo bi se izmiksala sredstva u Hrvatskoj.« Prodajom dobivamo kapital od 300 milijuna eura koji će biti usmjeren u neki projekt u Hrvatskoj, a na Vladi i HGK je da ponude projekte. Predsjednik tvrdi da mu je Rajić rekao da »nijednu kunu neće iznijeti iz Hrvatske«, ali nije otkrio gdje je bi uložio dobiveni novac. No rekao mu je da će »uložiti novac tamo gdje mu Vlada predloži«. Predsjednik je potvrdio da je o prodaji Lure razgovarao s premijerom Sanaderom. »Vlada«, kazao je, »polazi od toga da je Luka Rajić mogao svoje carstvo stvoriti time što je država poticala proizvodnju mlijeka na kojoj se on obogatio.« [M. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrastov oslobođen optužbi</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Karlovcu, nakon provedenog dokaznog postupka, vijećanja i glasovanja, u srijedu je nepravomoćno oslobodilo Mihajla Hrastova od optužbe da je 21. rujna 1991., kao pripadnik posebne jedinice policije, na Koranskom mostu ubio 13 i ranio dvojicu srpskih rezervista. </p>
<p>Vijeće smatra da se u postupanju Mihajla Hrastova nisu ispunila sve bitna obilježja kaznenoga djela protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, budući da je postupao u nužnoj obrani. Županijska državna odvjetnica Ljubica Fiškuš-Šumonja najavila je žalbu na tu presudu.</p>
<p>U ovom iscrpljujućem i dugom procesu već su donijete dvije oslobađajuće presude, međutim Vrhovni sud vratio je predmet na ponovno suđenje. Predsjednik Sudskog vijeća Marijan Janjac u obrazloženju presude naveo je kako se mora uzeti u obzir da je tada neprijatelj napao Republiku Hrvatsku. Karlovac je toga dana bio granatiran, pod uzbunama, a snajperisti su djelovali u svim dijelovima grada. Hrastov je dobio zapovijed da preuzme grupu koja se bezuvjetno predala. Sudac Janjac je pojasnio da se pod terminom bezuvjetne predaje podrazumijeva da zarobljenici slušaju i postupaju po naredbi svojih čuvara. Onoga trenutka kad je jedan od čuvara napadnut i kad su ostali krenuli na Hrastova, ne može ih se tretirati kao ratne zarobljenike nego osobe koje se bore protiv svojih čuvara. Treba uzeti u obzir da je njih bilo 15, a naših policajaca samo dvojica. Isto tako, Hrastov je znao da zarobljenici nisu temeljito pretreseni i zato mu u tom trenutku ništa drugo nije preostalo, nego braniti svoj i život svoga suborca. [Zdenko Živčić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dogovorit ćemo nove školarine!</p>
<p>Rektor tvrdi kako je postojeći sustav nepravedan, neracionalan i neučinkovit </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ove godine ću slaviti petogodišnjicu jednogodišnjih odgoda«, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, komentirajući u srijedu na konferenciji za novinare mogućnost da se ipak odgodi odluka o promjeni školarina, ovoga puta zbog protivljenja studenata bilo kakvom rastu cijena studija.</p>
<p>Studenti naime i dalje ustraju na tome da se školarine ne bi smjele mijenjati nakon 1. travnja, odnosno šest mjeseci prije početka nove akademske godine, kao što zakon propisuje. Pozivaju državu da ih zaštiti od kršenja Zakona o visokim obrazovanju i znanosti. </p>
<p>Rektor argumente za promjenu školarina vidi u postojećem sustavu koji je, kaže, nepravedan, neracionalan i neučinkovit. Studij završava manje od 40 posto upisanih studenata, predugo se studira... Zbog toga je Sveučilište odlučilo napraviti preinake u školarinama, a njihovu radnu verziju Bjeliš je u srijedu podijelio novinarima. Po njoj, dio studenata i dalje bi studirao besplatno (uz potporu Ministarstva znanosti), dio bi ih plaćao simbolične iznose od stotinjak pa naviše kuna, a samo bi manji dio studenata - oko 10 posto, plaćao maksimalne iznose. Primjerice, prema radnoj verziji, Veterinarski fakultet upisao bi iduće godine 130 studenata, među kojima bi 45 studiralo besplatno, 60 bi plaćalo školarine po linearnom rastu (od najmanjih iznosa naviše), a 20 studenata plaćalo bi maksimalnu školarinu od trenutačno predloženih 9240 kuna godišnje. Međutim, Bjeliš ističe da će fakulteti sniziti upravo te maksimalne iznose iz radne verzije, a o svemu se idućih dana namjerava dogovoriti i sa studentima. </p>
<p>Tvrdi da su predložene promjene zapravo male u odnosu na sadašnje iznose koje plaćaju studenti te da bi po novome modelu većina studenata zapravo plaćala manje iznose nego što ih sada plaća. »Cilj promjene školarina je«, kaže Bjeliš, »uravnotežiti kvote i stimulirati studente«. Predlaže se, naime, da fakulteti koji su godinama upisivali studente, a da nisu imali riješene prostorne i kadrovske uvjete, a upitne su bile i potrebe tržišta, od ove godine imaju manji broj upisnih mjesta. </p>
<p> Iako priznaje da nije posve zadovoljan niti ovim modelom, najgorom ipak smatra letargiju, odnosno - zadržavanje u postojećem lošem i nepravednom sustavu školarina. U Rektoratu napominju kako su školarine samo kamenčić na putu podizanja kakvoće studiranja. Uz podizanje prašine oko njih, zaboravlja se na druga važna pitanja, poput onoga o potrebi udeseterostručenja mobilnosti studenata.</p>
<p>Uzelac: Školarine ne trebaju rasti</p>
<p>»Ishitreno povećanje školarina naišlo je na razumljiv odgovor studenata, uz argumentaciju da prijedlog Senata nije dovoljno transparentan niti uvjerljiv. Prihvatljivo je ići u inovacije u sustavu školarina, no ne bez objašnjenja«, komentirao je za Vjesnik državni tajnik za visoko školstvo Slobodan Uzelac. Neprihvatljivo je i to što je u povećanje školarina krenulo samo Zagrebačko sveučilište jer se, smatra Uzelac, odluka o jednakim školarinama treba donositi na razini države. Smatra da je inicijativa trebala ići u paketu s poticajnim mjerama - stipendijama i studentskim kreditima, na čemu radi Ministarstvo znanosti. Uzelac kaže kako se model školarina mogao razigrati i u okviru postojećih cijena, te da nije bilo potrebno povećavati maksimalne iznose.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>O arbitraži će odlučivati Hrvatska i Slovenija</p>
<p>»To je bilateralno, a ne multilateralno pitanje. Arbitraže neće ni biti ako se dvije države oko toga ne slože«, kazao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Komentirajući što je dio zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu bio protiv mogućnosti arbitraže sa Slovenijom, premijer Ivo Sanader je prije sjednice Vlade kazao kako o tome neće odlučivati Europski parlament, nego Hrvatska i Slovenija. »Bez obzira na to što rekao Swoboda ili bilo tko drugi, to je bilateralno, a ne multilateralno pitanje. Arbitraže neće ni biti ako se dvije države oko toga ne slože«, kazao je. Ponovio je kako je Hrvatska Sloveniji još u listopadu 2005. uputila prijedlog o izlasku pred Međunarodno pravosudno tijelo, te kazao kako očekuje da se oko toga u Sloveniji usuglase. Podsjetio je da se prije izlaska pred međunarodnu arbitražu dvije zemlje trebaju dogovoriti pred koje će tijelo izići, koja je točno tema, te se unaprijed obvezati na prihvaćanje odluke toga tijela. Vlada je inače, ovlastila HFP da raspiše natječaj za prodaju Bizovačkih Toplica i imotske tvrtke Trimot. U proceduru su upućene izmjene Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, te dopune Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Vlada je prihvatila odluku kojom se mijenja statut Agencije za plovne putove, što omogućuje da se njezino sjedište iz Zagreba izmjesti u Vukovar. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tajna istraga u slučaju Zagorec</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istraga protiv bivšeg pomoćnika ministra obrane Vladimira Zagorca u srijedu je nastavljena saslušanjem bivše zaposlenice Ministarstva financija Terezije Barbarić i djelatnika Ministarstva obrane Vladimira Lasića.</p>
<p> No, njihova saslušanja iako zakazana za ujutro odgođena su do poslijepodne zbog zahtjeva Zagorčevog odvjetnika koji je tražio izuzeće istražne sutkinje, predsjednice Županijskog suda, ali i članova izvanraspravnog vijeća koje je odbilo njegovu prvu žalbu na odluku o pokretanju istrage.</p>
<p> Zahtjeve za izuzećem istražne sutkinje Erne Dražančić i članova izvanraspravnog vijeća odbio je zamjenik predsjednice Suda, dok će o izuzeću predsjednice Mirjane Rigljan naknadno odlučiti predsjednik Vrhovnog suda, kazao je glasnogovornik Županijskog suda Krešimir Devčić.</p>
<p> Činjenicu da je istraga na zahtjev tužiteljstva proglašena tajnom glasnogovornik suda prokomentirao je diskrecionim pravom svakog suca, koji odredbu o tajnosti može donijeti uvijek kada ocijeni da je to u cilju probitnosti postupka. [M.D., Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Razvijanje specifičnih obrambenih sposobnosti </p>
<p>Okružje i procjene rizika svjedoče o maloj vjerojatnosti konvencionalnih prijetnji, ali je povećana opasnost od terorizma</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Razvoj i modernizacija oružanih snaga i pristup NATO-u obilježili su u srijedu u Saboru raspravu o godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava i stanju Oružanih snaga. Većina stranaka, iako podržava izvješće, upozorila je da stanje u vojsci, posebno tehnička opremljenost, ipak nisu zadovoljavajući zbog malih proračunskih izdvajanja. </p>
<p>MORH u svom izvješću ističe da je 2006. bila jedna od najboljih godina u pripremi Oružanih snaga za članstvo u NATO-u, pa se, prema riječima državnog tajnika MORH-a Mate Rabotega, realno može očekivati da će Hrvatska 2008. dobiti pozivnicu za članstvo.</p>
<p>»Širom smo otvorili vrata za ulazak u NATO, a to su potvrdili i NATO-ovi stručnjaci«, dodao je Raboteg. Istaknuo je kako sigurnosno okružje te procjene prijetnji i rizika svjedoče o maloj vjerojatnosti konvencionalnih prijetnji, ali da je povećana opasnost od terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Zbog toga Oružane snage razvijaju specifične obrambene sposobnosti.</p>
<p>Raboteg je rekao da su proračunska izdvajanja za vojsku približena cilju od dva posto BDP-a, ove godine to je 1,74 posto, a lani 1,69 posto i da se nastavlja smanjivati brojno stanje. Trenutačno je u Oružanim snagama nešto manje od 24.000 ljudi, a cilj je do 2010. imati 10.000 djelatnih vojnih osoba, 2000 dragovoljnih ročnika i 8000 ugovorne pričuve.</p>
<p>Kao probleme je istaknuo zastarjelost opreme, ali i najavio da će se i u tom području stanje uskoro bitno popraviti. Pero Kovačević (HSP) je međutim podatke iz izvješća nazvao friziranima, lakiranima i virtualnima. Vladu je prozvao da bez znanja Sabora poduzima aktivnosti vezane uz približavanje NATO-u, a alarmantnom je ocijenio činjenicu da je od 33.000 u ovoj godini unovačenih ročnika samo njih 20.000 sposobno za služenje vojnog roka. Prigovorio je što Hrvatska još uvijek nema plan obrane.</p>
<p>»Imali smo ga 1991. kad sam vodio radnu skupinu za njegovu izradu, a danas ga nemamo. Tko će zbog toga dati ostavku«, upitao je Kovačević. Raboteg je odbacio njegove teze i odgovorio da je plan obrane izrađen i poslan na prethodno mišljenje predsjedniku Republike.</p>
<p>Prigovore o nedovoljnim izdvajanjima za obranu prihvatio je Krešimir Ćosić (HDZ), koji međutim upozorava da država ima drugih prioriteta koje treba financirati.</p>
<p>Prijedlogom zakona o hrani zastupnici su se bavili i u popodnevnom dijelu sjednice. Božidar Pankertić (HSS) upozorio je na golemo sivo tržište proizvodnje hrane koje je teško i desetak milijardi kuna, odnosno trideset posto ukupne potrošnje hrane. Osvrnuo se i na pitanje ispitnih laboratorija. Od njih 53, samo ih šest ima međunarodnu licencu i mogu kontrolirati hranu kako to traži EU. </p>
<p> Marijana Brnadić iz HDZ-a smatra da 250 sanitarnih inspektora različitih struka mogu u potpunosti ispuniti zahtjeve nad proizvodnjom, distribucijom i proizvodnjom hrane, koje pred njih stavlja EU. </p>
<p>Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Dragan Kovačević osvrnuo se na zaštitu hrvatskih autohtonih proizvoda hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Ponovio je na usvajanje pravilnika o oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla hrane i pravilnik priznavanja posebnih svojstava hrane i o dodjeli oznake tradicionalni ugled, što je usklađeno s uredbama u EU. Dodao je kako je donesen program potpore proizvodnje slavonskog kulena. </p>
<p>Podijeljeno o referendumu</p>
<p>Rasprava se vodila i o tome treba li za ulazak u NATO raspisati referendum pa tako HSS-ovci smatraju da treba, u SDP-u napominju da se referendum, iako ga Ustav izričito ne predviđa, može raspisati, dok u IDS-u drže da, bez obzira na mišljenje građana, ni jedna vlast neće raspisati referendum. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks pojasnio je da nije u medijima rekao da referenduma definitivno neće biti. »Samo sam izrazio stav kako referendum nije nužan s ustavno-pravnog stajališta. Što se tiče političkog stajališta, to je druga stvar«, kazao je Šeks. [Ma. L./S. O. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Gotovo polovica Hrvata podržava ulazak u NATO </p>
<p>Najveći broj ispitanika, njih 54 posto, smatra da će Hrvatska ući u NATO u sljedeće dvije do pet godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema istraživanju, koje je sredinom ožujka provela međunarodna grupa za istraživanje tržišta GfK Hrvatska, 43 posto građana podržava ulazak Hrvatske u NATO, najviše Zagrepčani i Slavonci, a najmanje stanovnici Like, Korduna, Banovine, te Istre, Primorja i Gorskog Kotara. Protiv Sjevernoatlantskog saveza najviše su žene i osobe između 35 i 44 godine starosti.</p>
<p> Najveći broj ispitanika, njih 54 posto, smatra da će Hrvatska ući u NATO u sljedeće dvije do pet godina, a svega pet posto ispitanika smatra da Hrvatska neće postati članicom NATO-a. Uz one koji nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje, čak 87 posto hrvatske populacije smatra da će Hrvatska postati članicom NATO-a kroz neko vrijeme. Pritom nisu svi u potpunosti sigurni koje se prednosti, a koji nedostaci skrivaju iza ulaska u taj savez. </p>
<p>Istraživanje stavova građana prema Savezu provodi se od 2003. godine. U tom je razdoblju rastao broj onih koji su protiv, ali i onih koji su za, dok se broj neodlučnih smanjio. Usporedba s prethodnim valom istraživanja, provedenim potkraj 2006. godine, pokazuje porast s 39 na 43 posto kod građana koji podržavaju ulazak u NATO, odnosno pad s 37 na 31 posto onih koji su protiv. Otprilike petina ostaje neopredijeljena, s tim da je među tom skupinom nešto više žena, osoba između 25 i 34 godine starosti, srednjeg stupnja obrazovanja, te onih koji žive na selu ili su iz sjeverne Hrvatske.</p>
<p>Nezavisno od pitanja o podržavanju ulaska RH u NATO, građane se pitalo i koliko će Hrvatska biti sigurnija i na međunarodnom planu snažna ako uđe u savez s Njemačkom, Francuskom, SAD-om, Velikom Britanijom i ostalim članicama NATO-a. Dobiveni odgovori pokazuju da su građani u velikoj većini, čak njih tri četvrtine, uvjereni da će Hrvatska biti sigurnija i snažnija država. Najskeptičniji su stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara koji su, u odnosu na ostale regije, najmanje skloni vjerovati da će Hrvatska znatnije ojačati ovakvim združivanjem. </p>
<p>Zanimljivo je i da percepcija Hrvatske kao sigurnije i snažnije države raste s porastom dobi ispitanika, ali samo do 55 godina, nakon čega dolazi do opadanja. Muškarci su u većoj mjeri uvjereni u sigurnost i snagu ako je zemlja unutar NATO-a. [Nataša Gajski Kovačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070329].
|
