NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142237 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Samohranim roditeljima prednost pri zapošljavanju</p>
<p>Predlaže se također da se samohranim roditeljima da prednost pri podjeli gradskih stanova te u slučaju bolovanja više naknade plaće</p>
<p>»Jedan od većih propusta Obiteljskog zakona kakav je trenutačno na snazi jest činjenica da njime nije propisana definicija samohranog roditelja, a time i status samohranog roditelja, odnosno jednoroditeljske obitelji, na temelju kojeg bi se njihove udruge mogle boriti za određene povlastice, jer inzistiranje na redovitom plaćanju administracije nije jedina mjera koja može pomoći jednoroditeljskim obiteljima. Stoga smatramo da bi tu definiciju trebalo uvrstiti u Prijedlog izmjena Obiteljskog zakona koji je najavilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti«, kaže Goran Pavelić, tajnik Udruge samohranih roditelja i mladeži.</p>
<p>Iako po njegovim riječima Udruga nije bila pozvana radi pripreme najavljenih izmjena, niti su dobili prijedlog na očitovanje, Pavelić ističe da mogu ponuditi i prijedlog definicije sadržaja pojma samohrani roditelj, koju je Udruga definirala kada su se određivali uvjeti za članstvo.</p>
<p>»Tada smo odredili da je samohrani roditelj udovac ili udovica, razvedeni roditelj koji živi s djetetom te roditelj djeteta rođenog u izvanbračnoj zajednici, bez obzira na to je li drugi roditelj priznao dijete ili ne, odnosno je li drugi roditelj uopće poznat«, kaže Pavelić. Dodaje da bi pravo na »status« samohranog roditelja prema toj definiciji trebao odobravati nadležni centar za socijalnu skrb. </p>
<p>»Zakonom bi, osim toga, trebalo propisati da se na jednoroditeljske obitelji cenzusi koji vrijede za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi, ili neka druga prava, primjenjuju jedino ako je nositelj obitelji zaposleni roditelj čija primanja prelaze prosječnu plaću. Svim nezaposlenim samohranim roditeljima te zaposlenima s manjim prihodima, treba osigurati neke prednosti u odnosu na ostale«, kaže Pavelić. Udruga, među ostalim, predlaže da se u takvim slučajevima isplaćuje najviši iznos dječjeg doplatka te osigura 50 ili posto popusta kod plaćanja boravka u predškolskim i školskim ustanovama.</p>
<p>»Smatramo i da bi samohrane roditelje s ispodprosječnom plaćom barem djelomično trebalo osloboditi participacije, a djeci samohranih roditelja, osim knjiga, besplatno treba osigurati i školski pribor te pravo na popust od 50 posto u cijeni organiziranih školskih izleta, ekskurzija i sličnih putovanja«, kaže naš sugovornik.</p>
<p>Dodaje kako bi posebnu pozornost trebalo posvetiti i jednoroditeljskim obiteljima čiji su prihodi viši od prosjeka, jer iznos alimentacije - ako je drugi roditelj uopće plaća - rijetko namiruje nedostatak druge plaće u kući. U Udruzi smatraju da bi samohrani roditelji trebali imati pravo prvenstva kod zapošljavanja, te prednost u podjeli gradskih stanova. Samohrani roditelji predlažu i da im se u slučaju bolovanja osiguraju više naknade plaće. Tako bi roditeljima s djecom do sedam godina trebalo osigurati 100 posto prosječne plaće koju roditelj prima, roditelju s djetetom do 14 godina 80 posto plaće te do punoljetnosti djeteta 70 posto tog iznosa. ¸</p>
<p>Bolja rješenja kroz Zakon o socijalnoj skrbi</p>
<p>»Prijedlog Udruge samohranih roditelja i mladeži, kao i drugih udruga, egzistira dulje i nije novost Ministarstvu i stručnjacima u području obiteljskog prava. Međutim, zakonsko određenje samohranog roditeljstva nije i ne može biti predmet Obiteljskog zakona, u cilju stjecanja pravnog temelja za ostvarenje određenih povlastica i prava socijalne ili druge naravi«, stoji u odgovoru iz Ministarstva. Stručnjaci upozoravaju da je uputnije svakim pojedinim propisom utvrđivati koje osobe i pod kojim uvjetima mogu ostvariti pojedino socijalno ili drugu pravo, a da se pritom ne naruši opće pravno načelo 'jednakog postupanja'. »Primjer takvog pozitivnog rješenja su odredbe Zakona o socijalnoj skrbi«, stoji u odgovoru Ministarstva.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Specijalist kardiologije za šest godina</p>
<p>Ukidaju se uže specijalizacije i definira 47 novih stručnih specijalistika u skladu s europskim trendovima</p>
<p>Novi katalog znanja i vještina u medicini počeo se pripremati lani, a mogao bi biti gotov tek za godinu dana, doznajemo od državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimira Golema. </p>
<p>Riječ je o kriterijima koji će omogućiti hrvatskim specijalistima da bez posebnog dokazivanja sposobnosti i znanja dobiju posao u bilo kojoj zemlji EU-a. Nije u pitanju puko usklađivanje s pravilima zajednice po kojima netko može biti specijalist određene medicinske grane. Sređivanju pravila na tom području pristupile su sve zemlje Unije, gdje se također primjenjuju različita pravila specijalizacije. </p>
<p>U tom smislu Golem ističe da novi pravilnik s katalogom nije predmet pregovora nego ujednačavanja kriterija. No, važnije od same forme i naziva je razina kvalitete znanja i vještina koje treba usvojiti da bi se neki specijalistički naslov nosio i primjereno tome liječili pacijenti. </p>
<p>Problem specijalizacija našao se u središtu pozornosti nakon što je poznati plastični kirurg odradio operaciju koju po svojoj užoj specijalistici nije smio, a i nakon što su nezadovoljstvo izrazili liječnici koji nisu primljeni na specijalizaciju u Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovoj. Navodno su primljeni kandidati s manje znanja i iskustva, što Uprava KBC-a Zagreb odbacuje.</p>
<p>I sadašnji hrvatski pravilnik o stručnom usavršavanju određuje koliko se liječnik godina mora specijalizirati (tri do četiri godine), koliko vremena mora raditi na nekom odjelu pod stručnim mentorstvom, koliko odraditi zahvata ako je, na primjer, riječ o abdominalnoj kirurgiji. Sve se bilježi u posebnu knjižicu kao dokaz za stjecanje specijalističkog naziva.</p>
<p>U nas postoje subspecijalizacije, pa, primjerice, da bi liječnik postao kardiolog, mora najprije specijalizirati internističku medicinu, a onda se usavršavati još dvije godine u kardiologiji. U EU se specijalizacijama priznaju usavršavanja koja se u nas stječu tek subspecijalizacijama. </p>
<p>Kako objašnjava Golem, nakon preispitivanja kako je to u EU, definirano je 47 specijalizacija koje će i ovdje odmah upisivati, a subspecijalizacije nestaju. Za svaku specijalizaciju vrsni specijalisti podijeljeni po radnim skupinama izrađuju šestogodišnji program s katalogom znanja i vještina potrebnih za stjecanje specijalističke diplome.</p>
<p>Budući kardiolozi, gastroenterolozi, itd. tako će odmah upisivati željenu šestogodišnju specijalizaciju na kojoj će stjecati sva potrebna znanja i vještine po katalogu. Osim zapošljavanja bez graničnih barijera, to bi trebalo jamčiti i ujednačenu kvalitetu u liječenju bolesnika.</p>
<p>U povjerenstvu su predstavnici svih medicinskih fakulteta, liječničkih udruga i poslodavaca i Ante Zvonimir Golem ispred Ministarstva, a na čelu mu je dekanica zagrebačkog Medicinskog fakulteta Nada Čikeš. Izrada kataloga velik je i složen posao koji specijalisti rade uz redovite obveze, a trajat će još najmanje godinu dana. Tako je dogovoreno da bi se sačuvala kvaliteta kataloga koji će vrijediti idućih 20 do 30 godina, ističe Golem. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dnevno na cestama 25.000 tona kemikalija</p>
<p>»Nesreće se nikad ne mogu isključiti, a ponekad opskrba benzinom iziskuje skretanje s propisanog puta, i te ceste najčešće znaju biti kobne«, kaže Ante Kolak</p>
<p>Nakon što je nedavno pokraj Garešnice cisterna izletjela s ceste, te je iz nje iscurilo gotovo 6800 litara benzina i 11.300 litara plavog dizela, ponovo se aktualiziralo pitanje prijevoza opasnih tvari (ADR) i koliko je takav prijevoz reguliran i kontroliran. Riječ je o jednom od najopasnijih prijevoza. Procjenjuje se da se dnevno radnim danima u unutrašnjem prijevozu kreće oko 150 tona opasnih kemikalija, a kad se uzmu u obzir i naftni derivati, riječ je o oko 25.000 tona kemikalija dnevno.</p>
<p>Godišnje se u Hrvatsku uveze oko 130.000 tona kemikalija opasnih za zdravlje, a kroz Hrvatsku se provozi za potrebe drugih država oko 50.000 tona. </p>
<p>»Kontrola ADR-a u Hrvatskoj je vrlo rigorozna, u nekim segmentima čak i rigoroznija od propisa EU-a. Svi vozači moraju imati položene ispite te moraju znati što voze, a čak su i propisani pravci kretanja kojih se moramo držati zbog zaštite okoliša. Svako vozilo jednom godišnje ide na tehnički pregled koji je također mnogo rigorozniji od pregleda za ostala vozila. Uz to, na tehnički pregled vozilo mora ići svaka tri mjeseca«, kaže Ante Kolak, predsjednik Nadzornog odbora Udruženja Hrvatski cestovni prijevoznici.</p>
<p>Iako je cisterna vrlo osjetljiva i vrhunski opremljena, te se mora kretati deset posto manjom brzinom od ograničenja - nesreće ipak događaju. No, nije kriva tehnička neispravnost, nego većinom vozač ili kombinacija vozača i ceste. »Ponekad opskrba benzinom iziskuje skretanje s propisanog puta i te ceste najčešće znaju biti opasne i kobne«, zaključio je Kolak. </p>
<p>Od Franje Plavšića, ravnatelja HZT-a, doznajemo da se većina unutrašnjeg prijevoza opasnih kemikalija ipak ne prijavljuje, a iskustva pokazuju da je i dokumentacija opasnih kemikalija u prijevozu nedostatna. »U našoj evidenciji u unutrašnjem prijevozu prijavljuje se približno samo 10.000 tona kemikalija godišnje, iz čega proizlazi da nam se većina unutrašnjeg prijevoza opasnih kemikalija ne prijavljuje, iako je pošiljatelj to dužan učiniti«, tvrdi Plavšić.</p>
<p>»Obrtnik-prijevoznik se ne usudi kršiti propise, ali naftne kompanije to čine bez straha«, kaže Plavšić. Dodatni je problem u tome što je dokumentacija naftnih derivata loša i pogrešna. </p>
<p>»Tako primjerice Ina za obični bitumen u Sigurnosno-tehničkom listu (STL) piše da je riječ o opasnoj tvari koja izaziva opekotine, nadražuje sve sluznice i opasna ja kad se proguta, a kancerogeni benzin, koji je prema svojstvima otrov, proglašava tek nadražujućom tvari«, tvrdi ravnatelj HZT-a.</p>
<p>Zbog uštede riskiraju nesreće</p>
<p>U 2006. kroz tunel Mala Kapela prošlo je 613 vozila s opasnim tvarima u HAC-ovoj vatrogasnoj pratnji, a kroz tunel Sveti Rok 2251 vozilo opasnih tvari, i ta su vozila, kako tvrde u Hrvatskim autocestama (HAC), potpuno ispoštovala proceduru prijevoza opasnih tvari. Prijevoznik je, ako prolazi tunelom dužim od 1000 metara, dužan prijevoz opasne tvari najaviti telefonom najmanje 60 minuta prije dolaska na mjesto prihvata i kontrole vozila u Centar za održavanje i kontrolu prometa HAC-a, koji upravlja tunelom i koji nakon pregleda vozila uz pratnju vatrogasne jedinice provodi vozilo kroz tunel. No, kako doznajemo, nemalen broj puta dogodilo se da je prijevoznik vozilom opasnih tvari samo prošao tunelom bez najave. Ante Kolak ističe da se to sigurno ne događa kod prijevoznika koji obavljaju prijevoz za velike kompanije, nego kod malih privatnika koji voze za sebe. »Razlog je novac. Riječ je o oko 6000 kuna mjesečno, ovisi o 'turama', a malim prijevoznicima to je mnogo«, rekao je Kolak. </p>
<p>Bojan TerglavTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sve više maloljetnih krivotvoritelja novca</p>
<p>Policija se već prije uvođenja eura u Sloveniju pripremila na pojačani nadzor državne granice i graničnih prijelaza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nedavnim uvođenjem europske valute u susjednoj Sloveniji, stručnjaci ističu da će se, barem prema iskustvima zemalja u kojima je euro već dulje platežno sredstvo, povećati i pokušaji njegova krivotvorenja. No, isto tako postoji mogućnost da se i u našoj zemlji zbog toga pojavi znatna količina krivotvorina.</p>
<p>Poznato je, naime, da su kroz granični prijelaz Bregana, ali i preko »divljih« prijelaza međunarodne granice između tih dviju zemalja, krijumčari često ilegalno prevozili, primjerice cigarete, zaštićene vrste ptica za talijansko tržište, prebacivali ljude prema Zapadu, te krijumčari drogu na putu tzv. balkanske rute prema zapadu te Velikoj Britaniji, ali i iz Europe prema zemljama jugoistočne Europe i Azije. </p>
<p>Stoga je za očekivati i pojačanu mogućnost i ilegalnog puštanja u optjecaj eura u našu zemlju. Policija se već prije uvođenja eura u Sloveniju pripremila na pojačani nadzor državne granice i graničnih prijelaza, u čemu će uvelike pomoći i opremanje graničnog prijelaza Bregana, za što je uz Bajakovo utrošeno deset milijuna eura. Treba istaknuti i dodatnu edukaciju djelatnika kako bi spriječili ulazak lažnih eura.</p>
<p>Policija, ali i sudstvo već od pojave eura imaju dovoljno »posla« zbog krivotvorina koje su ušle u Hrvatsku, ali i krivotvorina tiskanih u našoj zemlji. Naime, 2005. policija je zbog kršenja članka 274. Kaznenog zakona, odnosno krivotvorenja novca podnijela kaznene prijave protiv 159 osoba, a prošle godine protiv 138 osoba. Zabrinjavajući je podatak da je od prošlogodišnjih prijavljenih osoba njih dvadeset posto, odnosno petina, bilo maloljetno. Treba istaknuti i da je policija operativnim radom otkrila ilegalnu tiskaru novčanica kuna u Zaprešiću. </p>
<p>Što se tiče kuna, krivotvoritelji se najčešće odlučuju za apoene od 200 kuna, jer ih je lani zaplijenjeno 382, od 500 kuna zaplijenjeno je 251 novčanica, te od 100 kuna njih 207. Ukupno je prošle godine zaplijenjeno 1164 komada krivotvorenih novčanica kuna. Krivotvorenih novčanica eura protekle je godine zaplijenjeno 3463, a krivotvoriteljima je najomiljenija bila novčanica od 500 eura, kojih je zaplijenjen 2771 komad. Slijede zapljene krivotvorenih novčanica američkog dolara, kojih je bilo 579, i to uglavnom u apoenima od 100 dolara. Zabilježeno je i krivotvorenje konvertibilne marke susjedne BiH, međunarodne oznake BAM, i to po dvije od 200 i 50 maraka, te jedna od deset. Zanimljivo je da je, iako je prošlo pet godina od uvođenja eura u Njemačku, te postupnog ukidanja marke, policija prošle godine zaplijenila po dvije novčanice od 1000 i 500, te pet novčanica od po 100 maraka. </p>
<p>Kako otkriti krivotvorinu</p>
<p>Uz pažljiviji pregled i najbolju krivotvorinu se može otkriti. Tisak na originalnim novčanicama na mjestima je reljefan, kod kune to su portret, grb i himna, oznaka nominalne vrijednosti te oznake za slabovidne i slijepe osobe. Nadalje, pogled kroz novčanicu prema izvoru svjetla otkrit će vodeni žig koji je vidljiv s obje strane novčanice, jasno je vidljiva zaštitna nit s mikrotiskom, a crtež ili oznaka apoena u prozirnom registru mora se savršeno poklapati. Zakretanjem novčanice, u hologramskoj oznaci moraju se vidjeti barem dvije jasno odvojene slike, koje se razlikuju za svaki apoen i vrstu novčanica. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Stanovanje </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Koliko je statistika o pismenosti Hrvatima nekoć ispala dobra pljuska, toliko je objavljena statistika o uvjetima stanovanja ispala dobar tuš. Naravno, za one koji ga imaju. Jer nema ga, pokazuje veliko istraživanje, oko 150.000 obitelji. Iako je jasno da dio obitelji u Hrvatskoj živi ispod prosjeka - bez grijanja, kupaonice, WC-a, te da ih pet posto živi u kućama i zgradama sagrađenima prije Prvog svjetskog rata, a tek 1,1 posto u novogradnji, jedan bi Nijemac ili Finac ipak mogao biti ljubomoran. Naime, zbog podatka da čak 87 posto obitelji u Hrvatskoj živi u vlastitom stanu ili kući, mogli bi nam zavidjeti i Slovenci, Grci, Španjolci, Finci, Britanci, Nijemci... Svi oni nisu imali priliku živjeti u državi koja je tako obilno i jeftino prodavala društvene stanove i pretvarala ih u privatno vlasništvo. Usporedo s ovime danas, kada za »kvadrat« stana treba izdvojiti 2000 eura, to se zvalo - čisto darivanje krova nad glavom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Povijest i budućnost</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Već dugo talijanski, slovenski i hrvatski predsjednici pripremaju susret na kojem bi definitivno trebalo zatvoriti knjigu prošlosti i okrenuti se budućnosti. Takav susret više je nego potreban i za očekivati je da će se održati u konstruktivnom duhu, što prije svega znači da tri susjedne zemlje trebaju još više koristiti mogućnosti koje pruža ujedinjena Europa. Italija kao jedna od najvažnijih europskih zemalja, Slovenija kao zemlja koja je učinila najveće pomake od svih tranzicijskih zemalja, i Hrvatska koja je na dobrom putu da uđe u Uniju, a bez sumnje je primjer i za sve druge zemlje jugoistoka koji tu šansu tek očekuju.</p>
<p>Na trojnom sastanku ne može se zaobići ni prošlost, koja je bila traumatična i teška, kao uostalom i povijest same Europe. Sukobi, ratovi, nesreće obilježili su Europu prije sudbonosne odluke o ujedinjenju. I na ovim prostorima bilo je svega i svačega i nitko nije ostao netaknut. Pa ni Hrvatska, naravno. Osjetila je nesreću koju su donijeli i nacizam, fašizam i komunizam. Ali, Hrvatska je prije svega bila antifašistička zemlja koja je bila na strani pobjednika u drugom svjetskom ratu, unatoč Pavelićevim ustašama. A osjetila je i strahotu njemačkog nacizma i talijanskog fašizma.</p>
<p>I to je ono o čemu je progovorio predsjednik Mesić, vrlo objektivno, realno i nimalo tendenciozno. Da bi se znala puna istina, ne može se ići samo od fojbi. Povijest nikad ne počinje samo od jednog događaja. Naravno, nije moguće relativizirati jednu tragediju drugom, kako je to rekao Furio Radin, ali treba biti objektivan, ako se već počne čeprkati po povijesti.</p>
<p>Predsjednik Mesić je bio objektivan. Sve ono što sada dolazi iz nekih talijanskih krugova, koje čudi Mesićeva, kako tvrde, lakomislenost i po kojima nas vraća nekoliko desetljeća, zapravo je retorika jednih te istih talijanskih krugova koji se očito ne mogu pomiriti s time da se povijest ne može vratiti a ni zaboraviti povijesne činjenice.</p>
<p>Na sreću, ni Mesić ni Hrvatska nisu zarobljeni u prošlosti. Sve ono što se posljednjih godina događa na relaciji Rim - Zagreb više je nego pozitivno. U Italiji danas Hrvatska ima snažnog zagovornika europske orijentacije, jakog trgovinskog partnera. Ni sa Slovenijom nisu odnosi baš tako crni kako se to ponekad čini, iako bi malo popuštanja dobro došlo i jednoj i drugoj strani.</p>
<p>Povijest ne možemo zaboraviti, ali je i vrijeme da se neke stare knjige i rane zauvijek zatvore. Nikakvo revidiranje potpisanih dokumenata ne dolazi u obzir, Hrvatska je spremna ispoštovati preuzete obveze i trojni sastanak predsjednika dobra je prilika da se to konkretno dogovori. </p>
<p>A izazovi budućnosti mnogo su veći od podsjećanja na prošlost.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Državni umjetnik</p>
<p>Umjetničko se djelo ne može satrti ideološkim etiketiranjem autora kao »državnog umjetnika«</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Što je to ili tko je to državnik umjetnik? Postoji li i danas ta kategorija »umjetnika«? I zašto uopće treba o tome zboriti? Polemika što se u medijima već kao trakavica (ili »zahvalna tema«) vuče gotovo dva mjeseca ispreplela se oko kipara Kuzme Kovačića zbog njegova spomenika prvom hrvatskom predsjedniku, ali i onom domovinskom na Medvedgradu. Jedan od ponajboljih hrvatskih kipara bačen je javno u glib zbog tema u koje se drznuo oblikovno dirnuti i ponuditi najbolja umjetnička rješenja.</p>
<p>Od dosad realiziranih statua ili bista, kojima su stvaratelji različitih dosega pokušali kiparski interpretirati taj povijesni hrvatski lik, Kovačićeva je skulptura, postavljena u Škabrnji (a replicirana u Osijeku), iako je riječ o narudžbi, zasigurno najbolje umjetničko ostvarenje. Izvedba spomenika na Medvedgradu, međutim, Kuzmi je dodijeljena temeljem žiriranog natječaja na kojem je sudjelovalo više umjetnika (rješenja kojih su varirala od sladunjavih reminiscencija na starohrvatsku umjetnost do gotovo konceptualnih radova). Zanimljivo je da nitko od sudionika toga natječaja tada ni poslije nije etiketiran kao ideologizirani (dakle, manje vrijedan) »državni umjetnik«, kao što taj sada pogrdni epitet nisu zaslužili ni oni koji su se mnogo prije Kovačića okušali u skulptorskom fiksiranju Tuđmanova lika (čak ni onda kada su to radili dodvornički, kao nekoć serije partizanskih figura). </p>
<p>Termin »državni umjetnik« nije doduše neka novotarija. O mnogima se i prije, još u vrijeme Jugoslavije, govorilo kao državnim umjetnicima, ali manje kao o kategoriji takozvanih ideologiziranih umjetnika, iako su se neki njihovi radovi mogli dovoditi u kontekst tada važeće ideologije, nego više kao o umjetnicima koji su bili bliski određenim krugovima u vlasti, te po mišljenju mnogih stoga lakše dolazili do realizacije svojih spomeničkih djela, iako je i tada postojala forma javnih natječaja na kojima su odnosili prve nagrade. Jedan od posljednjih takvih natječaja u bivšoj državi bio je za spomenik Titu u Zagrebu. Pobijedio je Vojin Bakić, dokazano vrsni kipar, javni spomenici kojega su nedvojbeno imali (neki su na žalost u ratu porušeni) vrhunsku umjetničku vrijednost. Neki su ga bez sumnje nazivali državnim kiparom, kao uostalom i Dušana Džamonju, pa i Edu Murtića. Ali ih nitko zbog toga nije bacao u glib ni onda pa ni danas. Iako ih se moglo dovoditi u kontekst određenih ideologija, kao i Ivana Meštrovića (vidovdanski ili kosovski ciklus) ili Antuna Augustinčića (koji je modelirao i poglavnika i Tita). Ali svi oni ili jesu umjetnici ili to nisu. A svojim su djelima, baš kao i Kuzma Kovačić, pokazali i dokazali da su veliki hrvatski umjetnici. </p>
<p>Bacati odium na Kuzmu Kovačića zato što se skulptorski bavi Tuđmanovim likom ili nekim drugim hrvatskim temama, kao što je svojedobno zbog hiperrealističke slike prvog saziva Sabora u neovisnoj Hrvatskoj oblaćena slikarica Jadranka Fatur, daleko je gore ideologiziranje od onoga koje mu se podmeće pod egidom »državni umjetnik«, a k tome je u i funkciji upozorenja drugima da se okane sličnoga umjetničkoga posla ako ne žele biti satrti u prah poput njega. To, dakako, s umjetnošću nema nikakve veze, ali ima s nekim novim, a možda i starim ideologijama. U vremenu koje je, navodno, toga lišeno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Neuobičajena zbilja</p>
<p>Nije pravo pitanje zašto Umberto Eco nije stigao proniknuti u hrvatske simbole, koliko zašto je toliko čekao premda su mu bili na pola sata hoda</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Prema informaciji koju prenosimo iz talijanskog dnevnika La Stampa, glasoviti talijanski komunikolog i pisac Umberto Eco namjerava »uskoro« posjetiti »nekoliko balkanskih zemalja, a među njima je na prvom mjestu Hrvatska«. On u Hrvatskoj nalazi idealan teren za svoja »preispitivanja«, vjerujući da je to zemlja koja na »vrlo neuobičajen način gaji stvarnost«. Ne kaže se što to zapravo znači, ali Umberto Eco vjeruje, kako je rekao novinarki spomenutog lista, da »Hrvatska ima razne simbole, razumljive, nejasne i nerazumljive (...) te bih bio sretan da o tome više doznam«.</p>
<p>Tako o mogućnosti da se Hrvatskom pozabavi i u nju dođe »jedan od najvažnijih semiotičara današnjice« potkraj prošlog stoljeća, prije nešto manje od deset godina, pišu te novine. Ushit hrvatskih medija koji se u međuvremenu nije stišao dobio je lani maha kada se čulo da će na festivalu pisaca u Puli posvećenom prevođenju upravo on biti glavni gost. Eco se uistinu s distance od dva-tri sata vožnje, koliko mu je od Bologne trebalo, dovezao u Pulu, ali se ni nakon nekoliko dana razgovora prevoditelja, novinara, čitatelja i namjernika s njim nije razjasnilo je li, kako je to svojedobno najavljeno u La Stampi, uopće bio u Hrvatskoj. Da je Eco doista čuo kako ta »neuobičajena« zemlja postoji te da ima razne, manje ili više razumljive simbole, logično je jednako kao što se u njoj zna, jer smo »čuli«, da je on više puta bio na istočnoj ili »balkanskoj« jadranskoj obali, sudjelovao je na stručnim skupovima u Zagrebu i Dubrovniku, a izvjesno mu vizualno nisu nepoznati dalmatinski i istarski krajolici.</p>
<p>Budući da kao »glasoviti talijanski komunikolog i jedan od najvažnijih semiotičara današnjice« ipak ne zna što je to Hrvatska, da si ne može rastumačiti njezine simbole, hoće reći da još nije stigao »više o tome doznati«, povjerio se Eco javnosti u Puli na jednostavan i nevin način koji oporim i uvredljivim iskazima daje lapidarnu lakoću nedovršenosti. Hrvatska je javnost tu grubu distancu pisca čije je knjige prevela i progutala, prihvatila stoički, uz nešto rubnih novinskih komentara koji nisu potaknuli zanimanje ni za to što je Eco doslovce rekao. Ali to što Eco nije doslovce govorio o granicama kao razgraničenju na moru ili kopnu, nikako ni za one koji nisu komunikolozi i semiotičari ne znači da njegov iskaz o neraspoznatljivom identitetu nije graničan. Kad Eco u Puli kaže da ne razaznaje hrvatski tekst, ne poznaje niti može odrediti hrvatske pisce, doista tvrdi kako je hrvatski identitet nešto što mu se tek treba otkriti. Povezujući taj identitet sa suvremenim političkim promjenama, on se poziva na kratko i nedovoljno razdoblje za detekciju »novoga«, kao da nova politička stvarnost oblikuje identitet, a ne obratno - da je identitet bio temeljna društvena pretpostavka nove političke stvarnosti.</p>
<p>Na gotovo identičnoj pretpostavci o ideološkoj kreaciji kulturnih sklopova u hrvatskim uvjetima inzistira srpski povjesničar Vasilije Krestić. Tko je uopće taj Krestić, pitat će se hrvatska javnost sve dok se također ne pojavi bizaran problem njegova nastupa u zemlji za koju ne zna na koji način postoji. Štoviše, Krestić je bio predviđen kao sudionik stručnog nastavničkog savjetovanja, dakle službene kulturne i prosvjetne strategije, u zemlji za čije simbole i njihovo značenje tvrdi kako zna i previše. Dok je Ecova zapitanost nad hrvatskim identitetom pitanje navodno praznog značenjskog polja, Krestić ga, taj identitet, isto ne odriče po sebi, samo »genocidnost« drži njegovom bitnom odrednicom. Krestićev »višak« ipak se u biti ne razlikuje od Ecova »manjka« jer se zasniva na istom mentalnom i kulturnom prijestupu, zagovarajući dijalog na zamišljenoj nultoj poziciji, oni u vlastiti početni iskaz unose početne zahtjeve koji se ne mogu ispuniti, prvi kaže: dokažite da uopće postojite kako bismo mogli razgovarati, a drugi: dokažite da niste genocidni pa ćemo onda vidjeti što nam preostaje.</p>
<p>No dok se hrvatska javnost užasno uzruja kad se kakav nadobudni filolog u Njemačkoj ili Skandinaviji zapita o posebnosti hrvatskog jezika, kao da upravo tako ne skreće na njega pozornost, odnosno posve iskoči iz takta kada srpski povjesničari planetarno markiraju područje vlastite nacionalne povijesti, dok u nerijetko dobrohotnoj europskoj politici vidi nove zamke tradicionalnih gubitaka posebnosti i vrijednosti, pred dikcijom upitne kulturne nadmoći i ignorancije kakvu je demonstrirao Umberto Eco ostaje zatečena, ako ne nasmiješena i servilna, kao da se takvo što podrazumijeva i kao da je po sebi važno da sveti oci prolaze našim područjem pa makar i po cijenu da ne žele znati gdje su zapravo. Takva će hrvatska pamet reći da je Eco sigurno imao razloga kazati to što je rekao, kako je njemu inače sigurno dobro poznato ono bitno u našim prilikama, ali nas želi potaknuti da budemo bolji, pa uostalom zna barem toliko da postoje i hrvatski i srpski prijevodi njegovih knjiga, komu normalnome može uopće pasti na pamet dovesti u vezu nekakvoga Krestića s velikim Ecom, sve do konačnoga smiraja u relativizaciji. Prije bi se priznalo da ni taj Krestić nije tako strašan nego što bi se smjelo o Ecu govoriti na glas.</p>
<p>Izopačenost Krestićeve figuracije, njegova recentna zbunjenost da Hrvatska u Tesli vidi nešto svoje, neku vrstu vlastita pamćenja, od onoga je straha koji kao groznica trese hrvatske medije kao pitanje zar je moguće da će radikalija u Srbiji pasti u drugi plan i kako to da bi se Srbija mogla baviti na običan način sobom, a ne nama, kako to da je većinskoj, pametnoj i normalnoj Srbiji najpreča briga ona sama. Takvu sposobnost Hrvatske da bude svoja propustila je primijetiti europska komunikacija, ali ne u proteklih petnaest godina, nego mnogo dulje. Nije pravo pitanje zašto Eco nije stigao proniknuti u njezine simbole, koliko zašto je toliko čekao premda su mu bili na pola sata hoda. Što god zapravo da je htio, za Eca je kao i za Krestića, što se Hrvatske tiče, kasno, ali čak ni oni ne tvrde da je to bitno, naprotiv, važno je tek da Hrvatska i dalje na »neuobičajen način gaji zbilju«, jer bolju definiciju identiteta teško je izreći.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Deficit pod kontrolom</p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Najnovije izvješće Svjetske banke za deset novih članica Europske unije i Hrvatsku potvrdio je stanje o kojem se kod nas već dulje govori. S ciljem ispunjavanja maastriških kriterija, inflacija i smanjenje fiskalnog deficita su pod kontrolom i pozitivne su značajke hrvatske ekonomije. S druge strane, glavno upozorenje odnosi se na negativan kreditni rast, što, ako se nastavi ovim ritmom, stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine.</p>
<p>U protekloj je godini gospodarski rast bio prisutan na cjelokupnom području na koje se istraživanje odnosi, no analitičari Svjetske banke predviđaju njegov usporeni rast u 2007. Što se Hrvatske tiče, osobito veseli držanje inflacije pod kontrolom, pogotovo kada se zna da je upravo taj ekonomski segment problem većine novoprimljenih članica Europske unije. Baltičke zemlje upravo zbog inflacije nisu uvele euro, a prema najavama novih administrativnih povećanja cijena za većinu zemalja, utjecaj na inflaciju bit će najizraženiji u Mađarskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi i Rumunjskoj.</p>
<p>Nagli pad cijena nafte mogao bi s druge strane pridonijeti smanjenju inflacijskih pritisaka u ovoj godini. Osim Hrvatske, strukturna fiskalna salda poboljšale su još Poljska i Bugarska. No, sve pozitivne tendencije ostaju još uvijek zasjenjene činjenicom na koju se mjesecima upozorava, a to je brzi kreditni rast u tranzicijskim zemljama. Bankarski sustavi u regiji još uvijek nisu oslabjeli, no upozorenja ne manjkaju, jer povećanje broja novih kredita u sektoru stanovništva, posebice potrošačkih i stambenih, ne pridonosi potencijalnom dugoročnom rastu, a istodobno stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine. Slično izvješću Svjetske banke, o istom se pitanju nedavno oglasila i Hrvatska narodna banka, pa i najavila strože mjere kontrole daljnjega kreditnog zaduživanja. Kreditni rast jest odraz razvitka i jačanja financijskog sustava i jačanja financijske moći građana, no postaje velik rizik ako dođe do prevelikog udjela kredita u BDP-u. </p>
<p>Vidljivo je da još uvijek živimo iznad svojih mogućnosti, odnosno da trošimo više nego imamo, a s obzirom da je stopa gospodarskog rasta i dalje niža od ostalih zemalja obuhvaćenih izvješćem, očekuju nas nužne i hitne strukturne reforme.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Podignut ću spomenik Vladimiru Vidriću</p>
<p>Poduzetnik planira realizirati Podreccinu viziju do kraja 2008. ili početkom 2009.</p>
<p>U javnosti se ovih dana lome koplja oko uređenja Cvjetnog prolaza i gradnje kompleksa, projekta kojeg vodi investitor Tomislav Horvatinčić. Izazvan, kako kaže, »neargumentiranim napadima dijela javnosti« dao je ekskluzivni intervju za Vjesnik.</p>
<p>»Poštujem prosvjed dijela zagrebačkih glumaca i stotinjak građana protiv rušenja zgrade na Cvjetnom trgu u kojoj je rođen pjesnik Vladimir Vidrić. Ali mislim da bi pjesnik ipak meni bio najzahvalniji, jer sam očito projektom potaknuo mnoge naše kulturnjake da ga se nakon dugo vremena zaborava - sjete«, rekao je na početku razgovora Horvatinčić i istaknuo: »Inicirat ću podizanje spomenika Vidriću unutar centra - da se dostojno obilježi uspomena na tog pjesnika, a ne da se ona čuva pločom na zapuštenoj zgradi upitne arhitektonske vrijednosti!«</p>
<p>• Na prošloj prezentaciji vašeg projekta u prostorijama bivše tiskare bilo je napeto?</p>
<p>»Želja nam je da se svi građani, od kumica do stručnjaka, upoznaju s vizijom projekta i zbog toga ga je Boris Podrecca došao osobno prezentirati, zajedno s petnaest stručnjaka, koji su o njemu govorili iz različitih aspekata. Našu dobronamjernost zlorabe neke anonimne udruge, koje ga žele iskoristiti za vlastitu promociju. Njih činjenice i argumenti ne zanimaju. Njima trebaju hajka i incidenti«.</p>
<p>• Protivnici projekta napadaju vas oštrim riječima, da ćete uništiti povijesnu jezgru Zagreba. Jesu li njihove optužbe opravdane?</p>
<p>»Nisu. Protivnici projekta uređenja Cvjetnog prolaza a priori su protiv svega novoga u Zagrebu. Ovaj projekt u potpunosti poštuje zagrebačku urbanističku tradiciju i uklapa se u postojeći blok. Također, razumijem bunt dijela građana. Ljudi su frustrirani zbog pretvorbe i neimaštine i svaki projekt im je zbog toga sumnjiv. Ipak, podržava nas sve više građana, jer su svjesni da se zapušteni dijelovi grada moraju modernizirati. Vjerujem u projekt i siguran sam u njega. Iza njega stoji novac, kojeg sam pošteno zaradio te potpora struke, Grada i Vlade«.</p>
<p>• Ako se projekt ostvari, što će građani dobiti?</p>
<p>»Zagrepčani će dobiti novu pješačku zonu, zapravo novu ulicu dužu od Bogovićeve. Zapušteni prostor bit će oplemenjen, pored ugostiteljskih i komercijalnih sadržaja, dvama multifunkcionalnim kulturnim centrima, gdje će se održavati koncerti, izložbe, tribine te kino i kazališne predstave. Dobit će vrtić i sadržaje za rekreaciju. Tako uređeni prostor nudi više javnih sadržaja, nego što ih sada ima na tom prostoru. Zapravo, izgradnjom tog kompleksa svi možemo profitirati«.</p>
<p>• Do kada planirate realizirati projekt i hoće li se graditi s javnom garažom?</p>
<p>»Ako ishodimo sve potrebne dozvole od Grada, projekt će biti gotov krajem 2008. ili početkom 2009. Sve ćemo raditi po važećim zakonskim propisima. Prvo očekujemo dozvolu za rušenje, pa lokacijsku, a onda i građevinsku. Po postojećem GUP-u možemo graditi garaže koje ne smiju imati javni karakter, što bi bilo loše za građane koji ne stanuju u centru. Pričekat ćemo da Grad donese konačnu odluku o izmjeni GUP-a pa ćemo vidjeti hoće li garaža biti javna«.</p>
<p>• Da li ste vlasnici čitavog dvorišta bloka?</p>
<p>»Za dvadeset milijuna eura kupili smo zgradu bivše tiskare, kino Zagreb i dio unutrašnjosti bloka. Još čekamo odluku Vlade o preseljenju Stomatološkog fakulteta, jer smo zainteresirani za kupnju te zgrade. Ponudit ćemo, nadam se, najbolju cijenu. Ako to ne uspijemo, projekt će doživjeti manje promjene. Inače, sama gradnja kompleksa stajat će oko 70 milijuna eura, a banke pokazuju veliku zainteresiranost za financiranje«.</p>
<p>• Srpska pravoslavna crkva optužuje vas da ste kino Zagreb kupili uz pomoć gradonačelnika. Kako komentirate te tvrdnje?</p>
<p>»Dugo se bavim ovim poslom i znam dobro što je kupoprodaja nekretnine. Derutno kino kupio sam od Kinematografa, koji su u gruntovnici bili uknjiženi vlasnici. Sve drugo su priče oko kojih ne treba raspravljati. Imamo razumijevanja za SPC, ali pitanje nacionalizirane imovine treba urediti s državom. Da su oni bili vlasnici mi bismo kino kupili od njih«.</p>
<p>• Projekt je potaknuo rasprave o budućnosti Donjega grada. Što vi mislite o tome?</p>
<p>»Unutrašnjost većine blokova je zapuštena. Dio objekata u budućnosti će se sigurno rušiti. A ostat će, naravno, ono što vrijedi. Kada se nešto novo gradi, kod nas uvijek nastane revolucija. Bolléa su svojevremeno htjeli objesiti kad je obnavljao katedralu nakon potresa 1880. Sjetimo se koliko je bilo samo rasprava oko gradnje Kaptol centra, a Zagreb danas bez njega ne bi bio ono što jest. Ovo ne činim samo zbog profita, jer novca imam i više nego dovoljno, nego želim ostaviti Zagrebu nešto lijepo, trag naše generacije. Ako želimo privući turiste i goste ne možemo se zadovoljiti samo bojanjem fasada. Zagreb ima sve preduvjete da nadmaši srednjoeuropske metropole, a za to su potrebni vizija, rad i razumijevanje«.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Završili izlasci petkom</p>
<p>Pet tisuća maturanata sprema se za ispit života</p>
<p>Besplatni instruktivni seminari, na koje se ove godine prijavilo oko 5000 zagrebačkih maturanata, počeli su u subotu. Većina učenika prvi je radni dan priprema, koje će trajati 126 sati, počela inicijalnim testovima.</p>
<p>U Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, gdje se maturanti pripremaju za prijemne ispite na osam fakulteta, prijavilo se čak 700 maturanata; prošle godine besplatne instruktivne seminare pohađalo je njih 250.</p>
<p> »Učenici su podijeljeni u 27 grupa, a pripremaju ih nastavnici iz deset škola«, kaže ravnatelj Zlatko Stić te dodaje kako su maturanti, u usporedbi s prošlom godinom, pokazali znatno veći interes za pripreme.</p>
<p> Prvu radnu subotu učenici su započeli inicijalnim testovima, kako bi se utvrdilo gradivo te razina znanja pojedinih grupa. Učenice iz Medicinske škole u Vinogradskoj - Maja Šimunić, Božena Vrban i Antonija Barić - ispričale su kako su zadovoljne testovima, jer će dobiti uvid na koji dio gradiva trebaju obratiti pažnju</p>
<p> »Očekujem da ću nakon priprema biti spremnija za prijamni ispit«, rekla je Antonija. Za radne subote spremne su i Vlatka Puršar i Viktorija Vutmej. »Gotovo je s izlascima petkom, od danas subotom učimo«, tvrdi Viktorija. Kaže kako bi, da Grad nije organizirao besplatne seminare, sigurno platila pripreme negdje drugdje, kako bi povećala svoje izglede za upis na željeni fakultet. »Konzultirala sam se s maturantima koji su prošle godine pohađali besplatne seminare; kažu da su im pomogli. Obzirom da je satnica ove godine još veća, nadam se da ćemo proći gradivo koje se traži na prijamnim ispitima« - rekla je Viktorija.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Vikend u kojem je grad živio punim plućima</p>
<p>Brojni posjetitelji u dugim su redovima čekali ispred ulaza u muzeje</p>
<p>Djelatnici zagrebačkih muzeja u petak su imali pune ruke posla. Zahvaljujući akciji »Noć muzeja 2007.«, koja je omogućila besplatne posjete muzejima od 18 do sat iza ponoći, posjetitelji su zaposjeli zagrebačke hramove kulture. Brojne građane svih životnih dobi svuda nije bilo moguće izbrojiti zbog velikih gužvi koje su se stvarale ispred ulaza u muzeje.</p>
<p>»Kroz muzej je u petak prošlo oko dvije tisuće posjetitelja. Vladala je velika gužva te smo iznimno zadovoljni posječenošću«, rekla nam je djelatnica Muzeja Grada Zagreba.</p>
<p>Sličnu priču čuli smo i u Arheološkom muzeju. </p>
<p>»Hodnici i stepenice bili su preuski za sve one koji su došli u muzej. Primili smo oko 10 tisuća posjetitelja koji su razgledali naš stalni postav - pretpovijesne, egipatske i numizmatičke zbirke. U muzeju je održan i nastup orijentalnih plesačica, koji je također bio odlično posjećen« - rekla je Dorica Nemeth Ehrlich iz Arheološkog muzeja.</p>
<p>I Etnografski muzej osjetio je navalu ljubitelja kulture. »Vladala je nezapamćena gužva. Nekoliko tisuća građana razgledalo je naš stalan postav, a izložba 'Svijet hrane' popraćena je i degustacijom i živom glazbom«, pohvalio nam se muzejski tehničar Darijen Paša. Naime, kuhari jednog od najstarijih zagrebačkih restorana »Puntijarova kuća« pripremali su hranu prema receptima iz »Birlingove kuharice« tiskane 1813. godine. Sir, vrhnje, sarme, teleći odresci i kolači razgrabljeni su u sekundi.</p>
<p> »Kakva hrana, to nisam ni vidjela, valjda su već sve razgrabili«, našalila se Maša, jedna od posjetiteljica stisnutih u gužvi na stepenicama.</p>
<p>U Tehničkom muzeju održano je predavanje »Zimska zvjezdana noć«. Za praćenje toga događaja trebalo je nabaviti karte koje su se ranije besplatno dijelile. Mnogi su stoga ostali pred vratima muzeja, jer ih nisu na vrijeme nabavili.</p>
<p> Oko 14 tisuća građana uživalo je stalnom postavu Muzeju za umjetnost i obrt i izložbi »Leonardo da Vinci: Codex Atlanticus«, koja prikazuje 60 izvornih crteža i brojne modele strojeva velikoga majstora.</p>
<p>»Pogledala sam samo izloške iz stalnog postava muzeja. U dio u kojem je Leonardova izložba bilo je nemoguće ući zbog gužve«, rekla je Vanja Giljević koja je na »kulturnu večer« došla s prijateljicom. </p>
<p>Zahvaljujući popularnim cijenama ulaznica i zanimljivim izložbama te radionicama, muzeji su dobro posjećeni i tijekom cijele godine. Ipak, gužva koja je obilježila »Noć muzeja« impresivan je doživljaj, koji nikoga nije ostavio ravnodušnim. [Ida Alić, Davor Ivanov, Sanja Torbica]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čihanje za »aštafirung«</p>
<p>Perje se pripremalo za posteljinu kao glavni mladenkin miraz</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> - Živo je bilo u subotu navečer u Staroj školi u malom mjestu Laduč prokraj Zaprešića. Ladučanke, umirovljenice okupljene u Udruzi za promicanje narodne baštine podsjetile su na vremena kad je u dolini Sutle, Save i Krapine, glavni događaj u dugim zimskim večerima bilo čihanje perja. »Cilo lito skupljalo se perje od kokoši, guski, pura, racih za sve te vajkuše, blazine, tuhice i ko je znal tak dobro šivat - poplone. To se pogotovo pripremalo tam gdi je v hiži bilo puca koje su stasale za ženidbu, pa se za miraz moralo pripremiti aštafirung, posteljinu koju danas svi kupuju«, priča predsjednica Udruge Biserka Vid. </p>
<p>U kući u kojoj se perje čihalo s prvim bi mrakom došle susjede i familija, a paperje se odvajalo od stabljike pera od ponedjeljka do petka, ovisno o tome koliko je tko perja skupio. Prepričavale bi se seoske dogodovštine, a došli bi i dečki koji su »škicali kakvu zgodnu pucu«. Ladučanke su oživjele i likov, posljednji dan čihanja - kad se u kući u kojoj se perje pripremalo za posteljinu, kao glavni mladenkin miraz - na druženju uz svirku, popevku, viceve i »ofiranja« okupilo cijelo selo. </p>
<p>»Na kraju svake čihatve bil je i likov, za sav onaj trud kaj su vredne ruke tokom tih večeri prebirale po perju i pažljivo odvajele svako pero od šiljkov proč, da ne bi kasnije v vajkuše došlo i nedaj Bože mladu pikalo«, dodaje Biserka Vid. Čim su domaćice iznijele tople buhtle i orehnjače već je bilo živo, jer su dečki zasvirali u harmonike koje su ranije kupili za proštenja koja su se održavala tijekom godine. </p>
<p>Tako je i u subotu, kad su Ladučanke napunile stolove domaćim delicijama, Štef Katušić uz pratnju na gitari zasvirao usnu harmoniku, a u pjesmi mu se pridružila cijela dvorana.</p>
<p>»To su bile lijepe noći i večeri, kad sam kak dečec išel na čihatve. No, onda je bilo nekak čarobnije, bile su petrolejke, a mi dečeci poneki kupili smo si harmonike za posvetilo i smo si nekaj strugali«, prisjeća se Štef. Sviranje su vježbali tijekom ljeta i jeseni, kako bi se u dugim zimskim noćima mogli zabavljati uz glazbu; jer tada nije bilo ni današnjih glazbenih linija niti televizije.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>U prometnoj nesreći ozlijeđeno desetak belgijskih skijaša</p>
<p>WÜRZBURG</p>
<p> - U nedjelju rano ujutro na autocesti u blizini grada Marktheidenfelda u Bavarskoj dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno desetak Belgijaca. Belgijski turisti su se, naime, vraćali sa skijanja u Bavarskim Alpama te je vozač njihovog autobusa u jednom trenutku izgubio nadzor nad upravljačem i sletio s autoceste u odvodni kanal. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tisuće galebova »okupiralo« Stobreč</p>
<p>STOBREČ</p>
<p> - Nakon nekoliko dana u kojima su se izmjenjivali olujni udari juga i bure, zimski smiraj na ušću rijeke Žrnovnice u more, na najljepšoj stobrečkoj pješčanoj plaži, pronašli su i galebovi. Mudro koristeći ove rijetke zimske, od 2.700 sunčanih sati godišnje, koliko su ih meteorolozi prebrojali u Stobreču, tisuće galebova odlučilo je jednostavno ljenčariti plutajući u moru, na bovama i brodicama, mamivši poglede prolaznika. [I. D]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gripozni B.B. King pušten iz bolnice</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Blues legenda B.B. King u subotu je pušten iz bolnice u Teksasu u koju je prije dva dana smješten zbog gripe, objavio je glasnogovornik bolnice u Galvestonu. B.B. King je u bolnici završio zbog temperature za koju se na kraju ispostavilo da ju je uzrokovala gripa. Hospitaliziran je samo nekoliko sati prije koncerta u opernoj dvorani u Galvestonu. Po riječima glasnogovornika bolnice, legendarni 81-godišnji blues glazbenik, inače dijabetičar, osjeća se dobro. B.B. King je u svojoj dugogodišnjoj karijeri osvojio je 14 Grammyja, najvažnijih američkih glazbenih nagrada, od čega devet za najbolji tradicionalni blues album. Posljednju nagradu dobio je za duete koje je snimio 2005. u povodu svog 80. rođendana. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Urušio se dio tribine tijekom rock koncerta</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Najmanje 25 osoba je ozlijeđeno u subotu nakon što se urušio dio tribine u opernoj dvorani na sjeveru Švedske za vrijeme rock koncerta. Očevici su izjavili da su se urušili dijelovi improvizirane tribine u opernoj kući u mjestu Umea na sjeveru Švedske tijekom koncerta domaće rock skupine Mando Diao. Deseci posjetitelja potom su pali na pod dva metra niže. Nitko nije poginuo, no neki od ozlijeđenih zadobili su prijelome kostiju. Koncert je prekinut, a dvorana ispražnjena. Uzroci nesreće još nisu poznati. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Indonezija imenuje svoje otoke</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Vlada Indonezije osnovala je povjerenstvo koje će se baviti imenovanjem oko 9.500 otoka koji još nemaju naziva. Povjerenstvo, u kojem je i nekoliko ministara, trebalo bi posao dovršiti do kraja 2007. godine, istaknuo je predstavnik indonežanskog Ministarstva unutarnjih poslova Soadjuangon Situmorang. On je dodao da Indonezija tim potezom želi potvrditi suverenitet na svom teritoriju koji broji oko 17.500 otoka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Obilježena 62. godišnjica oslobođenja Auschwitza</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Preživjeli zatočenici logora Auschwitz-Birkenau i stanovnici poljskoga grada Oswiecima okupili su se u subotu na mjestu na kojemu se tijekom Drugog svjetskog rata nalazio taj nacistički logor smrti, u povodu 62. godišnjice oslobođenja logoraša i odavanja počasti svim žrtvama holokausta. Od 1940. do 1945. oko 1,1 milijuna muškaraca, žena i djece, pogubljeno je u Auschwitzu koji je postao simbol holokausta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Najstarija majka klinici za plodnost lagala o godinama </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Žena koja je u 66. godini postala najstarija majka na svijetu izjavila je u nedjelju da je američkoj klinici za plodnost lagala o godinama, tvrdeći da ima 55 godina, kako bi je podvrgnuli oplodnji. Carmela Bousada je, inače, prodala kuću u Španjolskoj kako bi sakupila 59.000 američkih dolara za plaćanje umjetne oplodnje u jednoj kalifo0rnijskoj klinici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Prst poslužio za pljačku banke</p>
<p>RIM</p>
<p> - Lopovi su upotrijebili prst odrezan nepoznatoj osobi kako bi otvorili blindirana vrata banke u predgrađu Rima, u kojoj su opljačkali 10.000 eura. Dotična bankarska ustanova, smještena u rimskoj četvrti Portuense, opremljena je sustavom Bio Digit koji otkriva digitalni otisak kažiprsta svake osobe koja upire u dugme na ulazu u banku. Po pisanju talijanskog tiska u subotu, dvojica kradljivaca prislonila su »prst desne ruke leša, možda neke žene«, na uređaj prije nego su izvršili provalu. Kradljivci su međutim pogriješili »zaboravivši« dotični prst koji je policija pronašla na pločniku ispred banke. Može se pretpostaviti da je prst čuvan u ledu kako bi se izbjeglo propadanje. Istražitelji posjećuju sve mrtvačnice provjeravajući nedostaje li kojem mrtvom tijelu prst ili bi li taj prst mogao pripadati nekome tko već ima kriminalni dosje. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Izazovne kazališne zbilje </p>
<p>Unatoč razigranoj režiji i dojmljivim glumačkim interpretacijama predstavu »Šine« teško je »osloboditi« političkoga konteksta </p>
<p>Trodnevno gostovanje Jugoslovenskoga dramskog pozorišta u Zagrebačkom kazalištu mladih može izazvati vrlo oprečna mišljenja. S jedne strane, tu su uvodni, nazovimo ih neutralni, »Skakavci« Biljane Srbljanović i redatelja Dejana Mijača, od kojih se očekivalo više, potom se stiže do kontroverznih »Šina« Milene Marković u režiji Slobodana Unkovskog, a trolist završava se i ponajboljim dijelom gostovanja, nadahnutim »Huddersfieldom« Uglješe Šajtinca u režiji Alex Chisholm. </p>
<p>Što to možemo iščitati problematičnim u predstavi »Šine«, izvedenoj u petak, koja je veliki hit JDP-a? Tekst koji se bavi petodijelnom generacijskom pripoviješću o predraću, ratu i poraću u sebi sadrži i temeljnu, sasvim nepotrebnu, kontradikciju jer se autorica trudi »očistiti« dramu od svih konkretnih imena i naziva, iako je sasvim jasno o kojim je etničkim pripadnostima i gradovima riječ. </p>
<p>Dapače, ona ih i spominje u vrlo iscrpnim didaskalijama. Nadalje, u sceni koja se održava krajem osamdesetih u Splitu, dvojica, kako ih Marković zove domoroci katolici ili »white trash«, što je uvredljiva i krajnje nekorektna odrednica, na kraju i posuđenica iz američke (ne)kulture (gdje nije ništa manje, pa i politički neprihvatljiva) u tučnjavi beogradskom vojniku, mornaru, »kopaju oko«.</p>
<p> Upravo taj događaj inicijalna je kapsula daljnjih zbivanja, pa ojađeni mornar odlazi u rat u Bosnu gdje se nastavlja niz tragičnih ratnih događanja, prelomljenih i kroz žensku sudbinu bezimene Bosanke.</p>
<p>»Šine«, unatoč vrlo prpošnoj, razigranoj, maštovitoj i dovitljivoj režiji i dinamičnim izmjenama prizora, u prvom redu svojih neospornih estetskih kvaliteta - i solidnih glumačkih interpretacija Borisa Milivojevića, Gorana Šušljika, Nade Targin, Sergeja Trifunovića, Nebojše Milovanovića i Nikole Đurička - teško je »izvaditi« iz političkog konteksta i ne doživjeti je kao svojevrsni politički pamflet. Jednim dijelom to je čudan spoj jugoslavenske rapsodije s nizom popularnih pjesama bandova »naših naroda i narodnosti«, ponekad korištenih na semantički vrlo škakljivim mjestima te nostalgičarenja za jednom zemljom, slogom i srećom koju je Nepoznat Netko odnio - zauvijek. Krivca nema, jer ni krivnja nije definirana, a generacija je zato »izgubljena« jer, kao što tumači dramaturginja Marina Milivojević Mađarev, infantilno forsirajući ironiju: »Jednog dana mali ljudi rekoše: Hajde da se igramo nove igre - rata!« </p>
<p>Gledajući »Šine« postavlja se pitanje, barem hrvatskoj publici, na koji je način ta generacija izgubljena. Na koji se i to drukčiji način bori sa svojim demonima, kakav je to drukčiji svjetonazor, koji je to drukčiji pogled kojem nedostaje samokritičnosti i kojeg je lakše »izvoziti« u svijet nego najbližim susjedima. </p>
<p>Kraj, vizualno uglavnom crno-bijele predstave, susret svih poginulih u raju, u dražesno šarenoj kućici za mačića, vjerojatno je citat završetka filma »Underground« Emira Kusturice, za što je autorska ekipa očito imala potrebu. </p>
<p>Dojam gostovanja JDP-a znatno je popravila predstava »Huddersfield«, izvedena u subotu na večer, nastala po kompozicijski sjajno napisanoj drami, s vrckavim dijalozima koji se poput puzzleova dopunjuju, jezično bogatim i s količinom vulgarizama koji pronalaze opravdanja. Oduševljava i autorova erudicija koja pronalazi pravu mjeru u drami, nizu efektnih igra riječi koje pokazuju znanja o književnosti, filozofiji, povijesti, religiji. Tekst je ornamentiran i dirljivom metaforičnošu, što mu je posebna odlika, a podcrtan je reskom, brzom i zanimljivom režijom Alex Chisholm. Iako je i ta predstava smještena u naše vrijeme, u Zrenjanin, ipak nosi univerzalnost i nema potrebu političkoga dociranja. Riječ je o likovima koji su proživljeli svoje tragdije, propast jednog sustava i nesnalaženje s drugim te ljubavna razočaranja, osiromašenje, činjenicu da su neki prošli bolje, neki lošije..., no opća rezignacija i bezvoljnost tužna je bilanca mnogih sudbina, sa i bez rata. </p>
<p>»Huddersfield« je ponudio i dvije vrhunske glumačke kreacije. Nebojša Glogovac maestralno je tumačio psihički oboljeloga mladića Ivana, s fascinantnom količinom scenske koncentracije, gradeći ulogu minuciozno od malih pokreta, čudesno naturalističkom mimikom lica, impostacijom tijela, grimasama, otežanim govorom. Josif Tatić (Otac) dočarao je slomljenog neizliječenoga alkoholičara iznimno dojmljivo, a pasaži u kojima se on pojavljuje, svojim replikama snažno podsjećaju na najbolje uratke srpske crnohumorne drame. </p>
<p>Pomirljivi optimizam kojim završava ta često prenapregnuta predstava na rubu incidenta, u kojem su korektne uloge tumačili i gubitnik po zvanju Goran Šušljik (Raša), karikaturalno obojeni Vojin Ćetković kao Dule, Damjan Kecojević (Igor), te efektna Suzana Lukić (Milica) - unio je tračak nade za sve te junake svakodnevoga preživljavanja koji još uvijek imaju snage radovati se malim stvarima. Primjerice, žutim lavovima, skulpturama. I smijati se. Jako se smijati. Svemu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uspjela solistička karakterizacija</p>
<p>Izvedbom Verdijeve opere, u režiji Plamena Kartaloffa i pod ravnanjem Ive Lipanovića, dominirale su pjevačke i glumačke sposobnosti ruskoga tenora Augusta Amova u ulozi Riccarda</p>
<p>Udružene snage čitavog ansambla zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta u subotu su premijerno izvele Verdijev »Krabuljni ples«. Svoje su rješenje ove premijere ponudili dirigent Ivo Lipanović i redatelj Plamen Kartaloff, uz scenografkinju Dinku Jeričević i oblikovatelja svjetla Denija Šesnića, dok je kostime kreirala Irena Sušac, a plesače uvježbala Snježana Abramović. </p>
<p>Kartaloffova vizija bila je usmjerena k stvaranju dramskoga stanja koje će biti svevremensko. To je i uspio postići nametnuvši element jednostavnosti kao osnovni kriterij cjelokupnoga opernog, ili bolje rečeno teatarskog, oblikovanja. Ključnu ulogu pri tome odigrali su scenografkinja s vrlo jednostavnim i prozračnim postavom čistih linija osnovnih bijele i crne boje te oblikovatelj svjetla koji je svojim umijećem znao istaknuti određeni trenutak, ali i određenu karakterizaciju.</p>
<p>Ta u suštini radnje zapravo komorna opera pruža mogućnosti istaknutih solističkih karakterizacija.</p>
<p>U središtu su dva ključna elementa radnje, neostvarena ljubav grofa Riccarda i Amelije te uzdrmano prijateljstvo Riccarda i Renata (Amelijina supruga), u koji se okvir dramatičnoga ljubavnoga trokuta upleće pozadinska priča o planiranju atentata na spomenutoga grofa, koji, pak, biva ubijen od ruke svoga prijatelja Renata pod izlikom osvete za počinjenje preljuba. Karakterizaciju Riccarda ponio je ruski tenor August Amonov. Njegove su pjevačke i glumačke sposobnosti dominirale čitavom izvedbom, no ne smijemo zaboraviti niti ostale uspješno ostvarene uloge. </p>
<p>A tu su, u prvome redu, ostali članovi ljubavnoga trokuta, Vitomir Marof kao Renato i mlada sopranistica Mihaela Komočar kao Amelia, koji su realizirali vrhunske uloge. </p>
<p>Mezzosopran Zlatomira Nikolova interpretirala je ulogu vračare Ulrice čvrsto postavljenim i moćnim glasom kakva i traži njezina prilično moćna proročanska arija. No, ono što je posebno oduševilo, bile su sporedne uloge Marije Kuhar kao paža Oscara te urotnika Samuela i Toma Luciana Batinića i Ivice Trubića. Mlada Marija Kuhar vrhunski je razrađenom tehnikom otpjevala sopranske kolorature, lakoćom interpretacije nerijetko i zasjenjujući glavne uloge. Dva basa u ulogama urotnika vješto su kreirali tamnu stranu radnje.</p>
<p>Zbor je bio prilično dobar, no orkestar nije pokazao kvalitetu kakva bi bila potrebna. Oslanjajući se na vanjske efekte i glasne prekide, orkestar nije dovoljno obratio pažnju na suptilne orkestracijske kvalitete partiture, koje suptilnim motivsko-tematskim razradama služe.</p>
<p> Stoga Ivo Lipanović, na žalost, nije uspio ovom vlastitom zagrebačkom premijerom ostvariti vrhunac kakav je bio očekivan.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ženski rukopis i POS arhitektura</p>
<p>Galović smatra da su se upravo u okvirima društveno poticane stanogradnje javila kvalitetna arhitektonska ostvarenja </p>
<p>Posljednja u nizu od sedam izložaba, koliko ih se dosad izredalo na ovogodišnjem jubilarnom 20. slavonskome biennaleu, što je otvorena u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku, bavi se trenutno gorućom temom arhitekture i urbanizma. Riječ je o autorskoj izložbi povjesničara umjetnosti i teoretičara arhitekture Krešimira Galovića koji je predstavio projekte društveno poticane stanogradnje ili kraće POS -a. </p>
<p>Smatrajući kako se radi ne samo o značajnoj arhitektonskoj već i društvenoj te političkoj temi, Galović se pozabavio projektima koji prema njegovu sudu odskaču od drugih, odnosno pokazao je najkvalitetnije što je dosad napravljeno o temi POS. I na Slavonskome biennaleu, koji je središnje likovno događanje na tim prostorima u protekla dva mjeseca koliko traje, Galović je još jednom stavio akcent na arhitekturu koja postaje važan faktor u funkcioniranju gradova. </p>
<p>Naime, smatra da su se upravo u okvirima POS-a u posljednje vrijeme javila značajna, vrlo zanimljiva i, ukratko, kvalitetna arhitektonska ostvarenja. Štoviše, kao vrlo važnu činjenicu navodi da su zahvaljujući toj izgradnji i manja urbana središta poput Samobora, Krapine, Krapinskih Toplica ili Đakova dobili primjere dobre arhitekture. </p>
<p>Galović naglašava kako su autori tih projekata uglavnom mlađi hrvatski arhitekti, generacija koja je stasala u, kako kaže, »turbulentnom duhu devedesetih godina i sveopćeg rasapa postindustrijskoga doba koje je kulminiralo 11. rujna 2002. godine rušenjem newyorških blizanaca što je ujedno označilo početak digitalnoga doba«. Ukupno je zastupljeno 13 projekata od kojih su neki i nagrađivani poput onog Ive Letilović i Morane Vlahović u Krapinskim Toplicama.</p>
<p>Kada je riječ o samim autorima, osim što se radi o mlađim arhitektima zanimljiv je podatak da su to uglavnom žene. Stoga Galović, ne bez razloga, nagovještava pojavu novog arhitektonskog rukopisa u nas, onog ženskoga.</p>
<p>Galović u svome pregledu POS arhitekture ne zaboravlja i arhitekte srednje generacije koji su formirani u postmodernističkome duhu osamdesetih godina 20. stoljeća poput Gorana Rake, dvojca Penezić i Rogina, Helene Njirić i Sanje Filep, a koji su također dali značajan doprinos pojavi te vrste arhitekture.</p>
<p>Romina Peritz</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stiglo 145 prijava</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - I ove godine vlada veliko zanimanje domaćih i stranih ansambala za sudjelovanje na 47. međunarodnom dječjem festivalu koji će se održati od 23. lipnja do 7. srpnja, pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića.</p>
<p>Prema riječima Dragana Zlatovića, ravnatelja Šibenskog kazališta, zaprimljeno je ukupno 145 prijava, i to 33 od domaćih ansambla i 112 iz inozemstva. Do početka travnja urednici pojedinih programa morat će se odlučiti i od pristiglih prijava odabrati najbolje koje će biti izvedene za dvotjednog trajanja Festivala. </p>
<p>Ovogodišnji MDF bit će zajednički projekt Festivalske direkcije i HRT-a. Festivalsko vijeće pojačano je novim članovima, i to Gordanom Mrdjen, urednicom Programa za mlade HTV-a, te Živanom Podrug i Tomislavom Ninićem iz šibenske Gradske uprave.</p>
<p>Grozdana Cvitan, urednica literalnog programa, najavila je održavanje prvog hrvatskog sajma knjiga za djecu i mlade u Šibeniku tijekom dječjeg festivala, za koji se dosad prijavilo 12 nakladnika. [J. Klisović]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Pali i Španjolci, na redu su Francuzi</p>
<p>Četvrtfinalni će dvoboj »pakleni« rukometaši odigrati u utorak, u 20 sati, u velebnoj Köln Areni</p>
<p>MANNHEIM</p>
<p> – Unatoč svih priča o kalkulacijama, koje su kolale posljednja dva dana oko naše rukometne reprezentacije, hrvatski su rukometaši izabrali svoj put. U posljednjem su dvoboju skupine II pobijedili aktualnog svjetskog prvaka, Španjolsku 29-28 (11-16), što im je sedma pobjeda zaredom na SP-u, potvrdili su prvo mjesto u skupini i u četvrtfinalu (utorak, Köln, 20 sati) će se ogledati s Francuzima. </p>
<p>Kakva je to bila demonstracija snage hrvatske momčadi. U jednom poluvremenu gubiti pet pogodaka razlike, a u drugom, neobjašnjivom lakoćom, dostići, pa i prestići suparnika. </p>
<p>S ovakvim sustavom natjecanja, četvrtfinale je utakmica biti ili ne biti cijelog Svjetskog prvenstva. Zato je svako gledao kako bi najbezbolnije prošao. Tako su krenule priče da bi Hrvatskoj najviše odgovarao poraz, ali i Španjolci su bili u istoj situaciji. Možda je španjolski izbornik Juan Carlos Pastor imao tu ideju, jer je na tribini ostavio Alberta Entrerriosa i Rolanda Uriosa, a Chema Rodriguez je cijeli dvoboj odgledao s klupe. No, ništa od toga nije zanimalo naše rukometaše. Htjeli su pobjedu, iako je izbornik Lino Červar u dvoboju, koji Hrvatskoj nije bio naročito važan, želio više prilike i igračima s klupe, a dao je šansu i mladom Domagoju Duvnjaku (u sastavu umjesto Denisa Špoljarića), koji je u svojem prvom nastupu na SP-u postigao i prvi pogodak. </p>
<p>Počela je druga postava, jer je Červar želio vidjeti s čime raspolaže za predstojeće, ključne tri utakmice. Naša je druga postava napravila nešto dobro, ali svjetski je prvak bio pretvrd zalogaj za njih. Prvo je poluvrijeme završilo s minus pet pogodaka (11-16), no daleko od toga da je utakmica bila odlučena. U drugom je poluvremenu ušla prva postava. Ivano Balić je u petnaest minuta okrenuo igru i rezultat na hrvatsku stranu. Ušli su i Blaženko Lacković i Igor Vori, kojeg su Balić i Lacković »nahranili« loptama na crti. Vidio se da je dan odmora koristio visokom kružnom napadaču, jer je svih sedam dobijenih lopti pospremio u Hombradosovu mrežu. Najsvjetlija točka dvoboja sa Španjolcima bio je vratar Mirko Alilović. S obzirom da brani u španjolskom Ademaru iz Leona, njemu su španjolske zvijezde jako dobro poznate i ne strahuje od njihovih šuteva. Tako nije ni čudilo da je u 60 minuta obranio 18 udaraca i jedan sedmerac.</p>
<p>»Ma, ovo je bilo odlično, dali smo sve od sebe i uspjeli. Pokazali smo da smo najbolji na svijetu i idemo do kraja bez poraza. Hrvatska zaslužuje da njezini rukometaši svakog pobijede čistog obraza, bez kalkulacija«, govorio je Alilović, koji je proglašen igračem utakmice, zbog čega nije skrivao oduševljenje:</p>
<p>»Kakva je to samo čast, ne mogu vjerovati! Da među svim tim zvijezdama baš ja budem proglašen najboljim. Tome se nisam mogao ni nadati!«</p>
<p>Na sam spomen kalkulacija, naši su »pakleni« rukometaši presjecali rečenicu.</p>
<p>»Htjeli smo pobijediti, ali i odmoriti se malo, zato smo igrali samo po poluvrijeme. Znam da je tako ispalo, ali, ako me se pita, uvijek bih potpisao da ovako gubimo, pa na kraju pobijedimo. Uostalom, ovakve utakmice, u kojima se mnogi znerviraju, nisu ništa čudno za nas«, dobro je bio raspoložen Lacković.</p>
<p>Vori je svoje poluvrijeme odigrao maestralno.</p>
<p>»Da, bilo je dobro. Igrali smo na pobjedu, to smo i napravili. Bez ikakvih kalkulacija! Jer, ako hoćeš nešto napraviti, a mi hoćemo, moraš pobjeđivati sve po redu«.</p>
<p>Tri su utakmice do kraja. Četvrtfinale u utorak, polufinale je na rasporedu u četvrtak, a finale u nedjelju. Kako igraju »pakleni«, sasvim ih je lako zamisliti u nedjelju, u kölnskoj Areni.</p>
<p>HRVATSKA - ŠPANJOLSKA 29-28 (11-16)</p>
<p>SAP Arena</p>
<p>HRVATSKA: Jerković (0+1 obrana), Alilović (18+1 obrana), Kaleb, Sulić, Balić 5, Duvnjak 1, Lacković 2, Zrnić, Vori 7, Džomba 6 (1), Vuković 3, Metličić 3, Vukić 2, T. Valčić</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Hombrados (9 obrana), Baruffet (0), R. Entrerrios 2, Belaustegui, Garralda, Lozano 2, Parrondo 6, Perez, Davis, Garcia 6 (2), Romero 6 (1), Vaquero, Tomas 4 (4)</p>
<p>SUCI: Ullrich i Lemme (obojica Njemačka). GLEDATELJA: 12.500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 2 (1), Španjolska 9 (7)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mirko ALILOVIĆ </p>
<p>Iz Njemačke : Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sve je podređeno domaćinu</p>
<p>Njemački rukometaši, kao i njihovi navijači, imaju velike, zlatne ambicije, no igra na terenu ne odgovara tome. Muče se, šlepaju, ponekad ih pogurnu malo i suci... Francuzi su prva jaka momčad koju je Njemačka pobijedila, dosad je u drugom krugu pobijedila slabije Sloveniju i Tunis, no Poljaci su ih nadigrali. </p>
<p>Nije stvar samo u velikim ambicijama njemačkih rukometaša, već i činjenici da je od ovog SP-a rukometaša u Njemačkoj napravljen veliki i vrlo unosan posao. Od prodaje ulaznica, artikala u bojama reprezentacije, do marketinga i televizijskih minuta ili sekundi. A da ne bi bilo financijskog potopa zbog neuspjeha rukometaša, sve je na SP-u podređeno tome da Njemačka prođe četvrtfinalni dvoboj. O ispadanju u četvrtfinalu i razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta, nitko u Njemačkoj ne želi ni razmišljati. </p>
<p>Upravo zbog toga, čini se da nijedna reprezentacija koja je izborila četvrtfinale, ne želi sudar s Njemačkom. Jer to, prevedeno, znači gotovo sigurno ispadanje. Skupine su si Nijemci kao domaćini dobro izabrali, računajući da im je jedini pravi suparnik u tom dijelu ždrijeba Francuska. No, Poljaci i Islanđani grizu više nego što se itko nadao. Osim igračke kvalitete, u Njemačkoj se vodi i pravi rat živaca...</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bilić: Znam da će oporavak uspjeti </p>
<p>Sve je pripremljeno za presađivanje bubrega od brata Josipa negdje krajem tjedna, dotad će Ivan biti na dijalizi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatskoga nogometnog reprezentativca Ivana Klasnića očekuje nova operacija. Nakon što mu je organizam odbacio transplantirani bubreg od majke Šime, u bremenskoj klinici sve je pripremljeno za novo presađivanje bubrega. Donator će biti njegov brat Josip, a očekuje se da će operacija biti obavljena krajem tjedna. Do tada će Ivan biti na dijalizi. Liječnici žele sve temeljito pripremiti, zbog komplikacija koje su iscrpile Klasnića. </p>
<p>Ivan Klasnić i cijela njegova obitelj u potpunoj su izolaciji. Veliko medijsko zanimanje i golema podrška ljudi dobre volje silno su ohrabrenje za Klasnića, koji i dalje ne gubi nadu u povoljan rasplet. U ponedjeljak će proslaviti 27. rođendan, iza sebe ima prekrasnu sportsku karijeru, obitelj kao najveću podršku, sređen život, kojeg je stekao samoprijegornim radom. </p>
<p>U ovom je trenutku teško govoriti o nastavku njegove sportske karijere, što u krajnjem slučaju nije ni važno. Do Klasnića u bremenskoj bolnici mogu trenutačno isključivo članovi njegove obitelji. Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatko Marković i glavni tajnik Zorislav Srebrić namjeravaju doći do Klasnića čim to situacija dozvoli.. </p>
<p>U posjet će stići, kako saznajemo, i izbornik Slaven Bilić. </p>
<p>»Znam kako je Klasniću, i sâm sam proživljavao strah za svoje zdravlje tijekom i poslije operacije kralježnice«, kazao je Bilić i dodao: </p>
<p>»Znam da čovjek u tim trenucima izvlači iz sebe svu snagu, kao što znam da će Klasnićev oporavak uspjeti. On je borac i ne može biti poražen. Bespredmetno je sada pričati o tome kada će opet zaigrati nogomet. Svi toga moramo biti svjesni, neka se prvo oporavi i počne normalno živjeti, a za sve će ostalo biti i previše vremena. Klasnić proživljava najteže trenutke u životu i mi smo stalno uz njega.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivica Olić seli u HSV</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema pisanju njemačkog lista »Sport Bild« napadač hrvatske nogometne reprezentacije i moskovskog CSKA Ivica Olić karijeru bi trebao nastaviti u redovima njemačkog bundesligaša HSV-a. »HSV je moj glavni izbor. Želio bi karijeru nastaviti u njemačkom klubu i nadam se uspješnoj realizaciji ovog transfera,« prenosi Sport Bild izjavu hrvatskog nogometaša. CSKA se nalazi na pripremama u Izraelu, a predstavnici HSV-a posjetili su kamp ruske momčadi kako bi do konca siječnja pokušali realizirati ovaj posao. Rusi navodno traže dva milijuna eura odštete. Sportski direktor HSV-a Dietmar Beiersdorfer u zadnjim danima prijelaznog roka pokušava kupiti napadača kako bi osnažio redove Hamburga koji je u 18 kola njemačkog prvenstva upisao tek jednu pobjedu i nalazi se na pretposljednjem, 17. mjestu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Četvrti put slalomska nula Ivice Kostelića </p>
<p>Slalomski niz se nastavlja. Nakon dvostrukog programa u Kitzbühelu, karavana se seli u Schladming, gdje će se u utorak voziti nova utrka </p>
<p>KITZBÜHEL</p>
<p> – Makar se na Streifu ove godine nije vozio legendarni spust, dvostruki slalomski program ipak je donekle zamijenio jedan od najvećih događaja u sezoni Svjetskoga kupa. Ivica Kostelić se nadao kako će osvojiti dvostruku dozu bodova, no nakon ovog vikenda iz Kitzbühela ipak nosi samo sedmo subotnje mjesto. Dan poslije je završio s nastupom u drugoj vožnji, zapinjanjem za vrata u gornjem dijelu staze. </p>
<p>Četvrta je to slalomska nula Ivice Kostelića ove sezone, a statistika definitivno ne ohrabruje uoči Svjetskog prvenstva u Äreu. Još jedna prilika slijedi već u utorak, u Schladmingu. </p>
<p>Nakon sedmog mjesta u subotu, Ivica Kostelić je spremno izjavio da će u nedjelju mnogo više riskirati. I dok je prva vožnja donijela pravi »rat stotinkama« (od trećeg do desetog mjesta, na kojem je bio hrvatski skijaš, razlika je nosila tek šezdeset stotinki), u drugom je Ivica krenuo žešće, ali nije dugo izdržao. Prvo jedna pogreška na samom početku, a potom je zapeo za vrata, što ga je odnijelo sa staze. </p>
<p>Inače, tijekom dvije subotnje i prve nedjeljne vožnje Ivica je pokazao solidnu formu. Iako još nije u rangu trenutačno najboljih, Ivica je tu negdje, u blizini. No, posljednji korak, gram rizika koji će se pretočiti u dobar rezultat još uvijek nedostaje. </p>
<p>Pobijedio je novi hit svjetskog slaloma - 21-godišnji Jens Byggmark iz švedskog Tarnabyja. Istog onog mjestašca odakle se u svijet lansirao Ingemar Stenmark. Nedjeljni je slalom bio vrlo neizvjestan, staza nije ni nudila mogućnost velikih razlika, pa je tako semafor pokazao kako je drugi Matt zaostao tri, a treći Moelgg pet stotinki. </p>
<p>Byggmark je jedini ove sezone osvojio dva slaloma, nakon što je do subote u pet slaloma bilo pet različitih pobjednika. </p>
<p>Iako na stazi izgleda razbacano na sve strane, Byggmark je trenutačno slalomaš s najboljom formom i velikom dozom rizika koja mu donosi uspjeh. Njemu je najbliži austrijski povratnik Mario Matt, koji se nakon ozljede dvije sezone tražio. Matt je ujedno čista suprotnost Byggmarku na stazi - izgleda lijepo, elegantno, a uz to i jako brzo. </p>
<p>Drugi hrvatski skijaš Dalibor Šamšal, kao i u subotu, nije uspio završiti ni prvu nedjeljnu vožnju. </p>
<p>REZULTATI </p>
<p>slalom: 1. Byggmark (Šve) 1:44.20, 2. Matt (Aut) +0.03, 3. Moelgg (Ita) +0.05, 4. Berthod (Švi) +0.44, 5. Neureuther (Njem) +0.49... </p>
<p>prva vožnja: 1. Moelgg (Ita) 52.54, 2. Pranger (Aut) +0.26, 3. Matt (Aut) +0.39, 4. Schonfelder (Aut) +0.51, 5. Byggmark (Šve) +0.52... 10. Kostelić (Hrv) +0.79... </p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Byggmark (Šve) 343, 2. Raich (Aut) 265, 3. Matt (Aut) 260... 15. Kostelić (Hrv) 96... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Svindal (Nor) 760, 2. Cuche (Švi) 677, 3. Miller (SAD) 640, 4. Raich (Aut) 605, 5. Fill (Ita) 570... 23. Kostelić (Hrv) 246... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kildow stala na put Götschl </p>
<p>SAN SICARIO</p>
<p> – Ipak se nije dogodila i treća pobjeda Renate Götschl u tri dana. Nakon superveleslaloma u petak te spusta u subotu, u nedjeljnom je superveleslalomu Austrijanka ipak ostala sedamnaest stotinki »prekratka«. Ispriječila se Amerikanka Lindsey Kildow i onemogućila ono što je Götschl već jednom uspjelo, prije nekoliko godina u Cortini d'Ampezzo. </p>
<p>No, unatoč tome Götschl je u tri dana skupila čak 280 bodova, koji su joj donijeli osjetnije vodstvo u ukupnom redoslijedu, ispred sunarodnjakinja Schild i Hosp, te samopouzdanje uoči Svjetskog prvenstva u Äreu. </p>
<p>»Ne mogu objasniti ovo što se događa. Skijam toliko slobodno, bez ikakvog pritiska i sve mi polazi za rukom. Ova su tri dana bila kruna takvoga mog stanja«, rekla je Götschl. </p>
<p>• Rezultati, superveleslalom: 1. Kildow (SAD) 1:30.06, 2. Götschl (Aut) +0.17, 3. Sponring (Aut) +0.29, 4. Yanyk (Kan) +0.57, 5. Maze (Slo) +0.81... ukupni redoslijed: 1. Götschl (Aut) 1001, 2. Schild (Aut) 916, 3. Mancuso (SAD) 903, 4. Hosp (Aut) 859, 5. Kildow (SAD) 808... 17. Jelušić (Hrv) 286... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uhrmann slavio u Oberstdorfu</p>
<p>OBERSTDORF</p>
<p> – Nijemac Michael Uhrmann pobjednik je natjecanja skijaša skakača u njemačkom Oberstdorfu. Nakon jučerašnjeg trećeg mjesta, Uhrmann je skokovima od 140.5 i 129 metara donio Njemačkoj prvu pobjedu ove sezone u Svjetskom kupu. Drugo mjesto osvojio je Norvežanin Anders Jacobsen (131,5/131,5), dok je treći bio Talijan Andrea Morassi (133,0/132,0). U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Norvežanin Anders Jacobsen sa 877 bodova, drugi je Austrijanac Gregor Schlierenzauer (689), dok je treći Švicarac Simon Ammann (596). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bez izgubljenog seta do 10. Grand Slama</p>
<p>Nitko prije Federera nije osvojio tri Grand Slam tri puta zaredom </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Kampanja Rogera Federera na Australian Openu okončana je bez najmanje mrlje. Put do desetoga Grand Slam naslova švicarski je genijalac prošao neokrznut. Nakon pobjede protiv Fernanda Gonzaleza u finalu Australian Opena sa 7-6 (2), 6-4, 6-4, postalo je jasno kako u posljednjih 27 godina nitko tako dominantno nije osvojio jedan od »četiri najveća«. Prvi tenisač svijeta je, naime, do trećeg uzastopnog naslova u Melbourneu stigao bez izgubljenog seta. Prije njega to je 1980. godine napravio Bjorn Borg u Roland Garrosu. </p>
<p>»Ne znam kako sam tako brzo stigao do 10. Grand Slam naslova. Sretan sam što je sve ovako ispalo. U finalu sam sebi rekao: 'Pobijedio si ga devet puta do sada, samo igraj svoju igru i sve će biti u redu.' I bilo je«, rekao je Federer, kojeg još četiri Grand Slama dijele od rekorda Petea Samprasa. </p>
<p>Iako je sve završilo u tri seta, finale ipak nije prošlo u potpunoj dominaciji prvog tenisača svijeta. Štoviše, Gonzalez je »pokazao zube«, nije se ukočio u premijernom Grand Slam finalu. Ključan je bio prvi set, u kojem je Gonzalez servirao kod 5-4 te propustio dvije set-lopte. Sigurno kako bi se još više razigrao da je dobio prvi set. </p>
<p>No, Federer je po običaju izvukao nešto izvanzemaljsko u presudnom trenutku, a nakon toga je ubacio u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. »Sigurno bi sve bilo drugačije da sam dobio prvi set. Možda bih izgubio u četiri seta, ali bih pružio jači otpor. Mislim da je u tome ključ, nikad nisam dobio prvi set protiv Federera«, rekao je Gonzalez, koji će na novoj ljestvici biti peti tenisač svijeta. Četiri Wimbledona, po tri US i Australian Opena. Nitko prije Federera nije osvojio tri Grand Slama tri puta zaredom. Ostaje još samo Roland Garros. </p>
<p>»Svake sam godine sve bolji na zemlji. Još kad Nadal ne bi došao do finala...«, poželio je Federer. </p>
<p>• Rezultat, finale: Federer (1) – Gonzalez 7-6 (2), 6-4, 6-4. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Serena ušutkala kritičare </p>
<p>»Moja je najveća satisfakcija držati ovaj pokal i pokazati svima da su u krivu«, rekla je Serena </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Reci joj »ne« i pokazat će ti što može. Filozofija je to Serene Williams, barem kad je tenis u pitanju. Svi su govorili kako nije spremna za cure koje danas vladaju tenisom, spočitavali su joj višak kilograma i manjak treninga. Mlađa sestra Williams nije mogla naći bolji način da ušutka kritičare. Kao 81. tenisačica svijeta osvojila je osmi Grand Slam u karijeri pobjedom sa 6-1, 6-2 protiv Marije Šarapove u finalu Australian Opena. </p>
<p>»Moja je najveća satisfakcija držati ovaj Grand Slam pokal i pokazati svima da su u krivu«, rekla je Serena, koja će na novoj ljestvici biti 14. na svijetu. </p>
<p>Nakon 29 je godina nepostavljena tenisačica osvojila prvi Grand Slam sezone. No, renking 26-godišnje Amerikanke nije odražavao njezine kvalitete, već učestalost nastupa na Touru. Prethodne dvije godine igrala je na 15 turnira. </p>
<p>Kako će i sama priznati, Serena je u finalu odigrala najbolji meč. Bez pritiska, s bilješkama koje uvijek čita između gemova. Ovog je puta napisala samo jednu riječ: Yetunde. </p>
<p>»Kod svake sam promjene čitala njezino ime. Govorila sam sebi kako to mora biti i više nego dovoljno za motivaciju. Tako je i bilo. Posvećujem ovu pobjedu mojoj sestri Yetunde«, pričala je Serena sa suzama u očima o sestri ubijenoj 2003. godini. </p>
<p>Petrova, Janković, Vaidisova, Peer i Šarapova. Niz pobjeda za divljenje. Povratak iz snova za otpisanu Serenu. </p>
<p>• Rezultat, finale: S. Williams – Sharapova (1) 6-1, 6-2. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Karanušić pobjeđivao Ljubičića - na treningu </p>
<p>»Inspiracije neće nedostajati. Imam priliku igrati protiv četvrtog tenisača svijeta pred domaćom publikom. Sjajna stvar«, rekao je Karanušić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Samo je dva puta u karijeri dobio pozivnicu organizatora za nastup u glavnom turniru i oba puta je izvukao prvog nositelja. Roko Karanušić je prije tri godine igrao prvo kolo u Umagu protiv prvog nositelja i tada četvrtog tenisača svijeta Carlosa Moye. Sljedećeg tjedna igra prvo kolo PBZ Zagreb Indoorsa protiv Ivana Ljubičića, donedavno četvrtog tenisača svijeta. </p>
<p>»Nije da se žalim, ali nekako baš nisam imao previše sreće sa ždrijebom na ATP turnirima i Grand Slamovima. Uvijek me na početku turnira dopadne neki nositelj«, rekao je Karanušić. </p>
<p>Ipak, ovog se puta neće previše žaliti, jer sve do sredine prošlog tjedna nije uopće bio u kombinaciji za glavni turnir. Pozivnica je isprva bila namijenjena Karloviću, koji je nakon otkaza ipak izborio nastup po renkingu. </p>
<p>»Nemam što izgubiti, nije mi prvi put da igram protiv 'top 10' igrača. Najviše će ovisiti o meni. Ako ću biti raspoložen, znam da mogu igrati dobar tenis«, kaže Karanušić i dodaje: </p>
<p>»Inspiracije neće nedostajati. Imam priliku igrati protiv četvrtog tenisača svijeta pred domaćom publikom. Sjajna stvar. Osim toga, moram opravdati povjerenje koje su mi ukazali Ivanišević i Horvat.« </p>
<p>Inače, nakon ždrijeba je krenula priča po kojoj Ljubičić nikad nije pobijedio Karanušića - na treningu. </p>
<p>»Posljednji put smo igrali u Argentini, onda sam ga dobio. Ustvari, nešto smo trenirali u Carsonu, mislim da sam i onda dobio, ali to nije važno. Intenzitet igre na treningu nije kao u službenom meču«, prisjeća se Karanušić. </p>
<p>Osim sa ždrijebom, 24-godišnji Karanušić u posljednje vrijeme nije imao sreće sa zdravljem. Mononukleoza ga je odvojila od tenisa na tri mjeseca krajem 2005. i početkom 2006. godine, dok je na kraju prošle sezone ozlijedio šaku i trbuh. </p>
<p>»Upravo sam zato propustio australsku turneju ove godine, htio sam se odmoriti, sve zaliječiti i pripremiti se kako treba«, kaže Karanušić. </p>
<p>Već je nekoliko puta isprobao podlogu u Domu sportova, gdje će igrati prvi put, budući da je prošle godine bolovao od mononukleoze. </p>
<p>»Podloga je vrlo brza, sada se oni tereni na Nacionalnom teniskom centru na Zagrebačkom velesajmu čine vrlo spori. Dečki su mi rekli da prošle godine nije bila tako brza«, rekao je Karanušić i nastavio: </p>
<p>»Zato će igra biti temeljena na nekoliko udaraca. Nećete gledati toliko izmjena kao na Australian Openu. Servis, nekoliko udaraca i poen je gotov.« Branitelj naslova također je svjestan ozbiljnosti susreta. </p>
<p>»Prvo kolo je ionako uvijek najteže. Roko je odličan tenisač, svi znamo kakvu ruku ima, neće mi biti lako«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Podbačaj hrvatskih tenisača</p>
<p>Kvalifikacije PBZ Zagreb Indoorsa nisu bile uspješne za hrvatske predstavnike. Od šest hrvatskih predstavnika dvojica su prošla prvo kolo, no na tome su i ostali. Pritom je jedan predstavnik u drugom kolu bio zajamčen, budući da su Petar Jelenić i Antonio Veić igrali međusobno. Nakon pobjede protiv Veića u subotu, Jelenić se požalio na bolove u bedrenom mišiću, koji su ga zaustavili u nedjelju, kad je predao dvoboj drugoga kola protiv Danca Kennetha Carlsena kod rezultata 1-1 u trećem setu. </p>
<p>Saša Tuksar u prvom je kolu sa 6-4, 6-3 pobijedio trećeg nositelja Austrijanca Olivera Maracha, no u nedjelju nije uspio nadigrati Jeffa Salzeuinsteina. Amerikanac je slavio sa 6-3, 7-5. </p>
<p>Rezultati, kvalifikacije, 2. kolo: Carlsen (6) – Jelenić 6-2, 4-6, 1-1 predaja, Salzeinstein – Tuksar 6-3, 7-5. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Svjetski rekord Dibabe na 5000 m </p>
<p>BOSTON</p>
<p> – Etiopska atletičarka Tirunesh Dibaba oborila je na mitingu u Bostonu dvoranski svjetski rekord na 5000 metara. Utrku je istrčala za 14:27.42 minuta, što je pet i pol sekundi brže od njezina prijašnjega svjetskog rekorda, postavljenog prije dvije godine, također u Bostonu.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ispala i Mladost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kraj siječnja donio je i kraj »europskih« nadanja hrvatskoga hokeja. Pod europskim mislimo tek na ona regionalna, interligaška. Medveščak je u kvalitetnijoj i boljoj Interligi A opet ostao kratkih rukava i osvojio »fenjer«, dok je u slabijoj, Interligi B posljednje mjesto pripalo Zagrebu. </p>
<p>Tračak svjetla u još jednu rezultatski neuspješnu sezonu donijeli su igrači Mladosti, ali i ta nada nije dugo trajala. U polufinalu Interlige B, na Velesajmu su poraženi u odlučujućoj, trećoj utakmici od Triglava (3-6). Nakon što su u prvoj utakmici na Bledu nakon kaznenih udaraca izgubili s 4-5 (u 45. su minuti vodili s 4-0!), u drugoj su uzvratili Slovencima istom mjerom i slavili s 4-3. No »žuti« do finala nisu stigli, mladostaši su protiv Triglava bili usporeni, kao putnički i brzi vlak. </p>
<p>Sastav koji vodi naš izbornik Bruno Bregant imat će i opravdanje, igrali su bez nekoliko ključnih igrača, a ionako golobrada momčad nastupila je još pomlađena. Umorni juniori predvođeni s nekoliko seniora jedva su dočekali kraj utakmice, a navijači su razočarani napustili galeriju. Još jedna godina na dnu, no bez ulaganja i većeg rada nema rezulatata. Možda će novi neuspjesi natjerati odgovorne na neki kvalitetni pomak. Dotad smo osuđeni na čekanje i improviziranje, a nadamo se da »preživljavanje siječnja« u Interligi nećemo čekati kao Dinamovo proljeće u Europi.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Miholjević pojačao momčad Loborike </p>
<p>PULA</p>
<p> – U malom mjestu kraj Pule stvara se velika momčad. Potvrdio je to predsjednik biciklističkog kluba Loborika Dean Vitasović dovođenjem Riječanina Hrvoja Miholjevića i Tomislava Dančulovića te Zvonimira Pokupeca. Time počinje realizacija projekta u kojem seniorski sastav Loborike s 13 vozača ima sve kvalitete nadvisiti dosadašnje sigurne slavodobitnike na ovim prostorima - slovenske klubove. »Osim što želimo preuzeti primat u Hrvartskoj, svi su naši planovi usmjereni na međunarodne jednodnevne utrke u Italiji. Uz to, s posebnom će se pozornošću nastupiti i na obnovljenoj utrci Kroz Hrvatsku«, kazao je Vitasović. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iznenadna smjena klizačkih generacija</p>
<p>Mnoga poznata klizačka imena, zbog raznih razloga, nisu došla na Europsko prvenstvo u Varšavu. Nije, primjerice, bilo Sluckaje, Plušenka, Lambiela, Totmianine i Marinina, Navke i Kostomarova... Neki nisu došli zbog okončanja karijere, drugi zbog ozljede, a treći možda zbog taktiziranja uoči Svjetskog prvenstva. Tako se dogodilo da su odjednom mlađi dobili slobodan prostor za uspjehe. </p>
<p>Tako se dogodilo da se na vrhu poretka plesača na ledu našla malo poznata njemačka kombinacija Aliona Savchenko/Robin Szolkawy. Drugo je mjesto posve iznenada osvojio češki junior Tomas Verner, poznatiji Belgijanac Kevin van der Perren izbio je na treće mjesto, a na petom je mjestu malopoznati Rus Andrej Lutaji, kojeg trenira glasoviti Mišin. </p>
<p>U plesu je, po običaju, bilo malo promjena. Samo su Grišina/Gončarev i Dobriazko/Vanagas napravili mjesto onima iza njih. </p>
<p>Najveća promjena zbila se kod klizačica, a najviše su uspjeha, ravnog onom nekadašnjem ruskih parova, postigle Finkinje, zauzevši treće, četvrto i šesto mjesto. To je primjer što se može postići smišljenim i planskim radom. Najviše je iznenadila Kiira Korpi, koja se popela na treću stepenicu pobjedničkog postolja. Pobjednica je poznata talijanska Tirolka Carolina Kostner, koja je trijumfirala vatrometom skokova, ali treba reći i to da Sarah Meier svojim savršeno koreografiranim i švicarski točno izvedbenim sastavima iza sebe nije imala predsjednika međunarodnoga klizačkog saveza kao Talijanka. Rusi i dalje sustavno traže talente pa su u Varšavu doveli posve nepoznatu Aleksandru Jevljevu, koja se plasirala na 14. mjesto. </p>
<p>REZULTATI </p>
<p>Klizačice: Carolina Kostner (Ita) 174.79, Sarah Meier (Švi) 171.38, Kiira Korpi (Fin) 151.19...16. HEGEL (Hrv) 119,96...; </p>
<p>klizači: Brian Joubert (Fra) 227.12, Tomas Verner (Češ) 212.69, Kevin van der Perren (Bel) 204.85...22. MARTINEC (Hrv) 134.00 ;</p>
<p>plesni parovi: Delobel/Schoenfelder (Fra) 199.47, Domnina/Šabalin (Rus)199.16, Denkova/Staviski (Bul) 193.73;</p>
<p>sportski parovi: 1. Savčenko/Szolkowy (Njem) 199.39, Petrova/Tihonov (Rus) 179.61, Siudek/Siudek (Polj) 170.91.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Barcelona lak zalogaj za jugaše </p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Ugodno gostovanje imali su vaterpolisti Juga u 4. kolu Eurolige. Barcelona je bila lak zalogaj za europskog prvaka, Jug je slavio s 11-5. Nada Španjolaca trajala je samo osam minuta, odnosno prvu četvrtinu, koju su Katalonci dobili s 1-0. Kasnije su jugaši ubacili u višu brzinu i lakoćom dvoboj priveli kraju. S tri je pogotka »gospare« predvodio Andro Bušlje, a po dva su postigli Bošković, Joković i Hrošik. Zanimljivo, na tribinama se okupilo 400-tinjak gledatelja, od kojih su većina bila navijači našeg prvaka. Nakon četiri odigrana kola Jug ima maksimalnih 12 bodova, dok su Olympiacos i Marseille osvojili šest, a Barcelona je bez bodova. U 5. kolu momčad Emila Nikolića gostuje u Pireju. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Imperativ pobjede sputao Mladost</p>
<p>Remis je izvukao Teo Đogaš 20 sekundi prije kraja utakmice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četvrtfinale Eurolige sve je dalje od vaterpolista Mladosti. Nakon četiri kola mladostaši imaju samo jednu pobjedu i remis. Gostujuća Brescia na plivalištu uz Savu odigrala je protiv Mladosti neodlučenih 7-7 (0-2, 2-0, 3-2, 2-3). U preostala dva kola trebaju im pobjede kod kuće protiv Partizana i na gostovanju kod Ethnikosa.</p>
<p>S koliko su želje mladostaši ušli u utakmicu najbolje govori podatak o nijednom postignutom golu u prvoj četvrtini. Talijani su zabili dva, precizni su bili Ćirić i Hinić. Štritof je otvorio listu strijelaca kod domaćina u devetoj minuti, dok je Herceg zaključio prvo poluvrijeme. U nastavku su se mladostaši trgnuli i pogotcima Brkića i Štritofa poveli s 5-4 minutu i 47 sekundi prije kraja treće četvrtine. Na početku posljednjih osam minuta izjednačio je Ćirić. I onda su mladostaši trebali slomiti Bresciju. Naime, Pavić je prvo izvrsno skinuo peterac Ratha, a onda je Premuš doveo Mladost u vodstvo tri minute i 54 sekunde prije kraja. Ipak, Calcaterra ubrzo donosi novo izjednačenje Talijanima. Nakon toga su mladostaši dva puta promašili situacije s igračem više, što je kaznio Van der Meer pogotkom za 7-6. Remis je izvukao Đogaš 20 sekundi prije kraja utakmice.</p>
<p>»Morali smo pobijediti, međutim igrali smo nervozno i rastrgano i nismo zaslužili pobjedu. Možda se i moglo nešto isčupati, ali bilo je previše grešaka. Nema pobjeda kad se ovako igra. Možda nas je sputao imperativ pobjede«, rekao je trener Mladosti Veselin Đuho.</p>
<p>• Rezultati, 4. kolo: Partizan - Ethnikos 9-7, Mladost – Brescia 7-7; redoslijed: Brescia 8, Partizan 7, Mladost 4. Ethnikos 2. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Holywoodske zvijezde protiv rata u Iraku </p>
<p>Deseci tisuća Amerikanaca iz svih krajeva zemlje u subotu su na prosvjednom skupu i mimohodu u Washingtonu zatražili povlačenje američkih snaga iz Iraka</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Šutnja više nije opcija«, poručila je u subotu na velikom antiratnom mitingu u američkoj prijestolnici poznata hollywoodska zvijezda Jane Fonda. Ova čuvena glumica iz slavne glumačke obitelji Fonda, bila je prije 34 godine ikona antiratnih prosvjeda na kojima su se tada tražilo okončanje rata u Vijetnamu. </p>
<p>»Šutjela sam proteklih godina, jer sam se bojala da bi moje pojavljivanje moglo naštetiti našim vojnicima i nastojanjima da se oni vrate kućama iz Iraka«, rekla gotovo u suzama. Fonda, koju su 70-tih godina nazvali »Hanoi Jane«, zbog aluzija na tada glavni grad Vijetnama, samo je jedna od nekoliko osoba iz glumačke garde slavnih političkih aktivista koji prosvjeduju protiv ovog rata u Iraku; među njima su Susan Sarandon, Tim Robbins i Sean Penn. </p>
<p>Prema riječima organizatora, nevladine udruge »Ujedinjeni za mir«, prosvjed u Washingtonu tek je prvi u nizu. Iako se temperatura na istočnoj obali Amerike spuštala ispod ništice, na prosvjedu se okupilo oko 100.000 ljudi, koliko je i planirano. I poruka koju su željeli dostaviti novoizabranom Kongresu s demokratskolm većinom stigla je na traženu adresu. Pokraj govornice prosvjednici su postavili mrtvački kovčeg pokriven američkom zastavom uz par vojničkih čizama - kao simbol svakodnevnog dolaska tijela poginulih američkih vojnika iz Iraka. S tog mjesta poslane su dosad najoštrije poruke zakonodavcima pod Capitol Hillom, uz nimalo ugodna skandiranja na račun predsjednika Georgea Busha i dopredsjednika Dicka Cheneya. Glumac Robbins je potom potaknuo masu na skandiranje da, i pored navodnog obećanja danog predsjedniku Bushu od strane novih demokratskih lidera u Kongresu da neće biti »impeachmenta«, narod ipak želi da se predsjednik i njegov zamjenik Cheney optuže pod Capitol Hillom. Naravno, zbog uvođenja Amerikanaca u rat u Iraku koji donosi samo nove žrtve. Sean Penn je poručio kongresnicima i senatorima iz Demokratske stranke da će ih glasači kazniti već na izborima 2008. ako ne poduzmu žešću akciju od »neobvezujućih rezolucija« u Kongresu oko Iraka. Po njegovim riječima, Busha se mora zaustaviti odmah! »Ako oni ne ustanu i ne učine te rezolucije obvezujućima ništa manje od obveze koju nam stvara broj poginulih u Iraku, mi nećemo stati iza tih političara«, rekao je Penn.</p>
<p> On, kao i Jane Fonda te mnogi drugi govornici, naglašeno su uspoređivali rat u Iraku s Vijetnamom. Rat u Indokini ostao je u najgorim sjećanjima Amerikanaca jer su u njemu izgubili više od 50.000 svojih sunarodnjaka. Na subotnjim prosvjedima prvi put su se pojavili i neki časnici američke vojske. To je možda znak da, iza prikazivane monolitnosti u vojnim redovima, postoje i oni koji »misle drukčije«. Predsjedavajući pravosudnog odbora Zastupničkog doma, demokratski kongresnik John Conyers podsjetio je kako »Bush ima običaj smijeniti vojne lidere koji mu kažu da je rat u Iraku - propast«. »No«, rekao je ovaj zastupnik, »Bush ne može smijeniti narod koji protiv njega prosvjeduje«!</p>
<p>Hillary priznala odgovornost za potporu ratu </p>
<p>U svom prvom pojavljivanju u važnom izbornom okrugu Des Moines, u saveznoj državi Iowa, predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton bila je prisiljena priznati svoj dio »krivice« oko Iraka. U subotu, dok su trajali antiratni prosvjedi u Washingtonu, ona se javno pokajala zbog davanja svog glasa izglasavanju senatske rezolucije koja je 2003. omogućila predsjedniku Bushu uporabu vojne sile u Iraku. »Prihvaćam tu odgovornost«, rekla je senatorica iz New Yorka pritisnuta novom izbornom realnošću i prijetnjama svoje izborne baze demokratskim političarima da neće glasovati za njih 2008. ako se oni oštrije ne suprotstave nastavku »Bushevog rata u Iraku«. Hillary Clinton su proteklih dana, zbog nepriznavanja osobne krivnje prilikom glasovanja u korist iračke »ratne rezolucije« kritizirali njeni konkurenti za demokratsku predsjedničku nominaciju, senatori Barrack Obama i John Edwards. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nezgodni gafovi Segolene Royal </p>
<p>Blagu prednost koju je ministar policije Nicolas Sarkozy izborio </p>
<p>u anketama ugrožavaju optužbe da je zlorabio položaj</p>
<p>Nesretan niz vanjskopolitičkih gafova Segolene Royal, socijalističke kandidatkinje na predsjedničkim izborima u Francuskoj nastavio se proteklog tjedna kada je neoprezno izjavila da bi većina Francuza poduprla neovisnost Korzike. Samo nekoliko dana nakon što je izazvala službeni prosvjed kanadskog premijera Stephena Harpera podupirući neovisnost Quebeca, jedine kanadske provincije s frankofonom većinom, »Royal je nasjela na psinu i upustila se u telefonski razgovor s radijskim komičarom Geraldom Dahanom koji joj se predstavio kao premijer Quebeca. Dahan, kojeg smatraju bliskim konzervativnom protukandidatu Nicolasu Sarkozyju«, osvrnuo se na njezine izjave o Quebecu: »To je otprilike kao da kažemo da bi Korzika trebala biti neovisna od Francuske«. </p>
<p>Royal je kroz smijeh odgovorila da »Francuzi ne bi imali ništa protiv«, napominjući: »Nemojte to ponavljati je bi to u Francuskoj izazvalo novi incident. To je tajna«. No, Dahan je izjavu pustio u eter, a prenijeli su je i tiskani mediji čime je dodatno potkopan njezin politički kredibilitet. </p>
<p> Izjavom o Korzici, čija je neovisnost neprihvatljiva službenom Parizu, Royal je naime nastavila niz gafova koje njezini protivnici pomno bilježe: početkom prosinca tijekom posjeta Libanonu sa zakašnjenjem se ogradila od izjave jednog političara Hezbollaha koji je postupke Izraelaca usporedio s metodama njemačkih nacista. Kandidatkinja je svoj propust objasnila činjenicom da izjava nije prevedena. Ni njezin prošlomjesečni posjet Kini, koji su njoj neskloni mediji zbog izostanka susreta s najvišim državnim dužnosnicima proglasili »privatnim odmorom«, nije prošao bez incidenta: Royal je pohvalila pravosudni sustav zemlje koja je na meti kritika svih relevantnih udruga zbog kršenja ljudskih prava, navodeći da sudovi u Kini rade brže nego u Francuskoj. </p>
<p>No, ni Sarkozyju ne cvatu ruže. Kandidatu koji još uvijek obnaša dužnost ministra unutarnjih poslova predbacuje se da je zlorabio svoju dužnost da bi prikupio kompromitirajuće informacije o obitelji Segolene Royal i o njezinim suradnicima. </p>
<p>Najviše medijske pozornosti izazvala je činjenica da se obavještajna služba bavila prošlošću Bruna Rebellea, bivšeg čelnika francuskog Greenepeacea kojega je Royal imenovala svojim savjetnikom za ekološka pitanja. Rebelle je zbog istrage pokrenuo sudskim postupak u kojem se Sarkozy mogao pojaviti kao svjedok. Iako Sarkozy ogorčeno odbacuje optužbe da je dao špijunirati političke suparnike, što njegovi suradnici tumače kao pokušaj odvraćanja pozornosti od gafova Royal, javnost nije sasvim uvjerena. </p>
<p>Nove sumnje u zloporabu ovlasti pobudila je činjenica da je tajna policija nedavno poslala agenta da ispita Antoinea Royala, brata socijalističke kandidatkinje. Ove optužbe bi mogle ugroziti rejting konzervativnog kandidata koji je tek nedavno izborio prednost u anketama: nova ispitivanja pokazuju da Sarkozyja podupire 52 posto birača, dok se za Royal izjašnjava 48 posto. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>NATO podržao Ahtisaarijev prijedlog</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prijedlog posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija za rješenje budućeg statusa Kosova, koji je on iznio u petak na sastanku s predstavnicima Kontaktne skupine u Beču, donosi niz vrlo neugodnih iznenađenja i za Beograd i za Prištinu. Najveće od svih je to što se nigdje eksplicitno ne spominje riječ neovisnost, iako čitav prijedlog upućuje na stvaranje nove države. </p>
<p>Diplomatski izvori objašnjavaju da je to ustupak Rusiji, učinjen u posljednjem trenutku kako bi se ona suzdržala od veta u Vijeću sigurnosti. Ahtisaarijev prijedlog upućuje na mogućnost članstva Kosova u UN-u, MMF-u, Svjetskoj banci, OESS-u te drugim međunarodnim organizacijama čije su članice neovisne države. Kosovske institucije bi trebale, nakon završetka mandata UNMIK-a, pod nadzorom nove EU misije u nekoliko faza preuzeti nadležnosti na području vanjske politike, financija i gospodarstva. Institucije s proširenim mandatom imale bi pravo donijeti novi ustav i započeti izgradnju države od temelja.</p>
<p>Sigurnost na Kosovu jamčit će međunarodna nazočnost, ali će Kosovo imati i vlastite snage sigurnosti - Kosovske obrambene snage, profesionalne i nepolitizirane strukture koja bi imala 2500 tisuće pripadnika u aktivnoj službi i 800 u pričuvi, naoružanih lakim oružjem, navodi izvor iz američkog State Departmenta. </p>
<p>Status Kosovske Mitrovice bio bi riješen administrativnom podjelom grada na dvije općine, južnu s albanskom i sjevernu sa srpskom većinom, dok bi o funkcioniranju komunalnih sustava brinula zajednička komisija na čelu s međunarodnim upraviteljem, po modelu primijenjenom u Mostaru nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Općine sa srpskom većinom imale bi dodatne nadležnosti u kulturnim i vjerskim pitanjima, a srpski jezik bio bi u ravnopravan albanskom na čitavom području Kosova.</p>
<p>Iako Ahtisaarijev prijedlog nije koncipiran u stilu »uzmi ili ostavi«, on je u cijelosti već dobio potporu NATO-a. Rumunjska i Grčka traže da se o njemu još pregovara. S druge strane, prvi zamjenik ruskog premijera Dmitrij Medvedov, koji je i najozbiljniji kandidat za predsjednika na izborima 2008. godine, izjavio je da »uopće nije siguran da je ta opcija najbolja«.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nove zgode obitelji Kosmički</p>
<p>Snima se druga sezona popularne domaće humoristične serija »Odmori se, zaslužio si«</p>
<p>Ovih je dana počelo snimanje druge sezone humoristične serije »Odmori se, zaslužio si«, autorskoga tandema Gorana i Snježane Tribuson. U zagrebačkoj Harambašićevoj ulici snimale su se scene eksterijera. Podsjetimo, radnja serije prati život peteročlane obitelji Kosmički. U novih deset nastavaka ponovno ćemo se susresti s Markom (Ivo Gregurević), mrzovoljnim ocem obitelji koji je u stalnome konfliktu s ostalim njezinim članovima – suprugom i brižnom kućanicom Ružom (Vera Zima) te njihovo troje djece, sinovima Nenom (Igor Mešin) i Dudom (Goran Navojec) te kćeri Bibom (Dora Fišter Toš). Tu su i dalje neizbježni susjedi, mesarski obrtnik Bajs (Ante Čedo Martinić) i njegova supruga Melita (Ksenija Marinković), te gazda Berti (Zoran Čubrilo) sa svojim kafićem »preko puta« u kojem se skuplja šarolika ekipa likova iz kvarta, na čelu s mjesnim majstorom za sve poslove, Didom (Predrag Vušović). Tom veselom panoptikumu lica pridružit će se i nova, jer je svaka epizoda koncentrirana oko neobična događaja ili osobe, uzrokujući cijeli niz duhovitih, a ponekad i crnohumornih učinaka. Tako će u novoj sezoni gostovati Ljiljana Bogojević, Nikola Novosel, Ljubo Kerekeš, Dražen Turina Šajeta, Goran Grgić, Drago Diklić, Damir Lončar, Jasmin Telalović, Žarko Potočnjak, Emir Hadžihafizbegović, Mirjana Rogina i Bogdan Diklić. </p>
<p>»Uveli smo novi lik koji će nam omogućiti da povežemo radnju svih epizoda«, kazala nam je koscenaristica i koredateljica Snježana Tribuson, dodavši kako će se svih deset novih epizoda snimati u Zagrebu, najvećim dijelom u studiju u Stupniku. Kako je gledanost serije prošle sezone iznosila između 24 i 33 posto, Tribuson se nada da će i idućom postići jednak prijam kod gledatelja. Ista očekivanja dijeli i urednica Dramskog programa HTV-a Jasmina Božinovska Živalj, objašnjavajući neuobičajeno visoku gledanost za neku domaću seriju, razlogom što je riječ o provjerenom autorskome dvojcu koji je uz to scenarij za taj projekt dugo i pomno pripremao. »Serija će biti gotova do trećeg mjeseca, a prva epizoda ide 11. ožujka, nedjeljom u najgledanijem terminu, Prvog programa nakon ‘Milijunaša’«, kaže Božinovska Živalj, te za travanj u terminima Dramskog programa najavljuje i novu sezonu »Policijskih priča«. Scenarij i dalje potpisuju Goran i Snježana Tribuson, kojoj se u redateljskom poslu, osim Nevena Hitreca s kojim je radila i na prvoj sezoni, ove godine pridružio i Istvan Filaković.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Moss, nasljednik Lassie</p>
<p>Nova zvijezda filmskih ekrana je španijel imena Moss kojemu mnogi predviđaju da će dosegnuti slavu popularne Lassie. Moss je u svom najnovijem filmu »Miss Potter« glumio maskotu Renee Zellwegwer, koja utjelovljuje Beatriz Potter, jednu od najomiljenijih dječjih spisateljica. Glumica i njezin pas toliko su se zbližili za vrijeme snimanja da su nakon tri tjedna snimanja - ostali zajedno. [G.T.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kist briše probleme</p>
<p>Na radionici likovnih doživljaja, osim slikarskih tehnika i povijesti umjetnosti, uči se kako odbaciti bolne emocije</p>
<p>Želeći spojiti likovnu umjetnost s osobnim rastom i razvojem, slikarica i likovna pedagoginja u neformalnom odgoju Andrea Weiss Sadeh prije nekoliko je godina, po dolasku iz Izraela u Zagreb, došla na zanimljivu ideju; otvoriti radionicu likovnih doživljaja.</p>
<p>»Želim omogućiti svakome razumijevanje jezika i osnovnih pojmova likovnih umjetnosti, bez obzira na prethodno iskustvo, znanje ili talent. Također, želim da oni kojima predajem naprave korak više u vlastitom kreativnom razvoju, pogledaju na svoju osobnost iz neke druge perspektive te da putem likovnih tehnika izraze svoje misli, osjećaje, traume ili probleme«, pojašnjava pedagoginja. Predviđeno je da radionica traje dvije godine tijekom kojih se polaznici educiraju o likovnim tehnikama, smjerovima i školama umjetnosti u različitim povijesnim razdobljima. No podjednako su važne i energetske vježbe koje uz slikanje za štafelajem potiču izražavanje unutarnjih psihičkih stanja, dvojbi i problema kojih mnogi ljudi često i nisu svjesni prije dolaska na radionicu. »Vježbe su zasnovane na intuiciji i introspekciji. Njihova je svrha vraćanje radosti i vjere u sebe, te poboljšanje kvalitete življenja kreativnim izražavanjem«, ističe Andrea Weiss Sadeh. Posebno je zanimljiva, dodaje, tzv. energetska vježba proljetnog čišćenja kada polaznici grupe dobiju zadatak kroz likovni rad odbaciti emociju ili stanje zbog koje su pod svakodnevnim stresom i koja ih sprječava u vlastitom napretku. Kao posljedica toga, pojašnjava slikarica, na papiru ili platnu nastaje vlastito viđenje osjećaja samoprijegora, grižnje savjesti, te slika ili crtež loše intimne veze koja im crpi snagu i odvlači koncentraciju. Sve ovisi o tome na kojem životnom području čovjek ima najviše problema. </p>
<p>Polaznici radionice najčešće su zaposleni ljudi iznad tridesete godine koji u slobodno vrijeme žele na sat ili dva utonuti u mir i tako zaviriti u dubinu svoje duše i razmotriti tok svijesti. U tome im pomažu glazba, vizualizacija i meditacija, pokret kistom, boje i opuštajuća atmosfera zbog čega se većina polaznika, kaže likovna pedagoginja, nakon nekog vremena uspješnije nosi s bolnim emocijama ili lošim raspoloženjima. </p>
<p>»Polaznici s vremenom postaju samosvjesniji i mnogo otvoreniji ljudi s većom razinom samopoštovanja. Također, mnogi od njih nakon nekog vremena nađu sigurnost vlastita likovnog izričaja da se nerijetko poslije javnosti predstavljaju na samostalnim i skupnim izložbama«, zaključuje slikarica Andrea Weiss Sadeh. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ivana pod zaštitom</p>
<p>Humanitarni glazbeni spektakl, dubrovačka Festa, opet je napunio gledalište Sportske dvorane. Dvadesetak pjevača, među kojima su bili Zorica Kondža, Kemal Monteno, Ivana Banfić, Sandi i trio Feminem, podigli su dubrovačku publiku na noge. Posebno su je zagrijali veterani Lado Leskovar i Đorđi Peruzović koji su u Dubrovniku pjevali kao na vrhuncu svoje karijere i »natjerali« i SDP-ovu potpredsjednicu Željku Antunović da zapjeva pjesme svoje mladosti. No najzanimljiviji dio te glazbene priredbe događao se iza scene gdje su se pjevači u polumraku, čekajući svoj nastup, družili uz vodu u plastičnim polulitrenkama. Zahvaljujući tračevima o navodnoj vezi s Tonijem Cetinskim u središtu pozornosti novinara, snimatelja i fotoreportera bila je Ivana Banfić koja se u Dubrovniku pojavila s krupnim tjelobraniteljem u crnom kožnjaku. I dok nikome nije bilo jasno što će joj takva zaštita u gradu kojim i najveće svjetske pjevačke i glumačke zvijezde šeću bez osiguranja, korpulentan se zaštitnik nije odvajao od svoje »štićenice«, osim kada je stupila na pozornicu, ali i tu je bio na korak od nje. Toni Cetinski je, međutim, u posljednji trenutak odustao od dolaska na Festu. I dok su se hrvatske zvijezde i zvjezdice veselo družile, tajanstvena Ivana, u Madonninu je stilu, vrijeme provela sama u garderobi ispred koje je stražu čuvao »Kevin« (Prema Kevinu Costneru iz filma »Tjelesni čuvar«), kako su ga nazvali novinari. Snimanje Ivane je bilo zabranjeno novinarima i dok se vraćala u garderobu nakon nastupa. Ivaninim se tjelobraniteljem nakratko »poslužila« i Vlatka Pokos koja je njime zaprijetila novinaru kada joj je postavio pitanje o sudskoj presudi njezinu mužu Dikanu Radeljaku, zbog devastacije spomenika nulte kategorije u Dubrovniku. Dubrovačka se Festa u subotu nastavila koncertom Zlatana Stipišića Gibonnija, te završila u nedjelju kajkavskim popevkama »Od Kaja do Fale«. [A. Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dom anđela čuvara</p>
<p>Nevelika prodavaonica osvaja optimizmom, jer se iz svakog kutka smiješe umiljata krilata bića</p>
<p>Anđeli mnogima od nas imaju posebno značenje. Skupljači njihovih figurica čim ih ugledaju u izlogu privučeni su kao magnetom. No donedavno u nas nije lako bilo doći do praktičnih ili ukrasnih predmeta s njihovim likom, osim u predbožićno doba kada nam se smiješe iz gotovo svakog izloga. Upravo je želja da Zagrepčanima i svima ostalima ponudi prodavaonicu kakva u nas ne postoji nagnala Julijanu Golomeić da u Radićevoj ulici otvori »Guardian Angel«. Za tu prodavaonicu s osobnošću inspiraciju je pronašla u Firenci gdje je jednom prigodom naišla na dućan o kakvom je maštala. Sada je ostvarila svoj san, pa se iz svakog kutka njezine prodavaonice smiješe razigrani talijanski, ručno rađeni anđelčići. Način izrade je tradicionalan i od prirodnih materijala poput drva i resine, vrste kiparske smole.</p>
<p>Dućan obiluje predmetima za svačiji džep. U njemu se mogu pronaći sitnice poput olovaka, kutijica za ruževe, magneta za hladnjak za koje treba izdvojiti nekoliko desetaka kuna, te skuplji predmeti poput kožnatog dnevnika. Poslužavnika starinskog štiha ima raznih veličina, za dame koje žele uvijek biti pod zaštitom anđela velik je izbor narukvica, broševa, medaljona i naušnica, a tko želi oplemeniti svoj dom, može izabrati jastučnicu ili svjetiljku s anđeoskim motivom. </p>
<p>U tom se dućanu morate osjećati ugodno, jer vas nebeska krilata bića pune pozitivnom energijom. Gospođa koja je ušla u njega oduševljeno je rekla kako se osjeća odlično dok je gleda mnoštvo anđela. Drugi su se pak raspitivali za veće kutije za nakit ili torbe. Uskoro će se u »Guardian Angelu« moći nabaviti figurice anđela veličine od četiri do deset centimetra. Njihova je posebnost u tome što će svaka nositi neku poruku za ljubav, sreću ili zdravlje. Bit će i natpisa poput »Moja mama je anđeo« i sličnih. Vlasnica se nada da će otprilike za pola godine ponudu obogatiti i namještajem, pa će svi koji to žele moći opremiti sobu kao iz mašte. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ukradeno računalo s podacima o oboljelima od PTSP-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom vikenda provaljeno je u prostorije Središnje udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), na Remetinečkoj cesti. Iz prostorija je ukradeno računalo u kojemu je bila baza podataka oboljelih branitelja iz cijele Hrvatske. </p>
<p>Budući da je krađa prijavljena tek u nedjelju oko 10 sati, policija o njoj nije izvijestila na redovitoj konferenciji za novinare, koja se održava upravo u to vrijeme. Na upit Vjesnika, djelatnici PU zagrebačke potvrdili su krađu računala, ali i ustvrdili kako ne znaju što se u računalu nalazilo. </p>
<p>Ante Baranić, predsjednik Udruge, novinarima je rekao kako iz prostorija ništa drugo nije ukradeno. »Lopovi su dobro znali što traže« - istaknuo je Baranić.</p>
<p>Budući da je Udruga u više navrata razotkrila lažne branitelje - te su te osobe i kazneno prijavljene - Baranić smatra kako je riječ o nečijoj osveti. Također, boji se da bi lopovi te podatke mogli zlorabiti. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dječake pretukli i oteli im mobitele</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Žrtve razbojstava koja su se tijekom subotnje večeri dogodila na području Zagreba, u Maksimiru i u Novom Zagrebu, u oba su slučaja maloljetnici. Osim što su ostali bez svojih mobitela, dječaci su i pretučeni, a braća napadnuta u Novom Zagrebu u strahu od daljnjih batina, sami su razbojnicima predali mobitele.</p>
<p> Nepoznati muškarac u subotu nešto iza 18 sati izudarao je po glavi 14-godišnjeg dječaka i iz hlača mu uzeo mobitel vrijedan nekoliko tisuća kuna. Njega i prijatelja »zaskočio« je dok su šetali Kenedyevim trgom na Sveticama, te im najprije naredio da predaju telefone, no prijatelj nesretnog dječaka uspio je pobjeći.</p>
<p> Da vožnja bez karte nije uvijek i naskuplja vožnja, uvjerili su se braća u dobi od 13 i 16 godina, koji su napadnuti i opljačkani tijekom vožnje tramvajem kroz Novi Zagreb u subotu oko 22 sati. Na stanici Savski gaj naime, u tramvaj su ušla četvorica njima nepoznatih muškaraca, te od starijeg brata, koji je bio u društvu još trojice prijatelja, jedan od njih zatražio je da mu preda svoj mobitel. Nezadovoljan dječakovim odgovorom da nema telefon, nasilnik ga je udario šakom u glavu, te je nesretno dijete popustilo i iz džepa izvadilo mobitel. Potom je drugi iz razbojničke skupine, isto zatražio od mlađeg brata, te su obojica ostala bez svojih aparata. Kada je 16-godišnjak zatražio nazad svoj mobitel, počinitelj mu je počeo prijetiti i pljunuo ga u lice. Razbojnici su na sljedećoj stanici sišli s tramvaja i s aparatima od nekoliko tisuća kuna, jednostavno odšetali.[Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Pokosio« policajce koji su osiguravali mjesto nesreće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok su u subotu oko 11 sati policijskim vozilom »škoda octavia« dvojica policajaca osiguravala mjesto manje prometne nesreće na Slavonskoj aveniji, nedaleko od raskrižja s ulicom Ljudevita Posavskog, na njih je naletio Ivo B. (49), državljanin BiH, svojim terencem »chryslerom grand voyagerom«, austrijskih nacionalnih oznaka.</p>
<p>Kako smo doznali, tijekom vožnje, u smjeru Zagreba, slovenski državljanin je svojim »audijem 100« udario u rubnjak na Slavonskoj aveniji, zbog čega mu je otpao kotač. Zaustavio je vozilo, a ubrzo su dvojica policajaca službenom »škodom octaviom«, sa upaljenim rotacionim svjetlom i žmigavcima, osiguravali mjesto nesreće. Osim policajaca, u pomoć unesrećenim Slovencima priskočio je i 21-godišnji rumunjski državljanin, svojim »VW ventom«, kojeg je parkirao između policijskog auta i slovenskog »audija«. I dok su čekali kamion vučne službe, na policijsku »octaviu« naletio je Ivo B. svojim »chryslerom«, a od siline udara dogodio se lančani sudar svih zaustavljenih automobila. Policajac E.Š. (47) koji je bio na mjestu vozača u službenom vozilu, lakše je ozlijeđen, dok je I.G. (41), sa suvozačkom mjesta udario glavom u vjetrobransko staklo. U sudaru je ozlijeđen i Ivo B., vozač »chryslera«, a sva trojica su prevezena vozilom hitne pomoći u Kliniku za traumatologiju. Teže ozlijeđeni policajac I.G. (potres mozga) zadržan je na liječenju. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uhićen diler heroina s Malešnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je tijekom redovite kontrole prometa, u petak kod 29-godišnjega Zlatka Č. pronašla manju količinu heroina, policija je u pretrazi njegovoga stana pronašla još 103 grama te droge, vagu za precizno mjerenje, oko 4000 kuna, i oko 4 grama hašiša, neslužbeno se doznaje. Policajci su osumnjičenikov automobil zaustavili u petak oko 16 sati na križanju Slavonske avenije i Ulice hrvatske bratske zajednice, a nakon što su kod njega pronađeni paketići sa oko 5 grama heroina, Zlatko Č. je najprije bio prepraćen prekršajnom sucu. No istovremeno sa prekršajnom obradom, obaviješteni su i inspektori Odjela za droge, koji su ubrzo, uz sudski nalog, pretražili stan Zlatka Č. na Malešnici u kojem je pronađena znatno veća količina heroina, te vaga, što je ukazivalo da se radi o preprodavaču. Za novac koji je pronađen kod njega policajci također sumnjaju da potječe od preprodaje droge. Zlatko Č. je u subotu navečer prepraćen dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, a saslušan je u nedjelju ujutro, nakon čega mu je određeno zadržavanje zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Napadnuta četvorica policajaca </p>
<p>CERNA</p>
<p> - U noći na subotu, oko 2,30 sati, ispred kafića »Tango & Cash« u Cerni, fizički su napadnuta četvorica policajaca, svi djelatnici PP Županja, a koji u trenutku napada nisu bili na dužnosti. Prethodno su policajci bili u kafiću, a napadnuti su pri odlasku kući. Iz policije je kratko priopćeno da je policajce napalo više osoba od kojih je pet punoljetno dok se za ostalima traga. Zasad nije moguće točno utvrditi što se te večeri događalo u Cerni. Po jednoj verziji napad na policajce inicirao je mlađi muškarac, od ranije poznat policiji po zloporabi droga.</p>
<p> Po drugoj policajci su tog mladića izveli iz kafića i ispitivali ga pa je na to nasilno reagirao mladićev otac, koji se također nalazio u kafiću. Veći incident spriječen je pozivom policijskoj ophodnji koja je stigla u pomoć napadnutim kolegama, pa su petoricu punoljetnih muškaraca umiješanih u napad na policajce priveli u policijsku postaju. [G.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Utopila se u Orljavi</p>
<p>POŽEGA</p>
<p> - U rukavcu rijeke Orljave kod naselja Vidovci pokraj Požege u nedjelju oko 2 sata mrtva je pronađena Marija Matić (71). Odmah po dojavi supruga Marijana, sina Ante i unuka Ivana, koji su pronašli Marijino mrtvo tijelo, na mjesto nesreće izašli su i očevid obavili djelatnici PU Požeško slavonske. Prema Antinim riječima, njegova je majka iz kuće izašla oko osam sati. Vjerovali su da je otišla kod prijateljice, jer se nikad nije udaljavala i duže zadržavala izvan kuće. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, a nje nije bilo, suprug, sin i unuk krenuli su u potragu i njezino su tijelo pronašli u Orljavi. Ante kaže kako mu je majka, od rođenja sestre 1972., oboljela na živce. [Z.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ulaganje od 70 milijuna eura </p>
<p>Novi bi sustav kroz povećanje konkurentnosti Ini trebao osigurati vodeću poziciju u regiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon godinu i pol opsežnih priprema u Ini je nedavno uz veliku pomoć konzultanata iz IBM-a pokrenut SAP, najkvalitetniji informatički sustav pomoću kojeg će ubuduće poslovati gotovo na svim razinama i koji bi Ini trebao osigurati vodeću poziciju ne samo na domaćem tržištu nego i u regiji.</p>
<p>U njegovo uvođenje uloženo je čak 70 milijuna eura ali to nije puno kad se zna da se radi o dosad najvećem reinženjeringu i potpunoj informatizaciji poslovnih procesa u najvećoj hrvatskoj kompaniji kojim će se do najveće moguće razine integrirati i automatizirati poslovni procesi, povećati njene konkurentske prednosti, smanjiti troškovi te tako osigurati bolji povrat uloženog novca i profit, ističu u Ini.</p>
<p>O kakvom se informatičkom sustavu radi najbolje pokazuje podatak da ga kao vrlo važnu podršku uspješnom poslovanju već koristi oko 30.000 kompanija širom svijeta te 12 milijuna ljudi u 120 država. Još je zanimljiviji podatak da s liste FORTUNE 500 čak 97 posto »naftaških« kompanija koristi SAP. Ukratko, nema gotovo niti jedne iole relevantne naftne kompanije bez tog trenutno najkvalitetnijeg softvera za naftni biznis na svijetu.</p>
<p>Koliko je SAP važan za uspješno poslovanje Ine i njenu privatizaciju među prvima je istaknuo Laszlo Geszti, donedavni zamjenik predsjednika Uprave Ine. On je početkom prošle godine upozorio da Ina neće biti spremna za prodaju njenih dionica na burzi do uvođenja takvog integriranog informacijskog sustava koji menadžmentu na vrijeme osigurava sve informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka. </p>
<p>Da je bio u pravu ukazuje i činjenica da su Inine dionice nakon prvotne odgode počele kotirati na burzi baš u vrijeme između uvođenja prvog i drugog dijela tog informatičkog sustava.</p>
<p>I u Hrvatskoj već stotinjak uspješnih tvrtki koristi SAP. Hrvatska lokalna verzija sustava postoji od 1996. i upravo je u Ini započela prva primjena na pilot-projektu u Rijeci. Nakon toga je bilo pokušaja uvođenja SAP-a u cijelu Inu no tek s sadašnjom Upravom i »sazrijevanjem« kompanije došlo je vrijeme da se krene u taj veliki projekt, objašnjavaju u Ini. Na to je vjerojatno utjecala i činjenica da je SAP nekoliko godina ranije uspješno uveo i njihov strateški partner i suvlasnik mađarski MOL. </p>
<p>Angie Braun, Inina voditeljica Tima za upravljanje projektom uvođenja SAP-a, ističe da će se prava vrijednost projekta u potpunosti vidjeti tek za dvije godine nakon što svi korisnici nakon perioda uhodavanja nauče iz njega izvući maksimalnu korist jer taj sustav daje vrhunske podatke i informacije.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>TLM ipak za jednu kunu</p>
<p>Riječ je o 80,2 posto državnog portfelja u šibenskoj tvrtki</p>
<p>Hrvatski fond za privatizaciju objavio je javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju 1.475.683 ili 80,2 posto dionica šibenske Tvornice lakih metala po posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune, a rok za podnošenje ponuda istječe 12. ožujka u 14 sati.</p>
<p>Oko pet posto dionica ostaje rezervirano u HFP-u, 12 posto je u rukama malih dioničara, a ostatak su vlastite dionice.</p>
<p>Novost u ovom natječaju je mogućnost da ponuditelji sami predlože popust za kupnju svih dospjelih obveza tvrtke prema Ministarstvu financija, s osnova neplaćenih poreza i doprinosa, protestiranih i plaćenih jamstava i slično, a koje ukupno iznose više od 375 milijuna kuna.</p>
<p>Ujedno, ponuditelji trebaju predložiti i program podmirenja nedospjelih obveza TLM-a prema komercijalnim bankama pokrivenih državnim garancijama. Riječ je o oko 430 milijuna kuna glavnice te gotovo 64 milijuna kuna ugovorenih kamata.</p>
<p>Ponude bi trebale sadržavati i ponudu popusta za kupnju dospjelih obveza TLM-a prema ostalim državnim vjerovnicima, poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, a koje iznose više od 86 milijuna kuna.</p>
<p>Pritom se navodi kako »svi ponuđeni popusti moraju biti apsolutno nužni za ponovnu uspostavu dugoročne isplativosti društva u predloženom roku«.</p>
<p>Ponuditelji bi trebali preuzeti i obvezu da će u potpunosti podmiriti sve ostale obveze TLM-a prema ostalim vjerovnicima, a koje su u rujnu lani iznosile više od 80 milijuna kuna.</p>
<p>Uz uobičajene uvjete, poput zadržavanja osnovne djelatnosti TLM-a i podnošenja petogodišnjeg poslovnog plana, ponuditelji bi se trebali obvezati i da će 1400 od trenutačnih 1593 zaposlenika TLM-a zadržati na rok od najmanje dvije godine od preuzimanja društva.</p>
<p>Najjači tvornički HUS-ov sindikat smatra da su dosadašnji natječajni uvjeti bili dobri za zaposlenike, dok manjinski sindikat SMH nema jasne stavove jer kažu kako su protiv obnove proizvodnje u elektrolizi. S druge strane, za ponudu litavske tvrtke s drugog natječaja kažu da je bila kvalitetna, pa mjesec dana nakon što je HFP odbio Litavce, traže pismeno obrazloženje takve odluke.</p>
<p>Bez obzira na to tko će postati vlasnik tvornice iza koje je 70 godina prerade aluminija, koji je u Hrvatskoj proglašen strateškim proizvodom, trebat će sigurnu isporuku kvalitetnih aluminijskih blokova i trupaca. Svi dosad zainteresirani za kupnju šibenskog aluminijaša istaknuli su kako žele dugogodišnji ugovor s mostarskim Aluminijem o sigurnoj i kvalitetnoj isporuci sirovine.</p>
<p>Ivo Koštan, direktor Uprave TLM-a i Mijo Brajković, direktor mostarskog Aluminija potpisali su ovih dana ugovor o ovogodišnjoj isporuci 51.000 tona blokova i trupaca vrijednih 150 milijuna američkih dolara. Tom isporukom TLM osigurava čak 85 posto svojih ukupnih potreba. U pripremi je i izrada dugogodišnjeg ugovora o isporuci aluminijskih poluproizvoda kojim će se u narednih pet godina jamčiti isporuka 60.000 na robe godišnje vrijedne 180 milijuna američkih dolara.</p>
<p>Ivo Koštan smatra da se ovim ugovorima u TLM-u stvara solidna podloga za bolju privatizacijsku poziciju, te dodaje kako je mostarski aluminij visoke čistoće i kvalitete, što je također vrlo bitno. Šibensko i mostarsko poduzeće surađuju punih 25 godina, a suradnja je intenzivirana početkom 1990-ih.</p>
<p>Za razliku od mostarske tvornice koja je nakon rata počela uspješno poslovati, šibensko se poduzeće nije uspjelo najbolje snaći u tržišnoj utakmici. Država je sve vrijeme TLM-u otpisivala dugove i davala jamstva za kredite. TLM raspolaže s otprilike 630.000 metara četvornih zemljišta koje se nalazi u blizini mora. TLM-ov plus je i sigurno tržište za plasman proizvoda na kojem imaju više od 380 kupaca. Zadnja investicija bila je ona u Tvornicu valjanih proizvoda, u koju je uloženo preko 50 milijuna eura. U Tvornicu prešanih proizvoda nije se ulagalo od 1977., a zadnje zapošljavanje bilo je prije više od desetak godina.</p>
<p>Bez obzira na tu okolnost, danas u TLM-u ima viška radnika, ali istodobno i manjka u proizvodnji. Sedamdesetak radnika prijavilo se za odlazak iz tvrtke s otpremninama. TLM godišnje proizvodi oko 150 milijuna kuna gubitaka.</p>
<p>Interes za privatizaciju mostarskog Aluminija dosad su iskazale tvrtke Rusal, kojim vlada milijarder Oleg Deripaska koji raspolaže sa 66 posto tvorničkog udjela, te švicarski Glencor.</p>
<p>Za šibenski TLM interes su iskazali - litavska investicijska UKIO Banko, korejski Samsung, slovački aluminijski div, španjolski Alucoil koji je dio korporacije Aliberico, te Hrvatski konzorcij koji čini pet poduzeća - Zagrebmontaža d.d., Feal d.o.o., Alu Flex Pack, d.o.o. Dalekovodi d.d. i Konstruktor inženjering d.d. Tvrtke koje čine Hrvatski konzorcij godišnje imaju ukupno oko 5 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju oko 6000 radnika. Ostaje vidjeti tko će se javiti na treći natječaj. Već sada je izvjesno da su interesi podijeljeni i da svatko ima svog favorita kojeg bi sutra rado vidio u TLM-u.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Premija osiguravatelja 8,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravatelja iznosila je na kraju 2006. godine gotovo 8,2 milijardi kuna i bila je 725,5 milijuna kuna ili 9,7 posto veća nego krajem studenoga prošle godine, pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).</p>
<p>Od ukupnog iznosa bruto premija iz 2006. godine na neživotna se osiguranja odnosilo više od šest milijardi kuna, a životna 2,17 milijardi kuna.</p>
<p>Najveći udio u ukupnom iznosu zaračunate bruto premije, 35,97 posto ili 2,94 milijarde kuna, na kraju prošle godine imalo je Croatia osiguranje.</p>
<p>Slijede Euroherc, s ukupnom premijom od 920,9 milijuna kuna (i to samo u neživotnom osiguranju), što čini tržišni udio od 11,24 posto, te Allianz, koji je s premijom u iznosu od 873,5 milijun kuna na kraju 2006. godine zauzimao 10,67 posto hrvatskog osiguravateljnog tržišta.</p>
<p>Croatia osiguranje je lani držalo primat na tržištu neživotnih osiguranja, sa zaračunatom bruto premijom u iznosu većem od 2,65 milijarde kuna ili 44,15 posto ukupne premije u tom segmentu tržišta. Tomu treba dodati i 59,14 milijuna kuna (0,98-postotni udio) premije Croatia zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Slijede Euroherc, čiji je udio u ovom segmentu tržišta iznosio 15,31 posto, te Jadransko osiguranje, sa 612,8 milijuna kuna premije ili 10,19-postotnim udjelom.</p>
<p>U životnom osiguranju pak prvo mjesto na kraju 2006. godine zauzima Allianz s premijom u iznosu od 354,08 milijuna kuna i udjelom od 16,27 posto.</p>
<p>Croatia osiguranje je s premijom u iznosu od 291,15 milijuna kuna i 13,38-postotnim udjelom zauzelo drugo mjesto, a na trećem je Grawe osiguranje, koje bilježi 246,6 milijuna kuna zaračunate bruto premije te udio na tržištu životnih osiguranja od 11,34 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dogovor o liberalizaciji trgovine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pregovori Svjetske trgovačke organizacije (WTO) koji su suspendirani u srpnju prošle godine zbog razlika u stavovima u vezi s američkim poljoprivrednim subvencijama i europskim porezom na uvoz, nastavljeni su u okviru Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom Davosu. Tom je prilikom brazilski predsjednik Luis Inasio da Silva apelirao na bogate nacije da pokažu fleksibilnost i pomognu u postizanju ključnog sporazuma. </p>
<p>»Nikad nismo bili tako blizu postizanju sporazuma«, rekao je Da Silva okupljenim političarima i poslovnim ljudima, tijekom sastanka, dodavši da je Brazil spreman na ustupke ukoliko Europa i SAD pokažu spremnost da poduzmu odgovarajuće korake. Trgovački sporazum utjecao bi na smanjenje siromaštva u mnogim zemljama, a u svjetsku ekonomiju ubrizgao bi dodatne milijarde dolara, rekao je brazilski predsjednik.</p>
<p> SAD i Europska unija žele da zemlje poput Brazila i Indije otvore svoje ekonomije za industrijske proizvode i usluge visokorazvijenih zemalja, dok s druge strane zemlje u razvoju tvrde da SAD i EU prvo moraju ukinuti poljoprivredne subvencije i poreze na uvoz, ukoliko se želi postići bilo kakav napredak. </p>
<p>Pokažu li sve zainteresirane strane spremnost na kompromis možda već na ovom sastanku svjetska gospodarstva postignu prvi konkretni dogovor nakon godina prepucavanja i nadmudrivanja. [L.Capar]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Od danas naknade za predane olupine</p>
<p>Za otpadno vozilo koje sam preda u privremeno skladište skupljača vlasnik dobiva 40 lipa po kilogramu vozila</p>
<p>Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od ponedjeljka u cijeloj Hrvatskoj počinje s organiziranim prikupljanjem otpadnih vozila u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima, koji je krajem prošle godine donijela ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić.</p>
<p> Radi toga su zaključili ugovore s ovlaštenim skupljačima i oporabiteljima - zagrebačkim tvrtkama C.I.O.S. i CE-ZA-R te Sirovinom odlagalište iz Zadra. Te tvrtke će do izdavanja propisanih koncesija na temelju javnog natječaj koji objavljuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a najdulje do početka svibnja ove godine, privremeno skupljati, privremeno skladištiti i obrađivati otpadna vozila.</p>
<p>Građani, odnosno posjednici otpadnih vozila, po pravilniku su stekli pravo na naknadu koju im pri predaji vozila isplaćuje skupljač. Za otpadno vozilo koje sam preda u privremeno skladište skupljača posjednik dobiva naknadu od 40 lipa po kilogramu (uključujući PDV). Osobni automobil prosječno teži oko 1000 kilograma, što znači da će u tom slučaju vlasnik dobiti oko 400 kuna, ali kod većih vozila naknada može biti i nekoliko puta veća. Ako posjednik pozove skupljača da vozilo odveze do privremenog skladišta naknada iznosi 10 lipa po kilogramu (uključujući i PDV). Potpisom na prateći list posjednik treba potvrditi da je primio naknadu. Pravilnik se primjenjuje na motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedala vozača imaju još najviše osam sjedala, motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone i motorna vozila na tri kotača osim motornih tricikala. </p>
<p>Fond će isplaćivati skupljačima naknadu za skupljena otpadna vozila i naknadu koju je skupljač isplatio posjedniku otpadnog vozila. </p>
<p>Skupljač uz zahtjev za isplatu naknade Fondu treba priložiti preslike prometnih dozvola ili zapisnike komunalnog redara i prateće listove koje je ovjerio obrađivač. Otpadno vozilo se mora čitavo predati skupljaču, što znači da mora sadržavati sve sastavne dijelove, posebice motor i karoseriju, kotače, automobilske gume, baterije i akumulatore. Ako ne sadrži sastavne dijelove koji su propisani pravilnikom, posjednik nema pravo na naknadu. </p>
<p>Fond će uskoro u suradnji s jedinicama lokalne samouprave organizirati akciju skupljanja otpadnih vozila koja su nepoznate osobe odbacile u okoliš na njihovom području i koja su godinama nagrđivala prirodu. Procjenjuje se da će se organiziranim sustavom godišnje prikupiti i obraditi od 70.000 do 80.000 otpadnih vozila, ističu u Fondu.</p>
<p>Gdje predati otpadna vozila</p>
<p>Građani otpadna vozila zasad mogu predati tvrtkama C.I.O.S. i CE-ZA-R na sljedećim lokacijama: Zagreb - Josipa Lončara 15, Pula - Valica 8, Rijeka - Milutina Baraća 50, Ogulin - Mala cesta 6, Otočac - Gornja Dubrava 57, Karlovac - Mirka Bogovića bb, Kistanje - Ante Starčevića 72, Ploče - Kanal bb, Split - Kaštel Sučurac Magistrala bb, Sisak - Božidara Adžije 19, Varaždin - Pavleka Miškine, Koprivnica - Dravska ulica 22, Osijek - Ul. Jablanova bb, Pakrac - Grigora Viteza bb, Vukovar - Mirogojska bb i Kutina - Željeznička 15 te tvrtki Sirovina odlagalište: Zadar - Ive Dulčića 6. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nerazumna Rupelova nota</p>
<p>Slovenija je dosad proglašavala i virtualne pojaseve koji se nisu mogli pronaći na zemljovidima, ali nije bilo sporno da je more kod Pule dio hrvatskog teritorija ili da na njemu Hrvatska ima suverena prava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Slovenska nota koja je u petak poslana Hrvatskoj, te još više pojašnjenje te note koje se u subotu navečer pojavilo na web stranicama tamošnjeg ministarstva vanjskih poslova, prilično su iznenadili hrvatsku stranu inače naviklu primati iz Ljubljane note i priopćenja raznog sadržaja. </p>
<p>U njemu se naime odluka Vlade o produljenju koncesije Ini na istraživanje nafte i plina u sjevernom Jadranu, tumači kao »još jedan u nizu pokušaja kojima Hrvatska želi prejudicirati razgraničenje na moru, razgraničenje morskih pojasa, morskog dna i podzemlja između dviju država«.</p>
<p>Da bi se znalo o čemu se radi, treba podsjetiti da će se Inina istraživanja provoditi 45 kilometara zapadno od Pule, u hrvatskom epikontinentalnom pojasu. Dosad se iz Slovenije od Hrvatske tražio kopneni teritorij južno od Dragonje, veći dio Savudrijske vale, tražio se i »suvereni koridor« do otvorenog mora, proglašavali su se i virtualni pojasevi koji se nisu mogli pronaći na zemljovidima, ali dosad nije bilo sporno da je more kod Pule dio hrvatskog teritorija ili da na njemu Hrvatska ima suverena prava. Sada, sudeći prema pojašnjenju note, Slovenija to osporava s obrazloženjem da još nema važećeg međudržavnog sporazuma o granici.</p>
<p>Na takvu slovensku notu zasad nema službenih reakcija. Neslužbeno se pak u tisku navodi da u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova smatraju da to nije prosvjed zbog granice nego zbog slovenske nakane za podjelom Jadrana između zemalja sljednica bivše SFRJ. Ako je to točno, onda treba konstatirati da je slovensko ministarstvo vanjskih poslova, na čijem je čelu Dimitrij Rupel, počelo provoditi politiku slovenskog ekstremista Zmage Jelinčića, koji je prije nekoliko godina u Beogradu održao »međunarodnu« konferenciju o tzv. sukcesiji Jadrana. Tražio je da svoj komad mora dobiju i Srbija i Makedonija, iako ne izlaze na more, dok bi Slovenija proširila svoj morski teritorij na račun Hrvatske.</p>
<p>Koliko je to pravno utemeljeno postaje jasno svima kada se kaže da bi primjenom tog načela svoj dio Baltičkog mora, kao sljednice bivšeg SSSR-a, trebale, među ostalim, imati i Ukrajina i Gruzija, ili primjerice, da Litva treba imati svoj dio Crnogo mora. </p>
<p>Hrvatska je s Italijom nedavno preciznije odredila već postojeću crtu razgraničenja epikontinentalnih pojaseva između dviju država. Za taj pojas je važno da se on po međunarodnom pravu ne proglašava. Država ga ima ili nema. Slovenija nema taj pojas jer njezino teritorijalno more nema direktan dodir s otvorenim morem, pa stoga taj hrvatski susjed ne može proglasiti ni zaštićene zone. Slovenski je parlament donio takve odluke, ali su one pravno ništavne i bez učinka.</p>
<p>U svom epikontinentalnom pojasu Hrvatska odavno provodi istraživanja nafte i plina. Slovenija je također odavno pokazala želju da sudjeluje u iskorištavanju tog hrvatskog prirodnog bogatstva. Stoga je svojedobno predlagala zajedničku upravu na Jadranu, a kada to nije prošlo, očito pokušava učiniti spornim hrvatski suverenitet ili suverena prava u sjevernom Jadranu. Zadnja Rupelova nota, novi je nerazumni prilog takvoj politici. </p>
<p>To je dio Rupelove strategije da se Hrvatska, tijekom pregovora s EU-om, na određeni način ucijeni da bi pristala Ljubljani dati teritorijalne ustupke na moru ili će je u suprotnom Slovenija blokirati ili usporiti njezin ulazak. Slovenija bi tako izbjegla odlazak pred Međunarodni sud u Haagu, svjesna ne stoje najbolje kada je riječ o argumentima. </p>
<p>Slovenska nota je posezanje za teritorijem</p>
<p>Hrvatska stranka prava (HSP) ogorčena je najnovijim slovenskom notom Hrvatskoj zbog produljenja koncesije Ini za istraživanje nafte i plina u sjevernom Jadranu, jer je smatra posezanjem za hrvatskim teritorijem, to jest morem, morskim dnom i podzemljem. Slovenska nota je, ocjenjuje HSP, klasičan politički pritisak na Hrvatsku i pokušaj da se spor Hrvatske i Slovenije vezan uz razgraničenje na moru riješi političkim pritiskom i političkom arbitražom, a ne u Haagu ili Međunarodnome sudu za pravo mora UN-a u Hamburgu, a svaka neodlučnost hrvatske Vlade i diplomacije čini veliku štetu pregovaračkoj poziciji Hrvatske. HSP je najavio i da će zatražiti hitnu sjednicu Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora. </p>
<p>Marko Barišić/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić: Dobro je da se holokaust ne zaboravi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je, prigodom komemorativne akademije u povodu Dana holokausta u Židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israelu u Zagrebu, da je holokaust jedan od najvećih zločina, a možda i najveći u povijesti ljudskoga roda. »Dobro je da se to ne zaboravi i dobro je da se to nikad više ne ponovi«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p>Govoreći o obilježavanju Dana holokausta, predsjednik Bet Israela Ivo Goldstein ocijenio je da se možda taj dan i ne bi obilježavao da nema snaga koje negiraju holokaust. Te su, kako je rekao, revizionističke snage na Zapadu politički poražene. »U Francuskoj je jedan takav povjesničar osuđen i otpušten sa sveučilišta«, podsjetio je, ističući da je Englez David Irving bio osuđen u Austriji. </p>
<p>»O Irvingu danas samo govore kao o piscu«, dodao je. Goldstein smatra da je holokaust počeo na početku 20. stoljeća nad Armencima, ponavljao se diljem svijeta, a završio devedesetih i na području Hrvatske. Najstravičniji je holokaust bio onaj što su ga nacisti i njihovi saveznici od 1933. do 1945. počinili nad Židovima, rekao je, dodajući da se on u odnosu prema ostalim holokaustima treba pisati velikim slovom. Dan sjećanja na žrtve holokausta, koji se obilježava 27. siječnja, na dan oslobađanja preživjelih zatočenika nacističkog logora Auschwitza, u Hrvatskoj se obilježava od 2003. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Od 27 milijuna kuna duga, državi priznato samo 400.000 potraživanja</p>
<p>Ako sud ustraje na odluci, država neće imati veći utjecaj na daljnji tijek stečajnog postupka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Iako je država prije gotovo tri godine podnijela zahtjev za otvaranje stečaja vranjičkog Salonita, koji zbog neplaćanja poreznih obveza duguje Ministarstvu financija čak 27 milijuna kuna, malo je tko očekivao da će Trgovački sud najvećem vjerovniku posrnule tvornice priznati samo 400.000 kuna nepodmirenih potraživanja. Na prošlotjednoj skupštini vjerovnika, koja je trajala šest sati te je naposljetku i prekinuta pod pritiskom Hrvatske udruge sindikata, stečajni je sudac priznao državi samo 400.000 kuna potraživanja, što je svojevrsni paradoks s obzirom na to da su dugovi prema Ministarstvu financija bili glavni razlog otvaranja stečajnog postupka. </p>
<p>Da stvar za državu, ali i za bivše radnike Salonita bude još nepovoljnija, Trgovački je sud kao najveće vjerovnike vranjičke tvornice proglasio fantomske tvrtke, u vlasništvu bivšeg direktora Salonita Joze Ćurkovića, priznavši im potraživanja od oko 100 milijuna kuna. Gore od toga je samo činjenica da bi odbjegli direktor Ćurković, za kojim je zbog gospodarskog kriminala u Salonitu podignuta pravomoćna optužnica i raspisana međunarodna tjeralica, mogao nadzirati i diktirati tijek stečajnog postupka, te u konačnici postati i njegov vlasnik. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Damir Polančec i čelnik HUS-a Ozren Matijašević zgroženi su ishodom Skupštine vjerovnika, jer ako sud ustraje na svojoj odluci država će biti na začelju vjerovničke liste Salonita i neće imati veći utjecaj na daljnji tijek stečajnog postupka.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Manjine za dopisno glasanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Popisi birača trebali bi biti dostupni kandidatima na izborima, a svi birači trebali bi dobivati pozive na izbore, kako je bila praksa do prije desetak godina, smatraju zastupnici nacionalnih manjina koji će u tom smislu podnijeti amandmane na prijedlog Zakona o popisima birača. </p>
<p>Prema riječima zastupnika Talijana Furija Radina, dosad se popis manjinskih birača stvarao na temelju podataka o prijavi prebivališta dobivenih iz MUP-a. »Od 2001. se, međutim, podaci o nacionalnosti više ne traže, tako da ne znam kako će se ubuduće ti popisi stvarati«, kaže Radin. Dodaje da bi pozivi trebali dolaziti u zatvorenim omotnicama kako bi se jamčila privatnost birača, i to mjesec dana prije izbora kako bi birači imali dva tjedna vremena reagirati ako su podaci u pozivu krivi. Birači koji napune 18 godina također bi trebali dobivati obavijesti da su upisani u popis birača, a ako je riječ o pripadnicima manjina, bilo bi navedeno da imaju pravo glasati ili za građansku ili za manjinsku listu.</p>
<p>Zastupnica Čeha i Slovaka Zdenka Čuhnil ističe da će slanje poziva osigurati veći izlazak na izbore, pogotovo u manjim sredinama. Što se tiče zahtjeva za dostupnost popisa birača, dodala je da je to nužno jer kandidati za zastupnike manjina u suprotnom ne mogu znati tko su im birači. S tim se slaže i Nikola Mak, koji uz Nijemce zastupa još 11 manjina. »Stranke se na svojim skupovima obraćaju svim biračima. A što da ja radim? Da stanem na osječki Trg Ante Starčevića i viknem - 'oj, vi Nijemci, Austrijanci, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Turci, Ukrajinci, Vlasi i Židovi...'«, pita Mak, koji bi svojim biračima htio slati i izvješća ali ne zna njihove adrese. Na primjedbu da bi objavljivanje biračkih popisa ugrozilo privatnost, a možda i sigurnost birača, zastupnici odgovaraju da su birački popisi javni u demokratskim zemljama. Milorad Pupovac (SDSS) smatra kako pravo manjina da biraju oslobađa zemlju straha od nacionalnosti. </p>
<p>Zastupnici manjina podržavaju ideju o uvođenju dopisnoga glasanja koje bi uz hrvatske iseljenike imali i Srbi izbjegli iz Hrvatske. Pupovac, međutim, upozorava da je potrebno osigurati odgovarajući nadzor i kontrolu identifikacije birača i biračkih popisa. Radin podsjeća da dopisno glasovanje već postoji u Italiji i da to pravo koriste i Talijani u Hrvatskoj.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Psi lutalice nisu bili bijesni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Divlji psi lutalice u petak su kod Slavonskog Broda podavili usred dana čak 39 ovaca. </p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao nam je da su tri psa eutanazirana i da su poslani uzorci na bjesnoću negativni. </p>
<p>Procjenjuje se da je ukupna šteta oko 10.000 kuna, no Pavić napominje da će odšteta biti isplaćena samo u slučaju da su životinje bile osigurane. Ili u slučaju da se dođe do vlasnika pasa lutalica, što je malo vjerojatno, isti će biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu do 15.000 kuna. </p>
<p>Pavić kaže da bi vlasnici domaćih životinja morali povesti više računa o njihovu držanju. Primjerice, ovih je dana u Lici vlak naletio na pet romskih konja. Nadalje, nedavno je na Kvarneru zabilježen slučaj da su krave i bikovi u slobodnoj ispaši, ali poznatog vlasnika, teško ozlijedile jednu ženu. </p>
<p>U pripremi je novi zakon o veterinarstvu, a ista problematika regulirana je Zakonom o dobrobiti životinja koja se odnosi na uvjete držanja domaćih životinja sukladno regulativi u Europskoj uniji. Dakle, vlasnici domaćih životinja su obvezni skrbiti o njima na način da ih redovito hrane i poje, ali i da ih ne puštaju da slobodno i bez nadzora borave na otvorenom. [Marinko Petković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070129].
|
