NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070427].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 110302 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I ovog ljeta potražnja za sobaricama i konobarima</p>
<p>Trenutačno je u ponudi 20.006 sezonskih radnih mjesta, ali je zainteresiranih dvostruko manje - 10.122.</p>
<p>I ove bi se turističke sezone mogle ponoviti prošlogodišnje žalopojke i vapaji »dajem bogatstvo za kuhara«. Naime, prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i ove je godine dvostruko veća potreba za sezonskim radnicima u odnosu na broj nezaposlenih koji su spremni prihvatiti se takvog posla.</p>
<p>Poslodavci preko HZZ-a trenutačno nude 20.006 radnih mjesta, mahom u primorskim županijama, dok je u cijeloj Hrvatskoj zainteresirano dvostruko manje - njih 10.122. Najviše zainteresiranih radnika dolazi iz gradova u kojima se i nude sezonski poslovi - Rijeke, Zadra, Pule, Šibenika. Iz Zagreba je, primjerice, za rad na moru za sada zainteresirano samo 118 osoba.</p>
<p>Slično kao i lani, i ove godine poslodavci u turizmu tražit će kuhare i konobare, kuhinjske i konobarske pomoćnike. Već sada je sezonsko radno mjesto spremno za 3189 sobarica, no za taj je posao trenutačno zainteresirano samo 1356 sobarica. Takva se situacija može preslikati na gotovo sva zanimanja u turističkoj djelatnosti. I ovog će ljeta, osim spomenutih zanimanja, kronično nedostajati i čistača i čistačica, pralja, čuvara, točitelja pića, mesara, pekara, slastičara, kućnih majstora, vrtlara, ali i recepcionera i animatora u hotelima.</p>
<p>Veliki »višak« je samo kod ekonomskih tehničara. Njih je 256 u odnosu na 104 sezonska radna mjesta otvorena za njih. Nešto je više prodavača i turističkih vodiča. Približno ravnomjeran odnos između ponude i potražnje na sezonskom tržištu rada odnosi se samo na zanimanje vozača.</p>
<p>Takva situacija na sezonskom radnom tržištu sasvim će sigurno otvoriti pitanje i uvoza radne snage. Podsjetimo, ove je godine odobrena kvota od 2613 radnih dozvola za strance. Međutim, pitanje je ima li među njima dovoljno turističkih zanimanja koja bi mogla popuniti domaće »radne rupe«, što će otvoriti i pitanje kvalitete radne snage u turizmu. Strani radnici obično imaju puno niže obrazovanje, pa teško mogu udovoljiti standardima razvijenog i kvalitetnog turizma kakav se od nas očekuje. Pitanje kroničnog nedostatka sezonaca moglo bi opet potaknuti raspravu o tome treba li češće ili više prekvalificirati nezaposlene, pogotovo ako se zna da je na Zavodu trenutačno registrirano njih 290.000.</p>
<p>Predsjednik sindikalne središnjice Glas HR Boris Kunst Vjesniku kaže kako još nije profunkcionirao model obrazovanja kadrova za kojima u gospodarstvo postoji potreba i koji će se moći zaposliti.</p>
<p>Kunst ukazuje i na HZZ, koji »vodi statistiku, ali nedovoljno radi na provođenju aktivnih mjera zapošljavanja u koje spada i prekvalifikacija nezaposlenih, pogotovo onih dugotrajno nezaposlenih«. Upozorava da HZZ lani nije ni potrošio sredstva koja su bila namijenjena za prekvalifikaciju. Kunst rješenje vidi u cjeloživotnom obrazovanju, kako bi svi bili konkurentni na tržištu rada.</p>
<p>Alarmantnim drži podatak da je u evidenciji HZZ-a 18.000 nezaposlenih iznad 35 godina, a bez jednog jedinog dana staža. Taj podatak možda najbolje ukazuje na to da se stvaraju zanimanja koja nikomu ne trebaju.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>SDP-u je potrebna unutarnja tranzicija</p>
<p>Unutar stranke nema sukoba i konfrontacija u pitanjima o kojima se raspravlja u medijima, već raspravljamo kako dobiti izbore</p>
<p>ešto više od mjesec dana ostalo je do izborne konvencije SDP-a. O aktualnim zbivanjima u SDP-u za Vjesnik govori član izbornog stožera, saborski zastupnik i dugogodišnji koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić.</p>
<p>- Većina ljudi u SDP-u, posebice Glavni odbor, misli da je ovo, iako složen za stranku, trenutak u kojem SDP može demokratizirati političku scenu pokazujući da ne mora nastati trauma zato što je otišao dugogodišnji lider. Poželjno je da bude više kandidata. U SDP-u postoji više ljudi koji su spremni voditi stranku nego što će na kraju biti kandidata.</p>
<p>• Ali te rasprave za sada nema. O kandidatima se nije dogovorio Glavni odbor nego je riječ o odvojenim lobiranjima?</p>
<p>- Naš statut predviđa da svaka općinska i gradska organizacija može predlagati kandidata za predsjednika. Sada imamo dvije osobe. Kandidatura Tonina Picule u skladu je sa Statutom, što znači da on nije izrazio želju da bude predsjednik nego ga je predložila njegova organizacija. S druge strane imamo Zorana Milanovića koji je na Glavnom odboru iskazao svoju želju da bude predsjednik stranke. On još mora dobiti i potporu neke od osnovnih organizacija ili će morati prikupiti potpise na konvenciji.</p>
<p>• Ali stranka nema suglasja oko kandidata?</p>
<p>- To onda ne bi bilo statutarno rješenje. U situaciji kakva je sada u SDP-u za sve buduće poteze moramo imati čvrsto uporište, a to je Statut. Stoga Glavni odbor nije mogao u trenutku raspisivanja konvencije i predložiti kandidate. On je mogao ono što je i učinio - raspisao konvenciju i odredio kandidacijski postupak koji će trajati do 12. svibnja. Glavni će se odbor ponovo sastati 19. svibnja i odlučiti koga će predložiti na konvenciji.</p>
<p>• Na koga ste mislili kada ste izjavili da se nakon Račanove ostavke stvorila paravlast?</p>
<p>- Kroz medije je provlačena teza da se sastaje rukovodstvo stranke i da je u tom nekom tijelu, koje u biti ne postoji, došlo do nekih disonancija i sukoba. Nakon tih napisa rekao sam da je percepcija tih njihovih konzultativnih sastanaka nadrasla njihovu ulogu s obzirom da se mislilo da ti ljudi mogu donijeti odluku. Činjenica je da su to bili konzultativni sastanci. Ne mogu reći je li bio kakve druge rasprave jer ja u njima nisam sudjelovao. Ali važno je da je Glavni odbor to presjekao i odgovorio na neka od pitanja. Primjerice, potvrdio je glavni cilj da se u ovoj godini dobije povjerenje birača i smijeni nesposobna HDZ-ova vlast. Drugo, potvrdio je to da se ne mijenja strategija u izbornoj godini što znači da SDP i dalje na izbore ide s potvrđenim timom.</p>
<p>• Osobe iz stranačkog vrha neformalno su se sastajale i lobirale. To se na kraju krajeva moglo najbolje iščitati iz izjava u medijima. Kako na to gledate?</p>
<p>- Zasmetalo me što su sastanci tih ljudi u javnosti definirani kao sastanci vodstva stranke. Činjenica je da je Glavni odbor potvrdio da nema sukoba ni podjela. A pod SDP-om se ne mogu smatrati nekolicina ljudi koji se sastaju na kavi.</p>
<p>• Jeste li i vi bili pozvani na koju »kavu«. Ipak ste SDP-ovac koji ima najbolji rezultat - 72 posto na zadnjim izborima?</p>
<p>- Ne znam tko je koga pozivao, ali mene nitko nije pozvao. Redovito sam dolazio na sastanke Izbornog stožera čiji sam član i tu nije bilo sukoba. Odlučio sam da od trenutka kada se Ivica Račan razbolio, a mislio sam da je to i posao svih članova SDP-a, činiti sve da očuvamo ono što imamo, te da povećamo ugled SDP-a i donesemo više glasova. To sam činio zadnja dva i pol mjeseca i nisam imao vremena provoditi silne sate u središnjici i razgovarati o tome što bi bilo kad bi bilo.</p>
<p>• Stekao se dojam da je Iblerov trg preuzeo kontrolu nad cijelim SDP-om. Jeli netko nešto pitao bazu?</p>
<p>- To je medijski odjek onoga što se zbivalo. Tih konzultativnih sastanaka.</p>
<p>• Ali se zbivalo!</p>
<p>- Glavni odbor je potvrdio da je SDP stabilna stranka. Unutar stranke nema niti sukoba niti konfrontacija u pitanjima o kojima se vodila rasprava u medijima. Mi raspravljamo kako dobiti izbore, ali ne o onom što se provlači u javnosti. Niti jedan od sastanaka SDP-a, na kojem sam ja bio, nije takav da svi isto misle. Ali velika većina tih sastanaka završava donošenjem odluke i željom da svi mi koji smo bili na tom sastanku sudjelujemo u njenom provođenju. Može se razgovarati o tome ima li pojedinaca koji se žele nametnuti iznad stranke.</p>
<p>• No postoje vrlo različiti stavovi o tome kakav i tko bi trebao biti predsjednik SDP-a?</p>
<p>- I na prošloj konvenciji bilo je različitih stavova o tome treba li ili ne Račan biti predsjednik. Na kraju krajeva i glasovanje je pokazalo da osam posto članova nije glasalo za njega. Tada smo imali jaku ličnost koje danas nema, a iz raznih razloga nova jaka ličnost ili ličnosti nisu izgrađene do te razine. SDP ima deset do 15 izgrađenih socijaldemokrata i svaki od njih bi mogao vrlo uspješno voditi stranku do izbora i do sljedeće konvencije. U tom razdoblju trebalo bi izgraditi tim, a ne više vođu ili jakog lidera. Vremena su takva da nitko ne može sam napraviti reforme. Osim toga nama je potrebna i unutarnja tranzicija stranke, a u državi nas čekaju veliki poslovi.</p>
<p>• Tko su pojedinci koji se žele uzdići iznad interesa stranke?</p>
<p>- Pojedinci koji u ovom trenutku žele istaknuti samo sebe. Ima puno ljudi koji su mogli iskočiti i iskoristi trenutak za sebe.</p>
<p>• Mislite li da je to učinio Milanović?</p>
<p>- Ne bih u ovom trenutku nikoga imenovao. Neka vaši čitatelji kao i članstvo SDP-a procijene tko je podredio stranku svojim ambicijama. Svoj pojedinačni interes treba ostvarivati kroz stranku i radeći za stranku. Sve drugo je neprihvatljivo.</p>
<p>• Kako gledate na špekulacije da je Račan u tekstu ostavke spominjući mladu snagu mislio baš na Milanovića?</p>
<p>- Prije svega u SDP-u ima jako puno starih kao Milanović. Riječ je o cijeloj generaciji, iz sredine šezdesetih, koja se nametnula na dosta mjesta unutar SDP-a. Drugo, ima puno mlađih od Milanovića, odnosno od te generacije. Ako bi Račanovu ostavku htjeli interpretirati ovako ili onako mogli bi reći da je mislio na ljude ispod trideset godina. Nisam bio nazočan kada je predsjednik potpisivao ostavku pa ne mogu interpretirati, ali onoliko koliko poznajem Račana, mislim da nije mislio ni na koga osobno, nego na jednu unutarnju snagu stranke koja bi odredila put i pravac kojim će SDP ići. Račan je bio snažna ličnost koja je uvijek arbitrirala u stranci i mislim da je htio poručiti da nađemo novu snagu, ali ne kao pojedinca nego kao nešto unutrašnje što će omogućiti da se SDP transformira iz stranke kojom je upravljala jaka ličnost u stranku koju će voditi snažni tim i koja će moći odgovoriti svim budućim zahtjevima.</p>
<p>• Može li SDP do parlamentarnih izbora odgovoriti novom izazovu i konsolidirati se? </p>
<p>- Uvjeren sam da ćemo pobijediti na izborima i da će građani honorirati unutarstranački izborni proces.</p>
<p>• Za sada im ne nudite ništa osim da će »SDP pobijediti nesposobnu HDZ-ovu vlast«?</p>
<p>- Nije točno. Do sada smo ponudili tri programa, odnosno politike. Gospodarsku, zdravstvenu i obrazovnu, a do ljeta će ih biti još.</p>
<p>• Hoće li se moći primiriti ambicije kandidata koji ne pobjede?</p>
<p>- Oni ili mogu ući na vlak i juriti prema pobjedi ili će sići na jednoj od stanica i reći da više ne mogu. Ali ne vjerujem da bi se to moglo dogoditi.</p>
<p>• Tko je vaš favorit? Odnosno hoće te li se i vi možda kandidirati?</p>
<p>- Prerano je o tome govoriti.</p>
<p>• Kako prerano, ostalo je oko mjesec dana do konvencije?</p>
<p>- Obavljam neke konzultacije i neki ljudi sa mnom razgovaraju o tome koga predložiti i kako bi sve trebalo izgledati. Ipak, 2. lipnja neće sve početi ili završiti. To je stuba koja će pomoći da SDP-ovi timovi nastave voditi SDP do izborne pobjede.</p>
<p>• Ako vas ogranak predloži, hoćete li prihvatiti kandidaturu?</p>
<p>- To je hipotetično pitanje, a na hipotetično pitanje ne mogu odgovoriti. Mene zanima to da SDP bude izvršnoj vlasti nego osobna stranačka dužnost.</p>
<p>Vođa kao strojovođa</p>
<p>• Kakav bi trebao biti Račanov nasljednik?</p>
<p>- Osoba čiji je cilj pobjeda SDP-a na izborima i koja će se nastaviti voziti SDP-ovim vlakom i zacrtanom trasom, ali kao strojovođa. Ta osoba bi trebala imati više dobivenih bitaka unutar stranke i na izborima. Ona bi trebala okupljati, a ne isključivati, te bidi spremna svoje ambicije podrediti stranci. Mislim da bi budući predsjednik sebi trebao smanjiti ovlasti i uvesti predsjedništvo, a on biti tek predsjedavajući.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tunel »Brinje« najsigurniji u Europi</p>
<p>Dugogodišnji rad napokon je urodio velikim plodom. Čak 46 milijuna čitatelja dobit će članak u kojem piše da je tunel »Brinje« najbolji u Europi, rekao je Darko Brozović, zamjenik voditelja projekta EuropTAP</p>
<p>Tunel »Brinje« na autocesti Zagreb-Split najsigurniji je tunel u Europi, pokazali su rezultati testiranja sigurnosti u tunelima dužima od 1000 metara koje već treću godinu organizira konzorcij EuroTAP, čiji je član i Hrvatski autoklub (HAK). </p>
<p>Ove godine testiran je 51 tunel na transeuropskim cestama u 12 europskih zemalja od kojih je jedino Hrvatska izvan Europske unije. Od hrvatskih tunela jedino je tunel »Brinje« bio podvrgnut testiranju i za dlaku pobijedio njemački tunel »Spreebogen« u Berlinu.</p>
<p>»Dugogodišnji rad napokon je urodio velikim plodom. Valja reći da se u ovom trenutku u svih 12 zemalja istodobno objavljuju ovi rezultati i svugdje u Europi će se čuti da su hrvatski tuneli vrlo sigurni. Riječ je o velikoj promidžbi Hrvatske, jer će čak 46 milijuna čitatelja dobiti članak u kojem piše da je tunel 'Brinje' najbolji u Europi«, rekao je Darko Brozović, HAK-ov zamjenik voditelja projekta EuropTAP.</p>
<p>Ove je godine od 51 tunela 18 ocijenjeno vrlo dobrim, 11 dobrim, 12 tunela je ocjenjeno prihvatljivim dok je 10 tunela nije prošlo test. U tome prednjače tuneli u Italiji koji su okarakterizirani kao »crne rupe«. Primjerice, u tunelu »Paci 2« ne postoji apsolutno ništa što odgovara zahtjevima najnižih sigurnosnih uvjeta.</p>
<p>»Postoje tuneli i postoje rupe u brdima. Mi smo nastojali u sve naše tunele ugraditi vrhunac tehnologije. Naime, iako korisnik tunel vidi samo kao građevinski objekt, to je daleko od istine. Ovim rezultatom dosegli smo vrhunac jer Europa teško priznaje da je netko izvan nje bolji u nečemu, a mi smo morali biti barem 10 posto bolji od najboljih da bi nam se priznao ovaj rezultat«, rekao je Mario Crnjak, predsjednik Uprave HAC-a. Što je najbolje, dodaje Crnjak, novi tuneli koje HAC planira pustiti u promet u lipnju još su bolji od dosadašnjih, pa će HAC već tada biti bolji od samog sebe.</p>
<p>Georg Davor Lisicin, voditelj projekta EuroTAP izjavio je kako se proteklih godina uočilo da projekt plijeni iznimnu pozornost javnosti ponajviše zbog toga što štiti interese vozača, te će oni Europskoj komisiji predložiti nastavak provođenja testiranja, jer, kako smatra Lisicin, puno toga treba poboljšavati i dalje.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zanemarena alternativa </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>U strukturi potrošnje primarne energije u Hrvatskoj geotermalna energija sudjeluje sa samo 1,7 posto, što ukazuje na njezino neekonomično i nerentabilno iskorištavanje unatoč otkrivenim zalihama geotermalnih voda na mnogim lokalitetima. </p>
<p>Zato je dobro da je HAZU ovom problemu u sklopu 38. skupštine Znanstvenog vijeća za naftu posvetio predavanje o strategiji proizvodnje i uporabe geotermalne energije u energetskom razvitku Hrvatske.</p>
<p>Naime, u nizu europskih zemalja pokrenuti su projekti korištenja alternativnih i obnovljivih izvora energije, a Hrvatska u tome znatno zaostaje. </p>
<p>Iako u našoj zemlji postoji višestoljetna tradicija iskorištavanja geotermalne energije, dosad se crpljenje vruće vode isključivo koristilo za grijanje prostora i kupanje. No, stručnjaci predviđaju porast korištenja geotermalne energije u uslužnom sektoru i poljoprivredi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nestao je strah od visokih kazni</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Od najcrnje 1990., u kojoj je na cestama poginulo 1360 osoba, do 2006., kada je u prometu smrtno stradalo 614 osoba, broj poginulih se više nego prepolovio. No, treba se zapitati zašto je broj poginulih u 2006. u usporedbi s 2005. porastao za 1,8 posto, iako se smanjivao iz godine u godinu. Zabrinjavajuće je da je lani osim poginulih, istodobno porastao i ukupni broj prometnih nesreća, broj teško i lakše ozlijeđenih, a najtragičnije je da je porastao broj poginule djece. U 2006. godini smrtno je stradalo 26 djece, što je čak 44 posto više nego godinu ranije. </p>
<p>Logično bi bilo da se broj nesreća i stradalih iz godine u godinu nastavio smanjivati jer je od devedesetih do danas na snagu stupilo na snagu nekoliko zakona, strategija i programa vezanih uz povećanje sigurnosti prometa uključujući i danas sporni zakon o nula promila. </p>
<p>Jasno je da odredba o nula promila ne pokazuje željene rezultate jer zbog vožnje pod utjecajem alkohola i dalje stradava mnogo ljudi, posebice mladih vozača. To pokazuje i podatak da je u 2006. za 13,5 posto povećan broj prometnih nesreća s poginulima koje su skrivili mladi vozači, a broj nesreća u koje su skrivili mladi vozači u alkoholiziranom stanju povećan je za čak 11,1 posto. Čini se da je, uz neizostavno sankcioniranje vozača, nužno pojačati druge aktivnosti, posebice edukaciju mladih, poboljšati sustav osposobljavanja vozača, treniranje sigurne vožnje, bolje održavanje prometnica i uklanjanje opasnih mjesta...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Janšin »zaokret«</p>
<p>Na žalost, ni Janša nema snage Sloveniju suočiti s realnošću pa i svoju novu politiku umata u plašt moguće političke arbitraže i oživljavanja sporazuma Račan-Drnovšek</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Iz Slovenije proteklih dana stižu poruke da se ta zemlja sprema za zaokret u odnosima s Hrvatskom kada je riječ o rješenju međusobnoga graničnog spora. Tamošnji tisak piše da je slovenski premijer Janez Janša preuzeo od svog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela nadležnost nad tim pitanjem. Navodno Rupelova dosadašnja praksa (incidenti, note, prijetnje...) u vezi s tim se istrošila te sada Janša na sebe želi preuzeti odgovornost za taj, kako se naziva, novi početak u odnosima s Hrvatskom.</p>
<p>Bit te nove političke platforme je slovenska želja za nastavak bilateralnih pregovora s Hrvatskom o granici. Jedni zastupaju tezu kako bi najbolje bilo da ih izravno vode Janša i Sanader, bez posrednika. Drugi, pak, govore kako bi se ti bilateralni razgovori trebali voditi uz posredništvo, medijaciju, treće strane. Pritom se, međutim, kao polazna osnova i za nove razgovore opet nudi onaj već odbačeni, kako ga službeno nazivaju, parafirani sporazum Račan-Drnovšek.</p>
<p>Taj sporazum, kojemu je pravi naziv Nacrt sporazuma o granici, koji su parafirali službenici ministarstava vanjskih poslova jedne i druge strane, a ne premijeri, u Sloveniji je ponovo dobio na važnosti nakon usvajanja rezolucije Europskog parlamenta o napretku Hrvatske prema EU. U taj dokument su, nakon slovenskog lobiranja, ušle formulacije da se pri rješenju graničnih pitanja trebaju uzimati u obzir »dosad postignuti sporazumi« te kako se u slučaju neuspjeha bilateralnog rješavanja pograničnih pitanja dvije države trebaju obratiti - trećoj strani.</p>
<p>Neki su iz prve formulacije izvukli zaključak kako je to »priznanje« valjanosti sporazuma Račan-Drnovšek, što je doista hrabro s obzirom na to da nacrt tog ugovora nije proizveo nikakve pravne učinke, pa dakle ni ne postoji. Potonja pak formulacija protumačena je kao poziv na političko posredništvo iako, kako je to pojašnjeno i iz Bruxellesa, treća strana može biti i Međunarodni sud u Haagu. Jedno su, dakle, želje, a drugo je stvarnost. Kada je u pitanju granica sa Slovenijom, Hrvatska ne prihvaća nikakvo političko posredništvo.</p>
<p>Odavno inzistira na rješenju tog spora pred međunarodnim pravosudnim tijelima, gdje su svoje sporove riješile mnoge europske države. Također, Hrvatska - i u tome postoji političko suglasje vlasti i oporbe - ne prihvaća nikakve moguće razgovore čija bi polazna osnova bio već odbačeni Nacrt ugovora o granici iz 2001. godine. Takva stajališta hrvatske strane poznata su Sloveniji, te je bilo kakav prijedlog mogućih razgovora koji to ne uvažava, unaprijed osuđen na neuspjeh. To će vjerojatno na umu imati i slovenski premijer Janša prije nego što uputi Hrvatskoj neku službenu inicijativu u vezi s tim. Međutim, neovisno o tome valja pozdraviti najavu iz Ljubljane da će u rješavanju graničnog spora s Hrvatskom doći do zaokreta barem na političkoj razini, ako već ne na sadržajnoj. I to ponajviše stoga što ta, kako je nazivaju, nova Janšina politika pretpostavlja odustajanje od dosadašnje koja je do rješenja pokušavala doći preko incidenata i uz prijetnje blokadom hrvatskog pristupa EU.</p>
<p>Na žalost, ni Janša očito nema snage Sloveniju suočiti s realnošću u vezi s tim pitanjem pa i svoju novu politiku umata u plašt moguće političke arbitraže i oživljavanja sporazuma Račan-Drnovšek, čime se i dalje u slovenskoj javnosti u vezi s granicom šire iluzije i nerealna očekivanja. Međutim, ako se, kako to tvrde u Sloveniji, Rupelova politika prema Hrvatskoj »potrošila«, Janši, s obzirom na njegovu mladost, treba dati još vremena.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Fundamentalizam u globaliziranom svijetu </p>
<p>Zajednička odrednica fundamentalističkih pokreta prve i druge protumoderne je, prema Eisenstadtu, njihov »jakobinski karakter«</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Zanimljiva je teza nekih teoretičara o fundamentalističkim pokretima kao djeci moderne okrenutoj protiv te iste moderne. Prosvjed protiv moderne i kriza života u globalnom društvu rizika te rastakanje temelja tradicije i tradicionalizma oglašuju se u svetom ratu fundamentalističkih pokreta protiv modernizacije, liberalizma, pluralizma, na tragu religijskih i političkih projekcija organizacije vođenja društava te na tragu dogmi i utopija. Pokret bih mogao odrediti kao svaki tip društvene, skupne akcije koji ima svoje vrijednosti, sredstva djelovanja, minimalnu organizaciju, sredstva i društveni cilj. Ova odrednica uglavnom vrijedi i za fundamentalističke pokrete koji se mogu podijeliti na religijske, političke i ideologijske. Religijski se pozivaju na temeljne svete knjige, politički ili svjetovni (sekularni) oslanjaju se na temeljne knjige, proglase i dogme, a ideologijski zagovaraju različite radikalne aspekte unutar pojedinih ideologija. Poglavito unutar potonjih može se uočiti rasprostranjenost fundamentalizma, u smislu obrane temelja ideologija, na cijelom spektru lijevo-centar-desno.</p>
<p>Fundamentalistički pokreti kao protumodernizacijski, prema Eisenstadtu, imaju protuprosvjetiteljsku ideologiju ali su ipak izrasli iz prve i druge modernosti kao njezina ponoćna strana ili drugo namrgođeno i nenasmijano lice.</p>
<p>Fundamentalističke pokrete valja razlikovati prema njihovu pojavljivanju. Može se govoriti o pokretima prve i druge generacije. Fundamentalističkim pokretima prve generacije pripadaju religijski i sekularni pokreti prve moderne. Mislim na protestantski, evangelički američki fundamentalistički, katolički, pravoslavni i židovski religijski fundamentalizam, zatim sekularne fundamentalističke pokrete fašizama, nacionalsocijalizma i degeneriranoga komunizma (staljinizma), koji su se pozivali na svoje »svete knjige« i dogme, a u novije vrijeme i fundamentalizam je primijećen i unutar radikalnih ekoloških i globalističkih pokreta. Drugoj generaciji fudamentalističkih pokreta pripadaju protestantski, katolički, židovski i naglašeni islamski fundamentalizam.</p>
<p>Zajednička odrednica fundamentalističkih pokreta prve i druge protumoderne je, prema Eisenstadtu, njihov »jakobinski karakter«. Jakobinstvo cilja na »unutarnju rekonstrukciju pokreta« i »vanjsku rekonstrukciju društva čistoće«. Nastoje biti ustrojeni poput strogo hijerarhijskih organizacija s načelima discipline, propagandnog uma, odanosti temeljima doktrine i nadasve vjerskom ili svjetovnom karizmatskom vođi. Njihovo se pojavljivanje mora promatrati u kontekstu društvene, kulturne i civilizacijske uvjetovanosti prve i druge moderne te radikalnog odgovora na njih. To se pojavljivanje, međutim, konkretno odnosi i na krizu sekularnih poredaka i institucija prve i druge moderne. Zatim imperijalne ambicije zapadne »visoke kulture« i njihove fundamentalističke brane, u doba prve moderne, u obliku, kako bi to rekao Castels, »identiteta otpora«, naravno protiv »zapadne modernosti« ili kao otpor globalizaciji. </p>
<p>Eisenstadt im pripisuje sektaštvo i urotništvo, eshatološke vizije s ambicijom »totalističke rekonstrukcije ovog svijeta«, razliku između svijeta koji propovijedaju i vanjskog »prljavog svijeta«. Njihove su projekcije i vizije društva utopijske. Izražavaju mesijanske, spasiteljske ideje. Još im pripisuje »percepciju o odabranosti«, »monolitnost«, »ritualizaciju simbola« i »stalnu mobilizaciju članstva«, »militantnost«, »borbu protiv zla u suvremenom društvu« te odbacivanje modernosti. Njihov je stav antiprosvjetiteljski, s naglaskom na strogo tumačenje svetih tekstova u slučaju religijskih ili svjetovnih tekstova.</p>
<p>Drugoj generaciji fundamentalističkih pokreta pripadaju islamski fundamentalistički pokreti. Oni u zapadnom svijetu ponajviše upadaju u oči. Međutim, fundamentalistički pokreti koji predstavljaju islamski fundamentalizam nemaju veze s islamom kao s religijom. Oni zapravo prelaze okvire religijskog i predstavljaju tip političke ideologije. Islam kao religija znači »pokoravanje volji božjoj«, a islamizam traži totalnu religiju ili totalno pokoravanje svetoj knjizi ili božjoj riječi, prema kojoj bi trebalo ustrojiti osobni, obiteljski, društveni i državni život.</p>
<p>Islamski fundamentalizam, kao radikalni ili fundamentalistički pokret reakcija je na sve dosadašnje pokušaje modernizacije ili reformacije islama iznutra, zatim na modernizacije islamskih društava na tragu zapadnih sekularnih vrijednosti te prekinutih modernizacija, kako to na jednome mjestu primjećuje Castels. Taj tip radikalizma odgovora na vesternizaciju islamskog svijeta, ugrožavanje šerijata (šarije) sekularističkim idejama i projektima. On prepoznaje opasnost unutarnjeg rastakanja vrijednosti islama pred naletima globalizacije. Modernizacija nije strana i tom svijetu. Prema tomu i unutar autoritarnih teokratskih poredaka postoje modernizacijski pokreti. Islamski fundamentalističkim pokretima nije dovoljno što se muslimani, dakle, oni koji se pokoravaju volji božjoj, dakle, oslanjanju na pet stupova islama, veći radikaliziraju islam tražeći da bude »sveobuhvatan način života koji pokriva cijeli spektar ljudske djelatnosti bila ona individualna, društvena, ekonomska, politička«. </p>
<p>U različitim državama diljem islamskog svijeta susrećemo se s radikalističkim pokretima kao što su FIS u Alžiru, Asbat al-Ansar i Hesbollah u Libanonu, Hamas u Palestini, Muslimansko bratstvo u Egiptu... Na globalnoj razini to su Al Qaida (Baza) i najradikalniji pokret talibana (učenika), koji izviru iz deobandizma tj. sunitskog reformatorskog pokreta u Indiji, koji je za britanske vladavine bio oporbeni antikolonijalni pokret. Talibanski pokret uspostavio je najradikalniji islamistički poredak u Afganistanu, pokazavši svu okrutnost prema vlastitu narodu, s radikalnim otklonom od stečevina zapadne civilizacije mnogim zabranama i drugih civilizacija, primjerice budističke, rušenjem Budhina spomenika u Bamiyanu. </p>
<p>Globalizacija kao proizvod druge modernizacije svijeta izazvala je različite iritirajuće radikalne ili fundamentalističke protuodgovore na tragu totalitarizirajućih projekata druge protumoderne. Zato se problematiziranje globalizacije, njezinih pozitivnih i negativnih strana te u tom kontekstu različitih sekularističkih i religijskih fundamentalističkih pokreta, valja razumjeti ne samo kao potrebu sociologije politike i politologije nego i težnju stjecanja nužnih i potrebitih uvida za razumijevanje svijeta u kojem živimo, dakle njegove fenomenologije radikalizma i svekolikog iritirajućeg »novog mračnog doba dogmi«. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nije opasna plastika nego neke vrste plastike</p>
<p>Najšira javnost je potpuno zbunjena. Godinama je uvjeravaju da je atomska energija loša. Odjednom je za Europsku uniju »zelena« alternativa. Nude nam biorazgradive vrećice kao najbolje moguće rješenje. A one su, s motrišta zaštite okoliša, lošije rješenje od klasičnih polietilenskih. Sada odjednom najveći proizvođači takve plastike odustaju od proizvodnje biorazgradivih materijala. Hrvatska hrli u proizvodnju biogoriva, a sve je više izvora koji tvrde da je to u funkciji izazivanja nestašice hrane. Evo još jednog primjera manipulacije.</p>
<p>Krajem siječnja ove godine gotovo i nije bilo hrvatske tiskovine koja nije prenijela vijest Glasa Amerike pod nazivom: »Od plastičnih posuda do raka dojke«. Ključna je rečenica: »(...)posebno zabrinjava činjenica da se neki od tih spojeva nalaze u plastičnim posudama u kojima se pakira hrana«.</p>
<p>To je djelomična istina jer je u izvorniku mogućnost štetnog djelovanja bisfenola A utvrđena za dvije vrste plastike: polikarbonat i epoksidne smole. Nekome se čini da je u pitanju terminologija. Prevedimo to na svakodnevni jezik, jer plastika i guma su za većinu stanovništva još nedovoljno poznati termini.</p>
<p>Ako se nešto odnosi na mjed i nehrđajući čelik, ne može se napisati da se odnosi na metale. Ili ako se odnosi na hrast i smreku, ne odnosi se na drvo nego na neka drva.</p>
<p>Dakle, ako je u pitanju prisutnost bisfenola A u nekim vrstama plastike, nedopustiv je iskaz »u plastičnim posudama« nego »u posudama od nekih vrsta plastike«. Poželjno je navesti i neku pojedinost.</p>
<p>U trenutku kada je dnevna sintagma »kada nema čelika, i plastika je dobra«, mediji bi trebali biti oprezniji. A bilo bi poželjno da i hrvatski liječnički krugovi protumače javnosti o čemu je riječ. Zaključno, hrvatskim medijima je više puta predloženo, stručnjaci s pojedinih područja rado stoje na raspolaganju. Ali mediji trebaju pitati.</p>
<p>Igor Čatić, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Na grah u Maksimir, po pivo na Jarun</p>
<p>U povorci će građani, okupljeni od 9 do 10 sati na Trgu bana Jelačića, krenuti u Maksimir</p>
<p>Maksimir će i ove godine ugostiti cjelodnevnu proslavu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada. Organizator je Savez samostalnih sindikata Hrvatske, a praznik rada obilježit će porukom »tražimo reformu mirovinske reforme jer na pristajemo na bijedu u starosti«.</p>
<p>»Želimo upozoriti na nepravde u mirovinskoj reformi i tražimo izjednačavanje starih i novih umirovljenika«, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Građani će se okupljati (između 9 i 10 sati) na Trgu bana Jelačića uz prigodan program limene glazbe ZET-a i Vrbovca te Zagrebačkih mažoretkinja. Prvosvibanjsku povorku će Zli bubnjar otpratiti Cesarčevom, Vlaškom i Maksimirskom u park Maksimir, gdje će se na velikoj pozornici, do 17 sati, održavati kulturno-zabavni program. </p>
<p>Pripremaju se glazbeni i zabavni nastupi Magazina, Dragonflyja, Baruna, Ex Panonije, Zdravka Škendera, Zdenke Kovačićek, Mladena Burnaća i Sanje Trumbić. Oko podneva posjetitelji Maksimira će kušati tradicionalni grah s kobasicom (20 tisuća porcija), koji će pripremiti Hrvatska vojska.</p>
<p>»Na proslavu su pozvani, predsjednici Vlade i Sabora, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji će se imati priliku obratiti građanima bez predizbornih »govorancija«, kaže Sever. Saveza samostalnih sindikata Hrvatske poručuje da je dolazak potvrdio i predsjednik RH Stjepan Mesić. Troškove organizacije maksimirske proslave od 250 tisuća kuna, podmirit će Grad Zagreb.</p>
<p>Proslavu praznika rada na Jarunu organizira gradski ogranak HNS-a. U programu su igre za najmlađe, besplatno pivo i pečenka, kartaške igre, vožnja kočijom i razne sportske aktivnosti. Na natkrivenoj terasi kluba Aquarius održavat će se likovne i poetske radionice.</p>
<p>Davor IvanovAnita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Za Maksimir 100.000, za Kajzericu i Svetice kunu!</p>
<p>Godišnja naknada za zemljište, kako bi se javno-privatnim partnerstvom dovršio Dinamov stadion, bit će 100 tisuća kuna, dok će za izgradnju stadiona Kajzerica i Atletskog stadiona Svetice ta naknada iznositi samo kunu, odlučilo je u četvrtak Gradsko poglavarstvo. Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić rekao je da će Dinamov stadion biti komercijalniji, da je cijena nerealna, ali neće opteretiti koncesionara. Grad je u sklopu cijene uređenja maksimirskog stadiona uvjetovao i uređenje atletske staze, istaknula je zamjenica gradonačelnika Ljiljana Kuhta Jeličić. Za sva tri stadiona zaprimljeno je šest obvezujućih ponuda - tvrtki Strabag, Alpine Bau, Max Bögl, IGH, Konstruktor i Tehnobeton - a koje su firme udovoljile i o kolikom se iznosu za projekte točno radi bit će poznato za dva mjeseca. Što se tiče Svetica, Ivo Jelušić je naglasio kako je prioritet na tom prostoru gradnja rukometnog doma. Poglavarstvo je 18 milijuna kuna odvojilo za demontažu i montažu limenoga kazališta, koje je Zagreb dobio na poklon. Duško Luština, član Poglavarstva zadužen za kulturu, tako visok izdatak obrazložio je time da će novac biti iskorišten i za potpuno uređenje komunalne infrastrukture.</p>
<p>Zagrebački športski savez dobio je, pak, 600 tisuća kuna, a Ljuština je objasnio kako je riječ o dijelu novca namijenjenog za mlade darovite nogometaše. Savez će, naime, s klubovima dogovoriti program uz koji bi se članarine za treniranje za djecu i mlade u klubovima znatno smanjile. Najavio je i otvaranje četiri dječja nogometna kampa u Zagrebu.</p>
<p>Donijeta je i Odluka o granicama naselja u Gradu Zagrebu, čime je i definirana procedura po kojim uvjetima se mogu mijenjati granice naselja. Pročelnik Službe za mjesnu samoupravu Zoran Nevistić naglasio je da je inicijativu za promjenu granica naselja dala grupa građana koja više ne želi pripadati Markovu polju, već naselju Dobrodol. [I.W.]</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ništa od dogovora Uprave i radnika</p>
<p>Škaro je novinare zamolio da napuste prostoriju jer »ne trebaju slušati iznošenje prljavog rublja Kluba«</p>
<p>Izvanredna sjednica Upravnog odbora Autokluba Siget i nezadovoljnih zaposlenika u četvrtak nije bitno promijenila njihove odnose. Naime, o zahtjevima se nije moglo odlučivati, jer Upravni odbor nije bio u punom sastavu. Uz ostalo, od Upravnog odbora zatražena je isprika za optužbe u medijima kako su tajnik Mato Nikić i radnici Kluba dobili novac od Hrvatskog autokluba za »rušenje« Uprave, trenutno razrješenje dužnosti pomoćnika tajnika Marija Cvitanovića - za kojega drže da proizvodi sve probleme u Klubu, reguliranje statusa radnika koji su nepotrebno dobili otkaz.</p>
<p>Unatoč najavama da će sastanak biti otvoren za javnost, Škaro je novinare zamolio da napuste prostoriju jer »ne trebaju slušati iznošenje prljavog rublja Kluba«. Nakon gotovo dva sata razgovora, kojeg je u međuvremenu napustila polovica nezadovoljnih radnika, sudionici sastanka izašli su pred novinare. »Klub postoji 30 godina te, kao u svakom braku, i u Klubu ima nesuglasica«, rekao je Škaro, dok se za optužbe da je Nikić primio novac od HAK-a Škaro se nije ispričao, već je rekao da ih je »čuo, ali da mogu biti produkt rekla-kazala«.</p>
<p>Nikić, koji je potvrdio da je zbog prijetnji smrću sigurnosti njegove obitelji i pljuvanja u lice Škaru prijavio policiji, kiselog je lica pružio ruku Škari i ustvrdio kako će u skorije vrijeme biti sazvan novi sastanak na kojemu će predstavnici zaposlenika te Upravnog i Nadzornog odbora pokušati pronaći pravo rješenje za novonastalu situaciju. Nakon što je Škaro cijelu situaciju predstavio kao veliko pomirenje, Nikić je odlučno ustvrdio kako vjeruje u pravnu državu koja će znati odgovoriti na prijetnje. »Rukovanje nikad ne odbijam i ruku sam pružio iz kurtoazije«, kaže Nikić, koji je pismeno obavijestio Hrvatski autoklub o zbivanjima u AK-u »Siget« i od krovne organizacije autoklubova zatražio očitovanje.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Očekuje se »zeleno svjetlo« Ministarstva zaštite okoliša </p>
<p>Skupština je utvrdila dvije potencijalne lokacije odlagališta šljake iz buduće spalionice na kojima će se provesti istražni radovi </p>
<p>Skupština Zagrebačke županije, na sjednici u četvrtak, većinom glasova (vijećnici HDZ-a i HSP-a bili su protiv) utvrdila je dvije potencijalne lokacije odlagališta šljake iz buduće zagrebačke spalionice otpada na kojima će se provesti istražni radovi. Radi se o području južno od brze ceste Sveta Helena-Bjelovar, u općinama Dubrava i Gradec, te lokaciji Žirovnjak u Općini Rakovec. Prihvaćanjem tih lokacija stekli su se i uvjeti za donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Prostornoga plana Zagrebačke županije. Vijećnici su jednoglasno podržali ti odluku, a očekuje se da će, s obzirom na ispunjene uvijete, dobiti i »zeleno svjetlo« Ministarstva zaštite okoliša.</p>
<p>Vijećnici HDZ-a i HSP-a, kako su rekli predsjednici njihovih klubova, glasovali su za izmjene i dopune Prostornoga plana »jer je to u interesu građana, odnosno države koja gradi autocestu Zagreb-Sisak«, ali napomenuli su kako će o zbrinjavanju šljake biti još puno rasprave. </p>
<p>Nakon sjednice Županijske skupštine posla će ponovo imati i Središnji državni ured za upravu. Naime, vijećnicima nije jasno (?!) je li Skupština u četvrtak podržala ili se pak negativno očitovala o inicijativama mještana o osnutku triju novih općina - Posavski Bregi, Sveta Jana i Strmec. Skupština je glasovala o »davanju negativnoga očitovanja na Prijedlog promjene područja jedinica lokalne samouprave«, ali zbog suzdržanih glasova ni jedan od triju prijedloga nije dobio natpolovičnu većinu. Za pojedine vijećnika to znači da je podržana inicijativa mještana (koja u proceduri za osnutak novih općina nije obvezujuća), ali Odbor za statut, poslovnik i propise, u pauzi glasovanja, dao je tumačenje da neprihvaćanje predloženog zaključka (davanje negativnoga očitovanja) ne znači da je Skupština automatski podržala prijedloge mještana. </p>
<p>»Skupština uvijek glasuje za ili protiv, a to što je dnevnim redom bili predviđeno glasovanje o negaciji negacije problem je onih koji su pripremali sjednicu. Logikom stvari mi smo podržali inicijativu građana«, rekao je HSP-ov vijećnik Ivan Brleković. Vijećnik Boris Klemenić (HSS), koji je glasovao za negativna očitovanja, ustvrdio je pak da se vijećnici trebaju upitati »što rade«. »O čemu Skupština odlučuje?! Dolazimo do toga da manjina odlučuje o položaju ljudi u jedinicama lokalne samouprave«, rekao je Klemenić. Vijećnik Rudolf Vujević (HDZ), nakon dvije stanke, predložio je da se o svemu očituje Središnji državni ured za upravu, što je podržala i Palma Klun Posavec (SDP), predsjednica Skupštine. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Požari »progutali« Georgiju</p>
<p>ATLANTA</p>
<p> - U američkoj saveznoj državi Georgiji već tjedan dana bjesne katastrofalni požari koji su već »progutali« više od milijun četvornih kilometara usjeva. Na požarište su poslane sve dostupne spasilačke službe i vatrogasci koji se već nekoliko dana bore s vatrenom stihijom. Prema informacijama, ljudskim žrtava nema, ali je materijalna šteta ogromna. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Švicarac uplatio 20.000 eura na pobjedu Segolene Royal</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Ako na predsjedničkim izborima u Francuskoj pobijedi socijalistička kandidatkinja Segolene Royal, jedan će Švicarac osvojiti 70.000 eura, objavio je u srijedu britanski bookmaker Ladbrokes. Taj neidentificiran klijent iz Ženeve uložio je 20.000 eura na pobjedu Segolene Royal, u omjeru 7 prema 2, što je najviši iznos ikad uplaćen za neki nebritanski politički događaj. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dpa uvodi servis za djecu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemačka novinska agencija dpa pokrenula je novi multimedijski servis za djecu pod motom »Znanje i vijesti su uzbudljivi«. Dječja redakcija objavljivat će najmanje 25 tekstova na dan, šest dana u tjednu. Vijesti na njemačkom jeziku, namijenjene djeci u najradoznalijoj dobi od šest do deset godina, bit će opremljene fotografijama, testovima i zagonetkama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Čeh našao blago iz brončanog doba</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Jedan šesnaestogodišnji učenik iz mjesta Mlada Boleslav, na sjeveru Češke, našao je blago staro 3300 godina, koje se sastoji od zlatnih i brončanih predmeta. Blago iz brončanog doba sastoji se od devet spirala od zlatne žice i četiri brončane sjekire. Fili Krasny, arheolog iz lokalnog muzeja, rekao je da je to u toj češkoj regiji najbogatiji i najvažniji nalaz te vrste iz brončanog doba, te da ima golemu povijesnu važnost. Devet zlatnih spirala imaju sveukupno 250 grama zlata i služile su kao ogrlica, ali i kao materijal za proizvodnju drugih ukrasa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jezik SMS-a šteti pismenosti</p>
<p>DUBLIN</p>
<p> - Sve popularniji jezik tekstualnih poruka na mobitelima prava je prijetnja pismenosti irske školske djece, objavilo je jedno obrazovno povjerenstvo. Učestalost gramatičkih i interpunkcijskih pogrešaka znatno je narasla, objavilo je državno ispitno povjerenstvo u izvještaju nakon pregleda lanjskih ispitnih rezultata u 15-godišnjaka. »Pojava mobilnih telefona i sve češće komuniciranje tekstualnim porukama utječe na standard pisanja, što se vidi po odgovorima ispitanika«, kaže se u izvještaju o kojem piše Irish Times. Tekstualne poruke, fonetsko pisanje bez ili s osiromašenom interpunkcijom prijetnja su tradicionalnim pravopisnim pravilima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Službenik pokrao banku zbog ćelavosti</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Proćelavi bankovni službenik, koji je ukrao 43.000 dolara s računa jednoga klijenta u Hong Kongu kako bi platio skupo liječenje od ćelavosti, u četvrtak je izjavio da se osjeća krivim. Alex Chan (32) ukrao je novac jer se panično bojao ćelavosti i već je nagomilao više od 16.000 dolara duga za razne lijekove protiv opadanja kose. Prema svjedočenju na sudu, Chana je taj strah natjerao na krađu s računa u banci DBS u kojoj je radio. Želio je platiti svoje dugove i nastaviti s liječenjem. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Dobitnik Josip Magdić </p>
<p>Josip Magdić nagrađen je za skladbu »Fantazija – Hommage a Boris« za dva roga i gudački kvartet, op. 206, koju su praizveli kornisti Viktor Kirčenkov i Bank Harkay uz Gudački kvartet Rucner</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ugledni hrvatski skladatelj Josip Magdić dobitnik je tradicionalne Vjesnikove nagrade »Josip Štolcer Slavenski« za skladbu »Fantazija–Hommage a Boris« za dva roga i gudački kvartet, op. 206. Djelo su praizveli kornisti Viktor Kirčenkov i Bank Harkay uz Gudački kvartet Rucner na četvrtom koncertu ciklusa »4 godišnja doba« (Zima), 29. studenoga 2006. u Hrvatskome glazbenom zavodu. Tu je odluku većinom glasova donio na završnom sastanku ovogodišnji ocjenjivački sud u sastavu: Željko Brkanović (predsjednik), Erika Krpan, Iva Lovrec Štefanović, Tonko Ninić i Višnja Požgaj. </p>
<p>Josip Magdić rodio se 19. ožujka 1937. u Ogulinu. Bio je đak zagrebačke Klasične gimnazije i Glazbene škole, te student glazbe i hrvatskog jezika na Višoj pedagoškoj školi. Studij je nastavio na Akademiji za glazbu Ljubljanskog sveučilišta, gdje je uz glasovir, rog, orgulje i dirigiranje diplomirao i magistrirao kompoziciju u razredu Lucijana Marije Škerjanca. Godine 1964. učlanio se u slovensko Društvo skladatelja. Nakon tri godine boravka u Ljubljani seli u Bjelovar kao profesor i ravnatelj tamošnje glazbene škole, a godine 1970. prihvaća mjesto profesora na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Sarajevu, gdje je proveo 25 godina.</p>
<p> Bio je aktivni član Udruženja kompozitora BiH, pisao knjige te utemeljio i vodio ansambl MOMUS (Moderna muzika Sarajevo) i pokrenuo grupu MASMANTRA (elektronička radionica). U Sarajevu je ostao i u vrijeme najtežih ratnih razaranja, nastupajući vrlo angažirano u okviru Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, a ratne partiture tiskane kao Ratne kajde '92. i ciklus orguljskih skladba nastalih u to vrijeme bili su snažan krik i prkos protiv agresije. Često je nastupao kao solist na orguljama izvodeći vlastita djela na koncertnim turnejama u domovini i inozemstvu.</p>
<p> Od godine 1995. Josip Magdić redoviti je profesor teoretskih predmeta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Njegova djela obuhvaćena su u 209 raznovrsnih opusa za najrazličitije ansamble od solističke, komorne, simfonijske, vokalno-instrumentalne do elektroničke, filmske i multimedijalne glazbe, a izvođena su u gotovo svim europskim zemljama te u Americi, Aziji i Australiji. Za svoje je stvaralaštvo primio desetak nagrada i priznanja. </p>
<p>»Fantazija – Hommage a Boris« za dva roga i gudački kvartet, op. 206, naručena je početkom godine 2006. za proslavu stote obljetnice rođenja Borisa Papandopula. Djelo je ujedno i posveta vrsnim kornistima Boštjanu Lipovšeku i Viktoru Kirčenkovu kao i renomiranom i neumornom promicatelju novih hrvatskih djela Gudačkom kvartetu Rucner.</p>
<p> O samoj skladbi autor je rekao: – U Fantaziji sam, poznavajući dragog Borisa, a cijeneći i njegov smisao za humor, vedrinu, iskričavost, poletnost i veselje – posegnuo upravo za onakvim skladateljskim tehnikama i skercoznošću kojom bi i on bio ganut i zadovoljan. Oblik je slobodan kakav se može i očekivati u Fantaziji uz primjenu danas uobičajenoga i nadograđenog harmonijskog i polifonog jezika. Kako sam i sam bio kornist, učeći rog najprije kod profesora Tadije Antunovića, kada sam napisao svoju Elegiju za rog i glasovir koju sam i izveo na natjecanju pred komisijom u kojoj je bio i naš najstariji kornist i skladatelj Fran Lhotka, a poslije i kod profesora JožeFalouta, to sam spletom okolnosti bio sretan da mogu pisati djelo za rog, odnosno dva odlična kornista, jer poznam instrument, ono što se kaže, »u dušu«.</p>
<p>Osobito su zanimljiva dva kornista koji su oduvijek okosnica instrumentalnim ansamblima, a ovdje se nadmeću u svim mogućim tehnikama i to »tko će bolje«! </p>
<p>Iako skladba traje tek desetak minuta, ona je koncizna i bogata kontrastima, te u znatnoj mjeri odražava ozračje nadahnuto stilom velikoga uzora.</p>
<p>»Fantazija – Hommage a Boris« bit će nakon uspješne praizvedbe izvedena i 10. svibnja na svečanome završnom koncertu Majskoga muzičkoga memorijala »Josip Štolcer Slavenski« u Čakovcu. Bit će to autorska večer Josipa Magdića, na kojoj će mu biti predana Vjesnikova glazbena nagrada. Naravno, nagrađeni skladatelj sudjelovat će i na Vjesnikovoj svečanoj dodjeli nagrada za umjetnost u lipnju. [Višnja Požgaj]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tri jednočinke i jedan glumac </p>
<p>Nakon radiodrame »Tribun« Mauricija Kagela u izvedbi Vilija Matule slijedio je Foretićev »Fabularium animale« te Zoranićevi »Pingvini«</p>
<p>Muzički biennale Zagreb u srijedu je bio u znaku nekoliko zapaženih praizvedaba djela hrvatskih skladatelja. Na popodnevnom koncertu u Muzeju Mimara, posvećenom odnosu violončela i elektronike, praizvedena su čak tri djela, među kojima su skladateljsku posebnost pokazale »Hey Pearl!« za violončelo Srđana Dedića (u izvedbi Danjula Ishizaka) i »S prvim snijegom« za tri violončela i elektroniku Vjekoslava Nježića (Danjulo Ishizaka, Monika Leskovar i Jadranka Gašparović). </p>
<p>Kasni večernji termin bio je u znaku glazbe za marimbe, u okviru kojega su Ivana Bilić i Nancy Zeltsman praizvele »Morton's clock for MTV generation« za dvije marimbe Ivane Kiš.</p>
<p>Između dvaju komornih koncerata priređena je hrvatska premijera triju jednočinki u režiji Andeasa Bodea, koje je otvorila radiodrama »Tribun« Mauricija Kagela u izvedbi Vilija Matule. Sjajan glumac i govornik, Matula je odlično utjelovio političara/vođu »naci - je« koji govori svašta, a ne govori ništa osim praznih floskula, uz povremene glazbene umetke koračnica. Posebno treba istaknuti odličan i domaćemu kontekstu prilagođen prijevod na hrvatski jezik Maje Oršić Magdić. </p>
<p>Silvio Foretić ravnao je scenskom izvedbom »Fabulariuma animale«, djelom u kojemu se miješaju koncertantnost i sceničnost, tekstualna ironičnost i ozbiljnost, kao i mnoštvo sugeriranih glazbenih utjecaja. Komorni orkestar postavljen u pozadinu i solisti u prednjem planu pozornice, sastavljeni su od članova zagrebačkog opernog ansambla i vrlo dobro su ostvarili komunikaciju koncertantnog i scenskog, elemenata jednako prisutnih i jednako važnih u Foretićevoj zamisli. </p>
<p>Spomenimo ih, to su Neven Mrzlečki, Mira Vlahović, Dijana Hilje, Mario Bokun, Željko Grofelnik i Ivica Trubić, čija su sugerirana životinjska otjelotvorenja uvijek tematski aktualna. Jedino je šteta što i ovaj tekst nije bio preveden, jer bi zasiguno otkrio i neke dublje razumijevajuće niti. </p>
<p>Ciklus jednočinki zaključen je zagrebačkom premijerom »Pingvina« Zorana Juranića, komorne opere koja doista na način sapunice opisuje raspad društva u svim njegovim manama, intrigama i, na posljetku, međusobnim ubojstvima. Orkestar, kojim je ravnao autor, uspješno je nastojao karakterizirati nastajuće situacije na sceni. Ipak, glazba je stalnim donošenjem novoga ostala zarobljena u jednoličnosti. Paradoksalno, konstatno razvijanje rezultiralo je jednoličnom dosadom. Svojom prvom operom »Govori mi o Augusti«, praizvedenoj na jednom od prošlih Biennala, Juranić je ostvario mnogo bolja glazbena, scenska i dramaturška rješenja.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Koncerti u šest država </p>
<p>Ovogodišnji Festival posvećen je ulasku Hrvatske u Europsku uniju</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Novi ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić, muzikologinja i savjetnica za kulturu u Ministarstvu vanjskih poslova dr. Zdenka Weber i varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok predstavili su na konferenciji za novinare u četvrtak u Gradskoj vijećnici program ovogodišnjega, 37. izdanja uglednoga festivala.</p>
<p>Iako Večeri zadržavaju temeljno određenje - predstavljanje barokne glazbe kao svjetske kulturne baštine poznatih i manje poznatih skladatelja, novo festivalsko vodstvo uvelo je neke novosti u organizaciju festivala koji će biti otvoren u petak, 21. rujna i trajat će tjedan dana. </p>
<p> Vrijeme održavanja festivala je skraćeno, no ne i program, a novi ravnatelj Bobić najavljuje po dva koncerta svake večeri u već poznatim baroknim sakralnim i svjetovnim prostorima Varaždina i okolice. Velika novost je proširenje festivalskih koncerata na šest država, pa će u baroknoj glazbi pod kapom VBV-a moći uživati i stanovnici Ravensburga, St. Gallena, Ptuja, Maribora, Leibniza, Zalaegerszega, Bratislave, Trnave i Koblenza. U Hrvatskoj festival se širi u Osijek, Vukovar i Sv. Križ Začretje. Koncertirat će poznati izvođači, od kojih mnogi na autentičnim glazbalima iz doba baroka, što pridonosi originalnosti zvuka.</p>
<p> Teško je izdvojiti najpoznatije, no na VBV će stići londonski The King' s Consort i The Harmony of Nations, iz Francuske W. Byrd Europén ensemble, iz Slovačke Capella Istropolitana, iz Bruxellesa I'Fondamento, iz Beča Sorgo ensemble, iz Ravenne Accademia. Nastupit će i Catherine Mackintosh uz Varaždinski komorni orkestar, Višnja Mažuran, Mario Penzar, Hrvatski barokni ansambl, Zagrebački komorni orkestar, Zbor HRT-a, Djevojački zbor Glazbene škole u Varaždinu. </p>
<p>Uz glazbu velikana baroka publika će moći uživati i u hrvatskoj glazbenoj baštini - ansambl Responsorium izvest će baroknu glazbu iz Dalmacije i Istre.</p>
<p> U predstavljanju barokne glazbe na ovogodišnjim VBV bit će zastupljen kozmopolitizam, a festival je posvećen ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Na predstavljanju VBV-a već 1. kolovoza nastupit će u varaždinskoj katedrali Barokni orkestar EU (EUBO), koji turneju počinje u Londonu. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Karlović i Kostanić glavni magneti</p>
<p>Osim Karlovića i Kostanić-Tošić, na turnirima će igrati i Marin Čilić, Roko Karanušić, Sanja Ančić, Petra Martić...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Udruženim će snagama ovog svibnja (od 12. do 20.) na teniskim terenima sportskog centra Mladosti biti održan ATP challenger tenisača i ITF turnir tenisačica. Dogodit će se, ovoga zagrebačkog proljeća, dvanaesto izdanje Zagreb Opena, ali će premijerno unutar tog termina biti održan i ITF Circuit turnir tenisačica. </p>
<p>Dvostruki će program povećati gužvu na Mladosti te interes hrvatske teniske publike kojoj će magnet biti mnogi hrvatski tenisači koji će nastupati u obje konkurencije. </p>
<p>Challenger tenisača odavno je stekao imidž turnira koji u organizacijskom smislu nadilazi taj rang natjecanja, a serija nastupa hrvatskih ikona (nekad su ovdje nastupali Ivanišević, Prpić, Ančić, Ljubičić...) nastavit će se i ove godine. </p>
<p>Konkurenciju će predvoditi Ivo Karlović (koji je nedavno osvojio premijerni ATP turnir, baš na zemlji), uz Marina Čilića i Roka Karanušića. Osim njih, jedna pozivnica još uvijek stoji sa strane i čeka da bude uručena jednoj teniskoj veličini. Osim Karlovića, na turniru će nastupiti još četiri igrača iz kruga sto najboljih na svijetu: Amer Delic, Diego Hartfield, Jan Hajek i Janko Tipsarević. </p>
<p>»Dvostruki će program vjerojatno biti malo složeniji iz organizacijske perspektive, ali imamo dovoljno iskustva da još jednom sve obavimo besprijekorno«, rekao je direktor turnira Branko Horvat. </p>
<p>Njegov pandan na drugoj strani, Iva Majoli, ovu će godinu pospješiti tu besprijekornost dolaskom na Savu ili, kako kaže slogan, »dečki, čuvajte se - dolaze mačke«. Jelena Kostanić-Tošić, najbolja hrvatska tenisačica, ponovno će obogatiti ovaj ITF turnir... </p>
<p>»Prošle sam joj godine bila zahvalna, jer termin nije bio dobar, neposredno prije Wimbledona, ali je ipak došla. Sada će ponovno biti dio turnira u terminu, koji je definitivno prikladniji. Dva tjedna prije Roland Garrosa. Zbog toga mi je žao što na turniru neće biti Šprem i Lisjak«, uvela nas je u turnir najbolja hrvatska tenisačica svih vremena. </p>
<p>No, hrvatsku »ambasadu« još će upotpuniti Sanja Ančić i Petra Martić. Uz dolazak solidnih predstavnica ženskog tenisa (Birnerova, Benešova, Poutchek, Schruff...), i djevojke jamče kvalitetan teniski svibanj u Zagrebu. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nadalova serija koja traje...</p>
<p>Pobjedom protiv Johanssona Španjolac je ostvario 69. pobjedu zaredom na zemlji</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Rafael Nadal izgleda nezaustavljivo na zemlji. Uz podatak kako je ostvario 69. pobjedu u nizu na zemljanoj podlozi stoji i kako nitko niti približno ne može zaprijetiti španjolskom tenisaču. U trećem je kolu ATP turnira u Barceloni (kojeg je Nadal prošle godine osvojio) Španjolac lakoćom svladao Šveđanina Thomasa Johanssona sa 6-1, 6-4. Uz njega, u četvrtak se u četvrtfinale plasirao i Talijan Potito Starace, koji je u dugom meču bio bolji od Argentinca Juana Ignacija Chele. </p>
<p>Dan ranije, od svih rezultata drugoga kola, posebno treba naglasiti onaj Davida Ferrera. Nije uobičajeno na ATP turnirima pobijediti bilo koga bez izgubljenoga gema, a upravo je to uspio Ferrer protiv debeljuškastog Amerikanca Justina Gimelstoba. U lagani povratak pravom profesionalnom tenisu ulazi Felix Mantilla, nekad igrač iz kruga deset najboljih na svijetu. Da je na dobrom putu, pokazao je njegov meč protiv sunarodnjaka Carlosa Moye. Dvoboj je otišao u tri seta i unatoč tome što je Moya pobijedio, Mantilla je pokazao kako još uvijek ima igru za one najbolje. </p>
<p>• Rezultati, 3. kola: Nadal – T. Johansson 6-1, 6-4, Starace – Chela 6-4, 7-6 (10); 2. kolo: Ferrer – Goldstein 6-0, 6-0, Moya – Mantilla 3-6, 6-3, 6-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kako do proračuna od dva milijuna kuna</p>
<p>Nakon što je »večernjakovcima« 300 tisuća kuna avansno doznačilo Poglavarstvo, s 200 tisuća kuna pridružio se i ZŠS</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sad već uhodanu praksu radnih susreta s predstavnicima gradskih saveza i klubova, glavni tajnik Zagrebačkoga športskog saveza Velimir Bašić u četvrtak je nastavio prijamom za čelnike stolnoteniskoga kluba Večernji list-Zagreb. Bitnije od samog razgovora za stolnotenisače je, dakako, to što će »radi očuvanja sportskog rezultata« ZŠS na račun kluba doznačiti 200 tisuća kuna akontacije redovnih programskih sredstava.</p>
<p>Zanimljivo, prije nekoliko tjedana 300 tisuća kuna iz sredstava za vrhunski sport »večernjakovcima« je već avansno uplaćeno iz Gradskog poglavarstva, a 130 tisuća je posuđeno i od Hrvatskoga stolnoteniskog saveza. Izvjesno je, stoga, da su polufinalisti Lige prvaka iz 2005. godine u ozbiljnim financijskim problemima.</p>
<p>»Mi smo 2005. neočekivano ostali bez glavnog sponzora (Večernji list, op. a.), a klupska uprava u međuvremenu očito nije dobro radila. Za normalno funkcioniranje u situaciji kad igramo Ligu prvaka treba nam dva milijuna kuna godišnje. To znači da bi sponzori i uprava kluba trebali donijeti još 800 tisuća kuna za potpuno zatvaranje naše godišnje konstrukcije. Vjerujem da ćemo uz pomoć Grada obnoviti upravu i pronaći potreban novac«, rekao je direktor kluba Branko Karapandža. </p>
<p>ZŠS će, inače, u 2007. godine izdvojiti za najbolji hrvatski stolnoteniski klub ukupno 1,141.391,40 kuna, od čega 251.100 za korištenje dvorana, 240.291,40 za plaće trenera, 150.000 za domaća natjecanja, 100.000 za pripreme i 400.000 kuna za međunarodna natjecanja. </p>
<p>Jedna je od vječnih tema kada je o zagrebačkom stolnom tenisu riječ i izgradnja stolnoteniskog doma. Iako se o tome govori već desetak godina, krov nad glavom će, kako sada stvari stoje, prije od stolnotenisača dobiti i rukometaši i vaterpolisti i atletičari... </p>
<p>»To što stolnoteniski dom nije izgrađen već prije sedam ili osam godina propust je svih stolnoteniskih radnika u Zagrebu. Projektna dokumentacija za dvoranu na Vrbiku je napravljena, no čak ni predstojeće Svjetsko stolnotenisko prvenstvo nije pomoglo realizaciji tog projekta. Vjerojatno je ta ideja otišla 'pod zemlju'«, smatra član uprave STK Večernji list-Zagteb Herman Vukušić.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Blanka ostaje u dvorani </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Najbolja hrvatska atletičarka Blanka Vlašić neće biti izbačena iz dvorane u kojoj već godinama trenira. Grad Split i tvrtka Kerum potpisat će ugovor kojim će se Blankinu matičnom klubu, splitskom ASK-u, omogućiti nastavak korištenja Diokomove dvorane na Brodarici. »Grad i Kerum ugovorili su nastavak zakupa dvorane pod uvjetom da Grad Kerumu u zakup da zemljište površine 4071 četvorni metar za parkiralište po cijeni 1,53 eura za četvorni metar mjesečno, uz PDV. Grad će plaćati zakupninu za dvoranu površine 802 četvorna metra od pet eura za četvorni metar uz PDV«, kaže glasnogovornica Gradskog poglavarstva Marina Protić. Ugovor se potpisuje na rok od tri godine s mogućnošću produljenja na još tri. Tako će se Blanka Vlašić moći nastaviti nesmetano pripremati za nova važna natjecanja koja su pred njom. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bilić: »S Kovačem je obrana prava«</p>
<p>»Robertova kvaliteta, hladnokrvnost i autoritet daju nam dodatnu sigurnost«, tvrdi Bilić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Kad pričam o Robertu Kovaču, onda moram ustati«, tako voli reći izbornik hrvatske nogometne reprezentacije o igraču Juventusa koji se posve oporavio od ozljede zgloba koja ga je s terena udaljila na nekoliko mjeseci. </p>
<p>»Ruku na srce, naša momčad s Robertom ili bez njega nije jedno te isto. Njegova kvaliteta, hladnokrvnost i autoritet u igri daju našoj igri dodatnu sigurnost, prema tome i samopouzdanje. Lako je krenuti prema naprijed kad otraga imaš Roberta Kovača«, priča Slaven Bilić. </p>
<p>»Naravno da nam je nedostajao i u utakmicama u kojima smo pobijedili, pa i protiv Makedonije. Kad njega nema prisiljeni smo raditi rošade, a baš se onda dogodi da izostane još netko od braniča. S Robertom nam je obrana uvijek prava.« </p>
<p>Tako će za važne kvalifikacijske utakmice protiv Estonije u Tallinnu (2. lipnja) i Rusije u Zagrebu (5. lipnja) Bilić će moći računati na Robertra Kovača, koji je odradio i prošle pripreme za utakmicu protiv Makedonije. To je bio način povratka u reprezentaciju, iako je Robert i ozlijeđen želio trenirati s reprezentacijom, ali i biti u konzultacijama s našim liječnicima kojima vjeruje. </p>
<p>»Nisam pogriješio što sam bio na petodnevnim pripremama za Makedoniju. Mogao sam lagano trenirati i u Juventusu, ali ovako sam se opustio i oraspoložio. Glavno da je operacija gležnja dobro prošla, a vjerojatno ću biti u konkurenciji za Juventusov sastav za sljedeću utakmicu u Veroni. Nije važno hoću li zaigrati, glavno je da sam se vratio. Naime, kada je igrač ozlijeđen uvijek se bavi pitanjem hoće li se što zakomplicirati. I ja sam se tako osjećao, a sada sam sretan da je sve u redu«, dodao je. </p>
<p>Za očekivati je da će Robert Kovač igrati u dresu nacionalne vrste obje sljedeće utakmice. </p>
<p>»Naravno. Glavno je da se dobro pripremimo. Opet ćemo vjerojatno imati tjedan dana priprema u Čatežu prije puta u Estoniju, a onda još dva dana do Rusije. To će biti dovoljno vremena da se iznova posložimo i taktički pripremimo. Mislim da će nam u Estoniji biti jako teško, to je momčad koja teško prima zgoditke, a zna i napasti. Kako je Rusija već pobijedila u Tallinnu, to bismo trebali učiniti i mi. Onda će nam protiv Rusije u Zagrebu biti lakše. O Rusiji mogu još reći da se u nastavku kvalifikacija i te kako vidi Hiddinkova ruka. Nije to ona Rusija s početka kvalifikacija, kad je Hiddink tek preuzeo momčad. No, nismo ni mi isti, i mi smo bolji nego onda«, zaključuje Robert Kovač. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uskoro brži Dinamo</p>
<p>»U Ligi prvaka igrači imaju omjer od 60 posto brzih trčanja i 40 posto laganijih. Kod nas je to obrnuto«, kaže Branko Ivanković </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad je već Dinamov trener Branko Ivanković istaknuo da njegova momčad ne zaostaje mnogo za razinom četvrtfinala Lige prvaka, ne bi bilo loše i usporediti neke parametre. Međutim, kad bi stručnjaci to i htjeli učiniti, malo je vjerojatno da bi uspjeli, i to stoga što naši klubovi nemaju potrebnu aparaturu. Moderni računalni programi za mjerenje svih parametara vezanih za učinak nekog igrača na terenu zasad su još uvijek privilegij bogatih europskih klubova. </p>
<p>Takav nam je program, iznimno skup i našim klubovima još uvijek nedostupan, u četvrtak predstavio Boris Kubla, član maksimirskoga stručnog stožera zadužen za informatički dio posla. U pitanju je »Amisco-pro« sustav, za kojeg valja izdvojiti oko 250.000 funti. </p>
<p>»Ideja je nabaviti ga u dogledno vrijeme, i to u suradnji s HNS-om, ali teško je vjerovati da će to biti moguće prije dovršetka izgradnje maksimirskog stadiona«, istaknuo je Ivanković. </p>
<p>Sustav se sastoji od šest kamera, koje prate zadane parametre na terenu za vrijeme utakmice. Mjerenje, primjerice, podrazumijeva broj sprintova pojedinog igrača, ukupnu udaljenost prijeđenu na utakmici, intenzitet kretanja kad je vlastita momčad u posjedu lopte, pa prosječnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kad suparnik ima loptu, prosječno vrijeme na utakmici bez ikakve aktivnosti... Kretanje igrača je kategorizirano na hodanje, jogging kretanje, brzo i vrlo brzo kretanje, sprint i maksimalni sprint. Kubla je sustav predstavio na primjeru izračuna s finala Lige prvaka između Barcelone i Arsenala.</p>
<p> »Deco je nanizao 26 brzih kretanja i četiri maksimalna sprinta. Svojedobno su mjerenja na utakmici Barcelone i Valencije pokazala da je, primjerice, Mendieta prešao 12.400 metara, od čega je 4000 metara hodao«, naglasio je Kubla. </p>
<p> Dinamo trenutačno koristi »Suunto« sustav, koji košta oko 5000 eura.</p>
<p> »Služi za analizu efekata treninga, praćenje funkcioniranja srca, potrošnje kisika, određenih zona djelovanja pri različitim opterećenjima... Najvažniji dio služi za prikupljanje podataka o količini kretanja na treningu i prijateljskim utakmicama. Sprava za mjerenje obavije se oko nadlaktice, pa se, uz pomoć sata, na zaslonu očitava konfiguracija kretanja i reakcije pod različitim opterećenjima. Tako je, primjerice, Ognjen Vukojević na treningu vrlo niskog intenziteta, u trajanju oko 60 minuta, prešao 4,5 km. Na prijateljskoj utakmici niskog intenziteta protiv Hajdina, igranoj u prijepodnevnom terminu, Dario Jertec u 70 minuta prešao je 5,2 km. Bilo bi sjajno mjeriti i na utakmici visokog intenziteta, kao protiv Hajduka, ali u takvim slučajevima, naravno, igrači ne mogu trčati sa spravama za mjerenje«, dodao je Kubla. </p>
<p>Zasad je teško precizno usporediti učinak hrvatskih igrača s onima iz europskoga vrha. </p>
<p>»Ondje igrači imaju omjer od 60 posto brzih trčanja i 40 posto laganijih. Kod nas je vjerojatno obrnuto i cilj nam je to promijeniti. Imamo motoričnu momčad, ali u velikoj je mjeri tu u pitanju i psiha, navika... Dakako, svatko ima i svoje kapacitete. U velikim su klubovima igrači u startu selekcionirani s visokim potencijalima potrebnima za Ligu prvaka«, istaknuo je trener Ivanković.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Werder pao u Kataloniji</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Nakon prvih polufinalnih utakmica Kupa Uefe sasvim je blizu konstatacija kako će ove sezone dva španjolska kluba igrati u finalu. I dok je, u tom pogledu, svejedno tko prolazi – Osasuna ili Sevilla, u drugom je Espanyol pobjedom 3-0 protiv Werdera napravio veliki korak prema finalu.</p>
<p>Werderu definitivno Katalonija ne odgovara ove sezone. Kod Barcelone su izgubili šansu za prolaz dalje u Ligi prvaka, a sada ih je drugi katalonski klub potpuno nadigrao u Kupu Uefe. Dva pogotka su postignuta iz kornera, a nemoć Werdera je izražena i crvenim kartonom njihovog vratara Tima Wiesea (58. minuta). Coro je dvije minuta prije kraja zapečatio bremensku sudbinu i vjerojatno odlučio jednog finalistu. Jurica Vranješ je igrao posljednjih deset minuta za Werder...</p>
<p>Sevilla, branitelj ovog naslova, nikako da uništi uroke na stadionu u Pamploni. Od 1993. nisu pobijedili Osasunu na gostovanju. Nisu niti sada, makar poraz 0-1 i njima nudi mogućnost igranja u završnici. S obzirom na igre ove sezone Sevilla je i bliže prolasku...</p>
<p>• Rezultati, polufinale:</p>
<p>Espanyol – Werder 3-0 (Moises 20., Pandiani 50., Coro 88.), Osasuna – Sevilla 1-0 (Soldado 55.). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Seligmanov nastup s dvije nove vježbe </p>
<p>Najbolji hrvatski gimnastičar Robert Seligman će na Europskom prvenstvu u Amsterdamu u nastupu na konju s hvataljkama pokušati izvesti dvije nove vježbe. Seligmanovi su elementi najteže E kategorije koje je pripremao posljednja tri mjeseca, što je vrlo kratak rok za pripremu elemenata najteže kategorije. Iako je na nedavnom Svjetskom kupu u Mariboru rezultat izostao, Robert je siguran u plasman na Europskom prvenstvu u Amsterdamu. »Na nastupu u Mariboru izostala je koncentracija, koja je gotovo sve kod izvedbe ta dva nova elementa. U srijedu sam na treningu izveo vježbe bez pogreške i uvjeren sam u dobar plasman na EP-u te bih se volio boriti za medalju«, kaže Seligman.Na prvenstvu će nastupiti 280 gimnastičarki i gimnastičara iz 39 zemalja, a od hrvatskih natjecatelja tu su još Marijo Možnik, Filip Ude, Marko Brez, Tina Erceg i Tanja Delladio. [R. I]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Svjetski rekord Lenton na 100 slobodno nije priznat </p>
<p>SYDNEY</p>
<p> – Međunarodni plivački savez (Fina) nije priznao svjetski rekord na 100 m slobodno (52.99), koji je Australka Libby Lenton postigla na dvoboju SAD-a i Australije. Lenton je tada bila 31 stotinku brža od svjetskog rekorda Britte Steffen. No, problem je što je taj rezultat ostvarila u miješanoj štafeti 4x100 slobodno, kada je u stazi do nje plivao Michael Phelps, a tu disciplinu Fina ne priznaje. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Pirova pobjeda demokrata</p>
<p>Dodatnih 124 milijarde dolara za rat u Iraku, ali i početak povlačenja do 1. listopada 2008.</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Scenarij je potpuno poznat: Predsjednika Busha sljedećeg će utorka dočekati zakon o nastavku financiranja američkih trupa u Iraku, ali i zahtjev da se američki vojnici počnu povlačiti najkasnije do 1. listopada 2008. Bush će gotovo sigurno staviti veto na taj zakon. Demokrati ipak nisu osigurali dvotrećinsku većinu kako bi predsjednikov veto učinili nevažećim.</p>
<p>Najglasniji među demokratskim kongresnicima koji su po svaku cijenu ovaj put htjeli zaustaviti predsjednika, bio je vijetnamski veteran John Murth koji je rekao da demokrati već planiraju alternativnu strategiju. </p>
<p>Nakon što Bush stavi veto na ovaj zakon, jedna od opcija bila bi da se rat nastavi financirati do rujna, jer do tada će biti jasno je li nova strategija u Iraku »proradila«. Murtha je dodao kako se od vlade u Bagdadu još jednom mora zatražiti izvršenje svih obaveza u dogledno vrijeme, inače će se doista suočiti s neminovnim vojnim povlačenjem Amerikanaca.</p>
<p>Glasovanje o ovom zakonu kojim se predviđa 124 milijarde dolara dodatnih sredstava za rat u Iraku, te zatraženo povlačenje američkih vojnika po kalendarskim rokovima, u Zastupničkom domu nije prošlo bez uzbuđenja. Uz samo 218 glasova »za« i 208 »protiv«, bilo je jasno da svi demokrati nisu »monolitni«. Čak trinaestoro njih glasovalo je s republikancima, dok se samo dvoje konzervativaca priključilo demokratskom taboru. Od ukupno 435 zastupnika, čak 195 republikanaca bilo je protiv ovog zakona. </p>
<p>Zbog svega toga, ova je pobjeda demokrata već proglašena »Pirovom pobjedom«, a njihove riječi prilično politikantskima. Nancy Pelosi je s pravom podsjetila da Bush, zbog svih žrtava koje američki vojnici i njihove obitelji podnose u iračkom ratu, ne može više računati na »bjanko ček« na koji je navikao. U međuvremenu, ni predsjednik ne pokazuje više znakove onog entuzijazma, ili nedostatak potpune samokritičnosti, glede rata u Iraku. Priznao je kako »vojna kampanja nije doživjela napredak kojem se nadao«. Ipak, njegov veto na ovaj zakon je izvjestan.</p>
<p> Zakon je u četvrtak, s 51 glasom za i 46 protiv, prihvatio i Senat. </p>
<p>Subpoena za svjedočenje Condoleezzi Rice</p>
<p>WASHINGTON - Odbor za nadzor i vladine reforme Predstavničkog doma američkog Kongresa u srijedu je izdao »subpoenu« (obvezujući nalog) državnoj tajnici Condoleezzi Rice, za svjedočenje o obrazloženju koje je Busheva administracija ponudila za napad na Irak u ožujku 2003. godine. Glasujući 21-10, po stranačkoj zastupljenosti, kongresni Odbor za nadzor i vladine reforme naložio je državnoj tajnici Rice da se idućeg mjeseca pojavi na saslušanju pred Odborom. Republikanci su kritizirali tu odluku, optužujući većinske demokrate za »ribolovnu ekspediciju«, no demokrati su uzvratili kako oni žele da Rice objasni što je znala o upozorenjima administracije, koja su se kasnije pokazala lažnima, da je režim Saddama Husseina kupovao uran u Nigeru, namijenjen proizvodnji nuklearnog oružja. </p>
<p>Erol Avdović/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Putin zamrznuo sporazum o naoružanju </p>
<p>Putin je najavio suspendiranje obveza koje za Rusiju proizlaze iz Sporazuma o konvencionalnim snagama u Europi iz 1990. </p>
<p>Kao odgovor na planove o postavljanju američkog proturaketnog štita u Europi, ruski je predsjednik Vladimir Putin zamrznuo jedan od najvažnijih sporazuma o kontroli naoružanja u Europi. Moratorij na Sporazum o konvencionalnim snagama u Europi iz 1990. Putin je najavio tijekom svoga govora o stanju države i nacije pred oba doma parlamenta. Odluku je obrazložio činjenicom da se tog sporazuma ne pridržavaju ni članice NATO-a nego grade vojna uporišta na granici s Rusijom, i »što je još gore, planiraju razmještanje elemenata proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj«. Zbog toga Putin suspendira obveze Rusije koje proizlaze iz tog sporazuma. </p>
<p>Putin je pozvao NATO na pregovore o spornim pitanjima između Rusije i Saveza, napominjući međutim da će se u slučaju neuspjeha pregovora Rusija potpuno povući iz Sporazuma sklopljenog 1990. između tadašnjeg Varšavskog pakta i NATO-a kako bi se osigurala vojna ravnoteža u Europi. </p>
<p>Govoreći o razmještanju američkog proturaketnog štita, Putin je naglasio da to nije problem samo u rusko-američkim odnosima, nego se tiče i svih europskih država i predložio da to pitanje razmotri OESS.</p>
<p>Putinovo obraćanje očekivano je s posebnom pozornošću jer je to njegovo posljednje obraćanje parlamentu u sadašnjem sazivu. Parlamentarni izbori u Rusiji održat će se u prosincu ove godine, a nekoliko mjeseci kasnije i predsjednički na kojima Putin, prema Ustavu, ne može više sudjelovati. </p>
<p>U dijelu govora o gospodarskom stanju u zemlji, ruski predsjednik je istaknuo da je standard građana od 2000. godine u stalnom porastu, ali još nije postignut sklad u standardu i plaćama većine ruskog stanovništva. </p>
<p>Po njegovoj ocjeni, rusko gospodarstvo napreduje zadovoljavajućim tempom, a zamjetna je primjena novih tehnologija. Rekao je da Rusija nije samo potpuno prevladala svoje dugo razdoblje pada proizvodnje već je i postala jedna od deset najvećih svjetskih ekonomija.</p>
<p>Za prosvjede koji su se ovih dana održavali u Moskvi i drugim gradovima, Putin je optužio kvazidemokratske snage koje bi željele vratiti zemlju u prošlost, rasprodati nacionalno bogatstvo i uništiti gospodarsku i političku neovisnost Rusije. Oporbu koja protestira na ulicama Putin je izravno optužio da djeluje po naputcima iz inozemstva, mada nije rekao tko su ti navodni inozemni nalogodavci ruske oporbe. Putin je pozvao na usvajanje oštrijih zakona u borbi protiv ekstremista.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Grci u Albaniji traže neovisnost </p>
<p>Pretpostavlja da je to svojevrsni grčki pokušaj potpore Srbiji</p>
<p>Svaka oblast u kojoj živi nacionalna manjina ima pravo na samoopredjeljenje tog područja, i to je u interesu sigurnosti Balkana i grčke manjine u Albaniji. </p>
<p>To je u podužem razgovoru za albansku postaju »TV News 24« izjavio Vasil Bolano, gradonačelnik grada Himara na jugu Albanije i vođa pokreta »Omonia« koji okuplja grčku nacionalnu manjinu u Albaniji. Pojasnio je da njegov zahtjev nije ništa drukčiji od zahtjeva Albanaca na Kosovu. </p>
<p>Reakcije političke javnosti u Albaniji bile su burne i brze. Najoštrije je reagirao Socijalistički pokret. Glavni tajnik te stranke Edmond Hadžinasto izjavio je da stavovi Vasila Bolana predstavljaju anakronizam i nastoje povući neprimjerenu paralelu između genocida kojem su bili izloženi Albanci na Kosovu i položaja grčke manjine u Albaniji. </p>
<p>Ove provokacije, izjavio je Edmond Hadžinasto, ne zaslužuju nikakvu pozornost jer su u suprotnosti sa duhom europskih integracija. </p>
<p>Grčka manjina u Albaniji nastanjuje južni dio zemlje a broj Grka nikada nije službeno utvrđen. Državne institucije tvrde da Grci predstavljaju svega jedan posto stanovništva Albanije, izvori u Ateni tvrde da Grci čine čak 12 posto. Američka CIA svojoj analizi tvrdi da Grci u Albaniji predstavljaju oko tri posto stanovnika. </p>
<p>U diplomatskim krugovima u Tirani nagađa se da je Bolano zahtjev za neovisnost Grka u Albaniji iznio na diskretan naputak iz Atene te da je zapravo riječ o još jednom pokušaju Grčke da pruži potporu službenom Beogradu kako bi se odgodilo rješenje kosovskog pitanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="34">
<p>Bliski susret s »macama«</p>
<p>Većini bi ljudi u bliskom susretu s tigrom vjerojatno otkazalo srce od straha. No njemački umjetnik Arnd Drossel ne boji se tigrova te ih je odlučio uključiti u svoj projekt pomoći psihičkim bolesnicima. Kako bi se zaštitio a opet bio što bliže tigrovima izradio je posebnu kapsulu. Njegov pothvat samo je dio procesa kako bi skupio novac i razvio svijest o psihičkim pacijentima. Svjestan je da će mnogi promatrači osuditi njegovo ponašanje, ali Drossel ističe da je ta kapsula napravljena od čelika i dovoljno čvrsta da ga zaštiti od zaigranih maca. Taj 38-godišnjak koji dizajnira namještaj živjet će u toj kapsuli, jesti i spavati okružen prekrasnim divljim mačkama. Poanta priče je u tome da Arnd želi psihički oboljele potaknuti na život, a prije svega im pomoći da pronađu izgubljenu hrabrost. Pacijenti su Arndu pomogli da napravi kapsulu. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Crowine neobične ideje </p>
<p>Pjevačica Sheryl Crow upravo je na turneji u borbi protiv globalnog zatopljenja, tijekom koje je posjetila američke fakultete s namjerom da podigne svijest studenata o globalnom zagrijavanju. Tako je pjevačica izjavila da bi trebalo ograničiti korištenje toaletna papira i pozvala ljude da koriste samo jedan komadić papira nakon obavljanja nužde. »Predlažem ograničenje broja komada papira koji se mogu potrošiti pri jednom odlasku na WC. Komadić papira je dovoljan za jedno obavljanje nužde«, ističe pjevačica, ali nije objasnila kako bi to trebalo funkcionirati. Također je istaknula da su papirnati ubrusi za brisanje vrhunac razbacivanja. Njezina je ideja da nakon jela ljudi obrišu usta o rukav koji bi bio odvojiv od ostatka odjeće pa bi ga se moglo oprati. Pjevačica je posebno zabrinuta zbog sječe šuma. »Što više doznajem o globalnom zagrijavanju, smatram da više trebam učiniti u borbi protiv toga«, izjavila je Crow kojoj društvo na turneji radi aktivistkinja Laurie David, a voze se biodizelskim autobusom.Crowina je ideja također i televizijski reality show u kojoj bi pobjednik bio onaj natjecatelj koji je ekološki najsvjesniji i živi što više u skladu s prirodom i bori se za njeno očuvanje. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bolest divljih životinja</p>
<p>Čovjek se može zaraziti dodirom s oboljelom životinjom</p>
<p>Bjesnilo je akutno virusno oboljenje središnjeg živčanog sustava toplokrvnih životinja i ljudi. Primarno je to bolest divljih i domaćih životinja, a na čovjeka se prenosi kontaktom s oboljelom životinjom. Ispoljena bolest uvijek završava smrtno. Bjesnilo je rasprostranjeno u cijelom svijetu i godišnje se zabilježi 30 do 40 tisuća oboljelih i umrlih.</p>
<p>Prirodu bjesnila je objasnio Pasteur 1882. i već 1885. napravio cjepivo i cijepio prvu osobu.</p>
<p>Uzročnik bjesnila je virus, Rhabdovirus, rod Lyssavirus, koji je uvijek u živčanom tkivu i pljuvački bolesne životinje. </p>
<p>Kod uginulih, ili na bjesnilo sumnjivih životinja, dijagnoza bolesti se potvrđuje nalazom Negrijevih tjelešaca (dijelovi virusa bjesnila) u stanicama moždanog tkiva.</p>
<p>Rezervoar virusa bjesnila u prirodi su zaražene lisice, vukovi, šakali, tvorovi, divlje svinje, srne, vjeverice, štakori, miševi i slijepi miševi, a od domaćih životinja - psi, mačke, goveda. Izvor zaraze je pljuvačka bijesne životinje (za čovjeka, najčešće psa). U njoj je virus devet do 11 dana prije pojave simptoma i s njome se izlučuje, a za vrijeme bolesti se izlučuje i suzama, mokraćom i mlijekom. Zaraženost traje za sve vrijeme bolesti životinje. </p>
<p>Zaražavanje ljudi virusom bjesnila događa se kontaktom s oboljelom životinjom, najčešće ugrizom ili unošenjem pljuvačke u organizam čovjeka, putem sluznica ili ozlijeđene kože (lizanjem). Vrijeme od unosa virusa u organizam čovjeka do pojave znakova bolesti prođe dva do osam tjedana, pa i znatno duže, nekoliko mjeseci ili više godina.</p>
<p>Početak bolesti prati uznemirenost i osjećaj nelagode i straha. Na mjestu ujeda javlja se trnjenje, svrab i slaba bol. Te promjene su praćene: nemirnim snom, gubitkom apetita, povraćanjem, glavoboljom i povišenom tjelesnom temperaturom. Bolest karakteriziraju dva klinička oblika bjesnila: Furiozno »pomamno« javlja se u većine zaraženih. Njegove su karakteristike halucinacije, izrazita motorna aktivnost, razdražljivost, obilno lučenje pljuvačke i agresivnost. U daljem je tijeku prisutna i hidrofobija (nepodnošljivosti šumova vode, grčevi u mišićima ždrijela i dušnika, do gušenja) i gotovo istodobno aerofobija. Paraliza disajnih mišića dovodi do gušenja i tada nastupa smrt. </p>
<p>Paralitičko, »tiho« bjesnilo je rijetko. Od samog početka bolesti su izraženi simptomi pareza i paraliza. Psihomotorni nemir nije izražen, ali je izražena mišićna slabost, koja se pogoršava do smrti.</p>
<p>Bjesnilo je neizlječiva bolest koja traje dva do šest dana. Smrtnost je stopostotna.</p>
<p>Razlikujemo urbano bjesnilo, koje se javlja u naseljenim mjestima i uglavnom se prenosi među psima, i silvatično (šumsko) bjesnilo, rašireno među lisicama i drugim divljim životinjama.</p>
<p>Kod životinja prvi su simptomi bjesnila promjena ponašanja (furiozni oblik) ili paraliza mišića (tiho bjesnilo).</p>
<p>Za zaštitu ljudi od bjesnila nužno je suzbijanje te zaraze među divljim i domaćim životinjama. Važno je provesti cijepljenje pasa i mačaka poznatih vlasnika te zatvarati pse i mačke poznatih vlasnika, u cilju sprečavanja kontakta sa psima i mačkama lutalicama. Moraju se hvatati i uništavati psi i mačke lutalice. Ne smiju se dodirivati ili hvatati nepoznate životinje kao i one koje se neuobičajeno ponašaju. Veterinarskoj se inspekciji mora prijaviti svaka sumnjiva životinja, a u slučaju ujeda, životinju držati u izolaciji radi desetodnevnog promatranja. Nalaže se šetnja kućnih ljubimaca na povodniku, s korpom na njušci i zabranjuje držanje necijepljenih divljih životinja kao kućnih ljubimaca. </p>
<p>Osobe koje su profesionalno ugrožene virusom bjesnila trebaju se prije izlaganja virusu zaštititi cjepivom protiv bjesnila. Dođe li do ujeda ili ogrebotine od životinje, bez obzira na to je li ona zdrava ili zaražena virusom bjesnila, ranu treba odmah isprati vodom i sapunom, razblaženim deterdžentom ili alkoholom i odmah se javiti liječniku u cilju sprečavanja zaraze virusom bjesnila.</p>
<p>Dr. med. Darko Vujanić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Više puta, ali kraće</p>
<p>Španjolci priželjkuju odnose s više ljubavi i nježnosti </p>
<p>Španjolci imaju 118 seksualnih odnosa na godinu, a prosječno im je trajanje 15,6 minuta, tri minute manje od svjetskog prosjeka. To otkriva izvješće Durexa o spolnom zdravlju objavljeno ovoga tjedna. Prema dosadašnjim istraživanjima, svjetski prosjek u broju seksualnih odnosa je 103, a više od Španjolaca seks prakticiraju Grci (164 puta na godinu) i Brazilci (145). Stanovnici Hong Konga pak izjavljuju da se godišnje upuštaju 82 puta u spolne odnose, a Japanci samo 42 puta. </p>
<p>Čini se da se kod Španjolaca može koristiti ona stara: kvantiteta na uštrb kvalitete. Tri minute manje od svjetskog prosjeka nije naročito za naciju koja pripada skupini »latinskih ljubavnika«, pa je i španjolska javnost pomalo začuđena najnovijim istraživanjem. Osobito zato što španjolski muškarci »izdrže« samo 14,5 minuta, dok Španjolke tvrde da im seks traje 16,6 minuta. Svjetski rekord drže Nigerijci (24 minuta), a na zadnjem mjestu su Indijci sa samo 13,2 minuta. Izvješće također pokazuje da je samo 49 Španjolaca zadovoljno svojim seksualnim životom, nešto više žena nego muškaraca. Različite dobne skupine različito vide načine za poboljšanje seksualnog života: adolescenti žele što više biti sami, oni između 20 i 24 godine žele više ljubavi, oni između 35 i 64 smatraju da bi im manji stres omogućio bolji seks, a oni iznad 65 priželjkuju dulju erekciju. </p>
<p>K tomu, 66 posto ispitanika tvrdi da uvijek ili gotovo uvijek doživljavaju orgazam. Od toga su 81 posto muškarci, a 51 posto žena. Španjolci su, prema izvješću, spremni eksperimentirati kako bi im seksualni život bio bolji. Svjesni su da bi im pomoglo da manje rade i više vremena provode sa svojim partnerima, te da su manje pod stresom i vječno umorni. Gotovo polovica ih želi znati kako da više zadovolje svoje partnere, a trećina želi odnos s više ljubavi i nježnosti. [G. Tintor]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>»BMW-om« usmrtio pješaka</p>
<p>Policija još uvijek nije utvrdila sve okolnosti te prometne nesreće i moli sve eventualne očevice da se jave na broj telefona 92.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na križanju Vukovarske ulice i Ulice Fausta Vrančića, u četvrtak, oko 4.50 sati, Ivan R. (21) naletio je »bmw-om 325 TDS« na Tomicu P. (31) i na mjestu ga usmrtio. Policija još uvijek nije utvrdila sve okolnosti te prometne nesreće i moli sve eventualne očevice da se jave na broj telefona 92.</p>
<p>Prema policijskom izvješću, Ivan R. je u vrijeme nesreće bio pijan (1,40 promila). »Bmw« je vozio Vukovarskom ulicom srednjom prometnom trakom, u smjeru istoka. Kada je došao do križanja s ulicom Fausta Vrančića, pod još uvijek ne do kraja razjašnjenim okolnostima, naletio je na Tomicu P., koji je u tom trenutku prelazio Vukovarsku ulicu preko obilježenog pješačkog prijelaza. Od siline udara pješak je bio odbačen u desnu prometnu traku, »bmw« se počeo nekontrolirano kretati pri čemu je desnim kotačima udario u rubni kamen, da bi se na kraju zaustavio na nogostupu nedaleko od raskrižja. Na mjesto nesreće ubrzo je stigla ekipa Hitne pomoći, no liječnik je samo mogao konstatirati da je 31-godišnji pješak na mjestu preminuo.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je »bmw« koji je vozio Ivan R. vlasništvo jednog zagrebačkog poduzeća za graditeljstvo i trgovinu, čiji je vlasnik upravo Ivanov otac. Očevid na mjestu nesreće obavljen je do 6.40 sati, a promet se dijelom s Vukuvarske ulice preusmjeravao u Ulicu Fausta Vrančića. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Porche leasing« oštetili za tri milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postupak za prijevaru »tešku« nešto manje od tri milijuna kuna, u kojojoj je čak 28 okrivljenih među kojima i Dražen Balaško (36), zagrebački ugostitelj koji od nedavno, nakon pucnjave ispred »Madere«, puni stupce crnih kronika, trebao bi uskoro početi na zagrebačkom Općinskom sudu. Milijunskom štetom, za koju se »rekordni« broj okrivljenika optužuje, oštećen je »Porche leasing« u razdoblju od svibnja do srpnja 2002., gdje su optuženici lažnim kreditima dolazili do »vw« automobila. Jedan od okrivljenika bivši je djelatnik autosalona »Dojkić« Aleksandar O., kojeg se tereti za posredovanje između kuće u kojoj je radio i navodnih kupaca, dok je ostatak optužene skupine u javnosti dosad nepoznat po kriminalnim aktivnostima. Princip »odrađivanja« dviju tvrtki gotovo uvijek je bio isti: muškarci bi navodnim kupcima ponudili kredit za kupnju automobila, na čije bi obrasce potom navodili lažne podatke o zaposlenju i visini plaće kupca. »Uredno« ispunjene obrasce»Dojkićev« djelatnik predavao je u svoju tvrtku, koja je ništa ne sumnjajući, kredite slala na obradu u »Porche«, a potom isporučivala aute za koja nikada nisu otplaćeni krediti. Riječ je uglavnom o »passatima«, navodi se u optužnom prijedlogu. Sam Balaško optužen je da je jednoj dami ponudio na taj način, zahvaljujući svojim vezama u »Dojkiću«, nabaviti »vw polo«. Nju je salonu »predstavio« kao djelatnicu HŽ-a, a kredit na obradu predao Aleksandru O., čija je tvrtka, ne sumnjajući, isporučila automobil. Balaško ga je preuzeo i registrirao, tvrdi tužiteljstvo, a potom prodao trećoj osobi, oštetivši »Porche leasing« za visinu podignutog kredita. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stolar iz Brezovice silovao i djevojčicu</p>
<p>Mario Barlović je tijekom 1998. i 1999. u stolarskoj radionici zatočio malodobnu djevojčicu, lakše retardiranu štićenicu brezovičkog doma</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mario Barlović, stolar iz Caritasova doma za nezbrinutu djecu u Brezovici koji je već pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od 6,5 godina zbog silovanja tada malodobnog, mentalno retardiranog dječaka, tereti se za silovanje djevojčice, štićenice iste ustanove, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih istrazi.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo je sredinom veljače sudu podnijelo istražni zahtjev protiv Barlovića, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo protiv dostojanstva ličnosti i morala, obljube djeteta, te kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa - silovanjem. Prema rezultatima provedene istrage, Barlović je tijekom 1998. i 1999. u stolarsku radionicu, uz pomoć još jedne maskirane muške osobe, za kojom se traga, zatočio malodobnu djevojčicu, lakše retardiranu štićenicu brezovičkog doma, te su je silovali.</p>
<p>Istražna tijela su ocijenila da je djelo počinjeno na osobito okrutan i ponižavajući način. Također, istraga je došla i do dokaza prema kojima je Barlović, nad istom djevojčicom pokušao počiniti silovanje godinu dana ranije, ali u toj nakani nije do kraja uspio jer ga je djevojčica uspjela udariti nogom i pobjeći.</p>
<p>U vrijeme dok je Mario Barlović bio stolar u Brezovici na čelu te ustanove nalazila se Jelena Brajša, sada bivša ravnateljica zagrebačkog Caritasa. </p>
<p>Financijska istraga protiv Brajše i dalje aktualna</p>
<p>Unatoč tome što je izvanraspravno vijeće zagrebačkog županijskog suda u srijedu ukinulo rješenje o pokretanju istrage protiv bivše ravnateljice Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelene Brajše, zbog pogreške u radu suca, isto je rješenje ponovno doneseno. Brajša se tereti da je od 2001. do kraja 2004. kao ravnateljica Caritasa nije vodila poslovne knjige radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i zapošljavanje, čime je priskrbila gotovo tri milijuna kuna, oštetivši za taj iznos državni proračun. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Maglovu za 1,77 grama kokaina mjesec dana </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Željko Maglov, umirovljeni pukovnik HV-a i nekadašnji zapovjednik 73. bojne Vojne policije, osuđen je u četvrtak nepravomoćnom sudskom presudom na mjesec dana zatvora zbog posjedovanja 1,77 grama heroina. Maglova je optužnica teretila i za kazneno djelo preprodaje kokaina, ali mu to kazneno djelo u sudskom postupku nije dokazano. </p>
<p>Maglov je novinarima izjavio da je zadovoljan presudom. Pojasnio je da je on konzument heroina, a kokain je nabavio stjecajem okolnosti. Od jednog prijatelja iz Šibenika lani je kupio drogu, vjerujući da je riječ o heroinu, a tek kasnije je uvidio da se radi o drugoj drogi. [J.Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Švercao preko granice 14 kg marihuane</p>
<p>ILOK</p>
<p> - Prilikom redovite kontrole osobnih vozila na graničnom prijelazu »Principovac« kod Iloka, policija i carina u četvrtak oko 15 sati zaplijenili su 14,1 kilogram marihuane. Vozilom koje je ulazilo u Hrvatsku, marke »audi« 80, upravljao je 27-godišnji hrvatski državljanin, a marihuana je bila skrivena u preinačenom spremniku za gorivo. U policiji kažu da je droga bila namijenjena domaćem tržištu. Zaplijenjena marihuana oduzeta je i poslana u Centar za kriminalistička vještačenja u Zagrebu. [G.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvat Austrijom jurio 240 km na sat </p>
<p>SALZBURG</p>
<p> - Gotovo nevjerojatnom brzinom od 240 km na sat jedan je 51-godišnji Hrvat jurio autocestom od Münchena prema Salzburgu, javila je u četvrtak austrijska agencija APA, pozivajući se na priopćenje bavarske i austrijske policije. Osim lude vožnje, hrvatski je vozač, čiji identitet policija nije otkrila, prouzročio i manju nezgodu s materijalnom štetom. Bavarska prometna policija pokušala je uhvatiti vozača, međutim nije uspjela dok joj u pomoć nisu pritekli i austrijski kolege. Tek u Austriji, na Tauernskoj autocesti A10, kod izlaza Salzburg-jug, njemačka je policija zajedno s austrijskim prometnim kolegama uspjela zaustaviti nasilnog vozača. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatskoj nedostaje ICT stručnjaka </p>
<p>Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Goran Radman kazao je da strateški resursi ICT sektora nisu dovoljno prepoznati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska ima kroničan nedostatak ICT stručnjaka, između 5000 i 10.000, jer godišnje, prema studiji USAID-a, odškoluje samo 607 novih ICT stručnjaka, dok je taj broj u Bugarskoj 2637, a u Rumunjskoj blizu 8000, rečeno je na skupu u okviru Windaysau Opatiji. </p>
<p>Pomoćnik ministra za informacijsko društvo Dragan Švarc kazao je da je su radili niz analiza kako bi odgovorili na potrebe domaćeg tržišta za visoko kvalificiranom radnom snagom. Njemačka je, na primjer, ovaj problem riješila putem veleučilišta. U obrazovanje visokostručnih kadrova mogla bi se uključiti i struka iz ICT sektora.</p>
<p>Švarc je pozvao domaću ICT industriju da više ulaže u obrazovanje jer će im se na taj način i više vratiti.</p>
<p>Dekan Zagrebačke poslovne škole Đuro Njavro kazao je da postoje privatna rješenja za javne probleme. »Inače će Hrvatska morati uvoziti inženjere ili seliti poslove izvan zemlje«, napomenuo je Njavro.</p>
<p>Predstavnici akademske zajednice smatraju da sveučilišta nisu 'uska grla' u obrazovanju novih stručnjaka. Sve zemlje imaju problema u izobrazbi kadrova iz prirodnih i tehničkih znanosti, ali ih rješavaju. Ohrabruju rezultati istraživanja kako studenti u Hrvatskoj ne zaostaju po znanjima iz ICT-a za svojim kolegama u Engleskoj, Austriji, Italiji i Sloveniji.</p>
<p>Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Goran Radman kazao je da strateški resursi ICT sektora nisu dovoljno prepoznati. Uz to, kaže Radman, ICT industrija je regionalno neujednačena, jer nakon Zagreba i Varaždina, drugi gradovi osjetno zaostaju.</p>
<p>Direktor portala MojPosao Nenad Bakić upozorio je kako mora u inozemstvu kupovati pakete softvera jer nema vremena čekati domaća rješenja. Ipak, potreba za eudkacijskom IT stručnjaka postoji na svim razinama. Predsjednik Uprave Auto Zubaka Tomislav Radoš kazao je kako informatika više nije izvor konkurentnosti već samo sredstvo za postizanje boljih rezultata. Osim toga, upozorio je na spore i skupe domaće ICT usluge, te okretanje njihovu uvozu.</p>
<p>Poslovno-tehnološki centar u Varaždinu</p>
<p>Poslovno-tehnološki centar u Varaždinu potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva te je u 16 mjeseci rada izravnu pomoć Microsoftovog poslovno-tehnološkog centra dobilo oko 200 nezavisnih proizvođača softvera, a razvijeno je i više od 45 proizvoda, rečeno je na njegovu predstavljanju.</p>
<p>Program centra omogućio je obrazovanje, pomoć i podršku za gotovo tisuću polaznika raznih treninga, seminara i radionica. Polaznici iz devet europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, prisustvovali su na više od 80 programa s područja tehnologija razvoja, održavanja informacijskih sustava ...</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Snažniji rast njemačkog poslovnog povjerenja </p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Njemačko poslovno povjerenje u travnju je poraslo, drugi mjesec za redom, pokazao je pažljivo praćeni indeks njemačkog Ifo instituta objavljen u srijedu, pridodavši već prisutnom optimizmu glede gospodarskih prognoza za tu zemlju. Mjesečni indeks toga instituta, koji obuhvaća 7000 čelnika kompanija najvećeg europskog gospodarstva, u travnju se popeo na 108,6 bodova, sa 107,7 u ožujku. Time se ponovno približio najvišoj razini u gotovo 15 godina. Travanjski rast indeksa još je jedan znak da bi njemački gospodarski rast mogao ostati relativno netaknut siječanjskim povećanjem poreza na dodanu vrijednost (PDV), te očekivanim usporavanjem ovogodišnjeg globalnog rasta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Neto dobit 29,2 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačke pekarnice Klara u prošloj su godini ostvarile neto dobit od 29,2 milijuna kuna, čime je zaustavljen negativan trend poslovanja iz zadnjih nekoliko godina, kazao je direktor financija Klare Milan Ora na konferenciji za novinare. </p>
<p> Dodao je kako je tvrtka u 2005. ostvarila gubitak od 16 milijuna kuna. U 2006. ostvaren je rast prihoda od prodaje proizvoda i usluga od 3,7 posto, na 170,1 milijun kuna, dok je rast ukupnih prihoda iznosio devet posto, na 215,6 milijuna kuna. Direktorica Klare Suzana Gregurić izdvojila je ključne projekte koji su započeti u Klari prošle godine. Primjerice, regionalizacija i restrukturiranje poslovanja, lansiranje branda Klara Natura, projekt izgradnje lanca ekskluzivnih pekarnica, poslovanje koje je organizirano prema standardima ISO 9001 i HACCP te strateško partnerstvo s Mavrovićem.</p>
<p>Predstavnici Klare upozorili su i na loše stanje pekarske industrije u usporedbi s prehrambenom industrijom te na sivo tržište pekarskih proizvoda. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dow Jones prvi put iznad 13.000 bodova na zatvaranju</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Newyorški Dow Jones indeks u srijedu je prvi put na zatvaranju bio iznad 13.000 bodova, poduprt stabilnim prilivom snažnih poslovnih izvješća kompanija te ohrabrujućim vijestima iz američkog gospodarstva.</p>
<p> Dow Jones indeks završio je tako na 13.089,89 bodova, ostvarivši dnevni dobitak od 1,05 posto. Tehnološki indeks Nasdaq ojačao je 0,92 posto, dosegnuvši 2.548 bodova.</p>
<p> Riječ je o 35. rekordnoj vrijednosti indeksa Dow na zatvaranju u razdoblju od listopada prošle godine, kada je premašio granicu od 12.000 bodova. </p>
<p> Od značajnijih dobitnika izdvaja se Alcoa, čije su dionice poskočile 5,2 posto, nakon što je taj najveći svjetski proizvođač aluminija objavio da će razmotriti prodaju svojeg dijela poslovanja koje čini Reynolds Wrap. U tehnološkom sektoru najviše se isticao internetski trgovac Amazon, s rastom cijene dionica od 27 posto, po objavi znatno veće dobiti od očekivanja. One su ujedno najzaslužnije za jačanje indeksa Nasdaq na najviše razine od veljače 2001. </p>
<p> Europska tržišta završila su u plusu ponajprije zahvaljujući dobitcima bankarskog sektora, potaknutima 98 milijardi dolara vrijednom konkurentskom ponudom konzorcija banaka na čelu s Royal Bank of Scotland o preuzimanju nizozemske banke ABN Amro. Londonski Ftse ojačao je 0,5 posto, na 6.462 boda. Frankfurtski DAX bio je na još i većem dobitku, od jedan posto, dosegnuvši 7.343 boda. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Eurosuper 95 neće prijeći osam kuna</p>
<p>Osim Eurosupera 95, trošarine se smanjuju i za druge dvije vrste bezolovnog benzina - Eurosuper 98 i Eurosuper 91</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je u četvrtak odlučila sniziti trošarine na bezolovni benzin, i to s 1,9 lipa po litri na 1,65 lipa, s nakanom da se cijena najprodavanijeg benzina Eurosupera 95 zadrži na razini od osam kuna. Osim Eurosupera 95, trošarine se smanjuju i za druge dvije vrste bezolovnog benzina - Eurosuper 98 i Eurosuper 91, odlučila je Vlada. </p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker kazao je kako će se na taj način umanjiti i osnovica za obračun PDV-a, čime će država u proračunu ostati »lakša« za 178 milijuna kuna. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader na početku je sjednice istaknuo da je riječ o načinu na koji Vlada može ublažiti učinke rasta cijena nafte na hrvatske građane odnosno njihov standard. </p>
<p>»Svjedoci smo skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, koja se kreće oko 68 dolara po barelu. S obzirom da je po prijedlogu Vlade Sabor donio zakon kojim Vlada može uredbom određivati visinu posebnog poreza, tu ćemo mogućnost danas iskoristiti. Plivajuće trošarine instrument su kojim Vlada u kratkom roku dinamično može reagirati na rast cijena nafte«, rekao je premijer. </p>
<p>Ministar financija je najavio da će se i cijena plavog dizela nastojati zadržati na razini od četiri kune kako bi se pomoglo poljoprivrednicima i ribarima. </p>
<p>Vlada je prihvatila i odluku o ponudi za kupnju Valjaonice cijevi Sisak. Na natječaju je pobijedila švicarsko-američka tvrtka Commercial Metals International (CMI), koja se jedina i prijavila. Za željezaru je ponudila 37 milijuna kuna, od čega 10 milijuna bezuvjetno, a 27 milijuna kuna pod uvjetom da Valjaonica raskine sporni aneks ugovora o ekskluzivnoj distribuciji s talijanskim Pipexom.</p>
<p>Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog zakona o poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Ministar Branko Vukelić kazao je da su se u posljednje tri godine aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva udvostručile. Zakonskim prijedlogom predlaže se povećanje vrijednosti dugotrajne imovine tvrtki. </p>
<p>Prihvaćeno je i Izvješće o mjerama zaštite od požara za 2007. godinu. Prema premijerovim riječima, država će u zaštitu od požara uložiti 550 milijuna kuna. S obzirom na nedavni požar u Kopačkom ritu, premijer je najavio snažnije aktivnosti razminiranja i brige o toj lokaciji kao i Nacionalnom parku Paklenica.</p>
<p>Dana je i suglasnost za sklapanje 35,3 milijuna eura vrijednog ugovora o zajmu između Lučke uprave Rijeka i Svjetske banke za financiranje dodatnih troškova projekta obnove riječkog prometnog pravca. Zbog izgradnje pristaništa i problema vezanih uz stanje tla pojavila se potreba za dodatnih 40 milijuna eura. Zajmom će se osigurati 35,3 milijuna eura, a još pet milijuna izdvojit će se iz proračuna.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ljudi su prednost i Izraela i Hrvatske</p>
<p>Zasluge predsjednika Vlade Sanadera su goleme s obzirom na sve što je Hrvatska morala proći. Nije bilo lako izaći iz svih tih problema, rekao je Peres</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Shimon Peres, potpredsjednik vlade Države Izrael i karizmatski izraelski političar, u četvrtak je boravio u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. U Zagrebu je, između ostalih, razgovarao s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom. Izražavajući dobrodošlicu Peresu, premijer Sanader je kazao da je riječ »o velikom državniku, jednom od najiskusnijih ljudi ne samo u izraelskoj politici nego i u međunarodnoj politici«. </p>
<p>»Drago mi je da smo se susreli u Zagrebu, nakon mog posjeta Izraelu«, rekao je premijer.</p>
<p>Sanader je kazao kako su u razgovoru ustvrdili da su bilateralni odnosi Hrvatske i Izraela odlični i da se razvijaju dobro. </p>
<p>»Izrazio sam našu želju da što više izraelskih investitora dođe u Hrvatsku. Upoznao sam gospodina Peresa sa svime što Vlada poduzima da se stranim i domaćim ulagačima omogući ulaganje bez birokratskih problema«, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Premijer je kazao kako je informirao Peresa o tri prioriteta hrvatske vanjske politike - ulasku u EU i NATO te političkoj stabilizaciji jugoistoka Europe.</p>
<p>Peres je rekao da je zadovoljan što može s premijerom Sanaderom nastaviti razgovore koje su počeli u Izraelu. »Izražavam svoje najbolje želje Hrvatskoj na njezinu putu prema Europskoj uniji, što je za vašu zemlju vrlo važan događaj«, kazao je Peres. Ovo nije samo priznanje za hrvatski narod nego je to priznanje i za hrvatsko gospodarstvo te za sve uspjehe koje je Hrvatska postigla na gospodarskom planu. Deficit je vrlo malen i zadovoljni smo vašim rezultatima«, istaknuo je potpredsjednik izraelske vlade.</p>
<p>Peres je rekao da je i Izrael mala zemlja »i zbog toga želim reći da smo zajedno«. »Zasluge predsjednika Vlade Sanadera su goleme s obzirom na sve što je Hrvatska morala proći, na prošlost, komunističku, jugoslavensku. Nije bilo lako izaći iz svih tih problema«, rekao je. Dodao je kako se veličina jedne zemlje ne mjeri samo po veličini njezinih prirodnih bogatstva nego se mjeri i prema ljudima. »To su prednosti Hrvatske, i mi smo u Izraelu tu negdje, i to su velike prednosti za obje zemlje«, kazao je Peres i dodao da Izrael nastoji postići mir s Palestincima i Jordancima i da je to prioritet. Dodao je kako zemlja može biti velika i ako je zemljopisno vrlo mala. </p>
<p>»Naše obje zemlje su pozvane da postanu većima i važnijima nego što je njihova zemljopisna površina«, kazao je potpredsjednik izraelske vlade.</p>
<p>Mesić i Peres o bilateralnim odnosima</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić i potpredsjednik izraelske vlade Shimon Peres ocijenili su nakon razgovora u Zagrebu da su bilateralni odnosi Hrvatske i Izraela »na zavidnoj razini«. Peres je procijenio kako »neće samo Hrvatska dobiti uključivanjem u EU, koje bi se moglo dogoditi 2009., nego će i Europa puno toga dobiti od Hrvatske«. </p>
<p>»Europa će dobiti od hrvatske povijesti i iskustva, koje nije uvijek bilo jednostavno, ali koje je pridonijelo stvaranju nacionalnoga karaktera«, rekao je Peres. </p>
<p>Jurica Körbler/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Samo HUS prosvjeduje na Trgu bana Jelačića</p>
<p>Sukob među središnjicama nastao je zbog dvojbe treba li na Trgu bana Jelačića održati prosvjed ili ne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sindikati će ove godine Međunarodni praznik rada 1. svibnja obilježiti posvađani. Hrvatska udruga sindikata organizirat će prosvjed na Trgu bana Jelačića, dok će ostale središnjice s Jelačić placa krenuti u koloni prema Maksimiru, gdje će njihovi čelnici održati prigodne prosvjedne govore.</p>
<p>Iako je pet središnjica zajedno pripremalo tradicionalno okupljanje u Maksimiru, sukob je nastao zbog dvojbe treba li na Trgu bana Jelačića održati prosvjed ili ne. Čelnik HUS-a Ozren Matijašević rekao je u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare da se ostali čelnici ne drže dogovora o prosvjednim govorima na Trgu. »Prvom svibnju treba vratiti povijesni smisao te napustiti sindikalne bakanalije i jeftinu promidžbu političara koji se uslikavaju sa siromašnim građanima«, kaže čelnik URSH-a Boris Kunst i dodaje da sindikati trebaju položiti račun što su učinili za radnike. [Ljubinka Marković]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Neispunjavanje obveza ili nije se imalo što izvijestiti </p>
<p>Oporba tvrdi da Vlada ne ispunjava obveze prema Saboru, HDZ odgovara da se izvješće treba podnijeti tek za razdoblje od druge polovice 2006. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski sabor u četvrtak je raspravljao o interpelaciji kojom HNS i SDP od Vlade traže da Sabor izvijesti o korištenju pretpristupnih fondova Europske unije. Te stranke Vladu su prozvale zbog neispunjavanja zaključaka Sabora iz listopada 2005. kojim ju je obvezao na podnošenje šestmjesečnih izvješća o tom procesu. Vesna Pusić (HNS) kazala je da je Hrvatska od 2004. do 2006. iz pretpristupnih fondova mogla povući ukupno 252 milijuna eura, da je središnja država povukla 24 posto, odnosno 70 milijuna, a da je na lokalnu razinu spušteno samo osam milijuna eura.</p>
<p>»Izaslanstvo Europske komisije u Hrvatskoj pozitivnim je ocijenila 250 lokalnih projekata, no neiskorišteno je ostalo 172 milijuna eura. To je dokaz neodrživosti visoko centraliziranog sustava«, dodala je Vesna Pusić i iznijela podatak da na poslovima suradnje s fondovima radi 513 osoba, dok ih je u Sloveniji 50. Činjenicu da Vlada, unatoč zaključku Sabora, do sada nije podnijela nijedno izvješće o korištenju pretpristupnih fondova, tumači kao dokaz netransparentnog rada i korištenja novca. </p>
<p>Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić odbacila je sve navode iz interpelacije ustvrdivši da je povlačenje novca iz pretpristupnih fondova počelo tek u lipnju 2006., nakon što je istekao rok za sklapanje ugovora. Povećan broj zaposlenih u sustavu ne smatra slabošću nego rezultatom potrebe da se projekti provedu u skladu s propisima EU-a. Andrija Hebrang (HDZ) odbacio je tvrdnje da Vlada ne ispunjava obveze prema Saboru jer, kako je kazao, dužna je izvještavati samo o povučenim sredstvima, a ne i o pripremama za povlačenje novca iz fondova. U HDZ-u stoga smatraju da se izvješće treba podnijeti tek za razdoblje od druge polovice 2006. nakon što je u Hrvatsku počeo stizati novac iz proračuna EU-a.</p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ni GROZD ni Forum ne odustaju od spolnog odgoja</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najavilo je da će programe vratiti autorima na doradu. Udruge nemaju ništa protiv toga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što ni Ministarstvo zdravstva nije prihvatilo programe zdravstvenoga odgoja dviju udruga, GROZD-a i Foruma za slobodu odgoja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa najavilo je da će programe vratiti autorima na doradu. Udruge, kažu njihovi aktivisti, nemaju ništa protiv toga. </p>
<p>»Primjedbe Ministarstva zdravstva mogu se lako riješiti u koracima implementacije. Ne vidim što bi tu trebalo biti problem. U suradnji s oba ministarstva naš stručni tim u mjesec dana može osposobiti program da uđe u škole«, kaže predsjednica Foruma za slobodu odgoja Vesna Mihoković Puhovski. Problem, međutim, vidi u GROZD-ovu programu te tvrdi da putem vjeroučitelja u školama organiziraju potpisivanje peticije kako bi GROZD-ov program ostao u suštini kakav jest. Glavni je problem, kaže, što je njihov program neusklađen s Ustavom i zakonima, te je znanstveno neutemeljen. »Ne vidim što se tu da promijeniti«, zaključuje. </p>
<p>Koordinator programa zdravstvenog odgoja Udruge GROZD Ladislav Ilčić tvrdi suprotno. </p>
<p>»Otvoreni smo za usavršavanje programa, pogotovo zato što se dio primjedbi odnosi na stvari koje smo ionako mislili doraditi, poput pripreme provođenja programa«, kaže Ilčić. Ako Ministarstvo obrazovanja uskoro donese konačnu odluku o tome da program ide u školu, GROZD će, dodaje Ilčić, sigurno stići sve pripremiti za iduću školsku godinu. Ako ne, zaljučuje, djeca će još jednu školsku godinu biti zakinuta za zdravstveni odgoj.</p>
<p>Komentirajući pismo Radne skupine Europskog parlamenta za reproduktivno zdravlje, u kojem se program zdravstvenog odgoja udruge GROZD ocjenjuje štetnim, Ilčić zaključuje kako je očito da se »lobi okupljen oko feminističkih i homoseksualnih udruga, nakon što nije dobio potporu roditelja, okrenuo međunarodnom lobiranju«. No, dodaje, »moramo biti svjesni da je riječ o privatnom pismu sedmorice članova parlamenata a ne o službenom dokumentu jer se Europski parlament takvim stvarima uopće ne bavi«. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070427].
|
