NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070426].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 128757 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mladi vozači krivi za najteže nesreće</p>
<p>U Hrvatskoj su lani zabilježene 58.283 nesreće u kojima je poginulo 614 osoba, a zabrinjavajuće je da je poginulo 26 djece, što je 44 posto više nego 2005. godine</p>
<p>Na području svih policijskih uprava u tijeku je stroža kontrola prometa na cestama u sklopu programa Globalni tjedan sigurnosti u prometu, koji će potrajati do kraja tjedna, odnosno do nedjelje. U program su uključene i regionalne komisije Ujedinjenih naroda i Svjetska zdravstvena organizacija. Uz pružanje stručne pomoći svim službama, poput vatrogasca i hitne pomoći, koje pridonose većoj sigurnosti cestovnog prometa, ponajprije će se provoditi represivne akcije usmjerene na suzbijanje prometnih prekršaja zbog kojih se događaju prometne nesreće s najtežim posljedicama. Tako se, između ostaloga, pojačano provodi kontrola brzine u prometu, redovitoga korištenja pojasa i koncentracije alkohola u krvi vozača.</p>
<p>Naime, analizom stanja sigurnosti cestovnog prometa utvrđeno je da je u 2006. godini došlo do znatnog povećanja broja i posljedica prometnih nesreća, odnosno poginulih i ozlijeđenih osoba. Samo u Hrvatskoj lani su zabilježene 58.283 nesreće, što je za 151 nesreću više nego godinu ranije, a u prometu je ukupno poginulo 614 osoba, odnosno 1,8 posto više nego u 2005. I posljedice tih prometnih nesreća su povećane, odnosno ukupno je nastradalo 23.750 osoba, što je za 1376 ili 6,1 posto više stradalih nego u 2005. godini. Povećao se i broj smrtno stradalih, pa je tako 614 ljudi poginulo, što je za 17 osoba ili 2,8 posto više nego 2005. I broj ozlijeđenih se povećao, odnosno 4308 osoba je teško ozlijeđeno, što je za 130 ili 3,1 posto više, a 18.828 osoba je lakše ozlijeđeno, što je za 1229 ili 7,0 posto više nego u 2005. godini. </p>
<p>Zabrinjavajuće je da je u 2006. godini poginulo 26 djece, što je 44 posto više nego 2005. kada je ih poginulo 18. U Ministarstvu unutarnjih poslova smatraju da je stradavanje mladih vozača u prometu u Hrvatskoj velik problem kojem treba posvetiti posebnu pozornost. Naime, uspoređujući statističke pokazatelje broja prometnih nesreća koje su skrivili mladi vozači u 2006. godini s podacima u 2005. godini, povećan je broj nesreća s poginulim osobama za 13,5 posto, a broj poginulih za 3,8 posto te ozlijeđenih za 8,3 posto. Isto tako, broj prometnih nesreća s poginulima koje su skrivili mladi vozači pod utjecajem alkohola povećan je za 11,1 posto, a broj prometnih nesreća s ozlijeđenima za 11,8 posto. U njima je broj teško ozlijeđenih osoba povećan za 10,5 posto, dok je broj poginulih smanjen za 10,4 posto.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska je zakoračila u budućnost</p>
<p>Hrvatska vlada treba zadržati sadašnji zamah u reformi da bi postigla ambiciozne ciljeve</p>
<p>Uoči rasprave i donošenja Rezolucije o Hrvatskoj u Europskom parlamentu u Strasbourgu razgovarali smo s Josephom Daulom, predsjednikom skupine Europskih pučkih stranaka-Europskih demokrata (EPP-ED) u Europskom parlamentu, koji tvrdi da je Hrvatska učinila velik napredak i da treba sudjelovati u novim izborima za Parlament u lipnju 2009. godine.</p>
<p>• Kako ocjenjujete napredak Hrvatske posljednjih godina?</p>
<p>- Otkad je u listopadu 2005. Hrvatska počela pregovore, postoji stalan napredak da bi se približila kriterijima za ulazak u EU. Tehnički, ti pregovori napreduju brzo i nema nekih većih političkih prepreka za Hrvatsku. I dalje, međutim, postoje izazovi i pitanja koja se moraju riješiti, a koja se tiču reforme pravosuđa i reforme državne administracije te borba protiv korupcije. Hrvatska vlada treba zadržati sadašnji zamah da bi postigla ambiciozne ciljeve. </p>
<p>• Znači li to kako više nema nikakve dvojbe da je Hrvatska 28. članica Unije?</p>
<p>- Aktivnosti koje se tiču dosezanja europskih standarda ići će u prilog hrvatskim građanima i treba omogućiti Hrvatskoj da pristupi Uniji kao 28. članica prije nego što završi ovo desetljeće. Zbog toga čestitam Hrvatskoj na činjenici da su pitanja koja se tiču Europske unije ostala iznad stranačkog života tijekom tog procesa. To dokazuje snažnu političku podršku za ciljeve koji su prepoznati kao pitanja nacionalne važnosti. </p>
<p>• Sve se češće i u Bruxellesu spominje 2009. kao datum ulaska Hrvatske u EU. Podržavate li taj datum?</p>
<p>- Datum ulaska ovisi o samoj Hrvatskoj i brzini kojom ona ispunjava kriterije za pristup. Isto tako moram reći da za Hrvatsku ili bilo koju drugu zemlju koja se kandidira za Europsku uniju mora postojati s jedne strane njezina spremnost, ali i EU mora biti spreman primiti nove države. Njezine institucije moraju u potpunosti funkcionirati, kao i tijela koja mogu donositi odluke. Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta prošlog je mjeseca prihvatio izvješće o Hrvatskoj o pregovorima za pristupanje i ustanovio napredak. </p>
<p>• Što najnovija rezolucija Europskog parlamenta o Hrvatskoj znači za našu zemlju?</p>
<p>- Ona će ohrabriti Hrvatsku da učini najbolje što može u provedbi reformi kako bi pregovori bili završeni u roku kako bi Hrvatska mogla sudjelovati u novim izborima za Europski parlament u lipnju 2009. godine. To je jasna indikacija za političku volju i konsenzus koji postoji u Parlamentu. Dijelim isto mišljenje o Hrvatskoj. Ako Hrvatska nastavi provoditi reforme, bit će spremna uključiti se u sastavljanje novog saziva Europskog parlamenta.</p>
<p>• Kakvo je mišljenje skupine Europskih pučkih stranaka u Europskom parlamentu o politici koju provodi Ivo Sanader i njegova vlada?</p>
<p>- Konačan test i mjerilo za svaku politiku su njezini rezultati. Mislim da napredak koji je Hrvatska postigla u posljednje dvije i pol godine govori sam za sebe. Hrvatska je učvrstila svoj položaj na međunarodnoj sceni, dokazala se i zakoračila u demokratsku budućnost.</p>
<p>• Hoće li članovi Europske pučke stranke i dalje podupirati hrvatsku vladu i premijera Sanadera da se dovrši proces pridruženja Hrvatske EU?</p>
<p>- Hrvatska demokratska zajednica je naša sestrinska stranka koja dijeli našu viziju o zajedničkoj Europi. Mi smo i prije, a i nastavit ćemo, podržavali premijera Sanadera i hrvatsku vladu. </p>
<p>• Koja je uloga Hrvatske u regiji?</p>
<p>- Kada budućnost jugoistočne Europe u mnogo čemu oblikuje svoj europski istinski profil, Hrvatska može u tome imati golemu ulogu. Profilirala se kao lider u regiji, faktor stabilnosti i služi kao primjer u promociji europske dimenzije regije, aktivno dajući svoj prilog političkoj sigurnosti i ekonomskom napretku kao osnovnim kriterijima za europsku budućnost u zemljama jugoistočne Europe. Ali najvažnije od svega je da je Hrvatska pokazala kako regija nije i ne bi smjela biti ostavljena po strani u europskim procesima. </p>
<p>• Koliki je hrvatski doprinos u profiliranju nove Europe?</p>
<p>- Vaša je zemlja pridonijela u stvaranju nove Europe u rangu s ostalim europskim zemljama.</p>
<p>• Hoće li hrvatski primjer biti ilustrativan i za druge države u regiji?</p>
<p>- Svaka pojedina zemlja mora učiniti najviše što može da bi imala šansu za pristup Europskoj uniji, svoju sudbinu držati u vlastitim rukama. Na taj način Hrvatska je na putu da postane još jedna uspješna priča, koja će pokazati da je proširenje jedan od najvažnijih instrumenata vanjske politike Europske unije. </p>
<p>• Kako će EU pronaći rješenje za institucionalnu krizu i donošenje ustava?</p>
<p>- Sporazum iz Nice nije dovoljan, on ne daje odgovarajuću osnovu za daljnja proširenja. Dogovor o institucionalnoj reformi treba dovršiti što prije da bi bio otvoren put i za donošenje ustava i za daljnja proširenja. Na taj će se način stvoriti potrebni uvjeti za ulazak drugih država te uvjeti za efikasan, što transparentniji i što demokratičniji rad Unije. Odgovornost za efikasnije funkcioniranje leži u 27 članica Europske unije, a ne u zemljama koje žele ući u nju.</p>
<p>Bilateralno rješenje</p>
<p>• Koje je rješenje u sporovima koje imaju Hrvatska i Slovenija?</p>
<p>- Hrvatsko-slovensko pitanje je stvar bilateralnog rješenja i na tim dvjema zemljama je da riješe problem granica, bilo putem međunarodne arbitraže ili na neki drugi način. Kao što u slučaju Slovenije neriješeno granično pitanje nije bilo prepreka za ulazak u Europsku uniju, tako to ne smije biti ni s Hrvatskom.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Laž i transkripti</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Javno objavljivanje tonskog zapisa ključnih dijelova sastanka na Brijunima koji je održalo hrvatsko političko i vojno vodstvo predvođeno tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom četiri dana uoči »Oluje«, razotkrilo je dosad vjerojatno najveću manipulaciju haaškog tužiteljstva, zbog čega bi netko iz tog tijela trebao i kazneno odgovarati. </p>
<p>Preslušavanjem te snimke, koja se javnosti već nekoliko godina prezentira kao glavni dokaz navodne namjere hrvatskog vodstva da »Oluju« iskoristi za etničko čišćenje srpskog stanovništva u Hrvatskoj, pokazalo se da je haaško tužiteljstvo krivotvorilo ključnu optužujuću izjavu s tog sastanka izvlačeći je iz konteksta u kojem je dana. Riječ je o onoj famoznoj Tuđmanovoj rečenici kako je navodni cilj »Oluje« da »Srbi praktički nestanu«. Upravo tu izjavu haaško tužiteljstvo navodi i u svojoj optužnici protiv hrvatskih generala Gotovine, Markača i Čermaka. Preslušavanjem snimke, međutim, jasno je da haaško tužiteljstvo Tuđmanovu izjavu ne citira u cijelosti nego samo jedan dio, čime mijenja njezin smisao i daje joj potpuno drugo značenje. </p>
<p>Prema postojećem tonskom zapisu brijunskog sastanka, za koji neki od sudionika i dalje drže da je krivotvoren, Tuđman je, razgovarajući s vojnim zapovjednicima, rekao sljedeće: »(...) Riješiti na koji način? To je sada tema naše današnje rasprave. Da nanesemo takve udarce da Srbi praktički nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti mora kapitulirati u nekoliko dana«, govori Tuđman a da pritom misli na pobunjeničku vojsku »krajine«, jasno je iz nastavka tonskog zapisa kada Tuđman umjesto Srbi, upotrjebljava riječ srpske snage. »Prema tome, nije nam glavna zadaća Bihać nego nanošenje na nekoliko pravaca takvih udara da se srpske snage više ne mogu oporaviti nego da moraju kapitulirati«, kazao je Tuđman. </p>
<p>Kada se cijela izjava presluša u cijelosti, onda nema nikakvih dvojbi da je pokojni hrvatski predsjednik na Brijunima 31. srpnja 1995. govorio o tome da hrvatske snage pobunjeničkoj srpskoj vojsci trebaju nanijeti takve udarce da na kraju moraju kapitulirati. Da u cjelovitoj izjavi nema ništa inkriminirajuće, bilo je očito jasno i haaškom tužiteljstvu, koje je, međutim, tražeći valjda pošto-poto dokaze za inkriminiranje »Oluje« pribjeglo krivotvorenju te izjave izvlačeći nekoliko Tuđmanovih riječi iz konteksta.</p>
<p>Teško je pronaći prave riječi osude takvog postupka. U pitanju je nevjerojatna krivotvorina, manipulacija najniže vrste. To je otkriće još jedan udarac vjerodostojnosti haaškog tužiteljstva, posebice njegove čelnice Carle del Ponte. </p>
<p>U normalnim okolnostima za takve bi postupke trebalo odgovarati.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Planovi su štit</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Svi stručnjaci se slažu da je lijep i prilično dobro očuvan prostor, a prije svega primorski dio, glavno prirodno bogatstvo Hrvatske. Ali dosad se njegovoj cjelokupnoj zaštiti, pa tako i prostornom planiranju, posvećivalo premalo pažnje. Tako je još prije nekoliko godina samo manji dio gradova i općina imao odgovarajuće prostorne planove pa nije ni čudo da su »graditelji« mnogi radili što su htjeli. Zato je zbog masovne gradnje apartmana i drugih kuća zaprijetilo da se »Mediteran kakav je nekad bio« pretvori u ružnu betoniziranu obalu sličnu španjolskoj. No, srečom, to se ne bi trebalo dogoditi zahvaljujući pritisku Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da svi gradovi i općine što prije naprave prostorne planove usklađene s uredbom o zaštiti obalnog pojasa.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Irak teži od Vijetnama</p>
<p>U Iraku Amerikanci ne znaju s kim bi pregovarali jer pobunjeničke i terorističke frakcije niču poput pustinjskog cvijeća nakon kiše</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Mama, daj čekić, evo muhe na tatinoj glavi.« Ovu, inače omiljenu country pjesmicu Georgea Busha američki vojnici u Iraku često puštaju čak i u svojim oklopnim transporterima. Ona zapravo najbolje opisuje situaciju u kojoj se našla američka vojska u zemlji kojoj je trebala osigurati mir, stabilnost i opći napredak. Iako se to zna još od ranije, sada je sasvim jasno da Amerikanci ne pobjeđuju u Iraku. Čak i nekadašnji državni tajnik Henry Kissinger (po opredjeljenju republikanac) smatra da vojna pobjeda u Iraku više nije moguća. Taj stari lisac zna što govori. Jer, američki problemi u Iraku veći su nego što su bili oni u Vijetnamu. Iako Bushu to nije drago, Kissinger mu hladno poručuje da je jedini izlaz iz poteškoća povlačenje američke oružane sile.</p>
<p>Irački otpor jača posvuda, američki gubici se gomilaju, a vjerski raskol između sunita i šijita dostigao je vrhunac. Uspoređujući Irak s Vijetnamom, Kissinger želi reći da su u vijetnamski rat bile uključene države, pa se tamo moglo pogađati s vođama s protivničke strane koji su, naravno, čvrsto nadzirali područja gdje su se borile njihove snage. U Iraku Amerikanci ne znaju s kim bi pregovarali jer pobunjeničke i terorističke frakcije niču poput pustinjskog cvijeća nakon kiše. One ne kontroliraju veći teritorij, nemaju političku hijerarhiju ni nekoga tko bi svojim autoritetom jamčio nešto dugoročnije.</p>
<p>U sadašnjoj situaciji Amerikancima ne preostaje drugo nego da se i dalje bore i trpe gubitke. Doduše, na vidiku su i neke nove vojne taktike. Pentagon, naime, želi pogibelji sačuvati svoje najbolje i najiskusnije profesionalne vojnike. Oni su se u pojedinačnim bitkama pokazali sposobnima da svladaju i najokorjelije iračke gerilce i teroriste, ali preostale američke vojnike lako tuku i sasvim obični Iračani.</p>
<p>Za rat u Iraku potrebne su dvije stvari: terensko iskustvo i dovoljan broj »čarkaša« (termin poznat još iz vremena Hanibala i rimskih legija). Čarkaši su skupine najprobranijih vojnika-izvidnika koji su u stanju pronaći protivnika, pratiti ga, postaviti mu zasjedu ili prihvatiti borbu ne bi li ispitali njegovu snagu. Stoga Pentagon namjerava što prije u Irak poslati veći broj pripadnika Nacionalne garde (američka teritorijalna obrana) koji će na sebe preuzeti udare na najkrvavijim mjestima, rasterećujući tako veterane za obavljanje samo vrijednih specijalnih operacija (likvidiranje unosnih ciljeva) bez većeg rizika da poginu od običnih mina uz ceste ili od bombaša-samoubojica.</p>
<p>Američki stratezi pogriješili su u Iraku kao i u Vijetnamu. Nevjerojatna vatrena moć nije pravi odgovor na gerilu. U Iraku nema odlučujuće bitke, a doktrina s četiri slova f (»find, fix, fight and finish«) što bi kod nas značilo »pronađi, učvrsti se, bori se i dokrajči«, jednako je neučinkovita kao nešto slično što su Amerikanci uporno gurali u Vijetnamu.</p>
<p>Gerila uvijek odlučuje o tome gdje joj se isplati upuštati u bitke i »čarkanja«. Golemu zračnu moć Amerikanci u Iraku ne mogu do kraja iskoristiti jer Iračani u gusto naseljenim gradovima provode taktiku »držanja za remen« ili »grljenja protivnika«: postave se na samo nekoliko metara od američkih vojnika da bi zračna podrška bila pogubna i za njih. U suštini, danas je isto kao i nekad kada je Hanibal prelazio Alpe: moć vojske nije u vještini pojedinca nego u solidnosti mase i njezinoj volji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Kršćanski fundamentalizam </p>
<p>Teme koje postavlja kršćanska fundamentalistička i evangelička desnica su nadasve obrana sakralnih institucija, zatim obitelji, američke nacije te borba protiv sekularnoga humanizma</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Na tragu promišljanja ponoćne strane druge moderne, stigosmo, eto, i do kršćanskoga fundamentalizma u Americi. Razloga za promišljanje ima više. Najprije valja reći da je američko društvo slobodno i otvoreno i jedno od globalnih modernizacijskih središta druge moderne. U kontekstu teorije refleksivne modernizacije, to je društvo visokoga rizika. Zatim sekularno društvo. No, kao i u svakom društvu, postoji i ona druga strana druge protumoderne koja se pokazuje u svom umjerenom obliku, američki neokonzervativizam, ili pak radikalnijem, američki kršćanski fundamentalizam, koji reagira na aspekte društva rizika, globalizacije i sekularnog društva. </p>
<p>Premda je Amerika sekularno društvo, utjecaj kršćanskoga fundamentalizma na formatiranje politike nije slučajan nego značajan. S druge strane, aktualnoj politici i administraciji, dobronamjerno ili zlonamjerno, pripisuju se obilježja političkoga fundamentalizma, naravno, u kombinaciji s religijskim ili značajnim utjecajem religijskoga. Čini se to u kontekstu sukoba s islamskim fundamentalizmom i pokušajem podastiranja sličnosti dvaju fundamentalizama. Jednoga koji je kombinacija sekularnoga i religijskoga (američki) i drugoga koji je čisto antisekularni i radikalno islamistički.</p>
<p>Izvori američkoga kršćanskoga fundamentalizma podastrijeti su u deset svezaka nauka pod naslovom Temelji iz 1910.-1915. Tih deset svezaka poslužili su kao izvori evangeličkim svećenicima u radu u seminarima. Naziv ili izraz »fundamentalizam« kasnije je 1920. godine koristio Curtis Lee Laws, »urednik konzervativne publikacije Watchman-Examiner«. Rečenih deset svezaka bili su ne samo u funkciji radikalnog tumačenja svetih spisa nego i obrane od liberalizma i Darvinova nauka o podrijetlu vrsta. Ipak valja reći da je Biblija u biti temeljna knjiga na koju se pozivaju fundamentalisti u smislu radikalnog tumačenja i pridržavanja u svim životnim prilikama. </p>
<p>Bruce Lawrence kršćanski fundamentalizma vidi kao »tip religijske ideologije«. Zatim kao reakciju na modernu i modernizaciju, racionalizam, individualizam i sekularizam, sekularni humanizam i na globalizaciju kao što to ističu Jeffrey K. Hadden i Anson Shupe. Njegove ideologijske dimenzije prepoznatljive su u eroziji religijskog pred naletom druge modernizacije. Zatim slabljenju religijskog i zamjeni transcendentnih religija ovozemaljskim svjetovnim »novim religijama«. Njegove ambicije ne zaustavljaju se oko religijskih pitanja i njihova radikalnog tumačenja ili prakticiranja nego prije svega snažnog utjecaja na različite sfere sekulariziranog društva, kao što su zakonodavstvo, odgoj, društvene vrednote, znanost uz odbacivanje znanstvene slike svijeta, poglavito darvinizma, i, naravno, na politiku. </p>
<p>Utjecaj kršćanskog fundamentalizma na politiku relevantan je unutar republikanskog ili konzervativnog političkog sektora u Americi. Dakle, političke desnice. Najprije preko Moralne većine, utemeljene 1979. na čelu s Jerryjem Falwellom, te kasnije 1989. Kršćanske koalicije, koju predvode Pat Robertson i Ralph Reed, dakle, kršćansko-fundamentalističkih lobističkih organizacija kojima kršćanski fundamentalizam predstavlja tek okvir za politiku, isto kao što je Robertsonova »elektronička crkva« puki medijski prozor kroz koji se u formi religijske retorike emitira i trasira politika. </p>
<p>Nova kršćanska desnica u prostor politike nastoji ubaciti ili upucati sve one potpore koje se tiču njihove predodžbe o funkcioniranju američkog društva i politike. Teme koje postavlja kršćanska fundamentalistička i evangelička desnica su nadasve obrana sakralnih institucija, zatim obitelji, američke nacije te borba protiv sekularnoga humanizma. Utjecaj kršćanskoga fundamentalizma na politiku, prema Castelsu, motiviran je nadasve obranom »moralnih i kršćanskih vrijednosti«. Ne vezuje se on samo na praktična unutarnjopolitička pitanja. Kršćanski fundamentalizam negativno reagira na globalizaciju u kojoj prepoznaje aktivnost »svjetske vlade«, koja po njima nastoje »nadomjestiti saveznu vladu SAD-a«. </p>
<p>S druge pak strane, kršćanski fundamentalizam polazi od tradicionalnih predodžbi o postanku Amerike koju su utemeljili kršćani po biblijskoj slici i prilici, a koja je u valovima modernizacije američkog društva zapravo razmrvljena i potpuno nestala. Ili ta slika ima veliku mrenu i koprenu. Vraćanje idealu američkog »romantizma«, ako takav uopće postoji, uza stalno naglašavanje vrednota tradicionalne kršćanske, obiteljske i nacionalne zajednice do razine superpatriotizma ili američkog supernacionalizma, kako gdje, to je ono što se može uočiti u ideologiji kršćanskog fundamentalizma, koji se poziva na prošlost i metodom projekcije prošlosti u sadašnjost nastoji sudjelovati u tvorbi društva po tradicionalnim vrijednostima i božanskom uzoru. </p>
<p>Poteškoća držanja života pod nazorom te mnoštvo izazova u pluraliziranom društvu pred čovjeka postavlja mogućnosti ideologije o američkom snu i uspjehu, koji je ravan i padu, tako da tu začudno ništa nije ako netko ostvari svoj američki san i zbog neodgovornog vođenja života te pogrešnih prosudba i odluka u društvu rizika tresne u egzistencijalnu noćnu moru i noći umotan u novinske listove u podzemnoj željeznici nekih od američkih gradova. Sve je, dakle, otvoreno, sve je, dakle, moguće! Po onoj Gundulićevoj! Izlazi i štapovi te ostala spasonosna pomagala su raznolika, kao i hvatala, pa jedno od njih može biti i ono radikalno, kršćansko fundamentalističko koje bi američko društvo trebalo sačuvati od izazova druge modernizacije svijeta i svih njezinih »zala«, jer se radikalnim zaokretom to društvo po logici fundamentalista može spasiti samo povratkom tradicionalnim vrijednostima u skladu s božanskim načelima. </p>
<p>Gledajući tako stvari u ratu različitih fundamentalizama neopravdano je onda rogoboriti protiv jednog tipa religijskoga fundamentalizma, iz kruga jedne od abrahamskih religija, u njemu prepoznavati opasnost, a pritom pred vlastitim nosom ne vidjeti slične obrasce ponašanja s različitim već poznatim manihejskim marketinškim sloganima. Sličnost je uočljiva i preko nje se ne može tek tako prijeći. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stelmah nije prijetio novinarki</p>
<p>U Vjesniku od 31. ožujka 2007. objavljen je članak »Prijetio novinarki zbog neobjavljenog priloga« u kojem stoji: »Novinarki OTV-a Hani Tabaković (27) prijetio je smrću Alen Stelmah zbog neobjavljivanja priloga o rally timu u kojem je on tim manager« te »navodno su prijetnje ponovljene i dva dana kasnije, da bi osumnjičeni istog dana nazvao novinarku i zaprijetio joj smrću«.</p>
<p>Tvrdnja da je Alen Stelmah prijetio novinarki Hani T. neistinita je. Kao menadžer »Stelman rally teama« Alen Stelmah dogovarao je snimanje spomenutog priloga, i to s potpuno drugom osobom. S novinarkom Hanom T. samo se nakratko susreo i prije toga je nikad nije vidio, pa nema nikakvog razloga da joj ikako prijeti, a osobito smrću. </p>
<p>Važno je istaknuti kako je na fotografiji koja se nalazi uz ovaj članak mobitel Hane Tabaković te na njemu tekst SMS poruke koji glasi: »Bezobrazna glupačo«. Ispod ove fotografije stoji tekst koji glasi: »Novinarka Hana Tabaković pokazuje spornu poruku na mobitelu«. Jasno je, dakle, da nema govora ni o kakvoj prijetnji, jer da je ista uistinu učinjena, tada Hana Tabaković zasigurno ne bi novinama pozirala uz tekst kakav je citiran nego uz tekst prijetnje. </p>
<p>Objavom podatka da je Alen Stelmah novinarki prijetio smrću nanesene su mu teško popravljive povrede časti i ugleda, jer ne samo da ga se u javnosti bez ikakvoga razloga i temelja predstavlja kao nasilnika i osobu delinkventnog i kriminalnog ponašanja nego ovakvo prikazivanje u javnosti osobe koja je unutar svog rally teama zadužena za odnose s javnošću, pregovaranje, zastupanje te prikupljanje i zadržavanje sponzora, bez kojih je praktično nemoguće baviti se rallyjem, nepopravljivo nanosi štetu i samome »Stelmah rally teamu« koji je na svom statusu u tom sportu dugotrajno i strpljivo radio, te ga teško i pošteno zaslužio. </p>
<p>Andrej Ilić, odvjetnik, punomoćnik Alena Stelmaha, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Sve je pod nadzorom</p>
<p>Svi znaju svoj posao, nema čistki i Vrt normalno ide dalje</p>
<p>Davorka Maljković od utorka je nova voditeljica Holdingove podružnice Zoološki vrt. Riješenje o imenovanju od Holdinga je primila istoga dana kada je bivši direktor Mladen Anić objavio medijima da odstupa.</p>
<p>»U Zoološkom vrtu na snazi nije nikakvo izvanredno stanje. Promjene uloga nisu toliko neuobičajene. Sve je pod kontrolom, svi znaju svoj posao, nema nikakvih čistki i Zoološki vrt normalno ide dalje. Posao ne smije stati«, kratko je uvodnu riječ izrekla Davorka Maljković. U maksimirskom Vrtu prisutna je već 14 godina, a do utorka je radila prvenstveno kao biolog-zoolog, zadužen za sisavce. </p>
<p>Nova uloga nije ju iznenadila, spremno ju je prihvatila i smatra kako svojim znanjem može unaprijediti poslovanje i ponudu Vrta. Nakon samo jednog dana na čelnoj poziciji nije se željela upuštati u ocjenjivanje financijske situacije u tvrtki, smatrajući kako je prerano govoriti o tome. Zbog niza godina rada u Zoološkom vrtu neće reći kakvu je situaciju zatekla, već da je upoznata s općim stanjem, pa tako i s problemima. »Zoo je u sustavu Holdinga, pa po pitanju financija možemo reći da smo zbrinuti. Grad zna za probleme Zoološkog vrta, koji je, realno gledajući, ispod europskog prosjeka«, kaže Maljković. Dodaje kako su standardi za držanje životinja sve veći, prilagođavaju im se i zato trenutno ne mogu posjetiteljima pokazati velike životinje, jer za njih nemaju odgovarajuće uvjete. »Oko proširenja Zooa napisani su brojni članci, ali činjenica je da okolna područja nisu u našem vlasništvu te ostajemo unutar sedam hektara. Zoo može biti i malen i velik. Ako bude mogućnosti, bit će i proširenja«, rekla je.</p>
<p>S Mladenom Anićem surađivala je otkako radi u Vrtu. Na pitanje može li ocijeniti tu suradnju, izbjegavajući izravan odgovor, rekla je kako su 14 godina uspijevali surađivati. Kako sama ne odlučuje o imenovanju savjetnika, a što je pozicija na koju bi Anić trebao biti preraspoređen, prihvatit će svaku Holdingovu odluku. Što se planova tiče, ističe kako će Zoo ubrzo poraditi na povećanju sigurnosti. Nedavno je iz Zooa opljačkano nekoliko stotina tisuća kuna, a napadnuta djelatnica završila je na bolovanju.</p>
<p>»Zoološki će veću pozornost posvetiti edukativnim predavanjima i radionicama. Želja nam je Vrt još više otvoriti građanima i pojačati suradnju s organizacijama, kako ne bi bio samo mjesto organiziranih posjeta školaraca«, kaže. Kroz desetak dana krenut će predavanja o gmazovima i zmijama, što će biti uvod u niz predavanja o životinjama koje građani mogu držati kao kućne ljubimce. Priprema se program kojim bi se popularizirao posao timaritelja, koji je, ističe Maljković, izrazito zanimljivo zanimanje u »srcu« grada. </p>
<p>Mladen Anić preuzima osječki zvjerinjak?</p>
<p>Nakon što je u javnost procurila informacija o uginuću trideset antilopa u osječkom Zoološkom vrtu, postalo je izvjesno da će već početkom sljedećega tjedna uslijediti smjena upraviteljice Tatjane Šalike Todorović, a Osijekom su počele kružiti i glasine kako bi ju na tom mjestu mogao zamijeniti Mladen Anić, donedavni direktor zagrebačkog Zooa. »Ja sam profesionalac, ali prije svega moralan i etičan čovjek. Ne želim raditi iza leđa kolegici s kojom sam u jako dobrim odnosima, te ni na koji način utjecati na njenu smjenu, kao što se radilo u mom slučaju. O tom - potom. Dok se na bilateralnoj razini stvari u Osijeku ne riješe, ne želim da se uopće koriste mojim imenom«, poručio je Anić ostavljajući ipak otvorenom i tu soluciju. Trenutno još uvijek ne zna kakva će biti njegova poslovna budućnost. »U Holdingu sada nešto 'petljaju' gdje će me smjestiti, ali još mi nije ništa ponuđeno. Kad ponuda stigne vidjet ću hoću li je prihvatiti, jer Anić je u ovom gradu 'trade mark' i trebalo mu se napraviti banket u Dvercima za odlazak. Prihvatit ću samo ponudu dostojnu moga imena i svega što sam učinio za Vrt i ovaj grad«, rekao je Anić. </p>
<p>Branimir Markač/ M.S.G.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U srčanoj zbog vremena više posla</p>
<p>Lupanje srca, probadanja i aritmije, samo su neke reakcije na vrijeme</p>
<p>Česte promjene vremena značajno utječu na kronične bolesnike (srčane, plućne, reumatične, čiraše...), a tegobe mogu osjećati i zdravi ljudi. Lupanje srca, probadanja i aritmije, samo su neke reakcije na vrijeme. Sljedeći vikend očekuju se temperature do 25 stupnjeva pa liječnici upozoravaju kronične bolesnike da se ponašaju primjereno dijagnozi. </p>
<p>Za vrućih dana valja se primjereno odijevati (slojevito), uzimati dovoljno tekućine s kojom moraju biti na oprezu kardiovaskularni bolesnici. Ravnateljica Poliklinike srčana u Draškovićevoj dr. Mirjana Jembrek-Gostović kaže da imaju dosta hitnih slučajeva, a prošli tjedan bilo je i nekoliko infarkta. Srčana stanica nema praznog hoda, ljudi se za preglede upisuju i dva mjesec unaprijed. Kako nas po meteorološkim prognozama očekuje dugo, vruće i suho ljeto, kroničari i meteoropati trebaju se pripremiti za vremenske (ne)prilike. </p>
<p>Fiziološke adaptacijske sposobnosti srčanih i koronarnih bolesnika te starijih osoba smanjene su zbog ateroskleroze. Njima se zbog naglih promjena vremena mijenja tlak, organizam dobiva tzv. acidobazni status, što može uzrokovati bolove u prsima i infarkt. Visoka temperatura zraka, kaže ravnateljica Srčane, izaziva širenje krvnih žila (vazodilatacija), padanje tlaka, lupanje srca, ubrzano disanje, slabost i nesvjesticu. Zbog toga treba izbjegavati jako sunce i fizičke napore za vrućih i vlažnih dana. </p>
<p>Putovanja kroničnim bolesnicima nisu zabranjena ako su komforna, a podnose i let zrakoplovom. Ipak, prije puta oboljeli se treba konzultirati s liječnikom, izbjegavati zadimljene i neprovjetrene prostore, duga čekanja u redovima, ali i nošenje teških predmeta. </p>
<p>Meteorološki stres može pogoršati zdravstveno stanje koronarnim bolesnicima. Statističke ipak kazuju da je smrtnost ljudi znatno veća za hladnijih mjeseci (oko 60 posto), nego za toplih od travnja do rujna. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Virtualna karta vrijedi 90 minuta - u oba smjera </p>
<p>Od 14. svibnja građani će sms porukom, sadržaja ZG, na broj 8585 moći kupiti voznu kartu u svim tramvajima i autobusima ZET-a. Plaćat će je kao i dosad - osam kuna - plus troškovi sms poruke mobilnom operateru. Karta vrijedi 90 minuta, kao i papirnata, a 15 minuta prije isteka karte putnik će primiti poruku da joj istječe važenje. »Novost je što će sms karta vrijediti u svim smjerovima, a ne kao papirnata - samo u jednom«, kaže Srećko Krznarić, voditelj Ureda za promet u ZET-u. Nakon što putnik pošalje poruku sa zahtjevom za kupnju karte, vraća mu se poruka s peteroznamenkastim PIN-om kojega mora reći ili pokazati kontroloru. Cijeli sustav još se ispituje, a funkcionira kao nadgradnja postojećega - sms naplate kakvu Zagrebparking vozačima nudi već nekoliko godina. »Ako se projekt pokaže uspješnim, razvijat ćemo slične sustave za uspinjaču i žičaru«, nastavlja Krznarić. Ali uvijek postoji ona druga strana - moguće malverzacije i problemi s kontrolom sms karata. Ako se pokaže da u sustavu ima prostora za zloporabe i ako to građani budu iskorištavali moguće je da se takva usluga ukine. »Mi nudimo uslugu i idemo na poštenje, a sve ovisi o građanima odnosno našim putnicima«, zaključuje Krznarić. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sto milijuna eura za sanaciju rukavaca </p>
<p>Manji potres može dovesti do katastrofe, kažu stručnjaci s PMF-a</p>
<p>Za sanaciju ekološke bombe, koja na pragu grada u rukavcima Savica Šanci otkucava posljednjih 30 godina i svaki čas može eksplodirati, bit će potrebno najmanje 100 milijuna eura. »Zagreb počinje sanaciju, a za nekoliko dana raspisuje natječaj za izradu studije«, najavio je Zdravko Čokić, posebni savjetnik gradonačelnika, na tiskovnoj konferenciji, održanoj pokraj zagađenih jezera. </p>
<p>Budući da je projekt sanacije vrlo zahtjevan i skup, Gradu će svakako trebati pomoć države i Fonda za zaštitu okoliša, a svoj će financijski doprinos morati dati i tvrtke koje su stvorile ekološku bombu odlažući razni opasni otpad na to mjesto. »Ovamo je prije rata stizao industrijski otpad iz cijelog grada jer nije bilo drugog rješenja. To je bilo legalno odlagalište«, kazao je profesor Vladimir Bermanec s Prirodoslovno matematičkog fakulteta i upozorio da, bez temeljitih analiza, ne možemo reći što se sve nalazi unutra i koliko je opasno i otrovno. </p>
<p>Alarmantno je to što se gudron (odlagalište predviđeno za naftnu industriju) pretvorio u odlagalište opasnog otpada, a na 500 metara zračne linije nalazi vodocrpilište Petruševec, koje napaja cijeli istočni dio grada. Vodocrpilište je zaštićeno i neprekidno se nadzire, ali manji potres može dovesti do katastrofe, kažu stručnjaci s PMF-a. </p>
<p>Profesor Ivan Habdija, dekan PMF-a, kazao je da to područje predstavlja stalnu opasnost, što pokazuju i masne mrlje koje su počele izbijati na površinu. »Ovo je gradska rana, potrebno ju je sanirati i ona će zacijeljeti, odnosno priroda će dalje sve sama riješiti«, kazao je dekan PMF-a. </p>
<p>Skrivene rukavce Savice Ministarstvo kulture proglasilo je ornitološkim rezervatom, gdje živi 154 vrste ptica, od kojih su 73 vrste zaštićene. Na tim jezerima najčešći gosti su upravo ribiči koji pecaju blizu zagađenog područja i inicirali su sanacije. »Ovdje ćemo nakon sanacije napraviti eko park za sve naše građane, a posebnu pažnju pridat ćemo edukaciji najmlađi«, rekao je Ivan Šikić, predsjednik Gradske četvrti Peščenica. Tomislav Saren iz Ribolovnog društva Peščenica peca tik do zagađenog jezera i kaže pozdravlja sanaciju, ali smatra da je ovakvu akciju trebalo pokrenuti davno prije.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Izložba bez senzacija, ali uz velika očekivanja</p>
<p>Unatoč ograničenom proračunu, direktor Zrinjevca Igor Toljan predviđa više posjetitelja i izlagača nego prošle godine</p>
<p>Veliki broj domaćih i stranih izlagača cvijeća i biljnog materijala predstavit će se na 42. Floraartu, koji će se održati na jezeru Bundek. Manifestacija u organizaciji Zrinjevca počinje 30. svibnja, a za projekt će se ove godine izdvojiti oko tri milijuna kuna. </p>
<p>»Već 16 puta organizatori smo izložbe, koja se drugu godinu zaredom održava na Bundeku. Svjesni smo činjenice da u Gradu trenutačno nema viška sredstava, pa smo proračun nastojali držati u granicama kontrole«, rekao je direktor Zrinjevca, Igor Toljan.</p>
<p>Ulaz je, kao i svake godine, slobodan za sve posjetitelje, a Toljan smatra da će ovaj Floraart po posjećenosti nadmašiti sve prethodne.</p>
<p>»Ne bih najavljivao nikakve senzacije, jer njih neće biti. Očekujemo veći broj izlagača nego prošle godine, kad ih je bilo preko 150. Točan broj se još ne može znati, jer prijave traju gotovo do zadnjega dana«, ispričao je. Očekuju se izlagači iz Mađarske, Austrije, Nizozemske, Italije i Njemačke. Turistička zajednica Hrvatske potiče stanovnike Zagreba i čitave Hrvatske da dođu i razgledaju izložbu, te su u skladu s tim organizirani i posjeti. </p>
<p>»Smatram da imamo tako veliki broj posjetitelja zato što je cvijeće čudo za koje interes pokazuju svi naraštaji«, kaže Toljan. Dodaje kako će, kao i svake godine, posjetitelje tijekom cijeloga dana pratiti kulturno-zabavni programi, a dočekat će ih i uređena igrališta za odbojku i rukomet na pijesku.</p>
<p>Točno trajanje izložbe nije još određeno, iako je za 3. lipnja predviđeno zatvaranje. »Ne bih htio nagađati koliko će ovogodišnji Floraart trajati, jer u potpunosti ovisimo o vremenskim uvjetima, koji će nam odrediti termin«, kaže Toljan. </p>
<p>U sklopu Floraarta predviđeni su razni seminari, predstavljanja knjiga, te natjecanja aranžera. </p>
<p>Toljan ističe kako su svi problemi koji ih očekuju uglavnom materijalne prirode - i izlagači i aranžeri suočavaju s manjkom novca i sponzora. Ni najam štanda nije jeftin - treba izdvojiti 5000 kuna. Na izložbi će biti ponuđeni i proizvodi iz zrinjevačkog rasadnika, u kojemu se proizvode kućno i sobno cvijeće te travnati tepisi.</p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Operacija grad otvara tvornicu Jedinstvo</p>
<p>Nezadovoljni gradskom upravom koja nije riješila probleme nezavisne kulture i prostora za mlade u Zagrebu, organizacije, okupljene u savez Centar za nezavisnu kulturu i mlade, odučile su useliti u bivšu tvornicu Jedinstvo. Riječ je o prostoru na Trnjanskom nasipu, gdje se nalazi klub Močvara. Otvaranje privremenog ilegalnog centra za kulturu i mlade obilježit manifestacija, nazvana Operacija grad u tvornici Jedinstvo, od 26. do 29. travnja.</p>
<p>U pet novih prostorija, od četvrtka se organiziraju izložbe, predstave, filmske projekcije, radionice i koncerti. Pozivaju se mladi da razgledaju nove prostore, kojima će ih provesti Mario Kovač, Vili Matula, Željko Zorica, Nina Violić, Dunja Knebl, Tomislav Gotovac, Lidija Bajuk, Bojan Navojec i drugi. Tvornicu Jedinstvo će otvorenom za mlade u četvrtak proglasiti Zli bubnjari. </p>
<p>U četiri glazbena dana Operacije grad nastupit će Darkwood Dub, The Strange, Welcoming Committee in Flames, Death Disco, Post Rock Metal Spektakl, Confusion 60&90, Nucomers Night 2 i niz DJ-a. Na izložbi će se predstaviti Manceovi crteži tušem. Na tribine će razmotriti politiku za mlade i nezaposlenost. Na nasipu ispred tvornice u subotu, od podneva, prikupljat će se i knjige za zatvorske knjižnice. [M.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Neinformiranost zbunjuje, ali i - košta! </p>
<p>»Sada sam platio i nikad više!«, ljutio se Marin Modrić kada je u poslovnici Fine podmirio račune maestro karticom Zagrebačke banke i ostao bez dodatnih 14 kunna. Plaćao je račune za plin, struju, komunalnu naknadu i dr. Za neke je platio predviđenu naknadu i otkrio da mu nedostaje još 14 kuna. »Nije stvar u novcu, nego u načinu! Ljut sam jer mi nitko nije objasnio što plaćam!«, kaže Modrić.</p>
<p>U Fini nisu znali kamo je »nestalo« onih 14 kuna. Bojana Mehinović iz odjela za fakturu dosjetila se da ih je kao naknadu vjerojatno uzela Zagrebačka banka, čijom se maestro karticom može plaćati u Fini. Naime, Zagrebačka banka za svaku transkaciju naplaćuje jedan posto iznosa, a njezina minimalna naknada iznosi 10 kuna, objašnjenje je u Fini, gdje nisu sigurni gdje to pravilo piše i kako ga građani mogu saznati. Većina građana ne razumije mogućnosti ni pravila banaka, koja su uvedena, prema riječima stručnjaka i nebrojenim reklamama, ne bi li »svima olakšala život«. </p>
<p>»Kada plaćam u Konzumu, uzmu mi koliko sam potrošio, ni lipe više. Nije mi jasno kakva sad naknada? O tome ne znam ništa!«, žali se Modrić. Za pomoć se obratio i Društvu za zaštitu potrošača. Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruge za zaštitu potrošača Hrvatske, kaže da će se tim problem pozabaviti savjetnica za financiranje koja je i sudska vještakinja, te objasniti oštećenom njegova prava i što mu je činiti.</p>
<p>»Na žalost, potrošači nisu informirani ni aktivni koliko bismo željeli. Samo njih 30 posto spremno je iznijeti problem u javnost i boriti se za svoje pravo«, objasnio je Rkman.</p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Belgijanci će prodavati i poseban aranžman za Zagreb</p>
<p>Turistička zajednica grada Zagreba prije dva mjeseca održala je posebnu prezentaciju u Bruxellesu, a u suradnji s Croatia airlinesom, u Zagreb je stiglo 50 belgijskih agencijskih prodavača kako bi upoznali grad kao turističko odredište koje će uvrstiti u svoju ponudu 2007/2008. </p>
<p>Ali Labidi, vlasnik belgijske turističke agencije Expair tours, nekoliko puta je posjetio naš grad i sastavio vlastiti program putovanja u Hrvatsku i Zagreb. S njim je ovih dana stiglo 50 turističkih agenata koji će prodavati njegov aranžman. »Zagreb pruža mnoge mogućnosti i predstavlja novost za Belgiju. Svi znaju za Beč, Budimpeštu i Prag, a nitko za Zagreb«, rekao je Labidi kojiće Belgijancima će ponuditi boravak u Zagrebu od tri, četiri dana. »Odlično smo povezani sa Zagrebom. Croatia Airlines tjedno organizira četiri do pet letova«, rekao je Labidi i dodao da prva grupa belgijskih turista stiže već za mjesec dana. Putovanje u Zagreb stajat će od 350 do 550 eura, ovisno o smještaju u hotelima s pet ili u onima s tri zvjezdice. </p>
<p>Zagreb je Belgijance osvojio arhitekturom i zelenilom. Tünde, po nacionalnosti Mađarica, ima svoju turističku agenciju. Prv put je u našem gradu, gdje se osjeća kao kod kuće. I njezine kolegice Natalie, Melanie i Irene su zadovoljne Zagrebom, koji je lijep i tih grad, a istovremeno moderan. »Imate prekrasnih građevina i puno mladih«, rekli su. </p>
<p>Irene je pohvalila i trgovine, pogotovo one s nakitom. Budući da im se grad toliko svidio, učinit će sve da dovedu što više Belgijanaca u Zagreb.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Otkriven novi planet najsličniji Zemlji! </p>
<p>Prvi je to planet, od dvjestotinjak do sada poznatih planeta, koji ima čvrstu ili tekuću površinu i temperaturu najsličnijoj onoj Zemljinoj </p>
<p>Ekipa europskih znanstvenika s opservatorija u Čileu otkrila je planet izvan Sunčeva sustava, koji je dosada najsličniji Zemlji i koji bi mogao, pretpostavljaju znanstvenici, biti pogodan za nastanak života. Tako barem stoji u studiji koja će ovih dana biti objavljena u časopisu Astronomy and Astrophysics. </p>
<p>Prvi je to planet, od dvjestotinjak dosad poznatih planeta, koji ima čvrstu ili tekuću površinu i temperaturu sličnu Zemljinoj.</p>
<p> Planet nazvan 581 C, gotovo pet puta masivniji od Zemlje, mogao bi imati tekuću vodu, a u galaktičkim razmjerima relativno nam je 'blizu' – oko 20 svjetlosnih godina. No, njegova je orbita kraća, 14 puta je bliže zvijezdi sličnoj našem Suncu, koju obiđe za trinaest dana. Planet se nalazi u tzv. nastanjivoj zoni oko laganog »crvenog patuljka«, za koji se čini da udomljuje još dva planeta. Prosječna mu je temperatura između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što omogućuje postojanje vode u tekućem stanju na površini i što bi moglo omogućiti ljudski opstanak. Usto, njezin je polumjer 1,5 puta veći od Zemljina, što upućuje ili na kamenit sastav kao kod Zemlje ili na površinu prekrivenu oceanima, objašnjavaju znanstvenici. Gravitacija mu je na površini 2,2 puta veća nego na površini Zemlje, a masa joj je vrlo mala. </p>
<p>Ovo otkriće znanstvenici opisuju kao dosad najveći korak u potrazi za životom u svemiru. Predviđaju da će se u budućnosti još otkriti desetine i stotine planeta na kojima bi se moglo živjeti kao na Zemlji. No najnovije otkriće, planet jednostavno nazvan 581C, ulazi u svojevrsnu kozmičku povijest kao planet koji je do sad najsličniji Zemlji. No, sve to još trebaju potvrditi brojna dodatna istraživanja, naglašavaju stručnjaci. </p>
<p>Planet su otkrili europski astronomi iz Državnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), zajedno sa stručnjacima iz Ženevskog opservatorija i Astronomskog središta u Lisabonu, a otkriven je pomoću teleskopa Europskog južnog opservatorija (ESO) Harps, u Čileu.</p>
<p>Iako svi dosad objavljeni podaci o novom Planetu zvuče obećavajuće, u pogledu pogodnih uvjeta za eventualan život na njemu, treba biti oprezan. Tako barem zasad misle znanstvenici, jer još uvijek ima dosta nepoznanica o njemu koji bi možda na kraju, kada budu objavljeni svi relevantni podaci, mogao ispasti - nenastanjiv. Ipak, ovo je prvi planet izvan Sunčeva sustava koji zadovoljava sve uvjete. </p>
<p>No, vrijedi znati da znanstvenici u kategoriju nastanjivih planeta ubrajaju i Mars, koji je veličinom manji od Zemlje, ali ima temperature koje omogućavaju da vode bude u tekućem stanju. Svi otkriveni planeti i dosad su imali tzv. Goldilocks problem- ili su bili prevrući, ili prehladni, ili jednostavno preveliki i plinoviti, kao na primjer Jupiter. </p>
<p>No znanstvenici tvrde da se »Zemljoliki« planeti s dubokim oceanima i mogućim životom u njima, najvjerojatnije nalaze u svakom od tri novootkrivena sunčeva sustava izvan našeg, potvrdila je to i jedna od posljednjih američkih znanstvenih studija. Unazad desetak godina astronomi su pomoću teleskopa otkrili 200-tinjak planeta, većinom golemih plinovitih tijela poput Jupitera, četiri do pet tisuća puta većih od Zemlje, koji se okreću oko vrlo dalekih zvijezda u Mliječnom putu. U tim sunčevim sustavima nalaze se goleme plinovite planete nazvane »Vrućim Jupiterima« koji kruže izrazito blizu njihovih centralnih planeta, čak bliže od Merkura u odnosu na sunce.</p>
<p>Nasini stručnjaci vjeruju kako će se planeti poput Zemlje moći otkriti u idućih 20 godina, čim se izradi tehnologija kojom će se moći bolje i brže opaziti Zemljolike planete. Zato Europska svemirska misija Corot i američka Kepler, nastoje pretražiti dublji svemir ne bi li pronašli upravo planete slične našem.</p>
<p>Ante Radonić: Ovo je dosad najveće otkriće</p>
<p>Ovaj je planet petnaest puta bliže svom »suncu« odnosno tzv. crvenom patuljku, nego Zemlja Suncu. Crveni patuljak je, naime, pedeset puta slabijeg sjaja od našeg Sunca i zato postoji velika mogućnost da upravo na ovom planetu postoji život. Prije svega to je zato jer ima vodu, ali zasad ne znamo je li sav pokriven vodom ili je stjenovit, što se ne može vidjeti ovakvim promatranjem.</p>
<p>Planet je otkriven kad su astronomi detektirali promjenu u brzini zvijezde od svega nekoliko metara u sekundi, a to je ta vrtnja oko zajedničkog težišta između planeta i zvijezde. Možemo zasad reći da su podaci koji su objavljeni prilično sigurni. To znači da je planet uistinu vrlo sličan Zemlji. Naime, postoje tri slična planeta u tom području svemira, jedan je preblizu, a jedan predaleko (svom suncu odnosno crvenom patuljku). Samo je ovaj »naš« u najpovoljnijoj zoni za moguć život. Metoda kojom je otkriven ovaj planet je znanstveno sigurna i to je dokaz da sva mjerenja vrijede, u to nitko ne sumnja. </p>
<p>Od svih, do sad 200 otkrivenih planeta u tom sustavu, ovo je otkriće najsenzacionalnije, jer planet ima vodu. Do sad su otkriveni planeti bili ili prevrući ili prehladni ili su pak preveliki. Ovaj odgovara Zemlji zbog mogućnosti života, samo je pet puta masivniji od Zemlje. </p>
<p>Daljnja će se istraživanja usmjeriti na traganje za sličnim planetom, ali koji bi prolazio između nas i ovog novootkrivenog planeta, jer tada on pravi malu pomrčinu, što znanstvenicima omogućava da saznaju više o njegovoj atmosferi i tako uvijek postoji mogućnost za novom senzacijom.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog nemarnog vozača autobus završio u Rajni</p>
<p>BONN</p>
<p> - Neoprezni austrijski vozač parkirao je u utorak autobus na parkiralištu u gradu Andernachu u neposrednoj blizini rijeke Rajne, zaboravivši povući ručnu kočnicu pa je luksuzni autobus završio na dnu rijeke, kojeg su potom tijekom višesatne »operacije« morali izvlačiti vatrogasci i ronioci Srećom, austrijski turisti su na vrijeme izašli iz autobusa, tako da nitko nije ozlijeđen. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ptičja gripa mogla bi ubiti 7 milijuna ljudi</p>
<p>MANILA</p>
<p> - Pandemija ptičje gripe mogla bi zaraziti do milijardu ljudi u svijetu i ubiti između dva i sedam milijuna, rekao je u utorak jedan dužnosnik Svjetske zdravstvene organizacije. Te procjene se temelje na matematičkim modelima upotrijebljenim tijekom prethodnih epidemija gripe, precizirao je Jean-Marc Olive, predstavnik WHO na Filipinima. Ptičja gripa je od svoje pojave potkraj 2003. godine odnijela 172 ljudskih života, uglavnom u Aziji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Motociklom preletio jumbo jet</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Švicarski majstor u motocross akrobacijama Matt Rebeuad u srijedu je u staroj atenskoj zračnoj luci napravio još jedan podvig. Svojim je motociklom preletio boeing 747 jumbo jet, zaletivši se preko odskočne rampe. Na zahtjev brojnih okupljenih gledatelja akrobacije je ponovio još nekoliko puta, a nakon uzbudljivog spektakla Rebeaud je izjavio kako su mu slične akrobacije samo priprema za dvoranska prvenstva u motocross akrobacijama. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slovenski aeroklub prodao Lumumbin avion</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Aeronautički klub iz Ajdovščine zbog skupog je održavanja prodao skoro 40 godina star dvomotorni avion koji je u Češkoj, neposredno prije državnog udara 1960. u kojemu je ubijen, bio naručio Patrice Lumumba, prvi predsjednik vlade nezavisnog Konga. Novi servis i dobivanje licence za avion 145 s dva motora od po 140 konjskih snaga stajao bi najmanje 50.000 eura, pa je prodan jednom aeroklubu iz okolice Brna u Češkoj. Dosad je avion koristilo poduzeće »Fructal« iz Ajdovščine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kraljica će platiti štetu zbog plina</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska kraljica Elizabetha II. nadoknadit će štetu zbog emisije ugljičnog dioksida koji će se ispustiti tijekom njezina putovanja u Sjedinjene Države početkom svibnja, priopćio je glasnogovornik Buckinghamske palače. »To je prvi put da će za kraljičin državni posjet biti isplaćena naknada«, istaknuo je glasnogovornik, dodajući da se naknada predviđa za let iz Velike Britanije u SAD i natrag, te za putovanja zrakoplovom po SAD-u. Naknada za ispuštene stakleničke plinove, napose ugljični dioksid koji je glavni krivac za klimatsko zatopljenje, namijenjena je financiranju ekoloških projekata. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>BMW u Dubrovniku predstavlja novitete</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - BMW će u rujnu u Dubrovniku predstaviti svoj novi model a svjetska premijera tog automobila održati će se na Stradunu i hotelu »Dubrovnik Palace«. Svjetska premijera »kruna« je višegodišnje suradnje sa »Jadranskim luksuznim hotelima« Gorana Štroka, posebice dubrovačkog hotela »Dubrovnik Palace« u kojemu su ovom prigodom među ostalim bili izloženi BMW-ov novi cabrio sa tvrdim pomoćnim krovom te terenac X 5 koji je na hrvatskom tržištu postao hit automobil. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U restoranu vatra gori već 150 godina</p>
<p>PEKING</p>
<p> - U pekinškom restoranu Quanjude Qianamen u kojemu je, među ostalim, na meniju i poznati kineski specijalitet »pekinška patka«, vatra u pećima na drva neprestano gori posljednjih gotovo 150 godina, a vlasnik restorana rekao je kako će se vatra održati i u predstojećih šest mjeseci, tijekom renoviranja restorana. U popularnom restoranu, nedaleko od Trga Tiananmen, i danas hranu pripremaju u pećima na drva koje neprestano rade od 1864. godine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatski pisci oduševili sarajevske gimnazijalce</p>
<p>Prvi put u povijesti hrvatskoga predstavljanja na sarajevskom sajmu naši su pisci izašli izvan sajamskoga prostora Centra Skenderije</p>
<p>Svoj peti po redu nastup na Sarajevskom sajmu knjiga i učila, koji je u ponedjeljak na večer zatvorio svoja vrata u Centru Skenderija, Hrvatska je dostojno obilježila, napravivši pri tom i značajan iskorak u odnosu na prošlogodišnje nastupe. Naime, petero hrvatskih književnika nastupilo je, osim u službenome prostoru sajma, prvi put ove godine i izvan njega – u školama i knjižarama. </p>
<p>Igor Mandić, Jakša Fiamengo, Enes Kišević, Edo Popović i Olja Savičević Ivančević gostovali su u Bošnjačkoj gimnaziji, Prvoj sarajevskoj gimnaziji i u Katoličkom školskom centru, gdje su pred brojnom publikom čitali ulomke iz svojih djela – doznali smo u razgovoru s Valterom Lisicom, v. d. predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara, koja je organizirala naš nastup na 19. po redu sajmu, i Zoranom Filipovićem, predsjednikom Povjerenstva za program Sarajevskog sajma knjiga.</p>
<p>»Mandić je zaintrigirao učenike kad im je rekao da nikako ne smiju čitati njegovu autobiografiju 'Sebi pod kožu' jer je mračna, umorna... a oni su onda baš pitali gdje je mogu kupiti«, rekao je Lisica.</p>
<p>Hrvatski su se pisci sarajevskoj publici osobno predstavili i u tri knjižare, i tu također naišli na dobar odjek. Svoja je pak izdanja sarajevskim ljubiteljima knjiga predstavilo 30-ak hrvatskih nakladnika, 20-ak njih na nacionalnom štandu, a desetak na vlastitim štandovima ili pak preko svojih predstavnika u susjednoj državi.</p>
<p>Organizatori hrvatskoga nastupa u Sarajevu zadovoljni su i načinom i prostorom koji su bosansko-hercegovački mediji posvetili gostovanju naših nakladnika i pisaca, a posebno izdvajaju niz zapaženih članaka u Oslobođenju i Dnevnom Avazu.</p>
<p>Po riječima Taiba Šahinpašića, vlasnika i direktora trgovinsko-knjižarskog društva »Šahinpašić«, koje je, uz Centar Skenderiju i Poslovno udruženje izdavača i knjižara BiH, organiziralo ovaj sajam, te je ujedno proglašeno izdavačem godine, ovogodišnje je izdanje sajma najveća manifestacija posvećena knjizi koja je do sada održana u Bosni i Hercegovini. Naime, na više od 5500 četvornih metara svoja je stara i nova izdanja na ukupno 130 štandova predstavilo 180 izlagača i suizlagača iz SAD-a, Francuske, Švedske, Irana, Švedske, Velike Britanije, Njemačke, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH.</p>
<p>Središnje mjesto sajamskih događaja bila je, kao i do sada, Bosanska kuća, u kojoj je priređena većina predstavljanja novih izdanja, ali i susreti nakladnika, pisaca i publike, uz moderatorstvo književnika Faruka Šehića. </p>
<p>Najprodavanija knjiga, doznajemo također od Šahinpašića, bila je »90-dnevna dijeta« Brede Hrobat i Mojce Poljanšek, koja već tjednima ne silazi ni s hrvatskih top-ljestvica najprodavanijih naslova. Vrlo su bile tražene i knjige Miljenka Jergovića i Nure Bazdulj Hubijar, posebice njezin najnoviji roman »Doba nevinosti«. Djela prošlogodišnjeg nobelovca Orhana Pamuka bila su pak najtraženija na policama s knjigama stranih autora. U sklopu Sajma održan je i Treći međunarodni kongres bibliotekara slavista koji je bio prigoda i za razgovor o digitalnoj budućnosti i mjestu knjižničara u njoj, te o tome kako sakupiti, sačuvati i predstaviti dokaze o ratnim zločincima na ovim prostorima. </p>
<p>Otvorene su i dvije izložbe – jedna posvećena stogodišnjici rođenja Astrid Lindgren te izložba glasovite Karlove biblioteke iz Praga »Bosna u češkim izvorima«. </p>
<p>Iduće godine, rekao nam je Zoran Filipović, planiramo na umjetnički način okupirati cijelu Bosnu gostovanjima naših pisaca i nakladnika i u Zenici, Doboju, Banjoj Luci..., jer bi to imalo puno više smisla i snage. Do tada, osim sjećanja, nakladnicima i medijima u Bosni i Hercegovini ostaju interaktivna DVD izdanja s kratkim biografskim dokumentarnim filmovima o našim piscima koji su se ove godine imali priliku predstaviti na jednom od najvećih i najkvalitetnijih sajmova u regiji.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Povrat kulturnih dobara iz Srbije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od oko 45.000 predmeta iz kulturne riznice Hrvatske koji su za vrijeme velikosrpske agresije opljačkani, do sada je u Hrvatsku vraćeno 21.347 predmeta, izjavila je mr. Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture, na redovitoj tribini srijedom »Vrijeme za kulturu« Ministarstva kulture.</p>
<p>Šulc je izjavila kako je bilo malih zastoja, ali da se poštuje dogovoreni povrat iz Srbije te je navela što je vraćeno i što se planira realizirati u prvoj polovici ove godine. </p>
<p>Tako je 19. travnja vraćen je dio ikonostasa iz hrama sv. velikomučenika Georgija u Boboti, koji se nalazi na restauraciji u Osijeku, a uz ulaganja veća od petsto tisuća kuna u sigurnosnu infrastrukturu stekli su se uvjeti za povrat kulturnoga blaga u muzej i riznicu manastira Krupa koje je još u Srbiji. </p>
<p>Do kraja prve polovice ove godine trebao bi se dogovoriti povrat umjetničke zbirke Manastira Krka. Uvjeti su se stekli i za povrat kulturnoga blaga u Islam Grčki. Od većih cjelina koje se uz spomenute prioritete potražuju Šulc je navela dio zbirke iz Mauzoleja Paunović u Vukovaru, arheološku zbirku i numizmatičku građu (591 predmet) Kninskog muzeja i keramičku peć iz Gradskog muzeja Vukovar. </p>
<p>Na pitanja novinara što je glede pronalaska opljačkanoga učinio Interpol, Šulc je rekla kako je uz pomoć Interpola otkrivena lokacija zbirke slika iz Titove vile na Plitvicama, ali da još nema nikakvih podataka o drugim umjetničkim cjelinama. Pa ni o umjetničkoj cjelini grada Iloka, koja je nestala u vrijeme UNTAES-a. </p>
<p>Novinare je zanimalo i dokle se došlo u realizaciji inicijative vladike Lukijana, koji je predložio da se u Dalju osnuje Muzej SPC u kojem bi se smjestila kulturna dobra hramova SPC koji nisu u funkciji. - Mi smo inicijativu razmotrili i zatražili elaborat o tom muzeju, koji do danas nismo dobili, izjavila je Branka Šulc. [A. Tunjić]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Praizvedbe Detonija i Jelaske</p>
<p>Prvi put na ovogodišnjemu Muzičkom biennalu Zagreb jedna je dvorana bila do posljednjega mjesta popunjena, a neki od posjetitelja ostali su poslušati koncert i na hodniku. Riječ je o prostoru Muzeja Mimara u kojemu je u utorak priređen koncert Mješovitoga zbora HRT-a i ansambla Cantus pod ravnanjem Tonča Bilića. </p>
<p>Večer je otvorena zborskim djelom »Libera me« (2003.) mlade slovenske skladateljice Nane Forte, vrlo pomno razrađenoga zbornoga sloga, maštovito tretirane vokalnosti i snažnoga dramatskoga razvoja. Djelo Sofije Gubajduline, danas najpoznatije i najznačajnije žene skladateljice, nastalo deset godina prije i naslovljeno »Sad zauvijek snijeg«, za komorni ansambl i komorni zbor na stihove Genadija Ajgija, zaključilo je koncertnu večer. </p>
<p>Vrlo uspješne bile su i praizvedbe »Razgovora ptica u snu«, za mješoviti zbor i dva glasovira Dubravka Detonija, izvedbi skladatelja i sina Danijela za dvama glasovirima, te skladbe »Tvoje ime« Olje Jelaske, za mješoviti zbor i ansambl Cantus na stihove Vesne Krmpotić. Olja Jelaska usmjerila je svoje novo djelo k isticanju snage pjesničkoga predloška, vrlo izraženoga duhovnoga karaktera.</p>
<p>Detonijevo ispitivanje granica zvukovnosti različitim vrstama zbornoga i klavirskoga glasanja, a u svrhu oponašanja ptičjega govora (po uzoru na Messiaenovu opsjednutost pticama), upotpunjeno je neizostavnim poigravanjem s prepoznatljivim povijesnim idiomima, ovdje prisutnima u svojevrsnim glazbenim posvetama Mozartu i Ligetiju. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>»Ako može Boban mogu i ja«</p>
<p>»Kao i mnogi u ovoj zemlji, vjerujem da sam sposoban voditi savez jer nisam u nogometu bilo tko«, kaže Kranjčar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši nogometni izbornik Zlatko Kranjčar gotovo se uvrijedio kad smo ga upitali misli li se ozbiljno kandidirati za predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza te uzvratio: </p>
<p>»Kao i mnogi u ovoj zemlji, vjerujem da sam sposoban voditi savez. Dapače, u prednosti sam pred mnogima, jer nisam bilo tko u nogometu niti sam u njemu od jučer. Naime, ako Zvonimir Boban ima pretenzije na to mjesto, mislim da i ja imam pravo tako razmišljati. Kao i svi ostali ljudi koji su nešto učinili u hrvatskom nogometu.« </p>
<p>Razmišljanjem da na tuđim teškoćama nema namjeru graditi svoje planove, Kranjčar se čudi sveopćoj hajki protiv Markovića. </p>
<p>»Krivnja za neuspjeh u Cardiffu neopravdano se svaljuje isključivo na njega. Spočitava mu se da je bio preoptimističan. Pa, i morao je biti. No, rezultat nije ovisio samo o nama nego i o drugim kandidatima te o ljudima koji su glasovali.« </p>
<p>O predsjedničkoj ulozi u Savezu kaže: </p>
<p>»Predsjednik je ponajprije nositelj programa kojega ne može izgurati sam. Mora biti okružen ljudima spremnima slijediti i njega i program. S druge strane, mora biti osoba koja ima stvaralačku nogometnu prošlost.« </p>
<p>Dodali bismo, i određeno političko zaleđe, jer je u takvim imenovanjima, ali i »skidanjima glava« politika na svoj način uvijek imala svoje prste. Ima li ih i u Markovićevu slučaju: </p>
<p>»Politika je uvijek prisutna. Stoga ne znam zašto premijer ne bi pitao u čemu se pogriješilo. Nije problem što smo izgubili već što nismo dobili nijedan glas. Bi li nam s jednim glasom bilo lakše? Naravno da ne bi, jer bismo u svakom slučaju izgubili, a premijer ima pravo znati zašto.« </p>
<p>Kranjčar kaže kako, da je on predsjednik HNS-a, premijera ne bi vodio u Cardiff: </p>
<p>»Kao predsjednik Saveza, elaborirao bih pred Uefom s projekt-menadžerom situaciju zajedničke kandidature i mislim da bi to bilo dovoljno. Poštedio bih premijera putovanja, jer bi odluka bila donesena i bez njega. Gledajući cjelokupnu situaciju, mislim da je Uefa donijela dobru odluku što je Ukrajinu i Poljsku izabrala za domaćina Europsko prvenstvo 2012. godine. Jer, obje su zemlje u razvoju što se nogometa tiče, što se uklapa u Platinijevu ideju širenja nogometa na nova prostranstva. U našoj me kampanji, pak, smeta što smo ocrnili Italiju, vjerujući da ćemo tako preskočiti najopasnijeg konkurenta.« </p>
<p>Pitajući se je li Marković trebao »presjeći« neke stvari, Kranjčar je dometnuo: </p>
<p>»Time se ne želim baviti, ali ga se sada zbog toga ne smije razapinjati. Ako se mislilo da više ne treba biti u Savezu, onda je to moralo biti odlučeno na HNS-ovoj Izbornoj skupštini krajem prošle godine, na kojoj je, kako ste vi pisali, dobio čak 105 posto glasova.« </p>
<p>Kranjčar smatra da »pucnjava« raznih »slobodnih strijelaca« neće nimalo utjecati na skorašnje nastupe hrvatske reprezentacije. Što se tiče razmišljanja o mjestu predsjednika HNS-a, svjestan je da za takav pothvat treba jak lobirajući aparat te potporu sa svih strana. Stoga za kraj poručuje: </p>
<p>»Kada dođe vrijeme, sve ću to imati!« </p>
<p>»Marković je vukao vrlo dobre poteze« </p>
<p>Čim se napipa slaba točka, u nas se po običaju odmah počinje izvlačiti prljavo rublje, čega ovog puta ni Marković nije pošteđen. </p>
<p>»Ne želim biti Markovićev advokat, ali moram primijetiti da je u ovo vrijeme, koliko sam bio nazočan i koliko pratim Savez, vukao vrlo dobre poteze. A ishod takvoga vođenja dobri su rezultati reprezentacije. Bez njezinih bi konstantnih dobrih igara nogomet u Hrvatskoj, za kojeg inače uopće ne mislim da je loš, bio u znatno težoj situaciji. Uz to, zbog reprezentacije su nam izgledi u kandidaturi za EP 2012. bili još veći.« </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Bišćan ne igra dobro« </p>
<p>»Ovo je tek dio plana opservacija naših reprezentativaca, zanima nas u kakvom su stanju Galinović i Šerić prije dvoboja protiv Estonije i Rusije«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Aljoša Asanović, prvi pomoćnik izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, osvanuo je u srijedu u Ateni, gradu u kojem je bio dvije godine dok je nastupao za Panathinaikos. Sada mu je kao starom znancu grčkoga kluba pripala dužnost razgovarati s dva hrvatska reprezentativca iz Paoa, vratarom Marijom Galinovićem i Antom Šerićem. U tom su klubu još Igor Bišćan te Srđan Andrić. </p>
<p>»To je tek dio plana i programa izbornika Bilića. Pratimo naše igrače po cijeloj Europi, želimo vidjeti njihovo stanje prije važnih kvalifikacijskih ogleda 2. lipnja u Tallinnu protiv Estonije i 5. lipnja u Zagrebu protiv Rusije«, govori Asanović. </p>
<p>Naravno, neizbježno je pitanje Igora Bišćana, igrača kojeg je nakon njegova bijega iz kampa otpisao još izbornik Barić, a predsjednik Saveza Vlatko Marković čak se zarekao da ga se više neće pozivati u reprezentaciju dok je on predsjednik. </p>
<p>»Čini mi se da je to pitanje o Bišćanu bespredmetno. Uostalom, ne pruža naročite partije, čujem da je u određenoj krizi. Inače, Panathinaikos je također u krizi, ne postiže rezultate kao nekad. No, nije to krivnja naših reprezentativaca, ostatak momčadi je osrednji«, dodaje Asanović, koji se u jednom trenutku spominjao i kao novi trener Panathinaikosa... </p>
<p>»Ma, zvali su me nekoliko puta grčki novinari, u njihovim sam medijima slovio tek kao jedan od kandidata. No, od toga nema i neće biti ništa, sve dok sam u hrvatskoj reprezentaciji sa Slavenom Bilićem. Pa kako bi to izgledalo da odem u jeku kvalifikacija? Zapravo, prave ponude Panathinaikosa nije ni bilo«, odrješit je Asanović. </p>
<p>Za Ivana Rakitića, kojeg je Aljoša nedavno gledao na prijateljskoj utakmici mladih reprezentacija Švicarske i Bosne i Hercegovine u Zenici, trener naše reprezentacije ima samo lijepe riječi. </p>
<p>»Igra sjajno, sve bolje i bolje, ne osjeća pritisak i odlično razumije nogomet. Veseli me što ću za desetak dana s Bilićem opet u Basel. Za njega u skoroj budućnosti može biti mjesta u reprezentaciji. No, bez jamstava«, zaključio je Asanović. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Chelsea korak bliži finalu</p>
<p>Pogotkom Joea Colea u 29. minuti Chelsea je pobijedio Liverpool s 1-0 te ipak stvorio nekakvu prednost uoči uzvrata 1. svibnja na Anfieldu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Sjajnom akcijom u izvedbi trojca Ricardo Carvalho-Didier Drogba-Joe Cole momčad Chelseaja je svladala Liverpool s 1-0 u prvom polufinalnom okršaju Lige prvaka te tako ipak uspjela steći barem pogodak prednosti uoči uzvrata predviđenog za 1. svibnja na Anfieldu.</p>
<p> Nije to bila onako dopadljiva utakmica kao dan ranije na Old Traffordu, kad je Manchester United u utakmici punoj preokreta svladao Milan s 3-2. Pogodak odluke na Stamford Bridgeu postigao je Joe Cole, jedan od ukupno samo šestorice engleskih nogometaša koji su osvanuli u startnim postavama na Stamford Bridgeu. Dvojica su iskoračila Liverpoolovom, a četvorica u Chelseajevom dresu.</p>
<p> U svakom slučaju, više je »vatre« izazvala sama uvertira ovoga dvoboja začinjena medijskim prepucavanjima domaćeg trenera Josea Mourinha sa svojim kolegom iz Liverpoola, Rafaelom Benitezom. Mourinho je, dakako, evocirao njihov okršaj iz polufinala Lige prvaka 2005. godine kad je, nakon 0-0 u Londonu, Liverpool pobijedio na svom Anfieldu s 1-0 dvojbenim pogotkom Luisa Garcije. Još uvijek je pitanje je li lopta prešla gol-crtu...</p>
<p> Ovaj put, međutim, nije bilo sličnih upitnika. U tvrdoj je utakmici, kakvu su naposljetku mnogi i očekivali s obzirom na profil obaju suparnika, Chelsea ipak bio ofenzivniji i uvjerljiviji. Jedini je pogodak postigao Joe Cole u 29. minuti nakon sjajne akcije koju je još na svojoj polovici terena pokrenuo Ricardo Carvalho. Vješto je dugom loptom, između dvojice Liverpoolovih igrača, proigrao Drogbu na desnoj strani, ovaj je prodro prema kaznenom prostoru, vještim driblingom izvrtio Aggera i asistirao Joeu Coleu, koji se u naletu uspio osloboditi Arbeloe i zakucati loptu u mrežu.</p>
<p> Ovakav su scenarij domaći na neki način i najavili već nakon osam minuta igre. Drogba je spretno glavom spustio loptu Ševčenku, ovaj ju vješto primirio pripremivši se na udarac iz okreta, ali loptu je u furioznom naletu opalio Lampard. Reina je, međutim, sjajno odbio ovaj »projektil«. Nešto kasnije je Lampard pucao i iz slobodnog udarca sa 25 metara. Gađao je nisko, pored »živoga zida«, lopta je u letu okrznula Riisea i tako uzela još bliži »kurs« prema vratima, ali je ipak prohujala pored stative.</p>
<p> Jedina ozbiljnija Liverpoolova prijetnja je Gerrardov volej s početka drugoga poluvremena. Loptu je poslao u kut, a Čech ju nekako uspio »iščeprkati«. Chelsea je u 81. minuti bio nadomak drugoga pogotka. Drogba je petom poslao loptu u for Lampardu, a ovaj snažnim volejem odalamio prema vratima, ali ju je Reina ipak uspio odbiti. [M. T.]</p>
<p>Stamford Bridge</p>
<p>CHELSEA – LIVERPOOL 1-0</p>
<p>CHELSEA: Čech – Ferreira, R. Carvalho, Terry, A. Cole – Mikel, Lampard, Makelele, J. Cole (od 86. Wright-Phillips)– Ševčenko (od 75. Kalou), Drogba</p>
<p>LIVERPOOL: Reina – Arbeloa, Carragher, Agger, Riise – Gerrard, X. Alonso (od 83. Pennant), Mascherano, Zenden – Bellamy (od 53. Crouch), Kuyt</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 J. Cole (29.)</p>
<p>SUDAC: Merk (Njemačka); GLEDATELJA: 39.483</p>
<p>ŽUTI KARTON: Mascherano.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladost tone sve dublje</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenik očito ne leži vaterpolistima Mladosti, koji kako se sezona bliži kraju tonu sve dublje. U 4. kolu Super lige na Crnici je Šibenik bio bolji od »žabaca« pobjedivši 11-10 (5-2, 2-3, 1-2, 3-3), a ovaj im je trijumf nad Zagrepčanima bio drugi u ovoj sezoni. Podsjetimo, prvi je bio krajem 2006. godine, kada su na opće iznenađenje pobjedom (9-8) na Savi prekinuli niz od 17 uzastopnih pobjeda Mladosti. Trećim porazom u posljednje četiri utakmice igračima najtrofejnijeg svjetskog vaterpolskog kluba može pobjeći i ono što se činilo apsolutno sigurnim - drugo mjesto u Prvenstvu Hrvatske. Dva su kola do doigravanja, Mladost prvo dočekuje Jug, dok u posljednjem kolu gostuje kod splitskog Mornara. </p>
<p>• Rezultati: Šibenik - Mladost 11-10, Mornar BS - Jug CO 5-7; Redoslijed: Jug CO 11 bodova, Mladost 6, Šibenik 3, Mornar BS 2. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Volandri uzvratio Almagru</p>
<p>Davidenko se dugo mučio protiv sunarodnjaka Šukina</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Marat Safin, pobjednik u Barceloni prije sedam godina, sve je ove godine »obavio« u jednom danu. Talijan Bolelli, kojeg je Marin Čilić nedavno pobijedio u finalu challengera u Casablanci, bio je dovoljno smiren i dočekao je priliku za pobjedu protiv nervoznog Rusa. »Sasvim mi je svejedno. Ništa se strašno neće dogoditi zbog ovog poraza i ja moram samo paziti na svoj tenis«, govorio je Safin nakon još jednoga brzog i olakog poraza. </p>
<p>Čudnovato je lako prvo kolo prošao igrač sličnih karakteristika kao Safin. Argentinac David Nalbandian svladao je Alberta Martina nakon što je izgubio samo dva gema u meču, a gotovo jednako dominantan je bio »dečko iz susjedstva« Tommy Robredo. Prije dva tjedna igrali su međusobno u Valenciji, kad je Pippo Volandri predao ionako izgubljen meč Almagru. Ovog je puta u Barceloni bilo mnogo dramatičnije, čak je u trećem setu Volandri odjurio toliko daleko da je Španjolcu ponudio tek jedan gem. Nikolaj Davidenko dugo se mučio protiv sunarodnjaka Šukina (koji je čak imao i prednost »breaka« u trećem setu), dok je u talijanskom »derbiju« Starace bio bolji od Bolellija. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Bolelli – Safin 6-4, 7-6 (5); 2. kolo: Robredo – F. Lopez 6-2, 6-2, Nalbandian – A. Martin 6-2, 6-0, Chela – Spadea 6-3, 6-3, Davidenko – Šukin 6-4, 3-6, 6-2, Almagro – Volandri 7-6 (5), 4-6, 6-1, Starace – Bolelli 6-4, 6-3. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poraz Karoline Šprem u Budimpešti</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Talijanska tenisačica Karin Knapp rekla je stop Karolini Šprem u drugom kolu WTA turnira u Budimpešti, pobijedivši je 4-6, 6-2, 6-4. Makar smo se ponadali kako će Šprem dokazati napredak u formi i na zemlji, takvo što se nije dogodilo. Nakon osvojenog prvog seta Šprem je započela seriju pogrešaka koje je Talijankapametno kažnjavala.</p>
<p>Rezultati, 2. kolo: Knapp – Šprem 4-6, 6-2, 6-4, Kremer – Brianti 6-4, 6-1, Savčuk – Garbin predaja. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Do medalje teško, ali doma je sve moguće </p>
<p>Ispred Doma sportova bit će postavljen muzej stolnog tenisa, koji inače ima stalno boravište u Lausannei</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Manje od mjesec dana ostalo je do svjetskoga stolnoteniskog prvenstva, posljednjega velikog natjecanja koji će ugostiti zagrebački Dom sportova prije najavljenog renoviranja. Od 21. do 27. svibnja u glavnom ćemo hrvatskom gradu gledati igrače iz 133 zemlje svijeta, među njima, naravno, i naše adute koji još uvijek odrađuju klupske obveze, ali su mislima već na SP-u. </p>
<p>»Europsko srebro nam je dalo veliko samopouzdanje. Do medalje ćemo teško doći, ali doma je ipak sve moguće. U paru ću igrati s Tanom Ruiwom. Obojica smo imali uspjeha u parovima tako da bismo i u Zagrebu mogli do dobrog rezultata«, najavio je naš najbolji stolnotenisač Zoran Primorac, odgovorivši i na pitanje kako bi izgledao idealan ždrijeb u pojedinačnom dijelu: </p>
<p>»Jedino bi idealno bilo da sam deset godina mlađi.« </p>
<p>Poput igrača, pripreme odrađuju i organizatori. U svrhu promocije Svjetskog prvenstva hrvatski će stolnotenisači idućih dana odrađivati akcije po trgovima i trgovačkim centrima, a i samo će prvenstvo obilovati popratnim događajima. </p>
<p>Tako će ispred Doma sportova biti postavljen muzej stolnog tenisa, koji inače ima stalno boravište u Lausannei, a u vrijeme SP-a će se održati i trodnevni znanstveni kongres o stolnom tenisu. </p>
<p>Inače, za SP u stolnom tenisu vlada ogromno zanimanje, dosad se akreditiralo čak 180 stranih novinara. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Iz boksova u zatvor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Formula 1 ne svodi se samo na jurnjavu malih automobila po stazi. To je barem jasno, jer preveliki se novac u tom sportu okreće da bi ga se tek tako jednostavno simplificiralo i svelo na puko formiranje poretka na stazi i kroz bokseve.</p>
<p>Stotine ljudi koji »stoje« iza svakoga prepoznatljivog lica u McLarenu, Renaultu ili BMW-u neće nikad zaživjeti na naslovnicama tiskanih medija, niti će »okupirati« minute u eteru televizijskih ili radijskih postaja. To je nepisano pravilo, koje ima samo jednu iznimku. A nju su pronašli djelatnici Ferrarija i sada će zbog toga ispaštati. </p>
<p>Naime, Mauro Iacconi i Angelo Santini koji su ostvarili »transfer« iz Ferrarija u Toyotu u ponedjeljak su na sudu u Modeni proglašeni krivima za industrijsku špijunažu, točnije krađu povjerljivih informacija i nacrta Ferrarijeva bolida, pa će neko vrijeme provesti u zatvoru. Santini će tako sljedećih devet mjeseci biti »zatvorska ptičica«, a Iacconija čeka »hlađenje« dugo godinu i četiri mjeseca. </p>
<p>Naravno, prije nego što je priča izašla u javnost Toyota se odrekla njihovih usluga i otpustila ih. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tri hrvatske posade na četvrtom mjestu </p>
<p>HYERES</p>
<p> – Nakon šest plovova »laseraša« na jakoj jedriličarskoj regati u Hyeresu Tonči Stipanović je četvrti sa 32 negativna boda, koliko ima i Rus Lisovenko na trećem mjestu. U »laser radialu« Tina Mihelić zauzima nakon sedam plovova također četvrto mjesto, što je jedan od najboljih rezultata hrvatskog ženskog jedrenja ikad ostvarenih. Tina je u srijedu bila druga i osma. U klasi »finn« favoriti su imali slab dan, među njima i Marin Mišura. Međutim, s obzirom da mu je i konkurencija zabilježila slabije ulaze Mišura je i dalje ostao vrlo visoko plasiran, nakon sedam plovova je četvrti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Boris Jeljcin pokopan uz najviše državničke počasti</p>
<p>Pokopu su prisustvovali brojni bivši svjetski lideri</p>
<p>Prvi postkomunistički predsjednik Rusije Boris Jeljcin pokopan je u srijedu na Novodevičjem groblju, čime je prekinuta tradicija ukopa kremaljskih vođa na Crvenom trgu. Prije toga, više tisuća osoba odalo mu je počast u crkvi Krista Spasitelja, a među ostalima i njegov prethodnik te žestoki politički protivnik Mihail Gorbačov. U Rusiji je proglašen dan žalosti, a Jeljcin je pokopan uz najviše državničke počasti.</p>
<p>Pokopu su prisustvovali brojni politički dužnosnici iz razdoblja pada komunizma ali i današnji svjetski lideri. Tako su u Moskvu stigli bivši američki predsjednici George Bush stariji i Bill Clinton, bivši britanski premijer John Mayor te poljski predsjednik Lech Walesa. </p>
<p>Bio je to prvi pogreb nekog ruskog lidera koji je odobrila Ruska pravoslavna crkva nakon pogreba cara Aleksandra III. 1894. godine. Glasnogovornik crkve mitropolit Kiril izjavio je kako je Jeljcin svojom snagom pomogao obnoviti važnu ulogu Ruske pravoslavne crkve u životu svoje zemlje i naroda. </p>
<p>Još od Lenjinove smrti 1924. godine, svi ruski predsjednici pokopani su u zidinama Kremlja, tako da je Jeljcinov pokop na Novodevičjem groblju povratak tradicionalnom religioznom carskom pogrebu. Crkva Krista Spasitelja, koju je uništio sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili Staljin, obnovljena je upravo za vrijeme Jeljcinove vlasti nakon pada komunističkog režima. </p>
<p>Boris Jeljcin iznenada je umro u ponedjeljak od zastoja rada srca u 76. godini života. Neki ga smatraju ruskim velikanom, dok drugi ističu njegovu lošu gospodarsku politiku zbog koje su ruski građani preko noći postali sirotinja. U neviđenoj lopovskoj privatizaciji, mali broj ruskih oligarha, uz tadašnju političku podršku Jeljcina, uvrstio se među najbogatije ljude na svijetu. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Srbija nezadovoljna i misijom UN-a</p>
<p>Koštunica inzistirao da misija UN-a posjeti što više srpskih enklava</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Izaslanstvo Vijeća sigurnosti započelo je u srijedu četverodnevnu istraživačku misiju na terenu koju mnogi vide kao posljednji korak pred odluku o budućem statusu Kosova. Ovu neuobičajenu grupu na čijem je čelu formalno belgijski veleposlanik Johan Verbeke dočekao je u beogradskoj zračnoj luci gotovo kompletan diplomatski zbor. </p>
<p>Veleposlanici zemalja članica Kontaktne skupine izvijestili su izaslanstvo Vijeća sigurnosti kako bi ono imalo jasnu sliku prije sastanka s vodećim političkim akterima.</p>
<p>Prema programu koji je dostupan izvjestiteljima, izaslanstvo VS-a će u četvrtak razgovarati sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, premijerom Vojislavom Koštunicom, predstavnicima civilnog društva, udruga raseljenih sa Kosova te parlamentarnih skupina. </p>
<p>Za petak su planirani susreti u Prištini s kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom, premijerom Agimom Çekuom i drugim važnim čimbenicima političkog života. Izaslanstvo VS-a će se sastati i s liderima triju vjerskih zajednica na Kosovu - islamske, katoličke i pravoslavne, a u subotu će posjetiti Kosovsku Mitrovicu gdje će razgovarati sa dužnosnicima lokalne samouprave u tom podijeljenom gradu.</p>
<p>Iako je bilo logično očekivati da će se službeni Beograd posvetiti ulozi dobrog domaćina izaslanstva VS-a, predsjednik Tadić je u srijedu govorio na slovačkom business forumu u Bratislavi, dok je odlazeća vlada premijera Koštunice inzistirala da se plan posjeta izaslanstva promijeni u posljednjem trenutku kako bi veleposlanici vidjeli što više srpskih enklava. </p>
<p>Napor UNMIK-a i KFOR-a da se organizira posjet selima u općini Orahovac ocijenjen je u Beogradu kao pokušaj iskrivljavanja prave slike. Vlada Srbije tvrdi da je nezadovoljna programom posjeta izaslanstva VS, čiji je dolazak inače s oduševljenjem prihvatila budući da je prijedlog za takav posjet potekao od Rusije.</p>
<p>Još je rano govoriti o dometima posjeta izaslanstva VS-a, prvog takve vrste. No, u Beogradu je malo onih koji razumiju da posjet veleposlanika zemalja članica Vijeća sigurnosti predstavlja dio konzultacija o rezoluciji tog najvišeg izvršnog tijela Ujedinjenih naroda koja će se temeljiti na Ahtisaarijevom prijedlogu jer ne postoji nijedan drugi. Suština tog prijedloga je nadgledana neovisnosti Kosova, bez obzira na nezadovoljstvo Rusije.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poticaj nastavku pregovora </p>
<p>Razgovori dvojice dužnosnika u Ankari znak je da Europska unija želi aktivnije sudjelovati u rješavanju iranske krize</p>
<p>Glavni iranski pregovarač o sudbini njihovog nuklearnog programa Ali Larijani i visoki povjerenik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana sastali su se u srijedu u Ankari kako bi razgovarali o nastavku pregovora međunarodne zajednice i Teherana o nuklearnom programu što ga Iran razvija unatoč embargu UN-a.</p>
<p>To je prvi susret Solane i Larijanija nakon što je Vijeće sigurnosti u ožujku ove godine izglasalo sankcije protiv Irana zbog nastavka razvoja nuklearnog programa koji obuhvaća obogaćivanje urana. Dok službeni Teheran tvrdi kako je cijeli program namijenjen isključivo civilnim, energetskim potrebama, međunarodna zajednica, u prvom redu SAD, upozoravaju da se takvim programom može proizvesti i nuklearno oružje. Embargo Vijeća sigurnosti obuhvaća, među ostalim i zabranu prodaje određenih vrsta oružja Iranu, zabranu putovanja iranskih dužnosnika, te zamrzavanje iranske imovine u inozemnim bankama. Europska unija u ponedjeljak je prihvatila sve sankcije Vijeća sigurnosti pa ih djelomično i proširila stavljajući na crnu listu još nekoliko dužnosnika povezanih s iranskim nuklearnim programom. </p>
<p>Ipak, Solana i Larijani su izrazili nadu da će njihov razgovor potaknuti nastavak pregovora Teherana s međunarodnom zajednicom te da će to u krajnjoj liniji dovesti do ublažavanja pa i ukidanja sankcija. Dan prije njihovog susreta iranski predsjednik Ahmadinejad je ponovio da njegova zemlja neće podleći pritiscima i da će nastaviti s razvojem nuklearnog programa. Upozorio je također da će se Iran oštro suprotstaviti bilo kakvim pritiscima pa čak i vojnim. Razgovor Larijanina i Solane u Ankari znak je da Europska unija želi aktivnije sudjelovati u rješavanju iranske krize te da će se susreti na visokom nivou između EU i Irana nastaviti. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Tableta dovodi gene u red </p>
<p>Nova bi pilula mogla biti od pomoći u više od 1800 poremećaja </p>
<p>Tableta koja može ispraviti cijeli spektar genetskih bolesti mogla bi biti dostupna pacijentima u sljedeće tri godine. Klinička ispitivanja lijeka PTC124 došla su u završnu fazu. </p>
<p>Taj je lijek dosad polučio dobre rezultate u bolesnika s progresivnom mišićnom distrofijom i cističnom fibrozom. Znanstvenici se nadaju kako će lijek biti djelotvoran za oko 1800 genetskih bolesti. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu »Nature«. Naime PTC124 cilja na određenu vrstu mutacija koje mogu uzrokovati različite simptome ovisno o genu koji je poremećen. Zanimljivo je da on može djelovati na bolesti koje uništavaju mišiće, na cističnu fibrozu koja zahvaća pluća, na hemofiliju kod koje dolazi do prekomjernih krvarenja, kao i na Hurletov sindrom, koji zaustavlja mentalni i fizički razvoj djeteta i od kojeg pacijenti umiru do desete godine. </p>
<p>Voditelj istraživanja Lee Sweeney sa sveučilišta Pennsylvania oduševljen je činjenicom da je lijek jedinstven jer ne pogađa samo jednu mutaciju koja uzrokuje bolest, nego cijeli niz. U oko pet do 15 slučajeva uzrok genetskih bolesti je defekt znan kao »besmislena« mutacija. Geni naime daju »upute« stanicama za izradu proteina, ali »besmislene« mutacije zaustavljaju taj proces. Ovisno o tome koji je protein poremećen doći će do određena poremećaja.</p>
<p>Primjerice, u slučaju progresivne mišićne distrofije došlo je do poremećaja u proizvodnji proteina nužnog za normalno funkcioniranje mišića i kao rezultat toga pojavila se fatalna bolest. Lijek PTC124 ne ispravlja tu pogrešku, nego je jednostavno ignorira. Stručnjaci napominju kako će pacijenti morati doživotno piti jednu tabletu na dan. [S.Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Osmijeh bez karijesa </p>
<p>Stomatolozi mališanima savjetuju svakodnevno pranje zuba u trajanju od tri minute </p>
<p>Zabrinjavajući podatak da devet od deset petogodišnjaka i njihovih roditelja ne zna kako pravilno njegovati, a čak 79, 5 posto dvanaestogodišnjaka u Zagrebačkoj županiji ima pokvarene zube, potaknuo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi da u suradnji s DM prodavaonicama pokrene kampanju pod nazivom »Volim osmijeh tvoj«. Sljedećih će mjeseci stomatolozi organizirani u Udrugu za prevenciju karijesa i promicanje oralnog zdravlja djece i mladeži obići sto vrtića diljem Hrvatske i mališane educirati kako pravilno održavati higijenu zubi i usne šupljine. Više od 20.000 djece tako će dobiti uvid u kvalitetnu preventivu koju je nužno, da bi se spriječila pojava karijesa i ortodontskih anomalija, provoditi svako jutro i navečaer već od najranije dobi života. </p>
<p>»Iako se mališani boje zvuka bušilice, to ne smije biti razlog da ne vode brigu o svojim zubićima i da ne dolaze na redovite kontrolne preglede četiri puta na godinu. Roditelji koji u zdravstvenom odgoju imaju najvažniju ulogu moraju poraditi na razbijanju predrasuda prema zubarima te inzistirati na pranju zuba nakon jela i prije spavanja. U tome djeci mogu pomoći zubne paste s voćnim okusima, kao i četkice s mekanim vlaknima s likovima iz crtanih filmova«, napominje doktorica stomatologije Kaja Gmaz. Ona naime s kolegama iz Udruge prikuplja podatke vezane uz oralno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj, kojih dosad u evidenciji uopće nije bilo. </p>
<p>»Na žalost, u Hrvatskoj pranje zubi i odlazak zubaru nisu civilizacijske norme koje se poštuju. Usprkos tehnološkom napretku i povećanju životna standarda Hrvati troše 0, 6 četkica po glavi stanovnika i 3,5 zubne paste na godinu, što je poražavajuće«, napominje stomatologinja koja već godinama djeci, a tako će biti i tijekom akcije »Volim osmijeh tvoj«, teorijom i praksom prenosi znanje o oralnoj higijeni. Njoj su se osim stomatologa pridružili i glumica Antonija Šola i pjevač Toše Proeski koji su zajednički snimili pjesmu naziva »Volim osmijeh tvoj«. Ona će se moći poslušati na promotivnom CD-u koji će uz tekst skladbe sadržavati i ilustracije o pravilnoj njezi zuba. CD će se moći kupiti po cijeni od deset kuna, a sav novac bit će namijenjen edukativnoj akciji. </p>
<p>Što manje slatkiša </p>
<p>Dvije čaše mlijeka na dan dovoljne su da bi se osigurao optimalan unos kalcija i fosfora u organizam, kao i zdravi zubi čije stanje uvelike ovisi o načinu prehrane. Obilje slatkiša, zaslađenih napitaka i namirnica koje se lijepe za zube mogu uzrokovati karijes. Stomatolozi kažu da ih nije dobro konzumirati između obroka ili prije spavanja nego uz glavni obrok. Umjesto kockica čokolade, djeci i adolescentima savjetuju da radije posegnu za voćem, komadom tvrdog sira ili peciva od punog zrna žitarica. U tome bi, dakako, veliku ulogu osim stomatologa trebali odigrati i roditelji koji bi mališanima morali dozirati unos slatkiša. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Premijer s nagrađenim studentima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader je u srijedu u Banskim dvorima primio studente Pravnog fakulteta u Zagrebu koji su osvojili drugo mjesto na međunarodnom natjecanju u međunarodnoj trgovačkoj arbitraži u Beču i prvo mjesto na regionalnom natjecanju u području ljudskih prava u Beogradu. Sanader je kazao kako možemo biti ponosni na studente, te je naglasio da Hrvatska ima sposobne ljude kojima su potrebne mogućnosti. Najavio je kako će Vlada učiniti sve potrebno da se za studente stvore bolji uvjeti, te je spomenuo prenamjenu i izgradnju bivše vojarne Borongaj u suvremeni studentski kampus. Dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar poručio je nadležnom ministarstvu da učini sve kako bi mladi perspektivni ljudi ostali u znanosti. Ministar znanosti Dragan Primorac obećao je studentima koji su osvojili nagrade status znanstvenih novaka te podsjetio da je u mandatu ove vlade zaposleno 1400 znanstvenih novaka. Odgovarajući dekanu Kregaru na pitanje vezano uz problem prostora na Pravnom fakultetu, Primorac je kazao da će Fakultet morati odlučiti hoće li nadograđivati postojeći prostor ili će pričekati useljenje u kampus. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Otmjenost ljubičica </p>
<p>Pozornost privlače neodoljivim mirisom i sitnim baršunastim laticama</p>
<p>Botaničari ljubičice ubrajaju u najstarije poznato europsko cvijeće koje svakog proljeća cvjeta u šumama zaklonjeno sjenom stabala. Budući da se ta cvjetnica lako presađuje i kultivira, od davnina se uzgaja u vrtovima jer ljubičica oduševljava jedinstvenim mirisom. Kitice tog cvijeća su u njedrima nosile ljepotice stare Grčke i Rima, a srednjovjekovne dame naveliko koristile mirisne vodice. S vremenom je taj cvijet postao zanimljiv i kućanicama nekih zapadnoeuropskih zemalja koje su ga počele sušiti i od njega pripremati čajeve i slastice. Ipak se ljubičica zbog ljepote u kućanstvima više koristila kao ukras, skupljena u kitice i oivičena listićima. Ljubičice smo najčešće navikli vidjeti u vazama, ali sitni ljubičasti cvjetići jednako su privlačni i ako se otrgnuti od stabljike polože u plitke zdjelice. </p>
<p>Budući da ljubičica nije zahtjevna vrsta oduvijek je lijepo uspijevala posađena uz rubove lijehe, pa cvjećarima ne zadaje muke i otkako su je posljednjih desetljeća počeli uzgajati u cvjetnim posudama na balkonima i prozorskim daskama. Da bi besprijekorno uspijevala, preporučljivo je na dno posude ili u iskopane jamice gredica najprije položiti glinene štapiće. Potom ih prekriti s nekoliko šaka crnice, pa u jamice utisnuti sadnice i opet ih prekriti grudom, dvije crnice. Ljubičice treba još zaliti mješavinom vode i tekućeg gnojiva, a potom ih svakodnevno poškropiti s malo vode i držati u sjeni. No čim procvjetaju škropljenje treba zamijeniti zalijevanjem svakog drugog dana. Iako ljubičice prestaju cvjetati u lipnju, redovitim se zalijevanjem lišće može sačuvati i tijekom ljetnih mjeseci. [M. Đaković]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Morski psi i školjkaši</p>
<p>Prva studija koja pokazuje kakvim se posljedicama na oceanski ekosustav odražava već dugo poznato smanjivanje broja morskih pasa</p>
<p>Kad nestanu morski psi, nestanu i školjkaši, pokazuje novo istraživanje. Ekipa kanadskih i američkih znanstvenika kaže da je izlov velikih morskih pasa doveo do populacijske eksplozije manjih predatora koji uništavaju populacije školjkaša. Kako izvješćuje časopis »Science«, znanstvenici Sveučilišta Dalhousie u Novoj Škotskoj te američkih sveučilišta North Carolina i Alabama otkrili su da je dramatični pad u broju 11 vrsta velikih morskih pasa izazvao lančani efekt u lancu prehrane, odrazivši se negativno na komercijalni uzgoj i eksploataciju školjkaša. </p>
<p>Analizirajući nekoliko neovisnih istraživanja i višegodišnje podatke ribogojilišnih kompanija, znanstvenici su utvrdili da je velik pad broja morskih pasa uz američku obalu Atlantskog oceana od 1970. izazvao povećanje broja jedinki u 12 od 13 vrsta manjih predatora koje su znanstvenici promatrali. Riječ je o raznim ražama te malim morskim psima koje obično jedu veliki psi. U slučaju jedne vrste raže, utvrđeno je da je populacija dvadeset puta veća nego što je bila, dok je njen plijen - jakobove kapice, mušule, kamenice i druge školjke - u tolikoj mjeri pogođen da to osjećaju i komercijalni uzgajivači školjaka uz američku atlantsku obalu. </p>
<p>Charles Petersen iz ekipe znanstvenika kaže da su u posljednjih 10-15 godina, od populacija zaljevskih jakobovih kapica - koje su osamdesetih ocijenjene kao stabilne - preživjele samo one koje su uzgajivači ogradili drvenim motkama, postavljenim dovoljno gusto da se kroz njih ne može provući raža.</p>
<p>To je prvo istraživanje koja pokazuje kakvim se posljedicama na oceanski ekosustav odražava već dugo poznato smanjivanje broja velikih morskih pasa. Lov na morske pse pojačao se posljednjih desetljeća zbog velike potražnje za njihovim mesom i perajama. Uz to, oni su česte neželjene žrtve komercijalnog ribolova plutajućim parangalima s velikim udicama. [G. Tintor]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Otkriven lanac trgovine drogom</p>
<p>Klupko se počelo odmotavati uhićenjem Edina M. (22) s 10 paketića kokaina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policijska akcija počela je u noći na utorak, na području centra grada, uhićenjem Edina M. (22), kod kojega je pronađeno deset paketića kokaina. Dva dana kasnije, u garaži u Samoboru, pronađeno je dva kilograma marihuane, a uhićeni su Aleksandar Z. (25) i Ivica P. (46).</p>
<p>Prema službenom priopćenju zagrebačke policije, interventni policajci uhitili su 22-godišnjaka u noći na utorak, a kod njega su pronašli deset paketića s po gram kokaina. Istog dana pretražen je stan, u kojem diler neprijavljeno stanuje, i njegov automobil, te je pronađeno još dva grama kokaina. Daljnjom istragom policija je doznala da je Edin drogu nabavio za daljnju preprodaju od Aleksandra Z., koji je uhićen dan kasnije na području Stenjevca. Policija je u utorak pretražila Aleksandrovu kuću u Samoboru, a u garaži koju koristi zajedno s Ivicom P. pronađena su dva kilograma marihuane i 40 grama kokaina. Uz drogu je bilo 630 grama lidokaina, tvari koja se miješa sa kokainom kako bi se postigla veća težina kod maloprodaje.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno je da je Aleksandar kokain kupovao od Ivice, koji je zatim preprodao Edinu. Po završetku kriminalističke obrade, Aleksandar Z. i Ivica P. bit će odvedeni u Istražni centra zagrebačkog Županijskog suda, dok je Edin M. nakon ispitivanja pušten na slobodu i protiv njega će biti podnesena prijava redovitim putem. Neslužbeno doznajemo da je Aleksandar Z. dosad u policiji već jednom evidentiran zbog zloporabe opojnih droga, dok je Ivica P. prijavljivan za posredovanje u prostituciji i krivotvorenje isprava. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poriču da su pogodovali grčkom brodovlasniku </p>
<p>Četvrtoosumnjičeni bivši član Uprave Brodosplita do 2005., osumnjičene za sklapanje štetnih ugovora kojima su brodogradilište oštetili za 37 milijuna dolara, pred istražnim sucem Županijskog suda u Splitu Slavkom Lozinom porekao navode iz istražnog zahtjeva</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U srijedu je Milan Senjanović, četvrtoosumnjičeni bivši član Uprave Brodosplita do 2005., osumnjičene za sklapanje štetnih ugovora kojima su brodogradilište oštetili za 37 milijuna dolara, pred istražnim sucem Županijskog suda u Splitu Slavkom Lozinom porekao navode iz istražnog zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva.</p>
<p> Senjanovića se tereti za sklapanje štetnih ugovora za izgradnju brodova ispod cijene i pogodovanje grčkom brodovlasniku Karnesisu, a istražnom je sucu izjavio kako nema nikakve kaznene odgovornosti za poslovne radnje u razdoblju u kojemu je bio član Uprave.</p>
<p> Trećeosumnjičeni član te uprave Brodosplita Frane Donadini, budući da je opravdao svoj izostanak, bit će saslušan 8. svibnja, izvijestio je sudac Lozina. Nakon toga, sudac Lozina trebao bi donijeti odluku o zahtjevu Državnog odvjetništva za otvaranjem istrage.</p>
<p> U ponedjeljak i utorak saslušani su bivši predsjednik Uprave Predrag Čudina i tadašnji direktor prodaje Goran Cvitanić. Čudina je na rekao kako nije kriv, objasnivši svaku stavku za koju ga istražnim zahtjevom tužiteljstvo tereti . Novinarima je izjavio da očekuje da će iskaz pomoći istražnom sucu da dođe do relevantnih zaključaka, te da će donijeti rješenje kojim ga oslobađa od odgovornosti. I Cvitanić je u cijelosti zanijekao navode iz istražnog zahtjeva, a njegov odvjetnik Ljubo Pavasović Visković novinarima je rekao kako smatra da je postupak posljedica dviju okolnosti: nepoznavanja brodograđevne industrije te pokušaja uspostave nekakve ravnoteže u odnosu na drugi postupak. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Isprebijali čovjeka koji im je htio pomoći</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Damir Broz (30) pravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od dvije godine, zbog nasilničkog ponašanja i oduzimanja tuđe pokretne stvari. Istom je presudom Stjepan Brdar (25), zbog nasilničkog ponašanja i krađa, osuđen na osam mjeseci uvjetnog zatvora, uz dvogodišnji rok kušnje. </p>
<p> Optužni prijedlog teretio ih je da su 11. prosinca 2004. godine, oko 18.40 sati u Podvorcu, kako bi se iživjeli, na cesti, bez ikakva povoda, zaustavili »renault 19«, za čijim je upravljačem bio Tugomir Hajdinjak. Budući da je uz cestu stajao i Brozov »yugo«, Hajdinjak je pomislio da je njihov automobil u kvaru, pa je stao. Nakon toga je Mladen Majcen, za kojeg je postupak razdvojen, sjeo u »yugo« i prepriječio Hajdinjaku put. Broz i Brdar izvukli su Hajdinjaka iz automobila i počeli ga udarati po glavi i rukama, nakon čega su Brdar i Majcen sjeli u »yugo« i odvezli se prema Zagrebu, dok se Broz odvezao Hajdinjakovim »renaultom«, koji je ostavio uz cestu Zagreb - Varaždin. Nakon toga je u taj auto sjeo Brdar, koji se njime odvezao u Zagreb, oštetivši Hajdinjka za oko osam tisuća kuna. Brdaru se na teret stavljalo i da je istoga dana u popodnevnim satima u ugostiteljskom objektu Lea, u Visokom, sa šanka ukrao mobitel Željka Stričaka. </p>
<p> Broz i Brdar priznali su krivnju, dok je Majcen rekao da se ne smatra krivim, pa se, u odnosu na njega, postupak razdvojio. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Priveden pedofil u invalidskim kolicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, policija je u utorak, uz kaznenu prijavu, dovela Davora B. (44), osumnjičenog da je od lipnja 2006. godine počinio ukupno devet kaznenih djela na štetu jednog djeteta i troje maloljetnika.</p>
<p> Davora B. tereti se da je djeci i maloljetnicima pokazivao pornografske filmove i fotografije, te da ih je iskorištavao za pornografiju, kao i za prikupljanje dječje pornografije na računalu. Policijska istraga nad osumnjičenim Davorom B. nastavlja se, i to zbog sumnje da je tijekom ove godine počinio još četiri istovrsna kaznena djela na štetu dvoje djece.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je Davor B. 2003. godine doživio prometnu nesreću u Austriji, od kada je invalid i može se kretati samo u invalidskim kolicima, a iste je godine bio umirovljen. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Majka i sin mrtvi već petnaestak dana</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Policija je u stanu obitelji Petrić, na četvrtom katu u Ulici Hrvatske mornarice 1, u srijedu popodne pronašla dva mrtva tijela. Kako doznajemo od istražnog suca Stanka Grbavca koji je obavio očevid, tijelo starije žene bez odjeće pronađeno je u jednoj prostoriji, dok je u sobi zaključanoj iznutra pronađeno tijelo mlađega muškarca, u odjeći. S obzirom da je smrt nastupila prije najmanje petnaestak dana, tijela su bila u lošem stanju i uzrok smrti znat će se nakon obdukcije. Pretpostavlja se kako je riječ o Božidaru Petriću (39) i njegovoj majci Ljerki Petrić (67). Navodno je sin bio psihički bolestan, te je i majka zbog svega imala sličnih problema. Prozori u stanu bili su zabarikadirani iznutra i zakucani čavlima, a policiju su susjedi opbavijestili o neugodnu mirisu. </p>
<p> Neslužbeno se doznaje kako je sin ubio majku, zatvorio se u sobu u kojoj se ubio, i u kojoj je pronađen. Po prvim policijskim podatcima na pronađenim tijelima nema rana od vatrenog oružja, a na ženskom su tijelu vidljive ogrebotine. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Trojica optužena zbog heroina</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Odsjek USKOK-a u Rijeci podigao je optužnicu pred Županijskim sudom u Rijeci protiv trojice hrvatskih državljana.</p>
<p> Optužnicom ih se tereti da su od listopada 2006. godine do 27. veljače 2007., u Puli, prema prethodnom dogovoru o zajedničkom djelovanju, nabavili osam kilograma heroina radi njegove daljnje prodaje na ilegalnom narko-tržištu Pule. Drogu su nabavili u najmanje četiri navrata u količini od po najmanje dva kilograma. Potom je prvookrivljenik uspostavljao kontakte sa zainteresiranim preprodavačima te je zajedno sa drugookrivljenikom dogovarao prodaju, mjesto primopredaje, cijenu i način plaćanja. Neposredno prije dogovorene primopredaje kontaktirali su trećeokrivljenika koji je heroin čuvao u svom stanu i šupi. Trećeokrivljenik je, osim skrivanja droge, prema uputama prvo i drugookrivljenika i prepakiravao drogu, koju im je potom u najmanje 20 navrata predavao na dogovorenim mjestima. Za te usluge je od drugookrivljenika dobivao manje novčane iznose. Daljnju distribuciju droge obavljao je drugookrivljenik, a novac zarađen prodajom heroina dijelio je s prvookrivljenikom. Predloženo je produljenje pritvora protiv svih okrivljenika. [C.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Mol kupio veliko naftno polje u Sibiru</p>
<p>Dnevna proizvodnja je od 550 do 600 barela, a polje površine 3231 četvornih kilometara ima veliki potencijal za istraživanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Inin strateški partner, mađarski Mol, kupio je 100 postotni udjel u ruskoj tvrtki Mačuškinskaja Vertikal LLC. Ta tvrtka ima dozvole za istraživanja i proizvodnju na velikom bloku Mačuškinskij u regiji Tomsk u zapadnom Sibiru, jednoj od vodećih ruskih provincija po proizvodnji nafte. </p>
<p>To područje površine 3231 četvornih kilometara osim dokazanih i vjerojatnih rezervi nafte od šest milijuna barela, po podacima nezavisne revizorske tvrtke Miller, te trenutačne dnevne proizvodnje od 550 do 600 barela, ima velik potencijal za istraživanja. </p>
<p>Transakcija je zaključena 24. travnja nakon što ju je odobrila ruska federalna služba za zaštitu tržišnog natjecanja.</p>
<p>Time je Mol nastavio započeto snažno širenje u Ruskoj Federaciji. Naime, to je njihov četvrti projekt istraživanja i proizvodnje nafte u Rusiji, uz polje Zapadno Malobalik, čiji su ravnopravni suvlasnik s RussNeftom, naftno polje Baituganskoe te blok Surgut-7.</p>
<p>U Molu kažu da novokupljeni blok omogućuje istraživanje s umjerenim rizikom u bogatoj regiji na privlačnom, velikom području petnaest puta veće površine od Zapadno Malobalika i deset puta većoj od područja bloka Surgut-7.</p>
<p>Zoltán Áldott, izvršni dopredsjednik Mol Grupe za istraživanja i proizvodnju, izjavio je kako vjeruju da je to važan korak za Mol Grupu. Orijentiramo se na dugoročne projekte i trajna partnerstva s ruskim naftnim kompanijama kako bismo ojačali naše prisustvo u Rusiji, napominje Áldott.</p>
<p>»Nakon pridruživanja bloka Mačuškinskij nedavno preuzetom BaiTexu, mogli bismo stabilizirati razinu proizvodnje na već prilično eksploatiranom polju Zapadno Malobalik, dok bi se naša proizvodnja mogla višestruko povećati nakon 2010., ako istraživanja budu uspješna«, rekao je Áldott.</p>
<p>Njihov novi blok ima dobru infrastrukturalnu osnovu jer je blizu glavnog Transneftovog naftovoda. Dozvola za istraživanje vrijedi do 2010., a odnosi se na radni program istraživanja do dubine od 50 kilometara i dobivanje '2D' seizmičkih podataka te bušenje tri istražne bušotine. Dozvola za proizvodnju vrijedi do 2029. </p>
<p>Mol Grupa je tvrtku Mačuškinskaja Vertikal LLC kupila od privatnih ruskih investitora. Cijena po kojoj je tvrtka kupljena ostat će poslovna tajna te odražava realnu tržišnu cijenu ruskih naftnih resursa sa sličnim karakteristikama, sličnog stupnja eksploatacije te razvojnog potencijala, kažu u Molu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Windows Vista na hrvatskom </p>
<p>Operativni sustav Office 2007. bit će dostupan na domaćem tržištu u lipnju </p>
<p>OPATIJA</p>
<p> – Microsoft Hrvatska u srijedu je na Windaysima premijerno predstavila lokaliziranu verziju operativnog sustava Windows Vista i Office 2007. na hrvatskom jeziku.</p>
<p>Direktor Microsofta Hrvatska Davor Majetić kazao je da je lokalizirana verzija Viste već dostupna na hrvatskom jeziku, dok će novi operativni sustav (Office 2007.) biti dostupan na domaćem tržištu u lipnju. </p>
<p>Dodao je da Microsoftov ured u Hrvatskoj obilježava deset godina rada, a da kontinuirana lokalizacija njihovih najvažnijih proizvoda potvrđuje dugoročno opredjeljenje Microsofta za hrvatsko tržište, kao i prepoznavanje domaćih razvojnih potencijala. </p>
<p>Prema Majetićevim riječima, investicija u lokalizaciju proizvoda na hrvatskom jeziku omogućit će najširem krugu domaćih korisnika pristup naprednim tehnologijama. </p>
<p>Voditeljica robnih marki proizvoda u Microsoftu Hrvatska Sanja Grčić kazala je da tri mjeseca nakon svjetske premijere softverskih alata Microsoft ima njihove lokalizirane verzije. Verzije Viste dostupne su na 36 jezika, a prvi put u potpunosti i na hrvatskom jeziku. Office 2007. dostupan je na 38 svjetskih jezika, uključujući i hrvatski. </p>
<p>Postupak lokalizacije trajao je godinu dana, a dva lokalizacijska tima u Hrvatskoj obuhvaćala su više od 35 ljudi. Vistu za Hrvatsku je lokalizirala tvrtka Kontiniuum dok je Office sustav prevela tvrtka SDL Zagreb. </p>
<p>Odgovarajući na upite Majetić je kazao da cijena lokalizacije programa iznosi milijun dolara. U Hrvatskoj, kaže on, ima milijun računala, ali je njihovo povećanje na još viši stupanj korištenja postao ograničen zbog nepoznavanja stranih jezika. </p>
<p>U Microsoftu smatraju da će lokalizacijom svojih proizvoda Hrvatska stići razvijene zemlje u primjeni IC tehnologije. </p>
<p>U Microsoftu očekuju da će 70 posto privatnih korisnika izabrati alate na hrvatskom jeziku, a da će taj broj rasti i kod poslovnih korisnika. U sklopu Windaysa T-HT i Microsoft Hrvatska predstavili su kompletna poslovna IT rješenja za mala i srednja poduzeća koja su nastavak njihove strateške suradnje. </p>
<p>Predsjednik uprave T-HT-a Ivica Mudrinić kazao je da su se Microsoft i T-Com u Hrvatskoj strateški povezali kako bi stvorili novo tržište jer se pokazalo da se usluge kao što je širokopojasni pristup Internetu ne mogu nuditi korisnicima na silu. </p>
<p>T-Com i Microsoft proširit će svoju suradnju novim uslugama za mala i srednja poduzeća kao što su 'One Stop Shop' te uslugama digitalni grad, nakon Koprivnice, i na druge gradove. T-Com ima 255.000 korisnika širokopojasnog Interneta od kojih je 40.000 poslovnih korisnika.</p>
<p>Generalni direktor Hewlett-Packarda Hrvatska Alojzije Jukić predstavio je novu globalnu strategiju HT-a koja se sastoji u tome da tehnologije pokreću veću konkurentnost poslovanja i čini tvrtke uspješnijima. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sindikat odbio Moralićevu ponudu </p>
<p>SPLIT- Ponuda naftnog magnata Envera Moralića, zainteresiranog za kupnju kaštelanskog Adriachema, čiji se dionički kapital nudi na prodaju za jednu kunu, izazvala je negodovanje sindikata koji pozorno prate ishod trećeg kruga prodaje tvornice za proizvodnju hidroizolacijskih folija i PVC cijevi.</p>
<p>Moralić, koji je prije nekoliko godina kupio Adriachemu susjedni Adriavinil, ponudio je iznimno mala ulaganja, nepotpuno bankovno jamstvo te smanjenje broja zaposlenih radnika, što sindikati ne mogu prihvatiti. Predsjednik HUS-a Ozren Matijašrević rekao je da radnici sumnjaju u Moralićeve poslovne namjere, to više što je odbio potpisati socijalni sporazum sa sindikatima, dok je istodobno do njih stigla i informacija da su njegove tvrtke bankrotirale na europskom tržištu. Iščekujući ishod trećeg kruga prodaje, radnici kaštelanske tvornice zatražili su od Vlade da ih uključi u projekt domaće cestogradnje s obzirom na to da se njihovi proizvodi, poput hidrizolacijskih folija i PVC cijevi, mogu ugrađivati u tunele i vijadukte. S oko tristotinjak radnika i dugom većim od 100 milijuna kuna, kaštelanski Adriachem već nekoliko godina pleše na rubu stečaja. Prema Matijaševićevim riječima, država koja već treći put pokušava prodati 86, 37 posto dioničkog kapitala, najvjerojatnije će raspisati i četvrti natječaj, a sindikat poručuje kako su dobrodošli oni investitori koji se neće kockati sa sudbinom radnika.[Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Toyota nadmašila GM po globalnoj prodaji automobila </p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Toyota Motor Corp. u prva je tri mjeseca ove godine postala vodeća svjetska automobilska kompanija, premašivši prodajom svog rivala General Motors po prvi put na tromjesečnoj razini, izvijestila je japanska kompanija u utorak. Kako je rekao glasnogovornik te kompanije Satoshi Yamaguchi, Toyota je u tromjesečju od siječnja do ožujka 2007. prodala 2,348 milijuna vozila diljem svijeta. To je 2,26 milijuna vozila više od prodaje GM-a. Iako ti podaci predstavljaju samo tromjesečne rezultate, oni najavljuju velike izazove GM-ovom nastojanju da se održi na poziciji vodećeg svjetskog proizvođača automobila. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dionice IBM-a podigle vrijednost newyorškog Dow Jonesa </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Newyorški Dow Jones indeks u utorak je ojačao pod utjecajem IBM-ove odluke o povećanju dividende te snažnih rezultata poslovanja kompanija poput DuPonta.</p>
<p> Newyorški Dow Jones ojačao je do zatvaranja 0,27 posto, na 12.954 boda, nakon što je tijekom dana dosegnuo novu rekordnu vrijednost od 12.989,86 bodova. Tehnološki Nasdaq bio je na manjem dobitku, od 0,03 posto, dosegnuvši 2.525 bodova.</p>
<p> Poticaj američkim 'blue-chip' dionicama pružio je IBM, čije su dionice ojačale 3,5 posto uslijed odluke o povećanju dividende. Najveća svjetska računalna kompanija najavila je također otkup svojih dionica u vrijednosti do 15 milijardi dolara.</p>
<p> Rastu Dow Jonesa pomogao je i 3,3 postotni rast cijena dionica Honeywell Internationala koje jačaju od prošlog petka kada je kompanija izvijestila o snažnim tromjesečnim rezultatima. </p>
<p> Na europskim tržištima burzovni su indeksi završili pak u minusu, povučeni naniže oštrom rasprodajom dionica španjolskog sektora nekretnina. Uz to, padu indeksa pridonijele su zabrinutosti oko snage američkog gospodarstva nakon objave slabijih od očekivanja gospodarskih pokazatelja. Londonski Ftse oslabio je 0,77 posto, na 6.429,5 bodova, a frankfurtski DAX 0,9 posto, završivši na 7.270 bodova. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Kandidature najavljuju sve veće podjele u SDP-u </p>
<p>Iako su zasad »pale« tek dvije kandidature za predsjednika SDP-a, upućeni očekuju da će se kandidirati Željka Antunović, Zlatko Komadina i Milan Bandić</p>
<p>Nešto više od mjesec dana prije izborne konvencije SDP-a, u stranačkom su ringu dva kandidata za predsjednika. Nakon što se u subotu kandidirao Zoran Milanović, u srijedu je to učinio i predsjednik Glavnog odbora stranke i velikogorički gradonačelnik Tonino Picula.</p>
<p>Na konferenciji za novinare na zagrebačkom Iblerovu trgu u stranačkoj središnjici, predstavljajući svoju kandidaturu, Picula je kazao da se osjeća ponosnim što može potvrditi 17 godina kontinuiteta SDP-a, odnosno 17 godina borbe za obnovu i potpunu afirmaciju hrvatske socijaldemokracije. </p>
<p>Temeljni motiv zbog kojeg je istaknuo kandidaturu je, kaže, taj što stranka mora dovršiti svoju konsolidaciju nakon odlaska utemeljitelja i jedinog predsjednika te dobiti još jednu izbornu bitku.</p>
<p> Kazao je da će, ako postane predsjednik, dobro razmisliti o tome hoće li biti i premijerski kandidat ili će to prepustiti nekom drugom. Dodao je kako priželjkuje još protukandidata i naglasio da bi bio najsretniji da Glavni odbor konvenciji predloži jednoga konsenzusom izabranoga kandidata. No, moguća je i druga varijanta, a to je da Glavni odbor predloži više kvalitetnih ljudi. </p>
<p>Predstavljajući se, Tonino Picula istaknuo je i sudjelovanje u Domovinskom ratu. Na upit novinara smatra li se mladim kadrom, Picula je kazao da se nakon 17 godina u stranci i iskustvom koje je stekao doživljava poput mosta između onoga što je bilo jučer, onoga što je danas i onoga što će biti sutra.</p>
<p>Iako su zasad »pale« tek dvije kandidature za predsjednika SDP-a koji će se birati 2. lipnja, upućeni ih očekuju još. Onu sadašnje vršiteljice dužnosti predsjednika Željke Antunović, potpredsjednika Zlatka Komadine, a prema nekim spekulacijama jedan od igrača je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Vjerojatno će ga kandidirati zagrebačka baza iako njegovi bliski suradnici kažu da će se on teško odlučiti na to.</p>
<p>Isto tako neki poznavatelji SDP-ovih prilika govore i o nedoumici Željke Antunović. Iako je mediji vide kao sigurnu kandidatkinju, ona će još koji dan razmisliti o tome što učiniti. Ako ide, igrat će na sigurno, na pobjedu. Procjenjuje se, međutim, da će kandidatura Tonina Picule Željki Antunović oduzeti pokoji glas. To bi joj se moglo dogoditi i ako se kandidira i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.</p>
<p>Javnost najveće šanse daje »mladom kadru« Zoranu Milanoviću, koji je relativno kratko u stranci i do sada nije imao ni važnijih stranačkih funkcija. No, upravo to bi mu mogao biti i uteg. Naime, stranačka baza, odnosno njihovi izaslanici na konvenciji, birat će budućeg predsjednika. Mladome Milanoviću stoga predstoji veliko lobiranje. Sve u svemu, brojne kandidature govore o sve većim podjelama u toj stranci. </p>
<p> </p>
<p>Zalažem se za izravan izbor </p>
<p>Komentirajući Piculino isticanje dugogodišnjeg stranačkog rada i obnašanja niza odgovornih funkcija, Zoran Milanović kazao je da je to dobra osobina Tonina Picule, ali kako je to osobina i mnogih drugih političara i sama po sebi ne predstavlja nikakav specifikum. »Pozivam na unutarstranački javni dijalog o stvarima koje nudimo, o programu, o daljnjoj demokratizaciji stranke. Zalažem se za demokratizaciju stranke koja je i do sada, po meni, bila najdemokratičnija. To je izravan izbor predsjednika i stranačkih tijela metodom jedan član, jedan glas. To rade na zapadu, to rade u Engleskoj, Italiji, Francuskoj i u našim susjednim državama na istoku. Prema tome, vrijeme je da se krene. Treba razgovarati što i kako nudimo i u kojim rokovima to nudimo. Odnosno kako vidimo SDP sutra«, kazao je Milanović.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Europarlamentarci za 2009. kao godinu ulaska Hrvatske u EU</p>
<p>Svih 16 govornika pohvalilo je Hrvatsku i ustanovilo da je na dobrom putu prema Europskoj uniji, a u raspravi je dominirao i stav da je pred Hrvatskom niz obveza i zadaća</p>
<p>STRASBOURG/ ZAGREB</p>
<p> - Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su u Strasbourgu usvojili Rezoluciju o Hrvatskoj u kojoj se konstatira velik napredak i europska perspektiva Hrvatske. Rasprava je trajala oko pola sata, a svih 16 govornika pohvalilo je Hrvatsku i ustanovilo da je na dobrom putu prema Europskoj uniji. U raspravi je dominirao i stav da je pred Hrvatskom i niz obveza i zadaća te da treba odraditi još velik dio posla. </p>
<p>Europarlamentarci su pozvali Hrvatsku da nastavi s reformama. »Hrvatska dobro napreduje na svom putu prema EU, međutim, iako je ostvaren napredak, preostalo je još dosta posla, a posebice se to odnosi na reformu pravosuđa, javnu upravu, borbu protiv korupcije i gospodarske reforme«, rekao je Günter Gloser, njemački državni tajnik za europske poslove, koji je govorio u ime predsjedništva EU-a. Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku iz redova austrijskih socijalista, kazao je kako je izvješće koje je on podnio objektivno i pošteno, ustanovljeno je što je učinjeno - prije svega napredak - ali je i naznačeno što Hrvatska još treba učiniti. Swoboda je posebno istaknuo važnost dijela prijedloga Rezolucije u kojem se 2009. spominje kao moguća godina ulaska Hrvatske u EU s obzirom na to da je poznato kako je »u EU teško postići suglasnost o proširenju«. Povjerenik Vladimir Špidla, koji je govorio u ime Europske komisije, rekao je da su »pregovori s Hrvatskom dobro počeli, da je screening dao realnu sliku onoga što je Hrvatska učinila i što je preostalo za učiniti«. Zanimljiv je bio dio rasprave vezane uz pogranični spor Hrvatske i Slovenije. Za riječ su se javila tri Slovenska zastupnika, Borut Pahor (PES), Jelko Kacin (ALDE) i Lojze Peterle (EPP). Svi su pozdravili kompromisni amandman prema kojem se, ako ne uspije bilateralno rješavanje pograničnih pitanja, treba obratiti trećoj strani.</p>
<p>Pahor je ustvrdio kako je Parlament već pozivao dvije zemlje da riješe spor, ali se ništa nije dogodilo. Kacin je kazao da je dobro što se posebno nije apostrofirala Slovenija nego je prihvaćen Swobodin prijedlog da se, ako dvije strane ne mogu pronaći rješenje, pozove u pomoć treća strana. Tko bi bila ta treća strana, nije rečeno. Zastupnik Posselt je u posebnoj izjavi novinarima nakon rasprave rekao kako interpretacije prema kojima Europski parlament podržava sporazum Drnovšek-Račan nisu točne. </p>
<p>Važno je zadržati kvalitetu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pregovora</p>
<p>Premijer Sanader ocijenio je Rezoluciju usvojenu u Europskom parlamentu važnim dokumentom, koji je, prema njegovu uvidu, dobar za Hrvatsku. Inzistirao je na dva ključna elementa iz rezolucije EP-a. Za Hrvatsku je važno da EP još u sadašnjem sazivu, a to je do lipnja 2009., potvrdi ugovor između Europske unije i Hrvatske. </p>
<p>»Bude li to moguće, to će biti velik uspjeh«, rekao je Sanader. Objasnio je da se u Rezoluciji govori o izazovima i problemima koje još moramo riješiti, te je podsjetio da su u medijima bili posebno naglašeni odnosi sa Slovenijom. »Pojavile su se tvrdnje da nismo uspjeli dobiti arbitražu. Međutim, o arbitraži ne odlučuje Europski parlament nego dvije zemlje i ako jedna zemlja neće, arbitraže ne može biti, što god tko napisao. Neriješena pitanja između Hrvatske i Slovenije nisu europska pitanja nego isključivo stvar bilateralnih odnosa dviju zemalja«, kazao je dodavši da su to svi europski političari rekli više puta. </p>
<p>»Dakako da će Rezolucija pozvati Hrvatsku i Sloveniju da riješe ta pitanja i da eventualno uključi i treću stranu. A uključivanje treće strane znači ili međunarodni sud, ili arbitražu ili posredovanje treće strane«, kazao je. Podsjetio je da u EU postoje zemlje članice koje imaju međusobno otvorena pitanja o granici. Uostalom, dodao je, i Slovenija je članica EU-a i NATO-a a ima otvorena pitanja s Hrvatskom. »Kao što je Slovenija mogla ući u EU s neriješenim pitanjem granice, tako to može i Hrvatska«, rekao je premijer. </p>
<p>Na pitanje hoćemo li na izbore za EU-parlament u lipnju 2009., Sanader je rekao kako to ovisi o tome hoće li Parlament u siječnju ili veljači odobriti ugovor. Kazao je i da od 2009. još nije odustao. Ponovio je kako je važno da se zadrže i kvaliteta i brzina pregovora, a da se pritom ne može zanemariti ni probleme institucionalne prirode koje ima EU. Posebno je naglasio važnost u utorak usvojene Rezolucije koja kaže da eventualno pristupanje Hrvatske u ovom proračunskom razdoblju ne bi bilo opterećenje za EU. </p>
<p>[Hina/ Jurica Körbler/Branka Valentić ]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>O transkriptima se uvijek spekulira</p>
<p>Nisam nazočio sastancima na Brijunima pa o njima ne mogu ništa govoriti, kazao je Predsjednik</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u utorak je u Dubrovniku, gdje je otvorio međunarodni skup o vodama u zaštićenom području, kazao da ne može ništa komentirati o slučaju »Brijunskih transkripata«, jer nije gledao televizijske emisije u kojima je snimka puštena.</p>
<p>»Nisam nazočio ni sastancima na Brijunima pa o njima ne mogu ništa govoriti. No o tome ima spekulacija u Hrvatskoj iz krugova koji su uvijek bili malo kritični i neobjektivni«, rekao je Predsjednik dodajući da je Hrvatska surađivala s tribunalom u Haagu, znači i sa Sudom i s tužiteljstvom. </p>
<p>»Ta suradnja utvrđena je Ustavnim zakonom i sve ono što je od Hrvatske traženo, preko Ureda za suradnju s Haaškim sudom, to je i ispunjeno. Stoga sve one spekulacije koje se pojavljuju na nekim stranama nemaju utemeljenje. Hrvatska drži do onoga što je usvojila i ispunjava preuzete međunarodne obveze, a tako će biti i ubuduće«, kazao je Mesić, dodajući kako male zemlje poput Hrvatske u međunarodnoj zajednici jedino mogu opstati ako se drže principa i ispunjavaju obveze. Na pitanje je li znao da je otac Ljube Jurčića bio partizan, Mesić je kazao kako nije znao i kako ne zna zašto se protumačilo da je mislio na njega u izjavi u Jasenovcu, a koja se odnosila na prešućivanje uloge vlastita oca u NOB-u.</p>
<p>»Jedno vrijeme bilo je malo koketiranja s onom stranom koja je izgubila rat, a zaboravilo se da je Hrvatska danas slobodna upravo zbog toga što su Hrvati dočekali kraj rata na pobjedničkoj strani«, zaključio je Mesić. </p>
<p>Tijekom boravka na dubrovačkom području predsjednik je položio vijence poginulim braniteljima pod Spomenik pobjedi u Dubrovačkom primorju, posjetio Razvojno-istraživački centar za marikulturu u Stonu te obišao hotel »Bellevue« Gorana Štroka u Dubrovniku. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Glavaš izbačen iz sudnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu u srijedu je u svojstvu krunskog svjedoka u slučaju »garaža« u istrazi protiv Branimira Glavaša saslušan Krunoslav Fehir. </p>
<p>Nakon višesatnog svjedočenja, Fehir je izjavio da i dalje ostaje kod svojih prijašnjih iskaza, ali zbog tajnosti postupka nije mogao govoriti o sadržaju. Potvrdio je da su mu prijetili neki od svjedoka, prijetilo se i njegovoj majci, a policija radi na rasvjetljavanju tih događaja. Rekao je da i dalje radi u policiji, no u tome ne vidi ništa sporno jer »ako Branimir Glavaš prima plaću saborskog zastupnika, ne vidi razloga da on ne bude u policiji«.</p>
<p>Na Fehirovu saslušanju bio je i Glavaš, kojeg je policija dovezla iz osječkog zatvora u kojem se nalazi nakon podignute optužnice u slučaju »selotejp«. Fehir, kojem su pitanja postavljali Glavaš i njegovi odvjetnici, rekao je da se Glavaš neprimjereno ponašao u sudnici. To je potvrdio i glasnogovornik Suda Krešimir Devčić rekavši da je zbog remećenja reda Glavaš udaljen. Glavašev odvjetnik Dražen Matijević izjavio je da je zadovoljan što je Fehir svjedočio kao krunski svjedok »jer to znači da tužiteljstvo nema drugih svjedoka«. Ustvrdio je kako Glavaševa obrana ima dokaze da događaji u »slučaju garaža« nisu tekli onako kako tvrdi Fehir. Vrhovni sud još nije riješio žalbu Glavaševih odvjetnika na pritvor koji mu je određen u slučaju »selotejp«. [B. Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kazne za 'mobbing' do pola milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacrt prijedloga zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, mobbinga, predstavljen je u srijedu u Centru za ljudska prava u Zagrebu. Predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga Jadranka Apostolovski rekla je da sadašnji zakon o radu ne rješava izrijekom problem mobbinga, pa je prijedlog da se cijeli postupak zaštite od zlostavljanja na radu uredi posebnim zakonom. Bitna razlika odnosi se na zaštitu od svih osnova zlostavljanja na radu, a ne samo onih koji predstavljaju diskriminaciju.</p>
<p>Nacrt su izradili predstavnici akademske zajednice, pravnika, psihijatara, psihologa, Vlade, saborskih odbora, sindikata i civilnog društva. Umjesto pojma mobbing predlaže se pojam »zlostavljanje«, odnosno »psihološko zlostavljanje na radu«. Psihijatar Herman Vukušić rekao je da se širi broj žrtava mobbinga i sve veći broj ljudi koji zbog zlostavljanja na radu imaju zdravstvene posljedice. </p>
<p>U prekršajnim odredbama navodi se, između ostaloga, da će se novčanom kaznom do 300.000 kuna kazniti poslodavac ako otkaže ugovor o radu radniku koji je zatražio zaštitu i koristi pravo prekida rada dok mu se zaštita ne osigura. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na malodobnog radnika, iznos kazne se udvostručuje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Predstavljena knjiga »Tajna povijest Daytona«</p>
<p>Knjiga ocrtava stajalište američke politike prema krizi u jugoistočnoj Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Knjiga američkog autora Dereka Cholleta »Tajna povijest Daytona« predstavljena je u srijedu u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. O knjizi su govorili državni tajnik MVPEI-ja Hido Biščević, autor predgovora, Zoran Bošnjak, prevoditelj knjige, povjesničar Tvrtko Jakovina te američki veleposlanik Robert A. Bradtke. </p>
<p>Po Bradtkeovoj ocjeni, knjiga ocrtava stajalište i raspoloženje američke politike prema krizi u jugoistočnoj Europi. Podsjetio je kako je predsjednik Franjo Tuđman odbio potpisati već dogovoreni sporazum o razgraničenju između Federacije i srpskoga entiteta u BiH, a koji su, kako je rekao, dogovorili Haris Silajdžić i Slobodan Milošević. </p>
<p>»Knjiga je pouka kako se nakon vremena kad diplomacija koja ne može riješiti problem prelazi na uporabu sile«, napomenuo je dodavši kako je njena druga pouka da Sjedinjene Države moraju biti uključene u rješenje krize na području jugoistočne Europe, odnosno da su one ključne za njezino rješenje. »Ona također pokazuje kako je Dayton tek nedovršeni mir«, rekao je dodavši kako je vrijeme da međunarodna zajednica, susjedi i ljudi iz BiH urede multietničku državu koja bi mogla zauzeti svoje mjesto u EU i NATO-u. Po ocjeni Tvrtka Jakovine Sjedinjene Države ne samo da trebaju sudjelovati u rješavanju krize nego, kako je rekao, one ne mogu biti u nju neuključene. »Knjiga govori o mješavini vješte uporabe sile i pregovaračkog procesa«, ocijenio je Biščević ustvrdivši kako je Turska u vrijeme stanovite međunarodne blokade hrvatske diplomacije bila jedini snažni kanal preko kojega su zastupani hrvatski probitci.</p>
<p>Po ocjeni prevoditelja knjige Zorana Bošnjaka, koji je bio i aktivni sudionik na pregovorima u Daytonu, sporazum je dao okvir za moguće rješenje krize. »On nije bio pravedno rješenje«, rekao je dodavši kako je »Dayton zapravo ono što se tada moglo postići».</p>
<p>U knjizi »Tajna povijest Daytona - Američka diplomacija i mirovni proces u BiH 1995.« autor piše o ljetnoj krizi 1995., hrvatskoj ofenzivi i američkoj diplomatskoj inicijativi, o sporazumu između Hrvata i Bošnjaka, NATO-ovim zračnim pothvatima, kombinaciji sile i diplomacije, te Daytonu i njegovu završnom činu.</p>
<p>Dereck Chollet se bavi pitanjima američke vanjske politike. Predavač je u Centru za strateške studije (CSIS) u Washingtonu te profesor na Sveučilištu u Georgetownu. Hrvatsko izdanje njegove knjige objavio je zagrebački nakladnik Golden marketing - Tehnička knjiga. [A.Ko., Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Braniteljima 2,2 milijarde kuna više</p>
<p>Polemiziralo se koja je vlast više napravila za branitelje, a SDP-ovac Pančić rekao je da braniteljima ne trebaju ničije mrvice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna izdvajanja za branitelje i članove njihovih obitelji od 2003. godine do danas porasla su za oko 2,2 milijarde kuna, kazala je u srijedu ministrica branitelja Jadranka Kosor podnoseći Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi Zakona o pravima branitelja za 2006. godinu. </p>
<p>Na mirovinska primanja za 42.456 branitelja i članova obitelji lani je utrošeno oko 3,4 milijarde kuna, a za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja izdvojeno je više od 185 milijuna kuna.</p>
<p>Ministrica je izvijestila da je trenutačna vrijednost Fonda hrvatskih branitelja, u koji je preneseno po sedam posto dionica Ine i HT-a, iznosi oko 3,7 milijardi kuna.</p>
<p>Lani je počeo djelovati Fond za stipendiranje branitelja i djece poginulih, zatočenih i nestalih branitelja koji raspolaže sa 16 milijuna kuna, a lani je dodijelio ukupno 2872 stipendije. </p>
<p>Jadranka Kosor je napomenula da djeluje i Zaklada hrvatskih branitelja koja raspolaže s 25 milijuna kuna za pomoć socijalno ugroženim braniteljskim obiteljima.</p>
<p>Lani je završen program stambenog zbrinjavanja ratnih vojnih invalida prve skupine, za što je lani izdvojeno više od 195 milijuna kuna. Kosor je izvijestila da se trenutno gradi 369 stanova za ratne invalide i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja, a u pripremi je gradnja još 381 stana.</p>
<p>Lani je umrlo 1304 branitelja, a na popisu zatočenih i nestalih trenutačno je 1116 osoba. Raspravu su obilježile polemike vladajućih i oporbenih zastupnika o tome koja je vlada više napravila za branitelje. Bivši ministar Ivica Pančić (SDP) ustvrdio je da primjena Zakona dodatno povećava razlike među braniteljima. Prigovorio je da na mirovine odlazi 87 posto novca, dok su smanjena sredstva za zapošljavanje branitelja. </p>
<p>»Bolji položaj branitelja može osigurati samo poštena vlast koja će suzbiti korupciju i kriminal«, kazao je Pančić dodavši da braniteljima ne trebaju mrvice s nečijeg stola. Pančić je izazvao čak 13 ispravaka netočnih navoda. »Za vas u SDP-u su mrvice 3,7 milijardi kuna u Fondu branitelja ili isplaćenih 187 milijuna kuna duga nastalog zbog vašeg neispunjavanja obveza«, rekla je ministrica i upitala Pančića zašto on nije napravio registar branitelja. U popodnevnom dijelu sjednice raspravljalo se o Vladinom prijedlogu o osnivanju institucije pravobranitelja za osobe s invaliditetom. </p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070426].
|
